trnstitut druStvenih nauka Odeljenje zL istoriske nauke Serija I - Mono grafije
Mirjana Gross
VLADAVINA HRVATSKOSRPSKE KOALICIJE 1906-7907
A. Uvod I. POSTANAK POLITIKE NOVOGA KURSA
7. Postulati, nouoga kursa Politika novoga kursa, kako je nazivaju njeni nosioci, pojavljuje se u Hrvatskoj jo5 krajem drevedesetihgodina u krilu Napredne omladine. Ona predstavlja reakciju na dotada5nju drZavnopravnu politiku hrvatske opozicije, koja je uzaludr zahtijevala rjeSenje nacionalnog pitanja na temelju hrvatskog drZarmog prava, dekajuii pasirmo na povoljnu vanjsku i unutra5nju politidku konstelaciju. Napredna omladina, naprotiv, predlaZe postepenu, akti',rnu, ,,realnu" politiku, koja bi na temelju hrvatsko-srpske sloge, clemokratizacije politidkog Zivota i rada na akutnim ekonomskim i socijalnim pitanjima omoguiila Hrvatskoj povoljniji poloZaj unutar Monarhije, s kojeg bi se moglo pri6i rjeSavanju najveiih nacionalnih problema. To su, dakako, samo elementi novog kursa. Njegova cjelokupna potitidka koncepcija nastaje tek izmedu 1903 i 1905.godine na temelju krize drualizma,nakon obnove Trojnog saveza i pojadanog prodora Austrije i Njemadke na Balkan, nakon promjena u Srbiji, ustanka u Makedoniji, Narod,nog pokreta u Hrvatskoj, rusko-japanskog rata i Ruske revoiucije. Osnorrni postulati novoga kursa jesu ovi: Daleki je cilj samostaLra jugoslavenska drZava, koja ie se izvojevati postepenim putem, akti'rnim koriStenjem krize Monarhije, jadanjem vlastitih snaga, t.j. suradnjom Hrvata i Srba, kao i sporazumom sa svim silama, koje su ugroZenenjemadkim ,,Drangortr",t.j.MadZarskom i Italijom. Predstarmici hrwatskog i srpskog gradanstva podupiru MadZare u borbi protiv kralja i Austrije za personalnu uniju, da bi taktiziranjem postigli svoj minimalri program: ru5enje madZaronskog reZima u Hrvatskoj i uvodenje demokratske slobode do one granice, koja je potrebna, drase burZoazija moZe manje-viSe uspje5no odupirati madZarskoj hegemoniji; saniranje odajnih ekonomskih prilika i rje5enje jezidnog pitanja u Datmaciji i, kao vrhunac, - ujedinjenje Hrvatske i Dalmacije.
!'l
6
-
r,rIRlANA GRoSS
Raspon izmedu 1ninima1pog.1maksimalnog programa, a i politika, koja oportunistidkim sredstvima teii za ostvareniem nacionalnorevolucionarnog cilja, omogu.iavaju okupljanje vrlo heterogenih elemenata s preteZnim dijelom onih, koji slijedrenovu politiku samo u njenim prvim koracima i nisu joS spremni dta prihvate njen krajnji cilj. Ti elementi uzmidu pred teskim pritiskom odludnih faktora Monarhije, kad treba snositi posljedice za politiku, koja - bez obzira na subjektivni stav pojedinaca - objektivno djeluje u pravcu raspadanja Habsbu-rSkemonarhije. Godine 1903. izbija svom snagom kriza drualizma i traje tri godrine.MadZarska Nezavisna stranka bori se za ekonomsku samosta"Inost MadZarske, protiv zajednidkog carinskog podrudja, kao i za posebnu madZarsku vojsku, t.i. za personalnu uniju. Te5ki sukobi izmedu Beda i Pe5te silno slabe Monarhiju. eaX i jedan.od glavnih boraca za njeno odrZanje, general Conrad, kaZe u svojim uspomenama: ,,Sve u svemu labava zgrada, koju je zapravo drZala na okupu jo5 samo armija."l Razumljivo je stoga, da i prijestolonasljednik Franjo Ferdinand i vojni krugovi predtlaZu dak i rat protiv MadZara, koji ZeIe da razdvoje ovaj glavni oslonac Monarhije2. Kriza dualizma stvara atrnosferu opie ne,sigurnosti u odekivanju eventualne reorganizacije Monarhije, koja se priwemeno popravlja tek nakon aneksije Bosne i Hercegovine. Povodom godi5njice bitaka kod Solferina i Custozze,kada je Monarhija izgubila Lombardiju i Veneciju, novinar l\{ilan Grlovii zapisuje u svoj dnevnik: ,,Tako ie dtoii dan' kad ie (Monarhija M. G.) izgubiti i druge pokrajine i platiti radun za svoje stare griehe. To je najnenaravniji spoj naroda i interesa u Ewopi za t'o firora i prestati dim narodi ojadaju i dim se Slavenski iug razbistri. Tko 6e to doZivjeti?"3 Ovim rijedima dobro je okarakterizirana atmosfera, u kojoj nide politika novoga kursa, t'j. uvjerenje, da reorganizacija Monarhije moZda ne ie uspjeti i da 6e se ona 'r-rdaljoj buduino,sti vj erojatno raspasti. ' ,,Alles in allem ein lockerer Bau, der eigentiich nur mehr durrch die Aus Conrad, Armee zusammen gehalten wurde". Feldmarschall m,einer Dientstzeit 7906-7978, I. Die Zeit der Annetionskrise, Wien, Berlin, Leipzig, Mrinchen 1921, 50. 'Rudolf Erzhetzog Franz Ferdinand oon OesterteichKiszling, Este, Graz-Ktiln
1953, 81.
propasti " SKz R-4612 M. Grlovii: Dnevnik 1111906,24. vI' Uvjerenje o Viato r N l p n a r h i j e r a s i r e n o j e i u i n o z e m s t v u ,n a p r ' u E n g l e s k o j : S c o t u s (R. W. Seton-Watson), D i e Z u k u n f t O e s t e r r e i c h - I J n g a r n su n d ' d , i e H a l ' lu,ng der Grossmiichte, L€ipzig, Wien 1.908,?, Karl Kautsky jos 1901. naziva Monarhiju ludaikom tvorevinom i smatra' je da organizacija jeclne austrijske drZave, sposobne za |ivot, nemoguda stvar. Vietor Ad,ter, Briefwechsel nxit Altdust Bebel und Karl Kautsky. Gesommelt Wien L954,354. Adler, u n d , e r l c i u t e r tv o n F r i e d r i c h
I
r{gH
lizma ziti o nicon dZars dinov Josip litici povj€ prem politi I loga : javljr povic
Pqeg
s jakr Zben briSe prav(
,jedlo hovu
.madk nacio , Ferdir 1927.
1929, :
Die N Wien Kan: Ilobsb 'Pt C. Iste g und , '1906.
Jedna Istra, fnljen tara, traJu progri von I
uvoD - ?
litika, ralnor elemou rajnji r Mo.ra na 'irSpa: ri goostaliza ukobi avni.h Iama: u joS 'ranjo , koji Iizma 0rgaanekrina i vinar ad ie svoje opi I tazdrana reorrj bu-
h die , Aus 3erlin, 'rei,ch'opasti ator t HaImatra, stvar. rnmelt
U vezi.s.krizom.dlgalizlna pojavljuju se u Bedu dvije struje: Fr+nis Jarip, tiif,i"it ivojom ,,Stato- kamarilom" le\i odrZanje dmalizma, jer se pla5i da bi sukobi povodom reorganizacije mogli ugroziti opstanak Monarhije i {1g_1r1"T":9qu+d" koji sa svojom ,,radionicorn", uzima na sebe ri2ik preuredenja Monarhijea.Zavnjeme maddarske krize zapolinje ,,ples na jajima" ministara, generala i visokih dinovnika izmedu proturjednih zahtjeva Franje Ferdinanda i Franje Josipas. Od 1905. dalje utjecaj Franje Ferd,inanda u unutrainjoj poIitici sve vi5e raste. Godine 1906 na najvi5e drZarme poloZaje dolaze povjerenici Franje Ferdinanda.o Politika se u krajnjoj liniji vodi prema intencijama Franje Josipa i njegova kruga, iako se u svakoj politidkoj situaciji osjeia i djelatnost Franje Ferdinanda. Razumljivo je, da kriza dtualizrcraizaziva poplavu raznih prijedloga za preuredenje Monarhije. Uskoro nakon Rijedke rezolucije objavljen je velikoaustrijski plogram rumunjskog politidara A. Popovicija, koji je vjerojatno najbliZi planovima Franje Ferdinanda.? Popovici Zeli preuredenje Monarhije u jedrinstvenu austrijsku drZavu s jakom centralnom vlasti, autoritativnim vodstvom, njemadkim sluZbenim jezikom sa 16 autonomnih nacionalnih pokrajina. Pritom on bri5e histonijske granice kr"r.rnovina,a prerna tome i hrvatsko drZarmo pravo. Stoga njegova knjiga izaziva u Hrvatskoj negodovanje.s Prijedlozi takve wste samo udw5iuju predstavnike novoga kursa u njihovu otporu prema njemadkom ,,Drangu nach Osten". Sama nje,madka Austrija i ne bi bila suvi5e opasna za postepeno ostvarenje nacionalnih i ekonomskih teZnji burZoazije u Hrvatskoj i Dalmaciji. 'Izraze
,,stara kamarila" i ,,radionica" upotrebljava povjerenik Franje Ferdinanda J6zsef Krist6ffg u svojoj knjizi: Maggarorszdg kd.lt:d.rid.ja,Budapest 1927. 5 Theodor von Franz Ferd,inand, Ming.hen-Berlin Sosnosky: 1929, 116 i d. o Vidi str. 122-t23. n. d., ?1 i d., Kiszling, n. d., 251.H. Hantsch: " Sosnosky, Die Nationalitiitenfrage im alten Oesterreieh, Wi,ener historl,sche Studten, I, A, Wien 1953, 90. i d. Osnovne reformne prijedloge obradio je Robert K a n n : The rnulti,nati.onal ernpire. Ndtionalisrn and national reform in the Habsburg Monarchg 1848-1918; tso\. fi. Empire reforrn, New York 1950. A u r e I 'P p o o v i c 1, Die Vereinigten Staaten oon Gross Oesterreich, Leipzig 1906. C. (Karl Springer Iste godineizlazi i RudoIf Renn er), Grundlagen und Enttoicklungsziele der Oesterrei,chi,sch-ungari,schen Monarchie, Leipzig .1906. " Odbijaju je i bosanski klerikalci. Hroatski dneunik 59/13. III. 1906. Jedna od pokrajina Velike Austrije bila bi Hrvatska. Dalmacija, hrvatska Istra, Rijeka i Meclimurje. Popovici, n. d., poglavlje V. Knjiga je priod austro-njemadkih i drugih uglednih lidnosti i politihljena vrlo'hladno Cara, koji se, kako.pokazuje jedna anketa, boje preuredenja Monarhije i smatraju da bl sredeno stanje bilo mogude samo kad bi jedna ,,jaka ruka" provela program n,lzmirenja nacija". Das neue Oestenelch, Eine politische Rund,lrage von Carl M. Danzer, W l e n 1 9 0 8 ,V I I . -
B
_
MIRJANA GROSS
Nijem,ci predstavljaju samo di,o st'anovniStva u Wzavi, koja se bori sa strahovitinr. unutra5njim teSkoiama. Prodor Austrije na Balkanu preko hrvatsl{ih zenr,alja postaje zaista opasan zbog toga Sto iza nje stoji njemadki Reich. Konkurencija njemadkog kapitala s arneridkim i zapadnoevropskim kapitalorn osjeia se narodito od kraja devede,setih godina i dovodi do gubitka drotada5njih najvaZnijih njemadkih trZiSta. Njemadki kapital moZe naii izlaz sanr,ou otvaranju novih trZi5ta u kolonijama, na Balkanu i Bliskom Istoku.o Austrijska burLoazija, iako najjada u Monarhiji, veoma je slaba u usporedbi s burZoazijorn ekonomski najrazvijenijih zemalja Zapadne Evrope i Njemadke. I pored svih poku5aja austrijskog industrijskog i financijskog kapitala; austrijska burloazija sudrjeluje u neznatnoj mjeri u sve snaZnijoj eksploa.taciji kolonija njema.dkog i zapadrroewopskog kapitala. Austrijska indnrstrija teSko je pogodena ko,nkurencijom industrijski razvijenih zen'nlja.lo Zbog tnga Austrija ne moZe Zivjeti samo od industrije. VaZnost poljoprivredne proizvodnje rast'e, 5to se moZe osjetiti u poveianoj ulozi veleposjednidkih elemenata (klerikalaca i agraraca) u dijem se interesu prvenstveno vodi vanjska politika, kao Sto je carinski rat protiv Srbije.rl Slabost austrijskog kapitala odraZava se u njegovoj ovisn'osti o njemadkom kapitalu. Njemadka je najvaZniji strani investitor u industriji i Zeljeznicarna Monarhije. Velike njemadka diplomacija imala uza se sarno Austriju protiv orstalih ve6inom njemadkog kapitala, a i najveii dtio austrijskog kapitala na Balkanu i u Turskoj plasiraju bedke banke ovisne o njemadkim novdanim zavodinaa.l2 Pritom, usprkos politidkom savezu, dolazi do austro-njemadke trgovadke konkurencije na Balkanu, koju protivnici Trojnog ,saveza koriste u svojoj propagandi.l-8 Logidno je stoga da se austrijski kapital - u zamjenu. za prekornorske kolonije, L'Europe et Ia guestion d'Autriche au seuil Ch6radame, " Andr6 du. XXe sidcle, Paris 1901, ?5/6. 'o Neue Freie Presse, 15354!22V. 190?. (Zur Frage der Exportforderung), 15361/29. V. 190?. (Die mitteleuropiiischen Wirtschaftsvereine), 15366i8' VI. 1907. (Verbandtag der Industriellen in Triest); Die Zeit, 1673128.V. L907 (Zur Exportfdrderungs-Enquete), 1706/25. VL 1907. (Industrierat). " Rei,chspost, 92t22. IV. 1906. (Die Gefahr u.nserer Volkswirtschaft). " Podaci za L906. pokazuju, da je domaii kapital u najveiim bedkim bankama zastupan sa 7-23/o u 23 banke, sa 26-33/o u B banaka, a sa 34-50% MitMeyet: Cord g 1 0 b a n a k a . D i e Z e i t , 1 ? 1 6 / 6V . II. 06. 1907.Henry leleuropa in gerntan thought amd action 7875-1945, The Hague 1955. Autor negira postojanje ,,Dranga" prije I. svjetskog rata, ali daje podatke iz kojih se vidi da najvaZnije ekonomske pozicije u Austriji i na Balkanu drZi njemaEki kapital iz ,,Reicha". t'Conrad. n . d . . 5 3 . W i e n e r a l l g e m e l , n eZ e i t u n g , 8 3 4 9 l 2 l . I . , 8 3 6 3 / 8 .I I . 1906. HHSA Nachlass Baehrenreiter, Karton 39. Memorandum, v. Riedl iz 1912., koji obrazTaZe potrebu privilegiranog poloZaja Austrije na trZiStima Balkana da bi se popravila Steta, koju austrijska industrija snosi zbog konkurencije zapadnoevropske industriie.
u
ot
st sl
t€ sa lt vi
ru ja n( fe nj lil It
E p: LC
o( R g{ kl n( n u: st ja je pr st dt
UI F J) ls' I
uvoD - g
ri u e n h
u dijem iskoriSiava.nju zbog svoje slabo,sti ne sudjeluje sve vise okreie prema Balkanu kao svom trZidtu.
a I
n
J L
I -5
i J
japanskog rata gledaii u Rusiji svog jedinog zastitnika. u isto vri-
15 Arhiv Trumbii, M. 418, Supilo-Trumbiiu, Rijeka, 16. III. 1908. Die auswiirtise Politik,696. HHSA MA IB 46414- 1904. DAsIp po, sv. t/r906-t31b. 10 HHSA MA PA SCrbiCN IX 90 B. " Narodni list 7E/L7. IX. 1906. (Revizija politike juZnog slavenstva).
16---
MIRJANAGRoss
narhije, dolazi do izra?aja u politici novoga kursa i u srpsko-bugarskom carinskom savezu. U Hrvatskoj, koja se isprijedila madZarskom imperijalizrrnr prema Rijeci, a austro-njemaikom i njemadkom prema Solunu, vlada odr 1883. Khuenov rcZirn. Khuenovim odlaskom, 1903. poloZaj se ne mijenja, jer politiku ne vodi ban Pejadevi6, nego Nikola Toma5ii, predsjednik Narodne ,stranke, glavni suradnik Khuenov. Narodna stranka podupirala je svaku madZarsku vladu, koja je bila po volji Beiu. Khuen-H6derv{ry, tipidni predstavnik madZarske,,Sezdesetsedrna5ke" Liberalne stranke, potpuno dijeli nazore S. Tisze, prenu kojima je poloZaj Monarhije kao velike sile uvjet za velidinu MadZarske. Nije sludaj, da je Khuen za vrijeme rusko-japanskog rata Zelio intervenciju Austro-Ugarske na Balkanu. Historijski okvir Ugarske i hegemonija madZarskih vladajudih klasa moZe se odrZati, misle Iiberali, sarno koncesijama kralju i ogranidenjem demokr:atskih ustanova.18 Khuen-H6dervdry dovjek je osobitog povjerenja Franje Josipa. On sam prida. novinaru Steedu, da ima viSe kontakta s carem, nego bilo koji drugi madZarski ili austrijski drZavnik.le U Bedu su mislili, da on ima vi5e smisla za interese cjelokupne Monarhije nego ostali rnadZarski politilari. Zato Franjo Josip upravo Khuenu povjerava formiranje madlarske vlade u teikoj situaciji 1903. I nakon neuspjeha u rje5avanju madZarske krize Khuenov utjecaj na dvoru ne slabi. Stovi5e, i sam Franjo Ferdinand pristaje na Khuenovo imenovanje za ministra predsjedtnika 1910., ali Khuen ne orstvaruje njegove Zelje.2oBilo bi svakako net,odnoocijeniti Khuena kao obidnog bedkog eksponenta. Kao madZarski liberal on, dtodru5e,usko suraduje s Bedom, ali u interesu madZarskih vladajuiih klasa, t.j. s teZnjom, da upravo njima pribavi odludnu rijed u Monarhiji. Na temelju dmaIistidkog uredenja, prema kojem je Translajtanija prepu5tena hegernoniji madZarskih vladajuiih klasa, Franjo Josip tolerira sve akcije madZarskog imperijalizma u Hrvatskoj.2r Bed je potpuno nezainteresiran za sistematsko kr5enje hrvatsko-ugarske nagodbe. Tek kadr madZarske teZnje postaju opasne za krunu, pokazuju u Bedu simpaGraf Stefan Tisza, WLen, Leipzig 1935,59, 112. Erenyi, " Gustav , a r i s 1 9 2 6 ,2 0 7 , t 9 7 . S t e e d , M e s s o u L ^ e n i r s7 8 9 2 - 7 9 7 4 P Henry Wickham tnsteed, L e c o m p r o m i sa u s t t o Eisenmann, n. d.,217. Louis hongrois de 1867, Paris 1904, 591. "o.Za postavljenje Khuenovo 1910. najvi5e radi povjerenik Franje Ferdi: nanda Krist6ffy, kao Sto se vidi iz njegove navedene knjige. Edmund Lebenserinnerungen, Mtinchen L937, 229. Stein a cker, n. d., 566/?. Sve informacije o Hrvatskoj Franjo Josip Eisenmann, " prima preko madZarske vlade. Jedan dvorski funkcioner prida, da je iednom prilikom car odobrio neke drakonske mjere protiv Hrvatske, na zahtjev madZarskog ministra-predsjednika. Kad je potpisao bilo mu ie ilao, jer se sjetio, L'imperatore di Margutti, da su Hrvati vjerni Monarhiji! Alberto Froncesco .Giuseppe., Milano 1931,.123.
ti Vi
kr
I
m tr R a( pr
2.
tir A
dr n{ bi pK bl -ci st I
oc m P: vi
Oe
ET T. $l(
NG
sn Hr Ht
ti
kr dr k( C
uvoD - 11
ru la le
.e, ]a
tji txl ata rIe ).)n, iiu
lo ; u 3-
; ie n, lr5-
ie l-
rdr I.
2. t.
,id
m l-
o,
tije za Hrvate, i tada dolazi do ,,irrikrivenih stisaka ruku i namigivanja", kako kaZe general Auffenberg, koji je za wijeme maddarske krize u proljede 1905. duo u.sklik jedne vrlo utjecajne bedke lidnosti: ,.Hrvati, sada se rnaknite!"22 Razumljivo je, prema tome, da se mrLnja na Khuenov reZim prenosi i na Bed i stvara podloga za protubedku politiku novoga kursa. ,,Tako su i Hrvati sretno dovedreni do Rijedke rezolucije, jer su bez milosti bili izrudeni MadtZarima", pi5e adu.tant Franje Ferdinanda, Brosch, u programu za buduiu vladavinu prijestolonasljednika 1910/11.23
2. RijeEka i Zadarska rezolucija Nositelji politike novoga kursa rnorali su pos,tati upravo dalmatinski zastupnici, na temelju. iskustava sa austrijskom upravom. A. Trumbii, F. Supilo, P. eingrija, V. Milii, J. Smodlaka, A. Tresii - Pavidii i jo5 neki vei 1903. usvajaju politiku novog kursa.2aMedutim za ostale zastupnike Dalmacije. a nanodito Banovine, odgovor na pitanje, ng.koju ie stranu stati u austro-rnadZarskom sukohr,:"nije bio lak. Veiini je bilo jasno, dra treba iskoristiti krizu Monarhije i povesti zajednidku akciju da se postigne rje5enje najakutnijih problema: ru5enje madZaronskog reZima u Hrvatskoj, spasavanje Dalmacije iz katastrofalnog ekonornskog stanja, i na kraju, buduii da postoje izgledi za napu5tanje dmalistidkog uredenja, sjedinjenje Hrvatske 'i Dalmacije, koje se po prvi put nakon Nagodbe dini suwemenicima ostvarljivo.25 Opozicija u Hrvatskoj slijedi primjer N. Toma5iia i madZarona, koji se u proljede 1905. otvoreno izja5njavaju za BeE.26 Predstavnici Hrvatske stranke prava u ime hrvatske opozicije pozivaju na sastanak delmatinsku Hrvatsku stranku i sastavljaju o5ta.r Aus "',,Kroaten, jetzt ri.ihrt euch!" Auffenberg-Komarov, Oesterreichs Hdhe c-md Nied,ergang, Mtinchen 1921, 101. '" ,,So hat man ja auch die Kroaten. indem man sie den Magyaren ohne Ehrbarmen auslieferte, gli.icklich bis zur Fiumaner Resolution gebracht..." T. Sosnosky, Franz Ferdinand, 82. SluZbenik Ministarstva vanjskih posiova Musulin smatra, da je jugoslavenskoj misli pogodovalo uvjerenje, da se ne moZe ni5ta postiii ni od Beda ni od Pe5te, vei samo oslonom na vlastite snage, t.j. hrvatslrc-srpskorn slogom. On tvrdi, da se ,,Reichsverdrossenheit" H r v a t a o s j e i a v e i d e v e d e s e t i hg o d i n a . F r e i h e r r von Das Musulin, Haus arn Ballplatz, Mi.inchen 1524, 204, 2r Trumbii, Smodlaka i Cingrija drZe u dalmatinskom saboru o5tre protubedke govore u duhu novog kursa. DS X, XI i XII. sjedn. 7-g XI. 1903. 'o Neki politilari jo5 uvijek stoje po strani, kako se ne bi zamjerili ni kralju ni MadZarima. J. Biankini predlaZe na rijedkoj konferenciji, da se deka dok se MadZarska i Austrija krvavo zatate, a onda tek da padne odluka, na koju Ce stranu Hrvati. Arhiv Trumbii M 4L1, Zapisnik sastanka na Rijeci (Trumbideve biljeSke). ou F. Supilo, Polttika u HrpatskoJ, Zagteb 1953, 140 I d.
12
-
MTRJANA GROSS
pnoglas protiv MadZara. Medutim klub Hrvatske stranke, na dijem se delu nalaze pobornici novoga kursa, odgovara, da ne pristaje na sastanak, koji bi stvarno koristio madZarskni Liber:alnoj stranci, poraZenoj na izborima, i madZaronskorn reZimu, a to sigurno ne bi bilo ni u hrvatskom ni u slavenskom interesu.2? Tim povodom A. T?umbi6 pi5e P. eingriji, da je stvarno opravdana osuda MadZara sa strane hn'atskih poslanika u ovom dasu neumjesna, ier pomaZe Belcu. Javnost sve vi5e prihvada novu orijentaciju i ne vjemje, da ie Bed rije5iti hrvatsko pitanje. Razumljivo je, Sto ovu novu misao ne nxogu shvatiti svi odjednom, pa nastaju sukobi, koji ie, nade se Trumbii, do' vesti do pobjede novog pravca. Tako se stvarno dogodilo nakon Zestokih trzavica i s'ukoba, u kojima je vaZnu ulogu odigrao J. Frank.28 Pobjeda promadZarskestruje na konferenciji u Rijeci, 3. X. 1905, nije bila laka, Nitko ne vjeruje MadZarskoj koaliciji.2e Bez obzira na to, politidki poloZaj gura na5e gradanske politidare na madZarsku stranu. Oni su svijesni dinjenice da Hrvatska ne moZe postiii svoju samostalnost jedino vlastitom snagom, osim revolucionarnim putem, na koji se kao predstavniciburloaziie ne mogu da odlude. Osim toga, konstelacija velikih sila 1905.ne ukazuje na skori rat, koji bi olak5ao nacionalno-revolucionarni pokret. Zato predsta'rnici novoga kursa moraju birati manje z7o, a to su u datoj situaciji MadZari. Uz madZarsku pomoi oni se nadaju, da 6e udiniti odrludni korak ususret samostalnoj Hrvatskoj.3o Jasno im je, da moini njemadki ,,Drang" onemoguiava svaki korak prema nacionalnom oslobodenju Hrvatrske i " Arhiv Trumbii M 413 Rubetiiev i Haramba3iiev poziv, Zagreb, 7. YI. 1905, s promadZarskom iziavom poslanika. Isto, fasc. 13. Koncept odgovora kluba Hrvatske stranke b. d. '?8Arhiv eingrija, Trumbii Cingriji, Split, 13. VII. 1905. O dogatlajima uodi Rijedke rezolucije vidi: HS V/1, 139. sjedn. 6. xII. 1905. HarambaSidev govor; HS I 26. sjedn. 14. XII. 1906. Zagotlev govor, 34. sjedn. 25. I. i 3?. Suton AusttoAnle, s j e d n . 3 0 . I . 1 9 0 ? .F r a n k o v i S u p i l o v g o v o r . T r u m b i i Postanak MiTit\, TJgarskei Rije\ka rezolucija, Zagreb 1936; V. M. (Vinko ri,etke rezoluci,je i njezine poslied'ice, Zadar 1907; IvI i I a d a P a u I o v a, Vznik Rjeck| rezoluce, Sborni,Icudnoxan! Jaroslauu Bidlotsi, Praha 1928; F. S u p i I o I z m o i i h p o l i ' t i i k i ' h z a p i ' s a k a ,Z a g t e b l 9 l 4 : . Potodn jak, n. d.; .Franko Hruatska pop o l i t i k a 1 9 0 3 ,Z a g t e b l 9 l 4 i I s t i , H r u a t s k a IbIer "Tanko, Supi'Io, Zitsot iednoga Horvat, titi,ka 1904-1906,Zagreb lgl4tlT; Josip hruatskog politiEara, Zagreb 1938. 'n Vidi Supilovo pismo na str. 6?. I sami potpisnici Rezolucije ne vjeruju u mogudnost sporazuma s MadZarima na pr. kanonik Rubetid u pismu Spindidu od 29. X. 1905. ANRH, Ostav5tina Spindid. so HS I, xxvl. sjedn. 14. xII. 1906. Govor S. Zagorca u tme Koallcije. Noui, prauae hruatske politi'ke, Zagreb t906' Zagorac je u S. Zagorae, proljeie 1905. istupao za oslon na Austriju. Arhiv TrumbiC, Supilo Trumbiiu, Rijeka 4. IV. 1905. Ipak postaje aktivni pobornik Rezolucije. S' Za gorac' Istina o fietkoj
rezoluciji, ili Tko uara narod, Zagreb 1905.
dn ,,D Hr os Hr lja po ju: Mr nu us ka
da di:: din im; Ma aul ka: Au Ar pq pu dii
Ri da da
FIri
zo u1
1
na sav nj Ha
De
us
jed NIa jen Ea: Po
uvoo - 13 e
I
3 5
I
)
drugih juZnoslavenskih zemalja. MadZari, medutim, i sami ugroZeni ,,Drangom", preslabi su da se oclrupru.Njima je potrebna porn-od Hrvatske, kojoj moraju u za-mjenu dopustiti ostvarenje barem nekih osnovnih nacionalnih teZnji. Tako bi rnoglo doii do sjedrinjenja Hrvatske i Dalmacije ne iz prijateljstva prema ,,posestrimamazemljama", nego iz qole nuZdre.Osim toga, samostalna MadZarska, bez podr5ke Austrije i dinastije, ne moZe nikada postati tako opasna juZnoslavenskojr grupaciji,kao Austrija, p,omognuta Njemadkom.sl Medutim, to je vei maksimalni program novog kursa, dije je postignuie bilo vrlo problematidno, jer se nije znalo, da li ie MadZari ustrajati u svojoj antid,ualistidkoj politici. Jedan je rezolucionaS kasnije rekao Seton-Watsonu: ,,Bili smo u onim danima toliko naivni da gledramo u Franji Kossuthu [KoSutu] pravog ko5utovca."32MadZarska je Nezavisna stranka morala da poklekne pred Bedom. Pored dinjenice da bi gu.bitkom austrijskog zaleda nuZno oslabio i madZarski imperijalizam, osnovni je razlog za takav razv,oj ekonomske prirode. MadZarske banke i industrijska poduzeia najvedim su dijelom u austro-njemadkim i - posredno ili neposredno - u njemadkim rukama, kao Sto je uopie cijela madZarska privreda toliko ovisna od. Austrije, d,abi dosljedna bitka Nezavisne stranke za odcjepljenje od Austrije mogla dovesti do povladenja stranog kapitala, a time i do potpunog bankrota madZarskih vladajuiih k1asa.33Jasno je, de napuStanjem dosljedne antidrualistidke politike otpada i potreba MadZarske koalicije, da se osloni na Jugoslavene. Prema Supilu tvorci Rijedke rezolucije mislili su na ovu moguinost, ali su radunali s tim dta ie na svaki nadin rnoii da sru5e madZaronski reZim u Hrvatskoj i da prisiie austrijsku vladu, da balem ne5to uradi za ekon'omski napredak Dalmacije i za uredenje jezidnog pitanja.sa Tvorci Rijedke rezolucije bacili su teZi5te na minimalni program novoga kursa. Uspjesi u tom pravcu izgledali su u vrijeme krize ostvarljivi i u tom sludaju, ako MadZari natrluste svoju antidualistidku politiku. Ova je radunica u' Rezoluciona5 J. Banjanin kaZe o tome: ,,MadZarski narod oslonjen samo na svoju snagu, morao bi se odreii Sovinizma i imperializma i traZiti iskren savez s malim nanodima oko sebe. To je bio smisao Rijedke rezolucije. J. B an j a n i n, Supilo i, Ri.jeika rezolucija, Noua Eoropa XIV, B?1. t'R. W. Seton-Watson,The southern slatsquestion ancl, the Habsburg monarchg, London 1911, l4B. Ivdn-Rdnki "" Berend Gy6rgy, M a g g a r o r s z d gg g d , r i p a r aa z i m perializmus elsd tsildghd.boril,el6tti, id,\szakaban 1900-1914, Budapest 195b, 1t?, LL9, I27,156. Karakteristidan je slijedeii primjer: prema podacima, koje iznosi jedan krsiansko-socijalni poslanik na jednoj bedkoj protestnoj skupstini protiv NladZara, 82% hipotekarnih zajmova Austro-ugarske banke podignuto je krajem 1905 za ugarski dio Monarhije, a. samo 1B7o odnosi se na austrijski, Banka je preteZno u rukama austro-njemadkog kapitala. T. Sosnosky, Die Pol,itik im Habsburgeyreiche II, 2, izd. Berlin 1918,,12?. tn Supllo, n. d., 149-150.
14'
..- MIRIAa\-A GROSS
Dana 3. x. 1905. donesenaje slavna Rijeika rezolucija, koja zajedno sa svojom srpskom nadopunom, Zadarskom rezolucijom od 17. X. 1905.,udara pedat cijelom politidkorn razvoju do prvog svjetskog rata. Rezolucijom hrvatski zastupnici podrrZavaju,,kraljevinu ugarsku" u njenoj borbi da ,,dode postepeno dro potpune drZa"rne samostalnosti,,, t.j. do personalne unije, i izraaavaju nadu, dia ie se ukloniti rnedusobni sukobi, buduii da su hrvatski i madZarski narod
zoluciju potpisuju na sastanku" i naknadno i oni dalmatinski zastupnici, koji ne prihvaiaju politiku novog kursa i koji ie u toku doga-
lionferenciji nije mogao odluditi, potpisuje naknadno i opravdava se stavise zbog takvog postupka u dalmatinskom saboru,.t.j. pred-svo' jim biradima, izjasnjavajuii se za novi kurs. Proturezdlucionaski zastupnici prividno prihvaiaju novi kurs, jer se boje, da u slijedeiim izborima ne bi bili izabrani, budu li se protivili politici, koja teZnju
'u Arhiv
Biljeske P. Cingrije. Svezak o Rijedkoj rezoluciji' saduvani "o Diskusija na konferenciji i koncepti rezolucije djelomidno su sastanka Zapisnik 41?, M Trumbi6, Arhiv u biljeskama Trumbiia i cingrije. pismima 1905)' (u iz s fasciklu Cingrija 4201V. Arhiv i M na Rijeci s? Rijedka i Zadarska rezolucija objavljene su u: S u p i I o, n' d'' Hnsatska poti'tika 1904-1906, 3?2/3, 389-390; Trumbii' 31?-319; Ibler, eingrija,
n.d.,'B?iB,g2lS.A.Trumbi6,Rdiedkarezoluci'ia,Obzor,spomenkniigaPolitiika pooiiest HrDatske., zagreb' 7860-7935, Zagreb 1935; J. Horvat,
t936, 36213.
za sjt dono Preol njiho' grji i novi svega I Austr zemd je da nezac u Dal skih r dtioba pravc stano mogu Predr poner sreds radnj Udu medu bana cego\ ske i hurar pa s€ re4e: starm gova sti.rna nadin oslon tadaS bija
a
rzvJes poslijt Petr zastul organj kljuEe DAZ,
uvoD - 1b rei dm da atike fi,e do od tii,
zaod og lrto.G-
od nu [a; et ip
e-
pau5a
iu oj ;e )n u
II
a
)1
16
-
MTRJANAGRoss
Monarhiji u torn dasu ne prijeti opasn'ost od manje-viSe prisnih veza izmedu srpske burLoazije u Srbiji i Monarhiji. Hrvatska burloaziia, napro;tiv, vei samom svojom teZnjom za sjedinjenjem hrvatskih zemalja potkopava dualizam. Khnenova rabota postiZe uspjeh i zbog toga, Sto jugoslavenska ideja Radkoga i Strossmayera ostaje ogranidena na vi5e slojeve hrvatske buri.oazije, inteligencije i sveienstvo, a ne prodrire medu hrvatsku i srpsku sitnu bu"rZoaziju.S druge strane stardeviianska velikohrvatska ideja postiZe uspjehe upravo rnedu sitnom burZoazijom. Osim toga, uski okvir, unutar kojeg madZarske vladajuie klase dropu5taju razvoj droma6eburiloazije, neprestano potide konkurenciju hrvatske i srpske bur1oazije, jer obje ne nalaze dovoljno mjesta za svoj ekonomski napredak. Treba istadi da Khuenova vlada nipo5to ne dopu5ta srpskom kapitzLlu iakav razvoi, kakav bi njegovi predstarznici ZeIjeIi. On na pr. kodi dflelatnost Srpske banke,38"AIi srpski kapital ima pod Khuenovom vladom ipak neSto bolje uvjete za svoj razvoj negoli hrvatski. Ova se prednost odraZava u njegovoj boljoj organizaciji i koncentraciji u razdoblju politike novog kursa. Srpsko selo nema, dakako, koristi od suradnje izmedu Khuen,ove vlade i srpske burhoazije. Ono naprotiv ostaje za wijeme Khuenova reZima jednako bijedrro i zapu5teno, kao i hrwatsko selo; 5taviSe, do sukoba s oblastima testo dolazi upravo na srpskorn selu. Krajem os,arndesetihgodrinaKhuen-H6derv5ry je uspio da Hrvatskom za.vlada politidko mrtvilo, koje oZivljavaju sarno Sovinistidki ispadi hrvatskih i srpskih politidkih voda i Stampe. Khuenova je pobjeda samo priwemena. Poslije 1895. godine radaju se novi elementi, koji ie iz temelja promijeniti politidki poloZaj' Srpska je btxi,o'azija u meduvremenu postigla izvjestan ekonoinski naprednk. Ona sve teZe osjeia uski ekonomski okvir, koji namede Khuenov reZim. Njeni redovi malo po malo uvidaju da bi pro5irenje hrvatske autonomije i ujedinjenje Hrvatske i Dalmacije znatno po: ve6a1otaj ekonomski okvir, a time ujedno ornogiuiilo uspje5niji ekonomski razvoj i snpske bur1oazije. S druge strane i hrvatska burhoa' zija vidri, da je njena drZavnopravna poiitika ostala jalova. I skromni ekonomski napredak hrvatske buroaZije uvjetuje pojavu novih politidkih ideja. Osamljeni i nenr,oini predstavnici obiju butLoaziia po= dinju shvaiati svoje zajedrridke interese u. obrani od tudinske hegemonije. Poslije 1895. godrine hrvatska i srpska Napredna omladina postepeno unosi ove ideje medu stariju generaciju. U isto wijeme uodavaju i Siri slojevi srpskog i hrvatskog naroda sve vi5e svoje zajednidke interese protiv Khuenova reZima i predstarrnika oblasti, koji su neprestano nastojali izazivahi medusobne fuzavice. Politidka se atmosfera postepeno mijenja. Sovinistidki ispadi postaju rjedi. U isto wijerne i u Srbiji jadaju snage,koje se opiru prevlasti Austro8Eavidi
str. 28,
uga plan zag Bila prid nije nov srps Itre 'Ll V
bur
cioi jel clav ih' se, it L+(.
zijt po( lSl
sta no za 'Ija
rai Hr os
sI sfr pr nj in S
sk oc Bi te nl
:st
U V o D - =1 ?
h veza oazija, ih zei zbog 'graniItvo, a strane Iu sitZarske ro ponalaze Khuekakav irpske neSto ai,ava ,litike medu ijeme selo; selu. skom spadi e ratoiaj. rinski meie rerjg I po: eko:Zoarmni por po: regedirra jeme | 7A-
lasti, idka jedi. ;tro.
Ugarske nad Sibijom. 1902. godine' pb posljednji put se' razbuktao plamen nacionalne mrZnje prilikorh pro,tusrpskih dremonstracija u Zagrebu, nakon objave nekih Sovinistidkih dlanaka u Srbobranu. Bila je to posljednja Khuenova pobjeda. Upravo ove demonstracije pridronoseosvje5denju mnogih za.slijepljenih. Nekoliko mjeseci kasnijb iz ija protiv Khuenova reZirna Narodtni pokret, koji srpsko stanovnlStvo p,rati s velikiin simpatijama. Misao o potrebi hrvatskosrpske sloge sve se vi5e Siri. U isto vrijeme drolaziu Srbiji d'o preokreta, koji ie izazvabi sukob izmedu Austro-Ugarske i Srbije, a s tim u vezi prestat ie i suradnja izmedu madZaronskog reZima i srpske bu.rZoazijeu Hrvhtskoj. Sliine su pr.ilike vladale i u. Dalmaciji. Taktika raspirivanja nacionalne mrZnje, kojom se austrijska vlada sluZi u Dalmaciji, ne5to je l
:n, d., 155-159.
Vladavina Hrvatsko.srpske koallciie 1p06/7
16
-
MIRJANA cRoSS
ske koalicije od prosinca 1g0b.)ao.supilo svakako nije razgovarao u Beogradu samo o akciji za izmirenje srpskih stranaka u Hrvatskoi, koja zaista donosi rezultate na njihovu sastanku u lipnju, nego je htio saznati, kakav stav zauzimaju srpski samostarski i radikarski politidari prema novom. kursu' MoZe se pretpostaviti da je predlagao suradnju, koja je prihvaiena. ,,Izaslanik iz BeogradraUio ;e ovdje jude i danas", piSe on Trumbiiu 2?.IV.1g0b., tj. nakon ...oj po*rtka iz Beograda, ,,pak je otisao opet natrag. oni ie takoder uzeti u obzir no'u situaciju, ali treba da vide dokre ie Madzari poii. Zabonavio sam ti spomenuti, da medu Bpestom i Apeninom ima takoder razumievanja. Ako prikrjudis Beograd, onda sve ti izgleda kao druga Krimskog rata, s tom ra.zlikom da je Krim-ovaj put _e$cija Budp. Hodemo Ii mi biti sardinija, koja je sa sadicom vojnika uljegla u druSt'o, da moZe sutra podignuti glas za sjedinjenje Italije? Sve stoji u t'om kako se stvari postave."al u istom pismu supilo los pise: ,,uroga nas Hrvata u ovoj velikoj borbi ima biti ona, il";" l" C"rr"r, ,.r"o izvojstiti neznatnoj sard'iniji u koru velevrasti, koje zavojevase na Rusiju u Krimskom ratu. Imamo presedens i ne treba nego da ga dobro kopiramo.,, - Izaslanik iz Beograda, koga Supilo spominje, jest Ljuba stojanovii, predstavnik ."-ort"r""". on urt oro iatim postaje ministar-predsjednik. Supilo tada javlja Tmmbi6u: ,,Ovi sada u srbiji Sto su nasi su i s nama su. vise kad bude ,goJ" ustmeno.,, Prema tome, moZe se zakljuditi da sup'o odekuje potporu upravo od samostalskevlade i da mu dotada3nja radikarska vtada niSe izasra ususret.al" Preko uredrrika od,jeka, Jase prodanoviia, supilo sarje pismo stojanoviiu, u kojemu mu destita i pita ga da ri novi poloZaj stojanoviiev dopusta i nadalje suradnju u pitanjima, o kojima su razgovarali na Rijeci. U istom pismu supilo javrja ia su ,,odnosni ljudi" spremni, vjerojatno na sastanak sa stojanovizem ili barem na suradrrju sa srbijanskim politidarima- MoZe se pretpostaviti da su ti ',odnosni ljudi" pretstavnici MadZarske koaticije. supilo naime u navedenom pismu Trumbiiu javlja, da Srbi tele znati, Sto MadZari kane, i zanosi se srpsko-hrvatsko-madZarsko-tarijanskom suradnj,om. zato je moguie, da on nakon rijedkog razgovora sa stojanoviiem po-
'o Arhiv 'Arhiv
Cingrija, Supilo Cingriji, Rijeka, 14. XII. 1905. Trumbi6, Supilo Trumbiiu, Rijeka, 27. IV. 190b. Na kraju pisma Supilo upozorava Trumbiia da pismo dobro spremi 'i da ga unisti. sup'ova korespondencija sa Cingrijom i rrumbicem niie iila poitom. pisma i usmene obavijesti prenos'i su_ vjerojatno neki kapetani brodova, koji su redovito saobraiali izmedu Rijeke, splita i Dubrovnika. Zato se konfident v. .rosipovii Zali da Supilo uopie he pise, dak ni o nevaZnim pitanjima. ANRBiH zvIJ]H 1963 res/190?. "a Arhiv
Trumbii,
Supilo Trumbiiu,
Rijeka, 21. VI. 1908.
sred' srbij sast€ voljr pogc jano Sao , ro.ia izbo. balk teSk urac zoLu buri
rel.zo 7AS
Frar an€ svi :
nov( svoj roda ske bori ravr Hrv 14.: radi das lami ri","l
vi6u, refer srpsl grofa deno uPe
dom knjii
uvoD - 19 u )j, io iude iz dr io aga p.
fur u p lo Ia
la st
Fe u ; la
ie Ia
ri rt ti u ri t.
sreduje izmedu Srba i Madilara.a2 eini se, dta u to doba ne dolazi do srbijansko-madZanskog dodira. Ljeti 1905. odrZava se u Beogradu sastanak diplomata, koji zakljuduju da je kriza Monarhije vrlo povoljna za Srbiju,"ali da treb.a zauzeti rezerviran stav, kako se ne bi pogordali odnosi s Bedorn.a3Opreanost zrati i iz Supilova pisma Stojanovi6u od 18. XI. 1905.,koje mu uruduje J. Smodrlaka.JoE nije doSao das, o kojem su razgovarali na Rijeci, pi5e SupilLo,a pri tom vjerojatno misli na jugoslavensko-madarsku suradnju. Treba pridekati izb,ore u MadZarskoj, koji 6e donijeti novu eru z,a Hrvate, MadZare i berlkanske narode. Za sada akcija nije uputna radi poloZaja Srbije i te5kih prilika u MadZarskoj. Na svaki naiin Srbi i Hrvati u Monarhiji uradrili su sve Sto zu mogli, ponosno istide Supilo nakon Zadarske rezol,ucije.aaPrema tome, moZe se zakljuiiti, da su predstarrnici srpske burZoazije bili spremni prikljuditi se novorn kursu jo'S prije Rijedke rezolucije. AIi su oni jo5 uvijek nepovjerljivi i ne sudjeluju u akciji za sastanak zastupnika Hrvatske i Dalmacije zbog djelatnosti J. Franka. Kada dalmatinski predstavnici uspjevaju meknuti Franka, a na rijedkoj konferenciji pobjeduje politika novog kursa, qtpadaju svi razlozi za rezerir,irno drZanje srpskih politidara. Srpski se zastupnici Zadarskom rezolucijom prikljuduju politici novoga kursa ved .14 dana nakon objave Rijedke rezolucije. I oni u svojoj izjavi izrantju spremnost da podupru ,,pokret madZarskog naroda" uz uvjet, da se pro$iri drZavnoprarrni poloZaj kraljevine Hrvatske i Slavonije i ostva,re demokratske slobode. Srpske ie se stranke boriti za sjedinjenje Hrvatske i Dalmacije, ukoliko Hrvati priznaju ravnopravnost srpskog i hrvatskog naroda. Poslanici dalmatinske Hrvatske stranke i Srp.ske stranke na Primorju sastaju se u Zadru 14. XI. i zakljuduju, da su Hrvati i Srbi jedan narod i dra6e zajednidki raditi na sjedinjenju Hrvatske i Dabnacije. Zastupnici 6e nastojati, da se zajednidki jezik sluZbeno nadva hrvatski ili srps$, da se u Skolama preCaje hrvatska i srpska povijest, ude drvapisma,(Iatinica i iiririca) i da se u opcinama, u vijedima gdrje ima barem 7a srpskih zastup-
l-
a a o c I
'8 Arhiv SAN pov. br. 12954, Hartije Ljube Stojanoviia, Supilo Stojanov i 6 u , R i j e k a , 7 . V I . 1 9 0 5 .O v o j e p i s m o p r v i s p o m e n u o D . D o r d e v i C u svom referatu na IL kongresu historidara Jugoslavije: Saradnja-'srpske olatle i srpsko-hruatske koalicije sa ugarskom oladorn protiu hegemonistiike politi,ke grofa Goluchotoskoga 1906. Drugu Dordevidu zahvaljujem i za prijepis navedenog pisma. Cetiri dana nakon Sto je napisano ovo pismo, Trumbii se sastaje u PeSti s Kossuthorn Trumbi6, Suton, 824. t" Eordevii, n. d. " D o r cl e v i i, n. d. J. Smodlaka predaje ovo pismo Stojanoviiu prigodom svog boravka u Beogradu povodom kongresa jugoslavenskih novinara i knjizevnika 19-21. xI. 1905. slobod4, 16/30. xI. 1905. 2j
20
=-,MTR]ANA
GROSS
nika, izvje5uju uz hrvatske i srpske zastave.abOvim je aktom stvoren temelj za suradnju srpskih i hrvatskih gradanskih stranaka i preduvjet za udvr5denje politike novog kursa. U isto vrijerne dolazi do zbliZenja i s talijanskim poslanicima u dalmatinskom saboru, Sto je pripremljeno jo5 od 1903, a narodito nakon zajedrridke borbe protiv germanizatorskih tendencija namjesnika Handela.aoKlub talijanskih poslanika draje izjave simpatije za ,,kristalizaciju naro,dnoghrvatskog individualiteta", ali ujedno istide svoju tezeyv\), sve dok ne dode do praktidnog sporazuma s Hrvatinaa.a? No i takva izjava bila je dobro primljena, osobito zato, Sto hrvatski i srpski poslanici na d,almatinskom sab,or-upodupiru talijanski prijedrlog - da se prizna ravnopravnost diplome sa talijanskih sveuiiliSta s austrijskima, dok Talijani glasaju za prijedlog, da se u Dalmaciji potpuno prizna diploma zagrebadkog sveudiliSta. Ovi su dogadaji primljeni s odobravanjem i u Italiji.as Primirje s Talijanima bilo je moguie samo u Dalmaciji, gdje je talijanski elemenat malobrojan i slab, ali ne i u Istri, gdtje je talijansko gradanstvo jako i drLiu svojim rukama vedinu opiina i sabor. Stoga se hrvatski i slovenski poslanici iz Istre dr1e rezervirano prema Rijedkoj rezoluciji.ae U svojim izjavama u dalmatinskom saboru rezoluciona5i siu vrlo umjereni, Sto im savjetuje i Supilo. Osim toga, voditelj poslova namjesni5tva, Narde1li, dobiva drozvolu za raspu5tanje sabora, ukoliko dode do izjava za sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskorn u ugarskorn din" Arhiv
Trumbii M 415; DrZavna arhiva FNRJ, Ostavitina pribiievid (mikrofilm); Izvje5taj Nardellijev o Zadarskoj rezoiuciji: AVA MI prds. 7009/1905,DAz DNP rr 46271t905.Zakljudak hrvatskih i srpskih poslanika ocl 14. xI. dita A. Harambasii na hrvatskom saboru HS I 139. sjedn. 6. xIL 1905. usporedi i: L. MaStrovi(., Z a d a r s k a r e z o l u c i j a , Z a d , a r s k ar e u i j a y l } ; e u I i n o v i { DrZaunoprauni znaiaj ri,jeike i, zu,d,arskerezolucije. zborni,k praunog takulteta u Zagrebu VII/7, Zagreb 19b2. 'o V. K i s i i, No obranu poltenja. Namjestniika afera u Datmaci,ji, Zadar 1904. DS 6. X. 1904. Izjava zastupnika protiv Handela. 1 7D A Z D N P I I a 4 5 7 B l t 9 0 S ; A V A M I p r i i s . 6 9 9 4 / 1 9 0 5 ;I b I e r . n. d.,890/t: Trumbii. n. d..93/4. n " . D S1 6 .s j e d n . pellegrini, 1 8 .X L 1 9 0 5B . attista V e r s ol a g u e m a ? , Roma 1906. n" V. Spindii prisustvuje rijedkom sastanku, ali ne potpisuje rezoluciju. Politidko drustvo za Hrvate i slovence u rstri izrai,ava doduse svoje simpatije za rezoluciju, ali u Istri i rrstu se strahuje da bi rezolucionasi za volju sporazuma u Dalmaciji, mogli prepustiti Istru Talijanima. cruena Hruatska, 4BlJ0. xI. 1905. Slobod,a, 7312t. ).'I. 1906. Edinost, 4!4. L, 20120.I., 23123.I.. 24124.L, 25125.I.,26126. I.,27127. r., rr4l25. rv., 12214.V. itd. rvo3a stosa, t6lt0. ry., 33/16. VIII. 1906. M. Laginja izjavljuje nakon sloma r-ovog kursa da se nikad nije slagao s Rijedkom rezolucijom, ali da je ona ipak bila ,,majstorski sahovski potez". .Agramer Zeitung, 210/4. VIII. 190?. OR XVIII sesija, sv. IIIII, 15" sjedn. 18. VII. 1907.
iel' zas
ma izi
liti pru mo rik Hr Rij da da soc sve to:
koa strt kal nali son prc
,,SI za
Brar D?^2 x. I
mao koju obja cija' Ra< Hab
i hrt
13a 6.X
Pom pisrr vocli Supi
rrvoo * 21
nerka.Ona se po pryi put pojavljuje pred javnoSiu s izbornim progla= som 'd 11. xII. 1905.,koji predstavlja izr.azitoburZoasko-demokratski pr'ogram. Koalicija na prvom mjestu istide, da su njene misli-vodrilje .,sloboda narodrai prava najsirih slojeva puka", a iz toga slijedi borba za ustarmost i gratlanska prava. zato program zahtijeva op6e pravo 6o Napadajem na Rijedku rezoluciju prodan i perii izazivaju diskusiju. Brane je Trumbii, cingrija i drugi zastupnici. DS 1b-18 sjedn., 16-20. xr. 1905. DAz DNT L7, LB, 23/lg0s. Arhiv Trumbii, supilo Trumbiiu, Budimpesta, 16. x. 1905.
'
6' Vidi str. 60 S. Zagotac,
Supilo Trumbiiu,
Rijeka 10. XII.
Isti,na.
100b.
GROSS
glasa i druge demokratske slobode, sarnoupravu opiina, kotareva i Zupanija. za5titu seljadkoga posjeda, radnidko za5titno zakonodavstvo i, na kraju, sanira.nje nagodbenih powedra, financijsku samostalnost Hrvatske, sjedinjenje Dalmacije i Hrvatske i ra'rnopravnost srpskoga naroda s hrvatskim.sa Ovaj dternokratski program ima zadatak, da Koaliciji pribavi potporu Sirih slojeva naroda, Sto dobrim dijelom i uspijeva. Formiranjem Hrvatsko-srpske koalicije zavrSena je historija nastajanja politike novoga kursa, a zapoiinje mukotrpni period njene praktidne djelatnosti u sjeni Beda i Pe5te.55
II. E
7. Bc oslan
6" Istoriskl arhiu KPJ, T. IV,72 t d. Ibler, n. d., 465. Osnova proglasa od 18. XI. znatno se razlikuje od konadnog teksta. Osnova se nalazi u Arhivi CK SKJ br. 18508. uu Rezoluciona5i sve do izbora 1906. ne nastupaju pod imenom Hrvatskosrpska koalicija, nego se naaivaju opozicijom ili nezavisnim graclanstvom.-
l limo djelu l deprr Aust broja fitim upra' nako Nave iza 7 proiz viSen kapit i pot od re prekr Moni uAt zema nonu u skl Aust
Neue Weltn
I ro It
B la
i )d
II. EKONOMSKA PODLOGA NOVOGA KURSA 7. Banke, poduzeta i kapitalistitke oslanja Hruatsko-srpska koalicija
organizacije, na koje se
Hrvatsko-srpska koalicija predstavnica je domaieg kapitala. Zelimo li shvatiti njenu politiku, moramo objasniti i uvjete. u kojima djeluje, kao i njene ekonomske teZnje. Konjuktura svjetske kapitalistidke privrede, koja slijedi poslije depresije izazvane op6om ekonomskom krizom 1900., osjeia se u Austro-ugarskoj od 1904. u znatnom napretku industrije, porastu broja zaposlenih radnika, poveianom obrtu kapitara, povisenim profitima i u jadanju trustova i kartela. ovaj razvoj postiZe vrhunac upravo 1906., kada Hrvatsko-srpska koalicija dorazi na vrast, dra bi nako,n njena padra, ujesen 1g0?. ponovno izbira ekonomska kriza. Navedenom napretku pogoduje i novi val pdveianja zastitnih carina
i potraznja kapitala u Njemadkoi, zatim u Rusiji, koja se oporavlja od rata s Japanom, dok se teZiste novdanog trzista prenosi sve vise u prekomorske zemlje: sAD i kolonije. skupoia kapitala osjeca se i u Monarhiji, pa tako i u Hrvatskoj. Glavni korisnik svjetske konjukture 'u Austro-ugarskoj svakako je burzoazija ekonomski najrazvijenijih zemalja, tj. njemadke Austrije i ceske. I MadZarska drcZivljava ekonornski uspon, narodito po dolasku MadZarske koalicije na vlast, ali u skladu sa ekonomskim stupnjem, na kojem se nalazi, zaostaje za Austrijom. t Pester LlolJil L/L. I. 190?. (A. D e u t s e h, Das Wirtsehaftsjahr t906). Neue Frei'e Preese153ts4/30. Iv.-l. v. 190?.(J. w o I l: Die Ronjuktur d,es Weltmarktes).
24
-
MIRJANA GROSS
q
op6i ekonornski napredak poslije 1900 odlaZava se u skromnim razmjerima i u Hrvatskoj, prije svega u akumulaciji kapitala i, u skladrr.rs time, u naglom razvoju novdanih zavoda. Industrija napredruje veoma polagano,2 dok je razvoj poljopriwede, u vezi s boljim go,spoclarenjemna veleposjedirna, nesto povoljniji. Dornaii kapital u Hrvatskoj nezadrZivo jada usprkos teskom pritisku madZarske he-
s n t
gemonije. Statistika novdanih zavod,aod 1902. do 1907. p,okazuje nagli porast njihova broja, poslovanja i profita. Broj novdanih zavoda'. 1902 1903 1904 1905 1906 1907
485636 727 772 823 842
Godtine1906.bil,o je u Hrvatskoj i Slavoniji 39 banaka; 117 Stedionica, 200 hrvatskih selj aEkih zadwga, 145 srpskih zernlj oradn,idkih zadruga, 243 zadruga u svezi sa Zemaljsko,m sredilnjom vjeresijskom udrugorn u BudimpeSti.s Tabela porasta dionidkog kapitala pokazuje ovu sliku: 1902 1905 1906 1907
K. 39,336.000.48,975.000.,, 56.873.000.,, 63,745.000.,,1
Stedni ulo5ci u novdanim zavodima rasli su ovako: 1902 1905 1906 1907
103,609.000.-K. 146,671.000.-,, 162,268.000.-,, 174,799.000.-,,
samo u zagrebadkim novdanim zavodima 1906. godine ukupna svota Stednih uloZaka iznosi 64,498.0004., a u 190.7.godini skade na 78,272.000.-, tj. ra-ste za 2!0fs u odnosu na 1906.6JoS 1.904'godine , O naprbtku indust|ije vidi M. Mirkovii: Ekonomska historiia Jagoslauije, Zagreb 1958, 274. s stdtistidki godilnjak kraljeui,na Hruatske i slatsoni,je II 1906-1'910, za' -g r e b 1 9 1 7 , 4 2 7 . n tzuijelstaj trgouatko-obrtni.dke komore u Zagrebu g. 1907, Zagreb 1908' 89 i g. 1908,Zagreb 1909, 122. o Isto,
I
t I
'( (
l
I
I I
uvoD - 25 tm
u ;E-
im tal le)o--
% stednih ulbzaka nala_zilose u zagrebadkim bankama, ali cjtada sve se vi5e ulaZe i u pokr'ajinske banke. Osjeia se gravitacija kapitala nar,odito u Smjeru Su5ak- Rijeka i prema Srijemskoj Zupaniji.o U skladu s napretkom novdariih zavoda rastu i njihovi profiti. 1902 1905 1906 1907
4,525.000.-K. 6,371.000.-,, 7,314.000.-,, 7.775.000.-,,7
Kod 31 najveieg novdanog zavoda zabiljeZen je znatan porast drobitka u razdoblju.7905./7., dok kod nekih rnanjih zavoda disti profit iznosi i preko 500/eutroZenogkapitala.s
ti_
ldt
3d, 'uVU
na na
lg-
Tli najvaZnije banke, pnedstavnice domaieg kapitala, koje podtrpiru Hrvatsko-srpsku l
26
-
MTRJANA GROSS
pripadn koncernu Zirrnobanke, ona pomale organizaciju hrvatskog kapitala u Dalmaciji, uz ostalo i osnivanjem Hrvatske vjeresijske banke u Dubro'rniku.l0 Na delu Prve hrvatske Stedionice nalazi se grof Miroslav Kulmer, najbogatiji hrvatski kapitalist, poslanik Hrwatskosrpske koalicije. Predsjednik Ljubljanske kreditne banke je dr. Ivan Hribar, ljubljanski gradonadelnik i voda slovenskih liberala, koji svakom prilikom manifestira svoje simpatije za jugoslavensku ideju.ll Konadno, na delu dubrovadke Vjeresijske banke stoji Dr. Melko Cingrija, sin Dr. Pere eingrije, gla'rnog nosioca novog kursa u Dalmaciji.l2 ee5ki kapital je ispred austrijsko-njemadkog i madZarskognajjadi strani kapital na novdanom trZi5tu u Hrvatskoj. Ustiedni banka deskjzchspoiitelen povezana je s veiinom dromaiih banaka i Stedionica u Banovini i Dalmaciji, od, kojih su najvaZnije pored Prve hrvatske Stedrionice,Srpska banka, Hrvatska poljodjelska banka, Hrvatska eskomptna banka, Zem1ji5no vjeresijski zavod kraljevine Dalmacije, Srpska Stedionica u Zadru, Hrvatska vjeresijska banka, Srpska Stedrionica i Trgovadka banka u Dubro'rniku. Ista banka pomaZe i industrijska podmzeia, kao Sto je TVornica papira u Zagrebu.rs I Zivno' st6nska banka je v4o aktivna u Hrwatskoj.l{ Odito je da juZnoslavenski krajevi Monarhije igraju vaZnu ulogu u prodoru de5kog kapitala na Balkan.l5 Kako vidrimo, deSki kapital pritorn jada i podupire domaii kapital protiv svojih konkurenata austro-njemadkog i madZarskog kapitala. Razumljivo je stoga da je protunjemadka i jugoslavenska politika novoga kursa u interesu de5kog kapitala. Medutim, jugoslavensko-madZarska swadnja ne odgovara deSkom kapitalu. eeSka 'o Compass 39/L 396, 39S; 40/I. 403, 406. K. Herman: Nottoslouanshsia deskd, burZoasie, Sbornik praci, tsgdan! pbEi Ceskoslotsensko-sotsdtslcdho instiMoii, spomi'ni I, Ljubljana tutil CSAV, Praha 1958. 241,242,245, J. IJribar: n. d., 265/6. 1 9 2 8 . 2 0 4 ;u s p o r e d i i M . M i r k o v i C , " Tako na pr. Hribar Salje pozdravni telegram Supilu povodom izborne pobjede Hrvatsko-srpske koalicije, Notsi li'st L2313. V. 1906. ili ,,Slavenskom Jugu" povodom otvaranja ditaonice u Beogradu, flonururea 779113. III' 1906' H r i b a r, n. d., 23?/8. Nije sludaj da se Hribarevo ime iesto spominie u konfidentskim izvje3tajima, u kojima se istide, da je usko povezan sa Srbiiom. ANRBiH ZVBII 3181, 3597, 4131, res. IBl1907. 12 Arhiv Cingrija, Trumbii u pismu Melku Cingrtji iz Splita, 23. X. l92ll. istiCe,,da je Pero Cingrija bio na telu akcije za novi kurs. '8 Cornpass 401I. 20417. (Popis svih novdanih zavoda u Banovini i Dalrnactji, koji su povezani s navedenom bankom.) H e r m a n, n. d., 243. t'Ona 1905. sudjeluje u osnlvanju Sederane u Osijeku. Ne raspolaZem todnlm podacima u kojim sve bankama djeluje kapital Zivnobanke do 190?. Podaci kod Hermana odnose se na kasnije razdoblje. H e r m I D, r-t. d', 242. 'o Ce5ka trgovadka misija dolazl u Beograd L905. Tpzoeuflevu zaacNult 1/1. I. 1906. GodiSnjoj skupstini Ustiednt banke Ceskjch spoiitelen 1907. prisustVuju predstavnici Jadranske banke iz Trsta O. Ribaf i F. Kudinid, koji u svom govoru poziva deski kapital na Balkan. Edinost 110/21. V. 1907. Herm a n, n. d., 240.
in nj bc izl vi: te: ih izi 5k fni
Kr vj
lj( v€ gr ra
NE
p(
rj:
za
ru
da ne
x)
6. tal
sk
XI tiv od pu pe
ko
se
(rz
Str eij 6/3
uk
gu
vvoD - 27 ca-
ke Iilo-
'an tal.r1
intaajka ica ke ka je, te,uroIn-
ila k€ IrIn-
loka la ttina
ne )m 06. )nm. A. latm 07. 42. ull rlrU tr-
indtustrijska bur1oazija zauzimia prema MadrZarskoj isti stav kao i njen najveii pnotivnik, t.j. austro-njernadka bttrzoazija. ona se naime boji da bi carinskom rastavom i podizanjem madzarske industrije izgubila madzarsko trziste.l. u vetjadi 1g06. dr. K. Kramai u carevinskorn vijeiu upozorava Hrvate, da ie s MadZarima droZivjeti isto tesko razodaranje kao i s Be6om. ,,valjaro bi radit kod eeha, aii tko ih pozna i tko im vjeruje", jada se Supilo Trumbiiu nakon Kramaiove izjave.l' Razumljivo je stoga sto sa deskestrane nema politidke podrSke novom kursu, osim nekih manje ozbiljnih pokusaja za deskomadZarsko-hrvatsko-povezivanje, koji ne uspijevaju. potkraj 1906. Kramai ipak Zeli da pregovara sa supilom, ali do sastanka ne drolazi, vjerojatno na zahtjev MadEara.ls Za djelatnost Hrvatsko-srpske koalicije vaZna je i Hrvatska poljodjelska banka, koja stoji iza Hrvatske stranke prava, a okuplja velikim drijelom sveienidki kapital.le osnovana na Katolidkom kongresu u Zagrebu 1900., banka je pnoradila ljeti 1902. Uspjeh njena rada pokazuje povi5enje dionidkog kapitala od 1,200.000godine 1g0b. na 2,000.000god.ine 1907. Banka je znatno poveiala profite naro,Eito poslovanjem oko parceiacije veleposjeda. Ona uspje5no osniva seljadke zadruge Raiffeisenova tipa, koje pod njenim okriljem daju zajmove i primaju Stedne uloSke.2o Predstavnica srpskog kapitala u Hrvatskoj jest Srpska banka, na koju se oslanja koaliciona5ka Srpska sarnostalna stranka.2l Srpska 10 fsto, 238 i d, 1?OR XXXVII sv. 383. sjed 20. II. 1906. Dr. Kramaf dak Zeli kao I Bed da upotrebi Hrvate protiv MadZara. Biankini mu odgovara, da su Hn'ati ipak nesto naudili iz historije i da se viBe nedaju izigrati protiv MadZara. oR xxxvllr sv. 385. sjed. 22. rI.' 1906. Arhiv Trumbii, supilo Trumbiiu, Rijeka 6. IrI. 1906. slovenska liberalna Stampa usko povezana sa deskim kapitalom takoder se drZi rezerwirano prema jugostrovensko-madZarskoj suradnji na pr. Slotsenski narod 2J4h2. X. 19'05; Edi,nost 102/12. IV. 1906. '" Arhiv Trurnbi6 M4lB, Supilo Trumbiiu, Zagreb, 17. XI. I Rijeka, 2?. xII. 1906. Nakon slorna novog kursa Kramai istiie da je uvijek bio protiv Rijedke rezolucije. oR xvllr sesija rLtII, 15. sjed. 18. vII 1907. supilo mu odgovara vrlo o5tro, istidudi, da K. posmatra Balkan ,,pogledom trgovaikog putnika". Supilo osuduje mladodesku politiku suradnje s austro-njemaikim imperijalizrnom. Noui list g0/29. VII. 190?. '" ,;Furtima5i" osnivaju Svoju Katolidku banku 1906, koju Ce voditi frankovac I. Zatluka. to Compass 39/I. 690 t 40/I. 656. Spomenlca Sred,$nJeg saveza hrcatski.h seltadki'h zadruga, zagreb rg29; Hroatskr udrugar ?/80. Iv. 1906 i B/81. v. 190?. (Izvje5taji o djelovanju zadruga za 190b i 1906.) Statistika razvoja zadruga u statist. godiYnJaku II 427. Banltu kritiziraju, da se bavi vise unosnom spekulacijom s veleposjedima, nego pomaganjem seljackih zadruga. Hroatski, udrugar 6/31. III. 1906. (SvezadruZni sastanakl pokret 289/iB. XII. 1906. .. " srpska radikalna stranka I njene ekonornske organizacije igraju malu ulogu u zagrebu. unutar Banovine enonornske poztciJe ove stranke znadajnije su sarno u Srijemu,
2[i
.: uttj'q'NA GRoss
banka slavi 1905. godine lO-godi5njicu svog opstanka, u kojem je razdcblju, slidno kao i Prva hrvatska Stedflonica,prerasla u znadajni novdani zavod, koji organizira srpski kapital ne samo u Hrvatskoj i Slavoniji, nego i u MadZarskoj, vojvodini, Bosni i Dalmaciji. Dionidki kapital Srpske banke iznosi nominalno 9,000.000K., od koje svote je uplaieno 34o/o,tj. 3,060.000K. Srpska banka je na delu razgranate mreZe Raiffeisenovih seljadkih zadruga, Stedionicai gradskih zadruga. Njena odlidna organizacija istide se red'ovito kao primjer. ona kontroIira gotovo svu djelatno,stsrpskog kapitala u Hrvatskoj. Godine 1906. banka dro,bivad_ozvoLuza posl,ovanje s hipotekarnim zajrnovima, Pofcelacijom i kolonizacijom, koju nije mogla ddbiti za vrijeme Khuenova relirna.z2 Konjuktura 1905/6 izaziva osnivanje niza vedih banaka, koje se nalaze preteZno u rukama jevrejskog kapitala.zs Za probleme, koje o,bradujemo vaZno je upozoriti na banke s austro-njemadkim i madZarskim kapitalom na delu s Austro'-ugarskorn bankom i Khuen,ovim bankama, koje predstavljaju ekonomsku podrlogu madZaronskog reZin-r,au Hrvatskoj.2a One se prvenstveno bave hipotekarn,orn vjeresijom, Sto je razumljivo za ekonornski nerazvijenu zemlju i daju, kao i domaie banke, preteZno manje iznose uz visoke kamate tj. veiinom seljadkom posjedu.2s Prema navedenim podacima odigledno je, draje akumulacija domaieg kapitala dostigla stepen, koji pruza daleko jadi ekono,mski ostron za odludniju politiku drornaie btsrL,oazije,nego Sto je to bilo devedesetih godina. Medutim, da bismo shvatili ulogu Hrvatsko-srpske koalicije,. moram,o konstatirati niz slab,ostiu razvoju banaka. Glavni ulagadi u novdanim zavodtima Hrvatske i Slavonije dolaze iz redova sitne burZoazije, Sto je logidna posljedricaneznatnog razvoia industrije, te "" Compass 39/I. 640/1; 401I. 657. ANRH PZV 1906!2931. lVooi Srbobran 5T-60/f906 (Glavna skupstina Srpske banke); Priorednik 15/3. VIII. 1906. ?pzoaul+cKu ?lxact+uK270/13. XII. 1906. '" Bankp za trgovinu, obrt i industriiu (Pokret, 33/10. II. 1906) Hrvatska trgovadka bdnka (Pokret 73129.III. 1906); Prva hrvatska obrtna banka (Pokret 147/28.VI. 1906); Predujamna banka (Pokret 2641L7.x^I. 1906); Banka i 3teje diona za Primorje na susaku, s podruZnicama na Rijeci i Bakru, oslon primorju. PZV 1906/3087' ANRH na Hrvatskom kapitalu hrvatskom " vidi str. 34 i d. '" Hipotekarni zajmovi rastu: 1 9 0 2 5 9 , 3 1 2 . 0 0K0 . 1905 ?9,718.000,, 1906 90,737:000,, 1907 12?,615.873,, Glavne strane banke, koje Se bave hipotekarnom vJeresijom, ne radunajuci domaie banke s preteZno stranim kapitalom, jesu: MadZarska hipotekarna banka, Pedtanska madZarska komercialna banka, K. K. privilegierte cisterreichische Boden-Credit ,Anstalt, Austro-ugaiska banka i Oesterreibhische Zeno' d' tral tsodenkredit. Izpie\tai.zgb.. trg- komore 1907, 89. i d. Steiner, . . . . , . , , , , : : . :. - : - . 1 , . 81 i d.
malt uop( 1.00 Sted zadr
dani rakt' prek trira dion rt
tt
bana
aZz I 904 nice Nott cija jinsl glav zava nov( Spe blje plai nait cijel a St dai, konr IiSe svoj
sPo Izuje Staj
trg. "
;ANF v.il
uvoD - 29
maloobrtnidkog i maroposjednidrrog'karaktera hrvatske privrede 'opie' Tako '1g06. $odine 72,48% uloZnica otpada na svote do K. Najveii postotak ul,oZakau razdobrju 1B9b-19i0 1:090 u bankama i Stedionichmakreie se u wijednosti od 400-r.000 K., a u vjeresijskim zadtugamb od 20-100 K.26 Neracionalna upotreba. i rasprsenost kapitaia u nizu malih novdalih zavod', koji desto vode rnedusobnu konkurentsku bonbu, karakteristika je tada.njeg hrvatskog bankarstva, dok je srpst
Je ni :oj ki je rte la. 0-
t6. ra, te L,-
tl IO
ie
Jrr^{urrr F
n it-
e ,e
r'Jcsulrrra
pof,eKao sarno iz teZnje
za Sto vi5im
ukamadenjem
glavricd pojedinih gmpa rnalenih kapitalista, za koje u postojeiim nije bilo dovo'rjno hjesta".zi Banke se bave posudivanjem lavodtirna zaduZniee i mjenice, eskomptnim hipotekarnil i 30y""-''1 poslovima, Spekulativnom kupopr-o-dajornzemljoposjeda i ulaganjem neupotrebljenog novca u druge veie banke 2e-Na tlmer;u t"r."*, fiirova banke plaiaju dividende ,,k"krrih .r" po.U"ur"ju ni industrijska **";# ; nlifoJjy gvatu',, pi*e obzor.ri Buduii da se i u ftrvit't oi, kao i u cifto] Ewopi, osjeia.velika- potraZnja kapitala, t u*siiljtdno rastu, a stedtionese stva'rno bave srabo prilirivenom rihvom. stoga nije srudai, da se iz sarnih kapitaristidkih krugova javrjaju zahtjevi da se zakonski sprijedi lihva, jer se smatra a-a ui taaa pojedrinci i.usranove, li.eni glavnog izvora.Iakog i sigurnog sricanja o;r?il; ;;Ee[ ulagati svoj novac u industriju.sr Medutim, nlkakvJ -j";; ; ;A ubrzati ,,
"u Statist. godiinjak'Il, 447. IzojeEta! trrS,.oi, -kctqnori Zgb. 190y, g8... '" Na pr. konkurentski krugovi snube neke novdane zavode povezalls ,s Poljodjerskom bankorn, da od nje otpadnu. rrruatski uarigJ rII_1/1902. Izajeitaj trg. ob. komore Zeb. lg07"' obzor 224125.vilr. !906. Hruatski trgouaiki Li,st 24rL5. yr. 1907.rzt:je_ \ta.j trg. ob. kom,ore, Zeb. Lg07, 86. "" Noui rist LL, 13/11 i 13. r. 190?. Hroatska, 168/22. xn. 7906. rztsjeitaj trg. "ob. .komore Zgb. 1906. "o Obzor 40/10. II. 1902. E1AGz . Gp 4349/1906 (predstavka SlavonSkog gospodarskog drustva) 'A'NRH rrMB sv. r34/Lgo6 br. 162 (anketa). HS Ir/r 46. sjed. 23. rI. 1902'covor V. Mua6eviia
30
-.
MIRJANA GROSS
investicije za podizanje domaie industrije, dok madZarske vladejuie klase ekonornskim i vanekonornskim, politidkim i adrninistrativnim pritiskorn onemoguiavaju svako poduzeie, koje im ne odgovara. U politidkoj situaciji, u kojoj se nalazi Hrvatska, takve su investicije opasne za njenu burhoaziju, a da i ne govorinlo o poteikoiama investicija za p,odizanje indn.strije u svakoj zemlji, u koj,oj je industrija jo5 u- povojima. Na taj se nadin dornaia burloazija nalazi u te5kom poloZaju. Ona teZi za. ekon'o,mskornsarnostalno56u, za hoju je dizanje domaie industrije uvjet, ali ne rnoZe u vedoj mjeri u.smjeriti aktirmost domaieg kapitala na indrustrijske investicije. Prema izvje5taju obrtnidkog nadzornika bilo je u Hrvatskoj krajem 1906. godine 562 indnrstrijskih i veiih obrtnidkih pod;r.rzeia, koja su radila sa str"ojevima,od toga u zagrebadkoj Zupanji 115, u srijemskoj 113, virovitidkoj 97, bjelovarsko-kriZevadkoj 82, poZe5koj 55, modniSkoj 48, varatdinskoj 35, Iidko-krbavskoj 17. Najvi5e ima mlinova (228), pilana (58) i lau.Znih peii za opeke (51), t.j. industrija najveiim dijelom nide na veleposjedrima.3zDok izvje5taj Osjedke trgovadke kornore za 1906.istide stanovit napredak indtustrije na svom podrudju - ali se ukup,na wijednost industrijskih proizvoda od 1B9B do 1908 popela za svega 4To - dtctle se Zagrebadka trgovadko-obrtnidka kornota 1ali da se povoljna medunarodtna konjuktura 1906, nije osjedalau industriji, jer su na njenom podrudju proradile 1906. samo jedna veia i detiri male tvornice, dok su 3 tvornice prestale da postoje. TeZnja domaie burZ,oazijeza industrijalizacijom i njena nemoi, de je provede, odraZava se upravo 1906. u tome, Sto je bilo mnogo osnova za podizanje novih tvo,rnica, koje nisu mogle poprimiti konkretni oblik.33 Tvornice se bore s raznim pote5kodama:konkurencijom stranih tvornica, ubitadnorn tarifalnorn politikom madZarske vladte, protekcionistidkom tarifalnom p,olitikom austrijske vlade, koja pogada mlinsku i kemijsku industriju, jer ova ne moLe izvoziti svoje proiz'"rcde - polufabrikate, a u Hrvatskoj ne postoji industrija, koja bi ih mogla preradivati. Tvornice, koje izvoze u Srbiju, pogodene su carinskim ratom.s+ Napredak industrije kodi i poskupljenje sirovina i novca, a jasno je da se industrijski krugovi tuZe na porast radn'ridkihnadnica, "' Obzor 6/6. I. 1907. Ovi podaci uzeti su iz izvje5taja obrtnog nadzornika, a razlikuju se od podataka Osjedke trgovadke komore (PoZeSka 71, Virovitidka 114, Srijemska Zupanija 98 tvornica). Za cijeh zemlju postoji samo jedan obrtni nadzornik. On ne moZe izvr5iti ni mali dio zadataka, koje bi morao vr5iti po zakonu. "" Osort na razooj 1907; Nooi list l3l/2. VI. 1907. Izoje{taj zgb. ob. trg. komore'1906. 3n Osort na razooj 1905.-1907. Zemaljski savez hrvatsko-slavonskih industrijalaca, Godi5nji izvje5taj saveznom vieiu predloZen I. red. gl. skup5tini 26. III. 1905. Nooi List L0/10. I. 1906 (Sjednica riedke trgovadke komore).
koje torne Staju tendr senjs 327, 455, prora indrus Prva poljo Ljubl SuSa ( trajur koji j maiu kapil hrvat svoj : kuje, indus tvorn surad oba s krajn da H: Savez izmee govor tarifa izgrac pogod nice, r nog k iuH godrrc
a6 go
obrana g?
godnos tvornic
,48
1906;
IrvoD - 31
diajuie rtivnim govara. esticije a invelushija te5kom dizanje tivnost vatskoj iluze(a, , u srilnoj 55, ra mlilustrija )sjedke a svom d 1B9B o-obrtf6, nije i. samo da ponemoi, mnogo |'i konstranih rrotekr mlinfarode mogla inskim )vca, a adnica, rornika, rvitidka r jedan morao ob. trg. kih inrupltini
).
koje izaziva wlorazvijen radnidki pokret 1g06.pnofiti tvornica pnema torne su wlo umjereni u usporedbi s profitima banaka, a prema izvjeStaju Zagrebadke trgovadko-obrtnidke komore pokazuju, Stavi5e, tendencije opadanja. Broj novoprotokoliranih tvrtki na podrudjima senjske, zagrebadkei osjedke trgovadke komore iznosi u 1g06 godini 327, a 1907 dostiZe broj 439, ali je u isto vrijeme, t.j. 1906 zatvoreno 455, a 1907. jo5 347 twtki.35 Najveie industrijsko p,oduzeie, koje je proradilo 1906., jest Prwo hrvatsko-slavonsko drionidko drustvo za industriju Seiera u osijeku, u kojem sudjeluje Zivnost6nska banka, Prva hrvatska Stedionica, Hrvatska kornercijalna banka, Hrvatska poljodjelska banka, Sorger, Wejszmayer [Vajsmajer] Cie Osijek, Ljubljanska kreditna banka i Banka i stediona za primorje d.d. SuSak.so Opie probleme industrije u Hrvatskoj moZenr:oprat,iti, promatrajuii radr .Zemaljskog saveza hrvatsko-slavonskih industrijalaca, koji je zapodeo dfelovanjem u proljeie 1904. Savez predstavlja domaiu industriju, koja se naLazi velikim dijeiom u rukama jevrejskih kapitalista, a i neke strane tvornice na teritoriju Hrvatske. za savez hrvatsko-slavonskih industrijalaca karakteristidno je dra zapodinje svoj rad oslanjajuii se na Savez madZarskih industrijalaca, jer cdekuje, da ie i tvornice u Hrvatskoj naoci drakoriste mjere za Bdizanje industrije. od 1890. do 1906. drzavne su pogodnosti dobile svega 24 tvornice, a novdanih potpora 6.37 Iako se na svakom koraku istide suradnja madZarskog i hrvatskog saveza industrijalaca, odito je da oba saveza, poredr nekih manje vaZnih zajednidkih interesa, imaju u krajnjoj liniji razlidite ciljeve. MadrZarska koalibiona vlada nastoji da Hrvatska i nadalje ostane trziste za madharsku proizvodnju, dok savez industrijalaca u Hrvatskoj teZi za jadanjem industrije. zato se izmedu predstavnika hrvatskog i madZarskog saveza stalno vode pregovori, u kojima indmstrijalci iz Hrvatske bezuspjesno traze izmjenu tarifalne politike madzarske vlade, smanjenje porea za industriju, izgradrrju L,erjeznieai cesta, regulaciju rijeka u Hrvatskoj i drZavne pogodnosti, kakve oziva mad?,arskaindustrija.ss podr utjecajem dinjenice, da se madZarska indrustrija diZe prwenstveno investicijama stranog kapitala, savez industrijalaca nastoji privuii strane kapitaliste i u Hrvatsku. Fotaknut Savezom, niz gradova u Hrvakkoj nudi pogodrrosti indrurstriji, kao Sto su visegodisnji oprost od opiinskog pouo Statist. godi\njak II, 411. 3o sKz ostavstina Tomasii (prospekt seierane za subskripc iju) Naroilna obrana 227-Bl2D i 26. IX. 1906. (Otvorenje Seierane). 37 obzor 5/5. I. 190?. Ministarstvo trgovine odbija motbe tvornica za Eogodnosti sa obrazlozenjem da u zemljama krune Sv. Stjepana vei postoje slidne tvornice na pr. AGZ Gp 4402611906. 's8 Zemaljski savez, n. d. pokret l}t23. r.,71/27. rfi., 135/13.Vr. 271t26.I(r. 1 9 0 6 ; 8 6 / 1 5 .I V . 1 9 0 ? . p e s t e r L r o v d 5 6 / 3 .I I I . , 5 8 / 6 . I I I . L 9 0 6 ; 9 0 / L 4 . rv.1907.
32
=' MIRIANAcnoss
reza, jeftino zemljiSte, instalacije elektrike i vodovoda uz reZijske tro5kove i t. dJ.AIi velike se organizacije evropskog kapitala ne odazivaju, jer svoj kapital uz bolje uvjete radije plasiraju u kolonijama.se Boljem shvaianju politidkih teZnji bur1oazije u Hrwatskoj za ujedinjenj em hrvatskih i zbTlL,avanj em i okuplj anj em j ugoslavenskih zennlja mogu posluZiti neki podaci povezani upravo s industrijom. Jasno je, da domaia industrija nastoji prije svega da os{'oji domaie trZi3te, kojim gospodari jeftinija strana tvornidka proizvodnja; Medutim, trZi5te Hrvatske i Slavonije moZe, zbog ekonomske zaostalosti zemlje, apsorbirati tek mali dtio pr.oizvoda. Stoga- tvornice prodaju u Hrvatskoj samo neznatan dio svoje produkcije. Samo neke od velikih tvornica plasiraju u. Hrvatskoj vi5e odr50% svojih p'roizvodra.a0'Opstanak tvornica u Hrvatskoj ovisi prema tome o izvoztt, i to gotovih proizvoda, najvi5e u balkanske zemlje, a sirovina najvife u Austriju. Smotra trgouaikog doma o'rgan kapitalistidke organizacije (osnovane 1901), konsta-tira, da je politidka borba tek odraz ekonomske borbe i poziva na osvajanje dornaieg LrLllt"a,u koje ubraja osim HrvatskeSlavo,nije i Dalmaciju, Istru-, Bosnu i Hercegovinu, Kranjsku, juZnu Stajersku i juZnu Ugarsku, t.j. sve jugoslavenske zemlje Monarhiji.al Zanimljivo je, da se najizrazttiji zajednidki interesi hrvatskog i madZarskog saveza pokazuju u vezi s Bosnom i Hercegovinorn. MadZarski kapital, koji smatra Bosnu trZi5tem madZarske industrije, sukobljava se s austrr-njemadkim kapitalom, koji podiZe odredene grane industrije u Bosni i spredava izvoz rnadi.arskih proizvoda 'u Bosnu. Hrvatski su industrijalci bliZi u toj borbi rna-dZarskim,jer su i oni pogodeni konkurencijorn strane industrije u Bosni (bosanski se ugljen wlo jeftino prodaje u Hrvatskoj), a njihovu izvozu u Bosnu dine se velike smetnje.az Veleposjed se jo5 uvijek nalazi preteZno u stranim rukama i u vlasni5tvu katolidke i pravoslavne crkve, ali se sve vi5e cijepa. Parceiacija v-.leposjeda u punom je jeku i predstavlja, kako s,mo vei istakli, jedno od glavnih wela profita banaka. Parcelirani dijelovi veleposjeda desto prelaze u vlasni5tvo stranih doseljenika, jer je seljak u Hrvatskoj u prosjeku presinornaSan,da ih kupi. Ekono'msko jaianje domaie brx1oazlje dovodi do toga, da i ona sve vi5e kupuje zemlji5ne "' Pokret 72128.IIl. I 13219.VI. 1906. AGZ GP 19823/1906. no Smotra trgouadkog d'oma 1906. 79. Izuje\taj zgb. trg. ob. komore 1906. Osurt na raztsoj, 190?. Tvo,rnica pokuitva Bothe i Ehrmann dobiva uvjetno drZavnu subvenciju, da bi se mogla posvetiti iskljuEivo izvoztt ANRH HMB
pos pos ima
srp gre
dan
pru
nor sim
'zaS
Srb lepr nali
,litiI
kon 'uI 'trg vfe ipr
-Ek{ -mo
van ,lici .: _
-2: t
=nox --Sto
piti 'ie'r .-dnr ,Na Z\v
. rool
'ts+
tsl ''tgo
1138/1906,815/1907. a' Smotra trgouatkog doma,22 i d. (A. Herzog, Doma(a trgouina domadi proi,zood). n2 Pester Llogd 563. rII, 58/6. III. 1906; 90/14. IV. 1907. Pokret' 33/10. If. 1906. Smotra Trgouaikog doma 1906. tl2. tv
uvoD - 33
kb
posjede ili ih uzima u zaku-p i s drijeloin hrvatskog plemidkog veleposjeda stva.ra domaii veleposjed, koji podriZeindustriju na svojim imanjima.a' Razumljivo je drakle, da medu pristasama Hrvatsko: srpske koalicije, nalazimo i na veleposjeclnike. prema izvjefltaju za= grebadkb trgovadko-obrtnidke kom,ore za rg0i./6. poljopnivreda i stodarstvo naprednrju botje nego ,ostale privredne grane, sto Komora pripisuje rn-ogudnosti rada za unapredenje ovih grana u okviru autonornnih po,slova, drok je sva ostala privreda kodena zakonskim propisima ugarskog parlamenta i vlade. . opia skupoia rnesa i brasna u srednjoj Evropi (zbog politike 'zastitnih carina u korist agraraca) i carinski rat Austro-ugarske sa srlijom djeluju i na dalji napredak verep,osjeda.aa za razriku od velepo,sjeda domada trgovina slabo koristi konjuktu'u. Trgovina Litorn 'nalazi se u rukama austrijskih i maclZarskih twtki, a tarifalna po'litika rnradrzarskevlade kodi razvoj trgovine i u vrijeme na;iate konjukture. Pnema tome, ne zaduduje nazadak centra Zitrre trgovine u Hivatskoi, siska, bas u ovim godinama.abu naved.enim uvjefima 'trgovadke se komore narodito zalazu za prosirenje izvoza porjopni: proizvodratkao mjere za podrzanle ekonomske snage zemlj€, .fua"i1 jer gube nadu u ekonomski napredrak uz pomoi industrijali zacije.a, "Ekonomski polet d'oZivljava samo veii porsjedr.dok serjak, koji ne .moZe racionalno gospodaniti, i dalje propada, kako pokazuje iseljavaljei koje.niposto n,ejenjava, tako d,ai vlada Hrvatsko-srpske koalicije radi na dono5enju novog zakona o iseljavanju.aBa
att-
za ih m. ie esti
u ih aih u. fe )e etu ,4|
r af,-
1e
u lu ki
u c-
S-
e-
rk je Ie ,o.
.B 0-
0.
