Anon & Decadent Sympozium
BLOCH: PRIRODNO PRAVO I LJUDSKO DOSTOJANSTVO 1. PAŽANIN, O KNJIZI [dobro iznijeto] (VIII) Problem uspravnog hoda (IX) Možda najbolji pokušaj utemeljenja Marxova prava - Socijalne utopije i prirodno pravo su udružene, utopije tragaju za srećom, a prava za slobodom - Da bi živjeli, ljudi podmiruju svoje potrebe – Bloch to zove ekonomskim prijusom, ali u cjelini ljudskog života primat pripada razvitku i zadovoljenju potreba – humanistički primat (X) Ne postoji ljudsko dostojanstvo bez svršetka bijede - Demokratski karakter prirodnog prava – nema pravde odozgo, od nekog dane, već odozdo, među ljudima - Bloch napada božansku patrijarhalnu pravednost; boljitak jest svjetovna pravednost (XI) Apsolutno prirodno pravo mora biti razvijeno u čovjeku (XII) Osuđuje ideju o vječnoj prirodi poretka i danog znanja - Da bi prirodno pravo bilo ljudsko znači ne moći biti dijeljeno sa životinjama (XIII) Kritika Epikura – privatni karakter njegovog prava, stoici se suprotstavljali, pravo proširuju na kozmičko, svjetski zakon – pozitivno je što ne treba transcendentnog zakonodavca, ali je negativno što nema razvijeno ljudsko pravo (XIV) Stoičko utječe na aleksandra i rim, pa kršćanstvo (XV) Kritizira krajnosti – konformizam i individualna sebičnost - Suprotnost između individualne privatnosti i univerzalne javnosti prestati će kada u konkretnim političkim zajednicama opće ljudsko pravo na sreću bude ozbiljeno zajedno s ljudskim dostojanstvom - Smisao socijalizma izgradnja je nove zajednice (XVI) Marx – Nova Atena, Bloch – Anti-Rim (XVII) Bloch: Hobbes je protivnik demokratskog sadržaja prirodnog prava (XVIII) Pretpostavke novovjekovne države: 1) Vjera pojedinca da čini društvo 2) Vjera u moć razumske konstrukcije 3) Vjera u nivelirajuću ideju mehaničke prirode 4) Vjera u neoskvrnutost čovjeka (XIX) Rousseau dovršio prirodno pravo, deklaracija o nezavisnosti je vrhunac (XXI) U državi budućnosti, prvi čovjek nije oficir nego učitelj (XXV) Cilj pozitivnog zakona je zaštita prirodnog prava, ili, zaštita vlasništva nad sredstvima za proizvodnju. S ukidanjem privatno jurisprudencija umire – i to ne dira ni moral, ni umjetnost, ni znanost, ni filozofiju, ni religiju – to je prijenos iz ideološke nadogradnje u zbiljnost (XXV-XXVI) Čovjek nije od rođenja slobodan i jednak. Nema urođenih prava, ona su stečena ili se moraju borbom steći, i vlasništvo tkao nije neotuđivo nastalo na temelju podjele rada - Marksistički, ne postoji fiksno rodno biće čovjek (XXVI) Subjektivno pravo u građanskom društvu jest pravo nekog na nešto (XXVII) Objektivno pravo, zajednička volja -> zbroj stavova pravnog poretka koji izvodi zakonodavac i uvažava država kao pravo volje. - Civilističko shvaćanje: dopušta samo subjektivno pravo - Publicističko shvaćanje: ne dopušta subjektivna prava nego objektivne dužnosti - Svaka diktatura suspenzija je prava - Smisao pravnog poretka s jedne strane spriječiti diktaturu, s druge onemogućiti reduciranje subjektivnog prava na privatno - Objektivno javna prava – sloboda kretanja, vjeroispovjesti, udruživanja, štampe - Subjektivno-javna prava i objektivne norme dva su pola - Pravi pravni poredak – građani koji posjeduju volju i slobodne zahtjeve ali ono ne može voditi u anarhiju, kao što objektivna norma ne može biti diktatura - Socijalistička solidarnost – posljednja norma objektivnog prava (XXVIII) U društvu socijalne solidarnosti nestaje dualizam subjektivnosti i objektivnosti prava, ali i suprotnost između osobe i kolektiva, pojedinca i društva, socijalnih utopija i prirodnog prava - Nema ljudskog dostojanstva bez nestanka bijede, ali ni sreće koja je primjerena čovjeku bez nestanka stare i nove podložnosti - Prirodopravna težnja bila je i jest ono uspravno kao pravo, tako da se ono poštuje na osobama, osigurava u njihovu kolektivu. I kada bi osoba bila samo jedna da bi se u njoj poštovalo dostojanstvo čovjeka, tada je dostojanstvo kvintesencija prirodnog prava (XXIX) Problem odnosa morala i prava, povezanost nijekana ili zahtijeva nove mostove - Slobode savjesti – neiznudiva i nezabranjiva – pripada u moral kao područje autonomnih normi, i postala modelom ljudskih prava.
