Z
r42.,(//, zeol'
Z,* /;,1,,-,rL/ 7SAfui*,ttr
/
Izdaje: MaticahrvatskaZadari Zavodza povijesneznanostiHrvatskeakademijeznanosti i umjetnostiu Zadru Djela:Knjiga 11 Za izdavaLa: SimeBatovii Uredni5tvo: SimeBatovii S t i j e p oO b a d SimePeridi6 Lektor: VesnaCestari6 Ocjenjivati: StijepoObad SimePeridi6 HodimirSirotkovii IvoPetrinovi6 Slog: M e r iL o z i ( , Tisak: "Grafotehna" Zadat Tiskanou 1000primjeraka gradaZadta Tiskanjepomogli:Ministarstvoza kulturu, Poglavarstvo i Solana Nin
CIP UDK:949.75:329 943.6:323.1 DIKLIC, Marjan Prava5tvou Dalmaciji do kraja Prvoga svjetskograta I Marjan Diklid - Zadar : Matica hrvatskai Zavod za povijesneznanosti HAZU, 1998.;str. 552 : 24 cm. ISBN 953-64t9-r4-9 ISBN 953-6419-1.4-9
MARJAN DIKLIC
,r,.Jl, .,i/ldlitltrt /ir.r. r 6,lri.JA\
PRAVNSTVOU DALMACIJI DO KRAJA PRVOGA SVJETSKOG RATA
Zadar, 1998.
PREDGOVOR
i pomodi, te dlanovimasvoje obitelji na potpori, razumijevanjui strpljivosti,6iji sammir i nehoticevi5eputanaru$io.
politidkapraksa,bilo najboljiodgovornacionalnonajsvjesnijihHrvata svimaonimakoji su na razlllite nadinerastakalihrvatskonacionalnoi drZavnobi6e, te komadalii svojatalihrvatskidrZavniteritorij. Dri,avotvornost njegova je bitna odlika i ujedno krajnji domet hrvatske politidkemisli drugepolovice 19. stoljeda.Uloga pravaitvau obrani Hrvatskei hrvatstvazaistaje velika. Zbog svoje izuzetneuloge u oduvanju hrvatske nacionalnei drZavneopstojnostifenomenprava5tavazaokupljaome i neodoljivo privladiojo5 od najranijih studentskihdana, u vrijeme Hrvatskoga godina, zbog proljeia s kraja Sezdesetih i na podetkusedamdesetih degasam snosioi odredeneposljedice.I kada sam konadnonakon radapo srednjimSkolamadobio priliku u Hrvatskoj desetogodi5njeg akademijiza temeljitiji i ozbiljniji znanstvenirad, iskoristio samju iz novijehrvatskestranadkotako Stosamu Zari5tesvojih istraZivanja politidkepovijesti postavioprava5tvou Dalmaciji. Rezultattoga je, pored niza ve(, objavljenih radova i ve6ih rasprava, i ova opiirna prava5tvukoja predstavljasintezumojih vi5estudijao dalmatinskom godi5njihistraZivanja.U njoj sam nastojaoStotemeljitijei op5irnije obraditiprava5tvoi prava5kepolitidke strankeu Dalmaciji do 1918. i gospodarska godine, ne zanemaruju6ii druga drudtvenopolitidka zbivanja,a koliko samu tomeuspionekasudeditatelji.
U Zadru, 1. rujna 1998. Autor: Marjan Diklii
UVOD
U razvoju hryatstvai hrvatskedrZavotvornemisli, te procesu formiranja i konstituiranja moderne hrvatske nacije u Dalmaciji u drugoj polovici 19. i prvim desetlje6ima20. stolje6a,kako 6emo vidjeti, veomavaZnuulogu imaloje pravaStvo.Unatodtomeo pravaStvuuop6e,a posebicedalmatinskom, u hrvatskojhistoriografijipisalo se malo i najde5denedovoljno s hrvatskog nacionalno-politidkogi drZavnog stajali5ta. To nas ne iznenadujejer ono je kao izrazito hrvatskanacionalno-integracijska ideologija i politika, koja je teLila obnavljanjui stvaranjusamostalne hrvatskedrlave na temeljuprirodnog i povijesnoghrvatskogadrZavnogprava,bilo prvo na udaru svih austro-ugarskih vladajuiihkrugova,a kasnijeunitaristidkihprosrpskih i komunistidkihprojugoslavenskih politidkihsnaga,kojimaje hrvatska drLavau ma kojem obliku uvijek bila trn u oku. Dok su Hrvatskomvladalete i takvedru5tvenesnageo dalmatinskomprava5tvui njegovimpolitidkimstrankama, osimfragmentarno i jugoslavenskom s nagla5enom komponentom,Stoje ved u polazi5tu protivnosamojbiti originalnogStardevi6eva prava5tva,i nije semoglo mnogodrugadijepisati,pa trebarazumjetioneautorekoji su sena bilo koji nadinuop6eusudili o tome ne5tovi5e redi. U tom smislutreba navesti dobru raspravuJulija GrabovcaDalmatinski pravaii prema oportunizmu "modernogpravaitva" i raskolu u banovinskojStranci prava, tiskanuu RadovimaPedago5ke akademijeu Splitu 1965.godine na temeljuizvornearhivskegradeiz Trumbi6eveostav5tine,i radnju Mirjane GrossUlogaiibenskogpravaitva u dalmatinskoji optehrvatskoj pravaikoj politici uoii Prvog sujetskograta, objavljenuu Radovima lnstitutaza hrvatskupovijestgodine I97 | .* To su prve i najvaZnije radnje u kojima se posebiceobraclujupojedini problemi i dijelovi dalmatinskogprava5tva,naravno ne radunajudione brojne studije i knjige u kojima se u sklopu Sire povijesneproblematikegovori o *
Spomenuteradnje,njihovi autorii izdanja,kao icjelokupnaliteraturaodalmatinskom prava5tvubit 6enavedeninaprijedu bilje5kamai, posebice,na kraju ove studijeu popisuizvora i relevantnijeliterature.
\
prava$tvuu Dalmaciji, ali ne na prvom mjestuve6 usputi u drugom planu.
objavljenojgodine 1973.Toje najcjelovitijei ponajboljedjelo napisano dosado prava$tvuu hrvatskimzemljama,u kojemuje djelomiceprikazano i dalmatinskoprava5tvo.
objavljenoje od stranenasiheminentnihstrudnjakavise radovao tom istaknutomhrvatskompolitidaru,u kojima se govori o njegovuprava-
Zivot i djelo Ante Trumbiia. O Trumbidevui Supilovuprava$tvuu novije vrijeme dostaje pisaoIvo Petrinovid.On u knjizi Ante Trumbii, objavljenoj1986', i
8
Politiika misaoFrana Supila,tiskanoj1988.godine,iznosipolitidku misaoi prikazujeukupnostpolitidkogdjelovanjate dvojiceistaknutih hrvatskihpolitidara,s naglaskomna njihovujuZnoslavenstvu i ulozi u stvaranjuprve drZavnezajednicejuZnoslavenskih naroda. Vrijednih podatakao dalmatinskomprava5tvus kraja 19. i na podetku20. stoljedanalazimou knjizi Renea Lovrendiia Geneza politike "novogkursa", tiskanoju izdanjuInstitutaza hrvatskupovijest Sveudili5tau Zagrebu 1972. godine, u kojoj autor obrazlaLe postanakte nove hrvatske politike, koja se najprije javlja medu prava5imau Dalmaciji. JoSvi6e takvih podatakanalazimou knjizi TerezeGanze-Aras,objavljenojgodine1,992.pod naslovom:Politika "novogkursa" dalmatinskih pravaia oko Supilai Trumbiia. IstraZuju6i ukupnostgospodarskihi dru5tveno-politidkih procesau dalmatinskom dru5tvuna podetku20. stoljeia, autoricau toj knjizi temeljito politiku "novog kursa" u Dalmaciji,a posebiceulogu vodeobracluje 6ih dalmatinskihprava5au njoj, osobitoSupilai Trumbida,dok sujoS bili dlanoviStrankeprava i dvije godinenakontoga, rasvjetljavajudi takovaZandio iz dalmatinske i opiehrvatskenovijepovijesti.Skroman doprinosboljem poznavanjudalmatinskogprava5tvadaoje i Marjan Dikli6 u vi5emanjihradova,objavljenihuglavnomu RadoyimaZavoda za povijesneznanostiHAZU u Zadru, a posebnou opseZnijoj raspravi Pojava pravaitva i nastanakStrankeprava u Dalmaciji i manjoj knjizi Pravaitvo u zadarskimArbanasima, tiskanoj t Zadru 1992.godine. Buduii da pravaStvou Dalmaciji, kako se vidi iz navedene literature,zbog neslobodei uglavnompolitidkih razlogadosadnije bilo cjelovito obradeno,gotovo samood sebe,osobitou slobodnoji samostalnojhrvatskoj drLavi, za kojom je ono oduvijek teZilo kao svojim idealom i temeljnim ciljem, nametalase potreba njegove temeljite obrade. Stoga smo se, uz poticaj kolega iz Zavoda za povijesne znanosti HAZU t Zadru, rado prihvatili posla na izradi jednecjelovitestudijeo dalmatinskom pravaStvu od njegovepojavepa do kraja Prvogasvjetskograta, rabe6ipritom op6upovijesnumetodu kao skup vrlo sloZenihi uskladenihintelektualnihpostupakana putu traganjai dolaZenjado znanstvene istine,a koliko smou tomeuspjeli nekaprosudedrugi.
o
lb.LgrnXlrr' tr n'jdd ' I L
ltr,,
8
ffiTMX(LXS
nt.,
n';^" - h
l:
@
lta,..+.'.-'.
-J
E^d
ril bili: SIulUri
t l:
litth\iltr
N0olitolrdrii. sI trrl rtitDvotrljr, -lrrktillir!;' ol,'cfirn ',jift I iljilo\r t thH;inil' ilsijuriru Flilrnnr:r, dr *' LhOijn Lriritrn, Toga iulcDl trPxnrti'liic n' oni tli;ili lobonricii tti s( nil7i\ ril7Fo{nilri' I'o llrstsr"j unlilul,i Lc ttrn 'rnnnoilri tr{' I'iljrdo llrilhr i 'loxhnri .\u irlx,i i nni liit J;i,l th inNtroilr inil p^ itt, /,h,. to j!nnitilj.li.kl'uk nc\ rrridi rrqJr tr$oju ditnil lrnJirt. uoarr ililL { riIR\ rjil rulj,ilru'\r-:h}!ii Ii*iru srr,i:,i,.t. r\nzilo nrn Jr r,.tr''./Ftr/f -\^.+'Bar*6_I(h rrdlhndilicr, .r tr ?rieziltr r.di k ilLeA ncir{N nxrnilil. j' I lli rlllri0nro rr hr'lriirnl rrro i lir'iurriiloru il\i'il(,,i ,dr.itr ntrtrh llr\rtnnn D'n jolt0 iitioti nu kilkorr r,rnr so.lil*nto.r:nnl. urDr hkoro narn Ns irilnloinil rr(rr!rJ., trrtr llrolr !G ntrIhilrs nrlollia ,'irik i' r ir StvioriJ0ilr. 'irr ji i,toridnot'i trrNtunr rdrotln liol il fitrdili"oil odrn' alt*. i ar u l,ildildDost ntbild{ nilo oillilri\lti'
I
I
!s8o: Jtol I tt)t4It: 'l'hil nrierlrjeD
il duii, rni s lrnniorniill
.r{'hri(Dro: ZLsurs' ,rrlr.*eJd J,1tal Sinoti lrtr rdlrli ro,ljcili drft'r" oi "jdil tnic. hr,t l. I,on,ii0, riiu tu rnl,orrilti D.J, 1i !:,i. 7rr'r,oi rrijilti {rlh rnrtdnt nnx.; ii iilnrr slirrlili rntdor,r: li 'rjrdrrili. ;b ,lotrod irr,i0Dilil': ti 7n('!liti. ;tn trxljjrnto trb(rnbrt;r{in. crn {i: ti .Dlrnl"niri. ir' wknl\ii n'i lil 7ilgtljxtrh, il'i Zr\rxr\; LrilLlouh riltt", 't
t
T5r-t^tl
t
I i
tuian
lia nogoss, oi Hrvati, Evo I nan kucnuEasl Vod slobodasno zlati SvoilnsuncoNiztokYisl U bol, brado,u boJsarno za svo,rarod,za sYojdom! Da 8s i nl o8ulEamo Na niozinoilsillc[ toml Trlsta llota vedjo dosta, Sto nas bUenriu I led; Komlo5 tlvo srcc o8ta, l{ok ss dite: sadjo rod! l{ek mu plailokrvca vrela lla svo0 roda vaj I pla!; Nok rdu hvata rilka snjela tlalu [u(k!, liuti nraC! Kud do [aila t(s|:aslaYa, Negoklolo robstvostrt? Nek nas vodi stra[kaprala, il 196nilil tl k slolrodl, Nola stro0ere[eoali, Izdajlc€roda sYog, Ta s naili su svi Hryati I naEslarl dol,riBo0l Borimoso tvfston vjoronl. 0a io dobitnala voc! Borino so za sed perom, Kainjodouo. ., , l l{ok rarn ,Stokli5"u to lms 0o slolrodokrEl put, A nli dsmovazdaI nihns, I za rjogau boj ljutl llok u kr5[oj Daftnaciji Hrvalski ram lirl duh. Ta on narnie [otrcbnljl ViSero svagdaDil kr!I! Nokmu NuZklglas zaori Karo I vedranebagrorn: Tko je iulak, il€k so l,ori Za svoj narod,za svojdon:
il rrr{.ltr"i nrnr^;Di, In]i, t,r'oc i o l , , gs r 0 t h r n \ I r ilr':drn :rrli fiLirn,l trrn Anqiilli,i hh, ti,il['ir rri!ilri rrrtriilnrftilirtrrf ! liill,, rdrlr \r: r: sIilir. r.Filrh'N.riliiilul{k' , l ' x i n . t , \ i r i r \ e l [ n ' 1 t rt , ' l l:ril nr nrk', ritil i z n ; l i i u x r i ll l l r l s l f srilkrt *rtrL 1iltrl,ilrrz j {[t il\r, sftrko( sf ,'rflliil ,,ntrhrili Ji Trln' n i{[,,nn j . ' l n nr hrri{lilr NlnuIil, {rilrlr .tht , i i l r i i l i l , ) k' ndrn thttlqt;rnt I r icr [i s,, h{rr $utiiilo iriln 1.,il li J.rN nu'i., rr . , , il,ijl" -rnt' I I'Hrx: l, su.'rril1iiftrL:i (,! o,l lsril ir" n-l ri rrl r"!.r ntilni | in r.il,,lil,' rrsllr, q.N" til' 'd,dn n.,j.' iLi' I 'rNhlirli $[iiluI si s ftrLr $ir.i \rixr, lirilr.rhikr! , !i!o nnil-Li.i nein ['ql.l':r I l i n likil i, rd'tr on x'il1i,., Inliri i,, i,,z l,riin 'iI N,n i trxritr. iln I hi FLhr: i l i L o l j " li,,r! ,rilrn\ n ll itr od ,trtt. I l ( s { r r n i k t r r|rrJnrh' t'!lr:' id.. NIril'N ilrkln lorlirxliox lirtri0 xko so ,i!1r nr,iil r_F\niril I dilrdNtd\ lv'i!.1: fir'ir' lil' dfiiu hli t,trlhri[ rlx.irilrj{nr iln'jil dosddl) I j. krxrljtr snlnl'. il0 so jc ,ul'o'J.iel,!b0rIil, k0itr joi ililu$ h,'jo ri nr kr,'i lrnr{i, dd }okilInNo I In{liil ihitrkonr pfil,i i dn'IiNi ru^mk'J,r1imr sr, .),liju rqr jrililxko ; ! , r , k u ; t o I ilil il }itrtrsti riz,ieliti nnij sotri i r.ilnrr{'is.nlij{ti t)otuL,riru ,hrntxrui il Hrfrh
PODLISTAK,
Kvaiernikova smlt" i
I
-.
[,*
\ I I
--o*Llo.-^-,-*^3
Poblsdads nala biti I'laka. kskev blo bol, Pak de rod ram porositl opst bltl u svon !yoj! ohl a k[dido yodr llayr, l{€gokletorobstyoirtrt? Nek nas vodl strankepruYa .' ll k slobodi, ll u smrtl /
Steltistrdd,avorija.
(odirtc l$lil t0 Ennil nrlnzio trtr trr\nt'li ntr .*"r ri,otn. s j.'ltrr n sk'nk'nlirlo nrtrii,i I i. rornn r,,tlilr n 'nrrglsForutxiii' dlzil. I,ir rnilrl'' .ti",'. lojo .ir todilt tr 'iYn[{ki ii*,' "rril" IiJ-rniltt' ",'' cn 'ltin rtot' il rXn,-i.*m,ii" rlnbillo' nx nilhir hrrrtrt' l.r" l"t",r" i'rcir.l'1. 'D , ' , t ' , " i r u r ' d r I o r i k n t r : i t r ; t ; ''l'0 ii.i" -"'t*,i, " - l i i i t ' :*: il'ii'i sLt:nilt rail1diilt lii lI
T-5-st
Fr:-61#i.
EVO,,STEK[ISA'!
b,
.-.., -....@-,.-.-.--6! cutilr,inttm,StnXr,fiiJ, ftbtt i tdd.&t troriidt rn Anilro-Ug0nttr, ltoinn | ficr@. soriutri o zn orhlo romlio forinh r.. !or-
6
6.5o ' . :' .*E 0 lil.rr trd!'[ I(ilF i uri'x Flrr PRilrhti r rilts: Zatn n l:dl ,t'ktrta; lbti; -
. /
r-roatfr_--
t.ro-
--E€-
lilslilxttvtTiltcil,il. ,\l oril (Mr r.ta.1il. Ir! X.ir. tctw r. flilru
' /"8!'o"
l'i;koru knrl jt god. l80l ,',llisko Drcd,lfrein rrololicirri l,obdilriktr strtrnko prlrt dr ou pluoti xtFltliii, nij0 zil ^tlrnn ni m kri ihM ,tr ii0 a0 rlo hnl0 tirn iilrononr lrodieifi lri llrido dI i0 to irn0 nrilo sLri,! lrrulsl',til l,rtrrtr, il Dtrtroyiui, d0 60 biti l)nshrti niljloDillnrnijirl r) grofu llerlirnorh dilrso -{rur lili tnko, A'/1.[ilj ll0 Jprk rorrlo-jr zililiiD tilist{itr i0diro zn HNllr}u dobro
8ui mi-
slfcil nrlicvtr. ilijo nrogo tr dtr noDoFtsua 0ilfl[ nNSiirilonr ri(\:i, lojtr rl0 odulor(lor\itr [z[itx rrhthsl.. l,Tcri oilrrh krr 6brjjcg mrijtojs 't'tr rioi triio y0ln I'roiltr js i proko Vo|F hitil i nnilrjornoil s0 brri[onr rnzlrosfr&uilo,u iloln 6loj0vr l)N i rko joj ilDldilnN nuogi I uxrgi rijorn tikli, ilrk otro lrii sobi lNt, s ilri utr,loroljstronrnroicuo opolov0li: gp]a, di ,tli k0 ito llorotil\i0 i t)oivmr\ji bil0 !r orrljc r,ilrijrlrljn slrllijo 0 izdajic8 dohto\iil0 tr Bilhorili, D0 s[ idonM; hlo i u Dilrncili trijr rroglo filiti Alir:no80loh, ostarj0106 'lillitrlo, trli loji ip0k ucito nroto i dudtrnN lorl n.kih litrdi l)n il Nri Nih. \r(l oglsisnro str3 lifl, r,11iDxr l).rlnrr,iii nijo nrnglB slrnl.iti ilNiro [i1,,\il ilri Nt!toxrtrrc(lrr(liu0,ili[i n0s j0 to iziluulik, jc[ ailn rrr to bili ]rilrrrni i l0 r) Il^nri dr lni n' nir(tunsli lrydrnhl DriD'j.Jd uIli Diilf iroilri"i,' II]'!!rirt, I hd r. dr. ldunfli f(\l rflilntrtr Ln,jtr, ilr jc xrrl lrcilunnonl dAoyorio, ,r. ronr d. {r $ nrcnoil Flitrlli (-a\''ni,.[nt. Ii,! eroilti i F&
Ki i!' *l rn{itlidri} hrrh i !luilrld, t't. i -urr$r",l,i- nrtrilriliti;f il I'i Iort'i triri,i6 firn li r. rruXli ririili li(xhrtriktr Trtn snmo nrorouro fr,lilnrr(:ili irtr nnil Fo{onstril, kojr dotiri D"g0n, ! l'{ rniil ii nrorno \ii.krrt odtilitrti il tilJjiuFiro i l i l i , r x n i , i l o n r o r i t r c ,i l i t r l i l r k o u d ! i I B i s o h r u lli, n\cttrtrrinl ,Dtnsjnnci' nAliq,jcl. ilrr ilrofili alin tor ilLr'irtritr nr"joii$ njugoro djolo{il,'ir rii$ rroso,rjoDo, t liko j. blagor,'ir\, it. r.q'iiirtr pshjil.l Di, j0r trijo livtrt.rnilot. ot rd tifuvr, lili ilLorilr^tri tr lkrrhkoj, lcgo j. il.Jt ''jrgo{+ trudoliltr hllku lrirdorort oJori 4j6gatol, txlo b on strn trrtr:... uproro b id.jr jod nna, ito nri !r lrcroliti"rli jcd svih rlobbih nitlu trko ru[[ u cclofl bryobloD totilldnoil ndrodtr, nnd liotorom i Dilnsrou, Iribryto: lli
glasila Sl. L. NaslovnastranicaI. broja,I. godineprava5kog 1883. prosinca od22. uZadru, Steklii
PRVO POGLAVLJE
GOSPODARSKE I DRUSTVENO'Y
POLITICKE PRILIKE U DALMACIJI
oD PoJAVEPRAVASTvI Do KRAJA PRVOGA SVJETSKOGRATA
TERITORIJ,PUCANSTVOI NJEGOVASTRUKTURA
Hrvatskezemlje pod vlasiu Habsburgovaca u drugoj polovici 19, stoljeiaostalesu i nakonobnoveustavnosti1860/61.,te Austrougarskei Hrvatsko-ugarske nagodbe1867. i 1868. godine i dalje neujedinjenei raskomadane, iako im je - osim Istri - bilo priznato
po broju pudanstvana desetommjestu.u ukupnombroju austrijskog pudanstva ona je sudjelovalatek s ne5tovi5e od Z,l%, dok je po velidini teritorija u ukupnoj povrsini Austrije sudjelovalas 4,2%. Dakle,vec,iz togavidimo daje Dalmacijabila znatnoslabijenapudena od ostalihdijelovaAustrije.r Austrijska pokrajina Kraljevina Dalmacija,kako se sluZbeno
tom razdobljuAustro-UgarskaMonarhijapak, u sklopukoje se nalazila Dalmacijai ostalehrvatskezemlje,imalaje, usporedberadi, ukupnu I JaroslavsrDAK, MirjanaGRoss, Igor KARAMAN, Dragovanspptc, povijest
hrvatskognarodag. 1860-1914., Zagreb1968,str. 3-12.
2 To su: DonjaAustrija,GornjaAustrija,salsbur5ka, stajerska,Koruska,Kranjska,
Trst, Gorica i Gradi5ka,Istra, Tirolska, Fararlberska,Ceska,Moravska.Sresta. Galicija,Bukovinai Dalmacija. Manfred MAKALE, Zadnji popis puCanstvau Dalmaciji, BeE, L912, str. 5_g; Ivo JURAS, ZemljopisAustro-(lgarskemonarhije,Zad,arl9|g, str. 6, 7.
13
povrsinu od 676 000 detvornih kilometara i bila je po velidini teritorija, nakon Rusije, druga drLavau Europi." Po zemljopisnom poloZaju koji je za:uzimala,austrijska pokrajina Dalmacija smjestila se na najljep5emdijelu istodnojadranskeobale, proteZudi se uzduZ nje od Spida na jugoistoku do otoka Raba i Grgura na sjeverozapadu.Njezina granica na krajnjem sjeverozapaduobuhva(,alaje otoke Premudu, Silbu, Olib, Rab, Grgur i Goli otok, a zatim i5la Velebitskim kanalom do blizu Tribnja. Sjeverozapadnood Tribnja zapotinjalaje kopnena granica koja je i5la obroncima Velebita, Dinare i KameSnice do blizu Vinjana iznad Imotskoga, odakle se blago spu5talaprema Neretvi, prelaze1i je izmedu Metkovi6a i Gabele, a zatimu obliku poluluka izlazila na more zapadnood Neuma. Tu slijedi kratak prekid kontinuiteta kopnene granice, koja se zatim nastavlja starom granicom Dubrovadke Republike i Mletadke Albanije, obuhvaiajudi dosta uski primorski pojas, te ide sve do Spida gdje zapadnood Bara ponovno izlazi na more. To je bila najjuZnija todka Dalmacije i ujedno Austro-Ugarske Monarhije, odakle je zapodinjala drZavna granica na moru i kretala se Jadranomprema sjeverozapadu,obuhvaiajuii sve dalmatinskeotoke.5 Unutar navedenih i opisanih granica smjestila se i kopnena i otodna austrijska pokrajina Dalmacija, sa Zadrom kao glavnim upravnim i administrativnim sredi5tem, koja je imala ukupnu povr5inu od 12 840 detvornih kilometara, od degaje tek jedna petina bila obradena i nalazila se pod kulturama, dok je sve ostalo zemlji5te uglavnom bilo neplodno, a sastojalose preteZitood kr5evitih pa5njakai dalmatinskih
Emilio SCHATZMAYER, I,a Dalmazia. Descrizione geografico-storicae sv. IV, statistica,Trieste 1877,str. 5-16; Dalmacija,Hrvatskaenciklopedija, posebanotisakbr. 3, Zagreb1942,str. 440-442;SdepanANTOLJAK, Kakoje nastalaausrijska pokrajina Kraljevina Dalmacija, radnju vidi u knjizi istog autora:Hrvati u proilosti. Izabraniradovi, uredio StijepoObad,Split 1992,str. 829-83s. Granice austrijskepokrajine Kraljevine Dalmacijevidi na zemljovidu: Kraljevina Dalmacija,PrirediliA. STROLLi A. KRILETIC, ZemljovidizvrSenu Geografskm zavoduEd. HOLZELA u Bedu;I. JURAS,ZemljoptsAustro-Ugarske...,str. 6-7, pojmaDalmacijeviSevidi u radnji:ferOo SISIC, 3l-32.O postankuzemljoisnog Kako je postao dana5nji geografskipojam Dalmacije i pitanje sjedinjenjas Flrvatskom,AlmanahJadranskaStraia za 1927.godinu, izdajeJadranskastraZa Glavniodboru Beogradu,tiskanou Ljubljani 1927,str.95-143;JosipLUiIi, Franjo Sa.Nrer, Ljubomir ANTId, BrankoVIDACEK, Ivan BERTIC, Hrvatski povijesnizemljovidi, Zagreb-Cakovec 1993,str.39,40; Historijskiatlas,Zagreb L954, kar. br. 23 i br. 45; Vjekoslav KLAIC, Opis zemaljau kojih obitavaju I l r v a t i , Z a g r e b1 8 8 1 ,s t r . 5 - 1 2 .
I4
Suma.Na toj povr5ini,u promatranom razdoblju(1880.-1918.), Livjelo je pribliZnood 476100do 645 600 stanovnika.6 Premazadnjadetiri popisapudanstva,izvr5enau Austro-Ugarskoj Monarhijiod 1880.do 1910.,Dalmacijaje imala 1880.godine 476 l0I, 1890.godine527 426, 1990.godine593784 i 1910.godine 645 604 stanovnika.Od togaje od djelatnostiu poljodjelstvu,Sumarstvu i ribarstvu1880.godineZivjelo 393 767 stanovnikaili 92,7I%, 1890.godine454 2I4 ili 86,12%, L900.godine497 397 iti 83,77% i 1910.godine533 256 lli 82,60%;od rudarstva,industrijei zanarstva Zivjeloje 1880. godine22 879 stanovnikaiti 4,80%, 1890. godine 2 4 L 6 6i l i 4 , 5 8 % , 1 9 0 0g. o d i n e3 0 7 3 4i l i 5 , 1 8 % i I 9 t 0 . g o d i n e 3 l1 1 9 ili 4,82%;od radau trgovini,bankarstvu i saobraiaju Zivjeloje 1880. godine17 975 stanovnika ili 3,77%, 1890.godine21 496 ili 4,OB%, 1 9 0 0 .g o d i n e2 4 7 1 4 l l i 4 , 1 6 %i 1 9 1 0 .g o d i n e3 1 0 4 3 i l i 4 , 8 1 T o to d , djelatnostiu drZavnimsluZbama,vojsci, slobodnimzvanjima,Skolstvu, odgojnim ustanovamai siroti5tima,te rentijerstvai mirovina Zivjeloje 1880.godine41 480 stanovnikaili 8,71%, Ig9O.godine 27 550ili 5)2%, 1990.godine40 939iti 6,89%i 1910.godine50 186 ili 7 ,77%. Porednaprijediznesenih,jo5 potpunijipodacio strukturi dalmatinskogpudanstvapo djelatnostimai zanimanjunavedenisu u T a b l i cL i' Dinko FORETIC, O ekonomskimprilikamau Dalmacijiu drugoj polovici XIX stoljedado prvog svjetskograta. op6i podacio Dalmacijii njezinustanovniltvuu vremenuod 1850.do prvog svjetskograta, zbornik:Hrvatskinarodnipreporodu Dalmacijii Istri, Zagreb1969,str. 9,-ll; I. JURAS,ZemljopisAustro-Ugarske..., str. 7, 31; ISTI, Pregledgospodarstva i trgovineu Dalmaciji,Zadarl9lO, str. 7-11; ViSe podatakao Dalmaciji vidi i u knjizi: Dalmacija iz djela Austro-ugarska Monarhija,prijevods njemadkog(osterreich-Ungarische Monarchiein wort und Bild, wien t892), split 1892. Budu6ida podacio povrlini austrijskepokrajine Dalmacijeneznatnovariraju,a uglavnomsu sekretaliod 12 831do 12g42dervorna kilometra,opredijelilismosezapodatakod l2 840detvornihkilometara jer mislimo da je on pribliino najtodniji.Za taj podatakopredijeliose i D. Foretidu naprijed navedenojradnji. Podaciu Tablici L uzeti su iz: Ergebnisseder nach demstandevom 3I. Dezember 1880 in Dalmatien ausgefiihrtenkihlung der Bev1lkerungund der hduslichen nutzthiere,wien 1882,2-57;Luigi MASCHEK, RepertoriogeograJico-statistico dei
15
u struktura ruuonr,rf,i!']ilr';r" r,,*a i zanimani Godina Ukuonooudanstva
1890. s27 426
1900.
1910.
476 101
s93 784
64s604
Vlasnici
88 201
68 709
8t 497
93 441
I 153
60
38
29
Radnici
t2l 998
220 t60
223 t97
225 461
Kudani
t79 r43
165204
t92 567
2r3 562
81
98
763
SluZbenici Djelatnostu: poljodjelstvu, Sumarstvui ribarstvu
Sluse
393 767
4s42r4
497 397
533 256
Postotak
82.7r%
86.r2%
83.77%
82.60%
Vlasnici
5 241
4 4r2
4 305
s 438
2t5
134
203
t82
Radnici
5 789
6 5r3
9 26s
9 372
Ku6ani
LO924
12680
16462
15725
7r o
427
499
402
Ukupno
22 879
24 166
30734
31119
Postotak
4.807o
4,58Vo
5,t8%
4.82%
Vlasnici
3 551
3 288
3 353
5 705
372
993
794
I 126
Radnici
2728
4 r78
4 255
6 t96
Kudani
t0 443
12218
t5 461
16 916
881
819
851
I 100
Ukuono
r7 975
21 496
24'7r4
3L 043
Postotak
3,77%
4.08%
4.t6%
4.8r%
Nezavisne osobe
17 942
rs 688
22 I4I
27 690
Ku6ani
L9 679
r0 026
t5 921
19 963
3 859
1 836
2 877
2 533
Ukupno
4t 480
27 550
40 939
50 186
Postotak
8,7r70
5,22%
6,89Vo
7,77%
Sluge
SluZbenici Djelatnostu: trgovini, bankarstvu i saobra6aju
Djelatnost u: drL. sluZbama, vojsci, slob. zvanjima i Skolstvu; rentijeri i umirovlienici
I6
3 2',72
Ukupno
SluZbenici Djelatnostu: rudarstvu, industriji i zanatstvu
1880.
Slupe
Sluge
Premapopisupudanstva iz godine1880., a zatim 1890. , 1900.i 1910.,za svakuod navedenihgranadjelatnostiu Tablici 1. navedeno je sljededihpet rubrika:Nezavisne osobe(vlasnici),poslovaii (poslovode, dinovnici, odnosnosluZbenici),radnici (djelatnici, nadnidari), kutani (dlanovi domadinstvabezzanimanja)i sluZiniad (sluge). Nastojedi dati Sto kraie obja$njenje,evo Stou svezi s time pide tajnik Zemaljskogodbora KaZimir Ljubi6, jedan od najupudenijihljudi u popispudanstvau Dalmaciji. "Tu detena6i stupceza nezavisneosobe, za poslovade,za radnike,za ku6anei za sluZindad. Prvi je stupacimao sabratione koji se odnosnimposlombavenezavisnood drugoga,kao Stobi rekli na svoju ruku, pod svoj radun;drugi stupacone koji se u tom poslu bavekao dinovnici,kao poslovocle; tredi one koji radomu onomposlupomagajustare5iniku6e,i onekoji Zivu o nadnici;detvrti onekoji na tudjekradeZivu; a peti napokonslugenajamljenike.Ovoje bila namjerapopisu,a jesu li ju popisadishvatilii svukudznali izvesti, vrlo je sumnjivo."EBez obzira Sto je izrazio sumnju u apsolutnu todnostnavedenihstatistidkihpodatakaKaZimir Ljubi6, uodavajudi veliku vaZnosti znadenjepopisapudanstva,kaZe: "Dan danasniti najmanjaPokrajina(ne) smiebiti bez Statistike,jer nemoZeZiviti a da rre zna kako Zive, koji su joj temelji Zivotu, kakoli se taj Zivot razvlja."9 Iz Tablice1., porcdnaveOenitr podatakao strukturi pudanstvapo zanimanju,vidljivo je jo5 daje najvedibroj pudanstva Dalmacije Ziviona seluod radau poljodjelstvu, Sumarstvu i ribarstvu, viileod82%, dokje u svim ostalimgranamadjelatnostibilo zaposleno manjeod 18% stanovni5tva. Oditoje, dakle, da su gospodarske i socijalneprilike u pokrajini toga doba bile stagnantnei bez znalajnih strukturalnih promjena. Iako se pudanstvou austrijskomdijelu Monarhije pri popisu izja5njavaloo 15 religija, u Dalmaciji se temeljitije moZegovoriti samoo dvije vjere, rimokatolidkoji grko-istodnoj(pravoslavnoj),a pratitdemoposebicei grko-unijatekakobismomogli stolaksei todnije obraditistrukturudalmatinskog pudanstva po nacionalnojpripadnosti, koja je za nai predmet relevantnajer su se dalmatinskepolitidke strankekrajem 19. stoljedaformiralegotovona nacionalnom principu. Strukturadalmatinskog pudanstva po vjeri, po vjerskojpripadnosti,u navedenom razdobljuizgledalaje ovako:Godine1880.u Dalmacijije bilo rimokatolika396 836 ili 83,35%, grko-istodnih7g 7I4 i\i 16,537o,grko-unijatasamo138 ili 0,03Voi pripadnikadrugihvjera
Statistikapuianstva u Dalmaciji..., str. 4. I S T O .s t r . 3 .
t7
414 Lli0,09%; godine1890.rimokatolikaje bilo 439 536 ili 83,33%, grko-unijata151ili 0,03%,grko-istodnih 87 009 ili 1,6,50% i pripadnika drugih vjeroispovijedi730 ili 0,14%; godine1900.rimokatolika je bilo 496778 rli 85,66%,grko-unijata1.87ili 0,03%, grko-istodnih 96279lli 16,22%ipripadnikainih vjera540 ili0,09%; godine1910. bilo je rimokatolika538 101ili 83,35%,grko-unijata973 rli 0,15%, grko-istodnih105 335 ili 1.6,31%,a pripadnikadrugihvjera bilo je | 257 ili 0,19%. Podrobnijipodacio strukturipudanstvapo vjerskoj pripadnostidani su u Tablici ILr0
TablicaIL Strukturapuianstvapo vjeri Godina
r880.
1890.
1900.
1910.
Rimokatolici
396836
439 536
496778
5 3 81 0 1
Postotak
83,35%
83,33%
83,66%
83,35%
Grko-unijati
138
t5l
t87
Postotak
o ,o 3 %
o,o3%
0,0370
Grko-istodni
78 714
87 009
96279
16,53%
16,50%
16,22%
Postotak Ini Postotak
Ukupnopudanstva Postotak
973 0,1570
105335 16,3r%
414
730
540
| 257
0,09%
o,r4%
0,09%
o,t9%
593784
64s666
476rO2
rco%
527426
roo%
rco%
rco%
10 ISTO, str. 50-52;L. MASCHEK, nav. dj., XXX, XXXI; Osterreichische Statistik. Die Ergebnisse der Volksziihlung vom 31.Dezember1890,Wien 1892,Bd. XXII, Hf. 1, XVIII; OsterreichischeStatistik.Die Ergebnisseder Volkszdhlungvorn31. Dezember1900,Wien 1902,Bd. LX[I, Hf. 1, XXXII-XXXIY; Osteteichische Statistik.Die Ergebnisseder Volksztihlung vom 31.Dezember1910,Wier. 1912,Bd. 1, Hf. l, 54; Die summarischenErgebnisseder Volksziihlungvom 31. Dezember 1890, Wien 1891,22-23; M. MAKALE, nav. dj., str. 88; Ob1inskirjeinik za kraljevinei zemljezastupanena Carevinskomvijetu. Obradenna temeljurezultata narodnogpopisaod3I.prosinca1900.XN. Dalmacija(dalje:Obdnskirjetnik...), Bed1908,str. 88.
i8
Iz podatakau navedenojTablici jasno se vidi da je u Dalmaciji bilo dalekonajvi5erimokatolika,preko 83Vo,zatimslijedegrko-istodni ili pravoslavnikojih je bilo ne5tovi5e od 16%; na sve ine vjere otpadaloje tek 0,09% do 0,19% od ukupnog broja pudanstva,a grko-unijata i u apsolutnim i u relativnim pokazateljima bilo je najmanje;njihov broj kretaoseod 138ili 0,03% godine1880.do 973 i l i 0 , 1 5% g o d i n e1 9 1 0 . Strukturadalmatinskogpudanstvapo govornomjeziku bila je sljedeia: godine 1880.hrvatskimjezikom u Dalmaciji, radunaju6ii srpsko stanovni5tvo,govorilo je 440 279 ili 93,31%, talijanskim jezikom sluZilose 27 305 lli 5,79%, a 4 243 ili, 0,90% otpadaloje na govoriloje501 307 svedrugejezike;godine1890.hrvatskimjezikom jezikom 16 000 ili 3,07%, a ostalimjezicima ili 96,20%,talijanskim jezik opredije3 810ili 0,73%;godine1900.za hrvatskikaomaterinski lilo se 565 276 ili 96,70% pudanstva,za talijanskijezik 15 279 ili 2,6lVo, a za ine jezike 4 026 ili 0,69%; godine 1910. hrvatskim jezikom govorilo je u Dalmaciji 610 669 ili 96,19%, talijanskim jezikom 18 028 ili 2,84%, a na svedrugejezikeotpadaloje 6 158ili koje se izjasniloo jeziku. Naime, o jeziku 0,97% od broja pudanstva se nisu izja5njavalistrani drZavljani koji su takoclerbili obuhva6eni popisom,a njihov broj kretaose od 4 275 godine1880.do 10 811 godine1910.,te otud razlikeizmeduukupnogbroja pudanstvai broja onih koji su se izja5njavalio govornomjeziku. ViSe o strukturi po jezidnojpripadnostividi u TabticiIILrr pudanstva dalmatinskog
11 ZnanstvenaknjiZnica,Zadar (dalje: ZKZ{), Ergebnisseder Volksztihlungvom B, No. 1162,rukopis,str. l-20; 31.Dezember1890in Dalmatien,Miscellanea )sterreichische Statistik.Die Ergebnisseder Volksziihlungvom 31. Dezember 1890, Wien 1892, Bd. XXII, Hf. 1, XVIII; OsterreichischeStatistik.Dei Ergebnisseder Volksziihlungv.om31. Dezember1900, Wien 1902, Bd. LXIII, Hf. l, XXXII, XXXIV; OsterreichischeStatistik. Die Ergebnisse der Volksztihlung vom 31. Dezember1910, Wier- 1912, Bd. I, Hf. 1, 54; Die summarischenErgebnisseder Volksziihlungvom 31. Dezember 1890, Wien 1891,28-33;JosipLAKATOS, Narodnastatistika,Zagreb1914,str. 22,23;M. MAKALE, nav. dj., str. 43-56; Statistikapuianstvau Dalmaciii, str. 53-55; Obtinskirjetnik..., str. 88, 89.
19
Tablica III. strukturapuianstvapo govornomjeziku Godina
1880.
1890.
1900.
1910.
Ukupno pudanstva
476 102
527 426
593784
64s 666
Hrvatskijezik
440279
501307
s65276
610669
Postotak
93,31%
96,20%
96,70%
96,19%
Talijanskijezik
27 305
16 000
t5 279
18028
Postotak
5,79%
3,07Vo
2,6r%
2,84%
Ini jezici
4 243
3 810
4 026
6 i58
Postotak
0,90%
0,73%
0,69%
0,97%
Izjasniloseo jeziku
4',71827
52t lI7
584581
634855
Postotak
99,r0%
98,80%
98,45%
98,33%
12 Godine 1880. od 27 30s ralijana u Dalmaciji za talijanskijezik izjasnilo se u zad'ru 6 798; godine 1890. od l6 000 Talijana u Dalmaciji za talijanski jezik
20
Austrijska statistika,iako u mnogodemutemeljita, opSirnai dosta todna, ne poznajekategoriju izjaSnjavanjapudanstvapo nacionalnoj pripadnosti. Medutim, na temelju iznesenihpokazateljao strukturipudanstva po vjeri i jeziku moZemo,uz pomo6jednostavnog matematskog postupka,dodido pribliZnotodnihpokazateljao strukturi dalmatinskogpudanstvapo nacionalnojpripadnosti,a to je, kako smove6istakli, za na5predmetvrlo vaZnojer su sepolitidkestrankeu zadnjadva desetlje(,a19. stoljedapreteZitoformirale na nacionalnom principu, Stojeposebicekarakteristidno za Strankupravai pravadtvo. Strukturadalmatinskogpudanstvapo nacionalnojpripadnostiu promatranomrazdobljubila je sljededa:godine1880.u Dalmacijije bilo 369 531 ili 77,62% Hrvata,Srbaje bilo, radunajudi uvjetnoi grko-unijate, 78 852 ili 16,56%; Talijana 27 305 ili 5,73% i pripadnikadrugih nacionalnosti 414 ili0,09%, ukupno4761,02stanovnika;godine1890. Hrvataje bilo 423 536 ili 80,30%,Srba87 160ili 16,53%, Tatijana je na ine nacionalnosti, 16 000 ili 3,03%, a730LLi0,I4%otpadalo Sto je ukupnoiznosilo 527 426 stanovnika;godine 1900. Hrvataje bilo 481 499 lli 8L,09%, Srba96 466 ili 16,25%, Talijana tS 279 ili 2 ,57Vo i inih nacionalnosti 540 ili 0,09%,ukupno593784 stanovnika;godine 1910.Hrvataje bilo 520 073 Lti80,56%,Srba 106 308 iti 16,46%, Talijana18 028 ili2,79%, a pripadnikadrugih nacionalnostiI Z57 Lli 0,I9%; ukupnopudanstva u Dalmacijibiloje te godine645666.Strukturu dalmatinskog pudanstva po nacionalnojpripadnostidonosimoukratko u TabliciIV.LJ
izjasnilo se u Zadru 8 867; godine 1900. od 15 279 Talijana u Dalmaciji za talijanskijezik izjasnilose u Zadru 9 674; i godine1910.od l8 028 Talijanau Dalmaciji za talijanskijezik izjasnilo se u Zadru ll 768, dakle u Zadru je bilo koncentriranovi3eod poloviceTalijanau Dalmaciji. yidi: statistikaputanstvau Dalmaciji,str. 55; M. MAKALE, nav.dj., str. 43-45. 13 M. MAKALE, nav.dj., str.36-39;StatistikapuCanstvauDalmaciji, str.50-52. Na kraju ovog sazetogkazivanjao strukturipudanstva po nacionalnojpripadnosti u Dalmaciji treba reCi da je u promatranomrazdoblju(1880.-1918.)bilo u Dubrovnikui nestou Kotoru Srba-katolika.Budu6ida se radilo o maloj skupini gradana,umjetnostvorenoj,koju austrijskastatistikau popisimapudanstvanije nigdje registrirala,ni mi ju nismo uzeli posebiceu razmatranjeprilikom izrade strukturepudanstvapo nacionalnojpripadnostiu Dalmaciji.
2l
Tablica IV. Strukturapui anstvap o nacionalnoiprip adnosti Godina
r880.
1890.
1900.
1910.
Hrvati
369s3r
423s36
48r 499
520 073
Postotak
77,62%
80,30%
8r,09%
80,56%
Srbi
78 8s2
87 160
96 466
106308
Postotak
16,56Vo
16,53%
16,25Vo
r6,46%
Talijani
27 305
16000
rs 279
18028
Postotak
5,73%
3,03%
2,5'7%
2,79%
Ini Postotak
Ukupnopudanstva Postotak
414 0,09% 476 102
r00%
730 0,14% 527 426
r00%
540 0,097o 593784
r00%
| 257 0,19% 645 666
r00%
Na temelju podatakao strukturi dalmatinskogpudanstvaiznesenrh u Tablici IV. vidimo da je u Dalmaciji u promatranomrazdoblju bilo preko80% Hrvata,nelto vi5eod 16% Srba,2do 3% Talijanai tek stonasdovodido maloviseod O,I2% pripadnikadrugihnacionalnosti, podatke o strukturi pudanstva zakljudka,osobitoako uzmemou obzir i po govornomjeziku, da je Dalmaclja izrazito zemlja Hrvata u kojoj ima i rie5toSrba i malo Talijana. Od dvanaest,odnosnodetrnaest politidkihkotara,koliko ih je bilo u austrijskojpokrajiniDalmacijido 1918.godine,Hrvati su izrazitodominiraliu deset,odnosnojedanaest, a Srbi su imali ve6inuu tri kotara - kninskom,benkovadkomi kotorskom.Ako samona trenutakpromatranustrukturudalmatinskog pudanstvaspustimo s razine Dalmacije na razinu politidkih kotara, preko75%, ibio lako demouoditi daje najvedidio srpskogpudanstva, politidkim kotarimau ostalim kotara. U tri koncentriranu spomenuta
22
Dalmaciji Srbi su u odnosuna Hrvate predstavljaliuglavnom neznatnu, a ponegdjei gotovozanemarivumanjinu.la Po velidini svog teritorija i broju pudanstvakoji je na njemu obitavaoDalmacijaje u odnosuna ostalidio Austrijebila dostaslabije napudena.U ukupnoj povr5ini austrijskogdijela Monarhije, koji je kako smo ved rekli iznosio300 004 detvornakilometra,Dalmacijaje sa 12 840 detvornihkilometarasudjelovalas 4,28%, a u ukupnom je brojupudanstva, koji je godine1910.iznosio2857I934,Dalm4cija sa svojih 645 666 stanovnikasudjelovalatek s ne5tovi5e od 2,25Vo. Frimjera radi navest6emo i podatakda je na 1 detvornikilometar godine1900.u Austriji dolazilo87 osoba,a u Dalmaclji46, a godine 1910. u Austriji 95 osoba,a u Dalmaciji samo 50. Nasuprottome prosjednogodi5nji prirodni prira5taj na svakih 100 stanovnikau Austrijije iznosiood godine1881.do 1890.0,75, od 1891.do 1900. 0,94 i od 1901.do 1910.0,93, a u Dalmacijije bio znatnove6i i i z n o s i joe o d g o d i n e1 8 8 1 d. o 1 8 9 0 .1 , 0 8 ,o d 1 8 9 1d. o 1 9 0 0 .1 , 2 6 i o d 1901.do 1910.0,87. U isto vrijemeiz Dalmacijese, u najvitalnijoj Zivotnojdobi od 20. do 40. godine,od 1881.do 1890.godineiselilo 14 787 stanovnikaili 2,807o,od 1891.do 1900.godine15 750 ili 2 , 6 5 %i o d 1 9 0 1 .d o 1 9 1 0 .d a k 3 1 8 1 4 i l i 4 , 9 3 %o d u k u p n o gb r o j a pudanstva. Prematome, osnovneuzroke slabije napudenosti Dalmacijeu odnosuna ostalepokrajineu austrijskomdijelu Monarhije ne treba jer on je bio dostavisok, nego traLitiu malomprira5tajunovorodenih, prvenstvenou velikom iseljavanjupudanstva,osobitokrajem 19. i podetkom20. stolje6a,koje je uglavnombilo uvjetovanogospodarskim razlozima, relativnom prenapudeno56u i vrlo teSkim uvjetima Zivljenja, posebicenakon brodarskei vin-ogradarske krize koje su rr gotovouniStiledalmatinskogospodarstvo.
T4 M. MAKALE, Zadnjipopisputanstva...,str. 36-40. stoljedu,Radovi t 5 StijepoOBAD, Uzroci iseljavanjaiz Dalmacijeu devetnaestom Filozofskogfakultetau Zadru (dalje: Radovi FFZd), sv. 16, Razdiodru5tvenih znanosti(7) 197611977 , Zadar 1917, str. 175-181;M. MAKALE, nav. dj., str. 5-29; Ve6eslavHOLJEVAC, Hrvati izvan domovine,Zagreb 1967, str. 34-36; Ivan CIZITAIC, Jugoslavenskiiseljenitki pokret u SAD i stvaranjejugoslavenske driave, Zagreb 1974, str. 9-14; Ljubomir ANTIC, Nale iseljeniltvo u luinoj Americi i stvaranjejugoslavenske driave 1918,Zagreb 1987,str. 9-26.
23
PREGLEDSTANJA U GOSPODARSTVU
pudanstva, Najvedidio dalmatinskog iakoje Dalmacijaoskudijevala i kvalitetomi kvantitetomobradivazamljiSta,bavio sepoljoprivrednomproizvodnjom.Naime,premapodacimaiznesenimuTablici L jasnosevidi daje najve6ibroj pudanstva Dalmacije,preko82%, Livio od djelatnostiu poljodjelstvu,Sumarstvu i ribarstvu.Poljodjelstvomse bavilo oko72,6%pudanstva, pomorstvomi ribarstvom8,8%, rentijerstvom, trgovinom, obrtom i industrijom 11,4%, a 7,2Vo blli su nadnidarii sluge. Godine 1874. od rada u poljodjelstvuZivjelo je 34I 692stanovnika.l6Premabroju pudanstva koje sebavilopoljoprivrednomproizvodnjomDalmacijaje krajem 19. stoljedabila, zadudo, "najpoljodjelskija"pokrajinau Austro-Ugarskoj.Onaje tada,primjera radi, imala blizu 400 000 teZaka,a samo28 000 obrtnika, Stoje zaistapredstavljalo veomavisok postotakpoljodjelskog pudanstva.I 7 U drugoj polovici 19. stoljeiajo5 uvijek je gotovo90% pudanstva pokrajineZivjelo na selu i to u vrlo te5kimuvjetima,teZimnegou bilo kojem drugom dijelu Habsbur3keMonarhije. U prvoj fazi hrvatskoga narodnogpreporodau dalmatinskimgradovimaZivjelo je oko 10% stanovni5tva, a godine1900.tek neitovi5eod 16%,5tona odredennadin govori o gospodarskoj stagnacijii op6ojsocijalnojstrukturipudanstvau cjelini. Dalmatinskoseloi gradbili su dostapodvojeni,a u podetkuih je najvi5edijeliojezik; znase,za seloi selja5tvooduvijekje bio karakteristidanhrvatski,aza gradi gratlanstvo talijanskijezik. Pudanstvo Dalmacije uglavnomse i dijelilo u dvije osnovnekategorije:na selja5tvoi na gradanstvo. je uvijekprolazilo U tom odnosuizmeduselai gradaselja5tvo lo5ijejer je potpomagalo standardonih koji suu gradui takobolje Zivjeli od njega;pomagaloje graclanstvu, a samoje Zivjelou najve6ojbijedi i neznanju,op6ojzapu5tenosti i siroma5tvu,neprosvije6enosti i zaostalosti. BaSotuda, iz toga i takva odnosa,iz te podredenostisela prema l 6 Bollettino Agrario della Dalmazia. Gospodarski list dalmatinski, Zadar, god. I I I / 1 8 7 4 .b r . 1 . t 7 Sime penICIC, EkonomskapovijestDalmacije XVIil. i XIX. stotjeia, rukopis knjige predanza tisak, str. 203.
24
gradu, nastajali su mnogi nesporazumi,mnoge suprotnosti,pa i antagonizmiizmeduseljastvai gradanstvat:Lpoznatoje da se "kapa" i "klobuk" u Dalmacijinikadanisu slagali.ru Iako u Dalmaciji nisu postojali povoljniji uvjeti za bavljenje zemljoradnjom- ni klimatski, ni po velidini i kvaliteti zemljista,a ni po tehnici i tehnologijiproizvodnje- najvedidio njezinapudanstva ipak se bavio poljodjelstvomi Zivio od poljoprivredneproizvodnje. prema nekim pokazateljimaukupna povrsina austrijske pokrajine Dalmacijeiznosilaje 1,284000 hektaraili 12 840 detvornihkilometara. Od togaje bilo 268 700 hektaraobradivatla koje se nalazilopod raznim kulturama;594 000 hektarapasnjaka,380 000 hektarasum-
Tablica V. Obradivozemljiiteprema kategoriii koriitenia u hektarima Godina
Oranice
Livade
Vinogradi Maslinici Pa5njaci
381766
77 8t2
32 585
82 000
37000 594 000
366 000
31 992
1 85 3 4
77 256
32 606
t0 492
t2 1 5 6
11000
37 000
L0 492
1890. 133084
r0 492
1900. 133938 137000
Sume
593 909
81854
1 8 8 1 . t37 236
t912.
Vrtovi
Prematim podacima,kako vidimo, u Dalmaciji su uglavnom dominiralakr5evitapodrudjai obradivozemlji5teslabijekvalitete,Sto je - tz nepovoljneproizvodneuvjetei veliku usitnjenostposjeda,koji su najvedimdijelom bili zasijaniZitaricama- imalo negativanutjecaj
1 8 I S T O ,s t r . 2 0 6 , 2 0 7 . prilikamau Dalmaciji...,str' 9. 1 9 D. FORETIC,O ekonomskim Dalmaciie.'.,str. 208. 20 ISTO, str. t+; S. pentdlf , Ekonomskapoviiest
25
na razvoj sveukupnepoljodjelske proizvodnje. Usitnjenost zemlje bila je tolika da je preko 70 000 posjeda bilo velidine do 5 hektara, a tek ne5tovi5e od 11 000 posjedaimalo je velidinu od 5 do 500 hektara, dok je svega65 posjedabilo ve6e od 500 hektara. Vedi posjednici zemlje u Dalmaciji, u dijem vlasni5tvu se nalazio najvedi i najkvalitetniji dio obradivih povr5ina, nisu dinili gotovo niStada unaprijede poljoprivrednu proizvodnju; oni su preteZito stanovali u gradovima i Zivjeli od rente, poljoprivrednom proizvodnjom se nisu bavili, a kmetovi i koloni, koji su najde56eobra
2 l D. FORETIC,O ekonomskim prilikamau Dalmaciji...,str. l4-15. 22 S. OBAD, Dalmatinskoselo u proilostl (Od sredineosamnaesrog stoljeia do prvog svjetskograta), Split 1990, str. 19-27. O kmetskim i kolonatskim odnosimau Dalmaciji vi5evidi u djelima: Vladimir PAPAFFAVA, O kmetstvus osobitim obzirom na Dalmaciju i o kmetskih teaaikih odnoiajah na podruiju bivie Dubrovatke Republike,Zagreb 1886; Milorad MEDINI, O postanhui
26
lako za ratarskuproizvodnju nisu postojali pogodniuvjeti, vi5e od poloviceobradivihpovrSinau Dalmaciji redovitoje bilo zasijano Litaricama.Oranicei vrtovi, kakoje vidljivo iz Tablice V., zaazimali su pribliZnood 140000 do 150000 hektaraobradivazemlji5ta.Radilo seuglavnomo kra5kimpoljimana kojimaje strukturasjetvebila dosta nepovoljna, a obrada zemlje primitivna, neracionalnai zaostala. Naime, sve do Prvogasvjetskograta oralo se u Dalmaciji preteZito drvenim plugovimana kojima su samo leme5i crtalo bili Zeljezni. Pravi Zeljezniplug, kojih je na podetkustolje6abilo svega79, mogli su nabavitisamoimuiniji poljoprivredniproizvodadi.Takvih plugova do 1911. godinenabavljenoje oko 8 000, Stoni pribliZno nije bilo dovoljno za bolju obradutla.Zitafice koje su se najvi3esijale, osobito u zagorskomdijelu Dalmacije, bile su p5enica,jedam i kukuruz. Njihov prosjedangodi5njiprinospo hektarubio je najmanjiu Monarhiji. Najbolji prinosi postizanisu u okolici Vrgorca i Imotskog,na isu5enuzemlji5tu,a najlo5ijina otokuRabui Pagu.UnatodtomeStoje vi5eod poloviceobradivazemlji5tabilo zasijanoZitaricama,njih nije bilo dovoljno za prehranucjelokupnadalmatinskogpudanstva,pa se manjak uvozio i nadoknadivaoizvozom drugih proizvoda, osobito vina. Pored Litaica luzgajanisu joS, i to u zadovoljavaju6imkolidinama, krumpir, kupus,luk, rajdica,cvjetada,krmnahrana(repa)i drugo povr6e.Od industrijskogbilja najvi5esu se u Dalmacijiuzgajalilan, konoplja, i buhad,a brala se i izvozila aromatidnakadulja i -""duhan ruJevlna. Iako je vi5e od poloviceobradivihpovr5inabilo zasijanoZitaricama,dalekonajvaZnijai najznadajnijapoljoprivrednagranau Dalmanajveciji bilo je vinogradarstvo. Njemu se tradicionalnoposvedivala 6a paLnjajerje vino postalonajvaZnijevrelo prihoda i glavna izvozna roba.Bolestvinoveloze- lug, peronospora i filoksera- kojaje najprije zahvatilatalijanskei francuskevinograde,pogodovalaje razvoju razvitku kmetskihi teZatkihodnoiaja u Dalmaciji, Zadar 1920; Alfons HRIBAR, Kolonat ili te1altina, Zagreb 1923;Milivoje ERIC, Agrarna reformau lugostaviji l9I8-1941 god., Sarajevo1958,str. 84-100;Problemiprivrednograzvojasjevernei srednje Dalmncije i dijela zapadneBosne, sv. I, Ekonomski institut Narodne RepublikeHrvatske,Zagreb1956,str. 125-127;BogdanSTOJSAVLJEVIC,Povijest sela.Hrvatska-Slavonij a-Dalmacija1848-1918,Vagreb1973,,str. 357-388. povijest 23 S. OBAD, Dalmatinskoselo..., str.3l-34; S. PERICIC, Ekonomska Dalmacije..., str. 2ll-2I4. O poljodjelstvuDalmacije viSe vidi: Stanko OZ,tNIi, PoljoprivredaDalmacije u prollosti, Split 1955; Ivan pl. ZOTTI, O razvitkupoljodjelstvau Dalmaciji od godine 1848do 1898, BeE l90l; ISTI, Nacrt osnovedjelovanja za promicanje gospodarstvau Dalmaciji, Zadar 1897; Problemiprivrednograzvojasjevernei srednjeDalmacije..., str. 153-155.
27
i poosamdesetih krajem sedamdesetih, dalmatinskogvinogradarstva konjunktugodina najvede Toje doba 19. stolje6a. detkomdevedesetih re u kojem su dalmatinskivinogradaripoludili najboljerezultate.Pod vinovom lozom u Dalmaciji nalazilo se tada vi5e od 80 000 hektara zemlje,a njezinimuzgojembavilo sepreko70 000 obitegi.2a U dobanajvedekonjunktureod godine1875.do 1894.u Dalmaciji se proizvodiloprosjednogodi5njeI 214 328 hektolitaravina, a u rekordnoj 1888. godini proizvedenoje dak 1 713 580 hektolitara. Najvi5esu se proizvodilacrna vina, preko 90%, a ostataksu dinila bijela vina. Najbolji rezultatiu proizvodnjivina postizanisu u okolici Sibenika,Splita i Trogira, 19,3 hektolitrapo hektaru,a najslabijiu Dalmatinskojzagori,svega1,7 hektolitarapo jednomhektaru.U tom veomapogodnomperiodu zaproizvodnjui plasmandalmatinskihvina, vino iz Dalmacije najvi5e se izvozilo na francusko, austrijsko i madarskotrZi5te,ali i drugatrZi5taEuropei svijeta.Naravno,uz vino proizvodilasei rakija, ponekadi do 90 000 hektolitaragodi5nje. Zbog godinazahvatilai dalmatinske filoksere,kojaje sredinomdevedesetih vinograde,proizvodnjavina u Dalmacijidostaje oscilirala.Medutim, najtei,iudaracdalmatinskomvinogradarstvunanijelaje vinskaklauzula, sadrZana u obnovljenomtrgovinskomugovoru,sklopljenomkrajem i Italije. Ugovorje bio sklopljen 1891.godineizmeduAustro-Ugarske privrede,da bi seItalija a posebicedalmatinske na Stetuaustrougarske, udobrovoljila\ zadrLalau Trojnom savezu.Zloglasnavinska klauzula je gotovo detrdesestgodina, uz minimalnecarine, uvoz omogu6avala jeftinog talijanskogvina, 5toje s austrougarskog trZi5tapotislodalmatinska vina, a u Dalmaciji dovelo do naglogpada vinske proizvodnje, krdenja i zapu5tanjavinograda,jo5 vedeg siroma5tvai iseljavanja pudanstva.PovrSinezasadene vinovomlozom stalnosu dalmatinskog se smanjivale,a pred kraj Prvoga svjetskograta bile su najmanje. Naravno, sve to imalo je veoma negativanutjecaj na ionako spori razvitak ukupne privrede u pokrajini, koja u gospodarskompogledu nije mnogointeresiralaaustrijskevlasti. Za Austriju Dalmacijaje bila zanimljivaprvenstvenou vojno-strate5kom smislu, a ne u gospodarjer je prodorna Balkani pospjeliskom, trebalaolak5atiaustrougarski ti zapodetiprocespretvaranjaMonarhijeu pomorskuvelesilu. Iako su posljedicevinskeklauzulei filokserebile veomapogubne za proizvodnjuvina u Dalmaciji, od koje je Zivjelo gotovodvije tre6inepudanstva,dalmatinskovinogradarstvopodelo se pred Prvi 24 S. PERICIC,nav. dj., str. 215;1. JURAS,Pregledgospodarstva i trgovine..., str.23-26.
28
svjetskirat postupnooporavljati.Tadaje pod vinogradima,koji su se obnavljalina podloziameridkeloze,bilo oko6,4% od ukupnoobradivih povr5inau Dalmaciji. Medutim,pravaobnovadalmatinskihvinogradauslijedilaje tek nakonrata.zr granau drugapo znadenjugospodarska Nakon vinogradarstva pokrajini bilo je maslinarstvo.Potkraj 19. stolje6a- bez obz\rana to Stoseu rasvjetipodinjesvevi5eupotrebljavatielektridnastruja,plin i petrolej,a svemanjeulje - raslaje potraZnjaza maslinovimuljem kao zadinomi sredstvomzakonzerviranjeribe. U to vrijeme maslinamaje bilo zasatlenood 30 000 do 50 000 hektaraobradivihpovr5ina,na kojimaje rasloprekodetiri milijuna stabalamaslina.Od godine1887. do 1895. godi5njese prosjednoproizvodilo oko 90 000 hektolitara je dak I 13 895 hektolitara. ulja, a rekordne1896.godineproizvedeno Prirod maslinovaulja po jednomstablustalnose smanjivao;kretaose od 1,5 Iitara 1872. do 0,3 litre 1912. godine, a za vrijeme Prvoga svjetskogratabio je jo5 i manji. Osnovniruzlogtomebio je taj Stosu maslinebile sve lo5ije obradivanei njegovane,nedovoljnognojene, klja5trenei okopavane.Bez obzira na sve to Dalmacijaje pred Prvi svjetskirat proizvodilaoko 70 000 kvintalamasljnovaulja. Ulje je tada postalojedan od najvaZnijihizvoznihproizvoda.zoUz maslineuzgajane koje su sluZile su i drugevoike, najviSesmokve,bajamii vi5nje-mara5ke za prorzvodnjulikera, a ne5tomanjetre5nje,kruSke,jabuke i breskve, kojihje bilo jedvaza podmirenje domadihpotreba.'' Dalmatinskostodarstvo, iakoje u pokrajinibilo dostaprostranih pa5njaka,nije bilo na potrebnojrazini. NajvaZnijeje bilo ovdarstvoi kozarstvo,a stokekrupnogzubabilo je znatnomanjezbognedostatka kvalitetnihpa5njakai livada.Po broju ovaca,kojihje u pokrajini 1880. godinebilo 824 I9I, a 1910.godine1028 000, Dalmacijaje bila na prvom mjestuu Monarhiji. Istina, ovacaje bilo mnogo,ali je dalmatinskaovcabila slabekvalitete,nije davaladovoljnomesai mlijeka. U tom pogledunestobolje stanjebilo je jedino na otokuRabui Pagu.28
S. OZANId , nav.dj., str.lr7-174;S. pnntdtc, EkonomskapovijestDalmacije..., str. 215, 216; Ivo PERIC, "Vinska klauzula"u pretposljednjem trgovinskom ugovoru izmedu Austro-Ugarskei Italije i njene posljediceu Dalmaciji, Rad Jugoslavenske akademijeznanostii umjetnosti(dalje:.Rad JAZU), knjiga 375, Zagreb1978,str. 257-295. prilikamau Dalmaciji...,str. 17, tS; 5. pnntCIC, D. FORETIC,O ekonomskim E k o n o m s k ap o v i j e s t D a l m a c i j e . . . , s t r . 2 1 6 , 2 l 7 : I. JURAS, Pregled gospodarstvai trgovine..., str. 27, 28. 27 ViSeovo6arstvuvidiudjelu: S.OZANId, PotjodjetsnoDalmncije...,stt.lg7-213. 28 ISTO, str. 251-279;S. pBntClC, nav.dj., str.2l7-220.
29
godina 19. stoljedau Dalmaciji se Sezdesetihi sedamdesetih dostauspjesnorazvijalo svilogojstvo,a potkraj 19. i podetkom20. stoljeia i pdelalstvo.Najvi5e se pdelarilo u vrgoradkoj op6ini, a na Solti,u Makarskoji Prdnju.Godine1880.u Dalmaciji najuspje5nije je bilo 10 693 ko5nice,1900.godine24413,a godine1913'bilo ih je ve6oko 50 000, stonajboljesvjedodio napretkupdelarstva'Medutim, zbog neracionalnapdelarenja,s brojem ko$nicanije uvijek rastaoi prinosmedai voska.Jednakosnicaobidnoje u prosjekudavala3 do 7 kilogramamedai ne5tomanjevoska.Vi$kovi medai voskaizvozili su se izvan pokrajine,paje i to donosilodobru zaraduonimakoji su se bavili pdelarstvom.2e Iako je Dalmacijaobilovala$umskimpovr5inama,koje su obuhvaiale gotovotredinunjezinateritorija,preko380 000 hektara,Sumarstvou njoj nije bilo dovoljnorazvijeno,a pokrajinaje stalnooskudijevala dobrom sumom, pa se kvalitetno drvo uvozilo. Najvedi dio Sumskih povrsina,viseod 200 000 hektara,nalazioseu vlasnistvuopdina,koje su njimaveomalosegospodarile,a tek manjidio, oko 180000 hektara, bio je u privatnim rukama ili u vlasnistvudrZave.Pravih Sumau Dalmaciji bilo je vrlo malo; uglavnomse radilo o niskim Sumama, grmlju makije, a na vi5e mjesta i gotovo golom kr5u. Sume su uni$tavanena vi$e nadina,a najviSeneracionalnimgospodarenjem, nekontroliranomsjedom,krdenjem,kozarstvomi poZarima.Nastale mladicama,najvi5eborom; godi5njese goleti ponekadsu zasadivane sadiloi do 60 000 sadnica,ali sveto nije bilo dovoljno.'" Bududidaje poljodjelstvobilo slaborazvijeno,u drugojpolovici podetkom 20. stolje6aosnivajuse u Dalmacijibrojnapoljodjel19. i ska,pdelarska,uljarskai slidnadru5tva,kojimaje cilj bio promidZba nedovoljnorazvijenogdalmatinskogpoljodjelstva'Takva dru5tvauspje5nosu djelovalau mnogimmjestimadiljem pokrajine,a osobitona Rabu, u Zadtu, Trogiru i Ka5tel-Novom.Vrhumac te akcije bio je druStvaza Dalmacijugodine 1893.u osnutakSeljadko-gospodarskog je Zadru,toje UitoAostaaktivnoi uspje5no.3l povijestDalmaciie...,str. 219; S. OZe'Nre, 29 S. pnnICtC, Ekonomska 30
';.'r i rc, iji...,str.20; s penr l;',X? uDa,mac #K[;i8! 3'!{[!k;;,illr?fl str. 30-32. i trgovine"., nav. dj., str.221;I. JURAS,Pregledgospodarstva
3 l TerezaGANZA-ARAS, Poku5ajkapitalistidkepreobrazbeselai zadruZnipokret u austrijskojDalmaciji od razdobljaliberalizmado 1918.godine,RadoviInstitutaza u Zagreb,t(Dalje: RadoviIHP), vol. 18, Zagreb 1986, hrvatskupovijest -5. Sveu_dili5ta str. 133-i39; pEnrClC,nav.dj-.,str.222,223:5.oZeNtC, nav.dj., str.48-50; S. OBAD, Dalmatinskoselo...,str. 55-76.
30
U Zivotu dalmatinskogpudanstva,osobito onog u maritimnom dijelu pokrajine, vaZnuulogu imalo je ribarstvo. Tom privrednom djelatno5dubavilo se dostapudanstvaDalmacije, ali vi5e kao dopunskim i sporednimnegoliglavnimZivotnimzanimanjem.Amaterstvoi uopdeneprofesionalizamu ribarstvu, uostalomkao i u svakoj drugoj djelatnosti,imali su negativanutjecajna njegovukupni razvoj. Iako je austrijskavlast bar doneklepotpomagalarazvitakribarstvaono je u usporedbis drugim europskimdrLavamabilo nedovoljnorazvijemo. Usporedberadi, navest 6emo samo primjer Cozota. Profesionalni ribari iz Chioggieu Italiji, Cozoti- iako sulovili u ribom siromaBnijem i vi5eotvorenomdijelu Jadrana,ali znatnoboljom opremom- lovili su i do tri puta vi5e od naSihdomadihribara. Unatodtomu, dalmatinsko ribarstvoje ipak u razdobljuod godine 1878.do 1910.dostanapredovalo. Doma6iribari najviSesu lovili plavu ribu, osobitosrdele.U svezi s time navest6emosamonekepodatke:godine1878.oni suulovili 1 444 kvintala,a 1891.godine11 555 kvintalasrdela.Medutim, ve| 1907. godinedalmatinskiribari ulovili su ukupnopreko 100000 kvintalarazne ribe, Stoje bilo mnogovi5enegou prethodnimdesetljedima. U navedenom razdobljutro5iloseu Dalmacijiprosjednooko 33 472 kvintalaribe godiSnje,pribliZno6,3 kilogramapo stanovniku,Stoi nije mnogo,a viSak ribe se solio, preradivaoi izvozio.U ljetnomperioduu Dalmaciji se na podetku20. stoljedaribolovom bavilo 11 500, a u zimskomrazdoblju svega8 000 ljudi. Metlutim, 1909.ribolovomse bavilo preko 16 500 ljudi. Lov tuna bio je razvijenijina kvarnerskimotocimai Novigradskom moru, a slatkovodniribolov u Vranskomjezeru i na u5du Neretve.32Zalto je dalmatinskoribarstvo, u usporedbis drugim europskimzemljama,bilo nedovoljnorazvijenoima vi5e razloga,a osnovnisu: nedovoljniprofesionalizam, pomanjkanjekapitala,primitivna ribarskaoprema,bavljenjeribara drugim poslovimai slabaili nikakvapotporadrZave. Oduvijek se u Dalmaciji iz mora proizvodila morska sol za potrebedomadegpudanstva.Sol seproizvodilanajviSena solanamau Pagu,Rabui Stonu.Solaneu Stonui Paguod 1906.godinebile su u drZavnim, a ona u Rabu u privatnim rukama. Iako su dalmatinske solane1897.godinesa svojih347 316 proizvodnihbazenazatzimale 32 Sime ZupeNovIC. Na$eribarstvood propastiMletadkeRepublikedo 1941. godine, Pomorskizbornik, l, Zagreb 1962, str. 425-438;I. JURAS, Pregled gospodarstvai trgovine..., str. 37; D. FORETIC, O ekonomskimprilikama u Dalmaciji..., str. l9; S. PERIdIC, Ekonomskapovijest Dalmacije..., str. 224-226.
3r
povrsinuod prekodva milijunametarakvadratnih,godisnjaproizvodnja soti bila je nedovoljnai za domale pudanstvo,a kamol\ za veti iivoz. Jedanod razlogatome bila je i drZava,koja je nepotrebno proizvodnjusoli u dalmatinskimsolanama,osobitoonim ogranidavala u privatnom vlasnistvu, a poticala proizvodnju soli na istarskim Najvi$eseproizvodilasivai zutasol, a znatnomanjebijela, solanama. koja je bila znatnokvalitetnija.Evo nekoliko vaZnijih pokazatelja: tglg-. godine na solanamaDalmacijeproizvedenoje 5 324, 1897. godine6 982, 1908.godine7 288it912. godine4 524tonesoli. Te [rojke pokazujudaje proizvodnjasoli znatnovarirala,jerje u velikoj i klimatskimprilikama,ali ona mieri ovisitao drZavnimogranidenjima godi$nje, $toje bilo znatnoispod kretalaoko 5 000 tona se-uglavnom potrebapudanstvai mogudnstidalmatinskihsolanakoje su mogle proizvestii do 30 000 tonagodi5nje." Iako Dalmacija nije ba5 obilovala rudnim blagom, u njoj se u promatranomrazdobljurazvijalo i rudarstvo.Rudnobogatstvobilo je uglavnomogranidenona ugalj, paklinu,boksit i asfalt.Ugalj se najvise kopaokod Sinja,u Siveri6ukod DrniSai Dubravicamakod Skradina; pui.tittusevadila kod Vrgorca, a asfaltu Skripu na Bradui Vini5dukod irogira; boksit se za vrijemePrvogasvjetskogratakopaokod Obrovca,-te u manjim kolidinamana otocima Pagu i Rabu i izvozio u Njemadku. Godine 1880. u dalmatinskimrudnicima iskopanoje a godime1900.15 845 tonauglja i to sss ronauglja i 60 tona.asfalta, 224 toneasfalta. u dalmatinskimrudnicima, koji su uglavnombili u rukamastranihtvrtki, radili supreteZitodomadiradnici.Podetkom20' stoljedau rudarstvuDalmacije bilo je uposlenooko 1 000 ljudi; nadnicesu bile niske,najvi5edo jedan fiorin,.a radilo se primitivnim sredstvimau vrlo teSkim-iopasnimuvjetima.34 obrt u Dalmacijinije bio znadajnijerazvijen.Naime, sedamdesetih godina proslog stoljecau pokrajini je bilo tek oko 24 000 obrtnika. To su uglavnombili gradski obrtnici - krojadi, brijadi, zlatari,pekari,brodograditelji,lidioci, postolari,stolarii drugi koji su radiliza potrebedoma6egtrZi5ta.SuvremenihobrtnidkihSkolanije bilo svedo potkraj 19. stoljedakadasenajprije na Korduli otvaratedaj za kamenoklesare!897 ., a zatim su vedernjeobrtnidkeSkoleotvorene u Zadru i Dubrovniku, takodergodine 1897. Zbog jake inozemne konkurencijeneki domadiobrti, primjerice londarstvoi tkala5tvo,sve 33 S. PERICIC, nav. dj., str. 228,229 I. JURAS, Pregled gospodarstvai t r g o v i n e . . .s, t r . 3 9 - 4 1 . povijestDabnaciie'.., stt.229-231. 34 S. PERIdIA, Ekonomska
32
vi5esu stagniralii propadali,ali nastajalisu i sasvimnovi obrti kao Sto su fotografski,slastidarski,optidarskii slidni.VaZniobrti u Dalmaciji bili sujoS sirarstvoi mlinarstvokoji podetkom20. stoljeia, s uvodenjem strojevai kori5tenjemnaftne i elektroenergije,poprimaju sve viSe obilj eZja industrijskeproizvodnje.3s Industrijau Dalmaciji,kojaje slovilakaojednaod najsiromaSnijih i najnerazvijenijihpokrajina u austrijskomdijelu Monarhije, u Cislajtaniji, razvijalase veomasporo. Sedamdesetih godinaprodlog stolje6a zapolelaje veda eksploatacijai preradatupine, temeljne sirovine za proizvodnjucementa,koje je bilo u velikim kolidinama izmeduTrogira i Makarske,a najbogatijai najdi5danalazi5tanalazila su se oko Splita i OmiBagdje se, uglavnominozemnimkapitalom, podiZuprve tvornicecementa.Podetkom20. stolje6au tim tvornicama proizvodiloseve6prekodva milijuna kvintalacementagodiSnje.36 Uz proizvodnjucementa,tada5njunajvaZnijuindustrijskugranu, u Dalmacijisekoncem19. stoljedaotpodelos ve6omproizvodnjom vapna, cigle i drugih glinenih proizvoda.Od sedamvedih pogonaza proizvodnjuvapna, koliko ih je tada bilo u pokrajini, ono se najvi5e proizvodilou Siveridu,DugomRatu i Sibeniku,a najkvalitetnijevapno dobivalo se s otoka Solte, gdje je postojaonajbolji vapnenaci duga tradicija u vapnarstvu.Dobra cigla, crjepovi, glineneposudei drugi proizvodi od gline uspje5nosu se proizvodili kod Solina,u Kuparima, Kninu, Imotskomi Ninu. Godine 1893.,da bi se izbjegaovedi uvoz graclevinskogmaterijala, izmedu Nina i Vrsi izgradenaje velika tvornica za proizvodnju cigle i crjepova, koja je stradalau p^ojaru 1907., a njezini vlasnici bili su Ivan KuZela i Mate Lovri6.3t Uz navedenigraclevinski materijalu Dalmaciji se tradicionalnoproizvodio dobarkamen,osobitona otocimaBradu,Hvaru i Korduli, ali i kod Omi5a,Mu6a, Trogira i Segeta.Manja se kolidinaobradenogkamena izvozila,najvi5eu Carigrad,ave1aserabilau domademgraditeljstvu. Krajem Sezdesetih godina19. stoljedau Zadruje zapodelas proizvodnjom tvornica stakla,koju je od JakovaBogdanovi6a1884. godine
35 ISTO, str. 231-233;I. JURAS, Pregledgospodarstvai trgovine..., str. 42-45. 3 6 Drago GIZDIC, O razvoju dalmatinskecementneindustiije i o klasnoj borbi u njoj do podetka narodnooslobodiladke borbe, Zbornik Instituta za historiju radniCkogpokreta Dalmacije (dalje: Zbornit IHRPD), 1, Split 1970, str. I47 -l5l; D. FORETIC,O ekonomskim prilikamau Dalmaciji...,s tr. 2l-24. D. FORETIC,O ekonomskim prilikamau Dalmaciji...,str. 23, Z+; 5. ppnlild, n a v .d j . , s t r . 2 3 4 - 2 3 7 .
33
preuzeoGiuseppePerlini. Ta tvornica uspje5noje radila, a njezina proizvodnjasluZilaje prvenstvenoza ambalaZu zadarskihlikera.38 MetalskaindustrijaDalmacijebila je slaborazvijena.Od znalajnijih pogonatreba spomenutiljevaonicu zvona u Splitu i mehanidku radionicuna parnipogontakoderu Splitu,a slidneradionicepostojale su u Dubrovnikui Zadrt. U njima su seproizvodilitijeskoviza maslinei groZde,kotlovi za pedenjerakije, razne sisaljkei drugi proizvodi od metala.Slidnometalskojbila je nerazvijenai drvnaindustrija,Stonije nikakvo dudo ako se zna da u Dalmaciji nije bilo pravih Suma i kvalitetnadrva. Ne5to razvijenijabila je industrija koie i tekstila. KoZa se najvi5epreraclivalau radionicamau Splitu i Dubrovniku,a koZnerukaviceproizvodilesu se u tvornici Artura Gilardijau Zadru. Poredproizvodnjekapa,koja seuglavnomodvijalau kuinoj radinosti, godina(1S81.)zapodela s radom u Sibenikuje podetkomosamdesetih tvornicaza tkanjetkaninai proizvodnjupamudnogi lanenogprediva. Prvu vedu tvornicu tkanja i predivau tom gradu izgradioje godine je proizvodilavunenepokri1911.Pa5koRora. Ta tvornicauspje5no vade i tkanine, i to najvi5eod domadevune s otoka Paga.U Rijeci godinaproSlogstoljeia radionica Dubrovadkojradilaje sedamdesetih za proizvodnjuribarskih mreZamigavica, a osamdesetihgodina u radilaradionicapokrivadai radionicaza Dubrovnikuje dostauspjeSno proizvodnjusvile i tkanina.Sedamdesetih godina 19. i osamdesetih stolje6au Splitusu djelovaledakdetiri radionicekonopa,a poslijenjih konope,ribarskemreZe,vre6ei vrpceproizvodilaje radionicaStjepana Pervanai bra6e Mate3id. Sve ih je potkraj stoljedanadma5ila radionicaJ. Voltolinija, a vrpceje najvi5eizraclivaoGrgo Vidovi6. U to vrijeme konopi su se podeli proizvoditi i u Zadru u tvornici Paparella-Tamino za koju se tonopiia uvozilaiz Italije.39 Kemijskaindustrijau promatranomrazdobljuu Dalmacijibila je u samomzadetku;najvi5esu seproizvodilevo5tanice,sapun,kalcijev karbid i cijanamid. Sapun i vo5taniceizratlivali su se u Splitu, Dubrovniku i Zadru, a kalcijev karbid i cijanamidu Sibenikui Dugom Ratukod Omi5a.Proizvodnjakarbidai cijanamidapred Prvi svjetski rat bila je ve6a od 300 000 tona godi5nje,5to je bilo znadajnoi u svjetskinrazmjerima,a u toj industrijskojdjelatnostiradiloje oko 800 radnika.Medutim,najvedeznadenje te industrije,za diju su proizvod-
p ovijestDalrnacije.. ., str. 237. 3 8 5. peruCIe, Ekonotnska 3 9 ISTO, str. 238-241. ViSe o privrednom razvitku Dalmacije u doba druge austrijskeupravevidi u knjizi: I. KARAMAN, Privredai druitvo Hrvatskeu 19. stoljetu, Zagreb 1972, str. 266-301.
34
nju bile potrebnevelike kolidine energije,bilo je q tome Stoje ona potaklaizgradnjuprvih hidrocentralau Dalmaciji.a0 Na temeljupoljoprivrednihproizvodapotkraj 19. stoljedapodinje se ne5to brZe razvljati preradahrane. Uz tradicionalnupreradu groida i maslina sada se snaZnijerazvija prerada ribe, mlinarstvo, pekarstvo,proizvodnjatjesteninei pi6a, a posebicelikera. Iako su se jaka alkoholna pi6a proizvodila u Sibeniku, Splitu, Dubrovniku, Trogiru, Hvaru i drugim mjestima,najznadajnijesredi5teindustrije likerabilo je uZadru. Sedamdesetih godina19. stoljedasamozadarske tvornicelikera proizvodilesu 33 500 litara godi5nje,a potkraj stoljeda iz Zadra se izvozilo preko 9 000 kvintala likera godi5nje,vi5e od 300 000 boca, najviSemaraskina,5to znadi da se proizvodnjajo5 pove6ala.Najpoznatiji zadarskiproizvodadilikera bili su obitelji Luxardo.Vlahovi Drioli.ar Nedostatakenergijeu pokrajinikodio jeWLi razvitakdalmatinske industrije.Uglja je u Dalmaciji bilo malo, a onog kvalitetnijeg samou rudokopimaPromine,Siveridui VeluSidu,gdjeje dominirao talijanskikapital.Te rudnikeeksploatirale su tvrtke "Monte promina" i "Dalmatia" sa sjedi5temu Trstu pa se, iako je Dalmaciji ugalj bio potreban,najveii dio uglja izvoziou Trst i Italiju. Godi5njaproizvodnja prominskihrudnika,koji su bili u eksploatacijikroz cijelo razd,oblje o kojem govorimo, kretala se od 130 000 do 150 000 tona. ozbiljnija eksploatacijavodenesnage,prvenstvenona rijeci Krki i Cetini, zapo|elaje sredinomdevedesetih godinakadaje 1895. bila pu5tenau pogonmala hidrocentralaJarugana Skradinskombuku. To je bila prva hidrocentralasagradena u Dalmaciji, dija se snagauglavnom upotrebljavalaza elektridnurasvjetugrada Sibenika,a njezin vlasnikbila je domadatvrtka "Ante Supuki sin". zapotrebesibenske industrijeizgradenaje1904.hidrocentrala JarugaII, a godine1906.i hidroelektranaManojlovac,dok je za elektrifikacijuugljenokopau velu5idu i siveridu tvrtka "Monte Promina" godine 1909. sagradila manju hidrocentraluna Ro5komslapu. Porednavedenih,do prvoga svjetskograta bile su izgradenejos tri manjehidrocentrale,dvije za proizvodnjucementa u splitu (1908.)i Ka5telSuiurcu(1913.)i jedna na rijeci ombli kod Dubrovnika.svoje potrebeza elektridnomenergi40 S . p e R I i t C , n a v .d j . , s t r . 2 4 2 , 2 4 3 V . idibilj.36. 4 l Boris JURIG, Razvoj industrije u Zadru od pojave prvih manufakturado suvremeneindustrijskeproizvodnje,Radovi Instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru (dalje: Radovi IJAZUZd), sv. XIX, Zadar 1972, s-tr.499-52L prilikamau Dalmaciji.. ., str. 25, 26; ; D. FORETIC,O ekonomskim 5. pEntdti, Ekonomska p ovijest Dalmaciji. . ., str. 247-249.
35 I
jomZadar i Dubrovnik zadovoljavalisu iz prvih manjih termoelektrana koje su bile podignuteu tim gradovima.Prematome,u Dalmacijije do Prvoga svjetskograta, u svezi s izgradnjomelektroenergetskih udinjenodosta,iako i termoelektrana, postrojenja,prvih hidrocentrala postrojenja uglavnomgradila ta ne i dovoljno; medutim,kako su se je inozemnimkapitalomtaj kapitalizvladio iz njih i najvedukorist."' BrLir?Lzvitakdalmatinskeprivrede, osobitotrgovinei industrije, kodile su veomalose prometnevezeDalmacijesa zaledemi drugim dijelovimaAustro-ugarskedrZave,stoje pogubnodjelovalona ludki promet i trgovinu morem. Gotovo sva uvozna i izvozna trgovina Monarhijekoja seodvijalapomorskimputembila je usmjerenana Trst i Rijekujluke u kojimaje dbminiraoauitrijski i madarskikapital.eak je i bosansko-hercegova'kiizvoz, koji setradicionalnoobavljaopreko pruga, a osobito nakon Zeljeznidkih izgradnjom luka, dalmatinskih bio usmjerenna Austro-Ugarske, od okupacijeBosnei Hercegovine zaledabile su i njezina sjever. Jedina\zravnaveza tzmeduDalmacije svedo godine1901.jako 1o5ecesteprekokojih seodvijaomanji robni promet.Do kraja austrijskeupraveu Dalmacijije, radunajudii ono sto su prethodnonapravili Francuzi,bilo izgradenonestovise od 1 015 kilometaradrZavnihi 470 kilometarapokrajinskihcestaprekokojih se mogaoodvijati zapreLnikolski promet.Medutim, to ni pribliZnonije bilo dovoljno, jer ie za oLivljavanjerobnog prometai brZi razvoj proizvodnihsnagaDalmaciju nuZnotrebalo Zeljeznicompovezati s Bosnom,Hrvatskomi drugimdijelovimaMonarhije,Europei svijeta. Iako su u Dalmaciji krajem 19..stoljedabile izgradeneneke krnje pruge,siveri6-Split-sibenik1877. I Siverid-Knin 1888., Zeljeznidke onaje tek 1925.godinebila preko Gradacaspojenasa Zagrebom'U dvr56uintegracijuhrvatskenacijei ujedinjenastojanjuda onemogu6e nje hrvatskihzemalja,kakobi njima Stolak5ei duie vladale,austrijske i madarskepolitidke vlasri nisu zeljeleZeljeznidkimputem povezati Dalmacijus BanskomHrvatskom.Tek podetkom20. stolje6a,todnije godine 1901., juZna Dalmacijaje preko Metkovida, Dubrovnika i Zelenikebila spojenauskotradnomprugom s Gabelom,Mostaromi Sarajevom,odnosnos Bosnomi Hercegovinom,ali taj spoj nije imao ve1e znalenje za pokrajinu u cjelini kao ni uskotradnakrnja pruga Split-Sinj, koja je pu5tenau promet 1903' Izgradnjapruga u najjuZnijim dijelovima Austro-Ugarskeimala je, uz \zvoz dtva iz Bosne, 42 D. FORETIC, O ekonomskimprilikama u Dalmaciji..., str. 22; Petar JUTRONIC, Prikaz elektrifikacije Dalmacije i energetskasituacija, zbornik Drultva inienjera i tehniCarau Splitu, Split 1958,str. 441-450.Od dalmatinskih gradovaZad,arje prvi dobio elektridnustruju godine1894.
36
prvenstvenovojno-stratesko znadenje,jer je povezivalaBoku kotorsku, uz Pulu najvaznijuluku austro-ugarske ratnemornarice,s kopnenim zaledemMonarhije.ar Zbog lo5ih prometnihvezasa zaledemi svogpoloZajana moru najvedi dio trgovine u Dalmaciji odvijao se pomorskim purem, a sredi5tesvih tih pomorskihputevabilo je u lukama Trsta i Rijeke. Pomorstvoje oduvijek,pa i u razdobljukoje proudavamo, bilo veoma vaLnagospodarskagrana, najjeftiniji nadin suvremenogprometa, u kojemje u prvom desetljedu20. stolje6aradilo oko 11 500 ljudi, a uz pomorstvo,od pomorstvai djelatnostivezanihna njega zivjeli su i brojni drugi Dalmatincii njihoveobitelji. IntenzivanrazvojjedrenjaStva,u 6emuje Dalmacijadrtala primat u Monarhiji, bio je prekinut osamdesetih godina 19. stoljeia kada se u pomorskipromet sve vise ukljudujuparobrodi,koji potiskujujedrenjake.zbog nedostatka kapitala i potporedrzavedalmatinskoparobrodarstvo sporose razvijalo,
Dalmacijije bilo ved 18 parobrodaduge, 10 velike obalne,43 male obalneplovidbe i jos 6 parobrodi6a;jedrenjakaduge plovidbe vise uop6enije bilo, velike obalneplovidbebila su samo2, male obalne L 446, a manjihjedrenjakai brodicaod lokalnogznaEenja bilo je jo5 9 5I2. Na tom trgovadkombrodovlju,koje je ukupno imalo 49 g7Z tone,ploviloje tada11450 pomoraca.44 BrZi razvoj dalmatinskogparobrodarstvakodio je nedostatak kapitalapaje ono, u odnosuna parobrodarstvo u Trstu i Rijeci kojeje podupirala drLava i financirao austrijski i marlarski kapital, dosta zaostajalo.unatod tome u Dalmaciji su do prvoga svjetskograta osnovanabrojna parobrodarskadrustva, a najznaEajnijasu bila "Dubrovadkaparobrodarska plovidba", utemeljenajoi 1888., i dru5tvo 43
44
37
dru6tvasrednjei sjeverne "Dalmatia", koje je objediniloparobrodarska poslovnim u Trstu, osnovano uredom i uZadru sa sredi5tem Dalmacije, pomorske kompanije u godine 1908. To su bile dvije najznadajnije je Dalmaciji diji kapitalprelaziovrijednostod pet milijuna kruna. Trst je, moglo bi se uvjetnoredi, svevi5epostajaoglavnosredi5tepomorsketrgovineDalmacije;prekonjegase gotovosve izvozilo i uvozilo, u njemu se koncentriraoi dalmatinskikapital, otvaranisu brojni uredi Lloydu radili suuglavnommornadalmatinskihbrodara;u tr5danskom ri, pomorskidasnicii zapovjedniciiz Dalmacije,a u tr5danskojplovidbi Dalmatinci su raspolagalisa 150 000 tona, Sto nije ba5 zanemariva brojka. Prematome, hrvatski su se pomorci i brodari iz Dalmacije, unatodpropastijedrenja5tva,te favoriziranjuaustrijskogparobrodarstva u Trstu i madarskogu Rijeci, ipak dobro snalli i nastavili sa staromdalmatinsko-po-o.tkom tradicijom.a5 Uz pomorstvoi pomorskutrgovinupotkraj 19. i u prvim desetlje6ima20. stolje6apodinjese ne5tobril.enzvijati novdarstvo,a javljaju se i prvi podeci turizma. Kako u Dalmaciji nije bila znadajnije razvijenaindustrija,pokrajinaje uglavnomna inozemnotrZi5teplasirala svojepoljoprivredneproizvode.Najvi5eje izvozila vino, likere, maslinovoulje, stoku, meso, koZe, svjeZui soljenu ribu, drvo za ogrjev i ugalj, ali i kalcijev karbid, boksit, asfalt, tupinu, cementi kamen,a uvozila industrijskurobu, mirodije, Zito, lijekove, staklo, odjedu,tekstilnesirovine, Lelieznei kemijskeproizvode,te pone5to voia i povr6a.Godine1889.Dalmacijaje izvezla1 386 319 kvintala raznerobe, a uvezla 1 150 923; godine 1901. izvezenoje vei 2 840 348, a uvezeno2 0L8 943 kvintala, a godine 1909.izvoz je bio dak 6 I72 000, a uvoz samo2 t47 000 kvintalarobe. Iz navedenihbrojdanih podataka,u koje nije uradunatprometstokom,vidimo daje robni prometu Dalmaciji podetkom20. stoljedaZivnuoi dostaporastao,a znatnove1iizvoz od uvozamoZeseobjasnititime Stoje u dalmatinski i robana provozukroz Dalmaciju, izvoz najvjerojatnijebila uradunata koja je tradicionalnou njezineluke stizalaiz kopnenog zaleda.+o
p r i l i k a m a uD a l m a c i j i . . . s, t r . 3 1 ; S . p e n I i I C , 4 5 D . F O R E T I C ,O e k o n o m s k i m povijestDalmacije...,str.250-256;I. KARAMAN, nav. dj., str. Ekonomska 281-289. ViSe o dalmatinskomparobrodarstvuvidi u knjizi: Oliver FIJO, a o pomorstv'tu: Pomorski ParobrodarstvoDalmacije 1878-1918,Zadat 19621' zbornik, l, Zagreb 1962, posebicepoglavlje Razvoj na5egpomorstva kroz stoljedado 1941.godine,str. 3-671. i trgovine...,str. 52-55;S. PERICIC,nav. dj., 46 I. JURAS, Pregledgospodarstva str.259-267;G. NOVAK, nav. dj., str. 430-434.
38
vi5e puta smo ve6 istakli da u Dalmaciji nije bilo dovoljno kapitala koji bi potakao brLi razvoj dalmatinskoggospodarstva,a mnogi bogati domaii poslovni ljudi radije su ulagali svoj kapital u inozemne,najvi5e u austrijskei talijanske, negori u domaie ivrtke, novdanezavodei banke.Tek krajem 19. i u prvim desetljedima20. stoljeda dolazi do otvaranja ve6eg broja novdanih zavoda, banaka, Stedionicai kreditnih blagajni, ali ni to nije bilo dovoljno da se dalmatinski seljak, osobito onaj u zagorskomdijelu, istrgne iz ruku doma6ihlihvara koji su ga upropastavali.Navest6emo samo neke znadajnijebankarskekude i zavode. prva pudka dalmatinskabanka osnovanajeu splitu od stranenarodnjaka1870.,a godinudanaposlije proradilaje i Pudkatrogirskabanka.Splitskiautonomasiosnovalisu godine 187'7."Banco PopolareSpalatino,',a zadarskigodine 1902.
Potkraj19. stolje6au Dalmacijinastajuprvi podecijednesasvim nove gospodarskegrane, a to je turizam. Pojavi i razvoju turizma
drugih stranaca.Iako je dalmatinskiturizambio tadajos u povojima, jedino su Dubrovnik i Rab pruZali nesto bolje uvjete, njegov brZi nzvoj zakodioje i privremenozaustavioprvi svjetskirat.48 Na kraju ovogsazetogpregledastanjau gospodarstvu Dalmacije moZemoopdenitoredi daje dalmatinskogospodarstvo u promatranom 47 T. GANZA-ARAS,Poku5?jkapitalistidke preobrazbe selai zadruZnipokretu..., s t r . 1 3 9 - 1 5 5O; . F O R B U C ,O e k o n o m s k i p mr i l i k a m au D a l m a c i j i . . .s, n . 3 2 , 3 3; S. pnntetd, nav. j., str. 270-272: I. pBnIC, Ustrojstvo I'posiou"ni, dalmatinskogZemlji5no-veresijskogzavoda(1898.-1924.), Radovi zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu (dalje; Radovi ZHpFFZg), vol. 20, Zagreb1987,str. 45-73. 48 vjekoslav trtesrnovtc, Prvi turistidki saveziu Dalmaciji g. 1899. i 1909, Zadar 1960, str. l-44; S. pBntClC, Ekonomskapovijesi Datmacije..., str. 273-275;S. OBAD, Dalmatinsko selo..., str.j6-78.
39
s onimu drugimdijeloviakogausporedimo razdoblju(18S0.-1918.), slaboi nedovoljzaostatku, Monarttii",uito n u.liko. ma HabsburSke je taj sto austrijske bio no razvijeno,a jedanod tsnovnih razlogatomu pokrajine' vlasti i nisu bile zainteresiraneza btli nzvoj te zaostale negoli u Njih je Dalmacijamnogovi5e zanimalau vojno-strate5kom sasvim gorpoOutrtom ptgledu, Stose,naravno'na kraju pokazalokao pogreSna Politika.
40
DRUSTVENEPRILIKE
TeSkostanjeu dalmatinskom gospodarstvu, o demusmonaprijed govorili, negativnose odraZavalo na ukupnedru5tveno-politidke prilike i odnoseu pokrajini. Osobitote5kostanjebilo je na dalmatinskom seluu kojemje od zemljoradnjeZivjelopreko70% pulanstva.Prema tome,Dalmacijaje do kraja Prvogasvjetskogratapo svomsocijalnom sastavubila preteZitoseljadkazemlja.Krajem 19. i u prvim desetljedima20. stoljedadalmatinskoselo i seljakati5tile su jod uvijek mnoge nedade,a posebicenerije5enizemlji5niodnosi (kolonat, kmetstvo), relativnoveliki porezi,pomanjkanje kapitala,lihvarstvo,gospodarske krize, osobitou vinogradarstvu, te suia, nerodica,oskudicei glad, Sto je sve skupa imalo za posljedicupreveliko zadu?,ivanje kod seoskih trgovacai lihvara,upropa5iivanje malih seoskihgospodarstava, napuStanje"rodnegrude" i masovnoiseljavanjeu prekooceanske zemlje.49 Pudanstvo Dalmacije,naroditoonona selu,bilo je podloZnoraznim obvezama kojeje teskopodmirivalo.ono je moralopla6atirelativnovisoke drZavneporeze,te pokrajinskei opdinskeprireze, a kmetovi i koloni imali sujoBposebneobvezepremavlasnicimazemlje.Neposredniporczi kojeje ubirala drLavabili su zemljarina,kuiarina, obrtarinai dohodarina: zatimsu seposrednoubirali posebniporeziod carinai monopolana sol i duhan,a jo5 je bilo raznih taksai drugih davanja.Premanekim procjenamadalmatinskopudanstvo pladaloje drZavipodetkom20. stolje6a na ime poreza,carinai monopolaoko desetmilijuna kruna godi5nje, Stoje po glavi stanovnikaiznosilo1.6,67kruna.Pokrajinaje svoj prihod, kojije godi5njeiznosiooko 1 400000kruna,dobivalauglavnomizprfueza na neposredne porezekoji su iznosili 40%, a u pojedinimsludajevima (potroSarina) i 100%.Dalmatinskeopdine,u kojima se ukupni godi5nji 49 Rade PETROVIC, Socijalno-ekonomske prilike u Dalmaciji u XIX. stolje6u, Godilnjak Druitva istoritara Bosne i Hercegovine,god. XVI/1965, Sarajevo 1967,str. 78-85;BernardSTULLI, Ekonomsko-dru5tvene prilike u Dalmacijiu XIX stolje6u,Dubrowik, br. 3-4, DubrovnikL962,str.3-l l; Vidi bilj. 15.i22; S. PERICIC, Oskudicai gladu Dalmacijiu XIX i podetkomXX stolje6a,Radovi I H P , v o l . 1 3 , Z a g r e b1 9 8 0 ,s t r . l - 3 1 .
41
je obveze kretale su se od jedne desetinedo jedne polovine prihoda, Sto ovisilo o kvaliteti zemlji3ta, zasadenojkulturi, klimi, tradiciji u pojedinim krajevima i mnogim drugim specifidnostima,a najviseo pismenomugovo,u irrr-.ttom dogovoru s vlasnikom zemlje. Najde5deje to bila vrijednost
EugenioM. vuslo, PrvopodignuteDalmacijepo novomekonomitnofinanciiskom ,uitouu, Bed 1904, str. 12-14;D. FORETIC, Drustveneprilike u Dalamciji od polovice XIX stolje6ado prvog svjetskograta, Hrvatski narodni preporod u Dalmacijiilstri, zbornik,Zagreb1969,str. 46-48;8.STULLI, Ekonomsko-drustvene p r i l i k e . . . ,s t r . 7 , 8 . 5 1 S. OBAD. Dalmatinskoselo.. . , str. 27-31.
42
kako kaZe Josip Smodlakau Carevinskomvijedu 1910. godine, u kojem su seljaci davali Zupniku dvostruko vi5e negoli za sve druge porezei prireze zajedno.rz Podmirujuii mnogobrojneporeskeobvezei otkupljujudi zemtju od zemljoposjednika, dalmatinskije seljaksvedo kraja PrvogasvjetskogrataZivio u vrlo teSkimprilikama.Uvjeti su bili toliko te5kidaje njemui njegovojobitelji stalnoprijetila oskudicai glad. "Oskudicaje bila gotovo permanentnoprisutna, ali je svejednou povremenim valovima poprimala izrazito velike razmjere, kada se reflektirala u obliku drastidnihposljedica.To subili glad,bolest,smrt,paupeizacija i iseljavanje.U razdobljimaosobito velike oskudiceseoskose prehranjivalotravama,korijenjemi joB nekimnezdravim stanovni5tvo biljkama.Bid gladije destoharaoditavimselimaili regijama,uzrokujudi malaksalost, bolesti umiranje.NajteZaposljedicaje svakakobila pove6anasmrtnostgladnogseoskogZivlja... Ne na5av5imogudnost prehranesvojih obitelji u domovini mnogi su Zitelji kopnenogzaleda traLili spasu privremenojili stalnojemigraciji. To je samodjelomidno ublaZavaloponekadodajnostanjeZagoraca,ali je ipak predstavljalo stanovitisigurnosniventil. Siroma5nisu seljaciizlaziz bijede traLlh ponekadu pozajmici novca, ali su zapravona taj nadin zapadali u potpunupauperizacijuj er su vj erovnici bili pohlepnii nezajaLljivi." 53 Trebare6i da je preko 70% dalmatinskog pudanstvastalnoZivjelona rubu gladi, a situacijana selu, osobitou Dalmatinskojzagori, bila je najteLa. Kako u Dalmaciji zbog zaka5njelograzvojakapitalizma,odnosnoprijelazaiz feudalnihu robno-novdane odnosen nije bilo u drugoj poiovici 19. stoljedadovoljnonovdanihzavoda,osobitone onih koji bi teZakudavali kredite pod povoljnijim uvjetima, to se dalmatinski seljakda bi mogaosa svojomobitelji preZivjetii podmirivatimnogobrojne obveze morao zaduLivatikod bezdu3nihlihvara. Uvjeti pod kojima se zaduZivaobili su zaistate5ki; radilo se najde56e o kratkim rokovima otplate i visokim kamatamau novcu, robi i radu. Da bi kamataizgledalamanjalihv-arisu mnogoputajedannjezindio unaprijed uradunavaliu glavnicu.5a
prilike u Dalmacijiod poloviceXIX stoljedado..., str. 52 D. FORETIC,Dru5tvene 5I - 5 3 .
53 S. peruetc, Oskudicai gladu Dalmaciji...,str. 30, 31. 54 F. IVANISEVI1 , O tuZatkojveresijipo Reiffeisenovusustavu,Split 1898; D. FORETIC, Dru5tveneprilike u Dalmaciji od polovice XIX stoljedado..., str. 53-55.
43
55 F. IVANISEVIC, O tCiAiKOJ s e l o . . . s, t r .4 5 - 5 1 .
44
skevlasti, od svegatoganije bilo nistasvedo raspadaAustro-ugarske Monarhije.)o Pored selja5tva,kojem je zaista bilo najteZe,u vrlo te5kim
uspje5no rade i neki rudnici u Dalmatinskoj zagori. Malobrojna radnidkaklasa,osobitopotkraj 19. stoljeia, bila je uglavnomkoncentriranau splitskomi sibenskomindustrijskombazenu,zatimuzadru i Dubrovnikui ponestou nekolikomanjihdarmatinskih gradova.zapravo, svi dalmatinskigradovibili su u to vrijemerelativnomali, jedino je split krajem godine 1910. imao nesto iznad 20 000 stanovnika (21 409), zadar (14 056) i sibenik (12 588) imali su iznad 10 000, Dubrovniksepriblizavaotoj brojci, a svi ostalidalmatinskigradovipo broju pudanstva bili su dostamanji.57
Radedinajdesde u vrlo teskimuvjetimaod l0 do 15 satina d,anza
56
)/ 58
45
vazeeojcijeni od 0,46 krune za jedankilogram. s pojavom radnidke godinaproSlogstolje6anidu u Dalmai sedamdesetih klaseSezdesetih
nezaposlenosti. Prve socijalistidkeideje - najvisepod utjecajemsocijalistaiz Italije, Austrije i Slovenije,a ponestoi iz Hrvatske- javljaju se medu dalmatinskimradnistvompotkraj 19. i u prvim desetljedima20.
prodoru socijalistidkeideolo-gije,oni su socijalizamnazivali modernom "sociialnomzatazom".)e 59 O radnidkimdru5tvima,radni5tvui radnidkompokretu u Dalmaciji vi5e vidi u radovima:D. FORETIC, Drustveneprilike u Dalmaciji pred prvi svjetskirat s osobitim obzirom na radnidku klasu, Rcdoyi FFZd, sv. 2, Razdio historije,
46
Pored slabih druStveno-gospodarskih prilika u kojima je Zivjelo dalmatinskoseljastvoi radni5tvo,o demuje ve6bilo rijedi, ni zdravstvene,pa niti kulturno-prosvjetne prilike u pokrajininisubile bolje, stose najbolje vidi iz broja lijednika i bolnica, te broja pudkih Skola, nastavnika,udenikai pismenihosoba.Takoje godine1880.u Dalmaciji bilo samo5l 026 ili 10,7% pismenihosoba,odnosnoonih koji su znali ditatii pisati,a sasvimnepismenih bilo je oko 425054 ili 89,3%. Nakontridesetakgodinasituacijasedodu5enestopopravila,ali senije bitno izmijenila. Naime, godine 1910. pismeni! je u pokrajini bilo L36208 ili227o, a nepismenih 467475 ili78%.6u Broj nepismenihmedu siroma5nimseljaltvom i radni5tvombio je joB vedi, Stonasne iznenadujeako znamoda gotovo50% naseljenih mjestanije imalo nikakveSkole,a u zagorskimmjestimasituacijaje bila jos i tela. U vedini tih mjestaosim osnovnihdrugih skolanije ni bilo; srednje,vi5e i visoke Skole(bogoslovije)postojalesu samou vedim dalmatinskimgradovimai nekim znadajnijimprimorskim mjestima. Od 876 naseljenihmjesta,koliko ih je bilo u Dalmaciji godine 1905., samou njih 399 postojalesu pudkeBkole,a 1910. godine osnovnih Skola bilo je ukupno 435. usporedberadi navest demo podatakdaje na podetkuhrvatskoganarodnogpreporodau Dalmaciji, Skolskegodine 1861162.,bilo u pokrajini 192 grad,anske i osnovne Skoleu kojima je radilo 407 nastavnika,a pohadaloih je oko g 0g4 udenika,Stoje iznosilotek jednu detvrtinuod ukupnepopulacijekoja je trebalaiii u Skolu.Godine r9r2/1,3.osnovnihi gracranskih skola bilo je ukupno486, nastavnika1 372, a udenika63 662.I poredtoga osnovnoskolskim obrazovanjem nije bilo tadaobuhvaienou Dalmaciji vi5eod 25 000 djece,Stoje jo5 uvijek bila velikabrojka.6l Zdravstveneprilike u pokrajini bile su takoderdostalo5e. Evo osnovnihpokazatelja.Godine1867.u Dalmaciji, koja je 1869.imala historije umjetnosti(2), Zadar 1966, str. 2OO-223;Mato KApOVIC, naaniett pokret u Dubrovniku.Dubrovnik 1985. 60 statistika pucanstva u Dalmaciji, str. 52; Antun STR6LL, putko lkolstvo u Dalmaciji od godine t8I4 do 1900, Zadar 1900, str. 6-68; D. FORETIC, Drultveneprilike u Dalmacijiod poloviceXIX stolje6ado..., str. 61, 62; Marjan DIKLIC, Raspravao ditankamaza pudkeskole u Dalmatinskomsaborugodine 1892,Historij skizbornik, god. XLIII( I ) | 1990,ZagrebI 991, str. I I 3- I 15. 6l Ilija DIZDAR, Kratak pregled pudke nastaveu Dalmaciji kroz minulih pet decenija,rubilarni broj Narodnoglista (Il Nazionale)1862-1912(dalje:JB NL), Zzdar 1912, str. 43; D. FORETIC, DruStveneprilike u Dalmaciji od polovice XIX stolje6ado..., str. 63,64; S. OBAD, Dalmatinskoselo..., str. 107-12g. vi5e o zadarskomSkolstvuvidi u knjizi: Mate ZANINOVIC, o lkolstvu u zadru i njegovornkraju,Zad,ar1979.
47
oko 442796 stanovnika,bile su detiri bolnicei samojedno rodili$te,
vaZan dio dalmatinskogdrustva,koji zbognerijesenihfeudalnih
DalmatinskaburZoazijanije bila kompaktnakao klasa;sastojala
RomanJELIf , Zdravstvou Zadru i niegovupodrutju, Zadar 1978,str. 9-67; D. FORETIf , Dru5tveneprilike u Dalmacijiod poloviceXIX stolje6ado...,str. 6 8 - 7 0 ;S . O B A D , D a l m a t i n s ksoe l o . . . ,s t r . 1 6 2 - 1 7 1 . R. pETROVIC, Nacionalnopitanie u Dalmaciii, drugo izdanje, Zagreb-Sarajevo 1982.slu.17-24.
48
iim krugovima. Srednji sloj dalmatinskebwloazije (zanatstvo,industrija, rudarstvoi slobodnazanimanja),koji je uz potporuniZegsloja bio i ostaoglavnoupori5testrankeprava i njezineradikalnijehrvatske politike, sastojaose preteZitood srednjih i sitnih zanatlija, manjih industrijalacai trgovaca,obrtnika,ugostitelja,odvjetnika,profesora, novinara,uditelja, lijednika, sveienika,kipara, knjiZevnikai drugih umjetnika.Taj sloj, koji je svoj gospodarski i politidki interesvidio u integraciji hrvatskih zemalja, u jedinstvu hrvatske nacije i drZave, najodludnijesezalagaoza rjeSenjehrvatskogadrZavnopravnog pitanja u okviru ili izvan okvira Monarhije, a iz tog nzloga on je najvi5e i prihva6aoprava5kupolitiku kojaje trebaladovestido togacilja.6a Razumljivoje da tako visokopostavljencilj, unatodprotuaustrijskoj politici, nisu mogli ostvaritisamoniZi slojevi gradanstva, jer su gospodarskii politidki bili preslabi,ali su zato mogli biti i bili su snaZnapotporaonoj hrvatskojpolitici koja je vodila k takvim politidkim rje5enjima.Naime, "nrLi su slojevibili od podetkaradana rje5avanju problematikepoloZajahrvatskoggradanstva u Dalmaciji podr5ka onoj politici koja je bila dosljednoi radikalnoantiaustrijska,pa su u njima 60-ihgodina19.st. NarodnastrankaanapfijelazustoljedaStranka pravanalli svoj vatan osloni svojebirade".or
64 T. GANZA-ARAS, Polilika "novog kursa" dalmatinskih pravala oko Supila Trumbita,Split 1992,str. 27-50. 65 I S T O ,s t r . 3 1 .
49
POLITICKE PRII-IKE I ODNOSI
u drugoj polovici 19. stolje6a,nakonpada Bachovaapsolutizma i obnavljanjaustavnostiu HabsburSkojMonarhiji, Dalmacija je godine 1861. prvi put u-gvojoj povijesti dobila pokrajinski parlament Dalmatinski sabor66- koji ie,,yz kraie i duZe prekide, radio sve do 191.2.,odnosno1918. godine.6'lTo je bio najvisi predstavnidkiorgan pokrajinske autonomije. on je mogao donositi i pojedine zakone koji iu vrijedili za Dalmaciju, ali su ti zakoni, kao i mnoge druge vaZne odluke, mogli stupiti na snagu tek onda kada ih je sankcionirao car i kralj Franjo Josip I.
je imao austrijsko drZavljanstvo, 30 godina zivota i izborno pravo. Dalmatinski sabor, diji je saziv i raspust ovisio o volji Cara i Vlade u Bedu, u 10 mandatnih razdoblja zasjedaoje ukupno 44 puta, a svako zajedanjeobidno je imalo vise sjednica. od 256 zasttpnika, koliko ih j e ukupno bilo u svim sazivima, 7 6 su bili posjednici, 69 odvjetnici , 25 dinovnici, 20 profesori, 19 svedenici, 17 biljeZnici, 13 lijednici, 8 suci,4 uditelji,4 novinari i 1 knjiZevnik.Tako je, najkra6e,izgledala socijalna struktura zastupnikaSabora. Predsjednici Dalmatinskog sabora bili su: Spiro Petrovid (1361.-1870.), Stefan Mitrov Ljubisa 66 G. NOVAK, Prvi Dalmatinskisabori dogadajis njim u vezi, RadovilJAzuzd, s v , I I I , Z a g r e b1 9 5 7 ,s t r .5 . i d . 67 ViSe o osnivanjuPokrajinskogsaboradalmatinskoga,njegovimnadleZnostima, organizacijii iadu vidi u knjizi: I. PERIf, Dalmatinskisabor 1861.-1912. (1918)Sod.,Zad,ar1978.
50
( 1 8 7 0 . - 1 8 7 6 .D ) ,o r d eV o j n o v i i ( 1 8 7 7 . - 1 8 9 5 .M ),iho Klai6(1896.), ) i c k oI v d e v i 6( 1 9 0 0 . - 1 9 1 8 . ) . 6 8 G a j oF i l o m e nB u l a t( 1 8 9 6 . - 1 9 0 0i. V Austrijski drZavni Parlament(Carevinskovijede), koji je u svojimrukamaimao gotovosvu zakonodavnu vlast, radioje uz manje stankeod uvodenjaustavai parlamentarizma 1861.do raspadaMonarhije 1918.godine.On sesastojaoizdva doma:Gospodskog doma- koji su po volji cara FranjeJosipasadinjavalisvi punoljetniprindevi, svi biskupis kneZevskim naslovom,te osobitozasluZniplemidii istaknuti gradani- i Zastupnidkog doma,koji se sastojaood izabranihzastupnika iz pojedinihpokrajina.Broj zastupnika u Gospodskom domukretao seod 150do 170,a u Zastupnidkom domu od203 do 516, 5toznadida je Parlamentmogaoimati ukupnonajviSe686zastupnika.Dalmacijaje u Zastupnidkidom Carevinskog vijedaod 1861. do 1873.godinebirala petzastupnika, od 1873.do 1896.devet,a od 1896.do 1918.jedanaest zastupnika.Izborni sustav za Carevinskovijede iz godine 1861. pretrpio je nekoliko zakonskihizmjena i nadopuna(L867., 1873., 1896.i 1907.),ali najznadajnija bila je ona iz godine1907.kadaje uvedeno"op6ei jednakoizbornopravo" za izbor zastupnikau Zastupnidkidom, ali ne i u pokrajinskesabore.oe Nakon Austro-ugarskenagodbe1867. godine o zajednidkim poslovimaAustrije i Ugarske- a to su bili vanjskiposlovi, trgovinski odnosis drugimzemljama,vojskai financijezapokriie tih zajednidkih tro5kova- odludivalesu delegacijeCarevinskogvijeia i Ugarskog parlamenta.Svaka delegacijaimalaje po 60 izabranihdlanova;medu dlanovimaAustrijske drZavnedelegacijestalno se nalazio i jedan hrvatskizastupnikiz Da.lmacije,a u sastavuMadarskedelegacijebila sujo5 petoricaHrvata./u Uvedeniizborni sustavza pokrajinskesaborei Carevinskovijeie u Habsbur5kojMonarhiji bio je dosta skuden,vrlo kompliciran i jer je na Stetusiroma5nihSirokihnarodnihslojeva veomanepravedan, i nenjemadkog pudanstva,osobitosela, favoriziraobogateslojevegradanstva,aristokracije,inteligencijei drZavnebirokracije,a posebice gradovei Nijemce koji su preteZitoZivjeli u urbanim sredinama. "Najfantastidnija podvalas izbornomgeometrijom"- kako tvrdi jedan
68 I S T O ,s t r . I 7 - 3 7, 5 8 , 2 t 5 - 2 2 4 . 69 I S T O ,s t r .2 5 - 2 8 . jezikapreveo 70 A. J. P. TAYLOR, HabsburlkaMonarhija1809-1918, s engleskog Omer Lakomica, Zagreb 1990, str. 167-168.Naslov izvornika: A. J. P. TAYLOR, The Habsburg Monarchy 1809-1918.A History of the Austrian Empireand Austria-Hungary,Copyright,by A. J. P. Taylor, 1948.
51
400 000 engleskipovjesnidar- "ostvarenaje u Dalmaciji' Ldj:, ie JuZnihslavenaimalo 20 a 15 000 Talijana23 zasitpnika".Tl Izbori za Dalmatinskisaborvrsili su se po kurijama, izbornim razredima,kojih je u Dalmaciji bilo detiri: kurija veleporeznika, komorai kurija vanjskih tuiija trgovadko-obrtnidkih kurija gradova-, u (seo.tii) opdina.u prve tri kurije izbori su se vrsili neposredno,a opdinaSetvrtojpoiredno,prekobiranihbirada.Obi6noseu vanjskim koja su u mjestima a jedan birad, birani ma na ,uutitt 500 biradabirao jedan birani birao se takoder imala manjeod 500 a vise oo zso birada izravnog pladanja birad. Pravoza glasovanjeodredivalose na temelju tog poreza,a nainiia por.rku stopakoja je omogu6avala.kori5tenje jo5 svi pruuubio je jedaniiorin por"iu godiSnje.Pravoglasaimali su dasnici' ueir.tii, pioiesori, sveienici, pomorski zapovjednici'vojni toga pored i Medutim' drZavnidinovnici i sve osobei doktoratom' u pa niti izborima, u velik dio siromasnogpudanstvanije sudjelovao stopu, poresku biranju biranih uiradi, jer nije mogaopla1atini najniZu auizborimanisusudjelovaleniZenejernisuimalepravoglasa.Pravo glasana izborimaza Dalmatinskisabor,koji je po svom sastavubio je tek 12% bogatijegi obrazovanijeg lraclanski parlament, imalo pokrajine.Kurija vanjskih op6ina,u kojgj je Zivjelo oko f,udanstua broja 90% poucanstva,birala jL samo 20 ili 46,51% od ukupnog komora (zadarska,splitska, kurija trgouadko-obrtnidkih "astupnita; je 6,97 % zastupnika;kurija gradoili 3 birala dubrovadkai kotorska) biralaje 8 iti 18'60% pudanstva, va, u kojoj je Zivjelo,^-o i0% je pokrajini bilo svega u zastupnika;i t.rri.j^ veleporeznika,kojih nekoliko stotina,birala je dak lO lli 23,25Vozastupilikau Dalmatinski sabor.veleporeznicisubili oni graclanikoji su drzavipladalinajmanje 100,a u goti kotorskoj50 fiorina izravnihporezagodisnje. kako smovidjeli, najviseje favoriDakle, kurijalni izborniSuStaV, je prolazilo zirao najbogatijei najobrazovanijegradane,a najlo5ije gradski najnizi i siromasnoseoskopudanstvou vanjskim opdinama vidi po slojevi. Koliko;e tai izuorni sustavbio neopravdannajbolje se kurija tome sto .., pru" 3 kurije - kurija veleporeznika,kurija gradovai 10% vi$e od je nelto tek Zivjelo trgovadko-o|rtniennkomora o to.li-^ a zastupnika, 21 sabor pr-ivilegiranoggradskogstanovnistva,birale u je oko Zivjelo Setvrtakurija-,kurija vanjskihili seoskihop6ina,u kojoj 90% dalmitinskogpudanstva,birala je samo 20 zastupnika.Drugim
71 ISTO, stt. 132-134.
52
rijedima, izborni sustavje u velikoj mjeri privilegirao i favorizirao bogatogradsko,a zapostavljaosiroma5noseoskopudanstvo.T2 Ved na prvom zasjedanju Dalmatinskogsabora1861.godinebio je izabrani formiran Zemaljskiodbor, koji je kontinuiranoradio u Zadru sve do Rapallskogugovora 1920. godine, pa dak i nekoliko mjeseciposlije njega, sve do konca lipnja I92I. godinekada je u njegoveprostorijeprovalilarazbjesdelaautonomasko-talijanaska rulja i sve uniStila.Zemaljskiodbor bio je najvaZnijiupravni i izvrsni organDalmatinskogsaborakoji je pripremaonjegovesjednice,upravljao pokrajinskimzakladamai zavodima,predlagaododjelustipendija i mirovina, kontrolirao rad sluZbenikai o svemutome povremeno podnosioizvje5daSaboru.Onje do godine1903.imao detiri, a nakon te godinepet dlanova,prisjednika,i isto toliko zamjenika.svi oni bili su biraniiz redovazastupnika, morali su stalnoboraviti uzadru, a svoj posaoobavljalisu profesionalnozaplacukoju im je odrerlivaosabor. PredsjednikDalmatinskogsaborabio je po funkciji ujednoi predsjednik Zemaljskogodbora. Mandat njegovihdlanovatrajaoje koliko i mandatzastupnikau Saboru- Sestgodina- ali su oni nastavljaliraditi svedo konstituiranjanovogsaborai izboranovogZemaljskogodbora. Zemaljskiodbor kao izvrsni organPokrajinskogparlamentaradio je stalno,a to znadi i u vrijeme_kadaSabornije zasjedao,pa Eaki za vrijemePrvogasvjetskograta.73 Pored Dalmatinskogsaborai Zemaljskogodbora, najvaZnijih predstavnidkihorganapokrajinskeautonomije,najvisi organ austrijske dinovnidkeupraveu Dalmacijibilo je Namjesnistvo(vlada). Na delu Namjesni5tvastajaoje namjesnik,najde5degeneral,u dijim je rukama sve do godine 1902. bila koncentriranasva civilna i vojna vlast. Tek nakonte godineodvajase vojna od civilne vlasti, i to tako Stovojni zapovjednikDalmacijepreuzimavojneposlove,a namjesnik postajegradanskaosoba koja se bavi poslovimacivilne uprave u pokrajini.NamjesniciDalmacijeu razdobljuod 1870.do 1918.godine 72 I. PERIC, Dalmatinskisabor..., str. 18-25; L GRGIC, Iz doba narodnog preporoda. Stranadki sastav Dalmatinskog sabora u prva detiri saziva po kurijama i izbornim jedinicama,Zadarskarevija, god. IX, br. 2, Zadar 1960, str. 122-126;NiksasrANcIc, PobjedaNarodnestrankena op6inskimizborima u splitu 1882. god. i problem periodizacijenarodnogpreporodau Dalmaciji, zbornik: Hrvatski narodnipreporodu Splitu, Split 1984,str. 26. i d. S. penICIi, Prilog poznivanju talijanskeoiupacije Dalmacije od 1918. do 1923. godine,Radovi\JAZUZd, sv. XX, Zad,ar1973,str. lg-45; I. PERIC, Dalmatinskisabor..., str. 50-53. o divljanju i rusiladkimakcijamataliianasau Zadru poslije Prvogasvjetskograta oplirnije pile Ante ARTIC, prilike u Zadru od 1918.do l94l ., Zadar/zbornik,Zagreb1964,str. 3Ol-321.
53
Frane IVKOVId, Organizacijauprave u Dalmaciji za vrijeme druge austrijske sv. 35-36, vladavine 1814_1918,Arhiiski vjesnik, god. 34-35/1991-1992, Za$eb 1992,str. 31-51;I. PERIC,Dalmatinskisabor"', str' 9, 38-41' F. ivrovrC, nav. dj., srr. 40-45.ViSeo dalmatinskimop6inamavidi u op5irnoj op6inau Dalmaciji(1865-1900)' Borbaza ponarodivanje studiji D. fOnBfffi, HrvitskinarodnipreporoduDatmaciiiilstri, zbornik,Zagreb1969,str.87-190'
54
maljskiodbor, a Namjesnistvo je u dogovorus njima moglo raspustiti opiinskuupravu,uvestikomesarijatili pak raspisatinoveizbore.76 Slidno upravi i sudstvo Dalmacije doZivjelo je niz reformi i izmjena,a jedna od najznadajnijihizvr5enaje godine 1869. kadaje konadnoodvojenapolitidkaod sudskevlasti. od sredinetravnja 1g69. pa do prvog lipnja 1914.godine,kadaje izvr5eno,,posljednje ustrojstvou mreZiredovitihsudova",dalmatinskosudstvobilo je organizirano na sljede6inadin:najvi5i sud u Dalmaciji bio je prizivni sud u zadru, od vi5ih sudovatu jos imamo Pokrajinskisud, a zatimslijede4 okruZnasuda(Zadar, Split, Dubrovnik i Kotor) i 33 kotarskasuda. osim navedenih, za zemlje i kraljevine zastupaneu Austrijskom parlamentupostojaoje jo5 Vrhovni i Kasacionisud u Bedu, koji je rje5avaosporovei sukobeiz nadleZnostijavnog prava; primjerice sporoveizmedusudskei upravnevlasti, izmedupokrajinskihsaborai vrhovneupravnevlasti, te sukobeizmedupojedinihpokrajinai njihovih organa.77 Poslijenapustanja apsolutizmai uvodenjaustavnosti,te otvaranja carevinskogvije6ai podetkaradapokrajinskihsaborau Dalmaciji je, uostalomkao i u svim drugim pokrajinamaAustrijskecarevine,
uz pomo6 austrijskih drZavnihorgana zadrli u svojim rukamapokrajinsku vlast, osobitove6inuu saboru,i takooduvastedene priviiegije, "autonomiju" i neprirodnudominacijutalijanskemanjine i jezika. u 76
borbiprotivsjedinjenjasHrvatskom,azaautonomijuDalmacijeu posebicesu se isticalidelnicizadarske .u"pr Habsburike-Monarhije, dugogodisnjeg i sptitste opdinepod vodstv-omdr. Ante.Bajamontija, '" prvaka' spiitskogt idelttika i autonoma5kog odtrenutkakadajeuPojadanomCarevinskomvijedugodine i Ambroza 1860. - na poticaj bisiupa Joiipa Jurja StrossmfYe-rf. --9:tq pokrenuto Borelli Franjo Vraniczanyj", koSi-u ," ,nptotttavio vodila je Vlada bedka pi,u":. o ui"Oi"j"nju Dalmacije s Hrvatskom' javno i tom pitanju dvolidnuiolitiku. S jedne straneona se ;r;; se na su kojgm iormalno izja5njivala za pregovoreo ujedinjenju, o i Hrvatskog kraju trebali izjasniti izairaii zastupniciDalmatinskog To se ujedinjenja' protiv tog je radlla sabora,a s druge stranetajno dalmatinu autonomase na najboljevidi po tome sto je-,osianjajudise sustavpo skim op6inama,u Dalmaciji uvela takav kurijalni izborni kojemujepobjedaautonom-aSanaizborimazaprv\Dalmatinskisabor bila unaprijedosigurana,a to zni unaprijedrije5eno,dakle Prije ne Dalmatinskisabor.Kada se u Pro Dalmatinski sabor, u kojemu su at su zatuzlzahvaljujudinepravednuizbornom sustavu,pozicijamakoje organa mali u dalmatinskomdru$tvui otvorenojpotpori austrijskih je odludeno vedinu, dvotredinsku dak drzavnevlasti, imali osiguranu oko da se ne ide u Zagreb na pregovore s Hrvatskim saborom u sastavu egzistirati ujedinjenja,jer da DalmacijamoZeautonomno petoricu nurttii.t. barevine. Nakon 5to su iz svojih redova izabtali jedan bio je samo zastup;ika u Carevinskovije6e, medu kojima narodnjak, autonomasisu lilovali zbog pobjede nad narodnjacima' i njezino naivnovjerujudi daje autonomijapravo rjesenjeza Dalmaciju pudanstvou skloPuMonarhije.'" sve Poslijeizbornogpotazagodine1861.dalmatinskinarodnjaci i vi5e shva6ajuda 6eiorUa za ujedinjenjeDalmacije s Hrvatskom rje5avanju Slavonijom, unatod nekim najavamaiz BeEa o skorom
hrvatskogpitanja,biti veomadugotrajnai te5ka,posebicezbogveoma slozenihaustro-ugarskihi nerijesenihhrvatsko-ugarskihdrZavnopravnih odnosa,pa se oni svevi5eokre6usvakodnevnom "sitnom" politidkom radu: ponarodivanjuopdina, otvaranju ditaonica, pohrva6enju Skola,pokretanjuglasila i borbi za hrvatskijezik, a to su bili oni temeljina kojimaje poslijeNarodnastrankagradilasvesvojepreporodne uspjeheu borbi protiv onih koji su u Dalmaciju htjeli uvesti autonomijui posebnu"slavo-dalmatins\u"narodnost,kako bi trajno sprijedili ujedinjenjehrvatskognaroda.80Prvi ve6i neuspjehautonoma5i su pretrpjeli na op6inskim izborima 1865. godine, kada je Narodnastrankapobijedilau vi5e od polovicedalmatinskihop6ina,81 a drugi udarac uslijedio je u Austro-prusko-talijanskomratu, nakon poznateVi5ke bitke godine 1866., koja je u Dalmaciji shvadenai proslavljenakao pobjedaHrvatanad Talijanima, kadaje Autonomaika strankakonadnoizgubila potporu Vlade u Bedu. Medutim, nakon Austro-ugarske nagodbe1867.godine,po kojoj je Dalmacijapripala austrijskomili cislajtanijskom,a Hrvatskaugarskomili translajtanijskom dijelu Monarhije, autonoma5isu ponovnolikovali jer su u toj po_djeli vidjeli trajnu branu ujedinjenju Dalmacije s Hrvatskom, dega su se najvi5eplasili. Svjesniteskesituacijenakonuspostave dualizma,dalmatinski narodnjaci smatrali su da bez obzfuana Nagodbutreba nastaviti borbuza ujedinjenjehrvatskihzemaljasvedo ostvarenjatog cilja. Iako je sluZbena bedkapolitika, uodiv5iopasnosrod ujedinjenja Italije i talijanskogiredentizmapo svoje interesena Jadranu,poslije Vi5kog boja prestalapodupirati Autonomaskustranku,politidka situacija i odnosiu Dalmaciji sporo su se mijenjali na terenu,a glavni uzrok tome bio je u tromostipostoje6eg birokratskogdrZavno-upravnog aparatau pokrajini i dinjenicisto su se u njemu na gotovo svim kljudnim pozicijamanalazili autonoma5i.Oni su jo5 uvijek imali ve6inuu Dalmatinskomsaborui Zemaljskomodboruu Zadru, zastupali su Dalmacijuu Carevinskomvijedu u Bedu,a u njihovim rukama nalazili su se i svi vedi primorski i otodni gradovi, osim Dubrovnika. Unatodtome,kao i dinjenicidaje Autonoma5kojstranciveomapogodovao postoje6iizborni sustav,jerje forsiraobogatei obrazovanije,bilo je dovoljnoda pri izboru za Pokrajinskisaboraustrijskiorganivlasti 80 G. NOVAK, Politidkeprilike u Dalmaciji 1862.-1865.,RadovilJAZtJZd, sv. lY-Y,Zadar 1959, str. 5-7 i d.; ISTI, Slom federalistid,kih pokulaja u Austriji god. 1867. i autonomalkedenuncijacijeu Zadru.i Dalmaciji, Radovi IIAZUZd, s v . I I , Z a g r e b1 9 5 5 ,s t r . 5 - 1 4 . 8 1 O tim izborima opSirnoje pisao D. FORETIC u ve6 citiranoj radnji: Borba za ponaroclivanje op6inau Dalmaciji...,str. 87-190.
JI
izborni neuspjehod ostanuneutralni pa da autonomasidozive takav t":.g sevi5enitaOanisu oporavili'82 godine1870' Naravno,rijed je o izborimaza Dalmatinskisabor jiv5i 25 mandata,a Autonoma5ka izborimaonaje osvojila raknadnim mali u SaboruukuPno29 zastuPnito trijumf narodnemisli i vrhunac
ififfil:;i'; T'5x ::il;ffi:::ffi
uglavnomoko 6' ali je saboru,jer se broj njezinihzastupnikakretao bolnog sve do traja Drugoga svjetskograta ostavilo autonomaStvo dogadajem Tim Istri. i ,r"g" p"trajini i lruun "jL, u poJ.ui._"u Zadru " pieporodau Dalmaciji u kojoj serazbudiprvafazarru,oOttog zavrsava svijeit, osobitou seljadkomdijelu dalmatinskog la hrvatskanacionarrra da je- zavrsni proces drustva i dubrovadkomkraju, do te mjere integracijet,,uut,t..-.'ucije-"iakodostasloZen,teZakidugotrajaniv .83 portluonezaustavlj DalmaU drugoj polovici 1870' godinesastaose novoizabrani detvoricu izabtala tinski saboru tojemu je narodnJadtave6inaodmah u Carevinli odbori petoricuzastupnika Pokrajinskog predsjednika ?a i iz Beda ditrov Ljubi5a, samouki veoma lukav predsjed, koji je po funkciji bio ujednoi jo5 dr' Miho su rnuti.ti-oOborizabrani i Ivan Vrankovid' a u Klai6, dr. Josip Antonietti, dr' Antun Bersa DordeVojnovi6' CarevinskovijeceFeroBudmani,StefanM' Ljubisa' je izradenai od bila prigodom Josip,tntonieiti i iuan lanito.84 Tom g' 1866'-76''RadovilIAZUZI' sv' 82 G. NOVAK, Politidkeprilike u Dalmaciji rri za SaborDalmacije l87O' Dalmaciia t46' U istom zbornikuusporedii radnje: :akNarodnestranke' str' 231-241;Vinko n narodnompreporoduu Dalmaciji' str' s l4't-157;T. GANZA-ARAS,Pitanje 2Ol-228. O nacionalnointegracijskoj
ru nametanjuza predsjednikaDalmatinskog v Dubrovnik (dalje: PADu)' Obiteljski fond str.20, 21, XV, stt' 27-29'
58
SaboraprihvaienaposebnaAdresa, upuiena Caru, u kojoj se traZi zakonitoujedinjenjeDalmacijes BanskomHrvatskom,te uvodenje hrvatskogjezika u Skolstvo,sudstvoi upravu, a moli se i drZavna potporaza brLe podizanjenerazvijenogdalmatinskoggospodarstva, posebiceu poljodjelstvu,obrtu i rudarstvu,te izgradnji i,eljeznicai Zeljeznidkogspoja Dalmacije s Monarhijom. Adrese slidna sadri,aja donosioje i oda5iljaoKralju Dalmatinskisabori nakontoga,ali su sve oneimaleuglavnomistu sudbinu;naime,nisupostiglesvoj krajnji cilj, ujedinjenjehrvatskihzemalja,jersetomesuprotstavljao Bed,koji nije Zelioda prikljudenjem?almacije Hrvatskojjo5 viSeojadaionakojak ugarski dio Monarhije.u5Osim toga, ni ugarskaVlada nije Zeljela remetiti Nagodbomuspostavljeneodnoses Cislajtanijom,odnosno austrijskim dij elom Monarhije. Sjajni uspjesidalmatinskeNarodnestranke,kojima se najvi5e opiraootudenibirokratskiaparatu pokrajini, bili su dobro uzdrmani 1873. godine kada su petorica njezinih zastupnikau Carevinskom vije6u, predvodeniLjubi5om i zavedeniobedanjimaCara i Vlade u Bedu,unatodizriditoj zabranisaborskog Kluba svojestranke,glasovala za Vladin prijedlog o izravnim izborima zastupnikau drZavni Parlament.Time je politika centralizacijeu Cislajtanijiu odnosuna autonomijupokrajina postiglajo5 jedan uspjeh,jer su se od tada zastupniciu Carevinskovijedebirali izravno,a ne posrednoiz pokrajinskih sabora.Negativneposljedicetakvaizbornogsustava,iakoje on bio demokratidnijiod prethodnog,pokazalesu se vei na izborima godine1873.kadaje u Carevinskovijedebilo izabranou Dalmaciji5 autonoma5a i 4 narodnjaka,radunajudii LjubiSukoji vi5e nije bio dlan Narodnestranke, unatod dinjen^iciSto su narodnjaci imali apsolutnu veiinu u Dalmatinskomsaboru.66 DrZanjedalmatinskihzastupnikau Carevinskomvijeiu u Bedu pri glasovanjuo Vladinu prijedloguo izravnim izborimanai5loje u Dalmacijina ogordenjei Zestokuosudu,a najZe5da osudado5laje od skupine narodnjadkih zastupnika u Dalmatinskom saboru koju je predvodiodon Mihovil Pavlinovii. Pritisakje bio toliko velik da se bedkapetorica- LjubiSa,Vojnovii, Danilo, Antoniettii Fontana,koji je potkraj 1872.godinezamijenioBudmanija- odvojila od Narodne strankei osnovalaposebnuNarodno-srednjadku stranku. Ta stranka
85 Dvie adresedalm.sabora(god.1870i 1871),JBNL, Zadar1912,str. 89, 90; Rudolf HORVAT, Hrvatskinarodnipreporodu Dalmaciji, Zagteb 1935,str. 7l-75. 86 G. NOVAK, Politidkeprilike u Dalmacijig. 1866-76,str. 57, 58; R. pETROVIC, Nacionalnopitanje u Dalmaciji..., str. 270-282.
59
u Zadru svojeglasilo \76. izd,avala ivala i Zemlialka stranka' Njoj su i Pokrajini, a medu njima bila su i Kovadevi6 sim Petrovid,Jerotej budu6eg u kojoj se nasludujuklice hrvatsko-srpskogtazdotaisukobauDalmaciji,djelovalajeokotri starog godine.oni se u svomprogramujos nije bila dokrajaodrekla de Sto Hrvatskom' Zahtjeva za ujedinjenle Oatmacrje s Banskom uskoro udiniti SrPskastranka, ali
r kako bi se uz Pomoi nje ubrzao d zemlja5tvo),odnosnoaustrijske
lT"',i,-; 35"J;)H'*l'i'ii:l?:-fi a, kojoj je njezinvoda StefanMitrov
Ljubisadaoiztazitoprobedkoisrpsko-pravoslavnoobiljeZje,postavSi tato lednaod "perjanica"srpstvau Dalmaciji'o' godina19. stolje6adalmatinskiSrbi Svedo potkrajsedamdesetih zajedi Hrvati, okupljeniu Narodnojstrinci, nastupalisu uglavnom nidki u borbi protiv autonoma5a,osobito u prvoj fazi hrvatskoga narodnogpreporoda(1860.-1870.)kadasuseskupazalragalrizaujediu Sabor' njenje Olimaii.le s lirvatskom i uvodenje narodnogJ?ku probudena 1873. Slolitvo, sudstvoi upravu.Medutim,ve6 do godine je rascjep hrvatskai srpskanacionalnasvijestnaraslesu do te mjereda Do izmeduHrvatai Srbau redovimaNarodnestrankebio neminovan' ustanka je bosansko-hercegovadkog nakon konadnarascjepadoslo kada,r, '. d"l-arinski Hrvati, na temeljuhrvatskoga (1g75._1g7g.j, drZavnogprava'uglavnomzdragairizaoslobodenjeBosneiHercegovise da ne oOf,irst e i njitovo prikljudinje Austro-Ugarskoj nadaju6i oani uiti ujedinjenes Dalmacijomi Hrvatskom a 6ete zemljejednog "zagovara;uei vise velikosrpskudrzavnuideju, ,u" dalmatinskiSrbi, i Crnoj zatzimali su se za ttiinouo osloboclenjei prikljudenje Srbiji
g' 1866-76'str' 58-62' ViSe o 87 G. NOVAK, Politidke prilike u Dalmaciji programuNarodno-srednjadkeiliZeqlja$estrankevidiulistu:Zemljak,god. pitanie uDalmaciii"' str' itthZ, br. 1. i br.2; R. PETROVIC,Nacionalno 270-282.
60
Gori, mastajuii kako bi se i Dalmacijajednogadana mogla nadi u skloputih novopriznatihdrZava.EU PoslijeBerlinskogkongresai austro-ugarske okupacijeBosnei Hercegovine1878.godine,koju su dalmatinskiHrvati i Narodni tist podrzavalii pozdravili,politidki razlazsa srbima u Dalmaciji,dije su simpatijesvevi5ebile na straniBeograda,postaoje gotovastvar.u to vrijeme sve vedi broj srba podeoje ujedinjenjehrvatskihzemaljai mogudu obnovu hrvatske drzave shvadatikao nesto sto se izravno
Hercegovinei Klai6evim neuspjehomna izborima za carevinsko vije6evr- uslijedioje koncem1879.godinekadasu sedalmatinskiSrbi potpunoizdvojili i osnovaliposebnuSrpskustranku,a idu6egodine
o d b r . 6 2 d o b r . 7 3 , g o d .X X I / I 8 8 2 .
6I
pokrenuli su i zapodeliu Zadru izdavati na dirilici srpski/ist, su 1888.godinepromijenilinazivu Srpskiglas'92
kojemu
se na U dogovorus Vladom dalmatinskoNamjesni5tvo'kojemu na zahtjev delu nalazio generalStjepanJovanovid(1881'-1885')'
IJAZVZ;I, sv. IX, Zadat 1962,str' 7-54'
62
Zemaljskog odbora raspustiloje godine 1880. splitsko Opdinsko vijede, ukinulo autonoma5kuupravu s Antom Bajamontijemna delu i uvelo komesarijat,a kao povodtomuposluZilisu nerediu Splitui lo5e stanjeu opdinskimfinancijama.KomesarAleksandroNallini, vi5i drZavnidinovnik, i njegov nasljednikEmil Ragazzinidobili su zadadu da u splitsku op6inu uvedu vi5e reda, te pripreme i provedu nove opiinske izbore. U meduvremenu vodila se u Dalmatinskomsaborui stranadkomtisku Zestokapolitidkaborba izmeduautonoma5a i narodnjakau kojoj suprednjadiliBajamontina autonoma5koj, a Miho Klai6 i Gajo Bulat na narodnjadkojstrani. Na izborimaza splitskuop6inu, koji su odrZaniu srpnju 1882.godine,uz blagonaklonost austrijskih vlasti i splitskogaklera, pobijedilaje Narodnastranka.Ona je od mogu6ih36 mandatau Op6inskomvijeduosvojila28, a autonoma5ima je pripalosamo8. Zaprvog opdinskog-nadelnika iz rcdovanarodnjaka izabranjedr. Duje RendidMiodevii.v) PobjedaNarodnestrankena op6inskimizborimau Splitu 1882. godine, koja je rzazvalapravu provalu odu5evljenjamedu hrvatskim pudanstvomDalmacije, imala je Sirok odjek i vi5estruko zna1enje.96 Na lokalnomnivou onaje, nakondugotrajnihi vi5estrukihsukobljavanja izmeclurazliditih nacionalnih,socijalnih,politidkih i kulturnih orijentacija,konadnodala Splitu trajnu hrvatskufizionomiju. Onaje dalje imala veliko znadenjeza cijelo srednjodalmatinsko podrudje, posebiceza njegovotodnii primorskidio, jer je ubrzalapadautonoma5ai procespohrva6enja u vi5emanjihsrednjodalmatinskih op6inakoje jo5 su se nalazileu rukamaAutonoma5kestranke.I konadno,pobjeda narodnjakana splitskim opdinskimizborima godine 1882. imala je veliko znailenjeza cijelu Dalmaciju jer je Split bio njezino najjade gospodarsko i socijalnosredi5te,iako ne i glavni gradpokrajine,koje je bitno utjecalo na daljnji proces hrvatskenacionalneintegracije, posebiceu gradskom dijelu dalmatinskogdru5tva. Do kraja 19. stoljedagotovo sve dalmatinskeopiine do5lesu u ruke narodnjakai prava5a,osim Zadrakoji je bio i ostaosvedo raspadaAustro-Ugarske Monarhije godine 191& glavno uporiStedalmatinskihautonoma5a, / talijana5a i iredentista.Y
D. FORETIC,Borbaza ponarodivanje optina u Dalmaciji..., str. 140-147;R. HORVAT, nav. dj., str. 86-90;ViSeo G. Bulatui D. Miodevi6uvidi u knjizi: I. PERIC, Potiti\ki portreti iz proilosti Dalmacije,Split 1990,str. 157-191. 96 G. NOVAK, Kakoje do5lodo pobjedeHrvatau Splitu...,str. 45-52. 97 N. STANCId, PobjedaNarodnestrankena op6inskimizborima u Splitu 1882. g o d .i . . . , s t r . 4 2 , 4 3 .
63
98S.OBAD,Tnfazeuponaroclivanjusplitskeop6ine'zbornik:Hrvatskinarodni preporod u Splitu,Split 1984' str' 15' (dalje: Brzopisna so Eiiop,tsna i2ujelta' iokraiinskog sabora- dalmatinskoga 313' str' 1884' Zadar iriiiStoPSD), zasjed.XIX/1883, 100 ISTO, str. 126,127.
64
PrijevremenozatvaranjeDalmatinskogsaborasamoje izazvalo op(,e negodovanje,te pojadalo nezadovoljstvoi prosvjededalmatinskih zastupnikai javnosti,pa seVladau Bedunije usudilanaknadnoukinuti njegovuveddonesenu odluku.l0l Timeje NarodnastrankaizborilajoS jednu vaZnupobjeduu sveop6emprocesuponarodivanjai rje5avanja jezidnogpitanjau Dalmaciji. Njezini zastupnici6e gotovona svakom narednomzasjedanjuDalmatinskog sabora traLiti da hrvatski bude sluZbenijez^ik ne samo Sabora i Zemaljskogodbora nego cijele pokrajine.l02 Pored Narodnestranke,Autonoma5kestrankei Srpskestranke, podetkomosamdesetih godina 19. stoljeia javljaju se i prve pravaSke skupineod kojih se devedesetihgodina formira dalmatinskaStranka prava,a malo poslijei iista strankaprava.O dalmatinskomprava5tvui Stranciprava, Stoje naSglavni zadatak,ovdje neie biti op5irnijegovora jer 6emoo tomeveomaiscrpnogovoriti u narednimpoglavljima.l03 Iako je Narodnastrankau preporodnomrazdobljupoludilavi5e vaZnih uspjeha - osobito u buclenjuhrvatske nacionalnesvijesti, ponarodivanju op6inai Skola,izborimaza pokrajinskiSabori Carevinskovije6e- onasvojomoportunistidkom politikomi taktikomnezamjeranja, dodvoravanjai popu5tanjasredi5njojVladi u Bedunije mogla rije5iti dva kljudna problema:problem bri,eg gospodarskog razvoja Dalmacijei problemnjezinasjedinjenjas BanskomHrvatskom.Stoga je medunarodnjacima i nakonsecesijeSrbau posebnuSrpskustranku (1879.),dakleod trenutkakadaje Narodnastrankapo svomnacionalnom sastavupostala hrvatska stranka, bilo i dalje nesporazuma, trzavicai sukobakoji su prijetili novim secesijama. Nezadovoljnika u redovimaNarodnestrankebilo je oduvijek, ali otkadaje ona zbog 1 0 1 I S T O ,s t r . 3 1 8 ;R . H O R V A T ,n a v .d j . , s t r . 9 3 , 9 4 . ro2 O rjelenju jezidnog pitanja u Dalmaciji prvi je pisao Gajo BULAT, Jezitno pitatje u Kraljevini Dalmaciji. Biljeike-isprave,Split, 1900,a u novije vrijeme o tome je najvi5e pisao Vjekoslav MASTROVIC, Jezidnopitanje u doba narodnog preporoda u Dalmaciji, zbornik: Hrvatski narodni preporod u Dalmaciji i Istri, Zagreb 1969, str.219-242;ISTI, Uvodenjehrvatskogjezika u Dalmatinskisabor, zbornik: Dalmacija 1870, Zadar 1972, str. 159-178;ISTI, Odnosdinovnikapremajezidnompitanju u Dalmacijiu preporodnovrijeme, RadovilJAZUZd,sv. VIII, Zadar1961,str. 45-63;ISTI, Zavr5nafazauvodenja narodnogjezika u dalmatinsko sudstvo i sludaj dra Jurja Ferrija, Radovi IIAZUZd, sv. X, Zadar 1963,str. 67-85;ISTI, Pritogbibliografijio jezidnom pitanjuu Dalmaciji(1867-1913), RadovillAZUZd, sv. VIII, Zadar 1961,str. 457-476. 103 Marjan DIKLIC, Pojava prava3tvai nastanakStrankeprava u Dalmaciji, Radovi ZJAZUZd, sv.32,Zadar1990,str. 5-72;ISTI, Prvakonferencija"stardevi6anaca,, u Dalmaciji,RadoviZHAZUZd,, sv.34,Zadar1992,str. l8l-195.
65
pitanje sitnih ustupakadobivenihiz Be(,apodelazanemarivatitemeljno medusamimHrvatimas njezinompolitio sjedinjenjunezadovoljstvo Na to- portujatoje ,u. uL6", posebicemetlu mlaclimpolitidarima. i radikalodludniju deluti skupinenezadovoljnika,koja iezagovatala pravo' niju hrvatskupolitiku s jadim osloncemna hrvatskodrZavno smrti nilaz\o se oo fu87. godineMihovil Pavlinovid,3:."k?l nje5ove " Biankini. Juraj lista Narodnog liberalni svedeniki urednik Biankini je vise puta pokusavaoopoftunistidkomvodstvustare radikalNarodnestranke,okuptienomoko Klaidai Bulata,nametnuti stoje zato ,riju t ru",ttu politiku, uli ,, to-. nije imao uspjeha,najvise u pozicije sebiu preporodnomrazdobljukljudne osiguravSi to"vodstvo, i poiitici,uglavnomostvarilosvojeciljeve, gospodarstvu dalmatinskom pa su njega,razumljivo,vise od radikalnihinteresiraliparlamentarni Ne outi.i potitiet" borbe koji su se kretali u okviru ustavai zakona' jasno ih da postalo je i Klaicu odstupajudiod svoje poiitik", iako je delnistvopred sve radikalnijim Taaffeovavlada vara,-narodnjadko je traLilada se putem adresena koja skupine, zahtjevimaBiankinijeve s Hrvatskom,prividno Dalmacije Cara.loSjednom zairaLiujedinjenje popu.titogodinelsgg.kaoajezavrijemezasjedanjaDalmatinskog unijelo ,"uoru obnoviloi prosirilo svoj stari stranadkipfogrami u njega pro$irenom hrvatskonacionalnoobiljeZjekoje je do$lo do iztai'aiai u zove nazivu stranke.Naime, od tada se Narodna strankai sluzbeno klub, hrvatski Narodni Klub Narodnahrvatskastranka,a njezinsaborsku su iakoje ona po svomnacionalnomsastavuto bila jos od trenutkakada iz nje istupiii dalmatinskiSrbi i formirali svojustranku' jade Novi-stari programNarodnehrvatskestranke,bez obzftana nazivu oslanjanjena hrvatJko drZavnopravo i formalne izmjene u i odludne Umjesto oportunistidki. ,tr"rrf.,"u svojojje biti bio i ostao moli ostalim, medu se, u njemu politidiebo rbe zaujedinjenje sustavne premilostivogKraljadanatemeljuprirodnogaipisanoghrvatskoga i drZavnogpravau "-svakizgodnidas" sjediniDalmacijus Hrvatskom U Slavonijlm i drZavi Hrvaiskoj povrati sve njezine stare dijelove. i politike oportunistidte formulacija tomejJizr ai.enagotovo klasidni novi Njezin stranke.ru) taktike starog vodstva Narodne hrvatske javnih 106, str. 1912, Zadar JBNL. Kisi6), v. u Dalmacijiod1g62.O6Oanai odnosaia 1984' Split popriltu, polititkom na dalmatinskom Trumbit ini, ;0;;;:p;RIE,
t04 vinko KISIC, Listajudi stare godiSnjake(Letimidni pregled razvitka
s t t .2 8 , 2 9 . str. 106-108;G' NovAK' Dvapriloga t05 V.'r-rs'rC,listajuei staregodiSnjake'.., s Hrvatskom krajem XIX' i sjedinjenje za Datriacije opo^ruuolu borUe 7, 8. pie"tto* iX. .t. , RadovtCJAZVZd: sv. XXII-XXtll,Zadar 1976, str.
66
programumjestoda izmiri zavad.ene politidke struje, oportunistidkui radikalnu, samoje pojadaostara nesuglasjai, kako iemo vidjeti, ubrzaopojavuprava5tvai rascjepu vlastitimstranadkimredovima. Potkrajosamdesetih godina19. stoljeia,najvi5ezahvaljuju6ivelikomzalaganjuMihe Klai6a,vodeNarodnehrvatskestranke,izbjegnutje rascjepu redovimanarodnjakai sprijedenoizno5enje prijedlogao sjedinjenju u Dalmatinskomsaboru.Nakontogabedkimvladajudimvrhovima postaloje jasno da bi stara oportunistidkapolitika i taktika Narodne hrvatskestrankemoglapod svevedimpritiskomradikalneBiankinijeve struje popustiti, pa je, za svaki sludaj,austrijskiministar predsjednik Taaffe uodi zasjedanjaDalmatinskogsaboragodine 1889. izdao nalog namjesnikuBlaZekovi6u dazatvoriSaborakoseu njemubuderaspravljalo o sjedinjenju.Takav nalog stizaoje Namjesni5tvuza svakobudu6e zasjedanje Dalmatinskogsabora,Stonamnajboljepokazujekoliko su se u Bedubojali i sameraspraveo sjedinjenju,a kamolistvarnogujedinjenja Dalmacijes BanskomHrvatskom.ruo Nezadovoljansve izrazitijom oportunistidkompolitikom Narodne hrvatskestranke- posebiceodgadanjempitanja o sjedinjenju, katastrofalnimstanjemu dalmatinskom gospodarstvu i stavomveiine narodnjakaprema Srbima - Biankini je 1892. godine zajedno sa StjepanomBuzoli6em,KaZimiromLjubi6em,JosipomVirgilom Peri6em, Matom Sari6emi JosipomPa5troviiemistupio iz saborskog Kluba Narodnehrvatskestrankei utemeljioposebanHrvatski klub. Povodtomu bila je raspravao ditankamaza pudkeSkoleu Dalmatinskom saboru u kojoj je Biankini ustao protiv denacionalizatorske austrijskepolitike i zatajivanjahrvatskogimenau korist srpskog,l07a daSastrpljenjaprelila se ne5toprije toga kada su svi dalmatinski zastupniciu Carevinskomvijeiu, osim Nikole Daparai Radoslava Kvekiia, glasovaliza trgovinski ugovor s Italijom koji je, izmedu ostalog,sadrZavao i vinskuklauzulu,a onaje gotovouniStiladalmatinsko vinogradarstvo, najvaZnijuprivrednugranupokrajine.Devedesetih godina Biankini je u Dalmatinskomsaboru i Narodnom listu Zestokokritizirao pokrajinskuVladu u Zadru,l08 o6 1892.godine, " kada je u naknadnimizborima bio izabranu Carevinsko vijede, i 106 J . S I D A K ,M . c R o S S , I . K A R A M A N , D . S E p I e ,p o v i j e s t h r v a t s k o g n a r o d a . . . , str.166. t07 O toj raspravivi5e vidi l'. BrzopisnaizvjeiCaPSD, zasjed.XXYill1892, Zadar 1893,str. 510-667;i radnji: M. DIKLIC, Rasprava o ditankama za pudkeSkole u D a l m a t i n s k o sma b o r u . . .s, t r . 1 1 3 - 1 2 8 . t08 Primjeraradi vidi knjigu: JurajBIANKINI; O upraviDalmacije.Govoriizreieni na dalmatinskomsaboru u zasjedanju1892 od Jurja Biankinija, Zadar 1892.
67
I
sredisnjuVladu u Bedu.Upravou Austrijskomparlamentudolazi do punog izrai,ajanjegovapolitidka aktivnost,posebicepreko brojnih upita i govorau kojima najdesieukazujena teskostanjeu dalmatinali i jasnoupozoravavladaju6evrhoveMonahrije skomgospodarstvu, da DaimacijapripadaHrvatskoj,te da u carevinskomvijedu u Bedu moze biti samo privremeno zastupana.Poslije istupa Sestoriceiz NarodnehrvatskestrankeBiankinijevHrvatskiklub svesevi5epribliZava dalmatinskimprava$kimskupinamas kojima se, nakonprihvafanja pravaSkogprograjedinstvenogokviraSko-dualistidko-trijalistidkog Stranku dalmatinsku ma, udruZujei sredinomgodine1894.utemeljuje p.aua.109 Krajem 19. i na podetku20. stoljecaNarodnahrvatskastranka, vodeia i vedinskastrankaSabora,pod dijimje vodstvom dugogodiSnja izvedenhrvatskinarodnipreporodu Dalmaciji, zbogsvojeoportunistidkepolitike koja nije urodilaplodomni u politidkomni u gospodarskompogleduostalajebez mladihpolitidkih sila, nasavsise gotovou rasulu,pa se u svombududempolitidkomradu, htjela to ili ne htjela, moralasvevi5eoslanjatina dalmatinskuStrankupravakojaje ba5u to vrijeme bila u najveiem usponu i u kojoj nije manjkalo mlaclih politidkih snaga.Mlade politidke sile, spremneda se protiv Beda upusteu odludnuborbu za ujedinjenjehrvatskihzemaljai stvaranje hivatske drLave,javljajuse u Dalmac\jt,za razliku od Banovinegdje mladeZnastupaizvanstranaka,u redovimastrankepravakoja postupno preuzima inicijativu i politidko vodstvo iz ruku narodnjaka. Uspjehupravasadoprinijelisu djelomicei neki narodnjacikoji - nakon veomanegativnihposljedicavinskeklauzulepo dalmatinskogospodarstvou cjelini i iznevjerenihodekivanjau znadajnijudrZavnupomodiz politikom svojestranke- podinju Beda,a razolaranioportunistidkom sve viSenaginjatiopoziciji i suradnjis prava$ima,podupirudipovremenou Saborunekenjihove stavovei kritiku sredi$njei pokrajinske vlade.To osobitodolazido izratajanakonsmrti Mihe Klaida 1896.,te Gaje Bulata i Ivana Vrankovida 1990. godine, kada podetkom20. stoljedavoda Narodnehrvatskestrankepostajedubrovadkinadelnik dr. Pero Cingrija, koji pod utjecajemuspje$nesuradnjenarodnjakai kraju postajesklonpravaikojpolitidkoj taktipravasau dubrovadkom ii, a ,r ro vrijemejavljaju se i prvi prijedlozida seu Dalmacijiosnuje I ru samojednahrvatskastranka. str.72-84;J'SIDAK,M' r09M. DIKLIC, PojavapravastvainastanakStrankeprava...,
GROSS,I. ru.nnVfeN, n. Septd, Poviiesthrvatskognaroda..., str. 174, 175' pravala..., str' 83-87; 1 1 0T. GANZA-ARAS,Politika "novogkursa"dalmatinskih "novog u Hrvatskoj, Zagreb kursa" politike Usp. Rene LOVREN|If , Geneza
68
DalmatinskaStrankaprava, iako nikad nije postalavedinska strankau pokrajinskomparlamentu- predvodenamladim Trumbidem, Supilomi Smodlakomte ved iskusnijimBiankinijem,Peridemi Prodanom - postiZe na izborima u Dalmaciji sve znadajnijerezultate. Dijelom samostalnoa djelomiceu savezui dogovoru s Narodnom hrvatskom strankom ona preuzima u svoje ruke upravu u mnogim vanjskimili seoskimopiinama.Tako od 86 opdina,koliko ih je bilo u Dalmaciji na podetku20. stolje6a,Strankaprava poslije op6inskih izbora 1899.godinesamostalno vladau24, a zajednos narodnjacima u joSdvadesetak opiina. Na izborimazaCarevinskovijededalmatinski prava5iu kompromisus narodnjacimaod mogu6ih 11 zastupnidkih mandatagodine 1897.osvajajutri, godine 1900.takodertri, godine L907.dva,a godine1911.detirimandata. A na izborimazaDalmatinski saborosvajajugodine1895.tri, godine1901.jedanaest,a godine 1908. Sesti naknadnojo5 dva mandata.Svoj najvediuspjeh, kako vidimo, postiZu prava5i na izborima za Dalmatinski sabor 1901. godinekadasu, unatodprotivljenjuvlasti, osvojili ukupno11mandata:8 Strankapravai 3 iista strankaprava.ViSeo pravaSkimzastupnicimai zastupnicimadrugih politidkih stranakau Pokrajinskomsaboruod g o d i n e1 8 8 3 .d o 1 9 1 8 .v i d i u T a b l i c iy 1 . 1 y 1 1 . l l l
lll
1972,str. L0t-147;J. SIDAK, M. GROSS,I. KARAMAN, D. sEplc, povijest hrvatskog naroda..., str. 178. O drZanju narodnjad,kihzastupnika u Dalmatinskomsaboru,osobitoP. e ingrije, V. Mili6a, L. Bordidai drugih vidi: Brzopisnaizujeita PSD, zasjed.XXXVL i XXXVII, Zadar 1901.i 1902.ViSeo P. Cingriji i nj.egovimpolitidkim nastojanjimana podetku20. stolje6avidi u knjizi: I. PERIC,Pero Cingrija,Dubrovnik1988,str. 65-81. je na temelju podatakanavedenihu bilj. 657, 755, 965 i Tablica VI. izrad,ena 1026; Tablica VII. izradenaje na temelju podataka tzetihiz knjige I. PERIC, Dalmatinski sabor..., str. 62, i Brzopisnihizujelda PSD od godine 1883. do godine 1912, posebicevidi poglavlja pri kraju svakoglzvjelCapod naslovom: "Dalmatinskozemaljskozastupstvo"ili "Dalmatinskopokrajinskozastupstvo". Vidi jo5 bilj. 727,766 i 1027radi rezultataopdinskihizbora.
69 T
Tablica VI. Zastupnicip o stranaikoi pripadno sti u Carevinskomvij eiu od 1897.do 1918.godine Politidke stranke
Mandatno razdoblje
1897.-1900;
ss
SP
NHS 6
)
11 1l
1901.-1907. 6
3
2
6
2
a
1911.-1918. 4
4
2
1907.-1911
HPNS Samost.zast.
Ukup. dalm. zast.u CV
11
I
1l
1
Tablica VII.rr2 pripadnosti u Dalmatinskomsaboru po stranaikoi Zastupnici od 1883.do 1918.godine Zastupnici
Politidke stranke Mandatno razdoblje
NSi NHS
AS SS SP
Csp
HS
HPNS Birani Virilisti Ukupno
1 8 8 3 . - 1 8 8 9 . 26
7
8
4l
2
43
26
6
9
4l
2
43
r89s.-1901.23
6
9
3
4l
2
43
1901.-1908. 18
6
6
8
,,
43
1908.-1918.
6
2
43
1889.-1895.
6 (8)
4l
3 22 (1e)
I
4l
112 Politidkestranke:NS = Narodnastranka,NHS = Narodnahrvatskastranka,AS : Autonoma3kastranka,SS : Srpskastranka,SP : Strankaprava' CSp : Cista strankaprava, HS = Hrvatska strankai HPNS : Hrvatska pudkanapredna stranka.
70
PoredStrankeprava i Prodanoveeiste strankepravau opoziciji napramaNarodnojhrvatskojstranciu Dalmatinskomsaboru,te srediSnjojVladi u Bedui pokrajinskoju Zadru, bile su jo5 Autonomaika strankai Srpska stranka, a njima 6e se poslije pridruZiti i Hrvatska pudka naprednastranka. Iako medustranadkiodnosi u Dalmaciji na podetkustolje6anisu bili dobri, oni su ipak bili znatnoborji od onih u Banovini,a ni Narodnahrvatskastrankakojaje stalnoimala ve6inuu Dalmatinskomsaborunije se kao KhuenovaNarodnastrankau Hrvatskoj dokraja kompromitiralai otvorenostavila u sluZbuvladaju6eg reLima,pa odnosis opozicijomnisu bili nepremostivi. Na ublaZavanje i prevladavanje stranadkihsuprotnostiu Dalmaciji djelovalisu mnogifaktori, a posebicespremnost Narodnehrvatske strankena suradnjus drugimstrankama,osobitonjezinastalnaotvorenostpremasrbima; njezin utjecajpreko Saborai Zemaljskogodbora na upravljanje pokrajinom; njezina relativno velika autonomija u upravljanjuna razini lokalnesamouprave,a posebicenjezini povremeni izborni kompromisii zajednidkiistupi s opozicijskimstrankamau
opienitouzevsisve su one bile protiv gospodarskog zapostavljanja i vladine nebrigeza Dalmaciju.unatodjoi uvijek velikim razlikama,
Il3 Brzopisna izujeita PSD, zasjed. XXXIV/1899, str. 307-3L7. i zasjed. x x x v / 1 9 0 0 . s t r . 5 3 1 .5 3 6 . ll4 Brzopisnaizujeita PSD, zasjed.XXXN/I899, str. 763, zasjed.XXXV/1900, str.62l-623,zasjed.XXXVII/1902,str.79-82.izasjed.XXXIX/1905,str.926, 927; R. LOVRENCIC , Genezapolitike "novogkursa". . ., str. l3 l.