'2:
TeEnje za ekonornskom samostalno?tu
Tendencija je novog ku-rsa, da Hrvatska postigne sto vise eko'nomske nezavisnosti, istide Hruatska, organ Hrvatske stranke prava. "stirga treba podrici naprednu proizvodnju i osigurati je zh domaii kapital. Ako strani kapital'ostane na prvom mjestu, pise Hrua,tska, bit "ie slabe loristi od ekonomske nezavisnosti. strana poduzeda tro6e ^danas dornaie sirovine i zaposluju doma6e radnike uz kukawiu plaiu. 'Najveie trgovine r.r Zagrebu nabavljaju robu, potrebyn) za svat
Najveii veleposjed u Hrvatskoj (60.910jutara) pripada ievrejskoi po.. :" r:olc Gutlman. a medu najveiim posjednicima nalazi se ban T. pejadevii '(34'800'jutara). J. Krska: sfofistika'i i;ematizam oerep:osjed,ni.rca u Hrl)atskoj Zagye! 1902. Ima jo5 i feudalnih ostataka HS I 28. Sjed. 1?. XII. .j,trlu?rrfi '1p06. Govor I. Lorkoviia. 'nn"Izuje\taj zgb. trg. ob. konore 1g0S_190?. aEIsto. .u AdZ,eP62d94lLSA7. , {ea HS II/I pritog 6; AGZ Gp 31351/1906,14802/Lg07 3
Vladavina
Hryatskq.srpske koiliiije
L906lj
34
-
MIRJANA GROSS
radenom obliku opet skupo kupuju. I obzor i Hruatska tuZe se na distoiu,,bijelog Zagreba", jer je to disto6asiroma5tva,i vise bi voijeli, da je sav crn od dade i d.ima, koji bi sukljao iz tvornidkih dimnjaka. smatraju, draje u nasoj domovini suvise ,,darubnih brezuljaka s bijelim crkvicama, mirnih dolina s Zuboreiim potocima" i slidnih poticaja. za pjesnidko raspoloZenje,ali premalo zarad,e.Istidudi opasnost presizanja stranog kapitala, narodito u Datmaciji, naprednjadki Pokret kaZe, ,,da je dandanas narodu daleko opasniji tudinski kapital od topova i bajuneta", drok Obzor ipak pise: ,,Bolji je i stranac nego nitko. Ali bolji od stranca je drcmaii dovjek."4?Istu.pajuii s navedenim teZnjama, Hrvatsko-srp'ska koalicija priro'dno stide podr5ku ne samo domaiih kapitalistidkih krugova, vei i sitne burZo'azije grada i sela. Najstarije organizacije dromaieg kapitala - trgovadko'obrtnidke komore - pruZaju Koaliciii veliku p,otporu. zagrebatka trgovadko-obrtnidka komora, na svojoj prvoj sjedrnici nakon dolaska Koalicije na vlast i u svom izvje5taju za 1906.,nagla$ava da se hrvatski narod ne bori samo za politidka prava ve6 i za ekonomski napredak. stagnacija privredre u Hrvatskoj usko je povezana s djelovanjem madZaronskog reZima. Zato Kornora s najveiim odusevljenjem pozdravlja ,,novu eru,,, u kojoj ie se, tako se barem nada, rijesiti stalna ekon,ornska kriza u Hrvatskoj.as vei u svom izvjestaju za 1907. Zagrebadka trgovadko-obrtnidka komora s tugom konstatira, da se nisu ispunile velike nadre u ekonomski preporodr, koje su 1906. gojili svi poslovni krugovi. Padom Koalicije do$lo je dro novih politidkih poteSkoia umjesto mira i naprednih reformi, toiiko potrebnih za ekonomski razvoj. zatoBwaLska iz najpovoljnije medunarodne konjukture 1906. nije mogla crpsti nikakve nove snage trajnije vrijednosti, i,ali se iz' vje5taj Komore. Da bismo shvatili potpom, koju javn'ost pruZa Koaliciji u njenoj borbi protiv madZaronskog reZima, rnoramo podsjetiti na ekonomsku podlogu tog reZima. Khuen-H6d,erv6ry vezao je dlanove Narodrne stranke i razne poduzetnike uz svoju vladu na taj nadin, Sto im je dao rnogudnost sudjelovanja i sticanja profita i sinekura v taz' nim priwedrrim ustanovama. Gla'rna ekonomska potpo,ra madZaronskog reZima jest Hipotekarna banka, osnovana 1892. pod kontrolom Khuenove i ma.clZarskevlacle, te MadZarske hipotekarne ban\e, IMadZarske eskomptne banke, bedke Union-banke, Assicurazioni generali i drugih.ae uz pomoi ove banke, koja ima 6,000.000K. drionidkogkapitaia, Khuen je nastojao da kontrolira djelatnost domaieg kapitala i o, Hruatska t6}l22. I'fi. 1906 (Za organizaciju domaieg kapitala); Obzor 2624. x. 1906 (Crni Zaereb). Pokret, 148/30. vI. 1906 (Magjarsko carinsko podrudje). n' lzuje\taj zgb. trg. ob. komore 7906. Poktet, l7L/23, VI. 1906' '" Comytass 39/I. 268.
dl
h: sl lTl
st B ti
S1
rt b H p is d n r:
k H d ct
dl
n il
t. a.
s b
n or
S(
s r
st
1S be p( in m H PJ
1.
trvoo - 35
dta srneta njegov razvoj. u tom p,ogledu najvise je stradala prva hrvatska Stedrionica.'o Poznato je, da Khuenov utjecaj nimalo ne slabi nakon njeg,ova odlaska sa banske stolice. Glavni eksponent ma'dzaronskog reZima ostaje Nikola Tomasii, pr"edsjednik Narodne stranke, potpredsj ednik Hrvatsko-slavonske hipotekarne banke, glavni Khuenov suradnik i najibogatiji mad.rzanonskikapitalist. potaknut razvojem domaieg kapitala, koji se usprkos ekonornskim i adn-ninistratiurim mjerama nije dao sprijediti, a vjerojatno i naglim prodorom deskog kapitala, Khuen osniva 1g0b. dvije nove madZaronske banke: Hrvatsko-slavonsku banku za parcelaciju i koronizaciju i Hrvatsko'slavonsku zemaljsku centralnu stedrionicu s kapital,om Hipotekarne banke, madZarskih banaka i bedke union-banke.El Treba istaknuti, da su sve ove madlaronske banke osno,vane ne samo madZarskim nego i austro-njemadkim kapitalo,m, u dijim se rukama nalaze gotovo sve vefe madEarske banke. ova dinjenica pridonosi razumijevanju Khuenova poloZaja, kao pripadnika madZ;arskih liberalnih krugova, koji suraduju s Bedom i kao eksponenta sarnih bedkih dvonskih krugova. einjenica, da madZarski kapital prodire u Hrvatsku ojadan i podupiran austro-njemadl
36
-
MINANA
GROSS
pravilnosti u poslovanju. U svom odrgovorupodban Nikolii istide, dta Vlada drodu5edrLi 1/z bandinih dionica, ali napominje, da je banka osnovana preteZno po stranom kapitalu i da je Khuenova vladra preskupo p)atila dionice. Jarmost u Hipotekarnoj banci glecia protirmicu domaiih banaka, nastavlja Nikoli6. Kao odjelni predstojnik primio je vrlo mnogo peticija sa zahtjevom da Vlada istupi protiv Hipotekarne banke. Dakako da Nikolii, kao predstarmik Prve trrvatske Stedionice, nije nipo5to nepristran prema Hipotekarnoj banci.sa U vezi s madZaronskim bankama. treba spomenuti i stav Hrvatske stranke prava, kao tipidan za dri,anje domaiih kapitalistidkih kr-ugova prema jakom stranorn kapitalu, stav, koji podsjeia na odnos madZarske Nezavi.sne stranke prema austrijskom kapitalu.ss Da bi mogli poslovati i postiii profite, neki prestavnici domaieg kapitala sudjeluju i u madZaronskim bankama. Hrvatska stranka prava, koja se inade opire stranom kapitalu, dro stanovite je mjere zainteresirana u tim bankama. Njen predstavnik S. Zagorac dlan je ravnateljstva Banke za parcelaciju i kolonizaciju. Stoga prava5ka Hruatska u polemici s Pokretom brani madZaronskebanke, pretjerano istiduii u,dio domaieg kapitala u njima.66 Da bi mogli poslovati bez pote5ko6a, kapitalistidki krugovi u Hrvatskoj rnorali su do 1906 odrZavati dobre odnose s madZaronskim reZirnom, iako su mogli drjelovati sarno skudeno, t.j. u onim granicama, koje je postavljao interes madZarskih vladrajuiih klasa. Medr-rtim u skladu s ekonornskim napretkom, o kojem smo govorili, taj okvir postaje sve uLi, Le nezadovoljstvo i otpor protiv madZaronske politike sve viSe raste. Zato mnogi kapitalistidki krugovi napu5taju madZaronski reLirn, i to neki : kao srpski - povezani sa Srpskom bankorn jo5 prije njegova pada, a drugi kao jevrejski kapital, koji drZi u svojim rukama vaZne ekonomske pozicije u dasu, kada Hrvatskosrpska koalicija treba da drodena vlast, jer u njoj gtredaju za5titnicu interesa dornaieg kapitala.s7 Uodi izbora dolazi do sukoba izmedu zagrebadkih jewejskih kapitalista, jer oni krugovi, koji su najvi5e povezani s madZaronskim reZimom, Zele da svi kompaktno glasaju za madZaronskog kandidrata Toma5iia, predstavnika stranog kapitala. u' HS Ir/I ?0. i ?1. sjed. 23. i 26. rII. 1907. sKz R4612 Grlovii: Dnevnik I/190?, 19. II. Ostav5tina T'omaiii R6294b Khuen Toma5iiu, Hedervar 3' IV. 1907.Obzor B1/2?.III. 1907. uu Vidi str, 13. uu Pokret, lB3/10. 10. VIII., 188/1?. VIII.,19l/22. VIIr. 1906; Hruatska 53/4. VIII., 57/9. Vrfi.,64i18. VIII., 66122.Vrfi. 1906. Razumljivo je da ima i madZarona, koji zajedno s rezoluciona5ima sjede u bankama s preteZno domaiim kapitalom. o7 .Tevrejski kapitatisti vode vaZnu rijed u zagrebadkoj i osjeikoj trgovaikoj komori, dru5tvu industrijalaca, Trgovadkom domu i trgovadkom druStvu ,,Merkur".
Me, rnel bod dtrL 'lom
sm€
'tala
mrj van
StTE kov inte
kru jim dr. inj uI gov skir tisk osta Hrv den koa tvor jeb ug izgr kasr Koa pral prol
dida
kursr 1906
epl/
SIUCA
pove stav
uvoD - Bz Medutim,
pobleduje
grupa, koja je potpisali
smatraju svojim najveiim
kandridraturu'M.
konkurentima.be
Kul-
":.
tala, potrebno je istaii neke rnomente, koji rnogu posruZiti ,i ,^ormijevanje odrrosa izmedu Koalicije i najveie gradanske stranke iz-
a
s1HS II/I BB. sjed. Z+. f. fSOi. covor l. Lorkoviia i j. i*"f.a-
, , , .
-.
uvoD - g?
Medutim, pobjeeluje grupa, koja je potpisala kandridraturu.M. Kutrnera, predstavnika domaieg kapitala, sa zakljudkom. da svaki slobodno giasa, kako Zeli.58Otada najve6i dio jewejskih kapitalista podnZava novi kurs, ali su oni usko povezani samo s hrvatskim kapitaLom, a ne i sa srpskim kapitalistidkim krugovirna, koji ih - Btavi5e smatraju svojim najveiim konkurentima.se Razradujuii problem Koalicije kao predstavnice domaieg kapitala, potrebno je istaii neke momente, koji naogu po.sluZiti za raznmijevanje odnosa izrnedu Koalicije i najveie gradanske stranke izvan nje - Stardeviieve hrvatske stranke priava, t.j. frairkovadkb stranke, koja okuplja preteZno sitnu burZoaziju grada i sela. Frankovci drZe u svojim rukama male novdane zavode u pokrajini.6o Zainteresirani za razvoj dromaieg kapitala, ni frankovadki se poslovni krugovi ne mogp potpung oteti opdein odobravanju'bufzoazije, s iie jim se primaju nastojanja Koalicije na ekonorn-skompolju. Sam se dr. Josip Frank rnoile, kao prarnni:zastupnik velikih stranih poduzeia i irjihorl dtionidar, smatrati jednim od predrtavnika stranog'kapitala u Hrvatskoj. Za vrijeme Khuenove vladavine on je, u vezi s pregovorinna oko hrvatsko-madZarske financijske nagodbe i u budZetskim'debatama, redovito ristajao protiv madZarskog ekonomskog pri. tiska na Hrvalsku, ali je u praksi podrr-rpiraobana Khuena. po,red ostalog, on je branio od napadra madrZarske vjeresijske u.druge u Hrvatskoj, koje sl.r sluZile kao jedrra od mjera za ekonomsku podredenost Hrvatske MadZarskoj .61Zrwijeme vladavine Hrvatsko-brpskb koalicije Freiik se narodito iskazao u'borbi za izgraAnju madZarske tvornice uZagyebu., koja je nosila zvudno hrvatsko ime ,,Danicd',; On je bio pravni zasiupnik i dionidar ove tvornice, t€ je preko frankovaca u gradskom zastupstvu drao izglasati pogodnosti grada Zagreba La izgradnju ,,Danice", koje vlada Koalicije nije potwdila. Tvornica je ka.snije izgradena u Koprivnici. I Hrwatska stranka prava a i cijela Koalicija ustaju protiv ove tvornice, koju je Frankovo Hruatsko pravo proglaSavalo hrvalskorn i uporno branilo. Sazvana je dak i protestna skup5tina, na kojoj su pored pravaSa sudrjelovali i njihovi J
68 Obzor UBil. V. 1906. U Osij.eku propada na izborima madZaronski_kandidat jevrejski kapitalist Weissmayer. Podr5ka jevrejskog kapitala novori kursu notorna je i u Bedu I izaziva nezadovoljstvo. Narod,na obrana 104/1. V. 1906. Pester Llotgd, L09lt. V. 1906. Gross Oesterieich L9/4. y. L908;,[Ionurutea
n?no '"'1;rrT|!o*rk 1e06,26,78,t+, r+sitd, Norr srbobranzs/so.l.1e0?. N;e
'krugovir-pa.slutaj da uprevo ir i;rpskim kapitaiistidkim vlada antisemitizam, poveian jo5 i dinjenicoa-n Sto je Frank jevrejskog bcirijekla, kao Sto se,iakav stav u manjoj ili veioj mjeri moZe naii i kod.hrvatskih protivnika.Frankovih. Hruatsko .pratso 8084127.II., BLOblzi.-iIl., gL2zlt2. IV- 19qgr j': , r" ,, ,19 ur HS II/I 33. sjed.24.I.LgO7. Govor L Lorkoviia i J. Erdnka- . , ,..,,
3g
-
MTRJANA GROSS
protirrnici socijalisti.02Kori3ienj e Hruatskog praD& za Frankove privatne interese bio je jedan od razloga za raskol u njego.zoj stranci.os Iz dosada navedenih podrataka,koji pokazuju Hrvatsko-srpsktt koaliciju km predst,auricu domaieg kapitala, nide logidan zakljudak, da ona ne rnoZeimati zajedrridkih ekonornskih interesa s madZarskim vladajuiim klasama, iako s njima ima privremene zajednidke politidke interese protiv bedke hegernonije. Tob,oZnji zajednidki ekonornski interesi predstavljaju dtodu5ejedan od postulata novog kursa, koji Zeli suradnju Hrvatske, MadZarske i balkanskih zemalja, t.j. kompleksa agrarnih zemalja s tendencijom da se ekonomski emancipir,aju podizanjem vlastite industrije i da se na taj nadin oslobode tutonstva njemadko-austrijskog i njemadkog kapitala.GaZajednidki ekonornski interesi s jedne strane MadZarske, a s druge strane Hrrratske, Srbije i drugih balkanskih zemalja sastoji se iskljudivo u otporu prema prevlasti austro-njemadkog kapitala i dovode sarno dto privremene zajednidke politidke akcije, a ne prelaze na ekonomsko polje. Iako u su5tini jo5 uvijek poljoprivredna zemlja, MadZarska je vei toliko napredovala u industrijalizaciji da daleko nadvisuje Hrvatskr-r i balkanske zemlje, u kojima madZarskaindtustrijska burLoazija gleda sarno trZi5te za svoju robu i ne Zeli njihov ekono,mski napredak, a veleposjed dak opasnog konku.renta u rzvozu poljoprivrednih proizvoda. Prirodno je stoga da predstavnici novog kursa stoje na dijametralno sup,rotnim ekonomskim pozicijama od onih koje zauzimaju madZarske vladejuie klase. Iz razvoja za vrijeme vladavine Hrvatsko-srpske koalicije moZe se uoditi dra madZarska burZ,oazija ne shvaia, da se radi zaista o izmjeni sistema, a ne sarrrolidnosti, koje ie se koristiti sinekurama, Sto ih madlarski kapital pr:uZasvojim agentima. MaCiarska koalicija niie shvaiala dra se Hrvatsko-srpska koalicija u datim uvjetima ne zadovoljava mrvicama kao madtZaronii da ona ozbiljno teLi za ekonomskom samostalnoSiu Hrvatske, upravo u dasu, kada povodom ekonomskog poleta dolaskom na vlast MadZarske koalicije, imperijalistidke teZnje prema Hrvatskoj jo5 i rastu. Iz ove dinjenice nidu osnovne slabosti politike novog kursa. Ekonomska korist Hrvatske nije isto Sto i ekonomska korist MadZarske,nagla5ava Hrucltska. Nije dudro,dn se Supilo, koji se trudi da odrZi dobre veze s madZarskim politidarima, mudi da sprijedi protumadZarske stavove i izjave zagrebadkih dlanova Koaliciie.o6 u" Hruatsko prauo 32231L4. VIII., 3260129. IX., 3261/1. X, 3271112.X., 3272/L3. X. 32?ilr5. X. 3274116.X. 1906 itd. Hruatska, 49!3L. VII.. 64/18. VIII. 1906 i d. AGZ GP 4373711906. u' vidi str. 140 i d. u' Qbzor 14l!26. V., Noui, list 6,'6. I. 1906. uu Hruatska 5Bl10. VIII. 1906. Arhiv Trumbii M41B Supilo Trumbiiu, F,ijeka 11. X. 1906,
vlad lemi vori: da s skog duSe ca-ri fina: nom 1 9t ? vats skop Posl kad izjar znat svoj bila rala zila dom istal bic zaje konl karu srps zan juii stav nju zacij priZr gafs stalr gars
1906
poiln 74lLt
202,'
uvoo - 39 prici.63
rsku dak, kim pliornttrsa, t.j. ncirode idki vat|oru lTe-
rlje. vei slru eda (ro tizijaaju
aLe lo flla,
:ija ne koom lriidu ske Iije iim
ire-
x., IIL
ldu,
Ekonomska pitanja izmedu Hrvatske i MadZarske za wijeme vladavine Hrvat-sko-srpske koaticije postavljaju se u okviru problema kojima se u to wijeme bavi ditava Monarhija. U vezi s pregovorima za novu austru-ugarsku financijsku nagodbu, a obzirorn na to da se Madzarska koalicija nalazi na vlasti, pitanje odrZanja ekonomskog jedinstva Monarhije ulazi u novu fazu. Madzarska koaricija drodnl5eodustaje od borbe za ekonomsku nezavisnost, ali joj zahtjevi za ca.rinskom rastavom sluZe i dalje kao pritisak na Bed, kako bi novom financijskom nagodbom postigla Eto povoljnije uvjete. pitanje eke nomske samostalnosti odgaeta se do slijedreie financijske nagodbe 1917. Podrutjecajem kampanje austrijske i madZarske itampe, u Hrvatskoj vjeruju, da se razvoj prema ekonomskoj samostalnosti ugarskog dijela Monarhije moZe ponesto zakoditi, ali niposto zadri.ati.66 Poslovni su krugovi jednodusni u odbijanju carinske rastave. JoB 1g04., kad problem postaje akutan, Zagrebadka trgovadkorcbrtnidka komora izjavljuje dta bi razrjesenje carinske zajednice Austrije i ugarske znadil'o gubitak austrijskog lriiita, kuda Hrvatska izvozi najveii dio svojih poljopriwednih proizvoda. posto u Hrvatskoj nema industrije, bila bi to katastrofa za njenu privredu, to vise, Bto bi u MadZarskoj morala kupovati skupe proizvode mlade industrije, koje je dosada uvozila iz Austrije. Izgledi za carinsku rastavu izazivaju poveian interes domaieg kapitala za podizanje industrije, koji se, kako smo vei istakli, ne moZe provesti u drjelo. Kapitalistidki krugovi smatraju da bi carinska rastava bila ubitadna za Hrvatsku ako ona od drZavne zajednice ne dobije kompenzacije trajnije wijedrnosti i mogu.inost konkurencije u svojoj interesnoj sferi Austriji, Dalmaciji, Bosni i balkanskim drZavama..TRazumljivo je prema tome, da ni Hrvatskosrpska koalicija ne Zeli carinsku rastavu. pokret se doduse izjasnjava za nju, narodito za vrijeme rada Delegacija u lipnju 1906.,podrtavajuii na taj nadin drjelatnost Nfadzara. AIi uskoro zatim mijenja svoj stav i pridruzuje se opdem misljenju.'s - supilo naginje prihvaianju carinske rastave uz ozbiljne ekonomske i cnZa'u-nopravnekompenzacije Hrvatskoi, a prije svega sjedinjenje Dalmacije i Hrvatske. on priZeljkuje carinsku rastavu narodito p,ovodom sklapanja srpsko-bugarskog carinskog saveza podetkom 1g06., smatrajuii da bi se samostalno ugarsko-hrvatsko carinsko podrudje s oslonorn na srpsko-bugarski savez moglo uspjeino oduprijeti njernadkom ,,Drangu,, 6e Kraau Pester Llogd, 46122.II., tBIl24. VII. 190?. Obzor L4t/26. V.. 14?/1. VI. 1906. 61 Srnotra trgouatkog d,ema 1906 (A. F r ii h I i c h: Rastauljeno cari,nsko podrud.je). Izt:je|taji, zgb. trg. ob. l
46
-
MInJANA GRoss
jem 1906 i podetkom 190?. Supilo prividno mijenja svoj stav. on u Nouom listu konstatira, da je priweda Hr-vatske pod Stetnim utjecajem Austrije gotovo iskljutivo poLjopriwedma, ali za privredu, kakva ona zasada jest, carinska r'astava ocl Austrije bila bi w1o Stetna. su' pilo, doduse, ne vjeruje u carinsku rastavu, jer madZarrskapfivreda. nije dorasla bogatoj austro-njernadkoj, pa misli d|a bi rastava bila Stetna i za Madi,arsku. Za svaki sludaj on radun,as njenom moguinci: 56u, jer bi Hrvatska u austr-o-madZarskorrisukobu tom prilikolrr inogla izvufi politidke koristi.To Dok se supilo na taj nadin ,,prikazivdo kao zabrinut za eksport Hrvatske u Austriju", on je u p'otaji nago= varao madZarske nezavisnjake, dta uz pomoi Hrvatske i Dalmaciie sprijede sklapanje nove nagodbe, dirne bi se u najmanju ruku postiglo samostalno ekonornsko Podnudje;?1 Za pitanje odnosa Hrvatsko-srpske i MadZarske'koalicije na ekonomsko,m polju karakteristidni su sukobi povodom donosenja zakoria o pomaganju industrije, najvaznijeg zakona za ekonornski napredak Madzarske.?2 Samo se po sebi razumije, da Hrvatsko-srpska koalicija ne uspijeva ni s jednom akcijom Lt pravcu proSirenja autono,mijena ekonomsko polje. MadZarska vlada ne dropusta da se Gospodarski odsjek hrvatske vlad.e pretvori u njen detwti odjel, jer bi hrvatska vlada rnogla mnogo vise da urad.i za ekonomski napredrak zemJje i jer bi to bio korak pirema reviziji nagodbe u pravcu ekonomske sarnostalnosti Hrvatske.Ts
'o Noui list 294125.X. 1906 i 10l/26. Iv. 1907. tt S u p i I o, n. d., LBL:Z.U negodovanju protiv carinske rastave istidu se jq da s9 najbogatiji kapitalisti i veleposjednici kao na pr. M. Kulmer. Prirodno frankovci povezani Bedom: s protivnici Koalicije na istim pozicijama nalaze i klerikalci. HS IllI, 50 sjed. 28. II. 190? i II/II, 52 sjed. 2. III. 1907. Hroat" stt:o, 92122. IV. 190?. Hroatsko praoo, 3L6/30. V' 1906.
J. Ulc saijet
D tistidk 'zastu i''.
P nrK l€
pglitii Drugr Zagor :dioirii
itranl 'sveud
banke
Fri>ds SLavo Maiu i dlan
D;. v
njacrr 'poljo<
iiovi r 'Za sl 'naSli 'nik ii Boio
i
.ktu$ dr Bt iim i od os
."' Vidi str. 129 i d. Zalbe molbe vazne i manje druge I sve 151/190?. 138, HMB sv. ANRH "" odbijaju se u Pesti, na pr. molba, da se centrala Postanske. Stedione osnuje piia u Zagrebu ili da se hrvatskim gradovima isptati tangenta od potroBarine koja im pripada. Karakteristidan primjer za ovai problem ie pomanjkanj€ solidne statistike, bez koje kapitalistidki krugovi ne mogu uspjesno djelovati'. Statistidki ured Hrvatske i Slavonije bavi se uglavnom poljoprivrednom statistikom i ne raspolaze sreds.tvima za prosirenje svog rada, .jer to ne. odgovara jer ekonomskim interesifna madZarske vlade. Podaci o izvozu su nepozn4ti,
drrkov Direcl kovii
''.i/r4
uvoD .- 41
3. Uloga zastupnika,Hruatska.drpske s,uijetu
koalicije, d poslbunom
.11 Cotnpq,ss,,ggJl.687. _ . .* Compass,, Bg/J, 689. 'o Spontenica sreiliinjeg sa,oeza, '7 Narodna obrana, Bg/18. IL 1906.
.'? Pokret'222128, . XL 1906.elan je'ravnateUstva rijedkepodr-uZniCeloljo_ aj$skg b:ll9 i iqtarp\i politidar M. Lasinja. comp,ass.'Bstr, o?i,.-o-+1. fyugtsr{. udrugar6/1906. '8 Cornpass Bg/I,,64I.
-':" 19Geheral;Geib'a.prse minrstru rata da je apsurdha.tvrdrtia. da- jb Medirkovii plaieni vereizdajnik, ier on ima prihod od 50-60.000x. HHSA KA Directionsaktenr907r29.K. Hr on: rn zuiiuterstunili, Graz 1909,48. Medakovii ima posjeilod 940jutara u'aakitjd. J- K r s k,a, .h..d,.26..Hciea cp6o6pat+ 67/L4 (27. IiI.) 1906(Glavna dkugi5tina-sipskebarike).- * , --. j_ ,:t:-: ,-
42
-
MTRJANA GROSS
Vaso Mua.devii smatra se najbogatijim srpskim kapitalistom u Slavoniji. I on je jedan od osnivada i vaZnih faktora Srpske banke. Potp,redsjednik je Slavonskog gospodarskog dru5tva, a zainteresiran je i u nizu indtustrijskih podu.zeiau Slavoniji, kao Sto je, na pr. osjetka tvornica Seiera. Predsjednik je Srpske Stedionice u Osijeku.8o Svakako da i advohati, poslanici Srpske samostalne stranke, predstavIjaju kapitalistidke krugove svojih izbornih jedinica. Na pr. dr. Du5an Popovii predstarrnik je vaZnog centra Srijenrske Mitrovice i brani veleposjednidke interese. Za urednike Nouog Srbobrana, Svetozara Pribiieviia i Jovana Banjanina, zna se dta odrZavaju uzak kontakt s predstarmicima Srpske banke.El Hrvatska pudka napredna sfuanka smatra se redovito grupom mlade inteligencije, ali su i njeni poslanici povezani s kapitalistidkim krugovima. Dr D'uro Surmin, sveudili5ni profesor, dlan je r,arrnateljstva Banke za trgovinu, obrt i indnrstriju.s2 NajvaZniji predstarrnik doma6eg kapitala medu poslanicima Koalicije izvan stranaka jest grof Miroslav Kulmer, predsjednik Prve hrvatske Stedionice, dionidar niza banaka i industrijskih podruzeia, veleposjednik, predsjednik Hirvatskog gospodarrskog d.ru5tva. Kulmer je u osamdesetim go'drinamabio dlan tada5njeg centruma u Saboru. Pod Khuenovim pritiskom on se povukao iz politidkog Zivota i posvetio priwednoj djelatnosti, koju je preko Prve hrvatske Stedionice pro5irio i na Dalmaciju i Istru. I na ekonomskom polju morao je osjetiti te5ku Khuerrovu ruku.83 U svijetlu ovih dinjenica znadajno je, da se Kulmer ponovno javlja u politidkom Zivotu u dasu, kada se dpmaii kapital nada, da ie uz pomod Koaiicije skr5iti nesnosni obrud madZaronskog reZima. Nije sludaj, da je na izborima upravo Kulmer kandidiran u II. zagrebadkom kotanr protiv najjadeg ek^sponenta madZarsko-austrijskog kapitala N. Toma5iia, iako tada formalno jo5 ne pripada Koaliciji. Razumljivo je da je upravo njegov izbor dodekan s odru5evljenjem, koje, 6ini se, nadma5uje opienito radosno raspoloZenje, kojim je jarrnost pozdravila pobjedu svakog kandidata opozicije.sa ehnovi koaliciona5ke vlade dr. Vladimir Nikolii i dr. Milan Rojc su veleposjednici. Nikolii, dlan rarmateljstva Prve hrvatske Stedio,nice,bio je madZaronski veliki Zupan u Ogulinu (1895-1905). Tada je penzioniran zbog sukoba s Toma5iiem. Od vaZnih suradnika Koalicije spominjemo dr. Simu Mazzuru, advokata, urednika Obzora, dlana rarmateljstva Hrvatske eskomptne "o Hollt Cp6o6pan 571L4(27) IIl., L34lL7 (30) VL 1906. 81 SKz R6294b ostav5tina Toma5ii, Stevan Popovid Toma5idu, Tovarnik, 22. VI. 1905. 82 Pokret 59i12. IIL 190?. 8s Hrtsatski d,neonik 100/2. V. 1906. Obzor LL5/28. IV. 1906. " SKz R4612 Grlovii: Dnevnik IIi1906, 3. V.
t r I
€ c r
l,
S
k
0
s n li S
p
t. t i
n
n n
4
k
S'
h k s s1 u
n
s
zi
H ni iz
u p
uvoD - 43
Sla?otrje tka ivatav6an nni ,ara Lakt )om kim elj03rye
-'6o, .ulSa'ota dirao jno tse rud ner nta lno 00r sno ata ojc rdirda fl,
bne
banke i prarrnog zastupnika niza veiih banaka i poduzeia, dlana ravnateljstva Zagrebadke tvo,rnice opeka.s5 Odludni fakto,ri Hrvatsko-s,rpske ko4Jicije ne regrutiraju se samo iz kapitalistidkih krugova. Svakako da interesi dinovniStva i inteligencije igraju vaZnu ulogu u njenoj politici. Ali treba imati na umu, Ce je to na5 ,,gniindetrski" period i dta razvoj novdanih zavoda i rast njihovih profita utjedrr i na ove kr"ugove, dn se u manje-viSe skromnim razmjerima bave bankorrnim spekulacijama. Na delu Koalicije stoji politidar, koji ne pripada kapitalistiikim krugovirna - Fran Supilo. Njegova se djelatnost - istina - ne moZe shvatiti bez materijalne i moralne pocln5ke predstarrnika hrvatskog kapitala u Dalmaciji, Hrvatskom Primorju i na Rijeci, koji su bili osnivadi Nouog Zisto. Supilo uodava interese domaieg kapitala i boni se za njih. Do danas ne postoje podaci, koji bi sa sigurnoiiu ukazivali na bil,o kakvu neposrednu zainteresiranost Supilovu u nekoj kapitalistidkoj ustanovi. Stoga je on slobodan dramijenja svoju politiku, Cu se baca u opasne po'dvige, da stavlja dalekoseZnu politidku akciju nad priwemene sitne ekonomske interese. Nasuprot torne, zastupnici Koalicije, iako teLe za novim ekonornskim pozicijama u korist drcrnaie burZoazije. monaju da duvaju i ono rnal,o banaka i poduzeia Sto ih ona ima, pa se pla5e politiikih situacija, koje ugroZavaju njen poloZaj. MoZda u ovoj i'injenici treba traZiti jedran od razloga za Sepavu suradnju Supilovu sa veiinom poslanika Koalicije 7906/7. i za njihov kasniji razlaz. 4. Ekonomsko,podloga,nouog kursa u Dalmaciji, Potrebno je obratiti paZnju i na ekonomsku podlogu novoga kursa u Dalmaciji. Voditelj namjesni5tva N. Nardelli u svorn izvjeStaju Ministru unutraSnjih poslova neposredno poslije Rijedke rezoIucije s pravom upozorava, da ie novu politiku podrZavati mnogi, hoji inade ne vjeruju u rnoguillost prijateljstva s MadZarima, ali ie sudjel,ovati u manifestaciji, koja s velikom bukom istide nezadovoljstvo na ekonomskom polju.86 Nandelli izvje5tava, da svi govornici u dalmatinsko'm saboru, koji zasjeda potkraj 1905., istidu u o,brani Rijedke rezolucije, da je ona nastala kao posljedica odajnih ekonomskih prilika. Or .ju uvjere,n, da je cilj Rezolucije, da upozori Bed na Zalosno ekonomsko stanje Dalmacije.8T Zemlja je pod austrijskom "o cumpass 3g/I, 638, 40!II, 74. 8" AVA MI prds. 6815/1905. 87 DAZ DNT 1905/24; 1906/16. Prijepis ovog drugog spisa nalazi se u HHSA Nachlass Franz Ferdinand. Nardelli je, tin,i se nastojao da zainteresira nadvojvodu za ekonomsko unapredenje Dalmacije, pa mu stoga Salje ovaj izvje5taj. Franjo Ferdinand je pokrovitelj druStva ,,Dalmatien,, u Bedu. Njegov interes za Dalmaciju odraZava se i u nizu prijepisa programa za ekonomsko podizanje Dalmacije, koji se nalaze u njegovu arhivu.
44 :
tuinjAN,r cnoss
,pravo* toliko pasi'rna i zapu5tena da to moraju priznati i sami bedki krugovi nakon prvgg energidnog istu-padalmatinskih politidara, t.j. nakon Rijedke re2olucije. U Bedu se vi5e ili manje otvoreno goygri o- dinjenici, koju T. Sosnosky, pripadnik kruga Franje Ferdrinanda, opipuje ovako,: ,,IJ svakom sludaju ime Dalmacija stoji na whu pppisa grijehova austrijske vlade i parlamenta."8s Prethistorija ekonomske strane novog kur"sa u Dalmacij! podinjg jg5 trgovadkim ugovorom s Italijom od 6.XII.1BS1.Ugovon sadrZava povlastice za rvoz vin,a iz Italije, koje u noku od desetak.ggdrila, za,jedrros filokserom, potpuno uniStava dotadra orsnovnu proizvo'dnju Dalrnacije -.vinogradarstvo. T. zv. vinska klauzulq- potaknula je J. Biankipija, da istupi iz Narodne stranke i osnuje Stl'anku prawa, te da u svojim govorima ustaje pro:tiv ekonomske zapu5tenorsti?err.rlje -podt austrijskorn upravorn. Vei se devedesetih godina izr'aduju ekonornski programi za D,almaciju. koji se nikadra ne ostvaruju, jer bedka ministarstva ne daju matbrijalna sredstva. Trgova-dki uggvor S ltalijorn prestaje wijediti 1903. Novim ugovorom od 11.fl.l906. ukinuta je Vinqka klauzdla u intenesu drugih vinogpad4ih krajeva Mondrhije; prije svega MadTarske, a i u vezi.s opiim podizanjem za5titnifr Ca: rina. Ali sada je vei prekasno! Vinogradarstvo Dalmacije j9 r1ni. Steno! Statistika pokazuje stalno nazadrovanjeproizvodrrje vina u Da! maciji, dok se ta ista proizvodnja postepeng diZe p ostalim pokraji: na.ma Cislajtanije. Osim toga novi trgovadki ugovor s ltalijom. te5kQ ugroZava druge grane dalmatinske proizvodnje, dok se trgovadki ugovor sa Crn,om Gorom, koji bi oZivio pJiyredtu juZne Dalmacije, ne sklapa.se Prema tonie nije sludaj, Sto isetjavanje dostiZe nevidene razmjere. Rijeke su' neregulirane, malari.ia hara medu'stanowriStvom, trgovina i indtustrija na' vrlo su niskom stepeiru, Zeljeznidka veza Dalmacije i Monarhije ne postoji. Kad bi Dalmatinci bili zad,ovoljni s austrijskom upravorn, istide Nardelli, oni ne bi teZili, da se prikljude ugarskom dijelu, nego bi naprotiv privladili Hrvate ,,s druge 'strane", a i ostale Slavene s Balkana. Nije sludaj, kaZe Nardelli, da je najsigurniji :pr.ogram svakog dtalmatinsl
,,In jedem Falle stehf der Name Dalmatien in dem Siindenregister der d s t e r r e i c h i s c h e nR e g i e r u n g u n d d e s P a r l a r h e n t s g a n z o b e n a n . " S o s n o s k y : Die Politik, 2Bl. . 'n OR XXXV, 350. sjed. 29. IX. 1905. Interpelacija Biankin[.,{XX!III., 385. sjed. 22. II. 1906.Biankinijev govor. .'t so DAZ DNT 1906/16, 1905/I (Izvje3taj namjesnika Handela), Ilruatska ri.jet 47:52,/L905 , (Gospodarstvena Rriz6 ir D_almaciji); : Dalm;atlTlski 'teZak 4 / X . 1 9 0 6 .F o r t u n a t o : K a r a m a f l i L a c J . a u s o ldae i ' o i n i , S p l i t 1 9 0 3 .D S 1 ; Qianii: s j e d . 1 9 . X . 1 9 0 3 . ( R e z o l u c i j a p r o t i v v i n s k e k l a u z u J e ) ; .S t a n k o Poljoptiuredd. Da.Imacije u wo\Josti, Split 1955. E. M; Vri:sio ,.':Pfg:Do po: d,ignu(e :Da,lmocije; .Bee' 1904.. M'a nf r e d - M,.akal e- : . Zad,nji- pctpis: puEQ.T,:
stoa.u Dalmaciji, Bed 1912,
vlar sna di:a
pos
zadt
Lan OSVi
pog
prb( eko ,prel rS& i
:org .ban srB Daf ,bas ,-'ban Ust
-UAv
sko ,talu -da V:-e dlal .Bed adI -jala nofi
--:-
vass
vas Bude
4UI-ne'i Trst,
UVOD.:
tmi
4b
Za ekon,omsku zapu5tenost Dalmacije odgovorna je i madZarska vlada, koja spredava napredak D snaZnirn ekonomskim pozicijama , dZarskog.imperijalizma na Dalmar postigao razmjere, u kojima ." _, zadrovoljavaju sam,o jednom lukom na Jadrranu,'r Razumljivo je, da austrijska , lazi na ekonomskom i politidko osvoji" Dalmaciju. esim toga ras pogorSanih odnosa izmedu Austrc ' u takvoj situaciji i darmatinski. potprsni"i 'ni;"er." rezolucije Predsta'mici zu domaieg kapitara. v. Mi'ii i A. Trumbic nadelnici su ekono,mski najrazvijenijeg grada Dalmacije ' S;JiA p: eingrija predstavlja hrvatski kapital ,, Drbrorrrriku, F. lvaniSeUe povezan je sa zagrebadkom poljodjelskom bankom, uz por4oi koje nastoji dia organizira seljadke zadn-rge,A. vukovii va^na je lidnost-Jadranske banke u Tr.stu i dionidan iaznih v srpski kapital u,Dub,rowriku..b3Ka
tr d,
30dri-
hu rie tva 1.&,
rju J. a^ LC lio
oka a-
elen, pornaZu dalmatinske novcane i novog kursa Zele takvo ekonom_ rristilo prije svega domaiern kani_ ctiridki prijatelji u Banovini. Zite .o
I1
e e
e u Zadru u vezi, s vladinim eko_ ,96
.
e' Supilo, n. d., L6Il2. Mirkovii, n. d.,260.Dotada je samo R. Ha_ vass agitirao za prikrj^udenje-Dalmacije uiarskom dijeru Monarhije. R. vass' HaDarmatien in se:nen Beziehungen i-'ungorn mit nricnri,cii auf Fiume,
U"d"p:.-! 1898.I sti, Dalmd.cZo, e,rdin"riigos.
:.
"' Vidi str. gZ i d.
L906. Odjerc, 24IlIB. X. 190b. aomTtass ,L, 242,245. Hrvatska vjeresijska banka,
'J: d:,X, ;'L'J:::il',]:"fl, J;:**"
-
sE Naroilni tiit EILB. I., Lt/5. II. 1906. SIobo(Ia 59/J. X. 1906. 09DAZ DNP Ia,996, .76}5lLga7.
46
-
MIRJANA GROSS
Dakako da slabi domaii kapital ne moze energidno ustati protiv njemadkog ,,Dranga". Dalmatinska je trgovina potpuno ovisna o Austriji, jer je zbog nepostojania L,eljezntca izolirana odr ostalih trZi$ta. ,,Tu su otvorena vrata njemadkom gospodtstvu, a mi smo i tu samo sluge i 1o|rovi njemadke trgovine", pi5e Sibeniika FJrucJska rijei. Zbog toga domaii kap'ital, usprkos vike na ,,Drang", nastoji da se poveZe s njemadkim kapitalorn i da profitira b,arem u skromnim razmjerima. To se jasno osjeia u politici dalmatinskih zastupnika, koji popu5taju Bedu, pa ih zaLozovu poriugljivim imenom ,,Bedani"'ez Hrvatska vjeresijska banka u Dubnovniku na delu s M. eingrijom (s podruznicarna u splitu, sibeniku i Zadnu) najvazniji je oslon novog kursa. Njen dionidki kapital povisuje se 1907. od 500.000na tr,000.000 K.e8 Grupa oko porodice Cingrija drZi u svojim nrkamtr i parobrodsko dru$tv,g ,,Ragusea",kojoj je drirektor I. De Giulli, urednik Cruene Hruatske, a glarrni dionidar v. Matijevid, dlan ravnateljstva Srpske banke u Zagrebu. Prema inforrnacijama aushijske vlaoe l
t
Pudk cije, Konl voljn do sr oenh ina
j
slaba onelr maci
vanJe IIa 12
Euje ' splits lVIorp skih r 55371
Vvez pliiu renac ne us austri druSt 392 i sko 8 190? Cingr i Ivde
iz nje za p€ kuriri u kor aspirr 4441
vvoD - 47
Kao suparnica Hrvatske vjeresijpke banke u Spiitu javlji se i Pudka banka, oko koje se okupljaju neki potpisnici Rijedke rezolucije, 5to se dakako, odraZava u sukobima unutar Hrvatske stranke.lol Konkurencija izmetlu i,nteresa splitske i dubrovadke luke wlo nepovoljno dfeluje na slogu predstavnika novog kursa. Tako na pr. dolazi do sukoba povodom fuzije parobrodarskih dru5tava radi smjeStaja cenka novog drr5tva u Splitu ili Dubr,ovniku, Sto utjede negativno dak i na prijateljske odnose innedu P. i M. eingfije i A. Trumbiia.lo2 Prema tome, ekonomska baza novog kursa u Dalmaciji vrlo je slaba i obja5njava, za5to Bed raarrjerno lako uspijeva da paralizira i onemoguii novi kurs, iako ne nalazi politidkog oslona u samoj Dalmaciji.
vanjem dubrovadkog klerikalnog organa Pratsa Croena Hroatska DAZ DNP IIa L227/L905. 'o' Vidi str. 56. Naie Jedinstuo 19i3. IIL, B2l2B.VII. 1906. U banci odluduje Vid Morpurgq protivnik suradnje s MadZarima. On je bio predsjednik splitske trgovadke komore, ali rezoluciona5i uspijevaju ,da ga maknu, Oko IVlorpurga se sukobljavaju razni interesi u vezi s reorganizacijom parobrodarskih druStava. Sloboila 15,'25.IV. L906. DAZ DNp 1BBBit906.AVA MI prAs. 5 5 3 7 i 1 9 0 6H. r i b a r , n. d.334/5. 'o' Arhiv Trumbii M 4201fi M. Cingrija Trumbiiu, Dubrovnik b. X. 1906. U vezi s ovim parobrodarskim dru5tvom vodi se velika borba, jer se tu isprepliiu interesi Tr5ianskog Lloyda i Ungaro-Croate t. j. dvaju najve6ih konkurenata, zatim deikih, ljubljanskih, zagrebadkih i dalmatinskih banaka. Hribar ne uspijeva sa svojim planovima za reorganizaciju dalmatinske plovidbe mimo austrijskog Lloyda, ali uz subvenciju austrijske vlade. Na kraju je organizirano dru5tvo ,,Dalmatia", koje i opet ovisi o austrijskom Lloydu. Hribar, n, d., 332 i d. Sloboda 22123.VI. L906. Narodni, Iist 46170.VI. 190?. Smotra dalmati,nska B9/7. XL 1906. R. H'avass: Die Bahnli.nie Buil,apest-Spoloto, Budapest 190?. Arhiv eingrija, Nepoznati eingriji, Sibenik, 1b. IX. 1905. M. Mihaljevii eingriji, Split 11. XII. 1905. OR XLVI, 483. sjed. 25. I. Ig07. Govor Dulibiie i lvdeviia. Franjo Ferdinand vrlo je zainteresiran za austrijski Lloyd kako proizlazi iz njegovih pisama adutantu Broschu. U pismu od 16. VIL 1g0?. on se izraiava za potporu malih dalmatinskih parobrodarskih dru5tava, koja ne mogu konkurirati austrijsko,m Lloydu. Medutim, postavlja uvjet da se u toj stvari radi u korist buduieg prisajedinjenja Dalmacije Austriji i da se onemoguie sve aspiracije rezoluciona5a, ,,italianissima" i ,,Velikosrba,,. Chlumecky, n. d., 4447.
B. Borba za vlast I. REzoLUCIoNASI I TueoZanSKA Do RJESENJA KRIZE
KoALICIJA
1. Druga rijeika konJerencija Rijedka rezolucija je sa zadovorjstvom primljena u krugovima MadZarske koalicije.l Praktidna primjena Rezolucije pr,edpostavrja pregovore izrnedu predstavnika Nezavisrnestranke i novog kursa.2 Razgovori o zajedrnidkojkonferenciji zapodeli su uskono nakon don,oSenja Rijedke rezolucije. supilo u pesti pregovara s F. Kossuthom, G. Polonyijem, A. Appo,nyijem i dLrugima,a zajedno s Tru.mbdiem raspravlja s Polonyijem na Rijeci. MadZarsJ
Vladavina Hrvatsko-srpske koaticiie 1906/7
b0
-
MIRIANA GROSS
nak u Budrimpesti, smatraju-ii da bi to bila reklama za MadEare i da bi izgledalo, kao da Hrvati traZe pomoi od MadZara.G. Polonyi i ostali r.r"ru,ri5rr1""iprihvaiaju, iako nerado, Trumbiiev prijedtlog da se sastanak odrZi na Rijeci.a Trumbid i Supilo ne Zele da do s,astankadode vjerojatno zbog toga Sto smatraju da treba prije joS tokom stu.drenog, udvrstiti poliiiku novog kursa u Hrvatskoj i osigurati srpsko-hrvatpresku suradnju nakon Zadarske rezolucije, kako bi mogli istupiti njiie se da sigurnosti, s vise jadim t'j. zaledem, ma MadZarima s konprije sluZbene de hovi zahtjevi uvaZiti. Osim toga, oni nastoje ferencije raspravljaju s madZarskim predstavnicima o najvaZnijim spornim pitanjima, kako bi stvorili Sto povoljniju podti'oguza spo,-azum.t eirri ,", da Supilo vei u prosincu smatra, da je poLitika novog kursa dovoljno udw56ena, da se moZe organizirati sastanaks IVIadZarima,jerjestvorenaHrvatsko-srpskakoa]icija.osimtoga,dolaze mu iz MadZarske alarmantne vijesti, da predstoji nagodba kragotolja i Koalicije, pa se boji da se Hrvatska ne nade ponormo pred vimdinomkao186?.op6epravoglasa,ukolikoseuvedeuMadZarskoj prema programu Fejerv6ryjeve vlade, moZe dovesti u parlament Uroj.re predstavnike nemadZarskih narodnosti, piSe Supitro Trumbiiu' a taaa ti Uito lako rnogude da se raspoloZenje MadZarske koalicije je promijeni na Stetu novog kursa, jer se ved i sadraduje, ,,d'a Slavena pridruZila Hri ovako previ5e", a kamoli kad bi se jo5 i Dalmacija jednim snada mi dakle, bi va.tskoj! Stoga Supilo istide:,,Valjalo ne mogu viSe se nas Znim skokom skodimo u njihovu sredinu, da (Bed rijeSiti, d.a se nametnerno, i to se neie modi tako lasno, ako oni i PeStaM. G.) sistemiziraju svoje danas tako zapuceneodtnoSaje."Radi toga i bez obzira na poZurivanje MadrZaratreba sastanak odrZati sto prije.6 Uvjerenje Supilovo, draje rnogu6e postiii prvi korak u etapnoj potitici novog kursa, samo dok kriza Monarhije joS traje i dok se MadZari osjeiaju ugroZeni, posve je opravdano, kako ie pokazati dogadaji nakon dolaska Madzarske koalicije na vlast. slidno misljenje taj anjele i bedki kmgovi, koji nastoje da pod svaku cijenu sprijede namjesastanak, kao sto se vidri iz djelatnosti novog dalmatinskog snika N. Nardellija. Novi je namjesnik kao domaii dovjek dodekan u Dalmaciji s o'dobravanjem. U izvje5taju caru, kojim se obrazlaZeprijedlog za njegovo imenovanje, ministar unutrasnjih poslova istide upravo Nardellijeve
zas t.j. akc dLa jedr der Na' J. l pat bri jon del bru Bir Iije kor ze Be tik sj poi kir cij sla njl
SU dd. sjc ca stt M:
tli ni:
vir do sl
jer
nPaulova,n.d,.,426440uporediiRied'ki'Nolsi'list4344l7._B.vlfl. L90? (GosP Geza PolonYi na Rieci)' u v. Miiii se ljuti sto supilo i Trumbii i.e\e iza kulisa pregovarati s Maodgodili sastanak, koji ie Kossuth dzarima i Sto su zajedno s cingrijom urgirao.SKZR64glOstavStinaMazzura,MiliCMazzuri'Split'22'lK'L905' o Arhiv Trumbic, supilo Trumbiiu, Rijeka, 10. xII. 1905. Arhiv eingrija' . Rijeka' Supilo P. eingriji; Rijeka, 14. XII. 1905' i M' eingrija P' Cingriji' 2r. XII. 1905.
M4 nar
su
BORBAzA VLAST -
ida ;tali Jd-
lode rrije vattrenji.onijim ;ponoMado!l
d-
)totarrent iiu, cije ena Hrnaogu Ben iadi Sto 'noj VIargarnje taj rjedoovo eve rIII. Maruth ,905. rija, €h,
51
zasluge u taktidnom pobijanju,,ekstremne demonstracione politike", t.j. novog kurse.T Nardelli se krajem 1g05. vei bio ponadao, da je akcija oko Rijedke rezolucije zasp,alai da n'e ie cloii do sastankas [{a'dzarima.'Medutim p'ogorbanjemadZarske krize u drugoj polovici sijednja 1906. primorava MadZarsku koa-liciju da forsira sa-stanakkao dernonstraciju protiv Beda.8 pritiskom na razne kolebljive eleme,nte Nardelli nastoji da sprijedi taj sastanak. obraia se prije svega na J. Biankinija, istiirrii da je glupo i ,,nezahvalno" igrati komediju simpatije za MadZare, ier se Gautschovo ministarstvo s ,,toJ.ikoljubavi" brine za Dalmaciju, buduii da priprema Zeljeznidku vezu s Dalmacijom i rjeBenje jezidnog pitanja. sve se to ne ie ostvariti, prijeti Nardelli, ako se dalmatinski politidari budu drZa1i netaktidki, t.j. ako budu prisustvovali Rijedkoj konferenciji. Drugom jednom prilikom Biankinija upolorav& bedki general5tab na elrspanzivne namjere Italije. Na to on oclgovara, da je s obzirom na ovu opasnost stavio na kocku svoju popularnost radikalnog Hrvata glasajuii u Delegacijama za ,,nebrojene milijune" r,atnoj mornarici. AIi sto to koristi kadr u Bedu ne razumiju, da je zadovoljna Dalmacija preduvjet svake politike uperene protiv Italije i Balkana! ,,prisiliJi su nas da paktiramo s jednim Kossuthom..." lali se Biankini, istiduii, da obeianja Beda u pogledu jezidnog pitanja nisu izvrsena. po Nar.de]lijevoj Zelji Biankini posreduje kod, Trunrbiia, koji ne pristaje na odgodm konferen-
stanka jest saniranje neodrZivih priiika u Hrvatskoj, buduii da ie MadZarska koalicija uskoro doii na vlast.e pored Biankinija, Nardrelli se ko,risti i predsjedrnikom dalmatinskog sabora v. Ivdeviiem, koji nije htio drapodpiSe Rijedku rezoluciju. po Nardellijevu nalogu, Ivdevii pi5e Trumbiiu i eingriji da je ,,iz pouzdanih iLvor,:a,, saznao za dobro raspolozenje Beda prema Dalmaciji, koje bi se konferencijom s MadZarima temeljito pokvarilo.1o Dakako, da Nardellijevim nagovaranjem nije bilo rnoguie sprijediti konferenciju. Bed se rnora posluZiti mnogo jadim sredstvima. z HHSA KA Vortriige t906, 22/8. L " DAZ DNT 1906/1. " DAz. DNT 1906/1,8.AVA MI prds. 1094; 2014/1906. 'o Arhiv Trumbii M420lI p. Cingrija Trumbii, Dubrovnik, 80. I. 1906. M4201fi v. Ivdevii Trumbiiu, zadar, 29. I. 1906. u istom smislu Nardelli nastoji utjecati i preko dvojice potpisnika Rezolucije Grgiia i Mangjera; koji su protivnici rrumbiia i Cingrije. DAz DNT 1906/4. AVA MI prds. 1906/1640.
{.
52
-
MIRJANA GROSS
Lnja no,n ski ,7A:
kanr st'og dfel sel
sastanak za 28. II. poslanici Hrvatske i Dalmacije sastaju se 15. ILda se dog'ovore jo5 krao zahtjevima, koje ie postaviti Maddarima' Grof A' Apponyi zauzetom jem siJednja informira supila o stavu MadZarske koalicije, na sastanku 22. I., na kojem je pretresen problem Rijedke rezolu-
usl drZt sku odg gerr sve tav dun
o 's Dal Sup Stl.Sl
Dal: Mar vla: rije 5to izgl non stul prol
nek
sup
dZa
pru
_-''V.M.(VinkoMilii),n.d'ArhiveingrijasadrZisvetelegramei pismauvezispripremomkonferencijeizmijenjeneizmeduP.eingrijeiKos. bilje5ke' sutha, te eingrije i drugih politiiara, kao i eingrijine !'Narod'nilist|7|26.II.1906.Nouilist46lt5.fi.1906.Trumbii,Suton,95-98. 'u Arhiv
Trumbii
M 418 Supilo Trumbiiu,
Rijeka' 25' I' 1906'
na1 zinl vatt nac duF
BoRBA zA vLAsT -
bB
io
tt-
e o o a e n I
I I -l
'n Arhiv 16 Arhiv 16 Isto M '" Isto M
Trumbii M 4L7. Trumbid M 418 Supilo Trumbiiu, Rijeka, 25. I. 1906. 41? Trumbiieve bilje3ke. 418 Supilo Truynbiiu, Rijeka, 26. I. 1906.
4
54
-
MIRJANAGRoss
dajno je da se na kraju kaze, da pregovore ne treba prekideti ukoliko se odmah ne postigpe sporazum o gornjim nadelima, nego treba i dnlje raditi zatra.jni sporazum uz pornoi uZeg zajednidkog odbora. ovaj je stav karakteristidan za supila, koji je uvjeren,da se u Sirim forumima ne moZe postiii povoljno rjesenje, nego samo zakulisnim radrom.Supilo dijeli nepovjerenje svih hrwatsko-srpskih poslanika u rnogudnost kakvog takvog sporazuma s MadZarima na zajednidkoj konferenciji. stoga on, iako je poZurivao datum sastanka, strepi od loma s MadZarima, koji bi zna,diokraj novog kursa.l8 Elaborati S. Mazzure i V. Miliia predstavljaju umjerene prijedloge za reviziju nagodbe. F. Potodnjak se izrai,ava za pensonalnu uniju i zahtijeva: odstranjenje r,r,adZarskogreZima, slobodne izbore, saniranje nagodrbenihpoweda i uredenje ekonomskog pitanja u pravcu financijske sarnosibalnosti.F. Vrbanii postavlja kao preduviet za dalje pregovore obavezu MadZara, dn ie se drZati Nagodbe, prije svega u pitanju hrvatskog jezika kao sluZbenog.leVrbanii se zbog toga na samoj konferenciji sukobio s nekim zastupnicima, a objavljivanjem svog prijedloga u Stampi, usprkos zaktjudku da razgovori na konferenciji ostanu tajni, doveo je udesnike u neugodan poloZaj i dao m,aterijala protivnicima novo,g kursa. Uostalom driskusija na konferenciji prepuna je lidnih sukoba.2o Nakon duge prepirke zakljuden je ,,Naputak delegaciji Hrvata i Srba,, u pregovorima s delegacijom Madzarske koaiicije. cilj je pregovora, istide se u Naputku, sporazum s MadZarima i sjedinjenje Hrvatske i Dalmacije. Hrvatsko-slavonska-dalmatinska delegacija borit 6e se s Maddarskorn koalicijom za dri,avnu samostalnost MadZarske, d6k MadZari treba da se obaveZu,de ie, ne dirajuii u autonomiju Hrvatske, po svom dolasku na vlast omoguiiti ustavne prilike u Hrvatskoj i nastojati da se postavi vlada koja ie dopustiti sLoibodneizbone.Uzroci nesnosnih prilika u Hrvatskoj leZe u dinjenici, Sto gotovo i nema paragrafa u Nagodbi, koji nije tesko powijeden. Krivnja za takvo stanje svaljuje se na Bed, kojemu su sluZile sve dnrsadasnje tt Ova se slutnja vidi iz njegova razgcvora s Appcnyijem. A. Harambasii; dlan odbora za pregovore s MidZarima, takotler raduna s tom moguinosiu I izjavljuje novinaru Grloviiu, da ie se preclstavnici novog kursa, ukoliko osloMadZari ne izailu ususret hrvatsko-srpskim Zeljama, opirati MadZarima 31' I' I/1906, jug. Dnevnik R 4612 Grlovii: SKZ Slavenski nom na cijeli '" svi elaborati se nalaze u Arhivu Trumbic M 41? osim Lorkovicevog, koji spominje V. MiliC. ,o S. Zagorac u ime udesnika konferenclje reagira na VrbanlCev istup priiedloga. v. Milic, H. Hinobjavijivanjem diskusije povodom vrbaniieva kovii, A. Trumbic i F. Potodnjak smatrali su, da izjava madZarske vlade ne moZe biti veia garancija od nagodbe, kojom je hrvatski jezik uzakonjen. oni zahtijevaju ne samo saniranje, veC i reviziju nagodbe. Obzor 54125.IL, 61/4. III. L9A6.pokret 4Bl2B.II.1906. P. Cingrija izjavljuje na sastanku, da ga Zalosti ton raspravljanja. Arhiv Trurnbii M 4lT Trumbiieve bilje3ka'
zajet dZan dZarr ske l zahti dZar se sa gim rijeS poc rnini ZeIi , deii da sr sti p
ske I
tak r konf ida cdtt I
hvai kada jribrc datk jarru rezol
opia posle smat opor Strar nemi
,
za Hr Hrvat stranl stranl Pctod: KlaiC, nik n !
BoRBA ZA VLAST -
bb
zajedrridke i autonomne vlade. Te su se powede prikazivale u Maj dZarskoj kao nuZne, a u Hrvatskoj kao da se to zbiva po Zetji madzarskog naroda. ova je argumentacija tipidna za stav na5e i madzarske koalicije. Naputak ne ostaje samo pri saniranju Nagodbe, nego zahtijeva i njenu reviziju. Ovaj teSko prihvatljiv prijedlog za MadLare, ublaZen je time, Sto nisu postavljeni konkretni zahtjevi, vei se sarno napominje, de ie kraljevinski odbori pretresati detalje. Drugim rijedima, revizija Nagodrbenije medu hitnim pitanjima koja treba rijesiti. u vezi s revizijom navodi se zahtjev da ban bude imenovan po opiim parlamentarnim nadelima rrz protupotpis ne madZarskog rninistra predsjednika kao dosada nego bana, koji odstupa. Time se Zeli onemoguiiti utjecaj pe5tanske vlade na autonomne poslove. vodieci raduna o Apponyijevom obavjestenju Supilu, Naputak zahtijeva, da se MadZarska koalicija obaveZe, dta ie po dolasku na vrast provesti prikljudenje Dalmacije Hrvatskoj, a najkasnije prigodorn carinske rastave.2r Na konferenciji je zakljudeno, da se ne objavi ni gornji Naputak ni diskusija. rz reznlucionaske stampe saznaje se samo, da je na konferenciji stvoren temelj za zajedniEki politidki rad Hrvata i srba, i da je u tu swhu izabrano ,,starjesinstvo hrvatske i srpske zajednice" na delu s P. Cingrijom i predsjedrricima svih stranaka, koje prihvaiaju novi kurs.22 Treba odmah reii, da ovo starjesinstvo ne ie nikada stupiti u Zivot. - Naputak nije objavljen, jer udesnici vjerojdb:o smatraju, da protivnicima ne treba dati u ruke konkretne podatke u veleizdajnidkoj atmosferi koja vlada. praiena drenuncijacijama domaie, bedke i pe5tanskeStampe,svada nastaje i medu samim rezolucionaSima, treba li objaviti Naputak ili ne.2a Nekon konferencije Supilo odrlazi u pe5tu, gdje mu Kossuth saopdava, da se zajednidka konferencija mora odgoditi, dok maddarski poslanici ponovno ne steknu svoje mandate, t.j. poslije izbora. supilo smatra, da je to zasadranajbolje rjesenje. Glarrni razlog je vjerojatno oportunistidke prirode. MadZarska koalicija u datom dasu ne L,eli zaoStravanje odnosa s Bedom koje bi konferencija s Hrvatima i srbima neminovno izazvala. osim toga Kossuth jos uvijek nije na distu treba
ko la-
aj
u-
'aoin-
na rinu re; rvza rega td-
na |tao Ielta :erje )O-
ariju Ir. iz)vo za lje 5ic; ul iko 11o-
" Arhiv TrumbiC M 4I7. Naputak potpisuju: Cingrija, Milii i Trumbid za Hrvatsku stranku, Pugliesi za Srpsku stranku, Haramba5ii i Zagorac za Hrvatsku stranku prava, D. Neumann za slavonsku organizaciju Hrvatske stranke prava, MedakoviC, PribiieviC i Muadevii za Srpsku samostalnu stranku, Krasojevid i Miladinovii za Srpsku radikalnu stranku i van stranaka Pctodnjak. Osim navedenih lidnosti, prisutni su: TuSkan, Lorkovid, Smodlaka, Klaii, Dulibii, Magdii, Mazzura, Vrbanii, Hinkovii, Supilo i JaSa Tomii, urednik novosadske 3acraae. Obzor 45116.IL 1906. 22 Pokret 41/20. II. 1906. , _ : " Obzor 82125. Iil., Pokret 72/28. III., Hrootsko praoo 3LL2/31. III. 1906,
toB'
tup tlnne Oni ilI. ton
i
I
56
-
MIRJANA GROSS
l i p o r n a g a t i n o v i k u i s i l i n ' e ' 2 4 P n o t i v n i c i n o v o g k u r s a s r a d o spolitike iupodra se radi o slornu istidudi' konferenciie, odgodu zdravljaju ne Zele pregovarati s njenim Rijedke rezolucije, jer MadZari toboZe tvorcima'26 dtaje materijala konfiRazumljivo je da Rijedha konferencija Budirnpe5te dia ie na konferendentskim izvje5tajima, koji javljaju iz vlade i i 3rUiiu""i, luo n"u'g".1ici srpske sarrrrostalske ."a:.t"uti "i:i N. PaSi6,u to wijlme voda o'pozicije' pregovara o to'me sa hrvatda Supilorn'26 Neki udesnici Riskim i dalma.tinskim poslanicima i sa drugi' stvarno odtrjedke konferenci;e, lenojatno Supilo' a naoZdai zavaiuvezesataaasnlimministrom-predsjednikomLjubomStojano-u nakon konferencije odlazi viiem, i to preko F. Pot'odnjaka, koji .o konstituiranju ,,StarjesinBeograd i predaje itoianovicu zapisnik na priprepcruku stva hrvatskih i srpskih stranaka", kao i "opo-zicije Beogra&ska poslu"'2? jatelje", kod kojih 6e se najaviti ,,u njezinu Povodom saziva konferenciju' za Stampa s interesorn prati pripreme tg' Il' Politika' StoviSe' poziva da se hrmadZarskog partarnenta "i prvaci sastarm u Beogradu' kad im se privatsko-srpski i madZarski ''ditava Srbija jedi sastanak na Rijeci, i"tie''tei da bi ih u Beogradu ra'dosno Pozdravila !28 MedusamimpotpisnicimaRijedkerezolucije'dlanovi'rrraHrvatske pravi lom nak'on ttzavica na rijedkom stranke u out-u"i1i,'nastaje sastanku, a narodito nakon odgade ( zadovoljnici na delu s grupom zDoE stranm' (koji prelazi na austrijsku venciju od bedke vlade) i oko Sibensk i diktature, te neopadraju eingriju i Trumtiia radi konspirativnosti MadZarima i popu3tanja bjavljivanja rijedkog elaborata, zalim radi list 2' Arhiv Trumbii M 418 Supilo Trurnbiiu' Rijeka' 1. i 6. 1906. Notsi' 55t24.IL 1906. vidi str' 73, 76' ?9' Ma,u Hroat$ko erouo'ioazii4. II, B0B9/b. IIL 1906. s. Tisza, predsjednik d Z a r s k e L i b e r a l n e r r . " t ' t " , k o r i M a d Z a r s k u k o a l i c i j u ' d a j e n i s k oObzor p a l a j e 53i24' rie ll'' kao Sto je P' Cin€rijat' uopie htjela pregovarati s ljudima, 5 8 / 1 . I I . 1 9 0 6 . I b l e r n ' d ' , 4 8 4 - 6 ' D a b i o n e m o g u i i o g l a s o v e o p rbie kprisustvovao idusMamiting u Splitu' kojemu dZarima, Supilo bi htio organizirati j e d a n k o s u t o v a c . A r h i v T r u m b i i M 4 l B S u p i l o T r u m b i i u , R i j e k a , 6 . I I I . 1 poglavare' 906. upozorava kotarske Namjesnik saznaje za ovaj plan i okruZnicom DNP 1906/1197' l27l' L425' rSlB' da qprijede takve skupstinl.-paz ,qANRBiHzvB:H2lSpr5s.28.II.1906.UistomizvjeStajusekaze',da politici materijalnu i moje Pa5ii kontrolirao Supitove planove i dao novoj ralnu pomo6' X' '" Arhiv SAN pqv. br' 12822' Pisma Potodnjaka Stojanoviiu od 3' pisma' Za povrati navedena Stojanovii i 14. X. 1906., u kojima moli, da mu podatak zahvaljujem D' Dordteviiu' '" Ilonlrrl'txa ?48i10. II' 1906' O tome austro-ugarski poslanik u Beogradu 53 poslova' HHSA MA PA Serbien IX' sv' izjve5tava Ministarstvo vanjskih br, 23. Beograd, 28. II. 1906'
na po{ d'u pis raz ter na m( Sv dn rit ra Ze bi, 9. pr S.
sli kt di kr
ST
e
c,t
i
0
,{ b
SI ci Zt 1. it r1
N A b 1 s 1 a 1
BORBAzA VLAST -
po;ike rim IITI-
'enlei rutRirdtr' moliu 3inpriiska dva hrpribija tske (om NeItDo ilb-
na-
bz
na kraju radi pozivanja J. Smodlake na sastanak,iako se on zamjerio poslanicima Carevinskog vije6a, kritizirajuii njihovo popu5tanje Be6u.2eM. Drinkovii, pre,dstavnik grupe Hrvatske stranke u Sibeniku. pi5e Trumbiiu da je odgodrakonferencije s MadEarima djelovala porazno, jer se na taj nadin hrvatska stvar podreduje madZarskom in teresru. Tajnovitost zakljudaka i drugi momenti navode Drinkoviia na pomisao, da je odluka o odgadanju donijeta na prijedtlog onih elemenata, koji sarno Zele da zamijene dana3nje vladinovce u Banovini. Sve je prepu5teno inicijativi rnadZarskog odtbora, a izgovor Madi.ara, drane mogu doii, dok ponovno ne steknu mandat, ne rnoZe nikog uvjeriti.3o Umjesto da s,azovu s,astanakStarje5instva i pridu ozbiljnom radu, eingrija i Trumbii rno,raju da se brane od optuZbi i intriga. Zab eingrija pi5e Trumbiiu, da mu je vei svega dosta, dok ga Trumbii tje5i, da ne treba ni u ,,dasovima ku5nje" napurstiti novi kurs. 9. IV. sastaje se u Splitu klub Hrvatske stranke, koji nakon Zestokih prepirki zakljudr-rje, da (.e izraziti povjerenje clelegatima za pregovore s MadZarima, zatim dra ie isto taka izrazili povjerenje hrvatskim poslanicima u Carevinskom vijeiu (zakljudak je uperen pr,otiv J. Smodlake), te da prima na znanje osnivanje Starje5instva. kao Sto su'to uradili predstawrici s'u'ih ostalih stranaka. Povodom dolaska MadEarske koalicije na vlast poslana je telegrafska destitka Kossuthu.sl Iako su se duhovi poslije ovog sastanka pone5to umirili, jer j,e, kako twdi eingrija, vedi dio ljudri bio zaveden i nije imao zle namjere, ipak se sastanak Starje5instva odgada, dok se ne sredreprilike u MadZarskoj i ne udvrsti Hrvatska stranka.s2 Kako srno vei rekli, do sastanka ne 6e nikada ni dodi.
l€o:
^^ ; it4
I
Iist MarJe TT Macvao t 906. /are, r, da mo-
.x. .Za radu r, 53
'" Na Rijeci trebali su se sastati samo dlanovi odbora za pregovore s MadZarima. Na prijedlog Medakoviia i dlugih, P. eingrija, kao predsjednik odbora, poziva predstavnike svih rezoluciona5kih stranaka, a prema to,me i J. Smodlaku, kao predstavnika Dem,okratske stranke. Jedino predstartnika Socijaldemokratske stranke nema. Arhiv Trumbii M 420tlT Medakovii Trumbiiu, Zagreb, ?. II. 1906., M 4201I P. eingrija vjerojatno Miliiu, Dubrovnik, 10 II. 1906. Arhiv Cingrija Trumbii eingriji, Split 24. III. 1906. rJ vezi s NledakoviPosle Zadarske rezolucije, Zadarska ievom akcijom vidi: M. Zi vanovii: reui.ja YIl2. Trumbiiu, Sibenik, 6. IIL 1906. "o Arhiv Trumbii M 420,1fi, Drinkovii M 4201ICingrija Truimbiiu, Dubrovnik, 6. III., 16. III., 28. III., 31. III. 1906. Arhiv Cingrija, Trumbii Cingriji, Split, 3. IIL 1906.(pismo je grije5kom Trumbiievorn datirano 3. II.) i 24. III. 1906. lVoie Jedinsh:o 16124. II., 17127.II., 19/3. III. 1906 i d. Hroatska rijei B6t2B.II., B7/3.III., 84110.III. 1906.Namjesnik sa zadovoljstvom biljeZi sukob unutar Hrvatske stranke DAZ DNP 912, 1109, 1154/1906. AVA MI pres. 1906/2312.NaSe Jedi.nstuodobiva krajem 1906 3000 K, a od 1. I. 1907. godi5nju subvenciju iz Beda u istoj visini. DAZ DNT 1906/32, 1907/55. t' Arhiv Trumbii M 4I2 i 414. Zapisnik sastanka i Trumbiieve bilje5ke. t' Arhiv eingrija, eingrija Krasojeviirr (koncept), Dubrovnik, 16. IV. 1906. Osnova pravilnika narodne hrvatske i srpske zajednice.
58
-
MIRJANA GROSS
U isto vrijeme i Hrvatsko-srpska koalicija stoji pred raspadom' Klerikalci oko Hruatstoa nastoje odvojiti Hrvatsku stranku prava odrKoalicije, u kojoj se ona, kao stranka proZeta klerika-lnim elementima, ne osjeia najugodnije u dru$tvu antiklerikalnih'naprednjaka i socijalista. Povod za pregovone izmedu predstarmika Hrvatske stranke prava i'klerikalaca nalazi se u dinjenici sto Hrvatska stranka prava nema svog lista, pa se pomiSlja na to da Hruatstuo pod-novim imenorn preuzme ulogu takvog organa. Na taj bi se nadin postigla fuzija izmedu Hrvatske stranke prava i klerikalaca, koja bi nesumistupa Hrvatske stranke prava iz Koalicije, a time ljivo dovela do i do razbijanja same Koalicije, u kojoj je Hrvatska stranka prava najjada- stranka. Na s,reiu novog kursa, pregovori se razbijaju i ustupaju mjesto sukobu pravasa, koji ostaju u Koaliciji, i klerikalaca, koji se definitirmo povezuju s frank'ovcirna.33 Iz navedrerrogprikaza proizlazi da je rijedka konferencija samo oteZala pol.oZaj novog kursa u Daimaciji i Banovini. Nakon ovog fijaska javnost sve manje vjeruje u mogudnost njegova o,stvarenja. sve su odi uperene u Budimpe'stu. Jedino o MadZarskoj koaliciji ovisi daljnja sudbina novog kursa. Tragidna ovisnost Hrvatske o madZarskim vladajuiim klasama dolazi do punog izraL,aja i u dogaflajima uodi dolaska Madzarske koalicije na vlast. S pravorn istide KhuenH6derv6ry, da onaj koji vlada u Budimpesti, vlada i u Hrvatskoj, bio to Turdin, Nijemac ili lVladZarlsaZaf,oje razumljivo, da su idm6i mjeseci ispr-rnjeni tesko,m borbom predstavnika politike novog kursa za naklonost MadZarske koalicije. 2. B ed i, iug o slauensko-madEarsl+opriiatel i stu o Dok je Rijedka rezolucija primljena u Maddarskoj s odrobravanjem, ona u BeEu izaz|a pravu paniku. Iako su u Bedu pratili dogadaje od prvih formulacija politike novog kursa u dalmatinskom saboru potkraj 1903.,a narotito od proljeia 1905.,nakon supilova puta u Beograd i Trumbiievog u Budimpestu, Rijedka rezolucija izaziva u Beiu iznenadenje i zaprepasienje. Nije ni dudo! Ta to je prvi energidni i samostalni akt hrvatskih politidara, nakon desetaka godina manje viSe borbenih drZavnoprarmih govora, koje odrludnifaktori nisu uzimali ozbiljno, a stvarnoga pokoravanja Bedu i PeSti, Rijedka rezolucija pogada ,,bodeZomna5e vjedne muditelje", piSe P. Cingrija' Ona je kao ,,prvi jarmr otkaz tradiciona.lnoj vjernosti Jugoslavenstva preIII., 66121.Ifi., 69/24. lfi' "' Hr?xltstluo16120.I., 20t25.L, 3glL7.II., 65/20' 1906.Obzor 77122.Ifi., Bl/24. TII' 1906. Organ Hrvatske stranke prava Hrtsatska podinje izlaziti 1. VI. 1906. H6derv6r, 26' V' "n gKz R 6294b, Ostavitina Tornasii, Khuen Tomasiiu, 1906.
ma nakr ies US\
svoj seR ljiv< Rije prel navl ist staj mu
190
soc den Bro stra hva A. uga na cen jez) nar ma ikr nje zo\ sla
Ges Oes sch ial
su
220
pro Gel slat
BoRBAzA vt-rsr -
rm. rva )nri m:aim
59
rna Monarhiji" odjeknula'u Bedu kao ,,prameni tngu.s, I kasu-rije, nakon propasti novog k'ursa, uspomena na Rijedku rezoluciju osjedat ie se u svim akcijama Beda. A. Brosch, acrutlnt Franje Ferdinanda,
fIa mne va u)ji
Iza Rijedke rezolucije slijedi verik pritisak madZarskog reZimi i stroga paska dalmatinskog namjesinistva.B8Reakcija Beda ne izostaje. Ona dolazi najprije sa strane velikoarurstrijskih k*gorr,".
oo :t-
a. tsi rra 1-
io 3la
1-
nje, koje velikoaustrijski krugovi pripisuju lrrvatima uodi Rijedke rezolucije, kao in"strumentu za unistenje madZarske prevlasti u Translajtaniji, odrazava se u zahtjevu, da se rnoguinosti,, Darmacija, ,,po
)a a a u a
"'sosnosky *i:-=
8? Interes
FranzFerdinanilgB.
cata za Rijedku rezoruciju moZe se zakljuditi po tome sto je prolitao Nardellijev izvje5taj od 18. X. 190b o Rijedkoj rezoruciji. HHSA KA G e h e i r n a c t e nf a s c . 2 5 . N a c h l a s s D 6 r u v d r y , , s e t o n - w a t so,-: The'southern slao questlon, l4S. 8EDA DNP IIa 1905/4?68.5052, '" Funder, n. d., 8?6.
60
-
MIRJANAGRoss
Hrvatska i Slavo,nija, te Bosna ujedine u jedno upravno podru.dje (Verwaltungsgebiet, t.j. ne drZavu!) s jednim zernaljskim zastupstvcm. Usto bi Hrvati imali svoje zastupnike i u centralnom parlanaentu'4O Tek Sto su saznali za Rijedku rezoluciju, velikoau.strijski krugovi odmah pokreiu akciju za onernogudenje novog kursa. Novoosnovani velikoaustrijski carevinski odbor nastoji da poveZesve protirmike Rijedke rezolucije: frankovce, radiievce i klerikalce (osim ma'dZarona, koji stoje na dnralistidkim pozicijama), obe6avajuii pornod austrijskih indnrstrijalaca i bankara ekonornskom napretku Hrvatske i ujedinjenju nlrvatskih zemalja s Bosnom i Hercegovinom u jednu ekonomsku cjelinu! Isti odbor Siri u Hrwatskoj letak, koji ustaje protiv madZarskog gospodstva nad Hrvatskorn i dmalistidkog uredenja, istiduii, da je ujedinjenje hrvatskih zemalja moguce samo u jedinstvenoj Velikoj Austriji s jakorn dinastijom. Proglas poziva Hrvate vjerne Carevini, da po5alju u Bed dreputaciju za pregovore s veliko,austrijskim odbonorn.al Odrborovu pozivu odaziva se samo .TosipFrank, koji sredinom Iistopadtadolazi u Bed gdje pregovara s K. Luegerom, vodom kr5ianskih socijala.a2Kad je Frank uSao u Stranku prava nakon njena sloma u borbi s banom Khuenom, podela su se devedesetih go'dina ispoljavati u njegovoj politici dva osrnovnaobeleZja: protusrpsko i dinar stidko. Frank,je srnatra,oda rnoZe za svoju politiku pridtobiti najjadi faktor u Monarhiji, t.j. dinastiju, ako se bude bezuvjetno zalagao za velidinu i sigurnost njena teritorija.a3 U wijenr,e kolebanja hrvatikifr politidara izmedu Beda i PeSte prije Rezolucije Frank je pnema nekim podacima bio sklon da pristane uz politiku suradnje sa Srbima, ali uz oslon na Austriju. S antidinastidkom politikom novog kursa nije drakako htio imati nikakve veze.41Prema sjeianju F. Fun'dera, urednika kr5iansko-socijalnog Reichsposta, Frankova je stranka odrZavala veze s listom, koji se 1903. stavio na stranu Hrvata protiv MadZara, jod prije nego Sto je uredni5tvo Reichsposfa u rano ljet'o 1905. uspostavilo prisne vreze s Franjorn Ferdinandom.as Razumljivo je, da Frank povodtom svog boravka u Bedu drobiva potporu za inscenaciju svoje ,,narodhe bure" protiv Rijedke rezolucije".a6 Meduao Gross Oesterreich 2/18. IX. 1905. a' Gross oesterreich 4/3. x.. 5t19.x. 6/16. x., 7123.x., 9/6. xI, 1905, HS I 28. sjed. 17. XII. 1906. Govor Lorkoviiev. U velikoaustrijskoj akciji naroEito se anga'ira sveienik E. Vusio, koji Zivi u Bedu. Gross Oesterreich 916' XI, 10/13. XI. 1906. E. M. V u s i o : Le piaghe della Dalmazia, Vienna 190?, 5' a2 Gross Oesterreich 7123.X. 1905. 13/25. III. 1906. '" AGz Ostav5lina Per3ii sv. 16. Frankovac BoSnjak hvali J. Franka 3to je oslobodio Stranku prava veleizdajnidkog Ziga, Sto ga je nosila poslije Rakovice. HS II/I 37. sjed. 30. I. 1907. {1 AGZ, OstavStina Per5ii, sv. 16. toFunder, n. d.,383. 1o Vidl str. 21.
ti K
dr
pr sl
d,
u
o1
D'
DI
di
ki ci di iz gr
ni
k
v sl d n
S(
S n
zi
O
1 1g
z( D R dr ol
BoRsA zA VLAST -
6l
tim, kako srno vidjeli, ova akcija ne uspijeva. Suradnja Franka i Kr5iansko-srocijalnestranke nije dala Zeljene rezultate, jer Frank nije dobio iz Beda onu pomo6, koju je odekivao. Franjo Ferdinand je jo5 preslab, da bi rnogao odrludno utjecati na razvoj dogadaja u Hrvatskoj. Ne pomaZu opon'lene Gross Oesterrei,cho zvanidnorn Bedu da djeluje dok jo5 nije kasno. Pod drojmom ovog iskustva Frank ie se u proijeie 1906. kolebati, da istupi otvoreno za velikoaustrijski program.aT U velikoaustrijskoj akciji sudjeluju i strovenskiklerikalci.as Krizu dualizma i Monarhije u stopu prati veleizdrajnidka atmosfera. Propagator velikoaustrijske ideje, A. popovici, tvrdi, da veleizda-jnikaima i u Cislajtaniji i u Translajtaniji, St,avi5e,veiina stanormika Austro-ugarske j'e veleizdajnidka! On dodu5e napominje, da je nacional'na politika u ugarskom i austrijskom drijelu Monarhije vrlo razlidita, ali rezultati su isti! U cijeloj Monarhiji upravo ,,vrvi,, odrveleizdajnidkih stranaka i teznji.aeTo se odnosi ne samo na potla6ene nego i na vladajuie nacije. U Carevinskorn vijedu ,,svenijemac,, Stein naziva se s p,onosom veleizdrajnikorn, izjavljujuii da je.dva deka dair kad ie lVlonarhija propasti, a uii njemadka vojska!5o Nije sludaj, da se veleizdrajnidkeoptuZbe velikog stila pojavljuju u Hrvatskoj ljeti 1905. uodi rijedkog sastanka, kad je bedkim krugovim,a postalo jasno, dra se rada nova jugoslavenska prelflika.bl poslije Rijedke rezolucije situacija se pogor5ava.Povjerenik Franje Ferdinanda J. Krist6ffy konstatira 1g09.u vezi sa ,,2):oglasnom,, Rijedkorn rezolucijom da je Kossuthova stranka, koja je zahtijevala sarrxopersonalnu uniju bila manje opasna od nezadovoljnih Hrvata, a napose Srba, koji su teZili za slornom Monarhije. Krist6ffy, koji je tad,a bio ministar unutrasnjih poslova, tvrdri dratvorci Rijedke rezolucije mogu zahvaliti samo kraljwoj Ze1ji za smirivanjem duhova, sto se nisq,r odrnah na$Ii u rukama drZavnog odvjetrnika.s2 Na hrvatskom saboru
!je m .40
'vi Lni
tiIO,
ih ju ieog da li'em Linooardi za rt]a
r&, SA
,' ta iv fo TO
I-
I se 3.
[o a-
i I iI
I
i I
I II I I
I
I
a' Gross Oesterrei.ch 12127.]/tl. Lg}S., Lgl2S. III. 190?. n' OR 350. sjed. 29. I)(. i 354. sjed. b. X. 190b. Gross Oestenei,ch El}. X. 7905..Slouenec, 229i6. X., 236/t4: X., 240/t9. X., 2b2/8. XI., 2b9l11. XI., 267121. L905. Ed,inost 280110.X., 285/15. X. 190b. Crpena Hruatska 42/Lg. X. L}OD. '" PoBovici, n. d., bB,68. uo Sosnosky : Franz Ferdinand, 49. Die politik I 194. 6'O aferi Argus vidi str, 141 i d. u'Krist6f f y, n. d., 2 372-2, Op& je uvjerenje dinol'nika, da su rezoluciona5i revolucionari. protiv kojih rnora intervenirati drZavni odvjetnik. DAZ DNP 1906 IIa Izvje5taj splitskog kotarskog poglavara 6. XI. 1905. poslije Rijedke rezolucije jedna se od glavnih optuZbi protiv Supila sastojala u tvrdnji, da se on sastao s Garibaldijem u Trstu. Izvidi su pokazali, da je optuZba bez osnova. AVA MI priis. 1905/7586,799b. DAZ DNp 1906 IIa 4BBB.
62
.- MTRJANA GRoss-
uzvika poslanika Tuskana, izbija velika afera povodom protubeikih i Haramba5iia.s3 Vinkoviia Veleizdajnidka atmosfera postiZe whunac povodom novog vaZnog dogadaja_prvogaktivnogpoku5ajaSrbijedaseoslobodtipotptrne carinskog ekono,mske ovisnosti od Monarhije, t.j. srpsko-bugarskog
caru deta Stam vez iBu pdr raaa podr velil Smo caril nije
(p. idn
niku pora vijer 6em nast pod tinsl blij( i ist CeS indt Tim
tonid 1906 23/29
.-*
gorror; ir;"HS V/135. sjed. 30. xI. 1g05.uzvici su pali za vrijeme k o v c a J . T o m c a . P o n a l o g u m a d Z a r o n s k e v l a d e d r Z a v n i o d v j e t n i k p o s t u1905' papro139'sjed. 6' xII' tiv njih, ali sabor ne odobrava njihovo izrudenje HS V/II sjed.-l5.I.1906.IbIer,n.d.,418_g.Incidentjeiskori5tenuFriedjungovu procesu. unllo;lurlrKa752tt4.Il,1906'Osrpsko-bugarskornsavezuvidi:B'.BoEeozpad Oduocu usnelg Cp\uie u Aycrpo-Vzapclrea XX'eercg poazh: e u e n t so l T h e a n d w e s t E a s t b e t w e i n serbdo 1 9 3 6i w . s . v u c i n i c h : 1954' London 1903-1908,Stanford, 5"Dordevid,n.d'HHSAMAPASerbieniXsv'53br'23'Beograd' 28. II. 1906.Pester Llogd 39/13.II. 1906' Fiir Ungorn gegen u u P e s t e ru o a d ' i t l s . I I I . 1 9 0 6 'T ' B a t t h y 6 n y : ??1/5'III' 1906' Ilonuruxa Hohenzolletn, Zirric:n,Leipzig, Wien 1930' 48, 50' P o p oveleizdajnike' madZarske skrii da Popovidi apelira na Franiu Josipa v i c i , n . d . . r4 2 7 '
7ta1 22. I
Srbij 9129
njern pov.
upit 30. I ekon osno Bian
xx)
BoRBA zA vrAST -
Ina,
nog une kog joS rSio nari se )aliIaU
pire lalisrprsla)valSu ne. raSto ptunom ie ih ima, rajan :linu meta :d je lredrtime skog franpro1905. lgovu Bonpad
ts ol lgrad, gegen 1906. opo-
63
carinskog saveza"! Engleski novinar Steed vjeruje tim povodom u podetak razvoja prema federaciji balkanskih dr1ava.b1 Rezol'uciona5ka Stampa u Hrvatskoj i Dalmaciji s odu5evljenjem pozdravlja ovaj savez i ustaje protiv pritiska ministarstva vanjskih poslova na Srbiju i Bugarsku, da ga razwgnu, kao Sto ie tokom cijeiog carinskog rata podupirati Srbiju.58 U dlanku ,,Radostneviesti sa Balkana" Supilo izralava nadu, da je doSlo do prve etape u trrostepenomostvarivanju podunavskog carinskog saveza. Time je politika novog kursa udinila velik korak naprijed, istide Supilo. Uredniku splitske Sl'obode, J. Smodlaki, on pi5e: ,,JoS jednu: udri ovu stvar od srbsko bugarskog carinskog saveza. Ti si bistra glava (i ako vulkanidne naravi) pak ti nije izbjegao veliki din, koji ona predstavlja. Udri kako ono ti umiieE (p. Supilo). Treba Ca se i Hrvati duju." I Sloboda je udarala, a s njom i drugi hrvatski listovi.se I hrvatski zastupnici u carevinskom vijeiu brane Srbiju. Poslaniku kraljevine Srbije u Bedu M. Vujiiu dolazi A. Trumbii, da se porazgovord o pokretanju akcije jugosl'ovenskog kluba u carevinskom vijeiu prctiv antisrpske vanjske politike. Trumbii dogovara s Vutjiiem, da ie u tom smislu poraditi i kod Miadodeha, dok 6e i sam Vuji6 nastojati da uspostavi kontakt s K. Kramaiom.60 Jugoslavenski klub pod pritiskonr vlade i deBkih agraraca ne pristaje na tu akciju. Dalmatinski poslanik, dvorski savjetnik Vukovii, podnosi u ime kluba samo blijedtu interpelaciju, u kojoj osuduje stroge mjere Beda prema Srbiji i istide, da one ne p,otjedu iz ekonomskih nego iz politidkih pobuda' CeSki poslanik Klofad protestira protiv carinskog rata u ime de5ke industrije i trgovine, koja je pogodena zatvaranjem srpskog tri:LSta. Time je dowsena cijela akcija!61Stoga M. Vuji6 javlja ministn'r vanjo" DASIP PO 1906 sv. 3, br. 163, 20. L 1906. Izvje5taj M. Milideviia V. Antoniiu. HHSA MA PA Serbien IX. sv. 55. Prijepis pisma L. Mandla od 30. I. 1906., u kojem prikazuje ,,srpske aspiracije" 1903-1906. Tpzoeuncrcu zrlaclruw 23/29. r. 1906. 68 Srpska Stampa s rado5iu biljeZi podr5ku hrvatske Stampe. Ilonururca 71417.t. L906. on Noui list 6/6. I. 1906. Arhiv Trumbii M 418 Supilo Srnodlaki Rijeka, 22. I. 1906. Supilo Trumbiiu, Rijeka, 6. III. 1906. Supilo se nada da tazlaz Srbije i Bugarske nije trajan. Slobo(l,a4l7.II. 1906.Narodni list 7/22. I.,8125. L, 9129.T. l2l&. Il. i d. 1906. Cruena Hroatska 2lll. I., 4/25. I. i d. 1906. uo Takav odrZavaju i predstavnici ,,veleizdajnidki" kontakt s Vujiiem njemadkog kapitala, na pr. Trgovadke komore u Bedu DASIP PO 1906 sv. 3, pov. 146. o' OR XXXVII, 3?1. sjed. 31. I. 1906. I njemadki nezadovoljnici stavili su , upit na vladu, da se izjasni o svom stavu prema Srbiji. OR XXXVI, 370. sjed. 30. I. 1906. Ministar trgovine odgovara, da je do prekida sa Srbijom doSlo iz razloga, jer da srpsko-bugarski savez dira u ekonomskih a ne iz politidkih 371. sjed. 31. L 1906. osnovne ekonomske interese Monarhije. OR XXXVII, progla5ava carinski rat ,,najnovijim svjetskim" skandalom. OR Biankini XXXVIII 385. sjed. 22. II. 1906;
64
-- MIRJANA GROSS
njern'adke burZoaskih poslova Antoniiu, d'a Di'e Zeit, otgan krupne kako je' drakle' zije, imade naZalost pravo, kad ,,pakos'noprime6ava: prede rd slovenske uza' i slovenskim agrarclma poskupljivanje mesa jamnosti!"62 Slovenski Jug jedrnodnr5no"piSe ,,Sada prvi put nastupa sav prvi ovaj sludaj potIjubljanski Stoueist<'tnoroi povodom saveza "i ne sme svr5iti porazom nego potpuirrr" i,rgo.Iavenske solidarnosti norn pobedtom."63 utol"t**ferizagrebadkostuentskodrr-uStvo,,Mladost..nedomasa, koja ih biva dozvolu za prijeliz iz zemttna u Beogradr.velika Austrija! Zivela uzalud deka na sta.nici r'azilazi se uz poklike: "Dole Zerru;n gdje zaHrvatska!,, Medu.tim, beogradski stud.enti dolaze u i jedno s Hrvatima izazivalu veliku uznemirenost svojim pjesmama drustudentskim ielegramima bugarskirn, slovenskim i madrZarskim Stvima pod lozinkom: Napred' Jugoslaveni!64 novog kursa veieizdajnidke optuzle iz Beda, na teret politidara je uputio list Wiener AILnakon srpsko-bugarskog sporazuma, prvi protiv Srbije radi prerat gemeine Zeitung, pozivajuii na carinski dvije godine ,fi2" i sigurnosti Monarhije, jer je u Srbiji u posljednje medu propagandu potno3eno100.000K za revolucioniranje i nelojalnu predstavci minisrbima i Hrvatima u Monarhiji.os u svojoj opsirnoj na G' Krastru vanjskih poslova novinar L. Mandrl narodito upozorava sojeviia,predstarmikaSrpskeradikalnestrankeuHrvatskoj,te - usko povezani sa S. Pribiieviia i F. Supila, koji su navodi Mandl se kam,rp.ko* v1adorn.66Od svih bedkih novina u veleizdajnidkoj dokoji panji najvi5,e istide kr5iansko-socijalni organ Reichsptost' krugova' tirr" irrtoi-acije iz zagrebadkih klerikalnih i frankovadkih time, da samo zadtovoljava ne pritom treba istaii, dta se Rei.chspost prikaZeSupilaiclrugovekaoveleizdajnidkesuradrrikesrpskev]ade. negonaposenas;toji,daimocrnifiloralnilik,istiduii,danjihovapolipotkupljivanja srpskim tika nije posljed:icauvjerenja nego isi
jin bi: vat aI luc Oe
vol val orf Zat sta ko{ i\ izjt dijr rec
na: To ma obi bur Ca to'l dor vil izd skc
ncsi
oSt IB cija
u' DASIP PO 1906 sv. 3, Pov' 146 i 156' u" odjerc 1E/20.I. 1906. onOajerc26/30.I.|906.iIlonuruKa737]30,I.,?38/31.I.1906.Mladostje biskupu Strossmayeru' trebala prirediti u Beogradu koncert u korist spomenika II' 1906' ?4613' je Ilonuruxa din' 200 dao Kraij Petar o" Wiener Allgemeine Zeitung B347iI9' I' 1906' ou HHSA MA PA Serbien I ( sv' 55' Citirano pismo L' Mandla' or Reichspost 2612. II., 63llt fiI., 73/30. III. 1906' (Grossserbische Propaganda, Geheime Machenschaften Die Ulrntriebe in Kroatien)'
zv)
n.!at
Wi(
1S0 Nar san
BORBA zA VLAST -.-
jim argumentima..s List Gross oesterrei,ch naglasava dra Srbija ne bi mogla voditi svoju sadasnju politiku, kad ne bi imala oslona u Hrvatskoj, gdje ni jedan hrvatski list ne ustaje odludno protiv srbije, a Koalicija je energidno brani. u situaciji, u kojoj je Rijedka rezolucija naisla na Sirok odziv, irna samo jed.an izraz, konstatira Gross Oesterrei,ch- carski general kao ban ili komesan!6e Hrvatsko'srpsko-madZarske politidke manifestacije izazivaju povoljno tro za djelatnost konfidenata. Iz Bosne stiZu izvjestaji o osnivanju bosansko-hercegovadko,g odbora na delu s J. cvijiiem, koji ie organizirati ustanak u Bosni, dok ie MadZarska koalicija izazvati &rZavni udar i proklamirati samostalnu MadZarsku. od uglednijih predstavnika novo,gkursa spominju se kao dlanovi bosansko-hercego,vadkog komiteta: supilo. Potodnjak, Medakovii, s. pribiievii, smodlaka i v. Brlii. Izvje5taji dak citiraju supilove i potodnjakove antibedke izjave i tvrde, da je sam kralj petar narodito odru.sevrjensupilom, dija pisma, upuiena Ivanu Ivaniiu, Sefu srpskog presbiroa, tobo?,e redrovitodita!70 ovim se obavijestirna koristi madZaronski reZim da unisti svoje najopasnije protivnike. Posla se prihvaia podban eavrak, eksponent Tomasiiev, uz p'omoi od5'elnog predstojnika bosanske vlade Hcir-
ioarkle, uzapiSe mtr"
rtpu: doJ4
Irr
ivela ) zamai druiursa ALIprerdine nedu niniKraj, te Lnisa kami dogova. Le,da rlade. polixkim . talikalno koja nijeti riljni-
ost je ayeru.
Propa-
651
tovanjima F. Potodnjaka, koji toboZe vodi neke akcije u korist makedonskog i starosrpskog odbora.?' sluzbeni su krugovi ubrzo ustanovili, da o nekom dizanju ustanka u Bosni nema ni govora, ali veleizdajnidka atmosfer,aodgovara Bedu u obradunu sa srbijom, MadZarskom i Hrvatsko-srpskom koalicijom.Ta eavrak je jos neposredno prije "' Hruatsttso 67122. rrr., ?b,91. III. 1906. stadrerov Hruatski dneunik orenr,si dlanke bez komentara. 65/21. III. 1906. "" Gross Oesterreich 4129.1., 6/12. III. f906. '0 HHSA MA IB t907 gz. 471233- 190?. Rezime konfidentskih izvjestaja o supilu. Rezime izvjestaja Ministarstva za Bosnu i Hercegovinu od 18. I. 1906. IB 1907 gz. 9413.II. 1906.Izvjestaj Ministarstva za Bosnu i Hercegovinu. " Hrirmann zajedno s eqvrakc'm dorazi u neugodan poroZaj kada Koaricija po dolasku na vlast izaziva skand.al u vezi s tim denuncijacijama. ANRBiH zvBH 1906/1756.2624 IB. '" cavrakovu okruZnicu upotrebljava Friedjung, iako ju,je pejadevii demantirao. Aktenstticke zur grosserbischen Bewegung in osterreich-ungarn, Wien 9. XII. 1909. . "" HHSA MA rB 1906 (cz. 34134169_1904)5BL/4, 599,ia, 830/a; cz. 471233_ 1907 Rezirne konfidentskih izvje3taja o Supilu. povodom Ca\rrakove okruZnice Nardelli izvjestava, da su od Dalrmatinalca, koji se tu denunciraju, zaista opasni samo Smodlaka i Supilo. AVA MI pres. 1906i1640. "' AVA MI prds. tg}6/2448. )
Vladavina
Hrvatsko.srpske koalhije
LgO6ll
66
-
MIRJANAGRoss
materijalne nevolje.?8
podatak zahvaljuiem
D' Dorcleviiu'
ce
rle )ra )ni ilo ije :iri
)oi ri-
II. MAJSKI IZBORI I NJIHOVE POSI,JEDICE
m. iere.