1
Anon & Decadent Sympozium
- Subjektivna prava s ne daju jednostrano podvesti ni pod patetično probanje autonomnog morala ni pod autoritarno moranje objektivnog prava - U subjektivnom se pravu postupa autonomnije - Bloch: Moral bez gospodara i sluge - Radikalno subjektivno pravo: svatko prema sposobnostima, svakome prema potrebama - Radikalno objektivno pravo: solidarnost (XXX) Demokratski karakter socijalizma: Uspješno ozbiljenje društva koje nije građeno odozgo - Politika koja želi stvoriti uvjete za sretan i čovjeka dostojan život kao takva neće moći učiniti ni koraka, ako svoje humano pravo ne vidi u intencioniranom podudaranju s humano ćudorednim - Moral, da bi bio bez licemjerja i ideologije, zahtijeva izgradnju javno-pravnog, nužan zavičaj u ormaru (XXXI) Bez tiranije tvornica, bez tvornice tiranije (piše na 213) - Opasnost tiranije: Gdje je moral svede na pravo, a pravo na politiku, dakle svođenje svakog prava na državno (XXXIII) Istinski objektivni likovi su jezična jedinstva, nacije, kulturne veze, veze pripremanja svrhe i razloga. Lik carstva slobode, slobode kao sadržaj, biti polis bez politeje - Socijalna utopija traži ljudsku sreću, prirodno pravo – ljudsko dostojanstvo (14) O pravu progovaraju stoici – proširenje pojma physis iz postojanosti u pravo biti - HIPIJA: Po prirodi svi stoje u odnosu sugrađana zakon ih raslojava (16) EPIKUR: Država izgrađena ugovorom, ugovarali je jednako voljni – ne štetiti, po epikuru ne vrijedi prirodno pravo ni za koga – tek ugovorima i dogovorima (18) Stoici napali privatno, mada su tome sami podlegli. Iz nepokolebljivosti se razvio osjećaj za dostojanstvo – zamijenila sreću i postala ideja kozmosa - Izjednačenjem physisa i nomosa – formiranje ideje prirodnog prava (19) Ishod: Jednakost svih ljudi, jedinstvo svih ljudi (20) Dva stupa stoičke doktrine: 1) zajedničko mišljenje 2) život s prirodom (29) Toma Akvinski kodificirao prirodno pravo srednjeg vijeka - Pretpostavlja Adama koji nije pravedan već grješan - Prirodno pravo, pravo grešnog stanja, relativizirano pravo - Relativno pravo niže od stoe: sankcionira ropstvo, državu, mač (niže = ljudskije, po Blochu) (30) Uvrštenje prava i države u božji plan spasa (ili obratno) - Država pravice radi pod vodstvom crkve (31) Putem Dekaloga: Lux Divina i Lux Naturae odvojene, ovostrano i onostrano, ali onostrano posredovano ovostranim i u pojavnoj sferi pomoću armonijski stupnjevitih prijelaza (32) Pravednost – Princip Postupnosti - Luther u državi vidi legitimno nasilje (33) Luther: U 10 BZ obično staro židovsko zakonje, služi samo izazivanju straha - Lutherovo prirodno pravo teži apsolutizmu (39) Nauka o izvornoj slobodi čovjeka nije ni teoretski za posljedicu imala zahtjev nekog prava na slobodu, a u srednjem vijeku unatoč napetosti, crkva i država slijepo (41) U svakom posebnom slučaju pravednost u divovski dominantnim povijesnim razdobljima statičke vladavine, ostaje pravednost odozgo. Uzrokuje da se načelno ništa ne mijenja na postojećim mjerama prava; ona jest i ostaje ipak sama primjena vladajućih odnosa. (45) Naspram