71
je Prvi vaZan preduvjet za takvu politiku u Dalmaciji bita i autonomaje i Srbe pridobiti suradnja,za koju trebalo medustranadka neprotivljenjenjihovih politidkih stranaka,sto osigurati 3e ili bar nakon viSegoOisnjihsukobljavanjai austrijskepolitike "divide et suradnjupotkraj,l? i nu impera" niii Uito-tako.Za medustranadku Frano .S-"pil.o"" Pero zalagali najvi5e su se po8etku -Smodlaka, ^iingrija 2d. stoljeda a njima 6e se uskoro pridruZitijo5 neki i Josip uoOldiprauasilnarodnjaci,sto de osobitodoii do iztaLajau njihovim istupimai govorimau Dalmatinskomsaboru.uvidaju6i svu besmislenosi stranalkihpolitidkih borbi, koje su najvisekoristile austrijskoj vladaviniu Dalmaciji, smodlakaje prvi od dalmatinskihpravasa,ako izuzmemoneke prethodnenajave, ponudio ruku pomirenja ne samo hrvatskimpolitidlim strankama,medukojimaje taj procesved zapostranci,5toje deo, negoi Srpskojstrancii Autonoma5ko-talijana5koj odmah oO,r5.u5.nopozdravio i podrZaoiingrija, voda Narodne hrvatske stranke, privilno uodivsi bitan zaokret pravaskepolitike suradnjii slozi.tro premastranadkoj snaZanpoticaj suradnjidalmatinskihpolitidkih stranakai opienito politici novogk.rr.u koja seupfavoradalau Dalmaciji,a bez koje suradnjeta politika nikako nije bila mogY6a,daoje narodnipokret u nanskojHrvatskoj lg13llg1i. godine.llTSmisaotog pokreta,veoma vaZnogza onovremenuhrvatsku politiku, nije bio samo u otporu omraZenommadarskomreZimubana KhuenaHed6rv6ryjanego i u
72
otporu protiv odvajanja Dalmacije i drugih hrvatskih zemalja od BanskeHrvatske,kao i protiv politike raspirivanjahrvatsko-srpskih sukobai podjela. Drugim rijedima, pokret je bio usmjerenprotiv samihtemeljana kojimaje podivaovladaju6idualistidkiaustro-ugarski sustavu hrvatskimzemljama. Na vijesti o burnim dogatlajimau Banovini i prvim Lrtvama KhuenovareLimaDalmacijaje - na poticaj prava5akoje su podrZali narodnjaci,a pozitivan stav prema narodnompokretu u Hrvatskoj - odludnoreagirala. zauzelisu dalmatinskiSrbi i djelomiceautonomaSi U njoj se osnivajubrojni odbori zapomo1,ZrtvamamadarskogrcLima, a Glavni odborsadinjavalisu prava5iTrumbii i Smodlakai narodnjak dr. Eduard Grgii; organizirase znadajnanovdanapomoi hrvatskog iseljeni5tvai o dogadajimainformira europskai svjetskajavnost; takoderseorganizirazavidnapropagandna aktivnost;tralesesaveznici u zemlji iizvan nje; dolazido mnogihjavnih prosvjeda,protestnih skup5tina,rezolucija i demonstracijakoje s vremenomdobivaju i protuaustrijskoobiljeZje; protuaustrijskoraspoloZenje,potencirano gladu i katastrofalnimgospodarskim stanjemu pokrajini, jo5 vi3e se odituje u govorima i istupima mnogih zastupnikau Dalmatinskom saborugodine 1903;Biankini u Carevinskomvijedu drZi alarmantne govorei otvararaspravuo stanjuu Hrvatskoj;svi dalmatinskii istarski hrvatskizastupnici,kojima se pridruZujui dvojicaslovenskihzastupnikaiz Trsta(dr. OtokarRibari Ivan Gorjup),poku5avaju intervenirati u korist banovinskihHrvata kod cara FranjeJosipa,a kad njihova audijencijane uspijevaoni objavljuju"Manifestna civilizirani svijeto poloZajuHrvatau Monarhiji" s ciljem da hrvatskopitanjestavepred europskujavnost. OdbijanjeCara da primi i saslu5apojadanodalmatinskozastupstvo samoje joS vi5eojadaloprotuaustrijsko raspoloZenje u Dalmacijii potaklostranadkusuradnju.r rd Suradda izmedu pravaia i narodnjakakoja je zapodelajo5 izbornimkompromisomgodine 1897.nastavilase uspje5nonarednih godinai sasvimse udvrstilau tijeku narodnogpokreta, tako da su zahtjevi za ujedinjenje Stranke prava i Narodne hrvatske stranke postajalisve realniji. O potrebi za ujedinjenjemhrvatskihpolitidkih stranakai ustroju samojedne hrvatskestrankeu Dalmaciji otvorenoje 118 Ante TRUMBIC, suton Austro-lJgarskei Rijecka rezolucija (Iz mojih politiikih uspomena),Zagreb1936,str. 66-69;T. GANZA-ARAS, Politika "novogkursa" dalmatinskihpravaia..., str. 175-186; J. GRABOVAC,Narodnipokret 1903...,str. I7l-177. Vidi bro5uru: Glasovistraneltampe o pokretuu Hrvatskoj, Rijeka 1903. (1905), i knjigu: Frano SUPILO, Potitika u Hrvatskoj. (Clanci iz "RijeCkogNovog lista",prviputsabraniuknjigunaRijecigodineIgII),Zagreb 1953,str. 125-130.
73
*
--*;
i brze zblt'.avanie normalizacfu hrvatsko-srpskihodnosa u strankama pokrajini' o demu Srpskestrankes trrv*skim politidkim vetitoj mjeri utjecalasu jos dva vaLna su pregovoribili "'ttj;k;;i i odlukeSkup.tinedalmadogadaja:sviuanistiitt"tuiu sruiji.teor' kolovoza 1903' godine u tinske Srpske,o""ti,-odrZane "Lditto''' austroe Splitu. Svibanjskim-ft"ututorn zbadena.j.t1 :tptqq ll]l::Ptj "orijentiprotuaustrijski oosta flska dinastijaourenovida,a na vlast3! je' osloniem na Rusiju' odmah s koja rana dinastiiuraraaoidevida Srbije od Austro-Ugarosamostaljenje povelaborbu za gospodarsko prodoru iustro-njemadkom ske, poku.avaju6i,"""pt"ittaviti daljem
,,uburk"r,,irruz"r'o--li;;;"tj*i"^::t;t"l1i.t#',",1"-" je gruPa Srba iz juZne PoUi.l"Oita , dubiova6kim Srbo-katolicima An-
kih odnosa i Podr$ci novoj hrvatsl Skom strankom, ali bez znat'ainiitt dualizma i sve ve6u koncentraciju
z0
1 1 9 J ' S M O D L A K A , G o v o r o o r g a n i z a c i j i h r v a javnoj t s k e s tskup5tini rankeuu Da l m a c i j idne Stogaje Sibeniku na izrekao narodnip";i;i. bil"o.ip smtotat
i Datmaciia i"riiuirNriv it, voivoatna rs2_202.2s0_2s2;i.
S a d1 9 7 3 ,s t r . 3 7 0 ' i d '
74
odludujeo svojojtrgovinskoj,carinskoji vanjskojpolitici, te da ima svoju posebnuvojsku s madarskimzapovjednimjezikom, a upravo na to
ii akutnukrizu dualizma,te sukobeBedai pestei otpor austro-njemadkom "Drangu" - konadnodosla u nesto izgledniju poziciju da lakde rjesavasvojepolitidke,gospodarske, nacionalne i drzavneprobleme.l2l
lzt r. sloer, M. cRoss, I. KARAMAN,O. spplc, povijest hrvatskog naroda..., str.211,212. 122T. GANZA-ARAS, Politika"novogkursa" datrnatinskihpravala..., str.205.
75
predDalmatinskogsabora,tog najznadajnijeg svako zasjedanje stalno t" kojemY--ty u foruma u pokrajini' -rr*", stavniSkogi poritiJrcog te bisirili stranadkipolitidki odno5ajii politidke odmjeravale pozornostmedija je prou:"ruuulasvakattou" pJtiiika, izaziualo veliku iSirejavnosti,aposebice.le5avttostbilazainteresiranazanjegovrad pokretau Banskoj ;i;;;; 1903. godi'e, n"tln"pwe faze narodnog zajednidkihakcija te Hrvarskoj i odraza iog pokrita u Dalmaciji, koncentraciju ubrzale dalmatinskihpolitidara"u vezi s njim, koje su hrvatskihpolitidkihsnagaiomogu6ilelak5epribliZavanjedrugih istup svih dalmatinpolitidkih stranaka-z,a p"rvrjedinswenipolitidki kursa' pobrinuo se skih zastupnikau Saboru,u duhu politike novog --..: ^i,,irai -omiecnik T)almaciie barun Erazmo Handel (1902.-1905.)
u dnevnired tadomu Bedu,Poku5ao jezllnog rje5enje uvrstiti osnovuza osnovombi se donekle Pro$irila lsvim ozakonila praksa kori5tenja :zika. Handelovi Vladin Prijedlog u duhusveve6egermanisastavljen oneuPraue,imaoje citj da, akobi bio akoni sluZbenuuPorabunjemadkog
financijskihizvota za doma6uinteligencijukoja je, u nLdostatkudrugih dl?lu-noJupravi egzistenciju,refleitirafu nu dinovnidkamjesta u svihpolitidkihstranaka,ukljudiv5ii autonokiubovi saborskihzastupnika riste6ipriliku dau SaborujoSjednom : PudkeSkolei namjeruda seu Zadru iormi vojne Skolekoju bi financiralo PremaprocjeninekihsuvremenikaipisanjuNarodnoglistatada jeuupravioatmaci.le,ibezHandelovejezidneosnovekojajetrebala ozakonitiuporauunjemadtogjezikaitakopovedatibrojnjemad'kog je 30% Nijemaca' dinovni5tva,radilo sb% stranala,od kojih bilo oko atekl0%njihjedvajene5topoznavalohrvatskijezik.Naravno,svisu
oni Sirili nenarodnitudinski-utjecaj,najdesdeaustro-njemadki, i uzimali kruh domadimljudima.rza Poslijejednodu5naodbijanjaHandelovaprijedlogaj ezilne osnove, Stoje u izvjesnomsmisluposluzilokao svojevrstantestraspoloZenja medu zastupnicimasvih politidkih stranaka,istupili su vodedi dalmatinskipolitidari, predvodeniprava5ima,i u svojim govorimau Saboru1903.javno iznijeli svebitne elementenovehrvatskepolitike; politike novogkursa,kojaje sasvevedimosloncemna narod,posrupno, u etapama i na druge nadine - koristedi snagu jedinstva ve6ine hrvatskih i srpskihpolitidkih stranaka,akutnukrizu dualizmai otpor narodaugroZenihnjemadkim"Drangom" - trebaladovestido konadnogcilja, a taj je ujedinjenjehrvatskihzemalja,prvensrveno Dalmacije i Hrvatske, i ponovno stvaranjejedinstvenehrvatske drZave u okviru, Stoje bio minimum,ili izvanokvira Austro-ugarskeMonarhije, eventualno u savezus ostalimjuznoslavenskim narodimana Balkanu, Stoje bio maksimumte politike.125 Prvi koji je u Dalmatinskomsaborugodine1903.govoriou duhu politike novogkursabio je pravasAnte Trumbi6,predsjedniksaborskog Kluba Strankeprava i Hrvatskogpolitidkog dru5tva.On se u svomgovoruZestokookomiona nepravednu politiku Monarhijeprema Dalmacijii Hrvatimauopde,naglasivsiposebiceopasnostod sveveie germanizacijei drZavnecentralizacije,odnosno"sveukupnogniemstva" i austro-njemadkog Drang nach Ostena,zakljudujudikako u postojedojdrZavinemanadeni praviceza hrvatskinarodkojije, kako tvrdi u staromprava5komduhu,postojaoi Zivio "prije monarhije,pak ie Zivjeti i poslije nje", na5toje Smodlakadodaoi "van nje i izvan nje'1.Uodavajudirealnuopasnost od njemadkog"Dranga", a moZdaje i svjesnopreuvelidavajudi, Trumbi6u traganjuza moguiim saveznicima poziva sve narodeod "Alpa do Marice na obranuprotiv germanstva". Bile su to zaista te5ke rijedi koje su austrijsku vlast morale podsjetitina staru prava5kuveleizdaju.Oznadiv5injemadki ..Drang,', Bed, Dvor i HabsburikuMonarhijukao glavnaizvori5tazla,kao glavnu t24 o nacionalnoj.strukturi dinovni5tvau drzavnoj upravi u Dalmaciji vidi: M. MARJANOVIC, SavremenaHrvatska, Beograd1913, str. 325; V. KISIC, Nc obranu poitenja. Namjesnitka afera u Dahnaciji, Zadar 1904, str. 5; Narodni list, god,.XLIII/1904, br. 55, 56. 125 Cjelovite govore dalmatinskihpolitidarau kojima su iznesenisvi bitni elementi politike novogkursavidiu; BrzopisnaizujeltaPSD, zasjed.XXXVIII/1903, str. 647. i dalje,a o zasjedanjuDalmatinskogsaboragod. I 903. najoplirnijeje pisala T. GANZA-ARAS u ve6 navedenojknjizi Politika 'novog kursa" datmatinskih pravaia..., str. 205-223.
77
opasnosti prepreku na putu ostvarenjavjekovnog sna hrvatskog niroda - a to je ujedinjenjehrvatskihzemaliai stvaranjevlastitedrLave - on u duhu nove politike nudi suradnju i savez svim politidkim strankamau Saborui, Stoje najvaZnije,dobiva pozitivanodgovor od Stoje najvi$ezaprepastiloaustrijSrpskestrankei dijela autonoma$a, sku vlast.l26 Da bi osiguraosto Siru potporu politici novog kursa, kojom
NakonTrumbidau duhupolitikenovogkursa,naravnos izvjesnim govorili su mnogi istaknutiprava$ii narodnjarazlikamai nadopunama, ci, srpskii autonomaikizastupniciuglavnomsu im povlatlivalii, Stoje
126 Brzopisnaizvjeita PSD, zasjed.XXXVIII/1903, stt. 647-658.O Trumbicevoj ulozi u procesu nastajanja politike novog kursa vi5e vidi u radnji T' GANZA-ARAS, Udio Ante Trumbida u stvaranju politike novog kursa u Dalmaciji, zbornik: zivot i dielo Ante Trumbita. Prilozi sa znanstvenogskupa, IJAZU, Zagreb1991,str. 29-48. t27 Brzopisnaizujeita PSD,zasjed.XXXVIII/1903, govorA. Trumbi6a,str. 647-658. r28 ISTO, izlaganjeP. Cingrije, str.726-730. r29 ISTO, govorV. Mili6a, str. 669-673.
78
nastiju.
130 ISTO, izlaganjeJ. Smodlake,str. 683-688. 131 ISTO, govorA. Trumbida,str. 647-65g. 132 ISTO, izlaganjeI. Majstrovi6a,str.664-669. 133 ISTO, govorI. Prodana,str. 689-701. 134 ISTO,J. Biankini,srr. 584-591,735. i d. 135 ISTO, I. Prodan.str. 698-700.
79
nije Tijekom godine 1904. politika novog kursa u D.almaciji fuzija, ni bitno napredovala, nije dosl.o ni do kakvih stranadkih ni do Planiranog tonoma5ima,Pa je Politika, suodiv5ise s brojnim
i,ff'T:[xtT'; ;5,"#i;t'"",'ffi
li6em, JosiPSmodlakadefinitivno oko sebe povukaoiz Strankeprava' a privremenoi iz politike' izatim bio je otprije ve6 kojima itrrpio skupinu Oatmatinstihnaprednjaka odludujudem u sklon. Njegovim povladenjempolitika novog kursa trenutkuizgubilajejednogod svojihprv a javni sukob s Trumbi6em nani Smodlakaje sa svojomskuPinomn osnovaou SPtituHrvatskudemokra sNaprednomstrankomuBanoviniuHrvatskupudkunaprednustranku.Tojebioprvisludajujedinjavanjadvijuhrvatskihpolitidkih je na svoi nadin stranakaljedneiz Oatmacij.iOt"g" iz Hrvatske'koji idrzuu".138 ukazivaona put ujedinjenjahrvatskepolitike, naroda ve6i uspjeh Nakon izvjesnazastojai podetnihte5koda'za prvi namjesnik namjerno' politike novogkursapobrinuoseopet,dodu5ene tlandeljednomsvojomuvredljivomizjavomnaradunsvihstanovnika grupe hrvatskih Dalmac-ije.Naime, on je - u ieOno.listrazi protiv nepo6udnih reZimu. nekih a ivanl g avt.l oUl dinounitu u N amjesni5tv; zbo u iznesenom dinovnika, stranih i podataka,a radil-oseo broju doma6ih.
Narodnomtistu,kadasuseoviusvo;ojodbranipozvalinadasnurijed -meduostalim,izjaviodauzemljiukojojvladatolikoneprijateljstva' in.-u postenerij9.!i' ' To je bila teska \ izazovna mrZnje i zavisti je iskoristenakao uur.du badenau lice cijeioj Dalmaciji. ona spretng radomnitko u dijim s povodza konadanpotitidti oUraduns Handelom' politike izraL,enije zbog njegove sve iokrajini nije bio zadovoljan i centralizacije,koja germanizacije ii5i otZavneuprave, nametanjunj kog dinovni5tvai poku5ajuotvaral ja, svi njezini Politidari, sve P protiv namjesnika dalmatinski tisak, osim vladini S^ot", ustali su smjenjivanje,a svi saborskipredstavnicitrebali Handela,tra7eeirrj.gouo 136T.GANZA-ARAS,Potitika.novogkursa"dalmatinskihpravala.'.,str. 230-248. Josip Smodlaka' u vei r:l i. pinl6, tt. SIROTKOVI6, vidi uvodnu studiju: 57-61' str' spisl' citiranoiknjizi: J' SMODLAKA,Izabrani 1 3 8 I S T O ,s t r . 6 8 - 7 2 '
80
su se povuii iz pokrajinskihorganauprave.Vrhunacsukobaodigraose 6. listopada 1904. godine na otvaranjusaborskogzasjedanjakada je Pero Cingrija, i ne trai,e6irijed, u ime svih prisutnih zastupnika,njih 38, proditaozajednidkuizjavuu kojoj se okrivljuje Handelza nanesenu uvredui obznanjujeda oni ne6esudjelovatiu raduSaborasvedok Handel budeobna5aofunkciju namjesnikaKraljevineDalmacije,nakondegasu svi demonstrativnonapustilisjednicu.Sredi5njaVlada u Bedu spor je rije$ilatako $toje na podetku1905.godineHandelapremjestilau Gornju Austriju, a za namjesnikaDalmacijeda bi primirila duhovepostavila doma6egdovjeka, uglednog DubrovdaninaNiku Nardellija (1905.1911.),koji je bio prvi i posljednjiDalmatinac na toj vaZnojfunkciji.l3e Jedinstvenistup svih politidkih stranakai pun uspjehDalmacije u obranisvojedastii svogdostojanstva, aporaznamjesnikaHandelai vlastikoju je on predstavljao,oZivioje samopou zdanjei podigaougled dalmatinskihpolitidara,osobirou BanskojHrvatskojgdje je to radi prevladavanjastranadkihsuprotnostii koncentracijepolitidkih snagau duhu nove politike bilo najpotrebnije.Godine1905.,kadaje kriza u Ugarskojnakon izbornepobjedeMadarskekoalicije ulazila u svoju zavrSnufazu, politika novog kursa postiZeznalajneuspjehe.poslije afere Handel, koja je ponovno zbliLlla i u protuaustrijskomotporu gotovoujediniladalmatinskepolitidkestranke,dolaziu Dalmacijido fuzije pravasai narodnjakau jedinstvenustranku, zatimslijedi Rijedka i Zadarskarezolucija,a u .Eanovinise potkraj 1905. godine stvara Hrvatsko-srpska koalicija.l40Osim togaina uanirko- midunarodnom planu, najvi5e zaslugomFrana Supila i dr. Ante Tresi6a-pavidi6a, dolazi do znadajnihaktivnosti i uspje5nihkontakataglavnih nositelja politikenovogkursas odredenimeuropskimkrugovima,osobitoonim u Italiji, Srbiji i Ugarskoj,od kojih se odekivalai traLilapotporatoj politici u borbi protiv Bedai njemadkog"Dranga".l4l po Supilovu
1 3 9 I. PERIC, Slom namjesnikaHandela..., str. 367-394;T. GANZA-ARAS, Politika "novog kursa" dalmatinskih pravala..., str. 253-258 Brzopisna izvjelia PSD, zasjed.XXXIX/1904, Zadar 1905,str. 926-927. 140 Hrvatsko-srpskukoaliciju, koja je bila glavni nositelj politike novog kursa u BanskojHrvatsoj,dinile su: Hrvatskastrankaprava,Hrvatskanaprednastranka, Srpska narodna samostalnastranka, Srpska narodna radikalna stranka i privremenoSocijaldemokratska stranka.J. SIDAK, M. GROSS,I. KARAMAN, D. SEPIC,Povijesthrvatsko g naroda...,str. 222, 223. 1 4 1T. GANZA-ARAS,Politika "novogkursa" dalmatinskih pravala..., str.259-279; A. TRUMBIC, SutonAustro-Ugarske...,str. 75-84; JankopLETERSKI pi5e o vezamapolitidara novog kursa s odredenim talijanskim krugovima i problemu -slovenci, slovenacau radnji: Poiitika "novog kursa", jadranski kompromisi Jugoslavenskiistorijskitasopis (dalje:JIe), br.3-4, god. 1975,str.49-g7.
81
mi5ljenju,a on je bio jedanod najgorljivijihpobornikanove politike, najopasnijiprotivniknaSegnaroda"jest DrangnachOsteni sistemkoji mu sluZi", te stoga^trebaokupiti u jedan savezsve one kojima ta "pogibeljprijeti" . 142 Trumbi6ui drugim dalmatinskimpolitidarimanovogkursabilo je jasno da - nakon pozitivnih kontakatas europskimprotubedkim madarskeopozicije,i politidkimkrugovima,osobitos predstavnicima aktivnijegukljudivanjanovehrvatskepolitike u akutnukrizu dualizma - u interesute politike trebaStoSireokupiti hrvatskepolitidkesnageu Dalmaciji.U tom smisluon u veljadi1905.godineobnavljau Dubrovniku pregovores Peromeingrijom o ujedinjenjuprava5ai narodnjaka u jednu strankukoja bi bila glavnioslonacnqvojhrvatskojpolitici. Toj strancitrebalase pridruZiti i dalmatinskaeista strankaprava, ali je Prodanod toga odustaoodmah dim je bio upoznats Trumbiievim prijedlogomprogramabududestranke,a izvan te akcije ostalaje i grupa naprednjakaoko Ivana Tartaglie, JosipaSmodlakei Milana Marjanoviia,urednikaCrveneHrvatske.Trumbiiev prijedlogprograma, nakon razmatranjapo klubovima, bio je prihvadenna zajednidkoj sjedniciprava5ai narodnjaka,odrZanoj26. i27. travnja 1905.godine u Splitu. Na toj sjednici do5lo je do fuzije, odnosnoujedinjenja Narodnehrvatskestrankei Strankepravau Hrvatskustranku.PredsjeAnte dnik te novestrankepostaoje stari Peroe ingrija, dopredsjednik Trumbi6, a tajnik dr. Ante Dulibid, dakle sve provjerenipobornici politike novogkursa.143 europskejavnostis poloZajemHrvatau Dvojnoj Upoznavanjem Monarhiji i hrvatskimpitanjemuopde,na demuje najvi5eradio Supilo, "Dranga" i njihopoku5ajemokupljanjaprotivnikaaustro-njemadkog podr5kehrvatskogiseljeve potporepolitici novogkursa,osiguranjem niStva,te ujedinjenjemprava5ai narodnjakavode6idalmatinskipolitidari oko Trumbi6apostigli su mnogo, ali jo5 ne i dovoljno. Za veti uspjeh njihove nove politike trebalo je izvr5iti koncentracijubar glavninehrvatskih politidkih snagane samo u Dalmaciji nego i u
t42 F. SUPILO,Politikau Hrvatskoi,str. 132. r43 O proglasu,programui ujedinjenjuprava5ai narodnjakapisalesu sve onovremene hrvatskenovine u Datmaciji, primjera radi vidi ProdanovuHrvatsku krunu, god. XIII/1905,br.36. id., teBiankinijevNarodni/isl, god.XLMI905, br.35. id'; ProgramHrvatskestrankeu Dalmaciji, Zadar1905iA. TrumbiCje u vi5ebrojeva Narodnoglista (god. XLM1905, br. 39-46)komentiraoprogramnove stranke, 'novog kursa" a u novije vrijeme o njemu su pisali T. Ganza-Aras(Politika "novog politike (Geneza datmatinskihpravaia..., str. 278-281)i R. Lovrendi( 2 7 0 2 7 2 ) . s t r . kursa"...,
82
Hrvatskoj, trebaloje stvoriti dvrst temelj i izgraditi op6uplatformu za suradnjui sporazums Madarskomkoalicijom,a osim toga trebaloje dokrajaprivudi srbe i osiguratipotporunjihovih politidkih stranakai s jednu i s drugu stranuVelebita. A uprava to postignutoje Rijedkom i Zadarskomrezolucijom. Na inicijativu istaknutihdalmatinskihpolitidaraiz redovaHrvatske stranke dolazi do Rijedke konferencije hrvatskih zastupnikaiz Carevinskogvijeda i Dalmatinskog sabora, te oporbenih hrvatskih zastupnikaiz Istarskogi Hrvatskogsabora.Konferencijaje odrZanau dvoraniHrvatskeditaoniceu Rijeci 2. i 3. listopada1905.godinepod predsjedanjemstarog Pere Cingrije. Na njoj je u nazodnosti40 hrvatskih zastupnikaprihvadenranije pripremljen i nelto nadopunjen Trumbidev prijedlog teksta Rijedke rezolucije, kojom je osigurana prevagapolitike novog kursa i odredenodrZanjete politike u akutnoj krizi dualizma, posebiceu odnosuprema Austriji i Ugarskoj. Od nazodnih40 zastupnikaza Rezolucijuse odmahizjasnio 3l , a neki su je, poputJurjaBiankinija,naknadnoprihvatili i potpisali.laa Iakoje u njezinunastajanju,propagiranjui obrani,uostalomkao i u ukupnoj politici novog kursa, imao znadajnuulogu Frano Supilo i njegov Novi list, sluZedi kao most izmeclu dalmatinskih i hrvatskih politidara,Rijedkarezolucijaprvenstveno nastajena temeljuTrumbideva dlanka"Dalmacijau borbi izmedjuUgarskei Austrije',, objavljenogu Narodnomlistu od 11. oZujka 1905. godine, i programa Hrvatske stranke,koja nastajekrajemtravnjafuzijomprava$ai narodnjaka.prema Trumbidevushvadanju,a to je vidljivo i iz njezina teksta, Rijedka rezolucija nije bila "deklaracija prava nego inicij ativa za politidku akciju". ona stogane teZiapstraktnomidealu,negovodi radunao realnim politidkimodnosima,stanju,snagama i moguinostima,Ito dotadnije bila odlikahrvatskepolitike, a posebicene prava5ke.l45 144 O Rijedkojrezoluciji op5irnijevidi: A. TRUMBIC, SutonAustro-Ugarskei Rijetka rezolucija,str. 55-109;V. UIUC, PostanakRijeCkerezolucijei njezineposljedice, Zadarl9O7; F. SUPILO, Politikau Hmatskoj,str. 158-163,317, 318; J. IBLER, Hrvatskapolitika 1904-1906, Zagreb t9t4lt71' J. HORVAT, Polititka povijest Hmatske, str. 269-275; Ferdo CULINOVIC, DrZavnopravniznadaj rijedlie i zadarskerezolucije,bornik Pravnogfakulteta u Tngrebu, god. VI[/1957, br. l, Zagreb 1957, str. 52-80; M. GROSS, Vlqdavina Hmatsko-srpskekoalicije 1906-1907,Beograd1960, str. ll-22; K. MILUTINOVIC, RiieCta i Zadarska rezolucija,Zadrskarevija, god. XVll966, br. 3, Zadar 1966, str. 161-185;T. GANZA-ARAS, Polilika 'novog kursa" dalmatinskihpravala..., str. 3lg-337. 145 usporedi tekstRijedkerezolucijes Trumbi6evimpisanjemu Narodnomlistu od ll. III. 1905.(dlanak:DalmacijauborbiizmedjuUgarskei Austrije)iProgramHrvatke stranke u Dalmaciji, Zadar 1905; A. TRUMBIC, Ri.ledka rczolucija, Obzor.
83
U odludujudemtrenutku krize dualizma Rijedkom rezolucijom se zapravona posredannadin, kroz borbu Bedai Pe5te,aktualizira hrvatskopitanje,i to tako Stosehrvatskaopozicijaotvorenostavljana stranuUgarske,nude6iMadarskojoporbenojkoaliciji pomo6i savezu borbi protiv Austrije za samostalnuUgarsku,ali pod uvjetom da ta koalicijapomogneHrvatimau njihovim nastojanjimaoko ujedinjenja hrvatskih zemaljai uvodenjaustavnihsloboda,osobitoda podupre reinkorporacijuDalmacijeKraljevini Hrvatskoji Slavoniji,Stoje bio minimumprogramapolitike novogkursa.Rijedkurezolucijuodu5evljeno je prihvatilajavnost u hrvatskimzemljama,osim frankovaca, madaronai radidevaca,i Madarskakoalicija na delu s Ferenczom Kossuthom,ali ne i Bedprotiv kogaje bila usmjerena.146 Kada su srpski zastupniciiz Dalmacije i delni5tvanjihovih stranke,Srpskenarodne politidkih stranaka- Srpskenarodnesamostalne radikalnestrankei Srpskenarodnestrankena Primorju - shvatili da bi u raduRijedkekonferencijemogli ostatipo strani zbognesudjelovanja bitnih politidkih od glavnihpolitidkihzbivanja,dakleizvandonoSenja u Zadru i odluka,sazvalisu 16. i 17. listopada1905-godinesastanak vodedi Tom Rezolucijom na njemu donijeli Zadarskurezoluciju.14l podrZasrpskipolitidariiz Dalmacijei BanskeHrvatskeizjavili su da borbu Madarske vaju Rijedkurezolucijui protubedkuantidualistidku koalicije, odnosnoteLniemadarskognarodaza slobodomi drZavnom Ugarske,ako madarskekoaliraneopozicijskestranke samostalno5du "realne garancije" da de se zauzeti za opravdanezahtjeve pruZe Hrvatske,Slavonijei Dalmacije;a Stosetide zahtjevaza ujedinjenjem Dalmacijes Hrvatskomsrpskestrankevoljne su ga poduprijetipod s hrvatskimijoS uvjetomda se srpskomnarodupriznaravnopravnost nekaposebnapravau svezis pismom,jezikom, zastavomi slidno,5to je naknadnobilo razradenou Hrvatsko-srpskom sporazumu,skloplje-
/istaupolitici Zagreb1936,str.28-39.OuloziNovog 1860-1935, Spomen-knjiga novogkursaviSevidi u radnji:T. GANZA-ARAS, Supilov"Novi list" kao glasilo politikenovogkursa,Dubrovnik,god. XIII, br. 4, Dubrovnik1970,str. 65-75. r46 A. TRUMBIC, Suton Austro-Ugarskei Rijetka rezoluciia, str. 87-89; T. prava|a..., str. 330. GANZA-ARAS,Politika "novogkursa"dalmatinskih r47 O Zadarskojrezolucijividi: Lj. M.(ASTROVIC),Zadarskarezolucija.Povodom pedesetogodilnjice,Zadarska revija, god. V/1956, br. 3, Zadar 1956, str' 199-2Ol;F. dULINOVIC, DrZavnopravniznadajrijelke i zadarskerezolucije, koaliciie...,str. 11-22:F. str. 52-80; M. GROSS,VladavinaHrvatsko-srpske iUI-tNOVIe , Zadarskarezolucija,Zadar/zbornik,Zagreb 1964, str. 249-269; K. MILUTINoVIC, Rijedkai zadarskarezolucija,str. 16l-165; F. SUPILO, Politika u Hrvatskoj, tr. 319: T. GAMA-AMS, Politika "novog kursa" pravaia..., str. 33l-337. dalmatinskih
84
nu izmedu zastupnikaHrvatske strankei Srpskestrankeu Dalmaciji.t4a Kada se o to- sporazumurazvila raiprava u Dalmatinskom saboru,jedini od hrvatskih zastupnikakoji je otvoreno ustao protiv toga da se Srbimadaju i jamdeposebnapravabio je don Ivo Prodan, voda dalmatinskeiiste strankeprava. On je tadabio ne samoprotiv Hrvatsko-srpskog negoi protiv Rijedkei Zadarskerezolusporazuma, cije koje su mu prethodile. Protiv Rijedke rezolucije u Banskoj Hrvatskoj, osim proreZimskiorijentiranih elemenatai frankovaca,od znadajnijihhrvatskihpolitidarabio je StjepanRadi6i njegovaHrvatskapudkaseljadkastranka.l4e posljedicaRijedkei Zadarskerezolucijedolazi Kao neposredna ujesen 1905. godine do Hrvatsko-srpskog sporazumau Dalmaciji i stvaranjaHrvatsko-srpske koalicijeu Banovini,dime Srbi pravebitan zaokretu svojoj politici prema Hrvatima, jer se od neprijateljai protivnikasvakehrvatskepolitike pretvarajuu suradnikekoji se, pod odredenimuvjetima, vi5e ne protive ujedinjenjuDalmacijes Hrvatskom. iak i neki zastupniciAutonoma5kestrankeu Dalmatinskom saboruzauzimajublagonaklonstavpremaRijedkoj rezoluciji i daju do znanja da bi i oni mogli napustitipolitiku protivljenja sjedinjenju hrvatskih zemalja, naravno "ako se njima priznadu prava narodne manjine". Time je politika novog kursa iznutra dosta ojadala, a pregovorimas delegacijomMadarske njezinimvodamau predstoje6im koalicijebila su osiguranaleda,Stodotadnije bio sludaj.Pregovorisu na temelju Rijedke rezolucije trebali dovesti do sporazumaizmedu Hrvatai Madara,a cijela akcijabila je uperenaprotiv dualizma,Beda i Austrije. U peterodlaniOdborza pregovores hrvatskestranebili su izabranidr. Pero iingrija, predsjednik,dr. Ante Trumbid, tajnik, te dlanovi Vinko Mili6, dr. August Haramba5idi Stjepan Zagorac. elanovi madarskogOdbora za pregovorebili su FerenczKossuth, predsjednik,te dlanovigrof Julie Andrassy,grof Albert Apponi, grof TheodorBatthydLny i GezaPoloni. Uodi samihpregovora- koji su se trebali odrZatiu Rijeci 19. veljade 1906. godine, kada je iz Pe5te trebala sti6i delegacijaMa
148 Sporazumsa Srbima. Zapisnik sastavljenu uredu Zemaljskogodbora uZadru, dne 14. novembra1905,Narodni lsit, god. XLM1905, br. 92, str. I. 149 Brzopisnaizujeita PSD, zasjed.XXXX-XL/1905, str. 1405-1419,1454-1458. O stavuStjepanaRadi6apremaRijedkoj rezoluciji viSevidi u njegovuspisu: Hrvati i Magjariili "Riedkarezolucija",od 3. X. 1905.s gledi5taeuropske,pudkei realne politike,u djelima:AntunRADIC, Sabranadjela,Yll,Zagreb1936,str. 175-204.
85
ka iz Dalmacijei BanskeHrvatske;bili su to dr. Antun Pugliesi,dr. BogdanMedakovidi dr. GjorgjeKrasojevi6.ls0 Da do pregovoraizmedupredstavnikahrvatskepolitike novog kursai Madarskekoalicijene dodepobrinuosecar FranjoJosipI. tako Stojeza 19. veljade,daklena samdankadaje trebalododido sastanka dviju delegacijai sklapanjahrvatsko-madarskog sporazuma,sazvao Ugarskiparlamenti odmahga nasilnoraspustio.Zbogtogasu madarna Rijeci odgoden,a ski zastupnicimorali ostatiu PeBti,paje sastanak u meduvremenuKralj se nagodios Madarskomkoalicijom, koja je odustalaod svojih zahtjevaza personalnom unijom i ubrzo preuzela vlastu Ugarskoj.NovumadarskukoalicijskuVladu, nazvanu"velikim ministarstvom",sastavioje 7. travnja1906.godineKraljev dovjekdr. AleksandarWekerle,a u njoj je FerenczKossuthdobio ministarstvo prometai trgovine.l5l 1irn. je trogodiSnja kriza u Ugarskojprivremeno razrije5enakompromisomizmedu Krune i Matlarskekoalicije, kojoj vi5e nije bila potrebnapotporanove hrvatskepolitike jer su se Bedi Pe5ta,po staromobidaju,nagodilina $tetunemadarskih naroda, a rje5enje stvarnih problema krize dualizma odgodili do raspada zajednidkedrZave. Iako je izkrize kao pobjednikizi5aokralj FranjoJbsip,ipak su promjeneu Ugarskoj i raspadLiberalne strankeIstv6na Tisze, te intervencijadalmatinskihpolitidarau Pe5til52doveli do pada stare KhuenoveNarodnestrankeu Banovini,raspu5tanja Hrvatskogsabora i raspisivanja novih izboranakojimaje podetkomsvibnja1906.godine pobijedilaHrvatsko-srpska koalicija. PobjedaKoalicije nad omraZenim madaronimadovelaje do vala oduievljenjau Hrvatskoji Dalmaciji. U naknadnimizborimaza Hrvatskisaboru Glini je za zastupnika bio izabranFranoSupilo,jedanod najsposobnijih i najumnijihonovrernenihhrvatskihpolitidara,koji ubrzo postajevoclaKoalicije i du5a njezinarada. Medutim, vladavinaHrvatsko-srpske koalicije, koja je slabila ugarski utjecaj u Hrvatskoj i prijedila prodor madarskog kapitalana Jadran,trajalaje svegagodinudana.Vedu prolje6egodine 1907., pod pritiskom madarskihvladajuiih krugova, pa i samog 1 5 0 A. TRUMBIC, SutonAustro-[Jgarske..., str.89, 93, 95. A. Pugliesibio je predsjednik Srpske narodne stranke u Dalmaciji, B. Medakovid. bio je predsjednik Srpske samostalnestranke, a Gj. Krasojevi6 Srpske radikalne strankeu Banovini. garske..., str. 99. 1 5 1 A. TRUMBIC, SutonAustro-(J r52 Hrvatsko izaslanstvokoje je na Supilov poticaj interveniraloprije saborskih izbora u korist Hrvatsko-srpskekoalicije, a protiv Narodne stranke, kod Wekerleovevladeu Pe5tisadinjavalisu: A. Trumbi6, B. Medakovidi V. Milid.
86
Kossutha,ona pada, a s njezinim padom dolazi do konadnogsloma politike novog kursa u Banovini, a u ljeto te godine, pod pritiskom Beda, i u Dalmaciji. Jedinatrajnija zasadate politike u Dalmaciji i Hrvatskoj bila je hrvatsko-srpskasuradnja, koju 6e bedki vladajudi vrhovi nastojati razbiti, obe6avajudidalmatinskimpolitidarima toliko potrebnugospodarskupomo6i budediim laZnunaduu trijalizam, sto je na osobitnadindinio velikoaustrijskikrug oko prijestolonasljednika FranjeFerdinanda.l Poslije aneksijeBosnei Hercegovine1908. i veleizdajnidkog procesapolitidarima srpske samostalnestrankeu zagrebu, te Friedjungova procesasupilu u Bedu,kojima se zeljelo obezglavitii slomiti Hrvatsko-srpsku koaliciju, dolazi najprije do barkanskih ratova L91,2113. godine, azatim i do Prvogasvjetskograta u kojem se, nakon detiri godinekrvavih borbi, konadnoraspadaAustro-ugarskaMonarhija, a na njezinu teritoriju nidu nove drlave. Nakon sloma politike novogkursai aneksijeBosnei Hercegovinepolitidki zivot u Dalmaciji vra6ase ponovnou starukolotedinu,dakle sitnim svakodnevnimlokalnim problemima, stranadkimtrzavicamai sukobima,te politidkim i izbornim borbamaza stranadkuprevlastu opdinama.Jedinodalmatin-
akcija ne uspijeva zbog protivljenja dualistidkih i velikoaustrijskih vladajudih krugova, te otpora srpskih politidkih stranaEai njihovih delnikatakvu rj e5enjubosansko-hercegovadkog pitanja. I 54 Da bi bar donekle umirila naraslonezadovoljstvou Dalmaciji zbog izostankadugo obedavanei najavljivane, ali nikad ostvarene gospodarskepomodi i nerijesenihnacionalnih,socijalnih, politidkih i gospodarskihpitanja i problema, vlada je u Bedu s dalmatinskim politidkim strankamapostigla dogovor o konadnomrjesenjujezidnog pitanja.Novejezidneodredbe,po kojima hrvatskijezik postajesluzbeni jezik pokrajine, uz neke ustupketalijanskomjeziku, objavljenesu
153 o Hrvatsko-srpskoj koaliciji vi5e vidi u kjizi: M. GRoss, vladavina Hrvatsko-srpske koalicije 1906-1907, Beograd 1960; A. TRUMBIC, Szron Austro-Ugarske..., str. 100-109. ts+ l. sIulr, M. cRos, I. KARAMAII, o. seplc , povijesthrvatskognaroda..., str- 238-252; usp. M. GRoss, Hrvatskauodi aneksijeBosne i Hercegovine, Istorija xx veka, zbornik radovaIII, Institut drustvenihnauka, Beograd1962, str.153-274.
I
krajem travnja 1909.,-a u potpunostisu trebalestupiti na snagu1. 1ss sijednja1912-.godine. Politika dalmatinskognamjesnikaNike Nardellija, koji se u svojojupravi dostaoslanjaona Hrvatskustranku,viSenije odgovarala ni Auliitifkim, a posebicene velikoaustrijskimkrugovimau Bedu, koji su se upravo pripremali da putem objedinjavanjaprava3kih skupinai stranaka,te uvladenjemKruni odanogkatolidkogsvecenstva u stranku prava, stavljajudihrvatskimpolitidarimau izgled trrjalizam, to ovladajuhrvatskompotitito* u interesubududegvladara.ShvativSi posljednji a mirovinu, u povladi godine Naraeiti se krajem 1911. koji namjesnikDaknacijepostajeNijemacgrof MariusAttems,dovjek u prilike nije"poznavaoni gospooaiste,ni politidke, ni drustvene u svakom pot ruSitti,pa ni hivaiski jezik, ali je zato bio spreman ir"rruttu djelovati po naputcimavelikoaustrijskogkruga rz Be(a, j oko prij estolonasljednikaFranje Ferdinanda.Pripremaju6i ot uptl politici "no se za skoro preuzimanjevlisti Ferdinandse u unutarnjoj LuegeKarla stranku najviseoslanjio naaustrijskuKr56ansko-socij3lnu generala i krug ,^', t" Slovenskuljudsku strankudr. Ivana Suster5ida a u Hotzendorfa, von conrada Franza oko nadelnikageneralstaba je uz diju klase, vladajude vanjskoj na Njemadkui austro-njemadke pomo6namieravaoHabsburskuMonarhijupretvoritiu vojnu velesilu, pu ., to- smislu zagovaramaksimalnonaoruzanjei potide izgradnju drZaviatne mornarice.Cilj njegovepolitike nije bio u uspostavljanju nog trijalizma, kako se natratt
88
1911. godine do ujedinjavanjasvih prava5kihskupinai stranakaiz Dalmacije,Istre, BanskeHrvatske,te Bosnei Hercegovineu jednu svepravaskuorganizaciju,na delukoje se nalaziodr. Mile stardevid, sinovac Ante stardevida.Medutim, svepravaskojedinstvo trajalo je jako kratko, jer se vrlo brzo pokazaloda su ciljevi verikoaustrijske politike i dinastije bili jedno, a ujedinjenih pravaSa,koji su Zarko Zeljeli s Kraljem pregovaratio_rje5enjuhrvatskogpitanja u duhu trijalizma, sasvimne5todrugo.r) / Za vijeme balkanskih ratova godine lgIZ. i I9L3., osobito Prvoga, simpatijedalmatinskihpolitidara,politidkih stranakai naroda bile su na strani balkanskih saveznika- dakle Srbije, Crne Gore, Bugarskei Grdkekoje su ratovaleprotiv Turske- stoje bio odit znak slabostii neuspjehavelikoaustrijskepolitike. S napredovanjembalkanskih saveznikarasloje protuaustrijsko raspoloZenje u hrvatskimzemljama, demusu na osobitnadindoprinijelei izvanrednemjere, posebice komesarijatSlavkaCuvajau Hrvatskoj,a na vijest o paduSolunau Dalmaciji j.e zavladalopravo odu$evljenje,unatodAttemsovuteroru. lJ Zadnr, Sibeniku, Splitu, Dubrovniku i Orugim ve6im gradovima dolazi do brojnih manifestacija i velikih prosvjednih zborova na kojima u korist balkanskihsaveznikaistupajumnogi istaknuti dalmatinski politidari,stranadki prvaci,nadelniciopdina,te zastupniciu Dalmatinskom saborui Carevinskomvije6u. Najznadajniji takav zbor, pod ravnanjemPere iingrije, odrZanie u vititoi cvorani Dalmatinslog sabora u Zadru 24. studenog 1912. godine. U znak prosvjeda, simbolidnosu ga otvorili od vlasti svrgnuti nadelnicisplitskei sibenske opdineVinko Katalinid i Ivan Krstelj. Na njemu su, u nazodnosti preko 500 najistaknutijihpredstavnikapolitidkog i javnoga Livota iz cijele Dalmacije,govorili stranadkiprvaci pero Cingrija, Ante Trumbid, JosipSmodlaka,Du5anBaljaki MateDrinkovid,a na krajuje bila predloZena i od prisutnihjednoglasno usvojenaprosvjednaRezolucija. Svi oni podrzavajui pozdravljajuratneuspjehebalkanskihsaveznika, a osuclujupolitiku Vlade u Bedukoja, pripremaju6ise za preventivni rat protiv srbije, nastoji sprijediti napredovanjesaveznikai oduvati turskeposjedena Balkanu,Stojoj ne polaziza rukom. solidariziraju6i se s balkanskimsaveznicima,manifestantidemonstrirajuprotiv reZima u Dalmaciji i Hrvatskoj, te Bosni i Hercegovinii trazeujedinjenje hrvatskihzemalja,a ono Stoje posebiceiznenadilovladaju6edualistidke i velikoaustrijskekrugove jest to Sto su u svemu tome aktivno sudjelovalii pravasi. Razumljivo, kada je sredinomgodine 1913. 157 M. GROSS,Hrvatskapolitikavelikoaustrijskog kruga..., str.34-42.
Zagreb 1957,str. 327-350. l5gM.GROsS,Hrvatskapolitikavelikoaustrijskogkruga"',str'42-72'
90
veljade1914.godine,jer o svomeradu nije Leljela_ni htjela polagati lbo radunepred dalmatinskimsaborskimzastupnicima. TijekomPrvogasvjetskogratapolitidki Zivotu Dalmacijigotovo ie zamropod pritiskom austrijskihvojnih i civilnih vlasti. sabor nije sazivan,nisu radili stranadkiklubovi, stranadkarukovodstva,pa ni stranke.Politidki Zivot naglo se gasio,stranadkaglasilabila su desto plijenjenai o5trocenzurirana,a nekai zabranjena. Na svakomkoraku krnjenaje pokrajinskaautonomijai otvorenosu kr5enaljudska prava. zabranjivanje rad nacionalnihdrustavai udruzenja,otvaranasu pisma i kontroliranadrugaposta,a po kudamasu vrsenebrojnepremetadine i dinjenanasilja.Pojedininepouzdani nadelnicibili su smijenjeni,neka opdinskavijeda morala su prestatis radom, a mnogeopdinebile su raspustenei u njima uvedenkomesarijat.vojnosposobnimuskarci mobiliziranisu u austrijskuvojsku i slani po europskimbojistimada ratuju i ginu za tudi radun.Mnogi uglednigradani,nadelniciop6ina, opdinskiprisjednici, istaknuti politidari i drugi javni djelatnici, te zastupniciu Dalmatinskomsaborui carevinskomvijeiu bili su pod policijskompaskom,stalnokontrolirani,privodeni,saslusavani, izolirani, internirani, uzimani kao taoci i zatvatani, a neki su uodi i za vrijeme rata, poput Trumbiia i Supila, emigrirali i u inozemstvu nastaviliborbu za ujedinjenjehrvatskihzemalja,te rjesenjehrvatskog l6l i juZnoslavenskog pitanjaizvanokvira Austro-Ugarske. Od narodnihzastupnika,na primjer, bili su uhidenidr. Josip Smodlaka,dr. Ante Tresii-Pavidid,dr. StijepoKneZevid,dr. Jerko Machiedo,trgovacIvan Lupis, dr. Melko Cingrija i dr. Mate Drinkovi1,; a od istaknutijih i uglednijih gradanadr. Ivo Karaman, dr. vjekoslavSkarica,dr. Ivo Tartaglia,dr. prvislavGrisogono,dr. Ivan Krstelj, dr. JosipBero5,dr. Ante Tripalo, dr. petarTripalo, dr. Antun Pugliesi,dr. Mate G:acie,,dr. Krsto Dobrota,dr. Frano Kuli5i6, dr. Antun Buconi6,dr. B. G. Andelinovii, dr. BoZidarVukoti6, prof.
161
JosipBarad,prof. VjekoslavStefanini,prof. Melko Radulovid,don Mate Skarica,don JosoGrabovac,don Ante Ani6, don Ive Separovid, Maja NiZetid,Marija Vidovid, Olga Radeta,Maja eulid, Olga Hercigonja-DvorZak,Jerko eulii, Niko Bartulovi6, Ivan Bebid, Petar Dominis, Zlatko Kadii, Antun Mohorovid, Dinko Kargotii, Ante RuZii, ing. Petar Senjanovi6,Marko Sego, Ante Sirotkovid, Ivo Andrid, Jozo Segvi6,StipeBoban,Marko Dubravdid,Ante Fardi6, Rudi Giunio, Novak Soletti, Josip Ko5dina,Oskar Tartaglia, Jure Vrcan, Niko BlaZevid,Marko Brkii, Ivo Baljkas,Krsto Margeti6,Joso Mate5ii, Marko Mirkovii, PavaoRoca,Ante Vlahovid,,FranoBarlii, Jakov Borkovi6, Ivan Buljan, BlaL Carevi6,Vicko Grabovac,Petar Markovii, Josip Perkovid, Luka Naerlovii, Petar Tripalo, Luko markiz Bona, Ivo Grisogono,Antun Jak5i6,Ivo Mati6, Marin Papi, Lujo Soletii, Mato Si5ii, Ivo konteVojnovii, MiSeVidak, Ivo Jeli6, Petar Bilii, Mato Kesovija, Ivo Kuni5, Frano Marun, Pero Banaci mnogi drugi znani i neznanihrvatski sinovi iz Dalmacijekojima su austrijskevlasti punile svojetamniceod Bokekotorskei Dubrovnika, prekoSplita,SibenikaiZadra, do Ljubljane,Maribora,Pe5te,Grazai Beda.Drugim rijedima, sve Stoje bilo iole nacionalnosvjesnijegau pokrajini bilo je ili u emigraciji, ili na fronti, ili po tamnicamai politidarima,poputstarog internaciji,a mnogimuglednimgradanskim i dasnogPereiingrije koji je svevrijemeratamoraoprovestiu svojoj ku6i na Boninovuu Dubrovniku,bilo je zabranjenosvakokretanjei 162 komuniciranje s javno56u. Bududidaje KraljevinaItalija zbogsukobatalijansko-austrijskih interesana Balkanubila slabatodkau Trojnomsavezucentralnihsila, koji je dinila zajednos Njemadkomi Austro-Ugarskom, sile AntanteEngleska,Francuskai Rusija - uspjelesu je Londonskimugovorom, sklopljenimprvenstvenona StetuhrvatskogdrZavnogteritorija, konadno pridobiti na svoju stranugodine 1915.Iako ulazakItalije u rat i njezino ratovanjena strani Antante nije znadilo u vojnom smislu gotovoniSta,primjenaLondonskogugovoraposlijePrvogasvjetskog rata, na temeljukojegje talijanskavojskaizvr5ila okupacijuvelikog dijela istodnojadranske obale i otoka, imala je te5keposljedicepo Dalmaciju i hrvatskezemlje u cjelini. eovjek koji se najodludnije borio protiv nepravednihodredabaLondonskogugovorajo5 u tijeku rata, otkriv5i ga prvi kao najvedui najboljeduvanuratnutajnu, bio je Frano Supilo, veliki hrvatski diplomat i politidar, kojeg je u tome 162 OtokarTARTAGLIA, Veleizdajnik. Zagreb-Split1928,srr. 82-83, 114-116;J. BEROS, Dalmacijapod terorom..., Zadarskarevija, god. Xlll/1964, br. 6, zadar1.964,str. 568-577;ISTI, Dubrovdani- taocii veleizdajnici...,str. 73-98.
92
podrzavaoJugoslavenskiodbor na delu s Trumbidem,sto se nikako ne bi moglo re6i za srpsku vladu Nikole pasida.Ta je vlada cijelo vrijemerata, slijedeii idejei koncepcijesvogpredsjednika, uglavnom radila na stvaranjuvelike srbije, pa joj je komadanjehivatskog drZavnogteritorija odgovaralo,a kadaje i potpisivalanikakve dokumentei deklaracijeo ujedinjenjujuZnoslavenskih narodadinila je to pod pritiskom,vi5eforme i saveznikaradi.163 Potkrajgodine1916.umroje car FranjoJosipI., a naslijedioga je car i kralj Karlo I. (IV.), posljednji hrvatsko-ugarskivladar iz dinastijeHabsburgovaca. Bojediseza sudbinui opstanaksvojedrZave, novi vladar je odmahnakonstupanjanaprijestopokusaosa spasavanjem i izvladenjemAustro-Ugarske iz rataputemsklapanjaseparatnog mira s vladamaAntante,osobitoEngleskei Francuske,o demunamttaibol.l. svjedodineuspjelaakcijaprincaSixtaBourbonskog,Karlovasurjata i glavnogpregovarada, a u prolje6egodine1917.sazvanojena,ar;eoanje i carevinsko vijede u Bedu. sve su to bile najavenove bedke politikei poku3ajida seHabsburska Monarhijanekakospasiod vojnog porazai rasula, te da se oslobodidvrstog zagrljajaNjemadkei nlezine ratne politike, ali nakon revolucionarnihdoga
93
li: Prodan, Biankini, smodlaka,-Perii, Ivdevi6, Sesardif, Dulibif, ro) i Melko eingrija. Tresi6-Pavidi6 Pod utjecajemSvibanjskedeklaracije,kojaje imaladobarodjek uDalmaciji-,i-novihpolitidkihstrujanjauBe6u,rygt.atlttnakon neuspjehana boji5tima' manja fro-.;"". uludurui sve vedih vojnih vrsi ,topinu dalmatinskihpolitidarana delu s Biankinijemi Prodanom trajem veljadei podetiomoZujka1918.pripremeza skoro.odrZavanje - prvog otkakoje podeo n*l* sastankasvih dalmatinskihzastupnika Deklaraciji i navedenoj iat -"na kojem bi se pruZila puna podr5ka gospodarskim i njezinimtvorcima,te raspravljaloo bitnim politidkim I66 problemimai u svezis tim usvojilajednakratkarezolucila' Planirani sastanak,na koji su bili pozvani svi dalmatinski 14. zastupniciiz Saborai carevinskogvije6a,odrZanje u Zadru 13. i 14 zastupntka, je 17 bilo nazodno truu"j" 1g1g. godine. Na njemu najvjepoziv je svoj izostanak,a do vedineostalih zastupnikaopru-udulo stigao.Neki od zastupnikakoji su opravdalisvoj ni nije roiatni3enitada suglasilis izostanak,poputstarogPeieiingrije, unaprijedsu sepism.eno dostavljeni' bili poziv, uz prethodno predloZenimiakljudcima,koji su im "I.la prvom.dije.luposebice sastarrku ie piitrvaienaRezolucijakojoj se u i solidarnosts "programomi djelovanjemJugoslavenistidejednoOuSn-ost jedno u skogklubau Bedu pogleduujedinjenjaslovenaca,Hrvatai Srbau samostalnodrZavnotijilo", a u drugom prosvjedujeprotiv vladajudeg i sustavai nesazivanjaSabora,te mnogih progona, nasilja, uhidenja Svibanjske od razliku drugih brojnih Lrtiva fata u na$oj zemlji. Za deklaracijeu kojoj sejo5 traZiujedinjenjepod dinastijomHabsburgovau ,udurskoj-Iijavi dalmatinskihzastupnikanigdje se _izrijekomne "u, Stoznadida sepre5utnomislilo i na ujedinjenjeizvan spominjeOinasii.la, 167 drZavnogokviraAustro-UgarskeMonarhije' Bududi da rad politiEkih stranakau Dalmaciji tijekom Prvoga svjetskograta,kakosmonaprijednaveli,nijebiomogud,tekpretkraj raia, kad-asevedjasno nazirio njegovskori ishod, sastalisu seu Splitu politidkih 2. sipnja 1918. godinepredstavnicipredratnihgra
t66
r6'1
94
stranaka- Strankeprava, Hrvatskestranke,Srpskestrankei Hrvatske pudke naprednestranke- i donijeli zajednidkuodluku da se umjesto starih stranaka,koje je ratni vihor ved izbrisao, osnuje samojedna zajednidkaNarodnaorganizacija.Zakljudenoje takorlerda slovenci, Hrvati i srbi u Monarhiji imaju neotudivopravo i duznostustrojiti svoju jedinstvenu i samostalnudrZavu. Tom prigodom izabranaje Uprava Narodneorganizacijeod 16 dlanovasa zadatkomda preuzme cjelokupnovotlenjepolitidkog pokretau Dalmaciji i pripremi sudjelovanje dalmatinskihpredstavnikau radu bududegNarodnog vijeda u Zagrebu.U Upravu su bili izabrani:don Ante Anid, dr. Roko Arneri, pop Jovo Budin, dr. Gajo Bulat, dr. UroSDesnica,dr. Mate Drinkovi6, Ante Frani6,Ivo Grisogono,dr. Ivo Krstelj, dr. JerkoMachiedo, dr. Ivan Majstrovi6,Milan Maru5id,DujamMikodi6,PavaoRocai dr. Roko Vukovi6.rod Ubrzo nakon toga se u dalmatinskim opdinama pristupilo osnivanju narodnih vijeda i njihovih odbora, a u Splitu je podetkomstudenoga1918. godine formiranai Privremenavlada za Dalmaciju na delu koje su se nalazila trojica iskusnihodvjetnika: dr. JosipSmodlaka,dr. Ivan Krstelj i dr. VjekoslavSkarica.Znakovitoje, da su sva trojica dlanova Vlade najvedi dio Prvoga svjetskog rata proveli u austrijskimzatvorima.rov Tako je hrvatski narodu Dalmaciji, unatodnemogudnostirada politidkih stranakai zasjedanjaDalmatinskogsabora,pred samkraj rata i u trenutkuraspadaAustro-Ugarske - uz pomodNarodneorganizacije,narodnihvijedai njihovih odbora, te Privremenevlade - postupnopreuzimaovlast u svoje ruke i preko svojihpredstavnika povezivaose sa srediSnjom drZavnomvlaidu koja seupravokonstituiralau Zagrebu. Narodnovijede Slovenaca,Hrvata i Srbaosnovanoje u Zagrebu 6. listopada1918.godinekaojedinstvenaorganizacijasvih politidkih stranaka, drultava i grupa iz hrvatskih i drugih juZnoslavenskih zemaljakoje su se nalazile u sastavuAustro-UgarskeMonarhije. U njemuje bila zastupana i DalmacijaprekosedmoriceizaslanikaNarodne organizacije.Dalmaciju su u Narodnom vijedu Slovenaca,Hrvata i Srba u Zagrebu zastupali: Mate Drinkovid, Ivan Krstelj, prvislav Grisogono,Milan Maru5id,StankoBani6,UroSDesnicai mladi Gajo 168 Rezolucijanarodnogzborau Splitu, Split 2. jula 1918, F. StStC, Dokumentio postanku...,str. 14l, 142;Novodoba, Split,god. I/1918,br.24. prvi broj lista pojavio seu Splitu 9. lipnja 1918,a zadatakmuje bio da na pragu "novog doba" posluZiozbiljenjunarodnemisli i radi na koncentracijinarodnihsnagakako bi se uspje5noprivela kraju dugotrajnaborba za samoodredenje Slovenaca,Hrvata i Srba.I. PERIC,Dalmatinskisabor...,str. 16l. 169 J. SMODLAKA, Izabranispisf, str. 349-351.
Bulat, a u sredisnjemodboru tog vijeda Mate Drinko zid i Prvislav Narodnogvije6ajedan od trojice Grisogono,dok je u Predsje44istvu tajniki bio Mate Drinkovid.17o. 8. listopada PremaPravilniku,kojegje objaviloPredsjedniStvo "predstavnistvo je politidko 1918.godine,Narodnovije6ebilo najvise Hrvata i Srba, koji Zive u Hrvatskoj-Slavonijis svih S-lovenaca, Riiekom, u Dalmaciji, Bosni-Hercegovini,Istri, Trstu, Kranjskoj' Goridtoj',Stajerskoj,Koru5koj,Badki, Banatu,Baranji, Medimurjui po ostaiim krajevima jugozapadneUgarske", a temeljna njegova je ,,ujedinjenje svih Slovenaca,Hrvata i srba u narodnu, zad,a6a stobodnui neodvisnudrzavu slovenacaHrvata i Srba, uredenuna demokratskimnadelima",sa sjedi5temu Zagrebu.l7lI prije nego5to je nova drtavabilaprogla5enaNarodnovijedeje u njoj preuzelosvu vlastu svojeruke.172 je u Sabor Kraljevine Hrvatske, Slavonijei Dalmacije,,koji listopada 29' donio cijelo vrijeme rata, ie Zagrebl redovitozasjedao -o i pristupanju Austro-Ugarske od odcjepljenju odluku vaZnu 19i8. Hrvatai Srba.Na DrZaviSlovenaca, hrvatskihzemaljanovostvorenoj "svi toj povijesnojsjedniciHrvatskisaborje, meduostalim,zakljudio: Hrvatske, kraljevine izmedu i veze oiZivno-pravniodno5aji Aosaaasn3i slavonijei Dalmacijes jedne strane,te kraljevineugarskei carevine se.[...] Ukida sedaklei ni5tetnim Austrij; s drugestrane,iazrje5avaju nagodba'", a isto.s.etakoukidaju proglaiuje,t"po.. hrvatsko-ugarska dopunciili revizije, tako da od njeni kasniji i ,riltetnim pr-ogla5ujusvi ne danasDalmaciji, Hivatskai Slavonija ima s kraljevinomUgarskom ni pravno, ni iaktidno nikakovih zajednidkihdrZavnihposlova.[..'] Daimacija,Hrvatska,Slavonijas Rijekomprogla5ujuseposvenezavisnom drZavom ... prema Ugarskoj i Austriji, te prema modernom jedinstvaslovenaca,Hrvata nadelunarodnosti,fna temeljunarodnoga drZavu Slovenaca, suverenu narodnu i srba pristupaju u zajednidku toga naroda' bez podrudju Hrvata i Srba na cijelom etnografskom u kojima narod granice, obzira na ma koje ieritorijalne i drZavne Slovenaca,Hrvatai SrbadanasLivi."l73 Zagrebuvi5e 170 o osnutkui sastavuNarodnogvije6a slovenaca,Hrvata i srba u potcumenti str' postanklr..., o llSlf, F. vidi u ve6 citiranoj zbirci dokumenata: 170-l'14. '111 ISTO, str. 174-176. 172 I S T O ,s t r . 1 7 9 - 1 8 1 . LIJ ISTO, str. 189-201;Opsirnijev. StenografskizapisniciSaUolg!
96
Na istoj sjedniciHrvatski saborje donio takoderodluku kojom NarodnovijedeSlovenaca,Hrvatai Srbapriznajeza "vrhovnu vlast" u novostvorenojdrZavi,dimeje ono i formalnoi stvarnopostalonajvi5i organ drZavnevlasti. Narodnavije6a ostalihjuZnoslavenskihzemalja Habsbur5keMonarhije naknadnosu prihvatila odlukeHrvatskogsabon od29.listopada1918.godine,paje tako i za njih vaL\ozakljudako raskidu svih drZavnopravnihveza s Austro-Ugarskomi ulazak u novonastalu DrzavuSl,ovenaca, Hrvatai Srba.17{7^ dtLavapostojala je, naZalost,samo33 dana,nakondegase 1. prosincagodine1918. brzopletoi bezuvjetnoujedinilasaSrbijomu KraljevstvoSrba,Hrvata i Slovelaca,odnosnoKraljevinuJugoslavijukako se kasnijesluZbeno zvala.175Takvu ujedinjenju, izvedenomu reZiji srpskogamarionete Svetozara Pribideviia,najvi5ese suprotstavljao StjepanRadi6i njegova Hrvatska pudka seljadka stranka koji 6e, u Zelji da odbrane i saduvajuhrvatskudrZavnost,i u novostvorenoj drZavipreuzetina sebe najve6iteretborbeprotiv velikosrpskeekspanzijei hegemonizma. Na kraju, potrebnoje posebicenaglasiti - da hrvatski narod i Sabor Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije nikada nisu sluZbeno prihvatili i ratificirali samdin ujedinjenjau prvu Jugoslaviju.lT6
s
00 @
.is
lr
rqdl
0
$
li
N )ca ts
.i$ @ @
bo bo 5
E
€
{1
H
a.)
L
-
N
bo H
Ft, &
^i H
-. F H
o d
a
z c.i -j
a I
DRUGO POGI-AVLIE
PoJAVAPRAVASTvnr PRVIH PRAVASTu SKUPINA
PRVE PRAVASKEMISLI I DON MIHOVIL PAVLINOVIC
Prveprava5kemisliu DalmacijijavljajusenakonprobudenehrvatskenacionalnesvijestipotkrajSezdesetih i podetkomsedamdesetih godina19.stoljeia,ito u trenutkunajZe5iihpreporodnihborbi, kadaseNarodna strankapripremalaosvojiti veiinu u Dalmatinskomsaborui tako zadati najteLiudaracAutonoma5kojstrancii pokrajinskomautonoma5wuuopce. One nastaju,kakoiemo vidjeti,podsnaZnimutjecajemvodeiih banovinskih prava5a, osobitoEugenaKvaternikaiAnte Stardeviia,medurijetkim nacionalnowjesnimpojedincimakoji su u to vrijemeuglavnompripadaliradikalnom i izrazitijehrvatskiorijentiranomkrilu dalmatinskeNarodnestranke pod vodstvomdon Mihovili Pavlinoviia.177 Iako je stranadkoprvenstvosvjesnoprepuitaoMihi Klaiiu, Pavlinovii je bio i ostaojedan od najistaknutijihdelnikaNarodne stranke, glavnivoda narodnogapreporodai tvorachrvatskenacionalneintegracijskeideologijeu Dalmaciji,osobitou njezinupreteZitoseljadkomdijelu drultva,Dalmatinskojzagori,Makarskomprimorjui neretvanskom kraju, gdjesehrvatskaetnidkasvijestizravnotransponirala u hrvatskunacionalnu svijest.Iz njegova^udenja crpili su ne samo narodnjacinego i prvi dalmatinskiprava5i.r/d Na samompodetkunarodnogapreporoda,nada177M. DIKLIC, Mihovil Pavlinovidi pojavaprava5tvau Dalmaciji,Radovi ZJAZUZd, sv. 31,7adar 1989,str. 1-5-30; ISTI, Pojavaprava5tva i nastanakStrankeprava..., str.5-8; IvanMAJSTROVIe, Politidkapaljetkovanj a,ll,Novivielg Split,god.Il1.897,br. 5, str. je u Dalmacijiosvanulosanarodnimpokretom.PokojniPavlinovidbio 284."PravaStvo je prava5du5omi radomsvedo zadnjegrazdobljasvogpolitidkogdjelovanja..." prvenstvom 178U vezisastranadkim don JurajBiankiniu svomdlanku"Dr. Miho KlaiCi don Mijo Pavlinovii"- objavljenomu JBNL, Zadar I9\2, str. (1-3)2 - piSe:"Premda je Pavlinoviduvijek uvelikecijenioKlaideveizvanrednesposobnostii htio da se Klaida smatrajedinimvodomstranke,faktidnosu bili obojica.Ako je moguCetu razlikudiniti, po velikomuplivui ugledu,koji sujedani drugiuZivali,valjalobi redi,da je Pavlinovid biovodazagorske,a KlaidprimorskeDalmacije."ViSeo PavlinoviCu vidi u tri najnovija djela o njemu: BenediktaZELIC-BUCAN, Hrvatskinarodnipreporodu Dalmaciji i don Mihovil Pavlinovi|, Split 1992;Mihovil Pavlinovi| u politici i knjiievnosti, zbornik priredio NiKa Standid,Tagreb 1990;N. STANCIC, Hwatska nacionalnaideologija preporodnog polcretau Dalmacryl(Mihovil PavlinoviCi njegovkrug...)
101
Il, br. 2, Tagreb 1970,str. 229-238-
1.02
Na kritiku Franje Radkoga,182 upuienu prvenstvenona adresu dalmatinskihnarodnjaka,njihovestrankei glasilaIl Nazionala,kako se u Dalmaciji "navla5ticeizhjegavaime hrvatsko",pa dak i glasnijarasprava o sjedinjenjuu Pokrajinskomsaborui tisku,Pavlinoviimu krajem 1866. godine,priznajuiidjelomicei osobnukrivicu,te pravdajuiisepostupcima Vlade, u jednom svompoduZempismuodgovara:"Takoder u interesu na5emanjine,da nebudenovogauzroka razdoru,mi smo izbjegavaliu Saboruhrvatskona5eime; jer imamo uz nas detiri toboZnjaSrba...U ostalombudite mirni, da iemo mi unapriedsvudanaiu hrvatskuzastavu ramijati, gdje.nebude pogibeli te5komu nesporazumljenjui novome strandarenju."r"-' U istompismuon obeiavaRadkomuda vi5eu DalmatinskomsaboruiNarodnomlistu ne1,e biti, kao Stoje do tadapovremeno bilo u interesusrpskemanjine,zatajivanohrvatskoime. IJ veomaznadajnugovoruodrZanuna svedanom otvaranjuNarodne ditaoniceu Jelsi na Hvaru 1868.godine Pavlinovi(je zaista,kao Stoje Radkomuprethodnobio i obeiao,prvi put visoko ranio hrvatskuzastavu, istiduii posveotvorenohrvatstvo,hrvatskopovijesnodrZavnopravoi potrebu za jedinstvenomhrvatskomdrZavomod Drave do Jadrana.Teieci za ujedinjenjemhrvatskognarodai njegovihdrzavnihteritorija, odnosnoza nacionalnomintegracijomi cjelokupnosiui samostalnosiu Hrvatske,on je bio posvesvjestanda ce borbaza to, posebiceprotiv Bedai peste,biti teska i dugotrajna.opredjeljujuii seu toj borbi zahrvatstvo,zahrvatskodrzavno pravo i Hrvatsku,Pavlinovii preporudujedalmatinskimditaonicama,tim
103
hrv mi3lieniu,trebaizvestina temelju naciona hrvatska Juitiluiintnom puku in ,t"*i,it"uZnu hrvatskunacionalnu
';amaHrvatskamisao'u odgovoruna i veomasaZetoiznosibit svojenove )n doslovcekaZe:"Hrvati hoie hrvatstr'210'271' ei besjede"" Pjesnr ,-ssN{.PAvI-rNoVIe,
str'243'253'
a Pavlinovica"'' str' 247'
104
Hrvatske,II CjelokupnostHrvatske,III Ustav sko pravo;I Samostalnost hrvatski."Uz pomoi povijesnoghrvatskogadrZavnogprava,koje dini temelj spomenutogprograma,PavlinoviiZelipostiii ujedinjenjei hrvatskognarodai hrvatskedrLave,to jest hoie ostvaritinarodnojedinstvo, Cilj mu je Hrvatske.189 teritorijalnucjelokupnosti drZavnusamostalnost je pod Zvonimibio sworiti ujedinjenui samostalnuHrvatskukakva bila rom i Kre5imirom.U iskrenojnakani zaozbiljenjemtog cilja on je polazio od hrvatstvai hrvatskogadrZavnogprava kao temeljnepretpostavke. Cvr5ii oslonac na hrvatsko drZavnopravo rezultat je, s jedne strane, naraslehrvatskenacionalnesvijestii, s druge,posljedicastanjau drZavMonarhija,akoje nom uredenjuDvojneMonarhije.Naime,Habsbur5ka htjela opstati,nije smjelani mogla priznatiprirodno pravo potladenim narodima- nadelonarodnosti- jer bi to bio njezinkraj. Svakako,tomu je situacijau Monarhijii poloZajHrvatskeu pogodovalai poslijenagodbena nagodbatemeljilena njoj, jer su se i Austro-ugarskai Hrvatsko-ugarska povijesnomdrZavnompravu,a ne na prirodnompravunaroda.Osimtoga, jadeisticanjehrvatstvau Dalmacijii oslanjanjena hrvatskodrZavnopravo javljasei kao reakcijana vei probudenusrpskunacionalnusvijest,na sve agresivnije srpstvoi SirenjevelikosrpskihdrZavnihideja,a ne trebaposve kao ni utjecajpravaitvaiz Banske zanemaritini gospodarsku zaostalost, je Hrvatske.Sve to utjecalona Pavlinoviiatako da je njegovprogram leu shvaianjima. upravoproZethrvatskimdrZavnopravnim U programu Hrvatska misao, koji je po mnogodemuizuzetan u dalmatinskoji opiehrvatskojpovijestidrugepolovice19.stoljeia,Pavlinovii je zanzeo,iznio i obrazloZiosve svoje vaLnijestavovei rje5enjao gotovosvimbitnim onovremenimpitanjimai problemimahrvatskepolitike i drZave.Najpogodnijerje5enjehrvatskogpitanjavidio je u neposrednu ujedinjenju svih hrvatskih zemalja i federalizaciji Monarhije, u njezinupreustrojuu sloZenusaveznudrZavuu kojoj bi,uzve( postojeiu Austrjiui Ugarsku,kao saveznekraljevinepostojalejo5 Hrvatska,Slovenija, Ce5kai Poljska.Time bi bitno ojadaoslavenskielementi tako bila prevlastnadpotladenimnarodima,a Moonemoguienaaustro-madarska narhija bi postalavai,andinitelj mira i stabilnostiu srednjoj Europi. Medutim,Pavlinovii nikadanije sasvimodbacioni drugu moguinost,a to je rjeienje hrvatskogpitanja izvan drZ,avnog okvira Austro-Ugarske,sa-
189M. PAVLIN OVle, Hrvatsknmisa'(Program),vidi u radnji:N. STANdIC, Iz rukopisne ostavstine.... str.306.307. 190N. STANCiC, frogram MihovilaPavlinovica..., str. 130,131;ISTI, Misaonirazvoj MihovilaPavlinoviCa..., str 247-249-
105
191M. PAVLINOVIe, Hwatska misa' (Program),vidi: N. STANCIC, Iz rukoptsne str.248;ISTI, str.310,319;ISTI, MisaonirazvojMihovilaPavlinoviia..., ostavstine..., 344. stt. u Dalmaciji..., polcreta preporodnog Hrvatskanacionalnaideologija 192M. pAVLINOVIf,Misdoirvaiskaimisao srpskauDalmacijiod1848do 1882,Zadar 1882;ISTO v N arodnom listtt,god- XXI/1882, od br' 62 do br' 72' stt' L32,136' 193N. STANdIC, ProgramMihovilaPavlinovida...,
106
zovu Hrvati po narodu, neka priznaduStosvak Liv zna,da su Hrvati po hrvatskoj zemlji i po hrvatskoj drZavi;mi dalje neiziskujemo;nama je dovoljno,da hrvatskanarodno-dri,avna cjelokupnostostaneogradena; namaje dovoljnodaSrbirazume,damiHrvatinismoduini stvaratisrbstvo u 11*o7t1ro1."194 Iako je Pavlinovii Srbe u Hrvatskojsmatraou politidkomsmislu PravoslavnimHrvatima iz naprijednavedenogjasno vidimo da im nije negiraogotovoni jednu bitnu nacionalnuosobitost,osimStoje traZioda budu lojalni hrvatskidrZavljani.Ipak, opiruii se i suprotstavljajuiise srpstvu,bojaoseda bi dalmatinskiSrbis prihvaianjemsrpskenacionalne mislivrlo lako mogliprihvatitii srpskuvelikodrZavnu ideju,kojaje i5laza negacijom hrvatske drlave i ukljudivanjemnjezinih dijelova u Veliku Srbiju.Upravo radi togaon i traZiod Srbau Hrvatskojda,kad ba5hoie, zadrLesvojesrpstvo,svojusrpskunarodnost,vjeru,jezik, pismoitd., ali da baremkao pripadnicijedinstvenoga hrvatskogpolitidkognaroda,kao hrvatskidrZavljani,prihvatehrvatskudrZavnumisao,jer Hrvatskaje i njihovadomovina.Priznavajuiisrpskinarodu Hrvatskoji njegoveposebnosti, te Srbe i srpskudrZavnuopstojnostu Srbiji, Pavlinovii je, na temelju hrvatskogadrZavnogpravai uz pomoi svojeteorije o jedinstvenom hrvatskompolitidkomnarodu,nastojaosaduvati i narodnoi teritorijalno jedinstvohnatske driaveili, kakobi on to boljekazao,"narodno-driavnu" je odrZatijedinstvonarodai "teritorijalcjelovitost;odnosnopoku5avao no-cjelokupnu" Hrvatsku, te obraniti njezin drLavniteritorij od velikosrpskihpretenzijai odreditinjezinedrZavnegranice. Na temeljuhrvatskepovijesnedrZavnopravne argumentacije Pavlinovii je 1869.godinetvrdio da hrvatskojdrZavi,osimTrojedniceHrvatske,Slavonijei DalmacijejoSneospornopripadajuTurskaHrvatska,pod kojom podrazumijevasjeverozapadnuBosnui Hercegovinudo Vrbasai Plive,Istra bar do RaSe,te Dubrovnik i Kotor. Medutim, na Bosnuod Vrbasado Drine, kojaje nekadbila "Stohrvatska,5tosrpska,Stougarskohrvatska,pa samasvoja,dok nije postalaturska", imaju, po njegovu mi5ljenju,podjednakopravo i Hrvati i Srbi, odnosno"brat koji ju prvi oslobodi",jer to je "odevinapo krvi nas svijuh".195Svoiastajtli5tao granicama HrvatskePavlinoviije poslije,osobitozavrijemeHercegovadko-bosanskog ustankaprotiv Turaka (1875.-1878.) i uodi neposredne austro-ugarske okupacijeBosnei Hercegovine,dostaizmijenio.Na temelju prirodnoga i povijesnogprava traLioje za Hwatsku cijelu Istru,
194M. PAVLINOVIC, Hrvatska ostav5tine.... 309.32I195ISTO. srr. 308.31,7-31.6.
(Program), vidi: N. STANCIC, Iz rukopisne
107
'staru"slovenskumarku" - Celjsku
tskui proglalavaoPlaninskimHrvaoslonena hrvatskodrZavnoPravoI lj kao starijem,jadem'otpornijem i dvrdiemdrZavnomorganizmu' Pavlinovii misli da bi najprirodnija I na rijeci Drini' Srbijaima' tvrdi on' . Ako ima snage,eto joj niZei Stare ru i Arbanijudo mora'To je moguie ; druge strane,gle, Bosnaje klin-u l Kotora do ZemunanePrilika'Oko Vjerujuii dvrsto e.ul9'7 na zemljovidusamotikaLeda je Bosnadio Hrvatsk sastajalistai interesa u hrvatskikarakterBosnei H"r"egouinei, polazeii i se na-temeliuhrvatskogadrZavnog
Pavlinoviije, pored nacionalnih'sonice izloZioi svojevjerske nazore'""
i hwatskojdrZavi,a zalagaosene samo Hwatske"od bedkihliberalnih zapolitidkunegoi "crkvenusamostalnost 212; IV rzd' Tadat 1877' str' 116-118,1,56, 196M. PAVLINOVIC, Hrvatski Razgovori, "str' Mihovila Program STANCIC' N' +so; i+0, t826, IS-]I, Puiki ,pXi, aai, str. 134,135' PavlinoviCa..., 6' 197 M. PAVLTNilVtC, tlrv at skiRazgovonl str' 15 Mihovil Pavlinovicu sukobu izmedu cehz,tenAS, i. 198Vise o tome vioi u raonli: Pavlinovit u polirici i kniilevnosti, klerikalizma i liuerarizrda,u zborniku: Mihovil Tagreb1990,str.89-116'
108
vladajuiih krugova. ZaPavlinoviia Hrvati su u prvom redu katolici, Sto ne znadida to nisu mogli biti i pripadnicidrugih vjera, a Hrvatskaje preteZitokatolidka drLava s izr azitimrimokatolidkimznadajk ama.T eLe(i Crkve i dri,ave, za medusobnimproZimanjemhrvatstvai katolidanstva, je Pavlinovii glavnoupori5tehrvatskenacije i dri,avevidio u Katolidkoj crkvi i, obratno,Crkve u drZavi.leeUpravoje stogabit svogaprograma, i moleii ga za mi5ljenje,i mogao Saljuii rukopisbiskupuStrossmayeru najkraie izrazitiu samodvije rijedi - "Hrvat i k_atolik".Zato je,kako kaZe, bio spremanZrtvovatisve,pa daki svoj Livot.2oo i vjersko-socijalna shvaianjaiznesena Svojanacionalno-politidka potkraj Sezdsetihgodina 19. stoljeia, osobitou tajnom spisuHrvatska misao,Pavlinoviinije do krajaZivotabitnije mijenjao,iako ih je kasnije, uz neznatneizmjene i nadopune,u mnogim svojim javnim nastupima, govorima, pismima, besjedamai djelima razradivaoi pobliZe izlagao. Najboljeje to udiniovee7870.u svojadvagovorau Imotskom- prvi odrZan a drugipri izboruPavlinoviia prigodomotvaranjaditaonice8. veljade,zur u Dalmatinski sabor 4. srpnja""" - i u govoru biradima u Makarskoj, odrZanupovodomizboraza Carevinskovijeie 22.listopada1873.godine.2o3 U iim govorimaon je javno iznio i obiazloZiosvojpolitidki prolram koji se nije mnogo razlikovao od tajnog programa, izlolena u spisu Hrvatska misao godine 1869. Upoznavanjejavnosti sa svojim novim nacionalnim,socijalnimi politidkimshvaianjimaPavlinoviije nastaviou vi5esvojihspijjl rasprava,govorai djela,objavljenihsredinomsedamdesetih godina.zv+U svim tim djelima on uglavnomponavljaprethodno iznesenastajali5tai daljeupornobudi hrvatskunacionalnusvijest,suprotstavlja se autonomaltvu, srpstvui nijemstvu,brani povijesno hrvatsko drZavnopravo i hrvatskijezik,te jedinstvo,cjelokupnosti samostalnost Hrvatske.Ukratko,Pavlinoviiu njimadaljerazradujei nadopunjujesvoju vei iznesenuhrvatsku nacionalnukoncepciju,koncepciju hrvatstva,ali joSposvene zaboravljani na stvaranjejugoslavenske konfederacije, iako 199M. PAWINOVIC, Hrvatska misa' (Program), vidi: N. STANCIe, Iz rukopisne ostav5tine..., str. 307,3?-0;M. PAVLINOVI C, Hw atski Razgovori, str. 272. 200 Mihovil Pavlinodd - Josipu Jurju Strossmayeru,Podgora 31. VItr. 1869,vidi: S. M. pis.6,str.472,473. PavlinovidaF. RadkomiJ.J. Strossmayeru..., TRALIIC, PismaMihovila 201 M. PAVLINOVIe,Besjedana slaviImotskeiitaonice,Tadar 1870. 202M. PAVLINOVIf, Aeiledasvojim biraiima, rekaoMihovil Pavlinovit, Zadar 1870; Vidi i radnju JosipaGRABOVCA, Izbori u Imotskoj krajini i Mihovil Pavlinovid,u zborniku:Mihovil Pavlinovit u politici i lcnjiZevnosti, Zagreb 1990,str. 169-t72. 203 Pavlinovidevgovor u Makarskoj,BesTeda koju izustipred svojim biraiima u Makarskoj 22 listopada1873,vidi u njegovudjetu:Razliiiti spisigod. 1869-74,Tadar 1875,str328-366. 204 Mdi: M. PAVLINOYIC, Razlititi spisi...;IS'|I, Hrva*ki Razgovori;ISTI, Puiki spisi.
109
110
osim naravnodr. Ante Stardeviia.20T Pavlinovii je kao gostsudjelovaou radu HrvatskogdrZavnogsabora1861.godinei na njemu,pozdravljajuii najprije narodnezastupnikeu Banovini,odrZaozanosangovor o ujedinjenju Dalmacijes Hrvatskom.Tadaseprvi put upoznaos Kvaternikom, posjetiv5igajo5 i osobnou njegovustanuu Zagrebu,Stonam svjedodida njihovo poznanstvood prvog trenutka nije bilo ni formalno ni povr5no, nego^mnogodublje i znadajnije,jer stranacse tako lako ne pozivau svoj dom."o Njih dvojicasu tom prigodomrazmijenilimi5ljenjai navodno najvi5erazgovaralionadinukako Stovi5eoslabitiAustrijsku carevinu, te su u tom smisludonijelii nekakav"ratni plan" djelovanja,209 Stonam se, naravno,dini te5kovjerojatnim,ali ne i posvenemoguiim.2lO Neposrednonakonupoznavanja1861.Pavlinoviii Kvaterniknisu odmah uspostavilipismeneveze,Stobi bilo normalno,a glavni razlog tomu bilo je Kvaternikovo tamnovanjei progonstvo,koje je s prekidima potrajalosvedo sredine1867.godine.Odmahpo powatku iz izgnanstva u domovinuKvaternik se sjetio svogprijatelja don Mihovila pavlinoviia, mladogi gorljivoghrvatskogdomoljubaiz Dalmacije,s kojim seupoznao i u mnogodemuslagao,ali je oklijevaoobratiti mu seizravnopismomjer nije todnoznaonjegovuadresu,kao ni to je li se moZdai Mihovil, poput mnogihdrugih Hnrata,u meduvremenupromijenioi od dobroghrvatskog domoljuba pretvorio u oportunista.Medutim, nakon ito je proditao Pavlinoviiev govor na otvaranjuNarodneditaoniceu Jelsi 1868.godine, u kojem se Pavlinovii od slovinstvai juZnoslavenstvasasvimpriklanja hrvatstvukao jedinoj Zivotvornoji na hrvatskomdrZavnompravu utemeljenoj misli,sverezervei sumnjebile su razbijene.u svezis tim Kvaternik u svom prvom pismu od 10. rujna 1868.godine pi5e pavlinoviiu: "Ali ditajuii ja nedavnodivni vaSgovor kojeg prosboristejavno na otoku, nevaramli se,Hvaru; uvaZivja ona goruia duvstvarawitaneustra5ivona korist na5egnesretnog,podkopanog narodahrvatskoga:o, tada nestane 207 Etgen KVATERNIK PofirtCkispisi.Rasprave,govori, ilanci, memorandumt,pisma, priredila(i napisalauvodnustudiju:Kvaterniki njegovodoba 1825-lg7r, str.7-64) Ljerka Kuntid, Zagreb 197l, str. 25, 320-408. 208 Eugen Kvaternik - Mihovilu Pavlinwidu,Zagreb 10.IX. 1868,vidi: A PALAVRSIC - B. ZELIC, Korespondencija Mihovila Pavlinovit4 pis.74, str. 93. 209 Marin PAVLINOVIC,Povijest, ljudt, istina,Zagreb 1978,str. 105,106. 210 TeSkovjerojatnim radi toga Stosu sejedva poznavali,a da bi se u talcvonestoozbiljno upustali,stoo navedenom ratnomplanunemasaduvanog traga,stosenigdjene spominje u njihovoj korespondencijii, na koncu konca, sto je pavlinwic oduvrlek zanrao d urotnidkih,revolucionarnihi nasilnihmetodaborbe.Medutim, takvu mogucnostne treba posveni iskljuditijer Pavtnoddje tadabio relativnornlad(imaoje wega30 godina)i bioje protuaustrijski raspoloZen, a Kvaternikjestalnokovaonekakveprotuaustrijske urotei, na kraju, mamo kakoje desetgodinaposlrye zavr5iowoj Zivotu Rakovici.
1.71
svakogobzira' nuja bi d:1ugzaboravnostju u du5imojoj neizvjesnosti, i jedan hip, te oklievao bi kad Zdnasprammite nam t rui" tu-u"l"bitske, Va5em:iz gospostvu Ui ," ,uOrZaoi naOatieneoglasitise Veledastnom da razabrao' sam radosti onog bo plamteieg nagovoras neizredenom kojeg i imademu Vami StouutTlttogonog disto-ghrvatskog1ofoljuba' mi izkazasteljubav i kakvog sam imao east cienlti g'.iSOtu"' kadno me u stanumojem'Godine posieti-ste dobane samonisu moglapotrestidis no su ga samoPotvrditimoralau Pn da se to moZeo svakomonodobnom Uz Pismo,u kojem Zestokoos Hrvatskoj i njezine prvake' ciljajuii Mi5katoviiai Mrazoviia,Kvaternik
niSta,Kvaternikje poslijeHrvatskozornostipostavioIstodnopitanje'to edana Bilkanu, nadajuiisezajedno ri serje5enjemtog pitanjai Hrvatska lsamostaliti'"Ako je ikoje pitanjena je iztoino, Po svuEuroPuPrevaZno' jedinojod od tog Pitanjamoguse |a, KvaterniksenadaodaiePavlinoviikadaproditanjegovonajnovije pravaike politike, a ujedno ga LSnje uili i posebanlist, misli na Hervat' u znatljiva.ZeleIga 5tovi5eodvojiti i I novini - osobito od Strossmayera
drZavneinterese'pravo'krunu,um' Pavlinoviia da zajednos drugim hn bnu politiku' Iako je znao da Strosni lisi iNarodnu strankuu Dalmaciji' a vi5egledana "dinei diela"' a manje ie , te da na temeljutoga ProsudiSto 211EugenKvaternik- B. ZF]LIC,Kt rtio"a"tii1i uin"'ito Pavli"novi(a'pis'74' str' 92' 93' pitanjei Hwati. Historiino pravnarosprava' z:2lsTo,rtr. s:; e. rivergriNrr,Istoino I-[, Z-agreb1868-
112
i kogapodupirati u Hrvatskoj:istinu ililal, iskrenostili himbu,pravaSeili narodnjake,odnosnopravaiku izrazito hrvatsku ili narodnjadkuprojuZnoslavensku politiku.Vi iete me,kaZena kraju - pismaKvaternik,razumjeti, "veliki sineza-Velebitskih11*u1uh".213 Pavlinovii nije odmahodgovoriona prvo Kvaternikovopismo,a u meduvremenudobio je na uvid i prve brojeve Hervata, onovremenog glasilabanovinskeStrankeprava,na l(oje se s nekolikosvojihprijatelja, po nagovoruKvaternika,bio prethodnopretplatioi preporudiomujo5 23 novapretplatnikaiz Dalmacije.Svi oni, kao i svadalmatinskaknjiZevna dru5tva i ditaonice dobili su iz Zagreba prve brojeve prava5koglista Hervat.Izgledada je Hervarbio dobro prihvaien u Dalmaciji,jer jedino je splitskaNarodnaditaonicavratila drugi broj, Stoje te5kopogodiloi "rastuZilo"vodeie prava5eu Hrvatskoj.Iako mu je dao do znanjada ses njim u svemune slaZe,pa ni sodtrimi podrugljivimtonom pisanjaHentata, izralenim osobito u satiridnojrubrici PismaMagjarolacahkojaje pisao Stardevii, Kvaternik je bio odu5evljenPavlinoviievim odgovorom. U svomdrugompismu od23. veljade1869.on izraLavazadovoljstvoStose PavlinoviipretplationaHervata,obja5njava mu pisanjezagrebadkog tiska i stranadkepolitidkeodno5ajeu Hrvatskoj,osobitosmisaoborbeStranke prava,te daje informacijeo autorimapojedinihdlanakai brani satiridnu rubriku Pisma Magjarolacahlukojoj je Stardevii o5tro Sibaodvostruko sluganstvo i oportunizamhrvatskihgradanskihpolitidara.2la U istom pismuKvaternik,videii u Pavlinoviiuvelikoghrvatskog domoljuba,svogbuduieg suborcai stranadkogistomi5ljenika,prava5a, piSe:"Dok to bude,za nasneimadeveie utjeheni nagrade,negokadas ponosompokazujemona muZa,kojegapoditujesva Dalmacijaumnim, po5tenim,pervakom-rodoljubom, daje pristaouz svetustvar...a taj muZ jestevi pred.na5prijatelju,kojegamolimo,da izvolitemedjuondje5nimi rodoljubiovo na5eobrazloZenje i opravdanjei gledeoblika 'Hervatova' obznaniti, a osobito nemojte gospodo zaboraviti, da smo ljudi, dakle savrienanismoni mi verstnii5taproizvesti.Bog seje smilovaona5emu narodu,kadaje premilostivodopustiodabudetevigospodinezatodnikom strankeprava u Za-velebitskihstranah;to vriedi jednu bitku na otvorenom polju nad du5manistedenu;jer hrvatskinarod nemoZeuspje5nije pobjediti,ako^99upoznavajuisamsebe,pravo svojea kroz to i politidku svojusnagu."zr)Kvaternik se nadaoda ie knjige i novine,te pismau 213Isto kao bilj. 2It,str.93-95. 2l4EugenKvaternik - Mihovilu Pavlinovidu,Zagreb23.II. l869,vidi: A. PAIAVRSIC B. ZELIC, Korespondencija Mihovila Pavlinovita,pis.81, str. 101-107. 215ISTO, str. 105;B. ZELIC-BUCAI.{, Hwatski narodnipreporodu Dalmaciji i..., str. t5l-172.
1.L3
;ko stanjeu Hrvatskoj i oPii smisao diti Mihovila" od narodnja5tva,do ajuii takosasvimprivuii Pavlinoviia nik je vjerovaokako se njih dvojica tu i tamo "obstoinostiosobahludi"' kao iskreni Stovatelji vjerni prijatr Kvaternika da na Podetku godine rkljudakbio je mogui zbogtoga Sto inoviia previdionjihovemedusobne r zajednidko. BuduiidajepouzdanoZnaokakoPavlinoviinjegovapismadajena ne ditanjesvojimpii1ut"t1i.u,Kvaternik mu je 22.lipnia 1869.godine, u kojem raspravu Laleiitruda,uputio op5i.nopismo pravupolitidku u ir"rprro raspravljao politidtim p.rilikamai istaknutim pojedincima a sosloncemna Hwatstoi ; ob,uiluz. u unjsko-politidkuorij entacijupravaS te kritizira Heruata, pisanje i katolidku Francusku;biani i
.n )1'7
slrl .-^'
je, U pismu od 24. srpnja 1869.godine Kvaternik konstatirada hrvatska" "sveta stvar unatodsiletkarenju n.piilut"lja domovinenaie, uhvatila duboko korijenje-u narodu' a zatiminformira Pavlinovidakako je urednik Hervata &. inun Matok na svoju ruku, dakle bez njegova i 'stardeviiev a znanja,odludio da Hewat s brojem 6. prestane izlaziti. Nastaliproblem banovinskisu pravali rijesili tako sto suumiestoHeruata podeli tiskati novo glasilostranke pravapod nazivomHewatska-U svezi veze s prava5ima(Dnevnik, dne -L1'.veljade 1869)' --NapredakHna*kinarodnikalendar,XXlII,Sarajevo1934'str'8O' 2l6Blai. JURISIf, PavlinoviCeve A PALAVRSIC 2r7 EigenKvajernrik - Mihovilu pavlinovicu,Tagreb22.VI. 1869,vidi _gl z1rtc, xorespondencii a Mihovila pavlinovica, pis.83, str. 108-\24.
It4
stimKvaternikpozivaPavlinoviiadasepretplatinanovoprava5koglasilo i Saljemu veii broj tiskanihpozivaza pretplatuda ih podijeliistaknutim domoljubimau Dalmaciji:"uzimljemosi dastobratiti se na Vas s proSnjom,daimadeterodoljubivudobrotui skrb,daprivitihovdje25otisakah Pozivaonakovaljanoi umjestnomedjurodoljuberaziiriti blagoizvolite", jer vasdrZimotamo stupomsvetenarodnehrvatskestvari.zrd Dalmatinskinarodnjaci,razumljivo,nisu odobravaliPavlinoviieve vezes banovinskimpravaiimai prava5kimtiskom.StogagaKostaVojnovii na podetku1870.godineprijateljskiupozoravai savjetujeda bi bilo najbolje da prekine sveodno5ajes njima, osobito s Hervatskom,nakoju u Splitusvipoprijekogledajujer je smatrajuopasnompo slogu,te da tako ne gubi svoj veliki ugled u hrvatskompuku, goneii nekakvu politiku u kojoj ie na koncukoncaostati"osamljenamoi preko Velebita".zrv Mihovil Pavlinovii je, kako smovei kazali,podetkomveljadegodine 1870.na otvaranjuditaoniceu Imotskomodri,aopoznatigovoru kojem je, meduostalim,jo5jednomjadenaglasiohrvatstvoi hrvatskopovijesno drZavnopravo,ali iponovio svojapoznatastajali5tao srpstvu,slavjanstvu Stogasu vodeii prava5iu Banskojllrvatskoj njegov i juZnoslavenstvu.zzu govorrazliditoocijenili i premanjemusepodijelili. EugenKvatemik i David Stardevii,Zelecisvakakovidjeti Pavlinovicau redovimaStrankeprava,oduSevljenosu ga prihvatili,a dr. Ante Stardeviiodbacioga je rekavSida je PavlinoviiSarlatankoji "si svavrataostavljaotvorena".Sklonijipopuitanju Kvaternikje smatraoda Stardeviiisuviie"puritanizira'kad zahtijevaod svih drugih,pa i Pavlinovii4damislesasvimdistokao ion.'"' Iz dosadizlolenogajasno vidimo da su se Pavlinovii i Kvaternik, unatodbrojnim Pavlinoviievimkritidkimprimjedbama,iznesenimposebicena raduno5trogpisanjaHervata,medusobnouvaZavalii po5tivalii, Stoje najvaZnije,u gotovo svim bitnijim politidkim pitanjima slagali. i sukobadolazimedunjima Medutim,do prvogznadajnijeg nesporazuma u trenutku kada Pavlinovii nije mogaovi5epodnositi Kvaternikovu sve Ze5iui bezobzirnijukritiku, iznesenuu novomprava5komglasiluHentatsta, upuienu na adresubiskupa Josipa Jurja Strossmayerai njegovih Izgleda nam da istupana Prvom vatikanskomkoncilu godine L869.170. Pavlinoviii kao sveienik i kao rodoljub,te iskreniStovateljbiskupov,nije koje mogaoni htio vi5etrpjeti Kvaternikovopisanjeprotiv Strossmayera, 218EugenKvaternik- Mihovilu Pavlinovidu,Zagreb2A.VII. 1869,vidi: A. PAI-AVRSIC - B. ZELIC, Korespondencija Mihovila Pavlinovi6q pis.85, str. 126-128. 219KostaVoinovid - Mihovilu PavlinoviCu.Split 20. I. 1870.vidi: A. PALAVRSIC - B. ZFJLI1,Korespondencij a Mihovila Paviinivieq pis.89, sir. 132. 220vidibttJ.?0). s...,(Dnevnik,dne 6. i 7. o1ujka1870),str.83. 221B. JURISIC,Pavlinovideveveze
115
mora."224 2ZZB. ZELIC-BUfAN, FIrvatskinarodnipreporodu Dalmaciii i..., str.77O. Marin 223Mihovil Pavlinovic- EugenuKvaterniku,Podgora25.V.1870, vidi u knjizi: PAVLINOVIe , Snaile, eseii,prikazi, Zagreb 1930,str' 1'61-1'64' 224ISTO,str. 161-163.
1.16
Unatod odredenimneslaganjimaPavlinovii ipak na kraju navedenog pismazakljuduje:"Ja se uzdamda iemo mi jednomskuparaditi; ali mislim,opet velju, da nije jo5 hora; i svakakoie trebovatida se prije dogovorimoi todnosporazumimo. No, bilo, Stobilo, uvjerenibudite,da namje glavnamisaojedna",te dodaje:"Vjerujte da iu Vam,g. Stardeviiu i svimiskrenimbraniteljimsamostalne, cjelokupno-jedinstvene, i ustavne Hrvatske,ostati vjeranpo5tovatelj,i drug, pa i nebili u jednom redu", odnosnojednoj stranci.zhPrematome,Pavlinoviinije dokrajaispunio Kvaternikovaodekivanja,nije se prikljudio prava5imai Stranciprava,ali u buduinostinije sasvimni iskljudiotakvumoguinostjer im je, kakokaZe, "glavnamisaojedna". On je vjerovaoda do toga moZedoii tek poslije ujedinjenjaDalmacijes Hnratskom. Pavlinoviievao5tra osudaKvaternikovanadinapisanjai uopie djelovanjabanovinskihprava5ai Strankeprava,te odludnaobranabiskupa Strossmayera, teiko je pogodilaEugenaKvaternikakoji ipak nije odekivaotakav ishod.Ono va5epismo,odgovaraKvaternik Pavlinoviiu 27. lipnja 1870.godine,bija5ezaistateZakudarac, pa zbogtogana njega ne odgovaram,jldao bi detvrtinu"preostavlegami joS livota" da ga nikad niste napisali.zzo Dva danaposlijeKvaternikje u svojDnevnik zapisao kako ie g5tro odgovorio Pavlinoviiu na njegovo "zadnje nepo5tenopismo".zztKvaternikje bio dubokouvjerendaje to pismokao i cjelokupno Pavlinoviievoopiranjeprava5wui Strancipravanastalopod utjecajem Strossmayerai drugih narodnih "zlotvorah" i izdajicavjere i domovine; stoga mu teiko zamjera Sto za volju bai tih zlotvora stalno zatajuje "plemenitijustranusvojega'ja',samoga sebe".Iz navedenog pismavidimo joi da je Kvaternik,Stoje znadajnoza Sirenjeprvih prava5kihmisli, na prethodno dostavljenimu Pavlinoviiev govor, odrZanna otvaranju ditaoniceu Imotskom,uzvratiotakoStoje Pavlinoviduposlaovi5eprimjeraka svoga najnovijeg spisaRleCu zgodno vrieme, sa zadaiom da taj spis porazdijelimedusvojimprijateljimau Dalmaciji.2x Krajem rujna 1870.Kvaternik je uputio Pavlinoviiu jo5 jedno pismo,vjerojatno zadnje,u kojemu najprije izraLavasvojedivljenje velikim uspjesimanarodnjakau Dalmaciji, misleii prvenstvenona pobjedu Narodnestrankena izborimaza Dalmatinskisabor 1870.godine,i hvali neke dlankeu Narodnomlistu, pisaneu hrvatskomnacionalnomduhu, a zatimkritizira i osudujestajali5tabanovinskihnarodnjakaprema Bedu, 225ISTO,str. 163-164. 226 EugenKvaternik- Mihovilu Pavlinovidu,Zagreb 27.V1- 1870,vidi: A. PALAVRSIC - B. ZEI ncij a Mihovila Pavlinovita, pis.98, str. 143-145. !C, Koresponde 227B. JURISIC,Pavlinovide\reveze s...(Dnevnik,dne29.lipnja1870),str.84. 228Vidibilj.226.
r77
i pero je sklonije" izraLavanit, a zatim se ljubazno zahvaljuje na Besjedi biraiima u Imotskom, te mu za uzvrat5alje viSeotisaka Stardeviieva spisa
Zagreb2g.IX.1870,vidi: A. PALAVRSIC 22gEugenKvaternik- MihoviluPavlinovicu, - B. ZF,LIC,Koresp ondenciia Mihovila Pavlinovitq pis.t 13,str. 159-165' 230ISTO, str. 159,160. 231 ISTO, str. 165.
118
Pavlinovii je u govorusvojimbiradimau Imotskom,232odrLantna dan izboraza Dalmatinskisabor4. srpnja1870.godine,jo5jednomjavno izlolio svoju novu nacionalno-politidkukoncepciju, koncepciju hrvatstva, nastaludjelomicei pod utjecajembanovinskihpravaia,s dwstimosloncem na hrvatsko drZavnopravo, o demuje naprijed bilo vi5e rijedi. Na za narodnoi drZavnooslobodenje, temeljutog pravaon senajvi5ezalagao te ponovno ujedinjenjesvih hrvatskihzemaljai stvaranjesamostalne hrvatskedrLave. T eLed za potpunomintegracijom hrvatskenacije i dri,ajedinstvanema ni ve, Pavlinovii smatrada bez "narodno-dt1avnoga" domovine,ni drZave,pa ni slobodehrvatskoganaroda,jer na5aslobodai na5adrZavasu, kako kaLe,u "na5ojdomovini",a domovinana5a"jest tielo, jednim vlastitim Hrvatska; Hrvatskaje jedno narodlo^-drZavno pravom,i jednom vlastitompoviesti".z-trRadi togaon preporudujesvojim imotskimbiradimadadrnstoprigle barjakhrvatskogadrZavnogprava,jer on ie nasvoditi dalje,te pozivasvekoji izrodinisudabraneto pravoHrvatske. ObrazlaLu1iza5tose i samodludioza obranu hrvatskogadrZavnogprava, Pavlinovidna kraju kair,Imoeanima:"Evo dakle,biradimoji, ja vam disto kazahkojeg iu se pravcadrZatzastupajuivas,i otkrih vam uzroke zaSto najpotpunijai najkoodludnaobranapravahnatskogadini mi senajpodtenija, ristnija...anamnapokondabranei pravo,vjeranostajemmomi va5emosvjedopravahrvatskog4"234 denju,momi vaiembarjaku:narodnodrZavnoga Osim Kvaternikovih pisamakoja su znadajnaza pojavu prvih prava5kihmisli u Dalmaciji,za PavlinoviievsveukupniodnospremapravaSima,Stardeviiui Stranciprava,o demuie jo5biti govora,veomaje vaZan njegovkasnijispisHrvatskirazmiiljajl,zr) koji je napisaopodetkomosamdesetihgodina 19.stoljeia kada u Zadru oko don Ive Prodananastaje prva dalmatinskaprava5kaskupina.UnatodnajZe5iojkritici izredenojna ili stekli5tva,u tom radunbanovinskogprava5tva,osobitostardevi6anstva spisuPavlinovii je, medu inim, ipak napisaoda Stranciprava "u du5i pripadasvakidestitiHrvat",jer - ona predstavlja"uzor rodoljubljai najple*"nitilitt osjeiaja".236 Na temeljuiznesenog- osobitoPavlinovii-Kvaternikovekorespondencijeiz koje je vidljivo kako su medusobnokomunicirali,razmjenjivali knjige, spise,govore,novine i pisma,te kako je Pavlinovii, najvi5epod utjecajem Kvaternika, bar djelomice prihvaiao prava5tvoi prvi podeo 232M. PAWINOVI e, Besj eda svojim birai ima...,str. 26. 233ISTO,str.9. 234 ISTO, str.19,26. 235 M. PAWINOVIC, Hwatski Ranniifaji, Tadar 1884,39, str. 236 ISTO, str. 30, 31; Kerubin SEGVIC, Mihovil Pavlinovidi Ante StardeviQHrvatska revija god.IV, br. 11.,Zagreb 1931,str. 587-592-
7t9
Siriti pravaskemisli u Dalmaciji - moZemoslobodnozakljuiiti da su njih u JuoiiL bili najveiim dijelom istomiSljenicikoji se, doduse,nisu bas jesu, Pavliiako *rr".u slagali,uti o In.rogimbitnim poiitiekim pitanjima sasvim prava. Stranci pripadio novie nidOa nije formilno _Na..kraju, au slagali, dvojica njih to su se demu logidno,nameie se vise pitanJa:u to su koja nije; a sto je de;u razlikovali,odnosnoStoim bilo zajednidko, pravas? bitna politidkapitanjai, na koncu,je li Pavlinoviibio Pavlinovii i Kvaternik gotovo su se potpuno slagaliu konadnom Hrvatske - u cilju ujedinjenje,samostalnoit,cielok,rpnosti_suverenost temeljnbm osloncu na povijesno-hrvatsko drZavno pravo, u vjerskim nur#ru i o pitanju teritorijilne pripadnostiBosnei Hercegovine.Samo djelomicesuie slagalio ukupnoj proteZnostihrvatskogadrZavnogprava' to iest o sveukupriomteritoriju i granicamabuduie hrvatske dtaave,a .roie" se nisu slagaliu odnoiu prema Srbima i Slovencima,u nadinu, meiodamai sredstvima;2.da,za{imu odnosu prema Narodnoj stranci i njezinim prvacima u Banovini, te posebiceu odnosu prema biskupu i Jugoslaviji'237-. Sirorrrnuy"ru,j uZnoslavenstvu je Kvaternikaosobitokrasilobilo je njihovo i i Pavlinoviia ont sto jedinstvoi veliko, gotovo,neizmjernodomoljublje,velikavjera u slobodu, prema ljubav ta neizmjerna Upravo opstojn6sthrvatskognarodai drZave. ih je koji movef8 narodui doriovini bila je i ostalatemeljnispirirus *.i do pa sve pokretao na tako ustrajani poZr&ovanrad od rane mladosti ty seslagali,a vidjeli smoda to nisu i."ru.r. smrti.Na temeljuo.rog.rd"*. je velikimdijelombio KvaterPavlinovii da pitanja,itnOimo fila beznadajna Dalmaciji, pravaSkih siritetl i nikov istomisljenik,p*i pt"noriteq T"11" ostati takav ie On prava. lnik Stranke
:,Y:i3x:tr i;"#ft;ff itsffi
odvojiood Narodnehrvatskestrankei sasvojimHrvatskimHubompriHjudiodalmatinskojStranciprava.U svojoj biti Pavlinovii je ipak bio i ostao narodnjalgvoda hrvatskoganarodnog preporoda,glu""i ideologNarodnestrankei tvorachrvatskepreporodne nacionalno-ttegacijskeioeotogileu Dalmaciji,ali taklv narodnjaki takav
prihviiao kojijei1"to'ni'" ideorog ilT,J#ffi'3;*:ifiT:#L:X
uz Kvaternikai Stardeviiaglavniidejni Itinskoqa Prava5wa,a osobito Prve .ana-23{
237M.DIKLIC, Mihovil Pavlinovidi pojavaprava5tva"',str'25,27' u ..,str.6. 238ISTO, str.Zi,?B;M. DIKLIf, Polavapravaltvai nastanakStrankeprava
t20
PRODANOVA PRAVASKA SKUPINA
Iako se prve prava5kemisli u Dalmacijijavljajurelativnorano,jo5 krajemSezdesetih godina19.stoljeia,dalmatinskopravaltvoi prve organizirane prava5keskupine nastaju tek podetkom osamdesetihgodina kadasuzato, nakondvadesetogodi5njeg preporodnograzdobljai u njemu snaZnoprobudene hrvatskenacionalnesvijesti,bile stvorenetemeljne gospodarske,politidke, idejne i opiedru5tvenepretpostavke,o demuse vi5egovorilo u prvom poglavlju.Unatodvelikim preporodnimuspjesima narodnjakado ujedinjenjaDalmacijes BanskomHrvatskomnije dolazilo, a na gospodarskom planuoportunistidkapolitikastareNarodnestranke, u koj u je ona svevi5ezapadalaposlijepobjedena izborima zaDalmatinski sabor1870.godine,nije davalagotovonikalcveznadajnijerezultate.Osim vojnostrate5ki, Dalmacijaje i daljebila nezanimljivaza austrijskikapital i vladajuie krugove u Monarhiji. Pomorstvoi brodogradnjasve su vi5e stagniralii zapadaliu krizu, a brla preorijentacijaod jedrenja5tvana parobrodarstvobezjadepotpore drLaveivelekoncentracije kapitalanije semoglani zamisliti,a kamoli ostvariti.PomorskatrgovinaAustro-Ugarske zaobilazilaje dalmatinskeluke i preteZito se odvijala preko luka u Rijeci i Trstu. Cak ni otvaranjeSueskogkanala 1869.godine, pa ni austrougarska okupacijaBosnei Hercegovine1878.nisu znadajnijepridonijeli oZivljavanjudalmatinsketrgovinei brZemnapretkugospodarstva uopie. Dalmacijaje i nadaljebilaizrazito poljoprivredna,zaostala,siromaSnai granidnapokrajinas nedovoljnorazvijenimi usitnjenimdomaiim kapitalom,a jedina gospodarskagranakoja je ne5tovi5e zna(ilazaiivot pudanstvabilo je vinogradarstvo.Medutim, i onoje powemenostagniralo i zapadalou krize, osobito zbog bolesti vinove loze, a potkraj stoljeia vinskomklauzulom,sadrZanomu obnovljenutrgovinskomugovoru izme" du Monarhijei Italije 1891.,gotovoje posveufi51"oo.23e Opienito lo5estanje,osobitogospodarska stagnacijai razjedinjenost hrvatskog naroda i drlave, pogadaloje sve druitvene slojeve u 239 I. KARAMAN,hiwedai drulwoHwasl
r2l
nakon njegovesmrti godine 1887.,Juraj Biankini. Ukratko, budenje i naiionalnesvijesti,sukobmeduHrvatima,te Hrvatinarastanje"hrvatske mai Srbimau Narodnojstranci,odvajanjesrbau posebnusrpskustranku
str.30,31; O odnosimaizmedu i pojavaprava5tva..., 240M.DIKLIC, Mihovil Pavlinovic polovici 19.stoljedavi5evidi u u drugoj prava u Dalmaciji Narodne strankei Stranke broluri Narodnjaino i pravaino u Dalmaciji, Zadar 1895,50 str'
r22
neke ideje i stajali5tgkoje ie prava5iu Hrvatskoj zauzetitek podetkom I devedesetihsodina.2a Don Mihovil Pavlinoviibio je, kako smoto vei naglasili,ne samo vodeii ideologu Narodnojstrancinegouz Stardeviiai Kvaternikamisaoni prethodniki duhovnitvoracdalmatinskog prava5tva. Prava5ka ideologija u Dalmacijii javlja se u podetkukao svojevrsnakombinacijaudenjate trojice velikanahrvatskenacionalnemisli.Iako je Pavlinoviievoudenje bilo bliZeRadkomi Strossmayeru negoliStardeviiu,iz njegovaideolo5kog sustavacrpili su i narodnjacii prvi dalmatinskipravaii.z+z Na njegovim idejnim temeljimai pod utjecajemprava5kihmisli iz BanskeHrvatske javlja se u Dalmaciji prva prava5kaskupina.Ona nastaje u Zadru i zadarskimArbanasimagodine1883.oko mladogsveienikai novinaradon Ive Prodanai njegovavjersko-prava5kog glasilaKatoliike Dalmacije.243 ULu jezgrute skupinedinilisu u podetkudon Ivo Prodan,dugogodi5njivlasnik,izdavadi urednik Katoliike Dalmacije,mladi Antun Dean, suradniktogalista,i PavaoLuka Relja,posjedniki trgovaciz Arbanasa. Njima seubrzopridruZilaveia skupinazadarskihArbanasamedukojima su se, pored vei navedenogaRelje, posebiceisticalidon Mihovil Mijo Curkovii, Zupniki glazbenik,Gjuro Ivan Maru5ii, posjedniki trgovac,i odvjetnikdr. IvanKrstii, koji je poslijeiznevjeriosvojemladenadke ideale i krajem pro5logstoljeia na istarsko-rijedkom podrudju,gdje je jedno vrijemeradio i Zivio,pre5aona stranutamo5njihautonoma5a.zaa I prije negoStoseta prvaprava5kaskupinaformalnoorganizirala,obznanilasvoj programi pokrenulasvojaglasila,odnosnopodelajavno politidki djelovati, medu arbana5kimHwatima vr5enisu poku5ajiokupljanjaHrvata. Takoje navodnojos 1873.godinejedna izrazitoprohrvatskiorijentirana skupinazadarskihArbanasapodvodstvomdon Mate Vukiia i don Josipa Joke Krstiia odrLalasvedanisastanaku Arbanasimana kojemu su bila prihvaiena"hrvatskanadela"i zavodu priznatdr.Ante Stardevii.245 Dok Gjuro Ivan Maru5ii pi5eu Hrvatskojl
r23
L
Peljescu'a umro 247lvoProdan rodio se31. prosincagodine1852.u Janjinina poluototu sv' Pavla Samostana groblju je u 1' oZujka 1 Fokopan 1933. godine u Zadru 9. oZujka je u zavrsio Skolu Pudku Ugljanu. na otodicu Galevcu lStotliCu; ispred treta na rodnom mjestu,gimnazijuu Dubrovniku svedenika5. studenogagodine 1876'R: kojeg i s kojim ulazi u dalmatinskui c Oaimatinstltrprava5ai predsjednikStran u Bedu'B tTadrui Carevinskomvijedu
ii Katoliiht Dalmaciju i Hrvatsku krunu' rr.38-39,str.1' 249La Dalmaia Cattolica,god.VIII/1877,br' 44,od 4' XI, str' 1'
t24
oslobodenjahrvatskoganarodai ponovnogastvaranjajedinstvenehrvatskedrZave.U tome pravcuProdanju je uredivaovi5eod dvadesetgodina, svedo 26. rujna 1898.kadaje pod pritiskomvlasti,navodnozbogzagovaranja i obrane glagoljiceu hrvatskombogosluZju,morala prestati izlazi1;.250 Iako odnosiizmedunarodnjakai prvih dalmatinskihprava5a,kao i njihovih glasilaNarodnoglista i Kntoliike Dalmacije,od samogpodetka nisu bili dobri, izgledanam da potkraj sedamdesetihi na podetku osamdesetihgodina 19. stoljeia jo5 nisu bili ozbiljnijeporemeienijer, osim manjih neslaganjaitrzavica, nekih veiih sukobanije bilo. Zapravo, tada ih nije moglo ni biti jer se Prodan sa svojom prava5komskupinom tek pripremao za aktivnije ukljudivanjeu politidki Zivot i pohrvaienje KatoliCk Dalmacije, a Pavlinovii se nadaoda (ebezvedih problemauspjeti sebi podrediti i Prodanai njegovoglasilokao 5to je to, uz pomoi Jurja Biankinija,vei bio udinio s Narodnim listom. Prve ozbiljnije nesuglasice izmedunjih dvojicenastaju1879.godine kadaje La Dalmazia Cattolica objavila vi5e dlanakaod dopisnika iz Makarske, Pavlinoviieva rodnog kraja, u kojima se kritizira i napada tamo5njanarodnjadkaopiinska uprava i izraLavaozbiljna sumnja u ispravnostopiinskog financijskog poslovanja,a od napadajai kritike nisubili poitedeni ni opiinski nadelnik Antun Aladevii ni saborskizastupnikKaZimirJosipLjubii.251 Ponukantime, a i samdjelomiceuvudenu spor,Pavlinovii je javno ustaou obranusvojihprijateljai stranadkihkolega.Najprijeje dopisom prosvjedovaokod uredniSwaKatoliCkeDalmacije, a kad ga Prodan nije htio uvaZitii u cjelini objaviti,iako muje to prethodnobio obeiao, obratio seotvorenimpismomna urednikaNarodnoglista.U tomepismuon brani Ljubiia i Aladeviia, a okrivljuje Prodanovadopisnika iz Makarske da neopravdanonasrie na tude po5tenjei neistinitimpisanjemr^aspaljuje stranadkestrasti,te ru5i toliko potrebnu hrvatskuslogui mir.z5zBraneii svogadopisnika,uredni5woKatoliCkeDalmacije smatrada nije duZno tiskati nidije lekcije, pa ni Mihovila Pavlinoviia. Praveii se pomalo ne250vidi Katolitku Dalmaciju pod Prodanovim uredni5tvomod 4. studenog godine VIIIll877, br. 44, pa do 26. rujna godine XXDV1898, br.64-65; M. DIKLIC, Vjersko-politidkiprogram j stajalistalista "Katolidka Dalmacija"...,str. 7, g,26; y. MASTROVIC, fadertina croatica Bibliografija lajiga, iasopisa i novina izdanih na hwatskom ili srpskomjezilat u Zadru, II. dio, dasopisii nwine, Zagreb 1954,str.39, 49; Croatia (Hwatska),Zadar, god.I/1899,br. 1. 25LLa DalmaziaCattolicq Bod.X/1879,br. 60,str. 1,2; ViSeo medusobnimodnosimate dvojice dalmatinskihpolitidaravidi u radnji: M. DIKLIC, Odnos izmecluMihovila Pavlinovida i Ive Prodana, u zborniku: Mihovil Pavlinovii u politici i knjilevnosti, priredioNiKa Standid,Zagreb 1990,str. t27-135. 252 M. PAVLINOVIC, Onorenopismonaurednik4Naodni$ god XVItr/1879,br. 61,str.2.
253Vidi bilj.251. 254La DaimaziaCauolica,god.)V1879,br. 45,47,48, 68; M. PAVLINOVIC, Moji Biradi Narodni list,god-XVIII/I 879, br' 65,74' Sinjsko-Imotsko-Makariki, pavlinovic Makarska,12.fV. 1880.IstorijskiarhivgradaSarajeva Prodanu, Ivi 255 Mihovil (dalje:IAGSa), Ostav5tinadon Ive Prodana,fond 44, kut' 1' 256 Mihovil pavlinovic- Ivi Prodanu,Makarska,16.III. 1881,vidi u radnji: N- STANCIC' stt. 323. Iz rukopisneostavStine...,
126
Kako seProdansasvojommalom,ali hrabromdruZinompodetkom samdesetih godinasveviSeokretaopremaprava5tvui Stranciprava,tako je Katoliika DalmacijasvejadenapadalaNarodnustranku,optuZujuiije za neodludnosti oportunizam,Stoje dovelodo zao5travanja i pogor5avanja odnosaizmedunarodnjakai prvih dalmatinskihpravaia.Medutim, njihovi odnosinikadnisubili toliko losi kao Stosu bili losi odnosiizmedu narodnjakai pravaia u Banskoj Hrvatskoj. Napadajuii i kritizirajuii Narodnu stranku i njezinedelnike,ProdanovaKatoliika Datmacija piie da su pojmovinarodnjaki narodnjastvo nekadi moglineito znaditi,ali da
stvu, jugoslavenstvui narodnja5tvu,da sasvimprihvate hrvatskoime, hrvatstvoi hrvatskodrZavnopravo,te da u tomepravcudaljeusmjeravaju i vodenarodnuborbu.a / Oni smatrajuda su narodnjacite5ko pogrijelili ito na samom podetkunarodnogapreporodanisuodmahnastupilipod hrvatskimime-
DalmacijepodeoSiritipravaitvoi okupljatisvojemalobrojneistomisljenike. Tako su podetkomosamdesetih godinaproslogstoljeia pravaike misli iz BanskeHrvatske,u Prodanovojvjersko-politidkojinterpretaciji, oslonjenojna staru hrvatskudrZavnopravnu tradiciju,te Pavlinoviievo hrvatstvoi katolidanstvo,podelebrZe prodirati u Dalmaciju i hvatati dubljekorijenjei u dalmatinskom politidkomtlu, kojeje doduiebilo bitno drugadijeod onog u Banovini.z)Y Pravadkemisliu Dalmacijiosamdesetih godina19.stoljeia5irilesu sena razliditenadine,a najvi5eputemnovinstvai literature,te pismenih i usmenihkontakatapojedinacai manjihskupina.Tomu je dostadoprinijelai dalmatinskamladeZkojaje studiralanazagrebadkomsveudilistu i bila pod snaZnimpravaskimutjecajem,kao i oni banovinskipravaiikoji su povremenoputovalipo Dalmacijii kontaktiralis dalmatinskimpoliti257Katoliika Dalmacijq god.XII/1881,br.84, str.3, br. 91,str. 1-3,br. 94,str. 3,br.96, str.4; god.XIIAB8Z, br. 27, str.L. 258Katoliika Dalmacija,god.KV/1883, br. 31,srr.1; lMarko Granic],Uskociiz pravastva, II. izdanje,Zadar 1908,str. 10. 259M. DIKLIC, PojavapravaStva i nastanakStrankeprava...,str. 10.
rz7
darima, narodnim zastuprricima,istaknutim pojedincima' te politidkim skupinamai strankama.26o Tako je, primjerice,u proljeie 1883.godineputovaopo Dalmaciji Fran Folnego"ii, istaknuti pravasi zastupnikStrankepravlu Hrvatskom saboru,dijJsu politidke misli dostaodgovaraledalmatinskimpolitidkim prilikama.Naime,on seunutarbanovinskestrankepravl vei podetkom osamdesetihgodina zalagao,nasuprot stardeviiu, za reformu stranke i njezinopraktidnoprilagodavanjepostojeioj politidkoj stvarnosti;zalagao s. ,a ,ripie5niju politidku praksu, odnosno za svakodnevnupozitivnu politidku atciju pravadai njihovu suradnjusasvimhrvatskimopozicijskim inugunlut
r28
opoziciji.Na takvai slidnaputovanjabanovinskihpolitidarapo Dalmaciji austrijskesuvlastigledalepoprijeko,pa su ubrzouslijedileosvadeprotiv onih koji su se s njima najvi5edruZ^ili, a sve navodnoradi planiranjai stvaranjanekakve"politidkeurote".zo-1 LoSiodnosiizmeduprvih dalmatinskihpravaiai Narodnestrankejo5 vi5e su se pogor5ali1883.godine,osobito za wijeme i nakon izbora za Daknatinskisabor,odrZanihu lipnju te godine,na kojimasedon Ivo Prodan prvi put kandidiraozasaborskogzastupnikau kuriji vanjskihopiina ZadarPag-Rab,ali zbogprotivljenjanarodnjakakoji su smatralidaje jo5 premlad 'ugleda nije bio izabran.Zapravo,na tim izborimaProdannije imaonikakvih na uspjeh,jer StrankapravajoS nije bila organizirana,Narodna stranka podrZavalaje svoje kandidate,a on je dvr5ieupori5teimao jedino medu svojommalobrojnomskupinomistomi5ljenika i biranimbiradimasaSilbe.U navedenomizborni5tvupobijedili su kandidatiNarodnestrankedr. Josip Pa5trovii,zadarskiodvjetnik,i don PavaoZanki, nadZupnikNina. Dugo nakontih izboravodilesu seprekostranadkogtiskao5trepolemikeizmedu narodnjakai prvih dalmatinskihpravaia.Pravaii su za Prodanovizbomi neuspjehnajvi5ekrivili narodnjake,twdeii uporno da ga Izborni odbor Narodne stranke nije htio poduprijeti samo zbog toga Stoje provjereni stardeviianac, a narodnjacisu pak Zestokourwadali,optuZujuiiProdanaza razbijanjenarodnogajedinswai izbornu,suradnju s autonoma5ima, nazivajuii gazatoodmetnikomi izdajnikom.zoa Prodanovapravaika skupina,sastavljenapreteLitood nezadovoljnih mladihsveienikai po kojeg uditelja,novinara,posjednikai trgovca, podinjeodludnijedjelovatiu drugoj polovici 1883.godine.U rujnu te godine, nakon dulegnatezanjas austrijskimvlastimatZadru i Bedu,a zahvaljujuiiponajvi5ematerijalnojpotpori nekih sveienika,nadelnikai zastupnika,proradilaje u Zadru ProdanovaKatolidkahrvatskatiskarna. Njezin rad izuzetnoje vaZanza pokretanje, tiskanje i opstanak prvih prava5kihglasilau Dalmacijii materijalnuneovisnostnjezinavlasnika. Tiskaraje radila uZadru svedo 1925.godine,kadju je Prodanzbogsve veieg pritiskatalijanskihvlastii poodmaklihgodinapremjestiou Preko na otok Ugljan,a kadje sasvimiznemogaoprodaoju je 1930.godineza 20 tisuia dinarafratrimaSamostana sv.Pavlana GalevculStotliiu ispred Preka),uz konstatacijuda je do5lau praveruke.265 263 I. PERIC, Ante TrumbiCna..., str. 17; Tajne osvadeu Dalmaciji,Narodni list, god. XXI[/1884, br.20,str. 1. 264Narodni list, god.XXII/1883, br. 44,45;KatoliCkaDalmacija,god.XIV/1883, od br. 36.do br. 43. 265 Pavao GALIe, Povijestzadarskihtiskara,Zagreb !979,str.66-69,74; Vidi i poseban sveZanjo ProdanovojKatolidkoj hrvatskoj tiskarni koji se duva u Arhivu knjDnice
r29
:ava5kaskuPinauZadtui zadarskim lvanja prvog dalmatinskogaprava84. godineProdanprvi put objavljuje hrvaienjeKatoliike D almaciie, Pro)almatinskisabori otvaranjeKatolidke hrvatsketiskarne,to su bili prvi odludniji kor19i_dalmatinskoga , Dean i Relja. Mladi Antun Dean rlovaniau zadarskomsjemeni5tuu
Hrvata,osobitoonih pravalkepolitii PavaoLuka Relja,Vjekoslav' )roljeie 1884.ilist Pravai' Bila su to aciji, a tiskanasu u novootvorenoj ;karni.268Prvi brol Stekliia izlazi t
)n saZetogovorio sudbonosnoj1861' ka i Stardeviiau njoj, te o tome kako ihovi protivnici "stekli5ima",odnosno najvatrenijiminajradikalnijimstrandarima.odtegodine,piseDean, bio prihvaienod nali' stetii5pro5iiio." *rrudupo hrvatskimzemljamai prava5iu dalmatinski prvi i rihvatili bila Stekliia zada(a Ji Steklis- Glavna odnosno rvatskomPukuu Dalmaciji, kojih Pravona temelju i uz Pomoi od", i"di.tstva i vlastite samostalne GREGOV' Tiskara na Samostanasv. Pavla na Galevcu,sig' XIX/C-[-59; Nikola god' VI' br' 2' Zagreb glagoljaia' tre(oredaca 5f;-fi;, Viesnikhovinciie franii'aio 1968,str.7-11. 266Najavljujueiuskoropolavustekliia,Kat.oliikaDalmacija,god.XlY/1883,br.84,od6. ":. ,,pomito podetce seobjelodanjivatiordje u Tadrv list pod naslovom xd, sti. pise: na godinu. a clenamu je fiorint i pedeset.novdiia na mJesec &dvapur steklis.lzlazit g. L. Rel1a, P. -7adar;a adresu: na pretplata pismanekaseSaljun'ag.RntunaDejana :no-politidkazbivanjau MakarskojllrylgT d( i, Makarska\971',str'465;M' DIKLIC' 'ta...,str- 12. ibliografiiakniiga,iasopisai novina"'' Il' dio' , u zidarskimArb anasima,str' 16-19'
130
drlave. Na prvoj straniciStekliia, pored Deanoveuvodnenajave,nalazi se jo5 dlanakKvatemikovasmrt i domoljubnapjesmamladogprava5kog pjesnikaAugustaHarambaliia,koju u cijelostidonosimo.zov Stekli5ka davorija Na noge se,oj Hrvati, Evo i nam kucnu das! Vei slobodaeno zlati Svojimsuncemiztok vas! U boj, braio, u boj samo Zasvoj narod,za svojdom! Da se i mi osundamo Na njezinomsuncutom! Tristaljetavei je dosta, Sto nasbije mrazi led; Kom joi Zivosrceosta, Nek sediZe:sadje red! Nek mu plane krvcavrela Na svogroda vaj i plad; Nek mu hvataruka smjela Malu pu5ku,ljutimad! Kud ie namaveia slava, Nego kleto robswo strt? Nek nasvodi strankaprava Il k slobodi,il u smrt! Neka streperenegati, Izdajiceroda svog, Ta s nami su svi Hruati I na5staridobri Bog! Borimo se drrrstomvjerom, Da je dobit naia vei! Borimo se za sadperom, KaSnjeiemo ... ... ! Nek nam "Stekli5"u to ime Do slobodekrdi put, A mi iemo vazdas njime, Izanjega u boj ljut! ?-69SteHii,Tadar, god.I/1883-84,br. 1, str. 1; Vidi bilj. 268.
t3r
Nek u kr5noj Dalmaciji Hrvatskinam Siriduh, Ta on namje Potrebniji ViSeno svagdanjikruh! Nek mu muZkiglaszaori Kano s vedranebagrom: Tko je junak, nek sebori Zasvojnarod, za svoj dom! Pobjedaie na5abiti Makar kakavbio boj, Pak 6erod nam Ponositi Opet biti u svomsvoj! Oh! a kud ie veia slava, Nego kleto robstvostrt? Nek nasvodi strankaPrava Il k slobodi,il u smrt! AugustHarambaii1
n,
(dalje; PAZd)' ?"r^r, C*. I/1883-84,br' 6, str' 1; Povijesni arhiv-7?dat Ixlz-7,br.725, kat. 59-5, svez. god. L"884, ru outruciju, prezidijalnispisiwamJesnistuu "rklrt, l2rr. 807,1185,
t32
Prvi, a najvjerojatnijei posljednji,broj havaia izi5aoje 4. travnja a ubrzoizabrana 1884.godine.Istogadanauslijedilaje njegovazapljena, daljeg izlaLenja.lzdava(iurednikPravalabio je Dean, a glavnifinancijer Relja. List jeizlaziojednommjesedno,a tiskaosau ProdanovojKatolidkoj hrvatskojtiskarni.Iako prvi broj Pravala ne donosinikakavnovi politidki program,iz naslovalista,ajo5vi5eiz onogaStoi kakopiSe,dakleiz njegova sadrLaja,moZemozakljuditi da mu je program bio sasvimistovjetan s programomSteklifla.Prematome radilo se o glasilupolitidko-prava5kog prosvjetuu hrvatskompuku te Siriti sadrZaja, kojeje imalozada1uranrijati prava5kemisli i nadelaStrankepravau Dalmaciji.'" lPravai isteklii, ave(imdijelom i ProdanovaKatoliika Dalmaciia, bile su poglavito pravalke politidke novine,koje su imale cilj Siriti pravate unaprjedivatiprava5kupoliSkemisli,promicatihrvatstvoi prava5tvo, prava u zadarskomkraju i drugim tiku i ostvarenjeopiih nadelaStranke u pokrajininaravnonije odgovadijelovimaDalmacije.Sirenjeprava5tva ralo austrijskim politidkim vlastima,pa su od samogpodetka zaredale mnoge zapljene,zabrane,premetadine,istrage ikazne, tako da je izi5lo i u tih nekoliko i jedanbrojPravaia.Medutim, svegaosambrojevaStekliila je objavljenihbrojevabilo zbogoitre cenzuredostapolupraznihstranica, bjelina, na kojiqr^asu umjestozaplijenjenihdlanakabili otisnuti samo njihovi naslovi/tz lzgledanam da su sevei tada austrijskevlasti stvarno pla5ileod jadegprodoraprava5tvau Dalmaciju,a o tomu nam najbolje wjedodesudskiprocesi,kaznei progonikoji su uslijediliprotiv vlasnika, izdavaEa i urednika prvih prava5kihglasila- Relje, Totha i Deana - kao i istragepokrenuteprotiv trojice nacionalnowjesnih pudkih uditeljana Korduli:FranjeRadi6a,Dinka Giunija i SlavomiraSindiia,koji su optuLenida su 4. i 10.veljade1884.godineu tamo5njojl.[arodnojditaonici uzvikivaliprava5keparolei tako Siriliprava5kemisli.''-' Po naredenjuaustrijskihvlasti,koje su strahovaleod SirenjapravaSkihmisli u Dalmacijii moguiegrje5enjahrvatskogapitanjana ruievinamaMonarhije, kako su gaosamdesetihgodinazagouaralinekibanovinski prava5i,ubrio su prestali izlaziti i Steilif i Pravis-z7aObustavanjihova str. 18,19. 27I Pravai,Zadar,gd.Il7884, b'r.1;M. DIKLIC, PravaitvouzadaskimArbanasimo, 1,4,5,6,7;Prava!,Zadar,god.I/1884,br.1;Katolitka 272Stekli"i,Zadar,Ilt883-84,br. Dalmacija,god.XV/1884,br.2f'; Narodni list, god.XXI[/1884, br. 1, str. 3. za Dalmaciju,god. 1884,sveZ.595,kat.XIlz-t, n3PAZi, PrezidijalnispisiNamjesni5tva br.3; Katoliika Dalmacija,god.XVi1884, br. 86, str. 1. 274U wezi s tom obustavomProdanovaKatoliika Dalmacija u broju 28. od 1. svibnja godine XV/1884, na stranici 3, pi5e:"Juderje (tj. 30. ry, op. M. D.) iziSao7 broj 'Steklisa'idvasatakaSnjebile su svedetiristranepod pedatom.Jutrospak (tj. 1.V, op. M. D.) njegovurednik g. A Dejan primio je naredbupolitidkevlasti,da se obustavlja i'Pravasa'." izdavanje'StekliSa'
t33
visokajamdevina,koja je izlaaenjavrijedilaje dok se ne uplati iztjE:etno zajedno s potrebnim biljezima iznosila vi5e od 1400 forinti. Naravno, toiiko visol iznos Dean nije mogaoodjednomuplatiti, pa je izvijestio vlasti da prestajes tiskanjemi izdavanjemPravaia, ali da Zeli nastavitis izdavanjemst;kliia. cili organavlasti bio je posvejasan, trebalo je gospodirskiupropastitiizdavataina taj nadinonemoguiiti dalje izlaLenje birokracije, [*in pturruskihglasilakoja su,po mi5ljenjudrZavno-upravne po OatmacijiSirilaopasnopravalko sjeme.Na odluku sudskihvlasti u Zadruo obustaviizdavanjanavedenihlistovaDeanseZaliovi5imvlastima u Bed pa je u meduvremenu,do konadneodluke, Steklii izisaojos samo jednom.nio 1" to njegov8. broj od 16.svibnja1884.godine.Ubrzo nakon ioga, todnije-30.srpnja1884.,skrhanteikom bolesiu,umroje i pokopan u ftakarskoj mladipiavasAntun Dean,uz Relju i Prodanaglavnipokretad,izdavadi ureonik prvih pravaSkihglasilau Dalmaciji. za Livotabio je Prodanovadesnaruka, glavni suradnikKatoliike Dalmacije i jedan od godina19. najistakqutijihdalmatinskihprava5ana podetkuosamdesetih /-) stoljeia.z Na kraju,samood sebenameiesepitanje:za$tosu moraliprestati izlaziti Stekl{i i havas? Unatod brojnim financijskimtelkoiama, zatim optuZbama , kaznama,progonimai bolestimaurednika,prava5kaglasila Steklit iPravaf, koja su sestalno nalazilapodsnaZnimpritiskom cenztrre, moralasu prestatiizlazitiizviSerazloga,anajvi5eza3Utg9gllosu iznosila vaZnepoditke iz hrvatskepro5losti,njegovalakult Zrinskihi Frankopana, pisala o srednjovjekovnimhrvatskim vladarima, o hrvatskoj drZavi, o Lrvatskom porrii.inom drZavnompravu, te o Stardeviiu, Kvaterniku i drugim hrvitskim velikanima;odnosnozbogtoga sto su budila i produbljavalahrvatskunacionalnusvijest,te Sirilahrvatstvoi pravadtvokoje je nezadrZivovodilo k sve veioj integraciji hrvatske nacije, ujedinjenju a upravo to hrvatskih zemaljai obnavljanjusamostalnehrvatskedri'ave1' Austrodvojnoj u krugovi vladajuii plasili je bilo ono degasu se gajvise "Ugarskoj Monarhiji.276 " Dakle, austrijskiorganivlastiuspjelisu zaustavitii zabranitialaLenie SteHiia i Pravafla,ali nisu uspjelisprijeditiSirenjeprava5kihmisli i tamoi pravaltvau Dalmaciji,osobitone onogliberalnogkoje ie sepojavitikrajem godinaL9.stoljeia,stranadkise bolje i podettomdevedesetih bsamdesetih organiziratii dati nove kvalitete dalmatinskoji opiehrvatskoj politici.
275 V. MASTR OYIC,Iadertina Uoatica Bibliogralija kniiga" iasopisa i novina..., Il- dio, str.48-49,55-56;F. GLAVINA, nav.dj.,str.465. 276 M. DIKI-Ie, Pravaitvo u zadarskimArb anasima,str. 79'
134
Na podetku1884.godine,vi5edlanakapod jedinstvenimnaslovom Nai program, a podnasloima Bog i Hrvatska, don Ivo Prodan prvi put opseZnijeiznosisvojepolitidkenazorei temeljitije obrazlaLesvojvjerskopolitidki program,koji je ujedno bio i programKatoliike Dalmacije, alii programprvih dalmatinskihprava5a kojisu seupravopodeliokupljatioko njega i njegovaglasila.z//Isti program "ili ti prvu rasvjetuprograma strankepravau Dalmaciji" Prodanje ponovnoobjaviou svojim[Jspomenama koje je, kako samkaZeu uvodu,planiraotiskatiu desetposebnih knjiZica,na pribliZno100tiskaniharakaili oko 1600stranica,a sves ciljem da se prikaZunajnovijepolitidkeborbe,te ukratko iznese"poviestpolitidkih odno5aja"i pruZi slika o "postupnu razvitku stranke prava" u Dalmaciji.Dalmatinskipravaii,tvrdi Prodan,moglisusena podetku1884. godine,kadaje programprvi put tiskan,izbrojiti gotovo na prstejedne ruke, a Strankapravanovadilajetadasvojeprve praveborceu pokraji. )19,
nl.-'-
Svojvjersko-politidkiprava5kiprogramProdanje podijeliou dva dijela: u prvom, vjerskomi nepromjenljivudijelu, pod naslovomBog raspravljao Bogui katolidkojvjeri,a u drugom,politidkomi promjenljivu dijelu, pod naslovomHrvatska,govori o cjelovitom rje5enjuhrvatskoga pitanjai stvaranjujedinstvenehrvatskedrZavepodvladajuiomdinastijom Habsburgovaca. Njegovidealbioje i ostaojedinstvoprvogai drugogdijela programa,jedinstvovjere i domovine,Boga i Hrvatske,odnosnoujedinjenje hrvatskoganaroda i stvaranjevelike, ujedinjenei samostalne katolidkehrvatske drLaveod Drave, Dunavai Drine do Jadrana.279 U prvom,vjerskomdijelu programaKatoliike Dalmacije,iznesenu podjedinstvenimnaslovomBog tragajuii za bitnim odgovorimana kljudnapitanjavlastitasvjetonazora, Prodanse pita i odgovara:"Sto dakle najprijeulaziu na5program?Na to jasnoodgovaraju: naslovLista,njegov dosada5nji rad i samnaslovovogdlanka.Da, Bog... Bog i njegovaslava, Bogi spasenje du5e,to je prvi,najpoglavitijidio na5egprograma.Od Boga smo,za Bogasmo ... Bog daklejest i ima biti stoZeri zadnjicilj svadijeg rada;radaprivatnogi radajavnog...bogo5tovje, vjeratoje i dan danas,i bit ie do vieka,prvo ravnalosvieta,prvi zakonik.[...]Ljubimo daklesvoju katolidkuvjeru, toli draguhrvatskomsrcu,i svimdopu5tenimsredstvima gledajmoda ju branimo i promidemo,svedjdvrsto,nepokolebivo, drle1 se ...vidljivogStupavjere na5e:Rimskecrkve;i nikad nezaboravimo, da mi Hrvati njoj dvostrukuharnostdugujemoza dvostrukukrunu kojom je 277I. PRODAN, NaSprogram,Katoliika Dalmacija,god.XV/1884, od br. 1. do br. 8. 278I. PRODAN, Uspomene I. Nai program,II. izdanje,Zadar 1895,str.3-I 1. -64;Yi5eo Prodanovom n9 ISTO,str.12-1,6,17 programuvidi u vednavedenoj radnji:M. DIKLIC, Vjersko-politidki programistajaliSta lista"KatolidkaDalmacija,,...,str.7-2g.
135
Hrvatske nas narod usreiila: krunu sluZbovanjapravom Bogu i krunu
280 I. PROD AI{,[JspomeneI. Nai program,srr' 1'3-16' Strankeprava"'' str' 28f iSfO, str. 12-16;18-20;M. DIKLIe, Poiauapravastvai nastanak t6, t7. 282 I. f'RoD AN,(IspomeneI. Nai progratn'str' l7 '
L36
Dvojne Monarhije u pravcu trijalizmai stvaranje,na temelju hrvatskoga drZavnogprava,pored Austrije i Ugarske,itrede drLavnecjeline, ujedinjene i samostalneHrvatske,ali pod vladajuiomkatolidkomdinastijom Habsburgovaca. Evo tih najvaZnijihdijelova iz Prodanovapolitidkog programau kojimaon nastojiodgovoritina upit Stohoie i demuteZeprvi dalmatinskiprava5i:"StodakletraLimo?[...]Ono Stonaspo pravui pravici idje i Sto smo faktidno nakad bili, a sadasmo samodielomice,naime teZimo:dopuitenimsredstvima,za uspostavtjanjem ujedinjenei samostalne Hruatske,pod slavnomkrunomHabsburgovaca. Ovoje ukratko bio, ovojest i ostatie na5politidkiprogram.Kad sehrvatskikralj budekrunio krunom hrvatskihkraljeva... kad stedemosvojupodpununezavisnost, u zakonarstvui upravi, kad budemo imali svoj posebnistieg i grb, kad budemo kovali hrvatski novac,kao Sto ga kuje sada Magjarska,kad budemoimali svojuvojsku,svojeposebnepoklisarepo inozemstvu,kad budemou jednu ried faktidno,kqq Stosmo sadapravno,dri.avao sebi; ondaie se izpuniti nai program."283 Prodansmatrada bi svi koji dobro ne poznajuaustrijskui osobito hrvatskupovjesnicu,posebicetemeljnezakonestarogahrvatskogustava, lako mogli pogreSnozakljuditikakoje njegovprogrambuntovan.Medutim, kao dvrstdokazda to nije todno,da seo "buni ovdjene radi,negoo drZavnompravu", on se pozivana pisanjebarunaHelferta o drZavnom trijalizmu,iznesenuu bedkomlistuVaterland,kojeje navodnopotaknuto po nadahnuiusamogacarsko-kraljevskoga Dvora.PriZeljkujuiiuspostavu drZavnogatrijalizma, Prodan njegove klice pronalazi i t kraljevoj Krunidbenojzavjerniciiz godine 1867-,pa pogreSnozakljudujekako u Monarhiji vei pravno postoji trijalizam.zsr Zaista,podetkomosamdesetih godina 19.stoljeia istupili su neki visokibedkiaristokratskikrugoviprvi put s idejomo drZavnomtrijalizmu. Medutim, radilo se u biti o sijanjulaZnihiluzija, do degaje dolazilo i poslije,osobito u kriznim trenucimadrLave,kojima je Bed nastojaou eventualnusukobus Madarimana svojustranuponovopridobitiHrvate kaoi 1848.godine.Timvelikoaustrijskim krugovima,koji bi najradijekada bi mogli bili ukinuli i dualizam,krajnji cilj nije bio ni trijalizamni federalizam,negouspostavajedinstvenecentralistidkiuredenevelike austrijske drZaves njemadkomprevlaiiu, a Prodan zbog svoje prevelike odanosti vladajuioj dinastijisveto nije vidio. On je, za razlikuod Stardeviiakoji je laZnetrijalistidkeponudeizBe(a odmahprepoznaoi odludnoodbacio, prihvaiaotrijalizami naivnoodekivaonjegovouspostavljanje od Dvora. 283ISTO. str.21.22. 284ISTO,str.22,28; M. GROSS, Osnovni problemi prava5ke politike..., str.73.
Zaoravo,Prodanje bio Prvi Prava5k kraikeproaustrijskepolitidkefaze,bi< Hrvatske,te posltleu1 samostalnosti
rlitidkiprogram'te stvori ujedinjenu Prodanse uporno pozlvao i ru.ottui"" ft*Lttn, pod Habsburgovcima' na temeljne zakonetzv' na hrvatsko povijesnodrZavnopravo' odnosno Ugovor-h*9Jlko-g-uplemstvas hrvatskogdrZavnogustava,u ttuluiS"na Kolomanomiz||02.,Sporazum"sFerdinandomI.t52T.,Hrvatskupra:nu zaviernicucara i kralja Franje u svomPtogtu'u donosiu PrijePisu roneoborG dokazeo samostalnosti je, nakon izumrla stare hrvatske rsonalnuuniju s Ugarskomi AustrimostalnostiHrvatskeProdan se prvi rljevuzavjernicuiz 1867'kao na izvor u' iuko se ona prvenstvenoodnosila rednoi na "posestrinejoj kraljevine"
toga zakljudujeda je Hrvatska.Po sairostalna dtLava.Iako je zaviern I slavnehrvatskepro5lostii pronalazi
Hrvatske,Po njegovumi5ljenju,Pr' prenosinu Sabor,Saborna vladar stare zakone i ustav koji Postoji 1973' str' 288: ISTA' Hrvatska ZS5NL GROSS, Pr",J estpravaike ideologiie'^Tagreb 9-73' politikavelikoaustitisttogkruga oko"'' str' stt- 23-27.i d. Usp. i spis istog autora, 236I. PROD eil, urpimeie I.-Nai prograr4 ai"in' p'*:o' III' izdanje'7-adatt895'str' 105-154' (Jspomene M. n*t'iiii
138
hrvatskiustavi Hrvatskisaboriznadvladarai Hrvati, ako kralj ne vladau skladus njima i cjelokupnimhrvatskimdrZavnimpravom,imaju pravo i duZnostsmijenitiga i sebiizabratinovogavladara,odnosnoimaju pravo promijenitidinastiju.Ali i unatodtome Ivo Prodan,najvjerojatnijezbog prevelikeprivrZenostikatolicizmui vladajuiojdinastiji,nije uvidaonezakonit prekidkontinuitetahrvatskedrZavnosti i kr5enjezakonai ustavaod pa se stalno zalagaoza po5tivanjezakonitosti, straneHabsburgovaca, vjerujuii da sena taj nadinmoZenajboljeoZivotvoritistarihrvatskiustav i-6r2uuu.287 ZalaLuiise uporno zaozbiljenjestarehrvatskedrZavnosti,Prodan rje5enjehrvatskogpitanjavidi prvenstvenou trijalistidkompreuredenju cijele Monarhije u kojoj bi Hrvatska,nakon mirnog ujedinjenjasvojih jedinica,sasvimravnopravnas Austrijom zemalja,postalafte1adrLavna Ugarskom.PriZeljkujuii takvo drZavnouredenjeu Austro-Ugarskoj uzimajuii ozbiljno trijalistidkeponudeiz Beda,on se previ5ezalijeie grije5iu ocjenikad pi5eda u Austriji formalno-pravnovei postojitrijalizam,te dabi gajoI i stvarnotrebalouspostaviti.zdd Jefi Prodanutrijalizam bio krajnji ciljza konadnorje5enjehrvatskogapitanja,kao 5to proizlaziiz analizenjegovaprograma,ili samoprva etapana putu do pune drZavne suverenostii samostalnosti Hrvatske?Na drugi dio postavljenogupita te5koje potvrdno odgovoriti, jer za to nemamodovoljno jasnih dokaza, ali nije nemoguie da je on vei tada iskrenoteZio punoj samostalnosti hrvatskedriave izvanokvira, Stobi znadiloda mu je trijalizambio tek sredstvoi prvi korak na putu stvaranjate samostalnosti, a pozivanjena vladajuiudinastijuHabsburgovaca samo zaitita pred vlastimaod veiih neugodnosti. Pod pretpostavkomda je i mislio na potpuno samostalnu hrvatskudrZavu,daklena HrvatskuizvanokviraAustro-Ugarske, Prodan tu samostalnost nikad nije zami5ljaou drZavnomzajedni5tvus drugim juZnoslavenskim narodimanaBalkanu,a posebicene saSrbimai Srbijom, negoiskljudivou samostalnoji suverenojhrvatskoj drLavi.Ivu Prodana, zarazliknod veiine dalmatinskihi hrvatskihpolitidaratogavremena,pa i nekihpravaia,koji su svedo krajaPrvogasvjetskogratabili projugoslavenskiorijentirani, prvenstvenoje zanimalohrvatstvoi nezavisnaHrvatska.Iznoseii i komentirajuii dalje temeljnezakonehrvatskogustava, Prodansena kraju svogapolitidkogprogramaosvrie na Austro-ugarsku i Hrvatsko-ugarsku nagodbu.Govoreii ukratko o Austro-ugarskojnaje godbi,kojom godine1867.dotadjedinstvenadrLavabilapodijeljenana dvadijela,on tvrdi da je ona "dvojbene"pravnevrijednostjer je, medu 287 ISTI, UspomeneI. Nai program, str. 27-29, 49. 288ISTO.str.28.29.
ustaneprotiv toga,te da se hrabrobori za svojunesretnui razjedinjenu drZavnogpravakoji je prvi domovinu,alijedinopod barjakomhrvatskoga rawio i Hrvatima u ruke dao dr. Ante Stardevii.zvu Zanose(isesamostalnosiuhrvatskedrLaveu sklopuAustro-Ugarske Monarhije,Prodanpri kraju svogaprogramaiz godine 1884.dolazi do nekoliko vaLnihzakljudakakojima Zeli potvrditi i osiguratitu samostalnost.On posebicenaglalavada Hrvatskomoduvijekvladanjezinstarodrevniustiv, daje na temeljutogaustavaHrvatskomzavladaoKoloman 1102.iFerdinand 1527. godine,daje hrvatskiustavrepublikanskogduha,
jtt" -291
289 ISTO, str.49,62. M. Hwatsko drtavnopravo,str. 151,154' 290 ISTO, str.63; I. PRODAN, tJspomene (Jspomene stt.61. program, I. NaJ 291 ISTI,
140
Na kraju svog politidkog programa,nakon temeljita razmatranja inora starogahrvatskogustavai odnosaHrvatskepremaAustriji i Ugarskoj,Prodandolazido najvaZnijeg zakljudkakoji glasi:"Dakle,saberemo li sve u malo riedi,vidi sejasnoko sunce,da ili mi proudavaliodno5aje napramMagjaim, ili ih udili napramslavnojvladarskojporodici, nahodimo gdje Hrvatska napram njima stoji, po pravu, to u zakonarstvu,to u upravi, sudu, vojniitvu i ftnancijalnim poslima, kao sasmaautonomna ddava.""" Prematome,osnovnicilj njegovapolitidkogprogramabio je i ostao rje5enjehrvatskogapitanja, na temelju povijesnoghrvatskoga drZavnogprava,preko postupnogaujedinjenjahrvatskihzemaljauokviru zajednidkeAustro-UgarskedrZave;u trijalistidkomi eventualnodaljem federalistidkompreuredenjute iste drlave u sloZenudrZavnutvorevinu sazajednidkimvladarom,a tek tu i tamonasluiivalasei probijala,gotovo neprimjetno,potisnutateLnjaza punom samostalno5iu Hrvatske iman okviraMonarhije. Medutim, ako bismo na kraju ovog iscrpnijegupoznavanjai s vjerskimi s politidkimdijelomProdanovaprograma- koji je imao za cilj da,kako smovi5eputa naglasili,na temeljuhrvatskogadrZavnogpravai mirnogozbiljenjastarodrevnoga hrvatskogustava,dokaZepravoHrvatske na jedinstvo,na teritorijalnucjelokupnosti drZavnusamostalnost poku5ali u malo rijedi izraziti njegovu sveukupnubit, onda se ona sa sigurno5iu moile saLetina Boga i katoliiku vjeru, hrvatstvo i Hrvatsku, hrvatsko fuiavno pravo i hwatski ustav, katolicizam i dinastiinost, te hiavni trijalizam, a nasluiivala se i puna driavna samostalnosti suverenostHrvatske.Tosu uglavnombile i ostaletemeljneznadajkeProdanova 293 vjersko-prava5kog pro"grurnu. Kao nadopunui dalju razradusvogpolitidkogprogramaiz 1884. Prodan iste godine u Katoliikoj Dalmaciji pi5e o opsegu i drZavnim granicamaujedinjeneHrvatske,a jedanaestgodinaposlijetaj tekst, uz manjenadopunei izmjene,ponovnoobjavljujeu svojimlJspomenama.zg4 Temeljnicilj njegovaprogramabio je, pored promicanjavjerskihi nacionalnih interesa,stvaranjevelike, ujedinjene i samostalnekatolidke hrvatskedri,avepod vladajuiom dinastijomHabsburgovaca. Raspravljajuii o opsegui granicamatakvedrZave,Prodannajprijegovorio Hrvatskoj u uZemsmislu,nastojeiiodgovoritina kljudnopitanje:*Kojemuprostoru zemaljaodgovaraiztaknuto hrvatskodrZavnopravo?"Ler 292ISTO,str.60. 293M. DIKLIC, Vjersko-politidki programistajali5talista"IGtotidkaDalmaaja"...,str.12,13. 294Katoliika Dalmacija,ObsegujedinjeneHrvatske,god.XV/1884,od br. 9. do br. 14;I. PRODAN, Uspomene II. Obsegujedinjene Hwatske,Il.izdanje,Zadar1895,str.65-88. 295I. PRODAN, Uspomene II. Obsegujedinjene..., str.67.
147
kadaje, pisuii u Narodnomlistu o politidkimprilikamai stanjuu Dalma-
296ISTO,str.68-78. 297ISTO, srr.78-88. 298 M. Oifl-fe, Pojavaprava5tvai nastanakStrankeprava"'' str'21,22'
r42
ciji, o5tro kritizirao dalmatinskonovinstvo,osobitoKatoliiku Dalmaciju injezina urednika.U vi5enastavakapod jedinstvenimnaslovomPreol
r43
Paviinovii ne misli da dalmatinskonovinstvo,pa i ProdanovaKa-
br. 303 M. p.IAVLINOVIf], Krvavijuri5 deteProdanove,Narodni list,god.XXI[/1884' 29,str.I,2. od 304 O'brojnim pouzdanicamai prowjedimavisevidi tt].Narodni list, god-XXI[/1884' dobt'33' br' 23' od god. XV/1884, Dalmacija, Katoliika Or.29. OoW.36: 305 M. Pavlinovic- J. Biankiniju, Narodni list,god.XXIII/1884, br. 36, str. 3.
t44
kako je Pavlinoviiu na pola bitke ponestalo "praho", p? je zbog toga poZelio mir.-juoUz Prodana i Pavlinoviia, koji su se izravno sporili, dosta vaLnt ulogu u sukobu imali su Dean i Biankini. Oni su od prvog trenutka aktivno sudjelovali u procesu nastajanja,prikupljanja i objavljivanja prosvjeda i pouzdanica. Antun Dean se angaZiraovi5e na Prodanovoj, a Biankini na Pavlinoviievoj strani.307 Razotkrivajuii samu bit sukoba, KaZimir Ljubii pi5e Pavlinoviiu: "Jesi li vidio ono gadne Katolidke? Gore nije ni Dalmata ni Srpski List. Kad se okupe dionidarizasaborisanjavalja gledatida je izdupamoiz ruku Prodanovih i Deanovih."-'udStvarajuii zajednos Ljubiiem i Pavlinoviiem planove kako politidki uni5titi Prodana i kako mu iz ruku istrgnuti uredivanje sveienidkoga glasila, Biankini izvje5iuje Pavlinoviia da Katoliika Dalmacija imavelika dugovanja,te da ie zbogtogaProdannajvjerojatnije biti primoran predati vlasni5tvo nad listom i tiskarom novoformiranom Upravnom od6oru dionidara.309O skupStinidionidara PavlinovirjaizvjeSiuje krajem travnja 1884. godine i fra Seratin YeLi6, koji konstatira da su Prodanoviradunidodu5eu velikom neredu,ali da se "ne moZereii da su nepo5teni". lJ svezis tim dionirjari su izabrali novu Upravu od tri dlana na delu s KaZimirom Ljubiiem, koji je imao zadaiu da zajednos Prodanom pregledaradune i utvrdi dinjenidnostanje, te da o tome izvijesti dionidare i osigura njihove^interese kroz povezivanje Uprave tiskare s listom i njihovu kontrolu.-JruMedutim, novoizabranaUprava nije uspjelauspostaviti potpunu kontrolu nad Katoliikom Dalmacijom iKatolidkom hrvatskom tiskarnom jer je Prodan na skup5tinamadionidararedovito imao veiinu, pa narodnjacimanije preostalo niStadrugo nego da i dalje stvaraju planove kako "oboriti" Prodana i Deana. Ne dvojeii u konadni ishod, Ljubii je smatraoda bi nakon pobjedenad Prodanomi njegovomskupinom Katoliiku Dalmaciju ftebaIo temeljito preurediti; pretvoriti je u
306Katoliika Dalmacija,god.XV/1884, br. 32, str. 1. 307J. Biankini - M. Pavlinovidu,vidi: A. PAIAVRSTC - S. ZF,LI1, Koresponclencija Mihovila Pavlinovi(a,pis. 319, 321,322,324,325,330,331, str. 419-421,423-424, 424-426,427- 429,429-430,434-435, 436;Y . Skarpa- J.B iankiniju, Zaton22.Y I. !884, vidi: B. ZELIC-BU1AN, JoSiz ostavdtineMihovitaPavlinoviia,Ratlovi CentraIAZU u Zadru,sv.XXI, Zadar 1974,pis.16,str. I'74,175. 308K. Ljubid - M. Pavlinovi1u, Zadar 11.IV. 1884,bidi: A. PALAVRSIC - B. ZF,LIC, Korespondencija Mihovila Pavlinovita, pis. 320, str. 421-423,vidi jo5 i pis. 318, 320, 3-51,str. 419,421.-422,455-456, u kojima Ljubii izvje5duje Pavlinovida o Prodanui njegovojKatoliikoj Dalmaciji. 309J. Biankini- M. Pavlinovilu,Zadar 7. 5. 1884,vidi: A. PALAVRSIC - B. ZF,LIC, Koresp ondencij a M ihovila Pavlinovi(a,.pis.325,str. 429,430. 310S. VeZii - M. Pavlinoviiu, Zadar-Sibenik(Parobrod), 29. IV. 1884, vidi: B. ZELIC-BUdAN, JoSiz ostav3tine MihovilaPavlinoviia,pis.17,str. 176.
granicecrkvene,a Politiku sasvim t stranci.311 ma nalazise kljud za razumijevanje iia i Prodana.Pavlinoviije, uodavat za narodnja5tvood Sirenjapravarolitidkihborbi eliminiratiProdanai na djelomicepojavilai na njegovim na taj nadinvei u korijenu sprijedi kih snagai biradkogtijela u Dalmalne strankei niezinihdelnika'
im u posebnotiskanojknilLiciHntatitardeviia,Strankupravai prava5tvo roje budneStardeviievesljedbenike tvo' On razlikuje Pravo Prava5tvo' koje kritizira' osl ili stardeviianstva
postojeiedru5tveneprikoji uvaZava likeipolitidkupraksu,iznikao:znalldlwijegbiiahrvatskoganarodau je ciljao na Dalmaciji,pavlinovii je, za razlikuod stardeviiakoji uvijek pitalja' hrvatskoga we ili niita, tezio pori.rpnon' i mirnom rje5enju kao je ozakonila ona nagodbei stanjakoje pohzeeiodHrvatsko-,rguiste odbijanametnuterealnosti,Palvlinovii1EUioprotiv upornogpravalkog sustava.on je vladajuiegdualistidkog nja,stalnenegacijei nepriznavanja vrdi:1 ?AI-{vRStc-n.zBrre,Korespondenciia 1884, a-,, tc ,j*i, - t* pu* ai(u,7-adar Zadar8' 11' 1884' MihovilapavlinoriCo"fi;.'3St,str.455;456;J.Biankini M. Pavlinoviiu,
takoderprenosiPavlinovicevopismo' 67: M' PAVLINOYIC' Hruatski 313Narodni /isr, god. xillurss+, od br' 60' do br' razmiiljaii, 39- str.
146
prihvaiao adresuNeodvisnenarodnestrankeiz 1884.kao moguii put u trijalizam,priZeljkivaoje suradnjuobzora5ai prava5au Hrvatskoj, a zalagao sei zaokupljanjesvihprohrvatskiorijentiranihpolitidkihsnaga.Pavlinovidu se nije svidaonadinna koji su istupaliprava5iu Hrvatskomsaborui izvan njega,smetalaga je praznaprava5kafrazeologija,a osobito mu je bilo odbojnobudnoistupanjestekli5ke mladeZi. Iakoje o5troosudivaoi napadao Stardeviia,Pavlinoviimu ipakpriznajeodredenezaslugeu obranihrvatstva, hrvatskedrZavnostii Sirenjuhrvatskenacionalnesvijesti,pa pi5ekako je Stardeviisvojomtvrdomvjerom u hrvatskodrZavnopravo,svojimZivotom bez ljage, "svojim marom,pravi pojav u poviestihrvatskoj".On je, tvrdi Pavlinovii,najboljepogodiokadaje kroz "pomutnjepreranogjugoslavenstvai mimokrparijesrbo-hrvatstva, izniozastavu hrvatstva".-jra Kritizirajuii Skolskui studentskumladeZ,koja je olako prihvaiala i najradikalnijeprava5kemisli,PavlinoviinastojirazluditiStrankuprava i pravoprava5tvood pomodnogstekli5tvaili radikalnogstardeviianstva. Istinskomprava5tvui pravojStranciprava,po njegovumi5ljenju,u "du5i pripadasvakidestitiHrvat",jer onaje "uzorrodoljubljai najplemenitijih osjeiaja",a stekli5tvoili stardeviianstvo, nasuprottome,"pogani"uzvi5enu zastavuhrvatskogadrZavnogprava i zaudarana sumnje i urote. Odbacujuiistardeviianstvo i prihvadajudpravoprava5tvo, on smatrada ne trebaba5sveludostistekliStvatovariti na leda starogStardeviia,tim vi5eStoseu svemuni Starine slaZes "mladencima". Dok hrvatskodrZavno pravo,kako pi5ePavlinovii,"diSecvietomvite5keotvoritostii slobode", dotle stardeviianstvoSiri mrZnju i "grdnju" na svakogatko se odmah izravnone pi5eu stekli5e.Ukratko, za Pavlinoviiaje stardeviianstvo ili stekli5tvonajveia poruga,"medjunarodniprezir,vrtoglavljenad ponorom razpa"koje bi, kadabi se vi5epro5irilo^,.moglo dovestiu pitanjei buduii samostalniopstanakhrvatskedrZave.-jr') Na PavlinoviievuZestokukritiku prava5tva, iznesenuu Hn'atskim rozmiiljajima,najprijeje odludnoreagiralaProdanovaKatoliika Dalmacia,t to odbaciviije kao pristranui neistinitu, a zatimje uslijediojo5 Ze5ii odgovorod skupine mladih zadarskihstekli5au bro5uriRazmiiljaji i istina.3r / Odbacujuiivei na podetkusvakukritiku prava5tva, oni tvrdeda je Pavlinoviievonajnovijedjelo narudeno,pristrano,nedovoljnouteme314M. PAVLINOVIC, Hruatski razmiiljaji, str. 24-29; J. SIDAK, M. GROSS, I. KARAMAN, D. SFPIC,Pot'ijestlm'atskognaroda..., str. 168,169. 315M. PAVLINOVIC, Hn'atskirazniitjaji, str.30,31. 316[I. PRODAN],DakleStovaljau hrvatskojpolitici,KaroliikaDalmacij4god.XV/1884, od br.61.do br. 63. 377Razmiiljaji i istina.Odgovorna PavlinovitevPamphlet"Hr-vatskiRanniiljaji", Zadar 1884,45 str.
da se"ocrni i lieno, neloqidnoi neistinito;pisanosa zlobnomnamjerom te da se uopie prava5tvo i Strankuprava i.Ji".i ,ii"ia" na Stardeviia, istovrese da a fO tiiitt odvratihrvatskamladeZi domoljubnosveienstvo, i obrani i u svemuvelidai pohvali biskup Strossmayer avlinoviievopisanje o Strossmayeru
ffi?I5u"lHu iff:'J#i,;*f ogrijesioohrvatskudrZavnost,osobitokadajeposlije.ls6l.godine Madfizvolioda Hwatska sasvimizgubislobodui postane"prikrpinom mi5ljenju' po njihovu domovini, g;trk" OtZave".Samotaj grije[ Pt"Ti nikakvim iliit" i. teLakivelikda rL"nttoZ" nidimopravdatiniti okajati je pitaju n_ovac, narodnimnoucem;jerSto a ponajmanje dobrodinstvima, "lobo"di. sedaljeoptuZuje Poredtoga,Strossmayer najo5trijemu se a u Hrvatskoj, vladavini Iinskoi Ocjenjujuorijentacije' politidke ske aktivnost ukupnu lijelom pogresno mnogobrojne nnemarujudinjegove znanosti,umjetnostii kulture razvoju potporu zaslugei velikumaterijalnu tvrdi kako ie buduia prodanova skupina pravalka zadaiska u Hriata, :iku,a"najteLi politidki grijeh bit ie n doveonarod do ruba ProPastine nego ga zaPuitenaostavi,naPustiv oni sukritizirali , SlidnoStrossmayeru t, Ivana MaZuraniiai mnoge druge nisupripadaliStranciprava'ZaHwati staruunionistidkumadaronskuNaroi MaZurani6u'319 Strossmayera i.aucha. ZadatskiPravalki krug nije s' r eviziji Hrvatsko-ugarskenagodbe, MaZuraniia,kojegsu optuZivaliza I i birokratizam.Oni su se jedino o banovanju ocjenamai stajali5tima Khuena-H6dew6rija,ali se nikakc rascjepuu starojbanovinskojNarodnt na iMadara kad napada piurra'.aOi,, p.ilog bana Khuena-H6derv6rija Neodvisnunurodntrrlrunku i njezinedelnike'320 318ISTO,str.3-'1,27-32. 15-17319ISTO,str.9-11, 320ISTO,str.21-23,25,26.