7. Madiarska koaticija na ulasti, i borba rezolucionaia i madEqrona o njenu naklonost
SC
e:iKC
lu [a te
1e lv ar 1cl a, @
m d,
te
l7 rs
tli a
U borbi izmedu kralja i Nezavis,ne stranke kuEnovci stoje na strani kralja. u tom pogre'dutipidna je izjava v. Durdeviia, predsjednika hrvatskog sabora, koji, upitan ,1"."., 1908. kako ie se hrvatski sabor drzati u madrZarskoj krizi, odgovara: ,,Mi iem,o odtuditi ono sto ie Njegovom Velidanstvu biti po ,r-olji.,,t Dakako da madZaroni nisu bezuvjetno povezani s madZarsko,rn Liberalnom strankom. Ako se kralj nagodri s Madzarskom koaricijom, oni su spremni da suraduju i s njome kako bi se odrZari na vlasti. zaln ie razumljiv strah rezolucio_ nasa, koji nemaju nikakav forn'r,arni sp,orazum s MadZarirna, da bi Marrtslsllu koaricija, posto moze dra bira i"rr+; Iy;;;;;" stranke i 1gz1]ucionaSa, mogla da se odl,udi za Narodnu- str_ank.r, t olr, vodii N. TomaSii. Ovaj je_po Khuenovoj Zelji jo5 u proljede 190b. istupio za Bed' Za wijeme krize nitko nije 'nogao znati d,a li ie pobijediti kralj ili Madzari, sto i romasiia drovodi ,, t"z"t po;rozai.iupilo vidi da postoji moguinost da se Tomaiii izigra koa i*adzar.. o' jos prije Rijedke rezolucije stvara plan, po kojem postupa sve do konadnog slorna madZaronskogrezima. pisrei rrumbiiu i cing.ri;i t;"ti toos., o' "pa"tei< smatra da prije svega treba ,,pomsiti Khuenovce, onda dalje raditi' Njima je dro5ravoda do grra." stoga Supilo iutieur ,,u fu swhu potrebna je na rieii, u Banovini stranka jos magjarofirskija (nego sto je Khuenova - M. G.), ali u stuari (p. Supilo) hrvatska, i da napravi razsulo iz magjarona. Ja drugoga puta sad ne vidim da sresto popravi, a o.vako bi moglo, jer oni su se odvi5e vezali s Khuenorn. Od Magjara neiemo dobit nista nego zro, ali ako se stvar liepo postavi moglo bi izii dobro. sva je nesreia da u Banovini nema ljudi dnrasiih poroLaju."z ovim rijedima supilo oznadava osnovnu misao svoje oportunistidke politike prema MadZarima sve do Zeljeznidarske f"ag-atil.u. l Auf f enberg, n. d., gg, 3 Arhiv Trumbid M 418, Supilo Trumbiiu, Cingrija, Supilo Cingriji, Rijeka, 19. VII. 190b.
Rijeka, 21. VL
1905. Arhiv
68
_. MIRJANA GROSS
la p pr bL
di
5r iz
n, o ji
1T
d
IT
r
i N
S1
b
Si
n sj
S] fi
iz
S1
n S S sl Ol
k
dt
' Arhiv eingrija, Supilo Cingriji, Rijeka, 14' XII' 1905' n Arhiv Trumbii, M 418 Supilo Trumbiiu, Rijeka, 14' X' 1905' "Isto.SKZOstav5tinaToirnaiii,R62g4b,D'DurkoviiToma5iiu'Budimpe5ta 23. i 31. X. 1905. oArhivTrumbii,M4lBSupiloTrumbiiu,Rijeka23'X'1905'AGz' kasnije ostavstina Josipovii, Supilo Josipoviiu, Rijeka, 16. xI. 1905. Josipovii na njegov savjet' prekinuti rezolucionasa i pregovori Kossutha da su tvrdi, Croaticae rcs, Zagteb 1906. t Humana akcija za porodice rezervista stvarno ie antibedka demonstra. L9/2L. l. 1906. I b I e r, n. d'. 481' obzor, cija
di 47
H
21 nj
BoRBA ZA VLAST -
ma :Pi, .ije )or i'oj zaeDt
tria rod daom rko rju :ija rko rvu 6rrega )m, od on je, ni1030-
reji.u sinone al2a-
69
lament zakljuduje, da se kraljev reskript o imenovanju kraljevskog povjerenika ima vratiti neraspedaien.sIza ovog postupka u.perenog protiv Maddarske koalicije slijedi izjava s konferencije Narodne stranke, koju stampa smatra ponovnim pokusajem pribliZavanja MadZarskoj lrroaliciji.eMadZaroni prema tome taktiziraju, dekajuii rjeSenje krize. u isto vrijeme poborjsavaju se izgledi rezoLucionasa,jer iz Madtarske koalicije istupa njihov protivnik D. Bdnffy.1o Ipak je njihov poloZaj vrlo nestalan, kao sto pokazuje poraz ,,nezavisnoggradanstva" na zagrebadkim gradskim izborima sredinom marta, na kojima, usprkos zajedrridkoj akciji naprednjaka i socijalista, pobjeduju madZar'onii frankovci, pomagani od klerikalaca.ll ovi izbori pokazuju da zagrebadki pnslovni krugovi u tim dranima jos ne vjeruju u pad madZaronskog reZima. u isto vrijeme bolje upuieni madZanonski i protukoalicionaski madzarski politidari vei znaju d,aie MadZarska koalicija doii na vlast i nastoje osigurati odrZanje rnaclZaronskogreZima i u novim uvjetima. Na sjednici rnadZarrskogministarskog savjeta 20. rrr., kojoj prisustvuju ban Pejadevii i podban eawak, zakljudeno je nakon durje debate da se s novim izb,orima u Hrvatskoj ne 6eka do kraja redovne saborskeper'io'de,t.j. d'o jeseni 1g06.,nego da se jos u trar,mju iznenada raspusti hrvatski sabor i raspiiu novi izbori. Na jecnoj drugoj sjednici ministar za Hrvatsku Kovadevii istide potrebu izbo,rau Hrvatskoj, koji bi, po njegovu mi5ljenju, upravo sad.a dronijeli povoljne rezultate za Nanodnu stranku.l2 prema tome, trebalo je brzo provesti izbore, koji bi, uz pornoi poznatih metoda khuenovskog reZima, ne_ sumnjivo svrsili pobjedom Narodne stranke, i nova madrzarska vlada nasla bi se pred gotovom dinjenicom i morala suradivati s rjudima starog reZima, kao i dictadasnjemadEarskevrad,e.Nije biro tesko posti6i kraljevu sankciju za postupak koji bi onernoguiio uspjeh Hrvatsko'srpske koalicije na izborima i zadri,ao na vtasti stranku ovisnu od dovjeka bedkog povjerenja Khuena-H6dervdryja.ls 5. travnja sklopljen je kompromis izmedu kra]ja i Madzarske koalicije, na temelju kojeg Koalicija dorazi na vrast. na veriko ogordenje suradnika Franje Ferdinanda, koji taj dan nazivaju ,,crnim
dL-
m}2, tije ie-t. ra-
8 SKZ R 62g4b OstavStina Tomaiii, S. popovii Vasin Tomaiiiu, Budimpe5ta, 16. II. 1906. R 6294c, pejadeviiev teleglafski nalog. I b l e r , n. d., 473478. 482. " Ibler, n. d.,4834. Lo Pokret, b3l6. III. t906. pester Ltogd, E6tg.III. 1906. aL Pokret, 53/5. III. Lg06.Hruatsko pral)o 3101/19. rrr., 3102120.IrI. 1906. Hroatstuo,6b/20. III. t906. Obzor B0l28. III. 1906. 1'zHHSA KA, Ungarische Ministerrats-protokolle 1906. Sjednice od 20., 27., i 29. rfi. 13HHSA KA VortrAge 1906,929,941. ANRH HMB, sv. 7, ZOII. 1906. Fra_ nio Josip potpisuje 25. III.
?0
-
MIRJANAGRoss
Stampa' ovim paktom nisu ripetkom".la Kako istide sva hrvatska samo odrgodena'Kralj oduje5ena osnovna prii"p""'* pitanja' ye-6su jadanjem vojske na taj nadin' Sto staje odr svojih ,"ttt:^""u u vezi s se ne provede opie pravo pristaje, da se oni ,ta"" i" suspenso' dok nikad ne6e uraditi' ,r.i ^u*u da to MadZarska koalicija glasa je " svoju Liberalnu stranku' koja Stoga i S. Tisza *oZ" au raspusti Koaliaa ne ie drodido izborne reforme'15 nepotrebna, jer ie J;;t;; Austris zajednice ekonomske cija s druge strane p'"i"tuj" na o'drZanje t'j' orroga,koji bi trebao biti sabora, jom i na status quo do d,l,gog glasa! Dr-ugim rijedima MadZarska izabran na temelju opieg **" njena dosadainieg koalicija stiupa na pt'i, ttoji vo'di dto-napu5tanja odrcjepljenja od Austrije' s kojom bi cilja - potpunog .ko"o-ttog Ujarsku- vezala sornio p€rso'nalna unija'to A' Wekerle' Njegov ie za' Ministar predsjednik postaje liberal da,takrlaubrzarasulornadzarskeantidualistidkepolitike.onsam veiinom droduSeizjavljuje, da stoji pred golemom "detrdesetosmaSke" ie ispuniti svoju misiju' da cistranke u parlamentu, ii '" nadra,da jelustrankutoraf.pokoo"ttdovode--do"sezdesetsedma5kog"stajaliAntibedka politika Ma5ta.1?Ministar trgoiine postaje F. Ko,ssuth. u tol'ne' da svim mogu6im dZarskekoalicije sastojat 6e se odsad'asamo nagodbi' koja ekonomskoj u sred,stvima postigne sto bolje pozicije predstoji 1907. godine' jedine realne podloge za Navedenim paktom zapodinje ru6enje koalicije, koja se sastojala u suradnju Hrvatsko-srpske i uaa-zarste protiv Beda' I pored zajednidkim privremenim politidkim interesima Supila s Kossuthom' i pored destitaka i i"m;urra tuleg'amu eingrije i napredak Hrvatske' Kossuthove izjave da ie se brinuti za materijalni i poti5tenost' eini se u red.ovima rezoluciona5a vlada neizvjesnost MadrZarskako'alicija oduLiti za da. ni u Beogradu ne vjen'rju, da ie se moralnupcrnro6,r.ol.,"'io;aariSrbiiHrvati'l8UtojsituacijiN.Narpropala' jer ie se MadZardelli javlja ,, eue, i; :u nil"dt" rezolucija pitanjima i prestat ska ko,alicija na vlasti baviti svojim unu"trasnjim politidarima'le ie da ,,konspirira" s hrvatskim i dalmatinskim predst'ojeiim izborimzr' i Usprkos povoljnijoj situaciii u vezi s Narodrna stranka s radosiu pozdravlja madZaropi Zive u ""i#:k".sti. Raspust Tiszine Liberalne liberala Wekerlea na delu nove vlade'2o
str za rei da hn ln€ vIi dir da ko za uv ja, grr ra: se dr Kr Tc ie ju srl mi
dr
la, pi tit Ni
pi M sc
Hr pr
i
---6"hspost,
8oh. Iv. 1906' n. d.' 136' n' d'' 4?9' Supilo' f Y, n. 1., 354i d' Ibler' IV' 1906' 96/8' Obzot' IV' 9B/B' list No1)l Pokret, s1/?. IV. "HHSAKA,Directionsaktenfasc'15'br'21/1906'Izvjestaj V' 1906' predsjednika Hohenlohe caru, Budapest 10' 18 flonururca 793/27' III' 1906' 'o DAz DNT, 1906/11'16' to I b I e r' n. d', 486' 489' to ErenYl, 'o Krist6f
n. d., 165' minlstra-
gr( pn mi
ot
5ti LI
BoRBA zA VTAST -
rltuSto rvo iti. je fi;riliti yka jeg bi 7A-
am (et'
ciiliIaiim oja 7A
tu red red ke, se za ararrtat Irl
ilja ine
165. tra-
Z1
stranke, s kojom je Khuenova stranka usko povezana,velik je udrarac za madzarone, ali spretni romasii odmah pokusava da madzaronski rezim pritagodi novom poloZaju. u dlanku ,.clara pacta,, on priznaje da se Nagodba nije izw5avala kako treba i da je narodito trpilo pravo hrvatskog jezika. Braneii drotadasnju politiku Narodne stranke, Tomasii izjavljuje, dra ie Narodna stranka podupirati svaku madzarsku vladu, koja ie respektirati Hrvatsko-ugarsku nagodrbu.2rvei se iz ovih dinjenica moze razabrati kako je teska borba koju supi]o vodi u pesti, da makne Khuenove ljude. Nekoliko d,ana nakon dolaska MadZarske koalicije na vlast, supilo boravi u Budimpesti, gdrje mu prvaci Nezavisne stranke prireduju prave ovacije.22 Tom se prilikom supilo uvjerio, da prilike nisu nimalo ruZidaste. u pismu eingriji rrumbii javlja informacije, koje je primio od supila. ,,eetrdesetosmaska,, grupa ministara (Kossuth, Apponyi i polonyi [polonji]), koji ZeIe spo_ ra'.im s Hrvatima, u novom je ministarstvu u manjini prema ,,Sezdesetosedrnaskim" ministrima, koji su - na delu s J. Andr6ssyjem [Andra5i] - iii protiwrici novog kursa ili se dnZe rezervirano. Dok bi Kossuth i drugovi htjeli ustavnu vladu u Hrvatskoj eliminiranjem TomaBiieve klike, protivna grupa to ne Zeri. po supilovu i Tru.mbiievu mi5ljenju valja radunati s nekim elementima danasnje vladajuie stranke, koji nisu vezani za Tomasiievu kliku, jer Hrvakkosrpska koalicija ne moze pobijediti na izborima sve svoje protirrnike: madDarone,frankovce, klerikalce i radiievce. zato treba stvoriti ma-
Misljenje je osnovano,jer se dini kao da se madZaronski reZim udvrSiuje. Na prijedlog Narodne stranke imenovan je novi ministar za Hrvatsku Geza Josipovii, sim Imbre Josipovida, koji je sam odbio, da primi taj poloZaj, a dosao je u sukob s Tomasiiem i njegovim pristaSama'25Imenovanje G. Josipovica znadi, istina, izvjesno oslabljenje 3 1I b l e r , n . d . , 4 8 0 , 4 8 7 . O b z o r L O E / L BI .V . 1 9 0 6 . 22 Nooi ltst, l}llLL. Iv., 105/15. IV. 1906. 28 Arhiv Cingrija, Trumbii Cingriji, Na panonijl, 1?. IV. 1906. oa NooI list, 10b/lb. Iv. 1906. Khuen dobiva konfidentske izvjestaje iz zagreba. Izvje$taj od 20. IV. javtja,"da.,pokretasi,(ne odobravaju supilov stav prema madZaronlma, dok ga socijalisti prihvacaju. sKz R 629? ostavstina TomaSii. 'o ;Tosipovlc u to vrijeme odrZava vezu sa s. Mazzurom: vjerojatno obzoroue obavijesti o' toj aferr potjedu od samog Josipoviia. AGz, ostavStina Josipovil, Mazzura Josipoviiu, 19. IV. 1906.obzor, 106/19.IV. Lgo6. pester LloAiI 94/L5. IV. A. 9An. IV. 1906. I b l e r, n. d., sv. 489-491.
?2
-
MIRJANA GROSS
TomaSidevek]ike,aliiosiguranjemadZaronskogrelima,paTomasii imaprilikudasestanovitimpopu5tanjemodrZinavlasti,pogotovu za bana sto T. Pejadevii i nadalje o'stajeban'om'26Medu kandidatima P' t rezolucionas| priZeljkuju sporninju-se M. Kulm"r, t ojug l"Y:l' 1 koja bi bila lidni protivnik Khuenov.rr u Hrvatskoj nema lidnosti, dia pogodnu za bana, pise Trumbid eingriji' Stanje je tako Zalosno' i po5teni postane on i Supilo smatraju, dla ie biti sreia ako banom sobodoumniMadZar!PritomsvakakomislenaT.Batthy6nyija[BacanllJal.-Uovimte5kimdasovimaSupilosenalaziuPe5ti.Po'Stonema eingrija' nidije ovlasti za djelovanje, niti formalno koga zastupa' P' Supila kao predsjednik Hrvatske stranke, telegrarnrom,,akreditira" kodKossuthaistiduii,dajeSupilolidn'ostnjegovap'ovjerenja'SupilujeuvijekvaZnijedrapredmadZarskepolitidareizlazikaopovjerenikDalmatinaca,drokojihuPe5ti,dinise,vi5edrZenegodopoliza Kostidara iz Banovine.2s IJ pesti Supilo izraduje memorandum najvesutha. On pregovara, izmedu ostalog dak i s J' Andr6ssyjem' 6improtirrnikomnovogkursameduministrima,osimsamogWekersabor' jer se Iea. Supilo nas;toji prije svega da se ne raspusti hrvatski Borba reZima'3o rezoluclorra5iboje irA,ir^ pod pritisko,m madZaronskog koalicije rezolu"ciona5a i TomaSideve grupe za simpatije Ma'clZarske sapostiZe kuhninaciju, kad je 21' IV' nenadano raspu3ten hrvatski tor, u izbori rasp'i.saniza 3'-5' majalsl ,
...
a
99
PonaloguWekerleovuToma5iiprilazirevizijireakci,onarnog programa Narodne stranke.s2 U svorn govoru na sastanku Narodne ,uArhivTrumbiiM4l?Trumbiievebilje5ke.Nasastankuspredstavnicimanovogkursa24.Iv.Wekerleizjavtjuje,dajemadZarskavladapostastranke postigne prosirenje vila G. Josipoviia uz ove uvjete: da kod Narodne predgrade Beda' da se bude ne Zagreb pravcu, da programa u demokratskom odrZeslobodniizboribez,,atrociteta..idazakonibuduusuglasnostisrna. dZarskim zakonima! ,, Buduii ban Rauch, koji 6e dvije godine kasnije nastojati da uni5ti Koaliciju,ZelidasezajednoSgrupomplemiiapribliZirezoluciona5ima.on rezoluciju. u proljeie 1906. trazi kontakt sa suu saboru pozdravlja niiletu P i l o m u n a m j e r i d a z a s v o j e s v r h e k o r i s t i p o i i t i d k u s i t u a c i jpovjerenje u , k o j u j e s tuv onjega' rio imali novi kurs. Medutim Supito i drugi rezolucionasi nisu HSv/I129.sjed.,23.xI.1905.ArhivTrumbii,SupiloTrumbiiu'Rijeka'1'III' lg06.ArhivCingrija,SupiloTrumbiiu,Rijeka,2.II.lg08.Croaticaeres.Izjava P. Raucha. 's Arhiv Cingrija, Trumbii eingriji, Na Panoniji' 17' IV' 1906' 'nlsto.TelegramCingrijeKossuthu,lg'IV'1906'ArhivTrumbiiM4lS Supilo Trumbiiu, Rijeka 14. X' 1905' "oArhiveingrija,TrumbiiCingriji,NaPanoniji'1?'Iv'1906'Telegram povodom razgovora s Andr6sSupila Cingriji oA fz. fV. 1906', u kojem Supilo Bei Zeli da uzdrZi' syjem javlja, da dini sve, da se ukine ,,kasarna", koju 31 vidi stn. 69. u' vidi bilj. 26.
str€ din Nar jez ur€ Osi 5ta pri ril: Ov vid mc skc
me na mt op( rin P. 've
dor 5ta
nir ci< mi hi, gr Tr nir ka ka m
da
Kb
Tr
laz
Ci R
BORBA ZA VLAST '
ao "o
slc
vu rna eh, ila dn ll
lama ja, 'ila iuje' rli-
moze i unaprijed uzdri.ati dobre odno,seizmedu hrvatskog i madZarsko! narodra!34
ls/e-
)rse 'ba ije ia-
rog rne IV-
tarje se ulisti On iurio ca. III. rva
Posto su Dalmatinci i supilo ohrabrili Zagrepdane, zakljudeno je, da Trum"bi6, Mili6 i Medakovii odu u pestu i da posljednjim naporom '" I b I e r, n. d:, 508 i d,. Obzor, 111/24.IV. 1906. tn lbler, n. d., b0?-8.
lm
dr:
74
-
MTRJANA GROSS
pokuSaju izboriti slobodne izbore.s?24. IV. navedeni se politidari sastaju s ministrima i T. Batthyanyjem. oni traZe objasnjenje o nenadano raspisanim izborima. Ministri odgovaraju da je odrluka o tome pala jo3 u kabinetu Fej6rvSryjeve vlade, sto je todno.38Wekerle izjavljuje, da se raspust sabora nije mogao opozvati, po5to je kralj sankcionirao odluku. Sada treba radunati s time, da je Narodna stranka u veiini, kaZe ministar predsjednik, a nakon novih izbora, na temelju izborne reforme (koju wekerle drakako ne namjerava d,opustiti, jer je povezuje s madZarskom izbornom reformcxm) moZe se stvoriti du.uga konstelacija. Drugim rijedima - madZaronski reZim ostaje! T. Batthy6ny podupire rezolucionase istiduii, da se jatrno miSljenje u MadZarskoj okreie u njihovu korist i Zeli iskren sporazum s Hrvatima. on snaatra, da Narodna stranka u slobodnim izborima ne bi postigla ni tri mandata! Ministri nadalje tvrde, dta nisu ovlastili Pejadeviia i Tornasida na izjave, prema kojima i koaliciona vlada Zeli, dra Narodna stranka ostane na vlasti. Telko je vjerovati, da su te izjave pale bez wekerleova znanja! Trumbii vrlo energitno zahtijeva, da madZarska vlada o;bjavi javnosti, da ne stoji iza Narodtne stranke i dra dopusti slobodne izbore. wekerlea, koji kao eksponent bedkog dvora, ne Zeli likvidaciju Tomasi6evu, bilo je wlo tesko nagovoriti na takav postupak. Pod pritiskom nezavisnjaka konaho pristaje pod' u'rjetom, dtato odobri i kralj' Franjo Jo'sip zaista daje svoj pristanak, jer ni on ni Wekerle, a ni sami rezoluciona$i i ne slute, kakvu 6e pobjedu opozicije donijeti izbori. Nakon dugogodisnje krize Franjo Josip Zeli smirivanje du.hova,pa ga Wekerle lako moZe uvjeriti da ne bi bilo zgodno izazvati u datoj situaciji negodovanje nezavisnjaka i njihovih hrvatsko-srpskih saveznika radi nekoliko mandata vi$e, Sto ie ih postiii opozicija. u formi interwieva u Peste'r Llogd,u Wekerle zatim izjavljuje, da u Hrvatskoj ni jednoj stranci ne'pripada monopol za odrZavarrje d,obrih odnosa izmedu Hrvatske i MadZarske.3eMinistar trgovine Kossuth odmah izdaje okruZnicu, da dinormici zajednidkih ureda rno,guslobodno glasati, bez ikakvih posljedrica za svoju egzistenciju.ao Stojeii pred propa5iu, madZaroni, a i drugi protirrnici Rijedke rezolucije, podiZu veliku galamu, da se madZarska vlada svojom intervencijom mijesa u hrvatske autonomne poslove. Stvarnq nijedna u" Cingrija obavjestava Kossutha telegramom, da oni dolaze zbog zatva' ranja sabora. Arhiv Cingrija, Zagreb, 23. IV. 1906. 8EVidi str. 69. n ' d ' , 1 0 0 .V ' M . f f . M t l l C ) ' n . d ' S u h. d. TrumbiC, "nPaulova, pilo, n. d.,68-9. Arhiv Trumbii M 41?. Trumbiieve biljeske sa sastanka n. d. 2 4 . I Y . 1 9 0 6 .F . P o t o d n j a k , 'o OkruZnica 3856/2?.IV. 1906. ANRH, Zbirka Surmin, sv. 2. I b I e r, n' d', 51?-518. cingrija se dak dudi, da je sve tako brzo islo. Arhiv Trumbic sv. 13, Cingrija Trumbiiu, Dubrovnik 2, V. 1906'
madZ pilo r novo da or I izbor izbor nice. na te tazu)
sati , stran Tomi oduS Il.n dida]
vidi Tom i nar dvrsl ieva i dio Zato dova kerL nons smal mad Nar< man, ban, biv5, jan5
llsta, odT
6. V.
BoRBA zA vtAST -
?b
sala-
ne izalj tna na ruse im no tm na ili da su aIe nt a:ioj €, ze ea1-
?r ci
I
i
i
t ronskog reLirrra, prekrsio je svoju rijed, Zali se Khuen Tomasiiu i
I
la
:e I-
jan5tine" i da sve gleda u Budrimpe5tu!46
til
4
tt Supilo, n. d., 168. .2 Pokret 96/26.IV. 1906. I b I e r, n. d., 509 t d; '"a obzor 11g/1.V. 1906. I I b e r, n. d., 519,520. 18Pester Llotld, A. 101/2.1906. Iz korespondencije S. Slngera, urednika llsta, i romaiica 1905-? se vidi, da list prima glavne informacije iz Hrvatske od romasica, kojl i sam pise rnnoge dlanke. sKz R 6294b ostavstina Tomasic. rt Res. croaticae. 6 SKZ R 6294b Ostav5tina TornaSlC,Khuen TomaSidu, H6derv6r, 29. IV., 6. V. 1906.
76
.-- MIRJANAGRoss
2. 1
ma( izr tisk slui rok deh bor pre silo kat riki 5ta koj
SC:
ziv bei SE
okr mo mir znz pai OS\
raj ne nic tiri Hr Hr dal Hr poi
v., u Hrvatskoj'
svo H6t Tot n oB a t t h Y d n Y ,
n. d., 11-12, 19,50-54. n" Obzor 108,/21'IV. t906. Pokret,92/21. IV' 1906. '" obzot Ll4l27. rv., LL3l26. IV. 1906.
Hrt Laz
BORBA ZA VLAST -
u
2. Izbori i konaini slom mad"Eclronskog re?i.ma
a
ttt-
o
b
tt-
t-
a
\I
a
q
t-
e I
o I, I.
u
7?
l
Predizborna se borba 'odri verikom Zestinom. Iako je odrukom madZarske vlade o srobodnim izborima maciriaronskoS vtacri izbijeno "moguinost iz ruku njeno gia'no oru.ije, obrasti jos uvijek imaju pritiska, prije svega na din,owrike.aeI u ovim se izborima madZaroni sluZepotkupljivanjem izbornika, ali jer to vise ne mogu izvoditi u sirokom okviru kao na dotada5njim izborima, mnogi madEar,oni,na delu sa samim Khuenom, odustaju odrkandidatu.re.i u predizbornoj borbi suraduju rnadZaroni i frankovci. Krerikalci agitiraju protiv naprednjaka i Radiieve Seljadke stranke. u tom smisru i nadbrskup popismeno upu-iuje sveienstvo. Krerikarno Hrus.tstuo poziva ,silovii katolike da glasaju za frankovce, koji imaju isti program kao i klerikalci, a prijateljski se odnose prema sveienstvu. Krerikalci dopuStaju rnoguinbst glasanja za koalicionasku Hrvatsku strarrku piava, koja' istidu oni, u cijelosti ne prihvaia Koaricijin program. Klerikarci se jos uvijek nadaju draie odvuii pravase iz Koalicije . Hruatstuo poziva katolike da ne glasaju za mad'arone, u demu ono srijedi 'iniiu' beckih velikoaustrijskih krugova, protivnika madZaro,na.u izbornoj se borbi Zestoko sukobljavaju frankovci i radi6dvci.br za wijeme predizborne borbe u Hrvatskoj javnost u srbiji zaokupljena je Zestokim sukobima izmedu samostalaca i radikara. samostalska vlada padia i, nekoliko dana prije izbora u Hrvatskoi, formira se novo, radikalsko ministarstvo na deru s N. pasiiem. pa ipak znadenje izbora u Hrvatskoj za jugoslavensko pitanje ne ostaje nezapazeno ni u Beogradm,iako se i tamo vjeruje, da Koalicija ne moZe osvojiti veiinu. Poh.tika pi5e, da rezolucionaSinas,foje ,"_o d, progu_ raju u sabor najodludnije rjude, koji ie govoriti za bratstvo i slobodr-r ne samo u korist Hrvatske, nego i za one, koji Zive izvan njenih Sra_ nica. Poriti'ko se ljuti na one srbe koji pomaZu Narodrru stranku, citiraju6i Noui srbobran, koji se nadra boljim danirna za ,,otadflbinu Hrvatsku". rzbon su vaZni narodito za srbiju, pi*e potit;ika, jer je sapet u ,,okviru,,. Khuenov je za_ ko-hrvatske mrZnje sprijedi, da rrskoj i Crnoj Gori. Zato potitika. koj te istide: ,,Hoiemo svet na5 da noAGZ Gp 1s61?/1906.ANRH pzv Lg06/L 3572, 1906/3 LISB. Obzor 7rgr2. v., 720/3. v. 1906. 60 Iz ostav5tine Toma5ii se lijepo vidi kako madZaroni barataju s veiim svotama u izborne svrhe. sKZ, R 62g4b ostavitina Tomaiii, Khuen-Tornasiiu. Hddervdr, 29. IV, S. popovii Tomaiiiu, Tovarnik 26, 27,81. IV. S Kovadevii TomaSiiu, Fiurne, 16. IV. 1g06. 61 ltruatsttso 98/28. IV.,94t24. IV., 96126.IV. tg06. pokret, 97127.I.u. LgO6. Hruatske notsine, 19/10. v. Lg06. AGZ, ostavstina Radii, vII/581. Socijaristi iz_ laze iz Koalicije uodi izbora, Slobod,n;arijei, 8t24. IV. 1906.
?B
-
MIRJANAGRoss
glavu i pogieda put Zagreba' upozorimo da drigne ovih dana barem ne smijemo ici' da ni u Gre5iti se moZe i gre5i se, ali tako dratreko nerncZemo da pogledamo najvaZnijim dasovima na5eg narodnog Ltvola i lidnih strasti."sz sitnih prl,r." pr.ta nasih domaiih kuierrnih, svibanjski dani!"' sie6a se St-t,,Ah! Oni lijepi, oni nezaboravni piloizboraod3.do5.maja1906',nakojimaH'rvatsko-srpskakoali- 32' uradunav5i i poslanike iija aobiva neodekivan broj mandata stranka drobiva 37 rnanizvan stranaka, koji je poclupiru' Nanodnra g.^ Posio se neki rnadZaroni odridu mandata' data, a frankovadk" f u kojima Koalicija doibiva odrZavaju se naknadni izbori krajem lipnja' je svanuo!"' jo5 5, a frankovci jo6 2 mandata';t ,,Dies irae' dan otplate poraZeni"' zapisuje Sve je dnhtalo od veselja Sto su Magjaroni Hrvatskoj vlada neM. Grlovii u svoj dnrmik.in u Zagrebu i cijeloj Hrvatskom" dijeli i Dalopisivo oduSevijenje. Veselje s ,,majkom macija.NarocitouSplitudolazidovelikihmanifestacija.SviSenadajuupovoljnijernogudnostizasjedrinjenjeHrvatskeiDalmacije.ss drotadanisu pristajali uz Opiem veselju ,r" *o!n se oteti ni oni' koji Josip Frank jo5 potnovi kurs, pa dak ni nJegovi izrazili protivnici.sc U uZem izboru u I' zagrebadkorn kotaru kraj izbora mijenja ,rrli1tt"' tr'rank prepuSta izmedu maddarona Pliveriia i naprednjaka Surmina spopriwemeni pristao na svole glasove Surminu., da bi nakon toga poraz pozdravljaju razum s Koalicijom'5? I Radiceve Hruatske nouine proti',rnica ,,seljadke droduse n-ladzarona i istidu, da je nova vecina dernokratizaciju za boriti politike", a]i se ipak obavezala, da ie se glasa'58 poiitidkog Livola, a prije svega za op(e pravo DokStampaNezavisnestrankepozdravljapobjedrrrrezolucionaSa, mjerodavnifaktoriPe5teiBedaostajuneugodnoiznenadenirezu]'tanije pala tako naglo, tima izbora.5g Bolje bi bilo, da Narodna stranka polaganije' jer pcraz piSe Pester Lloyd, i da je zamjena lidnosti tekla Narodnestrankeneznaditoiikoizmjenusistemakolikolidrnosti.60 da dopusti samoizmjenu Odito je da je realizacija Wekerleove namjere' osoba,do5lauopasnostpunimslornomNarodnestranke.V.Ja-gi6 piseD.Surminu'dasekraljveomaupla5iorezultataizbo,ra,jersu rv. JfiJnloru*o, 812/18.IV., Br5/20. IV', 816/21'IV'' Br7l22. o "S u p i l o ,
B0B/13.IV., n. d',1?1.Ibler,
n ' d ' , 5 2 2 'P o k t e t '1 3 3 / 1 1V' I ' 1906. Obzor,
1?1/29.Vr. 1906. un SKZ R 4612 Grlovii: Dnevnik, II/1906' 3' v' i 9' v' uo Narod,ni'list,36i5. V' 1906' Cruena Hruatska' 19/10' V' 1906' DAZ DNT' 1906/16.AVA MI, priis. 1906/4205' V'' uu SKZ, R 589'6, Ostav3tina Surmin' V' Jagii--D' Surminu' Bed' 6' raduje silno se ali prijatelj novog kursan 22. V. 1906. M. Grlovid takoder nije izbota. rezultatima Budapest 127/L0' V' 1906' "' Obzor, L2ll4. V' 1906' 68 Hruatske nouine, 20/1?' V' 1906' "n Obzor, 123i6. V. 1906' uo Isto.
toboi iW( fuzic predr ljuje strar nula Hrve da jt brojr Leli,
iem du'ug dZar Hrvt mad osno
ll,eza da ir pov€ Tom
s frr Strijt Upri plodr bjed i udi
8er t Spor Wall mrnJ carsl prav skoj Mad cija iPe
BORBAzA VLAST -
u 10
Ll-
like nba, r76
,!... rje le-
a1Ia|.55
wz otrru Sta )o(az ke iju $a tallo, raz i.00
?g
toboZe pobijedili sami bunto\miai!61 Razumljivo je, stb Franjo Josip i wekerle nastoje nakon izbora, da se Narodna stranka i Koalicija fuzioniraju. kako bi se poredr svega odrzao madzaronski reZim. Ni predstarmici Nezavisne stranke ne misle dnugadije. F. Kossuth izjavljuje izaslanicima Hrvatsko-srpske koalicije, d,a je poritika Naroclne stranke bila pozitivna, sve dok nije pod romasi6evim vodstvom skrenula na bedki p'r.rt! Sada, kadra je Toma5ii maknut, p,otrebno je, da Hrvatsko-srpska koaiicija, suraduje s madrZaronima!Kossuth priznaje, da je Hrvatsko-srpska koalicija dosia u sabor u neodekivano velikom broju. on je radunao da ie ih biti najvise 1b! Kossuth kao i wekerle ZeIi, d,a se odrZi madZarornskaveiina.62 Dok poraz Na'odne stranke zadaje glavobolju Franji Josipu i veiem dijelu arustrijske Stampe, dotle velikoaustrijski krugovi reagiraju dt'ugadije. Kao ogordeni protirmici Mad-Zaraoni pczdravljaju pad ma_ dZaronskog reZima u Hrvatskoj. uz kratkovidnu bedku p,olitiku u Hrvatskoj, politiku, koja nije z:ala da privude Hrvate na stranu Beda, madzaronski je reZim prenr,a shvaianju velikoaustrijskih krugova osnotmi razlog, Sto je do5lo do ,,zablude,, Rijedke- r,ezoJ.ucije.Oni su nezadovljni, sto Hrvatsko-srpska koalicija ima veiinu, ali se nadraju, da ie ona napustiti politiku novog kursa, jer je pornaZu rjudri, koji su povezani s Bedom. Gross oesterreich nabraja Nikoliia, Kulmera i Tomidida i veseli se, Sto Koalicija nakon izbora sklapa sporazum s frankovcima, a uporrrro odbija fuziju s madZaronima.6s velikoau-
i udiniti kraj vladavini samovolje u Hrvatskoj.es osno',rnoraspoloZenje u Bedu i pesti dobro opisuje novinar s. sin-
)nu r$6 su IV. zof,
NT, It
luje
carski janjidari - singer pi.Se, da Hrvati sada jase u nepoznatom pravcu, drugim rijedirna: nitko ne zna, sto se zapravo dogada u Hrvatskoj! Jasno je sarno, ds Hrvati vi6e ne ja5e za cara, ali, dini se, ni za Madzane, jer, kako napominje singer, madZarofilska Rijedka rezolucija ,,krije u sebi i zamke za ugarsku drlavu.,, eini se, da je Bedu i Pe5ti najteze da shvate, da su Hrvati ovaj put pokudali d,a jase za u' SKz R 5896Ostavstina Surrnin, Bed, 6. V. 1906. " ' P o t o d n j a k , n , d . ,g 6 . 68 Rei,chsxtost, 108/12.V. Gross Oesterreich,19/14. V. 1906. "' vidi str. 94 i d. "6 Arbeiter Zeitung, 123/b..V. 1906.
B0
-
MIRJANA GROSS
sebe! Na svaki nadin, istide singer, kriza u Hrvatskoj veoma je vaLna za austro-ugarske odnose.Sjedinjenje Hrvatske i Dalmacije smatralo se dotadtautopijom nekih smu.Senjaka!Sadrase jasno vidi, na: stavlja singer, da je ovo pitanje srediste pokreta, koji je ve6 na svorn prvom koraku izazvao prevrat parlamentarnih prilika u Hrvatskoj.66 Nije sludaj, da 6e uskono iza ovih izbora i Bed i Pesta podeti da se koriste Dalmacijom kao adutom u medusobnoj borbi oko nove financijske nago'drbe. Beogradska Stampa radrosnopozdtravlja sjajan uspjeh, kojem se nije nadao ni najveii optimist, kal
tri lit I, so lo:
Ioi ci. te pr
lo: br. re. ist kr po sti dj ba sa re us ral
pi1 Dalmacije.6e Tek 51,o je pro5lo prvo oduSevljenje nad p'orazom Narodne stranke, postaje jasno, da poloZaj nije nimalo ruZidast.Koalicija nema veiinu u Saboru, t.j. ona n,ema slobodne ruke i ovisna je o suradnji
flr
ne gr SU
po sfe izj bo Zi'r
uZasnognarodnog i drZavopravnog poloZaja".TrIz ove tinjenice izvire uu Croaticae res. n' Ilonuiu.xa, B2t0'125. IV. 1901. Tpzoeuucrcu e:i'ac'ttuK,42/28' IV' 1906' u" Edinost, 128/10. V. Slooenski narod', 10417.V. 1906. Hribar- telegrafski destita Kulmeru. o" Slouenec, 103/5. v., 105/s. v., 107/10.Y. Hruatski dneonik, 100i2. V'' 104i8. V., 105i9,v. 1906. n. d., L72. "oSupilo, "'Isto 173,
190 sta
mo i,' 6V
BORBAzA vrAsT -
3 va-
smat, nasvorn koj.uu da se inan)m se tasnik rodito stajao arsku i Srbi r Siru i Star.IkanOVen'
da je ruSelci ne podu',eunik tske i rodne nerna radnji , lijep sarrc alo se cj herravim rli, da zajedrlobodi izvire 06. rgrafski 0/2.V.,
81
tragika Hrvatsko-srpske koalicije, koja preuzima odgovornost za politidki pravac u Hrvatskoj s uvjerenjem, da rnoZe postiii samo mrvice. I dok koaliciona Stampa priznaje svoju slabost szrno izmedu redaka, socijalistidka Slobodna rijeE otvortenopi5e: ,,Prok1etstvoje na5eg poIoLaja, dranikad nije izraz snage, Livota i puno6e naSe politidke zrelosti, vei uvijek manje vi5e odvisi od politidkog odno5aja i komplikacija u rnonarhiji, a narodito u Ugarskoj ."72 lznutra slaba, a vani pod teSkim pritiskorn Beda i Pe5te, Hrvatsko-srpska koalicija nastoji da preuzme vlast u Hrvatskoj. Predstarrnici Koalicije nadaju se, da ie, usprkos nepovoljnorn poloZaju za ostvarenje njihovih teZnji, uspjeti da barem onemoguie budtuie apsolutistidke reZime u Hrvatskoj uvodenjem nekih ustarmih reformi. ,,Sadrili nikad!" je vrijeme, da se postigne opie pravo glasa, istidu socijalisti.?3 Iako je u Hrvatsko-srpskoj koaliciji malo dernokratskih elemenata, njoj je kao pred,stavnici burZoazije nacionalno potladene zemlje u Zivotnom interesu, da se u Hrvatskoj stvore do stanovite granice slobodniji uvjeti za njenu politidku i ekonomsku djelatnost. ,,Za ovlu slobodoumnu poiitiku mi smo se angaZovali ,va banque' i mi ierno s tom po,Iitikom stajati ili pasti", kaZe Supilo u sab,oru.?aPredstavnici Koalicije redrovito istidu primarnost ustavnih reformi nadr drZavnopravnim zadacima novog kursa. U uvodenju ustavnih refornri svi se slaZu, a tek nakon toga doSli bi na red ,.disti raduni", kako kaZe Supilo, t.j. osnovna drZavnoprarma i ekonomska pitanja, o kojima unutar Koalicije postoje razlidna miSljenja.?5U tom smislu Obzor uodi otvaranja sabora konstatira, dn je najpreia, ako ne i jedina zada(a ovoga sabora, da dronese zakon o opiem pravu glasa, slobodi Stampe, pravu sastajanja i udruZivanja i nezavisnosti sudaca.?6 Sabor se 9. V. otvara pod lozinkom ustarrnih reformi. lfalstarili poslanik, stari prava5 E. Bardii otvara prvu sjednicu sabora u atmosferi opieg radtosnog uzbudenja i negodovanja protiv madZarona te izjavlju-je, draje on kao ,,stari skrajnji ljevidar" sretan Sto otvara sabor, koji ie nastojati, da suverena volja naroda pobijedi u javnom Livotu.77 '" Slobodna rijei,
919.V. 1906.
"8 Isto. 'n HS IIfi 43. sjed. 20. IL 190?. "6 Isto. HS I 25. sjed. 13. XIL 1906. Vinkoviiev govor. Obzor, LS61L2.vI. 1906. (Supilov govor u Glini). Hoeu Cp6o6paw, t}tlt} (26) II. 1906. (Samostalcima). 'u Obzor, 121/4. V. 1906 "" HS I 1. sjed. L V. 1906. Bariii na 3. sjednici 14. V. izjavljuje, da ne rnoZe biti predsjednik, ier je ,,skroz na skroz proZet demokratskim idejama,, i ,,vjerni sljedbenik Mazzinijeve nauke,,, 6 VladavinaHruaLs,ko.slpske ko,'lk'ije Lgo6t7
82
_
MIRJANA GROSS
ukoliko su dlanovi Koalicije imali iluzija, da borba za ustavne slobode ne ie biti narodito teska, one su im bile oduzete ve6 na prvoj saborskoj sjednici ditanjem kraljevog reskripta. u tom se reskriptu naime kaze, da 6e se u Hrvatskoj provesti ustavne reforme, dim ove bud,u uvedene u MadZarskoj! Ovaj udarac Hrvatsko-srpskoj koaliciji
se dr. dar Fri prr
saI na
za ko II
slobodnijeg potitidkog Livota u Hrvatskoj' izbora Istakii smo, da se Hrvatsko-srpska koalicija nasla nakon u veiinu jer apsolutnu nije imala izmedu madZarona i frankovaca, jednako neugodne saboru. Pred njom, prema tome, stoje dvije, za nju altermoguinosti, suradn;a s madZaronima ili s frankovcima' Prvu formi nativu Zele Wekerle, krali, a - dini se i nezavi5njaci, i to u
Jo izL bi tnc Ne tzE rar bo m: bo Jo so sv de
cLt
Pr
SU
pr
fal
u sti LI t.j
mi
disti prava5i.sl '" HS r 1. sjed.9. v. 1906. obzor t27/10' v' 1906' 'nSKzR62g4bOstavStinaToma3ii,PejadeviiToma3iiu'Zagreb'B'V' 1906.UistompismuPejadeviimoliTo'rna5iia,daubuduieopiejoSsamo pismeno, jer ,,ovi ljudi" nerado vide, da se oni sastaju' Eo Reichspost 108/12. V. Hruatstuo 108/10. V., 112/15. V. Obzor, 133/16' v. 1906. 8' Obzor 125/8. V. Hrvatsko prwo 3L4B|L4'V' 1906'
\uz
Ca flSr
BoRBAzA vLAsr -
te
)j u e ji n rO 'o
[: )E )T.
h l-
)i a
u ,e ri
a
t0 I,
a !i
u i
0
63
suglasna djelatnost rezolucionasa i frankovaca u sa:boru oduija se sve do njegove odgode r7.y. za predsjednika sabora izabran je dr. BogdranMedakovii, predsjednik srpske sam,ostarnestranke, jea dan od potpredsjedn'rika postaje dr. Mile stardevii, tada jos dlan Frankove stranke. Na drugoj sabo.skoj sjednici J. Frank iznosi hitan prijedlog o obustavi svih tiskorrnih parnica, koje su torcu. u B. Budisavljevii podrzava Franka u irne Koalicije, istiduii najvise progone naprednjadke i socijalistidke stampe.82 Na iduioj sjednici Frank u zajedrnicis Koaliciiom predlaZe, da se ne udovotji zahtjevu zagrebackog sudbenog stola za izru-Eenjernposranika vinkoviia, Harambasica i Tu5kana optuZenih zbog veleizdnje.tt 17'v. na dnevnom je redu izbor delegata za uganski parrament. Jos prije otvaranja hrvatskog sabora wekerle t da osigura izbor dtelegatau korist Narod're stranke uz pomo6 virilista. "toli Dopustio bi izbor desetorici-dvanaestorici,,postenih rezolucionasa,, i dvojicitrojici frankovaca.sa wekerle Zeri dra postigne takvu fuziju izmedu Narodne stranke i Koaricije, u kojoj bi se l(oalicija i njeni ciljevi izgubili unutar madZarunskog okvira. Njegov pi* o su"" radrrju rezolucionasa i frankovaca. M. stardevii ""ruii"prije Ljavljuie izbora u ime stardevi6eve hrwatske stranke prava, da stranka ne prima ma'ndate za Pe5tu, jer ne priznaje Nagodbu, aii ie sudjerovati u izbornom dinu, kako bi se usta'rne reforme Sto prije pnovele. Imb,ro Josipovii izjavljuje, cla Narodna stranka ne ie glasati, dok E. Kra_ sojevii u irne Koalicije istide, da je klub Narod,ne stranke uwstio u svoju listu kandidrate kompromitirane za vrijeme proslog reZima, demu se Koalicija protivi. u pestanski sab,orizsrani ,'., ,r" kraju svi dlanovi Koalicije i deset virilista.86 Nakon toga sabor je odgoden. Prema tome frankovci su u datoj politidkoj situaciii odigrati presudru.r ulogu u korist lioaricije. J. Frank to ne 6e zabo,raviti, p" e" pri o'tvorenju sabora ujesen 1g06. nastojati da pon,ovno budre odrudni faktor, ali ovaj ie put istupiti protiv Koalicil.e.86 veza izmedu rezoLucionasai frankovaca izar'a veliko uzbudenje u Pesti. Prva sjedrnica sabora prikazana je kao ,,revorucionarna konstituanta", a suradnja opozicije kao drZavnoprarmi prevrat! pester Lloyd se boji rnoguinosti, kojoj se rrerikoaustrijski krugovi nadaju, t.j. spajanju Hrvatske stranke prava i frankovadke stran-ke protuu madzarske swhe. cini se, da se upravo ovo argumentacijom nastoji 8'Hrvatski ministar Josipovii izvjeitava kralja, da je taj zakljucak protuzakonit. Vidi str. 102. 88Vidi str. 62. R 6294b, ostavitina Tomasii, Hervoii romasiiu. Izvjestava "'sKz, o cavrakovim Sifrirannorn telegramu od 6. v. HHSA KA vortriige 142411906;ungarische Ministerratsprotokolle 1906. sjednica ?. v. ANRH HMB, vII/20 - 1906. "o HS I 5. sjed. 1?. V. 1906. 8" Vidi str, 127 i d. 6.
84
_
MIRJANA GROSS
utjecati na Madzarsku koaliciju, da odstrani rezolucionaSe.I Khuerr se nada reakciji iz Peste i ,,velikom meteZu".s?Povodlom uzbune u Pesti klub Koalicije Salje u Pestu izaslanike i ujedmo draje punomod supilu, da moZe kao pouzclanik Koalicije pregovarati s odgovornim lidnostima. Izaslanici obilaze dlanove madZarske vtade oibja5njavajudi
smislu su.pilo u Budimpesti draje iziavu, draKoalicija zeli postiii apsolutnu veiinu u saboru, ali posto raduna s teskim poloZajem madZarske vlade, koji zahtijeva mir, ona 6e Lrtvovati svoje teZnje za ra-
vadke suradnje i napominje, d.a je savez s frankovcima nemogu6, ier Koalicija ne rrxo/e stupiti u vezu s tom protumadZarskom strankom. Moguia je jedino suradnja u izvjesnim taktidkim pitanjima. Na kraju supilo ipak pristaje na to, da se Koalicija pomiri s banom Pejadeviiem, ako on izmijeni svoje suradnike.eoJavnost je u Hrvatskoj odekivala, da 6e nakon propasti Narodne stranke na izborima odstupiti i drotadasnjiban. Medutim wekerle i kralj odludili su jos prije otvar.anja sabora, da Pejadevid ostaje. Koaliciona stampa traZi njegov od-
stelacija, koja bi, a da se ne uniste pojedrinestranke, mogla izgrad-iti novu ustavnu stranku, koja bi odrZavala dobre veze s MadZarskom.e2 Prema tome, wekerle insistira na tome, da Narodrna stranka ostane na vlasti. U meduwemenu kriZevadki biskup J. Drohobecky, po Govor "' Bud,apest, L29ll2. V., 130/13.v. 1906. HS I 2. sjed. 11. V. 1906. 6294b R 1906' SKZ V. ll7lllLlWd Pester P. Magdi6a. Obzor l21lll. Y. 1906' 11' V' H6derv6r, Tomaiiiu, Khuen Toma5ii, Ostav5tina n . d ' . ,L 7 4 - 5 ; P o t o d n j a k , n ' d ' "'Supilo, "' Bud,apester Tagblatt l2gtl2. v. obzor l29ll2. V' 1906' oo Pester Llogd, ll9ll3. Y. Obzor 134/1?.V. 1906. SKZ R 6294b Ostavstina Toma5ii, eavrak Tomaiiiu, Zagreb, 27. V. 1906. n'abzor, L27lL0.v., 132/15.V., 36/18. V. Pokret L2ll26. V. 1906' Batt h y 5 n n, n. d., 534. SKZ R 6294b Ostavstina T'omaSii, Khuen Tomasiiu, H6dervdr 26. V., Krebii Toma5itu, Bed, 10. V. 1906. n" Pester LLoAd,, A. l2Li26. V., 129/25' V. 1906.
nalr deu Ko: sab kon kon ban Nat ra}
zak na} obi sab sljj ban 5to kor
utr se ust
dan jan cijt StVi
na\ d% joS bit neF stv
sut koj ier
ron nad
v. 1
data
BoRBA zA vtAST -
uen eu noi tim luii irrSi cije toi edNa;orn )soril-
raai,e rke rilo Ko. jer im. aju --: deriti vardma kih dnd )nliti 1."
lne
po vor ,4b
rtiu,
Bb
nalogu bedkog dvora, nastoji oko sporazuma Koalicije i peja_ deuiia' Drohobecky istupa iz Narodne stranke i pridruZuje se Koaliciji, izabran je Stovise za potpredsjednika aetegacile hrvatskog sabo'rau ugarskom parlamentu, dok je predsjednik Medakovi6.r. Nadugog natezanja i niza konferencija misija Drohobeckoga svrsava ]
86
-
MIRJANA GROSS
Krist6ffy' pogodovalo je rase kasnije dogodilo u Hrvatskoj, smatra spadu Viorrutnii" i marlZarskog imperija'e? je ugarski parLarnent' MaNekoliko dana prije pakta otvoren hrvatskog sabora dZarski nezavisnjaci iri. siredano drodekuju delegate Obzoru iz dropise u svorn klubu, a u Hrvatskoj svi ditaju zanimljive i posjeiuju Delegati Budimpe5te, u kojima Zagoika hvali MadZare' podinje Zasjedanje wekerlea, te predsjednika parlamenta Justha.ss prijestolnom kraljevom i to s dva udarca Hrvatsko-srpskol koaliciji, govoru prijestolnom f"rj"ao* i Wekerleovim govorom' U kraljevu se utanadene nagodrbe' istide potreba hitne inartikulacije financijske izmeduregnikolarnihdeputacijaprija5njihsabora.Hrv.atskisaborje t.ove6izvr5io,alimadrZarskinije,zbogpolitidkihprilikazawijeme da 6e se duvati krize dualizma. Nadralje prijestolni govor obeiava interesi i prava ,,zemalja po."rtrim"", unaprediti njihovi materijalni institucija pofitiCf
dti pIi m(
d>
sk sk sl dr bi sl
3
le p n k k
p n z i ( I
I i ( t I
t
+
I
\ (
I
BORBA ZA TTLAST -
e raMarbora ru iz uju i rdinje lnom )voru #ene or je jeme uvati resi i ucija isliti, :oo,m skog misli na5a. mka /e, u r naljedi sIulica, rnaii sf se :eIna )Inalara: vi-
trusth rziku.
lvom ilru ltitu1906. D.V.,
g?
dtio prije podnosenja parlamentu.l'2 Navedena izjava s mn,ogo toptrine naglasava pravo madZarskog naroda da se bori za slobodu i samostalnost ugarske; smatra Madzarsku koaliciju pred.sta'rnicrcmmadZarskog naroda; odekuje srdadne odnose izmedu Hrvatske i MadZar-
3. Triurnt Frana Supi.la Polozaj Hrvatsko-srpske koalicije mjesec dana nakon izbora nije lak. Meelutim, nakon sloma madZaronskog reZima atmosfera je vedrra, pa M.Grlovii zapisuje u svoj dnevnik: ,,U obie zavladaoje sada u nas nov Zivot, svigdje veselija i vedrija lica; samo negdasnji velikani idu kao opareni; drugi se nastoje prikazati kao odani prijatelji novog kurza te mu loskaju.r:ror Prirodno je, dn se ni F. Supilo, gla'rni organizator priwemene pobjede nad lidnostima, kao Eto su Khuen-H6dervdry i romasii, ne moZe oteti osjeianje triumfa, kad ga Koalicija, priznajuii mu glavnu zaslugu za politidke promjene u Hrvatskoj, kandidira na naknadnim izborima za poslanika u glinskom kotaru.r's supilo izraZava svoje osjeianje u pisrnu prijateljici Gini Lornbroso-Ferrero. Hrvatska je imala svoju ,,mirnu revoluciju". Jos prije tri mjeseca bio je supilo pod optuZbom veleizdaje i mislio je, da ie biti uhapsen, a sadraje dak imao dast, da predloZi nove predstojnike hrvatske vradre. Istiduii, da ie se kao poslanik boriti za ustarme slobode, Supito prida, kako mu 102Pored supilove deklaracije postojao je jos i potodnjakov nacrt (p otodnjak, n. d., 109 i d.) i jedan treii prijedlog koji se nalazi u ANRH, Zbirka Surmin, sv. 4. ro8 Hrvatski tekst deklaracije dita u parlamentu G. Tuikan, a madZarski biskup Drohobecky, koji na kraju dodaje joS jedan pasus, koji se moZe protumaditi u smislu jedinstvene madZarske drlave, sto klub Koalicije osuduje. Razliku izmedu hrvatskog i madzarskog teksta upotrebljavaju protivnici novog kursa, s tvrdnjom da deklaracija naglasava ovisnost Hrvatske od MadZarske. OG I 6. sjed. 29. V. 1906. Noui list t4}l2g. V, 149/81. V., fSO/f. Vf.; I'Iruatsko praoo, 3L62IBL. v., BL64l2. vI., 8169/9. yr., Reichspost L2716.vI. 1906. Arhlv Trumbl6, M 4201fi R. Arneri Trumbidu, Kordula, 16. VL 1906. 10' sKz R 4612 Grlovid: Dnevnik 1111906,30. V. aoaPokret 116/19. v. sloboda 18116.v. Iro.nurutca 8gg/8. v. 1906. supilo prtje prlhvadanja kandidature prima ugarsko drzavljanstvo. s. pribiievic, koji je lzabran u dva kotara, odrice se mandata u glinskom kotaru, kako bi supilo mogao biti izabran.
BB
-
MIRJANA GROSS
je. narod zahvalan. Kad prolazi zagrebadkim ulicama sa svih strana mu vidu ,,Liiot" On se odu"pire svim ku5njama dasti i poloZaja, Stavise, siromasniji je nego prije, jer je u agitaciji potrosio ve6i dio zarade kod Nouog ltsta.roBLjudski je razumljivo, da Supilo, povodrorn naglog porasta svog znadenja u- politidkom Zivotu, u prvi mah pone5to gubi ravnoteZu. U svom predizbornom govoru u Glini on istide, da je upravo on dao prijedlog za lidnosti dlanova nove vlade i daje rzbornicima do znanja, dra sadrastvarno on vodi politiku u Hrwatskoj, te da ie s bano,mtako iza6i na kraj. Posebnim isticanjem ovih dinjenica Supilo jo5 vi5e skreie na sebe mrZnju svojih protirmika.loT Lidnosti, koje on predlaZe, nisu rezoluciona5i. Takvi sigurno ne bi bili imenovani. Kandidat za podrbana,Vladimir Nikolii, imade dak dobre odnose s Bedom, a bio je madlaronski veliki |upan. Kandridati za predstojnike pravosuda i bogo5tovlja i nastave Nikola Badaj i MiIan Rojc, nisu se drosadaistakli u politici, ali su poznati kao odlidni dinormici.lo8Medutim, i ova vladrabit ie imenovana tek poslije duge i teSke borbe, a jedan od osnovnih raz-logaIeZi upravo u dinjenici, draje predlagad Supilo. Krajem lipnja 1906. na naknadnim izb,orima Supilo je izabran za poslanika. Time on dobiva i forrnalnu podlogu za svoju politidku citjelatnost. U ovom dasu zapravo podinje Supilova tragedija, koja ie doZivjeti kulminaciju u Friedjungovu procesu.losDok je jo5 bio samo urednik Nouog lista, kojt se usput bavio i politikorn, on zapravo djeluje samo kao povjerenik eingrije i Trumbiia, koji su pravi zadetnici novog kursa (Trumbii je sastavljad Rijedke rezolucije), i oni u krajnjoj liniji odreduju pravac razvoia. Sada Supilo postaje voda hrvatske politike i odrgovornost,koju pritom uzim.a na sebe, udaijuje ga i od Trumbi6a i eingrije, iako prema njima gaji i nadalje iskreno prija-tetjstvo i savjetuje se s njima, kadgod je to rnoguie. Supilov n'ovi poloZaj osjeia se u njegovoj korespondenciji s Trumbiiem i eingrijom, u kojoj prevladava osnovna nota: Vi u Dalmaciji, a oni r'r Zagrebu! On vrlo rijetko upotrebljava zamjenicu ,,mi". Drugim rijedima - Supilo ostaje sam. Gotovo nema pisma 7906./7., u kojem se Supilo ne Zali Trumbiiu i eingriji na poslanike Koalicije ili pojedince.110Od starije generacije Srba on se najbolje slaZe s Medako'ou R a d i c a n. d. Supilo Gini Ferrero, Riieka 19. VI. 1906. 'o' Obzor dak izvie5tava, da narod u Glini povodom Supilova dolasks pjeva ,,Supi1ovkul" Obzor l56lL2. YI., Hroatsko praoo 3L7llL2' VI., 3172i13' VI' 1906. DAZ DNT 1906/16.SKZ R 4612 Grlovii: Dnevnik 1906/II, 12. VI. Otuda protivnici nazivaju Supila,,oberbanom". 108Arhiv Trumbid M 418, Supilo Trumbiiu, Rijeka, 6. VI. 1906. 1ogM. KrleZa je osjetio Supilovu tragediju u esejima: SIom Frana supila i Razgouor satsjenom Frana Supila, Sabrana djela 1th.-15, Deset krvavih godina, Zagreb 1957. "o Supilo se i kasnije sjeCa kako je 1906i7 pisao negatlvno o dlanovima Koalicije. Arhiv eingrija, Supilo eingriji, Rijeka, 30. V. 1910.
vir
zu
po dij
iel nc ja sit oc p( da la n€ O uf al Sr nz m
st
Sr ra Tr ci bi zi 6t tr br
ot
sk sli vi k(
ne kr 4.
of
n0 na
BORBA ZA VIIST
IA t1-
m [o je
-
89
viiem, kojeg naziva ,,gospar-dovjek,,, a od Hrvata s Tu5kanom i Ma_ iuraniiem, te s ,,mlailirna": Lorkovi6em i pribiievi cem. zagorac ga potpomaZe, ali se ved osjeia suprotnost medu njima. otvoren,sukob dijeli Supila i Potodnjaka.lll
te -a
le
rk ti iri le lrt
n -!_
F to
'o T.
ri ta ia
,o v ttt
e t-
@
h
"' Pisma u Arhivima cingrije i rrumbiia. cini se da u to wijeme jos ne postoji suprotnost izrnedu Supila i pribiievi6a. pribiievii dak pripada uZem krugu supilovih suradnika na pr. Arhiv cingrija, supilo cingriji, Budimpesta, 4. VI. 1907. 11rArhiv CingriJa, Supilo Cingrtjt, Rijeka, 14. VIII. 1906. u8 Arhiv Trumbic, supilo Trumbiiu, Rijeka, 13. VIIL 1g06.Arhiv cingrija, supilo cingriji, Rijeka, 14. VIII. 1906.u tom pismu supilo se tuzi na nocni Zivot nekih rezolucionasa,koji mamurni drZe govore i u stanju su ,da na taj nadin poru5e i najpomnije planove smi5ljene iza kulisa,
q0 -
MIRJANA GROSS
Iudila.
11r R a d I c a n. d. Suptlo Ginl Ferrero, Rljeka, 19' I' 190?'
diti Ma.
raii lini ,gado
III. BORBA ZA IMENOVANJE KOALICIONE VLADE 7. Rezolueiona\ke stranke posli,je i,zbora Nakon pobjede na majskim izborirna sbranke Hrvatskosrpske koalicije nastoje de se Sto bolje organiziraju.. Hrvatska stranka prava osniva svoje klubove u nizu gradova, narodito u Slavoniji,r Napredna stranka o'dnZava3-4.'VI. svoj kongres, na kojem se fuzionira s dalmatinskom Demokratskom strankorn pod vodstvom J. Smodlake i s grupom disidenata od Seljadke stranke oko S. Korporiia i lista Hnsatski rwrod, koja osuduje proturezoluciona5ku politiku brade Radiia.2 Osno'rne toike programa, koji prihvaia kongres stranke jesu ove: Sirenje svijesti o jedingtvu hrvatskog i srpskog naroda i rje5enje hrvatsko-srpskog spora u smislu ravnopravnosti; obrana ugroZenog srpskog i hrvatskog naroda u Bosni, drok se pitanje o politidkoj pripadnosti ove zemlje prepu5ta odluci stanorrni5tva; prosvjetno i priwedno zbliZenje sa Slovencima i Bugarima; ,,obrana protiv osvajadkih teZnja politidkih ili gospodarstvenih, bilo koje tudinske politike i sporazum naroda hrvatskog i srpskoga sa naroddma podunavskim i balkanskim u swhu obrane protiv tih osvajadkih teZnja"; udw5ienje slaven*ske uzajamnosti umjetnidkim, a po rnoguinosti i ekonomskim vezama; ustarme reforme, a prije svega opie pravo glasa; potpuno provodenje nagodbe od 1868. ,,kao prwi korak daljnoj izgradnji samouprave Hrwatske" i izwSenje nagodbom zajamdenih prava; sjedinjenje DaImacije s Hrvatskom; potpuna financijska samostalnost narodito u sluEaju carinske rastave MadZarske od Austrije. Ekonomski program istide: razvoj zadrugarstva, kao mogucnost dta poljod{elci, obrtnici i radnici po naielu samopomoii postignu pogodnosti felike kapitalistidke proizvodnje; intenzivnu poljopriwedu; zakonsku za5titu seljadkog posjeda; spredavanje iseljivanja pomofu novih wela zasluZbe; podupiranje industrije, malog obrta, trgovine i pno'meta; samostalnu Zeljeznidku upravu; posebni gospodarski odsjek kodr hrvatske vlade; ' Obavljesti u HroatskoJI Narodnot obranl Uett 1906. s Pokret 128/5.VI. 1906.Stobodo15125. VI., 21/6.VI. 1906.
92
-
MIRJANA GRoSs
carinskih uredbi' ravnopravno sudjelovanje Hrvatske kod dono5enja Naprednjadkiprogramzahtijevatakoderdiobucrkveo'ddlrZave,ravzako'ne'3 noprarmost svih vjeroispovijesti i interkonfesio'nalne zbog dega su uoditi' pogled Iz samog programa moZe se na prvi napredrrjaciuBecuorrrraZenijiodostaiihstranakaKoalicije.onisu i antibedke p'olitike' te ,rri*" nlldoslieclniji poborni"i "oirog kursa Zivota. Stoga krsiannajiskrenije te?eza dirnokratizacijom politidkog najopasnijim dlasko-socijalni organ Rei'chspostsmatra naprednjake proklamaSvojo'm novima Koalicije i poziva na njihovo uni5tenje'a sebe pr'otiv izazivaju cijorn o rastavi crkve od drZave naprednjaci Takav se postupak ne ogordenu.mrZnju svih klerikalnih elemenata' teLi izgladivanju svih moZe uklopiti u Supilovu politiku, koja naprednjadki program' stranadkih suprotnosti ' Zato Supilo kritizira svoiim pr'ogramom izgubili iako je sam antiklerikalac' Napreclnjaci su jer narod' kad bira izmedu ateizma oslon u narod.u,pi5e on Trumbidu, iklerikalizma,radijeideklerikalcima.Hrvatskastra.nkaplavaSa rva dod'u5eve6e franko-furtima5ke :i drZavnoPravnog Programa' zbog na kraj' On bi Zelio da PoPuste r fuzije njihovih stranaka' Napredntska, Zali se Supilo' a str'ldrentine tide da i sam I' Lorkovii' voda naOsnivanje kleprednjaka, uvida, da je pogrije5io s ovim programom' 1906' moze se dobrim dijerikalne Krsiansko-to"i:"f"" sira''ke zimi ovog zbora sukobi naIom pripis at"rizazovu napre'dnjaka'5 Nakon predniaka i prava5a na dnevnom su redu'6 Drugi je razlog sukoba stav n posjeda. Istiduii lihvarstvo s parce naprednjaci zahtijevaju da drZar derntrse protive pnava5ipovezani t osim toga naprednjaci koja se bavi spekulatittorn parcelacijom'? njegovo progresirmo opouria;u protiv privilegija veleposjed'aifiale prava stoji dio veleposjeda u rezovanje, dok iza irvatske stranke u predizbornoj kampanji za Slavoniji. Nije stoga sludaj, da upravo dolazi do Zestokih lipanjske naknadrre izbore u valpovadkom okrugu swsavaju pobjedc'rn nasukoba izrnedu naprednjaka i piavasa, koji stranke, Zagreb 1906. i organizacija Hrvatske pudke napredne *i* n ReichsPost 144/29.VI' 1906' I ojeri' Sto mlsle naprednJacl o crkt.l 6 Vi
pr
5U
d{ D'
ni ci &
S"\
ol
k p: n sl IT
H
a S i j( p
S(
is n b I\ o r o J d c i p s
P b H
BORBA zA VLAST _
93
pnedrrjadkog kandidata I. Lorkoviia, podrZavanog i od srpske sarnostalne stranke.s
F
8 Narodna Obrana L ilL.. VI., Hruatska 1Bl18. VI., L7122.VI., 2816.Vn., Pokret 1BB/1S.VI., 139i19. VI., No?)i Srbobran tBOlLz.(25) VI/ 1906. Ista ie se borba ponoviti povodom izbora u Gardinu, koji svr.ava pobjedom pravasa. Hrvatska 168/22.)(II. 1906. s Pokret 129.'6.VI. 1906. 10 Hroatska B7/L6. l:g., S9/1S.IV. 1g0?. Vidi str. bB. " t2 Hruatska 33/12. vlr' 1906. HS I, 26 sjed. 14. XIL 1906. Govor Zagordev.
BOR3A ZA VIj,ST
)L if-
tu iu te Lt-
aabe ne ih ffI,
ili LLd D4
ke og ;te rdhc
Ieio-
Ia-
leda, VE, IIIIr
aci ]orU za kih
-
93
prednjadkog kandidata I. Lorkoviia, p,o'drZavanogi od srpske samostalne stranke.s Potrebno je istaii jos jedan raz\og navedenom sukob,u. u svorn govoru na kongresu stranke I. r,orkovii istide primat uvodenja ustavnih slo'boda nad ostalim politidkim zadacima Hrvatsko-srpske koalicije i primjeiuje da je Koalicija pnoZetaelementima, koji ne prihvaiaju demokratska naiela i ne Zele opie pravo glasa, ito se odnosi prije svega na Hrvatsku stranku prava.e Iz djelatnosti pravasa proizlazi da oni stvarno ne prihva6aju drokraja lozinku praktidne politike novog ku'sa: prvo ustavne reforme, a zatim drZavnopravna pitanla! sama pravaska Hruatska, istide povodrom predbacivanja nekih rezolucionaskih listova, da je Rijedka rezolucija u skladu s programom Hrvatske stranke prava iz 78g4.,iak'o ne postavlja sve zahtjeve tog pr,ograma, vei ih nastoji ostvariti etap'rom politikom. Bas u tom pogledu Hrvatska stranka pra\/a vise od svojih saveznika istide drZavnopravni, a manje ustamo-ref'ormatorski dio Rijedke rezolucije.l. Hrvatska se stranka prava ljeti 1906. sukobrjava re Ssrrros naprednjacima, nego i sa cijelom Koalicijorn. Istakli srno, dra se Hrvatska stranka prava jo5 odtstvaranja Koalicije koleba, dreli da ostane u njoj, kad pored nje postoje jos dvije pravaske grupe (frankovadka i kterikalna) stalno i se javlja moguinost njihova povezivanja.ll Hrvatska stranka prava istjde, da ona s frankovcima ima zajednidki program iz l}g4., ali se od njih razlikuje u tome, Sto taj program smatra konadnim ciljem, dok bi ga frankovci htjeli .odmah provesti; prava*i gledraju p,orporu u Maddarskoi, a frankovci se o'slanjaju na veliku Austriju.l2 Medutim, oslon na MadZare i protuaustrijska politika nije uhvatila pravi korijen u konzerwativnoj Hrvatskoj stranci prava. u kolovozu 1g06. oibjavljen je u Hruatskoj dlanak v. Klaiia vratolomna poritika. Jedino je realan program stranke prava iz rlg4., kaze autor, jer se dnZi okvira Monarhije. Klaii ustaje protiv planova o ,,jugoslavenskom carstvu" i ,,velikoj Hrvatskoj", koji ra-dunaju s propasiu Monarhije i predstavljaju ,,watolomnu" politikr-r. eranak je nesumnjivo uperen protiv supila, koji odmah po,zivana odgovornost predstavnike Hrvatske stranke pr-sva, ali saznaje, da oni ne stoje iza tog dlanka. Nakon
tr4-
)06. eil, 906. PoIII., id.
" Narodna obrana r4srL7. vr., Hruatska 13i18. vL, L7r22. vr.,2816. vII., Pokret 138/18. VI., 139/19. VL, Noui srbobran L30lt2. (25) vI/ 1906. Ista ie se borba ponoviti povodom izbora u Gardinu, koji svrsava pobjedom pravasa. Hrvatska 168/22.XIL 1906. e Pokret 129,'6.VL 1906. 'o Hroatska 8?/16. IV., 89/18. IV. 190?. '1 Vidi str. 58. t2 Hruatska 33/12, VII, 1906. HS I, 26 sjed. 14. XII. 1906. Govor zagorEev.
94
-
MIRJANA GROSS
Razumije se sarno po toga V. Klai6 odlazi iz redakciie Hruatske'r? taj dlanak' lta1eci sebi, da klerikalna i frankovadka Starnpa odobr-ava ali ih sama Koaliciie' povoda da otrgne Hrvatsku stranku prava odr tmdom'14 jalovim Hruatska odbija, nazivajuii njihovu djelatnost
2. Bed i nouikurs Posliie i'zbora
da au siI na gr Iz bI bi
mr
Poudeniskustvomoned.ovoljnojpodr5civelikoau,strijskihkruistupi u korist gova- ujesen 1905. J' Frank se ustrudava dta otvoren'o je ona u *ii!Tu.dolaska Hrielikoaustrijske politike, pogotovu, Sto t't"tt vrlo nepopularna' Ni klerikalci ne vatsko-srpske koalicij" "* djeluju**ko,kak'obitoZeljelibedkikr5ianskisocijali'UGross a poruge na Frankov radun' Oesterrei'chu ma1ema nadi i pohvale i na Gross Oesterreich'r5 i Frankovo Hruatsko prdDo obara t" PrvaotvorenovelikoaustrijskaizjavanedolaziodFrankanegood - od Pc sasvim neodekivane strane biv5eg predstojnika odrjela za bogo koji je 1893. doPustio, dra se hrval na Su5al<,a 1894. da se u realne gi: kao fakultatirrni predrmet'16JoS tt Sni profesor Kr5njavi dlanak u Oeste' KrSnjavi twdi' da L. Chlumeckoga, povjerenika Franje Ferdinanda' prista5e kao velenjene propala i dtenuncira je Rijedka "ei ""rotlr"i;. izdajnike. Promjena politidkog po samo utjecajem o'dozgo' uPozora\ U svibnju 1906., kada se Franjo rezolucionaSa, i Kr5njavi ZeIi novt koariciju.ls posto fuzija pro6ara Narodnu stranku i Hrvats,rro-srpsku formiranje vlade Hrpadrazajedno s Narodnorn strankom' a predstoji svoje velikoaustrijsko srce' vatsko-srpst
14' VIII' 1906' Arhiv Trumbii' Athi" Cingrija, Supilo Cingriji' Rijeka' li.st 225116.VIII., 229llg. VIII" ivoui 1906. Supilo Trumbiiu, ni:"r.", rr. vur. Hruatska 61/14. VIII. 1906. u Koaliciji Htuatsko 67123'VIII' 1906' Sukobi " Httsatsttso .,gltz2' YIII', timnisuiscrpljeni'onisunaroditoo5triizmeduSrbaradikalaisamostalaca. SuPilo, n. d., 178' II'' 'u Gross oestemeic,n 13/2' IV'' 14/9' IV'' Hroatsko pratso-' 3077119' II' 1906' 451t4' list Nooi II'' 36114' 3119/9. IV., 3193/10' v1l', n*otttl)o III ,u F' s i 5 i 6, Kores pondencija Ratrci _ Strossmager, Zagteb 1930/31. L44, L45, 173, rv 291. politische '" Oestefieichische Rundschau Bd. V (XI. 1905 - I. 1906) Die Lage in Kroatien. '8 Obzor 138/22. V' 1906'
K
va sit Zz da da izt tit p,€ is ru h al
pE d( ni le ra kl st br
FK du kr st u
fri Vr Hl
Zz
BORBAZA vtAST -
ro po :ar.efi sama D.m.1n
krukorist .a Hrlci ne Gross tuLt,
d
?LCn.-'
go od lvoga, vlade, 3ijeke Zarski :udiIisopisu di, da r velepostiii )edu.17 rona i ruhvaa prole Hr) srce, mkovvljuje, cumbii, . VIII., loaliciji stalaca. '19.
II.,
r/31.Iu rlitische
gb
da je bio unionista, jer je smatrao, draje nagodba joB uvijek bolja nego austrijski centralizam. Danas se, medutim, lomi dmalizam i Krsnjavi simpatizira sa stardeviievorn hrvatskom strankorn prava, koja jedina nije napustila ideju cjelokupnosti Monarhije i Zeli da ostvari program samostalne Hrvatske u federelnoj Kabs,burskoj monarhiji.le Iza toga slijedi velikoaustrijska izjava KrSnjavoga u Agramer Tagblattu. Posto povodom otvorenja rnadZarskog parlam,enta u pesti nije bila izvjesena carska zastava, Ifusnjavome je bito jasno da postoji sarno jedna odr ovih dviju moguinosti: ,,I{ie Habsburg, hie Kossuth!,, Ka.d su Kossuthovi prijatelji povodom svog boravka u Beogradu davali izjave da Habsburgovci moraju napu,stiti Bosnu, Krsnjavi je bio siguran da se velika HrvaLska moze ostvariti samo u velikoj Austriji. Zato klide: ,,Zivjela habsbur5ka premoi na Balkanu!,,2' Znadajno je da se Frankovo Hruatsko prauo ograduje od. ove izjave, navodeii da Krsnjavi Zeli drodusestupiti meilu frankovce, ari zasadaneka samo iznosi svoja shvaianja, a kasnije ie se vidjeti da Ii ie se u svemu sloZiti sa stardeviievom hrvatskom strankom prava. odgovarajuii na napade, da on ureduje Hruatsko f)r&Do, Kr5njavi izjavljuje da to nije istina. on se sa Frankovom strankom jos nije sporazumio u svim nadel:rim pitanjima.2r vidi S,a,da je Frank wlo oprezan i nimalo se ne Zuri, da istupi kao borac za Veliku Austriju! I Stampa Koalicije, a i njeni protivnici dodekali su prvu velikoaustrijsku objavu u Hrvatskoj s negodrovanjem, dak je i klerikalci napadaju. Hruatstuo naziva Kr5njavoga crno-Zutim ,,bur5om iz Vindobone", istiduii dodu5e, da Hrvatska moZe opstati samo unutar Monarhije, ali da Hrvati nisu zvani da se bore za Veliku Austriju. I Stadrerov Hruatski dneunik dr2i se wlo rezervirano. Koliko srno mogli razabrati, od sve Stampe u Hrvatskoj i Dalmaciji jedrino dubnovadka klerikalna Praua cruenq Hruatska pozdravlja Kr5njavoga.rr Ni ,,disti" pravasi u Dalmaciji ne naginju velikoaustrijskoj politici. U Dubrovnik'u se sredinom svibnja odrzava skupstina Ciste stranke prava pod predsjedni5tvorn potpisnika Rijedke rezolucije Majstroviia i odlu6uje, da-6e ubuduie nositi naziv stranka prava. skupstina odbija pokusaj bedkog eksponenta, poslanika carevinskog vijeia v. periia, dra stranci dade antimadarski pravac i Batje pozdrave cijetoj opoziciji u Hrvatskoi, t.j. ne samo frankovcima.2s Organ Stranke prava, pro'n Hruatsko prauo BL7lhl. VI., SL72ltB. VI. 1906. ro Agramer Tagblatt 1BB/18.VI., Hruatsko prat:o BL76|L9.VI. 1906. 2' Hroatsko prauo Br76lL9. vI., Bzrsl4. vrfi. 1906. Krsnjavi dini reklamu frankovcima u Oesterreichische Rund,schau, \III (VIII_X 1g06) Die politischer Verhiiltnisse in Kroatien. " Hnsatst'tso 139/19. VI., Hroatski ilneonik 162117,V].J., pratsa croena Hruatska 67123.VI., 81/29. IX., BB/1B.X. 1906. 28 rzvjesie o skupstini stranke prava dne 12. svibnja 1906 u Dubrovniku Zadar 1906. Slaboda 18/16. V. 1906. AVA MI, priis. 1906/4468.
96
-
MIRJANA GRGSS
danova Hruatska kruna narodito oStro istupa protiv Krsnjavoga. On Zeli da okupi one, koji jos nisu izgubili vjeru u opstanak ,,ove stare monarkije naroda", pise 1ist. ,,To mogu da budu samo sliepci ili - hofrati.,, Narod, koji je bio kroz desetljedatladen, ne moZe vjer'ovati u botju buduinost ,,u kuii ovih maieha". ,,Monarhija nam je tako indiferentna da proti njoj ne6erno radliti, ali za nju jos manje." Hruatska kruna je protivnica i ,,neovisne magjarske b,alkanske drLave". Ona savjetuje Krsnjavome, neka osnuje ,,hofratsku" stranku-, ali neka se za svoje ciljeve ne sluZi firmom stardeviianstva.2l Vidi se prema tome, da Bed u Dalmaciji ne'maoslona ni u distim pravaSima. I madZa.roni,ka,o dualisti, kritiziraju Kr5njavoga' Khuen se joS nekoliko mjeseci prije navedene izjarze ograduje odr austrijanstine Krsnjavoga, koga smatra losim politidarom, a Tomasi6 jarmo ustaje protiv njega.25U odg,ovo'ru na napade Krsnjavi istiie, draon pod birokratsku i centralistidku Velikom Austrijom ne misli na sadra.Snju Austriju, koju je Ante star6evi6 s pravom perhorescirao, nego na z.ajednicuhabsburskih zemalja, koJa bi bila u skladu s pravaskim programom izIB94., a za koju jos ne zna kakvo ie irne nositi, pa preuzima naziv, koji joj daje A. Pop,ovici.26I pored svog odusevljenja za ,,demokratsku_,,velikuAustriju, Krsnjavi je spreman da pomaZeeventualne neustavne akcije Beda. U svom dlanku u Oestemeichzsche Rundschau sjeia se kraljevskog komesara Ramberga, koji je 1BB3' navodtnopopularizirao u Hrvatskoj austrijsku drZarmu ideju. Tako on tzlazi u susret teznji vojnih kmgova, da pomoiu carskog generala usmjere politidke prilike u Hrvatskoj u korist Beda.2?Krsnjavi Zeli da protiv Koalicije udruZi madZar.onei frankovce. Ljeti 1906. on pise madZar.onuImbri Josipovi6u, da mu je vrlo Zao, Sto se Josipovi6 odmandata, jer smatra, da bi se oko njega mogli krirekao sabor",skog stalizirati konzervativni elementi i na taj nadin gfaditi mostove izmedu konzervatizrna i rad'ikalizma.28 velikoaustrijski krugovi sluZe se Rijedkom rezolucijom kao straSilom za sluZbenu bedku politiku, opominjudi staln,o, da treba promijeniti stav prema Jugoslavenima i ujedriniti hrvatske zemlje, kako na inter"+ Hruatska kruna 159,!23.VII. 1906. Nekoliko dana kasnije list venciju frankovaca donosi malu noticu kojom ublaZuje navedeni dlanak, ali se i iz daljeg pisanja tista vidi, da se Prodan ne slaZe s Frankom' Hruatska' kruna 165130.VII. 1906. H6derv6r, 25. II. "u sKZ R 6294b Ostavstina Tomasii, Khuen Toma3i6u, i 22. Vil. 1906. Hruatsko praoo 3l7}l2l. t'/1. Pester Lload l4qll'. vL 1906. "o Hruatsko prarso 3177/20. VI. 1906. ,, oesterreichische F'und,schauYIII. Gross Oesterteich 6h2. II. 1906. obzor konstatira, da vojni krugovi, ,,kojima se ni malo ne .dopada blago i konstitupolicionalno postupanje siedoga vladara" nastoje prenijeti teZiste austrijske 1906. XI' 29214. Obzor vojsku. tike sa parlamenta na "" AGZ Ostavitina Josipovii, Zagteb, 12. VIII' 1906'
bi Mr u m( ^+.
SLC
tre joi 5ir Le h q
kr lai
J* sE za
Pc za Hr
Je nit tt
u. nil
7.O
mi no Fr SII
sk pr ug sk stt ba
18
Ber
19
BoRBA zA VIAST -
.voga. ,rove
Iiepci : vjerm je )nje." e dranku, I vidi r5ima. se jo5 nStine ustaje n pod stidku go na r proreuzitj,a za evenEische 1883. ko on nerala ri ZeIi n pi5e ii odli krive izI strar pro, kako interak, ali oatska, 25. fi.
, Obzor lnstitu:e poli-
g?l
bi se stvorila liga antimadZarskih nacija, koje toboZe ZeIe jedinstvo Monarhije. Velikoaustrijski krugovi smatraju, da je Khuenova vlada u Hrvatskoj radila u njihovu interesu, jer je gurala opozicijske elemente u austrijski tab,or, dok se sada, nezavisni elementi kupe oko zastave neprijateljske Monarhiji. I najsmjelije nacionalne Zelje Hrvata trebalo bi uvaZiti, laskaju velikoaustrijski krugovi Hrvatima, jer one jo5 uvijek ostaju u okvir-u Monarhije.2g Gross Oesterreich s radoSiu pozdravlja prvi veliko,austrijski ,,Weckn)f" iz Hrvatske i predlaZe, da se sazove konferencija svih hrvatskih, slovenskih i srpskih stranaka, koje su ostale vjerne Monarhiji, s njemadkim konzervativcima i kr5ianskim s,ocij,alirna Ll Zagrebu!3o Reichspost pozdravlja u drjelatnosti Kr5njavoga ponovno b,udenjetradicionalnog dinastidkog osje6aja hrvatskog naroda u redovima dlanova bivSe Nanodne stranke i u jednorn interview-u popularizira dovjeka, koji je podrigaozastavu prista5a Monarhije. KrSnjavi izjavljuje Reichspostu, d.a Koalicija teZi za ru5enjem Monarhije. On se nada ostvarenju austrijskog ,,Staatenreicha", kako ga zami5ljaju A. Fischhof i u najnovije dnba Popovici.sl Po,udenotpororn, na koji je naiSla njegova izjava, dod,aje,da se ne za\aLe bezuvjetno za izraz ,,Velika Austrija", u.koliko se ovaj dini Hrvatima fatalan. Dakako da Kr5njavi progla5ava Frankovu stranku jedinom u Hrvatskoj, koja se bori za cjelokupnost Monarhije.s2 Zanimljivo je, da velikoaustrijski krugovi nisu nipo5to sigurni, da li siu u KrSnjavomu i zasadarezerviranom Franku na5li svoje prave agente u Hrvatskoj. U kolebanju ih podrZavaju obavijesti iz zagrebatkih vojnih i klerikalnih krugova protirmih Franku i Kr5njavom,u.ss Bed prelazi u ofanzivu i u Dalmaciji. Odmah poslije Rijedke rezolucije iz Beda stiZu o eianja o pomo6i za ekonornsko podrizanje Dalmacije. U ovoj akciji vaZnu ulogu ima Dru5tvo za promicanje narodno-ekonornskih interesa kraljevine Dalmacije, diji je za5titnik sam Franjo Ferd,inan'd. Stvarni je zad,atak dru5tva, da zainteresira austro-njemadki i de5ki kapital za dralmatinsko 'urZiSte.Obeiani ,,danajski darovi" iz Beta, kako ih naziva Srnodlakina Sloboda, ne mogu prikriti dinjenicu, dtaMonarhija u veljadi 1906.sklapa novi trgovadki ugovor s Italijom, koji ponovno predstavlja teZak udarac za dalmatinsku priwedtu. IJ svom govoru u carevinskom vijeiu J. Biankini konstatira, da su navedrenim ugovorom sniZene carine na talijansko ulje, bademe i srnokve, a to znadi katastrofu za dralmatinsku proizvodnju. "o Reichspost 2612.tI., t46129.VI., lz?lb. VIII., 182/11.VIII., 186/17.VIII., 187/18.VIII. L906.Obzor 134/1?.V. 1906. "o Gross Oesterreich, Z5l2s. VI., 26/2. VU. 1906. of, Oestemeich und ilie Biirgschaften seines Bestandes, "1 A. Fischh Bed 1869. "2 Rei,chspos(13?/19.VI., 138/20.VI., 1b1l18. VII. 1906. "' Gross Oesterreich Z7lg. VIl., zglz\. Uil., Hruatsko prauo BL}JILO. VII. 1906. 7
Vladavina Hwatsko"snpske koalicije 1906/7
gg
-
MIRJANA GRoSS
Ribolov i brodarstvo praktiiki su piepu5teni Taiijanima. I takav se ugovor sklapa nakon velikih obeianja austrijske vlade, kaZe Biankini. Dalmacija ne treba rijedi, vei dfela! Nakon svega toga austrijska vlada jo5 ima obraza, dra apelira na ljubav Hrwata, uzvikuje govornik. Sibenska Hr'"*atska rijei twdi, da je Dalmacija pala Lrtvom Trojnog saveza i dra je sjedinjenje s Hrvatskom jedini ekonomski i politidki
n
spas.sa Razumljivo je da Bed nakon pobjede Hrvatsk6-srpske koalicije na izborima joS paZljivije prati dogodaje u Dalmaciji. Narodito su iegistrirani Nardellijevi izvje5taji o bakljadi u Splitu povodom izb,ora, zatim kongres Hrvatske stranke sa o5trim protuaustrijskim govorima Cingrije i Trumbida, te kongres eiste stranke prava u Dubfovniku, na kojem se p,okazalo da ni medu ,,tistima" ne vlada proaustrijski duh.35 - U svom izvje5taju od 25. VI. Nardrelli konstatira da je madZarofilska agitacija porasla narodito u Splitu i okolici, Sibeniku i Dubrovniku. On narodito istide opasnost radikalnih elemenata, koje podupire cijela hrvatska omladrina, t.j. Smodlakina demokratska stranka, koja se upravo fuzionirala s hrvatskim naprednjacima. Nardelli poziva Bed da prekine s dosadnsnjim podcjenjivanjem Dalmacije, koju snratra vrdtima za Balkan, dok ne bude prekasno! Ne bi ni do5lo do protuaustrijske akcije drd su po,slu5ani brojni prijedlozi dalmatinskih namjesnika o ekonomskoj pomo6i Dalmaciji. Stoga Nardelli predrlaZe: 1. ostvarenje neposrednog Zeljezridkog spoja s Dalmacijorri, 2. investicije u razne upravne grane, 3. uvodenje unutra5njeg hrvatskosrpskog sluZbenog jezika umjesto talijanskog i 4' kredrit za pomoc si romasima.s6 Memorandum Franji Ferdinandu, Sto ga je sastavio vjerojatno don E. Vusio, istide da nije dovoljna samo materijaLra pomoi Dalmaciji, da bi se ona ponovno predrobilaza Austriju'3? Pisac se ZaIi, da u dalmatinskoj inteligenciji, ukljudiv5i dinovniStvo i sve6enstvo, prevladava nacionalni osjeiaj nad dinastidkim! Stavi5e, Pojam ,,Austrijanac" u jarrnom je Zivotu nota ign'ominiae. Ni jedna stranka ne ZeIi dalji opstanak Dalmacije uz Austriju, a austrijski se osjedaj ZigoSe kao newijedran i odwatan. uzrok ovim dinjenicama srednje su 5ko1e, koje omladinu ne odgajaju u djnastidkom duhu. Obarajuii se Zestoko
n
385. sjed. 22. II. 1906. Govori Biankinija i P. Klaiia. "n oR xxxvIII, gllL7. r7r.,93124. rrr.,94t2B. IIr. 1906. rfi., rijed, BBl7. Hroatska 'u HHSA MA IB 1301/4-i906. AVA MI pr6s. 1906/4468. DAZ DNP, 190612223. "o DAz DNT 1906/16. jd "" Memorandum Franji Ferdinandu nije potpisan. Mectutim E. Vusio Le brOsuri: glavni informator velikoaustriiskitr krugova u Bedu, a u svojoj piaghe izraZava iste misli, stoga sma'iram da je on pisac. Manje je vjeroiatno da je autor kanonik Crnica.
a S
5
C t I
c F
+L l,
I
BoRBA zA vLASr -
SC
ini. 'larik. log clil
:ije SU
izgo)vlUtb-
)vire )ja .va Ha ;l,l-
taZe: n!osino au 'e:t3li 5e Le, KO ia.
B Ie ,& lo
gg
na Demokr,atsku stranku, koja prima materijalna sredstva iz vanjskih izvora, pisac se 1aIi, da ni sveienstvo ne djeluje u dinastidkom duhu, a nanodito istide Btetne protuaustrijske posljedice studija dalmatinskih daka na zagr€badkorn sveudili5tu.ss Odmah nakon izbora u Hrvatskoj pr,onose se glasine o pokuSaju stvaranja neke ,,austrijske stranke" u Dalmaciji, koja bi isticala ekonomske zahtjeve i socijalne reforme u dtuhu ,,c.k. demokracije,,.se Cingrija piSe Trumbiiu, da biskupi i vojnici rad.e na osnivanju auskijske stranke. Pritom o,n inisli na dalmatinskog vojnog komandanta Marijana VareSanina i splitskog biskupa Nakiia. Cingrija misli, da Nardelli u tom po,gledu ne daje inicijativu, ali to su ljudi kamarile, i on se ne smije prbtiviti. Niti intrige dnZi navodrro u svojim rukama biv5i.ministar Chlumecky, koji bi Zelio dovesti svog sina za dalmatinskog namjesnika.4oeini se da je Cingrijina obavijest todna, jer ie upravo mladri Chlumecky zapodeti akciju za ,,ponovno osvajanje,, Dalmacije.ar Potreba ekonornskog programa za Dalmaciju pokazuje se akubnom za Bei,"narodito hakon djelatnosti hrvatskih i dalmatinskih posianika u Delegacijama u lipnju 1906. protiv vanjske politike Goluchowskoga. treba bezuvjeh'ro sprijediti sjedinjenje Hrvatske i Dalmacije, pi5e Reichspost, Zato se za Dalmaciju mora ne5to uraditi, ako ne iz krS6anske pravednosti, a ono zatn, jer to zahtijeva drZav-ni interes.az Pod nadaorom novog ministra predsjednika Becka fo,rmira se u kolovozu kornisija predsta'rnika raznih ministarstava sa zadatkom, da priredi ekonomski program za Dalmaciju. Narodni list komentira podetak rada komisije s primjedbom, da su u njoj zastupane upravo one ridnosti, koje su inkarnirale dosada5nji sustav u Dalmaciji, a V. Milii, pi5e da nije potrebna komisija nego novac za gradnju ruka i Zeljeznica.aa Povodom podetka rada komisije za" Dalmaciju pojavljuje se u Neue Freie Presse dlanak L. chlumeckoga, pripadnika ,,raddonice,, Franje Ferdinanda, koji nailazi na jednodushi protest ditave Hrvatske i Dalmacije. Austrija je teSko pogrijesila u Dalmaciji $to je nije vezala uza se ni ekonomski ni politidki, pise chlumecky, ali istide de to nije isprika za porast austrofobije u Dalmaciji, koja jed.ino povezuje inade medusobno protirrne sfuarnke.Ekonomsko podizanje Dalmacije ne rnoze koristiti Austriji, ako nije praieno ponovnim politidkim osvajanjern. Dalmacija gravitira prema Cetinju, Zagrebu, Beogradu i Rimu, a austrijska joj je kultura nepoa:rata! vlada je dosada podcje"" HHSA Nachlass Franz Ferdinand V Bd. Bs Na.roilni, li,st 42123.V., Slobodo 18/16. v. 1906. ro Arhiv Trumbii, sv. iB, eingrija Trumbiiu, Dubrovnik, B. VI. 1906. ' {1 Vidi dalje. az Reichspost 199/1. rx. 1906. (E. Ankenthaler, Dalmatiens Bezi,ehungen zu seinem Hinteiland.) t8 Narodni list 6316. VIil, 69127.VIII. 1906.
