SVEUČILIŠTE U SPLITU
EKONOMSKI FAKULTET AKULTET
DIPLOMSKI RAD
CARINSKI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE
Studentica:
Mentor:
Ivana Vranjić Vranjić
prof. dr. Nikša Nikolić
Split, lipanj 2013.
SADRŽAJ 1. UVOD ....................................................................................................................................... ................................................................................................................................................. .......... 1 2. ZNAČAJKE VANJSKE TRGOVINE ZA GOSPODARSTVO ..................................... GOSPODARSTVO .......................................................... ..................... 2 2.1. Vanjskotrgov Vanjskotrgovinska inska razmjena ra zmjena kao osnova za donošenje carinskih propisa.................................... 2 2.2. Instrumenti zaštite u vanjskoj trgovini ................................................................................. ......................................................................................... ........ 5 2.2.1. Vrste carina i utjecaj njihove primjene ............................................................... .................................................................................. ................... 5 2.2.2. Necarinska ograničenja ................................................................. ......................................................................................................... ........................................ 8 2.2.2.1. Primarne mjere ................................................................................................................... ................................................................................................................... 8 2.2.2.2. Sekundarne mjere ............................................................................................................... ............................................................................................................... 9 2.2.2.3. Tercijalne mjere ................................................................................................... ................................................................................................................ ............. 10 2.2.3. Vanjskotrgovinski anjskotrgovinski poticaji ................................................................................................... ................................................................................................... 10 2.3. Utjecaj liberalizacije trgovine na vanjsku trgovinu ......................................................... .....................................................................11 ............11 3. CARINSKI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE ............................................................................. 15 3.1. Općenito o carini i carinskom sustavu Hrvatske ........................................................................ Hrvatske ........................................................................ 15 3.2. Fiskalni značaj carina u ukupnom prihodu RH .......................................................................... RH .......................................................................... 16 3.3. Ustrojstvo carinske uprave RH i procedure............................................................. ................................................................................ ................... 18 3.4. Ovlasti carinskih službenika.............................................................. ....................................................................................................... ......................................... 23 3.5. Carinski propisi Republike Hrvatske............................................................. .......................................................................................... ............................. 25 3.6. Postupak carinjenja robe ............................................................................................................ ............................................................................................................ 30 3.7. Postupak carinjenja poštanskih pošiljaka .............................................................................. ................................................................................... ..... 32 4. CARINSKA POLITIKA EUROPSKE UNIJE .................................................................................. .................................................................................. 37 4.1. Ciljevi i temeljna načela načela ............................................................................................................. ............................................................................................................ 37 4.2. Zajednička carinska tarifa ............................................................ .......................................................................................................... .............................................. 38 4.3. Jedinstvena carinska deklaracija............................................................... ................................................................................................. .................................. 38 4.4. Tehnički instrumenti instrumenti ................................................................................................................... .................................................................................................................. 39 4.5. Postupak odlučivanja odlučivanja .................................................................................................................. ................................................................................................................. 39 4.6. Strategija razvoja EU na području carinske politike .................................................................. politike .................................................................. 40 5. NOVOSTI NOVOST I U CARINSKOM CARINSK OM ZAKONODAVSTVU ZAKONODAVSTVU I USTROJU CARINSKOG SUSTAV SUSTAVA RH .. 41 5.1. Procedura o jedinstvenom provoznom postupku ....................................................................... 41 5.2. Utjecaj Europske unije na carinske propise Hrvatske .......................................................... ................................................................ ...... 43 5.3. Reorganizacija ustroja carinske službe zbog ulaska u EU.......................................... EU.......................................................... ................ 45 5.4. Carinsko postupanje i nadzor u slobodnim zonama ................................................................... ................................................................... 46 5.4.1. Preferencijalno podrijetlo robe ............................................................................................ ............................................................................................ 47 5.4.2. Obračun carine na strana sredstva/materijale ...................................................................... sredstva/materijale ...................................................................... 48 5.4.3. Statusi ovlaštenoga primatelja i pošiljatelja i slobodne zone .............................................. 49 6. ZAKLJUČAK ................................................................ ZAKLJUČAK .................................................................................................................................. .................................................................... 50 LITERATURA LITERATURA ......................................................... ........................................................................................................................... ............................................................................. ........... 52 POPIS TABLICA I SLIKA SL IKA ................................................................................................................... ................................................................................................................... 53
1. UVOD Gospodarstvo svake države ovisno je vanjskotrgovinskoj razmjeni koja direktno i indirektno utječe na ekonomski rast i razvoj. Republika Hrvatska je država sa malim nacionalnim gospodarstvom te ima potrebu za razvijanjem jače gospodarske suradnje sa inozemstvom kako bi ostvarila što bolje ekonomske učinke. učinke . Vanjska trgovina utječe na ekonomski rast i razvoj kao i na stanje platne b ilance te je potrebno zadovoljiti sve čimbenike kako bi njezino stanje bilo u ravnoteži ukoliko je to moguće ili kako bi se postiglo ostvarivanje suficita, a ne deficita jer j er je to loše l oše za gospodarstvo te ekonomski rast i razvoj. Danas je vanjskotrgovinska razmjena pod utjecajem globalizacije koja dovodi do stvaranja globalnih tržišta i globalnih proizvoda te do samog jačanja i međusobne povezanosti nacionalnih gospodarstva kako unutar regije tako i van nje. Utjecaj svih tih čimbenika direktno utječe na ekonomski ekonomski rast i razvoj neke nacionalne ekonomije. Republika Hrvatska ima carinski sustav koji je prilagodila i reformirala u svrhu ispunjenja uvjeta za zaključenje poglavlja pogla vlja 29 o Carinskoj uniji. Pregovori o tom poglavlju završeni su 2007. godine. Potom je carinski sustav kontinuirano usklađivan s EU regulativom tijekom slijedećih nekoliko godina kako bi se što kvalitetnije inkorporirao u carinski sustav EU. Članstvom u Europskoj uniji Hrvatska postaje dijelom zajedničkog tržišta koje proizvodi petinu svjetskog BDP-a. BDP-a. EU je ujedno najveći svjetski izvoznik i uvoznik roba i usluga. Udio zemalja EU-a u ukupnom izvozu Republike Hrvatske u 2011. godini bio je 61%, a u uvozu 60% pa je daljnja integracija u zajedničko tržište logično rješenje od kojeg će imat i dugoročne koristi građani Hrvatske kao potrošači, ali i kao radnici i poduzetnici , a ponajviše hrvatsko gospodarstvo u cjelini. U ovom diplomskom radu cilj mi je prikazati ustrojstvo i način funkcioniranja carinskog sustava Republike Hrvatske tijekom prilagodbe za ulazak u Europsku uniju i koje će se promjene dogoditi nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. unij u.
1
2. ZNAČAJKE VANJSKE TRGOVINE ZA GOSPODARSTVO Svaka država je ovisna o uvozu i izvozu, a razvoj vanjske trgovine ima utjecaj na ekonomski rast i razvoj. Da bi se razvijala vanjska trgovina nužno je formirati odgovarajući carinski sustav i regulirali ga određenim propisima.
2.1. Vanjskotrgovinska Vanjskotrgovinska razmjena kao osnova za donošenje carinskih propisa Vanjskotrgovinska razmjena se može se promatrati sa dva stajališta 1: −
teorijskog,
−
tehničkog.
Teorijsko stajalište je skup znanja o vanjskoj trgovini kao znanstvenoj disciplini dok tehničko gledište podrazumijeva način poslovanja u vanjskoj trgovini koji počinje samim istraživanjem inozemnog tržišta, inozemne ponude, zaključivanjem međunarodnih ugovora, isporuke robe, naplate potraživanja. Vanjska trgovina podrazumijeva cjelokupnu razmjenu roba i usluga neke zemlje sa inozemstvom. 2 Za nastanak razmjene potrebni je zadovoljiti tri uvjeta 3: −
društvenu podjelu rada,
− privatno vlasništvo, −
višak proizvoda.
Društvena podjela rada dijeli se na: −
opću,
− posebnu i −
pojedinačnu.4
Vanjska trgovine je složena te su različita viđenja što taj pojam obuhvaća i znači.
1
Baban, Lj.; Marjanović, G.: Međunarodna ekonomija, Osijek, 1998., str. 13. Matić, B.: Međunarodno poslovanje, Sinergija nakladništvo d.o.o., Zagreb, 2004., str. 17. 3 Baban, Lj.; Marjanović, G.: Međunarodna ekonomija, Osijek, 1998., op. cit., str. 26. 4 Baban, Lj.; Marjanović, G.: Međunarodna ekonomija, Osijek, 1998., op. cit., str. 28. 2
2
Može se podijeliti na 5: a) vanjsku trgovinu u užem smislu koja obuhvaća samo promet roba između gospodarskih subjekata subjekata iz različitih zemalja pa je j e predmet razmjene samo ona roba koja prelazi državnu granicu jedne ili više zemalja. b) vanjsku trgovinu u širem smislu osim razmjene roba obuhvaća i razmjenu gospodarskih usluga (to je tzv. nevidljivi izvoz i uvoz), promet kapitala, promet ljudi (turistički promet) te prijenos vijesti (telekomunikacijski promet). Vanjska trgovina podrazumijeva ukupna razmjena jedne zemlje s drugom međunarodna trgovina podrazumijeva ukupnu razmjenu između zemalja cijelog svijeta. Vanjska trgovina kao pojam ima jako puno definicija ukratko bi se moglo navesti da je ona dio prometa robe u kojem predmet kupoprodaje prelazi carinsku crtu te napušta teritorij zemlje prodavatelja (izvoznik) i ulazi na teritorij zemlje kupca. 6 S gledišta zemlje prodavatelja radi se o izvozu, a zemlje kupca o uvozu. Sveukupnost razmjene roba i usluga s inozemstvom naziva se poslovima vanjskotrgovinskog prometa. Unutarnja i vanjska trgovina obavljaju funkciju posrednika p osrednika između proizvođača i potrošača. Vanjska i unutarnja trgovina trostruko posreduju: −
interpersonalno,
−
interlokalno te
−
intertemporalno.7
Interpersonalno posredovanje podrazumijeva
posredovanje posredovanje između proizvođača i
potrošača tj između osoba koje se po javljuju po javljuju jednom kao izvršitelji proizvodnog procesa neke robe, a drugi put kao potrošači na tržištu. Interlokalno posredovanje povezuje mjesta proizvodnje te mjesta potražnje za Intertemporalno posredovanje trgovine
robom.
preuzima sve poslove koje valja obaviti zbog
toga jer postoji vremenski razmak od trenutka proizvodnje do trenutka potrošnje. 5
Andrijanić, I.: Poslovanje u vanjskoj v anjskoj trgovini, Mikrorad, Zagreb, 2005., str. str. 5. Andrijanić, I.: Poslovanje u vanjskoj v anjskoj trgovini, Mikrorad, Zagreb, 2005., str. str. 6. 7 Andrijanić, I.: Poslovanje u vanjskoj trgovini, Mikrorad, Zagreb, 2005., op. cit., ci t., str. 7. 6
3
Glavne značajke vanjske trgovine su 8: − proteže se na različite vanjskotrgovinske vanjskotrgovinske i monetarne monetarne sustave, −
vlastitim deviznim sustavom svaka zemlja regulira platni promet i kreditne odnose sa inozemstvom,
−
vanjsku trgovinu prate mnogobrojne međunarodne konvencije, običaji i pravila nakon što ih pojedina zemlja ratificira, ratificira,
−
u vanjskoj trgovini pojavljuju se složene tehnike plaćanja i osiguranja naplate plaćanja,
− postoji poseban postoji poseban sustav nadzora nad kretanjem roba i usluga u međunarodnoj
razmjeni, −
vanjsku trgovinu prati posebna dokumentacija, posebni troškovi, posebne procedure,
−
uspješnost poslovanja u vanjskoj trgovini ovisi o posebnim znanjima i vještinama poduzetnika i vanjskotrgovinskih vanjskotrgovinskih djelatnika,
− poslovni rizici mnogo su veći nego nego u unutarnjoj trgovini, trgovini, −
izvoz robe u inozemstvo zahtjeva da se domaća cijena robe preoblikuje u cijenu koja se formira na svjetskom tržištu koja nastaje pod utjecajem ponude i potražnje između sudionika u razmjeni te njihovom međusobnom konkurencijom.
Vanjskotrgovinsko poslovanje obavlja tri glavne grupe aktivnosti 9: 1. redovne radnje (evidentiranje vanjskotrgovinskih zaključaka kod nadležne institucije, osiguranje i otprema robe, pribavljanje raznih dozvola i atesta, itd, 2. usklađivanje samog poslovanja sa neprestanim promjenama koje se događaju u vanjskotrgovinskom i deviznom sustavu vlastite i zemlje stranih poslovnih partnera, 3. financiranje izvoza i uvoza na kredit (bez kreditiranja danas danas gotovo da i nema većih izvoznih i uvoznih poslova).
8 9
Andrijanić, I.: Poslovanje u vanjskoj v anjskoj trgovini, Mikrorad, Zagreb, 2005., str. str. 7. Andrijanić, I.: Poslovanje u vanjskoj v anjskoj trgovini, Mikrorad, Zagreb, 2005., str. str. 8.
4
2.2. Instrumenti zaštite u vanjskoj trgovini Vanjska trgovina kao važan segment ukupnog gospodarskog djelovanja svake zemlje važna je i za Hrvatsku. Globalizacija ekonomije svijeta ima danas veliki utjecaj na porast trgovine pa je potrebno gospodarstvo zaštiti od međunarodne konkurencije. Zbog toga država mora provesti određene mjere zaštite upotrebom različitih zaštitnih instrumenata. Kada ne bi postojala zaštita i određena ograničenja u vanjskoj razmjeni došl o bi do pojave monopola i oligopola čime bi se onemogućila ostvarenu prednost postojanja tržišta savršene konkurencije. Zbog istog svaka država uvodi mjere carinske i bescarinske zaštite kako bi sačuvala domaću proizvodnju te ostvarila skuplje uvozne proizvode proi zvode kako bi se ostvario efekt smanjenja njihove potražnje što automatski utječe na povećanje potražnje za domaćim proizvodima. Provođenje zaštite domaćeg tržišta u Hrvatskoj regulirano je Zakonom o trgovini koje je donijela Vlada. Primjena zaštitnih mjer a i instrumenata zaštite domaćeg gospodarstva razlikuju se ovisno o utjecaju na cijene, na ograničavanje količine kao i na devizna ograničenja. Republika Hrvatska u vanjskoj trgovini kao zaštitne mjere koristi: −
carinsku zaštitu (carine, prelevmane te superprelevmane), superprelevmane),
− bescarinsku zaštitu (kvantitativna i kvalitativna ograničenja, antidumping te
razne izvozne poticaje). Navedene mjera svojom primjenom nastoje postići zaštitu gospodarstva gospodarstva Hrvatske od slobodnog djelovanja u vanjskotrgovinskoj razmjeni kako bi došlo do povećanja konkurentnosti konkurentnosti domaćih proizvoda na domaćem tržištu.
2.2.1. Vrste Vrste carina i utjecaj njihove primjene Carina kao oblik posrednog poreza obračunava se i naplaćuje kada roba na koju se plaća carina prelazi carinsku granicu. 10 Koristi se kao sredstvo zaštite domaćeg gospodarstva od inozemne konkurencije, a za državu koja je uvodi kao mjeru zaštite je prihod.
10
Baban, Lj.; Marjanović, G.: Međunarodna ekonomija, Osijek, 1998., 199 8., op. cit., str. 131.
