U ime Allaha Milostivog, Samilosnog
KUR' ANSKA HAMAJLIJA I ZAŠTITA OD SI HIRA, UROKA I OGRAME
LIJEK
Almin Omerašević
Zavidovići, 2005. godine
Naslov:
KUR 'ANSKA IIAMA.JLI.J/\- lijek i zaštita od sihira. umka i o grame
Autor:
Almin Omcrašević
v
SADRZAJ Stl'l//1{/
U\'00
. . . . . .
DŽINI
. . . . . . .
.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .· .
.
..
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.
.
. . .
. . . .
.
. . . . . . . . . . . . . . . .
. ...
. . .
.
. . . . . . . . . . . . . . .
.
.
. . . . . . . . . . . . . . . .
Kako su i kada džini stvoreni . Zašto su džini stvoreni . Vrste džina . . . . Šejtani . . . . lhlis lhlisovo pri. iestolje . . . . . . . . . . . . . . .
. . .
. . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . .
. . . . . . . . . . . . . .
. .
. . .
. . .
.
.
.
...
. . . . . . . . . . .
..
. . . . . . . . . . . . .
.
. . . . .
1
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
7
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. .
. . . . . . . . . . . . . . . . .
.
. . . . . . . . . . . . . . .
.
. . . . . . . .
.
. . . . . .
.
.
. . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.
..
. . . .
.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
ŽIVOT DŽIN A .
. . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. .
.
. . . . . . . . . . .
..
. . . . . . . . . .
. .
. .
.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.
. . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
R
9
lO
13 17 19
. . . .
.. . . . . . 19 1\ ljcsta na kojima džini žive.......................................................................... 19 Hrana i piće džina . .. . . 21 Džini muslimani . . .. . .. . . . 22 Prvi muslimani . . .. . . 23 Sposobnosti džina . . . . . . . . . . 24 . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.
.
. . .
.
.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . .
.
. . .
. . . . .
. . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. .
. . . .
. . . . .
. . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . .
. . . . .
. . . .
M()(� kretanja, fJIItll\'(111/u 1'L'Iiko111 hr:::inon1 . . 24 s,,o.whnost lllijenjanja oh/ika . . . 25 o,J.\jedanje ............................................................................................ 26 Oslu.\'kil'(lnje I'J/esti sa ne/7(1 . . . . 27 Sull·jman a.s. i džini . .. . . . . . .. 2H . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . .
. .
. .
. . . . . . . . . . .
ODGOVORNOST DŽI N A
.
. . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . .
.
. . . . . . .
.
..
. . . . .
. . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . .
.
. . . . . . . . .
. . . . . .
. . .
.
. . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
29
Umiru li džini..... ........................................................... .. .. ....................... ...... 29 Dan obračuna . . . . . . . . . 30 Dlini će biti kažnjavani . . . . . 3l Hoće li džini vjernici biti nagrađeni . 32 Još ponešto o džinima . . . . . .. 33 . . . . . . . . . . .
. . .
. . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . .
. .
. . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . .
. . .
. . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . .
. . . .
. . . . . . . . . . . .
. . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . .
.
. . . . . .
. . . . .
Vicfenje d�ina u njihoFoj originalnoj.fimni . . . . . 33 Ot111ice ljudi . . . . 33 Ž<'nidha. porodica. djecu ...................................................................... 34 Qarin- džin pratilac . . . .. . 36 . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
OPSJEDNUTOST .
. . .
..
. . .
. .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . .
.
.
. . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
DOKAZI O ( NE)POSTOJAN.JU OPS.JEL>NlJTOSTI
. . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . .
..
. .
. . . . . . .
.
. . . . . .
.
.
. . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . .
37
3H
OPSJEDNUTOST POSTOJI ........................................................................ 39 .
. .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1\:ur'anski dokazi .. . Dokazi iz života Allahovog Poslanika s.a.v.s Nasljl•dnici Allahovog Poslanika s.a.v.s . . . . . .
Ill
.
. . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . .
. .
. . ..
. . . .
.
. . . .
. . . . .
.
. . . . . . . . . . . . . . . . .
. .
..
. . .
.
. . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . .
. . .. . .
. .
. . . . . . . .
39
40 42
OPSJEDNUTOST NE POSTO.J1 Kur'anski dokazi
...
Razumska objašn,janja
43 44 45
. . . . .................................. . . . . ..... . . . . . .. . . .........
.............. .......... . . .....................
.
............................... . . . ......
.. . ............ . . .. . . . . . . . ....... . . . . . . . . . .
..
.
.
..... ..... ........... . . . . ..... . . .
45 A sunnet .......................................................................................................... 47
ODGOVORI
.
. .
. ........... . . . . . . ................. . . .. . . . ........ . . . ....
ZAŠTO DŽINI ULAZE U L.JUDE? Sihir
. . .. ...
. .
.
...
. .... ....... ... .
.
.
. . ..
.
. . . .. . .
................. ...........................................
............... . . . . . . ............. ........................................................... . . ............. . . . .
RAZLOZI USPJEHA DŽINA U OSTVARIVANJU NAMJERA Slabost ili snaga vjere opsjednutog
....... . . . . . . .................
.
MOMENTI ULASKA DŽINA U TIJELO Velika srdžba Velika žalost
Veliki strah .
.
. ..
.
.
..... . . . . . . . . . . ............. .......
Odavanje strastima Nemarnost u vjeri
.
53 ... . . .. . 53 . 54 54 55 55
.............................. . . . . . . ....... . . . . .
. . ...
. . ...
...
. . . . . .... ..........
. ..... . ..............
. . .
.
....... . ......... ....
.
.
..
.
.
. . . . . . ........... ................ . . ..
...................................................... ......... ..................... . .
.
................ .......................................... . . .......... ............... . .. . .
NAČINI ULASKA . .
Običan ulazak
. ... .
52 52
.......
................... . . . . ... ....
. . . . . ........ . . . . . . . .... . . . . . . . . . . . ... ...... . . .. . . . .. .. . . . ..... . . ........ . . . .. . .
.. . . . . . .. . . ....................... . .. . . .
4� 50
.
. . . . . . . ....
.
. . . .. . . . ................. .......
. . ... . . . . . . . . . . . ................. .....
Ulazak napastovanjem
. . .. . . ............
Ulazak džina ugovorom
.
.
. ... ...
.
.
....
.
....
. .. . . .
. .
.
. . . . ........ . . . ..
...... . . . . . . ............ . . . . . . . . . . . . . . .............
.
.... . . .... . . . . ...... . . . . . . . . .....
....... . . . ...... . .. . .. . .. . . . .......... ... . .
.
.
. .. . . . . . .... .
. . . ...
.
. .... .. ... . . . ... . . . . . .
....
.
.
.... . .
.
.. . . . . . . .
.
KAKO SE DEŠAVA ULAZAK
.
...
BORAVAK DŽINA U TIJELU ČOVJEKA
. . . . . . ... .
57 57 5�
. 59
............. . ......... ................ . . ................ . . . . ....
VRSTE OPSJEDNUTOSTI
57
.....
.
. ......................... ......
60
...... . . . . ............................. . . ........ . . . . . . .. . . ..............
60
.
SIMPTOMI OPSJEDNUTOSTI. .... .
............... . . . . .................................. . .. . . . .
61
Simptomi koji se dešavaju na javi................................................................ 62 Simptomi koji se dešavaju u snu . . . .
SIHIR
.
.
..... ..... ............. .........
POSTOJANJE SIHIRA
.
..
. ..................................... . ....
62
........................................................ ...................
65
.
.................
...
........... .... . . . . . .
Kur'an o sihiru .
.
.... . . . . ...............
.
..... ..........................
. ................................................ ............................ . ..... . . . . ....
Dokazi iz sunneta o postojanju sihira Stavovi učenjaka
. .
.
........................... ......... .....................
. . ..................................... . . ........ . ... . . . .. . .
.
. . . . . . . ...... . . . . . . . . . .........
NEG IRANJE REALNOSTI POSTOJANJA SII-IIRA
. . . ..................... . . . .
Negiranje realnosti sihira kroz Kur'an Argurnenti razun1a
PORICANJE NEG IRANJA Kur'an o Kur'anu
...... . . . . . . . . . . . . . . . ................. . . . . . . . . . . . . . . . . .
..................... . ........ . . . .. . . . ......
. . . . . .. . . .
.
.. .
.. . .
... ... .
.
..
..... .
.
.
.......................... .................
. . ........
.
.
.. . . . . . . .
.
. . ... . . . ...... . . . .
. . . . . . . . . . . .. . . ....... ........... .. . . . . . . .. . . . . . . . .
Prihvatanje hadisa o sihinr
. . . . . .. . .
.
. . . . . . . . . .......
..
. . . ...... . . . . .. .
Odgovor na lo�ički pristup
. . . . .................... . . . . . . . .. .. . .
Sihir nije isto što i mudžiza
. ....... . . .
..
. ......
IV
.
....
.
. . . . .. . . .
..
.....
.
.
.
....... ....
.......... ....
..... .. . . . . ... .
.
.
.
70
71 72 73 73
74
75
. . . . . ..... . . . . . ............ . . . . ........ . . .. . . . . .
76
.
. . . . . ................... . . ......
66
oH 69
...
... .
.
.
66
.
.
.
KAKO NASTAJE Sl HIR Prvi korak k a sihiru Odredeni sihir
.
..
..... . . . . .. . .
.
. . . ............
.
. . ........ ......
. . . .... . . . . . . . . .
.
. . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . .... . . . ..
.
. . . . . . . . . . ..... .... . . . . . ..... . . . . . . .
Neodređeni sihir Sihir dal_jine
...
. . . . . . .. . . . .. . . ...... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . ..
. . . .... . . . . . . . . . . . . . .
.
O UČENJU Sl HIRA
...
. . . . .
.
.
.... .
. .
. .
.
. . ... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . ... . .
Zašto neko postaje sihirbaz
.
.
....... . . . . . . . . .
.
...
..
. .
.
.
...
.
.
.........
........ . . .. . . .
.
77
........ ...... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
80
.
. . ...... .... . .
77
. .
. . .. . . . . . . . .. .
.
. . . . . . . ....... . . . .
.
. . . ...... . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . .
.
. . .. . .. . . . ......
. . . . . . . . . . .. . . ...
. . . . . . . . . . . ...... . . . ... . . . .... . . . . . . . .
.
.
. . ..... . . .. . . . .. . . .
81 81
. .'..................... H2 ..
. . . . . . . . .... . . . . . . .... ...
...
.
85
Vremena pogodna za pravljenje sihira ....................................................... 8 7 Postavljanje sihira
i mjesta na koja se sihir postavl.ia
.... ....... . . . . ....... .........
89
......
........ ....... . . . . . ....
90
... ...... . . ..... ........ . . ................... . . ............ . .... . . . . . .. . . . . .
92
Sihirbazi uvijek ostavljaju svoje znanje u nasljedstvo
KAZNE ZA SIHIRBAZE
.
.
.
ISPOVIJEST ŽENE KOJA NIJE MOG LA VIDJETI KABU PREPOZNAVANJE SIHIRBAZA VRSTE SIHIRA
. . . . . . ........ ....... . .. . .
.
.....
.
... .
. 94
..
. . ... . . . . . ............. . .... . . . . . . . . ........ . . . . . . . . .
96
. . . . . . . . . . . ............ . .......... . ........ . . . . . . . . . . ...............
99
. .
Pod_jela sihira po načinu izvođenja čarolije
......... . . . . ......... . . . . . . .... . .
. .
....... .....
... . . . . . . . . . . . . .. . . . . . .. . . . ...... . . . . . ....
Vrste sihira po ut_jecaju na stanje opsihrenog
ODGOVORNOST VJERSKE ZAJEDNICE
1 00
. . . . . .. . . . . ..... . . . . ........ . . .. . . . .. . . . .
1 03
. . . . . . . . .............. . . . . . . ..... . . . . .. . . . . . . . . . . . .... . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . ........ . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . ....
IOS
. . . . ..
Kur'an kao lijek Život u bolesti
.
... . .
... . . . . .......... ....
.
.... .... . . . . . . . . . . ....... .
.
..
.. . . . . .. . .. . ....
Bolesnik
.... . . . . .
.
..
.
.. . . . . . . .
.
.
....... . . . . . . . . . . . . . . ... . . ............. . . . . .
. . ........ . . . . . . . . . ... . .............. . . . . . . . . ........ . . .
.
. . . . . ............ . . . . .. . . . . . . . .. . . . . . ............
.
VRSTE l METODE LIJEČENJA
.... . .
....... ....... . . ......
.
.
.
....... . . . .
.
1 08
. .. . . . . . . . . . . . . . ...
11O
..... . .. . . .
..
. ...
.
.
116 116
..
.
.
.
.....
116
.......... . . . . . . .... . . . .. . . . ...... . . . . . .............. . . . . .. . . . . . . . . . .. . . ...... . . . . . . . .
. ..... ... . . .
117
.
.
... . . . ...... ....... . .
..
.
Osobine onoga koji liječi Kur'anom
. . . . ... . . . . . . . . ...............
.
. . . . . ...... . .........
.
..
. . . . . . . . . . . ..... . . .. .
.
Ko sve može biti liječnik
...... . . . . . . .
.
.. . . .
. ... . . .
..
. . . . . .. . .. . .
1 24 1 27
.............. . ....... . . ......... . .
1 28
.
MIJEŠANJE ISPRAVNOG SA NEISPRAVNIM LIJEČENJEM ZABRANJENA LIJEČENJA
. . . . . ... . .
Li_ječcnje sihira sihirom- nušra Posjcčivanje gatara .
. . . . . . . . .
. . . . . .
.
. . ... . . . .. . . . . . .. . . . . . .
.
..
.
.
..
....
. . . . . . . ...... . . . . .... . . . . . . . .. . . . . . . ......... . . .. . . . . .. . . .
.... . . . ...... . . . .
. . . . . . . .. . . . . .
.
.
...
. . . ........
.
.. . . . ..
.
132 1 33
. . . . . . .. . . . . . . . .. . . . . . . .... . . ... . .
1 34
.
. . . . . .. . . . . . . . . . . . . .
.
1 28
.......... .. . . ..... . . . . .....
.
. . . . . . . .. . . . . .
..... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ....
.
.
119
. ......... . . .......
.
...... ....... . . . . . .. . . . . . . . ...........
Da li može liječiti onaj ko je i sam bio bolestan
.
......
Osobine koje ne bi trebale karaktcrisati učača rukjc
Horoskop . .
l 06
.......
.
. ........
.
. . . . . . . . .. . . . .. . . . ... . . .
................
.
........ ........... . . . . . . . . . . .......... . . . . . ...... ............... . . . . ........
Zabranjeno liječenje . Liječnici- učači
.
...
.
Dozvoljeno liječenje
. . ... . . . . . . ... . . .
99
l OO
. . . . . . ..... . .. . . . . . . . . . .
LIJEČENJE Bolest
. . .....
.
...
.
..
. ..
.... . . .
.
1 37
Posmatranjc i iwčavanjc zvi_jczda ............................................................. 1 3l) l lamajlijc
. . . . . .
.
....
..
.
. .
.
. .
.
. . . . .. . ..
. . .
.
. ..
. ..
..... ..
.
v
.
. . . . . ... . . .
.
. . . . . . . . . . . . ..... . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.
. . ...
. 1 41
P ROCES LIJEČENJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . .
. . . . . . . . .
.
.
. . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.
.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . .
. ..
. .
. . . .
. . . . .
147
.
. . . . . . .
... . . . 147 . . . . 14R . . . Tn•ći stadij . . . ... . .. . . . . . 14R ISCell,JC srca ........................................................................................... ... 148 Č'"' Čišćen.ie psihe : ...................................................................................... 149 Čišćen,jc misli . . . . .. . . . . 149 Završni tretman odstran,jivanja džina, uništavanje sihira . . . . . 149 Prvi stadij
O rugi stadij .
. . . . . . .
. . . . . .
.
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . .
..
. . . . . .
. .
. .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . .
.
. . . . . . . . . . .
.
.
. . . . . . . . . .
. . .
. .
. . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . .
. . .
.
. . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . .
. . . .
. . . . . . . . . . . . .
. . .
. .
.
. . . . . . .
.
. . . . . . . .
. . . . . . . . . .
. . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . .
. .
.
. . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
METODE PREGLE.DA l LIJEČENJA BOLESNIKA
.
. . . . .
.
. . . . . . . .
.
. .
.
.
.
. . . . . .
. . . . . .
. . . .
. . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . .
.
. . .
. . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . .
.
.
. .
. . . . . .
. . . . . . . . . . . . . .
.
. . .
. .
. . . .
. .
.
. . .
. . . . .
1)0 150
. . . . . . . .
. . . .
.
. . . .
. .
. .
.
. .
. .
. . . .
. . . .
. . .
. .
. .
. . .
. . . . . .
.
. . . . .
. . . . . .
.
. . . .
.
. . .
.
. . . . . .
.
. .
. .
. . . .
152
. . .
153
. .
155
. . .
155
. . . . . . . .
155
.
. . . .
.
. .
. .
. .
. . . . . .
. . . . .
. . . .
. . . . . . .. . .. . . . Razlika između opsjednutosti i sihira .. . .. . . ... Govor džina . . . ... . . . .. . . Proccnat ugroženih među muškarcima i ženama . . . Kalupi u tretiranju sihira i ops.jcdnutosti . . . . .. . . Razlika u tn•tiranju muškaraca i žena . . . . . . . Da li je dOZ\'O I,jcno uhist\'o džina prilikom liječcn.ia . . . . . . . .
. . . . . . . . . .
. . .
. . . . .
. . . . .
. .
. . . . . . . . . . . . . . . . . .
.
. . . .
. . . . . . . .
. . . . .
. . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . . . . .
. . .
. . . .
. . .
. . .
. . . . . . . . .
. . . . .
.
. . .
. . .
.
. . .
.
. . . . . . .
. .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . .
156
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
156
.
.
. . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . .
. . . . .
KORACI, METODOLOGIJA, PREPARA TI l TEHNIKE LIJEČENJA . . . . . .. .
. .
. . . .
. . . . .
. . . . . . . . .
. . . . . . . . .
. . . .
. . .
15 l
.
. . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . .
NEKA PITAN.JA O LIJEČEN.JlJ
.
.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.. Učen,je Kur'ana nad bolesnikom . . . .. . . Metoda pogleda . . . . .. . .. ... . .. . .. Metoda grupnog pregleda, liječenja . . . . . . . Liječen.ic samo�a sebe- osoba koja poznaje pravila liječenja Lijcčen,jc samoga st.·be- vođenje bolesnika kroz li,ječcnje .
. . . . . . .
. . . . . . . . . . .
. . .
. . .
.
. . . .
.
. .
156
. . . . . . . . . . . .
. . .
157
. . . . .
. . . .
. . . . . .
. . . . . .
15 7
. .
. . .. . .. . . . 15X Prvi korak- poništa�·anjc sihira . . . . . . . . 15X Drugi korak- proklinjan.i(' ........................................................................ 159 Treći korak- učenje . . . . .. . . . . . . . 159 Voda .. . . . . . .. . . . . l (JO . . .
. . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. .
. .
.
. .
. . . . . . . . . . . . . .
. . . . .
. . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . .
. . . .
. . . . . . . . . . . .
.
.
.
. . . .
.
. . . . . . . . .
. .
.
. . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . .
.
. .
. . . . .
. . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . .
.
. .
. . . .
. .
Zem::e111 ............................................................................................... 160 /furme ................................................................................................. 161 t\1/aslinrwo ulje
. . . .
Ćurokotol'o ulje
. . .
. .
. .
.
. . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . .
.
. . . . . .
. . . . .
.
.
.
. .
.
.
. . .
. . . . .
.
. . . . .
.
. . . .
.
.
. . . . . . . . . . .
.
. . .
. . . . . . . .
.. .
.
. . . . . .
.
..
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.
.
. . .
.
. . . . . . .
. .
..
.. .. . . . . . .
.
.
. .
161
.
. 161
/v/ed ..................................................................................................... 161 . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . .
. . . . .
. . .
.
. . . . . . . . . . . . .
.
. . . . . . . .
. .
. . . . .
. . .
. .
Četvrti korak- udarci . . . .. . . . . Džinmima smeta svjetlost . .. . . . . . . Džini sc plaše oštrih predmeta . . . . . . . . . Vczanjt.• bolcsnikovih prstiju na (rukama) nogama . . (>rizivan.ic kroz uspavljivan.ie bolesnika . . . Promjene na površini ti,jcla . . . .. . . . Puštan.ie krvi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . .
. . .
. . . . . . . . . . .
. . . . .
. . . .
. .
.
. .
. . . .
. .
. .
.
. . . . . . .
. . . . . . . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . .
. . . . . . . . . . . .
. . .
. . . .
. . . . .
. .
162
. .
. . . . . .
162
. . . .
. . . .
.
.
.. . . .
. . . . . . .
.
.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.
. . . .
..
.
.163
. .
.
163
. . . . . . .
.164
. . .
l (14
. . . .
lM
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
165
.
. . . . . . . . . . . . . .
HIDŽA MA
. . . . .
. . .
. .
. . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . .
. .
. . . . . . . . . . .
. . . . . . . .
. . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . .
. . . . . . . .
.
. . . . .
. . . .
. . . . .
.
.
. . . . . . . .
. . . . . . . .
..
.
. . .
. . . . . . .
. . . . . . . ..
.
. . . . . . .
.
.
. . . .
.. .
Najholje vrijt.'llll� za primjenu hidžamc ..................................................... 16() Kako se iz\'odi hid/.ama .............................................................................. l (J(l Koristi od hidžame . .. . . . . .. . .. . l (J7 Uziman.it.• naknadt.• za hidžamu . . . . . . . l (JH . . . . . . .
. . . . . . . .
.
. . . . . . .
. .
.
. . . . . . . . . . . . . . . . .
.
. . . . . . .
Vl
. . . . . . .
. . . . . . . . . . . .
. . . .
. .
. . . . . . .
. . . .
.
. . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . .
. . . . . . . .
P ROCES LIJEČENJA
. . . . . . . . . . . .
.
. . . . . . .
.
..
. . . . . .
.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
I47
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Prvi stadi_ j 147 l.lrugi stadij . . . . . . . 14R Treći stadij . .. . . 14H Čišćenje srca . .. . 1 4R Čišćenje psihe . : ...................................................................................... 149 Čišć(·njc misli . . . . ... . . . 149 Završni tretman odstranjivanja džina, uništavanje sihira . .. 149 . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . .
.
. . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . .
.
. . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . .
.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . .
.
.
. . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . .
. . . . .
. . . .
.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.
. . . . . . .
. .
. . . . . . . . . .
. . . . . . . . .
. . . .
. . .
. . . . . .
METODE PREGLEDA l LIJEČENJA BOLESNIKA ........................ 150 . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Učenje Kur'ana nad bolesnikom . .. . Metoda pogleda . . . Metoda grupnog pregleda, li_ ječenja . Liječenje samoga sche- osoba koja pozna_ je pravila liječen_ ja Liječenje samoga sche- vođenje bolesnika kroz lijcčen_je . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . .
NEKA PITANJA O LIJEČENJlJ .
.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . .
. . . .
..
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.
..
. . .
151
. . . . . . .
152
. . . .
153 155
.
. . . . . .
.
. . . . . . . . . . . . . . . .
.
. . . . . . . . . . . . . . . . .
..
I SO
.
. . . .
155
Razlika između opsjednutosti i sihint. ....................................................... 155 Govor džina . . . . . . . . . 15(> Procenat ugroženih među muškarcima i ženama . .. 156 Kalupi u tretiranju sihira i opsjednutosti . . . . . . 156 Razlika u tn·tiranju muškaraca i žena .. . 157 Da li je dozvol_ jeno ubistvo džina prilikom liječenja . 157 .
. . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . .
. . . . .
. . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. .
.
.
. . .
. . . . . . . . . . . . .
. .
. . . . . . .
. . .
. . . .
. . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
KORACI, METODOLOGIJA, PREPARATI l TEHNIKE LIJEČEN,JA . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Prvi korak- poništavanje sihira Drugi korak- proklinjan_ je Treći korak- učenje . ...
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . .
. . . . .
.
.
.
.
..
. . .
.
. . . . . .
.
. . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.
.
.. .
. . .
. . . . . . . . . . . . .
. . . . . . .
.
. . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . .
..
. . . . .
.
.. .
. . . . . .
.
. . . . . . . . . .
.
1 5R
. 15X
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
159 159
Voda .................................................................................................... l (J() Zemze111 ............................................................................................... l 60 Nunne ................................................................................................. l (J l Masli!IOI'O ulie Ćurokntovu Med
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
;t!ie
. . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.
. .
. .
.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.
. . . . . . .
.
. . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . .
..
. . . . . . . .
.
. .
. . ..
. . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . .
..
. . . . . . .
.
. . . . . . . . .
. . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . .
. . . . . . . . . . . . .
.
. . . . . .
l li DŽAMA
. . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . .
. . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Najholje vrijt•mt• za primjenu hidžame Kako st· iz\'odi hidžama Koristi od hidžame . Uziman je naknade za hidžamu . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . .
.
.
.
..
. . . . . . .
. . . . .
.. .
.
. . .
. . . . . . . . . . .
..
.
. . . . .
161 l 6l
161
. l C12
. . . . . . . . . . . .
l 61
. . . .
163
. . . . . . . . . . . . . . . . . .
l (JJ
.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
l 04 164
.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.
.
.
...
. . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . .
164
. . . . . . .
IC15
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
166
. . . . . . . . . . . . .
.
. .
. . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Vl
. . .
. . . . .
. . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.
.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. .
. .
. . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.
. . . . . . . . . . . . . . . . . .
Četvrti korak- udarci . . . . Džinmima smeta svjetlost . . Džini se plaše oštrih predmeta . . . Vezanje bolesnikovih prstiju na (rukama) nogama . Prizivanje kroz uspavljivan_ jc bolesnika Promjene na površini tijela . Puštanje krvi . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.
l C16
.
.. 16 7
. . . .
l (J�
RUKJA
. . . . . . . . . . . . . . . . .
Ajdi rukjr
. . . . .
Ajeti o kazni
. .
. .
. .
. . . . . .
. .
. . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.
.
.
.
. . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . .
.
. . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . .
. . . . .
..
. . . .
.
.
.
.
.
. . . . . . . . . . .
. . . .
..
.
. . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . .
. . . . . . . . . .
. . . . . . . .
.
. . . . . .
.
. . . . . .
.
.
..
. . . .
.
.
. . . . . . . . .
.
.
.
. . ..
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . .
.
. .
. .
. . . . . . . . . .
. . .
.
. . . . . . . . . . .
.
. . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . .
.
. .
.
. . . . . . . . . . .
.
. .
l(ll)
. . . . . . . . .
l (Jl)
..
. . . . . . . .
.
..
.
. . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
173
.
Ajl'ti izl.id:enja .. . . . . . .. .. . 1 7) . . IH1 Ruk.ia- 99 Allahovih s.v.t. lijepih imena P.-ipn..•ma učt.•nja ruk,jc . :.................................................................. 179 Stanja ko.ia nastaju u toku učen.ia r·ukje (nad holesnikom) . .. . . . l HO I::.O.I"/Wwk rc ak< ·ije . . . . l HO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . .
. .
. . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . .
. . . . . . . . . . .
Bolesnik guhi svijl'sl . . .
.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . .
.
.
. .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.
. .
.
.
. . . .
. . . . . . .
.
.
. . . . . . . . . . .
.
. ..
. . .
.
. . .
. .
. . . .
. . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
VRSTE S l HIRA, SIMPTOMI l LIJEČENJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Reakcije koje hole.l'llik osjdi. ali ne konlroli!ie
Liječenje epilepsije
. . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . .
.
..
. . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . .
. .
. . . .
.
..
...
. . . . .
l RO
. . .
lH l
. . . . . .
lHl
.
l H2
.
..
. . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Sihir rastavl,janja . . . 182 Ljubavni sihir . . . . l H3 Sihir priviđanja . . . . . . . . . l H4 Sihir ludosti . . . . 1 84 Sihir bezvoljnosti, apatije .. . 185 Sihir dozivanja, priviđanja i javl,jan.ia glasova . . l H6 Sihir bolesti . .. . . . . . 187 Sihir ometanja ženidhc, udaje . .. . . l H7 Sihir krvarenja . . . .. . . 188 lmpotenci.ia .................................................................................................. 189 Prerana e.jakulacija ..................................................................................... 190 Sterilnost i neplodnost.. . . . . . .. . . . . 191 Li.iek za glavobolju .. . . . . . 191 Med u terapiji .............................................................................................. 192 7.a otk/anjanj<'. uni.\·famnja si hira 11 .1'/0IIIaku . . 192 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.
. . .
. . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . .
. . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . .
.
. . . . . .
. . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.
. . . . . . .
. . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . .
. . .
. . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.
. . . . .
. .
. .
.
. . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . .
. . .
. .
. . .
. .
. . . . .
. . . . . . . . . . .
.
. . .
UROK
. . . . . . . .
.
. . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . .
. . . . . . . . . .
. . . .
. . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.
.
. . .
. . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
.
.
. . . . . .
.
. . . . .
. .
.
. .
.
.
..
. . .
. . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.
. . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . .
. . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . .
.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . .
Olakšavanje I>Orođajnih teškoća . . Li,icčen.ie groznice . .. Liječen_je straha . Liječen.ie zaboravnosti . .
. . . . .
. . . . . . .
.
.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . . . .
Za otklanjanje ne.\'{/nice
.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . .
. . . . . . . .
. . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.
.
. . . . . . . .
.
192
. . . . . . . .
192
.
. . . . .
. ... .
. 193
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
195
. . . . . . . .
. . . . . . . . . .
.
.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . .
. . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . .
. . . . .
.
.
.. .
.. . .
. . . . . . . . .
. . .
. . . . . . . . . . . . .
. .
. . . . . . . .
.. .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
VII
.
. . . .
.
..
.
. . . .
. . . . .
. .
.
. .
. . . .
.
. .
.
.
..
. . . . . .
. . .
194
Allahov Poslanik s.a.v.s. o uroku Nastanak urokl,jivog oka ... l džini mogu ureći. . Liječen.ie uroka . Zaštita od uroka . . ..
.
.
. . . . . . . .
.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . .
192
. . . .
.
.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. .
. . . . .
.
.
. . .
. .
. 196
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
197
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
l 98
. . . . . . . . . . . . . .
. .
. .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . .
.
. .
. .
.
. .
.
. . . l99
. . . . . . . . . . .
200
ZAŠTITE ................................................................................................... 203 ISPRAVNI VIDOVI ZAŠTITE .................................................................. 204 Učen.ic sura EI-Felek i En-Nas . . . .. . ... . .. .. . . . . . . 204 . .
.
. .
.
. .
. .
. .....
.
.
.
.
.
. . . . . . . . . ......... .... . . ..
Učen.ic Ajctui-Kursi.ie ................................................................................. 204
. . .. . ... . . . . . . . . . . . 205 . . . . ... . .. 205 La ilahc illallahu . .. . . . . .. . . . 205 Traženje utočišta kod Allaha, s.v.t. od šc,jtanskih došaptavanja 205 Otklan.janje ljutnje . 2 06 Učenje sure El-Bekan'
..... . . . . . .
. . . . .
. .
......
.
Učenje dva zadnja ajeta sure El-Beka rc ... . . . . . . . . . .
.....
. . .
. . ....
. ... . .
... .. . . .
. . . . . . .. ... . .
.
.
. . . . .
.
. . . . .. . .
. . ...
. .
.
. .
. ...
. ....
. . . . .. . .
. . . ........ . . . .
...
. . . . . . . ......... . . . . . .. . . . . . . . . .
. .
...
... .
.
. . . . . . . . ....
. . ...... . .. . . . . . . . . . . .................... . . . . . . . . . . . . .............. .. . . . . . . . . . . . . . ...
Dova prije spolnog odnosa u braku
. . . . .......... . . . . . . . . . .... . . . . . . .... . . . ..... . . . . . . . . . . ....
206
.... . . . . . ....... . . . . . . ...... . .. . . . . . . . . . ......
206
Dova koja se uči prilikom ulaska na pijacu Ezan
.................... . . . . . . . . . . ........ ......... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ....... . . . . . . . . . . .... . . .... . . . . ........
Dova prilikom ulaska u toalet
......
.
. . . . . . ......... . . . . . . . . . . .......
. . . . ..... . . .. . . ....... . . . . . . . . . .......
.
Dova poslije izlaska iz toaleta
.
.
207
....... . . . . . . . . . . . . . . . .. . . ...
207
........ . . . . . . . . . . . . . . . .... . . ..... . . . . . . . . .
Dova prilikom izlaska iz kuće
. . . . .. .........
.
.
.
... . .. . . . . . . . . . .. . . ..... . . .
Dova prilikom ulaska u kuću Često učenje Kur'ana kao vid zaštite od šejtana
2 06
. . . . ....... . . . . . . . . . . .......
.
.
. . . ..... . . . . . .
..
. . . . . ..
.
. . ......
207
. . ......... . . . . .
207
. . . . . . . . ..... . . . ...... . . . . . ....
..
... . .
207
NEKI OBLICI SUJEVJERJA PRIHVAĆENI NA NAŠIM PROSTORIMA .............................................................................. 208
.. . .. TAU:AVIJEVA POSLA NICA IZ AKAl DA . RECENZIJE . UMJESTO ZAKLJUČKA
. ..
. . . . . . . . ....
.
........... . . . . .
.
. . . . ............... . . . . . . . . . . . . . . . ....
.
. . ...
. . . . ..
.
.... . . . .
.
. . . . . . . . . .... . . .
. . . . ......... ........ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . ....... . . . . . . . . . . ..................... . . . . . . . ..... . . . ...
VIIl
21 0 21 1 220
Kur 'unsku lwmajl�ia
UVOD noštvo i n fom1acij a i znanja koj i ma b ivamo preplavljen i u svakom trenutku pomaže nam da i zgradimo potpunij u s l i k u o sebi samima, i l i o svijetu koj i nas okružuj e . Svaku novu poj avu primjećuj emo, uočavamo, ana l i z i ramo a zati m pri hvatamo i l i odbacuj emo - shodno našem shvatanj u kori sti i l i štete kojtl određena poj ava uzrokuje. Čovj ekov odnos prema onome što ga okružuj e n ije uv ijek onakav kakav b i t rebao b i t i . Vođen emoc ij ama i s i romaštvom svoga znanj a on pri hvata čak i ono za što un aprijed, d ij e lom svoga razuma, zna da je pogrešno, dok iz straha, ogran ičenosti spoznaj n i h mogućnosti i l i iz č i ste oholosti odbac uje i negira ono što j e očito, u č ije postojanj e ne postoj i sumnja i što, kao naj važnij e ob i lježje, za sobom povlači mnoštvo koristi z a poj ed i nca i d ruštvo u cje l in i . Dakako, odnos pojedi nca prema poj avama u s m i s l u nj i hovog negi ranj a n i kako nema utjecaja na rea l nost nj ihovog postojanja. S i tuacija postaj e ozb i lj n ij a što su poj edinci koj i zagovaraj u takvu izmij enjenu, pogrešnu s l i k u svij eta veći autoriteti . T i me nj i hovo poi manje svijeta b i va duboko utisnuta u svij est vel ikog broja lj ud i .
M
l zopačenost je posta l a vrl ina a moral nost, kao pos ljedica toga, karakteristika nazadn i h i zaostal i h stvorenja. Oni koj i promovi raj u či stotu, čednost, poštenj e i l i pomaganj e potreb n i h , upuštaj u se, po m i š ljenj u koj e preteže u unaprijed i zgubljenu i l i čak bespotrebnu borbu dok, s d ruge strane, lega l i zacija "lakih droga", stavljanj e bludn ičenja u "zakonske okvire" ( l ega l i zacij a prost itucij e ) i druge, u osnovi na karadne stvari b i vaj u prih vaćene kao mj eri l o napretka, c i v i l iziranosti i života "dostoj nog čovjeka". A l l ah, dž. š . , je apso l u tni V l adar univerzuma. S tvorio ga je S voj o m svemoći i uč i n i o traj ni m , a ujedno nedost ižnim izazovom z a b i lo koj e o d svoj ih stvorenja. S n a ge koje pod krinkom uspostavljanja reda n a Zemlj i nered s ij u p o k uša v aj u J10Stojanjc Boga kao Vrhovnog Tvorca i Zakonodavca s v i h svj etova po svaku c ij en u i zbrisati sa l i ste rea l n osti i negirati č i nj e n i c u k ojom je uvj etovan s v a k i , p a i naj s i t n ij i <.ktalj u bogatstvu raznol ikosti koj e postoje u nama i oko nas . U 111..: mogućnosti da iz duša isčupaj u duboko
u sađenu svijest o Bogu, oni nastoj e da sprtjccc b i l o kakvo ozb i lj n ije p oimanje Nj egov i h i ntervencija u svemu onome što i ma io le značaja u ž i voti ma lj udi .Tako, potpuna prednost nad č i nj en icom da j e čovj eka stvorio A l l ah, dž.š. daje sc - nebroj eno puta potvrđeno - pogrešnoj , netačnoj , lažnoj , i s fabrici ranoj obma ni Darvi nove teorije evo l ucij e . Danas, kada j e i m a l u dj ecu nemoguće ubij cd i t i u baj ke Darv i nove teorije, o n a ipak · ostaje p redmetom "izučavanj a", "potvrđ i vanj a" i "dokazivanja". Odgovor na p i tanj e zašto je to tako sam sc nameće. O n i ma koje je Darvi nova teorija izbac i la na površ i n u i dala im sreću , u tj ecaj i sigurnost u moru nesigurn i h odgovara d a brane teorij u nepostoj anja savršenstva iznad savršenstva čovj ekovog. Ne odgovara im otkri vanj e spletki stvaranj a s istema vrijednosti k oj i na ruku ide malom broj u zu l u mćara. Ne odgovara im postoj a nj e s istema apso l u t n i h v rij ednosti u kome bi arš i n i za sve b i l i i st i . Ne odgovara im da oni budu ocjenj i van i apso l ut n i m v rij ednosti ma, nego i m odgovara da oni druge ocjenj uj u svoj i m s istemom vrijednosti . I ak o stvore ni savrše n i , lj udi u svome ž i v ljenj u n i su sami sebi dovolj n i . Nj i hov Gospodar pomogao i h j e potč i n ivši im sve ono što j e osim nj ih stvorio. U č i n i o j e to da bi i m o lakšao nj i hovu misij u na ovome svij etu koja n ij e n i šta d rugo do robovanje A l lahu, dž.š . , onako kako to samo On zasl užuje i n i kome osim Nj emu. Zadatak identičan čovj ekovom dat je još j ednom svij etu - svij etu džina. Ni svi lj ud i, a ni svi džini n isu osta l i dosljedni onome čime su obaveza n i . Već i na i h j e uč i n i l a nepravdu sebi , usprotiv ivši se naredbi svoga G ospodara. M eđusobni odnosi ovih svj etova su broj n i . N ekada s u svj esni , namj ern i usmj ereni k a nanošenj u štete i l i pribavljanju k oristi onima d rugi ma, do k su nekada t i odnosi nenamjerni i s l učaj n i i iz nj ih nastaj e šteta i l i korist, a l i su posljed i ce, i a ko u pravi l u negativne, razumlj ive i donekle opravdane, a t i me j e i nj i hovo otklanjanj e znatno o l akšana. Knj iga Kur 'anska hamqjl!ja. lijek i za.�! ita od sihira uroka i ograme, bavi se upravo istraživanj em odnosa i zmeđu svijeta lj udi i svijeta džina i šej tana. Odnosi č ij i m sc istraži vanjem k nj iga bavi u pravi l u s u negativn i . Ostvaruj u ih džini prema lj u d ima ( ograma, urok ), dži n i prema lj udima po naređenj u d rug i h lj u d i ( s i h ir), lj udi prema lj udi ma ( u rok ), lj udi prema lj u d i ma, kada n e k i o d tri prethodna odnosa već nastanu ( vara l i ce, zabranjene metode i sistemi l ij ečenj a ) . Knj iga je pisana na takav nač i n da svako od poglav lja ima d i rektnu vezu sa o n i m s lj edeći m , a kraj nj i c i lj bio j e objed i n iti sva poglavlja u proces l ij ečenja i l i i h iskoristi ti u planiranj u prevent i v n i h metoda za sptj ečavanje nastanka bo lesti koje uzrokuj u džin i .
2
Kur 'a11ska hamajl(ia Džini S vijet džina u svoj oj osnovi ima mnoštvo dod i rn i h tačaka sa svijeto m lj ud i . Karakteri stike po koj i ma su s l ični predstavlj aj u i po laznu osnovu međusobnim sukobima. Poglavlje Diini obrađuj e svijet džina k roz govor o stvaranj u, životu ( h rana, p i će, mj esta stanovanja, žen idba, . . . ), vj erovanj i ma, vrstama, prednosti ma i nedostaci ma naspram lj udi . U poglavlj u se posebno osvrćemo na šejtane i naj većeg nezahva l n i ka I b l i sa, neka je na nj ega A l l ahovo, dž. š . , pro kl etstvo, na nj i hove osobi ne, raz loge nj i hovog neprij atelj stva prema lj u d i ma, nastoj anj ima da u n ište čovjeka, da ga s pravoga puta odvedu n a stranputicu; o konač n i m c i ljevima i metodama ostvarivanja tih c i lj ev a . Na k raj u se postav lj a pitanj e o odgovornosti džina na Sudnjem danu, o nj i hovom putovanj u sa ovoga s vijeta i o snošenj u pos ljedica i spravno provedenog i l i protraćenog ž i vota n a ovome s vij et u.
Opsjed n u tost Džini su d i rektno odgovomi za štete koj e uzrokuj u lj udi ma. Šta je opsj edn utost i kako nastaje? M ogu l i džini ući u čovjeka i ugoržavati ga njegovi m t ij e l om? Postoj anje dži nskog opsj edanj a lj udi potvrđeno je n a mnoge načine a l i i pored toga postoj e o ni koj i sumnj aj u i l i potpuno negiraj u ovu poj avu. Pojašnj avamo opsjednutost kroz k ur' ansko-sunnetska kazi vanj a, stavove učen i h i običnih lj udi koj i su na sebi iskus i l i tu vrstu džinskog man ifestovanj a . I z n ij e l i smo i argumentac ij u onih koj i poriču postoj a nj e opsjednutost i , a zat i m s mo odgovori l i na nj i hove sumnje. N adalje, govori l i smo o razlozima zbog koj i h džini opsj edaj u lj ude, razloz i ma uspjeha u takvi m nastoj a nj i ma, o momen t i ma i nač i n i ma u laska u t ij e l o čovj eka, o tome kako se dešava u lazak, a zat i m i o boravku u t ij e l u čovjeka. Kraj ovog pog lav lj a rezervi san je za vrste i s i mptome opsjednutosti .
Sihir Udruživanje čovje ka i džina radi nanošenj a štete drugome čovjeku č i nj en ic a j e a l i uj edno i fenomen obavijen velom taj ne. Dokazi njegovog postoj a nj a izv i ru d i rektno i z Kur' ana a zati m i iz vj erodostoj n i h predaj a od A l \ ahovog Pos l an i ka, s.a.v.s. M i š ljenj a učenj ak a samo s l ij ede ovaj n i z . Ipak, postoj e oni koj i negi raj u rea l n ost s i b i ra i pobij aj u je također Kur' anskim aj etima ali i razu mskim objašnjenj i ma. Nave l i smo i h , a zati m obrazloži l i nedostatke razvoj a takvih i dej a . Donek le smo objasn i l i kako nastaj e s i h i r, govori l i smo o tome šta j e u stvari učenj e s i b i ra, zašto neko postaj e s i h i rbaz, o naslj eđi vanj u s i b i ra, o kaznama za s i h i rbaze, o osob in ama koj e su karakteri st ične za s i h i rbaze, o vrstama s i b i ra, i na kraj u , kao svojevrsn i zaklj učak, kaza l i smo nešto o odgovornosti vj erske zajednice u ( ne) tret i ranj u s i h i rba7.:a.
3
Uvod L ij ečenj e B oles ti nast a l e b i l o koj i m putem zaht ijevaj u l ij ečenj e . Obaveza l ij ečenj a nameće sc samim postojanjem, mogućnošću i dozvolj c nošću l ijeka. B o lest kao stanje smo pokuša l i prikazati u nešto drugačij em svijet lu od onoga kako obično biva posmatrana - kao tegoba. Poglavlj e o l ij eč enj u govori i o Kur' anu kao l ijeku, bo l es n i k u i· ži votu u bolest i, o vrstama i metodama l ij ečenja, o l ij eč n i c i ma, osob i nama koj e bi treba le kras i t i l iječn i ka i osobi nama koje se ne bi smje l e naći kod l ij ečn i ka, o m ij ešanj u i spravnog i nei spravnog l ij ečenja , o zabranj enom l iječenj u, o gatari ma, horoskopu i hamaj l ij ama.
P roces lij ečenj a U s pj ešnost l ij ečenja zahtj eva ispunjavanje određen i h uvjeta. Spomenu l i smo i h kao stadije u procesu l ij ečenja . Neko l i ko je metoda l iječenja koje se kori ste shodno trenutno određen i m potrebama. l tc metode smo spomenul i . U pog l a v lj u s u obrađena i neka pi tanj a koja izazivaj u d i lemu u procesu l ij ečenj a . Potpunost procesa l ij ečenja zahtjeva da sc spomenu koraci , metodol og ij a, preparati i tehn ike l ij ečenja .
Hidžama L ij ečenje koj e je Poslan i kovim, s . a . v . s . , rij eč i ma okarak tcrisano kao j edno od naj bo lj i h n ij e smje l o b i t i nespomenuta. Ovo pog lavlje je obrad i l o teme k a o što su vremena pogodna za i zvođenje h idžame, nač i n izvođenja i kori sti koj e ona donosi .
Ru kj a Ovo pogl a v lj e govori o ajet i ma rukje, aj et ima kazne i l i l ijeka koj i nad bolesni kom b i vaj u proučen i . Posebno spomenuta rukj a je rukja A l lahov i h , d ž . š . , l ij ep i h i mena. N adalje, obrađena j e pri prema učenj u rukjc, i stanja koja kod bo lesn ika bivaj u i zazvana učenjem rukjc. U ovom poglavlj u su obrađene i broj ne vrste s i.h i ra, simptom i poj ed i n i h vrsta i nač i n i l ij ečenja. Posebno je obraćena pažnja i na korištenje meda ka o terapije.
Urok U rok su spomenu l i A l lah, dž. š . , i Njegov Pos l a n i k , s .a.v.s . M i smo spomenu l i o n o što su oni kaza l i o uroku. Kako nastaj e urok, kako sc l iječi i šta predstavlj a zaštitu od uroka.
Zaštite Zašt i t e su uzrokovane poj avom nečega iz čega zrač i moguća opasnost. Za one poj a v e č ija j e nega t i vna re fleksij a na čovjeka poznata, z aš t it e su od redene Kur' anom i sunnctom A l l ahovog Pos l a n i ka, s . a . v . s . Med u t i m i 4
K ur 'anska hamajliju pojave koje ne predstavljaj u opasnost u nekom su vremenu pri k azane kao takve i uzrokovale su pojavu zašt i ta koje nemaj u i spravnu osnovu. Ovo poglavlj e govori o obje kategorije zašt ita, a kao zak lj učak spom i nj emo pri mj ere jedn i h ( k ur' ansko-sunnetske zašt it e) i drugi h ( suj evj e1j a uteme lj ana na naš i m prostorima kao nač i n i zašt i t e ) . K raj k nj ige s m o rezerv i sa l i z a Talw vijcl 'll poslanicu iz akaida, zbog obi lj a veza problemati ke koj u smo obrađ i va l i sa i spravn i m vjerovanjem, kao u n i verzalnom vrij ednošću koj a ne smij e biti oskrnavljena. M o l i m Al laha, dž.š., da ovu k nj igu upiše u moj a dobra djela, a da svi ma onima koj i su na b i lo koj i nač i n učestvova l i u njenom nastajanj u, a zat i m i onima koj i j e budu č i t a l i olakša iskušenja, da nas uč i n i čvrst ima na p u t u i stine i da n a s proži v i u dmštvu poslanika i Svoj i h dobri h robova.
Zenica, august 200 5 . god ine A l m i n Omerašev ić
5
Uvotl
K ur 'anska lwmajlija
v
D ZINI oput lj udi, džin i s u samo jedan o d znakova svemoći A llahove, dž.š. Dokaz su za one razumom obdarene da je Živi i Vječni stvorio univerzum prepun razl ičitosti , speci fičnosti , koje je uredio tako da obitavaj u i funkcioniraj u u savršenom skladu, n e rij et k o se dopunjuj ući međusobnim izgrac1ivanjem, čak i kada se nj ihova pti rod a i l i materija od koje su stvorene potpuno razlikuj u, i l i čak isklj učuj u. Vel ičanstvo stvaranja i hannonija upravljanja!
P
Dži n i su svijet koj i j e u mnogočemu b l izak svij etu lj udi . Osnovna ra z l i ka između džina i lj udi, s j edne strane, i džina i mel e ka, s druge strane j este u m a t e r ij i od koje su stvore n i . Kao posljedica toga, i ž i vot koj i m ž i ve raz l i k uje se od ži vota osta l i h spomenutih svjetova. M eđut i m , nis u neznatne ni nj i hove zaj edn ičke, dod irne tačke ( o čemu će rij eč i biti nešto kasnij e ) .
N epoznanica o d k oj e s c strahuje, strano tijelo koje valja izbj egavati kol i ko god je moguće, i l i mi s t e rij a koj a svak i dan b i v a otkrivana, a ipak skri vena tol iko da gol ica znati že lj u i uzdnna ego i onih naj okorj e l ij i h "sveznalica''. N e postoj i n i šta s a č i me je lj udski rod tol i ko d ugo i na tol i ko nač ina vezan, a da ga, i s to vremeno tol i ko odbacuje, negira, n ipodaštava, i i zbj egava kao što to č i n i svijetu džina. Zašto? Odgovor je pred očim a svakog pojedinca. O d bac uj e m o ono od čega strahujemo, i l i ono što je našem oku skri veno. A l i , moramo li vidj et i da bismo vjerova l i ? Moramo li v i dj et i da b ismo znal i da nešto postoj i ? M ože li nas neko ubijediti da ne postoj i čovj ek koj eg ne v id i mo, a l i čij i glas i l i korake č uj emo, i l i dah osje t i m o? Da l i ćemo b i t i s l ij epi i kazati da n iko, i l i n išta n ije utjecalo na stvari na koj i ma uočavamo promj ene samo zbog toga što nam je promakao proces nastanka promjena'! ! ,
U poznat ćemo s c s a d ž i n i ma . Pokušat ćemo otkloniti sumnj e u nj i hovo postoj anj e on i ma kod koj i h takve su mnj e j oš uvij ek postoje. Zašto su stvoreni i da li ispunj avaj u obaveze dobivene stvaranj em? U kazat ćemo na znakove nj i hovog postoj anja i a k t iv nost i oko lj udi i pa ra lel n o s nj i ma . Koj i s u c i lj ev i koj e pokušavaj u ostvari t i u svome kontaktu i utj ecaj u n a sv ij e t , a posebno na svij et lj ud i '! l n a k raj u ovaj s v ij et će i h odvesti do onog istinskog, vj ečnog - očekuj e l i i h sreća, i l i će biti od onih i z gu b lj e n i h ? ,
7
Džini Ka ko su i kada dži n i stvoreni'? Dži n i su stvore n i , prije lj udi , od užarene vatre vatre. R ij eči su Gospodara svj etova:
bczd imnog pl amena
"A j oš prij e smo stvori li od vatre užarene." 1 M udžah id prenosi od Abd u l l aha ibn-Omera da kaže: "Džin i su postoj a l i ( na Zemlj i ) dvije h i ljade godina prij e stvaranja Adema, a l i su č i n i l i nered i pro l ijeva l i krv. Onda je A l lah , dž.š., protiv nj ih pos lao voj sku meleka koj i su ih porazi l i i protjera l i na ostrva na mori ma. Pa kada je A l lah, dž.š., rekao ( mclec i ma ) : "Ja ću na Zemlj i namjesn i ka postav i t i ! '', oni (melcc i ) su rekl i : "Zar ć e T i namjesni k biti onaj koj i ć e na nj oj nered činit i i krv proljevati'?" 1 Onda j e A l lah, dž. š. , rekao: "Ja znam ono što vi ne znate.'' ( E I - Bekare, 30t
" On j e čovj eka o d sasušene i l ovače, kao što je g rnčarij a, stvorio,/ "4 a (l zw .ma ocl p l amena vatre. I bn-Abbas, l k ri me, M udžah id, E l - H asan i drugi kažu, razmatraj ući frazu bezdimni plamen vatre - ovo znač i vrh vatre. Prema drugoj predaj i , to 5 znači naj č i st ij i i naj bo lj i dio vatre. Prema hadisu koj i se prenosi od A i še, r.a., Poslanik, s . a . v . s . , je rekao: " M c leci su stvoreni od svj etla, džini su stvoreni od bezd i mne vatre, a Adem je stvoren od onoga što vam j l'; opisano (od zemlj e, op . a . ) . " 6 Oni su samo prvobitno stvoreni od vatre, a posl ije su se uob l i č i l i i razv i l i u formu kakvu i m j e A l lah, dž.š., odredio. M i i h ne možemo vidjeti(? \ i zbog toga ne možemo ni govoriti o nj ihovoj konačnoj form i . Sa sigurnošću
1 2 .1
E l - l l i d žr. 2 7 .
Tef,i· ir lhn-Kesir.
1 / 9 7 . komentar 3 0 . aj �.:ta s u n; E l -l·kk ar�. prvo i z danj�. K u vaj t . 1 9%
D v ij e kos� eri� označava j u kraj j ed nog i poč �lak drugog aj e t a . e k v i v a l e n t tome u p r ij�,·odu
b i t će novi n.:d.
'1
�
Er-Rahman, 1 4 . - 1 5 . Omer
S . a i - A š k ar .
Tl�e
l
mr/d uf tlw jin
&
d!'l'ils in the Light of the (}ur 'an ond .)'tlllllilh.
sir. 2 0 , I n t e rn a t i o n a l l s l a m i l· P u b l i s h i n l.! l l ouse. 2003 .
�> 7
/l fuslim, I V/ 2294. br.
2!J%
�
Z n a k o m p i t a n j a ovdje ne žel i mo reći "da l i je t�l tako'' negli i:.: l i nH I ost a v i t i prostora za
puj a š n j
Kur 'anska h amajlija možemo kazati samo da danas ne nastaj u iz i l i od vatre, i , sa možda malo manje sigumosti , možemo tvrditi da ne izgledaj u onako kako s u izgleda l i u početku. Lj udi danas nastaj u na način koj i je poznat, mada je prvi čovjek stvoren od zem lje. Tako, dži ni jesu stvoreni od vatre. a l i , mada sa sigurnošću ne možemo opisati proces nj i hovog nastanka danas, ipak znamo da n i su vatra. I mam A h med prenosi od Ebu-Seida E I - H udrija da je A l lahov Pos l a n i k , s . a . v . s . , rekao : " Dok s a m kl a njao sabahski namaz, z a m n o m je staj ao šej tan koj i se i zrugi vao mome učenj u Kur' ana, nakon čega sam j a i spružio ruku i ščepao ga za vrat sve dok on, od m uke, ne ispusti h l adnu p lj uvač k u na moj u ru ku, i , d a n e b i dove moga brata S u l ej mana, ht io sam ga privezati z a d i rek s koj i m se dj eca Medine i graj u, i ukol i ko neko od vas bude u stanj u da ga spriječi u prisustvu i zmeđu vas i ki bl e , neka to u č i n i", reče A l lahov K Poslan ik, s.a . v . s . , ashabi ma.
Zašto su dži n i stvoreni A l lah, Onaj kome n ije potreban pomagač n i u vlasti sudrug. Uzv išen je i neovisan od onih koj i su u vlasti Njegovoj , a sve drugo i svi drugi o Njemu ovi se, i Njegovu pomoć i zaštitu trebaj u. Dži n i i lj udi stvoreni su da b i i u sebi samima spoznal i vel ičinu . svoga Stvoritelja, a kome bi potom i skaziva l i zahvalnost i slavi l i Ga kako t o samo O n zaslužuj e i kako t o samo Njemu pri l ič i ! S vrha postojanj a džina j e samo robovanje A l lahu, s . v . t ! ·
u J� . --
"Džine i lj ude sam stvorio samo zato da M i se k l anjaj u"
Ul'
I �...);?'-' - 'l .(...)"-'·\J , .J '·
:.:.at;. e..·J
9
Dži n i nisu ostavljeni da l utaj u dunj a l ukom s lobodni da po svome nahođenj u postupaj u . P oslanici i vjerovjesnici između nj i h samih, od nj i hove vrste, dolazi l i su im sa uputom koj oj su se neki odaz i va l i i prihvata l i je, a drugi su je odbij al i i svj esno, č i neći nered na Zem lj i , nepravedni prema sebi b i l i . M u ham med, s.a.v.s., j e poslan svim svjetovima, znači i lj ud ima i dži ni ma. ··u ·_t::·x.. ·. • ·· · t:: ·:. • ,. · t::-.t:, ·.11 t..F - r-:- u� � -..... .J � - r·
· ·" 1 •. 'l · . ,. · G U"-'� J � __r-A -
"O skupe dži nski i lj udsk i , zar vam i z redova vaš i h pos lanici n i s u dolaz i l i, . . . )" 1 0 koj i su vam ajete M oj e kaziva l i ( x
Muslim, 1 / 2 7 3 , 2 74. br. l l 06; Muslim, 1/ 2 7 3 , br. l l 04: Buhari, 1/ 268, br. 75
( Vidjeti Kur'an. Sad, 36.-3 8 . ) 9 Az-Zarijat, 5 6 . 111 EI-En ' am, 1 30 .
9
Džini
M udža h i d smatra da su pos l a n i c i b i l i samo lj udi, a ne i dž i n i . 1 1 I bn-Abbas kaže: "Posl a ni ci ( rusu l ) j esu od lj udi, a među džin ima su 12 opom i nj a č i ( nuzur) .'' l b n - Džeri r prenosi od Dahhak ibn- M uzah i ma da j e on tvrdio kako 11 među dži n i m a postoj e pos l a n i c i , a dokaz za to navodi aj et E l- E n · am, 1 30. .
Vrste dži n a Kada govorimo o kl asi ficira nj u džina u grupe određen i h spec i fičnosti, va lj a spomen ut i i neko l i ko k ri terij a podj e l e d žina.
Podjela koja se odnosi na .flzičke osohine i naan života. A l l ahov Poslanik, s . a . v . s . , je rekao: " Postoj e tri vrste džina. Jedna vrsta 14 l e ti zrakom. Druga vrsta su zmije i psi . Treća vrsta je smještena na j ednom 15 mj estu i put uj e okolo.'' A l lahov Posl ani k, s.a.v.s., kaže: " Postoj e tri vrste džina: j edna vrsta ima kri l a i ona leti zrakom; vrsta koj a i zgleda kao zmij e i psi i vrsta koj a sc !( zaustavi rad i odmora, a zati m nastavi putovanj e . " ; S lj edeća podj e l a nasta l a j e sam i m spuštanjem objave. Džini su, kao i lj udi stvore n i da robuj u A l lahu Uzvišenom. Neki od nj i h su sc odazva l i A l lahovom, dž.š . , pozivu, dok s u s e drugi ogl u š i l i . Znači. sljedei·a je podjela
na vjernike i na one koji to nisu. kao i podjela unutar ovih grupa.
" R ec i : mem J e obj a v lj eno da j e neko l i ko džina pri s l uškivala i rek lo : " M i smo, doista K ur'an, koj i i zaziva d i v lj enj e s l ušal i ,/ 11
12 1�
Tef'vir lhn-Kcsir, str. 437, drugo izdanje, Sarajevo, 2002. I sto
I sto
Naj n i ža kategorija džina se nazi va h i n . Ona u k lj učuje najslabije dži ne. kao i one koj i izgledaj u kao crni psi. ( Li sanul Arab, 1 3/ 1 3 2 ) ; dži n i koj i sc pojavlj uj u u strašn i m l i kovima i koj i brzo m ij enjaj u obl ik u prisustvu lj udi zovu sc gu u l ( mn . g i i lun). Poslanik. s.a.v.s .. je rekao: "Ako sc gi i lan pojavi i transformi še pred vama, proučite czan." !1 /- Mu.l'lled. I l l/ 305 1 5 AI-Hakim, A t- Taherani, A I-Bejheki 1 6 Zabi lježio A I-Tahhawi u Mu.i:kil ul-Asur. 4N5 : A I-Tabcrani u :1 1-1\ehir, 22/2 1 4. Š cj h u i A l bani kaže u Mi.�katu 2/ 1 206, br. 4 1 4X ): A l-Tahhawi i Ahu-1- S!:j h ga prenose sa sah ih sencdom 14
JO
Kur 'anska hamajl�;a koj i na pravi put upućuje - i mi smo u nj povjeroval i , i više n i koga nećemo 1 G ospo daru nasem ravmm smatrat t ( . . . ) "" 7 v
•
•
" ( . . . ) a među nama ima i dobrih i onih koji to nisu, ima nas vrsta razl ičitih, ( ) n . . .
"
;
-<..:.. l L.h:.. . �
'- lill Ilo. · - '- r '-'1 Ilo ć.l' ' · ' � li �r...1 ·. · · ·. ill G.l.j/1�·.J l'J� . '- f 1 Y·� ·u. � J r--
.
" ( . . . ) i ima nas mus l i mana, a ima nas zalutalih; on i koj i islam prihvate, pravi put su izabrali,/ 1 a nevj cmici će u Džehenncmu gorivo ·biti." 9 . .. • · l l yl t_; � • . . . w · . j• .�,, . . w l� i'+!"� ...r,,. ,.y"J .� J� (..) .?'
• . • •• • ' · . - , , • . • , . " (..) � (j:"-' V" Ji-'
�\ [.!' -'
.
�
j\ 'J •
- � U:U.
"Kada ti poslasmo nekoliko dži na da K ur' an sl ušaj u, kada dođoše da ga čuj u, . . . . 20 . ont re k ose: "P st 1. " A k ad a se završ t, vrattse se narod u svome d a opom tnJ U . " •
Kao i lj udi, i džin i sebe smatraju pripadnicima razl ičitih rel igija, sekti, kultova. Mnogi džini su hrišćan i, Jevrej i , budisti , itd. Također, među onima koj i se smatraj u mus l i manima postoje podjele na grupe, sekte, pravce. N pr. : pripadnici Eh l i Sunneta, Š ije, Ahmedije . . . Arapsk i jezik je jezik Objave. Zbog toga je neminovno da su i teoretičari arapskog jezika džine nazvali razl ičitim imenima. Džini - naziv k(?ii oznučuva jednu vrstu džina. Ovaj naziv je izv učen iz korijena arapske riječi idžtinan/ skriven od pogleda zbog toga što oni jesu skriveni od pogleda. A l lah, dž.š., kaže: · · · · · · 'i . ,. · · ·. :...1......! · • ·.t r · :G1 �JY � U:"' .. J JA ("'"" Y.
"On vas vidi, on i vojske njegove, odakle vi nj ih ne vidite. "2 1 A mir - stanovnici - označava onoga koji živi sa (judimu; 17 1�
19 211 2
1
EI-Džinn, 1 . - 2 . EI-Džinn, l l . EI-Džinn, 1 4.- 1 5 . EI-Ahka f', 29. EI-A ' ra f. 2 7 .
ll
Džini Šejtan izraz koji označava zlonarnjerne i opasne džine; !frit - označava džine koji su mo(:n[ji ijači od Šejtana. -
Ibn-Abdul Bar kaže : "Džina prema l i ngvistima ima različitih vrsta. ako se misli na obične džine, onda je riječ o džinimtl; ako se misli na one koj i žive među lj udima, nazivaj u se amir, čija je množina amiri; ako je riječ o onima koj i uznem iravaj u mlade, nazi vaj u se ervah; ako se misli na zle džine koj i uznemiravaj u lj ude, zovu se .fejtan za jedninu, i .fejtani za množinu; ako prouzrokuj u čak i više štete i koj i su jači, nazivaj u se ifrit."22 23 Omer, r.a. , je rekao da su šej tanova djeca mnogobrojna, a l i da je nj ih devetero naj istaknutije: Zalituun, Wasiin, Laqu us, Ra' waan, Haffaaf, M u rrah, M u ssawwit, Daasim, Walhan. 2� Polja nj ihovog dje lovanja, kao i metode koj i ma djeluj u uznemiravajući ljude i odvodeć i ih sa pravoga puta različite su. Zalituun .�jedi na ulicama, i u prodavnicama, sa svojim sljedbenicima, smi.�(jajući pakosti i zlo, odvodeći A llahove robove sa pravoga puta: Wasiinov je posao da u�ječe na ljude na takav način da ih njihovo vlastito djelovanje odvede u propast, i daleko od njihovog Gospodara; Laquusova obaveza je da djeluje u cilju uljep!savmy'a vatropoklonstva i da za.Wti od nestajanja ovu . formu obožavanja, i tako će ih njihovo robovanje odvesti u vatru; Ra 'waanove žrtve su ljudi koji imaju moć i novac. Njegov cilj je da kod njih izazove drskost i zlo, tako da odlučuju bez savjetovanja sa A llahom, dž.š., Na ovaj' način oni će ispuniti Ra 'waanove potrebe i ostvarili njegov zadatak, dok ovaj prokletnik u pozadini mirno .Vedi; HQ/j'afu je dodje(jen posao stvaranja štete tako .�to poziva (jude na konzumira1?je vina i alkohola; Murrahova odgovornost je da privuče (jude muzičkim instrumentima, uz koje će oni postati nemarni prema životu; 21 -
Ja ću ti ga donijeti - reče l frit. jedan od džinova - prije nego iz ove sjednice svoje ustaneš. ja sam za to snažan i pouzdan .. En-Nem// 39. Ovdje sc jedan od i t'rita ponudio Sulej manu, a.s., da će prenijeti Belkisin prijesto iz Jemena u Jerusalem. i to za veoma kratko vrijeme. "J Svijl!l džina i .�ej/ana. str. 7 24 Tačnost spomenutih imena ne možemo potvrditi. kao što sa sigurnoš�u ne možemo tvrditi da i h je spomenuo Omer. r.ct . , što ne dovod i u pi tanje našu namjeru: ukazi vanje na situacije u koj i ma dži n i djeluj u i stanja koja tim dj elovanjem izazivaj u . 12
K ur 'anska ha maj/Na
Mussawwit .š:iri neistinu i opasne glasine među !;'udima .\'to izaziva ra.\pravu i zlo; Daasim ulazi u ku(x:. pogotovo kada domać:in, glava, kui.:e ulazi bez nazivanjll se/ama i .�iećanja na Svemogućeg. On prouzrokty·e svađu između čovjeka. njego ve supruge i porodice. Njegovo djelovm1je dovodi do nasi(ja i razvoda među supružnicima; Walhaanova dužnost je da zbunjuje čovjeka kada ahdesti i kolebanje kada nan(jeti obaviti namaz, stalno kvare1ye namaza (uznemiravm1je prilikom 5 . . o lJaVlJa'1J a nanwza) . 2 Šejtan i Šej tani su z lonamje rn i i opasni dži n i . Nj i hovo neprij ateljstvo2 6 prema lj u d ima je staro k o l i ko i sam lj udski rod. Život na ovome svijetu podred i l i s u samo j ednom c i lj u - odvesti što v i še lj udi sa pravoga puta i uč i n i t i i h svoj i m društvom u mj estu konačnog povratka, a t o j e vatra džehenemska. Valja i m priznati upornost kojom s e predaj u onome što žele. I n i kada n e odustaj u . A l i nj i hove želje i nadanja su j edno, a uspjeh nešto sasv i m drugo. M ada i zgleda da šej tan svoj i m spletkama i napad ima satjerava čovjeka u ćorsokak dok ovaj ne posustane, podl egne, i na kraj u uč i n i ono što će šejtana uč i n i t i zadovolj n im, i pak t o n ij e tako. Šej tan u prav i l u dje l uj e prema s v i m lj ud i ma, ali njegove namj ere bi vaj u ostvarene samo nad o n i ma koj i to sam i žele. S druge strane, vjerni k j e taj koj i šej tana d rži pod opsadom u tvrđav i prok letstva, koje j e prizvao na sebe. Nj egovi su napad i , u stvari, samo bezuspješni pokušaj i da u tu tvrđavu prizove i s mj esti ponekog vjern i ka . l , kako rekosmo, t o s u pokušaj i koj i jesu bezuspješni i koj i ć e kao ta kvi i ostati .