100
-
MTRJANAGRoss
dentistidki, jer se temelje na historijskom pravu. sasvim je jasno da Dalmaciju vi5e zanirna hrvatska kultura u Zagrebu nego njemadka u Bedu! Politidko osvajanje Dalmacije u protunarodnom praveu ne moZe imati uspjeha, zavr5ava Narodnit list.a6 Radom komisije za eko,nomski program i ovim dlankom zapodi* nje b'orba Beda i Peste za Dalmaciju, povezana s pripremama za nowr austno-ugarsku financijsku nagodbu. T. Batthydny odgovara chlumeckonr,eu Budapester Tagbrattu istiduii zapuBtenostDalmacije pod austrijskorn upravom. Dalmacija se rnoZe pod.i6i samo u privrednoj cjelini s MadZarskom i Hrvatskom, twdri Batthy6ny.a6 pr,,oblem DaImacije postat ie joS akutniji povrodornposjeta Franje Ferdinanda Dalmaciji u jesen iste godine.
3. Noui kurs u Delegacijama U lipnju se u vrlo napetoj situaciji sastaju Delegacije austrijskog i ugarskog parlaroenta.a' Istakli smo vei, da je u paktu izrnedu kralja i MadZarske koalicije zakljudeno da se MadZari privremeno odridu nn Neu.e Frei,e Presse LB077/LB.VIII. 1906. 3. aENarod,ni, list 67120.VIII. 1906. au Sloboda 47/24. VIfi. 1906. Ni Batthydnyjev dlanak nije primljen s odobravanjem, ier dopusta tumadenje, kao da B. Zeli reinkorporaciju Dalmacije neposredno MadZarskoj. v. Milii brani B-a od takvih optuzbi. Naroitrni list 69t27.'Vilr, ?1/3. IX. 1906. a7 Delegacije raspravljaju o zajednidkim poslovima t.j. o vanjsko.i politici, vojsci i mornarici i upravi BiH.
BoRBA zA VLAST -
da roji dke oIiali poije ske di" lio ,t€ Ta-
rpa SU
uju am Zare{}o ad/eu
,d,i)vu lulod roj al,al-
iog
lia ieu
lorije list rli-
$ I
101
carinske samostalnosti, ali je kralj popustio utoliko, stp j" pristao da ugarski parlament uzakoni autonomni carinski cjenik. Radri se naime o ovome: Maddarska lcoalicija ZeIi, dra se trgovadki i carinski savez izmedu oba dijela Monarhije zamijeni trgovadkim ugovorcm. stvarno stanje se time ne mijenja, ali je u drZavnopravnom pogledu naglasena samostalnost ugarskih zemalja. Paktom s kraljem odobrava se ugarsl<'omparlamentu, da prihvati neprornijenjene trgovadke ugovore, koje je sa stranim drZavama sklopilo ministarstvo vanjskih poslova i sankcionira isti carinski cjenik kao i carevinsko vijeie, ali ne kao zajednidki nego kao autonornni carinski cjenik za ugarski dio Monarhije. Pitanje autonomnog carinskog cjenika izaziva povodom predrstojedih pregovora za novu financijsku nagodrbu Zestok otpor u- Austriji te sve stranke u carevinskom vijeiu ustaju protiv MadZara.l8 Austrijsko ministarstvo Hohenlohe, koje je vrsilo duznost svega mjesec dana, pada radi autonomnog carinskog tarifa, a ministar predsjednik postaje V. Beck, povjerenik Franje Ferdinanda, s programom ureclenja odnosa Austrije i MadZarske, Nijemaca i eeha i priprema za izborru reformu.ae u toj krizi Hrvatsko-srpska koaricija stoji uz MadZare. obzor srnatra, da MadZari mogu pobijediti u sukobu, narod{to ako se uz njih nalaze Hrwati, ali prije svega treba zadovotjiti Hrvatsku na ekonomskom polju, i to ne obeianjima, nego stvarnim udjelom u eko,nomskom napretku ugarske. promatrajuii austro-madZarsku borbu Obzor primjeiuje, da su protivnosti interesa izmedu o;baju dijelova toliko porasle, dn se dmalistidko uredenje ne ie moii odrZati, pa istide tendencije prema ostvarenju federalne Austrije povezane personalnom unijom, s moderno uredenom ugarsko-hrvatskorn zajednicom.soDa bi upla5ila Bed i time stekla povoljniji poloZaj u nagodbenim pregovorima, MadZarska koalicija napose istide svoje prijateljstvo sa Srbijom, gdje se ono s radoBiu prihvaia. U Srbiji se, kako smo ved istakli, nadaju, da ie politika MadZarskekoalicije protiv Beda pridonijeti slabljenju bedkog pritiska na Srbiju.. U manifestacijama madZarsko-srpskog prijateljstva ne sudjeluju srpski sluZbeni krugovi, ali im to dobro dolazi.51 Uodi sastanka Delegacija Beograd posjeiu.je jedna grupa madZarskih poslanika i novinara, koja je odu5evljeno dodekana. MadZari, prema pisanju srpske Stampe, uvjeravaju Srbe, da nemaju agresivnih namjera na Balkanu kao Austrija i da ne Zele ni Bosnu i Hercegovinu, ni Staru Srbiju ni Makedoniju! U Beograd +ENarodni list 4512. YL, Obzor t4tl26. V., L47lL. VI. 1906. pester Llogil 46122.rr. 1907. r" J. C. Allmayer-Beck M i n i , s t e r p r d s i d , e nBt a r o n B e c l c , W i e n 1 g 5 6 . Narodni, li,st 46/7. VI. 1906. uo Obzor t47lL. VI., 150,'6.VI. 1906. !'DordleviC n. d. Tpzoeul+cKu ?.na,cwux1l2l2i. V. 1906. HHSA MA IB, 1906 - 55514.
102
-
MIRIANA GRoss
dolazi i oko 300 Hrvata, koji su prisustvovali posveti zastave hrwatskog pjevatko'g druStva Od,jek u Zemunu. Slijede manifestacije madZarsko-srpsko-hrvatskog prijateljstva. 52 Ovi d,ogadaji iz.azivaiu uzbudenje u Bedu, koji upravo posjeduje nj,emadki car, a on, po miSijenju srpskog poslanika Vujiia, p,odrZavabedku politiku protiv Srbije.53 S napetoSiu odekuju u Bedu, kakav stav ie zauzeti Slaveni i MadZari prema vanjskoj politici Monarhije. I MadZarska i Hrvatskosrpska koalicija protirrnice su ministra vanjskih poslova Goluchowskog, koji je uvijek radrio protiv MadZarske koalicije, a u Hrvatskoj je podrZavao Khuenov reZim. Njemu se pripisu.je i dinjenica, Sto kralj nije htio da primi u audienciju dnlmatinske poslanike, koji su bili dro5li da protestiraju zbog dogatlaja u Hrvatskoj za vrijeme Narodnog pokreta 1903. U Dalmaciji narodito zamjeraju Goluchowskom kao tvorcu trgovadkih ugovora Stetnih za dalmatinsku priwedu.sa Od po6etka 1906. t.j. od srpsko-bugarskog saveza Stampa Hrvatsko-srpske koalicije pi5e vrlo o5tro protiv politike Goluchowskog, braneii ,,opravdane teZnje balkanskih dr"Zavica", a osudujuii nasilno spredavanje prirodnih grupacija na Balkanu i politiku ,,prodiranja i izrabljivanja" u interesu male grupe kabinetskih politidara u Bedu, Stampa Koalicije izrai,ava nadu da srpsko-hrvatsho-madZarsko prijateljstvo otr,-ara novu penspektivu zbllLavanja podunavskih naroda protiv politidkog i ekonornskog utjecaja Njemadke i ustaje protiv odrZanja Trojnog saveza, azaizolaciju Njemadke.EsStav MadrZarskekoalicije prerna Trojnom savezu nije jedrinstven. elanovi vladre Kossuth, Apponyi i Andrassy i veiina Koalicije prista5e su Trojnog saveza,dok mu se ljevica Nezavlsne stranke, na delu s T. Batthyanyjem, protivi.so Povodrcm posjeta njemadkog cara Bedu u svibnju 1906. velik dio madZarske Stampe pi5e protiv Trojnog saveza uz odobravanja Hrvatsko-srpske koalicije. U odbranu Ttojnog saveza ustaje sam Kossuth, iako se njegov organ poslije sw5etka rada Delegaciia zaIaLe za dunavsku konfederaciju, uperenu protiv ,,germanskog" i ruskog osvajanja.sTMadrZarskaje koalicija. ipak sloZnau otporu protiv Goluchowskoga.I de5ki se politidari opiru oslonu Monarhije na Njemadku, pa se Delegacije sastaju u vrlo napetoj atrnosferi.Es 5' HHSA MA IB, 1906 - L0ll400; MA PA Serbien, IX, sv' 53. 190/64, 65, 67. Tpeoeuucuu znacvuv 1i0/20. V., lll2l. V., ll2!22. V., Ilonururca B45l2l' V., 846123.V' 841i24. V., B5?/3. YI., Obzor 150/6, VI., Narod'ni list 4617. VI. 1906' 58 DASIP PO sv. 4/1906,pov. 45. un Qbzor 27Bl2O.X., 2BOl23.X, Narodnl ltst 86125.X., Gross Oesterreich 43,'29.X. 1906. u6 Sloboda 417,Il. Noui list 616.L, Obzor 2t/23. 1., 157/13.VI. 1906. 66 Vidi str. 76. " Obzor 130/13. V., 14714.Vfi. Narod,ni, list 4413L.V. 1906. o" Stenographische Si,tzungsprotolcolle d,er Delegati,on des Relchsrates, 41. Session, Wien 1906. 2. sjed., 21. VI Klofaiev govor, 3. sjed., 23. VI. Kraineiev gov9r,
nj lil ci de pr nt
u sk I
lo F( .1
IJ
n( D H D
iz
tr
g( ji dt
,rI ni
pr
ST
tr
pi M B: st g( dt hi
jel in' Zz
BORBAzA vLAsT -
vatmauzSijeMaskoLOW-
)j je ralj bili lnog kao poxke :avmje r.i a aa IJq
,ali-
rara )gi sarojA.nrica rcm ske ske rjeVT L-
[aded9-
65,
v,, 106.
10a
Treba naglasiti, dn kralj na primanju povodom podetka zasjedanja Delegacija izjavljuje biskupu Drohobeckome cla je zadovoljan prilikama u Hrvatskoi, a Biankiniju obeiava Zerjeznidku vezu s Dalmacijom.se Vjerojatno time zeli da up,ozori predstavnike novog kursa, dtane ie imati veiih poteskoia ukoliko ne bud.u u Delegacijama ustali protiv sluZbene politike. Zasjedanju Delegacija prethodi Ziva aktirrnost krugova protiv_ nih vanjskoj politici Goluchowskoga. Tom prilikom sprski poslanik u Bedu vujii i pestanski konzul petkovii drolazeu kontakt s madZarskim i hrvatsko-srpskim politidarima, kojima daju podratke Srbiji o i Bosni i Hercegovini, T. Petkovii razgovara s Medakovi6em i supilom te javtja Pa5iiu: ,,Reko5emi da je re5eno da se ns delegacijama povede razgovor o balkanskim stvarima u opste i o poloZaju Bosne i Hercegovine." Petkovii takoder javlja: ,,situacija u Hrwatskoj osetno se popravlja i ako lagano." vujii i petkovii narodito pomaZu D. Krasojeviia; koji ie u Deregacijama govoriti o upravi u Bosni i Hercegovini. vujii dolazi u dodrir i s Tuskanom, koji je takoder dlan DeIegacija.6o I J. Biankini se sprema na rad, nakon Sto je protiv svoje voljeizabran za drelegata.'tve6 smo istakli da Biankini wlo tesko prihvaia politiku novog kursa. zatn se odupirao da bude delegat, jer bi morao govoriti u duhu novog kursa. sutjeti ne moZe,pise on Trumbiiu, a bo. ji se, da ne kaZe ne5to neumjesno. zato rnori vodrstvoHrvatske stranke, da mu posalje direktive, jer on ne moZe sam snositi odgovornost. ,,Nek su note bistre i jake, jer moje uho nije se moglo jo5 priviknuti na ovu modernu muziku; p,oslie40 godrinaTrovatora, Rigoletta i t.d. proii na wagnera, vraLiji je prelaz", - tako sarq Biankini prikazuje svoju nesigurnost. Ako se Trumbii oglusi na BiankiniJevu molbu za pomoi, rnorat ie duti u Detegacijama njegove stare ,,registre,,.,,Dakle pi5i i piSi'" ,,Najmudnija je za me todka o odnosajima Stranke sa Magjarima, jer sam ja uvijek do sada zagovarao trializam...,,, piSe Biankini, ari za wijeme zasjedanja Delegacija ipak se sastaje s Kossuthom, s kojim rdzgovara dva sata. Iznoseii rrumbiiu nacrr svog govora' Biernkini pi5e: ,,schluss: hoie Ii Austrija, botje ova monarhija da Zive, nek bude ono za Sto ju stvorise njezini narodi i politidkohistorijska nuZda. Ne6e li, nek ide s vragom!" Trumbii i eingrija po-
ich 6s obzor
4t.
156/12.VI. 1906. 0 oD A S I P p O s v . 4 l L g O 6 ,p o v . 8 9 4 4 ; D o r d l e v l C . n. d. 01'Postojala je opasnost da bude izabran dvorski savjetnik vukovic, covjek Beda, Sto bi neugodno odjeknulo u dalmatinskoj javnosti. Na Trumbidevu intervenciju izabran je Biankini. Arhiv Trumbii, sv. 13, Dulibii rrumbicu, Zadar,15. V. 1906.
L04
-
MTRJANA GRoSS
maZu Biankiniju, koliko mogu. Na kraju on drZi krasan govor u dnrhu novog kursa, kao da se nikad nije kolebao i bojao.62 U svojim govorima povodom otvaranja Delegacija car i G,oluchowski istidu srdadne odnose s Njemadkom i prijateljstvo s Italijom i Rusijoim,. Prilike na Balkanu, kaLu oni, uglavnom zadrovoljavaju.os Predstavnici novog kursa u Delegacijama, prvo Biankini u au* strijskoj, a zatirn Tu5kan u ugarskoj, ustaju pnctiv sluZbene vanjske politike i otvoreno iZIaLu program novog kursa. Biankini prije svega izjavljuje, da je njegovo mjesto u austrijskoj delegaciji privremeno, jer Dalmacija treba da se ujedrini s Hrvatskom. Fatalna grijeSka, ito to jo5 nije uradeno, o'draZavase u vanjskoj i unutra5njoj politici. Biankini nazlva expod6 Goluchowskog ,,ruLidastim,,, i to u dasu, kad je stanje u Habsbur5koj rnonarhiji tako kaotidno kao Sto nije bilo stotinama godina! Trojni savez je potpuno zastarjela ustanova, stvorena u korist njemadke syjetske politike, preko ko,je Njemadka upravlja vanjskorn i unutra5njom politikom Monarhije. Pod teSkim pritiskom njemadkog ,,Dranga", kojermr najviSe smetaju Slaveni, nacije Monarhije nisr-rmogle dra urede svoje unutra5nje prilike na osnovi ravnopra'rnosti i drZavnopravrrih ugovora, a to je conditio sine qua non daljeg opstanka Monarhije. Njemadka-politika u Habsbur5koj n-ronarhiji otudila je od Monarhije Slavene i druge nenjernadke narod.e,a njemadko stanovni5tvo nije privezala uza se. Pred njemadkorn opasno56u narodi s,einstinktivno priblizavaju. Tako nastaje i politika Rijedke rezolucije. Hrvati Zele, da MadZarska postepeno postigne svoju d'rZavnu samostalnost, nastavlja Biankini, koja ie biti bedre,mprotiv Njenaadke i za Madi,are i za Hrvate. Uvjet trajnog hrvatsko-mad1,arskog sporazuma jest sjedinjernje Dalmacije i Hrvatske i sanacija ad,rninistratirrno-politidkih prilika u Hrvatskoj. TeZnja za uskladivanjem hirst'orijskog drZavnog prava MadZarske i Hrvatske s mod.ernim demokratskim shvaianj em nije antidinastidka, nego,pravedrra bo,rba korisna za Mornarhiju. Biankini ZeIi preunedenje Monarhije u federalnu austrijsku, hrvatsk,o-madZarsku i - po rnoguinosti - slovensku grupu, povezanu personalnom unijom. Biankini konstatira dranjemadki kapital prodire na Balk;ur na radun Austrije i Italije i prireduje Njemadkoj siguran put u Aziju. Austrijska diplomacija bi morala znati, kate Biankini, da je proSl,o vrijeme kad su baikanski narodi bili samo predmet izrabljivanja. Balkanski narodri imaju pravo na ekonomsku i politidku organizaciju, kao i na oslobodenje od sredrnjevjekov* nog tutorstva velikih sila. Biankini osuduje ulogu Monarhije u sprsdavanju srpsko-bugarskog saveza,kao i stav austrijske diplomacije u 8'?Arhiv TrumbiC sv. 13, Biankini M 420 I Ciigrija Trumbiiu, Dubrovnik Cingriji, Split, 5. VI. i 15. VII. 1906. os Delegationtld,
Trumbiiu, Bed, 26. V. i 1. VI. 1906. 2, VL i906. Arhiv Cingrija, TrumbiC
BoRBA zA vldsT -
Iob
,,t'opovskoj aferi", u kojoj se ona pona$ala kao agent skodine tvornice'6a Balkanski su narodi susjedi, a ne vazali Monarhije! ,,Sva nasa uru;tarnja-i vanjska poritika usred,otoduje se u mrznju pr,oti sravenima, napose pako proti Hrvatima", twdi Biankini i izjavrjuje, da ne moZe pomagati takvu vanjsku politiku.Gb Nekoiiko dana kasnije govori G. Tuskan u plenumu ugarske delegacije u istom smislu i tonu. I on ustaje protlv ,,Drangi,,. Austrija Zeli dra nadroknadi svoje gubitke u Italiji i Njematkq n! Barkanu, a time pos,taje pornagad ,,Dranga,,. Balkan pripadra uilansxim rulro_ dima, izjavljuje Tuskan i osuduje ministarstvo vanjskih posrova, koje ne postuje suverenitet srpskog naroda, kao sto se vidielo prilikom srpsko-bugarskog saveza. Ton, kojim ministar govori o SrUili, ,ru,r_ godtno dira srpski i hrvatski narod. u Monarhiji. viirrirt"r vanjsrrih poslova ne mari ni za Hrvate, koji su d.obri, sarno kad treba raditi za Gross Oestemei.ch.Ali Hrvati vi5e ne vjeruju obeianjima!66 U ugar_ skoj delegaciji govore protiv sruZbene politike joi i v. Nikolii, koji iznosi tuZbe pnctiv vojne uprave zbog nep,ostovanja hrvatske autonomije, i G. Krasojevii, koji prikazuje crnu sliku ,L"rj" u Bosni i Hercegovini.6' Utisak spomeru-rtih govora pojadan je i tim,e, Sto svi predstavnici Hrvatske i Darmacije govore djeromidno hrvatski. Ne zaduduje Sto se poslije toga prida, kako je kralj namjerno ignorirao hrvatske delegate kodr svedanog rmdka.6dI pored sa svih strana Delegacije veiinom grasova votiraju budZet ""prar;, ministarstvu vanjskih poslova. Ali polozaj Goruchowskoga temerjito je poljuljan. pod pritiskom MadZara i Franje Ferd-inanda on 6e ujesen drati ostavku. 4. Oko imenouanja ulade Nova vlada za Hrvatsku i Slavoniju, koja je, kako, smo vidrjeli, predloZena jos podetkom ripnja, imenovana je tek nakon teskih borbi 25. srpnja 1g06. osnovni razrozi teSkoia oko isposrovanja kraljeve sankcije leze u nepovjerenju madzarske vrade i kralja po"* Hrvatua Srpski poslanik u Bedu D. Simii smatra, da je Goluchowsky bio po carevoj Zelji nepopusujiv u zahtjevu, da srbija mora kupovati skodine topove, Jer su mnogi nadvojvode dio,nidari te tvornice. DASIP pO, sv. 1g0?, pov. ?8. uu Delegation,2. Sjed. 21. VI. 1906. uu Pokret 146127.Vr., H*tatsko prauo 3LB4I2B.vI. 1906. List napada Tuskarl4 jer je.toboZe govorio za Srbiju, a ne za llrwatsku. o7 Pokret L47t2g. vr., L4gr2.vII. 1906. D o r cre v i c, n. d. Nikoric se svojim govorom ne zamjerava bedkim krugovima, s kojima ima aorre ve; nj;gove su izjave uperene protiv ratnog ministia pittreicha, kojeg prijestolonasljednik Zeli maknuti. velikoaustrijska stampa stovise trvati witotiia. Gross oestefteich 30/30. vII., 31/6. VIII. 1906. o' sKz R 649rb ostaVstina Mazzura, Nikoric Mazzurr, Bed, 21. vr. 1906. R 4612 Grlovii: Dnevnik, 1906/II, 26. VI., 27. VL, g0. VI.
106
-
MTR'ANA GF.OSS
sko-srpskoj koaliciji, a narodito nakon istupa hrvatsko-srpskih delegata protiv vanjske politike Goluchowskog, kao i u veleizdajnidkim intrigama velikoaustrijskih krugova, frankovaca i madZarona, koje nalaze plodno tlo po'godom ponqvnog pogor5anja odnosa izmedu Austro-Ugarske i Srbije. U svo,m pisrnu odr 9. VII. Khuen-Hedervary javlja Toma3iiu dn je madZarska vlada uvidt'ela svoju golemu pogre5ku Sto je dopustila da dode do sada5njegpolitidkog poloZaja, pa je zato zaustavila imenovanje odrjelnih predstojnika. To ne z;tati, draie se madZarska vlada odmah watiti na stari, t.j, mad1aronski pravac, napominje Khuen, ali je uvjeren, da ie do toga uskoro doii. Stoga srnatra, dLatreba drZati na okupu madZarone i pokazati svakom prilikom, da Narodrna stranka ipak jo5 postoji i deka das, kad ie ponormo ravnati sudbinom zemlje! Hrvatrska je slaba todka politike MadZaraske koalicije, misli Khuen, koji se nada, da hrwatska vlada ne ie biti imenovana. Kad se to ipak dogodilo, vrlo je razodaran i napada Wekerleovu kolebljivost.oe Svima u Hrvatskoj poznata je doga Wekerleova u neimenovanju hrvatske vlade. Ogordenje se okreie i protiv MadZarske koalicije, narodito nakon afere s instalacijom novog rijedkog guvernera, koji je govorio o Rijeci kao sastavnom drijelu MadZarske, potpuno ignorirajuii hrvatski element.T0Pogor5ani su i odnosi izrnedu kralja i koSutovaca. Kralj jednom odrbija da primi Kossutha, U parlamentu koSutovci su u veiini, ali u vladi nemaju- prernod. Stoga P. Cingrija misli dranezaviSnjaci nisu krivi za neimenovanje v1ade,jer je njima potrebna pomod Hrvata, nego Wekqrle. Ko5utovci ne mogu natjerati ni njega ni Bed, da najzad imenuje vladu.?1 U toj situaciji S. Zagorac, predstavnik Hrvatske stranke prava, dnje o5tru izjavu Maggarorszdgu lMaflarorsagul, koja se ne moZe uklopiti u Supilovu politiku otupljivanja svih uglova. Supilo Zivi u stalnom strahu, da bi takve izjave mogle poru5iti primirje s MadZarima, koje je on te5kom mukom izborio iza kulisa. Narod u Hrvatskoj te5ko je pristao na sporazum s MadZarima, dtok je hrvatsko-srpsku vezu lak5e prihvatio, izjavljuje Zagorac. Koalicija se ne boji toliko Austrije, kaZe on, u kojoj i:ivL B/S Slavena nego strahuje od Njemadke. Ako ne dode do sporazuma s Madzarima, Hrvatska stranka prava ipak ne ie podupirati Austriju protiv MadZarske.T2S maddarske strane 8,. Hegedris [Hegedi5], predstarmik Drustva industrijalaca, trali dra Hrvatska izdrlava madZarske pudke un SKZ R 6294b OstavStina TomaSiC, Khuen Toma3idu !I6derv6r, g. VIL, 22. Yfi.; Durkovii-Toma5iiu, Budimpe5ta, 22. VII. 1906. "o Obzor L7tl29. VI., L7Blg. Vfi. pester Llogd A. 26. VI. 1906. "' DASIP PO sv. 311906,pov. 10?2. Arhiv Trumbii, Cingrija Trumbiiu, Dubrovnik, 20. VII. 1906. 72 Obzor 183i13. VIII. 1906. Arhiv eingrija, Supilo Cingriji, Rijeka, 14. VIII. 1906.
5k
ST
o(
ht
m o( in ol
kr sI tr'
Ij I.l A,
p n p II
n p z p
+,
n n c jr p z E
r z
l-
r
BORBA ZA VLAST -
rle(im
\uda tila nelda
lati tka lje! €h,
rak b.90 II-
to-
lotd
ca. su Loi oi
dk larja lle za I3,
ta iiv ik (e
10?
Skole, dok jedan poslanik zahtijeva, da se madZarski jezik uvede u srednje Skole u" Hrvatskoj kao obligatni prednaet.?s MadZarski parlament prima ugarsko-hrvatsku financijsku nago,dbu,koju su kraljevinski odbo,ri dowsili jo5 1904.,kad ju je primio hrvatski sabor. Zbog krize u MadZarskoj madZarski je parlament prima tek sada. Izvjestitelj spominje tuZbe hrvatskog kraljevinskog odbora nanodito zbog toga, Sto su Hrvatskoj uradunatt izdaci za investicije u MadZarskoj, od kojih, priznaje izvjestitelj, nije za Hrvatsku potrosen ni jedan filir! Hrvatska ie ubuduie otplaiivati samc one zajmove, koje ie i ona koristiti. obeiaje izvjestitelj, ali zajmove, koji su sklopljeni u pro,Slosti,rnora i dalje otplaiivati!?n Na madrZarskoj i hrvatskoj strani postoji pomirljivo raspoloZenje, pi5e Obzar, ,,a1iveiih rezultata dosada uz najbolju volju ne vidimo.,,?5 Intrige protiv imenovanja vlade mogu se uoditi i u spisima kraljeve kabinetske kancelarije. Tako je Mi1an Rojc prijavrjen zbog nekih prekrsaja za wijeme svoje advokatske prakse, pa je stvoren d,obar povodt za dalje otezanje s imenovanj"m.tu Drugog odrjelnogpred.stojnika, Nikolu Badraja,oputuZuje J. Frank radi veleizdaje, ier je kao predsjednik pjevadkog dru5tva odjek bio u Beogradtuzajedrnos ostalim hrvatskim pjevadkim dru5tvima.?? Sad Franjo Josip s velikim nepovjerenjem prima svaki akt iz Hrvatske, Bto se moZe djelomidno pripisati utjecaju wekerlea i hrvatskog ministra Josipoviia. Saborski zakljudak od 14. v. 1906. o obustavi tiskovnih parnica iz 1908.Josipovii popraiuje s dopis,omu kojem naziva sp,omenutizakljudak protnzakonitim. on ie zajedno s banom stititi pravosude od nepozvanog mijesanja sabora, a prije svega prerogative kralja. Josipovii na'taj nadin upozorava kralja da se hrvatski sabor upliie u njegovo iskljudivo pravo pomilovanja i obustave kaznenih progona.?8Franjo Josip je sumnjidav prema svakom zakonskom prijedlogu, koji mu dolazi na predsankciju. u odekivanju, da ie se hrvatski sabor sastati nakon zasjed"anjaDelegacija, kako je zakljudeno u paktu Koalicije i bana Pejadeviia, Koalicija jo5 prije imenovanja vlade zahtijeva pr.ed,sankcije zakonske osnove o sluZbenoj duZnosti i drisciplinskojodgovornosti pravosu'dnih dinovnika (ovim se zakonom ZeIi sprijediti pritisak reZima na sudove, uobidajen za Khuenova reZima) i zakonske qsnove o ukidanju Khuenova zakona o Stampi, dronesenog za vrijeme Narodnog pokreta 1903. Objema osnovama Franjo Josip daje predsankciju tek '3 Obzor 183/13. VIL,
1906.
"u HHSA KA, Vortriige 190612084. ?" HS II/I 36. sjed., 80. I. 190?. Supilov govor. I. Horva 78 HHSA KA Vortriige LgO6lLE44.
t,
Tpzoeuu,crcu anaclluK Lb2llg. VII. oG I 26. sjed., 12. VII. L906.Obzor 183/13,VII. 1906. "n " O b z o r , 1 8 3 / 1 3 .V I I . 1 9 0 6 .
Supilo, 18617.
108
-
MIRJANA GRosS
nakon usmenog izvjeStaja, koji je sam izridito zahtijevao. Kralj se, kako ierno kasnije vidjeti, boji dono5enja drernokratskihzakona, jer mu je - dini se - cijela Koalicija prikazana kao grupa krajnjih radikala.?e Hruatska konstatira, dta,se kod zatezanja s imenovanjem ne radi toliko o predrloZenimlidnostima koliko o dinjenici, da po prvi put saborski poslanici predlaZu svoje pouzdanike. Radri se dakle o parlamentarnom principu, t.j. o nadelu prema kojem svaka vlada treba da uZiva povjerenje parlamenta, Sto ne rnora biti u Habsbur5koj monarhiji, gdtjeje dinastija najjadi faktor. Prihvadanje tog nadela izazvalo bi ozbiljne posljedice, zakljuduje Hruatska.so Oko Franje Josipa stalno se pletu intrige protiv Koalicije, koja mu je prikazana kao veleizdajnidka skupina. Ban Pejadevii ga mora umirivati i uvjeravati, da Koalicija ne teLi za razbijanjem Monarhije!31 Veleizdajnidke optuZbe povezane su s objavom carinskog rata Srbiji. Nakon rjeienja krize povodom srpsko-bugarskog carinskog saveza vodeni su pregovori da se trgovirrski provizorij izrnedu AustroUgarske i Srbije pretvori u sporazum. Medutim, pregovori se razbijaju, i austrijski poslanik u Beogradu Czikann [Cikan] obavje5tava srpsku vladu 6. VII. 1906., da se prekida trgovadki pr,ovizorij. Granice Monarhije su zatvorene za stoku iz Srbije.s2 Tri dana poslije objave cari,nskog rata, t.j. 9. VII. Frankovo Hruatsko prqDo donosi dlanak, u kojem tvrdi, da su jedno,m banketu u Bedu kod srpskog poslaifka Vujiia prisustvovali i neki dlanovi Delegacija iz Hrvatske. Tom su prilikom prema Hruatskorn prauu izgovorene zdravice u dast kralja Petra kao jugoslavenskog kralja, dok Franjo Josip nije bio ni spomenut. U svojim dlancima Hruatsko pra,DoZigo5e veleizdajnidku Koaliciju i tvrdi izmedu ,ostalog,da je Krasojeviiu u Beogradu sastavljen memorandum o Bosni i Hercegovini.8sM. Vuji6 odmah demantira tvrdnju Hruatskog praua. Dio bedke Stampe smatra dra se radi o Pa5iievoj spletki, da makne svog opasnog potitidkog protivnika s poloZaja bedkog poslanika!84 Predsjednik hrvatskog sabora B. Medakovii izjavljuje da se neirnenovanje vlade ime pripisati spletkama Khuena-H6derv6ryja i njegovih prista5a kod kralja, koje pomaZu i frankovci. Khuen odbija Medakovidevu izjavu kao klevetu, na 5to mu ovaj odgovara da ostaje ?'oHHSA KA Vortrdge 1906/1955,1956. Vidi str. 15?/8. 8o Hrue,tska 34/13.VII: 1906. "' Obzor 199/29.VII. 1906. "' DASIP PO sv. 411906,pov. 111. Tpzoeuwcxu zlre.c',tuK139/2?. VI. 1906, Eopoeuh, n. d, 83 Hruatsko prauo 37921g.VII., 3195/12. VII., 3209128.VII. 1906. EaNelte Frei,e Presse 15043/10. YtI., Pokret 1?4/31. VII. 1906. HHSA MA PA Serbien IX sv. 54/1906, 81 C. - f,Io,,tuyurcaBB7/3.VIL, BgB/14.VII., 899/15. Vil, s04120.VII. 1906. E o r cl e v i i, n. d.
kr u T s vi
IT
s\ \ di
A n I.
r(
gl
dr
1 t( n (t
t
d S b
V
z n
t' n
p t
1 n
c \i
rv
v
E
z
BORBAzA vLAsT -
I Se'
,, jer t raradi t sarrlareba movalo koja 10ra
rhirata satrozbiavd
iralije tosi poike. iast ni :ku saleSE
ka te;^ ija tje
kod shvaianja, koje drijeli sva javnost, pa poziva Khuena" neka dode u hrvatski sabor, jer je virilist, i neka se tu opravda. u meduvrernenu wekerle ponovno wsi pritisak na Koaliciju, da pristane na fuziju s madZaronima.ssNa Zestoke napade Koalicije Hruatsko prauo odgovara, da ne snosi ono odgovornost za neimenovanje vlade, jer krivce treba traZiti medu predstavnicima Hrvatske u Delegacijama, koji su
Povodom Medakoviieve izjave o suracl'nji frankovaca i madZarona protiv imenovanja hrvatske vlade klub Frankove stranke odgovara, da mu das,t,ne dopuita sn-rradivatis predsjedrnikom sabora Medakovi6em i draie u tom pogledu odredriti svoj buduii postupak. Koalicija se sada nalazi pred novom poteskoiom. Kao Bto smo vei istakti, tek su frankovci omoguiili rad sabora u maju 1906., jer Koalicija nema veiinu. sada je odito, da oni namjeravaju koristiti Medrakoviievu izjavu protiv frankovaca da bi - ukoliko im to budie odgovaralo - sprijedili rad sabora.8? Debate o Bosni i Hercegovini u Delegacijama i odrnosAustro-
zavi5njaka navodno usli poslanici Supilo, Bardii, pribiievii, Banjanin, zatim rijedki industrijalac M. Gorjup i drugi. Josipovii nadalje tvrdi, da se supilo stalno sastaje s beogradskim politidarima i da nagovara Kossutha i Polonyija, da se u Bedu zalozeza interese srbije povodom trgovinskih pregovora. vjerojatno je dra supilo stvarno razgovara s nezavi5njacima o tom pitanju.8s 8u obzor 787/17. vrr., pokret 16612r. vil. pester Ltoad, L6r.16. vIL, A. 163/18. VII., A. 164/19. VII., A. 165/20. VII. 1906. SKZ R 62g4b OstavStina To_ nrasii, Khuen Tomasiiu, H6derv6r, 22. vfi. 1906. Arhiv eingrija, supilo eingriji, Rijeka, 24. IX. 1906. "' Hroatsko prauo Bl97ll4. vrl., BrgglLT. yrr., Agramer Tagbratt, L6BIB. 1906. E7Hruatsko pratso 3203121.vII., obzor L94124. vrr., 195/25. vII. 1906. Vidi str. L32, L34. "" Josipovii upozorava Hcirmanna, da osiguravajuie drustvo ,,phcinix,, pro5iruje svoju zagrebadku agenciju i na BiH. sef agencije je F. potodnjak. Hcirmann smjesta upuiuje organe vlasti da nadziru potodnjaka. ANRBiH ZVBIJ, pr. 688, 2191 I. 8, 2406, Z7LO"B2ZL 18/1906. vrl.
)6,
A 5.
109
110
-
MIRJANAGRoss
Reagirajuii na optuZbe, Supilo pi5e da se veleizdaja sastoji u i po' t'orne, ,,sto i mi hodemo da Zivimo Zivotom dostojnim svjestnoga predvise budemo da Zelimo, nosnoganaroda. Sastoji se r1 tom, sto ne za met izrabljivanja, vei hoiemo da se u prijateljskom savezu borimo da slobodu,,.8ePovodom sumnjidenja sa strane MadrZarskekoalicije, Hrwatsko-srpska koalicija slijedi,,panslavistidke", antimadZarske teZnje, Supilo izjavtjuje u Obzoru da je optuZba, prema kojoj u ve6ini nehrvatskog sabora postoji struja s jugoslavenskim aspiracijama vodi da ZeIi ne o.norr"n", a potjede od Khuenove garde! Koalicija Dobra bedku politiku pod trobojnicom, kao sto se to radilo dosada' hrvatska politika nije protirrna drobroj madZarskoj politici' kaZe Supilo u nastojanju, da spasi suradnju s MadrZarskomkoalicijom, koja je urdrmana krizorn oko imenovanja vlade. Obzor konstatira, da potprotivi pisu;e Supilovu izjavu, da se vaijana hrvatska politika ne prone madZarskoj, a1i s tom rezervom, ako se ni madrZarskapolitika Kogod tivi hrvatskoi, I Obzor ustaje protiv bajke o ,,panslavizml)"' Monarda ZeIi k,ogod jedran narod, kaZe; da su Hrvati i Srbi bra6a i hiju, koja je veiim dijelom slavenska pribliZi slavenstvu i sprijatelji ozbiljno , g"tkarro*, progla5ava se veleizdajnikom, pi5e Obzor' Nitko ne propovijeda ,,jugoslavenskocarstvo", ali postoji opie nezadovoljstvopotitit.omMonarhijepremaJugoslavenima.Takosebrane,,velejugoslavenske ideje' izdiaiirici,, od napada Beda i Pe5te, koji strepe od sanjaju o ipak Nesumnjivo je draneki prista5e novog kursa "jugoslakovenskom carstvu", ptii" svega Supilo, kako se vidi iz njegove " respondencije.eo Postojeuzbuderrjesneimenovanjemvladedostiglovrhunac,sasta.juseWbkerle,Pejadevii,supilo,Medakovi6iDrohobecky'anat on toga Franjo Josip najzad potpisuje imenovanje 25' VII'91 nezaOlak5anje koje se nakon toga osjeia ne moZe prikriti opie nestoje pred Koalicijom d,ovoljstvo i nesigurnost, jer svi znaiu da Mapo'pustanje premostive poteskode. Javnost optuZuje Koaliciju za jedan mudni dzarima. Supilo je.zadnvoljan, jer je jo5 jedrnom izvr5io ali zadatak. Novi odjelni predstojnici su marljivi, piSe on eingriji' za'dovone i rezultata odiglednih njihov rad ne moze odl'nah donijeti novo Ijava nervoznu zagrebadku javnost, koja bi svaki dtan htjela Prodrogadaje. d.rdo.n, Dalmacija je s velikom napetosdu pratila ove "" Nor.ri list l90ll2. VII. 1906. no Ob2or'Lg6l26- YII., lg7l27. VII', 199/29' VII' 1906' n'HHSAKAVortrdgeL906l20B4,2085'ANRHHMB,VIII-1906/171-2' 1?2-2.SupiloseunajteZojsituacijiopetobratioTrumbiiu,blinionnije 15' 1 16' VII' 1906 mogao pomoii. Arhiv Cingrija, Trumbid eingriji, Split' (Trumbiievornzdbunorhpisnrojedatiranog.trg0s),ArhivTrurnbidM.41B. Telbgrami. , n, obzor 196/26 vII. 1906. Arhiv Cingrija, Supilo eingriji, Rijeka, 14. VIII. 1906.
da nc nj pc 5t je bi m n€ pi R
BORBAzA vrAST _
111
u )0.
dza da ;eini L€-
rdd rra
rja
)tVi 0ld
lji 10 J-
eac1t-
tl-
1i Ii F ro
2, e rA
B. o" Hroatska kruna IEllLB. VII., Narod,ni list 59/23.Vrr., 66/16 VIrI., Cr_ uena Hruatska BI/2. VIII., 84/25. VIIL 1906. SKZ R 6491 Ostav5tina Mazzura, V, Mitii Mazzuti, Split 22. X. 190b.
C. Vladavina hrvatsko-srpskekoaliciie BEE, PESTA I NOVI KURS UJESEN1906. T"
Kraj primirja s Tatijanimo
Ljeti 1906. F. Kossuth daje nekoliko izjava, u kojima konstatira, da ie se postulati Rijedke rezorucije postepeno oZivotvoriti i da ie se madzarski i hrvatski odbor sastati na preg,ovore, koji su vei tako desto odgadani. Kossuth Zeri ustavne reforme u Hrvatskoj, kao i sjedinjenje s Da]macijom.l on ZeIi da pokaZeinteres i za pitanje hrvatskog jezika na Zeljeznicama i oilreduje, da se madZarskim dinorrnicima po_ visi plada, ako naude hrvatski. ova diskriminacija hrvatskih i srpskih dinovnika, kojima se o1a6ane povisuje, i to jos pod firrnom izrazenja u susret hrvatskim Zeljama, izaziva ogordenje u Hrvatskoj. u isto se vrijeme Hrvatsko-srpska koalicija bezuspjesno bori, da niakne s porolaja h'vatskog ministra Jorsipoviia, svog ogorienog protivnika.2 Ne zaduduje da se supilo L,arieingriji na rrerike poteskoie u pe,sti. Napetost izmedu Hrvatsko-srpske i MadrZarske koalicije pojadava se drogadajima povodom svesokorskog sreta i gospodarst e iztozne u zagrebu podetkom mjna. Zagrebadkom svesoJ
174
-
MTRJANAGRoss
Odjek je ovih dogadaja u Bedu toliko teZi, Sto su nekoliko dana prije odrZane i druge jugosiavenske manifestacije, i to u Beogradu i sofiji. Na uditeljskom kongresu u Beogradu hrvatski uditelj D. Trstenjak govori o jedinstvu svih juZnih Slavena, napose Srba i Hrvata, i upozorava na opasnost od ,,Dranga". Na Kalemegdranuje odrZana jugoslavenska slava u dast delegacija za kongres knjiZevnika, omradine i jugoslavensku likovnu izloLbu u Sofiji. Od Hrvata sudjeluju knjiZevnik Ljubo Babii-Dalski, poslanik Napredne stranke, i akademsko pjevadko druStvo ,,Mladost". Klofad i Hribar prisutni su i ovdje. Kalemegdranje okiien parolama kao Sto je ova: ,,Srbi i Hrvati su jedan naro'd s dva ir'^lena"a,a Jugoslavenski omladinski kongres u sofiji ostro istupa protiv Austro-ugarske, a za ostvarenje balkanske konfederacije. Predstarrnici hrvatskih i slovenskih studenata ograduju se od diskusije o balkanskoj konfederaciji, da ne budu pri p,owatku optuZeni zbog veleizdaje.5 Krsiansko-socijalni organ Reicrtspostko,mentira kongres jugoslavenskih knjiZevnika, na kojem sudrjeluju Dalski i Haramba5ii, osudujuii ih za bratimljenje sa Srbima, t.j. nacijom, s kojom Monarhija vodi carinski rat! Poito su obojica poritidari i nastupaju kao predstavnici hrvatske sluZbene politike, Reichspost upozorava, da njihovo drZanje ne sluZi jadanju te politike u Monarhiji.o Dalmatinski demokrati, koji nakon sleta u zagrebu odraze u Beogradr, Salju Slobodi odu5evljene dopise, u kojima izmedu ostalog kaZu: ,,Beograd podinje sadra da bude ono, Sto u Jugo.slavenstvu treba da bude: ognji5te, s kojega vrcaju iskre na sve strane...,, Srbi se driZu nad svoje ,,Sumadinstvo" i posveiuju sve viSe paZnje cijelom slavenskom jugu, pi5u demokrati iz Beograda.? Slovenska i srpska Stampa s odu5evljenjem pi5e o zagrebadkom sletu.8 Dakako da je svesokolski slet morao izazvati ostru reakciju Beda i Pe5te, gdje se boje ,,panslavizma", i otelati borbu za realizaciju politike novog kursa. zatto se supilo Zali rru.mbiiu na zagrebadke ,,parade" i ,,babana1ije"sa ,,slavenskomsolidrarnoBiu,,.,,....togasvega nije nam sada (p. Supilo) bilo potreba, drok j,od nemamo niti jednoga zakona primljena." supilo kori zagrebadke politidare, da ne rade drugo nego teBke politidke grije5ke.e ' HHSA MA pA Serbien IX sv. 54/L906, 9? C[B, t37, L}2:IB, 104 E/IB. HHSA MA IB t906lL799l4.Obzor 228129,VIII., 232/2. r)r'. 1906. Slavenska manifestacija u Zagrebu Stetna je i za propagandu velikoaustrijskih krugova. zalo Gross oesterrei,ch mora braniti Hrvate i isticati da sokolski slet nije antidinastidan. Gross Oestemeich, Bb/3. IX., B?/1?. IX. 1906. ' Obzor, 231/1. IX. 1906. a Reichspost, 199/1. IX. 1906. 7 sloboda, 52/7. rX., 53/12. IX., 54/15. IX. 1906. 8 Tpzoeuu,cKu z^ac*u\ LB6l24. VIII., Ilo.nurutca, g}g/24. yIlI. Ed,inost, 24013t. vtlr., 24414. IX., 24616. IX. 1906. ' Arhiv Trumbii, Supilo Trumbiiu, Rijeka, 1g. IX. 1906.
dal Da Ze str me Sp
lijr da ko, na sv( AI: iaj Su spl pr( tiv dn od rij tiv ko rai vu ,T tin Ur,
C,a lja
U:
pON
Hr
no1
is,
usI br.
VLADAVINA
HRVATSKO-SRPSKE KOALTCTJE-
115
Bed odmah odgovara na svesokolski siet u Zagrebu. pri powatku da-lmatinskih sokola iz zagreba - a s njima su i cesi, koji posjeiuju Dalmaciju, Bosnu i Hercegovinu i crnu Goru - dolazi na Rijeci do Zestokog sukoba iznaedu Hrvata s jedne, a Tarijana i MadZara s dnuge strane. r u zadnt izbijaju neredi izmedu Talijana i Hrvata, praieni manjim protestnim demonstracijama u sibeniku, Dubrorrniku i Splitu.lo Dva velika postulata novog kursa - suradnja s MadZarima i ralijanima - ovim su dogadajima tesko ugroZena. S.upilo moli rrumbiia, -da dalmatinski sokoli posalju izjavu u pestu, da je twdrrja, prema kojoj su oni vikali p'otiv MadZara, raLna.,,Meni se dini da prelazimo najkritidniji mornent, a Sto je najglavnije ne znamo sigurno tko je sve u Budrimpesti bio srudionik, a tko (p. supilo) ie ostao neutralan. Ali da je gore sudionika nema sumnje." Hrvatski poiitidari ne shvaiaju, ,,da nas je neka tajna sila ba5 natjerala na riedki noy'f, kai.e supilo. on ima svu silu dokaza, da je rijedka policija znala, sto se sprema, a sabrao je i drokaze ,,kupljene i organizirane autonol-na5ke provokacije", dok rijedka policija samo traZi najsitiiije irodatke protiv Hrvata i hapsi ih. supilo se bezuspjesno obra6a wekerleu i Andr6ssyju' Na supilov prijedrog Hrvatsko-srpska koalicija zahtijeva od madZarske vlade, da oduzme pristranoj riiedkoj policiji istragu nadr rijedkim drogaelajimai preda je jedno,rn drzavnom funkcioneru. u pre tivnom sludaju Koalicija ,,povladi od toga sve posrjedrice naprama koalicijonoj ugarskoj vladi, ostajui i nadarje vru.6im faktorom sporazurna Hrvata i Madzara." Povodom tog ultimatuma, koji moZe povuti za sobom neposredni slom novog kursa, supilo pise Trumbiiu: ,,Ti mene pozna5, jesam ja nagal i dosta vatren, ali u teZkim mo nentima upotrebljujem s\ru snagu, da zagospodujem nad, samim sobom. uvjeren sam, db se ovo moralo udiniti" (p. supilo). MadZarska vlada ne prihvaia ove prijedloge. Iz Peste dolaze sarno uvjeravanja i obeianja. supilo ne ostaje dosljedan i ne povladi konsekvence. Zadovoljava se dinjenicom, de gu u Pesti spremni da ublaZe cijelu stvar.lr u rezoluciona5kim se krugovima tvrdi, da su i u ministarstrru vanjskih poslova znali unaprijed za nemire na Rijeci i u zadtra.Izwsni oclbor Hrvatsko-srpske koalicije daje izjavu, da smatra te nemire prornisljenom akcijom s one strane, koja nastoji ometati novi pravac hrvatske i srpske politike.lz
'o AVA MI prds. tg06l7g4L, 7948, 8249, 8486. DA Zadar DN.p LgO6/4562. Narodni list, 7216.IX., ?3/6. tx., z+1t3. Ix., 76120.IX. 1906. " Arhiv Trumbii, M 418, Supilo Trumbiiu, Rijeka, lJ. IX. i 2g. IX. 1906. usporedi i DrZavni arhiv Rijeka, Rijedki gubernij, prezid,ialni spisi sv. 89i1906. br. 254. I hrvatska vlada intervenira ANRH pZV Lg06tZB6Z. D ANR BiH ZVBH L9o6l2g7} rB. Obzor, 238/8. IX. 1906. 8.
116
-
MIRJANAGRoss
MadZarska Stampa, protivna Nezavisnoj stranci, obara se na Hrvate, koji su se ,,uzo ijestili" zbog ,,izdajnidke" slavenofilske politike madZarske vlade. Rijedka rezolucija je pakt Stetan za rnadi,arsku drZavu i za nju treba da odrgovarajuKossuth, Polonyi i Apponyi. Dotada je MadZarska koalicija barem pred javno!6u zauzirnala blagonaklon stav prema Rijedkoj rezoluciji. Sadraje desavuira, natjerana pritiskom madZarskih Sovinista. Rijedka rezolucija nije pakt, izjavljuje Madlarska koalicija, nego samo jednostrani izraz hrvatskih i dtalmatinskih Zelja, koji uopie ne obavezuje MadZarsku koaliciju.l3 MadZari na taj nadin up,ozoravaju i Bed i Hrvatsko-srpsku koaliciju, da ne namjeravaju bezuvjetno pomagati novi kurs. Njihov je din pone5to ublaZen time, Sto nezavi5njadka Stampa pi5e razrnjerno umjereno o rijedkim dogodajima i podvladi ,,nepomuiene" dobre odn,ose s Hrvatsko-srpskom koalicijom.la Na novi politidki poloZaj Supilo reagira izjavom, da Rijedka rezolucija stvarno nije pakt, ali se nada, da ie MadZari usprkos tome pomagati novi kurs, jer Hrvatska svoju poveianu snagu ne ie upotrebiti protiv MadZarske, nego za nju.tt Supilova Zelja da se odrZe dobri odnosi s MaCrZarima,pa makar uz ve(e Lrtve, temelji se na njegovu uvjerenju, da bi protumadZarski stav, koji Zele neki dlanovi Hrvatsko-srpske koalicije, doveo Hrvatsku ,,do podpune i.zolaczje(p. Supilo), ergo u SakeAustrije, koja nas kroz Franka i Kr5njavoga, te generale va5e i na\e amo (p. Supilo) upravo izazivlje u ovu stupicu, da nas poklopi i preko nas zaja5e na Ba-1kan".16 Sukobi Hrvata i Talijana na Rijeci i u Zadru prouzr,okuju konadni slom drugog dijela protubedkog saveza novog ku.rsa - jugostavensko-talijanskog primirja i predstavljaju vaZan rnomenat u zaoStravanju austro-talijanskih odrnosaposlije konferencije u Algecirasu, na kojoj je talijanska vlada aktivno pomagala francusku diplomaciju protiv njemadkih interesa, dok je jedino austrijska vladra stala na stranu potpuno izolirane Njemaike. Ova situacija imala je posljedicd za meduso,bru.rkonkurenciju Austrije i Italije na Balkanu. Prema infor"macijama srpskog p,oslanika u Rimu, M. Milovanoviia, prije AIgecirasa se radunalo s time, da ie Njemadka u interesu odrZanja Trojnog saveza posredovati u nesuglasicama izmedu Italije i Austro-Ugarske na Balkanu. Sada, medutim, Njemadka u sukobu sa svirn kolonijalnim silama treba Austriju, koju moZe nagradriti samo na Balkanu na Stetu talijanskih imperijalistidkih prohtjeva. Stoga talijanski diplornati, koji radunaju s oruZanim sukobom, izra1avaju svoje simpatije za Srbiju.l? U Italiji upravo poslije Algecirasa jada teren za prihva6anje politike Ls Pester Lloyd,, 2LSl7. IX. 1906. Obzor,23Bl8. IX. 1906. 'n Obzor, 23717.IX., 23BlB. IX. 1906. 'u Obzor, 265/7. X. 1906. 10Arhiv eingrija, Supilo Cingriji, Rijeka, 24. IX. 1906. 1" DASIP PQ sv. 1/1906,pov. ?15.
je n( aI
Is
St
dr st dr dc in nj n( ra m n€ ja nt
lij m
tr
SU
ol ci sl
M sP
t,i Le lijr se da na 14 sJ
gri Sn mi lij: dlr
VLADAVINA HRVATSKO-SRPSKEKOAITCTJE_
l-
rr1
tld
': I
llt
n ie o I,
u o c
t,
u z 6
1
ll7
novog kursa. Pojavljuju se u tom duhu brosure, odrkojih peJlegrinijeva verso ra guerra? ima vaZnu ulogu u odrazu rijedkih i zadarskih nemira u talijanskoj javnosti, koja prihvaia samo protuaustrijsku, ali ne i prohrvatsku stranu knjige.18 uzbudena nategnutim dopisima korespondenata iz Dalmacije i rstre talijanskoj Btampi, talijanska jawrost Zestoko reagira. Iredentistidka drustva pojadavaju svoju djelatnost. NiZu se dremonstracije, dolazi dak drointerpelacije u parlamentu. Manifestacije nose antiaustrijski i antijugoslavenski karakter. Talijanska vlada drcdusenastoji da sprijedi dernonstracije, jer joj je mir u Trojnom savezu potreban, dok se Italija ne naonrZa, a1i je sam ministar-predsjednik rittoni vrto impresioniran tim dogodajima, koji neminovno dovode do zaostrenja odnosa, pogotovu ito dva mjeseca kasnije Sef austrijskog ge_ neral5taba pcrstajeconrad von Hotzendorf, diji cete.um censeopostaje ratni obradun s ltalijom. protutalijanski stav Franje Ferdinancra tumadi njegov povjerenik L. chlumecky u knjizi. koja izrazi uskoro nakon rijedkih dogodaja.lsaI u austrijskom parramentu podnosi talijanski poslanik Pitacco interpetaciju radi ,,nasilja,, ilrvata, a posla_ nik Hrvatske stranke v. Ivdevid ustaje protiv pitacca i kampanje talijanske Stampe, koja kalja ,,dast hrvatskog narodra,,.Na kraju se ministar vanjskih poslova Goluchowsky jos i ispridava talijanskom poslaniku zbog neznatne Stete koja je nastala izgredima na Rijeci.re Glavni pobornici hrvatsko-srpsko-talijanskog prijateljstva tesko su pogodeni. J. smodlaka pise u srobod,i,da Hrvati zele zajednidku obranu s Talijanima protiv ,,germanstva", istidudi dtasu neredi provocirani od austrijske vlade, da bi onemoguiila hrvatsko-talijansku strogu.2'U pismu, u kojem opisuje Gini Lombros,o-Ferrerorijedke do_
a
I
'" Baf tista Pelegrini: V e r s o I a g u e r r a ? ,R o m a 1 g 0 6 .L u c i a n o Magrini, I l p e r i c o l o t e d e s c o ,I \ 4 i l a n o1 9 0 6 .V i c o Manteg azza, L,altra sponda, 2. izd., Milano 1906. '8a HHSA MA IB Gz. gSt2BTB_1906.DASIP pO sv. 1/1906, pov. 19?8. Leopold von Chlumecky, Oesterreich-(Jngaru n n d , I t a l i , e n ,2 . i z d . Leipzig-wien 1907. General conrad predlaZe caru memorandum o ratu s Italijom 6. IV. 1907. c o n r a d, n. d., 62. Ratne pripreme protiv Itarije osjeiaju se u Dalmaciji jos od 1905., narodito u vezi s izgradnjom i popravcima tvrdava. Hruatska rijeE, tlz2. rv. 1905. poduzimaju se oitre mjere protiv spijunaze i pisanja novina o bilo l
118
-
MIR'^NA
GF'OSS
godaje, Supilo se ZaIi, da su sukobi zakopali jednu lijepu misao'21 Gina Lornbroso u socijalistidkoln organu Auanti i Luigi Pavia, oboje jedini u Italiji borci za jugoslavensko-talijansku slogu jos od 1903., talijanske kampanje i manifestacija ustaju protiv antijugoslavenskih protiv Jugoslavenima s Stampe, zastupajuii i dralje suradnju ,,Drangatt.22
Na zimskom zasjedanju Delegaeija J. Biankini mora konstatirati, draje ideja bratstva i obrane naroda na Jadranu pnopala' U Dalmaciji ,., porro.^o na dnevnom redu izgredri izmedu Talijana i Hrvata, koji su 1903-1906 bili rijetki.2s je Dalmatinski namjesnik Nardelli sav sretan izvjestava Bed, da sporazum Hrvata i Talijana u Dalmaciji, sklopljdn 1903.,prestao vrijediti. Nastao je povoljni politidki poloZaj, jer austrijska vlada vise ne mora radunati sa solidarnom neprijateljskom opozicijom. Nardelli istide odaj rezoluciona5a povodom tih dogodaja'23a neaktiia velikoaustrijskih kru.gova na te dogo'dajeveoma je karakteristidna . Reichsposlilikuje nadr slomom hrvatsko-madZarskih odnosa i zlobno isti6e, da su napadnuti Hrvati na Rijeci bili upravo Dalmatinci, koji se odmSevljavajuza otrgnude Dalmacije od Austrije' a za njeno sjed.injenjes Hrvatskom pod ugarskom krunom. Rei,chspost se nad,a,da je politika Rijedke rezolucije propala, a s njome i protivar_rstrijskistav. Austrija odekuje od Hrvatske u najmanju ruku neutralan stav u austro-madzarskoj borbi, pi$e prijestoLonasljednikov organ. Takvim se stanjem velikoaustrijski krugovi tako'der ne bi zadrovoljili, jer se Rei,chspostnada, da ie Koalicija propasti, a da ie frankovci ojadati i povesti protumadarsku politiku. Polozaj Hrvata u otporu protiv madzarske tiranije vrlo je povoljan, pise list, jer cijeli krugova ,,Reich,, ustaje protiv Madaara.zaPodrska velikoaustrijskih dobiva protiv Koalicije, frankovcima, koji ie sada prije6i u navalu prema Koalijos dvrsiu podnogu u iidnoj mrZnji Franje Ferdinanda ciji nakon njegova puta po Dalrnaciji.
2.
tr sn m jc n( s\
dr ni ni rE
ti t. p tl
F F
k f:
S
T'
t( u k d It It v i tr
s
d
t1
(
I s
st6ffy, n. d. 586. 22 Nots| list,27'lg. x.,280/11. x., 286!11'x' 1906'Arhtv Trumblc' M 420/II' L. Pavia Trumbiiu, Milano, 11. IX. 1906' 2"Delegation'II,13.sjed.13'xII.1906'DAzDNP1906/5121,5296,5297. "uaDAzDNP1906/4562;DNT1906/29.AVAMIprds.1906/8486'10933. an Reichspost20417,Ix., ?05/8,IX' 1900.
s I
C t
(
VI.ADAVINA HRVATSKO-SRPSKEKOALTCTJE_
llg
2. Put Fmnje Ferdinanda u Dalmaci,ju u rujnu 1906.odrZavaju se manewi u Dalmaciji i Bosni, kojima treba da prisustvuje sam Franjo Josip. srpski poslanik u Bedu vujii smatra tim povodom, da se priprema akcija Monarhije na Ba]kanu, moZda pod utjecajem Berrina, ier se Zeli nesto postiii, dok je Rusija jos zabavljena posljedicama rata s Japanom i revorucijom.2b Manewi kod rrebinja, u okolici Dubrovnika i kod visa predstavljaju svakako jasnu demonstraciju protiv Turske, srbije i rtaH;e. ostrina demonstracije pojadana je planiranim carevim prisustvom.26u'Bedu na kraju ipak zakljuduju, da ne treba suvise zaostriti situaciju, pa neposredno prije odlaska Franje Josipa sluZbeno objavljuju, da car radi ,,prehlade" ne moZe prisustvovati manevrima mornarice u okoIici Dubrovnika i kod ,,junadkog,,Visa, poznatogpo ,,sjajnoj,, pobjedi, t.j. porazu Talijana. u sluZbenom komunikeu se istide, da le stvarno prehlada careva, a ne politidki obzir razrog njegova ned,ciaska. Raeumljivo je, da se novoj situaciji najvi5e raduju u Srbiji. Umjesto franje Josipa na rrurnevre dolazi njegov prijesioronasljednik Franjo Ferdinandr.2T carevom planiranom prisustvu manewima prethodi akcija frankovaca i klerikalaca za aneksiju Bosne i Hercegovine. Zagrebadko frankovadko gradsko zastupstvo izglasava zakljudak, da ie krarju poslati telegram i zatraiiti sjedinjenje Bosne i Hercegovine s Hrvatskom 25 DASIP pO, sv. 1/1906,pov. lBlS. 2' Croena Hruatska, g?/14. IX. 190,6.
L20
-
MIRJANA GRoss
i Dalmacijom. Paralelna akcija vodti se i u Bosni. Povodom proslave hrvatskog pjevadkog dru5tva ,,Vla5i6" biskup Stadler i njegovi ljudi organiziraju skup5tinu u Docu, kojoj prisustl"uju zagrebadki frankovci J. i V. Frank i I. Elegovi6. Zakljudena je pokl,onstvena adresa caru. Koaliciona vlada obustavlja zakljudak zagrebadkog gradskog vijeda, ali i bosanska vlada zabranjuje poklonstvo, jer sluZbeni krugovi, dini se, ne Zele eventualne izgrede. Vei i na ovaj nadin postignuta je napetost izmeflu srpskih i hrvatskih politidara; s bosanskim pitanjem to je uvijek najlak5e. Bila je to jedna u nizu akcija, poduprta od velikoaustrijskih krugova, s teZnjom da se poru5i osnova novog kursa, t.j. hrvatsko-srpska suradnja, jer - kako Reichspost pi5e - hrvatskosrpsko prijateljstvo irsto je zlo kao i madZarsko-hrwatsko prijateljstvo.28 Konfidentski se izvje5taji dobrano brinu, da stvore u Bed,u i Dalmaciji newoznu atmosferu. Oni javljaju o pripremama dalmatinske omladine da povodo'm careva dolaska priredi dtemonstracije u Dubr,ovniku ili okolici, a i o rnoguiim nemirima u Bosni.2e Vojni manevri kod Trebinja u prisustvu Franje Ferdinanda shvaieni su, prema komfidentskim izvjeStajima, kao demonstracija za aneksiju Bosne i Hercegovine. Prida se, kaZe konfidrent, drasu ljudima u Trebinju plaiane svote od 30 K, da bi vikali Franji Ferdinandu: ,,Zivio!"Bo Dodek prijestolonasljednika u Dubrovniku izaziva senzaciju u Monarhiji i izvan nje. Franjo Ferdinand primljen je Sutnjom naroda, koju su prekidali samo povici ,,ruf,en sie Zivio!", dok mu je Nardetli predstavljao predstarrnike ohlasti. Hladan do6ek Franje Ferdinandra istide se to vi5e, Sto je crnogorski prijestolonasljednik Danilo, koji dolazi da pozdtravi nadvojvodu, primljen upravo frenetidnim ovacijama mno5tva gradana svih slojeva.sl Neki konfidrentski izvje5taji smatraju, da doiek u Dubrovniku nije bio pr:ipremljen kao demonstracija protiv samog Franje Ferdinandra, nego protiv bedke kamarile i njenih predstarrnika u Dalma'ciji na delu s generalom VareBaninom, koji nastoji osnovati austrijsku klerikalnu stranku i intrigama onemoguditi politiku novog kursa.32 Prema twdnjama konfidenata i rezoluciona5ke Stampe, moZe se zakljuditi, dta grupa ,,denerala5a" predlaZe prijestolgnasljedniku, drau interesu velikoaustrijske politike '!8
ANRH PZV 37981t906. Obzm, 22980. Vtfi., 23h. rX. 1906. Hroatskt dneonik, 180/8. VIII., 186/16. VIII., 189/20. VIII., 194/25. VIII. Dubrotsnik, 34126.VIIr., 36/8. IX., 3?/16. IX. 1906. ANR BiH ZVBH t90612433, 2499, 2670, 2749 IB. Reichspost, 213/19. IX. 1906. ," ANR BiTI ZVBH 1906/2710IB. HHSA MA IB 1906/2600-4. 'o HHSA MA IB 1906/2600-4. t' Isto. S t e e d, n. Q., 220. " HHSA MA IB 1906/2600-4. Neki konfidenti ipak misle da su demonstracije Danilu organizirane. ANR BiH ZVBH 1900/2901IB,
VTADAVINA HRVATSKo.SRPSKEKOALTCTJE_
di rci u. i^ .o,
ni a-
m )d ;4,
ot.:
U'
ri nu aza 1a tt'
u a, Lli Ira ,ji ,r-
rji 1-
le
=(e
k, 0,
l2l
sprijedi sjedinjenje Hrvatske s Dalmacijom, i to na taj nadin, da izvrsi sjedinjenje Bosne i Hercegovine s Dalmacijorn bez Hrvatske. eini se, da je u kornbinaciji bila i Albanija, u kojoj suprotnosti izmedu austrijskog i talijanskog imperijarizma dolaze narodito do izraL,aja. E. M. Vusio, dlan ,,denerala5ke" grup,e, otvoreno pi5e o sjedinjenju Bosne i Daimacije u posebno kraljevstvo.3s sam Franjo Ferd.i,nand bez ustezanja pokazuje, da podupire ovu grupu. On prima u posebnu audijenciju jednog od njenih predstavnika, kanonika Crnicu, i predaje mu novdani poklon za siroma5ne Konavljane.sa lJ pismu Trumbiiu Melko Cingrija tvrdi, da nitko nije organizirao ovacije Danilu, vei da su one bile spontane. ,,Policija je pak podriglaizvanredni aparat kad je nadvojvoda do5ao u grad',, a uveo ga nije nadelnik nego 5ef policije. Nar,od je, drodu5e,reagirao hladno, pi5e M. eingrija, ali sve pripreme i dodek bili su p,otpuno korektni.35 Skandalom u Dubrowriku pogoden je i namjesnik Nardelli, na kojeg pada odgovorn,osti mrZnja Franje Ferdinandra.prema konfidentskom izvjestaju P. eingrija tvr"di, da se Nardrerli narazi pod tutorstvom nekih visih dinovnika u namjesnistvu i da njegov rad nije po volji ni Varesaninu, ni chlurneckome. ni ,,intrigantima" u ministarstvu vanjskih poslova. vidrjeli smo, da Nandetii starno radi protiv novog kursa, ali, dini se, da po miSljenju bedkih krugova nije dovoljno energidan.s' IJ svom izvjestajri ministru nutarnjih poslova o dogodajirna u Dubrovniku Nardelli kaZe, d,aHrvatska i srpska stranka nisu antidinastidki raspoloZenei da crnogorski kneZevii Danilo nije kriv za netaktidne ovacije studenata i radnika. ovaj stav svakako nije u skladu s uvjerenjem o veleizdrajnistvu nredrstavnika novog kursa i s apsolutistidkom politikorn,,ponovnog osva;anja,, Dalmacije, kojtr priZetjkuju velikoaustrijski krugovi.tti Franjo Ferdinandrje duboko povrijeden hladnim dodekom u Dubrovniku. on salje sifrirani telegram ministm-predsjedniku Becku i caru, u kojem se Zali na ,,skandaloznl,,i hladni drodek,kao i na ovacije Danilu. NajviSe ga pogada, Sto nije bilo crno-Zutih zastava, ,osim na drzavnim zgradama. vidio je sarno ,,velikosrpske" i gradske zastave. "" cruena, Hruatska, 4gl2r. xr., EBt22. xrr., Hruatski dnetsnik, 266./20.xI. 1906. ANR BiH ZVBH L9062997,2983 IB. E. M. Vusio, Le piaghe, 86_7. Vusio zastupa ovu ideju joS 1904. Dalmatien, 4ll. IV. i b/1. V. 1904. "1 HHSA Nachlass Franz Ferdinand V/A (Das Canalital.). 3r Arhiv Trumbii, M 420lII M eingrija Trumbiiu, Dubrovnik, 26.IX, 1906. u DAZ DNP 1906/Ia zapisani su odgovori Franje Ferdinanda na pozdrave dostojanstvenika na njemadkom iii talijanskom jeziku. Svakom je odgovoru ioprisana joS jedna reienica rra hrrt:rtskcrrn jeziku s akcentinrii "u HHSA MA IB 19o6i26oo-4. "" AVA MI prds. 1906/4419.DAZ DNT 1906/18, 19. Ovaj spis spominJe 1\{. X(uBa*oerh, O dozafaju"wa E !,an"ua4uju za apeJLe o,+,eqcl.rcHe .*pu3e 1908-1919 zodune. Tlcropucrcu qaconuc CAH, VII, lgb?,, B?g,
122
-
MIRIANA GRoss
Stvarno, svudra su bil,e izvje5ene i hrvaLs$e i srpske zastave, i dinjenica, da ih nadvojvoda ne razlikuje, vrlo je znadajna! Ukoliko mu se u Zadru sprem,a slidan dodek, Fran'io Ferdin,and ne ZeIi da se tamo pojavi. Beck mu odgbvara, da Zali drubrovadke dogodaje, ali mu- pretrrortrda,da svakako ode u Zad.x, da ne bi iskrsle nove neugodnosti.ss Tom prilikom ministar-predsjedrnik smatra, dasu navedreni drogodaji posljedica dinjenice, Sto su vlade godinama zapuStaleovu ,,periferiju carevine" i stajale pod iskljudivim utjecajem bedke sredine u tom pitanju. Beck se boji, da ie biti te5ko popraviti ovaj propust prem€I Dalmaciji zbog vanjskih utjecaja, ali se nada, dn ie odrbor za ekonomsko podizanje f)almacije, Sto ga je on pokrenuo, popraviti politidke prilike u Dalmaciji u korist Austrije.ae Nadvojvoda nakon toga odlazi u Zadar. Osjetljivi Franjo Ferdinand reagira na uvredu, za koju smatra da mu je nanesena,na taj nadin, Sto ignorira dmbrovadkog nadelnika Pera eingriju, u kojem osim toga vidi jo5 i zadetnika novog kursa. Isto tako ponaSase u Splitu komandant mornarice Montecucolli prema nadelniku Trumbiiu. AIi sada prijestolonasljednik doZivljava joB teZu uvredu. Na Supilov poticaj predstavnici Hrvatskosrpske koalicije Medakovii i Tu5kan Saiju Cingriji i Trumbidu telegram, u kojem irn izrai.avaju svoju solidarnost.ao Ukoliko je tod'na Supilova twdnja o nadvojvodrinu uvjerenju, da je Supilo narudio dubrovadke dem,onstracije, lako je shvhtiti ulogu prijestolonaqljedhikove vojne kancelarije u Friedjungovu procesu.ar Po zaw5etku nadvojvodina puta gradadki list Tagesposf konstatira, da su ,,neprijatelji Austrije" postigli svoj cilj, t.j. odnosi izmedu Dalmacije i Austrije postali su jo5 zategnutiji.a2 Posljedriceputovanja Franje Ferdinandraosjeiaju se u Dalmaciji i Hrvatskoj, osobito zbog velikoaustrijske politike, koja je ujesen 1906. znatno ojadala postavljenjem prijestolonasljednikovih povjerenika na najvi5e poloZaje u Monarhiji. Ministar vanjskih poslova Goluchowski i ministar rata Pittreich padaju sloZnom akcijom inade najveiih protivnika - MadZarske koalicije i Franje Ferdinanda. MadZari ih ru5e, jer su im se zamjerili svojim drrZanjem u madZarskoj "' HHSA MA IB 1906/2600--4.AVA Mr pr?is. 1906/8116,8214. " AVA MI prds. 1906/8116. *o Originalni telegram nalazl se u Arhivu Cingrija. Supilo Cingriji, Rtjeka, 24. IX. 1906. Cingrija Medakoviiu (koncept) Dubrovnik, 28. IX. 1906. Dubrovnik, 26. IX. 1906. Narodnl 7is1 78124. IX. 1906' MZ Cingrija-Trumbiiu, AVA MI pres. 1906/8612.HHSA MA PA Serbien IX sv. 54 121 C/IB. ta Supilo, n. d, 211. Seton Watson tvrdi, da prijestolonasljednikova reWatzervlranost prema Jugoslavenima datira od ovog putovanja. Seton FerFranjo vezi s Dalmacijom u djelatnosti buduioj U svojoj s o n, n. d., 321. dinand neie nikada zaboraviti kako su se u Dubrovniku ,,ljudi infamno pon. d.45, njeli."Chlumecky, t" Tagespost, 273/4, X, L906,
VTADAVINA
HRVATSKO-SRPSKE KOALTCTJE-
l?g
krizi, dok je Franjo Ferdinand .r""ua""oi.n neaktirmom vanjskom politikom i losim stanjem von'skei mornarice povod,on dalmatinskih manevara. Mini,strorn vanjskih poslova postaje A. Aehrenthal, od kojeg se odekuje aktivna ba-lkanska politika, ministrom rata schiinaich, a Sefom general5taba conrad, koji ie narodito aktivno utjecati na politidke prilike.aa Jos od proljeia austrijski ministar-predsjednik V. Beck takoder je pouzdanik Franje Fendrinanda.Svi oni zapoiinju s nerjesivim zadatkom, da ugode i Franji Josipu i Franji Ferdinandu, a po5to u krajnjoj liniji odluduje Franjo Josip, oni ie postepeno rnorati dn dodu u sukob s prijestolonasljednikom. Dok Beckova komisija priprema program za ekonomsko podizanje Dalmacije, koji ie proradunato biti iznesen upravo uodi izbora za carevinsko vijeie, pritisak kamarile u Dalmaciji sve vr5e raste.aa Prva je na udaru grupa P. eingrije, koja je najutjecajnija predstavnica novog kursa. ZaBed. je wlo opasno, Sto je u Dubrovniku, t.j. na bosanskoj i crnogorskoj granici, gdje je donetlavna bijesnila najgora Sovinistidka hrvatsko-srpska borb.a, sada mogu6a suradrrja.ab stoga nije sludaj, da jedino u Dubrovniku postoji aktirrna frankovadkoklerikatna grupa. ostali dalmatinski pravasi i klerikalci nisu fran-
!
ie
o !8
ji u n a F
ta a a
r
a )
,i
nonik Liepopili i drugi sveienici, iza kojih stoji dmbrovadki biskup Mardelii, zahtijevaju od P. cingrije, da utjede na redakciju cruene Hruatske, kako bi se list watio na stari smjer. cingrija odgovara, da je cruena Hruatska promijenila svoj stav prema srbima i da Zeli i
4" O. R e g e I e: Feldmarschall . Conrail, Wien 19bb. Autor istide, da je, obzirom na imenovanje navedenih lidnosti 1906. historijska godina na puru do rata' Iste godine Mottke postaje sef generalstaba u Berlinu, G. F ranz, Erzherzog Franz Fer(linand und ilie ptd,ne zur Reform iler Habsburger Monarchie, Mtinchen 1943. Autor takoder istide da je 1g06. prekretnica u Zivotu Franje Ferdinanda, 26. DASIP po sv. 1/1906, pov. 1684. HHSA"KA Directionsakten sv. 15, br. 2411g06. Promemoria Aehrenthala caru od zg. x. tj. uodi imenovanja. tt abzor 254/26, lX, Narod,nt tlst 87129.x., 96/29, xI., 98/6. xlI. Retch_ spost 27L126.IX. 1906. '5 IJ svom izvestaju Nardelli istide pomoi namjesni3tva stranci dr, cingrije 1899', koja je na taj nadin ,,osvojila" dubrovadku opiinu u borbi protiv Srba. sada kad su se izmirili sa srbima, kaZe Nardelli, odbacili su masku austrijskog patriotizma! AVA, MI priis. 1900/10988.
124
-
MIRJANA GRoss
nakionjen Slavenima, ne smiju se postaviti iznad narodnih interesa, zavr5ava P. eingrija svoje pisrno.ao Nakon toga sveienstvo napu-Sta Cr'uenu Hruatskzt i podetkom L905.podinje s izdavanjern Praue Cruene Hruatske, koja vodi ogordernu borbu pr-otiv grupe eingrije i n,ovog kursa. Pritom treba napomenuti, da su simpatije tadaSnjeg funkcionera namjesni5tva Nardellija na strani eingrije. ZaLo nije sludaj, dra ie kamarila portkopavati budnrieg namjesnika i da ie se uporno Siriti . intrige, da on suraduje s rezolucjona5ima.azBonba izm:edu klerikalaca i antiklerikalaca doibiva sve veiu o5trinu pojavom naprednjaka, dternokrata i socijalista. I splitski biskup Nakii ima svoj organ Dan, koji se trudi da pokrene uskladenu akciju katolidke Stampe protiv antiklerikalne Starnpe, ponajprije protiv Nouog Lista, a istupa o5tro i pnotiv sveienstva, koje ne Zeli posebnu klerikalnu organizaciju.as Bed i klerikalci droZivljavaju velik udarac podetkqm 1906., kadra dubrovadko opiinsko vrjeie u skladu s odlukom sastanka hrvatskih i srpskih zastupnika u Za'dru do'nosi zakljudak, prema kojem ie se u Dtrbrorrniku ravnoprarmo vijati hrvatske i srpske zastave. Nakon toga odtbori Hrvatske i Srpske stranke izdaju proglase stanowri5twr, u kojima pozivaju na slogu.ae Dubrovadki klerikalci odgovaraju s jednom bro5urom, koju Sire po cijeloj Dalmaciji. Oni pozivaju narod, da napusti izdajice, koji prodaju svoju zemlju MadZarima i ,,pseudoSrbima", a J. Franka nazivaju ,,dobrim andelom" hrvatskog naroda.5o Razumljivo je da dubrovadki klerikalci na delu s kanonicima Crnicom i Liepopilijem postaju jo5 borbeniji nakon potpore, koju im je pruZio Franjo Ferdinand povodom svcg posjeta Dalmaciji. Prauu Cruena Hruatska dobiva subvenciju bedke vlade posredstvorn kanonc Arhiv
eingrija, Liepopili (koncept), Dubrovnik,
I
I I
i
(
I
I I I
I
eingriji, Dubrovnik, 27. ){I. L904.
12. XL
1904; eingrija
Liepopiliju o" Prvi broj Praue Cruene Hruatske izlazi 19. IV. 1905. Arhiv Cingrija, Nardelli eingriji, Zadat' 27. III. 1905. Hruatski dneunik 68124.Ifi. Hruatska kruna 68/28, III., TpzoeuucKu zrlauLuK 6iB. I. 1906. Intrige protiv Nardellija na dnevnom su redu za Eitavo vrijeme njegova namjesni5tva, Arhiv eingrija, Biankini eingriji, Bet, 27. III. 1911. n" Dan 22tt3. VI.,35/13. IX., 37127.I){., Narod,ni list,77124. IX",78127. I]K, 104/27.XII. 1906. a" Arhiv Trumbii M 415, Zapisnik sastanka u Zadru, 14. XI. 1905. DrZavni arhiv Dubrovnik, Zapisnici sjednica opiinskcg vijeia 1905 - 1912lL sjed. 24. I. 1906. Arhiv Cingrija, Puljezi eingriji, Dubrovnik ?. I. 1906. i koncept Cingrijina odgovora. Originalni hrvatski proglas. AVA MI prds. 1906/120?. Croena Hntatska 4125.L, 5/1. II. 1906, E 0I s t i n o v i C , V i t s a l a m o r t e , D u b r o v n i k 1 9 0 6 .A V A M I p r i i s . 1 9 0 6 / 2 0 0 9 . Nardelli u aprilu 1906. izvje5tava o rastu klerikalizma. Grupa sveienika, medu njima i Prodan, Zeli da organizira vanstranadku kr5iansko-socijalnu organizaciju. DAZ DNT 1906/11. Podetkom 1906. pojavljuje se u Zadru krsianskosocijalni list Putki glas.
s r
o
u
(
VLADAVINA
HRVATSKO_SRPSKEKOALTCIJE _
125
nika crnice'51 eini se, da crnica nastoji da utjede na neke darmatinske po'slanike carevinskog vijeia.b2 pokusal, se iskoriste nesuglada sice izrnedu dnrbrovadkih srba i dijera srba s dnrbrovadkom opiinom, kako bi s'e srusio nadelnik cingrila, ne uspijeva.sa supilo nastoji, da uz pomoi nezavi5njadkih veza u Bedu paralizira utjecaj podmarsala varesanina u Dalmaciji. on pokreie madZarsku stampu protiv vare5anina, tog ,,novog Jeladiia,,, i prirnorava ga, da se opravdava tvrd_ njom, da nije podnosio Franji Ferdrinand.unikakve pctitiete osnove i d-anije neprijatelj MadZara.bauz pomoi drenuncijacija praue cruene Hruatske varesarnin nareduje istragu dasn,ogvojnog sudraprotiv Merka eingrije i tuzi ga drza',rnom odvje-tniku radi vereizdajnidkih izjava.E, supilo preko Kossutha i wekerrea nastoji da ministar rata schcinaich pozove na odgovornost varesanina, ier se mijesa u politiku. eini se, drau t'ome ne uspijeva. I Biankini ustaje u Deregacijama protiv vareSanina.56 Hrvatskoj austrijski generali diZu glar"u. Bed jedin,o preko njih moZe da utjede na politidki Livot u Hrvatskoj, ne sruZeii se pritom posredstvom madZar-skevrade. zatn zagrebadka generar-komanda stalno sudjeluje u zakulisnim politidkim akcijama. Ona je p,oredbana i nadrbiskupa,s kojima desto dolazi u sukob, vaLna politidta snaga.5r Jos u trawrju 190b. imenovan je komandantom 86. infanterijske divizije u Zagrebu generar Auffenberg. Na ovoj duZnosti on ostaje do rujna 1907. on se druZi sa zagrebadkim gornjogradskim plemiikim porodicama, koje naginju Bedu, a znadajno je, da upravo u tim kru_ govima upoznaje J. Franka.bs ujesen 1g06. zapodinje aktivno uplitanje Auffenbergovo u politidki i:iv,ot t.j. njegova veza s J. Frankom, u'DAz DNT 1906/82;1902 b. b. Dopis J. Tondiia Nardeiliju od 28. XIr. 1906; 7907/7. 56. osim prd,ue cruene Hruatske iz ,,Reptirienfondal ministarskog savjeta dobiva subvenciju Naie ,Iedinstuo i puiki zist u spritu (posredovan3em v. Periia) i slauensrea misao u Trstu. DAZ DNT 1906/32.1g0? b. b. Nar_
126
-
MIRJANAGRoss
kojigaupudujeusvepojedinorstistranadkogLiv'otauHrvatskojijuveze i goslairenskim zemljama uopie' Auffenberg odrZava uske ga sam naziva' s Frankovim ,,generalstabs5elom" Kr5njavijem, kako Conradova'5e jo5 imenovanja prije Vjerojatno je da te veze postoje Conradov za Na svaki nadin Auffenberg postaje glavni informator jugoslajugoslavensko pitanje i dii;li- s njime shvadanje o znadenju za vanjsku politiku Monarhije' iako agitacije u'Hrvatskoj lr*rt " premarrtt"titoltwdnjinijesklondaseStoprijeizazoverat'kakoto Conrad Zeli.6o u svoju Nakon duZeg kolebanja J. Frank prima Kr3njavoga velikoaustrijprihvatio je stranku i time jasno,pokazuje, dta konadno hrvatske sku politiku. Znadajnl je da prije konferencije Stardeviieve gOO.dolazi drosukoba unutar stranke vjestra'ke prava 18. i 19. iX. f prelna rarojatno zbog prtmanja Kr5njavoga' a time podinje razvoj 6e po'duistide, da konferenciji govoru na skllu.ut Krsnjavi ,.r "rrr* pirati,,svakolojalno,dinastiiko,patriotidno,legitimistiirro'izakog' 1894'" nito nastojanje stranke za o'stvarenjenjezinog programa od On ne Zeli Sam J. Frank daje izjavu karakteristidnu za njegov rad' Hrwatsku! da oda ,,tajnu ratnu osnovu", s kojom 6e postidi Veliku NijedrangeneralnemoZedaizdrasvojeplanove,Zelilipobijeditiu genebici. Iza ovih fraza vei se kriju Frankovi odnosi s austrij:skim izrazito ralima.62 Ni Frank ni Krsnjavi jos ne Lele prwnati, de vode i jer se bedku politiku, jer je ova toliko nepopularna u Hrvatskoj biti protivi prava5kim nadelima. Oni jo5 uvijek tvrde' da ne ZeIe podloZniniBeduniPeSti,drasuprotirmiciaustrijskogskrbnistvai 'ia se nisu neprijatelji ravnopravrlog saveza s MadZarima'63Kr5njavi trudridapredBedomst.ovi5eocrniKoaliciju.Uodiotvorenjasabora o'd 1868' on pi5e i Hruatskanl, T)raDu' dra Koalicija +apu5ta nagodbu nezavi'snost na s obzirom i da prihvaia ,,detrdesetosmasko" stanovist'e fra'nkovaca diMadiarske od Habsbugovaca' istiduii pritom vjernost mogu da nastiji. V. Milii rrnr odgovara u lVarodnom lzstu' da MadiZari postavlja traZe ve6u neovisnost od Austrije sve do granice' koju pragmatidka sankcija, kao 5to i Hrvati lele za Sto veiom neovisno5iu od MadZarske.oa ne bez Uodi otvorenja sabora slijedi jo5 jedan pohez,vjerojatno i prava utjecaja bedkih krSianskih socijala. Pored Hrvatske stranke uo Conrad je imenovan 18' XI. Supilo pi5e eingriji jo5 24. IX' o ,,vaSim na djelatnost Auffenberga u i na3im generalima", a Pritom vjerojatno misli 116. Zagrebu. Vidi str. o oA u f f e n b e r g , n . d . , 1 0 6 'V i d i s t r ' 1 6 1 ' u' Hruatsko pral)o, 3252120-lx., 3275117'x', 328427' x' 1906' u,Hrlsatskopra?,o3252120.Ix.,3260129,IX.,obzor24912|.Ix.|906. ptauo 3256125'Ix', Obzor 252125' IX' Obzot 308121-XI' "t Hroatsko pratso 32951L0.XI',
o' Hrootsko
1906' 1906'
t
rri Ht od ke p1 II
ci R dr s€ ni
1,1 AI
U s(
S1
or h k fi
b n
K o d
E p i
s n I
S
f
S
S
VTADAVINA
l-
i a. za a(o
HRVATSKO-SR?SKE KOALTCTJE_
j,Zt
frankovadke sta-rdeviieve hrvatske stranke prava klerikalci oko Hruatstua osnivaju i treiu pravasku stranku, koja stoji na programu od 1894. - Hrvatsku krsiansko-socijalnu stranku prava. ona nastaje kao protuteZa snaZnorn socijalistidkom pokretu i antiklerikalizmu napredrrjaka i tezi za politidkom ulogom, koju ima Luegerova stranka
to
ju ijKE
eau0-
sonstva, a frankovci smatraju, da je Krsiansko-socijalna stranka sasvim suvi5na. u tom je smislu napada i V. Frank u sabor-u.6? Medutim, ove prvotne nesuglasice ubrzo nestaju i frankovci se s klerikalcima bore protiv Koalicije.
:1i ul u eto se
ti i se B. St
Ia ja !u -L
I
m u
frankovaca Monarhiji i dinastiji i njihov otpor slobodnom zidarstvu i srpskoj,,ortodoksiji". stardeviievoj stranci pripada buduinost Hrvatske, o;beiaje Reichspost.To 66 Hruatstoo 24Bl2B. X., 286-258]8. _ 10. XI., 26Z]LS.XL 1906. c$ Reichspost 259/19. xI., 26glLs. xI. 1906. Hn)etst,o nije nimaro odusevljeno, Sto Gross oesterreich govori o novoj krsiansko-socijarnoj stranci kao velikoaustrijskoj, Hroatstuo 266/20. XI. 1906. 67 Hruatsttso \SS|LZ. XI., 260/18. XI., 26Ltr4. XI. 1906. o8 vidi str. 82_83. 80 ANRH zbirka surmin, sv. 2. Zapisnici o dogovorima Koalicije i frankovaca od 19. IX.; 24. Ix. i 2b. rx. Lg06.Hruatsko r)ra,o 826212.x., g2i66/6.x. 1906. 7o Reichspost 24ll2l. X, 1906.
128
-
MIRJANAGRoss
Uodi otvaranja sabora Medrakovii putuje u Dalmaciju. Nardelli misli, da on Zeli da izvidi drZanje clalmatinskih ,,distih" pravasa i moguinost dalmatinske pornoii ukoliko se raspusti hrvatski sabor. ,,Cisti" prava5i, koji okupijaju katolidki kler, uditelje i seosko stanovni5tvo bijahu drosada,,naZalost" slabo organizftami, istide Nardelli. ,,eisti" u Dalmaciji ,,naZalost" nisu izrazlio austrijska stranka, misli Nardtelli, ali kako ustaju protiv madZarskih teZnji i time posredno pomaZu Bed, treba ih podupirati iz oportunistidkih tazloga.Tr Supilo se nada, da Frank ne ie uspjeti da uni5ti Koaliciju, jer ona ipak moZe da oku.pi veiinu. On ne ZeIi raspis novih izbora, jer hrvatski dio Koalicije ima niz privremenih pnograma i ,,uvjetno obustavljenih" todaka i boji se, da pred izbore ne bi nlogao postaviti pozitirnei program' P. eingrija u pismu Medakoviiu izraiava svoju vjeru u Supilovu sposobnost orijentacije i u najteZim trenucima i nada se, da ie Koalicija sloZno prebroditi i ovu opasnost.T2 Sukobom izmedu frankovaca i rezoluciona5a ponormo uskrsava pitanje fuzije rnadZaronai Koalicije. wekerleov Pester Llogd konstatira jos u rujnu, da je Koalicija korak po korak ostala osamljena i da joj ne preostaje drugo, nego dra se poveZe s Narodn,om strankorn. Prema inforrnacijama Obzora Toma$i6 i drugi madEaroni ponovno nudre Kossuthu svoje usluge.?3 Uodi otvaranja sabora Tomasii izjavljuje u Pester Llogd'u, da 6e Narodna stranka potpornagati ref'ormni rad Koalicije bez ikakvih uvjeta. za umlerenost tih reformi jarndi ban Pejadevid,koji je bio voda Narodne stranke. Tomasiiev stav podrLava i Khuen. Stoga maddanoni u saboru pomaZu Koaliciju, i]i se drZe neutralno.?a U to vrijeme Polo,nyi u ime MadZarske koalicije ttaLi razgovor sa Supilom i Trumbiiem. Radi se vjerojatno o vaZnim stvarima' jer predstoje pregovori za novu financijsku nagodbu. Znadajno je, da obojica nastoje izbjeci razgovore: Tr-umbi6, jer se b'oji reakcije protrurezoluciona5ke Stanlpe, a i samih rezoluciona5a, koji sve zakulisne pregovore pojedinaca prate s velikim nepovjerenjem, a Sup'ilo zbog toga, sto MadZari Zele kategoridke izjave o nekim nerijeEenim pitanjima, u koja Supilo zasadane Zeli da dira, jer se vjerojatno boji, da bi ona izaztrala sukob s Mad%arima.?5 zvBH "' AVA Mr pras. 1906/8835, 10933, DAZ DNT 1906/29. ANRBiH 1906/3026IB. "2 Arhiv eingrija, Supilo Cingriji, Rijeka, 24. lX'. 1906., eingrija Medakoviiir, Dubrovnik, 28. IX. 1906 (koncept). Arhiv Trumbii, Supi16 Trumbiiu, Rijeka, 23. IX. 1906. '" Pester Ltoad, 224113.IX., A. 22512.X' obzor 29113.xI. 1906. To" Pester Ltogd 27419.XL, 276lLL, XI. 1906. SKZ R 6294b, Ostavstina ma5ii, Khuen Toma5iiu, Il6dervdr, 28. X.' 29. XI. 1906' 'u Arhiv Trumbii M 418, Supilo Trumbidu, Rijeka, 11' X', Zagreb, 11' XL 1906; eingrija Trumbiiu, Dubrovnik, 20' X. 1906' Arhiv eingrija, Trumbii eingriji,
Split, 18, X. 1906.
za A1 Kt cij Kr pr Or hc ko po mi
pa ka bu ral ag
ei
ra uF
3.
S
Kr str os l(
rn Zt St st
SE
to tr,
SN
er :
VLADAVINA
HRVATSKO.SRPSKE KOALICTIE _
l2g
I
i
Kuhner izjavljuje, da se njegnva akcija okupljanja posjednika s ne_ pravorn tumadi kao politidki pokusaj za spasavanje Narodne stranke.
)
radu Koalicije, koja u njiho,vu interesu dopusta zakonsku osnovu uperenlr protiv poljoprivrednih radnika.r?