5
Carina kao jedan od važnijih oblika fiskalne politike nužna je za efikasno funkcioniranje vanjskotrgovinske vanjskotrgovinske politike i adekvatni carinski sustav. sustav. Carina je postojala još u starom i srednjem vijeku te se smatra jednim od snažnijih oblika protekcionističke politike, a njenom primjenom nastoje se stvoriti povoljni uvjeti u proizvodnoj strukturi domaćeg gospodarstva kako bi se osigurao brži i stabilniji razvoj. Carine se razvrstavaju prema određenim kriterijima 11: −
s obzirom na smjer kretanja robe: uvozne, izvozne i tranzitne;
−
s obzirom na svrhu: zaštitne, fiskalne, prohibicijske;
−
s obzirom na osnovicu za obračun: carine na vrijednost uvezene robe, robe , specifične carine i kombinirane (alternativne te periodične);
− prema subjektu subjektu odlučivanja: samostalne samostalne i ugovorene; ugovorene; − prema stupnju beneficiranja beneficiranja carina: carina: preferencijalne i diferencijalne; diferencijalne; − prema efektu: efektivne efektivne i neefektivne; neefektivne; −
s obzirom na vrstu robe robe koja se carini: carini: carine na industrijske proizvode proizvode i na poljoprivredne;
− prema uravnoteženju domaćih i inozemnih cijena: antidampinške i
kompenzacijske; − prema drugim kriterijima: konsolidirane konsolidirane i primarne carine. carine.
Uvozne carine se obračunavaju i naplaćuju na uveze nu robu koja podliježe carinjenju. Izvozne carine rjeđe su od uvoznih te se obračunavaju i plaćaju na robu koja se izvozi u cilju otežavanja izvoza da bi se prvo zadovoljile potrebe na domaćem tržištu. Tranzitne se obračunavaju i naplaćuju na robu u tranzitu. Zaštitne carine štite domaće gospodarstvo od inozemne proizvodnje koja je agresivnija i konkurentnija, a cilj joj je ekonomski i fiskalni. Fiskalne carine nastoje ostvariti svojom primjenom javne prihode kojima će se financirati javni rashodi, a tek nakon toga zaštita domaće proizvodnje. Prohibitivne carine svojom visinom onemogućavaju onemogućavaju uvoz robe.
11
Baban, Lj.; Marjanović, G.: Međunarodna ekonomija, Osijek, 1998., 199 8., str. 132.
6
Carine na vrijednost uvezene robe dijele se na: a) jedinstvenu carinu carinu obračunatu po istom postotku vrijednosti vrijednosti robe, b) specijaliziranu s različitom carinskom stopom ovisno o vrsti i kvaliteti robe, (kvalitetna roba ima veću carinsku stopu). Specifične carine obračunavaju se i naplaćuju na temelju uvezene količine robe te je carinsko opterećenje stalno, a carina je izražena u apsolutnom iznosu domaće valute. Kom binirane carine razlikujemo dvije vrste alternativne i periodične te su kombinacija carina na vrijednost uvezene robe i specifične carine. Samostalne carine država autonomno određuje visinu carinske stope. Ugovorene konvencionalne carine nastaju na temelju međusobnog dogovora dvije ili više država (bilateralno ugovorene, tripartitno i multilateralno ugovorene). Preferencijalne carine su beneficirane carine jedne države u odnosu na drugu državu te označavaju olakšanje carinskog tereta. Diferencijalne carine su u odnosu prema drugim državama veće od uobičajenih. Diferencijalne otežavaju carinski teret samom svojom primjenom. Efektivne carine podrazumijevaju učinak jedne mjere na druge ekonomske parametre (cijene, troškove proizvodnje). Neefektivne carine ne izazivaju iz azivaju izravne učinke u zemlji izvoznici. A hoće li carina biti efektivna ili neefektivna sve ovisi o elastičnosti uvoza. Carine prema vrsti i stupnju obrade robe dijele se antidampinške i damping carine. Antidampinške carine zemlja uvoznica uvodi prema zemlji izvoznici ako ona primjenjuje damping. Damping je prodaja proizvoda u inozemstvu po cijeni nižoj od cijene u zemlji proizvođača odnosno prodaja po cijeni koja je niža od troškova proizvodnje. Konsolidirane carine su dogovorene tijekom multilateralnih konferencija. Primarna carina je oblik preferencijalne carine koja daje prednost robi koja dolazi u zemlju putem brodova ili preko određenih luka. Carinski sustav Hrvatske usklađen je sa propisima i pravilima Svjetske trgovinske organizacije i standardima Europske unije te je to bio jedan od osnovnih preduvjeta za početak pregovora o poglavlju 29 o pridruživanju Hrvatske Europskoj uniji. Carinski zakon Hrvatske određuje prava i obveze te ovlasti carinske službe pri kretanju robe između Hrvatske i inozemstva. inozemstva. Na robu koja se uvozi plaća se carina prema Carinskoj tarifi, Zakonu o carinskoj tarifi i samom Carinskom zakonu. Sam Hrvatski carinski sustav nastoji potaknuti liberalizaciju trgovine te poslovnu suradnju sa inozemstvom.
7
2.2.2. Necarinska ograničenja Osim navedenih carinskih ograničenja postoji veliki broj necarinskih ograničenja koji se mogu svrstati u tri grupe 12: − primarne, −
sekundarne,
−
tercijalne.
2.2.2.1. Primarne mjere Primarne mjere
su mjere koje nastoje zaštiti domaće gospodarstvo od inozemne
konkurencije i ograničiti uvoz te se grupiraju u dvije podgrupe 13: −
mjere usmjerene na uvoz,
−
mjere usmjerene na izvoz.
Mjere usmjerene na uvoz
uključuju mjere usmjerene na količinu i mjere koje d jeluju d jeluju
kroz troškove i cijenu. Mjere usmjerene na količine su: −
globalne uvozne kvote,
−
selektivne uvozne kvote,
−
dozvole diskretno restriktivne,
−
liberalne dozvole,
−
dobrovoljna ograničenja izvoza,
−
embargo,
−
državna trgovina,
− propisi o domaćem domaćem sadržaju.
Mjere koje djeluju kroz troškove i cijene:
12 13
−
varijabilni nameti i prelevmani,
−
zahtjevi za avansnim depozitom,
Matić, B.: Međunarodno poslovanje, Sinergija nakladništvo d.o.o., Zagreb, 2004., op.cit., str. 141. Matić, B.: Međunarodno poslovanje, Sinergija nakladništvo d.o.o., d.o.o. , Zagreb, 2004., op.cit., str. 141.
8
−
antidampinška i kompenzatorna kompenzatorna opterećenja,
−
direktne subvencije domaćim konkurentima uvoza,
−
kreditna ograničenja uvoznicima,
− porezne olakšice i ostale indirektne indirektne subvencije domaćim proizvođačima koji
konkuriraju uvozu, −
diskriminatorne tarife u unutarnjem transportu,
−
međunarodni robni sporazum i sporazum o marketingu
Mjere usmjerene na izvoz
su: mjere usmjerene na količinu (državna trgovina, izvozne
kvote i dozvole) i mjere koje djeluju kroz troškove i cijenu: −
direktne subvencije izvoznicima,
−
indirektne subvencije izvoznicima, kreditne olakšice,
−
damping koji podržava država,
−
izvozni nameti,
−
međunarodni robni sporazumi i sporazumi o marketingu.
2.2.2.2. Sekundarne mjere Sekundarne mjere
su mjere koje djeluju na količine (ograničenje pristupa medijima
komuniciranja, kvantitativna ograničenja marketinga i propagande) i mjere koje djeluju kroz troškove i cijene: − propisi o pakiranju pakiranju i etiketiranju, −
zdravstveni standardi o kvaliteti,
−
sigurnosni i industrijski standardi i propisi,
−
granične takse,
−
uporabne takse,
−
carinska procedura,
− postupci carinske carinske klasifikacije, − postupci određivanja određivanja carinske osnovice, −
devizna ograničenja,
−
administrativne upute,
−
državno poduzetništvo.
9
2.2.2.3. Tercijalne mjere Tercijalne mjere su:
−
državni monopol proizvodnje,
−
državna strukturna politika te politika regionalnog razvoja koja utječe na trgovinu,
−
ad hoc mjere ekonomske politike vezano za
bilancu plaćanja,
−
razlike u poreznim sustavima,
−
razlike u sustavima socijalnog osiguranja,
−
razlike u sustavima amortizacije,
−
ekonomija obujma uvjetovana državnom nabavom,
−
tarife u vanjskom transportu i međunarodni državni državni transportni sporazumi,
−
lučke pristojbe.
2.2.3. Vanjskotrgovinski Vanjskotrgovinski poticaji Izvoznik svoj devizni prihod obračunava na dva načina 14: −
ostvarene cijene izvezene robe pomnoži sa deviznim tečajem domaće valute,
−
ostvarene cijene izvezene robe pomnoži sa deviznim tečajem domaće valute te dobivenoj vrijednosti dodaje tzv. tzv. izvozni poticaj.
Postoje dvije vrste izvoznih poticaja: − poticaji koji se obračunavaju obračunavaju u domaćoj domaćoj valuti, − poticaji koji se obračunavaju obračunavaju u inozemnoj inozemnoj valuti.
Poticaji u domaćoj valuti dolaze iz različitih izvora:
14
−
retencijskih kvota,
−
retrocesijskoh kvota.
Baban, Lj.; Marjanović, G.: Međunarodna ekonomija, Osijek, 1998., 199 8., op. cit., str. 162.
10
Retencijska kvota podrazumijeva
pravilo izvoznika da neposredno zadrži na svom
deviznom računu postotak deviznog priljeva koji je propisan zakonom. Retrocesijska kvota je
dio deviznog priljeva koji ustupa izvozniku središnji devizni
fond ili ovlaštena banka nakon što je izvoznik izvršio stopostotnu obveznu cesiju deviza. Izvoznik ima obvezu stopostotne cesije deviza, a središnji devizni fond ili ovlaštena banka obvezu retrocesije deviza. Mjere za unapređenje izvoza širi su pojam od izvoznih poticaja te se mogu ostvarivati na području: − primarne raspodjele raspodjele - deviznog tečaja, −
sekundarne raspodjele - povrat carinskih pristojbi, povrat dijela vozarine, selektivni krediti, beneficirane kamate na izvozne kredite, smanjenje poreznih stopa na izvezenu robu,
− poslovne politike, politike politike izvoznog marketinga. marketinga.
Devizni tečaj mora biti uravnotežen da bi odgovarao protuvrijednosti robe za izvoz. No on to ne može biti ukoliko postoji protekcionizam ili nejednak razvoj zemalja koje razmjenjuju robu na inozemnom tržištu.
2.3. Utjecaj liberalizacije trgovine na vanjsku trgovinu Liberalizacija trgovine se može provesti na raznim razinama. Na globalnoj razini pod utjecajem Svjetske trgovinske organizacije (WTO-a), na regionalnoj stvaranjem regionalnih integracija sklapanjem regionalnih trgovinskih odnosa te na bilateralnoj osnovi. Međunarodna integracija ostvaruje značajni rast od sredine 1930. godine do 1980 -ih kada su razvijene zemlje počele smanjivati carine i druga necarinska ograničenja u trgovini. Poslijeratna liberalizacija trgovine je postignuta međunarodnim sporazumima, a prednost multilateralnih sporazuma očituje se u činjenici da je lakše postići smanjenje carina multilateralnim nego unilateralnim sporazumima jer potiče mobilizaciju izvoznika za odvijanje slobodne trgovine te pomaže da vlade ne primjenjuju destruktivnu trgovinsku politiku.15
15
Grgić, M.; Bilas, V.: V.: Međunarodna ekonomija, Lares plus d.o.o., Zagreb, 2008., str. 220.
11
Nastojanje da se na međunarodnoj međunarodnoj razini urede određena pravila rezultiralo je sklapanje GATT-a (Opći sporazum o carinama i trgovini) koji je potpisan 30. listopada 1947. godine. GATT predstavlja skup pravila prema kojima zemlje potpisnice trebaju voditi svoju vanjskotrgovinsku politiku. GATT-om je pokrenuta postupna trgovinska liberalizacija i uklanjanje uklanjanje svih protekcionističkih mjera u trgovini robom. Tijekom 47 godina svog djelovanja GATT je ostvario snažan i prosperitetan multilateralan trgovinski sustav. Svjetska trgovinska organizacija (WTO) nastala je 1995. godine iz GATT-a. WTO je legalna organizacija koja utjelovljuje niz pravila ponašanja za međunarodnu trgovinsku politiku. Ovaj multilateralni trgovinski sustav stvarao se jako dugo, a glavni cilj nastanka je uklanjanje necarinskih trgovinskih barijera poput kvota i sl. te njihova zamjena carinskim ograničenjima kao i smanjenje carinskih stopa na što nižu razinu ukoliko je to moguće. Glavne zadaće WTO-a WTO-a su 16: −
upravljanje trgovinskim sporazumima,
−
forum za trgovinske pregovore, pregovore,
−
rješavanje trgovinskih sporazuma,
−
nadziranje nacionalnih trgovinskih politika,
−
tehnička pomoć zemljama u razvoju,
−
suradnja s drugim međunarodnim agencijama.
Osnovna načela na kojima se temelji djelovanje WTO -a u stvaranju multilateralnog trgovinskog sustava su 17: −
načelo nediskriminacije, načelo najpovlaštenije zemlje i načelo nacionalnog tretmana,
−
načelo liberalizacije trgovine, poticanje konkurencije i dodatne pomoći nerazvijenim zemljama,
16 17
−
načelo reciprociteta,
−
načelo transparentnosti.
Grgić, M.; Bilas, V.: Međunarodna ekonomija, ekon omija, Lares plus d.o.o., Zagreb, 2008., op. cit., str. 220. Grgić, M.; Bilas, V.: V.: Međunarodna ekonomija, Lares plus d.o.o., Zagreb, 2008., op. cit., str. 220.
12
Pod upravljanjem WTO-a nastale su brojne socijalne norme, putem prakse, pregovorima i odlukama donesenim na brojnim konferencijama, vijećima i zasjedanjima drugih tijela. WTO-a WTO-a ima svoje stajalište o svjetskoj trgovini, a koji se očituje u tome da trgovinski sustav treba biti slobodniji bez diskriminacije, konkurentniji te bi trebao nositi više koristi za manje razvijene zemlje. Globalno slobodna trgovina zemlje bi realocirala faktore proizvodnje radi postizanja strukture trgovine, proizvodnje i zaposlenosti primarnih faktora u skladu sa svojim komparativnim prednostima te kako bi došlo do rasta koristi na temelju pojačane efikasnosti. WTO sustav zabranjuje uvođenje: −
izvoznih subvencija osim za agrarne proizvode,
−
uvoznih kvota osim ukoliko uvoz dovodi do poremećaja na tržištu,
−
carina (svaka uvedena carina ili njeno povećanje mora se kompenzi rati smanjenjem carina na neke druge proizvode kako bi se izbjegao nepovoljan utjecaj na zemlju izvoznicu).
Zemlje se zajedno dogovaraju o smanjenju carina i drugih ograničenja u odvijanju slobodne trgovine u okviru trgovinskih rundi pregovora. Do sada je završeno osam trgovinskih rundi od 1947. godine. Tablica 1. Runde pregovora u okviru GATT-a i WTO-a
1947. Ženeva
BROJ ZEMALJA SUDIONICA 23
1949. Annecy
13
1951. Torquay
38
1956. Ženeva
26
1960. - 1961. Dillonska runda
26
1964. - 1967. Kennedyeva runda
62
1973. - 1979. Tokijska runda
102
1986. - 1994. Urugvajska runda
123
2001. Dohanska runda
151
RUNDE PREGOVORA
Izvor: Grgić M., Bilas V.: V.: Međunarodna ekonomija, ekonomija, str. 223.