"Gospodaru moj", reče, "zato što s i m c u zab l u d u doveo, j a ć u nj i ma na Zemlj i poroke l ijepi m predstavi t i i potrudiću s e da i h s ve zavedem,/ 2H osim među nj i ma Tvoj i h robova i skren i h . "2 7 Primjer vjern i ka koj i je porazio šejtana, svojom vjerom i dobrim dj eli ma, je Omer, r.a., kome je A llahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Šejtan te se zaista plaši, o
"�
.!emae Puhlication, br. L 4 Vidj et i : El-Bekan.:. 1 6!.< .. 2 0 !.< . : E I-En' am. 1 42 . : EI A ra f. 2 2 . : Jusuf. 5 . : E l - I sra. 5 3 . : E I Kasas. 1 5 . : Fatir. o . : Jasin, 6 0 . : Ez-Zuhruf, 62 . 27 El-H idžr, 39.- 40. 2x V idj et i : E l - I sra. 6 5 . : Sebe · . 20.-2 1 . : E l - H idžr, 4 2 . : Ibrahim, 22. y,
-
13
'
Džini Omerc."29 Također je rekao: "Tako mi Onoga u čijoj je mei moja duša, nema šej tana koj i tc sretne na putu, a da ne promijeni put ( ode dntgim putem, op.a. ).''30 I pak , vje rn i c i u A l laha, dž. š . , ne mogu seb i dopusti t i da im vjerovanje bude uzrokom nj i hove slabosti i nj hova oružj e upotrijebljeno p rot iv nj ih sam i h . Neki vj e rn i c i se dovedu u situacij u u koj oj se ubij ede da j e nj i hova iskrena predanost nj i hov zalog za o lakšice ovog i budućeg svijeta. Zbog toga sc nađu u pozicij i da uči ne nešto od onoga što je A l lah, dž . š . , učinio zabranj e n i m, i t i me šej tanu otvore vrata k roz koja će on posigurno uć i u noseć i i u ž i vot vj e rn i ka smutnj u , i l i strah. A l i :
"Oni koj i se A l l aha boje, č i m i h sablazan šcj tanska dod i rne, sj ete se, i 31 odj ednom dođu seb i , ( . . . ) " N eprij ate lj j e opasnij i i u svoj i m napadi ma e fi kasnij i što sc o njemu manj e zna. Šej tan i poz i c ij e njegove voj ske su skrivene od oč ij u lj ud i . N apadaj u k ada se i odak le sc t o od nj i h naj manje očekuj e . ,
,
,•
.
. � '• . .
,
�JY
'
. :...1..,! " , ' t\ :Ć.I J JA � Y. ,
� UA
..•
.
.
"On vas v i d i , on i voj ske njegove, odak le vi nj i h ne v i d i te.'' 32 B i tn ij e j e da sc zna, i od same č i njen ice da su šej tani i skonski neprij atelj i lj udskome rodu, da šej ta ni mogu b i t i i lj udi i dži n i . . . . LG:.:;. i' � · . ' 1t-" 1 L:.k:.. ��11 •� 1·.J JJC• •· J'_,... • • . • · <..F'" Y-• •.L.):::"-',1 -J �� ." 1 � .:,1. u'_;::>. ·· ·.). � IJ"'. � � . - J J ·
-
_
-
"Tako smo svakom vj crovjesn i k u neprij ate lje određ i va l i , šej tane u vid u lj udi i d ž ina koj i su jedni drugi ma k i ćene besj ede govori l i da b i ih obman u l i -" 33
" R ec i : "Traži m zašti tu Gospodara lj udi,/ V ladara lj u d i ,/ Boga lj ud i,/
�'' 111
F.l- Tirmi::: i ,
l l i ! 206, br. 29 1 3 l111hari. V II 3 3 9. br. 3 294 1 1 E I - A " ra f. 20 1 . · � E I - A · ra r, 2 7 . .n 1-:1 - E n " a m . 1 1 2 .
14
Kur 'anska lwmajl�ia od zla šej tana-napasn i ka,/ koj i zle m i s l i unosi u srca lj udi -/ od džina i od lj udi ! "·14 O šej tanima znamo dovolj no da bi zna l i šta nam smjeraj u, i naravno znamo sve ono što j e potrebno č i n i t i kako bi ostal i van nj i hovog dj elokruga, i l i zašt ićeni izvan polj a nj i hovog dj elovanja, sigu rn i , i u bl agostanj u A l l ahove, dž.š., mi lost i . Odazivati sc poz ivu šej tanovom znači pri b l i žavati mu sc, ne želeći b l i z i nu A l lahovu. Znač i biti mu prij atelj , a prij atelj A l l ahovog neprijate lj a ne može b i t i i A l lahov prijatelj .
"Šej tan je, u i stinu, vaš neprij atelj , pa 3a takv im i smatraj te ! On poz iva pri staše svoje da budu stanovnici u vatr i . "· 5
''l neka vas šej tan n i kako ne odvrati , ta on vam je, doista, neprij at elj
otvoren i . "36
Obećanja šejtanova n i su n i šta drugo do obmana i laž. Na kraj u će svoje s ljedbenike izigrati i ostavi t i na cjed i l u , a sam će priznati ist inu koj u j e pri krivao: · ' ·: :. 11 �- · t�- :uli '· 1 ' · � l - · • ćJ · . �� Jti · ' .t·.r:... · 1 · . tS c.,·J · t'.�l'.:. U · t�.� -JJ U" � I..F L) � J � J L), _)A � L) .. J � ("-'"' · t ' · · ' "l G; ·. .:. · ' u1 c.. x q 1 · r · · _,,_ ')�.! , . .. . ,. t! · t•: · j · 1 \1 1 · lhl:... .r� � J �"""""'� � JA ,.. _, r..,F JA ,... . I..F � ("-'"'� L) L) : .11 �-.JI � ·-� 1 ·. -'tl:..ll '· l ' r.: · · '.•.�:: - ' "l Lu 'w' .�<: �, � . � � L), � U" L) _,..... Y"' . ?"' -r. ·
•
"l kada bude sve rij ešeno, šej tan će reć i : " A l l ah vam je pravo obećanje dao, a j a sam svoja obećanja i znevjerio; a l i , j a n isam n i kakve v lasti nad vama i mao, samo sam vas pozivao i v i ste m i se odazival i ; zato ne kori te mene, već sami sebe, n i t i ja mogu vama pomoći n i t i vi možete pomoći men i . J a nemam n i šta s t i m što ste me prije smatra l i Njemu ravn i m . " Nevjernike s i gurno čeka bol na patnj a . "·17
Ne smije se desiti kod onoga ko žel i sačuvati svoju dušu i svoje t ijelo od prljavšt ine grij ešenja da grijehe posmatra kao male i l i vel ike, značaj ne i l i beznačaj ne ( po šteti koja nastane od nekoga grijeha, grijesi se mogu klasi ficirati .1-1 �� '� >
.n
En-Nas. 1 . - 6.
Fat i r.
6.
Ez-Zuh rur. 62 . Ibrah im, 2 2 .
15
Džini na male, vel i ke i l i teške - srazmjcrna tome je i kazna). Zlodjela koja čovjek čini, a po nagovoru šej tana, jesu karike jednog lanca. Lanca kojeg se gtješnici čvrsto pri h vataj u kako bi ih on u vatnt džchencmsku odvukao . Poz i v lj udima u nevjerovanje, i l i iskri v ljeno vjerovanje šej tan upućuje m udro, uz maksimum planira nj a, istraživanja, i posebno strpljenj a . Zašto i ne b i ? kada će rok koj i mu je dat b i t i pre k i nu t tek zvukom S ura ( puhanje u rog k oj e će označ i t i k raj prol aznog i početak vj ečnog svijeta). Jednog vjern ika šej ta n neće pozvati u oč ito nevjerovanje i l i smatranje nekoga rav n i m A l lahu, dž. š. Otvoreno neće, a l i će mu zato i badct A l lahu, dž.š., pri kazati teretom (žurba u i badetu, skrać i vanje ibadeta, formal no obavlj anje ibadeta, vaganje koristi vremena utrošenog u i badetu i kori sti v re mena utrošenog u nečemu drugo m ) . Omi l i t će m u b l agodat i dunj a luka k ao što su dj eca, i metak, b lagostanje, u g led, pozi c ija, i td . , kako bi žureć i za nj i ma sve manje i mao vremena da sc sj eća A l laha, dž.š. A dunja luk žuri . Uvij ek je korak i spred, uvijek nudi nešto v i še, i u v ijek je to nešto skoro pa na dohvat ntkc. Zati m će pri bl i žavati zabranjeno dozvoljenom kako b i sakrio ili potrao x gran icu između nj ih (alkohol 3 , vino, kocku, blud nazvati će dntgim "ljepš im" imen i ma kako bi nestalo ogavnosti, odboj nosti, i mržnje prema tim grijesima.). Zlo će u ljepšavati, a dobro pri kazivati teretom - zapitajmo se da li nam je nom1alna sl ika polunagih žena koj i ma se dive, poštuju i prema nj i ma se odnose sa naj već i m uvažavanjem i počastima, i l i nam je b l iska s l ika pokrivene, čedne vjern ice koj u svi - možda i mi - osuđuj u , ponižavaju, maltreti raj u, sramote, potvaraj u i šta sve ne? U kakvoj smo m i to žurbi da zapostavljamo roditelj e, rodbinu, prijatelje, bolesne, one koj i ma smo potrebni ? G rijesima ć e davati l ij epa i pri mamlj iva i mena ( k ocka s e v i še ne naziva k ockom jer ta riječ i ma svoj u tež i nu, a l i zato nam uši stalno pune izrazima poput loto, b i ngo, strugal ica, k l adionica, j ac k pot, nagradna igra telefonski h b roj eva, i mnoge druge ) . Otežavat ć e čovjeku č i njenje dobra ( u č i n i t i dobro j e lakše nego ga sačuvati - d a l i je u redu pomoći nekome, a zati m mu pri govoriti , da l i j e prečc udije l i ti potrebnom i l i za dobrobi t zajednice, i l i
.l x N e mogu a da n e spomenem famozno · bezalkoholno pivo· koje sc po tura pod plašt dozvoljenog. I ma li a lkohola u onome što sc naziva bezal koholno ili ne, ne znam. Neko drugi bi trebao da to dokaže i l i opovrgne ( a l i ne proizvođač, promotor, ili trgovac, nego institucija kojoj je u cilj u istina). A l i sigurno znam da sramote u tome itekako ima. Kakvu li sliku o vjernicima ( on ima koj i sc dcklarišu, ponašaju i izgledaj u kao vjern ici) imaj u oni koj i i h v ide d a piju pivo. Zašto b i ljudi prilazi l i i pita l i konzumente d a l i je t o alkoholno i l i beza l koholno pivo. O tome s c uopće ne razmišlja. U očima jednostavno ostane slika ' b radonje' i l i ' pokrivene' sa pi vom u ruc i . Š ej tanova mudrost, vj emička naivnost'
16
K ur 'anska hamajliju obogatiti svoj dom komadom nepotrebnog namještaja i l i odjeće koju ćemo upotrijebiti nekad i l i možda n i kad ). Čovjek će sc gub iti u moru mogućnosti , uspjeha, blagodat i, al i i strahova, slabosti, želja.
Sve ovo nas dovodi do jednog zaključka, i do konačnog odgovora na pitanje šta šejtan uistinu želi i kako to postiže? Želi nas za svoje dru.�tvo u Džehennemu i to mu je konačni cilj. Postiže ga tako što nas odvraća od razmišljanja. Šejtan u stvari i ne radi ništa drugo nego c.>:ojveka zaokuplja svime .�to c.:e ga odvratiti od razmišljanja. A čovjek propada kad prestane razmi.�ljati. N i ko kad bi razmisl io, ne bi prokockao svoj imetak, ugrozio život, ugrozio nekoga iz svoje porodice, ugrozio sebe obi lazeći "kuće zabave" ( kuće užasa posjete prostitutkama). =
N ajpoznatij i od šej tana i onaj sa najvećim autori tetom među nj i ma jeste I b l is, l.a. Sve svjetske rel igije poznaju, sa manje-više s l ičn i m karakteristikama, ovo ol ičenje zla. A l i koliko uistinu o njemu znamo? Znamo li dovolj no da bi se osjećali sigurnim. Spoznati ga kroz sve ono što on predstavlja znači naoružati se oružj em kojem sc neće moći oduprijeti . Ko je l b l is? Odakle dolazi? Živio je s meleci ma, a da l i je i sam melek? Živio je u Džennetu. Zašto je protjeran? Zašto je proklet? U kakvom je odnosu sa džin i ma? Džehennem je mjesto njegovog konačnog povratka. Š ta je sa njegovi m s ljedbeni c i ma? I b l i s je jedan od džina. Istovremeno je prvi od A l lahovih stvorenj a koj i j e počinio grijeh i usprotivio se svome G ospodaru.
·. u ·. 1.5. �· ..:.· · 1 •LP . · ·� - · ··• ·.U!'"' -'l Ll:'" . . . .J .JA -.Js·J :(:,J\;:o,•,;l
·��ll. 1 J � Ul! �" · . . .q lj1, 1 J� . � �LWJ . �. ,J ' , . ,. . ,. . · . . . _,. � . 11 � , . '.1:: 1 " . U..l,l �� � J� � � J �J.:l i,),4 "- 1.:/:! Jl .
•
•
•
" A kad smo rekl i meleci ma: "Pok l onite s e Adem u ! " - s v i s u s e poklon i l i osim I b l isa, o n je b i o jedan o d džina i zato s c ogriješio o zapovijest Gospodara svoga. Pa zar ćete njega i porod njegov, pored Mene, kao prijatelje prihvatiti, kad su vam oni neprijatelj i? Kako j e šej tan loša zamjena nevjemicima! "40
.w Lucifer. Sotona 40 EI-Kchf, 5 0 .
17
Džini Ž i v io j e sa meleci ma, a l i on sam n ij e melek . Potvrdu ove C l t1J enice n a laz i mo u prethodno spomenutom aj etu. Njegova prava priroda se pokazala onda kada j e A l l ah, dž. š . , zatražio da se poklone ( mclcci i ! b l is, l . a . ) Ademu, a.s. M e l e c i su, zbog toga što j e A l lah uč i n i o da uvijek, bez prot ivlj enj a i zvršavaj u Njegove narcdbe,4 1 to i uč i n i l i , a I b l is, l . a . , j e odbio. Šelu ibn H ušeb i neki učenj ac i kažu : " l b l i s je bio od dži n a koj i živješe na Zem lj i . M e l � c i s u i h poubij a l i , � � ega su kao mal �� za�o b i l i . T�ko su ga me le � . . . uze l 1 sa sobom kao roblJ e . - Nada lJ. e, mclcc1 1 l b l l s se raz l i kuj u 1 u matenJ I od k oj e su stvore ni , u fizič k i m svoj st v i ma k oj a i m je A l lah, dž . š . , podario. !bl i s j e stvoren od vatre, meleci od svjetlost i . 43
�
j
Nakon što se uzohol io, A l l ah, dž.š., ga je p ro k leo do S udnjega dana, i protj erao iz Dženneta, a l i mu j e dao vremena do roka određenog.
"Gospodaru moj-reče on - daj mi vremena do dana kada će oni biti oživljen i ! "/ " Daje t i se rok " - reče On -/ "do Dana v eć određenog. " "44 l b l i s , l .a . , će u roku koj i mu je dat pokušavat i da zavede sve lj ude, i da ih odvrati od robovanja A l lahu, hva lj en neka je On. Svako ko mu se odazove b i t će mu d ruštvo u Vatri .
U kakvom je odnosu I bl i s sa džinima? Odgovor na ovo pitanje dal i su nam mnogi učenjaci. Nj i hovi stavovi se razl i k uju, a l i ne u tol ikoj mj eri da bi se moglo tvrditi i šta drugo, osim da je on jedan od džina, jedan od nj ihove vrste. Hasan e l - Basri kaže: " [ b l i s n i kada n ij e bio jedan od meleka, čak n i za trenutak. On je otac džina, kao što je i A dem, a . s . , otac lj u d i . "45 I b n - A bbas kaže: " I me m u je ( oc u dži n a ) Haris."46 I b n-Abbas kaže: " Džan je otac džina koj i n i s u šej ta n i . Šej tani su l b l i sova dj eca. Vj eruj u samo u I b l i sa. Dži n i u m i ru , a nek i od nj i h su vje rn i c i , a n e k i nevj ern i c i . A dem je otac lj u d i . Džan j e otac d ž i n a . l b l i s j e otac šej tana."47 4 1 Et-Tahrim, Ci . •· ( . . . ) i o kojoj će sc mc lec i , strogi i snažni bri nuti. koj i sc onome što i m A l l a h zarov i j cd i neće orirati, i koj i ć e o n o š t o i m s c nared i izvrš i t i . " 4 2 I mam K u ri u b i , D:':a111i 'u li Ahk(//nil Kur 'an, komentar a j e t a E l- K e h l'/ 50 �-1 Muslim, 2 996 ''Mcleci su stvoren i od svjetla, džini su stvoreni od bezd i mnc vatre ( . . . )" 4� F l - H idžr, 36.-3�;. 4� l bn- Kcsir, Tej.i'ir, I l l/ g9 41' I mam Kurtubi, D:':allli .u li A hk(//nil Kur 'an. komentar aj eta E l- Keh l', 50. �7 1 mam Kurtubi, D:':allli .u li ;l hkwnil K/1/' 'an, komentar aj eta E I - E n ' am. 1 2 � .
18
K ur 'anska hamaj/ija l blisovo prijestolje I mam M us l i m b i lježi u Sahihu od Džabira da je A l lahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "'lblis sjedi na svome prijestolj u na vod i . Odat le šalje svoj u vojsku. Naj bl iži među nj ima m u j e onaj k o izazove najviše smutnj e. J edan od nj ih dolazi i kaže uradio sam to i to, a on ( J blis) kaže: "Nisi uradio mnogo. " Onda drugi dolazi i kaže: "N i sam napust io čovjeka dok ga nisam rastavi o od njegove žene. " Onda mu se on pribl iži i kaže: "Kako si ti dobar (ti s i dobro ) " "4X u1.a d 1' 0 , op.a . . U M us l i movom Sahihu je zabi lježeno od Abu-Sc' ida da je A l lahov Poslan ik, s.a.v.s., rekao l bn-Saa ' idu kada ga je sreo na jednom od medi nsk ih puteva, a nije bio s iguran da li je on Dedžal i l i ne: "Šta vidiš?" Odgovorio j e : "Vi d i m prijesto na vod i . " Al lahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: " V i d i š lbl isov .. "49 pn.J csto na moru .
N aznake d a j e I bl i sov prijesto zaista n a vodi iznosio je i pojašnj avao M uhamed Isa Davud u svoj im knj igama Čuvajte se Mesiha Dedžala, Tajna veza: skrivene niti između Dedžala, Bermud�·kog trokuta i letei:ih tw?iira i Razgo vor sa d=inom muslimanom. Nj egovo je ubjeđenje, a na osnovu argumenata koje u ovim knj i gama iznosi - o tome da li ovi argumenti stoje neka prosudi svak i pojedinac - da su sc Dcdžal i lblis udruži l i u svome djelovanj u na ovome svijetu, a da svoje akcije pokreću i z područja tzv. Đavo ljeg i l i Bermudskog trougla. 50
ŽIVOT DŽINA Mj esta na koj ima džin i žive Zemlja predstavlj a životn i prostor za lj ude, životinje, b i lj ke, a podjednako ovim svjetovima, b lagodati Zemlje date su i džin i ma . Mj esta na koj i ma džin i žive raspoređena su š i rom planete. Kopno je samo dio nj i h ovog ži votnog prostora, a svoj udio i maj u također ria vodi i u zraku. Naši svjetovi su i sprepleten i , a l i s obzi rom da materija ( pojavne forme i obl ic i ) od koj e smo, i koja nas okružuje n ije i sta, i n e retlektuje sc isto n a "one druge " , iako smo u stalnom dodi ru - ne sukoblj avamo se i ne uzimamo prostor jedni drug i ma . Nesporno je da do susreta ipak može doći , a l i , uglavnom u �� Muslim, I VI 2 1 67, hr. 2fi l 4 �9 Muslim, I V l 224 1 , br. 2025 511 M u hamed I sa Davud, Tajna l'e:w: skrivene nili i-::medu Mesilw Dedžala, Bermudskug t roku la i letehh tw?fim, str. 1 3 5, L ibris, Sarajevo, 200 l : i druge
19
Džini p ri l i kama kada i l i dži n i , i l i lj udi krše A l l ahove zabrane i prelaze granice dopuštenog im ponašanja, mada to n ije pravi lo. Tada se dešava niz reakcija negativnog i shoda: ugrožavanje zdravlja, porodice, poslovanja, časti . . . , i naposljetku ahirctska odgovornost. N apuštena i neči sta mj esta kao ruševi ne., groblja, smetlj i šta, kupat ila i neka druga su "specijalno rezervi sana " za džine. M nogi lj udi u toku boravka na ovim mjestima bivaj u napadnuti i uznemiren i od džina, koje su (prethodno) i l i nesvjesno povrijed i l i , i l i su džin i jednostavno smatra l i da ti posjet ioci predstavljali opasnost po nj ih. N ije zabranjeno posjeć i vati b i lo koje od navedenih i l i nj i ma sličnih mjesta, a l i onaj ko to č i n i mora biti oprezan i koristiti zaštitu, zikrove koj i ma nas je poduč io Al lahov Poslanik, s . a . v . s . , ( nači n i zaštite bit će spomen ut i u posebnom d ijelu knj ige ).
Primj eri l. Jednom mi je došao čovjek koji je imao zdravstvenih problema za koje doktori ni nakon detaljnih pretraga nisu mogli otkriti uzrok. O.�'jećao je bolove u nogama. posebno !Uevoj. koji su se .�irili prema leđima i koji su učinili njegovu sposobnost kretanja minimalnom. Kako je vrUeme odmicalo, sla11je se pogor.�ava/o, ali ne smno .fizički. Kao posljedica te.\'kih snova, no(:nih mora. uz .fizičko stwlje koje je i samo hi/o veliko optereć·enje, pogor.\'ava/o se i njego vo psihičko s/mlje. Zapadao je u teška depresivna staf?ja, koja su samo indirektno imala veze sa džinskim djelovwljem. Nakon veoma napornog i dugog uc�ef?ja, javio se džin koji je hio uzrok o vih problema. Ispričao je za.{: to je nanio zlo, za koje je on tvrdio da je samoodbrana, ovom čovjeku. Posao je čovjeka vezao za jednu od p!Jaca u Sarajevu. Pijaca na kojoj je u toku rala bilo mnogo prolivene krvi, te.�kih trauma, plača, i svega drugog ,{:to takva mjesta džinima čini privlačnim za boravak. Jednom dokje prolazio tom p!jacom slučajno je uznemirio nekoliko džina, koji su mu se osvetili time što je jedan od 1ljih u.�ao u njega i prouzrokovao spomenute probleme. Treba spomenuti da je ovc!j čovjek u periodu kada se sve to ddavalo bio daleko od .�'jećwlja na A llaha, dž.š. , i lraŽef?ja utočWa kod Njega od stanovnika takvih 111jesta. Kada je shvatio da je to .�to čini gr(jeh, i da time iskazuje nepokornost svome Stvoritelju, džin je napustio o vog (o vjeka i problemi koje je do tada osjeć-ao su nestali. Potrebno je spomenuti dvije stvari u vezi sa ovim slučajem. I . N eprakti kovanje islamskih propisa č i n i čovjeka nezaštićenim i podložnim dje lovanj u onih (džina) koj i mu mogu nanijeti štetu. 2. P ijace su mjesta koja svako od nas često posjećuje, a koja mogu biti veoma opasna ( to su mj esta na koj i ma sc puno l aže, krivo zak l i nje, pri mj erenju zakida, psuje . . . , i koj a, kao takva, postaj u stjecište dži na). Poslanik,
20
Kur 'anska lwmajlija s.a.v.s., j e rekao: "N ikako ne budi , ako j e moguće, prvi koj i ulazi na p ijacu, niti posljednj i koj i je napušta, j er je pij aca šcj tanovo bojno polje i mj esto 5 gdj e šej tan postavlj a svoj u zastavu . " 1
H rana i piće džina Dži n i su stvoreni sa potrebama kakve imaj u sva, nama poznata, A l l ahova stvorenja, osim meleka. Oni sc rađaj u, žive i um iru. Za jedan ovakav kompletan životni c i k l us karakteristična su i dj elovanja koja ga omogućavaj u : konzumi ranj e hrane i pića, seksual n i odnosi , porod, dj cca . 52 M uhammed, s.a.v.s., nas j e obavijestio o nj ihovoj hran i , kao i o našem odnosu prema onome što nj i ma predstavlja hranu. Prenosi se od Abdullaha ibn-Mes' uda da j e A l lahov Poslanik, s.a.v.s., rekao : "Pozvala mc je grupa džina, j a sam oti šao s nj i ma i učio i m Kur ' an." Odveo nas j e i pokazao nam tragove nj ihovog boravka i tragove nj ihove vatre. Upital i su ga za hranu i on im je odgovorio: "Možete koristiti svaku kost nad kojom je spomenuto A l l ahovo i me, a koja dođe do vas, kao i meso, i životi njski izmet kao hranu za životinje. " Poslanik, s.a.v.s. , jc rekao: "Zato ove stvari nemojte koristi t i za 53 č išćenje ( posl ij e nužde ), jer to su hrana i namim icc vaše braće. " Prema drugoj predaj i od Ebu- H urcj rc, r.a., A l lahov Poslanik, s.a.v.s., j e rekao: "Delegac ija džina i z Nesajbi na m i je doš la - kako su t o dobri džin i - i pita l i su mc za dozvolu. M o l i o sam A l laha za nj ih tako da neće proći pored 4 kostiju i l i i zmeta, a da na nj i ma neće pronać i hranu. " 5 Dži n i neće odbiti nađu l i se u pri l i c i da jedu zaj edno sa čovjekom. Ovo treba i zbjeći u onoj mj eri u kojoj je to moguće, a moguće je vladaj uć i se određenim pravi l i ma. M uhammed, s.a.v.s., j e rekao: "Kada čovjek ulazi u kuću spominj uć i A l laha, i jede spo m i nj uć i A l laha, šej tan kaže : "Ovdj e nema prenoć išta n i t i hrane za tebe." Ako uđe u kuću, a ne spomene A l l aha, šej tan kaže: "I maš prenoćište . " A ako ne spomene Al l aha i kada j ede, šejtan kaže: " I maš i prenoć i šte i večeru . " "55
�1
Muslim, I V/ 1 906. 245 1 "Pa zar ćete njega i porod njegov. pored Mene, kao prijatelje pri h vatiti ( . . . ) . " ( A l - Ka h f, 50. ) � � Sahih Sunen er- Tirmi::i, il 8, 1 7 : Ovaj hatlis bilj eže u nešto drugačijoj formi Muslim il 3 3 2 . br. 450 i el- Tirmi::i, I l l/ l 04, br. 2595. � 4 Buhari. V l l / 1 7 1 , br. 3 860 �� Muslim, I l l/ 1 598. br. 20 1 8 5�
21
Džini
Od fbn-Omcra, r.a., sc prenosi da je Al lahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Kada neko od vas jede, neka to čini desnom rukom, i kada pij e, neka to čini desnom rukom, jer šejtan jede i pije l ijevom rukom." 56 S labost, i l i nedostatak vjere kod lj udi izaziva traženje nečega što će nadomjestiti prazni ne . U traženju, oni sretnij i , provedu dio svog života, a . _ zati m ih obasja svjetlo upute. Drugi pak lutaj ući i napuste ovaj svijet. Sujevjerj e j e jedan od oblika iskrivljenog življenja. Sujevjerje je još i jedan od načina da čovjek bude neprij atelj samome sebi, pomažući svome neprijatelj u protiv sebe, i sve to kao rezultat sljepila duše pored očite istine. U nekim dijelov i ma Bosne postoje običaj i da sc uoči "opasnih'' dana kuće zaštite posipanjcm pšenice i l i riže oko kuće i pomoćnih objekata, i l i sc iznad štokova i l i ispod pragova vrata ostavlja crven i , i l i b ijel i luk, a uj utro ukućan i izlaze iz kuće tek nakon što se zapa l i vatra kroz koj u će proći . Ovakvi postupci su spletke šejtanovih sljedbenika koje s u lj udi prihvat i l i ne obazi rući se na alternativu i slama. Džini i šejtani bi vaj u počašćcni iz svake kuće č ij i domać ini postupe na ovaj i l i sl ičan nač i n . Dži ni se hrane pšenicom i rižom, a šej tani među nj i ma vole neugodne mirise, poput mi risa luka. Moguće je da naknade i protuusl uga za to bude ncuzncmiravanjc tih porod ica u određenom periodu. Ali takav postupak čini da se džini uve l i ke pribl iže ov i m kućama i da u nj ima osiguraj u svoj boravak.
Lj udi , posebno oni koj i žive u gradovi ma, nerijetko ostatke hrane bacaj u kroz prozore i tako ugrožavaj u sebe i sve one koj i uz nj ih žive. Objašnjenj a su naj češće tipa "sa ove strane zgrade se rijetko prolazi", i l i neka sl ična ovima. R ijetko, naravno, ne znači ni kako. Džini se hrane ostacima i lahko se može desiti da neko prolazeći takvim mjestima povrijedi džina koj i će zati m reagovati vođen osvetom. Smetlj išta, klaon ice, cjepanici ( mjesta na sel ima na koj ima se cijepaj u drva, i l i ponekad zakolje manja životinja), rijeke ( posebno ušća rijeka) n isu sama po sebi zabranjena, niti i maj u neku "svjesnu " negativnu energiju, nego predstavlj aj u određeni rizik upravo iz naveden ih razloga. Onaj koj i ih posjećuje mora se zaštiti i spravnim vj erovanjem i postupanjem u sk ladu s tim vjerovanjem. Džini m uslimani Dži n i i maj u slobodu volje. Mogu birati pokornost Al lahu, dž.š. , i l i iskazi vanje nepokornosti - č ime sami sebi nagovještavaj u uspjeh, i l i propast na oba svijeta. Oni koj i pri hvate istinu postaj u musl iman i . Al l ah, dž.š., u Kur' anu kaže : 56
Musli111, 1 1 1/ 1 5 97, br. 2020
22
Kur 'lmska hamajliju
" ( . . . ) i irna nas musl imana, a ima nas zal utal ih; oni koj i islam prihvate pravi put su izabra l i ,/ 5 a nevjemici će u Džchcnnemu gorivo bit i . " 7
" ( . . . ) a među nama i ma i dobrih i onih koj i to nisu, ima nas vrsta različitih; 5� ( . . . )." Vjernici su vjemici, b i l i lj udi, i l i dži n i . Pokomi robov i M i lost ivog se potpomažu u č i njenj u i naređivanj u dobra, a sprj ečavaj u i odvraćaj u od činjenja zla. Onaj ko se pokori Svemogućem, ko Ga uzme za svog najboljeg prij atelj a, neće tražiti u Njegovim stvorenj i ma ništa više osim činj enice jesu li vjernici ili to još u vijek nisu. Prvi m uslimani Prenosi se od Abdullaha ibn-Abbasa koji kaže: ''Poslanik, s.a.v.s., je otišao sa gmpom ashaba prema pijaci ' U kaz. Ovo sc desi lo kada su šejtani spriječeni da uzmu vijesti sa neba, i zvijezde padalice su bile poslane na nj ih. Š cjtani su sc vratili svome narodu, a oni su im rekli: "Š ta je s vama?" Ovi su kazali: "Mi ne možemo uzeti vijesti s neba i zvijezde padalicc su bačene na nas." Nj ihov narod im je rekao: "Ništa vas nije zaustavi lo da čujete vijesti s neba, osim neki novi događaj koji mora da sc desio. Idite pogledajte na istok i zapad i vidite, ako možete otkriti, šta je to što vas je zaustavilo da čujete vijesti s neba.'' Oni koj i su otišli u pravcu Tihame nai š l i su na Poslanika, s.a.v.s., u Nahli dok je on bio na putu za ' Ukaz, i našli su ga kako predvodi svoj e drugove n a sabah namazu . Kada s u č u l i Kur' an poslušali su i rek l i : "Tako nam Al laha ovo je ono što nas je spriječ i l o da čujemo vijesti s neba." Kada su sc v rati l i svome narodu rek l i su :
"Mi smo, doista, K ur' an koj i izaziva divlj enje sl uša l i ,/ koj i na pravi put upućuje - i mi smo u nj povjerova l i i više ni koga nećemo Gospodaru našem ravnim smatrat i, ( . . . )"59 57 5� 5'1
E l -Džinn , 1 4 . - 1 5 . E I - Dž i n n , l l . E I-Džinn , 1 . - 2 .
23
Džini Onda je Al lah objavio svome Poslani ku, s. a. v.s., sljedeće riječ i : �� 1 "'w ··("r--' -,l (.)A ,, � · · ,)AJ · ;.· 1 :..:.1 11 · !.,? tF J1 \,.P •
•
'
'
•
''Rec i : " Meni je objavljeno da je nekol iko džina prisluškivala i reklo ( . . . ) " ",60 61 i A l lah mu je objavio šta su dži ni kaza l i .
Sposob nosti džina Džini posjeduju sposobnosti koje predstavljaj u nj ihovu prednost nad drugim Al lahovim stvorenj ima. Date su im da bi im život na ovome svijetu bio olakšan, i, naravno, da bi se nj ima okorist i l i u nastojanj u da zasluže sreću budućeg svijeta. Sami m tim, prednosti postaj u iskušenje kojem se valja oduprij eti. S l ičnost džina i lj udi i ovdj e je jasno izražena. Većina lj udi svoje prednosti ili materijalnu moć koju im je A l lah, dž.š., dao iznevjeri i protraći upropaštavaj ući pri l iku koja im je data. Na isti način džini prokockaj u svoju kartu za uspjeh. Moć kretanja, putovanja velikom brzinom Ova brzina je ljudima, čak i na naučnom nivou našega doba, nepojmlj iva. Dokaz za ovu tvrdnju su riječi Al laha Uzvišenog koj ima nas On obavještava o jednom od džina koj i se ponudio Sulej manu, a.s., da mu prenese prijesto princeze Belkise iz Jemena do Bejtu-1-Makdisa u Jerusalemu, a sve to prije nego on ustane sa sjednice na kojoj se u tom momentu nalazio. A llah, dž.š., kaže:
"Ja ću ti ga donijeti - reče I frit, jedan od džina - "prije nego iz ove sjednice svoje ustaneš, ja sam za to snažan i pouzdan. "62 l\ I bn-Tejmijje je spomenuo slučaj El-Halladža 3 i grupe njegovih s ljedben ika: "Neki od nj ih su tražili nešto slatkiša za EI- Hal ladža, stoga je on
60 61
62
EI-Džinn, l . Buhari, br. 7 3 1
En-Nem!, 39. EI-Husejn ibn-Mensur ci-Halladž (RSR-922) je nakon što sc odmetnuo od svojih učitelja naučavao da se pet temelja islama mogu nadomjestiti drugim djelima. On je osim toga naučavao o postojanj u nestvorcnog Božanskog duha ( Ruh Naatik) koji postaje ujedinjen sa stvorenim duhom asketske misli, želje i pristanka na patnj u i td. Vodeći učc1�aei iz svih vodećih mczhebskih škola podjednako kao i oni šiitski i neki od '*govih bivših sufijskih učitelja su ga
63
24
Kur 'anska hamajliju ustao i oti šao do određenog mj esta nedaleko odatle, potom se vratio sa mnogo slatk iša. Kasnije je otkri veno da su bili ukradeni iz j edne prodavnice M slatkiša u Jemenu i da su ih šejtani don ij e l i tamo . " Sposobnost mije1!janja oblika
Ebu=-Se' id el-H udri kaže: "Rekao je Al lahov Poslan ik, s.a.v.s.: "U Medi n i ima džina koj i su postali mus l i mani, pa ako vidite nekoga od nj i h upozorite ga i dajte mu tri dana da ode, a ako sc pojavi nakon toga, ubijte ga, jer je to šejtan. "65 Al lahov Poslan ik, s.a.v.s., je rekao: "Zmij e su obl ic i , forme, u koje se nek i džini transformišu, baš kao što su sc neki Bcnu l srac l ićani transformisali u maj mune i svinje."lil\ Najčešći obl ici koje džin i uzi maju su oni crnoga psa i l i mačke. l bn Tejmijje je rekao da je crn i pas šejtan među psima. Džini često uzimaju ovu formu i l i formu crne mačke, zato što je u crnoj boj i koncentri sana više šejtanskog nego u nekoj drugoj , i zato što crna boj a zadržava snagu toplote. 67 Spomenut ćemo još jedno predanje koje spom inje I bn-Tej m ijje, a u vezi s jedn im misti kom koj i j e priznao da je običavao bludn ičiti sa ženom i napastvovati dj ečake. Ovaj mistik je priznao da mu je u tom periodu dolazio proglasili otpadnikom od vjere i on je nakon toga bio pogubljen z bog toga što je odbio da opovrgne s voj u tvrd nj u o utjelovljenju Hoga na Zemlj i . l bn Tcjm ij c, Poslanica o d::.inima, str. 7 5 (,4 l bn-Tcjmijje, Poslanica o cl::. i nimu, str. 74 (•'i Muslim, I V/ 1 756, br. 2 2 3 6 ; Jedan od ashaba je ubio zmij u u svojoj kući i to je dovelo do njegove smrt i . Muslim hi !ježi u svome Sah ihu da je Ebu-ci-Saa ·i b posj etio Ebu-Sc· ida el l l udrija i zatekao ga na namazu. Rekao je: "Sjeo sam i sačekao dok završi namaz. l čuo sam neke kretnje u jednom ćošku. Pogledao sam i vidio z m ij u pa sam skoč io da je ubijem, a l i mi -
je on rokazao da trebam sjesti pa sant sjeo.'' Kada je završio namaz pokazao je na onu sobu i rekao: V id i š li onu sobu?", rekao sam da, pa je rekao: ''Tu je živio jedan od naših mladića koj i sc upravo oženio. Otišli smo sa Al lahov i m Poslanikom, s.a.v.s., na H endek. M ladić je običavao pitati A l l ah ov og Poslani ka, s.a.v.s., za dozovolu da odlazi u sred ini dana kako bi bio sa sv oj o m suprugom. J ednog dana je pi tao za dozvolu i A l lahov Pos l an i k , s.a.v.s., mu j e rekao: "Ponesi oružj e sa sobom jer sc pl aši m da bi tc Kurej zijc mogle napast i . " M ladić je uzeo oružje i otišao. Zatekao j e suprugu kako stoj i n a vrati ma. Podigao j e koplje da je udari j er je osjetio lj ubomoru. A l i on a mu j e rek l a : 'Spusti koplje i uđi u kuću pa ćeš v idj eti šta mc je natjeralo da izađem .' Ušao je i vidio vel i ku zmij u skl upčanu na krevetu. Podigao je koplje i probo je. Zatim je i zaša o i od ložio koplje na zemlj u u dvorištu. Kuća sc zatrcsla. i ne znamo koje je od nj ih dvoje um rl o p rv o z m ija i l i čovjck . Došl i smo kod A l l ahovog Poslanika, s.a.v.s., i ispriča l i mu o onome što sc desi lo. Rekl i smo mol i Al laha da nam ga vrat i . Rekao j e : " M o l i te za oprost za vašeg druga. " Zat i m je rekao: "U Medini i ma džina koj i su posta li musl imani, pa ako vidite nekoga od nj i h urozo r i t c ga i daj te mu tri dana da ode, a ako sc pojavi nakon toga, u b ij te ga, jer to je šej ta n . " " ( Muslim, I V/ 1 7 56, br. 2 2 3 6 ) "
-
(•"
· U mar S . a i -Ashqar, The world ()/' the j in & devils. l n the Light oj' the Qur 'an and Sunnah. 5 1 ( vidjeti A I-Ahadis as-Sahihah. l 04 ) · Umar S. ai-Ashqar, The world of'thejin & devils, ln the Light o/the Qur 'an and Sunneh, str 49
s t r.
67
.
25
Džini crni pas koj i ga j e obavj eštavao o onom što će se desiti . Nakon pokajanja 1 ovog mistika, crni pas ga je napustio. 'x Prenosi Jahja b . Sabit da j e bio na M ini sa Hafs Tai fij em i da su pri m ijet i l i starca sij ede kose i brade kako daj e fetve okuplj enom svijetu, pa mu je Hafs rekao: "O Jahj a, yidiš li ovog starca što daj e fetve lj udima. On je ! frit." Približili smo se tom čovj eku i vidio sam kako je Hats stavio ruku na njegovu obuću . Starcu je postalo neprijatno i krenuo j e, a � udi su ga slijed i l i . Hats je povi kao : " O lj udi, ovo je l frit." ( Prenosi lbn- Š ukr) 9 Iblis se pojavlj ivao u toku bitke na Bedru u l iku Surake ibn-Mal ika. Kada je vidio kako meleci navalj uju na mušrike, pobježe taj Suraka glavom bez obzira. Za nj im se dade u potj eru El-Haris ibn-H išam. On dohvati Harisa za prsa i baci ga na zem lj u, a zatim pobježe. Mušrici mu rekoše: "Gdje ćeš Suraka? A zar nisi rekao da ćeš sa nama biti, i da nas nećeš napuštati?'' On odgovori : "Ja vidim ono što vi ne vidite. Boj i m se Allaha. Allah teško kažnjava. "70 Op!!>jedanje Opsj edanj e je još jedna od sposobnosti u posjedu dži na, a ujedno je sposobnost koj u najviše zloupotrebljavaj u . Poznato je da džini opsjedaju lj ude, uzrokujući im fizičke i ps ihičke probleme. Opsj cdanjcm osobe dži ni zaposj edaj u njegovo tijelo i razum. Ovime či ne da se opsjednuti počinj e ponašati nesvoj stvena svojoj pri rod i . Jedino s e kroz islam ovaj fenomen može upotpunosti i pravi l no razumjeti. Neke vidove spominjanja ove pojave susrećemo također i kod nemusli mana. Vidlj ivo je i korištenj e ove temat ike u komercijalne svrhe. Spomenut ćemo fi lmove tipa The Exorcist. Rosemary 's baby, Vje.5tice iz Sa/emam. Začarane.
Doduše, džini ne opsjedaj u samo lj ude. Ž ivot inje, b i lj ke i neki predme.ti također bivaj u opsjednuti. ·
I bn-Tej m ije je rekao: "Znam ljude koj i razgovaraj u sa b i lj kama koje ih obavještavaj u o svoj i m korisnim sastojcima. I pak j e to, zapravo, šejtan koj i je ušao u b i lj ke i govori iz nj ih. Također, znam za druge koj i ma kamenje i drveće govori "čestitamo, o Allahov prijatelj u", i kada lj udi uče Ajctu i Kursij u to prestaje. Poznavao sam druge koj i s u otišli u lov n a ptice pa s u i m vrapci govori l i "uzmi m e tako da m c siromah može poj esti ." Ovakvi su slučajevi zlih džina kada opsj ednu ptice na isti način na koj i opsj edaj u ljude i pričaj u preko nj ih." 7 1 �>x
l bn-Tcj m ijje, Poslanica o džinima, str. 7 7 . L i bris, Sarajevo. 2002 M ustafa Ašur. SFijet cl:ina i njego t '(' tai/1(', str. 60, I s l amski Centar. M ostar, l <:J<:J7 711 Sa tijj u rrahman E I - M ubarek f'uri, Zapel'(l(\•ni J::ennetski napitak, str. 239. Š I P dd " Konte" Tra v n i k 7 1 l bn-Tcj m ijj e, Poslanica u d::inima. str. n . , 7<.J. L i bris. Sarajevo, 2002 69
26
Kur 'anska hamajlija Ovakve primj ere možemo sresti i danas. Događaj ima i "čudima'' ove vrste šejtani (zli dži n i ) pok ušavaj u ljude odvratiti od robovanja A l lahu, dž.š., i odvesti i h u Džehennem, stranputicom robovanja idolima, kipovima. Tako se svij etom proširi la vij est o čudu H i nduskih idola Gancša ( boga s lonova) i Hanumana ( boga majmuna) koj i pij u mlijeko. M nogi lj udi, a među nj ima nemal i broj musli mana, pod l eg l i su ovoj šejtanskoj potvori, dok su oni koj i su imali makar malo znanj a i koj i s u znal i d a koriste svoj razum shvati l i da se ne rad i n i o čemu drugom nego o dži n i ma, koj i su opsjeda l i ove "predmete" i kroz nj ih, a uz pomoć lj udskog neznanj a, vodi l i lj ude ka činjenj u širka. Treba l i drugi komentar osi m onoga koj i govori da je j adno božanstvo koj e i ma potrebu za h ranom, pogotovo ako je to božanstvo još nesposobno da se samo hran i, pa mu zato "sl uže" njegovi podan ici. 7 Oslu.('kivanje vijesti sa neha 2 Ovo je sposobnost koja nikako ne smije biti nespomenuta. Neki džini prisl uškuj u razgovore meleka, koj e oni vode o v ijestima, koj e su dob i l i od A l laha, dž. š . , prenoseći tc vij esti do prokletnika na Zemlj i , do sihirbaza koj i s c koriste ovim džinima d a b i nered n a Zem lj i sij a l i i d a b i zakone Svemogućeg krš i l i .
"Mi smo nebo naj b l iže vama sjaj ni m zvijezdama okiti l i/ i čuvamo ga od svakog šej tana prkosnoga/ da ne prisluškuje meleke uzvišene; nj ih sa svih strana gađaj u/ da ih otj eraj u : nj i h čeka patnj a neprekidna." 7 3 Osim spomen utih, džini imaj u i druge moći koj ima mogu zaraditi A l l ahovu mi lost ili srdžbu, kao što je dug životni vijek, što opet za posljedicu ima ve l i ku koncentracij u znanja u nj i hovom svijetu, na primjer znan.j a o narod ima koj i su b i l i i nesta l i , bogatu zbirku naučnih otkrića i td. S druge strane, džin i i maj u ograničenja koja ih čine inferiorn im u odnosu na lj ude. I skori sti t ćemo kur' ansko kazivanje o Sulej manu, a.s., da skrenemo pažnj u na neke nj i hove slabosti .
7"
Spomenuta mogućnost dži n i ma j e uskraćena M uhammcdov i m, s.a.v.s., poslanstvom. Pogledati suru i komentar sure EI-D:inn. Osvrnuti sc na j edno od prethodn i h poglavlja knj ige: Prl'i 1111/Siinwni 7'1 Fs-Sa flat. 6.-9.
27
Džini S u le,j m a n, a.s., i džini · · · · :u c.r..J · ,. ' . :.. t · · • · · ,. lA' � ,_�'t L):!C�, l.J"' · · 'v."-' · · ·J � · - 't ·i..>."' J � � JJJ � J C":!')t u· �J . . . \.h · l'ow· � s.:., . " L.::.:, t.:., ;u · · ·· ·'/ · ·' 11 ... X .. � '= · · :.ji:, e, ' · . · ' • · r .._:,· l u� � - · <...JA W - J c.!# i..>."' . Y ....F � t Y l.J"' J . . J J . .. .) LA "w'..,... l......t ' j!. , _,!" ·_'lS ._,.t <�.:.k. . ' 0-J9. t' t:: ' '· � t � i l ·� GJ!;() _,... ·U'" t ' '· 't.. i.J .JG:. . .. .. .. ... J � J •J J t � t 'w ... J .)J J . . �
· u· "Jw , . ...:. . .. �.. ·UH
·
·
• ·
.
••
·
.
. . ·. e . 1 'lS · ' · l '· - 't � ' · GJ9 :..:L � · Itl; t� -·· ·' G. �� ·u� Y u V-"-' ,. � . � >' . _
• •
•
' · Ut t.t. � \.l.t V"'J
_
r:- ' � 'j .u' · . Y' <..S""'*' !';t-' . · . . '-'1 o.....�I :WI � .. -.F
"A S u lej manu - vjetar, uj utro j e prevalj i vao rastoj anje od mjesec dana, a naveče rastojanj e od mjesec dana; i učin i l i smo da mu iz izvora rastopljen bakar teče i da clž ini, voljom njegova Gospodara, pred nj im rade; a kad bi neki od nj ih otkazao posl ušnost naređenj u N ašem, uči n i l i bismo da ognjenu patnj u osj et i ./ Oni su mu izrađivali što god je htio; hramove i spomeni ke, i zdjele kao čatrnje, i kotlove nepokretne. "Trudite sc i budite zahvalni, o čeljadi Davudova ! " - A malo je zahva lnih među robovima Moj i m . A kad s m o odl uč i l i d a umre, crv koj i je b i o rastoč io štap njegov - upozorio ih je da je umro, i kad sc on srušio, dži ni shvatiše ela ne bi na muc i sramnoj o tali da su budućnost prozrcti mogli."74 A l lah, dž.š., je prednost i vlast nad džinima dao svome robu Sulejmanu, čime nam je ukazao na hijerarhij u vrijednosti ovoga svijeta. Fizička superiornost džina je potč injcna čovjekovoj intelektualnoj . Spoznajom Allaha. dž.š . , kroz znakove Njegove na ovome svijetu i lj udi i clž ini mogu uspjeti na budućem dok, s druge strane, rasipanjem snagom, i l i bilo čime drugim, a bez intelektualne spoznaje ( razmišlj anja, učenja, spoznaje) može dovesti samo do sijanja nereda na Zemlj i . Snaga bez vjere, spoznaje, lahko postaj e oholost, dok snaga u vjeri i sa vjerom biva klj učem uspjeha onoga kod koga se nađe. Naposljetku, Onaj koj i je uspostavio savršeni sklad u svemiru čovjeka je a ne džina postavio svoj im namjesni kom na Zemlj i ! ci . S . ,
Džini nisu znal i da j e Sulej man, a . s . , umro sve dok c rv n ij e rastočio na koj i je bio naslonjen ( t ijela poslanika sc ne raspadaju), što jasno štap ukazuje na činjenicu da je gaj b ( s kriveno, budućnost) i za nj i h taj na. M udrost je A l lahova, dž.š., i u tome ela je baš crva učinio uvjetom nj i hove poznaje o smrti Sulej mana, a.s. Kolika l i je "snaga" džina kad j e Al lah, dž. š., uč inio ela i m uspjeh ovisi o pomoć i jednoga c rva ! ? 7 5 Sche · , 1 2 . - 1 4 . ( v idjeti j oš Sad, 3 5 . - 40 . , En-Nem l, 1 7 . - 1 '},) "Allah sc ne ustručava da za pri mjer navede mušicu ili nešto sićušn ijc od nje; oni koj i vjeruju - ta oni znuju d a j e t o Istina od Gospodara nj i hova ; a oni koj i n e vjeruj u govore: "Šta to A l la h hoće s ovim pri mjcrom'! " Tim On mnoge u zabludi ostav lja, a mnogi ma na pra v i put u kazuje: a l i . u zahludi ostav lja samo grjcšn i kc." E I - Hckarc, 2(>.
7�
7'
28
Kur 'anska hamajliju Nj ihove moći n isu neogran ičene kako to neki smatraj u . Dži ni ne mogu preć i granice koje im je Al l ah, dž.š., odredio uspjeti u onome što im j e onemoguć io makar t o želj e l i i makar s e udruž i l i u svome nastojanj u . l zazvani su zajedno, lj udi i džini, da prodnt preko gran ica nebesa i Zemlje, i l i d a sastave nešto sl ično Kur' anu,76 i t o nisu uspj e l i .
ODGOVORNOST DŽI N A S obzirom d a džini posj eduj u sposobnost razumijevanja stvan 1 mogućnost izbora između dobra i zla, nemi novno je da budu i pozvani na odgovornost. Dži n i se spominj u u šerijatskim izvorima i oni su adresati ( obvezn i c i ), i l i sekundarni subj ekti prava, kao i lj udi . Na nj ih se odnose pravne norme Šcrijata i oni im sc trebaj u potčinj avati. 7 7 ..U ·.t'.l;.. · . ' •· · t ·:_ · 1 · ·.t···L '.1\ ·'JI. ' · - '1 · ,• . LJ t ·. · ii. t _· · "' \.il. '.r"""'"' 1 ,.. -'\..! 1 :0. ·�.>: · V'"' J (""""':' .. � �..)"J .! J � � .. J J . .. J .,r .. � u � � ' 'l ' ' · \ 1;.. 1 ' . ,. Q� �Wt ' ' . . �� 1:... U' . ,. · ·1.5. 1 >''i:s 'i'+' U:!Y � u-- J� J .. l .. i'+' ..F- J . u-- � •
•'
·
"O skupe džinski i lj udsk i , zar vam iz redova sam ih poslanici nisu dolaz i l i koj i s u vam aj etc M oj e kaziva l i i upozorava l i vas d a ćete ovaj vaš dan dočekat i ?" Oni će reći : " M i to priznajemo na svoj u štetu." Nj ih je život na Zemlj i bio obmanuo i oni će sami prot iv sebe svj edočiti da su bi l i ncvj crnici ."n
U miru li džini? Nedvoj beno je da džini umiru . Svako biće kome J e A l lah, dž.š., podario život smrt će okusiti, kao što A l lah, dž. š . , kaže:
7<'
"O družine dži na i lj udi, ako možete da preko gran ica nebesa i Zemlje prodrete, prodrite, moć i ćete prodrijeti jedino uz ve l i k u moć! l pa, koj u b lagodat Gospodara svoga poričetc'? !/ Na vas će sc ognjeni plamen i rastopljen mjed pro l i vati, i vi sc nećete moći odbran i t i ."Er Rahman. 3 3 . - 3 5 . "K u r' an n e donose šej tan i ./ nezam i s l i vo je da to oni čine; oni to nisu kadri ." Eš-Š u ' a ra, 2 1 0 .-2 1 1 . "Rec i : " Kada bi sc svi lj udi i džini udru ž i l i da sač ine jedan ovakav Kur'an. oni, kao što je on, ne bi sač i n i l i . pa makar j edni drugima pomaga l i . " " E l - I sra. RR. 77 M uharem Štulanović. Lijec'enje A.' ur 'o11o111 od sar ·a {o�umw. ograji.,· oi'UIIje). sihim {l'lml:hina. magija) i uroka, str. 1 4, I PA, B i ha�, 200 1 7 x E l - E n ' nm. 1 3 0.
29
Džini
"Svako živo biće će smrt okus it i ! M i vas stavlj amo na kušnj u i u zlu i u ' dobru i Nama ćete se vratiti." 7 >
· w. � u
\..9 1 ·. •.t . .::... · lbJI Jj �-. .) :... XIJI' t.:..!;.:,. '.) � \Ji !.j l.,!vljf'\ ./"" . J � yl j w· � , J J . •
. . .. .
.
..
' · . ' tt l.)A �
"Sve što j e na Zemlj i prolazno je,/ ostaje samo Gospodar tvoj , Vel ičanstven i i Plemeniti, -/ pa, koj u b lagodat Gospodara svoga poričete? ! "�w M uham med, s.a.v.s., je rekao : "Utj ečem sc Tvojoj snazi . Nema boga osim Tebe, o Ti koj i ne umireš. Džini i lj udi umiru . "x 1
Dan obračuna Neki dži n i su povjeroval i u Objavu sa kojom j e došao M uhammcd, s.a.v.s., i kren u l i su putem isti ne, živeći životom koj i će ih pribl ižiti mi losti nj i hovog Stvori telja. Nj ihov život ispunjen je dobrom, dje l i ma koj ima će Gospodar svjetova biti zadovoljan, i koj i će učiniti da i oni budu zadovoljni, shodno riječima V l adara Dana velikog obračuna:
"A t i , o dušo smi rena,/ vrati se Gospodaru svome zadovolj na, a i On tobom zadovolj an,/ pa uđi među robove M oje,/ i uđi u Džennet Moj ! "x2 Međutim, mnogi dmgi su odb i l i da prihvate ono što će ih učiniti sretnima, a prihvat i l i su šejtana za svoga gospodara. A llah, dž.š., takvi ma obećava: ·. ' ' \ '� ' ' ;sJ�t, . • - :.&.. · •· · � . (.}"AJ . �
:· "... '1 .J � •.utJ:..tur''/ 0 .J!•1 •� ' :· "... 't.9 Jl.!
" I stinom se kunem i istinu govorim" - reče A l lah -/ "sigurno ć u sa svima, tobom i onima koj i se budu poveli za tobom, . D ze . l1ennem napun1t1' l. � l ..
79
E I - En b ij a ,
xo xl
Er-Rahman, 26.- 2 X . Fiuhari
x2
·
35.
E I - Fcd?r, 2 7 . - 3 0 .
JO
Kur 'turska hamajl�itt I naravno, uvod u nagradu za j edne i kaznu za druge j este obračun pred Naj pravednij i m sudijom:
"Polagat ćete M i račun, o lj udi i džini.
" �4
Nakon što džin i budu pozvani na odgovornost i nakon što i m bude predočeno ono u što su iskoristili dato im vrijeme na dunjaluku, bit će nagrađeni mnogostruko, i l i kažnjeni srazmjerno tome da l i su život protraći l i ustrajavanjem n a z l u , i l i s u g a učinili svojom ulaznicom z a mjesto vječne sreće.
Džini će biti kažnjavani 11�
"U lazite u Džehennem s narod i ma, sa džinima i j udima koj i su prij e vas b i l i i nesta l i ! � ( "
,
" M i smo za Džehennem mnoge džine i lj ude stvori l i ; oni pameti i maj u - a njome ne shvaćaj u, oni oč i imaj u - a nj i ma ne vide, oni uši imaj u - a nj ima ne čuj u ; oni su kao stoka, čak i gori - oni su zai sta ncmarn i ."x 7 -. . ' l i I . -� ,. - '(.)· lr..LJ � l..>"Ul .J ;;.hJ . _ !...);" -
R8 "Napuniću, zaista, Džehennem džin ima i lj udima zajedno ! " x.1
Sad, R 4 . - R 5 . Er- Rah man, 3 1 . �� Kazna za nevjernike je Džehennem, odnosno vatra džehennemska. S obzirom da su džini stvoreni od vatre. postavlja sc pi tanje kako će vatrom b i t i kažnjen i - da li će im to biti dostatna kazna') Dži n i su stvoreni od vatre, ali v i še n i s u vatra . I sto kao što je čovjek stvoren od zemlje, a više nije zemlj a . Desi l i s e d a komad stvrdnutc zemlj e pogodi čovjeka - to može d a g a ubije i l i povrijedi. 13ude l i čovjek zatrpan u zem lj u. ugušit će sc. Zemlja je, a zemlja ga i pak povrjeduj e ! A l la h . dž.š., j e tvorac svih svjetova i Njegovo je znanje o svakoj stvari . Č'ak d a su džini ostal i vatra, A l lah. dž. š . , bi i h mogao kazn i t i vatrom jer Njegova moć stvaranja vatre nij e ograničena stvaranjem vatre onog oblika i snage kakvu j e stvorio za stvaranje džina, i l i vatre kakvu mi danas poznajemo. xr. El-A· ra f, 3 X . x 7 E I -A ' raf', 1 79 . xx Es-Scdžda, 1 3 . x4
31
Džini Hoće li džini vj ernici biti nagrađivani'? Učenj ac i su sc razišli po pitanj u nagrađivanja džina. J edn i smatraj u da će dži n i kao i lj udi za život ispunjen iskren im vjerovanjem i dobrom biti nagrađen i ničim drugim do Džcnnetom. Drugi misle da džini, makar bi l i vje rn i c r i č i n i l i dobro, neće imati nagradu Dženneta, nego ć e naj veća nagrada za nj ihovo vjerovanje biti spas od vatre. Dokaz da će vjernici između džina ući u Džennet jesu kur' anski aj eti :x9
"A za onoga koj i se stajanja pred Gospodarom svoj im bojao biće dva perivoja,/ " 1 "9(1 pa, k OJ u bl a goe:t at G ospod ara svoga poncetc t . •
• v
l bn - M u fl i h kaže u svojoj knj izi A I-Furuu ·: " Džini su odgovorn i prema konsenzusu učenjaka; nevjernici među nj ima će ući u Džehennem, prema konsenzusu učenjaka, a vj cmici mc<.t u nj ima će ući u Džennet, prema M a l i ku i Šafij i ( ne ka j e A l lah, dž.š., nj ima zadovoljan). Oni neće postati prašina kao životinje. N agrada za vj ernike među nj ima bit će spas od Yatre. Ovo je u suprot nost i sa mišljenjem Ebu- Han i fe, E I - Lejsa ibn--Sa ' da i onih koj i sc s l ažu s nj i ma." On j oš kaže : "Očigledno značenje prvog mišljenja j e da će oni, kao i drugi , ući u Džennet prema stepenu nagrade, što je u suprotnosti sa m i š lj enj em onih koj i kažu da oni ne jedu i ne p iju, kao ( što kaže ) M udžahid, ili da će biti na peri ferij i Dženneta, oko Dženneta, kako kaže Omer ibn A bdul Aziz. I bn-Hamid kaže u svojoj knj iz i da su džini kao i lj udi odgovorni i obavezn i da robuj u ( A l lahu, dž.š. )." 9 1 U svome Tcfsiru, u komentaru prvog, drugog i trećeg ajeta sure AIDžin, K u rtubi navod i neka mišljenja o ovome. Učenjaci sc također razi l aze i po p i tanj u u laska džina vj ernika u Džennet. Oni koj i tvrde da su džini potomci Džana, a ne I b l isa, kažu da će zbog svoga vj erovanja ući u Džennet . Oni koj i tvrde da su dži ni potomci Ibl isa razi laze se. Jedni kažu, poput H asana, da će oni od nj i h koj i vjeruj u ući u Džennet. Drugo je mišljenje M udžah ida koj i veli da neće ući u Džennet makar i b i l i spašen i od vatre . · U mar S. al-1\shqar, l11e �t ·orld nf'the jin & devils. ln the Light o(the Qur 'un w1d Sunneh, str. 66 Er-Rahman, 4(>.-47. 91 ' U mar S. al-1\shqar, J'he \ \ 'orle/ of' the jin & de1 ·ils ln the LiRI'II o(the {}ur 'an ami Sunneh, str. 66,67 K<�
90
32
K ur 'anska hama.ifija I pak, pojašnjeno je u riječima sure Ar- Rahman u 5 6 . ajetu 93 džini koj i vj eruj u ući u Džennet.
92 da će
.Još ponešto o dži n i ma Viđenje d=ina u njihovoj originalnoj.f(mni Učenjaci sc razi l aze po pitanju viđenja džina. Većina smatra da ih, ponekad, neke posebne, odabrane, osobe mogu vidjeti u nj ihovim materijal izovanim l i kovi ma, a ne u prirodnim, origi naln im, Šafija, lbn-Hazm i neki drugi smatraju da i h mogu vidjeti samo poslanici. Neki smatraj u da džine ne mogu vidjeti ni poslanici ni obični, odabrani, lj udi .
Alusija i lbnu l-Arebi smatraj u <;t a džine u nj i hovim originalni m 94 l i kovima mogu vidj eti poslanici i posebni, odabrani, ljudi . Rida je napisao : "Ako meleci i l i džini uzmu gustu, neprozirnu formu, kao lj udi i l i životi nje, bilo bi ih moguće vidjeti . Kako god, pod normalnim 95 okolnostima ne mogu biti viđen i u nj i hovom prirodnom stanj u." Al lah kaže: "On ( šej tan, op.a.) vas vidi, on i vojske njegove, odakle vi nj ih ne vidite." El-A ' rat� 2 7 . Š afi kaže: "Mi ćemo poništiti svjedočenje svakog onoga ko tvrdi da vidi džinc osim ako j e poslanik." (M unaqib aš Š afi). l bn-Hadžer u komentaru ove izj ave kaže da se ona odnosi na svakoga ko tvrdi da i h (džine) vidi u nj i hovoj originalnoj fonni, u kojoj su stvoreni . Onaj ko ih vidi 96 u nj ihovoj usvojenoj , životinjskoj formi ne bi trebao biti diskreditovan . Otmice ljudi Za vrijeme Omera, r.a., džin i su oteli jednog čovjeka i on je ostao sa nj ima četi ri godine, a onda se vratio i i spričao lj udima da su ga neki dži ni (mušrici) oteli i da je ostao sa nj ima kao zatvoreni k . Onda su drugi džin i ( musl i mani) poduzel i a kc ij u proti v nj i h i porazili ih, a njega vrat i l i nj egovoj . .9 poro d t C I . 7 'l�
U njima će biti one koje preda sc gledaj u, one koje, prije nj ih, ni čovjek ni džin nij e dodimuo." "Također, (neki) dži ni će ući u Džennet i u njemu imati džinije ( . . . )." D umra kaže: "Za mu' mine postoje hurije krupn ih oč iju. l nsanije su za insane ( lj ude). Džin ije su za dži ne." Komentar 56. i 5 7 . ajeta sure Er-Rahman ·�� Lijec�enje K ur 'anom od sar ·a (ograma, ogrqjisavanje). sihira (vradžbina. magija) i uroka: Fikhski propisi. istine i kontroverze, M uharem Štulanović, str. l 8 'l� Tl!/� ir ai-Menar V I I/ 525 "
9 ·1
'ln
Fethu-1-Bari, V l / 344 Me110r ai-Sahi/, l l/ 88; a/-Bejheki, V I I/ 445 .446. A l bani ga je ocjenio kao sahih (a/ lnma ·, 6/ 1 50, br . 1 709) '17
33
Džini Ženidba, porodica, djeca Džin i se žene, osnivaj u porodice i rađaj u dj ecu. Nač in na koj i se ove aktivnosti dešavaju nam nije poznat, ali to ne isključuje nj i hovo postojanje. Desetke i l i stotine godina prije nismo imali znanje o bakterij ama, virusima, i l i drugim "neviđen im" minijaturn im stvorenj ima, al i danas znamo da su ta stvorenja ipak postojala.