148
OdbacujuiiPavlinoviievopisanjeprotiv Strankeprava,Stardeviia i prava5kemladeZikao tendencioznoi neistinito,a posebicetvrdnjedaje stari prava5kivoda dogmatidari antiklerikalac,mladi zadarskistekli5iiz Prodanoveprava5keskupinezamjerajuautoruHruatskihrazmiiljajana mrZnjii zlobi, pristranosti,povrinosti,krivim ocjenama,osvetoljubivosti, te namjerida odvoji mladoi domoljubivohrvatskosveienstvood stekliStva.Oni se pitaju zaito toliko don Mihovil Pavlinovii navaljujena dr. Antu Stardeviiai odgovaraju:Mi todnone znamo."Ali dobro znamo,da 'ZivioStardevii!'i dokleje hrvatskamladeZu Dalmacijiizmjeniceklicala 'ZivioPavlinovii!',nijebilo dutidabid.n.Mijo napadaonad.r.Antu. Sada pako, kada hrvatskamladost ne moZe da razumi m?$,lovite,tminom obavite... politiked.n.Mije, onaje na nj ohladnjela."-"'Pavlinoviieve napadajena stekli5kumladel.koja se, kako tvrdi, jo5 iz Skolskihklupa usudujekritiziratii navaljivatina sijedeglave,vjerujudivaljdadasedrZava po "krdmah"i ulicama,zadarskipravadi stvarakrozbudnonazdravidarstvo odludnoodbacujukaonajobidnijeobmane.Stovi5e,oni smatrajuda upravo toj mladeLi,na koju se Pavlinovii bacadrvljem i kamenjem,nema premcau Hrvatskoj,jer jedino onaje spremnaprijeii preko svihuvreda i nastavitis odludnomborbomza slobodui ujedinjenjehrvatskognaroda i dri,ave.322 Mladi zadarskiprava5ioko Prodanamisleda je Pavlinoviisvojom pretjeranomkritikom Strankeprava,Stardeviiai stekli5kemladeLi,iznepogrije5ioi tako sepod svojestaredane senoju Hruatskimrazmiiljajima, nepotrebnoi te5ko"ocrnio". Zbogtoga oni na kraju svogaodgovora,u polemidki pisanu spisuRazmiiljaji i istina, ironidno i drsko, u pravom stekli5kom tonu,pitaju,zakljudujui poruduju:"Don Mijo, oi jo5??- D.n. Mijo, zlatomsi knjigu Livotanapisaoa blatomje zapedatio!A ti, hrvatska mladosti,ti uzdanicerodasvog,ti punaLaraiLivihZelja,krodi i daljepod uzvi$enimstiegomstrankeprava.Na tebi hrvatskamladosti,osnivase buduinostdomovine,s toga nedajse zasliepitiod kakvih laZi-proroka. Ostaj ^i^nadaljevierna nadelomstranke prava i neeei za| s pravoga puta."sz-r Nakon sukobau odnosimaizmeduProdanai Pavlinoviianastajenaglozahladenjei relativnoprividnozati5je,kojeje potrajalosvedo Pavlinoviievesmrti 1887.godine. SukobizmeduPavlinoviiai Prodana,te njihovihnajbliZihpolitidkih godina19.stoljeia,kako smo pristalica- koji se do sredineosamdesetih vidjeli,vodio ne samoputemstranadkog novinstvanegoi preko posebno
321ISTO, str.27-33. 322ISTO, str.36-38. 323ISTO.str.40-44.
r49
vremenadosta tiskanihbroSura- najoditijesvjedodidasepravaitvodo tog i proliriio u bahaciji, osobitosjerernoj.Iako se sredinom ,[".ii"rif. pravalkoj orurt.r"tih godina prollog stoijeia o nekakvojstranadkoj nije jer formalno jo5 nlemoZeni govoriti, stranka oilaniraciji u"pot
150
Carevinskovijeie 1883.godine,Zestokonapali i osudili novi program Narodnestranke- koji je, kako pravilnozakljuduju,gori od prethodnoga jer je po njemuujedinjenjeza narodnjake"na vrbi svirala"- ocijeniviiga na kraju kao skroz oportunistidkii nehrvatskiprogram,odnosnokao programkoji "vodi k grobnicihrvatskihprava"i izvorunovih nesreiapo hrvatskinarod.Dalmatinskiprava5i,za ruzlikuod narodnjaka,pravilno zakljudujuda se osloncemna Bedne moZepostiii ni gospodarskinapredak ni politidkoujedinjenje,abez ujedinjenjai potpunogoZivotvorenja hrvatskogdrZavnogpravaoni ne vide spasza Hrvatsku.Rje5enjesvih pitanjai problemahrvatskognarodaProdani njegovaprava5kaskupina vidjeli su iskljudivou ozbiljenjuhrvatskogadrZavnogpravai ponovnom stvaranjusamostalne hrvatskedri,ave,koja se u njihovimmisaonimkoncepcijamajavlja kao temeljni preduvjet za sve. Stoga poruduju svim hrvatskimdomoljubimada sedvrstodrZehrvatskogadrZavnogpravai da uvijekpostupajuu skladus njim,a vladajuiidualistidkisustavda smatraju privremenimdrZavnimrjesenjemkoje trebadim prije dokinuti.326 Nisu samodalmatinskiprava5ibili nezadovoljnioportunistidkom je bilo i u njezinim politikomi taktikomNarodnestranke;nezadovoljnika vlastitimredovima,a predvodilisu ih Mihovil Pavlinoviii JurajBiankini. PoslijePavlinoviievesmrti Biankinije sa svojomizrazitoprohrvatskom politidkomskupinompoku5avaovi5e puta nametnutioportunistidkom delni5tvuNarodnestrankeradikalnijihrvatskismjer,ali u tome nikako nije uspijevao.Trzavicei sukobiu redovimanarodnjakaneminovnosu vodilik rascjepustranke,do kojegumalonije doilo vei 1888.godinekada se u Klubu povelaraspravao pokretanju,oda5iljanjui sadrZajusaborske adreseKralju.Tom prigodomBiankinije traLioda seu adresuobvezatno uvrstii zahtjevza ujedinjenjemDalmacijes Hrvatskomdemuse,bojeii seraspu5tanja Sabora,suprotstavila konzervativna i skrozoportunistidka je strujaoko Klaiia i Bulata.Rascjep izbjegnuttako Stoje ovaj put, u jedinstva,popustioJuraj Biankini.iaF-oje pri glasointeresustranadkog vanjuu saborskomKlubu Narodnestrankeimaoveiinu.-12t Medutim,za vrijemedonoienjanovognarodnjadkog programa1889.godinemoralaje djelomicepopustitiKlaiieva oportunistidkastruja,Stoje najvi5edo5lodo izrai,ajau uno5enjuhrvatskognazivau ne5to proiireno ime stranke; naime,od tada se Narodna strankasluZbenozvala Narodna hrvatska stranka. 326 O novomnarodnomprogramu,Katoliika Dalmacija, god.XVI/188-5,od br. 41 do br. -52,vidi i br. 36, od 28. V. (Strankapravai Reichsrath),kao i posebnubro5uru:[L PRODAN], Za sjedinjenjeili nekoliko opazaka"Narodnomu"proglant,Zadar 1885, 56 str. 327I. PERIC,Ante Trumbi1na...,str.28.
Bezobzirananazivstranke'Prodaninjegova.prava5kaskupina
programKllb 1J'{aroit:-y:,: ffi i oportunistidki oStrosukritizirali.tu1 todku u kojima se prznaJe
tre6u .f." *trunt", osobito njegouudrugu i Srba'te sluZbenoodstupaod kontinupostojanjei puna .uun'o-p"uunost BanskomHrvatskom,prepustajuii iraneborbe,u u1"oini"ni. balmacijes ttlfli U svezis tim "Narodni hrvatski to ujedinjenjevolji ffi;td; je istidunarodnjadkidelnici'"duZan klub", kako u.uo- nouo*ffi;Tql temelju premiiostivikralj,,na i;firyi dabi na5 i spravanu suuti "godiii"J svetomriedi' sjedinio Njegovom narodnih i pisanih;;;;;' iowiol""itt i'p-ovratiodrZaviHrvatskoj sve Dalmaciju,u Hruuti'lit i'Sf*onijom ie nastojatilegalnim u oor.r"io u potpunostineostvarioni niezinedesti,,. lakSerijeSi"talijanstinei putem krijepiti trruatsLu,ui1"it da se zemlja oportunistidke jf# d".i oei,ilineuspjesi nargdnjad.k3 bbraniod ni"-r"r,, koje su trzavice i planu' politike i taktike, posebicena gospodarskom doveli su do slabljenjai osipanja nastaleu vez* nufn"or"ilitpffinio* tizvannje onih politidkihsnaga stareNarodnestranke,te jadanjau nJgJ pridono:ll:^bl^t razvolu koje su se tome ..,piohtuurlalela to-je,opet tiU.ruinogkoje se javlja krajem dalmatinskogprurrJ5,;"-orlil,o "nog godina19'stoljeca'-'--.. osamdesetih :--^ -^ r,^:... ""-misao,na koju su sepravasl tut o i."p*ouitna izuornaStardevideva u sygjoj biti i protiv Austrije i protiv u Dalmaciji desto ;;;;ii;iiga za samostalnu Habsburgouaca' Ugarske,pu i p.otiiJiuitite" Oi"tstije prodanapretjerujukada,braneii baHrvatsku,dalmatinskip.lr"sl oko rusiMonarhijui dinastiju,pokusanovinskuStrankupr"ri.o optuZbida vajudokazatikakota-,..u'ntunikadanijebila-niprotudrZavnani
jff',Hf 3"; i:Tffi ii;"qi"?'ri{:::j's*t;:nrlril'ffi:T|]"ff
Austriji, tvrdi u duhu novog pravaStva
.,u".*''a'*r."istaregodi5njake...,Str.tol;KatotiikaDalmacija,god.XX/1889' br. 53-57. str' D. sEple, poviiesthrvatskognaroda--., 329 J. SIDAK, M. GROSS,I. KARAMAN, 166. br' 6-9' 330Katolitka Dalmaciia,god' XVI/1885'
$z
kako je za opstanakAustrije kao velesile,osobito na Balkanu, neophodno potrebna Hrvatska, ali ne onakva kakva ona stvarno jest, raskomadanai skudena,nego onakva kakva bi trebala biti, ujedinjena,jaka i velika. Time se sasvim napu5ta originalna Stardeviieva misao o potpuno suprotnim interesima dinastije i Hrvata, Austrije i Hrvatske, i priZeljkuje rje5enje hrvatskogpitanja od strane Beda,stvaranjemmoine Austrije, te u njezinu sklopu ujedinjene i Velike Hrvatske na delu s Habsburgovcima.Naravno, takvo rje5enje Bed niti je htio niti je mogao ostvariti, pa dalmatinski prava5itodno konstatirajukako, naZalost,u "dana5njojaustromagjarskoj politici,sasvimdrugo mnienje vlada ... magjarizacijai niemdenje",a to je uz ve(, postojeii dualizam, po njihovu mi5ljenju, najveia opasnost za trajniji opstanakmnogonacionalneAustro-UgarskeMonarhije. Poku5avajuii odgovoriti na upit Stoje najpotrebnije za siguranopsranakAustrije, Katoliika Dalmacija zakljuduje: "Austrija da obezbiedi svoj opstanak, prot panslavizmt i germanizmu, nek zadovolji slavjanskenarode Sto ih ima u svojim granicama:Cesim nek clajedinstvo i drZavno pravo, Hrvatskoj takorler i nek ju zdruLi sa svim odlomcima hrvatskog naroda, a Niemcima nek uzdrii u skroz njemadkim pokrajinama, ono Sto oni vei uZivaju;i time je Austrija gbgraciilase boljim bedemom nego svom vojskom kojom raspolaZe."''-' I Prodanovaprava5kaskupina oko Katoliike Dolmacije oitro zamjera Narodnoj stranci Sto se uporno drZi vladajuieg sustava koji nijede hrvatsko drZavno pravo i ne dopuita ne samo potpunu kroatizaciju, ujedinjenjei gospodarskinapredak nego ni punu ravnopravnosti afirmaciju hrvatskogajezika u Dalmaciji. Odekujuii od novog dalmatinskog namjesnikageneralaDragutima BlaZekovida,kojije od godine 1886.do 1890.imao u svojim rukama i civilnu i vojnu vlast u pokrajini, veiu podr5ku i pomoi u rje5avanjubar jezidnog pitanja, oni s pravom zakljuduju kako u zemlji "skroz hrvatskoj, u narodu skroz odanom prijestolju, koji ne Leli drugo osim da se ujedini s ostalim udovima hrvatske krune; u toj zemlji i takvom narodu - uprava je talijanska,Skolstvoje samo veiim dielom a jo5 ne skroz hrvatsko, sudstvoje na pol talijansko, uobie je nutarnje poslovanje talijansko, a hrvatske stranke imaju pravo ... da se sluZehrvatskim jezik^omJ
331HrvatskapramaAustriji,Katoliika Dalmacija,god.XXI/1890, br. 75-78. 332Katoliika Dalmacija,god.XV[/1886, br. 39, str. l.
rzivimaditaonica, drultava' novina'
.veiina tadalnjih hrvatskih politidara
vi StokavciSrbi, dok su Hrvati samo
koja su ia o pojavi Srba na sve strane' jezidne Stokav5tine' st ra i uporabom rski" Srbi - odnosno Srbi u politidkom' postojejedino istodnood Drine' u Srbiji; dokzapadnoodDrinepostolgiamovjerskiiliumjetnostvore niSrbi. ,,stvaranje umjetnih Srba" i njihovo svakodnevnoumnoZavanjei pretva-
333I.PRODAN,Lasecchiarapitailiobraiun'innedusrbaiHwata,Zadar|889,175 -38'br' 74' Katoliika Dalmaciia, god'XX/ 1889'br' 21 str' 7-12' obra(un"'' ili rapita 334I. PRODAN, La s'eccilia 335ISTO,str.15,23,60,92' str.48-118' 336ISTO,
t54
ranjeu politidkeSrbe,po njegovushvaianju,temelji se na pravoslavlju, na poistovjeiivanjuvjere s narodno5iui nacijom,a sve to odvija se naodigledsvihu Dalmaciji,Hrvatskoj,Slavonijii Bosnii Hercegovini,uz pomoi i blagoslovPravoslavne crkve,te vjerskei drZavnepropagandeiz Srbije,i naravnouz blagonaklonosti potporu madarskihi austrijskih vlasti.Na taj nadinse najvi5e,tvrdi Prodan,"Hrvati iztodnogobreda" odridusvoghrvatskogimenai postupnopretvarajuu politidkeSrbe,pa nije dudo5tooni posvudanidukao "gljive",Stosesvevi5eSirisrpstvoi u naroduumjetno"stvarasrbskasvijest".U tom smisluse zadnjihgodina, konstatiraZalosnudinjenicuProdan,dak i medu Dubrovdanima,koji o srpstvunikad"nijesuni sanjali",poielo Siritipogubnosrpstvo,a podelisu / sedakjavljatii Srbikatolici.-1-' Na kraju svojegrazmatranjao umjetnomproizvodenjui stvaranju Srbagdje nikad nisu bili, Prodan zakljuduje:"Da, stotinu je poticala religijoznimSrbima,da se u politidkeSrbepretvore.Ostavimona stranu propagandu. Ta ima i bez nje. Austrijskai ugarskavladavei u proSlosti gojilaje vjerskosrbstvo,abezzamjerei politidko,daseboljeopre turdinu i dvr5ieuza se priveLe'srbske'pokrajinei njezinestanovnike.A u na5e doba,mi u Dalmaciji,nemamoli da najvi5ezahvalimovladavinibar. Rodiia ako su u nas'Srbi' ponicalii stupili na javu kao politidkiSrbi,sa svojomstrankomi svojimglasilima?ASto sedogadjaprekoVelebitagdje MaglariSrbeglade,da Hrvate nadvladaju, poznatoje svakomu."-r-JE Don Ivo Prodani njegovavjersko-prava5ka skupinaoko Katoliike Dalmacije,govoreii o Srbimai Srpskojstranci,polazili su s pogreinog stajali5ta dasuHrvati i Srbibili jedannarodiz kojegsusetijekomvremena ra:nlladvaposebnanarodnaplemena- hrvatskoi srpsko- koja se medusobnorazlikujupo svojojproilosti,drZavnosti, vjeri,kulturi i cjelokupnoj uljudbi.Iako su Zivjeliu sloZenoji mnogonacionalnoj drZavnojtvorevini, pojmovinarodidriavazanjihsu istovjetni,pa zbogtogau Hrvatskojvide i priznajusamojedanpolitidkinarod- Hrvate.Prihvatitida u Hrvatskoj, osimHrvata,postojijo5 i neki drugi narod znadilobi, po njihovushvaianju, priznatijedno stranotijelo u svomvlastitom,jednu drugu drZavnu tvorevinuu vei postojeioj,znadilobi zapravopriznati drZavuu drZavi. StogaProdani njegovaprava5kaskupinazadrl,avotvoran politidkinarod 337ISTo, str. 119-128;o dubrovadkimsrbima katolicimavisevidi u tri najnovijarada, objavljenau dasopisu Dubrovnik,novaserija,god.I/1990,br. 1-2,Ivo BANAC, Vjersko "pravilo" i dubrovadkaiznimka: Genezadubrovadkogkruga "Srba katolika,,,str. 179-210;YIa\oBENKOVIC, DubrovadkiSrbi-katolici i"novi kurs',u hrvatskojpolitici 1903-1905, str.21,1,-231,; Trpimir MACAN, O pristupusrpskokatotidkom fenomenu, str.232-246. 338I. PRODAN , La secchiarapitaili obraiun... str. 123.
irpskestrankei pokretanjaSrpskog i sve :emenesavezes autonoma5ima
ma,planovimai idejama,kojesusve' pitanjau takvurje5enjudalmatinskog BosniiH"tt"gouini, a zatimjednog
Bosnei Hercegovine'koju su stalno
lista "Katolidka g:g ISTO,;r_r28, M. DIKLI6, vjersko-politidkiprogrami srajaliste str. 18' Dalmacija"-.., str' 18,19' lista"KatolidkaDalmaci.ia"-.., programi stajaliste 340 M. DIKLIC, Viersrl-poritier
156
svojatali,priZeljkivali su jo5 i prikljudenje slovenskih zemaljaili bar veieg dijela Slovenije Hrvatskoj. Naime, nadali su se da ie se Slovenci u borbi protiv nadiruieg germanstvai talijanstvaviSeosloniti na hrvatsko povijesno drZavnopravo i Sloveniju dragovoljno prikljuditi Hrvatskoj kao jadem, otpornijem, starijem i dvr5iem drZavnomorganizmu.rar Zastupaju(i i braneii koncepciju o jedinstvenom hrvatskom politidkom narodu na cjelokupnom hrvatskom drZavnomteritoriju, Prodan i njegova skupina istomi5ljenika vodili su odludnu borbu ne samo protiv dalmatinskih srba i njihove stranke nego i protiv Autonomaike stranke i autonomasa,koji su se svevi5e isticali kao talijanaii i pripadnici talijanske nacije. Autonoma5i za njihpredstavljaju neznatnu manj inu koj a se uspjela odrZati u Dalmaciji zahvaljujuriiblagonaklonostiaustrijskihvlasti, unosnim poloZajimai "masnim" plaiama, neopravdanostedenimmaterijalnim dobrima i drugom bogatstvu,te odnarodenim domaiim sinovima, preteZito iz gradskih sredina, odgojenim i Skolovanimu talijanskim Skolama, duhu, kulturi i jeziku. ZaProdana i njegovu Katoliiku Dalmociin dalmatinski autonomaii su, osim dasnih izuzetaka, uglavnom domadi, otudeni i odnarodeni sinovi, koje nazivaju izdajnicima,janjidarima i izrodima. Gotovo da nema nijednog broja Katoliike Dalmacije pod Prodanovim uredni5tvom u kojem nije bar poneito napisanoprotiv autonomaia i njihove stranke, a na obranu hrvatskoga povijesnog drZavnog prava, Hrvata i hrvatstva Dalmacije. Razotkrivajuii i osudujuii autonomaitvo kao tudinsku i neprijateljskupolitiku, prvi dalmatinskipravasivodilisu s njima oitru borbu preko stranaikog novinstva i posebice u tu svrhu pisanihi tiskanih broSura.''az Sudjelujuii godine 1889.u oitroj polemici s autonoma5ima,koji su stalno negirali i obezvrjedivali sve Stoje hrvatsko - od naroda i drZavedo jezika i kulture - Prodan tvrdi da su Hrvati u svemu,ako ne bolji, ono bar ravni Talijanima, iako su dugo Zivjeli u neusporedivoteZimgospodarskim, politidkim i dru5tvenim prilikama zbog stoljetnih sukoba s Turskom na Balkanu.343Braneii hrvatstvo od auionoma5tva i kasnijeg talijanstva Prodan,nakon Stoje Hrvate u svemu izjednadios Talijanima, usporeduje Hrvatsku s Italijom i dolazi do zakljudka da je Hrvatska po "prirodi i 34LKatolitkaDalmacija,god.XXI/1890,br. 62, str. 1, br. 63, str. 1; god.XXII/1891, br. 64,str. 1; I. PRODAN, Uspomene II. Obsegujedinjene..., str. 88. 342u svezis tim vidi tiskanespise:I. PRODAN, [Jspomene w. Hruatskaporedltalije, rr. izdanje,Zadar 1,895,str. 257-342;ISTI, UspomeneWI. Hruatskaiznadltalije, 'Zadar 1896,str.343-366;ISTI, Uspomene WI I. Borba s talijanai ima, II. izdanle,Zadar 1896, str.367-446;ISTI, UspomeneIX. Borba s talijanaiima (Zvonimir hwatski lcralj), II. izdanje,Zadar 1897, str.447-524. 343Hrvatskapored Italije, Katoliika Dalmacija, god. X)V1889, od br. 68. do br.17; I. PRODAN, UspomeneW. Hrvatskaporedltalije, str. 258-261i d.
r57 T
kreposti" stalno iznad Italije, te u I prirodne ljePote:more' otoke, obah i tz bdl.rdn,t UorUus autonoma5ima ici s II Dalmatom; dokazujuii, medu o vodi nuZnou talijana5tvoi iredenrlmaciji"naravnaje posljedicaautogodina u rroblemuposlije Sesnaest koji su, kako borbi s autonomadima '', pa se trebaboriti ne toliko protiv ustraja borbamorabiti neustra5iva, borba "kako zasluZuje sno onakva protiv zla borba r proti nepravdi",ili *""^ -
skupina,braneii hrvatstvoDalmacije p.odanovavjersko-pravaika pod dinastijom i svoju viziju veliie, uiedinienei kaiolidke Hrvatske dalmatinskih.autonomaistupata1eniauro u_borbiprotiv ttuururrrgovaca, plastom.autonomastva s", L"or;it, talijanasai iredentista,koji su se pod svojodludekajudi vlasti, austrijskih n_azljiyo staviliprivremenou sluZbu Italiji' Pravasisu dan rrenutak za eventualnoprikljudenjeDalmacije upornogsuprotnjihovog zbog nqiwi{enanaflalii osudivaliautonoma5e Hrvatskom' Povremenihsavezasa
i:;x.'j:,'f ; ,ilfru$i:li: "lll'i#
svedesiesuradnjesnastupajudimiredentistidkimpokretom.onisu negiralii odludnoodbacivalii samu Itaiije na istodnuobalu Jadrana,z hrvatske drLave-koja je po svimtal
Zavrijemeizbora,bilozaopiinskavijeiabilozaDalmatinskisabor nisu podeli sami u Zadru ili pak ,u Cu."uintko vijeie u Bedu' sve dok i d' WI' Hwatskaiznadltalije'str'345-348 344I. PRODAN,(Jspomene i d' 369-376 str' s talijanaiima' Borba WII' 345I. PRODAN,Uipomene XV/1884, br.33 god. XI[/1882, ,br.34;god. br.15; xytsso,'door.'it;god. Dalmaciia,loo. " Katotitka "346 bilj'342' Vidi 51; br. XX/1889, +s. ur. oo G:.'li; eid.XW/id8?,
158
organizirano nastupatis vlastitimstranadkimkandidatima,prvi dalmatinski prava5ioko Prodanapodupiralisu kandidateNarodnehrvatskestranke u borbi protiv kandidataAutonoma5kestranke i Srpskestranke. Nastojeii onemoguiiti srpskei autonoma5kekandidate,oni su obidno uodiizborapreko pravaikogtiskasavjetovalisvojebiradeda biraju ljude poitene i uzorite,osobitodobre katolikei Hrvate,odnosnoone koii ie najboljeznati braniti vjeru, narod i domovinu.347 Stoganjihov najde5ii predizborni naputakbiradimai glasi:"Proti Talijanaiima, proti Niemcim, proti Srbima,jer tko god nije s naiim narodom,du5maninmu je. Nu uz to: sloZnos narodnjacima, ali jedino ondjegdjesu oli u slozis vierskimi narodnimduvstvimai pravimahrvatskognaroda."-'ad Dajuii naputkeo pona5anju pravalana izborima,Prodansmatrakako treba udiniti sveda sesruSe protuhrvatskikandidatiAutonomaikei Srpskestranke,jer nakon njihove propasti prava5iie, ako se Narodna stranka i njezini ielnici dovoljnone opamete,u iduiim izbornimborbamaimati "samojednog protivnik!" - narodnjake- s kojim ie u odredenomtrenutku lak5eiziii nakrai.3ag Kritizirajuii dalmatinskenarodnjakei njihovustranku,Prodanova prava5ka skupinabilaje podetkomdevedesetih godina19.stoljeiaprotiv bilo kakvesuradnjei izbornih kompromisaizmeduNarodne hrvatske stranke,Srpskestrankei Autonomaskestranke.PripadnikeSrpskestranke, iako nisu priznavaliSrbeu Hrvatskoj,oni s pravomizjednadavaju s autonomasima i svrstavaju u neprijateljehrvatstva,a sveto obrazlaZu time Stonijednini drugi,to jestni Srbini autonomaii,"neie sjedinjenja... neie jezika,neie hrvatskogaimena,neie hrvatskogdrZavnogprahrvatskoga va", odnosnoneie jedinstvenehrvatske drLave.Nastavljajuii dalje s kritiziranjemnarodnjakai najavljujuii ubrzo vlastiti stranadkiustroj, pravalitvrdeda od narodnjadkihdelnika,koji susesasvimnaviklinavlast, hrvatskopudanstvoi drLavanemaju vi5e nikakve koristi jer, zna se, NarodnahrvatskastrankaLivive(,duZevriieme od vladinemilostiiraznih koncesija na u5trbhrvatstva.3'5o Zna(.ajnijipoticaj brlemrazvojudalmatinskog pravaStva udinjenje 1890.kadasu26. kolovoza,prigodomotkrivanjaspomenikafra Andrije KadiiaMio5iia u Makarskoj,Dalmacijuposjetilimnogi ugledniprava5i medukojimasuseposebiceisticaliFranFolnegovii,AugustHarambaiii, 347Katolitka Dalmacija,god. XIII/1882, br. 56; god. XVIi1885, br. 36, srr. 1; god. XIIV1888,br. 6, srr.3; god.XX/1889,br. 36,br. 38,str.2,br. 42, st. Z,3, br. 67,str. 1;god.XXII/1891,br. 10,str. 1. 348Katoliika Dalmacija, god.XX[/1891, br. 10,str. l. 349[I. PRODAN], Za sjedinjenjeili nekolikoopazaka...,str. 3, 4. 350KatoliikaDalmacija,god.XXI/1890,br. 39, str.1,,2;god.XX[/1891, br. 9, srr.
Bardii i Josip Frank' koji u to Eugen Kumidii, Grga Tu5kan' E^razm.o pravaSa u.i1Z-. to.*alno joinije bio dlanStrankeprava.Od dalmatinskih a slavljuje tadasu se osobitoistatli don Ivo Prodanl dr. Ante Trumbii, bio nazodani mladi dubrovadkipravasFran supilo. Razumljivq'gfiT Miho Klaii oravasaslavliesu uvelidalii prvaciNarodnehrvatskestranke, ei;g;,Ja, te mnogi drugi Hrvati iz BanskeHrvatske,Dalmacije, it"; Istre,Hrvaiskogprimorjai Bosnei Hercegovine' po Dalmacijiizvanrednodobro Svioni bili suu Makarskoji posvuda -te. i iz:uzetnonacionalnokulturno, uz r imaia medusobno narodnjaci i pravaii rski gaStobolje i kako t hrvatskomslavlju u U tom smislu su se hrvatskom Prvi nacionalnomduhu viSeistakli pravasi,a osobitoProdani Trumbii. skupinu,a drugiliberalnuprava5-k} je predvodiostarijuvjersko-prava5-ku i poloZiovije.naccvijeia' Na govoi .fuO"Z u dije im"e1e odrZabkraii prodana i irumbiia tijekom proslive budno su motrili organi vlasti; oruZnicisu ih pratili,prijetili i pbku5avalisprijeditida govoreokupljenom prijava hwatskompuku, u pioiirr Trumbiia bila je podnesenai krividna viastimana jer pt".u ranijeutvrdenuplanui dogovoru.s zbogveleizdaje, najavprethodno bili govori su su mogli govoritisamooni diji sved"anosti se toga Naravno, sluZbeniProgram. iako su, nanjebanovinskiprava5ikoji c nastupalii koristili svakupogodnu rodu.Tako su u Makarskoji drugim estimakoje su usputposjetili- primi narodune samoTrumbii i Prodan, a5ii,i Kumidii i mnogidrugiistaknuti iti da je u svim njihovim govorima o - misaoo slobodii jedinstvuhrvat,vijesnoga hrvatskogdrZavnogprava' iuje Prodanova Katoliika Dalmacija, ra" i svimmjestimagdje su boravili i renikapiscufra Andriji Kadiiu Mio5ikoji su to slavljevelikim iu, povorka gradanapredvodenapravaSima,
160
dijelom iskoristiliza vlastitupolitidkupromidZbu,uputila se premamakarskomgrobliuda odaduZnupoSturanopreminulompravajkomomlaOn je, kako smo u"i istukli,bio jedan od prvih dincu Anii Deanr.-1-s3 goProdanovadesnaruka podetkomosamdesetih dalmatinskihprava5a, i urednikprvih pravaskihglasilau Zadru. Tom dina,te suradnik,izdavat,
Svedanootkriie Kadiievaspomenika1890.u Makarskoj- na kojem su semnogimladipravasiiz svihhrvatskihkrajevaprvi put vidjeli,medusobnozbliLili,razmijeniliiskustvai bolje upoznali,na kojemsu reprezentativnoi brojdanobili veomadobrozastupljeni- pokazaloje velik uspjeh pravapravaitvau Dalmacijii snagumladogadalmatinskog banovinskog jo5 kulturno Uz bio organizirao. nije ni stranadki se dak Skogpokreta,koji mislitom prigoi politidkoznadenje,radi promicanjahrvatsko-prava5kih dom osobitoje prava$kamladeZ,predvodenaTrumbiiem, skrenulana
nastojalina svojustranupridobiti dalniziranjaStardeviievaprava5tva, buduiim politidkimplanovima U njihovim matinskeprava5ei narodnjake. oko preuzimanjavlastiu Hrvatskoj,u kojimaje najprijetrebalosastarog klasidnogpravaitvaskinuti pedatveleizdajei Strankupravapretvoriti iz opozicijskeu lojalnu reZimskustranku,potporadalmatinskihHrvata bi im itekakodobro do5la,a osobitostarevezenarodnjakas Bedom.Zbog togasusei Folnegoviii Frank posebicetrudili oko vodeiih dalmatinskih pravasai narodnjaka,a Folnegoviije dak na povratku iz Makarskesa skupinomzagrebadkihpravasai narodnjakaposjetioprvaka Narodne hrvatskestrankeMihu Klaiia i u Zadrt odrZaokraii govor kojim je odulevionarodnjake,ali i zbuniopravaie.3-5-s 353A. Dean, uz Prodanajedan od prvih dalmatinskihpravasa,umro je i pokopanu Makarskoj30. VII. godine1884. 354Prilog lisn Katolitka Dalmacija, god..XXI/1890,br. 52, stt. L; Katoliika Dalmacija, god.XXI/1890,br. 54,str. 1; I. PERlC,AnteTrumbitna---,str.34,3-5. 355M. GROSS,GenezaFrankovestranke,Historijskizbomih god. XV[/1964, Zagteb 1965,str. 22-24;Narodni list, god.XXIX/1890, br. 68,str. L.
r61
23,24' 356M. GROSS,Geneza.--,str.
L62
mrzio da je izgledalo kako bi bio voljan Zrtvovati i prava5tvo,i Stranku prava, i hrvatsivo i Hrvatsku samo da moZeudovoljititoj svojoj mrLnji.3s7 Izravni susret vodeiih dalmatinskih pravaia sa Starrieviiem, dugo idealiziranim vodom Stranke prava, ostavioje na Dalmatince dosta teZak i mudan dojam. Neki od njih vei tada su pravilno shvatili da se od starog pravaikog vode nema vi5e Sto odekivati u hrvatskoj politici, a upravo to je najvi5e odgovaralo novom Frank-Folnegoviievu prava5kom smjeru, koji s Frankovom prava5kom adresom godine 1892. odnosi prevagu u banovinskom prava5tvu. Navedena adresa bitno mijenja stari prava5ki program,jer unatod prividno o5troj protunagodbenoj fiazeologiji napuita dotadainje negativno pravaiko stajali5te prema dualistidkom reZimu i posredno priznaje Hrvatsko-ugarsku nagodbu. Frank se u predloZenoj adresivladaru poziva na Kraljevu krunidbenu zavjernicu iz 1867.godine, kojom se sankcionira aus-tro-ugarskidualistidki sustavvladavine i Kralj obvezujeda ie ga braniti.358Slidno njemu i Proclansejo5 u svom vjerskopravaikom politidkom programu iz godine 1884. pozivao na Kraljevu zavjernicu iz 1867. kao na jedan ocl vaZnih zakona na kojem se temelji stari hrvatski ustav, ali on nije prihvadao dualizam nego se zalagao za trijalistidko preuredenje Monarhije. Pozivanjem na Kraljevu zavjernicu i jedan i drugi htjelisu istaii svoju privrZenosti odanostvladajutiojdinastiji Habsbursovac;.359 Prihvaianjem Frankove dualistidke adrese,kojom prava5iu Banovini temeljito mijenjaju svoja protunagodbenai antireZimskastajaliSta, Klub Stranke prava uZagrebt napu5tastaro tradicionalnoStardeviievo prava5tvo i stvara realne pretpostavke za suradnju s neodvi5njacima i njihovom strankom. Pod sve veiim pritiskom javnosti, uz prethodnu obostranu sugiasnost,dolazi uskoro do zbliiavanja i sluZbenihpregovora izmedu pravaia i obzora5a,a potkraj godine 1892.i do sporazumahrvatskih oporbenih stranaka - Stranke prava i Neodvisne narodne stranke - s realnim izgledima za konadnu tuziju u jedinstvenu stranku. Dodu5e, sporazumizmedu pravaSai obzora5aobjavljenje tek u studenom 1893. godine,dakle gotovo godinu dana poslije najaveo sjedinjenju oporbe, Sto svjedodio velikim pote5koiama u pregovorima,ali hrvatski domoljubi bili su ipak zadovoljni jer su se nadali zajednidkoj akciji udruZenih opozicijskih snaga.Naravno, prava5ko-obzora5kipregovori i progla5enje ujedinjene opozicije, sve do usvajanja zajednidkog dualistidko-trijalistidkog 357ISTO,str.30,31;KatolitkaDalmacija,god.XXII/1891,od br. 52.do br. -54. 358Stenografiikizapisnici sabora kralj. Hwatske, Slavonije i Dalmacije, petogodiSte 1892-1897 , sv.I, god. 7892,7agreb1893,str. 27-33;M. GROSS,Geneza...,str. 41,-46. 359I. PRODAN, UspomeneI. Nai program, str. 17-29;M. GROSS,Povijestpravaike ideologije,str. 288,289.
47-50' 360M. GROSS,Geneza...,str. pRoDAN], Novi poliridki odno5aji,Katoliika 361 O tome vi5e vidi u '"ri1i eruouru:[I. do br' 55' 35' br' od XXIV/1893, god' Dalmaciia, 35-36' i d' 362Katolii ka'ialmac ii a, god' XXIV/1 893,br' 1' 20'
164
oduvijek bila za slogu,ali trajnu i pravu slogu na zdravimprava5kim temeljima;slogudobrihu dobrui zadobro,a ne onakvukakvusunedavno stvorili obzora5ii prava5iu Zagrebl.363 Osnovnetodkeu jedinstvenomtekstuprogramahrvatskihoporbenih stranaka,koji sunakonpregovorapotpisalivodeii banovinskipravaii i obzora5iFolnegovii,Frank,Boro5a,Banjavdii,Radki,Mazzura,Smidiklasi Amru5,premapisanjuProdanoveKatoliikeDalmacije,glase:"Prvo: OstvarenjehrvatskogdrZavnogpravau habsbur5kojmonarhiji.Drugo: Ujedinjenje,nezavisnost svihhrvatskihzemalja.Treie: Uvodenjeparlamentarnihliberalnihinstitucija.eetvrto: Izkljudivogospodstvo hrvitskogajezika."364 Navedenitekstipora zrrma.kojilekasnijebbiavlien u cjelini, Prodanje podvrgaoo5trojkritici, tvrdeii daje nastaona obzora5kima ne na prava5kimtemeljima,te kako bi bilo najboljeda do sl_oge ne dodejer nije nastalana "pravimi dvrstim"pravaikimtemeljima.-J6: Unatodtome Stoje premaprava5ko-obzora5kom sporazumui prividnouspostavljenoj slozi,pozivajuiisena tradicionalnostardeviianstvo, zauzeo1893.godinenedvojbenonegativanstav,Prodani u takvoj slozi, porednegativnih,pronalazii neke pozitivneelementezbogkojih se bar umjereno raduje slozi "oporbenih prekovelebitskih"stranaka.Takve pozitivneelementei pomakeon vidi u prvoj todkisporazuma, u iskrenom radovanjui veioj slozihrvatskogpudanstva, u prestankutrvenjaizmedu prava5ai obzora5a,u izmirenjuStardeviiai Strossmayera u Krapinskim Toplicama1893.godine,u odavanjuzasluZnog priznanjai duZnogpoitovanjajednom i drugom prvaku hrvatskognarodai, eventualno,joi u bezuvjetnomprikljudenjuneodvi5njakaStranciprava,za dimje i sam teZio.Medutim, iznosecii obrazlaLuddalje svoje negativnostajaliste premasloziopozicijskihstranakau BanskojHrvatskoj,Prodans pravom smatrada najnoviji politidki odno5ajiu banovinskojoporbi mijenjajuu biti duh i programStrankeprava,te u praksipostupnovode utapanju pravaitvau obzoraStvo, a obzoraitinaje za njeganajveia opasnostpo hrvatstvoi Hrvatskujer vodi konadnojpropastihrvatskedrZave.366 U svezis time on piSeda nasupravotom stradnomi "preopasnomstanju pripravljajp-_i vode korak po korak dobrim dielom ovi novi politidki odno5aji".-jo/ Raspravljajuiio tim odno5ajima, Prodanseotvorenopita da li novi politidkiodnosiidu zatimda nastavestariduh,red,rad i programStranke 363Katoliika Dalmacija,god.XXIV/1893, od br. 3-5-36. do br. 38-39. 364KatoliikaDalmacija,god.XXIV/1893,br. l, str. 1,br. 43,str. 1. 365Katolii ka D almacij a, god.XXIV/1 893,br. 46-47, str. I. 366Katoliika Dalmacija,god.XXIV/1893, od br. 40. do br. 43. 367Katoliika Dalmacija god.XXN/1893, br. 48-49,50.
Drava,ili pak idu zatimda svepokvar fdaianiei robovanje.Njegovodgovot slen;novi politidkiodnosivodeStran
1893.otvoreno protiv nove Frankr novog "modernog"pravaltvao koj prava5komtisku. Prodanu svomzadnjem Komentirajuii pisanjeHrvatske,iObzora' sjedinjeneopozicijeu odnosu avllao
ilTffiT?Tft:iliTtr'5,3
koji su se sredinom LtinskimpravaSima zastupnikaiz saborskog 1gg2.godine iskrenoradovaliistupu Sestbrice da je veseljeradi smatra on Kluba Narodnet *utrr.- strankei zudtu.
prihvatili Pravaiko vodstvo,Prog br' 50'do br' 53-54' 368KatolidkaDalmaciia,god'XXIV/1893'od 1' br' !od' XXN/1S93' 55'str' ZigXototitto Dalmaciia,
166
nekakopotrpio i prihvatio,ali izmirenjes pripadnicimaNarodnehrvatske strankenikako nije dolazilou obzir. Zaito? Najvi5ezbogtogaStopomirenjes narodnjacimai njihovomstrankom,po njegovumi5ljenju,znaliu praksi"podupiratiljude koji dvorevladu;znadipodupiratiljude koji gaje srbstvo... znatipodupiratiljude koji talijandare",odnosnoznaii podupirati ljude "koji su nam niemstinudarovalii volju naroduomlitaviii".-170 Dakle, Ivo Prodanje, pozivajuii se na tradicionalnostardeviianstvo,iako se i njegovopoimanjepravaitvarazlikovalood izvornogStardeviieva udenja,godine1893.bio protiv nesamonovogFrank-Folnegoviieva prava5tva, kojeje tadasveviie uzimalomahau prava5kim redovima,nego i protiv moguiegujedinjenjau jedno politidko"kolo" dalmatinskihpravaia i narodnjaka,a uvjetnoi biankinijevaca. Iako senadelnoizja5njavao zaslogu i jedinstvo,stvarnoje bio protiv toga,a posebiceprotiv ujedinjenjadalmatinskihpravaiai Narodnehrvatskestranke.Da je ProdansasvojompravaSkomskupinomzaistabio protiv novogprava5kogsmjeranajboljesevidi iz otvorenogpismakojeje uputioJosipuFrankukoncemsrpnja1893.godine. U tom pismu,kao i mnogobrojnimnovinskimdlancimaobjavljenimuKatoliil
1.67
nje.
il,,r,**ooo"t,o,uStankuu7agrebl,KatoliikaDalmacijagod.XXIV/1893'od.br. u zagrebu,Kntotiika Darmacija,god' 3i4?,'hTrint;ra, Jos nesto o sasranku br' 89,str'2,3' XXIV/1893,
168
TRUMBIC-SUPLOVA PNEVASKA SKUPINA
goLiberalnoprava5tvojavlja se u Dalmacijikrajemosamdesetih dina 19. stoljeia nakon snaZnaranroja hrvatskenacionalnesvijesti i procesanacionalneintegracijeu preporodnodoba,te pojaveProdanove vjersko-prava5ke skupine.Ono nastaje,kako iemo vidjeti, pod jakim prava5tva, na liberalutjecajemStardeviievai Kvaternikovabanovinskog no-demokratskim temeljimadalmatinskihnarodnjakai iz svevei eg nezadovoljstva pudanstvas gospodarskim,politidkim i opiedru5tvenim sitneburloazijei libeprilikamau pokrajini,a osobitoiz nezadovoljstva ralneinteligencijes oportunistidkompolitikomi taktikomstareNarodne Vladi u Bedugotovo nije stranke,koja se u to wijeme zbognezamjeranja usudivalaozbiljnijeraspravljatio sjedinjenju,pa ni jadeisticatiime hrvatsko. gradanstvu i rodoljubnojinteligenciji,odgojenojpod Mladomdalmatinskom tradicija Narodne strankeu duhu liberalizmai doutjecajemslobodarskih moljublja,mnogoviSeod uskogProdanovapravaitvai njegovihvjersko-pravaikih misliodgovaralesuliberalneprava5keidejeoko kojih bi sebrZe,lak3e i Sireokupljaleradikalnehrvatskepolitidkesnageu borbi za ujedinjenjei oslobodenjesvihhrvatskihzemaljai stvaranje,na temeljuprirodnogi povijesnoghrvatskogadrZavnogprava,jedinstvene,samostalne i suverenehrvatskedrZave.Te nove i, za razlikuod narodnjaka,bitno radikalnijehrvatske politidke snage,koje su teLile za ozbiljenjemprava5kihmisli i vlastitom drZavom,predvodilisuu Dalmacijidvojicamladihpravaia,splitskiodvjetnik dr. Ante Trumbii i dubrovadkinovinar Frano Supilo. Oni su u zadnjim desetljeiima19. i na podetku2O.^*roljeiabili glavni pokretadii nositelji /-) dalmatinskog liberalnogprava5tva.r Ante Trumbie G864.-1938.)podrijetlomje iz siromainesplitske teLalke obitelii.376Njegov otac Mihovil i majka Ana, rodena Segvii, i nastanak Strankeprava..., str.41;I. PERIC,Ante Trumbit 375M. DIKLIe, Poiavaprava5tva na.., str.29-32;ISTI, PolitidkadjelatnostAnte Trumbidado @etka prvogsqetskograta, skupa,HAZU,Tagreb l997,str.'B-28. ZivotidjeloAnteTrurnbitrtprilozisaznanstvenog 376Siru bibliografr.yu o Trumbiduvidi: I. PETRINOVIC, Ante Trumbidu jugoslavenskoj historiografiji,Zivot i djelo Ante Trumbitq prilozi sa znanstvenogskupa, HAZU, Zagreb 1991.,str. 13-21.
prava5kogtiska,literaturei osobnihkontakatadolaziu izravnidoticajs delnicimate stranke- Stardeviiem,Folnegoviiem,Kumidiiem,Harambaliiem - i njihovimudenjem.Takoje Trumbii u svojojnovojzagrebadkoj sredini,nadogradujuiii proSirujuiisvojaranije usvojenaliberalnashvaianja s prava5komideologijom,za vrijeme prvih godinastudijapostao uvjereniprava5.Zajednos prijateljemVickom Mihaljeviiem,koji je vei bio zavr5iostudijprava,i manjomskupinomsvojihpolitidkihistomi5ljenika on je zavrijemeljetnihSkolskihpraznikagodine1884.poku5aou Splitu pokrenutiizdavanjejednogradikalnogahrvatskogglasila,liberalno-prava5keorijentacije,ali bez uspjeha.Pod utjecajemprava5keideologije, koju je odu5evljenoprihvaiaokao svojutemeljnupolitidkuorijentaciju, mladi Trumbi(,je tbrzano politidki sazrijevaoi svejasnijeuvidaoda su glavnineprijateljiHrvata Austrijancii Madarijer prijedecjelovituintegraciju hrvatskognaroda, njegovo ujedinjenjei stvaranjesamostalne hrvatskedrl,ave.Zbogneravnopravna tretiranjapoloZenihispitai stedenih diploma na Zagrebadkomsveudili5tu,koje je pripadalougarskom dijelu dvojne drl,ave,Trumbii je bio primoran nastavitiSkolovanjeu austrijskom dijeluMonarhije,kakobi poslijezavr5enog studijamogaobez pote5koiadobiti namjeitenjeu Dalmaciji,pa je radi toga treiu godinu studija,Skolskegodine1884/85., upisaoi zavr5iou Bedu,a detvrtu1885/86. u Grar,r.-378 Nakon zavr5enog studijapravaTrumbii se 1886.vraia iz Grazau Splits dvrstomnamjeromda se posvetiodvjetni5tvui jednogdanaotvori samostalnu odvjetnidkukancelariju.BaSte godinenarodnjacipobjeduju autonoma5ena opiinskim izborima u Trogiru i za novog opiinskog tajnika,po nagovorunekih splitskihnarodnjakai prava5a, predlaZumladogTrumbiia, tek diplomiranogpravnika,kojijp dobropoznavaohrvatski jezik, Sto je bilo od intzetna znadenja.'5te Odekuluii svoje prvo namje5tenje u Trogiru,on paZljivoprati politidkazbivanjau Habsbur5koj Monarhiji,osobitoona u hrvatskimzemljama,te dita narodnjadkii pravalki tisak,a posebice,Flnratsku, glavnoglasilobanovinskeStrankeprava, 378[A TRUMBIC], Nekolikoautobiografskih biljeZaka draAnte Trumbida.Narodnirad dra Ante Trumbida.Jadranskidnevnik,god.V/1938,br.270, str.4, -5.U istom broju vidi i dlanak Ante BELAS, Dr. Antun Trumbidkao dovjeki politidar,str. 2; Vinko BRAJEVIC, Dr. Ante Trumbid,Novo doba,Split,god.XXI/1938, br.27O,271,;l. PETRINOVIe, Ante Trumbit. Politiika shvatunja...,str.24-26; I. PERIC, Ante Trumbi(na....str. 14-19. 379ViSeo preporoduu Trogiruvidi: S. OBAD, Trogir u narodnomprepordu,Mogutnosti, Split,god.XXXV/1987,br.9-10,str.759-770. U tom broju nalazesei drugiradovisa znanstvenogskupa: Trogir u narodnom preporoduprigodom stote obljetnicepobjede Narodne strankena optinskim izboima 18861986, koji je odrZan u Trogiru 19. prosinca1986.
je koja je stizalai u Dalmaciju.Podetkom1887.sluZbeno u Trogiru i 29 4 autonomaia dlana 33 od vijeie konstituiranonovo Opiinsko
'ffl"riffit?l:. jejezinadernik"o"T:|ilror:l??:J;u.f narodnjaka-ko rogirskeopiine i svogprvognamjerije sam stuPiokao Pravnitajnik u r primio bez koristi samoiz osjeiaja r trogirskabila je do tada Pod vodconteFanfogni Garagninau rukamadalmatinsko-talijastvomtalijanaSa nalke stranke,koja je odanosluZilaaustrijskomreZimu.Nije bilo telko iu veiinu na izborimau ono vrijeme, jo5odgajanona talijanskimSkolama kojejoi nijebilo dovoljno e selja5tvo, talo za narodnuPolitiku. ljudi u Dalmacijibila teSkai narodnih je svijesnih [...]Borba nasih potporom.austrijskihvlasti sa jer brl_es skopdanasastradanjem, ialijanaski gonioje nemilo na5enaiodneljude. Ipak nakonnekoliko godinasamoirriesne,Lilavei ustrajneborbe uspjeloje hrvat.narodnojstrancida na izborimau Trogiru taSO.g. postigneveiinu pod prvim hrvatskimnadelotev5iopdinutrogirskuiz austrijsko-talijana5kih nikomSpitomP"uoviiem, poslovaruku. Novoj upravinije bilo lako prenijeticjelokupno.sluZbeno je jezik, u tu svrhu pa nje, koje r"l"^ao tadavodilotalijanski,na hrvatski pravnog sluZbe p"o^at" mene, vei ispitanogpravnika,da se primim iajnika. S tih razlogaitupiosam u slu*hu_opiinetro€irskesa 50 for. Tako je Trumbii, -j"r"en" nagrade,loju sim vriio 1887.i 1888.g."-Jbu zapodeosvoj opiine trogirske tajnik kako sam ka?e,kao prvi hrvatski politidkim p-rvim se i oglasio aktivni dru5tveno-potitienrad,a u to vrijeme prava5komglasiluHrvatska,dijeje dopisimaiz Dalmacije t zagrebadkom .r."dni5tuouime Strinke pravapozivaloprava5eiz svih hrvatskihkrajeva na suradnju. duhom,u kojimasu Trumbiievidopisi,proZetiliberalno-pravaskim su u Hrvatskoj g izlazili \je, rdkeideolo rili potpisaniinicijalima"at". IJ njima
,1,'",'i':K"",::H:"frX
narodnihzastupnikau Carevinskomvijeiu i prikazujeopia..nemoidalmatinskenaroaniadkepolitike; zatimpokreie pitanjereciprodnogpriznau obje polovice diplomana sveudili5tima vanjai izjednadavanjaitedenih str. 4; S. OBAD, Trogir u biljeZaka..., 380 [A. TRUMBIC], Nekoliko autobiografskih str.367. narodnomPrePorodu,
t72
Monarhije; budi se hrvatska nacionalnasvijest,zagovaranacionalnaintegracija i ujedinjenje hrvatskih zemalja,traZi uvodenje hrvatskog jezika u upravu i sudstvo, izvjeiiuje ditatelje o svedanom konstituiranju nove trogirske opiinske uprave i predlaZedalmatinskim narodnjacimavodenje radikalnije hrvatske politike koja bi se vi5e oslanjalana hrvatsko drZavno pravo. Yee iz prva tri dlanka, objavljena podetkom 1887.godine, vidi se da u hrvatsku politiku stupa mlad i odludan dovjek, prava5ke politidke orijentacije, koji je spreman boriti se protiv austro-ugarskeprevlasti za hrvatskih zemaljai stvaranjesamostalnehrvatoslobodenje i ujedinjenje ske drzave"-38l I u dlancimakoje je poslije objavljivao u prava5kojHntatskojTrumbii je oitro kritizirao oportunistidku politiku Narodne stranke, upozoravajuii kako prevelika popustljivost prema austrijskimvlastima dovodi do nezadovoljstva dalmatinske mladeZi s narodnjadkim prvacima, glavnim kreatorima i nositeljima takve politike, za koje tvrdi da su "duSom" postali Austrijanci i neprijatelji hrvatstva.Tako o5trakritika i osudanarodnjadkih delnikabila je rezultat njegovauvjerenja da je Narodna stranka iznevjerila svoje prethodno proklamirane ideale, osobito borbu za ujedinjenje Dalmacije s Hrvatskom, 5to je bio njezin prvi i glavni programski zadatak. Ipak, iz svih tih dlanaka jo5 uvijek se vidi utjecaj stare narodnjadke ideologije i tradicije, koju je Trumbii djelomice bio prihvatio za vrijeme Skolovanjau Splitu podetkom osamdesetihgodina, kada je splitski narodni preporod bio navrhuncu. Medutim, otkako je kao zagrebadkistudent prihvatio temeljne pravaike misli iz Stardeviieva i Kvaternikova udenja, postav5itako uvjereni prava5,za njegovo politidko sazrijevanje bilo je vaZnospajanjedijelova stare liberalne narodnjadke ideologije iz Dalmacije s radikalnom prava5kom ideologijom iz Banske Hrvatske. Utjecaj narodnjadke tradicije i ideologije djelovao je na Trumbiia tako Sto je stalnoublaZavaonjegov banovinski prava5kiradikalizam, a to se. primjerice, ispoljavalo u njegovu tolerantnijem odnosu prema Srbima i drugim JuZnimSlavenimau Monarhijiiinrannje. Tako je Trumbii, slidno Supilu, simbiozomdijelova narodnjadkes prava5komideologijom, suprotstavljajuii stalno oportunizmu dalmatinskih narodnjaka radikalizam banovinskih prava5a,do5ao do koncepcije liberalnog pravaitva koju je nastojao ozbiljiti u politiikoj praksi.-'dz Sredinom godine 1888. Trumbii napuita mjesto tajnika trogirske opiine i odlazi u Split gdje u OkruZnom sudu obavlja sudskupraksu, koja mu je bila neophodno potrebna zbog polaganja strudnog odvjetnidkog
381at. [Ante Trumbid],Pismoiz Dalmacije,Hruatska,Zagreb, god.1 8 8 7b, r . 1 7 , 2 3 , 2 9 . 382I. PETRINOYIC, Ante Trumbii. Politiika shvatania...,str. 32.
r73
i
di5tenjegovaupornogi dugogodi5njeg suprotstavlj anja austro-ugarskoj vladaviniu hrvatskimzemljama.-r6) Nezadovoljanpisanjemnarodnjadkoga, a djelomicei pravaSkog tiska u Dalmaciji,Trumbii je jo5 kao student 1884.,za vrijeme ljetnih Skolskihpraznika, zajedno s odvjetnikom Vickom Mihaljeviiem i jo5 nekolikomladiiapravaskepolitidkeorijentacije,pokusaopokrenutiizdavanjejednog liberalno-pravaikog glasilau Splitu,ali u tome nije uspio. Cijela akcijau svezis tim vodenaje, kako pi5eMihaljevii, u najstroZoj tajnosti,a list je po zamislimanjegovihpokretadatrebaobiti pravi "antipod"splitskomnarodnjadkom glasiluNarod,koje senalazilopod snaZnim utjecajemGajeBulatai njegoveoportunistidkepolitike.386141u4i splitski pravaiipredvodenirrumbiiem nisu se ni poslijemirili s oportunizmom Bulatovihnarodnjaka,a jo5 manjes pisanjemNaroda,diju su oportunistidkupolitiku odludnoosudivalii napadali.oni su ponovno1889.godine pokrenuli akciju za izdavanjeprava5kogglasila,koje se trebalo zvati Sloboda,ali zbog protivljenjanarodnjakai austrijskevlasti, te straha tiskaraKarla Russada u svojojtiskariu splitu tiskatakvo glasilo,ono se po svojojtemeljnoj nije pojavilo,pa se i taj poku5ajzavr5ioneuspjehom. joj koncepcijislobodaje,kao Sto iimekaLe,trebalabiti glasiloliberalnopravalkepolitidkeorijentacije,izlazitijednomtjednoi svojimpisanjemu pravaskomduhu parirati splitskomNarodu i njegovojoportunistidkoj politici.-'d/ Iz navedenogmoZemozakljuditi:da skupinamladihsplitskihpravasana delu s Trumbiiem i Mihaljeviiem nije bila zadovoljnane samo oportunistidkom politikom Narodnestrankei pisanjemnjezinihglasila, negoni djelovanjemProdanovepravaike skupinei pisanjemnjegova vjersko-prava5kog glasilaKatoliike D almacije. Naime,usko prodanovo vjerskiobojenopravaitvokoncemosamdesetih godina 19.stoljeia nije vi5ebilo dovoljnoda samostalno okupi i vodi novonaraslehrvatskepoli385znanstvenaknjiZnicasplit (dalje:zKSt), osobni zrhivskifond (Arhiv) Ante Trumbic, M. 401;V. BRAJEVIC, Dr Ante Trumbid,Novo doba,god.XXI/1938, br. 270,srr. 1-4,vidi ibr.277; [A. TRUMBIC], Nekolikoautobiografskih biljeZaka..., srr.4. 386o tomeMihaljevicpiSeBiankiniju:"ovdje sedogovorilonekolikomladica,da izdadu list- antipod'Narodu'dvaputmjesedno ili 1 put na tjedanuz jamdevinu- i menena to hotiliskloniti.Da redemsvuistinu,ja bih na to pristao...i basradi togamolim vas da izvolite...meni vase mnenje o tome saobciti.Jos je sve u zadetku- i zato o ovom nemojtenikomuni slovcajer nebihhotiodameneokrivedasamih odao."vidi u pismu: Vicko Mihaljevid- Jurju Biankiniju, Split, 7. VIII. 1884,objavljenou radnji: Hrvoje MOROVIC, Iz korespondencijeJurja Biankinija, urednika ,,Narodnog lista,, ( 1882-1915),Radovi 7f,AZUZd, sv.XXVI, Zadar 1979,str.Z9i, Z9B,pis. 13. 387Glasilostrankepravau Spljetu,llnatska,Zagreb,god.1889,br. 185,str.2;I-pERIe, AnteTrumbiina.-, str.29,30.
str' 108' 388V. KISIC,ListajucistaregodiSnjake..., br' l44,str'2' isal, br-i6, str.1;god.1890, 389Hwatska,'goo.
t76
Radikalizirajuiisve vi5esvojapolitidkastajali5ta,splitski prava5i smatrajuda nije dovoljnosamoto Stoje provedenoponarodenjeSplita, kojeje godine1882.izvr5ilaNarodnastranka,negodaje potrebnoizvesti njegovopotpunopohrvaienje,StojoSnije udinjeno.Ada bi seto postiglo Trumbii je sa svojim istomi5ljenicima uporno radio na razoblidavanju narodnjadkepolitike,slabljenjuNarodnestranke,Sirenjuprava5tva, potiskivanjuostatakaautonoma5tva i budenjuhrvatskenacionalneintegracijskesvijesti.Tvrdio je da su dalmatinskinarodnjacipostalii "duSomi djelom"praviAustrijanci,te da zbogpolitidkogsljepilane videili neie da videkuda ih to vodi. Trumbiiev politidkirad vei tadaje postaosumnjiv organimadrZavnevlasti,jer je bio usmjerenne samoprotiv narodnjadke negoi austrijskepolitike u Dalmaciji.Za mladesplitskeprava5edalmatinski narodnjacisu - bez obzirana odredenepromjeneu programui nazivunjihove Narodne stranke,do kojeg je do5lo u korist hrvatstva sredinom1889.godine- neprijateljihrvatskogpudanstva i hrvatskedrZave najvi5ezbogtogaStoodludnonetrale ujedinjenjeDalmacijes Banskom Hrvatskomvei, nasuprot tome, i dalje suradujus Vladom u Bedu i pokornosluZevladajuiemaustrijskomreZimu.Tako radikalnai pretjerano oltra kritika narodnjakaod straneprava5a, osobitoTrumbiieva,te5ko je pogadalai razaralaNarodnuhrvatskustranku.Temeljnicilj te kritike i bio je da oslabiNarodnuhrvatskustrankui njezinutjecajna hrvatsko pudanstvo,te pospje5izapodetiproc-e^s^ osipanjanarodnjadkihi ubrza jadanjeprava5kihredovau Dalmaciji.-jvu Do prvoga ozbiljnijegodmjeravanjasnagaizmedu dalmatinskih prava5ai narodnjakado5loje, kako smo o tome vei ne5tokazali, na svedanom otkriiu spomenikanarodnompjesnikufra Andriji Kadiiu Mio5iiuu Makarskoj26.kolovozagodine1890.Kadiiev spomenikdjelo je kipara Ivana Rendiia. Buduii da je to bio veoma zna(,ajanne samo kulturni nego i nacionalno-politidkidogadaj,na kojem su se prvi put zajednidkiokupili Hrvati iz obje poloviceMonarhijei manifestiralisvoje jedinstvo,Stobrojnija stranadkanazodnost,poticanai od prava5ai od narodnjaka, osobitoKlaiia, tretiranaje kaopitanjestranadke buduinosti, prestiZai snage.Zbogtoga su u Makarskudoili gotovosvi glavnipredstavnicidalmatinskihpravaSa i narodnjaka,nadelniciopiina, zastupniciu Dalmatinskomsaborui Carevinskomvijeiu, a pudkoslavljeuvelidalisu joSistaknutipredstavnici banovinskeStrankepravai Neodvisnenarodne strankeiz Zagreba.te mnogi drugi uzvanicii posjetitelji iz Bosne i
390at. [A TrumbiC],Pismoiz Dalmacije,Hrvatska, br. 178,str. 1,2,br.189,str. 5od.1890, 2; [A. TRUMBIC], Nekoliko autobiografskihbiljeZaka...,srr. 4; I. PERIC, Ante Trumbi(na...,str. 31.-32,41..
zemalia-TadasuMakarskuposjetili rg ZivotaBanskeHrvatske,osobito e isticali Fran Folnegovii, August 3rank,Grga Tuikan, Dinko Trinaji, Milan AmruS'Tadija Smidiklasi
osobitouglednijarnladei'izp-tpravali, ^ , -PosjetistaknutihbanovinskihHrvataDalmacijiuglavnomle orgaim je u nizirao Fian Folnegovii u dogovorus"AntomTrumbiiem' koji u Splitu 24. kolovozJtSgO.godin" priredio svedani9":g\ i primanje .r, *u.dunuglazbJi budnoklicanjenazodnih"Ziyio.Stardevii" tii".r[i, i,;ntpiUrvatska".IJz pravaseklicalisu "Zivio" i narodnjaci.Sutradan' do 25. kolovoza,Spliiani su gostimaiz Banovine koji su od Zagreba ke do Makarskebrodom Pokazali te Pod vodstvomstrudnihvodida, a, otganizitaliposjet Solinu i razgle-
H:#I+,j'HiLil1":l'1'#
govoribili su proZetivelikim domoTom ljubljem i ZarkomZeljomza jedinsivomsvih Hrvata i Hrvatske. 'r posebicenaglasioznadenjei ulogu pljanjanajboljih hrvatskihsinova u ,ub i" za njega"izkljudivostekli5ki"
:a1890.glavnigostistigliparobrodom iz svihhrvatskih mnoitvo pudanstva okupilo u Makarsku,gdjesevei bilo od dalmatinspomenika Kadiieva otkrivanja krajeva,prigooomsvedanog je predvodio Prvi posebice,., ,E irtukli Piodan i Trumbii. skih prarrad"a a drugi nesto mladu liberalno-pravalku nesto stariju ,rlersko-prava5ku, u Makarskojimao i poseje na svedanosti Trumbii .t.rpio.r u bahaciji. bnu zadaiu da uime cjelokupnehrvatskemladeZina Kadiiev spomenik ;uslamai ProditaPozdravnoPismo' jebezpoteikoia,ali kadaje poku5ao jer njegovgovor nije bio predviden rsalisprijeditii udaljiti.Naime,prema god.XXIX/1890, 391Katoliika Dalmacija,god.XXI/189O,br. 52,54,56,58;Narodni list, injenom Makarskoj Kulrurno-politidkazbivanjau GLAVINA, br.53,66,67,6g,7b;-Fl primorju...,str. 465-476. na^"'str'32-35' 39\'HrvatsLa,god.1890,br. 200,str. 1; Usp' I' PERIC, Ante Trumbi(
t'78
I
sluZbenom protokolu,odobrenomod stranevlasti,bilo je predvidenoda na svedanomotkriiu Kadiievaspomenikamogu govoriti samonarodni zastupniciKaZimirLjubii i JosipVirgil Perii. Medutim, mladi Trumbii nije se dao smesti;on je polaganjevijencauvjetovaoditanjempisma,do kojegmu je bilo veomastaloi, nakonupornanastojanjai manjegzastoja, bilo mu je na zahtjevopiinstvadopu5tenoda odrZikraii govor.IzraLavajuii u njemu prava5kemisli i liberalne teLnjedalmatinskemladeLi,Trumbii je ukratkoupoznaonazodnekakosuseprikupljalasredstvazasrebrni spomen-vijenac, posebicekakoje hrvatskamladeZjedinaprava naglasiv5i uzdanicahrvatstvai Hrvatske.Zalahtd se za slogui jedinstvohrvatskog " narodai drlave,svojgovorzavr5ioje usklikom"Ziu1"lu11-u1r1u".393 Neposrednonakon otkriia Kadiieva spomenikavelika skupina prava5kemladeLi,njih oko tristo,posjetilaje pod Trumbiievimvodstvom grob Ante Deana, rano preminulogpravaikogomladinca,i na njega poloZilavijenaccvijeias trobojnomtrakomkojaje simboliziralahrvatsku zastavu.Okupljenoj mladeZii drugomnazodnomgradanstvuna grobu pokojnikagovorili su Trumbii, Haramba5iii Dinko Trinajstii. Evocirajuii uspomenena Zivoti radpokojnogDeana,uz Prodanajednogod prvih dalmatinskihprava5a,Trumbii je kazao:"Mili pokojnide!hrvatskamladeZ nosei duboko u srcu tvoj uzvi5enistieg,spremnada nastavitvoj plemenitirad,u znakpriznanjaiStovanja polaZena tvoj grobtrnovvienac, kao5totrnovitabijaie stazatvogagorkogaLivota,a u isto dobanad ovim humkom,u kom je sahranjenotoliko obilje najnjeZnijihduvstava,polaLe svedanzavjet i tvrdo obeianje, da 6e uviek ostati vierna svetoj ideji slobodei nezavisnosti cjelokupnoganarodahrvatskog,da (e svu svoju snaguupotriebitijedino zato,da toj ideji spasapribavipobjedui ostvarenje i da ie svojupomoi i potporupruZitijedino ljudimadijije otadbenidki rad uzvi5ennad svakomsumnjomi up-ravljen na to, da hrvatski - jedino ' naroddobijesvojudesu vlastiteruke.;394 Zbog javnogistupanjai djelovanjau Makarskoj,a posebicezbog govoraizredenapredKadiievimspomenikomi na Deanovugrobu,Trumbii je od drZavnogodvjetni5tvabio prijavljen i optuZenzbog zlodina veleizdaje,ali kako OkruZnisud u Splitu nije pristaona hitnost istrage, kojaje premavale1imzakonskimpropisimaimalaza posljedicu"obligatorni istraZnizatvor"pcslije se odustalood daljegistraZnogpostupkai "kaznenogprogona".-jv) U tom Trumbiievugovoru,radi kojeg gazagre393Kadidevdan,Priloglisa Kanliika Dalmacija, god.XXI/1890, br.52;Narodni list, god. XXIX1890, br- 66-70;Hwatska,god. 1890,br. L99,str. 2, br. 200,str. 1. 394Na Dejanovomgrobu, (A. TRUMBIe: dastnagospodo),Katoliika Dalmacija, god. XXI/1890,br. 54,str.2. 395[A. TRUMBIC], Nekolikoautobiografskih biljeZaka..., str.4.
180
uvjerenda nedovoljnoStitepolitidkei gospodarske interesehrvatskog pudanstvau Dalmaciji.Od njegoveoltre kritike jedino su donekle bili intzeti Juraj Biankini i Josip Virgil Perii, te manja skupinasaborskih zastupnikakoja se zajednos njima godine 1892.izdvojilaiz zasttpnidkog Kluba Narodnehrvatskestranke,osnovalaposebanHrvatskiklub i podelase pribliZavatidalmatinskimprava5ima, pozivajuii se i oslanjajuiiu svom radu sve deiie na hrvatskodrZavnopravo. Poslije Biankinijeva naknadnogizboraza zastupnikau Carevinskovijeie 7892.t izborni5tvu Sibenik-Drni5-Knini istupa iz Narodne hrvatskestranke,te posebne drZavnopravne izjavei govorazapodetogna hrvatskomjeziku u Austrijskomparlamentu,Trumbii je podeootvorenohvalitiBiankinijai njegov rad isticati kao primjer i za narodnjakei za prava5e.On smatrada je Biankiniu svomprvom nastupnomgovoruu Carevinskomvijeiu udinio vi5eza hrvatstvoi Hrvatskunegglisvi drugi narodnjadkizastupnicizajedno u posljednjihdesetgodina.r'// Uz kritiku Narodne hrvatskestrankei stalnojadanjeprava5kog pokretaTrumbii je istovremenoSiriosvojesuradnidke vezei uspostavljao dvr5iekontaktes mnogimmladimdalmatinskimprava5ima i nezadovolj- poputSupila,Smodlake,Mihaljeviia,Peri(a,Ljubiia, nimnarodnjacima Biankinijai drugih- i takopostupnoizrastaou jednuod vodeiih pravaikih lidnostiu Dalmaciji.Nekeje osobnoupoznao;neki su mu se pismeno,a neki usmenoobraiali; nekimaje on pisao,a neki su pak sami traZili savjete,suradnjui bolje kontakte s njim. Na takav nadin,primjerice, Trumbii je upoznaoi Supilakadamu seovajujesengodine1890.obratio u Splitu za savjet u svezis pokretanjem i skorim izlalenjem prava5kog glasilaCrvenaHrvatska.Pojavatog lista 1891.godine,izakojegsustajali ponajboljidubrovadkiHrvati, imala je veliko znadenjeza brLi runroj liberalnogprava5tva u juZnojDalmacijii Sire,jer je to glasilozahvaljujuii svomurednikuubrzo nadraslolokalno znadenje. Pod utjecajemspecifidnihpolitidkihprilika u DubrovnikuSupilo je, za razlikuod Trumbiia i Prodana,bio znatnotolerantnijipremastarimnarodnjacima i slozihrvatskihpolitidkihstranaka,a poreddrZavnopovijesnog prihvaiaoje i naglaSavao prirodnopravonaroda,Stoje u blduinosti olak5avalokontaktesa Srbimai njihovimpolitidkimstrankama.3e8 KadasudalmatinskiHrvati potkrajkolovoza1891.godine,u tijeku odrZavanjavelike gospodarskeizloLbeu Zagrebuna kojoj su se trebali okupiti posjetiteljii politidariiz svih hrvatskihkrajeva,uzvratili posjet 397Hwatska,god.1890,br.229,270,271,272,276,278,283,284; god.1891,br. 62,133, 231-235,279;god. 1892,br.2,6,23,25,56,57;Usp. I.PERIC, AnteTrumbitna..., str.35-41.,45-52. 398I. PERIC, Ante Tnunbi| na...,str.42,43.
dolazaku Makarsku,najznadajbanovinskimHrvatimaza proSlogodiSnji imaoje opet Trumbii. iz Dalmacije posjetitelja niju ulogu u organizaciji je za On bio dlan Sredi5njegadalmatinskogodbora posjetu Zagrepd'aniizloZbe, ma, osnovanogu Splitu tri mjesecaprije podetkagospodarske koji je imao zadaluorganiziratiStobrojniji dolazakDalmatinacau Zagreb.Odborje imaosvojepovjerenikepo dalmatinskimopiinamai veiim gradovima,avelikupotporupruZiomuje u juZnojDalmacijiFranoSupilo preko CrveneHrvatske, liberalnog prava5kogglasila koje se nekoliko mjeseciprije pojavilou Dubrovniku.Propagirajuiii zagovarajuiiposjetu proslaveu Makarskoj, Zagrebt,Supiloje pisaoo znadenjupro5logodi5nje okupili gotovosvi spomenika otkriiu Kadiieva na svedanom kada su se javni ukazujuii kako je ta djelatnici, znadajnijihrvatskipolitidarii drugi proslavadonijela hrvatskompudanstvuveliku korist, okrijepiv5iga u njegovojborbi za ujedinjenjei opstanak.PozivajuiidalmatinskeHrvate da u Stoveiem broju dodu u hrvatskuprijestolnicu,on je isticaokako je izloZbiu ljeto 1891.,kadaie uZagrebtbiti otkriven posjetagospodarskoj i odljevakRendiievaspomenikaKadiiu, jo5jednavelikaprilika za okupljanjeHrvata i? svihhrvatskihzemaljai njihovumanifestacijunacionalnogjedinstva.-rYY NajvaZnijicilj togposjeta,koji suzajednidkiorganiziralidalmatinski pravaii i narodnjacipod Trumbiievimi Bulatovimvodstvom,bio je da se uZagrebu pokaZekako dalmatinskiHrvatiLele sjedinjenje;te da se u svezis tim oda duZnapodasti priznanjeonim hrvatskimstrankamaStrancipravai Neodvisnojnarodnojstranci- i pojedincima,Stardeviiui koji su senajvi5ezalagalizasjedinjenjeDalmacijes HrvatStrossmayeru, i iz Dalmacije, Istre,Kvarnera skom.Za v rijemeboravkau Zagrebuprava5 i Hrvatskogprimorja posjetilisu starogAntu Stardeviiau stanuJosipa Franka.Tom prigodomuime istarskihprava5apozdraviogaje Vjekoslav Spindii, uime Rijedanai PrimoracaRikard Katalinii Jeretov,a uime dalmatinskihpravaia govorio je mladi Frano Supilo. Od tog susreta dalmatinskiprava5iodekivalisu vrlo mnogo,ali izravnikontakt sastarim i dugo idealiziranim pravaikim vodom, koji nikako nije razumijevao njihovapolitidkanastojanjaoko koncentracijehrvatskihoporbenihpoliNeki od njih, poput Supila,vei tada tidkih snaga,mnogoih je razodarao. su shvatilida se na oronula i bolesnaStardeviiaviSene moZeozbiljno njegovamtLnja radunatiu hrvatskojpolitici,a posebiceih je zaprepastila na biskupa Strossmayer4za kojeg su se oni iskreno zalagali.Naime, dalmatinskiprava5imakojoj strujipripadalinisu,kaoveii dio banovinskih nego su visoko cijenili tog velikog prava5a,bili protiv Strossmayera, 399CrvenaHwa*ka, god.Il7897,br.12,13,18,30-31.
1.82
hrv-atskoga mecenu,dijasu dobrodinstva dolazilado izraLajai u Dalmaciji.+oo Trumbii je zbogbolestina izloZbuu Zagrebstigaoneito kasnije, alise za razlikuod veiine dalmatinskihposjetitelja,koji su se nakondva danavratiliu Dalmaciju,zadrLaonanjojznatnodttLe.Zatovrijemesastao ses mnogimuglednimprava5ima iz Banovine,Istre,Hrvatskogprimorja, Rijekei Kvarnera;susreosetakoders posjetiteljimaiz Slovenijei brojnim drugimgostima,a sudjelovaoje i na dvije velike svedanosti koje su bile priredeneu dastmnogobrojnihposjetiteljaiz drugihhrvatskihkrajeva.Na - koje su odrZaneu prostorijamaHrvatskogdoma i tim svedanostima Gradskestreljaneu nazodnostiod 400 do 600 uzvanika,na kojima se najvi5egovoriloo Stardeviiui Stranciprava,te ujedinjenjui samostalnosti Hrvatske- aktivnoje sudjelovalai skupinadalmatinskihpravaSa, a medu njima su se posebiceisticaliTrumbii i Prodan,te kipar Ivan Rendii i sveienikIvan Milidii.aol Zahvaljujfti na gostoprimstvu banovinskimHrvatima,osobitoprava5ima,i odgovarajuiina zdravicuuime nazodnihdalmatinskihpravalai drugihHrvataiz DalmacijeTrumbii seu svomgovoruu Hrvatskomdomu posebicezaloLioza jedinstvo Hrvata i Slovenaca,za sjedinjenjesvih hrvatskihi slovenskihzemaljau jednu jedinstvenui samostalnudrZavnu cjelinu,na temeljimapovijesnoghrvatskogadrZavnogpraua.402IJ svome drugomgovoru,odrZanuu dastIstrana,Rijedana,Primoracai Dalmatinaca u Gradskoj streljani,on se najprije osvrnuona znadenjevelike gospodarske izloLbe,a zatim nazdravioAnti Stardeviiu,starompravaSkomvodi, govoreii ukratko o njegovuZivotnomputu i djelu. Istiduii veliki Stardeviievmisaoniutjecaj na sve nacionalnosvijesneHrvate, a osobitona hrvatskumladeZ,, te spominjuiione koji su uzjubilarnugospodarskuizloLbuposjetilii utemeljiteljaStrankeprava,Trumbii kaZekako su Stardeviiaposjetili"i mnogiHrvati iz Dalmacije,koju je takodervei zadahnuonjegovduh, pakje izvjestno,da ie seskoroi Dalmacijanaii u kolu strankeprava.Danasjo5 mladostvide 'Ziviodr Ante Stardevii'!No 400S.[upilo],Izlet u Tagreb,CntenaHwatskq god.I/1891,br. 30-31,str. 1-4;Katolitka Dalmacija,god. XX[/1891, br. 52, str. 1-3; M. GROSS, Geneza...,str. 31; J. HORVAT, Ante Starievid Kulrumopovijesnaslika, Tagreb 1940,str. 380,381. 401Prilog lisruKabliika Dalmacija, god.XX[/1891, br. -53,str. 1-3. 402TomprigodomTrumbidje, meduostalim,kazao:"Rodennavrletigdjeserazbijasinje more, osjedajudZivo bol Stoju trpi hrvatskadomovina zbog pomanjkanjanjezine uzakonjenedrZavnesamostalnosti, kaoi zbogodciepljenostinjezinihkrvavihuda,vrSim domovinskuduZnostnaptlajuii narodnomjedinstvuHrvata i Slovenaca,zemlji5njoj nerazdijeljivosti i drZavnojsamostalnosti zajednidkenaseotadzbineu smisluhrvatskog prava..." ViSe vidi u dlanku: Banket grada Zagreba, Katoliika Dalmacija, god. XXII/1891,br. 43,str.2, 3.
183
403 Komers u prostorijamagradanskestreljane,Prilog listu Katolitka Dalmaciia, god. XXII/1891,br. 53,str. 1,2. odnos4 Mtinchen 404 Ante SmithPAVELIe,DrAnte Trumbit. Problemhwatsko-srpskih t959,str.79. 405 M. GROSS,Geneza..,str.37,32-
t84
t
raspravljalisu o jedinstvenomstranadkomprogramui boljem ustroju stranke,a raspravase kretalauglavnomizmedustarogStardeviievaklasidnogpravaikognadelao bezuvjetnosamostalnojhrvatskojdrLai i novog "modernog"Frankovanadelao bezuvjetnompokoravanjuvladajuiojdinastiji. Pravaikojkonferencijiu Rijeci,na kojoj je djelomicedoiao doizrai,aja stari prava.Ski duh o suverenomhrvatskomnarodu,predsjedavalisu Fran Folnegoviii JurajRukavina,a od dalmatinskihpravaiabili sunanjoj nazodni Trumbii, Prodan i Supilo. Dalmatinskiprava5iaktivno su sudjelovaliu njezinuradu i bitno utjecalina konadnezakljudke,osobitoAnte Trumbii koji je bio i jedanod trojice sluZbenihizvjestiteljana Konferenciji.a06 Nazodniprava5ina RijedkojkonferencijiusvojilisuposebnuRezoluciju,sastavljenu od dvanaestzakljudaka,koja je po svojojformi i duhu najvi5eodgovaraladalmatinskomprava5tvu, posebiceSupilovimi Trumbiievim liberalnimpravadkimkoncepcijama, a osjeiaose doneklei Bardiiev slavenskiutjecaj. U Rezoluciji se pod utjecajemdalmatinskih prava5aposebnonaglaiavada Stranka prava na temelju prirodnog i hrvatskogadrZavnogprava teLi ujedinjenju hrvatskih zemalja- Banske Hrvatske,Dalmacijei Istre,te Slovenijei Bosnei Hercegovine- u jednu drZavnucjelinu, Hrvatsku, u kojoj Zivi samojedan i jedinstvenhrvatski politidkinarod,a zatimdajeveliko znadenjeistupuzastupnikaJurjaBiankinija i jo5 petorice njegovihkolegaiz saborskogKluba Narodnehrvatske strankeu Dalmaciji,te izraLavanadada ce oni uskoroprihvatiti najnovija prava5ka stajali5tai pristupitiStranciprava.Po svojimtemeljnimznadajkama Rezolucijajebila izrazitoprotudualistidka, iako seu njoj nigdjeizrarmone spominjuni dualizam,ni trijalizam,ni postojeii drZavniokvir, ni zajednidki posloviu Monarhiji,panilojalnostvladajucoj dinastiji,aprotivilaseTrojnom savezuAustro-Ugarske,Njemadkei Italije izalagalaza suradnjuHrvata i mladodeha, koji su se takoderosjeiali ugroZeniod togasaveza.Rezolucija RijedkepravaSkekonferencije,u kojoj je prevladavaoduh dalmatinskog pravaitvai djelomicestarogaHasidnogstardeviianstva, nije odgovarala"moderjer pravaikom nom" smjeru nije araiavala lojalnostvladajuiim vrhovima i dinastiji,a posebicenije odgovaraladr. JosipuFrankupaje on, da bi t'za se5to viie vezaostarogpravaikogvodu,predlofiodaFlrvatiu znakzahvalnosti izgrade Stardeviiudomu ZagrebqStoje nakrajusastanka i bilo prihvaieno.Uwajanjem tog Frankovaprijedlogabili suudarenitemeljisukobaoko Stardeviievadomai posijanojodjedno sjemerazdorado kojegie doci u banovinskgjStranciprava / predStardeviierru smrtu borbizanjegovopolitidkonaslijede.au
406ISTO,str.39-41. 407Zaklju&i stranke prava, prihvaCenina sastankuna Rijeci, CrvenaHrvatska, god. IU1892,br. 16,str.2; Vidi ibilj. 406.
408 Zakljudci stranke prava,Katoliika Dalmacija, god. XXIII/1892, br. 31, str. 1; M. GROSS,Pov4est pr avaike ideologije, str- 273, 274409Zaklju&istranke...,CrvenaHwatska, god.IIl1892'br. 16,str. 2.
186
jeru da dalmatinskeprava5ezagrline samokao braiu, nego kao prave drugoveu mi5ljenjui djelovanju".Oni smatrajuda (e, radeii s dalmatinskim prava5imaiskrenoi sloZnou korist hrvatstva,njihova"slogasluZiti primjeromi braii prekoVelebita",te daie i tamozapodeti"sporazumak" postati pravim temeljom njihova buduieg rada. To pismo Hrvatskog kluba,upuieno TrumbirjuizZadra 6. sijednja1893.godine,potpisalisu JurajBiankini,KaZimirLjubii, JosipVirgil Perii, JosipPa5troviiiS-tjepan Buzolii,daklesvinjegovidlanovi,osimzastupnika Mate Sariia.alo Potaknutpregovorimaoko ujedinjenjahrvatskeopozicijeu Banovini i mogule fuzije oporbenih stranaka,Stranke prava i Neodvisne narodneStranke,a i sam teLed ujedinjenjusvih opozicijskihsnagau Hrvatskojna pravaikomprogramu,Ante Trumbii pi5eFolnegoviiupodetkom oZujka 1893.da i u Dalmaciji potakne proces dogovaranjai sporazumijevanja izmeduprava5a,Hrvatskogkluba i Narodnehrvatske stranke,kakobi sestvoriliuvjetida sesvi"pravi" dalmatinskiHrvati sloZe u jednupolitidkustranku.arI Na opioj SkupltiniStrankeprava,odrZanoj sredinomstudenoga1893.godine u Zagrebu,Trumbii je glasovaoza sporazumi slogu izmedu prava5ai obzora5a,odnosnoza ujedinjenje hrvatskeopozicije,i u posebnovodenojraspravisnaZnonaglasioda je ustrojStrankepravau Dalmacijikrajnjapp-t^reba svihpravaSa, a posebice dalmatinskih koji Zelesviu jednustranku.arzTakoje Trumbii, nakonSto je dao snaZanpoticaj i osobni doprinosrazvoju liberalnogprava5tva, osobitou srednjojDalmaciji,zapodeos pripremamazaosnutakdalmatinskeStrankeprava.Naravno,svesu to bili samoprvi nagovjestaji i podeci one njegovepolitike koja je najprije polazila od objedinjavanjasvih hrvatskihpolitidkihsnagana temeljuhrvatskogadrZavnogprava,a zatim tr aLenjaunutrainjih i vanjskih saveznikau borbi protiv vladajuieg r elima, kakobi sena povoljannadinrijeiilo hrvatskopitanjeu okviru Monarhije, a akoto nebi bilo moguie,ondagaje trebalorijesitiizvanaustro-ugarskog drZavnog okvira u sporazumui s osloncemna juZnoslavenske narodena Balkanu. je daovelik doprinos SlidnoTrumbiiu i FranoSupilo(1870.-1917.) nastankui razvojudalmatinskoga liberalnogpravaStva, te osnutkui organizacijiStrankeprava,osobitou juZnojDalmaciji,a posebnuuloguu tome imalaje njegovaCryenaHrvatska,novo prava5koglasilokoje je podelo izlazitiu Dubrovniku podetkomveljade1891.godine.Prve prava5kemisli - A. Trumbidu, Zadar,6.I. 410K Ljubid,J. Biankini,S. Buzolid,J. V. Perid,J. PaStrovid 1893,SKSt,Osobniarhivskifond (Arhiv) A. TrumbiC,M.42624. 411A Trumbid- F. Folnegovidu, Split,4.III. 1893,SKSI,Osobniarhivskifond (Arhiv) A. Trumbid,M. 426I 13;I. PETRINOVIe, Ante Trumbit. Politii ka...,str. 40, 4 1. 412Katoliika Dalmacija,god.XXIV/1893, od br. 83 do br. 89.
medudubrovadkimHrvatima,koji suod samogpodetkanarodnogpreporodaprednjadiliu borbi za ujedinjenjeDalmacijes Hrvatskom,javljajuse godina19.stoljeia.Tada meduSkolskommladeZisredinomosamdesetih su u Dubrovniku postojaletri srednjeSkole- gimnazija,uditeljskai misaonajvi5ese razvijalamedu pomorskaSkola- a hrvatsko-pravaika je u.n1oj joi uvijekprevladavao gimnazije,ar-t iako profesorima udenicimai juZnoslavenski duh.+r+Kao pobornicihrvatstva stariSlovinievunitaristidki hrvatskenacionalnemislislovilisujoSotprije u dubrovadkoj i zagovaratelji gimnazijinjezinravnateljprofesorfra Antun KonstantinMatas,starinarodni borac,i profesorVice Palunko,a njimaie sepridruZitii mladiprofesoriIvan Mate5ani StjepanCubretovii,koji su meduDubrovdanimaprvi prihvatili i podeliSiritiStardeviieveprava5kemisli.Mate5ani Cubretovii radili su kao suplentina dubrovadkojgimnaziji,prvi Skolskegodine1882183.i788'318/,.,a drugi od Skolskegodine l8€.3l%.do 1885/86.Njihovim djelovanjem,kako pi5eMelko Cingrija,bio je "nadetslovindevkarakter gimnazije"i zapodelo je u njoj Sirenjehrvatskeprava5kepropagande. SkolskommladeZiposebnoje bio U to vrijememedudubrovadkom omiljen i cijenjenmladi pravaSkipjesnikAugust Harambalii, dije su se domoljubne pjesme rado ditale, osobito zbirka Slobodarke,koje su u gimnazijikruZileod ruke do ruke, Sireii tako meduudenicimahrvatskoprava5kinacionalniduh i jadajuii otpor protiv vladajuiegreZima.Osim godina,posebicemedu toga,u juZnoj Dalmacijipodetkomosamdesetih utjecaj niZim sveienstvom,podeose Siriti i Prodanovvjersko-prava5ki preko njegovaglasilaKatoliike Dalmacije,a u proljeie godine 1883. Dubrovnikje posjetioi Fran Folnegovii,istaknutibanovinskiprava5dije politidkimprilikama suoportunistidkeidejevi5eodgovaraledalmatinskim n"goti radikalnoStaideviievo"prava5trro.4l-5 putovanjupo Dalmacijii SireO Folnegoviievujednomjosednom nju prava5kihmisli,koje su se bitno razlikovaleod originalnogStardevijer suteZilezapraktidnompolitikomi rje5enjemhrvatskog ieva prava5tva pitanja u okviru Monarhije, pisaoje prava5kii narodnjadkitisak, ali i dubrovadkolokalno glasiloGuiteica, koje je zastupalointereseSrbai SrpskeStranke u dubrovadkomkraju. Iako jo5 nije sasvimotvoreno iznosiosvojanova politidkashvaianja,Folnegoviije vei tada smatrao nali Zavodaza 413 I. PERI6 , DubrovadkorazdobljepolitidkogdjelovanjaFranaSupila,-4 povijesneznanostiIstraZivadkogcentraJAZU u Dubrovniku, sv. XVII, Dubrovnik t979,str-524. jedinstvo 4L4ListSlovinacizlaziojeu Dubrovnikuod 1878.do 1884.godinei zalagaoseza Hrvata i Srba pod zajednidkimnazivomSlovinci,jezik slovinski,zemllaSlovinijaitd., beznacionalnihposebnosti. dakleza unitarnojugoslavenstvo str.524,525. 415I. PERIC, Dubrovadkorazdobljepolitidkogdjelovanja...,
188
kako setemeljni pravadkizahtjevzacjelokupno5iui samostalnoiiuhrvatske drZavedadedovestiu "potpuni sklads interesidinastije",Stoje po klasidnomStardeviievupravaSkomudenju bilo nespojivo.+ro Ne samo Folnegovii nego cjelokupni prava5kipokret, koji se posebiceranio podetkomosamdesetih godinau Banskojhrvatskoj,snaZnosu djelovali naraz,toji Sirenjepravaltvau Dubrovnikui juZnojDalmaciji.Nalazeiise na vrhuncusvojemoii, banovinskaStrankaprava 1884.godine,unatod svejademKhuenovunasilju,osvajana izborimaza Hrvatskisabordak24 mandata.To je, svakako,bio njezin najveii uspjeh koji je poticajno djelovaona razvoj prava5tvar.ropi",u porLbicedalmatinsio gu.4r7 Pod utjecajemnaprijednavedenihdomoljubnihhrvatskihprofesora, kako u svojimmemoarimapi5eMelko Cingrija,bilo je u Dubrovniku godinaformiranotajno dadkodru5tvo,p.rotuaussredinomosamdesetih trijski usmjereno,kojemuje na delustajaomladiFranoSupilo.ardSupilo je roden 30. studenoga1870.godineu Cavtatu.Njegovotac Ivo Supilo, siroma5nizidar i kamenoklesariz malog konavoskogsela Uskoplja, i majkaMara,rodenaGuljelmoviiiz Oboda,preselilisusegodine1880.sa svojomobitelji iz Cavtatau Dubrovnik. Imali su petero djece: Frana, Maru,.Katu,Iva (Gjiva) i Jakova.Bili su veomasiroma5nii Zivjelisu vrlo teiko.ale Poslijezawleneosnovnei gradanskeSkoleu DubrovnikuSupilo seSkolskegodine1885/85.upisaou pomorskuSkolu,ali kadod Zemaljskog odborauZadru nije dobio odekivanustipendijumoraoje zbognedostatka financijskihsredstavaprivremenoprekinutiSkolovanje i napustitiNautidku je pomoi Skolu.Medutim, on ipak, uz starogPere eingrije i jo5 nekih uglednihdubrovadkihHrvata,uspiodobiti stipendijui potkraj godine1888 zaw5itinovootvorenudvogodi5njuPoljodjelskuSkoluu GruZu.To je uglavnombilo njegovosveukupnoredovitoSkolovanje, ali mladii nadareniSupilo politidkogaLivota.azu udioje mnogosam,i iz knjigai iz svakodnevnog
416Katolitka Dalmacija,god.XIV/1883, br.33,str. 2;Narodni list,god.XXII/1883,br.22, str.3, br.34, str. 1;Guitericq Dubrovnik,god.IIl1883,br. 12,str.4. 417M. GROSS,Osnovniproblemiprava5ke politike...,str.80,81. 418 I. PERIC, Pero Cingrija,str. 37, 38. 419B. STULLI, Iz mladihdanaFranaSupila,Dubrovnilg god.XIIIl7970,br.4,str.25,26; I. PETRINOVIC, Politiika misaoFrana Supila,Spli| 1988,str. 17, 1,8;J. HORVAT, Supilo.Zivot jednoghwatskogpolititarq Zagreb 1938,str. 9-11;MiroslavKRLEZA, Odlomci romanisiranebiografijeFrana Supila(Premasjedanjubrata Gjiva),Forum, br.5-6,Zagreb1967,str.556. 420 HamdrjaHAJDARHODZIC, SkolovgnjeFranaSupila,Naie more, god.XIll964,br. I. PERIC,Dubrovadkorazdobljepolitidkogdjelovanja..., 1,Dubrovnik1964,str.75-79; str.508-538; GjivoSUPILO,FranoSupilou Dubrovnikudo njegovaodlaskau SuSak i Rijeku,Novosti,Zagreb1940,br. 332,str. 18.
189
Nakon dolaskau Dubrovnik Supilose sprijateljios neito mladim odvjetnikai politidara Melkom eingrijom,sinomuglednogdubrovadkog prevelikim oportunizmom s nije mirio Pere Cingrije, koji se nikako narodnjaka,a stalnose zalagaoza nacionalnuintegracijui ujedinjenje hrvatskih zemalja,osobitoza ujedinjenjeDalmacijes BanskomHrvatskom.StariCingrijapripadaoje liberalnojstruji u Narodnojstrancii kao jedanod njezinihprvakabio je dugogodiSnji nadelnikdubrovadkeopiine, vijeiu u Bedu.On je Carevinskom i zastupniku Dalmatinskomsaboru bitno utjecaone samona razvojnarodnjaltvanegoi liberalnogprava5tva kraju,a osobitona mladogFranaSupila."" u Dubrovnikui dubrovadkom Supiloseupoznaos Melkom Cingrijomu 5koli,a posebnosezbliZio vrSio s njim za vrijemepopodnevnihSetnji,kojq je gotovosvakodnevno da su kuii. Svakako stariCingrijasasvojimsinom,a potom i u Cingrijinoj mladomSupilu,kamenarerusinu iz siromaineobitelji,veomagodil-eduge Setnjes Melkom Cingrijomi njegovimuglednimocemPerom.A stariCingrija volio je mladogFranakao vlastitodijetei bilo mu je drago5tose njegovsin Melko druZis tako naoditimi bistrimmladiiemkoji voli mnogoditati,uditi i sinas Ploda, pisati322IJvezistim Cingrijaje zapisao:"Supila,kamenarevog ne5tosnuje, kaodavazda Setnji.Naizgledjemrkizami5ljen, destosusretnemna li mu,stanuie a marljivje i u raduustraianda mu zavidim.Voli da piSe.KaZeS je Supilo da pi5ei ioman".423U Cingrijinojkuii, u kojuje destozalazio,sluiao politidkim, kultumim i drugim gospodarskim, mnoge razgovoreo bitnim sa.svojim zajedno valntm dru5wenimpitanjimai problemimaDalmacije; prijateljemMelkom,osobitozawijemeduZihizbivanjaiz kuie starogCingrije zbogodvjetnidkihili zastupnidkihposlova,listaoje Brzopisnninjeiia Polaajinskogasaboradalmntinskrya,rabio kuinu knjiZnicui ditaobrojne knjige,te narodnjadkii bar djelomiceprava5kitisak.Izmedubrqnih politidkihglasila koji je najvi5episaoo Cingrijaje tadaprimaoi SteHii,list zadarskihprava5a, Stardeviiu,Kvaternikui Stranciprava,te zbogtogabio plijenjeni na kraju i Kvatemikas kojima se na razne zabranjen.Uz prava5kemisli Stardevica
str. 421 ViSeo staromCingnji vidi u vedcitiranojknjizi: I. PERIC, Pero Cingriia,1-5-5. 422 I. PERIq Du brovackorazdobljepolitidkogdjelovanja...,stt. 425,426. 423 Hamdija HAJDARHODZIC, Rafo ARNERI, Hrvoje MOROVIC, Marija NEMEC, Arhivski vjesnilc,sv. 6, god. KorespondencijaFrana Supila iz perioda 1891'-1914, FranaSupila--.). Vll 1963,Zagreb1963,str.2 19.(dalje:Korespondencija 424 ISTO, str. 178,207; I. PETRINOVIC, Politiika misaoFrana Supila,str.20,21; I. str.526. PERIe, Dubrovadkorazdobljepolitidkogdjelovanja...,
190
Iako su se razvijali pod utjecajem starog cingrije i dubrovadkih narodnjaka,Melko cingrija i Frano supilo, shvativiivrlo rano da je njihov narod u Monarhiji porobljen, izrabljivan, rascjepkani neujedinjen, te da nema svoju jedinstvenu i slobodnu hrvatsku drZavu,Zestoko su zamrzili na Madare, Austriju, Habsburgovce i germanstvo uopie jer su, poput pravih pravasa u Hrvatskoj, u njima vidjeli glavne krivce za sve nedaie hrvatskoga naroda. Iako nije postao prava5, Melko iingrija se jo5 u gimnazijskim klupama, zajedno sa svojim kolegama - koji kao i on ditahu
samoime tajno druino imaza nas dara.Hajde da se u tako udruZimo! Na ime mu ne mislimo, ali moto je gotovo:'Dolj e sa svim ito na Niemce sieta!' Eivii, koji ima najljepsi rukopis, ispi5e ga na karrama za posjernice, u trobojki, i svaki od nas dobije po jednu - svoju i danas duvam..426 Supilo i drugi dlanovi tajnog dadkog dru5tva odludili su da ie u pogodnu trenutku svoju mrZnju prema Monarhiji i Habsburgovcima, svoje politidko nezadovoljstvoi odito protuaustrijsko raspoloZenje,i jav425I. PERIC,Dubrovadkorazdobljepolitidkogdjelovanja..., str.52g,529. 426H. HAJDARHODT,IC,R.ARNERI, H. MOROVIE, M. NEMEC, KOTESPONdENCiJA Franasupila...,Dodaci1, Zapisniku ureduravnateljstva pudkei gradjanske udioneu Dubrovniku27. oiujka 1885.(dalje:Zapisnik... ), str.219.
427ISTO, srr. 218, 219;H. HAJDARHODZIC, skolovanjeFrana Supila,str. 76-78;I. pERIe, Dubrovaika gimnazijaod ponarodeniado danas (1869-1969),Dubrovnik 1969,str. 52-57.
I92
Upitan, zna5li ti za Stardeviiai kako si za njegadoznao,odgovori: Doznaosamditajuii srpskilist... Znam o njemudaje poStendovjek,koji ne priznajenagodbes Ugarskomi brani pravaHrvata ... Na pitanje,je li daie biti praviHrvat iz podpunoguvjerenjaili samozaSaludo togadoSao, i svedjbraniti Hrvatskopravo,odgovori:Jesamba5iz uvjerenja,a ne za Salu,jer su to ozbiljniposli,a nisustvariod igre.Na daljerede,da ie svedj ostati Hrvatom i da bi tako misliti morao svaki pravi Dubrovdanin... daseokanipolitike,jer to seu svakom Opomenutod potpisanihstarje5ina obziru udenikomne pristoji,a i zakonisamito zabranjuju;i po5tosu mu predodenesvezle posliedice,koje bi ga mogle.slaii, odgovori:'Obeiavam,da iu se unapriedasvakepolitike kaniti'."42d PoslijeSupilovasasluianja bila su ispitanakao svjedocijoSSestorica udenikaiz njegovarazreda - BogoslavMedini, Dragutin Midii, Niko Kellez,Ivo Feris,Antun Car i u Skolu Miho Marinovii - koji su potvrdili da je Supilo zaista_donosio je "Zivio pisalo trobojnezastavicena kojima s drugestrane Stardevii"i ,,Bosl g*u1i-.429 Dakle,iz cijelogsludajao otkrivanjutajnogdadkogdrultva i njegovim manifestacijama u Dubrovniku,a posebiceiz Zapisnikao sasluianju FranaSupila,koje suvodili StjepanCastrapelli,Skolskinadzorniki Vicko Skole,vidi sejasnodaje mladiSupilo,iako Adamovii,ravnateljgradanske jo5 nije imao ni punih petnaestgodina,bio politidki zreoi dvrstu svojim politidkim stajali5tima;vidi se da je bio odludanu obrani Hrvatske i hrvatskoga drZavnogprava,daje visokocijeniostarogStardeviiai njegovu Strankuprava,te da je prihvaiaoi vei sredinomosamdesetih godina Sirio prava5kemisli medu dubrovadkomSkolskommladeZi.Supilo je, naravno,o prava5tvu, Strancipravai Anti Stardeviiuznaomnogovi5eod onog5toje kazaou istrazi,ali to iz razumljivihrazloganije htio ni smio reii istraZiteljima. On je svojimodgovorimau istrazijasnopokazao,bez obziraStoje nakrajuobeiaodaie sekaoudenik"unapriedasvakepolitike kaniti", da ga bai politika itekako zanima,da znadobro politidki razmiSljati,da umije hrabroiznositii braniti svojapolitidkastajali5ta, Stoje sve za njegovubuduiu politidkudjelatnostbilo izuzetnovaZno. Zlorabeii sludajtajnogadadkogdruitva i domoljubnudemonstraciju njegovihdlanovau stranadkednevnopolitidkesvrhe,neki delnici protuhrvatskihpolitidkih stranakaokrivili su u Dalmatinskomsaborui svojimstranadkimglasilimaaustrijskeSkolskevlastida namjernodozvoljavaju Sirenjehrvatstvai prava5tvau toboZeskrozsrpskimzemljama,Du-
428H. HAJDARHODZIC, R. ARNERI, H. MOROVIC, M. NEMEC, Korespondencija FranaSupila..., str.278,219. Dodaci1,Zapisnik..., 429ISTO,str.279.
brovniku i Boki kotorskoj, te da to dine zadnjih godina favoriziranjem uditeljai profesoravelikohrvatakoji svojeudenikezaludujuStardeviiei zastupniksrpske pbtitttim parolama.Takoje urednik,sryskoglista "im strankeu DalmatinskomsaboruSavaBjelanovii,iakosludajdubrovadkog rasprave, tajnoga dadkogdrultva nije bio predmet posebne..saborske "prave politidke je u Dubrovniku daci izjavio u Saboiu kako doduoda gdje Hrvata u "slavustardeviiai Hrvata, agitacije"i javnedemonstracije je saborskih n;.u i nikad ih nije bilo". Odgovorilomu vise hrvatskih zastupnika,a posebicePavlinovii i Cingrija,da to nije istina, te da su demonstracijehrvatskemladeZiu Dubrovniku samoodgovor na prije zapodetuvelikosrpskupropaganduu dubrovadkomkraju i Boki kotorskoi.a3o za Sirenjehrvatstvai pravastvau Skolamai toboZe"srpskom" je okrivioi javnoprozvao Dubrovnikui juZnojDalmaciji^SryskilistnajviSe Matasa'suplenKonstantina Antuna fra gimnazije ravnateljad.rbrorrudk" Vicu Palunka,kokatehetu te Ivana Matelana i St]epana-iubretovi6a, DujSina Antu uditelje tarskogSkolskognadzornikaMarka Topiia, zatim i i Matu Stojkoviia,tejo5 neke profesore"popovskeseminarije" dubro1 vadkepreparandije.a3 itafon rauiSenePoljodjelskeSkoleu GruZuSupilose kao najbolji udenik,na prijedlogprofesoraStijepeBuliia i DragutinaHreljanoviia, koji su ga nuzetno cijenili, zaposliopotkraj godine 1888.1a toj skoli. naaiole tao prefekt,odnosnostrudniodgojitelji uditelju Poljodjelskom je i podudavaoudenike,pomagaoim u udenjui zavodui Skoli;nadgledao u nastavii nekesluZbenoodsutneproferadu,a povremenozamjenjivao sore.Prepustajuiisvojuskromnuplaiu siromasnimroditeljima,supilo je zboq na tom posluostaodo koncatravnja1890.godine,kadaje navo-dno naru5enazdravljapodnio ostavkui ubrzo bio razrijelente duZnosti.+-" Medutim,njegovaostavkana radnomjestoodgajateljanije imalavezes je bila povezanasaSirom njegovimzdrivljem,jer je bio posvezdrav,nego oko pokretanarodnjaka pravaia i uk.i1o. vodeiih dubrovadkihHrvata, autonoma5koj, nja iuredivanjalokalnogglasilakoje bi, nasuprotsrpskoji I. PETRINOVIC, X)O l ltifil,Zadat 186,stt. 23L-233; 430Brzopbnainj eiea PSD,zasjedanje str-23. Supila, Frana misao Politiika 431 Srpskilist, gd.W1885, br. 13,str.3. (Primjerice:A. K MatasaSrbioptuZujuradi toga Stou Skolii vanSkolestalnopropovijedai Siri"hrvackuideju" i Stona5narodnijezik"zrsve Cubretovidada je hrvackijem",I. Matesanada je udinicimadijelio "hrvatskezastavice", prava", a V. Palunka i njezina pjesmu "ZltlaHwacka traziood svojihdakadaudenapamet itd') Dalmaciiu Katoliiht anwu Prod ditanje na udenicima davao da ie Poljoprivredne 432 StijepoBULIC, Sijecanjana FranaSupilakao udenltar n-r-ele$-b1v5,e Frana HAJDARHODZlC,Skolovanje 2; H. god. br. 1928, u Grviu, N ovo doba, st
t94
,L_
trebalozastupatihrvatskunacionalnumisaoi intereseu Dubrovniku i cijelojjuZnojDalmaciji.Kadaje u Poljodjelskomzavodunapustiosvoju prvu sluZbu,priZeljkujuii da postanenovinar kako bi lak5e izrazio i ostvariosvojepolitidketeZnje,supiloje vei bio formirani u nacionalnom i u politidkomsmislu.U nacionalnompogledubioje Hrvat,a u politidkom opredijeliosezaStardeviievoprava5tvo i Strankuprava,iakoje na njegov misaoniranoj u najranijojmladostiostaviladyPpkatraga narodnjadka ideologija,a posebicenarodnjakPero iingnja.a-r-r Dok je radio u Zavodt PoljodjelskeSkoleu GruZu,Supilo je u lipnju i srpnju 1889.godinesluZbenoobi5aomnogaselau dubrovadkom kraju,podudavajuiitamo5njeseljakekako setrebaboriti protiv peronospore i drugih bolesti koje su najvi5enapadalevinovu lozu i uniStavale njihovevinograde.Obavljajuii t:uzadad:u u svojstvuputujuieg uditeljaza je, vinogradarstvo Supilo iduii od mjestado mjestasprskalicomna ledima, dobro upoznaodubrovadkoseloi seljaka;stekaoje mnogapoznanstva, sklopiobrojnaprijateljstva,upoznaojedantegobnii posvedrukdijinadin Zivljenjai tako znadajnoobogatiosvojeZivotnoiskustvo,a sveto koristilo muje poslijeu njegovupolitidkomdjelovanju.Zapravo,tojezanjegabila prava mala ZivotnaSkolakoja mu je dobro do5lau buduiem radu s hrvatskimpudanstvom, strankamai pojedincima.a3a Krajem osamdesetih i na podetkudevedesetih godina19.stoljeia, u vrijemekadasemladiSupilotek pripremaoza aktivnijeukljudivanjeu politidkiZivot,u Dubrovnikusejako zao5travaju stranadkipolitidkiodnosi, raspaljujustranadkestrastii veomakomplicirajuukupnedruitvene i politidkeprilike. To osobitodolazido izraLajauodi,za vrijemei nakon izboraza Dalmatinskisaborgodine 1889.i opiinskih izbora 1890.na kojimaje NarodnahrvatskastrankadoZivjelateZakneuspjeh.Uodi tih izborau Dubrovnikuse sveviSepovezuju,s jedne strane,hrvatskepolitidkesnage,narodnjacii prava5i,koje se zalaiuza ujedinjenjehrvatskih zemaljau jedinstvenuhrvatskudrZavu,a s drugestranestvaraseneprirodna srpsko-autonomaika koalicija- Srbi pravoslavci,autonomasii Srbi katolici- koji se protive tom^ujedinjenju, a posebiceujedinjenjuDalmacijes BanskomHrvatskom.+-J-) Na izborimazaDalmatinskisabor1889.godineNarodnahrvatska strankakandidiralaje za zastupnikagradaDubrovnika,u kuriji gradova, starogPeru Cingriju,vodu dubrovadkihnarodnjaka,a Srpskai Autono433N. srANeIe, Franosupilo kao prava5, Dubrovnilggod.XIII/1970,br.4,str. 56,-57; ISTI, Supilou Dubrovniku, Kamov,Rijeka,god.Ill970,br. 8-9,str.-5,6. 434J. HORVAT, Supilo...,str. 14-16;I. PERIC, Dubrovadkorazdobljepoliridkog djelovanja.-, srr.540. 435M. DIKLIC, Supilova"CrvenaHrvatska"..., str.210.
436 I. PERIC , Pero Cingria, str- 44-
t96
rodnjakaponovnopao u tudinskesrpsko-autonoma5ke ruke i pod tom nenarodnomi neprirodnomupravomostaosvedo konca 1899.godine. Bio je to zaistateLaktdaraczaNarodnuhrvatskustrankui njezinedelnike u Dalmaciji,a osobitoza starogPeru eingrrju.a3z Privremeniprijelazopiinskeupraveiz narodnjadkeu srpsko-autonoma5keruke,odnosnou ruke dokazanihneprijateljaHrvatai otvorenih protivnika ujedinjenjahrvatskihzemalja,osimStoje izanao veliko nezadovoljstvou dubrovadkomkraju iiz-rannjega,doveoje gradDubrovnik u opreku s njegovompotpuno hrvatskomokolinom,jer su sve ostale opiine u politidkomkotarudubrovadkom bile u hrvatskimrukama.Osim toga,ta srpsko-autonomaika vlastu dubrovadkojopiinskoj upravibila je posveu suprotnostii s nacionalnimsastavompudanstva, te prirodnim i povijesnimkontinuitetompolitidkihteznjitogaGradai njegovihstanovnika.*-'oNaime.od pribliZno11 000 stanovnika,koliko ih je podetkom devedesetih godina19.stoljeiaimaladubrovadkaopiina, bilo je oko 500 Srbapravoslavnei do 80 Srbakatolidkevjere,a sveostalobili su Hrvati, dokje u drugimdubrovadkimopiinamaSrbabilo jo5 manje,svegatridesetak,i to preteZitoonih katolidkevjere. A upravo su Srbi katolici devedesetih godina,ne po brojnostinegopo svojojgospodarskoj i politidkojmoii, snazii utjecaju,dali novi impuls^razvoju srpstva,autonomaStvai Srpskestrankeu dubrovadkom kraju.a-1v Ta strankaje, ponajvi5ena temeljuVukova jezidnogsvesrpstva i velikosrpskepropagandeizvana, upravosvojatalaDubrovniki Boku kotorsku,pa i ostaledijeloveDalmacijezaVeliku Srbiju. U Boki kotorskoj,tom najjuZnijemdijeluDalmacije,koji je takoder bio zahvaienhrvatsko-srpskim previranjimai sukobima,procesbudenja nacionalnesvijestii cjelokupnenacionalneintegracijebio je u preporodno dobaneStosporiji i slabijeizraLenkod katolidkognegokod pravoslavnogpudanstva.Ipak, procesprerastanja"slavjanstva"i regionalnog bokeljstvau novu nacionalnukvalitetu,u modernu hrvatskui srpsku naciju,postajaoje sveizrazitijiu zadnjimdesetljeiima19.stoljeia,osobito sbrZimgospodarskim napretkom,kadauz staroizrastainovo poduzetno gradanstvo, koje brZeulaziu politidku,kulturnui nacionalnuintegraciju.
437ISTO,str.47-50;Narodni list,god.XXDV1890,br.42,43. 438S.OBAD, Politidkirad FranaSupilau Dubrovniku,Dubrovnik,god.XI[/1870, br. 4, str.48-50. 439CrvenaHwatska,god.IYl7884,br.47;O fenomenuSrba-katolikavi5evidi u najnovijim radovimao tom problemu,objavljenimu dasopisuDabrovnilg nwaserija,god.UI990,br. 1-2, autori: I. BANAC, Vjersko "pravilo" i dubrovadkaiznimka: Genezadubrovadkog kruga "Srba karolika",str- l7g-270;V. BENKOVId, DubrovadkiSrbi-katolici..., strl 271-231; T. MACAN, O pristupusrpskokatolidkom fenomenu,str-232-?K.
"Medutim, pod utjecajemsrpskepropagande,naposeVukove teze da Srbi mogu biti i katolici,a pogotovovelikosrpskogpresezanjana Boku kotorsku,jedanje manjibroj bokeljskih'Slavjana'katolidke vjere prihvatio srpskunaciju,zbogslabehrvatskenacionalneintegracije,ali su i dalje uglavnomostajaliu katolidkojvjeri i umiraliu katolidkomuvjerenju."aau Prematome, i medu Hrvatimau Boki kotorskoj,Bokeljimakatolicima, dolazinaZalostdo pojavefenomenaSrbakatolika,iako je veiina bokeljskihHrvatas razvojemhrvatskenacionalno-integracijske politidkesvijesti prihvaialahrvatskui nacionalnui drZavnumisaokao svoju. PoslijeizbornepobjedeAutonoma5kei Srpskestrankeu Dubrovniku i prijelazaopiinske upraveu ruke srpsko-autonoma5ke koalicije do5loje do bolje suradnjei dvr5iegpovezivanjaizmedu dubrovadkih prava5ai narodnjakakoji suse,nakonkonadnograzlazasa Srbimau staroj NarodnojStionicigodine 1887.,zajednidkisastajaliod te godineu novoosnovanojDubrovadkojnarodnojditaonicii tu stvaralisvoje politidke planove,osobitokako ponovo preuzetiu svojeruke opiinsku upravu. Medu tada5njimdubrovadkimnarodnjacima, pored Mihe Klaiia koji je bio poznatii priznativodacijeleNarodnestrankeu Dalmaciji,najvi5esu seisticaliPeroCingrija,Niko i Rafo Pucii, Marin Dorii, Vlaho De Giulli, Marcel Ku5ar i drugi, a medu prava5imadr. Roko Mi5etii, ravnatelj dubrovadkebolnice,mladi Frano Supilo,don Vice Medini, don Antun Liepopili i don Mato Pi5ta,zatimRafo i Roko Arneri i joi neki narodnjaci koji su se poslijeiz nezadovoljstva s politikomvlastitestrankepridruZili pravaiima,primjerice:odvjetnikdr. SalamonMandolfo,lijednikdr. Stijepo Ferri,urar Luka Angeli,odvjetnikdr. Dinko Giunio,'sveienikdon Ivo Seman,lijednikdr. BaldoBibica,trgovacAntun Milii, odvjetnikdr. Marin Kunja5ii i mnogidrugi.PonajviSe njihovomzaslugom,osobitoiingrije i Supila,Hrvati u Dubrovnikupodelisu jedinstvenijenastupati.a+t Mladi su uglavnomslijedili i pristajaliuz pravaie,a stariji su bili preteLitotz narodnjake,paje Narodnahrvatskastrankaostajalasvevi5ebezpodmlatka, Stoznadii bezvlastitebuduinosti.U svezis tim todnaje konstatacija mladog narodnjakaMelka Cingrije,koji u pismu od 27. srpnja 1889. godine upozoravasvogaoca Peru gllglrr da zadrListareprista5e,jer mladeZje ionako"vei po naspropala".aa-
440 S. OBAD, Razvoj hrvatske politidke i nacionalneintegracijeu Boki kotorskoj u preporodnodoba,Dubrovnilg novaserija,god.[V11993,br.4, str.25L,252;Vidi i bilj. 439. 441Hwatska l
198
Da bi se lak5esuprotstavilisrpsko-autonomaikoj koaliciji,vodeii dubrovadkiprava5ii narodnjaci,podrZaniod nacionalnosvjesnijega hrvatskoggradanstvau juZnojDalmaciji,pripremalisu sejo5 od 1887.godine zapokretanjejednoglokalnogahrvatskogglasila,kojeje trebaloraditi na suzbijanjuvelikosrpstvai ponovnooZivljenogautonoma5tva, te jadanjui Sirenjuhrvatskenacionalnei politidkemisli,a posebiceje trebaloporaditi na vraianju dubrovadkeopiinske upraveu hrvatskeruke i oZivljavanju procesahrvatskenacionalneintegracijena teritoriju gdjese nekad"sterala CrvenaHrvatska".U tu svrhubio je ujesen1890.godineosnovani posebanodbor, sastavljenod pravaiai narodnjaka,koji je na prijedlog profesoraMarcelaKuiara novomglasiludao ime CrvenaHrvatska,a za urednikai izdava(,a odredio dvadesetogodi5njeg Frana Supila,mladog liberalnogdubrovadkogprava5a,koji se upravo Zelio ogledatiu tome poslu.Naziv CrvenaHruatska,kojim se po "ljetopisupopa Dukljanina" nekadnazivalajulna Dalmacija,radosu prihvatilidubrovadkiHrvati, ma kojoj strancipripadali,i to iz dubokoguvjerenjada je Dubrovnik po pudanstvu, povijesti,vjeri,jeziku,obidajimai cjelokupnojkulturi i uljudbi hrvatskigrad,te da vei jednom treba stati r1g^kraj velikosrpskojpropagandii prisvajanjutudih teritorijai gradova.aa-j Iako su inicijativuza pokretanjenovogradikalnogahrvatskogglasilai njegovoime dali narodnjaci,cijeli posaooko togaprihvatilisu,dalje razradilii dokrajaizvelidubrovadkiprava5i,pa je ono od samogpodetka bilo pravadkoglasilo.Odbor za izdavanjeCrueneHrvatske,da bi nekako namaknuopotrebnafinancijskasredstva, tiskaoje potkraj 1890.u tu svrhu posebneobveznicena kojima su bila potpisanadvojica dubrovadkih pravaia,buduii uredniklistaFranoSupiloi donVice Medini.Nakontoga se spomenutiOdbor raziSaojer nije htio jamditi redovitu urednikovu plaiu i financijskusigurnostlista,paje cijeli posaouvezis daljimpripremamaza tiskanjei prikupljanjesredstava pao na ledamladogSupila.aaa Za r azlikuod veiine dubrovadkihnarodnjaka,vodaNarodnehrvatskestrankeMiho Klaii, i samDubrovdanin,bojeii sejadanjadalmatinskog pravaitva,te njegovemoguie stranadkeorganizacijei politidke konkurencije,protivio se akciji zaizdavanjeprava5kogglasilau Dubrovniku.Njegaje s tom akcijomosobnoupoznaoPerocingrija kadsusenasli u Makarskojna otkriiu Kadiievaspomenika26.kolovoza1890.godine. Medu brojnim posjetiteljimaiz dubrovadkog kraja,a stigloih je brodom 443I. PERIC, Dubrovadkorazdobljepolitidkogdjelovanja...,str. 4-50-4-54; .M. DIKLIC, Supilova"CrvenaHrvatska"...,str.272. 444F. Supilo- P. Cingriji,Rijeka,12.X.1906,H. TIAIDARHODZIC, R. ARNERI, H. MOROVIC, M. NEMEC, Korespondencija FranaSupila..., str. 156,I. PETRINOVIC, Politiika misaoFrana Supila str.26.
oko L50,bio je i mladiSupilo,koji je tadaprvi put vidio i upoznaoveetnu vodeiih banovinskihi dalmatinskihprava5ai drugih hrvatskih politidara.445Nekoliko mjeseciposlijeKadiieveproslaveu Makarskoj,suprotstavliaiuii se akciji za pokretanjei izdavanjeCrveneHwatske,l{ai(, iz Zadia"piseCingrili kakbje iz pouzdanihizvorasaznaoda ie "naumljeni novi Hsiu Dubrovniku,pod toboZnjimimenom'CrvenaHrvatska',zastuiliti pati tamo interesetako-zvanestrankeprava,tojest stardeviianstva u stranci proti na5oj te naravnonaperenbiti it"kli5tuu,iliti srboZderstva; jur obie. KaZumi daje toboZnjinoviurednikSupilo u tomepogledudobio u Zagrebu.Ako obeianjai gledematerijalnepodporeod stranepravaSa je sveto tako,ondatajnovi list nebibio negokamensmutnje,novi uzrok kidanjai jednomrijedinovanesreia.Ako igdjeto neslogei medjusobnog dapadesve u Dubrovniku nije mjestoza stekli5tvoi hrvatskiSovinizam; protivno.Gledajtedakleda to osujetitei utrneteu klici. Razdoraimamo dortu,ne trebagajos poveiavati.Kako ies sespominjati,kad si me pitao u Makarskojgledetog novoglista,ja samse odludnoizrazioprotivan,i Poslijetog Klaiieva pismaCingrijasedrZaodosta pri tome ostajem."446 Lladno i rezerviranopremapokretanjunovogapravaskogglasilau Dubrovniku, a Klaii se i poslije protivio svakompravaitvu i pravaskom radikalizmuu pokrajini,smatrajuii dabiza hrvatstvobilo najboljekada bi ono sasvimpropalo. Kao buduii urednik i izdava(,CrueneHruatske Supilo je zbog rczmjenemiSljenjai pridobivanjaSire potpore, a najviseradi prodaje dionica i prikupljanjapotrebnih financijskihsredstavaza tiskanjelista, putovaokrajem godine 1890.u Split i Zagreb,te izravnokontaktiraos pojedinim istaknutimdalmatinskimi banovinskimpravasimai drugim irrvatskimrodoljubimaza koje je pretpostavljaoda bi mu mogli pomoii. Sjeiajuii setog susretaAnte Trumbii tridesetakgodinaposlijeu jednom svompredavanjukaZekako je Supilubilo tek dvadesetgodinakadaje dosaou Split na dogovor"gledeosnivanjalista u Dubrovniku",kako je kako je bio izgledomjbs uvijek podsjeiaona razdraganoi ugojenodijete_, njego;; naglasava posebice a uljudani srdadanu razgovoru, neposredan, prirodnost.**' i samoukostkoja mu je davalaosobitusnagu,samostalnost Prikupljajuii sredstvaza pokretanjei tiskanjeCryeneHrvatske, supilo se o6ratio za pomoi i dakovadkombiskupuJosipuJurju strossmayeru kojeg je, za razliku od Stardeviiai veiine banovinskihprava5a,
200
izuzetnocijenio. Nadajuii se da ie dakovadkibiskup sa svojimnajbliZim suradnicimamaterijalnopoduprijetii svesrdnopreporuditinjegovuakciju, Supiloje Strossmayeru uputio pismenuzamolbuu kojoj mu pi5eda su Hrvati u Dubrovnikuodludilipokrenutipolitidko-knjiLevni list koji bi se ntao CtyenaHrvatska,a zastupaobi prvenstvenohrvatskunacionalnointegracijskui politidku misaoprotiv pretjeranogsrpskogekskluzivizmai zagovaraosjedinjenjehrvatskihzemaljana temelju prirodnogi povijesnoghrvatskogadrZavnogprava.I zaista,potrebnapomoi nije izostala; sambiskupStrossmayer kupio je 10,a.njegovinajbliZisuradnicijoS13 obveznica.dakleukupno 23 obveznice.448 O svemutome Supiloje potanko bio upoznatpreko biskupskog ordinarijatau Dubrovniku, ali na kraju pismenogintjella s popisom obveznicai potpisimastajalaje opaskaiz koje se vidi da ie novacbiti doznadentek onda kadabude posvesigurnoda ie novo glasilo"podeti izlazitii to ne u pravcu Stardeviievacinizma,nego u pravcudisto hrvatskom". Ta opaskapotakla je mladog Supila da, kao buduii izdavad, upravitelji urednik novog prava5kogglasila,napi5epodetkomsijednja 1891.godineStrossmayeru pismou kojemganastojirazuvjeritii rastjerati svenjegovedvojbe u skori podetakizlaLenja,te politidki smjeri program CrveneHrvatske.On u tom pismu uvjeravaStrossmayera da ie novo hrvatskoglasilosasvimsigurnoubrzopodetiizlazitiujuZnojDalmaciji,da u to nemavi5enikakvedvojbe,da ie se najvjerojatnijepojaviti "oko sv. Vlaha", prvih dana veljade,te da ie izlazitijednom tjedno na detiri stranice, svakesuboteu mjesecu.A 5tosepak tidetemeljnog"pravcalista, to vam moguslobodnou ime svijehDubrovadkijehHrvata,kako u ime moje koji iu list sutra voditi odgovoriti unaprieda,da se ne1e drLati Stardeviievacinizmai da ie raditi u pravcudistohrvatskom,osobitoda neie pisatiniti se drLatinadinapisanja'Hrvatske'ili 'KatolidkeDalmacije', jer bi time veie Stetenegokoristi napravili". U svezisa spornimprogramomlista Supilo dalje pi5e:"Mi iemo tzdri,avatidisto hrvatskanadelai buditi hrvatskusvijest,a programlista to je programsvakogotadbenikaHrvata:samostalnost i ujedinjenjenas svihpodjedankrov a na temeljudrZavnoga i prirodnogprava."44e U istom pismuSupilouvjeravaStrossmayera kakoie dubrovadkiHrvati,pokretadi novogglasila,stalnoraditi u hrvatskomnacionalnomduhu, te kako ie nastojatiuvijek ostati "posvemaneodvisni"od svih upliva i "kojegod stranke".NaSprvenstvenicilj,tvrdi Supilo,jestdasenarodposveosvijesti, 448R. PETROVIC,FranoSupilou Dubrovniku,Dubrovnik, god.YIl1963,br.3-4,str.29, 30,prilog1. 449F. Supilo-J. J.Strossmayeru, Dubrovnik,5.I. 1891,vidi:R. PETROVIC,FranoSupilo u...,str.30,31,prilog2.
201
te dabar pametniljudi znajutko su,Stosui komepripadaju,kakobi mogli odvratitii "okrenutiDubrovnikod jazakojemusenagnuo".On daljepi5e i uvjeravaStrossmayera kako namjeravajubiti sasvimradikalniu nadelima, ali umjereniu formi i nadinupisanja.asO Cini nam se da su ta Supilovauvjeravanjabila sasvimdovoljna,jer je novaczaobvezniceod Strossmayera i njegovihsuradnikaubrzostigao, a nedugozatimpojavilaseu DalmacijiiCruenaHrvatska.Na takavi slidan nadin Supilo je prikupio i ostali dio novcakoji mu je bio potrebanza polaganjejamdevine,opie pripremei podetaktiskanjanovogpravaikog glasila.Prvi broj CryeneHrvatske,nakon detverogodi5njih porodajnih muka,pojavioseu Dubrovniku7. veljade1891.godine.Na njemuje Fran Supilooznadenkao izdavadi upravitelj,a za odgovornogurednikanaveden je tiskar Frano Kovadevii.PoslijeKovadeviia,od 6. broja godine 111891,. do 15.broja godineII17892.,odgovorniurednik bio je formalno tiskarskiradnik Filip Caroki,a zatimje, od 16.broja godineIIll892. do 44.broja godineIXll899., Supilobio odgovorniurednik,izdavali upravitelj lista. Od 45. broja godine IXi1899. odgovorniurednik postaoje Vlaho Kelez,a Supiloje ostaoizdava(, do 4. brojagodineXII/1901.kada je i formalno prestaobiti vlasnik i izdava(,navedenogglasila.Nakon Keleza odgovorni urednici i najde5ieizdavadiCrueneHrvatske,koja je izlazilasvedo 25. srpnja 1914.godine,bili su Milan Marjanovii, Ivo de Giulli, Milorad Medini,Antun Saproi Ivo Arsete.PoslijeSupilovaodlaska iz Dubrovnikau Su5aki Rijeku potkraj 1899.,gdjeje 1900.godine preuzeo uredni5tvoNovog lista i ubrzo podeo zagovarutii podupirati politiku "novogkursa",CrvenaHrvatskajepod utjecajemPere Cingrije i njegovenarodnjadkeskupineiz juLneDalmacijetakoder podrZavala politiku "novog kursa" i od godine 1905.pisalau duhu novonastale Hrvatskestrankeu Dalmaciji,diji su delnicibili glavnitvorci i kreatorite novepolitike.4-51 Vei u prvom brojuCrveneHwatske, obrazlahfti politidki program lista,SupilokaZekakocijelimsvijetomvladajedani jedinstvenizakonkoji se svodi na borbu za opstanak.Pa kao 5to svakinarod,u skladus tim zakonom,ima prirodno pravo na svoj opstanak,tvrdi on, tako isto i hrvatskinarodima i prirodnoi povijesnopravona svojopstanak,na svoj samostalanrazvoj i na ujedinjenjesvoje domovine,odnosnona svoju samostalnu drZavu.U takvimnjegovimtelnjamai nastojanjimatrebalibi gapodupiratisvijuZnoslavenski narodi,a posebiceoni najbliZi"supleme-
4 5 0 I S T O s. t r . 3 1 . 3 2 . 451 I. PERIC, Dubrovaikaperiodikaod 1848.do 1918.godine,Dubrovnik1980,str. L7, 18;J. HORVAT,Povijest novinstvaHwatske177I-1939,Tagreb 7962,str.288.
njaci",koji ba5obratnoradekao da su mu najveii du5mani.Pozivajuiise na minulepolitidkedogadajeu Dubrovniku,Supilopi5ekako naSa"braia" Srbi i u Banovini,i u Dalmacijii u Bosnii Hercegovinistalnovode svojupolitiku nacionalnogekskluzivizma,druLe1ise posvudagdjeje to moguie s tudincima na "zator imena, ranoja i drZavnogujedinjenja Hrvatske". "Posrbite se svi" - dovikuju oni Hrvatima - "pa je sloga gotova!" Raspravljajuiidalje o hrvatsko-srpskim odnoiajima,Supilo tvrdi kako su svi dotada5njipokuiaji da sedodedo slogesaSrbimapropali,te kako ti pokuSajii nisu za ni5tadrugo sluZilinegoda se jo5 vi5epoo5tre medusobne"zadlevice"i Hrvatimaotme i ono malo Stoim je ostalo.On upozoravaone Hrvatekoji sujoSuvijekzaslogusaSrbimadazaboravljaju kakoje "srpskielemenatslidanognjenomplamenukoji prZii gori svakoga koji hoie da ga se dotakne".Supilokonstatirada su Hrvati zaistamalen narod,te da bi im "bratska"pomoi Srbau borbi za nacionalnoi drZavno ujedinjenjei osamostaljenje dobrodo5la,ali kako seta pomoi pretvarau "nebratskuotimadinui izdajstvo",onda hrvatskomnarodune preostaje ni5tadrugo nego da se osloni na vlastitesnagei da pokaZesvimsvojim neprijateljima,ma tko bili, kakoje u "pro5lostimogaobiti svojna svome, tako ie moii i danas".Veiu opasnostpo hrvatstvoDalmacijeSupiloje vidio u pretjeranusrpskomekskluzivizmunegoliu talijanskomiredentizmu,koji se oslanjaona ostatkeporaZenogautonomaitvai talijanaitva, pa je vei u svom prvom programskomdlanku zagovaraoodludnuborbu protiv te opasnosti.U toj borbi, twdi on, "CrvenaHrvatskastoji 6nsto na nadeludaSrbi,jeli im do sloge,imadu,poklesuu manjini,branitii zagovarati hrvatskodrZavnopravo,kao ne5tosvoga,biva,kao ba5tinusvogabrata.Oni trebada pripoznadudasu hrvatskitrZavljaniu hrvatskojdrZavnojzajednici. Ni5tase drugone i5teod njih."+-rz Prematome,on ne traLiod Srbada u hrvatskimzemljamaprestanubiti Srbi i u nacionalno-politidkom smislu postanuHrvati, kao Stoje to traLilaveiina banovinskihpravala,negotraZi da priznaju ono Stoje svakomujasno,da su hn,atskidrlavljani, te da je Hrvatskninjihovadomovina.UpravozbogSrbaSupilojevei usvomeprvom programskomdlanku,slidnoistarskimpravaiima,na prvo mjestopostavio prirodnopravo,naravnone zanemarujuiipritom ni hrvatskodrZavnopravo i njegovosveukupnopovijesnoznadenjeu oduvanjuhrvatskedrZavnosti, na demuje u Dalmacijinajvi5einzistiraoIvo Prodan.
452Uredni5tvo[F. Supilo],Program,CrvenaHwatska, god. I/1891, br. 1. Isti tekst Programavidi i utnjizi: F. SUPILO, Polititki spisi.Clancilgovorilpisma..., str.99-104. Za tu knjiguD. SEPICnapisaoje op5iranuvod pod naslovom:Politidkekoncepcije FranaSuoila.slr. 6-9-5.
203
Hrvaobraiajudi sehrvatskompudanstvu,a posebicedubrovadkim tima i graduDubrovniku,Supilopise:''Evoti, hrvatskinarode,a naosob je. t"Ui, o"rt*"i nasDubrovlnide,CrveneHrvatske!Imejoj samokaZeSto ti, Duhom, teZnjomi osjeiajemona je hrvatska,distohrvatska.[...] Evo se iznova ti Dubrovnide,Lvo ti, mili rode hrvatski,CrveneHrvatske!Ona :ie ti pod odi svojprogram'dajuii ti HrYatineie. Glavnazada1aCn'ene misao,branitiime i svetinjehrvatske podvlastitimkraljemsteralaCrvena Hrvatska,to, biva,u svimovimjuZnimhrvatskimstranama,Hercegovini Dubrovnikui Boki Kotorskoj"' s primorjem, ^ Pri ovoj obrani i zagovaranjuCrvenoj Hrvatskoj lebdi pred odima veliki jedan cilj, velika jedna i rodo prestajebiti Hrvat, a ta misaojest hrvatskih zernaljana temelju narodr prvom redu, sjedinjenjeDalmacijet ^c*"nu Hrvatika, po tbme, tugoiurutie trijezno i revno svesto bi moglo ujedinjenjasvihllrvata, a borit ie se dovestido destitogi spasonosnog odludnoprotiv svilhneprijalgljaimenai drZavnemisli hrvatske.Svakom svoje,to je njezinogeslo-"+)-' " godina Tuj SupitovpiogramCweneHrvatskespodetkadevedesetih drZavnom povijesnom,hrvatskom i 19.stoljeia,,rt"r.t1".t na prirodnom je ujednoi program pravu,lojeg seon uglavnomi poslije.pridrLavao,bio hrvatorijentiranog kio i dijela radikalnije fstalih dubiovadkih-prava5a ponovno clrnoorerianstva u Dubrovniku.Da bi dubrovadkiHrvati mogli u svojeruke,Stoje bio autonoma5kih {rvatske,trebaloje 5to prije osigurati itidkih snagau tome Gradu.Stogase >gglasilastalno zalagaoza politidko r dubrovadkihHrvata,daklei prava5a e je ono jedini pravi temelj njihova on je mnogoPutai Pismenoi usmeno r, pripremajuii na taj nadin teten za *a Roka Mi5etiia i Per" eingrije' rarodnjakaodvijalisu se uglavnomu istaknuDubrovadkojnarodnojdiiaoniciu kojoj su sepreteZito_okup.ljali misljepolitidka razmjenjivala glasila, ttrvati, ditalabrojna tiji dubrovad"ki mnogi odrZavali te zabave, nja, vrdile pripreme zaizbore,organizirale je mjesto omiljeno bilo diugi politidkisastancii skupstine.Uglavnom,to 453ISTO,str.100-102.
204
gdjese devedesetih godinapro5logstoljeiavrlo intenzivnoodvijaoukupni dru5tvenii politidki ZivotdubrovadkihHrvata.Nije bilo uvijek lako odrZavatiizravnekontakte izmedunarodnjakai prava5a;osobitote5ko bilo je suradivatis dr. RokomMi5etiiem,tadanajuglednijimdubrovadkim pravaiemi ravnateljembolnice,zbognjegovafanatidnahrvatstvai veoma eksplozivnatemperamenta, medutimSupiloje, uz po-moisvoganajbliZeg suradnikaAntuna Krespija,u tome ipak uspijevao.4)4 ZalaLud se za jedinstvodubrovadkihHmata, Supilo je u prvim brojevimaCrveneHrvatskejo5 godine 1891.jednim imenom nazvaoi prava5ei narodnjakeHrvatskomstrankomu Dubrovniku.On smatrada je glavnazada(ate strankeborbaprotiv svihneprijateljahrvatskognaroda,posebiceprotiv Talijana,Nijemaca,Srbai svihdrugih"Sarenjaka"koji se protive sjedinjenjuhrvatskihzemalja.Boreii se zajedinstvoHrvata u mi5ljenjui djelovanju,on otvorenokaLekako Srbi ne vole Hrvatskuier od njezinihdijelovaZelestvoritiVeliku Srbiju.a-s-5 SuradnjadubrovadkihpravaSai narodnjaka,za koju se ponajviSe zalagaomladi Supilo,ubrzose pokazalana djelu.Naime,tijekom izbora za Carevinskovijeie, odrZanihu oZujku1891.godine,kadaje bilo izabrano 7 Hrvata, 1 Srbin i 1 autonoma5,a)o dubrovadkiprava5ipodupiralisu kandidataNarodne hrvatskestranke,Spliianina prof. Lovru Bordiia. Bordii je bio kandidiranu kuriji gradova,u izborni5tvukoje susadinjavali Split,Makarska,Dubrovnik,Herceg-Novi,Perasti Kotor. Za njegasu u dubrovadkomIzbornomodboruzajednidkiradilii pravalii narodnjaci,pa su se tako u Odboru naSli,meduostalimizabranicima, i Roko Mi5etii i Peroiingrija. PremdaBordii u Dubrovnikunije dobioveiinu glasova,on je ipak bio izabranjer je za njega glasovalaveiina birada u drugim gradovimakoji su dinili zajednidkoizborni5tvo.Unatod neuspjehuu Dubrovniku, Supilo je tvrdio da su ti izbori odito pokazalinapredak "hrvatskemisli i hrvatskesvijesti"u dubrovadkomkraju. Njega osobno veselilaje slogadubrovadki[ pl_u"3lui narodnjakakoji su, uzvikujuii zajednidkiprava5keparole:"Zivila Hrvatska!Zivila njezinaprava!Zivio Bordii! Zivio Stardevii,prvakstrankeprava!",budnoproslavljalikonadnu Bordiievuizbornupobjedu.+)/
4-54Mate SIMUNKOVIC, ietiri istaknutadubrrivadkabolnidkaLlednika,Dubrovnilc, god. XI/1968,br. 3, str. 128-131; I. PERIC, Dubrovadkorazdobljepoliridkogdjelovaqa..., str.563-56-5. 45-5Hrvatskastrankau Dubrovniku,I,II, CwenaHrvatska,god.Il1,897, br. 3, 5. 456Od dalmatinskih Hrvatatadasuzazastupnike u Carevinsko vijedeu Bedubili izabrani: Lovro Bordi6,Gajo Bulat, Nikola Dapar,Miho Klaid,August Masovdid,Ante Supuk i JosipVirgil Perid;od SrbaRadoslavKvekidi autonomaSMarin Bonda. 451CwenaHwatska,god.I/1891,br. -5,str. \,2,br.7, str. 1.
O te5kojizbornojsituacijiu Dalmaciji,a naposeu Dubrovnikuzbog korupcije i drLanjatamo5njihautonoma5ai Srbajedne i druge vjere, Supilo je godine 1891.opiirno pisaoFrdnu Folnegoviiu,a o tome je upoznaoi svojeprijateljeprava5eu Splitu,dr. Antu Trumbiia i odvjetnidkog pripravnikadr. IvanaBuliia, neiaka arheologaFraneBuliia, koji je u Trumbiievoj kancelarijiobavljaoodvjetnidkupraksu-PojaSnjavajuii Folnegoviiu drZanjeprava5au Dubrovniku, Supilo ga moli da shvati njihov poloZaj i da utjede na banovinskeprava5ekako ne bi preko Hrvatskenapadalina dubrovadkepravaiezbognjihoveizbornepotpore narodnjacima,"jernapokoni oni su Hrvati". U istompismuon izvje5iuje Folnegoviiakakodubrovadkipravaiine odobravajudrZanjei pisanjedon Ive Prodanai njegovenapadajena narodnjakeu Dalmaciji,osobitone u vrijemekadase "donosehiljadei hiljadeiz Bedai prosipljuY.P"k (kako Lo1o".4-58 StoBondaradi) da ga zavedun ttptko i autonoma5Lo Iako se nije slagaos popustljivo5iunarodnjakai prevelikimoportunizmomNarodnehrvatskestrankeSupilo je, za tazliku od Prodana, cijenio njezinvelikipreporodnidoprinosi pozitivnopisaoo istaknutijim narodnjadkimprvacima,osobito Dubrovdanima,zalaLttiise stalno za jedinstvoi slogusvihonih hrvatskihpolitidkihsnagakoje su se borile za hrvatskedrLavena temeljuprirodnogi povijeujedinjenjei samostalnost snoghrvatskogadrZavnogprava.Te i takvesnage,po njegovumi5ljenju, trebalebi se ujedinitiu jedinstvenustrankune samou Dalmacijinegou cijeloj Hrvatskoj,jer "samo jedna stranka i u Banovini i u Istri i u Dalmaciji"ima iigieda na konadniuspjeh.ase Izmeduonih dalmatinskihprava5ai narodnjakakoji su sredinom kolovoza1891.godineu velikom broju posjetiligospodarskuizloZbuu Zagrebubila je i skupinaod 25 Dubrovdanas FranomSupilomna delu, tada najmladimurednikomjednogpolitidkogglasilau cijeloj Hrvatskoj. Posjetiteljiiz Dalmacijenosilisu na odijelimaznadkes hrvatskimgfbom i hrvatskomtrobojnicom,a mnogi i crvene kape s natpisom"Zivila Hrvatska". DalmatinskiHrvati susrelisu se tom prigodoms vodeiim a posjetilisu i pozdravilipod banovinskimprava5imai neodvi5njacima, Supilovimvodstvomi starogaAntu Stardeviia,koji nije razumijevao praktidne njihove Leljezajedinstvomopozicijei vodenjemsvakodnevne posebicene kod Starpolitike. Iako nisu nai5lina veliko razumijevanje, deviia koji je bio vi5e"prorok" i ideolognegolipolitidar,oni su nastojali ubrzatizapodetiproceszblii,avanjai objedinjavanjahrvatskihopozicijskih
Dubrovnik,11.III. 1891,H. FIAIDARHODZIC, R. ARNERI, 458 F. Supilo- F. Folnegovidu, dok.1. FranaSupila...,slr.29,30, H. MOROVIC, M. NEMEC,Korespondencija 459CruenaHwatskn,gd.I/1891, br. 8, str. L,2; gd.llll892,br. 43,str.1',2-Vidi i bilj. 457.
206
snaga,Strankepravai Neodvisnenarodnestranke,u borbi zaujedinjenje hrvatskihzemalja,pudanstvaidrLave.Medutim,umjestona odobravanje i razumijevanje nai5lisu kod starogprava5kog vodena Zestokoodbijanje zaslijepljenomrZnjomprotiv Strossmayera i njegovihnarodnjaka,Stoih je sveskupaiznenadiloi pogodilo,pa i Supilakoji je unatodtome desie navraiao t Zagreb.Ali Stoje vi5e upoznavaosredinuu kojoj je stari StardeviiZivioi djelovaoto gaje onasvevi5eodbijalai odvraiala,budeii u njemu otpor i najvjerojatnijeZelju da Dalmacijapreuzmevodenje sveukupnehrvatskepolitike.Naime,Supiloje nakonsusretasaStardeviiem, kojeg je uime dalmatinskemladeli pozdravio u Frankovoj kuii i predaomu prigodnedarove,shvatioda se na oronulogi bolesnogstarog pravaSkog vodu vi5ene moZeradunatiu hrvatskojpolitici. Susretbanovinskih,istarskih,primorskihi dalmatinskihHrvata u Zagrebu,bezobziraStosu oni pripadalirazliditimpolitidkimstrankama, imao;ene samogospodarsko i kulturno,negoi prvorazrednonacionalno i politidko znadenje,slidnoKadiievu slavljuu Makarskoj,jer sve ih je povezivalajedna zajednidkamisao,a to je borbaza ujedinjenjerozjedinjenog hrvatskognaroda i driave. Pi5uii op5irno u Cruenoj Hrvatskoj o zagrebadkojgospodarskojizloZbi,Supiloje bio mi5ljenjada Hrvatima jedinstvakao "ozeblusunca" trebaupravotakvih i slidnihmanifestacija radi boljeg upoznavanja,zbliLavanjai dogovaranjakako bi svi mogli sloZnoistupati u borbi za svojaosnovnanacionalnai politidka prava. Sloboda,jedinstvoi samostalnost hrvatskognarodai drLavebila je, po njegovumi5ljenju,temeljnamisa-o^ koja je dominiralamedu svim hrvatskimprava5ima tadau Zagrebu.aou U skladusa svojomtemeljnomkoncepcijomokupljanjahrvatskih politidkihsnagau pravcusjedinjenjai pod utjecajemstarenarodnjadke ideologijeSupilo je, za razliku od Stardeviiai banovinskihpravaia,na prvo mjestostavljaoprirodno pravo i dak priznavaopostojanjeSrba u Dalmaciji,BanskojHrvatskoj,te Bosnii Hercegovini,zemljamakoje je nastojaoujediniti s Hrvatskom.Unatod razliditimvjeramai kulturama, Hrvati i Srbi su za njega'Jedannarod u dva plemena,pod dva razlidita imena,Stoimadukorijen u historiji.Mi smoto uvijekisticalii dan-danas istidemote, p47najui da ima Srba,borimo se protiv njihovanebratskog postupanja."+or A Stose tidejezika smatraoje da oba plemenagovore istimjezikomkoji Hrvati s pravomzovuhrvatskim,a Srbi srpskim,te da
460CwenaHwatska,god. I/1891,br. 30, str. 1.;br.32, str.3.; Katoliika Dalmacija, god. XXII/1891,br.52,53:'J. HORVAT, Supilo...,str.27-31. 461 Crjije jezik,CwenaHruatskq god.Il I89I, br. 37-
su srpsketvrdnje kako su im toboZeHrvati oteli jezik samoneistinite "ludosti",jer nitko nikomene mozeoteti njegovjezik. Podetkomdevedesetihgodina SupilovaCrvenaHruatskaje, zago-
politidkihstranakau Dubrovnikui izvannjega.Smatraoje da bi dalmaiinski Srbiu interesuslogetrebalisvakakonapustitivelikosrpskui protu-
Bezobziranapostdeii dualistidkisustav,te na unutra5njeivanjskeneprijatelje i njihovemogucesaveznike,on predlaZeupornuborbu za ujedinjenje hrvatskudrZavu.Ustrajemoli u toj borbi,pi5eSupilo,"pobijedili i samostalnu smo,jer sistemiprolaze,a narodiostaju.Nasje bilo kadase za dualizamni znalo nije, nas ie biti i slavitiemo dan slobode,a njegaie preporodena federativnaMonarhijapredatipro5losti."464 Uodavajuiipravilnoveliku opasnostpo Hrvate i Hrvatskuod du"Dranga" na Istok, Supilose suprotstavljaTrojalizmai svenjemadkog nom savezui dualistidkomsustavuvladavineu Habsbur5kojMonarhiji' godinanije 462 Gotovoda nemani jednogbroja tog listau kojem sepodetkomdevedesetih raspravljaloo hrvatsko-srpskimodnosima.Primjericevidi brojeve:CntenaHwatska, god-llll892,br-9,12,2I,37,40,49, goO.ITtSSt,br. 1,3, 5, 11,13,1-8,22,26,37,41'; -50;god.llIl1893,br. 10,25,26i d. estpravaike ideologiie,str.290-294-vidi i bilj. 462. 463 M. GROSS,PourT s Hrvatskom,CwenaHrvatska,god.III/1893' br. 1.0,str. sjedinjenju 464 ProtivnicinaSem 1. Usp. i veCcitiranodjelo: F. SUPILO, Polltiiki spisi...,str. 160-162.
jer u njimavidinajveiuopasnostpo hrvatstvoi slavenstvo uopie. Prilikom obnavljanjaugovoraizmedudlanicaTrojnogsaveza1897. godine,on tvrdi da seHrvati i drugiJuZniSlaveninemajudemunadati.jer je i daljeostao "uglavljeni potvrdenditavsustav"kojije uperenprotivnjih.ao-t Ne gubeii nikadaiz vida krajnji cilj prava5kepolitike - ujedinjenjei samostalnost hrvatskedrLave- Supilosmatrada ujedinjavanjesvihhrvatskihzemaljai pretvaranjeHrvatskeu jednu od federalnihjedinicaunutar Monarhije nije, kako veiina prava5amisli,nikakvaveleizdajanegokorak naprijedu pravcustvaranjaStopunije hrvatskedrZavnosti. Iako se preko CrveneHruatske stalno zalagaoza slogu izmedu pravalai narodnjaka,SupiloseprotiviopretjeranomoportunizmuNarodnehrvatskestranke,a posebiceprevelikojpopustljivostinjezinihdelnika i zastupnikau DalmatinskomSaboruu Zadru i Carevinskomvijeiu u Bedu.On je vjerovaodabi za Dalmacijubilo bolje kadabi narodnjadki zastupnicipre5li u opoziciju prema reZimu,stavili se kao na podetku procesanacionalneintegracijena stranu hrvatskogpudanstvai sasvim napustilipolitiku "mrvica"od koje nemaveie koristi.Suprotstavljajuiise narodnjadkom oportunizmuiuDalmacijii u Banovini,kritiziraoje i jednu i drugu hrvatskuNarodnustrankuStose previ5eklanjajuBedui Pe5tii zanemarujutemeljnopitanjehrvatskepolitike,a to je ujedinjenje,cjelokupnost i samostalnostHrvatske.To pitanje, dije su postavljanjena dnevnired narodnjacistalnoodgadaliza neka bolja vremena,Supilo bi rijeSioodmah,i to na nadinda Hrvatski saborzatraZi"reinkorporaciju Dalmacije,a ovanekaseodazoveda pristaje,ili pak obratno",jer vrijeme za ujedinjenjeje uvijek "samokadase hoie". Medutim,na5ioportunisti i s jedne i s drugestraneVelebita,tvrdi Supilo,tako ne5tonisu udinili i nikadaneie udiniti,paod njih,umjestotogaimamodanas"tridesetgodina dekanja,trideset godina pobiranjamrvica,koje nam njihovi prijatelji milostivoudjeljujus bogatihstolovai koje nam moguuskratitikad god hoie". Naravnoda su posljedicetakve politike po hrvatskipuk, koji se tolike godineZrtvovao,borio i trpio, ne samote5kenegoubitadne,tvrdi on,jer stajaliSte oportunistada hrvatskinarododlof oruZjei dajoi deka na rje5enjesvogaglavnogpitanja"moralnoubija".+oo Kadaje Juraj Biankini s manjomskupinomsaborskihzastupnika godineL892.,nezadovolj an pretjeranimoportunizmomdalmatinskihnarodnjaka,istupioiz Narodnehrvatskestrankei osnovaoHrvatskiklub, o demuiemo posebicegovoriti,to je Supilaiskrenoveselilo,ali ujedno i
465 Troj ni savez,Cwena Hw atska, god.Il \89 7, br. 23. 466Hrvatskopitanje i na5ioportunisti,CrvenaHwatska, god.II11,892,br. 32; I. PERIC, Dubrovadkorazdobljepolitidkogdjelovanja..., str.588-602.
plaSilo.Veselilogaje jer se nadaoda ie Biankini sa svojomradikalnom mrtvila,prohrvatskomstrujompokrenutinarodnjakeiz oportunistidkog buditi i povuii zasobomNarodnuhrvatskustranku,ili sepak,ako u tome ne uspije,prikljuditi prava5ima,a plaiilo jer je postojalamoguinostda istup Biankinijasamooslabinarodnjadkeredoveili, Stobi bilo jo5 gore, dovededo formiranjanovehrvatskepolitidkestranke,5tose nikako nije hrvatskihpolitiduklapalou njegovupolitidkukoncepcijuobjedinjavanja Hrvatske.U skladus takvom kih snagau borbi zajedinstvoi samostalnost Supiloje politikom, stalno zigovarajulijedinstvoi "hrvatskuslogu",467 vladajuiem dualismisliodabi oni Hrvati koji seotvorenosuprotstavljaju tidkom sustavu,za razlikts.od onih koji ga podupiru i stalno mu se moralitvoriti samojednu politidkustranku"i u Banovinii prilagodavaju, u Istri i u Dalmaciji".Naravno,ta strankatrebalaje biti Strankapravajer jedino se ona,po njegovushvaianju,jo5 nije u hrvatskompuku kompromitirala, a zdravihje "nadelai distohrvatskogastanovi5ta".Zbog toga Supiloupozoravai pi.tq "Jesteli nasduli,gospodokolovodeopozicijau Zidru iiZagrebu?i'468 koalicijeu DubrovniUz kritiku narodnjakai srpsko-autonoma5ke je glasila uspje5no radionaSirenju pravaikog dosta ku, Supilo prekosvoga svijestii liberalnih prava$kihideja u hrvatskenacionalnointegracijske juZnojDalmaciji,Stose naravnonije dopaloveiini narodnjadkihprvaka dija je strankasveviSegubilaugledu pudanstvui ostajalabez mladeli. Tako delnik Narodne hrvatskestrankeMiho Klaii, koji je od samog podetkabio i protiv pravadai protiv tiskanjaCrveneHruatske,akoji sejo5 pi5ekoncemtravnjagodiuvijekuzaludnonadaoizmirenjusaSrbima,aov staromprijateljuPeri Cingrijiu Dubrovnikkako ne 1.892.izZadrasvome je nedavnovidio na "vaporuSupila,koji je polao na sastanakStardeviianaca na Rieku. To je, moj Pero, pravi Skandal,i doistanije vriedilo u
slogutakoda pod tim 467'Mi smo,otkadasmo list pokrenuli,do danasuvijekzagovarali imenom i prolazi CrvenaHrvatska,no mi smo zagovaralihrvatskuslogu bez koje ne moZemoni5tapostidi.Vazdasmoimalipredodimajedinstvoi fuziju,a ne kompromise stranaka.Danasnjisustavne traZi medu nama trgovadkihkompromisa,ved da se i na one koji mu seprotive.Iz ovih podrjelimona dvoje:na one koji mu seprilagodavaju posljednjihne smijebiti negojednastrana,jer ie inadeStetitirabota,kao Stoto svakidan vidimo.Sredinene smijeda bude:ili tamo ili amo; ili sluSajmoili se ne dajmo! Zato je dwoljno, s na5estrane,samojednastrankai u Banoviniiu Istri iu Dalmaciji,uopCe- jedna strankakojajednakomisli,jednohoCei u kojoj seslu5a.SamoovakomoZemoslavitikakve uspjehe,moZemoizvadationanadelai duZnostinakojesesvikolicizaklinjemo."(Odlomak napramna5imopozicijama,Clena Hn'atsk4 gcd' iz Supilovadlanka:NaSestanovi5te str. 150. III18E2,br. 43).Citiranopremaknjizi:F. SUPIO, PoftTiikispisL.., 468ISTO, str. 151. 469 O tomevidi bilj.446.
2t0
Dubrovnikuustanovitiposebnilist da se ovo postigne.Vjeruj mi da ie taki list prije odmoii nego pomoii na5ojstvari u Dubrovniku; i za to najboljebi bilo gaukinuti mjestoga drLatidapomagasru5itiono maloSto smomi tolikimmukamastvorili."+/u NakonnekolikomjeseciKlaii ponovopi5ei prigovaraCingrijikako je Dubrovadkanarodnaditaonicapod uplivom"tanatidnhpopova"upala u prava5keruke, dime se navodnoneie postiii niSta,te kako Cruena Hruatskapostupai pi5esvegore."Ona distoi bistrobezokoli5anjapozivlje 'esenca'prava5ke da se ru5i Stosmo mi sagradili.Pravi nikilizam;Stoje stranke.Vidi5 na Stosu Hrvatskudoveli,pak hoie sadai nasda dovedu nistepomislilina kakavOdbor, naisti stepen.Kad se'Crvenu'ustanovilo, ju ju Supila i njekolidine koji da nadzire?Pustit u ruke sugranastog popova,nije bilo pametnfJr.Sad se to popravitine dade,negojedino Sto I semoZe,to je uniStitiju."+t Iz citiranognajboljesevidi kakosusedelnici Narodnehrvatskestrankeodnosiliprema Supilu i njegovupravaSkom glasilu- CrvenojHruatskoj. FranoSupiloje27. i 28.travnja1892.godinesudjelovaou radu na sveprava5koj Konferencijiu Rijeci - odrZanoju kuii ErazmaBardiia, najveiegslavenofilau Stranciprava,koji je vjerovaoda ie Rusijaratom omoguiitistvaranjehrvatske uni5titiMonarhijui na njezinimrazvalinama - na kojoj su gotovosvivodeii pravaiiiz drlaves osloncemna slavenstvo BanskeHrvatske,Istre i Dalmacijeraspravljalio jedinstvenojprava5koj organizacijii stranadkomprogramu.Dalmatinskeprava5ena toj Konferenciji,dijim su radomravnaliFolnegoviii Rukavina,u,9j" j. nazodani JosipFrank, zastupalisu Prodan,Trumbii i Supilo."'' Raspravana Konferencijiu Rijeci vodila se izmedudviju krajnosti:izmedustaroga hrvatskojdrZavi klasidnogStardeviievanadelao bezuvjetnosamostalnoj "modernog"nadelao bezuvjetnompokoi novogFrank-Folnegoviieva ravanjudinastiji i Monarhiji. Na kraju je prevladalomi5ljenjeda se Strankapravane smijevezivatini za jednu od tih krajnostinego da se moraravnatipremapolitidkimprilikama,a to je znadiloda u praksitreba prihvatitirjeienje hrvatskogpitanja u okviru Monarhije, ako to bude moguie,a ako ne bude onda nastojatii dalje_dase do pune hrvatske drZavnosti dodeizvanokviraAustro-Ugarske.*'-' Miha 470M. Klaid - P. eingriji, Zadar,29.IV. 1892,N. BERITIC, Iz korespondencije KlaiCa..., str. 141,pis.28. Miha 471M. KlaiC- P. dingriji,7adar,3O.VII. 1892,N. BERITIC, Iz korespondencije Klaiia..., str.141,1.42,pis.29. 472Zaklju&i "strankeprava",Narodni lis.t,god-XXXI/1892, br.38, str.2; M. GROSS, Geneza..., str. 39-41;I. PETRINOVIC, Politiika misnoFrana Supila,str.31.. 473M. GROSS,Povijest pravai ke ideologije, str.273-274, 294.
Pod snaZnimutjecajemdalmatinskihprava5a- Supila,Prodanai bila je na Konferenciji Trumbiia - i djelomiceBardiievaslavenofilstva, od dvanaestzakljudaka,koja donesenaposebnaRezolucija,sastavljena prava5tva, a po svom je predstavljala posljednjiodjekstarogStardeviieva je pravaltvu Supilova liberalnom dalmatinskom duhu najvi5e odgovarala tipa. Rezolucijomse traZi,na temeljuprirodnogi povijesnoghrvatskog drZavnogprava,ujedinjenjesvihhrvatskihzemaljau jednu jedinstvenui samostalnudrZavuhrvatskus jedinstvenimhrvatskimpolitidkim naroRezolucijaje bila izrazitoprotudom. Po svojimtemeljnimznadajkama ni dualizam,ni trijalizam, ne spominje njoj izravno dualistidka,iako se u ni okvir postojeie drLave,ni zajednidkiposloviu njoj, pa ni lojalnost dinastiji;nije protusrpska,a protivi se Trojnom savezuNjemadke,Austro-Ugarskei Italije kaoStetnompo Hrvate.Poreddominantnogzahtjeva Hrvatske,u njoj seveliko znadenjedaje za ujedinjenjemi samostalno5iu zastupnikana delus Biankinijem saborskih dalmatinskih istupuSestorice da ie oni poduprijeti iz Kluba Narodnehrvatskestranke,teizraZ,avanada usvojenezaklj,udke,ustrojiti posebanklub i s vremenomse pridruZiti Stranciprava.*'* Kada je koncem 1892.godine, nakon duZih pregovoraizmedu vodeiih banovinskihprava5ai obzora5a,bio budnonajavljensporazum opozicijskihstranaka,Stranke prava i Neodvisnenarodne stranke,s realnimizgledimaza konadnufuziju, Supilose iskrenoradovaojer je u hrvatskihoporbetomevidio podetakSiregpovezivanjai objedinjavanja nih politidkih snaga,za5tose i samzalagaou Dubrovnikui Dalmaciji,u reLima,koji je bio najveia borbi protiv nametnutogaustro-ugarskog je preprekasvakomujedinjenju.Supilo vei tadabio nadistus tim da se pitanjamoZeudinitisamoveiom hrvatskoga ozbiljnijipomaku rje5avanju integracijomi koncentracijomupravo tih oporbenih snaga,njihovim okupljanjemi povezivanjem,pa se stalno zalagaoza stvaranjejedne jedinstvene stranadkeorganizacijeu kojoj bi se naile sve opozicijske hrvatskepolitidke stranke i skupine.Zalahfti se za slogu opozicije i govoreii uime dubrovadkihprava5a,on pi5e:"Mi smo,otkada smo list pokrenuli, do danasuvijek zagovaralislogu tako da pod tim imenom prolazi CrvenaHrvatska,no mi smo zagovaralihrvatskuslogubez koje ne moZemoni5tapostiii.Yazda smoimali pred odimajedinstvoi fuziju, a ne kompromiseitranaka."475
474 ZakJju&istrankeprava,prihvadeninasastankuu Rijeci,CrvenaHruatskq god-II11.892, br. 16,str. 2; Taklju&i strankeprava,Katoliika Dalmacijq god.XXII/1892, bt.31, str.1. 475CwenaHwatska, god.IIl7892,br. 43, str. 1, 2.
2r2
Nakon objavljivanjatekstasporazumahrvatskeopozicijetZagrebu, do degaje do5lotek u studenom1893.,Supiloje bio uvjerenda ie uskorodoii i do stvarnogujedinjenja,Stose nije dogodilo,iako je sredinom 1894.godinebio prihvaiendaki njihovzajednidkistranadkiprogram. Vjerujuii dvrstou sporazumi sloguhrvatskeopozicije,koju su poslije razbiliFrank i Folnegovii, on se zalagaoza fuziju Strankepravai Neodvisnenarodnestrankei za ujedinjenjenjihovihglasila,Hnatske i Obzora, u zajednidkostranadkoglasilokoje se trebalo mati Hn,atskoobzorje. Naravno,od svegatoga poslije nije bilo ni5tajer novom "modernom" Frankovuprava5tvu,koje se prvenstvenooslanjalona Dvor i dinastiju, nije bila potre9najaka,jedinstvenai stranadkidobro organiziranahrvatskaopozicija.a/o Mladi je Supilo mislio da bi i u Dalmaciji,slidnokao i u Banskoj Hrvatskoj,trebalo pokudatiobjediniti sve hrvatskepolitidke stranke i skupineu jednu jedinstvenustranadkuorganizaciju.Sredinomveljade godine1893.on pi5eFolnegoviiuop5irnopismou kojemuga upoznajes pripremamaza podizanjeGunduliievaspomenikau Dubrovnikui velikomrastrojstvuhrvatskihpolitidkihstranakau Dalmaciji,koje bi takoder trebaloujediniti.Supilomislidabi sporazumizmedudalmatinskihpravasa i Biankinijeveskupinebio ostvariv"bezvelikatruda",ali sastarimnarodnjacima,zbognjihovih obvezapremavladamau Bedui Zadru, da bi bio gotovo nemogui, jer Klaiieva Narodna hrvatskastranka nije sklona popuitanju.Slidnogmi5ljenjabio je i Trumbii. On smatrada dlanovi Narodnehrvatskestrglgkenisu pravi "Hrvati, te da neie popustiti" i prihvatitizajedniStvo.477 Unatodtakvimprocjenama Supiloje bio za to da sepokuia,jer on mislidabi seu "najgoremsludajupoludilozdruLenje'Sestorice'iprava5a", a ako sevi5e"ne bi uspjelo,mi bi i ovakoslaviliveliku moralnupobjedu prednarodom,jer smo prvi doili i pruZiliruku za slogu,a oni je nijesu primili",dimebi pravasiznatnoojadalia Narodnahrvatskastrankadosta 476CwenaHwatska,god.III/1893,br. 2, str. 1, br. 18,str. 1; M. GROSS,Geneza..., str. 40,41. 477u svezis tim supilopiSe:"Meni sedinida bi sesporazumizmegjupravasai 'sestorice, mogaoda obavibezvelikatruda.Sporazumizmegju'Sestorice' i 'sesnaestorice' malo tele,alinijenemogude, negou tom sludajuostalibimi pravaSi, jer ugovorizmegjuprvih mogaobi seposticiakobi obojicanjestopopustili,u kom sludaju,sestorica bi seod nas odaljila,a Sesnaestorica nimalone pribliZila.Te5koje pak da bi se svatrojicasljubila. Mi smopravasiStoi Vi; 'Sestorica'od prilikeStoi neodvisna stranka,a 'sesnaestorica' idu njestodalje.vas tamo sporazumvude kao naravnuposljedicusporazumprve dvojice,ali,naZalost,nipo5tosvetrojice."Citiranoiz pisma:F. Supilo- F. Folnegoviiu, Dubrovnik,18.II. 1893.H. HAJDARH]DZIC, R. ARNERI;H. MORoVie, M. NEMEC,Korespondencija FranaSupila..., srr.34-36,dok.3.
213
I
prematome,zanjegabi i samaakcijazaujedinjenjehrvatskih oslabila.478
478ISTO,str.36.
2L4
BIANKINIJEV HRVATSKI KLUB
U prvoj polovici godine 1892.javljase u Dalmaciji,pored stare Prodanovei ne5tomladeTrumbii-Supiloveprava5keskupine,joi i treia pravaikaskupinapod vodstvomdon Jurja Biankinija(1847.-1928.), dugogodi5njegurednika Narodnoglista, Pavlinoviieva udenika,Stiienika, suradnikai sljedbenikau Narodnojstranci,te dugogodiSnjeg zastupnika u Dalmatinskomsaboruu Zadru i Carevinskomvijeiu u Bedu.Dodu5e, dlanoviBijankinijeveskupine,koja nastajesecesijomod Narodnestranke, nisuseodmahizjasniliza prava5tvoi Strankuprava,jer im je smetala starapravaSka negacijapostojeiegdrZavnogokvira,ali su to udinili,kako iemo vidjeti,odmahpoito je :uZagrebu1894.bio donesenprvi sluZbeni programStrankeprava,kojimje pre5utnobio prihvaienokvir Monarhije za moguie rje5enjehrvatskogpitanjai simbolidnooznadenkraj original/Y nogStardeviievaprava5tva.+ U redovimastareNarodnestrankeoduvijekje bilo nezadovoljnika, a posebiceotkako su narodnjaci1870.osvojiliveiinu zastupnidkihmandatau Dalmatinskomsaborui ubrzonakontogapodeliprovoditioportunistidku politiku popu5tanjaprema Bedu, zanemaruju1izbog sitnih gospodarskih i politidkih ustupakadak i temeljnopitanje o sjedinjenju Dalmacijes Hrvatskom.To je osobitodo5lodo izraLajanakon pobjede narodnjakana opiinskimizborimau Splitu 1882.i neito ranijegKlaiieva taktidkogsuprotstavljanja pokretanjusaborskeadreseo sjedinjenjuna Kralja, navodnodok za to ne dode pogo.dnovrijeme, kao Sto su to narodnjacidinili godine7870.,1.871. i 1877.+6v
479i. C.,Juraj Biankini,JBNL, Zadar 1.912,str. 7-9; M. DIKLIC, Pojavaprava5tvai nastanak Strankeprava..., str.72;K. MILUTINOVIC, PolitidkiprofilJurjaBiankinija, Zadarskarevij4god.XXVII|L978, br. -5-6,Zadar 1978,str.455-471,; nastavakClanka god.XXVIII/1979,br.I,str.25-54. o Biankinijuvidi u istomdasopisu 480T. MACAN, Miho Klaii, Tagreb1.980, str. 345,346.O Pavlinovidevim nesporazumima, trzavicamaisukobimau Narodnojstranci,te zagovaranjuradikalnijehrvatskepolitike utemeljenena hrvatskomdrZavnompravuviSevidi u knjliici; Narodnjaitvoi pravaitvo u Dalmaciji,Zadar 7895,str. 8-32.
