Ljudsko Tijelo - Zivcani Sustav i Krvotok

Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam mehanizam čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu.

  rvnih i m trirn ni r i miji i jlu.

n t l i ul j u m t ji l u i m . i l m t r r v n hi i l I j v t ji l v r n r r m ri n im h n i m i j v f u n i n ri n j l v i m r i n i r t i I l u rt ri n n i l i j Lj u t ji l n nm i jl vi j, n t v n i r i tu nn i n u t n t v t l jn t r iv r i n rni m, t j ii vi l n i m ji i i i l i r i v n v j i j uu n m t ji l u.

: -

: :

-

,

,

, .

-

nt li u lu j i l I j v ij v f un i n i l i j r iu t nn i n rni m, i l i r

: -

: :

,

,

mt i ju l im . i l m t r r v n hi t ji l v r n r r m ri n im h n i m nirnj l v i m r i n i r t i I l u rt i r n Lj u t ji l n nm i jl vi ,j n t v n i nu t n t v t ln j t r iv r i t j ii vi l n i m ji i i i v n v ji j uu n m t ji l u.

nt li i l I ij v n i l r i tu n rn i l

,

:

.

-

-

: :

-,

n t l i ul j u m t ji l u i m . i l m t r r v n hi i l I j v t ji l v r n r r m ri n im h n i m i j v f u n i n ri n j l v i m r i n i r t i I l u rt ri n n i l i j Lj u t ji l n nm i jl vi ,j n t v n i r iu t nn i n u t n t v t l jn t r iv r i n rni m, t j ii vi l n i m ji i i i l i r i v n v ji j uu n m t ji l u.

ulju mt i j u l im . i l m t r r v n hi j v t ji l v r n r r m ri n im h n i m f un i n i r n j l v i m r i n i r t i I l u rt i r n i j Lj u t ji l n nm i jl vi j, n t v n i n n i n u tn t v t ln j t r iv r i m, t j ii vi l n i m ji i i i r i v n v ji j uu n m t ji l u.

i

,

, .

: -

:

,

,

, .

-

© 2008 Brijbasi Art Press Limited India Office: A-81, Sector V, Noida, 201301 E-mail: [email protected] Code: KEB-11

Ljudsko tijelo Ž i v č a n i

s u s t a v

i

k r v o t o k  

Ljudsko tijelo Ž i v č a n i

s u s t a v

i

k r v o t o k  

Djel jel mšc  žee

čelo

Ljudsko tijelo

oko

 pazuh

nos usta brada

Ljudsko je tijelo organizirana cjelina nekoliko tjelesnih

vrat

 j bljj deđee fcje. ne e d h jeleh , pp žčg, mšćg l  jel, pež

 prsa

ključna kost trbuh suprasternalna jama

po cijelom tijelu, dok su oni drugi, poput probavnoga, urinarnoga ili endokrinoga, lokalizirani na

 grudi kuk 

bradavica

 prepone

mjm pdčjm.

kubitalna vena

 penis

Svaki tjelesni sustav čini nekoliko specijaliziranih organa. Te organe tvore tkiva, a tkiva milijarde stanica.

 pupak 

mošnje

ručni zglob

zglob šake

 palac dlan

Muškarci su viši  prst

bedro

Postoje mnogobrojne varijacije u vanjskom izgledu ljudskog bića. Iako sva ljudska tijela imaju zajednička osnovna obilježja, muškarci su, primjerice, viši od žena, širih ramena i dlakaviji su.

koljeno  potkoljenica

stidnica

nožni prst  gležanj svod stopala

2

LJUDSKO

TIJELO

LJUDSKO

TIJELO

Stanice, tkiva i organi

ve 

Ljudsko se tijelo sastoji od milijardi

Epitelna tkiva  prekrivaju

Postoje četiri osnovne vrste tkiva u ljudskom tijelu.

c. sce  e e

Epitelno tkivo

Vezivno tkivo

i funkcionalne jedinice ljudskog tijela.

Tkiva su skupina više jednakih stanica zajedno s interstaničnim supstancijama između njih. Organi su skupina više različitih vrsta tkiva koji zajedno izvode različite centriole lizozomi funkcije.

3

 golgijev aparat nukleus (jezgra)

 Mišićno tkivo

 Živčano tkivo

endoplazmatski retikulum

površinu organa i služe za zaštitu i apsorpciju. vez  drže zajedno kosti, mišiće i druge dijelove tijela. Mšć  su u mišićima. Žč  su u mozgu, leđnoj moždini i u perifernom živčanom sustavu.

cilium (trepetiljka)

nukleol

Ljudski organi

Dijelovi stanice Postoji otprilike 210 različitih tipova stanica u ljudskom tijelu. Ljudske se stanice sastoje od više manjih organela, kao što su jezgra, endoplazmatski retikulum, golgijevo tijelo, lizozomi i mitohondriji.