sr vijeka, novovjekovno pravo guši supremaciju pravednosti pred slobodom i jednakosti (47) Althius – - Engleska revolucija daje Hobbesa – veliča državu, daje joj božji status iako je teorija anti-klerička (48) Taj obrat postao moguć oštro pesimističkim shvaćanjem ljudske prirode prije i izvan njezina podruštvovljena. Ako je svaki čovjek po prirodi zao, to znači neprijatelj drugome i sklon da mu nanosi štetu – državni ugovor nije nikakav društveni ugovor radi se o podvrgavanju i vladavini kontrole - Radi sigurnosti individuumi sebe daju jednome - Prirodno pravo je ponovno postalo pravim kada je društveni ugovor nanovo odvojen od ugovora vladavine na način kako je Althius to već bio zaokretao - To je učinio Grotius, njegovo pravo ne počiva na državnoj moći i treba se utemeljiti pomoću čistog uma – narodno pravo - Državnom ugovoru ne vodi strah nego želja za druženjem – priključak na stou - Pravo je podudarno s umom i općom prirodom čovjeka (51) Grotius prvi odvaja humano prirodno pravo kao tvorevinu ljudskog uma od teoloških spona – zakon uma vladao bi i kad ne bi bilo boga
2
Anon & Decadent Sympozium
- Grotius oslobodio pravo od boga, ali ne i plemiće (55) Klasik priro pravo ideologija gospodarstva i kapitalističkog prometa roba koja treba proračunljivost - Četiri temelja stare nauke: 1) Pojedinci čine društveni život u kretanju – pravna država nastala voljom čovjeka 2) Vjera u moć razumske konstrukcije – izvođenje iz načega 3) Općost, homoena, konstantna, nivelirajuća 4) Neoskvrnutost van čovjeka (61) Rousseauov doprinos: Apolutna neotuđivost osobe - problem prava: Pozicija neodredivosti - Dobrovoljnost stupanja u društveni ugovor, neposrednost očitovanja zajednici, združeni narod odlučuje, treći soj samo izvršava - Vlasništvo pripada neotuđivom pravu osobe na čemu Rousseau temelji teze - Iz svega proizlazi – sloboda, bratstvo i jednakost (66) Kant teoriju degradira unatrag: oko za oko, nema fizičkog otpora, zakon opće volje vrijedi za zakonika, ne podanika, sloboda pisanja sami otpor (67) Dosadašnji teoretičari osnivali su teze na empiriji, Kant odbacuje, pruža opću slobodu (69) Kantov pojam prava je vanjsko djelovanje, moral unutarnje; Izvana možeš biti prisiljen, iznutra ne, gdje vlada volja – legalnost i moralnost odvojene, Kant ukida ideju prirodnog prava i uvodi pravo uma (71-73) Fichte slijedio Kanta, ali za nasilno svrgavanje i kontrolu trgovine. - Državi socijalizam treba težiti kao sredstvo k cilju nepotlačenosti. (114) Hegel, ono zbiljsko nije samo sadašnje - i prošlo je (115) Javni duh ima korijene snage u podzemlju; izvjesnost naroda, koja je sigurna po sebi i samu sebe osigurava, istinu svoje zakletve, koja sve vezuje u 1, ima samo u besvjesnoj supstanciji svih u vodama zaborava(117) U filozofiji prava, Hegel zamrzava zbiljnost – kretanje ka bitku - U Prusiji vidi objektivni duh, pojedinac je suvišan - Narod nije suveren, agregat je privatnog , dio države koji ne zna što hoće - Nema zastupanja naroda i narod nema što raditi u državnoj upravi - Zastupanje ima smisao da moment formalne subjektivne