�· -.J�-.J 4.:; J \:.''.';;1 ..::, . . ·.) .
· l ·."y;.·
.)A
. ·u. 13; .�' . _,1 ·U" ·"·l Ul 1 J� '("jU. 1 _,h.:... ·&.&! -· . •IJi:!W . . . Gl! :l'l 'J . . .l �I.IJJ . ' t_,� ·.tl . . ._, -.P J� (j" ,LJ_,l llil. � · . ltblJ. � (""'*' � . .
'
. .
•
.
__
"A kad smo rekli melecima: "Poklonite se Ademu! " - svi su sc poklonili osim I bl isa, on je bio jedan od džina, i zato se ogriješio o zapovijest Gospodara svoga. Pa zar ćete njega i porod njegov, pored Mene, kao prijatelje prihvatiti, kad su vam oni neprijatelj i? Kako je šejtan loša zamjena nevjemicima!"9 H Katade je rekao: " Š ejtanova djeca se rađaj u kao što se i Ademova, a.s. , ' djeca rađaj u, ali su oni {dži n i ) mnogobrojnij i . "9 Džini, međutim, uzi maj u udjela i u seksualnim odnosima lj udi . Ovo se dešava uko l i ko čovjek stupa u odnos sa svojom suprugom bez spominjanj a A llaha, dž.š., ukol iko je seksualni odnos od onih zabranjenih (odnos sa ženom sa kojom nije sklopljen bračni ugovor, seksualni odnos za vrijeme hajza 1 00 , seksualni akt uči nj en na nedozvoljen način). {J'-;il .J .::.'
. . t:: �-_, �-.).J . � JI'JA' '-;il -.F '.' r-e-.J .
·-
--
•
.. '.1� �
:...1..&.. .J .
• .
· · ' · ,. . �- ·� · � �l V" .)._>A.w>l _, '· \ll ··u�l � ' ' k, l'.J J •.JC . - e,;_, � �J ' ' '
'
.•
-
, ,
.
" I zavodi glasom svoj im koga možeš i potjeraj na nj ih svoj u konj icu i svoju pj ešadiju, i budi im ortak u i mecima, i u djeci , i daj i im obećanja - a šejtan ih samo obmanj uje.'' l <> t
I bn-Tcj mijje kaže d a džin i i lj ud i mogu i mati međusobne seksualne odnose i roditi dj ecu što je čest i mnogima dobro poznat događaj .' " 02 9K
El-Kchf, 50. · Umar S. al-1\shqar, The world oj"thejin & devils. Jn the Light qlthe Qur ·an and Swmeh, str. 3 � mjesečnicc, menstruacijc, krvarenja Illi El-Isra, 64 . : l bn-Kcsir ovaj aj et nešto drugačije tumač i : " Š to sc. pak tiče djece, svako d ijete koje rodi žena - a kod kojeg sc grijeh uč ini nadijcvanjcm djetetu imena koje A l lah ne v o l i , uvođenjem dj eteta u vjeru kojom A l lah n ije zadovoljan, prostitucijom s njegovom maj kom, i l i njegovim ubistvom. i l i zakopavanjem ži vog ženskog djeteta, i l i s l ične st vari čij i m sc činjcnjcm postaje neposl ušan A l lahu sve ovo podrazumijeva savezništvo Ibl isa." Te.f.i·ir lhn-Kesir, str. 758, drugo izdanje. V isok i saudijski komi tet, Sarajevo, 2002
9� 1 00
1 02
Medžmu 'u-1-Fetall'a. 1 9/3<)
34
Kur 'anska hamajlija Džini podjednako seksualno napastvuj u i muškarce i žene. Lično sam nekol iko puta bio u pri l ici da se osvjedočim ovom nj i hovom djelovanju. Zajedničko ovim slučajevima je da se napastvovanje dešavalo neovisno o vremenu (bilo koj i dio dana i l i noć i ), i neovisno o psihofizičkom stanju napastvovanih. Ovdje je potrebno isklj učiti bilo kakvu mogućnost opovrgavanja ovih događaja obrazlažući ih podsvjesnim reakcijama napastvovanih, kao odraz teški h životnih trauma možda doživljenih u ranoj m l adosti . N ijedna osoba sa kojom sam i mao pri liku sresti se, a na kojoj je bilo uočeno da su je dži n i seksualno napastvovali , n ije imala takvih iskustava u svome životu. Naprotiv nj ihov život je bio ogl edalo sretnog, harmoničnog života.
Primj eri l . Jedna od žena koja je doživjela ovo neugodno iskustvo je prilikom napastvovanja (:ak osjećala, neJto kao, dah napada(:a, pritisak drugoga tijela na svome, dodir "kože " uz svoju kožu, a nekada i nešto Jto je liči/o koracima (kretanje) napadača po prostor(ji u kojoj se nalazila. Žena je tokom o vih napada hi/a potpuno svjesna, ali je t(jelo bilo "prikovano " i glas "oduzet ", tako da n !je imala nikakvu mogućnost da se odupre. Prilikom učenja. džin se dugo odupirao. ali smo ga. elhamdulil/ah. uspjeli oslabiti i prisiliti da se javi. To Jto je c":inio (:inio je iz (:iste zlobe. Zadovoljavaju(:i svqje strasti. ugrožavao je zdrav{je i život A llaho vih. dž. C robova. Na kraju smo ga. A llaho vom voljom. ipak uspjeli poraziti i o�jerati. 2. Čovjek mi se požalio na uznemiravanja koja je t1pio od džina. Dolazili su mu i zlostavljali ga u snu i najavi. Neposredno pr(je napada bivao je svjestan .{ta će se desiti, ali nikada nije bio u stanju to spr(ječiti. Najče.�će, ali ne uv(jek, napadi su se de.�avali u kupatilu. O�jećao je dodire, pritiske, gu.�enja, i druge reakcije na tijelu. koje su u potpunosti odgovarale činu seksualnog zlostavljanja. Koliko god se trudio da spriječi to .š:to se de.�avalo, n(je mu uspjevalo, osim u nekim slučajevima kada je zikrom uspjevao prekinuti napade. Džin koji ga je uznemiravao se javio relativno brzo (u toku u(:enja rukje), ali je odbijao da ga napusti. U stvari je to bila džinica koja se za!jubila u ovog čovjeka. Stalno je iznova trvdila da ga ne uznemirava i da je to što čini rezultat njenoga iskazivanja ljubavi. Nekoliko puta se poku.š:ala "nagoditi ", a ta nagodba nikada n(je uk(ju(:ivala njeno potpuno napu.�tanje zlostav(janog. Poslije skoro sedam sati učenja, odluči/a je da joj je mnogo isplativ(je da ode. Nikada se vi.�e n(ie vratila. Sva hvala pripada samo A llahu. s. v. t! .
I ma i on i h koj i smatraj u drugač ije. Takvi su poput El-Mawerdij a koj i kaže: "I ntelektualci odbacuj u mogućnost seksua l n i h odnosa između lj udi i džina, a zbog razl i ka u vrstama, prirode i čula. Lj udi su materij a l n i , opiplj iv i , dži ni to n isu. Prema tome n e b i b i l o moguće m iješanje u z ovakvu razl iku, i razmnožavanje bi bilo nepoj m lj ivo."
35
Džini Ove činjen ice nas vode i do onih o mogućnosti braka jedn ih s drugima. E l -S uj ut i spominje predaje od Sclcfa i (drugi h ) učenjaka koj e ukazuj u da b rakovi između lj udi i džina "uzi maj u mj esta". I bn-Tcj mijjc kaže : "Lj ud i i dži n i se mogu ( međusobno) ženiti i mogu rađati djecu; ovo sc često dešava i dobro je poznato."1 03 El-Hasan, Katade, E I - H akam i l shak ovakve brakove smatraj u mekruhom ( pokuđcni m ). I mam M a l i k n ij e našao dokaze zbog koj i h bi o v e brakove okarakteri sao zabranj enima, a l i samu idej u (ovih brakova) n ij e odobrio obrazlažući to realnom mogućnošću izazi vanj a smutnj e (naveo je primj e r žene koj a bi mogla biti uzrokom smutnje u nemogućnosti da . . ,, . ' o b� asn t , po k azc, k o J C otac dJeteta ) . 1 04 •
Qari n - dži n pratilac Svaki čovjek i ma džina koj i j e njegovo stalno društvo i koj i ga nikad ne napušta. A bd u l l ah ibn- M cs ' ud je rekao: "A l lahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: "Nema n i ko me(tu vama a da mu nij e dod ijelj en qarin ( drug, pratilac, op.a. ) između džina, i qarin između meleka." Rek l i smo - i tebi, o Al lahov Pos laniče? - rekao j e : "l men i, samo je mene A l lah pomogao protiv njega i . . ros . "l postao J e mus l '1 man · , 1 ne govon 111 1 n 1 sta os11n d o b ro. ll ()(i .
.
. •
Qarin je smutnj a koja ne prestaje pratiti čovjeka c ijelog života. Ovaj hadis j e u pozorenj e protiv fitne qarina, njegov ih došaptavanj a i iskušenja. H oće l i lj udi shvatiti poruku, ili će je, kao mnogo puta do sada, ignorisati suočavaj uć i se sa ( ne)izvjesn im rezul tatom zamke koj a mu j e postavljena? ! . · .. , � ' ' t::A:b:� · . ' 'y.11 �.t::j u;·. �..;!• :U .� .. :U '�
••
·..
' •' . � I.)A J
''Onome ko se bude sl ijepim pravio da ne bi M i lostivo vel ičao, M i ćemo � šej tana natovariti, pa će mu on nerazdvojni drug postat i . " 07
l OJ
' U mar S . ai-Ashqar, The H'orld u( th!' jin & del 'ils. ln tht! L ight u( the Qur 'an und Sunneh, str. 3 RJ9 1 114 AI-D::ami li A hkmni/ Kur 'an, 1 3/2 1 l 1 05 Dva su m i š ljenj a oko toga da li je qari n Muhammeda. s.a. v . s .. postao musliman i l i ne. Prvo je da j e on uistinu postao musl i man, dok drugi smatraj u da je on (qari n ), samo poražen. M uh am medu. s . a . v . s . , govori samo dobro ( zbog toga što ne može raditi drugačij e ) . Abu Ne· im ai-Asbahani kaže u Da/u 'i/ a/-Nuhull'eh ( l / 1 85 ) : ""Poslanik. s.a. v .s . . je jedini čij i .k qarin postao musl i man i vjem i k . " 1 1 1(' Musli111, I V/ 2 1 6R, b r . 2R 1 4: M u s l i m bilježi i nešto drugačiju formu ovog hadisa pod brojem 2 R 1 5 A z-Zuhru r, 36. 1 07
36
Kur 'anska hamajfNa
OPSJEDNUTOST
v C
esto smo svj edoci događaj a, stanja, ponašanja, i l i nevolja u koje lj udi zapadaju, a koja ne možemo shvatiti, niti smo u mogućnosti da ih razumijemo, da ih obj asnimo sebi i l i drugima. Zbog načina na koj i se man i festuj u, utjecaja koj i i maj u na živote ljudi , posljedica koje često traj no ostaj u i bivaj u vidlj i ve na onima koje zadese, pogode na speci fičan, komplikovan, čudan, strašan, neobjašnj iv način. Ne možemo ne biti u sta lnom grču traženja odgovora na pitanja u vezi sa nastankom, uzrokom, izvorom ovi h stanj a, kao i cilj eva do koj i h neko možda pokušava doći izazivaj ući i h . Prihvatlj i v odgovor, n a osnovu s l i ke svijeta. vidlj i vog i nev idlj i vog, kakvoj nas je poduč io Pos lanik Gospodara svjetova, jeste da je u ove, neobične, i nerij etko nenormalne poj ave direktno umij ešan svijet džina. Ovaj svijet posjeduje mogućno ti koj e im je Stvoritelj podario, koj e mogu biti iskorištene u činj enj u dj ela koj i ma će steći A l l ahovo zadovolj stvo, i l i činj enj u zla koj e, n a kraju, n ikome, osim onome ko takvo djelo uči n i , neće nanijeti štetu. Džin i , dak le, mogu dje l im ično, i l i u potpunosti preuzeti kontro l u nad čovjekom i njegovo ponašanje, život, uč initi stranim za zajednicu koj oj pripada, što za posljedicu može imati njegovo isklj učivanje iz svih aktivnosti zaj ednice, odnosno marginaliziranje nj egove uloge u društvu. Ponašanje osobe u takvom stanj u može biti i izvjesna prijetnj a onima koj i je okružuj u p a da, kao preventivna mjera, opsj ednutoj osobi bude nanesena šteta, čak nepravda, u smislu uskraći vanja određen ih prava koj a bi toj osobi pripadala da sc ne nalazi u takvom stanj u . Dovolj no j e spomenuti one koj e j e pogod i l a l udost, a oč i to j e šta sve može izgubiti, a najčešće i izgubi čovjek iskušan ovom bolešću. Ovakvim razvojem događaja pravi krivci (u ovom s lučaju dži n i ) ostaj u netaknuti, pošteđeni zasl užen ih neugodnost i, i slobodni da nastave sa č i nj enjem zla, za svoj ili račun nekog drugog nezahval nog A l lahovog, dž.š . , roba. B i lo kako bi lo, niti će bogoboj azni ma biti uskraćena nagrada, niti će grješnicima ( osim onima koj i sc iskreno pokaj u ) biti uskraćena kazna . I stinu je rekao A l lah, dž.š . , riječ ima:
37
Opsjednutost
"A l l ahovo j e sve što j e na nebesima i na Zemlj i , i A l lahu se sve vraća " 1 0
x
M eđutim da l i j e sve ovako j ednostavno? Da l i su dži ni zaista sposobn i da opsj edaj u lj ude, i da l i su odgovomi za uništavanje nj ihovih ži vota? S tavovi učenjaka o ovom pitanj u su različiti. Većina učenjaka Ehl i sunneta we-1-džemata smatra ovu pojavu neobori vom činjenicom. S druge strane, nai l azimo na stavove određenih fi lozofa i teologa koj i , i l i u potpunosti odbacuj u mogućnost opsjedanja lj udi džinima, i l i pokušavaj u dati razl ičita, nj i ma prihvatlj iva obj ašnjenja.
DOKAZI O (NE)POSTOJANJ U OPSJ EDN UTOSTI Svaka od grupa koja se zalaže za spomenute, i uveliko oprečne, stavove o mogućnosti opsj edanj a lj udi dži ni ma - s jedne, i sposobnosti džina da to učine - s druge strane, za svoje tvrdnje nalaze argumente u riječima A l laha, dž.š., životu Nj egovog Poslani ka, s.a.y.s., kao i shvatanj u učenjaka, i l i običn ih lj udi - shvatanj u proizaš lom iz ispravnog i dubokog razumijevanja i zvora, čistog islamskog vjerovanja, i l i onog koje proizilazi iz j ednostavnog ži votnog iskustva, kao i lj udskih razmišlj anja koj a nemaj u osnovu u A l lahovom, dž.š., govoru i teorijama koje nastaj u iz njega. Zbog svega ovoga, a ponaj više zbog lj udi koj i su se susre l i i koj i će možda nekada susresti se sa ovim pojavama, bitno je iznijeti i obrazložiti dokaze i jednih i drugi h . N aposljetku, mi smo muslimani, a želimo l i biti i vjernici u svoj im raspravama moramo težiti - ne pobjed i , nego istini, a i stinu ćemo dokučiti samo oslon i mo l i se na A l l aha, dž.š., i pozovemo l i se na Nj ega kao na onoga ko će presuditi u tim raspravama.
" ( . . . ) j er Gospodar naš znanjem Svoj i m sve obuhvata; u A l l aha se uzdamo! Gospodaru naš, Ti presudi nama i narodu našem, po pravdi, Ti si sudija 1 1 1! na.J praved n iJ I . " 0 ·
I I IX
1 "11
· · ·
. � A , 1 - l mra n , l u9. E I - A ' ra f.
X9.
38
K ur 'anska hamajlija
O PSJ E D N U TOST POSTOJ I M eđu učenj acima koj i opsjednutost smatraj u real nošću j e i mam Ahmed i bn-Hanbel . Abdul lah nas obavještava da, kada je upitao svoga oca Ahmed ibn-Hanbela, "postoj e neki lj udi koj i tvrde da džini ne mogu ući u t ijelo čovjeka?", on m u je odgovorio: "O moj sine, oni lažu; to kroz nj i h oni (džin i,op.a . ) i govorc." 1 1 0 I bn-Tej m ijj e izražava svoj i stav već i ne islamsk i h učenj aka govoreć i da, kako god je prema Knj iz i , Sunnetu i mišljenj u rani h učenj aka postojanje džina utvrđena č i nj en ica, i sto tako je i prodor džina u lj udsko t ijelo utvrđena činjenica, a na osnovu konsenzusa vodeći h učenjaka E h l i - -sunneta. On kao dokaze u laska džina u lj udsko tijelo, također, navodi i iskustvo onih na koje se to odrazi lo. Kao rezultat džinskog napada, čovjek može nerazumlj ivo govorit i , govorom nepoznatim čak i njemu samom, i l i može, usljed napada, zadati udarac dovoljan da ubije, a da to i ne osjeti . I bn-Tej m ijje još tvrd i : "Ni jedan od vodeć i h i slamski h učenjaka ne poriče ( mogućnost) da džin i ulaze u tijelo epileptičara, kao i u tijela drugih. Ko god poriče opsjednutost dži n i ma i tvrdi da Šcrijat to lažno predstavlja, laže na Šerijat. N e postoj i među dokazima Šerijata n išta što negira dži nsko opsjedanje." 1 1 1
Kur' a nski dokazi
"On i koj i se kamatom h rane neće se dići osim kao oni koje je šej tan dodirom izbezumio." 1 1 2 lbn-Kesir i znosi svoj e viđenje ovog ajeta: "On i neće ustati iz svoj ih kabura na Sudnj i dan drugačije nego kako ustaj e epi leptičar koj i je pao nakon što ga je šejtan izbezumio." Ibn-Abbas kaže: "Onaj koj i j ede kamatu, na Sudnj i dan će biti oživ ljen kao l uđak koj i se guši" - prenosi lbn-Ebi Hatim, a slično navod i i nekol icina tab i ina. 1 1 3
U poznatom komentaru Kur' ana, Tefs i ru- 1- Menar, stoj i : " l bn-Atijje kaže da se u ovom aj etu pored i onaj ko jede kamatu na ovom svijetu sa oni m ko nekontrol isano m latara rukama i nogama, za koga se obično kaže da je
1 10
Eedaah ad-/Ji/aa/eh fi!e
�
·u//loo/11 ar-R isao/ah, str. 6
1 1 1
Med!:!II/1 ·11-1-Fela\l·a 2412 7 7
1 1�
E l - Be karc. 2 7 5 .
1 1 ·'
Te/.�ir lbn- Kesir;
El-Bekan�. 275.
39
Op!t.jednutm;;t l ud . Ovo porcđcnj c sc temelj i a činjenici da se s l ično ponaša onaj koga je 4 šej tan svoj i m udarom izludio". 3. tom, 79. i 80. str. 1 1 A I - Kurtubi , komentarišuć i ovaj ajet u svome Tcfsiru, kaže: "Ovaj ajet sadrži dokaz netačnosti onih koj i poriču opsj ednutost džini ma, tvrdeć i da je to rezultat prirodr:t i h uzroka, kao i onih koj i tvrde da šejtan ne ulazi u tijela lj udi niti i h dod i ruje." A I -Aš' ari spominje da je među doktri nama ortodoksni h musl i mana da vjeruj u da džini ulaze u tijela luđaka, a na osnovu riječi Svemogućeg: "Oni koj i se k amatom hrane neće se dići osi m kao oni koje je šej tan dodirom 5 i zbezumio." 1 1 Navedeni se ajet najčešće koristi kada se hoće dati uporište tvrdnj i o postoj anj u opsj ednutosti uzrokovane džinima . Međutim n ij e ovo jedini ajet koj i d i rektno i l i i ndi rektno ukazuj e da takvo džinsko djelovanje na čovjeka postoj i . B itno je naglasiti da opsjednutost ne znač i obavezno ulazak džina u tijelo čovj eka. Opsjednutost je, svakako širi poj am, koj i obuhvata i šcj tanska došaptavanja, i l i dodir i udar pri l ikom kojeg džin ne u lazi u tijelo, a l i ga svakako ugoržava.
"Oni koj i se A l laha boje, čim ih dodirne sablazan šejtanska, sjete sc, 6 odj ednom dođu sebi." 1 1
1
U komentaru ovog ajeta l bn-Kcsir navodi nekoliko moguć i h tumačenja 1 1 7 Koj i god od ovih riječi �lb : sablazan, napad, nagovor na zlo, i bolest. i zraza da se uzme za naj prik ladnij i, upućuje na šejtansku akcij u prema čovjeku, i potrebu njenog suzbijanja, prekida, i naposljetku l iječenja. Dokazi iz života Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Poslan ik je, s.a.v.s., živio Kur' an, i na taj nacm je svoj i m pnmJerom pokazao kako bi trebao i zgledati ži vot svih onih koj i ma je A l lahova, dž.š., R ij eč vodič na ovome svij etu i propusnica za blagostanje budućeg svijeta. Ovu situac ij u, a poput mnogih drugi h u koj ima bi se čovjek mogao nać i , A l l ahov Poslanik, s.a.v.s., nam je pribl ižio, i svoj i m primj erom pokazao, na 1 14
M adžid M alar, L ijec'eJ!je Kur 'anom. medom i ljekovitim hi/jem, str. 16; autor tcfsira Tefi·ir ai-Qur 'an al- Keriim (ili Tc�fi;ir ai-Menaw') je M u ham mcd ibn-Rašid ibn - ' A i i R i daa 1 1 5 l b n-Tej m ij i n Esej o d!:inima, str. 7 1 (' 1 1 7 1
EI-A ' ra ( 20 1 .
Tej.� ir ih n Kes ir; El-A' raf, 20 l . :
40
Kur 'anska hamajlija koj i nač in rij ešiti je, a ipak ne zgriješiti č i neći zabranjena, i l i dj ela koj a su bl iska i vode zabranjenim dje l i ma. Od Satije, r.a., supruge A l l ahovog Poslanika, s.a.v.s., prenosi se da j e x rekao: "Zaista, šej tan k o l a krvlju Ademov i h potomaka." 1 1 Učenjac i smatraj u da · ovaj hadis nedvoj beno govori o tome da šej tan može prodrijeti u t ijelo čovj eka, okupiraj ući neke nj egove dij el ove, i l i okupiraj ući c ijelo t ijelo krećući se kroz nj ega poput k rv i . J a ' l a ibn-M urrah kaže: "Vidio sam d a Allahov Poslanik, s.a.v.s., radi tri stvari koje ni prij e ni posl ij e mene n i ko nije vidio. Krenuo sam s nj i m na put. Iduć i , prošl i smo pored žene koj a je sjedi l a uz put sa dječakom. Viknula j e : "O A l l ahov Poslaniče, ovaj dječak j e pogođen iskušenj em, a i m i smo s nj i m pogođeni . Ne znam kol i ko napada u toku dana i ma." Rekao j e : " Dodaj m i ga. " Pa ga j e ona podigla do Posl an i ka, s.a.v.s., On j e onda s mj estio dječaka između sebe i sredine sedla, otvorio mu usta i puhnuo u nj i h tri puta govoreći : "U ime Allaha; Ja sam Allahov rob. Izlazi, Allahov neprijatelju! " Zatim j oj je vratio dječaka i rekao: "Sačekaj nas pri povratku na i stom mjestu i obavjesti nas o njegovom stanj u . " Zati m smo otiš l i . Na povratku, naš l i smo je na i stom mjestu sa tri ovce. Kada ju je upitao: "Kako ti je sin ? ". odgovori la j e : "Tako m i Onoga ko te je posl ao sa isti nom, n ismo primj et i l i ništa neobično u njegovom ponašanj u do sada." N akon što je bio postavlj en za namj esnika T aa' i fa, Osman ibn-Ebi al ' Aas j e došao Poslani ku , s.a.v.s., i obavijestio ga da j e smeten u namazu . Objasn io j e d a g a nešto ometa pri učenj u Kur' ana. Poslanik je, s.a.v.s., rekao: "Priđi. To je .�ejtan. " Kada se pri b l i žio, Poslanik je, s.a.v.s., puhnuo u nj egova usta i rekao: "Izlazi, A llahov neprijatelju. Ja sam A llahov Poslanik. " U smaan i bn-Abi i al-· Aas je rekao da nakon toga v i še n ikad n ij e . . . 9 OSJetw z b unJ enost u namazu. 1 1 ·
U m m u Ebanija, prenosi od svoga oca EI-Vaz i ' a, da j e njen djed otišao A l lahovom Poslaniku, s.a.v.s., sa l ud i m s inom, i l i m u j e to bio sestrić. Rekao j e Poslani k u : " Imam sina ( sestrića) koj eg j e obuzelo ludilo. Mogu l i ga dovesti kod tebe, pa da A l lahu uputiš dovu za njegovo i z lj ečenje?" Posl an i k j e rekao d a ga dovede. " Poveo sam ga", rekao je o n , " a bio j e vezan . " "Kada smo doš l i , odvezao sam ga, skinuo s njega odjeću u kojoj sam ga doveo i obukao ga u l ij epu i č istu odjeću. Potom sam ga i zveo pred Poslanika, s.a.v.s., a on j e rekao: "Primakni m i ga bliže i okreni mi njegova leđa " Vidio sam oba pazuha Posl anika dok j e govorio: "Izlazi Allahov neprijatelju, izlazi 1 1x
Muslim, I l l/ l l R7, l l RR, br. 5404 i 5405, i ostale zbirke. H adis j ed i no n ij e spomenuo T i rmizi u svojoj zbirci had isa 1 19 Sahih S1111en /hn- Maadže, l l/ 273, br. 2S5S
41
Opsjednutost A llahov neprijatelju. " Pri mij etio sam da pogled bolesn i ka nije kao što je bio. Sad je normalno gledao. Zatim ga j e A l lahov Poslanik, s.a.v.s., posadio ispred sebe, proučio dovu na vodu, tom vodom potrao njegovo l ice i uputio A l lahu dovu za izlječenje. Pos l ij e tc Poslani kove dove ni ko od onih, koj i su došl i sa nj im, nij e bio bolj i od njcga." 1 20 N asljed n ici Allahovog Poslani ka, s.a.v.s. I bn-Qajj i m je ispričao jedan od s lučajeva l iječenj a koj i je vodio njegov učitelj Ibn-Tejmijje. Šcj h ( Ibn-Tejmijj e ) j e često u uho l uđaka učio .· ' . • � u�.Y
I • t'l r.:U:. U c.:J tliii;. Wl ·� �'l -- � J . •� .
( "Zar ste misl i l i da smo vas uzal ud stvori l i i da Nam se nećete vratiti?") 1 2 1 Rekao mi j e da j e jedne pri l ike učio ovaj ajet u uho l uđaka i džin koj i j e opsjeo čovjeka j e otežući rekao "daaaa", p a j e uzeo štap i udarao čovjeka po vratn im venama dok sc I bn-Tej mijje nij e umorio udaraj ući ga, i oni koj i s u b i l i prisutn i b i l i s u sigurni d a je čovjek pod legao udarc ima. Dok ga j e udarao, džin je zajecao: "Ja g a vol i m." Šej h j e rekao : "On n e vol i tebe", pa je džin rekao, "že l i m obaviti hadž s nj im. Šej h j e odgovorio: "On ne želi obaviti hadž s tobom", a on . reče, "napustit ću ga u tvoj u čast." Šejh je odgovorio: . "Ne ! Napustit ćeš ga iz pokornosti A l lahu i Njegovom Poslaniku. " Rekao je: "Onda ću ga napustiti." Luđak se pridigao, osvrnuo se l ij evo i desno i rekao: "Zašto sam došao do uvaženog šcj ha?", prisutni su mu rek l i ''šta je sa s i l n i m udarcima koje si g ri mio?", pa j e upitao, "zašto bi me šej h udarao kada nisam ništa zgriješio?" 22 J edna od predaj a sc veže i za A hmed ibn-Hanbela. U njoj se kaže da je za vrijeme A basij skog hal i fe M utewekkila jednu od nj egovih rob i nj a opsjeo džin. On je o tome izvijestio Ahmed ibn-H anbcla koj i j e poslao jednog od svoj i h učenika sa parom nanula i rekao mu da kaže džinu, koj i sc nalazio u toj djevojci, "nij e t i dozvoljeno da boraviš u tij e l u ove žene, i Ahmed t i poručuje d a j e napustiš." A I- M utewekki i ostal i prisutni s u čul i da žena grubim, muškim glasom govori : "Ahmedova naredba je dobrodošla. Ahmed je pokoran A l lahu, i A l lah je učinio da sc sve pokorava njemu. Da nam A h med naredi da napustimo I rak, mi bi ga napust i l i ."
1
111
1"1
1�2
b i lježe Ahmed
u
M11.1'11eci11
i Fbu- Davud u Sune1111
E I - M u ' m i n un, 1 1 5 . Zaadu-1- Me 'wl, l Vl 6 7-69
42
Kur'anska hamajlija M nogo je drugih primjera iz ži vota islamsk i h učenjaka koj i pokazuj u d a su on i , osim što su bi l i n a stanov i štu da džini mogu i u lazit i u t ijela lj ud i , t o pokaziva l i , i u svoj i m životima akti vno učestvuj uć i u upozoravanj u lj udi n a ovu opasnost, istovremeno, i boreći se da istjeraj u džine iz t ijela lj udi, uko l i ko dođe do opsjedanja. Upoznao sam sc sa radom na ovom polj u mnogih učenjaka, naših savrcmen ika, što direktno govori da vrijeme, n i neka modema shvatanj a na bilo koj i način ne utječu na slabljenje svijesti o ovoj pojavi . Naprotiv, kako vrijeme prolazi , i, kako sc više publiciraju djela koja obrađuj u ovu tematiku, ljudi sve više pridaj u značaj a ovoj mogućnosti . Neke od svoj i h problema, za koje ne mogu naći razumno objašnjenje, sagledavaj u . Podjednako sc oslanjajući na čisto materijalne, vidlj ive pojave i uzroke, ali i na one koj i to nisu.
OPSJ EDN UTOST N E POSTOJ I ! ? l pored svih navedenih argumenata u kori st tvrdnj i o postojanj u opsjednutosti , n e t reba biti neoprezan pa s c zanosi t i ubjcđenjem d a i h svi, bez izuzetaka, prihvataj u i gledaj u pogledom poput našeg. M i šljenja i ubjcđcnj a se formi raj u shodno sposobnostima koj i ma će neko iskoristiti znanja koja i ma, i l i jednostavano s l ijeđenj em stavova onih koj i za određene grupe predstav ljaj u autoritete dostojne s l ij eđenja. Na t i m osnovama poč iva i mi šljenje nek i h da opsjednutost, mada j e realnost sa kojom sc lj udi susreću , n e postoj i , i l i barem n e postoj i u o b l i k u poznatom među lj udima. Opsjednutost predstav(ja napad džina na čovjeka, dodirom ili ulaskom tijelo napadnutog, kada džin napadac� ostvart(je određene ciljeve. a .�to se negativno odražava na zdravlje ili život napadnutog. u
Učenjaci koj i zagovaraj u ova m i š lj enj a svoj u konstrukciju, također, potk1jeplj uj u argumentima. To su u ovom s lučaj u ajeti Kur' ana Časnog i razumski argument i . Fahrudi n cr-Razi e i t i ra jcdnog o d M u ' tcz i l ijskih učenj aka, al-Džuba' ija kako kaže: "Lj udi govore kako epi lcptički napad nastaje tako što šej tan dod i rne i l i opsjednc žrtvu - to je pogrešno, zato što je šej tan nesposoban da 23 opsjcdne i l i ubije čovjeka. 1
EI-A i u s i je zabilježio sljedeće u svome komentaru Kur' ana: 2 " M u ' tcz i l ije i a i - K a fla l , koj i je od Šafij a 1 4 su na stanovištu da su tvrdnje l c .1
lei
Fahrud i n cr- R a z i . Tef.i·im-1-Kehir,
V I I / 89
M isli sc na sljedbenika Salijskc pravne škole ( sunij u ). M uhammcd ibn - A l i ai-Kaft�tl (904-976) bio je medu vodeći m učenjacima njegovog vremena u pravu. had isu. gramatici i književnost i .
43
Opsjednu tost
!!!! � !!! !!!! !!!! !!! !!!! !!! !!!! !!! !!!! !!! �·!!! · !!!!!!!
e p i lepsij a (sara' ) i l uch;t ( džunuun) su od šej tana - pogrešne, zato što on . 2� nema mogucnosti d a to ma d '1 . 1 · '
K u r ' a nski dokazi Oni koj i poriču op. j cdnutost najčešće koriste slj edeći aj et:
"l kada b ude sve riješeno. šej tan će reć i : "Al lah vam j e pravo obećanj e dao, a
j a sam svoj a obećanj a iznevjerio; a l i , j a nisam nikakvog dokaza nad vama 26 i mao, samo sam vas pozi v ao i vi ste mi se odazival i . " " 1
Fahrudin er-Razi u ..;vome tefsiru na s lj edeći način komentariše ovaj ajet: "Ovo j e nedvosmislen i neuporediv dokaz da šejtan nema mogućnost da opsj ed ne, ubije, i l i povrijedi ( čovj eka)." 1 2 7
"Oni koj i sc kamatom hrane neće se dići osim kao oni koj e j e šejtan dod irom izbezumio." 1 2x K ada j e nJeC o ovom ajetu, a koj i predstav lja osnovu potvrde o postoj a nj u opsj ednutosti, u rij ečima Uzvišenog, dž.š., za one koj i opsj ednutost smatraju realnošću, Fahrudin er- Razi smatra da l udost spomenuta u ovome aj etu ne dol azi direktno od šej tana, nego od njegovih qošaptavanj a koj a onda uzrokuj u konvulzij u i nakon toga l udost . Uz ovaj ajet spominj e i onaj u vezi sa Ej ubom, a.s., gdj e A l l ah,dž.š., kaže :
"l sjeti se roba Našeg Ejjuba, kada j e Gospodaru svome zavapio: "Šej tan mc pogodio nedaćama i patnjom ! " " 1 �'� On smatra da ludost nastaj e k ao rezul tat došaptavanj a, zato što j e A l lah Uzvišeni stvorio čovjeka sa slabom dispozicijom, tugom koj a ga nadvladava,
m 1 2c' 127
1 2x 1 29
Ruhu-l-Me ·ani, 3 / 49
Ibrah im, 22. Tef.i·im-1-Kebir, V I I/ RR E I -Bckare . 2 7 5 .
Sad. 4 1 .
44
K ur 'anska lwmajlija i kada došaptavanj a nastanu, on postaje uplašen . Zato što n ij e hrabar, dovolj no da sc odupre mentalnom pritisku, postaje l ud, baš kao što čovjek kukavica bude doveden do ludila prazn im prostoro m . Prema tome se ova vrsta l udila ne dešava plemenitim lj udima koj i su postig l i savršenstvo, kao ni odlučnim i inteligentnim, već postoj i među on ima koj i imaj u slab karakter i duševnu neuravnoteženost. 1 30
Razumska objašnjenj a Ovdj e ćemo se susresti sa nek i m pitanj i ma koj a postavljaj u i o koj i ma raspravljaj u zagovornici odbaci vanj a postoj anja opsjednu tosti . To su prij e svega M u ' tez i l ijc. Fahruddin er-Razi u svome tefsiru spominje ci-Džuba ' ija, i nj egove argumente. - Za šej tana se može reći da i ma i l i gusto, neprozirno, i l i fino, s i tno i prozirno t ijelo. Ako je njegovo t ijelo gusto, mora biti i vidlj ivo. Da je moguće da mu je t ijelo gusto, zbij eno, i da je on prisutan, a istovremeno nevidlj i v, tada bi isto bilo moguće i za sunce, prasak groma, blj esak munje, i planinc bi bile pred nama, a da ih ne vidimo; to bi bilo prosto nemoguće. Ako on (šejtan) ima zbijen ( formi ran ) obl ik, kako j e moguće za njega da uđe u t ijelo čovjeka. S druge strane, on ima fi no tijelo poput zraka, a takvo nije ni čvrsto ni snažno, i nij e sposobno da opsjedne čovjeka i l i da ga ubije. - Ako je šej tan sposoban da opsjedne ili ubije, bilo bi izvodlj i vo šej tanu da čini djela slična mudžizama Poslanika, s.a.v.s. Za posljedicu bi ovakva djela mogla imati slabljenje ugleda A l lahovog Poslanika, s.a.v.s., iskrivljavanje slike o njegovoj misij i i , naposljetku, predstavljanje islamom djela koja nisu od islama. - Ako je sposoban da opsjedne, zašto ne opsjeda samo vjernike? Zašto ih sve ne izbczumi, s obzirom na snagu njegovog neprijateljstva prema vjernicima. Zašto im ne ukrade imetak, pokvari poslove, izloži nj ihove tajne i sve ih ne izludi?
ODGOVORI Prvi argument koj i smo navel i govori da dži n i moraj u i mati fi na t ijela, da bi bili nevidlj ivi, a poznato je da ih je A l lah, dž. š . , stvorio takvima. Međutim da bi opsj e l i čovjeka, nj ihova t ijela moraj u biti sposobna za takvo nešto. Znač i moraj u imati formi rana ( zbijena) t ijela, a time postaj u vidlj iv i . Tada s e javlj a j o š jedan problem. Da j e , koj i m sl učajem ovo moguće, d a j e moguće d a su nj ihova t ijela zbijena, a istovremeno nevidlj iva, nastao b i 1 1 11
Tef.i·im-1-Kehir. V I I/ X9
45
Opsjednutost problem kada prodru u t ijelo čovjeku. Da l i j e t ijelo čovj eka dovoljno prostrano da primi ova strana tij ela, i da predstavlj a plat formu za nj i hov život i djc lovanje? 1 J 1 Šta j e odgovor na ovu di lemu? Neovi sno od toga kakva su zaista nj i hova tijela, predstavlj aj u l i zbij ene ob like, i l i , suprotno, fi ne i na neki način r�spršcnc, džini mogu prodrijeti u t ijelo čovj eka, život inje i l i b i lj ke i da borave u okupi ranom tije lu. Kako? A l lah, dž. š . , nas je obavij estio da meleci udahnu dušu u embrio u materici. Znač i da ulaze u tijelo čovjeka, a samo je Njegovo znanje kako to č ine. U nek im okol nost ima bakterije prod i ru u t ijelo čovjeka i žive u njemu i prouzrokuj u mu određene smetnje. Postoj i l i sličnost? Dži n i ma u t ijelu čovj eka n ij e potreban poseban prostor. On i su poput kapi ki še koje se zadržavaj u u pukotinama u stij enama. Na taj nač i n kapi kiše ne mijenjaju struktum i nj i hov obl ik, a l i i pak borave u, i l i , na nj ima. Vidj e l i smo da ai- Džuba · i smatra da, ako džin i posjeduj u fina tijela poput zraka, tada nemaj u čvrsti ne n i snage, potrebne da prodru u čovj eka i l i d a ga ubij u . Naišao sam na, za ovu opasku, zadovolj avaj ući odgovor. Nalet vjetra i l i udar struje mogu obori ti i l i ubiti čovjeka, i često na njega imaj u već i efekat o d nekih čvrsti h t ijela. Šta j e sa "imi tac ijom mudžiza'"? Opasnost koja iza ovoga vreba u i s t inu je vel ika . Ali takva šej tanova nastoj anj a ne mogu imati uspj eha. Prij e svega mudžize su natpri rodna djela koj i ma je A l lah, dž. š . , pomogao svoje poslan ike. Nj ihova svrha j e bila da podupru š i renje poruke s kojom su poslanici dolaz i l i , i kao takve mudžize su neponovlj ive. Dalj e - oni koje su dži n i napa l i na bilo koj i nač i n - ne samo da t i me n i su dob i l i n i kakve nadmoć i u odnosu na druge lj ude, nego u , nasu prot svemu, određene nj i hove sposobnost i uve l i ko umanj ene. Dok sc nalaze u ovakvom stanj u (opsjednuti , pod kontrolom džina), lj udima je naj češće potrebna tuđa, prije svega, misl im, A l l ahova, dž.š . , pomoć. A onaj kome je potrebna nečija pomoć, teško da od b i lo koga može biti uzet za uzor. Što znači da takvo šej tanova djelovanje na lj ude ne može, inšal lah, dovest i do i skrivljavanja slike islama. Sljedeće pitanje koje j e postavlj eno odnosilo sc na usmjeravanje šejtanskog dj elovanja. Ako j e šejtan sposoban da čini zlo lj udima, zašto sc prvenstveno ne usmjeri ka bogobojaznim. Pa, napokon, oni su mu najveć i neprijatelj i . A l i ovo, naprot iv, nije sl učaj ; vel iki broj onih koj i su opsj ednuti, zapravo, nisu vj ernici, i l i su od onih koj i sc smatraj u vjern ic ima. a l i su daleko od činjenj a djela koj i ma je.: Al lah, d2.š . , zadovoljan - dje la na koja i h upućuje 1 11
Ovdje t n:ba spomen u t i da su d i. i n i l(m n i rana. i n t d i g c n l l w b i ( a . k oj a 7.i l\: i i n l l c . koj i � � � l l 1 1 1 J t ogomc � l i č n i naš i m . a s a m i m t i m pnl J L'han i m .k i od n.xh : n i i. i v o t n i prn�J , l r .
K ur 'am;ka hamajlija Al lahovo Poslanika, s.a.v.s. Ovo ne znači da šejtani ne žele nanijeti zlo vjern icima. Oni to itekako žele, i glavnina nj i hovih akcija i jeste usmjerena prema vjernicima, a l i su onemogućeni zašti tom koju dobri A l lahovi, dž.š., robovi svakodnevno traže od svoga Gospodara i koju im On pruža, odgovarajuć i na nj i hova traženja. Samo iz ovog razloga džini imaj u uve l iko ograničenu mogućnost djelovanja prema bogoboj aznima. Ponekad oni i pak uspij u u svoj i m namjerama i nanesu zlo vjernicima. Povrijede ih, ugroze nj ihovo zdravlje, i l i nj ihove poslove. A l i čak ni tada oni nisu pobjedn ici. Vjernik zna da to što mu se desi, šteta koja mu je prouzrokovana, ustvari n ij e nj i hova moć d a t o učine. Ne, A l lah, dž.š., j e onaj koj i određuje šta će se kome i kad desiti . Džini su znači samo "poštari" koj i su nam donijeli iskušenje od našeg Gospodara, kojim nas žel i upozoriti da ostanemo čvrsti na putu dobra, i On će nam zbog toga što nam sc dešava umanjiti kaznu na budućem svij etu, koj u smo možda zasluži l i nekim svojim postupcima. Znači bolest koj u dži ni prouzrokuj u, ustvari, n ije zlo. Zlo je ako zbog te bol esti, i l i zbog bilo čega drugog, nevoljnik zaboravi na svoga Stvorite lja, a okri lj e potraži kod šejtana, l.a.
"On doista nema n ikakve vlasti nad onima koj i vjeruj u i koj i se u Gospodara svoga pouzdaju/ njegova je v last j edino nad oni ma koj i njega za zaštitnika uzi maj u i koj i druge A l lahu ravnim smatraj u ." 1 3 2
A sunnet ... Osnovni nedostatak pn Iznošenj u argumentacije o ( ne )postoj anju mogućnosti opsjedanja džina, kod onih koj i poriču ovu mogućnost j este nepostoj anje potpore za nj i hove tvrdnje u sunnetu - životu A l l ahovog Poslanika, s.a.v.s. Razumijevanje sunneta je k lj učno za ispravno shvatanj e pri ncipa Kur ' anskog pripovijedanja, i oslanjanje n a druge osnove, osi m ovog, n ij e dovolj no i l i potpuno. Znač i obj ašnj avanje pojava, koje su na b i l o koj i nač i n spomenute i l i nagovijcštenc u K ur' anu, bez traženja, na prvom mjestu tumačenja ovih poj ava u samom Kur' anu, a zati m u riječima i l i dj elima Njegovog Poslani ka, s.a.v.s., nije poželj no, jer može dovesti do razn ih anoma l ija, s obzirom da lj udski razum nij e sposoban prat iti mudrost i Sveznaj ućeg, osim do određen ih granica. 1 12
En- N a h l . 99.- 1 00.
47
Opsjednutost I bn- Kes i r u svome Tcfs i ru kaže: "Naj ispravnija j e metoda tumačenj a t umačenj e K ur' ana Kur' anom, jer ono što je ukratko rečeno na j ednome mjestu, poj ašnjeno je na drugom. Ako to n ije dovoljno, onda sc treba pri hvatiti sunneta koj i objašnjava K ur' an. 1 33 Šafija, r.a., kaže: "Svaki sud koj i je doni o Allahov poslanik M u hammcd, s.a. v.s., zasnovan je na nj egovom razu m ijevanj u Kur' ana."
�'M i smo t i doista spust i l i Knj igu da pomoću nje među lj udima sudiš onako kako ti A l lah pokazuje. Zato ne budi vara l icama brani lac. " 1 34 Zato i A l l ahov Poslan i k, s.a.v.s., kaže : "Da, meni je uistinu dat Kur' an i usto ono što mu je sl ično." 1 3 5
ZAŠTO DŽl N I U LAZE U LJ U D E ? ! Nakon što smo se upoznal i s a č i njen icama o sposobnostima dži na da opsj edaj u lj ude, okupiraj ući nj i hov razum, dijelove nj ihovog t ijela, i l i lj ude kao potpunu cjelinu, suočavamo se sa p itanjem razloga nj i hovog takvog utj ecaj a na lj ude. Da li je c i lj nj i hovog bivstvovanja na ovome svijetu korištenj e, osim prava koja im pripadaj u , i prava koja pripadaj u ostalim A l lahov i m stvorenj ima, i čij im uzurp i ranjem krše Al lahove, dž.š., zakone s ij uć i nered na Zemlj i ? l l i je nj ihov zadatak da otežaj u lj udima nastojanje da svoj i m radom na ovome svij etu steknu Allahovo zadovolj stvo koje će i m don ijeti vječno blagostanje na Ahiretu? A l lah, dž.š., i ljudi ma i dži n i ma je, u aj etu koj i ću navesti, u kazao na osnov n i nj i hov zadatak na ovome svijetu. I svako djelovanj e j ednih i l i drugih, pozi tivno i l i negativno, rezultat j e i spunjavanja t i h obaveza, i l i nj i hove oholosti i suprotstavlj anja naredbama Gospodara svjetova. ·
i,)J � . -·
Ul .l}"-1,·u1·J .
" Džine i lj ude sam stvorio samo zato da M i se klanj aj u, ( . . . )." 1
36
-'l �
•.
� L..J
l bn-Tej m ije spominje tri okolnosti kao glavne razloge zbog koj ih džini opsj edaj u lj ude. l .l.l 1
1�
1 �5
Tef.\·ir lhn-Kesir, str. 24
En-N isa, 1 05 . A hu-Davud, !hn- Mad:te; A lhani g a okarakterisao sah i hom
� n o . g 7 1 . b r . 3 R4g ue,
Ed-Zarijat, 56. 48
u
Sahih Sune!// A hu-Davud, I l l/
Kur 'anska hamajliju Povod zhog kojeg džini opsjedaju (jude može biti rezultat požude dUela džina. . . . ili e�ak (juhavi, ba.\: kao .�to to može hiti mei/u ljudima. (Ovoj vrsti džinskog napada nekada dopri nose i sami lj udi ponašanjem koje im ne pri liči, a koje je privlačna za džinc. Oblačenje koj e j e suprotno od propisanog, otkrivanje dijelova tijela koj i moraj u biti skriven i , i ti me isticanje tijela pred pogled ima lj udi i dži na, onih č ija su srca bolesna - među prvim je koracima koj i vode ka tome da onaj kod koga je prisutno ovakvo ponašanje bude predmet požude ( i l i lj ubav i ) nekog od džina, što skoro u pravilu dovodi do toga da džin i opsjednu takvu osobu. Samodopad(jivost j e j oš j edna o d negativnih osobina koj a pri vlači džine onome kod koga s e nađe. Takva osoba se neprekidno divi svome t ijelu smatraj ući ga savršenim, a zaboravlj aj uć i da epitet savršenstva pri pada samo i jedino A l lahu, dž.š. Zbog želje za divljenjem prema sebi, takva će osoba često staj at i pred ogledalom, i l i će to činiti na neki drugi nač i n . Ovo naravno čini, ne sjećaj ući sc Onoga koj i je stvorio čovjeka, niti M u zahvalj uje. Džinsko op!)jedanje se nekada dešava kao rezultat glupe šale, lakrdije, ili obh:nog zla kod nekih džina. baš kao .�to se zlo i pakost dešavaju među (judima iz sličnih razloga. Kakogod. op!)jedanje je ncy·(.�eši:e rezultat ljutnje džina. zhog toga što im bude učil?jeno kakvo zlo. Tako džin kažnjava onoga ko mu na.�kodi. Na primjer. kada im čovjek slučajno nanese štetu mokrenjem na njih, prosipanjem vrele vode na njih, ili ub{janjem nekog od njih, džini pomisle da im je .�teta nanesena namjerno. J, mada ljudi ne mogu shvatiti .�ta su uradili, oni (džini) ih iz osvete mogu kazniti mnogo viJe nego što to zaslužuju, zato što su oni po prirodi neuki. grubi. prevrt(jivi. 1 3 7 Osim navedeni h okolnosti pod koj ima džini opsj edaj u ljude, valj a spomenuti j oš neke koj e se prep l iću s a spomenutima i koj e s u dio nj i h . Džini ponekad uznemi re lj ude bez i kakvog povoda, jedino žel eć i t i m činom pokazati svoje sposobnosti i "superiornost" naspra m lj udi . To pokazuj u fizičkom konstitucij om svoj i h t ijela, brzom pokretlj i vošću, mogućnošću transformacij e oblika . . . , i nevidlj ivošću, kao vjerovatno naj b i tn ij om osobi nom. Ovakvo nj ihovo ponašanj e n ij e n išta drugo do oholost, a Allah, dž.š., nas upozorava: '· . \11�.';,'4 °0u� l"_) �
"Al lah, doista, ne vol i one koj i se ohole i hva l i šu ! " 1.17 1 1x
lbn-Tcj mijj in Esej o džinima, str. 3 1 ,3 2 En-Nisa, 3 6 .
49
m
o o U"
� . . - \1 4.111 '·u.l
Opsjednutost Ljubomora je također jedan od razloga zbog kojih džini napadaju čovjeka jer: 1 9 " M i čovj eka stvaramo u skladu naj ljepšcm. " 3 Nekada okupi raju tijela lj udi da bi ih smatrali svoj i ma, da bi bili u "skladu naj lj epšem". Otuda strano ponašanje lj udi nad koj ima džini preuzmu kontrolu. Narcisoidnost i u ovom s lučaj u i ma veoma negativne posljedice. Džin će primij etiti stalno divljenje čovjeka samim sobom i pokušat će mu to oduzeti i l i uništiti. Zato čovjek treba stalno da se sjeća A l laha, dž.š., i da traži utočište kod njega od šejtana, ali i od samoga sebe. Još j edna bitna stvar u vezi sa ljubomorom/ zavišću džina jeste urok. O uroku će biti govora opširnije. Ovdje ću samo spomenuti da zavist koj u čovjek može probuditi kod nekih džina i l i lj udi, može rezultirati urokom. Si h i r S i h ir j e ugovor između sihirbaza i džina šejtana, koj i m s e želi nanijeti zlo onome kome to žel i sihirbaz. Sihir je, ustvari, puno više od ovoga (o čemu će biti riječi posl ije), a ovdje samo žel i m ukazati da dži ni i na ovaj način uznemiravaju, opsj edaju lj ude. Naime, onaj ko žel i nekome napraviti sihir, č i n i djela koja će pokazati njegovo nevj erstvo i koj a će ga približiti šej tanu, a koj i će zauzvrat č in iti ono što sihirbaz bude zahtijevao. Da bi džini učinili ono $ to se od nj ih traži, često moraj u ući u svoj u žrtvu i "na l icu mjesta" ispunjavati svoje zadatke. Džini mogu uznemiriti čovjeka i u slučaju kad on ode tražiti l ijeka "na pogrešnoj strani " . Tako ljudi odlaze gatarima, astrolozima, sihirbazima (radi traženja l ijeka, ili čak nekada traže od sihirbaza da za nj ihov račun nanese nekom zlo), vidovnjacima, onima koj i tvrde da liječe Kur' anom, a istovremeno su kod nj ih prisutni znakovi sihirbaza. Spomenute kategorije najčešće imaju veze sa džinima na ovaj ili onaj način. U traženju izlaza iz teškog stanja u kome se nađu, ljudi odlaze onima koj i će im kazati o nj ihovoj prošlosti, sadašnjosti ili budućnosti. Nerijetko bivaju oduševljeni kako je "taj neko" o nj ima znao "sve". A, skoro po pravilu, ne upitaj u se odakle toj osobi podaci o njima. Kako o meni, neko ko me vidi prvi put, ili mc nekada ne vidi uopće - dovoljno je pokazati stvari osobe zbog čijeg smo problema došli - može znati ono što znam samo ja, ili neko meni blizak, a s kim ta osoba nikada nije bila u kontaktu? Ne bi trebala znati ni odakle dolazim, a ipak mi ispriča sve o mojoj kući, porodici, ili komšiluku ... Ovi "liječnici" koriste džine za izvršavanje nekih zadataka ili 1w
Et-Tin,
4.
50
Kur 'anska h amajlija prikupljanje infom1acija. Svjesno šalj u džine osobi koja im se obrati za pomoć kako bi je oni čuvali, i l i otkrival i o njoj ono što nj ihovog nalogodavca zanima. Džin, i l i džini na ovaj način neprestano borave uz čovjeka otkrivajući i njegove najskrivenije tajne. Skoro je nepotrebno spominjati da ovo ne mora biti jedino· što "zaštitnici'' mogu učiniti lj udima. S obzirom da opsjedanjc lj udi ne znači neminovno i boravak u tijelu čovjeka, jasno je da oni, boraveći u ili uz čovjeka i učestvuj ući s nj im u poslovima, mogu negativno djelovati i na međusobne poslove, saradnju lj udi, tako što će podrivati autoritet neke osobe, prikazuj uć i je u oči ma prijatelja i l i saradni ka nepoštenim, nesposobnim, nemoralnim.
Primj eri l . Jednom sam oti.�ao kod žene čiji su me roditelji pozvali, a koja zbog teškog stanja u kome se nalazila, n(je mogla izlaziti iz kuće. Prizor je bio veoma ružan. Sada i·emo vidjeti kako je došlo do tog prizora. U početku je počela osjećati potWenost i depresiju. Međutim vremenom je njeno stanje postaja/o teže i približava/o se stariju potpune ludosti. Ovako teško starije je, moguće, nastalo i uzimanjem antidepresiva. Naime. ma kako teško bilo, sve bi se i završilo na depres[ji. Ali antidepresivi su "tu.Wi " takvo stanje, usljed čega su džini djelovali na drugim mjestima i drugačijim načinima, i time su napravili jedno kol?filzno starije koje ona nij"e mogla podnijeti. pa je podlegla takvom pritisku. Bilo je nemoguće ostvariti saradnju s rijom u cilju ispul?javal?ia obaveza koje je zahtijevao tretman. Ono što želim ovdje naglasili je uzrok nastanka ovakvog stanja. Saznali smo u toku tretmana bolesnice daje prije 9 l O godina, dok je još bila djevojka. imala određene probleme koje je, nakon što ih nisu uspjeli rije.� iti ljekari, "uspješno " rijdio jedan hodža. Kako ih je uspio riješiti? Nikako. Ona tada nij"e bila izliječena, osim djelomično. Džini koji su prouzrokovati ovo teško starije kod l?ie bili su isti oni koji su bili rezultat prestanka njenih problema prije desetak godina. U procesu liječerija oni koji se koriste zabranjenim metodama, nerijetko po.�a(iu grupu "dobrih " džina da od bolesnika o�jeraju one koji su prouzrokovali bolesno slal?je i da nakon toga oni borave uz osobu čuvajući je. U ovom slučaju najčdće se pravi ugovor "na određeno vrijeme " u toku koga će džini čuvati čovjeka, a poslije. . . Ovdje se desio sličan slučaj. Kod bolesnice smo pronašli hamajliju kojom se pozivaju vladari nekih plemena džina da čuvaju bolesnicu tjerajućii lo.�e džine i horavei:i uz l?iu kao zaštita. Oni su to i činili 9 godina. Nakon toga desilo se nešto .�to ih je uznemirilo pa su promij"enili s voju ulogu i postali od zaštitnika napadaa. -
51
Opsjednutost
RAZLOZI USPJEHA DŽI NA U OSTVARIV ANJ U NAMJ E RA Slabost ili snaga vj ere opsjedn utog Saznavši o povod i ma džinsko-šej tanskog uznemiravanja lj udi, spoznali smo samo j ednu stranu medalje. Za uspjeh namjera džina moraj U biti ispunj e n i određen i uvjeti, a za i spunjavanj e ovih uvj eta i za omogućavanje i l i o nemogućavanj e nj ihovih htijenj a, odgovorn i s u sam i lj udi, protiv koj i h su, na kraj u , i usmj erena djelovanja džina, odnosno među džinima nepokornih A l lahovih, dž.š., robova. Uopćeno, svako čovj ekovo nepridržavanje A l lahovih, dž.š . , zakona dovodi ga u pozi c ij u da bude žrtva džinskog napada. Pridržavanjem K ur' ana i Sunncta, čuvanjem svoga t ijela i svoj e duše neč isti koje b i nas pribl iži le šej tanu, oko sebe stvaramo čvrstu barijeru koj a će biti nepremostiva i potpuna zaštita od negativn i h utjecaj a . Mnogi smatraj u da one koj i se u potpunosti budu pridržava l i ovih principa, dži n i n i na koj i način neće moći ugroziti , jer riječi su Uzv i šenog A l laha, dž.š. : ·. L): /_JWi '· L):O
. · \' i "·u\.ht.... ·-·.1:.. :.ill :.sr;,;·,, (.)A � •
•
.
. .· .1 �
t? .l� . . '·u.i .
"Ti nećeš i mati n i kakve vlasti nad robovi ma Moj i m, osim nad onima koj i tc budu s l ij ed i l i , od onih za luta l i h . " 1 40 · _ l'� '-'i � �jGc, \.lij'· · ' l , . .. tl &'.H � ('+':!JC � .
.
" '
..
•
.
' '
.
.
Jl!
"E, tako m i dostojanstva Tvoga - reče - sigurno ću i h sve na stranputicu 4 navesti ,/ osim Tvoj i h među nj ima robova i skren i h ! " 1 1 M išljenj e je da dži n i mogu ugrozi t i samo one sa slabom vjerom, a da s u p ravi vjernici pod zaštitom svoga Stvorite lj a, i kao takvi sigurn i . Sa ovakvi m tvrdnj ama treba se složit i , a l i bi ih t rebalo obrazložit i u potpunosti . U poznao sam neke dobre Al lahove, dž.š . , robove (o nek i ma sam samo č i tao) k oj e su džin i napa l i , i b i lo bi nezahval no i nesmotreno, samo zbog toga što im se des i lo, dovoditi u pitanje nj i hov i man, uprkos tome što sav nj ihov život govori o nj i ma kao o pravim vj ernici ma. Prij e svega valja naglasiti da samo A l lah, dž.š., zna ko jest, a ko n ije pravi vjerni k . M i o lj udima možemo suditi na osnovu nj i hovih djela, a takav sud ne mora uvijek b i t i i spravan, jer samo Allah, dž.š., zna šta krij e lj udsko srce, i samo On zna šta nekoga vodi da u č i n i određeno dj elo, a zašto to isto djelo neko drugi izbj egava učiniti. 1 41 1 141
El-H idžr, 42. Sad, � Q . - � 0 .
52
Kur 'anska hamajliju Zato što su čovjeka napali dži ni, ne znač i da j e i nj egova vj era ugrožena . Čovjek mora vjerovati da sve što mu se desi j est Allahova, dž.š., odredba. Takav j e sl učaj i sa džinima. Gospodar svih svj etova i h šalj e nekome kao i skušenje, nekome kao kaznu, drugima kao opomenu, a nek ima opet kao mi lost i uputu. Ostane l i čovjek čvrst i postojan vjern i k , koj i saburi na onome što ga je zadesi lo, zahvalj uje A l lahu, dž.š., na tome, a sjećajući se drugih blagodati koj e Mu je dao, i tražeć i samo od Njega izlaz iz takvog stanja, to je dokaz čvrstine njegove vjere . O slaboj vjeri onoga ko je pogođen džinskim napadom možemo govoriti ako opsjednuti zbog toga što mu se dešava proklinj e svoj u sudbinu, zaboravljaj ući da A l lah, dž.š., upravlja njome, i l i u traženj u i zlaza skrene s pravoga puta i pribl ižavaj uć i se šej tanu, uč i n i svoj život stranputicom.
MOM ENTI U LASKA DŽI NA U TIJ E LO Postoje određena stanja u koj i ma sc čovjek može nać i , a koja posebno pogoduj u džinima da opsj ednu svoj u žrtvu. To su momenti koj i su prisutni kod svakog čovj eka i koj i su dio svakodnevnog života, s tom razlikom da su ovo stanja kraj nost i . B i tno i h j e znat i, kako bi svako zasebno mogao sagledati svoj e stanj e i korigovati ga ukol iko prelazi gran ice prihvatlj ivog, a naj bolj u korekcij u j e svakako moguće i zvršiti dovođenjem svoga ži vota u okri lje Kur' ana i Sun neta. Spomenuta stanja su: a ) vel i ka srdžba, b) vel i ka žalost, e) vel i k i strah, d ) odavanje strasti ma, e) nemarnost u vj eri .
Velika srdžba Ovo je osobina koj a je prisutna kod svakog čovj eka, ali njeno prisustvo ne mora uvijek predstavljati problem. Postoje dvije vrste srdžbe: pohvalna i pokuđena. Prva je ona koj a bi se trebala naći kod svakog vjern ika, a nastaj e kada sc čovjek nalj uti zbog nezadovoljstva kršenjem Al lahovih, dž.š., zakona. Srdžba koja ne bi trebala naći sc kod čovjeka jeste ona koja nastaj e kada se čovjek nalj uti zbog sebe, zbog toga što AlU neko učini nešto nažao, i l i kada ne uspij e ostvariti željene c i lj eve. Ova srdžba vodi bolesti srca, a bolesno srce lahko može postati magnet za džine. Atijjc b. Urve prenosi od Poslanika, s.a.v.s., hadis u kome nas on uči kako da ne dopusti mo da ljutnja prevlada naš
53
Op�jednutost razum : "�jutnja je od .�ejtana. a .�ej/an je stvoren od vatre, a vatra se gasi 1 42 vodom. Zato kada se neko od vas naljuti, neka uzme abdest. "
Velika žalost. Ovdje je ponovo riječ o žalosti koja prelazi granice islamskog ponašanja. Tako ćemo vidjeti lj ude koj i se žale na Allaha, dž.š., zbog onoga što ih je zadesi lo, zbog gubitka i metka, i l i člana porodice, a zaboravljaj u zahvalj i vati M u n a drugim blagodatima, zaboravljaj u G a vel ičati, p a On učin i da o n i budu zaboravljeni i, u momentu u kome su prepušteni sebi , šej tan i h svlada i opsjedne.
"Ako čovj eku mi lost Našu pruži mo pa mu j e posl ij e uskratimo on pada u 4 očajanj e i postaje nezahvalnik." 1 3 Tugovanj e za umrl i ma na nač i n koj i m A l lah, dž.š . , n ij e zadovoljan idealna je pri l i ka za džine da real izuj u svoj e p lanove. M uhammed, s.a.v.s., nas upozorava na ovakvo ponašanje u hadisu koj i se prenosi od Abdul laha i bn - M es' uda, a u kome kaže : "N(je od nas (onaj; op. a.) ko .�amara obraze (svoje plačui:i za umrlim. op. a.). i c(jepa otvore (proreze na odjeći, op. a.) i doziva dozivanjem poganskog doba (tuži za umrlim. ožaljava umrloga na . nacm IZ pred'IS lamskog vremena. op. a.) . " 1 44 - ·
Veliki strah. M nogi će kazati kako Allah, dž.š., može dati strah kao uzrok za džinski napada na čovjeka, kada j e to urođeno čovjeku, i l i se dešava, ne voljom čovj eka, da postane strašlj i v, nego izazvano nečim izvan njegove volje, i na što on ne može u tj ecat i . A A l lah n ij e nepravedan. Strah kao poj ava i ne može b i t i uzrok džinskog napada na čovj eka sve dotle dok poč iva na opravdanim osnovama. Čovjek ne može kontro l i sati hoće li se uplašiti iznenadnih šumova, i l i sjenki koj e noću poprimaj u izgled strašnih zvijeri, al i onog momenta kada ga strah obuzme, treba da se sjeti A ll aha, dž.š., i da bude svj estan da, šta god da je bilo uzrokom njegovog straha, to je samo stvorenje A l l ahovo, koje niti može sebi priskrbiti korist, niti drugima nanijeti štetu, osi m u onoj mjeri u kojoj to Stvoritelj i Gospodar svih svjetova odredi .