U ljudske

mikrovili

 peroksisom ribosomi 4

LJUDSKO

TIJELO

Presjek stanice

organe ubrajamo srce, pluća, mozak, oči, želudac, slezenu, gušteraču, bubrege, jetru, crijeva, kožu, maternicu i mjehur. Koža je najveći organ našeg tijela.

mitohondrij LJUDSKO

TIJELO

5

Stanice, tkiva i organi

ve 

Ljudsko se tijelo sastoji od milijardi

Epitelna tkiva  prekrivaju

Postoje četiri osnovne vrste tkiva u ljudskom tijelu.

c. sce  e e

Epitelno tkivo

površinu organa i služe za zaštitu i apsorpciju. vez  drže zajedno kosti, mišiće i druge dijelove tijela. Mšć  su u mišićima. Žč  su u mozgu, leđnoj moždini i u perifernom živčanom sustavu.

Vezivno tkivo

i funkcionalne jedinice ljudskog tijela.  golgijev aparat

Tkiva su skupina više jednakih stanica zajedno s interstaničnim supstancijama između njih. Organi su skupina više različitih vrsta tkiva koji zajedno izvode različite centriole lizozomi funkcije.

nukleus (jezgra)

 Mišićno tkivo

 Živčano tkivo

endoplazmatski retikulum

cilium (trepetiljka)

nukleol

Ljudski organi

Dijelovi stanice Postoji otprilike 210 različitih tipova stanica u ljudskom tijelu. Ljudske se stanice sastoje od više manjih organela, kao što su jezgra, endoplazmatski retikulum, golgijevo tijelo, lizozomi i mitohondriji.

U ljudske

mikrovili

 peroksisom ribosomi 4

LJUDSKO

Presjek stanice

organe ubrajamo srce, pluća, mozak, oči, želudac, slezenu, gušteraču, bubrege, jetru, crijeva, kožu, maternicu i mjehur. Koža je najveći organ našeg tijela.

mitohondrij

TIJELO

LJUDSKO

mišićni sustav omogućava tijelu  gibanje

limfatični sustavi/  imunološki sustav brani tijelo od bolesti

Tjelesni sustavi tjele   jlžej djel ljdg jel. o  skupina više organa

j bljj lžee funkcije našeg tijela.

TIJELO

5

Glavni tjelesni sustavi Probavni sustav probavlja hranu te proizvodi energiju i hranjive tvari iz hrane. Dišni sustav kontrolira izmjenu plinova u ljudskom tijelu. Endokrini sustav kontrolira lučenje hormona iz žlijezda s unutarnjim izlučivanjem.

živčani sustav nosi  poruke iz tijela u mozak te iz mozga u tijelo

rzlč  ljudskog tijela

Krvotok nosi tvari u stanice i iz njih

Kostur podupire tijelo i štiti unutarnje organe 6

LJUDSKO

TIJELO

Glavni su tjelesni sustavi

krvotok, probavni sustav, endokrini sustav, imunološki sustav, integumentarni sustav (kosa, koža, nokti), limfatički sustav, mišićni sustav, živčani sustav, reproduktivni sustav, dišni sustav, urinarni sustav te kostur.

kmb jele  Funkcije tjelesnih sustava često se preklapaju. Na primjer, mišićni sustav i kostur funkcioniraju zajedno. Rezultat je toga da se oba ponekad kombiniraju i proučavaju zajedno kao mišićno-koštani sustav. LJUDSKO

TIJELO

7

mišićni sustav omogućava tijelu  gibanje

limfatični sustavi/  imunološki sustav brani tijelo od bolesti

Tjelesni sustavi

Glavni tjelesni sustavi Probavni sustav probavlja hranu te proizvodi energiju i hranjive tvari iz hrane.

tjele   jlžej djel ljdg jel. o 

Dišni sustav kontrolira izmjenu plinova u ljudskom tijelu.

skupina više organa

j bljj lžee

Endokrini sustav kontrolira lučenje hormona iz žlijezda s unutarnjim izlučivanjem.

funkcije našeg tijela. živčani sustav nosi  poruke iz tijela u mozak te iz mozga u tijelo

rzlč  ljudskog tijela

Krvotok nosi tvari u stanice i iz njih

Kostur podupire tijelo i štiti unutarnje organe 6

LJUDSKO

Glavni su tjelesni sustavi

krvotok, probavni sustav, endokrini sustav, imunološki sustav, integumentarni sustav (kosa, koža, nokti), limfatički sustav, mišićni sustav, živčani sustav, reproduktivni sustav, dišni sustav, urinarni sustav te kostur.

kmb jele  Funkcije tjelesnih sustava često se preklapaju. Na primjer, mišićni sustav i kostur funkcioniraju zajedno. Rezultat je toga da se oba ponekad kombiniraju i proučavaju zajedno kao mišićno-koštani sustav.