13
Prvih pet rundi imalo je oblik paralelnih bilateralnih sporazuma. Kennedyeva runda, šesti multilateralni trgovinski sporazum postignut je 1967. godine. Taj sporazum odredio je smanjenje carina za industrijske zemlje, osim za specificirane industrije čije s e carine nisu mijenjale. Smanjenje su prosječne carine ovom rundom za 35%. Tokijska runda pregovora završila je 1979. godine, a rezultat je daljnje smanjenje carina te uvođenje novih pravila za kontrolu necarinskih ograničenja. Urugvajska runda bila je najduža i najteža u povijesti GATT-a. Pregovaralo se na tri aspekta međunarodne trgovine. Prvi je omogućavao pristup tržištu putem smanjenja carina. Donesene su mjere za uklanjanje necarinskih ograničenja, ponuđen je okvir za dugoročnu reformu trgovine poljoprivrednim proizvodima i nacionalna agrarna politika. Drugo djelovanje proširilo je djelovanje GATT-a GATT- a na nova područja koja nisu bila obuhvaćena multilateralnim pregovorima (Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva, trgovina uslugama). uslugama ). Treće revidira pristup mjerama trgovinske zaštite osobito se osuđuju mjere umjetnog snižavanja cijena (damping i subvencije). Prosječna carina razvijenih zemalja trebala se smanjiti za oko 40%. Uvođenje liberalizacije trgovine važno je u dva zaštićena sektora poljoprivredi i tekstilu. WTO je i nastao kao rezultat Urugvajske runde koja je završila 1994. godine. Uključila je i usluge u multilateralni trgovinski sustav, GATT je implementiran u siječnju siječnju 1995. godine, a predviđa progresivnu liberalizaciju trgovine uslugama putem rundi pregovora. Novi krug pregovora započeo je u studenom 2001. godine u Dohi u Kataru. Sami pregovori se nazivaju razvojnima čiji su ciljevi daljnja liberalizacija globalne trgovine, smanjivanje i uklanjanje izvoznih subvencija, pristup tržištima trži štima za nepoljoprivredne proizvode. Iako se očekivao relativno brz završetak pregovora oni do 2007. godine nisu okončani zbog suprotstavljenih interesa među raznim grupama zemalja te je i neizvjestan sam ishod pregovora.
14
3. CARINSKI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE Republika Hrvatska kao i svaka država ovisna o vanjskoj trgovini u skladu sa time formirala je određenu carinsku politiku. Osamostaljenjem države postojeći naslijeđeni sustav preuzet iz bivše Jugoslavije bilo je potrebno potrebno reformirati, a ta reforma reforma još i danas traje. traje.
3.1. Općenito o carini i carinskom sustavu Hrvatske Za nesmetano odvijanje trgovine potrebno je regulirati carinski sustav. Republika Hrvatska neposredno neposredno graniči s Italijom, Slovenijom, Mađarskom, Srbijom, Crnom gorom i BIH te ima 17 carinarnica, 80 graničnih, 54 pograničnih, sezonskih 13, i 32 robno granična prijelaza te 37 robnih robnih carinskih sustava. sustava. Carinska služba Republike Hrvatske ima povijesnu tradiciju koja datira od 8. stoljeća te od tada datira najstarija izvorna carinskih knjiga u Europi - Dubrovački carinski statut iz 13. stoljeća. Carinarnica koja je organizirane i formirane na raznim područjima Hrvatske neposredno ili preko svojih ustrojstvenih jedinica o bavljaju o bavljaju sljedeće sljedeće poslove 18: −
odobrava i provjerava provedbu carinski dopuštenog postupanja i uporabe robe,
−
obračunava i naplaćuje carinu, ca rinu, PDV, PDV, trošarine i druga davanja koja se naplaćuju kod uvoza, izvoza i provoza robe,
−
rješava o plaćanju povoljnije carine i oslobođenju od plaćanja carine, o odgodi plaćanja, povratu ili naknadnoj naknadnoj naplati carinskog duga, poreza na dodanu vrijednost, trošarina i drugih davanja sukladno carinskim i posebnim propisima,
−
nadzire i provjerava uporabu robe koja je bila oslobođena oslobo đena plaćanja carine, PDV-a, trošarina i davanja koja se naplaćuju sukladno carinskim i posebnim propisima,
−
utvrđuje carinsku vrijednost i razvrstavanje robe u nomenklaturu Carinske tarife te utvrđuje podrijetlo u skladu s važećim propisima i međunarodnim sporazumima,
−
obavlja reviziju, nadzor i provjeru rješenja te obračun i naplatu carine, PDV-a, trošarina te davanja koja se naplaćuju sukladno carinskim i posebnim propisima,
−
obavlja naknadne provjere carinskih deklaracija i isprava koje se podnose uz deklaraciju i potvrda o podrijetlu robe,
18
http//www.carina.hr, http//www.carina.hr, 01. 02. 2012.
15
− provodi postupak prisilne naplate carinskog duga, poreza na dodanu vrijednost i
trošarina te drugih davanja koja se naplaćuju prema posebnim propisima, −
na graničnim prijelazima, za koje to odluči Vlada Republike Hrvatsk e, Hrvatsk e, obavlja poslove s područja područja kontrole prijelaza preko državne granice,
−
obavlja nadzor i kontrolu unosa i iznosa domaćih i stranih sredstava plaćanja te sprječava sprječava i otkriva kažnjiva djela s tim u vezi,
−
sprječava i otkriva carinske i trošarinske t rošarinske prekršaje te druga kažnjiva djela,
−
u prvom stupnju vodi carinske prekršajne postupke za prekršaje propisane ovim Zakonom i Carinskim zakonom te drugim zakonom kada je provedba prekršajnog postupka stavljena stavljena u djelokrug Carinske uprave,
−
rješava u predmetima iz nadležnosti Carinske uprave u upravnom postupku prvog stupnja, ako za određena upravna pitanja nije nadlež an Središnji ured,
− provodi postupak postupak prodaje oduzete, oduzete, ustupljene ili pronađene pronađene robe i proizvoda, proizvoda, −
surađuje s nadležnim tijelima MUP-a, MUP-a, drugim državnim tijelima i organizacijama, sudionicima u pograničnom prometu, prometu , stranim pograničnim tijelima, da bi se poslovi na granici obavljali učinkovitije i kvalitetnije s ciljem sprječavanja sprječavanja i otkrivanja carinskih i trošarinskih prekršaja i drugih kažnjivih djela,
−
surađuje s nadležnim poreznim i inspekcijskim te policijskim tijelima u vezi s obavljanjem poslova iz njihovog djelokruga,
−
operativno provodi nadzor rada i poslovanja međunarodnih otpremnika u vezi s carinjenjem robe, odnosno poslova zastupanja u carinskom postupku,
−
vodi poslove disciplinskog sudovanja u prvom stupnju,
3.2. Fiskalni značaj carina u ukupnom prihodu RH Značaj carina s fiskalnog stanovišta je bio naročito izražen u starom i srednjem vijeku, a danas one više služe ekonomsko- političkim ekonomsko- političkim nego čisto fiskalnim ciljevima (naročito poslije II svjetskog rata). U strukturi državnog proračuna proračuna RH, prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2011. godinu, najzna čajniji prihodi su prihodi od poreza, koji su ostvareni u iznosu 62 milijarde kuna i čine 56,87% prihoda poslovanja u 2011. U strukturi prihoda od poreza, najznača najznača jniji je udjel poreza na dodanu vrijednost (61,7%), zatim slijede posebni porezi i trošarine (18,3%) i porez na dobit (11,9%). (11,9%). Prihodi od carina i carinskih pristojbi u 2011. 2011. godini iznosili su 1,7 1,7 milijardi kuna odnosno odnosno 1,64% ukupnog prihoda RH. 16
Tablica 2. Struktura prihoda proračuna RH za 2011. godinu te udio carine i carinske pristojbe Redni broj 1 I. 1. 1.1. 1.2. 1.3. 1.4. 1.4.1. 1.4.2. 1.4.3. 1.4.4. 1.4.5. 1.5. 1.6. 2. 2.1. 2.2. 2.3. 3. 4. 4.1. 4.2. 4.3. 4.4. 4.5. 4.6. 4.7. 4.8. 5. 5.1. 5.2. 6. 7. II. 8. 9. 10.
Vrsta prihoda
Ostvareno u 2011.
2
4 107.069.669.876,26 61.088.579.331,62 1.307.485.859,94 7.288.029.752,77 448.489.037,97 50.244.064.924,85 37.718.153.978,14 129.672.348,27 11.215.053.502,90 666.368.424,18 514.816.671,36 1.766.355.801,49 34.153.954,60
% u ukupnom prihodu 5 99,68 56,87 1,22 6,78 0,42 46,77 35,11 0,12 10,44 0,62 0,48 1,64 0,03
38.605.066.634,24 17.722.809.921,20 19.075.125.032,95 1.807.131.680,09 941.286.312,69
35,94 16,50 17,76 1,68 0,88
2.063.382.571,97 161.815.928,56 286.579.199,27 637.227.818,50 740.760,26 541.769.904,85 77.723.625,56 280.585.800,46 76.939.534,51 3.767.450.257,00
1,92 0,15 0,27 0,59 0,00 0,50 0,07 0,26 0,07 3,51
832.488.218,24 2.934.962.038,76 69.470.684,57
0,78 2,73 0,06
534.434.084,17 347.008.007,12 44.805.882,98 301.438.276,25 763.847,89 107.416.677.883,38
0,50 0,32 0,04 0,28 0,00 100,00
Prihodi poslovanja Prihodi od poreza Porez i prirez na dohodak Porez na dobit Porezi na imovinu Porezi na robu i usluge Porez na dodanu vrijednost Porez na promet Posebni porezi i trošarine Porezi i naknade od igara na sreću Ostali porezi na robu i usluge Carine i carinske pristojbe Ostali prihodi od poreza koje plaćaju fiz. osobe Doprinosi (socijalni) Doprinosi za zdravstveno osiguranje Doprinosi za mirovinsko osiguranje Doprinosi za zapošljavanje Pomoći iz inozemstva (darovnice) i iz proračuna Prihodi od imovine Kamate i tečajne razlike Dividende Dobiti trg. društava, banaka i financ instituc. Ostali prihodi od financijske imovine Naknade za koncesije Zakup i iznajmljivanje imovine Ostali prihodi od nefinancijske imovine Prihodi od kamata na dane zajmove Prihodi od administr. administr. pristojbi i poseb. propisima Upravne i administrativne pristojbe Prihodi po posebnim propisima Prihodi od prodaje proizvoda i robe te ruženi ruženihh uslu uslu a i rihodi rihodi od don donaci aci a Kazne, upravne mjere i ostali prihodi Prihodi od prodaje nefinancijske imovine Prihodi od prodaje neproizvedene imovine Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne Prihodi od proizvedene kratkotrajne imovine Ukupno prihodi (I.+II.)
Izvor: Izvješće Izvješće o o obavljenoj reviziji godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu, Državni zavod za statistiku, 2012.
17
3.3. Ustrojstvo carinske uprave RH i procedure Shema 1. Ustrojstvo carinske uprave
Na temelju prikazane sheme vidljiva je struktura carinskog sustava Republike Hrvatske. Središnji ured sa središtem u Zagrebu organizira obavljanje poslova unutarnjeg nadzora zakonitosti rada te korištenja i raspolaganja financijskim i drugim sredstvima Carinske uprave. Carinarnice se osnivaju u gospodarskim i prometnim središtima ukoliko je to potrebno po opsegu, strukturi i tokovima roba u putničkom i robnom prometu s inozemstvom te ukoliko postoje drugi gospodarski interesi. 18
Za obavljanje svih ili nekih poslova iz djelokruga carinarnica osnivaju se carinske ispostave, kao unutarnje ustrojstvene jedinice carinarnice, u sjedištu ili izvan sjedišta carinarnice. Unutarnje ustrojstvene jedinice carinske ispostave jesu carinski odjeljci. U Republici Hrvatskoj ustrojeno je 17 carinarnica u slijedećim gradovima: −
Carinarnica Dubrovnik,
−
Carinarnica Karlovac,
−
Carinarnica Koprivnica,
−
Carinarnica Krapina,
−
Carinarnica Osijek,
−
Carinarnica Otočac, Otočac,
−
Carinarnica Ploče, Ploče,
−
Carinarnica Pula,
−
Carinarnica Rijeka,
−
Carinarnica Slavonski Brod,
−
Carinarnica Split,
−
Carinarnica Šibenik,
−
Carinarnica Varaždin,
−
Carinarnica Virovitica,
−
Carinarnica Vukovar,
−
Carinarnica Zadar,
−
Carinarnica Zagreb.
Radom carinarnice upravlja pročelnik kojeg na radno mjesto raspoređuje ministar financija na prijedlog ravnatelja. Pročelnik carinarnice odgovoran je ravnatelju Carinske uprave za zakonito i pravodobno obavljanje poslova iz djelokruga rada pojedine ustrojstvene jedinice Središnjeg ureda Carinske uprave i pomoćnicima ravnatelja koji upravljaju odnosnom unutarnjom ustrojstvenom jedinicom. 19
19
Zakon o carinskoj službi, Narodne novine, br. 83/2009., čl. 9.
19
Središnji ured Carinske uprave 20: −
organizira i usmjerava rad službe, prati razvoj i ostvarivanje ciljeva, priprema stručne podloge za unapređivanje organizacije rada i zakonitosti djelovanja Carinske uprave i ustrojstvenih jedinica u njezinom sastavu,
−
organizira i nadzire rad carinarnica,
−
osigurava uvjete i izdaje upute za jedinstvenu, zakonitu, pravilnu, pravodobnu i učinkovitu primjenu carinskih i ostalih propisa, za koje je nadležna služba,
−
provodi unutarnji nadzor i kontrolu zakonitosti postupanja i pravilne primjene propisa u Carinskoj Carinskoj upravi
−
priprema i daje suglasnost suglasnost tiskarama za tiskanje službenih službenih obrazaca i publikacija publikacija u okviru djelatnosti Carinske uprave,
−
vodi brigu o čuvanju i prodaji oduzete ili druge strane robe kojom sukladno carinskim propisima raspolaže, odnosno za obavljanje ovih zadaća odabire i ovlašćuje druge pravne osobe u skladu s propisima koji uređuju postupak prodaje ili uništenja pod carinskim nadzorom,
−
obavlja poslove i provodi sve radnje u vezi radnopravnog statusa službenika i namještenika,
−
odlučuje i donosi programe za kadrovski, stručni i tehnički razvitak službe, donosi razvojne, organizacijske organizacijske i druge smjernice za rad službe,
−
koordinira i nadzire rad carinarnica u obavljanju imovinskopravnih i kadrovskih poslova iz njihovog djelokruga rada, rada,
−
priprema stručne podloge za podnošenje zahtjeva glede osiguranja proračunskih sredstava za financiranje rada i djelovanja Carinske uprave, poduzima mjere osiguranja zakonitoga raspolaganja sredstvima kojima raspolaže, racionalizira troškove poslovanja te priprema stručne podloge za izradu troškovnih izvješća, i zvješća,
−
prati naplatu prihoda državnog proračuna po osnovi carine, posebnih poreza, PDV-a i drugih davanja koja se, sukladno posebnim propisima, obračunavaju pri carinjenju robe te poduzima mjere za osiguranje njihove naplate,
−
kroz rad Carinskog centra za obuku razvija, izvodi i organizira programe za stručno osposobljavanje i usavršavanje carinskih službenika, kao i stručno obrazovanje i usavršavanje službenika iz drugog državnog tijela ili ustanove te sudjeluje u provedbi državnih državnih stručnih ispita za carinske službenike,
20
Zakon o carinskoj službi, Narodne novine, br. 83/2009.