1�::! Ehu-Davud 1�·' H ud, 9 . � �� Bulwri 54
Kur 'anska h amajlija
"To vas samo šej tan plaši pristalicama svoj i m, pa i h se ne boj te, nego sc ' 1 4� M ene bOJ te, a ko ste VJ erntct . " 1 o
o
o
·
Odavanje strastima. S l ijeđenje strasti vodi čovjeka u nemilost džina, koj i mu žele nanijet i zlo, tako što čovjek, težeći zadovoljiti svoj nefs, sve druge vrijednosti i l i obaveze potčinjava tom svom nastojanj u, i tako s e približava šej tanu. "Stomak je izvor strasti, mjesto gdje nastaj u sve vrste bolesti. S l ijedi ga strast spolnog organa i snažna želja da se on zasiti. Ove dvije strasti slijedi snažna želja za ugledom i imetkom, a to je sredstvo pomoću kojeg se proširuje i pojačava želja za seksom i hranom. Potom s l ijedi umnožavanje imetka i j ačanje utjecaja, što proizvodi razl ičite vrste gluposti, natjecanja i zavidlj i vosti. Iz ove dvije strasti rađa se bolest dvol ičnosti , pokvarenog ponosa, umnožavanja i arogancije, što prelazi u zlobu, zavist, neprijateljstvo i mržnju. Onaj ko se tome oda, to ga vodi u nasilništvo, zlo i razvrat, a sve to je rezul tat zapostavljanja žel uca i njegovog zasićenja i nekontrolisanog ispunjavanja. Kada b i rob ukrotio svoj u strast za hranom gladovanjem i suzio šej tanske 6 tokove, na taj način bi prisilio svoj nefs na pokornost Uzvišenom A l lahu. " 1 4 Napomena korištenje a lkohola je strast koj a je mnoge koštal a zdravlja, gubitka porodice, ugleda, i metka. Sve ovo je samo po sebi zlo, a l i treba spomenuti da je alkohol grij eh, zbog koga čovjek, u momentima dok ga č i n i , prestaje b i t i u m ilosti A l lahovoj , dž.š . , i prepušten je šej tanu da sa nj i m č i n i ono što m u volja. Zbog sprječavanja šej tana u nanošenj u z l a čovj eku, ovdj e ćemo spomenuti kategorije lj udi o d koj i h n e smijemo b i t i , a koje j e Resulul lah, s.a.v.s., prokleo zbog kontakta s a alkoholom: " ( . . . ) o noga koj i ga spravlja, onoga z a koga s e spravlja, onoga k o g a p ije, onoga ko ga nosi , onoga kome s e nosi, onoga ko g a toči , onoga k o g a prodaj e i onoga k o na tome zarađuje, onoga ko ga k upuj e i onoga od koga se kupuje." 1 47 -
Nemarnost u vj eri Podrazumijeva zapostavlj anje obaveza č ija je svrha pribl ižavanje onoga ko ih izvršava svome Gospodaru. Tu spadaj u , između ostal ih, zapostav ljanje temelja vjere (šehadet, namaz, post, zekat, hadž), i drugih obl ika robovanja A l lahu, dž.š., kao što su briga o roditelj ima, posjeći vanje
� �� 1 � 1'
A l i - l mran , 1 75. M adžid M alar, Lije('i!l!ie K11r 'u111m1. medom i ljekol'ilim hi/je111, str. 2 4 . ( Ebu-Hamid El G aza! i, !Itja · '11/um ed-din) 1 �7
Et- Tir;ni::i, !hn- Madže
55
Op�jednutost rodbine, obraćanje A l lahu, dž.š., za pomoć u nevolj i, zahvalj ivanje M u na blagostanj u, i j oš mnoge druge obaveze. . . . . . , ; ,, . . . . ' � . .. ,. L) � J � ,J- !'+' J .. ('i-'. J '
·.
ll (..):! •. • :u . . ' IjU:.:.:.::, "'' . . . ' .l\ .t::j . .. :u .� ._}! � � ...)' � - -..F .
.
'
:.•
.
. .
.
u--:1 (,)A J
' :... !, ' .. , L. u� �'i-'
�
"Onome ko se bude s l ij ep i m pravio da ne bi M i lostivog vel ičao, M i ćemo šej tana natovariti, pa će mu on nerazdvojni drug postati ;/ oni će ih od pravog puta odvraćati , a lj udi će misliti da su na pravom putu. " 1 4 K
"I ne budite kao oni koj i su zaboravi l i A l laha, pa je On uč inio da sami sebe . . . 4 za b orave; to su prav1 gre š meJ. " 1 9 A l lahov j e Poslanik, s.a.v.s., rekao : "Šejtan čuči na srcu čo vjeka, pa kada spomene A llaha Jejtan nestane. a ako nemaran bude, .�e_jtan ga ružnim m islima obuzima. ' " 50 Napomena - situacij u koj u ćemo ovdje izdvoj i ti i na č ij u ćemo štetnost ukazati ( bez zanemari vanj a opasnost i bilo kog vida nemarnosti u vjeri) jeste stanje neč isti , džunupluka. Često lj udi , nakon što dospij u u stanje nečisti (seksualnim odnosom i zmeđu supružnika, i l i izbaci vanj em sjemena u snu), n astave svakodnevne poslove, bez namj ere da se očiste uopće (okupaju, gus! učine), i l i č išćenje odgađaj u dok ne odluče da je nastupi lo pravo vrijeme. Džini prepoznaju osobe u stanj u džunupl uka i mogu ga i skoristiti za u l azC;lk u tij e lo čovjeka, bilo da u laze svojom voljom, i l i su izvrš ioci sibira, kada samo čekaj u povolj nu pri l i k u za početak ostvarenja svoj ih zadataka.
1 �x 1 4\)
1 511
Ez-Zuhruf, 36.-3 7 . EI-Hašr, 1 9. Buhari 56
Kur 'anska hamajlija
NAČ I N I U LAS KA - običan ulazak - napad - ugovoren ulazak Običan ulazak Podrazumijeva ulazak džina u tijelo čovjeka, a da taj čin ničim nije čovjek izazvao (džin ni na koj i način nije ugrožen, pa da iz osvete uznemiri čovjeka), niti džin u ovom slučaj u ima ulogu izvršioca naredbi drugog džina ili je izvrši lac sibira. U ovim slučajevima džin rijetko ima namjeru ugroziti onoga koga opsjedne. On jednostavno iskoristi to što neki ljudi zađu na mjesta na koj i ma džini žive, a od onih su koj i ne drže do Allahovih, dž.š., propisa i samim tim nezaštićen i . Tada džini iz radoznalosti ulaze u čovjeka i mogu ostati u njemu veoma dugo, a da mu ne čine bilo kakvu znatniju štetu. Č ovjek čak nije ni siguran da ima posjetioca u svome tijelu. Drugi je slučaj kada džin musliman uđe u čovjeka i određenim smetnjama ga pokušava "probuditi" i podsjetiti ga na sjećanje na A l l aha, dž.š., Ovi džini obično kratko ostaj u u osobi, a ako dođe do učenja, nakon što im sc obj asni da ugrožavanje nekoga da bi mu se ukazalo na pravi put nije dozvoljeno, veoma brzo napuštaj u tijelo. Ulazak napastovanjem Džinskih ulazaka napastvovanj em osobe kojoj žele nauditi ima više vrsta. Neki se dešavaj u voljom samih dži na napadača, a neki potčinjavanjem džina sihirbazima i l i drugim džinima. • Napad koj i predstavlja osvetu zbog učinjene im štete od neopreznih lj udi. • Napad radi odbrane porodice, i l i mjesta na koj ima žive. Ovo j e preventivn i ulazak koj i m džin izaziva strah, nelagodu, i l i bolove na određenom mjestu, kako bi čovjek, zbog toga što mu sc dešava, napustio takvo mjesto. Najčešće i sam džin odmah napušta osobu i ne ostavlja posljedice na opsjednutom. • Napad koj i predstavlja izvršenje naređenja datih mu "ugovorom sihira". • Napad na čovjeka koj i m ga se ne žel i ugroziti, nego privol iti na bračnu, i l i vanbračnu vezu sa pripadnicom l pripadni kom svoga plemena. U ovom slučaj u može doći i do otmice čovjeka. Nekoliko putu sum bio u prilici da razgovaram sa osobama koje su bile prisi(jene na seksualni odnos sa džinima. Posebno interesantan je slučaj na!ie sestre 11 islamu koju je u takvoj " vezi " sa e/ž inom bila dosta dugo. Džin hi dolazio nekada veoma često, a nekada se dolazak i napastvovanje ne bi 57
Opsjed11utost desilo n?jesecima. Svaki put se pojav(jivao dok je ona bila u snu. nakon ćega bi se pmbudila. ali je hi/a nesposobna da reaguje. Nekada bi se pmbudila zbog "c:udnog osjeć-aja " i tada bi c�ak o �jet ila kako se (džin) krei.:e po proslor(ii i kako joj prilazi. O.�jec'·alaje '?iego v dah nad SV(�jim licem. njegove ruke (ma (javosl i gruboi.: u) k(�je suje pritiska/e, teiinu njegoi'Og t(iela. težinu poput (iuchke. L iječe1 ?je je dosta dugo trc{jalo. jer uc�enjeje pokazivalo da on n(ie hio stalno uz ,Yu. pa smo morali pripremiti terap{ju kojom smo ga vezali kad se s l(iedeći put poja v io . U toku učenja nekoliko puta je odlazio, ali se uv{jek vraćao. Naposljetku. zbog muče1lja k clj im je oslabljen, otišao je i. Elhamdulil/ah, više se n (je pojavio. .
U lazak dži na ugovorom Dosta je stran i vjerovatno se č i n i nerealnim, a l i je svakako moguć . Raznovrsne su pobude zbog koj i h se lj udi dovode u ovakav položaj . Ugovor između dži na i sihirbaza. M nogo j e onih koj i su imal i pri l iku prisustvovati činu ulaska džina u sihirbaza, kada je sihirbaz koristio mogućnosti dži na da sazna o nekoj osobi potrebne informacije u veoma kratkom roku, a da to istovremeno pokaže kao svoj e nadljudske sposobnosti , i l i čak bliskost sa Al lahom, dž.š., i melec ima koj i su mu kazivali o bolesniku. Jednom sam sjedio u dru.�tvu u kome je bio i sihirbaz k�ji /{ječ i Kur 'anom ". Dok smo .�jedili do.�ao je mladic'· da upita za uzroke bolesti koja je obuzela njego vog rođaka. Nakon .i';to je sihirbaz uzeo po trebne podatke i pripremio ih. počeo je veoma brzo govoriti "sve " o osobi za koju je b io upitan. Te.\:ko je bilo pohvatati s ve što je govorio. Zaista, sve se desilo veoma brzo. i zbunjt(ju(:e. On je izgledao poput zida: ni jedan mWć na 1ljegovom tijelu nije se pokretao. osim jezika. Izgledalo je kao da je hipnotisan. Nakon što je kazao .�ta je imao reći. vratio se u normalno stanje. Mladić koji je do.�ao s potrebom n {je uspio sve zapamtiti i upitao ga je o tome. Međutim on se n{je ,\jećao niti jedne riječi. Sve .�to mu je "objavljeno " potpuno je izbrisano. Ustvari je on SV(�jim postupkom prizvao džina sa k�j im je sarađivao i o vaj je njegovim glaso m ispričao prisutnima ono .�!oje od '?jega traženo. Po zav6;etku džin je oti.{'ao. a sihirbaz se, bez ikakvog znanja o problemu, vratio. "
,
Ulazak dogovorom između džina i osobe u koj u sc zalj ubi. Ovi slučajevi su dosta rijetk i . S ituacija je skoro identična kao kod prethodnog sl učaja. Džin sc zalj ubi u neku osobu i to joj da do znanja, najčešće putem snova, a rjeđe i na javi. Osobi koja je predmet zaljublj ivanja bude ponuđen takav odnos u zamjenu za određene koristi ! ? Treba naglasiti da osobe koj e stupe u kontakt sa džinima na ovaj način, skoro u pravi lu, postaju sihirbazi, i sva korist koja im je bila obećana nestane, i l i sc pretvori u mogućnost da nekome nanesu zlo. Prekid ovog ugovora sa džinima je moguć, mogu slobodno reći, samo teoretski. 58
Kur 'anska h amajlija
KAKO S E D EŠA V A U LAZAK Najčešći u lazak u tijelo čovj eka džini ostvaruj u k roz petu. U l azak ovim putem j e često na pri ncipu pokušaja, odnosno izviđanja i pri lagocla vanja. Znač i, džin uđe u t ijelo čovj eka u trenutku slabosti, ali se naj češće ne zadržava odt'n ah u t ijelu. Čak i ne u lazi u druge dijelove tijela osim· u nogu. Tek treć i i l i četvrti pokušaj predstavlja i ostanak u tijelu. Ovo j e bitno znati zbog toga što kad čovjek osj eti neke od s imptoma opsj ednutosti, trebao bi odmah pribjeći poj ačanom i badetu, kako bi se time zašti tio, i naj vj erovatnije osujetio nj i hove namjere na samom početku. Po mi šlj enj u veći ne, dži ni u t ijelo mogu uć i i kroz b i lo koj i drugi dio t ijela. N aj lakši u l azak ostvaruj u kroz prirodne otvore : usta, nos, oč i , uši, stidna mj esta - naročito ako su nečisti . Pod nečisti ne mislim samo na onu fizičku. Podjednako je b i tno č uvati svoj a usta lažnog govora, oči grj ešnih pogleda, uši slušanja onoga što j e zabranjeno itd. Takoder je prodor u t ijelo ostvariv i putem otvora koj ima se pridaj e naj manj e pažnje. R ij eč j e o koži, odnosno parama n a kož i . Džin i su stvoreni od bezdimnog plamena vatre, a što je otpri l i ke top l i titraj uć i zrak oko plamena. Kako god, zrak i l i si tne čestice u zraku nevidlj ive lj udskom oku, npr. : čestice biološk ih i l i hemijskih otrova, u laze u t ijelo čovjeka kroz pore na koži, i l i neke druge izlaze, kao što se to dešava sa kaplj icama znoj a, i sto mogu uč initi i džin i , naroči to ako se uzmu u obzir osobine nj i hovih tij e la. 1 5 1 l ako su dži n i nevidlj ivi, nj i hov prodor u lj udsko tijelo n ij e nepri mj etan, a mogu ga primijetiti, prij e osta l i h , vjernici.
"On i koj i se A l laha boje, č i m i h dodi rne sabl azan šej tanska, sjete se, odj ednom dođu sebi". 1 52
1
M omenat ulaska, pokušaj a u laska, propraćen j e kratkim, brz i m trzaj i ma d ijela t ij ela, trenutnom nemoć i , osj ećaj em težine u nekom d ijelu t ijela ili kratkoročnom nemogućnošću kontro l i sanja pokreta, gubitkom daha i isprek idanim disanj em, kao i i znenadni m osj ećajem j eze. Spomenuti znakovi karakteristični su za većinu džinskih ulazaka. Primjer epilepsij e govori da ovi znakovi mogu i izostati , a da se umj esto nj i h poj ave drugi , j asnij i znakov i, č ij e poj avlj i vanj e znači defi nitivni ulazak dži na a n i kako pokušaj i l i l '\ l f- inobt, nevidlj i vost, prozračnost, usmj.:ravanja sile t ijela na želj.:nu tačku. l '\ c E I -A ' raf. 20 1 .
mogućnost
59
transformacije
obli ka,
mogućnost
Opsjednutost upozorenje. Znači epi leptični napad, neovisno od njegove jači ne, znak j e sam p o sebi d a j e d ž i n već ušao u t ij elo svoj e žrtve.
BO RAVAK DŽINA U TIJ E L U ČOVJ E KA N akon što ostvare ulazak, džin i mogu okupi rati c ijelo tij elo, i l i da svoj u potrebu zadovolje boravkom u samo nekom od organa. Zavisno od c i lj a koj i žele ostvariti boraveći u tijelu, može se govorit i i o mjestu nj ihovog boravka. Obično sc odmah po u lasku stacioniraju u mozgu, odakle naj lakše ostvaruju kontrolu nad d ij elom tijela koj i je predmet nj i hovog djelovanja. M eđutim n ikada se ne zadržavaj u u j ednom d ij e l u tijela, nego t ij elom putuj u poput krv i , a o ovome govori i hadi s koj i se prenosi od Safije, r . a . , supruge A llahovog Poslanika, s.a.v.s., u kome se kaže: "Zaista, šejtan kola krvlju A demovt'h palomaka. / � ! ..
· ·
M a kako dugo traje nj ihov boravak u tijelu, i neovisno od toga šta prouzrokuj u, nemoguće je precizno odrediti gdje borave u nekom momentu. N i u slučaj u epilepsije (one koj u prouzrokuj u džini), šizofrenijc, ili ludosti, kada j e sigurno d a prouzrokuj u bolesti mozga (razuma), n e borave stalno u mozgu. Čak uvijek ne borave ni u tijelu. Nj ihov neprestani boravak u tij elu, i l i naizmjenični odlazak i vraćanje, zavisi od snage vjere, intelekta, karaktera osobe u kojoj se nalaze, odnosno od procjena uspjeha vraćanja u tijelo nakon što ga jednom napuste. U jednom je slučaj u moguće odrediti tačno mjesto nji hovog boravka u tijelu, a to je pril i kom učenj a Kur' ana nad bolesnikom, kada se džinu sužavaj u kanali koj i ma može d a s e kreće, i time s e usmjerava u d i o tijela za koj i l iječnik odluči da je naj bolj i za dalj nj e djelovanje protiv ovih napasnika.
V RSTE OPSJ EDN UTOSTI O opsjednutosti možemo govoriti kao o potpunoj ili parcijal noj . Potpuna op::,jednutost j e ona u koj oj džin i u potpunosti preuzmu kontrolu nad čovjekom. Kontro l i šu njegovo t ijelo i nj egov razum u tol ikoj mjeri da ta osoba, kao biće slobodne volje, uopće ne postoj i . Pr?Je 3-4 godine sam čuo o čovjeku koji živi u svfjetu džina. Njegova porodica, a posebno stara. iscrp(jena majka živjela je samo da hi se brinula o njemu. lspric�ala nam je kako je do.'wo u takvo stm?fe. Dok je jo.� hio veoma 1nlad, 1 5 ·1
Muslim, I I I/ l l R 7 , l l R X , hr. 5404 i 5405 i ostale zbi rke. l l adi s j ed i no nije sromcnuo Tirmi::: i u svojoj zbirc i had i sa
60
Kur 'anska hama}lija rodite(ji su mu pribavili "za.Wtnu hamajlfju " da bi ga sačuvali kojekakvih belaja. Za k(�ju godinu doiiao je vakat da ide na regrutaciju. Kada se raspremao. bilo ga je stid da neko vidi tu hamajlfju i odlučio je da je skine. Istog je rnomenta dobio napad i trajalo je nekoliko dana pr(je nego je do/;ao sebi. Ali vi.�e nikad n{ie ozdravio. Kako je vrijeme prolazi/o. on je bivao sve slab(ji. a doktori su ostali nemo(:ni da btlo šta učine za njega. Živio je u nekom drugom svijetu. Kada bi jeo, prvo je hranio "njih ", jer mu nisu dopuštali drugač(je. Porodica je gledala kako hrana nestaje iz posuđa iz koga je jeo ili i!:>pod kreveta pod k�ji je on prethodno bacao hranu. Nekada je hranu stav(jao u usta, ali je ne bi progutao, osim malog d(jela. Jednostavno je nestajala. De.š:avalo se da odjednom ustane, kao da ga je nešto vuklo, i počne udarati rukama o zidove sve dok ne bi pao od bolova. Neprestano je govorio sa osobama koje niko drugi nije vidio, a čijeje on naredbe morao izvdavati. ljo.{ mnogo toga. Tada je imao već preko 30 godina. Bio je toliko iscrpljen bolovima i neuhranjenošć:u da nije mogao ustati. U parcijalnu op.\jednutost možemo svrstati migrenu, nesani c u ( i sprekidanost sna), depresiju, pov lačenj e, zatvaranje u sebe, i l i bol poj ed i n i h 1 54 dij elova tijela. Znači u ovim slučajevima čovj ek trpi bo l, a l i m u j e razum slobodan. Ovakva vrsta opsjednutost je mnogo češća od prethodne. ĆO\:jek mi je doveo ki:erku koja je bila nijema. Osim toga, bila je u potpunosti zdrava. Ovu bolest je dobila kratko nakon .�to se udala. Prvo je oslijepila, zatim ponovo progleda/a, ali je nakon toga zanfjemila, i na tome je ostalo. Kada sam je pitao o tome, odgovare je pisala. Molio sam A llaha da joj da zdravlje, ali nisam ni sam bio siguran o čemu se radi sve dok nije čula Kur 'an. Veoma brzo je reagovala, pomislio sam da će biti hajra, ali da će potrajati 2-3 mjeseca. Međutim je A llah, dž.š. , odredio drugač(je. Džin ju je napustio za manje od sata, i ona je, hvala A llahu. dž.š., progovorila.
S I M PTOM I O PSJ EDN UTOSTI Z nanj e o si mptomi ma opsj ednutosti i ma važnu u logu za žrtve ovih bolesti. i za one koj i se bave nj i hovim l iječenj em. Za prve su ovi s imptomi bitni kako bi spozna l i uzroke svoj ih bolesti i pokuša l i ih l iječiti metodama koje ih priznaj u i treti raj u . L ij ečenje ovih bolesti podrazumijeva priznavanj e duše, i drugih, "nevidlj ivi h" uzroka takvi h bol esti , a poznata j e granica nauke, time i medici ne, u priznavanj u nev idlj ivog. M nogo je l ij ečn i ka koj i ne 1 �4 N e t reba gubiti iz v ida činjenicu da bolesti o koj i ma govorimo mogu biti posljed ica i nek i h pri rodnih pojava, i da o nj ima kao o bo lest i ma koje prouzrokuj u tiži n i govori mo tek nakon što med i c i na za nj i h ne pronađe uzrok.
61
Op.�iednutost žele pod svaku c ij enu zastupati principc koj i se pokažu pogrešni ma, i nakon što poznate medicinske metode treti ranj a pojedinih bolesti ne pokažu zadovolj avaj uće rezu ltate, oni svoje pac ijente kriom ice upute da traže l ijeka "na drugoj stran i " . Nakon što su vidj e l i uspj eh l ij ečenj a pac ij enata, č ij i su im uzroci bo lesti b i l i nepoznati . nekol iko m i je ljekara kaza lo da j e vel i ki procenat bolesn ih, posebno na psihijatrij i . o č ij i m bolesti ma se ne zna skoro n i šta ( s i mptomi postoje, a l i ne i uzroc i ), i koj i sc zadržavaj u u bo ln icama samo da b i b i l i daleko od porodice i l i zaj ednice u koj i ma u svoJom agresivnošću izaziva l i strah i nesigurnost . Poznavanj e simptoma bolesti prouzrokovan ih dži nima i razli kovanje spec i fičnih s imptoma za pojedine bolesti , za l ij ečnika je utoliko važnije ako se uzme u obzir da nepoznavanj e simptoma može dovesti do uspostavljanja pogrešne d ij agnoze, č ime b i c ijelo l iječenj e b i lo zasnovano na pogrešnim osnovama . Sama po sebi pogrešna dijagnoza je opasna, a u ovi m slučajevima i opasnija, jer dži n i , kao uzročnici ovih bolesti, intel igentna su bića i l ij ečnik za džinc koj i su okup i ra l i bolesn ika više neće predstav lj ati autoritet, niti će kod nj i h i zazivati strah. Uoče li da l iječnik n ij e siguran u ono što č i n i , mogu ga voditi dublj e u zabl udu kako bi nastavio donos iti pogrešne zaklj učke, sve dok bolesnika ne dovede u ćorsokak u kojem bolesnik može i l i izgubiti nadu u izl iječenj e, i l i postati ubijeđen da bolesti nisu ove prirode, i da, kao rezultat toga, prestane tražiti l ij ek uopće, i l i ga prestane tražiti na mjestu na kojem bi trebao - kod onih koj i l ij eče Kur' anom. S i m ptomi opsj ednutosti sc dešavaj u na j avi
t
u snu.
Simptomi koj i se dešavaj u na javi: • • •
•
• • •
• • •
zbunj enost i naj običnij im svakodnevn i m s ituac ijama, uznemirenost, i znenadn i , i l i traj n i gubitak koncentracije, govor koj i j e na granici inte l igentnog/razumnog, i l i je daleko od razumnog, strah od prisustvu nepoznatih, živih i l i mrtvih osoba, koje n i ko osim opsj ednutog ne primjećuje, beznađe, bol, i l i potpuna para l iza dijela i l i c ijelog t ijela, nagle promj ena raspoloženj a ( bezrazložn i izljevi bij esa, radosti , neprestani plač i l i smijeh), povučcnost u sebe, izbjegavanj e društva, izbjegavanj e tuđih pogleda, česta, i l i stalna glavobolj a ( koj a nema med icinskog obj ašnj enj a ), izbj egavanje vj erskih obaveza, odvratnost prema nj in1a, zbunjenost u obavlj anj u tih obaveza - kada osoba ne zna šta je od potrebnog 62
Kur 'anska hamajliju uč i n i la i šta bi j oš trebal o da č i n i . Tako sc kod lj udi često dešava da ne znaj u kol i ko su rekata k lanj a l i , u toku namaza se sjete da možda nemaj u abdest, i maj u osj ećaj da su u toku namaza i zgub i l i abdest, pri l ikom učenja Kur' ana "pet lja " im sc jezik pa nisu u stanj u da uče i ono što i m inače n ije predstav ljalo ni naj manj i problem, pri l i kom učenja Kur' ana i l i obavljanja namaza javlj aj u im se loše, pokvarene misl i o Al lahu i propi s i ma vjere ( pomisao da A l lah, dž.š . , ne postoj i , da postoj i bog osi m Al l aha, d a vjersk i propisi nisu obavezni , i dr. ) . Ovi simptomi nisu uvij ek znak d a je džin u tij e l u, a l i u svakom s l učaj u to pokušava b i t i . Čovj ek mora ustraj ati u č i njenj u dobra i čuvanja od zla, čak i ako m u dolaze m i s l i da j e dobro zlo i obrnuto. O borbi sa šejtanom kazat će narn primjerjedne sestre koja je. kad god bi klanjala. zaboravila koliko je do log momenta rekata obavila. Pomišlja/a je da svaki pul kad joj se to desi mora promijeniti i abdest, i to je i činila. desetak, ili više pula. Ni jednog momenta n {je posustct!a. Na kraju je. kako kaže. krenula da abdesli. stala i kazala: "ti smetaj (aludirajući na šejtana), a ja ć:u abdesliti i klwy·ali e {jelu noć. pa ć·emo vidjeti ko (:e vi.�e izdržati ". A bdestila je. stala da klw1ja i ohavila namaz do kraja. a da se n {je desilo nWa c�udno. Šejtan je odustao. • • •
•
• •
m i s l i o potrebi da sc sebi i l i drugima nanese zlo, osjećaj gušenja u prs i ma, stalna utm utost pojedi n i h d ij elova tijela, često javljanje damara po tijelu, trzaj i ekstremiteta i l i c ijelog t ijela, koj e sc dešava u prav i l u na prijelazu i z jave u san i l i obrnuto. Ovome naj češće prethodi pomi sao da će sc pasti sa nekog mjesta, i l i strah uzrokovan nek i m drugi m misl i ma. Također postoje i norm a l n i trzaj i koj i predstavlj aj u opuštanje mišića nakon određenog posla. Ovaj si mptom, kao i b i l o koj i drugi ne znači ništa sam za sebe. Može se posmatrati samo uz druge si mptome koj i obi lježavaj u ove bolesti . poznati si mptomi koj i oč ituj u l udost, i l i epi lepsij u, a u sl učaj u kada ove bolesti nemaj u poznate uzroke, da osoba vol i napuštena, prljava, tamna, mj esta, potpuni gubitak apet ita.
Simptomi koj i se dešavaj u u snu : •
•
nesan ica, isprek idan san ( osoba ne može da zaspi do kasno u noć, buđenje uvijek u i sto doba noć i nakon čega sc više ne može zaspat i , sta lno prekidanj e sna koj e u potpunosti i scrpi čovj eka), sanjanje ružn i h , uznemirujućih snova ( sanj anj e snova koj i izazi vaj u strah, bacaj u sumnj u n a rodbinu i l i prijatelj e, sanjanj e životinja, 63
Opsjednutost
• • • •
•
posebno zmija, koje na neki način u snu naude onome ko sanja takve snove, sanjanje lj udi koj i imaj u neku vidlj ivu tizičku i l i drugu mahanu , sanjanje džina i šej tana), mjescčarenje, smij anje i l i plakanje koje sc dešava dok osoba spava, škri panje zubima, govor u snu, posebno onaj koj i sc odnosi na stvari i stanj a koja se još nisu desila, sanjanje lj udi bez l ica, sanjanje neobično visokih i l i neobično niskih osoba.
Svaki od navedenih si mptoma ne znači uvijek da je onaj kod koga se nađu opsjednut. Kod opsjednutih sc nalazi većina i l i više navedenih simptoma. Također, valj a spomenuti da nabrojani simptomi na predstavljaj u ukupnost znakova koj i pokazuj u da li j e neko opsjednut i l i ne. Nabrojali smo samo one simptome koj i su najčešće prisutn i kod onih koj i su nosioci bolesti koje prouzrokuj u dži n i . Poželjno bi bilo da onaj ko primijeti neki od ovih · s imptoma na sebi ne pomisli odmah "na najgore " , nego da, zbog sumnje koj a se javi, i l i zbog bilo kojeg drugog razloga, pojača svoj ibadct i činjenje dijela dragih našem Gospodaru Al lahu, dž.š., koj i je zaštitn i k vjernicima, a prema svim svjetovima pravedan .
64
Kur 'anska hamajlija
SI HIR ao posljedice sihira javljaj u se uništene porodice, prekinuta prijatelj stva, pokvareni poslovi, izgublj eni životi, bolesnici za č ije bolesti ne postoj i l ijek, i nebrojeno mnogo drugih nesreća. Islamska tenninologija priznaje sihir i smatra sihirom sve ono č ij i je uzrok skriven ili jedva primijetan. Sihir je još definisan i kao "kontakt i l i bajanj e govorom i l i pisanjem, i l i činjenjem nečega što će utjecati n a tijelo, srce, razum opsihirenog, bez stvarnog dolaska u kontakt s njim." 1 55 Onaj ko ovlada sihirom, sposoban je da rastavi bračne drugove, da posvađa oca i sina i l i najbolje prij atelje, da prouzrokuje bolest koja se mani festuje simptomima, ali koja dolazi niotkud i koja kao takva predstavlja neprijatelja protiv kojeg se nemoguće boriti. Oči opsihirenog mogu vidjeti samo ono što onaj ko upravlja sihirom žel i, razum više nije u v lasti čovjeka kome pripada, bolest može iznenada pogoditi osobu na tačno određenom mjestu, a da na nekom drugom mjestu ta bolest, isto tako iznenada, nestane. N i smrt opshircnog kao posljedica sihira nije strana.
K
O sihiru i onome što on izaziva mnogo se priča. Ali te priče se dešavaj u uvijek iza zatvorenih vrata, pričaju i h oni koj i s u na svojoj koži iskusili šta sihir znači, tako da sihir i dalje ostaje ono što i jeste njegovo značenje - skriven. Skoro u pravilu, svako novo dešavanje sihira kod ljudi samo još v iše izaziva strah, a na sam sihir i počinitelje ovih zloč ina baca još veći veo taj ne. N i šta se na ovome svijetu ne dešava s lučaj no, i n išta se ne dešava bez A l lahovog, dž.š., znanja. · . ' �..J :...'l ' '· ' · - - . t:...) · . LJ! ' '· •· � \ .:.:, 'l ·. 'Ll\ � · ' l · ' )tr � t:...:..JI U"' .t�· ··�. U"' ( .?-:!J . - LJ:" '-.?"' ( .?-:! U"' J ..J . J e-- . .. U"' Li""' ..) J 1 • • • .. . ...JA• \ll .Y:{,- U"' �! :uli ·.u _,..l � ·,,, ·.LJ:" �\ . . .J ..,...· . •.., �� •� u.Jlll ·.
•
"Upi taj : · "Ko vas hrani s neba i iz zemlje, čij e su dje lo sluh i vid, ko stvara živo iz neživog, a pretvara živo u neživo i ko upravlja svim?" A l lah, reći će 56 oni . A ti rec i : "Pa zašto ga se onda ne boj ite?" " 1 1 5� 1 56
A I- Mugni, X l ii 229 Junus, 3 1 . 65
Sih ir S i h i r n ij e dj elo koj e j e izvan A l lahove moći i Njegovog znanja. Nemoguće j e da se desi, osim ukol iko to On, dž.š., ne odobri. Nczahvalnc žene i muš karci se upuštaj u u činj enj e s i h ira, misleći da će tako upravljati lj udski m sudbinama, a ne znaj u da će pribl ižavanjem šej tanu, sve dalje biti od A l l ahove, dž.š., mi losti, i sve bl iže vatri džehennemskoj . Kaže El-Ezhcri : "Suština sibira j e pri kazivanje neke pojave u lažnom l i k u suprotnom njegovoj biti. Kada sihirbaz hoće da pri kaže lažnu sliku kao i st i nitu i predstavi nešto u suprotnosti od njegove biti, on to nešto opsih iri i ono postane suprotno njegovoj suštini. " 1 5 7 lbnul-Kajj im je rekao: "To j e s loženo djelovanj e zlih duhova i podložnost utj ecaj u natpri rodnih s ila." 1 5 8 Ovdje ćemo pokušati približiti ljudima znanje o ovom zlu, da bi, poznavaj ući ga, bili spremni izbjeći ga, ili se uhvatiti u koštac s njim bude li za to potrebe, a ipak izaći kao pobjedn ici. Molim A llaha, dž.š., da nam pomogne u tome.
POSTOJANJ E S I H I RA O s i b i ru u njegovom j ezičkom značenj u, o šerij atsko-pravom tretiranj u s i h i ra, i l i postojanj u dešavanj a sihira u vremenu A l lahovog Poslanika, s.a.v.s., kao i onima č ij e iskustvo svj edoči o njegovom postoj anj u dal i su svoje m i š lj e nj e mnogi učenj ac i . B i lo je i j oš uvijek ima i on i h koj i sibir ne smatraj u realnošću. Sagledat ćemo stavove jednih i drugih, što će nas, i nšallah, dovesti do ispravnih zaklj učaka.
Kur' a n o s ihiru .
'.C l ' .!� � · '-�\ ' · n· ' · c..:J:.. . -�� L.;J ·. c..:J:.. � 1:.. '· ·'-G:::JI l ,..•. l.. l ' · • 1 · tili ·c.J. .JA"'-;1 J JO._"..... J (..) .r(..) � �� �J · · l e..·J ·� ' e..·J �J.) ' \.4 ·� · ·.� u, � � � ' · · W1 � � •· � •· �� lJ:" ·. (..)�.. e;J �J.) t .t:u � 1:.. JjJ :_ • '' " l.. , ._,_ �- ·. � x � · �t: � . ':! � u� � . roA . u· ,. , . lJ:" • • u.u · · · c.. · . •. x -� ·· o. · y1 · :u c. �, - , , .. -.1 1 '-':.. :ill· , , , , _. ,{ · • l • . · c. · · , ,._ •.-: r '"-' u- JA!'. . J..>'-" U""':"' J L.-' (..) � J .1 . . • • · l .(..) � •.1'. •. l y1\5. •>' � ·.
l>"
•
'
'
-
•
-
.
·
'
·
.•
• •
'
"
-
.
.
•.
.. •
•
" ( . . . ) i povode se za onim što su šej tani o Sulej manovoj vladavini kazival i . A S u l ej man n ije bio nevjernik, - šcj tani su nevjernici učeći lj ude vradžbini i onome što j e bilo nadahnuto dvoj ic i meleka, Harutu i Marutu, u Bab i lonu. A nj i h dvoj ica n isu nikoga uči l i dok mu ne bi rek l i : " M i samo iskušavamo, i ti 1 57 Vehid A bd ussclam Bali. 0.\:tri mac' h fz. Senaid Zaj imović. Zenica, 200 l 5H 1 I sto, str. l O.
11
horhi protiv zlih sihirhaza,
66
str. 9. prijevod i izdavač
Kur 'anska hamajlija ne bude nevjerni k ! " I lj udi su od nj ih dvoj ice uč i l i kako će m uža od žene rastaviti, ali n i su mogli time n ikome bez Allahove volje naudit i . Uči l i su ono što će im nauditi i od čega n ikakve kori sti neće imati, iako su zna l i da onaj koj i tom vještinom v lada neće n ikakve sreće na onom svijetu imat i . A doista 4 je jadno ono za što su se proda l i ! " 1 5 .. " -'/· �l .:uJI :� Y U:L
� (... :......,. i _',...--" '") :..Jll '·u.l :...lb:.:. :... :..Jll '·U.l '� ."- ' 11 ...._,. � •• . ..
· ' ·Un'-": , _:,J r.J! L.. r..r" JA .J&' � .<: _1' .wc..K. ' �:. ,, J"" >'J - . . - �
. • :_ ._,, u JA�
•
•
" l kad oni bac iše, M usa uzviknu: "Ono što ste prired i l i čaro l ija j e ! A l lah će je uništiti, jer A llah ne dopušta da djelo pokvarenjaka uspij e,/ 1 60 Allah će Svojom moći istinu potvrditi, makar što će to nevjemicima krivo biti ! " "
"Samo baci to što ti je u desnoj ruc i , progutaće ono što su oni naprav i l i , jer je ono što su oni napravi l i samo varka čarobnj aka, a čarobnjak neće, ma gdje došao, uspjeti." 1 6 1 Kur' an na još mnogo mjesta govori o sihiru, bilo kao o sihiru u smislu onoga što on stvamo jeste, bilo o optužbama nevjemika da je Objava s kojom je došao Muhammmed, s.a.v.s., djelo čarobnjaka, ili kao ukazivanje na načine 16 traženje zaštite kod Allaha, dž.š., od onih koj i se bave ovim prljavim poslom. 2
''Rec i : "Utječem se Gospodaru svitanja/ od zla onoga što On stvara,/ i od zla mrkle noći kada razastre tmine,/ i od zla onih koj i u čvorove p ušu ,/ i od zla zavidlj ivca kad zavi st ne krije." " 1 63 1 5� EI-Bekare, l 02. ( l bn-Kesir smatra da nisu me leci ti koj i su ljude poučavali vradžbini, nego su to činili lj udi, Harut i Marut, koje su šejtani podučavali vradžbinama, i kaže : .,Ovo je najvjerovatnije i naj ispravnije značenje ajeta i ne treba se osvrtati na druga značenja." Tej� ir 1/m-Kesir, str. 80, komentar EI-Bekare, l 02., drugo izdanje, Sarajevo, 2002 ) . IW Junus, 8 1 . - 8 2 . l !o l Taha, 69. 1 1'2 Ajeti koj i spominju sih ir: EI-Bekare, l 02 . ; El-Ma' i de, l l 0.; El-En' am, 7.: El-A· ra C l 1 6. ; J unus, 76. , 7 7 . . 8 1 . : H u d . 7 . : Ta H a , 5 7 . - 5 8 . ,6 3 . ,6 7 . , 7 1 . , 7 3 . : EI-Enbija ' , 3 . ; EI-Mu' minun, 8 9 . ; Eš- Š u' ara, 35 . .49 . : E n-Nem!, 1 3 . : EI-Kasas. 3 6 . ,48 . ; Sebe ' , 4 3 . ; Es-Saffat. 1 5 . : Ez-Zuhru f, 30.: EI-AhkaC 7 . : Ft-Tur, 1 5 . ; EI- Kamer, 2 . : Es-Saft: 6 . ; EI-M udessir, 24. \ lo.\ EI-Felck. 1 . -5.
67
Sihir N e ma boljeg poznavaoca hi storije od njenog Kreatora, a On, dž.š., nam govori o v remenu i načinu nastanka sihi ra. Nema onoga ko bolje poznaje dobro i zlo od A l laha, dž. š . , a On, dž.š . , nas upozorava da je si hir iskušenje i zlo. N i k o bolje od Njega, dž.š., ne poznaje štetu i korist za lj ude, a On nas upozorava da je sihir šteta za lj ude, posebno za one koj i ga čine, pa nas upućuje na ono što će nas zaštititi od ovog zla. Ovo je dovoljna potvrda postojanj u sihira u riječ i ma Svemogućeg.
Dokazi iz s u n ncta o postoj anj u sih ira Ispričala je Aiša, r.a., da je Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., urađen sihir, pa je pod njegovi m utjecajem mislio da je prilazio svojim suprugama kada to nije činio. Onda je jednog dana rekao: "O Aiša ! Znaš li da me je A l lah uputio u stvari o kojoj sam Ga molio? Došla su mi dva čovjeka (u snu, op.a.), i jedan je sjeo uz moju glavu, a drugi uz noge. Onaj koj i mi je sjedio uz glavu upitao je drugog: "Šta je ovom čovjeku? - ov�j je odgovorio - "Opsihircn je." Prvi je upitao - "Ko ga je opsihirio?" - odgovorio je - "Lubejd b. Asam, iz plemena Benu Zureyk. Ooi su dvol ičnjaci i saveznici jevreja." Prvi je upitao - "Od kog materijala Ue napravio sihir,op.a.)?" - odgovorio je - "Češalj i kosa koj u je zapetljao u nj " Upitao je (prvi, op.a.) - "Gdje je (smješten, op.a. ) sihir?" - odgovorio je - "U suhoj ljusci muške palme l datule, pod kamenom, u bunaru Zerwan." Pa je Poslanik, s . a.v.s., poslao neke ashabe do bunara koj i su to izvad i l i , i rekao: "To je bunar koj i mi je pokazan (u snu, op.a . ) . Pal mina stabla pored njega izgledaj u kao šej tanske glave. " Poslanik, s.a.v.s., j e dodao: "Onda je to izvađeno." Rekla sam ( Aiša, r.a. , op. a . ) Poslaniku, s.a.v.s., zašto nisi lj udima rekao o tome? - odgovorio je - "Al lah me je izl iječio. Ne vol im da medu . . . " 1 64 lJ Ud e unos1m nemir. I mam Ahmed, takoder, govori o ovom slučaj u, spominj uć i da je Jevrej napravio s i h i r M u hammedu, s.a.v.s., usljed koga se on razbolio. Džibri l, a.s., je obavij estio Poslanika, s.a.v.s, da mu je J evrej ( Lubej d b. Asam,op.a.) napravio s i h i r na određenoj stvari i da j u je smjestio u (odredeni, op.a.) bunar. Poslanik, s.a.v.s., je poslao ashabe do spomenutog bunara. Oni su izvad i l i stvar na koj u je napravljen sihir (češalj i kosa, vezana u l l čvorova). Poslanik, s.a.v.s., je učio sure A l Felek i An Nas, pri čemu su se čvorovi razvezivat i (broj aj eta u obje sure je l l , i nj ihovim učenjem razvezalo se svi h l l čvorova), a o n je ustao oporavljen. Ova Poslanikova, s.a.v.s., bolest trajala je šest mjescc i . 1 6 5
1 64
1 1'�
Buhari. I V/ 400,490 Hanbal V l/ 5 7 ; I V/ 367
68
K ur 'anska hamajliju Prenosi sc od Ebu- Hurcj re, r.a., da je Poslani k , s.a.v . s . , rekao: "Čuvajte se sedam smrt n i h grijeha ! " Rek l i su (ashabi ) "koj i su to grijes i , o A l l ahov Poslan iče?" Odgovorio je: "Širk ( pridruživanje Al lahu, dž.š., druga), s i h ir, ubiti onoga koga je Allah, dž.š., zabranio ubiti osim po pravdi, jedenj e kamate i imetka siročeta, bježanje s boj nog po lja u vrijeme borbe ( sa nevjern icima), i potvorit i čestitu ženu koja n i kada n ije pomislila da uradi nešto što bi ugrozi lo njenu čednost, i koja je dobra vjernica. " 1 66 I bn-Abbas prenosi da je A llahov Poslan i k, s.a.v.s., rekao: "Nije od nas onaj ko donosi loše prcdznake, n i onaj u č ije se i me donose; ni onaj ko proriče, n i ti onaj za koga sc proriče; ni onaj ko praktikuje s i h i r, niti onaj u čije se i me sihir pravi ." 1 67 Od Ebu-H urej re, r.a., se prenosi da je A l lahov Poslani k, s.a.v.s., rekao: "Ko god veže čvorove i puše u nj i h, č i n i s i b ir, a ko god praktikujc s i h i r, pridružuje druga A l lahu, dž. š . , Ko god nosi b i lo šta za zaštitu ( tal i smane, hamj l ije, visu ljke), bit će prepušten nj i hovoj (onome što nos i , op.a. ) brizi ." 1 6x
Stavovi učenjaka Ibn-Kajj i m : "S i h i r postoj i , a nj ime sc izazivaj u bolesti glup i ma i intcl igentnima, lj ubav i mržnja, čak i krvarenje. Ovo je poznato masama, a mnogi to znaj u i iz ličnog i skustva. " 1 69 Ibn- Kudamc: "Postoj i tol iko ( m nogo ) predaja o vračarima l sihirbazima, tako da je praktično nemoguće da se tol i ko lj ud i udružilo u zavjeri prenošenja takvi h laž i ." 1 70 Pogledamo l i pažlj i v ije ono što l bn-Kudame govori, zapazi t ćemo jednu veoma b itnu č i njen icu . S ihir, s i hiribazi, i ljudi na koje se efekat s i b i ra odražavao n i tada n isu b i l i nepoznati , i l i rijetki. Š taviše, sa razl i č i t i h strana su dolazile predaje o djelovanju sihirbaza i o reakcij ama koje kod lj udi izazivaj u, tako da je naposljetku njegov zaklj učak bio da je nelog i č no i neizvodlj ivo da je tol i ko predaja o lj udskim sudbinama u vezi s ovom pojavom bilo predmet zavj ere ljudi, koj i , ustvari, nikada međusobno i n isu b i l i u kontaktu.
1 66
1 67
l f,x
1 6'1 1 711
Buhari. Muslim Et- Ta hera ni En-Nesa 'i
A t - Te(i'ir ai-Kajji111, str. 5 7 1
I sto. str. 5 7 1
69
Sihir A I -Kurafi kaže: "Sihir je stvarnost. Opsihirena osoba može umrijet i , a nj egova narav i l i ponašanje se mogu promijeniti čak iako ga to ( sihir) ne dodi ruje." Ovo je stav Eš-Šafij e i lbn-Hanbela. Hancfijc smatraj u da ako dim i l i nešto sl i čno dopre d o t ijela ( u svoj stvu sihira) može i mati efekat, a u . 171 suprotnom ne moze. •
El- Maziri, rahimehul lah, je rekao: "S ihir je potvrđena stvar i on je real nost kao i druge stvari, ima utjecaj na onoga kome je napravljcn. " 1 72 Ebu l - ' l zz EI-Hanefi, rahi mehul l ah, kaže: "U lema je dugo raspravljala o s i h i ru i nj egovi m vrstama, a naj v iše ih je reklo da on i ma udjela u !Jzrokovan u smrti i bolesti onoga kome je napravljen bez vidlj ivog vanjskog utj ecaja.'' 1 3
�
Treti ranje sihira u šerijatu, stavovi učenjaka o ovoj pojavi, o lj udima koj i su se upust i l i u praktikovanje sihira, obj ašnjavanje metodologije djelovanja sihira, klas i fi kovanje sihira u grupacije shodno stanj ima koja i zazivaj u kod onih koj i ma je određeni sihir namijenj en, kao i nač i n i nastanka poj ed in i h vrsta sihira, treti ranje bolesti , stanj a izazvanih sihirom, obj ašnjavanje nač ina traženja zaštite, i upućivanje na potrebu č injenja i ste ova i s l i čna pitanja zauzimaj u ne tako beznačaj no mj esto u raspravama vodeći h učenjaka prošlog vremena a l i i naših savremenika. Ovdje je potrebno naglasiti da stavovi učenjaka o sihiru jesu bitni, a l i da n isu prioritet u posmatranj u dokaza o potvrdi realnosti si hira. Prvi na l isti argumenata jesu ajeti koj i tretiraj u sihir (o koj i ma je prethodno bilo riječ i ) , zati m dolazi "živi Kur' an", odnosno život A l lahovog Poslanika, s.a.v.s., a učenjaci samo potvrđuj u prethodno, obrazlažući to, i pribl ižavaj u masama znanje o zlu s i h i ra, te daj u i me korij enu bolesnog stanja u kome se neki pojedinac nađe.
N EG I RANJ E REALNOSTI POSTOJ ANJA S I H I RA Uprkos č i njenicama o postojanj u sihira s koj i ma se, prije svega, susrećemo kroz govor Uzvišenog, dž.š., zatim i kroz život Njegovog m i U en i ka, preko koga nam je pokazao s kakvim sc sve nevoljama, iskušenj i ma mogu susresti Njegovi robovi, i kako bi se trebal i ponašati dođe l i do susreta s nj i ma, javi l i su se određeni autoriteti č ije j e gledanje na si hir 1 71 n 1
11/- Mugni, 1 2/ 299 O.�ll"i l/UH�
11
horhi proti1· zlih sihirha::a, Vc h id Ahdussdam Bali ( prcvod h tz. Senaid
Zaimović), str. 30. 1 7.1 l "tO, str. 32
70
Kur 'anska hamajliju drugačije od onog prikazanog u Kur'anu, i l i hadisima Vjerovj esnika, s.a.v.s. Učenjaci o koj ima j e ovdj e riječ sihir smatraj u č isto psi hološk i m efektom želja sihirbaza na opsihirenu osobu. Znači da je postoj anje svoj evrsnog sihira obmane općeprihvaćeno. Do odbaci vanja real nosti sihira dolazi tek kada se počne govoriti o sihiru koj i predstavlj a ugovor između ljudi i određenih "duhovn ih snaga " preko koga sudioni c i ugovora žele ostvariti željene c i ljeve, usljed čega dolazi do suprotstavlj anja silama prirode, a koje su uređene voljom Stvoritelj a svih svjetova, i kao takve masama prihvatlj ive. Sposobnost nekih lj udi da drugima stvari prikažu drugačij i ma nego što su one u stvarnosti postoj i . (Ne)realnim se ovdj e smatraj u samo rezultati akcij a lj udi koj i tvrde da posj eduj u sposobnost m ij enjanja stvarnosti ( uklj uč ivanjem svijeta džina u svoje rabote) , priskrblj uj uć i sebi p ij adestal nadlj udi za koj e ne postoj i granica mogućeg i nemogućeg! ? Ovo nas vodi zaklj učku da ne postoj e učenj ac i koji sihir odbacuj u u potpunosti . Ebu-Bekr el-Džassaas kaže: "Fi lolozi spommJ u d a sihir u Uezičkoj ,op.a.) osnovi , značenj u uklj učuje sve č ij i j e uzrok skriven - sve što je zamišljeno da bude drugačije nego što u stvarnosti j est, i sve što nastaje trikovima i obmanom." 1 7 4 Fahrudin er-Raazi: "Mu' tez i l ij e j ednoglasno odbacuju sve ove vrste 7 (sih ira), 1 5 osim onih uzrokovani h obmanom i sijanj em razdora i klevete. " 1 7 6 Sejj id Kutb: "Sihir j e obmana čula i nerava, i to j e sugestija razumu i osjećaj ima. On (sihir) niti m ij enja rel anost stvari , n iti kreira nove real nosti za nj ih. To j est, čula i osj ećaj i zamišljaj u štagod sihirbaz žel i . " 1 77
Negiranje realnosti sihira kroz Kur' an . l ..' - .t:.:. � � -"' G. J
''
, . . ,. 1·
r-A Y-A ..>"-" J
Wl
U"
·. " l J:!C
1
. . r -�' ćJH �,1 : n : -""' u�
J� -""'1 '
"Bacite vi" - reče on. " l kad oni baciše, oči lj udima začaraše i j ako i h prestrašiše, i vradžbinu veliku prirediše. " 1 78 · , . ,._ �� � "r'
l l':" '. · · • · "' .wl · '. lG:,.. 1�1.! 1 --""' -�'1 � ' '--" ·r ('#'� - - · '� � ·J (""e-'
'
.•
•
Jt!
"Baci te v i ! " - reče on - i odj ednom mu se pričini da konopi nj i hovi i štapovi nj i hovi , zbog vradžbine nj ihove, kreću ." 1 79
1 74 A hkamu-1-Kur 'cm,
ll 4 1 -43 osam vrsta sihira (koj i će biti spomenute kasnij e ) 176 Tef.i·im-1-Kehir, str. 2 1 3 1 77 Ff Zi/aa/i-1-Kur 'an, V l / 4007 1 7K EI-A' raf, 1 1 6. m
71
Sihir Ovi aj eti se uzi maj u kao polazište za krei ranje tvrdnj i o nepostojanju sihira, kao mijenj anja postojeće ili kreiranja nove stvarnosti . S i h ir postoj i samo kao i l uzija, zabluda. Njegovo dje lovanje j e , u stvari, sposobnost s i h i rbaza ( lj ud i koj i izazivaju stanje sihira) da izvedu obmanu , varku razuma (kroz obmanu očij u), prikazuj ući mu stvarnost drugačijom nego što to ona j este. Ne dešava sc promjena stvarnosti , nego promjena viđenja stvarnosti. Naposl ijetku, kretanj e konopa i štapova koj i ma su se sihirbazi kroz svoje vradžbine sukob i l i sa M usaovim, a.s., mudžizama, i bilo je samo kretanje konopa i štapova, a n i kako kretanje zmij a i drugih neman i kako se prisutni ma, pa i samom M usau, a.s., uči nilo.
A rgumenti razum a E I -Džassas: "Ako s u sihirbazi i o n i koj i čaraju zaista sposobni da prouzrokuj u korist i štetu onako kako tvrde da lete, da znaj u neviđeno i i n formacije o udaljenim područj ima, da kradu stvari, a da ne budu viđeni , i da povrjeđuj u lj ude na druge načine - onda bi bilo moguće da priskrblj uj u sebi imovinu, da (pronalaze i) vade skriveno blago iz zemlje, i da osvajaju zem lje ubijaj uć i vladare, a da ih pritom ne zadesi n ikakva nevolja. B i l i bi sposobni da se zaštite od bilo koga i ne bi imali potrebu za bogatstvom zajednice. Ako ovo n ije slučaj , oni će biti u najgorem stanju, koristeći se najvećim željama i naj maštovitij i m tri kovi ma da lj udi ma uzmu novac, a vrlo je očigledno da su ipak jadni i osiromašeni. Prema tome (pošto je zadnje sluča ) možete biti 80 sigurni da su oni nesposobni da urade išta od onoga (što tvrde) . "
j
·
I dući ovom l in ijom poimanj a sihira, neminovno se dolazi do pronalaženj a natprirodnog i izvanrazumskog u onome što je nj ime (sihirom) predstavlj eno, i "nadlj udskog" u njegovim praktičarima. Sam i m tim djela s i h i ra se svrstavaj u u čuda, a sihirbazi u odabrane lj ude vrijedne spomena. Kako je ovako nešto moguće kada sihir sam po sebi predstavlja kufr, nevj erovanj e, a čuda, mudžize, koje je A llah, dž.š., omogućavao pojedinim svoj i m robov i ma ( poslan icima) suprotnost su tome jer su se dešavala kao potvrda Božije rij eči, kao potvrda ist i nitosti objava upućenih lj udima, i kao potvrda m is ija Njegovih poslanika. Da l i je moguće da je A l lah, s. v.t, mudžizama pomogao širenje Istine preko Svoj ih poslan i ka, a zati m činjenj e istih i l i sličnih dj ela omogućio i onima koj i poriču Istinu, koj i negiraj u neprikosnovenu A l lahovu, dž.š., vlast i moć, pokoravaj uć i se onima koj ima se A l lah, s.v.t, zabranio pokoravati ( šej tanima i dži nima), robuj ući tm t tražeći od nj ih pomoći u nepokornosti Vladaru svih svjetova? ! 1 79 l xo
Taha,
66.
A hkmmi-1-Kur ·an, ll 48
72
Kur 'anska hamajlija
PO B IJ ANJ E N EG I RANJA Iznošenj e argumenata određenih k rugova u pokušaj u dokazivanj a teorija o nepostojanj u sihira, u prav i l u završava s l ij epom u l icom. Ovakav ishod ovih nastoj anj a ne iznenađuje kada se zna da glavni poborn ici negiranja stvarnosti sihira dolaze iz redova takozvane racionalne škole mišlj enja ( M u ' tezilije), koj i često u svoj i m i stupima prednost nad j asnim stavovima Kur' ana i Sunneta, a koj i su u suprotnosti sa nj ihovim logičkim poimanjem kur' ansko-sunnetsk i h pricipa, daju upravo razumu. Ovakav pristup problemu je sam po sebi postao predispozicij a za iznošenje nepotpun i h, iskrivljenih, ili u potpunosti pogrešnih teorija o sihiru . Nekolic ina o n i h koj i zastupaj u ovakve stavove ( nepostojanje sihira) zasnivaj u ih na samo tri izvora: Kur· an, logika i lj udsko i sk ustvo, dok ono što je predstavljeno sunnetom b iva ignorisano.
K u r' a n o K u r' an u Prethodno spomenuti ajeti ( El-A ' raf, 1 1 6 i Taha, 6 6 ) govore o s i hiru i l uzije koj i je općeprihvaćen . Ovi ajeti su suviše j asni i govore o poznati m događaj ima, tako d a j e nemoguće izvoditi bilo kakve kalkulacij e tražeći neka dublja, skrivena značenja koj i ma bi se možda dovelo u pitanje postoj anj e i ove vrste sihira. Ovaj sihir priznaj u svi i zbog toga što on ne uklj učuje posredništvo džina između nekih lj udi i nastanka određenih situacij a, niti podrazumjeva vanredne sposobnosti kod nekih lj udi, odnosno izvođenje sihira obmane izvodlj ivo j e samom sposobnošću pojedinaca da govorom ubij ede mase u ono što im je c i lj , i l i da korištenjem određen i h supstanci ( npr. : hemij skih) postignu efekte promj ene( ! ) stvarnosti . g1 Al lahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: "Zaista, neke vrste govora su sihir. " 1 I bn-Kesir u komentaru 20:66 kaže: "Oni s u i h premazali živo m, zbo� koj e se č i n i lo da su u pokretu i da se lj u lj aj u i uvijaj u . To su samo trikovi .'' 1 8 J edan o d izostavljenih ajeta u iznošenj u dokaza o nepostojanj u sihira j este ajet l 02. iz sure A l-Bekare. Ovaj ajet najdirektn ij e govori o postojanj u sihira i o mani festacij ama sihira na one koj i s u nj i me pogođen i . U njemu se, dalje, k azuje o učenj u sihira, i l i bolje rečeno o zabrani učenj a sihira. Spomenuta je j oš jedna, možda i najbitnija činj en ica, a to je nemogućnost uzrokovanja sihirom b i lo kakvih stanja, osim u onoj mjeri u koj oj to Al lah, dž.š., dopusti. Neshvatlj ivo b i b i lo smatrati da bi A l lah, dž.š., upozoravao lXI 1 x2
Buhari, V I I / 445, br.662; Muslim, Ehu-Davud, Et- Tinnizi Tej.i"ir !hn-Kesir, 20:66, str. g26, drugo izdanje, Saraj evo, 2002
73
Si/tir svoje robove na pogubnost učenj a nečega što ne postoj i . Rastavlj anje muža od žene kao vrsta i h i ra spomenuta u ovom ajctu je rea l nost. Zašto b i Al lah. dž. š . , upozorio na ovu poj avu (a koj a je uj edno i šej tanu, ! .a . , naj m i l ije djelo) ako j e nemoguće da njeno dešavanj e bude i zazvano si h i rom? J asno je, dakle, da sihir postoj i i da je on put ka ostvarenj u c i ljeva pokvarenjaka. A l i isto tako j e j asno da "onaj ko tom vje.i;tinom vlada nei·e nikakve srec'·c na O/Will s v(jetu imati " i da '�je jadno ono za .'ito su se prodali ". N a k raj u, ne možemo a da ne spomenemo sure EI-M u ' av izetcj n ' ( El i En-Nas) za koj e sc svi mufcsiri slažu da j e povod nj ihove objave si hir koj i je napravlj en M uhammcdu, s.a.v.s., i da su one odgovor na nj egovo t raženj e l ij eka od A l laha, dž.š., za stanje u kome se na lazio, a koje je i zazvano s i h i rom koje mu j e napravio Lubej d b. Asam. N akon odstranj i vanja s i h i ra iz mj esta u kome j e bio skriven, nestala j e bolest koja je nj ime i zazvana pa j e A l lahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Al lah mc je i z l ij ečio." Ovo j asno ukazuje na postojanje s i h i ru i bolesnog stanja nj ime izazvanog. ·
F elek
Prihvatanjc had isa
o
sihiru
Hadisi o koj i ma je prethodno b i l o rijc<:: i, a koj i govore o tome da je A l lahov Posla n i k , s . a . v . s . , bio ops i h i rcn su tzv. nwllcj'ckun ah:Jh hadisi ( hadisi koj e b i lj eže 1:3 uhari i M usl i m ), a za koje kod i slamskih učenjaka vrijedi jednoglasna konstatac ij a - naj aut.entičnija kategorija hadisa. Uprkos ovoj č i njenici došlo je do odbac ivanja t i h hadi sa jer sc oni nisu uklapa l i u okvire koje j e nekima dopust io razum. Nj i hovo odbac i vanje ovih hadisa dešava se iz dva razloga . Prvo, da j e A l lahov Poslanik, s.a.v.s., uistinu bio ops i h i ren, tada bi bilo potvrđeno ono što su nevjernici za nj ega govori l i . . "·' . l · . '. 111JI J\.! l '.J � . • th . .J Ul u� u. U r:' J '
•
.
1xl " l nevjernici govore: "Vi samo začarana čovjeka s l ijcd i te ! "" . Ovi hadisi sc posmatraj u kao nevj ern ičke fabri kac ijc koj i ma sc pokušava ugroz i t i autoritet Pos lanika, s.a.v.s., i nj egovog poslanstva, jer sc nj ima pokazuj e nad moć nevjcrničkih čaro l ij a naspram mudžiza M uhammeda, s.a.v.s., a t i me i nadmoć nevjerstva nad vjerovanjem. Kazivanje o tome da je M uhammcd, s.a.v.s., bio opsi hiren n i kako ne čini ist i n i t i m ono što su nevjernici o njemu govori l i . Nj i hove opt užbe odnosile su sc na cjelokupnost onoga što je on govorio i l i č i n io. a porica l i su da je b i lo šta od toga rezul tat objave koju je primao. Pogođcnost sihirom ograničila j� lXl · ·
E I - Furkan,
S.
74
Kur 'anska hamajliju nj egovo dj elovanj e samo u jednom pravcu ("ugrozi lo" je njegov odnos naspram supruga), a takvo što ni na koj i način nije ugrozilo njegovu poslaničku m isij u . Poslanik, s.a.v.s., je poput drugih lj udi . Pogađaj u ga bolesti od koj i h oboljcva i bilo koj i drugi čovjek. Poznato je ela je bio ranjen, 1 x 4 . . .. KCl " . l X 'i otrovan, · b o J ovao J C od m tgrene, l a J t n 1sta od ovoga ntje uzeto k ao d· o k az njegovog nedostatka, i l i nedostatka poslanstva. Tim bol estima je jednostavno rečeno: "Muhammed, s.a.v.s., je samo čovjek (a ne neko božanstvo, op.a.), čij i j e zadatak da lj udima dostavi objavu nj i hovog Gospodara ! " •
"M uhammed j e samo poslanik, a i prij e njega j e b i l o poslanika. A ko b i o n umro i l i ubij en bio, zar bi ste s e stopama svoj i m vrati l i?'' 1 x 7 M usa, a.s., j e također bio opsih i ren. ·
' ��
�.$"'"" >"'
-·
.
.
• l !' · · > t". '.\ ' · . ....:.J I ' f." ' ' ' ' · '. ll.:., c..r � J� / � � r-A .� � . .. . � � J ("e-' ·
·
·
·
..
ij\.9 1 !,\ ' L J\.! .J&' � .
"Bac i te v i ! " - reče on - i odjednom mu sc priči n i da konopi nj i hovi i štapovi nj i hovi, zbog vradžbine nj i hovc, k reću, / . . . " l xx 1. M usa u se b t osJeti ze b nJ u. .
V idio j e ono što su i d rugi lj udi vidj e l i nakon što su čarobnjaci izve l i svoj u čaro l ij u i osjetio je zebnj u zbog toga. T o š t o s e desi lo n ij e ugroz i lo nj egovo poslanstvo, nego je o n ime što sc desi lo pos l ije toga ( mudžiza u obl iku zmij e koj a j e proguta la ono što su čarobnjaci priprem i l i ) otkrivena istina i usađen i man u srca prisutni h . Ovo samo govori da svaki čovjek, bez izuzetaka, može b i t i pogođen s i h i rom.
Odgovor
na
logički pristup
Rečeno j e da tvrdnje s i h i rbaza i čarobnjaka da su sposobni da učine skoro sve kako b i za sebe priskrb i l i veliku m aterij a l nu korist, ili v i sok položaj u zaj edni c i , a d a pr i tome ne rizik uj u da na b i lo koj i n ač i n budu ugrožen i, nema osnova, j er da j e drugačij e oni b i b i l i naj imućnij i , naj poštovanij i , naj uglednij i pripadnici društva, a poznato j e d a to n ij e sluč aj . 1 x4 l x�
Poshmikom Medicina, l bn-Kajj i m ei-Dževzi, prevod M u h i d i n H adžiah metović, str. 55 I sto, str. 1 25 ( hadis zabilježio 811hari. 6/ 1 95 ) x6 1 I sto, str. X4 l X7 A l i- l m ran, 1 44 . l xx Taha, 66.-67. 75
Sihir S uprotno ovome, i pak je poznato da su sih irbazi nerijetko među ugledn ij i m č lanov i m društva. Sjetit ćemo s e samo kako visok položaj s u zauzima l i čarobnjaci, podanici faraona u vremenu M usa, a . s . Neznatno drugačija si tuac ij a je i danas. Oni su autoriteti , čak i kada su poznati kao varalice( ! ) koj ima se mnogi sa strahopoštovanjem obraćaju tražeći od nj i h izbavlj enje, utj ehu, ozdravljenje, a nekada samo dobru zabavu ( mađion ičarski trikovi·). Istina j e da mnogi budu razotkriven i i osramoćeni , ali i dalje j e više onih koj i nesmetano obavljaj u svoj e prljave poslove vodeći lj ude u propast nevjerstva.