TIJELO

LJUDSKO

kranijalni

živci

Živčani sustav

cervikalni

živci

veliki mozak 

mali mozak 

brahialni  pieksus

leđna moždina

Žč  je zp informacijski tjelesni sustav. Prikuplja, sprema i analizira sve informacije koje tijelo primi.

torakalni

živac radijalni

živac

TIJELO

7

Pefe žč  Periferni je živčani sustav dio cjelokupnog živčanog sustava koji kontrolira rad udova i drugih organa koji nisu pod nadzorom središnjeg živčanog sustava. Dijelimo ga na dva dijela – somatski živčani sustav i autonomni živčani sustav.

medialni

živac

Živčani je sustav nadzorni tjelesni sustav. Podijeljen je u dva dijela – središnji živčani sustav i periferni živčani sustav. Cijeli je živčani sustav sačinjen od živčanih tkiva.

ulnarni

živac lumbarni

živac

sakralni živci sakralni  pleksus femoralni

živac

 pudendalni

živac

am žč sustav Autonomni živčani sustav nadzire organe poput srca, želuca i crijeva. Regulira nesvjesne funkcije tijela.

sedšj žč  Središnji je živčani sustav najvažniji dio cijelog živčanog sustava. Čine ga mozak, leđna moždina i živci. Sadrži milijune živčanih stanica poznate kao neuroni. Središnji živčani sustav prikuplja i analizira sve informacije iz tijela. Nadzire svjesne funkcije tijela.

bedreni

živac

 peronealni

živac  površinski  peronealni

živac duboki

 peronealni živac

Žč  8

LJUDSKO

TIJELO

kožni živac stražnji tibijalni

živac

sm žč  Somatski je živčani sustav povezan s radom mišića kostura. Provodi poruke između središnjeg živčanog sustava i mišića kostura. LJUDSKO

TIJELO

9

kranijalni

Živčani sustav

veliki mozak 

mali mozak 

živci

brahialni  pieksus

cervikalni

živci

leđna moždina

Žč  je zp informacijski tjelesni sustav. Prikuplja, sprema i analizira sve informacije koje tijelo primi.

torakalni

živac radijalni

živac

Pefe žč  Periferni je živčani sustav dio cjelokupnog živčanog sustava koji kontrolira rad udova i drugih organa koji nisu pod nadzorom središnjeg živčanog sustava. Dijelimo ga na dva dijela – somatski živčani sustav i autonomni živčani sustav.

medialni

živac

Živčani je sustav nadzorni tjelesni sustav. Podijeljen je u dva dijela – središnji živčani sustav i periferni živčani sustav. Cijeli je živčani sustav sačinjen od živčanih tkiva.

ulnarni

živac lumbarni

živac

sakralni živci sakralni  pleksus femoralni

živac

 pudendalni

živac

am žč sustav Autonomni živčani sustav nadzire organe poput srca, želuca i crijeva. Regulira nesvjesne funkcije tijela.

sedšj žč  Središnji je živčani sustav najvažniji dio cijelog živčanog sustava. Čine ga mozak, leđna moždina i živci. Sadrži milijune živčanih stanica poznate kao neuroni. Središnji živčani sustav prikuplja i analizira sve informacije iz tijela. Nadzire svjesne funkcije tijela.

kožni živac

bedreni

živac

stražnji

 peronealni

tibijalni

živac

živac

 površinski  peronealni

sm žč 

živac

Somatski je živčani sustav povezan s radom mišića kostura. Provodi poruke između središnjeg živčanog sustava i mišića kostura.

duboki

 peronealni živac

Žč  8

LJUDSKO

TIJELO

LJUDSKO

TIJELO

9

lateralni prednji torakalni

Živci

kjl žc mišićno-kožni

Žc  p žčh l j lje  že. odšlj  pee pe zmeđ edšjeg žčg  

 Medijalni  prednji torakalni

medijalni

drugih dijelova tijela.

Živci su grupirani ovisno o mjestu iz kojeg izlaze. Živci koji izlaze iz mozga poznati su kao kranijalni živci. Živci koji izlaze iz leđne moždine poznati su kao spinalni živci.

Postoji 12 pari kranijalnih živaca. Prenose informaciju od osjetilnih organa do mozga. Također su povezani s unutarnjim organima kao što su srce ili pluća. Kranijalne živce dijelimo u tri skupine: na senzoričke, motoričke i mješovite živci.

spl žc radijalni

ulnarni

dendrit

volarni interosealni

duboka grana radijalnog   površinska  grana radijalnog 

Postoji 31 par spinalnih živaca. Povezani su s trupom i ekstremitetima. Dijelimo ih u četiri grupe: cervikalni, torakalni, lumbalni i sakralni spinalni živci.

a Oni su dio živčane stanice. Svaki živac ima tisuće aksona. Aksoni se dijele na dva tipa: na senzoričke i motoričke. Senzorički aksoni nose poruke do središnjeg živčanog sustava iz drugih dijelova tijela, kao što su koža, mišići i zglobovi. Motorički aksoni nose poruke iz središnjeg živčanog sustava u mišiće.

dorzalna grana

duboka grana

tijelo stanice

Žč c 10

LJUDSKO

TIJELO

akson

Žc LJUDSKO

TIJELO

11

lateralni prednji torakalni

Živci

kjl žc mišićno-kožni

Žc  p žčh l j lje  že. odšlj  pee pe zmeđ edšjeg žčg  

 Medijalni  prednji torakalni

medijalni

drugih dijelova tijela.