Na deluspomenuteskupinenezadovoljnika,te iztazitoprohrvatski orijentiraneradikalnestrujeu Narodnojstranci,kojasesnaZnijeoslanjala na povijesnohrvatskodrZavnopravoi na temeljunjegaodludnijezagovarala ujedinjenjehrvatskih zemaljau Monarhiji, bio je najprije don Mihovil Pavlinovii,a poslijenjegovesmrti 1887.godineJuraj Biankini, istaknuti dalmatinskipolitidar koji je podetkomdevedesetihgodina u Ne mireii se praksiprovodiouglavnomPavlinoviievapolitidkastajali5ta. vladama i nezamjeranja popuStanja veieg sve politikom s narodnjadkom puta vi5e je istomiSljenika u Bedu iZadru, Biankini sasvojomskupinom oporpokulavaoprodrmatii razbuditistaruNarodnustranku,te njezinu tunistidkomdelniStvuoko Klaiia i Bulatanametnutiradikalnijihrvatski
kim redovima.Do rascjepaumalonije doSlogodine1888.kadaje Biankini u stranadkomKlubu dvrstopoduproprijedlogdon FraneBuliia, Pavlinoo pokretanjuiodaiiljanjusaborskeadrenasljednika, viieva zastupnidkog se Kralju u kojoj bi se na temelju prirodnog i povijesnoghrvatskoga drZavnogpravazahtijevaloujedinjenjeDalmacijes BanskomHrvatskom. Bojeii se pogor5avanjapolitidkih prilika u pokrajini i prijevremenog vodeia konzervativno-oportuzatvar anjaSabora,tome se suprotstavila koji je dugo gu5io svaku dovjekom s Klaiiem, nistidkastruja na delu je pri glasovanju ostaou manjini, radikalnijuhrvatskumisaoi akciju,ali pa je najavio istup iz zastupnidkogKluba vlastite stranke,na Sto je jedinstva radikalnastrujaoko Biankinijapopustilai u interesustranadkog pokretanjeadrese.48l odustalaod potporeprijedlogtr-za VodstvoNarodnestrankeje podetkomsrpnja1889.,tijekomzasjedanjaDalmatinskogsabora,pro5iriloi obnovilosvojstari stranadkiprogramizgodine1875.Ono je tada,unoseii hrvatskonacionalnoobiljeZje ustupke u nazivNarodnogkluba,udiniloneznatneizmjenei beznadajne radikalnojstrujioko Biankinija,alije i daljezadrlalostarooportunistidko stajali5teprema vladajuiim vrhovimau Monarhiji, osobito 5to se tide kljudnogpitanjao ujedinjenjuhrvatskihzemaljau jedinstvenudrZavu-U klupskomprogramui21889.godinenarodnjacisu dotadanovom-starom SnjinazivsvogNarodnogklubaproiirili i nazvaligaNarodnihrvatskiklub, a sukladnotomenadopunilisui imestrankekojaseod tadasluZbenozove Narodna hrvatskastranka.lJ novom programute strankeistidese da str. 107;J. 481 T. MACAN,Miho Kait, str.3M-348;V. KISIC, ListajueistaregodiSnjake'.., GRABOVAC,Zadaruvijemeaustrijskevlasti,ZadailzhomfuTagtebl%4,str-232,233-
216
Narodni hrvatski klub stoji nepomidno na stoZernom temelju hrvatskog drZavnogai prirodnog prava, da teLijedinstvu i cjelokupnosti Hrvatske i svih njezinih starih "desti", te da ie "u svaki zgodni das" traZiti legalnim putem od premilostivog naleg Kralja da izvr5i to ujedinjenje, Sto je u praksi znadilo nikad. U njemu se i dalje, kao i u starom programu, priznaje ravnopravnostSrba s Hrvatima i tretira ih se kao jedan narod koji uZiva "ista prava u svakom pogledu", a to znadi da su Klaiievi narodnjaci jo5 uvijek naivno radunalis izmirenjem i povratkom dalmatinskih Srba u krilo svoje stranke, Sto naravno njima nije bilo ni nakraj pameti. Iz naprijed iznesenogaslobodno moZemo zakljuditi da je oportunizam i u novom programu Narodnoga hrvatskog kluba, osobito u zahtjevu za ujedinjenjem u "svaki zgodni das",do5aodo punog iztaLaja,bezobzira na fbrmalno dvriii oslonacna hrvatsko drZavnopravo i unoienje hrvatskog nazivlja u ime stranke.482 Iako je sredinomgodine 1889.bio prihvaien novi programNarodne hrvatske stranke, radikalno hrvatsko krilo u njoj, nezadovoljno tim programomi cjelokupnomnarodnjadkom"politikom oportunizma" bezznadajnijih rezultata, podinje te i narednih godina sve otvorenije i odludnije istupati u hrvatskom nacionalnom duhu. To osobito vrijedi za Jurja Biankinija koji u brojnim svojim govorima, najprije u Dalmatinskom saboruazatimi u Carevinskomvijeiu, sveoStrijekritizira i napada,gotovo optuZuje,pokrajinsku upravu uZadnt i sredi5njuVladu ministra predsjednikaEduarda Taaffea (1879.-1893.)u Bedu "radi neuvaZenihnarodnih zahtjeva"i "posvemainje" gospoclarske zapuStenostiDalmacije.aS3 Radikalna struja u Narodnoj hrvatskoj stranci postigla je velik uspjehna podetku 1892.godine kada je Biankini 4. veljade,u naknadno raspisanimizborima u izborniStvu Sibenik-Drni5-Knin, bio izabran za zastupnikau Carevinsko vijeie, Sto je bila njegova davna5nja Lelja. Zahvaljujuii sutradansvojim biradimana izboru, on je u posebnom proglasu javno obeiao da ie se i u sredi5njemdrZavnom Parlamentu, na temelju povijesnoghrvatskogadrZavnogprava, uporno boriti za jedinstvo hrvatskog naroclai hrvatske driave; dvrsto vjerujuii da je u Zagrebu, a ne u Bedu nai "naravni poloZaj" i ujedno najavljujuii radikalan zaokret u svojoj politici jer, kako kaZe, sama narodna svijest "iuti potrebu nekog
482[M. GRANIC], Uskociizpravaina..., str.3;V. KISIC,Listajuiistaregodi5njake..., str. 107;Katoliika Dalmacija,god.XX/1889, od br. 53 do br. 57. 483V. KISIC,ListajuCi staregodi5njake..., str.107,108;J. BIANKINI, O upraviDalmacije. Govoriizreienina Dalmatinskomsaboruuzasjedanjugodine1892...,Zadar 7892,234 str.;ISTI, Govordastnogzastupnika JurjaBiankinija,u sjednicidne 1,2.svibnja1892. zastupnidke kudeu carevinskom vieiu u Bedu,Norodni list,god.XXXI/1892, br. 39. vidi i bili.492.
u AustrijskidrZavniparlamenti iznoseii preokreta"-4B4Izaista,stupajuii ograduo poloZajuDalmacije,dato obeianje nije svoju drZavnopravnu iznevjerio.IJ svomprvom nastupnomgovoru,odrZanomna hrvatskom jeziku 19.veljade1892.t Carevinskomvijeiu u Bedu,Juraj Biankinije, meduostalim,kazao:"iastnagospodo!Stupajuisilomfaktidnihokolnosti u zastupnidkukuiu carevinskogavie1a,smatramsvojom duZno5iu poloZaj izjaviti,da tim nemislimni najmanjeprejudiciratidrZavnopravni koja je, po svom drZavnompravu, dio hrvatske kraljevine^-Dalmacije, Prematome,"jasnoje, da je Dalmacijasamoprivremeno drZave."46) vieiu, i da bi po prirodnomi pozitivnompravu zastupanau carevinskom imalabirati svojezastupnikeu hrvatskisabor. S moje straneuloZit iu sve sile, da ovo pravo dodje do faktidne vriednostii izvedenja,uvjerenda lojalnaodbranauzakonjenogi nezastana koristi blagosthrvatskezemlje,nego rijeloghrvatskogprava,nij^e_samo prilog tom pravu,koje najvi5etemelji na U i sveukupnemonarkije."46o 1527. i 7712.,onnavodijoi i drugemedudrZavugovorimaiz godine11.02., rudnapismai zakonskedlanke, ne ugovore,te brojnekraljevezavjernice, a pozivase i na HrvatskidrZavnisabori na hrvatskogbanakao najoditije i opstojnosti.Ipak, dokazevjekovnehrvatskedrZavnosti,samostalnosti posve nehrvatskomParlasvjestandinjeniceda se nalaziu tudinskomi mentu,a na to su ga podsjeialii mnogobrojniprosvjedinazodnihaustrijskih zastupnikazbognjegovagovorana hrvatskomjeziku,Biankinisepri kraju svog govora zaloLioza ve1:usolidarnostslavenskihzastupnika, izrai,avaju(iZeljuda se ta solidarnostpodupredinimakako od nje ne bi ostalasamo"praznaried". Ta solidarnostdo5laje djelomicedo izrai'aja vei zavrijemenjegovagovorakadasuga,sjednestrane,ometalii napadali njemadkizastupnici- traLe1idak da mu se oduzmerijed - a, s druge, naroda,hrabreii gada podupiralii braniliuglavnomzastupnicislavenskih jeziku tako i dovr5i.Na kraju su se govor na hrvatskom izdrLii zapodeti vijeiu, dakleu samomsrcu oko Biankinija,koji seusudiou Carevinskom HabsburikeMonarhije,progovoritisvojimmaterinskimhrvatskimjezikom, okupili i srdadnomu destitaliistarski,slovenski,mladodelkii dio poljskihzistupnika.asT
484 O izbornoj pobjedi,Narodni list,god.XXXI/1892, od bt. 10 do br. 1-5. kudeu 48-5Govor dastnogzastupnikaJ. Biankinqau sjednicidne 19.veljadezastupnidke Bedu,Narodnilist, god.XXXI/1892, br. 16,str. 1. 486 ISTO,str. 1. 487 ISTO, str-'1.; Narodnilist, god.Xxxlll9g2, br. 15,str. 3. PrijeBiankinijau Carevinskom viejdu u Bedu govorili su hrvatski Pavlinovidi Perid.O tome vi5e vidi u Katoliikoj Dalmaciji, god.XXI[/1892, br. 1,1,str.2.
218
Prvi Biankinijev govor u Carevinskomvijeiu imao je velik odjek u Dalmaciji i Banskoj Hrvatskoj, a osobito medu dalmatinskim pravaiima koji su smatrali da bi tako trebali istupati i drugi hrvatski zastupniciu Austrijskom drZavnom parlamentu. Hvaleii iskreno govornika i njegovo drZanje u Bedu, Trumbii je bio mi5ljenja da je Biankini sa svojom drLavnopravnom ogradom i svojim nastupnim govorom u Carevinskom vijeiu udinio vi5eza Hrvatsku nego svi narodnjadkizastupnicizajedno u posljednjih deset godina. On je pravilno uorjio da Biankini u zadnje vrijeme nastupasveradikalnije,gotovo s hrvatsko-prava5kih stajali5ta,te da ie se, ako tako nastavi,prije ili poslijc morati raziii s Naroclnom hrvatskom strankom i pridruZiti dalmatinskim pravaiima. A Sto se tidc njegovc drZavnopravneograde o poloZaju Dalmacije, iznesene na hrvatskom jeziku u zastupnidkojkuii pri polaganjuzakletvo,Trumbid smatra clajc moZeslobodnopotpisatisvaki pravaS.+uU Znakovito je da Biankini u Carevinskomvijeiu, za razliku od veiinc svojih stranadkihkolega iz Dalmacije, nije stupio u Konzervativni klub grofa Karla Hohenwarta nego je ostao izvan klubova, pridruZujuii se akcijipravaSkihzastupnikaiz Istre za stvaranjemjcdnog nezavisnogkluba u koiem bi se nalazili izabrani zastupnicislavenskihnaroda u Monarhiji.a8qPrvotnazamisaobilaje clasvi slivenskizastupnicis vrcmenom stupe u "parlamentarnuligu austrijskihSlavena",zatim da se osnujeJuZnoslavenski klub, ali zbog nejedinstva cio svegatoga nije doSl<1, pa se na kraju pristupiloosnutku hrvatsko-slovenskog kluba.+eu Taj klub osnovanje tek u studenome 1892. godine, poci nazivom Klub neodvisnih hrvatskih i slovenskihzastupnika,a utemeljili su ga Matko Laginja,Juraj Biankini, Nikola Dapar, Josip Virgil Perid i Vjekoslav Spiniid. Njegov prvi predsjednik bio je istaknuti istarski pravaSMatko Laginja, a tajnik prof. VjekoslavSpinriii,takoder istarskiprava5,kojije zbog svojihjavno iznesenih politidkih uvjerenja bio otpuSten iz sluLbegodine 1891. Clanovi novoosnovanogKluba u svom su se raciu najvi5eoslanjali na mladodehe Tom65aMasaryka, koji su kao i oni teLlliza t'ederalizacijomMonarhije i slabljenjemnjemadkogutjecaja u njoj, a namjeravalisu suradivatisasvima slavenskimzastupnicima radi promjene postojeieg sustava vladavine. Njihov program sastojaose u oZivotvorenju hrvatskogadrZavnogprava i
488HrvatskodrZavnopravo,Narodnilist,god.XXXVI892, br. 17,str. 1,br. 18,str. 1.i d; I.PERIC,Ante Trumbit na dalmatinskom..., str. 50-52. 489ViSeo toj akcijii raduhrvatskihzstupnikau drZavnom parlamentuu Beduvidi u radnji: VjekoslavBRATULIC, Hrvatskizastupnici u Istarskomsaborui Carevinskom vijeiu devedesetih godinaXIX stoljeia isuradnjajuZnoslavenskihnaroda,Jadranski zbomik, god.III/1958,Rijeka-Pula1958,str. 135-205. 490Narodni/rst,god.XXXI1I89Z, br. 40, str. 1.
ostalih dalmatinskih, slovenskih i mladode5kih zastupnika s kojima je dobro suradivao,Biankini je u parlamentu pokretao mnoga bitna pitanja
Biankinijev o$tar ton i radikalnije istupanje u Carevinskom vijeiu u hrvatskom nacionalnom duhu - osobito njegov prvi govor na hrvatskom
Izaista,do raspletai rascjepau redovima Narodne hrvatskestranke je doslo u proljeie godine 1892.na 27. zasjedaniuDalmatinskog sabora; 491 Hrvatsko-slovenskiklub, Prilog Narodnom lisru, god. rcO
220
Biankinije jod na 5. sjednici 26. zasjedanja Dalmatinskogsabora, . odrzanoj30.listopada1890.godine,koristeii opiu raspravuo 5kolskom 494o tomevi5evidi u radnji:M. DIKLIC, Raspravao ditankamaza pudkeskole..., str. 113-728. 49-5ISTO, sfj. 114-1.24. 496LjuboLIUBIBRATIC: [petarKIJNICIC],Noveknjigeza pudkeskoleu Dalmaciji, Narodnilist,god.XXX/1890, br.23,str.3.
221
proradunu,ostroprogovorioo ngviT ditankamazapudkeSkoleu Dalmaii1i. fo njegovu mis[enju temeljni cilj nastaveu pudkim Skolamanije je *ud.Zunsario i jedinb u mehanidkomudenjuditanjai pisanja,nego hrvatprvenstvenosadiZanu odgojui obrazovanjudjeceu domoljubnom ikom nacionalnomduhu.Ali, da bi se taj cilj postigaou nastavipotrebno ti kakvisu namSkolskiudZbenici,pa
H#[tl;xi[5n'T:,:fi*'j
;ka ljudskomrodu iz "tamne jame neznanstva",zatimo losemmaterijalnomstanju pudkih Skolai malim plaiamaudiielja,Biankini prelazina kritiku novih ditanki,tekaLe da ee glavnumanu'a o distostrudnimi ie osvrnutinu ttlittouglavninedostatak, metodidkimpitanjimJi problemimane Zeliraspravljatijer ie o tomesvoj Vei taj nedostatakili mana,po njegovumiSljenju, sudreii "strrrkovniaci". da senovi udZbeniciili temeljitopopraveili, pak, je po sebi dovoljna sama povukuiz Skolskeuporabe.Savogorden,Biankinidaljekonstatira sasrrim kako se u novim ditankamiprovodiisti onaj stari i vei oprobani"sustav austrijskepolitike" po kojemusei daljehodeda Hrvati budusvesamone ono Sio pi svojoj nacionalnojpripadnoststvarnojesu Hrvati. U tim anacionalnimi nedomoljubivimditankamase,kako tvrdi' namjernozatajuje i nagrdujehrvatskolme- imejezika,dtLavei naroda- a tamo gdjese krparijal"1o ono moia spomenutiobidnomu sedodaje"srbsko-hrvatska Za jest uz hrvaiskoobvezatnosedodajei srpskoime ili naziv. Biankinija j" ru" to djelo"du5manana5ih"koji namzemljui puk porobi5ei razdijeli5e na nekakve"Cis i Translajtanije".Isti duimanisu nam' tvrdi on, drZavui narod raskomadalii Hrvatimasveoduzeli;sverazdrobijei razbi$ei "Sve namotese,samonamimei dusuhrvatsku,joi neoteie",ali sadakroz nove ditankeza pudkeSkolei na njuvrebaju,i nju nam hoie dokrajarazoiti, izopaditii otuditi.aeT Na kraju svogagovora Biankini pravilno zakljudujekako se s uporabomnovih ditinki iz temeljarusi glavnicilj pudkenastave,a to je odgoj i obrazovanjeu domoljubnomhrvatskomduhu, i navodiviSeprimSkolskihknjigaprepravljali, le;nkojih sejasnovidi kako su autori novih izostavljali,nagrdivali,mijenjali i naumice zataiivalihrvatskoime, te na taj nadin ttouJudZb"nike prilagodavaliaustrijskojdenacionalizatorskoj jer se potitiri u Dalmaciji,Stoje odgovaraloi Srbimai autonoma5ima takve te i U duhu gbiia hrvatskognaroda. iadilo o negaciji n-acionaino k"J.J l" jedan od glavnih ciljevabio odnarodivanjeHrvata, i to politike, 'onih najmladih,u novimditinkamaoko nekih kljudnihpojmovanamjerno 497Brzopisnainjelta PSD,zasjedanjexxvl/1890, Tadar I89I,str.429-43I.
222 ,i E
sustvaranenejasnoie,StoosobitovrljedizapojamnaSadomovina.Naime, udenikje proudavajuiinove udZbenikemogaona vi5emjestaproditatii lako zakljuditida je njegovaSiradomovinaAustro-UgarskaMonarhija, ali te5koili gotovonikako nije mogaodoii do spoznajedaje njegovauZa i pravadomovinaHrvatska.Komentirajuii tu namjernuzbrku kljudnih pojmova,JurajBiankinikaZe:"Casti slavaaustrijskojmonarkiji![...]Ali ni Austrija,ni Ugarskadomovinana5anije. negoHrvatrpu."+e8 Na Biankinijevukritiku novih SkolskihudZbenikaosvrnulosevi5e saborskihzastupnika,osobitoiz redovaSrpskestranke,medutimglavna raspravauslijedilaje tek na iduiem saborskom zasjedanju poslijepetnaest mjeseci.OsporavajuiiBiankinijevestavove,posebiceonaj o nagrdivanju izatajivanju hrvatskog imenau koristsrpskoga, zastupnici Srpskestranke na delu sa SavomBjelanoviiemi Srbo-katolikomAntunom Pugliesiem lukavosubranilinoveditanke,a njimasepo sluZbenojduZnostipridruZio i novi pokrajinskiSkolskinadzornikprof. JosipPeridii koji je, braneii austrijskuprosvjetnupolitiku i nove udZbenike,uzaludtvrdio kako cill Vladenije nacionalnoodnarodivanjeSkolskemladeZiu pokrajini.a99 Glavnaraspravao novim ditankamaza pudkeSkoleu Dalmaciji, koja je posluZilakao povod za secesijuSestoricezastupnikaiz Kluba Narodnehrvatskestranke,vodila se na 27. zasjedanjuDalmatinskog sabora,odrZanuuZadruod 4.oZujkado 4. travnja1892.godine.Koristeii opetraspravuo Skolskom proradunu,Biankinije za anacionalni i nerodoljubividuh novih udZbenikanajvi5eokrivio austrijskisustavvlasti.Taj politidkisustavna delus Vladomje, po njegovumi5ljenju,najveii krivac za sve,jer on "krnji svesamostalneustanovenaroda"i drLave,on guii slobodupuka, on kodi brZi ranoj nacionalno-integracijske svijesti,on potkopavai ru5i temeljezdravepudkeprosvjete;zapravo,on onemoguiuje obrazovanjei odgojdjeceu domoljubnomhrvatskomnacionalnom duhuprekoproudavanja hrvatskepovijesti,jezikai kulture uopie. Napadajuiii optuZujuiidostateSkimrijedimazasveto "visokuvladu",Biankini kaZekako ona pod "Supljomizlikom,da politika nemaga uliziti u Skole ...snujepravozlodinstvodu5evnogumorstvaproti hrvatskomunaroduu Dalmaciii.")uu ZiVIaau je.tvrdi Biankini,svakospominjanjehrvatskogimenavei politikakoja nemamjestau pudkimSkolamai novimSkolskimudZbenicima,a to znadini u svijestimladihhrvatskihudenika.Prematome,austrijskeSkolske vlastisu putemnamjernanagrdivanjai zatajivanjahrvatskog
498ISTO,str.431-433. 499ISTO, str. 434-460,470-479. 500Brzopisnainjeit a PSD,zasjedanjeXXVII/1892, Tadar 1893,str.-510,5 11.
obrazuju izrodi i izdajice Hrvatske. On smatra da dalmatinsko pudko Skolstvomora biti proZeto domoljubivim hrvatskim nacionalnim duhom, da ditanke obvezatno moraiu nositi u naslovu hrvatski naziv i biti pisane
ne hrvatstvo. Nakon 5to je pravilno uodio i iscrpno obrazloZio glavnu manu' glavni nedostatak,novih ditanakaJuraj Biankini, s ciljem da se ta "temeljna i ubitadna mana iz nasih knjiga odstrani", predlaZe zastupnicima Dalmatinskog sabora sljedeii zakljudak na usvajanje:"Pozivlje se c. K. vlada neka u korist zdravenarodneprosvjetedade pregledati nove knjige za pudke Skoleu Dalmaciji, i neka pazi osobito na to, da u novomizdanju imi naroda i jezika hrvatskoga nebude pritajano ili nagrdjeno."')uzKao
koju je naZalostna kraju podrZalai veiina zastupnikaiz redova Klaiieve Narodne hrvatske stranke. Poslije Biankinijeva govora prvi se za riied' javio autonoma5dr. Erkolan Salvi, po struci odvjetnik, koji je kao i ostali
501ISTO,srr.-5l2-520,557-570. 502ISTO,str.511.
224
zastupniciAutonoma5kestrankezagovaraotalijanskunarodnosti traLio otvaranjetalijanskihudionapo dalmatinskimprimorskimi otodnimgradovima.Njemu su najboljeodgovoriliBiankini i stari StjepanBuzolii, upozorivdiga dobronamjernoda bi bilo bolje da govori o talijanskoj kulturi i jeziku,Stoje razumnijei za Hrvateprihvatljivije,negoli5tosanja o nekakvojizmi5ljenojtalijanskojnarodnostii talijanstvuDalmacije,jer i samdobro zna kako se tu ne radi o nacionalnoautohtonimTalijanima, vei uglavnomo talijaniziranimHrvatimakojih jo5 neStoima po nekim dalmatinskimgradovima,a najvi5eu Zadru.ru-i PoslijeErkolanijaza rijet sejavio zastupnikSavaBjelanovii,ortodoksnibukovadkiSrbin,jedan od prvakaSrpskestrankena primorju i urednikSryskogglasatZadru. On je te5kimi uvredljivimrijedimanavalio na Biankinija,odbaciosve njegoveocjene i prijedlogo ditankama,te izjaviokako sveono 5toje zastupnikBiankinikazaonije istinito.Negirajuii hrvatskudrZavnosti obezvrjedujuiihrvatskuproilost,Bjelanoviije jer, otvorenoustaoprotiv hrvatskogimenai jezikau novimudZbenicima kako kaZe,sveje srpskopa i "taj na5narodnijezik je srpski".Na kraju Bjelanovii,prelaze(,ipreko najelementarnijih formi uljudnogparlamentarnogponaSanja, SaljeBiankinijai sveone hrvatskezastupnikekoji misle kaoi on u ludnicu;dakle,progla5ava ih ludim.Evo Stoon o tomedoslovce kaLe:"Ja mislim,gospodomojadaje to sveSuplje,Stoje rekaopo5tovani zastupnikBiankini,da se o tome nemoZeozbiljnoni govoriti.Kad bi ja mogaoposumnjati,da(e seizvesti,Stopoitovanigosp.zastupnik Biankini ja propovieda, bi gospodoovogdasaizniopredlog,daseu na5ojDalmaciji, joSjednaludnica. jer ljudisateorijama, Stoprijesagradi kojeje ovdjeiznio zast.Biankini,idju u ludnicu.")ua Na tako te5kuuvreduBiankinije odgovoriosuzdrZano i dostojanstveno,upozorivli Bjelanoviia da malo bolje prodita "parlamentarni uljudnik",da ne zaboravljadobre parlamentarneobidaje,te da ne rabi rijedikoje su u "riednicimaeuropskihzastupstava nepoznate".Iako gaje nazvaoludakomi poslaou ludnicu,BiankiniporudujeBjelanoviiuda ga dobro duje i da se uvjeri kako on i dalje, posve zdrav,sjedi u Saboru KraljevineDalmacijeu kojemodludnobrani"potladenapravamoghrvatskognaroda,proti .r1"go"i- duSmanima i neharnimsinovima".505 Tijekomraspraveo ditankamau DalmatinskomsaboruBiankinija sunajvi5epodupiralihrvatskizastupnici:Ljubii, Perii i Buzolii, a Bjela503ISTO,str.521,522,554,5-57, -5-58. 504ISTO,str.523-526. 505ISTO,str.558.i d; J. Biankinitiskaoje svesvojesaborske govoreiz godine1892.u ved citiranojknjizi:.O upraviDalmacije....U prvom dijelu te knjige,do str. 77, nalazese njegovigovorio ditankama za pudkeSkoleu Dalmaciji.
225
506 Op5irnijeo raspravamai govorimapojedinihzastupnikao ditankamavidi: Brzopkna iwjeitu PSD,zasjedanjeXxvIll1892, str. 509-667. 507ISTO, str.615.
Nikola Vidovid.
226
kojemu su najvisedoprinijeli Klaiievi narodnjaci,Juraj Biankini se sa svojomradikalnomprohrvatskomskupinom,nakonduZegkolebanjai vi5e neuspjelihpokuiajada delnidtvuNarodnehrvatskestrankenametneradikalniju hrvatskupolitiku,konadnoodludioodvojitiod svojematidnestranke. Nezadovoljans ukupnom narodnjadkompolitikom i taktikom, a posebicetime Stoje veiina u Dalmatinskomsaboru28. oZujkaglasovala izmjene,nadopunei gotovonovi protuprijedlogo ditankazaPugliesieve posve uni5tilai odbacilanjegovoriginalniprijedlogo zatajitako ma,te vanjui nagrdivanjuhrvatskogimenai jezikau koristsrpskog,Biankinije odmah nakon glasovanjasa StjepanomBuzoliiem, JosipomVirgilom Periiem, KaZimiromLjubiiem, JosipomPa5troviiemi Matom Sariiem istupioiz starogKluba Narodnehrvatskestrankei osnovaonovi Hrvatski klub.O tome seu Sirojjavnostivi5esaznalo30.oZujka1892.godine.Tog danapojavio se u Narodnomlistu tlanak lzstup u kojem, nakon iscrpnog izvjesiao najnovijimdogadajimau Saboruu svezis ditankama,stoji: "ZastupniciBiankini,Buzolii, Ljubii, Paitrovii, Perii i Sarii - razmi5ljajui kako danasnjesrbstvonije negonegacijahrvatstvai cilj mu smestina svakinadinujedinjenjedru5tvenoistvarnoHrvata;razmi5ljajuidani pravi Srbine smiedutra:ziti,daseni najmanjekrnji distizna(ajhrvatski,zemlje izpravkam da bi se Pugliesievim i narodau hrvatskojdrLavi;osvjedodeni Stoje u ditankamdanaskrivo hrvatstvuu Dalmacijii povlassankcioniralo tilo bi sejoSdaljeizkrivljivanje,smatrajuidabezpovrjedetemeljahrvatske stranke,ne bi smjeli glasovatiza izpravakPugliesiev- izstupi5eiz L1u6u."5lo hrvatskog To je bio posvelogidanishoddogadajado kojegsu dovelavi5egodi5njapolitidka trvenja, nesuglasjai sukobi izmedu,na jednoj strani, Pavlinoviievai Biankinijevaradikalnogi, na drugoj,Klaiieva oportunistidkogkrila u starojNarodnojhrvatskojstranci.Premaprvim reakcijama hrvatskihzastupnikavi5eje iznenadioi zatekaodalmatinistupSestorice skenarodnjakenegoliprava5ekoji suposlijezadnjihBiankinijevihistupa, a posebicenakon njeggy.aprvog govorau Carevinskomvijeiu u Bedu, t neitoslidnoi odekivali.')r disidenataizjavilada istupajuiz Kluba Narodne Iako su Sestorica i hrvatskestrankezbogtoga5tou Dalmatinskomsaboruradi glasovanja krivnjete stranke,nije prihvaienoriginalniBiankinijevprijedlogo ditankamaza pudkeSkole,to naravnonije bio pravi i jedini uzrok nego tek sumnogodubljei znatnosuSiri.Oni povodistupu,a praviuzrocisadrZani
5l0lztup,PrilogNmodnomlis\ goc'XXXI/1892,br.26,od 30.III, str.-5,vidi i br.24,30,31' i d; T. MACAN,Miho Kait, str.344-351;G. NOVAK,.&oilost Dalmaciie,II,str.420. 511Vidibilj.485i488.
se prvenstvenonalazeu mlakoj,neodludnoj,popustljivoj,jalovoj i neuspjeloj oportunistidkojpolitici Narodnehrvatskestrankei njezinihzastupnika, koji nisu uspijevalidokraja rije5iti ni jezidno a kamoli kljudno politidko pitanje. Dakle, pravi uzroci istupa iz starestrankekriju se u njezinojneodludnostii oportunizmu,u sluZenjuTaaffeovojVladi u Bedu i Namjesni5tvuu Zadru, u priznavanjusrpskognacionalnogimena i popu5tanjudualizmu,te u stalnomodgadanjui strahuda na dnevnired postavibitna gospodarska i politidkapitanja,posebicepitanjeo ujedinjenju Dalmacijes BanskomHrvatskom,a ne trebazanemaritini sveukupni odnosnarodnjakapremaSrbimai srpskompitanju u Dalmaciji,kao ni kakvo-takvozadovoljenjegospodarskih ambicija bogatijegdalmatinskog gradanstvakoje je svojepolitidkei drugeintereseuglavnomartikuliralo kroz Narodnu hrvatskustranku.Naravno,pored tih glavnihuzroka na rascjepu redovimanarodnjakai njihovestrankeutjecalisu i drugi manje vaLni razlozi kao Sto su: opie politidke prilike u Monarhiji, relativna stabilnostdualizma,ako seo njegovojstabilnostiuopie moZegovoriti,te izvjesnastagnacijapolitidkogijvota koja je zahvatilaDalmacijuposlije ponarodenja splitskeopiine.) rz Vrhunac neuspjehanarodnjadkepolitike vidio je Biankini u sklapanju novogtrgovinskogi brodarskogugovoraizmeduKraljevineItalije i Habsbur5keMonarhije koncem godine 1891.,dijom je primjenom, naroditoposebnomklauzulomna uvozjeftinih talijanskihvina,nanesena ogromnaStetadalmatinskomvinogradarstvu i gospodarstvu u cjelini.Tom klauzulomvladajuiivrhoviu BeduZrtvovalisuna duZevrijemegospodarskeintereseDalmacijeinteresimaTrojnogsaveza, kakobi i daljezadri,ali Italiju u njemu,a Njemadkaju je nastojalazadrLatidavanjempovoljnih kredita.Kada se o tome trgovadkomugovoru,sredinomsijednja1892., povelaraspravau Carevinskom vijeiu, iako su dalmatinskizastupnicibili protiv onih dlanakau ugovoru koji su najvi5epogadaligospodarstvo Dalmacije,na kraju su svioni, osimNikole Daparai RadoslavaKvekiia, glasovaliza njega.A upravoto je bila ona zadnjakap koja je, uzmnoge drugenaprijednavedenerazloge,prelilada5uBiankinijevastrpljenja,pa je on dekaosmodobarpovoddaistupiiz Narodnehrvatskestrankei, kako smovidjeli,ubrzogaje na5aou saborskojraspravio Skolskomproradunu i novimditankama za pudkeSkole.)r-i 512Narodni list, god.XXXI|7892, br. 36, str. 1; M. DIKLIC, Pojavaprava5tvai nastanak Strankeprava...,str.77, 78; 1'.MAC Al'1,Miho Kl aii, str.354,35-5. 513 V. BRATULIe, Hrvatski zastupniciu Istarskomsaborui Carevinskomvijedu...,str. 179-1,85; I. PERIC, "Vinskaklauzula"u pretposljednjem trgwinskomugovoruizmedu Austro-Ugarskei Italije...,str-'257-295. O tom ugworu opSirnrleje pisalodalmatinsko novinstvo,sobito Narodnilist, gcd..XX)V1891,br. 68,70, 9 1.,101, 102i d.
228
U svezis najnovijimzbivanjimau vodstvuNarodnehrvatskestranke, Sestoricanezadovoljnihzastupnikana delu s Biankinijemdali su 7. svibnja1892.godineposebnuizjavuu kojoj su svojimprijateljima,biradima i Sirempudanstvuobjasnilizaito su istupiliiz Kluba te strankei za5to su potom osnovaliposebanHrvatskiklub, dijije predsjednikbio KaZimir Ljubii. ObrazlaLu1i kakoje i zaito u Dalmatinskomsaborudo5lodo toga da je, unatodnarodnjadkojveiini, prihvaien Pugliesievprotuprijedlogi tako odbadenBiankinijevprijedlogo ditankama,oni naglaiavajuda na jedinstvenomhrvatskomdrZavnomteritoriju ne moZebiti nego jedna drLava,jedandrZavotvornipolitidki narodi jedan jezlk,a sveto temelje na povijestii hrvatskomdrZavnompravu.Poredvei iznesenih,Sestorica disidenata:Biankini, Buzolii, Ljubii, Paitrovii, Perii i Sarii, navodei nekedrugebitne uzrokezbogkojihsu istupiliiz Kluba Narodnehrvatske strankekakobi moglivoditiodludnijui radikalnijuhrvatskupolitiku."Od nekodoba" - piduoni - "pojaviloseje u zemljinezadovoljstvo sauspavanimi sapetimpoloZajemstranke.Pohrvaienjeuredane dadunam,dapade namporudujuda namga nikadniti dati neie ...S drugestrane,ne samo Stose nerie5avapitanje sdruZenjasa Hrvatskom,nego neie ni da duju govoritio sdruZenju... A tz to se i materijalniinteresinarodauZasno zanemaruju,pa se kadgodi Zrtvujuzlo shvaienimpolitidkimciljevima. Eto uzrokanezadovoljstvu u zemlji,eto uzrokavapajanarodaza distijim pravcem,zaodludnijimradom.Sveto namnameieduZnostdane stanemo pri samomiztupu,da nesjednemo nedjelatni.S'toga,iztupajuiiz 'Narodnog-hrvatskog Kluba',stvorismo novi'HrvatskiKlub'.")t4 Na kraju svoje izjaveBiankini,Buzolii, Ljubii, Pa5trovii,Perii i , Sarii pozivajusvojeistomi5ljenikeda im se pridruZei da ih u njihovim nastojanjimapodupru,te donosekratak programrada novoosnovanog Hrvatskogkluba.Programsesastojiod detiritodkei glasi:"Radu 'Hrvatskog Kluba' za sadaevo temeljnih todaka:I. SdruZenjeDalmacijesa Hrvatskom,na temeljuhrvatskogdrZavnogprava.2.Priznanjepo drZavljanstvui zemlji jedinstvenognarodahrvatskogau cieloj Hrvatskoj.3. PravodrZavnoghrvatskogjezikau javnimuredima.4. SpojenjeDalmacije Zeljeznicom sa Hrvatskom,i obrananjezinihzanemarivihekonomidkih interesa.Dakle:distohrvatskimpravcem i odludnimradomk sdruZenjuto je geslo'Hrvatskog Kluba'.")r) U drugoj polovici 1892.godineSestorica disidenatasu preko Narodnoglista, koji je bio i ostao u njihovim rukama,unatod Klaiievim
514J. BIANKINI, S.BUZOLIC, K. LIUBIE. J. PASTROVIE,J. V. PERIE, M. SARIC, Hrvatskiklub,Narodni list, god.XXXI/1892, br. 36, str. 1-3. 515ISTO,str. 1;V. KISIC,Listajuii staregodi5njake..., str. 108.
229
L
i zbuniodalmatinskenarodnjakei njihovustranku.CelnioneraspoloZio StvoNirodne hrvatskestrankeoko Klaiia i Bulataprvih mjeseciposlije
a krivica za najnoviji razdor u strancivjestogrebacuje na Biankinija, njegovHrvatskiklub i pisanjeNarodnoglista.)16 516 O tomevisevidi u serijamadlanakakao Stosu: Preokret,Pitanjai odgovorii drugim dlancima,Narodni list, god.XXXII1,892,od br. 53 do br. 8-5i d; T. MACAN, Ir'tfto Kait, str-363,366. 5I7 Katolitka Dalmacija,god.XXIII/1892,br . 42, stt. 1;Narodni list,god.XXXI/1892' br. 54,str.1. 518T. MACAN,Miho Kai( str.35-5-357.
230
ProglasNarodnogkluba potpisalisu: StjepanBjelovudii, Lovro Bordii, Tomo Brajkovii,GajoBulat,PeroCingrija,Niko Dubokovii,Ivan K. Fontana,Vicko Ivdevii,Sreiko Karaman,Miho Klaii, Ivan K. Machiedo, Ante Supuk, Petar Tartaglia,Ivan Vrankovii i Marko Luro, a naknadnoim sepridruZioi zastupnikJosipZaffron.Zale1izbognastalog razdorau Klubu i Narodnoj hrvatskojstranci,navedenonarodnjadko vodstvo s Klaiiem na delu optuZilo je Biankinija, Buzoliia, Ljubiia, Pa5troviia,Periia i Sariia da su glavnikrivci za rascjep,da nije todnoda je glasovanjeo ditankamau Saborubilo uperenoprotiv hrvatskemisli, jezikai hrvatskogdrZavnogprava,da su bezobzirnoprisvojilii tiskarui glasilocijelestranke,dapogre5noi neopravdano sudeo biv5imstranadkim kolegama,te da ih prikazujukao okorjeleoportuniste,kao ljude "slabei mlitave",kojimaje vi5estalodo Vladinemilostii osobnihinteresanegoli do jedinstvahrvatskedrLavei narodnihpravica.Iako je kritika Sestorice vodstva,u svojojbiti disidenata,izredenana radunstarognarodnjadkog uglavnombila todna,dlanoviKlaiieva Kluba Narodnehrvatskestranke, ostajuii i dalje dosljednisvojoj oportunistidkojpolitici i taktici, nisu smatraliza potrebnomijenjatibilo 5to,ni u svomprogramu,ni u stilu,ni u nadinudjelovanja.To se najboljevidi iz spomenutogaproglasahrvatskompudanstvu u kojemuse,meduostalim,kaZe:"PremdauvelikeZalimo razdor,koji seje bezna5ekrivnjedogodio,jer je time prekinutojedinstvo stranketoli potrebitoza opiu korist,ipak premadanainjimopstojnostim ne smatramonuZdnimda promienimoma koju todkusvogaprograma,na kojg-ryiemo dapadei nadaljesvojupolitidkudjelatnostizkljuiivo osnivati.")rv Dakle,uZeielni5tvoNarodnehrvatskestrankeodludiloje u Splitu, bez obzirana najnovijadogadanjai rascjepu Klubu te stranke,i dalje ostativjerno svojojstarojtradicionalnojoportunistidkojpolitici i taktici. Na optuZbeKlaiieva narodnjadkogvodstva,izneseneu proglasu narodu,Biankini je odgovoriotjedandanaposlijeu govorubiradimau Drni5u,odrZanu22. srpnja1892.godine,u kojemuje, zastupajuiidistijii radikalnijihrvatskipolitidki pravac,o5tro kritizirao staro narodnja5tvo, autonoma5tvoi nijemstvo,te te5ko gospodarskostanje u pokrajini, a jedinoje o Hrvatskomklubu,koji stoji "nepomidnona distomstanovi5tu pravahrvatskog",govoriopohvalnojer je^okosebeokupio sve drZavnog u Dalmaciji.rzu 5toima"nezavisnijega i slobodnilega" JoSoStrijii odludniji odgovor uslijedio je u dlanku Sestoica Sesnaestorici u kojemu dlanovi 519Narodnjacii narod.Proglasnarodnoghrvatskogkluba.Hrvatskinarode!,Katoliika Dalmacija,god.XXIII/1892,br.52, str. 2; Sestorica Sesnaestorici, Narodnilist, god. XXXI/1892,br.68, str. 1. 520Govordastnog zastupnika J. Biankinijana biradkojskup5tiniu Drni5udne22.kolovoza 1892,Narodni/rit, god.XXXI/1892, br.68.
god'XXXI/1892' br' 68' str' 1' Sesnaestorici,Narodnilist, 521Sestorica Klai€evei Biankinijeveskupinevi5evidi u: izir-edu sforovima Orugim i 522 O tojpolemici god.xxx[/1893. od br. 53 do do Narodni tist, god.xiivi8SZ, od br. 63 br. 80 i d; br. 83 i d. 523NarodnjaStvorprava5tvouDalmaciji,Narodnilist,god.XXXN/1895,br.40,str.1.
232
dano nadali da ie njegovi dlanovi,nastavljajuiiu praksi tamo gdje je pokojni Pavlinoviistao,bliskosuradivatis vedpostojeiimdalmatinskim pravalkimskupinamai ubrzopristupitiStranciprava.Don Ivo Prodani skupinabili su na podetkuodu5evljeni postupnjegovavjersko-pravaika cima,drZanjemi djelatnoiiu Biankinija,Buzoli1a,Ljubiia, Pa5troviia, Periia i Sariia.To se najboljevidi na stranicama Katoliike Dalmocije,u mnogobrojnimdlancimau kojima podupiru Hrvatski klub, a osuduju oportunistidko drZanjei rad stareNaroclnehrvatskestrankei njezinih vidjeli napredak zastupnika. Dalmatinskiprava5isu u istupuSestorice hrvatske nacionalne mislii jadanjeonihpolitidkihsnagakojesusesuprotstavljale narodnjadkoj ideologiji,politicii taktici.Osobitoim je godiloto 5tobiankinijevcinisupriznavaliSrbe,negosutvrdilida u c-ilelojHrvatskoj postojisamojedandrZavotvorni politidkinarod- Hrvati.-)r+ je Takvo stajaliSte doilo do izraLajai u privremenomprogramu Biankinijeva Hrvatskogklubakoji je Prodan,usporedujuiiga s programomHrvatskenarodnestrankeiz gocline1889.,pozitivnoocijenio,iako s njim nije bio posvezadovoljan. On je teZiojo5 rii5iem,hrvatskijemi potpunijemnacionalnointegracijskom programus clominantnim elementima katolidanstva te radikalnijomi odludnijompolitidkom i prava5tva, djelatnoiiu;zapravo,Prodanje teLi<> i odekivaoda dlanoviBiankinijeve skupineprihvatesasvimpravaikiprogram,ime i nadinracla.Medutim, biankinijevci prava5kog zato joi nisubili posvespremnizbognekaclaSnjeg radikalizmai starih teLnji inan drZavnogokvira,ali su se ipak trudili da uspostave prava5ima,.1ra Stoboljeodnoses dalmatinskim su dakna neke sjednice Hrvatskogklubapozivaliidon Ivu Prodana.rz-' prava5i Kolikosuozbiljnodalmatinski radunalis Hrvatskimklubom najboljesevidi iz jeclnogTrumbiievapisma,upuienaBiankinijupotkraj 1892.godine.U tome pismuAnte Trumbii, zadovoljanistupomi radom $estorice predlaZeclase Hrvatskiklub i njegovepristalicc zastupnika, pridruZedalmatinskim prava5ima i zajednos njima ujedineu Stranku prava.To ujedinjenje,po njegovumi5ljenju,bilo bi zahrvatstvoi Hrvatsku odizuzetnaznadenjai opie koristi. Nakon temeljite analizerada Jurja Biankinijai njegoveskupine,Trumbii dolazido zakljudkada se"prista5e klubaSestorice morajunaii skupasaprava5ima u jednomkolu,jer je takav radu stvaripotvrdanadelastrankeprava".Takvomi5ljenjeimalisui drugi dalmatinski prava5i,osobitoSupiloi Prodan,koji su takoderZeljelipridobiti biankinijevcena svojustranu.ClanoviHrvatskogakluba,nakon Sto ih je Biankini upoznaosa sadrZajem pisma,odgovorilisu Trumbiiu
524KatoliikaDnlmacija,god.XXIII/1892, odbr.11 do br. 2'7,br.42, str.1. 52-5Hrvatskiklub,KntoliikaDalmacija,god.XXI[/1892, od br.28 do br. 32,br.42, sIr. 1-.
526K. Ljubic,J. Biankini,J. Pastrovii,s. BuzoligJ. V. Perii A. Trumbiiu, 7adar,6. I. 1893,SKSt,Osobniarhivskifond (Arhiv) A. Trumbii, M' 426124'
234
Monarhije, u njezinu preuredenju u pravcu trijalizma i federalizma ili pak konfederalizma.Oni su,slidnoProdanu i prethodno Pavlinovidu,vjerovali da bi takvo drZavno preuredenje omoguiilo ujedinjenje hrvatskoga pudanstva i stvaranje jedinstvene hrvatske driave kao posebne f'ederalne jedinice u okviru Habsburlke Monarhije, te postojeiu drZavuosposobilo za kulturnu i miroljubivu, a ne ratnidku i osvajar)ku, misiju ma Balkanu. Tijekom godine 1893. dlanovi Hrvatskoga kluba, iako joi nisu sasvimprihvaiali prava5kiprogram i stranku,nastavilisu svojomradikalnijom hrvatskompolitikom koja ih je svevi5eudaljavalaod starogdlanstva Narodne hrvatskestranke i pribliZavaladalmatinskimprava5ima.Takvu politiku podrZavaloje, osim najgornjih vrhova, i domoljubno hrvatsko katolidkosveienstvou Dalmaciji.Stojeii na braniku katcllidanstva i hrvatstva, ono je jo5 od prvih trenutaka hrvatskoga narodnog preporoda uglavnom podupiralo staru Narodnu stranku i zapodetiproceshrvatske nacionalneintegracije,ali nakon pojave prava5tvai Hrvatskoga kluba veiina mladegdalmatinskogsveienstvapodupiralaje i u politici slijedila don Ivu Prodana i don Jurja Biankinija.Tragajuiiza odgovorom na upit "uz koju politidku stranku da prione naie katolidko sveienstvo",Proclanova Katoliika Dolmacija piSekoncem 1892.i na podetku 1893. godine da to nikako vi5e ne moZe biti stara Narodna hrvatska stranka,jer je iznevjerila odekivanja hrvatskog pudanstva, nego da to samo uvjetno moZe biti Hrvatski klub, i to ako u potpunosti uskladi svoj program s hrvatskimdrZavnimpravom i proglasise bez otezanjapravaikim,i jedino Strankaprava koja teLizaslobodnom,cjelovitom i neovisnomHrvatskom. Stogaona poziva katolidko sveienstvo"neka clu5omi srcem prione uz stranku prava, neka u svakoj prigodi iztide, zagovarai promide njezina nadela",jer je to jedina stranka koja se bori za "narodne svetinje,koja zastupahrvatskumisao;a ta misagiest:sloboda,neodvisnost,samouprava i jedinstvoHrvatske domovine".)z/ Prenoseii na podetku 1893.godine pisanjezagrebadkihopozicijskih glasila, Obzora i Hn,,atske,Biankinijev Norodni /lsl, koji je nakon razdora u redovima dalmatinskih narodnjaka postao zapravo glasilo Hrvatskogakluba, pi5e odu5evljenoo zapodetoj slozi i sporazumu hrvatskih opozicijskih snaga, Stranke prava i Neodvisne narodne stranke, u Banskoj Hrvatskoj.)zd Te dvije oporbene stranke, kako prenosi Narcdni /rsr,imaju "odsle samo jednu zastavu" i samo jedan program koji glasi: "oZivotvorenjedrZavnogai prirodnoga prava Hwatske, njezine zakonite 527O odnosukatolidkog sveienstva premapolitidkimstrankama vidi serijuod 12dlanaka pod naslovom:Katolidko sveienstvoi politidke stranke u Dalmaciji,Katoliika Dalmacija,god.XXI[/1892,odbr.70 do br.75; god.XXIV/1893,od br. 1 do br. -5. -528Sporazumak opozicije, Narodni list,god.XXXIi 1893,br. 1,str. 1.
6 nezavisnosti,slobode i cjelokupnosti u Habsburlkoj monarkiji"'sz9 sasopozicije, banovinske buduii da je,upravotakav okviraskiprogram iuutl"n ,, dun" "modernog" pravastva,najviseodgovaraoRiankinijevu du Hrvatskom klubu, nije dulno 5to su se njegovi dlanovi zalagali .t: ;Sporuru-ak opozicijau Banovini"proSirii na Dalmaciju,te da i u njoj bar do sporazumaizmedu na'iemelju naiavljenognovogprograma49de 30 dalmatinskih pr ava5a i"Hrvatlko gu-kl ubu's U svezis timNarodni /rsrtirdi da nije dovoljno odobravatii hvaliti vei daje potrebno tudadobradjela,mislinasporazumbanovinskeopo-zicije, programa r O"tt" toga dobra i djelcvati. On izmedupolitidkog p.'u":u.i a uZadru klub Hrvatskog pravca a i program t *utrt" ofrozicije u Banovini,te -nikikvu "Dalmaciji tko.u razliku. Stogg i dalmatinskihpravasane vidi sjedinjenihopozicijau hrvatskih pravac i program uz pristaje odobravai
Banovini"-'pisebiankinii*y",.:l::#i;"lll;li,'"*:sl,ll"Jll,. *: .rankapravai Hrvatskiklub "tako su u njimi tazlikenemoZebiti' Jedanim jasnose t1ui."532Premaiznesenome biozasporazum,slogui ujedinjenjes ava,ali ne na temeljustarogklasidnog novog Stardeviievapravaikogprogramanego na temelju tek najavljenog udruZene pripremale d"utirtieto-irilaliitidkogaprograma,koji su okviraSkog hrvatskeopozicijskestrankeu Banovini' u Na prigovor nekih dalmatinskihpravaia iz pokrajine,iznesen prodanovojfratoliil
sso5p'"#"ffion;;i.'r-"""'Bunouioiiburm:"iii,!::?!::!i:ilflo;I#lYt?1lol;,u'," goo'xxxIlt893, br' 14'od 18'II' str' 1' ;tdi;;;d
st"iiti p":r",lg,rodnilist,
dni list,god.XXXII/1893, br. 25,odZ9.III, str. L. 531Da znamona demusmb,"Naro god.XXXII/1893, br. 76, od 23. IX., str. 1. tist, Narodni bo(e, narodu r" Sgi St" god.XXXII/1893,br.34, str. 1, br' 35, i3i ViOi serijudlanaka:Razjasnenje,'Narodnilist, s t r .1 , 2 i d .
236
politidke protivnike, koji se suprotstavljajusvakoj odludnijoj i radikalnijoj hrvatskoj politici, a posebice akciji za ujedinjenjem hrvatskih zemalja, dlanovi Hrvatskog kluba nisu na njih gledali kao na narodne "duimane". I jedni i drugi teZili su za ujedinjenjem Hrvatske na temelju prirodnog i hrvatskoga drZavnogprava, ali bitna razlika bila je u tome Sto su biankinijevci Zeljeli ujedinjenje odmah, bez ikakva odgadanja i taktiziranja, a stari narodnjacisu ga stalno odgadaliza neka iduia bolja vremena,Stoje u praksi znadilonikada.'t'ta Potkraj listopada1893.godineBiankini je ponovo odludno istupao u Carevinskom vijeiu u Bedu. Govoreii o "izbornoj preinaci" nije propustio priliku da jo5 jednom naglasikako je Dalmacijasamo"privremeno zastupanau Bedu",te daje njezin"pravisabor,hrvatskisaboru Zagrebu". On u svome govoru ustaje protiv vladajuieg izbornog zakona jer je nepravedan,jer iskrivljuje volju vedine pudanstva,a kao primjer navodi nepravedni kurijalni izborni sustav zaDalmatinski sabor i loiu razdiobu izbornih kotara u Dalmaciji . TraLelpromjenu izbornog sustavaBiankini je ujedno traLio i opie pravo glasa,ili bar pro5irenjeosnovetoga prava.-535 Najznadajnijidogadajs tada5njegazasjedanjaCarevinskogvijeia bio je pad Taaft-eoveVlade i istup preostalih hrvatskih i slovenskihzastupnika, na delu s Klaiiem i Andrejom Ferjandiiem ,izkonzertativnog Kluba grofa Karla Hohenwarta, osnivanje posebna Kluba hrvatskih i slovenskih zastupnika, te njegovo pribliZavanje vei utemeljenom Klubu neodvisnih hrvatskih i slovenskih,-zastupnika pod voclstvomLaginje i Spindiia, vodeiih istarskihprava5a.'53(' U skladu sa svojom vei proklamiranom politikom kontinuirane borbe za ujedinjenje, koristeii prvu povoljniju prigodu, dlanovi Biankinijeva Hrvatskoga kluba su na 1. sjednici 29. zasjedanjaDalmatinskog sabora,odrZanau Zadru od 10.sijednjado lT.veljade1894.godine,nakon punih sedamnaestgodina narodnjadkog oklijevanja i dekanja ponovno pokrenuli pitanje dono5enjai oda5iljanjasaborskeadreseKralju. Adresu na Kralja, u kojoj se na temelju prirodnog i povijesnog hrvatskoga drLavnog prava traZi ujedinjenje Dalmacije s Hrvatskom i Slavonijom, predloLioje 12.sijednjau ime Sestoricezastupnika KaZimir Ljubii, predsjednik Hrvatskogakluba i umirovljeni tajnik Zemaljskog odbora. Pored temeljnog zahtjeva za ujedinjenjem, u njoj su se dlanovi Hrvatskoga kluba -534Pitanjaiodgovori.clan HrvatskogKlubajednomnadelniku,Narodni tist,xXXil|.893, br.-57,str.1,2. 535Govorzast.J. Biankinijaizreden28. listopada1893.u zastupnidkoj kuii Carevinskog vijeia u Be(u, PrilogNarodnom lisnt,god.XXXII/1893, br. 88, str. 1, 2. 536Iztup,Narodnilist, god.XXXII/1893,br.9-5,od 29.XI, srr.2;T. MACAN,Milto Klai{ str.369-3'72. Vidi i bili.491.
"svietla Kruno! Premilostivi nas Kralju", pisu podnositelji adrese,
sjednice Dalmatinskog sabora,odrZane 10.veljade 1894.godine, kada je obavljeno prvo ditanje i dato od strane predlagateljaop5irno obtazloLe537Brzopisnaimje!tu PSD,zasjedanjeXXD(1894, Zadar 1894,str. 7-10. 538ISTO,str.9. 539ISTO, str. 15-18,26,27, 42-45,62, 63. 540 ISTO,str.309.
238
nje. Ljubii je na kraju svogobrazloZenjatraLioda se odmahprijede na drugoditanjei konadnuraspravu,ali se tome zbogvaZnostipredmeta usprotivioKlaii. On je predloZioda seformira posebanodbor od sedam dlanovakoji ie razmotriti,dopuniti i dotjeratiLjubiiev tekst adresei o tome u roku od 24 satapodnijetiizvje5ieSaboru.Taj Klaidevprijedlog bio je, unatodprotivljenjuautonoma5kih i srpskihzastupnikakoji su bili protiv adrese,prihvaien s 22 glasaza i 12 protiv. U Odbor za adresu odmahsubili izabrani:Biankini, Klaii, Bulat,Cingrija,Vrankovii, PaStrovii i Baljak,kojije istupiopaje umjestonjegabio izabranTomo Brajkovii.-tarMedutim,vei sutradan, to jest 17.veljade1894.godine,prijenegoli je odbor uspiodokrajaobavitisvojposaoi pokrenutiraspravuo adresi, VladinpovjerenikDragutinMarija Truxapredaoje predsjednikuSabora Eordu Vojnoviiu pismo Ministarstvaunutarnjihposlovau kojem se nareduje"da po Previ5njemCarskomnalogusadazatvoriovo saborsko zasjedanje". Tako je po nalogubedkihvladajuiihkrugovai Ministarstva unutra5njihposlova,a slidninalozistizalisuNamjesni5tvu od godine 1877. pred svakosaborskozasjedanje,bio zatvorenDalmatinskisabor prije negolise u njemu i povelapravaraspravao adresina Kralja u kojoj se traZiloujedinjenjeDalmacijes HrvatskomiSla.vonijom na temeljuprirodnogi povijesnoghrvatskogadrZavnogprava.)+z Premapisanjui komentarimaNarodnogalista takavraspletdogadajamogaoseodekivatisvakog trenutka,pa on nije iznenadioni dlanoveHrvatskogakluba ni druge hrvatskesaborskezastupnike.-543 O prijevremenuzatvaranju29. zasjedanja Dalmatinskoga sabora Biankinije op5irnopisaou Narodnomlistu, glasiluHrvatskogakluba,a 15.oZujka1894.progovorioje o tome i u zastupnidkojkuii Carevinskog vijeia u Bedu. On pravilno zakljudujeda je zadnjezasjedanjeSabora zatvorenoprije vremena zbog toga Sto su vladajuii krugovi u Bedu procijenilida bi adresao ujedinjenjupri glasovanju, unatodrascjepuu Narodnojhrvatskojstrancii protivljenjuzastupnikaSrpskei AutonomaSkestranke,sigurnodobila potrebnuveiinu glasova,a to se po njihovu mi5ljenjunikako nije smjelodogoditi.Osvrduii se na minulo saborsko zasjedanje Biankinitvrdi kakopo naputku"bedkihmjerodavnihkrugova, adresao sjedinjenju"nikako nije smjela"doii do glasovanjau na5em saboru,te bi sesabor,po vi5emnalogu,bio u svakodobazatvorionetom bi se bilo do5lodo njezinaglasovanja".Iz navedenogaproizlazida su Biankini,Ljubii i drugi dlanoviHrvatskogakluba joS pri podno5enju ,541ISTO,str.493-501, -515. 542ISTO,str.562;HrvatskiSaboru Zadru,Hn,atskaknma, god.IIl1894,br.4,od24.II, str.1.,2;SaborDalmatinski,CntenaHwatska,god.IVi1894,br. 8, str. 1. 543Narodni/rst,god.XXXII/1894, br. 4, 5, 6,75,17.
239
tako Monarhiju osposobitiza miroljubivumisijuna Balkanu,u demuje ujedinjenaHrvatskatrebalaposluZitikao most iveza s juZnoslavenskim narodima.Na koncutrebaposebicenaglasitidaje temeljnaodlikaBianu njegovupovezivanjuborbeza ujedikinijevihgovorai istupasadrZana
kuCe J.Biankinijaizredenu sjednicidne 15.oZujka1894.zastupnidke 544Govorzastupnika vijeia u Be(u,Narodni list,god.XXXIII/1894,bt.23, stt- 1',2;Osvrtna Carevinskog Narodnilist,god.XXXI[/1894, br. 29, str.1'. sabor(serijadlanaka),
240
njenje sa stalnim prosvjedimaprotiv te5kogagospodarskogstanjau Dalmaciii.-ta) Clanovi Biankinijeva Hrvatskoga kluba u prvoj polovici 1894. godine, unatod tome Sto-pregovori o ujedinjenju opozicijskih stranaka u Banovini nisu uspjeli,-)+onastavili su u Dalmaciji svojom radikalnom politikom koja ih je sve vi5e udaljavalaod starih narodnjaka i pribliZavala dalmatinskim prava5kimskupinama,s kojima su se namjeravali udruZiti u Stranku prava. Tako oni 1. travnja godine 7894.,ialjuii u Split Trumbiiu na uvid i ocjenu U'edbu rada Hn'otskoga kluba i imenujuii njega i dr. Vicka Mihaljevida za svoje povjerenike, pi5u: "Skrajno je vrieme da se u Dalmaciji uredi rad svih pravih Hrvata. Na to smjeraovdje tiskanauredba, a na5 Hrvatski klub cieni se duZnim potaknuti to uredjenje,bez ikakve misli na kakvo prednjadenje: dlanovi Kluba nerie da budu nego prvi radnici, svedjer dogovorni sa rodoljubima u zemlji. Poznajud VaSe diste pravaike osjeiaje, mi Vam pruZamo na5u ruku, eda bi se s nami sloZili i kao pouzdanik hrvatskoganaroda pripomogli na5oj zadadi."-547 Navedenu Uredbu, koja se sastoji od sedam dlanaka,moZemo podijeliti u tri dijela. U prvom i najvaZnijem dijelu govori se o osnovnim ciljevima Kluba, u drugom o saborskom i izvansaborskom djelovanju klupskih zastupnika, a u treiem o organizaciji i nadinu rada Hrvatskoga kluba. U prvom dijelu Uredberada posebicese istide kako je cljelovanju Hrvatskogakluba temeljni cilj "Siritiu Dalmacijihrvatskumisao,koja teZi zatimda se uskrsnedrZavahrvatskacjelokupna, samostalnai jedinstvena po zemlji, narodu i jeziku, a kao dest Hrvatske da se Sto skorije s njom ujedini Dalmacija, na temelju drZavnogahrvatskoga prava". U drugome dijelu kaZeseda zastupniciu Dalmatinskom saboru,a dlanovi Hrvatskoga kluba, stalno moraju imati pred odima tu glavnu svrhu, taj glavni cilj, kojemu moraju biti podredena sva ostala pitanja i problemi, te cla su u svakoj prigodi duLni "traliti ujedinjenje Dalmacije sa Hrvatskom" i od napadaja braniti hrvatsko povijesno drZavno pravo. Dalje se govori o mnogim izvansaborskimaktivnostima i zada(amazastupnika,medu kojimaje opet najvaZnijaona o Sirenju,duvanju i obrani "diste hrvatske misli" u hrvatskom puku i pridobivanju Sto veieg broja "privrZenika svojoj prava5kojstranci".
54-5M. GROSS,Povijestpravaike ideologije,str. 294, 295; Za hrvatski grb, Crtena Hrvatska,god.III/1893,br. 10,str. 1. 546Narodni/rsl,god.XXXII/1894, br.31, str. 1; Strankapravaopet samana braniku Hrvatske,Katoliika Dalmacija, god. XXV/1894, br. 29, str. 1; Dvie oporbe u Hrvatskoj,Narodni list, god.XXXIII/1894, br. 40, od 19.V, str. 1. 547SKSI,Osobniarhivskifond(Arhiv)A. Trumbid,M.410/8(pismoHrvatskogktuba:"P. N. destitirodoljube!").
dokumentuHrvatZanimljivoje da seuUredbirada,tornevaLnom i programatsko djelomice ima prvom dijelu u svom koja skog kluba, kao okvir Monarhija Habsbur5ka spominje izrijekomne zna1enje,nigdje
do znanja da i oni pripadajupravalkoj skupini koja se Zeli s drugim dalmatinskimprava5kimskupinamaujediniti u Strankuprava.Zaptavo,
matinskomsaboruiinrannjegaduZeod dvijegodine,nastaoje podetkom od radikalnestruje iz devedesetihgodinaproSlogstoljeia (1892.-1894.) stareNarodnehrvatskestranke,ali iznikaoje znatnovi5ena misaonim temeljimaPavlinoviievahrvatstvanegoli klasidnogStardeviievapravaNiegovi dlanovi, Stvai bio je stalno protiv dualizmai Trojnog saveza. i Sarii, odbacujuii Perii zastupniciBiankini,Buzolii, Ljubii, Paitrovii, narodnjadkioportunizami politiku "mrvica", poku5alisu na temelju hrvatskogadrZavnogpravaodludnijedjelovatiu pravcuujedinjenjaDalmacijes BanskomHrvatskom.Bit i snaganjihovihzahtijevanjabila je u tome Stosu oni, osobitoBiankini,stalnopovezivaliborbu za ujedinjenje vrlo prilikamau pokrajinii s togastajali5ta s katastrofalnimgospodarskim uvjerljivokritizirali vladajuievrhoveu Bedu,a hrvatskopitanjepoku5avali rije5itina mirani legalannadinu okviru Monarhije,u njezinutrijalispreuredenju,StosekosilosaStardeviievim tidkom i daljemfederalistidkom Pozivajuii se na povijesnohrvatsko shvaianjem. klasidnimpravaskim drZavnopravo,oni smatrajuda hrvatskizastupnicimogusamouvjetnoi vijeia, jer je njihovopravoi privremenosudjelovatiu radu Carevinskog trajno mjestojedino u HrvatskomsaboruuZagrebu,a ne u Austrijskom drZavnomparlamentuu Bedu.U Dalmatinskomsaboruu Zadru dlanovi Hrvatskogaklubapostavljalisui pokretaliraspravei o najteZimpolitidkim pitanjima,kao 5toje pitanjeujedinjenjahrvatskihzemalja,o demusu se drugi zastupniciplaiili govoriti.Na hrvatskomdrZavnomteritoriju nisu 548ISTO, M. 410/8("UredbaradaHrvatskogaKluba").
242
priznavali,osimHrvata,nijedandrugidrZavotvorninarodili naciju,pa ni Srbe, iako su ih tretirali kao hrvatskedrZavljanepravoslavnevjere i srpskogplemena. BiankinijevHrvatskiklub, kako smovei kazali,u skladusasvojom je prihvaiao odludnijomi radikalnijomhrvatskompolitikom,odu5evljeno i podupiraoslogu svih "pravih" Hrvata i oporbenihpolitidkih snagau Hrvatskoji Dalmaciji.PribliZavajuiisesvevi5ebanovinskojStranciprava i dalmatinskimprava5kimskupinama,koje su sveaktivnijedjelovalepod Prodanovim,Trumbiievim i Supilovimvodstvom,njegovidlanovidekali su samoda seposlijedugihpregovoraprovedenajavljenafuzijaoporbenih stranakau Hrvatskoj,Strankepravai Neodvisnenarodnestranke,i prihvatinjihovzajednidkiokviraSkidualistidko-trijalistidki program,pa da sei samipridruZepravaiimai njihovojstranci.U tome smisluBiankinije na opioj Skupltini Strankeprava,odrZanoju Zagrebt 26. lipnja 1894. godinepovodompolaganjakamenatemeljcaza Stardeviievdom,unatod tome Stoujedinjenjeizmeduprava5ai obzoralanije uspjelo,izjavioda Hrvatskiklub prihvaianovi prava5kiprogrami stupau Strankuprava.Ta jeizjava,iako nije doila posveneodekivano, osobitoobradovaladalmatinskepravaSei njihoveprava5kegrupe,a konadnipristup Biankinijeve hrvatsko-prava5ke skupine Stranci prava ubrzaoje vei zapodetiproces njihova povezivanjai udruZivanja,te samoorganiziranja, formiranja i osnivanjaStrankepravau Dalmaciji.-14'/
549U tom zakljudnomdrleluo Hrvatskomklubu upuiujemo,primjeraradi,bar na neke god.XXXIII/1894,br.2,4,15,23,29,31.,40,48,50,51.,52, brojeve Narodnoglista, 53id.
N u n dU U
€;
E
ESg € d
EF
si &e
E E e6
,! a
9; M
d.
P H
P 0)
g,e
€+
,Q
+ € 00
:;i;
_z
'. &-:
q) 5 -n
a
d3 Ea
..6.8 L
E at
N
.EE P 'E E= *t. EI ed
3 3_t
>c) 96 0 r t-oi
;9
>t 5-G
e;1
:=r Q
$ 0 0 rl
FV
0
-
'(] d F 0
v
I . { l 48, cfi
4u,. U
' r 7 ,lt ' H 'o .i > . s -& 0)
f, o
x u
fi 6
30 fi o
${ !'
bo bo .\4
>6
Li
0{
d 0
FA .Ee
N H
H ;
,4 3c
0i A .J
0 )
\ N
=5
X d
bo 00 E
L 4)
U)
z o
ca
H
a
n
I
TRECE POGI-AVLIE
STRANKA PRAVA T894..T905.
OSNUTAK STRANKE PRAVA
Iako se prve pravaikemisli u Dalmacijijavljajurelativnorano,jo5 krajemSezdesetih i poietkom sedamdesetih, a pravaitvoi prve pravaike skupinepodetkomosamdesetih godina 19.stoljeca,dalmatinskastranka prava nije bila o ah osnovanai sluibeno uredena kao jedinstvena politidkaorganizacija.Glavni ruzlogtomubio je u snaZnomdvadesetogodiinjem razvitku hrvatskoganarodnogpreporodai velikim uspjesima nacionalneintegracije,zajednidkinastupalidalmatinskiHrvati i Srbi i zalagalise za ujedinjenjeDalmacijes Hrvatskom.Tek kadase unutar te strankejad,eranila i diferenciralahrvatskai srpskanacionalnasvijesti drZavnamisao,koje su se podelemedusobnosve viSesuprotstavljatii sukobljavati, bile sustvorenetemeljnepretpostavkezapojavuibrLira'noj dalmatinskoga prava5tva.Zbog toga u Dalmacijiu prva dva desetljeia hrvatskoga narodnogpreporodai ne susreiemopraveprava5e,negotek rijetke pristaliceprava5kihmisli koje su na razne nadine nezadrLivo strujile iz Hrvatske.Medutim, od podetkaosamdesetihgodinavei se moZegovoriti o pojedinimprava5ima,zatimo manjimprava5kimskupinama,a ne5tokasnijei o dalmatinskojStranciprava.Nakon prvih pravaSkihmisli i rijetkih pravaia pojedinacapojavilase najprije Prodanova vjersko-prava5ka, a zatimTrumbii-Supilovaliberalno-pravaika skupina i, najzad,BiankinijevHrvatskiklub.))u Podetkomdevedesetih godinazapodelesupripreme zapovezivanje i objedinjavanje tih skupinai osnutakStrankepravau Dalmaciji.Vodeii dalmatinskiprava5i,osobitoTrumbii i Supilo,osjeialisu snaZnupotrebu za jedinstvomsvih prava5kihpolitidkih snagai skupina,pa su u tome smislumnogoputa isticali zahtjevza boljom stranadkomorganizacijom koja bi ih dovelado uspje5nijegpolitidkogdjelovanja.O zajednidkom programui jedinstvenomustrojuStrankepravau svimhrvatskimzemljama,ukljudujuiitu i Dalmaciju,raspravljalosena svepravaikojKonferenciji u Rijeci, odrZanoj27. i 28. travnja 1892.u kuii istaknutogrijedkog 550O svemutometemeljitoi opSirnopisalismou drugompoglavljuovestudije.
ku istaknutoje da "klubovi i strankeprava"u svimhrvatskimzemljama trebajuraditi autonomnoi u skladus tek usvojenimzakljudcimai temeljnim pravaikimnadelima.551 Postupajuiiu skladus postignutimdogovoromi usvojenimzakljud-
morajunaii skupasapravaiimau jednomkolu" ili stranci,jer je Sestorice njihov dotada5njirad u biti samo "potvrda nadelastranke prava". Sa sadrZajemTrumbiieva pismadlanoviHrvatskogakluba bili su veoma su prihvaialisuradnjui zajednidkirads dalmatinzadovoljni;odu5evljeno programai pedataveleizdaje, skimpravaiima,ali zbogstarogastranadkog za rjelavanjehrvatskoga Monarhije okvira neprihvaianja te negacijei joSnisu bili potpuno je govora, drZavnogpitanja,o demu vei bilo dosta spremniprihvatiti ponudenozajednistvoi ujediniti se u Strankuprava. Zato oni u svom odgovoruod 6. sijednja1893.prihvaiaju sve, osim ujedinjenjau jednu stranku,ponavljajuiijo5jednomnekasvojavei prije nemanikakvih kakoizmedunjih i dalmatinskihprava5a iznesenastajaliSta sluZiti zaprimjer sporazum i buduii bitnih razlika,tekakoie giihovasloga i "braii prekoVelebita".))z svih hrvatOsjeiajuii potrebu za okupljanjemi objedinjavanjem skih politidkih snaga,osobito dalmatinskihprava5a,Trumbii traZi od FranaFolnegoviiada, kao u BanskojHrvatskoj,i u Dalmacijipokrene izmedudalmatinskihpravaikih procesdogovaranjai sporazumijevanja skupina,BiankinijevaHrvatskogkluba i eventualnoNarodnehrvatske stranke,kako bi se stvorili uvjeti-dase pravi dalmatinskiHrvati sloZei U vezistim Folnegoviije, ispitujuii ujedineu jednu politiiku stranku.))-J hrvatskihpolitidkihsnagau Dalujedinjavanja i povezivanja moguinost 55l ZakljudcistrankepravaprihvadeninasastankuuRijeci ,CwenaHwalskqgod.II/1892.'br. Dalmaciia god.XXI[/1892,br.31; Usp.iblli.472. 16;Zakljudcistrankeprava,I(atoliika 552K. Ljubid,J. Biankini,S. Buzolid,J. V. Perid,J. Pastrovid- A. TrumbiCu, Zadar,6.I. 1893.,SKSt,Osobniarhivskifond (Arhiv) A. Trumbii, M.426124Split,4.III. 1893.,SKSt,Osobniarhivskifond (Arhiv) A. 553A. Trumbid- F. Folnegovicu, Trumbid,M.426113.
248
I
maciji, pisao vodeiim dalmatinskim prava5ima i o tome traLio njihovo mi5ljenje. Odgovarajuii na njegove upite i obrazlaLudirastrojstvo hrvatskih politidkih stranaka i skupina u Dalmaciji, Supilo pi5e da bi se sporantm izmedu dalmatinskih prava5ai Sestoricedlanova Hrvatskog kluba mogao lako i "bez velika truda" postiii; dok bi sporazum izmedu "Sestorice" kluba5a i "Sesnaestorice"starih narodnjaka i5ao teZe, ali da nije nemogui; a sporazumizmedu dalmatinskihprava5ai narodnjaka da je gotovo nemogui, jer te5ko je vjerovati da bi se "sva trojica sljubila" i ujedinila. Mi pravali u Dalmaciji smo, poja5njavadalje Supilo Folnegoviiu, isto Stoivi u Hrvatskoj; SestoricadlanovaHrvatskog kluba su pribliZno ono 5to i Neodvisnanarodna stranka,a Sesnaestorica starih narodnjaka idu joI dalje. "VaS tamo sporazumakvude kao naravnuposljedicusporazum prve dvojice, ali, na Zalost,nipo5to sve trojice. Ja prezirem svakoga koji na laku ruku sudi ljude, ali ipak moje najopreznije mnijenje bilo bi da narodnastrankanije vele sklona na popuStanje.")')4 U nastavku pisma Supilo obrazlaLe Folnegoviiu kako delniStvo Narodne hrvatske stranke oko dr. Mihe Klaiia najvjerojatnije neie prihvatiti nikakav sporazum, jer su narodnjaci za udinjene im usluge u Dalmaciji isuvi5eobvezni vladama u Bedu, gdje plaiaju svojim glasovima, a za unrat uZivaju potporu "zadarskevlade, koja ih i danasna naiu Stetu energidnopomaZe".Kakovidite, zakljudujeSupilo, mi Hrvati u Dalmaciji smo dosta rastrojeni i nejedinstveni,ali unatod tome on je za pregovore i dogovoresa svima,iako smatra da ie opii sporazumte5ko uspjeti. Supilo sestogaslaZeda posredniku eventualnimpregovorimaizmedudalmatinskih pravala,biankinijevacai narodnjakabude ugledni zagrebadkipolitidardr. Milan Amru5, pripadnik Neodvisnenarodnestranke,ali smatrada i on sam ne bi bio dovoljan, pa za posrednika u pregovorima predlaZejo5 i pravaia Frana Folnegoviia. A Sto se tide vremena i mjesta odrZavanja pregovora,te dileme da li Zadar ili Bed, on pi5e da je za takvo pregovaranje i sporazumijevanjevrijeme uvijek, samo kad se hoie, "Sto prije to bolje, da se, ako se 5to uradi, ne gubi ni dasanego da se organiziramo zajedno", a za mjesto pregovaranjapredlaZeZadar. Na kraju Supilo izvjeliuje Folnegoviia da je upravo dobio pismo od Trumbiia, "kojim me pita poviSeove stvari. On rekbi da je protivan, jer cijeni da dlanovi nar. stranke nijesu Hrvati, te da neie popustiti. Ja bi ipak bio zato da se pokuSa.Mi a i Vi tamo, te zajedno radimo i jednako mislimo svakako bi dobili. U najgorem sludaju poludilo bi se zdruZenje 'Sesterice'i prava5a.Ako se dalje ne bi uspjelo, mi bi i ovako slavili veliku
554F. Supilo- F. Folnegwidu,Dubrovnik,18.II. 1893.,vidi u: H. HAJDARHODZIC, R. ARNERI,H. MOROVIC,M. NEMEC,Korespondencija FranaSupila..., pis.3,str.3-5.
moralnupobjeduprednarodom,jer smoprvi doslii pruZiliruku za slogu, a oni je ,ii:"* primili. Ako je pak megu dalmatinskimHrvatimaborba neizbje1ni,kao Stosvi simptomikaLr, naia stranabi se ovim korakom znatno ojadala,na radun narodne stranke koja bi dosta izgubila''t555 prema tome, iako do planiranihpregovoraoko ujedinjavanjahrvatskih politidkih snagau Daimacijitada nije do5lo,Supiloje bio.za akciju,za pr"gouor. i digovore, za jedinstvo,iako je kao i Trumbid opravdano r,rttinluor, ,nogiinost konidnogsporazumas oportunistidkimvodstvom stareNarodnehrvatskestranke. za razlikuodmladeTrumbii-Supiloveliberalnepravaskeskupine, koja je blla zapregovoresasvimhrvatskimpolitidkimsnagamai stranka-
ju't.,p'inud^h^ni::r|:;?:;:?;:;::tn:;?*i: jstari ma,na j:?r"ii;
im narodnjacima'Kao Sto Prodan i isu rado prihvaiali sporazumhrvati Hrvatskoj,tako nisupristajalini na trodnomhrvatskomstrankomu Dalrrvatskihoporbenihpolitidkihsnaga ati kljudnuulogu izgledalosumnjivo, rie, njegovapravalkaskupinabila je kih pravalas dlanovimaBiankinijeva )vremenoo5trokritizirati,predbacuprihvaianjem oteZus konadnimizjasnjavanjem, juii im posebicedasuviSe im se i a zamjeralo StranciPI?uu, programai prikljudenje-mprarra5koga ,uog pt"6'tugetiitike bivsihstranadkihkolega'))o dobroje doslo Don Ivi Prodanui njegovimpolitidkimpristalicama pravasimai javno jedno Folnegoviievopismo,upuieno-.dubrovadkim se komentirajunovi u kojem godine, tbznanjeno frajem listopada1893. politidkiodno5aji,te o5tio kritiziravladavinanarodnjakai u Dalmaciji,i u Hrvatskoji pozivana njezinorulenje.Govoreii o poloZaju,.odnolajima i rastrojstvuhrvatskihpolitidkihskupinai stranakau Dalmaciji,Folnegovii smairadasporazumizmedudalmatinskihpravaiai narodnjakajoSnije bio mogui, a oale do njegaeventualnoi dosloto bi bila,kako zakljuduje, samo"iednapeiljanijavise".TakavnasFolnegoviievstavne iznenaduje jer njegovui^Frankovu"modernom"pravastvu,kako znamo'i nije bio gtuu"i Jitl ,r1"Ain1"njei jadanjehrryatskihopozicijskihtlugu nego podrekrugovimau Bedui Pesti,kako tiuanie tih inuguvtaoalueim-austrijskim
555ISTO,str.35,36. god.XXIII/1892.,odbr.11 do br. ?5,br.42; god.XXIV/1893., 556Katoliika Dailmacija, br.28,56,78,82id.
250
I
bi uz njihovu pomoi i potporu lak5edo5lina vlastu Hrvatskoj.Hvaleii radJurjaBiankinija,osobitonjegovogotovopravalkodrZanjei istupanje u Dalmatinskomsaborui Carevinskomvijeiu, Folnegoviii daljezagovara ujedinjenjedalmatinskihprava5kihskupinai Hrvatskogkluba,teizraLava nadu da ie svi oni uskoro sloZnoraditi na zakonitomru5enjus vlasti Narodne hrvatskestranke i stvaranjujedinstvenepravadkestranarike organizacije. Bezdobrogastranadkog ustroja,tvrdi i upuiuje Folnegovii, jedinstvenestranke o uspjehuni govora,a s osnutkomi organizacijom uspjeh zajamden,"i to sjajan,u naikrademvremenu,nedvojben!To / pamtitebraio i prematomu radite."')) To Folnegoviievopismo,objavljenou prava5komstranadkomtisku, izanalo je dostaburne reakcijeu Dalmaciji,posebicemedu delniStvomNarodne hrvatskestrankekoje mu se suprotstavljalo,nastojeii prekosvoganovopokrenutog glasilaNarodbar ublaLitinjegove negativne posljedice.Pozivajuiise na velike zaslugesvojestrankeu preporodnom razdoblju,narodnjacisu gaosudivalii odbacivali,tvrdeii da Folnegoviieve ocjenenisu todnejer on ne poznajedalmatinskepolitidkeprilike, a pravadisu ga prihvaiali i branili, videii u njemu "zadnji opro5taj sa politikomoportunizma"kojaje podelazahva(,atiiStrankuprava.Naravno, takav zakljudakdalmatinskihprava5abio je preuranjeni sasvim jer "moderno"pr_ava5tvo pogrelan, i oportunizam tek suu pravomsmislu zahvaialipravaKke redove.)56 Prava5i zadarskog iz Prodanova kruga,raspravljajudi o Folnegoviievu pismui naputkuo ustrojujedinstveneStrankepravau Dalmaciji, smatrajuclaseo zajednidkojorganizacijidalmatinskihprava5aneie moii govoritisvedotledok sene stvorijedinstveni pravaikiprogramoko kojeg bi seokupilesvedalmatinske prava5ke skupine.RazmiSljajuiio jedinstvenoj stranadkojorganizacijii poku5ajuujedinjavanja svihhrvatskihopozicijskihsnagai u Banovinii u Dalmaciji,jedanpravadiz Prodanovakruga pi5e:"Sudeii dakle po svemuu sjedinjenojopozicijijedna nuanca... je prava5ka, drugaobzoraika,atre(a pol miSpol ptii, t.j. prava5ko-obzoraSka.Prematomepo prilici stojimoi u Dalmaciji,samopridodajjo5one koji neie da znaduza sjedinj.opozicijui 5to ima riistihklubaSate kluba- Sadih sloZii organizaj,majdinsine,koji zna5!Kadbi obstojala 5a-prava5a. jedna samo oporbenastranka-pravalka, lako bi sedo5lona kraj."))vOn smatrada ie se o jedinstvenojprava5kojstranadkojorganizacijimoii - Prijatelju,Zagreb,18.X. 1893.,po pisanjuHruarskepismoprenijela 557F. Folnegovid KatoliikaDalmacija,god.XXIV/1893.,od 30.X., br. 78,str. 1.Uvod u to pismovidi ubr.77,str.4. usp.i dlanak,17+6=23, u br. 84,str.2. 558"Narod"Bisl,Katolitka Dalmacija,god.XXN/1893., br. 79-80,str. 1. -559Organizaclja, Katoli(ka Dalmacija,god.XXIV/1893., br. 82, str. 1.
nikakvakonadnarjelenjajer ne poznajudovoljnopolitidkostanjeu Dalma-
njezinaosnovnanadela.Mi nismo pravapolitidkastranka,tvrdi Trumbii, zbog toga St
zastupnikaiz kim odno5ajimau Dalmaciji,osobitonakonistupaSestorice je vei "skrajna istide kako Trumbii kluba Narodne hrvatskestranke, potrebada se mi pravali u Dalmacijidogovorimoi organizamotako da budemomogliako li ne kao uredjenastrankabaremkao dogovorenskup sumisljenikasloZnopostupatii dogovornozauzetipoloZajpramaovim novim dogadjajima-organizacijaje dakle skrainapotrebadalmatinskih S takvimTrumbiievim prava5a,beznje idemosvakidan u nazadak.")oz 560ISTO, str. 1. 561 [I. Prodan],O sastankuu Zagrebu,Katoliika Dalmaciia, god.XXIV/1893.' od br. 83 do br. 88; A. TrumbiC,JoSnestoo sastankuu Zagrebu.Velecienjenigosp-Urednide, Katoliika Dalmacija, god.XXIV/1893.' br. 89, str.2, 3. 562 A. Trumbid - I. Prodanu,VelecienjenigospodineUtedni(e,Katolitka Dalmaciia, god. XXry/1893., br. 89,str.2, 3.
252
!
zakljudkom, koji govorio osnutkui organizacijiStrankepravau Dalmaciji kao krajnjoj politidkoj potrebi, odmah na sjednicisuglasiose don Ivo Prodan.On je predloLioi zamolioTrumbiia da upravoon, kao najspretniji i najsposobniji od mladihdalmatinskihprava5a, po povratkuu Dalmaciju zapodneakcijuzaosnivanjei organiziranjeStrankeprava.Uvjeravao gaje kako ie tu akciju"svomduSompoduprieti"on osobnoi svi drugi dalmatinski pravaii.-563 Je li neposrednonakon zagrebadke svepravalkeSkupitinegodine 1893.do5lodo neke konkretne akcije oko ujedinjavanjadalmatinskih prava5kihskupina,ne moZemosasigurno5iutvrditi.Najvjerojatnijeje na inicijativuAnte Trumbiia doslodo uZegpravaskog sastanka, bezdlanova BiankinijevaHrvatskog kluba, odrLananavodno 22. sijednja1894.godine uZadru, na kojemse raspravljaloo osnutkui organizacijiStrankeprava u Dalmaciji.)oaMedutim, u glasilimaprava5kepolitidke orijentacijeo tome nemamonikakvihvijesti,a SupilovaCrvenaHruatskai Prodanova KatoliikaDalmacijai daljejednakopi5uo potrebipovezivanja i ujedinjavanjadalmatinskihpravasau jednu-stranku, Stoznad,i da takvastranadka joSnije bilastvorena.)o-) organizacija Pi5uii o naglomSirenjuprava5tva, narastanjuprava5koga pokretai pobjedihrvatsko-prava5ke misli, Supilo smatrada je zajo5 veii uspjeh hrvatstvai hrvatskepolitike u Dalmacijipotrebnoujedinitisvehrvatske politidkeskupinei strankeu jednujedinstvenustranku,koja bi seprvenstvenoborila za ujedinjenjes BanskomHrvatskom."Nama se hoie organizacije,hoie nam se jedna jedinstvenai odludnastranka",pi5e Supilo podetkomoZujka 1894.godine,a zatim poja5njavakako su se dalmatinskiHrvati iskreno radovaliujedinjenjubanovinskeopozicije. Radovalismose,kaZeSupilo,jer smose nadalida ie usvojenisporazum opozicijskihstranakau Banovini,stranke prava i Neodvisnenarodne stranke,povuii za sobom "stranadkurevoluciju u politidkom Zivotu" drugihhrvatskih zemaljakoje su takoder teiile za ujedinjenjems Hrvatskom.Medutim,prevarilismose,konstatiraon,jer ujedinjenjehrvatskih oporbenihsnaganije pre5loVelebit,a mi Hrvati u Dalmacijii daljesmo ostalipodijeljenina narodnjake,pravale i pristaliceHrvatskogkluba. Buduii da seujedinjenjeoporbenihsnagau Hrvatskojnije odvijalokako
253
566 Jednastranka,CruenaHrvatska,god.IY 11894,br' 9, str' 1' 567 Strankapravaopet samana brani-kuHrvatske,KatoliikaDalmacija,god.XXV/1894'' br.29,str.1. Katolitka Dalmaciia,god.XXV/1894., br. 30, str- 1'.i 568 Sastanakdalmatinskihpravasa, pravaSa)' sastankudalmatinskih prvom (elanak O br. 38-39,str. 1
254
Strankeprava,kojim je i formalnobilo dokrajdenostaroklasidnoStardeviievo prava5tvo. Naime,prematom programurje5enjehrvatskoganacionalnogi drZavnogpitanjabilo je predvidenona miran i legalannadinu okviru Monarhije,Stoje za Biankinijai drugedlanoveHrvatskogkluba bilo sasvimdovoljnoda senakonvi5eod dvijegodineoklijevanjakonadno odludeza prava5tvoi pristupeStranciprava.'tov Odazivajuiise pozivubanovinskih prava5a, Biankinije 26.lipnja 1894.bio nazo(anna svedanompolaganjukamenatemeljcaza dom dr. Ante Stardevila,a nakonsvedanosti aktivnoje sudjelovaou radusveprava5keSkup5tine.Novdaniprilozi za izgradn|uStardeviievadomaprikupljali su se na dragovoljnojosnoviod 7892.godine,a cijelaakcijabila je veiim dijelomsmi5ljenopropagandnosredstvou rukamaJosipaFranka, koji je na taj nadin Zelio dokraja pridobiti i sebi podrediti starogai bolesnogStardeviia,kako bi se poslijenjegovesmrti mogaolakie nametnuti za vodu cijeloj Stranciprava.Stogase po izvje((imaHn,atske,koja se tada nalazilau njegovimrukama,lako mogaosteii dojam da je na glavnaosobabio Frank,a ne StardeviCZapravo,senilniStarsvedanosti devii bio je vei tadasamoigradkau Frankovimrukama,samosredstvou borbi za preuzimanjestranadkogdelni5tvai sveukupnogpravalkog_p^oli/u tidkognaslijeda,ali bolesnii nemoini staractoganije bio svijestan.) Godi5njaskup5tinaStrankeprava,kojojje predsjedavao Fran Folnegovii,a ne JosipFrankkojegveiina prava5aiz vi5erazloganijepodnosila,odrZanaje premautvrdenomplanuu prostorijamaGradskestreljane u nazodnostipreko 300pravaikihpouzdanikaiz svihhrvatskihzernaljaBanskeHrvatske,Dalmacije,Istre,Bosnei Hercegovine,pa daki Slovenijekojuje predstavljao narodnizastupnikdr. IvanTavdar- a uodljivpedat njezinu radu dali su dalmatinskii istarski prava5i,osobito don Juraj Biankinii prof.VjekoslavSpindii.Iako sesjedinjenaopozicijau Banovini vei bila raspala,pod njihovim utjecajemSkupitina je usvojilaizjavu zahvalnosti Stardeviiui Strossmayeru zbognjihovatoboZnjegdoprinosa ujedinjavanju hrvatskihopozicijskihstranaka;usvojilaje novi programi prihvatila koncept zajednidkeorganizacijeStranke prava za Bansku Hrvatsku,Istru i Dalmaciju.O svedanom polaganjukamenatemeljcaza Stardeviievdom i prava5kojSkup5tiniBiankini je iz Zagrebaop5irno izvje5iivaoditateljeNarodnoglista t Dalmaciji, a svoj govor tiskao je u cjelini.)/r Istupajuii na Skupitini uime dlanovai drugih pristaiaHrvatskogkluba,on je na podetkusvoggovorao pristupuStrancipravakazao:
569Pozivi Programvidi u: Narodni list, god.XXX[I/1894., br. 48, str. 2. 570M. GROSS,Povijestpravaike ideologije,str.297,298. -571ISTO, str.297; Narodni list, god.XXXIII/1894., br. 50, 51, 52, 53.
"Hrvatski Klub u Zadru primio je pravomradoiiu poziv Kluba Stranke
slobodahrvatskoganaroda,na temelju njegoJgg njenje, samostalnost, /z OiZavnogpravai narodnognadela,u okviru habsburikemonarkije.") kad, kako i za5toje s jo5 nekoliko Nakon oplirna obja5njavanja svojihkolegaistupioiz saborskogKluba stareNarodnehrvatskestranke i osnovaonovi Hrvatski klub, nakon iscrpnaupoznavanjas osnutkomi djelatno5iutoga i izvanparlamentarnom parlamentarnom dvogodi5njom skih straopozicij zdtuLenje novoustrojenog Kluba, Biankini pozdravlja i osvrie naka u Banovini,velidau tome ulogu Stardeviiai Strossmayera program,zakoji kaZedaje program"prava sena novi prava5ko-obzora5ki izakona"i sretnije"hryatskebuduinosti",jer je nastaoiz dule hrvatskog program,o kojemie naroda.Izaista,tajokvirasko-dualstidko-trijalistidki je hrvatskih opoziu djelovanju znadenje posebicebiti rijedi, imao veliko cijskihstranakasvedo Prvogasvjetskograta.PrihvaCaiuiinovi prava5ki programi dajuii svedanuizjavuo pristupuHrvatskogklubaStranciprava, Juraj Biankinije tom prigodomkazao:"HrvatskiKlub na saborudalmatinskomu,tvrdo uvjerenda ovajprogramzajamdujenarodusveuvjeteza
bitnostitog programadosljednodrZiod svogpostanka,koja je prodrlau sveslojevenaroda,i koja je najsretnijepokrenulaveliko djelo svestrane kristalizacijehrvatstva,u misli jedinstvai slobodedomovine,na dvrstoj podlozi drZavnogpravai narodnognadela. odavnaje dekaoprigodu, HrvatskiKlub na saborudalmatinskomu da ovu svetdanuizjavuobjelodani,te bi bila svakakona skoro iza5lakroz javnenovine,da nasdanassretanovajgodnije ovdjesakupio.Jer Hrvatski Klub misli, da je vei prispio odludandasza ujedinjenjesvih zdravihi neodvisnihhrvatskih Livalja,svih pravih Hrvata, po svimhrvatskimzemljama,a osobitonassa ove i sa one straneVelebita;i da to ujedinjenje 572 J. BIANKINI, Govor zastupnikaJurja Biankinia,izredenna skupstinistrankepravau Zagrebu,dne 26 lipnja 1894.,Narodni list, god.XXXI[/1894., br. 53, str- 1.
256
L
nema biti samo u mi5ljenju, nego i u radu, te napokon i u imenu, jer bez ovoga nebi opet bilo pravoga uJedinjenja."-573 U zavr5nomdijelu svogagovora Biankini kaZekako je Hrvatski klub od svogpostankaimao programkoji ima i Strankaprava,te kako je i dosad "u saboruzadarskomi na parlamentu bedkom", zatim pred Vladom i u hrvatskompuku djelovao na temelju i u skladu s tim programom.On je duboko uvjeren da bi i zastupniciStranke prava iz Hrvatske, da su se kojim sludajemna5li u Dalmatinskom saboru ili Carevinskomvijeiu u Bedu, radili upravo onako kako su u protekle dvije godine radili dlanovi Hrvatskog kluba. Biankini na kraju posebicenagla5avakako je za hrvarstvoi Hrvatskuod izuzetnevaZnostiStosu Strankapravai Hrvatski klub postali jedno,jedno po programui nadinudjelovanja,te jeclnou mislimai imenu stranke:"Mi hoiemo, mi moramo, uz ma bilo koju cienu da budemo jedno, da postignemo nade jedinstvo, da viclimo hrvatstvo okupljeno u jednom jakom drZavnomsamostalnomtielu, pod svojim zakonitim kraljem,jer neiemo da budemo nidijim plienom,nidijomprikrpinom, nidijom igradkom,vei hoiemo da ZivimosvojimZivotom,ko 5toZivui druginarodi, manji i veii od na5ega.A na to napokon mi imamo nepobitno pravo po bistrimi distimugovorim sa prejasnomdinastijom,po na5emclrZavnomu pravu,po narodnomu nadelu, po neslomljivoj volji naroda! Ali je poglavitii nepobitni uvjet,mila braio, tomu da se mi moramo uvijek i svudaosieiati Hrvatim, i samo Hrvatim. Hrvatskom samosviesti mi jedino moZemodoii do nadihideala,kao Sto dodjo5edrugi narodi ... Svoj na svome,Hrvatska Hrvatim - to mora biti nadatvrda odluka ... Mi se moramouvjek i svudaosieiati Hrvatim, bitii djelovati kao Hrvati, po nauci prezasluZnogDra Ante Stardevida,koji je kroz zablude ilirizma, jugoslavenstva,srbo-hrvatstva i slidnih nevolja, .iznio pred narod riist barjak hrvatski, barjak na5egdrZavnogaprava."-'rr+ Na Skup5tini se, medu ostalim, raspravljalo o oprjoj i jedinstvenoj prava5kojorganizacijiu cijeloj Hrvatskoj, sa srediStemuZagrebu, kojom bi bili obuhvaieni pravaii u svim hrvatskim zemljama i krajevima, ali i o posebnimprava5kimorganizacijamau pojedinim hrvatskim pokrajinama. U tom smislu bila je, na prijedlog istaknutog istarskog prava5a prof. VjekoslavaSpindiia, usvojenaposebnarezolucija o pravaikoj stranadkoj organizaciji,kojom se Sredi5njemodboru Kluba Stranke prava u Banovini nalaie da se odmah prihvati posla i u djelo provede opiu organizaciju Strankeprava u Hrvatskoj, Dalmaciji i Istri. Takoder na Spindiiev prijedlog Klub Stranke prava u Zagrebu progla5enje maticom cijele stranke i
573ISTO,str. 574ISTO,str.
god.XXXIII/1894.,br. 52,53,54, Dra. Stardevi1auZagrebu,Narodnilist, 575Svetdanost ideologije,str. prenesenouglavnompo pisanjuHwatske;M.GROSS,PovTestpravaike pravapisala stranke skupStini godisnjoj o lista, Narodnog iwj€lcfz+l .poreao"psirnin glasila,osobitoKa/oliikaDalmacij4 god.XXV/1894., su i drugadalmatinskapravaSka br.47,48id. Narodni list, god-XXXIII/1894', br' 54, str' 1' 576 Organizac4a,
258
_l
Stavljajuiiu prvi plan osnutaki organizacijuStrankepravau pokrajini,o demuse u Dalmacijidotaduglavnomsamo"govoriloi snovalo, ali se faktidno nije udinilo niSta",Biankini smatrada je vei nastupilo krajnjevrijemeda sesvidalmatinskiprava5ii prava5keskupineujedines Hrvatskimklubomu jednustranadkuorganizaciju. Jer,kako tvrdi,svakome je vei postalojasno da treba ne5to udiniti da se stranadkibolje organiziramoi udvrstimo",a osobitonakon Stosu se dlanoviHrvatskog kluba izjasniliza Strankuprava,njezin novi programi organizaciju.Iz postojeieneizvjesnosti i neorganiziranosti, po njegovumi5ljenju,dalmatinski pravaii trebaju iziii Sto prije, kako bi u odludnompolitidkom trenutku,osobitouodiizboraza novazastupstva, znalina demusu i tako lak5eizbjeglimoguianeugodnaiznenadenja. Radi togajedinstva,zakljudujeBiankini,potrebnoje prestati"filozofirati" u nedogledi trebasevei jednomodludnoprihvatitiozbiljnaradana osnutkui organizaciji vlastite stranke.U taj posao"stupimosvi kao prosti vojnici, neotimljui o prednost,budimosusretljivijedni pramadrugima,povjerljivijedni u druge, pa je tako lako doii do suglasja".Jedino je na taj nadin,po njegovu mi5ljenju,moguie doii do jedinstvai dvriie stranadkeorganizacije, toga neophodnopotrebnoguvjetada "na5buduii radbudeuspjeSan i po narod koristan".Dakle, najprijese ujedinimo,uredimoi stranadkiorganizirajmo,zakljudujeBiankini,jer bez"dobreuredbepg$o ie namzapinjati"i te5koiemo moii valjanoodgovoritina5ojzada1i.r/| Juraj Biankini bio je dostaiskusanpolitidarda bi, nakon svedano dateizjaveo pristupuHrvatskogklubaStranciprava,pitanjestranadkog ustrojadalmatinskihprava5aprepustiosludaju.Stogaon, uz svesrdnu pomoi svih dlanovaHrvatskogkluba, a osobito njegovapredsjednika KaLimiraLjubiia, te uz suglasnosti potporu vodeiih dalmatinskihi banovinskih pravaia- Prodana,Trumbiia, Supila,Folnegoviiai drugih odmahposlijepovratkasaSkupitineizZagrebapokreie akcijuzaodri.avanjeprvedalmatinskeprava5kekonferencijena kojoj bi seujedinilesve tri prava5keskupinei osnovalaStrankapravaza Dalmaciju.Na njegov poticaj,ulogu glavnogorganizatorai domaiina osnivadkekonferencije preuzeoje nasebeHrvatskiklub :uZadru.PredsjedniktogaklubaKaZimir JosipLjubii, iznijevli potanko plan o ujedinjenju,najprije se pismeno obratioza savjeti pomoi SrediSnjem klubu Strankepravau Zagreb,a zatimje konzultiraobrojnamiSljenja vodeiih dalmatinskihprava5a. Uime Sredi5njeg klubaodgovoriomuje 1894.godineFranFolnegovii,a prijepis je istovremenoProdanu,Trumbiiu i Supilu, navedenoga pismadostavljen
577ISTO,srr.1.
Strankepravazasjevernu, banovinske starimi provjerenimpouzdan^icima /6 juZnu Dalmaciju.) srednjui U tome pismu,iz kojeg se vidi da spomenutiklubovi po prvi put
ciji, na mnogepote5koiekoje treba prevladati"skladnimradomsvihna to pozvanihfaktora".Upravoradi togaupozoravajusedlanoviHrvatskoga kluba da u telkom posluoko osnutkai organizacijeStrankepravau Dalmaciji Sto vi5e suradujus Prodanom,Supilom i Trumbiiem, da ih jer oni su stari pouzdanicistrankes kojima treba nikako ne zaobilaze, ozbiljnoradunati,a pored toga dobili su i posebnenaputkei spremnisu uvijek pomoii. Sredi5njiklub banovinskeStrankepravabio je mi5ljenja, a takvo mi5ljenjedijelili su i neki dalmatinskiprava5i,da se s dlanovima Hrvatskogakluba prethodno odrLi uLi sastanakna kojemu bi doslo do sporazumaizmedustarijihprava5ai klubaia,te da se odmahnakon toga pristupistranadkojorganizacijiili paksazove"velikiskupstrankebilo gdje u Dalmaciji"na kojemubi se o tome odludilo.-'/v Slidnomi5ljenjeimaoje i Fran Supilokoji je, kadje dobio prijepis pismaSredi5njegkluba Strankepravaiz Zagteba,iznio Anti Trumbiiu svoj prijedlogplanao sporazumuizmedudalmatinskihprava5ai Hrvatskogakluba.Kao i vi, pi5eSupiloTrumbiiu podetkomsrpnja 1894.godine, Klubabanovinske primiosami ja prijepisonogpismaod straneSredi5njeg sekaZeda bi todki u kojoj u onoj osim se slaZem, prava u svemu i Stranke je jako "delijer to sastanku, vi5eljudi trebaloprisustvovatizajednidkom katna stvar"."Ja bi bio zato da se izmednasi hrv. Kluba udini najprvo Kluba5ii mi trojica jedanpreventivnisastanak, komebi imali prisustvovat od glavnogKluba na to opunostarijihpravaSa, kao nekakvipredstavnici moieni. Tu bi se imalo zakljuditi1tgje potrebnozaiedandiri sastanaki Prematome,i Supiloje smatraoda imenovatone koje bi sepozvalo.")EU konferencijeodrZatijedanuZi"preventivbi bilo najboljeprije osnivadke ni" sastanaks dlanovimaHrvatskogakluba i na njemu sve potanko dogovoriti.Ali do togasastankanije do5lo.
- K. Ljubidu),Zagteb,26.V[578 Klub Strankeprava- Hrvatskomklubu (F. Folnegovid 1894.,SKSI,Osobniarhivskifond (Arhiv) A. Trumbii, M.43211'6. 579ISTO, str. 1-3. fond(Arhiv) -580F. Supilo- A. Trumbidu,Dubrovnik,7.VI[. 1894.,SKSI,Osobniarhivski A. Trumbid,M.432110.
260
Trumbii je o pripremamazaosnivadkukonferencijuStrankeprava u Dalmaciji,kako je vidljivo iz njegovebogatekorespondencije, bio i usmenoi pismenoveomadobro informiran,a ponajvi5esu ga informirali Prodan,Supilo,Ljubii i PetarDidolii. UnatodnaputkuKlubabanovinske stranke pravai Supilovumi5ljenjuo nadinuza ujedinjenjedalmatinskih pravaskihskupinau jedinstvenustranku prava,Trumbiievo stajali5teo tom pitanjui osnivadkojkonferencijibiloje bliZenastojanjima i planovima Hrvatskogkluba, iako je on itekako bio svjestanrazlikaizmedustarihi novih prava5a,te moguiih posljedicai nesporazuma u buduioj stranci. On nije negirao vodeiu ulogu Hrvatskomklubu, posebiceotkada su njegovidlanoviprihvatilinovi pravaskiprogrami pristupilistranciprava, ali se bojao njegovautjecajai moii da "monopolizujeupravu" budutie strankeu svojukorist i vodi "stvarkako se njemusvidja",bez obzirana mi5ljenjestarihpravasa. Raditogaje on smatraood velikevaZnosti nadin nakoji se Zeliprovestiosnutaki organizacija dalmatinske Strankeprava.-)dr
Bojeii sezapostavljanja starijihprava5au zavr5nomprocesunastajanja i konstituiranjastranke,Trumbii opominje dlanoveHrvatskoga klubada nije dobroStonasvojesjednicepozivajukaonovedlanovei neke pravasekoji nisu saborskizastupnici,jer se na taj nadinnavodnobitno mrjenjaznadenjekluba,a "to ne odobravams togajer cienimda klub nije bio vlastanda sebi mienja znadaj,te da od sebekao saborskogorgana stvaraizvansaborski organstranke".Dalje smatrada nije u redu ni to sto
tuanta"Strankeprava,raspravil^o bi sepitanje"Stoda sesadaradi i kako dasepodnes organizacrjom".'to' Na kraju Trumbii izvjeiiuje dlanoveHrvatskogakluba da je prije dvadesetak danau splitu boravioProdans kojimje iscrpnorazgovaraoo svim vaZnijimpitanjima i problemima,a naposeo nasim stranadkim odnosajimai politidkimprilikama.Njih dvojicasloZilasu se da je nakon
581vidi konceptpismaA. TrumbiiajednomdlanuHrvatskogkluba,Split,16.vII. 1g94., SKSI,Osobniarhivskifond (Arhiv) A. Trumbii, M. 410/30,str. 1-6. 582ISTO,str.6-8.
pristupaHrvatskogaklubaStrancipravau redovimadalmatinskihpravaSa nastalakvalitetnonovasituacija,jer kluba5ei njihovepristaliceu pokrapa starazamisaoo prvom jini trebaprihvatitikao"svojejednomi5ljenike", sastankuprava5au Dalmaciji,kakvuje prije nekoliko mjesecipokrenuo Prodani objaviot Katoliikoj Dalmaciji,sadaotpadajer se ne moZevise provestionako kako je bila zamisljena.Medutim,Trumbii smatrada se od opieg sastankadalmatinskihprava5anikako ne smije odustati,pa preporudujeProdanuda na tome i dalje radi, ali sada"sporazumnos klubom", te da se o njemu konarinoodludina konferenciji.Njih dvojica su se nadelnosloZilas prijedlogomdlanovaHrvatskogakluba o skorom odrZavanjuosnivadkekonferencijena kojoj bi se konadnoodludilo o ustrojustranke;a Stose tide togagdjei kada"da se konferencijasazove oclluditekakomislitedaje najbolje",pi5edaljeTrumbii: radi"Vasdlanova kluba naizsodniiebi bilo u Zadru ali svimostalimau Dalmacijibio bi '.ss: nijisplif najzgod O daljem tijeku pripremaza konferencijuTrumbiia je pismeno izvjeiiivao i Prodan,koji je o svemubio dobroinformiran,gotovoizpnte ruke, jer je od svih starih prava5aon najvi5ekontaktiraos
583ISTO,str.9, 10. 584I. Prodan- A. Trumbiiu,7adar,28.VII. 1894.,SKSI,Osobniarhivskifond (Arhiv) A. Trumbid,M. 43217,str.1.,2.
262
Clanovi Hrvatskoga kluba u dogovoru s Prodanom planirali su da
sekonferencijaodrii 8. i 9. kolovoza1894.godineu Zadru, ali suje zbog pote5koiau pripremii kratkoie vremenaodgodiliza dvatjedna.O tome Ljubii pi5e Trumbiiu: "Vrlo nam je drago bilo, Sto smo se u svemu pogodiliu ime konferencije.Negoona nije moguie da sesazovedne 8. i 9. kolovoza,pa ju odgodismodo dneva22.i23. istoga;do osmoganismo mogli svespravitii na vrieme razaslatisvimapozvanima,a na 15 pada svetkovimavelike Gospepak nemoguZupnicida pristupe."-td)U istom pismuLjubii upozoravaTrumbiia da ie se na konferencijimoii voditi raspravasamoo dvabitna pitanja:"p*o, razpravao privremenojuredbi radastrankeprava;drugo,nadelnoodluditio ustrojenjupolitidkogahrvatskogdruZtvau Dalmaciji",a zatimga obavje5iujeda je Hrvatski klub odludioponati na konferencijujo5 Anfi Zori1a i dr. Jurja Boroviia iz Sibenika,PetraBiankinijaiz Zadra i predstavnike matidnogKluba Stranke pravaizZagreba,te ga moli ako on imanekihnovihkandidatada mu navrijemejavi.)dolJz pismoSaljemu popissvihpozvanihna Kont-erenciju ijavljadaie uskorodobiti na uvidprijedlogosnovezaprivremenuIJredbu radaStrankepravau Dalmaciji.)d/ ClanoviHrvatskogakluba:Biankini,Ljubii, PaStrovii,Perii i Sarii, kako se vidi iz poziva,sazvalisu Konferenciju22. i 23. kolovoza1894. godineuZadru. Na nju su bili pozvaninajistaknutijidalmatinskiprava5i: iz Kotora dr. Ivo Giunio, iz Dubrovnikadr. Roko Mi5etii, don Vice Medinii novinarFranSupilo,iz Kune dr. BaldoBibica,iz KudiStakapetan dugeplovidbeMiho Bielii, iz Stonadon Ante Liepopili,iz KorduleRafo Arneri, izYele Luke dr. Marin Kunja5ii,izZaostrogafra Mate Simii, iz SelcaPetarDidolii, iz PudiSiadr. PetarBaturii, iz HumcaDonjegadon PetarZlatar,iz Supetradr. Ante Kolombis,iz Visa dr. Niko Marinkovii, izKomiLedon Ivo Bojanii, iz StarogGradadr. PetarRuZevii,iz Jelsedr. Ante Dandevif,iz Sinjadr. Ivan Marovii, iz Splitadr. Juraj Buii, Vicko
Bakota,izPagaJuraj Crljenko,iz Nina don PavaoZanki, iz Benkovca NikolaDapar,iz Stankovacafra Jure Samac,iz ArbanasaPavaoLuka Relja,izZadradon Ivo Prodan,don Niko Simii, PetarBiankini,don Jurai 58-5 K. Ljubid- A. Trumbidu,7,adar,31.VIL 1894.,SKSt,Osobniarhivskifond (Arhiv) A. Trumbii,M.43218,str. 1. 586ISTO,str.2-4. 587Imenik pozvanikana konferenciju dne 22 i 23 kolovoza1894,sKSt, osobni arhivski fond(Arhiv)A. Trumbid,M. 431/35.
Biankini i dr. JosipPaltrovii (Novigrad);Neretvl, Makarsku,Vrgorac i Imotski zastupalisu don KaZimirLjubii, Mate Sarii i prof. JosipVirgil PeriQa bili su pozvanii predstavnicimatidnogKlubabanovinskeStranke pravaizZagreba dr. Fran Folnegoviii pisacEugenKumidii. Dakle, na Osnivadkukonferencijubilo je pozvano45 prava5aiz Dalmacijei dvojica predstavnikaKluba StrankepravaizBanskeHrvatske.)dd U pozivuza Konferenciju,koji su sastavili,tiskalii razaslalidlanovi Hrvatskogakluba,najprijese podsjeiana zakljudkenedavneSkup5tine StrankepravauZagrebu,osobitona onaj koji govorio opioj i posebnoj organizacijisvihprava5a , a zatimse istidekrajnjapotrebaza stranadkom pravaia u Dalmaciji,navodimjestoi vrijeme odrZavanja organizacijom Konferencijete donosinjezindnevnired. "Konferencijaie se odrZatiu Zadru dne 22 i 23 tekul,es kolovoza, u 9 sati pred podne, u dvorani 'HrvatskogSokola'.Predmetie raspravam biti ovi: 1.Osnovaprevremene uredberadastrankepravau Dalmaciji;?. Odluditio zasnovanjupolitidkogahrvatskogadruZtvau Dalmaciji.":uv Kako je u pozivunajavljenotako je uglavnombilo i udinjeno.Prva konferencijadalmatinskihprava5ana kojojje osnovanaStrankapravau Dalmaciji,dakle Osnivadkakonferencijate stranke,odtLanajena inicijativu dlanovaHrvatskogaklubau Zadru,u dvoraniHrvatskogsokola,22kolovoza1894.godine.Na njoj se - u nazodnosti40 prava5kihpredstavnikaizsvihkrajevaDalmacije(nekolikopozvanihbilo je sprijedenopa su opravdalisvoj nedolazak)i dvojicepredstavnikaKluba Strankepravaiz Hrvatske, Folnegoviia i Kumidiia - raspravljaloo Uredbirada Stranke RaspravanaKonferenciji,dijim pravai Hrvatskoirpolitidkomdru5tru.-590 je je satii zavr5ilasekasnonaveder dvanaest radom ravnaoLjubii, trajala usvajanjemPrivremenetlredberada Strankeprava u Dalmaciii. Usvajanjem te (Jredbe,koju je naknadnotrebala potvrditi velika skup5tina Stranstranke,udarenisudvrstitemeljiosnutkui organizacijidalmatinske ke prava.Zapravo,njomeje konadnostvorenaStrankapravau Dalmaciji u koju su setadaujedinilesvetri dalmatinskepravaikeskupine.Bio je to prava5tva koje ie, zarazliku velik korak naprijedu razvojudalmatinskog dostaojadalii podetkom20.stoljeiapokrenutiu Hrvatod banovinskog, skoj politiku novogakursa.)Yr ,588ISTO, str. 1; Usp. i tiskani:Imenik pozvanikana konfeenciju22 i 23 kolovoza1.894, SKSI,Osobniarhivskifond (Arhiv) A. TrumbiC,M.4l0l43, kao i dok.M.43214. 589 Hrvatskiklub - eestitomHrvatskomrodoljubu(Poziv),SKSt,Osobniarhivskifond (Arhiv) A. Trumbid,M.470143. 590Narodni list, god.XXXIIIA894, br. 67, str. 3. 591 KonferencijastrankepravauZadru,Narodnilist,gd.XXKlI/1894, br.68,str.1;Stranka KatolitkaDalmnciid,god.XXV/1894,br.6344, str. -5,6. pravau Dalmaciji,Priloglistu
264
Na podetku rada Osnivadkekonferencijeu Zadru, prije same rasprave,dalmatinskipravaii su na prijedlogpredsjedavajuieg KaZimira Ljubiia uputili pozdravnibrzojavdr. Anti Stardeviiu,utemeljiteljui vodi Strankeprava,ocu hrvatskenacijei drLave,u kojem mu iskazujusvoju dvrstuvjeru, svoje"nepokolebivopovjerenje",veliko Stovanjei duboku zahvalnostza sve ono Sto je udinio za hrvatstvoi hrvatski narod, te izraLauaju ZeljudajoSdugopoZivii doZiviujedinjenui samostalnu Hrvarsku.)vzStardeviiim je odmahvrlo kratkoodgovorio,uputivii svojbrzojav na predsjedavajuieg Ljubida,u kojemga moli da svimsudionicima Konferencije u njegovo ime, za ukazanomu "iskreno pouzdanje",izrudi najtoplijuzahvalnost.5e3 PremapisanjupravaSkihglasilaOsnivadkakonferencijadalmatinske Stranke prava, o dijem radu nemamoiscrpnogizvje5ia u obliku zapisnika, proteklaje u najboljemmoguiemredu i slozi. Ali iz pisanja nekihdrugihstranadkihlistova,primjericezagrebadko gObzorai splitskog Iedinstva,dade se zakljuditida sve ipak nije bilo tako. Po njima je na Konferencijido5lodo sukobaizmedustarevjersko-prava5ke i nove liberalno-pravaSke struje,dto nije nemoguie,a najZe5iaraspravavodila se navodnoizmedu don Ive Proclanai clr. Vicka Mihaljeviia.594Taku" tvrdnje negiraoje dalmatinskipravaiki tisak,osobito SupilovaCn,eno Hntotska,koja kaZedaje "svepuka laZ"Stopi5eObzori njegovdopisnik o minuloj prava5kojKont-erencijiu Zadru. Meclutim,dinjenicaje da Prodannije bio odu5evljenusvojenimprava5kimprogramom,a njegova Katoliika Dalmacijao navedenomdogadajupi5eposvesuzdrZano, prenoseii uglavnompolitidkastajali5tai ocjeneiz Hn,atske,glavnogglasila banovinske Strankeprava.Evo njezinenajkrarie ocjene:"U Dalmacijije do sadabilo prava5a, i to dobrihprava5a, ali strankepravanijebilo.Danas i Dalmacijaima strankuprava,kojoj je matica,dakako,u Zagrebu. Strankaprava u Dalmacijidanasje kompaktna,or.qanizirana, sloZna vojska- foja kao takvastupana popri5te."tes Od svihtih glasilaBiankinijevNarodni list daoje ipak najobjektivniji i najpotpunijiprikazradaPrveprava5kekont'erencij e uZadru.IzvjeSiujuii o njezinuradu i velikom uspjehudalmatinskihpravaia,on u prvi planstavljaUredburada kojom su udarenitemeljiosnutkui organizaciji Strankepravau Dalmaciji."Istinabog"- pi5enajvjerojatnijesamBiankini 592CwenaHn'atska,god.IV/1894, br. 34, str. 2. 593Hwatskakruna,god.Ill1,894, br. 15,str.3. 591Jedinstvo, Split,god.Il1894,br. 14,str.3, br. 18,str. 1-2,br. 21,str. 1-2i d. 595CwenaHnatska, god. IV/1894, br. 36, str. L-2, br.37, str. 1-2;Narodni /rsr,god. XXXIII/1894,br. 68,69, 7L,74,75,76,77,78;PriloglisntKttoliika Dalmacija,god. XXV/1894,br. 63-64.65-66.
- " uredbastrankeuglavljena na konferenciii dne22 kolovoza,privremena je, jer konadnauredbastrankeostavljenaje velikoj obioj skupStini;nu svakakou toj privremenojuredbi,takvi su temelji udareniorganizaciji stranke,da i buduia obia skup3tinaimat ie sasvimmalo Stoda izmjeni, padesmostalnida ie u glavnimtodkamsankcijonirativeina konferenciji uglavljenu uredbu. U toliko moZemokazati, da je na ovoj konferenciji udaren dvrst temelj organizacijistrankeprava u Dalmaciji,te osnova poprimljena,sluZit-ie,izhodiStem,svakomdaljem radu, oko konadnog ur.o1 u stranke."-596 "nj Biankini smatra,a vjerojatnoje to bio opieprihvaienstav,da nije potrebno niti za stvarkorisnou javnostiznositiba5sve"StoSena konferenciji utanadilo".On misli da je dovoljno to Stoie Uredbarada tako i uzurpacijestranadkih postavljenadabjezikakvastrahaod centralizacije funkcija osiguravau potpunostijedinstvoStrankeprava i omoguiuje svakomnjezinudlanuda bude ravnopravani djelotvoranpremasvojim i moguinostima,jer svi prava5iu Dalmacijijednako su sposobnostima pozvanida utjeduna rad svojestranke.Na takvimtemeljimapostavljena tim vi5eStoje Konferencija, strankane trebasebojatizasvojubududnost, osim postignutogjedinstva i usvojeneUredberada, iasno pokazala da Stranka prava u Dalmaciji ima najviSepristalica,a Sto je najvaZnije, pokazalaje da medu njima ima mnogomladih,Skolovanihi sposobnih ljudi, spremnihda odludnorade u interesusvoje stranke,hrvatskoga pudanstvaidfi,ave.Biankini se u potpunostislaZes ocjenomiznesenom u prava5kimglasilimada je u Dalmacijioduvijekbilo prava5a,ali da sve do2L.kolovoza1894.godine,to jest do Osnivadkekonferencijeu Zadru, nije bilo uredeneStrankeprava.Medutim,od togadana,od danakadasu sestarii mladidalmatinskiprava5idogovorili"o svojojuredbi",onapostoji i u Dalmaciji.DalmatinskaStrankaprava,nagla5avaBiankini u svom danasje "kompaktnoorganizirana"i potpuno govoruSibenskimbiradima, trenutkuiziii na te5kopolitidkopopri5te svakom u spremna sloZnavojska, da na temelju svogprogramai hrvatskogadrZavnogprava vojuje za hrvatstvoi Hrvatsku.)e/
-596Konferencijastrankepravau 7-adru,Narodnilkt, god.XXXI[/1894, br 68, str. 1. J. Biankinia,izredenna skup5tinibiradau Sibeniku,dne 597ISTO,str. 1; Govorzastupnika 4 rujna 7894,Narodni list, god.XXXII/1894, bt.72, str. l-2; Prava5koslavlje u Sibeniku,-&l/oglisn Katoliika Dalmaciia,god.XXV/1894,br.65-66, str. 6; Hrvatsko slavljeu Sibeniku,Katolitka Dalmacija, god.XXV/1894, br. 67-68,str. 2. o slavljuu Sibenikui pobjedi pravaSkemisli u tom gradu opSirnoje pisalaKatolitka Dalmaciia" jer je u pratnjidon JureBiankinijabio i njezinurednikdon Ivo Prodan.
266
PROGRAM STRANKE PRAVA
Stranka prava u Banskoj Hrvatskoj svedo sredine godine 1894.nije imalasvojsluZbenonapisani objavljenstranadkiprogram,a nije ga mogla ni smjelaimati zbog apsolutnenegacijevladajuiegreZima,odnosnozbog otvorenih teLnji za ru5enjem postojeieg drZavnogsustavai stvaranjem, na temelju povijesnoga i prirodnog prava, na njegovim razvalinama samostalne hrvatske drL,aveizvan okvira Monarhije, koja s Austrijom i Ugarskom ne bi imala nikakvih zajeclnidkihposlova,osim eventualno zajednidkogavlaclara.Dakle, teLnjaza ru5enjemMonarhije, Kvaternikov poku5aji Lrtva1871.u Rakovici,apsolutnanegacijai stari pedatveleizclaje, kojije na sebi nosila banovinskaStranka prava,bili su tome najveia prepreka.Meclutim,to ne znadida su prava5ibili ba5bezikakvaprograma, te da nisu znalikoji su to temeljnipolitidkiciljevi,zadacii prioriteti njihove stranke.Znali su to oni vrlo dobro jer pravaiki program - iako do 1894. nije nigdjeeksplicitnoiznesen,da se ne bi dalo povodavlastimazajoSjadu represiju,kacl5to je primjerice uslijedilaposlije ustankau Rakovici - bio je implicitno sadrZanu mnogim Stardeviievim i Kvaternikovim djelima; u njihovim brojnim spisimai govorima,saborskimadresamai raspravama, novinskim dlancima i, posebice, u Stardeviievim predstavkama Rijedke Zupanije,koje je napisaokao njezin veliki biljeZnik i objavio jo5 1861. godine,kada je prvi put u Hrvatskom saboru i zapodelaradom Stranka prava. Dodu5e,Strankapravaje u to vrijeme od svih politidkih stranakau Saborubila najmalobrojnija, imala je svegatrojicu zastupnika,Stojoj nije smetalo da pokaZe najvi5e odludnosti u obrani hrvatske opstojnosti i drZavnosti.Njezini delnici i prvi saborskizastupnici,Stardevii, Vrdoljak i Kvaternik, nisu odmah i5li na formalni osnutak vlastite stranke sa sluZbenim programom, stranadkim glasilom i dlanstvom, jer su pod svojom strankom u podetku podrazumijevali cjelokupni hrvatski politiriki narod, iako sezapravoprvih nekoliko godina radilo samoo rijetkim pojedincima. Oni su na podetku Sezdesetihgodina 19. stoljeia Stranku prava vi5e doZivljavali kao jedan sveobuhvatni hrvatski opienacionalni politir)ki pokret, negoli kao pravu politidku stranku, 5to je ona dugo i bila, kojemu je najvaZnijicilj da pod vodstvom nekoliko izabranih pojedinaca, koji su
vei spoznaliduh hrvatskoganaroda,probudiu puku hrvatskunacionalnu svijest,tbrzazapodetiprocesnacionalnei teritorijalneintegracijei ojlga hrvatskedrZave.)vd volju u Hrvata za ponovnimstvaranjemsamostalne Prava5iu BanskojHrvatskoj nisu smjeli unutar Austro-Ugarske objavitisvojsluZbeniprogram,bezte5kihposljedicapo vlastitustrankui njezino dlanstvo,sve dok je Strankaprava ostajalavjerna temeljnim prava5kimnadelima,kojasu u svojimdjelimaisticaliklasiciprava5kemisli Stardeviii Kvaternik.Ali onogtrenutkakadaseta strankapod sveveiim utjecajemFolnegoviievai Frankova"modernog"prava5kogsmjerapogodinabitno mijenjatii pretvaratiu svojusuprotnost,u deladevedesetih politidkustrankukoja prihvaiaokvir umjerenuopozicijskui proreZimsku i drZavnogpitanja,bile su hrvatskognacionalnog Monarhijezarjesavanje prava5kog stvoreneosnovnepretpostavkeza pojavu prvog sluZbenoga programate vodenjeaktivnijei praktidnijepolitike stranke,na riemusu vei otprije inzistiralimnogikarijeristidkielementiu njoj.Drugimrijedima, oporbena biti ono5tojest- a bilaje najZe5ia kadaje Strankapravaprestala prihvaiala zajednidke nije koja nikako stranka hrvatska i protureZimska poslovei okvir Monarhije- tadaje moglaobjavitisvojsluZbeniokviralki progrurni podetiu skladus njim bielovati.seg Kadaje tri mjesecanakonRezolucijeRijedkeprava5kekonferenduhom,s Frankovom cije,kojaje joSkako-takozradilastarimprava5kim pobijedio godine novi "moderni" saborskomadresomsredinom1892. prava5kismjer u Stranciprava,vi5e nije bilo nikakvih preprekada se Neodvisnenarodne zapodnuZeljnoodekivanipregovoris predstavnicima hrvatskihopozicijskihsnagai pristupi izradi strankeoko objedinjavanja zajednidkogaprograma,a realnoje postojalai mogudnostujedinjenja pravaSa u jednu stranku.Najprijesu o tomenarielnopregovai obzoraSa rali JosipFrank i Milan Amru5,a zatimjesluZbenepregovorepokrenuo Franjo Radki. Oni su vodeni u Zagrebuu kuii i pod predsjedavanjem sklonogopoziciji. politidaradr. SandoraBresztyenszkog, izvanstranadkog U pregovorimasu od stranepravaiasudjelovaliFolnegovii,Frank,KuJedinmidii i Boro5a,a od obzora5aRadki,Mazzvra,Amru5i Smidiklas. stven tekst sporazuma,kojim se hrvatskaopozicijaobvezujeda ie na drZavnogpravazajednidkiraditi na ujeditemeljuprirodnogi hrvatskoga njenjusvihhrvatskihzemaljau okviru Austro-UgarskeMonarhije,postije prihvaieni objavljentek gnutje 18.prosinca1892.godine,a sluZbeno jedanaest mjesecina Skupltini sjedinjeneopozicije15.studenoga nakon
Zadarska 598M. DIKLId, Razvoji djelovanjeStrankepravau Hrvatskoj(1861.-189-5.), smoh'a, god.XLII/1 993,br . 6, Tadar 1993,str. 259-274. 599 ViSeo svemutome vidi u knjizi: M. GROSS,Pot'ijestprav'alkeideologtie,str.253-281.
268
l
koga kluba u Carevinskomvijeiu u Bedu, mlaclodesimai slovenskim osobitodr.Ivanu Taviaru i dr...IvanuHribarLr.a vrhunacsvcga iberahma, rt t 1t-t'L't7 t t t K t'' t1 :si rt sA i t t t c' t"ttzt i S 1n >-s^s
>tt
lt,t>t'c ttllt>tI'tctrih
slt':ttr:tk:r
)/t7
cl
kao
krujnjc
totke,te da se nakon njegovausvajanjaraskine sporazum i tako onemclguiistvarnoujeclinjenjeopozicijskih stranaka,u iemu jc na kraju i uspio, a posaou tome olak5alisu mu sami obzora5ikoji su se joS uvijek bojali jedinstva sa staromvclcizclajnidkomStrankom prava, iako ona poslije
(r1*) M_
(;\\()ss,
(;enc7i\
., str.4l_5o
269
1893.,5to svjedodio brojnim pote5koiamau pregovorima.Jedinstvo oporbenihsnagau Hrvatskoj,strankepravai Neodvisnenarodnestranke, budno se proslavljalona svedanimgozbamai zabavama,gclje se ponajvi5enazdravljalo stranadkimdelnicima, dlanovimaHrvatsko-slovenskogakluba u carevinskomvijeiu u Bedu, mladodesima i slovenskim liberalima,osobitodr. IvanuTavdarui dr. IvanuHribaru,a vrhunacsvega bio je susreti pokusajizmirenjaStardeviiai strossmayera u Krapinskim Toplicamasredinom1893.godine.600 Unatod dinjeniciStosu pravaii sporazumomnedvojbenoodustali od svogatemeljnognadelaapsolutnenegacijedualistidkog sustavai samostalnostiHrvatskeizvanokviraMonarhije,Frankje uporno nastojao uvjeritibolesnogStardeviiakako to nije todno,kako se tu zapravoraclio pobjedinjegovihoriginalnihmislii utapanjuneodvi5njaka i njihovestranke u pravastvo,teje u tom smisluu Klubu bio doneseni posebanzakljudak da se pri eventualnuujedinjenjuoporbenihstranakau jednu stranku mora zadri,atiime Strankepravai njezin stari program.To je udinjeno najvi5ezbogtogada senakonprihvaianjazajednidkog programastranke
pravaskismjer,a slabilaonastrujakojaseu stranci pravazalagala za stari klasidnistardeviievpravac, alinaravnonavi5emstupnju.Medutim,stvarno ujedinjenjeoporbenihstranakau Hrvatskojnryenikako odgovaralo Frankuzbog toga 5to on u novoj strancinije mogaoradunatina delno
pregovoreoporbenihstranakadodedo zajednidkog programakaokrajnje todke,te da se nakonnjegovausvajanjaraskinesporazumi tako onemo-
600M. GROSS,Geneza..., str.47--50.
269 4-
Mazzurai Smidiklas.Oni su pod predsjedavanjemdr. SandoraBresztyenszkog, izvanstranadkogpolitidara sklonog jedinstvu hrvatske opozicije i distoii Nagodbe, izradili i na sjednici Odbora 14. travnja 1894. godine usvojili zajednidki program koji glasi: "I. Hrvatska sjedinjena opozicija, stojeii na temelju drZavnoga
snagom i nastojanjebraie Slovenaca,cla se i slovenskezemlje ovomu drZavnomutielu prikupe. II. Isto tako radit ie sjedinjenaopozicija,da se kraljevinaHrvatska urecli kao pravna clri.avaustavno i sloboclnotako, da ie narocl po svojim zastupnicima,u svim granamadrZavnogaZivota,po nadelimaparlamenvlastsporazumno tarne vladavinevrliti u hrvatskomsaboruzakonoclavnu s krunom. III. Poslove skupne cieloj monarkiji, potidu(e iz ptagmatidkesankcije, riesavatide kraljevinaHrvatskaravnopravnokraljevini Ugarskoj,s ostalim zemljamaNjegovaVelidanstva. IV. Raclit de uobie, da se ustav, sloboda i zakonita nezavisnost kraljevine Hrvatske oZivotvorii svim zakonitimjamstvima,naposebslobocloumnimizbornim redom, pravom sakupljatise i sastajatise' te slobodom savjesti,govora i Stampezajamdi. V. Provodjenjeovoga programapovjeravase eksekutivnomoclbou tom raclui clrugimotadbenicima' ru, koji moZe clozvotitisudj-elovanje ako i nisu dlanovistranke."('ur
Tekstprogramadonosii Hn'atskaod 16.IV. 1894. 601 ISTO, str.-55-58. str.50. 602M. GROSS,Geneza...,
270
U z neznatne liberalnogprava5tva. najviSeodgovaraoduhu dalmatinskog izmjene i nadopuneSto ih je zbog prilagodbestranadkimpotrebama udinionajvjerojatnijeKlub Strankepravau Zagrebu,taj programpreuzima i prvi u Dalmaciju prenosi BiankinijevNarodni /isr kao sluZbeni i njihovestranke.Zbogtoga,te spomenuprogramdalmatinskihpravaSa tih izmjenai kratkoie teksta,donosimogajoi jednomu cijelosti. "Programstankeprava,pihvaden na velikojskupitini dne 26. lipnja 1894,tepodpisonpo dru. Anti Starieviiu i 250 pista ia h stranke,glasi: 1. Stronkaprava, stojedna temeljudrlavnogpravoi norodnog naiela, radit ie stim zokonitimi sredsh,i,da narod Int,atski,koji stonujeu Hn,atskoj,Slavonijii Dalmociji, na Riecis kotarom,i u Medjumurju,Bosni,Hercegovinii Istti, sjedini uj edno samostalno dd avno tielo, u okviru.H absburike monarkije,te ie podupirati svomsnagomi nastojanja zemljeovomLtddavbraie Slovenacoh,da se i slot,enske nomu tielupikupe. 2.I stotako radit i estrankapravo, da seh'n lj et,ino Hn,atska uredi koo provna dtiava ustor)noi slobodnotako, da ie narodpo svojihzastupnicihu st'ihgranahdriavnogoiittoto po naielih porlamentnme vladavine vriiti tt. hn,otskom sabotuzakonodavnuvlastsporazumnosa ktunom. Na ielu parlamentamevladestoji bon h'oljevineHntatske. 3. Poslot,eskupnecielojmonarkiji,potiiuie izpragmotiike sonkcijeieiovati ie kraljet,inaHn,atska,rovnopravnoh'aIjevini Ugarskoj,s ostalimizemljamiNjegot,aVeliionsn,a. 4. Strankaprava radit fu u obte, da se ustav, sloboda i h'aljet ine Hn,atskeolit onoi i st,imi zakonitanezavisnost zakonitimi jomstvi, naposeslobodoumnimizbomim redom,pravom sokupljatii sastojatise,te slobodoms(tvjesti, govorai itampe,znjamiL
II
Primljenoi odobrenona sastankustronkeprava. U Zogrebu, dne 26. lipnja 1894., na don polaganja temeljnoga komenadomudra.Ante Stariet'i(a."ou't 603SKSI,Osobniarhivskifond (Arhiv) A. Trumbid,M.45714,Programstrankeprava; Narodni list, god.XXX[I/1894., br. 48, str. 2.
27r
rata bilo viSe, 604 Navelismo prveverzijeprograma,njih je do podetkaPrvogasvJetskog ali medu njima nema nikakvihbitnih razlika.Primjericevidi i usporediprogramu broSuri:Starievifuvahrvatskastanka prava,Tagreb 1907,str' 3' str.56-58. 60-5ISTO. str.2; M. GROSS,Geneza...,
272
L
Habsbur5ke Monarhije,te daie u tomepodupiratii nastojanjaSlovenaca kako bi se i njihove zemljetoj novoj drZavnojtvorevini slobodnopridruZile.U drugomse dijelu istideda ie Strankapravaraditi na tome da se KraljevinaHrvatskauredi "ustavnoi slobodno"kao pravnadrZavatako da (e u njoj hrvatski narod preko svojih zastupnika,po5tujuii nadela parlamentarne vladavine,obavljatiu Hrvatskomsaborusvuzakonodavnu vlastu sporazumus krunom.Nakon togaumeie seredenicakoje nemau prvojverzijiprograma,a kojomsetvrdi da na delu"parlamentarne vlade" u Hrvatskojstoji ban.U treiem dijelu programakaZeseda ie zajednidke posloveza cijelu Monarhiju, koji potjedu iz pragmatidkesankcije,ne navodise koje,KraljevinaHrvatskaravnopravnorje5avatis Kraljevinom Ugarskomi ostalimzemljamaNjegovaVelidanstva.I u detvrtomdijelu, kao dvrstojamstvoparlamentarno-demokratske vladavineu Hrvatskoj, navodesegradanskeslobode:primjericeslobodaizbora,savjesti,sastajanja, govorai tiska,ali se nigdjene navodiStardeviievzahtjevza opiim pravomglasa,jer to ne Zelikrupniji kapital.ouo Takavokvira5ko-dualistidko-trijalistidki program,unatoddinjenici Stos njim prestajesvakooriginalnoStardeviievoprava5tvo,najvi5eje odgovaraomladoj dalmatinskojStranciprava,naravnoako se izuzme "moderno"banovinskoprava5tvo, koja seba5tadaujedinilai bila u svom najveiemusponu.Za(to? Zbogtoga Stodalmatinskopravadtvo,koje se nalazilopod snaZnimutjecajemnarodnjadkeideologijedon Mihovila Pavlinoviia,u rje5avanjuhrvatskogpitanja uglavnomnije izlazilo,bar ne javno,izvan postojeeegadrZavnogokvira Habsbur5keMonarhije, iako nije zaboravljalokrajnji cilj klasidnogprava5tva. Naime,nitko od dalmatinskihprava5anije dvrstozastupaoi javno branio iskljudivooriginalnu Stardeviievumisao o potpunoj samostalnostihrvatske dri,ave,koja s Austrijomi Ugarskomne bi imalanikakvihskupnihposlova,osimeventualnozajednidkog vladara,i kojabi seu svojsvojojpunoii moglaostvariti odjednom.Prihvaiajuii novi program,dalmatinskipravaii vidjeli su u njemutek sredstvokoje ie im omoguiiti aktivnijevodenjeukupnehrvatske politike s ciljem da se postigneStopotpunijejedinstvohrvatskoga pudanstvai hrvatskih zemaljai postupno ostvari maksimum hrvatske drZavnosti u okviruMonarhije,azatimnajednojvi5ojrazini,naravnokad i akoto budemoguCe,iiz''tan togaokvira. Za razlikuod dalmatinskogpravaitva,cilj "modernog"banovinskogprava5tva bio je da se StrankapravaStovi5eprilagodireZimukako bi, nakonStardeviievesmrti,njezinidelnicimogli,uz pomoi vladajuiih krugovai dinastije,doii na vlastu Hrvatskoj.Njima su na prvomemjestu 606Program,Narodni list,god.XXXIII/1894, br. 48, str. 2.
bili interesiMonarhijei dinastije,a ne toliko interesihrvatskoganaroda kaokod Stardeviiai Kvaternika.ZaFrankai Folnegoviia i njegovedrZave dinastijai Monarhijasuuglavnombile sve,a hrvatskipuk i njegovadrlava program gotovoniSta,pa nasne dudiStonjihov "moderni"novoprava5ki iz1894.godinenemanikakvevezes klasidnimStardeviievimprava5tvom. Zapravo,taj programsimbolidnooznadavakraj originalnogprava5tvai najavljujeotvorenuborbu"leiinara" zavodstvou Strancipravai cjelokupno Stardeviievopolitidkonaslijede.Navedeniprogramstajaoje, kako smo vei istakli, izmedu reformiranogdualizmai trijalizma,pa dak i federalizma,a u praksisenajde5ietumadiou trijalistidkomsmislu,to jest kao teZnjada seod ujedinjenihhrvatskihzemalja,poredAustrijei^Ugarske,u okviru Monarhijestvori itre(a drZavnacjelina- Hrvatska.ou/
607Vidi bilj. 599.
274
POEETNI USTROJ I ORGANIZACIJA STRANKE PRAVA
pravaSkog programa,te ujedinjenja Nakonprihvaianjazajednidkag jedinstvene Strankepravaza dalmatinskihprava5kihskupinai osnutka Dalmacijubilo je potrebnodim prije, u skladus postignutimdogovorom na Konferencijiujedinjenjai usvojenomPitremenom Uredbomrado, u praksiprovestizamiSljeniustroj i organizacijunove strankeu pokrajni. Tog poslaprihvatilisuseodmahvodedidalmatinskipravali,medukojima su se posebiceisticaliSupilo,Trumbii i Prodan,i ubrzopostiglizavidne najmladui najboljeorganiziranu rezultate,stvoriv5ido konca19^..stoljeia politiiku strankuu pokrajini.6u5 Pitremena Ureclbarodo Sn'onkeprava u Dalmacijr,609temeljni dokumentusvojen22. kolovoza1894.na Osnivadkojkonferencijiu Zadru, ima 12 dlanakau kojima se uglavnomgovori o ciljevima,radu, podetnomustroju,organizacijii zada(amanove stranke.Tako se vei u prvomdlanku,pored opie brigeza "duSevnii tvarni" napredakcjelokupne pokrajine,navodida je glavnicilj dalmatinskeStrankepravaSiritiu pravaikogprograma,"hrvatskumiDalmaciji,na temeljujedinstvenoga sao,koja teZi osobito zatim,da se uzkrsnedrZavahrvatskacjelokupna, samostalna i jedinstvenapo zemlji,narodui jeziku,na temeljuhrvatskoga drZavnogpravai narodnognadela".U drugomdlankugovori se o radu Strankeprava,koji sesastojiu sljedeiem:Siritiu narodu novoutemeljene hrvatskumisao,nastojatiosigurati5toveii broj "privrZenikasvojojstrannarodnjaci", duvatii Stititi"distuhrvatskumisao",pobijatitalijanadtvo, Stvoi srpstvo,promicatiinteresecjelokupneHrvatskei pojedinihnjezinih krajeva,raditi na osnivanjuHrvatskogapolitidkogdru5tva,dogovaratise 608M. DIKLIC, Stranka prava u Datmaciji povodom 100. obljetnice osnutka ( 1894.1994.),Rado+,iZHAZU Zd, sv.37,Tadar 1995,str.779-791. Uredbarada 609SKSI,Osobniarhivskifond(Arhiv)A. Trumbid,M.433lI-1.(Prevremena "strankeprava"u Dalmaciji),str. 1-4,iliM.428lI-1.,7str.Vidi i radnju:M. DIKLIC, Jedan dokument o nastankui organizacijiStranke prava u Dalmaciji,Radovi ZHAZUZ.d, sv.35,7adar 1993,str. 243-251,u kojoj je navedenaUredbatiskanau cjelini.
o predloZenimkandidatimaza izbore,aktivno sudjelovatiu opiinskim i zastupnidkimizborima te paziti"dase u predstavnidkatijela ne biraju protivniciprava5tvai hrvatstva.oru U veiini drugih dlanakaPrivremeneUredberada govorisepreteZito o organizacijiStranke prava i njezinim rukovodnim tijelima, te njihovu sastavu,izboru i glavnimzada(ama.Najvi5irukovodniorgandalmatinske Stranke prava, koji u cjelini upravlja i ravna njezinim radom, bio je Sredi5njiodbor sa sjedi5temuZadru, glavnomgraduKraljevineDalmacije.Zatim po stranadkomustrojui vaZnostidolazetri okruZnaodbora: jedan za sjevernuDalmacijusa sjedi5temu Sibeniku,za biv5ezadarsko u Splitu,zabiv5esplitsko okruZje,drugizasrednjuDalmacijusasjedi5tem julnu Dalmacijusa sjedi5temu Dubrovniku,za biv5e okruZje,i treii za dubrovadkoi kotorskookruZje.Porednavedenihodborabilo je predvideno da se u svakomemjestuformirajujoi mjesniodbori ili bar imenuju pouzdanicistranke.Dakle,premapodetnomustrojudalmatinskihprava5apostojaojeSredi5njiodbor,kaonajvi5eupravnoi rukovodnostranadko tijelo,zatim.supostojaliokruZniodbori,mjesniodborii pouzdaniciStranke prava.orr suzastupniciStrankepravau DalmatinSredi5njiodborsadinjavali skom saborui Carevinskomvijeiu i jo5 po tri birana dlanaiz svakoga okruZnogodbora.On je mogaonormalnoraditi, raspravljatii odludivati bilo nazodnonajmanjepet dlanova.Svaki akoje na njegovimsjednicama okruZniodbormogaoje imati pet i vi5edlanova,Stoje ovisiloo posebnom ustrojustrankeu dotidnomokruZju,koji suseu nadelubirali na okruZnim skupitinama.Medutim,samoizuzetno,da bi senekakozapodelosjedinstvenimradom stranke,po pet dlanovau svaki okruZni odbor bilo je privremenoimenovano,do prvih redovitih izbora,na Osnivadkojkonferenciji stranke u Zadru. Njihov pwi zadatakbio je da sazovuokruZne skupStinena kojima ie biti potvrden njihov izbor i izabraninovi dlanovi u okruZneodbore.Sredi5njiodbori okruZniodboribiralisuiz svogsastava odboraStrankeprava, predsjednikai tajnika.DjelokrugradaSredi5njeg logidno,odnosiosena cijelupokrajinuDalmaciju,okruZnihodborasamo na pojedinaokruZja,a mjesnihna dotidnamjesta.U nadeluSredi5nji odbor strankeradi u dogovorus okruZnimodborima,okruZnis mjesnim i obratno.612 Prcmahivremenoj Uredbirada zajednidkizadaciSredi5njegodbora i okruZnihodborasu:zastupatiStrankupravau svimnjezinimposlovima
610SKSt,Osobniarhivskifond (Arhiv) A Trumbid,M. 433/1,str. 1. 6 1 1 I S T Os, t r .L , 2 . 612ISTO, str.2.
276
i interesima, uredivati i poticati rad stranke, budno paziti na stranadke protivnike i uspjesno se braniti od njih, rjeiavati i izmirivati mjesne i medumjesnerazmirice izmedu pojedinih pristalica stranke, dogovarati se
mjesni odbor ili pouzdanik, a u njegovu radu sudjeluju i pojedini dlanovi okruznog odbora. Sredi5nji odbor Stranke prava u dogovoru sa svoja tri okruZna odbora jednom godi5njesazivaopiu skupstinu cijele strankL, te,
svomradu, o stanju Stranke prava u svom mjestu i o drugim problemima 613ISTO,str.2-4.
277
izbore.614 NavedenaUredbarada i na njoj utemeljenapodetnaorganizacija
koji je u f'ond pravaS, a ne samozastupniku Saboruili Carevinskomvijeiu, 50 novdiia. od najmanje itranke redovitouplaiivaomjesednudlanarinu
6 1 4 I S T O s. t r . 3 . Uredba 61-5SKSr,Osobniarhivskifond (Arhiv) A. Trumbic,M.4\017 (vidi i M. 430113), radaStrankepravau Dalmaciji,str. 1-7. 6 1 6 I S T O s, t r . 4 - 6 .
278
bitnog zna(,aja za cijelu stranku.Primjerice,raspravljalosei odludivaloo stajali5timaStrankepravapremadrugimpolitidkimstrankama,donosile su se odluke o izmjenamai dopunama Uredberada, odlu(ivalo se o iskljudenjupojedinihdlanovaiz Kluba, a regjrvitoje praien i ocjenjivan rad stranadkihodbora,zastupnikai glasila.ol/ Prilikom izborazaopiinskavijeia ili pojedinazastupstva dlanovima Strankepravabilo je dozvoljenood sredi5njega stranadkog vodstvada u izbornimkotarimasamoinicijativno formirajukotarskeizborneodboreza dotidno izborniStvo.Za wijeme izbora ti odbori morali su provoditi politiku svojestrankei bliskosuradivatisaSredi5njimodborom, pridri,avajuii se strogonjegovihnaputaka.618 Nakon uspje5noobavljenaposlana OsnivadkojkonferencijiuZadru, na kojoj je 22.kolovozat894.godinedoilo do ujedinjenjadalmatinskihpravaikihskupinai osnutkajedinstveneStrankepravazaDalmaciju, vodeii dalmatinskipravalirazi5lisu sesvojimkuiama sazadaiomda Sto prijeu praksiprovedudogovorenustranadkuorganizaciju i tako pripreme novu strankuza te5keizbornei druge politidkeborbe.Najuspje5nijiu tome bio je mladi dubrovadkinovinar Fran Supilo, koji je vrlo brzo u juZnojDalmacijistvoriotakvustranadkuorganizacijudaje ona sluZilaza primjer ostalimprava5ima. Vrativii se iz Zadra u Dubrovnik,Supilo se odmahobraia pismomstaromRafi Arneriju, dugogodi5njem nadelniku Kordule,u kojem mu javlja da je 22. kolovozana sastanku"stranke radikalne"u Zadru, sastankuna koji je i sambio pozvanali nije mogao doii, imenovanu OkruZniodborStrankepravazajuLnuDalmaciju.po5to ga je ukratko informirao o opioj organizacijistranke,kakva je bila predvidenaPivremenom Uredbomrada, on moli starog - Arneqija da mu javi da li se prihvaia dlanstvau OkruZnomodboru.6l9 Buduii da seRafo Arneri prihvatiodlanstvau navedenomOdboru, Supilomu podetkomrujna ponovopi5ei jo5 jednom saZetoiznosiopii ustroj Strankepravau cijeloj pokrajini, a zatimpotanko obrazlaZesvoju koncepcijuorganizacijepravaiau juZnoj Dalmaciji koju je razradiozajedno s don Vicom Medinijem i dr. Rokom Mi5etiiem, te prethodno dogovorios don Antunom Liepopilijemi dr. BaldomBibicom.prematoj koncepcijiOkruZniodbor.zabivie dubrovadkoi kotorskookruZjeimao bi 30dlanova,po desetiz svakogapolitidkogkotara,kordulanskog, dubrovadkogi kotorskog;dakle,"!0 za Kordulansko-Peljeiki kraj, 10 zaDubrovnikaL0 zaBoku".Iz navedenog pismavidimoda su petoricadlanova 617ISTO,str.5,6. 618ISTO,str.7. 619F. Supilo- R. Ameriju,Dubrovnik,26.VIII. 1894.,H. HAIDARHODZIc , R. ARNERI, H. MOROVIC. M. NEMEC, Korespondencija FranaSupila..., dok.6, str.40.
6;0 F-t*u" - R. *"*iju, Dubrovnik,1.IX. 1894.,H. HAJDARH9DTJ6, R' ARNERI' FranaSupila"',pis'7, str' 41' H. MbROVIC. M. NEMEC, Korespondencija 4L. str. 40, 621 ISTO,
280
i
zajednidkupravaikuorganizacijui nisuizabralisvojepredstavnike,pa je supilo moraoformirati okruZni odborod 20 dlanova.Na dlanstvuu rom odboruzahvaliose daki njihovvodaEugenBrajkovii, nadelnikperasta,
pridoslihBrdana- crnogoracai srba - 5tose uglavnompodrazumijevalo pod izuzetnimokolnostima.ozz
zatimnalijednikau Prdnjudr. HenrikaGjuroviia,nadelnikaTivta Marka Krstoviia,javnogbiljeZnikau Kotoru dr. Ivu Giunia,uditeliai skolskos nadzornikaMatu Radimirija,kasnijegnadelnikaKotora, i rodaka mi prof. don Ivu Radimirija, zatim na don Antu Miloieviia, Zupnika u Perastu,pa daki na kotorskogbiskupaFranju Uccellinija.623
deni broj svojih predstavnikau okruzni odbor za juLnuDarmaciju.sa supilovomkoncepcijomi prvom provedbomorganizacijestranke prava bili su upoznativodeii dalmatinskii banovinskipravasi.Njome su bili
pravau juZnoj Dalmaciji,Supilo doslovcekaZe:"Evo kako sam ja to uradio.JuZnaDalmacijaima3 kotarapolitidka:Kordulanski,Dubrovadki i Kotorski.Jasamopredijelioza okrtLniodbor30dlanova,to jest,zasvaki kotar po 10.Kotari se dijele na opiine. svakoj opiini od ono 10 bilo je
622F.Supilo-RokuArneriju,Dubrovnik11.IX.1894., H.HAIDARHOOZTC,R.aRNpRt, H. MOROVIC,M. NEMEC,Korespondencija FranaSupila..., pis.g,str.42.44. 623ISTO, str.43,44.U svezis tim supilo doslovcepise:"Ja samse razgovarao s nekim Bokeljima,koji su bili u Dubrovnikui tamo ima divnognasegelementakao dva dr. verone,dr. Gjurovii,GjuniomoZda,pa Radimiriuditelji rogak mu kanonik,Krstovii, nadelnik rivta i.t.d.i.t-d.,a svimanadelubiskupUccellini,kojije onomadnemeniizjavio daje naSi da Ceuviekbiti nas,kao Stojepoznato.,,
28r
pramavelidiniivaZnostidodijeljenopo 1 ili2dlana,a gdjesumaleopiine tu su dvije imale L dlana."o'* "Prednostiovakvogapostupanjauvidjetiete sami,a ja 6u Vam ih jo5boljerastumaditi. Prijesvega,pravaiiiz Bokeradinjihovihizvanrednih sasvijem okolnosti,koje ja dobro razumijem,nijesuhtjeli u organizaciju, da su se s namaizjavilisolidarni.Tako je okruZniodborjuZneDalmacije sastavljenod 20 dlanova.Ovo dvadesetljudi med kojima ima sveienika, 'Crv. biljeZnika,posjednika,trgovaca,advokata,lijednikapa i urednik Hrv.' danassu ovlaiteni prestavnicii povjerenicistranke pravajuZne Dalmacije.Ko ih je ovlastio?Ja sambrojio u zapisnicimaprisutnikena gdjesenijezttalokogamu drago,veibiranije osobe mjesnimskup5tinama, je bilo oko 250prava5a!OvajokruZni i naSaosamda na ovijemsastancima odborbi od 250prava5abjlgn i podatomu pravoda u imestrankeu nadem okruZjuradi i odluduje!"ozr Na taj nadinizabraniOkruZniodbor,piSedaljeSupilosvomprijatelju Rudi Liniiu, sastatie sepo prvi put podetkomprosinca1894.godine, konstituiratise,izabratisvojedelnikei joi dva predstavnikau Sredi5nji odbor stranke,Sto nam opet svjedodikako je sve to "vezanojedno s drugim".Poslijetogaie dlanoviOkruZnogodbora,u dogovorusa SrediSnjimodborom i u skladu s PrivremenomUredbomrada, mo1i osnivati mjesneodbore,a tamogdjestrankabudemalobrojnai slabaimenovatie pouzdanike.Tako ili slidno,zakljudujena kraju Supilo,moglibisteudiniti sorganizacijom Strankepravai vi tamona Primorju,a Stosetideponovnih izborazaOkruLni odbor drLidabi bilo najbolje nove dlanovebirati svaki put " izasvr5enihsaborskihizbora".626 Radeii upornona stranadkojorganizacijiu biv5emdubrovadkomi kotarskomokruZju,Supiloje 14.prosinca1894.godineodrZaou Dubrovniku, u uredni5tvuCrveneHrvatske,prvu konstituirajuiu sjednicuOkruZnogodboraStrankepravaza juLnuDalmacijui odmaho tome saZeto i zabri nutost izvijestio Fr ana Folnegovii a u Zagreb, izraLavajuli u pis-{t_u zbognaglognapretkapravaltvau pojedinimmjestima.oz'Sjednicomje ravnaoFran Supilo,a kratki zapisnikvodio je mladi lijednik dr. Marin Kunjaiii, utemeljitelji prvi predsjednikHrvatskeditaoniceu Blatu na
624 F. Supilo- R. Linicu,Dubrwnik, 19.II. (?) 1894.,H.IIA"IDARHOOZIC, R. ARNERI, H. MOROVIC, M. NEMEC, Korespondencija FranaSupila..., pis.4,str.3739. 625ISTO, str.37. 626ISTO,srr.37,38. 627 F.Supilo-F.Folnegcvidu,Dubrovnit 17.XII.1894.,H.IIAIDARHODZIC,R.ARNERI, H. MOROVIC, M. NEMEC, Korespondencija FranaSupila...,pis.11,str.6, 47.
282
Korduli.628 Na toj sjedniciizabranjepredsjedniki dopredsjednikOkruZnogodbora,te jo5 dvojicapredstavnikau pokrajinskiSrediSnjiodbor,a na Supilovprijedlogbila je usvojenai Posebnauredbaokruinogodbora strankepravajuine Dolmacije.6ze U Sredi5njiodbordalmatinskeStranke je prava,pored Supila koji vei bio imenovan,izabranisu tada Antun Liepopili i Rafo Arneri. Za predsjednikaOkruZnogodboraizabranje dr. Roko Mi5etii, ravnateljdubrovadkebolnice,koji je ba5u to vrijeme u naknadnimizborimabio izabrani za zastupnikau Dalmatinskisabor,na mjestopreminulogStjepanaB:uzoli(a,u izborni5tvuHvar-Vis-Brad.DopredsjednikOkruZnogodborai Mi5etiiev zamjenikbio je Fran Supilo, kojemuje i "nadaljepovjerenvasposaoorganizacije"strankei svitajnidki poslovi.SvakidlanOkruZnogodboradobioje na tom sastankuzadai;.tda dimprije u svommjestuutemeljimjesniodbor stranke. prvesjedniceOkruZnogodboraStrankeprava O radui zakljudcima juLnt je, za DalmacijuSupilo preko mladogodvjetnikadr. Roka Arnerija, ukratkaupoznaonjegavaocaRafu Arnerijai lijednikadr. Dinka Giunijakoji, iakodlanovinavedenoga Odbora,nisubili nazodninanjegovojprvojsjednici u Dubrovniku. A da bi ih joi bolje upoznaos usvojenimzakljudcimai organizacijom strankenaknadnoim dostavljasaZetprijepiszagisnikaspomenutesjednicei obadvijeuredberada,pokrajinskui okruZnu.630 Slidno Supilovu ustroju Strankeprava u juZnoj Dalmaciji, ali s manjim zakainjenjem,provedenaje stranadkaorganizacijapravaia u srednjoji sjevernojDalmaciji,odnosnou biviem zadarskomi splitskom okruZju,pa je stoganeiemo opSirnijeobrazlagati.PrivremeniokruZni odboritih okruZja,imenovanina Osnivadkojkonferencijiu Zadru,sastali susevei tijekomrujna 1894.godine,odredilisvojedelnikei izabraliglavne predstavnike u Sredi5njiodbor stranke,a da prethodnonisuu praksijo5 bili proveli cjelovitu stranadkuorganizacijukao Sto je to, primjerice, udinioSupilou juZnojDalmaciji.Takoje i privremenisjevernodalmatinski OkruZniodbor potvrdio imenovanjedon Ive Prodanau Sredi5nji odborstrankei izabraou njegajoi dvojicusvojihpredstavnika: don Vicka Skarpu,Zupnikau SibenskomZatonu, i Dragutina Tomiia, trgovca i posjednikaizKnina.631 OkruZniodborza sjevernuDalmaciju,dijije prvi
628F. Supilo- R. Arneriju,Dubrovnik2g.XII. 1894,H.IIAIDARHODZIC,R. ARNERI, pis.14,str.48. H. MOROVIC, M. NEMEC, Korespondencija FranaSupila..., 629SKSI,Osobniarhivskifond (Arhiv) A. Trumbii, M.428lI-2, PosebnauredbaOkndnog odborastrankepravajuZneDalmacije,str. 1-2. 630F. Supilo - Ro_ku.Arneriju za oca mu Rafa,_Dubrovnik23. XII. 1894, H. HAJDARHooZte, R. ARNERI, H. MoRovIe, M. NEMEC, Korespondencija pis.12i 13,str.47,48.Vidiibtli.627i628. FranaSupila..., 631M. DIKLIC, PojavapravaStva i nastanakStrankeprava..., str. 102,103.
283
predsjednikbio Ante Zori1,,sastaose prvi put u punom sastavu,kako Trumbiia o tome izvjeiiuje iz Vodica PavaoRoca, 19. veljade 1895. godineu Sibeniku.Na njemuse u nazodnostitridesetaksjevernodalmatinskih prava5ai don Ive Prodanaraspravljaloo nadinurada,stranadkoj organizacijii skorim izborima,a imenovanisu i neki novi dlanovi u
zabuduieg skupltinuStrankepravau Splitui pronadesigurnoizborniStvo zastupnikadon Ivu Prodana.o-'z OkruZniodborStrankepravazasrednjuDalmaciju,iakoje u tome formiraoseu punomsastavunajkadijelu pokrajinebilo najvisepravaSa, Na stranadkomustrojusrednjedalsnije,tek u proljeie godine1895.o-jr OkruZnog matinskihprava5anajvi5eje radiotajniknjihovaprivremenoga je brojnih-pisama iz njegovih vidljivo Sto Trumbii, odbora dr. Ante Privdelnicimau pojedinimopiinama.o-'+ upuienih istaknutimprava5kim imenovan splitskookruZje, remeniOkruZniodborStrankepravazabiv5e na osnivadkojKonferencijistrankeuZadru, konstituiraosevei 12.rujna 1894.Naime,togadanasastalisu seu Splituprvi put njegovidlanovi- dr. Vicko Mihaljevii, dr. Leonardo Tommaseo,dr. Juraj Buii, dr. Ante Trumbii i PetarDidolii - nadogovorkadi kakosazvatiokruZnuskupitinu stranke "u svrhu da se organizacijaprovede i uredi" i u tom dijelu pokrajine. Na tom sastankuizabralisu svojedelnike,predsjednikai tajnika OkruZnogodbora,te trojicu predstavnikau Sredi5njiodbordalmatinske Strankeprava.Za predsjednikaprivremenogaOkruZnogodborabio je izabrandr.LeonardoTommaseo)a za tajnikaAnte Trumbii kojemuje'
konferencija,skup5tinai dogonizacijiStrankeprava,mnogihsastanaka, 632P. Roca - A. Trumbicu,vodice 19.II. 1895,SKSI,Osobniarhivskifond (Arhiv) A. Trumbid,M. 433/8,str. 1-4;Katoliika Dalmaciia, god.XXVI/1895, br. 15,str. 4. fond (Arhiv)A. Trumbic,M.43316633 SKSI,Osobniarhivski 423 M. M. 423 634 ISTO, 123,M. 433I 1.r, M. 433I 12. 122, 63-5ISTO,M.42318.
284
t_
vora;imenovanjastranadkihpovjerenika,osnivanjai konstituiranjabrojnih mjesnihi okruZnihodbora,te imenovanjai izboranjihovihdelnikau pokrajinskostranadkovodstvo,mogaose napokonpopuniti i ustrojiti Sredi5njiodbor, glavno rukovodno tijelo Stranke prava u Dalmaciji. Sredi5njiodbor dalmatinskeStrankeprava konstituiraose 16. sijednja 1895.u Zadru,dvadananakonStosuprava5kizastupniciu Dalmatinskom saboruprvi put iznijeli svoj prijedlogo ujedinjenjuDalmacijes Hrvatskom.O provedbiprava5kestranadkeorganizacijeu pokrajini,te ustroju mjesnihi okruZnihodbora,pa i Sredi5njeg odborastranke,u javnostise maloznalo,jer prava5kidelnicinisuZeljelida o tomevi5edoznajuprotivnidke stranke koje bi mogle ometati njihov rad. Stoga i Biankinijev Narodni /zsro ustrqi.tlSredi5njegodboraStrankepravau Zadru donosi samokratkuviiest.66 PremaglavnimodredbamahivremeneUredberadasredi5njiodbor dalmatinskeStrankepravadinili su, kako smo to vei rekli, svi prava5ki zastupniciu Carevinskom vijeiu i Dalmatinskomsaboru,te odredenibroj imenovanihi biranih dlanovaiz svakogaokruZnogodbora. Radilo se uglavnomo mladimi relativnoiskusnijimdalmatinskimpolitidarima,te uglednimjavnim, kulturnim i dru5tvenimdjelatnicima.To su bili: don KaZimirJosip Ljubii, trgovaci posjednikNikola Dapar, odvjetnik dr. JosipPaltrovii, novinardon Juraj Biankini,javni biljeZnikRafo Arneri, sveienikdon Ante Liepopili,odvjetnikdr. Ivo Marovi6,lijednikdr. Roko MiSetii,profesordon JosipVirgil Perii, novinardon Ivo Prodan,odvjetnik dr. Petar RuZevii, novinar Frano Supilo,strudnjakza pomorstvo Mate Sarii, sveienikdon Vicko Skarpa,trgbvacDragutinTomii i odvjetnik dr. Ante Trumbii.o-'/ Dakle,Sredi5njiodbor Strankepravau Dalmacijiimaoje ukupno Sesnaest dlanova:Sestoricu biranih,po dvojicuiz svakogokruZja,trojicu jednoga postavljenih, po starogpovjerenikaiz svakogokruZja,i sedmoricu zastupnikakoji su po funkciji bili njegovidlanovi.Zapwogpredsjednika Sredi5njeg odbora,a to ujednoznadiiprvogpredsjednika dalmatinske Strankeprava,bio je 16.sijednja1895.godineizabranKaZimirLjubi6,za dopredsjednika Nikola Dapar, a za tajnikadr. JosipPa5trovii.Tako je konstituiranjem Sredi5njeg odborai izboromnjegovihdelnikabio uglav636"Danas bio je u Zadru sastanaksredi5njegodbora stranke prava u Dalmaciji. Sudjelova5e dlanovisasvihkrajevaDalmacije.PrimljenojevrlovaZnihzakljudaka.Bog iHwati;' Narodni list,god.XXXIV/1895, br. -5. 637F. Supilo - R. Arneriju, Dubrovnik 8. III. 189-5.(Posebicevidi: "Tekst okruZnice SrediSnjeg odboraupuCeneOkruZnomodboru,g govori prednjepismo,prem,a b9j9j prrjepisupok.RafaArnerija."),H. FIA.IDARHODZIC, R. ARNERI, H. MOROVIC, M. NEMEC,Korespondencija FranaSupila..., pis.16,str.49,-50.
$ito Stran&eprava u Dafunaqijir, nom,dovrselrglarrniproces'orga'niziranja poboli$flniu te onganiacije, poslije nije na i rdilo se nara\fironprznati,da i d'nrgepoli'tidke paje onamoglas punornsnagomsttrpitiu te5ke'iabonpe Hwatske.oso i suverenost borbezajedinstvo,slobodu,samostalnost
str.50,51. 638ISTO,
286
DJELATNOSTSTRANKEPRAVA KRAJEM 19.STOLJECA
Neposrednonakonosnutkanovoutemeljena dalmatinskaStranka prava zapodelaje svoju uspjesnupolitidku djelatnost.prvu ozbiljniju provjerui odmjeravanje snagas narodnjacima imalaje godine1g94.kada je, u naknadnoraspisanimizborimaza jedno zastupnidkomjestou Dalmatinskomsaboru,i to u kuriji vanjskihopiina u izborniitvu Hvar-visBrad,pobijedionjezinkandidatdr. Roko Mi5etii, ravnatelidubrovadke bolnice.To je bio prvi veii uspjehmladedalmatinskeStrankeprava i ujednoprvi pravi izborjednogpravaiau Dalmatinskisaboru kojem se, doduse,vei nalazilonekolikopravaia,ali suoni prethodnobili biranikao narodnjaci.Dr. Roko Mi5etii, uglednidubrovadkilijedniki predsjednik okruZnogodborastranke pravazajuZnuDalmaciju,izabranje jednoglasno na mjesto pokojnog StjepanaBuzoliia.63eoo ss birinih birida, koliko ih je tada bilo u izborniStvuHvar-vis-Brad,na izbore je 27. studenoga1894.pristupilonjih 45, i svi su glasovaliza Misetiia. poslije izboraon seprikljudioBiankinijevuHrvatskomklubu,koji je od osnutka strankedjelovaokao Klub pravaikihzastupnikau Dalmatinskomsaboru.640 Clanovitoga Kluba - Ljubii, Biankini,perii, Miieti6, paltrovii i " - podnijelisu 14.sijednja1895.godineu Dalmatinskomsaboruhitan Sarii prijedlogadresena Kralja u kojoj se, na temelju hrvatskogadrZavnog pravai narodnognadela,traZiujedinjenjeDalmacijes Hrvatskom.pravaSkuadresuu saborupredloZioje uimeSestorice dlanovaKluba predsjednik dalmatinske StrankepravaKaZimirLjubii, proditaoju je Mate Sarii, a potrebnoobrazloZenje dali su Biankini i Ljubii. IJ svomobrazloZenju BiankinikaZekako Hrvati ne trale ni5ta drugo nego svoje "starinsko pravonajedinstvonarodai domovine",jer pravona "sdruZenje Dalmacije
641ISTO,str.13-21. 64213T0,str.27-38; Adresa,Narodnilist, god.xxxN/1895, br. 16; Grobari adrese, Katoliika Dalmaciia, god.XXVI/1895, br. 5, str' 1' 643lzborirazpisani,Narodnilist,god.XXXIV/1895, br' 59, str' 3'
288
I
"cjelokupnosti samostalnost hrvatskekraljevinepod Zezlomprejasne vtioaiueedinastije".6aa Na saborskimizborimau Dalmaciji 1895.godine Strankaprava mandata,dok je postiglaje skromanuspjeh,osvojiv5isamo3 zastupnidka 9 i Autonoma5ka 23, Srpska stranka osvojila Narodnahrvatskastranka 5rr" te stranke,iako medusobnosuprotstavljene, stranka6 mandata.645 bile su protiv mladeStrankepravai njezinihkandidata.Unatodbrojnim pote5koiamai preprekama,osobitood straneorganavlasti,pravaii su izborilipobjedeu kurijivanjskihopiina, nekadglavnimupori5timaNarodnestranke,i to u izborni5tvuImotskigdjeje pobijedioVirgil PeriQzatim u izborni5tvuKordula-Ston-Orebiigdjeje pobijedioJuraj Biankini,te u izborni5tvuZadar-Rab-Pag gdje je pobijediodr. Ante Trumbii i narodnjakknezHubert Borelli.o+o PridrZavajuiisestrogostranadkestege,Trumbii se nekolikodana poslije izboraodrekao svogamandatajer su za nlega,ali bez njegova znanja,glasovalii neki narodnjadkibirani biradiiz Biograda,Stoje bilo protivnoprije usvojenimzakljudcimaStrankepravada prava5ina izboriO tomeje Trumbii ve( 17.rujna 1895.izvijestio manastupesamostalno. Namjesni5tvoi svoje birade,kojima se ispridaoi duboko zahvalio.oal Medutim,godinu danaposlijeu naknadnoraspisanimizborima,koji su odrZani22. prosincg1896.godine,Trumbii je bio ponovno izabranu istom izborni5tvu.Stovi5e,tada je bio izabrani u izborni5tvuvanjskih na mjestopreqinulogMihe Klaiia, ali se na opiina Dubrovnik-Cavtat tom mandatu zahvalioi zadrlao prvi.646Tako su prava5izadrLalit Dalmatinskom saborusamo3 mandataStoje, s obziromna usponi snagu njihovestranke,bilo premalojer oni su tada,premaBiankinijevimrijediodL46237 ma,imaliprevagugotovo"u 29 obdnasaukupnimpudanstvom fond(Arhiv) A Trumbid,M.4?A[l-8;Hrvati,I
S konadnimishodomsaborskihizboraL895.godine,u duia" ili33,5Vo.6a9 kojimaje Vlada podupiralakandidateNarodnehrvatskestranke,pravasi su bili veomanezadavoljni,pa su stogaprosvje9ovalii u Dalmatinskom saborui u Carevinskomvijeiu, alibezuspjeha-o)u Istovremenou carevinskomvijeiu u Bedu dalmatinskipravasi stajalisumnogoboljenegou Dalmatinskomsaboru.Od devetzastupnika, koiiko ih je do 1897.godineDalmacijabirala u srediSnjidrZavniParlament,oni su imali trojicu.Bili su to Biankini,Dapar i Perii. Osim njih u Carevinskomvijeiu nalazilasu se i dvojica istarskihprava5a,dr. Matko
skom, te bi se njezini predstavnicimogli samo uvjetno nalaziti,ne u delegaciji,a cjelokupnadrZavatreUgarskoj,negou Ugarsko-hrvatskoj monarkija".Abuduii datako balabi sezvati"austrijsko-ugarsko-hrvatska nije,na djeluje povredahrvatskogadrZavnogpravai vladajuii dualistidki sustavkoji nastoliko gusii pritisdeda segotovovisene moZeZivjeti.Taj sustavtaliko nas"pritiska,da,doklenebudeukinut,mi senikakoneiemo mo6iodu5evitini za vanjskuni za unutra5njupolitiku" Monarhije.