20
−
prati i analizira rezultate naplate carinskog, carinskog, poreznog duga duga i ovrhe,
−
provodi provjere, obavlja verifikaciju registracije instrumenata osiguranja carinskog i poreznog duga i prati rokove važenja i korištenja instrumenata osiguranja carinskog i poreznog duga,
−
sudjeluje u izradi plana prijedloga proračuna i plana rashoda – trogodišnje projekcije proračuna Carinske uprave prema aktivnostima i kapitalnim projektima sukladno Zakonu o proračunu te planu i programu za njegovu nje govu izradu,
−
provodi postupke javne nabave i priprema dokumentaciju za nadmetanje te prati rokove isporuka i plaćanja,
−
daje suglasnosti za uređenje prostora, izgradnju, obnavljanje ili uređenje objekata na području slobodnih zona te na graničnim prijelazim prij elazima, a,
−
obavlja poslove i radnje vezane uz izgradnju, održavanje i modernizaciju objekata Carinske uprave te nadzire i koordinira rad r ad tijekom izgradnje ili rekonstrukcije,
−
prati realizaciju programa investicijskog održavanja te održava i nabavlja kompletnu opremu za redoviti rad svih službi na objektima Carinske uprave,
−
obavlja naknadne provjere deklaracija i drugih isprava prema carinskim propisima, obračun i kontrolu carine, posebnih poreza i poreza na dodanu vrijednost pri uvozu, i drugih davanja koja se, sukladno posebnim propisima, obračunavaju obračunavaju pri carinjenju robe,
−
provodi i unapređuje metode i tehnike sprječavanja sprječavanja i otkrivanja carinskih prekršaja i kaznenih djela vezanih uz obračun i kontrolu k ontrolu carine, posebnih poreza, PDV-a i drugih davanja što se sukladno posebnim p osebnim propisima obračunavaju pri carinjenju robe odnosno u prometu robom koja podliježe posebnim porezima u tuzemstvu te drugih kažnjivih djela u predmetima koji su u nadležnosti službe,
−
provodi provjere unosa, uvoza, izvoza ili provoza robe za koju su u svrhu sigurnosti, zaštite zdravlja i života ljudi, životinja i bilja, zaštite kulturne baštine, zaštite nacionalnog blaga i intelektualnoga vlasništva propisane posebne mjere,
−
daje upute za ispravno utvrđivanje vrijednosti robe, visine uvoznih i izvoznih carina i posebnih poreza,
−
u carinskom laboratoriju obavlja kemijsko-fizikalne, tehnološke i druge analize uzoraka robe uzetih u svrhe ispravnog raspoređivanja robe u Carinsku tarifu, tarif u,
−
daje mišljenja i objavljuje obvezujuća mišljenja o razvrstavanju robe u kombinirano nazivlje Carinske tarife te obvezujuća mišljenja o podrijetlu robe,
−
obavlja analize opojnih droga i drugih psihotropnih tvari, 21
−
u suradnji s ovlaštenim institucijama obavlja stručna vještačenja,
−
obavlja stručne poslove za potrebe Povjerenstva za carinsku za carinsku tarifu,
−
pruža stručnu pomoć pri provedbi carinskih i propisa o posebnim posebnim porezima te daje upute za rad o pitanjima iz djelokruga rada službe,
−
prikuplja, obrađuje obrađuje i čuva podatke s područja rada službe, službe,
−
organizira i upravlja sustavom obrade i prijenosa podataka,
−
surađuje i razmjenjuje podatke s međunarodnim organizacijama i stručnim udrugama na područjima sustava carine i posebnih poreza, carinskim službama drugih država te s nadležnim pograničnim pograničnim tijelima susjednih država,
−
surađuje i razmjenjuje podatke pod atke s upravnim tijelima, drugim državnim tijelima, javnim službama i gospodarskim gospodarskim subjektima u predmetima što se odnose na područje djelatnosti djelatnosti službe,
−
osniva prvostupanjski i drugostupanjski disciplinski sud i vodi poslove disciplinskog sudovanja sudovanja u prvom i drugom stupnju,
−
obavlja poslove u vezi s izdavanjem i zdavanjem stručnih izdanja Carinske uprave,
−
kada je to propisano vodi upravni postupak u prvom stupnju,
−
prati provedbu carinskih, poreznih i drugih propisa iz svojega djelokruga i stručni je nositelj izrade Carinskog zakona, drugih carinskih propisa, zakona i pravilnika o posebnim porezima te surađuje u izradi drugih zakona i drugih propisa koji se primjenjuju u postupcima postupcima koje vodi,
−
odobrava provedbu carinskih mjera za zaštitu prava intelektualnog vlasništva, provodi upravni postupak u provedbi carinskih mjera za zaštitu prava intelektualnog vlasništva, obavlja poslove nadzora, koordinacije i stručne pomoći pri provedbi postupaka za zaštitu prava intelektualnog vlasništva iz djelokruga carinarnica, vodi evidenciju o zahtjevima za poduzimanje carinskih mjera za zaštitu prava intelektualnog vlasništva te prikuplja, te prikuplja, obrađuje i razmjenjuje razmjenjuje podatke o povredama prava intelektualnog vlasništva iz svog djelokruga,
−
obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom ili drugim propisima. p ropisima.
22
3.4. Ovlasti carinskih službenika Ovlašteni carinski službenici u okviru radnog mjesta na koje su raspo ređeni imaju ovlasti propisane Carinskim zakonom. Ovlašteni carinski službenici kada obavljaju poslove propisane Carinskim zakonom i drugim carinskim i poreznim propisima, dužni su poštivati dostojanstvo, ugled i čast svake osobe na koju se radnja odnosi, vodeći računa o zaštiti Ustava Republike Hrvatske i zakonom zajamčenih ljudskih prava i temeljnih sloboda te poštivati odredbe Kodeksa profesionalne etike. Carinski službenici dužni su prema pozivima međunarodnih organizacija ili na osnovi obveza koje proistječu iz međunarodnih ugovora, ili drugih propisa, u inozemstvu sudjelovati u obavljanju carinskih i drugih zadataka. Ministar financija izdaje pisane ovlasti kojima određuje opseg i trajanje ovlasti, kao i zadatke koje mogu provoditi carinski službenici druge države ili međunarodne organizacije, kada na osnovi međunarodnih ugovora ili drugih propisa djeluju u Republici Hrvatskoj. Ovlašteni carinski službenici, kada obavljaju nadzor nad primjenom zakona i drugih podzakonskih podzakonskih akata, obavljaju radnje carinske carinske provjere, provjere posebnih posebnih poreza, sprječavaju sprječavaju i otkrivaju prekršaje i kaznena djela prema odredbama ovog Zakona i drugih propisa, poštujući pri njihovoj provedbi propise o sigurnosti zračnog, pomorskog, riječnog, željezničkog i cestovnog prometa. prometa . Također imaju ovlasti: − pratiti, zaustaviti, pregledati pregledati i pretražiti prijevozno i prijenosno prijenosno sredstvo i robu, − provjeriti identitet osobe, − pregledati osobu, osobu, − pregledati i pretraživati poslovne prostorije, prostore, objekte, dokumentaciju, dokumentaciju, kao
i provjeriti vjerodostojnost i istinitosti isprava podnesenih u carinskom postupku, − privremeno oduzeti oduzeti predmete i isprave, isprave, − privremeno ograničiti ograničiti slobodu slobodu kretanja, − pozivati osobe, − prikupljati, obrađivati, evidentirati evidentirati i koristiti osobne i druge podatke, podatke, −
upotrijebiti sredstva prisile.
Ovlašteni carinski službenici imaju pravo nositi vatreno oružje i streljivo dok poslove obavljanju u službenoj carinskoj odori, a iznimno i u civilnoj odjeći, po nalogu nadređene
23
osobe, ukoliko za to postoje opravdani razlozi. Način nošenja i uporabe vatrenog oružja propisuje pravilnikom ministar financija. Ovlašteni carinski službenici imaju pravo u prekograničnom prekograničnom prometu pregledavati osobe te pregledavati i pretraživati prtljagu i druge stvari koje ove osobe sa sobom nose. Ove radnje obuhvaćaju i pravo provjere identiteta osoba. Provjera identiteta osobe provodi se uvidom u njezinu putnu ispravu, osobnu iskaznicu ili drugu javnu ispravu s fotografijom. Prilikom provjere identiteta osobe, ovlašteni carinski službenik dužan je upoznati osobu s razlogom provjere njezinog identiteta. U slučaju postojanja osnovane sumnje da je roba koja je predmet carinskoga ili poreznog prekršaja prekršaja sukladno propisima za provođenje kojih je nadležna Carinska uprava, odnosno predmet kaznenog djela skrivena u tijelu osobe, obavljanje tjelesne pretrage povjerit će se liječniku javne zdravstvene službe. Ako se pri pregledu ili pretrazi robe, prijevoznog sredstva ili osobe pronađu robe čiji je promet zabranjen ili ograničen koje se neovlašteno prenose u ili iz carinskog područja Republike Hrvatske odmah će se privremeno oduzeti. Osobama kod koje su pronađene navedene robe privremeno će se ograničiti sloboda slobo da kretanja i o tome će se odmah obavijestiti nadležna policijska uprava. Ovlašteni carinski službenici, radi otkrivanja kršenja carinskih i poreznih propisa za provođenje kojih je nadležna Carinska uprava, na cijelom carinskom području Republike Hrvatske imaju pravo: − pratiti i zaustaviti svako prijevozno i prijenosno prijenosno sredstvo, − pregledati i pretražiti prijevozno prijevozno i prijenosno sredstvo sredstvo na bilo kojem kojem mjestu, − provjeravati namjensku uporabu pogonskog goriva u prijevoznim sredstvima,
radnim uređajima i strojevima. Ovlašteni carinski službenici, radi otkrivanja kršenja carinskih i drugih propisa za provođenje kojih je nadležna carinska služba, na cijelom carinskom području Republike Hrvatske imaju pravo obaviti pregled i pretragu poslovnih prostorija i drugoga poslovnog prostora u kojima se se roba proizvodi, utovaruje, utovaruje, istovaruje, istovaruje, pretovaruje ili skladišti. Republika Hrvatska odgovara za štetu koju carinski službenik počini trećim osobama, osim ako se dokaže da je postupao sukladno propisima.
24
3.5. Carinski propisi Republike Hrvatske Carine za Republiku Hrvatsku predstavljaju oblik posrednog poreza koji su određeni: −
Carinskim zakonom,
−
Zakonom o carinskoj tarifi,
−
Zakonom o carinskoj službi,
−
nizom propisa iz područja pomorskog prava i trgovine, međunarodnim konvencijama i ugovorima.
Temeljni akti carinskog zakonodavstva Hrvatske su Carinski zakon donesen 1999. godine, Uredba o provedbi Carinskog zakona i Pravilnik o uporabi obrazaca pri provedbi Carinskog zakona. U 2006. godini usklađivanjem propisa radi zatvar anja anja poglavlja 29. Carinska unija, dopunjuje se i mijenja Carinski zakon radi uskla đivanja sa carinskim zakonodavstvom zakonodavstvom Europske unije. unije. Ovo poglavlje nakon nakon niza monitoringa zatvoreno zatvoreno je 2007. godine te se u srpnju 2013., kada bi Hrvatska trebala postati punopravna članica EU, članica EU, počinju počinju primjenjivati novi propisi. Carinsko područje Republike Hrvatske sastoji se od teritorija Hrvatske uključujući 15 slobodnih zona. Roba koja se unosi na područje Hrvatske podliježe mjerama carinskog nadzora i carinske kontrole od trenutka njezinog ulaska na njezin teritorij. Roba ostaje pod carinskim nadzorom koliko je to potrebno kako bi se utvrdio njezin status. Strana roba stječe status domaće robe puštanjem u slobodni promet i plaćanjem duga. 21 Opća pravila također obuhvaćaju podnošenje robe carini, skraćenu deklaraciju, privremeni smještaj robe kao i carinsko dopušteno postupanje ili uporaba. Također , postoje odredbe o deklarantu deklarantu koji se definira kao osoba koja podnosi podnosi carinsku deklaraciju deklaraciju u svoje ime ili kao osoba u čije se ime carinska deklaracija podnosi. Carinska deklaracija se podnosi u pisanom obliku na obrascu Jedinstvene Jedinstvene carinske carinske deklaracije (JCD). Carinski zakon i Carinska tarifa kao k ao njegov sastavni dio uređuje: − pravila o načinu načinu obračuna carine, carine, −
sustav nazivlja robe robe koja se uvozi, unosi ili prima na carinsko područje Republike Hrvatske, odnosno izvozi, iznosi ili šalje s carinskog područja područja Republike Hrvatske
21
htpp//mvep.hr, 05. 02. 2012.
25
razvrstan po odsjecima i poglavljima Carinske tarife, −
sustav brojčanog označavanja robe (tarifni brojevi i tarifne oznake) u Carinskoj tarifi,
− pravila o razvrstavanju pojedine robe u tarifne brojeve i podbrojeve te tarifne
stavke Carinske tarife te −
carine koje se primjenjuju na uvezenu robu. 22
Carina se naplaćuje na uvoz robe podrijetlom iz zemalja članica Svjetske trgovinske organizacije, zemalja s kojima je Republika Hrvatska sklopila ugovore u kojima je sadržano načelo najpovlaštenije nacije ili iz zemalja koje to načelo primjenjuju na robu podrijetlom iz Republike Hrvatske. Na uvoz robe podrijetlom iz zemalja s kojima je Republika Hrvatska sklopila ugovore o povlaštenom trgovinskom režimu naplaćuje se carina utvrđena tim ugovorima. Ukoliko Vlada Republike Hrvatske odredi uvoz robe podrijetlom iz zemalja koje nisu regulirane posebnim trgovinskim režimom carina koja se naplati, bit će za 50% viša od carine određene zakonom. z akonom.23 Vlada također može odrediti niže carine od carina utvrđenih u Carinskoj tarifi ili primjenu carinske stope: −
za uvoz opreme, uređaja, aparata, vozila i njihovih dijelova, u čijoj proizvodnji proizvod nji se koriste oprema i dijelovi proizvedeni u Republici Hrvatskoj,
−
za uvoz robe podrijetlom iz najnerazvijenijih zemalja sukladno kriterijima Konferencije UN-a za trgovinu i razvoj (UNCTAD),
−
za uvoz strojeva, uređaja i opreme za razminiranje.
Vlada najkasnije najkasnije u studenom tekuće godine donosi Carinsku tarifu kojom se utvrđuje visina carina za slijedeću godinu, a pri tome uzima u obzir obveze koje su preuzete u okviru Svjetske trgovinske organizacije i drugih međunarodnih ugovora koje je sklopila Republika Hrvatska.
22
Zakon o carinskoj tarifi, Narodne novine, br. 146/08, čl. 1. Zakon o carinskoj tarifi, Narodne novine, novin e, br. 146/08, čl. 1.
23
26
U okviru Ministarstva financija osniva se Povjerenstvo za carinsku tarifu kao stručno tijelo koje daje mišljenje o: −
usklađivanju sustava nazivlja i brojčanog označavanja robe u hrvatskom carinskom sustavu s obvezama preuzetim prihvaćanjem Međunarodne Međun arodne konvencije o harmoniziranom harmoniziranom sustavu nazivlja i brojčanog označavanja označavanja robe,
−
usklađivanju sustava nazivlja i brojčanog označavanja robe u Carinskoj tarifi s posebnostima hrvatskoga carinskog sustava, potrebama uređivanja odnosa na području trgovine, trgovine, deviznoga deviznoga sustava i slično,
−
nacrtima propisa glede razvrstavanja robe u Carinsku tarifu.
Za potrebe analize opojnih droga i drugih psihotropnih tvari, osniva se poseban carinski laboratorij. Ravnatelj Carinske uprave imenuje povjerenstvo kao stručno tijelo za rješavanje sporova u drugostupanjskom upravnom postupku u svezi s razvrstavanjem robe u Carinsku tarifu. Razvrstavanje robe u Carinsku tarifu temelji teme lji se na slijedećim slij edećim načelima: načelima: 1. Nazivi odsjeka, poglavlja i potpoglavlja služe samo za lakše snalaženje pri razvrstavanju. Za zakonske potrebe za razvrstavanje su mjerodavni nazivi tarifnih brojeva i napomene uz odgovarajuće odsjeke i poglavlja te slijedeća pravila, slijedeća pravila, ako ona nisu u suprotnosti s nazivima tarifnih brojeva i napomenama uz odsjeke i poglavlja. 2. a) Proizvodom što je naveden ili uključen u nazivu nekog tarifnog broja smatra se i taj proizvod iako je necjelovit (nekompletan) ili nedovršen pod uvjetom da pri carinjenju ima bitne značajke cjelovitog ili dovršenog proizvoda. U tarifni se broj uključuje i taj proizvod cjelovit ili dovršen (ili proizvod kojeg se razvrstava kao cjelovitog ili dovršenog primjenom ovog pravila) ako se isporučuje nesastavl jen nesastavl jen ili u rastavljenom stanju. b) Pod materijalnom ili tvari iz naziva tarifnog broja podrazumijeva se se takav materijal ili tvar u čistom stanju ili pomiješana odnosno kombinirana s drugim materijalima odnosno tvarima. Pod proizvodom od određenog materijal a ili tvari podrazumijeva se i taj proizvod izrađen u cijelosti ili il i djelomično od nepromijenjenoga materijala materijala ili tvari.