Živci su grupirani ovisno o mjestu iz kojeg izlaze. Živci koji izlaze iz mozga poznati su kao kranijalni živci. Živci koji izlaze iz leđne moždine poznati su kao spinalni živci.

Postoji 12 pari kranijalnih živaca. Prenose informaciju od osjetilnih organa do mozga. Također su povezani s unutarnjim organima kao što su srce ili pluća. Kranijalne živce dijelimo u tri skupine: na senzoričke, motoričke i mješovite živci.

spl žc radijalni

ulnarni

dendrit

duboka grana radijalnog   površinska  grana radijalnog 

volarni interosealni

Postoji 31 par spinalnih živaca. Povezani su s trupom i ekstremitetima. Dijelimo ih u četiri grupe: cervikalni, torakalni, lumbalni i sakralni spinalni živci.

a Oni su dio živčane stanice. Svaki živac ima tisuće aksona. Aksoni se dijele na dva tipa: na senzoričke i motoričke. Senzorički aksoni nose poruke do središnjeg živčanog sustava iz drugih dijelova tijela, kao što su koža, mišići i zglobovi. Motorički aksoni nose poruke iz središnjeg živčanog sustava u mišiće.

dorzalna grana

duboka grana

tijelo stanice

akson

Žč c 10

LJUDSKO

Žc

TIJELO

LJUDSKO

ve žčh

Neuroni i dendriti

završetaka

ne  đe pz  žče ce. t  specijalizirane stanice koje

završetak 

upl ne

merkelova pločica

Multipolarni neuron

rufnijevo tjelešce

Bipolarni neuron

 pacinijevo tjelešce

sinaptički čvor 

nukleol

nisslovo tjelešce

ne dendrit

LJUDSKO

TIJELO

Neuroni su različitih veličina. Neki su široki samo četiri mikrona, a veći neuroni mogu doseći i 100 mikrona.

ve

 golgijevo tjelešce

12

klč

velč

akson

sinptički čvor 

Dendriti U svakom je neuronu po nekoliko dendrita. Dendriti sadrže ribosome i imaju grubu površinu od dendritičkih bodlji, što su zapravo malene izbočine.

U tijelu je više od 100 milijardi neurona. Oni neuroni koji se oštete ili potpuno unište nikad se više ne mogu obnoviti.

tijelo stanice

aksonski terminal

11

slobodni živčani

e pe z žce. Njemački znanstvenik Heinrich Wilhelm Gottfried von Waldeyer-Hartz skovao je naziv neuron 1891. godine. Svaki neuron ima nekoliko produžetaka poznatih kao dendriti. Ti dendriti nose informacije između neurona.

TIJELO

mitohondrij nukleol

akson

Postoje tri vrste neurona: senzorički, motorički i interneuroni. Senzorički neuroni nose poruke od senzoričkih receptora do središnjeg živčanog sustava. Također su poznati kao aferentni neuroni. Motorički neuroni prenose informaciju od središnjeg živčanog sustava do mišićnih neurona. Oni su poznati kao eferentni neuroni. Interneuroni nose poruke između senzoričkih i motoričkih neurona.

Mč e LJUDSKO

TIJELO

13

ve žčh

Neuroni i dendriti

Dendriti U svakom je neuronu po nekoliko dendrita. Dendriti sadrže ribosome i imaju grubu površinu od dendritičkih bodlji, što su zapravo malene izbočine.

završetaka

ne  đe pz  žče ce. t  specijalizirane stanice koje

slobodni živčani završetak 

e pe z žce.

klč

upl ne

Njemački znanstvenik Heinrich Wilhelm Gottfried von Waldeyer-Hartz skovao je naziv neuron 1891. godine. Svaki neuron ima nekoliko produžetaka poznatih kao dendriti. Ti dendriti nose informacije između neurona.

U tijelu je više od 100 milijardi neurona. Oni neuroni koji se oštete ili potpuno unište nikad se više ne mogu obnoviti.

velč Neuroni su različitih veličina. Neki su široki samo četiri mikrona, a veći neuroni mogu doseći i 100 mikrona.

merkelova pločica

ve Multipolarni neuron

tijelo stanice

rufnijevo tjelešce

akson

Bipolarni neuron  golgijevo tjelešce

 pacinijevo tjelešce

sinaptički čvor 

nukleol

nisslovo tjelešce

ne dendrit

aksonski terminal 12

LJUDSKO

sinptički čvor 

mitohondrij nukleol

akson

Postoje tri vrste neurona: senzorički, motorički i interneuroni. Senzorički neuroni nose poruke od senzoričkih receptora do središnjeg živčanog sustava. Također su poznati kao aferentni neuroni. Motorički neuroni prenose informaciju od središnjeg živčanog sustava do mišićnih neurona. Oni su poznati kao eferentni neuroni. Interneuroni nose poruke između senzoričkih i motoričkih neurona.