649Brzopisnainjeita Mil zasjedaniaPSD,Zadat 1896,str.274' 6-50ISTO, str.242.id;Narodnilist,god.XXXIV/1895, br. 89,str. 1,2. u Bedu, delegacije JurjaBiankinia,izredendne22lipnja1895austrijske 651 Govordelegata pri razpraviproradunaministarstvavanjskihposala,Natodni list, god.XXXIV/1895, b r . 5 3 ,s t r .1 .
290
l-
Iako u Delegacijinije namjeravaoop5irnijegovoriti o vanjskoj politici BiankinikaLedasekao Hrvat moraosvrnutibar na njezinekobne unutarnjeposljedicepo Dalmaciju,kojaje zajednosasvojimvinogradarstvom, brodarstvomi pomorstvom,glavnim gospodarskimgranama, ponajvi5eItalije,vjekovneneprijaZrtvovanainteresimaTrojnogsaveza, teljiceHrvatanaJadranu.SuprotstavljajuiisesluZbenojdrZavnojpolitici, Monarhijubilo najbolje"rijeSitiseokova on mislidabizaAustro-Ugarsku trojnog saveza",odbacitinjegovupolitiku i prihvatitineutralnupolitiku premasvimdrZavama i narodima.Biankinina kraju zakljudujeda on kao Hrvat nikako ne moZeprihvatiti"tu samoubojnidku"austrijskupolitiku i Dalmaciji,te da koja forsiraNijemcei Madare,pa daki Talijaneu I-sJ1i ie stogaglasovatiprotiv predloZenogproraduna.o)zIJ nastavkurada Delegacijegovorioje jo5 protiv visokogproradunaza ratnu mornaricui protiv aristokratskog duha"kaste"koja u njoj vlada,te o potrebitrajnog pitanja na temelju hrvatskogadri.avrjelenjabosansko-hercegovadkog nog pravai "modernognarodnognadela",Ze;tokoosudujuii K6llayevu protuhrvatskuupravuu Bosnii Hercegovini.o)-J Godine 1897.odrLanisu izbori za Carevinskovijeie na kojima je prvi put sudjelovalai dalmatinskaStrankaprava.Izbori su odrZanina temeljuizmijenjenogi nadopunjenogizbornogzakonapremakojem je Dalmacijabiralau Carevinskovijeie 11,a ne 9 zastupnikakao Stoje bilo do tada.Naime,prematomenovomizbornomredubilaje uvedenai peta izbornakurija ili opii razredbirada u kojemu su se birala dva nova zastupnika. Poudenilo5imiskustvoms minulih saborskihizbora,kadaje dalmatinskiprava5iodludilisu skloStrankapravanastupalasamostalno, piti izbornisporazums Narodnomhrvatskomstrankom,kako bi poludili 5tobolji izborniuspjeh,izbjegliborbu meduhrvatskimbiradimai, eventualno,onemoguiiliizborautonomaiai Srbau Carevinskovijeie. O tome suraspravljali i donijeliodredenezakljudkejo5na Skupitinisvojestranke, odrZanoju Splitu9. rujna 1896.godine,kadaje u tu svrhupotvrdenizbor posebnog Odborazapregovores narodnjacima u sastavu: Arneri,Prodan, Trumbii,Tommaseoi Supilo.Oni su imali pravopregovaratio "kompromisu,broju mandatai izbornimkotarima",ali nisuimali pravoimenovati kandidate.Iz zapisnikasa sjedniceSredi5njegodbora,odrZaneu Splitu 29.srpnja1896.godine,kadaje prvi put utemeljenprava5kiOdbor za pregovore, vidimodaje Prodanbio protiv izbornihdogovoras Narodnom ' hruitsko- strankom.654 652ISTO,str.1,2. 653Narodnilisr,god.XXXIV/1895, br. 54, 5-5. 654SKSI,Osobniarhivskifond (Arhiv) A. Trumbid,M. 430fi6,M.430174;Hrvatskakruna, god.IV/1896,br. 13,str. t; Narodni list, god.XXXV/1896, br. 74, str. 1.
Izborni sporazumizmeduStrankepravai Narodnehrvatskestranke sklopljenjeuZadru 11.veljade1897.godine.Potpisalisu gaod strane pravala Rafo Arneri, Ivo Prodan,Ante Trumbii, Leonardo Tommaseoi FranoSupilo,a od stranenarodnjakaIvan Vrankovii, Gajo Bulat,Vicko Ivdevii, BoZo Korlaet, Luko Zore, Antun Vukovii i Hubert Borelli. Prema tom "Izbornom kompromisu"dogovorenoje da Strankaprava a Narodnahrvatskastrankau istaknesvojekandidateu tri izborniStva, jedne i druge stranke glasovati ostalima,u kojima ie hrvatski biradi jedinstvenoza predloLenekandidate.Medutim, narodnjaci su naknadno sklopilisporazumi saSrbima,koji nije obvezivaopravale,premakojemu je NarodnahrvatskastrankaprepustiladvaizbornakotaraSrpskojstranci. Cilj togabio je da se onemoguiiizbor autonomaia,u demuse na kraju i uspjelojer Autonomalkastrankavi5enikadanije imalasvogzastupnika ., Clrerrinskomvijeiu.655 prava5isu istaklisvoje Premautvrdenomdogovorus narodnjacima Kordula-Peljevanjskih opiina: u izborni5tvu kandidateu tri izborni5tva kandidiralisu Jurja Biankinija,u izborni5tvuSinj5ac-Dubrovnik-Cavtat Imotski-Neretva-Makarskakandidirali su Josipa Virgila Periia i u kandidirali su Antu izborni5tvu Zadar-Pag-Rab-Biograd-Benkovac Trumbiia.6-56 Izbori za Carevinskovijeie odrZanisu sredinomoZujka 1897.godine.Na njima su sudjelovaledetiri politidkestranke:Stranka prava,Narodnahrvatskastranka,Srpskastrankai Autonoma5kastranka. Strankapravaosvojilaje 3 mandata,Narodnahrvatskastranka6, Srpska stranka2, a Autonomaikastrankaniti jedanmandat.Od prava5atadasu zazastupnikeu Carevinskovijeie bili izabraniJuraj Biankini, JosipVirgil Perii i Ante Trumbii, od narodnjaka:l,ovro Bordii, Gajo FilomenBulat, Pero Klaii, Ante Supuk,Antun Vukovii i Luko Zore, a od SrbaDu5an Baljaki RadoslavKvekii.o)/ Hrvatskizastupniciiz Dalmacije,i prava5ii narodnjaci,osimdvojice Srba,dalisu30.oZujka1897.u Carevinskomvijeiuu Beduposebnulziavu glede drZavnopravnogpoloZajaKraljevine Dalmacije. U toj lzjavi oni kaZuda, iako Dalmacija"danasde facto pripadakraljevinami zemljam zastupanimna carevinskomvieiu", ona "de jure" pripada kraljevini
god.XXXVI/7897,br.15,str.1;Izbornikompromis, 655 Izbornikompromis,Narodnilist, CrvenaHrvatskqgod.VII/1897,br.8, str. 1,-2;br.9,str. 1; u br. L0,str.2vidi izborni "Proglas"Sredi5njegodboraStrankepravau kojem sepozivajuhrvatskibiradijedne i druge stranke da, prema ranije utvrdenom dogovoru,sloZnoglasujuza prava5kei narodnjadkekandidateu svim izborni5tvimagdjeoni budu istaknuti. 656 Hrvatski kandidati,CwenaHwa*kq god. VII/1897, br. 11, str.2; Narodni list, god. XXXVI/1897,br.74-2O. 657CrvenaHwatska, god.YIIll897,br.12,13; Narodni lkt, god.XXXVI/1'897,br.2O-24.
292
Hrvatskoj, Sto se temelji na hrvatskom drZavnom pravu. Na kraju izjavljuju da ie lojalno sudjelovati u radu Carevinskog vugg?, alibez ikakva "u5trba" na teret drZavnopravnogpoloZajaDalmacije.o)dVeliku vaZnost te lzjave pravilno je uodio vei onda Ante Trumbiri, koji kaZe da ona predstavlja"vaZandogadaj" u hrvatskoj politici, znad,ajan napredak hrvatske svijesti i novi uspjeh nadelaStranke prava,jer vi5e nijedan zastupnik iz Dalmacije neie stupiti u Carevinsko vijeie bez dri,avnopravneograde. Medutim, njezino najveie znadenjesadrZanoje prije svegau tome Sto su njome prvi put, a oni ie to ponavljati i poslije, svi hrvatski zastupnici iz Dalmacije izjavili da "Dalmacija nije po pravxjaustrijskapokrajina vei cjeloviti dio cjelokupne Hrva tske kralj evine". o)v U trenutku kada se mlada dalmatinska Stranka prava, sredinom devedesetihgodina 19.stoljeia, nalazilana putu svoganajveieg uspona, u banovinskoj Stranci prava dolazi tijekom 1895. godine do najZeiiih frakcijskih borbi i otvorenog sukoba izmedu glavnih protagonista "modernog" prava5tvaJosipa Franka i Frana Folnegoviia. Njih dvojica su vei duZe vrijeme nastojali pod svaku cijenu Stranku prava podrediti sebi i prilagoditi dnevnoj politici, bez obzira na krajnje ciljeve pravaitva, te je tako pripremiti za preuzimanje vlasti u Hrvatskoj. Nakon 5to su u duhu novog oportunistidkoga "modernog" prava5tva Stranku prava gotovo pretvorili u njezinu suprotnost, to jest od najZe5ie protureZimske u reZimskustranku, borba se vodila za prvenstvo i prevlast u njoj, ali i za cjelokupno politidko naslijedestarog Stardeviia.Zeleli na ielu takve Stranke prava pregovarati s dinastijom i drugim vladajuiim vrhovima o rje5enjuhrvatskogadrZavnogpitanja u okviru Monarhije, te preuzimanju vlastiu Hrvatskoj, i jedan i drugi natjecalisu se u izjavamalojalnosti.Tako je Frank u Budimpe5ti u intervjuu listu Nezavisnestranke Magtororszag nudio Madarima suradnju Hrvata u borbi protiv nemadarskih naroda, izjalnjavajuii se dak za nagodbu s Ugarskom, a u Bedu se nastojao povezatis velikoaustrijskim vojnim protudualistidkim krugovima, koji su mu trebali otvoriti put do Kralja. Folnegovii je takoder davao nagodbenjadkeizjavei u Bosni i Hercegovini otvoreno hvalio Kal6yev protunarodni reZim, a vrhunac popu5tanja i dodvoravanja vladajuiem reZimu predstavlja,svakako,njegova osuda studentske mladeZi zbog spaljivanja madarskezastavena Jeladiievu trgu uZagrebu 1895.godine. Naravno da takva djelatnost, koja je banovinske pravaie kroz unutarnja trvenja, sukobe, degradaciju i rastrojstvo vlastite stranke vodila u "moderne" 658SKSt,Osobniarhivskifond (Arhiv) A. Trumbii, M. 41012;lzjava, Hruatskakruna, god. VII 1897,br. 7; Narodni /rs4god.XXXVI/1897, br. 26. 6594. TRUMBIC, Hrvatska drZavopravnaizjava u Bedu, I-YI, Narodni list, god. XXXVI/1897,br. 33,35,36,37, 39, 40.
293
oportunistidkei reZimskevode,nije imalanikakvevezesastarimStardeviievim praualtuom.66o OivorenaborbaizmeduFrankai Folnegoviia,u kojoj senisubirala
Strankepravai osnovali goviieveosudemladeZi,istupili iz starog_Kluba jedinstvena Strankaprava novi Klub diste strankeprava.Tako sedotad
ona privestiu djelouzviseninarodniideal:ujedinjenu,cjelokupnu,slobodnu, nezavisnuHrvatsku.Iskreni Stovateljisvijetlih prava5kihtradicija i svjestnipristale distihpravalkih nadela,tvrdo su uvjereni da oni ne mogu i ne smifustupatisliepoi Suteiiza strankompravana stazinovenjezine taktike.;'662Pr"-u tome, splitski pravasisu pravilno ocijenili najnovija dogadanjai oportunistidkaskretanjau banovinskojStranciprava'
660 O tim borbamavisevidi u raspravi:M. GROSS,GenezaFrankove...,str. 68-80. 661 ISTA' Povijestpravaike ideologiie,str. 304-309;Jere JAREB, Pola stoljeta hwatske politike, Pretisak- Zagreb,1995,str. 14-18' 662 SKSt,Osobniarhivskifond (Arhiv) A. Trumbid,M.4232 ili M. 43-518.
294
Nezadovoljantakvomocjenom,koja je pogadalasamubit stvari, Folnegoviije uime Sredi5njegkluba u ZagrebuzatraLioi dobio naknadno obrazlolenjenavedenogoditovanja.U tom obrazloZenjusplitski prava5i potvrdili su svojestajali5te,navodeiijo5 jednom kako se nikako ne da poreii da najnovijaprava5kapolitika uZagrebu "stoji u oditoj opreci" s proilo5iu i tradicijomStrankeprava.U toj stranci,po njihovumi5ljenju, zbivase takva "evolucija"koja ju odito vodi na klizavustazupolitidkog oportunizma i zanemarivanj u temeljnih prava5kihciljeva,5to j e nedopustivo. Dodu5e,politidkataktika moZebiti uredenapremaodgovarajuiim prilikama,ali ona uvijek mora biti "naravni odraznadela",pi5eTrumbii, a posebiceu BanskojHrvatskojgdjeje vladajuiiporedak"negacijaprave zakonitostii pravice,svakataktika moradaje s postojeiimredomnepomirljiva",kao Stoje nepomirljivprogramStrankepravasa "suZanjstvom Stoga postojeii sustavpodrtava".Svojestajali5tesplitskiOkruZniodbor temeljioje na djelovanjuprava5kihzastupnika,delnikaStrankepravau Banovinii pisanjuHrvatske,navodeiiop5irnonjihovebrojne propustei pogre5ke,unutarnjatrvenjai najnovijaoportunistidkaskretanja,svedo nepravedna i nepotrebnaiskljudenjaDavidaStardeviiaiz stranke.663 Nastojeii poslije povladenjabarunaRukavineosiguratipotporu dalmatinskihpravaia,novi predsjednikSredi5njegkluba u Zagrebu dr. GrgaTu5kanneposrednonakonrascjepaobratioseTrumbiiu pismomu kojemugamoli dagadetaljnijeupoznasastavovimadalmatinskihprava5a prema najnovijimdogadanjimau banovinskojStranciprava.Iz pisma vidimo da je u Dalmaciji vei osiguraopotporu Supila i da radunas Trumbiiem, kojeg jo5 moli da pridobije Prodana.ooa Osudujuii glavne kolovoderazdora,Trumbii odgovaraTu5kanukakoje namjeradalmatinskihprava5a"da se ne bacajuni na jednu ni na drugustranu.Mi iemo i unapriedsmatratistrankupravacjelinomsanjezinimvelikimprvakomna delu,a nastav5irazdorsmatramodogadajemzagrebadkog kluba. Treba nastojatida sejaz ne rastvara,a to je osobitoduZnostvastamo s jedne i drugestrane.Do sjedinjenl4moraopet doii i to trebada u medusobnoj borbine izgubites vida."oo) 663ISTO, M. 42311.Iste dokumentedonosi u pritogu svoje radnje J. GRABOVAC, Dalmatinskiprava5ipremaoportunizmu"modemogprala5tva"i raskoluu banovinskoj Stranciprava,Radovi7, Pedagodka akademijaSplit,Split 1965,str. 2126 i dalje,ali iH. MOROVIC, Korespondencija draAnte Trumbila...,Mogntnosti" god.XXIV197-5, br. 3, Split 1975,str. 368-373,pis.34 (A. Trumbic - Klubu Strankeprava,Zagreb). 664G. Tu5kan- A Trumbidu,Sisak26110.95.,H. MOROVIC, Iz korespondencije dra Ante Trumbida...,Mogutnosn,god.XXII/1 975, br. 4, Split 1975,str. 482,483.Objavio i J. GRABOVAC, Dalmatinskiprava5iprema...,str.26,27. 665SKSI,Osobniarhivskifond (Arhiv) A. TrumbiC,M.428[-3, konceptTrumbidevapisma TuSkanuod 31.X. 1895.
Dakle, iako je Trumbii bio skloniji domovinalima,$toje vidljivo i iz navedenogpismaTuskanu,on osudujenastalirascjepu banovinskoj neutralnostdalmatinskihpravala,5toie uskoro Strancipraua'inagla5ava llmatinskeStrankeprava;stajali5te ojim godiSnjimskupltinama-Slirino bii, predsjednikSredi5njegodbora koji kaZeda akobi po nesreiirascjep
296
OkruZniodbor Strankepravaza srednjuDalmaciju,sasjedi5temu Splitu,kojemuje predsjednikbio dr. LeonardoTommaseo,a tajnik Ante Trumbii, bio je najaktivniji.Na njegovpoticaj,a u dogovorusaSredi5njim odborom i istaknutijim pristalicamastranke,odrZanaje u Splitu 21. studenoga1895.godineSkupitinadalmatinskeStrankepravana kojoj se raspravljaloo najnovijimpolitidkimdogadanjima i rascjepuu banovinskoj Stranciprava.Poslijetemeljiterasprave,te ditanjabrojnih pisamaibrzojava potpore, na Trumbiiev prijedlog Skup5tinaje usvojilazakljudke splitskogOkruZnogodborao neutralnomstajali5tudalmatinskihprava5a premafrakcijskim borbama u banovinskojStranc_r^p r ava. Zbog kratkoie i vaZnostitih zakljudakadonosimoih u cijelosti.o/u "Skupitinapristaia strankeprava u Dalmaciji, ddana dne 21. studenoga1895.u Splitupihvatila je jednoglasnosliedetezakljuike: I. Skupitina teiko iali razdor koji se nedavno dogodio u centralnomklubu strankeprava u Zagrebu. II. Skupitina ne smatrapotrebitim niti za stvar koristnim da se izjavi zaj ednu ili drugufr akcij u, koj esu uslied razdora nastale,a joi manjeda k jednoj ili drugojpistupi. III. Skupitina izjavljuje da 6esestrankaprava u Dalmaciji ddati uvieknepokolebivonaiela sadrZanihuprogramu,ali nede biti solidama s radom nijednepravaike frakcije u Zagrebu. IV. Skupitina preporuia toplo jednoj i drugojfrakciji da se baremiuvaju svega{to stvari ne koisti a kadroje da draii uzrujaneduhove,a osobitoda seslavnoimeAnte Starieviia ne povlaii kroz stranaiko prepiranje e da se ito pije povrateu strancinormalni odnoiaji. V. Skupftina smatra nuidnim preporuiiti otaibenicima obijufrakcija da nezaboravekako njihovrazdorsilnoikodi ugledu i napredku strankeprava u obie, a posebiceu Dalmaciji.
670J. GRABOVAC, Dalmatinskiprava5iprema...,str. 12,30;Strankapravau Dalmaciji, Narodni list, god.XXXIV/1895, br. 94; Prava5iiz Dalmacije,Prilog lisn Hrvatska lcruna,god.III/1895,br.16-17.
297
VI. Skupitina iziie ushitno piznanje hrvatskoj mladeii, narodnojdiki i uzdanici,na njezinomotaibeniikomponaianju prigodomboravka Nj.V. hrvatskogalcraljau Zagrebu, pozdravljajuii zanosnim sauieifum i udivljenjem plemenite ' V e . , , 6 7 1 irtve koje npe zbogspaljenjamagjarskezastaEto, to su bili i ostali osnovnizakljudcina kojimaje dalmatinska Stranka prava temeljila svoju neutralnost,iako je od samogpodetka veiina dalmatinskihpravaiaoko supila i Ljubiia bila sklonijadomovinaSima,a tek manjaskupinaoko ProdanaFrankovim"distim"prava5ima. I jednai drugafrakcijavrsilesu izzagrebapritisakna dalmatinskepravase da sestavena njihovustranu.osobito su u tom smisludomovinasipreko svogaprvogpredsjednikaGrgeTuikanavr5ilisnaZanpritisakna Trumbi(,a,ali on je, bojeii serascjepau vlastitojstranci,ostaodosljedanzakljudcima o neutralnosti,premdaje sam bio bliZi domovinaiima.6T2-Na Tulkanovoinzistiranjekoncem1895.dasebarizaodekivanestardeviieve smrti opredijelizadomovina5e, Trumbii odgovarakako Strankapravai njezinepristaliceu Dalmacijiosudujunastali"razkol"i Zeleda seStranka prava u Hrvatskoj ponovo ujedini, a dok se to ne ostvari dalmatinski pravasidrzat^ce sepo stranii neie sesolidariziratini sjednomzavadenom frakcijom.o/rSlidanodgovorod Trumbiia dobioje i barunJurajRukavina, koji sevratio u Strankupravai ponovnobio izabranza predsjednika njezinaprava5kogKluba u Zagrebu.o'+ UnatodsluZbenoneutralnomstajaliStu dalmatinskihpravaia,koje je dosljednozastupaoi branioTrumbii, delnicistrankepravau Dalmaciji, osimProdana,bili su vi5enaklonjenidomovinasima negolifrankovcima; dakle,bili su naklonjenimatici Strankepravajer ona je ipak, kako pi5e Supilo,prava Strankaprava,"strankatradicionalna- a ono drugo nije negokomedija,himbenai dostaStetna,bezodgoja,beznadelai ljudi,koja vladi izvrsnosluzi".To Stoje veiina dalmatinskihpravadai dalje stajala naneutralnomstajali5tudadeserazumjetiiz strahaod rascjepau vlastitim stranadkimredovima.Taj strahstalnoje potenciraoIvo Prodan,iznoseii otvorenosvojesimpatijeza Frankove"diste",dimeje kontinuiranovrsio
671SKSt,Osobniarhivskifond(Arhiv)A. Trumbid,M.430/9,usp.iM.430/5iliM .4Z7lII-t. 672J. GRABOVAC, Dalmatinskipravasiprema...,str.lz, i.3,u priloguvidi rrumbicevai Tu5kanovapisma,str.31-34. 673A Trumbic - G. Tuskanu,I{. MoROVIe, Korespondencija dra Ante Trumbica..., Mogthosti, god.XXII/1975,br.4, Split 197-5, str.488,pis.4g. 674ISTO, J. Rukavina- A. Trumbiiu, Belce10.I. 1896,str.490,pis.-51;A. Trumbii - J. Rukavini,nedatirano, str.490,491,pis.52.
298
pritisak na delni5tvodalmatinskeStrankepravada u nastalomsporu u Banovini i dalje bude neutralno.Prodanovuulogu najboljeje shvatio Supilo,koji pi5eTrumbiiu kakoje istinadaje "FolnegoviisluZioizlikom za razdor;istinadaje dr. Frankglavnii jedini krivacistoga;ali i to je istina da je danas najglavnijapoluga razdoraProdan" i njegovaKatoliika Dalmacija,jer da se on nije okrenuo mi "iza smrti Starogane bi bili pocjepani,a Frank bi i s Milom i Kumidiiem iGrlanilembio gotov".675 Nastavljajuiis kritikom Prodanai njegovevjersko-pravaike skupine, Supilopotidesplitskeprava5eda prekinus pasivno5iui da se izjasne za domovinale,te im u tu svrhunudi prostoruCwenoj Hratskoj, ako ne Zelepastikao "ZrtveSpekulanata" koji nemajuvezes pravimhrvatstvom. Sjeia5li se- pi5eSupiloTrumbiiu - kakosmoselani namudili"da nasdn. Ivo Prodanne povedeu njegovuCannosu?Meni sedini dajoj ovegodine neiemo izbje6.Svaona silna'vatra'za'tiste'i zavelikogana5egauditelja ciljatamo.Onamodr. Frank,amodn.Ivo Prodanuzelisu Starogakao Stit po komesene smijetuii, ali oni ispodnjegamogugagjati,pak ie sekako ne5tovidim,malo po malo dogoditi,da ie na5eprava5tvonjima na udicu i mi iemo ih proglasitiprvim Hrvatima u Hrvatskoji to Frankaza Siru domovinua dn. Iva za uLu,dalmatinskuHrvatsku.A mi koji ih onako dobro poznamo?Sjeia5se na5ihrazgovora?Frank vogj Hrvata! Onaj intrigant,kog se danassvehrvatskestrankegrste!"o/o Neposrednoposlijesmrtidr. Ante Stardeviia,koji umire28.veljade 1896.godine,dalmatinskii istarskiprava5ipokrenulisuakcijuzaizmirenje jedinstvenestranke.Akciju zavadenihfrakcijai ponovnouspostavljanje suvodiliprava5kizastupniciu Carevinskomvijeiu: Biankini,Dapar,Perii, Laginjai Spindii.Oni sutraZilidasesvipravaiii njihoviklubovi,bezobzira kojoj frakciji pripadaju,pokore odlukamajedinstvenogaSredi5njegodbora Strankeprava,izabranogna opioj Skup5tinistrankeuZagrebu 17. srpnja L895.Jer, na toj Skup5tiniodludenoje da "vrhovnovodstvoima sredi5njiodbor strankepravasastavljen od pristalaizsvih krajevadomovine, a na delu mu doZivotnoDr. Ante Stardevii".o//U tom Odboru nalazilasu sei trojicadalmatinskihpravala:Biankini,Trumbii i Supilo,a njihov zamjenikbio je don Ivo Prodan.678 Pravaiki zastupniciiz Dalmacijei Istre u Carevinskomvijeiu Biankini,Dapar,PeriQSpindiii Laginja- kao najuglednijiprava5i,molili 675H. HAJDARHODZIC, R. ARNERI, H. MOROVIC, M. NEMEC, Korespondencija FranaSupila.. ., str.76,77, pis.51. 676ISTO,str.72,pis.45;vidi i pis.47,48,nastr.74,75. 677J. BIANKINI, N. DAPAR, M. I-A,GINJA5V. PERIC, V. SPINdIC, pravorijeknasijeh zastupnikau Beduu sporustrankeprava,CwenaHwatskrygd.VIl1896, br. 1.1,str.2. 678 PrigodomotvoraStardevideva doma,IV , Narodni lbr,god.XXXIV/189-5,br. 63,str.2.
299
su i zaklinjaliFranka da se u interesustranadkogjedinstvai hrvatskog domoljubljabar privremenopovudeiz stranke,kako je to udinioFolnegovii, te da vodstvoStrankepravaprepusti njezinu Sredi5njemodboru. Medutim,Franko tomenije htio ni duti,jer on je po svakucijenuhtio biti vodacijelestranke,a kadu tomenije uspioondabarjednognjezinadijela, paje stogai ustrojioKlub Cistestrankepravai postaonjegovpredsjednik. Buduii da Frank nije Zeliosporazum,ako on ne bi bio osobnovodacijele stranke,sve plemenite teZnje,molbe i iskreni napori 9almatinskihi istarskihprava5aza jedinstvomnisu se mogli ostvariti.b/eDo takva zakljudkado5aoje i predsjednikdalmatinskeStrankepravaKaZimirLjubii koji, analizirajuii rascjepmedu prava5imau Banovini,pi5e Trumbiiu kako on nije pukaoradi nadelave( zbogosobneborbe za prevlast,pa u toj borbi Strankapravau Dalmacijine smijepristati "ni uz jedan ni uz drugi klub, jer se oni bore, nebratskikolju, ne iz nadela,ne na obranu na5egaprograma"i Hrvatske,negozakojekakveosobnesvrhei koristi.680 odboraStrankepravau DalmaIako je bio predsjednikSredi5njeg ciji, starii gotovoslijepiLjubii, koji sezbogbolestipovukaou Makarsku, kao ni njegovzamjenikNikola Dapar nisu bitnije utjecalina politidka zbivanjau svojoj stranci,pa je i dalje inicijativuimao splitski OkruZni odborkoji je, na delus Tommaseomi Trumbiiem,sredinomgodine1896. prve opie skup5tinedalmatinskihpravala. vr5iopripremeza odrZavanje Naravno, konadnuodluku o odrZavanjuskupitine donio je Sredi5nji odborkoji setakoderstalnoizjalnjavaoza neutralnost.Uodi te skupdtine na Trumbiia i dalmatinskeprava5evr5enje opet iz ZagrebasnaZan pritisakda se opredijelei izjasnezajednu od zavadenihfrakcija,te na taj nastalograzdora, nadinubrzajuprevladavanje ali oni su iz vei navedenih razlogauporno ostajalipri svomeneutralnomstajali5tu.Kritizirajuii to stajali5te,Folnegoviitvrdi kakosudalmatinskipravaiisvojomneodludnoSiu ostavilina cjedilumaticubanovinskeStrankeprava:- "vi ste ostavili na cjedilu Maticu stranke,niste ni toliko muZevneodvaZnostipokazali koliko Laginjai Spindid- priznajetemudkejednakopravlostjednei druge frakcije,i dekate,da,da seovakosveskuparaztepe".odr je i istarskiprava5dr. Matko Laginja, SlidnoFolnegoviiurazmi5ljao koji traZiodludnijedjelovanjedalmatinskihprava5au pravcuprevladavanja nastalograscjepai oduvanjajedinstvaStrankeprava,upozoravajuii ih da njihovo neutralnostajali5tesamopripomaZeraskol u Banovini i 679 Hrvatskom narodu,Narodni /rst,god.XXXV/1896, br. 21, str. 1; Nek se i naSaduje, Narodni list,god.XXXV1896, br. 23, str. 1.. 680 SKSI, Osobni arhivskifond (Arhiv) A. Trumbid, M. 432124,pismo K. Ljubida - A. Trumbidu,Makarska,28.VII. 1896. - A Trumbiiu,Zagreb,2.lx. 1896. 681ISTO, M.432115,pismoF. Folnegovida
300
objektivno vodi daljem cijepanjustranke po pokrajinama.A u tome cijepanjuon vidi "najveiezlo po Hrvatei jedinu u njih razloLntpolitidku stranku"- Strankuprava.I Laginjapoput Folnegoviiai Supilazagovara domovinaie,te osudujedon Ivu Prodanai njegovopribliZavanje frankovcima, tvrdeii da Prodanovadjelataost"neizmjernoSteti" stranadkom jedinstvu.NezadovoljandrZanjemveiine dalmatinskihprava5aon odludno upozoravaTrumbiia da to "nije vi5epitanjeosobe,negoje pitanje jedinstva stranke.Ako Vam se ne svidja ni jedna ni druga struja u Banovini,VaSaje duZnostoditoizjaviti,ali izjavitzajednu i drugui ujedno izreli Leljt o jedinstvustranke;ako Vam se dini pametnijeuz Franka, onda moratepristatiuz njega;ako Vam se dini pametnijeuz Rukavinu, ondamoratepristatirznjega. Ovakokakojest,upravoVi najvi5epomaLete,da seraskolu BanoviniSirisvedalje."ouz Gledanos opiehrvatskoga prava5kog stajali5taLaginjaje s pravomkritiziraoi upozoravaodalmatinskeprava5ena te5keposljedicenjihoveneutralnosti,ali oni suneutralnim stajaliStem poku5aliizbjeeirascjepu vlastitojstranci,dimeje stalnoprijetila Prodanovastruja. Prvaopia Skup5tinaStrankepravau Dalmaciji,kako suje nazvali njezinisudionici,odrZanaje pod predsjedavanjem dr. Ante Trumbiia 9. rujna 1896.godineu Splitu.Na njoj seu nazodnosti preko200najistaknutijih dalmatinskihprava5araspravljalo o izmjenamai dopunamaPrivremene Uredberada Strankeprava u Dalmaciji, o poloZajuStranke prava u Banovini,o poloZajuStrankepravau Dalmacijii sludajnimprijedlozima.683
Sto se tide rascjepau banovinskojStrancipravaTrumbii je uime Sredi5njeg odborapredloZiodaseo tomeobnovei potvrdeproilogodi5nji skup5tinski zakljudci.I poslijeduZerasprave- u kojoj susudjelovaliBojanii, Prodan,Medini, Biankini,Relja,Marovii, Ludii, Supilo,Mihaljevii, Trumbii i Smodlaka- bio je usvojenprijedlogSrediSnjeg odbora,ali uz nadopunu Vice Medinija da se "najodludnijeosudi poznati govor g. Folnegoviia u gradskomzastupstvu zagrebadkom" i Mcka Mihaljeviiada"skup5tinanaloZi sredi5njemodboru, da svim silamauznastojida se powati sloga medju prekovelebitskim prava5ima". Usvojenizakljudciglase: "Obia skupitina strankeprava u Dalmaciji razpravljajui dne 9 rujna 1896o poloiaju strankeu Banovini,pihvaia i uz neke dodatke obnavlja zakljuike skupitine stranke prava odriane dne 21 smdenoga1895u Spljau, te izjavljuje: 682ISTO,M.432119,pismoM. Laginje- A. Trumbidu,Pula,5. IX. 1896. 683ISTO, M. 430/13,ZapisnikIe obde skup5tinestrankeprava u Dalmacijisazvane pozivomsrediSnjeg odbora20181896., str. 1-11.
301
I. Skupitina iali razdor,koji sedogodiou centralnomklubu strankeprava u Zagrebu. II. Skupitina ne smatrapotrebitim niti za sh,arkoistnim, da se izjavi za jednu ili za drugufrakciju, koje su uslied razdoranastale,a joi manjeda k jednoj ili dtugojpristupi. III. Skupitinaizjavljuje,da ie sestrankaprova u Dolmaciji driati uvieknepokolebivonaiela sadrianihuprog'amu,ali nede biti solidama s radom nijednepravaike fi'akcije u Zagrebu. IV. Skupitinapreporuia toplojednoj i dnrgojfrakciji, da se baremiuvaju svega,ito stuaine koisti, a kadroje da draZi uzrujaneduhove,a osobitoda seslavnoimeAnte Starieviia ne povlaii kroz stranaiko prepucavanje,e da se ito prije povrateu strancinormalni odnoiaji. V. Skupitina smatra nuidnim preporuiiti otaibenicima obiju fi'akcijo, da ne zoborat,e,kako njihot, razdor silno ikodi ugledui napretkustrankeprava u ob(e, a posebicett Dalmaciji. VI. Skupitina izriie ushitnopiznanje hn,atskojmladeii, narodnojdiki i uzdanici,na njezinomotaibeniikomponaianju pigodom boravka Nj. V. hruatskogakrolja u Zog'ebu, pozdravljajuii zanosnim sauieiiem i uditljenjem plemeniteiwe koje su stradalezbogspaljenjamogjarske zastave,a istodobnonajodluinije osudjujeodnosnuizjat,u Frana Folnegoviiau g'adskomzastupstvuu Zog'ebu. VII. Skupitina nalaZesrediinjemodborustrankeprava Lr Dalmaciji, da svim silama uznastoji,e da sepovrati sloga medju prekovelebitskim pravei ime. " 06+ Iz naprijed ponovljenihi na Skupitini nadopunjenihzakljudaka vidimo da su dalmatinskiprava5i,unatodpritiscimaiz Banovinei Istre da se u nastalomsporuopredijeleza domovinaie,kojimasu i samibili blizi, ipak ostali dosljednisvomneutralnomstajali5tudemuje, kako znamo, glavnirazlogbiostrahod rascjepau vlastitimstranadkimredovima.Osim navedenihzakljudaka,koji iskljudivogovore o stajali5tudalmatinskih 684ISTO, str.3-5.
302
prava5apremarascjepuu banovinskojStranciprava,bila su na prijedlog Prodanai Trumbiia usvojenajoi dva zakljudka.U prvom se govori o izbornom kompromisuprava5as Narodnom hrvatskomstrankom na predstojeiimizborimaza Carevinskovijeie, koji Skup5tinanadelnoodoi srpskih brava ako mu je cilj da se onemoguiiizbor autonoma5kih protiv "naumljenomustrojenjutalikandidata,a u drugomprosvjeduje janskepudkeudioneu Splitu".6ti) Poslije usvajanjadjelorniceizmijenjenei pro5ireneUredberada Stronkeprova u Dalmocijiodo o demuiemo joi pone5toreii, bio je u skladus njom na kraju radaSkup5tineizabranSredi5njiodbor.U njega su,uz zastupnikei nekedrugedlanove"koji mu po pravupripadaju",bili izabraniKaZimirLjubii, JosipPa5trovii,Mate Sarii,Ivo Prodan,Dragutin Tomii, PavaoRoca,Ante Trumbii, PetarRuZevii,Ivo Marovii, Roko Za predsjednika Sredi5njegodbora Arneri, FranoSupiloi Maro Gudii.687 Strankepravaponovoje izabranKaZimirLjubii, dopredsjedalmatinske dnicisubili Juraj - Biankinii NikolaDapar,a novitajnikpostaoje dr. Ante 1.un 616.688 odbora JoSna podetkurada Skupltine na prijedlogSredi5njeg Uredberaria.Cilj toga raspravljalo seo izmjenamai dopunamaPrivremene bio je da se poveia broj dlanovai djelotvornostu odlur)ivanjuSredi5njeg odbora,te pro5irenjegovefunkcije na radunokruZnihodborai ustroji pokrajinskiKlub Strankepravasaznadajnimovlastima.Na prijedlogVice Medinija,demususeusprotiviliProdani Liepopili,bili suukinutiokruZni odbori,a na prijedlogMate Jankova,uz protivljenjePavlaRoce i opet je odlukadabiranedlanoveu SrediSnji odborpostavlja Prodana, usvojena pokrajinskiKlub "kao vrhovnaoblaststranke".6de Sa zakljudcimadalmatinskihprava5a,usvojenimna Skup5tiniu Splitu9. rujna 1896.godine,bile su upoznateobadvijepravaikestranke u BanskojHrvatskoj.Stovi5e,njihovim klubovimau Zagrebu bio je s prava5ke Skupitineu Splitui formalnoupuien apelzaizmirenjei uspostavljanjejedinstveneStrankeprava,alibezikakvauspjeha.Iako sudobro Strankepravau svezis rascjepom, znaliponovljenostajali5tedalmatinske 685ISTO, str. 10, 11; Glavnaskup5tinastrankeprava u Dalmaciji.Zakljudciglavne skupStine dne9 rujna 1896strankepravau Dalmaciji,Narodnilist,god.XXXV/1896, br. 74,str.1. 686SKSI,Osobniarhivskifond (Arhiv)A. Trumbid,M.47017,UredbaradaStrankeprava u Dalmaciji...preinadenana Prvoj obioj skupStiniStranke prava u Dalmaciji obdrZavanoj dne9 rujna 1896u Splitu,str. 1-7. strankeprava...,str. 10. 687ISTO,M.430173,ZapisnikI" obie skup5tine 688Skup5tina strankeprava,Hrvatskalcruna,god.IVi 1896,br. 13,od 12.IX., str. 1. ZapisnikIe obie skupStine 689SKSI,Osobniarhivskifond(Arhiv)A. Trumbii, M. 4-10/13, strankeprava...,str.2, 3.
303
Hrvatskadomovina, i barun Juraj Rukavina,predsjednikKluba matice
odbor izjasniu prilog domovinala,koji su zanjegajedinapravaStranka prava. Odgovarajuii uime OkruZnog odbora na izravni upit Hrvatske domovine i njezina urednistva,Tommaseoi Trumbii pisu: "Na vase izridito pitanje izjavljujemoda otkada je pukao tamosnjirazdor, ovaj okruZniodbornemanikakvaodnosajani sjednomni s drugomfrakcijom, drLedisevjerno nikad nepromienjenogazakljudkapokrajinskeskup5tine ... po kojemuDalmatinskastrankapravaprekinusvakusolidarnostrada jedinstvastrans obim tamoinjimfrakcijamado ponovnoguzpostavljanja 1"."693 Po mi5ljenjuFranka Potodnjaka,glavnogi odgovornogurednika Hrvatskedomovine,domovinalisu s pravomosudili i Frankai Folnegovi6a,jer oni su svakina svoj nadinvodili Strankupravau rasulo,a njihove "kabale i intrige medjusobnedovele su bile stranku u pravu stranadku Sodomui Gomoru".A sadakadatogatoboZenema,jer su sedomovinaji powatili na staru pravalku stazu,na "stajaliStestranke do ukljudivo iileemnrezolucijai porukasplitskogodbora",ja - piSePotodnjak- "iskre690 J. GRABOVAC, Dalmatinskipravasiprema...,str. 14, 15,vidi i konceptapelana obje str.4l.. frakcUe..., 691 SKSt; Osobni arhivski fond (Arhiv) A Trumbi6, M. 43227, M. 432128,pisma J. Rukavine- A. TrumbiCu,Belac,23.1X.i22-X. t896692 J. GRABOVAC, Dalmatinskipravasiprema...,str- 40, 41, K. Ljubid - A. Trumbidu, Makarska,30.IX. 1896. 693 ISTO, str. 3-5,Odgovor okruZnogodbora Strankeprava Split Uredni5tvu "hryatske Dom.", bezdatuma.
304
no govoreii ne pojmimnikako"vi5etu va5uneutralnost.SvikaZete,tvrdi on, da frankovacanemavi5e"od prstidviju ruku, akoje tomu zbiljatako, zarsetih nekolikoindividuabojitedasejasnoi glasnoizrazite!Ta l0ljudi ne ie sadinitistranke,naprotivvastolikih. Ili sebojite Prodanai njegova Zalostnogakatolidtva,kgl^qj" njemu kabanicomda jedanput napada ovako,drugi put onako."oY+ Potodnjakovanastojanjada ohrabrii potakneneodludnodelnistvo dalmatinskestranke pravada se oslobodiProdanovautjecajai konadno opredijeliza domovinasenije dalo rezultata,jer se veiina dalmatinskih prava5ai dalje dvrstodrLalazakljudakasvojestranke,vjerujuii da ie s
Prodankoji senije odazvaopozivubarunaRukavine.Na sjednicisedosta raspravljaloo rascjepumedu pravasimau Banovini,ali se s tim u svezi ni5takonkretno nije zakljudilo.Ipak se poslijeduZeraspravedoslo do suglasja dase"strankapravaimapovratitinastarustazusvogapolitidkoga djelovanja,ter se unaprijed kaniti svakogaoportunizma",koji bi po njezinatemeljnanadelabio poguban.696 Izvjeiiujuii Trumbiia o tijeku i zakljudcimasjedniceSredi5njeg odboramaticebanovinskeStrankepravana Rijeci Supilo navodida je, uz opiu osuduFrankas kojim nitko viSene Zelisuradivati,odludenoda Spindii i Laginja naknadnosastavejednu kratku izjavuo rascjepuu stranci i u njoj naglaseslogu i vjeru u hrvatskuslobodu,jedinstvo i opstojnost;a Stosetideprogramasvisubili zato"dasestrankavei sRijeke izjavi,dasevraia na staro"stajali5te. Na SupilovprijedlogSredi5njiodbor nadelnoje prihvatioizborni"kompromiss obzoraiima",odnosnosuglasio se da maticaStrankepravau BanovinimoZesklopitiizbornisporazums Neodvisnomnarodnomstrankomna izborimaza Hrvatskisabor,Stoie 694 ISTO, str.42-46,pis.F. potodnjak- A. Trumbicu(14.x. 1896). 69-5H. HAJDARHObZId, R. ARNERI, H. MoRovIC, M. NEMEC, Korespondencija FranaSupila..., str.78,pis.52. 696J. GRABOVAC, Dalmatinskipravasiprema...,str.47, odborskasjednicaSredisnjeg odboraStrankeprava,odrZanau Rijeci-5.i 6. XI. 1896.
"od prilikene5tokao i ono naSe"s narodnjacima. Znajfti da mu Prodan neie oprostitiStoje i5aou Rijekuna sastanak s domovinaiima, Supilona krajupi5e:"Kad me_Prodan budenapadatradiRijekeneiu mu odgovarat, jer mi nije stalo."oYl Vr5eii kao predsjednikpripremeza sjednicuSredi5njegodborai skup5tinudalmatinskeStrankeprava sredinom1897.godine,KaZimir Ljubii pozivaSupilai moli gada iznesesvojemi5ljenjeo "naiem drZanju" premaprava5kim strankama u Banovini.TraZedizlazizzadaranog kruga pravaSkog rascjepaSupilosetadaotvorenoizjalnjavazadomovinaie. "Za je" pi5eon Trumbiiu "odavnastvarjasna,da bismose imali mene pridruZitifrakciji kojojje predsjednikRukavinai tako udinitikraj Spekulaciji,razdorui hinjenompravaltvu.Ali po5tou Dalmacijiimaprava5kih elemenata, koji sujoSzat.zv.'diste'pakbimoglobiti razdora, stogadrLim, da strankakao takvajo5 stoji u neutralnosti. Mnogo Stone odobravam kod domovina5a, kao na pr. ono o srpstvu,ali znamizvjesno,da je ono mi5ljenjedvojice-trojicei da vetiinaosudujei tomeje nakrajstala.Kod 'distih'neodobravam jer ili nijehrvatski,ili je umjetno,proradunano niSta, i licemjerno."698 Dakle,SupilosenajprijeodludnoiaaSnlava za domovina5ei zatim,bojeii se moguiih posljedica,ponovovraia na stranadku neutralnost,a upravotakvomi5ljenjebilo je svojstvenone samoza njega negozaveiinu dalmatinskihpravaSa, osimza Prodanai njegovuvjerskopravaSku skupinu. I na Drugoj opioj skup5tinidalmatinskeStrankeprava,odrZanoj1. i2. rujna1897.godineu Splitu,veiina dalmatinskih prava5a ponovnose izjasnilaza neutralno stajali5teprema rascjepuu banorrinskojStranci prava.Na toj Skup5tinise, pod predsjedanjem dr. Ante Trumbiia i u nazodnosti 200najistaknutijih dalmatinskih prava5a, raspravljalo o minulom jednogodi5njemradu Strankepravau Dalmaciji,o njezinu boljem ustroju u pokrajini i politidkimstajali5tima premadrugimstrankama.69e Don Ivo Prodanje i na toj Skup5tini,kao i na prethodnoj,bio protiv neutralnogstajali5ta,a izjasniose i protiv izbornesuradnjes Narodnom hrvatskomstrankom,jer u narodnjacima vidi ne samolglitidkeprotivnike nego"du5mane"prava5tva i hrvatstvau Dalmaciji./uu Poslijetemeljite
697 H. HAJDARHODZIC, R. ARNERI, H. MOROVIC, M. NEMEC, Korespondencija FranaSupila..., str. 78,79,pis.53. 698 ISTO, str. 80, 81, pis.56; SKSt,Osobniarhivskifond (Arhiv) A. Trumbii, M.43419, pis.F. Supila- A. Trumbidu,Dubrovnik,25.VlI. 1897. 699SKSI,Osobniarhivskifond (Arhiv) A. TrumbiC,M.43411., Dnevnired. 700Drugaprava5ka skupStina,Hruatskaktuna, god.YIl1,897,br.1,6,str. 2.,vidi i br. 17,str. 2. u kojem se govorio organizacijiStrankeprava.
306
rasprave,bez obzirana suprotnami5ljenja,bila su gotovojednoglasno usvojenasljedeiatri zakljudka: "1. Skupitina stronkeprava cieleDolmacije sokupljenau Splitu,ialeii fto je razdoromu Bonot ini i odstupanjemod temeljnih naiela raztrgnutojedinsn,o stronkeprovo po hn,atskim zemljama, izjat,ljuje, da se nemoZepidtttiiti nijednojprat,aikoj frakciji. Skupitina Sn'ankeprova osudjuje stonoviite' domot,inai o', koji piznaj u osim hn,atske, i srbskunorodnostu lm,otskimzemljama. II. Skupitina strankeprava najodluinije prosvjedujeproti neiLtvenom,nosilnom i prevam,ompostupanjunarodnohn,atskestrankepri obdinskimizborimau Visu,u Makorskoj i dntgdje;osudjujenjezinonepatriotiinoiut'ot'anjesa talijanaiima i tako zt,anim Srbima na uitrb hn,atsh,a,i izjavljujeistodobnodn usvajoza uviek i za svokupigodu naielo, cla 6epi administratitnim i politiikim izborimo samostalnoraditi i odluino seboritiproti st'akomumo tko on bio i koko se zvoo, tko nebudeskupos njom radio za sloboclui jedinsn,olut,atskoganaroda. III. Skupitina strankeprovo, driedi se sr)ogai norodnogo osvjedoienjai opetovonihpredsmnnihpreporuka neumrlctg Dra. Ante Storietiia, In,ali i odobrsva njegovanje morala i tjerskilt osjefujar^(oojedini u.ztukproti rastuioj druin'enojrea)rolnosli."tvL S tim zakljudcimaTrumbii je, kao predsjedavajuii Skup5tinei novi dopredsjednik stranke,odmahupoznaomaticuQ^tranke pravau Banovini i njezino glavno glasiloHn,atsku.domovirut.tozAnalizirajuii naprijed navedenezakljudkePetar Didolii, sklon domovina5ima, pi5eTrumbiiu je danikakone shvaiazbogdega veiina dalmatinskihpravaiai ovegodine na Skup5tinimoralakao i pro5lezatajitisvojepravouvjerenje,prihvaiajuii neutralnost, umjestoda raskrinkaju i osudeFranka,"tog komedijan-
I
701Taklju&i IIe skup5tinestrankepravau Splitu dne t i 2 rujan 1897.,Narodni tist, god. xxxvl/1897,br.70, str.1.,vidii br. 78,srr.1. 702SKSI,Osobniarhivskifond (Arhiv) A. Trumbii, M. 43414, A. Trumbii - "IIrvatskoi Domovini"Z,agreb, Split,4.IX. 1897.
307
ta" i "krvnika strankepravau Banovini",koji svakodnevno radi da i nas "u Dalmacijiraztruje"To3 Nezadovoljnis dotada5njim ustrojemi djelatnoiiu vlastitestranke, dalmatinskipravaii su na skup5tiniZivo raspravljalio boljoj stranadkoj organizacijii izradi nove Uredberada Strankeprava u DolmacTi.Kratku osnovute Uredbe, koju je Skup5tinaprihvatila,izradili su i predloZili Biankini,Krstelj, Prodan,Tresii PavidiZi Trumbii.704Medutim,bilo je mi5ljenjada u tri godinenije trebalotri plta mijenjatiU'edburada, jer ona nije krivaStoseu stranci"malo radi"./u) Prematoj novojUredbi,koja ima svegaosamkratkih dlanaka,najviSirukovodniorganstrankeje njezina Opia skupltina,koja se sastajejednom godi5nje,te bira svoj Izvr5ni odbor i vrhovniIzborni odbor.Ta dvaodborapreuzelasu na sebeulogu i zadatkebivlega Sredi5njegodbora, koji se kao ni Pokrajinskiklub strankevi5ene spominje.Izvr5niodbor rukovodiradomstrankeizmedu dviju skup5tina.On se sastojiod 7 dlanovakoji izmedu sebe biraju predsjednika, dopredsjednika, tajnikai riznidara.Izborni odborsastojise jer on odluduje od 10dlanovamedukojimane smijebiti nijedanzastupnik, je iskljudivoo izbornimposlovimakoje, ako potrebno,moLepreuzetii Izvr5niodbor. I jedan i drugi odbor odluke donoseobidnomveiinom je na njihovimsjednicama glasova,a onesupravovaljane^ako bila nazodna veiina od izabranihdlanova./uo Prema novoj Uredbirada svaki dlan dalmatinskeStranke prava duZanje u svomemjestu,a posebiceu opiinskim sredi5tima,ustrojiti Mjesni zbor koji sadinjavajusvi prava5itoga mjestaili opiine. Zbor se sastajenajmanjejednomgodi5njei bira Mjesniodborkoji zajednos njime vodi na lokalnoj razini sve poslovestranke.Svaki dlan Stranke prava duZanje plaiati mjesednudlanarinu"od najmanje10 novdiia", Stomu otvaravratapristupai dajepravoglasana godi5njojskup5tini.707 Na kraju radaDruge opie skup5tineStrankepravau Dalmaciji,u skladu s novom Uredbom rada i stranadkimpreustrojem,izabranasu njezinaglavnarukovodnatijela - Izvrlni i Izborniodbor.U Izborni odbor u5li su Niko Dapar, Petar Didolii, Ante Liepopili, Ivo Prodan,Pavao Roca,PetarRuZevii,Mate Sarii, Vicko Skarpa,IvanTilii i Ivan Vranjican.U Izvrlni odbor izabranisu Rafo Arneri, Juraj Biankini,Niko Ma703ISTO,M.434111. 704ISTO, M.43412;A. TRESIC PAVICIC, Mali viestnik.Organizacija strankeprava, Novi vielgSplit,god.IlI897, br. 6, str. 383. 705 Organizacijastrankeprava,Hwatska lvuna, god.VIl1897,br. 17,str.2. 706 Organizacijastrankeprava,CwenaHwatska,god.VII/1897, br. 39. 707 ISTO, str. 2. ViSe o Mjesnom zboru i njegovuustroju vidi u Hwatskoj huni, god. VIl1897, br. 19,str. 7; ili u Narodnomlisru,god.XXXVI/1897, br. 94, str.2.
308
rinkovii, Ivo Prodan,JosipSmodlaka,Ante Tresii Pavidiii Ante Trumbii, a njihovizamjenicibili su Mate Jankov,Vicko Mihaljevii, Vjekoslav Skaricai LeonardoTommaseo.To8 Na prvoj konstituirajuioj sjednici Izvrinog odbora, odrianoj 18. rujna1897.godineu Splitu,zapredsjednika je izabrandonJurajBiankini, zadopredsjednika dr. Ante Trumbii, za tajnikadr. Ante Tresii Pavidii,a rizni(.arje postaonovoimenovanidlanOdboraMate Jankov.Novo stranadko delni5tvootpodeloje odmah provoditi skup5tinskezakljudkeo preustrojuStrankepravau Dalmaciji,ali bezveieg uspjeha.709 Na poticajIzvr5nogodborau mnogimopiinskimsredi5tima i drugim znadajnijimmjestimaDalmacijeposlije zadnjesplitskeSkup5tine vr5enesu pripremeza osnivanjemjesnihzborova.Prvi prava5kiMjesni zbor, njegovOdbor i Vijeie utemeljenisu u Zadru 14. prosinca1897. godine.Togadanaokupiloseu Zadru na zborovanjeoko 150najugleclnijih pravaiaizgradaiokolice,sciljemdaseboljeorganizirajui uredeprema novimpravilimastranke.Zboruje predsjedavao i na njemuprvi govorio don Ivo Prodan,koji je ujedno izradioi predloZio,a nazodniprihvatili, novuMjesnuuredburada.Prematoj UredbinajviSiorganStrankeprava na lokalnoj zadarskojrazini je Mjesni zbor, koji se sastajenajmanje jednomgodi5njei bira Mjesniodborod 5 dlanovai Vijeie srrankeod20 dlanova.Tom prigodomu Mjesni odbor Strankepravau Zadru bili su izabranidr. JosipPaitrovii, predsjednik,PavaoLuka Relja, dopredsjednik,dr.IvanKrstelj,prvitajnik,do_q^Mryo Curkovii,drugitajnik,i pjesnik /ru RikardKataliniiJeretov,riznidar. U prvoj polovici 1898.don Ivo Prodanje sa svojom skupinom "distih" sve otvorenijepisao i istupaou prilog Frankoveeiste stranke prava,Stoie gaubrzodovestido izravnogsukobasveiinom dalmatinskih pravaiakoji su,iakobliZidomovinasima, josuvijekinzistiralinaneutralnu stajali5tusvojestrankepremarascjepuu banovinskojStranciprava.Do togaje djelomicedo5lovei na godi5njojSkupdtinidalmatinskeStranke prava,odrZane31. kolovoza1898.godine u Splitu kao najpogodnijem sredi5tuzbogprometnihvezasasjevernom, juZnomi otodnomDalmacijom,iakoje stvarnirascjepmedudalmatinskimpravaiimazapodeonekoliko mjeseciposlije.Na Skup5tiniseu nazodnosti oko 250pravaKa, koji su preteZitobili iz sjevernei srednjeDalmacije,najvi5eraspravljaloo minu708SkupStina strankepraua,Noviviek,god.Ill897,br.4, str. 317,318. 709A. TRESIC PAVICIC, Organizacija strankeprava,Noyl viek, god.UL8g7,br. 6, str. 383,384;vidi i br.8, str.512.o prvim aktivnostima novoizabranog delnistva stranke vidijo5u br. 9, str.577i br. 10,str.639,640;Organizacija strankeprava,Narodni list, god.XXXVI/7897,br.78,str. 1. 710Prvimjesnizborstrankepravau Zadru,Hwatskakruna,god.VI/1897,br. 19,str. 1.
309
lomjednogodi5njem radudalmatinskeStrankeprava,te njezinupoloZaju Samonekolikodanaprije Skupi odnosimipremadrugimstrankama.711 Stinedon Ante Milo5evi1iz Perastajavlja Trumbiiu da na "skup5tinuiz Boke neie doii niko", te ga moli da u ime bokeljskihprava5ai dalje zagovara"sloge radi" neutralnostdalmatinskeStrankepravapremafrakcijskimborbamau Banovini,jer inadedoii ie i u "nasdo razdora",premda je veiina prava5au Boki i Dubrovnikuza domovinaSe, a tek "samokoji pojedinaCza Fr anka".712 prava5kog pozdrava"Bogi Hrvati",Skup5tinu Nakonuobidajenoga je otvorio, ravnao njezinim radom i na njoj prvi govorio predsjednik strankeJuraj Biankini,a zapisnikje vodio tajnik strankedr. Ante Tresii Pavidii kojemu je pomagaoi dr. Mate Drinkovii. Naglasiv5ikako je svetuvatru hrvatstva,Biankini se u Strankapravai u Dalmacijisaduvala svomoplirnom govorunajprijekritidki osvrnuona sporuprovedbunajnovije organizacijeStrankepravakakvaje bila predvidenaprema pravilima nove Uredberada, usvojenena pro5logodi5njojSkup5tiniu Splitu, ali koja nije bila pravodobnoprovedena,osim u nekoliko mjesta,za5to Praktidnaprovedbadobrestranajvi5ekrivi vodeie dalmatinskeprava5e. nadke organizacijeu cijeloj pokrajini, po njegovumi5ljenju,jedno je od najvaZnijihpitanjavezanouz samopstanaksvakepolitidkestranke,pa i Strankeprava.To pitanje moglo bi dobiti posebicena znadenju,tvrdi Biankini,ako bi, Stoje po njegovojprocjenivrlo moguie,uslijedsloZenih politidkihodno5ajado5lodo prijevremenihparlamentarunutardrZavnih nih izbora,aibez togasu redovitiopiinski izbori na vratima,pa stranku treba Sto bolje urediti i pripremiti,jer broj pravadkihzastupnikani u vijeiu^ani u opiinskimvijeiima u Dalmacijine Saboruni u Carevinskom odgovarasnaziStrankeprava.'r-' Biankinije daljegovorioo radu,te vrlo sloZenomi te5kompoloZaju prava5kihzastupnikai u DalmatinskomsaboruuZadru i u Carevinskom vijeiu u Bedu, gdje oni "moraju neprestancestati pu5komu ruci na branikuhrvatskihpravica",a zatimseukratkoosvrnuona odnosStranke pravapremadrugimstrankamai njihovojpolitidkojdjelatnosti.On smatra da se nijednapolitidkastrankau Dalmaciji,osimStrankeprava,iskreno
711J. BIANKINI, Svim prista5amastranke prava u Dalmaciji,Narodni list, god. XXXVII/1898, br. 65; ISTI, SkupStinastrankeprava u Splitu,Narodni list, god. XXXVII/1898, br. 71,str. L. pis. A. MiloSeviCa- A. 712 SKSI, Osobni arhivskifond (Arhiv) A. Trumbid, M. 43511., Trumbidu,Perast,25.VIII. 1898. 713 Govor predsjednikaeksekutivnogodbora stranke prava u Dalmaciji J. Biankinia, izre(en na glavnoj skup5tini,dne 31 kolovoza 1898 u Splitu, Narodni list, god. XXXV[/1898, br. 72,str. 1,2.
310
ne zalaZeza slobodu,jedinstvoi samostalnost "svihhrvatskihzemaljana temelju drZavnogprava hrvatskoga",te se stogaprotiv svih njih treba odludnoboriti i neumoljivoih pobijati,a posebiceprotiv Srpskei Autonoma5kestranke.Iako su prava5ii narodnjaciponekadsuradivali,Biankini je dosta o5tro kritizirao Narodnu hrvatsku stranku i njezinu povremenuizbornusuradnjusa Srbimai autonoma5ima; osobitoo5tro osudivaoje oportunistidkodrZanjenjezinihzastupnikaiuZadru i u Bedu, je napadaoGajuBulata,istaknutogdelnikate stranke.714 a ponajvi5e Govoreii jo5 o poloZajuStrankeprava i njezinu odnosuprema drugimstrankamau Dalmaciji,Biankiniosobitonaglaiavanedosljednost "narodnestrankeu njezinimodnoiajimapramatalijanasima i takozvanim Srbima,te dolazido zakljudka,da je strankapravaneumoljivoupuiena na borbusasvimostalimstrankama u Dalmaciji,jer nijedna,kaoito ona, ozbiljno i iskrenoneie ujedinjenjei slobodusvih hrvatskihzemaljana temeljudrZavnogpravahrvatskoga,u demuse uprav_isastojipravi programhrvatski,ijezgranaukadra.Ante Starieviia"./I-r11ukrajuvaljareii da se Biankini u svomopsirnomizvjesiuni s jednom rijedi nije osvrnuo na razdor medu prava5imau Banskoj Hrvatskoj,ito se jedino moZe shvatititakodaje bio potpunosuglasan sastarimneutralnimstajaliitem svojestrankepremarascjepuu banovinskojStranciprava. O radu IzvrKnogodbora i njegovimnastojanjimaoko preustroja dalmatinskeStrankepravapremanajnovijimpravilimaUredberadagovorioje njegovtajnik dr. Ante Tresii Pavidii,koji moli nazodnepralri5e naSkupstinida pomognuu provedbinajnovijestranadkeorganizacije, jer sudo tadau cijelojpokrajinibila osnovanasamodetiri mjesnazbora.on smatrada su se zadnjihgodinaunutrasnjiodnosii stanjeu dalmatinskoj Strancipravabitno pogor5ali,a uzrok "je tomu razdor"medupravaiimi koji sepotajnoprenioiz Banovineu Dalmaciju.I svedok taj raidor bude postojao neie biti jedinstvenog jer ljudi"nisusloZni;jedni ustrojastranke, su u duii disti,a drugi su domovinaii".Ali 5to je najgore,tvrdi Tresii Pavidii,taj razdor otudio je od Stranke prava mladeZ,koja je danas "zaraLena starimvei pokopanimidejama,i misleii da otkriva nove i da radi, budi na starije zasluLnepravaie,i ruseii hrvatstvo,radi u prilog fantomujugoslavenstva, a u istinusrbstva".To je danasnajveia''pogibelj i najljuiaranahrvatskognaroda"- zakljuduje'iresiipurrl!i6.7to
budu interesi cjelokupnemonarkijedopustali",ili kako su narodnjaci jezik,dimeseposrednopriznaje "srbsko-hrvatski" mogliglasovatizanaziv i srpskanarodnostu pokrajini,protiv degasusvipravaiii njihovastranka. Drinkovii smatrada nikakvastranadkaorganizacijaneie uspjeti doku Dalmacijine stvorimoprava5e"starogakova",a da bi u tomeuspjeli
don Vice Medini pismenotraLioda se iskljudiiz pravaskihglasila,jer
duZevrijeme zalagaoda dalmatinskaStrankapravapoduprefrankovce.
717 ISTO, str.366. god.II. (ted.II. 718A. TRESIC PAVICIC, Zapisnikskupstinestrankeprava...,Novivielg i n.)/1898,br.7, str.424,425. Novi viek,god.Il. (ted.II. i ilI.)/1898,br. 6, strankeprava..., 719 ISTI, ZapisnikskupStine str.365,367. 720 SKSt, Osobni arhivskifond (Arhiv) A. Trumbic, M. 435/10,ResolucijaMjestnog OdboraStrankePravau obCiniZadarskoj...
312 I
On kaZekako je vei na pro5logodi5njojSkup5tiniiznio neoborivedokaze da su "domovina5iizveli izdajstvou strancipravai odbjegnuliod didnog njegakao razkolnika vodje,te mu ogordilizadnjedanestarosti,prikazavSi i lutku" u tudimrukama.Ne ulazeiidubljeu uzrokerascjepaProdantvrdi a ne Frankovi"disti"prava5i.Domovina5i da su zanjegakrivi domovina5i, za njegai nisu pravi prava5ijer su navodnoiznevjerilistarogStardeviia, odustaliod distogapravaikogprograma,prouzrodilirascjep,suradujus obzora5ima,a vi5e puta ogrije5ilisu se i o srpskopitanje. Prodan ne priznaje Srbe u hrvatskim zemljama,a domovina5iim toboZe preko obzora5aidu na ruku i tako radeprotiv vlastitedomovine.StogaProdan, nakon Stoje zakljudioda su domovina5iisto Stoi obzorali, pozivasve prava3ena Skup5tinida glasujuzaRezolucijuMjesnogodborazadarskih pravasa.'-' Nakon Lukiieva i Prodanovaistupa prvi je reagiraodr. Ante Trumbii, poslijedegase razvilaZestokaborbaizmedunjegovihi Prodanovihpristalica.U toj borbi Prodanovi"disti"bili su mnogoglasniji,ali je demonstrativno napusTrumbii imaoveiinu, paje veii dio prodanovaca tio Skup5tinvZalaLulisei daljeza neutralnostajali5tepremarascjepuu Banovini,Trumbii je odludnoistupioprotiv prijedlogazadarskihprava5a, tvrdeii da bi njegovoprihvaianje znadiloosudu domovina5ai izravni prijelazu "diste"i njihovustranku,Stoje po njegovusudunedopustivo. Braneii domovina5e, koji se navodnonisuogrije5ilio stranadkiprogram negosu u koaliciji s obzora5imasamotaktidkipogrije5ili,Trumbii moli zadarskeprava5eda radijedinstvastrankepovukusvojprijedlog,jer ako prijedlog prode nastatie rascjep,a ako ne prode i tako ie doii do arazkola"L dahatinskoj Stranii prara.722 Buduii da Prodanovi"disti" nisupovukliprijedlogzadarskogMjesnogodbora nego su, nezadovoljnivodenjemsjednice,te brojno5iu i pritiskomsplitskihprava5a, demonstrativno napustilidvoranu,Skup5tina jer ju je, na prijedlogAnteTresiiaPavidiia, nijeimalaregularanzavr5etak prijevremenaraspustionjezinpredsjednikJurajBiankinikakone bi dollo do izja5njavanja o prijedloguzadarskihpravaia.Prije raspustaSkup5tina je prihvatilaprijedlogdr. JosipaSmodlakeda se u Dalmaciji utemelji Hrvatskopolitidko dru5tvo,te je u tu svrhu izabralaPokretadkiodbor u koji su u5latrojicasplitskihprava5a:Trumbii, Mihaljevii i Tommaseo,a prvi zadatakbio im je da uredepraviladru5tvai podnesuih dalmatinskoj Vladi na odobrenje.723 721A. TRESIC PAVIdI6, ZapisnikskupStinestrankeprava...,Noui vietg god.Il. (ted.II. i [I.y1898., br.6, str.368. T22lSTl,Tapbniksku$tinestrankeprava...,Novi iels gd.II.(ted.II. i m.y1898,br.7,str.431. 723ISTO,str.433-434.
Unatod neslavnuzavr5etkuTreie opie skupitine dalmatinskih uspiopreko svojeveiine pravaia,Trumbii se ipak pred kraj zasjedanja izboriti da Skup5tinaprihvatiposebnuDeklaracijukojom Strankaprava u Dalmacijijo5 jednom potvrdujesvoju neutralnostprema rascjepuu banovinskojStranci prava.U prvom dijelu te DeklaracijeizraZavase zadovoljstvoStosu se oni pravaSiu Banovinikoji se kupe oko Hntatske domovine,domovinaii,djelomiceodrekli ideja koje su u nesuglasjusa starimprava5kimprogramomAnte Stardeviia;u drugomdijeluotvoreno se kaZeda Strankapravau Dalmacijinikadaneie "spojiti svoj udes"sa onim pravaiimau Hrvatskoj koji se kupe oko FrankovaHt'votskogpravo, jer oni samoformalnozastupajuprava5ka nadela;i u treiem frankovcima, se"pridruZitini jednoj dijeluSkup5tinadalmatinskihpravala,ne rnogav5i od postojeiihfrakcijaStrankepravau Banovini",bira odborod 9 dlanova - Spindii,Laginja,Biankini,Prodan,Trumbii, Boro5a,Gri.ani6,Kumidii i RuZii - sazadaiomda izabranikako znajui umiju poradena izmirenju jedinstveneStrankepravau BanskojHrvatzavadenihfrakcijai uspostavi /za skoj. Trumbii sejo5 zalagaoda Skup5tinaosudisveone koji se "krste
h nadela" i nanose stetu u odpravalki odstupaj l:lIT:Ti: pravaswu u.ajl?,1]1i?d.' cJellnl.'Treia opia skup5tinadalmatinskeStrankeprava,odrZanau Splitu jedinstvena Skup5tinadal31.kolovoza1898.godine,bila je posljednja matinskihpravaia.SvaTrumbiievanastojanjada kroz vi5estrukoponavljanje neutralnostiprema razdoru u banovinskojStranci prava oduva jedinstvovlastitestrankeu Dalmacijivi5ese nisu mogla odrlati, jer je samodvamjesecaposlijesplitskeSkup5tinezapodeorascjepu dalmatinskoj Strancipravaiz koje se izdvojilaProdanovaskupina"distih".Time su se i medu dalmatinskimprava5imapojaviledvije prava5kestranke, maticaStrankepravana delus Trumbiiem i Cistastrankapravana delu s Prodanom.726 Ali unatod rascjepu,koji je u trenutku najveieg usponateiko pogodiodalmatinskuStrankuprava,dalmatinskipravaiisu na opiinskim izborima1899.godinenastupalijedinstvenoi postiglivelik uspjeh.Od 86 opiina u Dalmacijioni su pobijediliu24ito u opiini Benkovac,Kordula, Lastovo,Trpanj,Kuna,Imotski,Promina,Bogomolje,Suiuraj,Vrboska, Metkovii, Opuzen,Slano,Ston, Vodice, Ka5telSuiurac,Solta,Milna, Selca,Nin, Novigrad,Rab,Salii Silba.Narodnjacisu osvojili19i u jo5 26 u 5 s talijanalimai u 1 saSrbima. opiina imaliveiinu zajednos prava5ima, 724J. GRABOVAC, Dalmatinskiprava3iprema...,str.51, DeklaracijaStrankepravau Dalmaciji. A. Trumbii. 725ISTO, str.-51,Konceptrezolucijekoji je sastavio poglavlju:eistastrankaprava. 726O tomrascjepuviSeiemo gouoritiu-posebnom
314
Srbi su na tim izborimaosvojili 10,a autonoma5isamo1 opiinu, opiinu Zadarkoja je u njihwim rukamaostalasvedo raspada,pa i nakonraspada Austro-Ligirske Monarhije.1n
1-i2t Nwoanifts4 god.XXXV[V189g,br.70, str. 1-3,posebiceupudujemna tablicu:Izkaz I obdinskihizbora1899po politidkojboji pojedinihopdinana 2. str.
315
STRANKA PRAVA I
Pot-luiro onuSrvo HRVATSKo
I
I II !
I I I
DalmatinskipravaSiprvi put su raspravljalio potrebi utemeljenja Hrvatskogapolitidkogdru5tvana Osnivadkojkonferencijisvojestranke 22.kolovoza1894.godineuZadru kadasu,meduostalim,trebali"nadelno odluditi o ustrojenjupolitidkogahrvatskogdru5tvau Dalmaciji".728 Medutim, konadnuodluku o tome donijeli su tek na Treioj opioj godiSnjojskup5tinidalmatinskeStrankeprava,odrZanoju Splitu31.kolovoza 1898.godine,kadaje zakljudenoda se odmahpristupi pripremamaza ustroj Hrvatskogapolitidkogdrustvakao oblika prosirenestranadkeorganizacije.Veina toj Skup5tini,na prijedlogdr. JosipaSmodlake,formiranje Pokretadkiodborili, kakosugaprava5izvali,"Promicateljniodbor" dr. Ante Trumbii od tri dlanau koji su izabranidr. LeonardoTommaseo, je i dr. Vicko Mihaljevii. Njihova zadalabila izraditi i podnijetiNamjesni5tvuna odobrenjepraviladru5tva,te nakon toga pripremiti,sazvatii odrZatiosnivadkuskup5tinuHrvatskogapolitidkogdru5tva,5tosu i udini1i.729Iako je drultvo na podetku bilo zami5ljenokao nadstranadkai politidkaudrugaono je, kako iemo vidjeti, u svojojbiti izvanstranadka bilo i ostaloizrazitoprava5kopolitidkodru5tvo,odnosnodru5tvodalmatinskeStrankeprava. Temeljnazamisaoprava5kihdelnikabila je stvorititakvo politidko drudtvou kojem Cese,bezobzirana stranadkupripadnost,moii okupiti najistakrrutijidalmatinskiHrvati, istinskidomoljubii braniteljihrvatske politidkemisli, u borbi za legalnoujedinjenjesvih hrvatskihzemalja,a posebiceu borbi za ujedinjenjeDalmacijes BanskomHrvatskom,te stvaranjejedinstvenehrvatskedrlaveu okviru Monarhije.Naravno,da je ta borbaukljudivalaizahtjevzacjelokupnimpreustrojemAustro-UgarskeMonarhije,demususeusprotivilinajviSiorganipokrajinskei drZavne
728 SKSt,Osobniarhivskifond (Arhiv) A. TrumbidM. 43218,pis.K. Ljubida- A. Trumbidu, 7adar,31.XII.1894. prava...,Noviviek split,god.II (ted. 729A TRESICPAvleIc,Tapisnikskupstinestranke III.i m.y1898,br. 7,str.434.
31,6 L
vlasti u zadru i Bedu.Vodeii radunao svemutome, pokretadkiodbor izradioje drustvenapravilai2T.veljale 1899.godinepodnio ih Dalmatinskomlamjesni5tvuna odobrenje,kako bi se drustvomoglo legalno ustrojiti./-juAli na zamolbuTommasea,Trumbiia i Mihaljeviia Nimjesni5tvoje 21. ozujka1899.godineodgovorilonegativno.Stovise,onoje zabraniloosnutakHrvatskogapolitidkogdrustvas obrazloZenjem da ie njegovapravila,osobitoprvi dlanaku kojemusegovorio ujedinjenjusvih hrvatskih zemalja,protive postojeiem drZavnomuredenju Monirhij e. Na takvu odluku Namjesni5tva Trumbii se uime odbora ZalioMinistarstvu unutarnjihposlovau Bedu,navodeiiu opsirnomutokubrojnei po zakonu utemeljenerazloge,ali je unatodtome opet bio odbijen.T-31 PoslijenegativnaodgovoraaustrijskoglVlinistarstva unutarnjihpo_ slovadlanovimaodbora nije preostaloni5tadrugonegoizraditii preotoziti na usvajanjenova pravilau kojima se neie otvoreno traZitirjesenjehrvatlkoga drZavnogpitanja i preustrojMonarhije,odnosnou t
317
te nije kaZnjavani nije u aktivnojvojnoj sluZbi.Drugim rijedima,vodilo sestrogoradunadadlanovidru5tvapostanuugledniljudi,izrazitohrvatske koji ie znqtidasnoi dostojanstvepolitidkeorijentacije,uglavnomprava5i, /-r-) i drZave. no braniti interesehrvatskogapudanstva Radom Hrvatskogapolitidkogdru5tva,kako je utvrdenovaLe(im Pravilima,upravljaSkup5tinai na njoj izabraniOdbor od 9 dlanovana delus predsjednikom.Skup5tinase sastajenajmanjejednom godiSnje,a Odbor premapotrebi.Na njima se uglavnomodludujeveiinom glasova, s time da je za pravovaljanostzakljudakadonesenihna Skup5tinibila potrebnanazodnostod najmanjeU4 dlanstva,a na sjednicamaOdbora moralasu biti nazodnabar petoricanjegovihdlanova.Predsjednikadru5tva, koji je ujedno bio i predsjednikOdbora, birala je Skup5tina,a i tajnikabiraoje Odbor na svojojprvoj sjednici.Mandat dopredsjednika predsjednikai dlanovaOdboraHrvatskogapolitidkogdruStvatrajao je dlanovaOdborabudu sa dvijegodine.Bilo je predvidenoda bar Sestorica stalnimmjestomboravkau Split_*-aostalatrojica moglasu biti iz bilo kojegdrugogmjestau Dalmaciji.'-'o Nakon 5to je Dalmatinskonamjesni5tvo13. srpnja 1899.godine ukinulo zabranui nadelnodozvoliloosnutakHrvatskogapolitidkogdru{tva,737dlanoviPokretadkogodboraotpodelisu s op5irnimpripremama za odrLavanjeprve skupitine druitva, koje su potrajalegotovo godinu dana.Poslijedugih i temeljitihpriprema,o demunam ponajvi5egovore OsnivadkaskupStinaHrvatbrojni dokumentiiz Trumbiieveostav5tine, skogapolitidkogdrultva odrZanaje u Splituna Blagdansv.Duje, za5titnidr. ka grada,7. svibnja1900.godine.Na njoj se pod predsjedavanjem LeonardaTommaseaokupilooko 130najistaknutijihdalmatinskihHrvakoji su osnovalinavedenodrultvo. Izvjeiie o radu ta, uglavnomprava5a, Pokretadkogodbora podnio je Trumbii, upoznav5inazodnes brojnim poteskoiamana koje su nailazilinjegovidlanoviu svezis dobivanjem dozvoleza ustrojdru5tvaod stranedrZavnihorganavlasti.On je proditao i Praviladru5tvakoja subilajednoglasnousvojena,poslijedegaje izvr5en prava5kodru5tvo.Tom prigodomupisalo upisdlanovau novoutemeljeno se u Hrvatskopolitidko dru5tvo127 dlanova;medutim,broj naknadno prijavljenihbio je mnogoveii, tako da je Stoupisanih,a Stoprijavljenih bilo preko 300dlanova.i -'6Broj prijavljenihnajvjerojatnijeje kasnijebio i veii, ali broj redovitoupisanihi sluZbenoregistriranihkretaosedo 130, 735 SKSt,Osobniarhivskifond (Arhiv) A. Trumbid,M.45017. 736Pravila Hwarckogpolitiikogdruina..., str. 3-7. 737 SKSI,Osobniarhivskifond (Arhiv) A. Trumbid,M.449ll-11.. 738 Prva skupStinaHrvatskog politidkog druStva za Dalmaciju, Narodni list, god. XXXX/1900, br. 36, str.1,2.
318
Stosenajboljevidi izknjigeKatastardruitavau Dalmaciji.739Najveii broj dlanovadru5tvabio je iz Splitai srednjeDalmacije,Stoje i razumljivojer je u tom gradubilo sjedi5tedrudtva. ZapwogpredsjednikaHrvatskogapolitidkogdruitva izabranje na Skup5tinijednoglasnodr. Ante Trumbii; a u Odbor izabranisu joi iz Splitadr. LeonardoTommaseo,dr. Vicko Mihaljevii, dr. Niko Marinkovii, dr. JosipSmodlakai dr. Ivan Majstrovii,dok su izvanSplita izabrani Juraj Biankini, Petar Didolii i odvjetnikdr. Roko Arneri.Ta0Na prvoj konstituirajuiojsjedniciOdbora druitva, odrZanoju Splitu 16. svibnja 1900.godinepod ravnanjempredsjednikaTrumbiia, za dopredsjednika je bio izabrandr. Niko Marinkovii, a za tajnika dr. JosipSmodlaka.Tal NekolikomjeseciposlijeMarinkovii seodrekaofunkcijedopredsjednika i uopie dlanstvau Hrvatskompolitidkomdru5tvus obrazloZenjemda drustvodominirau onoj dalmatinskojstrancipravakoja se zeli ujediniti s Narodnomhrvatskomstrankom,a on to ne Leli"verihoie da stranka pravaostaneo sebi". te se stogaopredjeljujeza drugu prava5kustruju, odnosnoCistustrankuprava.t+z Iz izloLenogvidimoda su sena deluHrvatskogapolitidkogdrujtva nalaziliuglednijavni i politidki djelatniciu Dalmaciji;todnije,istaknuti intelektualcii delnicimaticedalmatinskestrankeprava,kojimaje jedino nedostajao donIvo Prodansasvojomskupinom"distih",kojaseprije dvije godineodcijepilai izdvojilau Cistustrankuprava.Na kraju,moZemose suglasitis Trumbiiem i jos nekim pravasimada je PrvaskupstinaHrvatskogapolitidkogdrustvabila ujedno i skup5tinadalmatinskeStranke prava,jer od tadaie i strankai drustvodjelovatijedinstvenoi pod istim delni5tvom. Ta istovjetnostvidi se i potomeStoodbor Hrvatskogapolitidkogdrustvasazivai odrZavasjednicestranke prava,te vodi izbornu promidZbu, predlaZekandi9atezapojedinazastupstva i odludujeo drugim /a-t vaZnimpitanjimastranke. Tako vei 20. rujna 1900.godine Odbor Hrvatskogapolitidkog drustvana delus Trumbiiem pozivadalmatinskepravadeda 11.listopada dodunavelikisastanak strankepravau split, na kojemuie seraspravljati o predstojeiimizborimaza Carevinskovijeie, a "naposeo kompromisu
739PAZd,Jugoslavenski konzulatZadar.Katastardrustavau Dalmaciji,Namjesnistvo, sv.L (142),str.608;SKSt,Osobniarhivskifond (Arhiv) A. Trumbii, M. 449lII-7,M. 450/10, M.450/11. 740sKSt,osobni arhivskifond (Arhiv) A. Trumbii, M.449lrr-1, zapisnikprve glavne skup5tine hrvatskogpolitidkogdruStva; vidi i M. 449lII-3. 741ISTO,M.449lII-4,Zapisnikprvesjedniceodbora. 742ISTO,M.484-485/19, pis.N. Marinkovida- A. Trumbiiu. 743Narodnilist,god.XXXIX/1900,br."77,str. 1;god.XLllgOI, br. 9-5,srr. 1.
319
Stoga.je za iste izbore ponudilastrancipravahrvatskanarodnastrankaf .t4+Toga danaokupilo se u Splitu u prostorijama"HrvatskogKola" oko 60 najistaknutijihdlanovaStrankeprava, a medu njima bilo je i dr. Ante TrumPodpredsjedanjem nekolikoProdanovih"distih"prava5a. biia vodila se cijeli dan ogordenaborba izmedu prista5ai protivnika izbornogsporazumas Narodnomhrvatskomstrankom,premakojem je Strankapravakao i 1897.godinetrebalaponovnodobiti tri mandatau Carevinskomvijeiu u Bedu.Tijekom raspraveditalasu se povremeno pristigliod nekih prava5akoji nisu pismai brzojaviza i protiv sporazuma, /a-) moglidoii na sastanak. Protiv obnavljanjaizbornogkompromisas narodnjacimanisu bili samoProdanovi"disti" nego i mnogidrugi prava5ikoji su iznosilisvoje razlogei postavljaliposebneuvjete.Tako su se,primjerice,protiv sporazuma pismenoizjasnilisvi makarskipravaii jer su bili nezadovoljnii uvrijedenipostupcimaNarodnehrvatskestrankeprigodompro5lihopNeki su opet kao uvjet postavljalida se iinskih i saborsliihizbora.746 narodnjaciunaprijedobveZukako isti ili slidansporazumneie nikada sklopiti sa Srpskomili Autonoma5komstrankom.Medutim, na kraju prijepodnevnesjedniceprevladalaje ipak Trumbiievaveiina, pa je spoglasa.Na razum nadelnobio prihvaien s 37 za, 18 protiv i 3 suzdrZana popodnevnojsjednicinajvi5eseraspravljalo o uvjetimasporazuma, a kada je se o tome nisu mogli suglasitiodludeno da se prepustiOdboruHrvatskogapolitidkogdrudtva"da prisklapanjukompromisaizvojStiStopovoljnije uvjeteza strankuprava"./+/ Konadno,izbornikompromisizmedumaticeStrankepravai Narodne hrvatskestrankesklopljenje u Zadru 3. studenoga1900.godine. Uime Strankepravai Hrvatskogapolitidkogdru5tvasporazumsu potpisali dr. Ante Trumbii, don Juraj Biankini i dr. LeonardoTommaseo,a uime Narodnehrvatskestrankevitez Ivan Vrankovii, dr. Vicko Ivdevii, dr. Pero Klai6, prof. BoZo Korlaet i prof. Ante Niseteo.Prema tom sporazumubilo je dogovorenoda Stranciprava ponovo pripadnu tri vanjskihopiina gdjeje ona bila najjada,a to su mandatau izborni5tvima at, zatim Sinj-Imotski-Neretva-MaKordula-Pelje5ac-Dubrovnik-Cavt ad-Zadar-Pag-Rabkarskai izborni5tvovanjskihopiina Benkovac-Biogr Nin. U svim drugim izborni5tvimaNarodnahrvatskastrankamoglaje Narodni list, 744 SKSI,Osobniarhivskifond (Arhiv) A. Trumtrid,M. 483/10,Na sastanak, god.XXXIX1900, br. 77, str. 7. 745 SKSI,Osobniarhivskifond (Arhiv) A. Trumbid,M.483l18,7apisnikosastankustranke pravau Splitudne 11 listopada1900,str. 1-8. 746ISTO,M.483/13. 747 ISTO, M. 483/18,str.5-8.
postupatiprema svojojvolji i istaii svojekandidatekao i godine 1897. Obvezahrvatskihbiradajednei drugestrankebilaje da svisloZnoglasuju za predloLeneprava5keili narodnjadkekandidate.U sludajuda Narodna hrvatskastrankanaknadnosklopikompromisi saSrpskomstrankomkao 1897.godine,prava5ise od toga unaprijedogradujui zadrLauaiu sebi pravoda i daljeradeprotiv Srpskestrankei njezinihkandidata./au Iako je navedeniprava5ko-narodnjadki izbornisporazumimaojednokratnuuporabu,to jest vaZioje samoza nastupajuieizboreza Carevinskovijeie, on imaveliko znadenje.To znadenjenije sadrZano toliko u broju osvojenihmandata,premdaje to itekakovaZno,kolikoje sadrZano u tomeStosenjimeutiraoput hrvatskojslozi./4vO toj slozipisaoje i prije sklapanjasporazumaBiankinijevNarodniftsr,koji upozoravana krizu u Narodnoj hrvatskojstranci,osobitoposlije smrti njezinadelnika Gaje Bulata. U seriji dlanakaNa razkrilu, diji je autor najvjerojatnijesam Biankini,iznosesenavidjelotemeljneslabostiNarodnehrvatskestranke - pretjerani oportunizami sluZenjereZimu,te starost,malobrojnosti osipanjedlanstva- i zagovara u interesujedinstvaHrvatapravalko-narodnjadkasloga,ali pod uvjetomda se Narodnahrvatskastrankaoslobodi "vazalnogodnosa"premaVladi, napustisvojudotada5njupolitiku, te da sekonadnoosamostalii postavina "svojenoge".Drugim rijedima,odrZanje i buduinoststareNarodnehrvatskestrankevidi Biankinijevoglasilo jedino u savezusa Strankomprava.750 Do slidnihzakljudakadolazi i CwenaHrvatskakoja - "videii amo u Dubrovnikukakoje lijepogploda hrvatstvudonio sloZanrad" - takoderzagovara slogupravaiai narodnjaka,vjerujuii da bi se na taj nadinlak5erjeiavaladrZavnopravna, gospodarska,jezidnai drugapitanja,a prije bi seostvarioi temeljniprogramski cilj jednei drugestranke,"sjedinjenjesaHrvatskom"./')I Prijevremeniizbori za Carevinskovijeie, koje je raqpuitenojo5 u rujnu 1900.godinezbogapstinencijedeskihzastupnika,/)zodrZanisu u Dalmacijikao i u ostalimzemljamaaustrijskoga dijela Monarhijeod 17. prosinca1900.do 10.sijednja1901.godine./-t-'Prema utvrdenomsporazumu s narodnjacimaStrankapravaje na tim izborimaistaklatrojicu 748ISTO,M.4832, Kompromis. T49Izborni kompromis sklopljen izmedju narodno-hrvatskestranke i stranke prava, Narodni list, god.XXXX/1900, br. 88; CwenaHnatska, god.{1900, br. 46, str. 2; Izborni kompromis,Narodni list,god.XXXD(1900, od br. 82 do br. 94. 750Na razkrl(u,Narodni list,god.XXXD(1900, br. 48,49,50. 751PoloZaju Dalmaciji,CwenaHwaxkq god.!1900., br. 26; usp.i dlanke:Rryedprrle izborau br. 39 i Sastanak u Splituu br. 42. 752Razpustcarevinskog viedai posljedice,Hwatskal*unq god.VIII/1900, br. 38, 39, 40, 41; Raspustzastupnidkekute, N arodni list, god.XXXIX/1 900,br. 7'1.. 753 lzbori raspisani, Narodni list,god.XXXIX/1900, br. 73,od 19.IX, str. 1.
svojih kandidata- Biankinija,Periia i Ferrija - o demuje 8. prosinca konadno odludio Odbor Hrvatskogapolitidkog druitva, a u zadnji tren poku5alose i s detvrtim kandidatomdr. Matkom Laginjom,kad ovaj nije uspio na izborimau Istri. tsilo je pokuiaja da se Laginji za Carevinsko vijeie u Bedu osigurana brzinujedan mandatuDalmaciji, na demuje najvi5eradio Biankini,ali od toganije bilo niSta./)4Na tim parlamentarnim izborima Strankaprava osvojilaje 3 mandata,Narodna hrvatska stranka6, Srpskastranka2, a Autonoma5kanijedanmandat.Od prava5a tadasu u Carevinskovijeie bili izabraniJuraj Biankini,Virgil Perii i mladi sudacdr. Juraj Ferri, kojemusu prednostdali i Trumbii i Dapar,jer se prethodno posebiceistakao u borbi za uvodenjehrvatskogajezika u sudstvoi upravupokrajine.Od narodnjakaizabrani su:odvjetnikdr. Pero Klaii, vitez Antun Vukovii, odvjetnik dr. Vicko Ivdevii, Antun Supuk, prof. Lovro Bordii i odvjetnik dr. Josip Zaffron, a od Srbaodvjetnik dr. RadoslavKvekii i kninski nadelnikAndrija Vujatovii-Surorr.7-55 Dakle, Strankapravaje osvojiv5itri mandatana izborimaza Carevinskovijeie koncem1900.godine,unatodrascjepudo kojegje do5loi u njezinimredovima,ponovilasvojuspjehiz 1897.kadaje takoderosvojila tri mandata.Razlikaje jedinobilau tomeStoseovajput, umjestoiskusnog Trumbiia, u dru5tvuzaBet,s Biankinijemi Periiem na5aosadadr. Juraj Ferri,sudacu Vrgorcu,dijije sludajupravopotresaodalmatinskosudstvo i ubrzaodono5enjeodluke o konadnomrje5enjujezidnogpitanjau Dalmaciji.Kadaje mladihrvatskidomoljubdr. JurajFerri, zbogtogaStoseu svojojsudskojpraksiiskljudivosluZiohrvatskimjezikom,bio kaZnjenod vi5ihsudskihvlastiuZadru i Bedu,a k tomeostaoi bezsluZbe,dalmatinski Hrvati, i prava5ii narodnjaci,odgovorili su tako Sto su Ferrija birali za zastupnikau Carevinskovijeie, 5toje zaprepastiloaustrijskuvlast.756 Novoizabrani hrvatski zastupniciu Carevinskomvijeiu u Bedu Biankini, Ferri, Perii, Ivdevii, Klaii, Supuk, Vukovii, Zaffron i Bordii dali su 5. veljade1901.posebnudrZavnopravnu izjavuu kojoj, pozivajuii sena hrvatskodrZavnopravo,kaZuda ie lojalnosudjelovatiu "ustavnom radu ove visoke kuie, ali bez u5trbadrZavopravnompoloZajukraljevine Dalmacije".Oni smatrajuda Dalmacija,iako "de facto pripadakraljevi-
754SKSt,Osobniarhivskifond (Arhiv) A. Trumbid,M. 48311, M. 48314,M. 41116,M. 4l1ll0; Kandidati,Narodni list,god.XXXIX1900, br. 98. 755 lzbori za CarevinskoVijede,Smotradalmatinska,Zadar, god.XIII/1900, br. 101,str. 3,br- lO2,str.2; god.XIV/1901,br. 2, str.Z,br.4, str.3; Izbornosgodopisje, Narodni /nt,XXXDV1900,br.98,99,100,101;god.XLl7907,br.l,2id. 7,56O sludajuFerri vi5evidi u onovremenomhrvatskomnovinstvuu Dalmacijii radnji V. MASTROVICA, ZawSna faza uvodenjanarodnogjezika u dalmatinskosudstvoi sludajdra JurjaFerrija,RadoviIJAZUZd,sv.10,Tadar 7963,str: 67-85.
JLL
vieiu", i daljepripada"de jure na carevinskom nami zemljamzastupanim ". sjedniceCarevinskogvrjeU nastavku Hrvatskoj kraljevini cjelokupnoj je vinske klauzuleu trgovadprotiv ia zastupnikBiankini govorio o5tro kom ugovoru s Italijom, upozoravajuiiposebicekako je ona gore od a pudanstvo "kugei gladi"opusto5ilai uniStiladalmatinskogospodarstvo, podnijeli zastupnici su hrvatski kraju Na iseljavanje. ubrzano na natjerala priobnavljanju trgovadkog da traZi odVlade "Pre5ni"prijedlogukojemse ugovoras Italijom ukinevinskuklauzului da zauvozvinau Austro-Ugarkoja ie moii obraniti opravdaneinterese sku "utanadi takvu cagi-qu, /-t/ domaiih vinogradara". siroma5tvui teikom stanjuu gospodarstvu O opioj zapu5tenosti, vijeiu 20-veljadei22. je u Carevinskom Biankini pokrajinegovorio opet Dalmacije propadanjem kakos oZujka1901.godine,stalnonaglaSavajuii propadai Monarhijakao europskavelesila.On hvalifrancuskuupravuu kao"poviestpropadanja Dalmaciji,a povijestdrugeaustrijske_upravevidi zapultenosti, austrijskogavelevlasnogpoloZaja"./)d Poredgospodarske koncem u Bedu Parlamentu u drZavnom Biankini o kojojje destogovorio, posebice politiku, a godine 1901.o5tro kritizira sveukupnuaustrijsku u Istri i Dalmaciji,te ttaLi ostatkeiredentizmai poku5ajegermanizacije konadnorjelenjejezidnogpitanjai ujedinjenjehrvatskihzemalja-/)') U drugoj polovicioZujka1901.godineodrZanisu naknadniizbori mjestau Dalmatinskomsaboru,koja suostalaupraZnjeza4zastupnidka na poslije smrti Gaje Bulata i odreke trojice srpskihzastupnikazbog sukobau vlastitoj stranci.Na tim dopunskimizborimaStrankaprava osvojilaje 2 mandata,a2 mandatapripalasu Narodnojhrvatskojstranci. I ovajput pravalkii narodnjadkibiradiglasovalisu sloZnoza predloZene kandidatehrvatskihstranaka,tako da su u Sabornaknadnoulla 4 nova hrvatskazastupnika.Tadasu od prava5au Pokrajinskisaborpo prvi put bili izabranidr. Juraj Buii i dr. Petar RuZevii,a od narodnjakaMarko Skelini Lovro Macura.Strankapravaje time poveialabroj svojihzastuod 3 na 5, ali to je joSuvijekbilo daleko pnikau pokrajinskomzastupstvu i moii, Stoie vei na sljedeiim politidkog utjecaja od njezinastvarnog saborskimizborimadbii do ve?egizraLaja.760
757lzjava.Pre5nipredlog,Narodni /lst,god.XLl190l,br.12. kude Jurja Biankinijaizredenu sjednicidne22 oZujkazastupnidke 758Govorzastupnika viedau Be(u, Narodnl /rst,god.XLl190l,bt.21; Govor zastupnikaJurja carevinskog viedau kudecarevinskog Biankinrlaizre(enu sjednicidne20 veljade1901zastupnidke Be(u,Narodnilist,god.XL/1901,br. 16. 1901zastupnidke JurjaBiankinijaizredenu sjednicidne4 studenoga 759Govorzastupnika viedauBe(u, Narodni list, god.XL[gOl,bt.97, str. 1'-2. kuCecarevinskog od 30.III., str.1,2. 760Naknadniizbori,Narodnilist,god.XLl1901',br.26,
Redoviti izbori za Dalmatinskisaborraspisanisu i odrZaniI0.,12. i 21. prosinca 1901..godine.761 Sredinomte godine bilo je obostranih poku5ajaza izmirenjemi uspostayljanjem jedinstveneStrankeprava u Dalmaciji.Najprijeje OdborradaCistestrankepravana delus dr. Petrom Baturiiem i don PavomZankijempismenoponudiozastupnicima Stranke pravaslogu,ali pod uvjetomdaseprava5izauvijekodreknubilo kakvih pregovorai izbornihdogovorasa svimdrugimstrankama.762 Zastupnici Strankeprava - Biankini, Buii, Ferri, RuZevii i Trumbii - nadelnosu prihvatilipozivna slogu,alibezikakvihuvjeta,i odmahponudili"distima" ulazakuHrvatskopolitidkodru5tvo,5tosu dlanoviOdboraCistestranke pravaprotumadilikao odbijanje,pa do slogenije dodlo.Zapravo,dosloge nije ni moglodoii, jer je i kod jednih i kod drugih manjkalodobrevolje za prevladavanjem nastalograscjepai ponovnimuspostavljanjem jedinstveneStrankepravau Dalmaciji./o'1 Tijekom 1901.godine dugo su vodeni pregovoriizmedudelnika Strankepravai Narodnehrvatskestrankeoko izbornogsporazumaza predstojeie saborskeizbore.764 Medutim, uodi samihlzboru, kada je izgledaloda je "sporazumakgotovastvar",pregovorisu nagloprekinuti jer su narodnjacina sastankusvojestranke,odrZanomu Splitu22.studenoga 1901.,odludili da Strancipravakoja je traLila12 ponudesamo7 izbornihmandata,kako bi i daljezadri,alinatpolovidnuveiinu u Dalmatinskomsaboru.Naravnoda takvu ponudupravaiinisu mogli prihvatiti, pa je Odbor Hrvatskogapolitidkogdru5tvana delus Trumbiiem odludio da se ona odbacii da Strankaprava kao i druge politidke strankena izborimanastupisamostalno. O tome su dlanovispomenutogOdbora Trumbii, Arneri, Biankini,Didolii, Mihaljevii, Smodlakai Tommaseoizvijestilisvojebirade,pozivaju6iih posebnimproglasomda glasujuza pravaikekandidate,a tamogdjeStrankapravane istaknesvojekandidate "podajte svoj glasHrvatu p!!!i duimanimahrvatstva",glasioje njihov /o-) naputakhrvatskimbiradima. Na opiim izborimazaDalmatinskisaborkoji su,kakosmovei rekli, odrZaniu prosincu1901.godinesudjelovaloje 5 politidkih stranaka:3 761.Izboriraspisani, Narodni list,god.XLl1901,br. 84,str.3. 762SKSt,Osobniarhivskifond (Arhiv) A. Trumbii, M.45i,164,Odbor Rada - Castnoi gospodizastupnicima...,Zadar 12kol. 1901;Taslogu,Hruatskakruna, god.IX/1901, br. 39;ISTO,br.40,str.1,2. 763SKSI, Osobni arhivskifond (Arhiv) A. Trumbii, M. 45U65,koncept odgovora UglednomOdboruRadau Tadru; Neie sloge,Hrvatskakntna, god.IXl1,9o1,,br.43, 44; Uglednomodborurada:uZadru,Narodnilist, god.XLl1901,br.69. 764 SKSt, Osobni arhivski fond (Arhiv) A. Trumbid, M. 45218,pis. J. BiankinUa- A. Trumbidu.Bed.9. II. 1901. 765 Hwati, Narodni list, god.XL/1901, br. 95, od 27.XI., str. 1.
324
hrvatske, I srpska i 1 talijanaika stranka. Stranka prava osvojila je 8 mandata, Cista stranka prava 3, Narodna hrvatska stranka 18, Srpska stranka 6 i Autonoma5kastranka takoder 6 mandata.Dakle, prava5isu ukupno osvojili 11 mandatai po broju zastupnikapostalidrugaparlamentarna stranka. To je bio njihov najveii uspjeh ikad ostvaren na izborima za Dalmatinski sabor, u kojem se tada nalazilo ukupno 29 hrvatskih zastupnika.Ako te rezultate usporedimo s izbornim rezultatima iz 1895. godine,onda vidimo da su prava5iosvojilidak 8 mandataviSe,narodnjaci 4 mandatamanje,Srbi takoder4 mandatamanje,a autonomaiisu zadrZali isti broj od 6 mandata. Prema tome, oditi napredak ostvarili su samo prava5i,i to na radun narodnjakai Srba,u kurijivanjskih opiina gdje se nalazilaogromna veiina hrvatskog pudanstva./6b Od kandidata Stranke prava tada su za zastupnikeu Dalmatinski saborza narednih 6 godinabili izabrani:don Juraj Biankini u izborni5tvu vanjskih opiina Kordula-Ston-Orebii, dr. Ante Trumbii u izborni5tvu vanjskih opiina Trogir-Split-Omi5, prof. Josip Virgil Perii u izborniitvu vanjskihopiina izbornogkotara Imotski,dr. Josipsmodlakau izbornistvu vanjskih opiina Sibenik-Skradin,dr. Ivan Marovii u izborni5tvu vanjskih opiina izbornog kotara Sinj, dr. Petar RuZevii u izborni5tvu gradova Hvar-StariGrad, don Nikola Ribidii u izbornom kotaru grada Makarske i dr. Roko Arneri u izborni5tvu veleporeznika dubrovadkog izbornog kotara.Prema tome, Strankapravaosvojilaje 5 mandatau kuriji vanjskih opiina, 2 mandatau kuriji gradova i 1 mandat u kuriji veleporeznika. Od kandidataciste strankeprava u Saborsu izabranidon Ivo Prodan i Josip Bakota u izborniStvuvanjskih opiina izbornog ko tara Zadar -Biograd-Novigrad-Nin-Rab-Pag-Silba-Sali,te dr. Ivan_Majstrovii u izborni5tvu vanj 67 skih opiina Vrgorac-Makarska-Me 17ori6.7 Dr. Ivan Majstrovii bio je biran kao samostalnipravaS,ali se nakon izboraopredijelioza "diste",dokse Bakota,kojije i sluZbenobio kandidat Strankeprava,doslovceu zadnjemtrenutku opredijelio za Cistu stranku prava, pa !y^ se o njegov mandat otimale obadvije prava5ke stranke u Dalmaciji.iodDakle, na izborima za Dalmatinski sabor 1091. godine dalmatinskiprava5iosvojili su ukupno 11 mandatai postigli svoj najveii izborni uspjeh. Od toga su 8 mandata osvojili u kuriji (razredu) vanjskih ili seoskihopiina gdje je Zivjelo najvi5epudanstva,2 mandataizborili su 766 vise o tim izborima vidiu seriji dlanaka:Izbornozgodopisje,Narodnillsf,god. XLl1901, od br. 99 do br. 103; zatim: NaSi saborski izbori, Narodni list, god. XLIll9O2, od br. 1 do br. 4, te viSedrugih dlanakau kojima se takoder govori o navedenim izborima, ili polemizira s Htyatskom knmom oko izbora i pripadnosti mandata Josipa Bakote. 767 Brzopisna izvjeitu XXXVII zasjedanja PSD, Tadar 190I,str.2'19-289. 768 SKSt, Osobni arhivski fond (Arhiv) A. Trumbii, M.47415, Uspjeh dana5njihizbora.
325
u kuriji gradovai L mandatu kuriji veleporeznika,sto opet na svoj nadin govori o pro5irenostii stupnju ranroia hrvatskenacionalnesvijesti kod malogahwatskogdovjekai "otmjene"gradskegospode. O tome nam wjedodi i jedna posebnaanalizao politidko-stranad-
to: Nin, Biograd,Sali,Silba,Benkovac,Kordula,Lastovo,Kuna, Orebii, Trpanj,Imotski,Promina,Bogomolje,Suiuraj,Hvar,Vis, Opuzen,Metkovii, Sipan, Mljet, Ston, Tisno, Vodice, Zlarin, Omi5, Selca,KaStel '146937 dusa"ili33,5Vo Suiurac,Soltai Slano.U njimaje Zivjelopreko pokrajine.Narodnjacisuu tom istomdijeluDalmacijeod Boke pudanstva do Raba,na kojem je bilo 70 opiina, imali 34 opiine s 216 022 duSeili pudanstva, Srbisu drZali5 opdinasa"62048dula ili 14Vo"pudan48,5Vo U najjuZnistvai autonomaii1 opiinu sa"I7 253duSeili 4Vo"pudanstva. jem dijelu Dalmacijes Bokom, koji je prikazanodvojeno,bilo je jo5 16 opiina s 29 938stanovnika;od togaje 9 opiina s 8 236stanovnikabilo u hrvatskim rukama, a 7 op(ina s 21,702 stanovnikau srpskim odnosno crnogorskimrukama.Nagli porastprava5kihzastupnikau Pokrajinskom saborui broja opiina u prava5kimrukama,u trenutkukadaim austrijske vlastinisubile sklone,najoditijegovoreo usponui snazimladedalmatin-
24.lipnja1902.godine.Njegovpredsjednikposlijeiznenadnesmrti Gaje Bulatapostaoje 1900.odvjetnikdr. Vicko lvdevii,jedanod najistaknuti-
M.4831t7,str.1,3. 769-15T0, 770ISTO,M. 483lt7,str-1,2. 771 I. pERIe , Dalmatinskisabor...,Zadar 7978,str. 33-37;U odi otvora sabora,Narodni ftsr,god.XLI/l9OZ,br.50, od 21.VI., str. 1;Prvasjednicasabora,Hwatskakruna, god. NI9O2, br.50,str.1.
326
Ivo Prodan,Nikola Ribidii, PetarRuZevii,JosipSmodlakai Ante Trumparlamentarnogdjelovanjaosnovalizajednidki bii - i zbog uspjeSnijeg saborskiKlub Stranke prava. Poslije osnutka i usvajanjazajednidkih Pravila o radu za predsjednikaKluba izabranje dr. Ante Trumbi6, za dopredsjednika dr. PetarRuZevi{za tajnikadon Nikola Ribidii, a njegov zamjeniki pomoini tajnik postaoje dr. IvanMarovii. Osimtoga,na prvoj sjedniciKlubaraspravljaloseo prava5kimkandidatimazapojedinesaborske odbore,zatimo regularnostiminulih saborskihizbora,osobito"prijepornih" mandata,o demuje u Saborutrebao govoriti Bian_kini,i o Prodanovuprijedloguoko izmjenetekstazastupni8kezakletve.172 Bit Prodanovaprijedloga,s kojim su sesuglasilisvi prava5kizastupniciu Klubu,bilaje u tomeda seu tekstuprisege,koju su zapredsjednikom Saboramorali izgovaratizastupnici,zaklinjuii se Kralju, posebice naglasi"da ie kralju hryatskomubiti vjerni i poslu5ni,da ie obdrZavati zakone,i da ie sduino ispunjavatiduZnostisvoje".tti ZastupniciCiste strankeprava- Prodan,Bakotai Majstrovii - dali sujoi na prvoj sjednici l(lubalzjav4 koju sutiskalii u glasilusvojestranke,da pristupajuosnutku prava5kog Kluba na Saborudalmatinskomradi sloZnarada, zajednidkoga te da ie u tom Klubu ostatisve"dok se njihoveduZnostiu tome svojstvu nebikosilesaduZnostimapramavlastitojstr anci".774 pravaPremausvojenimPravilimatemeljni cilj novoosnovanoga prograSkogKlubau Dalmatinskomsaborujest:"RaditizaoZivotvorenje ma strankeprava,tj. za ujedinjenjei neodvisnostcjelokupnekraljevine Hrvatske,kojojDalmacijapripadakaosastavnidio, pod Zezlomhabsbur5kedinastije."/ /) Osim toga,Pravilimasu bila reguliranai mnogadruga valna pitanjaKluba,podev5iod njegovanaziva,svrhe,ustrojstva,nadina pravai duZnostinjegovihdlanova,odnosas drugimstrankaodludivanja, ma, predsjedniStva, sjednicai pojedinih odbora pa sve do prestanka njegovapostojanja. Dalmatinskogsaboraprava5kizastupnicidesto Tijekomzasjedanja su odrZavalisjednicesvogKluba na kojima su raspravljalio svimbitnim pitanjimavezanimzaradu Saboru.Primjerice,zavrijemeodrLavanja2T. zasjedanja Pokrajinskogsabora,kojeje trajalood24.lipnja do 26.srpnja 1902.godine,zastupnidkiKlub Strankepravasastaose viSeod 11 puta. Ti sastanciodrZavanisu naide5ieuodi saborskihsiednica.Na niima se 772SKSI,Osobniarhivskifond (Arhiv) A. Trumbid,M. 43711., Zapisnikprvogsastanka strankepravana dalmatinskomsaboruu 7adru, na 27 lipnja 1902,o ustanoviKluba. 773ISTO,str.3. 774ISTO,str.2;7asloZanrad u saboru,livatskakruna,god.X/1902,br. -51. 775SKSI,Osobniarhivskifond(Arhiv)A. Trumbid,M.43612,PravilaKuba strankeprava u saborudalmatinskom.
I
najvi5eraspravljaloo dnevnomredu narednesjednice,uskladivalisu se politidki stavovii mi5ljenja,dogovaralise pojedinadniistupi zastupnika, predlagalikandidatizasaborskeodbore,iznosilinovi prijedloziizahlevi, dogovaralosekako glasovati,te pripremalibrojni upiti i prava5ke"adrese" na Vladu i Kralja; jednom rijedju na njima se pod Trumbiievim vodstvomkreirala sveukupnastrategijai taktika politidkogdjelovanja Strankepravai njezinihzaitupnikatiDalmatinskomsaboruJT6 Krajem 19. i na podetku 20. stoljeia, osobito otkada je postao predsjednikHrvatskogapolitidkogdru5tvai Kluba zastupnikaStranke pravau Saboru,glavnivodadalmatinskihprava5apostajedr. Ante Trumbii, iako on nikada sluZbenonije bio biran za predsjednikastranke. Naime,poslijeKaZimiraLjubiia godine 1897.predsjednikIzvr5nogodbora dalmatinskeStrankeprava postajei do kraja njezinapostojanja ostajedon Juraj Biankini.Kako?Tako 5tood godine1898.nisusazivane stranadkeskup5tineniti je mijenjanostranadkovodstvo,pa ni odrZavane je Biankini na deluIzvr5nogodborai Strankepravaformalnoostaosve do ujedinjenjapravala i narodnjakau Hrvatskustranku 1905.godine. Kroz to vrijemeBiankinije gotovosvusvojusnagui pozornostkoncentrirao na rad u Carevinskomvijeiu, Stoje spretnomTrumbiiu olak5alo posao da na prijelazu_stoljeiapreuzmepolitidko vodstvou stranci i saboru."' Dalmatinskom
776 ISTO, M. 43711,, ZapisniciKluba strankeprava na dalmatinskomsaboru.Vidi i M. 4372,teM.43713. 777 ReneLOVRENdIC, Genezapolitike "novog lntrsa "...,str. 137.
328
STRANKAPRAVA PoKRETAC pouuKE Novoc KURSA
U nastojanjuda pokrenu rje5avanjehrvatskoganacionalnogi drZavnogpitanja Stranka prava i njezini zastupniciu Dalmatinskom saborupokreiu na podetku 20. stoljeia novu politiku, poznatiju pod nazivompolitika"novogkursa",kojaje imalazaciljdau sukobus Bedom, koristeii krizu dualistidkogsustavau Monarhiji, a eventualnoi druge zapletajei sukobena Balkanui jugoistodnojEuropi,okupi i pokrenesve protuaustrijske politidkesnageu zemljii inozemstvuu borbizaostvarenje hrvatskedrZavnosti;naravno,u onoj npri i opsegukoliko to budu dopu5taleodredenepovijesneokolnosti./ /d Prvi ozbiljniji korak na tom putu bio je poziv na suradnjui zajednidkirad svih politidkihstranakau Dalmaciji,osobito hrvatskih,Stoje bio temeljni preduvjetza po(etak politike novog kursa, a uputio ga je u SaboruzastupnicimaSrpskei Autonoma5kestrankesredinom1902.godinedr. JosipSmodlaka,tadapo znadenjuvedtredaosoba u dalmatinskojStranciprava.Naravno,da sloga u tome trenutkujoi nije bila moguia,ali ona nije bila ni neostvarivakao u BanskojHrvatskojgdjesustranadkiodno5ajioptereienikuenov5tinom bili znatnovi5ezatrovani. Opiu sloguizmeduhrvatskihpolitidkihstranakau Dalmaciji,koje su na prijelazu.stoljeiai tako medusobnosuradivale,sklapaleizborne sporazume i imalezajednidkikrajnji cilj - ujedinjenjeHrvatske- nije bilo te5kopostiii, ali sa Srpskomstrankomi5loje te5ko,a s Autonoma5kom joSteZejer je jo5 uvijekbilo dostanepomirljivihsuprotnosti,osobitoonih kojesu seodnosilena ujedinjenje,na hrvatskudrZavnost, jezik, hrvatsko drZavnopravo i pripadnostBosnei Hercegovine.Medutim, ono Stoje bitnojest to Stose te stranadkesuprotnostina podetku20. stoljeia nisu poveiavalenego su se, naprotiv, smanjivalei ublaZavale.Primjerice: ublaZavalaih je jednodu5naosuda Vladina nemara i nebrige prema pokrajini u cjelini; ublaZavalisu ih zajednidkiprosvjediprotiv vinske 778T. G_ANZA-ARAS,Politika "novogkursa" dalmatinskihpravaia..., str. 1-57;Jure KRISTO,Preiz6enapovijest,Zagreb 1994,str. 2O5,206.
klauzule,protiv minimalnih drZavnihinvesticija,protiv Vladine Leljeznidomaie trgovadkemornadarskei financijskepolitike,protiv zapu5tanja pomoli raznim gospodarskim rice, brodogradnje i opienito male granama,a posebiceje ublaZavajuiedjelovalazajednidkaborba protiv odnosnodovladenjanjemadkihdinovnikai uvlapoku5ajagermanizacije, denjana malavratanjemadkogjezika u dalmatinskosudstvoi upravu.U pribliZavanjai prevladavanja nepomirljivihsupravcuhrvatsko-srpskog je protnosti djelovala i povremenaizbornasuradnjaNarodnehrvatske strankesaSrpskomstrankom,osobitosuradnjaoko izboraza Carevinsko u taj Parlavijeie, koja je jo5 1897.onemoguiiladalji izbor autonoma5a ment. Zapravo,narodnjacisu stalno drLaliotvorenavrata premaSrbima i njihovojstranci,nastojeiiih raznimustupcimaprivuii i tako pridobitiza kao 5toje to bilo na podetkunarodnogpreporodau hrvatskup_o_l^itiku, Dalmaciii.//Y Ni svedanomotvaranjuDalmatinskogsabora1902.godinenovi i ujednoprvi civilninamjesnikDalmacijebarunErazmoHandelobratiose po staromobidajuokupljenimzastupnicimana talijanskomjeziku zbog a degasu, u znak prosvjeda,svi prava5kizastupnicinapustilisjednic^u, pridruZiloim se i nekoliko zastupnikaNarodnehrvatskestranke./uuU novom Saboru,kako smo o tome vei govorili,narodnjacisu imali 18,a opozicijskestranke23 biranazastupnika,pa je potporaVladi od strane Narodnehrvatskestrankebila svenesigurnija,a tu nesigurnostpotencikoji susesvevi5epribliZavaliradikalraoje i dio narodnjadkihzastupnika nijoj prava5kojpolitici.'"' U duhute novehrvatskepolitikemladipravaikizastupnikdr. Josip Smodlaka,sudjelujuiiu raspravio pokrajinskomproradunuL902.u Dalmatinskomsaboru,najprijeje o5troosudiosveukupnuaustrijskupolitiku premaDalmaciji,Hrvatimai hrvatstvuuopie, a zatimje ponudiopomiSrpskei Autonoma5kestranke,nastojeiiih renjei suradnjuzastupnicima pridobiti zanovsmjeru hrvatskojpolitici,Stosu oni naravnoodbili,ali ne Smodlakaotvoreno sawim.Govoreii o izmirenjusaSrbimai talijana5ima pristalestranke pomirenju "mi Hrvati, a napose Hrvati kaZekako opiem ja, prava, nismo protivni, dapade kao dlan te stranke i kao hrvatski zastupnikDalmacije,ovdjejavno pred narodom,koji nasslu5a,iskreno pruZampomirnicuruku jednoj i drugojstrancina5ihprotivnika",dakle i Srpskoj i Autonoma5koj stranci. On dalje istide spremnosthrvatskih zastupnikada ne samo "riedima,nego i djelima" posvjedodekako ie
779 R. LOVRENCIC, Genezapolitike "novog kursa"..., str. 725- 13l. 780Brzopisnaizvje!tu )6XWI zasjedanjaPSD,Zadar 1902,str.269. 781 OstranadkojzastupljenostiunovoizabranomDalmatinskomsaboruvidibilj.T66iT6T.
330
udovoljiti njihovim "pravednim Leljama", ali samo ako se one ne budu kosile i prauima i interesima cjelokupnoga hrvatskog pudanstva.782 Poku5avajuii odgovoriti na pitanje Sto je to Sto prijedi Srbe i zastupnidki Klub Srpske stranke da podupru hrvatske teinje i novu politiku kako bi se do5lo do sporazumai zajednidkogaprogramskogcilja, Smodlakakale da to nisu ni vjera, ni jezik, ni pismo,jer sveto nije sporno, nego "pitanje narodnosti i imena". Sto se tide "priznavanja narodnosti moram iskreno reii da dlanove srbske stranke u Dalmaciji nikada nismo i neiemo priznavati kao poseban narod i sigurni smo da ni oni sami niti itko razuman ne moZe od nas" Lo traLiti jer, bez obzira na to kako se tko Lelizstati,"jasnaje i neosporivadinjenica,da smo mi svi u ovoj zemlji jedan narod", pa zahtjevza posebnomnarodno5iu "mora odpastikao neosnovan". Naravno, da se s takvim tretiranjem srpstva u Dalmaciji srpski politidarinisu slagali. A Sto se tide imena naroda,iako je znao da se ni s time Srbi neio sloZiti,Smodlakaje, slidnoranije Pavlinaviiu,zastupaomisaoclau jeclinstvenoj Hrvatskoj postoji samo jedan politidki i clrZavotvorni narod Hrvati - ali je dozvoljavaomoguinost dvojnostiimena toga narocla.On je bio spremanpiznatitu dvojnost,dakle priznatii srpskoime "kao taktidnu opstojnost",ali jedino pod uvjetom ako se iza tog imena ne bi krila odrectenavelikosrpskadrZavnapolitika, oclnosnoborllaza srpskuclrZavnu misaou Dalmaciji.Priznanje"dualizmanarodnogimena" i ravnopravnosti jedne i druge drZavneicleje,ali svake na svome drZavnom teritoriju, za Smodlakuje jedina "zdrava podlogaza pravednorie5enjepitanja hrvatsko-srbskoga".Stoga on smatra da bi zajeclnidkiprogram hrvatskih i srpskihpolitidkih stranaka trebao biti okupljanje naroclau clvije clrZavnc skupine, a svi oni koji se nadu u hrvatskim zemljama,bez obzira na ime, morali bi raditi na ostvarenju hrvatske drZavnemisli, kao Sto bi i svi oni koji se nadu na srpskom drZavnomteritoriju trebali raditi u korist srpstva i podupiratisrpsku drtavu. A sad "gospodood srbskogkluba", poruduje Smodlaka,pomirenjeje u va5imrukama,jer mi Hrvati ne traZimood vas ni5ta drugo nego da priznate hrvatsku drZavnu misao, te da je ta misacr narodnaisto tako "kao i srbskai da narodnom obiljeZjuna5emisli ni5ta ne smeta,5to smo svi mi u nerazdruZivojsvezi s ovom monarkijom".783 Smodlaka smatra da do izmirenja hrvatskih i srpskih politirikih stranakanajbrLei najlak5emoZedoii u Dalmaciji, jer ona po mnogo rJemu nedvojbenopripada hrvatskom drZavnomkorpusu, pa akoje to tako onda 782Brzopisnaia,jeifu XXXWI zasjedanjaPSD...,str. 877.Isti tekst govora objavljen je i u broSuri:Dva govoraito ih je izrekaoDr lo.sipSrnodlakanar. posl. u Hwat. sabont u Zadru,Zadar 1902,93, str. 783Brzopisnaizvjeita XXXI4I zasjedanjaPSD...,str. 878.
331
"duZnostje svih,pa i Vas,koji se smatrateSrbima- bilo po vjeri, bilo po podrijetlu,bilo po simpatijama- da podupretena5eteLnje"za ujedinjenjem i drZavnosiu,te da poraditena zbliLavanjui uspostavidto r)vrsie duhovnesvezes hrvatskimpudanstvom katolidkevjere.Ne osporavajuii Srbima pravo na vjeru, jezik, pisrnoi kulturu on im, uz odobravanje hrvatskihzastupnika,jasno kaZeStose od njih odekujei traLi."Od vas zahtievamo,da poitujete hrvatskumisao,narodnui drZavnu,na koju se sadava5inajprviljudi nabacujublatom.Zahtievamo,da priznateopravdanosti obiu narodnu korist na5ihteZnjapak se onda ne iete moii potuZiti na nepriznavanjeva5egsrbstva,ve(, Ceteduti izjavu priznanja, koju uostalom,hrvatskanarodnastrankavamanikadne uzkratiali od vas - Lalibole - nikad ni5tana unnat ne dobi."784 Dakle,na temeljuonogStosamkazao,zakljudujeSmodlaka,vi ste gospododobro razumjeli"da od vasne traZimonikakveabdikacije,vei samozahtievamopo5tovanjena5ihpolitidkihteLnja,pa ako nam ne iete postatisaveznici,a ono bar to od vastraLimoda ne ometatenaspolitidki rad i da se - na korist naiu i va5uodrerietepolitike, koja je opredna postignuiuna5ihdrZavnihprava.[...]Vi, koji Ziviteu Dalmaciji,a Srbima se nazivljete,ako vam doistapred odimalebdevrhovni narodniciljevi, morateva5u aktualnupolitiku udesitina podlozihrvatskedrZavnemisli, morate prigrliti hrvatskudrZavnuideju, ili ju bar ne priediti u ostvarerju."ro:r A 5to se tide stalnihprigovorasa srpskestraneda se hrvatska politika temelji iskljudivona preZivjelomhrvatskomdrZavnompravu Smodlakaim odgovarakako to nije todno,jer se hrvatskenacionalnei drZavneteLnjeprvenstvenotemeljena prirodnompravu,na pravunaroda,a"drLavnona5epravo,kojim se mi ponosimoi na koje se pozivamo, dajezakonitoobiljeZjena5imteLnjama",tenamsluZikao "pomoi i oruZje u borbi,koja ide zatim,^dana5emnaroduizvojiti ovdjedostojanpoloZaj, na korist na5ui rru5rr".786 U nastojanjuda pridobijeStoSiruporporuza novu hrvatskupolitiku, koju je upravopokretaosaStrankompravau Dalmaciji,smodlakase
posebnomnarodnosiui skroz pogresnostajali5teo vlastitoj kulturnoj superiornostinad domaiimhrvatskimpudanstvom. obr azlahtiipotanko
784ISTO, str.879. 78-5ISTO, str.879,880. 786ISTO,str.BB0.
3-)L
tko su i Sto su dalmatinskiautonomasi,koji se u "zadnje doba kite talijanskimimenom",smodlakatvrdi kako oni i njihovastrinka nemaju nikakva"ozbiljnogapolitidkogaprograma",osimmrZnjena Hrvate i sve stoje hrvatsko.stogaim preporudujeda u zajednidkominteresuodbace tu mrZnju i iskreno priznaju ono "sto i sliepcivide" da je Dalmacija hrvatskazemlja.Tek nakontogaon je voljan priznatitalijanasima jedno jedino pr9yo, a to je pravo na uporabu i njegovanjevlistitog jizika i kulture, ali ne i zahtjevza ravnopravnosiutalijinskoga s hrvatskimjezipokrajini,jer to je_y_odnosu na broj pudansG koje se sluZitim 5oT." /u/ jezicimapravabesmislica. Na kraju svogaopiirnog govorasmodlaka pozivaautonomaske zastulnikedapokaZudovoljnopolitidkemudrostii zielosti,te daprihvate suradnjui mir s Hrvatimakako bi laksemoglizajednidkiudariti;temelje boljoj buduinosti". Tek tada moii iemo zajednidkimsnagamaprionuti velikom djelu oko "podignuia ekonomskesnagezemlje".-prematome, zakljudujesmodlaka,najprije pristupite"uz ovajnas zajednidkirad', i priznajteopravdanostnasihpolitidkihstremljenja-kakobismopudanstvo mogliuputiti premapravojsreii i zadovoljstvu. A to ie biti rogui"i"di.ro onda kada se ostvarenaie nacionalnei politidke teZnje,prvenstveno ujedinjenje,jer tek tadaie Dalmacija"kao Zivoudo hrvatskoganarodai kao sastavinahrvatskedrlave,oper procvjetatii doii do nefadainjega sjajai blagostanja".TsB . \a govor i ponudepravaikogzastupnikaJosipasmodlakezastupnici srpske i Autonomaike strankenisu se mnogo osvrtalijer, osim rjesavanja gospodarskih i nekihpolitidkihpitanjau okuiruDalmicije, oni nisubili spremnipoduprijetisirehtvatskenacionalnei politidke zalttjeve, osobitone zahtjevza ujedinjenjemi veiom drZavnosiuHrvatske,sio je bio temeljnicilj politike novogkursa.Doduse,zastupniksrpskestranke dr. Krsto Kovadevii,osvriuii se u saboru na Smodlikinu pbnudumira, kaZekakosuSrbitimeugodnoiznenadeni, te konstatirakakoie shrvatske stranedaki u redovimaStrankepravadoslodo popustanjai od negacije Srb.agotovodo priznanja,ali da svejednodo hrvitsko-rrpik" slogeZasid neie doii, jer oni ne moguprihvatitp^onudene uvjeteza pomirbukoji bi do-r'elido njihove "narodnetrr1i".789Iako su zaslupniciSrpskestranke u Dalmatinskomsaborulgl2.odbili ponuduzamironi su ipik,zarazliku od njihovih stranadkihglasila- Dubrovnikai sryskogagtasa- koja su mir apsolutnoodbacivala, ostavljaliotvorenumogrinosi di sedo slogedode 787ISTO,str.881-88-5. 788ISTO,str.8g5,886. 789ISTO.str.889.890.
u buduinosti,ali "samokadabi semogaonaii jedank!ud, koji bi naravnim nadinomsvena5erazmiricerie5io",kaZeKovad.ui6.t')t) Tijekom 1902.godine u Banskoj Hrvatskoj vodeni su intenzivni pregovorii vrlene pripreme za ujedinjenjesvih hrvatskihopozicijskih bi sepruZiojadiotpor Khuenovimpoku5ajima snagau jednustrankukaF_o madarizacijeHrvatske./vr Prvi korak u tom pravcuudinili su domovina5i i obzora5i15.sijednja1902.godine.Toga danaoni su u ZagrebuodrZali zajednidkuSkup5tinuhrvatskeoporbe na kojoj je do5lodo ujedinjenja maticebanovinskeStrankepravai stareNeodvisnenarodnestrankeu programaiz jednu jedinstvenupolitidkustranku,na temeljuzajednidkog godine 1894.,a pod privremenimnazivomHrvatskaopozicija.t>z Tom prigodombio je izabranizajednidkiSrediSnjiodborkoji je dobio zada1tt da dokrajaprovedezapodetojedinstvo"koaliranihstranaka",te poradi na udruZivanjuObzorai Hruatskeu jedno oporbenoglasiloi na buduioj skup5tiniopozicijepredloZiime novestranke./v-j Sredi5njiodbor i saborskiKlub Hrvatskeopozicijevr5ilisu pripreme za novu i jo5 SiruskupStinuhrvatskeoporbe,na kojoj su nastojali okupiti delnikei pouzdanikesvihhrvatskihopozicijskihstranaka,ukljudivii i one iz Istre i Dalmacije.U tome smisluvr5ili su konzultacijes dr. Antom Klubom dalmatinskeStrankepravai njegovimpredsjednikom Trumbiiem koji je, bojeii se joS jednog neuspjehate novih sukobai rascjepau prava5kimredovima,inzistiraoda se na skupitinu obvezatno pozovui predstavniciFrankoveCistestrankeprava,demuje bilo udovoljeno, unatod odludnomprotivljenju mladogStjepanaRadiria,tajnika Kluba Hrvatske opozicije.tYa Na novoj Skup5tinihrvatskihoporbenihstranaka,odrZanoj29. sijednja1903.u Zagrebt, na temeljuprogramaiz 1894.godineujedinile su se Strankaprava,Neodvisnanarodnastranka,Naprednaomladinai Hrvatskaradnidkazajednicau Hrvatskustrankuprava.Inante stranke ostalaje jedino eista strankapravasasvojommalobrojnomstudentskom sudjelovaliu raduSkupi radnidkommladeZi,iako sunjezinipredstavnici kako ie se uvjeravaju(inazolne stranke, nove Stinei pozdraviliosnutak naknadnoprikljuditi hrvatskojgradanskojopozicijiradi uskladivanjaza790 T. GANZA-ARAS, Politika "novog kursa" dalmatinskihpravaia..., str. 162-165; Dubrovnik,Dubrovnik, god.7902,br. 31-35;Srpskiglas,god.1902,br. 33-36. opozicionihstranaka 791J. GRABOVAC, Jedandokumenato naporimaoko sjedinjenja u Hrvatskoj 1902.godine,Mogttnosti, Split,god.IV/1957, br. 5, str. 3'72-378. 792 SKSt, Osobni arhivskifond (Arhiv) A. Trumbii, M. 4l9ll, pis. Kluba Hrvatske Strankeprava,Zagteb,22.III.1902. opozicije- Klubu dalmatinske - A Trumbidu,Tagreb,14.X.I9OZ). 793Vidi bilj. 791(pis.A. HarambaSida M. 47912, M. 419/3,M. 794 SKSt,Osobniarhivskifond (Arhiv) A. Trumbid,M. 41911,, politike"novogkursa"...,str.154,155. LOVRENdIC, Geneza 41914,M.41917;R.
334
jednidkog djelovanja, do deganaravno nije do5lo. Bez obzira na drZanje "distih" hrvatska opozicija je, samim time Sto se nakon deset godina uspjelaokupiti i bar oko nedegsloZiti,postigladobar uspjeh,premda nije bila spremnaza nastupajuiedogadaje.Zasvoj neposrednizaclatakHrvatska stranka prava proglasilaje borbu za financijskusamostalnostHrvatske, dakle izmjenu financijske nagodbe s Ugarskom, zatim temeljitu reformu izbornog sustava,te zadtitu seljadkog,obrtnidkoga i radnidkog staleZa,a posebicezaititu osobne slobode svakogagradaninai naposc potpunu sloboclutiska i udruZivanja.T9s Dalmatinske prava5ena skup5tinihrvatskih oporbenih stranakau Zagrebt zastupalisu Trumbii, Biankini, Smodlakai Marovii, a trebaoje doii i Prodan.Sudjelujuii u raspraviTrumbii je izjavioda se dalmatinska Strankapravane moZeprikljuditinovoosnovanojHrvatskoj stranciprava jer ujedinjenjemnisuobuhvadenesvehrvatskeopozicijskestranke,odnosno zato Stou novu stranku nije stupilai FrankovaCistastrankaprava.U posebnojlzjavi, koju je uime saborskogaKluba svih dalmatinskihpravaSkihzastupnikaproditao Trumbii, kaLe se kako "Klub stranke prava u dalmatinskomsaboruZali,Stona ovoj skup5tininije postignutopodpuno ujedinjenjesvih hrvatskihoporbenih stranaka,te se pouzdano nada, da ie se to ujedinjenje5to prije postignuti,dimc bit ie istomu klubu omoguiencl, da k tomu podpunom ujedinjenju pristupi."79('Dakle, ostajuii dosljednii vjerni sami sebi,a ne riskirajuii niSta,dalmatinskipravali su i ovoga puta zadrlali svoje staro provjereno neutralno stajali5te,ponavljajuii stavkako su oni uvijek spremnisjedinitise s banovinskimpravaiima, ali pod uvjetom da ovi prethodno prevladaju sve medusobne sporove i rascjepe,te ponovno stvore jedinstvenu Stranku prava, Stoje s Frankom bilo nemoguie. Uvjetujuii svoj pristup Hrvatskoj stranci prava prcthodnimprikljudenjemFrankoveCistestrankeprava,oni su propustilipriliku dajadeutjeduna novoosnovanuprava5kustranku,koja ie se dvije godine poslijeprikljuditi Hrvatsko-srpskojkoaliciji i zajcdno s njom posrati glavni nositelj politike novog kursa u Hrvatskoj. Akutna krizadualizma u prvim godinama20. stoljeia, izanana zahtjevima madarskeopozicije za Sto veiom gospodarskomi politidkom samostalno5ijuod Austrije, a narodito zahtjevomza posebnommadarskomvojskom i carinama,Stose svemoglo ostvariti jedino u personalnoj uniji, potresala je temelje dualistidkog sustavau Monarhiji i pogodovala pojavi nove hrvatske politike koja je 795R. LOVRENCIC, Genezapolitike "novoghrsa"..., str. 153;Hwatska kntna, god. XI/1903,br. B,str. 1.i br.9, str.2, dl."Skupstinahrvat.opozicionalnih stranaka,,. 796r4avapredsjednika klubastrankepravau dalmatinskom saboru,Dra. Ante Trumbica, proditana naskupStini oporbenihstranakau Zagrebu,Narotlnilist,god.XLII/1903,br. 12;lzjavadalmatinskih prava\a,Hruatskaknma, god.XI/1903,br. 11.
upravo nastajalau krilu mlade dalmatinskeStranke prava i njezinih zistupnika u Pokrajinskomsaboru.797SnaLanimpulsiazvoju politike novogkursau Dalmacijidaoje narodnipokret u BanskojHrvatskoj,koji zapodinjeu proljeie 1903.i traje vi5eod godinu dana.Pokret najprije prosvjednimskup5tinazapodinjeu gradovima,brojnimprotumadarskim ma na kojima se traLe gradanskeslobodei veia financijskai politidka samostalnost Hrvatske,a zatimse stihijskiSirina selo i zahvaiajo5 Sire te prerastau otvorenisukobs reZimom,koji gazabranjuje masepudanstva i nastojisilomugu5iti.Tes Na alarmantnevijestiiz Banovineo sveveiim nemirimai sukobima pudanstvas reZimombana "krvnika" Khuena H6derv6ryja,o prijekim sudovimai punim tamnicama,o prolijevanjukrvi i smrtnimsludajevima, Dalmacijaje reagiralanavi5enadina,a najuodljivijesubile protumadarske kod Kralja,uz znadajnufinancijdemonstracijei intervencijazastupstva sku pomoi pokretu i njegovim Lrtvama.Na vijest o krvavim Lrtvama reLimau BanskojHrvatskojprvi su se pokrenulidalmatinskiprava5ina delu s Trumbiiem. On 12. svibnja 1903.godine SaljeokruZnicusvim Kluba Strankepravau Dalmacijiu kojoj ih pita dlanovimazastupnidkog da li su suglasnida se u dogovorus Klubom Narodnehrvatskestranke hitno odrZisastanaksvihhrvatskihzastupnikana kojemubi sedogovorili A kad ie oouio o zajednidkojpomoii prekovelebitskojHrvatskoj.Tee pismomPeri vei 19. svibnja 1903. obraia se odgovor Trumbii potvrdan hrvatske stranke,koji predsjedniku Kluba Narodne zastupnidkog Cingriji, je prihvaia ponudu prava5a,pa zajednidkaakcijapomoii banovinskim Hrvatimamoglazapodeti.6uu Buduii daseradilo,kakoTrumbi(kaLe,o"sveobiojnarodnojstvari akcijanebi se imalaograniditina stranadkudjelatnost,negosvi hrvatski zastupniciu Dalmaciji,toli oni koji pripadajusaborskomklubu stranke ^f 797 . GAI,IZA-ARAS, Pojavapolitike"novogkursa"u Dalmacijig. 7903.,Radovi FFZd, god.4, sv.4, Zadar Razdio historije,arheologijei historijeumjetnosti(2) 196211963, 1966,str. 233-236. 798 O hrvatskomnarodnompokretuvidi: M. MARJANOVlC,Hntatski polvet. Opaianja i misli na pragu novoganarodnogapreporodag. 1903.,s posebnim dodatkomHruati i Talijani, dio drugi, Dubrovnik 1904; Y. BOGDANOV, Hrvatski narodni polcret 190314., Tagreb 796t; J.IBLER, Hwatskapolitika 1903,Zagreb 7974;J. HORVAT, Politiika pgvijestHwatske, prvi dio, drugo izdanje,Zagreb 1989,str. 238-257;R. LOVRENCIC, Genezapolitike "novog kursa"..., str. 1-53-184;J. GRABOVAC, Narodni pokret u Hrvatskoj 1903.i njegovodrazu Dalmaciji,Mogutuosti,Split, god. Ilt954,br. 3, str, 777-178. 799 SKSI,Osobniarhivskifond (Arhiv) A. Trumbii, M.40529a. 800 I. PERIC, Trumbidevapisma Peru eingriji, Arhivski vjesnik,god. XVII-XVII, sv. l7 -78,7agreb1974-1975, str.226,pis.1..
336
pravakoli oni koji pripadajusaborskomklubu hrvatskenarodnestranke imali bi se uhvatiti u jedno kolo" i poduprijeti svim silamazajednidku akciju. Trumbii smatrada je duZnostsvakogahrvatskogdomoljuba,a posebicedalmatinskihHrvata i njihovih zastupnika,da "stradajuiubraiu" prekoVelebitane ostavena cjedilu,vei da ih po moguinostipodupru svim snagamai tako pred svijetompokaZuopiu solidarnostcijeloga naroda.Taj pokret solidarnostitreba podetiu "Dalmaciji,a na5primjer polqknutie i Hrvateu drugimzemljamada sepridruZenarodnompokreiu.801 I zaista,nakon dogovoras narodnjacima,Dalmacijaje pod vodstvomprava5austalasloZnokao jedan dovjeku obranuHrvatske;javne demonstracije, politidkeintervencijei akcijepomoii tekle su brzo, smiSljenoi organiziranoza razliku od Banovinegdje se narodni pokret uglavnomodvijaostihijski,a hrvatskeopozicijskestranke,pa ni novonastala Hrvatskastrankaprava,nisuimaledovoljnohrabrostini umjeinosti da se otvoreno stave na njegovo delo i povedu narod u borbu protiv omraZenogamadarskogr.litia.8O2 l,tlaOi Oubrovadkiprava5iprvi iu sugeriraliTrumbiiu da svihrvatskizastupniciiz Dalmacijei Istre,ukljudiv5i i 13 oporbenihzastupnikaiz Banovine,zajednidkipodu kod Kralja i od njegazatraLeda udini kraj "tiranidi i bezakonjuu Hrvatskoj", a u meduvremenu "mi u Dalmaciji po svim gradovimai selimaustanimou znak prowjedaproti tiraniji KhuenaHedervarija".803 51i6nomu savjetujei dr. Juraj Ferri, mladi prava5kizastupniku Carevinskom vijeiu, koji misli da bi najbolje bilo kada bi se po Dalmaciji organiziralovi5e prosvjednih skup5tinaodjednomu raznimmjestima,na kojimabi se od Kralja traZilo da uvedered i zakon,jer se BanovinskaHrvatska nalazina raskr56u,pa ako ovaj pokret ne uspijebit ie opet'Jao i pomagaj".80+ Prvuvelikuprosvjednuskupitinuorganiziralisupravaiii narodnjaci u Splitu 24. svibnja1903..godine, a poslijetoga slidnemanifestacije odrZanesu u Dubrovniku, Sibeniku, Biogradu, Imotskom, Metkoviiu, KomiZi i drugim mjestimadiljem Dalmacijeu kojima se demonstriralo, manifestiraloi prosvjedovaloprotiv nasiljau Banovini, usvajalese prowjedne rezolucije, skidale i palile madarskezastavesa slikama bana Khuena,pruZalavelikamaterijalnai moralnapotpora,informiralai alarmiralainozemnaglasila,slali prosvjednibrzojavina svestranei osnivali 801SKSI,Osobniarhivskifond (Arhiv) A. Trumbid,M.405142. 802J. SIDAK, M. cRoSS, I. KARAMAN, D. SEpIe, povijesthwatskognaroda...,str. 212-214. 803SKSI,Osobni arhivskifond (Arhiv) A. Trumbid, M. 405/38,Prava5,omladinac- A. Trumbidu,Dubrovnik,20. V. 1903. 804ISTO, M. 405/40,pis.J. Ferrija - A. Trumbidu.
i Zrtvamapokreta.Bilaje to spontana brojniodborizapomoi sudionicima reakcija i prava provala ljudske solidarnosti,ali i vi5e od toga, bio je to izraz nacionalnewijesti o jedinstvu hrvatskoganacionalnogbiia na cjelokupnom hrvatskomdrZavnomteritoriju. Te akcije i manifestacijedjelovalesu na dalmatinskeHrvate i njihovestrankesilno integrirajuie, nisu im seprotivili Srbii autonoma5i,a Namjesni5tvoje, bar u podetku,gledalo j^e:suslabilepozicijeMadarau borbi protiv na njih gotovoblagonaklono Bet a za samostalnuUgarsku.6u) IJ svemutome prednjadioje Split u kojemu je djelovaoglavni Odbor za pomoi Banovini.Odborje imao 12dlanova,Sestprava5ai Sest narodnjaka;njegovpredsjednikbio je prava5Vicko Mihaljevii, a riznidat takoder mladi praval Juraj Kapii. Izvrini odbor, dakle onaj organ koji je izravnokoordiniraoi upravljaosvim akcijama,bio je sastavljenod dva pravaia i jednog narodnjaka.Od prava5au njemu su bili Trumbii i Smodlaka,a od narodnjakadr. EduardGrgii. PredsjedniktogaOdborai ujedno"opieniti blagajnikzamilodare",koji je revnoprikupljaosredstva za pomoQbio je prava5dr. Ante Trumbii. Iz njegovazavr5nogizvie!(,a, velikim finangt907.u Splitu,vidimodaje Odborraspolagao sastavljeno preko 89230kruna,koja su prikupljenapo Dalmaciji cijskimsredstvima, i od na5ihiseljenikau Americi, Australiji i drugimzemljamasvijeta.Ta narodnogpokreta, sredstvakori5tenasu za pomoi sudionicimaiLrtvama propagandne i druge svrhe,a dugo u putovanjau inozemstvo, zasluZbena vremenasluZilasu kao materijalnapodlogapolitici novog kursa;i tek nakonpropastite politike njihovostataku iznosuod 52 379krunabio je svrhuosnivanjakonviktaza 1907.godinepredanistarskimprava5ima_"u gimnazije u Pazinu".806 hrvatike udenife Pored velike materijalnei moralnepotporejo5 znadajnijaje bila politidka pomoi koju su Hrvati iz julne Hrvatskepod vodstvomprava5a pruZili Hrvatirnau sjevernojHrvatskojuwijeme narodnogpokreta L903. godine.Pravaiki zastupniciu Carevinskomvijeiu - Biankini, Perii i Ferri - istupali su odludno protiv dualizmai madarskognasilja u Banskoj Hrvatskoj, traleei da se tome udini kraj. Osobito je Biankini grmio i u svemutome bio oitar i odludan,ali pravih rezultatanije bilo, a nije ih ni
805Narodni /rst,god. XLII/1903, br. 4L-52;Hrvatskalvuna, god.XI/1903, br. 41-44;R. LOVRENCIC, Genempoliike "novogkursa"...,str. 188. 806 SKSt,Osobniarhivskifond (Arhiv) A Trumbid,M . 404fta,7b,7c,Iwjeitaj,M.404lt3, Izvje5de,M. 409M-12, Popis dlanovaOdbora. Pored navedenog,u Trumbidevoj ostavstiniima jo5 rnnogo'do danasnedovoljnoiskoriStenegrade o pomodi Banskoj Hrvatskoj1903/4.godine;A Trumbid- V. Spindidu,Split,6.VI- 1903.,HrvatskidrZavni kut.89, pis.90. arltivTagreb (dalje:HDAZg), Ostav5tinaVjekoslavaSpinCida,
338
moglo biti dok je dualizam bio na cljelu.8o7Od svih tih politidkih akcija najznadajnijaje ipak bila ona kada je gotovo cjelokupno dalmatinsko zastupstvo poku5alo intervenirati kod kralja Franje Josipa I. u korist Banske Hrvatske. Bila je to, svakako, akcija bez presedana u novijoj hrvatskoj politidkoj povijesti, a jedan od njezinih glavnih pokretada bio je Frano Supilo, koji je za nju poku5ao pridobiti i banovinske opozicijske prvake, alibez uspjeha. Svjestanozbiljnosti situacije Supilo ih potirie da se bez oklijevanja stave na delo masa"ne iacaju1i se svih eventualnosti", jer trenutak je "Sad ili nikad", a i onog "Starog magarcavalja dozvati pameti", to jest kralja Franju Josipa, pa se "onaj moj prijedlog mora ostvariti". On dak hrvatske oporbene delnike upuiuje na suradnju s Madarima u borbi protiv Beria,Stosu oni tada tedkomogli shvatiti. I molim Vas, kaZe dalje Supilo, nemojte tamo "filozofirati i dogmatizirati" u trenutku kada treba djelovati, vei se odludno prihvatite "odvaZne akcije - i 6tro".8o8 Pi5uii o tome u svojoj knjizi Politika u Hn,atskoj, koja je nasrala na temelju objavljenih dlanaka u rijedkom Novom /rsr4 Supilo kaZe hako je cijela Dalmacija od "uzburlenosti i ogordenja drhtala nad uZasimau Hrvatskoj kao Sibana vodi, a na ugovoreni znak - kojije u uredniStvu ovoga lista izmedu mene i nekih hrvatskih prvaka iz Dalmacije bio utanaden - sve hrvatsko predstavni5tvoiz Dalmacije pod vodstvom Cingrije, Trumbiia, Smodlakei Miliia, pohrlilo je sa braiom Istranimai Slovencima iz Trsta kao jedan dovjek u Bed, da na najvi5emmjestu u monarkiji intervenira proti dudu i pokoru, pod kojom trpi jadna Hrvatska. Tamo se je imalo dodekati i parlamentarnuopoziciju iz Banovine.No nile doiao nitko. Gospoclasu mislila, da je svakiko Uotle ostati kod pu6"."t{oo
807GovorzastupnikaJurja Biankinijaizredenu sjednicidne 20 oZujka1903zastupnidke kudecarevinskog viedau Bedu,Narodni /rsr,god.XLII/1903, br. 25, str. l, 2; Upit zastupnikaJurja Biankinijai druZinena N. P. gospodinaministra-predsjednika Dra. plem.K0erberau sjednicidne 1. svibnja1903zastupnidke kuie carevinskog vieia u Be(u, Narodni list, god.XLII/1903, br. 37, str. 1; Pre5nipredlogzastupnikaJurja Biankinija i druZineprikazanu sjednicidne 19. svibnja 1903 zastupnidkekuie carevinskog vieCau Bedu,Narodnilist,god.XLII/1903,br.47,str.2; Govorzastupnika Jurja Biankinijaizredenu sjednicidne 19 svibnja1903zastupnidke kudecarevinskog vieia u Bebt, Narodni list, god.XLII/1903, br. 42, str. 1, 2: Govor zastupnikaJurja Biankinijaizredenu sjednicidne22 svibnja1903zastupnidke kuie carevinskog vieia u Be(u,Narodni list,god.XLII|19O3,br. 44,str. 1; GovorzastupnikaDra. JurjaFerria, izredenu sjednicidne 19 svibnja1903zastupnidke kuCecarevinskog vieia u Bedu, Narodni list,god.XLII/1903,br.45,str. 1,2. 808H. HAJDARHODZIC,R. ARNERI, H. MOROVIC,M. NEMEC,Korespondencija FranaSupila..., pis.78, str.92,93. 809F. SUPILO,PolitikauHntatskoi,str.1.29.
339
U trenutku kadaje narodni pokret u BanskojHrvatskoj sredinom svibnja1903.bio navrhuncu,a u Dalmacijustizaleotud dostaproturjedne i netodnevijesti o velikom broju obje5enih,osudenihna smrt i pogubljenih, svi hrvatskizastupniciiz Dalmacijekrenuli su 2L. svibnjate godine Kralju u Bed da zatraLezajednidkuaudijenciju,kako bi ga upozorili na nesnosnostanjeu Hrvatskoji zamoliliza prekid krvoproliia.Na putu su im se pridruZili hrvatski zastupniciiz Istre Vjekoslav Spindii i Dinko Trinajstii, te slovenskizastupniciiz Trsta Ivan Gorjup i dr. Otokar p16ui.sto U podetku,kako piSeTrumbii, bio je plan da cjelokupnohrvatsko zastupstvoizDalmacije, koje je na delu s prava5imapreuzelo politidko vodstvonadsvimhrvatskimzemljama,otputuje"in corporeu Peitu", gdje setrenutadnonalaziocarFranjoJosip,te da seu liceMadarimaotvoreno rede sve o njihovu najnovijem nasilju u Hrvatskoj, ali kada se u Rijeci saznaloda su Madari, bojeii se prosvjedahrvatskihzastupnika,hitno otpremili Kralja u Bed,planje promijenjeni svi su zastupniciotputovali u Bed. Tu su dekali tri dana,poslije degaje zatrai,enuaudijencijuKralj odbio, navodnozbog dvorskogceremonijalakoji nije dozvoljavao"primanje monstredeputacija",a stvarnoradi toga Sto u trenutku akutne krize dualizmai gotovo otvorenasukobaizmeduaustrijskogai ugarskog dijelaMonarhijeni samnije mogaoni5taudinitiu prilog Hrvata,tim vi5e Stosu iz Pe5testizalaozbiljnaupozorenjada seaustrijskimpodanicimaiz Dalmacijenikako ne smijedopustitimije5anjeu unutarnjuugarskupolitiku premaHrvatskoj.Dodu5e,Kraljje, po nagovoruministrapredsjednika ErnestaKorbera,dao do znanjakako je "odinskosrceNj. Velidanstva ali ucviljeno5tone moZeda primi,zbogonih Madjara,ditavozastupstvo", da 6e izosobitenaklonostipremaDalmatincimaprimiti jednu delegaciju od najvi5e5 dlanova,na delus predsjednikomSaboradr. Vickom Ivdeviiem, gdje bi se razgovaraloo gospodarskimpitanjima i problemima Dalmacije,Stoje bilo odludnoodbijeno.Nudeii razgovoro gospodarskim problemima,na Stoje Dalmacijabila posebiceosjetljiva,Kcirberje jo5 jednom poku5aoizgladitiodnoses dalmatinskimHrvatima,ali mu to ovog puta nije po5loza rukom,timvi5e5tosu cijeluakcijuvodiliprava5itojisu II pitanjauvijekstavljali ispredgospodarskih.s nacionalno-politidka Za dalmatinskepravale,koji po Trumbiievim rijedimai nisu imali "pravenamjeredaseZalekralju",audijencijasamapo sebii nije bilaglavni cilj, tako da ih Kraljevo odbijanje nije ni uznemirilo ni iznenadilo,jer 810T. GANZA-ARAS, Politika "novog kursa" dalmatinskihpravaia.., str. 777, 178; Hwatskalaunq god.XI/1903,br.41, od 23.Y.,str.2. 811 A TRUMBI1, SutonAusto-Ugarske...,str. 66; usp. M. MARIANOVI1, Hwatski polvet...,lI, str. 721-123.
340
na najvi5emmjestuu drZavis kojega njihovglavnicilj bilaje demonstracija je trebalo pokazatidomaioj i medunarodnojjavnosti koliko Car vodi radunao sebi vjernim Hrvatima i Hrvatskoj,a taj cilj uglavnomje bio ostvaren.Medutim,da bi on bio potpun uvrijedenohrvatskozastupstvo objaviloje u Bedu "manifest"na civiliziranisvijet o poloZajuHrvata u Monarhiji, osobitou ugarskomdijelu, sa svrhomda se hrvatskopitanje iznesepred europskui svjetskujavnost.812 SpomenutiManifest,koji dalmatinskonovinstvodonosipod naslo"Izjava vom hrvatskihi slovenskihzastupnikaDalmacije,Istre i Trsta", potpisalasu 32 zastupnika,30 Hrvata i 2 Slovenca.U njemu se pred svjetskomjavno5iu iznosi uZasnote5kostanjeu Hrvatskoj izanranomadarskim nasiljem,koje je dovelo do narodnogpokreta i intervencije hrvatskogzastupstva iz Dalmacijekod Kralja.Na krajuseipakkonstatira, iako do audijencijenije doilo zbog"drLavnopravnih obzirapremadrugoj poli monarhije",kako sehrvatskizastupnicizadovoljnovraiaju iz Bedau domovinujer su u najteZemtrenutku po Hrvate u BanskojHrvatskoj, kadasu se ovi digli protiv Khuenovanasilja,ispunilisvojudomoljubnu duZnost.dr-1 I zaista.poslijenjihoveintervencijei objavljivanjaManifesta je porastao u Europi interesza hrvatskopitanje,a-gotovosvavaZnija europskaglasilapisalasu o dogadajimau Hrvatskoj.or+ Narodni pokret u BanskojHrvatskoj,izazivajuiiopiu solidarnost protiv madarskognasilja,snaZnoje potakaosvehrvatskepolitidkesnage i strankeu Dalmacijina zajednidkirad i ujedinjenje,smanjionapetostisa Srpskomi Autonoma5komstrankomi te stranke,koje su sejo$ protivile hrvatskomujedinjenju,pribliZionovoj hrvatskojpolitici, Stose najbolje oditovalau govorimazastupnikaStrankeprava1903.godineu Dalmatinskomsaborukoji je, zapravo,biopravorodnomjestopolitikenovogkursa, Sto su je upravo pokretali dalmatinskiprava5i.dr)A kako je temeljna sastavnica te politike bila koncentracijai integracijahrvatskihpolitidkih snaga,ponajprijeu Dalmaciji a zatim i izvan nje, o tome je joi prije saborskogzasjedanja1903.svojimbiradimagovoriodr. JosipSmodlaka na Opioj skup5tiniu Sibeniku13.travnja.U tom svomgovoruon sezalaZe zajedinstvosvihHrvatau Dalmacijii stvaranjesveopienarodneorganizacijena delu s narodnimzastupnicima,kojoj je cilj da se "Hrvatska
812 A. TRUMBIC, SutonAustro-Ugarske..., str. 66-69. 813Dogadjajiu Hrvatskoj.Izjavahrvatskihi slovenskih zastupnika Dalmacije,Istrei Trsta, CwenaHwatska,god.XIII/1903, br.23;Hwatskakruna, god.XI/1903, br.44;Narodi list, god.XLII/1903,br.44. 814ViSeo tome vidi u knjizi: Glasovistraneitampeo polcretuu Hwatskoj, Rrleka 1905. 81-5O tome op5irnoje pisalaT. GANZA-ARAS u ved citiranoj knjzi: Politika "novog kursa " dalmatinskih pravai a...,str. l7 5 -260.
341
powati Hrvatima, da Hrvat b;1{esvoj na svome",odnosno"ujedinjenje i slobodanarodahrvatskoga".6ro Na Skup5tini u Sibeniku, kojoj je predsjedavaoprava5dr. Ivan Krstelj, usvojenesu dvije rezolucije. U prvoj se traZi od Smodlakeda zajednos drugim hrvatskimzastupnicimazahtijevaod austrijskeVladeda odmah "sve svoje urede u ovoj pokrajini pohrvati", a u drugoj da se "zapu5tenotlo i zapu5tenevode na5ezemljepotpuno urede".Na kraju predlaZesehrvatskimzastupnicima da ne sudjelujuJlraduDalmatinskog / Opstrukciju rada saboradok navedenizahtjevi ne budu ispunjeni.dr Saborakao metoduborbe protiv Vlade, svedok ona ne ispunibar one zahtjeve o kojima postoji opii konsenzussvih zastupnikaJ^pokrajini, predlagaoje 1902.godinei mladiprava5dr. IvanMajstrovii.drdO sveopioj narodnoj organizaciji,u kojoj bi se "svi Hrvati sloZiliza dobro naroda i domovine"i ujedinilesvehrvatskepolitidkestrankeu Dalmaciji,govorio je opet Smodlakasredinomsrpnja1903.godine,naglasiv5i posebicekako je pored politidkogjedinstvaisto tako vaLanjedinstven rad svih na kulpolju.6le turnom,prowjetnomi gospodarskom je primiti Buduii da Iftalj odbio dalmatinskozastupstvou Bedu,u Dalmacijije naglo porasloprotuaustrijskoraspoloilenje.To je osobito jesenjemzasjedanju do5lodo izraLajana Dalmatinskogsabora,odrZanom od 19.listopadado t2. studenoga1903.godine,na kojemuse na poticaj prava5kihzastupnikaraspravljaloo mnogimnerijeienim gospodarskimi politidkim problemimau pokrajini, za5to se najvi5ekrivila austrijska uprava,a ne Madari,koji (eubrzo postatisavezniciu borbi protiv Bedai Austrije, koja je u staromprava5komduhu oznadenakao glavnozlo i preprekana putu ostvarenjavjekovnihidealahrvatskognaroda.Kadaje na podetku rada Saborapostalojasno da ie zastupnicisvih politidkih jezidneosnove,koje je za sttanaka,po dogovorusvojihklubova,,odbaciti jezidnog pitanjau DalmacijipredloZiloNamjesni5tvo, rjeienje prvi je u duhu nove protuaustrijskepolitike progovoriodr. Ante Trumbii, najizrazitiji predstavnikpolitike novogkursa,kojegsu slijedilip^rava5ki zastupnici, a zatimi dio zastupnikadrugih politidkih stranaka.dzu
816 Gwor o organizacijihrvatskestrankeu DalmacijiStoga je izrekaonarodni poslanik Dr. JosipSmodlakana javnoj skup5tiniu Sibenikudne 13 travnja 1903,Rijeka 1903, 16.str. Isti gwor nalazimoi u knjizi: J.6MODLAKA,, Izabrani spisi"str.235-249. 817 SKSt,Osobniarhivskifond (Arhiv) A Trumbid,M.440/5, Resolucija. 818 I. MAISTROVId, BesjedabiraCimapri pohodu izbomog kotara" listopada, Zadar 1903. 819 J. SMODLAKA, O narodnojorganizaciji,Narodni list,god.XLII/1903, br. 56, 57, -58. 820 Cjelovit gwor A Trumbida vidi: Brzopisnaizvjeita )ffi(VIII zasjedanjaPSD...,Zadar 1903,str.648-658.
342
Na samompodetkuTrumbii kaZekako su ga najnovijidogadajiu "liepoj domoviniHrvata" natjeralida progovoriozbiljnoi piomidljenbo cjelokupnojaustrijskojupraviu Dalmaciji.osvriuii se na nedavnuzam-
namjestnikomnastanei u Dalmacijicivilno stanje".o austrijskojZeljeznidkojpolitici premahrvatskimzemljama,koja se smatrala"stoZerom obie gospodarstvene politike" i glavnimsredstvom"promicanjunarodnog blagostanja",Trumbii kaZekako je ona postala"najtela rana" i
on smatrada nikakonije sludajnoStopokrajinska Vladabassada
i sada.zalaLudsezasmanjenjestranadkihstrastii mirnorjesenjedomaiih razmirica,Trumbii je zahvalanVladi Stoje svojimjezidnim osnovamai
821ISTO.sft.648.649. 822ISTO, str. 6-50-6-53; SKSI, Osobni arhivskifond (Arhiv) A. Trumbii, M. 44016,M. 440t11..
343
u pokusajuuvodenjanjemadkogjezika Trumbii vidi podetakozbiljenja on-evelikonjemadkepolitike, za koju je Bed samousputnapostaja ,, u"titorn pangermanskomosvajadkompohodu preko Balkanana Bliski ponajboljeu poznatojkrilatici"DrangnachOsten".Prema istok,izraZ-ene tome, za njegaHrvatskoj ne prijeti opasnostsamood Austrije, od koje se Hrvati i nemajuvi5edemunadati,nego prvenstvenood "Velike Gerinanije", tog velikog sjevernogkolosa,koji polaganostupana jug "da podwgne svojoj sili-,kao nekod Franci, ove divne krajeve,koje !e Bog dao Hrvatu za domovinu", te osvoji cijeli Balkan. Tu opasnupolitiku, koja izraLava"realneteZnjesveukupnogniemstva",vide svi u Europi, "samo ju Austrija ne vidi" ili neie da vidi. Takva politika, po njegovumiSljenju, Lgrozavacijeli europskiJug, a ne samoAustriju i nenjemadkenarode u nj-oj;stogaje ona podjednakoopasnaza sve balkanskenarode, ali i za Iiaiilu i Midarsku. Zbog toga Trumbii predlaZeda svi narodi koji su ugroZeninjemadkimDrangom"stisnuse rameuz ramei uznastojeda se opru zajednidkojpogibelji sjedinjenimsilama".on pozivasveugroZene narodei drLavedi,bezobzira na medusobnerazmirice,udruZesvesvoje snage - "proti invazijiniemstva".823 SiaZuii tako elementenove hrvatskeprotuaustrijskepolitike, koja se svevi5enaziralau njegovugovoru,Trumbii pozivadalmatinskeautonoma5enasuradnjui ujednosezahvaljujetalijanskomnaroduna iskazanu razumijevanjui potpori Hrvatima u tijeku narodnogpokreta, kada su i vratalietazi nlitr Uitazatvorena.Zanemaruiuiisvakodnevnesitne tazmirice i proteklu borbu s autonoma5imai uzdiLulise iznad toga, Trumbii kaZe nako se stvar dobro promotri s visine odakle se vide samovelike stvari,a sitne izlezavalu",ondasevidi da nasod talijanskognarodadtjele samojezidnerazmirice.Stogaon preporudujesvimzastupnicimakako je vei dojlo wijeme "da sepopnemonavrhunce,i ostavimonizine,u kojima i tanka magll zastirevidike, na vrhunce,s kojih se k nebuvidi sunce",to jest jedinsWenai samostalnahrvatskadri,avau Monarhiji ili izvannje. Nastavljajuii s kritikom Austrije Trumbii kaZekako je ta drzava iznevjerilarue rrnoi"male narode i postalanepopravljiva."Dok je samo gnjavilaje samanarode,koji u njoj Zive,a k4u j: vidila, da dalje mogla, -moZ-e,-stvorila je dualizam:s jedne strane izrudila je dlljoj obiesti ne Magjara narode,koji obitavaiuu onoj poli, a s drpugestraneu ovoj poli nuriinilu i starisvojob i1ai.'824l,kad suseu Beduponadalidaje dualizam " najveieg drZavnogproblema,sami Madari podeli su ga pravo rjeienje iu5iti, tti d"-,, im Trumbii zahvaljujejer misli da je to "podetaksvr5etka
823Bnopisna izvieJtu)&{VIII 824 ISTO,str.654-656.
3M
zasiedaniaPSD...,str. 654.