3. lndustrijski za.kan i otuaranje noLrog saboru Poslije rijedkih dogodaja Hrvatsko-srpska koalicija su.kobljava se s madzarskom vladrom na ekonomskom polju. Ministar trgovine Kossuth p iprema zakonsku osnovu o podrizanju ,domovinske,, indu-
'o Obzor Z6S|LL. X. Narodna obrana 24llll. X., 246/lt. X. 1906. '" Vidi str. 133, bilj. 92. "8 B6r6nd-Ranki, n . d . , 4 ? - b 6 . A . L e b l : B e o f i i , n s k ak a j a , N o v i S a d 1959.27-30. 9
Vladavinr
Hratsko-srpske
korlicije
1906/7
180
-
MIRJ;ANAGRoss
snagu za Hrvatsku.Te Sada se izvrSenj,e novog zakona ponovno povjerava ministru trgovine u sporazumu s banom. Na taj nadin madZarska vlada moZe uskratiti.potporu svakoj tvornici u Hrvatskoi uz izgovot da tvornica takve vrste ve6 postoji u MadZarskoj. Osnovni uvjet za unapredenje domaie indnrstrije u Hrvatskoj bio bi postupak, prema kojem bi se dio svote, votirane od zajednidkog parlamenta u tu svrhu, povjerio prema odredenom kljudu hrwatskoj vladi; da ona s novcem raspolaZe.Na sastanku ministarskog savjeta, na kojem Kossuth podnosi izvjeStaj o zakonskoj osnovi, on odbija ovaj zahtjev bana Fejadeviia istiduii, da odobrenja za pomoi tvornicama ne 6e stizati na temelju geografskog poloZaja, a ni poduzetnidki se duh ne 6e osvrtati na granice ,,zemalja pokrajina". Kossuth odbija i banove prigovore, c1ase u zakonskoj osnovi utvrduje funkcija opiina i za Hrvatsku, koja je u tom pogledu autonomna. Nernoguie je, da ministar trgovine ne vodi raduna o d$elatnosti opiina u pitanju razvoja industrije, kaZe Kossuth. Utjecaj je ministra trgovine potreban, da bi se postigao po'Na kraju Zeljni jedinstveni smjer i onemoguiio partikularizam. Kossuth odbija i banov zahtiev, da se ,,zemlje pokrajine" l)z]|rlv tazmjerno u obzir kod javnih dobava, jer se to, prema njegovu shvaianju, kosi s drZarmoprarmim i privredmim jedinstvom drZave!8oTako se Hrvatsko-srpska koalicija opet jedtnom na5la u obrudu ,,jedinstvene madZarske drZave". Obzor u vezi s ekonomskim poloZajem s pravom konstatira: ,,Ako smo napredovali, napredoyali smo za drugoga, ako srno zaostali, zaostali smo radi drugoga.sl U interesu domaieg kapitala koalicija se bori za izmjenu zakon' ske osnove, koja prema Supilovoj iziai dodu5e odrgovara teZnjama Koalicije za indrustrijalizacijom, ali dira u Zivotne interese Hrvatske, jer kr5i nagodbu. Supilo brani Kossutha istiduii, da krivnju za ovu zakonsku Gsnovune snosi on nego njegovi podredeni, koji ne poznaju nagodrbu i ZeIe izazv'ati sukob. Po5to nam je poznata Kossuthova izjava na sjednici ministarskog savjeta, ovo shvaianje zvudi wlo neuvjerljivo.sz Obzor piSe, da je industrija u Hrvatskoj zaostala krivnjom madZarske vlade i drabi ona izvrlila samo din pravednorsti, kad bi odsada podupirala industriju u Hrvatskoj, u skladu s porezrrom snagoni zemlje. "'o HHSA KA Ungarische Ministerrats-Protokolle 1906. Sjed. 14. Ix. 1906' Pokret 23BlL7- X. 1906. 80 HHSA KA Ungarische MinisterratS-Protokolle 1906. Sjed' 14. IX. 1906' Kossuth prima nevaZne prijedloge banove za izmjenu' "\ .Obzor 272114.X. L906. 8, Nooi. Iist 290121.X. 1906. MadZarski dinovnici i politidari iropce tre poznaju ustanove nagodbe, tako da se one desto krsi bez narodite namjere. je da urednik Builapesti Hirlapa izjavljuje Zagcftki,: kako je Karakteristidno Ohr nelfia hi Fojma o demu se tu radi:, Obzor, iznendderi istupom.Hrvata, 282t24. X. 1906.
I I
I ( I
I ( f
r t d g
F l
tt
2t
VLADAVINA
eNd
or za IU,
rm dna lti rja ne Le oju tziako nrm
unna (€t
yu ju .zebi a06, t6.
ne re. je Jf'
HRVATSKO.SRpSRE KOALICIJE --
131
'
Znadajno je, da politika ,,rnoljakanja i antibambrifanja,,, "kako Obzor ndziva dosada5nju drjelatnost predstarrnika Koaiicije u pe5ti, ciljajuii pritom na Supila, upravo u ekonomskom pitanju ustupa mjesto i jarmom istup,u hrvatskih deregata u parlamentu.s' A. Bauel i B.'vinkovii predlaZu, da se debata o zakonskoj osnovi odgodi, jer bitno vrijedp nagodbu. Korssuth torrr prilikom izrazava svoje duerenje, Sto hrvatski ministar Jbsipovii nije upozorio ministarski savjet na ove'dinjenice. cijela se hrvatska Btampa zestoko oibarana Josipoviiev nemar' Ve6 pri ovom prvom istupu dolazi do su.koba pdrlau rnentu. Neki poslanici prigovaraju, sto, vinkovii govori hrJatski. P. Magdrii zahtijeva tekst osnove na hrvatskom jeziku, za hivatske delegate, Sto Kossuth i potpredsjednik parlamenta odbijaju, dok ga slovadki poslanik HodZa podrZava. odmah se postavlja pitanje statusa hrvatskih poslanika u parlamentu. MadrZarskiposranici izjavrjuju, dtalrrvatski zastu-pnici nisu delegati autonomne Hrvatske; nego obidni poslanici, kao i svi drugi, koji su izabrani u svojim izbornim okruzima. Treba istaknuti, d,a z. Lengyer [Lendel], pripadnik ljevice Npzavisne stranke, ustaje za uklanjanje povr.eda nagodbe i zamjera Josipoviiu, koji ne wr5i svoju duZnost.sa N. Tomasii torn prilikom nagovara Khuena-H6dervdryja, da intervenira u Bedu protiv Hrvatsko-srpske koaticije, ari Khuen i pored nesuglasica iznedu Koaricije i madEarske vrade sm,atra, da njegovo wijenae jod nije doslo, jer se madZarska vladra jos ne rnoZe otresti duhova, koje je pozvala, t.j. rezolucionasa, iako je wlo ozrovoljena. Medutim on ipak odlazi u Bed.sb ' MadZarska vla'da pristaje na pregovore s rlrvatsko-srpskom koalicijom, u kojima je, pfema Supilovoj izjavr pogfignut sporazum o 'ispustanju nagodbenih povreda.s. Na dogod4je iza kurisa i stil Supilova rada baca'svijetlo Supilovo pismo Trumbiiu, u kojem kaZe: ,,Opetovano sam govorio Nikoliiu, da pitanju drZavoprarmih spo, rova ne rieSava presidialiter, .nego da me p,ozove,da vanparlamenta.nom akcijom uredujemo u demu bi uspjeli biti. Ari oni $u misljeli, da nrogu i ovako, perk u zadnji ias (p. suBilo), kad su se imare osntive glasati, a oni dozivjeli.refus, zvali su nas u porno6, onda smo onako postigli e€Sto.r(82 Pukim"siiredavanjem krsenja nagodbe od strane madzarske vrade Hrvatsko-srpska koalicija dakako nije postigla ono za dirne najvise teii - zakonsku garanciju,-da db se Hrvatska makar u minimalnoj 8" obzor 2741L6. X.,-279/21. x. 1906. so OG III 46, 47, 48. sjed. 20, ZZ i ZB. X. 1906. "u sKZ R 6294b ostavstina Tomaiii. Khuen Tormaiiiu. H6dervdr. 26. i 28. X. 1906. Enpokret 24412-4. X., 245125.X. 1906. obzor, 283125.X. 1906. "" Arhiv Trumbii, Supilo Trumbiiu, Zagreb, trl. XI. trg06. ,
er
I32 -
MrRlaxrAGRoss
mjeri mo6i koristiti odredbama novog zakona. U'tom smislti A. Pinterovid iznosi u parlamentu prijedlog. Kossuth mu dodu5e odgovara, da i,e podmpirati hrvatsku indrustriju i da ie iz kredita za industriju odvojiti odredenu svotu za Hrvatsku, ali odludno odbija svaku po' misao zakonskog jamstva za,podizanje industrije u Hrvatskoj' Na temelju ovih obeianja, u koja nitko ne vjeruje, Pinterovii povladi svoj prijedlog, Sto u Hrvatskoi izaziva kritiku zbog nedovoljno odluirrog stava Koalicije.88 Jasno je medutiin, dla se Koalicija nekoliko dana prije otvaranja hrvatskog sabora i pod drojmom neprilika, koie cidekuje, ne moie upustiti u borbu jos i s ugarskim parlarhentom, sto uostalom ne bi ni od.govaralo oportunistidkoj Supilovoj politici. Treba istaknuti da i predstavnici nemadrZarskih narodnosti ustaju u parlamentu protiv industrijskog zakona, koji smatraju novim sredstvom madZarske vlade, da s jedne strane drijeli subvencije, a s druge strane spiedava razvoj nemadZarske industrije prema svojim politidkim potrebama.se Uoi'i otvaranja hrvatskog sabora Frankovo Hruatsko pravo zahtijeva zadovolj5tinu od saborskog predsjednika Medakoviia zbog njegove izjave protiv frankovaca prilikom afere oko imenovanja vladie. U protivnom sludaju, prijeti Frank, rad sabora bit 6e onernoguien.eo Medutim i sada, kao i prije godinu dana povodom fr,ankovadke ,,narodne bLlre" protiv Rijedke rezolucije, J. Frank ne raduna sa socijzrlistima, koji ne Zele dn se onernoguii rad sahra, jer od sabora odekuju ustarme reforrne, neophodne za dalji tazvoi radnidkog pokreta. Odbiosi izmedu Koalicije i socijalista nakon majskih izbora nisu bili najbolji. Nakon pada madZaronskog relirna radnidki se pokiet'veoma proSirio. 1906, je godina njegova najveieg dometa p'rije I. svjetskog rata. Strajkovi, tarifni pokreti na dnevnom su redu. U Srijemu i Slavoniji pokret se narodito Siri. Ali personalni sastav oblasti ostao je uglavnom isti kao za wijeme madZaronskog reZima; oblasti se i dalje sluZe nezakonitim sredstvima protiv radrrika, Sto narodito drolazi do izra1aja povodom velikih Strajkova u Slavonskom Brodu, BeliSiu i Vrdniku. Na delu Srijemske Zupanije, na veliko Trezadovoljstvo Hrvatskcrsrpske koalicije, io5 uvijek stoji Khuenov suradnik Hid6gh6ty [Hidegeti]. U Srijemu su oruZnici i policija u stalnoj akciji protiv radnidkog pokreta, a I\[. Glurnac, organizalor pokreta, biva izagnan iz Osijeka i Srijema. Potalcrut protestnim skup"" oG IIi 53. sjed. ?. XL 1906, Pokret 256/8. xr. 1906. se OG III 461. sjed. 20. X. (G. Maniu), 49. sjed. 24. X. (M- HodZa)' 50. sjed.,25-.)C,1906 (Odgovor,J. Szter6nyija, koji ne pozna poslanike narodnosti, nego samo poslanike jedinstvenog madZarskog naroda'). 'o Vidi str. 105 Hruatslco praoo' 3293/8. XI. 1906. Hruatstvo podupire frankovce 25517.XI., 25?/9.'XL 1906,
J
I
I ( I
u k r
E
l d F
J
\ VLADAVINA HRVATSKO-SRPSKEKOALICIJE _
, I
) I
l
e 0 a n A
o 6
a F
t-
a t-
rg 'a )le ,1.
rV
u l-
m
1a? rdd
Stinama socijalista i interveneijom naprednjaka, podrban Nikolii upozorava podretlerie oblasti okruZnicama, da ne donose samovoljne presude i da poStuju zakon o pravu sakupljanja.el Socijalisti se najviSe sukobljavaju sa srpskim radikalima i samostalcima u Srijemu, kao i s Hrvat*skom strankom prava u Osijeku i Siavoniji, ,koja podrZava mjere polictje protiv socijalista i sudjeluje u stvaranju antisocijalistidkih krSiansko-socijalnih organizacija. Socijalisti napadaju Koaliciju, dra se ustrudava.pridi ostvarenju svojih obeianja o dernokratskim reformarna. Odito je, da se Koalicija za wijeme te5ke borbe za inr,enovanje vlade ne moZe posvetiti tim reformama, ali se vei u pripremama nekih zakonskih osnova opai,a njen konzervativni karakter. Socijalisti, narodito zainteresirani za tiskovnu reforrnu, koja bi ukidanjem kaucije i olak5anjem kolportaZe omogu6ila proSirenje socijalistidke Stampe, napadaju u Stampi i na skup5tinama nacrt tiskovne r€forme, koji S. Mazzura predtlaZe u ,Obzoru.s2Povodom irnenova.nja nove vlade socijalistidka Slobodna ri,jei doduie vjeruje dn ie vlada ,,u prilidnoj mjeri'otinjati onoga radtikalizma koga je u tolikom stupnju pokazivala prije svoje pobjede", ali smatra, da. je Koalicija nosilac teZnje za viSom etapom kapitalistidkog razvoja, a to je korak naprijedr prema dotada5njim zaostalim i preZivjelim obli' cima. Naprednoj historijskoj ulozi domate burLoazije Slobodna njei supnotstavlja MadZarsku koaliciju, protirrnicu opieg. prava glasa, istiduii, da je ona ,,najzakletiji razredrni i nacionalni du5manin svoga vlastitoga narodar. Ona ne dopu5ta ustarrne reforrne u Hrvatskoj, jer ie je bolje klasno izrabljivati, ako bude bespravna. Zatn bi socijalisti htjeli, da nova hrvatska vlada bude Sto manje ovisna od Budrimpe5te, a to ie postiii, ako uspije provesti ustarme reforme.e3 Hrvatski se sabor otvara 12. XI. JoS 10. XI., po5to je izaSaodlanak Hruatskog praua s Frankovim prijetnjama o spredavanju rade sabora, socijalisti izdaju proglas, u kojem Zigo5u namjere frankovaca, da izazovu raspust sabora i ukidanje ustava, ili da bace rezolucionaSe u zagrljaj madZarona, te pozivaju radnike, da budu spremni na demonstracije. Frankovei odrnah odgovaraju proglasom ,,Hrvatskog narodnog odbora za obranu odr Magjara i Vlaha", u kojem tvrde, da je ,,novoma:
-l-
)v u )r pi0. ti,
"' Slobodna rijed, L715. IX., 20/10. X. 1906. n' Na socijalistidkim skupitinama sudjeluju poslanici I{oalicije V. Brlii u Brodu, P. Magdii u VaraZdinu i F. Supilo na Suiaku. O socijalistidkom poPotsiest kretu ljeti i u jesen 1906. vidi Slobodnu rijei i Napred; V. Korafl rad,ni,tkog pokreta u Hroatskoj i Slaooni,ji, I, lII, Zagreb 1929, 1933. A. P a A en n h: fl,oxgnenru o cowuja,nucrul+KoJtL noKWrA A Cpena, Hoez Ca4 1955' A. Pa Aelrlzh^: Ilonoxaj u 6op6a cerbaurrgl, A Cpena od rcpaja XIX eaca do 1914. CAH floceS. rga. CCCV. O4ene,me ApyrurBerfl4x HayKa KI$. 2?. Eeorpag 1958, A. JIe6n: Iloxper norhonpuBpednur padu'urca g Cpe.nA 190617, IvLarutg, Cpncrca, 36opaurc sa dpgu.weene ndawe 77, }Jowt Cal 195?. es Slobodrw rijeE L5lL, VIII. 1906.
134
*
MIRTANAGRoss
ka da odt
" dZanonska,,vl ada i n j bna,, kolutovskb-rezolucionasko-madZanon^skd po Zelji PeSte i da i socijaliste, stranka narudila ,,slavoserbe",,,Vlahe" ,obara na ,,noBeograda navale n,a poslanike stardevi6ance. Proglas se vopedene maddarske stipendiiste", koji su proglasili Hrvatsku ,,pr.ikrpino,m Magyar,of,szilgl". Frankovci pozivaju gradane, radnike i seljake okolnih sela, da na silu odgovore silbm. Nodu od L1 - na 12.XI. Glavrri odbor Socijaldemokratske stranke odrluduje, da ie omogufiti rezoluciona3ima, da iskupe svoju zadanu rijed narodu, t.j. da uvedu ustavne reforme. s noviin progl,asom Glavni odbor'poziva socijaliste pred sabornicu. ,,Ne budimo izdajic'e nar'odne slobode, podimo da je branimo." 12.XI. i pored toga, Sto je bio radni dnn, radnici, poredani prema sindikallim organizacijama, stiZu.u povorkanea na Markov trg. U devet sati vei ih je bilo oko 3'000, ,,Krasno organizovane mase"; kako pi$e Pokret, disciplinirano se drZe odluke vodstva, da ne izazivaju izgnede,nego drasamo brane poslanike.od eventualnih frankovadkih napada. Masa Sutke dodekuje frankovce, kojima ne preostajie drugo, nego da pokunjeno udu u sabornicu. Sr-rpila, koji je poredr Medakoviia najvi5e iz\oL,enfrankovadkorn napadaju,,prate studenti. Na ulici sastaju povorku od oko 600 radrrika iz tvornice koZe i zajedno polaze pned.sabornicu, gdje im se Supilo zahvaljuje i obeiava, da ie izvojevati opie pravo glasa ili pasti.ea U irne frankovadke stranke A' Paveli6 protestira u saboru pnotiv Medakovi6eve izjave, da je Stardevideva stranka pomagala spletke Khuena i madZarona kod krune protiv imenovanja hrvatske.vladte, Zigo5uii ovu optuZbu kao najteZu uvredu za stardeviiance, koji Zele nezavisnost i od Beda i od Peste! Paveli6 zahtiieva, da Meddkovii bude skinut sa dasti saborskog predsjednika ili da opozove uvredu. U velikoj galami Medakovid na kraju sjednioe kaZe, da navedrenu izjavu nije udinio kao saborski pnedsjedrnik, nego kao politidar i da zbog nje ne m,oZeodgovarati u saboru. On usput napominje, da nije htio vrijetlati frankovce. J. Frank odEovara, dta ne ie tjerati rnak na ko.nac,iako Medakovii nije draoodekivano izvinjenje, pa srriatra njegove rijei{ zadovolj5tinom.e5Odigledno povladenje frankovaca moZe se pripisati strahu od radnidke mase, koja deka'predr sabornicom. Za vrijerne pauza ban s vladom i poslanici prate s balkona' govore V' Buk5ega i M. Gluinca. Slobodna ri'ied ponosno konstatira; da tako ne$to historijski Markov trg jo5 nije vidio. S mjesta, gdje je po naio'dnom vjerovanju krunjen Matija Gubec, sada govore socijalisti! Glavni odbor stranke izdnje jo5 i tredi proglas protiv ,,rodoljubnih duSmana hrvatskog naroda", koji su pomagali Khuenov reZim, a sada oStro napadaju Koaliciju. Proglas upozorava frankovce, neka se ne usude odgovoriti nasiljem na narodnu manifestaciju, jer ie ih stiii
gir ,Ji je da ,,8 Pr SVI
pii tiv su kl jor tir on ju
n-lr
orl
Ru
ali sk p( pr
izt I. u
US
St
NC
6e ni
gri
Qn Slobodna rlieE 22114.XL Pokret, 2591L2.XI. 1900. nu HS I 6. sied. 12, XI. 1906'
82
I,
HRVATSKO-SRPSKE: KOALICIJP -
VLADAvINA
13b
kazna. Radnici ostaju na Markovu trgu sve do dasa, kad su saznali, da su se frankovci pofukli. Zatim kreiu u povorci na Jelaiiiev trg odakle se nakon govora nekih aadnidkih v'oda razilaze.eq Supilo sav sretan pi5e P. Cingriji, da Frank nije uspio da haran' gira rnase protiv Medakoviia i njega. Narod je naprotiv bio uz njih. ,,Ja sam s vrata sabora govorio hiljadrama" hvali se Supilo,-a Markov je trg bio pun ljudi, koji su mu povladivali. Pritom on zlobno dodaje, da se frankovci nisu usudili ni pojaviti, te su upravo pobijesnili ,.Divota ih je vidrjet, kako im u saboru pjene skadurna gubici."eq Prema Pokretu Supilo je nazvao taj dan ,,najsretnijim i najljep5im u svom Zivotu."es Rezoluciona5ka Stampa, ne iskljudujuii ni prava5ku Hruatskti, piSe wlo pohvalno o socijalistima.eeKlerikalno Hruatstt2o ustaje protiv suvi5nog uplitanja ulice, koja pi u kojem sludaju ne smije da bude sudac. Obzor naziva ovu izjavu denuncijacijom pred Bedom, kojem klerikalci LeIe prlkazati Koaliciju u savezu sa ,,crvenom revolucijom". Za frankovce je velik udarac, Sto je radrridki Zagreb ustao pnotiv njih. Hruatsko praDo se nada, da radtnici ne ie trajnq podupirati ono, Sto je Marx nazvao ,,parlamentarnim kretenizmom", uvjeravajuii radnike, da su frankovci najve6i pobornici opfeg prava g1asa.100 Dem,onstracije i izgredi izmedu frankovaca i napredrnjaka (u manjoj mjeri i socijalista) nastavljaju se jo5 neko vrijeme, dok socijalisti organiziraju niz skup5tina za opie pravo glasa i slobodu qdruZivanja. Rad sabora privremeno je osiguran. ViSe se ne govori o komesayijqtu, ali frankovci po uzoru na uobidajene skandale u austrijskom i ugarskom parlamentu unose u sabornicu novi ton, koji dotada nije bio poznat u hrvatskom sabom, s iznimkom turbulentnih scqna 20 gqdina prije toga, kadtje Khuen od prava5a bio izbaden iz dvorane. Prostadki izrazi i nedolidno pona5anje, u kojem briljira narodito mladi prawrik I. Elegovii, daju hrvatskom saboru va3arsku atmosferu, a protivnike u Bedu i Pe5ti potkrepljuju u uvjerenju, da Hrvati nisu dozreli za ustavni Zivot. Vei od prvog dana saborskog rada u prvi plan izbijaju lid4osti Supila i Franka, kao simboli dvaju oprednih svijetova. Supi)o ju uglqynom zadovoljap pdror-nsabora u stud,inom.l p1gsincu.,,,ryigU|i r" a" ie me izbaciti kad dodem, a bio sagl pozdravljg4, u sabgnr kao joi niko", pi5e on Trumbiiu. Govornici Koalicije dobro se drZe protiv ! I I
) t
,
oo Slobodna rijeL, 221L4.XI. 1906. 'o Arhiv TrumbiC, Supilo Trumbiiu,
grija, Supilo Cingriji, Zagreb, 15. XL et Pokret 259/12. XI. 1906.
,iagreb,
li.
XI,
1906. Arhiv
Cin-
1906.
o' Pokret 26ltl3. XI., Obzor 301/13. Xl,, Hroatska 135.'-13. XI., 1906., ."1 aoo ' Hroatrtuo 2.591'L2. Xl., Obzor 301/13. XI. HTuatgko pratto 32961 12. XI., 32971L3.XI., 3298/14.XI. 1906. .i,'..: .,:
136
.- MIRJANA GRoss
ipak frankovaca, dak je i klub Koalicije disciplihiraniji, ali se supilo Zali,damoraizmi5ljati,,mudrolije..,dtapostignejedrnodu5nosturacu. Kad bi u tome p,otpunouspio, lako bi bilo obradtrnati s "pajacadama" samima' i izgredima frankovaca, koji i onako najvi5e Stete njima samosrpskih innedu suplto se nar,oi,ito tuZi Trumbiiu na neslogu stalaca i radikala'1o1 4. Koalici.ja i oPte Prauo glasa prvom Pitanje ustarmih refo'rmi pojavljuje se u radu sabora na pomjestu. Predsjednik Medakovic o'tvara sabor kratkim govororn o naPejadevii ban izjavi progralnnoj trebi ustarrnih reformi. U svojoj za nj i snosi radu pominje, draKoalicija draje pravac parlarnentarnorn namjerava odgovo"rrost i nabraja niz ustarmih reformi, koje vlada pr"atoZiti saboru, izmedu ostaloga i opie pravo glasa' Govornici Koapred ti"ij" l"tie,, unutarnje-politidku primarnost ustavnog uredenja bez bitnih se da srnatra, T\r5kan G. drZa'mopravnim progr"*o*. uvjeta modernog socijalnog i nacionalnog Zivota ne lnogu ostvariti viii ciljevi i ideali. B. Vinkovi6 istide, da Koalicija mora uspostaviti ustav i uvesti otrlie pravo glasa, a nakon t'oga rnroZe svaka stranka Koalicije samostahl prijedi na svoj drZavno-prarmi program.to2 I srpski poslanici istidu slogu s Hrvatima i govore u istom smislu" naglasava nuZnost borbe za ustarme reforrne i slobodtu s. p"ftia.vii Hrvatske,zbogt
Trumbtd, Supllo Trumbidu, Zagreb, L 7 . X I , . , R l i j e k a , 2 7 '
'0, HS I ?. sjed. 13. XI. i 25. sjed. 13. XIL 1906. 'o' HS I 10. sjed. 19. XI. (S. PribiCeviC), B' sjed' 14' XI' savljevii).
1906' (B' Budl-
VLADAVINA
l o nA l l m a y e r - B e c k , t o oA l l m a y e r - B e c k ,
HRVATSKo.SRPSKE KoALTCTJE _
19?
n . d . , H H S A K A D i r e c t i o n s a k t e n ,s v , l b , 1 g 0 6 / 2 3 . n. d., Krist6f f y, n. d. too R a d i c a, n. d., Supilo Gini Ferrero, Rijeka, lg. L lg0?. 'o' Arhlv Trumbii, Supilo Trumbiiu, Rijeka, 28. XI. 1906. 108HS I 6. sjed. 12. XI. 1906. (E. Lukinic).
138
-- MIRTANAGRoss
prerna politidkim prilikama i potrebama Koalicije, vrlo dugo ,,proudavati" opie pravo glasa. Jasno je, da taj prijedlog zapravo znadi odlaganje opieg prava glasa.loeOvu taktiku Koalicije frankovci ishori5duju na svoj demagoSki nadin. Nakon Lorkoviieva prijedloga oni na brzu ruku izraduju zakonsku osnovu o opiem pravu glasa i podnose je saboru kao preSni prijedl,og, kako bi pokazali pred narodtom, da su oni borci za op(e pravo glAsa za razliku odr Koalicije. Ova na brzinu skrp'ana osnova puna proturjednosti, karakteristidna je za stil rada frankovaca, pa poslanicima Koalicije nije te5ko da je izvrgnu ruglu. Frank brani svoju osnovu tvrdrnjom, da ona nije uradena na brzinu, posto se na njoj radilo jedan dan od pet sati uveder do tri sata ujutro!1lO Stvarno su frankovci protivnici ustavnih reforama; Iz njihovih govora se vidri, da oni poridu vrijedtnost ustavnih reformi, sve dok se Hrvatska nalazi pod madZarskom hegemonij'om, Opie pravo glasa samo bi pozlatilo gvozdene lance, kojima je Hrvatskb vezana uz M,adZarsku. Zato frankovci istidu, d'a je borba za ustarma prava drodu5esastarmi dio njihova programa, ali da veiu vaZnost polaZu na budenje i organizaciiu nacionalne i politidke svijesti hrvatskog naro'da,l11Drugim rijedima frankovci ne teZe za stvarnim ude5iem Sirih slojeva u politidkom Zivotu, koje Koalicija barem teoretski smatra dro stanovite mjere preduvjeton za odludnu naciooalnu borbu. Frankovci ZeIe da drjeluju na narod pukom nacionalistidkom frazom, s kojom se ne moZe ni5ta posti6i. Prema tome nuZno je dopuniti takvu politiku sluZbom veliko-austrijskim vojno-klerikalnim knigovima, kako bi se iz njihovih ruku eventualno-primilo na poklon neko kompromisno rjeSenje nacionalnog pitanja. - U svom prvom saborskom govoru, praienom velikim pljeskom s galerija, Supilo se izjaSnjava za opeepravo glas,asa za5titom manjina na izborima, ali istide raznolikost problema, koje treba uzeti u obzir i savjesno prouditi. Svoju obavezu biradima, da ie donijeti opie pravo glasa, Koalicija mora izwsiti, a nakon toga bit ie pitanje politidke borbe, da se zakon odobri na odludnom mjestu. Drugim rijedima SupiJo ne vjeruje, da ie Bed i Pe5ta dopu.stiti opie pravo glasa.112Frankovci Zestoko ustaju protiv za5tite rpanjine,ll3 Supilo u svom odgovoru kaZe, da je ona potrebna,-jer bi,u piotivn-om sludaju ,,svjestno radr nidtvo'f ostalo bez syojih zastupnika. Ovi su radnici, napominje Supilo, proniknuti modernim idejama, ,,od kdjih i ja neke dielim", a1i nastavlja on, veiina ovog sabora ih vjerojatno ne dijeli. Po njegovu -" HS I ?. i B. sjed. 13 i 14. xI. 1906. "o HS I 9, 10, 11. sjed. 17, 19 t 20. xL 1906. HrDo,tstDo podupire frankovce 268122.lKr., 27L126.XI. 1906. " ' H S I ? , 9 , l Q . ' s i e d . 1 3 , 1 7 .i i 9 . x r . 1 9 0 6 . "" HS I 9. sjed. 17. XI. 1906. '1s I{S I 10. sjed. 19. xr. 1906' (Elegovii i J. i V: Frank)' Hroatsko prat:o
3304121. XI. 1906.
m:
sb
bo oz
mx
p( 1o
o( os n' k( pl
m ni n( br te pr
.pl
b te '(t b'
.?l o n l-
K ol o n,
zi tI p
s:
je
,; st
1,
VLADAVINA
HRVATSKO-SRPSKE KOALICIJE -
1Bg
mi5ljenju u saboru bi trebali biti proporcionaln,o zastupani svi druStveni slojevi.lra Poslije svog govora Supilo pi5e Trumbiiu, da izborna reforma nije aktuelna u Hrvatskoj ! On ipak Zeli, da se o njoj ozibiljno raspravlja u saborskim odrborima. Prcporcionalnim sistemorn mogao bi se paralizirati franko-furtirna5ki utjecaj, osobito uz pomoi Srba, ,,...a do,bili bi i neke socijaliste u sab,or.To ne bi bilo IoSe.'r15 Na kraju debate sabor prihvaia Lorkoviiev prijedlog i bira odbor od 15 dlanova, kojemu se predaje na raspravJjanje i frankovadka osnova. PoSto je opie pravo glasa na tako lijep nadin skinuto s dnevnog reda, sabor prihvaia zakonsku osnovu o za5titi slobode izbora, koja je za Koaliciju najvaZnija.r16Izabrani odbor sBstaje se po"prvi p'r.rttek loajern sijednja 1907. Na sastanki-rse govori o prikupljanju rn4terijalp.,F. Vrbanii srnatra, dn pravo glasa treba dati sarno pisrnenima. Budruii da je prema Nikoliievu izvje5taju b3o/emu5kog stanowri5ta iznad, 24 godine nepisrn:eno,to ,,Novi list." konstatira, da bi se .broj "izbornika na taj nadin neznatno povirsio. Supilov list istide poteSkode sa izbgrnom reformom. i u.pozorava, d,a je ne treba dronijeti preko.nodi!11f Podban Nikolii otvoreno ustaje u saboru pro'tiv op6eg .,prava glasa. Opiinska zastupstva, prema Nikoliiu, ne bi smjel.a biti birana na temelju opieg prava glasa nego po kurijalnom sistemu, tako da svaka klasa bude zaStupanaprema svojoj snazi. Opie'pravo glasa Stetno je za inteligenciju i kapitaliste, tvrdri podban.ll8 Odbor za izbornu' reformu odry',avasv.egajo5 jedan sastanak, na kojem, uz ostale prijqdloge, .frankovac Elegovi6 zahtij,eva, da se pravo glasa ne protegne na osobe u sluZinskom odnosu.lle $akon toga izbija kriza povodom Zeljeznidarskepragmatike. u odekivanju novih izbora Koalicija ZeIi provesti izbornu reformu na brzinu -'sada se vi5e ne govori o ,,savjesn,ornproudavanju" - i to na temelju sniZenja izbornog cenzusa na 10 K, a dini se i jarmog glasanja, jer se rad.i samo o zakonskoj noveli, koja ne mdZe drirati u nadela postojeieg zakona. Medutim do izw5enja ove namjere ne dolazi. Kadr je Koalicija morala ponovno prijeii u opoziciju, vjerojatno su njeni dlanovi deSie poZalili Sto pis-u poZurili s izbornom iefbrmom-dok su jo$ bili na vlasti.12o ".n HS I 10. sjed. 19. xI. 1906. "u. Arhiv .Truimbii,,Supilo Trumbiiu, Rtielra, 22. XII. 1906; l1c HS I 11. sjed. 20. XI. 1906. Zakon o za5titi slobode izbora sankcioniran je tek 1. VII. 190?. ANRH HMB sv. 189, 190?/280-8. Frankovci joS predlaZu zakon ,,o ob-dim pravipa hrvatSkih drZavljana,,. HS I 14. sjed. 24. XI. 1906. ' ' t\7 Pokret; LBl22..L, Noui tist 25/26: I. 190?. prema podacima, koje je dao sakupiti Nikolic, broj izbornika bi se imao povecati od. L.B% na 20va stanovniStva. AGZ GP l907lL74}t. SKZ R 46t2 GrloviC: Dnevnik I L}OT/2L\ I. 1a8HS II/I 44. sjed. 21.-II. .'. 190?. 1re Pokret 621L5.Lfi. 190?. Historijat sjednica: ANRH PZV lg}Z/Bgt7. -- .l '.'o Ilntatska 98/29. IV. 190?. SKZ Grlovii: Dnevnik, fi, Ig07/9. y. pokrel t47l2g. Vr. L907. i
,
II. FRANKOVAEKA NOVOG KURSA
OPSTRUKCIJA PROTIV
7. Kriza Frankoue stranke Centralno pitanje saborskog zasjedra-njazimi 7906/7 jest rasprava o adresi, povod,omkoje frankovci svojom opstrukcijom izazivaju politidki skandai i nastoje izazvati raspust sabora. Da bisrno shvatili akciju J. Franka, potrebno je konstatirati, da se njegova stranka nalazi potkraj 1906. pred raskolorn. Nezadovoljstvo u stranci datira ioi iz razdroblja prije Rijedke rezolucije t.j. od Argusove afene koja sada pcnovno dolazi na dnevni red povodom sudske rasprave po Supilovoj tulbi. Ni Kr5njavijerz pristu.p stranci, t.j. dtefinitivno prihvadanje sluZbe velikoaustrijskoj politici nije po volji nekim dlanovima stranke, koji se jo5 nisu odrekli svake star6evidanske tradicije.l Nezadovoljnici nadalje kritiziraju sam,ovoju J. Franka, Sto se pri vaZnim o'dlukama ne sivjetuje sa upravo'rn stranke, Sto vodi iskljudivu rijed u Hruatskom T)ravu,Sto up'otrebljava list za reklamu stranih privatnih poduzeia, s kojima odrLava poslome veze. Stranka je zaduLena, a njen je glavni vjerovnik sam J. Frank.2 Uskoro iza otvonenja sabora izbija afera Strassnoff, koja takoder pridronosi slabljenju Frankovih pozicija. Varalica I. Strassnoff, koji ciobro poznaje politidke prilike u Hrvatskoj, predstavlja se nadbiskupu Posiloviiu kao bedki kornesar povodom optuZbi, koji dio sveienstva diZe protiv nadbiskupa, a Franku kao visoki bedki funkcioner, koji traZi suradnju protiv Budimpeite. Swha mu je dakako, da od njih izmami novaca. Po5to je raskrinkan, izbija veliki politidki skandal, koji Frankovi protirmici mnogostruko koriste. PritonT nije toliko vaina bru.ka, Sto je Franka povukao za nos jedan varalica, koliko i{njenica da je Frank odigledno pokazao svoju spremnost, da potajno pregovara s emisarima kamarile. E. Lukinii, dlan Hrvatske a AGZ, OstavStina PerSiC, sv. ,12, 16. s Star(eui.(anac 311.7I.,41t4. l}',5l2L. lI.,6128. II. 1906. (Spor u StardevlCevoj stranci prava). Prema izvje$taju generala Auffenberga Sefu general$taba Conradu od 1. IV. 1908., Stranka duguje J. Franku ?5.000 do 130.000 K. KA Nachlass Conrad.
VTADAVINA
HRVATSKO.SRPSKE KOAIICTJE _
l4I
ipak uvrstava dlanak uperen pnotiv Franka i Krsnjavoga s komentarom urednika, kojemu je Frankova velikoaustrijska politika premalo odludna.a
za prijestolonasljednika. sarlatanu se dakako ne moZe nista Vjerovatil cinje_ 'ica je meclutim, da je bio odlidno informiran o prilikama u Hrvatskoi, kad je nastupio kao ministerijalni savjetnik - ANRH pzv 190618690, 8664. J. H o rv at, Supilo, 163-169. a Hruatstuo 279/s. xII. Reichsposi 272129.xr., Gross oeste*eich 49/10. xIL, bt/24. xII. 1906. 6 Hruatsko.praoo 2g25/r7. vru., 2932125.vtrIl., 2g37/3L. Vrrr., 294316.rX., 2947/L2.Ix., 29bB/19.rx., 2gssl2 i. rx., 2960127.iX. 190s. 6 HHSA MA IB Lgo2lB2B.pierotii je omraZen;q Hrvatskoj i Darmaciji, jer je kao'agen! Bei_a radio-protiv interes4 hrv4lqkog Sveienstva.u tzv,,.Jero_ n:itngFoj gferi. V. Kisi€, NajnoViji dagodaji,,D.od,ata|c k Tasplaei tlruatslci zauod u Rimu, Zadat Lg02,
t42
*
MTRJANAGROSS
deviieva vlada umijeBana'u stvalr, svbkako preko TomaSiCa,.koji inra na nju odludan utjecaj, ukoliko je todna Supilova tvrdnja,'da je Pieroti6 putovao na vladrin troSak.T Supilo tuZi nominalrrog urednika Hruatskog praud, J. Zodeka zibogklevete. Rasprava je u nekoliko navrata o'drgaclana na zahtjev Frankov, koji je traZio dokaze protiv Su; pila od ministra vanjskih poslova Golucho"wskoguvjeravajuii ga da se radi o Zivotn'om interesm l\[onarhije. Medutim dokaze nije. dobiO svakako zatn, jer ih nije ni bilo.8 Na sudskoj raspravi Frank, k4o odvjetnik riorninalnog urednika Hroatskog praua Zodeka, mora da izjavi, da nenTa drokazaza ,,Argu: sove" dlanke i dla ie u tor-n srnislu dati oditovanje u Hruatsk'om prauu. Supilo se time zadovoljava i ne traZi osudu.eFovodorn procesa'Frank optuZuje hrvatsku vladu radi pristrasnosti prErila Supilu, jer hije dopustila, da se preslu5aju wjedoci u Srbiji, t.j. srpski ministri s obradoZenjem, da se radi o politidkom procesu, 3to Fr:ank nijede!1-9 Prijestolonasljednikov list,,Reich.spost" ustaje u Frankovu obranu. Supilova nevinost nije nidim drokazana,piSe list, i ZaIi se na teL,ak poloZaj frankovaca zbog vladavine Hrvatsko-srtrxke koalicije.,,Reich' sposf" se zgraLa, da se procei kojim se bavilo ministarstvo vanjskih poslova, vodi tako ,,povrSno", umjesto draintervefi]ira.drZavni odvjetnik.ll Supilo je zadbvoljan rezi-rltato.mpnocesa:On ne Zeli zahtjevorn za osudnr.J."Zodekaudiniti iz.njgga ,,r-nu(enikatlu odirna Frankovih ,,teliia". Vlada nije dopustila,,saslu5ati polovinu europskih-ministara, kako je'Frank traZio", pi3e Supilo ironidki.ll" Podetkorn prosinca sukobi unutar Frankove stranke vei se odigra: vaju jarrno. Podpredsjednik sabora Mile Stardevii draje ostavku na, $voj poloZaj, jer sab,or odbija njegov prijbdllog dri qe podijeli. ukor' dlantl Koalicije Lukiniiu i frankovcu Elegoviiu rlrdi nediscipliniranih ispadra.Frankovci glasaju protiv Stardeviieva prijedloga.l2 I Per5ii govori u adresnoj debati U neskl.adtus Frankovom linijorn. Per5ic je plaieni namje5tenik stranke i poznat je kao fanatidni prista5a Fiann . d . ; 1 5 4 . H o r v a t , S u p i l o , 1 ? 7 . H S I I / I , 3 0 . I . 1 9 0 7 .( S u p i l o v " Supilo, govor) SKZ" Ostav5tina Toma5ii, Khuen To,rna5iiu, H6derv6r, 16. VIL, 24. IX., '1 5. X. 1905. n . d . , 1 5 4 . H o r v a t , S u p i l o , 1 ? 9 , 1 8 0 .H S I I / I 3 4 s j e d ' 2 5 . I . " Supilo, 190?. (Frankov govor), 3?. sjed. 30. I. 190?. (Supilov govor). HHSA MA IB 190?, 471233.Fiezime konfidentskih izvje5taja o Supitu. KA Nachlass Corjrad B a l. Iz razgovora pukovnika Csicsericsa s Frankom 20. IV. i s Aehrenthalom aprila 1908. ' 'i' p Hruatsko prauo, 332Bl20.XII. 1906. ' "roS u i l o, n. d., 153. HrDatsko pr&Do 3320/LL. y'fi., 3322113.XII. 1906. HS II/I 3?. sjed. 30. I. (Frankov govor, Badajev odgovor). 1907. 292123.XII. 1906. Reichspost " t'a Arhiv Trumbii M 418 Supilo Trurnbiiu, Rijeka, 2?. XIL 1906. le HS I 19 i 20. sjed. 5 i 6. xII. 1906.Hfrrotsko praDo,33r?i6, XII. Pol$eti 295/27. XrI. 1906,
VLADAVINA
O:I
j6 td ar ld i0 (a uF
u. rk i6 r.i
-10
ti rk tih rFi I
lIA
)r' h le, t-
I. 7, l.
t.
HRVATSKo-SRPSKE KO/\LICIJE *
143
kov. Aii kadrpostaje zastupnik, on'Zeli dA pokaZelda ne pripadh slijepim Frankovim trabantima t. zv. ,,teliiimA" i da misli svojom glavorn. Per5ii Zeli rje5enje nacionalnog pitanja u sporazumu sa Srbima unu. tar Monarhije. U tom smislu PerSii kasnije istide, da je ndvedeni adresni govor bio njegov credo. PerSii doduSe ustaje protiv srpskog imena u Adresi, ali nagovje5tava, draje sklon suradnji sa Srbima. Bosrnai Hercegovina, kaZe on, pripada Hrvatskoj. Ali prije nego pristanu na to. dn se Bosna podrijeti izmedu ,,Svabe" i MadZara, Hrvati bi, prema PerSiiu, radrije dopustili da trrostanesrpska,'samo da ostane cijela. Jasno je, da Frank prigovara takvorn stavu.13 Odmah nakon ,,Argusova" procesa Miie Stardevii i Ante Pdveli6la upu.iuju okruZnicu prista5ama stranke, u kojoj istidu da se"Frank nije pokorio zakljudku stranadke konferencije, da preda Hruatsko prauo u vlasni5tvo stranke. jer je u njemu branio privatne interese. Tajno je pregovarao s madlarskim ministrom Polonyijem bez znanja stranke. O posjeti Strassnoffa takoder nije nikog obavijestio. Frank je pristao na to, dn se odrede.predsjedni3tva stranke, ali je svoj pristanak ponovno povukao. Stoga Stardevii i Pavelid ZeIe da se odijele od Franka. U svom pis:mu Franku Stardevii usporeduje poloZaj Stranke prava uodi raskola 1895. sa sada5njim stanjem. Tada je F. Folnegovi6 pregovarao s tudinskim politidarima i obzoraSimaiza Ieda stranke, a sada Frank pregovara s PoIonyijem i s pravim i krivim bedkim ministerijalnim savjetnicima, kao i s vodom krSianskih'socijala Luegerom - sve iza leda stranke. Hruatsko praDo su novine J. Franka i njegove porodice. M. Stardevi6 se svojedobno protivio: uvr5tenju Pierotiievih dlanaka u Hruatsko tr)lrrDo,jer je zna,o; da potjbdu iz nedista wela. Tako nem,oralni postupak ruSi ugled stranke, u koju se unosi duh tudin5tine. Sva je djelatnost uperena na to, kako 6e stranka Sto prije doii ,,na korito". Iz svih ovih razloga Stardevjd zahtijeva od Franka, de se povude. eini se, da su Frankovi proitivnici htjeii iskijuditi i Eiegovi6a.15Odekivanja protivnika se ipak ispunjuju. Na sastanku 27. Xil. 1906. Mile Stardevii i Josip Frank se pomiruju i izdaju zajednidku izjavu. Odcjepljuju se jedino Gospiiani, koji izdaju novi list, uperen prbtiv Franka - Starieui1anac.to Ipak se kriza stranke nastavlja i dalje. Situacija je tako zao5trena, da grupa poslanika, koja pristaje uz MiIu Stardeviia, uop6e ne razgovara ,s najvatrenijim frankovcima.l? Kriza se privremeno rje5ava tek na koriferenciji 19. II. 1907.,na kojoj prema Hruatskom pro,uu vlada ,,uzorrta stardevidanska sloga". Zakljuduje 'o HS I 21. sjed. 7. XII, 1906. AGZ Ostav5tina Per5ii sv. 12, 16. 1a A. Pavelii nije identidan s ,,poglavnikorn". t6 starieui1anec t7lL6. v.,317. II.-6/28. II. 1907.,Pokret,295/2?. XII. 1906. Hroatska rijeE l39ll5. VI.-143l19. VI 190?. Hruatske noui,ne 30/24 VII., 31/1. VIII. 1906. a" Hruatsfuo pratso 3333/28. XII., 33g4t2g. XII. 1906. '" Arhiv Trumbii, sv. 11, Supilo Trumbidu, Zagreb, 10. IL 190?.
144
-
MTRJANAGRosS
se da M. stardevii i J. Frank, koji su totiko zasluzni ,,za svetu stvar hrvatskog naroda" ostanu i dalje na delu stranke.ls Hruatsko prauo posebno zahvaljuje klerikalcima oko Hruatstua za njihovo dnZanje u krizi, jer su nastojali, da stranka ostane je'dinstvena.lg znad.ajno je drzanje krsiansko-socijaln,og orgara Reichspost u toj stvari. Istakli smo, da list redovno stoji na strani J. Franka, iako bedki klerikalci i antisemiti nisu rnogri biti odrusevljeni suradnjom s pokr5tenim Jevrejinom. AIi poito Frank prihvaia veliko,austrijsku politiku, oni su morali prijedi preko toga, jer nisu mogli naii pogodrnije lice za svoje ciljeve. Medutim, tek sto se pokazuje moguinssl, 4n se stardeviianska stranka odrzi na istoj politidkoj liniji, ali bez Franka, oni se priklanjaju njegovim protivnicima! posto je sukob krajem prosinca oskudno poklpan, Rei,chspostkonstatira da Frank nije toliko vod.a stranke. koliko diktator, koji stavlja dlanove stranke pred gotov din pri svakom vaZnijem d.ogadaju.uprav,o zbog Frankove lidnosti mnogi se zdravi elementi nisu prikljudili stardeviievoj stranci. pi5e Reichspost, i smatra, dia bi nolitidka grupacija bez Franka imala velik priliv novih dlanova. List se vjerojatno nadraspajanju stardeviieve i koalicionaske Hrvatske stranke prava. Frank, kao pokrsteni Jevrejin uZiva u Sirirn krugovima ,,najsrdadnije" antipatije, zavrsava Reichspost.2o supilo ne Zeli raskol frankovaca. TJzdrLi li se stranka jos neko vrijeme, stiii 6e do potpunog rasula, misli on. Momentani raskol mogao bi dovesti Koaliciju u nezgodan poloZaj ,,obzirom na nase stare prava5e, koji o rezoLucijonaSkojpotitici pojma nemaju,,, pi5e Supilo Trumbiiu. t.j. on se boji, da bi se pravaBi povezali sa stardeviiancima.2r Frankova je politidka egzistencija u ovoj krizi tesko ugroZena. Razumljivo je stoga, da on s jedne strane rnora pokazati Bedu, draje nezamjenljiv u provoclenju bedke politike u Hrvatskoj i nastojanju cta se uni5ti Hrvatsko-srpska koalicija, dok, s dr-ugestrane, mora uvjeriti pristase stranke u svoju snagu, koju moZe pckazati unistenjem Hrvatsko-srpske koalicije, a to bi bio dokaz, da on odruduje u. Hrvatskoj.22Prilika mu se pru1a p,ovodom aclresnedebate. Znadajno, je da " Hruatsko praoo BB77/20.IL 190?.starieuicanac u svibnju izaziva skandal objdvom navedenog Stardeviievog pisma od 20. XII. 1906.,ali M. Staldevii i A. Pavelii izjavljuju, da sada vlada sloga. starieuitanac 16. v., Jr. v. 190?. Hruatsko prauo 8450121.V. 190?. " Hrtsatsko prauo 8877120.II., HruatstDo 4}l2l. II. 190?. "o Reichspost 296/80.XII. 1906. " Arhiv Trumbii, Supilo Trumbiiu, Rijeka, 2?. XiI. 1906.Arhiv eingrija, Supilo eingriji, Rijeka, 31. XII. 1906. " supilo se prevario kad je odekivao, da ie frankovci biti umjereniji, buduii da su medusobno zavadeni. Arhiv eingrija, Supilo eingriji, Rijeka, 16. i. 1907.
( ( I
f :
I I r
L
c c r c E
c
r li
F
e !
S
r S
jr d D
k b
sr jt
SI
J n g
ls
Fr
10
I i
i I
VLADAVINA HRVATSKO-SRPSKE'KOALTCTJE -
i
145
opstrukcija ne zapodinje u prosincu 1g06., kada adnesa dolazi na dnermi red s,abora,nego tek iza boii&ih praznika, t.j. nakon kulminacije krize u stranci. Bedu ie Frank nesumnjivo dokazati, da bez njegove lidnosti ne rnoZe provodriti svoju politiku u Hrvatskoj, ali raskol stranke moci ie da zadr1Lsamo za jednu godinu.
q 2. Opstrukcija protiu srpskog hnena saboru su predil.oZenadva nacrLa adrese kralju: osnova Koaiicije, koju prihvacaju i madZaroni, i osnova frankovaca. Adresa Koalicije pozdravlja kraljev reskript, kojim je otvoren sabor, jer je u njemu naglasena potreba za donosenjem modrernih zakona. osnovni uvjet za ustavne reforme je onemoguienje utjecaja upravnih organa na medusobnu borbu politidkih stranaka, istide nacrt adrese. Na taj ie nadin doii do izraL,ajaslobodna volja nanoda i otklonit ie se klica nesporazuma izmedu Hr:vatske i MadZarske. Adresa stoji na temelju nagodibe,na koju se poziva u zahtjevu ze sjedinjenjem Hrvatske i Dalmacije. ova umjerena adresa tipidni je proizvod oportunistidke politike
Adresa, koju je sastavio J. Frank, uperena je protiv madZarskog gospodsiva nad Hrvatskom i zahtijeva ekonomsku samostalnost lrrvatskg posebno carinsko podrudje i dnZarryrubanku, ukoliko Madzarska dobije svoje carinsko podrudje i banku i veliku Hrvatsku u okviru HabsburSke mo;rarhije zajedno sa Slovencima.2a Adresa Koalicije govori o hrvatskom i srpskom narodnr. u adresnoj dtebati do 18. xII., kada podinju boZicni praznici, frankovci usta-
2" SKZ R 4612 Grlovii: Dnevnik 1906/III, 24. XL HS I 19. sjed. b. XII. 1906. '{ HS I 19. sjed. b. xII. Lg06. Hrtsatstuo, 28016.xII. 1906. veoma hvali Frankovu adresu. 10
Vladavina Hratsko.srpske
koalicije
1906/7
i+A
*
MIRJANA'GRoSS
adresi. Svi klerikalci ne slaZu'se s time. Stadlerov Hruatski' dneuni'lc istupa protiv opstrukcije.2s Frankovu odrJuku,da opstruira, udvrSduje i kriza madZarskog ministarstva u vezi s korupciona$kom aferom ministra pravosuda Polonyija, koja swsava njegovim odstuporn. Prema Supilovu mi5ljenju Polonyi nije pao zbog korupcije nego zbog utjecaja Beda, koji je smatrao njega, a ne Kossutha, glarmim nosiocem hrvatsko-madzarskog sporazuma.26 skandal oko Polonyija predstavJja u oiima frankovaca i madzarona jos jednu kariku u slabljenju veza izmedu madzarske vlade i Hrvatsko-srpske koalicije, pa Frank moZe od opstrukcije odekivati ve6i uspjeh.2? Frankovadkoj akciji daju pobudru i stalne trzaice u Koaliciji, i to izmedu pravasa i naprednjaka, koje se ponovno zaostravaju povodom naknadnih izbora u Gardinu' Pravasi Stavise tvrde, da su napredrnjaci stetniji za Koaliciju nego frankovadka opstrukcija! Svada izmedu Srba samostalaca i radikala u vezi s odrZavanjem crkvenog sabora takoder slabe Koaliciju.2s Jedan od vaZnih razloga za opstrukciju je i akcija za sjedinjenje Hrvatske i Dalmacije, koju Frank na taj nadin pokuSava draomete'2e Hrvatsko-talijanske veze pr,otiv Beda su prekinute, hrvatsko-madZarske se nalaze Ll procesu kidanja, jedino hrvatsko-srpska sloga jos nije poremeiena. srpsko ime u adresi svakako je divna prilika za bedke eksponente dra pokusaju razbiti tu slogu, pogotovu sto time mogu ujedno ukoditi rad sabora na dono$enju ustavnih reformi. Frankovci dakako ne ,,priznaju" Srbe. I. Elegovii ih poziva, da ,,prigrle'I hrvatsko ime, a Jerko Pavelii istide, dra je srpska naisao unesena iz Srbije, ali da jo6 nije poprimila takav oblik, da se ne bi rnogla povratiti u narudje hrvatske misli. Kad bi frankovci bili na vlasti, nastdvlja J. Paveli6, uz Zest'okeproteste Koalicije, ,,takozvani" Srbi pretvorili bi se za 48 sati u ,,pravoslarmeHrvate".2eaFrankovci 6e po prvi put za vrijerne bana Raucha imati prilike da pokaZu metode kojirna ZeIe ostvariti ovaj cilj. Da bismo shvatili znadenje debate o srpskom imenu, treba istaii ovo:, Prema hrvatsko-ugarskoj nagodbi od 1868 kraljevina Hrvatska 26 Hroatstuo 213.r., glll. 1.,20124. I. 190?. obzor,25125, I.,29129. l. 1907' pokret 20,124.I., 2L125.I., 2&128.I., 27/L. fi. L907. Narodna obrana, 20/24. I., 35112.II. 190?. Podetkom prosinca predstavnik slovenskih klerikalaca dvorski prisavjetnik Suklje boravi u Zagrebu. Moguie je, da je i on ima6 udjela u XII., je tbkve vijesti. Edi,nost, 344/15. premi opstrukcije; on sam demantirao 345/16.XII. L906. Hruatski d'neonik 26/31. I-, 33/9' Ir., 34/11. II. 1907. 'o Supilo, n. d., 1?9-180. " Obzor 24124.L, Pokret i9/23. I. 1907. ,n Obzor 836/22. XII. 1906.. 16/16. I., 20/20. I. 190?. Hruatska LBBI2?.XIl. ->{ll. L906' L906. Narocl,na obrana 30212L.XIL, 303/22. XII. 1906. Pokret 294124. 3/4: I.. 13/16. I., 33/g. II. 190?. ANRH PZV tS06/179, 1204, t261. NoDi Sibobtan 5lB (21) I., 16122.I. (4. II.) 1907. Ilo.tuturca 1091i30. I' 1907. 'n Vidi str. 161 i d. Cruena Hruatska 1219' II' 1907' nna HS IIII 34. sjed. 25. I., 36. sjed. 28. I' 1907.
I
U
cl
n
z
u
u n t T
(
,
VL{DAVINA HRVATSKo-SRPSKE KoALrcrlE _ i,lc io
L47
i Slavonija su ,,politii'ki narod(6. ovaj je izr,az preuzet od MadEa-ra.
ia n a e I I
0 I
1 3
) t
uo F.
c ul i n ov i i, Driat:noprauna jugosrouenskih zemarja hi,storija X I X i X X u i j e k a I . Z a g r e b 1 9 b 6 ,1 2 9 . E i s e n m a n n , n. d., 849 i d. toa Eisenmann, n. d.,. SB0-S81, b41 i d. "t M. Marjanovii, Srpsko pitanje u Hr'atskoi, Sloboda 7/Zg. il, 1907.Usporedi joi: Fokret 92122.IV.190?. (Jesu li Srbi politidki tsrrvati?|. Obzor 42/L2, II. 190?. (Narodnostno pitanje).
148
-
MTRJANA GRoSS
jedna od bespravnih nemadzarskih narodnosti, to u ugarskoj nema ni srpske drZavne ideje, tvrde frankovci i istidu da predstavnici Koalicije propagiraju srpsku drZarmu ideju. unesenu iz Kraljevine srbije.s2 S druge strane frankovci i klerikalci tvrde, dra izjednadavanje ,,hr. vatskog i srpskog naroda" u adresi znadi i srozavanje hrvatskog drZavotvornog naroda na puku narrcrdrrost,pa frankovac zalhskaizjavljuje, da je bolja smrt sabora nego hrvatskog naroda, a I. Elegovii smatra da su ustavne reforme ne,potrebne,ako je izgubljeno hrvatsko imels' Svojim istupom frankovci Zele posti6i dva cilja: prikazati Koaliciju
vatsku burZoaziju u Koaliciji, nego i za srpsku, okupljenu u samostaJ:nojstranci. ovaj stav samostalaca logidan je odraz surad.nje hrvatske i srpske buriloazije protiv prevlasti stranog kapitala i njihove teznje, da se koriste pored ostalog i hrvatskom drZavnosti, kako bi ovladali teritorijem Hrvatske i Dalmacije kao svojim drcmaiim trZi5tem. Nije stoga sludaj, da se i hrvatski i srpski poslanici ograduju
politidka individualnost, t.j. drZarmost Hrvatske jasno naglasena, da nema ni govora o srpskoj teZnji da se kraljevina Hrvatska podijeli na dva posebna teritorija ili interesne sfere, t.j. hrvatsku i srpsku. Drugim rijedima, Pribicevii izjavlju.je, da srpska nacija u Hrvatskoj ne nastupa s posebnim drZavotvornim aspiracijama, koje bi rusile dr.Zavnost Hrvatske, ali on dekako ne moZe prihvatiti izjednadavanje pojma ,,p,olitidki narod" s nacijom, jer je zemlja i drZava jedno, a nacija drugo.35Dio srpskih radikala, koji nije raskrstio sa protuhrvatskim stavovima iz Khuenova vremena, ne sraZe se ni u tom pogledu sa samostalcima i Zeli teritorijalnu posebnost za Srbe u Hrvatskoj.a' slidno kao samostalci govore i naprednjaci. polazeii sa stanovista da su srbi i Hrvati jedna nacija s dvije historije, koje su posvetile dva nacionalna imena, I. Lorkovii takoder odrbacujeteoriju o ,,politidkom "' HS I 10. sjed. 19. XI. (Elegovii), 2?. sjed. lb. XIL 1906. (A. pavelid). 36. sjed. 28. I. 190?. (J. pave1i6, A. paveiii, Elegovii). " HS II/I 36. sjed. 28. L 1907. HruatstDo 2/8. I., g/LL. T. Lg07. 'n Vidi str. 9?/8. "u HS I 28. sjed. 12. xII. 1906. rlir 86. sjed. 28. I. BT. sjed. 80. I. 190?. V. B o g d a n o v se u dva svoja dlanka u zbirci: Likot',i i pokreti, Zagreb lg17., kao i u svom predgovoru Supilovoj Politi,ci,, dotide problematike odnosa Koalicije i Pribiieviia prema nacionalnorn pitanju. toMar janovii, n. d. IIII
n d S
p
F I
r I
J
f \ I I I
l
WADAVINA
lni alie.82 hn drlju'
rtra elsa :iju )ra
iicu rje hrno'attebi
ti: rju LJU, lv-
HRVATSKo-SRPSKE KoALrcrJE -
14g
na-rodu", t.j. o izjednadavanju drZavnosti i narodnosti, istiirrii usto dtrZavnu indrividualnost Hrvatske, diji je norsilac i hrvatska i srpska nacija. supilo u svom govoru napominje, cla Koaricija zb,stu_pa politidku individuaLrost Hrwatske i dra nije uzdrigla srpsku naciju na posebnu drZavotvornu naciju.'' s. Zagorac u ime Hrvatske stranke prava istide da je stranka napustila prepirke sa srbima, ali ostaje pri starom pojilru ,,hrrvatski politidki narod", jer se radi o jednom narodnr s dva imena, t.j. i on smatra, da su nosioci hrwatske drzavnosti .hrvatska i srpska nacija, ali da su srbi ,,politidki Hrvati", sto i opet daje prilike za trzavice.sB Treba istaii, da se u debati osjeia jedna od osnormih pobuda za frankovadke protusrpske istupe - mrZnja na srpski kapital. A. pavelii identificira srpstvo s teZnjama srpskog kapitala. u svom govoru Pribiievii napominje da se srpstvo ne osniva na ispravarna i grbovima propalih carstava. Njegova je wraga u stampi, kulturnim ustanovatrn i ,,kolosalnoj" priwednoj organizaciji. znatajno je da frankovci prekideju govornika povicima protiv srpskog kapitala.se Adresna debata odjekuje neugodno i u Bedu i u pesti, ier svi govornici istidu osnovni postulat novog kursa, hrvatsko-srpsku slogu, u obrani od ,,Dranga". Hrvati i srbi zajednidki brane Hrvatsku, kaze
nat
esi da na
rune fii:. rje ta[tdu
Dalski.ao supilo izjavtjuje, da je srpsko ime samo sredstvo, da se one-
I 3lj
fla va )m :c).
0?; i7, rsa
potpomagala kulturne institucije Jugoslavena u Hrvatskoi, on bi to priznao u hrvatskom saboru. Budisavljevii, stavise napadrasrbiju, koja ne shvaia svoj zad,atak prenn bratskoj Hrvatskoj, a to je omoguiito 20-godi5nji Khuenov.reZim. svjestan dinjenice, da 6e s,trana stampa "" HS I 28. sjed., 1?. XIL 1907. " HS I 26. sjed., 14. XII. "n IIS I 2?. sjed., 15. XII. noHS I 22. sjed., 10. xIL 1?. XII. 1906. " HS IIII 36. sjed. 29. I;
1906. IIII
86. sjed. 28. I. 190?. Obzor, 42/L2. tI.
1906. Hrtsatska 6L/14. VIII. 1906. (A. pavelii), 28' sjed., 1?. XII. 1906-(pribiieviC). 25. sjed., 13. xII., 26. sjed.; 14. XII. 2g; sjed., 190?.
:
150
-
MIRJANA GRosS
ve6 sutra razglasiti njegov govor, Budrisavljevi6 istide svo,ju vjeru u bududnost jugoslavenskog,,plemer:ra".42 Adlresna debata onern:oguiava prijeko potrebni zakono'darmi radr. Sukobi izmedu Koalicije i frarnkovaca na dnevnorn su redu svake sjedtnice. Frankovci izazivaju izgrede, a rezolucion,a$i se izrnedu ostalog zabavljaju primjedbama na radun jezidnih grije3aka u go'vorima ,'naiveieg Zivu6eg Hrvata" Josipa Franka, koji dro kraja svog Zivota nije naudi,odestito hrvatski.aa Najburnije su sjedtniceod 25. do 30. sijednja' veliki Frankov govor 25. I. traje od podneva dropono6i. sjedn'ricaod 26. I. odgada se zbog poku3aja nagode, koja ne uspijeva.aa 28' I' frankovci predrlaZu,da se odrZavaju dvije sjednice dnevno, i t'o prije podne rasprava o adresi, a po,slije podne o zakonskim orsnovama.Frankovci ZeIe ovim prijedlogom rasprsiti optuZbe Koalicije, da spredavaju rad na ustavnim reformama u sluZbi tudina. Opstrukcija dostiZe whunac na sjednici od 30' I. zbog antifrankovadkih manifestacija socijaiista. Radnici s velikim negodnvanjem prate skandale u saboru, od kojeg se nadaju makar vrlo umjerenim ustarmim reformama. Socijalistidki ,,Nopred" piSe, da je drosadasnji saborski rad stajao oko 24.000K, a uradeno nije nilta. za pravi uzrok opstrrrkcije jarrnost ne zna, nego sarno zakulisni pokretadi, koji drze na Lici,,hrvatskog Polonyija" .TosipaFranka, koji ve6 30 godrinakorumpira hrvatski jarrni Zivot. Frankovci su pretvorili sabor u psovaliste i bordel, istide Napred',a]i ostro napada i Koaliciju, k'oja ne ZeIi priznati da ne rnoZe provesti ustarrne ref,orme, jer ih ne dopusta reakcionarna madZarska vlada, nego svojom mlitavo5iu dopu5ta frankovadku opstrukciju, t.j. izrarmi udarac protiv ustavnih reformi.as Nakon ,,narodne bure" frankovaca protiv Rijedke rezolucije u listopadnr 1905. i otvaranja hrvatskog sabora u studenom 1906. socijalisti po treii put ku5aju spasiti Koaliciju u te5koj situaciji. Nije stoga sludaj, da proglas, kojim socijalisti pozivaju na skupStinu 30 sijednja' objavlju-ju svi organi Koalicije.a6 Na socijalistidkoj skupstini govore pored socijalistidkih voda Buk$ega i Koraia i poslanici Lorkovii i Vinkovii. Nakon skup5tine povorka radnika i studenata prolazi pored stanova J. Franka i istaknutijih frankovaca uz zviZduk i pogrdtne " HS II/I 37. sjed. 30. I. 190?. Budisavljeviiev govor nailazi dakako na odjek u bedkoj Stampi. (Wlener allgemeine Zeitung, 86621L8.II. 1907.)' a spo'rninje se i u Friedjungovu procesu. ns HS I 23. sjed. 23. xI. 1906. II/I 34. sjed. 25. I. t'907. AGZ ostavstina Per* Sii sv. 68. aa Arhiv
TrumbiC, sv. 13, Supllo Trumbidu, Za+reb, 10. II. 190?. n6 Socijalisti su ogordeni prvom sjednicom saborskog odbora za izbornu reformu, koja je pokaaala, da Koalicija ne misli uvesti opie pravo glasa. Noprijed, 2130.I. 1907. *a Pokret 23/28. I.,25130. I.,2613L. 1., Notsi' rist 27129'I', obzot 21121.I', Hroatska 24129.r', Nool srbabran LtllS (29) r' 1907'
VLADAVINA
uu radl edL rlog rajrije ]ja. od .I. rije anaju anem rim rnji rck rZe to-
rliieli re-
u]i.45
tosti
rga ja, }I€
.ned ne na )o-
Iu
&I.,
HRVATSKo-SRPSKE KoALrcrJE -
Ibl
poklike.az Nije sludaj, da sabonska sjednica istoga dranazapodinje zurnim prijedilogom frankovaca, dta se donese zakon o pravu sakupljanja i sastajanja i o slobodi Stampe, kojim Zele da pokaZu, da nisu protirrnici demo'lsratskih reformi, za kojima radnici najvise teZe. J. Frank sav izvan sebe napada Koaliciju zbog terora, jer je toboze ponovno mobilizirala socijaliste protiv njega. Napetu atmosferu jos vise zaostrava supiio svojim govonom, u kojem daje histor{jat veleizdajnidkih optuzbi. I. Elegovii se obara na rezolucionase, koji su udinili atentat na slobodnrgovora u saboru, pozivajuii u pomo6 ,,neu.puiene i neuke mase radrrika". Koalicija beri, da se frankovci pokrone diktatu socijalistidkog vocle ,,posrbice" Koraia, koji ,,na Zalost vodi znamenit dio radnika" u Zagrebu, uzrujava se Elegovi6. J. Frank tvrdi, da njegpva stranka ne opstruira protiv zakonskih osnova, kcje zahtijeva socijalna dernokracija i prijeti, da ie pozvati na odgovornost I. Lorkovi6a, koji je oti5a,o na socijalistidku skupstinu. Napadajuii socijalistidke vode ka,o importirane Svabe, MadZare i srbe, J. Frank - stavise - dita dijelove socijalistidkog proglasa da pokaZe, kako radnike harangrraju protiv njega. Da se frankovci ne boje socijalista, ne bi toliko govorili o njima, dobacuje im jedan rezolucionaski poslanik. AIi frankovci ZeIe pokazati da se ne boje. oko pola noii oni izazivaju neopisivu guZvu. ZviLde zviZdraljkama, lupaju poklopcima od l,onaca,pjevaju pjesme, Seiu i plesu po dvorani, vidu i deklamiraju. J. Zailuka dita pnoglas socijalista zn" op(e pravo glasa i recitira socijalistidku marseljezu. Nakon prekida sjednice govori I. Lorkovi6, koji napada frankovoe, da zele prikazati nas narodr nesposobnim za slobodu pred odgovornim faktorima. Koaliciji narod prigovara samo to, da je premlitava prema frankovcima i na taj nadin dopusta opstrukciju protiv ustaurih reformi. Podban Nikolii odgovara frankovcima, koji pozivaju vladu na odgovonnost, Sto nije sprijedila socijalistidku skupstinu, i.to istog dana, kada dronoseZurni prijedrlog za slobodu sastajanja! vlada se striktno drZala zakona, izjavljuje Nikolii uz odobravanje Koalicije, i nije zabranila skupstinu, jer znade, ,,drasu socijalno demokratske udruge i ova,stranka tako organizovane, da rietko kada gJ.edom na svoju organizaciju i drisciplinovanost svojih dlanova dolaze u polozaj da ugroZavaju javni mir i por-edrak."Nikolii je ipak porudio socijalistima preko zastupnika, koji su isli na njihovu skupstinu, da ne povedu povorku pred sabornicu, iako je 1g0b. sam vidio povorku, koja je tri sata prolazila pred beikim parlamentom! Frankovac A. Horvat napada supila, koji se poslije socijalistidke sku.p5tine sastao sa socijalistidkim vodom Koraiem.as socijalisti i naprednjaci odrZavaju 3. II. jos jednu skupstinu protiv opstrukcije i frankovadko-madZaronskog gradskog zastupstva, na kojoj govore poslanik surmin n' Slobodna ri.jet, 816. II., pokret 26/31. L 1g0?. '8 HS II/I !?. sjed., 80. I. 190?.
752
-
MIRJANA GRoss
i V. Korai. Odr:Zavaju se proteshe skupstine i u VaraZdinu, Osijeku i na Suiaku.ae I Stjepan Radii osuduje djelatnost frankovaca, koji Zele povratak Khuenovog reZirna. On se dodu$e ne nada nidem dcbrom od ,,na5ih ko5utovaca", ali ipak smatra, da ih treba pustiti, dia rade.so Nakon burne sjednice od 30. I. vlada opie rni5ljenje, da ie se sabor raspustiti, osobito Sto ban Pejadevii odrlazi u Pe5tu k Wekerleu. Sasvim iznenad.a adresna s,edebata zavr$ava nakon posre'dovanja vlade izmedu frankovaca i Koalicije. Nije nam poznato, Sto je nagnalo Franka, da popusti upravo u da'su,kad je bio pred ciljem - raspustom sabona i eve'ntualnim komesarijatorn.sl U svorn pismu Trumbiiu Supilo je u tom p,ogledu vrlo nejasan. ,,Ovdje su stvari uZasno tekle. Irne srbsko bilo je izlika, obstrukcija je potekla iz sasvim dru.gih 'nadelni nepriznavatelji rar)oga. Iza Franka stali su drugi faktori, a Srba' su rnu i ovaj put nasie'dnli..." ,,Nu nestado5epravi uzroci pak su onda o,perirali, dra im se nade kakav iz\az. To je udinjeno operetnim nadinorri..."52 Na saborskoj sjednici 9. II. zavr5ena je generalna debata o adresi' specijalnoj debati F. Vrbani6 predla.Ze,da s'eu-mjesloizraza,,narod U hrvatski i srpski" stavi ,,cjetrokupni narod, koli Hrvati toli Srbi" ! Hrvatski je sabor 11. V. LB6?.uodi teske borbe za oduvanje indtividtu.alnosti kraljevine Hrvatske jednoglasno priznao, da je srpski narod u Hrvatskoj istovjetan i ravnopravan s hrwatskim narodom, obrazlale Vrbanii svoj prijedlog. Hrvatsko-srpska koaiicija unijela je srpsko ime u adresu i ne ie ga nikada brisati. Ali zbog izvanrednih prilika i neiskorijenjmih predrasuda, ostataka minule zalosne medusobne borbe, kao i dinjenice, da radtz'a hrvatsko-srpsku slogu jo5 nije potpuno zavr5en, Vrbani6 predlaZe izmjenu. S. Pribi6evi6 u ime Srba izjavljuje, da shvaia te5kode parlamentarne situacije, koja onemoguiava ustarme reforme i zrade da hrvatske stranke ne n'apu5taju nadelo hrvatsko-srpske ravnopravnorsti. AIi on smatra, da ovaj princip nije dosao d'ovoLjno dtoizraL,aia u adresi i glasat ie protiv ispravka, istidudi da se tirne ne ie pomutiti odrrosi unutar Koalicije. M. Stardevii u ime Stardeviieve stranke izjavljuje da obustavljaju opstru.keiju, jer je iz adrese izostavljen izraz ,,srpski narod", ali protestiraju lto je ostalo ime Srbi, pa 6e i datje pobijati srpsku drZarmu misao' Srbi i naprednjaci glasaju protiv izmjene. Veiina frankovaca za vri' nn Sloboilna riied 3/6. Il., Pokret 27,11.IL, 2814. IL, Hroatska, 2814. lI.' Notsl, Iist 39/12. II., flroatsko prauo, 336314.II., Hruatsttso 30/6. II' 190?. ANRH PZV, 15071333. 50 Hroatske not:ine 5/31. I. 190?, 61 I. PerSii predpostavlja da je opstrukcija prestala nakon nekih razgoAGZ Ostav5tina Peri5ii, sv. 16, 36, 4?' vdra V. Franka i S. Pribiievib sv. 11, Supilo Trumbiiu, Zagreb, 10. II. -1907. MoZda Arhiv Trumbii, " je prestanak opstrukcije u vezi s Aehrenthalovim memorandumom, u kojem pristaje da se Dalmaciia uklopi u ugarski dio Monarhije, Vidi str. 162,
l
l
WADAVINA
HRVATSKo-SRPSKE KoALrclJE
_
1bg
ru )ji m 50 SE
u. 1-
lo m lc
h ll
k
66Arbeiter Zei.tun.g, BB/8.II., Re,ichspostzVlz.II., Bll7. Il.,B4l10. II., Gross oesterreich9125.fi., wiener alrgemeinezeitung, 8662rg. II., 8665/12.II., 8666/13. IL, Obzor 441t4,Il., 190?. :
754
*
MIRJANA cRoss
3. Kraj saborsksg rad,ai zaoitrenje od"nosas Madlarima
67 Obzor 29129.I., 80/30. I., pester Ltoyd. 27lBL.I. 190?. 68 sKz R 6294b ostavstina Tornasii, Khuen Tomasiiu, H6derv:ir, 1?. II. 1907. 6" Edinost L/LO. fi. 1s07. oo HS Ilit 43, sjed. 20. II., 47. sjed. 25, II. 1g0?.
VTADAVINA
rGsrpmisle, Lizirai se, piUjsdg tn PeZarona :ij,i, da ovlada da je ro nad de je omje-
t-
l
j Edir udnrrvatnovne
rakon Iarmi, gibelj kursa narorlitika preke r tude ga sa urnesprenciona je bude nda moi go-.,,\= 7, II.
HRVATSKo-SRPSKE KOALICIJE -
1bb
vori protiv ,,Dranga" ponovno daju priliku frankovcima da denunciraju pned Bedom" obidnog abiturijEnta obidne ratarske Skole,,, kako kaZe mladi doktor Elegovii u svom govoru, istidu"ii dn se novi kurs nije rodio u Narodnom polcretu 1903, kako tvrdi Supilo, nego se zadeo u ltaliji, rodi'o u Pe5ti, krsti,o na Rijeci, a kurnovao je Beograd.ol Prije svega frankovci koriste Supilovu izjavu o Borsni, iako je frankovac Per5ii dva mjeseca prije toga zauzeo slidan stav.62 Hruatsko prauo preokreie Supilove rijedi i tvr.di, da on zahtijeva da Bosna pripadrne Srbiji. Usto Frank i lderikalci organiziraju slanje pismenih prosvjeda saboru. Sarajevski nadbiskup J. Stadler protestira protiv Supila i ZaIi Bto sam sab'or nije osudio njegovu izjavu. Ovorn koru se prikljuduje i Reichspost, odrobravajuii tom prilikorn austrijske manevre na srpskoj granici.os Supilo u saboru protestira protiv Frankovih i Stadrlerovih drenuncijacija. Frank rnu odgovara da je on stvarno istupio i'protiv samog kralja. Podban Nikolii osucluje objede o nelojalnosti pojedinih osoba i grupa.6a Supilo, koji je inade toliko oprezan i proradunat, oteZava ovom izjavom svoj poloZaj, ne samo s obzirom na neprijatelje, koji siu ga ve6 optuZivali za, dizanje ustanka u Bosni, nego i prema sam,im rezolucionasima. Medu hrvatskim i srpskim dlanovinr,a Koalicije postoji preiutni sporazum da se zasada ne dira u pitanje Bosne, koje moZe ugroziti hrvakko--srpsku slogu. svi konzervativni elernenti hrvatskog dijela Koalicije otvoreno se zaralu za aneksiju Bosne i Hercegovine i njeno pripojenje Hrvatskoj i Dalmaciji, dok srbi u Koaliciji Zele njenu aneksiju srbiji. supilo je dotada u pitanju Bosne bio toliko oprezan da konfidenti nisu rnogli pronaii nikakve vjerod,ostojnije drokaze za svoje twdnje da supilo radi za pridruZenje Bosne srbiji. Na zasjedanju Delegacija iste zime rasprava o Bosni i Hercegovini birq je umjerena w obnra prema srbiji, koja na Zeli dalje zao'stravanje odnosa s Monarhijom. Prema konfidentskim izvjestajinaa, Krasojevii, koji odluino istupa u pitanju Bosne, nailazi navod.no na otpor Koalicije i sarnog Supila.65 u1HS rIfi 45. sjed. 22. IL 1907. " vidi str. 148. st Hruatsko prauo, BBB0/28.II., Bg90h. IIi., Htoatstuo E7/s. ilI., Reichs_ post 5&8. IIL 190?. stadlerov Hroatski ilneunik zastupa stanoviste, da Bosna treba da pripadne Turskoj, ukoliko ne bi mogla ostati u okviru Monarhije, a nikako srbiji. r{ruatski dneunik 48127.rr.,5t12. rfi,5416. rn. - 60/13. Irr. 190?. 6' HS II/I 49. sjed. 27. II.,50. sjed. 28. II., 51. sjed. 1. III., 55 sjed. 6. III., 56. sjed. 17. III. 190?. J. Tomiiid ustaje u saboru za aneksiju Bosne Hrvatskoi, Sto izaziva bojazan u Turskoj. HHSA MA pA Serbien XI/3. Izvjestaj poslanika Pallavicinija iz Carigrada. uENarodni' ldst z\l2l. IIr. 190?. obzor LBB/rg. vlr. 1906. rzjava zacorea. Pototn jak, n. d.,68-9, ANRBiH ZVBIi.Lg06lL2tZ,2B09,2918 9 ,6 9 9 , 8 6 4 8 g, B ? 5 IB; 1907/139,457,6d4,664 IB, lB40 res.
156
-
MTRJANAGRoss
Pored neprilika, koje Supilo imade zbog svoje izjave o Bosni, "r,rkota treba spomenuti i njegovu umjesnost u koristenjr, u Frankovoj stranci. Mile stardevi6 i osam drugih posranika Frankove stranke nisu htjeli potpisati stadlerov prosvjed protiv supila. stavise, Supilu polazi za rukom da sa Stardeviiem st
I
s
t
i _
';"'"tiill'Jd;ilru,:"'#x?:::
nemira. splitski bisku p Naki i, e";;:l""JX';jld:
"*?'i,i:: ;15":?J
klerikalni krugovi oko praue cruene Hruatske jedini brane ovu od. delu s nadbishupo,m Dvornikom re vei prije zamjerio Rimu. Vati_ je titularnim biskupom u Zadru jedn"rog
svevise nacionarn je.6e'T"l:::;" T,'i;J?l' r1tffi,,,'".T opita.n T;,Tia
spost piSe, da u Hrvatskoj predstoji ,,Kulturkampf,, i da iredstavnici novog kursa spremaju vjerske progone!?0 0o Arhiv
eingrija,
Supilo eingriji, Zagreb, 20. III. 1902. 6'. obzor 26126.r-, 46/16. II., 56126. rr., H,uatsko pratso. 33BB/5. III. Norodni rist r5/2r. fi., 76/25. rr., 2Lrr4. rfi., 25128.rfi. 190?. Atmosferu zaostrava i saborska debata o pitanju lukna. HS lilf et. sjed. 18. III. 190?. 68 HS Iil/I 4s. I 46. sjed. 22. i 28. IL 190z. o"E' M' vusio piSe u pra'oj cruenoj rrrtsatskoj i u svom be.kom ristu Nlonarchia tranke protiv gragoijice, inspirirane od bedkog nuncija. pral)a cruena Hr'atska 101/16. II. 1907Narod,nl, irst fitza. II. 190?. DAZ DNp IIa 7907/723, 1101, 1199, L4t6, 1646, 5337, 7556, 7777. 10 Reichspost b4l6. III. 1902.
I I I
1
c r I I t
t (
f, J
I]
VTADAVINA
Bosni tankofranke Supilu ylile sa :Snjavi ' ,,S te
HRVATSKO-SRPSKE KOALTCIJE -
1b?
7. III. 1907. delegacija hrvatskog sabora svedano predaje kralju adresu. u svom odgovoru Franjo Josip kori hrvatski sabdr, sto je sianjem telegrama dralmatinskim biskupima i prijedlogom, dra se amnestiraju osudenici iz 1903., prekoradio svoj djelokrug. sabon prima izvjestaj predsjednika o tom dogotlaju sa sutnjom, a ja'u-nostu Hrvatskoj s velikim ogordenjem. Nije naime uobidajeno, da vladrar jarmo iz-razavanezadovoljstvo, pa se takav postupak mora tumaditi kao vrlo ozbiljan politidki akt. opienito se misli draje kraljev prigovor posljedica veleizdajnidke interpretacije supilova govora o Bosni i Hercegovini i utjecaja madzarske vlade. wekerleov pester Ll.oyd, teilko gleda, kako se pod firmom prijateljstva s MadZarima vodi sasvim drrrga, t.j. jugoslavenska politika. Znad,ajnoje, da list r.rsporedujekra_ ljev ukor sa sukobom izmedu Franje Josipa i strossrnayera l88g.?l Kraljev prigovor velik je uderac za velikoaustrijske krugove, koji stalno tvrde, da Bed narodito voli Hrvate. Frankovci i klerikalci vide u kraljevoj izjavt prste Peste, koja prijedi prijate].jstvo Beda i Hrwata.
lajem, e. Vailekret La One ;oljica Itolidotpor poli-
i proiikan.osve-
atska ic mu Lerai rskim urska r boji :a, te r odikom Vatidnog staje zichirnici
veznici" MadZara. supilova uvjeravanja pokazuju, dE u MadZa,rskoj sve vi5e raste otpor protiv politike novog kursa.?2 Jedini zakon iz prograrna ustawrih reformi, koji je sabor izglasao prije frankovadke opctrukcije, bio je zakon o zastiti slobode izbora.Ts Nakon primanja adrese na dnevnom je redu.budZet, koji veiina prihvaca. Podban Niko1i6 u budZetskoj debati obeiava, da ie vlada iznijeti zakonske prijedloge terneljnih ustavnih reformi, nalon Bto 6e ure: driti odnose seljadke klage, posjeda i nasljednog prava. Zakonu uperenom,-protiv poljopniwednih radnika, veleposjednik Nikotii draje prednost. Na frankovadki upit, koliko je ustavnih reformi dobiJo kra-
formama. osnova zakona o stampi morala je na zahtjev samog Franje Josipa biti izmijenjena, jer je biia odvi5e liberalna; dok ban, tako_
Na:rava
kom raa& IIa
.L
"'HS IIlIr 58. sjed. 9. III. 190?.Obzor 68110. rrr. pesterLtoad A. 56lLB. IIr., 5B/.I8. III. 190?.S i 5 i i, n. d. rv, 21_2. "2 Grossoeste*eich 11/11.III., LB|2E.rrr., Hroatsko prauo JBguB;rrr., Hroatstoo \g/LZ. tll., Obzor 6BlL0. III. ?s Vidi str. 139.
1902.
"' HS II/I 44. i 48, sjed. 21. i 22. rr. tgol,
159
*- MTRJANAGRoss
der na zahtjev krlrja, definitivno povladi osnovu zakona o uvodenju porote kod kotarskih kao tiskovnih sudova.?b sam kralj ne oprasta odjelnom pnedstojnikr.r Badaju njegove riberalne zakonske osnove. Kad ga jeda'n general uvjerava, aa je eaaaj odan dinastiji, kralj odg'ovara, da je to rijepo, ari dra su njegove osnove bile tako riberalne, da ih nikako nije mogao s,ankcionirati, pa drome6ebolnim tonom: v..'Q IL Koaliciju je ipak ItEao,,(p. u dokumentu.).r6Izmijenjeni zakon o Stampi prima se jednoglasn,o,kao i zakon iseljavanju o i nezavisnosti su'dacaod upravnih oblasti.?zTo je sve, sto je izwseno od opseZnog plana ustavnih reforrni! Zakon itampi o najvise koristi socijaristima. jer ukid'a 'isoku jamdevinu i na taj ,rrei., o,'og.re"rr" prosirenje so-tamp:. Za socijaliste jL manju ,rgodr" dinjenica, Sto u _cijalistidke Koaliciji vode veliku rijed veleposjedrrici,koji naruduju pro,tusocijaristidku interpelaciju u saboru da bi zastrasili socijatiste i pripremili gusenje pokreta u.Srijemu i slavoniji.?B Sabor zawsava svole zas;edanje izborom delegata za pe.tanski parlarnent, za vrijerne kojeg franhovci izlaze iz dvorane.?e odnosi Hrvatsko-srpske koalicije s madZarskom vladom sve se vi5e zao5travaju.soVeliko negodiovan;e izaziva stav madZarske vlade u ekonomskim pitanjima. Kraje- ,..11"d" odrrZanaje u ministarstvu trgovine konferencija s predstavnicima obrtnidko-trgovadkih komora o provedbi zakona o pornaganju dromaie industrije.8r pred,stavnici zahtjevima, da se osigura napredak jnik J. Szter6nyi (Sterenji) odrbija naje posebno ekonomsko podrudje rkonomsko podrudje cijele dnZave. Ne dopusta na pr. da kompetencije nekih ugarskih irgovacain ustanova prijedu na zagrebadrcu trgovadku ko.naoru, niti la ban dobije nadaon nad dobavama zajednidkih oblasti u Hrvatskoj.sz Pojedini dlanovi Koalicije vei sadradrZe, da je stvar novog kursa izgubljena. Khuen pise Tomasicu sredinom oZujka da u pesti spremaju akciju protiv Hrvatske, jer im politika Hrvatsko-srpske koari_ cije nije po volji, samo jos ne znaju Sto d* rade.s3Nije sludaj, Sto D' Bdnffy upravo sada interpelira u pa'Iamentu zbog retaka, kojima "5 HHSA KA VortrAge Lg}l/BtI, 7SB, L42g. 'o KA Nachlass Conrad B a L fzvjeStaj generala Tersztydnskoga. "7 HS IIIII 66.-69. sjed. 19._22. frf. rSOZ. '8 HS Illrr 66. sjed., 19. IIr. Lg07. Napred 6128. rrr., slobo(Ina rijei
rv. 1907.
Je
u
vli na
dr
na SE
dii
ko kil val
Dil Su
pot Ko teL Sa pa det a( spE da tiv
zat vel
7r3.
", HS II/II ?1. sjed. 26. IIr. 190?. aririv Cingrija, Supilo Cingriji, zagreb,20. IrI. 190?. il 81 Vidi str. 129. i d. 8' Obzor Sllzl. fi., Naroilna obrana SZlg. rrf. fgOZ. 83sKZ R 6294b OstavStina Tomasii, H6Jerrr6r, 16. III. 190?. A. Harambasii psuje Madzare i drZi situaciju izgubljenom. sKZ Grlovii: Dnevnik I 190?12.III.
93/9. Supi
mjer kod
VLADAVINA
HRVATSKO-SRPSKE KoAucrJE
_
1bg
lJu Sta
ve. )do€, m: n sti 'og la. iG
u tiut e1O
se le ru :a d k a e -t.
"n OG VII sjed. 14. III. 190?. tu SKZ R 4612 Grlovii: Dnevnik I IgO7l27. III. Eapester LlolJd, 67lLg. III.,74127. III.,7El2. IV. Nooi list,.l. Iy., Obzor, 93/9. IV. 1907. "" SKZ R 6294b Ostav5tina TomaSii, H6dervdr, 1?. II., 1. III., 1?. IV. 190?. Supilo, n. d., 1?8, 252-A. 88 Arhiv ' eingrija, Supilo Cingriji, Rijeka, B. IV. 190?. Supilo piSe da na_ mjerava iii k radikalskom vocti JaSi Tomiiu. Nije mi poznato da li je bio kod njega.
IIi. SLOM NOVOG KURSA U DALMACIJI 7. PoEetak pregouord za austro-ugarsku nagod,bu Konadnq nakon dugih peripetija, austrijsko carevinsko vijeie izglasava zako,no o,piem pravu glasa krajem 1906. Sadtana dneuri red dolazi pitanje, koje vei dugo wemena zadaje glavobolje svim mjero_ davnim faktorima Monarhije - sklapanje nove ,austro-ugarske financijske nagodbe. .upravo ova nagodrba,kao ni jedna dosada,'Zivotno je pitanje Monarhije. Ne uspijg li, slijedio bi slom dualizma sa svim ka-
T. Batthydny, glarrni pobornik ideje madZarsko-jugoslavenske suiadnje u Nezavisnoj strainci, prida u svojim uspomenama o svom razg,ovoru s rriinistrorn vanjskih poslova Aehrenthalom negdje zimi Lga6./7. Tom prilikom Aehrenthal izjavljuje da ga neobidno impresionira ,,kolosaran" uspjeh Nezavisne stranke, a napose Batthy6nyjev, Sto je otstvareno maddarsko-ju"goslavensko prijateljstvo. Ako se to prijateljstvo udwsti, kaie Aehrenthal, dotadasnja se bedka politika ne moze vi5e odn'Zati,jer Bed ne ie rnoii draizade na kraj sa sloZnim Madzarirna i Jugoslavenima. znaEi li to, upita nato Batthy6ny,. da ie Bed nastojati da naskine tu vezu? Mozda, odgovara Aehrenthar, a nesumnjivo u sebi misli: svakakoll uodi podetka austro-madZarskih pregovora, s kojima povezuje jugoislavensko pitanje, Aehrenthal pi5e austrijskom i madZarskom ministru pr.edsjedniku: ,,Ne uspije li utjerati u IaZ legendu o predstojeiem raspadu Monarhije u dvije i politidki odijeljene centralne drZave i ponormo osigurati staru zgradr-r Podunavskog carstva dvrstim vezalna ekonomskog jedinstva i dobro naoruZane armije, ni najdnlekovidnija i najopreznija politika ne bi 'Batthydny, n. d., 54-b5. 2 ,,Gelingt es nicht die Legende von dem sich vorbereitendem Zeifalle der lVlonarchie in zwei auch politisch voneinander getrennte Mittelstaaten Liigen zu strafen und das alte Gebiiude des Donaureiches mit den festeu Klam-.