Mč e

TIJELO

LJUDSKO

TIJELO

s mzg

Središnji živčani sustav

Mozak se sastoji od 77-78 posto vode, 10-12 posto lipida, osam posto masti,  jedan posto ugljikohidrata, dva posto topivih organskih tvari i jedan posto anorganskih soli.*

sedšj žč  jed je d jžjh e žčg . sj e d mzg  leđe mžde. Središnji se živčani sustav ponaša kao kontrolni sustav cijelog tijela. Neke tjelesne funkcije koje nadzire živčani sustav uključuju kontrolu mišića, vid, disanje i pamćenje.

mozak 

Cel žč 

Mozak  Mozak odrasla čovjeka teži između 1,3 i 1,4 kilograma. Mozak novorođenčeta teži između 350 i 400 grama. Težina mozga čini oko dva posto ukupne težine prosječnoga odraslog čovjeka. Mozak je širok oko 140 milimetara, 167 milimetara dug i 93 milimetra debljine.*

 parijetalni

režanj

frontalni

režanj

leđna moždina

okcitipalni

režanj

Leđ mžd U ljudskoj je leđnoj moždini, koja kod odraslog čovjeka teži oko 35 grama, oko milijardu neurona. Leđna je moždina podijeljena na 31 segment.* 14

LJUDSKO

TIJELO

15

temporalni

režanj mali mozak 

režje mzg

LJUDSKO

TIJELO

13

s mzg

Središnji živčani sustav

Mozak se sastoji od 77-78 posto vode, 10-12 posto lipida, osam posto masti,  jedan posto ugljikohidrata, dva posto topivih organskih tvari i jedan posto anorganskih soli.*

sedšj žč  jed je d jžjh e žčg . sj e d mzg  leđe mžde. Središnji se živčani sustav ponaša kao kontrolni sustav cijelog tijela. Neke tjelesne funkcije koje nadzire živčani sustav uključuju kontrolu mišića, vid, disanje i pamćenje.

mozak 

Cel žč 

Mozak  Mozak odrasla čovjeka teži između 1,3 i 1,4 kilograma. Mozak novorođenčeta teži između 350 i 400 grama. Težina mozga čini oko dva posto ukupne težine prosječnoga odraslog čovjeka. Mozak je širok oko 140 milimetara, 167 milimetara dug i 93 milimetra debljine.*

 parijetalni

režanj

frontalni

režanj

leđna moždina

okcitipalni

režanj

Leđ mžd U ljudskoj je leđnoj moždini, koja kod odraslog čovjeka teži oko 35 grama, oko milijardu neurona. Leđna je moždina podijeljena na 31 segment.* 14

LJUDSKO

15

temporalni

režanj mali mozak 

režje mzg

TIJELO

LJUDSKO

TIJELO

iz: http://wwww.faculty.washington.edu

*

Periferni živčani sustav

mozak 

Pefe žč  jed je d djel žčg . Pezje edšj žč   jelm gm, dgm gm, mšćm, m žlm  žljezdm. Glavna je funkcija perifernog živčanog sustava prenositi informacije od središnjeg živčanog sustava do tijela i od tijela u središnji živčani sustav. Periferni se živčani sustav sastoji od spinalnih živaca i deset pari kranijalnih živaca.

leđna moždina

aksilarni živac

Periferna neuropatija Periferna neuropatija je poremećaj u perifernim živcima. Može je prouzročiti trovanje, nasljedni faktor ili druge bolesti poput lepre (gube).

ulnarni živac

radijalni živac

sjee i automatske radnje Periferni živčani sustav sastoji se od tri serije živaca. Ti su živci podijeljeni u dvije šire grupe: cerebrospinalni i simpatički. Te su dvije skupine živaca usko povezane i miješaju se međusobno. Cerebrospinalni živci povezani su sa svjesnim tjelesnim kretnjama. Simpatički su živci povezani s automatskim kretnjama.

cauda equina (konjski rep)

lumbosakralno  proširenje

bedreni živac

kralježnice

živac potkoljenice ishijadični živac

Žc pefeg žčg   peronealni

živac

duboki  peronealni

živac 16

LJUDSKO

TIJELO

sm žč  Somatski živčani sustav dio je perifernog živčanog sustava. Sve svjesne radnje tijela kontrolira somatski sustav koji šalje informacije mozgu i prenosi informacije od mozga do mišića. LJUDSKO

TIJELO

17

Periferni živčani sustav

mozak 

Pefe žč  jed je d djel žčg . Pezje edšj žč   jelm gm, dgm gm, mšćm, m žlm  žljezdm.