I
dualizma". on se nada da bi Madari u borbi za vlastitu slobodu mosli napokon shvatiti kako u "tuclem ropstvu ne stoji jamstvo" njihovog uspjeha,te da je bolje biti "ljubljen drug, nego mriengospoclar',,a kad se to desi i prestane madarskonasilje Hrvati 6e postatinjihovi pravi saveznici, koji 6e se "rame Ltzrame" boriti s njima protiv nijemsrva za s u i njihovu slobodu.Nadajuii se da je clualizmudosaokraj rrumbii upozorava kako u ovoj Monarhiji "nema pravice za hrvatski narod", te u cluhu klasidnogpravastvaponavlja poznatu tezu: "ovaj jc narocr bio prije monarhije, pak ie Livjeti i poslije nje", na Sto Smocllakadocraje"I van nje iiman nje", a Biankini dobacuje:"Postupanjeprema Hrvatima ikandal je, kakva nema u povijesti."svoje izlaganjei proklamacijunove politike u saboru,ito je izazvalopravi valodu5evljenja,Trumbii zavrsavaiitatom "BoLe daj Austriji sveono, Stoona nama Hrvatima Zelit"sz-i Zanimljivo je clau cijelom Trumbiievu govoru, krji sacrrZigotovbrazlc.,litiJosip smocllaka, koji se i prije zalagaoza suraclnjusa srbima i auton<>maiima u Dalmaciji, vjerujudida je njihovo mjesto u borbi protiv Austrijc na hrvatskojstrani. on namjerni rrumbiiev propust pokusavaopravclatitoboZevisim zajednidkiminteresimajednoga i drugog plemena.s2(, osvriuii se u Saboru na govor predsjeclnikaKluba Stranke prava, Trumbiia, SmodlakakaZekako on "clodusenije izridno spomenuosrbe i srpstvoali iz togtt,Jto, promat rajuci s viSegstanoviita korist i buduinost jedinstvenognaieganaroda, nije naiaopotrebitim, tra e naglasiposebno stanovrite srbsko prema hrvatskome - siguran sam, cla pogialum njegovumisao- on je dao najjasnijerazumjeti,da izmecrjukonainihliqeva jednoga i drugoga plemena ne moze biti razlike, da su naii intiresi identiini". Bez obzira na to ifo smo donedavno bili sa srbima u "ljutoj zavadi"smodlaka naglaiava kako se vei danasjavrjaju utjeiljivi glaiovi, koji nasi s jedne i s druge strane vode opdem sporazumui slozi,"da nam dalmatinskisrbi u pogledu sjedinjenja Dalmacijes Hrvatskom neie stva-
B2-5 ISTO,str.6-56-6-58. 826T. GANZA-ARAS, Pollika "novoglarsa" tialmatinskihpravaia..., s]r. 2o9,210. GovorJ. smodlakevidi: Btzopisnoiajeilo xxxvilt za.rjedonlopsD...., str. 6g3-6gg.
r
dtalizma". On se nada da bi Madari u borbi za vlastituslobodumogli napokon shvatiti kako u "tudem ropstvu ne stoji jamstvo" njihovog uspjeha,te daje bolje biti "ljubljendrug,negomrLengospodar",a kad se to desii prestanemadarskonasiljeHrvati ie postatinjihovipravisaveznici, koji ie se "rame uz rame" boriti s njima protiv nijemstvaza svoju i njihovu slobodu.Nadajuii se da je dualizmudoiao kraj Trumbii upozoravakako u ovoj Monarhiji "nemapraviceza hrvatskinarod",te u duhu klasidnogprava5tvaponavlja poznatu tezu: "Ovaj je narod bio prije monarhije,pak ie Zivletii poslijenje", na StoSmodlakadodaje"I van nje i izvannje", a Biankini dobacuje:"PostupanjepremaHrvatimaSkandal je, kakvanemau povijesti."Svojeizlaganjei proklamacijunove politike u Saboru,Stoje izazvalopravivaloduievljenja. Trumbii zavr5ava citatom "BoLedaj Austriji sveono, Stoona namaHrvatimaZeli!"dz) Zanimljivoje da u cijelomTrumbiievugovoru,koji sadrZigotovo svebitne elementepolitike novogkursa,nemanigdje izravnaspomena Srbani u Monarhiji ni izvannje, premdase iz kontekstamoZezakljuditi da nova hrvatskapolitika u borbi protiv Bedai njemadkogprodora na Istok radunai s njima.Izgledadaje Trumbii - iako mu je za uspjehnove politike bila potrebnai potpora Srba,bar onih u Hrvatskoj,koji su u svakomodludnomtrenutku HrvatimazabijalinoZu leda - jo5 uvijek bio pod snaZnimutjecajempravaike negacijesrpstva,pa ih stoga nije ni pokuiaoje odmahobrazloZiti spominjao. Taj nedostatak JosipSmodlaka, prije koji sei zalagaoza suradnjusaSrbimai autonomaSima u Dalmaciji, vjerujuii daje njihovomjestou borbi protiv Austrije na hrvatskojstrani. On namjerniTrumbiiev propustpoku5avaopravdatitoboZeviSimzajednidkiminteresimajednogai drugogplemena.dzo Osvriuii se u Saboruna govorpredsjednikaKluba Strankeprava, Trumbiia, SmodlakakaZekako on "doduSenije izridnospomenuoSrbe i srpstvoaliiztoga,Sto,promatrajuiis vi5egstanovi5ta korist i buduinost jedinstvenognaieganaroda,nije na$aopotrebitim,da igdjenaglasiposebno stanoviStesrbskoprema hrvatskome- siguransam,da pogadjam njegovumisao- onje daonajjasnijerazumjeti,daizmedjukonadnihciljeva jednoga i drugogaplemenane moZe biti razlike, da su naii interesi identidni".Bez obzirana to Stosmo donedavnobili sa Srbimau "ljutoj zavadi"Smodlakanagla5ava kako se vei danasjavljajuutje5ljiviglasovi, koji nasi s jednei s drugestranevodeopiem sporazumui slozi,"da nam dalmatinskiSrbiu pogledusjedinjenjaDalmacijes Hrvatskomneie stva-
825ISTO,str.656-658. 826T. GANT-A-ARAS, Politika "novoglatsa" dalmatinskihpravaia..., str.209,2lO. Govor J. Smodlakevidi:Brzopisnaizvjeita XXXWII zasjedanjaPSD...,str. 683-688.
rati zapreke",jer jedinstvo"u patnjama,jedinstvou obrani,jedinstvoi istovjeinost., (ooidtti11rciljevimaomoguiuju sporazumbez ikakvagovora,,.izsvega toga proizlaii da srbi u Hrvatskoj ne bi trebali imati neka posebnapiurru,Intiresei cilj.evekoji bi bili suprotniinteresimai ciljevima hrvatskosanarodai dtLave.o"' StJr" tidedomaiih autonomala,susjedneItalije i TalijanaSmodlaka u potpunostipodupireTrumbiievastajalijta,te u duhunovepravadke potitite pozivazastupnikeAutonomadkestrankena suradnju;pozivaih ia sad kada svi nedvojbenoznamo"dija je Dalmacija"i kome pripada podupruhrvatsketeLnje,azavztnatnudi im do "skrajnihgranicapraviSnosti"pravilnorjelenie njihovajezidnogpitqja u Dalmaciji.Sadkada se nakon nainovijih dbgaitajau Banovini i Bedu pouzdanozna, tvrdi daopstankuhhatikoga narodai drZavenajvi5eprijetiAustrija, Smodlaka, protiv koje tre6a okupiti i ujediniti sve snage,on otvorenonudi "ruku pomirnicu"i srbimai iutonoma5ima,a na prijetnjeizBeda,daDalmatince ako se ne umire trebaumiriti batinama,odgovara:"I s mjesta,gotovo instinktivno,stvorismoodluku,da u buduie baremdobrovoljnoneiemo primati batinei da iemo se zdruZitisasvima'kojimapriete istebatineiz vrta Hohenzollerna.Odludismo,razmi5ljajuii,moZdaprvi put poslietolika vremena,samosvojomglavom,da iemo se od sadnajprijebrinuti za svojukoZu i paziti,da je spasimood svakoga,proti svakomui pomoiu ,uutogu.Izaiosvaki korakHrvataunapried,u koliko susviestnii dostojni i u koliko drZedo buduinostisvoganaroda'bit ie udinjen imena"srroga samos obiirom na korist hrvatskoganaroda,bez obzitana desnoi lievo, bez obzka na ikoga drugoga.NerazdruZivesveze,koje bi bezuvjetno spajalebuduinostna$edomovinemas kime,takvesvezevije nema!Tko t"d. * nama,i mi iemo biti s njim; tko ie naspomoii, pomoii iemo i mi njemu! To stanovistezauzimljemood sad prema svakomui od njega dinimopravilo,koje ne trpi izuzetka-"626 u d.rh.,norreprarraskepolitike, varirajuii i nadopunjujuii Trumbiieva razmisljanja,gbvorili su protiv Monarhije i drugi pravaskii narodemuje posebiceiznenadiodon Ivo Prodankoji je' dnjadkizastupnici,-u Onnajprije o5t.ro traLeliuvjetnbsmjenudinastile,premaliosveostale.8Z9 u Dalmaciji, uprave kritizira lb5e funkcioniranje cjeiokupne austrijske navodeii za to vise primjera, a zatim se osvrie na nepravedanporezni sustavpreko kojeg Vlada prekomjernoispija "narodnu.krv";teiko mu sluZbovapadai ikrvavi harid" StogaMonarhijaubire detverogodisnjim zasjedaniaPSD"', str' 688' 827Brzopisnaizvjei1aWVIil 828ISTO, str.684-687. god. 829 Govor zast.ProdanadrZanu saboru na 8 studenoga,Prilog Hwatskoj kruni, XI/1903,br. 101.
346
njemnadihmladiiau ratnojmornarici,jer s obziromna"Lttveu krvi" bilo bi pravednodavojnaobvezazaHwatebudekraia, a ne godinudanaduZa, a jo5 teZepadamu svakodnevno Sirenjenjemadkogdinovni5tva,jezikai utjecaja.PreporukuVlade da se zastupstvobavi gospodarskom problematikomProdanshvaiakao poku5ajodvraianjaod drZavnopravnih pitajer problema, nja i koja su za njega kao prava5amnogo vaLnija, sa slobodomnarodau svojojdrZavistjedesesve,pai materijalnoblagostanje. Zbogtoga on, kao i njegovstranadkikolegaMajstrovii,^Zeliraspravuu Saboruusmjeritiprvenstvenou drZavnopravnom smislu.d-tu ZalaLu1ise za ujedinjenjena temeljuhrvatskogadrZavnogprava Prodanupozoravazastupnikeda "ako hoiemo, da vei jednomdodjemo do nekakvauspjeha,treba da se svi uhvatimoza jedan Stapi odludno zahtievamosvoje"i svasvojaprava.Mirovati se,po njegovmi5ljenju,ne smijenikakosvedok sviHrvati ne buduslobodnii ujedinjenipodjednom drZavnomupravom,dok ne budu imalijedansuvereniparlamenti posebnu hrvatskuvojskupod hrvatskomzastavom,osobitohrvatskuratnu i trgovadkumornaricu,dok ne buduopet kao nekadkovalii imali hrvatski novaci potpunufinancijskuneovisnost; svedokne buduhwatskipoklisari i hrvatskikonzulizastupalina5udast,na5apravai branilina5enacionalne i drZavneintereseu inozemstvu;"sve u jednu ried dok kruna hrvatska, kruna Zvonimira i Tomislavane bude sjala na glavi Habsburgovacaili, eventualno,na ma dijoj drugoj glavi koja bude StovalanaSastarodavna historidnai prirodna prava". Sve dok se to ne ostvari,tvrdi Prodan, hrvatskodrZavnopitanjebit ie "otvorenone samopredforumommonarkije negoi predforumomcielogasvieta".Iakoje vi5enastupaosastajali5ta starogaklasidnogpravaitvaProdanje najjasnijeod svihkazaoStohoie, kakvu Hrvatsku Leli i na koji nadin.On Zeli ujedinjenui samostalnu hrvatskudrZavu,koja bi eventualnoimalazajednidkog vladaras Austrijom, ali ne nuZnoi pod svakucijenu. SmisaopostojanjaAustrije kao drlave vidi jedino u konfederacijimalih srednjoeuropskihnaroda, u protivnom ta drLava"bit ie prije ili poslijerazkomadana"kao i druge umjetnetvorevine.Dakle, Prodanhoie ujedinjenui nezavisnuHrvatsku, koja bi uvjetnomoglabiti u personalnojuniji i konfederacijis Austrijom, a sveto Zelipostiii kombinacijompolilidkih pritisakai pismenihzahtjeva na Ktunu, Stonaravnonije dovoljno.d-" Da bi se hrvatskonacionalnoi drZavnopitanje podelo rjeiavati Prodannadelnoprihvaiakoncentracijusvihpolitidkihsnagai za podetak zajednidke akcije predlaile da se pozove Kralj neka ubrza "faktidno
830BrzopisnainjeJtu W(WII 831ISTO.srr.698.699.
zasjedanjaPSD...,str. 689-696.
dasti vlast pripadnostiDalmacije"i danamjesnidku rielenjedrZavopravne prenesena zakonitoghrvatskogabana,te da "onaj dio Bosnei Hercegovine, t. zv. Tursku Hrvatsku,biv5ujajadkubanovinu",odmahprikljudi KraljeviniHrvatskoj.To bi, po njegovumi5ljenju,trebalibiti prvi koraci jer u zajednidkeakcijeu kojoj bi svepolitidkestrankemoralesudjelovati, zajednidkomje interesuda se zaustavinjemadkoprodiranjena Istok. U tomesmislubi sei teski"prieporizmedjuSrbai HrvataradiBosne"podeo rje5avatitako daHrvatimapripadnehrvatsko,Srbimasrpsko,a "Svabama narodevidi niSta".Najveiu opasnostpo Hrvate i drugejuZnoslavenske svjetsku imperijalistidProdanu moinoj Njemadkoj,koju predstavljakao ku velesilu,koja u savezus Austro-Ugarskomnezadrlivoprodire preko Balkanana Bliski istok i dalje sve do Tihog oceana.Tu najezdutreba DranguvrataBalkana,a to moZeudiniti zaustaviti,zatvarcjt(injemadkom jaka jedinstvena i Hrvatska,stogasvi oni koji ne pomaZuhrvatski samo narod na putu do ujedinjenjai slobode,upozoravaProdan srpske i zastupnike,radena svojuStetui u prilog vlastitepropasti. autonoma5ke On je svjestani talijanskeopasnostizaopstanakHrvatske,alije Italija po Hrvate manje zlo od Njemadke,jer talijanskiimperijalizamima manju snagu,a Nijemci su-k tome veCrezewiraliBalkan i smatrajuga svojim Pt"ma tome, Prodanje u Dalmatinskomsaboru siguinim plijenom.8-32 godine1903.uglavnomprihvaiaoelementepolitike novogkursa,diji ie otvoreniprotivnik postatitek poslije,osobitonakonsuradnje"novokursaia" sa Srbimai Madarima,te RijedkeiZadarskerezolucijei skretanja te politike od hrvatstvau jugoslavenstvo. Prihvaiajuii samopojedineelementenovehrvatskepolitike,koja duhu govorili se upravoradalai oblikovalau Saboru,u protuaustrijskom su i drugi prava5ii narodnjaci- primjericeMajstrovii, Marovii, Perii i Biankini, te Milii, Bordii i stari Cingrija- od kojih se posebiceistakao Biankini,koji je uvijekbio na distancipremapolitici novogkursa.On je austrijskepolitike i svihvidova odludnoustaoprotiv denacionalizatorske a posebiceprotiv pokuiajanametanjanjegermanizacije i centralizacije, madkogjezika,u demuje imaopotporuzastupnikasvihpolitidkihstranaka.A kadje namjesnikbarunHandel,u pomanjkanjupravihargumenata, poku5aoomalovaZitikritiku pojedinihzastupnikai zastupstvau cjelini, izjavivli kako ga njihoverijedi "nisu dirnule", Biankini ga upozoravana i naroduDalmacije,zaprijetiviimu duZnopoitovanjepremazastupnicima otvorenovratima sabornice.drrI zaistaHandel je godinu dana poslije, nakon 5to je posumnjaou dasnurijed Dalmatinacai tako jo5 jednom
832ISTO,st.699-701. 833 ISTO, Handel,str.602,603,Biankini,str.612,613.
348
uvrijediocijeluDalmaciju,bio doslovceizbadeniz Dalmatinskog sabora i protjeran s mjestanamjesnika,Sto moLepolzdano uzeti kao prvi le^ ozbiljnrlirezultatpolitikenovogkursa.834 Radujuc,i sezajednidkom otporu tudinskoj"najezdi"Biankini kaZekako je za nasvrlo utjesljivoto sto suseu "ovomvisokomsaborusvestranke,bezrazlike,sloZile u suzbijanju najveiegai najopasnijeg neprijatelja, Stonamje ikadado sadaprieiio,u suzbijanju germanstva ...tim viSe,5tosugospoda sasjeveravazclJradunala na nasu neslogu,te su sigurnomislila,da ie na nasoi neslozilak5c nametnutinamsvojodurnigermanski jaram".B3-5 Nije sludajnostStosu dalmatinskipravaii u prvi plan svojenove politike isticaliupravoborbu protiv Austrijei Bedakao glavnihoslclnaca 1a pytu njemadkogDronga,koji prrlcti samomopstankuhrvatskognarojer to je bilaonajedinadodirnatodkaoko koje sur" niilaks" da i drZave, i najbrLemogleokupiti svepolitidkesilei strankcu Dalmaciii,sto ie bio tcmeljnipreduvjetda bi sc uopie mogloaktivnijcukljuiiti u akiualni austro-_madarski spor,izazvanakutnomkrizomdualizma.Dakle, icleja kursao opioj slozisvihpolitidkihsnagana proruaustrijskoj osnovi l9"o.g bila je jedino moguia i prihvatljivaza svepolitidke stranke i njihove zastupnike u Dalmatinskom saboru1903.godine.U tom smislujeDuro Vukotirj uime Kluba zastupnikasrpske stranke prihvatio i pozclravio hrvatskuponuduo slozi.Pri samomkrajuzasjeclanja Saboraon je u svezi s tim proditaoposebnuizjavuu kojoj stoji da ie tek kad se nove ideie ukorijene u narodu "odpastii ona zadnja rezetvau programu*rprk" strankeu pogledusjedinjenja"Dalmacijes Hrvatskom.Dakle, srbi su nadelnobili spremniprihvaritiujedinjenjeako noveidejehrvatskihpolitidkihstranakazaLiveu pukui akosenjimaprethodnoosiguraju posebna pravazaravnopravnost s Hrvatima.U biti ta izjavane unosigotovoniita novou hrvatsko-srpske odnose,osiT ito najavljujeboljedanei jadaduh medusobnog povjerenjai suradnje.836 u duhu politike novogkursau juZnojje Dalmaciji, zaraiuli se za izmirenjei sporazum sasrbimai autonomasima, dostaradioi pisaomladi p_ravas Milan Marjanovii. on u brojnimdlancima,objavrjenimnajprijeu cyeyoj Hrvotskoj a zatimi u posebnojbrosuri,pise u prilog te suraclnje, objasnjavajuiipotrebuzanovomhrvatskompolitikomi njezinimsavezni834viSe o tome u radnji:_I.PERIC, SlomnamjesnikaHandelau wjetlu politikenovog kursa..-,str- 367-394;Brzopisnainjeitu xxxx i xL zasjedanjapso..., zaaar i-9oi, !,!*Hfrtr.9'2'6,927; Prva i posljednja saborskasjednica,prilog Narodnom lisnt, god. XLIlli 1904,br.80. 835BrzopisnaizujeituXXXWil zasjedanjaPSD..., str.611.Biankinisedestojavljaozarijed, pa upucujemoi na drugenjegovegovoreodrZanena istomzasiedaniu Saoura. 836ISTO.str.767.768.
349
sastavneelemente,razvojneprocese,uspjehei neuspjehepolitikenovog kursa,Stouostalomi nije naSpwenstvenizadatak,moZemopouzdanoreii prava5tva, Strankapravai njezini zastuda su delni ljudi dalmatinskoga pnici bili glavnipokretadii kreatori nove hrvatskepolitike, koja je na koncu trebaladovestido ujedinjenjasvih Hrvata i stvaranjasamostalne hrvatskedrZaveu Monarhiji ili izvan nje, te da je kljudlg ishodistete politike novogkursabio Dalmatinskisabor1903.godine.d-jv
837 M. MARJANOVIC, Hrvati i Talijani,str.7-24,tiskanokao prilogknjiziistogautora: Hwatski polaet, II, koju smo vednavodili. 838 ISTO, str. 17. 839 Bududi da vi$enedemogovoriti o politici "novogkursa",osim uzgrednou poglavljuo distoj stranci prava, joS jednom upucujemo na dvije ponajbolje studije o toj problematici:T. GAIIZ{-AI{AS, Politika "novogkursa"dalmatinskihpravala...;R. LOVRENCIC, Genezapolitike "novogkursa"-.-
350
UJEDINJENJESTRANKEPRAVA I NARODNE HRVATSKE STRANKEU HRVATSKU STRANKU
Staru Zelju za ujedinjenjemdalmatinskihprava5ai narodnjakau jednu stranku,Stoje bio jedanod temeljnihpreduvjetauspje5nepolitike novogkursa,potakaoje dr. Ante Trumbii nasjednicizastupnidkog Kluba svojestranke,odrZanekoncemsaborskogzasjedanja na podetkustudenoga 1903.godine.Tada su na njegovprijedlogo ujedinjenjuprvi put sluZbenoraspravljalisvizastupniciStrankeprava.Pod dojmomsvebolje stranadkesuradnjeu Saboruzakljudenoje da pregovoris narodnjacima mogu zapod,eti, pa je Trumbii kao predsjednikpravalkogKluba dobio zadatakdastupi u izravankontakt s predsjednikomzastupnidkog Kluba Narodne hrvatskestrankei povedepregovore"u smislusjedinjenja". Izvr5avajuiistranadkinalog, pi5e Trumbii, stupio sam u pregovores Perom Cingrijom"predsjednikomdrugogakluba i usliedtih pregovora mi smosloZnouglaviliizradakprograma, na temeljukogabise oba kluba imalasjedinitipod imenomHrvatskiKlub".64u Njih dvojicasastalasusetijekom1904.godineviSeputa,ali konadni prijedlogsporazumai programza ujedinjenje,koji je.?radio Trumbii, donijelisu tek podetkomveljade1905.u Dubrovniku.darSaznavliponeStoo tome CrvenaHrvatskaoduievljenojavlja kako su pregovoriizmedu dvojice predsjednikauspjeino dovr5eni,kako ie postignutisporazum ubrzopotvrditi njihovistranadkiklubovi,te kakoje time "pitanjeo fuziji hrvatskenarodnestrankei hrvatskestrankeprava"u5lou zavr5nufazu, pabi uskorou DalmacijimogliimatisamojednuHrvatskustrankuu kojoj bi se na5lesve hrvatskepolitidke snagei svi hrvatskizastupnici, osim ' trojice"distih"Prodana,Majstroviiai Eakote.8a2 Iako su ih odredenipolitidkidogadajiu Monarhiji,osobitomadarsko zao5travanje dualistidkekrize nakonpobjedeKossuthoveNeovisne strankeu Ugarskoji pribliZavanjeopiinskih izborau Dalmaciji,silili na
840SKSI,Osobniarhivskifond (Arhiv) A. TrumbiC,M.410123b. 8 4 1 I S T OM , .4101t7. 842CwenaHnatska, god.XV/1905,br.6, od 11.II., str. 1.
351 I
eo3sKsq.-oroboiarhiuskifond (Arhiv) A. Trumbic,M. 4l0lrg, pis.M- dingrija A' ry. 1905Dubrovnik,5. Trumbid, str.277,278. pravaia..., dalmatinskih 844T. GANZA -ARAS,Politika"novogkt)rsa" god.X7lll904,br'104,str' 1' 845U odimladogljeta,Hwatskakrunq
352
najavljenafuzija,suradnjasa Srbimai gubitakpravaikogimenastranke. Stogase oni, ne mogav5isprijeditimoguinost da pravaii i narodnjaci postanujedan klub i jednajedinstvenastranka,otvorenorugajus njihovim buduiim ujedinjenjem,tvrdeii kako ie i u Dalmacijikao i u Banovini fuzija stvoriti samoneslogu i konfuziju,ali uz "jednu primalju iz Spljeta, a drugu iz Dubrovnika", i to "dva doktura", Cingriju i Trumbiia.846 OsudivSiHrvatskustrankui prije nastanka,delni5tvoCistestrankeprava okupljeno oko Hrvatskekrune, a nezadovoljnoopienito pojavom novih politidkihstranakau Hrvatskoj,pozivahrvatskumladeZda ne luta zabilo kim vei da slijedidistupravaikumisaoi da se okupljau "snaZnufalangu boracaza oLivotvorenjehrvatskogadrZavnogpravapod zastavomAnte Stardeviia".847 Osvriuii se na djelatnosthrvatskihpolitidkih stranaka,njihovih zastupnikai glasilaBiankinijevNarodni list na podetku 1905.godine konstatirakako su u protekle dvije godine postignutizadovoljavajuii rezultati,a posebicenaglaiavapomirljivo i povjerljivomedustranadko raspoloZenje koje se "osobitomanifestiralokod sloZnogi jedinstvenog prosvjeda"protiv namjesnikaHandelai njegovihpoku5ajagermanizacije, te pri prvoj zamislio ujedinjenjudviju hrvatskihpolitidkih stranakau Dalmaciji.Zagovanjuii jedinstvosvihhrvatskihpolitidkihsnagaBiankinijevoglasilokaZekakoj e "fuzija u bitnostivei nastupilapred tri godine, kadaseje biralo novo narodnozastupstvo. Novi ljudi, koji nisu aktivno sudjelovaliu prijainjojljutoj stranadkojborbi,danas,kadvei ne moZevi5e da bude govorao onim prilikama,koje su onda davaleglavnogpovoda bratskojvraLdi,nailisusesloZnikodjavnograda.S njimasupristalii stariji dlanovi,koji sujedvadekali,da sloZnimsilamau skorojbuduinostinaknade ono, 5toje nedavnapro5lostizgubila.Od ondasavvaZnijijavni rad toli strankeprava koli hrvatskenarodnestrankebio je jedinstven.Ako je gdjegododjeknulai koja neskladnanota,to je vi5ebila posljedicaindividualnogtemperamenta, negoli narodnogprograma.Kod jedinstvenosti tada za hrvatskepravicenastalaje naravnimprocesomstvarnafuzija,a sadase radi tek o tomu, da se ona kodificira,da se utvrdi zaiednidki hrvatskiprogramu duhu i smjeruovogtrogodi5njeg sloZnogru6i."848 Najavljujuii skora5njeujedinjenjeStrankepravai Narodnehrvatske stranke, Crvenn Hrvatska pi5e kako stojimo pred dogadajemod izuzetne vaZnosti,koji bi mogao imati veliko znadenjei dalekoseZne posljediceza hrvatskopudanstvou cjelini,ako zastupnidkiklubovinaveS46Zafuziju-donovenesloge,Hrvatskakruna, god.XIII/1905,br. 13,str.1;vidiibr. 18, 23,24, 31,32, 34,35,36 i d. 847 Stardevidanskoj mladeZi, Hwatskalcntnq god.XI[/190-5, br. 23, str. l. 848Narodni ftst,god.XLIV/1905, br, 1, str. 1.
353
nakon uspjesnetrogodi5njesuradnjepodjelahrvatskihzastupnikau Dalmatinskomsaboruna dva kluba i dvije strankevi5enemanikakvasmisla,
Do ujedinjenjamaticedalmatinskeStrankepravai stareNarodne hrvatskestranke u novu jedinstvenuHrvatsku stranku dollo je u Splitu
Najprije su se 26. travnja sastalizastupnidkiklubovi jedne i druge strankena odvojenavije(anja,pravaliu Trumbidevojpisarni,a narodnjaci u opiinskom kazali5tu.Na Klubu Strankepravabili su nazodniTrumbii, Biankini, Arneri, Dulibii, Marovii, Perid i na podetkusjedniceMajstrovii, a odsutni zastupniciiiste strankepravaProdani Bakota. Na Klubu 849 Pred fuzijom, CrvdnaHrtatsk4 god.XV/1905, br. 17,str. 1. 850 SKSt,Osobniarhivskifond (Arhiv) A Trumbid,M. 410/9,M.4L0124b,M. 415/5'M. 457| l; Pr ogram,Hrvatskalvuna, Ecd.XIII/1905' br. 3 1, str. 2. god. 1905,sveZ.562,br- 21851 ISTO, M.41Ol4;PAZd, Tajni spisiNamjesniStva,
354
Narodne hrvatskestrankevijeiali su P. iingnja, M. iingrija, Ivdevii, Katnii, Milii, Zaffron, CariQ Matas, Radii, Stambuk,Grgii, Manger i Bordii, dok su svojuodsutnostpismenoopravdalii unaprijedse sloZilis ujedinjenjemNikola Ribidii i Adam Verona. Od zastupnikaizvanklubova bili su nazodniPero Klaii, BoZo Korlaet i Mate Radimiri. Vijeiajuii odvojenozastupnicijedne i druge^strankeodludili su da se ujedine u zastupnidkiKlub Hrvatskestranke.Usz Do konadnogujedinjenjado5loje na zajednidkojsjednici,odrZanoj u dvoranisplitskogkazaliSta27. travnja1905.godine,na kojoj su bila i trojica zastugnikaizvanklubova.Prvoj zajednidkojsjednicipredsjedavao je dr. Pero Cingrija,a zapisnikje vod.iomladi Sibenskiprava5dr. Ante Dulibii. Poslijeraspravena prijedlogCingrijejednoglasnoje zakljudeno da se saborski Klub Stranke prava i saborskiKlub Narodne hrvatske strankeujedinjujupod "imenomKlub hrvatskestranke'',a na temeljutek usvojenogai nadopunjenogazajednidkogprograma.ss3 ZaklSudenoie takoder da se novi programjavno obznanii tiska proglasna narod u kojemu ie se pojasnitinastanaki osnutaknove Hrvatskestranke.Za glavno glasilo te stranke proglaien je Narodni list, a radunalo se i na pisanje CryeneHrvatske i splitskogledinstva. Prihvaien je i prijedlog Srpskestrankeo sporazumuza predstojeieopiinske izbore,koji su se trebali odrZati za dvamjeseca.Za predsjednikanovogKluba i jedinstvene je postao Hrvatskestrankeizabranjestari PeroCingrija,dopredsjednik Ante Trumbii, a tajnik Ante Dulibii.dr4 Novi programHrvatskestrankeima 7 kratkih dlanakai ne donosi ni5tanovo Stovei nije bilo redeno,a po svojimtemeljnimznadajkama to je narodnjadki,a ne pravaikiprogram,koji sadrZitek minimumzahtjeva politike "novog kursa". U njegovu prvom i najvaZnijemdlanku kaZese kako nova Hrvatskastrankastoji "nepomidnona stanoviStu sjedinjenja kraljevine Dalmacije sa kraljevinamHrvatskomi Slavonijomna temelju narodnogai drZavnogprava,smatrajuii to sjedinjenjeznamenitimkorakom za oZivotvorenjehrvatskognarodnogcilja, koji teLina to, da se sve zemljenapudeneHrvatimasloZeustavnimsredstvimau jedno samostalno drZavnotielo". Dalje se kaZeda ie Hrvatskastrankaraditi na podizanju hrvatskenacionalnesvijesti,da ie seboriti za potpunu pobjeduhrvatskoga jezika,da ie se zalagatizapromjenu nepravednaizbornogsustava,za svekolikupromidZbunarodnoggospodarstva, zave(uautonomijuopiina, 852 Politidkebrljelke,Hwatskalvma god.ffi,11905, br. 34,str.2;Program,CrvenaHrvaakq god.XV/1905,br. 18,str. 1;flnatska strari
355
I
vjerskutolerancijuitd. Na kraju sekaZeda su "Hrvati i Srbijedannarod", te da ie Hrvatska stranka raditi na uklanjanju njihovih medusobnih razmiricai traZenjgdvr5iihupori5taza novu hrvatskupolitiku u juZnoslavenskomsvijetu.6)-) Biankinijev Narodni ftsr s odulevljenjem pi5e o ujedinjenju svih hrvatskihpolitidkihsnagau Dalmaciji,osim Prodanovih"distih",na temelju zajednidkogprograma oko kojega se mogu okupiti svi wjesni Hrvati, prava5ii narodnjaci,sljedbenicimisli neumrlogPavlinoviia,Stardevidai Klaiia. Dakle, on poku5avasvjesnoizjednaditii spojiti prava5ku Stoje nemoguiejer se i narodnjadkumisao,prava5tvoi narodnja5tvo, Cvrsto vjerujuii u skora5njupromjenu ideologije. radilo o dvije suprotne dualistidkogsustava,Biankini podupireosnutaknove strankeu odludujuiem trenutku kada se "dualistidki temelji monarhije ru5e" i kad se neumoljivo nameie rje5enjehrvatskogapitanja. "Stoga mi patriotidkim zanosompozdravljamosnaZnui jedinstvenuHrvatskustranku,kojoj su hrvatskoganarodau Dalmaciji na27 travnja 1905zakon-itipredstavnici udarilidvrsietemelie."856 Objavljivanjesvoganovog Programahrvatski zastupnicipopratili su posebnimproglasomna narodu kojemsu poku5aliobjasnititemeljne razlogekoji su ih naveli na ujedinjenjeprava5kogai narodnjadkogkluba i osnutak Hrvatske stranke. Pozivajuii hrvatsko pudanstvoda im se pridruZi, oni kaZu kako su ujedinjenjemsvojih klubova i utemeljenjem jedinstvene Hrvatske stranke samo ispunili Zivu Zelju svoganaroda u kojeg polaZusve svoje nade. "Malo je kada kao danassloZnogarada trebovala sveukupnana5ahrvatskadomovina,a posebiceDalmacija,o dijoj se sudbini moZeiznenada,od dasana das,odludivati.Budemo li svi sloZnii sviestnisvojih pravai svoganarodnogadostojanstva,sudbonosni neie proii preko na5ihglavaniti ie seo nama dogadjaji,koji sespr^e_maju, bez nasodludivati."6)/ Stogahrvatskinarodeprioni sloZnouz nasi na5u jaku Hrvatskustranku,jer samosnaZnai jedinstvenastranka,a ne mnoStvositnih stranakai strandica,moZeu ovim te5kimvremenimaoZivotvoriti narodneideale.8-58 "Fuzija klubovai stranakau Dalmaciji", pi5eTrumbii, "naravni je zakljudakstranadkihodno5ajazadnjihgodina.Ona je takodjer i narodna potreba,jer je Hrvatskastrankajamstvo zdravenarodnepolitike. HrvatProgram.NavedeniProgram 8-55SKSI,Osobniarhivskifond (Arhiv) A Trumbid,M.41-514, tiskalasu svapravaSkai narodnjadkaglasilau Dalmaciji. 856 Hrvatskastranka,N4rodni list,god.XLIV/1905, br. 34, str. 1. 857 SKSt,Osobniarhivskifond (Arhiv) A Trumbid,M.4t52, Hrvatski narode. 858 ISTO, M. 4152; Hrvatski narode,Narodni /isr, god. XLry/1905, br. 35; Proglasi program,Hwatska lcruna,god.XIII/1905, br. 36.
356 i
il
- i njezinomprogramu skastrankaudarilaje putemhrvatskimi slavenskim sa stanovi5tahrvatskogi slavenskognlje bilo s nijednestraneozb_iljna prigovora",osimnekih djetinjastihzadirkivanja,osobitood straneCiste strankepravai njezinihpojedinihdlanova.u5e UjedinjenjeStrankepravai Narodnehrvatskestrankeu jedinstvejednogai drugogazastupnidnu Hrvatskustranku,Stosu gaizvelidlanovi kog kluba, nije posvuda u Dalmaciji uspjeino izvedeno. Izvan nove strankeostalisu,kako smovei rekli,zastupnicii dlanoviProdanoveeiste strankeprava i pojedine manje prava5keskupinekoje se nisu odmah najboljesna5le.Najveii uspjehpostignutje u Splitui srednjojDalmaciji, gdje su pod Trumbiievim vodstvomgotovo svi prava5kii narodnjadki zastupnicii dlanovinjihovihbiv5ihstranakauili u novoutemeljenuHrvatsku stranku,osim dr. Ivana Majstroviia koji je privremenoostaoizvan stranaka. ObrazlaZudisvojim biradima za5to nije pristupio Hrvatskoj stranciMajstrovii kale daje on prava5po uvjerenju,da je za zastupnika izabranprava5kimglasovima,u prava5komizborni5tvui na temelju programaStrankeprava,te da tom programui stranciostajei daljevjeran. On novi programi Hrvatskiklub nazivaumjetnomtvorevinomu kojojse uz brodolomcestarenarodnjadkestrankesadanalazei nove "pravalke pribjeglice",koji ie svi zajednopostatigrobari hrvatskogujedinjenjai slobode,jer novastrankau "znamenunovogakursa"kreie starimoportunistidkimstranputicama te na5upolitiku vraia od radikalnoghrvatstva jugoslavenstvo. nanarodnja5tvo i A ta zabludaprotiv kojeje jo5 Stardevii ustao,tvrdi Majstrovii,jest "maglovitinimbus"u kojemuHrvati,nemoini da podignuvlastitudrZavu,uzdi5uza "babilonskomkulom jugoslavenstva"i velikomJugoslavijom.86o U sjevernojDalmacijije samomanja skupinaprava5ana delu s Biankinijemi njegovimNarodnimlistompristupilanovoj Hrvatskojstranci, aintante strankesu od zastupnikaostaliProdani Bakotai najveii dio prava5kog dlanstva,osobito"disti".U Sibenikuje od istaknutijihprava5a Hrvatskojstrancipristupio jedino dr. Ante Dulibii, postavii njen tajnik, kojije u naknadnimizborima1904.bio biranzazastupnikau Carevinsko vijeie.Izvanstranakaostalaje jakaprava5ka skupinana delusaSibenskim nadelnikomMarkom Stojiiem, Ivanom Krsteljom, Matom Drinkoviiem i Vladimirom Kuliiem, koji su ba5tada pokrenuli svojeglasiloHwatsku riei.U juZnojDalmaciji,osobitomedudubrovadkimprava5ima, do5loje do sukobai rascjepa.Taj sportrajaoje dostadugo,a vodio seza prevlast 859at. [A TRUMBIC], O programu,Narodni list, god.XLIV/190-5,od br. 39 do br. 46, citat iz zavr5nosVIII. dlanka. 860I. MAISTRO';IC, Mojim biradima,Prilog Hwatskoj lvuni, god.Xl[/1905, br. -51; Usp.i dl. istogautora: Zgodni (askuca,Hrvatskalaunq god.XI[/1905, br. 18.
357
nad CrvenomHrvatskom i Hrvatskom tiskarom u Dubrovniku. Jedna skupina liberalnih dubrovadkihprava5a,koja se nalazila pod snaZnim utjecajem Pere i Melka Cingrije, prevladalaje u CruenoiHrvatskoi i pristupila novoj Hrvatskoj stranci,dok je druga skupina,pod idejnim utjecajemkanonika don Antuna Liepopilija i don Joze Crnice,ostala izvan nove stranke. Ta skupina "distih" prevladalaje u Dubrovadkoj hniatskoj tiskari, otkazalaje tiskanje CrveneHrvatske,pokrenula svoje glasiloPravu CryenuHrvatsku iizabrala prava5kiOdbor od Sestdlanova, kojgqu je prvi predsjednikbio Josip Onyszkiewicz,a tainik Vlaho Kelez.dor
Ujedinjenjemprava5ai narodnjakau Hrvatskustranku,kojaje bila i ostalamotornasnagaTrumbii-Supilovepolitike novogakursa,prestala je godine1905.postojatistaraNarodnahrvatskastrankai maticadalmatinskeStrankeprava.Neposrednoposlijetogaveiina dalmatinskihprava5anastavilaje svoj rad kroz Cistu stranku prava,koja ie se ubrzo prava5komskupinomu novu Stranujedinitis dubrovadkomi Sibenskom ku prava,na delu koje je do kraja Prvogasvjetskograta bio don Ivo Prodan.
861 T. GANZA-ARAS, Polinka "novogkursa" dalmatinskihpravaia-., str. 2S3-285;hava CwenaHwatska,8&.I/1905, br. 1,3, 6,8, 10;CrvenaHrvatska,god.K+/l7X)5,br-23-
358
Cprvnro POGI-AVLIE
ilsre
STRANKApRAVA 1999.-1906.
RASCJEPI PRVA KONFERENCIJA ..iISTIH''
srenepvrcANACA
U vrijeme kada se mlada dalmatinskaStrankaprava,sredinom devedesetihgodina 19.stoljeia, nalazilana putu svognajveieguspona medubanovinskimprava5ima dolazido najZeiiihtrakcijskihborbi i otvorenih sukoba,koji ubrzodovodedo velikograscjepau Stranciprava,Sto je imalo negativnaodrazana ranoj pravadtvau cjelini. Pod krinkom "modernog" pravaitva,a u biti totalne negacijetemeljnih prava5kih nadela,glavninositeljitih unutarstranadkih sukobabili su JosipFrank i FranFolnegovii.Oni sujo5 za LivotastarogStardeviianastojaliStranku prava podrediti svojim politidkim ciljevimai prilagoditi svakodnevnoj politici,kakobi je pripremilizapreuzimanje vlastiu Hrvatskoj.Zeledina delutakveoportunistidkestrankepregovaratis vladajuiimkrugovimau Monarhiji,osobitos dinastijom,o rjeSavanjuhrvatskoganacionalnogi drZavnogpitanja,obojicasu se natjecalau izjavamaponiznostii hiperlojalnostipremareZimu,Stoje bilo protivnoduhu klasirinogprava5tva. Boreii se medusobnoza prvenstvoi prevlastu stranci,Frank i Folnegoviisu kroz takozvano"moderno" pravaitvoStrankupravasve vi5evodili u degeneracijui opie rasulo,demuje doprinio i reZimbana KhuenaH6derv6ryjakoji je podetkomdevedesetih godinaproilog stoljeia gotovoonemoguiiorad hrvatskeopozicije.Do rascjepau banovinskoj Strancipravadoilo je 22. listopada1895.godineu Zagrebu.Toga dana je dr. Ante Stardevii- najvi5epo nagovoruJosipaFranka,te uz pomoi sinovcaMile Stardeviiai piscaEugenaKumidiia, a toboZeradi obrane "distog"prava5tvai Folrregoviievekritike mladeZi- istupio iz Kluba Strankepravai osnovaonovi Klub Cistestrankeprava.Na taj nadinse dotadjedinstvenaprava5kastrankau Banovinirascijepilai podijelilana maticuStrankepravaili domovina5e, nazvanetakopo stranadkom glasilu Hruatskadomovina,i iistu strankupravaili frankovce,nazvanetako po svomevodiJosipuFranku.Tako suod nekadnajZe5ieoporbenestranke, kojaje s najveiimponosomisticalasuvererrost hrvatskognarodai dri,ave i kojase upornoborila za slobodu,cjelokupnosti nezavisnost Hrvatske, nastale dvijeumjereneopozicijskeprava5ke stranke,spremnedahrvatsko
)
dra.866Na zadnjoj zajednidkojSkup5tinisvih dalmatinskihprava5au Splitupravuburu negodovanj a izazvioje nastupdon SimeLukiia, Zupnije ka izZemunika,koji uimeMjesnogodborazadarskihprava5aproditao i predloZiona usvajanjeposebnuRezolucijuu kojoj se s jedne strane otvorenotraZiosudadomovinaiai maticeStrankepravau Banovini,a s drugejavno podupirufrankovcii njihovaeistastrankapraua.867 Lukiiev prijedlogodmahje nadopunioi obrazloZioProdan,koji kaZekakoje na pravadkimskup5tinama u Splituvi5eputa govorioo krivnji domovina5a, a ne "distih"pravaSa za rascjepu Stranciprava.Zanjegadomovina5i nisu i ne mogu biti pravi prava5ijer su "izveli izdajstvou stranci prava", iznevjerilisu Antu Starrieviia,prouzrodilirascjepu stranci,odustaliocl starih prava5kihnadela,suradujus obzoraiima,a povrh svegatoga vi5e puta su se ogrijeiili o srpskopitanje u Hrvatskojkao da su narodnjaci. Zaista, gledanosa stajali5tastarogaklasidnogStardeviievaprava5tva domovinalisu se ogrije5ilio temeljnaprava5kanadela,ali to su jo5 v!i9 udiniliFrankovi"disti"prava5izakoje seProdanna Skup5tinizalagao.dod Protiv prijedlogazadarskihpravaia odludnoje istupio Trumbii, tvrdeii da bi njegovoprihvaianjeznadiloosududomovina5a, napu5tanje neutralnostii svrstavanjeu "rjiste".Razvilase oStraborba za i protiv Rezolucijeu kojoj su prodanovcibili budniji,ali je Trumbii imaoveiinu, pa su neki pravaiiu znakprosvjedapodelinapu5tatiSkupitinu.Na5avdi seu te5kui gotovobezizlaznupoloZaju,aLele1ii daljezadri,atineutralno stajali5tesvojestranke,Trumbii je molio zadarskeprava5eda radi oriuvajedinstvapovukusvojprijedlog,jer ako prijedlogsludajno nja stranadkog prode doii ie do rascjepa,a ako ne prode opet ie doii do rascjepau stranci,Stosena koncukoncasvodilona isto.Kakoje Prodanovaskupina "distih"upravoto i Zeljela,oni nisupovuklisvojprijedlognegosu naprotiv, nezadovoljniBiankinijevimvodenjemSkupdtinei brojdanimpritiskom splitskihprava$a, demonstrativno napustilidvoranu.Poslijetogaje predsjedavajuii naprijedlogTresiiaPavidiia,a dabi seizbjeglobilo kakvo izjainjavanjeoRezolucryi zadarskihpravaiai takobarprivremenooduvalo jedinstvostranke,na brzinuraspustioskupltinskozasjedanje, pa Skup5tina nije imalasasvimregularanzavrletaki vi5enikadnije sazivana.66e
866 M. DIKLIC, Pravaitvo u zadarskimArbanasima,str. 34; A. TRESIC PAVIdI6, Zapisnikskup5tinestrankeprava,koja seje drZalau Splitu31. kolovoza1898.,Noul vielggod-II, (ted.II. i U.y1898., br.6, str. 367-373;br.7, str. 424-434. 867 SKSt, Osobni arhivskifond (Arhiv) A. Trumbid, M. 435/10,Rezolucijau redovitoj sjedniciMjestnogOdboraStrankePravau obdiniZadarskoj. 868 A. TRESIC PAVICIC, ZapisnikskupStinestrankeprava...,Novi viek, god.II. (ted.II. i UI.)/1898.,br. 6, str.368. 869ISTO.br.7. str. 431-434.
363
Stanjeu dalmatinskojStrancipravajo5 na podetkurada Skup5tine najbolje je ocrtao njezin tajnik dr. Ante Tresii Pavidii. Govoreii o teskoiama u svezi s najnovijim preustrojemstranke, on tvrdi da su se odnoiajiu zadnjewijemepogor5ali,a glavniuzrok tome unutarstranadki u Banovinikoji seprenioi u Dalmaciju.I vidi u razdorumeduprava5ima svedok tajrazdor budepostojaoneie biti mogui jedinstvenustroj pravaSkestrankeu Dalmaciji,jer nam ljudi "nisu sloZni,jedni su u duSidisti,a drugi su domovina5i".A da stvarbudejo5 gora,kaZeTresii Pavidii,taj razdorje uveliko otudio hrvatskumladeZod Strankeprava,pa ta mladeZ danas,"zaralena starim" i vei preZivjelimidejama,navaljuje na starije a u istinu prava5ei svevi5eradi u prilog novom"fantomu jugoslavenstva, srbstva",Stoje najveia "pogibelj i najljuia rana" za hrvatski narod. Iz naprijed redenogjasno proizlazi da se zap-odetirascjep - - medu dalmatinzaustaviti.8T0 skim prava5imaiiSe nije mogao prava5ana delu s don Ivom ProdaVeiina sjevernodalmatinskih nom, nezadovoljnas neutralnim stajali5temdalmatinskeStranke prava premarascjepuu Banovini,a posebicenezadovoljnaradomi zakljudcima zadnjeprava5keSkupitine, odrZaneu Splitu 31. kolovoza 1898.godine, odludilaje sazvatiposebnukonferencijusvojihistomi5ljenikau Zadru na kojoj bi se drukdije nego u Splitu raspravljaloo unutarnjim odnosima Strankepravau Dalmaciji i odno5ajute strankepremadrugim politidkim strankamau Hrvatskoj.Pripremeza taj prvi sluZbenisastanakdalmatinskih stardeviianacaw5io je, uz potporu niZegsveienstva,don Ivo Prodan. Dnevni red i poziv za konferenciju potpisaloje uz njegajo5 45 pravaSa. Medu njima bilo je lijednika, ljekarnika, novinara, obrtnika, trgovaca, i 15sveienikakoji su poslijedominirali u posjednikai veleposjednika,,g|,i stranke.d/r radu novepravaSke Prva konferenciia dalmatinskih"distih" stardeviianaca,odnosno Frankovihsljedbenikatiste strankeprava,odrZanaje 19.listopada1898. godine u velikoj dvorani Hrvatske ditaoniceu Arbanasimakod Zadra. konferenciju je uime domaiina otvorio posjednikSimeeurkovii, a njezinim radom upravljao je predsjedavajuii don Pavao Zankj^,podasni kanonik zadarskeprvostolnicei nadZupniku Ninu.872Naiqeroiatnije u dogovorus Prodanomon je na samompodetkurad Konferencijenastojao usmjeritiu Frankovuduhu,nagla5avajuiiposebiceproZetostsvihsudionika "disto hrvatskimduhorn",te ljubavpremavjeri i domovinii pretjeranu 870ISTO, br.6, str. 364,365. 871 Na konferenciju.BradoStardevi(anci,Hwatskalvunqgod.Vl/1898,br. 17. 872 ViSeo radu I(onferencijevidi u Hruaslai lwtti god.W1898, br. 18 i dalje' te u posebno tiskanoj bro5uri:Konferencijastatieviianaca na 19 listopda 1898u Aftarusbna (dalje:. Zadat 1898,44 str. Konfermcijastmievi6anaca...),
364
lojalnostprema dinastijiHabsburgovaca. Pozivajuii se na Stardeviiai njegovoudenje,ateLedprema novomi "distom" prava5tvuPavaoZanki, koji je u prava5euskodioiz redovanezadovoljnika stareNarodnestranke, ni samnije shvaiaotemeljnubit klasidnogprava5tva, pa je kao i Prodan misliodaje pravanasljednica Strankepravasamoonastrankakojuje gred kraj Zivotautemeljio od Frankazavedenii bolesniStardevii,to jest Cista strankaprava.Poslije uvodne rijedi predsjedavajuiega nazodnisu bili upoznatis radomi stavovimaMjesnogodborazadarskihprava5a, s najnovijim dogadajimai drZanjemnjegovihpredstavnika na Skup5tiniu Splitu, te s povodomi uzrocimakoji su doveli^dosazivanjaPrve konferencije /-r "distih"stardeviianaca u Arbanasima.d Na Konferencijije od svihsudionikau raspravinajvi5egovoriodon Ivo Prodankoji je, ugledajuii se na Franka u Banovini,poku5avaoigrati njegovuulogu u Dalmaciji.On je najprijeop5irnogovorioo "znadajui znadajevima" u Dalmaciji,odnosnovelikimljudskimmoralnimvrijednostima, utvrdiv5ikako "moralnih klisurina ne fali" u kolijevci hrvatske dri,ave.Raspravljajuiidaljeo unutarnjimodnosimau dalmatinskojStranci prava,Prodantvrdi da se lo5epodelojoi 1894.godinekadasu se prvi put ujedinile sve tri prava5keskupine u jednu stranku. On je protiv suradnjedalmatinskihprava5as narodnjacimakao i protiv bilo kakvih izbornihsporazumasastaromNarodnomhrvatskomstrankom,a k tome oStroosudujedomovinaiei ne priznajeSrbeu Hrvatskoj.Da bi jo5 vi5e privukao svedenstvo"distim" pravaiima tvrdi kako se zadnjih godina u dalmatinskojStrancipravanamjernozapostavlja i potiskujedomoljubno hrvatskosveienstvo,u demuprednjadibezboLnamladeZ"husitski odgojena u zlatnomPragu" pod utjecajemmladodeha.Ocjenjujuii opienito stanjeu Strancipravau Dalmacijiloiim, Prodansmatrada u toj stranci svevi5eprevladavanerad,podvojenost,zlo i bezvlade,za5tonajvi5ekrivi prava5kedelnike- Biankinija,Trumbiia i Supila- i sveone koji se nisu slagalis njegovimpoimanjem"distog"stardeviianstva. Slidnonjemurazmi5ljalisu i govorili o stanju u..s_tranci i ostali sudioniciPrve konferencije /a stardeviianaca u Arbanasima.d U raspravio odnosu dalmatinskeStranke prava prema drugim politidkimstrankamau Banovinigovorilosedostaop5irno,Stoje i razumljivo, jer su se dalmatinski"disti" upravo po tome bitno razlikovali od ostalih prava5au Dalmaciji. Naravno, najviSeod svih govorio je opet Prodankoji, nezadovoljanzakljudcimazadnjeprava5keSkupitine u Splitu, a posebiceodbijanjemprijedlogaMjesnogodborazadarskihprava5a
873Konferencija starievifunaca...,str. 3-5. 874ISTO,str.12-16.
365
I
da se osudimaticastranke pravau Hrvatskoj,Zestokonapadai osuduje domovinaSe,te hvali i podupire frankovce i njihovu stranku. Iako su "disti" bili glavni krivci razdoru i u Banovini i u Dalmaciji, za njegabez dvojbepostojisamojednapravaprava5kastranka,a to je FrankovaCista i sim Zelioprikljuditi.Domovina5iza Prodanai strankapravu,ko1o1-s" odrenisuvi5epraviprava5ijer su tijekomrascjepaiznevjeriliStardevida, Prebas neodvi5njacimasuradnju i zapodeli kli sestarihprava5kihnadela cujudi svu kiivicu za rascjepu banovinskojStrancipravana domovinaSe, on nastojijednim prividnoinduktivnimmetodskimpostupkom,na temelju proizvoljnoizabranihdinjenica,doii do opieg zakllug\Lkoji je vei unaprijedpostavio,a tajje da dobro prevladavakod "distih" stardeviianaca,a zlo kod domovinaSa.o'' Buduii da je zarascjepu banovinskojstranci pravaokrivio domovinaie,ProdanpozivasvesudionikePrvekonferencijedalmatinskih"distih" stardevieaiacada prihvate RezoluciiuMjesnog odbora zadarskih pravaia,te da se tako konadnoopredijeleza frankovcei sasvimsolidari,,pravomStardeviievomstrankomu Banovini",to jest s Frankozirafus .rro- Cirtbm strankompravajer, po njegovumi5ljenju,dalje inzistiranje nikakvasmisla dalmatinskihprava5ana neutralnostii nemije5anju.nema i moZesamojos viSe"Stetovatii strancii narodu".6/oIz navedenoglako bi semoglorittlrreiti daje don Ivo Prodanbio veliki i uvjerenifrankovac, ali to nijJ sasvimtodnojer on, unatoddinjeniciStoje jednovnjemeslijedio Frankai izanraorascjepu dalmatinskojStranciprava'nije bio a ni ostao frankovacu pravomsmislu.To se najboljevidi po tom_eStonikad nije bezuvjetnoprihvaiao okvir Monarhije kao jedino rjelenje hrvatskog i dtZuunogpitanja,niti je ikadotvorenosluZiovelikoaustrijnacionalnogu skim i madirskim vtaOilueimkrugovima,a prije rascjepau banovinskoj stranci prava,dok sejol nije znalona diju ie stranuStardevii,bio je dak protiv Franka i njegovanouog"modernog"prava5tva.877. Ne razmilijajuii mnogo u trenutku rascjepamedu prava5imau Banovini i slijepo slijedeii starogprava$kogvodu, v_jerujuii.daje pravo pravasWoi piava Stianka-pravasamotamo gdje i Stardevii,Prodan se naiao na strlni Frankovedlste strankeprava.Dodu5e,i njemuje rascjep odgovau dalmatinskojStranciprava,u kojojse osjeiaozapostavljenim, rao jer je pod ivaku cijenu htio biti voda svihdalmatinskihpravala,a kad to pbred spretnogTrumbiia, Biankinija,Supilai drugih nije bilo moguie, se on i Cista stranka prava. onda bar lednog njezina diiela, pa "rrao 875ISTO, str.Vl-23. 876ISTO. str.37-47. 877M.OifI-fe, Pojavaprava5tvai nastanakStrankeprava"',str' 37-40'
36
Piznajtdi mu zaslugezaSirenjeprava5tva i obranuhrvatstvau Dalmaciji, Supilo smatrada "Prodan nije sposoban"biti stranadkivoda, jer od zaslugado "vodstvajednestranke...dalekoje brate",aporedtogaProdan mu sedinio"odvi5estrastven",pristrani tvrdoglav.d/d Da Prodannije bio frankovacu pravomsmislunajboljese vidi iz njegovekasnijepolitidke djelatnosti,a osobitoizdrLanjazavrijemenarodnogapokretau Banovini i zasjedanjaDalmatinskogsabora1903.kadaje, medu inim, traZiodak smjenudinastije.Uostalomon je, poslijerascjepaCistestrankepravau Hrvatskoj na milinovce i frankovce,napustio Josipa Franka i njegovu stranku, te u Dalmaciji ponovno ustrojio jedinstvenuStranku prava. Dakle,IvoProdanje, iakojeprivremenoslijedioFranka,bio iostaoiskren prava5koji seodgajaona udenjutrojicevelikanahrvatskepoliJidkemisli: Ante Stardeviia,EugenaKvaternika i Mihovila PavlinoviCa.8Tg SlidnoProdanu,opredjeljujuiiseredovitoza frankovceikrive1iza rascjepdomovina5e, govorilisu i drugi sudioniciPrve konferencije"distih" stardevilanaca u Arbanasima.Tako predsjednikHrvatskeditaonice u ArbanasimaGjuro Ivan Maru5ii,jedanod najmladihstardeviianaca na sastanku, smatradatrebausvojititakverezolucijekoje ie biti u potpunom skladu sa "stardeviianskimnadelimaone stranke koju je sam dr. A. Stardeviiza Livotaustrojioi nazvaoiista strankap.urru;'.On se zalaLeza potporu i prikljudenjeKlubu CistestrankepravauZagrebu, jer svedruge politidkestrankeu Hrvatskojjesu,po njegovumi5ljenju,"neprijateljice hrvatskognaroda"i drZave,a njihovi dlanovipravi su slavosrbi."Slavosrpskapasminaradilaje u nekodobai proti Kvaternika,kaoStoje kasnije radilaproti Stardeviiui u najnovijedobaproti dr. Frankui Ivi Prodanui proti svakom ie raditi koji se bude svojski zarrzeoza pravednu stvar hrvatskognaroda."880 Sast-avovima mladogMaru5iiaslaZesePavaoLuka Relja, koji misli da bi ipak trebalo razlikovatione domovina5ekoji se svjesnobore protiv "distih" stardeviianacaod onih koji su zavedeni.Stoga on predlaZeda se u rezolucijiposebnoosudeoni koji se naumicebore protiv Ciste stranke prava,a da,lp.izostaveoni koji iz neupuienosti ne pristajuuz "diste"stardeviiance.ddr
878 F. SUPIO, Nezdravi pojav,Cwena Hwatska, god. VI[/1898, br. 45; Na obranu, Hrvatskalaun4 god.VI/1898, br. 14,str. l, 2. 879 M. DIKLIC, PravaStvo don Ive Prodana,radnjau rukopisu,str.27-3S,najvjerojatnije Ce biti tiskana u posebnomzborniku o Prodanu; M. GROSS, Povijestpravaike ideologije,str. 330-333,353,354;R. LOVREN(le,Geneza politike "novo{ktrsa".., sn. 217-218. 880Konferencija starievifunaca...,str.5 -8. 881ISTO,srr.8,9.
367
Don Mihovil Mijo Curkovii, jedan od najstarijihprava5aiz Prodafrakcija,odnonoveskupine,uporno dokazujekakoje samoStardevi6eva sno Cista stranka prava,bila i ostalavjerna starim prava5kimnadelima, zato on firrsto stoji uz vei poznatuRezolucijuMjesnogodborazadarskih pravalau kojoj sezarascjepkrivei osudujudomovina5i,a hvalei podupiru samo"disti" prava5iu Banovini.Curkovii drLidabi maticaStrankeprava u Hrvatskoj trebala biti uz Franka, a u Dalmaciji uz dasnogIvu Prodana.882Njegbv brat Simeiurkovii smatrada su dilmatinski Jtardeviianci a razlogtome bili dosadisuvi5epopustljivi,osobitopremadomovina5ima, nalaziu dinjenici Stose toboZene znatko vodi prava5eu Dalmaciji. On stogapredlaileza vodu svihdalmatinskihprava5aProdana,za vodq pra-
odnosimau Banovinii Dalmaciji, . Raspravljajuiidaljeo stranadkim don SimeLukii o5troosudujedomovina5e, obzoraie,Srbe,autonomaie i sve njihove politidke stranke,a jedino hvali frankovcei njihovu distu stranku prava.Govoreii o Srbimau hrvatskimzemljama,on na primjeru Srba u Dalmaciji razotkrivasamu bit srpstvai srpskepolitike prema Hrvatima uopie. "A kalcvisu t. zv. Srbi u naioj Dalmaciji?Dostatnoje kad se sietimodibukarai toljagarau Kotoru prigodomljeto5njegizleta Dubrovadkenaiebraie.OnakisuvamSrbiduZcielepokrajine.[...]Pu5ke, mnogit. zv.Srbi kosori,toljage,dibuci- tovam je orudje,kojimrsqponose dalmatinskiuborbi protibraii Hrvatima."Lukiinavodi i najnovijiprimjer uditelja Bakije kojeg su prije nekoliko dana Srbi u Smokoviiu istjerali kosorimai sj-e-kirama iz uditeljskogstanai protjerali iz selakadasu saznali da je Hrvat.884 Za razliku od Lukiia don Roko U5alj, ZupnikVrsi, za sve nedaie hnratstvaoptuZuje staru Narodnu stranku, narodnjake i njihovu ideju jugoslavenstva;stoga prava Stranka prava, po njegovu mi5ljenju,ne bi trebala imati nikakvih "odno5ajasloge s narodnjacima,jer oni su krivi svemzlu hrvatskognaroda". Kada bi narodnjaciodbacili svoju misao,a "poprimili distu hrvatskudrZavnuideju, onda evo im ruke; slogagotova, pademi vazda5njiprava5iborit iemo se s njima kao lavovi,i svestolice i dastiim dati,samoneka"namje Hrvatskaujedinjenai spaSena. O drugim politidkim strankamaU5aljne Zelini govoriti,jer susveone zanjegasamo
882ISTO,str.9-12. 883 ISTO, str. 17,18. 884 ISTO,str. 18-21.
368
"frakcijenarodnjaka"i njihovestranke.PoslijeZestokekritike narodnjaka i njihove ideologije,te prava5ko-narodnjadkih zastupnikaPeriia i Biankinija,U5alj predlaLeda Konferencijaodobri i potvrdi politidki rad don Ive Prodanai da ga proglasivo9omdalmatinskihprava5a,a njegovu Hrvatskukrunu glavnimglasilomCiste strankeprava u Dalmaciji.Na pitanje Sto danasdine dalmatinskistardeviianciRoko U5alj odgovara: "Sto smo mi danas,gospodo,udinili?poprimili smo zakljudketake, koji nas dine jedno sa strankomprava utemeljenompo Dr. A. Stardeviiu. Cinimoono,Stoje udinioDr. A. StardeviiFolnegoviiui druZini:odbacio ih i ustrojiosepo sebisasvojimvjernimu distustrankuprava."88-5 Poslijeop5irneraspraveo stanju u dalmatinskojStranciprava i njezinuodnosupremadrugim politidkimstrankamana Konferencijije bila usvojenaposebnarezolucijakojom se osudujudomovinaiii njihova Strankaprava,a podupirui hvalefrankovci,odnosnoCistastrankaprava u Banovini.Bila je to uglavnomista ona Rezolucijakoju je vei prije predlagaoMjesniodborStrankepravau Zadru,alije dalmatinskiprava5i nazadnjojSkupitinisvojestrankeu Splitunisuprihvatili.Rezolucijaglasi: "Obziromna to Sto Domovinadi,i nakon zakljud,aka lanjskeSpljetske je Prava5ke Skup5tine,koja pokudilanjihovu srbofilskustruju,jo5 kroz nekesvojevidjenijedlanovenastavljajuskorojednakimradom;obzirom 5totim postupkomi na daljepodrZavaju naroduzazorniobzora5ki elemenat; obziromna okolnostda pak tim nadinomi Obzora5ii Domovina5i skupadoprina5ajuktzdri,avanjui SirenjupogubnoganamSrbstvaobziromStoje usliedtogaDomovinaitvonajvi5ekrivo akoseu naSojmladeZi, narodnojuzdanicinaZalostsveto viSediripolitidkiindiferentizami maloduije;- konferencijaStardeviianaca u ArbanasimaizridesvojeZivonegodovanjetim tako nanim prava5imaoko HruatskeDomovine. A videi s druge strane da pravaii kojima je dr. Ante Stardevii namienioteSkuduZnosti brigu, da nastavljajunjegovspasonosnirad i visokodrZedistuhrvatskuzastavu,nijesuseu svojojinokupnostijo5nikad po smrtiStarogasvomuplemenitomzvanjuiznevjerili;konferencijaimza to izridesvojeodobrgnje.i Lelida i nadaljeuztrajujunadki i bezobzirno nazapodetojstazi."886 Na kraju Konferencijedalmatinski"disti"stardeviiancisu na prijedlogpredsjedavajuiegZankijaizabraliOdbor od sedamdlanovasazadatkom da nastavizapodetirad na ustroju Ciste strankeprava. U Odbor sedmorice, koji se na svojojprvoj konstituirajuioj sjednicinazr/aoOdboromrada,izabranisu:lijednikdr. PetarBaturii, Zupnikdon Ivo Bojanii,
885ISTO,str.2l-23, 42, 43. 886ISTO,str.41.
kanonikdon Antun Liepopili,novinardon Ivo Prodan,podasnikanonik don PavaoZanki, trgovacPavaoLuka Relja i biv5iuditelj i opiinski tajnik PavaoRoca. Zadala Odbora i njegovihdlanovabila je da Prodanovu Hrvatskukrunu pretvoreu glasilodalmatinskeeiste strankeprava,te da se brinu o realizacijiusvojenihzakljudaka,a osobitoda uz vei postojeiu stranadkuorganizaciju,kako kaZeProdan,nadopunjavaju, kontroliraju, popravljajui vode sveposlovestrankedok se u njoj ne "izvedeevolucija i organizacija u smisludistoStardeviianskih nadela".Drugimrijedima,dok se sasvimne ustroji iista strankapravau Dalmaciji.887 Na prvoj konstituirajuioj sjedniciOdbora rada, odrZanoj15. prosinca1898.u Zadru,
Prvakonferencijadalmatinskih"distih"stardeviianaca u Arbanasima,bezobzir na to Stosu na nju stizalibrojni brzojavipotpore,naiila je na dosta negativanodjek u dalmatinskomstranadkomtisku, osobito prava5kom,Sto^geiznenadujejer je vodila rascjepudotad jedinstvene stranke praua.889 Tako Supilouairvena Hruatiki, glasilodubrovadkih prava5a,najo5trijeosudujezadarske"diste"i njihovuKonferenciju, a za rascjepu dalmatinskojStranci prava izravno krivi prodana i njegove sljedbenike , za koje kaZeda su izvriili atentatna jedinstvostranke.890 I Biankinijev Narodni /zsr,takoder pravaskoglasilo,osudujeprvu konferenciju stardeviianaca, odbacujeprigovoreupuiene na rad pravaskih
sena Prvoj konferenciji"distih"stardeviianaca u Arbanasima, doveoje u Dalmaciji do dviju pravaskihstranaka:maticestranke prava na delu s Biankinijemi rrumbiiem i iiste strankeprava na delu s Baturiiem i Prodanom.
887 ISTO,str.42-44;Domaceviesti ,HruatskalvunTgod.vl/r898,br. 18,vidiibr.19,2o, 2t-22. 888 PrvasjednicaOdboraRada,Hrvatskalcruna,god.VIl1898, br. 33-35. 889Konferencija starievitanaca..., str- I-YL 890 CrvenaHrvatska,god.VI[/1898, br- 42-47. 891 PrUateljskaopomena,Narodni list,god.XXXV[/1898, br. 91.
370
DRUGA KoNFERE,NCIJAEiSTE STRANKEPRAVA
Na sjednicamaOdbora rada vi5e puta se raspravljaloo potrebi odrZavanjajo5 jedne posebnekonferencijeili skupitine dalmatinskih "distih" stardeviianacana kojoj bi se oni dokraja odcijepili od matice te konadnoutemeljilii ustrojiliCistustrankuprava dalmatinskihprava5a, u Dalmaciji.Stosu sevi5epribliZavaliizborizaDalmatinskisaborto su se "disti"vi5epripremaliza oinutakvlastitestrankei prveizborneborbe.892 Medutim, pribojavajuii se izbornogneuspjehaUpraviteljstvoOdbora rada ponudilo je 12. kolovoza1901.zastupnicimamatice dalmatinske Strankepravaslogu,ali pod uvjetomda odustanuod pregovorao izbornom sporazumus narodnjacimai da na buduiim saborskimizborima nastupezajednos "distima"kao jedna prava5kastranka.Za pregovores odredilisu Baturiia, Prodanai trojicomTrumbiievih"kompromisanata" Bojaniia. U sludajuda do pregovorai slogene dode do kraja kolovoza dalmatinskistardeviianciodrZatie ponovnosvojukonferencijui na njoj "pristupitibezobzira ry ikogak svojoj konainojsamostalnoj organizaciji " Na vi5elormalanzahtjevOdboraradaza ponovCistestrankeprava.dv-J nim ujedinjenjemu Strankupravajavnosu odgovorili23.kolovoza1901,. godineBiankini,Buii, Ferri,Perii, RuZeviii Trumbii. Oni suodulevljeni stranadkogjedinstva,ali nisu ni za idejom o ponovnomuspostavljanju kakve pregovore,vei predlaZu"distima"da se ukljudeu Hrvatskopolitidko drultvo, 5to bi samopo sebitrebalo dovestido jedinstvaStranke prarra.894 OdgovorSestoricezastupnikamaticedalmatinskeStrankeprava Prodanovi"disti" protumadilisu kao odbijanje,a prijedlogda seudlaneu Hrvatsko politidko dru5tvo shvatili su kao omalovaZavanjei uvredu, poslijedegasu mogli berzikakvasustezanjapristupiti ostvarenjusvoga starognaumao ustrojuCistestrankeprava,jer i tako je njihovaponuda 892Hrvatskalvunq god.YlIll899, br. 11,44,45;god.VIII/1900,br. 38;god.D(1901, br. 39,45,46. 893 ZA slogl, Hw atska l
371
Druga konferencijadalmatinskediste strankepravaodrZanaje pod predsjedavanjem predsjednikastrankedr. PetraBaturiia 11.rujna 1901. u velikoj dvorani Hrvatskogsokola uzadru. Na njoj se u nazodnosti50 vanjskih_ido 70 domaiih uzvanikaraspravljaloo djelovanjuodbora rada,
podetkerazdoramedupravaiimau Banovini, azatimje govorioo rascjepu u dalmatinskojstranci prava,naravnokriveii domovinaseuvijek izasie, a braneii "diste" pravase.on kaZeda su se dalmatinskistardeviianciu
toli u Banovinikoli u Dalmaciji"i zagovarala ujedinjenjei samostalnost Hrvatske.898
895 NeCesloge,Hrvatskalaunq god.DV1901,br.43,44.
372
smojedante isti narod,narodhrvatski",kad znamotko smo,Stosmoi Sto hoiemo, zakljuduje,to je najveia zaslugaStardeviievanaukai njegove Strankeprava.Eee glasilagovorioje Ivo Prodan,koji je ujedno O vaZnostistranadkog podnioi iscrpnofinancijskoizvjeiie o Hrvatskojkruni, a nadopuniogaje Artur Jelidii svojimizvje5iemo dragovoljnimprilozimapotporenavedenom glasilu.lJ raspravio raduOdbora,strankei Hrvatskekrunesudjelovali sujo5 Roca,Bojanii, Kumidii, Kohler i Mijo eurkovii. PavaoRoca smatra da je pogre5noSto se Hrvatska kruna zalagalaza financijsku samostalno st BanskeHrvatske,jer ga to podsjeiana nagodbenostajaliite. Suprotstavljamu se Bojanii koji misli da bez financijskei cjelokupne gospodarske samostalnosti nemani prave drLavnesamostalnosti, a "jedinstvo,slobodai neodvisnost Hrvatske,to su tri stvari,kojejednadrugu nadopunjuju".Na kraju je izvjedieo radubilo prihvaienoi na prijedlog don Jure Matu5iia odana zahvalnostsvim dlanovimaOdbora rada za ulaLenitrud.9oo O organizacijii konadnomustrojueiste strankepravau Dalmaciji op5irnoje govoriodon Ivo Bojanii,naglasiv5i kakoje to najvaZnije pitanje Konferencije.Dodu5e,on je govorio o svemui svademu- ciljevima, programu,drugim politidkimstrankama,pojedincimai njihovu politidkom djelovanju,braneii uvijek Frankai njegovuCistustrankuprava- a najmanjeje govorio o unutarnjoj organizacijivlastitestranke.Bojanii kaie daje dudasvakestrankenjezin program,a bit pravaikogprograma svodina samonekoliko rijed,i:"Bog, jedinstvo,slobodai neodvisnost" Hrvatskeili "Bog iHrvati". Govoreii daljeo politiikim strankamai kako seodnositip remanjima,Bojanii smatradasuglavne"naie neprij ateljice" Srpska i Autonomaskastrankaprotivkojih setrebaboriti na "Zivoti smrt". Za Narodnuhrvatskustrankuu Dalmaciji tvrdi da je to samo "druga edicijaobzora5ke stranke"iz Banovine,to jest one strankekoja priznaje "zloglasnu nagodbu"s Madarimai srpstvou hrvatskimzemljama,tezbog
od 5lica koji ie odmah izraditii predlozitikratku uredbuCistestranke pravanausvajanje, Stoje bilo i udinjeno.90l
899ISTO,str. 9. 900ISTO,str.71.-14. 901ISTO,str. t4-19.
J /^t
smojedante isti narod,narodhrvatski",kad znamotko smo,Stosmoi Sto hoiemo, zakljuduje,to je najveia zaslugaStardeviievanaukai njegove Strankeprava.6ee glasilagovorioje Ivo Prodan,koji je ujedno O vaZnostistranadkog podnio i iscrpnofinancijskoizvje5ieo Hrvatskojhuni, a nadopuniogaje Artur Jelidii svojimizvje5iemo dragovoljnimprilozimapotpore navedenom glasilu.U raspravio radu Odbora,strankeiHrvatskekrunesudjelovali su jo5 Roca,Bojanii, Kumidii, Kohler i Mijo eurkovii. PavaoRoca smatra da je pogrelno Sto se Hrvatska kruna zalagalaza financijsku samostalnost BanskeHrvatske,jer gato podsjeiananagodbenostajali5te. Suprotstavljamu se Bojanii koji misli da bez financijskei cjelokupne gospodarske samostalnosti nemani prave dtlavne samostalnosti, a 'Jedinstvo,slobodai neodvisnost Hrvatske,to su tri stvari,kojejednadrugu nadopunjuju".Na kraju je imjei& o radu bilo prihvaienoi na prijedlog don Jure MatuSiia odana zahvalnostsvim dlanovimaOdbora rada za ulaleni trud.9oo O organizacijii konadnomustrojudiste strankepravau Dalmaciji oplirnoje govoriodon Ivo Bojanii, naglasiv5i kakoje to najvaZnije pitanje Konferencije.Doduie, on je govorio o svemui svademu- ciljevima, programu,drugim politidkimstrankama,pojedincimai njihovu politidkom djelovanju,braneii uvijek Frankai njegovuCistustrankuprava- a najmanjeje govorio o unutarnjojorganizacijivlastitestranke.Bojanii kale daje duia svakestrankenjezinprogram,a bit prava5kogprograma svodina samonekoliko rijedi: "Bog, jedinstvo,slobodai neodvisnost" Hrvatskeili "Bog i Hrvati". Govoreii dalje o politidkim strankamai kako seodnositipremanjima,Bojanii smatradasuglavne"na5eneprijateljice" SrpskaiAutonoma5kastrankaprotivkojihsetrebaboritina"Zivoti smrt". Za Narodnu hrvatskustrankuu Dalmaciji tvrdi da je to samo "druga edicijaobzora5kestranke"iz Banovine,to jest one strankekoja priznaje "zloglasnunagodbu"s Madarimai srpstvou hrvatskimzemljama,tezbog togas takvomstrankomslogenemai ne moZebiti. Po njegovumi5ljenju suradnjadalmatinskihstardeviianaca moguia je, aliuzvelikoprez,jedino s pravaikimstrankama,i to prvenstvenos Cistomstrankompravakoju je zajednosaStardeviiemutemeljioFrank. Uvidajuii ipak znadenjei potrebu stranadke organizacije, Bojanii na koncupredlaZedaseizabereOdbor od 5 lica koji ie odmah izraditi i predloZiti kratku Uredbuiiste stranke pravana usvajanje,Stoje bilo i udinjeno.901
899ISTO, str. 9. 900ISTO,str. 1L-14. 901ISTO,str. 14-19.
373
Poslije Bojaniieva izlaganjao organizacijii ustroju dalmatinske diste strankepravaraspravljalisuRoca,Prodan,Kumidii, Baturii, Luki6, Bakija i drugi. Na prijedlogdon Ive Prodanausvojenje zakljudakda: "eista strankapravau Dalmacijismatrasesolidarnomi jedinstvenomsa distomstrankomprava u Banovini i u svim ostalim hrvatskimzemljama. to ie Sto se tide stilizacijeprograma,taktike i svihsludajnihnesuglasica, se uzeti u pretresi bratskirijeiiti dogovornoizmedjuSredi5njihOdbora Dakle, izmedl diste itranke prava u Dalmaciji i iiste stranaka."9O2 strankepravau Banovini. O predstojeiimizborimazaDalmatinskisaborizvje5ieje podnio PavaoRoca,koji mislida dalmatinski"disti"nikakone smijusuradivatisa Srpskom,Autonoma5komi Narodnomhrvatskomstrankom,pa dakni s maticomdalmatinskeStrankeprava,jer rad prava5a"kompromisanata" oko Trumbiia i Hrvatskogapolitidkogdru5tvane vodi $ pravomujedinjenju i slobodihrvatskognarodai drZave.On smatrada Cistastrankaprava Stosu nazodniprihvana saborskeizboremoraizi(ipotpunosamostalno, tili, premdaje bilo mi5ljenjada to u politidkojpraksinije uvfieknajkorisnijei najpametnijerjeienje,o demuje razglabaoProdan."-' Na Drugoj konferencijiCistestrankepravau Dalmacijiusvojeno
pudkim i srednjimSkolamau Dalmaciji.U drugoj Relja ustaje protiv neprirodnogstanjai talijana5kognasiljauZadru, glavnomgradupokra-
U ime posebno biranog Odbora od 5 lica zadtLenog za iztadu
902ISTO,str.19,20. 903ISTO, str.21-25. 904 ISTO, str.25-28.CjelovituRezolucijuo glagoljiciiRemlucijuo ZadruvidiuHrtatskoi launi, god.DV1901,br.51,str. 1,2. X Borba za glagolicu,Zadat 7900,2O4stt. i 13 priloga na 905 [I. PROD AI{f, Uspomene joS403 str.; ISTI, "reh glagolicapravo svihHwata, Zadar 1904,227+ V str. 9O6ISTI, Drugakonferencija...,str. 19,2O.
374
Sredi5njiodbor od 9 dlanova,Kandidacijskiodbor takoderod 9 dlanova, te mjesniodbori i stranadkipovjerenici.U Sredi5njiodbor,glavnirukovodni organ koji je imao zadalu upravljanjaradom Ciste stranke prava izmedu dviju skup5tina,izabranisu dr. Petar Baturii, don Ivo Bojanii, posjednikMate Klarii, don Antun Liepopili, dr. Niko Marinkovii, don Ivo Prodan,trgovacPavaoLuka Relja,opiinski tajnik PavaoRocai don Pavao Zanki. Sredi5njiodbor odmah se konstituirao i za svogaprvog predsjednika, koji je ujednobio i predsjednikstranke,izabraouglednog lijednikadr. Niku Marinkoviia, za dopredsjednikakanonikadon Pavla iankija, a tajnik iriznid,arbio je Pavaopo"i.eO7 U Kandidacijskiodbor dalmatinskediste stranke prava,koji je imao prvenstvenu zadalu predlagati stranadkekandidate za pojedina zastupstva,bili su izabranidr. Petar Baturii, don Ante Badii, trgovac i posjednikFrane Budak,dr. Ante Bara5ii, dr. Mate DraLiQArtur Jelidii, veleposjednikDamjan Katalinii, dr. don Ante Milidevii i posjednik Ivo Radeljak.Svojukonstituirajuiui prvu radnusjednicuOdborje odrZaou Splitu25.listopada1901.godine.Tadaje zapredsjednika Kandidacijskog odborabio izabransveienikdon Ante Milidevii, za dopredsjednika lijednik dr. Petar BaturiQ a za tajnika posjedniki trgovacDamjan Katalini6.908 Izboromi konstituiranjemSreOisnleg i Kandidacijskogodbora, te delni5tvastranke,a djelomicei mjesnihodbora,bio je dovr5enproces ustrojaCiste strankepravau Dalmacijipa je ona, po5tose na Drugaj konferenciji u Zadrudefinitivno odcijepilaod Trumbiieve maticedalmatinske Stranke prava i prikljudila Frankovoj iistol stranci prava, mogla podetiodludnijedjelovatii priprematise za svojeprve saborskeizbore.
XJ7Hwatskalantna,god.DV1901,br. 47, str. 1. 908Sjednicadvaju odbora,Hrvatskalcruna"god.I{1901, br. 60,vidi i br. 47, str. 1.
DJELATNOSTCISTESTRANKEPRAVA
Na izborimazaDalmatinskisabor,odrZanimod 10.do21.prosinca 1901.godine,prvi put su samostalno nastupilidalmatinski"disti"prava5i na delusasvojimglavnimkandidatomdon Ivom Prodanom.Pripremeza te izbore,na kojima se za 41.birano zastupnidkomjestou Saboruborilo 5 politidkih stranaka,iista strankapravazapodelaje na svojoj Drugoj konferenciji u Zadru i nastavilana sjednicamaSredi5njegi Kandidacijskogodborau Splitu.Ta dvaodborauputilasu25.listopada1901.proglas na hrvatskebiradeu kojemih, pod starimprava5kimgeslomBog i Hrvati, pozivajuda glasujuza kandidateCiste strankeprava,jer je ta stranka navodnojedina prava nasljednicaudenjaAnte Stardevi(a.Uz manje nadopuneiizmjene,teimenapredloZenihkandidata,taj proglasvi5eputa tiskalaje Hruatskakruna, glavnoglasiloCistestrankepravau Dalmaciji.ooo Don Ivo Prodan,koji je jo5 od 1883.godineteLioza zastupnidkim mandatom,kandidiraose u izborni5tvuvanjskihopiina izbornogkotara Zadar-Pag-Rab-Biograd-Nin-Novigrad-Silba i Sali,gdje su se birala dva zastupnika.U zadnjemtrenutku njegovoj Cistoj stranciprava pridruZio se posjedniki trgovaciz RabaJosipBakota,koji je takoderbio kandidat u istom izborni5tvu,ali njegaje kandidiralaTrumbiieva matica Stranke prava.Trumbiieva prava5kastrankai Hrvatsko politidko druiwo kandidirali sujo5 dr. BoZuPeridiia,a NarodnahrvatskastrankaknezaHuberta Borellija,dok su predloZniciAutonoma5kestrankebili zadarskinadelnik dr. Luigi Ziliotto i pa5kiveleposjednikIvan Paldii. Buduii da nijedanod predloZenihkandidatau prvom izbornom krugu nije bio izabran,otpali su Peridii i Borelli, pristupilo se uZim izborima na kojima su Prodan i Bakota iznijeli sjajnupobjedunad autonoma5kimkandidatimai tako po prvi put bili izabraniu Dalmatinskisabor.Ta pobjeda,Prodanu iznzetno dragajer je izborenanad zadarskimgradonadelnikomZiliottom, najoditije govoridaje gotovocijelasjevernaDalmacija,unatodZadrukoji je bio
909 Izbori raspisani,Narodni lkt, god.XLl1901, br. 84;Hrvatskakruna, god.IX1901, br. 60-68.
376
i ostaou autonomalkimrukama,disalaiztazitohrvatskimi to prava5kim nacionalnimduhom.9io Izbor Prodanai Bakotenije bio jedini uspjehdalmatinskih"distih" pravala.U izborniStvuvanjskihopiina izbornogkotaraVrgorac-Makarska-Metkovii kandidiraose kao samostalniprava5odvjetnik dr. Ivan Matu Sariia Majstrovii.On je 10.prosincapobijediosvogprotukandidata i naknadnose prikljudio "distima".vrrPrema tome' Prodanovi"disti" stranka, mandatai tako,postav5iparlamentarna izborilisutri zastupnidka postigli svoj prvi veii uspjeh.Na izborimaza Pokrajinskisabor 1901. godfe sudjLlovaloje, kako smovei kazali,petpolitidiih stranakatiistu strankapravaosvojilaje 3 mandata,Strankaprava8, Narodnahrvatska stranka18, Srpskastranka6 i AutonomaSkastrankatakoder6 mandaotvaranjuSabora ta.972ZastupniciCistestrankepravavei na svedanom 23.lipnja1902.nastupilisu energidnokadasu,u znakprowjeda5toim se novi namjesnikHandelobrationa talijanskomjeziku,zajednosjos nekonapustilisjedniliko prava5kihi narodnjadkihzastupnikademonstrativno cu.913 Rascjepmedu dalmatinskimprava5imanije bio kao u Banskoj Hrvatskoj tako velik da oni dalje ne bi mogli medusobnosuradivati, osobitou radu Pokrajinskogsabora.Stogasu sena samompodetkurada Dalmatinskogsaborau novomsazivugodine 1902.sastalinovoizabrani zastupnicieiste strankeprava- Prodan,Bakotai Majstrovii - sa zastupnicimaStrankeprava- Trumbii, Biankini,Arneri, Perii, Marovii, RibiEii, Ruzevii i Smodlaka- i radi uspjesnijegparlamentarnogdjelovanja osnovalizaiednidkisaborskiKlub Strankeprava,koji je ukupnoimao 11 zastupnika.9raZapredsjednikaKluba izabranje Ante Trumbii, dopredsjednikje bio Petar RuZevii, a tajnik Nikola Ribidii. Dakle, na delu Kluba prava5kihzastupnikanije senalazionijedanzastupnik zajednidkog iiste strankeprava.Zastupnicite strankena prvoj sjedniciKluba dali su posebnulzjavu u kojoj kaZu da su stupili u novoutemeljeniKlub radi sloZnarada u Saboru,te da ie u njemu ostatisvedok se njihovezastupremavlastitojstranci".915 pnidkeduZnosti"ne bi kosilesaduZnostima
7902,str.283.YiSeotim izborima 970Brzopisnaizvjelia)MVII zasiedanjaPSD...,Tadar vidii Hrtatskoj hani, god.Dv1901, br.72-76, te Narodnomlisru, god.XL/1901, br. kao i u prvim brojevirnatih glasilana podetkugodine1902. 9-5-103, 9lI Brzopisnainjeiea W(WI zasjedaniaPSD--.,str. 268. 9 12 V idi bilj, 9 10. Usp. I. PERIC, Dalmatiwki sabor.--, str. 62-65. 913Bnopisna injeita XWVII zasiedanjaPSD...,str. 268. 914 SKSt, Osobni arhivskifond (Arhiv) A. Trumbid, M.43711,Zapisnik prvog sastanka strankepravana dalmatinskomsaboruu Zadru,naZl lipnja 7902,oustanoviKluba. god-)V1902,br. 51,str. 1' 915ISTO, str.2,3;Zasl&anrad u saboru,.Ii'uatskal
377
prava5kogKluba, na kojoj Vei na prvoj sjednicinovoustrojenoga se raspravljaloo tek minulimsaborskimizborimai kandidatimaza pojedine saborskeodbore,Prodanje uime zastupnikadiste strankeprava,s dimesusesuglasilisviprava5kizastupnici, traZioizmjenutekstazastupnidke prisege.Bit njegovazahtjevabila je u tome da se u tekstuprisege,u skladus hrvatskomdrZavnopravnom tradicijom,posebicenaglasida ie hrvatski zastupnicibiti vjerni i odani "kralju hrvatskomu",a ne caru austrijskom,odnosnoda se dotada5njarijed cesarzamijenirijedju kralj. Zaklinjanjena vjernostaustrijskomcaru smatraoje uvredomi poniZenjem. Prije polaganjasvedaneprisegeProdanj.:-ug prijedlogiznio u Dalmatinskomsaboru,ali on nije bio prihvaien.vroIsto tako nije bila prihvaienani prava5kaadresana Kralja u kojoj se traZiloujedinjenjei samostalnost hrvatskognarodaidri,ave,na temeljupovijesnoghrvatskoga drZavnogprava,koju je u SaPjrrupredloZioTrumbii, a poduprlisu je i zastupnici istestrankeprava.v" .Kada je na podetku20.stoljeia,poslijesmrti Bulatai Vrankoviia, pod Cingrijinimi Trumbiievim vodstvomzapodeoprocesintenzivnijeg pribliZavanja Narodnehrvatskestrankei Strankeprava,a duli su sei prvi glasovio njihovuujedinjavanjuu jednustranku,protiv tog suodludnobili dalmatinski"disti" stardeviianci. U serijidlanakao StrancipravaProdan sekritidki osvrie na dogadajeu prava5kimredovimaod osnutkastranke, a posebicekritizira pisanjeNarodnoglista i njegovaurednikaJurja Biankinija,kojegoptuZujeda zagovaranjem ujedinjenjanarolnjakai pravaia Zelipostatijedini piznativoda svihHruatau Dalmaciji.el6 Poslijeneuspjelapoku5ajaobjedinjavanja svihgradanskih opozicijskih stranakaiz Banovine,Istre i Dalmacije,te utemeljenjaHrvatske strankeprava29. sijednja1903.godine,dalmatinski"disti" bili su zadovoljni drZanjemdalmatinskihprava5ana skup5tiniu Zagrebu,kad je Trumbii uime Kluba prava5kihzastupnikaiz Dalmacijeodbio pristupiti novoosnovanoj stranci.Buduii da novoj Hrvatskojstranciprava,kojaje domovina5a i obzora5a,nije pristupila uglavnomnastalaujedinjavanjem ni FrankovaCistastrankaprava,ProdanovaHrvatskakruna sazadovoljstvom prenosiTrumbiievu lzjavu, kojom su dalmatinskiprava5iodbili pristupiti novoj prava5kojstranciu Hrvatskoj.eleMedutim, izjednoga
976Brzopisnaizvjeita W(VII zasjedanjaPSD...,str. 301, 437-440,1085. 917 ISTO, str. 422, L079-1O82. 918 Strankapravau Datmaciji.Bjankini i njegovadruZina,Hwatska lcruna,god.X17902, br.6,7,8. Kluba strankepravau 9l9Hwatska lcruna,god.XI/1903,br.8-11; Izjavapredsjednika saboru,Dra.Ante Trumbida,proditananaskup5tini oporbenihstranaka dalmatinskom u Zagrebu,Narodni list, god.XLII/1903, br. 11.
pismaEugenaKumidiia,_upuiena Prodanusredinom1903.godine,vidimo da se u banovinskojCistojstrancipravaozbiljnorazmi5ljaloo promjeni imenastrankei njezinuprikljudenjuHrvatskojstranciprava.e20 O novim stranadko-politidkim odno5ajimau Banovinii Dalmaciji raspravljalose na sastankudalmatinskeCistestrankeprava,odrZanomu Zadrt 4. rujna 1903.godine u nazodnostivelikog broja sudionika.Taj sastanak,koji neki nazivajui prvom skup5tinomCiste strankeprava u Dalmaciji,sazvaoje i njime ravnaopredsjednikSredi5njegodbora dr. Niko Marinkovii, a zapisnikje vodio tajnik stranke PavaoRoca. Na sastankuje bilo nazodnopreko 120najistaknutijihdlanovaCistestranke prava,medu kojima su se posebiceisticaliProdan,Bakota,Majstrovii, Bojanii, Marinkovii, Katalinii, DraLiC,Roca,Drinkoviti,Lukii, Curkovii, Medini, De5palj,Separovii,Ivanovii,Artur Jelidii i drugi.921 Nakon izvje5iao dvogodiSnjem radustranke,njezinihzasturpnika i glasila,Stoga je podnijelaUpravastranke,raspravljalose o najnovijim stranadkimodno5ajimau Banovinii stajali5tudalmatinskih"distih" stardeviianacaprema njima. U svezis tim don Ivo Prodan predlo:Zioje i obrazloLio,a nazodniprihvatili, temeljni zakljudaku obliku posebne rezolucijeu kojoj se,meduostalim,kaZeda "distastrankapravau Dalmaciji ostajei nadaljesolidarnau radu za narod sa svojimdosada5njim sumi5ljenicima"; Stoznadis dlanovimaeiste strankepravau Banovini,te je kako ta strankauvijekspremnapruZitisvojuruku svimaonimakoji su voljni udinitibilo Stodobroza hrvatskudomovinu.Ujednose Sredi5njern odborudalmatinskediste strankeprava nalaledaUoljeprouii najnovije stranadko-politidke odno5aje, te u skladus usvojenimzakljudcima povede pregovore odgovarajuie i o svemutome na vrijeme podneseiscrpno izvje5ie.iOi AonoS"njakonadneodluke.922 Iznoseii svoje osobnostajali5tekao stajali5tedalmatinskeCiste strankeprava,Prodansenajprijeosvrie na prava5ko-obzora5ki program iz godine1,894., koji je postaoi do Prvogasvjetskograta ostaotemeljni programgotovosvihopozicijskihstranakau Hrvatskoj.Za Prodanato je odito kompromisanprogram,koji treba prodistitii nadopunitiu starom stardeviianskom duhu.Stogaje on od prvogtrenutka,pa i na Osnivadkoj konferencijidalmatinskeStrankeprava 1894.,prema tome programu imao stanoviterezerve.Prodananajvi5esmetato Sto se prema tome 920IAGSa,Ostav5tina don Ive Prodana,fond 44, kut. 2, pis. E. Kumidii - I. Prodanu, Zagreb,8.srpnja1903. 921Hwatskal
379
i
I
programu suzuje opseghrvatskih zemaljana koje se proteZe hrvatsko drZavnopravo, pa se tako iz njega izostavljajuKoruika, Stajerskai Kranjska,koje sunavodnobile obuhvaieneu prvotnomnacrtupravaikog programa.Ako bi se tako nastavilo,zakljudujeProdan,Hrvati bi se vrlo brzo moglisvestina Sadicu dakavaca i kajkavaca, Stosene smijedopustiti. Buduii daje takavprogrambio ujednoi programnovoutemeljene Hrvatskestrankepravau BanskojHrvatskoj,on smatradaje dlanovidalmatinskeCistestrankepravane trebajupodupirati,negodai daljetrebajuostati vjerni banovinskojCistojstrancipravana delus Frankom.923 sa stajali5tem don Ive Prodanai zakljudcima dalmatinskih"distih" stardeviianaca nije bio suglasan predsjednikstrankedr. Niko Marinkovii, koji zbog toga samo nekoliko dana poslijesastankau zadru podnosi neopozivuostavkuna mjestopredsjednika sredi5njegodboraiiste stranke prava.U svojojostavci,kojuje 13.rujna 1903.uputio dopredsjedniku stranke Pavlu zankiju u Nin, on doduseza razlognajprije navodi stalni posaoi prebivali5teu Splitu, odvojenostod drugih dlanovaOdbora,te udaljenostod sredi5tastrankei stranadkog glasila,ali na kraju ipakjasno iznositemeljni uzrok kad kaZe:"Na zadnjojskupstini,uvidio Jamda se veiina prisutnihne slaZesanadelima,s kojimaseja slaZem. ove istaknute okolnostisile me, da ostavimdastpredsjednikaSredisnjegodboradiste strankepravau Dalmaciji,Stoovim i dinim,moleii vas da bi javili ovu moju odluku, koja je neopoziva,ostalojgospodisudrugovimau Odbortr.""'4 S tom odlukomMarinkovii je ubrzoupoznaoi prodana,navodeii gotovo iste razlogeza svojuneopozivuostavbu,nakon degaje poslove predsjednikaSredi5njeg odboradalmatinskediste strankelriva viie od dvije godine obavljaonjezin dopredsjednikdon pavao 7unpi.ezs cista strankaprava i njezini zastupniciu Dalmatinskomsaboru
923 [I. PRODAN], NaseitanoviSte,rlruatskalvuna" god.XI/1903,odbr.72dobr.77. 9a rAGSa, ostavstinadon Ive Prodana,fond 44, kut. 2, pis.N. Marinkovic- p. Zankiju, Split,13.9.1903. 925ISTO, pis.N. Marinkovida- I. Prodanu,Split,18.9. 1903.
380
na civiliziranisvijetu kojemupoznajueuropskui svjetskujavnosts te5kim poloZajemHrvata u Monarhiji, stavljajuii tako jo5 jednom u Zari5te europskepolitike rjeiavanjehrvatskoganacionalnog ^idrZavnogpitanja, Stoje uostalomi bio glavnicilj hrvatskogzastupstva.vzo Kad je Kralj, bojeii se upozorenjai prijetnji Madara,a drZeii se slijepo dualizma,odbio primiti dalmatinskozastupstvo,u Dalmacijije Stose osobitopokazalovei nagloporasloprotuaustrijskoraspoloZenje, koje je na jesenjemzasjedanjuSabora1903.godine.Na tom zasjedanju, do 12. studenoga, o5tro se raspravljalo o mnogim odrZanood 19.listopada i politidkimpitanjimau Dalmaciji,a za sveto nerije5enimgospodarskim u starom prava5komduhu okrivljenaje Austrija. Ona je oznadenaza glavno zlo, za glavnupreprekukoja stoji na putu ostvarenjavjekovnih Prvi su teLnjihrvatskog naroda,a to suujedinjenje,slobodai nezavisnost. je protiv Austrije i Beda,a u duhu politike novog kursa koja upravo nastajala,progovoriliTrumbii i Smodlaka.Njih dvojicupodrZalisu svi prava5kii gotovo svi drugi hrvatskizastupnici,ukliudujuii i zastupnike Cistestrankeprava,osobitoProdanai Majstroviia."'' Sudjelujuii u raspravio proradunu,o demuje izvje5ie podnio Smodlaka,Majstrovii se najprijeosvrie na najnovijadogadanjau svezis narodnimpokretomu BanskojHrvatskoj,njegovuodjeku u Dalmacijii poku5ajudalmatinskogzastupstvada intervenirakod Kralja u Bedu,a zatim o5tro kritizira cjelokupnuaustrijskuupravu u Dalmaciji,ustvrdiv5i kako je cilj te upraveoduvijekbio "ekonomskoupropa5iivanjeu svrhu politidkogpodjarmljivanja".Pod tim geslom,tvrdi Majstrovii,Austrijaje Dalmaciju dovela do gospodarskekatastrofe,a ponosnedalmatinske Hrvatepretvorilau prosjakei rastjeralapo svijetu.Na krajuon zakljuduje da za Hrvate u Austriji vi5e"nema Livota",te da svi hrvatskizastupnicii politidkestrankemorajuraditi sloZnoda bi se do5lodo "konadnogpolitidkog cilja u jedinstvui neodvisnostihrvatskognaroda,na temelju i u granicamaprirodnog i drZavnog"hrvatskogprava, a kao prvi korak proglaSava otvorenu borbu svim sredstvimaza ujedinjenjeDalmacijes iI*-ut*ko-.928 Od svihzastupnikakoji su u duhu novehrvatskepolitike u Dalmatinskomsaboru1903.kritiziraliAustriju i njezinuupravuu Dalmacif,ne Stedeiini vladajuievrhoveni dinastiju,najdaljeje otiiao zastupnikCiste strankepravadon Ivo Prodan,koji je u jednom trenutku opieg zanosa
926Hwatskalauna, god.XIl7903,br. 41-45. 927YiSe o tome vidi u raspravamapojedinih zastupnika.Brzopisnainjeiia XXXVIII zasjedanjaPSD,Tadar 7903.,str.647-702.i d. 928ISTO,srr.664-669.
381
traLiouvjetnodaki smjenuvladajuiedinastije.929 SlidnoMajstroviiu i on preporukuNamjesni5tva da se zastupstvo bavirjeSavanjem sitnihgospodarskihproblema,a nevisokompolitikom,shvaiakaopoku5ajodvraianja od rjelavanjakljudnih drZavnopravnih pitanja,koja su za prava5ebila vaLnijaod gospodarckih.ZalaLuii sezaujedinjenjesvihhrvatskihpolitidkih snaga,kako bi se do5lobar do nekakvauspjeha,Prodansmatrada se u borbi za Hrvatskunikakone smijeposustatisvedok sviHrvati ne budu slobodnii ujedinjenipod jednomdrZavnomupravom,dok ne budu imali jedan parlament,nezavisnefinancije,vlastitinovaci svojuposebnuvojsku;svedok ne buduhrvatskidiplomatizastupalii branilinaie nacionalne i drZavneinterese;jednomrijedju,svedok hrvatskakruna "Zvonirnirai Tomislavane bude sjalana glavi Habsburgovaca ili, eventualno,na ma dijoj drugojglavi" koja ie po5tivatina5apovijesnai prirodnaprarra.930 Prema tome, Prodan je od svih hrvatskihzastupnikau Saboru godine 1903.najjasnijekazao5to hoie i kakvu Hrvatsku Zeli. On Zeli ujedinjenu,cjelovitu i nezavisnuhrvatskudrZavu,koja bi eventualno mogla imati zajednidkogvladaras Austrijom.Njegovanajveia zabluda bilaje u tomeStoje vjerovaodasetakvaHrvatskamoZeostvaritilegalnim putem i pismenimzahtjevimana Kralja,koji je toboZeduZanuspostaviti jedinstvenuhrvatskudrZavu.StogaProdanza podetakrjeiavanjahrvatskogapitanja predlaLeda sepismenozatraLiodVladarada ubrzarje5enje "drZavopravne pripadnostiDalmacije",davlastdalmatinskog namjesnika prenesena hrvatskogbana,te da dio Bosnei Hercegovine,takozvanu Tursku Hrvatsku,odmahprikljudiHrvatskoj.Za talsu politiku, po njegovumi5ljenju,trebalibi sezalagatisvi zastupnicii svepolitidkestranke, jer i u njihovuje interesuda sezaustavinjemadki*DrangnachOsten",a io moZeudinitijedino ujedinjenai iaka Firvatrpu.e3l Iako su delnicii zastupniciCiste strankepravau Dalmatinskom saboru,slogeradi, koncem1903.godineprihvaiali neke elementenove hrvatskepolitike,oni su vei na podetku1904.javno ustajaliprotiv "vratolomlju politike novogkursa",suprotstavljajuiise ponudenojsuradnji saSrbimai autonomaiima,a poslijei s Madarima.Oni smatrajuda stara pravaSka zastava"moraopet sinutikao sunce,koje imada svojimzlatnim tracimarazprii i rastjeramaglu5tine,koje su se na Dalmacijuslegleza kratke,ali kobneere novogakursa".Pod tom i takvomzastavomoni Zele nastavitisvojuborbu za Hrvatsku,a prvenstvenoza "pridruZenjeDalmacije Banovini".Dalmatinski"disti" stardeviianci, okupljenioko Prodana 929 Govorzast.ProdanadrZanu Saboru8 studenoga,Prilog Hwatskojlaunr,god.XI/1903, br. 101. 930 Brzopisnainjeitu W{WII zasjedanjaPSD...,str. 689-699. 931 ISTO, str.699-701.
382
i Hruatskekrune,smatrajuda seprava5kiKlub na delus Trumbiiem zbog politike novogkursate5koogrije5ioo pravaSkiprogram,a dalmatinska Strankaprava isuvi5epribliZilaNarodnoj hrvatskojstrancis kojom se namjerarra ujediniti.932' Unatod dinjenici Sto se iista stranka prava u Dalmaciji podela politici novogkursa,njezinizastupniciistupilisu otvorenosuprotstavljati protiv uvredekoju je namodludnos drugimdalmatinskimzastupnicima jesnik Handelnanio Dalmatincima1,4.srpnja1904.godine,posumnjav5i u njihovu dasnurijed. Bakota je dao pismenusuglasnost,a Prodan i Majstrovii aktivnosu sudjelovaliu protjerivanjuLlandelaiz sabornice6. listopada1904.i ruienju s poloZajanamjesnika.v-j-j Iako je koncem1904.inapodetku1905.godinepostalojasnodaje ujedinjenjedalmatinskeStrankepravai Narodnehrvatskestrankesamo pitanje vremena,protiv tog ujedinjenjaodludnosu istupili dalmatinski "disti",premdasu i samibili pozvanida se prikljudenovoj stranci.Odbacujuii takvu moguinost,Prodansmatradabezradikalnestardeviianske Strankepravau hrvatskimzemljamapravehrvatskepolitike nemai ne moZebiti. On tvrdi dajevei samimpristankomna ujedinjenjes narodnjacimamaticadalmatinskeStrankeprava,na delus Biankinijemi Trumbiiem, prestala postojati, jer je povratkom na stare snove o ilirstvu, izvr5ilaizdajstvohrvatstvai podinilapolinarodnja5tvui jugoslavenstvu tidko simoubojstvo.e3a ielnike diste strankeprava,koji nisu prihvaiali politiku novogkursa,nije smetaozajednidkirad s hrvatskimpolitidkim strankama,osobito ne u Saboru,koliko ih je smetalonjihovo skoro a posebice ujedinjenjei najavljenasuradnjasa Srbimai autonoma5ima, te5kopadao im je gubitak imena Strankeprava.Ne mogav5isprijediti ujedinjenjeprava5ai narodnjakau jednu stranku,oni su unaprijedtvrdili kakoie fuzijadonijeti_uDalmacijisamonovukonfuziju,kao Stoseto vei dogodilou Banorrini.g3s PoslijeujedinjenjamaticeStrankepravai stareNarodnehrvatske strankeu Hrvatskustranku,do degaje dollo 26.i27 . travnja1905.godine u Splitu,delnicii zastupniciCistestrankepravajo5Ze5iesunapadalinovu stranku,njezinprogrami politiku novogkursa,koju su oznadilikao pad od radikalnogStardeviievapravaitvana preZivjelonarodnja5tvoi jugostranputicei slavenstvo, odnosnokao povratakna starejuZnoslavenske 13,'1.04. 932 PrevrSilaje mjeru,Hwatskakruna,god.XII/1904, br. 3, vidi i br. 5, 1.1., i XL zasjedanja PSD, Zadar 1905, str. 925-927; Sabor 933Brzopisna injeita WX otvoreni zatvoren,Hrvatskalouna, god.XII/1904, br. 81. 934Hwatskalvuna, god.XIllt904, br. 104,str. 1. 935 Za fuziju - do novenesloge,Hrvatskalcruna,god.XIII/1905, br. 13,usp.i br. 18,23, 24,37,32.
glavinjanjeu slavosrbstvo.936 11usastanak u Splito ujedinjenjupravaikog i narodnjadkog klubau Klub Hrvatskestrankebili su pozvanii zastupnici Cistestrankeprava,ali seodazvaosamoMajstrovii,Prodannije htio doii, a Bakotaje pismenojavio da je protiv fuzije.Majstrovii je sudjelovaou radusastankasamoprvogdana,to jest26.travnja1905.,a kad su klubovi raspu5teni, nezadovoljan time, napustioje sjednicu.937 Obraiajuii se svojimbiradimau lipnju 1905.godinedr. Ivan Majstrovii, koji je privremenoostaoizvan stranaka,pojalnjavakako zbog svogdvrstogaprava5kog uvjerenjanikakonije mogaostupitiu novoustrojeni Klub Hrvatskestranke,u koji se sadauz "brodolomcenarodnjadke strankevrstajui prava5kepribjeglice",jer je ta strankas novim programom i u "znamenunovog kursa", te s politikom mrvica i sitnog rada krenulastarimstranputicama, vraiajuii hrvatskupolitiku od radikalnog prava5tva nastaronarodnja5tvo i jugoslavenstvo. Ato je upravoonavelika zabluda,pi5eMajstrovii,na koju je jo5 upozorioStardevii,a u koju stalno upadajuHrvati kada,nemoini da obnovevlastitudrZavu,"mislei uzdi5u za babilonskomkulom jugoslavenstva", nadajuii se da je spasu velikoj Jugoslaviji.e3s Veiina sjevernodalmatinskih pravaia,osim Biankinija i njegove jegodine skupine, ostala 1905. vjerna Prodanovoji Zankijevoj ryanje Cistoj stranci prava. U Sibenikuje od znadajnijihpravadaHrvatskoj strancipristupiojedino Dulibii, dok je izvanstranakaostalavelika skupina Sibenskihprava5ana delu s Drinkoviiem, Krsteljom i Stojiiem. Veiina splitskihi drugihsrednjodalmatinskih pravaiaslijedilaje Trumbiia i prikljudilasenovoutemeljenojHrvatskojstranci,dok je medupravaSimau juZnojDalmacijido5lodo velikograscjepa. Glavnaborbavodilase u Dubrovniku za prevlastnad crvenomHrvatskomi Hrvatskomtiskarom. Dubrovadki"disti"na delus Liepopilijemi don Jozomcrnicom prevladali suu Hrvatskojtiskari,ali suizgubiliCrvenu Hruatskupasupokrenulinovo glasilohavu CrvenuHrvatsku.Izabraviisvoj Odbor, kojem je prvi predsjednikbio Josiponyszkiewicza tajnik vlaho Kelez,oni susedobro snasli i nastavilisvojudjelatnost.v-rv Podetkomrujna godine 1905.Dalmacijusu posjetilidelnicibanovinske Ciste stranke pravadr. Josip Frank, dr. Mile Stardevii i dr. Ante Pavelii. cilj njihoveposjetebio je razmjenapolitidkihiskustavai uspos936 SKSt,Osobniarhivskifond(Arhiv)A. Trumbid,M.410/4,M.4t019,M.415/5; Spljetska skup5tina,.Pava CwenaHrvatsfta,Dubrovnik,god.I/1905,br. 86;Hrva*ka kruna, god,. XIII/190-5,br. 34,35,36,46,51gid. 937 Politidkebilje{ke,Hwatska kruna,god.XI[/1905, br. 34. 938I. MAJSTROVIe, Mojim biradima(23-lipnja7905.),prilogHwatskoj kruni, br.5I. -: 939Vidi bilj. 861.
tavljanjeboljih svezas dalmatinskomCistomstrankomprava,te odvraianje njezinihzastupnikaod sudjelovanja na sastankuhrvatskihoporbenih zastupnikau Rijeci.Gostiiz ZagrebanajprijesuposjetiliZadargdjeih je dodekaodon Ivo Prodani dopredsjednikstrankePavaoZanki; u ime juZneDalmacijepozdravioih je prof. Kerubin Segvii, u ime sjeverne Dalmacijedon SimeLukii, a u imezadarske stardeviianske mladeZimladi odvjetnikJosip Petricioli.Na putu za Split u Sibenikusu ih dodekalii pozdraviliMate Drinkovii i Vladimir Kulii.ea0 Na velikomsastankueistestrankepravau Splitu,kojemuje 1.rujna 1905.godine predsjedavaoPavaoZanki, raspravljalose o najnovijim politidkimodno5ajimau Banovinii Dalmaciji,te stranadko-politidkom dnevnikuHn,atskojkruni. Prvi je o stranaikimodnojajimagovorioProdan,ponavljajuiisvoje poznatestavovepremaSrbima,autonoma5ima i je jedinapravahrvatskamisaosamoona koju narodnjacima,tvrdelikako zastupaCistastrankapravas jedne i drugestraneVelebita.U r;kladus prethodnimdogovoromstranadkihdelnikau Zadru Prodanje predloZio, a nazodniprihvatili,posebanzakljudak$ojim se eista strankapravau Dalmacijismatrapotpunosolidarnom s Cistomstrankompravau Banovini. O proilostii rascjepuu Stranciprava,te stranadkimodnosimau BanskojHrvatskojgovorioje Frank, koji za svenedaie pravaitvakrivi Srbe,obzora5ei domovina5e,koji su se navodnoogrije5ilio program, taktiku i djelatnoststranke.O stanjuu Banovinii zakljudkubanovinske Cistestrankepravada "disti" ne sudjelujuna rijedkomsastankugovorio je Mile Stardevii,nakondegaje na prijedlogPavlaRocezakljudenoda ni dalmatinska Cistastrankapravaneie sudjelovatinasastankuopozicijskih t zastupnika u Rijeci.ga Na Konferenciji40 opozicijskihzastupnikaiz Dalmacije,Istre i BanskeHrvatske- odrZanoju Hrvatskojditaoniciu Rijeci 2. i 3. listopada 1905.godine,kadaje donesenapoznataRijedkarezolucijakojom novi kursodnosiprevaguu hrvatskojpolitici - nisusudjelovalizastupnicieiste strankepravaProdani Bakota,iakosuod Cingrijenavrijemebili pozvani. Od "distih" na sastankuu Rijeci i medupotpisnicimaRijedkerezolucije bio je jedino dr. Ivan Majstrovii, koji se nije drZaozakljudakasvoje strankeusvojenihpred mjesecdanau Splitu. On je u Rijeci predlagao jednuSirui sveobuhvatniju politidkudeklaracijukoja bi sadrZavala cjelo-
940StardeviCansko slavlje,flvatska lvuna, god.XIII/190-5,br. 99, str. 1. 94lImjeSCeo sastankuStardevidanaca,Hrvatskakruna, god.XI[/1905, br. 101-104,vidi i dlanak;Utiscisasastanka u Splitu,br. 108.
vit programhrvatskepolitike,utemeljenna hrvatskomdrZavnomi prirodnom pravu.'*" eista stranka prava, njezini delnici i zastupnici,osim Majstroviia, bili su protiv rijedkogsastankai Rijedkerezolucije.Iako su bili svjesnida je hrvatskii ugarskinarod u borbi za svojuslobodui nezavisnost protiv Austrije upuien jedan na drugoga,oni nisu bili za savezs Madarimajer, poudeniloiim povijesnimiskustvom,nisu vjerovaliu njihovu iskrenost. Stogaje Rijedka rezolucija,po njihovu mi5ljenju,"groznapolitidkapogre5ka",koja stavljana "kocku obstanakhrvatskognaroda",a ne rje5ava ni pitanjesjedinjenjaDalmacijesHrvatskom,a kamolipitanjeujedinjanja drugih hrvatskih zemalja.Zaista, u toj Rezoluciji ni5ta se ne kaZe o prikljudenjuRijeke,Medimurja,te Bosnei Hercegovine,a Istrasetek na intervencijuSpindiiajedvastidljivospominje.Stardeviian ci okoHrvatske krunetvrde da Rijedkarezolucijavi5eodgovaraMadarimanegoHrvatima,jer pogodujeSirenjumadarskogimperijalizma.Po njihovumi5ljenju najboljebi bilo da se na Rijeci branila staraprava5kateza "ni Bed, ni Budimpe5ta, negoZagreb",jer sveStovrijedi za MadarepremaBedu,to isto vrijedi zaHwate i premaBedui premaPe5ti.Vijeiati na Rijeci a ne traLiti njezino prikljudenje Hrvatskoj, zakljudujeHrvatskakruna, to ie "zaistanenarodna"i "slavosrbska politika" pobornikanovogLurru.943Osimdalmatinskih"distih"protivRijedkerezolucijebili su u Banovini reZimskikrugovi,FrankovaCistastrankapravai RadiievaHrvatska pudkaseljadkastranka,dok su je srpskepolitidkestrankepodrZaletek naknadnosa Zadarskomrezolucijom17. listopada1905.i Hrvatskosrpskimsporazumomod 14.studenogaistegodine,kojimasu Srbiposlije gotovotri desetljeia,uz odredeneuvjete,ponovnopristalina ujedinjenje Dalmacijes Hrvatskom.v+a 942PADu, Obiteljskifond dingrija,Ostavstina P. Cingrije,X. 7. F. a3,b3; SKSI,Osobni arhivskifond (Arhiv) A. Trumbid,M.477127;P. CINGRIJA, O sasrankunarodnih zastupnikana Rieci,Hrvatskalcruna,god.XIII/1905, br. ll7; I. PRODAN, Sastanak na Rieci,Hwatska lcruna,god.XI[/1 905, br. l2l, L25. 943 Oriedkomsastanku,flruatskalcruna, god.XIII/I905,br.126,127,L}8;Babilonstvona Rieci,Hwatskalcruna,god.XI[/190-5,br. 130,usp.i br. 141,1,42,150, 153,15-5,157. 944 vise o Rrledkojrezoluciji,ZadarskojrezolucijiiHrvatsko-srpkomsporazumuvidi u: T. GANZA-ARAS,Politika'hrwoglausa" dahnatinskihpravaia...,str.3lg-337; ATRUMBId, SutonAwtro-Uganke i Rijeika remlucija...,str. -5-5-106; V. MILIC, postanakRiieilce rezohtcijei njezineposljedice,Tadar 7xJ7;F.euLINovIi, Drzavnopravniznadajrijedke
386
O Rijedkoji Zadarskojrezoluciji,kao i Hrvatsko-srpskom sporazumukoji susklopilizastupniciHrvatskei Srpskestranke,raspravljalose najesenjemzasjedanju Dalmatinskogsabora1905.godine.U toj^raspravi aktivnosu sudjelovala.idvojicazastupnikaCistestrankeprava.v+)Majstrovii je govoriozd,'tu'aProdanuglavnomprotiv navedenihrezolucija. Drleiise zakljudakasvojestranke,Prodannije sudjelovaou raduRijedke konferencijeniti je bio medu potpisnicimaRijedke rezolucije,pa se njegovistup mogaoi odekivati.On je smatraoda treba iskoristitikrizu dualizmau Monarhiji, ali da Hrvati ne trebajupristajatini uz Bed ni uz Peitu vei da se trebaju samostalnoboriti za ujedinjenjei nezavisnost Hrvatske.Zapravo,Prodanse u sukobus Bedombojao uspjehaMadara i jo5 vedegpotdinjavanjaHrvata.Tvrdioje da Rijedkarezolucijapolazis nagodbenog stajaliSta, Stoje zaHrvateneprihvatljivo,te da neopravdano zanemaruje cjelovitosthrvatskih zemaljai tr aLisamo ujedinjenj^e..D almacije s BanskomHrvatskom,dimesene rje5avahrvatskopitanje.valSto se tid,eZadarskerezolucijei Hrvatsko-srpskogsporazumaProdanuje drago 5tosu Srbi konadnopristalina suradnjui ujedinjenjeDalmacijes Hrvatskomi Slavonijom,ali smatrada jezato plaienaprevisokacijena,te da u Saborunikako nije trebalo pristati na njihove ucjene i kroz toboZnju jamditiim posebnaprava.Dakle,don Ivo Prodani njegova ravnopravnost Cistastranklpravabili su godine1905.i protiv Rijedkei protiv Zadarske rezolucije.vad Protivnavedenihrezolucija i Hrvatsko-srpskog sporazuma izja5njavalasu se i pojedinaopiinska vijeia, primjericeona u Pagu i Nin,r.9a9
945Bnopisna injelta WX i XL zasjedanjaPSD...,str. 1345-1469. 946ISTO,str. 1375-1379. 947ISTO,str. 1405-1419. 948 ISTO, str. 1457,1458;I. PRODAN, Saborskiulomci,Hwatskalcruna,god.XIII/1905, br. 177, 178;ISTI, NaSe"srbstvo", Hrvatskakruna, god.XIII/190-5,br. 185. 949PAZA,PrezidijalnispisiNamjesniStva, god. 1906,sveZ.659,br. 5420(OpCinaPag); sveZ.6-59, bustaIIa, br.4930(OpdinaNin).
387 ,1
PETOPOGI-AVLIE
1.8. STRANKA PRAVA L906.-L9
HBUAT$I(A ---=+e<(fu,* X@t)r:** " za ketotldllg yra hrvatotl da,gOFfS zAir ndul3'u r r,i$evu76 l0rlk. Cr0tvJoru
,:z-81 p-
T/
,Gtodlsb',!E-
HrvatskabanicaKatarinaZrinlbki.
SADRZAJ.
(v, br. 5-6). U groanoj,tnqediji, zodnjiprizor koje obsyiose na 30 Tr,avnjag. 1671. jednu otl nojvaZnijihuloga irnalaje btnicir,Ana Katarina Zrinski rodj. Frankopanka. Zena, koliko krasna, toliko i urlena, bogato kao i muZevna,bila'ona pozna,tal kod svih kridrnskihdvorova onogdobe. -Rak-raue,Sto no su re6 dugo pekle mukotrpni hrvatski narod; pekle su tim viFe naFuKotarinu.Svakdaqienoyonovo.lje, Sto se neprest&uce izrnienjivohg, biduju6i tielo tuZuoj Hrvatskoj - to ie ne. tjeralo Kgtarinudp, skupas muZen.potraZi tinr retremliekq,q.bojno1uoruy',ju, dr" Zedi,de im to bija6eosobitotntlu2noddul podtoje qiih dvojetada obne$alonqivedu dast u alornovini, baustvo. Barr Petar dakakoved dugo je tr.aZio rnelenra rnnogobrojuiln narodnirnranam, eli . , . qjegov glas ost& glasom,vapijuieg. kotl BedkogDvora, koji joi god. 1666 drZaoje, da sva nagovaranja i svi napori Petrovinijesudo li ,,izrniBljotine', te njegovaplemenita nastojanjaurodiletnu jo5 tada l,int,,da sw ga beChikrugoni,octi pgaiual,i, neujerroikoml). Ne rnogavdakle ila do.{ie rhirno do izravnanjapolo}ajq,,on odludi potraZiti drugi liek, pornoddlugih dr2ava, te stranihili nezadovoljnih velike$a; Takq na 5 travnja sklopio je eavez sitgarskirn'palatinoru knozoruW'eeeeleny-em, eutd ,u sredii u nevoljipomigatruo: I t; ,Yienostimatciartifiziotlil coritsdi Sririno e deeidedo ili romper'lrpecir.. . ,Il conte .IzPietroili Sdrino0 stimatodiffidenib'." u Bedu'Zt o. d66taj nleta-d,kog;poslaaika Iujtr'"1665;
JO$ ]|RIIATS|(A III1 PROPALA! (od Mitwq Loashe.) Ne uislite, tudji [iudi, Ervatska vam da ib fitu, . Reieuo vam ovo budi: JoI Eruatska ni, propala! Prem je jatlua, punt mraka, Ptem je slaba; prern1'e mala, U. hribostijo5t je jaka: JoJ Hruahlca ni' piopalal Ouajo! j9 zemlja oua Nad kojom jo slava sjala, ,IoEje krvi, boju slilona: ,fo{ Erualska nd,Ttrdjala!, . ,
l(qda,budesjede,buke, Krda hrabrostbudo zrala, blti rrama. Lruke: ":N6ds .lof j Eft 4leu4nir pibpola I
Kailgrslogit bu,le.ovasti, , ;Fpd r' ns budu br;a{a.klala, Tq,il de urlit jadi rasti: JoJ Er uatcko nii.lropalol
-:@
S1.4. Naslovnastranicabroja 7-8,godineII. prava5kog glasila Hrvatska,Zadar 2. svibnja1885.
PONOVNO UJEDINJENJEDALMATINSKIH PRAVASAI OBNOVAJEDINSTVENE, STRANKEPRAVA
PoslijeujedinjenjamaticedalmatinskeStrankepravai stareNarodne hrvatskestrankeu novu Hrvatskustrankumedupreostalimdalmatinskim prava$ima,pravalkim skupinamai strankamasama od sebe nametalasepotrebanjihovaponovnogujedinjenjau jedinstvenuStranku prava u Dalmaciji.Taj procesobjedinjavanjapravaskihredovaprvi su potakli dubrovadkiprava5i,a od njih prihvatili i nastavilizastupnicii Eelnicidiste strankeprava:Prodan,Majstrovii i Bakota,te predsjednik strankeumirovljenisveienikdon PavaoZanki. Oni su u proljede1906.
prava5keskup5tine- poVeiinu pripremnihradnji za odrLavanje i dnevnogredado organiziranja dev5iod povoda,mjesta,danaodrZavanja prijevozaparobrodom"Ante Stardevii" - obavioje uime Pripremnog odbora don Ivo Prodan,a skupitinu je sazvaodotadasnjipredsjednik eiste strankepravaPavaoZanki,uz pomoi trojicezastupnikate stranke i jo5 107 uglednijihprava5a.Prva obnoviteljskaSkup5tinastranke,na i juZnodalkojoj je do5lodo ponovnogujedinjenjasjevernodalmatinskih matinskihprava5au jedinstvenuStrankuprava,odrZanaje u Dubrovniku g nazodnostipreko 200najistaknutijihpra12.svibnjf 1906.godin".e51 va5aiz svih krajeva Dalmacije, u svedanouredenoj dvorani Hrvatske radnidkezadruge,Skup5tinuje uime domaiinaotvorio i pozdraviodon
950 Sveo pripremamai radu SkupStinevidiuHwatskoj kruni, god.XIV/1906,bt-93--l'12, ili posebnojbro\uri:Izvjeifu oskupitinistrankepravadnel2svibnja 1906uDubrovniku (dalje InjeiCe o skupitini strankeprava 1906....), Zadar 1906,106str.; Pred izbore, Hwatska launa, god.XIY I 1906,br- 262. 951,Injeifu o skupitini strankeprava 1906....,str. 5-17.
Antun Liepopili. Na njoj se pod predsjedavanjem dr. Ivana Majstroviia najvi5eraspravljaloo imenu,obnovii reorganizaciji Strankeprava,zatim-po prvi put o socijalnoji gospodarskoj problematicite glasilimas1tunk".952 Buduii da u Dalmacijiod 1905.postojisamojednapravaikastranka, na prijedlog dr. Majstroviia, poslije duZe raspraveo stranadkom
radnika i poslodavca"pa do pitanja o ujedinjenjuhrvatskedrZave.On smatrada pravaii morajusudjelovati.urjesavanjutih problema,osobito u opiinama, jer ako ih oni ne budu rjeiavali rjeiavat ie ih netko drugi, a nas 6e "potisnuti u kut" kao i na5eteLnjeza slobodom,ujedinjenjemi nezavisnosiu.Rasicaje ukazivaoi na problem velikog iseljavanjau inozemstvo,koje je najvi5e uvjetovanoopiim siromaltvom pudanstva,te
Poslije duZe rasprave- u kojoj su sudjelovaliBojanii, Katalinii, Bervaldi,Radunii, Ganza,Roca i drugi - Skupitinaje na prijedlog kanonika Antuna Liepopilia usvojila nesto izmijenjeni i nadopunjeni tekst navedeneRezolucije,koja u cijelosti glasi:"stranka prava u Dalmaciji, imajuii za vrhovni cilj ujedinjenje svih hrvatskih zemaljau slobodnu i nezavisnuhrvatskudrZavu,u kojoj ie slobodannarod samstvaratisvoje socijalne,prosvjetnei gospodarskeuredbe,smatraza svoj zadatak,daza postignuie toga cilja vei sadaekonomskii socijalnirad tako udesi,kako
952ISTO,str.22-32. 953ISTO,str.36-43. 954ISTO.str.43-47.
to i5tepudkodobro,napredaki socijalnapravednost.Dosljednostranka pravau Dalmacijismatrai nadaljesvojimzadatkompromicatisocijalnai ekonomskapitanjai to: ustrojenjempudkihknjiZnica,ditaonica,iraznim predavanjima, Stedionicam i drugimnovodnosnoradnidkimzadrugama, danimzavodima.Eksekutivniodborsastavitideprogramakcije,koji ie se podetiodmahprovadjatipo mjestnimodborima.Glavniorganstrankeu stanavitimrazdobljimbavit ie se tim pitanjem i davati ie potrebite problematikukojaje upute."v-)-) VaZnoje istaii daje to, tz dri,avotvornu prava5e prvome prvi za uvijekbilana mjestu,bio ozbiljnijipristupSitranke pravarjeSavanju socijalnihproblemapudanstva u Dalmaciji. O glasilimaStrankepravaiscrpnoizvje5iepadnioje Zupnidekan don Ante Banii. On je govorioo brojnim potelkoiama koje stoje pred domoljubnimhrvatskimnovinstvom,a posebiceprava5kim.Nakon rasprave o prava5kimglasilimazakljudenoje da Hn,atskakruna postane dnevniki "glavnoglasilostrankepravau Dalmaciji",te da seto posebice istakneu njezinupodnaslovu , aPravaCruenaHryatskailieventualnoneki drugi novi prava5kilistovi mogubiti samopomoina stranadkaglasilai u podnaslovuse zvati"novinestrankeprava".'/'ro Na kraju rada Skup5tinaje, uz poja5njenjaIve Bojaniia, a na prijedlogdr. Baturiia i kanonikaLiepopilija,izabralaSredi5njioclborod sedamlica,kojem su pripadalijo5 i svi zastupnicistrankedok im traje zastupnidkimandat.U Sredi5njiodbordalmatinske Strankepravaizabrani su lijednikdr. PetarBaturii, obrtnik i opiinski nadelnikFraneBudak, kanonikdon Ivo Bojanii, ZupnidekanclonAnte Banii, odvjetnikdr. Miho Skvrce,trgovacVladimir Kulii i posjednikGjuro Ra5ica,a po svom poloZajuu Odboru su se na5latrojica prava5kihzastupnika:posjedniki trgovacJosip Bakota,odvjetnik dr. Ivan Majstrovii i novinar don Ivo Prodan.Prematome,Sredi5njiodborimaoje ukupno 10dlanova.Iako je bilo zahtjevada senjegovpredsjednikbira izravnona Skup5tini,za Stoje predlaganProdan,_odtogase ipak odustalopa su glavnidelnicistranke / birani naknadno.Y-) Na prvoj konstituirajuiojsjedniciSredi5njeg odbora,odrZanoj20. svibnja 1906.u Splitu, za predsjednikaOdbora, koji je ujedno bio i predsjednikStrankeprava u Dalmaciji,izabranje don Ivo Prodan,za dopredsjednika dr. Ivan MajstroviQza tajnikadr. Miho Skvrce,a riznilar je bio VladimirKulii. Na mjestopredsjednika strankeProdanje bio biran i kasnije,tako da je tu odgovornuduZnostobavljaokontinuiranosvedo
9-55ISTO.str.49.50. 9-56ISTO,str.51-58; Sku$tinastrnkeprawa,PrwaCwenaHwmsk4god.tr/1906,br.62,str.l. 957InjeiAe skupltinestrankeprava 1906...., str. 58-62.
393
kraja Prvogawjetskog rata. S prve sjedniceSredi5njegodboraupuien je u Nin pozdravnibrzojavbiv5empredsjednikustrankedon PavluZankiju, koji zbog starosti i bolesti nije mogao sudjelovatiu radu obnoviteljske prava5keSkup5tineu Dubrovniku, a bio je "dogotovljen i pravilnik o organizacijistianke",pa se moglopristupitinjegovutiskanju.958 Nova havila Strpfk prava u Dalmaciji objavljena su u Zadru sredinom1906.godine.v)vVei u uvodutihPravila najavljujesepovratak izvornomStardeviiukadasekaZeda ie seStrankapravadrlati"politidkih nadelablagopok.Dra. Ante Stardeviia,sadrZanihu njegovimspisima"i adresama,a nigdje se ne spominjeprogramiz godine 1894.Na istome mjestukaZese da je temeljnaswha organizacijei reorganizacijeStranke prava u Dalmaciji, odnosno njezina novog ustroja, budenje i Sirenjeu puku hrvatskenacionalnesvijestina temeljustarogaprava5kogprograma te rad za "duSevni,kulturni i gospodarskinapredaknaroda" u cjelini, posveiujuii pritom osobitu brigu pobolj5anjupoloZqj^a seljaitva i radniStvai radeii na povezivanjuHrvata ma gdje oni bili.vouPremausvojenim havilima glavni rukovodni organi Strankepravabili su Opia skup5tina, koja se sastajenajmanjejednom godi5nje,zatimSredi5njiodbor,koji se bira na tri godinei tijekom togavremenaupravljarqdgmstranke,i mjesni odbori,koji se organizirajui sastajupremapotrebi.vol Iako na pravaikoj Skupitini u Dubrovniku naoko nisu donesene nikakve znatajnije i radikalnije odluke, ona ipak zna(ivai.an dogadaju povijesnomrazvojudalmatinskogprava5tva.Zaito?Prvo,zbogtoga Stos njom zapodinjeproces ponovnog ujedinjavanjadalmatinskihpravaSai obnavljanjajedinstveneStrankepravapod Prodanovimvodstvom;i drugo, Sto ona predstavljanajavu i praktidno podetak napuitanja Josipa Franka i njegoveCiste strankepravau Banovini od stranedalmatinskih pravaia,do degaie sasvimdoii poslijerascjepate strankena frankovcei milinovcekoncem 1908.godine.Premdaje imaoveliko povjerenjeu don Ivu Prodana,Franku se nisu dopale najavljenepromjene na Skup5tiniu Dubrovniku.On nije imaopovjerenjau dr. IvanaMajstrovi6a,a sumnjaoje i u dubrovadkepravaie.Celniiwo banovinskeClstestrankepravanajvi5eje bilo nezadovoljnozbogtoga"Stosena skup5tininije izjaila solidamostsa stardeviiancima" u Banovini,a zabrinjavala ih je i dinjenicaStomedudalmatinskommladeZina studiju uZagrebunije bilo "distih"stardeviianaca.962 958 ISTO, str. 105;Nakon skupStine,Hwatska lvuna, god.Xry/1906, br. 112,str. 1. 959Pravila Strankeprava u Dalmaciji, Zadar 1906,14 str. 960ISTO, str.5. 961ISTO, srr.7-14. 962 IAGSa, OstavStinadon Ive Prodana,fond 44, kut. 2, pis. J. DeSpalj- I. Prodanu, Zagreb,7.VII. 1906.
394
Ponovnim ujedinjenjemprava5aiz sjevernei juZne Dalmacije, prava5kaskupinai manji dio kojima ie se ubrzopridruZitijaka Sibenska srednjedalmatinskihprava5a,uzzapoleti preustroj stranke,dollo je uskoro do oZivljavanjarada,obnovei jadanjadalmatinskeStrankeprava. Ta nova snagadolazido izraLajavei na izborima za Carevinskovijeie, odrZanimu Dalmacijisredinomsvibnja1907.godine.Bili su to prvi izbori odrZanina temelju opieg i jednakogprava glasau austrijskomdijelu Monarhije. Za ll zastupnidkihmjestau drZavnomParlamentuu Bedu borilo se u Dalmacijipet politidkihstranaka:Hrvatskastranka,Stranka prava,Hrvatskapudkanaprednastranka,te Srpskai Autonomalkastranka. Strankapravai njezin Sredi5njiodbor, koji je ujedno bio i Izborni odbor,nastupilisu samostalno i istaklisvojekandidateu svih 11izbornih kotara.Medutim, najvi5enadepolagalisu u svojeglavnekandidatedon Ivu Prodanai prof. JosipaVirgila Periia, koji se nakon protivljenja Rijedkoj rezoluciji udaljio od Hrvatskestrankei naknadnoprikljudio prava5ima.Prvi se kandidiraou izbornomkotaru Zadar-Pag-Rab-Biograd,a drugi u izborni5tvuImotski-Omi5.963 U najsjevernijemdalmatinskomizborni5tvu,u izbornom kotaru vodilase ZestokaborbaizmeduProdana,kanZadarPag-Rab-Biograd, didata Strankeprava,Frane Aladeviia,kandidataHrvatskestranke,i Luigia Ziliotta, kandidata Autonoma5kestranke. U prvom izbornom krugu 14.svibnja1907.pobijedilisu ProdaniZiliotto, a od daljih izbora moraoje odustatiAladevii koji je dobionajmanjibroj glasova.U drugom izbornomkrugu,takozvanimuZimizborimakoji suodrZani23-svibnja,za prava5kog kandidataglasovalisu i biradiHrvatskestrankepa je Prodan, osvojiv5iukupno preko 8000glasova,postigaosvojnajveii izborni uspjeh, a za njegova protukandidatatalijana5aZiliotta glasovaloje oko 3000 birada.Od prava5kihkandidatatadaje u Carevinskovijeie bio izabrani Virgil Perii, koji je pobijediou izbornomkotaru Imotski-Omi5.e6a Dakle,na izborimaza Carevinskovijeie u Dalmaciji1907.godine Strankapravaosvojilaje2 mandata(Prodani Perii), Hrvatskastranka6 (Biankini, Dulibii, Ivani5evii,Vukovii, Ivdevii i Tresii Pavidii), Srpska stranka2 (Baljak i Bjeladinovi(),a jedan mandatpripao je uglednom izvanstranadkom kandidatudon Frani Buliiu, kojegsu u splitskomizbornomkotarubirali i prava5ii biradiHrvatskestranke,dok nijedanmandat
963ViSeo tome,a posebiceo ProdanovojpredizbornojpromidZbi,vidiu Hrvatskojl
395
J
nije izborilaAutonomaikastrankai novoutemeljena SmodlakinaHrvatskapudkanagrednastranka.965 Stupivii u Carevinskovijeie dvojicaprava5kihzastupnika,kojima ie se naknadnopridruZiti i Sibenskiprava5dr. Ante Dulibii, dali su zajednos drugim hrvatskimzastupnicima sredinomlipnja 1907.godine posebnudrZavnopravnu ograduu kojoj se,meduostalim,posebicenaglaSavakako njihov dolazaku Bedi rad u sredi5njem drZavnomParlamentu nikako ne prejudiciradrZavnopravni poloZajKraljevineDalmacije.Na podetkunjihovedeklaracijekaZese kako potpisanihrvatski"zastupnici premdaDalmacijafaktidnospadau kraljevine smatrajusvojomduZnoSiu, i zemljezastupaneu carevinskomvieiu izjaviti,da je ona pravnobitna sastavina kraljevineHrvatske.Ovo sepravooslanjana cetinskiugovorod g.'1,527. i na pragmatidkusankcijuod g. I712.,te nalazidaljnjupotvrduu izjavamai zakljudcimazakonodavnihfaktora Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije."966 Dvojica srpskihzastupnikadala su posebnu izjavuu kojoj su ipak poduprli zahtjeveHrvata i pravo na ujedinjenje Dalmacijes Hrvatskom. Na jesenjemzasjedanjuCarevinskog vijeia u raspravio drZavnom proradunui produZenjuAustro-ugarskefinancijskenagodbe,Prodanje 9. prosinca1907.odrLaona hrvatskomi njemadkomjeziku svojpoznatii dugi programskigovor u kojem je podvrgaoo5troj kritici cjelokupnu austrijskupolitiku prema Hrvatima, a osobito gospodarskii politidki odnosMonarhije premaDalmaciji,i iznio svojastajali5tapremagotovo svimbitnim i nerije5enimproblemimahrvatskepolitikeu okviru AustroUgarske,__naglasiv5i posebicepotrebu rje5avanjahrvatskogadrZavnog pitanja.volNa samompodetku svogagovora,uputiv5i otvoreno upit austrijskompredsjednikuVlade Maxu Becku,on o5troprosvjedujeStou dvoraninemai brzopiscaza hrvatskijezik,kakoje to obeianoi zakonom zajamdeno. Upitav5isegdjese to nalazi,ProdankaLeda mu je te5ko,da ga svegu5ii "stiskaoko srca"kad pogledagdjeje i gdje mora govoriti. Iako se naizgledsve dinilo sjajno i velidanstveno,za njega je velebna zgradaCarevinskogvije&bila samojo5jednavelikakrletka suZanjstva i ljudskeneslobode,odnosno"dubok grob" za slobodusvih nenjemadkih narodau Monarhiji.Zbogtogani Bed,ni Pe5ta,ni njihoviparlamentinisu mjestoza hrvatskezastupnike,jer se njihovopravomjestonalazijedino
965 R. HORVNI, Hrvatski preporodu Dalmaciji..., str. 102; ZastupniciDalmacije na Cesarevinskom vie1u,Hrvatskahuna, god.XV/1907, br. 115. 966 HrvatskaDeklaracijau Cesarevinskomvie1u,Hrvatska louna,god.XV/1907,br.129. 967 I. PRODAN, Programnigovormst. D. I. Prodanadne9 posinca 1907.tt Cesarevinskom vie(u, II. izdanje,Zadar 1907,I 09 str.
396
u Hrvatskomsaboruu Zagrebu,q sveostaloje po njegovusudu samo lutanjei mlaienje prazneslame.vod drLavnavlastu Bedutrajno iskoriProdantvrdi kako nassada5nja Stava,zapostavljai svevi5ezapu5ta,a najnovijupomoi Vlade za gospodarski oporavak Dalmacije, koja iznosi tek nekoliko filira po glavi stanovnika,smatranedostojnommilostinjomkojom se ne moZenikome pomoii. ZbogtoboLnjegnemijeianjau odnoseizmeduHrvatskei Ugarske,pod izgovoromda to ne dopu5taAustro-ugarskanagodba,Bed,po njegovumi5ljenju,radi i protivsebei protivHrvata,a u koristMadarakoji stalno dovode u pitanje opstanakHrvatske.Kritizirajuii nemije5anje sredi5njeaustrijskeVlade u hrvatskougarske odno5aje,naglaiavajuiiposebiceteLakpololaj Banovinepod Ugarskom,Prodanpoku5avaupozoriti austrijskezastupnikena opasnostod madarskeimperijalistidko-ekspanzionistidkepolitike, koja odito teZi prikljudenjuDalmacijei Bosne,te stvaranjuVelike Madarskena razvalinamaAustrije i Hrvatske.Poradi togaon preporudujevelik oprezsvihpremaUgarskoji njezinimimperijalistidkimteZnjama,koje mu se ne dinebezazlenejerih stalnopodupire moina Njemadka.Stogaon ne Zeliglasovatini za proradunni za produjer se ZenjefinancijskeNagodbe,a to preporudujei drugimzastupnicima, Bed umjesto da za5titi Hrvate od madarskognasiljastavio na stranu Madarai "baciona Dalmacijukao gavranna mrcinu".e6e Austrijsku vladavinu u Dalmaciji Prodan naziva zlom upravom, koja nije dopustiladokrajapohrvaienjeSkolstva, sudstvai uprave,pa se joi pokrajini, u naZalost, uvijekuz hrvatskirabetalijanskii njemadkijezik, je Sto s hrvatskognacionalnogai politidkogstajali5tanedopustivo.On daljeo5trokritizira austrijskugospodarsku politiku, porastdrZavnihdugova,drZavneinvesticijei militarizam,tvrdeii kakoje promaienoi posve nepotrebnoda za tude dugovekamateplaia Dalmacijai njezinosiromaSnopudanstvo. Prodanne priznajenikakvenagodbe,a rjeienjehrvatskoga drZavnogpitanjazakoje nastojipridobi-tiiSlovence,uz dedkopitanje, stavljana prro mjestou cijeloj Monarhiji.eT0Istupajuii protiv duilizma, Prodan na koncu zakljudujekako se od hrvatskognaroda i njegovih zastupnikane moZeodekivatida glasujuza produLenjeAustro-ugarske financijskenagodbe,te da se tako jo5jednomodreknusvojeopstojnosti u korist onih koji im stalnoo glaviradei nemilosrdnogazesvahrvatska praua.97t
968ISTO,str.3-9. 969ISTO,str. 10-47. 970ISTO,srr.48-83. 971ISTO,str.96-109.
397
Poslijepravaike Skupltine u Dubrovniku, na kojoj je kljudno pitanjebilo ponovnoujedinjenjei obnovastrankepod starimnazivom,vodeii dalmatinskipravaii organiziralisu i odrZavalisastankei manjeskupltine fomizi na Vina lokalnoj razini,priirjerice uZadru,972Ka5telima,973 rue74i drugdje, pa dak i u Boki kotorskoj, na kojima su obnavljali ili nanovoformirali opiinske i brojne mjesneodboreStrankeprava.Buduii da smo o bokokotorskom pravaStvudosadnajmanje rekli, ovoga puta kazat (emo ne5toviSe. Bokeljski prava5iodrZalisu 23. lipnja 1907.godineu Kotoru veliki skup na kojemu su raspravljalio obnovi i ustroju svojestranke.Na tome skupuizabranje Pripremniodbor sazadaiomda dimprije pripremi i odrZi opiu skup5tinubokeljskihprava5ana k{ol bi sekonadnouredila organizacijaStrankepravau Boki kotorskoj.v/)Skupltinaje odrZanau malom mjestuMuo kod Kotora 15.rujna 1907.Na njojje, premapisanjuPrave CrveneHrvatske,bilo nazodnooko 500 sudionika.Skupltinu je otvorio prava5ki pouzdanik Ante Ilii, predsjedavaojoj je Ivan De Mattei, a tajnidke posloveobavljaoje Mate Marinii. Uirne dubrovadkihprava5a posebicestoljenazodneje pozdravioodvjetnikNikola Caput,naglasiv5i tnu suradnjtldubrovadkihi bokeljskihHrvata.On je govorioo najnovijim politidkim prilikama,o potrebi 5tobolje stranadkeorganizacijei povratku na program Ante Stardeviia, "tom jedinom putokazu k sreii i spasu Hrvatske,koji kaZe:Svakomusvojea HrvatimaHrvatska".Poslijerasprave pristupilo se provedbi stranadkeorganizacijetako Stoje Pripremni odbor predlagao kandidate za SrediSnjiodbor Stranke prava u Boki kotorskoj, a pojedini mje5tanipredlagalisu kandidateza svoje mjesne odbore, Stoje na kraju sve potvrdila velika Skupitina. Za predsjednika Sredi5njegodbora bokeljskih prava5aizabranje javni biljeZnik Ivan De Mattei, za dopredsjednikaposjednikPetar Lukovii, tajnik je postao posjedniki opiinski prisjednik iz Mua'Petar Simovii, a rizniEarveleposjedniki nadelnikLastveNiko Nikolii. Poslijeizborastranadkogd.elniStva ustrojenisu mjesniodbori Stranke pravaza Kotor, Skaljare,Spiljare, Bogda5iie,Kavd,Mrdevac,Lepetane,Tivat, Lastvu,Perast,Strp-Lipce, Prdanj i Muo. Konadno, izborom i utemeljenjem Sredi5njegi jo5 13
Obfinski Odbor Strankepravcl.., 972Hwatska krunq god.XIV/1906, br. 154, 162-1651, Zadar 1906,8 str. 973 IAGSa, Ostavstinadon Ive Prodana,fond 44,kut.2, Promicateljniodbor,Ka5tel-Novi, 3.II.l9O7; Hwatskalvunq god.XIV/1906,br.175,str. 1;god.XV ll907,br.30,str. 1. 974Hwatskal
398
i ustrojenajedinstvena mjesnih odbora bila je uglavnoE_obnovljena Strankapravaza Boku kotorsku.e/o Godi5njaSkup5tinadalmatinskeStrankepravaodrZanaje u dvorani kazali5tau Splitu6. rujna 1907.godine.Na njoj sepod predsjedavanjem 315sudionikaiz svihkrajevaDalmacije, don Ive Prodana,a u nazodnosti radu,o poloZajustranke,o pravaraspravljaloo proteklomjednogodi5njem Skomnovinstvu,o izborima,radu i taktici prava5kihzastupnika,o stanjuu Zadru,a bilo je rijedii o drugimstranadkimpitanjimai problemima.e// Posebnaizvje5iana Skup5tinipodnijelisu Prodan,Banii i Skvrce, poslije degase rawila raspravau kojoj je konstatiranoda je premalo udinjenona ustrojstvunovestranadkeorganizacijei pohrvaienj:uZadra. Zbog toga je o5tru kritiku delni3tvustranke uputio Ivan Androvil, a odvjetnikGrga B. Angjelinovii predloZioje da se odmahimenujustranadkipovjerenicizasvakipolitidkikotarkoji ie u najkraiemroku provesti potpunu organizacijustranke i o tome na vrijeme izvijestiti Sredi5nji odbor, Sto je bilo prihvaieno. Ocijenjenoje da se osnovnapolitidka orijentacijastranke- "ni za Bedni za Pe5tu"- pokazalaispravnomi da s njom treba nastaviti,jer dalmatinskaStranka prava Zeli djelovati na temelju starog Stardeviievaprograma.Unatod sve oditijem zaokretu premaizvornomstardeviianstvu Skup5tinaje prihvatilaprijedlogLiepopilija da se Cistojstrancipravau Banovini,kao onoj hrvatskojpolitidkoj strancis kojom se i dalje Leli najuLesuradivati,uputi brzojavni pozdrav potpore.Tomesu seotvorenousprotiviliVladimirKulii, dr. Niko Marinkovii i dopredsjednikstrankedr. Ivan Majstrovii. NezadovoljniFrankovom politidkomdjelatnoliu, osobitonjegovomsuradnjoms vladajuiim dualistidkimkrugovimau Bedui Pe5ti,oni su zahtijevaliprekid odnosas njegovomCistom strankomprava,do degaje do5lo,ali godinu dana poslije. Zbog pre glasavanj a Majstrovii j e demonstrativnonapustioSkuppovladenje i istup iz stranke, a Kulii se odmah Stinu, najaviv5isvoje povukaoiz SrediSnjegodbora.Na njegovomjestobio je izabranStjepan BjaLeviQa na prijedlog Liepopilija Skup5tinaje pro5irilaSredi5njiodbor od 7 na 12 biranih dlanova,pa su u Odbor joi bili izabraniPavaoLuka Relja, Gjuro Kovadevii,dr. Marko Granii, don SimeLukii i prof. Belloti. je na delu Prematome,Sredi5njiodbor dalmatinskeStrankeprava-imao gj s Prodanom15 dlanova,L2 biranih i trojicu zastupnika.lzs novoiza976 Skup5tinaBoke5kihprava\a,PravaCwenaHwatskq god.IIIl79O7,br. 136,str,1,2. 977 !iluf.GRANIC], Uskoci iz pravaitva...,str- 224; SkupStinastranke prava,Hwatska l*una, god.XV 11907, br. 152,159,160. 978 Glavnagodi5nja skup5tinastrankeprava,Hrvatska krunq god.W I 1907,br. 6 l -67; A. L.[iepopili], Slrup5tinau Spljetu,Prava CwenaHrvatska,god.III|7907, br. 133-135; [M. GRANIC], Uskoci izpravai wa...,str.224-233.
branih dlanovau Sredi5njiodbor na Skup5tinise posebiceistakaoprof. dr. Marko Granii sasvojimgovoromo politidkomi moralnomropstvu.v/v Do ponovnogujedinjenjasvih dalmatinskihpravaikih skupina- i potpuneobnovejedinstveneStranke zadarske,dubrovadkei Sibenske pravau Dalmacijidolaziu proljeie 1908.godine,ali prije togapotrebno je reii bar nekolikomislio rascjepuu banovinskojCistojstrancipravana koju susedalmatinskiprava5idotadoslanjali.Neslaganja, trzavicei sukobi unutar Ciste stranke prava u Banskoj Hrvatskoj zao5travalisu se od godine1905.Glavniuzroktomu bila je politidkadjelatnostpredsjednika te strankedr. JosipaFrankakoji je, da bi pod bilo koju cijenudolao na vlastu Hrvatskoj,pregovaraoi potajnosuradivao,mimo znanjadelni5tva stranke,s austrijskimi madarskimdualistidkimvladajuiim krugovima, osobitos dinastijomi vojnim dlanovimavelikoaustrijskog kruga,a podupirao je i vladavinubana PavlaReuchanasuprotvladaviniHrvatskosrpskekoalicije,dovodeiivlastitustrankupredgotovdin.On je u svakom trenutku bio spremanbezuvjetnoprihvatitiokvir Monarhije za rje5enje hrvatskogpitanja,u obliku i na nadinkoji bi najvi5eodgovaraodinastijii vladajuiimdualistidkimkrugovima,a ne hrvatskomnarodui drZavi,Stoje bilo protivnotemeljnomduhuStardeviieve pravaikemisli.Kadaje sveto isplivalona povr5inudo5loje u Zagrebu23. travnja1908.do rascjepa unutarCistestrankepravana milinovcei frankovce,nazvanetako po Mili Stardeviiui JosipuFranku.Dr. Mile Stardevii,koji je Zudiozapovratkom na udenjesvogastricaAnte Stardeviia,utemeljioje novu Stardeviievu strankuprava,Frankseuskoropovukaoiz politidkogLivota,a dalmatinski prava5i,pa daki Sibenska skupinakojaleprivremenoostalaizvanorganizacije,na5lisu oslonacu novoj stranci.vuo JakaSibenska prava5kaskupinana delus dr. Matom Drinkoviiem, nadelnikomopiine dr. Ivanom Krsteljom,narodnim zastupnikomdr. Antom Dulibiiem i Markom Stojiiem poslijegodine1905.ostajeprivremeno izvan nove prava5kestranadkeorganizacijei prui,anajveii otpor Frankovoj Cistoj stranci prava. Ta skupina uglavnomslijedi Hrvatsku strankui Rijedku i Zadarskurezoluciju,te u tom smislupokreie 1905. svoje glasilo Hrvatsku ieC, suprotstavljase "distima" i u duhu politike novogkursazagovarasloguhrvatskihi srpskihpolitidkihstranaka.Medutim,poslijeslomapolitikenovogkursaSibenski pravaiiZelesevratiti u krilo dalmatinskeStrankeprava,protiveii sejedino frankovcima, a zago-
979ZKZd, Miscellanea B, br.7 84911,48 208, Govor Dra. Marka Granidana skup5tini strankepravau Splitu dne 6. rujna 1907. 980 M. GROSS,Hrvatskauodi aneksijeBosnei Hercegovine,Istoija W veka,11111,962, Beograd1962,str. 192-21,6.
400
varajuii slogusvihdrugihprava5ai njihovihstranakau hrvatskimzemljama.981
Rascjepu banovinskojCistojstranciprava,na koju su se u svojoj djelatnostidugo oslanjalii dalmatinski"disti", nije doveo do razdorau redovimaStranke prava u Dalmaciji,nego naprotiv ubrzaoje proces svihdalmatinskihpravaikihskupinau njezinaobnavljanjai ujedinjavanja jednu strankupod Prodanovimvodstvom.Rascjepje omoguiio da se u prava5i,a Hn,otskahuna, koja Strankupravaponovnoukljudei Sibenski je poslijerascjepa"distih"u Banovinipisalasvevi5eo jedinstvu,kaZeda je s Frankovimpovladenjemnestalai posljednjazaprekajedinstvusvih prava5akoji Zele uspostavuujedinjenog,"neodvisnogi cjelokupnqg i nezavisne hrvatskedriave.e62 hrvatskogkraljevstva",to jest samostalne Godi5nju skup5tinudalmatinskihprava5a,na kojoj je do5lo do ujedinjenjasvih prava5kihskupinai opieg jedinstvastranke,sazvalisu uimeSredi5njeg odboraStrankepravau Dalmacijinjezinpredsjednikdon izvanstrankedr. Mate Ivo Prodani tajnik dr. Miho Skvrce,a uimeprava5a Drinkovii, VjekoslavDonelli, Bari5aGranii, don Ive Ludii, dr. Ivan Majstrovii, opiinski nadelnikMate Klarii, trgovacVladimir Kulii, dr. Niko Marinkovii, dr. Josip Mladinov,Ivan Pavlinovii,posjednikMate kanonikdon Grgo TamPeri5,posjednikPavaoRoca,dr.Ante Sesarditi, badai Zupnikdon Ivo Zami(.e83Skup5tinaje u nazodnosti590sudionika iz svih krajeva DalmacijeodrZana14. svibnja1908.u Splitu y zgradi kazali5ta,pod geslom"Neka Zivislogasvihprava5aod Rabado Spida",a je uimepravaia joj je iskusnidr. PetarBaturii. Skup5tinare predsjedavao iz dotada5njestranadkeorganizacijepozdravioProdan,a uime pravaia izvanstrankeDrinkovii. I jedan i drugi zalagalisu se za opie jedinstvo stranke.Jedinatodkadnevnogredao kojoj se raspravljalona Skupitini bilaje "Uredbacjelokupnestrankepravau Dalmaciji:Prihvatpravilnika, biranjeuprave".984 koji su se Poslijeraspraveu kojoj je sudjelovaoveliki broj prava5a, svi redom zalagaliza slogu i jedinstvo,bila su jednoglasnousvojena temeljna Naiela Strankeprava, Pravilnik organizacijeStrankeprava i izabrananova Uprava stranke,a prema rascjepu"distih" u Banovini
pravaStva politiciuodi 981ISTA, UlogaSibenskog u dalmatinskoj iopiehrvatskojpravaSkoj u Zagrebu- Institutza hrvatskupovijest, prvogwjetskograta,Radovi,1, Sveudilista Zagreb 7977, str. 259-262. 982 Slogaprava(a,Hntatskal
r70.
401
g Upravujedinstvenestranke prava zauzetojeneutralnostajaliSte.985 zaDalmaciju,koja sesastojalaod 21 dlana,izabranisu:don Ante Banii, dr. PetarBaturii, StjepanBjaZevii,FraneBradii, dr. JurajBujii, biljeZnik Ivan De Mattei, dr. Mate Drinkovii, ljekarnik Vjekoslav France5ki, trgovacDamjanKatalinii, nadelnikMate Klarii, trgovacvladimir Kurii, kanonikAnte Liepopili,dr. IvanMajstrovii,dr. Niko Marinkovii,dr.Jozo Mladinov,veleposjednikMate Peri5,don Ivo Prodan,posjednikGjuro Ra5ica,dr. Miho Skvrce, Joso Tambadai Petar Tonkovii. Na kraju, zadovoljnipostignutimjedinstvomstrankeod Rabado Spida,dalmatinski pravaii zavr5ilisu svojuSkupitinupjesmomLijepa nu5u-986 Za predsjednika Upravei cjelokupneStrankepravaponovnoje bio izabrandon Ivo Prodan,za dopredsjednika dr. Mate Drinkovii, tajnik je postao Vladimir Kulii, a rizni(,ardr. Miho Skvrce.Najveie znadenjete skupitme bilo je u tome Stoje na njoj dovrien u Dubrovnikuzapodeti proces ponovnogujedinjavanjasvih dalmatinskihpravaia i pravaskih skupinau jedinstvenustranku pravau Dalmacijii Stoje, nakonnapuitanja osloncana Frankovucistu strankuprava,po uzoruna novoutemeljenu Stardeviievustrankuplgyau Banovini,bio napravljenzaokretprema izvornomstardeviianstvu.vd/ To selijepovidi vei iz prvogdlankatemeljnihNaiela strankepravau kojemstojidaie sedalmatinska strankaprava u smisluudenjai programaAnte Stardevi(a,a na temelju prirodnog i povijesnoghrvatskogadrZavnogprava, boriti za slobodu,jedinstvo i samostalnost Hrvatske.u Naielimc se nigdjene spominjeokvir Monarhije,Stona svojnadingovorio rjeienjuhrvatskognacionalnoga i drZavnog pitanja,a u hrvatskezemljekojebi moraleuii u nezavisnu hrvatskudrZavu navode se Hrvatska,,S^ljrvonija, Bosna i Hercegovina,Istra, Rijeka s kotaromi Medimurje.988 Prema novom havilniku OrganizacijeStrankeprava, usvojenom takoderna Skupstiniu splitu, glavnirukovodniorganiobnovljenepravaSke stranke su: mjesni klubovi, Saborskiklub, Vijeie stranke, Opia skupdtinai Uprava stranke.Mjesni klub dine svi dlanovistrankeodredenog m.jesta; saborskiklub dinezastupnicistranke;vijeie strankesadinjavajusvidlanoviuprave,svidlanoviSaborskog kluba,predstavnici mjesnih
985 IAGSa, ostavstinadon Ive Prodana,fond 44,kut. z, nacrtNaiela strankeprava; kvt. 5, ustav ili Pravilnik strankeprava; kut. 5, Pravilnik uprave strankeprava. Natela... i lgyjtnyt< Organizacije Stranke Prava objaila je odmah Hrvatska lcruna, god,. XVI/1908,br. 110,1I 1,a uskorosu u Sibenikubila i posebice tiskana. 986 Prava5kaslqup5tina u Spljetu,flrv atskalaunq god.XVI/1908, br. 109. 987 M. DIKLIC, Pravastvodon Ive Prodana,radnjau rukopisu,str.37,3g; Hrvatskalouna, god.XVI/1908, br. 189. 988 Ustavili Pravila Stanke Pravau Dalmaciji,SiUenit 1908,str. 3-5.
402
klubovai pojediniistaknutijidlanoviStrankepravakoje Vijeie imenuje; Opia skup5tinakao najvi5iorganstrankesazivasejednom godi5njei u njezinuradumogusudjelovatisvidlanovistranke;Upravastrankesastoji seod 21 dlanakoje bira Vijeie na tri godine,a mandatim praktidnotraje bira predsjednikakoji je ujedno do novogizbora.Upravaiz svogasastava predsjednikVijeia^Opie skupitinei cijelestranke,zatimdopredsjednika, tainikai riznidara.e8e PoslijeSkup5tineu Splitu,na kojoj je konadnodo5lodo ujedinjai prava5kihskupina,dolazido obnavljanja vanjasvihdalmatinskihprava5a stranadkeorganizacije i oZivljavanja radaStrankeprava,te uskladivanja s novousvojenimPravilimo, a zapo(injui pripreme za nove saborske izbore u pokrajini.ee(I Izbori zastupnikazaDalmatinskisaborodrZanisupo staromizborpet nomredu26.,28.i 31.listopada1908.godine.Na njimaje sudjelovalo politidkih stranaka:Strankaprava,Hrvatskastranka,Hrvatska pudka naprednastranka,Srpskastrankai Autonoma5kastranka.To su bili posljednjiizborizaDalmatinskisaborjer oni 1914.zbogratanisuodrZani. Na njima je Strankaprava nastupilasamostalnoi osvojila6 mandata; Hrvatskastrankaosvojilaje 22,Srpskastranka7 i Autonoma5kastranka u Dalmatinskisaborbili Od prava5a tadasu za zastupnike 6 mandata.991 don Ivo Prodani izabrani:u izbornomkotaru Zadar-Biograd-Rab-Pag dr. uditelj Petar Matulina, u izbornom kotaru Sibenik-Tisno-Skradin Mate Drinkovii, u izbornom kotaru Sinj posjednikPetar Simunii, u izbornomkotaru Imotski dr. JosipMladinov,i u izborni5tvugradaSibeodrZlnim 1910. nikadr.Ante Dulibii.992U naknainimizborimazaSabor, iI9ll. godine,Hrvatskastrankaje u kuriji gradovaizgubiladvai u kuriji vanjskihopiina jedan mandat.Tada je u izborni5tvuvanjskihopiina Dubrovnik-Cavtatizabranprava5Niko Skurii, u Splitu umjesto pok. vodaHrvatskepudke Vicka Mihaljeviiabio je izabrandr. JosipSmodlaka, naprednestranke,a u MakarskojumjestoNikole Ribidiia, koji se zbog izbornihnepravilnostimoraoodreii mandata,pravaiMate Klarii, pa je 8 manobnovljenaStrankapravau Pokrajinskomsaboruimal3^ukupno data,Stonajboljegovorio njezinuponovnomusponu.vv-j
don Ive Prodana,fond 44,kut. 2, A. Bezi( i R. 989ISTO, str. 7-15;IAGSa, Ostav5tina - Uglednojupravi,OmiS,18.IX. 1908. Franceschi 990Hrvatskahuna, god.XVI/1908, br. 1.L1, 120,127, 153. PravaCwenaHwatska,god.IV/1908,br. 991,Hruatskalouna, god.XYIl1908,br. 1.60-1.72; 188-194. 992 Novoizabranizastupnici,Hwatskabuna, god.XVI/1908, br. 172. 993 I. PERIC, Dalmatinskisabor...,str: 62-65;Btzopisnainjeitu XLIII. zasjedanjaPSD, zadar 79'1, I, str. 213,477 -480.
STRANKA PRAVA OD ANEKSIJE BOSNE I HERCEGOVINE DO PRVOGA SVJETSKOGRATA
U tijeku i nakonkrize nastalezboganeksijeBosnei Hercegovine, koju je proglasilaAustro-UgarskaMonarhija6. listopada1908.godine, obnovljenadalmatinskaStrankapravazalagala se na temeljuhrvatskoga drZavnogi prirodnogpravazaprikljudenje tih zemaljai njihovoujedinjenje s drugimhrvatskimzemljamau jednujedinswenuhrvatskudrZavupod zakonitimhrvatskimkraljem,naivnovjerujuii da bi to mogaobiti uvod u trijalizamumjestove! " preLivjelogdualizma".Dalmatinskiprava5ismatrali su da gledekonadnogrje5enjapitanjaBosnei Hercegovine,anektiranih zemaljaza koje su se otimali austrijskiNijemcii Madari,svi Hrvati bez obzftana strankemorajubiti sloZni,te da "ne smijeni5tabiti, Stobi moglosmetatida ne moZemosvi zajednidkiraditi na tomu,da se pripoji Bosnai HercegovinaHrvatskoj,kojoj su u davnodoba i pripadale".U tom smislu su od njih iz Dalmacije kretale mnoge inicijative prema Banovini,jer su smatralida o bosanskohercegovadkom pitanju cijela "Hrvatskamora biti kao jedan dovjek".Dalmatinskipravaii su pitanje aneksijeBosnei Hercegovineshvaialikao sastavnidio Sireghrvatskoga drZavnogpitanja,nadajuiiseda bi sehrvatskinarod,ako to pitanjerije5i u svoju korist, llogao laKe pribliZiti svomkonadnom"cilju jedinstvai ru,ooitulnosti';.994 O pitanju Bosnei Hercegovineraspravljalose na sjedniciUprave Strankeprava,odrZanepod ravnanjempredsjednika don Ive Prodana1l. prosinca1908.godineu Splitu.PoslijeupozorenjaLiepopilijui njegovoj skupinidubrovadkihprava5a, koji su i daljeteZiliFrankovim"distima", da se moraju pridrZavatizakljudakasvoje stranke o neutralnostiprema prava5kimstrankamau Banovini, LJpravadalmatinskeStranke prava pozivasvojedlanstvodau najskorijevrijemeorganiziraodrZavanje velikih javnih skupitinau Pokrajinina kojima bi se traZilo:sjedinjenjeBosnei Hercegovines drugimhrvatskimzemljamau'Jedno samostalno drZavno 994 Bosnai Hercegovina , Hwatskalcruna,god.xvl/1908, br. 184,vidi jos br. 189,str. 1. i br. 191,str. 1;J. KRISTO,Pe.iztenapovijest, str.275-
404
tielo", ukinuie bespravnogRauchovareLimau Banovini,uvodenjeu javnu uporabu iskljudivohrvatskogajezika,priznavanjereciprociteta poloZenihispitai zavr5enihstudijana Hrvatskomsveudili5tu u Zagrebus onima u austrijskomdijelu Monarhije, te uvodenjeopieg, jednakogi pravaglasa,a prosvjedovalo neposrednog bi sei protiv zahtjevaza ustroj talijanskogsveudili5ta u Trstu ili nekom drugomgraduna hrvatsko-slovenskoiof,u11.99s izaista,napoticaji u organizacijiprava5a takveskupitineodrZavale po primjerice suse Dalmaciji, uZadrui Sibeniku.Na njimaseodobravala aneksija,ali i usvajaliprosvjednizakljudcii donosileposebnerezolucijeu skladus naprijednavedenimnaputcimaUpraveStrankeprava,a najvi5e od svegatralilo se na temelju hrvatskogadrZavnogprava ujedinjenje Bosnei Hercegovinesdrugimhrvatskimzemlja-qrg, osobitosDalmacijom, jednu jedinstvenu u drZavno-upravnu cjelinu.ee6 Na Skup5tiniu Zadru, odrZanoj27. prosinca1908.godine,o tome su najvi5egovorili Prodan, Skvrce,Dulibii i Androvii. Svioni su sezalagaliza ujedinjenjeHrvatske i Bosnei Hercegovine.egT U tomesmislugouolilisuu Carevinikomvijeiu u Beduprava5kii drugi hrvatskizastupnici,osobitoLaginjai Perii, koji su rado podupiralipre5niprijedlogknezaAloisa Lichtensteinao ujedinjenju Bosne s hrvatskimzemljama,5to bi na odredeni nadin vodilo uvodenju trijalizma u Monarhiji. Protiv takva rje5enjai uopie protiv aneksijeBosnei Hercegovineizjasnioseu Carevinskom vijeiu zastupnik Srpskestran-kedr. Du5anBaljak, a istogmi5ljenjabili su i drugi Srbi u Dilmaciii.ee8 nuOueida tijekom aneksijei aneksijskekrize,koja je potrajalado proljeia 1909.godine,nisuzasjedalini Dalmatinskini Hrvatskisaborna kojima bi se zastupnicimogli izjasnitio sudbiniBosnei Hercegovine, trojica prava5kihzastupnikaProdan,Drinkovii i Dulibii poku5alisu skup5tinski pokret u Dalmacijipodiii na razinucijeleHrvatske,nastojeii u borbi za prikljudenjeHerceg-Bosne hrvatskimzemljamaokupiti i pridobitisvehrvatskepolitidkestrankei njihovezastupnike,ukljudujuii dak Srbei Muslimane,kojimasunudilijedanoblik kulturneautonomije.Iako je u svemutome od samogpodetkasudjelovaoi Prodan,glavnikreatori
995 Iz upraveStranke prava,Hwatska kruna, god.XVI/1908, br. 189;NaSaduZnosti zakljudciUprave Strankeprava,Hwatskakruna, god.XVI/1908, br. 191. prava5tva 996M. GROSS,UlogaSibenskog u...,str.263;RezolucijepoprimJjene najavnoj skup5tiniStrankeprava,Hwatskakruna, god.XVI/1908, br. 194. god.1908,sve1.664,br.8362. 997PAZA,TajnispisiNamjesni5tva, 998Trijalizam, Prava CwenaHwatska"god. V/1909, br. 203;AneksijaBosneu Carev. god.XVI/1908, br. 191;PAZ.d,TajnispisiNamjesni5tva, vie1u,Hwatskalcruna, god. 1908.sveZ.564.br.ll4.