Sihir nij e isto što i mudžiza M an i festacije sihira su skoro u pravi l u odstupanja od prirodnih zakona. Ovo je j oš j edan od razloga zašto se realnost njegovog postoj anja odbacuje. N a i me, djela koja su u suprotnosti sa zakonima pri rode A l lah, dž.š., j e dao svoj im robovima koj i su se istical i po dobru . A sihir se dešava isklj učivo zbog dokazanog nevj erovanja onoga ko žel i da ga izvede. U kakvom su onda odnosu sib i r, mudžiza i l i keramet? J asno je da n isu isto. Dešavaj u se lj udima koj i nemaj u ništa zajedničko, ali i pak u sebi i maj u tol i ko sl ičnosti. Č uda ( mudžizc, kerameti ) su Allahovi, dž.š., darovi, a ne vj eština koja može biti naučena od onoga ko ih izučava, kao što j e slučaj sa si hirom. Č uda su događaj i koj i se kose sa prirodn im zakoni ma, dok dj ela sib ira ostaj u u granicama mogućnosti lj udi i džina. Čuda sc jedino dešavaj u onima koj i su A l lahu, dž.š., bl iski, dok sihir izvode šej tanovi prijatelj i . S i b i r može biti uništen molitvom, dovom, učenj em i l i sihirom, dok to n ij e s l učaj sa čudima. 1 89 EI-Mazeri j e rekao: "Razl ika između sibira, kerameta i mu' džize je u tome što se sibir zasniva na pripomaganj u sihi rbaza nek i m rij eči ma i l i djelom u postizanj u onoga što žel i , dok keramet to n e zahtij eva, nego nastaje uglavnom A l lahovim davanjem, a zasl ugom dobrog vjern ika. M u ' džiza sc razl ikuj e od keramcta u jednoj stvari, a to je izazov. M u ' džiza je poslata kao nečij i izazov (kao što su nevjernici tražili od Božij i h poslanika događanj e č uda), dok kcramet to nema za c i lj . " 1 90 Č uda mogu biti podijeljena u nekol iko vrsta, a zavisno od toga ko su lj udi kod koj ih se nalaze. M oguće j e da se nađu kod bogoboj aznih, a l i ih n ije I X
•
Fethui-Ban, Xl 2 2 3 : A I-Fumq, 0.\'tri
nul(' 11
I V/ 1 6H , 1 70;
horhi profil· ::lih sihirha::a. Ychid A bdusselam Bali ( prcvod h l'z. Sena id
Zai mov i ć ) , str.56: ( Fethui-Rari, Xl 223 )
76
Kur 'anska hamajlija nemoguće nać i n i kod grješni ka, i l i nevjern i ka. Prva nastaj u kao rezul tat Allahove mi lost i , a d ruga kao odgovor šej tana na djela nevjerstva. Mudžiza - natprirodna djela koj a su se dešavala Al lahovom, dž.š., dozvolom njegovi m poslanic ima, a predstavljala je potvrdu isti n i tosti onoga s č i me su oni doš l i .
Primjeri: -Ibrahim. a. s .. je bio bačen u vatru, kojom je kažnjen zbog svog vjerovanja. Vatra, č(ji je prirodni efekt spaljivanje. A llahovom je vo(jom bila hladna i spasonosna za Ibrahima. - , - ' l 1:. �u....· G · t � Y., � .J Y. ...r .J-' .)\.J G \.ill . 9 1 " 1 t · · . adna, 1 spas lbrah 1mu. "O vatro - rekosmo M1 - ..postam· hl -
'
-
"
- Efekat noža je da s(ječe, osim kada A llah, dž.š .. odredi drugačije. Odredio je to onda kada je Ibrahim. a.s . . prislonuo oštricu noža na svoga sina Ismaila, a. s., kako bi izvdio A llahovu, dž. š. , naredbu, i nož nije posjekao tijelo lsmailovo. .
-Firaunova vojska je utopljena u moru na mjestu i u vremenu kada se to n(je desilo sa Musaom. a.s . . i njegovim sljedbenicima. Kerameti - djela koja su izvan prirodnih zakona, a dešavaj u sc cvl ijama (onim koj i se ističu po bogobojaznosti ), ali samo Allahovom, dž.š., dozvolom. Firaset - natprirodna djela koj a se dešavaj u bez uzroka onih koj i n isu evlije. lstidradž - dešavaj u sc onima č ij i su grijesi mnogobroj n i Sihir - ukoliko s e takva djela dešavaj u - onima koj i s u nevjernici.
KA KO N ASTAJ E S I H I R Prvi korak ka sihiru Prije nego se da odgovor na pitanje o nač i n u i uvjetima nastanka s i b i ra, potrebno je poj asniti da je sibir moguće ostvariv od tačno određene, izdvojene grupe lj udi . Znač i preduvjet nastanka sihira su, ustvari, radnje koje neki čovj ek mora uči n i ti kako bi stekao karakteristike l ičnosti , odnosno pred ispozicije koj i ma bi postao "podesan " za bavlj enj e ovim prlj avim poslom. Dj ela o koj ima j e ovdje riječ su dj ela ku fra, ili djela koj a vode kufru. Ovo n ij e iznenađuj uće kada sc zna da j e s i h i r ugovor između šej tana i čovjeka (koj i se žel i upustiti u s i b i r), a šejtan n i po koj u cijenu neće pomoć i 191
E I - Fnbija, 69. 77
Sihir
čovjeku, osi m u ko l i ko ta pomoć vod i nevj erovanj u . Tim svoj i m nevjerovanj cm čovjek pok ušava privol iti šej tana na saradnj u i podršku u ostvari vanj u svoj i h c i ljeva. Zbog svega ovoga j asno je da ta djela moraju biti najogavnija i najomraženija, kako kod lj udi tako i kod Al laha. dž.š. I zvršavanje ovih propisan ih fom1 i . pri b l i žavanja šej tanu, l .a., propraćeno j e nerazumlj i v i m govorom i forma ma vel ičanj a šej tana. Neki grij esi koj i budu uč i nj e n i u dokazivanj u nevjerovanja su: da žena ima odnos sa svoj i m ocem, bratom, i l i sinom ( kćerkom, i l i obrnuto ukoliko je u sl učaj u muškarac ), da i ma odnos sa osobom istog spola ( homoseksual izam), da pomoć u nečisti ( sperme i l i menstrualne k rv i ) p i še k ur' anske aj etc, da od kur'anskih l i stova pravi papuče u koj i ma odlazi u wc, da vrši n uždu na hranu i l i Kur 'an, da prinosi žrtve (život i nj e određen i h osobina) šej tanu i njegovim slj edbenic ima i td. Ovdj e ne t reba izostavi t i ni one koj i tvrde da su znanja o ovladavanj u "natpri rodn i m" nas l ij ed i l i , a bez u p l itanj a u ono što će ih uč initi nevj ern i c i ma. Ovako n ešto n ij e moguće, i zasigurno j e svaki s i h i rbaz prethodno učinio ova, i l i neka sl ična djela kako bi postao to što jest. I zvođenj e ov i h radnj i u pravi l u je vezano za strogo određeno mjesto i l i vrij eme, koj e j e svakako lahko odgonetnut i . R iječ je o mračnim, prljavim i napušte n i m mj estima, koja svoj u pravu "čar" imaj u tek pred zoru. J edno ogavno zlodjelo sc, ipak, izdvaja među već spomenutima. Umrl i , i sve o n o što s e veže z a nj ih, posebna su meta o n i h koj i žele d a uđu u svijet s i h i ra, ali i posl ij e toga, kada nj i hov zanat već uve l i ko bude pečen . Mezarja ( zem lj a sa mezarova i d ijelovi n išana), gasu l hane ( voda i deterdžent koj om se k upa umrl i ) , ćefi n i , izlučevine (k ao i kosa i nokt i ), i l i dij elovi t ijela u mrlog - nerij etko bi vaj u oskrnavljeni zarad želj a on i h koj i žele da svoj život kroz s i h i r podrede šej tanu, l .a. Veoma raš i ren običaj u Bosni j e čuvanje umrlog i l i čuvanj e mezara prije u kopa umrlog, a raz log koj i se naglašava je upravo č uvanj e da b i l o šta od navedenog ne dođe u pogrešne ruke.
Primj eri l. Jednom. prUe mog odlaska na hadž, jedna osoba mi je ispri{a/a ono J to
j(?j je. eto. "ostav(jeno u amanet ". Ću v.� i da idem na hadž. došla jojje žena koja ju je zamolila da mi prenese 1�jenu molbu da joj sa hadža donesem sapun kqjim se kupaju mrtvaci i konac kqjim se .{:Uu ćefini. kako bi ga ona upotrijebila (na spec{fic�an na6n) za odvrahmje supruga od alkohola jer joj je sugerisano daje to jedino .'; to ć·e �jenu namjeru učiniti uspjdnom. Ta žena je iz velike že(je da spasi SW?jll porodicu zla alkohola bila spremna (s1:jesno ili nesvjesno) uhniti veliki grUeh. Ove/jeje prisutna jedna posebnost na koju je potrehno ohratiti pai1!ju. Ljudi. kada se nađu u nekoj nezavidnoj situac!ji. i kada nakon toga po.�'jete nekog ' 'lijec�nika ", .�premni su Lf(_�initi sve .i:to od �jih hude tmženo. hez razmi.�(janja. Često su .<.;vjesni da to .'i to se od njih traži 78
K ur 'a11ska hanwjlija n ije u redu. ali ipak su spremn i pos/u.\'ati. Tako se desi da sihirhaz optuži neku
ho/esniku
h/isku
osohu.
a
o mj
he::
raz111i.\'/janja
to
prih 1 •ati
i
dotada.\'njeg prijatelja (ili rođaka) optt6 i odbaci. i s ve to samo na osno vu rijdi. ili ho(je rdeno luf.i. koje hudu i::rdene od nekoga koga holesnik 1•idi prvi put.
Prijate/j.,·f \ 'o.
po vjerenje.
h/isko.\· t. . .
s ve
hude
razoreno sw11o
rije6nta sihirha::a. jer on "zna.' ! ! ". 2. U sjehmju mi je ostao s/u(qj kada su <.h•ije f.ene rukom umrle osohe zamijesi/e tijesto.
k oje je trebalo, po njiho vim
vlastitim
rijec'!ima.
biti
upotrijeb(jeno kao vi.\'enan?jenski sihir. Naime. oL?je su hi/e u uhjeđeru·u da c'·e tako pripremljen sihir moći upotrijehiti protiv vi.l;e osoba i u vi.Š'e speci/i(nih . Uspje.\'na realizacija hi/a je "zagaranto vana . mo(:ima umrle
situacija.
osobe, odnosno dodirima njenog tijela. a koje je za (njenog) života učinjeno "b/agoslovljeninl "
zbog
konstatnog
iskazivanja
pokornosti
.š:ejtanu
u
nevjero vanju u A llaha. s. w. t.
Kretanje ka si h i ru moguće je i "obi laznom preč icom''. G u b i t n i k koj i na ovaj nač i n postaje s ih irbaz, prije odl učuj ućeg č i na koj i m de fi n i t i vno postaje šcj tanov savezn ik , još uvijek ima šansu da odustane i vrat i sc na put ist i ne. Nj i hovi pori vi jednaki su prvima. Medutim u svom nastojanj u da i h ostvare, a zbog toga što su sami nesposobn i, obraćaj u sc s i h i rbazima, još uvijek nemaj ući namjeru da sami postanu s i h i rbazi . Zav išću i l i lj ubomorom porm1enc namjere moraj u biti ostvarene preko posred n i ka . Taj posrednik ( s i h i rbaz) pripremi sih ir. a l i nj egovo djelovanje uvjetuje t i me što će ga onaj ko j e tražio pravlj enj e s i h i ra pros l ijedi t i do osobe kojoj j e s i h i r uč i njen. I l i sihirbaz uopće ne žel i pripremiti sih ir, al i je raspoložen da njegovo pri premanje objasni onome ko nj egovo č i nj enje traži . Time onaj ko t raži činjenj e s i h i ra, j oš uvijek n ije s i h i rbaz, a l i je već upao u zamršeni krug griješ n i ka. Očisti li svoje srce prij e nekog idućeg zadatka, još je s iguran, a l i nastavi l i tražiti d a s c s i h i r č i n i pomažući s i h i rbazu u tome, z a nj ega, vjerovatno, više nema povratka. 3. Na po:::. i v žene kc�ja j e irna/a zna(�ajnih problema u braku sreli s m o s e s njom i tada mi je pokazala na .\'ta ju je na vodio izvijesni liječnik. Na papiru je bio ispisan recept koji je trebalo izvesti i time hi. po njego vim rijdima. smet11Je hi/e otklmy·ene. Ona je trebala da noć·u (ne.l;to iza pola noc'·i) izlazi i izgo vara napisane fonnu/e,
a da nakon
toga priziva duho vne snage.
Ponav/jw!jem o vog rituala određeni brqj noh duho vne snage bi se odazvale i tada je ona trebala izgo voriti s voju potreh11. Sljede(· i zadatak je hi o da istu no{ u::me neku 1 ·rstu s/atk i.\'a i da, okrdui:i ga oko S \ 'akog dijela tijela. traži da se njen muž. ili onaj koga hude h tjela. oko nje okreć-e poput tog s/aki.\:a. Kado s 1 ·e to
lntde ::avdeno.
taj ko/a(� moro pojesti OIU!j
nam ijenjen kako bi s ve bilo dje/ot i'Omo.
79
kome
hude
Sihir Ono što je zanimljivo je da su na kraju ovog recepta bile ispisane sure El Felek i En-Nas, koje je trebalo proćitati kada sve hude gotovo. 06toje da su
one tu stajale samo da bi se njima zavara/a mu.�terija i kako bi se taj akt sihira smatrao ibadetom.' Nak
Određeni sihir S i h i rbaz se domogne nečega što d i rektno ili indirektno dolazi u dodir sa t ijelom žrtve ( kosa, nokt i , izlučevine - uzi maj u sc sa odjeće žrtve). M nogi su posvjedoči l i da im je nestao dio odjeće i potom se nekim čudom pojavio, 80
Kur 'anska ltamajlija doduše sa neki m izmijenj en i m svojstvima ( pocij epan, izvezen koncem određene boje, i sprlj an neči m što je teško i l i nemoguće očistiti). Ove stvari bivaju vraćene, ali sada je na nj i ma sihir koj i najčešće poči nje djelovati onog momenta kada dođe u dodir sa vlasnikom ( čovjek ponovo obuče odjeću, i l i to pojede u hrani ( kosu, n okte, nečist), a l i ovako nešto n ije pravilo.
Primjeri l . Nedavno je jednoj sestri napravljen s ih ir, i ne.što od sihira je pronađeno, ali dio je i dalje ostao skriven. Ona je. elhamduli/lah, vremenom postajala zdravija i črvšća u borbi sa šejtanskim sljedbenicima. Saburila je i molila A llaha, dž.š. . da je izliječi i On joj je uslišao dovu. Pronašla je sihir i njen muž mi ga je pokazao. Bio je naprav(jen na haljinu koju je ona u potpunosti zaboravila. Zaboravila je čak i da je posjeduje ali ju je jednog dana jednostavno "nešto " povuklo da mjestu gdje se ha(jina nalazila. Uz rub haljine napravljen je prorez koji je zatim "izvezen " noktima. A llah, dž.š. , nfje dopustio da spletke zulumćara uspiju. Neodređeni sihir Ovaj sihir biva napravljen na nešto što nema direktne veze sa žrtvom. Na takvu stvar izgovore se rij eč i vradžbine, a l i bez spominjanja i mena žrtve, i l i dodavanja onoga što karakteriše l ičnost žrtve. On biva postavljen na mjesto za koje je najsigurnij e da će žrtva nj ime hodati, a l i uko l i ko se desi da neko drugi kroči na to mjesto prije onoga kome je s i h ir namijenjen, sihir poči nje djelovati na tu osobu. U koliko se radi o hrani i l i piću, isti je s l učaj . Prvi koj i okusi ono n a što j e sihir napravljen potpada pod njegovo dej stvo. Ovaj si hir najčešće se pravi na vodu, krv, i l i neč ist. Sihir daljine Za ove vrste s i hira karakteristično je da i h č i ne "školovani sihirbazi". To su oni k oj i su sposobni da izračunaju s labe tačke žrtve i na taj nač i n daj u instrukcije dži n i ma zaduženima za sihir. Susretao sam se s ljudima koj i su b i l i odlučni da napuste mjesto u kome su do tada živjeli, nadajuć i se da će biti zaštićeni zla sihira. To sigurno ne b i bio slučaj . Svaki čovjek može biti zaštićen samo na jedan nači n, a taj nači n j e približavanj e A l l ahu, dž.š., kroz činjenje djela koj ima je On zadovoljan, i udaljavanj e od djela č ije bi č i nj e nj e izazvalo Njegovu, dž. š . , srdžbu. Posebno mj esto, kada je riječ o ovom s i h i ru, zauzimaju fotografij e žrtava. S i hirbazu je uve l i ko olakšan posao dođe l i u posj ed fotografije onoga kome žel i napraviti sihir. rz ovog razloga svako bi morao voditi računa o svoj i m i l i o fotografijama svoje porodice, a ovdje bi se poseban akcenat mogao staviti na mladiće i djevoj ke, kod koj i h je razmjena fotografija veoma 81
Siltir raš i rena pojava, a koj i su, opet, u vel ikom i skušenj u da nanesu j edni drugima zlo. U pokušaj u da osvoje srce o noga drugog, a nađu l i se u situacij i koj u će i m neko ( s i h i rbaz) pre d sta vi t i kao moguću re a l izac ij u nj ihove namjere, oni će to, često ne razm išlj ajući, i uči n i t i .
Primj eri l. Djevojka koja je že(jela "osvojiti " mladić·a koji j(�j je zapao za oko, obratila se ženi (sahirki) koja joj je odlučila "pomoći ". Kada je vidjela o kome se radi (vidjela je sliku mladića), dala je toj djevojci nekoliko listova koje je ona morala paliti i u momentu dok je udisala dim iz tih papira, mora/aje misliti na tog mladića. Ona to, elhamdulillah, nije uspjela do kraja obaviti. Jedna strana lista je bila iskopirana stranica Kur 'ana, a s druge strane su bila napisane određene vradžhine. Bitnija. u ovom slučaju, je bila strana na kojoj se nalazio K ur 'an, jer je ona svaki put, paleći K ur 'an, činila J�jtanu drago djelo. a ovaj joj je zauzvrat (kao oblik sihira) trebao dovoditi tog mladića. Da nas A llah, dž. f , sačuva tog zla.
O U Č ENJ U S I H I RA S i h i r j e zlo koje j e kao takvo okarakterisao, a zatim na njega upozorio A l lah, dž.š. Kur'an na nekol iko mjesta spomi nje sihir, a dovolj an pokazatelj o n i ma koj i i maj u razuma je taj što ni jednom s i h i r n ije spomenut u poziti vnom svjetlu. Suprotno ovome, pozitivnim i pohvalnim djelom je obi lj eženo pokajanj e čarobnj aka u vremenu M usaa, a.s., i nj ihovo odbacivanje ove šej tanske rabote, čak i po c ijenu gubitka života, čime ih je faraon kaznio, a zbog neposluha koj i su mu t i me iskaza l i . I bn-Abbas i drugi kažu: "Osvanuli su kao čarobnjaci, a omrkli šehidi. " 1 92 Odbac i l i su čarobnjaštvo i zasl uži l i status šeh ida ! ! ! N e postoj i dobro sihirom i zazvano. S ih i r n ije ništa drugo do n amjeravanj e da se ugrozi pojedinac i zajednica i ustrajnost u pokušaju ostvarivanja t i h namjera, čak i po c ijenu ( i l i uvjetno po cijenu) potpunog zastranj i vanja, u smislu izražavanj a potpune predanosti šejtanu, l .a., i i stovremeno iskazivanje nepokornosti A llahu, dž.š . Sud o sihiru već j e d a t u r ij ečima Svevišnj eg. Ovaj s u d je nemoguće komentarisati u smislu traženja nekih novih, skrivenih značenja koj i ma bi se pokušalo kazati bilo šta drugo osim da je njegovo praktikovanje, učenje i podučavanje zabranj eno.
1 92
Tefsir lbn-Kesir, 20: 7 1 -73, str.
827, drugo izdanje, Sarajevo, 2002
82
K ur 'anska hamajl{ia
"A njih dvojica nisu nikoga učili dok mu ne bi rekli: "Mi samo iskušavamo, i 1 93 ti ne budi ne�jernik.' " " "/ (judi su od njih c/V(�jice učili kako će muža od žene rastaviti, ali nisu mogli 1 94 time nikome bez A llahove vo(je nauditi. " " Ue�ili su ono .�to će im nauditi i od čega nikakve koristi neće imati iako su znali da onqj kciji lom 1:jdtinom vlada neć·e nikakve sreć·e na onom sv!jetu imati. A doista je jadno ono za što su se prodali, kad bi samo znali! , . J t)S lzmeđu nebrojeno mnogo grijeha koj i upropaštavaj u onoga ko ih čini, Al lahov Poslan ik, s.a. v.s., j e izdvoj io sedam smrtnih među koj i ma i s i hi r. 1 96 Ovdje nij e spomenut n i j edan zaseban, i zdvojen segment pojavnosti s i b i ra ( učenje, podučavanje, i l i praktikovanje), pa j e ovdje posigumo riječ kako o s i b i ru u nj egovoj cjelokupnosti tako i o segmentima njegove pojavnosti. Al lah je svemu stvorenom odredi o svrhu i savršeno udredio funkcionisanje svih svjetova. On koj i je V lasnik svega stvorenog nikome nepravdu ne čini, a zabranjuje i svoj i m stvorenj ima da nepravedni budu. Zar bi onda iko ko je svjestan ovih činjenica mogao ustvrditi da je podučavanj e, učenj e i prakti kovanje sihira dozvoljeno? Zar bi i ko mogao kazati d a je nešto što predstavlja sliku i pri liku svega onoga što je A l lah učinio zabranjenim dozvoljeno i da onaj ko tom vještinom vlada nikakvih posljedica na ovom ili budućem svijetu neće imati? Tvrditi ovo bilo bi isto što i tvrditi da su bogoboj azni i oni koj i u grijcšenj u ustraj avaju kod Allaha, dž.š., isto. A da l i su? l bn-Kudame: "Učenje sibira i podučavanje i stom je kufr i m i ne poznajemo ikakva razmi mo i laženja kod uleme o tom pitanju. Naši su istomišljenici i ( Hanbe l ije) koj i kažu: "Smatra sc nevj ern ikom sahir koj i podučava sibiru i l i ga čini, svejedno da l i to smatra zabranjenim i l i dozvoljen i m . "" 1 97 Ebu-Hajjan : "Sud o učenj u sihira može se ovako posmatrati: ako se učenjem sihira veliča nešto i l i neko m i mo A llaha kao što su zvijezde i šej tani, imaj ući na umu ono što je rekao Uzvišeni A llah, može se zaključiti da je to bez sumnj e kufr. N ije dozvoljeno učiti ga niti raditi po njemu, jer j e c i lj njegova učenja pro l ij evanje krvi i rastavljanje supružnika i prijatelja. Ako n išta od gore spomenutog n ij e cilj , ali i pak postoj i mogućnost da bude, i u tom slučaj u n ije dozvoljeno učenje sihira n i t i rad po njemu. Ono što se zasniva na 1 �1
EI- Bckarc, l 0 2 . I sto 1 4' I sto 1 46 Vidjeti poglavlje .. Dokazi iz sunncta o postojanju sihira" 1 9 7 Yeh id Abdussc lam Bal i . 0.\'tri mac' u horhi protiv zlih sihirhaza, ( p rcvod hfz. Senaid Za imović), str. 5 3 ; ( EI-Mugni. Xl l 06) � ��
83
Sihir
zabludama, obmanama i vračanj u nije dozvoljeno učiti jer je sve to krivi put. Ako, pak, to ima za cilj zabavu i igru, te da sihirbaz pokaže svijetli svoju okretnost i brzinu, u tom slučaju je učenje sihira samo pokuđeno.'' 1 9x Koristi od sihira ne postoje, osim možda u određenoj mjeri i kratkotrajno za_ njegove praktikante. S druge strane su štete od nj i�ovog djelovanja nemj erlj ive. Borba protiv ove napasti i njeno uništenje može i treba biti jedan od ciljeva čovjekovih na ovome svijetu. Ali kako postići njegovo ostvarenje? Potrebno je upoznati problem da bi se riješio. Upoznati neprijatelja da bi se porazio. Nakon ovakve spoznaje kod nekih se javlja misao da "učenje o sihiru nije ništa ružno niti pokuđeno. (. . .)Rrazlog tome je činjenica što je nauka sama po sebi nešto časno. (. . .) "199 Ovakve izjave nemaju prihvatlj ivu osnovu i ne mogu se uzeti kao ispravne. Prvo, kur' anski princip o zabrani sihira jasno je izražen. Zatim, potenciranje učenja sihira kao vida nauke je u potpunosti neispravno. Sihir j este nauka, ali nauka šej tanovih sljedbenika. Tragati za znanjem pokušavaj uć i društvo učiniti boljim i činiti to u ime Allaha, dž.š., jeste ibadet, učiti s ih ir nešto je sasvim drugo. S druge strane, znanje o sihiru je dobro, čak pohvalno djelo. Učiti sihir znači učiti formule, bajanja, metode pravljenja sihira, a sve spomenuto je kufr. Učenje o sihiru je spoznavanje slabih karika u ovom lancu zla (izgrađivanje snažnog ubjeđenja o Allahovoj volj i u dešavanju svih stvari ; upoznavanje sihirbaza kao pojava: čime se povode u svome djelovanju, stepen stručnosti, metode rada; sticanje znanja o džinsko-šejtanskom djelovanju i utjecaju na svijet ljudi; istraživanje ljudskog karaktera i spoznaja uzročno-poslj edičnih stanja kod oboljelih pojedinaca: stepen vjere, karakter l ičnosti, nivo obrazovanja, psiho-fizička oboljenja i td.). Pravljenje automobila, sata, ili računara za mnoge je komplikovan proces i velika nepoznanica. Međutim način nj ihovog korištenja ili uništenja većini j e poznat, a ujedno i dovoljan. Jedno znanje ne isključuje u potpunosti drugo. Ali ovladavanje zadnj im dovoljno je da bi se koristile ili uništile stvari nastale prvim.
19
x
I sto, str. 5 5 ; ( Revai 'ul-hejan, l /85) Vchid Abdusselam Bali. O.�tri mac' 11 horhi protiv zlih sihirbuzu. ( pre v od h fz. Senaid Za i mović), str. 53; ( Preneseno iz lhn-Kesira, 1 45/ l ); · Ebu-Abdul lah Er- Razi rekao je: . . . 1 99
84
Kur 'ansktl
h amajlija
Zašto neko postaje sihirbaz Svaki sihirbaz koj i od luči postati to što j est zasigurno 1ma SVOJ e razloge. N aravno, ti s u razlozi za ljude č iste svijesti i zdravog razuma neshvatlj iv i . J er shvatiti zločinca koj i ubija djecu i l i udara na čast lj udi može, po onoj narodnoj , shvatiti samo drugi zloč i nac. A l i razlozi postoje i to je ono što treba prihvatiti. Razmi s l i mo li malo o onome što vodi ove " lj ude", doći ćemo do prapočetka, do korijena ovog ovosvjetskog zakkuma200 (zakkum je stablo u Džehennemu č ij i će plodovi biti hrana njegovim stanovnicima, sihirbazi su već zagriz l i ovaj plod samo toga nisu svjesni ) . Riječ je, naravno, o lj ubomori, zavisti. Bolest zavisti je poput bolesnog ponosa i l i mržnje - ne uništava samo onog kod koga se nađe, nego i sve s čim dođe u kontakt. Ebu-Hurejre, r.a., je preni o da je A l lahov Poslanik, s.a. v.s., rekao: "Čuva te se zavisti, j er zavist uništava dobra djela kao što vatra uništava 01 drva. "
J
S i h i rbaz nema koristi uništi l i sklad porod ici koja ga je imala. O n neće postati bogatij i postane l i neko drugi siromašn ij i , niti će biti uglednij i uko l i ko kakav ugledn i k postane omražen. Sve ovo j e tačno. A l i tačno j e i to da će njegova bolesna duša tada biti ispunjena. Ako on (sihirbaz) nema kravu, bit će mu lakše ako i komšij i na crkne ! Zavist je zajednički predznak svakom sihirbazu. Već i na i h n ikada ne učini n i šta iz nekog drugog razloga. Nj i hovi bolesni umovi ne mogu se voditi ničim drugi m do srećom tuđe nesreće. Zatim nailazimo na one koje možemo okarakterisati kao školovane sihirbaze. Oni u prav i l u i maju svoga učite lja koj i i h uvodi u posao i potanko upoznaj e sa mogućnostima zanata. Ova grupa nema straha od j avnog prezent i ranja svoga rada. Oni su svoj u zavist nadogradi t i i vješto zamaskira l i p a s u n a površinu izmi golj i l i kao dežurn i dušebrižnici . A l i . . .
Primjeri l. Nazvao me je čovjek i požalio se na bolest svoje žene. Lije{enje na klinikama zem(je u koj(�j su živjeli (Zap. Evropa) bilo je dugotrajno i neuspješno. om/i su, tražeći lijeka, i do magičarke koja slovi za najuspje.�niju na naJim prostorima. Nerijetko hiva go.\:ćom rad[jskih emis[ja 21111
.,A da li je bolja ta gozba ili drvo zakkum l koje smo nevjern icima kao kaznu odredil i?/ To je drvo koje će usred Džehennema rasti; l plod će mu poput glava šcj tansk i h biti. l Oni će sc nj ime hran iti i trbuhe će svoje . nj ime puniti.!" ( Es-Saffat, 62.-6o . ) �11 1 Mi.i:kat X L V l / 248 85
Sihir ili u nol 'inskim natpisa u k(�jima se pred<>tavljaju njena uspjdno provedena l{ječeJ?ja. Vrijeme i prostor za 1�ju nisu ogranic�avajućifaktorjer je usavr.'>ila s ve tehnike lijeće�ja: licem u lice, putem telefona. slike, odjei·e i td. l onda dolazimo do onog ncu'hitnijeg: zdra vlje lw.�ta! U ovom s luc�aju je iz nekog razloga izgleda omanula. Njegova supruga nije ozdravila. A /i jedn u stvarje
uspje!ino obavila. Svoje usluge je naplatila oko 5000 km. Dio mog dogovora
sa o vom porodicom je bio da odu do te m agičarke i da se uzme novac koji je ona prethodno prisvojila. Otišli smo zajedno kod nje i zatekli je kako u no vogodišnjoj atmo�feri (te godine je Ramazan završavao desetak dana
nakon n o vogo di.ii�je noi·i ", a mi smo je posjetili prvi dan nove godine) . Kuća je bila okićena, a ona je isp(jala kahvu s a prijateljicam a. Ni muzika nije nedostajala. Cf/ela kuća je bila ukra.\;ena desetinama kipova, ikonica. Sjeli smo i zatražili od �je ono po šta smo došli. l tada je izbio rat! Ja sam je pozvao da se okane "ćorava " posla. A zatim je ona ustvrdila da liječi Kur 'anom (do vo(jno je staviti sliku ho/esnika u Kur 'an i sve će biti r(jdeno!). Đa ja n ipoda.i'; ta vam 2 9 godina 1yenog iskustva. Da je ona znmye sticala kod Indijanaca. I jo.{: mnogo toga. Kada sve to n{je imalo odjeka zaprijetila je da i·e mi na "licu rnj esta " pokazati svoje sposobnosti tako što i·e m i nap1raviti nekakav belaj (.<> ihir) !!! l zaista se potrudi/a. Izgovarala je, sa dlano vima okrenutim prema meni, svu silu nekakvih čarol(ja. koje twravno mi w imale ni nqjma�jeg utjecaja (taj dan sam, e!hamdu!illah. imao s ve J to onrit. nije: namaz, /jost. zikr). Kada je vidjela da joj je posao propao . . ft'Qko se pretpala i ustvrdila da ona nije namjeravala to .�to je upravo pokušala Jrtego . . . nešto. Na kraju je ipak vratila o n o .5to je nepravedno uzela, a-A llah jiu je ponizio jerje o bećao : "
. .. ( . . .) a ČQ!rohnjak neće, ma gdje došao, uspjeti.
"102
Bolesnica· je, elhamdulillah, ozdravila. Dvojici džina koji su JOJ prouzroko�"\Pa/i bolest smo pojasnili da je to što su učinili gr{jeh, i da A l/ah, dž. f . n{je time zadovoljan. Shvatili su po uk u, pokajali se i otišli. .
Drugi dio prethodno spomenute grupe su tzv. zabavljači ( mađionhhui). Nj ihov utj ecaj j e samo naizgled bezazlen i bezopasan. U stvarnost i je daleko od toga. Nanošenj e zla lj udima u n ištavanjem nj ihovog zdravlj a i l i: ži vota za ovakve je često sporedna stvar i tu nj i hovu stranu malo ko može znat i . Glavna preokupacij a im j e poslovno, materijalno isplativo čarobnj aštvo. Svij et j e danas preplavljen naj ezdom raznih kal ibara gatara, proricatclj a, kreatora zvj ezdan ih mapa, mađioničara.
���� Taha,
69 .
86
Kur ·an sk tt fumwjl(ia Prim,j eri l . David Coppelfield. Malo je onih koji nisu čuli za o vog popu larn og mađioničara. Spomenimo samo spektakularna si!JetaJ?ja n a scenu, ili čudesni nestanak i ponovno poja vlji vm1je Kipa slobode. Zaista zapm?jt{jui'e.1 A li ll svemu tome post(Jji jedna nelogičnost. Sve ljude A llah. dž..ii . , je s t vo rio onakvima kakvi jesu. Sa p rednos tima i mahanama. Ne posfr?ii čo vjek koji može /e(jeti, tran.�fhrm isati se u ne.�to, nekoga, ili hi/o !';ta od onoga .�to n!Je dato svim ljudima. Zato možemo hiti u potpunosti sigurni da je on u SV(�jim iz vedbama potpomognut svijetom džina. Slučaj oko Kipa slobode l l potpunosti razotkriva ovog sih irhaza :
"O dostoj anstven ici, ko će mi od vas donijeti njezi n prijesto prij e nego što oni dođu da mi se pokore?"/ "Ja ću t i ga donijeti" reče Ifrit, jedan od dži nov a p rij e nego tz ove "203 sj edn ice svoje ustaneš, ja sam za to snažan i pouzdan. -
-
"
Napomena - dostupnost literature u kojoj je dos (jedno op isano p ra v(je11je sihira može biti iskušenje kojem se svi ne mogu, ne znaju, ili ne usp!Ju oduprijeti. Zato bi bilo najbolje kada bi kojim slučajem ta literatura bila sklonjena u kakve "tamnice " pa da više nikada ne ugleda svjetlos t dana. Naposljetku, pisci tih knijga se nisu zahmetili da obrade (jednu temu od općeg značaja, pa niko ne bi osjetio gubitak. Obrazovne institucije usmjerenog karaktera (ovdje ne želim spomenuti one zbog kojih su i napisani ovi redovi da se ne bi desilo da poruka bude pogrešno shvaćena; nije riječ o klasičnim bibliotekama ili knjižarama) pružaju najpotpunije "usluge " ove vrste. Pouzdano znam za nemali broj onih koji su, iskorištavajući blagodati ovih mjesta, ušli u ovaj labirint užasa. Jedni su se navakat izvukli. Za druge izlaza više nema (svijet džina i sihira ih je odveo u smrt - imena i mjesta ću ponovo izbjeći iz prethodno spomenutog razloga). V remena pogodn a za pravljenje sibira U narodu postoj i uvriježeno mišljenje da se sihir pravi isključivo noću. Otuda i strah od manje poznatih, zabačenih ili mračnih uličica i nj ihovo zaobi laženje u širokom krugu. U suštini ne postoje razlozi za o vako ne št o j e r ne postoj i ni pravi lo o vremenskim razdoblji ma pogodnim za sihir. Sihir j e moguće praviti u bilo koje doba dana ili noći. Međutim mog uć e j e i zdvoj iti 203
En-Neml, 3 8.-39.
87
Sihir vremena posebno pogodna za uspješno aktiviranje sibira. To su razdoblja prijelaza ( noći u dan i dana u noć), ali i c ijela noć do pojave zorc. Tada su dži n i naj slobodnij i u svome djelovanju, a s obzirom da je sihir ugovor između sihirbaza i džina i pošto su nakon sklapanja ugovora glavni nosioci si bira dži n i , sve postaje jasnije. Također, noć je zastor od očij u tako da s i h i rbazi žel e l i sc dokopati predmeta na koje će napraviti s i h i r, i l i žele l i postavi t i već napravljeni sihir, koriste ovu pogodnost. Sihirbazi nemaj u stida, a pritisak koj i stalno osjećaj u čini da prave veli ke greške pa postavljaj u sihir i danj u u k uć i onoga kome je sihir namijenjen (ovakav sihir je, uz A l lahovu, dž.š . , pomoć lahko rješiv). S i hirbazi mogu biti uhvaćeni dok obavljaj u svoj prljavi posao. Ne stoj i ubjeđenje da ih je nemoguće vidjeti, uhvatiti, i l i bilo šta drugo zato što se oni pretvaraju u razne oblike koj i im omogućavaj u da se za tili čas izgube. Ljudi su isprepričaval i mnoge priče u koj i ma se sihirbazi mogu pretvoriti u mačku, žabu i l i neku drugu životinju i tako postaviti nekome sihir. Otuda strah od ovih životinja. Džini su ti koj i mogu mijenjati oblike, ali o ovome je već bilo govora.
P rimj eri / . Da bi neko vidio sihirhaza na djelu. jedino je potrebno naći se na pravom mjestu u pravo vr(jeme. Jednog ljeta sam, negdje oko pola dva iza pola noći, posmatrao sahirku koja je postavljala sihir određenoj osobi. Ona me n(je prim (jetila i ja sam sačekao da završi posao. Zatim sam joj se javio(!) nakon ćega je ona sva izbezumljeno počela bježati pri ćemu je nekoliko puta pala. Ona je, među ostalima. dokaz kako sihirbazi nemaju obraza. Nakon ovoga što se desilo, više puta sam je slušao kako ljudima govori o nekakvim moralnim vrijednostima (ovo je govorila znajući da i ja to čujem). Posebnu draž za sihirbaze predstavlj aj u pojedine "svetkov i ne" u toku godine kada postaju h i peraktivn i . Za vrijeme ovih svetkovina se čak udružuj u u svome djelovanj u ( što inače n ije česta, ali, s druge strane, n ije ni nepoznata pojava). Poseban naglasak je potrebno staviti na praznike ncmusl i mana tokom koj ih se vel iča ( svetkuje) neko osim A l l aha, dž.š., i pri l i ko m k oj i h se musl i mani poistovjećuj u sa ncmusl i manima. Rij eč je o "Božiću"i J urjevu. Noć uoči ovog posljcdenjeg dolazi do pomame sihirbaza. Svi s i h i rbazi ( i l i većina) iz jednog mj esta se okupe na mjestu koje posjeduje određene karakteristike i tu dolazi do zajedničkog spravlj anja sihira za neke lj ude, i l i do "pravedne" raspodjele zadataka koj u međusobno obave, i l i je za nj i h obavi najjač i sihirbaz. O de.i:avanjima u OW?i nob som se i sam uvjerio. Tako smo. na prin?jer, nekoliko hrać·e i ja jedne prilike i sami van kui·a (na poznatim. spec(fic;nim 111jestinw) dočekali o vu noi: pro vjeravajud priče koje su okolo kružile. Ono 88
Kur 'anska hamajliju /;to se de,{:ava/o te noi:i na sve je vi.š:e li6/o osim na stvarnost. Počelo je svr�jevrsnom ritualnom muzikom koja se razl(jegala kroz tišinu noći. Po završetku ovog uvodnog d!jela nastao je tajac, a za lo vr(jeme sklapani su ugovori koji su nosili pečate kufi·a . . . Istu večer smo na nekoliko mjesta, u veoma kratkom vremenu hi/i s1�jedocima t!jihovih nakana. Slu.{:ali smo na samo nekoliko metara od njih (ne)razum(jive razgovore, i uvjerili se u nekoliko "uspjdno " urađen ih sihira.
Postavljanje sihira i mjesta na koj a se sihir postavlja Postavljanje sihira može biti i zvedeno sa tri strane. Prvi s l učaj je kada sihirbaz svojom rukom postavi ono što je uradio. Zati m dolaze oni koj i traže da se sihir napravi . Oba ova slučaja su, sa stanovišta mjesta na kojem će se naći sihir, identična. l s i h i rbaz i onaj u č ije je ime sihir urađen postavljaj u sihir samo n a mjesta koja su dostupna svakom čovjeku (odj eća, hrana i piće, kuća i zemlj ište : postavljanje sihira na l u zem lj u, u temelj , krov objekta, mjesta unutar kuće, često na pri lazu kući u vidu nečistoća kada je s i h i r očit, i l i sihir urađen na vodu u kojem sl učaj u postaje nepri mjetan i td. N a kraj u dolaze dži n i . Nakon što sihirbaz napravi sih ir, o n naredi džinima d a postave sihir na mjesto do koga će biti izrazito teško i l i nemoguće doći : procjepi u stijenama, tekuće, stajaće vode i td. Speci fičnost ovako napravljenog sihira je da mijenja mjesto na kome je postavljen. Jedan džin biva zadužen samo za mjesto sihira. On nema d i rektnog utjecaja na stanje opsihirenog. Njegova uloga je samo u tome da svak i put kada se sazna mjesto sihira, premjesti ga na drugo mjesto. Tako, postoj i i s i h i r koj i n ije napravljen ni na · kakav predmet. Sihirbaz džina jednostavno na osnovu proračuna određenih podataka uputi na neku osobu (sihirbazi traže od bolesnika ime, i me maj ke i datume rođenj a ! ! ! ). A l i , e'l hamdul i l lah, pronalazak sihira, mada naj lakš i , nije jedini način rješavanja stanja sihirom izazvanih.
Primjeri l. pjevojka, kratko vr(jeme nakon što se udala, ostaje nepokretna. Nakon .{:to j(�j je proućena rukja, ustala je izl!jećena, ali kratko nakon toga sam dobio poziv da je opet u istom stanju. Rekao sam f!jenoj porodici da dolazim za jedan sahat da bi me oni nakon toga ponovo nazvali i pren!jeli mi da je ozdravila! Džini kada o5_'jete da bi mogli nastradati zbog toga što rade ponekad napuste bolesnika. Ovo ne zna6 da je problem r(je,{:en. S obzirom da poznaju osobu u kojoj se nalaze, džini znaju hoć:e li se moći vratiti napuste li tu osohu ili ne. Ako sh vate da se mogu vratiti oni će otići da ne bi bili nwčeni uc�enjem Kur 'ana. Isto se desilo i ovdje. Nakon dan-dva sam joj ipak učio. Diini su hi/i prisutni i pokazivali su veliku agresivnost. Vezali smo je. ali je sve veze isprl!kidala. Dizala je i bacala stvari kclje hi bile velik 89
Sihir zalogaj i za veoma jake (jude. Na kraju su ipak posustati i iskazali swy·u poslu.{:nost. Priznali su ko ih je poslao, i na .�to je naprav(jen s ihir ljaje na kome je bilo napisano ime bolesnice i r[jec� umrla: bilo je nacrtano nekoliko srca. a između svega toga lobwy'a). Kazali su daje sihir postav(jen uz teme(j kuće, i:-,p od pločnika. S obzirom da džini puno lažu, da je kuc.;a naprav(jena dvadesetak godina pr[je nego je ova djew�jka (snaha) došla u tu kuć·u, nisam im vjerovao. A li oni su ustrcy·ali u s w�joj tvrd1�ji i nije preostalo ni.�ta drugo nego provjeriti. Pr[je nego sam im dopustio da odu. razvalili smo dio koji su spominjali i, zaista, duboko u zem(ji, uz temelj, prona.W sihir. Nemoguće je hi/o da čovjek na bilo koji naan. osim da razvali pločnik (što nije učinjeno) dopre do tog mjesta i postavi sihir. Znac.'i uradili su to džini! Nakon toga su je napustili. Elhamdu/illah !
Sihirbazi uvijek ostavljaj u svoje znanje u naslj edstvo S i h irbazi ne umiru dok nekome ne ostave svoje znanj e ! Kol i ko puta ste č u l i konstatacij e ove vrste ! ? Ne možemo kazati da su neisti ne, ali sušta istina s igurno n i su. Smrtni čas svakog čovjeka j e unaprijed određen i neće biti promij enjen nj egovim grij cšenjem. I stinu je rekao A l lah, dž.š., u riječima:
" Kad bi A l lah ljude zbog grijehova nj ihovih kažnj avao, n išta živo na Zemlj i n e b i ostavio, a l i , On i h do roka određenog ostavl a, i kad rok nj i hov dođe, ni za tren ga j edan ne mogu n i odgoditi ni ubrzati . "2 4
j
R ij eč j e o nečemu drugom. S i hi rbazi sklapanjem ugovora sa džinima samo naizgled imaj u glavnu rij eč, a u stvarnosti su nj i hove sluge koje nemaj u pravo odlučivanj a o i spravnosti djela. Nj ihova sloboda s e svodi na izbor osobe kojoj će napraviti sihir. "Ugovor sihira" je ugovor zasnovan na mržnj i, a n i kako na obostranoj želj i . Rezultat svega spomenutog j e taj da dži n i neće dopustiti čovj eku prekidanje ove veze. Obećavat će mu svako dobro, prijetit će ugrožavanjem njegove porodice, i na kraju, ono što će i mati najveći utjecaj , prijetit će, p a i smrću, samom sihirbazu. l ovo nas dovodi d o pitanja o "produžetku vrste" . Uvjetuj u l i ovo džini, sihirbazi sc sigurno neće oduprijeti, i iz panike koj a ih obuzima ( posebno one starij e ) po svaku cijenu pokušavaju pronaći svoga nasljedn ika. Pronaći će ga u svakom zav idniku, gtj ešniku. S i h i rbazi i sami mogu biti inicijatori vrbovanja novih članova. Ovo či ne iz lo�
En-Nahl, 6 1 . ( V i djeti i 4 5 . ajet sure Fat i r koj i na skoro identičan nač i n govori o "određenom času") 90
Kur 'an.�ka hamajlija ubjeđenja da je biti sihirbaz nešto uzvi šeno ( šejtan im sihir takvim predstavi). To će učiniti prvenstveno sabi ri sa vel ikim autoritetom među džinima. Džinc koje su imali u svome vlasništvu ( hadime) ostavljaj u svome nasljedniku, a oni će služiti nasljednika identično kako su to čini l i i sa svoj i m prvim gospodarom. l onda kada sl ušamo o "veličini " nekog hodže, čujemo kako je njegov otac bio najjači, kako je i mao najbolje knj ige. l sve knj ige je ostavio svome sinu, kćerki . Naravno sve ovo nema veze sa razumom. Svakome je jasno da sin dobrog hirurga neće biti hirurg uko l i ko mu otac u nasljedstvo ostavi knj i ge preko koj i h je on stekao to zvanje. Rješenje zagonetke svakako nije nasljeđivanje knj iga, nego onoga što dolazi uz knj ige - nasljeđivanj e džina. Ovo stanj e s e može opisati i drugačij im, obrnutim redoslijedom. S obzirom da džini žive daleko više od lj udi i da su sihirbazi u ovoj vezi potči njeni, a nikako oni koj i vladaju, možemo kazati da, u stvari, džini ne bivaj u nasl ijeđeni nego da oni u nasljedstvo dobivaj u nove sihirbaze. ( ! ) Za sihirbaze ne postoj i interesna grupa prema kojoj će usmjeriti svoje djelovanje i koj u će ugrožavati više nego druge. Imućstvo i l i neimaština, snaga i l i slabost, životna harmonija i l i haos, zdravlje i l i bolest. N i šta od spomenutog nije presudno da bi se neko našao na udaru sihirbaza, i l i da bi bio sačuvan nj i hove smutnje. Dovoljno je da čovjek živi, postoj i na ovome svijetu. Sihirbaz će već pronaći nešto što će mu zasmetati i zbog čega će iskazati svoj gnjev i mržnju na m uškarcu, ženi , starcu, pa čak i djetetu. Samo zbog jednoga će ljudi biti sigurnij i i u prednosti nad drugima. Najjače oružj e i najbolj i štit čovjekov je snaga vjere u Allaha, dž.š., M i lostivog, Zaštitnika i Pomagača. Što čovjek bude bliži Al lahu, dž.š., šej tani (od ljudi i džina) će ga više mrziti i više će ga napadati . A l i nj i hova mržnja i napadi neće poraditi rezul tate. ( ! ) S i h i rbazi ni sami n i su zaštićeni od svoga znanj a i dje lovanja. Nj ihov život se odvija pod konstantim pritiskom nametnutim i m od džina i šej tana. U ovakvom stanj u b ivaj u pri s i ljeni da čine djela sihira više i češće nego što bi to i sami želj e l i . I tada prave greške. Pogrešni m pripravljanjem sibi ra, sihir se može desiti (zadržati , vratiti) samom sihirbazu i l i njegovoj porodi c i . Zati m je moguća situacij a da bolesnik ode drugom s i h i rbazu tražeći l ijek. Dotični tada pravi novi s i h i r koj im zaprijeti, i l i već prije ugrozi nekoga iz sihi rbazove porodice, i nj egovo nepostavljanje ( i l i u drugom s lučaj u skidanje) uvjetuje skidanjem sihira sa bolesnika. I treća, ponovo nepogodna situac ij a za sihirbaza jeste kad bolesni k ode tražiti l ijeka kod onih koj i l iječe dozvoljenim ( Kur' ansko-sunnetski m ) metodama. Učeći Kur' an nad bolesn ikom, učač i uplaše, povrijede i l i ubij u nekog od napadača. Desi l i se ovo, dži ni će se naj vjerovatn ij e osvetiti sihirbazu, jer on i h je svjesno učinio žrtvama svoj i h nastojanja.
91
Sihir
KAZ N E ZA S I H I RBAZE Sihirbazi su naj veći , i l i u naj manj u ruku među najvećim zulumćarima na dunj al uku. Kol iko li slijep treba biti čovjek, pa da ovo ne uoč i . A kol ika l i j e tek svij est društva koj e sihirbaze ostavlj a nekažnjen ima. Ne postoj i dobro koje sihirbazi mogu učiniti. Samim tim ni razlog zbog koj ega bi i m se trebala iskazati sami lost. Nj ih se ne smij e čak ni ignorisal i. Sihirbazi moraj u biti tretirani "po pravdi". Ali društvo i dalj e okreće glavu. Problem ne nestaj e ako sc pred nj im zatvore oči , a posebno naivno je shvatanj e . da nas problem neće dotaći ignorišemo li ga dovoljno dugo (stalno). Ipak, pravda je u j ednome: nj ihova sreća i l i nesreća, uspjeh i l i neuspjeh nij e uvj etovan svij ešću zajednice o nj ima. Kazna za ono što jesu i za ono što č i ne već j e pripremlj ena i određena: sigurna ahiretska i predviđena ovosvj ctska.
"Učili su ono20 5 što će im nauditi i od čega nikakve koristi neće imati iako su znali da onaj koj i tom vještinom vlada nikakve sreće na onom svijetu neće imati."200
" ( . . . ) a čarobnjak neće, ma gdj e došao, uspjeti. "2 07 A llahove, dž.š., poruke su j asne. Jasne su i one Njegovog Poslanika, ° s.a. v .s.: " Kazna određena za sihirbaza je udarac (ubijanj e ) mačem. "2 K Po ovom hadisu postupal i su Ahmed, M a l i k i Ebu-Hani fe. Oni kažu da sihirbaza treba ubiti. To se prenosi i od Omera, Osmana, I b n-Omera, Hafse, Džunduba b. Abdul laha, Džunduba b. Kaba i Kaj sa b. Sa' da i Omera b. Abdul-Aziza. Šafij a smatra da ga ne treba ubiti isklj uč ivo zbog sihira, osim ako učini nešto u tome što ga vodi u nevjerstvo. Ibnul-Munzir j e rekao: "To j e j edno predanje od Ahmeda, a prvo mišlj enje j e ispravn ij e zbog hadisa i tradi c ij e od Omera. Svijet j e po tome postupao u vrij eme njegova h i lafeta, a da se niko n ij e suprotstavljao. "2 09 205
sihir
207
Taha, 6 9 .
200
20N
El- Bekarc l 02 '
.
et- Tirmizi, 1 460; ef-Darekutni, Il l/ 1 1 4; el-/lakim, I V/ 360; e/-Bejheqi, V I Il/ 1 3 6; al Si/si/ah al Da 'i!i!/1, l l i/ 64 1 , br. l 446 209 Abdurrahman ibn- H asan. Knjiga Tevhida i radost praFovjemih, str. 20 l , U. G. Furqan,
Sarajevo,
200 l
92
Kur 'anska hamaj/ija I mam Malik kaže da j e sihirbaz onaj koj i pravi sihir i da to ne čini n iko do sihirbaz, i on smatra da se takva osoba treba ubiti. 2 1 0 El- Kurtubi iznoseći mišljenj a učenj aka o sihirbazu musl imanu i ncmusli manu, spomi nj e riječi imama Malika da "ako sihirbaz l ično nekoga opsihiri, a njegov sihir bude izvršen putem riječi koj e u sebi sadrže kufr, · onda ga treba ubiti i ne treba pri tome od njega tražiti da se pokaje. Njegovo pokaj anje se ne prima zato što je sihir stvar kojom on žel i da sc prikrije i zato što je A l ah si hir nazvao nevj erstvom ( A! - B �qara l 02 )." O vo � mišljenj e � _ 1Ahmeda tbn-Hanbela, Ebu-Sevra, I shaka, SafiJ e2 1 t Ebu-Hantfe.
�
)
H afiz ibn-Kesir, također, spominj e mišljenj a učenj aka po pitanj u tretiranj a sihirbaza, o d onoga da s e sihirbaz n e smatra nevj ernikom već ga samo treba kazniti do onih (mišljenja) čij i korij en prenose Šafij a i A hmed ibn-Hanbe l : "Obavij estio nas je Sufjan ibnu-Uj ej ne od Amr ibn-Dinara da j e čuo Bcdžlcta ibn-Abdeta d a je rekao: "Omer ibnul-Hatab, r.a., j e pisao pismo u kojem naređuje da sc ubij u svaki sih irbaz i sihirbazica, pa smo ubi l i tri sihirbaza. ""2 1 3 I mam Ahmed je rekao : "Zabilj eženo j e od troj ice Poslanikovih, 4 s.a.v.s., drugova da treba ubijati sihirbaze. "2 1 U vjerodostoj nom predanj u od Hafse, r.a., prenosi se da j e ona naredila da se ubij e njena s l uškinj a koj a j oj j e napravi la vradžbine, i bila j e ubijena. 2 1 5 l bnu-Munzir kaže: "Kada čovjek potvrdi da j e nekoga opsihirio riječ i ma kufra, dužnost j e da se ta osoba ubij e ako se ne pokaje, isto se radi ako postoj i očigledan dokaz protiv njega, kao što j e očigledan kufr. A ako se ispostavi da govor koj i m je on nekog opsihirio ne sadrži u sebi kufr, onda ga nij e dozvoljeno ubiti. A ako opsihirenog spopane l udost i gubitak pameti kao poslj edica sihira, treba nad nj i m izvršiti odmazdu ako j e to bilo namj erno, a ako n ij e bilo namj erno, onda treba dati krvarinu njegovoj porodici."2 1 6
210 21 1
Vehid Abdusselam Bali, O.�tri mm' u horhi protiv zlih sihirhaza, str. 43 Imam Šafija smatra j oš da se sihirbaz ne ubija samo zbog si hira nego sc ubija u odmazdi (u sl učaj u da je njegov si hir prouzrokovao nečiju smrt ). 212 V ch id Abdusselarn Bali, 0.5tri mac' u borbi protiv zlih sihirhaza, str. 43 211 Ibid, str. 44 ( za spomenuti had is l bn-Kesir kaže da ga je naveo Buhari u svome Sahihu-1Buhari) ; Vidjeti i Knjiga Tevhida i radost pravovjernih, Abdurrahman ibn-Hasan, str. 20 1 ,202 2 1 4 Ibid, str. 44 (zabilj eženo u tcfsiru 1/m-Kesira ) 1 2 5 AbdUITahman ibn-I lasan, Knjiga Tevhida i radost pravm:iernih, str. 202 (predanje zabilježio Malik u Muveflau, 2/872), U. G. Furqan, Saraj evo, 200 1 � 1 6 Vehid Abdussclam Bali, O.�tri mac' u horhi profil' zlih sihirhaza, str. 44 ( preneseno iz lbn-Kcsirovog tefsira)
93
Sih ir N a kraju, nad sihirbazom, po mišlj enj u veći ne, mora biti i zvršena smrtna kazna (preneseno od A l lahovog Pos lan i ka, s.a.v.s., Hafse, r.a., supruge A l l ahovog Pos lanika, s.a.v.s., i kćerke Omera b. el-H ataba, Omera i bnul H ataba, ashaba, prihvaćeno od veći ne učenj aka). Prema i spravnom .mišlj enj u ( već ine) sihirbaz se ubij a, a da sc ne traži njegovo pokaj anje. Ako je njegov i dentitet poznat, od njega se traži da uništi s i h i r koj i je napravio. Ako odbije, ubija se, a l i se ubij a i u slučaj u da prihvati i prekine s i hi r. Prekidanj e j ednog sihi ra n ije garancij a da sihir neće postaviti nekome drugom . S i h i rbazi su lažlj ivci i ako im se da pri l i ka da sc pokaju, prihvatit će je kako b i se spas i l i , ali vjerovatno neće biti iskreni . Čak i u sl učaj u da su i skreni to će im kori stiti pred A l l ahom, dž.š., a l i će egzekucija b i t i provedena; " M a l i k zastupa mišljenj e da je presuda za sihirbaza kao i presuda za odmetn ika od vjere, i ne prima mu sc tevba. B iće ubijen kada se utvrdi da j e pravio sihir. Tako i sto m i s l i i Ahmed i bn-Hanbel. "2 1 7 S i h i rbaz s c nekada ubija u odmazd i , i l i plaća krvarinu. A ko sihirbaz ubij e nekoga vrstom sihira koj a obično ubija, onda on mora biti pogubljen zato što je u b io neč i m što i nače ubija, kao što je sl učaj korištenja noža. Ako j e ubio neč i m što obično ne ubij a, i l i što nekada ubij a, a nekada ne, onda ( s i h i rbaz ) mora platiti krvari m1, a l i se odmazda ne zahtj eva, zato što je imao namj eru da povrijedi, a to je kao udaranje nekoga štapom ( koj i može i l i ne mora ubiti ) . ( l bn- Kudamc, A I- Mugni, I X/ 330)
I S POVI J EST ŽEN E KOJA N IJ E MOGLA V I DJ ETI KJA B U Ovo j e istinit događaj koj i se desio s a šej hom Abdul lahom Šehatom na programu sate l itskog kanala " IQRA". To j e direktan program u kojem gledaoci postavlj aj u pitanj a telefonom a emituje se i z Egipta. Za vrijeme programa desio se s l ij edeći događaj .
Gledatelj ka: U p i tala bih šej h Abdullaha, ako sam j a poč i n i l a vel i k i grijeh može l i mi m oj Gospodar oprostiti? Šej h : S i gu rno sestro, Uzvi šen i A l lah j e rekao: Rec i : "O robovi moj i koj i ste se prema sebi ogriješi l i , ne gubite nadu u A l lahovu m i lost! A l lah će, sigurno, sve grijehe oprostit i ; On, doista, mnogo prašta i On je milostiv. Gledatelj ka: A l i ja sam strašno djelo uč i n i l a i ja osj ećam da mi naš Gospodar to ne može oprost i t i .
�17
I bid, str. 44
94
K ur 'anskll hamajlija Š ej h : Sestro, A l lah je Onaj koj i prašta ( Gafur) i On je M i lostivi ( Rahim). On Uzvišen i je rekao: A l lah sigurno neće oprostiti da Njemu druge smatraju ravnim, a oprostiće kome hoće ono što j e manj e od toga. G ledatelj ka: J a za sebe posebno osjećam da mi moj Gospodar ne može oprostit i . Ja sam sedam puta išla na hadž a l i Kj abu nikad nisam vidjela ! ! ! Š ej h : Da A l lah sakrije i sačuva !G iedatelj ka : U lazi la sam u harem Kjabe i gledala ljude kako tavaf čine al i j a n igdje nisam vidjela Kj abu. Čak m i je jedan čovjek pomogao da j e dodirnem a l i j a je uopće n isam vidjela. Š ej h (vidno uzbuđen): Sada mi doista reci šta si to uradi la? Sigurno si nešto ogromno počini la. M o l i m A l laha Uzvišenog da sakrije i oprosti. Zamol io b i h t e d a n a m odgovoriš? G ledatelj ka (odgovara dvou meći se): Poč in i la sam b l ud sa nekim čovjekom kojeg ne poznajem. Š ej h : Nemoguće, ti l ažeš, sigurno i ma nešto veće od toga što si uradi la? G lcdatelj ka: U pravu si, radila sam kao medici nska sestra i imala sam veze sa sihirbasima, lj udima koj i prave sibir i koj i rade zla djela koristeći džine da bi naud i l i i naštet i t i drugima. Oni su donosi l i men i svoje vradžbine i zapise a j a sam u lazi la u mrtvačnicu među mrtvace i u nj ihova usta to staljala. Pos l ije sam usta zatvarala i koncem zašivala i oni su tako ukopavani ( sahranj ivani ) . T o sam više puta rad i l a . Š ej h (dobro uzruj a n i lj ut): Da A l lah sačuva, ti sigurno nisi lj udsko biće. Ti si misl i la da će ti naš Gospodar to tek tako oprostiti. Ti si širk počini la, A l lahu Uzvišenom si druga pri pisala. Da Al lah sačuva! A l lah neće oprostiti da mu sc širk č i n i . Ti si A l lahu širk učini la, da nas A l lah sačuva. Ovdj e se govor prekinuo. Dvije sedmice kasnije na i stom kanalu programu u direktnoj vezi desio se sl ijedeći razgovor.
G ledatelj : Esselamu a l ej ku m ! Š ej h : Ye alej k um usselam ve rahmetul lahi ve berekatuhu. G ledatelj : Zamol io bih vas da me saslušate? Š ej h : Izvol ite! G ledatelj : Ja sam sin žene koj a j e pričala sa vama prije dvij e sedmice i koj a je bi la medic inska sestra. Š ej h : I zvoli sinko! Gledatelj : Moja maj ka j e umrla i dogodi l o se nešto strašno. Ona je umrla normalnom, prirodnom smrću. A l i ono što sc desi lo kada smo je htj e l i ukopati n ije za povjerovat i . Donio sam svoj u majku s a lj udima d o kabura koj i j e bio iskopan i desi lo se nešto č udno. N ismo mogli ukopati tijelo. Kada god bi sišli u kabur on bi sc stijesnio nad nama tako da n ismo mogl i ostati u njemu. B i l i smo pri s i ljeni da izlazimo iz njega pa smo sc ponovo vraćal i , 95
Silrir međutim, on bi postaj ao sve tješnj i . To se ponavljalo sve dok se lj udi koj i su b i l i na dženazi nisu isprepadal i i pobj egli ostavlj aj ući me samog na mezarju. Jedan od nj ih mi j e rekao : "Al lahu se utječem da me zaštiti od onog što je ova urad i l a ! " Ostav ili su moj u majku na zemlj i pored kabura. N iko n ije mogao da j e zakopa. P lakao sam sve dok nisam ugledao čovjeka u izrazito bij eloj odj eć i . Sva njegova odjeća bila je bijela i njegov izgled me je smiri vao. Shvatio sam da je to melek, posebno nakon što mi je rekao slij edeće: "Ostavi svoj u maj ku na njenom mjestu, idi i ne okreći se za njom." N išta n isam progovorio i otišao sam. Međutim, n isam mogao da izdržim a da ne pogledam za svojom maj kom šta će j oj se desiti. Okrenuo sam se i video strahovit vatreni plamen kako pada s neba na moj u maj ku i spalj uje je. S vj etlost j e bila veoma j aka tako da mi j e spa l i l a l ice u momentu dok sam bacio poslj ednj i pogled za svojom maj kom. M oje l ice je j oš uvijek sprženo i j a ne znam da li j a A l lah Uzvišeni lj ut i na mene zbog svega toga i l i nije? Š ej h (plačući): M oj sinko, nadam se da te j e A l lah Uzvišeni očistio od onog šta je uradi la tvoja mati, da nas Al lah sačuva od toga. Ona je troši la na tebe od tog haram i metka kojeg je tako stjecala, pa je A l lah htio da tc očisti. Zato se boj A l laha, od Njega traži oprost i budi zadovoljan onim što ti je Al lah R Uzvišeni propisao i odredio. 2 1
PRE POZNA V ANJ E S I H I R I BAZA Sihirbazi svoje sposobnosti rijetko objelodanj uj u . Ipak to čine nekolicini istomišljenika ( zavidnika, zulumćara, grješnika, smutlj ivaca) koj i trebaj u nj ihove usluge. Takvima naš savj et i upozorenje o čuvanj u od zla sihirbaza nisu potrebni . Oni imaj u svoje načine i metode kako da ih prepoznaj u i stupe s nj ima u kontakt, a vođeni c i ljem ostvarivanj a prljavih, šej tanskih rabota. N aše upozorenje tiče se drugih, nevolj n i ka, mazluma, iskren i h A l lahovih, dž.š., robova. Nevolja b l ijedi granice zla i dobra, a naš c i lj je te gran ice pokazati j asnim, vidlj ivim za one za koje ne postoj i nevolja koj a ih može nagnati da prekorače granice Istine i Pravde. Znakovi koj e ćemo spomenuti uobl ičuj u lik i djelo sihirbaza. 2 1 9
!lx
Novi 1/orizollfi: {asopis za nauc'nu. kulturnu i duh o v1 1 1 1 q/irmaciiu. str. 57, Udruženj e građana Selam, rcbiu-1-ah ir l džumadcl-ula 1 423.h.g. juli 2002 . . broj 35, sa arapskog � rcvco hafiz Fad i l Aektaš - 1 9 Spomenuti znakovi ne očituj u uvijek prav ilo da j e onaj kod koga se nađu sihirhaz. Postoj i izuzetak koj i , ipak nije da leko o d prav ila. Naime, varalice koj e žele zadiviti ljude svojim umij ećem. sposobnostima i znanjem nekada sc koriste riječ i ma i dj elima praktičara sihira.