I
( t I
VLADAVINA
HRVATSKO.SRPSKE KOALTCTJE_
'ijeie Lired jeroinanno je r kaiinaI ove ugo: I na-asuivom zimi rpre6ny.o se itika inim 6ny,' thai, -skih pi5e rtjeroli:adu >bro ." bi
2. Akcija za sjedinjenje Dalmacije i Hruatske
falle Lriam: ll
Vladavina Hrvatsko-srpske koaliciic 1906/7
161
162
-
MIRJANA GRoSS
cije s Hrvatskom, postavljeno na dnevni red Rijedkom rezoluciiom. postaje vrlo vaZno i za Pe5tu i za Bed. S toga glediSta moramo piomatrati akciju za sjedinjenje Dalmacije i Hrvatske krajem 1906. i p'odetkom 1907. Nije dakle sludaj, da i novi ministar vanjskih poslova Aehrenthal pokazuje narodit interes za Dalmaciju. A. Aehrenthal prvi je austrijski ministar, koji stvarno shvaia znadenje jugoslavenskog pitanja za Monarhiju. Prije nego 5to je zauzeo mjesto Goluchowskoga, izjavio je V. Jagiiu, da jednostr.ana bedka Stampa polaZe najrzeiu, paZnju na medZarsko i de5ko pitanje, a zaboravlja na jugorslavensko.s Prvi zadatak pred kojim Aehr:enthal stoji, nakon Sto je postao ministar, jest sklapanje austro-ugarske nagodbe, je,r se vanjska politika. ne moZe aktrvirati bez rje5enja ove unutra5nje krize. Povodom podetka pregovora on izraduje memorandum o,jugoslavenskom pitanju, koje povezuje s austro-ugarskorn nagodtbom. U popratnim pismima ministrima predsjednicima Becku i Wekerlu on istide, da se kao ministar vanjskih poslova mora brinuti za poloiaj Monarhije kao velike sile i da zato razrnl5lja o rjeSenju dr,'aju osnovnih pitanja Monarhije: austro-madZarskih odrrosa u nutraSnjoj politici i jugoslavenskog pitanja u vanjskoj politici. Aehrenthal je sklon. da se Dalmacija prepusti MadZarsko,j uz cijenu ekonomskog jedtinstva Monarhije i odrZanja zajedrnidke vojske, dok sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom smatra dobrim rje5enjem jugoslavenskog pitanja. Ministar istide dia prepu5tanje Dalma-cije MadrZarskoj nije mogude izvesti odmah. ,,Politidke prilike u Hrvatskoj, koja bi bila pozvana da bude temelj za ostvarenje jugoslavenske grupe pod auspicijama krune Sv. Stjepana i dra djeluje protiv velikosrpskih tendencija s onu stranu Save, zasada jo5 nisu ra5di5iene i jo5 se jasno ne vidi koja ie definitivna grupacija stranaka nastati iz proces,a, koji se odl vija."ra Treba. napornenuti, da memorandum nosi datum 5. II. 1907., t.j. sastavljen je nekoliko dana prije prestanka frankovadke opstr-ukcije u hrvatskom sab.oru. Odcjepljenje Dalmacije od Austrije ne moZe se prema tome-odmah ostvariti, nastavlja Aehrenthal, ali zato treba o SKZ R 5393 V. Jagie., Uspomene nd, grofa Aehrenth&Ia. Obzor 54Ii25. II. i912. Funkcicner ministarstva vanjshih poslova Musulin kaZe, da je Aehrenthal s njime razgovarao o jugoslavenskom pitanju joi kao poslanik u Petrogradu. Musn"lin, n. d., 165-6. U travnju 1907. Aehrenthal izrai.ava svoje negodovanje zbog hrvatsko-madZarskog ,,prijateljstva" pred V. Jagiiem, a vei u svibnju, kad post4je jasno, da ie doii do loma, izjavljuje, da je zadovoljan istupom Hrvata. D. Surmin: Prue pripreme za aneksiju Boslle 1908,Nouosti 100/11.IV. 1926. 'a ,,Die politischen Verhiiitnisse in Croatien, welches berufen w:ire fiir die unter den Auspiciq4 der heiligen Stephanskrone zu bildende siidslawische Gruppe den Grundstock abzqgeben und den grosserbischen Tendenzen von j<:nseits der-Save entgegenzuwirken, sind derzeit noch zu wenig gekliirt, und es ist noch. nicht deutlich ersichtlich welche definitive Parteigruppierung sich dort aus dem jetzt im;_Gange befindiichen Werdeprozess herausbilden'r'riird."
h h: Lt iz B ti J
sl o'
b'
S
si
jr u b sl
zi s
C d ci
z1 Ol
J€ z) d l( jr s( Vl
lV S( It
IU
d,
jr N
S(
b t: p 5 n
VLADAVINA HRVATSKO.SRPSKEKOALICIJE -
n 0-
i
atd
aat,1I
ti u t-
)ll-
le )r-I-
ti t-
:e ra
u n
e e n d n
163
bez gubitka vremena konsolidrirati'odnose MadZarske i Austrije. Aehrenthal istide, draje vanjrska pplitika Monarhije na jugu dosada odrLavala status qu.o, dtok je u njenim granicama'udinjen propust 5to nije izvedena, grupacija slavenskog elementa kao pnotuteZe velikosrpstvu Beograda. Stoga je potrebna nova konst'ruktirrna j'ugoslavenska politika. Naporninjuii Stetnost carinske rastave Ugarnke od Austrije za jugoslavenske zemlje, Aehrenthal misli, da bi nacionalna hrvatrskosrpska misao n'logla da jada unutar zernalja krune Sv. Stjepana, ,a Zagreb bi bio protuteZa Beogradu i Cetinju. Dalmaciju treba ujedriniti s Hrvatskorn, koja bi bila usko p,ovezana(innig verbunden) s MadZa,rskom. Pokret za sjedinjenje Hrvatske i Dalmacije ne ie se naoii sprijediti ako se uvedre opde pravo glasa. MadrZarskabi s Dalnr,acijom bila u poloZaju potpunog pariteta prema Austriji. Dakako da Austrija ne bi dala Dalmaciju bez velikih koncesija, kaZe ministar. One bi se sa. stojale u tome, da MadZari u nagodbenim pregovorima ne poloZe teZi5te na rnomente, koji drijele, nego na rnomente Sto veZu Madiarsku s Austrijorn. Oni trq'ba da pristanu na trajni ekonomski sporazum. Cijena za Dalmaciju bila bi austro-ugarska carinska unija na 25 godina, t.j. otpale bi dosadra5njedresetgodi5njenagodbe. Ukoliko Dalrnacija ne bi bila dovoljna, da MadZari za uzvr,at pristanu na tako veliku Zr|vu, Aehrenthal govori i o m,oguinosti povezivanja Bosne i Hercegovine s tom jugoslavenskom gruporn. lI dr"ugornmernorandumu, koji je vjerojatno izraden za cara i prijestolonasljednika, Aehrenthal priznaje, da Austrija u 100 godina nije znala koristiti posjedr Dalmacije i misli dra program ekonomskog podizanja Dalmacije ne ie imati uspjeha bez njena povezivanja sa zaledem. Zeljeznice i sve, Sto je ekonomski vai,no za Dalmaciju, ovisno je o MadZarskoj. Austrija bi mogla zadrLatr Dalmaciju samo kad bi se jugoslavenska grupa prikljudila cislajtaniji; ali tu bi izbile daleko vede poteSkoie, nego u sludaju prikljudenja ugarskom drijelu, Kad bi MadZari imali DzrJmaciju, rnorali bi se brinuti za obranu obale i ne bi se viBe opirali povedanju ratne mornarice. Jugorslavenskag?Upa-unutar ugarskog dijeia prestala bi zuradivati sa Italijom i srbijom protiv Monarhije. Jugoslavenska grupa unutar ugarskog dijeta ne ie drovesti do jadanja madZarske misli, nego s wemenom do trijalizma. Te$koia je i u drZanju Hrvatsko-srpske koalicije, koja izlazi u susret Srbiji. Nacionabra hrvatska opo2icija, t.j. frankovci i klerikalci sa uspjehom se bore protiv nje, a moLda ie uspjeti daizazovl;- raspust sabor,a.Stoga bi bilo nezgodno za tu opoziciju kadr bi se upravo sada postavilo pitanje odcjepljenja Dalmacije od Austrije. Na kraju Aehrenthal istide potrebu ozdravljenja politidkih odnosa u Hrvatskoj i Slavoniji, t.j. ruSenja politike novog kursa, a zatim organizaciju jugoslavenske gmpe na katolidkoj podlozi. ukoliko prilike u Hrvatskoj to ne dropustaju,
164
-
MTRJANA GROSS
treba raditi iz Dalmacije.e Zajednidki rninistar finarrcija i za, Bosnu i za Hercegovinu, Burian, potpuno se slaZe s AehrenthaLom. On sam u svibnju 1907 izraduje memorandum za cara, u kojem preporuda aneksiju Bosne i Hercegovine, njeno prikljudenje hrvatskim zemljarna i obradun sa Srbijom. Burian istide: ,,Na5i p,o rasi i jeziku istorodni ili barem vrlo bliski jugoslavenskj naroC,rirazvijaju osjeiaj s,olidarno,sti, koji postaje sve intenzir,"niji, razvijaju teZnju za sjedinjenjem!"ea ZaLo se rje5avanje jugoslavenskog pitanja imperativno name6e, i Burian, kao i Aehrenthal, predlaZe, da jugoslavenske zemlje budu pars adrnexazemalja krune Sv. Stjepana, s tirne da se oduva dualizam. Za razliku od Aehrenthala. koji smatra ovo rje5enje evrentualnim stupnjem prelaza prema trijalizmu, Burian ustaje protiv trij alizrna. Po njego,vumiSljenju Monarhija bi s treiim dlanom, koji je u svakom pogledu neravno,pravan(unebenbtirtig), potpuno izgubila ravnoteZu.lo Izgleda dudrro, da Aehrenthal, dovj,ek povjerenja Franje Ferdine,nda,koji stoji iza akcije ,,ponovnog osvajanja" Dalmacije za Austriju, uopie pomi5lja na prodaju Dalmacije MadZarskoj. Medutim, dini se, da on to radi s odobrenjem Franje Ferdinanda. U sijednju 1907. nadvojvodu po prvi put posjeiuje J. Krist6ffy (otadrajedan od najagilnijih dlanova njegove ,,radionice") i izlaie mu svoje ideje.11 Krist6ffy istide u audijenciji da zgradu dualizma ne treba poruSiti i pore'd srrih njenih slabosti, jer put k fedreralizmu vodri preko drualizma. Jugoslavensko se pitanje mora rije5iti oslonom na katolidke Hrvate i Slovence ,,....i vei sada ne treba se pla5iti misli jugoslavenske autonomije pod suverenitetom krune Sv. Stjepana".12Vjerojatno je prema tome, da je Franjo Ferdinand nakon razgovora s Krist6ffyjem dopustio izradu tog memorandurna, iako s takvim rjeSenjem nije rnogao biti zadtcvoljan.Vidrjeli srno, kako ga Aehrenthal kuBa pridrobiti na taj nadin, Sto istide, da bi se NladZari u sludaju pripojenja Dalmacije brinu-li za ratnu mornaricu, koja nadvojvodi leZi narodito na srcu.
n 2 n o k
S
k a n e n jr s v e v z p z n 1 s u p n rr v n
SI
0 HHSA MA PA Geheimacten XL/l a. HHSA KA Geheimacten, sv. 2b. Nachlass Ddruvdry (prijepisi s oznakom Franje Josipa ,,a. a. aber immer zur Hand".) Aehrenthalov memorandum prvi spominje Kis zling, n. d., 122-128. ea ,,IJnsere nach Rasse und Sprache gleichartigen oder doch sehr nahe verwandten siidslawischen Vcilker entwickeln ein immer intensiver w-erdendes Solidaritdtsgefr,ihl, einen Drang nach Vereinigung!,, 'o V. bilj. 9. Prijepis Aehrenthalova mernoranduma nalazi se i u ANRH Zbirka Surmin. sv. 2. '1 Krist6ffy prida, da je u sijeinju izradio memorandum za ministra predsjednika Becka, koji se Franji Ferdinandu vrlo svidio, pa ga je pozvao u audienciju. Iz tog podatka zakljudujem da je Krist6ffy bio u audienciji u sijednju 1907'.Buduii da Aehrenthalov memo.randum nosi datum 5. rI., mislim da je dopu5tenopovezati ova dva momenta. Krist6f fy, n..d.,383-390. K r i s t 6 f f y n . d . , B 9 B . p r i j e v od kod G. Franz, N j e m a d k i " n. d.,68,
n s u h o f
94 I\
LZ
VLADAVINA
HRVATSKO.SRPSKE KOALTCTJE_
16b
oslabiti MadZ:rsku koaliciju iznutra je svega razvrgavanjem jugoslaven_
koriste ovimdrugim sredstvom, ;"1";"1il:-1::::'#FJtil?r: #,7
a u tom sludaju uz nju je i deska burzoazija, ne rnoze dopustiti dra madZar'ske vladajuie krase koristenjem Darmacije drodu u povoljniji ekonoms-ki poloZaj. sam Aehrenthai ne bi mogat utjecati na odruke madZarske i austrijske vrade, kad bi ba. i irsistirao na svorn prijedlogu, jer je drLatmo unedenje Monarhije takvo a" ,"j"a.rftki ministar vanjskih posl0va nema nikakve ingerencije na "posrove obilu vlada, pa se des'todesava, da unu-trasnja i vanjska poritiia nisu uskradene.13 Vei dvariesetak clana naft vla'da o5tro istupa protiv madZar znica.ra U trawrju, dok se zakulir
r. Drugadije se radi u Zagrebu nego zahtijeva od ministarstva vanjskih gu Monarhije.lb freba naglasiii da edrloga.Kao i srri mjerodavni bedki Lgoslavensku politiku prema dasoe nagodba sretno sklopljena, on i u Pojedinci u Hrvatskol r'ol"r"rrrtj''t stiti sjedinjenje Hrvatske i. Dalmac ne moZe biti rje5eno, drok postoji E s izjavom podbana Nikoliia u dec ulazi u novu fazu. eim ad_resa sab hrvatska ie vladra stupiti u p{,eg,ovore o Dalmaciji sa zajednidkorn v1a_ dom, koja treba c'a nastoji aa r
iflt?#,
1g07. obzor g016. ry., Hruatstto praoo8406t27. ,rr., sqriis.' rv., B41B/b. w., s+ta,ti. w., 3416,9.
'u Godinu dana kasnije Aehrenthar ima novi program: podjeru Hrvatske izmedu Austrije i MadZarske! Vidi str. 225'" SKZ R 46L2 Grlovii: Dnevnik III 1906/10.XI.
166
-
MTRJANA GROSS
maciji, jer se znade, da iza nje stoji madZarska vladta. Pitanje sjedinjenja nikad nije bilo u povoljnijem poloZaju, pi5e Narodni list, iako odekuje velike zapreke njegovu ostvarenju. I srpska Stampa u Hrvatskoj, Dalmaciji i Beogradu sa zadovoljstvom biljeZi Nikolidevu izjavu.18 Nardelli tom prilikom izvje5tava Bed: ,,...optaLa se korrstantna tendencija, da se baci krivnja zbog zapu5tanja zemlje na austrijsku vladu, i dta se prikaZe reinkorporacija l)almacije kao jedini izlaz za zadovoljavanje politidkih i ekonomskih aspiracija zemlje." U Dahnaciji se smatra, da Beckova komisija za ekonomsko podizanje Dalmacije ne ie uraditi ni3ta i da daje samo prazna obecanja, upozorava Nardelli.le Protiv sjedinjenja ustaju frankovci, kako bi izazvali dobar dojam u Bedu. J. Frank protestira u saborLr,Sto se dalmatinski politidari upliiu u ,,unutarnje" hrvatsko-madZarske ,odnose,a I. Per5ii ustaje protiv sjedinjenja Dalmacije i Hrvatske na temelju nagodbe.2o Vjerojatno je, da je jedan oc1uzroka za frankovadku opstrukciju u saboru i pojad,anaakcija za prikljudenje Dalmacije Hrwatskoj. U MadZarskoj je T. Batthy6ny glavni propagator za prikljudenje Dalmacije ugarskom dijelu Monarhije. Njegov rad podinje govorima u parlamentu u studtenom 1906 za prijateljstvo s Jugoslavenirna i za siedinjenje Dalmacije sa ugarskim dije)om lVionarhije.2l Krajem gr dine Batthydny uvjerava Cingriju, da je sav njegov dotadesnji rad za reinkorporaciju Dalmacije nai5ao na simpatije madZarske jarrnosti. On ZeIi, da Supilo i T?umbii drodu u Pe5tu i da se povedtu ozbiljni razgovori. Medutim, obojica ponovno zavLades razgovorima.22Bolje je ,,jo5 uviek ne izlaziti s kartama", piSe Supilo Trumbi6u. Supilo ima neugodnosti s madZarskom vladom zbog Rijeke.23 Supilo razgovara n Pe5ti s raznim politidarima i pi5e eingriji dra bi pitanje sjedinjenja moglo postati aktuelnije i bliZe nego Sto se misli. U povjerenju izraZava eingriji svoju bojazan da se sjedinjenje ne izrabi u drrugesvlhe. '" Narodni, list 102,120.XII., Sloboda 80/15. XIL, Dubrounik 50116. XII., Odjerc 292/2. XII. 1906. Zadarski Naroilni, list, koji je od 1903. zabranjen u ugarskom dijelu, pcnovno dobiva po5tansku pogodnost. Narodni, li,st 9018. Xl., 91/12. XI. 1906. Ista je stvar i sa istarskom lVaSom slogam. '" .,...esist die konstante Tendenz wahrzunehmen die 6esterreichische Regierung ftir die Vernachliissigung des Landes verantwortlich zu machen, und die Reinkorporierung Dalmatiens als den einzigen Ausweg zur Befriedigung der politischen und rikonomischen Aspirationen des Landes hinzustellen." DAZ DNT 1906/29. 'o HS I 10. sjed. 19.XI., 21. sied. ?. XII. 1906.Narodni list 95126.xr., obzor 308/2r. X. 1906. Pribiievii istide u saboru potrebu borbe za sjedinjenje Dalmacije i Hrvatske uz pornoi MadZarske, a protiv bedkih teZnii, da se iz Bosne i Hercegovine i Dalmacije stvori posebno tijelo. HS I 1906 28. sjed. 1?. XII. " OG III 55. sjed. 9. XI., IV 62. sjed. 23. XI. 1906. "2 Arhiv Cingrija Batthydny Cingriji, Budapest, 27. XIL 1906. '" Arhiv Trumbii, sv. 11. eingrija Trumbiiu, Dubrovnik, 9. I. 1907; M 418 Supilo Trumbiiu, Rijeka, ?, I, 1907,
VLADAVINA
I I
I
c 0 I
e a
d t,
i t
d
L(
a t-
)d
e Z tt tre
HRVATSKO-SRPSKE KoALICIJE ..- 167
Sto,gatreba postupati wlo oprezno, jer svi ne misle kao ko5u'uovcirza Ovo se pisrno vjerojatno odnor"i na Wekerleov zeihtjev, da se MadZarskoj prepuste Bakar i Kraljevica. Supilo daje Wekerleu neodreden odgovor i o svemu obavje5tava bana, poCbana,Medrekoviia i Tu.Skana. Tadra izbija opstrrukcija u hrvatskom saboru, za koju Supilo smatra, da je povezana s planovima madZarskevlade. Na madlarske urgencije predstarmici koalicije odgovonit ie negativno poslije duljeg otezanja. Nakon toga pojavit ie se Zeljeznidarskap:agmatika,:koja ie prekinuti hrvatsko-madZarsko ,,prijateljstvo". Znalajno je, da Supilo iznosi ove d'ogaclajetek 1908.24o Batthy6ny pi5e u dubrovadkoj Cruenoj. Hruat'za reinkorporaciju Draln,,acije,i protiv,nastoskoj i splitskoj Sl"obodz janja austrijske vlade, dta Dalmaciju zadrLi za'sebe. J. Srnodlaka u Slobodi. zami5lja Monarhiju vezanu'san'Io personalnom unijom sa centrom u Pe5ti! IIi Berlin ili Pe5ta, kaZe on, jer drugog izlaza nema! Kruta realnost g'o,niHrvate, da se pnislone uz MadZare.2s"Sjedinjenje Hrvatske i Dalmacije veoma se forsira, javljaju konfidentski izvjeSiaji, ali madZarska vlada ne radi za Dalmaciju i ne koristi je u'nagodbenim pregovorima.2G Pitanje sjedinjenja Hrvatske i Dalmacije u prednagodbenoj situaciji postiZe vrhunac pokretanjem akcije za izgradnju dalmatinske Zeljeznice.Problem Zeljeznice,koja bi spajala Dalmaciju s Hrvatskom i austrijskim dijelom Monarhije, na drrevncm je redu jo5 od.:1861;2? Iza 1905pitanje se zao5travazbog krize N{,onarhijei pogorianja odnosa s Italijom. Narodito vojnidki ir:rugovi Zele izgradnju pruge iz strateSkih razloga.2sU vezi s p,oZurivanjem ratnog ministra Pittreicha savjet zajednidkih ministara poziva madZarsku vladu u studenorn 1905. na pregovore za izgradrrju pruge Ogulin-Knin. Na jednoj sjednici madZarskogministarskog savjeta u oZuljku 1906. ministar tigovine u Fej6rv6ryjevoj vladi L. Vor
169
-
MTRJANAGRoss
like svote iz krajiSkog fonda.2' u tom smislu madzarska vlad.a upuiuje dopis austrijskoj vladri i krarju. Na pono,vneurgencije ministra rata novi ministar trgovine Kosisuth govori na sjednici madZarskog ministarskog savjeta u srpnju 1g06.nesto umjerenije od vcjrosa. Stavi5e on napo'minje vaznost ove Zeljeznice za privredu Hrvatske i sla-
I
; I f
I I I
I RadrKoalicije za izgradnju pruge zapodinje u isto vrijeme kao i Batthydnyjeva akcija za Dalrnaciju. u prosincu 1906 J. Tomidii interpelira madZarsku vladn o izgracirnji lidke zeljeznice vjerojatno u sporazumu s bedkim vojnim krugovima, a rnoLda i s Koalicijo-.rt Krajem veljade 190?. povodom predstojeiih izbora za carevinsko vi-
l
I I
I
7
r t i
c I I
r S
c I z c li z p it
t
o (
Szter6nyi, wekerleov dovjek. u formi o,dgovora na Tornidiievu inter-
n p n h S
Mit rouristenwesen, Blumenzucht und Lokaldampfern kcinnen aber die versiiumnisse eines Jahrhunderts nicht wettgemacht werden.,, ornega (G. G i lbert): was soII mit Bosnien geschehen? wem gehiirt Darmatien?, wien 1910. "" Snotre dalmatinska L7127.lI, Lg06.
St H
VI-ADAVINA HRVATSKo-SRPSKEKoAI-lclJE *
J-
ro .D
aaF
lu os fl
n-
u rl-
am, VA SA 0-
Le drt
lzIO.
m, rOtt-
og fiv )rr, Ji o"
vo J, =L
-
06. 06. 06. Ia-
169
pelaciju u gornjoj ku.6i parlamenta, Szter6nyi izjarzljuje da ie madi'arska vlada graditi dalrnatinsku Prugu, samo ako austrijska vlada odrobri kompenzacije u izgrad.nji drr-ugihZeljeznidkih linija potrebnih madZarskoj priwedi.sl Szter6nyijeva iziava primljena je u Hrvatskoj s velikim negodovanjern. Dok madZarska i austrijska vlada u vezi s lidkorn Zeljeznicom iznose ditav kompleks svojih nerije5enih Lelieznitkih pitanja, zahtjeva i protuzahtjeva, koncesija i protukonces'ija,dotle Hrvatska i Dalmacija ekonomski stradajtr..jer o njihovim interesima ne vocleradun,ani u Austriji ni u MadZarskoj, ZaIe se Obzor i Narodnx list.zr lJ sa;boruV. Frank interpelira vladu, $to 6e uraditi, da zaStiti hrvatske interese u sukobu au,strijske i madZarske vlade oko Zeljeznica. On pritom istide, da pitanje dalmatinske Lelieznice postaje akutno radi naoruZanja Italije! Szter"6nyijevom izjavorn, da bi gradnja dalmatinske Zeljeznice bila sarno u interesu Austrije, MadZari s;u po misJjenju V. Franka, Zavzeli stanoviste, da je Dalmacija austrijska i time pijunuli na Rijedku rezoluciju. V. Nikolii uim,e vlade odtgovara cla se u izgradrnji lidke Zeljeznice radti o vaznim interesim,aAustrije i MadZarske, ali da 6e hrvatska vlada Stititi hrvatske interese i sudjelovati kod pregovora.36 MadZarska vla-da zahtijeva o'd au.strijske prikljudonje ogranka madZarskih Leljezmrcana njemadku Zeljezniiku rnre?u (kako bi Ugarska mogla nepo'srednoizvoziti svoju robu u Njemadku) i trajno uredenje tarifa na ar.rstrijskimZeljeznicama,koje su vaZne za MadZarsku. Razumljivo je, da austrijska vladra ne pristaje na zahtjeve, koji bi znadili korak prema daljem jad:Lnjuekonomske snage madZarskih vladajuiih klasa. Austrijski parlament nikada ne bi primio ove zahtjeve, kaZe se u sluZbeno,jizjavr au.strijske vladte od 16. IIi. ,,A Ugarska poznaje dobr'o ovo austrijsko stanovi5te; pa ako dalmatinsko Zeljeznidko prikljudenje ima odvisiti odr ispunjenja pomenutih zahtjeva to znati isto ka
Len
eriIr10.
"n OG Fcirendihdzdnak Napl6ja I, 15. sjed. 9. III' 1907" "u Obzor 69/12. III.. Narod,ni' list 2lll4' III' 190?. 'o HS II/II 60. sjed. 12. III. 190?. '" Arhiv eingrija, Batthydny eingriji, Budapest, f5. III. i 24. III' 190?' Supilo eingriji, Zagreb,20. III. 1907. Smotra d,almatinska 22116.IiI. Cruena Hrtsatska 221L6 III. L507.
120
*- MIRJANAGRoss
ie dati milijune za 1eljeznicu, od koje nemaju koristi, a Hrvatska vrlo malo, dok je Da"lmacija pod austrijskom upravom.s8 Bu.drudi da se au.strijska vlada prikazuje pred javno3du llrva.tske i Dalmacije kao p,oborrrica izgradnje Zeljeznice, a svu krivnju svaljuje na madZarsku vladu, T. Batthy6ny kor'.-statira da austrijska vlada uop6e nije pokrenula pitanje dalmatinske Zeljeznice, nego ministar rata, dra ona nikada nije u.rgirala rje5avanje tog pitanja kod madrZarske vladre i da ona ne daje ni jednu par:u za gradnju.se Razl,ozi austrijske vlade za takav stav su oditi. Z-eljeznidki spoj Hrvatske i Dalmacije najbolje je sredstvo za ubrzanje politidkog ujedrinjenja, piSe Trumbii eingriji. Stoga to austrijska vlada ne Zeli. NeprihvaUlivi madrZarski uvjeti sarno su izgovor. ZaLo bi MadZari morali bezuvjetno gradriti tu Zeljeznicu, a gradnja bi se morala raspraviti u nagodbenim pregovorima. I P. Cingrija pi5e Batthy6nyiju, da Bed ne ZeIi sjedrinjenje Hrvatske i Dalmacije, j da bi MadZari morali de se zaloZe za i,eljeznicu, koja olakSava sjedinjenje.ao Doli u Bedu s jedne strane strepe od Zeljeznice. koja bi povezivala Dalmaciju s Hrvatskom, oni bi ipak htjeli spoj Dalmacije s austrijskim zemljama. Stoga se u Bedu rada zanimljiv projekt, da se Zeljeznica izgradi preko nekih otokalal Glavni razTog, Bto ni austrijska ni madZarska vlada ne Zele izgradrnju dalmatinske y',eIjeznice, leZi u dinjenici, Sto -qe ne zna kome 6e ona stvarno pripasti, kad bude izgradena, s obzirom na rnoguinost reorganizacije Monarhije. Pod pritiskom vojnih krugol'a, a vjerojatno i iz politidkih razloga, pitanje ove Zeljeznice u"lazi u nagodbene pregovore. Nagodr bom je odludena izgradnja uz kompromis u vezi s madriarskim zahtjevima. Otpor obiju vlada prema gradrnji vidi se iz dinjenice, Sto ova odluka ostaje na papiru.al "" Vidi str, 68. "" Arhiv Trumbii, sv. 11, Supilo Trumbiiu, Zagreb, 14. IIL 190?. Arhlv eingrija, Supilo eingriji, Zagreb, 15.IlI. 190?. Batthy6nyi eingriji, Budapest, 15. IrI. t907. IYoui list 63112.rlr., e4l13. III., 65114.IIL, 66/15.III., 6?/16.IIL 1907. Trumbii pi5e u svojoj knjizi, da mu je Batthy6ny javio pristanak madZarske vlade 1906. Stvarno se to desilo telegrarnom u martu 190?., hao Sto se vidi i;: g_orenavedenog Batthydnyjevog pisrna eingriji. T r u m b i i, n. d., ?6. "o Arhiv eingrija, Batthy6ny eingriji. Budapest 15. III. 1907. 'o Isto. Trumbii-eingriji, Split, 12. III. 190?., eingrija Batthydnyju, Dubrovnik 29. III. 1907. n'Croend Hruatska 27i3. IIy'. Is07. Hruatska kruna 22118.XII. 1906. R. Havass: A d.almd,tt:asutakkiilijnds tekintettel a d,almd.czi,al szigetuasutra, Budapest 1907. n' U nagoclbenim pregovorima dinilo se kao da austrijska vlada zahtijeva od madZarske vlade gradnju Zeljeznice, a pozitivno rjeienje prikazivano je kao njena zasluga. Stvarno Wekerle je to vei rarrije obeiao Hrvatsko-sipskoj I
pol cal
gu nu Re rei VIi
S\i:
dir ku ?
do lur na St ni:
ei c'A
ne mi M da izi ra
so nc str sb ni, pr stl t4 SU
H: Dr
Tr Tr sv
VLADAVINA
HRVATSKo-SRPSKE KOALICIIB -
I7I
Bu.ku oko Dalnr,acije poveiava velikoaustrijska Stampa. Reichspost istide vahrost Dalmacije za po,novno moralno osvajanje ditavog carstva i nada se, da ie ,,velikodm5ni" plan austrijske vlade onemoguiiti namjere MadZara, koji preko plaienih agenata ude Dalmatince mrZnji prema Monarhiji! Dubnovadki frankovci pozivaju Austriju u Reichspostu,da se otvoreno zaloZi za Veliku Hrvatsku. Gross'Oester. rei,ch negira drZarmo pravo Hrvatske na Dalmaciju i poziva austnijsku vladu, da pomogne ekonomski napredak Dalmacije samo ako je sal svim sigurna, dtaona nadalje ostaje u okvim Austrije.aa Akcija za sjer dinjenje Dalmacije i Hrvatske propada zajedno sa slomom novog kursa u Dalmaciji. 3. lzbori za careuinsfts t:ijeCe u Dalmaci.ji, Betu nije bilo te5ko slomiti novi kurs u Dalmaciji upravo pevadom izbora za carevinsko vijede zbog unutra5nje slabosti samih rezoluciona5kih stranaka. I(ao Stc je Hrvatska stranka prava. u Banovini nastaLa fuzijom Nezavisne naro'dne stranke i ,,domovina5kog'1 drijela Sfranke prava 1903., tako se i Narodrra stranka i Stranka prava fuzioniraju 27.IV.1905. u Hrwat"sku stranku. Njen predsjednik postaje P. .eingrija, koji se nadao dn ie u novoj stranci sloZno suradivati starija generacija odgojena u druhu Narodne stranke, srednja prava5ka generacija i mladra naprednjadka protiv austrijske politike, koja je DaImaciju pretvorila u bijednu i zapuStenu ,,perifernu pokrajinu" velike Monarhi.je. Medutim posebni lokalni interesi burZoazije pojedinih dahnatinskih gradova, a narodito dinjenica, 5to svi ti politidari imaju iza ,sebe dn-rgogodi5njupraksu podvr"gavanja austrijskoj vladi, stvaraju stranku, koja je toliko heterogena drajedva moZe Zivotariti. easovito je povezuje samo nezadovoljstvo nad ekonomskom zapuSteno5iu Dalmacije.aa Hrvatska stranka zapravo nije nikad ni bila prava stranka, tvrdi sam eingrija, jer nije imala ni najelementarniju jed.instvenost. On je vei neposredno nako r fuzije vidio, da ona ne ie donijeti Zeljenih plod-ova i vei se tada bavio mi5lju, dta se zahvali na predsjednitkoj dasti. Vidjeli smo ve6, kakvi su sukobi nastali u stfanci Frovodom kgnferencije na Rijeci u veljaii 1906; Ipak je 14.V.1906. odr1ana prwa skup5tina Hrvatske stranke, kojoj su prisustvovali predstavnici iz 64 opiina i ratificirali fuziju.as Program Hrvatske stranke je umjereno ko'nzervativan. Sjedinjenje Hrvatske i Dalmacije progla5ava se prvirn korakom krajnjem cilju, ,,da se sve '"'Rei.chspost 49128. II., 801?. IV. GrossOesterreich 9125. fi., L1122. IV. t901.
n" Vidi str. 43. 'u Vidi str. 56h. Croena Hroatska 43125,Y. 1907. Arhiv Cingrija, Cingrija Trumbiiu, Dubrovnik, 2. VI. 1908. (koncept). Arhiv Trumbi6, M 410, Cingrija Trumbiiu, Dubrovnik, 5. VI. 1905; M 415 Zapisnik sastanka od 27. IV.' 1905; sv. 18. Cingrija Trumbiiu, Dubrovnik, Z VL 1908. ; :
1,72
-
MTRJANAGRoss
zernlje napudene Hrvatima sloZe ustavnim sredstvima u jedrno samostalno dri,avno tielo."a6 Program nagla5ava borbu za ,,gospo,distvo" hrvatskog jezika, L.j. za ukidanje prbvlasti talijanskog i obranu od nametanja njemadkog, zatim potrebu ekonomskog podrizanjaDalmacije, njeno povezivanje Zeljeznicom s Hrvatskom i Bosno,mi Hercegovinom i promjenu izbornog zakor,a.Hrvatska stranka ustaje protiv identificiranja vjere i narodnosti. Hrvati i Srbi su jedan narod po krvi i jeziku ,,nerazdlruLivospojeni zemlji5tem na kojem obitavaju". Stranka radu.za njihovu slogu. Na kraju program objavljuje lozinku o uzajamnosti slzivenskih naroda sa Zeljom dta se slavenski svijet zainteresira za opravdane zahtjeve hrvatskog naroda i spremnost, da Stranka izade u susret modernim idejama, koje su u skladu s napretkom narodaJ1 Trzavice se unutar stranke nastavljaju. Organizaciju po o,piinama nemogu6eje provesti. Prodanova Hruatska kruna s pravorn konstatira, da Hrvatska stranka pod pla5tem Rije6ke rezolucije p,o veiini svojih poslanika strrarno naginje Austriji i da predstavlja zapravo sarno skup frakcija, Cruenq, Hruatska, glasilo porodice eingrija, jedina nosi rezoLuciona5kuzastavu.a8 Nije prema tome dudno Sto Hrvatska stranka ne rnoZe izdrtati silno raspirivanje strasti i spletke u lovu po,jedinih politidara na mandate. Njena laZna krinka Rijedke rezolucije pada i ona se u izborima pojavljuje kao ono Sto stvarno jest: kao grupacija politidara, koje Bed moZe u veioi ili manjoj mjeri iskoristiti u svoje swhe. PoloZaj Srpske stranke nije nimalo bolji. Kao i medu grupama srpske burl.oazije u Srbiji i Hrvatskoj, tako i u Dalmaciji bjesni medusobna borba. Stalne su trzavice naprednijih i konzervatirmih grupa u stranci, koje slide borbi klerikalnitr i antiklerikalnih elemenata u hrvatskim strankama. Dubrovadka grupa s naprednijim pogledima oko lista Dubrouni,k su.kobljava se s pravoslavnim sve6enstvom, hoje je, kao i veii dtiokatolidkog sveienstva, protivno novom ku-rsr.r.Stvar po,staje zapletenija uz pomod Beda, koji vr5i svoj razorni utjecaj i u srpskoj sredini. Protiv srpskog rez'oluciona5kogkandidata u Boki Kotorskoj kandidira S. Gopdevii, pisac knjige o ,,ilirskoj kraljevini" unutar Monarhije, kojoj po,red jugoslavenskih zemalja u Monarhiji treba da pripadrru i Srbija, Crna Gora i Makedo'" IJ osncvi programa govori se samo o ujedinjenju u sarnostalno drZavno tijelo. Nardelli upozorava preko Ivdeviia da bi ov'a formulacija mogla izazvati utisak nelojalnosti, jer je dosada uvijek nagla5avano sjedinjenje hrvatskih zemalja unutar Monarhije. Nakon Nardellijeve intervencije dodat je izraz o ujedinjenju ,,ustavnim putem", Sto drugirn rijedima znadi okvir Monarhije, ali je znadajno, da se to izridito ne kaZe. Nardellijev prigovor stavci o slavenskoj uzajamnosti nije, dini se, uzet u obzir. DAZ DNT 1905/5. '" Program ,,Hrvatske stranke" odobren na skup5tini drZavnoj u Spljetu dne 14. maja 1906, Dubrovnik 1906. Arhiv eingrija i Arhiv Trumbii M 415. al Arhiv eingrija, Trumbii eingriji, Split, 18. X. 1906. Hruatska kruna 263129.Xl., Cruena Hruatska 56/16. XII. 1906.
n j, S 5
t z D D
s
o S
n
c f E \7
p
'tA
k
S1
sl JI
U ti p sl
sl B S: A nl
16
ci
sv Ze 19 19 sti
da
st' sk
VLADAVINA
lo,o,, od Ld-
3etiv po ku zada etiju t4-
:ije 'lja in:ati na tz[ot
ma nenih rleiim veom raanlirzedo vno vati rkih raz rije, slaietu 4L5. unn
HRVATSKo-SRPSKE KOATICIJE -
I?B
nija..U sinjskom se izborn'om kotaru podrutjecajem Beda pojavtjuje jedan srpski kandidrat s oditorn namjerom, da se izazove trrvatsko-srpski sukob. situacija postaje tako neodrZiva, da uprarmi odbor srpske stranke nije uopie u stanju da postavi svoje kandidratei prepu5ta pitanje kandicature mjesnim odborima. Nakon toga nastaje neopisiva zbrka i sukobi u lokzrlnim razmjerima i pojavljuje se mo,guinost da se ponov,o raspire Sovinistidfti sukobi. Lokalni se od.bori, zaokupljeni svojim sitnim svadama, drZe sporazuma upravA Hrvatske i Srpske stranke o zajednidkom glasanju svojih pristaSa za pojedine srpske odnosno hrvatske kandddate, sarnro ukoliko im to odgovara. Isti je sludaj i kod prista5a Hrvatske stranke, jer ni njen upravni odrbor ne rnoZe kontrolirati ni utjecati na postavljanje kandidata i glasanje.ae O5tru izbornu borbu zapodela je sama aurstrijska vlada proradunanim dbjavljivanjem svog programa o ekonorn:skom podizanju Dalmacije.so Time je ona p,okolebala elemente, ko,ji - inaie naginju Bedu, ali su iz nezadovoljstva s ekon'ornskim stanjem Dalnracije rnanje vi5e pomagali novi kurs. Sve ove pote5koie mogle bi se jo5 nekako prebroditi, da splitski izbori nisu dali sudrb,onosniudarac novom kursu. U Splitu kandridira dr'. Jozo Smodlaka, predstawik Demokratske stranke, koja se u tipnju 1g06. fuzio,nirara s Naprednorn strankom u Banovini. Smodtakina grupa mladih prarmika najdnsljednija je pobornica novog kursa. Ni jedan list u Datmaciji i Hrvatskoj ne zauzima tako ostan protubedki stav kao srnod,rakina slobod,a. U Bedu smatraju Smodlaku, porodt Supila, svojim najopasnijim protivnikom. sloboda vrtro o'Stro kritizira rad ,,Bedana", dalmatinskih poslanika, od kojih str neki protirnaiei noJiog kursa, dok drugi, potpisnici Rijedke rezolucije, stvarno vode u Bedu protumadZarsku trialistidku politiku. stoga dolazi do Zestokih polemika izrnedu slobod,e, Biankinijeva Narodnog rista i ostale stampe. vidjeli srno, da je vei smodlakina prisutnorst na rijedkoj konferenciji u veljadi 1g06. izazvala svadu i sukobe. I Cingrija, kao i srnodlaka, osuduje nedosljednost i popustljivost ,,Bedana,,,ali s€ plaBi, da ie Smodhka i suvise '" Dubrotsni,k 3?/16. IX., 43128.X., 50/16. xII., 52/30.xIL 1906; 13/30. III., 16/21. IV. 1907. Arhiv Cingrija, Supito Cingriji, Rijeka, 4. IV. tg}7. Trumbii eingriji, Split B. I. 190?. Dulibii eingriji, Zad,ar t7. V. 190?. Arhiv Trumbii, sv. 11 i 12. rstina, iedan prilog najnovijoj politici sprske stranke u primorju, Zadar 1907. B. M. Gopdevit, ,,Sebiina d,ruiina,,, Srarnota za srpstuo, Zad,ar 1906. P. S., Rad Srpskog ro(loljuba Spilridona Gopteoita za srpsttso, Zadar 1907. Nardelli smatra Gopdeviia pustolovorn i ne bi htio da on postane predstavnik ,,austrijske drZar..ne ideje" u Boki Kotorskoj. DAZ DNT l90T/14. uo smotra italmatinslca 17t27. lr. 190?. Nardelli podetkom veljade upozorava ministra predsjednika Becka i ministra unutra3njih poslova Bienertha, da je raspoloZenje u Dalmaciji takvo, da se od austrijske vlade ne odekuje stvarna akcija u korist Dalmacije. Stoga on urgira objavu vladinog ekonomskog programa s naroiitim obzirom na pretstojeie izbore. DAz DNT 190?/2.
ll4
-
MIRJANAGRoss
zaoStriti suprotnosti i samim tinre Stetiti novom kursu.;1 U splitskim izborima veliku. ';logu ima i lidna mrZnja izmedu- Trurnbiia i Smodtlake, koja potjede jo5 iz 7903./4. radi Smodlakina istupa iz Zemaliskog odtbora.52Supilo, koji cijeni obojicu, nastojao je bez uspjeha, da ih pomiri. On zauzirna isti stav kao i Cingrija, t.j. smatra' da SmodIaka-ima u krajnjoj liniji pravo, ali dtamora biti umjereniji i uvaZiti teZak poloZaj Trumbiiev, koji kao splitski nadelnik ne moZe o5tro i-"tupiti protiv,,Bedana".53 Lidna mrlnja Trumbideva na Smodlaku vjerojatno nije glavni razlog, da on u ovim izborima radije pokapa novi kurs, nego da drcpusti Srnodlakin izb'or za poslanika carevinskog vijeia. Iza Smodlake naime ne stoji sarno grupa mladih pravnika, nego i Siri slojevi, a, prije svega teZ.aciiz splitske okolice. .,Divovski" uspjesi u masama i nsodekivano brz porast prista5a drjeluju panidno na Smo'dlakine protivnike, izvje5tava Nardelli u Bed.51Ova dinjenica, poredt Smodlakina antiklerikalstva, pogada konzervativne krngove Hrvatske stranke, a prije svega splitsku burLoaziiu, dije interese zastupa Trumbii kao spiitski nadelnik. TeZadko pitanje u vezi sa Smodlakom ne bi bilo toliko vaLno za burZ,oaziju,veliki posjed i crkvu da se ovdje ne radi o prvim izborima na temelju op6eg preva glasa! Sada istup i glas svakog pojedinog teL.akadrobivaveliku vaZnost! TeZaci su zaku.pnici imanja, a u okolici Splita imaju de56esvoj vlastiti komadii zemlje. U splitskom polju vlasnici zemlje primaju. od njih prosjedno % priroda. Seljaci pladaju i dtio p'oreza na tudu zemlju, a taj je veii od dijela, Sto ga plaia sam vlasnik. Zemljoposjednik redovito plaia porez za seliaka, a zatim desto utjeruje od njega veiu svotu. Soci,ja)isti prvi p,okreiu akciju za pobolj5anje teZadkogpoloZaja, ali su preslabi, drao'rganiziraju pravi pokret. Ipak su telaci od njih nau-dili, da se orga-niziranim pokretom moZe mnogo postiii. Dernokrati, koji dolaze u sukob i sa socijalistima, pribliZavaju se teZacima uz veliku viku protivnidke Stampe o njihovu demago5tvu.55 Krajem veljade 1907.,kada podinje predizborna borba,-Srnod].4\a dolazi rr Zagreb i razgovara sa Supilom. Lorkoviiem i Pribideviiem. Oni mu savjetuju, da budte umjeren i da izbjegava izbornu borbu "' sloboda 2116.VI., 22113.Vr., 23120.Vr., 68 3. XI., Narodni list 51125.vL, BB/31.XI., Cruena Hruatska 24114.VI., Edinost t72i24. vI. 1906. Arhiv Trumbii, sr'. 11. eingrija Trumbiiu, Dubrovnik, 2. VI., B. VI., 20. X. 1906. Arhiv eingrija, Trumbii eingriji, Split, 5. VL 1906. ;' Arhiv Trumbii, sv. 13. Otvorena pisma Smodlake i Trumbiia 1904. 53 Arhiv Cingrija, Supilova posjetnica b. d. (po sadrZaju potkraj XL 1905) Arhiv Trumbii M 418 Supilo Trumbiiu, Budimpe5ta, 6. VI. 1906. 34 DAZ DNT 1907/40. 60 sloboila 60/6.x. L 66127x., 68/3.Xr. - 70/10,Xr.,7217. xI. - ?6/1. xIL, 80/15. XII. 1906.
5
s p z c z n 1
17
a jr n tr
E I F S A
n g J
b jr ti
k r p
p
V
E
o
c T
1(
S1
iz 2(
VLADAVINA
HRVAf'SKO.SRPSKE KOALICIJE -
l7B
s lozinkom za ili protiv Rijedke rezolucije, jer ie Bed udiniti sve, da skr5i rezoluciona5e,a naii ie se dosta ,,galijota", koji ie u tom poslu pomagati. Poraz novog kursa na dtalmatinskim izborima bio bi veliko zlo za potroZaj rezoluciona5a u Hrvatskoj prema MadZarima. Dalmacija je za Hrwatsku uradila, Sto je mogla; sadrabi trebala stajati u rezewi, misli Supilo i upozorava Srnodlaku da imadre velike pote5koie s MadZarima, koji se boje, da su rezoluciona5i jadi, nego Sto su to oni mislili. Neka se, dakle Dalmacija ne istrdarra bez potrebe. Po Supilovu shvaianju treba nastojati, dn ne br.rdu izabrani Var,e5aninovi povjerenici, ali razne ,,Bedane" neka puste, jer je uvijek manja Steta ako oni dodu u carevinsko vijeie nego da se razbije novi kurs. ,,lI jednu ried, da bi valjalo dinit fintu kako da su na5i, ako dro kraja i niesu, ali opet niesu nikad gad.i kao oni dru,gi." Supilo nadal.je savjetuje Smodlaki, neka bude u umjerenoj op'oziciji, ali da usto pornaZe Hrvatsku stranku u o,pasnosti.uo Ali Smodlaka se ne drZi ovih savjeta. Budmii da u Splitu postoje svi izgledti, da bi rnogao pobijediti, jer' Hrvatska ,stranka kandidira nepopularnog ,,Bedanina" Bordi6a, on se baca u Zestoku izbornu borbu, da digne ,,iz praha zastavu novog kursa"5?. Trumbii nastoji svim silama da makne Smodlaku, koji se, napad.ajuii Hrwatsku stranku, zamjera i predrsjedniku eingriji, iako ga ne Zeli pogoditi, je,r znade da nije kriv za sve Sto se de5ava u stranci. Uz Trumbiia stoji Biankini, iiji Narodni li.st tumadi Trumbiiev stav. Pro'tiv Trumbiia ustaje i grupa oko IVaJegjedi,nstua, koje je subvenci,oniranood Beda. Pored te5ke borbe u Splitu ima i drugih trzavica kao na pr. izmedu P. i M. eingriie i Ti-umbiia povodom Biankinijeve kandidature u dubrovadkom kotaru.5s U ovim uvjetima morao je otpasti izlet poslanlka iz Hrvatske u Dalmaciju, koji je bio predviden kao dio akcije za sjedinjenje.5e Kada je Trumbid na kraju vidrio da ie Srnodrlakapobijediti, napu5ta Bordidevu kandidaturu i zajedno s klerikalcima i distim prava5ima, t.j. najveiim protivnicima novog kursa, kandidira dron Franu Buliia, koji nije politidar nego udenjak. i svima je jasno,-da ie on 50Arhiv Cingrija, Supilo eingriji, Budimpe5ta 4. VI. 190?. o' Sloboda 14113.IV. r90?. o8Arhiv eingrija Tr-umbii eingriji, Split 5. I., 6. I., 11. I., 13. I., 12. III., 24.1I1.,30. III., 5. IV., 11. IV. 1907; Cingrija Smodlaki Dubrovnik, 12. III. 1907. Odgovor Smodlake, Split, 15. IIL 1907. Biankini eingriji, Zadat IL IV. 1907. Cingrija Batthydnyju 29. IIL, 24. IV. 190? (koncepti). Arhiv Trumbii, Cingrija Trumbiiu, Dubrovnik 9. L 1907. M. eingrija Trumbiiu, Dubrovnik, 11 i 29. I. 1907; L De Giulli Tr"umbiiu, Dubrovnik, 13. I. 1905 i Trumbiiev odgovor, Split, LB. I. 1907 (koncept) Sloboda i Narod,ni list u oZujku i travnju. 6'0Arhiv eingrija i Trumbii: pisma raznih. I podban Nikolii ne Zeli taj izlet. ANRBiH ZVBH, L90712323res. IB; DAZ DNP 190? UIa L622, 17,14,20L6, 203r, 2297, 2418. ANRH PZV 1907174A.
1?6
-
I{IRJANA GROSS
biti samo sredrstvo u rukama Beda.6oSamom Buliiu
neugodna je
o
E
d
r
c t
S
\ s
T
stava, koja mu stoje na raspolaganju kao n,adelniku, kao i suradnje s narnjesnistvom, Bulii ne bi nikadrapo,bijedio.Dr. vicko Mihaljevii,
I t I
, I
I
I
je stoga, da je Trumbii nakon Buli6eve pobjedremorao uzeti na Jas,n,o sebe sve posljedjce. Posto on dobrim drijelom s,nosi odgovornost za puni slom nov,og kursa u Da.Imaciji, koji je sam s to,liko muke izgradivao, daje ostavku na poloZaju splitskog nadelnika. DuZnost preuzima v. Mihalievii, koji je, kako smo vidjeli, tako lijepo suraelivao s Bedom.63 Supil,o se nakon izb'ora ljuti na Smodlaku, sto ga nije poslu'sao, ali i Trumbid se zaboravio, piSe on eingriji. smodlaka je po,kupio sve Talijane, a Trunabii sve p'opove, frankovce i ,,visoku vladtu"' Pred Supiiorn obojica s,r.rjecinako krivi, ali je Srnodlakina borba za Rijedku rezoluciju bila simpatidnije prikazivana. Bulii nije pop crnidina kova, vei tipa Radkoga, pise supilo, i s,amoautoritet Tru.mbiiev mogao ga je navesti, da trpi nedolidnu igru sa svojim imenom. Supilo moli eingriju, da ne$to uradi i sanira prilike, jer se i Hrvatska ve6 nalazi u teskom poloZaju povodom L,eljeznitarske pragmatike.Gastarac einuo Bulii
kasrrije dolazi u neposredni kontakt s Franjom Ferdinandom, koji se zanima za Dichlecijanovu paladu. HHSA Nachlass Franz Ferdinand V/A. Tri Buliieve predstavke, Split, 15. X' 1909' ,,' Bedko ministarstvo takoder je dalo 7000 K viskom biskupu zaninoNardelli je mislio, da korumpira Tresi6a vi(u za borbu protiv Tresii-Pavidiia. namjestenjem u nekim oficioznim novinama, uz uvjet da napusti kandidaturu. DAZ DNT b. b. Nardelli Sieghartu, Zadar 28. V. 1907.; 1907/5, 15. Konfidenti tvrde, da je Smodlaka dobio'novaca iz Italije' DAZ DNP 190715884' o" DAZ DNT b. b. Nardellijev telegram od 1?' V. 190?. Dva dana kasnije Nardelli ponovo telegrafira kotarskom poglavaru, da radi opreznije, kako se ne bi kornpromitirao. o3 Arhiv eingrija, Trumbii eingriji, Split, 24' III', 30' III', 5' IV'' 11' IV' 1907' 1907. Arhiv Trumbii, Bulii Trumbiiu, Split, 6, V', 13' V', 19' V', 21' V' Izborni leci i telegrami u Arhivu Trumbii sv. 11 i !2. Dan 19/8. V. 1907. o{ Arhiv Cingrija, Supilo eingriji, Budimpeita, 4' vI' 1907'
YLADAVINA
1A
ko to-
u 1Jt
ne na ledrje
i4 na lo-
Lade na za :atu'ao 10, VC
ed ku Vd,
ga inu i.nrh, .nd 10-
iia nti Lije rko
ry, t07.
HRVAISKO-SRPSKE KoALIcIJn
-
n7
grija nije dovjek koji bi mogao ne5to da uradi. On nije ni prije toga dry'.aauzde Hrvatske stranke dwstom rukom. Sada dakako vi5e nitko ne moZe ponovno podiii novi kurs, koji se ruSi i u Hrvatskoj. Cingrija, koji je vei tako desto htio dra se o'drekne predsjednidke dasti, sada vi5e ne moZe prijeii preko dogadaja u Splitu, a i drugdje. I suvi5e teSko ga pogada Trumbiieva suradnja s furtima5ima i kamarilskim elementima. On se zahvaljuje na predsjedniStvu s obrazl,oZenjem, da ne moZ,e preuzeti odgovornost za protekle drcgadaje. Biankinijev Narodni list odludno podrZava Trumbica i Buliia. Nakon toga zakljuduje se na sastanku odbora Hrvatske stranke, da eingr"ija i potpredsjednik Trumbii ostaju na svojim duZnostima dro iduie skupStine stranke, ali oni ne povlade svoje ostavke. Hrvatska stranka, a s njome i novi kurs u punom je rasulu. Istu je sudbinu dodekala i Srpska stranka.Gs Pero eingrija je toliko odajan da dak Zali Sto je u'opie pokrenuo politiku novog kursa. ,,Ne kajite se za rezoluciju", tjeSi ga Supilo. ,,Da nije bilo nje, sve bi se udinilo kako bi se htjelo, a ovako ipak Hrvatska igra drugu 7tlogu." (p. Supilo)66 Ne treba ni naglasiti da je glavni pobjednik na majskim izborima 1907. sam Bed, a novi kurs je poraZe4r.Nardelli je vrlo zadrcvoljan rezultatima. Izabr,ana su dva ogordena protivnika rnovog kursa (I. Prodan i V. Perii), tri ,,nerezoluciona,Sa" (Ivdevii, IvaniSevii, Bulii), tri (Dulibi6, rezoluciona5a" Biankini) i samro jedan Vukovi6, ,,toboZnja potpuno izoLirani rezolucionaS T?esii-Pavidii. Od srpskih poslanika D. Baljaka i NI. Bjeladinoviia Nardeili ne odokuje neugodnosti za Bed. Prema njegovu opisu novih poslanika odito je da drZi vrlo malo do njihovih sposoibnosti,drugim rijedima Bed 6e ih lako upotrebiti u svoje swhe.67 Smodlakina Sloboda s pravom istide uspjeh slavenskog elemerrta na izborima u svirn zemljama Cislajtanije, pripisujuii ga opiem izibornom pravu, ali mora konstatirati, dra su novi jugoslavenski poslanici u veiini samo ,,bedki lakaji", koji govore za ,,pro,stotu", ali uvijek glasaju za vladu.68
u6 Arhiv eingrija, eingrija Miliiu (?) b. d., eingrija Trumbiiu, Dubiov. nik 26. V. 1907 (prijepis); Tresii-Pavidi6 eingriji, Sutivan 1. VI. 190?. p. Klaii eingriji, Zadar,28. V., 1. VI. 190?. Arhiv Trumbii sv. 12, eingrija Trumbidu, Dubrovnik, 26. V. 19071,Biankini Trumbiiu, Zadar 27. V. 190?. Cruena Hroatska 42/25. V., 43/29. V., 4515.VI., 47112.VI, 49lt5. VI. 1907. DAZ DNp L90716820, DNT 1907/40. Treba istadi da upravo Mihaljevii postaje 1908. predsjednik Hrvatske stranke! uu Arhiv Cingrija, Supilo eingrili, BudimpeSta, 21. V. 190?. o' DAZ DNT 190?/40. u" CrDena Hnsatska 401L907. Slobod,a, vanredni broj 6. VI. 1902. NaroCit uspjeh postigao je slavenski element u Istri, izabrani su Laginja, Mandid i Spindii. 12
Vladavina
Hrvatsko.srpske koaljcJje t9o6l7
s T t .t
z I j
t 'l
IV. SLOM VLADAVINE HRVATSKO-SRPSKE KOALICIJE
c
1 f I
7. Pojaua Eeljezni\arske pragmntike
+
O kritidnoj situaciji povodrompredstojeie austro-ugarske nagodbe dmalizma Supiio vodi narodito raduna. Jasno mu je, da bi pr:odu-Zenje Stoga bi jedan po'litike kursa. novog za decenij znadilo konadni slom on Zeli,o,da Ma.dZariistupe sa svojim zahtjerzimaza prijelom nagodbe i za punu nezavisnost uz potpom Hrvatske i Dalmacije, koje bi se borile za svoje sjedinjenje. O tome Supilo raspravlja s madEarskim nezaviSnjacima iza Wekerleovih leda. Medu.tim Wekerle to saznaje i ubrzava akciju za ru5enje novog kursa, iako je odit,o, dra rnadZarski nezavi5njaci ne bi ionako prihvatili Supilove prijedloge. Khuen-H6derv5ry javlja Torna5iiu polovinom travnja, da je Wekerle sit vladavine Koalicije u Hrvatskoj.l Trvenja s MadZarskom koalicijom na dnevnom sm redu. Predsjednik parlamenta G. Ju.sth skida sa zgradz parlamenta hrvatsku zastavu i postavlja je natrag tek na Supilovu intervenciju.2 Pri verifikaciji poslanidkih mandata u parlamentu neki madZarski zastupnici prigovaraju izrazu,, ugarsko-hrwatski zajednidki drZavni sabor" istiduii, da je pravilni naziv ,,zajednidki drZavni sabor ugarske krune". Oni twde, da su predstavnici Hrvatske poslanici kao svi ostali zastupnici izabrani u svojim okruzima, a ne delegati auto,nomne Hrvatske, kojim se izrazom nagla$ava p'o'sebnadrZavnost Hrvatske. Prema hrvatskom glediStu parlament ne verificira hrvatsko-srpske mandate, nego ih sano prima na zna.nje,jer jq izbor deIegata autonomna stvar hrvatskog sabora. Parlament ipak verificira mandate delegata Hrvatske, ali prima Wekerleov prijedlog, dra 6e o tom pitanju posebno raspravljati.s
I
' S u p i 1 o, n. d., 180-182. Supilo narodito istide poku5aje da se izazove sukob izmedu njega i Kossutha. SKZ Ostavstina Tomasi6, R 6294b, Khuen Toma5iiu. H6dervdr. 1?. IV. 1907. U' istom pismu Khuen nagovje5tava da ie i6i u audijencijg caru. ' Obzor 97/13. IV. 190?. ' oc
VIII
142. sjed. 18. Iv.
1907.
:
( (
I
I
(
I
+
I
(
VTADAVINA
HRVATSKO.SRPSKE KOALTCIJE -
I7g
MadZarska jedrinstvena drzava baca svoju tamnu sjenu na Hrvatsku i izvan parlamentarne d,ebate, Bttd.apestiHirlap pnzsvaHrvate, da priznaju rnadZa,rskujedrinstvenru drZavu, u kojem ie s,ludaju MadZari poveiati autonomiju ,,posestrima zemalja" i prirstati, da sluZbeni jenk madilarske drZave u ,,posestrimama zemljama,, bude hrvatski. Hrvati neka priznaju, draje kruna sv. stjepana rnadZarska kruna, da je krafj madZarski, a ne hrvatrski, dn je drZavljanstvo madZarsko, a ne hrvatsko-ugarsko. List prijeti Hrvatima, da MadZari ne ie skrstenih ruku glednti, kako Hrvati podrpla5tem prijateljstva s MadZarima grade drZavnu samostalnost. Na ove dlanke ogordeno odgovara sva stampa u Hrvatskoj. DrZavnopravna pitanja - koja prema nadelu praktidne politike novog kursa dolaze na dnermi red, tek kad je ustanmim reformama osig'urana podloga realnoj moguinosti ostvarenja hrvatskih zahtjeva .- F)onormo su u pryom planu.a Razumljivo je da dlanovi Hrvatsko-srpske koalicije gube strpljenje i Zivce. S. Zagorac, predstavnik Hrvatske stranke prava, daje izjavu one vr,ste, koje drovode supila dro odaja. Rijedka rezolucija nije bila zamiiljena kao prazna dem,onstracija protiv Beda, kaze zagorac. pozitirrni rezultati, koji se odekivahu od p'rovodenja njene potitjke u praksi, izostali su. Zagorac se borio za Rijedku rezoLuciju, ari sada vise nema razroga, de se za. nju odusevljava! Krsenje nagodbe se nastavlja, a svedana obeianja o sjedinjenju s Dalmacijom pro'turjede djelatnosti madrZarske viade protiv izgradnje Zeljeznidke veze s Dalmacijom.t Potkraj aprila dolazi do konferencije, u kojoj sudrjeluje gotovo cijela madZarska vlada i Batthydny, hrvatska vrada i velik broj poslanika. supilo u datoj situaciji Zeli odludnu zajednidku akciju protiv Beda, a ne pregovore, koje je i prije toga izbjegavao. On zna, da pregovo,ri moraju dovesti do zaostrenja odnosa, jer se teznje Hrwatskosrpske koalicije za prosir,enjem autono'mije nuZno sukobljavaju sa aspiracijama madZarskog imperijalizma. uodi sklapanja austno-ug1arske nagodbe takvi pregovori znale ojadanje bedkih pozicija. Medutim hrvatska vlada, t.j. Nikolii ne misli tako, kako se vidri iz pisrna s. zagorca Trurnbiiu poietkom travnja. ,,Austrijski krugovi odekuju hoiemo li se maknuti" pi5e on. ,,Ako sada ne podnrzmemo nista i ne postignemo - neiemo vi5e nikada i uzaludna sva na5a borba.,,o Supilo ge moZe sprijediti konferenciju, koju je prema njegovoj tvrdnji organizirao wekerle s Nikoliiem, u namjeri da razdraZi madZarsku " obzor 107123.rv., 110/26. Iv., Lrzl2l. rv. 190?. pnotestantska crkva je takoder vaZan faktor madLanzacije. pod utjecajem s. Tisza ona ne dopusta posebnu crkvenu organizaciju u Hrvatskoj. obzor 9llt4. ry., pester Ltogd A. 99/30. rV. 1907. " Obzor L04/20. IV. 190?. 6 Arhiv Trumbi6, sv. 11, Zagorac Trumbiiu, Cingrija, Zagorac Cingriji, Zagreb, 5. IV. 190?. 72r
Zagreb g, IV.
1g0?. Arhiv
180
-
MTRJANA GROSS
javnost protiv Hrvatske.? S druge strane rnoZe se pretpostaviti, da madZarska koalicija Zeli te pregovore, da eventualno ublaZi najvede oStrice, kako joj Hrvatska ne bi smetala u borbi za Sto povoljniju nagcdbu. Hrvatsko-srpski poslanici opet se jednom vraiaju s konferencije s nekim obeianjima madZarske vlade. IJ osnornom ekonomskom pitanju maddarska vladraobeiava, da 6e se industrija u Hrvatskoj subvencionirati iz odgovarajudeg proporcionalnog dijela budZeta. U jezidnorn pitanju i u vezi s namje5tenjem dromacihdinovnika hrvatski predstavnici takoder dobivaju neka obeianja, koja predstavijaju korak naprijed u sanaciji nagodbe, ali su daleko odrtoga da bi se poklapali sa odredba-masarne nagodbe. Nitko u Hrvatskoj vi5e ne vjeruje obeianjima maddarske vlade i rezultati konferencije primaju se posve hladno.?" Sasvim je drugadije s javnim miSljenjem u Madriarskoj. Podt utjecajem Wekerleovim Stampa diZe veliku galamu protiv ,,popuStanja" madZarske vlade, koja daje ,,koncesije" Hrwatima i ,,dariva" ih iz imutka madZarskog naroda! Stampa Nezavisne stranke brani vladtu istiduii, da je ona u interesu iMadZarskeumirila Hrvate i predusrela austrijskoj agitaciji u Hrvatskoj, a da je odbila sve zahtjeve, koji zasjecaju u drZarrnopravnapitanja.s Jedan konfident careve kabinetske kancelarije javlja tom prilikom, dla je popularnost MadZarske koalicije doZivjela slom, iako to jo5 ne znadi, da liberali ili Fej6rv6ry uZivaju simpatije. Ipak je poslanik Z. Lengyel izjavio, da je LiberaLra stranka usprkos svojim grije5kama, bila u nacionalnom pitanju mu5kija i patriotidnija od Madi,arske koalicije, koja danas izdaje domovinu Hrvatima!e Supilo jo6 za wijerne pregovora nastoji dra djeluje pomirljivo. U intenn'iewu Pester Lloydu on kaZe, da se sa ,,stanovite strane" napada maddarska vlada, jer to;boZerJ.ajeHrvatima koncesije, koje vei granide s izdajom! Maddarska jarmost prima ove optuZbe, jer joj je hrvatsko-ugarska nagodba vrlo slabo poznata. U MadrZarskoj se ucpie ne zna, de je po nagodbi sluZbeni jezik u Hrvatskoj hrvatski. Neprijatelji hrvatsko-madZarskog prijateljstva nastoje izazvati razmimoiIaZenja na drZauropravnom polju. Supito bi htio da se na ova pitanja ne gledia obojenim odalima teorije, ve6 zdravim razumotrn, a u tom n. d., 182. " Supilo, oa obzor t09l24. IV., LL0/26. IV., 115/1. V., tL6l2. V., lI7l3. V., 119/5. V. Pester LIogiI A. 93/23. IV., A. 98/29. IV., 103/30.IV., 104/1. V., A. 100/2. V., 105/3.V., a 101/3. V., 106/4.V. 190?. 8 Nepszd,oa 4. V. 190?. Pester Llogd, 10519.V., Obzor Ll95. y., pokret 103/4. V., 10416.V. 1907. Budapester Tagblatt 10b/3. y., Eggetdrtds B. V. 190?. " HHSA KA Direktionsacten, sv. 16/1907, br. 28. Ova hajka nije ni5ta nova. Tiszina i Krist6ffyjeva Stampa vei odavna, a narodito poslije pregovora o industrijskim zakonima, predbacuje madZarskoj vladi da izdaje Hrvatskoj int6rese jedinstvene madZarske drlave. Ali sada ova hajka dostiZe vrhunac i uspjeh, Arhiv Trumbii M 418 Supilo Trumbiiu, Rijeka, 2?. XiL 1906.
sIt pn ter prl ok sr( ali At po Ne zal SC
nil do na
U bit pu mj re( ur( vel Ne io Fe or€ del je tikr on( AS
vih bai anl kol mj pis
I
VLADAVINA
HRVATSKo-SRPSKE KoALrcrJE -
lB1
sludaju stvar ne bi bila tako kritidna. u istom dlanku supilo ustaje pnctiv jedinstvene madZarske drzave i zahtijeva rje5enje konflikta na temelju pravedn,osti. U izjavi Maggar Hi,rlapu on napominje, da se pregovori nisu kretali oko velikih dr"Zavnopravih pitanja, nego samo oko nagodbenih gravamina, koja su dijelom uredena. On istide susretljivost s madZarske strane usprkos velikom uzbuilenju javnosti, ali i Hrvati su vodili raduna o teikom poloZaju Madiar,ske prema Austriji.l. Supilov pomirtjiv glas ne rnoi.e zavstaviti lavinu, koja se podela kretati. Pod utjecajem silne kampanje, koja prikazuje dlanove Nezavisne stranke ,,izdajicarna domovine,,, i onaj dio madZarskih nezavi5njaka, koji ne Zeli zao'Stnenjeodmosa s Hrvatskom, ne us,uduje .se zaustaviti rantol prerna slomu, koji svega nekoliko dana iza svrsenih pregovona zapodinje uz pomoi Zeljeznidarske pragmatike, iako dobro znadu, da sukob s Hrvatskom znadi jadanje Austrije u prednagodtb,enojsituaciji.ll Zeljezridanska pragmatika je stvarno antfuadnidki zakon. U svom izvjeStaju kralju Wekerle istide, da je pragrnatika mogla biti donesena bez legislative, t.j. na.redbenim putem. Zakonodravni put izabran je zatn, da bi se poostrene disciplinske mjere protiv namje5tenika, koji ugroZavaju Zeljeznidki promet, mogle dopuniti od'edbama kaznenog zakona.r2 Zeljeznidarska pragmatika i zakon o ureelenju plaia Zeljeznidarskih namjestenika imaju svoj korijen u velikom Strajku zeljeznidara 1g04., koji je ugusen pornoiu vojske. Nezavisna stranka, tadn u opoziciji, simpatizirala je sa Zerjeznidarima i obedala im da ie im porno6i u ostvarenju njihovih zahtjeva. Joi je Feii6rv6ryjeva vlada neposredno prije svog otstupa odobrila pravila organizacije Zeljeznidara. wekerleova vlada je to potwdrila, ali je na delo organizs-cije Zeljeznidara postavljen T. Batthy6ny, a to znadi. da je ona podr kontrolom Nezavisne stranke.rs Zeljeznidarska pragmatika i zakon o uredenju plaia imaju zadatak, da s jedrne strane onemoguie nove Strajkove na Zeljeznici pomoiu wlo strogih mjera, a s druge strane da umire Zeljeznidarsko osoblje r,eguliranjem njihovih plaia. ovu taktiku maddarski socijalisti nazivaju p,olitikom ,,koirbada i kolada". u oZujku 190?. drZavni sekretar J. szter6nyi saziva anketu o Zeljeznidarskoj pragmatici. Tom prilikom on dolazi _u sukob s predstavnicirna ieljeznidarskih radnika, koji zahtijevaju izmjenu najreakcionarnijih odredraba. Podetkom trarrnja sve n_ovine piSu o pasivnoj rezistenciji Zeljeznidara. Poneki vlal
IBZ
-
MIRJANA GRosS
ministarski savjet odobrava, d,a se isposluje kraljeva naredba o pripremnorn stanju vojske, koja bi se objavila u sludaju izbijanja Strajka, kao i da se tom prilikom raspuste teljeznitarske organizacije.la lzrada pragmatike se poZuruje. Predsjednik Zeljeznidarske organizacije Batthydny vidrio je na svoje zaprepa5ienje u prvom nacrtu pragmatike paragraf, koji sasvim bespotrebno govori o ,,vrlo delikatnorn pitanju" hrvatskog jezika na Zeljeznicama,o pitanju, koje je i onako vei rije5en'onagodbom. Kossuth mu obeiava, da ie se to brisati. ZaLim Batthyfny dnrgo ne moZe dobiti uvid u zakonsku osnovu, jer Kossuthov ,,svernoini,, tajnik Szter6nyi na sve moguie nadine izbjegava, da mu je pokaZe.Kad Batthydnyju konadno uspijeva dH vidi zakonsku osnovu, mora konstatirati, da su odredtbe o hrvatskom jeziku ostale usprkos njegovu protestu i upozorenju bana i podrbana.lsOdredba o hrvatskom jeziku, koja stoji izvan okvira karaktera same pragmatike, umetnuta je namjerno. Zeljeznice su kao stvorene d,a izazovu konadni prekid hrvatsko-madZarskih veza. U pitanju y'.eljeznica, kao osn,ovnog sredstva madZaiizacije i ekonornske i politidke hegenaonije nad Hrvatskom, najosjetljivije zu i madZarske vladajuie klase i predstavnici d,orna.6eg kapitala u Hrvatskoj.l. Bdnffyjev Pesti, Hi.rrap izraLava stav madrZarskih vladajuiih klasa, kad pi5e: ,,Zeljeztica nije samo sredstvo z,a promet nego u burnim vremenima tvrdja Magjara, pak ba5 za to i treba na tamodnjim (hrwatskim M.G.) prugama namjestiti takve Magjare, koji ie kao zastupnici i branitelji Magjara biti medu magjarskirn neprijateljima."lT Reakcionarna leljeznidarska pragmatika prirodno se uklapa u opii karakter zakonodavne djelatnosti madZarskog parlamenta. Prije pragmatike na dnevnorn redu parlamenta nalazi se Apponyijev Skolski zakon, up,eren protiv nemadZarskih narodnosti i Dardnyijev znJ
0
s
E s n I I
VLADAVINA HRVATSKO-SRPSKE.KOALICIJE-
1gB
neziva ovaj stav sarnoubiladkom politikom.ls Zelj'eznidarskom sluZbenom pragnrafikom, za 'koju Eak Pester Ll.oyd kaZe, da je inspirirana ,ngvozdenornstrogoBdu" i optereiena politidkim balastorn, rnadZarske vladajuie klase uvode vojnu drisciplinu na Zeljeznicama, kako bi onernoguiile svaku organizaciju i otpor. U sludaju Strajka ili pasivne rezistencije sluZbenik se m,oZe odmah otpustiti. Svaki onaj, koji je otpl;Sten radi agitacije ili dlanstva u nekom organizacionom odbo,ru, ne moZe se vi5e nikada primiti u sluZbu. Statuti organizacije Zeljeznidkih sluZbenika mogu se podrrijeti na potvrdnr ministarstvu trgovine samo uz prethodno odoibrenje direkcije leljeznica. Ministarstvo trgovine kontrolira dru5tva i rn:oZeih raspustiti, ako ne d$eluju u skladu sa svojim statutima. SluZbenicima se zabranjuje da budU dlanovi dru5tva, koje po shvaianju ministarstva trgovine nije u skl-adnr s interes'om Zeljeznidke sluZbe. Zakonodravac,misli dakako nd srocijalistidke organizacije. Zakonskorn osnovom o uredenju plaia pcvisuju se prihodi san'r,ovi,5im sluZbenicima, a ne i radnicima.le Reakdionarnost Zeljeznidarske pragmatike i negodovanje, koje o,na izaziva u redovima socijalista odigrat ie vaZnu ulogu u borbi poslanika Hrvat= sko-srpske koalicij e.20 U $ 4" sluZbene pragmatike se kaZe, dra sluZbenik Zeljeznice rnora biti madZarski drZavljanin i vladati rnadZarskim jezikom.2l od sluZbenika u Hrvatskoj i Siavoniji, koji opie s vanjskim strankama zahtijeva se pozn,avanje hrvatskog jezika. Drugim rijedima madZarski je jezik sluZbeni jezik na Zeljeznicanea.22prema Hrvatsko-ugarskoj nagodbi sluZbeni jezik zajedn'ridkihinstitucija u Hrvatskoj i slavoniji je hrvatski. u praksi se nagodbene odredbe od sarnog podetka krse, jer je sluZbeni jezik na i.eJjeznicama u Hrwatskoj i slavoniji stvarno madZarski. Zeljeznidarskom pragmatikom pokuBava se uzakoniti ova dosade nezako,nita praksa:29 Protiv ovog nastojanja Hrvatsko'",Pester Lload, 48i27. lL,
rrr. 190?.
SI12B. II., b3/l. llt.
Arbeiter
Zeltung,.Sglt.
'" OG Kepvisekihdzdnak iromdnyai, XIII, br. 4S5 i 486. . 'o Vidi str. 191 d. i " Sto se tide madZarskog jezika, ova todka se ne pioteZe na gradske Zeljeznice u Hrvatskoj i Slavonijit 'obrazlolerijti " OG K6pviseldhSzdnak irom6nyai XIII, 29b. lJ zakonskd osnove se kaZe, da ce se ubuduie odobriti 30 stipendija za sluiade pestanske shole zeljeznidkih dinovnika, rodene u Hrvatskoj i slavoniji, kako bi se mogao zadovoljiti zahtjev ,,posestrima zemalja,, u pitanju opienja s tamoSnjim strankama, uz uvjet da se time nikako ne ograniii jedinstvo sluZbenog jezika madZarskih drZavnih i.eljeziica. Isto 314. 2s MadZartzacija na Zeljeznicama samo je najeklatalntniji primjer za politiku Kossuthova ministarstva trgovine. u postanskom prometu desava se istp. Na tuZbu hrvatske vlade da su otpremni listovi .za.medunarcdni promet
194
-
MTRJANAGRoss
srpska koalicija rnora najenergidnije ustati, jer se tu ne radi sanno o pitanju jezika. Uspije li MadZarska koalicija s pralrnatikom, dtan je precedens za odstranjenje i ostalih paragrafa nagodbe, koji joj srnetaju, zaobilaznim zakonodarmim putem. Prema tome skromna autonomija Hrvatske u te3koj je opasnorstii o njenu proiirenju, za kojim Hrvatsko.srpska koalicija toliko teZi, nema vi5e ni govora. Udarac iz Beda izved,enie majstorski! Znalajna je, da Khuen-H6derv6ry uo i donoSenja Zelieznidarsrl
je sti )4
os Ze oC za S'
sti o m
gr
ie ve pI S\]
p( K N
01
s}
gr
dtj pl
ci tj ni h1 ZI
sl ki
ur V.
NE
A: A'
(S
rv. 1907.
2o Arhiv Cingrija. Supilo Cingrijt, Budimpe5ta, 21. V. 190?. 26 Pokret LL3/t7. V. 190?.
v
VIADAVINA
HRVATSKO-SRPSKE KoALrcrJE _
lgb
je obavijestio o paragrafu, koji se odnosi na Hrvatsku.2r Kad predstavnici Koalicije nekoliko d,ana prije objavljivanj,a zako,nskeosnove saznaju zataj paragraf, oni zahtijevaju od Jorsipoviia uvid u zakonsku osnovu. eini se, po nalogu Kossmtha Josipovii ih odbija s obrazloZenjem, draje zakonska osnova ,,strogo povjerljiva" stvar! I szter6nyi odbija da pnimi hrvatske drelegate.2sTek 13. v., kad Korssuth iznosi. zakonsku osnrovu pred parlament, poslanici Hrvatsko-srpske koalicije s velikim uzbudenjem ditaju njen sadrZaj.2eKossuth u ime vlade postavlja junctim izmedu Zeljeznidarske progmatike i zakonske osnove o plaiama heljeznilara, koju treba hitno provesti radi stisanja pokreta medu Lerjeznid.arima. Na taj nadin madZarska vlada predusneie m,ogudnost, dia parlament izglasa zakonsku osnovu o plaiama i da octgodi Zelje'znidarsku pragm,atiku, a s njom i hrvatsko-madrZarski zukob.s' Hrvatsko-srpska koalicija odmah objavljuje izjavu, d,a zerjeznidarska pragmatika sadrZi vi5e ustanova, koje diiraju u nagodrbu. U skladru sa svojom deklaracijom pri otvorenju parlamenta rg06. Koalicija nije pokretala drZavnopr,avna pitanja I Zali, Sto su joj ona sad,ananretnuta. Koalicija je sada prisiljena da odludno istupi za postovanje nagodbe. Nikolii se u irne vlade solidrarizira s l(oalicijom.Bl Ponovno zap,odinju pregovori, u kojirna madZarska vlada odrudno otklanja stav Koalicije. Pester Lroyd, vei pise o priprernama hrvatskih delegata za opstrukciju u parlamentu. u Hrvatskoj vladra velika uzrtrjanost.u zagrebu se pripremaju protestne skupstine. one se odgadaju na zahtjev peStanskih delegata, koji smatraju, da bi protumaddarske dernornstracije u Hrvatskoj otezale njihov polozaj za vrijeme pregovora s n'radZarskom vladorn.s2 pregovori Hrvatsko-srpske koalicije i rnadZarske vlade ostaju bez rezultata. MadZarska vladra objavljuje wlo o5tar korn:unike, u kojem naziva hrvatski stav neopravd.anim, jer olsnova izLan u susret hrvatskom stanowri5tvu, poSto za_ htijeva, d,aZeljeznidki namjesteni.ci, koji imaju kontakt sa strankama, znaju hrvatski jezik. MadZarska vlada narodito istide, da ni u kojem sludaju ne ie dopustiti, dra jedna frakcija uplivise na poloZaj dlana kabineta, t.j. Geze Josipoviia, diju zamjenu Koalicija vei odaura
2EPester Ltogd L}7lrL. y., obzor L27rr4.v. 1907.oc x 180. sjed. 20. vI. (Szterenyi),XI 183. sjed. 24. VI. (Supilo), 184. sjed. 25. VL (Surmin) 190?. 20Pester Llogd, A. 108/18.V. 1902. "o oc IX 1s4.sjed. 18. v. 190?. 81Pokret ll0,ll4. y., pester Llogd, ll4ll4. V. 190?. 8" Pokret 111/1s. v., 112/16.v., obzor L29lr6. y., pester Lloait LLslrs. v. 1907.
186
-
MTRJANA GROSS
zahtijeva.ss s druge strane supilo izjavljuje, da Koalicija nije Zeljela konflikt i da Za1i,Sto je jezidno pitanje uslo u zakonsku orsnovu,jer srnatra, da zasada ni Madzari ni Hrvati nisu dosta hladnokrvni, dra to pitanje mirno i razumno pretresu. Hrvati ne mogu drcpustiti, da se sadasnje nezakonito stanje u jezidnom pitanju, koje su dosada te5ko podnosiii, jos i ozakoni. Hrvatsko-srpska koalicija ostaje na temelju zakona i zahtijeva, da se zakonu pokore i MadZari. Kad bi se Madzari toga drZali Hrvati ih nikada ne bi ostavili na cjedilu. supilo narodito urstajeprotiv twdnje madZarskevlade, koja ie davati ton svim dal,jim raspravama o pragrnatici, dra su Zeljeznice privatno poduzeie drlave, na koje se ustanove nagodbe o hrvatskom kao sluZbenom ieziku toboZe ne odnose.sa 17. v' odrZava,seburna sjedtnicamadZarskei hrvatske vlade. kao
sistiraju na tom, da se sluZbeni hrvatski jezik garantira zakonam. za madZarsku je vladu taj zahtjev neprihvatljiv, jer bi ona time u odima javn'orsti izdala ,,rnadZarsku drZavnu misao". Takav zakon madZarski parlarnent ne bi nikadrprihvatio. Nakon ove konferencije pregovori se privremeno prekidaju.s5 supilo pise eingriji da im m,addarska vlada
F. Kossuth izjavljuje u financijskom odbo,ru parlamenta, da Hr_ va-ti zlorabe d,obru volju n-r,ad'zarskevlade. on nikada neie odobriti zahtjev, koji narusava jezidno jedin^stvodrZarmih zeljeznica! Radije ie odstupiti! MadrZarskaStampa stoji iza Kossutha i napada Hrvate, jer zahtijevaju promjenu stanja, koje traje vei 40 godina i samim time w5e napad na madZarsku drZarrnu misao, a u tom pitanju ne moLe biti kompromisa.s? u raspravi prometnog odbora pailamenta G. TuSkan izjavljuje, da je jedinstvo madZarskog jezika u svim zemljama krune sv. stjepana protuzakonito, jer se protivi nagodrbi. on stoga "" Obzor 7271t4.V., I2g/t6. V. LgO7. 3a Obzor 129116.V., pester Llogd 116/16. V. 190?. ta p6kret LLBltT. V., 114/1S.V., Obzor tBL/tB. V. 190?. 36 Arhi' Cingrija Supilo Cineriji, Budimpesta, 21. V. 190?. Ujesen Supilo u razgovoru s funkcionerom dalmatinskog namjesnistva Tondiiem izjavljuje, da je madZarska vlada nudiia Hrvatima izgradnju da,lmatinske zeljeznice uz napustanje protivkoncesija od Austrije, ako prihvate pragmatiku. AvA MI pr;is. 1907/9096. s7 Obzor 131/lB. y., pester Ltoyd, LLBIL& V. 190?.
V I A D A V I N A H R V A I S K O - S R P S K EK O A L I C I J E
\87
,,
iti
ILr
i -
rna
)ilo
ue, MI
tt
2,
i jurrrf
ir:rju
BcrTbrr
1>trvoclom
rr
rr-gycrr-sko'n
ovih
t1
TlurLa]mealilr
\
'o pokret 3n Pester ao pester
U6/22. V., Obzor t'4l22. V., pest€?. Llogd, l2't22. V. 190?, Lloyd, t2il26. V. 190?. Llogd A. 126128. V., Obzor t40l2l. V. 1902. "' obzor 717/4. vr. 1907. sKz R 62g4b ostavstina Toma5ii, Khuen Tomasiiu, Hddervdr, 22. i J0. V. Ig07. R4612 Grlovii. Dnevnik, t Ol fitZf. V.
usporedi protuhrvatsko pisanje madZarskestampe: Egget6.rt,6s 124124. v., L2Bt2s. V., 30. V. 190Y.Budapester Tagblatt LZLI1?.V., 5. VL 1907.
VLADAVINA
eljela r, jer d,fu da se teSko nelju dtzarr :otito aljim 'iave, ute
r, kao istaje . Deg dc' d intZa tima ;arcki lri se idada rnalicija diarr Hrrbriti .je ie ),,ier time tnaze , Tujama stoga
iupllo 'ljuje, ee uz \MI
HRVATSKO-SRPSKE KOALICIJE -
187
predlaZe, da se zakonska osnova o pragrnatici vrati madZarskoj vladi; kako bi je ona sporazwnno s hrvatskom vladrom izmijenila u skladu s nagodbom. Kossuth odgovara Tu5kanu, da se nagodba, t.j. odredba o hrvatskom jeziku kao sluZbenom na teritoriju Hrvatske i Slavonije, ne proteZe na leljez-rice, koje nisu drZavna oblast nego drZarmo poduze(e, a namje5tenici drZavne Zeljeznice nisu drZavni iino"rnici, nego su sanlo u okvirr-r kaznenog prava izjedrnadeni s drZarrnim dinovnicima. Odbor dakako odbija Tu5kanov prijedtlog i Zeljeznidarska pragmatika ie u svom sada5njem o;bliku droii pred parlament. MadZarska Stampa o5tr,o odgovara na TuSkanov prijedlog, jer on zahtijeva za Hrvatsku prava i oznake s.amostalne drlave, koja ima s maddarskorn dnZavom samo stanovite zajednidke poslove kao Austrija s MadZarskom.,,G. TuSkane, Hrvatska nije drZava", pi5e ,,Maggar Hirlap" i nastavlja, da MadZari ne ie trpjeti drZavu u drZavi.38 PoloZaj Hrvatsko-srpske koalicije je to teZi, Sto hrvatski ministar Josipovii stoji posve na strani n,,adZarsker,'Iade.On dak dtaje izjavu, da madZarska vlada s pragmatikom ne kr5i nagodtbu.seI postjednji pregovori krajem svibnja doZivljavaju neuspjeh. Hrvatski deIegati odbijaju Wekerleov prijedlog, de se u pragmatiku umetne pasus, da ova pragmatika ne dira u nagodbu i da ie se pitanje jezika na Zeljeznicama urediti po kraljevinskim odborima, jer su uvjereni, da ovaj prijedlog nakon Kossuthove izjave, da ne dolazi u obzir nikakvo naru5avanje jeziinog jedinstva na Leljeznicama, nema realne osnove. Hrvatsko-srpska koalicija izdnje komunike, u kojem objavljuje konadni prekid predgovora s maddarskom vladom.aONa taj nadin progla5en je otvoreni sukob. Sada se vi5e ne radi o konfliktu zbog kr5enja nekog paragrafa nagodbe nego o pitanju, o kojem Budapesti. Hirlap pi5e: ,,U ovo burno doba rie5it ie se pitanje hegernonije magjarstrza.To je borba na Zivot i smrt." Razumljivo je, da Khuen i Tisza trijumfiraju povodom ovih drogadaja.al 2, Borba u ugarskom parlatnentu ZeljezniEarska pragmatika jednim je zamahom prisilila S,upila, da. napu.sti svoju dotadaSnju oportunistidku poJ-itidku taktiku prema MadZarima. Umjes:to nagovaranja, popuStanja, umiirivanja, zadovoljavanja s mrvicama, odmgovladenjas pitanjima, koja bi mogla izazvati 88 Pokret 3" Pester Lo Pester n' Obzor
Ll6l22. V., Obzor 134/22. Y., Pester Llogd, l2tl22. V. 190?. Lloyd, 125/26. V. 1907. Llogd, A. L26l2B.V., Obzor l40l29. V. 190?. L4714. VI. 1907. SKZ R 6294b Ostav5tina TomaSiC, Khuen Toma5iiu, H6dervdr, 22. i 30. V. 190?. R4612 Grlovii. Dnevnik, 1907 II,l2l. V. Usporedi protuhrvatsko pisanje madZarske Stampe: Egget1rtbs L24124.V, t28129. V., 30. V. 1907. Bud,apester Tagblott t2Ll22. V., 5. VL 1907.
1BB
_
MIRJANA GROSS
trzavice - sadn supilo u obrani od ,,jedinstvene madzarske drZave,, mora da prihvati novu politidku taktiku, koja tokom dogaclaja postaje sve o'dludnija. To vi5e nije politika novog kursa, jer je borba uperena i protiv Peste i protiv Beda, iako u datoj situaciji objektivno koristi upravo Bedu. Tragika novog kursa nije s,arnou njegovu slorntr, nego i u dinjenici, da taj izrazitt protubedki smjer swsava kao pomo6nik Beda: u Dalmaeiji svijesnom akcijom nekih politidara, a u Hrvatskoj protiv volje vodstva sticajem prilika. u svom srcu supilo se jo,Suvijek nada u nastavak suradrnjes MadZarima.a2 Posto je prihvaiena reakcionarna zakonska osnova o poljoprivrednoj sJ.uZindadri,na dnevni red parlamenta dol.azi Zeljeznidarska pragmatika. uodi debate supilo pise eingriji, da ie taktiku u parlamentu prilagodriti prema potreb,ama. ,,Za sad.aje paro,la: mi ne popu_ Etarno(p. Supilo"). I to,m prilikom on se tuZi na neke elemente hrvatskog kluba, koji pod kojekakvim ,,nadelnim izgovorirna" olaksavaju poloZaj lMaddar,a.aa Od 5. VI. do 3. VII. 190?. delegati Hrvatske bore se pred ,,licem Evrope" i pod teskim pritiskom neprijateljske veiine protiv madZariza-cije Hrvatske zakon,odarmim putem. ,,cieli mjesec dana se je orila hrvatska rijed u parlamentu toboZnje jedinstvene magjarske drZave, pred cijelim svijetom porusila tu fikciju", razkrinkav laz i opsjenu."aa Pored borbe protiv madZarske hegemonije nad Hrvatskom istidu se jos dva mornenta: delegati Hrvatske segnuli su naime i u s,ocijalnu stranu ,,one natraZne i po)icajske osnove" i raskrinkali su toboZnji liberalizam Nezavisne stranke.abI na kraju bila je to teska zajedrnidka borba hrvatskih i srpskih poslanika, koja je pokazala, da se i u ruSevinama novog kursa odtlala hrvatsko-srpska suradnja. Na sjedrrici parlamenta b. vI. Kossuth istide ,,bezdftrsnr.r agitaciju,, kod Zeljeznidara i potrebu ,,jake ruke,, i brani opravdanost represivnih mjera protiv zerjeznid,ara.on ne Zeli dirati u prava Hrvatske, ali ne ie da po,pusti u pravima MadZarske. U tom pogledu on ima porporu ne sarno parlamenta, nego i cijelog naroda. MadrZarskijezik ostat ie sluZbeni jezrk leTjeznica u Hrvatskoj. Kossuth ponovno naglasava, dn se odredbe nagodbe o hrvatskom sluZbenom jeziku ne odnose na zeIjeznidare. supilo izjavljuje, da hrvatski delegati imaju pravo d,a govore hrvatski prema dlanu bg nagodbe. on zahtijeva hrvatske stenografe i istide, da priznaje samo hrvatski tekst govora kao sluZbeni. Parlament prihvaia zakljudak, dJa se u zapisnik unese i madzarski prijevodr, kako bi rnadZarski poslanici rnogli razumjeti hrvatske go4' vidi str. 218, a8 Arhiv Cingrija, Budimpesta, 4. VI. 190?. 'n Govori hrvatskih delegata na zajednidkom saboru u Budimpesti. greb 1907. ao Isto.
I t
s I
za-
o fr
VL{DAVINA
I I
II
I
l I
I
j I
l J
HRVATSKo-SRPSKE KOAuCTJE _
1Bg
Prvi je hrvatski govornik Fran vrbanii, -'r'ore'46 koji odgovara na izjavu izvjestiterja Jankovicsa: ,,MadZari jesmo, MadZari, ostat iemo,, s protuizjavom ,,Hrvati srno i Hrvati ierno ostati,,. obracajuii se Kos_ suthu on kaZe, da ne ZeIi wijedati madZarska prava, ali ne ie dopustiti, da se vrijedaju hrvatska. Govornik aotazlie, drase zahtijevi za hrvatskim sluZbenim jezikom ternelje na nagodrbi i izn,osi kratki historijat krSenja nagodrbe,istiduii drasu Zeljeznice u Hrvatskoj pioniri madi.ariz.acije, ,,one su u tr)unom smislu iz Hrvatske stvorile mad,Lar_ sku Zupaniju". Hrvatski poslanici nisu htjeli da smetaju madZarsku. borbu za nezavisnost, .ctoga su odludili, premd.a teSka srca, d.a 6,e za_ sada podnositi postojeie povrede nagodbe, ali oni ne ,,'ogu nikako dopustiti, da se izwse nove. $ bz odreduje za sve zajednidke organe na teritoriju kraljevine Hrvatske i'skljudivo nrvatski sluZbeni je_ zik. Prema rorne i.erjez:nidarskom se pragmatikom definitivno uzako_ njuje pr-otuzakonita praksa upotrebl sluZbenog n-r,adzarskogjezika na Zeljeznicama. s druge strane, nastavlja vrbJnre, zajednidki sabor prelazi svo'je kompetencije, jer Zeljeznidarskom prug-"iikom mijenja $ 57 Nagodbe, a promjene Nalodbe mogu se po s z0 izvrsiti sarno posebnim zakonom ugarskog i hrvatskog ."ilor"'uz kraljevu sankciju. vrbanii ustaje protiv madzarskog tumadenja, da Zerjeznice nisu zajednidki sluZbeni organi, nego privatno podruzeie drrZave,na koje se ne proteZe $ SZ nagoaUe.pJSte, telefon, tel,egraf i Zeljeznice su, prerna Vrbaniiu samostalna upravna podrudja. U samom $ B 'erjezri(arske pragmatike Zeljeznidki se cinovnici srnatraju drZarrnim dinormicima, kao i u zakonskcm dranku yrr iz 1900. u Hrvatskoj se Zeljeznidki dinormici smatraju upravo p,o naputku iz peite drZavnim dinormicima, ier su kao takvi imati pravo grasa u Hrvatskoj i predstavijaii vat'an fakt_on,na koji se osrailao Khuenov rezim. u irne kraljevina Hrvatske i sravonije vrbanii protestira unaprijedr protiv svakog zakljudka parlaTenta, koji ri po#jea'o nagodbu, Hrvatski dere_ ga'ti ne ce takav zakljudak smatraii obvezatnim za Hrvatsku i sravo_ niju' pa ie u tom sludaju posebno odtruditi o svorn drarjem postupku.a? Ye( zaorru prvu sjednicu maddarski su pa^ranici pripremari protu,udaroc u vidu interpelacija Oedrina [Eden] Barte o maclEarskim Skolama u Hrvatskoj. Napadi protiv n'r,adZarske drZavnosti na dnevnom su red.u u Hrvatskoi, tvrdi Barta. s MadrZarima se postupa kao s neprijateljim'a' Dio madZarsk'e drZave buni se pnotiv cjerine! pritom Hrvati postupaju pranski, tvr"di govornik. prvo se tuZe na spredavanje upotrebe svog jezika, zatim zahtijevaju paritet za svoj jizik, a sada ve6 nu U
zapisnicima se nalaze hrvatski tekstovi govora, dok je na kraju s'ake sjednice dodan madzarski prijevod. za vrijeme druge opstrukcije ujesen 1907. ovaj je postupak napu5ten. *" Poslanik Nagy protestira protiv ove posljednje izjave, istiduii, da se ona protivi kuinorn redu parlamenta. Supilo objaSnjava, da Vrbanii nije iznio formalni prosvjed.