27
3. Proizvode koje bi se primjenom pravila 2 b ili zbog bilo kojeg drugog razloga, na prvi pogled moglo razvrstati u dva ili više tarifnih brojeva, razvrstava se na ovaj način: a) Tarifnom broju s najkonkretnijim ili najtočnijim nazivom robe treba dati prednost u odnosu na tarifne brojeve s općenitijim nazivom robe. Međutim, kada se nazivi dva ili više tarifnih brojeva odnose samo na dio materijala ili tvari sadržanih u mješavini ili sastavljenoj (složenoj) robi ili samo na dio sastavnica sloga pripremljenog za maloprodaju, nazive tih tarifnih brojeva smatrat će se podjednako konkretnim, čak i kada jedan od njih ima kompletniji i precizniji naziv precizniji naziv robe. b) Mješavine, sastavljene (složene) proizvode što se sastoje od različitih materijala ili su izrađeni od različitih sastavnica, sastavnica , odnosno sastojaka i proizvode pripremljene u slogovima za maloprodaju, koje se ne može razvrstati primjenom pravila 3 a, razvrstati će se kao da se sastoje od materijala ili sastavnice (komponente) što im daje bitan značaj (karakter), ako se taj kriterij može primijeniti. c) Kad se proizvode ne može razvrstati primjenom pravila 3 a ni 3 b, razvrstat će ih se u posljednji po redu od onih tarifnih brojeva što zaslužuju podjednako uzimanje u obzir. 4. Robu koju se ne može razvrstati primjenom prethodnih pravila, razvrstava se u tarifni broj za robu što je toj robi najsličnija. 5. Uz prethodne odredbe, na slijedeću robu primjenjuje robu primjenjuje se i ova pravila: pravila: a) Futrole za fotografske aparate, glazbala, oružje, kutije za instrumente za crtanje, kutije za ogrlice i slične spremnike, posebno posebno oblikovane ili prilagođene za primanje određenog proizvoda ili sloga proizvoda, prikladne za dugotrajnu uporabu i isporučene s proizvodima za koje su namijenjene, treba razvrstati s tim proizvodima ako ih se obično prodaje s tim proizvodima. Međutim, ovo se pravilo ne primjenjuje na spremnike spremnike što cjelini (proizvodu sa spremnikom) daju bitni značaj značaj ; b) S iznimkom slučajeva na koje se odnosi pravilo 5 a, materijale za pakiranje i spremnike za pakiranje (ambalažu) što ih se isporučuje s robom u njima, razvrstava se zajedno s tom robom ako je uobičajeno da ih se rabi za pakiranje te robe. Međutim, ovu se odredbu ne primjenjuje na materijal za pakiranje. 28
6. Za zakonske potrebe robu se razvrstava u podbrojeve pojedinog tarifnog broja temeljem naziva tih podbrojeva i napomena za te podbrojeve te, s nužnim izmjenama, temeljem prethodnih pravila, podrazumijevajući podrazumij evajući da se podbrojeve može uspoređivati samo na istoj razini podjele. 24 Roba za određene vrste plovila i za platforme za bušenje i pridobivanje oslobađa se od plaćanja carine ukoliko je namijenjena za ugradnju u brodove, čamce ili druga plovila iz slijedećeg slijedećeg popisa za njihovu gradnju, popravak, održavanje ili pregradnju pregradnju te na robu za montažu na te brodove, čamce ili druga plovila ili za njihovo opremanje. Oslobađa se od plaćanja carine: a)
robu namijenjenu za ugradnju za platforme za bušenje ili pridobivanje:
−
fiksne iz podbroja 8430.49 što rade u teritorijalnom moru Hrvatske;
−
ploveće ili uronjive uronjive iz podbroja 8905.20, za njihovu gradnju, popravak, održavanje ili pregradnju te na robu namijenjenu za opremanje tih platformi. Robu kao što je gorivo, mazivo i plin, što su neophodni za rad strojeva i uređaja što nisu u neprekidnom pogonu i nisu integralni sastavni dijelovi platforme, a koje se rabi na njima za gradnju, popravak, održavanje, pregradnju ili opremanje tih platformi smatra se također kao da je namijenjena za ugradnju u platforme za bušenje ili proizvodnju.
b)
cijevi, kabeli i spojevi za njih što povezuju te platforme s kopnom.
Oslobađanje od plaćanja carine ovisi o mogućnostima carinske kontrole uporabe te robe. Roba koja je namijenjena za uporabu u civilnom zrakoplovstvu oslobađa se od plaćanja carine carine u ovim slučajevima: slučajevima: −
zrakoplovi za civilnu uporabu,
−
određena roba za gradnju, popravak, održavanje, pregradnju (rekonstrukciju), modificiranje ili adaptaciju zrakoplova za civilnu uporabu što će ostati na njima,
−
zemaljski trenažeri letenja i dijelovi za njih, namijenjeni za civilnu uporabu.
24
http//www.carina.hr, http//www.carina.hr, 07. 02. 2012.
29
Na futrole, kutije, spremnike i materijal za pakiranje (ambalažu) što ih se pušta u slobodan promet istodobno s robom što je isporučena u njima ili je pakirana u njima primjenjuje se slijedeće slijedeće odredbe općeg pravila 5: 5: a)
carini ih se po istoj stopi kao robu:
−
ako se radi o robi na koju se plaća carina po vrijednosti ( ad valorem) ili
−
ako su futrole, kutije, spremnike i materijal za pakiranje uključeni u masu robe na koju se carinu plaća po masi (carinsku masu);
b)
oslobođeni su od plaćanja carine:
−
ako je roba oslobođena plaćanja carine ili
−
ako se na robu plaća carina na drugi način osim po masi ili po vrijednosti robe ili
−
ako masa tih futrola, kutija, spremnika i materijala za pakiranje nije uključena u carinsku masu robe (ne potpada pod carinsku masu robe).
Ako futrole, kutije, spremnike i materijal za pakiranje iz stavka 1 podstavka a i b sadrže ili se carine s robom iz više tarifnih stavaka, masu i vrijednost futrola, kutija, spremnika i materijala za pakiranje treba, za određivanje carinske mase ili carinske carinske vrijednosti podijeliti proporcionalno masi ili vrijednosti robe koju koju sadrže.
3.6. Postupak carinjenja robe Sva roba unesena u carinsko područje Republike Hrvatske podliježe mjerama carinskog nadzora i provjere od trenutka njezina ulaska. To znači da je svaka osoba prilikom prijelaza carinske crte crte dužna carinskom djelatniku djelatniku prijaviti robu koju nosi sobom, sobom, neovisno da li ima mjesta provođenju carinskog postupka ili ne (tj. naplati carine i drugih pristojbi pri uvozu). U putničkom prometu primjenjuje se pojednostavnjeni način prijavljivanja (deklariranja) robe pri prijelazu državne granice, i to u obliku usmenoga prijavljivanja. Roba koja nije na uobičajenom mjestu, ili ju carinik ne može vidjeti na jednostavan način, a podložna je plaćanju uvoznih davanja, potrebno je prijaviti (deklarirati) izričito.
30
Od sredine 2001. godine na nekoliko cestovnih i zrakoplovnih graničnih prijelaza postoje tzv. tzv. zelene trake za putnike koji unose robu na koju se ne plaća carina, odnosno obuhvaćena je carinskom povlasticom. Ovu O vu traku ne mogu koristiti putnici koji unose robu koja je podložna plaćanju uvoznih davanja (te se u slučaju ustanovljenja da se unosi takva roba čini i carinski prekršaj). 25 Carinski službenik utvrđuje da li se stvarno unosi roba kako je prijavljeno-deklarirana, prijavljeno-deklarirana, ta da li unos robe podliježe obračunu i plaćanju carine i drugih uvoznih pristojbi. Ovisno o ovome određenju ovisi daljnje postupanje s robom. Ukoliko za robu nije predviđeno oslobođenje od plaćanja uvoznih davanja, ista se obračunavaju na posebnom obrascu za obračun uvoznih davanja. Pri izračunu visine uvoznih davanja mjerodavna je transakcijska vrijednost robe (prema računima). Obračun uvoznih davanja moguće je obaviti na graničnom prijelazu, ukoliko vrijednost robe ne premašuje 5.000,00 kuna, i to primjenom jedinstvene stope carine od 10%. Ukoliko je predmet obračuna carine roba podrijetlom iz i z zemalja s kojima Republika Hrvatska ima zaključene ugovor o slobodnoj trgovini, po putnikovom zahtjevu se može primijeniti odnosna niža stopa carine ili sto pa sto pa "slobodno", i tada tada se na graničnom graničnom prijelazu može ocariniti roba do vrijednosti 1.200 EUR-a. EUR- a. Pri unosu određenih vrsta robe - alkoholna pića, duhanski proizvodi, naftni derivati, obračunava se i posebni porez (trošarina). Na zbroj carinske vrijednosti r obe, obe, carine i eventualno posebnog poreza obračunava se i porez na dodanu vrijednost po propisanoj općoj stopi (ili nižoj ukoliko se radi o proizvodima koji imaju nižu stopu PDV-a PDV-a (neki prehrambeni artikli, lijekovi, knjige). Postupak na granici, dozvoljava da putnik (umjesto jedinstvene stope carine) zatraži primjenu stopa carine iz Carinske tarife. Takav zahtjev putnika na primjeni stopa prema Carinskoj tarifi, rezultira provedbom redovnog postupka carinjenja na unutrašnjoj carinarnici.
25
http//www.carina.hr, http//www.carina.hr, 09. 02. 2012.
31
3.7. Postupak carinjenja poštanskih pošiljaka Postupak carinjenja poštanskih pošiljaka u međunarodnome poštanskom prometu provodi se pod carinskim nadzorom i uz provedbu postupaka carinske provjere, u skladu sa odgovarajućim odredbama Carinskog zakona, propisima donesenim na osnovi tog zakona, međunarodnim poštanskim i carinskim sporazumima te sporazumima te drugim poštanskim propisima. Sve poštanske pošiljke koje su predmetom međunarodnog poštanskog prometa, kao i svaka radnja koja se vrši sa poštanskim pošiljkama u međunarodno me poštanskom prometu, podliježu mjerama carinskog carinskog nadzora i postupku postupku carinske provjere, provjere, na način kako kako to propisuju navedeni carinski i poštanski propisi. Kada poštanske pošiljke stignu u carinsko područje Republike Hrvatske, carinski djelatnik u nadležnoj pošti carinjenja vrši podjelu na pošiljke koje se ne podnose carinarnici, dakle koje se odmah puštaju radi uručenja primateljima od onih koje se radi carinskog pregleda podnose podnose carinarnici. Poštanske pošiljke koje se ne podnose carinarnici su: −
razglednice razglednice i pisma isključivo s osobnim porukama,
− poruke ispisane ispisane braillovim pismom, −
tiskovine i televizijske, filmske ili na drugi način snimljene vrpce ili slike za izravnu emisiju preko sredstava javnog priopćavanja koje ne podliježu plaćanju carine, te
−
sve druge poštanske pošiljke (pismovne i paketne pošiljke) za koje sukladno stavku 4. članku 50. Carinskom zakonu, ne postoji obveza podnošenja carinarnici.
Poštanske pošiljke (pismovne i paketne pošiljke) za koje ne postoji obveza podnošenja carinarnici, su: −
osobne isprave i dokumenti bez obzira na vrijednost,
−
odlikovanja i priznanja,
−
robne marke, patenti, modeli i popratni dokumenti te obrasci za priznavanje patenta ili inovacije koji se šalju organizacijama organizacijama za zaštitu autorskog i industrijskog vlasništva,
−
obrasci i isprave koje državna tijela primaju za obavljanje svojih javnih ovlasti,
32
− predmeti koji predstavljaju dokaze u sudskim ili drugim postupcima pred
državnim tijelima Republike Hrvatske, − primjerci potpisa i tiskane okružnice koje se šalju kao dio uobičajene uobičajene izmjene
obavijesti među javnim službama ili bankarskim ustanovama, −
službene tiskanice koje prima Hrvatska narodna banka,
−
nacrti, tehničke slike, modeli, opisi i drugi slični dokumenti koji se uvoze kako bi se ispunili uvjeti za sudjelovanje na međunarodnom natječaju koji se organizira u zemlji,
−
tiskani obrasci koji se sukladno međunarodnim ugovorima upotrebljavaju kao službeni dokumenti u međunarodnome prometu vozila ili robe,
−
koje uvoze fizičke osobe .
To se odnosi isključivo na knjige koje su oslobođene od plaćanja carine sukladno Sporazumu o uvozu predmeta prosvjetnog, znanstvenog i kulturnog karaktera i Protokolu uz taj Sporazum te od plaćanja poreza na dodanu vrijednost u skladu sa člankom 10a. točka c) Zakona o porezu na dodanu vrijednost („Narodne novine“, br. 47/95 - 90/05) i članka 57. stavak 1. točka c) Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost („Narodne novine“, br. 60/96 153/05). Poštanske pošiljke koje se podnose carinarnici obuhvaća sve pošiljke robe, koje dolaze iz inozemstva od pravnih osoba, kao i sve pošiljke koje su predmetom kupoprodaje (dakle koje se plaćaju), podliježu obvezatnom obračunu carine i PDV-a, PDV-a, neovisno što prispjela roba služi osobnim potrebama primatelja i što je vrijednost robe ponekad manja od 300 kuna. Kada poštansku pošiljku prima fizička osoba, a ne radi se o robi koja se ne podnosi carinarnici, podnosi se jedna od sljedećih isprava: a) Poštansko-carinska deklaracija u sli jedećim jedećim slučajevima: slučajevima: − kada je moguće primijeniti jedinstvenu carinsku stopu od 10%, Jedins tvena
carinska stopa može se primijeniti samo u slučaju uvoza robe koju fizička osoba u Republici Hrvatskoj prima od fizičke osobe iz inozemstva, a pošiljka sadrži robu nekomercijalne naravi pod uvjetom da vrijednost robe ne prelazi 5.000,00 kuna.
33
− kada se pošiljka djelomično oslobađa od plaćanja carine, odnosno kada se za robu
do vrijednosti 300 kuna primjenjuje oslobođenje od plaćanja carine, a na ostali dio pošiljke se obračunava carina i porez sukladno članku 8. Uredbe o uvjetima i postupcima za ostvarivanje oslobođenja od plaćanja carine („Narodne novine“, br. 05/07.), − kada fizičke osobe primaju, (odnosno kupuju) iz inozemstva robu u vrijednosti do
5.000,00 kuna, od fizičkih ili pravnih osoba, a koja se može smatrati robom za osobne potrebe ili potreba p otreba članova svog domaćinstva, uz primjenu propisane stope iz Carinske tarife. Odredbe ove alineje ne odnose se na tzv. uzastopne pošiljke. Poštansko-carinska Poštansko-carinska deklaracija za robu iz točaka b) i c) može se podnijeti samo u slučaju kada je uz istu priložen račun, na kojem je navedena vrijednost robe te također ako se pošiljka sastoji samo od gore navedenih roba. Ukoliko se radi o kombiniranoj pošiljci, odnosno da se ista sastoji od gore navedenih roba i roba za koju nije određeno podnošenje poštansko-carinske poštansko-carinske deklaracije, tada se za cjelokupnu pošiljku mora podnijeti jedinstvena carinska deklaracija. b) Jedinstvena carinska deklaracija podnosi se u svim ostalim slučajevima. Jedinstvenu carinsku deklaraciju može popuniti i podnijeti svaka osoba koja nastupa u svoje svoje ime i za svoj račun. Carinska deklaracija popunjava se sukladno pravilima propisanima Pravilnikom o uporabi obrazaca pri provedbi Carinskog zakona (Narodne novine br. 176/03.) i naputcima Carinske uprave. 26 U postupku carinjenja robe, neovisno da li se isto obavlja putem poštansko-carinske deklaracije ili jedinstvene carinske deklaracije, utvrđuje se carinski dug koji je potrebno platiti. Carinski dug čine carina, poseban poseban porez u slučaju ako se radi o robi koja podliježe tom porezu i porez na dodanu vri jednost. jednost. Propisana stopa carine obračunava se na carinsku vrijednost robe. Carinsku vrijednost robe čini njezina transakcijska vrijednost odnosno stvarno plaćena ili plativa cijena za robu koja je predmet postupka carinjenja, ali uz prilagodbu troškova iz članka 38. i 39. istog Zakona. To podrazumijeva da se svi troškovi koji su vezani uz tu robu uključuju u carinsku vrijednost, kao npr. troškov i prijevoza i osiguranja robe (u poštanskom prometu dakle, u pravilu, troškovi t roškovi poštarine).