Periferna neuropatija Periferna neuropatija je poremećaj u perifernim živcima. Može je prouzročiti trovanje, nasljedni faktor ili druge bolesti poput lepre (gube).

leđna moždina

aksilarni živac

Glavna je funkcija perifernog živčanog sustava prenositi informacije od središnjeg živčanog sustava do tijela i od tijela u središnji živčani sustav. Periferni se živčani sustav sastoji od spinalnih živaca i deset pari kranijalnih živaca.

ulnarni živac

radijalni živac

sjee i automatske radnje Periferni živčani sustav sastoji se od tri serije živaca. Ti su živci podijeljeni u dvije šire grupe: cerebrospinalni i simpatički. Te su dvije skupine živaca usko povezane i miješaju se međusobno. Cerebrospinalni živci povezani su sa svjesnim tjelesnim kretnjama. Simpatički su živci povezani s automatskim kretnjama.

cauda equina (konjski rep)

lumbosakralno  proširenje

bedreni živac

kralježnice

živac potkoljenice ishijadični živac

Žc pefeg žčg   peronealni

živac

duboki  peronealni

živac 16

LJUDSKO

sm žč  Somatski živčani sustav dio je perifernog živčanog sustava. Sve svjesne radnje tijela kontrolira somatski sustav koji šalje informacije mozgu i prenosi informacije od mozga do mišića.

TIJELO

LJUDSKO

Autonomni živčani sustav am je žč  jed d djel pefeg žčg . Pdjelje je   djel: mpč žč , pmpč žč   eeč žč .

Pmpč žč

Simpatički živčani sustav priprema tijelo za hitne situacije. Obično je poznat kao ght or ight (bori se ili bježi) sustav tijela. U slučaju hitne situacije povisuje krvni tlak te ubrzava otkucaje srca i disanje. Omogućava tijelu da se nosi sa stresnim situacijama.

sustav Parasimpatički živčani sustav održava razinu energije u tijelu. Također je poznat kao rest and digest (odmaraj i probavljaj) sustav. Kontrolira rad probavnog trakta tako što regulira protok krvi.  Jednako tako održava krvni tlak, otkucaje srca i ritam disanja na normalnoj razini.

Pmpč

smpč

sustav

sustav

 pojačava

širi zjenice

smanjuje proizvodnju sline

 proizvodnju sline

17

smpč žč 

sužava zjenice

Autonomni živčani sustav nadzire automatske radnje tijela. Kontrolom automatskih radnji, poput probave, disanja, znojenja ili metabolizma, autonomni živčani sustav održava homeostazu tijela – prirodni unutarnji balans tijela.

TIJELO

Eeč žč sustav Enterički živčani sustav regulira normalnu funkciju probavnog sustava tijela. Sadrži oko sto milijuna neurona.

ubrzava rad srca usporava rad srca širi bronhe

sužava

usporava probavu

bronhe

 pojačava probavnu funkciju želuca

luči adrenalin

 pojačava

smanjuje  probavnu funkciju crijeva

 probavnu funkciju crijeva

 potiče kontrakcije kontrakcije mjehura

mjehura

am žč  18

LJUDSKO

TIJELO

LJUDSKO

TIJELO

19

Autonomni živčani sustav am je žč  jed d djel pefeg žčg . Pdjelje je   djel: mpč žč , pmpč žč   eeč žč .

smpč žč 

Pmpč žč

Simpatički živčani sustav priprema tijelo za hitne situacije. Obično je poznat kao ght or ight (bori se ili bježi) sustav tijela. U slučaju hitne situacije povisuje krvni tlak te ubrzava otkucaje srca i disanje. Omogućava tijelu da se nosi sa stresnim situacijama.

sustav Parasimpatički živčani sustav održava razinu energije u tijelu. Također je poznat kao rest and digest (odmaraj i probavljaj) sustav. Kontrolira rad probavnog trakta tako što regulira protok krvi.  Jednako tako održava krvni tlak, otkucaje srca i ritam disanja na normalnoj razini.