volje dođe do egzistencije - Da li se država uzima kao ugovor sa svima ili kao ugovor njih svih s vladarom i vladom - Niti je u državnom ugovoru leži priroda države, niti je zaštita i sigurnost života pojedinca i vlasništva bezuvjetno supstancijalna bit - Državu ne mogu obrazovati individuumi, koji bi već morali biti članovi države prije nego što bi uopće mogli biti za ugovor sposobne pravne osobe, a ono je kao ziljnost supstancijalne volje neotkaziva - Temelj je države vlast uma koja se uozbiljuje kao volja (119) Kazna odmazda i ne prisila. - Leveliranje čovjekova dostojanstva (121) Za Hegela rat je prirodno pravo, ono što sređuje državu - Svijet treba malo prodrmati - Privatno vlasništvo je dovedeno u pitanje
O SRŽI SLOBODE (146) Biti slobodan znači da ti se ništa ne nalaže izvana; da se može raditi što se želi - Psihološka sloboda, birati između pobuda – shvaćena kao sloboda izbora - Ali čovjek ne može bilo kako djelovati, postaje luđakom. Dakle, društveno je ograničen - Sloboda djelovanja, sloboda od nečega – oslobođenje od prisile i pritiska - Rousseau: Građanin nije ograničen u slobodi, osim ako je nužno za jednaku slobodu drugih (148) Građanski život egzistencijalistički privid – revolucionari probijaju granice slobode (153) Sloboda – pripada inteligibilnom biću (Kant, jasno) - Sloboda nije predmet empirijskog uvida nego postulat transcendentne vjere - Sloboda se pokazuje kao ideja, ne iskustvo; gospodstvo savjesti - Kantov obrat znači pokazivanje stvari po sebi u slobodi, kretanje k izvornoj točki spontanosti, u ćudorednoj spontanosti i njezinim radnjama trebala pojaviti ona izvorna točka koja se manifestirala u postaloj ozbiljnosti iskustva i kao stvar po sebi tako reći je realnija nego ta ukupna postalost. - Hegel: Očitovanje dubine, one dubine koja je sama spontanost i koja se ne umiruje u svojoj pukoj manifestaciji ili dualističkoj zbiljnosti iskustva - Povijest posredovanja vlastitosti sa sadržajem
3
Anon & Decadent Sympozium
- Supstancija nije nikakav objekt visoko gore, a ni tuđinka iz kojeg proizlaze strah i sudbina, nego supstancija je subjekt. Bog je čovjek. - Sloboda izbora sloboda djelovanja, contra fatum u vidu otvorenog svijeta svijest koji nije do kraja determiniran. To je revolucionarni akcent u slobodi - Sloboda je način ljudskog ponašanja spram objektivno-realne mogućnosti. Samo na taj način njezina svrha ima prostor za kretanje MNOGOSTRUKOST JEDNAKOSTI (155) Jednakost se ne može zaplesti u sebe, može se ograničiti u važenju i opsegu - Biti jednakost pred zakonom ili pred bogom. - Nikakvim se sofizmom bratstvo i jednakost ne mogu preokrenuti - Buržuji su strepili pred jednakošću, ne slobodom; jednakost je bila jasna (156) Dokle sloboda nije najuže povezana s jednakošću ostaje himera. Sloboda je oslobođenje od pritiska, a pritisak se vrši ekonomskom nejednakošću - Jednakost je ideja konstrukcije socio-komunističke države (157) Bratstvo je dovedeno u pitanje jer pod prijetnjom kazne propasti svaki konkurent drugome mora biti neprijatelj - Nije privatno vlasništvo, nego sloboda uopće, nije