26
http//www.carina.hr, http//www.carina.hr, 07. 02. 2012.
34
Porezna osnovica za obr ačun ačun posebnog poreza propisana je svakim posebnim Zakonom o posebnom porezu na određenu robu. Tako je npr. za kavu propisana osnovica za obračun neto kilo težine kave, za luksuzne proizvode to je prodajna vrijednost proizvoda, itd. Poreznu osnovicu za obr ačun ačun poreza na dodanu vrijednost čini carinska osnovica, dakle carinska vrijednost robe uvećana za carinu i posebne poreze ako roba podliježe naplati posebnih poreza. poreza. Međutim, ukoliko primatelj ukoliko primatelj pošiljke nije podnio nikakav dokaz dokaz o izvršenom plaćanju ili ga carinarnica nije prihvatila, carinski djelatnik će utvrditi carinsku vrijednost temeljem ostalih metoda za utvrđivanje carinske vrijednosti u skladu sa člancima 32. do 37. Carinskog zakona (npr. na temelju transakcijske vrijednosti istovjetne ili slične r obe r obe koja je prodana za izvoz u Republiku Hrvatsku i izvezena u isto ili približno isto vrijeme) te izvršiti obračun carinskog duga. U tom slučaju ako se primatelj poštanske pošiljke ne slaže sa carinskom vrijednošću robe utvrđenom od strane carinske službe službe ima pravo zahtijevati od nadležne carinarnice dostavu obrazložene odluke o načinu određivanja carinske vrijednosti robe. Tada je primatelj pošiljke, prilikom uručenja pošiljke i naloga za plaćanje, dužan neotvorenu pošiljku vratiti djelatniku pošte, radi njezinog podnošenja na ponovnu carinsku provjeru , zajedno sa svim priloženim ispravama i dokumentima te dokazima dokazima o transakcijskoj transakcijskoj vrijednosti robe. robe. Na pisani zahtjev primatelja pošiljke pošiljke carinarnica je dužna donijeti donijeti obrazloženo rješenje rješenje o načinu određivan ja određivan ja carinske vrijednosti robe odnosno pravilno utvrditi utvrditi carinski dug. Na rješenje carinarnice primatelj pošiljke ima pravo žalbe. Žalba se podnosi u roku od 15 dana, pri čemu žalba ne odgađa ovrhu rješenja Uvoz lijekova u poštanskom prometu nije dozvoljen. Sukladno mišljenju Ministarstva zdravlja, zdravlja, uvoz lijekova za osobne potrebe građana Republike Hrvatske putem pošte nije dozvoljen. Zakonom o lijekovima i medicinskim proizvodima propisano je da lijekove za osobne potrebe građana temeljem propisanog recepta mogu recepta mogu uvoziti samo pravne osobe koje imaju dozvolu za promet lijekovima uz suglasnost Agencije za lijekove i medicinske proizvode. Također, akođer, Pravilnikom o prometu lijekovima o medicinskim proizvodima zabranjuje se prodaja lijekova koji nemaju odobrenje za stavljanje u promet u Republici Hrvatskoj preko interneta odnosno poštanskim narudžbama.
35
Ako se u poštanskoj pošiljci nalazi roba koja ispunjava uvjetima za povlašteni tretman sukladno Ugovoru koji je Republika Hrvatska sklopila sa pojedinom zemljom, kao dokaz o podrijetlu robe u poštanskom prometu prihvaća se izjava koju je dala fizička fi zička osoba u zemlji ugovornici. Izjava može biti dana na carinskoj deklaraciji CN 23, obrascu CN 22, nekom drugom međunarodno prihvaćenom dokumentu ili na listu papira priloženom priložen om navedenim dokumentima. Ukoliko navedene isprave sadrže izjavu o podrijetlu carinarnica će, bez posebnog zahtjeva pošte ili primatelja, odobriti primjenu članka 21. Carinskog zakona. zakona.
c) Internet kupovina i on-line pla ćanja Osnovna isprava kojom se dokazuje transakcijska vrijednost robe je račun. U slučaju ako poštansku pošiljku ne prati račun, carinski djelatnik će primatelju uputiti poziv za dostavu računa ili druge isprave kojom se dokazuje plaćanje te robe. Kada je u pita nju kupovina putem ebay-a, kao isprava u postupku carinjenja može se priložiti i račun ebay-a, ali samo uz uvjet da isti sadrži sve osnovne elemente računa (naznaka kupca i prodavatelja, opis robe, plaćena cijena, način plaćanja i dr.). dr.). Također, akođer, u poštanskom prometu česti su slučajevi da prilikom Internet kupovine nema računa te, s obzirom da je riječ o kupoprodaji između fizičkih osoba, mogu biti priložene različite isprave (to uključuje i računalni ispis online plaćanja i međunarodnu poštansku deklaraciju). U oba slučaja, ukoliko ne postoji sumnja u vjerodostojnost podataka naznačenih na računu i na drugim ispravama koje su priložene (ocjenjujući jesu li odnosne isprave dovoljan dokaz o tome koliko je izvršeno plaćanje), carinska služba će utvrditi carinsku vrijednost temeljem cijene stvarno plaćene ili plative za robu.
36
4. CARINSKA POLITIKA EUROPSKE UNIJE 4.1. Ciljevi i temeljna načela Carinska politika jedan je od temelja Europske unije. Ona je odigrala ključnu ulogu u stvaranju integriranog unutarnjeg unutarnjeg tržišta i zajedničke gospodarske politike. Ona definira jedinstvene obveze u funkcioniranju na vanjskim granicama Unije stvaranjem zajedničkih odredbi o tokovima i oporezivanju dobara uz poštivanje očuvanja okoliša, kulturnih vrijednosti i zaštite različitih različitih djelatnosti sprječavanjem piratstva i krivotvorenja. Stvorena je 1968., dok su granični prijelazi između zemalja članica uklonjeni 1993. godine. 1993. godine. Carinska unija temelji se na odredbama Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Glave I - Sloboda kretanja kretanja robe (čl. 23 23 - 27) i Glave X - Suradnja u području carina (čl. 135). Člankom 23. utvrđeno je da će carinska unija obuhvaćati ukupnu trgovinu robom, što prvenstveno uključuje zabranu carina i pristojbi s istovrsnim učinkom na uvoz i izvoz robe među državama članicama Unije, kao i primjenu zajedničke carinske tarife na njihove trgovinsk e odnose s trećim državama. Pojam carinska unija podrazumijeva prostor na kojem ne postoje unutarnje prepreke kretanju robe, a na robu koja ulazi izvana primjenjuju se zajednička pravila, carine i kvote. Sukladno odredbama GATT-a i WTO-a, ta vrsta regionalnog trgovinskog sporazuma izuzeta je od primjene načela "najpovlaštenije nacije" na nečlanice carinske unije. Odredbe carinske unije osiguravaju zaštitu okoliša te zdravlja i sigurnosti građana, a preduvjet tome je kontrola kontrola i otkrivanje zaraženih zaraženih prehrambenih prehrambenih proizvoda i njihovo vraćanje u matične zemlje. Propisana je i zaštita ugroženih vrsta biljaka i životinja, kulturnih dobara otkrivanjem kretanja ukradenih umjetnina, ali kontrola uključuje i ograničavanje uvoza tehnologija koje bi se mogle koristiti u svrhu stvaranja nuklearnog ili kemijskog oružja. Sankcije pri otkrivanju krivotvorenih ili piratskih proizvoda uvedene su s ciljem zaštite zakonitih proizvođača (osobito vezano za elektroniku, telekomunikacije i tekstilnu industriju) te zaštite zdravlja otkrivanjem krivotvorenja lijekova.
37
4.2. Zajednička carinska tarifa Dok sloboda kretanja robe oslikava unutarnju dimenziju carinske unije, carinska tarifa simbolizira njezin vanjski aspekt. Zajedničkom carinskom tarifom ( Common External Tariff CET, Common Customs Tariff - CCT )
propisane su carinske pristojbe koje se naplaćuju na
uvoz robe u Uniju i predstavljaju prihod proračuna EU. Naime, od 1968. godine države članice nemaju pravo samostalno voditi carinsku politiku. O njoj se odlučuje zajednički na razini Unije, a imajući u vidu obveze preuzete međunarodnim sporazumima. Carine na uvoz industrijskih proizvoda u EU u prosjeku iznose 4%, ali se uvelike primjenjuju povlaštene stope i često slobodan uvoz za robu iz susjednih država, iz gospodarstava u razvoju i u tranziciji te iz država kandidatkinja za članstvo u EU. Osim toga, Ugovorom o Europskome gospodarskom prostoru (EEA) Norveškoj, Islandu i Lihtenštajnu zajamčen je neograničen pristup Europskoj carinskoj uniji i uživanje temeljnih slob oda unutarnjeg tržišta. To vrijedi i za Švicarsku, bivše britanske, francuske i portugalske kolonije u Africi, karipske i pacifičke države, države Sredozemlja (uključujući države na Balkanu), kao i države kandidatkinje za članstvo u EU. Dakle puna primjena Zajedničke carinske tarife ograničena je na trgovinu s razvijenim državama poput SAD-a, SAD -a, Kanade i Japana.
4.3. Jedinstvena carinska deklaracija Učinkovita carinska unija pretpostavlja da se tarifa mora primjenjivati prema istovjetnim pravilima u svim državama d ržavama članicama. Želeći osigurati jasnoću i jednolikost primjene carinskih propisa te otkloniti rizik različitih interpretacija ili pravnih nedoumica, Europska unija donijela je Jedinstvenu carinsku deklaraciju ( Community Customs Code CCC )
u kojoj je prikupljeno i izloženo ukupno zakonodavstvo koje se odnosi na trgovinu
Unije s trećim državama. Deklaracija jednoznačno određuje osnovne pojmove vezane uz car insku car insku uniju, npr. carinski prostor, postupak carinjenja i utvrđivanje vrijednosti robe, pravila o podrijetlu o podrijetlu robe, tranzit robe (AT (ATA 27 i TIR 28 karneti).
27
Sustav karnet ATA je međunarodna isprava za privremeni uvoz koji se podnosi na graničnom prijelazu na kojem roba ulazi u carinsko područje Republike Hrvatske te obuhvaća odobrenje za taj postupak i jamstvo koje je potrebno ishoditi kad se roba stavlja u postupak privremenog uvoza.
38
4.4. Tehnički instrumenti Nomenklatura zajedničke carinske tarife t arife (CCTN), vrlo je važan instrument, ne samo za prikupljanje carina, već i za statističko praćenje vanjske trgovine, a posredno i za primjenu posebnih mjera u sklopu trgovinske, trgovinske, poljoprivredne, fiskalne i monetarne politike. Upravo zato što služi u carinske i statističke svrhe, često se upotrebljava izraz "kombinirana nomenklatura" (combined nomenclature). Ona se zasniva na međunarodnoj međunarodnoj klasifikaciji Harmoniziranog sustava, koju sastavlja Svjetska carinska organizacija a EU je dopunjuje CN subheadings subheadings). svojim potpodjelama, tzv. CN podnaslovima ( CN
Usporedno s uvođenjem kombinirane nomenklature uspostavljena je baza podataka Integrated Community Tariff database), koja pruža uvid u relevantne carinske TARIC ( Integrated
odredbe ovisno o CN kodu pojedine robe i na taj način daje potrebne informacije nadležnim nacionalnim carinskim službama. Moderno administrativno upravljanje sve više se služi kompjutorskim tehnologijama i metodama. Stoga je EU uspostavila nekoliko kompjuterskih sustava, npr. CIS ( Customs Information System),
kako bi unaprijedila suradnju država članica i osigurala bolju primjenu
carinskih propisa.
4.5. Postupak odlučivanja Komisija EU je zadužena za inicijative u pogledu razvoja carinske politike i za predlaganje carinskih propisa. Također, akođer, ovlaštena je voditi bilateralne i multilateralne pregovore o carinama, od kojih su najvažniji pregovori u sklopu Svjetske trgovinske organizacije organizacije (WTO). Vijeće kvalificiranom većinom odlučuje o carinskim propisima i utvrđuje Zajedničku carinsku tarifu. Nacionalne carinske službe država članica zadužene su za svakodnevnu operativnu provedbu carinske politike. One prikupljaju carinske pristojbe, naplaćuju trošarine i PDV na uvezene proizvode te proizvode te brinu o poštivanju uvoznih kvota i drugih ograničenja. 28
Sustav karnet TIR je carinski dokument kojim se pojednostavljuju carinske formalnosti u međunarodnom međ unarodnom prijevozu robe. Nadzor i postupak nad cestovnim prijevoznim sredstvima, i robom u režimu karneta TIR određen je posebnom carinskom konvencijom. Sustav TIR maksimalno olakšava međunarodno kretanje roba pod carinskim pečatom. Tranzitnim državama sustav jamči pokrivanje carina i poreza u slučaju zloupotrebe (krijumčarenja).
39
4.6. Strategija razvoja EU na području carinske politike Carinska unija uspostavljena je 1. srpnja 1968. godine, a stvaranjem unutarnjeg tržišta 1993. 19 93. godine uklonjena su preostala ograničenja slobodnom kretanju robe. Budući da carinska politika nije statična, statična , ona mora pratiti nove tehnološke i političke izazove koji se postavljaju pred Uniju. Prvenstveno se misli na važnost kontrole vanjskih granica granica proširene EU s 27 članica, s obzirom na to da ukidanje unutarnjih kontrola povećava rizik nezakonite trgovine, prijevara i utaja. Strateški su ciljevi Europske unije na području na području carinske politike: − stvoriti okvir utemeljen na transparentnim t ransparentnim i postojanim pravilima koja su prikladna za
razvoj međunarodne trgovine; − pružiti državama članicama članicama potrebne potrebne resurse i − zaštititi društvo od nepoštene trgovine i brinuti o njegovim financijskim,
gospodarskim, gospodarskim, zdravstvenim i ekološkim interesima. Sukladno mjerama iz programa (Customs, 2013) nastoji se koordinirati rad carinskih službi u zemljama članicama u cilju omogućavanja djelovanja unutrašnjeg tržišta EU. Njime se nastoji pojednostaviti carinski sustav i zaštiti tržište i građane od prijevare. Aktivnosti koje se financiraju kroz program su razvoj informatičkih sustava za razmjenu podataka i stvaranje elektroničkih baza podataka. Indirektna (nefinancijska) korist od sudjelovanja u navedenom program odnosi se na upoznavanje s pravnom stečevinom EU iz djelokruga djelokrug a ovlasti carinske službe, obuka i obrazovanje te upoznavanje s funkcioniranjem i modernizacijom carinskih IT sustava interoperabilnosti i interkonektivnosti za zemlje članice EU. Programom upravlja Europska Komisija – Glavna uprava za poreze i carinsku uniju (DG TAXUD) uz podršku Odbora Customs 2013 programa ( Customs 2013 Committee), kojeg sačinjavaju predstavnici carinskih službi svih zemalja članica programa. Republika Hrvatska u glavnom Odboru programa ima status promatrača dok ne postane punopravna članica EU.
40
5. NOVOSTI U CARINSKOM ZAKONODAVSTVU I USTROJU CARINS CAR INSKOG KOG SUSTA SUS TAV VA RH Od 01. siječnja 2011. godine poč godine počele ele su složene i velike izmjena u carinskom sustavu koje će imati i ozbiljne posljedice na poslovanje prijevoznika, špeditera i dakako trgovačkih kompanija. Svakako stoga što se u 2011. privode kraju više godina pripremani projekti za implementaciju kojima je uvjetovano članstvo Republike članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji.