96
Kur'anska hamajliju • • •
• • •
•
•
• • • •
•
•
•
•
•
•
Raspituje se o bračnim podacima roditelja bolesnog. Uzima privatne bolesnikove stvari kao što su odjeća maramice, kapa itd. Ponekad zaht ij eva da mu sc dovede životinja određenih osobina i da se zakolje, bez spominjanja Al lahovog imena. Ponekad nJenom k rvlj u namaže bolesna mjesta, i l i bac i žrtvu na pusto mjesto. · riše tal ismane ( vradžbinc, zapise). Uči čarolij e i izgovara nerazumlj ive talismanc. Daje bolesniku zapise koj i se sastoje od četverouglova na koj ima su slova i brojevi. Naređuje bolesni ku da se izdvoj i od lj udi j edan određen i period, boraveći u sobi u koj u ne ulazi sunčeva svj etlost. Ponekad traži od bolesnika da se ne pere vodom jedan određen period, uglavnom 40 dana, a ovaj znak upućuje na to da se radi o džinu kršćaninu koji služi sahi ra. Daje bolesniku stvari koje će zakopati u zemlj u . Daje bolesniku papire koje će spa l i ti i nakaditi sc nj ima. Priča nerazumlj i vim govorom. Ponekad sihirbaz obavještava bolesnika o nj egovom imenu, imenu grada iz koj eg j e i o problemu zbog koj eg j e došao prije nego mu ovaj i saopći to. Piše bolesn iku isprekidana slova na papir ( zapis) i l i na posudu od grnčarije bijele boje, a onda naređuje bolesn iku da to rastapa i pije. 220 U slučaj u da bolesnik ne žel i posjetiti sihirbaza, ovaj daje (onome ko ga je posjetio u i me bolesni ka) zapise koje treba zapaliti nakon čega bolesnik "mora" posjetiti sahira. A ko uči naopako k ur' anske sure i l i ajeta ( s kraja prema početku; ovime se gubi svako značenje date sure i l i ajeta osim onoga sihirbazu poznatog). Ako stavlja s liku bolesnika u Kur'an, ako po slici bolesn i ka piše određene vradžbine, i l i ako j e stavlja u i pod i kone ( lj udi, život i nja). Po tijelu bolesnika ( po spolnim organima) piše ajete i l i sure . Sa i stima spolno opći (sa ženama i, i l i muškarcima), a uvjet l iječenj a j e i noć i l i zatamnjena prostorija. Traži od osobe da u periodu dok traj e l iječenje bude nečista, džunup, da ne obavlja vjerske dužnosti ( npr. namaz) i drugo, pravdajući to t i me da šej tan napada onoga koj i dosljedno izvršava vjerske dužnosti, što bi otežalo proces l iječenj a .
Razlika između nj ih j e u tome d a identične riječi i djela ć e u djelovanju sihirbaza imati rezu ltate, ma kako oni nakaradni bili. dok će u dje l i ma varal ica rezu ltati izostati. clo V ch id Abdussclam Bal i , O.�tri muc' u hm-hi protiv zlih sihirhaza, str. 42 97
Sihir •
•
•
•
•
•
•
Prizivanjem džina, vladara džina sa koj ima dogovara izl iječenje bolesnika. 22 1 Od samog bolesnika bude traženo da prinese žrtvu džinu kao molbu istome da prestane sa uznemiravanjcm. Prinošenje žrtve nekada treba biti upućeno nekome od umrl ih, dobrih musl imana, ili umrlim, svecima drugih vjera. Bolesnik treba donijeti sahiru dio tij ela (bilo koga) umrlog: kosa, nokti; vodu skupljenu nakon kupanja umrlog; zemlju sa kabura, grobova; dij elove nišana, nadgrobnih spomenika i dr. Od bolesnika traži da u tačno odredeno vrijeme, na speci fičnim mjestima, priziva duhovne snage (vradžbinama koj e sihirbaz bolesniku prethodno predoči ) od kojih će zatražiti otkanjanje tegoba. Ako odbija da lij eči bolesnika, a uz opravdanje da za to nema dozvolu od svoj ih duhovn ih vladara, ili da bolesni k ne zaslužuje milost duhovnih vladara. Ako za sebe tvrdi da je na statusu većem od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je sam poslanik i da je njegova objava dokinula prethodnu, a samim tim i dovoljna i jedino potrebna kao lijek bolesniku. Ako tvrdi da može dovesti sihirbaza koj i je postavio sihir, pa to i učini ali navodnog sihirbaza vidi samo bolesn ik (prisutni to nisu u stanju). Navodni liječnik je sihirbaz koji je džina, svoga saradn ika doveo u očekivanom liku sihi rbaza (postavljača sihira) .
221
J edan od poznatij i h načina j e sku plj a nje dai rc. S i h irbaz u prostorij i u kojoj će sk uplj at i dairu crta krug u koj i ulazi on, bolesni k i djete (dijete treba i mati oko 7 godi na , znač i da je č i sto od grijeha i da n ije punoljetno po propisima I slama). Taj krug čije c rtanj e je propraćcno i zgovaranjem vradžbina štitit će one koj i sc u njemu nađu. Dječaku sc daje posuda sa vodom i l i u lj em, a zatim mu sc st a v lja prekrivač preko glave tako da bude u potpunom mraku. Tada skupljač daire priziva džine, a dječak iste vidi ( na tacn i , posud i ) kako dol aze Dj ečak ono što vidi prenosi skupljaču, a ovaj i zgo v ara naredbe. O n preko dječaka obavlja sav razgovor sa dži n i ma . U pravilu pr i z i v a vladara određe nog p le mena džina i preko njega o st varuje svoj e namj ere . Vladar dži na a na zahtjev skupljača, dovodi džina koj i je uznemirio dotičnog bolesni k a . Skuplj ač naređuj e da džin napadač bude pogubljen, što vladar džina i uči n i . Skupljanje daire propra�cno je v e l i k i m promjenama ( zvukovi , promjena temperature, p rit i sa k čak p u c anj e zidova) u p ro s t o r ij i u kojoj sc seansa obavlj a. Na o v aj nač in e nekada vrši pronalaženje nestal i h stvar i . Zašto j e skuplj anj e daire problem? Skupljač dairc ostvaruje svoj e namj ere uvj etno č i neći prot ivsl ugc v l adaru džina. Ove usluge sc u prav i l u kose sa Šcrijatom. U grožava sc zd ra v lje i život djeteta koje bude .
,
,
iskorišteno k ao medij pri skuplj anj u dain:. Dijete u svome daljnjem životu bude veoma i nteresantna, osvoj i va mda dži n i ma, a o šokov i ma zbog s l i k a koj e pri l i kom skuplj anja claire v i d i , suvišno je i govori t i . Ugrožavanje života i zdravlja jedne osobe n ij e dozvoljeno radi mogućeg ostvarivanj a koristi drugoj . ( Detalj n ij i opis skuplj anja dai rc mogu�e je pronaći u k nj i zi A hmeda Uosnića "Zapisi i ha111i!i1iie" . )
98
Kur'anska hamajliju
VRSTE S I H I RA Podj e le sihira su vršene shodno osnovama za podjelu. Tako nail azimo na podjele koj ima je osnova jez ička značenje sihira ( sve što j e prikazano drugačij i m nego što stvarno jeste i l i ono čija je suština skrivena), podjele na osnovu ostvarivanja utjecaj a sihir·a na opsihirenu osobu, podjele na osnovu ostvarivanja c i ljeva sihirbaza i druge. Ehu-Abdu l lah Er-Razi dij e l i sihir na osam vrsta: l . Sihir l ažaca, koj i obožavaju sedam planeta, pokretni h nebeskih t ijela. 2. Sihir onih koj i se s luže opsjenama, varkama, prividima i h ipnozom. 3. Traženje pomoći od zemalj skih duhova (džina). 4. Sihir obmane čula i slablj enje vida, čaro l ije i varke. 5. Neobične radnj e poput montiranja inžinjerijskih sprava. 6. Upotreba specij a l n i h preparata i l ijekova. 7 . Ovladavanj e srcem. 8. Sihir kleveta. l bn-Kesir u svom tefsiru kaže: "Er-Razi je većinu ovih vrsta sihira uvrstio u umjetnost sihira koj i opč i nj ava one koj i ga posmatraju, j er je sihir u jezičkom značenj u sve što zavarava i čij i je uzrok skriven."222 223 Er-Ragib sihir dij e l i na: - sve što je privlačna i precizno; - ono što nastaje prevarom i priviđanjem ( mađioničarski trikovi ) ; - sticanj e šej tanske pomoći u vračanj u ; - razgovor s a zvijezdama. 224
Podjela sihira po načinu izvođenj a čarolij e Čvorovi i baj anje, čarobne rij eči - izgovaranje čaro l ija k oj ima se prizivaj u šej tani da naude osobi na način na koj i to sihirbaz žel i .
Opsjenarstvo mađioničarski tri kovi č ija se uspješnost postiže (tren iranom) brzinom i zvođenja. Primj er za ovo je oživljavanje ptica kada pub l i ka vidi da je ptica umrtv ljena, a nakon nekog vremena oživ i i polet i . Publika je previdjela omamlj ivanje ptice određenim anestetičkim sredstvima. ��� Tef.i·ir lhnu-Kesir, 1 47/ 1 ��.1 V�hid Abdussclam Bal i, O.�tri mač 11 borbi protiv zlih sihirhaza, ��� I bid, str. 32 ( preneseno iz Fethui-Bari, 1 0/22 2 ) 99
str. 30,3 1
Sihir H ipnoza pub l i ka gleda ono što čarobnj ak rad i . Dio pub l i ke vidi opsjenu (ono što čarobnjak žel i). Drugi dio, onaj koj i kori sti zaštitu zikra, vidi prevaru (ono što zaista čarobnjak č i n i ) . -
Korištenje hemikalij a ovdje čarobnjak iskorištava znanje o reakcijama i li izostank u reakcija jednih materija sa drugima . . Ibn-Tej m ijje je izavao čarobnj aka koj i je tvrdio da ga vatra ne dotiče da se prethodno sapere toplom vodom pa da ponovi svoj u varku na što varalica n ije pristao. Prethodno je palio svoj e t ijelo plamenom, a da nije osjećao posljedice. 225 -
Vrste sihira po utjecaj u na stanje opsihirenog Sihir koj i m se pravi razdor između dvoje, kao rastava muža i žene, razdor između dvoj ice ortaka, porodice, djece i rodite lj a i td. S i h i r koj i zadržava trenutno stanje. Sihir koj i izaziva bolest. Sihir koj i izaziva smrt. 226 Sihir koj i izaziva l ud i l o i l i razjedinjenost.
ODGOVORNOST VJ E RSKE ZAJ E D N IC E Prisustvo institucija vjerske zajednice u životima njenih skrbnika ima čisto emoc ionalni karakter. Jer ako je karakter djelovanja vjerske zajednice, a koj i odražava prisustvo i mani festacije među njenim pripadnicima jedino savjetodavnog karaktera, ako vjerska zajednica nema mehanizme sankcioniranja i korigovanja nedol ičnog ponašanja svoj i h č lanova, i ako joj , n a posljetku, (buduć i ) č lanovi pristupaj u isk lj uč ivo na dobrovolj noj osnovi, onda veza između članova vjerske zajednice i same zajednice, odnosno njenih institucija može biti okarakterisana jedino kao emoc ionalna. Kome se, i kada svidi, pristupa vjerskoj zajednici, a po istoj , a suprotnoj osnovi, vjerska se zaj ednica i napušta ili zapostavlja bez poslj edica. Pripadnost b i lo kojoj drugoj zajednici podrazumijeva uživanja blagodati te zaj ednice, a l i i odgovornost naspram njenih pravila i propisa. Zašto onda to nij e slučaj kod vjerske zaj ednice kao one koja ne poznaje nac ional ne, teritorijalne i l i bilo koje druge gran ice? Obaveze osobe prema pripadaj ućoj vjerskoj zajednici trebale bi i mati prioritet nad obavezama prema institucijama bilo koje druge pripadaj uće zaj ednice, organizacije, udruženja. Naravno, i prvo mjesto na � 2 5 Tefi· ir l/mu-Kesir, ll 1 46 : Medtmu 'ul Fetawa, Šej h I bn . Uscj min, l l/ l 7R . 2 2 6 Madžid M atar, Lijdenje Kur 'emom. medom i ljekovitim hi/je111, str. 28, Bcmust, Sarajevo, 1 999; Muharem Š tulanović, Lijdenje Kur 'anom od sar 'a (ograma, ogrcy·i.l·avm?ie), sihira (vradžhina. mag(ja) i uroka-Fikhski propisi. istine i kontro1 ·er::e. str. 99, I PA , B ihać, 200 l .
1 00
Kur 'anska ltamajlija listi prioriteta institucij a vjerskih zajednica bi trebalo biti rezcrvtsano za interes i dobrobit njenih č lanova. A da li je to uistinu tako? Danas živimo u vremenu koje je između vjerske zaj ednice i njenih č lanova izgradilo strogo poslovni odnos. S jedne strane, zajednica ima finansiJski interes u svoj i m članovima (i ovaj interes j e minim� lan, dovoljan za gol i opstanak, a uz to, naravno, dobrovoljan, znači nije zagarantovan ) . S druge strane, č lanovi se zbog tradicije rađaj u, um iru i l i vjenčavaj u uz zajednicu. Ostatak života se potrude da provedu sa što manje kont(\kata sa ( vjerskim) institucij ama i autoriteti ma . A l l ahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: " Ko god v i d i loše dje lo neka ga otkloni rukom . A ko to n ije u stanj u, onda neka to uči n i jezikom, riječj u . A ako n i to n ije u stanju, onda neka to ( dj e lo) prezre, mrzi u svome srcu, a ovo zadnje je najslab ij i dio ( najniži nivo) imana."227 A l lahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: "l pomozi svom bratu - b i lo kada je on nasi lnik i l i onaj kome je nas i lje učinjeno. Enes, r.a. , je upitao: "O l A l lahov Poslaniče, pomogao bih mu ako mu je uči njeno nas i lje, a l i kako mu mogu pomoć i kada on čini nasi lje?" On je odgovorio: "Sprečavaj uć i ga u činjenj u nasilj a t i mu tako pomažeš."22� Zašto uprkos ovim očitim naredbama i jasnim preporukama vjerski autoriteti ne izvršavaj u svoj u obavezu brige o vjernic ima? Zašto im ne naređuj u dobro, a odvraćaju ih od zla? M ogu li se uopće nazivati autoritetima ako bježe od svoj ih obaveza, ako ignorišu probleme s koj ima se ummet susreće, ako brinu samo o svojoj i dobrobiti svoj i h b l ižnj ih, ako guše svako m i š ljenj e i nastojanje koje bi moglo uzburkati nj ihovu uspavanost? Pošto je uočena, a uočena je, pasivnost poglavara vjerske zajednice po pitanju tretiranja sihirbaza, gatara, i inih koj i pokazuju svoje najgore i najsramotnije l ice, a pravdaju ga pripadnošću i vel ičinom islama, ne možemo a da se ne zapitamo šta to bi sa našim autoritetima? Gdje se izgubi nj ihova umiješnost, sprenmost i sposobnost da stvari mijenjaj u na bolje. Ako budu upitani, da li ne reaguju iz straha pred sihirbazima, pa oni bi prij e svih trebali znati da snage ni moći nema osim u Allaha, dž.š. Ako njihove reakcije izostaju zbog toga što probleme sibira ( i neke druge, usko povezane sa djelima sihirbaza) smatraju marginalnima, pa upozoravamo ih da je kazna predviđena za praktikovanje sibira među naj rigoroznij ima Šerijatom određenim. Time je tretiranje sihira i sprečavanje akcija sihirbaza smješteno u sami vrh prioriteta zajednice musli mana. Tako sihirbaz biva kažnjen smrću (a da sc ne traži njegovo pokajanje), dok se recimo krađa sankcioniše "samo" odsijecanjem ruke kradlj ivcu, ili konzumiranje 117
•
-- M11slttll, ll 3 3 , br. 79 21� Buhari. V I I I/ 1 56, br. 24 1 ; Muslim, I V/ 1 367, br. 6254
JOJ
Sihir alkohola - bičevanjem. Ako je ignorisanje ovih problema rezultat, ne daj Bože, negiranja, nevjerovanja, upozoravamo ih da je preziranje zla srcem Allahov Poslanik, s.a.v.s., okarakterisao kao najslabij i dio imana, a koj i je, i da li je uopće dio imana - negiranje postojanja sihira, akcija sihirbaza?! Svjetovni zakoni . ne priznaj u postojanje duhovnog niti interakcij u svjetovnog i duhovnog, a to nas vodi problemu nemogućnosti traženja pravde i izmirenja uzrokovane štete. Mazlumi (oni koj i ma je učinjena šteta) ne mogu putem (svjetovnog) zakona ostvariti svoja prava. Ne mogu to učiniti n i bilo koj i m drugim, ispravnim putem. Svakako interesantnije od traženja pravde, kao oblika otklanjanja posljedica, nam je spoznavanje, otklanj anje, sprečavanje uzroka nastanka problema. Sihirbazi su k l ice zarazne bolesti zvane sihir. E, te k lice trebaj u b iti iskorijenjene. Kako? Jedino potrebno, a ujedno i dovoljno što zajednica musl imana (vjernicima, članovima) treba učiniti jeste objelodanj ivanje djelovanja sihirbaza (prokazivanje svih formi nj ihovog djelovanja), zatim vjernicima mora pružiti alternativu ( lj udi često u potrazi za l ijekom posjećuj u sihirbazc koji im sc predstavljaj u kao učači rukje; učači rukje su ispravna alternativa), upozoriti ljude o pogubnosti nj ihovog djelovanja (posjcćivanje sihirbaza je također pogubno), i na kraju kazniti svakog sihirbaza ekskomunikacijom iz vjerske zajednice, kao najstrožije kazne nakon smrtne (smrta kazna iako propisana, ne može biti izvršena od pojedinca, a država kao krovna i nstitucija ne prihvata šerijatske propise) - od sramote isklj učivanja iz vjerske zajednice samo je gora smrtna kazna. J ednom kad znanje prevagne i autoriteti ojačaju, sihirbazi će podviti repove. O tome da će nj ihove aktivnosti biti u potupnosti prekinute, ne treba graditi i luzij e . Međutim postavljanje čvrsti h barijera će cementirati nj ihov neuspj eh, a vjeru pojedinca sačuvati nj ihove prljavštine.
1 02
K ur 'anska hamajlija
v
LIJECENJE iječenje bolesnih stanja nastalih dje lovanjem džinsko-šej tanskog svijeta moguće je i poznato. I ako ova stanja u svojoj završnici nerijetko imaju simptome identične onima poznatih uzroka, ipak su daleko od "običnih" bolesti . Za razliku od bolesti uokvirenih, između ostalog, naučno dokazani m korijenima i uzrocima, ove bolesti zahtjevaj u stepen više . Zahtjeva s e vj erovanje d a n a određene promjene utj ecaj imaju skrivene, nepoznate sile č ij e j e postojanj e nemoguće dokumentovati i razj asniti priznatim naučno-istraživačkim metodama. Znači, prihvatanjc ovako deftnisanih faktičkih stanja (bolesti koj e nastaj u kao rezu ltat sukoba svjetova ! ), nekada znači odustajanje od principa i prihvatanj e za istinu nečega što ćemo tek upoznati i razlučiti u svojoj svijesti . Ovo j e za mnoge naj teži korak jer od nas sc traži da idemo putem za koj i nismo sigurni kuda vodi, a zatim, i upustimo li se u ovo traganje, s l ijedit će nas, poput sjene, negodovanj e i osuđi vanje okol ine, pa i naj b l ižih nam prijatelja i l i rodbine.
L
Ove bolesti su poznate savremenoj medicini. Ali medicina na nj ihovo rješavanje nema značajan utjecaj . Ovo se dešava zbog toga što medicina ( i l i nauka, naučnici generalno) neopravdano odbacuje sve što nije matrijalno, opipljivo, mjerlj ivo. 229 M nogi su zaglavi l i u slijepoj u l ici tragaj ući za l ijekom potvrđenim metodama i tehnikama. Ipak, kol iko god neuspjeha dolazi lo s te strane - idemo dalje, jer tako se od nas traži (svijest kolektiva diktira svijest pojedinca). ��9 J asno j e zašto neki k rugovi uporno negiraj u postoj anj e svega što sc kosi sa nj i hov i m trenutnim ubjcđcnj i ma. i l i onoga što n a naučno-tehničko-tehnološkom n i vou našeg vremena (još uvij e k ) ne može b i t i dokazano. Prizna l i sc utj ecaj džinsko-šcjtanskog svijeta na dešavanja u svijetu lj udi, priznaje sc i postojanje samog svijeta džina. Ako b i sc napravio ovaj kora k . nj i me bi sc priznalo po ·tojanjc ( i n i h ) nevidlj i vi h svj etova. A prizna l i sc postojanje nevidlj i vog. pri znaje sc postojanje Onoga koj i je stvorio i ovo v i d l j i vo i to ne v idlj i vo. Priznaje sc postoj anje Hoga ( A l lah. dž.š . . ) ! A to j e za neke zalogaj k oj i ne mogu progutat i . Lakše je ubjcd ivati lj ude u laži poput fi11noznc Darv i novc teorije ( ne č i nj en ice, nego teorij -: ) . Laži koju sc po svak u cijenu pokušava održat i na površ i n i , čak i onda kada sami njeni propagatori prestaj u b i t i sigurn i u nj u. A nauk
1 03
Liječenje Čovj ek ( bolesnik) koga nevolja prisi l i pa se upusti u tražanje rješenja na ovoj strani , brzo progleda. Nejasnoće u pojavama koj e su ga okruživale bivaj u razotkrivane baš pred nj im. I ako ne vidi, on osjet i i doživi pojavlj ivanje svijeta džina kao činjenice koja i ma itekakvog udjela u nj egovom ž ivotu ( promjene u onom segmentu života koj i je u određenom periodu dži nima bio posebno interesantan) . Liječenje bolesti čiji s u uzrok džini n e zahtjeva samo otklanjanje posljedica. Ono podrazumijeva zaokruživanje cjeline sistema života koja će, osim l ijeka u periodu potrebe, značiti preventivu i zaštitu kao mjere predostrožnosti prij e nego takva stanja nastanu. Specifičnost l iječenja je u tome što metoda i l ijek nisu unaprij ed određeni kao u slučaju l iječenja, na primjer, gripe ili žutice. Vijek bolesti ili period l iječenja su samo pretpostavljeni i zavise od mnogo faktora (slično kao kod običnih bolesti). Međutim ovdje se ne pokušavaju otklonuti smetnje uzrokovane pri mitivnim( ! ) organizmima ( virusi bakterij e), fizičkim aktivnostima ( lomovi i druge povrede), ili psihičkim opterećenj ima. Ovdje je riječ o postavljanju granice između dva svijeta na mjesto na koje pripada. Bolesnik se upućuje na ono što će ga ozdraviti, a zatim učiniti sigurnim od nekog budućeg djelovanja džina. S druge strane, džinima se ukazuje na greške, propuste, a potom i posljedice onoga što čine. Pozivaju se, ili prisiljavaj u da odustanu od ugrožavanja bolesnika ( bolesnik je u ovom s lučaj u onaj kome su džini ugrozili zdravlje, život, porodicu, imetak, poslovanje, čast, i drugo). Metode l iječenja oboljelih uslj ed džinskog dje lovanja su nmogobroj ne. Neke su dozvoljene i efikasne dok su druge zabranjene i kontraproduktivne. Međuti m u praksi je poznato da se veći na onih koj i se bave ovim l iječenjem služi upravo zabranjenim metodama. "Liječnici" koj i barataj u ovim metodama nekada uspij u i pomognu nevolj niku. A l i šteta koj u prouzrokuj u je nemjerlj iva i ne može biti opravdana povremeni m i kratkoročnim uspjesima. Nj ihov najvjerniji pomagač je zakon koj i negira postojanje i djelovanje nevidlj ivih svjetova, ili zakon u kome ove pojave nisu dovoljno ozb i lj no shvaćene, nego su okarakterisane riječj u "zabava". Nakon nemarnosti iskazane u svjetovnom zakonu slijedi druga, tužnija, nemarost vjerskih institucija. Oni koji su dužni da se brinu o svojim istomišljenicima, svojoj braći i sestrama (onima koj i su im se prepustil i u amanet), potpuno su pasivni i nehatni naspram činjenja onoga što im je stavljeno u obavezu, a to je izgrađivanje ispravnih svatanja svoj i h č lanova, zastupanje nj ihovih interesa i zaštita nj ihovih prava. Ispravne metode i oni koji i h praktikuj u su marginalizirani i dovedeni u nezavidnu poziciju. Oni sami po sebi nisu n i bitni kol iko je bitno ono što propagiraj u. Zdravlje, olakšanje, izlaz iz tegobne situacije se može ili ne mora desiti. Zavisi samo od volje Al laha, dž.š. I Njegova je mudrost kako u bolesti tako i u l ijeku koj i nekome da, a drugome ga uskrati. A l i za izgradnj u zdrave zajednice, za širenje dobra i borbu protiv zla odgovorni su svi koji su svjesni svrhe življenja na ovome svijetu. 1 04
Kur'anska hamajlija Bolest B olesti su neminovnost koj a nas pogađa onda kada je najmanje priželjkujemo, a traje uvijek više nego što nam odgovara. Bolest je glas koj i nam svako malo govori koliko smo slabi. Upozorava nas da n e zaboravimo. Hoćemo · l i posl ušati taj glas, razmisliti i prihvatiti poruku, zavisi samo o nama. Imamo l i toliko samopoštovanj a da prihvatimo istinu o sebi. Da priznamo da zavisimo od Onoga koj i nam je dao život, koj i nam daje bolest, koj i će nam dati l ijek, ali koj i će nam dati i smrt. l l i ćemo sc poniziti svojom ohološću i zaboraviti svoj u slabost ( bolest) u momentu kada je nestane. H oć.emo l i zaboravlj ati koliko smo mali i hvaliti s e svojom veličinom svaki put kada nestane razloga našega straha. Hoćemo li sebe l agati o tome kako smo sami sebi dovoljni, kako smo nezavisni i sposobni da se izborimo sa onime što će nas čekati sutra, i l i ćemo priznati Allaha, dž.š., za svoga gospodara, u Njegovoj svemoći potražiti svoju zaštitu, i u Njegovoj mi losti svoj spas. Da li je bolest iskušenje na koje A l l ah, dž.š. , stavlj a svog roba? Da l i j e t o Njegova, dž.š., kazna? M ožda prokletstvo koje nepokorni zaslužuj e? D a l i je A l lah, dž.š., učinio d a Njegov rob bude zaboravljen p a g a snalaze takve "nesreće", patnje i stradanja? Odgovor na ova pitanja imamo u rij ečima Allahovog Poslanika, s.a.v.s., a koje prenose Ebu-Se ' id i Ebu H urejre, r.a. : "Muslimana (vjernika) ne pogodi nikakva nedaća ili bolest, niti tuga ili žalost, niti bilo kakva nezgoda, čak ni obični ubod trna, a da mu zbog toga Allah, dž.š., ne oprosti dio njegovih grij eha."230 Ebu-Hurej re, r.a., prenosi da j e A l lahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Mu' mina i mu' m i nk u ne prestaj u pogađati razne nedaće iskušenj a u nj ima sami ma, ili nj ihovoj djeci i imetku, sve dok im se ne izbrišu svi nj ihovi grijesi, tako da se susretnu sa A llahom, dž.š., bez ijednog grij eha."23 1 Kako l i je l ij epo čuti riječi koje razgalj uju i unose smiraj u dušu vjemikovu. A vjernik uistinu nikada nije na gubitku. S uhej b bin-S inan, r.a., pripovjeda da je A l l ahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Čudan l i je primjer vjernika! U svakoj situacij i on dobij a, a takvo stanje n ij e ni sa kim drugim nego samo sa vj ernikom; ako ga zadesi kakva radost, on zahvalj uje A l lahu, dž.š., što mu donosi korist, a ako ga, pak, pogodi kakvo zlo i šteta, on se strpi i postojano se drži, pa mu i to donosi nagradu od A l laha, dž.š."23 2
�.1o 2-' 1 m
J ahij a i bn- Š cref cn-Nevcvi, Bu hari, Muslim; I sto, str. 23. br. 49 I sto, Muslim. str. l R . hr. 27
R ijjadu-s-salihin,
1 05
str.2 1 . br. 3 7
Liječenje Bolesti i (druge) nedaće ne pogađaj u samo vjernike. Šta bolest donosi onima koje sunce vjere još n ije obasjalo? I maj u li zalutal i i oni koj i sebe ne vide vjernicima kakve koristi od nevolja koj e i h snađu? M uhammed, s.a.v.s., je rekao: "Kome Al lah, dž.š., žel i dobro, stavi ga na kušnj u ( belaj )."233 Ovaj hadis ne spominje izriči to vje rn ike. Naprotiv, u njemu se na jedan vrlo di�ektan nač i n kazuje da u belaj u može biti itekakve fajde, pa i za one koj i se ne smatraj u vjernicima . Kušnja za čovjeka može biti svj etlo n a kraj u tunela. I l i misao koj a će pokrenuti lavinu razmišljanja. Čovjek će najjasnije shvatiti kušnj u u koj oj sc našao ako o njoj podrobno razmisl i . Lahko može biti da je ta kušnj a druga šansa koj u mu je ukazao A l l ah , dž.š . Zbog toga sve loše koje nam se dogodi ne treba uvijek takvim smatrati n i t i dobro uvijek dobrim. A l lah, dž.š., je rekao:
" Propisuje vam se borba, mada vam nije po volj i ! - Ne vol ite nešto, a ono može biti dobro za vas; nešto vol i te, a ono ispadne zlo po vas. - Allah zna, a vi ne znate.''234
K u r' an kao lijek
"Mi objavlj uj emo u Kur' anu ono što je l ijek i m i lost vjernicima, a nevjernicima on samo povećava propast."235
"Reci : "On je vjernicima uputstvo i l ijek.""2 3 6 Kur' an je, između ostalog, skup opisa potrebnog i požcljnog čovjekovog ponašanj a prema svome Gospodaru, samome sebi, svojoj porodici, i zajednici kojoj pripada. Primjeni li u svome životu ono što je ( kur' anom) naređeno, preporučeno ili dopušteno, istovremeno izbjegavaj ući ono što je zabranjeno i učinjeno nepoželjnim, on ( Kur' an) će postati membrana koja u njegov život �-' .l
I sto, Buhari, str. 2 1 ,
�.1 4
El- Bekarc. 2 1 6.
� -' 5 2·16
br. 3<)
E l - I sra, R 2 .
Fussilct, 44.
1 06
Kur 'anska hamaj/ija neće propustiti nikakvo zlo koje bi moglo ostaviti bilo kakve negativne, trajne posljedice. I, samim tim, Kur'an postaje l ijek za dušu i tijelo.
U Kur'anu sc Al lahovom m udrošću nalaze i "recepti" za l iječenje 2 nekih psiho-fizičkih bolest i . 37 A l i , Kur' an nije n ikakva medicinska enciklopedija. K ur" an se ne može po�matrati izdvojeno kroz jedan segment života, a da se zanemari ono što je u njemu kazano o svemu drugome. N aznake medicinskih tretmana i l i l ijekova u kur' anski m tekstovima samo su dio savršeno zaokružene cje l ine priručnika čovjekovog života na ovome svijetu. K ur' an je l ijek u tretiranj u bolesti uzrokovanih džinima na jedan specifičan način. On u l iječenj u ovih bol esti neće biti korišten principom uzimanja sirupa i l i tableta "tri puta dnevno". Kur' an ne smijemo smatrati sredstvom koje ćemo koristiti onda kada nam u životu zaškripi, nego ga moramo živjeti kako bi upotpunili svoj ži vot. Džini se, u procesu l iječenj a, pozivaj u dobru, a odvraćaj u od zla. Govori i m se o A l lahovoj m i losti, a upozorava na Njegovu srdžbu. Pomaže ih se ako se pokaju i odustanu od sijanj a nereda na Zemlj i, a kažnj ava ustraju 2 R l i u griješenju i oholost i . 3 m l )"Psiholozi su objasnili kako svako slovo u riječi "Al lah " sudjeluje u l iječenju duševnih bolesti. U svojoj studij i, spomenuti naučnik istakao je da izgovaranje prvoga slova riječi ,.Al lah", slova A oslobađa respiratorni sistem i kontrolira disanje. Dodao je da i zgovaranje velarnoga konsonanta L, u skladu sa arapskim jezikom - jezik treba l agahno dodiri vati gornj i dio nepca čineći kratku pauzu a potom konstantno ponavljaj uć i istu pauzu, olakšava udisanjc. Također, izgovaranje poslj ednjega slova, a to je slovo H, omogućuje vezu između pluća i srca, a ta veza kontrolira otkucaje srca." ( I straživanje proveo nizozemski psiholog Van Der Hoven i drugi ; Prevedeno i z katarske novine Arraya Daily, nedjelja, 24. mart 2002 . godine; priredila Maida Beglerović) 2 ) "Liječenje Kur'anom je provjeravano u raznim eksperimentima čiji rezultati su publikovani. Jedna od tih eksperimentalnih provjera kur' anskog djelotvornog ljekovitog učinka provelo je Udruženje islamskih medicinskih znanosti sa Floride, SAD. uz primjenu savremene elektronske kompjuterizovane tehnike. Cilj eksperimenta je bio provjeriti djelovanje učenja Kur' ana na funkcije tjelesnih organa i matematičko izračunavanje toga djelovanja, ako postoji . Kur'an je učen grupama ispitan ika uz mjerenje određenih fizioloških promjena . Uzorci ispitanika uzeti su iz tri kategorije: prva grupa musl imana koja zna arapskih jezik i potpuno ga razumije, druga grupa muslimana koja ne zna arapski jezik ( nearapi ). i treća grupa ncmuslimana. Mj erenja su pokazala da učenje u 97%, eksperimenata djeluje umirujuće na slušaoca i dokazano je da K ur· an opušta i smanjuje živčanu napetost." (Lijec'enje Kur 'anom od sar 'a (ograma. ograjisavanje}, sihira (vrac.l:bina. magija) i uroka, M uharem Štulanović; naslov teksta : Naučni eksperi menti kao potvrda efikasnosti l iječenja K ur' anom. str. 34-36) 2 1� Učenjcm određenih ajeta d7.inima sc može pokazati harem u Mekki kao mjesto u koje mogu otići onog momenta kada napuste bolesnika (npr. EI- Bekare. 1 25.- 1 29. ) . Pokazuje im sc koji kur· anski ajeti će biti nj ihovo oružje protiv sihirbaza i l i drugih džina koj i ih mogu napasti nakon što sc ov i pok aju i napuste bolesn ika ( npr. E I-Bekare, 255. ). S druge strane. učenjem
1 07
Liječenje Drugi dio l ij ečenj a K ur' anom se odvija tako što se u periodu l iječenja i zgrađuje i j ača istinsko ubj eđenj e ( kod bolesnika) i iskreno vjerovanje u A ll aha, dž.š., kao neprikosnovenog Gospodara svih svjetova čime pred džine biva postav lj ena barijera koju neće moći preći ni zaobići. Znači , dva su k lj učna c i lj a u procesu l iječenja kur' anom: odagnati džinc od bolesnika nekom od mogućih opcija (dogovor-om koj i u sebi nema kršenj a k ur' ansko-sunnetskih princ ipa, i l i prisi lom), i j ačanjem osjeć aja vjerskog bića u samome bolesniku (čime se postavlj aj u temelj i sigurne zaštite od džinskog dje lovanja u nekom budućem periodu).
Život u bolesti Bolest nije sama sebi svrha. Izraz kojim se naj potpunije može oslikati bolest kao stanje jeste iskušenje. Bolest n ije čak ni kazna. I ako nekada tako i izgleda, to je samo privid. Ako Allah, dž.š., nekada i kažnj ava svoje robove, to nije (samo) da bi oni osjet i l i Njegovu srdžbu nego, prije svega, da bi sc prenuli, probudili i osvjestili. Kazna je samo jedna i to ona na budućem, vječnom svjetu. Ona počinje, za one koj i osim kazne ništa drugo ne zasluže, onog momenta kada duša napusti tijelo. Sve do tada su nedaće koje čovjeka zadese samo iskušenje. Iskušenje predstavlj a podstrek na korak koj i neko treba učiniti da bi bio spašen istinske kazne i počašćen blagodatima vječnog uživanja. Zbog ovoga bolest ne treba gledati kao "zlo" koje se već desilo. Suptrotno ovome, bolest je uvod u nešto što predstoj i . Ona j e znak, putokaz koj i treba pročitati i protumačiti na način koj i će osigurati konačno dobro. Život na ovome svij etu prožet je, a l i i uvj etovan radom. Čovjek se trudi, i l i bi trebao da se trudi , da ulj epša i obogati svoj život na ovome svijetu. Shodho tome, svaki trudbeni k će okusiti plodove svoga rada. Efekti rada se ne zaustavlj aj u na ovoj usputnoj , dunjalučkoj stanici . Oni nastavlj aj u d o konačnog odredišta. Do dana u kome će biti obračunati i isplaćeni ( i l i naplaćeni ) svakom čovj eku, prema zasluzi . Ovo zbog toga što je čovjek na ovaj svij et došao sa svrhom čij e ostvarivanje je uvjetovano ispunj avanjem obaveza koj e ponaosob ima svaki čovjek. Neispunj avanje tih obaveza za sobom povlači odgovornosti i sankcije, osim u sl učaj u opravdanosti i l i spriječenosti obvezni ka. Bolest može b i t i razlogom opravadanosti odlaganja i l i neizvršavanj a ( nekih) obaveza. A l i bolest je to, samo u situac ij i nepostojanj a realne mogućnosti izliječenja, kada bolest biva trenutno i l i traj no opravdanje. Bolest t o n ije uvijek. Postoj anje mogućnosti liječenja se automatski nameće bilo kao zakonska ili moralna obaveza, a namjerno, neki h k ur' anskih ajeta mogu biti kažnj eni ili ubijeni - ako odbiju napustiti bolesnika i odluče ga nastaviti mučiti ( npr_ dio i l i c ijela sura Es-Saffat ili sura EI-Džinn, 1 .- 1 2 . )
1 08
Kur'anska hamajlija svjesno izbjegavanje liječenj a podrazu mj eva isto tako namj erno, svjesno ugrožavanj e svoga zd ravlja, a istovremeno i sigu rnosti ili blagostanj a porodice i zaj ednice u širem smislu. Tragovi bolesti koje uzrokuju džini su daleko vidlj ivij i i dublj i od onih kod bolesti poznatih, medicinskih uzroka. Slabljenje psihofizičkog stanja bolesnika n.ije prioritetni cilj do koga džini žele doći. To je prije svega s labljenje vizije pravoga puta. Teret bolesti otvara vrata mnogim slabostima. Beznadežnost vodi izgubljenosti, a izgubljen čovjek će nerijetko posegnuti sumnj ivom, čak zabranjenom djelovanju jer on je u nuždi, a "nužda oči nema". Gdje je granica izdržlj ivosti bolesnikove, i šta će se desiti prekorači li je? Prokl injanje svoje sudbine, lj utnja na A llaha, dž.š., Uer bolest je od Njega), uzimanje za gospodara, mimo Allaha, dž.š., onoga ko može da otkloni nevolj u(? ! ), revolt koji vodi poremećaju vrijednosti (odbacivanje svega što je dobro, a življenje onoga drugog). Ovakvi ispadi ili situacije se neće desiti kod osobe sa čvrstim ubjeđenjem i ispravnom vjerom. Ali osobe ovih kvaliteta nisu izrazito česta pojava. Upravo u ovome šej tan vidi svoju priliku. Bolest je idealna prilika za odvođenje lj udi na stranputicu. Samim tim, i liječenje uzima neke nove dimenzije, ne samo puko olakšavanje zdravstvenih ili nekih drugih tegoba. Ono biva bespoštedna i dugotraj na borba vjerovanja protiv zla kufra, a vrijednost uloženog je dobro poznata. Želje i očekivanja, nastala kao produkt nerealnih nadanja, umrtvljuj u srce i čine ga slabim i nesposobnim da iznese teret stvarnosti. Prihvatanje stvarnosti onakvom kakva jeste, ma kako gruba bi la, formira karakter l ičnosti sposobne da pomogne sebi i drugima. Uzrok bolesti može biti poznat i l i ne, ali znamo da je njeno nastajanje uvjetovano voljom A llaha, dž.š., Isto tako je pojavlj ivanje l ijeka i prestanak bolesti nešto što zavisi samo od Allaha, dž.š. Trajanje bolesti i l i njeno nestajanje je određeno, ali nije obznanjeno. Čovjek koji bude iskušan gubitkom dijela t ijela je svj estan da se takvo stanje neće promijeniti i da "lijeka nema". A l i nastavlja živjeti. Čovjek koj i bol uje od neke do sada "neizlječive" bolesti (rak, sida), uporno traga nadajući se danu u kome će se pojaviti l ijek. Nada se. Traga. Razočarava. Ustrajava. A l i nastavlja živjeti. Ni bolesti čij i su uzrok džini nisu predoređene da budu izliječene. L ijek za nj ih postoj i, u to nema sumnje. Ali A llah, dž.š., u ovoj bolesti može dati i traj no iskušenje. Svako ko bude svjestan ovoga će biti za jedan korak b liže uspjehu. Neće doći u pozicij u da se sažalijeva, proklinje svoj u sudbinu, i l i optužuj e druge za svoj u "nesreću". Uspjeh ć e tražiti u poražavanju svoj i h slabosti , a l ijek u A l lahovoj , dž.š., milosti.
1 09
Liječenje Bolesnik Bolesnik je, uvjetno, jedina nezaobilazna karika u procesu l iječenja. Zbog toga je od vel i kog značaja ukazati na osobine koj i su poželjne da se nađu kod bolesni ka, i osobine koj i h kod bolesn ika ne bi trebalo, i l i ne bi smjelo biti. Bolesnikov se život prij e i u samom procesu l iječenj a obogaćuje praktikovanjem pohvalnih djela, a iz njegovog se života neutral išu one osobi ne koje bi mogle da cementiraju njegov neuspjeh. Prvi korak na putu uspjeha je čista, nepatvorena vjera. Ovaj je uvjet svih u vj eta garancija bez koje čovj e k ne može biti siguran da će od svoga Gospodara dobiti ono čemu je potreban. S ljedeće, a što je prirodan slijed, je upućivanje molbe za zadovoljenje potreba Onome koj i j edini može da ih i spuni , čak i bolje i potpunije od onoga za što mislimo da bi bilo dovolj no.
"A kada te robovi M oj i za Mene upitaj u, Ja sam, sigurno, blizu: odazivam sc molbi mol i telja kad Me zamo l i . Zato neka oni pozivu M ome udovolje i neka 9 vjeruj u u M ene, da bi b i l i na pravom putu."23
Povezanost i uvj etovanost izlječenja (sa) spoznajom je očita. Međutim, ono što je za neke očito za druge je i neshvatlj ivo i m ukotrpno. Čovjeku je često neprihvatlj ivo čak i ono za što je sam ubijeđen da je dobro po njega. A kako l i j e tek sa stvarima koje su m u strane, nepoznate, i još, povrh svega, dolaze u bolesti koj a je sama po sebi teret. Bolest uzrokuje krista liziranje samo j ednog ci lja - ozdravljenja. Sve drugo gubi na važnosti, u tom s lučaj u bolesn ik sam sebi na bolest koj a g a već ugrožava tovari breme j o š jedne bolesti, gore od one prve - s ljepi lo. Učini l i bolesnik da mu ozdravljenje b ude j ed i n i c i lj , a sve drugo sredstva do ostvaranja c i lj a, postat će poput onih koj i su preko tuđih života željeli uzvisiti svoje. Samo ovog puta čovjek će postati sam svoja žrtva. Da sc ovo ne bi desilo, valja izgraditi sigurnu trasu kojom će l ij ek biti donesen do bolesni ka. Allahova, dž.š., milost i snaga su neizmjerne. Njegovim htij enj em svaka stvar dobiva d imenzij u ostvarive. Samim tim svaka bolest postaje izlječiva. Samo u A l l aha neka se pozdaj u vjernic i !
c .w
El-13ckarc. l X(J .
t iO
Kur 'anska hamajlija
"Ako vas Al lah pomogne, niko vas neće moći pobijediti, a ako vas ostavi bez podrške, ko je taj ko vam, osim Njega, može pomoći? l samo u A l laha ! "240 neka se pouzdaj u vjernici
" ( . . . ) i zaista On može, kada nešto hoće, samo za to rekne: .''Budi ! " - i ono bude."24 1 Ubijeđenjem da je A l lah, dž. š . , m i lostiv, da će nam se odazvati pozovemo l i Ga, da će nas pri hvatiti zatraži mo li Njegovu zaštitu, i da je sve to kadar učiniti, spriječit ćemo šej tana da u naše srce unese nemir, tugu, žalost, i da naše teško stanje prikaže bezizlazni m i konačnim. U procesu l ij ečenj a šejtan će "izmišljati" nači ne da nas oslabi, a na bolesni ku je da to uoči i da ga ovakvom spoznajom osujeti. Bolesnici ( u nedostatku vjere u A llaha, dž.š.,) nekada kukaju, prok l i nj u sebe, sudbinu, osobu koja j e skri v i la njegovo teško stanje, pa čak i A l l aha da nas A l lah, dž.š., sačuva ovakvih i ovim mislima s l ičnih m i s l i ; žale sam i sebe. Vraćaj u sc u vrijeme koje je prošlo i razmišljaju o onome što je moglo biti da se sve (nije) desilo drugačije. Ovime pokušavaj u nepolomiti već polomljenu stvar. A šej tan im, naravno, u tome pomaže. Došaptava im, hrani i h turobnim mislima koj ima će u mrtviti nj i hova srca. Već polomljenu stvar treba spoj iti, l ijepiti, uči niti boljom, a ne ne polomiti. Treba izgraditi sebe boljeg za danas i za sutra, a nikako to činiti za j učer. Za bolest n ikada ne možemo kazati da traje kratko, jer svaki j e momenat u bolesti "godi na". A l i , čisto matematički, bolest može trajati veoma kratko, ili može okupirati veći dio bolesnikovog života. Bolesni kova je dužnost da se bori za svoj e zdravlje, a poput b i lo koje druge borbe, i ova može potraj ati . Zbog toga ćemo strplj i vost smjestiti na drugo mjesto hijerarhije vrijednosti čovj ekovog života, odmah posl ij e vjerovanja. Naj pohval nija, znači naj poželjnija osobina jednog čovjeka, bolesnika je upravo strplj ivost.
2�1 1 241
A l i - l mran, 1 60. Jasin. 82.
Ill
Liječenje -.
Ul - - ;uJ1 '· 1 o�l-
U:U:'
CO
u. .
:: -'w \
J � -
'
•·
�
1\
,.
i -.
�� �� ·. �.1 G
� I.J:!-
..
"O vjernici, tražite sebi pomoći u strplj i vosti i obavljanj u molitve! A l lah je doista na strani strpljivih."242 Liječenje, osim ovih uopćenih, požcljnih svojstava, koja bi svaki čovjek trebao otkriti u sebi, zahtjeva i prihvatanje principa l iječenja. Ti principi su u suštini obaveze koje bolesnik mora prihvatiti. M eđutim, kod (nekih) bolesnika je nedovolj no izgrađena svijest o bitnosti preuzetih obaveza za sam proces l iječenja. Oni kod sebe izgrađuju stav da je dovoljno upoznati liječnika sa svoj i m problemom i time sav teret prenijeti na njegova pleća. Ovo je potpuno pogrešno. Bilo bi pogrešno i da su u pitanj u "čiste" bolesti - bolesti čij i su uzroci poznati, materijalni, a kako li je tek pogrešno kada znamo da su ove bolesti uzrok džinsko-šejtanskog djelovanja, znači bolesti koje su nematerijalne, većini nepoznate, i l i neprihvatlj ive, i kada su povrh svega posmatrane kao nešto što je u sukobu sa čovjekovim razumom, sviješću, životom. Bolesnik mora biti upoznat sa procesom l iječenja u mjeri koja će biti dovolj na da shvati šta znače obaveze koja mu se stavljaju na teret. To su prije svega one koje ima prema samome sebi, a zatim i one koje ima prema l iječniku. L ijek bi bolesnika učinio zadovolj nim, a l ijek može dati samo A l lah, dž.š. S toga da bi bolesnik dobio ono sa čim će sam biti zadovoljan, mora činiti djela koj ima je A l lah, dž.š., zadovolj an. Naravno, ta djela nisu uvjet Njegove, dž.š., sposobnosti da nekoga izliječi, nego su, prije svega, izraz prihvatanja A llaha za svoga Gospodara, i priznavanje naše zavisnosti od Njegove svemoći. Ta djela nisu ni u sukobu sa čovjekovom prirodom, nego su dio njegovog b ića. Činjenje i naređivanje dobra, č uvanje od zla i odvraćanje (drugih) od istog. Prvi dio obaveza su one koje se tiču bolesnikovog direktnog, intimnog odnosa sa njegovim Gospodarom, a izražene su u formaln i m ibadetima, obredi ma: namaz; j utarnj i i večernj i zikrovi, moli tve; post; zekat; dobroči nstvo prema roditelj i ma, siročadi , i drugi ma; drugi naređeni i poželj ni , dobrovolj ni vidovi ibadeta. I zvršavanje obaveza, a uz istovremeno praktikovanje zabrana, poništava učinak ovih prvih. Čuvanje od činj enja zabranjenog ima prednost nad praktikovanjem obaveznog. Stoga je nužno napraviti idealan balans ovih djela. Zabranjena su sva ona djela koj a na bilo koj i nač i n ugrožavaj u čovjekov odnos naspram A l laha, dž.š., i ona djela koj ima čovjek ugrožava �4�
EI- Bekare, 1 53 . ; M nogo je drugih ajeta koj i također upućuj u i pozivaju svakog čovjeka ponaosob da kod sebe otkrije ovu pohva lnu osobinu i da sc odgaja u sk ladu s njom.
1 12
Kur 'anska hamajliju svoj i ži vote drugih ljud i : pridruživanje A l lahu, dž.š., nekoga, nečega u svoj i m i badetima; nepoštivanj e Poslanika, a.s., rodi telja i učenih; činjenj e nepravde prema b i l o kome; konzumiranj e zabranjene hrane i pića ( al kohol , svinjeti na, droga i td. ) ; kockanje; praktikovanje i zahtijevanje sihira, posj ećivanje gatara, psovanje; blud i otkrivanje zabranjenih d ijelova tijela; slikanj e l i kova, pravljenj e kipova i držanje u kućama; slušanje muzike; ogovaranje i laž; mnoge druge zabrane.
Odnos bolesnik - lij ečnik u procesu l ij ečenja Kur' anom trebao bi se zasn i vati na povj erenj u, v iše nego li bilo koj i drugi odnos između potrebnog i onoga koj i ( A l lahovom, dž.š. , voljom) potrebu može da zadovo lj i . I pak ono ne smij e biti bezgranično, već omeđeno kur' ansko-sun netskim principima dozvoljenog i zabranjenog. Lij ečnik opterećuje bolesnika terapijom koja za c i lj i ma realizovanj e izlječenja. Ova terapija za sebe veže tem1ine koj i za bolesnika možda nisu naj prik l adnij i , kao i aktivnosti koje nisu naročito "atraktivne". S obzirom na prirodu bolesti, period u kome sc provodi l ij ečenje može biti izrazito težak . Podrazum ijeva se potpuna predanost bolesnika, koja znači podređivanje procesu l iečenja svih obaveza, osi m on ih od ži votne važnosti. Šej tan, l.a., će se odupirati svemu što se bude činilo kako bi se otklonile nedaće koje j e prouzrokovao. Tako je moguće da se desi da, kako terapij a odmiče, n e samo d a bolesniku n e biva lakše nego suprotno tome, o n biva još slabij i . Javljaju se prepreke koje za cilj imaj u ubijanje želje kod bolesnika za nastavkom l iječenja. U krajnjem slučaj u bolesn iku se j av ljaj u sumnje u njegove naj bl iže. Šej tan želi, kada shvati da je došao do zida i da mora odustati od onoga što je namj eravao, nanijeti bilo kakvu štetu. Ovaj problem zna biti veoma opasan ukoliko se ne sasiječe u korijenu i ukoliko se šej tan ne spriječi da baci svoja otrovna koplja i ne izazove sumnj u koja će ostati čak i kada l iječenje bude završeno. Zato niti bolesnik treba pitati, ni l iječnik odgovarati na pitanja tipa "ko je napravio sihir?". Odgovor na ovakva pitanja nikome neće donijeti koristi , a šteta će biti nemjerlj iva iz nekoliko razloga: • džini puno lažu, pa ono što se čuje ne mora biti istina; džini ne mogu biti uzeti za svjedoke; • l ij ečenje može biti uspješno neovisno o tome hoće l i se, i l i ne, saznati i objelodaniti počini lac tog zlodjela (sihirbaz); • čovj ek bi se čuvao osobe čij e ime bude spomenuto, a ne bi obraćao pažnj u na druge koj i sc bave istim poslom, zato što nj ihovo ime n ij e čuo Uedna vrata bi zaklj učao, a sva druga širom otvorio); • moguće je da bi bolesnik napao ( fizički i l i verbalno) onoga č ij e ime bude spomenuto i time prouzrokovao v išestruku štetu sebi i drugima:
1 13
Liječenje
•
svj etovni zakoni ne priznaj u ovu vrstu ugrožavanj a ljudskih života, što po principu automatizma znači da bi onaj ko bude prozvan mogao "ganjati" pravdu na sudovima boreći se za svoj u "čast"; sijanje smutnje u društvu je puno veća šteta od koristi koj a bi nastala spominjanjem imena navodnog sihirbaza, a na prvom mjestu je ugrožavanje ugleda porodice kojoj sihirbaz pripada, a koj a j e č ista od nj egovog zla; sihirbaz neće prestati s ijati nered na zemlj i samo zbog toga što se negdje spomene nj egovo i me jer je prova l ij a zla u kome je ogrezao preduboka. zna se desiti da se sazna ime sihirbaza koj i je napravio sihir, a l i to ne znač i mnogo, jer postoje sihirbazi koj i prave sihir samo zbog novca. U takvoj situacij i b i bilo bitnije saznati ko je osoba koj a je zahtijevala da se napravi s ih ir, ali kol i ka j e šansa za takvo što?
Bolesnik mora nastojati da ostvari još jednu linij u odnosa naspram l ij ečnika, a to je prije svega uopćena edukacija o bolestima uzrokovanim džinsko-šej tanskim djelovanjem, zatim upoznavanje sa metodama l iječenja i, na kraj u , prepoznavanje usklađenosti I stine u l iječnikovim riječima i njegovim dje l i ma. Zbog neshvatanj a sistema bolesti i l ijeka, bolesnici često zapadnu u zamke koj e im pripreme navodni l iječnici. Vođen nuždom, bolesnik previdi l aži i obmane, makar ih i bio svjestan. On ne žel i doći u sukob sa l iječnikom. Ne žel i dovoditi u pitanje njegovu sposobnost jer "taj" l iječnik mu je jedini spas. Izađe li mu iz hatura, bit će izgubljen! Podastre l i se bolesnik " l iječni ku" da čini s nj im što mu volja, bit će prevaren. Ako je navodni l iječnik varal ica, bolesni k će izgubiti ponos, čast, novac, a l i ako je l iječnik sahir, sama bolesn ikova vjera je na udaru i time on može izgubiti mnogo više.
Primj eri l . Nazvao me je čovjek čfja je žena bila bolesna i htio je prije samog liječenja da porazgovara o problemu u kome su se našli. S obzirom da već jedan dugi period medicina nije davala odgovore na bolest koja je tištila njegovu suprugu, on je lijek potražio i na drugoj strani. Odveo je suprugu "l[ječniku " i na jednom od tretmana /[ječnikje zatražio da žena sama uđe u prostor[ju gdje i:e biti održana ses (ja. 143 Oni su napravili gre.�ku i pristali na to. Kada su ostali sami "/(iečnik " je počeo da dodirt!ie ženu govoreći joj kako je ona njemu suđena. kako ju je A llah, dž. f , poslao njemu i jo.� .� tašta. Žena je istrčala iz sohe i sa svojim čo vjekom napustila liječnikovu kuću. !�pričala je mužu ono .�to se desilo i odlučili su da ga vi.�e neće po.�jećivati. Međutim, 11jegovom bezohrazluku i besramnosti n (je hi/o kraja. Nastavio je 2�.� Jedan od uvjeta šerijatski ispravno provedenog l iječenja je da žena ne smije sama prisustvovat i l iječenj u . Uz nj u mora biti mahn:m ( čovjek, otac, brat . . . ) .
1 14
Kur 'anska hamajlija zvati ovog c�ovjeka i upozoravati ga da problem kod njegove žene nije riješen i da je i da(je treba dovoditi. Posavjetovao sam ga da ode po5jetiti ovu varalicu i da mu zabrani da ih više uznemirava. a on me je upitao da li on smije to učinitijer bi mu taj "liječnik " mogao učiniti ne.�to nažao(?!). Znac-:i, jedan od razloga zašto ljudi nastavljaju posjećivati varalice, čak i kada s11 svjesni njihovih prevara jeste strah. Strah koga ne bi trebalo biti ni kod jedne osobe koja vjen!fe u A llaha. dž.š . . i Njegovu određenje. 2. Čovjek je nazvao jednog "liječnika ", kako bi zakazao termin i kako bi se upoznao sa načinom rada dotic�nog prije nego dođe do samog susreta. Liječnik mu je između ostaloga kazao da će ga liječiti određenim zapisima na što ovaj nije pristao. Liječnik se u momentu transformisao i odjednom je promijenio svoju metodu tvrdeći da je jedino što čini učenje Kur 'ana nad bolesnikom, a da je, prije negu je saznao da to nije u redu, koristio zapise. Čovjek je pristao. Pri susretu je liječnik ipak pokazao svoje pravo lice. Na svaku opasku o neuteme(jenusti nekog od segmenata l(iečenja on je izmi#fao neke nove argumente za ovo ili ono. l tako u beskraj. Istina u riječima ne bi trebala biti jedno, a u djelima nešto sasvim drugo. A ko je ovo slučaj, liječnik nije onaj za koga .-.e predstavlja. 3. Nemalo je i onih "liječnika " koji otvoreno u svome djelovanju praktikt!iu zabranjene aktivnosti. l o vdje presudnu ulogu igraju bolesnikova neupu(.;enost. nužda i /fiečnikuva sposobnost obmanjivanja. Razgovarao sam sa nekolicinom bolesnika koji su po.�je(:ivali ovakve l[iečnike. Primjer dvojice (l{.ječnika) se. pu svojoj nakaradnusti izdvaja. Upitao sam bolesnika na kome su se osim tragova bolesti uočava/i znakovi potištenosti, depres[je, razočaranosti, izgubljenosti, a koji nisu imali direktne veze sa simptomima bolesti, o c�emu se radi. Šta je uzrokovalo njegovo takvo stanje? Odgovorio mije da mu se desilo ne.�to što je njegovo živ(jenje učinilo besmislenim i da od tada ne razmi.�(ja da li da se ubije. To se podrazumfjeva! Jedino o čemu razmi.�(jaje kako da to uradi. Liječnik m u je kazao da gaje opsjela džinica i da mora da ga liječi u potpuno zatamnjenoj prostoriji. Naredio mu je da skine odjeću i da legne, a un je za to vrfjeme pisao (navodno) kur 'anske ajete iznad vrata. prozora i po bolesnikovum tijelu. Zatim je nad bolesnikom izvodio "obrede " kuji u potpunosti odgovaraju aktima homoseksualizma. Bolesnik je bio razapet nekakvom unutarnjom spoznajom da tu n [je u redu, s jedne strane, a strahom, i že(jom za iz(ječenjem pa i po c[ienu . . . , sa druge strane! Va(ja znati da "/tfečnik " koji praktikuje ovaj vid lfječenja može biti samo jedno od dvqje: sihirbaz ili onaj ko želi postati sihirbazom (aktom homoseksualizma prožetim određenim r(ječima vradžbine, onaj ko želi. posh?ie sihirhaz). Sramota i grijeh pri.'lpje/i zbog shvatanja da je lijek sam sebi .'\ vrhu, zbog nužde s kojom blijedi bole.-.nikova sposobnost rasuđivanja i na kraju zbog krune svih problema, zbog nez11a11ja.
1 15
Liječenje
V RSTE, M ETODE LIJ EČ ENJA Dozvolj eno lij ečenje L iječenj e koje i mamo za cilj promovirati J e ono koje u osnovt trna jedino Kur' an. Metoda ovakvog l iječenja ima više, a zajedničko im je da · kur' ansko-sunnctski principi dozvoljenog i zabranjenog ne smij u biti zloupotrijeblj en i ni po koj u c ijenu. Rješenja i l ijekovi koje nam je A l lah, dž.š., "ponudio" a Njegov Poslan ik, s.a.v.s., svoj i m životom pribl ižio, dovolj n i su i ne postoj i potreba za traganjem za neči m m i mo nj ih. Awf ibn-M a l i k el-Ašja' i je rekao: "Običavali smo da se l iječimo učenj i ma ( rukjama) u vremenu neznanj a pa smo rek l i : "O A l lahov Poslaniče šta t i misliš o tome?" - odgovorio je - "( Pustite me, op. a . ) da č ujem te rukje. One rukje koje u sebi ne sadrže ši rk su dobre (dozvoljene). " "244 lbn-Hadžer kaže: "Učenjaci su jednoglasni da je rukja dozvoljena ako su ispunjena tri uvjeta : l . Samo A l lahove, dž.š., riječi ( Kur' an), imena i l i osobine mogu biti korišten i ; 2 . ( Ru kj a) mora biti n a (razu m lj ivom) arapskom i l i razumlj ivim riječima nekog drugog jezika; 3. Oni koj i je koriste moraj u vjerovati da rukja ne rezultira efektom sama po sebi nego da je A I la h onaj ko čini da ona ima efekta. "245 N ekada proces lij ečenja podrazumijeva i korištenje određenih preparata ( med, čurokutovo i l i masl inovo u lje, hunne i drugo), c i lj je pospj ešivanj e bolesnikovog trenutnog stanj a i potpuno neutralisanje tragova bolesti. Korištenj e ovih preparata prihvata se jedino u slučaj u nj ihovog dokazanog korisnog utjecaja i potvrde nepostojanj a negativnih nj ihovih e fekata, što znači nepostoj anje šerijatske prepreke za nj i hovo konzumiranje.
Zabranj eno liječenje Zabranjene metode i tehnike l iječenja su one koj e uk lj učuj u riječ i i djela s uprotstavljena Šerijatu. Desi l i sc da neki od uvjeta šerijatsk i ispravnog l iječenja izostane, i l i bude "osakaćen", l iječenje automatski biva zabranjenim. Ovo će biti u slučaj u : da dove pri l i kom l iječenja budu upućene nekome mimo A l laha, dž.š . ; 1� � Muslim, I l l/ l 1 97 .
245 Fethu-1-Bari. Xl
br.
5457
1 95
1 16
Kur 'anska hamajlija da se pomoć traži od A l laha, dž.š . , a l i i od šej tana, džina i l i umrl ih lj udi istovremeno; da se uz K ur' an i drugo, što ima predznak dozvoljenog, praktikuj u stvari za koj e n e postoje argumenti koj i i h čine dozvoljenima, a sumnja u nj ihovu val idnost preteže; da u l iječenju budu korištene stvari koje uzrokuj u štetu veću od koristi, i l i koje jedino uzrokuj u štetu . 246 Zabranjeno l ij ečenje je rijetko kad kao takvo predstavljeno. N ajčešće su mu pridodati elementi dozvoljenog, a nerijetko dozvoljeno (naizgled) i dominira. Uoč iti anomal ije l iječenja, kol i ko god skrivene ' bile, n ije teško onome ko to bude htio. Dovolj no je upotpun iti svoje znanje o ovoj stvari ono l i ko kol i ko je to moguće, a zatim samo g ledati .
Lij ečnici - učači El-Beraa· ibn-Azib j e rekao: "Resul u l lah, s.a.v.s., nam j e naredio da č inimo sedam stvari , a zabranio nam je sedam stvari . On nam je naredio: posjetu bolesnom, obavljanje dženaze, željenje dobra onome koj i kihne, ispunj avanje zak letvi, pomaganje opsj ednutom, odgovaranje na pozive i širenje selama. Zabranio nam je nošenje zlata, pijenje iz srebmih posuda, upotrebljavanj e svi lenih prekrivača za konje, nošenje odjeće baršunastog i 247 svilenog brokata." Prenosi Ebu-H urejre da je Resulul lah, s.a.v.s., rekao : "Ko god otkloni nedaću sa vjemika na ovom svijetu, A l lah će njemu otkloniti jednu od njegovi h nedaća na Sudnjem danu. A ko god olakša nekome kada j e ovaj u nekoj nedaći, A ll ah će njemu olakšati kako na ovom tako i na budućem �4�
Zabrana korištenja alkohola je nedvoj bena. ''Vc ' i l ei-Hadremi prenosi da je Tariq ibn Suvejd ei-Džu' fi upitao A l lahovog Poslanika, s.a.v.s., o vinu. Poslanik, s.a.v.s., je zabranio njegovo korištenje i izrazio veliku mržnj u naspram njegove priprave. Tarik je ustvrdio: "Ali ja ga pripremam kao ( za) l ijek. " On ( A l lahov Poslanik, s.a. v.s.) je odgovorio: "Ono ( v i no) n ije l ijek nego bolest.'' ( Muslim, l i J / l 099, br. 4!N2 ): Vino (alkohol) je učinjeno zabranjenim iako u njemu ima koristi: "Pitaj u tc o vinu i kocki. Reci : "Ono donose vel iku štetu, a i neku korist lj udima. samo je šteta od nj ih veća od koristi . "" ( EI-Bckarc, 2 1 9. : El-Ma· ide, 90.-9 1 . ) . U p rkos oči toj zabra n i p r i p re m e i korištenja alkohola, nađu s e o n i koj i će g a n a svoju
ruku ohalaliti i ustvrditi da j e alkohol lijek, i to još, zamislite, l ij e k za alkoholizam. l to
n ij e sve. A kohol biva uspješn i m lijekom samo a ko je prožet K u r ' a n o m ! Koje l i i ro n ije. U Tuzli sc poj av io " l ij eč n i k K u r' a no m " koj i sc na sva usta hvali (to svoje u m ij eće i medijski ekspo n i ra ) kako usp,ješno liječi alkoholizam. N a i me, potrebno j e d o n ij et i m u
3 boce al kohola n a koje ć e o n "nauč i ti", a z a t i m taj alkohol treba dati o n o m e za koga
žel i m o da ga p restane konzu m i rati. Taj sret n i k, j a d n i k, neće uspjeti i s p i t i ni te a već će postati t rezvcnj ak. KOM E N T A R S U V I Š A N ! 247
Buluu ·i. VI l i/ 1 56. br. 24 1 : Muslim, l l i/ l 1 39, br. 5 1 29
1 17
3 boce,
Liječenje svij etu. Nadalj e, ko god prekrije (greške) musl imana, Al lah će prekriti njegove greške na ovom i budućem svijetu. A l lah će pomoći Nj egovom robu 2 R sve dok taj rob pomaže svom bratu ." 4 A l l ahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: "Ko god je od vas u mogućnosti da "249 pomogne svom b ratu, tre ba to uc mllt. v .