Pmpč

smpč

sustav

sustav širi zjenice

sužava zjenice

Autonomni živčani sustav nadzire automatske radnje tijela. Kontrolom automatskih radnji, poput probave, disanja, znojenja ili metabolizma, autonomni živčani sustav održava homeostazu tijela – prirodni unutarnji balans tijela.

 pojačava

smanjuje proizvodnju sline

 proizvodnju sline

Eeč žč sustav Enterički živčani sustav regulira normalnu funkciju probavnog sustava tijela. Sadrži oko sto milijuna neurona.

ubrzava rad srca usporava rad srca širi bronhe

sužava

usporava probavu

bronhe

 pojačava probavnu funkciju želuca

luči adrenalin

 pojačava

smanjuje  probavnu funkciju crijeva

 probavnu funkciju crijeva

 potiče kontrakcije mjehura

kontrakcije mjehura

am žč  18

LJUDSKO

TIJELO

LJUDSKO

Krvotok (cirkulacijski sustav)

 površinska temporalna vena subklavijska vena  gornja šuplja vena

 površinska temporalna arterija

Plućnu cirkulaciju čini protok krvi između srca i pluća. Nečista krv iz srca putuje do pluća kroz plućne arterije. Ta se krv pročišćava u plućima i odlazi nazad u srce kroz plućne vene.

subklavijska arterija aksilarna arterija

brahijalna vena

neparna vena

se prenose hranjive tvari, voda i kisik u tjelesne stanice. Jednako tako odnosi otpad, poput

gljčg dd, z

brahijalna arterija

bubrežna arterija donja šuplja vena

ilijačna arterija renalna vena ulnarna arterija

vanjska ilijačna vena

radijalna arterija

unutarnja ilijačna

arterija

bedrena vena

 prednja tibijalna vean

Circulacijski sistem TIJELO

Sustav srčane cirkulacije tiče se protoka krvi kroz srce. Desna srčana arterija dostavlja krv u i neke dijelove lijeve klijetke i lijeve pretklijetke. Lijeva srčana arterija dostavlja krv u pretklijetke, interventrikularni

septum i lijevu klijetku.

sem clcj Sustav sistemske cirkulacije čini protok krvi kroz tijelo, osim kroz srce i pluća. Arterije nose čistu krv iz srca u tjelesna tkiva. Vene nose nečistu krv od tjelesnih tkiva do srca.

arterija

vena

digitalne vene

LJUDSKO

duboka bedrena arterija

unutrašnja ilijačna

 plantarni luk 

20

vanjska ilijačna

vena

mala potkožna

sč clcj

desnu klijetku, desnu pretklijetku

tjelesnih stanica.

Krvotok odraslog čovjeka ima oko 96.000 kilometara krvnih žila. Prosječna odrasla osoba ima oko 5,6 litara krvi u tijelu. Krvotok se dijeli na tri dijela: plućnu, srčanu i sistemsku cirkulaciju.

19

Plć clcj

luk aorte

k (clcj ) če ce,   e žle. njme

TIJELO

bedrena arterija  prednja tibijalna arterija luk stopala digitalne arterije LJUDSKO

TIJELO

21

Krvotok (cirkulacijski sustav)

 površinska temporalna vena subklavijska vena  gornja šuplja vena

 površinska temporalna arterija

Plć clcj Plućnu cirkulaciju čini protok krvi između srca i pluća. Nečista krv iz srca putuje do pluća kroz plućne arterije. Ta se krv pročišćava u plućima i odlazi nazad u srce kroz plućne vene.

subklavijska arterija aksilarna arterija

luk aorte

k (clcj ) če ce,   e žle. njme

brahijalna vena brahijalna arterija

neparna vena

se prenose hranjive tvari, voda i kisik u tjelesne stanice. Jednako tako odnosi otpad, poput

bubrežna arterija donja šuplja vena

renalna vena

tjelesnih stanica.

ulnarna arterija

vanjska ilijačna vena

Krvotok odraslog čovjeka ima oko 96.000 kilometara krvnih žila. Prosječna odrasla osoba ima oko 5,6 litara krvi u tijelu. Krvotok se dijeli na tri dijela: plućnu, srčanu i sistemsku cirkulaciju.

radijalna arterija

unutarnja ilijačna

vanjska ilijačna

vena

arterija

bedrena vena

duboka bedrena arterija

unutrašnja ilijačna

pretklijetke, interventrikularni

septum i lijevu klijetku.

sem clcj Sustav sistemske cirkulacije čini protok krvi kroz tijelo, osim kroz srce i pluća. Arterije nose čistu krv iz srca u tjelesna tkiva. Vene nose nečistu krv od tjelesnih tkiva do srca.

vena bedrena arterija

 prednja tibijalna vean

 prednja tibijalna arterija luk stopala

digitalne vene

digitalne arterije

Circulacijski sistem 20

i neke dijelove lijeve klijetke i lijeve pretklijetke. Lijeva srčana arterija dostavlja krv u

arterija

mala potkožna

 plantarni luk 

LJUDSKO

Sustav srčane cirkulacije tiče se protoka krvi kroz srce. Desna srčana arterija dostavlja krv u desnu klijetku, desnu pretklijetku

ilijačna arterija

gljčg dd, z

sč clcj

TIJELO

LJUDSKO

Krv k je eć j donosi kisik i hranjive tvari u tjelesna tkiva i odnosi otpad iz njih.

limfociti

k e j d plzme (dee eće) 

 jezgra endotelijalne stanice

21

Crvena krvna zrnca Više od 40 posto krvi su crvena krvna zrnca. Također su poznata kao eritrociti. Sadrže hemoglobin, posebnu molekulu koja nosi kisik, a daje krvi crvenu boju. Molekule hemoglobina sadrže željezo. Svaka molekula hemoglobina može ponijeti četiri molekule kisika. Bijela krvna zrnca Bijela krvna zrnca ili leukociti

neutroli

triju specijaliziranih krvnih tjelešaca.