interes bogatstva kapitalista, nego bogatstva interesa obrazovanih ličnosti trebalo da pusti da od sebe isključi socijalizam jednakosti BRATSTVO (168) Marx identificira vlasništvo kao ono što sprječava prava (169) Svuda mora biti jednaka zastava ljudskih prava koju radni ljudi u kapitalističkim zemljama dižu kao pravo na otpor, a u socijalističkim zemljama nose naprijed kroz izgradnju socijalizma, pravo kritike, čak dužnost kritike u toj izgradnji - U suprotnom, važi autoritativni socijalizam, što ne valja (170) Ma kako dosadašnje rev bile po socijal osnovi različite, probija se tendencija koja ih drži na okupu - L'homme kao „egoistički čovjek, kao čovjek koji je odvojen od čovjeka i zajedničke biti, apstraktan neokretan bio je le citoyen kao puka otkinuta idealna tvorba u novoantičkom polisu, kao alegorijska, moralna osoba“ umjesto kao nosilac društvene slobode - Kada sloboda jednakost i bratstvo uđu u život čovjeka, ljudska emancipacija je završena -> čovjek do mene ne živi više kao osobni, nego moj kontinuitet (182) 3 vrste spoznajnog prirodopravnog: 1) Prirodno urođeno pravo – čovjek zatiče u sebi, valja zahtijevati 2) Prirodno uviđavno pravo – svaki čovjek spozna umom 3) Prirodno očitovano pravo – poučivo od prirode (183) 6 vrsti ontoloških pojava prava: 1) Stalno prirodno pravo suprotno od mijenjajućeg 2) Pravo prirodnog stanja koje je bilo postojalo 3) Prirodno dano pravo, suprotno od boga ili čovjeka 4) Prirodno važeće pravo 5) Prirodno utemeljeno pravo 6) Prirodno primjereno pravo (185) Kapitalistički ideal u opreci sa zbiljnošću (192) Inventar dosadašnjeg prirodnog prava u besklasnom društvu koje se približava ne postaje muzealnim u istom smislu kao inventar pozitivnog prava. On za dugo još sadrži uvjerenje i korisne instrumente, iako valjano premontirane (193) Nema demokracije bez socijalizma, nema socijalizma bez demokracija (213) Engels: Prvi čin; kojim država nastupa doista kao predstavnik čitavog društva – zaposjedanje sredstava za proizvodnju u ime države – istodobno je njezin posljednji čin kao države – umjesto vladanja nad osobama stupa upravljanje stvarima i vođenje procesa proizvodnje. (216) Običaj i pravo u početku povezani (217) Ako se pravno reguliranje ne odnosi na privatno osvjedočenje nego samo na djelovanje koje je štetno bližnjemu, tada se, dakako mnogo više smije pravno nego moralno htjeti; tada su npr. samoubojstva, čak mnogoženstvo nezabranjeni. Prostor koji je slobodan od objektivnog prava, veći je nego prostor koji je slobodan od morala, a pravni prostor objektivno otuda manji nego moralni - Thomasisu (bitan Blochu): Subjektivna prava odvajaju pravo od morala i obratno. Koriste ono u moralnoj zapovjedi što se ne može izvanjski iznuditi.
4
Anon & Decadent Sympozium
- S obzirom na svoju dužnost ona pripada u moral kao u područje viših zahtjevam autonomnih normi; s obzirom na svoju nezabranjivost, sloboda savjesti pripada subjektivnom pravu i tako je postala modelom ljudskih prava (218) Pravo je moranje, a moral trebanje, pravo tuđe određenje slobode, moral autonomno samoodređenje
5