•
•
"Pomaganje napadnutom ( i opsjednuti je napadnut) j e farz kifaje (grupna obaveza) svakome u skladu s njegovim mogućnostima, kao što je preneseno da je Resulul lah, s.a.v.s., rekao, a što se navodi u oba sahiha ( Buhari i Muslim): "Musl iman j e brat svakom muslimanu, on ga ne ostavlja u potrebi niti mu nanosi štetu ( . . . ). 250 A ko on n ije u mogućnosti da mu pomogne, i l i j e zauzet nečim što je više obavezuj uće, i l i je neko drugi otišao da pomogne opsjednutoj osobi , njemu više n ije obaveza da to uč i n i . A ko je, s druge strane, on jedini prisutan, koj i je u mogućnosti da mu pomogne, a n ije zauzet neči m što je više obavezuj uće, to mu onda postaje prij ekom naredbom da istjera džina iz opsjednute osobe."25 1 I stjerivanje džina ( l ij ečenje) "spada među naj plemenitija djela i to dj ela koja su č i n i l i poslanici i pravovjern i , a koj i su štiti l i čovječanstvo od šej tana koristeć i ono što su A l lah i Njegov Resu! nared i l i ."252 Liječnik je nosi lac procesa l ij ečenja. Njegova u loga n ij e neizostavna, a l i biva od velikog značaj a kada već uzme udjela u samom procesu. Opće je poznato da su oni koj i su nosi l i ovu titulu (ne uzimaj ući u obzir ispravnost nj ihovih postupaka) oko sebe obavijati veo taj ne, i kod običnog svijeta postizali takav autoritet, poštovanj e i l i čak strah koj i graniči sa zabranjenim. A oni ( l iječn ic i ) su samo lj udi. N e smij u se gledati n i kako drugač ije do A l lahovim, dž.š . , robovima koj i Njegovom voljom u nekom vremenu mogu otklonuti nevolje svoje braće. M ada u narodu vlada mišljenje da se samo pojedinci mogu baviti l iječenjem Kur' anom, jer oni su predodređeni, odabrani za to, istina je nešto drugačij a. Čovjek u čijem srcu vlada ubjeđenj e da svakoj stvari svrhu određuje samo A l lah, dž.š., svakom događaj u suštinu, mj esto i vrijeme, da nastanak i nestanak svega biva samo Njegovom voljom i da je On apsolutni V ladar univerzuma, prcdodređen je da upotpuni ulogu hal i fe na Zemlj i ( l iječni kova u loga odgovara ulozi namj esnka kome je c i lj uspostavljanje reda na Zemlj i ). 2� x Muslim.
I Vl 1 3 66, br. 6250
��'' Muslim, I l l/ 1 1 9 7, hr. 5 4 5 6
2 �0
l l ad is prenosi Abd u l lah i bn-Omer. a u drugoj predaj i Ebu- Hurcj rc; Muslim, I V/62 1 9,
1 366 i br. 6250.
2
0
1
�02
Ibn Tc j m i jjc. Poslanica o d:'.inimo. str. l OX. L i bris, Sarajevo. 2002 I bn Tc m i j c . Pos/anim o d:'.inima. str. 1 09, Libris. Sarajevo, 2002
] ]
1 18
Kur'anska hamajlija L ij ečnik je u neprestanoj borbi sa šej tanom i njegovim s ljedbenicima. On je A l l ahov voj n i k . " Istjerivanje džina spada među naj veće obl i ke džihada. Stoga bi se �n trebao pazit da �� _gomaže svom neprij atelj u da ga . . nadvlada preko vlastttth slabosti_ - gnJ eha. 2
�
- Osobine onoga koj i lij eči K u r' anom D i rektan izvor uvjeta koje mora ispuniti onaj koj i žel i l iječiti kur' anom jeste sam Kur' an i sunnet A l l ahovog Poslanika, s.a.v.s. Liječnik nema u obavezi da čini išta dmgo osim onoga što je obaveza svakoga čovjeka koj i žel i zadovolj stvo svoga G ospodara. Šej h ' Abdu-1-Halik E l - ' Attar spomenuo je uvjete koje mora ispunj avati onaj koj i l iječ i Kur' anom: " Da je i spravnog vjerovanj a; da je l ijepog morala; da je redovan u obavljanj u vjerskih dužnosti; da dobro čini roditelj i ma; da čuva rodbinske veze; da je gostoprim lj iv ; d a s e l ijepo odnosti prema komšijama; da dobro poznaje i radi svoj posao; da se k loni harama u svom govoru, djelovanj u i u svtm drugim s ituacijama; da se k loni harama u jelu, piću, odij evanj u i stanovanju; da čuva svoj e tijelo od harama; da, uz farzove, obavlja i sunnete; da se druži sa odabrani m lj udima; da posjećuj e džamije; da je b lag, strplj i v i zahvalan; da A l laha stal no spominje; da mnogo šuti i malo priča; da malo jede, a mnogo posti; da malo spava, a mnogo noću k lanja; da pokazuje mudrost u svom govoru i da ne b ude ohol među lj udima; da bude blag i popustlj iv, osim kada se radi o A l l ahovom zakonu; da ne bude grub, osor i namrgođen ; d a tečno i pravilno uč i K ur' an. 254
253
I bn-Tcj m ijj c, Poslani<'a o džinima, str. 99 Madžid Matar, Lijec.'enje K ur 'anom. medom Muj kanov ić. str. 6
254
1 19
ljckm•itim biljem, prijevod - Zahid
Liječenje L ij ečnik mora biti kompletna l ičnost. S toga bi se pri nj emu trebale naći još neke pohvalne osobine:
I skren nijet. Ni j edno dje lo koje za osnovu n ij e imalo iskren nijet neće čovjeku don ijeti potpunu kori st. A l lah, dž.š. , je o svemu naj bolje obavj cštcn pa tako i o namjer�ma i kraj njem c i lj u svakoga od nas.
' ' Rec i : "Skrivali v i ono što je u srcima vašim i l i to javno pokaziva l i , A l lah to zna. On zna sve što je na nebesi ma i što je na Zemlj i , - A l lah je svemoćan. "''255 A l lah zbog n ijeta l iječnikovog može uskratiti l ijek bolesniku, a sve zbog toga što će ovaj , možda želeći da bolesnika zadrži što duže ( kako bi sc materij a l no okoristio), svjesno davati pogrešnu terapij u.
Primj eri l. Jednom sam kod bolesnika primijetio modru ofek/inu na nozi. S obzirom da je džini nisu prouzrokovati. upitao sam 1�jegovu porodicu o čemu se radi, a oni su mi odgovorili da im je dolazio "liječnik " koji je ustvrdio da je to rezultat sihira i da će on to rije.Wi, a da nipo.�to ne idu doktoru. Dao im je nekakve zapise koje je bolesnik slavio podjastuk i u u (je kojim se masi rao, a za to vrijeme stal?je se pogoršavalo. O�jasnio sam im da bi trebali po.�jetiti doktora /ito su i učinili. Ispostavilo se da je lo slaJ?je bilo uzrokovano začep(jeJ?jem krvnih sudova (prestanak normalne cirkulac(ie krvi), a vr(jeme u kome su mu još u vijek mogli spasiti nogu je dostiglo kritičnu tačku! - Otkrij e l i bolesnik pogrešne namjere l iječnika, doći će do sukoba koj i ć e i zazvati smutnj u u zaj ednici, a t o će pak za posljedicu imati negativan stav o l iječenj u Kur' anom, musl imanima i islamu kao cje l i n i . - L ij ečnik i bolesnik mogu imati traj ne negativne posljedice po zdravlje i život, a to iz razloga što dži n i mogu primijetiti ono što l iječnik krije pa da to i skoriste i nanesu štetu oboj ici. - Šej tan može l ij ečniku priskrbiti ono što mu je namjera pa da ga time stavi na još veću kušnj u . Jedna "korist" će za sobom vući drugu, sve dok l ij ečnik ne postane šejtanov savezni k . Bolesniku je imetak neznatna cijena ako je proti vrijednost zdravlje, a veoma je opasno uoči li to osoba koja nema č iste namjere. 255
A l i ' J mran, 29.
1 20
Kur 'anska hamaj/ija Č vrsto ubijeđenje da je K u r' an lijek ne ostavlja prostora šej tanu da l iječnika dovede u bezizlaznu situacij u . Spoznaja o apsol utnom l ijeku u K ur' anu također ne ostavlja prostora za posezanjem za neči m što u sebi ima primjese sumnj ivog, zabranj enog. " ( . . . ) i grudi vjernika zal ij ečiti"25ii '· ' ,, - u:-H' � � .JJ
·.
·
lS
jA'J
.JJ
t• � t•: (JA �� ..r· W � ti.:;,·J '�.J · ' U.C'JA ' � . � .
..
.
' UJI ,·�. '.l G-
U"
"O lj ud i, već vam je stigla poruka od Gospodara vašeg i l ijek za vaša srca i uputstvo i milost vjernicima."25 7 , . e...;;. \ll ·· · -'11..! ' � ·· �r ·. · .. . ,, �- � ti.::. · · �.:o . , . -�,, · . � .J -YJ �� .JJ JA u ..)'"" (..);4 ·
•
.
�..r · · · ·
.YJ J
" M i objavlj ujemo u Kur' anu ono što j e l ijek i mi lost vjernicima, a nevj ernicima on samo povećava propast." 2 5R
Psihofizička sprem nost. U toku liječenja nerijetko sc dešavaj u stvari koj i ma sc želi postići slabljenje koncentracije onoga koji "l iječi". Zato on mora ostati pribran i spreman da na pravi način odgovori u takvim prilikama. Fizičkom sposobnošću liječn ik koristi i sebi i bolesniku. Džini koji su napali određenu osobu u učenj u Kur'ana osjete opasnost po svoj život, i l i po ono što i m j e namjera činiti. U tom slučaju bolesnikova se snaga može višestruko, neprirodno povećati. L iječnik j e, naravno, najizloženij i napadima ukoliko do nj i h dođe. Primjera za ovakve situacije je zaista mnogo, a mogu izdvc?iiti primjer žene kod koje su se džini u to/..:u učenja javili izrazitom agresivnošću. Vezali smo je jakim stegama, ali su one pred našim očima isprekidane, popucale. Bolesnica je predmete koji bi teško pokrenula i nekolicina jakih muškaraca sa lahkoćom (jednom rukom) dizala i bacala na nas. Neke je (}ak i povrijedila, a sve to smo zaustavili učenjem Ajetul Kursije, a zatim 12. ajeta sure El-Džinn. Zatim, (džini) nerijetko ucjenjt(jU ućača. Prijete mu ugrožavanjem ili nekoga iz njegove porodice. Lfiečnik treba biti svjestan da se nikome od njih (ne) može desiti nWa osim ono što je A llahova, dž.š., odredba. Džini posežu i za lukavstvima. Jednom mi je jedan džin (a ovome je sljedokom bilo nekoliko ljudi) ponudio nekoliko izrazito vrijednih predmeta. Ustvari. ponudio mi je da mi kaže gdje se ti predmeti nalaze. a u zan?jenu za njegov ostanak u bolesniku. Ako to što bude ustvrdio ne hude istina, onda će se pomiriti s time da mora olic:-i. O pristanku na ovo n[je bilo 2 '" 257
E t -Tcvba, 1 4.
Junus. 5 7 . 2 5 � El-I sra. 82 .
121
Liječenje ni govora. Prvo, da su ti predmeti i bili tamo gdje bi rekao da će biti, on bi mi time učinio uslugu, a usluge se uslugama vraćaju! Drugo, pristankom na njegovu ponudu ugrozio bih zdravlje, život bolesnikov. l treće, ćak da to što bude rekao i ne bude istina, ja bih pokazao povodljivost, slabost i naivnost, što bi za posljedicu imalo to da više ne bih imao nikakvog uijecaja na tog ili neke druge džine. o
o
Osim poznavanja bolesti koj ima su uzrok džini, liječnik bi se trebao potruditi da stekne znanje i o bolestima koje nastaj u p rirodnim putem, kako bi mogao u određenoj situacij i napraviti razl iku od onoga što je džinsko šej tansko dje lovanje i onoga što n ije. M nogi simptomi prirodnih bolesti i onih koje prouzrokuj u džini su isprepletani, a u vel ikoj mjeri se i poklapaju (bol u glavi, s labost, trzaj i tijelom pril i kom ulaska u san i td.). N i jedan od simptoma sam po sebi nij e mjeri lo ocjene o kojoj vrsti bolesti se radi.
Proniclj ivost je veoma pohvalna �osobine. Ona podrazum ijeva sposobnost prosuđivanj a karaktera lj udi sa koj i ma dolazi u kontakt. Na tome često, ako ne uvijek, počiva izgrađivanje odnosa prema bolesniku. A l i ne traže svi l ijek za sebe. I ma i onih koj i po bilo koj u c ijenu žele ostvariti svoje namjere pa zato ( naučeni od nekih " l iječnika") traže da se uradi nešto što nije od islama. Primj eri l. Jedne prilike sam govorio sa ženom koja koju je, zbog neke parodične svađe, napustila kćerka. Kćerka je bila zdrava i samo nekoliko kuća od svoje, kodjedne od svojih rodica. A li majka je hi/a spremna učiniti sve da to promijeni. Kada sam joj kazao da l(jećenje Kur 'anom podrazumijeva prisustvo osobe za koju se lijek traži (uz uvjet da je osoba uistinu bolesna) kazala da je ona ne može izvesti da kćerka pristane na takvo što, ali da ona kod kuće ima njene odjeće i da je pronašla nekoliko dlaka iz kose pa da se preko toga nešto radi. Zamislite da je majka slijepo vođena takvim ciljem naišla na nekog sihirbaza ?! Liječnik bi trebao biti oženjen. Ova karakteristika naizgled nema neke direktne veze sa l ij ečenjem, ali njena svrha je duboko upletena u proces. Time osoba upotpunj uje svoj i man, sužava šej tanu prostor za dj elovanje i olakšava komunikacij u sa ženama, koj i ma je potrebno l ij ečenje (ovdj e ponovo napomi njem mahrema koj i osigurava bolesnicu). Naravno žena treba da j e vj ernica koj a se, kol iko god je to moguće veže, za propise islama i doslj edno i h provodi, kako bi c ijela porodica bila zaštićena od džinsko šej tanskog djelovanja. M a terijalno osigu ranje. Onaj koj i žel i l iječiti Kur ' anom, ne bi trebao u toj vrsti posla gledat i izvor ·svoje egzistencije, nego bi se trebao osposobiti da zarađuj e za život na neki drugi, halal način. Nafaka koj a l iječni ku ovim 1 22
Kur 'anska hamajlija putem dolazi je halal, ali istovremeno j e to mač sa dvij e oštrice. Veoma j e tanka l inij e između i spravnog n ij eta i onoga koj i t o n ije, a tako vođeno l iječenj e, donijet će više štete nego koristi.
Liječiti rukjom za novac. "U vjerodostoj n i m predajama spominJe se dozvola učenj a pravovaljane �kj e i uzimanje nagrade za njeno učenje."259 Ebu-Se' id El-Hudri prenosi da su neki ashabi bili na putovanj u, pa su naišli kroz teritoriju nekog p lemena i zatraži l i gostoprimstvo, a ovi im ga n isu pružili. Posl ije su im rekl i : "Ima li među vama neko ko liječi rukjom? Ujeden je, ili obolio naš poglavar." Jedan među nj ima j e rekao da on to čini, otišao kod njega i učio mu Fatihu, pa je ovaj ozdravio, davši mu potom stado brava. On je to odbio primiti dok ne ispriča Božijem Poslaniku, s.a.v.s. Kada je došao Poslaniku, s.a.v.s., i i spričao mu to, rekavši : "Tako mi A llaha, učinio sam to Fatihom", on se osmjehnuo i rekao: "A kako si znao da e ona rukja? ", a potom rekao: "Uzmite od njih, a jedan dio dodijelite i meni ! "" 60 Ovaj had is se uzima kao osnov i polazna tačka u ocjeni dozvoljenosti uzimanja nagrade za rukju. "Nevevi u komentaru M us l i movog "Sah iha" ( 1 41 1 88 ) vel i : "Hadis sadrži dozvol u uzimanja nagrade za rukj u Fatihom i spominje da je ona halal i nij e osuđena. ""
j
Ibd-Kudame u djelu "EI-Mugni" sa velikim komentarom ( 6/ 1 4 1 ) vel i : "Ahmed odabire mišljenje po kome j e dozvoljeno uzimanje nagrade z a rukj u i vel i da u tome nema ništa loše", i navodi hadis Ebu-Se ' ida koj i s e nalazi u oba "Sahiha" l bn-Hazm u djelu "El-Muhal la" ( 8/ 1 93 ) vel i : "Dozvolj eno je nagrađi vanje (davanje naknade) za rukj u", a potom kao dokaz navodi Ehu ""u, 1 Se' idov had is. Učenj e rukje kao vid profesionalnog zanimanja za osnovu ima i sto: pravovaljanu rukj u i dozvolj enost uzimanja nagrade za nju . Ali m i š lj e nja i stavovi se ovdje podvajaju, ne zbog same suštine rukje pa i u takvom vidu, nego zbog posljedica (anomal ija) koj e takvo zanimanj e može proizvesti. �� 9 Lijdenje Kur 'anom o d sar 'a (ograma. ograjisava1?je), s ihira (vradžhina. magija) i uroka: Fikhski propisi. istine i kontroverze; Muharem Š tulanović, str. 1 1 8; A utor dalje navodi hadis u kome A l lahov Poslanik, s.a.v.s., na pitanje o nagradi za rukj u odgovara: ,.Najvaljanije što možete uzeti kao nagradu, jeste za A l lahovu knj igu ( učenje rukj e )." , ali i nastavlja, u j ednom predanj u, čak, traži "da i njega uklj uče u podjelu stada ovaca koj e j e dobiveno o d učenja rukje". Dakle, učenje pravovalj ane rukje i nagrađivanje z a nj u šerij atski je dozvolj eno. Predmet rasprave svodi sc samo na praksu i način na koj i se neko posveti učenju rukjc, postane poznat, svakodnevno na određene termine prima masu bolesnika i to pri hvati plaćenim životnim zanimanjem. l M • Bulwri, 414 5 2 ; Muslim, 220 l 2(ol l. ijec'enj(' Kur 'anom, R ijad M uhammed Scmaha, str. 64
1 23
Liječenje Prvo je mišljenje ono koje takvo zanimanje promovira, a u kome sc kaže da bi svako mjesto trebalo biti osigurano potrebni m brojem onih koj i su se usavrš i l i (u učenj u rukje) i taj stav se argumcntuje riječ i ma Ibn- Tejmijje da je takvo l ij ečenj a važnije od l iječenja tijela, a da je l iječenje tijela farzi k i faje. Stoga bi oba ova l iječenj a trebala biti tretirana u najmanj u ruku isto, i l i ovo prvo - rukja - važnije. S l ijedi da primanje naknade za to n ije u sukobu sa iskrenom odanosti i posvećenosti. 2 62 S ljedeće stajal i šte, donekle suprotstavljeno prvome je da "prihvatanje učenja rukje, kao vid životnog zan i manj a, n ije b i lo poznato u vrijeme ashaba i prv i h generacija pouzdani h učenj aka. Također, to može dovesti i do neželjenih doktrinarn ih anoma l ija kod učača i onoga kome se uči , iako je u osnovi dozvoljeno nagrađivanje i uzimanje nagrade za učenje rukje, ako nije u vidu profesionalnog životnog zani manj a. Prema tome, proporuka je da je 2 tu djelatnost, kao zani manje, bolje izbjeć i . " 6 1 ·
O brazovanjem se čovj ek izgrađuj e u kompletnu l ičnost. Za svakog čovjeka je poželj no da, neovisno o profesionalnom opredjeljenj u , i zučava vjeru i njene propise koj i će ga učvrstiti na putu istine, ali da istovremeno polje svoga interesovanja i saznavanja stal no proširuje i dopunjava on ime što će učiniti dobro njemu samome i zajedn ici kojoj pripada. U čač rukje je i da' ija ( promotor vrijednosti islama). Svaki uspješan promotor je dobro upoznat sa onim čije vrijednosti prezentuje i, naravno, argumctovano braniti vrijednosti za koje sc zalaže.
Osobine koje ne bi trebale karakteristati učača rukj e Gublj enje nade. Nekada s e desi d a l iječenje potraje, a d a s e n e dešava ništa ( što ukazuje na skoro izlječenje). Tada učač, uko l i ko ne misli da mu je A l lah dovoljan oslonac, i uko l i ko je nedovolj no upućen u načine l iječenja, ostaje razočaran. Što je još gore, poč i nje sumnjati u d ijagnozu koj u je prvenstveno dao, uspaniči se· i promijeni je ( i l i terapij u), a da je ista počivala na sigurnim i dobrim osnovama { prva dijagnoza je bila dobra). Ovo ne treba poistovjećivati sa promjenom terapije kada za to nastupe valjani razlozi. Razgovor sa bolesnikom nij e dovolj na osnova za određivanje stanja i p ropisivanje terapij e. Ukol iko učač oc ijeni da je to dovolj no, efekti terapije 161
2 r'·'
Ibid, str. 65 M uharem, Š tu lanović, Lijec'e11je
Kur 'anom od sw · ·u (ogrwna. ogrqji.,·ai'Wije). sihira (vradžbina, magija) i uroka: Fikhski propisi, is/ine i konlrover::e: str 1 2 1 , 1 22 ( vidjeti od
1 1 8- 1 22 )
1 24
Kur 'anska hamajliju će vj erovatno izostat i . Zbog toga treba pristupiti obaveznom učenj u rukjc, a zatim po tome postupati.
Za propuste koje možda napravi ne smij e optuživati bolesn ika, tražeći time opravdanje za sebe. Ovo nije moralno. a može ostav iti negativne posljedice na samopuzdanje i nadu bolesnika. Poznat mi _je sl učaj j ednog učača čija je metoda u osnovi dobra, ali terapija koj u daje bolesnicima je izrazito obimna i dugotraj na. Ovome je vjerovatno uzrok vel ika naknada koj u uzima za rukj u . Bolesnik pristane na terapiju, a da n ije ni svjestan u šta se upustio ( terapija je tako obimna da ju je nemoguće provesti u djelo, osim malog dijela). Kada se nakon određenog vremena sretnu, l iječnik ima razloge zbog koj i h će prekinuti l iječenje (bolesni k n ije uradio ono što mu je stavljeno u obavezu), a da istovremeno priskrbi, bez poslj edica, ono što je prethodno od bolesnika uzeo. Učač se ne smije eksponirati i predstavlj ati kao nezam,jenj iva uloga u procesu liječenj a. Lijek u osnovi zavisi od A l lahove, dž.š., volje, a ne učačovog htijenja. S uprotno ovome bolesniku stalno treba ukazivati da je jedino njegova uloga u l iječenj u nezamjenj iva. On svoj im dovama, vjerovanjem, dobrim dj el ima, negriješenjcm, pokajanj ima . . . zaslužit će da mu se A l lah smi luje i izliječi ga. Od bolesn ika se ne smije kriti ništa što bi moglo utj ecati na ishod liječenj a. Do izliječenja ne mora uvijek doći, iako i l iječnik i bolesnik urade sve što je u nj ihovoj moći . To je A l lahova mudrost. Bolesniku sc period l iječenja treba okvirno predstaviti. Ako pretekne planirani period bolesni k se na to upozorava i samo uz njegov pristanak, a na osnovu istinitih informacija i iskrenih očekivanja, uz njegovu dozvolu l iječenje se nastavlja. Učač ne smije sebe pedstavlj ati kao nekoga ko kod Allaha, dž.š., ima prednost nad d rugim lj udima i pravdati to uspj esima u l iječenj u . Ovime bi došlo do poremećaja vrijednosti, odnosno l iječnik kao osoba bi u narodu zauzimao važnije mjesto od samog Al lahovog, dž.š., govora ( Kur' ana). Da nas A l lah sačuva takvog iskušenja. U koliko rukj u uči ženama kojima n ij e mahrem, n i po koj u cijenu ne smij e da se osamlj uje sa njima. Učač ne smij e umanj ivati vrij ednost i značaj medicine niti koristi koje iz nj e p roizlaze. Al lah, dž.š., nas je obavezao da tražimo l ijeka budemo li potrebni. Ni On, dž.š., ni Njegov Poslani k, s.a.v.s., nisu lj udima zabran i l i da bilo gdje ili u bilo čemu traže l ijek, osim u onome što je svakako zabranjeno (alkohol, sv injetina i drugo).
1 25
Liječenje Lij ečenje bolesti uzrokovanih džinsko-šejtanskim dje lovanjem nekada podrazumjeva istvremeno korištenje terapije koj u odredi učač rukje i one koj u propišu ljekari (opće) medicine. Ovo posebno dolazi d o izražaja kod agresivnih pacijenata. Čak iako takvo stanje uzrokuju džini, bolesnik se mora tretirati sredstvima za smirenje ( moderne medicine) kako bi rukja uopće mogla biti provedena. Sami l ijekovi bi mogli smiriti bolesnika što, drugim rij ečima, znači zaliječ ivanje ili umrtvlj ivanje nervnog sistema, a s obzirom da medicina ne priznaje i l i ne uočava (ne registruje) aktivnosti džina, takve terapije bi bile kontraproduktivne. Bolesnik je smiren, al i ne izliječen, nego i dalje bolestan. l sprepletane, ove dvije terapije će rezultirati potpunim uspjehom. L ij ečenje Kur' anom je kompletan sistem, a posljedice zloupotrebe se protežu na oba svijeta. Zbog toga učač ne bi smio površno prilaziti liječenj u . Bolesnik koj i bol uje od bolesti za koj e medicina i ma adekvatan odgovor, može uzeti pogrešan l ijek. To će za posljedicu imati neizlj ečenje, i l i pogoršavanje trenutnog stanja. l na tome se sve završava. Lijek koj i uzi ma bolesn ik napadnut od džina, direktno se tiče vjerovanja. Ako je l iječnik sihirbaz, i l i ako je učač rukje ispravan, ali neozb i lj an, bolesnikov l ijek može biti grij eh koj i će ga uč initi nesretn i kom oba svij eta.
Međusobni su kobi onih koj i lij eče K u r' anom. Ovu stvar ne treba komentarisati, osim da je šejtan porazio svakog onoga ko se upusti u to. Tvrdnje bez argumenata su šej tanova djelo. Uspjeh l iječenja u kraj nosti zavisi samo od A l laha, dž.š. A greške i propusti, ako ih stvarno kod nekog učača i ma, rješavaj u se i nterno, bratskim savjetovanjem. N ipodaštavati svađama jednu od rijetkih vrijednosti koj u u ovome vremenu posj edujemo znači da nam mržnja drugih ne treba, mrzimo sami sebe. Učač se ne smij e plašiti sihirbaza ili džina ni u kom slučaj u. Dešavalo se da kada se džin javi (kroz osobu koj u je uznemi rio), da tvrdi kako je jak, kako posjeduje ogromnu snagu i kako je u stanj u nauditi porodici učača rukj e . l l i je tvrdio da ga šalje sihirbaz koj i slovi za j akoga i koj i izaziva strah kod lj udi . Nakon toga učač bi sc uplašio i odustao od l iječenja. Za sebe je tvrdio da nije dovolj no jak, i bolesn ika je upućivao na nekoga jačeg. Ovime se pravi nekol i ko propusta : učač pokazuje slabost svoga imana; rizikuje svoj i život svoj e porodice; ulio je samopouzdanje džinu, šej tanu; unio strah i pan iku u srce bolesnika. Al lahu ekber! ! ! Ovo se ne smije desiti! Ne postoj i j a k dži n, n i t i jak šej tan. l n e postoj i j a k sihirbaz. Samo je Allah j ak, samo On ima snagu i moć .
1 26
Kur 'anska hap10jlija Ko sve može biti lij ečnik (onaj koj i uči rukj u) Trka za dunjalukom, u vremenu u kome živimo, dolazi do izraž�j a više nego je to bio s l učaj u b i lo kom vremenu prije (ovoga) . Zbog nastoj anja da se sustigne ono što se sustići ne može, kod ljudi sve više biva iskristalisan jedan c i lj - osvoj it i b lagodati dunj a luka, a sve to, naravno na uštrb zarade za sreću vječnog (budućeg) svijeta. Sve ovo č i n i da kod lj udi b l ijedi svij est o potrebi slavlj enja, zahvalj i vanja i traženj a od nj ihovog Gospodara, što za poslj edicu ima davanje potpune slobode šej tanu u njegovom nastoj anju da zagorča život svakog poj edinca. Nakon što se duše i tijela razbole, javlj a se grozničava potreba da budu izlij ečeni . Vremenom, izdvoj i l a se grupa onih koj i su na sebe preuzel i ovu uzvišenu obavezu. M eđutim, teret je znatno teži od onoga koj i oni mogu iznijeti . A l i dešava se jedna čudna stvar. Spomenuta grupa uporno inzistira na tome da sama ustraje u tome posl u (čak i kada on potpuno odgovara onom sizifovom). Kod mase i zgrađuj u takvu svijest da se samo odabrani mogu baviti l ij ečenj em Kur' anom, da je to "opasan posao", da se to ne uči nego se biva rođen, predodređen , i mnogo drugih nebuloza. I stina leži u č injenici da se l iječenjem Kur' anom (po potrebi, a ne profesiona lno) može baviti svaki čovjek koj i iskreno vjeruje u Al laha, dž.š . , u Nj egovo određenje, u Njegovu milost i snagu. Ako se desi d a s e nekome razbol i neko od bližnj i h, on će mu proučiti iz Kur' ana ono što bude znao moleći Al laha, dž.š., (tim učenjem) da bolesnom da ozdravljenje i bolesnik će, inšal lah, ozdraviti. 264 Ova situacija je identična onoj u kojoj osoba (koja se profesionalno bavi l iječenjem) uči rukj u nad bolesnikom - učač nema (direktnog) utjecaja na ozdravljenje. On uči nad bolesnikom ( to učenje j e dova A llahu, dž. š.), a A l lah određuje hoće l i i l i neće spustiti l ijek. Bolesnik će se obratiti nekome ko mu može detalj n ije poj asniti principe i metode l iječenja, u kaže li se za to potreba, i to samo po sebi n ije problem. Problem je u komercij al izacij i l iječenja K ur' anom kroz držanje masa u ubjeđenj ima koj a smo prethodno spomenuli .
264 Spomenut ćemo sl učaj čovjeka koj i je otišao kod Al lahovog Poslanika, s.a.v.s., i primio islam. Po povratku je prolazio pored grupe lj udi među koj ima je bio luđak okovan u lance. Luđakova porodica mu je rekla: "Č uli smo da je tvoj drug ( Poslanik, s.a.v.s.) došao s dobrim. I mate li išta čime liječite?" Učio mu je EI -Fatihu i bolesn ik je ozdravio (U drugoj predaji stoj i : "Učio je nad nj im EI-Fatihu svako j utro i veče tri dana. Kad god bi završio učenje, sakupio je pljuvačku i pljucnuo. l on ( luđak) je ozdravio."). Dali su mu stotinu ovaca (ali je on bio u nedoumici da li da ih uzme) pa se vratio Al lahovom Poslaniku. s.a.v.s., i obavjcstio ga o tome. Allahov Poslanik, s.a.v.s .. ga je upitao: "Uzmi ih, ko god uzme nešto za zabranjenu rukj u bit će uništen, ti si uzeo (jeo c ijenu) za istinitu rukju."" ( Ehu Davud. I l l/ l 093 , br. 3 892 )
1 27
Liječen}e Da li može lij ečiti onaj ko je i sam bio bolestan'? Zbog postojanja tvrdnj i da je ovakva s ituacija nemoguća, potrudit ćemo sc da je pojasnimo. Razlog koj i spominj u oni koj i ustrajavaj u u toj tvrdnj i j e taj da su na onome ko je bio bolestan vidlj ivi tragovi ( u vidu mirisa) prisustva džina, a koj i prepoznaj u džini (oni koj i su ga uznemiravali i l i neki drugi), i koj i ga zbog toga mogu ugrožavati prije nego l i nekoga drugog. Ovakvi tragovi postoje, ali smatramo da oni nisu opravdan razlog koj i bi nekoga odvratio od toga da pomogne svome bratu. Čovjeku se može desiti samo ono što mu je A l lah, dž.š., odred io, i ništa osim toga, a niko, osim Al laha, dž.š., ne zna šta je ono što je On odredio svakome od nas. N akon što neko bude izliječen, on je spreman da nastavi sa svoj i m zadatkom uspostavljanj a reda na Zemlj i . Ne postoj i zapreka zbog koje on ne može da svome bratu prouči rukju, osim jedne, a to j e pomaganje šej tana svoj i m djel ima ( griješenjem). Ako čovjek ustraje u dobru, šej tan je nemoćan protiv njega, a l i ako ustraj e u griješenj u, tada će ga on ( šej tan, l.a. ) poraziti i povrijediti, neovisno o tome pomaže l i on musl imanima učenj em rukje, pomaže li im na nek i drugi način, i l i se drži po strani i ne doprinosi prosperitetu musl imana na bilo koj i način. Zapitat ćemo svakoga ko žel i da razmis l i : može li osoba koja sc obučila ( specijalizirala) za l iječenje zaraznih bolesti , a prethodno je (u vremenu dok sc ona obučavala za l iječenje tih bolesti i l i u vremenu prije toga) sama izlij ečena od utjecaja ( neke) zarazne bolesti, obavlj ati tretmane l iječenja (zaraznih) bolesti? Mogućnost da čovjek oboli od bolesti od koje je prethodno bolovao i l i neke druge bolesti ( pa i onih koje prouzrokuj u dži n i ) uvijek postoj i . H oće li se to desiti, i l i ne, zna samo Onaj koj i sve zna. A l i , čak iako je A l lah, dž.š . , odredio da se tako desi, čovjek će biti u prednosti što je pomagao drugima. N aglašavamo, zlo ne pogađa čovjeka zato što se čovj ek bori p rotiv zla nego zato što je zlo.
M IJ EŠANJ E I S PRA VNOG SA N E I S P RAVN I M LIJ EČ ENJ E M Kod mnogih koj i tvrde da l iječe Kur' anom ćemo naići n a primjcse koje spadaj u u sve samo ne u l iječenje Kur' anom. Danas lj udi više uče o vjeri i teže im j e podvalj i vati laži i prevare. Znač i, moralo sc pri lagoditi vremenu koje dolaz i . Iz razgovora sa onima koj i su lj ude " l iječ i l i'' i iz literature u koj oj se govori o ovoj oblasti, jasno se vidi da ovaj obl ik, sistem l iječenja (dozvolj eno l iječenje) nije nikako, i l i je rijetko praktikovan . Ono što sc moglo naći kod "liječnika" jeste poneka spomenuta sura ( bez podsticanja lj udi da sami vjeruj u i provode u praksi), ili određen i ajeti spakovani u pol ice 1 28
Kur 'anska hamajliju osiguranja uobličene u crvene trokutiće. l ti ajeti su uglavnom bivali "osakaćeni " . I zdvajale su se pojedine riječi ili čak slova koja će onome ko ih samo nosi priskrbiti korist. Uvjet čak n ije ni da onaj ko traži spasa čini bilo koje od bogougodnih djela. U ovom dugom periodu se u narodu spominje samo jedan učač koj i je ljudima pomagao isklj učivo učeći Kur' an nad nj ima. Ovdje ćemo ukazati na obl i ke l iječenja koj i u sebi i maju elemente ispravnog, a l i koj i su onečišćen i prlj avštinom koja n ije dio i slama. Ovi vidovi l iječenj a n isu valjani i ne mogu se prihvatiti kao neka prijelazna forma. Samo dvije osobe mogu miješati zabranjeno i dozvoljeno: sihirbaz i varalica. Djelovanje prvog propraćeno je određenim e fektima, a drugog praznom pričom. Ukol i ko se ono što ću spomenuti primj eti kod " l iječnika" odmah ga treba napustiti i ukazati drugima na njegove prevare: • Ukol iko spomi nj u istovremeno l iječenje Kur' anom i l iječenje na dalj inu preko slike, telefona . . . • Ako u svom govoru i l i djel i ma pokažu bilo koj i od znakova po koj ima se prepoznaj u sihirbazi. • U ko l iko ne drži do higijene: tijelo, odijelo, kuća. • Ukol i ko ne pazi da ne dođe do nedozvoljenog kontakta sa ženskom osobom, b i l o bolesnicom i l i nekom drugom. • U ko l i ko je ohol i za pravo ne daje nikome ko ne razmi š lja na i stovj etan način, čak i u pitanj ima vjere za koj a postoje argumenti o j edino i spravnom, a drugačijem stajalištu . • U kol iko bez učenja daje dijagnoze bolesnicima, upoznaje bolesnika sa prirodom bolesti, sa navodnim i menima sihirbaza, u ko l i ko tvrdi da je još neko iz bolesn i kove porodice bolestan, a da ta osoba čak n ije ni prisutna. • Ukoliko tvrdi da bolesnik u toku tretmana, učenja može, i l i treba biti bez abdesta, da žena treba b iti otkrivena (čak iako nosi islamsku odjeću, h i džab ), da bolesnik ne treba izvršavati vjerske obrede. Ovakvi "lij ečnici'' nisu rijetkost. Znam za neke koj i instistiraj u upravo na ovome. Od žena traže da se otkrij u i obuku usku odjeću kako b i mogli vidjeti kretnje džina ocrtane na nj ihovim tijelima?6 5 Bolesniku sc u toku terapije zabranj uje obavljanje namaza jer šejtani napadaj u onoga koj i klanja i drugo. • U koliko tvrdi da sa ženskom osobom mora da se osami, kako bi upotpunio l ij ečenje, kao i ako žensku osobu u toku l iječenj a dodiruje kako ne bi smio.
"e>s
"On zna poglede koj i kriomice u ono što je zabranjeno gledaju, a i ono što grudi kriju." ( E l-Mu ' min, l 9. )
1 29
Liječenje •
•
• • •
Ako se hvali da ga se džini plaše i kako·:sa nji ma stupa u kontakt kad god to poželi, tjeraj ući ih da čine ono što želi, čak i djela koja su u osnovi zabranjena ( kazivanje u budućem, taj nama ljudi i drugo). Ukoliko daje, predstavljajući to · terapijom, određene preparate a za poslj edice nj ihovog korištenja ne želi odgovarati. Jednom sam u novinama pročitao kako je žena umrla od "hodžine vode" . Njena kćerka koja je optužena da je usmrtila svoju maj ku je tvrdila da to nije učinila nego da joj j e maj ka podlegla nakon korištenja hodžine terapije. Koliko u tome ima istine, ne znam. Međutim znam za slučaj čovj eka koj i j e nekolicini ljudi sa koj ima sam i mao kontakta davao nešto, što je u stadij u u kome su se bolesnici nalazili jedino predstavlj alo l ijek, ali nij e htio da se igdj e spomene da su to dobili od nj ega, i naravno, nij e htio da čuje o posljedicama. Ukoliko psuje u toku učenja, a posebno vjerske svetinje. . Ukoliko u toku učenja od džina traži usluge obećavajući im protuusluge. Ukoliko džinu nudi da prilikom izlaska iz obolj ele osobe uđe u neku drugu. "Nj ima je ovladao šejtan i učinio da zaborave na Allaha. Oni su na šej tanovoj strani, a oni na šejtanovoj strani će sigurno nastradati."26f' Ističe li moć, sposobnost nekih šejhova (čak umrlih), a umanjujući na bi lo koji nač in ličnost Muhammeda, s.a.v.s., čak tvrdeći da mu neki od umrl ih šejhova čini pomoć u liječenju. Ukoliko nekog od ashaba Allahovog Poslanika, s.a.v.s., nazivaj u pogrdnim imenima. Ukol i ko psuju ili vrijeđaju borbu na A llahovom putu i borce Njegove, ili nipodaštavaju značaj bilo kog od propisa vjere. A ko posjećuju mjesta na koj ima se čini sve osim haj ra (mjesta gdje se konzumira alkohQl, čini blud, sluša muzika . . . ). U koliko lažu na Allahovog Poslanika, s.a.v.s., pravdavajući svoje postupke. U jednoj knj izi sam pročitao slučaj koj i navodi autor, a koj i se kazuj-e u Knjizi milosti(?) kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., tražio od j edne džinice njenih dvanaest imena koja će onom ko ih zna i ko ih nosi u privj esku osigurati zaštitu od nje same. Također, onaj ko ih bude nosio imat će zaštitu A llaha, dž.$.267 Treba li onda klanjati ili moliti Allaha, dž.š., za iaštitu zikrovima, dovama i dobrim djelima? Vj erovatno ne. Zamislite situacij u u kojoj Allahov Poslanik, s.a.v.s., pozi va u ono što sam zabranjuje! ·
•
•
•
•
•
266 267
A I-M udžadela/ 1 9 M u stafa Č: aj laković, Tc!ina Sulejmanuva. ax . prstena, str. 1 4, 1 5
1 30
Kur 'anska hamajlija •
•
Ukoliko tvrd i da on n ij e obavezan obav ljati neke od vjerskih propisa, zato što je on iz samo njemu znanih razloga oslobođen tih obaveza. L ično poznajem jednu takvu osobu koja tvrdi da u određenim situacijama ne mora k lanjat i ! U ko l i ko u procesu l ij ečenj a, u terapiju uklj učuju zabranjene riječi (tekstove). Neko l i ko autora spominj u ove stvari "(uz n i kakve i l i neznatne raz l i ke) u svoj i m dje l i ma (što vodi zak lj učku da koriste isti izvor). Za l ij ečenje određene bol esti čini se s ljedeće: "Liječi ga davanjem mozga maj muna i žabe ( . . )"268 269 Nekada tvrdi da zna bolesnikov smrtni čas, tvrdi još i da mu bolesn ik n ije došao u tom vremenu, umro bi, i drugo. Ukol i ko u kući drži psa i l i mu je kuća okićena s l i kama sa l i kovima, lj udskim i l i životinjskim figurama. Ako tvrdi da sarađuje sa meleci ma, u smislu da im on izdaje naređenja, a da mu se oni pokoravaju. Ako takav l iječnik bude upitan odakle mu informacije koje realno ne bi mogao znati, odgovara da su mu to me lec i prenijel i , a u stvari je riječ o dži ni ma. Ako tvrdi da ne može l iječiti dok pada kiša. Neki od nj ih uistinu to i ne mogu ali ne zbog k i še. Dešava se to kod onih koj i se već zagazi l i u svijet sihira. Padanje kiše u stvari označava broj nost meleka na Zemlj i (mcleci spuštaju kapi kiše, padanje kiše nije n išta drugo do broj nost kapi , a broj nost kapi je broj nost meleka; šcj tani i džini se povlače, bježe pred melecima i skoro nemoguće i h je privoliti da se tada aktiviraj u ) .
•
•
•
•
"6�
Korištenje žaba u medi c i n i : ,.Imam Ahmed j e rekao: "N ije dopušteno koristiti žabe u medic ini. A l lahov Poslanik, s.a.v.s., zabranio je nj ihovo ubijanj e."" Ovo je predanje preneseno kao predanje od Osmana bin Abdurrahmana, r.a., kada je jedan arapski l ij ečnik govorio o upotrebi žabljeg mesa u medic ini. ( Preneseno u M usnedu od imama Ahmeda) I sto predanje navedeno jeu Sunenu od En-Ncsaia gdj e j e preneseno da je jedan arapski liječn ik spomenuo upotrebu žaba u medicnskim preparati ma, a A l lahov Poslanik, s.a.v.s., je onda zabranio nj i hovo ubijanje u tc svrhe. Ebu-H urej re prenio je da je A l lahov Poslan ik, s.a.v.s., zabranio upotrebu neetičkih l ijekova. Ubijanje žaba u mooicini ili za hranu jesete nedopušteno, a neke su njihove vrste čak otrovne. Ibn-Sina je također govorio o žabama, kazuj ući: "Jedenje mesa i l i krvi od žaba uzrokuje oticanje tijela, mijenja ( i l i muti boju kože, uništava spcnnu i može uzrokovati nevoljni i opći prolaz spcnnc, sve dok sc ne umre. Prema tome, l iječnici su prestali upotrebljavati žablje meso u medicini." ( l bn-Kajj im ci-Džcvzi, Poslanikova medicina, str. 363 ; Žaba. ,",1 Yehid Pckarić, Spoznaja duh o vnog svijeta i liječenja du.i:evnih ho/esti, str. 5 7 ; ( Primjer 2 . : Lij eč i s c kađenjem l istov ima čička, zatim treba zak lati crnoga pijevca koj i n a sebi nema biljega. Namaži ruku i čelo bolesnoga pijcvčcvom krv lj u i nakapaj mu u nos pri l i kom učenja azime. Kadi ga magareć im izmetom."), "Grin", Gračan ica, 1 99 8 : ovo nisu izdvojeni primjeri . Prethodno spornenuto djelo Tqjna Sulejmanova. a.s .. prstenu također sadrži ovakve i l i sl ične recepte.
. .
131
Liječenje •
• •
Prijateljevanje sa nevjermc una umjesto vjern 1c1ma i ponižavanje vjern ika, kako bi se dodvorio nevjernicima; druženje sa grješnic ima i umiljavanje istima podržavaj ući ih u činjenj u zabranjenih djela. Savjetovanje bolesniku da posjećuje kaburove moleći dobre da ga izliječe. Upuć ivanje bolesn ika da čini djela koja praktikuj u ncmuslimani. Tako "liječnik" upućuje bolesnika da obavi misu u crkvi (ili navede rodbinu da to uči ne u ime bolesnika), i l i da posjeti neko od nj ihovih svetih mjesta, da l ijek traže upućivanjem određenih mol itvi Isusu ( lsaa, a.s. ) . Teško je za povjerovati će neko ovo saslušati do kraja, a kamol i uč initi. Ipak, to se dešava.
Nabrojana djela, osim nekih, j oš uvijek ne znače da je onaj kod koga se nađu sihirbaz, ali sumnja u njegovo l iječenje je veli ka kao brdo. Ti lj udi, i l i lutaj u u neznanj u, i l i s u veliki grješnici. Valja im objasniti dobro i zlo i pozvati ih da se pokaj u uz neizostavno odbacivanje svih ovih nakaradn ih djela. Onaj ko se pokaje i okani , spasio se. Onaj ko u zlu ustraje, pa sam je svoj neprijatelj .
ZABRANJ ENA LIJ EČ ENJA Zabranjena liječenja su sva ona koja uključuju bilo otvoreni i vidlj ivi, i li skriveni a prepoznatlj ivi vid korištenja zabranjenih riječi i djela u svrhu l iječenja. Bolesnik mora shavtiti da postoj i granica koj u ne smije prekoračiti, čak i u bolesti . Nešto od onoga što ćemo spomenuti kao zabranjena liječenja, na prvi pogled možda ne izgleda kao l iječenja, ali to jeste. Liječenje sihira sihirom posigumo, liječenje kod svećeni ka nemuslimana, i neka druga posigurno su zabranjena l iječenja, ali da l i čitanje horoskopa, odnosno praćenje sudbinskog određenja astrološkim kartama, gledanje u grah, šolj iee od kahve, i l i gledanje u "kaši ke" uopće imaj u svrhu l iječenja, i ako imaju zašto su zabranjena. Generalno, druga grupa spomenutih l iječenja nema u tjecaja na faktičko zdravstveno stanje bolesnika, ali l iječenje koje je ovdje u pitanj u je l iječenje sujete, izgrađivanje lažne nade onima koj i su u nevolji, i l i umrtvlj ivanje želje za ulaganjem u izgrađivanje svoga života ( kod nekih}, kada već ima neko ko vas priprema na ono što će vam se desiti sutra, nekoga ko vam objašnjava da li i kakav korak trebate napraviti sljedeći, pa da ne budete pogođeni teretom sudbine, nego da sudbinu prilagodite vašim potrebama.
1 32
Kur 'anska hamajliju Liječenje sihira sihirom - nušra lako je u osnovi moguće da dođe do izl iječenja otklanjanjem sihira sihirom, zbog osnove njegovog nastanka, zaživljavanja i postoj anja ova metoda je nesu mnj ivo zabranjena. Pokaže li s i h i ribaz otvoreno da će određen i sihir otkloniti sihirom, stvar postaje jasna. M eđuti m ono što kod lj udi i zaziva zbunjenost - pravilo je da sihirbazi n ikada otvoreno javno ne pokazuj u svoj sih i r, nego l iječenje isklj uč i vo( ! ) obavljaj u Kur' anom. Ustvari , dešava s e sljedeća s ituacija: sihirbaz javno izgovara nešto iz Kur' ana, i l i govori o nečemu dozvoljenom, a što ć e l ijepo zvučati u bolesnikov i m ušima, a zatim tiho, nerazumlj ivo mumlja određene vradžbi ne. L iječenje s i b i ra sihirom dešava sc na nači n da sihirbaz priziva svoj e dži ne i naređuje im da i z bolesnika otjeraj u džine, koj i su poslani prethodno napravljenim sihirom, u kom s lučaj u dolazi do borbe između dvij u grupa, što može ostaviti trajne posljedice na bolesni ku. Ako i uspije otjerati džine koj i su uznemiraval i bolesnika, on mu zatim, kao zaštitu, određuje druge (svoje) dži ne koj i će boraviti u l uz njega kako bi ga čuva l i nek ih s ljedećih napada. Onaj ko ne vidi da se ovdj e radi o gašenju vatre vatrom, trebao bi se zapitati da li je s njegovi m čulom v i da sve u redu. Druga moguća s ituacija je da sihirbaz (ako je autoritet među dži n i ma ) jednostavno traži da džini napuste bolesn ika, što samo po sebi ne bi b i lo problem. Ali s obzirom da se sihirbaz ne smij e zamjeriti šej tanu ( a i kako b i ), taj zahtjev bude upotpunjen supstitutom osobom koj u će džini opsjesti onog momenta kada napuste svoj u trenutnu žrtvu. M nogo je drugih metoda l iječenja sihira sihirom koje suštinski odgovaraj u prethodno spomenuti ma . L ij ečenje metodom sihira zahtjeva obaveznu saradnj u s a dži ni ma (sihirbaza), traženje usluga od nj ih, dodvoravanja i m se, uzvisuj uć i i h, kako bi im udovolj i l i i dr. "Traženje pomoći od džina i okretanja nj i ma, ( traženja od nj i h ) da i spune nečije potrebe povređuj uć i nekoga, i l i da mu koriste širk je; vrsta robovanja direktno usmjerena nekome osim A l lahu, dž.š. To je ostvarivanj e koristi o d džina d a i spune nečije potrebe, a zauzvrat o n i (džin i ) dobivaj u poštovanje i povjerenje, i b ivaj u pozivan i da i spune njegove želje. A l lah, dž.š., je rekao: "A na Dan kada On sve sakup i : "O skupe šej tansk i , vi ste mnoge lj ude zave l i ! " - "Gospodaru naš" - reći će lj udi, štićeni c i nj i hovi - "m i smo jedni drug i ma bili od koristi i sti g l i smo do roka našeg koj i si nam odredio Ti ! " - "Vatra će biti prebival i šte vaše" - reć i će On - "u njoj ćete vječno ostati , osim ako A l lah drukčije ne odred i . " ''Gospodar tvoj j e zai sta mudar i sveznaj uć i . " l
1 33
Liječenje "Tako isto M i r repuštamo v last jedni m s i lnicima nad drugima zbog onoga 7 što su zarad i l i ."- 0 A l l ah, dž.š., je rekao: " ( . . . ) i bilo je lj udi koj i su pomoć od džina m traž i l i , pa su im tako obijest povećal i . " Kada lj udi traže pomoć od džina da b i povrijed i l i nekoga, i l i da bi ga zaštiti l i od onoga č ijeg zla sc plaši, sve to je širk, i ko god je u takvom stanju, njegov namaz i post ne znače ništa. A l lah, dž.š., je rekao: "A tebi , i onima prije tebe obj av lj eno je: "Ako budeš druge Al lahu ravn im smatrao, tvoja dj ela će sigurno propasti, a ti ćeš i zgubljen 2 b i t i . "" 72 " Ko god je poznat da radi takve (ove) stvari, ne k lanja mu se dženaza, ne prisustvuje sc njegovoj dženazi , i on ne može biti ukopan u . . "1 mus l tmans k o mezarJe. "2 7 ·
Od I b n-Abbasa se prenosi da je Al lahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Nije od nas onaj ko donosi loše predznake, ni onaj u č ije se i me donose; n i onaj ko proriče, niti onaj za koga se proriče; ni onaj ko praktikuje sihir, niti onaj u 4 čije se i me sihir pravi ." 2 7 Kada je A l lahov Poslan ik, s.a.v.s., upitan o l iječenj u sibira sihirom ( n ušra), odgovorio je: "To je šejtanski posao. "275 Na kraj u, onaj ko shvati kakva opasnost leži u posjeti sihirbaza zbog b i lo kog razloga, pa makar i traženja l ijeka, poželjet će da sebe i svoj život sačuva takvog pon iženj a . Manja šteta za vjerni ka od ugrožavanja njegove vj ere jeste ustrajavanje u bolesti pa, ako je tako A l lahovo, dž.š., određenje, i do smtt i i povratka svome Gospodaru (što ne isklj učuje traženje izlječenja dozvoljen i m metodama) .
Posj ećivanje gata ra J edna od najveć i h bolj k i mus l i mana našeg vremena jeste posjeć ivanje gatara ( fizička posjeta, telefonsk i razgovori, pisani obl i k gatanja i dr. ). Gatari su lj udi (ako sc mogu nazvati lj udima), koj i tvrde da znaj u neviđeno, (nekada) sarađuj u sa džin ima, pokorn i su šej tanu, nezahvalni i neposlušn i svome Gospodaru, s i l n i c i , lažov i, prevarant i . Zajedničko svim gatari ma je da �711
El-En' am, 1 2 X, 1 29
�71 EI-Džinn, 6
-' 7-' Az-Zumcr, 6 5
� 7.1 Fata va A I-Ledžneltt!-Du 'ime/t. l /407-40t< ( Šej h Abdul · Aziz ibn-Baaz je dodao u vezi sa osobom za koju sc zna da prnktikujc saradnju sa džin i ma. da sc moramo boriti protiv toga. savjetovati druge da to ne rade. prokazali onoga ko to radi. ne smije mu sc dopustiti da oženi muslimanku. da sc jede meso životinje koju je on zaklao, ne smije sc k lanjati nad nj im ( džcnaza ) i za nj im. i sve to dok ne dokaže svoje pokajanje i pokornost A l lahu, dž.š. ) "7 1
�75
1:'1- Taherc 111i
A lllttc!d,
l l i / 2<14:
l:'hu /)ul'lld
.1 X6X 1 34
Kur 'anska hamaj/ija govore o neviđenom, a raz l i k uj u se po tome što jedni svoje i n formac ije crpe iz saradnje sa džinima, dok su drugi lažlj ivc i i l i su ponešto o znakovi ma nauč i l i iz knj iga koje obrađuj u tu temati k u . l jedni i drugi su nevjerni c i jer su zanijeka li ono što Al lah, dž.š., objavlj uje: ·.
'' " ' · l u -""'":':i uG..
' · ' ' ' :·· uJ�
e.· :..lil U\ �1 J
,
.
•
· ' Ul'
� .J
J
::XJWI �· UA - · r--: �r.·. u j!
.. .
"Rec i : "N i ko, osim A l l aha, n i na nebu ni na Zemlj i ne zna šta će se dogoditi; i oni ne znaj u kada će oživ ljeni biti."" 2 7 6
"On taj ne zna i On taj ne Svoje ne otkriva nikome,/ osim onome koga On za poslanika odabere; zato On postavlja one koj i će ga čuvat i . "2 77
ispred
iza njega
M uhammed, s . a . v . s . , Al lahov, dž.š., poslanik i Njegov m i ljenik, kome je otkriveno nešto od onoga što nije otkriveno dntgi ma, za sebe i pak n ije tvrdio da zna neviđeno, n i t i j e o neviđenom govorio. Šta onda reć i za gatare i proricatelje: smatraj u l i se odabranij ima od A l lahovog Poslan i ka, s.a.v.s., i l i da im je dato nešto od onoga što n ije dato čak n i poslanicima.
"Rec i : "J a vam ne kažem u mene su Al lahove riznice, n iti men 1 J e poznat nevidlj ivi svijet, niti vam kažem ja sam melek - ja s l ijedim samo ono što mi se objavlj uje." Rec i : "Zar su i sto s l ijepac i onaj koj i vidi? Zašto ne razmi s l ite?""27 K I pak se dešava da gatari nekad pogode nešto od onoga za što budu pitan i . Prenosi se od A iše, r.a., da je rek la: "Neki lj udi su upita l i Al lahovog Poslanika, s.a.v.s., o vračarima pa je rekao: "Oni su n išta . " Rek l i su: 'O Al lahov Poslaniče, nekada ono što nam kažu bude istina. ' A l lahov Poslanik,
271' m 2 7x
En-Nem!. 65 E I - Džinn, 26. 2 7 E I - E n ' am, 50 1 35
Liječenje
�
s.a.v . s . , j e rekao : "To je ri eč i stine koj u oni nauče od džina koj i je došapne u uho svog susjeda (džina) 2 9 , ali je izmij ešaj u sa stotinu l aži . " "2 H0 G atari nekada kažu informac ije o onome ko ih posjeti, a da ga nikada dotad nisu vidjel i . Ovo u narodu bude prikazano kao dokaz nj i hovog prij atelj stva sa Al lahom, dž.š., zbog čega im On otkriva taj ne. Međutim radi se o potči nj avanju dŽina pratioca čovjekovog (qarina). Qarin će gataru prenij eti sve o onome čij i j e prati lac, a to nekada mogu biti i najskrivenije taj ne. Dešavalo se i to da čovjek krene da posjeti nekog gatara, a l i nije ubij eđen u njegovo umijeće. M eđutim kada se sretnu ovaj mu ispriča čak i ono što j e komentarisao na putu do gatara. Ponovo, riječ je o qarinu (o korištenj u džina u ove svrhe već j e b i lo riječ i ) . Džini znaj u ono što je za ljude u jednom momentu gajb, ali oni ne znaj u apsolutni gaj b (za gatara je skri veno ono što sc dešava kod nekog čovj eka, ali to isto n ij e skriveno za džina pratioca tog čovjeka, i kada ovaj to i spriča gataru, ispostavi se da on zna skriveno što ne odgovara isti n i ; skrivene stvari i za ljude i za džine su, na primjer, one koj e će se desiti sljedeće minute i druge stvari). Dokaz da džini ne znaj u skriveno, budućnost, jeste smrt Sulejmana, a.s., koga su s l uži l i , radi l i u nj egovim rudnicima i izrađiva l i mu razne predmete:
"A kad smo odred i l i da umre, c rv koj i je bio rastočio štap njegov - upozorio ih j e da je umro, i kad se on srušio, džinovi shvatiše da ne bi na muci sramnoj osta l i da su budućnost prozreti mogl i . "2 8 1 N eovisno o "sposobnosti" gatara da proreknu s krivene stvari sadašnj osti i budućnosti , i l i da se ponižavaj u u pokušaj ima da to uemu, musl imanima je zabranjeno odlaziti im. U pozoreni smo, a na nama je hoćemo li posl ušati i l i se oglušiti . Za gatare je vezana jedna stvar: oni d ij agnosticiraju bolesti a (najčešće) za nju nemaj u l ijek. Čovjek ode ljekaru da bi ovaj otkrio bolest, ali da bi zati m dao i odgovaraj ući l ijek. Ako vam doktor kome odete, zato što vas bol i stomak, kaže da vas bol i stomak, a ne propiše l ijek, on nije doktor! O tome preko čega sve gatari rade, b i lo bi m
U j ednom drugom hadisu je pojašnjeno da džini prisl uškuju razgovore meleka, a zatim ono što čuju došapnu vračaru izmjcšano sa stotinu laži (džini stoje jedan iznad drugoga i onda ono što prvi čuje došapne onome ispod sebe i tako do kraja; nekada zvijezda padalica pogodi onoga koj i nosi vijest. a nekada ne, tako da nekada uspiju saznati i prenijeti nešto, a nekada im to ne uspije) zxo Buluwi. 5429: Musli111. 2228 m Sebe' . 1 4 1 36
K ur 'anska hamajlija bespredmetno govoriti. Radi se o neogran ičeno mnogo stvari, od on ih "bezazlenih" ( šo lj ice od kahvc, grah, kamenč ići, l i stovi, kosti, kašike, i neki drugi predmeti), do onih koj i dokazuj u da je onaj kod koga se nađu sihirbaz (oni koj ima su potrebna imena i datumi rođenja bolesnika i njegovih rodi telja, oni koj i traže dijelove odjeće ili druge i ntimne stvari, i drugo).
"O vjernici, vino i kocka i kumiri i strelice za gatanje su odvratne stvari, šej tanova djelo; zato sc toga klonite da biste postigli što žel i te."2 82 A l l ahov Poslani k , s.a.v.s., je rekao: "Ko god ode gataru ( posjeti ga) i pita o b i l o čemu, namaz mu se neće primiti četrdeset dana. "2 R3 A ll ahov Poslani k , s.a.v.s., je rekao: "Ko god posjeti gatara i povjeruje u ono što on kaže, zanijekao je ( postao je nevjern i k u) ono što je objavlj eno � M u h ammed u, s.a.v.s. ..2 4 Šej h Abdul ' Aziz ibn-Baaz je rekao: "Astrologija, č itanje iz l istova palme, č itanje iz šolj ica kahve, proricanje i druge stvari koje prakti kuj u vračari i sihirbazi jesu nauke ( i z vremena ) džah i l ijcta koje s u zabrani l i Al lah, dž.š., i Njegov Poslanik, s.a.v.s. To su djela koja je islam proglasio lažn i ma ( neistinom) i upozorio na nj i hovo praktikovanje (zabranio), i l i odlazak onima koj i ih praktikuju, i pitati ih o b i l o čemu i l i vjerovati u ono što kažu zato što j e to znanje o skrivenom koje je A l lah, dž.š., zadržao za sebe. "2 8 5
Horoskop Kreiranje horoskopa i vj erovanje u ono u nj emu kazano potpada pod značenje prethodno spomenutih ajeta i hadisa o zabranjenosti proricanj a i zabranj enosti posjete oni h koj i proriču. Osoba koja se bavi kreiranjem horoskopa, prorič uć i time budućnost, direktno se suprotstavlja značenj u ajeta u kome A l lah, dž.š., govori da n i ko osim Njega ne zna skriveno ( gajb). 286 Takva osoba je otišla u nevjerstvo zbog c i ljane namjere da sebe okiti znanjem o onome o čemu samo A l lah, dž.š., znanje posjeduje, odnosno da se petlja u ono što je eksk luzivno božansko pravo. Horoskop je ekvivalent lx�
El-Ma. ide, 90 Muslim 2230 x � � Ahmed. l l/ 40X ; Ehu-Dovuci. 3904 ; Et- Tirmi::i. 1 3 5 ; lhn-Mml:c:. 639; EI-Hakim. l IR ex� Medžumu 'ui-Fetava. Šej h Abdul · Aziz ibn-Baaz. 1 11 1 20- 1 22 �x1' En-Ncml. 65 w
.
1 37
Liječenje posjeti gataru, zbog toga što j e i n i c i ran i st i m razlogom (žetjom za saznavanj em budućnosti ) i real i zovana istim i l i s l ičnim metodama. M nogi će ustvrditi kako horoskope č i taju iz zabave, sumnjaj uć i i l i povremeno vjerujući, a povremeno sumnj aj uć i u ono što i m bude obznanj eno. Ovo ne isklj učuje kaznu spomenutu hadisima, jer ni hadis n ij e i zričito spomenuo posjetu i vjerovanje gataru, nego s e odnosi na posjetu i p itanj e ( č itanj e i traženje odgovora ako m i s l i mo na horoskop) o nedopuštenoj stvari uz ubjeđenj e da onaj koga se p ita, uistinu i ma odgovor na p itanje. Druga je i daleko opasnij a stvar povj erovati . Značenje hadisa je generalno, uz nepostojanje i zuzetaka: vj erovati onome ko tvrdi da posjeduj e znanj e o onome o čemu samo Al lah, dž.š., znanje i ma jeste ku fr! Ako se vratimo horoskopu, vidjet ćemo da, ma kako neko tvrdio da ne vjeruje u ono što č i ta, ako proči ta nešto što mu odgovara - srce mu zaigra, i l i , ako pročita kakvo negati vno prcdviđanje, uznemi ri sc, pa makar i na momenat. Vjeruje l i onda i l i ne? ! S uštinski horoskop, kao predviđanje budućnosti , predstavlja svojevrsnu mapu puta, odnosno uputstva za onoga ko ga čita da promijeni ono što mu je do tada "bilo " suđeno ( kader), i l i da to pnzove nj egovo dešavanje osigura. O n i ma koj i ma nisu dovolj ne riječ i opomene i upozorenja nJegovog S tvoritelj a i l i Njegovog Poslan ika, s.a.v.s., spomenut ćemo nekol iko č i nj en ica koje svako ko i ma i malo razuma mora shvati t i . Danas na dunjaluku obitava oko 6 m i l ij ardi stanovn ika ( lj ud i ) . Ovom broj u je suprotstavlj eno 1 2 horoskopskih znakova kao presl i ka nj i hovih sudb ina. Podij e l i mo li ova dva broja, doći ćemo do tačnog, ali malo vjerovatnog rezultata - da svakih 500 m i l iona lj udi i ma identičnu sudbinu! K reatori tih astrološki h mapa će kazati da namjerno pogrešno prezentujemo nj i hovo djelovanje. Kazat će da osim 1 2 spomenutih znakova postoje podznaei koj i pobl iže određuj u l ičnost svakog čovj eka. Naravno, 1 2 znakova i ma svoj e podznake, koj i opet i maju svoje, a ovi opet svoje, i tako dalje. Uzmemo li da se ovi znakovi šire do broj ke od l OO 000, i ako taj broj ponovo ukomponuj emo sa brojem stanovn ika, doć i ćemo do rezultata da najmanj e 6 h i ljada lj udi ima i ste sudb ine. I ma l i bezumnika koj i će povjerovati u ovo? Ako neko odluči da testira dnevni horoskop, vidjet će da se svak i sljedeć i ( i l i svaka sljedeća dva dana) mijenj a za vlasnika znaka: jedan dan je idealan za posao, dok je već sljedeći dan bolje ne upuštati sc u poslovanje zbog rizika koj i prevladava, i tako stalno; ista j e situacija i sa zdravljem). Prcncsemo l i ovo na cijelu godi nu, vidjet ćemo da ne postoj i biznismen koj i bi 1 38
Kur 'anska hamaj/ija mogao uspjeti, vidjet ćemo da sve što se stekne jedan dan propada i l i biva umrtvljeno sljedeći . Kada se zapitamo šta je sa zdravljem, dobit ćemo isti odgovor: nemoguće je da na dunjaluku postoj i zdrav čovjek, jer svakih nekoliko dana drastično sc mijenja horoskopska zdravstvena slika svakog pojedinca. U poređivanjc horoskopa dvaj u različitih časopisa naj bo lje pokazuje prave l i kove i namjere kreatora horoskopa. Svaki časopis nosi različito predviđanje za isti znak ( uporcđivanje tinej žcrskog, časopisa za žene, i l i onog usmjerenog n a šire, raznol ike populac ije). Ovo govori o samo jednoj funkcij i tako poslaganih podataka - komercijalnoj . Kada vidimo cijene poziva astra-telefonskih brojeva, biva nam j asno otkud raz l ičitim kalibrima proročica, vidovnj aka i astrologa ideja da zauzimaj u vel ik i dio marketinškog prostora televizije, radija i l i časopisa razni h kalibara. A l i nam nUe j asno otkud ideja lj udima da zovu te iste brojeve jer jedino što mogu olakšati je svoj džep, a izl iječiti ( možda) mogu samo sujetu. Provjeravali smo i određene sedmičnc novine u koj ima odgovore na pitanja daje "najpoznatija balkanska proročica". Odgovori se objavlj uj u pod šiframa kako bi "diskrecija bila zagarantovana". Upoređivali smo odgovore jedan određen period i došl i do sljedećeg otkrića: objavlj ivani odgovori u jednom broj u su u potpunosti prenošeni u s ljedeće brojeve; dodijclj ivane su im samo trenutno aktuelne šifre.