Specijalizirana krvna tjelešca su: crvena krvna zrnca, bijela krvna zrnca i trombociti, krvne pločice. Crvena krvna zrnca raznose kisik tijelom, bijela štite tijelo od bolesti, a pločasta pomažu u zgrušavanju krvi.

TIJELO

krvne su stanice specijalizirane

trombociti

bazoli

crveno krvno zrnce

bazalna ploha

monociti

za borbu protiv bolesti. Postoji pet tipova bijelih krvnih zrnaca: neutroli, eozinoli, bazoli, monociti i limfociti. Neutroli se bore protiv bakterija, dok se eozinoli bore protiv alergijskih reakcija. Limfociti igraju najvažniju ulogu u imunološkom sustavu. Monociti ubijaju bakterije koje napadaju tijelo.

specjlze e ce eritrocit

leukocit

trombociti

zgrušavanje

k e plčce  plzm Krvne pločice pomažu krvi da se zgruša. Također su poznate kao trombociti. Krvna se plazma sastoji od 90 posto vode. Ostatak plazme su proteini, enzimi, agensi zgrušavanja i proteini koji nose hormone, vitamine i kolesterol. Faze zgrušavanja krvi 22

LJUDSKO

TIJELO

LJUDSKO

TIJELO

23

Krv k je eć j donosi kisik i hranjive tvari u tjelesna tkiva i odnosi otpad iz njih.

limfociti

k e j d plzme (dee eće) 

 jezgra endotelijalne stanice

Bijela krvna zrnca Bijela krvna zrnca ili leukociti

neutroli

triju specijaliziranih krvnih tjelešaca.

Specijalizirana krvna tjelešca su: crvena krvna zrnca, bijela krvna zrnca i trombociti, krvne pločice. Crvena krvna zrnca raznose kisik tijelom, bijela štite tijelo od bolesti, a pločasta pomažu u zgrušavanju krvi.

Crvena krvna zrnca Više od 40 posto krvi su crvena krvna zrnca. Također su poznata kao eritrociti. Sadrže hemoglobin, posebnu molekulu koja nosi kisik, a daje krvi crvenu boju. Molekule hemoglobina sadrže željezo. Svaka molekula hemoglobina može ponijeti četiri molekule kisika.

krvne su stanice specijalizirane

trombociti

bazoli

crveno krvno zrnce

bazalna ploha

monociti

za borbu protiv bolesti. Postoji pet tipova bijelih krvnih zrnaca: neutroli, eozinoli, bazoli, monociti i limfociti. Neutroli se bore protiv bakterija, dok se eozinoli bore protiv alergijskih reakcija. Limfociti igraju najvažniju ulogu u imunološkom sustavu. Monociti ubijaju bakterije koje napadaju tijelo.

specjlze e ce eritrocit

leukocit

trombociti

zgrušavanje

k e plčce  plzm Krvne pločice pomažu krvi da se zgruša. Također su poznate kao trombociti. Krvna se plazma sastoji od 90 posto vode. Ostatak plazme su proteini, enzimi, agensi zgrušavanja i proteini koji nose hormone, vitamine i kolesterol. Faze zgrušavanja krvi 22

LJUDSKO

TIJELO

LJUDSKO

Sadržaj Ljudsko tijelo … 2 Stanice, tkiva i organi … 4 Tjelesni sustavi … 6 Živčani sustav … 8 Živci … 10 Neuroni i dendriti … 12 Središnji živčani sustav … 14

16

TIJELO

23

Sadržaj Ljudsko tijelo … 2 Stanice, tkiva i organi … 4 Tjelesni sustavi … 6 Živčani sustav … 8 Živci … 10 Neuroni i dendriti … 12 Središnji živčani sustav … 14 Periferni živčani sustav … 16 Autonomni živčani sustav … 18 Krvotok (cirkulacijski sustav) … 20 Krv … 22

Izdavač: 24sata d.o.o. Prijevod: Jasmina Sarić Čedić Lektura: Snježana Babić Višnjić Tisak: Radin print d.o.o. Ljudsko tijelo cjelina - 978-953-323-148-8 Ljudsko tijelo 1 - Živčani sustav i krvotok - 978-953-323-149-5 © 2008 Brijbasi Art Press Limited

Sva prava pridržana. Niti jedan dio materijala ne smije biti kopiran, fotokopiran, reproduciran, preveden, iskazan u bilo kojem elektroničkom mediju ili u obliku čitljivom za stroj, ili reemitiran, u cijelosti ili djelomično, bez prethodne pisane suglasnosti.