405
dr. dalmatinskeStranke^p^rava pokretadcijeleakcijebio je dopredsjednik Mate Drinkovii, koji se najvi5ezaligaoza suradnjusa Srbima.e9e Nastojeii preduhitriti austrougarskorjelenje o posebnojupravi nad Bosnomi Hercegovinom,do degaje ipak uskorodo5lo,dalmatinski pitanjapoku5avali prava5isu uz pomoi goruiegbosanskohercegovadkog pokrenuti i nametnuti rjelenje cjelokupnoghrvatskognacionalnogi drZavnogpitanja,ukljudujuii i slovenskezemlje.U tom smislutrojica naprijednavedenihzastupnikai delnikadalmatinskeStrankepravapoopiegzastupnidkog akcijuzaodri,avanje krenulisuu sijednju1909.Siroku skupanZagrebu,na kojembi zastupniciiz svihhrvatskihsabora,pokrajina i politidkihstranakaraspravljalio pripadnostiBosnei Hercegovinei cjelovitomrje5enjuhrvatskogpitanja.Prodantvrdi da je "ba5sada,kada sezbijaju najsudbonosniji dogadaji ", najpovoljniji trenutak za odrLavanje takvog skupa,jer "nuZdaje i prigoda odigledna:nuZdaradi Bosne i koje,po njegovumiSljenju,takoHercegovine",a prigodaradi Slovenaca prauo.1000 der StiiihrvatskodrZavno koji je trebaodovestido zajednidkeakcije Taj pripremnisastanak, svihpolitidkihstranaka,odrZanje 29.sijednja1909.godineu Zagrebu.U njegovu radu sudjelovalisu predstavnicidalmatinskeStrankeprava koalicije, Prodan,Drinkovii i Dulibii - te predstavniciHrvatsko-srpske strankepravai CistestranHrvatskepudkeseljadkestranke,Stardeviieve ke prava.Iako nisu poslalesvojepredstavnikena sastanaku Zagreb, akcijudalmatinskihprava5aodobravalesu u DalmacijiHrvatskastranka jedino i Hrvatskapudkanaprednastranka,a otvorenose suprotstavljala skupinadubrovadkih"distih"na delus Liepopilijemi don Antom Jaspricom.1001 Prijedlogtrojice dalmatinskihpravalkih zastupnikaiznio je i obrazloZioProdan.U njemuse najprijeod hrvatskihpolitidkihstranaka traLi da dadu zajednidkuizjavu kako se sveone slaZus drZavnopravnom borbom za ujedinjenjeHrvatske,Slavonije,Dalmacije,Istre, Bosne i Hercegovinei slovenskihzemaljau jedno samostalnohrvatskodrZavno tijelo. Ali da bi seza to lak5epridobiliSrbi,Muslimanii njihovepolitidke strankehrvatskastranaspremnaim je, uz "tzdrLaj" i po5tivanjehrvatskih drZavnihobiljeZja,popustitido krajnjih granica,te im u hmatskimzemljama zajamditikulturnu i crkvenu autonomiju,ravnopravnostiirilice s S litinicom i uporabusrpskezastaveuz htvatiku drZavnuzastavu.1002 LW9,svel.ffi,bustaIa,br.461;M. DRINKOVIC, 999 PAZA,TajnispisiNamjesniStva,god. Za slobodudomoine, Hrvatskariei, god.Y I 1%9,br. 302,str. l, L 1000I. PRODAN, ZaStoba5vda, Hrvatsknlauna,gcd,.XVIUl90f,br. 15,vidi i br. 1.3,str. 1. 1001M. GROSS,Povijestpravalke ideologije,str. 369;Hwatska lcruna,god.XV[/1909, br.13,75;PravaCwenaHrvatska,god.V17909,br.208,217. 1002I. PRODAN, Odgovorna prigovor,Hwatskalcruna,god.XVII/1909,br-'23,24.
406
prijedlogomdalmatinskihprava5a, koji je luZagrebtbio relativnodobro primljen,nazodnisu trebali upoznatidelni5tvasvojihstranaka,a ova su pak do 10.veljadetrebalasvojodgovordostavitidon Ivi Prodanu.Medutim, do toga nadnevkaProdanje dobio pozitivanodgovorjedino od Stardeviievestrankeprgy* pa se cijela akcijanepotrebnorazvuklai na rtt'' koncu posverasplinula. Iz prijedlogatrojice dalmatinskihprava5avidimo da je i nepopustljivi Prodanpod utjecajemDrinkoviia bio spremanpopustitii Srbimau hrvatskim zemljamauvjetno pr iznati crkveno-kult urnu autonomiju, pismoi zastavu,naravnoako oni prethodnopristanuna ujedinjenjehrvatskih zemaljas Bosnomi Hercegovinomu jednu drZavnucjelinu i tako podupru stvaranjeVelike Hrvatske.Bio je to najveii ustupakdon Ive Prodanaikad udinjen Srbima u Hrvatskoj.Medutim, niti u najteZim vlasti protiv njih vodile u Zagrebu trenucimakada su austrougarske procesi kadaje, bezdvojbe,prijedlogdalmatinskihprava5a veleizdajnidki zna(io potporu osumnjidenimSrbima,oni nisu bili spremnipopustiti i prihvatitiponuduhrvatskihstranaka.Prijedlogdalmatinskihpravaia,koji sepremazamislinjegovihautoratrebaopodetiostvarivatijednimvelikim stranadkihdelzajednidkimskupomhrvatskihi bosanskohercegovadkih protivili odobravali Srbi, su mu se frankovci i nika i zastupnika,nisu poborvladajuiidualistidkivrhovi,a najodludnijesu mu sesuprotstavljali krugakoji su oslonacza svojupolitiku u hrvatskim nici velikoaustrijskog u okupljanjui podredivanjuprava5kihskupinai stranaka. zemljamavidjeli Svi oni su u prijedlogudalmatinskihprava5anaziraliveliku opasnostpo koalicije,pa su svojezamislii planove,mnogov9it1i od Hrvatsko-srpske mu se radi togai suprotstavljali.tuu+ Dugo poslije prijedlogatrojice dalmatinskihprava5a,Prodanai njegovu Stranku prava su zbog ponudenihustupakaSrbima Zestoko napadalizagreba(kii dubrovadkifrankovci, a ponajvi5eIzidor Krinjavi, Antun Liepopili i Ante Jasprica.Oni su u Hrvatskompravu i Pravoj Crvenoj Hrvatskoj navedeni prijedlog ocijenili kao izdaju, a Prodana napalii osudilikao "srbofila",iako on to nije bio niti je mogaobiti, pa se jo5 dugo morao pravdatii s njimavoditi nepotrebnepolemike.Tako se na kraju dobro zami5ljenpokuiaj dalmatinskihpravala o zajednidkoj akcijirasplinuoi zavr5iobezuspjeinou Zestokimnovinskimpolemikama Dodu5e,poslijeaneksijske i bezikakvihposljedicapo vladajuiireZim.IUU) don Ive Prodana,fond44,kut. 2,A. Pavelid- I. Prodanu,Zagreb, 1003IAGSa,Ostav5tina 9. II. 1909. pravaStva i -..,str.264. u dalmatinskoj 1004M. GROSS,UlogaSibenskog 1005 ViSeo tome v idi u PravojCrvenoj Hw atskoj, god.V I 1909,br. 208,2L7,225,226,235, 236,240,rliHw atskoj lcruni,god.XVII/1 909,br. 23-25,34, 36,40 i d.
407
krize na poticaj Drinkoviia dolazi do bliZih kontakata bar hrvatskih politidkih stranakau Dalmaciji,te se u tu svrhuosnivamedustranadko Narodnovijeie u koje od pravaiaulazeProdani Drinkovii, ali sveie to ubrzo prekriti i nadvladatiposebnistranadkiinteresi,osobitoborba za prevlasiu dalmatinskimopiinama.1006 Na zasjedanjuDalmatinskogsabora,koji se gotovo nakon dvije godinedekanjaponovosastaoujesen7909.,IvoProdanje uimeSestorice pravalkih zastupnikapredloZioi obrazloZioAdresuzasrupnikaStranke prava na Kralja, kako je to bilo uobidajenona podetku svakognovoga Sestogodi5njeg saborskogzasjedanja.UtojAdresi koja naravnonije bila prihvaiena nego Adresa vefine, on je saZetoiznio gotovo sva bitna gospodarska i politidkapitanjau pokrajinii stajali5tasvojestrankeprema njima, a dotakaose i aneksijeBosnei Hercegovine,premdase o tome problemuposebicenije raspravljalo. Prava5kizastupnicisu u svojojAdresz,koja je pisanaodmjerenoi dostojanstveno, osudili i o5tro kritizirali cjelokupnu austrijskuupravu u Dalmaciji i na kraju od Krune zatraLili ujedinjenje svih hrvatskih zemalja. Pozivajuii se na ugovore koje su Habsburgovcitijekom povijesti sklopili s Hrvatima i obvezekoje iz njih proizlazeza obje strane,oni podsjeiaju kralja Franju JosipaI. da su se stekli svi bitni uvjeti za ujedinjenjehrvatskihzemalja,jer "onaj dio Hrvatske, koji je bio pod Venecijom,davnoje pod LezlomVa5egVelidanstva,a onaj pod Turskom,Bosnai Hercegovina,od lani je takoder konadnomonarkijiVa5egVelidanstvapripojen,te prematomu nemaviSe uzroka,da Hrvatskani u cielostini u pojedinimdielovimabudei nadalje podloZnicaUgarske,odnosnoAustrije".Na koncuProdanupozoravaVelidanstvodaje kao zakonitihrvatskiKralj duZnoi na temeljuprisegeujediniti i duvati"neodvisnostizemlji5nucjelokupnostkraljevineHrvatske",jersamo prijestoljai drZave.ruu/ zadovoljninarodibranei uzdrZavaju Osporavajuiipravilnosti valjanostizborau Dalmatinskisabordon Nike Ribidiia, koji je koncem listopada1908.u Makarskoj pobijedio prava5kogkandidataMatu Klariia samos jednim spornimglasomviSe, zastupniciStrankepravakontinuiranosu ometalirad Sabora.Zbognjihove uporne opstrukcijeSaborje 3. veljade1910.morao prekinuti s radom, a redovito zasjedanjenastavljenoje tek u rujnu iste godine. prava5kihzastupnikaponajboljeje na tom ProtureZimskoraspoloZenje zasjedanjuizrazioProdankadaje 29. sijednjakazaoda po Hrvate svako zlo dolaziizBela i Pe5te."Zlo iz Beda,gore iz Pe5te;zlo iz Pe5te,goreiz
1006vidi bilj. 1004. Saziv 1,007Bnopisna injeita ){LII. zasjedanjaPSD, sv. I, Zadar 1911,str. 1548-1-5-51; sabora,Hrvatskalauna, god.XVII/1909, br. 67,vidi br. 104,118.
408
Beda",njegovesu rijedi.IJ meduvremenu odnosiizmeduStrankepravai Hrvatskestranke,koja je imalaveiinu u Dalmatinskomsaboru,jo5 viSe susezaoit{lizbogizbornihnepravilnostii raspuitanjamakarskeprava5ke ,. lnnR opcrne.^"'" Glavnagodi5njaSkup5tinadalmatinskeStrankepravaodrZanaje u dvoraniHrvatskogsokolau Makarskoj25.studenog1909.godine.Na njoj se raspravljaloo proteklom jednogodi5njemradu stranke,politidkom poloZaju,gospodarskim pitanjima,izbornojreformi i unutarnjimpitanjima stranke,o demusu posebnaizvjeSiapodnijeliProdan,Skvrce,Drinkovii i Dulibii, a domaiinje bio opiinski nadelnikprava5Mate 61uri6.100e U skladu s vaZeiim Ustavomili PravilnikomStrankeprava Skup5tinuje sazvao,otvorio i njezinimradomupravljaopredsjednikstrankedon Ivo Prodan.Poslije raspraveo izvje5iimaSkupitinaje u obliku zakljudka jednoglasnousvojiladetiri rezolucije.U prvoj se odobravarad Stranke prava,njezinihzastupnikai Uprave;u drugojsezahtijevauvodenjeopieg, jednakog,izravnogi tajnogpravaglasaza saborskei opiinske izbore u Dalmaciji;u treioj prosvjedujese protiv "obustavestarodrevnoghrvatskogustava"u Banovinite pozivahrvatskopudanstvoi njegoveprvake da tome udinekraj; u detvrtojSkupitinaStrankepravatraLina temelju hrvatskogdrZavnoga i prirodnogpravaujedinjenjesvihhrvatskihzemalja, te prosvjeduje"protiv rovarenjuu Bosnii Hercegovini,gdjesenastojipod krinkom administrativneautonomije" pudanstvozadrtati u stoljetnoj izoliranostii otudenostiod svoje matice radi lak5eg"izrabljivanjaod stranejadih".toto Pored usvojenihzakljudakana pravalkoj Skup5tiniu Makarskoj potvrdenaje ispravnostradadalmatinskeStrankepravai njezinadelnijedinstvomi najavljenbrZipovStva,nagla5ena potrebaza sveprava5kim ratakudenjuklasikaprava5kemisli.Iako povratakna udenjeStardeviiai Kvaternika,a to zna(i na ideologijui politiku od prije pedesetgodina, objektivnovi5enije bio mogui, na tomeje u Banovininajvi5eradio Mile Stardeviisasvojomnovoustrojenom Stardeviievomstrankomprava,a u DalmacijiProdansa svojomobnovljenomStrankomprava.U Banskoj t{rvatskoj to je najoditijedollo do izrai,ajakroz napuitanjeFrankove Cistestrankeprava,ustroj Stardeviievestrankepravai poku5ajreinterpretacijeprava5kogprogramaiz 7894.u staromstardeviianskom duhu, Stoje udinio Mile Stardeviiu oZujku 1909.godine,a u Dalmacijikroz ponovnoujedinjenjesvihprava5kihskupinai obnovujedinstveneStranke IOOSBrzopisnainjeifu K,II. zasjedanjaPSQ sv. I., str. 379, W, 1.670-1627, w. II., str. 169-179,41.1.,596; Hrvatskasaborska vedina,fiva*ka louna,god.XVI[/1910, br. 14. l0O9Hwatskaktuna, god.XV[/1909, br.125-82. 1010SkupStina strankepravau Makarskoj,flvatskalcruna, god.XVII/1909,br. 133-138.
prava,zatimkroz najnovija temeljnaNa&la i PravilnikStrankeprava, kao ikrozsveukupnu djelatnoststrankei njezinihzastupnika.U tom smislu trebashvatitii inicijativuProdana,Dulibiia i Drinkoviia za okupljanjei koncentracijusvih oporbenih politidkih stranakai snagat Zagtebu, ukljudiv5ii snageBosnei Hercegovine,koja inicijativa,dodu5e,nije dala odekivane rezultate, ali je ipak bila snaZanpoticaj za okupljanje svih I bedki prava5kihpolitidkihstranakau jedinstvenuprava5kuorganizaciju. FranjeFervelikoaustrijskikrugovi,okupljenioko prijestolonasljednika prava5kiblok,kojemsu poslije dinanda,nadalisuseda Cekrozujedinjeni aneksijskekrize nastojalinametnutisebiodanovodstvo,laKe moii osipolitici u hrvatskimzemljama,osoguratioslonacsvojojvelikoaustrijskoj na prijestoljuili, eventualno,nekimdrugimkriznim bito prilikom smjene 1r.ni"in'u.1o11 Tim velikoaustrijskimkrugovimaodgovaralaje pravaika protupolitika,a traZilisui bezuvjetnupotporubuduiem srpskai protumadarska za hrvatskomdrZavno5iuni vladaru,ali im nije odgovaralateLnjaprava5a u kojemobliku, pa ni u obliku trijalizmau okviru Monarhije,jer je bila u idejomi koncepcijomo budusuprotnostis austrijskomvelikodrZavnom jedinstvene su oni, traLeii oslonacza Zbogtoga drZave. iem ustrojstvu nastojaliu dalmatinsku prava5kom bloku, svojupolitiku u ujedinjenom jer su u njegaimali StrankupravaukljuditiStovi5ekatolidkogsveienstva, pudkomstrankom najvi5epovjerenja,i tu strankupovezatisaSlovenskom koji je uZivao u Ljubljani i njezinimdelnikomdr. Ivanom Suster5idem, FranjeFerdinandai od juZnoslavenskih povjerenjeprijestolonasljednika politidaraimaonajveii utjecaju Bedu.U tom smislujevei u proljeie 1910. austrofilskepolitidkeorijentasveienstva, godinevelik dio dalmatinskog cije, na delu s dr. don Antom Alfireviiem najavio "en bloc" ulazak u Strankuprava,a bilo je mi5ljenjadaseta strankapretvoriu konfesionalnu strankui odvoji od banovinskihprava5akako bi lakle postalaprivjesak Slovenskepudkestranke,demuseusprotivilaveiina dalmaSuster5ideve tinskih prava5ana delus Prodanomi Drinkoviiem. Unatodtome Drinkovii i Prodansene protiveulaskusveienstvau stranku,jer misleda ie ona na taj nadinu puku jo5 vi5eojadati,ali se odludnoprotive pretvaranju Stranke prava u konfesionalnustranku, demu su teZili velikoa.ustrijski program.1012 krugovifojima je smetaosvakiprava5kidrZavnotvorni stranke 1011M. GROSS,Povryestpravalkeideologije,str.369-379;Zaklju&i Stardeviceve prava,Hwatska lvunq god.XV[/1909, br. 30. 1012M. GROSS, Hrvatska politika velikoaustrijskogkruga oko prijestolonasljednika Franje Ferdinanda,eSP Instituta za historiju radnidkogpokretaHrvatske,god. II, prava5tva u dalmatinskoji ...' br.2,Zagreb 1970,str. 26,27;ISTA,UlogaSibenskog str.266,267;Klerikalnoprava5tvo,Iivatskalaunqgod'XV[I/1910, br.89,91.
4r0
Tijekom ljeta 1910.delni5tvoi UpravaStrankepravavr5eintenzivne pripreme za'odrlavanjegodi5njeskup$tinedalmaiinskihprava5a.1013 Poslijetemeljitihi op5irnihpripremavelikaSkup5tinastrankeodrZanaje 11.rujna 1910.u Hotelu Velebitu Sibeniku.Bila je to jednaod najmasovnijihprava5kihskup5tinaikad odrZanau Dalmaciji.Na njoj se pod Prodanovimvodstvomokupilo oko 1200prava5aiz svih krajevaDalmacije,zatimvelik broj svjetovnogi redovnidkogsveienstvai mnogistranadki simpatizeri.PremagisanjuHntatskeieii ukupnoje bilo "4000ljudi", Stonije nemoguiejer Sibenikje u to vrijemejedno od najveiih i najjadih prava5kihupori5tana Jadranu,gdje je opiinski nadelnikbio poznati prava5dr. Ivan Krstelj. Glavnu rijed na Skup5tinivodili su uz Prodana upravoSibenskiprava5iDrinkovii, Dulibii i Krstelj, a raspravljalose o radu strankei njezinihzastupnika,politidkompoloZaju,dopuni stranadkogPravilnika,izborui konstitu_iranju ' Vijeia stranke,te brojnimunutarstrlnadkimi drugimpitanji62.l0l+ Za dalmatinskosveienstvoi njegov ulazak u Stranku prava na SkupStinise najviSezalagaoMate Drinkovii, koji smatrada je hrvatsko katolidkosveienstvozaistanarodnosveienstvokoje ima pravoi duZnost javno politidki djelovatiu interesujedinstvahrvatskognarodai drLave. Braneii sveienstvoon se Zestokoobarana naprednjake,liberale,novokursa5ei sveone koji bi rado zabranilisveienicimapolitidkudjelatnost, te ih nazivazlodincimai tudimizmeiarimakoji napadajimana sveienstvo Zele "uni5titi hrvatstvo".Na prigovoreda dalmatinskaStrankaprava, otvoriv5iSiromvratasveienstvu,lako moZepostatiklerikalnastranka,a prava5i"slugepopova",Drinkovii odgovarada onane moZebiti klerikaljer bi to znadilopolitidkosamoubojstvo, a osimtoga na ni konfesionalna, Strankapravapripadacijelom hrvatskomnarodu i mora se zalagatiza vjerskusno5ljivost. StogapredlaZeda seona todkastranadkogprograma u kojoj se govori o po5tivanjuvjerskih duvstavapudanstvapro5iri u kriianskomduhu,te da ubuduie glasi:"Podizanjenarodnogprosvietljeprema snoj.Uivost nja na temeljukriianskih nadelauz duZnudosada5nju drugimu hrvatskomnarodupriznatimvjeroispovjestima." IUr-) Uz Drinkoviiev prijedlogSkupitinaje odobrilai potvrdilaodluku za njegovdotadalnji Upravestrankeda sesveienstvudadezadovoljStina mukotrpanrad i da ga se bez dvojbe primi u Stranku prava. U ime svjetovnogsveienstvana tome se zahvaliodon Ivan Matii, a u ime don Ive Prodana,fond 44, kut. 2. sadrZiveliki broj pisamakoja 1013IAGSa,Ostav5tina govoreo pripremamaza skup5tinu; Hrvatskakruna,god.XVIII/1910,br. 82,8-5-91. KRISTO, 1014Prava5koslavlie,Hwatskaiet,god.VI/1910,br.475,vidiibr. 476-479;J. povijest,sLr.296. PreiuCena god.VI/1910,br.476,477,478. 1015Skup5tinastrankeprava,Hruatskaiei,Slbenik-Zadar,
4rl
redovnidkogafta Ante Cikojevii. I jedan i drugi izjasnilisu se protiv klerikalizacijeStrankepravai preuzimanjapolitidkogvodstvaod strane sveienstva."Mi neiemo klerikalizma,neiemo ni vodstva"vei hoiemo biti prostivojnici,kaZeCikojevii, a Matii izjavljujeda bi on prvi, kadabi se "strankaprava premetnulau klerikalnu stranku",iz nje istupio.Na kraju je Skup5tinaizabralaVijeie strankeod ll5 dlanova,koje je imalo zada(udase dim prije konstituira,izaberestranadkodelni5tvoi poradi na poboljSanju stranidiceorganizacije.1016 Strankepravasastaloseprvi put NovoizabranoVijeie dalmatinske 15.studenoga1910.godineu Splitu i, nakon prihvaianja injei(,a o radu stareUprave i zastupnidkogKluba, izabralonovu Upravu strankeod 25 dlanova,koja se odmah konstituirala.U novu Upravu Stranke prava izabrani su: don Ivo Prodan, dr. Miho Skvrce,don Ante Jagi(,,Artur Jeladii,dr. Mate Drinkovii, dr. Ante Dulibii, dr. Ivan Krstelj,Vladimir Kulii, Petar Franceski,dr. Niko Marinkovii, dr. Ante Alfirevii, Frane Bradii, DamjanKatalinii, dr. Ante Sesardii,Mate Peri5,dr. PetarBaturii, StjepanBjaLevif,dr.JurajBuii, Ivan Vudemilovii,JosipBilii, dr. Josip Mladinov, Mate Klarii, dr. Petar Cvilidevii, don Ivo Separovii i Niko Skurii. Za predsjednikaUprave, a to znadi i predsjednikacjelokupne Strankepravau Dalmaciji,opet je izabranlvo Prodan,za dopredsjednika Mate Drinkovii, tajnik je postao Vladimir Kulii, a riznidar Miho Skvrce.1o17 Poslije Skup5tineu Sibeniku i ulaskasveienstvau Stranku prava pravaiki zastupniciu Dalmatinskomsaboru,pri raspravio proradunuu listopadu1910.godine,pojainjavajupromjeneu drZanjusvojestrankeu odnosupremasveienstvui Monarhiji. Oni najvi5epolemizirajusazastupnicimaHrvatskeqqg^nkei njihovim prigovorimao sveveioj klerikalizaciji Strankeprava.ruruU tome naravnoprednjadeDrinkovii, Dulibii i Prodankoji subili zamasovnijiulazaksveienstvau Strankuprava,ali nisu za njezinu klerikalizacijui politidku prevlastsveienstvau njoj, odnosno protiv su klerikalizmakao zlouporabecrkvenevlasti u politidke svrhe,a osobito onog klerikalizmaiza kojeg stoji bedki "cezarizam".I ne sluteii da je u svim hwatskim zemljamanovi smjer u Stranciprava,koja se po zamislivelikoaustrijanacatrebala temeljiti na politidki organiziranomi Beduodanomsveienstvu,upravopotaknutod cezarizmapijestolonasljednikovavelikoaustnjskogkruga,upozoravajuiina opasnostod klerikalizma, Prodan izvanredno pogadabit stvari kad kaZe: "klerikalizam je
1016 Skup5tinastrankepr ava,Hrvatska lvunq god.XVI[/19 10,br. 95- 100. L077Yie6estrankeprava,Hwatskalauna, god.XVIII/1910, br. 17. l0l8 Bnopisna izvjelta XLIII. zasjedanjaPSD,Zadar l9Il, str. 901-957.
4r2
pogibeljan, kadizanjega stoji cezarizam,pogibeljan je kad iza njega stoji oruZje, sila materijalna, te kad rabi od potrebe do potrebe i prah i 1o19 ,r1a'rrt,,". Svoju potporu dalmatinskom sveienstvu Drinkovii obja5njavajadanjemStranke prava i neuspjehomtrojice njezinih zastupnikau Zagrebu 1909. godine, kada se pokazalo da ni srpske ni sve hrvatske stranke ne Lele i6i u zajednidku akciju s prava5imaza ujedinjenje hrvatskih zemalja i pripojenje Bosne i Hercegovine Hrvatskoj. On iztoga izvodi zakljudak da Hrvatima ne preostaje ni5ta drugo nego da se "na5 katolidki Zivalj ujedini u jednu veliku stranku", koja ie svoju politiku nastojati dobrovoljnim putem nametnuti svim manjinama u jedinstvenoj hrvatskoj drLavi i, naravno, pritom misli na Stranku prava. Na kritiku Ante Tresiia Pavidiia da veiina pravala nema viSenikakve veze s izvornim stardeviianstvom,te da je Stranka prava napustila liberalna nadelaAnte Stardeviia,Drinkovii odgovara da Stardevii nije bio ni liberalac ni klerikalac nego hrvatski politidar kojemu je temeljni cilj bio rje5enjehrvatskogadrZavnogpitanja oZivotvorenjemsamostalnehrvatske drLave.On kaZeda je razvoj Monarhije doveo do propasti"apsolutizmai centralizma",pa se nada da ie tako doii i do propasti dualistidkogsustavavladavine, Sto ie omoguiiti ujedinjenje Hrvata i rje5avanje hrvatskog nacionalnoga i drZavnog pitanja. Iako se u rjeiavanju toga pitanja kolebao izmedu postojeieg drZavnog okvira i njegove apsolutne negacije, Drinkovii jo5 uvijek govori o zajednidkim interesima hrvatskog naroda s dinastijom i Monarhijom, te se nada u mirnu realizaciju prava5kogprograma, koji prikazuje kao jamstvo za ravnoteLu izmedu centrifugalnih i centripetalnih sila u zajednidkoj drlavi. On u Saboru upozorava predstavnike Njegova Velidanstva da su prava5ii Stranka prava "jodjedini i zadnji pokulaj na5egnaroda, da smo mi jo5 posljednja hrvatska stranka, koja se nada u oZivotvorenje svoga programa u cjelovitosti ove monarhije". Na izravni upit protivnika da todno odgovori je li za ili protiv okvira Monarhije, jer to iznjegova govora nije sasvimjasno, Drinkovii se koleba jer nije siguran koje ie rje5enje u buduinosti prevladati pa odgovara da je za i protiv "okvira", odnosno da je zai protiv Austrije, 5to ie ovisiti o odnosu njezinih vlastodrZacaprema Hrvatskoj. Ja sam i jutros o toj Hrvatskoj rekao, istide Drinkovii, "da mi nju Zelimo i hoiemo, da za nju radimo i u okviru i izvan okvira, da mi hoiemo da upotriebimo sve ono, Stoje moguie da do te Hrvatske dodemo".1020
1019ISTO,str.956. 1020ISTO,srr.901-912,929-934,966-968.
413
Na prigovoreda dalmatinskipravaii ne priznaju Srbe,a da istovremeno Zeles njima pregovaratio potpori za rjelenje hrvatskogpitanja, ProdankaLedanije"istinada smomi bili priznaliSrbe,kao Stonije istina, da mi ne priznavamoSrbe"i sveone koji hoie da su Srbi.Strankaprava, twdi on, nijedei ne priznajesamoone Srbekoji kao neprijateljski"politidki elemenat" rade protiv interesahrvatskognaroda i drlave. Prodan tvrdi da su dalmatinskiprava5ipopustiliSrbimado "skrajnjihgranica",te ih priznali kao "kulturni elemenatu kulturnom smislu",nudeii im kao predstavnicima istodnekulture Skolskui crkvenuautonomiju.Dakle, on Srbeu hrvatskim zemljamapriznajedo razinekulturno-crkveneautonomije, napominjuii da takvu autonomijunemajuHrvati u Bosnii Hercegovini.Sto se tide Srbijei Crne Gore Prodanistidenjillgyy medusobnu 6visnosto Hrvatskoju borbi protiv Nijemacai Madari.1021 Istovremenos veiim ulaskomsveienstvau dalmatinskuStranku prava,do degaje do5lona Skup5tiniu Sibeniku,dolaziu Banoviniu rujnu skupineoko lista 1910.do povezivanjai ujedinjenjavjersko-prava5ke Hrvatstvo s Frankovom Cistom strankom prava u Kr5iansko-socijalnu strankuprava.Pri nastankute noveprava5kestrankedubrovadke"diste" u Zagrebu zastupaoje don Ante Jasprica.Do ustroja nove stranke i opienito do Siregprodora sveienstvau prava5keredove dolazi godine krugai 1910.pod utjecajembedkihkr5ianskihsocijala,velikoaustrijskog Oni suposlijeaneksijske Slovenskepudkestrankena delusaSuster5idem. krize nastojaliokupiti sveprava5keskupinei strankeu hrvatskimzemljama i Bosni i Hercegoviniu jedanjedinstvenipravaSkiblok, koji je pod utjecajemsveienstvai u narodu popularnim imenom Stranke prava trebaoomoguiiti kontroluhrvatskepolitidkescenei posluZitikaosiguran oslonacFranji Ferdinandupri stupanju na prijestolje ili pak nekom drugomkriznomtrenutku.Zauzvrat novivladartrebaoje nakonpreuzimanjavlastirije5itihrvatskopitanjeu trijalistidkomduhu,medutimvelikoaustrijskikrugovi,iako supodrZavalilaZnunaduu trijalizam,nikadato ozbiljnonisunamjeravaliudiniti.'"" U duhu novih politidkih promjenau prava5kimredovima,nastalim strankei velikoaustrijske pod utjecajemaustrijskeKr5iansko-socijalne politike prij estolonasljednikaFranje Ferdinanda,dolazido r azlazamedu hrvatskimzastupnicimau sredi5njemdrZavnomParlamentuu Bedu.NezadovoljnisvojimdotadainjimpoloZajem,utjecajemi odnosomprema Vladi trojica dalmatinskihprava5kihzastupnikau Carevinskomvijeiu 1021ISTO,srr.950-952. LO22M.GROSS,Povijestpravaikeideologije,str. 376-379;ISTA, Hrvatskapolitika str.35-37;PravaCwenaHwa*kq god.VI/1910,br.29I, velikoaustrijskog kruga..., 292.
41,4
Prodan,Dulibii i Perii, kojima se nakon razlazas Hrvatskomstrankom prikljudio i don Frane Ivani5evii- istupilasu koncem 1910.godine iz SavezajuZnihSlavenai pristupilaKlubu slovenskihzastupnika.Oni su sa klub od iz SlovenijeustrojilizajednidkiHrvatsko-slovenski zastupnicima (lana, je pravai drZavnog 22 koji trebao djelovati na temelju hrvatskoga drZavnogpitanja. zalagatisezatrijalistidkorje5enjehrvatsko-slovenskoga Predsjedniktoga Kluba bio je utjecajnidr. Ivan Susteriid,a prava5ki zastupniciu njemu zadrlalisu odredenuautonomnostkao posebnaskupinapod nazivomHrvatskiklub,kojemuje predsjednikbio Ante Dulibii, a tajnik FraneIvani5evii.ruz-' Sudjelujuii u Austrijskojdelegacijiu raspravio drZavnopravnom rjesenjuza Bosnui Hercegovinu,prava5prof. JosipVirgil Perii odludno anektiranihzemalja. sesuprotstaviomadarskimi austrijskimsvojatanjima je Bosne i Hercegovines trijalizmai ujedinjenje On smatrada uspostava jedino pravorje5enje, Hrvatskomna temeljuhrvatskogadrZavnogprava jer svakodrugo ne bi zadovoljilonikogai nosilobi u sebi klicu vlastite trijalizmakoji je postao a osobitouspostavom propasti.Takvimrje5enjem, "danasdrZavnomprijekom potrebom",istidePerii, bar donekle bi se popravilo"sveono zlodinstvo"podinjenonad hrvatskimnarodomidrLavom.1024 Na prijevremenimizborimaza Carevinskovijeie, odrZanimu Dalmaciji od 13. do 27.lipnja 1911.godine,Strankaprava nastupilaje i sluZbenoistaklasvojekandidateu 8 od ukupno l L izbornih samostalno kotara.Naknadnosu od stranepojedinacaistaknutejo5 dvije kandidatuosim Boke re, pa su pravali imali svojekandidateu svimizborni5tvima, Od prava5kihkandidatana tim izborimapobijedilisu:don kotorske.lO2s dr. Ante Dulibii Ivo Prodanu izbornomkotaru Zadar-Pag-Rab-Biograd, u izbornom dr. Ante Sesardii Sibenik-Tisno-Skradin, kotaru u izbornom kotaru Sinj-Vrlikai prof. JosipVirgil Perii u izbornomkotaru ImotskiOmi5.Od kandidataHrvatskestrankeu Carevinskovijeie izabranisu: Vicko Ivdevii, Pero eingrija, Juraj Biankini i Ante Tresii Pavidii, od Srpskestranke Du5an Baljak i Gjuro Vukotii i od Hrvatske pudke naprednestranke Josip Smodlaka.Prema tome, Strankaprava je na zadnjim izborima za Carevinskovijeie 1911.godine od 11 moguiih osvojila4 mandata,Hwatskastrankatakoder4,Hrvatskapudkanapredna 1023Izstup detvorice,Hwatska Imtnq god-XV[I/1910, br. l2O, str. 2, vidi i dlanke: viefa,br.I22. Hrvatskiklub u Bedu,br.12l, Sacarevinskog 1024Z.ast.PeriCo drZavopravnompoloZajuBosne,Hwatskalauna, god.XVII/1910, br. tz3.
1025Izbornakronika.Izboriza Dalmaciju raspisani,Hwatskalvuna"god.XIX1911, br. 33,vidi i br. 36, 38,42, 43,51;Hwatskaiei, god.VII/1911,br. 539-543.
stranka 1 i Srpskastranka? mandata,dok Autonoma5kastrankanije osvojilanij edanmandat.1026 Pored najveieg uspjehana izborima za Carevinskovijeie prava5i su postigli velik uspjeh i na opiinskim izborima, odrZanim u drugoj polovici srpnja iste godine. Od 88 opiina u Dalmaciji Strankaprava pobijedilaje u27, Hrvatskastrankai Hrvatskapudkanaprednastranka imale su zajednoveiinu u 49, Srpskastrankadrlalaje u svojimrukama 11 i Autonoma5kastranka1 opiinu. Svesu to bili odevidniuspjesikoji govore da je dalmatinskaStranka prava poslije obnove brzo_jadalai napredovala,postiZuiiizizbora u izboresvebolje rezultate.ruziNa tim uspjesimamggglpojedincii skupinedestitalisupredsjednikustrankedon Ivi Prodanu.ruzd MjesecdanaposlijeizborazaCarevinsko vijeie detvoricaprava5kih zastupnikastupilasu ponovo u Hrvatsko-slovenskiparlamentarni klub. Za predsjednikatogaKluba opet je izabrandr.Ivan Suster5id, dopredsjednici su bili dr. Ante Dulibii, dr. Antun Koro5eci prof. VjekoslavSpindii, a tajnik dr. Ante Sesardii.Na okupljanju i zbliZavanjusvihjuZnoslavenskih zastupnikau Bedu,kqjllr j" ukupno bilo 37, najvi5eje radio istarski prava5dr.-Matko Laginja.lazei.ta podlttu radaCarevinskogvijeiazastupnici dalmatinskeStrankepravaProdan,Dulibii, Sesardiii Perii dali su i potpisali posebnudrZavnopravnuizjavu,kojom se unaprijed ograduju protiv svakomi "najmanjemuitrbu prirodnih i historidkihprava" svoje joS neujedinjenedomovine.Navedeniprava5kizastupnici,"ulazedu cesarevinskovieie da sudjelujuu njegovomzakonodavnomradu,izjavljuju, da to dinesmatrajuipostojeiifaktidniodno5ajDalmacijepremakraljevinam i zemljamzastupanimna cesarevinskom vieiu samo prielaznim, pokle Dalmacijapo praw sadinjavaintegralni dio kraljevine Hrvatske", te je mjestosvihnjezinihzastupnikau Hrvatskomsaboruu Zarebu.1030
1026PravaCrvenaHwatska,god.VlIl191,l,br.33O-333;Hwatskalcrunq god.XD(1911, br. 53-58;Hwatska iei, god.VIIl1917,br.544-558;DalmatinskiHwat, Zadar, god. II I 79| 7, br. 19-2t; R. HORVAT, Hrvatskipreporod u Dalmacij i, str. 103. 1027Prava5kovie1e,Hrtatskakruna, god.XDV1911,br. 74; PravaStvo u izborima,Prava CrvenaHrttatska"god.WI/191 1, br. 342. 1028IAGSa, OstavStinadon Ive Prodana,fond 44, kut. 2, pis. B. G. An$elinovid - I. Prodanu,Split, 15. VII. 1911,pis. StudentskapravaSka mladeZiz Dalmacije- I. Prodanu,Zagreb,22-VI. 79ll. - I. Prodanu,Bed,6. VII. 1911.,konceptpis.I. Prodana 1029ISTO, kut. 2, pis.I. SusterSid - M. Laginji,Zadar,3. VII. 1911.,pis.M. Laginje- I. Prodanu,8.VII. 1911;NaSi zastupniciu Be(u, Hw atskalvunq god.XIXI t9 77, br. 64. 'u 1030DrZavopravnaograda hrvatskihzastupnikastranke prava Dalmacije,Hwatska lcruna,god.XI)(/ 191,l, br. 64, str. t; Hw atskaie i, god.VII I 7911,,br. 565.
41,6
Na poticaj delnih ljudi dalmatinskogprava5tva,osobito Prodanai Drinkoviia koji su i prije poku5avaliokupiti svehrvatskeoporbenesnage, dolazillZagrebuz4.izs. srpnja1911.do odrZavanja sveprava5ke Konfejedinstvene rencije na kojoj su udareni temelji stvaranju prava5keorganizacijeza Dalmaciju,Istru, BanskuHrvatsku i Bosnu i Hercegovinu,a zakljudenoje dasestupiu "doticaj sbraiom Slovencima"radi zajednidkog radana temeljuprogramaStrankeprava.U prilog tome i5laje i politika velikoaustrijskihkrugovakoji su takoder teZili ujedinjavanjusvih pravaSkih skupina i stranakaradi stvaranjaSto dvrlieg osloncaza politiku prijestolonasljednika FranjeFerdinanda,koja je trebaladovestido stvaranja centralizirane Velike Austrije. Na sveprava5kojKonferenciji u Zagrebu,kojojje predsjedavao don Ivo Prodan,na5lisu se predstavnici istarskih prava5a,dalmatinskeStranke prava, banovinskeStardeviieve strankepravai Krliansko-socijalnestrankeprava,te Hrvatskekatolidke udrugei Hrvatskenarodnezajedniceiz Bosnei Hercegovine.Dalmatinskepiava5ezastupalisu Prodin, Drinkovii i Krsteli.toSt Na Konferenciji u Zagrebuusvojenasu,osimopiih zakljudakakoji su se odnosili na sveprava5ei prava5kestranke,i tri posebnazakljudka, koji suseodnosilisamona pravaSe i njihovestrankeu Banovini.U opiim zakljudcimagovori seuglavnomo jedinstvusvihprava5kihskupina,ogranakai stranakau jednujedinstvenuStrankupravazasvehrvatskezemlje i pokrajine.Na delutakvestrankestoji Vrhovnaupravakoja sesastojiod 15 istaknutihprava5kihpredstavnika,6iz Banovine,3 iz Dalmacije,S iz Istre i 3 iz Bosnei Hercegovine.Njezinaje temeljna zada1a"provesti u djelojedinstvenuorganizacijustrankeprava"u svimhrvatskimzemljama. Vrhovnaupravazasjedanajmanjedvaputgodi5nje, obidnouodiproljetnih i jesenjihsaborskihzasjedanja, i to svakiput u drugomegradujedne od hrvatskih pokrajina, a usvojeneodluke obvezatnesu za sve prava5ke stranke.1o32 Razumljivoje daje Sveprava5k a or ganizacijaizaz'ralazavistpolitidkih protivnika, koji su twdili da je ona Suster5idevo djelo, ali ival iskrena odu5evljenjau pravaSkimredovimadiljem hrvatskih zemalja,jer ona je davalaosjeiaj snagei sigurnostii ujednoih pribliZavalastaromprava5kom idealu,naimepregovorimaizmedupredstavnikaStrankepravakoji stoje na delu hrvatskognaroda i Kralja radi rje5avanjahrvatskogadrZavnog pitanja. StogaDrinkovii, obarajuii se t HrvatskojrieCina politidke protivnike i njihovu proma5enuhrvatskupolitiku zadnjihgodina,kaZekako 1031JubilejpravaStva. Za prava5kuslogu,PravaCwenaHwatska"god.VII/1911,br.336; JedinswopravaSa, Hwatska ieC, god.Vllllgtt, br. 56-5;Usp. M: GROSS,Povije* pravaike ideologije,str. 23L, 282. 1032Za prava5kuslogu,Hwatskalcrunq god.XIX1911, br. 66,vidi ibr.70,74.
putem" i da je "nastupilodobada strankapravaide svojimsamostalnim "narod hrvatskiradi samoi jedino za sebe".On smatradaje zakljudcima usvojenimna sveprava5kojKonferenciji t Zagrebu udaren "nerazruiiv temelj hrvatskomsamostalnomradui mi smoowjedodenida ie seplodovi rada jedinstvenestrankeprava ubrzo vidjeti i da ie biti blagoslovljeni".1033Te zakljudketrebalasu odobriti i potvrditivijeia pojedinihprava5kihstranakaiizabratisvojepredstavnikeu Vrhovnu upravujedinstvene Strankeprava. SjednicaVijeiaStrankepravau DalmacijiodrZanaje 7.rujna191'1'. godineu Splitu. Na njoj su potwdeni zakljudcisvepravalkeKonferencije od24. i 25.srpnjai izabranidalmatinskiprava5kipredstavniciu Vrhovnu organizacije,a zbogizbornihnezakonitostiu MakarupravuSvepravaSke izbornopitanje" proglalenoje opiim pita"Makarsko-neretvansko skoj njem cjelokupnedalmatinskeStrankeprava,za dijepravednorje5enjeie se stranka odludno boriti svim moguiim sredstvima,"parlamentarnimi izvanparlamentarnim".Za predstavnikedalmatinskeStranke prava u Vrhovnu upravu izabranisuProdan,Driqkovii i Krstelj, a njihovi zamjenici bili s,.,Ante Dulibii i BoZopu5i.u.103a Izabrani predstavnicipokrajinskihpravaikih stranakasastalisu se prvi put 4. listopada1911.godineuZagrebu i pod Prodanovimpredsjedavanjemkonstituirali Vrhovnu upravu Stranke prava za sve hrvatske zemlje.Na sjednicisu bili nazodni:iz Dalmacijedon Ivo Prodan,dr. Mate Drinkovii i dr. Ivan Krstelj; iz Banovine dr. Mile Stardevii, Stjepan Zagorac, CezarAkadii, Ivan Periii i prof. Kerubin Segvii, zatim dr. Aleksandar Horvat, dr. Vladimir Prebeg, dr. Fran Milobar, dr. Karlo Bo5njaki dr. JosipPazman;iz Bosnei Hercegovinedr. Jozo Sunarii, dr. Sreiko Per5ii, dr. Nikola Mandii, Juraj Veselidii i Nikola Perca;iz Istre trebali su doii dr. Matko Laginja,don Simederuar i Liberat Slokovii, ali su bili sprijedeni,pa ih je punomoino zastupaoCezarAkadii. Nazodnisu za predsjednikaVrhovne uprave Sveprava5keorganizacijejednoglasno izabralidr. Milu Stardeviia,a za dopredsjednikedr. AleksandraHorvata, don Ivu Prodana,dr. Matka Laginju i dr. Nikolu Mandiia, tajnici su pak bili Ivan Per5ii i dr. Vladimir Prebeg,afiznilarje postaoprof. dr. Josip Pazman.1o35
1033Jedinswostrankeprava,Hwatskariei, godVII/1911,br.566;Usp.M. GROSS,Uloga prava5tvau dalmatinskoji ...,str.270. Sibenskog I034PAZA, Prezidijalnispisi Namjesni5tva,sveZ.672,br. l3l5; Hwatska lvuna" god. XDV1911,br. 78,str. 1; god.X)V1972,br.2,str.t. 1035Prvasjednicawhovne upravestrankeprava,Hrvatskalauna" god.XD(1911, br.84, 86,vidi i br. 87, 88.
418
Na sjednici Vrhovne uprave, kojoj je dalje predsjedavaoMile Stardevii,raspravljalose o mnogobrojnimpolitidkimpitanjimai problemima,a osobitoo odnoiajujedinstveneStrankepravapremavladama, premadrugim strankama,prema"bra(i Slovencima",te premabrojnim kulturnim i vjerskim pitanjima.Posebiceje naglaleno da ujedinjena Strankaprava"nije vjerskastranka",te da ona uvaZavai Stuje"svadije Na kraju je prihvaien Statuto ustroju i Pravilnik vjersko osvjedod.errie". Vrhovneuprave.Luso Premanovom ustroju "Vrhovna upravastrankepravajest najvi5i upravni i odludujuii forum strankeprava u svim hrvatskimzemljama. Svrhajoj je, da jedinstvenomorganizacijomi jedinstvenimpolitidkim radomhrvatskognarodaoZivotvoriprogramstrankeprava.Prematome, utanadititaktiku onaimadeodredivatipolitidkipravac,odabiratisredstva, politika prava5ka ibditi nadtim,daseu svimhrvatskimzemljamavodidista njezina prava i nauka stranke god. te tra"dicije 1894., u duhu programaod govori djelovanju, o utemeljiteljadra. Ante Stardeviia."ru-j/Dalje se Vrhovneupravenovoustrojeposlovanju,odborimai sredstvima sastavu, ne Strankeprava.Unatodbrojnim pravalkimfrakcijamai skupinamate utjecajusveienstvai velikoaustrijskogkruga Franje Ferdinanda,u toj strujaoko Mile Stardeviia,koju stranciprevaguje odnijelastardeviianska su snaZnopodupiralidalmatinskii istarskiprava5i.GlavnoglasiloSveprava5keorganizacijepostalaje Hrvatska,koja je nastalaujedinjavatjem -'o frankovadkog Hrvatskogprava i stardeviian skeHrvatske sIobode.'u U meduvremenugodine 1971..dolazido promjenena mjestunamjesnikau Dalmaciji.DomaiegsinaDubrovdaninaNiku Nardellija,koji se pokazaonepodesanza provodenjevelikoaustrijskihplanova,zamijenio je austrijskiNijemac Marius Attems. On je odrZavaoizravneveze s kancelarijomFranjeFerdinanda.Ne shvaiajudivelikoaustrijskupolitiku i igre s trijalizmom,Nardellije dalmatinskeprava5eu Beduprikazivaou svjetlui Zelioje da austrijskevlastii dalje zadtLeblagonajnegativnijem naklonodnospremaHrvatskojstranciu Dalmaciji,dok je Attemsnastojao da uz pomoi katolidkogsveienstvaodanog Bedu Stranku prava pretvoriu reZimskustrankui-siguranoslonacbuduiemvladaru.1039 Vrlo vaZnasjednicaVrhovne upravei Vijeia Svepravalkeorganizacije,kojesusadinjavaliprava5kizastupniciiz Dalmatinskog,Hrvatskog, god.VII/1911,br.572;PravaCrvenaHrvatska,god. 1036Svepravalkasloga,Hwatskariei, YIIllgtL,br.346. 1037Ustrojstvovrhovneupravestrankeprava,Hwatskalmlna,god.XlXl1911,br.88,vidi sloga.Viedanjai zakljudcivrhovneupravestrankeprava,br. 87. i dlanak SvepravaSka 1038ISTO, str. 1; Usp. M. GROSS,Povijestpravaikeideologije,str. 381. i '..,str.269,270. prava5tva u dalmatinskoj 1039M. GROSS,UlogaSibenskog
4r9
Istarskogi Bosanskohercegovadkog sabora,odrZanaje u Stardeviievu domuu Zagrebuod 11.do 12.sijednj-a 19t2. godine.1040'Unatod glasinama o nesloziizmedustardeviianacai frankovacanasjedniciVrhovne uprave i Vijeia, koje se predstavilokao prvi hrvatski "trijalistidki sabor" novih vremena,okupilo se 58 pravaSkihzastupnikaiz svih hrvatskihzemaljai njihovih sabora.DalmatinskepravaSe na tom "saboru"zastupalisu Prodan,Drinkovii i Dulibii. Oni suzajednos drugimprava5kim zastupnicima i istaknutijimpredstavnicima pokrajinskihprava5kihstranaka,pod predsjedavanjemMile Stardevih,vijeialii raspravljalinekoliko danao stanju i poloZajuhrvatskoganarodau drZavi,te o metodamai sredstvima kojima bi se mogao oZivotvoritiprava5kiprogramujedinjenjai samostalnosti Hrvatske. Posebicese raspravljaloo neustavnomreZimu novoga bana SlavkaCuvajau Hrvatskoj,odnosupremaAustriji i Ugarskoj,politidko-
j1T"TL,lll::':T,ll*iTH#,i:'i5i#:'J*;*"rfrro flffx": Vijeianje prava5kihzastupnikauZagrebu zavr5enoje usvajanjem posebnepismenepredstavke,memoranduma,upuienog kralju Franji JosipuI., koji je potpisalo55prava5kihzastupnikaiz svihhrvatskihsabora, a tekst su 31. sijednja1911.urudili u Bedu zastupniciAnte Sesardiii StjepanZagorac.IJmemorandumu, Stoje nastaopod snaZnimutjecajem dalmatinskihprava5a,osobitoMate Drinkoviia koji se smatranjegovim autorom, govori se o drZavnojrazjedinjenostiHrvatske,iznosi se te5ko gospodarskoi politidko stanjeu hrvatskim zemljamai zato izravnokrivi vladajuii dualistidkisustav,te sena temeljuprirodnogi povijesnoghrvatskogadrZavnogprava,podev5ijo5 od izboraHabsburgovacazahrvatske vladarena Saboruu Cetinu1527.godine,traZiod Kraljadadokrajaispuni svoju duZnosti duZnostsvojih predaka,te sazovejedinstveni Hrvatski sabori ujedini svehrvatskezemlje,ukljudujuii i Bosnui Hercegovinu,u jednu jedinswenui samostalnuhrvatskudrZavuu okviru Monarhije. Poradi ostvarenjatoga cilja i konadnoguredenjaodnosas Monarhijom i dinastijom,potpisnicimemoranduma pozivalisusena tradicionalnuvjernost i stoljetne zaslugeHrvata, na Pragmatidkusankciju iz 7712.,na Veljadki patent iz L861.godine i na veliku vaZnostHrvatske za AustroUgarskukao velesilu.Dodu5e,Ante Stardeviise ne bi nikadapozvaona Veljadki patent, koji je za Livotaosudivaoi odbacivao,ni na toboZnju 1040Saborcielena5edomovine,Dalmatinski Hwat, god.lIIll9lZ,br.2-3; SkupnovieCanje svih prava5a,Hwatska Imtnq god. XX/1912, br. 5; Prvo zasjedanjeprava5kih zastupnika,Hrvatska riei, god. VI[/1912, br. 608. 1041Prvi hrvatskisabornovihwemena,Hwatskalcruna,god.XX/ l9tZ,br. 6,'7;Viede nar. zast.StrankePravaiz svihhrvatskihzemalja,.PavaCrvenaHwatska, god.YIllll9l2, br. 360;Saborisanjeu Zagrebu,Hnta*ka rieC,god.VI[/19 12, br. 607.
420
vaZnostHrvatskeza Monarhiju,koja ga senije ticalajer ie tralio samostalnu hrvatskudrZavu,ali bi bez dvojbe prihvatio i potpisaoprava5ki zahtjevzasazivsvehrvatskogSaboraradi pregovoras Krunom o uredenju hrvatskogpltania.10a2 odnosai rje5-enja medudrZavnih je sastavljen memorandum znadajkama po temeljnim Dakle, svojim struje zasvestardeviianske duhu,Stojesvojstveno u polustardeviianskom i stranke,a ne samoza dalmatinskuStrankuprava,koje su zagovarale povratakna klasidniStardeviievnauk.Iako je zbliLioprava5eDalmacije, te utiraoput opiehrvatIstre,Hrvatske,Slavonijei Bosnei Hercegovine, je "trijalistidki ipak bio jo5jedan neuspjeli sabor" prvi skomujedinjenju, jedinstvene prava da uimehrvatskog Stranke poku5ajdelnikai zastupnika i dri'avnarodapregovarajus dinastijomo rje5enjuhrvatskognacionalnog nog pitanja,Stoje oduvijek bio prava5kisan.Naravno,sve ono Stoje a posebiceteZnjaza ujedinjenjem iznesenou pravaikommemorandumu, nije se dopalobedkimaristokratsamostalno5iu, i hrvatskomdrZavnom skimvladajuiimkrugovima,pa ni staromkralju Franji Josipukoji se nije niti osvrnuo,a kamoli pismenoodgovoriona trijalistidkuponudu 55 Medutim,ono Stonije udinioKralj uradioje njegov prava5kihzastupnika. FranjoFerdinandprekosvojihnajbliZihsuradnika, nadvojvoda nasljednik grofa Ludwiga Crennevilleai knezaFriedrichaSchwarzenberga. zastvaranje Grof Crenneville,koji sejoSzaaneksijskekrizezalagao jedne posebneadministrativno-upravne, ali ne i drZavne,jedinice od Dalmacije,BanskeHrvatskei Bosnei Hercegovine,opreznose suprotstavio u listu Reichspostzahtjevupravaikih zastupnikaza posebnom hrvatskomdrZavnoiiu,jer je takavzahtjevbio u suprotnostis krajnjim politike.CrennevillezamjerapravalkimzastuteLnjamavelikoaustrijske i oprez premaBedu, pnicimai Hrvatimauopie pretjeranusuzdrZljivost centralizaciji i germanizaciji,Sto ih navodno jo5 vi5e gura u narudje Madara,i opreznoim daje do znanjada napustesvoj ideal o stvaranju potpunosamostalne Hrvatskeu buduioj trijalistidkipreuredenojMonarhiji, premdasmatrada trijalistidkuponudune bi trebaloolako odbaciti jer itrijalizam je manjezlo od postojeiegdualizma.Slidnonjemu izjasnio u Austrijskoj delegaciji, seposlijenekoliko mjesecii knezSchwarzenberg preustroj Monarhije u je i drZavni dualizma za ukidanje koji takoder bio Velike Austrije, a ne umnopravcustvaranjafederalistidko-centralistidke ZenihdrZavnihdualizama,u kojoj bi hrvatskezemlje dinile jednu admijedinicu.Ali i takvo rjelenje,po njegovumi5ljenju, nistrativno-upravnu
1042PravaSkiMemorandum Njeg. VelidanstvuKralju, Prava Cwena Hwatskq god. VIIIllgI2, br. 363; Predstavkaprava5kihzastupnikaiz svih hrvatskihzemaljaNj. Velidanstvukralju Franji JosipuI.,.Flruatskalvuna,god.XX/1912,br. 11.
421
bilo je pitanje buduinosti i moglo se odekivatitek poslije stupanjana prijestonovogvladaraFranjeFerdinanda t.! za to je trebalostrpljenjai nikakav radikilizam nije dolazio u obzir.1043 Komentirajuii pisanjegrofa Crennevilleau Reichsposrlri njegovo poimanje trijalizma, kojim su velikoaustrijanciuglavnommahali da bi zaplaiili Madare i prikrili svojepravenamjere,ProdanovaHrvatskakruna, glavnoglasilo Stranke prava u Dalmaciji, nagla5avakako cilj borbe hrvatskoganaroda nije promjena gospodara,odnosno zamjenaPe5tes Bedom,negostvaranjeujedinjenei samostalnehrvatskedrLaveu trijalistidki preuredenoj Monarhiji. Formalna promjena "gospodaranije cilj na5eborbe",jer jadni i "kukavnibi nasidealivodili u borbi, kadabismo seborili zato, dasejednogzlaoslobodimo,a u drugoupadnemo".Prema tome, i dalmatinskisu prava5ipostajalisvevi5e svjesnivelikih razlika u shvaianjutrijalizmaizmedupravaiai velikoaustrijskihbedkihkrugova,za koje je trijalizambio samojedno od sredstavana putu stvaranjaVelike Austrije, centralistidkiuredene,sjednim glavnimdrZavnimparlamentom u koji ie i Hrvatska morati slati svoje zastupnike.Za razlik:uod tih krugova,za dalmatinskuStrankupravai njezinedelniketrijalizamprvenstveno znaditeritorijalno ujedinjenjesvih hrvatskihzemaljai ozbiljenje hrvatskedrZavnostikroz treiu drZavnujedinicu;zapravo,trijalizamznadi da "tri skupineposveravnopravnesastavljaju na5umonarhiju"u kojoj ie "jednakopravna" ujedinjenaHrvatskabiti sasvim Ugarskoji Austriji. Za prava5eje Hrvatski saboru Zagrebujedino pravo predstavnidkoi zakonodavnotijelo u koji ie dolazitizastupniciiz svihhrvatskihpokrajina,kao Stoie u Ugarski sabordolaziti iz svih ugarskih,a u Carevinskovijeie iz svih austrijskih pokrajina. Stoga s Carevinskimvijeiem "mi ne bismo smjeli imati nikakva posla", a jedino bi u zajednidkuAustro-ugarskohrvatskudelegaciju,koja bi senaizmjencesastajala u Bedu,Budimpe5tii Zagrebu,mogli slati svojepredstavnikeda vijeiaju o zajednidkimposlovima cijeleMonarhije.luaa je Dalmatinski Od24. sijednjado24.veljade1912.godinezasjedao saboru Zadru,i to posljednjiput, na kojem supravalki zastupnicinastavili s opstrukcijom zbog izbornih nepravilnostipodinjenihzadnjih godina u Makarskoj na StetuStrankeprava;vodili su Zestokuborbu za pove(anje uditeljskihpla1a,izbornu reformu, a prowjedovalisu i protiv neustavnog stanjau Banovini. PravaSkizastupnicina delu s Prodanomzalagalisu se za ukidanje starog kurijalnog izbornog sustavaiz 1861,.i za uvodenje novoga izbornog reda za izbor zastupnikau Sabor na temelju opieg i
1043M. GROSS,Hrvatskapolitikavelikoaustrijskog kruga...,str. 40, 41. 1044Kamo Cemo,Hrvatskahuna, god.XX/ 19L2,br. 76.
422
jednakog prava glasa.Medutim, Dalmatinski saborje 24. veljade1912., nedovr5iv5izapodeteposlove,po "previ5njem nalogu".iz-Bela morao tual prekinuti svojezasjedanje i vi5enikadanije bio sazivan. Gotovo istovremenoje u Zagrebunovi hrvatskiban SlavkoCuvaj po nalogu ugarskogministra-predsjednika Khuena H6derv5ryja,diji je eksponentbio, raspustioHrvatskisabori uveo komesarijat,a jedan od glavnih razlogatome bio je sporazumkoji je ujedinjenaStrankaprava koalicijomu borbi protiv madarskogrelima sklopilas Hrvatsko-srpskom je, u Hrvatskoj.Sporazum meduostalim,predvidaoda zastupniciStranke pravai Koalicijeneie birati izaslanikeu Ugarskiparlamentdok sasvim nagodbe,te da 1913.godineneie ne prestanekr5enjeHrvatsko-ugarske obnovitifinancijskuNagodbus Ugarskom.Glavnicilj Cuvajevakomesajedinstvenehrvatskeopozicijei onemoguiiti rijatabio je razbitistvaranje njezinusuradnjus velikoaustrijskimkrugomFranje Ferdinanda,koji je ovogputabio nahrvatskojstrani.Medutim,i opetsekao i uvijekpokazalo organizacije da su ciljevi velikoaustrijskepolitike jedno, a Sveprava5ke drugo. Naime, dok su prava5iteZili ukidanju ne samo komesarijatai obnoviustavnostinegoi proSirenjuhrvatskeautonomijeu pravcuujedinjenja i pune drZavnosti,dotle su velikoaustrijskikrugovi priZeljkivali atavelikoaustrijskom vojnom diktaturom. zamjenumadarskogkomesarij I iz toga se vidi da prava5kiblok nije mogaobiti pouzdanoslonacza bududupolitiku prijestolonasljednika Ferdinandau hrvatskimzemljama.l046
Cuvajevkomesarijatu BanskojHrvatskoj izanraojeveliko ogordenje u Dalmaciji i doveo do zbliLavanjahrvatskih politidkih stranaka, odborai zajednidkogprosvjedau PokrajinformiranjaMedustranadkog skomsaborui Carevinskomvijeiu. O svemutomeje Dalmatinskonamjesni5tvobudno prikupljalo podatke,izvjeiiujuii Bed kako dogadajiu u Dalmaciji.DalHrvatskojbitno utjeduna protuaustrijskoraspoloZenje matinskaStrankapravana izvanrednojsjednicisvojeUprave,odrZanoj 10.travnjat912. u Splituu nazodnostiprava5kihzastupnika,raspravljala je o najnovijemmadarskomnasiljuu Banovinii moguiim protumjerama. Onaje odobrilai poduprlasavezjedinstveneStrankepravas Hrvatskosrpskomkoalicijomu borbi protiv Madara;pitanjekomesarijatau Banskoj Hrvatskoj proglasilaje sveprava5kimi opiehrvatskim pitanjem, a prekosvojihzastupnikau Hrvatsko-slovenskom klubu odludilaje o "ap-
1045Brzopisnainje1ta XLIV. zasjedanjaPSD, Zadar 1913,str. 30-42, 781, 182-267.i d; IAGSa, Ostav5tinadon Ive Prodana,fond 44, kut. 2, pis. Klub Stranke prava Namjesniku, Zadar,l4.II. 1912.,vidii pis.J. Biankini- I. Prodanu,Zadar,6.lI.1912. 1046M. GROSS,PourTest pravaikeideologije,str. 385,386.
solutizmuu Banovini" progovoriti u Carevinskomvijedui delegacijamau 6"6,r.1047 Uprava Strankepravau Dalmaciji odludilaje da uz pomoi slovenskih zastupnika provede opstrukciju u Carevinskomvijeiu i tako na dnevnired postavirje5avanjene samoCuvajevakomesarijatanegocjelokupnogahrvatskogpitanja. O tomeje Drinkovii pregovaraosa Suster5idemu Ljubljani, alibez uspjehajer Slovencinisu bili za opstrukciju,iako su Hrvatimaobeiali pomoi. U tome smisluje predsjednikHrvatsko-slovenskogkluba dr. Ivan Suster5idpostavioupit o stanjuu BanskojHrvatskoj austrijskompredsjednikuVlade Karlu Sttirgkhu koji je, na opie iznenadenjeMadara, dao izjavu da ie se u okviru svojih kompetencija zaloLiti za uvodenje ustavnogstanja u Hrvatsku, jer je to u interesu unutarnjei vanjskepolitike cijele Monarhije.Ta senzacionalna izjava, dotad neduvenau dualistidkomsustavu,ostalaje bez ikakvaudinkazbog sukobaBedas Pe5tomoko uvodenjavojnih reformi.1048 Iako je Susterlid obeiao da ie u tom sludajuhrvatsko-slovenski zastupniciposegnutizaopstrukcijom,on sena to ipak nije odludiojer nije ielio zbogukidanjakomesarijataoteLatiusvajanjevojnih zakona,koji su bili znadajniza sustavnopoveianje naoruZanjabez kontrole Parlamenta i jadanjevojne snagecijele HabsburlkeMonarhije. Kad je na dnevni red do5loglasovanjeo tim zakonimanjegovHrvatsko-slovenski klub glasovao je za vojne reforme, a dalmatinskipravaiki zastupnici,unatod naputku svojestrankeda glasujuprotiv, iz solidarnostisasvojimslovenskimkolejedino je Prodan glasovaoprotiv. gamasuzdrZalisu se od glasovanja; Protiv takva drZanjaprava5kihzastupnikau Carevinskomvijeiu ustaoje Mate Drinkovii, javno prosvjedujuiiprotiv Suster5ideva prevelikogutjecajai glasovanjaHrvatsko-slovenskog kluba, traleliod zastupnikaStranke prava odgovornost i opravdanje pred biradima i Upravom svoje stranke.On smatrada je i hrvatskinacionalniponosod prava5kihzastupnika tra1io da se glasujeprotiv vojnih zakonai da se sve to obrazloLi iznimno te5kimstanjemu Banovini i drugim hrvatskimzemljama.Nezadovoljanglasovanjempravaikih zastupnika,a osjeiajuii nemoi i vlastitu odgovornost,Drinkovii je dao ostavkuna mjestodopredsjednikadalmatinike Strankeprava,koju je poslije povukat.l04e
1,047PAZA,TajnispisiNamjesniStva, god.1972,sve1..569,br.1,2,3,26;Zakljudci Stranke pravana izvanrednojsjednici,Prava CwenaHwa*ka, god.VIII/1912,br.372,373; Absolutizam u Banovini. Vanredna SjednicaUprave stranke prava u Dalmaciji, Hwatska kruna, god.XXl19l2, br. 36-37;Zakljudci strankeprava o bezakonjuu Banoini, HrvatskaieC, god.VI[/1912,br.643. 1048M. GROSS,UlogaSibenskog prava5tva u dalmatinskoj i...,str.Z7t. 1049ISTO, slr.272;Hwatskakrunqgod.X)V1912,br.46.
424
O nastalomsporu u dalmatinskojStranciprava zbog glasovanja vijeiu, na demuje njezinihzastupnikao vojnimzakonimau Carevinskom najviSeinzistiraoDrinkovii, raspravljalose pod Prodanovimpr^edsjedavanjem na sjedniciUprave stranke7. srpnja 1912.u Splitu.ru)uTom prigodomUprava Strankepravanije se poistovjetilas drZanjemsvojih zastupnikau poslovimavojnih reformi, "dije drZanjebilo je posljedica pripadnostislovensko-hwatskom klubu", negoje zakljudilada prava5ki raduu Bedu,bezobzirana zastupniciu svombuduiem parlamentarnom pripadnosti obvezepremaKlubu,morajuimatislobodnerukeuvijekkada se radi o hrvatskimpitanjima.Sto se tide odnosadalmatinskeStranke pravasa Suster5idevom Slcvenskompudkomstrankom,koja se poku5azakljudenoje da te odnosetrebarjeiavati valanametnutisvimprava5ima, sa zastupnicimaslovenskogi Vrhovna upravaSveprava5ke organizacije hrvatskognaroda.Nakon togaUpravadalmatinskeStrankepravaodbacilaje na podetkusjedniceponudenuProdanovuostavku,a Drinkovii je Medutim,time je Drinsampovukaosvojukadaje dobio zadovolj5tinu. samo kovii, prava5zakojegie okvir Monarhijeuskoropostatipretfiesan, privremenoodgodiosvojsukobirazlazsaStrankomprava.l05l organizacije odrZalaje svojuredovitu VrhovnaupravaSveprava5ke godine prostorijama u Hrvatskogasaborskog sjednicu7.,8.i 9. lipnja 1912. kluba u Sarajevu.Na njoj su se okupili istaknutipredstavnicii saborski zastupniciujedinjenihpravalkihorganizacijaiz Dalmacije,Istre, Hrvatpredsjednika ske,Slavonijei Bosnei Hercegovine.Pod predsjedavanjem Vrhovneupravedr. Mile Stardeviiaraspravljalo setri danao unutarnjem stanjui odno5ajimau jedinstvenojStranciprava,te opiepolitidkimprilikamai stanjuu kojemsena5aohrvatskinarodposlijeuvodenjaCuvajeva daje nasjednici komesarijata u Banovini.Iz objavljenihzakljudakavidimo proglalenoujedinjenjeHrvatskekatolidkeudrugei Hrvatskenarodne zajednice,a prosvjedovalose protiv Sirenjanjemadkogjezika i invazije tudinacau Bosnu i Hercegovinu,koji u upravi zemljesvevi5epotiskuju domaiepudanstvo.lo52 U ukidanju ustavnosti,raspu5tanjuHrvatskogsaborai uvodenju organikomesarijata u BanskojHrvatskojVrhovnaupravaSveprava5ke vidi din madarske zacije,koja protiv tog bezakonjaodludnoprosvjeduje, "prepotencije"i podmukleosveteod "stranekraljevineUgarskeproti i nezakonitimprohtjehrvatskomunarodu,jer seovajopirenepravednim vimamadarskihvlastodri,aca, da uni5tenarodnii drZavopravni individu1050Sporu Stranciprava,Hrvatskaiet, god.VIII11912,br.673,vidi i br. 676. 1051Sjednicaupravestrankeprava u Dalmaciji,Hwatska riet, god.VIII11912,br. 676; Hrvatskalcruna,god.XXI 7912,br. 66. 1052Taklju&i Vrhovne upravestrankeprava,Hwatskariei, god.VIIIlIgt2, br. 666.
alitet kraljevineHrvatske".IJ svezis tim jedinstvenaStrankapravaodbija svenapadajei uvredenovog ugarskogministra-predsjednikaLaszlaLukdczsai madarskihpredstavnikau delegacijama,koji Hrvatsku tretiraju kao nekalcvumadarskuprovinciju,a pitanje komesarijatasmatrajuinternom stvariUgarskeu koju sene smijemijelati drugapolovicaMonarhije. Na takve tvrdnje prava5iuzvraiaju hrvatskomdrZavnopravnomtradicijom i upozorenjemprekodravskim susjedimada Hrvate nikadai nikakva silanije pokorila i udruZilasMadarimavei suseoni dobrovoljno "podvrgli njihovu kralju, a nipoito njihovoj kraljevini". Na kraju je zakljudenoda hrvatskinarod u Austro-UgarskojMonarhiji vi5eneie trpjeti nepravdei nasiljavlastodrlaca,te da (e seu borbi zaujedinjenjei drZavnusamostalnost Hrvatske posluZitisvim moguiim raspoloZivimsredstvima,a nova sjednicaVrhovne upraveSveprava5ke organizacijenajavljenaje najesen ,r 1*1t1.1053 Buduii da velikoaustrijskikrugovi nisu odustajaliod svojepolitike oslanjanjana svepravaikiblok, tijekom 1912. godinetrebalo je srediti odnoseizmedujedinstveneStrankepravgi Slovenskepudkestrankeradi stvaranja zajednidke organizacijepod Suster5idevomdominacijom. O tome seraspravljalona sjedniciVrhovne upraveSveprava5keorganizacije i predstavnikaSlovenskepudkestranke 18.i 19. rujna 1912.u Opatiji. Na tome sastankusudjelovalisu predstavniciujedinjenihpravalkih organizacijaizDalmacije, Istre i Banovine,te predstavniciSlovenskepudke strankeiz Kranjske,Koru5ke,Stajerskei Gorice, a iz opravdanihrazloga nisu mogli doii prava5kipredstavniciiz Bosnei Hercegovine.Dalmatinske pravaie zastupalisu Prodan i Drinkovii, istarskeLaginja i Spindii, banovinskeAkadii, Zagoraci Segvii,a osmoricupredstavnikaSlovenske pudkestrankepredvoiili r.r SuietSie i dr. Antun Koroiec.l05aPoslije temeljite raspraveo politidkom stanju u hrvatsko-slovenskomnarodu zakljudenoje da se,unatododredenimrazlikamau stajaliStima, pristupi jer obadvijestrankeidu "istom cilju u ustrojujedinsweneorganizacije, duhu programastrankeptava".Takoderje zakljudenoda se20.listopada odrZi u Ljubljani zajednidki"plenum svih pokrajinskihi drZavnihzastupnikaobiju sadasjedinjenihstranaka",a osnovanje i Inn5ni hrvatsko-slo-
10-53SjednicaVrhovne upravestrankeprava,Hwatska kruna, god.XX/I912, br. 56; Iz zasjedanjaVrhovne upravestrankeprava,Prava CwenaHwatska, god.Ylllll9l2, br.382. 1054Zajedni(ko vijedanjehrvatskihi slovenskihizaslanikana sjednicivrhovne uprave strankepravau Opatiji,Hwatskalcruna,god.Xx/1912, br. 88,vidi i br. 89; Usp. M. prava5tva u dalmatinskoj GROSS,UlogaSibenskog i...,str.273.
426
venski odbor sa zadaiom da preuzmei nastavivodenje zapod,etihzajednidkihposlova.los-5 Na sjedniciUpravedalmatinske Strankeprava,odrZaneu Sibeniku 23. n\na 1912.godine,prihvaienoje izvje5ieProdanai Drinkoviia o sastankuu Opatiji i pozdravljena odlukao ujedinjenjuSveprava5ke organizacije i Slovenske pudke stranke. U zajednidki Hrvatsko-slovenski izvrlni odbor Prodannajvjerojatnijenije htio uii, jer mu semnogestvari nisu dopadale,ali se u interesupostignutogjedinstvasuzdrZavao, pa su dalmatinskipravaii u Izvrini odbor izabraliIvanaKrsteljai Matu Drinkoviia. Medutim,njih dvojicapruZitie joi Ze5iiotpor prevlastiSlovenske pudkestrankei utjecajunjezinapredsjedaika dr. IvanaSusteriida,koji je bio prikriveni eksponentbedkepolitike velikoaustrijskog kruga Franje Ferdinanda,za dije intereseje iz Ljubljane poku5avaomanipuliratis ru)o hrvatskimoporbenimprava5kimpolitidkimsnagama. Zajednidki Hrvatsko-slovenskiizvr5ni odbor sastaose na svoju konstituirajuiusjednicu9. i 10.listopada1912.godineu Bedu.Taj sastanak odrZanje neposrednouodiizbijanjaPrvogabalkanskograta,te je na njemu pod utjecajempredstavnikaSlovenskepudkestrankedonesena Bedkarezolucijau kojoj se izraLavapuna lojalnostdinastijii Monarhiji, pa i u eventualnomratnomsukobu,itraLirje5enjeza hrvatsko-slovenske zemljei narodeiskljudivou okvirupostojeiedrLave.Protivtakvihrje5enja i usvojeneRezolucije,kojaie preglasavanjem biti potvrdenai nasastanku u Ljubljani, bili su predstavnicidalmatinskeStrankepravaDrinkovii i Krstelj.StogaDrinkovii i javljaProdanuda,kadasevei ne moZeili neie udinitini5taozbiljno,ne bi trebalobar sramotitistranku.Interesantnoje daprava5kaglasilau Dalmacijio Bedkojrezolucijii prije i poslijesastanka u LjubljaniSute,5to na svojnadingovorida sujoj se dalmatinskiprava5i proiivili.lo-s7 Do najavljenogsastankau Ljubljani,odnosnoSkupitineili Konferencijehrvatskihi slovenskihzastupnikai delnikaSveprava5ke organizacijei Slovenske pudkestrankedodloje 20.listopadat9I2.godine.Na tome sastanku, koji je odrZanu velikojdvorani"Hotela lJnion", sudjelovalasu 33 pravaikazastupnika,16 iz raspu5tenoga Hrvatskogsabora,8 iz Dalmatinskogsabora,3 iz Istarskogsaborai 6 iz SaboraBosnei Hercegovine, 10-5-5 Sastanakodaslanikastrankepravai slovenskepudkestrankeu Opatiji,Hwatska riei, god.VIII/1912,br.707; Zajednidkovrledanjehrvatskihi slovenskihizaslanlka, Prava CwenaHrvatska,god.VI[/19 12, br. 396. 1056SjednicaUprave strankepravau Dalmaciji,Hwatska riei, god.VIIIllgIz,br.7O9; Hrvatskahuna, god.XX/L9IZ, br. 90. prava5tva 1057M. GROSS,UlogaSibenskog u dalmatinskoj i ...,str.274;IS'IA, Hrvatska politikavelikoaustr{skog kruga...,str.45,46.
427
a ukupnona skupusaSlovencima bilo je oko 90sudionika.Iako su svioni jedinstvo prihvatili i potvrdili dviju hrvatsko-slovenskih politidkih stranaka, glavnaborbavodila se oko prihvaianjaBedkerezolucije,koja je na kraju preglasavanjemi bez nazodnostipredstavnikaStranke prava iz Dalmacije bila usvojena.Usvajanjemte probedkei iskljudivookvira5ke Rezolucije,koja je bila u suprotnostis temeljnimstavomklasidnogStardeviievapravaStvao samostalnojhrvatskojdrZavi,otvorenosesuprotstavilo 14pravaikihzastupnikai to: 8 iz Dalmacije,2izlstre,2 iz Banovine i 2 iz Bosne i Hercegovine.Svi oni, kako pi(e Hrvatskaiei, nisu htjeli sudjelovatina zajednidkoj"sjedniciplenumahrvatskihi slovenskihzastupnika" na kojem je potvrdena navedenaRezolucija, nego su se tek naknadnoprikljudilisamosvedanom dijelusjednice.Drinkovii je u Hrvatskojrieii tvrdio "da takozvanabedkarezolucija",protiv koje su seizjasnili dalmatinskiprava5kizastupnici,premaPodovnikuVrhovneuprave,nije obvezatnazi Strankupravau Dilmaciii.l0s8 Iako seProdanzajednos dalmatinskimi nekolikodrugihprava5kih zastupirikasuprotstavljao Suster5idevoj probedkojpolitici, on je prihvaiao ujedinjenjeSvepravaikeorganizacijei Slovenskepudkestrankekao jedinstva,paje o sastankuu Ljubljani podetakopieg hrvatsko-slovenskog ipak pisaokao o prvom hrvatsko-slovenskom saborunovih vremenana kojemse20.listopadaispunilai u "djelo provelamisaoneumrlogStardeviia o PlaninskimHrvatima", koji konadnoprihvati5eprava5kiprogram izt894. i pristupideu zajednidkuStrankuprava.Opiruii sepoliticii taktici Slovenskepudkestranke,nezadovoljnidalmatinskiprava5inamjernosu pre5utjeliBedkurezoluciju,nisuje tiskali,vei su objaviliposebnuRezoluciju Sto su je uodi zajednidkogsastankasa Slovencimasamostalno usvojili zastupniciSvepravalkeorganizacrje.U toj Rezoluciji pre5uiuje se olcvirMonarhije kao mjestorje5avanjahrvatskognacionalnogi dri,avnog pitanjai posebicenagla5ava da uvijekvjerni hrvatskinarod,koji je za Monarhiju i dinastijudao tolike Zrtve,s pravomodekuje,"po5tujuii prava i slobodedrugih naroda,da (e prejasnivladaladkidom i narodi ove monarkije, i u svomvlastitom interesu izpuniti svoju duZnost,naprama potladenomu hrvatskomu narodu". Istaknuto je takoder kako Hrvati bolno i s dubokim ogordenjempodnose politidku podjelu Kraljevine Hrvatske, a osobito neustavnii protunarodni reZimu Banovini, gdje se nasilno zatirusvapravahmatskognarodai 4gurr..10-59
1058Zakljudci vrhovne uprave stranke prava,Hrvatska riei, god. VI[/1912, br.7Z7; jedinstva u Ljub.fani, Hwatska launa" god. Manifestacija hrvatsko-slovenskog XXlI9l2,br.97. 1059Isto kao bilj. 1058;Usp. M. GROSS,Povijestpravaikeideologije,srr.398,399.
428
U cjelokupnompoku5aju oko ujedinjenja Svepravaikeorganizacije i Slovenskepudkestrankevaljaprepoznatinastojanjavelikoaustrijanaca koji - kadajedinstvenojStrancipravanisuuspjeliiznttra nametnutisebi elemente,ujedinjenjemte stranke sa odane austrofilsko-frankovadke prava5kuorSlovenskompudkomstrankomu jednu hrvatsko-slovensku osigurati tu organizaciju kroz Zele ganizacijuna delu sa Suster5idem krugaFranjeFerdinandakoji je, dvrlii oslonacpolitici velikoaustrijskog oslanjajuii se na nemadarskenarode, namjeravaoukinuti dualizami uspostavitiVeliku Austriju. Naravno,da do svegatoga nije do5lojer su medu prava5imaprevladavalestardeviianskestruje, ali ie zato do5lo do brojnih trzavicaisukoba,te istupai rascjepau dotadjedinstvenojSveprava5koj organizaciji.a to je opet imalo odrazai medudalmatinskimprava5ima.Zbog toga,kao i nizadrugihpolitidkihokolnostii utjecaja,predPrvi svjetskirat dolazi i u dalmatinskojStranciprava najprije do sukobas vjersko-pravaikomaustrofilskomskupinomoko splitskoglistaDan i dt. Ante Alfirevi(a, a zatim izbija sukob i sa Sibenskomstardeviianskom skupinomna delu s Krstelj^omi Drinkoviiem, za koju okvir Monarhije 1060 uskoropostajepretijesan. Tijekom Prvoga balkanskograta, pod dojmom velikih uspjeha balkanskihsaveznika(Srbije, Crne Gore, Bugarskei Grdke) u borbi protiv Turske, kada je i u Dalmaciji nastaoval odu5evljenjau korist balkanskihnaroda,dalmatinskaStrankapravana delu s Drinkoviiem i vjerujuii da je ta borba dobar Prodanomukljudilase u te manifestacije, poticaji putokazHrvatimau njihovojborbi za ujedinjenjei samostalnu potpore Hrvatskuu okviru Monarhijeili izvannje.Najveiemanifestacije u kojima su sudjelovalii pravaSi,odrZanesu u balkanskimsaveznicima, godine.Zbogtogaje Namjesni5tvo Splitui Sibeniku10.studenoga1972. Zemaljskogodboraodmahraspustilozastupibez obvezatnesuglasnosti Sredi5nja i u njih uvelo komesarijat.IUor opiine i splitske stvaSibenske gradu glavnom t Zadru, odrZana manifestacijaza cijelu Dalmaciju ie je pokrajine,24.studenoga7912.Toga danana pozivpredsjednikaDalmatinskogsaboradr. Vicka Ivdeviia u Saborniciu Zadru odrZanveliki vijeia narodnizborna kojemususeokupili na5izastupniciiz Carevinskog
1060ViSeo tome vidi u ved navedenojradnji M. GROSS,Uloga SibenskogpravaStvau kruga.-.,str. ISTA, Hrvatskapolitikavelikoaustrijskog i..., str.27O-275; dalmatinskoj 37-5t. br. 68,89, 115;Razpustobdina god.19l2,sve1.569, PAz.d,TajnispisiNamjesniStva, L06'1. 743; M. ZIVANOVIC, Dve god. VIlIl7gtZ, br. riei, Hrvatska Sibenikai Splita, demonstracijeu Splitu i Sibeniku1912. godine,Radovi IJAZIJZA, sv. III, Zagreb 1957, str. 333-346;Austrijsko izdanje magiarskecuvajevStine.Razpust obdina, Hwatskalcruna,god.XXI 1972,br. 105.
429
i Pokrajinskogsabora,delnici politidkih stranaka,brojni predstavnici
Na prosvjednomzboru u Zadru, odobravajuii i podupiruii borbu balkanskihsaveznikaprotiv Turske,govorili suKrstelj, Katalinii, Prodan, eingrija,Trumbii, Baljak,SmodlakalDrinkovii. Od ivih njih najodludniji je bio Mate Drinkovii, dopredsjednik dalmatinskeStrankeprava,u dijem govoru ve1 naziremo elemente koji iskadu iz "okvira". Njega raduje dinjenicaSto su se u Saborniciu Zadru okupile sve hrvatske politidke snageu Dalmaciji,bezobziranadomaie razmiricei stranadkupripadnost, koje podupirui dalmatinskiSrbi,te u tomevidi jamstvoza uspjehbudude hrvatskepolitike.Kao prava5s ponosomistideStoje Strankapravaprva ukazaladahrvatskinarod neLelibiti mostnegobedemprodoru germanstvana Balkan.Odgovarajuiina pitanjeStohoiemo, Drinkovi(,kale da Hrvati u hrvatskimzemljamaZeleudinitiistoono "Stosu udiniliBalkanci" na Balkanu: ujediniti se i biti u "svojoj zemlji svoji,jaki i jedni". On otvorenoporudujeMonarhiji da "preko nasnemaprodorana Balkan". Na kraju radasudionicizborajednoglasnos-uusvojiliRezolucijuStoju je 1063 sastavio,obrazloZioi predloZiop.1nLoui6. Zbog potporebalkanskim saveznicima Rezolucijanije odmahugledalasvjetlodana,jer ju je cenzurazaplijenilau svimdalmatinskimglasilima. Medutim, prava5isu tome brzo doskodilina taj nadin 5to ju je u Carevinskomvijeiu, koje je upravozasjedalo,proditaoistarskiprava5dr. Matko Laginjai takoimunizirao,pasenakontogaslobodnomoglatiskati. U Rezolucijise najprije izraiavasolidarnosts borbommalih balkanskih narodai prosvjedujeprotiv austrougarskog hu5kanjai hajke,"kojom bi se htjelo gurnuti na5enarodeu bratoubiladkirat". Naime,pobjedabalkanskih saveznikaznalila je porazaustrijskepolitike na Balkanu,pa se Austro-Ugarska, provodeii djelomice mobilizaciju, podela intenzivno pripremati za rat protiv Srbije, u demuju je tada zaustavilai sprijedila Njemadkajer samajoi nije bila dovoljnospremnaza vederatne sukobe. U Rezoluciji se, medu ostalim,dalje osuduje"protunarodnipolicijski 1062Dalmacijana obranu dastii ponosa,DalmatinskiHwat, Zadar, god.IlIl1972,br.29; Dalmacijazanarodniponosi slobodu.VelidajnamanifestacijauZadru,Hrvatskaiei, god.VI[/1912,br.749; IC MILUTINOYIC,ZadaT pred prvi svJetskirat,Zadarska r evij a, god.XIII I 1964, br. 6, Zadar 1964,str. 423- 425. IO63PAZA, Tajni spisi Namjesni5wa,god.7912, sveZ.569,br.68,91; Interpelacija zastupnikal-aginjegledezadarskerezolucije,Hrvatskalmlnq god.XX/1912,br.108; Hrvatskariei, god.VIII/191 2, br. 7 49.
430
razpultanjuobiinsustavkoji nalaziizraLaja:u Dalmacijiu samovoljnom u Bosniu kraienju najvaZnijihustavnihprava;u Hrvatskih zastupstva; skoj uvadanjem i podrZavanjemkomesarijatakojim se, jednoj od sanajstarijihustavnihkraljevinaEurope,stoljetnazakonomzajamdena Dalmacijeproti ovakvomsustavnom mostalnostoduzimlje...Predstavnici potladivanjuodludni su, da bez razlike stranadkogmi5ljenja,sloZnim silamabranenarodnai ustavnaprava,uskorujuidasu koji Dalmacijaima ispuniti svoj zavjetsjedinjenjasa cjelokupnomkraljevinomHrvatskom, preporodenomi ukriepljenomdrZavnomsamostalno5iusvih njezinih sinova."IUoa Naravnoda je poslijetakve Rezolucijeglavnimnositeljima velikoaustrijskepolitike oko Franje Ferdinandapostalojasno da se s osloncemna dalmatinskeprava5evi5e ne moZeradunati,pa su podeli razmi5ljatio promjenisvojepolitike,a austrofilskesnageunutarStranke optuZujuii pravazapodelesus napadajima navlastitostranadkodelni5tvo, ga u splitskomglasiluDan za izdajstvoi srbofilstvo. U duhu naprijednavedeneRezolucijeistupili su u Carevinskom vijeiu dalmatinskii istarskizastupnici,koji su svojimnamjernodugim drZavnogParlagovorimapoku5avalivr5iti opstrukcijuradasredi5njega menta,u demusu se posebiceisticaliprava5iLaginjai Prodan.Tako je Laginja, solidarizirajuiise sa svojim kolegamaiz Dalmacije,dana24. studenoga1912.godinegovoriona hrvatskomi njemadkomjeziku punih Hrvataprema pet sati,upozoriv5ina koncuodgovornedaje raspoloZenje 'Jer vladauviek zlo s HrvatimapostuMonalbiji nepovoljnozbogtoga pa".lu65Dok je Prodan3. prosinca,sudjelujuiiu raspravio budZetskom provizoriju,govoriotri sata.On je o5trokritiziraosveukupnuaustrijsku politiku, a posebicepolitiku njezinihvladau pojedinimhrvatskimzemljama.Na primjeruDalmacije,iz koje suvlastiputemporezaizvukle"preko 100milijunakruna",ProdantraLida sevei jednomprestanes izrabljivanjem hrvatskogpydanstva,koje s jedne strane"izsisavajuMagjari, a s druge Austrija". Sto se tide vanjskepolitike, on poraz austrougarske kao "djelo BoZjeprovidnosti", a za sve diplomacijena BalkanudoZivljava to krivi samu Austriju, koja nema dovoljno ni snageni mudrosti da hrvatskomi drugim narodimana jugu Monarhije dade slobodu,vei^ih svojompolitikomodbijaod sebei gurau ruke balkanskihsaveznika.1066 Potkraj godine \972. i tijekom I9I3., kada je velikoaustrijskim krugovimapostajalosvejasnije da od osloncana Sveprava5kuorganiza1064Rezolucija,Hrvatskariei, god.VllI/t912,br.7531' JoSo narodnomzboru u 7adru, Dalmatinski Hrvat, god.IIUI9IZ, br. 30. 1065Dr. I-aginjao poloLaju,Hw atska ie i, god.VI[/19 12, br. 7 53. 1066Trosatni govor zast. D. Ive Prodana u zastupnidkojkuCi,Hrvatska louna, god. XX11912.br.109.
ciju u hrvatskim zemljamaneie biti niSta,zapodelesu trzavicei sukobi u dalmatinskojStranciprava.Te sukobepoticalesuupravovelikoaustrijske jedinstveneStranke zaodrZavanje snagekojevi5enisubile zainteresirane prava,nego naprotiv za njezinorazbijanje.A na njihov poticaj odmahsu se nalli pojedincii skupinekoji su,slijeposluZeiibedkimvlastodr5cima, zapodelisvoju razornu unutarstranadkudjelatnost,a nakon PrvogabalkanskogrataoZivjelesui snagekoje suZeljelerjeienjehrvatskogapitanja narodima.Svesu to iskljudivoizvan"okvira" i u savezusjuZnoslavenskim po5tedeno prava5tvo. bilo ni dalmatinsko bile zabludekojih nije je Spor u dalmatinskojStrancipravazapodeo izmeduvjerskoprava5ke austrofilskeskupine, bezuvjetno odane velikoaustrijskojpolitici Beda,koja se okupljalaoko splitskoglistaDan i dr. Ante Alfireviia, na jednoj strani,i Sibenskeprava5keskupine,okupljene oko Hrvatskeieii i dr. Mate Drinkoviia, na drugoj,za koju je okvir Monarhijepostaopretijesan pa je oslonac traLila u savezus juZnoslavenskim narodima na Balkanu.Vei u prvom naletu kritiziranje Drinkovii kao glavnitvorac zadarskeprotuaustrijskeRezolucijeod 24. studenoga1912.i izdajnik hrvatstva,a kritike nije bio po5tedenni predsjednikdalmatinskeStranke pravadon Ivo Prodanni drugiistaknutijistardeviianci. Svenjih je austrooptuZivala filska struja u strancizbog potpore balkanskimsaveznicima kao srbofile i izdajnikeprava5tva,a na duSuim je stavljalai novo savezniStvos dalmatinskimnarodnjacima,Srbimai liberalimau Smodlakinoj pudkoj stranci.Medutim, UpravadalmatinskeStrankepravauglavnom se dobro drLala,a njezin predsjednikProdan kao iskreni stardeviianac stajaoje po sredinisukobljenihstruja.Objektivnogledajuii on se nije nije bio mogaostavitini najednu ni na drugustranujer kao stardeviianac ni zaBe(,ni za Pe5tu,ali ni za Beograd,negoza samostalnuHrvatskui Zagreb,a okvir Monarhije prihvaiaoje samouvjetno.Poslijeuspjeha saveznikau Prvombalkanskomratu ProdanovaHrvatskakruna otvoreno pi5ekako je nastupiotrenutakda i Hrvati svimsilamasloZnoupru "oko oZivotvorenjana5egideala,velike ujedinjeneHrvatske",jer hrvatstvoi Hrvatskamoraju sadabiti "alfa i omeganaleg djelovanja",a sretniju ujedinjenihhrvatbuduinostmoZemoodekivati'Jedinou samostalnosti skih zemalja".lo67 U tijeku sveZe5iihsukobaunutardalmatinskeStrankepravadolazi u Opatiji 27. i 28. oZujka 1913.godine do sjedniceVrhovne uprave Sveprava5ke organizacijei plenumapravaikih zastupnikaiz svihhrvatskih
1,067Zlobne du5e.Srbofilstvoi katolicizamkd rns.Hrvatskalotna, gd.Xxllgl2, br. 111, vidi i dlanke:PristaSam u pokajini, br.1,12,M i "Dan", br. 172,UredniStvu"Dana", br. prava5tva u dalmatinskoji...,str.276,277. 115i d; Usp.M. GROSS,UlogaSibenskog
432
zemalia,ukljudujuiii one iz Bosnei Hercegovinei S,lovenije.Ta sjednica, po zamisliMile Stardeviia,trebala se odrZatiu Sibeni\u, ali se zbog iukoba u dalmatinskojStrancipravaod togaodusta1o.1068
ridko drZavnogprava", a zavriavas ogromnim povjerenjem jedino u
narod.1o69
1068IAGSa,OstavStinadonIveProdana,fond44,kut.2,pis.M.Stardevid-I.Prodanu,Tagteb, z7.II. 19t3.,i pis.S. Zagorac- I. Prodanu,Koprivnica,1.il. 1913;O sjednicivrhovne Upravei plenumuu OpatijiZ7. 28.w. mj.,Hrvmskal
koaliciju; u Istri i Bosni i Hercegovinizalagat(e se za sluZbenuuporabu jedino hrvatskogjezika;a u Dalmaciji,s obziromna nesuglasice i sukobe u Stranci prava, preporuduje izmirenje zavadenihfrakcija u skladu s pravilimastranke.I zaista,Prodanje vei 30.oZujka1913.odrLaou Splitu sjednicu Uprave dalmatinskeStranke prava na kojoj je, u nazodnosti glavnihvoda sukobljenihstranaAlfireviia i Drinkoviia, toboZeutvrdena ponovna"kompaktlsr^st" i jedinstvostranke,ali nastavaksukobato je ubrzo demantirao.ru/uSamonekoliko dana nakon sjedniceUprave u Splitu Alfirevii i Drinkovii - optuZujuii semedusobnozbogklerikalizma, austrofilstva,liberalizma,srbofilstvai tiranstva u stranci - nastavili su 1' sukobjavno polemiziraju6i.707 Nastojeii zatalkatispori zagovarajuiislogudubrovadkiprava5iza ruzdoru strancinajvi5ekrive hrvatskuVladu injezina glasila."Ne samo da u Banovini sustavnonastojeneka glasilabilo vlade,bilo protivnog tabora,poremetitiuzorni red, stegui sloguu prava5kimredovima,nego naljeiu i amo preko Velebita i bacajugJgyrjeuZarene,kako bi planuo poLarrazdorauredovimana5estranke.Dtutz Ne shvaiajuiidubljeglavne uzroke razdoraDubrovdanimole zavadeneprava5kestraneda sepovinu odlukamaVrhovneupravei njezinapredsjednika, te daseza "ljubavmile Hrvatske izmire" i ne Sire razdor kada nam je jedinstvo najpotrebnije. Izmirenje medu zavadenimdalmatinskimpravaiima tralio je u svojoj poslanicii predsjednikjedinstveneStrankepravadr. Mile Stardevii,ali sveje bilo uzalud,jer sesporizmeduAlfireviieve proaustrijskei Drinkoviieve projugoslavenskestruje nastavljao,a na razbijanjujedinswa SvepravaSkeorganizacijeradio je i velikoaustrijskikrug kadaje shvatioda prava5ezbognjihoveokorjeledrZavotvornosti neie moii upotrijebitikao pouzdanosredstvoza ozbiljenjesvojepolitike.ru/-t Strepeii zbogmoguiegrascjepau dalmatinskojStranciprava,dubrovadki pravali su zadovoljni5to su Alfirevii i Drinkovii pristali da o njihovu sukoburaspraviSuddastiSveprava5ke organizacije,premdaseni jedanni druginisuunaprijedobvezalida ie sepokoriti donesenojodluci. StranadkiSud dasti,koji su dinila trojica najistaknutijihi najdasnijih hrvatskihprava5adr. Matko Laginja,dr. Mile Stardeviii don Ivo Prodan,
1070ISTO, str. 1; Sastanaku Opatiji,.&avaCrvenaHwatska"god.Ixl1913,br.4?A.;Dva sastankastrankeprava,DalmatinskiHrvat, god.IV/1913, br. 10. 1071Nevolje u stranci,A Alfirevi( - M. Drinkovicu,Split, 23-IV.l9l3.,Hrvatska huna, god.XXI/1913,br.34 M. Drinkovid-A Alfirevidu,Sibenik,?A.IV.1913,br.35. 1,072Uzaludno naprezanje, PravaCrvenaHwatska, god.lx/I9t3,br. 425. 1073M. STARCEVIC, DalmatinskimpravaSem, Prava CrvenaHrvatska,god. IX1913, br.4?3, u istom br. vidi i dlanak Osudnaporuka; StardeviCeva poslanica,Hwatska lcruna,god.XXll 1913,br. 37.
utvrdioje da se ni Alfirevii ni Drinkovii nisu toliko ogrije5ilio program Strankepravada ne bi mogli idalje"u_njoj - - ostati,te je preporudio pomirenj-e do dega,naravno,nile OoSto.107'l U trenutku dok je Mile Stardevii u Voloskom, Opatiji i Bedu pregovaraos prava5kimzastupnicimau Carevinskomvijeiu o rjeienju sukobau dalmatnskojStranciprava,frankovcisu u Banovini19.svibnja 1913.izanali novi sukobi rascjepu Sveprava5koj organizaciji,preuzev5i jedinstvene glavno glasilo nasilnou svoje ruke dotad Strankeprava Hrvatsku.Iza toga su, po rijedimaMile Stardeviia,prvenstvenostajale ugarskevlasti i neki velikoaustrijskikrugovi koji nisu Zalili novca da razbijuSveprava5ku organizacijui njezinsporazums koalicijom,a glavni izvr5iteljitoga bili su F. Milobar, J. Pazman,A. Horvat, K. Bo5njak,I. Frank i drugi frankovci.O svemutome op5irnoje govorioi pisaoMile Stardevii,prikazav5iglavnesudionikerazdorakao plaiene slugedualistidkog reLimakojima nije mjestou pravadkimredovima.OntraLi pomoi od dlanstvasvojestrankeda "ujedinjenimsilamizapriedimoprovodenje magjarskihi bedkihosnovau na5ojnesretnojzemlji,a najveiaje nesreia StoBedi Pe5tanalazekod nasljudi,koji suih spremnizanovacsluZi1i".107-5 O sporu medu banovinskimprava5imaraspravljalose na sjednici Vrhovne upraveSvepravaSke organizacije,odrZane1..i 2.lipnja 1913. godineu Trstu, na kojoj su od dalmatinskihprava5asudjelovaliProdan, Drinkovii, Krstelj i Dulibii. Poslijedvodnevnogzasjedanja, kojemu je je predsjedavao istarskiprava5Matko Laginja,zakljudeno da se glavno glasilostranke - Hruatska- mora bez odlaganjavratiti svomepravom vlasniku,da treba odrLatisporazums Hrvatsko-srpskom koalicijomi da Mile Stardevii i dalje ostaje predsjednikVrhovne upravejedinstvene Strankeprava.Iako su zakljudcibili obvezatniza sve prava5ei njihove organizacije,frankovci im se nisu pokorili nego su nastavili razbijati stranku,pa je njih^oroudaljavanjeiz Sveprava5ke organizacijebilo samo pitanjevremena.ru/o Do iskljudenjafrankovacaiz Sveprava5ke organizacijedoilo je na Konferencijipouzdanikastranke19.lipnja 191.3. uZagreje pod bu. Tada ravnanjemMile Stardeviiazakljudenoda su sefrankovci u Banovini svojim postupcimai nepokoravanjemodlukamaVrhovne
Opatija, 24. V. L9L3,Hrvatska krun4 god. XXI/1913, br. 43; Zar secesija, ya CrvenaHrvatska,god.IN 1913,br. 24. 1075M. STARCEVIC,PismoPredsjednika VrhovneUpraveStrankeprava,Zagreb,22. Y.l9l3,Hwatskariei, god.IX/791,3,br.827;PredsjedniStvo Vrhovneupravestranke prava,Hrvatskakntna, god. XXI/1.913, br. 43. 1076sa sjedniceYrhovne uprave strankeprava,driane 1. i 2. ov. mj. u Trstu,Hrvatska krunq god. XXI/19L3, br. 45, od 4. lipnja; posljedice trSlanskih zakljuhka za cjelokupnustranku prava,Hrvatskaiei, god.IX/1.913,br.832.
435
utvrdio je da se ni Alfirevii ni Drinkovii nisu toliko ogrijelili o program Strankeprava da ne bi mogli i dalje.l-pjoj- ostati,te je preporudio pomirenjbdo dega,naravno,ii1" oost,r.1074' U trenutku dok je Mile Stardevii u Voloskom, Opatiji i Bedu pregovaraos prava5kimzastupnicimau Carevinskomvijeiu o rje5enju sukobau dalmatnskojStranciprava,frankovci su u Banovini 19.svibnja 1913.izanali novi sukobi rascjepu Svepravalkojorganizaciji,preuzevii nasilnou svoje ruke glavnoglasilodotad jedinstveneStrankeprava Hrvatsku.Izatoga su, po rijedimaMile Stardeviia,prvenstvenostajale ugarskevlasti i neki velikoaustrijski krugovi koji nisu Zalili novca da i njezin sporazums koalicijom,a glavni razbijusveprava5kuorganizaciju izvriitelji toga bili su F. Milobar, J.Pazman,A. Horvat, K. Bo5njak,I' Frank i drugi frankovci.O svemutome op5irnoje govorioi pisaoMile Stardevii,prikazav5iglavnesudionikerazdorakao plaiene slugedualistidkog reLimakojima nije mjestou prava5kimredovima.OntraLi pomoi od dlanstvasvojestrankeda "ujedinjenimsilamizapriedimoprovodenje magjarskihi bedkihosnovau na5ojnesretnojzemlji,a najveiaje nesreia ''' 5toBedi PeStanalazekod nasljudi,koji suih spremnizanovacsluZiti"." O sporu medu banovinskimprava5imaraspravljalose na sjednici odrZane1'.12. lipnja 1913. organizacije, Vrhovne upraveSveprava5ke godineu Trstu, na kojoj su od dalmatinskihprava5asudjelovaliProdan, kojemu je Drinkovii, Krstelj i Dulibii. Poslijedvodnevnogzasjedanja, je predsjedavao istarskiprava5Matko Laginja,zakljudeno da se glavno glasilo stranke - Hrvatska - mora bez odlaganjavratiti svome pravom koalicijomi da vlasniku,da treba odrZatisporazums Hrvatsko-srpskom jedinstvene Vrhovne uprave predsjednik Mile Stardevii i dalje ostaje Stranke prava. Iako su zakljudcibili obvezatniza sve prava5ei njihove organizacije,frankovci im se nisu pokorili nego su nastavili razbiiati udaljavanjeiz Svepravaikeorganizacijebilo samo stranku,pa je njih^o-vo organizapitanjevremena.IU/o Do iskljudenjafrankovacaiz Sveprava5ke 1913. u Zagtelipnja je stranke 19. cijedo5lo na Konferencijipouzdanika frankovci bu. Tadaje pod ravnanjemMile Stardeviiazakljudenoda su se u Banovini svojim postupcimai nepokoravanjemodlukama Vrhovne 1074M. STARfEVIf, M. LAGINJA, I. PR9DAN,Izjava obranidkogsuda,volosko Prava Opatija, 24. V. 1913,Hwatska launa, god.XXI/1913, br. 43; Zar secesija, CrvenaHrvatska"god.IX/1913, br. 24. 107-5M. STARCEVIC, PismoPredsjednikaVrhovne UpraveStrankePrava,T-agreb,Z2upravestranke Y.lglS,Hrvatskaiei, god.D(1913,br.827;PredsjednistvoVrhovne pr ava,Hwatskalauna, god.XXII 1973,br. 43. 1076Sa sjedniceVrhovne Uprave strankeprava,drZane7; i2. w. mj. u Trstu, Hwatska lcruna, god. XXI/1913, br. 45, od 4. lipnja; Posljedicetr5danskihzakJju(akaza cjelokupnu strankupr ava,Hw atska ie i, god.lxl 1973,bt - 832.
435
upravesamiiskljudili iz "organizacijestrankeprava";zakljudenoje takoder da se prekinu sve veze s tim velikoaustrijancima,te da Hrvatska prestajebiti glavno pravaiko glasilo,a za glavno glasilo Sveprava5ke organizacijeprogla5enje tek utemeljeniHrvat. Na taj je nadiniz dotad jedinstvenepravaike organizaciieza sve hrvatske zemljeudaljenafrankovadkaskupina"distih"u kojoj su,meduostalim,biti AleksandarHoruat, Vladimir Prebeg,Ivan i Madimir Frank, Karlo Bo5njak,Josip Pazman, Fran Milobar i Izidor Kr5njavi, a medu stardeviianceu Sveprava5ku organizacijuvratio se stomatologdr. Ante Pavelii. SluZeii uglavnom vladajuiim dualistidkimvrhovima,frankovadkaskupinanastavilaje svoju djelatnost pod Horvatovim i Prebegovimvodstvom kao Cista stranka pravasvedo propastiMonarhije.ru// Don Ivo Prodan, koji se zajedno s Milom Stardeviiem najvi5e zalagaozajedinstvostrankei njezin povratakna udenjeAnte Stardeviia, osudio je frankovadki rascjepmedu banovinskimprava5ima,a njihovo otimanje i pisanjeHrvatske,njihovu razornu djelatnosti nepokoravanje odlukamaVrhovne upraveizravnodovodiou vezus vladajuiim krugovima, koji su poticali i posijali sjeme razdora.Medutim, sva Prodanova nastojanjai nastojanjadrugih iskrenihprava5ada dode do pomirenja zavadenihfrakcija nisu dala nikakvih rezlltata, jer su se stardeviiancii frankovci nalazili na posvesuprotnim stajali5tima.Prvi su samouvjetno prihvaiali okvir, dinastijui Monarhiju;bili su za balkanskesaveznikei koalicijom,a drugi su se tome protivili i sporazums Hrvatsko-srpskom postojeii okvir, stavljajuii na prvo mjesto bezuvjetnoprihvaiali 9lZavni ru /6 interesedinastijei Monarhije. Istovremeno s rascjepomu banovinskoj Stranci prava tekao je sukobi rascjepi u dalmatinskojStranciprava.Drinkovid-KrsteljevaSibenskaprava5kaskupina,koja sepod dojmomuspjehabalkanskihsaveznika opredijelila za rje5enjehrvatskogadrZavnogpitanja izvanokvira Monarhije, o5tro se sukobilasa splitskomoportunistidkomvjersko-pravalkom austrofilskomstrujom,koja je pod vodstvomdon Ante Alfirevi(a razmiSljalao ustroju izrazito katolidke konfesionalnestranke. Da stvar po Drinkoviia i njegovusrbofilskustruju u strancibude gora,protiv njegai nadelnika Krstelja ustalo je Sibenskosveienstvo na delu s biskupom Lukom Pappafavom,a pridruZioim se i kolebljM dr. Ante Dulibii. Sve te ve.likoaustrijanceDrinkovii je nazivaocrno-Zutim "dipla5ima", koji pod Suster5idevim vodstvomsvirajupo partituri bedkekamarile.Klerikal-
lO77 O razkoluu banovinskojorganizacijistrankeprava,Hrtatskakruna, god.Xxll19t3, br.51,vidi i dlanke:Cemui zaSto"Hryat", br. 53,Za5toraskol,br. 61. lO78 Hrvatskakrunq god.XXI/1913, br. 5 1, 53, 61, 64, 65,66 i d.
436
no usmjerenosveienstvo,koje je namjesnikAttems pomagaoi hvalio struji u dalmatinskoj zboglojalnostii otpora srbofilskojprojugoslavenskoj Stranciprava,nastojaloje maknuti Drinkoviia i Krstelja iz stranke,a Dulibii im je uporno poku5avaooduzeti Hrvatsku iei, lokalno glasilo prava5a. Medutim,kadu tomenije uspiopokrenuoje podetkom Sibenskih srpnja 19L3.vlastito glasiloHrvatskumisao. ZalaLud se za jedinstvo, stardeviianskovodstvodalmatinskeStrankepravana delu s Prodanom osudivaloje jednu i drugu frakciju, ustvrdiv5ipravilno da u jedinstvenoj Strancipravanemamjestani za one koji su prava5isamozboginteresa dinastijei Monarhije,kao ni zaonekoji iskljudivoLelerje5enjehrvatskog drZavnogokvira,pa radi toga diZukuku i pitanjaizvanaustrougarskoga motiku na sveone pravalekoji uvjetnoi iz taktidkihrazlogaprihvaiaju ,,opuia',.1079 UnatodupozorenjuUpravevlastitestrankeDrinkovii, za kojegje okvir Monarhije odito postaopretijesan,otvorenoje govorio i pisaoo izvanokvira5kojHrvatskoj, tvrdeii vi5e puta da je u prava5kiprogram "okvir" u5aoprevaromi po narudZbiizvana,jerhrvatskinarodne smije svojusudbinuvezatiuz nidijudrugu,pa ni uz okvir i sudbinuHabsbur5ke Monarhije.Njegai njegovuskupinunisu zadovoljilini zakljudciUprave dalmatinskeStrankepravaod 28.rujna 1913.u kojimase,meduostalim, kale da Strankaprava i dalje zadrLavapotpunu nezavisnostod postoje6egaibilo kojeg drugogadrZavnogsustava,te da je premaudenjuAnte StardeviiateLnjak "slobodi i jedinstvuhrvatskognaroda" apsolutnai da nijevezanani uz kakve prethodne uvjete. Odbaciv5i"okvir" kao moguinost za stvaranje hrvatske drlave, Drinkovii nije jasno kazao kako zami5ljarjeienje hrvatskoganacionalnogi drZavnogpitanjaizvanokvira Monarhije.Medutim,iz njegovihnejasnihformulacijai kasnijeprojugojo5 nije slavenskepolitidke orijentacije,iako on termin jugoslavenstvo upotrebljavao, moZemopretpostavitidaje misliona konfederacijujuZnoslavenskihnarodana Balkanu.ru6u Buduii da Uprava dalmatinskeStranke prava nije mogla sama razrijeiiti nastali spor u vlastitoj stranci,konadnuodluku o DrinkoviiKrsteljovoj Sibenskojprava5kojskupini, koja je sasvimnapustila okvir 1079IAGSa, Ostav5tinadon Ive Prodana,fond 44, kut. 2, pis. B. G. Angjelinovid- I. prava5tva u dalmatinskoj Prodanu,Split,29.w.I.1913;M. GROSS,UlogaSibenskog lcune,Hwatskeieii i Hrvatskemisli o tome i ...,str. 278-?33;vidi i pisanje.Flruatske godine1913. god.1973114., sveZ.570,br.125; O sjedniciUprave 1080PAZd, Tajni spisiNamjesniStva, strankeprava drZanoj28. rujna u Spljetu,Hwatska krunq god.XXIlt913, bt. 79; Hwatska ie{ god. Ixllgl3, br. 884-906, a posebicevidi seriju dlanaka M. DRINKOVIC, Obradun,br. 894-909.
437
Monarhije i od prava5keprella na juZnoslavensku ideju, prepustilaje Vrhovnoj upraviSveprava5ke organizacije.ruuISiednicaVrhovne uprave Strankepravaza svehrvatskezemlje,nakojoj su iz Dalmacijebili naiodni samo Prodan i DulibiQ odrLanaje 9. i 10. studenoga19t3. godine u Zagrebu. Na njoj se raspravljaloo politidkim prilikama u Dalmaciji, BanskojHrvatskoj i Bosnii Hercegovini,te odnosuStrankepravaprema Hrvatsko-srpskoj koaliciji.Poslijetemeljiteraspravezakljudenoje da se iz Svepr4vaikeorganizacijeiskljudi frankovadkaproreZimskaskupinau Banovini i Drinkoviieva izvanokviraikaskupinau Dalmaciji,s tom razlikom Stosu seDrinkovii i Krstelj u roku od 8 danamogli vratiti u stranku, naravnoako se pokoreodlukamaVrhovneuprave,a frankovcine.1082 Iako je stardeviianskovodstvo u dalmatinskojStranci prava, a posebiceProdan i njegovaHryatskakruna, poku5alonastalirascjepu Sveprava5kojorganizacijiminorizirati i prikazati kao istup pojedinaca,a neveiih pravaskihskupina,posveje todnatvrdnjaBiankinijevaNarodnog lista daje sjednicavrhovne uprave uzagrebu zavrlena "definitivnim raskolomu stranci"prava,koja se"pocijepalanavi5egrupa".Dakle,spor i sukob u Sveprava5koj organizaciji,koji je tinjao od njezinaosnutka, je doveo uodi Prvogasvjetskograta do slabljenjai rascjepau prava5kim redovima,5to je najvi5eodgovaralovladajuiim dualistidkimi velikoaustrijskim krugovima.Naime, i velikoaustrijskikrugovi oko Franje Ferdinanda- pod utjecajemnajnovijihpolitidkihprilikau Monarhijii izvannje, a osobitoubrzanihratnih priprema- odustalisu od planiranihdrZavnih reformi, stvaranjaVelike Austrije, te osloncana ujedinjeni sveprava5ki blok, Hrvate i drugenemadarskenarodeu borbi protiv dualizmai Madara, a vratili su se na staru i provje,F:lupolitiku reformiranogdualizmas osloncemna Madare1gnl.r1u.1o83
1081PAZd, Tajni spisiNamjesniStva, br.725;M. GROSS,Uloga Eod.1913/1,4,sve2.570, Sibenskog prava5tvau dalmatinskoji..., str. 283,284. 1082Iz vrhovne upravestr. pravaza svehrvatskezemlje,Hrvatskalauna"god.xXrll9l3, br.94-95. 1083Da li zbilja vi5e prava5kihgrupa,Hwatska krunq god. XXI/1913, br. 96-97;M. GROSS,Povryestpravaike ideologije,str. 412.
438
DALMATINSKOPRAVASTVOUOEI I TIJEKOM PRVOGASVJETSKOGRATA
Poslijeburnih dogadanja,suk vaike organizacije,voda dalmatinsl sazvaosjednicuVijeia dalmatinske stranadkihodnosa,te izbon nove I dnicaje odrZanau kazaliSnoj dvorar Na njoj se pod predsjedavanjem Ive prodanaraspravljaloo djelovanju strankeu proteklomdvogodisnjem razdoblju,boljoj strinadkoj organiiaciji, raduprava5kihzastupnika,izbor ma i odnosimau strancii Sire.C dalmatinskeStranke prava, Miho i proti stranciprava,jedinoj predstav_ ava5kihzastupnikau Dalmatinskom je Sireizvje5iepodnioAnte Dulibii, reieno je da su oni uglavnomudinili sve sto je bilo u njihovoj moii, a posebiceje istaknutanjihovaborbau sredisnjemdrZavnomparlamentu u Bedu za ukinuie komesarijatau Banovini.o politidkim prilikama i stanjuu pravalkimredovimaopsirnoje govoriopiodan, koji je narodito upozoriona ideoloskalutanjahrvatskemladeZii njezinorrr"rr".i" udaljavanjeod p-ravaskog programa,metodarada i prava5tvauopie, koje nas jedino moZesigurnodovestido konadnogcilja - ujedinjenja,slobode i samostalnosti Hrvatske.Drugim rijedima,on ie bio piotiv atentata i drugihoblika " rerolucionarnog " radaj ugounitaristidkem ladeLiu hrvat _ skimzemljama.lo85 Na kraju sjednicestotinjakdlanovavijeia izabraloje novu lJpravu dalmatinskestranke p.luu.u,te svoje preditavnike u vihovnu upravu sveprava.Ske organizacijei Hrvatsko-siovenskiizvrsni odbor. u pbsljednjupredratnui ratnuupravu strankepravau Dalmacijiizabranisu:dbn 1084Sjednica vijeCastrankepravauDalmaaji,pravaCruenaHwatsk4god. DV1913,br.4-59. 1085ViedeStrankepravau Dalmaciji,Hwatska lcruna,god.XXI/19i 3, br. II2.
439
1086ISTO, str. 1. 1087SjednicaU pr ave,Hwatska launq god.XXI/1 9 13, br. I 12. 1088sjednicaupravestrankepravau Dalmaciji,Hwatskalvuna, god.XXII/19 74,br.36, vidi i dlanak Dvie o izbornojreformi, br.4l; o reformi izbornogredazapokrajinski sabt, Prava CrvenaHrvatskq god.Xll914,br. 467,vidii br. 475.
bili sazvanisvi pokrajinskisaboriu austrijskomdijelu Monarhije.Vlada je to namjerno dinila jer se nije Zeljela izloLiti kritici zastupnikazbog podinjenogbezakonjaposljednjihgodina.Nesazivanje Saborapokuiala je pravdatineposrednom blizinomtek minulihratnihzbivanjana Balkanu i moguiom pravalkomopstrukcijom,a u biti radilo se o izbjegavanju parlamentarnekritike i odgovornostiAttemsoveupravezbogsveveieg nasilja,kr5enjaustavnihsloboda,raspu5tanjaopiinskih vijeia i drugih bezakonjapodinjenihu Dalmacijiuodi Prvogasvjetskograta. Tijekom rata,kadasu posvudabile uvedeneizvanrednemjere,Dalmatinskisabor takodernije zasjedao.Od saborau hrvatskim-zemljama tadaje zasjedao jedino Hrvatskiiabor u BanskojHrvatskoj.1089 Poslije sarajevskogatentata,kojeg su osudili kao zlodinadkidin velikosrpskepolitike, za5tosu djelomicekrivili i austrijskuvladavinuu Bosnii Hercegovini,dalmatinskiprava5iu5lisu u vrtlog Prvogasvjetskog rata,odekujuii poratnorje5enjehrvatskogapitanjau okviru Monarhije. Izbijanjemrata i uvodenjemizvanrednihmjera u Dalmaciji je zamro gotovo svaki stranadko-politidki rad, pa i rad Strankeprava,4 mnoga glasila,strankei drultva moralasu prekinuti svojudjelatnost.loeu Sto je rat duLetrajao situacijaje i politidki,i gospodarskii vojno postajalasve sloZenijaiteZ,a.Svakodnevnosu kr5eneustavneslobodegradanai vr5ena mnogiistaknutidomoljubi druganasilja;ukinutje imunitetzastupnicima; uhiieni su i internirani,a najveii broj za rat sposobnogljudstvamobiliziran je u vojskuda po europskimboji5timagineza tudinskeinterese.A Dalmacijiuskoroje zavladala velika kaoposljedicatogai u onakosiroma5noj oskudicai glad,pi je pudanstvostradavalood iscrpljenostii bolesti.1091 Unatod telkim prilikamadio dalmatinskihpravaiana delu s don je i daljepolitidkidjelovati,naravnokoliko je Ivom Prodanompoku5avao to u ratnim uvjetima bilo moguie, o demu nam ponajboljesvjedodi Hrvatskalcuna, glavnoglasilodalmatinskeStrankeprava,kojaje uz brojne
1089J. BEROS, Dalmacija@ terorom posljednjeaustrijske,Attemsoveadministracije, Zadarckarevij4 gcd.XIIAI96/, br. 6,Zadar 1964,str. 5&-567 i d; Vladina izborna reformai prava5i,PravaCwenaHwatsk4 god. {1914, br. M5. O raduh Hrvatskog saboravi5evidiu knjizi:B. KRIZMAN,Hrvatskaupwomsujetskomran...,ZagrebI9S9. 1090Hwatska lvuna, god.XXIll9l4, br. 53-62,102-106;Prava CwenaHwatska, god. X11914,br.497,502-504; IznimnemjerezaDalmaciju,Hwatskariei, god.X/L914, br. 935; Petar HANAK i dr., PovijestMadaske, preveliDrago Rolsandid i Veljka dofiC-Peisker, Tagreb 1995,str. 2Ol-203. 1091ViSe o tome vidi u radnji:J. BEROS, Dalmacijapod terorom posljednjeaustrijske, Attemsor/e administracije (1911.-1918.), Zadankar*ijq gcd-XIJJ/lg@,br.5,7adar 196/',str.376-383 i br. 6, str.562-577; M. ZIVANOVIC, StradanjanarodaDaknacijeza gd.X/l96l,br.3,Zadar 1961,,str.206-21,4; weme prvogsvetskograta,Zadawl(arevija, Govor zastupnikaDr. Ante Duljtbi(a,Hrvatskal
pote5koie izlazila gotovo redovito tijekom cijeloga rata. I dok su se dubrovadkipravali,nakonStosubedkivelikoaustrijanciuodirata napustili ideju trij alizma,odu5evljavalimoguiim federalistidkimpreustrojemMonarhije,videii u federalizmurje5enjehrvatskogapitanja,dotle Prodan godine 1915.,razmi5ljajuiio federalizmu,oprekao pravi stardeviianac zno savjetujeHrvatimada se klone svihmoguiih novotarijai "politidkih modernizama",ukljudujuii svakicentralizam,dualizam,federalizampa i trijalizam kao najmanje zlo, jer sve su to manje ili vi5e nepravedna rjelenja,te im preporudujeda sedrZesamotemeljnogaprava5kog nadela o samostalnojHrvatskoj.NaSapolitika,zakljudujeProdan,nije bila niti ie ikada biti "ni centralistidna,ni federalistidna,ni trijalistidnanego naprostoi jedinohrvatska",a svedrugosamosu "stramputicei besmislice koje inimane koriste,a namaSkode".Eto takosu 1915.godinerazmi5ljali dalmatinskiprava5ioko Prodana,za nzliku od mnogih drugih hrvatskih politidarakoji su,poput Ante Trumbiia i njegovaJugoslavenskog odbora, z sanjali o stvaranju prve zajednidkej uZnoslavenske drLave.LU> Iako je tijekom 1915.i 1916.godinebilo pokuiajaozbiljnijegpoliparlamentidkog djelovanja,kao Stoje vijeianje Hrvatsko-slovenskoga tarnogklubau Ljubljaniili poku5ajstvaranjamedustranadkog sporazuma u Dalmaciji,svedolllrrti kraljaFranjeJosipanije bilo moguie odludnije politidkidjelovati.ruvrTek kadakoncem191.6. umire starivladarFranjo JosipI., kojegodmahnasljedujemladikralj Karlo IV., novivladardinivi5e pokuiaja za izvladenjeAustro-Ugarskeiz :ata i otvara Siri prostor za politidkodjelovanjei nacionalnookupljanje.NastojeiispasitiMonarhiju od neminovnepropasti i rasula,on najavljujereorganizacijudrZavei poslije tri godine ponovo sazivaCarevinskovijeie u Bedu, Sto ubrzo dovodi do oZivljavanjazamrlogapolitidkog rada i u Dalmaciji. Koristeii najavljenepromjenei povoljnijupolitidkuklimu, uZadru su sevei 13.i 14.sijednja1917.godinesastalipredstavnicidalmatinskeStrankeprava, Hrvatskestrankei Medustranadkogodborana dogovoro buduiem zajednidkomradu i nastupuna5ihzastupnikau Carevinskomvijeiu. Na tom opiem politidkomdogovorupravaiesu zastupaliIvo Prodan,Ante Dulibii i Miho Skvrce,HrvatskustrankuJuraj Biankini, Vicko Ivdevii, Milorad Medini i Mate Radimiri,a MedustranadkiodborVice Iljadicai Joakim Kunjaiii. Nakon iskazanogpovjerenjanovom Kralju i zahvalnostinaSim vojnicimaza hrabru obranuJadranai njegoveobaleod talijanskihposi7092Dualizam i federalizam,Prava Cwena Hwatskq god. XI/1915, br. 513; Ni za federalizam,nizatrijalizam,ni zadualizam,Hwatskakrunagod.XXIII/191-5,br. 1-5. parlamentarnogkluba u Ljubljani, Hwatska kruna, 1093Vijedanje hrvatsko-slovenskog god. XXI[/1915, br. 1.3;Medjustranadkisporazum,Prava CrvenaHwa*kq god. XIIlt9t6,br.574.
442
zanja,zakljudenoje da se svimsnagamapoduprezajednidkinastupdalmatinskih,istarskihi slovenskihzastupnikau Carevinskomvijeiu, te sprijediotimanje i cijepanjehrvatskihi ilovenskih zemalja.l0ea Bezobziranapostignutistranadkidogovor,kojemsu u svakodoba mogle pristupiti i druge politidke stranke,prava5isu se zalagalida se konadnaodlukao zajednidkomnastupunaSihzastupnikau Carevinskom u bZuit
443
Svibanjskadeklaracija,koju su potpisali i dalmatinski pravaski zastupnici,glasi:"Potpisaninarodni zastupniciu Jugoslavenskomklubu udruleni, i"]u"t1"1",di na temelju narodnoganadelai hwatskogadtLavnogapravaiahiijevaju ujedinjenjesvihzemaljau monarhiji,u kojima Zive Hrvati i Sr6i, u jedno samostalno,od svakogagospodstvatudih Slo"venci, narodaslobodnoi na demokratskojpodlozi osnovanodrZavnotijelo, pod dinastije,te ie se sa svomsnagomzauzeti LezlomHabsbur5ko-lorenske zaostvarenjeovogazahtjevasvogajednogte istog.l*l4u: S ovim pridrZaDakle,navedenom u raduParlamsols.'rrueY jem potpisaniie udestvovati a na temeljuhrvatjo5 Monarhije, u olcviru uvijek b"tiuru"ilomtraLise skoga drZavnogprava i narodnog nadela,ujedinjenje svih zemalja u kojima Zive Hwati, Slovenci i Srbi kao jedan narod, pod vladajuiom alistidka dinastijomHabsburgovaca.Zapravo,bila je to staraprava5ka.trij u njoj sto se jednom novinom bitnom s ali ut"m"nu, ponudaiz predratnih i Hrvate uz naroda, jednoga troimenog istog te put kao dlanovi prvi 'Slou"rr"", koju Deklaracija, Ta navodei Sr6i u Hibsburikoj Monarhiji. :ih zastupnikaiz Dalmacijei Istre,bila je kih Prava5ana delu s Prodanomda Jogadanjaza hrvatskinarodpretkraj Svibanjskudeklaraciju,koja je hrvatskonacionalnoi drZavnopitanje pokuiala rijesiti u okviiu Austro-Ugarske,privremenoje prihvatila i Siardevidevastranka prava u Banovini, o demu nam ponajbolje govori izjavate strankekojule u Hrvatskomsaboru5. lipnja t977-..iznionjezin na delu sa piedsjednikdr. Ant'e Pavelii, dok je Hrvatsko-srpskakoalicrja 1101 MeduSvetozaremPribidevi6emprema n1o1Uituporrn"i"r"*irana tim, banovinskistardeviiancisu ubrzo pod Paveliievimvodstvomnapustili olcvirMonarhije, ali naZalosti temeljnoStardeviievopravalko nadelo kLai, i pred sam kraj rata prihvatili oru i prije Hrvatsko-srpskekoalicije ijom i CrnomGoromu Prvuzajednid-
1099F. SlSlC,Ookumentio postankuKraljevine.-., str'94' izjavasvihjuZnih slavenskihzastupnikau Bedu,Hwatska 1100DrZavopiavnazajednidika 44. bt. 19 l7' XXV lmtna, Eod. I stranke 1101F. St|lt,notamenti o postankulhalievine...,str.94-96.;IzjavaStardevideve 45 ' god. XXV prava,Hrvatskatcruna 17917 ,br. 1102h'.CULINOVIC,Doka-mentiolugostaviji,zagteb1968,str.97-10O;[STI,Iugoslavija innedu dva rata"I,Zagreb 1961,itr. t:'l-t+O; SrOanBUDISAVLIEYIC, Snaranie 7'agreb1958,str' 170-175' driave Srbq Hwata i Slovenaca"
444
Dalmatinskiprava5ina delus Prodanomoduievljenosu prihvatili Svibanjskudeklaracijuna5ihzastupnikau Carevinskomvijeiu i izjavuo njoj Stardeviievestrankepravau HrvatskomsaboruuZagtebu,jer je to "Prirodnoje po tomu, da mi najvi5eodgovaraloduhu njihovaprava5tva. jednu to; mi obje izjaveobjeAli ne samo izjavui drugu odobravamoi je.r. su one sintezana5eg rudke, sa pravim odulevljenjemprihvaiamo, programa."I ru-1Na sjedniciUprave narodnogpolitidkogdrZavopravnog dalmatinskeStrankeprava,odrZanoj18.kolovoza1917.godineuZadtt, odobren je rad prava5kihzastupnikau Carevinskomvijeiu i sluZbeno deklaracijao rjelavanjuhrvatskogapitanjau okviprihvaienaSvibanjska ru Monarhije, a raspravljalose i o poboljlanju prehraneizgladnjelog pudanstvaDalmacije.IIU4Buduii da se odmahjedino Uprava Stranke pravaotvorenoizjasnilazaDeharaciju od 30. svibnja,koja sadrZiminimumhrvatskihzahtjeva,prava5itraLedato udinei drugepolitidkestranke u Dalmaciji diji su zastupnicisudjelovaliu njezinu donoienju,jer mi "moramojednom zapodjetimuZevnuborbu za sloboduHrvatskei u toj borbi do kraja izdrLati".Sto viSe,oni smatrajuda Deklaracijutrebaju po na javnim zborovimai skupdtinama poduprijetii Siremasepudanstva drZi da ona koje sveienstvo, prvo bradko izjasnilo se o demu Dalmaciji, morapostatitemelj ukupnehrvatskepolitike.rru-) Braneii i zagovarajuiina svemoguienadineSvibanjskudeklaraciju, koja je izraLavalaminimumnjihovih zahtieva,dalmatinskiprava5ioko Prodana i njegove Hrvatske krune gotovo istovremeno su napadali i osudivaliKrfsku deklaraciju,ali i djelatnostvelikogdijela hrvatskeinteligencije koja je, povodeii se za idejom jugoslavenstvai Trumbiievim odborom u inozemstvu,sasvimzalutalau jugoslavensku Jugoslavenskim maglu.Ne poriduii medutim "politidkimmaglenicima"i dobrih namjera, djelatnostte inprava5iZestokoosudujunarodnjadko-projugoslavensku sustavima tudinskim dotad sluZio kojije i duh teligencijei njezin ropski r ruo vladavineu hrvatskimzemljama. Odbacujuii najnovijeprotuhrvatskodjelo te inteligencije,udinjeno u dogovorusa srpskomdiplomacijomna Krfu, prava5itvrde da jedna od "najnovijihedicijai forma one politidkeneprirodekoju je neumrliStardevi( nanraoslavosrb5tinomjest krfski akt, krfska rezolucija", koja je 1103Dvie izjave,Hwatskalvuna,god.XXYll977,bt.46,oprihvadanjui obraniSvibanjske vidi joSbar nekedlankeu istomglasilubr. deklaracijeod stranedalmatinskihpravaSa 45,49,50,55,66,72,79,80,81 i d. 1104SjednicaUprave Strankeprava,Hwatskalauna, god.XXY 11917 , br. 66. 1105Je li zbiljaDalmacljazadeldaraaju,Hrvatskalanagd.XXt//I9l7,bt.79,vidi i dlanak br.80. Tappinu akcijuza mir - zadeklaraciju30 wibnjanarodnihzastupnika, jugoslaven.driava,Hrvaskalauna, god..)C{VlI9I7,br. 65,vidi br. 68 i 79. 1106Samostalna
445
I
uperena protiv Hrvatske i Monarhije, a u prilog Srbije i drugih sila Antante.U tom smisluni ulogakoju je "krfskarezolucija,g. Pa5iiaultra 'pravaikedike', namienilanovojjugoslaSrbinai Dra. Trumbiia nekad venskoj drLaisastavljenojod Srba,Hrvata i Slovenaca,nije nekadalnjoj 'prava5kojdiki' na diku, jer nova drZavane bi bila drugo doli neka nova vojna krajina". Na koncuProdanpravilnozakljudujekakosei u tuzemstvu i u inozemstvuHrvati trebaju duvati te najnovije gluposti o zajednidkoj juZnoslavenskojdrZavisa Srbima,i to bez Bugara,jer to nije ni pametno ni domoljubivo,a veomaje pogibeljnostogaStonova drZ'avamoZelako postatisamo"zajednidkigrobu kojemseni kostinebi svesanekojestrane jasnovidimokako su htjele saostalimkostimapomielati".Iz navedenoga poslije deklaracije,kojaje prije i Krfske dalmatinskiprava5ioko Prodana objavljena20. srpnja 1917.,bili apsolutnoprotiv stvaranjabilo kakve drZavesaSrbijorni CrnomGorom.1107 zapOnietejuZnoslavenske Dalmatinskiprava5ina delu s Prodanomnastavljajukontinuitet svoje politike i u 1918. godini, temeljeii tu politiku prvenstvenona hrvatskoj drZavnopravnojtradiciji i Svibanjskojdeklaraciji. Sto se tide Krfske deklaracije,koju je sa srpskimvlastodr5cimautanadioTrumbii i naroda,njezinabit je koja takoder odludujeo sudbinijuZnoslavenskih pod egidomSrba",s dimese poznata:"jedinstvoSrba,Hrvatai Slovenaca jer narodnoj i drZavnoj hrvatskoj ne odgovara mi pravaii ne slaZemo, je predaji, a protivna i zakljudcimana5ihzastupnikau Svibanjskojdeklaraciji. Dalmatinskipravali slaZuse s ocjenomda Krfska deklaracijakrije u sebi bezbroj komplikacija, a u interesuje i Hrvata i Srba i njihovih drLava,dasuvi5e"ne zamrsujusvojadomaia pitanja negoda ih sreduju" i bistre kako bi sporovabilo Stomanje.Krfski sporazumoni shvaiajukao zamku i podvalu naiih protivnika, koji nasjo5 jednom Lele izloLiti "kuSnjamai loviti u mutnu".Irud Za svojupolitiku i viziju rjeSenjahrvatskogapitanja,koja se uglavnom temeljila na hrvatskomedrZavnompravu i zakljudcimaSvibanjske deklaracije,dalmatinskipiavaSioko Prodanapoku5alisu pretkraj rata pridobiti sve zastupnikekoji su ostali u Dalmaciji, dalmatinskosveienstvo,druge politidke strankei Sireslojevepudanstva.Dodu5e,odziv nije bio velik jer je obidanpuk o tome maloStoznao,ali bilo je dostaopiina, zastupnika,pojedinacai veiih skupina,osobito medu sveienstvom,koji su pruZili potrebnu potporu. U tome smislu,primjerice,javno su se franjevcii hrvatskizastuizjasnilisvedeniciBrada,bosanskoheicegovadki drZava",Hwatska lvuna, god.XxVllglT, Ur. 68; n. SISIC, 1107Ma ba5'Jugoslavenska Dokumenti o postankul(ralj evine...,stt. 96-99. 1108Krfski pakt,Hrvatskalcrunqgod.XXVI/1918, br.4.
446
pniciraspu5tenoga Istarskogsabora,opiinskavijeia u Drni5ui Ka5tel-Suiurcu, ali i veii dio zastupnikaDalmatinskogsabora,Zemaljskiodbor,te svedenstvo Rapskogprovikarijata,Novigradskogi Konavoskogdekanata.1109
U skladusasvojompolitikom,koja je joSuvijek ujedinjenjehrvatskih zemaljaprihvaialau okviru Monarhije,a u biti teZilasamostalnoj hrvatskoj drLavi,predsjednikdalmatinskeStrankepravadon Ivo Prodan s jo5 nekoliko prava5kihi drugih zastupnikaodrZaoje u Hrvatskojditaonici u Zadru 3. oZujka1918.godineveliku narodnuSkup5tinu.Na njoj mnogihuglednih dr. BoZePeridiiai u nazodnosti sepod predsjedavanjem gradanaraspravljaloo te5kompolitidkompoloZajuhrvatskoganaroda. Od prava5au duhu potpore Svibanjskojdeklaracijigovorili su Prodan, Perii i Matulina,naglasivlipotrebukonadnogrjeSenjahrvatskogadrLavnogpitanja.Na prijedlogPeridiiai devetortcenarodnihzastupnikaSkupStinaje na kraju usvojilaposebnuRezolucijuu kojoj se,meduinim, traZi naroda",te odobravai "bezuvjetnoprovodenjenadelasamoodredenja podupirerad na5ihzastupnikau Bedu,a osobitoakcijakoju su zapodeli u Carevinskomvijeiu Svibanjskomdeklaracijom,koja ide za potpunim 10 "postignuiemdrZavnesamosialno51i".11 Buduii da Dalmatinskisabornije sazivanduZeod Sestgodina,a rat se bliZiokraju, na poziv Prodana,Biankinijai Baljka sazvanje sastanak je odrZanu prostorijamaZemaljskog dalmatinskihzastupnika.Sastanak godine 1918.U ime sazivada sastanakje odborau Zadru 13.i 1,4.travnja je mu predsjednikDalmatinskogsabora otvorio Prodan,a predsjedavao Vicko Ivdevii. Od 54 zastupnika,koliko ih je Dalmacijaimala u svom Saborui Carevinskomvijeiu prije rata, pozivu se odazvalonjih 18, trinaestoricasu opravdalasvojnedolazaki unaprijedsesuglasilas njegosastanka. Dva vim odlukama,a Mate Drinkovii je bio protiv odrZavanja pitadanatemeljitose raspravljaloo goruiim politidkimi gospodarskim kritiziranaje Vlada u Zadru i njimanale domovinei njezinapudanstva; Bedui cjelokupnaaustrijskaupravazboggrubogkr5enjatemeljnih drlavosnovnihljudskihprava,korupcijei gladi,nasilja nih zakona,nepo5tivanja i terora,brojnih uhiienja, zavora i nepotrebnihLrtava,a ponajvi5ezbog pitanjau Monarhiji. Ponerje5avanja hrvatskogi SiregjuZnoslavenskog zdravnibrzojaviupuieni su predsjednikuCe5kogsavezau Carevinskom vijeiu Franti5ekuStanidku,Hrvatskomsaborui banuAntunu Mihaloviiu ll09 Hrvatskahuna,god.X /ll9l7, br.79,80;god.XXVI/1918,br.4,5,8, 10,15,16, '1.16,126, 26,27;F.SISIC,Dokumentio postankulfualjevine...,str. 103-104,107-108, t28-r30, L40-t47. str. u Zadru,F.SlSlC,DokwrcntiopostanlatKraljevine..., 1110Rezolucijanarodneskup5tine u Zadru o politidkompoloZaju,Hwatskalaunagd.WU1918, br. 10. 126;SkupStina
447
od kojih se traZila politidka, moralna i materijalnapomoi za ratom napaienui gladnuDalmaciju.llll Nakon konstatacijeo opioj solidarnostipolitidkih stranakai potrebe dases rijediprijedenadjelo,zastupnicisuu oblikuposebneRezolucije usvojili Sestzakljudaka.U prvom i najvaZnijemkaLese:"Jednodu5nismo i solidarnisadjelovanjemJugoslavenskog klubau Beduu pogleduujedinjenja Slovenaca,Hrvata i Srba u jedno samostalnodrZavnotijelo, te iemo ga u radu za ostvarenjetoga cilja svimsilamapodupirati."rrrzNa tom je sastankudelnikdalmatinskihprava5adon Ivo ProdanizrazioZarku jer suseratni Zeljuda sedalmatinskozastupstvoponovodimprije sastane, dogadajiodvijali svebrZe,kako bi u odludujuiemtrenutku moglo"dokondati velidajnodjelo" o ujedinjenju i potpunoj "drZavnoji narodnoj neodvisnosti". Odekujuii uskoro kraj rata on smatra da se svi hrvatski zastupnici,kulturna dru5tvai druge udrugemoraju medusobnopovezati i u sudbonosnomtrenutku staviti na raspolaganjenarodu, koji ie ubrzo preuzeti svoju sudbinu u svoje ruke. Prodan stogaprihvaia moguinost formiranjanarodnihvijeia, za5tose on sa svojimprava5imazalagaojo5 prije rata.1113 Kad sevei jasnonaziraoishodi kraj ratau Splituje 2. srpnja1918. godineodrZanveliki narodnizbor na kojemusu se okupili brojni zastupnici i prista5epredratnih politidkih stranaka:Stranke prava, Hrvatske stranke,Srpskestrankei Hrvatskepudkenaprednestranke.Na zboru su u obliku posebneRezolucijeusvojenadvavaZnazakljudka,koja su dosta utjecalana dalji tijek politidkih zbivanjau Dalmaciji,a i izvannje. U prvom sekaZedaje ozbiljnostpovijesnogtrenutka i djelovanjenalih neprijatelja, usmjerenoprotiv samebiti na5enarodne egzistencije,vei izbrisalo sve politidke "stranke i njihove nzlike, te duhovno ujedinilo sveukupno pudanstvodalmatinskou jednoj politidkoj misli, u jednom politidkom cilju", a taj je ujedinjenjei samostalnost. Dalje se kaZekako Hrvati, "neotudivo pravo i duZnostda sredstvomsamoodreSlovencii Srbi imaju denja ostvaresvoju jedinstvenunezavisnudrlavu", a da bi se do5lo do toga cilja potrebnaje jedinstvenaorganizacijai jedinstven"politidki rad ditavogpudanstvadalmatinskoga".Stoga se u drugom el*$" govori o ustroju "Narodne Oryanizacije"i izboru njezinelJprave.rtt* lmtna,god.XXVI/1918,br. 15,str.'1.,2. 1111Sastanak dalmatinskih zastupnika,I/-ruatska llt2lzjava dalmatinskihzastupnika,F. SISIC,Dokumentio postankuKraljevine..., str. 128-130. 1113 JoSnekolikoriediprigodomzastupnidkog sastanka, Hwatsl(nltura gd.XX{UL9l8, br. 16. 1114 Rezolucija narodnogzbora u Splitu, p. Stlle , OotcumentiopostattlatKraljevine--.,str14t.
448
U Upravu jedinstveneNarodneorganizacijeza Dalmaciju,u kojoj su sena5lipredstavnicigotovosvihpredratnihpolitidkih stranaka,izabrani su: don Ante Anii, dr. Roko Arneri, pop Jovo Budin, dr. Gajo Bulat, dr. UroSDesnica,dr. Mate Drinkovii, Juraj Dubokovii, Ante Franii, Ivo de Grisogono,dr. Ivo Krstelj, dr. Jerko Machiedo, dr. Ivan Majstrovi6, Milan Maruiii, Dujam Mikadii, Pavao Roca i dr. Roko Vukovii. Ta Upravaod 16licamoglaje premapotrebibiti nadopunjenanovimdlanovima, a njezinaglavna zadadabila je da vodi cjelokupnu politidku akciju u Dalmaciji i da,kad za to dodetrenutak, izaberei po5aljesvojepredstavnike u op6eNarodnovijeie uzagreb, diji se osnutakuskoroodekivao. Uprava je u srediSnjeNarodno vijeie izabraladr. Matu Drinkoviia, dr. Gaju Bulata,dr. Ivu Krstelja,dr. PwoslavaGrisogona,don StankaBaniia, dr. UroSa Desnicu i Milana Maruiiia, ali nijednog dlana Prodanove stranke.Drinkovii je uZagrebupostaodlanSredi5njegodboraNarodnog
oduSevljenopozdravio u listopadu 1918. osnutak Narodnogavijeia i nastanakpotpuno nezavisneDrLaveSlovenaca,Hrvata i Srba sa srediStem u Zagrebu. Odludeno je takoder da se prihvate i podupru svi zakljudciNarodnogavijeia i objavi pristup dalmatinskeStrankeprava u to Vijeie. Prava5ioko Prodanasmatralisu da je preuzimanjemvlastiod strane Narodnogavijeia, proglalenjem drZavnesamostalnostii neovisnosti od Austrije i Ugarske,te ustrojem nezavisneDrLave Slovenaca, Hrvata i Srbasasredi5temuZagrebudalmatinskaStrankapravai pravaSWouopie postiglosvojosnovnicilj,jer je na temeljuhrvatskogadrZavnog i prirodnog prava,Svibanjskedeklaracije,te odluka Narodnogavijeia i 1115IST9, str. 141, 142,l7l-173 F. dULINoVIe, Dolarmentio lugoslaviji...,str. 67, 68; I. PERIC, Dalmatinskisabor..., str. 161;Novo doba,Split,god. l9l8,br- 24; Za obCunarodnuorganizacijuu Dalmaclji,Hwatskalmtna,god.XXVI/1918,bt.Z7,vidl i br. 40; M. Klaric - I. Prodan,Makarska,25.X. l9l8,IAGSa, Ostavstinadon Ive Prodana,fond 44,kut.2. Hrvatskakruna,god.XXVI/1918, br. 34, 1116Je li ba$u interesunarodnekoncentracije, 35,36.
HrvatskogasaborastvorenanovadrZavakojom viseneie upravljatini Bed ni Pe5ta,nego Zagrebi hrvatski1oun.7717
1117Iz poslovodnogodborastrankepravau Dalmaciji,Hrva*kalauna"god.XXVI/191g, br. 40,u navedenomi nekolikonarednihbrojevavidi vi5evaZnihdlanakao Narodnom vijedui njegovimodlukama,osobitoubr.40-47. L118 O NarodnomvijeCui DrZaviSlovenaca, Hrvatai Srba,kaoi osnovneizvorei literaturu o tom problemu vidi u radlji: Ljubo BoBAN, Kada je i kako nastalaDrzava Slovenaca,Hrvata i Srba, esp, 24 (3), ISp, Zagreb 1992, str.4-5_60;Hodimir slRorKovle, o nastanku, organDaiiii, drZavriopravnimpitanjima i sukcesiji Driave SHS nastaleu jesen 1918.,isti br. naprijednavedenogc^asopisa, str.6l-74.
450
ZAKI,JUCAK
U drugojpolovici19.stoljeiahrvatskezemljepodvla5iuHabsburgovacaostale su i nakon ukidanja apsolutizmai uvodenjaustavnosti i Hrvatsko-ugarske raskomadane i neujedinjene.PoslijeAustro-ugarske vladavine Hrvatska, Slavonijai sustava nagodbete uvodenjadualistidkog Vojna krajinapripalesu ugarskom,a Dalmacijai Istra austrijskomdijelu odrZaosesve dvojneAustro-UgarskeMonarhije.Takavsustavvladavine do koncaPrvogasvjetskogratai raspadaMonarhijena posebnenacionalne i drZavnetvorevine.Kljudnopitanjehrvatskepolitikeu to vrijemebilo je pitanje nacionalnei drZavneintegracije,koje se posebiceizraLavalo krozproblemujedinjenjaDalmacijesBanskomHrvatskom.UnatododrepromjenamaKraljevinaDali gospodarskim denimdru5tveno-politidkim macijabila je i ostalajedna od najnerazvijenijihaustrijskihpokrajina, posvenezanimljivaza krupniji kapital i veia ulaganja,koja je vladajuie smisluradi zanimalauvojnostrate5kom krugoveu Monarhijiprvenstveno oduvanjai pro5irenjasvojedominacijena Jadranui Balkanu,te pretvaranja Austro-Ugarskei u pomorskuvelesilu. Prvepravalkemisliu Dalmacijijavljajuseodmahnakonprobudene i podetkomsedamdesetih hrvatskenacionalnesvijestikrajemSezdesetih preporodnih borbi, kadasu godina19.stoljeia;dakle,u tijeku najZeliih se narodnjacipripremalida osvojeveiinu u Dalmatinskomsaboru.One prava5tva, osobitoEugesejavljajupod snaZnimutjecajembanovinskoga na Kvaternika i Ante Stardeviia,u uskomkrugu nacionalnonajsvjesnijih pojedinacakoji su pripadali radikalnomiizrazito hrvatskiorijentiranom krilu Narodnestranke.Na delute malobrojneskupinebio je don Mihovil Pavlinovii, glavni tvorac hrvatske preporodne nacionalnointegracijske dijelu druideologijeu Dalmaciji,a posebiceu njezinuprimonko-seljadkom Swagdje se hnatska etnidkasvijestizravnotransponiralau hrvatskunacionalnusvijest.Pavlinovii je prvi od dalmatinskihpreporoditeljaoworeno prigrlio hrvatskoimei idejukaoonutemeljnumisaopodkojomsemoradovr5iti zapodetiprocesnarodnogosvje5iivanja,budenjai integriranja,odnosno formiranja i konstituiranjamodernehrvatskenacije idrLave.Stoganasne dudiito je upravoon pod utjecajemKvaternika, s kojim se upoznaojo5 1861.i kasnijeintenzivnodopisivao,prvi u Dalmaciji prihvaiao i Sirio 451
mladegsveienstva,Stonije bilo dovoljno zaiirirazmah pravaikogpokreta Hrvatske.Naime,veiini u borbi za ujedinjenjei drZavnusamostalnost mladedalmatinskeburLoazijei domoljubneinteligencije,koje su iz vi5e r azlogateLllezahrvatskomnacionalnomi drZavnomintegracijom,mnogo misli odgovaralesu liberalnepravi5eod Prodanovihvjersko-prava5kih Skolskom va5keideje,koje su seupravopodeleSiritimedudalmatinskom i studentskommladeZi. Liberalno prava5tvojavlja se u Dalmacijikoncemosamdesetihi podetkomdevedesetihgodina 19. stoljeia, nakon snaZnoprobudene hrvatskenacionalnesvijestiu preporodnodobai pojaveProdanovevjersko-prava5ke skupine.Ono nastajepod jakim utjecajemStardeviieva temeljimai zasadama prava5tva naliberalno-demokratskim banovinskoga veieg pudanstva iz sve nezadovoljstva hrvatskoga starihnarodnjaka,ali i s gospodarskim,politidkim i opiedru5tvenimprilikama u pokrajini, a s oportunistidkompolitikom i taktikom stare posebiceiz nezadovoljstva Narodnestranke,koja se nije usudivalani javno raspravljatio problemu ujedinjenja,a kamoli to kljudno pitanje hrvatskepolitike postavitina sabora.Glavnipokretadii nositeljiliberalnoga dnevnired Dalmatinskoga juZnoj prava5tvau srednjoji Dalmacijibili su mladi dalmatinskiprava5i Ante Trumbii i FranoSupilo.Trumbii setemeljitoupoznaos prava5kom ideologijomi postao uvjereni prava5jo5 za vrijeme studija prava na gdje je susreoi upoznao Zagrebalkom sveudiliStugodine 1882.183.184., je mnogeistaknutepravaSkedelnike.Supilo bio samoukpa se s pravatiska,te brojnih knjigai Stvomupoznaouglavnomsampreko prava5koga godinaditaoi proudavaou Cingrijinoj raspravakojeje koncemosamdesetih kuii. Njih dvojicasu,svakina svojnadin,simbiozomdijelovanarodnjadkes pravaikomideologijom,stalnosuprotstavljajuiioportunizmudalmatinskih narodnjakaradikalizambanovinskihpravaia,do5lido koncepcijeliberalnogapravaitvakoju su poslijenastojaliozbiljiti u politidkojpraksi. VaZnu ulogu u Sirenjuhrvatstvai populariziranjuliberalno-pravaSkihideja,osobitou juZnojDalmacijis Bokom,imalaje SupilovaCrvena Hrvatska,prava5koglasilokoje je podelo izlaziti u veljadi 1891.godine u Dubrovniku. Trumbii i Supilo, oko kojih se na podetku devedesetih skupina,nastojali godinaformiraladostajaka i brojnaliberalno-pravalka su vei tada u borbi protiv vladajuiega dualistidkogreZimaokupiti sve hrvatskepolitidke snage,ne zaboravljajuiikrajnji cilj prava5kepolitike Hrvatske.Polaze(iod toga, ujedinjenje,slobodui drZavnusamostalnost od StoSirekoncepcijehrvatskihoporbenih politidkih snaga,ukljudujuii i potencijalnesaveznikeu zemlji i inozemstvuu borbi protiv dualizmai njemadkog"Dranga", oni su hrvatskonacionalnoi drZavnopitanje nastojali rijeiiti postupno,u etapama,najprije u okviru Monarhije,ako to
453 \
bude moguie, a ako ne, onda iinantoga okvira,bilo samostalno ili pak u savezus drugimjuZnoslavenskim narodimana Balkanu. u vrijeme kadaje banovinskopravastvovei bilo duboko zagazilo u "moderne" oportunistidkevode, najvi5ezaslugomErazma Bardiia i vodeiih dalmatinskihpravasa,osobito Trumbiia i Supila,u zakljudcima Rijedke pravaike konferencije iz 1892.godine nigdje se izrijekom ne spominje okvir Monarhije, a kaLe se da ie Stranka prava na temelju prirodnoga i povijesnoghrvatskogadrZavnogprava teZiti ujedinjenju i nezavisnostisvihhrvatskihzemalja.Trumbii-Supilovaliberalno-prava5ka grupa, zarazliku od Prodanovevjersko-prava5ke skupinekoja se priwemeno protivila, bila je za slogu_iujedinjenje wih hrvatskih oporbenih snagai u Banoviniu Dalmaciji.Stovi5e,supilo je bio misljenja-da bi oni Hrvati koj i sesuprotstavljaju vladajuiem dualistidkomsustavu,za r azliku od onih koji gapodupiru i stalnomu seprilagodavaju,trebali tvoriti samo jednu politidku stranku u svim dijelovima Hrvatske.Pnd korak u tome pravcuudinjenje devedesetihgodinau Banovini privremenimudruZivanjem opozicijskihstranaka,strankepravai Neodvisnenarodnestranke, a u Dalmacijiujedinjavanjem pravaskihskupinau jedinstvenudalmatinsku Strankuprava,u demuje najvaZnijuulogu imao Biankinijev Hrvatski klub. Dugotrajne trzaice, neslaganjai sukobi izmedu izrazito hrvatski orijentirane radikalnestruje,kojoj je zadetnikbio jos Pavlinovii, i uvijek oportunistidkeKlaiieve strujeu vodstvuNarodnehrvatskestrankedoveli su 1892.do njezinarascjepa.U proljeie te godineza vrijemezasjedanja Dalmatinskogsaborau zadru Sestoricaradikalnijih narodnjadkihzastupnika na delu s Biankinijem,koristeii kao povod negativanishod glasovanja o ditankamaza pudke Skoleu kojima je namjerno zatajivano hrvatskoime u korist srpskoga,istupilasu iz saborskogaKluba Narodne hrvatskestrankei osnovalisvojposebniHrvatski klub. Tako se u Dalmaciji podetkomdevedesetihgodinapro5logstoljeia, poredstareProdanove vjersko-prava5ke i ne5tomladeTrumbii-Supiloveliberalneprava5keskupine, pojavila i tre1a prava5kaskupina pod vodstvomJurja Biankinija, dugogodi5njegPavlinoviievaudenikai politidkognasljednika.Medutim, dlanovi Hrvatskoga kluba: Biankini, Buzolii, Ljubii, Perii, Pa5trovidi Sarii, iako su suradivalii imali dobre odnoses dalmatinskimprava5ima, dugo su oklijevali da im sepridruZei tek u lipnju 1894.godine,kadaje na prava5kojSkup5tiniu Zagrebubio sluZbenoprihvaien okvira5kidualistidko-trijalistidkiprogram,Biankinije daosvedanuizjavudanjegovHrvatski klub prihvaia novi program i pristupa Stranci prava. Time je bila uklonjena i posljednjapreprekaza ujedinjenjetriju dalmatinskihpravaSkihskupinau jedinstvenuStrankupravau Dalmaciji.
454
Poslijedugih i temeljitihpriprema,u demusu prednjadilidlanovi Hrvatskogakluba,do ujedinjenjaProdanove,Trumbii-Supilovei Biankinijeve prava5keskupine i osnutka jedinstvene dalmatinskeStranke pravado5loje na Osnivadkojkonferencijiu Zadru, odrZanojZZ.kolovoza 40 najistaknutijih 1894.godineu dvoraniHrvatskogasokola,u nazodnosti dalmatinskihprava5ai dvojice predstavnikabanovinskeStranke prava. Na Konferenciji je usvojenaPrivremenaUredbarada Strankeprava u Dalmaciji i prihvaien novi programbanovinskihprava5a.To je bio prvi prava5ki sluZbenonapisanii objavljeniokvira5kidualistidko-trijalistidki program,koji je ostaona snazisvedo raspadaMonarhije,a najdeiie je shvaiani tumadenu trijalistidkomsmislu.On i simbolidnooznadavakraj starogaoriginalnogStardeviievaprava5tvai prevagunovoga"modernog" Frank-Folnegoviievaprava5kogsmjera.Taj programodgovaraoje mladoj dalmatinskojStranciprava,ali su ga dalmatinskipravaii za razliku od banovinskihshvaiali uglavnomkao sredstvoza uspje5nijevodenje ukupne hrvatskepolitike, koja je trebala postupno,najprije u okviru Monarhije a zatim i izvan njega,dovestido pune hrvatskedrZavnostii samoopstojnosti. Nakon usvajanjazajednidkogaprava5kogprograma,ujedinjenja prava5kihskupinai osnutkajedinstvenestrankebilo je potrebno dim prije,u skladusPrivremenomUredbomrada,provestiu praksizami5ljenu stranadkuorganizacijui tako ustrojitiStrankupravapo cijelojDalmaciji, degasu se odmahprihvatilivodeii dalmatinskiprava5i,a prvi su koraci udinjenivei na samojKonferenciji.PremausvojenojUredbirada,kojuje naknadnopotvrdila skup5tinastranke,predvidenoje da najvi5irukovodni organ mlade dalmatinskeStranke prava bude njezin Sredi5njiodbor, zatimslijedetri okruZnaodboraza sjevernu,srednjui juZnuDalmaciju, te brojni mjesniodbori i, na kraju, pouzdanicistranke.Da bi se takva ozbiljila i na terenuStoprije profunkcionistranadkaorganizacijastvarno ralajo5 na Osnivadkojkonferencijiu Zadru imenovanoje privremenopo pet dlanova u svaki okruZni odbor, koji su imali zadalu da u svojem okruZju ustroje Stranku prava, te na osnivadkimskupltinama izaberu odgovarajuierukovodneorganei njihovepredstavnikeu Sredi5njiodbor. U tomeseposebiceistakaomladiFranoSupilo,koji je u juZnojDalmaciji stvorio tako dobru stranadkuorganizacijuda je ona joi dugo sluLllaza uzor wim prava5ima. Prvi Sredi5njiodbor dalmatinskeStranke prava konstituiranje sredinomsijednja1895.godine t Zadru, a sadinjavalisu ga svi prava5ki zastupniciu Pokrajinskomsaborui Carevinskomvijeiu i po trojica biranih predstavnikaiz svakogokruZnogodbora.Njegov predsjednikbio je KaZimir Ljubii, dopredsjednikNikola Dapar, a tajnik dr. Josip Paltrovii.
Izborom okruZnihi mjesnihodbora,te konstituiranjemsredi5njegodbora i imenovanjempojedinih stranadkihpouzdanikabio je uglavnomdovrsen prvi organizacijskiustroj Strankeprava u Dalmaciji,pa je ona mogla stupiti u teike izbornei druge politidke borbe.Taj podetniorganizacijski ustroj doZivletie s wemenom odredeneizmjene- primjerice kroz veiu ulogu skupitina,ukidanjeokruZnihodborai preraspodjelunjihovihfunkcija, te formiranje novih rukovodnih tijela kao Sto su Klub, Uprava i Vijeie stranke- ali u biti on je ostaona snazisvedo raspadaMonarhije. Neposrednoposlije osnutkai provedenecjelovite stranadkeorganizacijeu pokrajini novoutemeljenadalmatinskaStrankaprava zapolela je svojuuspjeinupolitidkudjelatnost.Glavni pokazateljite uspjesnosti bili su izbori na svetrirazine:izboriza opiinska vijeia, Dalmatinskisabor i carevinsko vijeie, na kojima su pravasi ostvarivali relativno dobre rezultate.Iako nikadanisupostalivladajudaveiinskastrankau pokrajinskomsaboru,njihov duh dominiraoje meduhrvatskimpudanstvom Dalmacije,osobitokoncem 19.i u prvim godinama20. stoljeia kada su po znadenjui izbornim rezultatimapostali druga strankau pokrajini. Od 1895.do 1918.godinedalmatinskipravasisu organiziranosudjelovalina svim izborima.U tom razdobljuoni su u Carevinskomvijeiu od 11 moguiih drLaliodZdo4 mandata,a u Dalmatinskomsaboruod 41biranog zastupnikaimali suod 3 do 11,dok suod 88 dalmatinskihopiina u svojim rukama drlali od 24 do najvi5e29. To su odito rezultati koji ponajbolje govoreo njihovomuspjelnomdjelovanjuod osnutkastrankedo raspada
Unatod rascjepudo kojeg medu dalmatinskimprava5imadolazi godine 1898.,kada se dotad jedinstvenastrankapodijelila na maticu stranke pravai cistu strankuprava,dalmatinskipravali nastavljajusvoju uspje5nudjelatnostkojabi, darascjepanije bilo,nedvojbenobila i mnogo veia. JoSod osnutkaStrankepravaoni su raspravljalio moguiemutemeljenju jednog Hrvatskogapolitidkogdrultva u kojemubi se,bez obzirana stranadku pripadnost, mogli okupiti najistaknutiji dalmatinski Hrvati, istinski domoljubi, u borbi za jedinstvo hrvatskoganarodai drZave.Konadnu odluku o tome donijeli su 1898.,a drulwo je utemeljenona osnivadkoj skupstiniu Splitu 1900.godine.Ta skupstinabila je ujedno i skupstina matice dalmatinskestranke prava, a novoizabraniodbor Hrvatskogapolitidkog dru5tvana delu s Trumbiiem upravljaoje dalje i strankomi drustvom.Iako je u podetkubilo zami5ljenokao nadstranadka politidka udruga, ono je u biti bilo i ostalo izrazito pravaskopolitidko
druStvo,odnosnoHrvatskopolitidko dru5tvodalmatinskeStrankeprava. Zastupnicite stranke,unatododredenimrczlikamai neslaganjima,suradivali su sa zastupnicimaiiste strankepravai u Dalmatinskomsaboru osnovalizajednidkipravaSkiKlub. Koncem 19.i na podetku20. stoljeia maticadalmatinskeStranke pravaglavnije zadetnik,tvorac,kreator i pokretadnovehrvatskepolitike, poznatijekao politika novogkursa,koja je imalaza cilj da u sukobus Austrijom,koristeii krizu vladajuiegdualistidkog sustavai suprotstavljanje njemadkom"Drangu", okupi i pokrenesveprotuaustrijskepolitidke snageu zemlji i inozemstvuu borbi za ujedinjenjei ostvarenjeStoveie hrvatskedrZavnosti,odnosnoza rje5enjehrvatskogapitanja najprije u postojeiem drZavnomokviru, a zatim i inran njega u savezus drugim juZnoslavenskim narodimana Balkanu. Protiv te i takve politike, te Rijedkei Zadarskerezolucije,kojaje na koncuvodilau prvu zajednidku juZnoslavensku drZavu,bilaje u DalmacijiProdanovaCistastrankaprava. Buduii da je jedan od temeljnihpreduvjetaza uspje5novodenje nove hrvatskepolitike bila suradnjai objedinjavanjesvih hrvatskih i drugih politidkih snaga,po,litikanovog kursa zbliZilaje sve politidke strankeu Dalmaciji,osim Ciste strankeprava,i dovelado ujedinjenja maticedalmatinskeStrankepravasastaromNarodnomhrvatskomstrankom u Hrvatskustranku.Do togaujedinjenjadoilo je u Splitu27. travnja 1905.godine,a kljudnuuloguu tomeimali suTrumbii i Cingrija,predsjednici zastupnidkihklubovanavedenihstranaka,koji su zajednidkiizradili programujedinjenja.Samimdinomujedinjenjaprestalaje postojatimatica dalmatinskeStranke prava.Ona je time, po ocjeni delnika Ciste strankeprava,izvr5ilaizdajupravaitvai samapodinilapolitidkosamoubojstvo,vraiajuii senakondugogodi5njeg lutanjana starei preZivjelesnove o ilirstvu,narodnjaltvui juZnoslavenstvu, a to je najveia zabludau koju upadajuHrvati jer su nemoini da obnovevlastitudrZavu,pa uzdi5uza "babilonskomkulom" juZnoslavenstva i Jugoslavijom. U vrijeme kada se mlada dalmatinskaStrankaprava,sredinom devedesetihgodina 19.stoljeia, nalazilana putu svognajveieguspona medubanovinskimprava5imadolazido Zestokihfrakcijskihborbi i sukoba,koji 1895.godinedovodedovelikograscjepa u Strancipravau Banskoj Hrvatskoj, Sto je imalo negativnaodraza na ranoj prava5tvauopie. Glavninositeljitih medustranadkih sukobai konadnorascjepana domovina5ei frankovcebili su Josip Frank i Fran Folnegovii, koji su se pod krinkom "modernog" prava5tvasvaki na svoj nadin borili za prevlast u strancii cjelokupnoStardeviievopolitidko naslijede.Bojeii serascjepau vlastitim stranadkimredovima,veiina dalmatinskihprava5ana delu s Trumbiiem zatzelaje prema rascjepuu banovinskojStrancipravaneu-
tralno stajali5te,iako je supilo od pmog trenutka bio skloniji domovinaSima,a Prodanfrankovcima.Do odekivanograscjepamedudalmatinskim pravasima,koji je zapodeona godi5njojskupstini strankeu splitu Lggg., dolazi na Prvoj konferenciji dalmatinskih"distih" stardeviianaca,odrilanoj pod Prodanovimvodstvomi ravnanjemdon Pavla zanrctja19.listopada1898.godineu Arbanasimakodzadra. od tadai u Dalmacijipostoje dvije pravaikestranke:maticadalmatinskestranke pravana deluJ rr.rmbiiem i Biankinijem i dista strankapravana delu s iuom prodanom. Na Konferenciji u Arbanasimadalmatinskistardeviianci,opredijelivii se otvoreno za frankovce i njihovu stranku, izabrali su odbor od sedamdlanova,koji je nadeluspredsjednikomdr. PetromBaturiiem imao zada(u da dokraja provede zapodetiprocesustroja i organizaciieciste stranke prava u Dalmaciji i Hruatsht lqunu pretvori u glavnostranadko glasilo.Konadnostranadkouredenjei osamostaljenjedalmatinski"disti"
"disti" mogli su podetiodludnijedjelovati,Stooni i dine i na svojimprvim izborimazaDalmatinskisaborkoncem1901.godineosvajajutri mandata. Buduii da rascjepmedudalmatinskimpravalimaniie bio tako velik kao medu pravasimau Banovini,zastupnicidiste strankl pravaudruzili su se 1902.u saboru sazastupnicimaStrankepravau zajednidkiprava5ki Klub, kako bi mogli Stouspjesnijedjelovati.vei na podetkuradi sabora oni su u znak prosvjedaStoim senovi namjesnikErazmoHandel obratio na talijanskomjeziku demonstrativnonapustili sjednicu,a kada su se
o novim stranadko-politidkimodnosajimau Dalmaciji i Banovini raspravljali su dalmatinski "disti" na velikom sastankusvoje stranke,
458
odrZanompodetkomrujna 1903.uZadru, kadaje na prijedlogProdana istomi5ljenizakljudenoda i daljeostajuvjernijedino svojimdotada5njim cima,to jest banovinskimfrankovcima.DalmatinskaCistastrankaprava i njezini zastupniciu Saborupodupiralisu narodni pokret u Banovini 1903.i podetne korake politike novog kursa, koju su tek naknadno odbacilii javno osudili.Od svih hrvatskihzastupnikau Dalmatinskom saboruProdanje 1903.najo5trijekritizirao austrijskuvladavinu,traLe(i ujedinjenjei drZavnusamostalnosthrvatskihzemalja,a u jednom trenutku opieg zanosauvjetno i smjenudinastije.Celnici i zastupniciCiste strankepravadali su svojdoprinosu ru5enjunamjesnikaHandela1904., ali su vei 1905.godineZestokokritizirali novonastaluHrvatskustrankui njezinupolitiku novogkursa,ocijeniv5ije kao pad od radikalnogpravaodnosnokao povratakna juZnoslaStvana oportunistidkonarodnja5tvo, glavinjanje Osim rijetkih iznimaka,oni su bili venstvoi u slavosrbstvo. protiv Rijedkei Zadarskerezolucije,te suradnjesa Srbimai Madarima, jer im nisuvjerovali,a novu hrvatskupolitiku oznadilisu kao proma5aji te5kupolitidku pogre5kukoja stavljana kocku sve,a praktidnone rjeiava niSta. Nakon prestankapostojanjamatice dalmatinskeStranke prava, koja se u proljeie 1905.ujedinila sa starim narodnjacimau Hwatsku stranku,sama od sebe nametalase potreta ponovnogujedinjavanja preostalihdalmatinskihprava5kihskupinai Cistestrankepravau jedinprava5tva stvenuStrankupravau Dalmaciji.Procesobnovedalmatinskog je zapodeo pravaSkomSkupltinom u Dubrovniku 1906.,a dovr5io se uglavnomna Skup5tiniStrankepravau Splitu1908.godine.Na Skup5tini nazivomdo ujedinjavanjasjeveru Dubrovnikudo5loje pod zajednidkim nodalmatinskihi juZnodalmatinskihprava5a,usvajanjanovih Pravila Strankeprava u Dalmaciji i izbora novog Sredi5njegodbora na delu s svedo krajaPrvogasvjetskog Prodanom,koji jebio predsjedniktestranke rata i raspadaMonarhije.A na Skup5tiniu Splitu,koja je odrZanapod geslom"Neka Zivi sloga svih prava5aod Raba do Spida", obnovljenoj StrancipravapridruZilisu seSibenskii srednjodalmatinskiprava5i.Obnova dalmatinskeStrankepravaizvr5enaje pod snaZnimutjecajemMile Stardeviia,napu5tanjaFrankoveCiste strankepravai zagovaranjapovau programskimspisimanigdje ratkana izvornoudenjeAnte Stardeviea, sene spominjeokvir Monarhije. U tijeku i nakon krize nastalezboganeksijeBosnei Hercegovine obnovljenadalmatinskaStrankapravazalagalase na temelju hrvatskoga drZavnogpravazaprikljudenjetih zemaljai njihovo ujedinjenjes drugim hrvatskimzemljamau jedinstvenuhrvatsku drLavt, nadajuii se da bi to mogaobiti uvod u trijalistidko rje5enje hrvatskogapitanja. Nastojeii
autonomUu,zbogdegasu poslije od stranefrankovacabili napadanii optuZivanikao srbofili. Na izborima za carcvinskovijeie 1907.iDalmatinski sabor 190g. godine dalmatinskipravasipostiZurelativno dobre rezultate,a najveii uspjehostvarilisu na izvanrednimizborimaza driavni parlament1911.