5.1. Procedura o jedinstvenom provoznom postupku Prije više godina Carinska uprava je započela dug i složen put pripreme za uvođenje bespapirnog provoznog sustava koji se temelji na elektroničkoj razmjeni podataka među korisnicima postupka i koji će iz uporabe potisnuti poznatu papirnu Jedinstvenu carinsku deklaraciju (tzv. JCD). Prema Programu Vlade za preuzimanje i provedbu pravne stečevine Europske unije za 2012. godinu, u ovoj će se godini nastaviti razvijati carinski razvijati carinski informacijski sustavi kao što su NCTS29 - novi računalni provozni postupak, ITMS - integrirano upravljanje carinskom tarifom, ECS - Sustav kontrole izvoza 30, EOS - sustav sustav gospodarskih subjekata koji obuhvaća i EORI – sustav elektronske identifikacije i registracije gospodarskih subjekata, ICS - Sustav kontrole uvoza, CS/RD - Centralni servisi/Referenti podaci, AIS nacionalno - automatizirani sustav obrade carinskih deklaracija, upravljanje jamstvima te upravljanje analizom rizika. Usklađivanje je obveza koju je Hrvatska preuzela u okviru pristupanja u članstvo EU, ali također ima i ulogu osiguranja bezbolnog prijelaza s nacionalnih carinskih propisa i sustava na carinske sustave Europske unije. Što se provoznog postupka tiče, drugi dio 2011. godine, bio je znatno složeniji. Ciljani datum za za uvođenje NCTS-a NCTS -a na nacionalnoj razini bio je 01. kolovoza 2011. godine. 29
NCTS – Informatički sustav za provođenje postupka bez papira, na bazi elektroničkih poruka. Ovaj sustav se primjenjuje u svim zemljama članicama Europske unije i EFTE EFT E jer znatno ubrzava i olakšava tranzit roba, a istodobno sprječava krijumčarenje i nelegalnu trgovinu. 30 ECS sustav - informacijski sustav dizajniran je za poboljšanje kontrole neizravnog neizravnog izvoza tj. onih izvoznih pošiljki koje se prijavljuju za izvoz na lokaci ji ji unutar jedne zemlje članice a naknadno izlaze iz EU preko druge zemlje članice, kao i za primjenu odredbi EU o zaštiti i sigurnosti. kako su određene u Uredbi Europskog parlamenta i Europskog vijeća. vijeća.
41
Do tog datuma trebale su biti dovršene sve potrebne legislativne, organizacijske i tehničke pripreme neophodne za uvođenje NCTS-a. NCTS -a. Sli jedeći jedeći cilj glede provoznih postupaka je stupanje u članstvo Konvencije o zajedničkom provoznom postupku. postupku. Konvencija broji 31 zemlju od čega su njih 27 članice EU a preostale preostale četiri su članice EFTAEFTA-e. Pristupanje u Konvenciju znači uporabu samo jedne provozne deklaracije - isključivo isključivo elektronske NCTS deklaracije, prilikom kretanja robe od bilo koje ispostave u Republici Hrvatskoj Hrvatskoj do bilo koje ispostave ispostave u tim zemljama ili obratno. Hrvatska je točno godinu dana prije službenog prije službenog pristupanja EU, 1. srpnja 2012. godine uvela proceduru o jedinstvenom provoznom postupku - JPP za zemlje EU i Hrvatske. Ovom procedurom hrvatski cestovni prijevoznici će korištenjem NCTS sustava prevoziti svoje robe u uvozu i izvozu prema članicama EU bez zadržavanja na graničnim prijelazima s EU, (s Italijom, Slovenijom i Mađarskom) Mađarskom). Za nešto više od šest mjeseci doći će do krupnih promjena u uvjetima poslovanja prijevoznika. Ovom procedurom prestaje i potreba za korištenjem usluga špeditera na graničnim prijelazima prema Europskoj uniji jer će se sve granične formalnosti obavljati u carinskim ispostavama do 1. srpnja 2013. kada takav prijevoz ulazi u kategoriju prijevoza među članicama EU. Novom procedurom prijevoznicima se ubrzava postupak jer ne gube vrijeme na granici, za koje bi vrijeme inače prevalili gotovo 400 kilometara. Ovo povećava i koeficijenta i koeficijenta obrtaja poslovanja za 25%, 25%, što znači da će se toliko povećati prijevoznički kapacitet hrvatskih prijevoznika. Ovime O vime se ubrzava i proces prijevoza kamiona, što će zahtijevati mnogo veći i mnogo brži broj utovara i istovara kamiona. Osim toga redefinirat će se prava i odgovornosti odgovornosti trgovačkih društva i otpremnika jer će jer će se uvesti pojam povlaštenih gospodarskih subjekata AEO ( Authorized Economic Operator ) koji će imati pogodnosti u usporedbi s carinskom kontrolom u vezi sa sigurnošću i pojednostavnjenjem pojednostavnjenjem postupaka. To znači da će se trgovačkim društvima i carinskim zastupnicima zastupnicima omogućiti poslovanje u EU pod jednakim uvjetima uz znatnu zaštitu od konkurencije iz drugih zemalja članica. Prema mišljenju stručnjaka, stručnjaka, onoga tko se ne bude tehnološki, s modernijim pristupom poslovanju i uvođenjem europskih standarda prilagodio prilagod io novim uvjetima tržišta, konkurencija će samljeti. samljeti. Kod brojnih naših prijevoznika oprema je zaostala, nedovoljno im je opremljena poduzetnička infrastruktura infrastruktura te im je niska razina poduzetničke edukacije, a valja imati na umu 42
i nepoznavanje tržišta EU. Ulazak u Konvenciju zahtijevat će od carinika i otpremnika na graničnim prijelazima prema Srbiji, BiH, Albaniji i Crnoj Gori (kao i na unutarnjim robnim ispostavama) ispostavama) dobro poznavanje pravila propisanih Konvencijom i dobro služenje novom informatičkom NCTS aplikacijom. Osim toga, otpremničke tvrtke koje rade na tim granicama (i na unutarnjim ispostavama) bi trebale posjedovati jamstva (garancije) za postupak provoza koje će vrijediti u svim EU i EFTA zemljama o čemu pravovremeno moraju računa voditi otpremništva (špediteri), ali i bankarski sektor. sektor.
5.2. Utjecaj Europske unije na carinske propise Hrvatske Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, počet će se primjenjivati niz novih propisa koji se odnose na carinske stope, agrarnu politiku i trgovinske mjere, a promijenit će se i sam način obračuna carina. Ulaskom Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije , izvozno gospodarstvo očekuju velike promjene na koje ih država mora pripremiti kako bi tim procesom profitirali. O ulasku Hrvatske u Europsku uniju, u javnosti se najviše govori o negativnim promjenama koje slijede u odnosima s članicama CEFTA-e CEFTA -e (Central European Free Trade Agreement ), ), u kojoj, pristupanjem EU, EU, Hrvatska prestaje biti članica. čl anica.
U trenutku stupanja u članstvo EU-a EU-a 1. srpnja 2013. godine, Hrvatska će preuzeti prava i obveze iz sporazuma EU-a s Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, Makedonijom i Srbijom. Kako je Republika Hrvatska i njeno gospodarstvo prirodno priro dno upućeno na susjedne zemlje, jasno je da izmjene carinskih (ali i drugih) propisa u tim zemljama utječu na gospodarstvo. Stupanjem Hrvatske u članstvo EU, sporazumi će se provesti u potpunosti u dijelu koji se odnosi na ukidanje carina na trgovinu EU-a EU- a s tim zemljama. To također znači da će se nastaviti bescarinska trgovina trgovina Hrvatske s tim zemljama i da neće biti većih negativnih posljedica stavljanja izvan snage sporazuma s CEFTA-om CEFTA-om ( Central European Free Trade Agreement ). ).
43
Iznimka su pojedini poljoprivredni i prehrambeni proizvodi za koje navedene države zadržavaju carinsku zaštitu ili imaju i maju količinsko ograničenje (kvote) preferencijalnog uvoza, uvoza, pa će za te hrvatske proizvode biti donekle nepovoljniji uvjeti izvoza, jednako kao i za ostale države članice EUEU-a. Među nedostacima članstva RH u Europskoj uniji često se navodi mogući gubitak e, koje čine visokih 17% našeg izvoza i 6,4% uvoza u 2011. tržišta u zemljama CEFTACEFTA-e, godini. Hrvatskim izvoznicima osobito je važno tržište Bosne i Hercegovine, u koju je te godine bilo usmjereno znatnih 11,6% ukupnog robnog izvoza te Srbije sa 4,5% izvoza. No, EU, s iznimkom manjeg dijela poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, z bog članstva u EU, pristup tržištima tih zemalja neće se bitno pogoršati jer se provode odredbe privremenih sporazuma u području trgovinske liberalizacije između tih između tih zemalja i EU-a, preko kojih se u zemljama CEFTA-e progresivno smanjuju carine za uvoz proizvoda iz EU-a. Zbog toga, a ne zbog članstva Hrvatske u EUEU -u, hrvatski proizvođači gube povlašten pristup tim tržištima. tržištima. Hrvatska će imati smanjenje fiskalnih pr ihoda ihoda od carina uslijed smanjene carinske zaštite prema trećim zemljama. Ono će, prema procjenama stručnjaka, iznositi 60% dosadašnjih carinskih carinskih prihoda, odnosno oko 1% BDP-a, no taj gubitak nije velik s obzirom na druge pogodnosti koje Hrvatska dobiva ulaskom u EU. Danom ulaska u EU, počinje se primjenjivati niz novih propisa koji se odnose na carinske stope, agrarnu politiku i važne trgovinske mjere, a mijenja se i sam način obračuna carina koji postaje znatno složeniji. Primjenjivat će se niz novih ugovora o slobodnoj trgovini, prim jerice s grupacijom mediteranskih zemalja, u kojoj su uz europske uključene i arapske zemlje južnog Mediterana. Također će se za robe iz 178 zemalja primjenjivati niže stope pri uvozu. To s jedne strane može biti nepovoljno za konkurentnost, ali otvara i m ogućnosti povoljnije nabave sirovina za hrvatske tvrtke. Hrvatska Hr vatska više pozornosti mora m ora posvetiti novim nametima koje će dobiti proizvođači nakon ulaska u EU, poput nameta za zaštitu okoliša, čistoću zraka i odlaganje otpada, a za koje zakoni još nisu usklađeni s europskim. Hrvatska će također preuzeti odrednice preferencijalne trgovine koje je EU uspostavio s trećim zemljama, poput zemalja kojima je EU odobrio Opći sustav preferencijala ( General System of Preferences, GSP), a to
su najmanje razvijene zemlje.
44
5.3. Reorganizacija ustroja carinske službe zbog ulaska ul aska u EU Carinska služba je već počela u 2012. godini s većim organizacijskim promjenama. Hrvatska je 1. srpnja 2012. godine pristupila Europskoj konvenciji o zajedničkom zajedničkom provoznom postupku, čime će se znatno smanjiti opseg poslova naših carinskih službenika koji trenutačno rade na graničnim prijelazima sa Slovenijom, Italijom i Mađarskom. Naravno ulazak u Konvenciju ima svoje prednosti i nedostatke. Hrvatske carinske ispostave na granici sa EU (prema Italiji, Sloveniji i Mađarskoj) izgubit će najveći dio posla jer će robe iz EU i EFTA EFTA zemalja dolaziti na unutarnje ispostave i na ispostave na granici sa Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom praćene provoznom ispravom sačinjenom u EU ili EFTA zemljama. Carinska procedura na tim hrvatskim graničnim ispostavama bit će izuzetno kratka i sastojat će se od evidentiranja prolaska roba slanjem jedne elektronske poruke. Na taj način bit će smanjen broj carinskih i graničnih formalnosti između gospod gospodarskih arskih subjekata Republike Hrvatske i njihovih glavnih trgovinskih partnera najčešće smještenih u zemljama EU. Dio sadašnjih carinskih poslova na granici s Europskom unijom već se ugasio. Dakle, u godini prilagodbe postepeno se smanjuje i broj ljudi u carinskoj službi. I nakon 1. srpnja 2012. godine ostaje sadašnji carinski nadzor putničkog prometa, ali i ATA, TIR i još neki carinski obrasci. To će će utjecati na bolju iskorištenost prijevoznih sredstava, a možda i na cijene prijevoza i krajnju cijenu uvoznih proizvoda. No, s druge strane, otpremničke tvrtke na graničnim prijelazima prema Italiji, Sloveniji i Mađarskoj Mađarskoj suočit će se s dramatičnim padom padom prometa i prihoda što će na žalost, žalost, neke od njih, dovesti dovesti u nezavidan nezavidan položaj. Također , na hrvatskim graničnim prijelazima sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom već sad manjka carinskih službenika, pa bi se lako moglo dogoditi da Hrvatska na tim nadzornim točkama zaposli još službenika službenika te da dio službenika carine prebaci postepeno na ove punktove. Hrvatska do dana dana stupanja u članstvo u potpunosti mora opremiti ove granične prijelaze te redovito izvještavati Europsku komisiju o otkrivenim nepravilnostima i mjerama koje se zbog toga poduzimaju.
45
Hrvatska carina u kojoj danas radi više od 3.100 službenika, doživjet će znatne organizacijske organizacijske promjene. Zbog punopravnog članstva Hrvatske u Europskoj uniji, ali i znatno prije, već od 1. srpnja 2012., 2012., zbog ulaska Hrvatske u carinsku uniju, domaćim će se carinicima osjetno smanjiti količina posla. U osam carinarnica carinarni ca na zapadnoj i sjevernoj državnoj granici - u carinarnicama Osijek, Virovitica, Koprivnica, Varaždin, Krapina, Zagreb, Rijeka i Pula - drastično će se smanjiti opseg poslova, poslova , za 50 - 60%. Svi ugovori o prijevozu i poslovnoj suradnji doživjet će velike promjene. Postupak će se maksimalno ubrzati, a carinske formalnosti postat će minimalne. Carina će mnogo više voditi računa o sigurnosnom aspektu. Pratit će se roba informacijskim sustavom cari ne, bez nepotrebna zadržavanja roba i prijevoznika na graničnim prijelazima. Za taj posao carinska služba već ima razvijen informacijski sustav s pomoću kojega će pratiti kada i kako roba dolazi na hrvatsku državnu granicu. Od 01. srpnja 2013. godine, kad Hrvatska uđe u carinsku uniju, carinski sustav će biti povezan u u EU-ov jedinstven informacijski sustav, a sva roba Europske uniju će postati domaća roba. Robe iz EUEU -a prometovat će tada izravno na odredište, bez carinskog nadzora. Sva roba koja dolazi iz zemalja izvan EU- a i dalje će se cariniti u Hrvatskoj.