190
-- MIRJANAGRoss
Zele svoj drZarmi jezik na radun madZarskog drZavnog jezika. Barta upozorava na jedrinstvo madZarske drZave, koja moZe da ima sarno jedan dtrZavni jezik. Hrvatska je pars subjecta i adnexa, i madZarska dri.ava ie uvijek imati dosta snage, da sprijedi teZnje, koje prelaze taj okvir. Ba,rta naziva Pliveriievu teoriju o drZarrnoj zajednici veleizdajom.as Koncesija je, dta hrvatski poslanici u madZarskorn parlarnentu govore hrvatski! Koncesija je da MadZanska dtopu5ta teritoriju odi osam Zupanija posebne zakone iz oblasti pravosucla, uprave i kulture!Koncesija je, da Hrvatska za svoje autonomne poslove dobiva ra-zmjernoviSe ncrvacanego cijel-aMadZarska! Koncesija je, da na i,eljeznicama u Hrvatskoj vei ima nmogo dinormika, koji govore hrvatski! Barta zahtijeva energidne mjere za zaStitu madZarskih prava u Hrvatskoj i osnivanje novih madZarskih Skola.ae Bartina interpelacija izaziva veliko negodovanje u Hrvatskoj. Studenti na Jeladiievu trgu u Zagrebu insceniraju vje5anje lutke, koja predstavlja Bartu. Sada je zatsta svima jasno, da se ne radi sarno o jeziku na leljeznicarna, nego o obrani skrornne auto,nomije, koju Hrvatska uZiva od nivelatornog pritiska madZarskogimperijalizma, t.j. u krajnoj liniji o borbi za nacionalni opstanak. Na slijede6oj sjednici 6. VI. govori prvi predstaurik nemadZarskih narodnosti u prilog hrvatskom stanovi5tu. To je Srbin Mihajlo Polit, koji ustaje za hrvatski sluZbeni jezik na Zeljeznicamai obar,ase na Josipoviievo drZanje. On dita paragrafe nagodbe i istide, da oni govore o drZa'rnoj zajednici, a.ne o jedinstvenoj madZarskoj dnZavi. Borba Hrvata je lijepa i dostojna, izjavljuje Polit, a sada5nji drelegati pravi su pred.starmicinaroda i ne lide na madtZarone,koji su uvijek Sutjeli u parlamentu. Politov govor izaziva nmogo ve6u uzrujanost madZarskih poslanika nego Vrbani6ev, jer pokazuje moguino,st uZeg povezivanja izrnedu predstavnika nemadZarskih naci.ia i Hrvatske, a samim time i.jadanje otpora tih nacija protiv madLarizacije.soIza Polita govori T. Batthy6ny, koji ne Zeli raskid s Hrvatskom.sl On konstatira pozitiwre pnomjene u Hrvatskoj nakon dolaska MadZarske koaIicije na vlast i srnatra, da jezik na Zeljeznicama nije toliko vaZan, da bi trebao ugroziti hrvatsko-rnadZarski sporazum. Zato on osuduje Polita, koji toboZe razdrahuje Hrvate. Poslanik V. V6szonyi [Vasonji] n" J. P li v e r i i: Spom,enica o d,rda,uo-praunlh pitanjih hruatsko-ugar' skih, Zagreb 1907. nn OG X 168. sjed. 5. VI. 1907. o0 Povodorn svog govora M. Polit dobiva pozdravne telegrame iz svih krajeva Hrvatske, Dalmacije i Bosne. U svojoj javnoj zahvali on se raduje tim pozdravima, kao ,,izrazu bratske sloge Hrvata i Srba", za koju se on bori ve6 40 godina. Narodni, list 50/24. YL, Pokret 12917.VI. L907. 61 Najveii dio Batthydnyjeva govora odnosi se na odredbe Zeljeznidarske pragmatike, koje nemaju veze s Hrvatskom. On se ne slaZe s Kossuthom da su Zeljeznidari privatni dinovnici.
O( V
zi
sl
r( je
dt g ul E pl vi
si SI
91 ze
FX
u
n(
5t s} Pr ra Pr sp gn m. za tir zn nir no osr us dir Mi hr' str su
VIADAVINA
. @
no ka t-^ i ua)
'LZt^ Ld-
L^
^U I;
dL-
ru )€\ru tu. la/e)L-
aL-
jlo SC
lni I;
ati iek ost i' *abo
ke, lza )nta-
da )o_ r^ Jr l_ j I
@r-
vih uJe
iarLOm
_
1g1
odbij a i,erjezrid.arsku pragmatiku zbog nj enih reakcionarnih ustanova, ali tvrdi, dia Hrvati nemaju zakonske osnove za svoj jezidni zahtjev. on ih napada, da Zere udwstiti svoju vlast na radun mad.Zarsf,va, umjesto dn uvedu u Hrvatskoj opie pravo glasa i ostale ustavne reforme!52 slijedreii je govornik Ljubo eabii-Dalski, koji istide da je Zeljeznidarska pragmatika sredrstvo, da se izazove hrvatsko-madtZarskisukob. Zatirn govori Mirko Grahovac. za wijeme Grahovdeva
Ze-
)orr
HRVATSKO-SRPSKE KoALrCrlE
u' OG X 169. sjed. 6. VL lg0?. OG X 1?0. sjed. T. VI. 190?. "" 51 Vidi str. 186 i d. "u OG X 1?1. sjed. 10. VI. 1902.
Ig2
-
MIRJANA GROSS
prilikorn on citira izjavu biv5eg hrvatskog ministra u ,,trabantskoj" Fej6rv6ryjevoj vladi S. Kovadevi(a uz ironidan pljesak delegata Hrvatske. Ova je izjava znadajna za preokret Nezavisne stranke, koja se borila protiv ,,trabantske" vlade, a sada hvali njenog ministra i pokazuje, da se stav MadZarske koaiicije prema Hrvatskoj u nidemu ne razlikuje od dtjelatnosti propale Liberalne stranke. B. MaZurani6 u svom odgovonu Nagyu konstatira, da njegove izjave o hrvatskoj agresivnosti prema MadZarirna slide basni o janjetu, koje muti vodu. vuku, i sluZe samo zato, da prikriju nedostatak dokaza za macid,arskistav.56 Nakon govora P. Magdiia i J. Prri6a, koji variraju i dopunjuju dosada5nje govore, rumunjski se poslanik Aurel Vlad solidalizira s hrvatskim stavom. ,,Neka se udi hrvatski ministar Josipovii od Rumunja, kako se brarle hr:vatska prava", do;bacuje Josipoviiu S. Pribiievii. U istoj sjednici govori jo5 i V. Brlii.57 Povodo,m prijedloga predsjednika Justha, da se poveia broj stenografa i tipkadica zboghtva-tskih g,ovora, jedan se poslanik poziva na austrijsku praksu, prema kojoj se u parlamentarnom dnevniku donose samo njemadki prijevodti g,ovo{'a na nenjemadkim jezicima. Koristeii ovu priliku, da pokaZe, kako se MadZarskakoalicija sve manje opire utjecaju Beda,D. Popovii od,bija argurnente na ternelju austrijske prakse. Usporedbe s Austrijorn rnogu biti sarno na Stetu rnadZarskim poslanicima. D. Popovii istide, da u ugarskom parlarnentu hrvatsko-srpski jezik ima ista prava kao i madZarski. Na istoj sjednici 14. VI. u nizu govornika iz redova dtelegataHrvatske prvi srpski poslanik B. Budtis,avljevii ustaje protiv Zeljlznildarske pragmatike, koja gazi ljudsku slobodu i ,,najsvetije pravo jedrnoga naroda, pravo jezika". ,,Ja ustajem ovdrje kao Srbin prvi, da u ovoj debati udestlujem i da podpomognem akciju svoje braie Hrvata." Istidu6i srpsko-hrvatsku slogu Budisavljevii izjavljuje: ,,Vi bi m,orali znati da u tom rrr,o,rnentune pogadate sarmonarod u Hrvatskoj, nego i sr'odan i bratski narod, koji istim jezikorn govori na ditavom Balkanu. pogadate ditav na5 slavenski ju-g." Nije dudno, nastavlja Budisavljevii, Sto se madZarski poslanici ne obaziru na Jugoslavene. Ta oni ne vode raduna ni o Sirokim slojevima svog vlastitog narodta, kad donose takvu antis'ocijalnu zako,nskuosnovu. Ugarski parlament je od sedamdesetih g,odina na ovamo dak napredrovao u reakcionarnosti. Iznenaduje medutim, da su ljudi, koji su stajali na delu borbe za slobodu, rnogli potpisati ovu osnovu. Budisavljevii se ne zadovoljava samo time, da uu OG X 172. sjed. 11. VI. 1907. Na istoj sjednici Supilo odgovara poslaniku Zborayju, koji je tvrdio da su sastavljadi Rijedke rezolucije Polonyi, BatthySny i Supilo. On izjavtjuje da su Rezoluciju sastavili poslanici Hrvatske i Dblmacije i on, bez ude5ia Polonyija i Batthdnyja. u" OG X 174. sjed. 13. VL 1907. Iz Hrvatske dolaze pozdravni telegrami Vladu. Obzor, 162/18. VI. 1907.
k
o
E
c n r I n
d jr
d I
u
k n I jr z n d s
s n jt s1 S V
n d:
z<
dr pr p br P u( pr
VLADAVINA
HRVATSKO-SRPSKE KOAUCIJE -
1gg
kao surmin osuduje pojedine, najgore ustanove Zeljeznidarske pragmatike. Braneii Zeljeznidare, on prosiruje svoju kritiku i na zakon o poljopriwednoj sluZindadi i stavlj,a se na stranu poljopriwednih radr nika. socijalisti su bili doduse pnogonjeni i u Hrvatskoj, ali od rnadZaronske vlade, tvrdi on, iako su socijalisti stradali i za vlade Koalicije. Hrvatsko-srpska koalicija nije kriva Bto ne moZe d,jelovati u napredn.m pravcu, ier njen rad kode predsankcije i sankcije (koje ne moZe isposlovati), kao i druge zapreke u pesti, istide Budir"rrilu,oii. M"dLari znaju, da je Maddanska pneko Hrwatske vezana sa srbijom i orijentom, s Bosnom, morem i svjetrskim trZistem. stoga bi morari vod.iti dtugu politiku, a ne do,ptlstiti, dratudi utjecaji rovare protiv interesa Hrvatske i Madzarske. I. G. Modrusan osvr6e se u svom govoru na antiradnidke odredbe Zeljeznidarske pragmatike.bs Na sjedrnici 17. vL poslije govora A. Bauera predsjed.nik u wlo uzrujanoj atmosf,eri udrna rijed s. ceruvcu, jer je ditao paragrafe zakonske osnove, s obrazloZenj'em, draje prema kuinom redu zabr.anjeno ditati govrore. Predsjednik odtuzima rijed i narodnosnom poslaniku Popu, koji ustaje u odbranu radrnika. Nakon protesta D. popovida rijed uzima ministar predsjednik wekerre. on izjaduje, da Hrvati -vodre zlorabe st'pljivost parlamenta i postavljaju teze, koje rusenju madZarske jedrinstvene drZave. ukoliko hrvatski poslanici ne napuste dosadasnji po'stupak, prijeti wekerle, upotrebit iL se najo,strija sredstva protiv njih.se rza o,ih incidrenata odrL,ava se na zahtj,ev hrvatsko-srpslcih delegata i posianika narodrnosti tajna sjedni ca. z. Lengyel napada nernadZarske nacije, da zajedrro s Hrvatima nastoje porusiti jedinstvenu madzarsku drL,avu. D'. popovii i A. vlad istidu, d,a ne postoji savez izrn:edudelegata Hrvatske i pos,tanikanenaadzarskih nacija. supilo izjavljuje, da posrjedice predsjednikova postupka mogu imati veliko znadenje za dalje odr.r,ose.Govori hrvatskih i srpskih delegata nisu nosili karakter opstrukcije, neg,o su tr"ebali da oibjasne pred madZarskom javnosiu sfvarnu vaZnost-pnobrema postavrjenog povodom Z'eljeznidarske pragmatike.'o Tajna sjednica ne pridrono,si srnirenju duhova. Na slijedeioj javnoj sjedrrici govore E. Lukinii i I. Lorkovii protiv jedtinstvene rnadzarske drLave i upozoravaju na reakcionarnost pragmatike.ol Na sjedrrici 19. vI. ponovno dolazi do burnih scena. saborski potpredsjednik Istvan Rakow?ky [Rakovski] oduzima rijed F. Potodnjaku, koji Zeli grovoriti o problemu hrwatsko-madzarskih odnosa uopie. Potodnjak odgovara povicima, zbog kojih parrament prihvaia precsjednikov prijedlog, da se potodnjak pozove pred irrurnitetni odu" OG
X 1?5. sjed. 14. VI., 1?6. sjed. lb. VI. 1907. Budisavljeviiev narodito pogaiia madZarske poslanike. Egyet6rt6s 143/15.VI. 190?. "" OG X 1??. sjed. 1?. VI. 190?. 8opokret lBS/18. VI. 1902. u'OG X 1?8.sjed. 18. VI. 190?. 13 Vladavina Hrvatsko-srpske koaliciie
govor
I94
_. MIRJANA GROSS
bor. rza toga Rakovszky petnaestak puta oduzima rijed hrvatskim i srpskim drelegatima i p,oslanicima naro,dnosti uz burno odobrava_nje madZarskih poslanika. euju se povici protiv Supila: ,,Ovaj je svemu kriv!"62 Potodnjak odrbija da primi poziv imunitetnog odbora, pisan madZarskim jezikom, dime se ostari hnratski drelegatine slazu. Imunitetni odrbor na iduioj sjeclnici predlaZe pototnlakovo iskljudenje na 30 sjednica. Podr utjecajem predsjednika Justha, koji smatra, da ova o'dluka proturijedi posrovnorn redru, prijedlog se oauil'u, ali se zakljuduje, da se Potodnjak ima ispridati parlamentu . zbog tog incidenta drolazi do sukoba u MadZarskoj koalieiji. clanovi imunitetnog odbora i prezidrij desavuirani su ovom odrukom, i:iko im je prije toga bilo redeno, da moraju prestrasiti Hr.watestrogom kaznom. potodnjak se nije ispridao parlamentr,r,iako je to zahtijevao klub Koalicije. On je kasnije iskljuden iz parlamenta..B u op6oj uzbudenosti p'o,tiv pragmatike govore M. Lisavac, B. vinkovii, B. penjii i G. Ilii. DrZarrni tajnik szterenyi uzima rijed, da bi odgovorio na protudrZavne izj^ve hrvatskih delegata i obranio jedinstvenu. madZarsku drZavu. Tom pritikorn on narodito napada Polita i grozi mu se ostrom kaznom, ukoliko bude ustajao za ko,nfecleracijunanodnosti,kaznom, koja ie stiii svakog onog koji ustaje protiv svetosti maclZarskedrzave. szier6nyi ponovno brani madZarskostanoviste, da su Zeljeznice privatno poduzeie dn"Zave i cla pragrn'atika ne dira u nagodbu.Ga szter6nyijeve izvode op,ovrgava s. Pribidevii- on dokazuje, cra pragmatika dira u nagodbu, istiduii pritom da Hrvatska nije kolonija Madzar.ske.uz nacionalne i drZarmopravne opreke izmedu Hrvatsko-srpske i MadrZarske koalicije postoji jos jedan veliki jaz, a to je neakcionarnostNezavisne stranke prema dremokratskim nazorima Hrvatsko-srpske koaricije, tvrdi pribiievii..E I dalje se niZu govori delegata Hrvatske, koji svi odgovaraju rnadZarskim govornicima i napadaju pragmatiku iz nacionalnih, drZavnopravnih i socijalnih razloga.65" 24. VI. govori Supilo. ,,Ta ako ste momci okrenite se prema Be_ du", dovikuje supilo madZarskim posranicima, ,,tamo pokazite zube. ali pustite jadnu Hrvats,ku, koja vam je u najkritidnijim dasovima pruZila ruku pomoinicu! Ako ste momci i junaci, dajte ugarskoj ustarme gar8ncije, dajte joj opie pravo glasa, a prestanite muditi jadnu Hrvatsku, koja je vei drostatoga pretrpila od .t magjarskog na_ "rru roda!" KaL,e, se da se upravo Zeljeznidarskom prrag*utiko* nastoji odgurati Kossuthovu stranku na,,sezdesetsedrmaske;pozicije nastavo" Pester Llogd, A. 1BB/19.VI. 190?. o aP o t o d n j a k , n . d . , 1 5 ? i d . p e s t e r L l o g d . , 1 4 6 1 2 0V.I . 1 9 0 ? .S K Z O s t a v Stina Surmin R b896, potodnjak Surminu, Z:agreb, 23. VIII. 1928. un Szter6nyiju odgovara J. Gornidii u brosuri zerjezniika pragmatika sa strukounog hru. gled,i|ta, Zagreb 1907. oEOG XI 181. sjed. 21. VI. 1902. uua Pinterovii, M. Novosel, G. Krasojevii, S. Zagorac.
t,
n k c t n n n P
o f jr sl 5 d 6
v dl
rj
U
n Jr n. zi p br L '
pr L '
d: SI
3.
n€ ja de
SA
fir za
VT.ADAVTNA HRVATSKO.SRPSKEKOALTCTJE_
ti tlA
nu an rje ua
se )i10 -b
ga rk ia
aln L-
m J^ \o
ni la cl
)ji ta oo
195
lja S'pilo. Odekuje se, db ie Kossuthova stranka, posto joj je na_ metnuta borba pr'otiv Hrvatske, biti prisiijena d,a primi nagodbu, kakvu hode Bed i ne samo da ne de traLiti ustavne garancije, nego ie dak moiliti primirje od Beda, samo da dobije vremena, dE ,,zagnjavi,, Hrvate. Prema supilu wekerle ie vei dobio odobrenje Beda, ier inade ne bi prijetio u parlarnrentu,kao sto je to uradio.66 MadZarski poslanici dnkako ne slusaju hrvatske govol'e, koje ne raz;r-rmiju.stoga Supilo gor:ko kale: ,,Ja govorim u vjetar; rmoje rijedi ne diraju srdaca ovih praznih klupa," Ipak on istide: ,,Ako vi kr5ite nagodbu, onda iemo ju i mi kr5iti, ako (ie) vi ne priznajete zakonom, nepr.iznajemo ju ni mi, nego se vraiarno na van nagodbeno stanoviste" ari iza toga , slijedi rat izmedu udruZenih Hrvata i Srba i Madzara. posto je protestirao protiv socijalne strane pragmatike, ,,da se danas u 20 vijekru, gd,je autoritet i kojekakve neibulozne teorije pad,aju u prah pred velikim pravima dovjeka, dla se hiljadrama ljudi ovako sapinje slobodie drruZtvenogo;bienja i sloboda kretanja i uvjerenja,,, Supilo izjav_ ljuje, da rad za s,lobodu Hrvatske neie nikad ciljati protiv slobodre Ugarske. ,,Nama je zastupnicima kraljevine Hrvatske glarmo to, da mi u ovorn pitanju stojimo sloZni kacr,jedan dovjek: i Hrvati i Srbi. Jer je jezik jedan. srbski govornici natjecali su se s hrvatskim govornicima u obrani prava nasega jedinstvenog hr:vatskog ili srpskog jezika. ovu obranu mi demo,pnenijeti i na nasu rodenu grudnl. Ali opet ponavljam, u interesu boljega sporazurna izmedu Hrvata i Madrzara bolje bi bilo, dra se to ne dogodi,,, istide Supilo na kraju svog govo_ ra.67lza Supila govore jo5 V. Muadevii, G. TuSkan, D. popovii i kao poslijednji starac E. Bardi6, s dijim govorom 26. vI. zawsava generalna debeta o zeljeznidarskoj pragrnatici.'s Istoga se dana saznaje. da je ban Pejadevii predao ostavku. Vlad.a, koju podmpire Hrvatskosrprskakoalicija pala je! 3. Pad ulade i ,,Ler Kossuth"
t4
)l u l-
ji
usporedo s parlarnentarnorn ide i vanparlamentarna akcija Hrvatsko-srpske koalicije. Ni Koaricija ni madZarska vlada ne ZeIe konadni lom. u podetku debate o Zeljeznidarskoj pragmatici supilo izjavljuje, da hrvatski delegati ne bi htjeii dra opstruiraju, nego samo da informiraju javnost o svojim tegobama. on istide, da je upravo sada, za wijeme nagodbenih pregovora, vaLno smirenje meduso,bnih trzavica.60 Koalicija izdraje proglas, u kojem objavljuje svoju Zetju za ,,dasnim ideznwr". Medutim kompromis nije rnogui, jer maddarska uo Vidi str. 193, 199. u" OG XI 183. sjed. 24. VI. 190?. '" oc xI 185. sjed. 26. vL 19o?. un Obzor 160/16.VI. 190?.
196
-
MTRJANA GROSS
vlada ne odustaje od legalizacije sluZbenogmadZarskog jezika na Leljeznicama u Hrvatskoj. Nakon pregovora, u kojima se istide biskup Drohobecky, koji Zeri postiii sporazum popustanjem i radi toga dorazi u sukob sa Koalicijom, ipak slijedi puni lom. Nakon burne parlamentarne sjednice od 19. vI. madrZarskiministarski savjet odluduje, da wekerle ode u Bed s prijediogom da se raspusti hrvatski sabor i makne Pejadiieva r'Iada. Dvije lidnosti drolazeu obzir za novog bana: Pavao Rauch, koji na dvoru zasad,anije persona grata (vjerojatno zato Sto je protivnik Khuenov) i A. R6kodcz6y [Rakodcai]. wekerle odekuje, da- ie nova vlada dobiti veiinu, koja ne ie doii u sukob s madZarskom vladom. Nakon wekerreove audiencije kod kralja hrvatska Stampa dodmsepise, da kralj nije odobrio represivne mjere protiv Hrvatske, ali se iz daljih dogadaja vidi, da je to stvarn,ouradio.z' Nakon toga ban Pejadevii drolazi u pestu. Njegov je poloZaj neodrZiv. s jedne strane on odobrav'a nadelni stav Koalicile, a to znaii, dia se ne s]aZes madfarskim ministrom predsjednikom, na diji se prijedlog imenuje hrvatski ban; s druge strane ne prihvaia taktiku Koalicije, t.j. opstrukciju. on mora da preda 'stavku i zbog toga, sto su wekerle i kralj odludili da sruse vladnr, koju podupire Hrvatsko-srpska koalicija. Da bi manifestirali dinjenicu, da pejadevii ne odlazi ztog sukoba s Koalicijom, delegati Hrvatske prate ga na pestansku zeljeznidku stanicu pri njegovu odlasku za BeE na predaju ostavke. Novi ban postaje A. R:ikodcz5y.,t Pester LloEd,, koji izra1ava Wekerleov stav, kon_ statira, da je Pejadevii pao, jer nije ostao vjeran Narodnoj stranci, kojoj je sa ,,zlodinadkom lakoumnosiu" oduzeta vrast. Rijedka rezolucija, to djelo ,,konspiratirmog driletantizma,, leZi u prahu, na_ stavlja list, a Koalicija je jasno pokaza-la,da nije ,,regierungsfdhig,,. Pester Lloyd kori i odjelne predstojnike hrvatske vlade. Hrwatsku opstrukciju u parlamentu treba skrsiti sto prije, i to sa svirn sred stvima, koja pruZa ne safiro zakon, nego i sila!?2 sukob s Hrvatskorn srabi polozaj Mad%arskekoalicije prema Austriji za wijeme nagodbenih preg,ovora.u svojoj prijesiolnoj besjedi porrodorn otvaranja novog carevinskog vijeia Fr.anjo Josip odludno naglasava potrebu pojadanja vojne sile i svoje nesllganje s tendencijama k slabljenju ekonomskih odnosa izmedu obaju aileta Mon,arhije, koje bi mogle postati opasneza l,pragmatidku zajednicu',.?3 Kralj je vei prije toga aktivan u ovom smislu. Da bi prisilio MadEarsku koaliciju da popusti od svojih zahtjeva u pravcu sto veie samostarnosti, "o Obzor L64120.VI', I6SI2L. pester Llagd, L47l2L. VI. tg07. 7t obzor 169/25. vI., 170126. vr., pester Ltoyil r4gr2'. vr., rs'r2s. vr., 151i26' vI', Di'e zeit, 1707126.vI. 190?. Egyet6rt6s LsLr2l. vr,, rs4r2l. vr. 1907. Budapester Tagblatt, 1b1/26. VL 190?. '" Pester Lloyd lELl26. VL 190?. '" oR xvllr. sesija r, 19. vI. 190?. srpski poslanik u Bedu izvjestava o rdavom dojmu kraljeva govora u pesti. DASIP F,o, 1907/904.
VTADAYINA
HRVATSKO-SRPSKE KOALTCTJE_
1gz
Franjo Josip opet jednorn koristi ,opie pravo glasa. MadZarska koalicija Zeli nairne postiii ustarme garancije, koje bi onemoguiile neustarme vlade (kao Sto je bila Fejt6rvdryjeva) i apsolutistidke udare (kao Sto je bio raspust madZarskogparlamenta 19. II. 1906).Kralj postavlja junctim izrnedu predsankcije usta'r-nih garancija i izborne reforme.
agent careve kabinetske kancelarije smatra da je hrvatsko pitanje Arhirnedova todka, iz koje se rnoZe automatski podiii globus MadZarske koalicije. on stoga izvjestava, da je s obzirom na sukobe unutar Ma-
7t obzor L36t24. V., 157/13. VL, 160/16. VI. 190?, 76 Obzor 136124.V., pokret 181/10. VI. 1907. "u HHSA KA Direktionsacten, sv. 16, Lg07/28. ?? sukobi s poslanicima narodnosti u parlamentu na dnevnom su redu na pr. Politova interpelacija o carinskom ratu sa srbijom i wekerlov odgovor, kojim proglasava Polita veleizdajnikom. oG II lB4. sjed. 18. vII. 1906. Najvedi su skandali izbili u vezi s rumunjskim poslanikom vajdom. oG VIII 184. sjed' B. Iv. 1907.o progonima Slovaka u to vrijeme vidi: R-w. seton-watson: Racial probl,ems in Hungarg, London 1908.
198
-
MIRJANAcRoss
poslanik Hrvatske stranke prava A. Pinterovii odgovara, da se Koaiicija ne moZe uplitati u unutraSnja pitanja Ugarske, jer je predstavnica posebnog politidkog naroda i teritorija i dra kao takva vodi raEtrna samo o ugarskom politidkom narod,u kao cjelini! Frankovcima, koji predlaZu suradnju s nemadZarrskimnacijama, odgovara S. pribiievii u saboru, dia se kraljevina Hrvatska ne moZe mije5ati u unutra5nja pitanja Ugarske, jer bi se tada i Ugar:skamogla uplitati u autonomiju Hrvatske. Nakon Zeljeznidarske progmatike ova egoistidna argumentacija postaje priwemeno bespredmetna, pa se Srbi i Hrvati iz Hrvatske zajedrridki bore s nemadZarskim nacijama protiv MadrZarske koalicije.Ts Socijalna demokracija takoder pruZa velik otpor MadZarskoj koaliciji, jer zna, da od nje ne rnoZe odekivati opie pravo glasa. Dolan dak do suradnje predstavnika narodnosti i socijalista.?e Razumljivo je s obzirom na sve ove pote5koie, da madEarska vlada rnora Sto prije skr5iti opstrukciju. Hrvatski dtelegati nastavljaju s opstrukcijom i u specijalnoj debati o Zeljeznidarskoj pragmatici. Da bi pokazali pred madZarskom javno5iu da ne opstruiraju protiv interesa Leljeznidara. oni prop,uStaj,uosnovu o uredenju plaia, koja je junctinaom p,ovezanas,a ZeIjeznidarskom pragmatikorn. Ovim dinom propada nadra m,adZarskih poslanika, da ie delegati Hrvatske opstrukcijom protiv ,osn,oveo pla(ama izazvati protiv sebe negodrovanjeZeljezridara i socijalista. Oni napnotiv postiZu sirnpa-tijei madZarskih i austrijskih socijalista. Ogordenje madZarske vladte i poslanika. je to veie, Sto Lorkovii i Surmin u svojoj laitici osno\/e o plaiama konstatiraju njen antisocijalni karakter, jer ne povisuje plaiu niZem osoblju heljeznica, za koje Lorkovii zahtijeva 20o/spoviSice.8o Vidjeli smo, da Hrvatsko*srpska koalicija nije dernokratski nastnojena, ali je jasno da ne rnoZe propustiti priliku, a drana demagoSki nadin ne iskoristi i socijalni mromenatu svojoj te5koj borbi. Kao burloazija potladenih nacija, tr dijem je interesu umjerena demokratizacija politidkog Livota, ona je svakako daleko o'd reakcio,r'rarnosti predstavnika madZarskog agresirmog imperijalizma. socijalistidka Ndpszaua [Nepsava] dak piSe, dra je MadZarska koalicija izvela uda.fac sa Zeljeznidarskom pragmatikom, drabi sprijedila izibornu reformu 78 Naro(Lna obrana 2i6/2s. X. 1906. HS I 10. sjed. 19. xI., zB. sjed. 17. xII. 1906. Srpski radikali se ne slaZu s ovim stavom Hapodrut zrtacuut<.4012!. X. (3. XI.) 1906. usporedi adresnu debatu. Vidi str. 190, 192/8. 7s obzor L70/26.yI., pokret 138,/18.VI., 139/19.VI. 1907. 'o OG XI 186. sjed. 27. VI. 1907. Nepszd,Da LSBI2B.VL 190?. Surmin dak predlaze, da se prinos zeljeznilara, koji pripada Hrvatskoi, ne vrati Hrvatskoi, nego da se dade za povirenje plaial oG Xr s. 240. savez Zeljeznidkih radnika Hrvatske i slavonije uputio je surminu pozdravni telegram, a u samorn parlamentu pitali su Madzari da li je on socijalisil oc x. z7L. pokret LBolL4. vI !907.
u
VC
va va
pe be cir vd
sir Iis @.
p0 ge ln
u nc tu ml Ni
sh
PL
le
2a du tu
SA
pc
SC
Ni ca
pr dn
mi tiz vi zg
cli VI jai
VLADAVINA HRVATSKO-SRPSKEKoALrCrlE -
1gg
u Hrvatskoj.81 Nije dakle sludai, sto je jedan madZarski poslarrik povodorn rasprave o plaiama Zeljeznidara u parlamentu vikao, dra Hrvati zele diii madZarsku ulicu pro,tiv MadZarske koalicije.82 ,,Hr.
gernonije.sa Na sjednici 28. vI. Istvan Rakovszky po wekerleovoj narudZbi interpelira vladu i pita, kojim s'enadelima madZarska vlada rukovodi u svojoj hrvatskoj politici. u Hrvatskoj se vodi iestoka borba protiv novog bana i madrZarskevlade, kaZe Rakovszky i predpostavlja, da se tu radi o u.tjecajima, ko,ji potjedu van granica Hrvatske. wekerle odrmah'odrgovara,istidu"ii ponovno da Zeljeznidarskapragmatika ne krsi
politiku u okviru, koji odrreduje jedrinstvena madZarska drZava da i
vii javlja u Beograd: ,,Kao Bto se vidri madarska je vlad,apronasla vrlo zgodnu formrulu, kojom pokusava da spor prenese sa disto prarrnog i "L N'pszaua f4g/16. VI. 190?. 82Pokret 148/1.VII. 1902. "s slobodna fijei 1312.vII. (,,Es ist aller wunsch, die von der Koalitionsclique bedriingt werden, dass die Kroaten reiten.,,) Arbeiter zei,tung L74127 YI., Rd,eti prd,por 51l2g. V.,68/12. VIL, paduuttte 17ol1/"He z7l8. VII. 1907. 8nslobodna rijed tll4. v., L217.vI. 1907. odnosi izmedu Kaolicije i socijalista ostaju zategnuti zbog progona u Srijemu "u Pester Llogd, A. L46l2B.VL 1907. Bud.apester,Tagblatt 1S4tZg VI. 190?,
200
-. I{IRJANA GRoss
zakonskog zernlji5ta na polje op5te drZarrne politike, i da na ovaj nadin opravda pred stranim svetom upotrebu krutjh rnrera, koje su u izgledu i svoju novu politiku prema Hrvatskoj."86 Hrvatsko-srpska koalicija odgovara na Wekerleovu izjavu interpelacijom. ,,Tiran, kada tladi slo;bodu naroda, kade gazi pravicu i zakon, kada proganja nevine ljude, onda on stvara urote, diZe bune i izmiSlja veleiz'dajnike, a to sve sarno zato, da pred svijetom opravda svoju tiran ju" kaZe G. TuSkan u svojoj interpelaciji WekerlEu i zahtijeva u ime delegata Hrvatske, da Wekertre drokaZe,kakva su to nastoj,anja, koja pnelaze granice Hrvatske. Wekenle dokazuje teZnje, koje Pester LIoEd naziva ,,otvoreno veleizdajnidkim", programom Stranke prava iz 7894., u kojem se zahtijeva ujedinjenje Hrvatske i Slavonije sa Dalmacijom, Rijekom, Medimurjem, Istnom i Bosnom i Hercegovinom! Tom priIiko,m trVekerle nagtra3ava,dia Hrvatska nema nikakvo drZarmo p avo na Bosnu, nego sanro madZarska ,,sveta kruna". U situaciji, u kojoj je pitanje aneksije Bosne i Hercegovine ved pred vratima, Wekerleova tvrdnja izaziva Zestok protest u Austriji, koja dakako ZeIi Bosnu za sebe.86"G. Tu5kan se ne zad,ovoljava interpelacijorn, jer Wekerle stvarno nije odtgovorio,koji su to vanjski utjecaii kojima podlijeZe Koalicija, i prema tome njegove tvrdnje ostaju nedokazane insinuacije.8? U specijalnoj debati delegati Hrwatske vode tehnidku opstrukciju. Niz govornika raspravlja o naslovu Zeljeznidarskepragmatike u atrno.sferi uzrujanosti, koja stalno'raste, jer predsjednik oduzima govornieima rijed. Pritorn se delegati sluZe i ironijom. Tako S. Zagorac, aludrirajudi na madZarsko stanovi5te o Leljeznicama kao privatnom podnrzeiu predlaZe, dn se naslov ,,Zakonska osnova o uredenju Zeljeznidke sluZbe" izmijeni u ,,Zakon o uredenju sluZbormih odno5aja namje5tenika drZarrnih Zeljeznica, dine6ih, privatno poduzeie zen-nlja limrne sv. Stjepana."88 Po5to je otvor,en put apsolutizrnu imenovanjem R{.kodcz{yia za bana, gu5enje opstrukcije u parlamentu samo je pitanje dana. 3. VII. izjavljuje F. Kossuth, da hrvatski poslaniei vei sedmicama zlorabljuju pravo, da u parlam'entu govore ,,i" hrvatski, jer oni govore iskljufivo hrvatski. Nije im cilj, da nekog uvjere u opravdranost svojih 8u DASIP PO sv. lll907, 952. "6a Povodom Wekerlove izjave o Bosni njemadki poslanici Axmann i drugovi podnose interpelaciju Ministru predsjedniku Becku. Oni tvrde, da, Bosna pripada Austriji. Beck odgovara, da je suodludivanje Austrije u pitanju Bosne osigurano zakonorn, a Wekerle ga je uvjerio, da ne namjerava ustati protiv austrijskih prava. Tresii-Pavidii konstatira sukob izmedu MadZarske i Austrije za Bosnu i izra1ava nadu, da se one neie nikada nagoditi. OR XVIII. sesija II/III 10. sjed. 9. VII., 13. sjed. 12. VII., 15. sjed. 18. VII. 1907.Austrijska Stampa Zestoko napada Wekerlea na pr. Wiener a,Ilgemeine Zeitung B7B0/4.VII. 1907. " oc xr 190. sjed. 3. vII. 1902. " OG XI 187. sjed. 28. VI, 1907.
VTADAVINA HRVATSKO.SRPSKEKOALICIJE -
rtt-
u ka tn, rja (€, ie Ita
ze Ll4
m, fi. VO
oJ VA 7A
:1e Le aku oIC,
oerja ja za II. uih
una ne ije ja n,7.
201
zahtjeva, ved da pnisile parlament na gubljenje vremena, a to se vi5e ne moZe dopustiti. Hrwati ne brane svoj jezik, nego napadaju pravo madZarskog jezika! Stoga Koss,uth predlaZe, da parlanrent prinri samo $ 1 Zeljeznidarske pragmatike, poveian jezidnom odredb,om za H:watsku iz $ 5, prema kojem se Zeljeznidarska pragmatika moZe uvesti naredbenim putem, a $$ 2-58 ispuStaju"se. U istoj sjedniici vi5e hrvatskih delegata pr"otestira protiv Kossmthova prijedloga. Slijedeieg drana, 4. VII., Supilo u ime delegata Hrvatske izjavljuje, da je madZarska vlada Zeljeznidarskom pragmatikom nastojala da prekr5i Nagodbu. Stoga su delegati Hrvatske wim sredstvima, koje draje ustav i paqlamentarni poslormik, nastojali da sprijede tu nezakonitost, koja je uza na5u otadZbinu najteZa, a koja moZe drabude sudbonosna i za Ugarsku". Kossuthov prijedlog je parlamentarni udar, kojim se izigrava zakonodawri rad. Ovim prijedrlogom postaje jasno, kaZe se u izjavi, da Zeljeznidar,ska pragrnatika nije donesena u interesu Zeljeznidke s1uZbe, nego u namjeri, da se u Hrvatskoj ozakoni madZarski sluZbeni jezik. Ovim postupkom, kojim se parlamentartzarn izvrgava ruglu i dovodti u pitanje qstavnost, borba delegata Hrvatske u parlamentu po. staje nernogu6a. Stoga ie delegati Ilrwatske izvjestiti svog mandanta, hrvatski sabor. O poloZaju i o odluci sabora ovisit ie njihovo dalje drZanje. Nakon pnoditane izjave hrwatski i srpski zastup,nici napuStaju dvoranu s povicima ,,Zivila Hrvatska!" Nakon njihova odlaska parlament veiinom gla$ova prihvaia od Kossutha predloZeni $ 1 Zeljeznidarske pragmatike.se Stpsko-hwatski poslanici se waiaju u Zagreb, izvje5tava srpski ko,nzul Petkovii PaSiia: ,,Sa mnogima od njih danas sam razgovarao. RaspotroZenjenjihovo za dalju borbu nije ni u koliko klonulo. I ako je borba u matlarskom saboru rnorala biti obustavljena, ona time nije zavr5ena. Ona se, kako mi rede Supilo denas, sad prenosi na zernlji5te Hrvatske i u hrvatski Sabor i l
202
-
MTRIANA GROSS
,,Lex Kossuth", kako bedka Stampa naziva Kossuthov udar, nije zaprepastio sarno Hrvate vei i same madZarske nezavisnjake, koji veiinom nisu imali ni pojma, Sto se sprema. Kossuth je izj,avio, da nije imao drugih moguinosti dra saduva ?,pravo madZarskog jezika,.. Nezadiovoljne poslanike, koji ovaj din smatraju ,,fatalnim povladenjem" vladrei negoduju Sto tako vaLno pitanje nije rjesavano na stranadkoj konferenciji, urniruju wekerle i Apponyi, dbilazeii pojedine grupe u couloirirna. Po razgovorima se vidi da neki poslanici smatraju taj din porazorn Nezavisne stranke i odekuju njen pad. prenose se glasine o kraljevu utjecaju na donosenje Kossutha,,. Neki su ,,Lex poslanici uvjereni, da je udinjena usluga kralju, jer ie s,eodsad i on mo6i posluZiti istim metodama, kadrbude htio provesti Nagodrbui povi5enje regruta protiv volje veiine parlamenta. Kossuth je dak Zeli,o po'ostrenje poslovnog reda parlamenta, jer se sadasnji pokazao nedostatan, da skrii opstrukciju. Sto ie tek biti, kad na dnermi red dode osn.va o opiem pravu glasa, pretpostavlja Kossuth. Medutim, dlanovi Nezavisne stranke u strahu, dta bi se po,ostreni pos)owri red rnogao ok'enuti protiv njih, odbijaju Kossuthov prijedlog.e2 uzbudenje rnadZarskih poslanika potpuno je razumljirno. MadZarska koa-
D
1.)
srp skc tra tak auI va1 cio pr( sv€ nit prI skr me L L O
drt
SI]1
vladena-d hrvatskom opstrukcijom u pravom je smislu pirova po,bjedr4 jer je vlada prisiljena, dra upotr,ebi neparlamentarno sredstvo, koje i njoj samoj moZe postati sudbonosno, i to upravo u toku nagodbenih pl'egovora, i jer ne rnoZe da provede Zeljeznidarsku pragmatiku zakonskim, nego sarno naredbenim putem.ea
poJ nij hn go ka II4
ko lib ku
hrr n" Pester Llogd a 149,19.vII., 1b8,/4. vlr. Frernd.enblatt l}0l4. vII. \rei 1908. ugarski ie parlament prihvatiti novi, poostreni poslovni red. sa NeLLe Freie Presse IEZg l2. VII. 190?. o" NLpszaoa 159/b. VII. 1902.
tzfi SK 190?.
Ap the
iio
oji da b-
.i
D. Poslije sloma novoga ktrrsa
ne :aSC SU
on 0-
iio o1e
atd [aiv m -g
tLlt
le
h t-
u e L,
e h
7. Hruatsko-srpska surad,nja -
posljedica noDog(r kursa
U borbi protiv Zeljeznidarske pra-gmatike sudjeluju i hrvatski i srpski poslanici, poduprti jednodu5nim javnim mi5ljenjem u Hrvatskoj i Dalmaciji. Ova sloga, jedrini pozitivni rezultat novog kursa cd trajnije vrijednosti, garancija je, de se otpor u Hrvatskoj ne ie modi tako lako slomiti qi apsolutistidkim mjerama.l Do Rijedke rezolucije austrijski i madZarski vladajuii krugovi nisu uopie radunali s Hrvatskom kao s nekim faktorom, zahvaljujuii upravo raspirivanju nacionalne mrinje. I{rvatsko-srpska sloga jada otpor protiv tudinske prevlasti i postaje u sklopu opiejugoslavenskog i balkanskog pitanja sve opasnija za Monarhiju. upravo zajedmidkom borbom protiv i,erjeznidarske pragrrratike postaje odigledn,o, da hrvatsko-srpska sloga usprkos postojanju Sovinistidkih hrvatskih i srpskih grupacija u Hrvatskoj i Sovinistidkim predrasudama u samoj Koaliciji nije samo privremena, kao Sto je bilo ,,prijateljstvo" s Talijanirna i MadZarima, ye6 trajni rezultat novog kursa. ,,Mi se moZerno nagadati i razgadati sa drugim narod"ima, piSe Supilo, ali sloga i sporazum Hrvata i Srba ne smije biti predmetom nagadanja, nego condito sine qua non narodne politike novog kursa."2 Austrijskim vladajuiim krugovima nesumnjivo nije potrebna leljeznidarska pragmatika, dra u.ode ,opasnost srpskohrvatske sloge za svoje interese. N{edutim, madZarski vladajuii krugovi, koji su drosadakoristili madZarsko-jugoslovenskoprijateljstvo kao stra5il,op'rotiv Beda, upravo povodom Zeljeznidarske pragmatike nastoje rnedusobno izigrati Hrvate i srbe. Buduii de se MadEarska koalicija u svakom pogledu vrada sve vise na stajaliste madrZarskih Jiberala, sasrnaje prirodno, da i u hrvatsko-srpskom pitanju koristi kuenovske metode.s Nakon pojave Zeljeznidarske pragmatike madZar'Grlovii
u svom dnevniku hvali Budisavljeviia, ier je kao srbin branio hrvatsko pravo i smatra to ozbiljnim korakom izjednadenju umisljenih opreka izmedu Hrvata i Srba. spas je u slozi, koje se nasi protivnici najvise boje. SKZ R46L2 190?/II, 17. VI. ' Arhiv eingrija, Supilo eingriji, Rijeka, 9. III. 1908. 3 Uoti Zeljeznidarske pragmatike Aehrenthal razgovara s Wekerleom i Apponyijom o jugoslavenskom pitanju. HHSA MA pA serbien XI/l Aehrenthal Burianu, Wien, 20. IV. i Burianov odgovor Wien, 22. IV. 190?.
204
*
MTRJANAGRoss
ski se politidari izjasnjavaju pr,otiv srba. Na parlamentarnoj sjedrnici 25. v. ministar unutrasnjih poslova G. Andr6ssy Zestoko napad,anarod.nosti,Sto izaziva ogordenje i srba u Hrvatskoi, osobito sto na istoj sjednici poslanik B. Rakovszky zahtijeva, da se suspendira srpska crkvena au-tonomija, ier srbi fiei,e za osnivanjem srpske drZave i neprijatelji su Monarhije.a G. polonyi u govoru, u kojem daje svoju verziju diogadajaoko Rijedke rezolucije, poziva Hrvate da ne padrnu pod tttjecaj srba, nego dra ostanu vjerni ,,s,aveznici"MadZara!5 MadZarski nezaviSnjaci, koji su sarni bili u Beogradu i odrusevtjavalise prijateljstvorn sa srbijorn, predrbacuju sada delegatima Hrvatske, dra stoje pod utjecajem srbije. I ne s,arnoto! MadZarska stampa optuZuje Hrvatsko-srpsku koaliciju, da sur"uje s Italijom, iako je maddarskotaliiansko prijatetjstvo vei tradicionalno, kao i da stoji pod utjecajem Austrije!. Dok MadZarska koalicija, s jedne strane napad,asrbe. ona s druge strane nastoji, da ih u toku opstrukcije odmami od Hrvata. G. ugron pi5e u Magyar nemzetu, da odbrana od verike Hrvatske spaja MadZare i Srbe, koje treba pornagati u juZnoj Ugar.skoj, Hrvatskoj, Dalmaciji i B'osni. MadZarski utjecaj na Balka-nu lakse de se siriti preko Srba, misli Ugron, nego preko Hrvata.T Vjerojatno je ideja, da se srpski delega-tinatjeraju, da ostave Hrvate, raspravljana na sjednicama ministarstva i predsjedrnistva parlamenta, na kojima se vijeialo, kako da se skr5i opstrukcija. Naime, 2. VII.., t.i. dan prije Iiossuthova prijedloga, madZarski je posranik rh61y [Tahj povjerrji'o rekao Pribiieviiu i Popoviiu neka ostave Hrvate. MadZari ie im pornodi da ostvare veliku Srbiju, pa zasto da se bore zajedno s Hrvatima! Pribiievii i Popovii su na to odgovorili, da se osjeiaju dobro s Hrwatima, da im ne treba velika srbija i da ie se za svoju domovinu HrvaLsku bo,riti svim silama zaje'dno s Irrvatima.s ovaj podatak ukazuje na. moguinost, da je madrZanskavlada misrila najprije izolirati Hrvate od srba, a zatim u. pogodnom dasu prikazati srbe kao ve1* izdajnike, koji teze za velikorn srbijom, i taho onemoguiiti i jedne i druge. wekerleova izjava o pripadmosti Bosne Madzarskoj, takoder smjera na izazivanje sukoba srba i Hrvata. Biankini je u carevinskom
-
- M""gi madzarski politidari nemaju ni pojma o najosnovnijim dinjenicama hrvatsko-srpskog pitanja, oni na pr. ne znaju da je srpski i hrvatski isti jezikl Predsjednik sjednice Rdkovszky prekida D. popoviia, ier toboZe ne govori hrvatsl
vijr koa
mel Bia trel iSr iar
un
drd iu' slar nijt tan
pro kih vel,
ruS
nik par nik koj kor ibe ska jed Her ocr nis poc Js
naj
usp sn( VII.
LIol
sup
parJ VI,
skin
POSLIJE SLoMA NovoGA
KITRSA --
205
vijedu naziva ,,paklenim manevrom(', da se rasprsi Hrvatsko-srpska koalicija, od koje se odekuje, da ie i u jesenskom zasjedanju parlamenta zadati vladi rnnogo briga. Ovi su pokuSaji uzaludni, istide Biankini, jer su Hrvati i Srbi ipak neSto naudili iz historije, a to bi trebali da zapamte svi cislajtanski i translajtanski ministri. I Hrvati i Srbi ostaju kod svojih stavova o Bosni, ali ne Zele da dodu u sukob, jer o Bosni treba draodludi sam narod u Bosni.e U opiem uzbudenju u madZarskom parlamentu nakon Kossuthova prijedtoga 3. VII. Andr6ssy brani odluku rnadZarskevlade o nasilnom krSenju o,pstrr_rkcije i uvodenje apsolutizma u Hrvatskoj, pozivajuii se na opasnost jugoslavenske propagande u Hrvatskoj. Svrha hrvatsko-srpskog saveza nije vi5e tajna, kaZe Andr6ssy; zato treba energidno rjeiavati ovo pitanje.lo Prema tome, meldtZarskavladra i Koalicija upotrebljavaju u bo,rbi protiv hrvatsko-srpske opozicije vei prokusano sredstvo veleizdajnidkih optu-Zbi,i to srpsku veleizdaju (suradnju sa Srbij,om) i hrvatsku veleizdaju (suradnju s Bedom). Ne zadr.Lduje,da se osnovne optuZbe ruSe na glavu dovjeka, kojeg vei dvije godine progo,nekao veleizrlajnika - Frana Supila, glarmog organizatora opstrukcije u ugarskorn parlamentu.rr Maddarska Stampa Zestoko napadta Supila kao po;bornika ,,jugoslavenskog carstva". Prikazuje ga kao talijanskog agenta, koji je izazvao jezidno pitanje, da drigne Balkan protiv Monarhije u korist Italije. Prema obzorouim informacijama, wekerre je ove optuLbe iznio pred kralja.l2 u isto wijeme Nouorn ristu je oduzeta postanska pogodnosLza cislajtaniju i list iziazi od 19. vI. pod nazivorn Rijedki noui list, all- mu se oduzima i po5tanska pogodnost za Bosnu i Hercegovinu.ls MadZarska vlada ZeIi uniStiti Supila, jo6 vi5e ga ocrniti predrBedom i odijeliti odrKoalicije. Na wekerleov zahtjev ministar vanjskih poslova Aehrenthal nared.uje da se sastavi rezirne svih podataka o supilu, s kojima raspolaZe informacioni ured. znadajno je da Aehrenthal u popratnom pismu od 27. VI. konstatira, d.a se najveii dio tog materijala ternelji na konfidrentskim izvjestajima, koji
Lici ta-
toj ka )l
)ju nu Ld-
SE
dta 'ia
:o)m na @.
'ja oJ' iti I&t
drije yo m aro 1U arti s 1e
er rn riiti 1e I Jd
(I -t
'0 OR XVIII. sesija I 11. sjed. 10. VII. 190?. Dakako da je Wekerle ipak uspio da stvori stanovito neraspoloZenje. olgan srpske stranke Dubroonik s nezadovoljstvcrm biljeZi neke izjave Biankinija, Tresiia i Ivaniieviia, iz kojih proizlazi njihova zelja da Bosna pripadne Hrvatskoj. Dubrounik 29/20. vrl. 1907. 'o Pester Llogd L5B/4. VII. 1907. 1' MadZarski poslanici vikali su na Supila: ,,Ovaj je svemu kriv,i! pester Llotgd A 138/19. vL 1907. Khuen za vrijeme opstrukcije pise Toma5iiu, da je supilu odzvonilo i raduje se Sto Budopesti Hirlap pise, da ga treba izbaciti iz parlamenta kao iredentistu. SKZ R 6294b, ostavstina Tomasii, Nustar, 28. vr. 1907. " abzor L65l2l. VI., 169/25. VI. 190?. J. Frank se ironidki dudi maclarskim napadima protiv Supila. pester LIotSd A L42/24. vI. '' HHSA MA IB 1905162.
206
. N{IRJANAGRosS
se, dakako, ne mogu konl,rotrirati.Pa ni sluZbeni izvje5taji nisu pouzdani dr:kazni materijal, srnatra Aehrenthal, jer su im podaci vrlo neprecizni. Narzsflerl agitator je i suviSe oprezen, da bi dao iz svoje ruke pismene kompromitirajuie dokaze svog ruSiladkog rada, pi5e ministar.la Uskor.o zatint wekerle lidno draje Aehrentharu poznati falsificirani d-o'kument,toboznji izvjestaj dr. Miroslava spalajkoviia Pasi6u, koji ie biti upotrebljen u Friedjungovu procesu.l5 ovaj je drokument nastao prvi u nizu falsifikata, koji ie se torn prilikom objaviti. Po Aehrenthalovu nalogu kopije se salju Franji Josipu, Franji Ferdinandu, ministru predsjedniku Becku, ministru financija Burianu, ministru rata schcinaichu i beogradskom poslaniku Forgdchu [Forgad].16Pod utjecajem ovog drokumenta,skrojenog prema potrebama madZarske vlade, da ocrni pred Bedom supila i Koaliciju kao pla6enike Pasiieve velikosrpske propagandre,kako bi predu"srelaeventualnu podrsku Beda Hrvatskoj protiv MadZarske, Aehrenthal u pismu wekerleu poziva madZarsku vladu, da odludno istupi protiv beogradske velikosrpske propagande, Hrvatsko-srpske koalicije i ugarskih srba, Sto bi iinalo povoljan utjecaj na trgovinske pregovore sa srbijom, koji predstoje ujesen. pritom bi Aehrenthal Zelio da madZarska vladraodludno utjede na izbor novog srpskog patrijarha i da eventualno po,ni5ti zakljudke crkvenog kongresa, ukoLiko bi se oni protivili potrebama rnadZarskevladre.l? Vidi se prema svemu, kako se iza sloma novog kursa ocrtava su_ radnja Peste i Beda u ostrim mjerama protiv Hrvatske, srbije i Bosne i Hercegovine pomoiu veleizdajnidkih metoda. zasada stvar jos nije sasvim aktuelna, jer nije sklopJjena Austro-ugarska nagodba, a pripreme za aneksiju B,osnei Hercegovine nalaze se tek u podecima.ls Tek Sest mjeseci kasnije, za vrijeme vladavine bana Raucha. ova ie se politika ostvarivati u praksi. 'n HHSA MA IB 47i2\g - 1907,Wien, 27. VL Lg07. 'u Friedjung, Aktenstiicke. Aktenstiicke zur grosserbischen propagartd,a in Oesterreich IJngarn. Den Wiener Geschousorenen unterbreitet oon dr. F. Funder, wien 190g. porcd supira spominju se u dokumentu pribicevii, Potodnjak i Lukinii. 'u HrlsA MA pA serbien xlil vr/ekerieov teregram Aehrentharu 3. xlr. 1907, u l
S
t
b iz jr p
i1
L(
o b
k I]
1a
n b
z
d Il L
jr o
o
d B tr 6 p h iz p
SI
D
19
u hc kr
POSLIJE SLOMA NOyOGA
KTTRSA -
207
izaziva hrvatsko-madZarski sukob, madZarska vlada nastoji uvjeriti javnost, daiza otpo,ra Hrvata stoji bedka kamarila. MadrZarskojje vladi potrebno da digne cijelo jarrno misljenje protiv Hrvatske, kako bi imala podrsku za svoju po,litiku Lerjezne ruke prema Hrvatskoj. Da bi to postigla, ona se koristi -'ezalJj'aJ. Franka s verikoaustrijskim krugovima. Pester Llogd vjerojatno po wekerleovu naredenju iznosi nekoliko dana iza slorna hrvatske opstrukcije ,,velikohrvatske zakulisne tajne", ne ustrudavajuii. se nimalo, da Hrvatsko-srpsku koaliciju i' frankovce baci u isti kotao velikoaustrijskih teZnji.le Povod,om imenovanja Rdkodczdyja za bana delegati Hrvatske izdaju proglas, u kojern se turdi, da je zadrataknovog bana, da skr5i nanodno predstarrni5tvo. Glavna snaga svakog protunarodnog reZima bila je nesloga Hrvata i Srba. Posto delegati odekuju, da ie ovaj reZim nastojati da porusi slogu, koja postoji, posianici pozivaju naro,c; da ustraje u te5kim borbama, koje se spremaju.2' uzon novog reZima u rlrvatskoi, bivsi ban Khuen -H6derv6ry, d,aje znadajnu izjavu pester Lrogdu, da kao bivsi voditetj hrvatske politike i Madzar ,,dusorn i tijelom" Zali sukob, koji smatra nep,otrebnim.Khuen kaZe, da je bezizgledan pokusai, da se razdvoji Koalicija, jer se hrvatska veiina ne ie dati izigrati protiv srba, niti se moZe srbe nulificirati. prema tome
iz Gospiia, gdje su rnedusobni sukobi dotada biJ.i desti, koji je upuien velikoj protes,tnoj skupstini u zagrebu. I dalmatinski srbi odludno podnrpiru Hrvatsko-srpsku koaliciju.22 Tada5nja atrnosfera hrvatskosrpske sloge drjeluje dak i na najzagriZenije ,,nepriznavatelje,, srba. Don I. Prodan izjasnjava se na jednoj dadkoj skup5tini u Bedu za 'n PesterLloyd.,A tlltlz. VII., A. 158i1g.VII., t67lt4.rrr., ,rrlrn. ,rr.
1907' Zanimljivo je da wekerle javno lansira preko pester Llogila hrvatsku. veleizdaju 12. vrl., dok 18. vrl. stize u Bed spalajkoviiev dokument. 'zoDASIP po 190?. pov. 952. pokret L47t2B.VI. Lg07. 21 Pester Llottrd,, L6Ll7. VII. 1902.
208
-
MTRJANAGRoss
hrvatsko-srpsku slogu. PoBto je izjava izazva\a veliku senzaciju, on je p,ovladi.z3 PopuStanje MadZarske koalicije Bedu moralo je izazvati ne samo prekid s Hrvatsko-srpskorn koalicijom nego i sa Srbijom. Prijateljstvo sa Srbijom i onako je sluZilo samo kao straiilo protiv Beda, drok je Srbija odekivala od tih veza popuStanje bedkog pritiska.2+ Javnost je u Srbiji na podetku borbe oko Zeljeznidarskepragmatike potpuno zaokupljena stranadkim trzavicama izmedu radikala i samostalaca, koji su ovom prilikorn doSli do izraZaja u suk,obu PaSic-Vujii. Srpska opozicijska Stampa ustaje protiv MadZara i podnrpireborbu Hrvatskosrpske koalicije. Trgoui,nskigl,esni,kistide draMadZari djeluju pod utjecajem bedke kamarile. Politika pi5e o opasnoj igri MadrZarapovodorn .ruSertja ustavnog sistema u Hrvatskoj, napominjuii odvaZnost,kojom je narod u Hrvat-skoj dodekao ove te5ke promjene.2s Pa5ideva se SomouprqDo,drZi vrlo rezervirano, Sto nije sludajno, jer je srpska vlada nezadovoljna sukob,om MadZarske i Hrvatsko-srpske koalicije. Pa5ii ZeIi ublaZavanje odnosa s Monarhijom. On se sastao s Aehrenthalom upravo uodi dono5enja leljeznidarske pragmatike.26Krajem lipnja ponovno zapodinju austro-srpski trgovinski pregovori. Nakon sloma jugoslavensko-madZarskog prijateljstva srpska vlada ne rnoZe odekivati intervenciju Pe5te u svoju korist, dok se Bed vi5e ne osjeia ugroZen jugoslavensko-madZarskorn suradnjom i moZe odludno nastupiti protiv Beogradta.Prema tome, srpska se vlada nalazi u te5kom poloZaju. Pregovori se bez rezuItata prekidaju krajem srpnja. Granica ostaje i dalje zatvorena. Prema jednom konfidentskom izvje5taju ministar unutraSnjih poslova Proti6 Za"lihrvatsko-maddarski konflikt i Zelio bi da se i dalje ocirZedobre hrvetsko-madZarske veze. Vjerojatno je da srpska vladta u tom smislu nastoji utjecati na Koaiiciju.2? Pe5tanski srpski konzul. Petkovii, koji je za vrijeme opstrukcije odrZavao veze sa delegatima Hrvatske, pokazuje simpatije za ovu borbu. Kratak period prijateljstva Srbo-Hrvata i MadZara na temelju Rijedke rezolucije je zavr5en, jarrlja Petkovii u Beogradi. Borba, koja podinje, bit "" Sloboda, 30i6. VII. Dubrounik 27t'6. yII., 29120.Vn. 190?. prodan je ,,disti" prava5, ali nije frankovac. On ,,priznaje" Sr-be samo u Srbiji. Njegova Hruatska ltruna, Stovi5e podupire Srbiju u carinskom ratu protiv Austrjje i piSe, da su ,,na5i osjeiaji za pravi srpski narod iskreni." I:Iruotska kruno, 188/27.VII., 2L7lL. X.,24617. XI.,26612. XII.282122. XII. 1906. Nakon raskola frankovadke stranke Prod-an ie se otvoreno sukobiti s Frankom. 'a Dord,epi.6, n. d. 129/9. VL, l33ll7. YL Ilonururca, 1235117.VI. 190?. "u Tpzoeuucrcu zrLs,c'truK, CanoEnpaea, 137lt9. donosi dlanak iz bedkih i pe5tanskih izvora VI. "u s madarskim stavom protiv Koalicije! U broju 138/19. VI. list povladi ovaj stav i priznaje da je pravo na strani Hrvatsko-srpske koalicije! HHSA MA PA Serbien IX, sv. 55. Zapis razgovora Aehrenthal-Pa5ii u Bedu, 12. V. 190?. '" ANRBiH ZVBIj L90712905res. IB (original), 637 pr. (prijepis), HHSA MA IB Gz LSll9lL209-1907. (br. 341i4). E o r cl e v i i, n. d.
PoSLIJESroMA NOvoGA KURSA -
10
je Je a'Ji td
cem xla m )l-
,ti )n l-
u. Je 7L
bi la ki 4e 3-
IA I a,
ia
t7. ra aJ A A
209
ie Stetna i Hrvatima i MadZarirna, a lcorisna samo Austriji. Po Petkovidevu mi5ljenju mogao se izbjedi sukob, da je bilo vi5e uvidavnosti, a manje Sovinizma kod madZarskih politidara. On je uvjeren, da je Maddarska koalicija u ovoj borbi vrl,o oslabila i dtase odr?ava,,ve5tadkim sredstvima jedino iz straha pred neizvesnom budru6no5iu,koja u sebi slrriva mnoge opasnosti."2sMadZarsko-hrvatski sukob doveo je srpsku vladu u teZak poloZaj, izvje5tava austrijski poslanik u Beogradu Forg6ch, ali misl-i, da je reakcija na ove dogodaje slaba u srpskoj javnosti, jer je srpsko-naadZarskoprijateljstvo bilo sarno taktidki manevar. U srp,skoj Stainpi objavljeni su dugi izvjeStaji o hrvatskoj opstrr,rkciji, ali samo kratki komentari. Opozicijska Stampa napada srlxku vladu radi madZarofilstva i zanemarivanja interesa srpskohrvatskog jezika i nacije. Forg6ch misli, d.aje Pa5idu nezgodan hrvatsko-madZarski smkob zb,og njegovih veza sa srpskim radikalima u Ugarrskoi, koji sadia Zive u rniru s madZars,kom vladrorrn.Paiii ne bi htio, dtase to stanje izrnijeni. Forg6ch vjeruj,e, da PaBi6 Zeli da se pribliZi Monarhiji, jer je Srbija ostala izolirana propa5iu ideje s,aveza balkanskih drLava, zaoStrenjem odnosa s Bugarskom i Crnom Gorom, inertnoSiu Rusije povodom revolucionarnih dogodaja, a nanod,itootpadanjem rnoguinosti da se iz:igra Pe5ta protiv Beda.2eU skladu s PaSiievim otporom protiv politike Hrvatsko-srpske koalicije prerna MadLarirna Srpska radrikalea stranka istupa iz Koalicije i dralje odrZava dobre veze s MadZarskom vladom.30 Dok cijela srpska Starnpa oduSevljeno podupire borbu Hrwatsko-srpske koalicije ujesen 1907. protiv apsolutistidkog neZima i madZarske vlade, PaSii bi p-rema ForgSchevim informacijama htio da i Srpska s,arnrostalnastranka napusti Koaliciju i da se powrate vremena kad, se unionistidka vlada u Hrvatskoj oslanjala na Srbe protiv Hrvata. Pa5ii u razgovbru s Forg6chern osuduje jesensku opstrukciju Hrwatsko-srpske koaiicije protiv Austr,ougarske nagodbe. Poslanik mu vjemje, jer su njegove izjave u skladu s drZanjem Srpske radikalne stranke u Ugarskoj.s' "^ DASIP PO sv. 1i190?, pov. 941, 9b2, gB0. " HHSA MA PA Serbien XI/l Forgdchev izvje5taj od 16. VII. 190?; Serbien IX 89-8124. VII. 1907. 3o Hapodnu zrlacvuK, 65/6 (fg) VIII. 190?. Supito n. d., l8?. Supilo tvrdi da su to uradili zbog toga da bi nakon smrti patrijarha Brankoviia, mogli izabrati svog patrijarha uz naklonost madZarske vlade. Supilo ne Zali njihov odlazak. Arhiv eingrija, Supilo eingriji, Rijeka, 19. VIII. 190?. " HHSA MA PA Serbien XI/l 104-8, Beograd Lz. X., 111-E, Beograd 30. XI. 1907. Govorka se da srpska vlada dak daje i novac kako bj otrgla samostalce od Koalicije. ANRBiH ZVPH 1907/4830 res. Poslanik Forg6ch izvje5tava 30. X. 1907. o tajnom boravku Pribiieviia i Budisavljeviia u Beogradu. On dakako tvrdi, da su do5li po novac. Navodno su izjavili da je mogui ponovni sporazum s Nezavisnom strankom i da bi mogli ponovno doii do najviSih poloZaja u Hrvatskoj. HHSA MA PA Serbien XI/3. 10?. t.1 Vladavina Hnratsko-srpske koaliciie
210
--
MIRJ^NA GROSS
2. Bei i slom noDog kut'sa U Be6u s,e dakako wlo radnrju, Sto im je uspjeto ubrzati sul
111/15.V., 113/1?.V., 114/18.V.. t\7/23. v., t42122.vL Datski drieunik lt4'lzl V. 1902 "" .Hroatsko .prauo 8454125.V., g4b8i31. V., 3460i3. VI. 190?. i d. "*.Neu:e Freie presse lSBSgl27.V. 190?. 'u Gross Oesterreich 22127.V. Reichspost 12?/'6.VL lg0?.
FIr-
PoSLIJESLOMA NOvoGA Kr.rRSA-
kob na-
ziti k'otka rtiv tnveost -.ie svi Tto fiije bi ,Esa fetu. .je
ju o: au to ii= F
jm )l-
ii,
n ta
)h |'-
ZIL
terese, dok Reichpost dnduse smatra, da nije dorasla svoj,oj zadaa, ali ipak dini svoju dmZnost.List brani pred kraljem hrwatske delegate; lcoji ne sudjeluju na svedanosti b0-godisnjice krunisanja Franje Josipa za ugarskog kralja, istiiuii da se ne radi o antid.inastidlmj demronstraciji. Razumljivo je, Sto Reichspost ustaje protiv svakog poku5aja posredovanja i hrwatsko-nr,adrzarskogkompron'nisa. List istide, da je rezurtat opstrukcije slab, jer je Koalicija pnrpustila da zainteresira austrijsku stampu za sr,rcju borbu, t.j. nije se povezala s Bedorn. veliko-austrijski krugovi bi Zeljeli, da Hrvati i narodnosti napuste ugarski parlament i da na strani Au,strije sudjeluju u nagodbenim pregovo: rima, kako bi se strornio otrpo,r MadZara. ovo obecanje, da bi Hrvatska mogla postati treii faktor u Monarhiji, pokazuje ,,prijateljski,, stav Nove Austrije prenna Hrvatstr
VI.,
212
-
MTRIANA GROSS
Arbeiter Zeitung simpatizira s Hrwatima kao sa sJabijom stranorn i nada se, da ie MadZarska koalicija izbiti zube na hrvatskom zalogaju. I gradradkisocijalistidki Arbeiteruuille vjeruie, da je Madzarska ko,alicija nakon svoje to;boZnjepobjedrenad Hrvatima stupila na put, koji je vodi u propast.ao Za vrijeme borbe oko Zeljeznidarskepragmatike sve su oci upe_ rene u sluZbeni Bed. sto ie uraditi Franjo Josip? Kako ie koristiti hrvatsko-madZarsku krizu s obzir,om na pregovore za hovu austrougarsku nagodbu? Usprkos svim lo5im iskustvima s Bedom, koja su zapravo bila odludna za prihvaianje antibedke politike novog kursa, ponovno se, iak i u rezolucionaskim krugovima pojavljuju nade, da de se kralj staviti na stranu Hrvatske, da ne ie aopu-suii uvodenje apsolutizma u Hrvatst<61 i aa ne 6e sankcionirati L.efjeznite*sku pragmatiku. Ako kralj odrobri postupak madZarske vrade, pl5e pokret, onda to znadi da od.obravai jednostrano mijenja.n;e nagodrbe.al Franjo Josip sada rnoZeda bira: ili da se postavi na stranu Hrvatske, draup,ctrebi ostre mjere protiv MadZarske i da zeljeznorn rukom prisili Madtzarsku koaliciju na sklapanje nagodrbe,koja odgove*a Becu, sto bi uglavnorn bilo po volji krugu oko Franje Ferdinanda (dakako uz otr)asnost, Crap,onowro izazove krizu, koja je prevladana dolaskom Ma_ dZarske koalicije na vr.ast),ili da se postavi na stranu MadZarske, da prepusti Hrvatsku na milost i nemilost madZarskim vladajudim kla_ sama i da ih, na radun Hrvatske, onako oslabljene natjera da skrope nagodbu povoljnu za Bed, a da otpor pr.otiv MadZarske u Hrvatskoj upotrebljava kao strasilo za umeksavanje MadrZarskekoaricije isto onako, kao sto je MadZarska koalicija dosada upotreibljavala Rijedku rezoluciju kao bauk protiv Beda. priro,dno je, da Franjo Jorsip bira ovu 'drrugualternativu, jer se drZi dualistidkog stanovista i ne ZeIi d.a izazove ponovnu madzarsku krizu", koja bi rnogla ugroziti status quo i opstanak i onako ]abave Monarhije. prarno znadenje jugoslavenskog pitanja za opstanak Monarhije Franjo Josip tada shvaia. Osim ;,o! "e toga on vjerojatno i lidno od,c,bravanajostrije mjere protiv Hrvatskosrpske koalicije, koju rnu vei skoro dvije godine prikazuju kao vereizdajnidku i antidrinastidku grupu, ito ga svakako jato polaaa. supilo na svoj nadin tumadi bedke rn:otive. on istide, da Bed prihvada stav MadZara u jezidnorn pitanju ne iz ljubavi prema njima nego zato, sto se boji poslje'dica za borsanskeZeljeznice, koje imaju sluZbeni njemadki jezik. MadZari i sami ,,u 4 oka (p. Supilo) priznaju dranemaju zakonske podloge, samo se boje javnoga mnienia svoga,,, pise supilo eingriji i smatra, da bi upravo zbog toga MadrZariu srudaju nspjeha Hrvatsko-srpske koalicije rnogli prije6i preko Lerjeznidarske pragmatike, jer trebaju hrvaisko-srpske poslanike u teikoj noArbeiter
Zeitung 182i6, VII., Arbeiteru:ille lb?/b. VII. 190? "' Pokret I4sl26. VL lg07.
POSLIJE SLoMA NovOGA
I l.
ll
KURSA :
2lB
situaciji, koja im se sprema. Takav razvoj dogodaja Bed svakako ne Zeli. ,,Ako nasuprot nas lVlagjari pobiede, te nam nametnu jezik, ,onda ne rnoZ,ebiti mira medu nama za decenije i vjekove. Onda je od Magjara pobied,ena, ali neuni,itena (p. Supilo) Hrvatska opet za decenije najbolje sredstvo Beda i proti M,agjarima i proti sebi samoj. - Stoga razTogaje i Bedu puno stalo, d,akod nas izposluje, da mi - pokoravajui se sili magjarskoj - pri,stanemo na kombinaczje (p. Supilo), koje na-m Magjari u svom ludom i zasliepljenom Sovinizmu nuclaju i koje bi u Hrvatskoj izazvale neizbrisivo nezadovoljstvo, a vodru na bedki ry:lin. zato im u ovom pitanju nudd svoju podrpunu ,nezainteresiranul ponao6." supilo misli da istupi protiv ove taktike sluzbenog Beda na: stojanjem, da s'e MadZari slome svim sredstvima, a zatjrn da im se ponovno ponudri savez protiv Beda. On bi prema tome htio da siiorn ,,bpameti" Madi,are.az Nakon stanovitih kolebanja Franjo Josip odrobrava uvodenje apsolutizrna u Hrwatskoj, tj. imenuje Rdkodczdyja za bana, d,opu5ta odgodu hrvatskog sabora i sankci,onira Lerjeznrdarsku pragrnatiku.a' velikoaustrijski i vojni krugovi nisu zadrwoljni ovim postupkom. oni takoder Zele aps,olutizam u Hrvatskoj, kako bi se onernoguiile jugoslavenske teZnje, ali ne apsolutizam madzarski nego austrijski na delu sa carskim generalom kao komesarom ili banbm, a eventualno i s nadvojvodom, koji bi imao zadatak da stvara prodinastijske elenaente u Hrwatskol', koji bi se u zgodnorn momentu naogli upotrebiti protiv MadZarske.aa Dan prije imenovanja Rdkodczdyja, 25. vI. ministar Aehrenthal izvjestava cara o prilikama u Hrvatskoj na temelju razgovora s penzioniranim domobranskim generalom Durom Caniiem. General se vrlo nepovoljno izral.ava o R6kodcz6yju, koji je kao Khuenov dnZavni odvjetnik stekao wlo l,ose ime u Hrvatskoj i ne smatra se pravim Hrvatom. Njegovo bi se imenovanje shvatil,o kao izru.denje Hrvatske MadZarskoj iizazvala bi joi veie uzbudenje nego sto vei vladn. eanii se takoder izjainjava pr"otiv irnenovanja p. Raucha zabana, kojega u Hrvatskoj ne smatraju ozbiljnim dovjekom; od svih banskih kandidata general drzi grofa Miroslava Ku.lmeia najpogodnijom [idnosiu. Prilike u Hrvatskoj razvile su se u neku wstu anarhije, pa canii-"ra-
n2 Arhiv Cingrija, Supito Cingriji, Budimpeita, 4. vrr. 1'907. 4s HHSA KA Wechsel der Bamus yon Kroatien. Prijedlog Wekerlea 26. VI. 1907. Vortriige tg07l2019, 2089. 'n Vidi str. 65, g6. 'u HHSA KA Direktionsacten sv. 16, L}}Z/ZJ.
274
-
MIRJANA GROSS
kodcz6yjevu imenrovanju. 26. VI., na sam dan njegova irnenovanja, carevu atlutantu Bolfrassu doLazi general Terszty6nszsy [Tersianski] iz Hrwatske. Bolfrass mu nareduje, dta p,ode u audienciju caru. i da ga izvijesti o politidkim pnilikarna u Hrvatskoj. Audtiencija je odrZana Lek 27. VI., kadr je RSkodczdy vei bio imenovan, i Franjo Jo'sip o tome vi5e ne govori. Aii je Tersztydn'szky izjavi'o B,olfrassu, da 6e se R5kodczSyjevo postavljenje osjetiti u Hrvatskoj kao udarac bidem pre[
PoSLIJE SroMA NovoGA KURSA -
zls
i njegovo imenovanje kao domaieg dovjeka ne moZe naiii na ve6i otpor, a moZe kori:sno posluZiti u sludaju. uvodenja izvanrednih mjera. Javn'ost shvaia Gerbino imenovanje kao pripremu za uvodenje kornesarijata.as Za komesara je odreden glavni predstavnik bedke politike u Dalmaciji, general Marijan Vare5anin, ogordeni protirmik n,ovog kursa. 30.VI. ministar rata Schijnaich piSe Vare5aninu, d_aje trebao postati poglavar B,osne,a1i su to prilike u }lrvatskoj sprijeiile, jer su toiiko ozbiljne, da ministar rata odekuje nemire. Za provodenje izvanrednih mjera Vare5anin je najpozvaniji, pa je car nareddoSchcjnaichu dtamu pi5e u torn smislu. Vare5anin u pismu, koje ratni ministar pokazuje Franji Josiptr., izraL,ava svoju odranost caru i sprem,nost da opravda. njegovo povjerenje. Hrvatski j,e nar'od vjeran car,u, pi5e Vare5anin, ali se pojavljuju elementi koji nastupaju kao ,,usreiitelji na.roda",a stvarno potkopavaju naslijedene najsvetije trad-icije svoga narod,a. Vare5anin ovom izjavorn nesumnjivo cilja na predstarrnike novog kurs,a. Pod ,,pravim" vodrstv,omhrvatski bi narod postao pouzdani oslon prijesto ja i d,om,ovine.ae Generali opSirno izvje5tavaju Sefa generatstaba Conradra i ministra rata Schonaicha o prilikama u Hrvatskoj. Novi zagrebadki krmandant Gerba jarzlja ministru rata krajem srpnja o velikorn uzbudenju u vezi sa Zeljeznidarskom pragmatikom, koje je obuhvatilo i na.j5ire slojeve naroda. Zasada vlada mir, za koji su zasluLni najutje= cajniji dlanovi Koalicije. Oni naime ne Zele, da se borba vodi na ulici, nego u pedtanskomi zagrebadkomsaboru. Ipak Gerba pomi5lja na nemire, ako madZarskavlada izvrSi novi pritisak u pravcu maciZarizacije. Svaki korak ogranidenju hrvatskog jezika i razvoja nacije rnoZe imati teSke posljedice. Otprilike odrprije godrinedana, t.j. od doLaskaKoalicije na vlast nacio,naln,asvijest i ponos digli su se u Hrvatskoj tako snaZno, kako se nitko nije nadao. U tom pravcu postignut je izvanredan (grossartig) uspjeh ne samo kod inteligencije, nego i u najsiroma5nijoj seijadkoj kolibi. Zeljeznilarska pragmatika, taj udarac u srce Hrvatske, dovela je do strogesvih stranaka, Sto prije toga nikada nije uspjelo. Hrvatska se nada, istiie general Gerba, Ca krdj ne 6e sankcionirali L,eljeznitalsku pragmatiku, jer se zakon razlikuje odr zakonske osnove, kojoj je d,ata predsankcija. Sva hrvatska srca bila bi tirne za uvijek predobivena za cara! Za razliku, od drugih cficira, koji ZeIe oslo,nna frankovce i uniStenje Koalicije, general Gerba bi htio dra Koalicija i dalje ostane na vlasti. Dakako ona bi morala da iz temelja promijeni karakter, koji je imala pod Supilovim vodstvom. nu Fremdenblatt 18216. Yfi. 190?. ANRH pZV !90711929.SKZ, R 4612 Grlovii: Dnevnik, 1907/II, 9. VII. nn KA Nachlass Conrad Ba t - U'vezi s pripremama za- komesarijat postavlja se na delo zagrebadkog domobranskog distrikta novi komandant- S. Borojevii. HHSA Nachlass Franz Ferdinand Vja Borojevii Franji Ferdinandu 17, VII. 1907.
216
-
MTRJANAGRoss
Gerba je zami5lja kao buduiu Nikoliievu stranku, ko,ja bi napustila antibeiku politiku novog kursa, a cxnhvali Nikoriia kao dovjeka od.ana dinastiji. u buduioj str,anadkoj grupaciji bili bi okupljeni: Hrvatska stra,nka prava, bivsi ,,obzoraSi" (koji predstavljaju velik dio inieligencije, financijskog svijeta, industrije i uop6e visih drustvenih slojeva), Stardevideva hrvatska stranka prava (ali, dini sB, bez J. Franka, za kojeg Gerba tvrdi, da zeli samo osigurati svoje novdane posl'ove i dra je njegrova lidnost drosadraspredavala porast inade popularne stardevideve s:tuanke). stranadkoj grupaciji pripadali bi i oni srbi, koji Zele da ostvare svoje nacionalne zahtjeve unutar HabsburSke monarhije. Zanimljivo je, da Gerba srnatra, draklerikalna-stranka mje uo,pie vrijedna ponrcna. Po njegovu mi5tjenju izvan nove stranke ostali bi samio oni Srbi, koji Zete odcjepljenje od Monarhije i p,rikljudenje srbiji, i naprednjaci, koji su povezani sa socijalistima, dlanovi su ,slobodnozidarskog saveza i stvarni pokretad{ Rijedke rezotrucije. Da bi privolio bedke krugove na svoj prijedlog, Gerba m,ona nastojati, da odstrarreiveleizdnjnidki pedat, kojirn je oznadena cijela KoaIicija. stoga prije svega ustaje protiv onih, koji oaru prikazuju Hrvatsku kao revolucionarnu zemlju, dok nar,od toboZe stvarno osjeia dtinastidki. Ali, da bi se taj osjeiaj odrZao, treba po,rno6i Hrvate! Pojedine su lidnosti besavjesno,oklevetane samo zato sto su ,,grdkoortod'oksne" vjere. on hvali Sumanoviia i Mecra]
PoSLIJE SLOMA NovoGA
I I I
KURSA -
ZI7
Utjecaj madZar.ske vlade na bedkom dvom jad{ je od zahtjeva velikoaitrstrijskih krugova. 16.VIII. Franjo Josip sankci,onira Leljeznidarsku pragrnatiku.s2 Br"rdrudidrau Hrvatskoj ne dolazi do nemira, ne ukazuje se ni potreba da se uved,e komesarijat, koji bi bio po volji velikoaustrijskim krugovirna. Hrvatska je pr"epu5tena madZarskom apsolutizrnu! ,,Radflonica" Franje Ferdinanda nilcako .se ne s1aZes ovorn politikorn. U s,r,ojoj predstavci od 10.VIII.1907 J. Krist6ffy konstatira, da je Bed po,magaoMadZarskoj koaliciji da skr5i hrwatrsku opstrukciju, iako Hrvati vod'e borbu na Zivot i smrt pr'otiv najveieg neprijatelja dinastije. Da li ie Bed i nadalje dati MadZarskoj koaliciji oruZje, da uni5ti Hrwate, pita se Krist6ffy nekoliko dana prije sankcioniranja Zeljeznidarske pragmatike, umj,esto da pomogne borbu Hrvata, koja sadLapodinje na teritoriji Hrvatske? Krist6ffy je uvjeren, da ie hrvatsko pitanje imati odludan utjecaj na sudbinu Monarhije.ss Mo,Z'ese pretpostaviti, da i Franjo Ferdinand ima slidan stav. Nije isklju6eno, da je Aehrenthal u d,ogovo'rus nadvojvodom savjetov'ao caru, da ne sankci,onira Zeljeznidarsku pragmatiku. Kako srno vidrjeli Franjo J,osip ih nije poslu5ao. U svorn mernorandumu Aehrenthalu, sastavljenorn za wijeme vladavine bana Raucha, Krist6ffy konstatira, da je Nezavisna stranka pruZila Hrvatima i naro'dnostirna bratsku ruku, koja se skupila u Sak'r.rmadZarske nadnnoii u dasu, kad je doSl,odo sporazuma s dinastijom. Prema torne, ako drinastija dopu5ta hrvatsku politiku Wekerle,ove vlade, koja se posluZila Zeljeznidarskom pragmatikom, drase rije5i obaveze stvar,anja neovisne Hrwatske, koju je Nezavisna stranka toboZe dala u vez,i s Rijedkom rezolucijorn, ona takoder dopuS.ta,da,,antidinastidke pustolovine" Rijedke revolucije p,ostanu u svojim posljedricama stvarno pitanje Monarhije i dinastije. Drugim rijedima, Hrvatska se ne okreie sanlo protiv MadZarske nego i protiv Monarhije i drinastije.5alf dasu, kadta prepu5ta'Hrvatsku madZarskom apsolutizmu, vladar dualistiike Monarhije ne gleda na stvari s toga sudbonosnog aspekta. 3. Epilog politike nouog kursa 26.IV. imenovan je novi ban RdkodczAy, koji je za wijeme Khuerrova reZima bio drZavni odvjetnik, poznat i omraZen u cijeloj zemlii. eini se, da je bio liini prijatelj Kossuthov i Polonyijev. Po svom osjeiaju on je ,,skroz na skr,oz" MadZar, twdri general Gerba, koji se sam u' HHSA KA Vortrdge,19071235L. f y, n. d.,510. "" Krist6f 64 HHSA Nachlass Franz Ferdinand V/A (prijepis), Krist6ffy Zeli da se maknu Wekerleova i Rauchova vlada, koje svojom politikom samo koriste jugoslavenskoj ideji, a htio bi povratak na Khuenove metode raspirivanja hrvatskog i srpskog Sovinizma.
2lB
-
MTRJANAGRoSs
u to uvjerio. Wekerle ga smatra pogodnom lidnosti za okupljanje politidkih grupa, jer dotada'nije istupao kao po1itidar.55Povodo'm njegova imenovanja Koalicija izdraje proglas, u kojem poride kompetenciju ugarskog parlamenta i vlade, da izigravaju ug'ovore obiju kraljevina. Ban je izw3itelj madZarske volje. Pri njegovu imenovanju ignorirana su najprimitivnija nadela ustavno,sti i parlamentarizrna, jer je ban odgovonan hrvatskorn saboru, preko kojeg se potpuno pre5Io. Koalicija odekuje te5ku bonbu, a narodito poku"SajeruSenja hrvatsko-srpske sloge.56 Odjelni predstojnici vlade d,aju orstavke, a za njima i veliki Zupani.5? Svuda u Hrvatskoj vlada veliko uzbudenje. Pnotestnoj skup5tini u Zagrebu pridruZuju se i protimici Koalicije frankovci i radi6evci.58 Socijalisti vi5e ne sudjeluju. Suvi5e su razodarani slabim drZanjem Koalicije u borbi za ustavne slobode. Pe5tanski delegati apeliraju na graclanstvo, da zadr?i mir. Deneronstracije bi izazivale iznimne mjere.5e Pri povratku iz BudimpeSte detregati su posvuda, a na,rodito u Zagrebu, drodekanis velikim slavljern. Cijeli je grad okiien, sve su trgovine zatvrrrrene.Delegate obasipaju cvijedem. .U povorci sudjeluje oko 30.000ljudi. Slavlje ne prolazibez ob,avezn,og pjevanja pred- spo,rnenikom bana Jeladida. Koalicija ZeIi sazvati sabor, ali kralj o'drgadazasjedanje na RS.kodczSyjevzahtjev.60 Politika novro,gkursa leZi u prahu. Postavlja se pitanje: Sto sada? U sjeni austro-ugarskih nagodbenih pregovora ocrtava se politika trijalizrna. Ona nije nipo5to nova. Njeni su elementi fungirali u ,raznim hrvatskirn planovima za rje5enje nacionalnog pitanja. NapuBtajudi nadela Ante Stardeviia u dasu privremenog pribliLavanja obzora-Sima 1894, prava3i formuliraju svoj trijalistidki program o okupljanju hrvatsl
*""
'AT;;,llt3;"X'*-' ?l'inor,r-u. "',tt#r';'-frf vrr.ANRH HMB1e0zi 1b1
(1907/42). U poslovnim krugovirr.ra dolazi do pokuBaja imitacije madZarskog ,,tulipanskog" pokreta tj. bojkota protiv austrijske nrbe. Sire se proglasi trgovcima u Hrvatskoj da ne kupuju madZarsku robu. Iako taj pokret uopie nije ozbiljan, on izaziva u Pe5ti golemo uzbudenje. Kossuth upuiuje R6kodczdyja neka upozori pudanstvo, da ie upotrebiti sva sredstva protiv ovi[ ,,neopravdanih napada" a to ie biti gore po ekonomske interese ,,posestrim"a zemalja., nego ,,matere zemlje". ANRH PZV L90712242.Pester Llogd,, L5612. yII' Neue Frei,e Presse, L539412.VII. 190?. ut Mazzura S. Derendin M . , P r o g r a m i , W o r b e n i h s t r a n a l c nu H r uatskoj, Zagreb L894.
PoSLIJESLoMA NovocA
ponip-
Iten-
kraanju ZITLA,
prevatLZA
:nje. jeaz.ota.nrcije isu li je iem. rlog ,bor, da? trinim juii ima rnju proFISA :tgn,
I, se r/151 ;kog trnije {via ravrrJc
leue
KURSA -
ZLg
grama d-riJii rezoluciona5ka Hrvatska'stranka prava. Dakako da ovaj stav u sklopu drZavnopravne politike u devedresetim godrinarna nije imao znadenje u opiernonarhijskim razmjerama, jer se jugoslavensko pitanje jo5 nije pojavljivalo kao Zivotno pitanje Monarhije. poslije Rijedke rezoLucije, a uodi aneksije Bosne i Hercegovine, trijaristidka ideja d,obiva svoje pravo anadenje i tek sadrazapravo zapodinje njen krivudavi i kornpleksni razvoj. U julu 1907. trijalistidku politiku mogu da prihvate svi gradanski politidari, ier je ona joS magtrovita i svatko m,oZeda zamiSlja, Sto rnu odrgovara.Politidari, koji Zele sl,om Monarhije kao Supito, gledaju u novoj politici nastavak novog kunsa, t.j. dalju postepenu organizaciju jugorslavenskihsila protiv Beda, a sada i protiv peste, ovai je stav rnogui zbog toga, Sto su rezoluciona5i dosada istupali za subdualizam, t.j. za ugarsko-hrvatski i austrijski dio Monarhije povezan jedino personalnom unijorn, dok bi Hrvatska sjedrinjena s Dalmacijo,m uZivala unutar ugarskog drijela naj5iru autonomiju. S obzirorn na te6ki pritisak madZarske hegemonije korak iz subdual-izma u trijariznrn vrlo je 1ak.62Frankovci i }derikalci vide u trijalizmu jugoslavensku grupu unutar Mo,narhije pod hegemonijorn ,,kato iikih Hrvata i Slovenaca", t.j. Veliku Hrva-tsku. Jugoslavensku grupu unutar Monorhije mogu da zamisle i oni, koji zastupaju hrvatsko-srpsku slogu, kao i oni, koji srnatraju trijalizam etapom k federalizaciji Monarhije ili k potpunom nacionaL:om oslobodenju. Nova politika nosi zasada pedat Supilovih shvaianja, jer on jo5 uvijek vodi Koaliciju. M,anifestom Koalicije od 12.VII.1g0?. Sup,itrose vra6a na ,,staru nezavisnu po,litiku Hlatske", t.j. staru pravasku drZarrnopravnu potitiku Lrperenu protiv Beia i Pe5te. Hrvatsko-srpska koalicija s,eoba,vezala, da ne ie pokretati drZavnoprarma pitanja, dok se ne saniraju prilike u Hrvatskoj u pravcu ustawrih slobodra.ovim postupkorn ona je olaksala borbu Maddarske koaticije prrotiv Beda. Manifest Koa1icije istide, da u novoj politidJroj situaciji mora da postavi na dnerrni redt, ne samo Zeljeznidarsku pragmatiku, nego i cijeli kompreks nerje5enih drZa',rnopravnih pitanja.'s Ova Supilova drZavnopravna frolitika viSe nije stara ,,nazdravidaiska" politika. Ona je oplodena e]ementima, koji su prreZivjeli slom novog kursa: nadelom sqr_nopomoii u vidu sloZne, zajednidke akcije Hrvata i Srba i aktirrnom politikorn iskori5 6avanj a slabosti Monarhi j e, ovaj put austro-u.garskih pr,egovora. TeZiSte nove akcije prenosi se nakon sporazuma jugoslavenskih cislajtanskih i translajtanskih politidara u austrijsko carevinsko vijeie. u2 Tresii-Pavidii ustaje u carevinskom vijeiu za trijalizam. OR XVIII. seisija :II/III, 13. sjed. 12. vII. 190?. u1 svojim biljeskama Melko cingrija konstatira, da se dak i Rijedka rezolucija moZe shvatiti kao kot"ak trijalizmu. Arhiv eingrija Bilje5ke pod naslovom: Trijalizam. u" Vidi Sr.rpilov opis dogodaja iza sloma novog kursa. S u p i I o, n. d., i83 i d.
220
-
MTRJANA GROSS
Prema konfidentskim izvje5tajima Supilo je organizalor ove zajedrnidke akcije, i on zasad-auspijeva da paralizira utjecaj onih po,slanika, koji bi htjeli da se otvoreno postave na stranu Beda.6aSupilo jo5 uvijek goji nadnr u nastavak politike Rijedke rezolucije, t.j. u suradnju s MadZ.arirna protiv Beda. On bi htio prisiliti MadZare na ovu alternativu, pi5e on eingriji, ,,...ili da cielu Ugarsku sa svim svojim pravima impenjaju Bedu a conto snage Sto 6e im dat za r'as pobiedrit - ili da nama popuste. Uujeren sam da bi se s vremenom izazvala time situacija, koja bi traZiia da se poTtusti nama (p. Supilo). Ali to treba provesti u redu, do kraja. Hoierno li mo6? Ho,iemo Ii urnjet?"65 Ovo je shvadanje Supilovo vrlo nerealno, jer su u toku dogodaji, koji vodteprema treioj alternativi: zajednidkorn pritisku Beda i Pe5te, t.j. apso'lutizmu u Hrvatskoj, jer jugoslavensko pitanje do,biva razmjere, koii bacaju u sjenu austro-madZarske protivnosti. Na svaki nadin Supilo ljeti 1907.nerna namjeru da uzmakne, radije 6e pretrpjeti poraz Koalicije, koji bi iznio na por,rSinu ,,ovaj tudinski talog, koji se burni,ometa, r-uje i klerreie. (franko-klerikalce M. G.) I on 6e onda sam sebe razsiut." ,,...J'ervladat u Hrvatskoj proti Magjarima i proti Srbima je nernogude(p. Su.pilo).Svaki kompriomis bi razkrinkao Svindlariju." Tako Supilo predvida povezivanje frankovaca s madZarskom vlad,om za vrijem,e Rauchova reLirna. Iako jugoslavenski pc,slaniciu carevinskom vijeiu nisu okupljeni u zajednidkorn klub,u (slovenski klerikalci se posebno organiziraju), oni svi zajedtno zapodinju akciju, da se Hrvatskoj prizna pravo, da sudjeluje u nagodrbenimpregovorima kao treii ravncpravni falrtor u Monarhiji.66 Interpelaciju jugoslavenskih po,sJ anika potpisuje 136 njemadkih i slavenskih poslanika carevinskog vije6a. Biankini opet drZi jedan od svojih blje5tavih govora, iza kojeg ne slijede djela. Hrvatski je narod uvjeren, grmi on, da je njegovim mukama kriv Bed i svi mjer'odavni faktori Mo,narhije, koji su ga kroz 40 godina prepustili Pe5ti. I narodi imaju svoju logiku, grozi se Biankini, i jao onim vladama, koje to ne razumiju.d? Jugo,slavenskise govornici niZu jedan za drugim i bedki im parlament pljeska, jer su ustali protiv lMaoa Konfident Vaso .rosipovii iznosi svoj razgovor sa Supilom, koji toboZe sprema teren za eventualni oslon na BeE. Iz Supilove djelatnosti se vidi, da njegova politika ostaje dosljedno antibedka, ali je mogude, da se nije ustrudavao upotrebiti takvu taktjku, da pridobije najistaknutije probedke elemente medu poslanicima. ANRBiH ZVBH L90713729res., 3836 IB, 4005 IB. uo Arhiv eingrija Supilo eingriji, Rijeka, 19. VIII. 190?. ou Ovaj se zahtjev temelji na tumadenju hrvatsko-ugarske nagodbe, prema kojem se prima austro-ugarska nagodba 1867., ali se utvrduje da se ubucruie takve nagodbe ne mogu sklapati bez ude5ta Hrvatske. Jugoslavenskt poslanici smatraju, da se to odnosi i na financijske nagodbe. "'OR XVIIL sesija IIlilI,7. sjed. 3. VII., 11. sjed. 10. VII. 190?.