460
cem na Madare,Stoje nuzno dovelo do trzavica,sukobai rascjepau prvogasvjetskograta moiali biti fy_".p1*u.r\ojorganizacijiiz koje su uodi iskljudenifrankovci u Banovinii Drinkovii-Krsteljeva jiSenskapravaska skupinau Dalmaciji. Nakonsukoba,rascjepai iskljudenjaiz svepravaske organizacije, u pod vodstvomMile stardeviiaipak prevladavaostlaripravaski je \ojoj duh, Prodanje na kraju 1913.godine sizvao u Splitu sjednicuvijeia dalmatinskeStrankepravana kojoj se najviseraspravljaioo nalnoviiim politidkim prilikama i stranadkimodnosajima,te djelcvanjustranke i njezinihzastupnika,a izabranajei zadnjauprava sirankekao i njezini predstavniciu Vrhovnu upravu svepravaskeorganizacije.Iftitiziiajuii sveostrijenamjesnika.Attemsa i njegovupokrajinskurrpiuu.,zbognisazivanjasabora,raspustanjapojedinihopiinskih vijeia, krienla tluosnn prava_i postupnoguvodenjaizvanrednihmjera,dalmatinskipravaii su se u proljeie 1914.uporno zalagaliza jednakogpravaglasa,demuse proti pro5iriti izborno pravo za izbor zast Leljeladokraja ukinuti stari kurijah bogatijimi obrazovanijimdrultvenimslojevima. Poslije sarajevskog. atentatai izbijanjaprvoga svjetskograta zbog ._ ratnihprilika i uvodenjaizvanrednihmjerau Dalmacijije zamrogorovo svakistranadko-politidki rad, pa i rad stranke prava,i .nogu llasila, politidkestrankei druitva moralisu prekinutisvojudjelatnost.-StJ1e rai -iz d.uz_e trajao opia situacijau pokrajini postajala-je dana u dan sve sloZenijai teza,posebicena politidkom i goipodarskomplanu, ito je dovelodo velike oskudicei gladi,pa je pudinsivostradavuion" samou borbamanegoi kod kuie od iscrpljenostilbolesti.svakodnevnosukrsena ustavnapravai slobodegradana,te vrsenadrugabezakonjai nasilja;sabor nije sazivan,raspultanasu opiinskavijeia i uvodenkomesarijat,a zastupnicimaje ukinut imunitet;mnogiistaknutidomoljubiuhiieni su i internirani;dio politidarajeemigrirao,a najveii broj ,u iut rporobnogljudstva mobiliziranoje u vojsku da po europskimbojistima^gineza tudinske interese.unatod tako teskimprilikamadio dalmatinskihpravasana delu s Prodanompokusaoje i daljepolitidkidjelovati,nu.uu.rokoliko je to u ratnim uvjetimabilo moguie, teLe(istalno ujedinjenjui samostalnosti Hrvatske.Medutim,tek nakonsmrticarai kraljarianle JosipaI. krajem 19.16...i preuzimanjavlasti od strane mladogi kralja Karla IV. - koji poku5avaAustro-Ugarskuizvuii iz ra neminovnepropasti,pa u tome sm sustavai sazivCarevinskogvijeiau Be stvorenipovoljniji uvjeti za olivljavan
46I
L
vei sredinomsijednjasastajupredstavnicihrvatskihpolitidkih stranakai zakljudujuda se dade puna potpora nastupudahltinskih, istarskihi slovenskihzastupnikau sredi5njem drZavnomparlamentu.
sasredi5temuzagrebt, kojom vi5eneie upravljatini Bed ni pesta,nego
462
Narodnovijeie i hrvatskiban.NaZalost,ta novadrZavnatvorevinana delu i bosans Narodnim vijeiem, koja je obuhvaialasvehrvatsko-slovenske je postojala Monarhije, Austro-Ugarske zemlje biv5e sko-hercegovadke jake jer samonelto duZeod mjesecdana, su se u njoj i izvan nje na5le projugoslavenskepolitidke snagekoje su je vrlo brzo povukle u vrtlog prve zajednidkejuZnoslavenskedriave i 1. prosinca 1918.ujedinile sa Srbijomi Crnom Gorom u KraljevstvoSrba,Hrvata i Slovenaca,nazvano poslije Kraljevina Jugoslavija.
463
cd -t ct (tI e c\'
3d
-* -€
i
ct N
F( \&V
s
cn _(! c5
Fr
H
H
t X 4 X
KRATICE
CJAZUZ{
dsp FFZd HAZV HDAZg IAGSa IHp IHRPD IHRPH TJAZVZd ISP JAZV JBNL JIE PADu PAZ;d PSD SKSt ZHAZUZd
- Centar Jugoslavenske akademijeznanostii umjetnostiu Zadru - dasopisza suwemenupovijest - Filozofski fakultet Zadar - Hrvatskaakademijaznanostii umjetnosti - Hrvatski drZavni arhiv Zagreb - Istorijski arhiv gradaSarajeva - Institut za hnratskupovijest - Institut za historiju radnidkogpokreta Dalmacije - Institut za historiju radnidkogpokreta Hrvatske - Institut Jugoslavenske akademijeznanostii umjetnostiu Zadru - Institut za suwemenupovijest - Jugoslavenska akademijaznanostii umjetnosti - Jubilarni broj Narodnoglista - Jugoslavenskiistorijski dasopis
- Povijesni arhiv Dubrovnik - Pwijesni arhivZadar - Pokrajinskisabordalmatinski - SveudiliSna knjiZnicaSplit - Zavod Hrvatskeakademijeznanostii umjetnostiu Zadru ZFIPFFZg Zavod za hrvatskupwijest Filozofskogfakulteta u Zagreb'it, -ZavodJugoslavenske akademijeznanostii umjetnostiu ZJAZVTA Zadru - ZnanstvenaknjiZnicaZadar ZI
IZVORI
Arhivski izvoi: - Hrvatski drZavniarhivZagreb,Ostav5tinaVjekoslavaSpindiia. - Istorijski arhiv gradaSarajeva,Ostav5tinadon Ive Prodana,fond 44. - KnjiZnicaSamostana Sv.Pavlana Galevcu1St
- Dva govoraito ih je izrekaoDrlosip Smodlakanar.posl. u Hrvat. saboru u Zadnt, Zadar 1902. - Ergebnisse der nachdemStandevom 31.Dezember1880in Dalmatien ausgefrihrten Zahlung der Bevolkerungund der hiiuslichennutzthiere, Wien 1882. - Dinko FORETIC, DokumentiizDrLavnogarhivauZadrto radnidkom pokretuu Dalmaciji(1.897,1.898),Arhivski vjesnilggod.I, sv.l, Zagreb 1958. - D. FORETIC, Dokumenti o radnidkompokretu u Dalmacijiizmedu 1900-7913,Arhiv ski vjesnik, god. II, sv.2, Zagreb 1959. - Julije GRABOVAC, Dalmatinskiprava5ipremaoportunizmu"modernog prava5tva"i raskolu u banovinskojStranci prava (Dokumenti), Split,Split 1965. Radovi,7,Pedagoikaakademija - J. GRABOVAC, Jedandokumenato naporimaoko sjedinjenjaopozicionih stranakau Hrvatskoj 1902. godine, Moguinosrz,Split, god. [Y11957,br.5. - Hamdija HAJDARHOOZI1, Rafo ARNERI, Hrvoje MOROVI6, FranaSupilaiz perioda7891-1974, Marija NEMEC, Korespondencija Arhivski vjesnilggod.VI, sv.6, Zagreb 1963. - Izvjei1e o skupitini strankeprava dne 12 svibnja 1906 u Dubrovniku, Zadar 1906. - Konferencijastarievi1anacana 19 listopada1898u Arbanasima,Zadar 1898. - BogdanKRIZMAN, Korespondencija StjepanaRadiia 1885-1918,I, Zagreb1972. - EugenKVATERNIK, Politiiki spisi.Rasprave,govoi, ilanci, memorandumi,pisma,Zagreb 1971.. - Ivan MAISTROYI1 , Besjedabiraiima pi pohodu izbomogkotara, Zadar 1903. - Hrvoje MOROVI6, Iz korespondencijeJurja Biankinija, urednika "Narodnog lista", Radovi ZJAZUZd, sv. XXV, XXVI, Zadar 1978, 1979. - H. MOROYI1,Iz korespondencije dra Ante Trumbila (7892-791,4), priredio H. Morovii, Mogudnosti,god.XXIJ11975,br. 1, 2, 3, 4, Split 1975. - Obtinski Odborstrankeprava. Unutamja uredba,Zadar 7906. - Osterreichische der Vollcsziihlung vom 31. DeStatistik.Die Ergebnisse zember1890,Wien 1892. - Osterreichische der Volksziihlungvom 31.DeStatistikDie Ergebnisse zember1900,Wien1902.
- OsteneichischeStatistik. Die Ergebnisseder Volksziihlungvom 31.Dezember1910,Wien7972. - Ante PALAVRSIC, Benedikta ZF,LIe, Korespondencij a Mihovila pavlinoviia, Split 1962. - Mihovil PAVLINO YIe, B esjeda na slavi Imotske iit aonice, Zad,ar1870. - M. PAWINOVIC, Besjedasvojimbiraiima, rekaoMihovio Pavlinovi1, Zadar 1870. - Ivo PERId, Trumbiieva pisma Peru iingriji, Arhivski vjesnilg god. XVI-XVIII, sv. 17-L8,Zagreb 1974-1975. - Pravila Hrvatskogpolitiikogdruina u Splitu, Zadar 1900. - Pravila Strankeprava u Dalmaciji, Zadar 1906. - Priruina zbirka austrijskihzakona. Zakon opiinskog ustava,sastavili Miho Obuljen i Roko Stojanov,Zadar 1913. - Ivo PROD AN, hogramni govorzast.D. I. Prodanadne 9prosinca1907. u Cesarevinskom viedu,Zadar 1907. - [I. PROD Al{], DrugakonferencijaCistestrankeprava, Zadar I9Ol. - ProgramHrvatskestrankeu Dalmaciji, Zadar 1905. - Antun RADI6, Sabranadjela,YII,Zagreb 1936. - Skup5tinastrankeprava,Novivielg god.Ut897,br.4,Split 1897. - Josip SMODLAKA! Izabranisprsi odabralii priredili Ivo Perii i Hodimir Sirotkovii,Split 1989. - J. SMODLAKA Govor o organizacijihrvatskestrankeu Dalmaciji ito B! ie izrekaonarodni poslanik Dr. Iosip smodlaka na javnoj skupftini u Sibeniht dne 13.travnja 1903,Rijeka 1903. - Nikia STANdId, Iz rukopisneostavltine Mihovila Pavlinoviia,Histoijski zbomilg god. XXV-XX\/I||972-73, Zagreb 1974. - Ante STARCEVII, Izabrani qprsz,priredio dr. BlaZ Juri5ii, Zagreb 1943. - Stenografskizapisnici Sabora Kralj. Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Zagreb. - Fran SUPLO, Politiiki spisi.Ahncilgovorilpismalmemorandumi, priredio DragovanSepii, Zagreb 1970. - Ferdo Sl!;le, Oot
468
- A TRESIC pAVtCIe, Zapisnik skup5tinestranke prava, koja se je drlala u Splitu na 31. kolovoza 1898,Novi vielc, god. II. (ted. II. i [I.)/1898,br.6,7, Split 1898. - Ante TRUMBId ,Izabraniqpz'sz, Split 1986. - Uredbarada Strankeprava u Dalmaciji, Split 1896. - Uredbarada HrvatskogKluba, Zadar 1894. - [Jstavili havilnik Strankeprava u DalmaczTi, Sibenik 1908. - Benedikta ZELI1-BUdAN, JoSiz ostav5tineMihovila Pavlinovila, Radovi CJAZU Zd, sv.XXl, Zadar 1974.
Novinei Casopisi: - Bollexino Agrario della Dalmazia. Gospodarski list, Zadar. - Croatia (Hrvatska),Zadar. - CrvenaHrvatska,Dubrovnik. - DalmatinskiHrvat, Zadar. - Dan, Split. - D ubrovnilc,Dubrovnik. - Guiterica,Dubrovnik. - Hwatska, Zadar. - Hrvatska,Zagreb. - Hrvatskakruna, Zadar. - HrvatskaneC,Sibenik-Zadar. - Hrvatskamisao,Sibenik. - Iedinsno, Split. - Iadranski dnevnilg Split. - Iubilami broj N arodnog lista (Il N azionale), Zadat - Iutamji list, Zagreb. - I
469
- hava CrvenaHwatska, Dubrovnik. - hava{ Zadar. - Pudka sloboda, Split. - Slovinac, Dubrovnik. - Smotrq dalmatinska, Zadar - Srpskilist,Zadar. - Srpskiglas, Zadar. - stekliY, zadar. - Zemljal; Zadar.
t
LITERATURA
VaZnijaliteratura: NikolaALAdpVIi, Slavnii zasluZni muZevi.Makarskai Primorje,Spljet 1910. Ivan ANDifOVIC, Po ravnim kotaima i kr{noj bukovici,Il. izdanje, Zadar 1909. I. ANDROYII, Dvanaestisat,Dubrovnik 1901. I. ANDROYI1, Hrvatska zemlja. Opis hrvatskihpokrajina u politiikom, statistiikom,kultumom i povjestniikomobziru,Su5ak1898. I. ANDROYI1 , Hruati i Talijani,Split 1901. Ljubomir ANTId, Naie iseljeniiuo u luinojAmeici i stvaranjejugoslavenskedrZave1918.,Zagreb 1987. StjepanANTOLIAK, Hrvati u proilosti. Izabrani radovi, uredio Stijepo Obad,Split 1992. S. ANTOLIAK, Dalmatinslcopitanje kroz vjekove,Zagreb 1944. Ante ARTId, Prilike uZadru od 1918.do 1947,ZadarlzbomitgZagreb 1964. Ivo BANAC, Vjersko "pravilo" i dubrovadkaiznimka:Genezadubrovadkog kruga"Srbakatolika",Dubrovnilgnovaserija,br.7-2,god.I/1990. Vlaho BENKOVId, D.rbrovadkiSrbi-katolicii "novi kurs" u hrvatskoj politici 1903-1905, Dubrovnil<, novaserija,br.I-2, god-111990. JosipBEROS, Preludij u Dalmaciji1860/61.sjedinjenjus Hrvatskomi Slavonijom- Za sjedinjenjei protiv njega,Dalmacija 1870.,zbornik, Zadar 7972. J. BEROS, Dalmacijapod terorom posljednjeAustrijske,Attemsove administracije( 1911- 19 I8), Z adarska revij a, god. XI[/1 964.,br. 5, 6, Zadar 1964. BEROS,Zadarskopitanje,Zadarskarevija,god.XV/1966,br.4,5. BEROS, Dubrovdani- taoci i veleizdajniciza vrijeme prvog svjetskog rata,Dubrovnilg god.IX, br. 4, Dubrovnik 1966.
Juraj BIANKINI, Dr. Miho Klaii i don Mijo Pavlinovii, Iubilami broj Narodnoglista (ll Nazionale)1862-1912,Zadar 7912. Ljulo BOBAN, Kadaje i kako nastalaDrlava Slovenaca, Hrvatai Srba, Casopisza suvremenupovijestISP, 24(3),Zagreb 7992. Vaso BOGDANOV, Hrvatskinarodnipolcret1903,1904.,Zagreb 196I. V. BOGDANOY, StarCevi6eva strankapravaprema oslobodenjui ujedij naroda u tokuprv og svjetskograta, Zagreb 7966. nj enju uinoslavenskih V. BOGDANOY, Historijapolitiikih stranaka,Zagreb 1958. Vjekoslav BRATULIC, Hrvatski zastupniciu Istarskomsaborui Carevinskomvijeiu devedesetihgodinaXIX stoljeia i suradnjajuZnoslavenskihnaroda,Iadranskizbomilg god. III/1958, Rijeka-Pula 1958. V. BRATULIC, Politidkestrankeu Istri zavrijemenarodnogpreporoda, Hruatskinarodnipreporodu Dalmaciji i Isti, Zagreb 1969. Srdan BUDISAVLIEVI6, Snaranje drlave Srba, Hntata i Slovenaca, Zagreb 1958. Gajo F. BULAT, leziCnopitanje u l(raljevini DalmactTt,Split 1900. Ivan ClZMle,Iugoslavenski iseljeniikipokret u SAD i snaranjejugoslavenskedriave, Zagreb 1974. Ferdo iUI-tNOVIe, DrZavnopravniznalajrij edkei zadarskerezolucije, Zbomik Pravnogfakulteta u Zagrebu,god. VIIV1957, br. 1, Zagreb 1957. F. dULINOYIe, Zadarskarezolucija,Zadarlzbomilg Zagreb 7964. F. CULINOYI1,Iugoslavija izmedudva rata,I,Zagreb 196!. F. dULINOYI1, DriavnopravnahistorijajugoslavenskihzemaljaXIX. i M. vijeka,II. dio, Zagreb 1959. Dalmacija,Hrvatskaenciklopedija,sv.IV, Zagreb 1942. Dalm.acija iz djela Austro-UgarskaMonarhija, prijevod s njemadkog (Osteneich-Ungarische Monarchieinll'ort und Bild, Wien 1892.),Split 1892. Petar DESKOVId, Magjarskapolitika... u Dalmaciji, Split 1905. Die Habsburgerrnonarchie 1848-191flbandI, II, III, IV, Wien 1973,7975, 1980,1985. Marjan DIKLI6, Raspravao ditankamaza pudkeSkoleu Dalmatinskom saborugodine 1892.,Histoijski zbomik, god. XLIII(D11990, Zagreb 199t. M. DIKLIC, Pojava prava5tvai nastanakStranke prava u Dalmaciji, RadoviZJAZUZd. sv.32,Zadar 1990. M. DIKLIC, Prva konferencija "stardevilanaca" u Dalmaciji, Radovi ZHAZUZd. sv.34,Zadar 1992. 472
CroaticaChistiM. DIKLIC, Supilova"crvenaHrvatska"(1891-1899), ana Periodica,dasopisInstituta za crkvenupovijestkatolidkogBogoslovnogfakulteta Sveudili5tau Zagrebu,god.XV, br. 28,Zagreb 1991,. M. DIKLIC, Mihovil Pavlinovii i pojavaprava5tvau Dalmaciji,Radovi ZJAZUZ*, sv,31,Zadar 1989. M. DIKLIC, Vjersko-politidkiprogrami stajali5talista "KatolidkaDalmacija",Zadarskasmotra,god.XLI, br.4-5,Zadar 1992M. DIKLIC, hav aitv o u zadarskimArb anasima, Zadar 1992. M. DIKLIC, OdnosizmeduMihovila Pavlinoviia i Ive Prodana,Mihovil Pavlinovieupolitici i knjiievnosti,priredio Nik5aStandii,Zagreb 1990. M. DIKLI6, Razvoj i djelovanje Stranke prava u Hrvatskoj, Zadarska smotra,god. XLII/1 993,br. 6, Zadar 1993. M. DIKLI6, Strankapravau Dalmacijipovodom100.obljetniceosnutka (1894.-7994.), RadoviZHAZUZd, sv.37,Zadar 7995. llijaDIZDAR, Kratak pregledpudke nastaveu Dalmaciji kroz minulih pet decenija,Iubilami broj Narodnoglista (il Nazionale) 1862-1912, Zadar 1912. god., Sarajevo Milivoje ERIC, Agrama refoma u tugoslaviji 1918-1941 1958. Dalmacije1878-1918, Zadar 1962. Oliver FIJO, Parobrodarstvo AleksandarFLAKER, O pravaikomradikalizmu80-ihgodinaXIX. stoljeda,Historijskizbomih god.VII, br.1-4,Zagreb 7954. A FLAKER, Prava5tvoi Rusija,Histoijskizbomilg god.XI-XII,Zagreb 1958-59. Dinko FORETIC, O ekonomskimprilikamau Dalmacijiu drugojpolovici XIX stoljeia do prvog svjetskograta, Hrvatski narodni preporod u Dalmaciji i Istri, zbornik,Zagreb 1969. D. FORETIC, Dru5tveneprilike u Dalmacijiod poloviceXlXstoljeia do prvog svjetskograta, Hwatski narodni preporod u Dalmaciji i Istri, zbornik, Zagreb 1969. D. FORETIC, Radnidkipokret u Dalmacijiod 1870.do kongresaujedinjenja t919.,Zbomik IHRPD, 1, Split 1970. D. FORETIC, Druiwene prilike u Dalmaciji pred prvi svjetski rat s osobitim obzirom na radnidku klasu, Radovi FFZd, sv. 2, Razdio historije,arheologijei historijeumjetnosti(1),Zadar 7963. D. FORETI1, Kratak pregledhistoije radniikog pokreta u Dalmaciji (1871-1919), Zadar 1959. D. FORETId, Socijalistidkiradnidkipokret u Dalmacijiposljednjihgodina 19.stoljeia,RadoviIJAZUZd, sv.VI-VII, Zagreb 1959.
D. FORETIC, PregledsocijalistidkeStampeu Dalmaciji,Istri i Rijeci do t979., Radovi FFZd, sv. 10, Razdio historije, arheologije i historije umjetnosti(4), Zadar 1972. D. FORETId, Borbaza ponarodivanjeopiina u Dalmaciji(1865-1900), Hrvatski narodni preporod u Dalmaciji i Istri, zbornik, Zagreb 1969. D. FORETI e,Izbori zasaborDalm acije1870.,Dalmacija I 870.,zbornik, Zadar 1972. Vinko FORETIC, Neki pogledi o hrvatskom narodnom preporodu u Dalmaciji,Dalmacija 1870.,zbornik, Zadar 1972. PavaoGALIC, Povijestzadarskihtiskara,Zagreb 1979. TerezaGANZA-ARAS, Poku5ajikapitalistidkepreobrazbeselai zadruZni pokret u austrijskojDalmacijiod razdobljaliberalizmado 1918. godine,Radovi IHP, vol. 18,Zagreb 1986. T. GANZA-ARAS, Politika "novogkursa" dalmatinskihpravafa oko SupilaiTrumbida,Split 1992. T. GANZA-ARAS, Pitanje sjedinjenjanakon uspostavedualizma,Dalmacija1870.,zbornik,Zadar t972. T. GANZA-ARAS, Dalmacijau austro-ugarskojvanjskoj i unutra5njoj politici podetkom XX stoljeia, Radovi ZJAZUZd, sv. XXII-XXII, Zadar t981. T. GANZA-ARAS, Udio Ante Trumbiia u stvaranju politike novog kursau Dalmaciji,Zivot i djeloAnte Trumbi1a.Prilozi Jaznanstvenog skupa,HAZU Zagreb 1991. T. GANZA-ARAS, Supilov "Novi list" kao glasilopolitike novogkursa, Dubrovnilg god. XIII, br. 4, Dubrovnik 1970. T. GANZA-ARAS, Mihovil Pavlinovii u sukobu izmeduklerikalizma i liberalizma,Mihovil Pavlinovif u politici i l
474
Glasovistraneitampe o polcretuu Hrvatskoj,Rijeka 1903.(1905.). Franjo GLAVINA, Kulturno-politidka zhivanjau Makarskoj i njenom primorju u 19.stoljeit, Makarskizbomik,I, Makarska1971. Josip GRABOVAC, Izbori u Imotskoj krajini i Mihovil Pavlinovil, Mihovil Pavlinovii up olitici i knji2evnosti, zbornikpriredio NikSa Standii, Zagreb 1990. Julije GRABOVAC, Dalmacija i hercegovaiko-bosanski ustanak18751878,Split 1991.. J. GRABOVAC, Narodni pokret 1903.i njegovodjek uDalmaciji,Moguinosti,god.I, br. 3, Split 1954. J. GRABOVAC, Zadar uvrijeme austrijskevlasti,Zadarlzbomik,Zagreb 1964. J. GRABOVAC, Dalmatinskiprava5iprema oportunizmu"modernog prava5tva"i raskoluu banovinskojStranciprava,Radovi7, Pedago5ka akademijaSplit,Split 1965. [Marko GRANI6], [Jskociizpravaitva, II. izdanje,Zadar 1908. Ivan GRGI1,Iz dobanarodnogpreporoda.StranadkisastavDalmatinskog saborau prva detiri sazivapo kurijamai izbornimjedinicama, Zadarskarevija,god.IX, br.2,Zadar 1960. Mirjana GROSS,O nekimaspektimaranojanacionalneidejezavrijeme narodnog preporoda u Dalmaciji, Histoijski pregled,god. IX, br. 1, Zagreb 1963. M. GROSS,Studentskipokret 1875-1914, Spomenicau povoduproslave 300-godiinjice Sveuiiliit a u Zagrebu,I, Zagreb 1969. M. GROSS,Hrvatskapolitika u Bosnii Hercegoviniod 1878.do 79'1.4., Histoijski zbomik, god. XIX-XX|I966-67, Zagreb 1968. M. GROSS,Nacionalneideje studentskeomladineu Hrvatskojuodi I svjetskograta,Histoijski zbomik,god. XXI-XXIUI968-1969, Zagreb 7977. M. GROSS,Nacionalnointegracijske ideologijeu Hwata od krajailirizma do stvaranjaJugoslavije,Druitvenirazvoju Hrvatskojod 16.dopoietka 20.stoljeia, zbornik uredila Mirjana Gross,Zagreb 1981. M. GROSS,O nacionalnojideologijiAnte Stardeviiai EugenaKvaternika, iasopisza suvremenupovijest [{RPH, god.IV, br. 1(8),Zagreb1972. M. GROSS,Suvremenahistoriografija,Zagreb 1996. M. GROSS, Osnovni problemi prava5kepolitike 1878-7887,Historijski zbomilg god. XV/1962, Zagreb 1963. M. GROSS, Wadavina Hrvatsko-srpskekoalicije 1906-1907,Beograd 1960.
M. GROSS, Hrvatska uodi aneksijeBosne i Hercegovine,Istorija D{ veka, zbornik radovaIII, Institut dru5tvenihnauka,Beograd1962. M. GROSS,Hrvatskapolitika velikoaustrrjskogkruga oko prijestolonasljednikaFranje Ferdinanda,Casopisza suvremenupovijest IHRPH, god.II, br. 2, Zagreb1970. M. GROSS,Povijestpravailceideologije,Zagreb 1973. M. GROSS, Geneza Frankove stranke, Histoijski zbomilg god. WlA7964,Zagreb t965. M. GROSS, Uloga Sibenskogprava5tvau dalmatinskoji opiehrvatskoj prava5kojpolitici uodiprvogwjetskograta,RndoviIW,I,Zagreb 1977. SlavoGRUgfSfi, SibeniklcrozstoljeCa,Sibenik 1974. Hamdija HAIDARHOOLle,Skolovanje FranaSupila,NaIe more, god. Xll7964,br. 1, Dubrovnik 1964. Petar HANAK idr.,PovijestMadarske,preveliDrago Roksandii i Veljka Colii-Peisker, Zagreb 1995. Historijskiatlas, uredniStvoNadaKlaii, Zvonimir Dugadki,PetarMardeli('Zagreb t954. Veieslav HOLIEVAC, Hrvati izvandomovine,Zagreb 1967. Josip HORVAT, PolitiCkapovijest Hruatske,prvi dio, drugo izdanje, Zagreb 7989. J. HORVAT,AnIe StarCevi4. Kulturno povijesna slika, Zagreb t940. J. HORVAT, Supilo. hivot j ednoghruatskogpolitiiara, Zagreb t938. J. HORVAT, PovijestnovinstvaHruatske1771-1939,Zagreb 1962. Rudolf HORVAT, Hrvatski narodnipreporodu D almaciji, Zagreb t935. R. HORVAT, Najnovijedoba hrvatskepovijesti,Zagreb 1906. Alfons HRIBAR, Kolonat ili teia{tina, Zagreb 7923. Hryatskinarodnipreporodu Splitu, zbornik, Split 1984. Janko IBLER, Hwatskaponrtka 1903.,Zagreb L9t4. J. IBLER, Hwatskapolitika 1904-1906,Zagreb 1914117. FraneIVANISEVIC, Statistika1910.(Bilje5ke),Split 1910. F. IVANISEVIC, O tuiaClajveresijipoReffiisenovu sustavu,Split 1898. Frane IVKOVIC, Organizacijauprave u Dalmaciji za wijeme druge austrijske vladavine 1814-19 18, Arhivski vjesnilg god.3 4-35I l99 1-92, sv.35-36,Zagreb 7992. Jere JAREB, Pola stoljeCahrvatsl
Ivo JURAS, ZemljopisAustro-Ugarskemonarhije,Zadar 1978. I. JURAS, hegled gospodarstva i trgovineu Dalmaciji, Zadar 79L0. Boris JURIC, Razvojindustrije uZadruod pojaveprvih manufakturado suvremeneindustrijskeproizvodnje,RadoviIJAZUZd, sv.XIX, Zadar 1972. BlaZ JURISIC, Pavlinovi(eveveze s prava5ima,NapredalgHrvatski narodni kalendar,XXIII, Sarajevo1934. PetarJUTRONIC, PrikazelektrifikacijeDalmacijei energetska situacija, Zbomik dru{na inienjera i tehniiara u Splitu, Split 1958. Mate KAPOVI6, Radniikipokret u Dubrovniku, Dubrovnik 1985. Igor KARAM AN, hivreda i druino Hrvatskeu 19.stoljeiu, Zagreb 1972. PetarKARLIC, Maticadalmatinska, dio I.-III., Zadar 1913. Niko KARUC, O zadarskimArbanasima,Zadar 1985. Vinko KISIC, Listajuii staregodi5njake,Iubilami broj Narodnoglista (Il Nazionale)1862-1912, Zadar I9I2. Vjekoslav KLAId, Opiszemaljau kojih obitavajuHrtati, sv. II, Zagreb 1881. Hugo KOLB, Zeljezniceu Dalmaciji,Zbomik Druina inienjera i tehniiara u Splitu, Split 1958. Marko KORENdIe, Naseljai stanovniinoSRHrvatske1857-1971, Zagreb 1979. Jure KRISTO, Preiuienapovijest, Zagreb 1994. Bogdan KRIZMAN, RaspadAustro-Ugarskei stvaranjejugoslavenske drlave, Zagreb 1977. B. KRIZMAI{, Hrvatskau prvom svjetslcom ratu, Zagreb 1989. Miroslav KRLEZA, Odlomci romansiranebiografije Frana Supila,Forum, br. 5-6,Zagreb 1967. Eugen KVATERNIK Politiiki spisi,rasprave,govori, ilanci, memorandumi,pisma, uredila Ljerka Kuntii, Zagreb t97I. JosipLAKATOS, Narodnastatistika,Zagreb 7914ReneLOVREN1I1, Genempolitike "nwoghtna "uHrvatskoj,Zagreh 1972. JosipLUCId, Franjo SnNfPK Ljubomir ANTI6, Branko VIDAdEK, Ivan BERTIC, Hrvatskipovijesnizemljovidi,Zagreb-(akovec1993. Filip LUI(AS, Hruatskanarodnasamobitost,Zagreb 1997. Trpimir MACAN, Miho Klaii i raadtakNarodnestranke,Dalmacija I 870., zbornik, Zadar 1972. T. MACAN, Miho Klai( Zagreb 1980.
477
T. MACAN, O pristupu srpskokatolidkomfenomenu,Dubrovnilg nova serija,br.1-2, god.I/1990. Manfred MAKALE, Zadnji popispuiansiva u Dalmaciji, Bet,1912. Milan MARJANOYIe, Hrvatskipolaet,I. dio, Dubrovnik 1904. M. MARJANOVIe, SavremenaHrvatska,Beograd1913. M. MAzuANOVIC, Londonski ugovor iz godine 1915.Prilogpovijesti borbeza fadran 1914-1917,Zagreb 1960. M. MARJANOVIC, Hrvatski polcret.Opaianja i misli na pragu novoga narodnogapreporodag. 1903.,II. dio, s posebnimdodatkom:Hrvati i Talijani, Dubrovnik 1904. Luigi MASCHEK, Repertoio geografico-statistico dei luoghi abitati nel Regnodi Dalmazia, ZaraL888. Lj. M.IASTROVIdI, Zadarskarezolucija.Povodomnjene pedesetogodi5njice,Zadarskarevija, god.V/1956,br.3, Zadar 1956. Vj ekoslavMASTROVId, P? i tuistiCki saveziu D almaciji g. I I 9g.i 1g0g., Zadar 1960. V. MASTROVIC, Razvoj sudstvau Dalmaciji u XIX. stoljeiu, Zagreb 1959. V. MASTROVIC, Jezidnopitanje u dobanarodnogpreporodau Dalmaciji, Hrvatski narodnipreporodu Dalmacij i i I stri,zbornik, Zagreb 1969. V. MASTROVId, Uvodenjehrvatskogjezika u Dalmatinskisabor,zbornik,Dalmacija 1870.,Zadar 7972. V. MASTROVIC, Odnosdinovnikapremajezidnompitanju u Dalmaciji u preporodnovrijeme,RadoviIJAZVZd, sv.VI[, Zadar 1961. V. MASTROVId, Zawinafaza uvodenjanarodnogjezika u dalmatinsko sudstvoi sludajdra Jurja Ferrij a,RadoviIJAZUZd, sv. X, Zadar 1963. V. MASTROVId, Iadenina croatica.Bibliograftja knjiga, iasopisa i novina izdanihna hrvatskomili srpskomjeziku u Zadru,II. dio, dasopisi i novine,Zagreb 7954. StjepanMATKOVIC, Odnosbraie Radiia premapolitici "novog kursa" na primjeru Rijedke i Zadarske rezolucije, Casopisza suvremenu povijestISP,god.26,br.3,Zagreb 1994. Milorad MEDINI, O postanku i ranitht lcrnetskihi teZaikih odnoiaja u Dalmaciji, Zadar 1920. BoZoMILANOVId, Hruatskinarodnipreporodu Istri,I-II,Pazin 1973. Vinko MILIC, Postanak ijeCke rezolucijei njezineposljedice, Zadar L907. Kosta MILUTINOYI1, Vojvodina i Dalmacija 1760-1914,Novi Sad L973.
K. MILUTINOVIC, Rijedka iZadarcka rezolucija,Zadarskarevija, god. XV I 1966.br. 3. Zadar 7966. IC MILUTINOVI6, Zadar pred prvi svjetski rat, Zadarskarevija, god. XIIII 1964.br. 6. Zadar 1964. K. MILUTINOVIC, Politidki profil Jurja Biankinija,Zadarskarevija, br. 5-6,god.XXVlIl1978. i br. 1, god.XXVIIIi\9T9,Zadar 1978,1979. Ivan MUZIe, StiepanRadi(, 2. izdanje,Ljubljana 1987. Narodnjaino i pravaitvo u Dalmaciji, Zadar 7895. HermanNE LIe , CesteuDalmaciji, Zbornik Druina inienjerai tehniiara u Splitu, Split 1958. Grga NOVAK, Proilost D almacije, II, Zagreb 1944. G. NOVAK, Prvi Dalmatinskisabor i dogadajis njim t vezi, Radovi IJAZUZd, sv.III, Zagreb 1957. G. NOVAK, Godina 1860.u polemidkimspisima.Jedno poglavljeiz povijesti Dalmacije za sjedinjenje s Hrvatskom,Radovi IJAZU Zd, sv. YIII,Zadar 796I. G. NOVAK, Narodni preporod u Dalmaciji,Hrvatskinarodnipreporodu Dalmaciji i Istri, zbornik,Zagreb 1969. G. NOVAK, Politidkeprilike u Dalmaciji1862.-7865.,RadoviIJAZUZd, sv.IV-V, Zadar 1959. poku5ajau Austriji god.1867.i autonoG. NOVAK, Slomfederalistidkih ma5kedenuncijacijet Zadru i Dalmaciji,Radovi IJAZUZd, sv. II, Zagreb 1955G. NOVAK, Politidkeprilike u Dalmacijig.7866.-76., RadoviIJAZUZd, sv.VI-VII, Zagreb 1960. G. NOVAK, Podvojenenarodnesnageu Dalmaciji,RadoviIJAZUZd, sv.X,Zadar1963. G. NOVAK, Kako je do5lo do pobjede Hrvata u Splitu godine 1882., RadovilJAZUZd. sv.IX. Zadar 1962. G. NOVAK, Dva prilogaupoznavanjuborbeDalmacijeza sjedinjenjes Hrvatskomkrajem XIX. i podetkomXX. st.,Radovi CJAZUZd, sv. XXII-XXIII, Zadar 1976. Stijepo OBAD, Uzroci iseljavanjaiz Dalmacijeu devetnaestomstoljeiu, RadoviFFZd,.sv.16,Razdiodruitvenihmanosti(7) 1976177 ,Zadar 1977. S.OBAD, Dalmatinskoselouproilosli(Od sredineosamnaestog stoljeia do prvogsvjetskograta),Split 1990. S. OBAD, Josip Smodlakai agrarnopitanje u Dalmaciji uodi prvog svjetskograta, Casopisza suvremenupovijesl IHRPH, god. VI, br. 1 (74),Zagreb1974.
479
S. OBAD, Podeciradnidkogpokreta u Dubrovniku, RadoviFFZdsv.4, Razdiohistorije,arheologijei historijeumjetnosti(2),Zadar 1966. S. OBAD, Tri faze u ponarodivanjusplitske opiine, Hruatski narodni preporodu Splitu, zbornik, Split 1984. S. OBAD, Trogir u narodnom preporodu, Moguinosti, Split, god. XXXV/1987,br.9-70. S.OBAD, Politidki rad FranaSupilau Dubrovniku,Dubrovnilgbr. 4, god. XIIA1-970. S. OBAD, Razvoj hrvatske politidke i nacionalne integracije u Boki kotorskoj u preporodno doba, Dubrovnilg nova serija, br. 4, god.
rVlr993.
Obdnski rjeCnikza kraljevine i zemljezastupanena Carevinskomvijeeu. Obradenna temeljurezultatanarodnogpopisa od 31 prosinca 1900. XIV. p almacija, Bet, 7908. Vijeko OURSI C, Pregledgospodarskih,dru5tveno-politidkihi kulturnih prilika u kaltelima osamdesetihi podetkom devedesetihgodina 19. stolje(,a,Znansneni skupKnltel- Sueuracodprapovij estidoD( stoljeia. Zbomils Split 1992. Stanko OZANli, Poljopivreda Dalmacijeuproilosti, Split 1955. Vladimir PAI,AITFAVA O kmetstvus osobitimobziromna Dalmaciju i o lcmetskihteZaCkihodno{ajah napodruCju bivJe,DubrovaCke Republike, Zagreb L886. Ante Smith PAVELII, Dr. Ante Trumbi(. hoblem hrvatsko-srpskih odnosa,Mtinchen 1959. Marin PAWINOYIC,Povijest, ljudi, isrtna, Zagreb 1978. M. PAVLINOVId, Studije, eseji,prilozi, Zagreb t930. Mihovil PAWINOYII, Misao hrvatskai misao srpskau Dalmaciji od godine 1848do godine 1882,Zadar L882. M. PAWINOVTd, Pjesmeibesjedegod. 1860-72,Zadar t873. M. PAVLINOVId, Hrvatskirazgovori"IV. izdanje,Zadar 1877. M. PAWINOVIC, PuCki spisi,Zadar 1876. M. PAWINOVIC, RazliCitispisigod.1869-74,Zadar !875. M. PAWINOVId, Hrvatski razmilljaji, Zadar 1884. Mihovil Pavlinovif u politici i lcnjdevnosti,zbornik priredio NiKa standii, Zagrebl9X). Sime PERI(Ie, Ekonomska povijest Dalmacije XVIII. i XIX. stoljeea, rukopis predanza tisak. S. ppnIdId, Oskudicai glad u Dalmaciji u XIX i podetkomXX stoljeia, Radovi IHP, vol. 13,Zagreb 1980.
480
S.pEnICti, PrilogpoznavanjutalijanskeokupacijeDalmacijeod 1918. do 1923.godine,RadoviIJAZUZd, sv.XX, Zadar 1973. pBntCIe, Drudwau Dubrovnikuu drugojpolovici19.i podetkom2l. S. stoljeia,Dubrovnilgbr.3. god.X117968. Ivo PERIC, "Vinska klauzula" u pretposljednjemtrgovinskomugovoru izmedu Austro-Ugarskei Italije i njene posljediceuDalmaciji, Rad JAZU, knj.375,Zagreb1978. I. PERI6, Politidki skup hrvatskemladeZiu Selcima(1883.)u wjetlu podetnogSirenjaprava5tvana dalmatinskomprostoru,RadoviZHAZUZd, sv.37,Zadart995. I. PERId, Ustrojstvoi poslovanjedalmatinskogZemlji5no-veresijskog RadoviZHPFFZg, vol. 20,Zagreb1987. zavoda(1898.-1924-), (1918.)god.,Zadar !978. I. PERIC, Dalmatinskisabor 1861.-1912. I. PERIC, Borba za ponarodenjedalmatinskogikolstva 1860-1918,Zagreb 1974. I. PERId, PotitiCkiportreti izprofllostiDalmacije,Split 1990. I. PERI6 ,,4nte Trumbi| na dalmatinskompolitiikom popriitu, Split 1984. I. PERId, Peroiingrija, Dubrovnik 1988. I. PERI6, Slom namjesnikaHandelau svjetlupolitike novog kursa u Dalmaciji, Goditnjak Druiua istoiiara Bosne i Hercegovine,godX\IIII 7966-67,Sarajevo1969. I. PERIC,PolitidkadjelatnostAnte Trumbiia do podetkaprvogwjetskog raa, Zivot i djeloAnte Trumbiia, prilozi saznanstvenogskupa,HAZU Zagreb 199I. I. PERIC, Dubrovadkorazdobljepolitidkog djelovanjaFrana Supila, Anali Zavoda za povijesne znanosti IstraZivadkogcentra JAZU u Dubrovniku, sv.XVII, Dubrovnik L979. I. PERIC, Mhdi Supilo, Zagreb 1996. I. PERId, Dubrovaika gimnazijaodponarodenjado danas (1869-1969), Dubrovnik 1969. I. PERle,Dubrovaikaperidikn d 1848.do 1918.godine,Dubrovnik 1980. Ivo PETRINOVIC,,4nte Trumbid PolitiCkashvadanjai dielovanje,Zagreb 1986. I. PETRINOVIC, PolitiCkamisaoFrana Supila,Split 1988. prilike u Dalmacijiu XIX stoRadePETROVId, Socijalno-ekonomske ljedu,Godiinjak Dnfiua istoiiara Bosnei Hercegovine,god.XVI|I965, SarajevoL967. R. PETROVIC, Nacionalnopitanje u Dalmaciji,drugo izdanje,ZagrebSarajevo1982.
R. PETROVId, Frano Supilo u Dubrovniku, Dubrovnth br.3-4, god.
vU1963.
Janko PLETERSK[, Politika "novog kursa",jadranskikompromisi Slov enci,fugoslavenski istorijski i asopis,br. 3-4, god.1975,Beograd1975. hoblemi prtvrednogranoja sjevemei vednjeDalmacijei dijelnzapadneBosne, sv.I, Ekonomskiinstitut NarodneRepublikeHrvatske,Zagreb1956. Ivo PRODAN, UspomeneI. Nai program,II. izdanje,Zadar 1g95. I. PRODAN, uspomene II. obsegujedinjene HwaEle, n izdarle,zadar1g95. I. PRoDAN,uspomme IIL o domoviniiznaiaj4ltr. izdanje,zadar 1g95. I. PRODAN, uspomene M. Hrvatsl
u Dalmacijiu vrijeme N. STANCIC, Hrvatstvo,srpstvoi jugoslavenstvo povijestIHRPH, god.II, narodnogpreporoda,Casopisza suvremenu br.2,Zagreb1970. N. STANCf e,ProgramMihovila Pavlinoviia iz godine1.869., Histoijski zbornik,god. XXIII -XXIV I 1970-7l, Zagreb 1972. shvaianjaEugenaKvaterniN. STANdIC, Odnosnacionalno-politidkih ka i Mihovila Pavlinovi(,a,Historijskizbomilg god.XXV-XXVI|I97Z73,Zagreb1974. N. STANdIC, Frano Supilo kao prava5,Dubrovnilgbr. 4, god. Xll|rllg7}. N. STANdId, Supilou Dubrovniku,Kamov,Rijeka, god.lll97}, br. 8-9. Ante STARCgVte, Djela Dra Ante Starieviia, knjigal. Govori, Zagreb 1893,pretisakVaraZdin1995. A. STARdE YIC, Dj eIa D raAnt e Stari evii a, knjigaII. Predstavke, Zagreb 1893,pretisak Y araldin L995. A. STARdEVId, Djeta Dra Ante Starieviia, knjiga III. Znanstvenopolitiike rasprave,Zagreb1894,pretisakVaraZdin1995. A. STARdEVId, Djeta Dra Ante Starieviia, 4, Iubilei, Zagreb 1888, pretisakY araLdin1995. A. STARdEVI1, OjetaDraAnte Starieviia, 5, UstaviFrancezke,Zagreb 1889,pretisakVaraZdin1995. A. STARdEVId, Djela Dra Ante Starieviia, 6, Pisma magjarolacah, Suiak 1879,preslikVaraZdin1995. A STARCEVIC, Djela Dra Ante Starieviia, 7, Iztoino pitanje, Zagreb 1899,pretisakVaraZdin1995. A. STARCEVId, Djela Dra Ante Starieviia, 8, Ruskiodnoiaji, Su5ak 1879,preslikVaraZdin1995. A. STARdEVIC, Govori u Hrvatskomsaboru,Zagreb 1996. A. STARdEVIC, Izabrani spisi,priredioDr. BlaZJuri5ii,Zagreb 7943. A. STARCEVI1, Misli i pogledi,Pojedinac,Hrvatska,Svijet,sastavioBlaZ JuriSii,Zagreb 1971. Mile STARCEVIC, DrAnte Starievii i Srbi,Zagreb 1936. Starievi&vaHrvatskastrankaprava, Zagreb 1907. Statistikaobiina KraljevineDalmacije, uredio i izdao Zemaljski Odbor Dalmatinski,Zadar 7882. Statistikapuianstva u Dalmacijz,uredio KaZimirLjubii, Zadar 1885. Petar STRdIi, Podecipravadtvau Istri i na kvarnerskimotocima,Istra, XVI.l-2.PuIa 1,978.
483
P. STRdIC, O prava5tvuu Istri i na kvarnerskimotocima|rajem 60-ih i podetkom 70-ih godina 19. stoljeda,Histoijski zbomilE god. XXIX)
B.ZELI1-BUdAN, Jedanprilog boljempoznavanjupolitidkihpogleda EugenaKvaternika na osnovunjegovadopisivanjas Mihovilom Pavlinoviiem 1868-1870god.,Maruli4,god.VI, bt.3,Zagreb 1971Znanstveni skup Trogir u narodnompreporoduprigodom stote oblietnice pobjede Narodne strankena opdinskimizborima 1886-1986,Trogir 1988. Ivan pl. ZOT-II, O razvitht poljodielsua u Dalmaciii od godine1848do 1898,BeEt90t. I. pl. ZOTII, Nacrt osnove dielovania za promicanie gospodarstvau Dalmaciji, Zadar 1897. Milan ZIVANOVId, Dve demonstracijeu Splitu i Sibenikulgl2.godine, RadoviIJAZUZd, sv.III, Zagreb1957. M. ZVANOVIC, StradanjanarodaDalmacije zaweme prvog svetskog rata,Zadarskarevija, god. )V1961,br. 3, Zadar 1967. SimeZUpANOVIC, NaSeribarstvood propastiMletadkeRepublike do 1941.godine,Pomorskizbomilgl,Zagreb 1962.
485
$
.-6
00
6)X i-
E:i .9.(ae
i !
H
,= l-r
ET
N :=i
.,.4 9€E
s s
EE
$< .x
v
,i
o
bo bo .v >u)
rd
H
X X O
bo cO
=o= l-r
o lr o
.h
F*.9
XA
6)
a
RECHTSPARTEILICHKEIT IN DALMATIEN Zusammenfassung In der zweitenHiilfte des 19. Jahrhundertssind die kroatischen Liinder unter der Macht der Habsburgernach der Abschaffungdes Apsolutismusund der Einfilhrung der VerfassungsmiiBigkeit auch weiterhin zergliedertund nicht vereinigt geblieben.Nach dem 6sterreichisch-ungarischen und dem kroatisch-ungarischen Abkommen und der Einfrihrung des dualistischenRegierungssystems sind Kroatien, Slawonienund der Militardistrikt(Vojna Krajina)dem ungarischen und Dalmatienund Istrien dem cisterreichischen Teil der Doppelmonarchie Osterreich-Ungarnzugefallen.SolchesRegierungssystem hat sich bis zum Ende des ersten Weltkriegsund bis zum Zerfall der Monarchie in einzelneNational- und Staatsbildungen erhalten.Die Grundfrageder kroatischenPolitik zu der Zeit war die Frage der nationalenund der staatlichenIntegration,die besondersdurch das Problemder Vereinigungvon Dalmatienund Banal-Kroatienausgedrtickt wurde.DasKonigreich Dalmatien war und blieb auch weiterhin trotz gewisser gesellschaftlich-politischen und wirtschaftlichenAnderungeneine der unentwickeltsten ProvinzenOsterreichs, die ftir dasGroBkapitalund ftir die grciBerenInvestitionenvollig uninteressantwar, die aber ftir die Regierungskreise der Monarchie,vor allemin militiir-strategischem Sinne,dochinteressant war,wegender Fortdauerund der Erweiterungihrer Dominanzander Adria und aufdemBalkanundwegenderVerwandlung von Osterreich-Ungarn in eineSeegroBmacht. Die erstenrechtsparteilichen Gedankenin Dalmatienerschienen gleichnachder ErweckungdeskroatischenNationalbewusstseins Ende der sechzigerund Anfang der siebzigerJahredes19.Jahrhunderts;also im Laufeder heftigstenWiedergeburtskdmpfe, alssichdie Anh?ingerder Volksparteiauf das Gewinnender Mehrheit im Landtag Dalmatiens vorbereiteten. Sieerschienen unterdemstarkenEinflussder kroatischen Rechtsparteilichkeit, von EugenKvaternikund Ante Starinsbesondere devii, im engen Kreise der nationalbewusstesten Einzelpersonen,die dem radikalenund ausgesprochen kroatischorientiertenVolksparteiflrigel gehcirten.An der Spitze dieser wenig zahlreichenGruppe war
487 -
Mihovil Pavlinovid,der Schcipferder kroatischennationalstrategischen Wiedergeburtsideologiein Dalmatien,besondersbei der Bauernbevolkerung an der Ktiste, wo sich das kroatischeVolksbewusstseinin das kroatischeNationalbewusstsein direkt transportiert hat. Pavlinovii war der Erste von den Wiederbelebernin Dalmatien, der den kroatischen Namen und die kroatischeIdee als jene Grundidee angenommenhat, nach welcherder angefangeneVolksbewusstsein-, Erwachungs-und Integrierungsprozess,beziehungsweiseder Formierungs- und Konstituierungsprozess der modernen kroatischenNation und des Staates beendetwerden musste.Deswegenist es auch kein Wunder, dasseben er unter dem Einflussvon Kvaternik, den er schon 1861kennengelernt und mit demer spiiterintensivkorrespondierthat, alsErster in Dalmatien die rechtsparteilichenIdeen ausBanal-Kroatienangenommenund verbreitet hat und teilweisein seinideologischessystem,in seinKroatismus - KroatischerGedanke(H:atska und seinpolitischesGeheimprogramm misao) mit dem Ziel der Griindung desvereinigtenund unabhiingigen Kroatien auf Grund desnatiirlichen und historischenStaatsrechteseingebauthatte.Anhdngerder Volks- und der Rechtsparteihabenausseiner Lehre von dem sich auf kroatischerStaatsrechtstraditionund auf dem KatolizismusstritzendenKroatismusgeschdpft.Dem nach ist Pavlinovii neben Kvaternik und Stardevii der wichtigsteIdeenvorgiingerund der geistigeUrheber der Rechtsparteilichkeitin Dalmatien,besondersder ersten Rechtsparteigruppe,obwohl er seinen Auffassungenund seiner Parteiangehorigkeit nacheherder Volks- alsder Rechtsparteiangehorte. Obwohl die ersten rechtsparteilichenIdeen und ihre Verbreiter wiihrend der heftigstenwiedergeburtskiimpfeEnde der sechzigerJahre erschienen sind, entstand die Rechtsparteilichkeit in Dalmatien im wahren Sinne erst Anfang der achtzigerJahre des 19.Jahrhunderts,als die ersteRechtsparteigruppe in Dalmatienformiertwurde.Siewurdeim Jahre 1883in Zadar und im Stadtviertel von Zadar Arbanasi um den JournalistenDon Ivo Prodan und seinemGlaubens-und Rechtsparteiblatt 'KatolidkaDalmacija'('Das katholischeDalmatien')gebildet.Prodanwar der erstevon den Politikern in Dalmatien,die sichganzoffen ftir die Rechtsparteilichkeitund ftir die RechtsparteigeiiuBerthat, und der angefangenhat, die rechtsparteilichenGedankenmit Begeisterungzu beftirwortenund zu verbreiten.Unter seinerFiihrungwurde in zadar die erste religios-rechtsparteilicheGruppe Dalmatiens gegrtindet und die Aktion frir dasPublizierender rein rectsparteilichen Bliitter'steklis'und 'PravaS'eingeleitet. Den engerenKern dieserGruppe, die Anfang 1884 ihr politischesProgrammbekommenhat, bildeten Ivo Prodan, Antun Dean und PavaoLuka Relja. DiesesProgrammder RechtsparteiDalma-
488
'Katolidka Dalmatienswar gleichzeitigauchdasProgrammdesBlattes cija' ('Das katholischeDalmatien'),und Don Ivo Prodanhat es ausftihrlich ausgearbeitet,verfasstund veroffentlicht und seine religiosenund politischenAnsichten dargelegt. Das Programmbestehtauszwei Teilen. Im ersten,religiosenund Teil unter demTitel'Gott'schreibt Prodantiber Gott unveriinderbaren Glauben,und im zweiten,politischen und riber den romisch-katholischen 'Kroatien' erdrtert er die Losung und verdnderbarenTeil unter demTitel im Rahmender trialistischen der kroatischenNational-und Staatsfrage und l6sstauch Monarchie unter der katholischenHabsburger-Drynastie ahnen. Sein Ideal war die die volle kroatischeStaatsunabhiingigkeit Einheit deserstenund deszweitenProgrammteiles;alsodie Einheit des Glaubensund der Heimat, des Gottes und Kroatiens,beziehungsweise die volle Integration des kroatischen Volkes und die Grtindung auf einesgroBen,verGrund desnattirlichenund kroatischenStaatsrechtes von der Drau, der sich Staates, kroatischen unabhiingigen einigtenund gefasst,die sollte. Kurz Donau und Drina bis zur Adria erstrecken von Prodansind:Gott und katholischer GrundmerkmaledesProgramms Glaube, Kroatismusund Kroatien, kroatischesStaatsrecht,Katholiund die volle Selbsowieder Staatstrialismus zismusund Dynastiezismus waren zu sptiren. Kroatiens stiindigkeitund Souverenitiit Programm,wobei auchder Mit diesemreligids-rechtsparteilichen rechtsparteilicheGedankeverbreitetwurde,gelangesProdanerst einen geringftigigenTeil der BtirgerschaftDalmatiens,etwasIntelligenz und einen engerenKreis unzufriedenerPriesterschaftzusammenzubringen, im Kampf was ftir einen breiteren Schwungder Rechtsparteibewegung genug nicht Kroatiens fi.ir die Vereinigung und die Staatsselbstiindigkeit war. Der Mehrheit der jungenBourgeoisieDalmatiensund der patriotischenIntelligenz,die ausmehrerenGrtinden nachder kroatischenNational- und Staatsintegrationstrebten,entsprachenviel mehr liberale rechtsparteilichenIdeen,die sichgeradezu derZeit unter der Schul-und StudentenjugendDalmatiensverbreitet haben, als ProdansreligiosrechtsparteilicheIdeen. Die liberale Rechtsparteilichkeiterschienin Dalmatien Ende der achtzigerund Anfang der neunzigerJahre des 19. Jahrhunderts,nach zur Zeit der Wiedergeburtund demstarkerwecktenNationalbewusstsein Gruppe von Prodan.Sie der Erscheinungder religiosrechtsparteilichen entstand unter dem starken Einfluss von Stardeviisbanal-kroatischer Rechtsparteilichkeit auf den liberal-demokratischenGrundlagen und Grundsiitzen der alten Volksparteianhiinger,auf deri politischen und Verhiiltnissenin der Provinz,besondersaus allgemeingesellschaftlichen
Unzufriedenheitmit der opportunistischen Politikundmit der Taktikder alten Volkspartei,die sichnicht einmalgetrauthat, tiber dasProblemder Vereinigungoffen zu diskutieren,geschweige denndieseGrundfrageder kroatischenPolitik auf die Tagesordnungdes LandtagsDalmatienszu setzen.Die Haupturheberund Trdgerder liberalenRechtsparteilichkeit in Mittel- und Stiddalmatienwaren junge Anhiinger der Rechtspartei DalmatiensAnte Trumbii und Frano Supilo. Trumbii hat sich mit der rechtsparteilichenIdeologie grtindlich vertraut gemacht und ist noch wiihrend seinesJurastudiums1882/83/84anZagreberUniversit6t,wo er viele bedeutendeFunktioniire der Rechtsparteigesehenund kennengelernt hat, ein tiberzeugenderAnhiinger der Rechtsparteigeworden.Supilo war einAutodidakt und hat sichmit der RechtsparteilichkeitgroBten Teils selbstdurch die Rechtsparteibliittersowiedurch zahlreicheBiicher und Erorterungen,die er Ende der achtzigerJahreim Hausvon Cingrija gelesenund durchforschthat. Die beiden sind,jeder auf seineArt und Weise,durchdie Symbioseder Teile der volksparteilichenund der rechtsparteilichenldeologie,wobei sie dem Oportunismusder dalmatinischen Volksparteianhiingerden Radikalismusder banal-kroatischenRechtsparteianhdngerentgegensetzten, zur Konzeptionder liberalenRechtsparteilichkeit gekommen,die sie spiiter in politi,scherPraris zu verwirklichen versuchten. Eine wichtige Rolle bei der Verbreitung des Kroatismusund der Popularisierung .der liberal-rechtsparteilichenIdeen, besonders in Siiddalmatienmit Boka,hatteSupilos'CrvenaHrvatska'('Dasrote Kroatien')gespielt,ein Rechtsparteiblatt, dasim Februar1891in Dubrovnik erschienenist. Trumbii und Supilo, um die sich Anfang der neunziger Jahreeineziemlichstarkeund zahlreicheliberal-rechtsparteiliche Gruppe gebildethat, versuchtenschondamalsim Kampf gegendasregierende Dualregime alle kroatischenKriifte zusammenzubringen, und sie haben dabei das Endziel der Rechtsparteipolitik- Vereinigung, Freiheit und Staatsselbststiindigkeit Kroatiens - nicht vergessen.Sie gingenvon der breiteren Konzeption der kroatischen politischen Oppositionskriifte samtpotentiellenVerbiindeten im In- und Auslandim Kampf gegenden Dualismus und den deutschen "Drang" aus und bemilhten sich, die kroatischeNational- und Staatsfragestufenweise,in Etappen zu losen, zuerstim Rahmender Monarchie,wenn mciglich,wenn abernicht, dann auBerhalbvon diesesemRahmen, sollte es selbststindigoder aber im Bund mit den anderenstidslawischen Volkern auf dem Balkan gewesen sein. Zur Zeit alsdie banal-kroatischeRechtsparteilichkeitschontief in den "modernen" Opportunismuswar, was vor allem dasVerdienst von
490
Erazmo Bartil und von den ftihrenden dalmatinischenRechtsparin den teianhiingern,besondersvon Trumbii und Supilo war, wurde Rijeka der Rahmender der RechtsparteikonferenzlSg2in Beschltissen es Monarchienirgendwodeutlicherwdhnt,aber wurde gesagt,dassdie Rechtsparteid"ervereinigung und der Unabhiingigkeitaller kroatischen KroaLiindeiauf Grund desnaii.irlichenund historischenStaatsrechtes Trumbii-SuGruppe liberal-rechtsparteiliche tiensstromenwerde.Die pilo war ftir die Einigkeit und frir die vereinigung aller kroatischen bppositionskriiftero*i" in Banal-Kroatienals auch in Dalmatien,im Gruppe von Prod.an,die zeitGlgensatzzu religios-rechtsparteilicher *"iig dagegenwai. Supilowar sogarder Meinung,dassdiejenigenKroat"n,"OiJrich dem regierendenDuahystemwidersetzten,eine einzige poliiischepartei in a[Jn TeilenKroatiensbildensollten,im Unterschied )u denjenigen,die es unterstiitztund die sich ihm stiindig angepasst Schritt in dieserRichtungwurde der neunzigerJahre haben."Der"erste n durchdie zeitweiligeVereinigung
5trft:X[HH::li,Tf,','il.Y
ilmatiens,wobeidie wichtigsteRolle Hrvarskiklub (Der kroatischeKlub) von Biankinigespielthatte. Langwieiige Zwistigkeiten, Unstimmigkeiten und Streitigkeiten kroatischorientiertenradikalenStromung' innerhalbder uuigesprochen derer Urheber noch Pavlinovii war' mit der immer opportunistischen Stromungvon Klaii in der Ftihrungder kroatischenVolksparteihaben im Jahre1892zu ihrer Spaltunggebracht.Im FrtihlingdesgleichenJahres Abgeordnetemit Biankini sindsechsradikalorieniiertevolksparteiliche I,andtags Dalmatiensin Zadaraus de5 ander Spitzewiihrendder Tagung dem Landtagsklubder kroatiichenVolksparteiausgetretenund haben ihren abgesondertenkroatischenKlub gegriindet;zum A.nhst habensie Ju, ,r"gitirre Ergebnis der Abstimmung tiber die ksebticher fi.ir die in denender kroatischeName absichtlichausGrundschuleausgenutzt, gelassenwurde zu Gunsten des serbischen.So erschien Anfang der ierrnzigerJahredesvorigenJahrhundertsin Dalmatien nebender alten arteilich"n Gt,rpp" vol Prodanund etwasj tingerenlibereligios"-rechtsp rale"nrechtspuit"ilith"n Grupp-evon Trumbii und Supilo auchdie dritte Gruppe unter der Fiihrung yon Juraj_Biankini,dem rechtsparteiliche langjiiirrigenSchtilerund dempolitischenNachfolgervon Pavlinovii' Die Ui[tieOer desKroatischenKlubs:Biankini,Buzolii, Ljubi6, Perii, PaStroirii und Sarii haben trotz ihrer Zusammenarbeitund trotz guter Beziehungen mit den dalmatinischen Rechtsparteianhiingernlange gez6gert,Zlssie sichdenenanschlieBensollten und erst im Juni 1894,als
vereinigung dreier dalmatinischenRechtsparteigruppenin eine einzige Rechtsparteiin Dalmatienbeseitigt. Nach den langen und grtindlichenVorbereitungen,in denen die Mitglieder deskroatischenKlubs besondersaktiv waren,kam es auf der am22.August1894im saalvon Hrvatskisokol(demKroatischenFalken) abgehaltenenGrtindungskonferenzin zadar in Anwesenheit von 40 ftihrenden dalmatinischenRechtsparteianhiingernund zwei vertretern der banal-kroatischen Rechtsparteizur Grtindung einer einheitlichen RechtsparteiDalmatiens.In der Konferenz wurde 'die zeitrveiligeverordnungder Rechtsparteitiitigkeitin Dalmatien' angenommensowieein neuesProgrammder banal-kroatischenRechtsparteianhiinger. Das war das erste offiziell geschriebeneund verkiindete dualistischtrialistische Rahmenprogramm der Rechtspartei,dasbis zum zerf.allderMonarchie in Kraft war, und dasam hiiufigstenim trialistischensinne begriffen und gedeutet wurde. Es bezeichneteauch symbolischdas Ende der alten
zuerst im Rahmen der Monarchie und dann auch auBerhalb dieses Rahmens,zu voller kroatischenStaatlichkeitund selbsttindigkeitftihren sollte. Nach der Annahme des gemeinsamenRechtsparteiprogramms, der Vereinigungder Rechtsparteigruppenund der Grtindung einer einheitlichen Partei sollte manso schnellwie mciglichdie erdachteparteiorganisationin die Praxisumsetzenund auf dieseweise die Rechtspartei in ganzDalmatienformieren.Die ftihrendenRechtsparteianhiinger Dalmatienshabenda gleichangepackt,und die erstenSchrittewurden schon in derKonferenzselbstgemachtNachderangenonunenen Geschdftsordnung, die spiiter auch von der Parteiversammlungbestiitigt wurde, wurde es vorgesehen,dassdasobersteFtihrungsorgander jungen dalmatinischen Rechtsparteiihr zentralausschuss seinsollte,worauf danndrei Kreisausschiissefiir Nord-, Mittel- und StiddalmatiensowiezahlreicheOrtsausschtisseund letzten Endes vertrauensleute der Partei folgten. um die Partei auf diese weise auch auf dem Terrain wirklich zu orsanisieren.
492
wurden auf der Konferenz inZadar je ftinf Mitglieder in jeden Kreisausschusszeitweilig ernannt, derbn Aufgabe es war, in ihrem Bezirk eine Rechtsparteizu bilden,und in den Grtindungskonferenzen die entsprechendenFtihrungsorganeund ihre Vertreter in den Zentralausschuss zu wiihlen.Dabei hat sichbesondersder junge Frano Supilo hervorgetan, der in Sriddalmatien eineso guteParteiorganisation gebildethat,dasssie auchspiiterlangenoch alsVorbild allenRechtsparteianhiingern diente. Der erste Zentralausschuss der RechtsparteiDalmatienswurde Mitte Januar1895in Zadar konstituiert,in dem alle rechtsparteilichen Vertreter im Kreislandtagund im Kaiserreichsrat und je drei gewiihlte Vertreter ausjedem Kreisausschuss waren.SeinPriisidentwar KaZimir Ljubii, der Vizepriisidentwar Nikola Dapar und der Sekretiirwar Dr. JosipPa5trovii.Durch die Wahl der Ortsausschtisse und durchdie KonstituierungdesZentralausschusses sowiedurchdie Ernennungeinzelner Parteivertrauensmdnner war die Organisationsgestaltung der Rechtspartei in Dalmatien im GroBen un Ganzen beendet,so dasssie in die schwerenWahl- und anderepolitischenKiimpfe treten konnte. Diese ursprtinglicheOrganisationsgestaltung erlebte mit der Zeit gewisse Anderungenbeispielsweise durcheinegr6BereLandtagsrolle, durchdie Abschaffungder Kreisausschrisse und die Umverteilung ihrer Funktionen sowiedurch die Gestaltungneuer Ftihrungsorganewie Klub, Leitung und Parteirat - aberim Grunde genommenblieb sie bis zum Zerfall der Monarchie in Kraft. Unmittelbarnachder Grundungund Durchftihrungder gesamten Parteiorganisation in der Provinzbeganndie neugegrtindete dalmatinischeRechtsparteimit ihrer erfolgreichenTiitigkeit.Die Wahlenauf allen drei Ebenen:ftir die Gemeinderiite,ftir den LandtagDalmatiensund ftir den Kaiserreichsrat,an welchen die Rechtsparteianhdngerrelativ gute Ergebnisseerzielt haben,haben am besten gezeigt,wie erfolgreich sie waren. Obwohl sie nie die regierendeMehrheitspartei im Provinzrat gewordensind, dominierte ihr Geist in der kroatischenBevcilkerungin DalmatienbesondersEnde des 19. und in den ersten Jahren des 20. Jahrhunderts,als sie der Bedeutungund der Wahlergebnissennach die nteitePaftei in der Provinzgewordensind.Vom 1895biszum 1918haben die dalmatinischenRechtsparteianh[ngeran allen Wahlen organisiert teilgenommen.In diesemZeitraum hatten sie 2 bis 4 Mandate von den 11moglichenMandatenim Kaiserreichsrat und3 bis 11Abgeordnetevon 41 gewiihltenAbgeordnetenim Landtag Dalmatiens,wdhrend sie von den 88 dalmatinischenGemeindenvon 24bis hochstens29 Gemeinden hielten. Das sind offensichtlich die Ergebnisse,die von ihrer erfolgreichenTdtigkeit,von der ParteigrtindungbiszumZerfallder Monarchie,
493
am besten zeugen. Der Einfluss der dalmatinischenRechtsparteianhiinger auf die kroatischeBevolkerungund ihr allgemeinerErfolg waren noch groBer, besondersam Anfang des 20. Jahrhunderts,weil damals mehr alsein Drittel desgesamtenWahlkorpersin Dalmatienhinter ihnen stand, was die Wahlergebnisseselbst nicht immer und nicht im ausreichendenMaB zeigten. Trotz der Spaltung,zuderes im Jahre1.898unter den dalmatinischen Rechtsparteianhiingernkam, als sich die bis dahin einheitliche Partei in die Mutterrechtsparteiund in die Reine Rechtsparteigespalten hatte, setztendie dalmatinischenRechtsparteianhdnger mit ihrer erfolgreichenTiitigkeit fort, die, wenn es keine Spaltunggegebenhiitte, ohnehin auch viel groBer gewesenwdre. Schon seit der Gri,indung der Rechtsparteihaben sie tiber die mciglicheGrtindung eines Kroatischen politischen Verbandesdiskutiert, in dem sich ohne Rticksicht auf ihre Parteiangehcirigketdie bedeutendstendalmatinischenKroaten, wahre Patrioten, im Kampf fiir die Einheit des kroatischenVolkes und des Staatesversammelnkonnten. Die endgtiltigeEntscheidungdariiber haben sie im Jahre 1898getroffen, und der Verband wurde im Jahre 1900 auf der Grtndungsversammlungin Split gegriindet.DieseVersammlung war gleichzeitigauch die Versammlungder Mutterrechtspartei,und der neugewiihlte Ausschussdes Kroatischen politischen Verbandes mit Trumbid an der Spitzeleitete auchweiter die Partei sowieden Verband. Obwohl es am Anfang als tiberparteilicherpolitischerVerband gedacht wurde, war er und blieb auchweiter im Grunde genommenein ausgesprochen rechtsparteilicherpolitischer Verband, beziehungsweiseKroatischerpolitischerVerbandderRechtsparteiDalmatiens.Die Abgeordneten dieser Partei haben trotz gewisserUnterschiedeund Unstimmigkeiten mit denAbgeordnetender ReinenRechtsparteimitgewirktund im Landtag Dalmatiensden gemeinsamenRechtsparteiklubgegriindet. Ende des 19. und Anfang des 20. Jahrhundertswar die MutterrechtsparteiDalmatiensder Haupturheber,Gestalter,Schopferund Anreger der neuen kroatischenPolitik, bekannter als Politik des neuen Kurses,die zum Zielhatte, im Konflikt mit Osterreichalle politischen Kriifte im In- und Ausland,die gegenOsterreichwaren,im Kampf fi.irdie Vereinigung und Verwirklichung einer groBeren kroatischen Staatlichkeit, beziehungsweise ftir die I-risungder kroatischenFragezuerstim damaligenStaatsrahmenund spdterauch auBerhalbdiesesRahmensin einem Bund mit anderen siidslawischenVolkern auf dem Balkan, zu versammelnund zu bewegen,wobei sie die Krise des dualistischen Systemsund die Widersetzungdem deutschen"Drang" ausntitzensolIten. Gegen diese und solche Politik sowie gegen die Resolution von
494
Rijeka undZadar, die am Ende zum erstengemeinsamenstdslawischen Staatgeftihrthat,war in Dalmatiendie Reine Rechtsparteivon Prodan. ftir die erfolgreicheFtihrung Da eine der Grundvoraussetzungen der neuen kroatischenPolitik die Mitarbeit und die Vereinigung aller kroatischenund andererpolitischenKriifte war, hat die Politik desneuen Kursesalle politischenParteienin DalmatienauBerder ReinenRechtspartei zusammengebracht, und zur Vereinigungder dalmatinischenMutterrechtsparteimit der alten kroatischenVolksparteiin die Kroatische Partei geftihrt. Zu dieser Vereinigung kam es am 27. April L905,und Trumbii und Cingrija,die Priisidentender Abgeornetenklubsder erwdhnten Parteien,die gemeinsamdasVereinigungsprogramm ausgearbeitet hatten,habendabeidie entscheidende Rolle gespielt.Mit dem Tat der Vereinigungselbsthcirtedie MutterrechtsparteiDalmatienszu existieren auf. Sie hatte damit,nachder Meinung der Spitzenpolitikerder verratenund damit auch Reinen Rechtsparteidie Rechtsparteilichkeit politischen selbst den Selbstmordbegangen,wobei sie nach einem langjiihrigem Umherirren wieder zu den alten und schon riberlebten Triiumen von Illyrismus,NationalbewuBtsein und Stidslawentumzurtickkehrte,und geradedaswar der groBteIrrtum in den die Kroaten verfallen sind,weil sienichtim Standewaren,ihreneigenenStaatwiederherzustellen, und so seufztensienach"dem BabylonischenTurm" desSi.idslawentumsund nachJugoslawien. In der Zeit, als die junge dalmatinischeRechtsparteiMitte der neunzigerJahre des 19.Jahrhundertsauf dem Weg zu ihrem groBten Aufstieg war, kam es unter den banal-kroatischenRechtsparteianhiingernzu den heftigen Fraktionskiimpfenund Konflikten, die 1895zu einer groBenSpaltungin der Rechtsparteiin Banal-Kroatiengeftihrt haben,was sich auf die Entwicklung der Rechtsparteilichkeitim Allgemeinennegativwiderspiegelthat. Die Haupttriiger dieserzwischenparteilichenKonflikteundletztenEndesderSpaltungin die Vaterlandsfreunde (domovina5i)und die Anhiingervon Frank (frankovci)warenJosipFrank und Fran Folnegovii, die hinter der Maske der "modernen" Rechtsparteilichkeitjeder auf seineeigeneArt und Weiseum die Ubermachtin der Partei und um dasgesamtepolitischeErbe von Stardeviikdmpften.Aus Angst vor der Spaltungin eigenenParteireihen hat die Mehrheit der dalmatinischenRechtsparteianhiingerder Spaltungin der banal-kroatischenRechtsparteigegeniibereineneutraleStellunggenommen,obwohl Supilovon Anfang an den Vaterlandsfreunden(domovina5i)und Prodan den Frank-Anh2ingern(frankovci) zugeneigt war. Zu der erwarteten Spaltungunter den dalmatinischenRechtsparteianhiingern,die in der Jahresversammlung der Partei 1898in Split angefangenhatte, kam es in
495
der erstenunter der Ftihrungvon Prodanund der Leitungvon Don Pavao Zanki am 19.Oktober 1898in ArbanasibeiZadar abgehaltenenKonferenz der dalmatinischen"reinen" Stardevii-Anhiinger.Seit dem gab es auchin Dalmatien zweiRechtsparteien:dalmatinischeMutterrechtspartei mit Trumbii und Biankini an der Spitzeund die Reine Rechtspartei mit Ivo Prodan an der Spitze. In der Konferenz in Arbanasihabendie dalmatinischenStardeviiAnhdnger, die sich offen ftir die Frank-Anhiinger und ihre Partei entschlossenhaben,den Ausschussvon siebenMitgliedern gewiihlt,der mit Dr. Petar Baturii an der Spitze die Aufgabe hatte, den angefangenen der ReinenRechtsparteiin DalGestaltungs-und Organisationsprozess 'Hrvatskakruna' (die Kroatimatien bis zum Ende durchzuftihrenund scheKrone) zu dem wichtigstenParteiblatt zu machen.Die endgriltige Parteiordnung und die Verselbststiindigunghaben die dalmatinischen "Reinen" in der ZweitenKonferenz ihrer Partei durchgeftihrt,nachdem sie dasAngebot abgelehnthatten,in den KroatischenPolitikverbandals gewohnlicheMitglieder einzutreten.DieseKonferenz- in derbesonders i.iberdie tiber die Parteiorganisation,tiber die Arbeit des Ausschusses, bevorstehendenLandtagswahlensowie tiber dasVerfassenund das Finanzieren des Parteiblattesdiskutiert wurde - wurde 1901 in Zadar abgehalten.Auf den Vorschlagvon Prodanwurden mehrereResolutionen angenommenund die Einigkeit mit der Reinen Rechtsparteiin Banal-Kroatien wurde verktindet, nach dem auch eine besondereArbeitsverordnungakzeptiertwurde.NachdieserVerordnungwar die VersammlungdashcichsteOrgander dalmatinischen Reinen Rechtspartei, sowie Ortsausdanach folgten das Zentral- und Kandidatenausschuss Der erstePrdsidentdesZentralausschtisseund Parteivertrauensleute. schusseswar Dr. Niko Marinkovid, der Vizepriisident war Don Pavao Zanki und der Sekretiir und Schatzmeisterwar PavaoRoca. Nach den Wahlen und dem Konstituiren desZentralausschusses und der Parteifti"Reinen" anfangen,entschlossener hrung konnten die dalmatinischen zu wirken, was sie auch getan haben und bei ihren ersten Wahlen ftir den LandtagDalmatiensEnde 1901drei Mandate gewonnenhaben. Da die Spaltungunter den dalmatinischenRechtsparteianhiingern nicht sogroBwar wie der unter den Rechtsparteianhiingern in Banal-Kroatien, haben sich die Abgeordnetender Reinen Rechtsparteimit den Abgeordnetender RechtsparteiL90?imlandtag zu einemgemeinsamen Rechtsparteiklubvereint, um erfolgreicherwirken zu konnen.Schonam Anfang der Landtagsarbeit,als der neue Statthalter Erasmo Handel Italienischgesprochenhat,habensie ausProtestdie Sitzungdemonstrativ verlassen,und alssie zurtickkamen,verlangtensie,dassdie Abgeord-
496
neten bei der Eidablegungdie Treue dem kroatischenKonig und nicht dem osterreichischenKaiser schworen.Im Vorschlagder rechtsparteilichen Adressean den Konig, die Trumbii im Lantag veroffentlicht hat, verlangtensie die unaufschiebbareVereinigungdeskroatischenVolkes und Staatesauf Grund des nattirlichenund historischenkroatischen Staatsrechtes. Uber die parteilich-politischen Beziehungenin Dalmatienund in "Reinen" in der groBenSitBanal-Kroatienhabendie dalmatinischen zung ihrer Partei diskutiert, die Anfang September1903in Zadar abgewurde,dass haltenwurde,alsauf denVorschlagvon Prodanbeschlossen das heiBt den sie auch weiterhin nur ihren bis dahin Gleichgesinnten, banalkroatischenFrank-Anhdngerntreu bleibensollten.Die dalmatinischeReine Rechtsparteiund ihre Abgeordnetenim Landtaghabendie Volksbewegung1903 in Banal-Kroatienund die ersten Schritte der Politik desneuenKursesuntersttitzt,die sie erst nachtriiglichabgelehnt und offentlichmiBbilligthaben.Von allenkroatischenAbgeordnetenim Herrschaftam LandtagDalmatienshat Prodan1903die dsterreichische schiirfstenkritisiert und hat die Vereinigungund die Staatsselbstiindigsogar keit gefordert,zurZeit desallgemeinenSchwungsbedingungsweise auch die Abberufung der Dynastie.Die ftihrendenLeute und die Abgeordneten der Reinen Rechtsparteihaben zum Sturz des Statthalters Handel 1904 ihren Beitrag geleistet,aber schon 1905 haben sie die neuentstandeneKroatischePartei und ihre Politik des neuen Kurses in die starkkritisiertund siealsFallender radikalenRechtsparteilichkeit oportunistischeVolksparteilichkeitbezeichnet,beziehungsweiseals Rtickkehr zu Stidslawentumund alsTorkelung in die Verherrlichungdes Serbentums.Sie waren,auBereinigenwenigenAusnahmen,gegendie Resolutionvon Rijeka und gegendie von Zadar sowiegegendie Mitarbeit mit denSerbenund Ungarn,weil sieihnennichtgeglaubthaben,und die neue kroatischePolitik habensie als Fehlgriff bezeichnet,der alles aufsSpiel gesetzthat, und praktischnichtsgelcisthat. Nachdemdie Mutterrechtspartei Dalmatiensnichtmehrexistierte, weil sie sichim Frtihling 1905mit den alten Volksparteianhiingernin die KroatischePartei vereinigt hatte, hat sich von selbstdie Notwendigkeit einer Wiedervereinigungder anderendalmatinischenRechtsparteigruppen und der Reinen Rechtsparteiin eine einheitlicheRechtsparteiin der dalmatinischen RechtsDalmatienerwiesen.Der Erneuerungsprozess parteilichkeit hat 1906mit der Rechtsparteiversammlung in Dubrovnik angefangen,und der wurde groBtenteils1908in der Rechtsparteiversammlungin Split beendet.In der Venammlungin Dubrovnik kam es unter dem gemeinsamenNamenzur Vereinigungder nord- und stiddalmatini-
497
zur AnnahmeneuerRegelnder RechtsparschenRechtsparteianhiinger, tei in Dalmatien und zur Wahl eines neuen Zentralausschusses mit Prodan an der Spitze,der der PriisidentdieserPartei bis zum Ende des ersten Weltkriegs und bis zumZerfall der Monarchie war. In der Versammlungin Split, die unter dem Motto "Es lebe die Einigkeit aller Rechtsparteianhiinger von Rab bis Spid" abgehaltenwurde,habensich die RechtsparteianhiingerausSibenikund Mitteldalmatiender erneuerten Rechtspartei angeschlossen. Die Erneuerung der dalmatinischen Rechtsparteiwurde unter dem starkenEinflussvon Mile Stardevii ausgefiihrt, die Reine Rechtsparteivon Frank wurde verlassenund der Rtickkehr zu der urspriinglichen Lehre von Ante Stardevii wurde befi.irwortet,und in den Programmaktenwurde nirgendwoder Monarchierahmenerwtihnt. Im Laufe der wegender Annexion von Bosnienund Herzegowina entstandenenKrise und auchspiiterhat sichdie dalmatinischeRechtspartei auf Grund des kroatischenStaatsrechtesftir den Anschlussdieser Ldnder und ftir ihre Vereinigung mit anderenkroatischenLiindern in einen einheitlichenkroatischenStaateingesetztund hoffte, dassdaseine Einftihrung in die trialistischeIiisung der kroatischenFrageseinkonnte. Die dalmatinischen Rechtsparteianhiinger mit Prodanan der Spitzeversuchtender osterreichisch-ungarischen Losungeiner Sonderverwaltung in Bosnienund Herzegowina,zu welcheres doch kam, zuvorzukommen und mit Hilfe der brennendenFragevon Bosnienund Herzegowinadie Losung der gesamtenkroatischenNational- und Staatsfrageaufzuerlegen, und so haben sie in dieserRichtung viele Aktionen unternommen und bei allen kroatischen politischen Oppositionsparteienund ihren Vertretern Hilfe gesucht,aber ohne Erfolg. Zum ersten Mal haben sie den Serbenund Moslemseine kirchlich-kulturelleAutonomie angeboten und wurden deswegenspdtervon den Frank-Anhiingernangegriffenund als Serbenfreundebezeichnet. Bei den Wahlen in den Kaiserreichsrat1907und in den Landtag Dalmatiens1908habendie dalmatinischen Rechtsparteianhiinger relativ gute Resultateerreicht,und den grciBtenErfolg habensiebei den auBerordentlichen Wahlen ins Staatsparlament1977 erzielt, als sie von 11 moglichen4 Mandate erworbenhaben,was ihrer realen Macht und der politischenKriifteverhdltnisin der Provinzambestenentspricht.Obwohl siedie richtigenMethodenzur Verwirklichungder wichtigstenrechtsparteilichen Ziele am hiiufigstennicht gefundenhaben,habendie Abgeordneten und die Rechtsparteiftihrer in Dalmatien einen hartndckigen parlamentarischenund auBerparlamentarischen Kampf fiir die Vereinigung des kroatischenVolkes und der kroatischenLiinder sowie ftir die
498
Verwirklichung einer so groBenwie moglichkroatischenStaatlichkeitim Rahmender Monarchie gefiihrt und strebtenimmer der Verwirklichung des alten rechtsparteilichenIdeals von der Unabhiingigkeit und der SouveriinitdtKroatiens auch auBerhalbdiesesRahmensnach. In.den Jahresparteiversammlungen, die beinaheregelmiiBigabgehaltenworden waren, ist diesePolitik erfolgreich durchgekommenund hat eine groBe Untersttitzung der Mitglieder bekommen.Sie hatte sogareine breitere Unterstiitzungder Bevolkerungin der Provinzgehabt,wortiberdie Wahlergebnisseam besten gezetgt haben. In ihren Bemtihungenum die Venvirklichung ihres Grundzieles versuchtendie dalmatinischenRechtsparteianhiinger unter der Fthrung von Prodanund Mate Drinkovii, die kroatischenpolitischenOppositionsparteienund ihre Abgeordneten zu versammeln,und als es ihnen nicht gelungenwar, habensiemit der Vereinigungsaktionder Rechtsparteien in allen kroatischenL2indernder Monarchiebegonnen,was 191.1 zur Grtindung der AllrechtsparteilichenOrganisationmit Mile Stardevii an der Spitze geftihrt hat. Die Vereinigung der Rechtsparteienund die Formierung eines einheitlichen Rechtsparteiblocksin den kroatischen Ltindern sowie seineVerbundenheit mit der SlowenischenVolkspartei wozu es im Jahre L9l2kam,wurde unter der Leitung von Ivan Suster5id, auch von den Wiener groosterreichischenKreisen untersti.itzt,die auf diese Weise versuchthaben,durch falscheHoffnung in Trialismus,die siebei Kroaten erweckthaben,in kroatischenund slowenischenLiindern eine so starkewie moglichUnterstritzungfiir den zuki.inftigenHerrscher Franz Ferdinand zu sichern. Aber nach den Balkankriegenund dem offensichtlichenMiBerfolg der dsterreichischen Diplomatie auf demBalkan sowie den forcierten Kriegsvorbereitungenhaben dieseKreise die geplanten Staatsreformen,die Abschaffung des Dualismus und die Sttitzung auf die nichtungarischenVolker im Kampf gegenUngarn bei der Grtindungvon GroBcisterreichaufgegeben,und kehrtendannwieder auf die alte und tiberprtifte Politik des reformierten Dualismusmit der Stiitzungauf Ungarn zurtick,wasunvermeidlichzu Unruhen, Konflikten und zur Spaltungin der AllrechtsparteilichenOrganisationfrihrte, aus der unmittelbarvor dem Ersten Weltkrieg Frank-Angehorigenin BanalKroatien und die RechtsparteigruppeDrinkovii-Krsteljev ausSibenikin Dalmatien ausgeschlossen werden mussten. NachdemKonflikt und nachder Spaltungund nachdemsie ausder AllrechtsparteilichenOrganisationausgeschlossen wordenwaren,in der unter der Ftihrung von Mile Stardevii der alte Rechtsparteigeistdominiert hatte,hat ProdanEnde 1913die Versammlungdesdalmatinischen Rechtsparteiratesin Split einberufen, in der iiber die damalsneusten
499
politischen Umstiinde und die parteilichen Bezihugensowie tiber das Wirken der Partei und ihrer Abgeordnetenam meistendiskutiert wurde, und die letzte Parteileitungsowieihre Vertreter in die Oberleitung der AllrechtsparteilichenOrganisationgewiihltwurden.Die dalmatinischen Rechtsparteianhiingerhabenden StatthalterAttems und seineProvinzverwaltungimmer schiirferkritisiert, vor allem wegender Nichteinberufung desLandtags,wegendesAuflcisenseinzelnerGemeinderdte,wegen der Verletzung der Menschenrechteund wegen des allmiihlichen Einleitens der auBerordentlichenMaBnahmen.Sie haben sich im Frtihling 1914ftir die Wahlreformund ftir dasEinfrihren einesallgemeinenftir alle gleichen Wahlrechts eingesetzt,wogegendie Regierungwar, die zurar bereit war, dasWahlrechtftir die Wahl der Abgeordnetenin den Landtag Dalmatiensauszudehnen, abersiewollte dasalte Kuriatrvahlsystem, das ftir die reicheren und gebildeterenGesellschaftsschichten gi.instigwar, nicht vollig abschaffen. Nach dem Attentat in Sarajevound dem Ausbruch des Ersten Weltkriegs hcirte man wegen der Kriegsumstiindeund der Einfilhrung auBerordentlicher MaBnahmenin Dalmatienbeinahemitjeder parteilich-politischenTiitigkeit auf, auch mit der Tiitigkeit der Rechtspartei, und viele Parteibliitter,politischeParteienund Verbiindemusstenihre Tiitigkeit abbrechen.Je ldngerder Krieg dauerte,destokomplizierterund schwierigerwurde die allgemeineSituationin der Provinz,besondersauf dem politischenund wirtschaftlichenGebiet,was zu einer groBenNot und Hunger gefrihrt hat, so dassdie Bevcilkerungnicht nur in Kiimpfen ums I-eben kam, sondernauch zu Hause an Erschopfungund verschiedenenKrankeiten starb.Verfassungsrechtund Freiheit der Brirger wurden tagt?iglichverletzt, und andere Arten der Gesetzlosigkeitund Gewalttaten wurden venibt; der Landtag wurde nicht einberufen, die Gemeinderiitewurdenaufgelostund dasKommissariatwurdeeingeftihrt. Den Abgeordnetenwurdedie Immunitiitaufgehoben;viele bedeutende Patrioten wurden verhaftet und interniert; ein Teil der Politiker hat emigriert, und der groBte Teil kriegsfiihigerBevolkerungwurde in die Armee mobilisiert, um auf den europiiischenSchlachtfeldernftir die Interessender Fremden im Krieg zu fallen. Trotz dieser so schweren Umstiindenhat ein Teil der dalmatinischen Rechtsparteianhdnger mit Prodanan der Spitzeversucht,auchweiterhin politischzu wirken, natiirlich soweit es in solchenKriegsumstendenmoglichwar, strebenddabei immer nach der Vereinigung und UnabhiingigkeitKroatiens.Erst nach demTod desKaisersund KonigsFranzJosephI. Ende 1916und nachdem der junge Konig Karl [V. - derversuchthat, Osterreich-Ungarnausdem Krieg zu ziehen, einen Separatfriedenzu schlieBenund es vor dem
500
sicherenUntergang zu retten, und der in diesemSinne die Reform des und die Einberufung des Kaiserreichsratesin Wien angeStaatsystems ktindigthat die Macht iibernommenhat,wurdenl9l7 bessereVerhiiltnisse fi.ir die Belebung der politischen Tiitigkeit auch in Dalmatien geschaffen.Daher haben sich schon Mitte Januar die Vertreter der kroatischenpolitischenParteien in Zadar getroffen, und sie haben beschlossen,dem Antritt der Abgeordnetenaus Dalmatien,Istrien und Slowenien im zentralen Staatsparlamentihre volle Untersttitzung ztr gewiihren. in Wien geoffnet,in Ende Mai 1917wurde der Kaiserreichssrat Liindern einen gemeindem alle Abgeordnetenausden Stidslawischen samenJugoslawischenKlub gegrtindethaben.Sie haben gleich zu Arbeitsbeginndes Keiserreichsratesdie Maideklaration verabschiedet,in die der sie auf Grund desnattirlichen und deskroatischenStaatsrechtes Liinder im Rahmen der MoVereinigung aller kroatisch-slowenischen narchieverlangthaben.DieseDeklarationwurdeauchvon den RechtsparteiabgeordnetenDalmatiens und Istriens als Minimum ihrer Forderungen angenommenund unterschrieben,auf der ihre gesamte Politik basiert,die erst nachtriiglichvon der Leitung der dalmatinischen RechtsparRechtspart ei in Zadargenehmigtwurde.Die dalmatinischen teianhiingermit Prodanan der Spitzehabendie Maideklarationund auf Grund derer die I-osungder kroatischenFrageverteidigt und sie haben Klub und die Krfgleichzeitigdie TiitigkeitvonTrumbiis Jugoslawischem Deklaration,die ihrer Meinung nachgegenKroaten in der Monarchie gerichtet wurde und sehr gefahrvoll war, weil sie statt der Freiheit im Grab" bringenkonnte, aufs Schiirfste neuen Staatden "gemeinsamen gegendie Krf-Deklaund 1918nryeifellos verurteilt.Siewarenalso1917 ration, gegen den JugoslawischenKlub und gegen die Grtindung von irgendwelchem gemeinsamenstidslawischenStaat mit Serbien und Montenegro. Da dasErgebnisund dasEnde desErsten Weltkriegs deutlich zu wurdeMitte 1918in SpliteinegroBeVolksversammlung erkennenwaren, abgehalten,auf der sich zahlreicheVertreter politischerVorkriegsparteien versammelthaben.Sie haben beschlossen,dassder Kriegswirren alle alten politischenParteien in Dalmatien ausgeloschthat und die BevcilkerungDalmatiens in ihrem Sehnennach der Volksvereinigung vollig vereint hat. Um diesesSehnenauch und der Staatsunabhiingigkeit zu verwirklichen, haben sie gleich eine einheitliche Volksorganisation gegrtindetund ihre Ftihrung gewiihlt,die die Aufgabe hatte, alle Angelegenheiten,die mit der Vereinigung und mit der Wahl der dalmatinisverbundenwaren,weiter chenVertreter in den zentralenStaatsvolkerrat
501
zu leiten.Durch die Grtindungdervolksorganisationunddurchdie wahl ihrer Iritung sowiedadurch,dassihre vertreter in den zentralenvolksrat geschicktwurden,horten die politischenvorkriegsparteienin Dalmatien, sowiedie Rechtsparteiselbst,auchformell zu existierenauf, obwohl auchdanachnocheinigepolitischeTiitigkeiten einzelnerTeile, Gruppen und Einzelner, die den alten politischen Parteien angehorten,gewirkt haben. Sohat auchder AusschussdalmatinischerRechtsparteimit prodan an der Spitze, der von den projugoslawischenpolitischen Krtiften als schwarz-gelbeAgentur und E>
maligen osterreich-Ungarn umfassthatte, existierte leider nur etwas liinger alseinen Monat, weil sichinnerhalbund auBerhalbdiesesstaates starkeprojugoslawischen Kriifte gefundenhaben,die ihn sehr schnellin
ltEDvti$l( ruulitttq ZAGREB 3
s02
l-i
n m
r
=14
€ae a.SE a>
f,.:'a e a9 hx.t
! 0
Es€
€ Fi
'.r'E
€i
J4
3
fi E'E. oo
H
Eg
B
A9E
E-e tA .F t r5
o.1 _ag
"r< .?r
:
A o
r'?
bo bo 5 >u) H
q)
bo d
ta
FtsE ' Nd
-
m c-l lr
F . :
E
s{E:g
o
".*
;€ F-3!
k ' (t)
u )q) l-i @ 6l
-lJ
(n
o
z cct)
4. 3
€ ii.
FI
Lr
\ u
Fi lr
t,
N
gEF
€{:
Eqamh ret
.
!3!
E,
.s.
t
'1.
ffiFt F@
lr i
ts .Y
s,j !.,'
a
"v !a qg"
o
G'
r . E E "zi
d*r
c at
q
bo bo
fa il
w
I
IA
5 >u)
o
,o
.J5 u2
H
d
>()
E
a { tr
X
N
€€
= .- irl g { r1! x r.E
bo 00
s
.-'?o
€i r
EE
FS
H
i-9. .. c.5,. Eto
o
i,b lr !. r A=
s9.!
5
El a l =-gE{
'E
56
'E- ! e p
s t
r E - t Di !e'sE ie 3 r iE'.:
aE€
a)
.48
c
€'F 5-
,.t ;:E
0
€ (n
A c'l
€o
d k
6{
e
tE
f
ai
.
lc
?
is'
-a< s
l9''
tr
!
o.
>
2 .2'
E"5.a
E;i.: EJ..;
rO
c:9"
s)
a g .;E
li;!
t-
u
-,3
E i! a-
'e a
bo bo 5
,z
>o
F
bo
H
4
Fla
€j t\ i||.
t:
tr
)c)
i€E
qdt ; tz
Id
li
rJ4 q)
&
>cn r$ q) '!r
"Y %
E g)
l\
€ I
o
vul
n
p .t
a
bo ho
6
'i
H.
g >tt1
o o 'r{
d
t{ ID
..{
(l,
>(a
H
€
s >
iF
#
N d H
.t(
F{
o\
.
Fo
N
{!'
.d:€
s€€
bo
\o c.+ .R k
o €* r gE
€ EI
3!t
fr
d o (5
E
() l-{ ah
.A
E5il :Fs
EEe
!€!
:l g€?
Fi
:'g* d5r
CN
Hruat ilalmatinski Za pouku i zabavu puka.
CodinaIV.
ZADAR,3 travnja1913
lzla2l svakog 1., ll, I IIl. tclvrtka u mieEecu.Ciefia na cielu godinu K 4, Na pO scdine K 2. Poiedini.brcjev'i po 4 pare. KU(OprSrSe ne vracatu. Sva pisma na lJra!.^iiluo,'Pftdplate pak lzkljufivo na lrlrarr ,Dalnalinskog Hrvala' u Zadru, gdje je i utullvo, Uvrsrbe i oglasl po l0 para redak.
Broj {0
Dva sastanka stranke prava. / ir?\
U zodrrjorrbroju IIr"Dsltndtinslog rrtsq jrrisuo !r6io aitrteljiue, da t6 se obdrzacati il i8i8rst0j 0p8liJi 016talsk Vrhorue uprare strsole lrorE, yicdg zrBlupBik[ e!r!nko pravs. Pr6Ds irrlietroDo tri ro ie ssstuDsl 'i1-o'vlede o[drzorrlo ur 2? i 25 prostog njeaeca, Sre lrvslsko rornlje bjlo su zsstupano po syojir! prod8tilrxi0iru0.N[gu Daluaciju zurlupali su prsdsje'inikslm0ko prsva u DalNaciji ilarod0iz{stupDrkProdltr | rustupnil Dr. Drlibid. Tu re jo prrma DarodDiro potlobaur r0zpravljolo o Bsru otr6idzouljnlnd: o pfllil[DE u Hrvrlskoj, Dslunciji, lstn i ljosDi i HrcegovtN i !rirxtr t'trro stvolf0i cil ,gadni ,trllJucoi, Itojo doljc dorrrBurro. 0vuj srstrn"k u Oprtiji zrdroje b.rigr Dltiu xcprijr&Liu{ uuxjrriur i Niouctnru, to o !j€[ svhkojrk0 pi8il. Jddni lftrno, s drugi go eo bojc, t,: po tvaju 6voj( Nieuod i Maglaru, nek usl&nD i zuprirdc. do sA ti prsvr6i sr8injr, j€r ds Bu ti ssrtanci prBYi hrYalski porlsDcort Pr dil, [jiU peao, ds se Irrtrradruzo Eee to 5l,o uns rltrda podiolila [s yrso pokrrjiDs, suNtrrju jednou cjrli!oD, jcdtriu lielorx, i d& se skups !yjeiujtr i odluCuju k[k0 cc u pujsdrnin Id0riilre lretiti rsDo 6to ih gr noprijstelji zcdrjo, I[i enu jedro urrod, 9o podielili ure Bog zn* lako, ui d6ru0fo sruatrstijgdnom ojel0nul t6 deNo redrti I lsstojati ds Dos se slsdiui il jednu cjetiuo, d& Drlnrotinrc buds s IslrlDiB0lD, Hrrsionr, ts0anjrkouri Slovenceo pod jodoiru to irliu hrrsl€kiD krorou, slobodoinr od trrrgja.Bkogi njeDstkog jsrul^. Mi hodeDoda 86 siodiniuo, dr Ds6 D0rez i'lc r lr,lilu ,njpdniCkublBgrj0u, odhlle de sr tr0Brli zil nr6$ potrobo, a ds uo Dillinktrnro0d drogilr. lso miluet orr, di{ iil ja d0too8t d6yat, Dtrn, j€r i Ni dsjelro. Togs 8s ?t0 boi€ ile.si0sprijthlj', p{ Eo nit0 0i Cuditr toE 0jihoeor! rtnhn.jcr uspijouo I' u l'Aeil rid0, iahjcdi de tu ir ruku bogsli plien. Ali rt ls audrti,6io Ilrvali drrgih BLr{[[L[ [o otvori6'r 0dl te ru [ridjelq irprarilost r{di strrnke prevr i dr jo u hrn rado 0r slie(le. Ako nagiilr neprijutrliirur zndajo lolito brrga samr slranka prrva, 3t0 br toktrr bilo ka,l bi ne tlo BtrlD}o kod Drs povsls zB 0jozihin primjeronr?Ali drugs Btrsnlo,DBislost i ilo hrrstlko, osujiD po8tupsnjem tjers,u rodr Dtr nrli0 Dsdjh noprij8tolja,koji su upnro radi logi jogu0rstiji. oDi dobro unrdu, ds jo terlo i lo[ogude prolouiti rvors0j prtrda, r dr jo docin yo0no lrlo proloEiti prut po prut, Al pri [or[e ip&k ro vareju, ako misle, de jo Etrs0ko prsv8
ovoko ee sastaju oni koji hotc ptltr Dro srobdoDj8, koji proasdimo ir dobrs, koii 5o zil !l $lilrilju i Urirp, lloz ,Hryaiske KruDeu: po ffirrreuJB I {llgorolil ue . rrolz0 se nualo Pusljednjih iesl nrjosrci noli jeziLu srodoici i rusjrdi Bu6rri. i 3i51 depjtdno djclovatr, hu kild sc ljudi so' zamjernor,' polrrvornoicu u n'izu ktvoyih slsnu, p!!trr,Jetujui dogororc' sts ridtli,dtr so drugestrunke brh-kr od&uirec krrlJu svojlbradu porjori ,A,l0d 689lalUt-J'8i o0i 6e ElDrD.iediloursilsltiu i uaroduosli i o.livotrorite scojo dryle i to prsd izbore, dn tu odaboru lirrruirllto, ideule. ih.lroBulirr rr:r'orlrr.'slr|.'g'nr: n rl To poLjerlo rzuzvdlosrt i u srou hr- lo Nrnrrl.Ii ilr lrd trrorn0pi[nli: vafskrh oirCberihr rukrrrroodt$orijeujo oe g.Ioauil A..t-dlo-5lo-unlu l'lll I Stu elt rl0!0rl ldstDro zr lo, 6lo il tiihtr vt,le pobjoduu!drlil Nrr'drrlt't i rlrnr'lirtrli il'ril":tI so rtd0ogo i povisstue6'I,rutu, uogo i tak, (lx su I'rr' '!rhrt ilo zt rrilfu(l elo d pob;otlo dokazrrjrrsoagu i ill8l9flh 0il[ polrhlltr'. 'lu i'poslo!o'i, sil roilr'ioli dtr rhl i6 Dr' lrrodr,- I'ad tu elozri i Ptoroti ti. 'r0dorr redor0' dl rrzrnog"n trqlrrro'lrrlio!i v0ru uar0duoorsvreacu.I'i rrdustD{d brl-
zuak gubilkf, pouzdtrojou D{dil sqjodnidlo boll0 0rrodilu budrdtrost. Pu6lic do6sdisja u4 0rltaou; mi to ijoro rrgilbili rrsruo Oro 1e doprder nrua porula i pojaCalr u8vjododeojo, ds d, ds Da6rhrr0tJki orrodri idcali: uicdioje0jo i oaru0stsln0E! brrsklo-sloro0skrh zoIalJr u d0gloduo rrieNo i ozi?otyorli. $ togr pozrrljerro Dr Bed prsvsils otsdbenilc, n8ylr$lilo ilB orrr|gku ooltr dinil, dr oldde puu{ vjsnr u p(srr Lrrst8[09 DaI040. Podudsni gorlinr tzLustvou, oo prflzouo srojo lrde o Dilo Loga i'oa* hndrkog wroda, odbijqjudr svoki poLu6sj, dr brvBt€ki Dtod bude bilo dije tLepo protu[srod0o ortrdjo, etupamo nrpried oe dosrdaSojso syojoE drz[yoprsylo[ i lrrod!0n prograou, uzdsjudi se ssDo u Bogs i Hrvato !
HOEE LI BITI RATA ? SvBlirD dniloilr ntr l,isude i tisnde puta ponarlo se ova.i grozilr upit iz ustiju [0. sih rurlih otrctr i brilnih nrajkl i rodbjus, diti s' drogi trrlee u yojsci Mi btsnro rada odgororiti n[ ostj upif naJim rhuirr r':l,rt ljirnr, rlr ilr nor&rno u(iznil, da rti ruri nri[rstli r[hr lre hi ,ilsli odg roriti irn rr g'flrji u|i1,. Jer u prlileula. u hnj.rrr re nirlazilroi uajtornji dogodjaj muie Btvnr ir korjoro proniouili, I tog relogs tro nroZo se tJr:nu tr[oprisd ksuoli : hode li ili node li biti r8ta. ,Ali rigo jc brodovllo otiilo I'o(l [zdEhDuti de naDl suzonl Cmogorulu !r oku rMtuiela Inojhl, ,NiSta zrto, to red no zu8ti dr co biti rate. Stvari oto slojo ovoko - lird str €c treir balkaosks br#o urniegsla u rst s
Sl. 11. Naslovnastranicabroja 10,godineIV. prava5kog glasila DalmatinskiHrvat, Zadar3. travnja1913.
.i
n
ca FI
k o
}1
>v) A
-4t
.=
%,
"s S
II
I
I
, I I
ry
I
I I 0
II
ffi,
o o e C a
rt J E J a dt
I
lE
I
+G:
a
bo bo '\4 >0 k
O
I
&
bo N
EIffi
l-.
o ti
ll
a
?
2
5 I
v) a !
e N
qii.
I
iE5 I
o
l
! I
a
a
Sl. 13.Don Ivo Prodan(1852.-1933.)
I I I
Sl.14.Dr. Ante Trumbii(1864.-1938.)
Sl. 15.FranoSupilo(1870.-L917.)
1Sl. 16.Don Juraj Biankini (L847.-t928.)
Sl. 17.Don KaZimirJosipLjubid (1835.-1897.)
Sl. 18.PavaoLuka Relja (1855.-1933.)
Sl. 19.Dr. JosipPa5trovii(1827.-L9I3.)
S1.20.Dr. JurajFerri (1866.-1917.)
S1.21.Dr. Vicko Mihaljevii
51.22.Don StjepanBuzolii (1830.-1894.)
Sl. 23.Rikard Katalinii-Jeretov( 1869.-t954.)
51.24.Dr. Ante Tresii Pavidii (1867.-1949.)
B*t, S1.25.Dr. JosipSmodlaka1869.-1956.)
Sl. 26.Don JosipVergil Perii
51.27. Dr. Ivan Majstrovii
aaa1a ;f'\ S1.28.JosipBakota
S1.29.Dr. Niko Katnie
&etirCld\s}' S1.30.Don Niko Ribidii
Sl. 31.Dr. Ivan Marovii
S1.32.Dr. Roko Arneri
Sl. 33.Dr. PetarRuZevii
Sl. 34.ZastupniciStrankepravai Cistestrankeprava u Dalmatinskomsaboru1902.godine Stoje:I. Prodan,J. Bakota,J. Smodlaka,I.Marovii, p. RuZevii Sjede:I. Majstrovii, N. Ribidii, A Trumbii, J. Biankini,R. Arneri i J. V. Perii
ii
V
t
\i';:lr;i$i
,.ffi
F d
l',ff?/
-) an
- ,
"*.
-
lfit
cO 6 F =d lJ9
r.IJ u-v
)F
9.)
F
L -
fr
=> tt,
-
A
-
ri
u an
Jf
uuz
t-)(J
.-
=
F. r:{r a'a € ryFY il-
::?a
-,
:=u t
':
{A r'J ;;
N
tq
c)
(Y' =a
€
-
N
!
q
FF
lr) ea V)
F
-z Yu ot G<
Y v,
e,
o )
c
2 a zo EC 4
I o E
(,
;
F
oE Fo
(' u J
Y v, F
U o
d.o
-
E I o
od
J
t€ -.
0
c) l: :F :i w>
-o
OAa
'1
;l Bi 9l
F
-l
;i
:i
EI HI
z o (9
UJ
()a
E
ffF
c F
;-< iz,t,
' Q
-o
o 2
;
z u, o qt
-t
ga iE
-: q6
is
j< FE(9 FU v)J ful
J0)
I
-3c;i
U
5> f
'iv ca -i
?9 J F
(n
<;.
Efr 3i -z uv F
Y oc
?o :!< q I
I OE
?o =o i6 ;o x
lt t I E
o\
ca
z o
H o
2
co
o
= lu 3n
o\ o\
, I
Fi
0l'-"
G {+
i 5
Ct ct
j
,l'
?5
,(.)
j {;'
oF EO FE
o
j utou
5N
F
lrl
o
Es
j':"
N
-v
E
I
:l
r9
Y
fig'
:s
-.5
o
o q)
5
g
E g 3 iod 2 q
i t
c6r
E I
.v a
?cl I
P
9;
I Y
t- * --t"
"j"-' o.; o... ,
lr
vl
;i'.:..
\o >o l
d
q . .
E::1"
N .@_
g
I t \
H I
t .f3 fn'4
N4 I
I*r I I I
| i I
! ir-r I itl i;LJ
ffikIn
co a
i;"
io
+
ir,
-4,
+A i) F l,
ol , r"_; 'j(.q g)v\'--
irl a
tl or q/:
q
#'' s
9'l v
oI. *ili:
H g
d
o
i:
N
e) 4l ?
5 0il
0)
-4.
i
' d'l 51".iI
ii
rAf
,ti'r"i,; $ l"\ ,ir 1
il &, S::iic
cl
a
t)
' i ' : ;
\r
!0 P
;! |r
v m m a
KAZALO OSOBNIHIMENA A Adamovii,Vicko, 193 Akadii,Cezar,4l8,425 Aladevii,Antun,125 Aladevid, Frane,395 Alfirevid,Ante,4 10,4I2, 429,432, 434,435,440 AmruS,Milan, 165,178, 249,268 Andrassi,Julie,85 Andrii,Ivo,92 Androvi6,Iv an,399,405 Anclelinovii, B. Grga,9I,399,437 Angeli,Luka, 198 Ani6,Ante,92,95,449 Antii, Ljubomir,14,23 Antoljak,Stjepan,14,56 Antonietti,Josip,58,59 Apponi,Albert,85 Arneri,R., 190,191,193,199,206, 213, 249,280-283,285,287,299, 3 0 5 , 3 0 63, 3 9 , 3 6 2 Arneri,Rafo, 95, 198,263,279, 280,283,285,287,2gg,292,309, 354,377 Arneri, Roko, 95, 198, 281, 283, 303,3 19,324-326,449 Arsete,Ivo,202 Artii, Ante,53 Attems,Mario, 54, 88, 419,437, 44r.461 B Babii,Kleme,440 Bach,Aleksandar, 50 Badii, Anle,375,440 Bajmonti,Ante,56,63 Bal
Bakota,Josip,263,325-327,351, 354, 357, 376, 377, 379, 380, 383-385,391,393 Bakotii, lgnacije,174 Baljak,Du5an,89, 174,239,292, 395,405,415,430 Baljkas,Ivo,92 Banac,Ivo, 155,197 Banac,Pero,92 Banii, Ante,372,393,399,402 Banii,Stanko,95,449 Banjavdii,Ivan,165,178 BaraE, Josip,92 Bara5ii,Ante,375 Bardii, Erazmo,160, 184, 185, 211,212,248,454 Barli6,Frano,92 Bartulovii,Niko, 92 Batovii, Sime,5 2, Baturii, Petar,263,324, 369-37 374, 375, 393,402,412,440,458 Bebi6,Ivan,92 Beck,Max, 396 Belas,Ante,171 Belloti,399 Lovro,226 Benevenia, Benkovid,Vlaho,155,197 Beriti6,Nada,200,21I Bero5,Josip,56, 90-92,268,441, Bersa,Antun,57 Bertii,Ivan,14 Bervaldi.392 Biankini,Jwaj,66-69,73,79,82, 91,94,I0I, 120,122,I25, 128, 143-146, l5l, 162,166,167,175, 178, 181, 184-187,209, 2r0, 263213-243,247,248,250-260, 266,270,27r, 285,287-292,296, 2 9 9 ,3 0 1 , 3 0 3 ,3 0 5 ,3 0 8 ,3 1 0 ,
529
3 11,3 13,3 14,3 19,320-329, 335, 33g,339,349,349,353, 354,3 56, 3 57,363,365,366,369-37 l, 377, 378,383,394,395, 415,439,442, 454,455,459 Biankini,Petar,263 Bibica,Baldo,I98, 263,279 Bieli6,Miho,263, Bili6, Josip,412,440 Bilii, Petar,92 Bj aZevii,Stjepan399,402,4 12,440 Bjelanovi6,Savo, 194, 223,225, 226,395 Bjelovudii,Sdepan, 226,231 BlaZekovii,Dragutin,54,67, I53 BlaLevil, Niko, 92 Boban,Ljubo,449 Boban,Stipe,92 Bogdanov, Yaso,72,336 Bogdanovii,Jakov,33 Bojanii, Ivo, 263,301,312, 369, 37I, 373-375, 379,392,393 Bona,Luka,92 Bonda,Marin, 205,206 Bordii, Lovro, 69, 178,205,226, 231,292,322,349,355 Borelli,Franjo,56 Borelli, Hubert,289,292,376 Borkovii, Jakov,92 Boro5a,Stjepan,165,l7 8, 3L4 Borovi6,Jwaj,263 BoSnjakKarlo, 418,435,436 Bo5njak,Petar,55 Bourbon,Sixt,93 Bradii, Frane,402,4I2, 440 Brajevii,Vinko, 17I, 175 Brajkovii, Eugen,280,28I Brajkovii, Tomo,226,23l, 239 Bratulii, Vjekoslav,2I9, 220,228 Bresztyenszki, Sandor,268,270 Brki6,Marko,92 Bmetii, Dinko,263 530
Buconjii,Antun,91 Budin,Jovo,95,449 Budak,Frane,375,393 Budisavljevi6, Srdan,444 Budmani, Pero,58,59 Buii, Juraj, 263, 284, 323, 324, 371,402,412,440 Bulat,GajoFilomen,5 1,,63,65,66, 68,95,96, l5l, 162,l7o, 175178, 180, lg2, 205, 216, 230, 231, 239, 292, 3ll, 321, 323, 326,379,449 Bulii, Frane,178, 206,216,395 Buli6,Ivan,206 Bulii, Stijepo,194 Buljan,lvan,92 Butijer,Yicko,174 Buzolii,Stjepan, 67,187,225-227, 229, 231, 233, 234, 239, 242, 248,293,297,454
c Caput,Nikola,398 Car,Antun, 193 Carevii, BlaZ,92 Cai6, Juraj,355 Cashapelli, Stjepan,193 Cikojevii,Ante,411,440 Cornaro,Ljudevit,54 Crenneville, Ludwig,42I, 422 Crljenko,Jwaj,263 Crnica,Jo2o,358,384 Cuvaj,Slavko,89,423, 425 Cvilidevii, Petar,412,440
c ea1i6,Marko,263 Caroki,Filip,202 eervar,Sime,418 Cingrija,Melko, gl, 94, 188-192, r88-192, 198,352,355,359
iingrija, Pero,58, 61, 68, 69,72, 78, 81-83,85, 89, 92,94, 160, I 78,189-19 l, 194-200, 202,204, 205,210,226,23l, 239,336,339, 348,351,353-355, 359,379,395, 386,4r5,430,453, 457 eizmi6,lvan,23 iolii-Peisk er,Y eljka,441 Cubretovii,Stjepan,188,194 eulii, Jerko,92 eufii, Maja,92 eulinovii, Ferdo,83, 84, 94,386, 444,449
e iurkovii, Mihovil Mijo, 123,309, 368,373,379 Curkovii, Sime,364,368 D Dandevii,Ante,263 Danilo,Ivan,58,59 Danilo,Yicko,22l Dapar,Nikola, 67, 205,219,220, 228,263,285,288,290,299,300, 3 0 3 , 3 0 83,2 2 , 4 5 5 David,Emil,54 De Giulli,lvo,202 De Giulli, Vlaho,198 De Mattei,Ivan,398,402 Dean,Antun, L23, 124, 130,-134, 143,145,161,179,451 Desnica, Uro5,95,449 De5kovid,Ivan,60 De5palj,379 Didolii, Petar,261,263,284,307, 308,319,324 Diklii, Marjan,6, 9, 47, 65,67, 68, 72, l0r, 120,122,123,I25, 127, 1 3 0 1, 3 3 - 1 3 1 64 , r ,1 4 21, 5 01, 5 6 , r 69,195, 199,215,221,226,228,
268, 275, 283, 362, 363, 366, 367,402 Diklii, Tomislav,362 Dizdar,Ilija,4T Dobrota,Krsto,91 Dominis,Peter,92 Donelli,Vjekoslav,401 DraLic,Mate,375, 379, 387 Drinkovii,Mate,87,89,91,95,96, 310, 312, 357, 362, 379, 384, 3, 405-413,417,4r8, 385,400-40 420, 424-430,432, 434- 438, 447,449,460,461 Drioli.35 Dubokovi6,Niko, 231,449 Marko,92 Dubravdid, Duj5in,Antun,194 Dulibi6,Ante, 82, 94, 354, 355, 357, 384, 395, 396, 400, 403, 415,416, 405,406,409,410-412, 418,420,433,435-442 E Divii, Stijepo,l9I, 192 Dorii, Marin, 198,226 E Erii, Milivoj,2T F Fabris,Antun,74 Fardi6,Ante,92 FerdinandFranjo,8, 87, 88, 90, 4r0,414,4r7, 4r9,421-423,427, 429,431,433,438,460,46r L, 138,140 Ferdinand Feris,Ivo,193 Ferjandi6,Andrija,237 Ferri,Juraj,65,322,324,337-339,371 Ferri,Stijepo,198
53r
Fijo,Oliver,38 Folnegovii,Fran, 128, 159-168, 17r, l7 g, 194,I 95,lg7 -199,206, 2l l, 213,249-252, 255, 259,263, 264,269,269,272,274, 2gI, 292, 293-295,2gg-30l, 304,3 61,3 69, 455,457 Fontana,Frane,59 Fontana,lvan,23l Foreti6,Dinko, 15,25, 26, 29, 30, 31,33,35-39, 42,43,45-49,54, 55,57-59,63 Foretii,Vinko,58 Franceski, Petar,4l2 France5ki, Vjekoslav,402,4I2 Frani6,Ante,449 Franii,Ante,95 Frank,Ivan,435,436 Frank,Josip,8,160-168, I78,182, I 84-186,207,211,213,250,252, 255, 269,269,272,274, 293,294, 296,299-301, 304,307, 309,3 10, 3 12-31 4, 334,335,361-369,373, 375, 378, 390, 394-396,394, 399-402,404,409, 414,455,457 Frank,Vladimir,436 Frankopan, 134 FranjoJosipI., 50,51,73,75,86, 93, 138,170, 339,340,409,420, 421,442,461 Friedjung,Henrich,87 G Galii, Pavao,129 GanzaAras, Tereza,5, 9, 30, 39, 4 9 ,5 8 ,6 8 , 7 2 - 7 5 , 7 7 , 7g90, - 9 4 , I08,329,334,336,340, 341,345, 350,352,359,396 Ganza.392 Garagnin,F anfogna,l7 2 Gilardi,Artur, 34
532
Giunio,Dinko, I33, 198,283 Giunio,[vo,263,281 Giunio,Rudi,92 Gizdi6,Drago,33 Gjurovii,Henrik,281 Glavina,Franjo,130,160,178 Glavinii,Miho, 170 Gojkovii, *piro,226, Gondola,Fran,196,226 Gorjup,[van,73, 340 Grabovac, Josip,109 Grabovac, Joso,92, Grabovac, Julije,7, 61,72, 73, 216, 295, 297, 298, 304, 305, 314, 334,336,362 Grabovac, Yicko,92 Gracii,Mate,91 Granii,Bari5a,401 Grani6,Marko, 127, 217, 399,400 Grgii, Eduard,73, 338,355 Grgii,Ivan,53 Grisogono, Ivo, 92,95, 449 Grisogono, Prvislav,9I-96, 449 '7 Gross, Mirjana, , 8, 13,67-69,72, 75,81,83,84,87-90,102,123, 128,137,138,| 47,I 52,| 6l -l 64, 183, 184, 196, 1gg,209, 2rl, 213,24l, 255, 258,269-27 0,272, 294,337,367,400,405-407,410, 414,417-419, 422-424,426-429 , 432-438 Gr1ani6,Josip,299,3 | 4 Gudii,Dragomir,I9l, I92 Gudii,Maro,303 Gudii,Niko, 191,192 Gundulii,lvan,2I3 H (ovci),13,137-139,l4I , Habsburg 1 5 2 ,r 5 3 , 1 5 8 ,1 6 3 ,1 9 6 ,1 9 1 , 347,362,365,452
Habsburg,Rudolf, 192 Habsburg, Stefanija,192 HajdarhodZid, Hamdija, 189-194, 199,206,2 13,249,27g, 290-293, 295,297,2gg,305,306,339,362 Han5k,Petar,44l Handel,Erasmo,54,7l, 76, 77,80, g l, 330,349,353,393,459,459 Haramba5ii, August,85, 13l,132, 1 5 9 - 1 6 1 ,7l , 1 7 9 , 1 7 9l g, g ,1 9 1 , 334 Helfert,137 Heller,Jozo,l9l,192 Hercigonja-DvorZak, Olga,92 Hoenzollem,346 Hohenwart, Karlo,219,237 Holjevac,Veieslav,23 Horvat,Aleksandar, 418,435,436 Horvat,Josip,8, 72,83,183,189, 195,202,336 Horvat,Rudolf,59,61,63, 65,72, 396,416 H
4r5
Ivanovid.379 Ivdevii, Vicko, 51, 78, 94, 226, 23l, 292,320,322,326,340,355, 395,415,429,442,447 Ivkovi6,Frane,54,55
J Jagii,Ante, 412,440 Jak5i6,Antun,92 Jankov, Mate,303,309 Jareb,Jere,294,362 Jasprica,Antun, 406,407,414 JelaEi6, Josip,293 Jelidi6,Artur, 373,375,379,412, 440 Jeli6,Ivo,92 Jelii, Luka,178 Jelii,Roman,48 Jelinovii,Zv onimir,37 Jovanovii,Sdepan,54,62 Juras, Ivo, 13-15, 29-33,37,38 Jurii, Boris,35 Juri5ii,BlaL,,Ll4, IL5, 117,443 Jutronii,Petar,36 K Kadi6 Mio5i6, Andrija, 159-161, 177-180,182,lgg, 200,207 Kadii, Zlatko,92 Kalebii, Ciro,440 K6ll5y,Benjamin,29I, 293 Kapi6,Juraj,338 Kapovii, Mate,47 Karadordevii,T4 Karadii| Stefanovii,Vuk, 154,198 KaramanIgor,8, 13,34,37,38, 6 7 - 6 9 , 7 2 , 7 5 , 9 19,7 , 9 0 , L z l , 1231 , 4 7 I, 5 2 , 3 3 7 Karaman,Ivo, 91 Karaman,Sreiko,226,23| Kargotii, Dinko, 92 KarloI. (IV.),93,442,443 Karuc,Niko, 123 Katalinii, Damjan,375, 402,412, 440 Katalinii, RikardJeretov,I82, 309
s33
Katalinii, Vicko, 263,379 Katalinii,Vinko, 89,430 Katni6,Niko, 355 Kedkemet, Du5ko,62 Kelez,Vlaho,202,384 Kellez,Niko, 193 Kesovija,Mato,92 Khuen-H6dewiri, K6roly, 7 l-73, 86,l4g, lgg, 294,334,336,337, 34r,361,390,422 Kisii, Vinko,66,77,152,176,217, 229 Klai6,Miho,5 1,58, 61,63,66-68, l0l, 126,151,160,16r,170,r77, l7 8, 196,1gg-200, 205,210,211, 213,215-217,226,227,230-232, 237-239,249,2gg,2gg,322,356, 454 Klai6,Pero,292,320,355 Klai6,Vjekoslav,14 Klarii, Mate, 375,401-403,408, 409,412,449 KneZevii,Stijepo,9l Kolb,Hugo,37 Koloman,138,140 Kolombis, Ante,263 Kdhler,372,373 Kcirber,Ernest,339,340 Korendii,Mirko, 15 Korlaet,Bo2o,226,292, 320,255 Koro5ec,Antun,416, 426,443 Kossuth,Ferencz,75, 84, 85-87, 351,354 Kossuth,Lajos,75 Ko56ina, Josip,92 Kovadevid, Frano,202 Kovadevii,Gjuro,399 Kovadevii,Jerotej,60 Kovadevii,Krsto,333,334 KoZul,Ivan,33 Krasojevii,Gjorgje,E6 Krespi,Antun,205
534
Krileti6,A.,14 Kriletii, Antlrn,22l Kri5to,hxe,329,4ll Krizman,Bogdan,93, 441 Kilei,a,Miroslav,189 Krstelj,Ivan,89,91,95,308,309, 342,357, 384, 400, 4ll, 412, 4r7,418,427,430,435-439,449, 461 Krstii, Ivan,123 Krsti6,JosipJoko,123 Krstovi6,Marko,281 Kr5njavi,lzidor, 407,436 Kulii, Vladimir, 357, 385, 393, 399,40r,402,412,440 Kuli5i6,Frano,91 Kuli5i6,Josip,74,226 Kumidi6,Eugen, 160, I7l, I78, 252, 264, 268, 269, 294, 2gg, 3r4,361,372,375,379 Kunidii, Petar(LjuboLjubibrati6), 221,224 Kuni5,Ivo,92 Kuntii, Ljerka,111 Kunja5ii, Joakim,442 KunjaSii,Marin, 198,263,282 Ku5ar,Marcel, L98,L99 Kvaternik, Eugen,5,101,I 10-120, 123, I24, 130, l3l, r34, l3g, 169, 173, 190,267, 268, 274, 367,409,451,452 Kvekii, Radoslav,67, 205, 228, 292,322 L Laginja, Matko, 219, 220, 237, 290, 300,301,305, 3r4, 322, 405, 416, 418, 426, 430,43I, 434,435,443 Lakato5,Josip,19 Lichtenstein,Alois, 405
Liepopili, Antun, 198, 263, 279, 288,303,308,358, 280,283,285, 399,402, 370,375,384,392,393, 404,406,407 Linii, Rude,281,282 Rene,9, 68,7I,72,76, Lovrendi6, 350,367 328,330,334-336,338, Lovrii, Mate,33 Ludi6,Ive,401 Ludii, Josip,14,301 Lueger,Karlo,88 Luk6czs,Laszlo,426 Luki6,Sime,263,312,313,363, 368,374,379,385,399 Lukovii, Petar,398 Lupis,Ivan,91 Luxardo,35 LJ Ljubi6,KaLimirJosip,15, 17,67, r25,r45,162,178, 179,181,184, | 87,225-227,229,23l, 233,234, 237-239,248,258,259,261-265, 285, 287, 288, 296, 298, 300, 328,454,455 303-306, Ljubi5a,StefanMitrov, 50-61 M Macan,Trpimir,58,155,197,2I5, 216,220,227,228,230 Machiedo,Jerko,91,95,449 K.Ivan,231 Machiedo, Macura,Lovro,323 lvan,79,95, 101,3 19, Majstrovid, 325-327,342,347,3 48,35r, 354, 357,377, 379-387,39| -394,40r, 402,449 Makale,Manfred,13,18,19,21,23 Mandii,Nikola,4l8 Mandolfo,Salomon,198 Manger,Ivan,355
Margetid,Krsto,92 Marinii, Mate,398 Marinkovi6,Niko, 263, 308, 319, 375, 379,380,399, 40r, 402, 4r2,440,458 Marinovid,Miho, 193 Marjanovii,Milan, 72, 77, 82, 93, 202,336,340,349,350 Markovi6,Petar,92 Marovii, Ivan, 263,284,285,288, 301,303,325-327,335,348,354, 377 Marun;Frano,92 Maru5i6,GjuroIvan, 123,367 Milan,95,449 Maru5i6, Toma5,219 Masaryk, Maschek,Luigi, 15,18 Masovdii,August,205 Lj., 84,386 Ma5trovi6, Ma5trovi6,Vjekoslav,39, 55, 65, 88, 125,130,134,322 , 94 Matas,AntunKonstantin,1 8 8 1 Matas,Vinko,355 188,194 Mate5an,Ivan, Mate5ii,34 Joso,92 Mate5i6, Mati6,lvo,92,4lI,4l2 Matkovid,Stjepan,386 Matok,lvan,ll4 Matulina,Petar,402,440,447 Matu5i6,hxe,373 Mazzttra,Sime,165, I84, 268,270 MaZuranii,Ivan,148 Bogdan,86 Medakovi6, Medini,Bogoslav,193 Medini,M1lorad,202 Medini,Milorad, 26,442 Medini,Vice, 198,199,263,279, 2 8 0 , 3 0 13, 0 3 , 3 r 2 , 3 7 9 Metlidi6,lvan,l74 Midi6,Dragutin,193 Mihalovi6. Antrn447
Mihaljevii,Vicko, 17L,I75,241, 263,265,294,30I, 309,3 13,3 16, 3r7,319,324,339, 403 Mikadii, Dujam,95,449 Miklo5ii, Franc,154 Mila5,Nikodin,T4 Milidevii,Ante,375 Milidii,Ivan, 183 Milii, Antun,198 Milii, Vinko, 69,78,83, 85, 86, 339,349,355,396 Milobar,Fran,418, 435,436 Milo5evii,Ante,281,3 l0 Milutinovi6,Kosta,74, 83, 84,90, 215,430 Mimica,Gjuro,440 Mirkovii, Marko,92 Mi5etii,Roko,178,198,204,205, 263,279, 283,295,297,2gg Mi5katovid,Josip,112 Mladinov,Josip,401-403,4I2 Mohorovii,Antun,92 Morovi6, Hrvoje, I75, 190, l9l, r93,199,206,213,249,27g-293, 285,287,289,295,2gg,2gg,305, 306,339,362 Mrazovif, Matija, I 12, I48 N Nallini, Aleksandar,63 Nardelli,Niko,54,81,88,419 Nearlii, Lttka,92 Nemec,Marija,190,l9l, 193,199, 206,213,249,279-283,295,297, 299,305,306,339,362 NeZii,Herman,37 Nikoli6,Niko, 398 Niseteo,Ante,320 NiZetii,Maja,92 Novak,Grga,37,38, 50,56-63,66, 227
536
o Obad,Stijepo, 5, 14,23,26,27,29, 30, 39, 42, 45, 46-48,64, 171, 172,197,198 Obuljen,Miho,55 Oma5ii,Vijeko, 174 Onyszkiewicz, Josip,384 OLani6,Stanko,27, 29,30 P Palavr5ii, Ante,103,110-1 15,117, ll8,145,146 Paldi6,Ivan,376 Palunko, Vice,188,194 Papaffav a, Vladimir,26 Paparella-Tamino, 34 Papi,Main,92 Pappafava, Lttka,436 Pa5ii,Nikola,93,446 PaStrovii,Josip,67, I29, 187,226, 227, 229, 231, 233, 234, 238, 239, 242, 248, 264, 285, 287, 288,303,309,454,455 Pavelii, Ante Smith,184 Pavelii,Ante,384,407,436,443, 444 Pavlinovii,Ivan,401 Pavlinovi6, Marin,111,116 Pavlinovi6, Mihovil,58-61,64,66, r94, 101-1I 9, l2r-r28, 142-151, 215, 216, 227, 230, 232, 233, 235, 240, 242, 273, 331, 356, 367,45r,452,454 Pazrnan, Josip,4 I 8, 435,436 Pejadevii,Ladislav,148 Perca, Nikola,4l8 Peridii,BoLo,376,447 Feridii,Sime,5, 24, 25,27-35,38, 3 9 , 4 r , 4 3 , 5 31, 9 8 Perii,Ivo,8, 29,39,50,53,54,56, 62,63,66,69,72,80,8 1,88,91,
94,95,r2l, r28,.129,r5l, 160, 1 6 9 - 1 7 r ,I 7 5 , 1 7 7 , r 7 8 , 1 8 1 , r89-192,195, 196,198,202,205, 209,2r9, 228,289,326,336,349, 369,403 Perii,JosipVirgil, 67,69,94, 178, 179, l8l, 187,188,205,219,220, 225-227,229,23l, 233,234,242, 248,263,264,280,285,287-290, 292,299,3 12,322,325,326,338, 348,354,377,395,405,4r5,416, 447,454 Peri5,Mate,401,402,412 Perkovii, Josip,92 Perlini,Giuseppe, 34 Per5ii,Ivan,4l8 PerSii,Sreiko,418 Pervan,Stjepan,34 Petricioli,Josip,385 Petrinovii,Ivo, I 69-171,173,187, 189,190,194,r99,201,2lr Petrinovii,Ivo, 9 Petrovii,Gerasim,60 Petrovi6,Rade,41, 48,59-61 Petrovii,Spiro,59 Pi5ta,Mato,198,Peridi6,Josip,223 Poloni,Geza,85 PotodnjakFranko,304,305 Prebeg,Vladimir, 4I8, 436 Pribidevii,Svetozar, 97,444 ProdanIvo, 46,49,79, 85,87,93, Il9, l2I, 123'130, 132-169, l 75 , 1 67 , 1 7 8 - 1 8118, 31, 8 5 I, 8 6 , 188,194,203,206,211,212,233, 235, 236, 240, 243, 247, 248, 250-253,258-263,265,266,275, 280,283-285,288,292,295,296, 298,299,30 1,303,305,306,308, 309,312-314,3 19,325-327,335, 346-348, 351,3 52,354,356,357, 39| -397,399,401-4r2, 3 62-387,
414 -418,422,424-428,430-442, 457-462 444-449,452-455, Puci6,Niko, 198 Puci6,Rafo,198 Pugliesi,Antun,74, 86,91,223, 226,227,229,232 Puovi6,$piro,172 Pu5ii,Niko,440 R Radeta,Olga,92 Radki,Franjo,103,109,II2,122, r48,165,268 Radii,A., 355,386 Radii, Antun, 85 Radi6,Frane,133 Radii, Stjepan,85,97, 334,386 Radimiri,Ivo, 281 Radimiri,Mate,281,3 55,442 Radulovii,Melko,92 Raduni6,lvan,392 Ragazzini,Emil,63 Ra5ica,Gjuro,392,393,402,418 Rauch,Levin,118,148 Rauch,Pavao,400,405 Relja,PavaoLtka, 123,124,130, 4, 263,30l, 309,3 12,367, 132-13 370,374,375,399,452 RendiiMiodevii,Duje,63 Rendii,Ivan,l7'7,182,183 Ribar,Otokar,73,340 Ribidi6,Nik ola,325,327,3 55,377, 403,408 Roca,Pavao,92,95,284,303,308, 3 12,370,373 -375,379, 385,392, 40r,449,458 Rodii, Gavrilo,54,I55 Roksandid,Drago,44I Rora,PaSko,34 Rubii, Miho,440
Rukavina,Juraj, 185, 2lI, 295, 298,301,304-306 Russ,Karlo, 175 RuZevii,Petar,263,284,285,288, 303,309,323-325, 327,37L,377 RuZii, Ante,92 RuZii,Fran,254,314 S Sabii,Marin,263 Salvi,Erkolan,224-226,350 Samac,hxe,263 Schatzmayer, Emilio, 14 Schwarzenberg, Friedrich,42| Senjanovii,Petar,92 Sesardii,Ante,401,415,416,420 Sesardi6, Ante,94,4l2 Simii, Yladimir,226 Simovi6,Petar,398 Sindii,Slavomir,133 Sirotkovii, Ante,92 Sirotkovii, Hodimir, 72, 80, 449 Skarp4Vicko,263,283,285, 288,308 Skelin,Marko,323 Skurii,Niko,403,412 Skvrce,Miho, 392,393,399,401, 402,405,409,412,439,440,442 Slokovii,Liberat,4l8 Smidiklas,Tadija, I28, 165, 178, 268,270 Smirii, Ante,226 Smodlaka, Josip,43,44, 69,72-74, 7 7 , 7 9 , 8 09,2 ,g g ,9 1 ,9 4 , 9 5l,g r , 301,309,316,319,324, 325,327, 329-333,335,339,339,34r,342, 3 45,346,377, 38I,396,403,415, 430,432 Soletti,Novak,92 Spindii, Vjekoslav,182,219, 220, 237,255,257,259,290,2gg,300, 305,314,338,340,396,416,426
538
Stiirgkh,Karlo,424 Standk,Franti5ek,443,447 Standii,Nik5a,53,58,63,I01,102, 104-106, 108-110,I25, 126,195 Stardevi6, Ante,5, 7, 89,101,111, r 13,I 14-119, r23,124,r27,130, 134,r40,146-149, r52,| 53,| 56, 162,163,165-169,I7 l, 173, 176, 178,182-186, 188-190, 193-195, 200,20I, 205,206,207,210-212, 215,235,242,243,254-257,265, 267-274, 284,293,294,296,299, 307, 3rl-3r4, 353, 356, 357, 36t -363,365-370,373, 383,386, 39l, 394, 398-400,402,407,409, 4 1 3 ,4 1 7 , 4 r 9 , 4 2 0 ,4 2 8 ,4 3 6 , 437,443,444,45r-453,457 Stardevi6, David,| 15,252,292 Mile, 89,294,299,361, Stardevii, 384,385,400,409,418-420, 425, 433-436,443,459-461 Stefanini, Vjekoslav,92 Stojanov, Roko,55 Stojii,Marko,357,384,400 Stojkovii,Mato,194 Stojsavljevi 6, Bogdan,27 strdll,A.,14,47 Strossmayer, JosipJuraj,56, 103, r09,rr2,114-118,r20,123,126, | 46,| 48,| 62,r 65,182,200-202, 207,255,256,269 Stulli,Bernard,41,42, I89 Sunarii,Jozo,4l8 Supilo,Fran,8, 9, 69,72,73, 79, 81-84,86,87,9r, 92, 160,162, 167-169,173, 178, 18I - 185,I 87213, 215, 233, 243, 247-250, 252-25 4, 258-261, 263,265,275, 279, 280-285, 288,29r, 292,295, 298, 299,301,303, 305, 306, 312, 339, 362, 365-367,370, 453-455.458
Supilo, Ivo (Gjivo), 189 Supilo, Jakov, 189 Supilo, Kata, 189 Supilo,Mara, 189
s Safarik,PavelJozef,154 $anjqk,Franjo,14 $apro,Antun,202 Sarii, Ivo, 440 Sarii,Mate,67, 187,226,227 ,229, 23r, 233,239,242,263,295,2gg, 303,309,377,454 Sego,Marko,92 Segvii,Ana, 169 Segvii,Jozo,92 Segvii, Kerubin,119, 385, 418, 426 Sematr,Ivo, 198 Separovii,Ivo, 92,37g, 412 Sepi6,Dragovan, 8, 13,67-69,72, 75,81,87,90,123,I47,I52,203, JJ/
Sidak,Jaroslav, 8, 13,67-69,72, 75,81,87,90, 123, 147, I52,33',7 Simii, Mate,263,264,287 Simii,Nikola,126,263 Simunii,Petar,403,440 Simunkovid ,Mate,205 Sisii,Ferdo,14,94, 96, 444,446448 Sisii,Mato,92 Skarica,Mate,92, Skarica,Vjekoslav,gl, 95,309 Soletii,Ltjo,92 Stambuk,Ivan, 355 Supuk,Ante,205,226,23l, 292,322 Supuk,Ante,36 Suster5id, Ivan,88, 410,414-417, 424-429,436,460
T Taaffe, Eduard, 62, 66, 67,217, 228,237 Tambada,Grgo,401 Tambada,Joso,402,440 Tartaglia,Ivan,32,9l Tartaglia, Oskar, 92 Tartaglia, Otokar,92 T artaglia,P etar,226, 23 | Tavdar,Ivan,255,268 Taylor,A. J. P., 5l Tilii,Ivan,308 Tisza,Istv6n,86 Tomii, Dragutin,283,285,288,303
Tomislav, 347,382 Tommaseo,Leonard, 284, 291, 292, 297, 300, 31 3 , 3t6-320.324 Tonkovii,Petar,402 Topii, Marko,194 Toth,Vjekoslav, 130-133 Traljii,M. Seid,103,109 TresiiPavidi6, Ante,81,9 l, 94,308313,316,363,364,395,413,415 Trigari,Nikola,226 Trinaestii,Dinko,16l, l7 8, 179, 340 Tripalo,Petar,9l,92 Trumbi6,Ante,'I-9,66, 69,73,7789, 91, 93, 160-162,168-197, 200, 206,2rl, 2r3, 215, 219, 233,234, 241-243,247-250,252, 253, 258-263,275, 278, 280, 283-285,288,289,29l -293,295301,303-310, 313,314,316-320, 322,324-328, 334-346,35l -357, 362, 363, 365, 366, 370, 371, 430, 375-378,38l, 383,384,386, 442,444,446,453-458, 462 Trumbii,Mihovil, 169 Truxa,DragutinMarlja, 239
Tu5kan, Grga,160,178,295,296, 298
Vukovi6,Roko,95,449 Vusio,Eugen,42
U
w
Uccellini,Franjo,28l U5alj,Roko,368,369
Wekerle, Aleksandar, 86
V Verona,Adam,281,355 Verona,Luka,281 Veselidid, Juraj,418 YeLi6,Serafin,145 Vidadek,Branko,14 Vidak,Mi5e,92 Vidovii, Grgo,34 Vidovii, Maija,92 Vidovii, Nikola,226 Vlahov,35 Vlahovii, Ante,92 Vojnovid,Dorde,51-59,238,239 Vojnovii,Ivo,92 Vojnovii, Kosta,II5, 226 Voltolini,J.,34 Yraniczany,Ambroz,56 Vrankovii,Ivan,58, 68,226,23I, 239,292,320,379 Vranjican,Ivan,308 Vrcan,Jwe,92 Vrdoljak,Petar,267 Vudemilovi6,lvan,4I2 Vuj atovii-Sarov,Andrija, 322 Vuki6, Mate,I23 Vukoti6,BoZidar,9l Vukoti6,Duro,226, 349,4I5 Vukovii, Antun,292,322, 395
540
z Zaffron,Josip,231, 322,355 Zaffron,Yicko,226 Zagorcc, Stjepan, 85, 4I8, 420, 426,433 Zami6,Ivo,40l Zaninovifl,Mate,4T Zarki, Pavao,129,263,324,364, 365, 368, 370, 375,380,384, 385,391,394,458 Zeli6,B enedikta(Zeli6-Budan,B enedikta), l0l-103,110-118, 145, 146 Zglav,Miho,22l Ziliotto,Luigi, 376, 395 Zlatar,Petar,263 Zore,Lttka,226,292 Zoi6,4nte,263,284 Zotti,lvan,27 ZrinskiSubi6,Nikola,102 Zinsk'L134 Zvonimir,347,382
2 Ziv anovi6,Milan,90, 9I, 429 Lupanovic,Sime,31 Zuro,Marko,23l
OCJENA KNJIGE
RukopisMarjanaDikliia sadrii 473 stranicetekstas 111gbiljeZaka. Podijeljenje na uvod, pet poglavlja,zakljudak,izvorei riteraturui kratice.
TerezeGanzeAras i Marjana Dikli6a), u kojima se uzgrednoili izravno raspravljao pravastvuu Dalmaciji.Konstatirada seo pravastvuu Dalmaciji malopisalo,jer seradi o hrvatskojnacionalno-integracijskoj ideologiji,koja je u konadnicitrazila stvaranjesamostarne hrvatskedrLave,a to je bilo u suprotnostis politikom vladaju6ihkrugovau Austro-Ugarskoji obje Jugoslavije, osobito politidkih stranaka,koje su teiile rusenju Monarhije i stvaranjujugoslavenskedrZavnezajednice. U prvom poglavlju "Gospodarskei druineno-politiike prilike u Dalmnciji od pojavepravaina do kraja Pmoga sujetskograta',, pisac se osvr6e na stanje i razvoj pudanstvau gradskom i seljadkomdrustvu Dalmacije, njegov etnidki, socijalni i vjerski sastav,stanjei kretanjeu gospodarstvu, druStvenimi politidkimprilikamai odnosimau dalmatinskom druStvuza okopola stolje6aaustro-ugarskog trajanja.Diklid sustavnoprati razvoj svih grana gospodarswau gradu i selu, poslovnoi intelektualno gradanstvo,nerazrijesene zemlji5neodnose,skromnepodetkeindustrijei s tim u sveziradni5wo,radnidkoudruiivanjei tisaki ukazivanjenadrustvene nejednakostii pravo na rad. ukazuje na prometnuizoliranostDalmacije, krizu j edrenjadkogbrodarstvai pojaw parobrodarstva, nedostatak kapitala, osobitodomaiega.sve 6e to dovestido iseljavanjaradnesnage,osobito seoslre,koja u nerazvijenugradu nije mogla na6j zarudu.Lijepo prati nastanak prvih politidkihstranaka,gradanskoga tiskai udruzivanjakaonovi kvalitetpolitidkogazivljenja.Ukazujenanepravde,nametnute odozgo,koje seoditujukroz izborni sustavna svim razinama,koji omogudujeiniu6nijima da udu u vladajuie strukture i predstavnidkatijela od opiinskoga do carevinskogavijeda.Kroz drugufazuhrvatskoganarodnogpreporodaprati proceshrvatskenacionalne homogenizacije, oportunizamnarodnjak a, uztoke sukobaizmeduHrvatai Srbau Narodnojstranci,nastanakSrpskestranke 541
i novina, pojavu prava5tva,politiku novogakursa, Rijedku i Zadarsku rezolucijuhrvatskihi srpskihstranaka,koje 6e dovestido Hrvatsko-srpske koalicije i Jugoslavenskoga odbora,koji djeluju na dvije rzine, u zemlji i svijetu,na ruSenjuMonarhijei stvaranjuprvejugoslavenske drZave. Drugopogl.avlje"Pojavapravaitva i prvih pravaikih skupina"sadrZi tri sastavnice,Prodanow prava5kuskupinuu Zadru, Trumbid-Supilovu prava5kuskupinuu Splitui Dubrovnikui BiankinijevHrvatskiklub u Zadru. Usporedos narastanjemhrvatskenacionalnesvijestijavljaju se i obrisi prava5kemisli u Dalmacijina prijelazuiz Sezdesetih godine u sedamdesete devetnaestoga stoljeda.PodgorskiZupnikdon Mihovil Pavlinovii, koji do smrti ostajepolitidki narodnjak,duhovnije zadetnikprava5tvau.Dalmaciji. godinama Prvaprava5kaskupinau Dalmacijijavlja seu ranimosamdesetim (1833)uZadru, oko novinaradon Ive Prodana,porijeklomiz selaKune na Pelje5cu.Okupljenioko lista Katoliika Dalmacija,prva prava5kaskupina (don Ivo Prodan,Antun Deani PavaoLuka Relja)inicira pokretanjeprvih prava5kihlistovauZadru i DalmacijiStekliiai Pravaia. Kroz programove prava5keskupinetemeljne su dvije odrednice,Bog i Hrvatska, te ova skupinauz prava5koima i vjersko obiljeZje.U Bogu i Hrvatskoj vidi se jedinstvooba dijela ovogapolitidkogprograma.Hrvatskopitanjezadarski prava5irje5avajukroz trijalizamunutarMonarhijeili samostalnu hrvatsku javlja drZavuizvan nje. Krajem osamdesetih se i podetkomdevedesetih liberalnoprava5tvo,okupljenooko dvije skupineu Splitu i Dubrovnikus programom,koji selijepo oditujekroz SupilovuCrvenuHrvatsku.Splitskodubrovadkaprava5kaskupinatakoclernapadaopornrnizamnarodnjaka, zagovarahrvatskosjedinjenje,a hrvatskopitanjenastoji rije5iti u okviru Monarhije, ako ne bude iSlo, onda su za samostalnuhrvatskudrZavuili jugu. OpornrnizamNarodne udruZivanjes drugimnarodimana slavenskom hrvatskestrankedoveoje do istupaSestorice narodnjakaiz Kluba Stranke, koji osnivajuHrvatski klub. To je tredaprava5kaskupinakoja sejavila u ranim devedesetim godinamana delus donJurjemBiankinijem,novinarom i urednikomNarodnogalistauZadru. U treiem poglavlju "Strankaprava 1894.-1905." Marjan Dikli6 govori o osnutku,progrirmu,ustroju,organizacijii djelatnostiStrankeprava godina,potomo odnosuStrankes Hrvatskimpolitidkim krajemdevedesetih druStvom,naposeo njoj kaopokretadupolitikenovogkursa,te o ujedinjenju Strankeprava i Narodnehrvatske strankeu Hrvatsku stranku. Poslije ujedinjenjasvih triju prava5kihskupina(1894)u Strankuprava,prihvaden je piogram, koji je ostao na snazi sve do kraja Prvoga svjetskograta. Programje predvidao{e5enjehrvatskogapitanjaunutarMonarhijeili izvan nje. Sredi5r{iodborStrankeje uZadru nadelus donKazimiromLjubidem, porijeklom iz Makarske.Po ustroju, Strankaje imala okruZneodboreu
542
Splitu, i Dubrovniku i mjesneodbore od Raba do Boke kotorske. Na izborimaza opiinskavijeda,Dalmatinskisabori Carevinskovije6e,prava5i su ostvarivalidobre rezultate.Poslije detiri godinejedinswa, strankase podijelilana Strankupravai iistu strankuprava.Prava5kunesloguublaZit 6enovoosnovano HrvatskopolitidkodruStvo,kojeje okupljalosvehrvatske rodoljubebez obzirana stranadkupripadnost.MaticaStrankepokrenulaje novu hrvatskupolitiku, poznatijukao politika novogakursa, sa svrhomda i rjeSenje sepotaknusnageu zemlji i inozemstvuza ruSenjeAustro-Ugarske hrvatskogapitanjau okviru nje ili s drugimjuZnim Slavenima.Protiv takve politike bila je Prodanovaeista strankaprava. Politika novoga kursa pribliZilaje sve politidke strankeu Dalmaciji, osim Ciste strankeprava i dovelado njihovaujedinjenjau Hrvatskustrankugodine1905. Petopoglavlje "Stranlmprava 1906.-1918." odnosise na ponovno ujedinjenjeprava5ai na obnovujedinsweneStrankeprava. Dikli6 ovo posljednjerazdobljedjelovanjadalmatinskihprava5apromatrakroz dvije faze: od aneksijeBosnei Hercegovinedo Prvogasvjetskograta i prava5e u ratu. Na izborima za Carevinskovijede (1907) i Dalmatinskisabor, sljededegodine, ujedinjeni dalmatinskiprava5i postiZurelativno dobre rezultate,osobitona izborimaza drlavni parlament(1911), Stoje dalo povoda da Ivo Prodan i Mate Drinkovi6 povedu akciju za udruZivanje hrvatskihprava5kihstranakau Sveprava5ku organizacijuna delu s Milom je godine. Stardevi6em. Do toga do5loiste Ova sepovezujesaSlovenskom pudkomstrankom(I9I2), a to sve odgovaravelikoaustrijskomkrugu koji potide Hrvate na trijalizam. Za Prvoga svjetskograta politidki Zivot je zamro, pa i djelovanjeStrankeprava. Za ruta Dalmatinski sabor nije sazivan,umjestoopiinskihvije6auvedenisukomesarijati.Poslijesmrticara FranjeJosipaI. dolaziKarlo IV. (1916)koji najavljujereformudriavnoga juZnoslavenskih sustavai sazivCarevinskogvljela. Toje potaklozastupnike zemalja da se udruZe u Jugoslavenskiklub i donesu tzv. Svibanjsku deklaracijuo ujedinjenjuhrvatskihi slovenskihzemaljau okviru Monarhije. Dalmatinskiprava5isu branili ovu Deklaracijui napadaliJugoslavenski odboru Londonui Krfsku deklaracijui stvaranjebilokakvejuZnoslavenske drZavnezajednice.Koncem listopada1918. Hrvatski saborje raskinuo vi5estoljetnedrZavnopravneveze Hrvatske s Austrijom i Ugarskom i nastanak noveDrZaveSlovenaca, Hrvatai Srbanapodrudjubiv5eMonarhije sasjedi5temuZagrebu.TaDrLavasNarodnimvijedemi njegovimodborima projugoslavenske snage trajalaje ne5tovi5eod mjesecdana.Prevladavaju6e jugoslavensku drZavnu u njemu prikljudile su hrvatske zemlje u novu zajednicu,progla5enu1. prosinca1918.u BeogradupodnazivomKraljevina Srba.Hrvatai Slovenaca.
u hkljuiku Marjan Diklid donosirezultateznanstvenih istraziva4ia, te izmedu ostalogazakljudujeda su tri tadasnjahrvatskapolitidaraAnte stardevi6,EugenKvaternik i don Mihovil pavlinovi6bili idejni zadetnici pravastvau Dalmaciji. Izmeduzadarskogai splitsko-dubrovadkog pravaSkogkruga Diklid vidi u zadarskihpravasavjersko, a kod splitsko-dubrovadkihliberalnoobiljezje.Po svompolitidkomprogramuzadarskaprava5ka skupinanije bila toliko privladnakao splitsko-dubrovadka, kojaje okupljala zanosnudadkui studentskumladez,koja je zanjeralastarijima, osobito politidkim narodnjacimasporzLzumastvo, koje se rako prilagodavai kre6e po crti manjegotpora.sve tri pravaskeskupine,dvije zadarskei splitskodubrovadka,ujedinjeneu Strankupravai predvodene detvoricomnadarenih i sposobnihpolitidaradonIvom Prodanom,donJurjemBiankinijem,Antom Trumbi6emi Franom supilom, biljeze na sve tri razine izborarelativno dobre rezultate, zakljudnoje mi5ljenje Dikli6a. Anaritidkom metodom konstatirada je pravaskiduh bio u porastu,ali su mu stetilepodjelena "prave" i "diste", koje je ublaZiloHrvatskopolitidkodrudtvo.,,iisti" su ostaliuglavnomdosljedniu svojimstavovima.podupiralisupolitiku novog kursa, ali suje kasnijeodbacili.S drugim hrvatskimstrankamanisu htjeli udi u zajednidkuHrvatsku stranku, ve6 su ih optuiivali za preZivjelo protivili su seRezooportunistidkoilirstvo, narodnja5woi jugoslavenstvo. luciji hrvatskih stranakau Rijeci i srpskih u zadru, koje su dovele do Hrvatsko-srpske koalicije,a ova do stvaranjajugoslavenske drzave.Takvo stanjeje nametaloda serazjedinjenopravastoponovnosjediniu jedinstvenu stranku prava, koja zagovaraujedinjenjehrvatskih zemarjau jedinstvenu hrvatsku drzavu. DalmatinskaStrankapravaje potakla na svepravasko udruzivanjei protivila sepolitici Jugoslavenskoga odborai Krfskoj deklaraciji u tijeku Prvoga svjetskograta, koja je dovela do stvaranjaprve jugoslavenskedrzavne zajednice,utvrduje u zakljudnomdijeru Marjan Diklid.
t< t< rF
U svojoj knjizi "Prava5tvou Dalmaciji do kraja prvoga svjetskog rata", MarjanDiklii je prvi u hrvatskojpovijesnojznanosticjelovitoobradio nastanaki razvoj ove stranke.svoje tvrdnjeDiklic temeljina dostignudima historiografije,kojekorektnokoristi,ali ponajvisena vlastitim istraZivanjimadostupnearhivske,tiskanei drugegrade,osobitoonodobneperiodike. Dalmatinskopravastvopisacpromatrakroz siri povijesniokvir, sto mu je omogu6ilo da pojavi pravastvau Dalmaciji pride kdtidki i odredi mu zasluznomjesto u hrvatskimpolitidkim zabludamatoga doba. povijesni 544
okvir, koji se podudaras prvim poglavljemknjige, prvi je kra6i pregled stanjai kretanjau dalmatinskomdruStw za ustavnai.ivota. Pisacje donio brojne nove spoznaje,znanstvenoobradenepo suvremenimmetodama povijesneznanosti.S prethodnirniskustvomu znanstveno-istraZivadkom radu, Diklid sepowrdiokaovrstananalitidars izgradenimstilomi jezikom. Dikli6u pripadazaslugadaje cjelovitoobradioidejnogazadetnikaprava5tva u Dalmaciji don Mihovila Pavlinovidai njegove odnoses don Ivom Prodanom,prava5keskupinei razliditostimedu njima, 5to 6e se kasnije poslije ujedinjenjau Strankupravalijepo odrazitikroz krizne godineove Stranke.Diklid je otkrio nova nepoznataimena Stranke,koja zasluZuju budu6ucjelovitu obradu. Njegovaknjiga je hvalevrijedanizvorni prilog povijestihrvatskogaprava5tvai podstrekmladim historiografimaza dalja istraZivanja,koja trebajubiti sustavnai timska, ne samoprava5tvanegoi drugih politidkih stranaka,kako bi se jednogadanamoglo pri6i pisanju trajanju.Takva povijestihrvaiskihpolitidkihstranakau stopedesetgodi5njem bi istraZivanjadonijelanoverezultateo oworenimi prikrivenimzahtjevima, u tudim drZavnim zajednicama,za uspostavljanjesamostalnehrvatske dri.ave. Preporudamo Matici hrvatskojtZadruda seknjigaMarjanaDikliia, "Prava5tvou Dalmacijido kraja Prvogasvjetskograta" prihvati i tiska. U Zadru,23. prosinca1997.
StijepoObad
545
OCJENAKNJIGE
Na usmenuzamolbuUprave OgrankaMatice hrvatskeu Zadru da dam svoje mi5ljenje o znanstveno-strudnoj kakvodi navedenogrukopisa izvje5dujem sljedede: Rukopisdr. Marjana Diklida sadrZiukupno471 stranicuteksta,sa 1118 biljeZakana dnu stranice.Poslijeuvoda rad je podijeljenna pet poglavlja, logidki razradenihcjelina. U prvom poglavlju autor na5iroko gospodarske obrazlaLe i druStveno-politidke prilike u Dalmacijiu razdoblju od 1880.do 1918.godine(str. 6-90);timeje zapravouprilidiopozornicu na kojoj se odvijaotada5njistranadki,naposeprava5kipokretu onodobnoj pokrajini. Drugopoglavlje(str.92-234)prikazujepojavuprava5kemisli na flu Dalmacije,vezanuuz ime don Mihovila Pavlinovida,prava5keskupine Ive Prodanau Zadru, te potom onepod vodstvomAnte Trumbidai Frana Supila,odnosnoBiankinijevaHrvatskogkluba, bliskogprava5ima.Tek u tre6empoglavlju(str. 236-347)autorobraduje,boljereii analizira,osnutak, program i ustroj Strankeprava u Dalmaciji, te njezinudjelatnostkrajem XIX. stoljeda.Tu je takoderprikazanasuradnjadalmatinskeStrankeprava s HrvatskimpolitidkimdruStvom,njezinutjecajodnosnopoticajna politiku "novog kursa", te njezinoujedinjenjes Narodnomhrvatskomstrankomu jedinstvenuHrvatskustranku.U detvrtompoglavlju(str. 349-375)iznosi se proces rascjepate stranke,te nastanakiiste strankeprava i njezina djelatnostu razdobljuod 1898. do 1906. godine. Peto poglavlje(str. je razradidjelovanjaStrankepravado 1918.godine, 377-436)posve6eno gdjeje obradenaobnovaStrankedalmatinskihprava5a,njezinodjelovanje i tijekom Prvogasvjetskograta, ali u drugadijim,ratnim uvjetima.Nakon toga slijedi zakljudnorazmatranje,te popis izvorai znadajnijeliterature. Kako je prava5tvobila pomalotabutemau hrvatskojhistoriografiji, to surijetki povjesnidaridoticalitu temu(J. Grabovac,M. Gross).Dakako, to je ostaviloveliku prazninuu politidkojpovijestiHrvatskedrugepolovice pro5logi podetkaovog stoljeia. Upravoto je autoramotiviralo i poticalo da seprihvati istraZivanjai obradeprava5wau Dalmaciji, dakakou sprezi s onim u prekovelebitskojHrvatskoj. Dugogodi5njirad na istraZivanjui konzultacijidostupnei saduvane arhivskegrade,tiskanihizvorai dostignu6a dosadaSnje historiografijeo ovom problemurezultiraoje podavanjemvrlo 546
jasne slike kretanjaprava5kemisli i stremljenjanjezinih protagonistau pristupomprionuoobradiove Dalmaciji onogdoba.Autor je znanstvenim teme, vrlo temeljito i savjesno,prateii logidki tijek razvitka prava5tvau ovomdijeluHrvatske,analiziraju6i, kolikoje bilo moguie,njegoveuspone i padove,te odnosspramujedinjenjaDalmacijes gornjomHrvatskom,kao krajnjim ciljemnjegovihteZnji.Jednakotakoje autoriznio stajali5tepravaSa spram nekih drugih znadajnihdogadaja(Rijedkai Zadarskarezolucija), nametnutihproblemau Zivotupokrajine,naposegledepreuzimanjazadarske u Dalmaciji. op6ineu hrvatskeruke,jedinogpreostalog bastionatalijana5tva je Bududida ovaj rad nastaobez uzora, hvalevrijednaje autorova upornosti ustrajnostna traganjuza rijetkim, pa i izgubljenimizvorima iz prve ruke. Ipak, rad obuhvadacjelovit razvojpravaStva u Dalmaciji. Stoga prilogu stranadko-politidkoj drZimoda seradi o vrijednominezaobilaznom povijestiDalmacijeu navedenom razdoblju,to prije Stodosadnije cjelovito po obradenoni djelovanjedrugih, svojoj ulozi jo5 znadajnijihpolitidkih stranaka.Ovaj rad predstavljavelik doprinospolitidkojpovijestiDalmacije i Hrvatske,te zasluZujesvakupohvalu. Na kraju, jezik i stil rukopisasu vi5e nego korektni. Naslovje srazmjeran,adekvatantekstu,a ovajje pisanvrlo jasno. StogapredlaZem usrdnoda se ovaj rad tiska u integralnomobliku. MoZdauz skra6ivanje prvogpoglavlja.Ali, od viSka,kaZu,glavane boli. U 2adru,22. listopada1997.
SimePeridid
s47
BILIESKA O PISCU
Marjan Diklii roden je 4. sijednja 1947.godineu Vrsimakod Nina. Osnovnu Skoluzavr5ioje u rodnommjestu,gimnaziju (Vi5u radnidkuSkolu)u Rijeci, a Filozofski fakultet uZadru. Na navedenomFakultetu grupuznanosti diplomiraoj e lgTZ.studijsku povijesti filozofiju. Jednowijeme prije, ali studijaradi kao radnik i i nakon zavr5enog plovi kao mornar-kormilarna "strancu". Osnovni rczlog tomu je taj Sto je jo5 kao student u vrijeme Hrvatskog proljeia bio povjerenikMatice hrvatske,diji je i danas radnidlan. studijavi5eod deset Poslijezavr5enog naodredeno godinaradiuglavnom(ponajviSe vrijeme) kao srednjo5kolskiprofesorpovijestii filozofije u Rijeci iZadtu. Godine 1983. izabranje na radno mjesto asistentaza noviju povijest Hrvata u Zavodu za povijesneznanostiJAZU,odnosno HAZU uZadtu, gdje i danasradi na radnom mjestu znanstvenogsuradnika.Na temelju objavljenih radova Fakultetsko vijeie Filozofskog fakulteta u Zadru priznalo mu je 1992.eMvalent magisterijui odobrilo izradu doktorske disertacije - hava{tvo u Dalmaciii do lcraia Pruogasvietskograta - koju uspjeSnobrani u sijednju1D8. godinei stjedeznanstvenistupanjdoktora humanistidkihznanosti. PisacseuglavnombaviistraZivanjemnovijehrvatskestranadko-politidke povijesti 19. i prvih desetljeia 20. stoljeia, a posebiceproudavanjem prava5wai pravaikih politidkih stranakau Dalmaciji do raspada Austro-UgarskeMonarhije 1918.godine.Od 1991.do 1995.aktivnoje projekta hoilost Dalsudjelovaou realizaciji znanstveno-istraZivadkog ma cije, a od 1996.uklj udenj e u najnoviji istraZivadkipr ojekt Povii esti uZne Hw atske,koj egj e nositeljAkademijin Zavod u Zadru.Do sadaj e napisao jednu manju knjigu (Pravaitvou zadarskimArbanasima,Zadat 1992.)i
549
35 znanstvenihi strudnihradova,te odrZaoveii broj javnih predavanjai sudjelovaou radu mnogih znanstvenihskupova.
Vainiji radovi: Mihovil Pavlinovii i pojavapravastvau D almaciji, Radovi zJ AZ\J zd, sv. 3l,Zadar 1989. odnos izmedu Mihovila Pavlinoviia i Ive Prodana, zbornik: Mihovit Pavlinovi| upolitici i lotjiievnosti,priredio Nikia Standii, zagreb 1990. Pojava prava5tvai nastanak Stranke prava u Dalmaciji, Radovi Z"JAZU Zd, sv.32, Zadar 1990. Raspravao ditankamaza pudkeSkoleu Dalmatinskomsaborugodine 1,892., HistorijskizbomtN god. XLIII, br. UI990, Zagreb 1997. Pobjedapravasana opiinskim izborima u Drni5u godine 19fi. i t913., RadoviZHAZUZd. sv.33,Zadar 1991. hava{tvo u zadarskimArbanasima,Zadar 1992. Prvakonferencija stardeviianacau Dalm aciji,Radovi ZHAZU Zd, sv.34, Zadar 1992. vjersko-politidkiprogrami stajali5talista "KatolidkaDalmacija"(1,g70.1898.),Zadarskasmotra,god.XLI, br.4-5,Zadar 1992. Prilog strukturi pudanstvaDalmacije krajem XIX. i podetkom XX. stoljeia,RadoviZHAZVZd, sv.36,Zadar 1994. Stranka prava u Dalmaciji povodom 100. obljetnice osnutka (1994.1994.),Radovi ZHAZUZd, sv.37,Zadar 1995. Stranka prava i Hrvatsko politidko dru5tvo,Radovi ZHAZUZd, sv. 3g, Zadar 1996. Prava5tvodon Ive Prodana,RadoviZHAZUZd, sv.40. Zadar 1998.
s50
I
SADRZAJ
P R E D G O V O R.
uvoD
....... 5
......... 7
PRVO POGLAVLIE
cospoDARSKE r DRUSTvENo-poLrrrirspRruxp u DALMACIJI oD poJAVEpRaveSrve Do KRAJA PRVOGA SVJETSKOG RATA Teritorij,pudanstvoinjegovastruktura Pregledstanjaugospodarstvu Dru5tveneprilike Politidkeprilikeiodnosi
........ 13 ....24 ... 4l ...50
DRUGO POGLAVLIE POJAVA PRAVASTVA I PRVIH PRAVASKIH SKUPINA Prvepravaikemislii don MihovilPavlinovie... . . .... 101 pravaikaskupina Prodanova .... 121 Trumbii-SupilovapravaSkaskupina ....769 BiankinijevHrvatskiklub .......21,5 TRECEPOGLAVLIE STRANKA PRAVA 1894.- 1905. OsnutakStrankeprava ProgramStrankeprava Podetniustroj i organizacijaStrankeprava DjelatnostStrankepravakrajem19.stoljeia Strankapravai Hrvatsko politidko dru5wo Strankapravapokretadpolitike novogkursa . Ujedinjenje Strankepravai Narodnehrvatskestranke u Hrvatsku stranku
247 267 275 287 316 329 351
551
dervRto PocLAvLIE drsre STRANKAPRAVA1898.-1906. Rascjepi Prva konferencija"distih" stardeviianaca Druga konferencijadiste strankeprava Djelatnost diste strankePrava
36r 371. 376
PETOPOGLAVLIE STRANKA PRAVA 1906.-19T8. Ponovnoujedinjenjedalmatinskihpravalai obnova 39t jedinstvene -stranka StrankePrava pravaod anelsije Bosnei Hercegovinedo Prvoga 404 wjetskog rata Dalmatinskoprava5wouodi i tijekom Prvogawjetskog rata ' ' 439
ZAKLIUEAK
45t
KRATICE
65
IZVORI
M6
LITERATURA .
47t
. Z U SA MME N F A S S U N.......' G SLIKOVIII PRILOZ I KARTE KAZ,ALO OSOBNIHIMENA
487 503
Stijepo Obad: Ocjenaknjige
54L
SimePeridii: Ocjenaknjige
546
BiljeSkao piscu
549
552
529
ilrilt ililil ilIililililililililililr illill 05001 1097