5.4. Carinsko postupanje i nadzor u slobodnim zonama Način funkcioniranja slobodnih zona nakon ulaska Republike Hrvatske u EU te carinsko postupanje i nadzor u njima, kao i postupanje sa robom smještenom u slobodnoj zoni je regulirano Europskim carinskim propisima, Uredbom Vijeća EZ br. 2913/92 o uspostavljanju Carinskog zakona EU te Uredbom Komisije br. 2454/93 kojom je donesena provedbena Uredba za provedbu provedbu Carinskog zakona zakona EU. Njima su propisane dvije vrste slobodnih zona odnosno slobodnih skladišta te određeni slijedeći tipovi: − Tip I, koji previđa da se nadzor obavlja obavlja uz postojanje ograde − Tip II, gdje se nadzor obavlja na temelju formalnosti sukladno postupku carinskog
skladištenja. Tip II predstavlja u pravilu slobodno skladište, u kojem se u trenutku smještaja robe na to skladište ne obračunavaju uvozna davanja, pri čemu ta skladišta ne moraju biti ograđena kao što je to slučaj kod tipa I slobodnih zona. 46
Postojeće slobodne zone u Republici Hrvatskoj, nakon ulaska u Europsku uniju, funkcionir ati ati će kao tip I, uz uvjet da postoji potreba za daljnjim poslovanjem u okviru slobodnih zona. U slučaju ako je sva roba koja se smješta u slobodnoj zoni, domaća, odnosno ako je roba koja ima carinski status roba Unije, Unije , neće postojati potreba za određivanjem određivanj em carinski dopuštenog postupanja ili uporabe robe sukladno carinskim propisima. Carinski status roba EU imat će: −
roba koja je u cijelosti dobivena ili proizvedena na carinskom području EU,
−
roba koja je uvezena iz trećih zemalja i puštena u slobodni promet pro met te
−
roba koja je dobivena ili proizvedena u carinskom području EU iz prethodno navedenih roba,
Potreba za daljnjim poslovanjem slobodnih zona, nakon ulaska RH u EU, postoji u slučaju smještaja i uporabe strane robe, odnosno robe koja nema status roba Unije, a to je najčešće roba koja dolazi iz zemalja koje nisu članice EU. U Europskoj uniji Uredbom (EC) br. 450/2008. Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. godine, donesen Modernizirani Carinski zakon EU , u čijim je odredbama postupanje u slobodnim zonama definirano u okviru skladištenja te su pored privremenog smještaja i carinskog skladištenja, kao jedan od posebnih postupaka definirane slobodne zone. Odredbe Moderniziranog Carinskog zakona EU ne predviđaju mogućnost slobodnih skladišta (tipa II slobodnih zona), već je taj postupak obuhvaćen i uključen u postupak carinskog skladištenja. Odredbe Moderniziranog Carinskog zakona Europske unije počinje se primjenjivati donošenjem uredbe za njegovu provedbu (koja je u pripremi), a najkasnije u lipnju 2013. godine.
5.4.1. Preferencijalno podrijetlo robe Nakon pristupa Republike Hrvatske Europskoj uniji, biti će potrebno regulirati carinski status robe, kako robe koja se nalazi u slobodnoj zoni, tako i robe koja se nalazi u drugim carinski postupcima ili uporabi. Pri tome za robu koja ima carinski status roba Europske unije , neće nastati carinski dug, odnosno neće moći nastati obveza plaćanja carine, uključujući i u slučaju ako slobodna zona prestaje s poslovanjem. 47
U tu svrhu potrebno je osigurati odgovarajuće isprave k ao ao dokaz da pojedina roba ima carinski status roba EU. kao npr. dokaz o podrijetlu proizvoda ili dokaz da je roba puštena u slobodan promet u Uniji prije nego što je bila smještena u slobodnu zonu u Republici Hrvatskoj. Za stranu robu koja nema carinski status roba EU, ovisno o tome da l i će slobodna zona i dalje nastaviti poslovati, i dalje ostaje mogućnost korištenja carinski dopuštenog postupanja, odnosno smještaja u slobodnoj zoni bez obračuna uvoznih davanja pod uvjetom da se ta roba ne pušta u slobodni promet u slobod noj zoni. Međutim, u slučaju da slobodna da slobodna zona ne nastavlja dalje sa radom nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, za stranu robu koja nema carinski status roba EU, mora se odrediti jedan od carinski dopuštenih postupaka ili postupanja, odnosno ista i sta se može ponovno izvesti, pustiti u slobodan promet ili staviti u neki drugi carinski postupak pod uvjetom ispunjavanja svih propisanih uvjeta za stavljanje robe u određeni carinski postupak. Ovisno o daljnjem postupku, može nastati obveza plaćanja uvozne carine (npr . u slučaju puštanja predmetne robe u slobodan promet), odnosno neće nastati ta obveza u slučaju izvoza robe ili drugog carinskog postupka u kojem ne nastaje carinski dug (npr. postupak carinskog skladištenja). Za podrijetlo i dokaz o podrijetlu robe koja koj a će se ponovno izvesti u treće zemlje, iz zemalja Europske unije, primjenjuju se odredbe carinskih propisa kojima je regulirano dokazivanje podrijetla, odnosno odredbe ugovora između Europske unije i trećih zemalja.
5.4.2. Obračun carine na strana sred stva/materijale U slučaju da se strana roba nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, u zoni pušta u slobodan promet (kao npr. oprema), ili slobodna zona nakon ulaska u Europsku uniju prestaje poslovati, nastati će carinski dug, ali samo za robu koja nema carinski carinski status roba Zajednice. Pri tome, carinski carinski dug nastaje prestankom poslovanja poslovanja slobodne slobodne zone odnosno puštanjem strane robe u slobodan promet u slobodnoj zoni. Sukladno trenutno važećim odredbama Carinskog zakona, svota uvozne carine utvrđuje se prema propis ima za određivanje visine carine, koji za robu vrijede vrij ede na dan nastanka carinskog duga.
48
Navedeno podrazumijeva da će se na strana sredstva i materijale (roba koja nema nem a carinski status robe EU), EU), primijeniti propisana stopa carine koja će vrijediti na dan n astanka carinskog duga, odnosno na dan prestanka poslovanja slobodne zone odnosno na dan d an puštanja strane robe u slobodan promet u slobodnoj zoni. Za opremu, prilikom iznošenja iz slobodne zone (koja je temeljem ranijih odredbi Uredbe bila oslobođena plaćanja carine) te također i u slučaju prestanka poslovanja odnosne slobodne zone, mora se naplatiti carina, tako da se carinska vrijednost utvrđuje (s obzirom da je u svim slučajevima proteklo više od tri godine) prema utvrđenoj vrijednosti vrijednosti robe u trenutku njezina iznošenja iz slobodne zone ili trenutkom prestanka poslovanja slobodne zone.
5.4.3. Statusi ovlaštenoga primatelja i pošiljatelja i slobodne zone Statusi ovlaštenog primatelja i ovlaštenoga pošiljatelja predstavljaju mogućnost m ogućnost pojednostavnjenja pojednostavnjenja provoznog postupka, na način da se roba u provoznom postupku ne podnosi odredišnoj (kod statusa ovlaštenog primatelja) odnosno otpremnoj carinarnici (kod statusa ovlaštenog pošiljatelja). Međutim, s obzirom na karakteristike slobodne sl obodne zone odnosno kako to propisuju odredbe članka 173. Carinskog zakona i članka 394. Uredbe za provedbu Carinskog zakona, područje slobodne zone i njima neposredni pristupni prostor, uključujući i njihov ulazni i izlazni prostor pod carinskim su nadzorom te su roba, prijevozna sredstva i osobe koje ulaze ili napuštaju područje slobodne zone pod carinskim nadzorom i mogu biti podvrgnuti carinskome pregledu. Pri tome, odredbe Carinskog zakona i Uredbe, ne predviđaju mogućnost primjene navedenih pojednostavnjenih pojednostavnjenih statusa za robu koja ulazi odnosno izlazi iz slobodne zone. Također, akođer, nelogična bi bila primjena statusa ovlaštenoga primatelja/pošiljatelja za robu koja ulazi odnosno izlazi iz slobodne zone koji predviđa da se roba ne podnosi carinskoj službi, s obzirom na obvezu prisutnosti carinske službe na ulazu odnosno izlazu iz slobodne zone, odnosno obvezu podnošenja robe na ulazu odnosno izlazu iz slobodne zone.
49
6. ZAKLJUČAK Nijedna država na svijetu nema potpuno samostalno i neovisno gospodarstvo, već se ono u globaliziranom svijetu sve više mora oslanjati na vanjskotrgovinsko poslovanje. Svaka država izvozi i uvozi određene potrebne proizvode i usluge pa je zbog toga potrebn o formirati vanjskotrgovinsku vanjskotrgovinsku politiku i određene zaštitne mjere radi kontrole uvoza i izvoza. U ovom radu naglasak istraživanja usmjeren je na proučavanje carinskog sustava Hrvatske, kao i njegovu prilagodbu za ulazak u Europsku uniju. Republika Hrvatska neposredno graniči sa Italijom, Slovenijom, Mađarskom, Srbijom, Crnom Gorom i BiH te ima 17 carinarnica, 80 graničnih, 54 pograničnih, sezonskih 13 i 32 robno granična prijelaza te 37 robnih carinskih sustava. Carine za Republiku Hrvatsku predstavlja oblik posrednih propisa koji su određeni Carinskim zakonom, Zakonom o carinskoj tarifi, Zakonom o carinskoj službi te nizom propisa iz područja pomorskog prava i trgovine, međunarodnih međunarodnih konvencija i ugovora koji su punili proračun za oko 1.6%. Temeljni akt carinskog zakonodavstva Hrvatske je Carinski zakon donesen 1999. godine i izmijenjen i dopunjen 2005. godine, Uredba o provedbi Carinskog zakona i Pravilnika o uporabi obrazaca pri provedbi Carinskog zakona. Danas se u stručnoj javnosti često raspravlja o prednostima i nedostacima ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Ulaskom Hrvatske u EU počet EU počet će se primjenjivati niz novih propisa koji se odnose na carinske stope, agrarnu politiku i trgovinske mjere, a promijenit će se i sam način obračuna carina. Svrha carine kao jednog od važnijih oblika fiskalne politike koja je nužna za efikasno funkcioniranje vanjskotrgovinske politike se smanjuje. Ukidanjem carinskih barijera, svrha mjera carinske i bescarinske zaštite radi protekcije domaće proizvodnje se gub i, ali se istodobno dobiva tržište od oko 500 miliona mil iona ljudi na koje hrvatske tvrtke t vrtke mogu plasirati svoje proizvode i na njega dolaziti bez zaštitnih carina EU. EU . Za hrvatsku robu otvara se mogućnost ekspanzije što će osjetiti svi s vi gospodarski subjekti koji organizacijom, cijenom i kvalitetom mogu parirati stranim tvrtkama.
50
Hrvatska Hrvatska je točno godinu dana prije formalnog pristupa EU , 1. srpnja 2012. godine, uvela proceduru o jedinstvenom provoznom postupku (JPP) za zemlje EU. Ovom procedurom će hrvatski cestovni prijevoznici i ostali gospodarski subjekti korištenjem NCTS sustava i drugih informacijskih sustava, biti povezani s carinskim informacijskim sustavom Europe. Tako će biti omogućen prijevoz omogućen prijevoz robe u uvozu i izvozu prema članicama EU bez zadržavanja zad ržavanja na graničnim prijelazima. prijelazima. Procjena je da će se ovakvom reorganizacijom carinskog sustava nakon ulaska Hrvatske u EU, smanjiti opseg sadašnjih poslova za oko 50 - 60%, 60% , pa će se smanjiti i broj carinskih službenika za polovinu. Najvažnija izravna korist carinske unije postupno je ukidanje granične kontrole prema EU-u što podrazumijeva uštedu vremena i troškova kontrole, administrativne procedure špedicije i carinjenja te se ubrzava i pojeftinjuje protok osoba i roba. Posredni je učinak ukidanja granične kontrole i znatno veći jer su smanjenje transakcijskih troškova i percepcija Hrvatske kao stabilnog i sigurnog partnera u Uniji velik poticaj za zaključenje čvrstih poslovnih i vlasničkih vlasničkih prekograničnih prekograničnih veza između poduzetnika. poduzetnika. Članstvo u EU donosi i dodatnu prednost u pogledu izvoza Hrvatske u treće zemlje . Uspostavom dugoročne suradnje s proizvođačima iz EU, bit će lakše ugraditi hrvatske proizvode kao komponente proizvoda EU, koja je u pojedinim segmentima vodeći svjetski izvoznik izvoznik tehnološki naprednih proizvoda. Osim toga, i finalni hrvatski proizvod moći će dobiti oznaku „proizvedeno u EU-u“, EU- u“, što pozitivno utječe na imidž i plasman proizvoda unutar i izvan granica Unije.
51
LITERATURA [1]
Andrijanić, I.: Poslovanje u vanjskoj trgovini, Mikrorad, Zagreb, 2005.
[2]
Baban, Lj.: Marijanović, G.: Međunarodna ekonomija, Osijek, 1998.
[3]
Babić, Babić, M.: Makroekonomija, Mate, Zagreb, 1996.
[4]
Cemović, Cemović, R.: Međunarodni monetarni fond i zemlje u razvoju, Institut za unapređenje robnog prometa, Beograd, 1988.
[5]
Matić, B.: B.: Međunarodno poslovanje, poslovanj e, Sinergija nakladništvo, Zagreb, 2004.
[6]
Grgić, Grgić, M., Bilas, V.: Međunarodna Međunarodna ekonomija, Lares plus, Zagreb, 2008.
[7] Škreb, M.: Hrvatsko gospodarstvo, gospodarstvo, Politička kultura, Zagreb, 1998. [8] Žuvela, I.: Međunarodni ekonomski odnosi, Školska knjiga, knjiga , Zagreb, 1996. [9] Izvješće o ispunjenju obaveza iz poglavlja 29. Carinska unija, Zagreb, 2008. [10] Carinski zakon, Narodne novine, 78/99. [11] Zakon o carinskoj službi, Narodne novine, 49/11. [12] Zakon o carinskoj tarifi, Narodne novine,. 146/08. [13] http//www.carina.hr, 01.02.2012. [14] http://www.eu-referendum.hr/pd http://www.eu-referendum.hr/pdf/hrvatska_i_eu_pre f/hrvatska_i_eu_prednosti_izazovi_1.pd dnosti_izazovi_1.pdf, f, 03.12.2012. [15] http://www.mvep.hr/custo http://www.mvep.hr/custompages/static/hrv/files/preg mpages/static/hrv/files/pregovori/3/29.pdf, ovori/3/29.pdf, 03.12.2012. [16] http://www.ijf.hr/Eu4/EU4.pdf, http://www.ijf.hr/Eu4/EU4.pdf, 01.12.2012. [17] http://liderpress.hr/poslovna http://liderpress.hr/poslovna-znanja/pitanje-carina-n -znanja/pitanje-carina-nakon-ulaska-u-eu akon-ulaska-u-eu/,/, 04.12.2012.
52
POPIS TABLICA I SLIKA Tablica 1. Runde pregovora u okviru GATT-a i WTO-a .......................................................... 13 Tablica 2. Struktura prihoda proračuna RH za 2011. godinu te udio carine i carinske pristojbe........................................... ................................................................. ............................................ .................................. ............ 17 Shema 1. Ustrojstvo carinske uprave Hrvatske ......................................... ............................................................... .............................. ........ 18
53
SAŽETAK U ovom diplomskom radu, cilj je prikazati važnost vanjskotrgovinskog posla, kao i carine za ekonomski rast i razvoj te pokazati organiziranost, ustrojstvo i način funkcioniranja carinskog sustava Republike Hrvatske. Republika Hrvatska kao i svaka država ovisna o vanjskoj trgovini je formirala određenu carinsku politiku. Budući da carinska politika nije statična, ona mora pratiti nove tehnološke i političke izazove koji se postavljaju pred državu. S obzirom na navedeno, prikazano je i kako se carinski sustav mijenjao tijekom prilagodbe za ulazak u Europsku Uniji. Analizirani su pozitivni i negativni efekti koje će izazvati te promjene, kao i kako će one utjecati na gospodarstvo i razvoj Republike Hrvatske nakon punopravnog članstva članstva u Europske unije kada će carinski sustav postati dio jedinstvenog carinskog područja Unije. Unije. Ključne riječi: Carina, Carinski sustav Republike sustav Republike Hrvatske, Carinska politika Europske unije
ABSTRACT In this thesis, the goal is to show the importance of foreign trade and customs for economic growth and development, and to show the t he organization, structure and functioning of the customs of the Republic of Croatia. The Republic of Croatia, as well as each country dependent on foreign trade has formed the specific customs policy. Since the customs policy is not static, it must keep abreast of new technological and political challenges facing the country. country. Given the above, it is shown how the customs system of Republic of Croatia changed over the years before entering the European Union. We analyzed the positive and negative effects that these changes cause, and how they will affect the economy and the development of the Croatia after full membership in the European Union when the customs system becomes part part of a single customs territory of the Union. Keywords: Customs, Customs system of Croatia, Customs policy of European Union
54