PoSLIJE SLOMA NovocA
KURSA -
Z2I
dzara.68Govornici svih nacija u parlamentu ostro napadaju MadZare i na taj nadin podupiru svoju vladu, koja doduse taktizira, ali u cjelini dosta odludno vodi nagodbene pregovo e. Franjo Josip i ministri predsjednici Beck i wekerle nastoje da Bto prije swse s nagodbom, kako bi se smirile unutrasnje prilike i stvorila moguinost za vanjsko poJitidke akcije na Balkanu. Hrvatski zahtjevi samo kompliciraju i onako teZak pol,oZai, izanvaju otpor Madlara, koji su upravo dovedeni dropopustanja, i otvaraju wata ponovnom rasplamsavanju krize. zato je odgovor sluZbenog tseda jasno i odludno: ne! Ministar predsjednik Beck izjavljuje u parlamentu, da,on poznaje s,amodva ustarrna faktora u nagodbi: austrijske zemlje i zemlje krune Sv. Stjepana predstavljene u carevinskom vijeiu odnosno u madZarskorn parlamentu'6e Bedki parlament, koji toliko pljeska jugoslavenskim govornicima i ne mislj na to da ustane protiv Becka i da odludno potpomogne zahtjev ju,goslavenskih poslanika. vei u samom podetku trijalistidka politika pokazuje jednu od, svojih osnovnih karakteristika. Poslanici carevinskog vijeda potpisali su jugoslavenski pnijed.log sarno zato da uplase Madzare i udine ih popustljivijima u nagodbenim pregovorima. Ovaj se drogodaj poklapa s postupkom sarnog prijesto_ lonasljednika, koji u sijednju 1910, u jeku madZarske krize, Leri d,a se ,,SezdesetsedrnaBkim" vodama saopii ,,neka potwde sve bez koncesija, inade do,lazi Krist6ffyjeva vlada ili sigurno trijalizam. MoZda de u svom strahu ipak poptrstiti." A. Brosch u programu za ;brtrduiu vladavinu Franje Ferdinanda (sastavljeno'm 1gr0/rr) kaZe da se trijalianrn smatra sredstvorn za p,okonavanjeMadZarske. ,,po mom mistjenju, on je samo sasvim dro;brostrasitro pr"otiv madZarskih sovinista, a da ne donosi prave koristi drinastiji ili Austriji."?' Totrn se prilikom moZe vidjeti, da ni veLikoaustrijski krugovi nernaju odrredeniji jugoslavenski program. Njima je jasno samo to da treba upotrebiti Hrvatsku u interesu bedke potitike, narodito zato sto je Rijedka rezolucija svak'ome p'okazala, da Hrwatska rnoze biti i vrlo v,a1anfaktor. u ovim uvjetima Josip Frank postaje lidnost presudne vaZnosti.
0e OR XVIIL sesija II/III, 19. sjed. 12. VII. (Tresii), 1b. sjed. 18. VII (Krek, Laginja, Ivdevii). 19. sjed. 28. VIL 190Z. (Baljak). o' OR XVIII. sesija IIlfiI, 28. sjed. 18. VIL 190?. ?o ,,...sie sollen alles ohne Conzessionen bewilligen, sonst kommt Kri_ stoffyregierung oder bestimmt rrialismus. vielleicht geben sie im Schrecken doch nach.". chlumecky, n. d., 33b.. Telegram Franje Ferdinanda Broschu od 10. I. 1910. ,,Meiner Meinung nach ist er aber nur ein ganz gutes schreckmittel gegen die ungarischen chauvinisten, ohne aber wirkliche vorteile frir die Dynastie oder fiir oesterreich zu bringen." sosnosky, Franz Ferdinand' LB6. Prijedlog jugoslavenskih zastupnika potpisali su i K. Kremai i drugi eesi, koji zaista na mogu biti prista5e trijalizma. I ovaj momenat ukazuje na svrhu ovog istupa.
222
- . M T R J A N AG R o s S
: l
I
(
I
l I t
a
s
D
c I
I
s f
d
'l\
o d s
k d
n " HS 1908-1913 I 21. sjed. 20. IV. 1910.Govor G. surmina, BD4-5. pester Llogd, 15713.VII. 190?
FI
ci T
Vr
JU
,,' ReichsTtost, 68i22. Lil., 140/21. vI., 742123.VI. 190?. " Major Brosch navocli ovu moguinost kao jedan od gravnih argumenata protiv trijarlizrna, pozivajuii se pritom na Rijeiku rezoluciju. sosnosky., Franz Ferdinand, 86.
na Be
UT he
programu i da se Franjo Ferdinand pred rat vraia na modificirani
dualizarn,
Ur stZ sc Kr tur il,c rn(
POSLIJESLoMA NovoGA KURSA -
tL-
* CT
rc. e: Lrm llr' ;t
hl
)id
i3 I
i. Ii t-
'S +
ti
I
228
zerviran prema trtjalizmru, on u svojo j izjavi poziva Hrvate, da po_ rnrogyruvelikoaustrijski program. ,,verika austrila kurminira u tome, da se svi narod-i, koji Zive na oibali Dunava nizvodrno od passaua i na oibarama ul,oka, i koji su stvorili dr?ave na Barkanskom po,ruotoku, ujedine zbog unapredenja svojih kurturnih i ekonomskih interesa. Na taj nadin oni do;bivaju vrast nad jadranskim i egejskim morem i postiZu trrunu nezavisnost. Danas se praviln,ost ove ial;e vise osjeia nego .to se razumije. MadZari nastoje, da se ugura ju kai ktin (p. Lueger) i trei,eza t.zv. podunavskom fedreracijo,mia.lo- starog Kossutha. A'strijanci Zere odstraniti ovaj krin i ostvariii prirodnu vezu svih spornenutih narodra.To je praui borbeni cili (p.I-,,ueger1,za koji se otvoreno ili prikriveno vod.i borba."z6 u ovoj iziivi r,,..,.e!",o,stavrja otvoreno pitanje, na koji ie se nadin unutar velike Austrije rijesiti jugoslavenski problern. pomi5rja ri on pritom na popovicijev program, prema kojem hrvatske zemlje sadinjavaju jednu od dranica veiike Austrije s pokrajinsko,rn autonomijom? prosi'uje li rnozdn taj okvir sa slovenskim zemljama i Bosnom i Hercegovinom? Najis,pravnije turnadenje ovog Luegerova poziva Hrvatima sastojaro bi se u torne, da on traZi pomoi Hrvata verikoaustrijskim plantvima i unistenju Ma'dzara, a za uzwat nagovjestava spremnost za pregovore s Hrvatima o rjesenju jugoslavenskog pitanja un'Lrta.rmorartrile. ov,o tumadenje dopu5taju odrnrosiJ. Franka i vojnih krugova zimi 1,g07. T-'uegenovaizjava na'azi na velik odjek. on je vocra najveie stranke u parlamenlu, jer se nakon majskih izbora kriiarrski socijati i katolidki centar fuzioniraju u jaku krerikarnu stranku, koja ie uskoro lavati ministre. ,,Nj,ernadka Austrija _ to srno mi,,, poirosno istide Reichsytost.osim trorgase pr-edpostorrrl", .ru iza Lueger,oie izjave stoji jer je sada i za njega rizik preuredenja. Monarhije suvise verik. u ,,radionici,, Franje Ferdinanda ne vrada jedinstven stav prema reorganizaciji Monarhije. cini se da su najdosledniji pobornici trijalizma generari conrad i Auffenberg. I kod njih se mijenja sadrzaj te ideje. Auffenberg smatra do 1910., da preko Velike Hrvatske vodi put do trijalizma ,,welchen man nur zdgernd beschritten und von ihm gleich wieder abgeschwenkt ',var,,. Sada on misri organizirati jugoslavensku grupu ,,mit Heranziehung cler serben,, u Monarhiji i srbijil A u f f e n b e r g , n . d , . ,1 4 2 . "u ,,Gross oesterreich gipfeit darin, dass alle vcilker, welche an der Donau von Passau abwArts und an den Nebenfliissen _wohnen und die auf der Balkanhalbinsel staaten gebildet haben, sich-zur Fcirderung ihrer kurtureren und wirtschaftrichen rnteressen vereinigen. Dadurch gerangen sie zur Beherrschung des adriatischen und dgiiischen Meeres und errangen die vorle unabhiingigkeit. Die Richtigkeit dieser Idde wird heute mehr geftihrt als vori_ stendig verstanden. Die Magyaren suchen sidn nsie ein Kei,t dazwischen zu schieben und streben die sogenante Donaufcideration eine Idee des alten Kossuth - an' Die oesterreicher wolren disen Keil beseitigen und eine naturgemiisse verbindung alrer erwdhnten v
224
-
MTRJANA GROSS
i sam prijestolonasljednik.TT supilo naziva Luegera predstavniko,m imperijalistidke veiike Austrije s njemadkim Redom kao centrom, njernadkim drzavnim jezikorn i Nijemcima kao glavnim oslonom. on ne vje,ruje u m'ogudnost auto,nomije nenjemadkih nacija u ovorn okviru, niti Zeli drakraljevina Hrwatska postane jugoistodni rirol. Lu"egerova spremnost, da prihvati neke zahtjeve Slavena, daleko je od stvarne ravnotr)ravnosti kao i madZarski Bovinizam, kaZe Supilo. Izrnedu austrijskog i madZarskog imperijaltzma razlika je sam,o u metodrt. Prvi je brutalan a1i iskren, dok je drugi fin, gladak i zavo,clljiv. dovr5ava Supilo.?8 zasada veliko,austrijska akcija nuzno ostaje u pozadini, dok se ne rijeii pitanje nagodbe. Pregovori austrijske i madZarske vlade uZurbano se nastavljaju i uspje5n,oswsavaju B.X.1g0?.Nova s,enagodba p,onovnosklapa na deset godina. Austrijska vlada pop,u5tamadZarskoj teZnji za samostalnoS6uutotiko sto izmjenom naziva carinsko-trgo,vadki ,,savez" u ,,ugovor" dte iure priznaje pravo MadZarske na carinsku sarnostarnost. Budnrie ugovore sa stranim drZavama potpisivat ie i madZarski predsta'u-nik. De facto ovom se nagod,bom rnadZarski kapital ne osairrlrostaljuje od austrrc-nj,emadkog, itavise ugarska se kvota za zajednidke poslove povisuje, dok se austrijska adekvatno snizuje. Nagodbom je zakljudena izgradnja dralmatinske Zeljeznice. oduvana je carinska zajedrnica,jedinstvo Monarhije i prevlast austronjernadJrogkapitala, pa nije dudo, da se nagodba opienito smatra pobjedrom austrijske vlade. stoga'je madZarski nezavisnjaci primaju s velikim negodovanjem, ali i Franjo Fendrinandi dr-ugi austrijski krugovi bijesni su zbog jurididke koncesije MadrZarima,koja bi jednog dana mogla porstatiopasna.?e Nagodba- dolazi pred austrijski i madZarski parlarnent, i Supilo ponovno organizira opstrukciju. Njegov je poloZaj wlo teZak poslije sloma novog kursa. Pritisak'Beda, da se makne supilo, sve je veii. u torn pravcu najvi5e radi v. Nikolii, a dini se, da i srpski samostalci i pravasi vei Zele da se rijese supitrova vod.stva. Tesko je drzati na okupu Ko,aliciju, koja je bila vise-manje spremna da slijedi supr'la, kadrse radilo o dolasku na vlast i dok je bila na vlasti, ali ona ne moZe izdrLati tesku borbu iz opozicije i pr,otiv Beda i protiv pe3te. I sam supilo vei ljeti 190?. misli, da ie se Koaticija raspasti.s. usprkos svim tim poteskoiama 15.XI. podinje otvorena opstrukcija deiegata " Reichsptost LI7/24, V., t2'l4. VL, AgranLer Zei.tung 198/28. VII. "" Riedki Noui |ist, 30/23. VII. 190?.
H kr g( pr b( f. dt
ci ft
m ja N
Zi za sI th
B, sI J. g( dt
st 1 g( sli
sl ni dl ta pr m
n.
sri od tir
190?.
n. d., 119 i d. Kiszling, " - "F i " g h a r t , n. d. 100 .i d. Berend_ R 5 n k i, n. d., 256. OG XIII, 214. sjed., 11. XI. 190?. Obzor 2Bt/tB. X. 1902. DASIP PO sv. 4/190?, pov. 1607. r na austrijske stranke morao je biti izvrien plitisak da prihvate nagodbu. HHSA KA Direktionsacten sv. 15/1907. br. 29.
vj l7 nl
"o Arhiv eingrija, Supilo Cingriji, Rijeka, 19. VIII. 190?. It
POSLIJE SLOMA NOVOGA KURSA -
kom rom, .On okLu-eeod . Izme-
ene Zurrdba skoj fOcr-
caivat rski tse rtno ice. Lropotl
e
nog lilo l l f a
:ii. tlci ila, JLC
am ros rfe
07. d07. ien to
225
Hrvatske u ugarskom parlarnentu protiv austro-ugarske nagdibe, koju podrZavaju i neki jugoslavernski poslanici u carevinskorn vijeiu govorima protiv nagodbe. Ova j,esenska opstrukcija jo5 je teZa odr proljetnje i izazva velike skandale u parlamentu.8l Sad,ato vi5e nije borba samo protiv MadZara, neg,o i pnotiv Austrije i sarn'og Franje Josipa, koji Zeli, da parlament Sto prije prihvati nagodrbu.s2Opstrukcija dakako ne moZe sprijediti prihvat nagodrbe, a7i izaziva mnoge neprilike za Be(. i PeStu, gdje drolazedo uvjerenja, da se u Hrvatskoj moZe vladati s,amo apsolutistidkim srredstvirna uz prethodno razbijanje hrvatsko-srpske suradnje tim vi5e Sto odnnah nakon sklapanja Nagodbe na dnevni red drolazi pitanje aneksije Bosne i Hercegovine.8s Zalo je shvatljivo, da Wekerle upravo za vrijeme opstrukcije pnedrlaZe zajednidkorn nr,irnistarskorn vije6u diobu Hrvatske, i to tako, dra tri slavonske Zupanije pripadnu lVladZarskoj, a ostale Austriji! I Aehrenthal je sklon d,a prihvati ovo rje5errje.sa Tek 5to je osigurana nagodba, zapodinju priprenre za aneksiju Bosne i Hercegovine, a s time u vezi p'ostaje aktuelna i akcija u srnislu Lu,egenovapoziva Hrvatima. Poslanik Njemadke napnedne sibranke J. Redtlich izjavljuje jo,Sza vrijeme nagodbenih pregovora, da je jugoslavensko, a nar,odito hrwatsko pitanje jedno odrnajvaZnijih buduie austrijske politike s obzirom na konadno uredenje odnosa izm,edu Austrije i Bosne i Hercegovine.s5 Vojni kr.ugovi, koji su jo6 od jeseni 1906. u stalnorn dodiru s J. Frankom, nastoje sadrada iskoriste njegovu stranku za svoje aneksione planove, pri dernr.r vjerrojatno ne Sl
Vledavina Hrvatsko.srpske lcoaliciic
226
-
MTRJANA GROSS
, Opstrukcija u ugarskom parlamentu ubrzava dogadaje. po carevu.nalogu vjerojatno pod utjecajem generala, koji sju meumorno hvalili FYanka, Wekerle poziva na razgor/or J. Fr,anka, hojeg je pet mjeseci prije toga optuZio zbog vereizdraje.wekerle toin prilikorn pe kazuje Franku.materijal o ,,veliko-srpskoj propagandi,, i vrlo je vje.rojatno da su oni u toku svog petsatnog razgovora dogovonili zajednidku akciju protiv srpske veieizdraje. Mjesec dana kasnije p. Rauch postaje ban, a uskoro zatim prestaje i supilovo vodrstvo u Koaliciji.s? Hrvatska je izwgnuta zajednidkom pritisku austrijskog i madZarskog apsolutiznr,a u skladu s uvjerenjem Franje Josipa, koji je des;togovorio generalu conradu,: ,,vjerujte mi, Monarhijom se ne nr,oZeustavno vladrati."88
Osim vanjskopolitidke konstelacije tri su osnovna unutra5,nja politidka momenta ornoguiila novi kurs i njegovu realizaciju - vladavinu Hrvatsko-srpske koalicije. Ekonomski napredak domaie burLoazije znatan je s obzifom na osarndesetei devedesete godrine XIX. stoljeda. Ova dinjenica daje burhoaziji osjeiaj stanovite snage i potide je na aktivnu borbu za obranu od stranog kapitala i prosirenje vlastitih ekonornskih pozicija, tim viSe, Sto je taj relatirrni ekonorrnski napredak upravro bijedan u usporedbi s po,stignuiima ekonomski razvijenijih zemalja Monarhije, za kojima teZi i hrvatsko-srpska burZoazija. Suradnja hrvatske i srpske buriloazije i svij,est o zajednidkim interesima s juZnoslavenskim narodima izvan Monarhije drugi je element, koji daje na5em gradanstvu snagu za alrtivnu politiku, jer se sada hrvatska odnosno srpska buriloazij,a viSe ne osjeia osamljena i nemoina. Na kraju, kriza dualizma i izgledriza preuredenje Monarhije pobutluju velike nade u moguinost skorog sjedinjenja Hrvatske i Dalmacije i stvaraju kod prista5a novog kursa potreb,ni elan, da se upuste u politiku, koja nije nipo5to neopasna. Vidjeli srno dra je poIitika novog kursa u suStini nacionalno-revolucionarna, jer ona objektivno pomaZe sve sile, koje slabe Monarhiju, bez obzira na to, Sto mnogi prista5e novog kursa svijesno ne ZeIe raspad Monarhije. Sredstva politike novog kursa su rnedutim izradlo opo,rtunistidka. Razumljivo je prema tome, da novi kurs stavlja teZi5te na sve o,ne faktore, koji su znadajni za postepeno raspadanje Monarhije, a manje raduna s onima, koji dflelu-ju u pravcu njena odrZanja. Medutim, ovi drugi zasada su jadi. Koliko god te5ke bile supnotnosti izmedu 6? KA lrlachlass Conrad B a 1. Razgovor pukovnika Csicsericsa s Frankom u Zagrebu 20. IV. 1908. Obzor, 334/10. XII., B3b/ll. XII., BBS/14.XIL 190?. Conrad, n, d.,525-6. Pismo J. Franka Conradu, Agrarn, 14. XII, 190?. "" Conrad, n, d.,38..
POSLIJE SLOMA NoVoGA
:aTto )et )G
dch .87
og pno
a-
K. )ie d Z-
)n )ie i e i e F
a
), ). I
e [, I
KURSA -
227
austro-njernadkih i rnadZanskihvlaciajuiih klasa, zajednidki inte,resi, t.j. medusobna p,otpora u svrhu odirZanjanjihova privilegirana poloi.aja u mnogonaci,onalnoj Monarhiji jadi su u presudnim dasovima. ZaLo i politika Franje Josipa redcvito pobjeduje protumadZ,arsku politiku Franje Ferdinanclta,koja se dak u toku razvoja i sama vraia na dualizam. S obzirom na Hrvatsku, zajednidki interesi austr.o-njemadkih i madZarskih v)adajuiih klasa nuZno nadrilaze medusobne protivnosti zbog rersta centrifr-rgaLnih jugoslavenskih elemenata. Stoga nakon slorna novog kursa dolazi dto suradnje madZarske i austrijske vlade u njihovu suzbijarnju, a u interesu odnZanja Monarhije sudjeluju i velikoaustrijski protu"madZarski krugovi. Zbog primarnosti zajednickih austro-nr,adZarskih interesa nad suprotnostima po itika je no\rog kursa vei unaprijed osr-rdenana propast. Pravo je dudo, Sto se odrZala i godtinu dana! Te,orija o oslonu na MadZare protiv Beda nije provedena u pr:aksi za vrijerne vladavine Hrvatslro-srpske koalicije, jer s,e b,orba vodila otvoreno protiv Beda, a manje vi5e prikriveno protiv Pe5te. Uostalom, sva privnemena po3tignuda novog kursa u Pe5ti mogu se pripisati samo Supilovoj i Trumbiievoj vjeStini i dinjenici, Sto su sami madtZarskinezavi5njaci neko vrijerne vjer,ovali, da ie rno6i da sputaju politiku novog ku-rs,au okviru svojih vlastitih interesa. Slorn novog kursa povladi za so,bomi razdvajanje osnovnih pr,oturjednosti ove politike na njene logidn'e sastavne dijelove: oportunistidki i nacionalno,-rev,o'lucionarni. Hrvatsko-srpska koalicija uzmide sve vi5e pred zajedrridkim au.stno-rnadZanskim pritiskom. Aktivna politika iskori5tavanja pote5koia Habsbur5ke monarhije iz razdoblja novog kursa sve viSe prepu5ta mjesto politici inertnog dekanja na rasp,ad Nl,onarhije, a u meduwemenu Koalicija paktira s reZirnom do te mjere, dta naposljetku prelazi onu tragidnu granicu, nakon koje pada na pozicije svoje nekada5njeprotivnice, madZaronske Narrodne stranke. S druge Strane, pojavljuje se nacionalno-revoLucionarna omladina, koja ie teroristidkim akcijama odgovarati na te5ki pritisak austro-madZarskog apsolutizma. Osncvna posljedica novog kunsa je hrvatsko-srpska suradnja, koja je -- i pored toga, Sto jo5 nije bila udvr5iena - prije svega omoguiila sve priwemene. stvarne i moralne uspjehe za vrijeme vladavine Hrvatsko-srpske koalicije i stvorila neu.ni5tivu podlogu za cijeli ra-zvoj do raspada Monarhije.
ZUSAMMENFASSUNG DIE
REGIERUNG
DER KROATISCH_SERBISCHEN JAHREN 1906/7
KOALITION
IN
DEN
Die Politik des ,,neuen Kurses", wie sie von ihren Triigern genannt wurde, um den Abbruch mit der alten staatsrechtlichen Politik zu bezeichnen, gestaltete.sich in Kroatien bereits Ende dei neunziger.rahre im Schosse der Fortschrittlichen Jugend, die unter dern Einlluss Masaryks stand; Die gesamte politische Auffassung des ,,neuen Kurses" entstand aber erst in der Zwischenzeit von 1903-1905 und zwar nach der Erneuerung des Dreibundes, dern Vordringen Oesterreichs und Deutschlarnds am Balkan, nach den Verdnderungen in Serbibn, die zu einer Veschlim6nerung der Beziehungen mit der Monarchie fiihrten und, endlich, nach der durch den russisch-japanischen Krieg und_ dig Russische Revolution hervo,rgerufenen Abnahme des Einflusses Russlands am Balkan. Die grundlegenden innenpolitischen Momente, die zur Entwicklung des ,,neuen Kurses" Gelegenheit boten, sind die folgenden: 1) die Krise des Dualismus und die Aussichten auf eine umgestaltung der Monarchie, die eine vereinigung Kroatiens mit Dalmatien moglich erscheinen liess; 2) die erzielte Zusarnrnenarbeit der kroatischen und der "serbischen Bourgeoisie nach vielen Jahren der Widerstreite zwischen beiden, die seitens der ijsterreichischen und der ungarischen Regierung geschtirt wurden, im Interesse einer Schwiichung der Bestrebungen nach der Vereinigung kroatischer Ldnder, da diese die dualitische Eihrichtung der Monarchie gefdhrden wiirde; 3) der bescheidene wirtschaftliche Fortschritt des kr.oatischen und serbischen Biirgertums, der ihm ein Geftihl gewisser Stdrke zur aktiven Ausntitzung der Krise des Dualigmus verleihte und es zum Kampf fi.ir die Verteidigung gggen das deutsche, deutsch-cisterreichische und ungarische Kapital und zur Erweiterung eigerier wirtschaftlicher positionen anregte. Auf den obengenannten Unterlagen erwuchsen die Grundforderungen des ,,neuen Kurses". Das entfernte Ziel ist ein selbstiindiger si.idslawischer Stdat, welcher allmdhlich errungen wird, durch aktive Ausniitzung der Krise der Monarchie, durch Sttirkung der eigenen Kriifte, d. h. durch Zusammenarbeit der Krsaten und der Serben, sowie durch Verstdndigung mit ailen Miichten, die durch den deutschen ,,Drang" gefiihrdet sind, vor allem mit Ungarn und ltalien. Die Vdrtretbr des kroatischen und serbischen Btirgertums unterstiitzen die Ungarn in ihrem Kampf gegen den Kcinig und Oesterreich, um durch planmdssige Ausniitzung aller gtinstigen Situationen ihr Minimalprogramm zu erreichen: die Umstiirzung des Regimes der Anhdnger Khuens in Kroatien und die Einftihrung der dqmokratischen Freiheiten bis zu jener Grenze, die der Bourgeoisie notwendig erscheint, um sich der ungarischen Vorherrschaft, mehr oder weniger erfolgreich, zu widersetzen; die Sanierung der hoffnungslos, schlechten wirtschaftlichen Verhiiltnisse und die Lcisung der Sprachenfrage in Dalmatien und, als Hcihopunkt - die Vereinigung Kroatiens mit Dalmatien.
VLADAVINA
IN
nt )n, ,er rte lL-
no3n es ur iie ie ie gr ner )n rd )n ie a!n
3r se
,it 1S
n, I
ls |n to
)r ls
HRVATSKO.SRPSKE KOALICIJE -
Z2g
Die Spannweite zwischen dem Minimal - und dem Maximalprogramm, sowie eine Politik, welche durch opportunistische Mittet nach der verwirklichung eines national-revolutionHren Zieles strebte,.ermriglichte die Ansammlung sehr heterogener Elemente mit dem iiberwiegendem Teil jener, welche der neuen Politik ntir in ihren ersten schritten folgten und noch nicht bereit waren ihr Endziel anzunehmen. ohne Rticksicht auf die subjektive Stellung der Einzelnen, frirderte der ,,neue Kurs" objektiv die Aufliisung der Habsburgischen Monarchie. Die TrAger des ..neuen Kurses" waren kroatische politiker aus Dalmatien. Wegen der wirtschaftlichen Verrvahrlostheit Dalmatiens, erfreute sich in dieser Gegend die wienfeindliche Politik einer grossen Popularitiit. In Kroatien wurde der ,,neue Kurs", wegen seiner Anlehnung an die Ungarn, schw6rer angenolnmen, da es kaum zwei Jahre waren seit dem Ausbruch der Volksbewegung gegen das Regime des Banus Khuen, bzw. gegen die ungarische Hegemonie. Anliisslich der Zusarnmenkunft kro,atischer politiker auS Kroatien und Dalmatien, die am 3 oktober 1905 in- Rijeka stattfand, wurde die politik des ,,neuen Kurses" zurn ersten Mal offen verkiindigt. Den :Kroaten schlossen sich, bereits nach 14 Tagen, serbische politiker aus Kroatien und Dalmatien durch die sog. Resolution von zad,ar an. Im Dezember 1905 wurde aus siimtlichen Parteien, die sich zugunsten der Resolution erkliirt hatten, die Kroatisch-serbische gebildet. Die Resolution von Rijeka. Koalition verursachte in wien eine unangenehme ueberraschung. Die grossdsterreichischen Kreise, die sich gerade zu dieser Zeit organisierten, waren bestrebt den ,,neuen Kurs" zu vereiteln, es gelang ihnen dies aber nicht. Die Ungarische Koalition begrrisste freudig die Resolution. Die kroatisch-ungarischen verhandlungen kamen wdhrend der ungarischen Krise nicht zustande, obwohl die vorbereitungen dazu getroffen wurden. Das Schicksal des ,,neuen Kurses,, war in diesem zeitraum zweifelhaft. Durch die Maehtiiberhahme seitens der Ungarischen Koalition , im April 1906 brach die Grundlage des ,,neuen Kurses'9 zusarrr-men, d. h. die Zusammenarbeit zwischen der Kroatisch-serbischen und der Ungarischen Koalition im Kampfe gegen Wien. Da die Unga-, rische Koalition der Politik wiens nachgab, brauchte sie die unterstiitzung Kroatiens nicht mehr und folglich fiel auch die Mdglichkeit weg, dass die ungarn wenigstens einige Minimalforderungen der Resolutionsanhdnger bewilligen wiirden wie z. B. die sanierung der Bri.iche des Kroatisch-ungarischen Ausgleichs. Es ist daher selbstverstiindlich, dass die neue ungarische Regierung zwischen den Resolutionsanhdngern und der partei Khuens schwankte, obwohl diese auf der Seite wiens stand. rm schweren Kampf um die Gunst der ungarischen Koalition siegten jedoch die ResolutionsanhHnger. rn den bevorstehenden verhandlungen iiber den oesterreichisch-ungarischen Ausgleich brauchte sie Budlapest als ein schreckbild gegen wien. Ausserdem dachte man in Budapest iiberhaupt nicht daran, dass die Kroatisch-serbische Koalition die Mehrzahl bei den wahlen erreichen k6nnte und man begriff nicht. dass sie die wahre vertreterin des einheimischen Kapitals sei und a]s solche gerarte entgegengesetzte Interessen von jenen der ungarischen Koalition habe. (Die Zusammenstiisse zwischen den Vertretern der Kroatisch-serbischen Koalition, welche die finanzielle unabhdngigkeit Kroatiens verlangten und rler ungarischen Regierung, die bestrebt war Kroafien auch ktjnftie hin in eincr kolonialen Lage zu erhalten, waren am heftigsten gerade auf dem Gebiet der wirtschaft). Die ungarische Regierung und tr'ranz Joseph liessen in Kroatienfreie Wahlen zu (bisher wurde die Mehrheit seitens des Regimes .immpr der regierenden Partei gesichert, was keinesfalls zu schwer war, da nur 27o der gesamten Bevdlkerung wahlrechte besassen), aus denen ganz unerwartet die Kroatisch-serbische -Koalition den Sieg davontrug.
230
-. nTRJANA GRoss
Ganz Kroatien und Dalmatien begriissten mit Begeisterung den Sturz eines Flegimes, das iiber 20 Jahre Kroatien unterdriickte. (Der Banus Khuen verliess Kroatien bereits im. .rahre 1903, sein Einfluss auf die politik der hroatischen Regierung bleib, aber, bis zu dieser Zeit erhalten). Nach grossen Schwierigkeiten gingen Franz Joseph und der ungarische Ministerpresident Wekerle auf die Aufldsung der Partei Khuens ein; der bisherige Banus pejadevii blieb auch weiterhin auf seinem Posten, er musste sich aber verpflichten, die Politik im Einvernehmen mit der Kroatisch-serbischen Koalition zu ftihren. Den Hauptverdienst fr.ir diese Ereignisse erwarb sich der kroatische Politiker supilo, welcher nun zurn Ftihrer der Kroatisch-serbischen Koalition wurde. Dle neue Koalitionsregierung wurde erst zwei Monate spiiter ernannt, wegen starken widerstandes*wekerles und der umgebung des Kaisers Franz Joseph, wegen der Anklage des Hochverrats gegen die Koalition und der stellungnahme der vertreter des ,,neuen Kurses" in den Delegationen gegen die offizielle Aussenpolitik der Druckausiibung auf Serbien. Obwohl man in Wierl und in Budapest die Regierung der Kroatisch-serbischen Koalition vorftiufig duldete, tra,f man dort doch hastige vorbereitungen um sie unmciglich zu machen. Die jugoslawische Politik der Koalition stellte eine grosse Gefahr dar, besonders wegen des Zollkriegs mit serbien. Der erste schlag traf den schwdchsten Punkt des ,.neuen Kurses" - die Zusammenarbeit z'.vischen Jugoslawen und Italienern in Dalmatien gegen den ,,Drang nach Osten". Nach den provizierten Demonstrationen in Rijeka, im September 1906, waren die Zusammenstosse zwischen den Kroaten und den Italienern in Dalmatien wieder an der Tagesordnung. Aus diesem Grund kam es zu einer verschiirfung der Beziehungen zwichen der Monarchie und Italien, was den Krigspllinen des neuen Generalstabschefs Conrad vollkon:nmen entsprach. Der kiihle Empfang welcher Franz Ferdinand in Dal,matien, im september 1g06, zuteil wurde, sowie die Ernennung Aehlenthals und conrads bedingten eine intensive Tdtigkeit der grosscisterreichischen Kreise in Dalmatien und Kroatien. Da die Politik des ,,neuen Kurses,. ein programm der Vereinigung Kroatiens mit Dal4natien innerhalb des ungarischen Teils der Monarchie aufstellte, kam es zum streit zwieschen wien und Budapest um Dalmatien. J. Frank tFat offen als Exponent der grosscisterreichischen Politik auf und verzichtete, auf diese Weise auf die letzten Spuren der anti-risterreichischen Grundsiitze Ante stardeviis. Diese Tatsache gab Anlass zu einem streit in der Partei Franks, der im Jahre 1908 zu einer spaltung in ihren Reihen frihrte, als Frank zum Agenten des gemeinsamen Drucks des cisterreichischen und ungarischen Absolutismus wurde. Ih Herbst 1906 bekam Frank die Aufgabe, den ,,neuen Kurs" zu vernichten. (Im Frtihling 1906 hatte er die popullire Koalition untersttitzt da er widrigenfalss grosse politische Schaden erlitten hdtte). Frank suchte die Arbeit des Kroatischen Landtags zu verhinddrn, u'm dadurcir die Ernennung einer Kornrnissdrverwaltung hervorzurufen. Durch sozialistische . Demonstrationen vor dem Landtagsgebiiude wurden Franks Absichten vereitelt, da die sozialisten von dieser Landtagsitzung die von der Koalition versprochenen verfassungsreforrnen erhofften. Zu Anfang des Jahres 1907 filhrte Franks Partei eine obstruktion im Landtage gegen den Gebrauch des serbischen Namens in der Adresse an den K6nig. Auf d,iese weise verhinderte diese Obstruktion die Verfassungsreformen, die eine Vorbedingung zum Uebergang zur Lcisung der nationalen und staa'tsrechtlichen Fragen darstellten. Die Obstruktion endete mit einem Kompr.omiss. Im Fri-ihling 1907 fingen die Verharrdlungen i.iber den
n F s \
d
v
VLADAVINA
2
)r |n 1t l-
n, n. lr e. )n h, le
rte
te rit :h er rn )n er rO,
1e 10
)n, rd er rls aen xk ch ioL
ter 'es ch ntm )n, rhhe ftn
HRVATSKO-SRPSKE KOALICIJE -
23t
zu sprengen, falls sie die Schliessung des Ausgleichs nicht in Gefahr bringen wollten. Durch Ausniitzung der inneren Streitigkeiten in den Reihen der Resolutionsanhiinger in Dalmatien gelang es Wien, gelegentlich der Reichsratwahlen, den ,,neuen Kurs" in Dalmatien zu sti.irzen. Zu gleicher Zeit kam die Eiseneingeschalteten bahnerp,ragmatik zurn Vorschein, mit der unerwarteterweise Bestimmung, die auf Llmwegen den Gebrauch der ungarischen Sprache auf den kroatischen Eisenbahnen zum Gesetz erhob. (Nach ddm Ausgleich war kroatisch die einzige amtliche Sprache im kroatischen Staatsgebiet). Anstatt einer Erweiterung, erlebte die Kroatisch-serbische Koalition eine Einschriinkung der ohnehin sehr bescheidenen kroatischen Autonomie. Sollte es den die ungarische Sprache zur Ungarn gelingen, durch die Eisenbahnerpragmatik amtlichen Sprache in Kroatien zu machen, wiirden sie spiiter in der Lage sein' in gleicher Weise die kroatische Autoncxmie, einen Teil nach dem andern, sah sich der Fiihrer der Kroabzuschaffen. Durch die Eisenbahnerpraglrlatik atisch-serbischen Koalition Supilo mit einem Schlag gezwungen auf seine bisherige opportunistische Taktik der Beruhigung und des Verzugs zu V€rund zwischen Kroaten zichten, in jenen Fragen die zu. Zerwiirfnissen ihren begann Koalition Ungarn fi.ihren kijnnten. Die Kroatisch-serbische schweren Kampf gegen die Ungarische Koilition. Die Tragik der wienfeindlichen Politik des ,,neuen Kurses" bestand darin, dass sie, unter den obengenannten Umstdnden, die Positionen der Ungarn zugunsten Oesterreichs schwdchte, und zwar am Vorabend des Oesterreichichisch-ungarischen Ausgleichs' Unter der Leitung Supilos obstruierten die Vertreter Kroatiens im ungarischen ParIament gegen die Eisenbahnerpragmatik. Sie griffen dabei diese Pragmatik nicht nur vom nationalen Standpunkt an, sondern tadelten demagogischerweise auch ihre gegen die Arbeiter gerichteten Bestimmungen. Die Kroatisch-serbische Koalition wies zwar noch irrn Laufe ihres Regierens nach, dass sie von reaktiwar, aber als Bourgeosie unterdriickter onHren Elementen druchdrungen Demokratisierung des politischen miissige eine deren Interesse Vcilker, in Lebens lag, war sie allerdings weit weniger reaktioniir als der aggressive unga,rische Imperialismus. Die ungarische Regierung brach die Obstruktion der Delegierten KroatienS durch einen Gewaltakt und bot dadurch Wien einen Prazedenzfall in seinem Kampf gegen die unabhiingige Partei dar. Die Regierung der Kroatisch--serbischen Koalition wurde geztirzl und Wien musste sich fiir eine der beiden Mciglichkeiten entschliessen: entweder f0r den deutschijsterreichischen Absolutismus in Kroatien, der von gross-iisterreichischen Kreisen verlangt wurde, mit einem kaiserlichen General als Kommissdr oder aber fiir den ungarischen Absolutismus. Im Interesse des bevorstehenden dsterreichisch-ungarischen Ausgleichs lieferte Franz .roseph Kroatien wieder einmal dem ungarischen Absolutismus aus. Der ,,neue Kurs,, lag in Tri.immern. Von all seinen Postulaten blieb nur noch die kroatisch-serbische Eintracht erhalten, die den Wiener und Budapester Machthabern am gefiihrlichsten erschien. Die kroatischen und serbischen Delegierten kiimpften im ungarischen Parlament gemeinsam und alle versuche der ungarn, sie voneinander zu trennen, blieben erfolglos. Gerade damals wurde im Interesse der ungarischen Regierung, das bekannte Spalajkozum vorschein kommen gef5lscht, das im Friedjung-Prozess . vii-Dokument Supilo vor den Wiener Machtwird, mit der Absicht den Obstruktionsfi.ihrer
232
*' MTRJANAGRoss
habern 2u verleumden und 'eine eventuelle Untersttitzung Kroatiens seitens wiens zu verhindern. Die
bens lem der ber, entroamus' ies" var, rgi,ur-an'. rch lrat
KRATICE A AVA
MI
DASIP PO ANRBiH
ZVBII
Abendblatt (vedernje izdanje pester Lloydn).. Oestei"reichisches Staatsarchiv, Allgemeines Verwaltungsarchiv, Ministerium des Innern. Diplomatski arhiv Sekretarijata za inostrane poslove u Dubrovniku, Politidko odelenje DrZavni arhiv u Sarajevq, Zemaljska vlada Bosne i Herce_ govrne.
DAZ
DNP
DrZavni arhiv sjedniStvo.
u
Zadru,
Dalrnatinsko
namjesniStvo,
DAZ
DNT
DrZavni arhiv spisi.
u Zadru,
Dalmatinsko
narnjesni5tvo, Tajni
DrZavni arhiv
u Zagrebu.
ANRH ANRH
HMB
DrZavni arhiv u Zagrebu, Spisi hrwatsko-slav.-dalm. starstva u Budimpeiti, PredsjedniStvo
ANRH
PZV
DrZavni
DS
Pred-
Mini-
arhiv u Zagrebu, PredsjedniStvo
zemaljske vlade. Brzopisna izvje5ia zasjedanja pokrajinskoga sabora dalmatinskoga,
AGZ
Gradski arhiv u Zagrebu.
AGZ GP
Gradski arhiv u Zagr:ebu, Poglavarstvo kr. slob, glavnoga grada Zagreba, Redovna uprava. Oesterreichisches Staatsarchiv Wien, Haus-Hof und Staatsarchiv.
HHSA HHSA
KA
HHSA MA IB HHSA HS KA OG OR
sKz
MA PA
Oesterreichisches Staatsarchiv, Wien, Ilaus.Hof archiv, Kabinetsarchiv.
und -staats-
Oesterreichisches Staatsarchiv Wien, Haus-Hof und Staatsarchiv, Ministerium ,: des Aussern, Informationsbureau. Oesterreichisches Staatsarchiv, Haus-Hof und Staatsarchiv, -'Ministeiium des Ausserri,-Politisches Arehiv. Stenografidki zapisnici i prilozi sabora kraljeviiie Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Oesterreichisches
Staatsarchiv, Kriegsarchiv. Az 1906. 6vi m6jus h6 19-6re hirdejett, Orszdggyiitds K6pviselcih6z6nak Napl6j a. Stenographische Protokolle iiber die Sitzungen des Hauses der Abgeordneten d6s ijsterreischischen Reichsrates XVII. Session. SveudiliSria'knjiZnicauZagJebu::
,._
Ot
Pr
RJ
Se
Sr 5I
TI
vi
ZE
Zz
POPIS IZVORA I I-ITERATURE Arhitsski materi.ial A,rhiv Srpske akademije nauka, Hartije Ljube Stojanoviia. Diplomatski arhiv Sekretarijata za inostrane poslove u Dubrovniku, politidko odelenje, DrZavni arhiv u Dubrovniku: Arhiv cingrija, Zapisnici opiinskog vijeia. DrZavna arhiva FNRJ u Beogradu: Ostav5tina S. pribiievii. DrZavni arhiv na Rijeci: Rijeiki gubernij, prezidijalni spisi. DrZavni arhiv u Sarajevu: Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine. DrZavni arhiv u zadrw: Dalmatinsko namjesnistvo (predsjednistvo, tajni spisi). Drzavni arhiv u zagrebu: Predsjednistvo Zemaljske vlade, Hrvatsko ministarstvo u BudimpeSti, Ostav5tine: Surmin, Spindii. Gradski arhiv u zagrebu: Gradsko poglavarstvo, ostavstine: Josipovii, persic, Radii. Gradska knjiZnica u Splitu: Arhiv Trumbii. sveudili5na knjiZnica u Zagrebu: ostavitine Tomasi6, surmin, Mazzura; Dnevnik M. Grloviia. Oesterreichisches Staatsarchiv Wien: Allgemeines Veiwaltungsarchiv, Ministerium des Innern; Haus-Hof und staatsarchiv, Ministeriurn des Aussern (politisches Archir:, rnformationsbureau, Geheimacten), Kabinetsarchiv (Direktionsacten, Geheimacten, Vortriige, Ungarische Ministerrats - protokolle, Wechsel der Banus von Kroatien), Nachlass F'tanz Ferdinand. Nachlass Baehrenreiter: Kriegsarchiv: Nachlass Conrad.
Ze s
So
St BI
St
zb A FI Ilr
Isi M
Stampa
Pi
BeE: Arbei,ter Zeitung, Dalmatien, Fremd,enblatf, G/oss Oestemeich, Neue Frei,e Presse, Oestemeichische Rundschau, Reiehspost, Wiener Aflgemeine Zeitung, Die Zeit. Beograd: Odjex, Ilonururn, Pa.dru:uouceHoauve, Camognpaea, Tpzoeuxuan 2nacfu1LK, Budimpe5ta: Builapest, Budapester Tagblatt, Budapesti, Hirlap, Egget|rtds, Ndpszaaa, Pester Llogd, Dubrovnik: Croena Hruatska, Dubrorsnik, Praoa Crpena Hruatska. Gospii : Stardeuitanac. Graz: Arbeiteruille, Tagespost. Ljubljana: Riled,i prapor, Slooenec, Sl,otsenskLwurail. _ , ..
Rt sl
Str
Co
Hr En
VTADAVTNA HRVATSKo_SRPSKEKOALTCTJE*
Zgs
Osijek: Narodna obrana. Pula: NaSo slogo, Rijeka: Noui list (Rijei,ki nooi, list). Sarajevo: Hroatski ilnetsnik. Splil: Dalmatinski teEak, Dan, Naie jedinstuo, Sloboita. Sibenik: Hroatska ri,jed. Trst: Ed,inost. Vftje: Hruatske nouine, zadar: Hroatska kruna, Narodni List, pudki gra^s,smotra ilarmatinska. zagreb: Agramer Tagbratt, Agramer Zeitung, Hroatska,. Hruatski trgotsaiki li,st, Hruatshi ud,rugar, Hruatsko prauo, Hruatstuo, Napred,, Hoeu Cp6o_ 6patt, Nouosti, Obzor, pokret, Ilpuepeduurc, Slobodna rijet, Smotra, trgo_ ' aadkog doma. Zemun: Hapoduu ?ltd.c1ruK. !€'
:,:i.
Saborski, zapisni,ci, i, Delegaci,je ko Stenografidki zapisnici i prilozi sabora kraljevine Hrvatske, slavonije i Dalmacije 1901-1906i 1906-190?. Brzopisna izvje5Ca zasjedanja pokrajinskog sabora dalmatinskoga 1903-1905. Az 1906. 6vi mdjus h6 19-6re hirdetett Orszdggytil6s K6pviselcihdzdnak Napl6ja 6s Fijrendihdz6nak Napl6ja. Stenographische Protokolle iiber die sitzungen des Hauses der Abgeordneten des iisterreichischen Reichsrates XVIr. und xvllr. session. stenographische sitzungs - protokolle der Delegation des Reichsrates, 41. session, Wien 1906/2. Zbirke V-
rd l-
e
lztsora
Adler
Friedrich, Vi,ctor AiUer, Briefuechsel mit August Bebet und Karl Kautsky, Wien 19b4. Friedj ung Heinri ch, Aktenstiicke zur Grossserbischen Beuegung in Oesterreich-Ungarn, Wien, 9. XIL 1909. Funder Friedfich, A k t e n s t i i c k e z u r G r o s s e r b i , s c h e np r o p a g a n d , a i n Oesterreich-(Jngarn, Wien Dezember 1g0g. Istorijski arhits KpJ, t. IV, Beograd 19b0. Mendelssohn-Barthordy Arbrecht und Thimme Friedrich, Die austniirtige potitik des deutschen Rei.ches1B?r-19Ii, II. Berlin 1928. Pagenuh An Apvrja, Iorctt"4q,s't+T,u o cot4uja,nucTu4lco.& noKpeTA A CpeJrtA 1894-1908, Hoer Caa 195b. Radica Bogdan, supiloua p'i,srnaFerrerooima, Buenos Aires 195?. p. o. iz Hruatske reuije yIIl4. siSii Ferdq Korespondencija Ratki-strossrnaaer, rII, Iv, za,greb 19g0/31. Statistike
i izoJe\taJt
Compass, Finanzielles Wien 1906/2. Hrvatska
"rahrbuch ftr
Oesterreich-Ungarn, Jahrgang 89, 40,
komercialna banka, Zagreb L90617. Erste kroatische Sparkasse 1846-1g06. Agram 1907,
236
-. MIRJANAGRoss
Izvje5taj Prve hrvatske Stedionice za upravnu godinu 1907, Za,greb 1908. Izvje5taji Trgovadko-obrtnidke komore u Zagrebu 1903-1908, Zagreb 1904-1909. Kr3ka Josip: Statistika i Sematizam veleposjednika u Hrvatskoj i Slavoniji, Zagreb 7902. Osvrti na razvoj narodnoga gospodarstva u podrudju trgovadko-obrtnidke komore za Slavoniju 1904-1908, Osijek 1905-1909. Statistiiki godi5njak kraljevine Hrvatske i Slavonije, II 1906-1910, Za+reb 19t7. Zemaljski savez hrvatsko-slavonskih industrijalaca, Godi5nji izvje5taj sav6znog vieia predloZen I redovnoj gtavnoj skup5tini 26. lll. 1905, Zagreb 190b.
r G G
G, G
Literatura Allmayer-B eck Johann C ri sto ph, MinisterpriisiilenB t aron Beck, Wien 1956. . Antoljak Stjepan, Dalmatinsko pitanje kroz ujekoue,,Zagrcb L944. Auf f enberg-Komarov, A u s O e s t e r r e i c h sH b h e u n d , N i e d e r g a n g , \ i l i n chen 1921. Banjanin Jovan, Supilo i Rijetka rezolucija, Noua Europa, XIV. Batthydny Theodor, Fiir TJngarngegen Hohenzollern, Ziricll, Leipzig, Wien, 1930. Berend Iv6n-Rdnki Gyrirgy, M a g g a r o r s z d gg g d r i p a r a a z i , m p e r i a Ii,zmus elsd oildghdbort eliitti id,\szakaban 1900-1914, Budapest 1955. Bibl Viktor, Der Zerfall Oesterreichs II. Von Reoolution zu Reuolution 1848-1918, Wien, Berlin, Leipzig, Mrinchen 1924. Bogdanov Vaso, O Ziuotu i radu Frana Supila,predgovor knjizi: F. Supilo: Politika u Hruatskoj, Zagreb 1953. Bogdanov V a s o , L i k o t s i ,i , p o k r e t i , Z a g r e b 1 9 5 7 , Ch6radame And r,6, L'Europe et la questiond'Austriche au seuil d,u XXe sidcle, Paris 1901. Chlumecky Leopold, Oestemei,ch-IJngaru n n d l t a l i e n , 2 i z d . , Leipzig, Wien 1907. C h l u m e c k y L e o p o l d , E r z h e r z o g F r a n z F e r d , i n a n d sW i r k e n u n d " Wollen, Berlin 1929. Feldmarschall, Conrad A u s r n e i n e r D i , e n s t z e i 1t 9 0 6 - 1 9 1 8I . D i e Z e i t der Annerionskrise, Wien, Berlin, Leipzig, Mtinchen 1g21. Croaticae res, Izjave hrvatskih politidara, Zagreb 1g06. E op,oer,rh B raAwv'wp, Odt+ocuu3.MebACp6uje u Agerpo-Vzd.pe-Ke?JXX , eeKA, Eeonpa4 1936. e uI i n ovi 6 Ferdo, Dr\atsnoprauna hi,storija jugoslauenski.h.zemalja XIX i XX oijeka, I, Zagreb 1956. Culinovii Ferdo, Dr1aunoprauni znadaj .rijeike i zadarske rezoluci,je, Zbornik
F
Pravnog
Danzer M. Carl, 1908.
fakulteta
u Zagrebu;
Zagreb L857. D a s n e u e O e s t e r r e i , c hE . ine politische.Rundfrage,.Wien
H H H H H H H
H H H H H H II Is Tr fz
Jr
YII/|,
De5koviC Petar, Magjarska politika.u Dalrnaciji, Split 1905. Dujak Janko, Varalica Strasnof, Sisak 1906. Dordevii Dimitrije, S a r a d , n j a s r p s k e u l a d e t S r p s k o - h r u a t s k ek o a l i c i j e s.a ugarskonl, ulad,orn prgti,D hegernoni,stidke politike grofa Golucho,urskogl, I906. Referat na II kongresu hiitoriSara Jugoslavije'(Rukopis). Eisenmann Louis, L e c o m p r o m i s a u s t r o - h o n g r o i s d , e . 1 8 6 7 , ,E t u d e s u r le d,ualisme, Paris 1904. l)16nyi Gustav, Grat S,tephan lipVq; I.eipVig lgg5.
A
A
K K I\.
VIADAVINA
909. riji, ko9t7. nog t05.
tck,
ZrEt ,za-
IOn
iu-
'xe zig, ?f,'
ieit
KX IX
ten
,UT
287
Fischhof Adolf, oesterreich und die Bilrgschaften seines Besta,nd,es, Wien 1869. Frahz Georg, Erzherzog Franz Ferdinand und d,ie pliine zur Reform, der Habsburger Monarchie. stidosteuropdische Arbeiten 3b, Miinchen 1948. Funder Friedrich, vorn Gestern ins Heute,2 izd., wien, Mi.inchen19b8. on.reeuh Eo4
ovi( zvonimir, B o r b a z a j a d , r a n s k ep r u g e i n j e n i e k o n o m s k i c i Ijeui, Grada za gospodarsku povijest Hrvatske 6, JAZIJ, Zagreb LgS7.
Kann
A. Robert, The multinational Entpire. Nationalism and national reform in the Habsburg Monarchy 184B-1918 L Empire and nationalities II. Empire reform, New york 1950,
Karaman :ije ,ga
HRVATSKO-SRPSKE KoALICTJE -
Fortunato,
Kisii
Vinko, Najnooiji Rimu, Zadar 1902.
Kisii
Vinko, dar 1904.
Kiszling
L a c l a u z o l ad , e i u i n i , S p l i t 1 9 0 8 , dogod,aji. Dodatak k razpravi Hrvatski zavod u
No obranu po|tenja. Nam.iestnidka afera u rDalmaciji, Za-
Ru.doIf,
F r a n z F e r d i n a . n du o n o e s t e r r e i c h - E s t e G . ral-Kdln
1g58.
239
-- MTRJANAcRoss
poujest rad,niikog pokreta vitomir, u Hruatskoj i; sratsoniji, r, rrr. Zagreb L929:BB. prua hruatska itedionica, Kosier Ljubomir, 1g46_jg|I, Zagreb Lg2L, Krist6f fy J6zsef, M a g y a r o r s z d g K d l u d , r i a j a ,B u d a p e s t 1 9 2 ? . Krle2 a Mirosrav, srom Frana supita; Razgovor sa sjenom Frana supila, Sabrana. djela I4-Lb, Deset krvavih godina, Zagreb Lg57. Lebl Arpad, Beoiinska kaja, prirozi novijoj ekonomsko-socijalnoj istoriji, I, Novi Sad 19b9. JI e6n Apna F,, no*e,r norbonpuBpeduur paduurca g Cpeng 1906-7, Marzrla Cpncra, 36opuurc sa dpE,ru,reeueHaAKe 17, Hozu Ca4 1g5?. Lorkovii Ivan, Slo rnisle napred,njaci o crkui, i ojeri, Zagreb Lg07. Magrini Luciano, I l p e r i c o l o t e d , e s c oM, i l a n o 1 9 0 6 . Makale Manf red, Zad,nji popis puianshta u Dalnaciji, B;,i LglZ. Mantegazza V i c o , L , a l t r a s p o n d , a , 2i z d . , M i l a n o 1 9 0 6 . Margutti Alberto, L , i m p e r a t o r e F r a n c e s c oG i u s e p g t eM , ilano 1g81. MaStrovii Vjekoslav, Z a d a r s k a r e z o l u c i , j a ,Z a d a r s k a r e v i j a V / 8 . Mazzura Sime-Derendin M a r i j a n , p r o g r a m i o p o r b e - n i sh t r a n a k a u Hruatskoj, Zagreb LBg4. Meyer Cord Henry, M i t t e l e u r o p a i n g e r m a n thought and, action I87b1945, The Hague 1955. Milii ( V . M . ) , p o s t a n a k r i e i k e rezolucijd i njezine posljedice, Vinko Zadar 1907. Mirkovii Mijo, Ekonomska historija Jugoslaoije, Zagreb LISB. Musulin Freihe r r , D a s t r I a u sa m B a t L p I ( L t zM, i i n c h e n . l g 2 4 . (G. Gilbert), omega w a s s o t t m i t B o s n i e n g e s c h e h e n ?w e m g e h i l r t D a r matien? Wien 1910. poljopriureila Dalmacije O2anii Stanko, u proillosti, Split 1955. Paulova Milada, V z n i k R j e c k | r e z o l u c e , S b o r n i k v6novany Jaroslavu Bid]ovi, Praha 1828. Peez Alexan der, Die Aufgabe d,erDeutschenin oeste*eich, wien rg07. Pellegrini B a t t i s t a , V e r s o l a g u e r r a ?R o m a 1 9 0 6 . Pliverii Josip, Spomenica o d,riauopraunih pitanjih hrtsatsko-ugarskih, Zagreb t907. Popovici c. Aurer, Die vereinigten staaten uon Gross-oeste*eich, Leipzig 1906. j ak Fra nko, Iz mojih politidkih Potodn zapisaka, Zagteb 19L4. Progrd'm ,,Hruatske stianke" od,obren na skupKtini, odrEanoj u Sptjetu dne 74maja 1906, Dubrovnik 1906. Korai
St j ep an, Hruati i Madari iti ,,Rieika rezolucija,, od J. X. tg.S gle_ s d'i|ta europske, puike i rearne potitike. Antun Rad i(, sabrana d,jera, VII, Zagreb 1986. Radii St jep an, Slatsenskapoliti,ka u Habsburikoj monarhi,ji, Zagreb 7906 RadoSevii Mijq F r a n o S u p i . l oZ, a g r e b 1 9 8 0 . Regele oskar, Feritmarschail conrad,, Auftrag und Erfiilrung 1906-1918, Wien 1955. Reisner V i c t o r , E i n S t a a t s s t r e i c hB , erlin 1906. Renner (Rudolf Karl spring er), Grunilragenunil Enttaickrungsziere d,er O est err ei.chdsch-ung ari schen M oniv chie, Wien, Leipzi g I 906. Radii
VII,DAVINA
TTT
HRVA1'SKo-SRPSKE KoALrcrJE
_
2gg
Seton-Watson R . W i l l i a m , R a c i , apl r o b l e m si n Hungarg, London 1908. Seton-Watson R . W i l l i a m , T h e s o u t h e r n s l a t squestion and the Habsburg rnonarchgr, London 1g11.
pila, Oriji, t'{IIA
lLke t 1a-
Za-
Supilo Fra no, politika u Hruatskoj, Zagreb 1g53. Steiner Vladimir, N o u d . a nzi a u o d , i Z , aereb 1915. prt',e priprerne za aneksiju Bosne surmin Duro, 790g, Nouosti 100/11.IV. L926. Trumbii Ante, suton Austro-TJgarske i Rijeika rezolucija, Za,greb 1986. Trumb,ii A nt e, Rije\ka rezolucija, Obzor Spomen_knjiga, Zagreb llJS. vucinich S. wayn e, serbia bettneenEast and west. The events of 1g0B_ 190B, Stanford, London 1gb4.
DaI-
avu 907. rkih, rich,
907. )ala ieogleiela, 906. 918,
iele
Zagorac Stjepan, N o u i .praoac hruatske politike, Govor saborski od 14. XII. 1906, Zagreb Lg06. Zivanovii M i l a n , p o s l ezadarske rezolucije, Zad"arska reuija yI/2. )l(zeaHoezh M z . n a n , O dozafiajuna y !,aa,nat4uju so, Bperrte aHeKcuoH,e tepuse 7908-7909 zodune. llcropucxu qaconuc CAH, VII, lg17.
POPIS LICNOSTI Aehrentlnl Al.ogs (18i4-1912), austro-ugarski poslanik u petrogradu (1899-1906), austro-ugarski mihistar vanjskih poslova 1906L9r2 - g, t23, 152, 160, t6l, 162, 163, 164, 165, 205, 206, 208, 213, 2L6;211, 225 Akaii€ Cezar (u. 19Bb), predsjednik Hrvatskog sokola - ll3 And,rassg GtSula ml. (1860-1929), madZarski ministar unutarnjih poslova 1906-1910 49, 7I, 72, 102, L82,203, 205 Antoni1 Vasili,je, ministar vanjskih poslova Kraljevine Srbije 1905/6 -64 Appongi Albert (1846-1933). madZarski ministar prosvjete 1906-1910 - 49, 52, 53, 54, 55, 71, 102, 116, IB2, zot, 202, 203 Auffenberg Moritz (1852-1928), komandant 36. infanterijske divizije u Zagrebu 1905-190?, komandant korpusa u Sarajer,rr 1909-1911, ministar rata 1911 - tt, 125, L26, 14t, t6t, 223 Arrnann Julius, kr5iansko-socijalni poslanik u carevinskom vijeEu - 200 Babi.A-Dalski Ljubomir (18b4-193b), knjiZevnik, poslanik Napredne stranke u hrvatskom saboru Lt4, t49, tgl Bad,aj Aleksandar (1858-198?), odjelni predstojnik hrvatske vlade za provosude 1906iT - BB, 158 Baljak Du\an, poslanik dalmatinske Srpske stranke u carevinskom vijeiu - 1?? BdnffA Desider, madZarski ministar predsjednik 1893-1895 - 49. 69. r5B, LBz, 202 16
Vladavina Hwatsko-srpske koalicije 1906/7
i
Banjanin Nouoga lotsan, urednik Srbobrana, poslanik Srpske samostalne stranke u hrvatskorri : saboru - lg, 42, L}g Barii,6. Erazmo (1880-1918), poslanik Hrvatsko-srpske koalicije. van stranaka u hrvatskom sabdru 14, 81, 109; 195 Barta Oeil6n, poslanik u ugarskom saboru - 189, 190 Batthg dny T itsa(lar (18b9;1931), prsd= stavnik ljevice nadZai.ske Nezavisne stranke, poslanik u ugarskom saboru -.49, 7.2, 78, 74,76, 84, 100, 102, 160.166, 16?, 168, 169, t70, 779, 181, 182, 190 Bauer Ante (18b6_198?), poslanik Hrvatske stranke prava u hfvat: skom saboru, zagrebadki nadbiskup 1914-tg3? - 41. 151. tgj Beck Mar Vlaclimi,r (i8ii4--1943), austrijski ministaf predsjednik 1906-1908. - 99. 101, izt, t2z, r23, 160, t6t, t64, 166; 168, 1?3, 200, 22L Biankini Juraj (i947-1928), urednik . Narodnog listo, poslanik dalmatinske Hrvatske stranke ir carevinskom vijeiu - Lt, 14,27, 44, 51, 63, 97, 98, 100, 103, 104, 105, 118, I25, t67, L73, t75, t77, 204, 205, 220 Bienerth Richard. (1863-i918), austrijski ministar unutarnjih poslova 1906-1908, ministar predsjednik 1908-1911 - 1?3 Bjeladinoui,(. Mihajlo, poslanik dalmatinske Srpske stranke u carevinskom vijeiu - 177 (1838-1927), predBolfrass Arthur stojnik vojne kancelarije Franje Josipa 1889-1916 - 214 Borii,t Louro, poslanik u dalmatinskom saboru - l7b !'
242
-
VLADAVTNA HRVATSKO-SRPSKEKOALICTJE 7906_1907
Borojeoi,i Suetozar (18b6-1920), eeneral - 215 Boinjak Karlo, poslanik Frankove stranke u hrvatskom saboru - 60 Bothe i Ehrmann, tvornica pokuitva - 32 Brankotsi( Georgije (1830-190?), srpski patrijarh - 209 BrIi6 V atroslats (1862-1923), poslanik Hrvatske stranke prava u hrvatskom saboru - 41, 65, 133, Ig2 Brosch Alerander (18?0-1914), predstojnik vojne kancelarije Franje Ferdinanda 1906-1911 - Ll, 47, 59, 119, I6t, 22I, 222 Budisaoljet:i6 Bude (18?2-1914), poslanik Srpske samostalne stranke u hrvatskom saboru - 149; 150, 192, 193, 203, 209 BukSeg Vilim (L874-1924), voda socijalista - 134, 150 BuIi6 Frane (1846-1934), arheolog, poslanik u carevinskom vijeiu t:75, 176, 117 Buri.an Stephan (1851-1922), zajednidki ministar financija i ministat za Bosnu i Hercegovinu 161, 164 Can:our Camilto (1810-1861), talijanski ministar predsjednik (18521861) - 18 Cerouac Stjepan, poslanik Hrvatske stranke prava u hrvatskom saboru - 193 Chatsanne Rudolf , komandant zagrebadkog korpusa - 214 Chlumeckg Johann (1834-1924), austrijski ministar - 99, 119 Chlurneckg Leopold (18?3-1940), urednik Oesterreichische Runclschau, povjerenik Franje Ferdinanda - 94, 99, 100, 117, 119, 121, 165 Conrad, oon Hiitzendorf Franz (1852 -1925), Sef generalStaba austrougarske vojske 1906-1911 i 1912 -191? - 6, LL7, t26, L4t, t6l, 2t4, 215, 223, 226 prve Crnadak Milit:oj, ravnatelj hrvatske Etedionice - 28,45 Crnica Josip, kanonik, dubrovadki - gg, L2L, t24, franko-klerikalac L25, L76 Ct:iji6 Jotsan (1S65-192?) profesor sveudiliSta - 65 Czi,kann, austro-ugarski poslanik u Beogradu (1905-1907) - 108
Canit Duro (1849-1911), general 2L3 Cat:rak Leoin (LB5Z-1913); podban - 65, 66, 69, 83 _ 1905/6 i 1910 Cingrija Melko (lB7 8-1949), politidar, sin Pere eingrije - 26, 45, 46, 47, t2l, L75, 2L9 Cingrija Pero (t837-1921), zaietnik novoga kursa u Dalmaciji, predsjednik Hrvatske stranke 190b1907, nadelnik Dubrovnika 1899 -1911 - lt, 12, t4, t7, tB, 21, 26, 45, 46, 47, 49, 50, 51, 52, 54, 55, 56, 57, 58, 67, 10, 7L, 72, 73, 74, 85, BB, Bg, gB, gg, 103, 106, 110, 111, L73, lt7, t2L, 122, t23, 124, I25, 128, 135, 156, 159, 161, 166, 170, l7l, 172, 173, 176, 177, 184, 186, 188, 212, 220 Dardngi Imre, madlarski rninistar poljoprivrede 1906-1910 - 182 De Giulli ft:o, urednik Crpene Hraatske - 46 DeEkot:id Petar, pisac proturezolucionaSke bro5ure - lb Drinkouii Mate (t868-1981), dalmatinski pravaSki politidar - bZ Drohobecky Josip (1BbB-1934), kriZevadki grkokatolidki biskup 79, 84, 85, 87, 103, 110, 196, 207 Dulibi,6 Ante (1867-198b), datmatinski prava3 - EE,177 Doornik Mate (t847-1914), zadarski nadbiskup - 156 Durileoi,d Vaso, rnadtaronski predsjednik hrvatskoga sabora lBgZ -1906 - 67 Durkooi.d Duro (t. 1908) madZaronski novinar - 68 Elegot:i.t loan, poslanik Frankove stranke u hrvatskom saboru 120, 135, 137, 139, t42, I43, t46, 148, 151, 155 F ejdrudrg Geza (1833-t914), rnadZarski ministar predsjednik 190b/6 - 4 9 , 5 0 , 6 2 , 6 8 , 7 4 , 1 6 7 ,1 9 0 ,1 9 1 , tg1 Fischhof Ailolf , preteEa velikoaustrijske ideje - 97 Folnegoui,6 Fran (1848-1908), prava5ki politidar - 143 Forgdch Johann (18?0-198b), austroposlanik ugarski u Beogradu 1907-1911 - 206, 209 Frank Josi.p (1844-1911), voela Stardeviieve hrvatske stranke prava
PoPISLreNoSTr-
zvane,,frankovadke,, ili,,diste{, - 12, l.g, 3?, 38, 60, 61, 68, ?8,
Frank Vladimir (u. 1916), poslanik Frankove stranke u hrvatskom saboru - 120, 127, L6g
Franz Joseph (1830-1916), ear i kralj -_7, L0, 49, 52, 59, 62, 69,74,79, 82, 84,"94,107, 108, rt}, rrg, 723, 737, 757, 796, 197, 206, 2Lt, 212:, 273, 2t4, 215, 277, 22L, 225, 226, 227 Frieiljung Heinrich (18b1_1920), pu_ blicist i historidar _ 68, BB, 722, t4t, 150, 206 F under F ri,ed,ri,ch,urednik krBiansko_ socijalnog organa Reichspost _ 60
Glumac Milan (lBB4_1914)o socijali_ stidki voda u Srijemu _ 182, 734
Gorjup Mitan, rijedki _ 109
industrijalac
Grahouac Mirko, poslanik Hrvatske stranke prava u hrvatskom sa_ boru - 191 Grgi,.i, poslanik u dalmatinskom sa_ boru : 5l Grlooi' Niitan (LBS2-1915), novinar - 6, 54,78, 87, 145, 203 76*
Z4B
Gubec Motija, voda seljqiheg ustan_ ka 1573 - 184 Guttnann, kapitalistidka porodica _ .33 Hand,el Josip, dalmatinski namjesnik 1902_1905 _ 20 Hararnb aii6. August (1861_191t), knjiZevnik, poslanik Hrvatske stran_ ke prava u hrvatskom saboru _ t2, 20_, ,49, 5!, 55, 83, 114, 15S Harrach Johann (feZe_fSOS) velepo_ sjednik i industrijatac - 62 Hauass Rezs6, madlarski publicist _ 15, 45, 168 Hegediis Roland, madZarski industri_ jalac - 106 Hiddghdtg Imre (L860-1920). veliki Zupan Srijemske Zupanije 1903_ 1 9 1 0_ 1 3 2 Hi.nkotii(. Hinko (tBE4-1929), politi_ d.ar -.44, EZ, 54, Ss Hod.Za Milan. (18?B-1942), slovadki poslanik u ugarskom saboru 113,131 Hohenlohe Konra(I (1863_1918), au_ striiski ministar predsjednik 1906- 101 H6I6 Ldjos (1859-1918),poslanik tjevice madZarske Nezavisne stranke-76 Hdrmann Rosta (u. 1921), sekciiski Sef bosanske vlade 1904-1910 65, 109 Horoat Aleksanilar (1875-1928), poslanik Frankove stranke u hrvatskom saboru - 1b1 Hri.bar luan (1851-1941), nadelnik Ljubljane i poslanik slovenske Liberalne stranke u carevinskom vijeiu - 26, 47,718, tl4 Ili,6 Gedeon, poslanik van stianaka 'u hrvatskom saboru - 1g4 Ioani4 Iuan (186?-198b), Sef odjeljenja za Stampu srpskog rriinistarstva vanjskih poslova - 6b IoaniEet:it Frane, poslanik dalma_ tinske Hrvatske stranke u carevinskom vijeiu.- 45, 46, 177, 208 ItsEeuit Vi,cko (tB4B-1922), predsjednik dalmatinskog sabora i poslanik u carevinskom vijeiu - 48, 47, 5r, 777, t72, t77 Jagii Vatroslao (1BBB-1928), profesor sveudiliSta -- 78,159, 162 Jankooics Marczetl poslanik U ugarskom saboru - 189
O//
_. VTADAVINA
HRVNTSKO'SRPSKE KOALICIJE
Jeladi,( Josip (1801-1859),ban 1B4B1859 - l25,2rB ,Iosipouit Geza, ministar za Hrvatsku 1 9 0 6 - 1 9 1 0- 7 1 , 7 2 , 1 0 7 ,1 1 3 ,1 3 1 , 184, 185, 187, 190, l9l, r92 Josipoui1 lrnbro (1834-1910), ministar za Hrvatsku 1B89-1898 68, 7r, 75, 83, 96 Josipovie Vaso, agent bosanske vlade - 18, l0g, 220 Justh Ggulo (L850-1917), poslanik Ijevice madZarske Nezavisne stranke, predsjednik ugarskog sabora 1905-1909 - 76, 86, 178, 182, 192, t94 KaradofiIeoi( Petar (u. 1921), srpski kralj - 65, 108 Kautskg KarI (1854-1938), voda njemadke socijalne demokracije - 6 Khuen-Hed€rodrg (1849Kdrolg 1918), ban 1883-1903, madZarski . ministar predsjednik 1903, 1910r9L2 - 10, 11, 15, t6, t7,28, 34, 35, 36, 37, 42, 58, 60, 67, 68, 69, 71,75, 77,84, 85, 87, 96, 97, t02, 106, 107, 108, 110, 128, r29, 73r, r32, t34, 135, 141, r4B, r49, r52, 154, 159, 161, 178, tB4, 187, t8q, 205, 207, 2t3, 2t7 Klaii, Pero, poslanik u dalmatinskom saboru - bb KIai( Vjekoslat: (t849-1928), profesor sveudiliSta - 93, 94 Klofai Vaclao, poslanik de5ke Narodno-socijalne stranke u carevinskom vijeiu - 68, 118, 114 Koloman, ugarsko-hrvatski lrrali 1095-1117 _ 85 Korat Vitomir (l}7i-t94l), vods socijalista - 2t, tS}, 1b1, 152 Korpori( Suetimir, dlan Napredne stranke - 91 Kossuth Ferencz (1841_1914). voda madZarske Nezavisne stranke od 1894, ministar trgovine 1906_ 1 9 1 0- L 3 , 4 9 , 5 0 , 5 1 , 5 2 , 5 5 , 5 7 , 61, 68, 70, 7t, 73, 74, 76, 79, 95, 102, 106, 109, 113, tt6, 725, 127, I2B, t29, 130, 131, 132, t41, t46, 167, 181, 182, 1b3, 184, 185, 186, 187, 188, I89, 190, 19t, 194, 200, 201, 202, 204, 205, 207, 2tt, 217, 2tB Kouateuil Stjepan, ministar za IJrvatsku u Fej6rv6ryjevoj vladi 69. 192
]906-I90-
Kramai Karel (L860-1937), mladodeSki poslanik u carevinskom vijeiu - 27, 63,221 Krasojeui(. Dorde (1852-1923), poslanik Srpske radikalne stranke u hrvatskom saboru - 49, 55, 6 4 , 8 3 , 1 0 3 , 1 0 5 , _ 1 0 81, 5 5 Krist6ffy J6zsef (1857-1928), ministar unutarnjih poslova u Fej6rvdryjevoj vladi, povjerenik Franje Ferdinanda - 7, 10, 61, 85, 86, 118, 164, 180, 2t7. 221 Kr{njaoi Iso (1845-1927), profesor sveudiliSta, odielni predstojnik Khuenove vlade. od 1906 frankovac - 94. 95, 96, 97, 726, l2l, 140.141.156 Kutini| Fran, predstavnik Jadranske bankeuTrstu-26 Kulrner Miroslau (1860-1943), predsjednik Prve hrvatske Stedionice, poslanik Hrvatsko-srpske koalicije van stranaka - 25, 37, 4 0 , 4 2 , 7 2 , 7 5 , 7 9 , 7 2 9 ,2 t 3 Lagi.nia Matko (1852-1930), predstavnik istarskih Hrvata, poslanik rr carevinskom vijeiu - 20,41,177 LEngEel Zoltan, poslanik ljevice madZarske Nezavisne stranke 131.180.193 Li,epopili Ante, kan onik- dubrovadki - 723, 124 franko-klerikalae Lisauac Mladen, poslanik Srpske radikalne stranke u hrvatskom saboru - 194 Lombroso-Ferrero Gina, talijanska soeijalistkinja - 87, 90, 117, 118, t37 Lorkouit luan (1876-1926), poslanik Napredns stranke u hrvatskom saboru - 55, 89, 92, 93, 137, 138, 139, 148, 150, 151, 174, 193, 198 Loud.ssg Marton, poslanik madzarske Nezavisne stranke u ugarskom saboru - 76 Lueger KarL (1844-1910), nadelnik Beda, voda KrSiansko-socijalne stranke - 59, 60, 143, 222, 223, 224. 225 Lukini( Edmund (1870-1928). poslanik Hrvatske stranke prava u hrvatskom saboru - 41,140,142, 193, 206 Magdi( Pero (1863-1922), poslanik Hrvatske stranke prava u hrvatskom saboru - 41, 55, 131, 133, L92
POPrS LTeNOSTT-
lodeM-
anke
ninici6r-
Fra-
Eesor )jnik lrn
nske )redioniPske Q'
itavik rr 177 vlce .eadki
LSatska 118, lnik KOm 138, 198 Lar-
lnik rlne ,r2 ^t^
tu t42,
Majstoroui( Iuan, dalmatinski pravaS - 95 Mand,i,6 Matko (1S49-1915), predstavnik istarskih Hrvata, poslanik u carevinskom vijeiu - 177 Mandl Leopold, pubiicist, agent ministarstva vanjskih poslova 64, 153 hlangjer fuan, poslanik u dalmatinskom saboru - bl Marteli,t Josip (1847-1928), dubrovadki biskup - 123 Marjanouit Milan (u. 1956), naprednjadki publicist - 14? Marc KarI (1818-1883) - 135 Matij eui6 V lad,imi,r (1854-1 929),predsjednik Srpske banke - 46 Mazzini Giuseppe (1805-1872), borac za ujedinjenje Italije - 81 Mazzura Sime (L840-1918), urednik Obzora - 42, 54, bb, ?1, 138 MaEuranil Bogoslau (1866-1918), poslanik Hrvatske stranke prava u hrvatskom saboru - 41, 89, 192 Maiurani( Ioan (t8L4-L890), pjesnik, ban 1873-1880 - lb M ed,akouil Bog dan (1854-1980),predsjednik hrvatskog sabora i Srpske samostalne stfanke - 41, 49, 55, 57, 65, 73, 83, 85, 88, 89, 103, 108, 109, tLD, 722, t27, t2B, L32, 134, 135, 136, 166, 216 Mihaljeoi1 Vicko (LB6L-1911), nadetnik Sp1ita i predsjednik dalmatinske Hrvatske stranke 1g0?1 9 1 1- 1 7 6 Miladinoui.(. Z arko (t862-1926), srpski radikalski politidar _ sB, b5 Mili6 Vicko (1833-1910), jedan od zadetnika novoga kursa u Dalmaciji, nadelnik Splita 1900-1906 - 17, t4, 48, 45, 49, 50, 54,55,73, 99, 100, 111, 126 Milouanouii (1869-1912), Milooan srpski poslanik u Rimu 19021907, ministar vanjskih poslova 1907-1909 _ 116 Modruian Gustau, poslanik Hrvatske stranke prava u hrvatskom sa_ boru - 41, 19J Moltke Heltnut (1848-1916), Sef njemadkog generalstaba 1906_1914
_ r23
nik 133,
Montecucolli Rudolf (1B49-1922), Sef mornaridke sekcijg ministarstva rata - 122
245
Morpurgo Vi,d (u. 1911), splitski kapitalist - 4Z Muaieuii Voso (18bl-1928), poslanik Srpske samostalne stranke u hrvatskom saboru _ 29, 42, EE, 195 Musulin Aleksanilar, funkcioner mi_ nistarstva vanjskih poslova _ 11, t62 Nagg Ferencz, poslanik u ugarskom saboru - 189, 191 Naki6 Fi,Iip (1SB?-1910),splitski biskup - 99, t24, LE6 N ar delli N i,kola, dalmatinski namjesnik 1906-19LL - 20, 48, 44, 80, 51, 56, 59, 65, 70, 98, 99, 118, 119, 121, 123, L24, t2B, 166, t72, L73, t76, t77 N eurnann Dragutin (1856-1911), pred_ stavnik Hrvatske stranke prava u Slavoniji - 55 Nikoli,6 Vladi.mir (1853-1931), veljki Zupan 1895-190b, podban 1906h - 3 6 , 4 2 , 7 9 , B B ,1 0 5 ,1 3 1 ,1 3 3 ,1 3 9 , 151, 155, t57, L59, 165, 169, 1?5, 176, r79, rB5, 216, 224 Obrenoui(i,, srpska dinastija -
15
Paii6 Nikola (1846-L926), ministar predsjednik Kraljevine Srbije L7, 56,77, 103, 108, 20L, 206, 208. 209 Patseli| Ante (tB6B-1988), poslanik Frankove stranke, jedan od predstavnika opozicije protiv Franka - t34, L43, 144, 149 Paueli6 Jerko (IBSB-1911), poslanik Frankove stranke, jedan od pred_ stavnika opozicije protiv Franka _ t46 Pauia Lui.gi.,talijanski publicist - 118 Pejateui( Teodor (185b-1928), ban 1903-1907 - 10, 33, 66, 68, 69. 7 2 , 7 3 , 7 4 , 7 5 , 8 2 , 8 4 , 8 5 , 1 0 ? ,1 0 8 , ttD, tzg, 130, t4L, 752, t57, 167, r95, 796, 2t4 P ellegri,ni Batista, talijanski publicist 118
Penji1 Bogdan, poslanik van stranaka u hrvatskom saboru - 1g4 Peri6 Vergil, dalmatinski poslanik u carevinskom vijeiu - 14,2I, gS, r25, 177 PerEiCloan, poslanik Frankove stranke, jedan od predstavnika opozicije protiv Franka - 142. l4B. 155, 225
246
-
VLADAVINA HRVATSKO-SRPSKEKOALICIIE 7eo6-r907
Petkotsi| Todor, konzul kraljevine Srbije u BudimPe5ti - 103, 199' 201, 208, 209 Petrotsi1 Danilo, crnogorski kneZevii
- 120,r2r
Pieroti,6 Sime, agent ministarstva vanjskih poslova - l41-, 142, L43 Pi,nterooii. Ah.te (1865-1940), poslanik Hrvatske stranke Prava u hrvatskom saboru - 41,132, l9B Pi,tacco, talijanski poslaflik ri carevinskom vijeiu - 117 Pi,ttreich Heinrich. austro-ugarski ministar rata - 105. 122. 167 Pliuerit. Josip (1847-190i), profesor sveutiliSta i mddZaroriski Politiiar - 78; 190 Polit Mihajlo (1833-1920),.predstavnik Srpske liberalne itranke u Vojvodini, poslanik u ugarskorh saboru - 190, 194, I97 Polongi, Geza, rnadLarski ministar pravosuda 1906/? - 49. 50, 71, 109, 116. 127, 128, 143, 146, r50, 204,2r7 Popotsi,ci Aurel (1863-1917), velikoaustrijSki publicist - 7, 59, 6t, 62, 96, 97, 222, 223 Popotsi,t DuEan (u. 1959), poslanik Srpske samostalrie stranl
Raiki, Franjo (1828-1894) historiiar i politiiar - 16, 176 Radi,( Stj epan (LB?L-L928), predsjednik Hivatske Pudke seliadke stranke - 21,77,78, 9L,137, 152 R1,kodczdg Sdndor, ban 1907 - 196, 200. 207, 213, 214, 217, 218, 222, 225 nd,i6ssg Jen6, urednik Bud,aPesti Hirlapa - 130 Rakooszkg BeIo, poslanik u ugarskom saboru - 194,204 RakorsszkE Istuan, podpredsjednik ugarskoga sabora - 193, 199, 204 Ramberg, general, kraljevski komesar 1BB3- 96 Rauch Patsao (1864-1933), ban 19081910 - 72, 84, 159, 206, 213, 217, 226 Redli,ch Joseph (1869-1936),poslanik Njemadke napredne stranke u carevinskom viietu - 225 Riedl Richard, sekcijski Sef u austrijskom ministarstvu trgovine - B Rojc Mi,Ian, predstojnik odjela za bogo3tovje i nastavu hrvatske vlade 1906h - 42, 88. 10?, 156, 159 Rgbai Otokar (1865-1927), predstavnik tr5ianskih Slovenaca, Poslanik u carevinskom vijeiu - 26 Rubeti.6 Cujetko (u. 1906), poslanik Hrrratske stranke Prava u hrvatskom saboru -12 Saloator Franz, nadvoivoda - 214 Saitsator Leopold, nadvojvoda - 159 Saoojski Eugen (1663-1736), vojskovoda - 216 Sihies.sl Franz ft844-1932), predstojnik careve kabinetske kancelariie -- 216 Schiller Fri,edri'ch (1?59-1805), pjesnik - 79 Sehlnaich. Franz 1844-191 6). austrougarski ministdr rata 1906-1911 ' : 123, 125, 206,215 (1879Seton-Watson R. Williarn 1951), Skotski publicist - 13, 122 Sirnii Dorde (1843-1921),srpski poslanik u Bedu 1906-1912 - 105, . 196 Sing er Sigmunil (1851-1913), urednik Pester Llogd,a - 75, 79, B0 Smoillaka .Josip (1869-1956), voda dalmatinske Napredne stranke . - L1, 19,55,57,63, 65, 91, 97, 98, rL7, L67, L73, 174, r75, 176 Sosnoskg Theodor, velikoaustrijski publicist - 44
PoPrSLreNosrrdar eddke L52 196, 222,
nik 204 ne)B)1t
nik u rij-8 bo'1a159 av26 nik ^+
i
159 koojIrl-
ro911 '9122 30-
05, 1ik roa Lke 98, ski
Spalajkouil Miroslats; nadelnik srpskog ministarstva vanjskih poslova - 206, 207 Spiniic Vjekoslats (1848-1988); predstavnik istarskih Hrvata, poslanik u carevinskom vijeiu - 12, 20; L77. t99 Srb Vla(Lirni,r, nadelnik praga - 11S Stadler Josip (u. 1918),, sarajevski nadbiskup - 80, 9b, 120, t46, t55, 210 Stanojeoil Stanoje (u. 19BZ),profesor sveudili5ta - 80 Starieui| Ante (1828-1896), ideolog prava5tva - 96, 184, 218 Stardeuit MiIe ft862-191?), poslanik Frankove stranke u hrvatskom saboru, 1908 osnivad antifrankovadke Stardeviianske stranke - 83, t42,143, 144, 152. 756 Steed Henrg Wickham, engleski puI:licist - 10, 63. 119 Stein. Franko, svenjemadki poslanik u carevinskom vijeiu - 61 Stojanooi1. Ljubomir (1860-1980). srpski ministar predsjednik 190i, samostalski politidar - 17, 18, 19. 56. 66 Strassnoff Ignaz, varalica - 140, l4t, 143 StrossrnaEer J osi,p Juraj (1815-190b)^ ttakovadki biskup - t6. 64. lS7 Supi,Io Frano (18?0-191?), voda Hrvatsko-srpske koalicije 1906i2 - 9, 11, 72, t3. 17, rB, t9,20.2r, 26, 27,38, 39, 40, 43,49, 50, 52, -61, 53, 54, 55, 56, 58. 59, 63, 64, 65, 66, 67, 68, 70,71,72,78, 80, 81, 84, 86, 87, 88, 89, 90, 92, 93, 103, 106, 109, 110, 111, 113, 114. 115, 116, 118, 119, 122, 725, 728. 129, r30, 131, 132, 133, 134. 135. 136, 137, 138, 139, 740, t4t, t42, 144, 746, 749, t5t, 752, 753, L54. 155, 156, 757, t59, 161, 166, 167. 168. 16q, 774, 175, 7'17, 178, t7g. 180, 181, 184, 186. 18?. 188, 189. 194. 195, 207, 203. 2o5 2n6. 2oe. 21n. 212, 2t3, 216, 279. 22,0. 221. 226. 227 Szterdmt;. Jozsef. drZavni tainik rr madZarskom ministarstvu trgovin e 1 9 0 6 - 1 e 1 0- 1 5 8 ,1 6 8 ,1 6 9 ,1 8 1 , 182, 185, 184, 194 Suklje Fran (1849-193b), slovenski klerikalni politidar - 146 Sutnanoui( Suetislau, podban 19081905 - 216
247
Surrni,n Eur'a (L867-1987), poslanik Napredne stranke u hrvatskom saboru - 35, 42,78, 151, 103, 198 Tersztgdnszkg Karl, general - lbB, 2t4 Thalg Kdlmd,ro, poslanik u ugarskom saboru - 204 Tisza Istuan (1861-1913), madZarski ministar predsjednik 1908/5 i 1913-1917 - 10, 56, 70, 179, 180, 187 Tittoni Tomaso (18bb-1981), talijanski ministar vanjskih poslova 1903/5i1906/9-117 Tonxac Juraj, poslanik Frankove stranke - 62 Toma|i.6 Nikola (1864-1918), voda Khuenove Narodne stranke, ban 1910-1912 - 10, 31, 35, 36, 42, 65, 67, 68,71,72,74, 75, 79, 82, 87, 96, 106, 128, 131, l4t, L42, L54, 158, 159, 161, 178, tB4, 205 TomiEii Juraj (1843-1916), podmarSal - ?9, 155, 168 Tomi6 JaKa (1856-1922), prvak Srpske radikalne stranke u UgarsKot - bl) Tonii| Josip (1847-192?), podpredsjednik dalmatinskog namjesniStva - 186 Tresit-Pauiii1 Antun, dalmatinski poslanik u carevinskom vijeiu - Lt, t76, t77,2A0,205,2t9 Trstenjak Dauorin (1848-1921), uditelj - 114 Trumbi(. Ante (1864-193B), pokretad novoga kursa u Dalmaciji, nadelnik Splita 1905/7, poslanik u dalmatinskom saboru - 9, 12, L4, 18, 19, 20, 2L, 27, 38, 43, 45, 47, 49, 50, 51, 54, 55, 56, 57, 58, 63, 66, 67, 68, 7t, 72, 73, 75, 85, BB, 89, 92, 98, 99, 103, 110, 111, 114. 7r5, L2L, r22, 128, 131, 135, 136, 137, 139, 144, t52, 153, 166, 1?0, r74. 176, t77, t79, 227 TuEkan Grga (1845-1923), predsjednik Hrvatske stranke prava 41, 55, 62, 83, 87, 89, 103, 104, r05, 722, 136, 167, 186, 187, 195, 200 Ugron Gabor, poslanik u ugarskom saboru - 204 Vajda Aleksand,ar, rumunjski poslanik u ugarskom saboru - lg7
249
-
VLADAVINA
HRVATSKO.SRPSKE KOALICIJE Lgo6_r9o7
Vare\ani,n Marijan (I847-L9L7), zapovjednik dalmatinskog 15. korpusa 1.905-1909,poglavica Bosne i Hercegovine 1909-1911 - 99, t20, l2I, L25, L75, 2L5, 216 Vd,szongi Vilmos, poslanik u ugarskom saboru - 190, 191 Vinkouil Bo2o (L862-1924), poslanik Hrvatske stranke prava u hrvatskom saboru - 41, 62, BB, 191, 136, 139, 149, 150, 194 VIad Aurel, rumunjski poslanik u ugarskom saboru - 192, lg3 Vdrds Ld.jos, ministar trgovine 1905/6 - 167, 168 Vrbani6 Fran (1847-1909), poslanik Hrvatsko-srpske koalicije van stranaka - 54, SE, 1Bg, 1b2, 189, 190 Vujii. Mihajlo (1858-1918), srpski poslanik u Bedu 1903-1906 - 63, 102,103,108,119,208 Yukotsi1 Antun, podalmatinski slanik u carevinskom vijeiu- 45, 63, L03, 177 Vusio Eugenio, velikoaustrijski publicist - 60, 98, L2l, 156 Wallenstein Albrecht, vojskovoda u Tridesetgodi5njem ratu - T9
Weissrnager, kapitalist u Osijeku _ 3L, 37 Wekerle Sd,ndor (1S48-1921),madZarski ministar predsjednik 1892/4 i 1906-1910 - 70, 72, 74, 75, 79, 92, 83, 94, 86, 106, 107, 109, 110, LIg, L25, L27, L2B, 152, 157, 159, 160, 161, 166, 16?, 168, 1?0, 178, 179, 180, 181, 184, 1B?, 193, 195, 196, 1g?, 1gg, 200, 202, 203, 204, 205, 206, 207, 2t0, 277, 218, 221, 222,225, 226 Wi.Ihelm It njemaiki car 1BBB-1918
_ r02
Zagorac Stjepan (u. 1986), poslanik Hrvatske stranke prava - 12, 86, 41, 49, 54, 59, 89, 106, L49, t56, t79, 200 Zagorka-Juri| Mariia, novinarka 88, 130 Zaninotsi( Jorilan, hvarski biskup t76 Zatluka loan, poslanik Frankove stranke - 2Z ZichE AIaiIar, madZarski politidar _49 ZoEek Iuan, nominalni urednik Frankovog Hrvatskog prava - I42 ZiDkoDi| Ljuba, samcstalski politidar -L7
l-
9214 79, t 10, r.59, r7B, t95, t04,
tzt, 918 SADP.ZAJ
nik 36, 56,
Str-
A. UVOD I. Postano,k politike noDog kursa
)ve !ar
1. Postulati novoga kursa 2. Rijetka i zadarska rezolucija
5/ 11 ll
II. Ekonontska podloga nouoga kursa
tn42
B, BORBA ZA VLAST I. Rezoluciona{i i, Madiarska
koalicija d,o rjeienja
1. Druga rijedka konferencija 2. Bed i jugoslavensko-madZarsko prijateljstvo
krize
_
49 58
II. Majski izbori i nji,houe posljedice 1. MadZarska koaticija na vlasti i borbs rezolucionada i rnadZarona o njenu naklonost 2. Izbori i konadni slom madZaronskog reZima _ 3. Triumf Frana Supila _
6? 77 BT
III. Borba za imenoz:anje koaticione ulad,e 1. 2. 3. 4.
RezolucionaSke stranke poslije izbora Bed i novi kurs poslije izbora _ Novi kurs u Delegacijama Oko imenovanja vlade _
91 94 100 105
C. V LADAV IN A HRV ATSKO-SRPSK E KOALICIJ
E
I. Bei, Pe|ta i not:i kurs ujesen 1906 1. 2. 3. 4.
Kraj primirja s Taiijanima Put Franje Ferdinanda u Dalmaciju Industrijski zakon i otvaranje hrvatskog sabora _ Koalicija i opie pravo glasa _
\I. Frankouaika
113 119 t29 136
opstrukcija protits nouog kursa
l. Kriza Frankove stranke 2. Opstrukcija radi srpskog imena _ 3. Kraj saborskog rada i zaodtrenje odnosa s MadZarima _
140 t45 r54
III. Slonr, nouog kursa u Dalrnaciji 1. Podetak pregovora za austro_ugarsku nagodbu i novi kurs _ 2. Akcija za sjedinjenje Dalmacije i Hrvatske _ 3. Izbori za carevinsko vijeie u Dalmaciji _
16C r61 17l
IY. Slom olaiLatsine Hr u atsko - sr pske koalicij e l. Pojava Zeljeznidarske pragmatike 2. Borba u ugarskom parlamentu 3. Pad vladd i ,.Lex Kossuth,,
D . POSLIJE SLOMA^IOVOG
_
178 I O
I
195
KURSA
1. Hrvatsko-srpska suradnja - posljedica novoga kursa _ 2. Red i slom novoga kursa 3. Epilog politike novoga kursa
203 2ta "R
Zusarnmenfassung Kratice Popis izvora i literature Popis lidnosti
L:. -
: -
228 233 234 241