Oni koj i kreiraj u horoskope također su vlasnici određenih znakova. Svaki znak u j ed nom vremenu biva oka rakterisan kao nesposoban za posao, potpuno svjesno rasuđivanj e, i drugo. Postavit ćemo samo j edno pitanje - koliko su validna predviđanj a koja kreatori horoskopa daj u u v remenu u kome oni kao vlasnici znakova potpadaj u pod negativan utj ecaj zvijezda i bivaj u onesposobljeni da zdravo, objektivno rasuđuj u'? Posmatranj e i izučavanje zvijezda Posmatranje i izučavanje zvij ezda je podijeljeno u dvij e vrste: Astrologija - izučavanj e utjecaja zvijezda; Astronomija - i zučavanj e pozicija i kretanja zvijezda .
Astronomij a se dijeli u dvij e kategorije. Kretanje zvij ezda se koristi za de finisanje stvari koje služe vjerskim potrebama i to je neophodno. Ako to pomaže vjerskim obavezama, onda je učenj e toga obaveza. Takav je slučaj sa korištenjem zvijezda da se odredi pravac kible ( M ekkc). 1 39
Liječenje Ako se kretanje zvijezda koristi da definiše stvari koje koriste svj etovnim potrebama, nema n išta lošeg u tome, i ono sc dijeli u dvije vrste. l . Korištenj e zvijezda za rad po sezonama, kroz učenj e faza mj eseca. To je jednostavno poznavanje godišnj ih doba, ali postaje širkom ukol iko se ustvrd i da neka zvijezda određuj e speci fične v�emenske uvjete. 2 . Korišenje zvijezda za određivanje pravca (pri mjer zvijezde Sjevernjače) kako je to rekao A llah, dž.š . : · . · ·· · · · .·-�IL; - e..� · -' ;· · · ·· · y 1 5 i..J J� i..J J� � r-:- . J �
·.tu �· . r---
, . , .. .l
· t. � -1 · r · - u � J.J
-' .J'-6-' -' (""""1
· ' \ll .F· l.S"" �,l.J
�.J
"On j e po Zemlj i nepomična brda pobacao da vas ona ne potresa, a i rijeke i puteve da se ispravno usmj eravate,/ 2R i p utokaze, a i po zvijezdama sc oni upravljaj u." 7
Astrologij a Qatade je rekao : "Al lah je stvorio zvijezde zbog troga: d a ukrasi nebesa, da ( nj ima) kamenuj u šej tane i kao znakove za navigacij u . Ko god u nj i ma traži b i lo šta drugo, griješi, nema koristi od toga i troši svoje vrijeme i 2 HH trud u traženj u nečega o čemu nema znanje. " Izučavanje utjecaja zvijezda dijeli se na tri vrste. l . Vjerovanje da zvijezde imaj u stvarn i utj ecaj u smislu da kreiraj u događaje i zlo. Ovo je naj veći širk zbog tvrdnje da postoj i drugi tvorac osim A llaha, dž.š. 2 . Uzimati utjecaj zvijezda kao razloga za tvrdnje o poznavanj u skrivenog (gajba). Iz pokreta i promjena u zvijezdama (onaj ko to tvrdi) zak lj učuje da će se nešto desiti zato što se nešto desilo sa nekom zvijezdom. Tako čujemo da će nečij i život biti jadan zato što se rodio pod nekom zvijezdom, i l i će neko drugi biti sretan zato što je rođen pod nekom drugom zvijezdom. Osoba koja koristi znanje o zvijezdama da bi tvrdio da posjeduje znanje o neviđenom postaje kafir ( Vidjeti En-Nami , 65). 3 . Vjerovanje da su zvijezde uzrok što su se dobre ili loše stvari desi le, odnosno pripisivati utjecaj u zvijezda stvari koje su se već desile (činiti to tek kada se nešto desi ), jeste manj i širk. Osnovn i princip jeste da je - ko god vjeruje da je jedna stvar uzrok drugoj , kada to Al lah, dž.š., nije tako odredio - prekoračio granicu i ne priznaje Allaha, dž.š., kako bi to trebao činiti, a jedini koj i čini da se stvari dešavaj u je A l lah, dž.š. Prenosi se od Zcjd ibn-Halida ei-Džuhanija da je rekao: "Al lahov Poslanik, s.a.v.s., nas je predvodio na sabah namazu na H udejbij i nakon kiše koja m 2x�
En-Nahl, 1 5 , l n 21240
Buhari,
1 40
Kur 'a11ska hamajliju j e padala te noći. Kada je završio namaz okrenuo se lj udima i rekao: "Znate li šta je vaš Gospodara objavio?" Rek l i su: 'Al lah i Njegov Poslan ik naj bolje znaj u . ' Rekao je: "Ovog j utra je jedan od Moj ih robova postao vjernik u Mene, a jedan je postao nevjernik. Onaj koj i je rekao 'spuštena nam je (pala je) kiša A l lahovom milošću' je vjernik u Mene, a nevjernik u zvijezde. Ali onaj ko je rekao p'ala je kiša zbog te i te 2 zvijezde' je nevjernik u Mene, a vjernik u zvijezdc. '"'�R9 90
Hamaj lije Izraz "hamaj l ija" obuhvata sve ono što je kod ljudi prihvaćeno kao predmet i osnova priskrbljivanja koristi ili sprječavanja nastanka štete za onoga kod koga sc nađe, a uokvireno je u predmete za koje se vjeruje da posjeduj u svoj stva natprirodnog. S obzirom d a n e postoje predmeti takve "svetosti " i utjecaja, ova navodna svoj stva se vežu za mnogo šta: tek rođenoj djeci se izrađuj u minijaturni predmeti od drveta (borovina, tisovina, i dr.) koj i im se stavljaj u na odjeću; iz istog razloga se djeci i odraslima vješaj u ( na vrat) ili ostavljaj u u nj ihovom prisustvu ( u kućama, autima, na igračkama, i dr. ) hamaj l ije razniha namjena: staklene "oči " za zaštitu od uroka, minijaturni Kur' ani i drugi kur' anski zapisi za potpunu zaštitu, odjeća specifičnih boja i osobina okićena vezovima sura, ajeta, vefkova, formula, a korištena je za zaštite pa čak i od oružja bilo koje vrste i snage; slike umrl ih, svetih zapisa ili građevina za koje se vjeruje da se odazivaju onome ko ih pozove; potkovice za sreću, tespih i dove okačene u autu za napredak i bereket vlasnika; predmeti koj i štite od djelovanja zlih duhovnih snaga; zapisi, predmeti ( igle, makaze, mozaici, prstenje, narukvice), čak i hrana ( luk, pšenica, i dr.). Prenosi se od Zej nebe, s upruge Abdul laha ibn-Mes' uda da j e Abdul lah reka� : "Čuo sam A IIahovog Poslanika, s � · � ·s . , da je �ekao : "Č ini (ča � i e, . : _ ." _ vradzbme, zabranJ ene rukJ_ e, op.a.), hamJ_ hJe 1 lj_ ubavne caroh_J_ e su š1rk
� ��
Prenosi se od Uqbe ibn-Amira, r.a., da je rekao: "Čuo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: " Ko god nosi hamaj liju, Allah mu neće is� uniti potrebe, a ko god nosi školjke (u svrhu zaštite), Allah mu neće dati mira.''" 92 Prenosi se od Uqbe ibn-Amira el-Džuhanija da je jedna grupa došla Al lahovom Poslaniku, s.a.v.s., da mu daj u bej ' ah ( prisegu na vjernost) . On je 2xQ !•>u
Buhari. RO l : Muslim, l 04
Š ej h M uhammed ibn-Uscj m i n, F.I-Qavlui-Mu/id. l l/ l 02 Ehu-Dcmtd, 3�HU: lbn-Macl:!e, 3530: A lbani ga je svrstao u sahih had isc: AI -Si/siletui-Sahilw. 3 3 1 i 2972 142 A hmed. 1 695 1 : Al bani je rekao da je da· i f: Da 'i(ai-D:.ami ·, 5 703 29
1
141
Liječenje pri hvatio prisegu deveterice, a l i ne i od jednog. Rek l i su: "O A l lahov Poslaniče, prihvatio si prisegu deveterice, a l i ne i od jednog.'' Rekao je: "On nosi hamaj l ij u . " Čovjek je stavio ruku u njedra i izvadio ( hamaj l ij u ) . Zatim j e Poslanik, s.a.v.s., prihvatio i njegovu prisegu. Rekao j e ( A l l ahov Poslanik, s.a.v.s . ) : "Ko god okač i , nosi hamaj l ij u, počinio je širk.'' 29 3 Ebu-Davud b i lježi da je ' I sa bin-Hamza rekao: "Ušao sam kod Abdul laha ibn-Akima a njegovo l ice je b i lo crveno od visoke grozn ice. Rekao sam - zašto ne okači š hamaj l iju? Rekao je: "Tražimo kod Al laha zaštitu od toga. A llahov Poslanik, s.a.v.s., jer rekao: ' Ko god okači bilo šta, b it će prepušten ( njegovoj ) brizi ( . . . ) ""' Hamaj l ije se smatraj u ekvivalentom učenj u rukjc. Stajal ište nekih je da da su hamaj l ije, ako nj ihov tekst ispunjava uvjete koje ispunjava pravovalj ana rukja, isto što i rukja. H amaj l ije koje u sebi sadrže bilo šta osim Kur' ana, ili bilo šta ( zabranj eno) uz Kur' an, zabranjene su po konsenzusu učenjaka i u to nema sumnje. Druga vrsta su hamaj l ije koje su sadržinski ispravne. Nj ihova osnova je Kur' an, i ne postoje primjesc ničega drugog. Po pitanj u ovih hamaj l ija postoje određena razi laženja. Neki su na stajalištu da su dozvoljene i da su one ekvivalent učenj u rukje. Oni smatraju da su hamaj l ije, ako nj i hov tekst ispunjava uvjete koje ispunjava pravovaljana rukj a, isto što i rukja. Drugo je mišlj enj e, poput onog koje zastupaj u Abdul lah ibn-Mcsu ' ud, Abdul lah ibn Akim, Abdul lah ibn-Amr, ' Ukbe ibn-Am ir, i drugi, da ni hamaj l ije koje ne sadrže n išta drugo osim Kur' ana nisu dozvoljene. Oni ne prave razl iku između hamaj l ija koje sadrže Kur' an i onih koje sadrže zabranj ene stvari . Učenj ac i stalnog komiteta za fetve (Šejh Abdul Aziz ibn- Baaz, Šej h Abdul lah-ibn Gadjan, Šej h Abdul lah ibn-Qa ' ud ) kažu: "Učenj aci s e slažu da je haram k ačiti ( nositi) hamaj l ije koje sadrže bilo šta osim K ur' ana, ali se razi laze u stajalištu spram onih koje sadrže Kur'an. Neki od nj ih kažu da su takve hamaj l ij e dozvoljene, a drugi da nisu. Stajal ište onih koj i kažu da nisu dozvoljene najvjerovatnije je ispravno zbog generalnog značenja hadisa, a i zbog prevencije od širka.''2 94 Nošenje hamaj l ija treba posmatrati i kroz prizmu općeg stanja poj edinca, ne zanemaruj ući vrijeme i stanje zajednice. Živimo u vremenu u kome se izdvaja grupa onih koj i žele postići Al lahovo, dž. š . , zadovoljstvo svoj i m trudom, kroz činjenj e dobra, i onih koj i žele da im Al lah, dž.š., podari �·�.� �·14
A h111ed. 1 691W: A lhani rekao Fetm •o
da j e sah i h :
A I-Silsiletu/-.':)ahihah,
A 1-Led=netu/-/Ja 'i meh, 1/2 1 2 1 42
492
Kur 'anska hamajlija sve b lagodati i sreću lagodnog ži vljenja, a da zuzvrat ne č ine ništa od onoga č i m će nj ihov Gospodar biti zadovoljan i l i , još gore, da č i ne ono što se sukobljava i sa naj manj i m pri ncipom dozvoljenost i . Onaj ko je svj estan Al lahovog, dž.š., prisustva će se na svaku naznaku nevolje riječima punim poštovanja obratiti svome Gospodaru i zatražiti Njegovu zaštitu i pomoć. Oni koj i ovo ne žele, i l i nedovoljno žele tragaj u za o laškicama. Tragaj u za onim ko će se za nj ih i umj esto nj i h obraćati Allahu, dž.š. Uzmemo li samo kao primjer da hamaj lija jest ekvivalent (ili supstitut) rukj i ( učenj u Kur' ana i Poslanikovih, s.a.v.s., dova), ne možemo, a da ne p rimj etimo da se potreba za supstitutom j avlja samo u situacij i u kojoj osnova (original) iz nekog razloga ne može da zadovolj i potrebu. Kur' an i l i kur' anski sistem življenja kao osnova n e može n e funkcionisati što znači i da sc ne može j aviti potreba za supstitutom. Spomenut ću nekol i ko stvari u vezi sa hamaj l ijama koje će, nadam se, baiti pravo svjetlo na potrebu korištenja hamaj l ija kao ukazane naknadne potrebe, a preko svih poznati h blagodati Kur ' ana, kao Allahovog, dž.š., govora. Hamaj l ije najčešće, osi m Kur' ana sadrže i druge, nedozvoljene stvari (što je već objašnjeno), ali onaj ko uzima hamaj l ij u ne zna to, zato što se ne usuđuje provjeriti. Nebrojeno mnogo puta sam se uvjerio u to da čak, kroz hamaj l ije bivaj u prizivani džin i koj i će čuvati vlasn ika hamaj l ije, i l i da su hamaj l ije koj e su lj udi nos i l i , ustvari bivale dogovor između sihirbaza i džina da se određeno vrijeme primirc, ili da napuste bolesnika, a da sc nakon isteka tog perioda ponovo vrate. Zatim, uvjeravao sam sc u razne prevare koj e su uspijevale zbog nužde u kojoj se neko nalazio: tekst hamaj l ije n ije bio n išta drugo osim šaranje da bi se ispunio l ist; hamaj l ije koje sam skidao od lj udi koj i su ih kupova l i bježeći i z Srebren ice, od hodža koj i su se n iotkud poj av lj ival i . Lj udi, sami u nevolj i , i zbog toga što su u nevolj i b i l i nj ihovi najbl iži ( o koj ima nisu ništa zna l i ) kupovali su hamaj l ije za posljedenj i d inar iz džepa ( po nekol i ko h i ljada maraka). Kada smo otvara l i takve hamaj l ije, vidjeli smo da ništa, osim č istog papira u nj i ma nije bilo! ! ! U vj eravali smo se da su hamaj l ije davane i onima koj i negiraj u A l laha, dž. š., onima koj i su svoj život upotpun i l i griješcnjem svih profi la, i drugo. Zatim, hamaj l ije koje su sadržinski dobre (u koj ima su samo ajeti iz Kur'ana) daj u se ljudima da ih nose određen i period, a nakon toga da ih bace u vodu i l i negdje drugo. Pitamo: šta će biti sa vlasnikom hamaj l ije pos l ije i steka tog perioda? Ko će ga tada čuvati? H amaj l ije se nose uz uvjet da se ni kada ne sk idaju. Pitamo - koja je svrha hamaj l ije (čak i da je u njoj Kur'an) kada se ista unosi u nužnik? Pitamo - da li onaj koj i nosi hamaj l ij u vjerujuje u A l laha, dž.š., i l i u hamaj l iju? Ako vj eruje u A l laha, dž.š., onda je to dovolj no, bez hamaj l ije. Ako vjeruje u hamaj l iju, a ne u Allaha, zašto je onda nosi jer ono 1 43
Liječenje što je u hamaj l ij i je Al lahov, dž.š., govor? ! Ako u hamaj l ije vjeruj u kao u vezu Al lahove mi losti i bolesnikove potrebe, kazat ćemo da A l lah ne treba pomoć, Ostvarivanje Njegove moći ne iziskuje i spunjavanje određenih preduvjeta jer On, kada nešto hoće da bude, samo kaže "budi " , i ono bude. Spomenut ćemo nekol iko primjera nakaradnosti ( namjene) hamaj l ij a i spravnog sadržaja, n i zbog čega drugog osim da razmisle oni koj i još uvijek i maju dvoj be u pogledu dovolj nosti i skreno (riječima) upućene dove Al lahu, dž.š., s jedne strane i istinskih namjera promotora hamaj l ija, s druge strane. "Sura Es-Sedžda (Padanje ničice) Ko ovu suru ( napisanu) dobro zatvori u jednu č i stu staklenu posudu i stavi na sigurno mjesto, u toj kući neće se poj aviti požar . . . Sura EI-Ahka.f (A hka.f) Ko ovu suru, napisanu, stavi u sanduk, ormar i slično, sa stvarima, sve će to, Božij om pomoći , biti sačuvano od insekata . . . Sura El-A 'la (Svevišnji) Ko ovu suru napiše pa je u bašti i l i voćnjaku postavi na jedno drvo i l i 2 neko drugo mjesto, to voće i povrće neće i mati štete. " 9 5 ( ! ) Samo č itanje ovih redova i zaziva mučninu i nelagodu. P i tamo se šta l i osjećaj u on i koj i, u svojoj zabl ud i , lj ude podstiču da poni žavaj u sami sebe i z igravaj uć i se sa govorom Svevišnjeg. Govorom koj i bi trebao biti i koj i u i stinu j este spas ovog i budućeg svijeta. Nerazumno j e kazati da j e K ur' an sredstvo poput aparata za gašenje požara i l i onog za uništavanje i nsekata, a l i šta kazati z a onoga k o tvrdi d a je A l lah, dž.š. nepravedan - d a nas Al lah, dž.š., sačuva takvi h šej tanski h spletki - a upravo je to kazano gore spomenutim preporukama: okačena napi sana sura u jednom voćnjaku će sačuvati taj voćnj ak šteta čak iako svi okolni budu ugrože n i zbog vremenske nepogode - A l lahove odredbe, i sve to pa makar vlasni k voćnjaka, za razliku od svoj ih komšija, bio od nezahvaln i h A l lahovih, dž.š., robova ! Osim ( p isa·n i h ) hamaj l ij a, kao v ida traženja zaštite i izlij ečenja, lj udi se koriste i mnog i m drugim stvarima: vezanjem konca određene boje oko zgloba, nošenje narukvica, nošenje razni h drugih predmeta ( kosti, drvo, i dr. ) Koriste se saljcvanjcm strave ( iz l ijevanjem olova) kao l ijek za urok (ovo često rade naše nene, ne znaj uć i n i šta o tome osi m da im je neko pokazao kako se to rad i ) . Prenijet ćemo mišljenje Abdul ' Aziza ibn-Baaza o svim ovim stvari ma. Nakon što ustvrdi da je dozvoljeno l iječiti se od raznih organskih oboljenja, da je zabranjeno posjećivati gatare i vj erovati im, on �9� Grupa autora, 1/mu ·t Kl!hir - Velic'ino =nanja, UG Hastahana - tekija Mcsudija, Kaćuni, str. 754, 756, 76 1 , Sarajevo, 2004
1 44
Kur 'anska hamajlija navodi had ise koj i to potvrđuj u, a zatim završava: " Prenosi se da je Imran ibn-H usejn, r.a., rekao: "A l lahov Poslan ik, s. a. v.s., je rekao ": 'Ne pripada nam ko predskazuje posmatraj ući ptice i l i ko traži da sc to za nj ega čini, i l i ko traži proricanje i l i za koga s c ono radi, i l i k o pravi sihir i l i k o traži d a se sihir pravi. Ko god ode proricatclju i pov eruje u ono što kaže, zan ijekao je . · ono što je poslano M uhammedu, s.a.v.s."' qr,
�
Ovaj hadis govori da je zabranjeno ići proricatelj ima, gatarima, sahirima i td. , i pitati ih i vjerovati im i upozoreni su oni koj i to urade. Vođe zajednice i oni na fun kcijama i autoriteti moraj u zabraniti odlazak gatarima, proricatelj ima i td. , i ne dozvoliti n i kome ko se bavi ovakvim stvarima da radi na pijacama i l i gdje drugo. Trebaj u ih nedvosmisleno osuditi, i osudit i one koj i ih posj ećuj u . Ne smij emo biti prevareni č i nj enicom d a o n i ponekad uči ne nešto kako tre.ba, i l i time što ih mnogi posj ećuju, jer oni su neznal ice i ne bi lj udi trebal i b i ti prevareni (od nj i h ) . "Poslanik, s . a . v . s . , je zabranio odlazak nj ima i postavljati im pitanja i l i i m vjerovati zato što je t o vel i ko zlo, ozbi ljna opasnost koj a vodi lošim posljedicama, i zato što ·su oni nemoralni lažlj ivci . Ovi hadisi su također indikator da su proricatelj i i sahiri kafiri, zato što tvrde da znaj u neviđeno, što je kufr, i zato što oni mogu postići svoje c i ljeve služeći džinima i pokoravaj uči im se umjesto A l lahu, dž.š . , što je kufr i l i nevjerovanje u Njega i pridruživanje nekoga Njemu. Oni su, koj i im vjeruj u i tvrde da imaj u znanje o neviđenom, kao i oni. Svako ko ih posjećuj e i druži se s nj i ma, odbačen je od A l lahovog Poslani ka, s.a.v.s. Nije dozvolj eno mus l i manima da prihvataj u ono što oni tvrde kao način l iječenja. 1eko nj ihovo mrmljanje (mamba-j ambo), i l i s ipanje olova i l i druge gl uposti koj e č ine. Ovo je vrsta čarobnj aštva i varanja naroda. K o god ovo prihvata, taj im pomaže u neistini i kufru. "297
�% V idjeti podnaslov ,.Posjcći vanjc gatara" �'1 7 Med::mu 'ul:ktam A I- Šcj h i bn- Baaz, 1 1 1/ 2 74-2 8 1 \
1 45
Liječenje
1 46
Kur 'anska
hamajlija
v
PROCES LIJECENJA a proces liječenj a, a time i za potpunost i uspješnost samog l iječenja veže se nekoliko elemenata. Osnovni su period liječenja (perod pripreme l iječenja, period samog l iječenja, period zaštite, period posl ije l iječenja), metode (određene shodno načinu mani festovanja bolesti koje su uzrokovali džini), terapija (uspostavljena također na osnovu manifestacije bolesti i karaktera l ičnosti bolesnika). L iječenje provedeno uz nedostatak i l i pogrešnu interpretaciju bilo kog od ovih segmenata, bilo bi ne potpuno, a bolesni k, čak i kada bi osjetio olakšanje, ne bi se mogao nazvati izliječen im. Znači, kompletiranje procesa liječenja je preventiva reaktiviranj u bolesti.
Z
Prvi stadij liječenj a
Prvi stadij je period međusobnog upoznavanja l iječnika i bolesnika, kao i upoznavanje bolesnika sa svrhom i krajnj im ciljem l iječenja (Kur' anom), a u vezi s tim i obavezama koje će l iječenje (od bolesnika) iziskivati . Drugi dio prvog stadija zahtijeva l iječnikovu umiješnost procijenj ivanja l ičnosti . On mora biti sposoban da upozna bolesnika kao l ičnost (a ne samo kao bolesnika), da procijeni njegov karakter i snagu volje, da uvidi realne bolesnikove mogućnosti ostvarivanja obaveza terapije, da uvidi spremnost bolesnika na žrtvu (neki bolesnici n isu spremni uložiti sebe u potpunosti, čak i kada se radi o ostvarivanju koristi za nj ih ), da spozna "stepen bolesnikove vjere"' (ono što je u srcima poznaje isključivo Allah, dž.š., ali ono ono što je očitovano djel ima učaču može biti pokazatelj bolesnikovog ubjeđenja, zato što su djela, iako ne u pravi lu, najčešće refleksija shvatanja i ubijeđenja). U situacijama kada bolesnik nije sposoban da (samo) na svoj i m plećima iznese teret l iječenja, spomenute karakteristike sc traže i pospješuju kod njegovih najbližih (kod bolesnikovih skrbn ika).
1 47
Proces liječenja D rugi stadij Drugi stadij , a koj i je na neki nač in centra l n i momenat l iječenja, iziskuje nešto već i zahmet i bolesni kov i l iječn ikov. On podrazumijeva prekrten icu od č i sto formal nog spoznavanja l iječenja K ur' anom ka oživlj avanj u ovoga procesa, prij e svega u životu onoga č ij u potrebu treba zadovolj it i . L ij eč n ikovo djelovanje biva akti virane kroz učenje rukje nad bolesni kom i određi vanje pravovalj ane terapije, a bolesnik u proces ulazi kroz dokazivanje (prethodnog, u prvom stadij u izrečenog) deklarativnog prihvatanja vrijednosti islama i prihvatanje obaveza što mu i h odredi l iječnik, a koje se ni jedn im svoj im dijelom ne sukoblj avaj u sa prethodno spomenut i m vrijednostima, principima.
Treći stadij Ovaj stadij i ma za c i lj sačuvavanje postignutog u drugom stadiju. Drugim riječima, treći stadij je period koj i dolazi poslije izliječenja, a ima za c i lj očuvanje zdravlja onoga čije je zdravlje prethodno bilo ugroženo. Bolesnik se upućuje na (bogougodna) djela koja će ga učiniti sigurnim od nekakvog budućeg djelovanja zlih si la, a to znači da se u ovom stadiju bolesnik prepušta sam sebi i najodgovornij i je za ono što će mu se u budućnosti dešavati . Bilo bi teško shvatiti bolesn ika koj i očekuje da u rukavu i ma nekoga ko će se pojaviti kad god mu to bude potrebno, a da on sam ništa i l i gotovo n išta ne čini kako bi sebi priskrbio život koj i m bi bio zadovoljan. Ovaj stadij je, iako posljednj i spomenut, naj bitnij i i o n je u suštini veza koja proces l iječenja čini kompaktnom cje linom. Ovo zbog toga što je c i lj l iječenja od njegovih početaka u riječ i ma sudioni ka pa do ostvarenja konačnog c i lja (učiniti bolesnika zdravom osobom), ustvari, zaštita bolesnika od zla koje ga trenutno zaokuplj a pa do nekog drugog koje ga u životu može dotaći . Nekada je moguće i zvesti testiranje osobe na bolesti koje uzrokuju džini, a prije nekog posebnog uvoda. To test i ranje svodi se samo na jednu seansu i ono n ikada ne dovodi u pitanje cjelokupnu metodologij u rješavanja ovih problema. Ako se uoči aktivnost džina na i u testiranoj osobi , uspostavlja s e l iječenje po utvrđenom sistemu.
Č išćenje s rca Ovi m tretmanom se žel i post ići da vjera onoga ko se podvrgava l iječenj u bude č ista i neokaljana.To podrazumijeva vjeru bez ikakvih paganskih primj esa, bez zla, bez bilo kakvi h obl i ka nevjerovanja, h ipokrizije 1 48
Kur 'anska hamajliju i netstme. Samo čisto srce je spremno da uspiješno prođe proces transformacije od bol esnog, koje i svoga nosioca čini slabim, ka zdravom kao čvrste predi spozicije za ozdravljenje od bolesti bilo kog uzroka.
Č išćenje psihe Tretl:nan l iječenja podrazumijeva l iječenje srca, duše, misl i , psihe i, kao rezultat l iječenj a prethodna četiri elementa, tijela. Svaki od ovih elemenata nadovezuje sc na prethodni i predstavlja oslonac za l iječenje sljedećeg. Od bolesn i ka mora biti odstranjen svaki vid samougrožavanja, a zati m i bolesnog odnosa naspram drugih ( kocka, alkohol, cigarete, droga, prelj uba makar i ona uči njena mislima i l i pogledom, krađa, kamata, laži, lj utnja, mržnja, ljubomora, oholost, pretjerivanje, pohlepa, škrtost, zlonamjernost). Pobjeđivanjem ovih slabosti bolesnik šalje j asnu poruku džinima da više nisu dobrodošl i.
Č išćenje misli Beskorisne i štetne misli se javljaj u kod onih koj i ne vode brigu o svome vremenu, odnosno kod onih koj i svoje vrijeme troše u pogrešne svrhe. Čitanje i l i gledanje štetnog materijala (pornografski časopisi, lj ubavne priče, žuta, trač štampa - ne priskrblj uje čovjeku korist, a udaljava ga od sjećanja na A llaha, dž.š.). Alternativa beskorisnim materij al i ma su oni od kojih imaj u koristi i pojedi nac i zaj ednica (čitanje i izučavanje Kur' ana, čitanje hadiskih zbirki, izučavanje prava, matematike, fizike, biologij e, hemije, psihologije i drugog).
Završni tretman, odstranjivanje džina, uništavanje sihira Završni tretman se dešava kao rezultat uspješno ispunjenih c i ljeva prethodnih tretmana. Ovdje se dešava odstranj ivanje džina iz bolesnikovog tijela, odnosno uništavanje sihira i rezul tata njegovog djelovanja. l ako postoj i forma o broj u seansi, učenj a za l iječenje određene bolesti , ipak ne možemo govoriti o pravilu, jer sva forma i sav trud ugrađen u proces liječenja jesu obavezni i potrebni, ali A l lah, dž.š., je Onaj č ija je riječ 298 zad nJ a. o
�·lx
Spomenuti koraci izvedeni iz stavova · Ahdui-Hal iqa al-· Attara
1 49
Proces liječenja
M ETOD E PREGLEDA I L IJEČENJA BOL ES N I KA -
Učenj e Kur' ana nad bolesni kom; M etoda pogl eda; M etoda grupnog pregleda, l iječenja; Metoda l iječenja samoga sebe: • Osoba koja poznaje pravila l iječenja; • Vođenje bolesnika kroz l ij ečenje.
Učenje K u r' ana nad bolesnikom. N akon ispunjenih preduvjeta za početak l iječenja, uz bolesnika se uče Kur' anski ajeti koj i će otkriti prisustvo džina u tijelu i privo liti ga i l i prisiliti da napusti bolesnika. U pravilu se uči kompletna, univezalna rukja koja će izazvati reakcije na bolesniku i time pokazati o kakvom se napadu rad i . Da li je riječ o sihiru, opsjednutosti i l i zavisti. Bolesnik se okrene prema kibli da sjedi i l i stoj i . Zatvori oči i opusti se, da ne kontrol iše nijednu promjenu na svome tijelu. Opusti se kol iko god je to moguće i sluša ajete rukje. L iječnik posmatra bolesni ka, a jedan od uvjeta je da l iječnik ne smije imati n ikakve predrasude o uzrocima bolesnikovog stanja, kako ne bi došlo do zanemarivanja nekih simptoma, a uočavanja, priželj k ivanja nekih drugih. Na početku treba spomenuti da reakcije na bolesnikovom tijelu nisu jedini pokazatelj prisustva džina, šejtana i (ne)postojanja sibira. Dalje, ne treba posmatrati ono što j e očito jer džin može izazvati reakcij u koj u l iječnik očekuje i time ostaviti l ažnu sliku o uzrocima bolesti. Potrebno je posmatrati detalje koj i nisu lahko uočlj ivi poput kratkih trzaja pojedinih dijelova tijela, promjene u izraženosti ( nabreklost) vena, trzaj i na kraj evima očij u, uočiti poj av lj ivanje jeze po površini tijela (lica, ruku), a zatim i detalje koj i se dobij u iz naknadnog razgovora sa bolesnikom (kretnje u tijelu, sl i ke koje se javljaj u u toku učenja i drugo) . Rekcij e mogu i izostati , što ne znači da bolesnik nije opsjednut i l i pogođen sih irom. Dži n n e mora uvijek reagovati na učenje Kur' ana. Džin ne mora bit čak ni prisutan u tijelu za vrij eme učenja rukje. On može, znaj ući da se može vratiti ( zbog snage i l i slabosti bolesn ikove vjere), napusti t i bolesnika neposredno prije učenja rukje, a p o završetku d a s c vrati u tijelo. Nekada dži n i ne borave stalno u tijelu bolesnika tako da se može desiti da džin nije pri sutan baš u toku učenja rukjc ( s l učaj epi lep s ije). Znač i , jedno učenje i učenje bez terapije ne znači mnogo i ne može uvijek pokazati pravu s l i ku o stanj u bolesnog. U sl učaj u da je džin u tijelu i da reaguje na ajcte pot icaja za određeni sl učaj , postupit će sc po t i m znakovima.
1 50
Kur'anska hamajlija U slučaju da bolesnik pril ikom učenja rukje stoj i, prati se reakcija na
ajete za zasebne slučajeve, pa ako je u pitanju si hir, bolesnik može biti gurnut nazad, a ako je u pitanju šejtanski udar, naprijed. I sti slučaj je i ako se radi o zavisti ili ljubavi. Džinu se naređuje da uradi određene kretnje za zasebne slučajeve i zatim se postupa na osnovu onoga što se desi. . IŠti je slijed događaja i ako bolesnik sjedi. Liječnik pri lagođava svoj nastup, liječenje izazvanim reakcijama. Od džina se traži da ako je u pitanju sihir, da se podigne bolesnikova desna, a ako je u pitanju šejtanski udar, l ijeva ruka. Pregled bolesnika se ne bi trebao svesti na jedno učenje iz razloga koje smo već spomenuli. Ako se reakcije dese - uredu, ali ako izostanu, bolesniku se daje terapija koja će džina ''vezati" uz tijelo u slučaju da je od onih koji dolaze i odlaze, pa će sljedeće učenje izazvati reakcije na prisustvo ili aktivnost džina ili sihira. Prilikom pregleda ovom metodom, osim rukje, uče se kur' anski ajeti sure Jasin, 65 ; El-Ahkaf, 29-3 1 ) , a naredbe i pozivi mogu biti izricani na arapskom ili nekom drugom jeziku razumljivim značenjem.
Džin se može javiti u ovoj fazi liječenja čak i kada se to od njega ne traži i ne očekuje. On može osjetiti strah, bol, ili se može iskreno pokajati i. odlučiti da napusti bolesnika. Ovakvu situaciju valja iskoristiti, pozvati ga Istini, upozoriti na štetu koj u uzrokuje i kaznu koj u bi mogao iskusiti, ali i blagostanje koje može osjetiti ako se iskreno pokaje i napusti bolesnika. Ako izađe, elhamdulil lah, a ako ne, liječenje nastaviti planiranim slijedom. Metoda pogleda.
Ova metoda se očituj e u tome da liječnik ·gleda bolesnika u oči, učeći tiho ili u sebi neke kur' anske sure ili ajete. Bolesnik se ne opire reakcijama koje mogu uslijediti. Uvod u ovu i druge metode trebaj u biti dva rekata namaza kroz koj i će i bolesnik i liječnik od Allaha, dž.š., tražiti uspjeh u liječenju, a zatim i učenje zaštite. Bolesnik stavi svoju desnu ruku na desno oko a l ijevim gleda liječnika u oči . Liječnik uči 3 ili 7 puta Ajetul-Kursijj ili neka (ili sva) A llahova, dž.š., lijepa imena. Ako reakcije izostanu, bolesnik stavlja l ijevu ruku na lijevo oko a desnim posmatra liječnikove oči. Ova metoda veoma brzo izaziva reakciju džina koj i u očima l ij ečnika vidi sebe što ga uplaši i nagna da se javi . Njegovo javljanje se očituje kroz sljedeće simptome: slabost, povišena temperatura ili iznenadna hladnoća, povišen pritisak ili pritisak u prsima, bolovi dijelova ili cijeloga tijela, jeza, glavobolja, gubljenje svij esti (ovome prethodi veliki strah, zamagljenost vida, utrnutost tjemena, čela, ili usta, ukočenost prstiju, izraženi damari, kratkotrajni i brzi trzaj i tijela i drugo). Džin, nosilac bolesti, progovara i tada ga je moguće relativno brzo odstraniti iz tijela bolesnika. 151
Proces liječenja Primj era efikasnosti ove metode je puno. U posebnom mi je .�jećm?iu slučaj mladića koga su roditelji doveli iz Ajove (SA D), a nakon mnogih bezuspjdnih poku.�aja l(ieče1?ja. Mladićevo zdravstveno stanje se vremenom pogodavalo i sa svojih 1 6, 1 7 godina on n(ie mogao obavljati ni one aktivnosti koje su zah(jevale minimum snage. Na samom početku liječenja (metoda pogleda) počeo je da plače, a uhrzo je izgubio i svijest. Džin se javio i uz dosta rasprave (raspravu je inicirao džin shvativ.�i svoju grešku i želeći da <>pozna istinu; ra�prava n(ie prelazila granice dozvoljenog), odustao je od svojih namjera. Kada se mladić probudio opisivao mi je "čudovi,{:e " koje je vidio u mojim očima i koje je bilo uzrokom straha zbog koga se onesvjestio. Džin ga je napustio, a mladii· je A llahovom, dž.f , voljom ozdravio. l ako je ova metoda relativno brzo rezultira spomenutim efektima ne treba j oj pri laziti olako. Džin se može j av iti iznenađuj uće brzo sa dosta uznem i ruj ućim nastupom. Ako l ij ečnik nije siguran u sebe ovo ga može uznemiriti i ugroziti proces i njegovo zdravlje i život. Liječnik može osjetiti i vel iku temperaturu pred očima, č i me ga džin pokušava spriječiti da tretman provede u potpunosti . Za onoga ko je iskren u svojoj namj eri i siguran u Allahovu, dž.š., potpunu zaštitu, ne postoj i opasnost u provođenj u ove i d rugih metoda liječenj a.
M etoda grupnog pregleda, liječenja. Ovo je dosta prisutna metoda liječenja oboljelih. Pretpostavka je da se ova metoda praktikuje zbog velikog broja oboljelih i nesrazmjerno malog broja l iječnika, onih koj i uče rukju. Učač istovremeno primi vel iki broj bolesnika, obj asni im sistem l iječenja, odstrani od nj ih ono što bi moglo da ugrozi sam proces l iječenja, nj ihovo zdravlje i vjeru (tal ismane, hamaj l ije i dr.), i pristupi učenj u rukje. Bolesnici stanu u safove, ili sjednu okrenuti kibli, opuste sc, zatvore oči i slušaju učenje. Oni kod koj ih se ne primijete reakcije se udaljavaju, a pažnja se usmjeri na one koji su uistinu bolesni. Metoda grupnog pregleda je sadržinski ispravna, ali u vezi s njom postoje određene manj kavosti : l iječniku je teško da svoju pažnju usmjeri na sve prisutne bolesnike tako da se može desiti da mu promakne kakva sitna ali bitna nijansa; postoje džini koj i su slabi i kod bolesnika odmah izazivaj u reakcije i oni koj i su jaki pa to isto čine iz ubjeđenja da i m učenje neće zasmetati pa se l iječnik može pozabaviti nj ima a previdjeti neke druge; kod bolesnika mogu potpuno izostati reakcije u slučaju da se džin pritaj i , ili napusti bolesnika sa namjerom da se nakon učenja vrati, a liječnik ne pri mjetivši reakcije, može bolesnika odvratiti od učenja iz ubjeđenja da ovaj nije bolestan; u sl učaju grupnog učenja neki posjetioei su došli iz čiste znatiželje, dok su neki drugi to uradili iz velike potrebe. Kod ovih drugih se 1 52
Kur 'anska ltamajlija mogu javiti dosta šokantne reakcije što će izazvati strah kod prvih, a veliki strah je jedno od stanja kada džini uznemiravaj u ljude. Drugim riječima, čovjek koj i j e došao zdrav n a tretman, može g a napustiti bolestan; jedan džin može kod više ljudi istovremeno izazivati određene reakcije koje mogu zavarati l ij ečnika ukoliko ovaj nije usavršio "zanat" pa da na osnovu toga daje mnogo pogrešnih zaključaka. Na kraj u, metoda grupnog liječenja je suštinski dobra metoda, ali j u je bolje izbjeći zbog negativnosti koje s e i z nje mogu izroditi. Korištena kao pouka ljudima (da 'wa) će ispuniti očekivanja, ali upitni k stoj i nad njenom efikasnošću.
Liječenje samoga sebe - osoba koja poznaje pravila liječenja Bolesnik je l iječnik samome sebi . Preduvjet ovako definisanoj metodi l iječenja je da bolesni k ostvari b lisku vezu sa svojim Gospodarom. Ostvarit će je primjenj ivanjem u svome životu naređenih, preporučenih i pohvalnih djela uz istovremeno izbjegavanje zabranjenih i beskorisnih. Ovakav život j e l ijek sam po sebi, a bit će l ijek i u postojanj u trenutne ugroženosti bolcsnikovog života. Ne postoj i čarobna formula izražena u jednoj rij eči, ali ovako organizovan život je čarobna formula sa zagarantovano pozitivnim rezultatom. K lanjati dva rekata tražeći od A llaha, dž.š., rješenje tegobne situacije. San može biti jasan pokazatelj bolesniku šta da uradi kako bi ozdravio. U slučaj u da bolesnik ne razumije značenje sna, ispričat će ga nekome ko zna tumač iti snove. K lanjanje namaza nije dovolj no ograničiti na j ednu noć. 299 Naučiti određena učenja na vodu, masl inovo, č urkutovo u lje, med i l i na nešto drugo i to koristiti u periodu l iječenja. Svaki dan praktikovati obavezno učenje nekih kur' anskih sura ili ajeta ( El-Fatiha, Ajetul-Kursijj , E l- I h las, EI-Felek, En-Nas i druge, i dove prenesene od A l lahovog Poslanika, s.a.v.s.). Ova učenja staviti sebi u 299
"Način klanjanja dva rekata. Prije nego sc legne spavati, potrebno je uzeti novi abdest, okrenuti sc prema kibli i izgovoriti početni tekbir. Na prvom rekatu se uči : SUBHANEKE, E' UZA, B I S M I LLAH, EL-FA TIHA, 1 -5 AJET sure EL-HADID, a na drugom: B l S M I L LA H , EL-FA T I H A , 1 6-24 AJET sure EL-HA Š R. Na prvoj i drugoj scdždi drugog rekata s e prouči dova: ALLAHU M M E I N I I ESTEFTI I K E F i l E M R I M EREDII EY YEDŽ E' I J EY MAA EDŽ IDUHUU ' ALAA HAALII H AAZAA. ALLA H U M M E I N KAA NE HASEDEN F E BEJJ I N H U L l i YE DULLEN I J ' A LAA ' l LAADŽ I H I J Y E- Š F I N I I IN EKE ENTE Š - Š A A F I I . YE IN KAAN E S I H I REN F E B EJJJNHU U l Y E DULLEN I I ' A LAA ' I LAADŽ I H I I YE Š FIN I I I N EKE ENTE Š - Š AAF I I . YE IN KAAN E M ESSEN F E B EJJ I N H U L l i YE DULLEN J I ' A LAA ' I LAADŽ I H J I YE-Š F J N I J INEKE ENTEŠ - Š AAFII. Y E IN KAANE ' I ŠQAN F E B EJJ l N H U L I J Y E DULLEN J I ' A LAA ' I LAADŽ I H I I YE-Š F I N I J !NEKE ENTE Š - Š AAFI J . Nakon zadnjeg sjedenja i selama 3 puta sc prouči sura Ar-Rahman. ( M adžid Matar, L!iden;e Kur 'wwm. medom i ljekovitim hi(iem; str. 62); Namaz sc može iskrenim nijetom učiti i sa drugačijim. dužim učenjem, a može učiti i manje, onaj koj i drugačije ne zna.
1 53
Proces liječenja obavezu svaki dan, sa tačno određenim periodi ma ( npr. učiti 3 puta u toku dana po pola sahata ; učenje ne treba pri lagođavati reakcij ama tako što će bolesn ik, ukol i ko primjeti reakcije, produžiti učenj e kako bi se reakcije pojačale, skratiti učenje kako bi reakcije nestale, i l i produžiti učenje ukol iko bi reakcij e izostale, a s c i ljem prizi vanja reakc ija; dži n i ovo mogu da i skori ste i da bolesn i ka vode ondje gdje oni žele). E fikasn im sc pokazalo i učenje dove B ISMILLA HI E WEL/111 WE A HIRIHI ( u ime A l laha na početku i na kraj u) . Učenje ove dove uvel iko i scrp lj uje džina koj i boravi u tijelu bolesn ika i pri s i ljava ga da odustane od svoj ih namjera. Dova se uči tako što bolesni k k lanja dva rekata, abdesti, sj edne, stav i ruke na koljena, udahne duboko zrak (na nos) i ponavlja ovu dovu. Kada mu ponestane daha zatvori usta, ponovo udahne na nos i kreće iznova. Ponavljanj e dove traje unaprijed određeni vremensk i period (bez pri lagođavanja reakc ijama). Poželjno je da uz bolesnika bude neko ko poznaje ovu materij u, da ne bi došlo do neželjen i h posljedica. Prethodno sc nauč i na vodu jer u toku učenja bolesnik može osjetiti visoku temperaturu, vrtoglavicu, zadeb ljanje jezika, glavobolj u, utmutost usana, drhtavicu, z ijevanje, mučnine, pritisak u prsima i l i glavi, ukočenost pojedinih d ijelova tijela, plač, dekoncentrac ija, javljanj e uznem i ruj uć i h glasova i l i s l i ka i drugo, a što i ma za c i lj sprj ečavanje nastavka tretmana. Po potrebi sc bolesni ku daje da pije "na naučenu vodu " . Bolesn ik i pomagač povremeno (kratko) razgovaraj u o onome što bolesn ik osjet i . Bolesn ik pomagaču pokazuje dijelove tijela na koj i ma osjeti promjene, a ovaj te dijelove t ijela priti šće ( palcom i kažiprstom) . Kada se bol pomjeri u drugi dio tijela, pomagač prelazi na taj dio. l ovdje je bitno napraviti s istem l iječenja ( npr. učiti 3 puta dnevno, posl ije sabaha, i k i nd ije i jacije; tretman ponavlj ati svaki dan; period ponavljanj a dove ograničiti na pola sata i l i duže)
Primj eri l. Jedan naš bral u vjeri Je posumnjao da bi problemi kqje ima mogli dolaziti od džina, pa smo porazgovarati o tome. Upoznao sam ga sa ovom metodom i on je odlučio da je izvede. Međutim, n (je uradio sve kako smo se dogovorili. Odlučio je da to radi sam. Prilikom uc�enja ruke su počele same da se kreć· u i nakon nekog vremena su počele udarati jedna drugu. On je nastav(jao u(:enje i reakc(ie su bivale sve intenzivn(je. Koliko godje lu bilo hqjra, bilo je i nekih negativnosti. Kada sam ga nakon nekog vremena vidio, ruke su mu hi/e plave od udaraca (koje je jedna ruka zadavala drugoj). Znači, veoma bitno je tretman uraditi tačno onako kako to odredi onaj ko u ow�j oblasti ima iskustva, a da bi se rizici neutralisali.
1 54
Kur 'anska hamajlija Lij ečenj e samoga sebe - vođenje bolesnika kroz liječenje Ova metoda u potpunosti odgovara prethodno opisanoj , s tom raz l i kom da ovu metodu mogu pri mjenj i vati i oni koj i osim čvrste vjere u A l l aha, dž.š., nemaj u drugi h predi spozicija. Neki bolesnici nisu u stanj u da posjete nekog l ij ečni ka, a potrebno im je l ij ečenje. Tada ih l iječnik upoznaje sa l ij ečenjem K ur' anom i dogovori se da će ih on voditi kroz l iječenje. L iječnik bolesniku propisuj e univerzal nu, početnu terapij u koj u će ovaj praktikovati određen i broj dana. O reakcij ama će obavijestiti l iječnika, a zat i m dobiti konkretnu terapij u . Ova terapija j e u pravi l u slabog i ntenzi teta, kako kod bolesn ika ne bi izazivala vel ike i šokantne reakcije, a ipak bi b i la dovoljna za izazivanj e nek i h reakcija. Komunikacija l iječni k-bolesn i k sc ne prekida n i jednog momenta. Bolesn i k svakih neko l i ko dana obavještava l ij ečnika o rezultatima i reakcijama, a ovaj na osnovu primljenih i n fom1acij a određuje dalj i tok l ij ečenja. Veoma b i tan faktor je iskrenost i povjerenje koje oni međusobno ostvare. Ova metoda iziskuje više vremena i · truda od nek ih drugih, a l i ako svi učesn ici ugrade u nj u svoj maksimum, uspjeh neće izostat i . Nerijetko sam u pri lici da na ovaj način komuniciram sa bolesnicima koj i nemaj u mogućnosti da pronađu nekog l iječnika. Ovdj e dolazi do izražaj a bl agodat telefona, a posebno interneta. Oni koj i poznaj u l ij ečenje Kur'anom na ovaj način mogu doprin ijeti uspjehu mus l i mana širom svij eta.
N E KA PITANJA O L IJ EČENJ U Razlika izmeđ u opsjed nutosti i sibira N e postoj i generalna, defin i sana raz l i ka između sihira i opsj ed nutosti . Često dolazi do zabune u procesu l ij ečenja za one koj i svoje stavove grade samo na osnovu očitog. l sihir i opsjednutost predstavljaj u aktivnosti džina u svij etu lj udi . Opsjednutost predstavlja svoj evolj no ( opravdano i l i neopravdano) dje lovanje džina n a nj i hove žrtve, dok je sihir djelovanje džina koj e j e rezultat ugovora džina i šej tanovih sl uga među lj udima. Samim t i m rj ešavanj e sl učaj eva opsjednutosti je l akše o d slučajeva sihira. Kada, i ako l iječn ik stupi u kontakt sa džinom koj i je uznemirio bolesnika, on samo s nj i m dogovara i l i samo njega pri s i ljava da napusti bolesni ka, a ovaj na to rcagujc svojom voljom i ubj eđenjem. U sl učaj u sih ira džin koj i j e uznemirio bolesn ika učinio je to pod prisilom drugog džina ( s i h irbaza ) i l i s i h i rbaza od lj udi, što znači da i od luka o napuštanj u bolesn ika i ma puno više faktora. Presudan je, u prav i l u, faktor straha, jer džin sc plaši da će, ako prekrši naredbu nalogodavca, biti predmetom zlostavlj anj a. Period traj anj a 1 55
Proces liječenja opsj ednutosti i sibira ne može biti predmetom upoređivanja. Sihir traje duže, a l i a ko se predmet sihira pronađe, sihir biva (uvjetno) automatski prekinut. Opsjednutost traje kraće, ali ako je džin prisi ljen da napusti bolesnika, a po prirodi j e zulumćar, on se može vraćati i nastaviti uznemiravanje.
Govor džina D ž i n i s e u procesu l iječenja javljaj u i svoj im govorom. Obavještavaju l ij eč nika i bolesnika o stvarima potrebnim (a dozvoljenim) za izliječenje ( mjesto na kome se nalazi s ihir, broj džina koj i napadaj u bolesnika i drugo). Nekada džini govore bolesnikovim glasom što ne ostavlja poseban utisak na posmatrače (bolesnik je svjestan onoga što govori, ali ne shvata odakle mu informacije koje izgovara), ali se dešava i da se džin javlja m uškim glasom iz bolesnika žene i l i obrnuto, da glas dolazi a da se bolesnikova usta ne otvaraj u, i l i da bolesnik govori jezicima koje u nonnal nom stanj u ne poznaje. Aktivnosti ovoga tipa su više puta dokumenitrane. U svakom slučaj u razgovor sa džinima treba izbjegavati, osim onog dijela koji je potreban za bolesnikovo izlij ečenje. Džini su "prefrgani'', smutlj ivci , nerijetko mudri, i što je najbitnije - l ašci . Nj i hovo svjedočenje se ne smije uzeti kao valjano, a samim tim i razgovor poprima obi lježja beskorisnog i štetnog.
Procenat ugroženih od m uška rcima i ženama.
džina
(opsjednutošću
ili
sihirom)
među
Već ina egzorcista se s laže da žene bivaju više puta napadnute nego što j e to s lučaj sa muškarcima. Ovo j e teško potvrditi i l i opvrgnuti . I ako, zaista, žene češće obo l ijevaju, ta s lika n ije potpuna jer ne obuhvata sve vrijeme i sva mjesta (nije posmatrana generalno već parcij a lno), ali s obzirom da je odraz mišlj enj a učača koj i su živjel i na različitim mjestima u različitim vremenima, može biti uzeta za valjanu. Za pojedinca ova statistika n ije bitna, j er ako se on razbol i , ne pomaže mu puno č i njenica da je među onima drugim više obolj e l i h . A o jednome i muškarci i žene moraju razmisliti: u spjesi napada džina i sihirbaza isklj učivo su uvjetovani grješenjem onoga koga napadaj u .
Tretiranje sihira i opsjednutosti n e smije, ne omože biti kalupsko Koliko god suštinski liječenje bilo postavljeno na osnovama Kur' ana, mora se prilagođavati i bolesniku, a sve to u onoj mjeri koja će biti dovoljna da i bolesnik može iznijeti svoj i dio odgovornosti. U suprotnom bolesnik se može slomiti, i da se, uz problem koji već ima, optereti i nekim dodatnim problemima.
1 56
K ur 'anska hamajlija Sihir i opsjednutost odražavaju se na bolesnikovo tijelo ili njegov mzum. Stoga se i bolesti tretimj u shodno dijelu bolesnikove l ičnosti na koj i ostavljaju posljedice. Opsjednutost sc reflektuje kao (uvjetno): jaka glavobolja, migrena, nesanica, depresija, zatvorenost, povlačenje u sebe, bolovi, potpuna opsjednutost. Refleksija sihira je izražena kroz (uvjetno) : izgubljenost, zatupljenost, zbunjenost, glupost, bolesti ekstremiteta i · organa, uz napomenu da sihir karakterišu četiri stvari : određeno vrijeme, određeni događaj (aktiviranj e sihira nastankom određenog događaja), određena osoba (opsihireni i ma normalne relacije sa lj udima, osi m sa osobom ka kojoj je sihir usmjeren), priviđenje.
Razlika u tretiranj u m uškaraca i žena ne postoj i Za specifične bolesti, a nakon uspostavljanja dijagnoze, određuje se sistem terapija i tretmana, identičan za muškarce i žene. Razlika ipak postoj i , ali zbog prirode šerijatom uspostavljenog odnosa žene i muškarca. Žena u l iječenj u može prisustvovati samo uz prisustvo mahrema ( muž, brat, otac . . . ), mora biti pod hidžabom (ili n ikabom uko liko to praktikuje), ne smije biti našminkana, namirisana (ovo ne isključuj e obavezu č istoće).
Da li je dozvoljeno ubistvo džina prilikom liječenja? I bn-Tej mijje j e rekao: "Džin nasi lnik se treba izbaciti bez obzira bio on mus l i man, i l i ne. J er, Resulullah, s.a.v.s., je rekao: "Šehid je ko god bude ubijen u odbrani svoga i metka, šehid je ko §od bude ubijen braneći život, i šeh id je ko god bude ubij en braneći islam." 00 Ako je čovjek napadnut, on ima pravo da štiti svoj i metak, čak i ako to podrazumijeva l išavanje života onoga koj i napada. Zašto onda čovjek ne bi branio svoj um, t ijelo i dušu koj e zasigurno drži svetima, j er, uistinu, šej tan zaposjeda i uništava u m opsjednutih i nameće kaznu na nj ihova t ijela; o n i h čak može i s ilovati . Dakl e, ako je j edini mogući način nj ihovog izbacivanja ubistvo, onda ono "0 postaje dozvolj eno. 3 1
·100 Jo l
Ehu-Davud, J I J/ 1 22 7, br. 4 754: Buhari, J I 1/ 397, br. 660: Muslim. ll 8 1 , br. 260 Ibn-Tejmijjc, Poslanica u diinima, str. l 07, 1 08
1 57
Proces lijec.�enja
KORA C I , M ETODOLOGIJA, P R E PA RATI I TE H N I KE L IJ EČ ENJA Rješavanje sl učajeva opsjednutosti dešava sc direktn im stupanjem u kontakt sa džinom napadačem i e l i m i n i sanjcm iz bolcsni kovog tijela. Rješavanje s i b ira, s dti.tgc strane, ima neko l i ko načina, koraka pristupa. Ni j edan od ovih nači na n ije jed i n i , nego jedan od mogući h . Stoga je redosl ijed koj i ćemo spomenuti poželjan, ali n ije uvjetovan.
P rvi korak - pon ištavanje sihira. E fi kasnost ovog metoda ogleda se u definitivnom uništenj u (predmeta) s ih i ra i otklanjanj u posljedica djelovanja si h i ra. Ovaj metod je koristio i sam Poslan ik, s.a.v.s., kada mu je jevrej iz p lemena Zurej k napravio sihir. Poslan ik, s.a.v.s., je pos lao po s i h i r koj i je bio skriven u bunaru Servan i kada su m u ga don ijel i , uništio ga j e odvezuj ući jedan po jedan čvor, a nad svakim čvorom učio je po jedan ajet iz sura al-m u ' avizetejn. l bn-Kajj im je rekao : "Pronalaženje, pomjeranje i neutralisanje s i h i ra je najtemeljnij i postupak." 3 02 Un ištenjem (predmeta) s i bi ra, sibir se automatsk i prek ida i dži n i vezan i nj i me sami napuštaj u bolesn ika. Metoda otkri vanja i uništenja predmeta s i bira jeste najefi kasnija, a l i i naj teža. Uništiti sihir na ovaj nač in podrazumijeva pronalaženje mjesta na kom je sihir skriven, a pronaći se može sl učaj no, priznanjem džina nosioca sihira, i l i priznanj e onoga ko je s i b i r postav io. S i h i r će se uništiti razvezivanjem uzlova, spalj i vanjem i l i potapanjem u vodu, n a koj u s u naučeni ajeti AI- Beqara, l 0 2 ; A l - A ' raf, 1 1 71 2 2 ; Y unus, 8 1 -82 i Ta- Ha, 69. Pozivanje, oslovljavanj e (džina). Allahov Poslanik, s.a. v.s., je pozivao džina koj i je opsjedao neku osobu i naređivao mu da ode. Džin se upozorava da je to njegovo nastojanje akt nepravde i zul uma č ije će posljedice osjetiti na S udnjem danu. Ako je džin napao čoj vcka, rcaguj uć i na njegovu i ntencij u d a g a uznem i ri , džin s c upozorava d a je takva lj udska aktivnost nenamjerna i da ne zasl užuje kaznu, a pogotovo uko l i ko se takva aktivnost des i la u kući dotične osobe, koja je vlasništvo čovjekovo i u kojoj džin nema pravo uži vanja i kori štenja ( iste ). Ono na što imaj u pravo jesu napuštena mjesta, ali čak n i na tim mjestima nemaj u pravu uživanja koje je uvjetovano uzncm i ravanjem slučajnih posjetitelja.
-'"2
7.udui- Me 'aad I l l / l 0 4 ; Pos/on ikom medici11a.
1 58
s t r. 1 2 7,
L i bris, Saraj�:vo, 2 0 0 l .
Kuranska hamajliju Drugi korak - proklinj anj e Ukoliko ne uslijedi željena reakcija na pozivanje džina da napusti tij elo bolesnog, učač može upotrijebiti prizivanje Al lahovog, dž.š., prokletstva na ncpokomog džina. Džin se poziva dobnt, a zabranjuje mu se zlo na isti način koj i j e praksa naređivanja dobra i sptječavanja zla ljudima. Ibn-Tejmijje je rekao: "Kada se naređuje džinu ispravnost i zabranjuje mu se zlo, to se treba raditi na isti onaj način na koj i je to naređeno i zabranjeno čovjeku. Sve što je dozvoljeno lj udima je dozvoljeno džinima. Na primjer, pokajanje džina može zahtijevati grđenje, prijećenje i čak prizivanje Allahovog prokletstva. U hadisu kog prenosi Ebu-Derda, a koj i se navodi u Sahih M usl imu, navodi se da je rekao: "Resulul lah, sal lallahu alejhi ve sellem, stajao je u namazu i čuli smo ga kako govori : "Tražim utočište kod Al laha od tebe." Potom je triput rekao: "Proklinjem te A llahovim prokletstvom", a potom je podigao ntke kao da nešto hvata. Kada je završio s namazom, upitali smo ga - o Resulullah! Čuli smo te kako nešto govoriš u namazu što nikada prije nismo čuli da izgovaraš i vidjeli smo te kako širiš ntke on je rekao: "U istinu, Allahov neprijatelj Iblis donio je vatrenu bukti nju i pokušao je baciti meni u l ice, te sam tri puta rekao 'tražim utočište kod Allaha od tebe.' Potom sam tri puta rekao 'kunem te A l lahovim savršenim prokletstvom.' Ali on nije ustuknuo, te sam ga ja zgrabio i - tako mi Allaha - da nije bilo zbog dove našeg brata Sulejmana, on bi bio zavezan tako da sc djeca Medine mogu s nji m igrati."303 Ovaj hadis pruža utemeljenje za praksu tražen a utočišta kod Allaha od džina i nj ihovog proklinjanja Al lahovim prokletstvom."3 4
j
Treći korak - Učenj e (rukje) Učenje Kur' ana nad bolesni kom je praksa Allahovog Poslanika, s.a.v.s., prihvaćena među musl i manima, a uporište joj je nekol i ko kur' anski h ajeta. Z a onoga k o živi K ur' a n o n jest l ijek za njegovu dušu i tijelo, a l i je i l ijek za onoga kod koga u nekom periodu života dođe do poremećaja vrijednosti i nastanka bolesnog stanja. . . -'11.!1 � ·· �- ·. · l'.)� 'Jr\. ·� ,,.. �-.). ., tl.:;. ' G. u· i'..)"" .!,\ ·(.)of' . u ' 1'.Y-1 · ·· • ·J .Y- J (.):!H' __,... . .Jl4 J '· '
-
" M i objavlj ujemo u Kur'anu ono što je l ijek i mi lost vjerni c i ma, a nevjernic ima on samo povećava propast." 305 · ·_,... · '·".. �·j· ) lS �-) �
·.
.J J��
\ · u.c. ' r--' t•.., b. � U" · dll L'. x: L)A .p· W ., tl.::. . J ·�.) . ·ya � G. ·
"O lj udi, već vam je stigla poruka od Gospodara vašeg i l ijek za vaša srca i , uputstvo i m i lost vjern icima.' .� 06 101 .1o4 '10'
Muslim, 1/ 2 7 3 -4, br. l l 06 I bn- Tcj mijjc, Poslanica o di inima, str. 90,9 1 E l - I sra, R2
1 59
Proces liječenja Poslanikova, s.a.v.s., medicina obuhvata i korištenj e određenih prirodnih preparata za lij ečenje bolesti, č ije nastajanje su uzrokovali dži ni. Tako se u procesu l iječenj a koristi učenj e na vodu, kojom sc zatim bolesnik kupa i l i je pije; jedenje hurmi kao vid zaštite od sihira; učenje na maslinovo i l i čurokutovo u lj e koje bolesnik pij e i l i se masira nj ime; korištenje meda, lotosa, pelina, misk i drugi mirisi, i drugo. · Voda
Učenje na vodu kur'anskih ajeta i dova s nijetom liječenja specifičnih bolesti, ima snažno dejstvo potvrđeno praktičnom primjenom i veoma uznemiruj ući utjecaj na opsjedaj uće džine. Nebrojeno mnogo puta uništen je sihir ovako pripremljenom vodom, koji se nalazio u tijelu opsihirenog, ili sihir koji je pronađen i potopljen u prethodno pripremlj enu vodu. Da li ova praksa počiva na ispravnim činjenicama i zašto rezltira spomenutim efektima? Korištenje vode, dozolj eno samo po sebi, i još obogaćeno (dozvolj enim) dovama - slično je smjesi složenih lijekova koj i imaju presudan pozitivan učinak na zdravlje bolesnika, s tom razlikom što se ovdje radi o miješanj u organskog sa duhovnim lijekom koj i, kao takav, i ma utjecaj i na tijelo i na dušu. 307 Ovako učinkovita smjesa postignuta je zrakom (puhanjem u vodu), kao prenosiocem blagodati l iječnikovog učenja, što objašnjava i efekat puhanja lijcčnikovog prema bolesniku za vrijeme učenja rukje (ili pij uckanja u kom se slučaj u blagodati miješaju sa pljuvačkom). Osim učenja na vodu, poznato je i pisanje ajeta i nj ihovo potapanje u vodu koju bolesnik pije ili kojom se kupa. Bolja, potpunija i efikasnija voda korištena za ove namjena od obične jeste izvorska i kišnica. Zemzem Posebn u vrijednost za svakog musli mana predstavlj a voda Zemzem, naj čišća, naj ukusn ija i naj blagoslovljenij a od svih voda. L ijek nad l ijekovi ma. A llahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: "Sigurno je zemzem naj ugodnija (naj ljepša) hrana i l ijek za bolesti."30�
Š ejh ibn-Tejm ijje dozvolio je da se bolesni ku i l i drugome ( kome je potrebno) vodom ( i l i drugim čistim sredstvom) napišu određeni ajeti i l i dove i da ih bolesnik pije. 309
'1116
·11 1 7 .1ox
'1119
Junus, 5 7 Vidj et i : lbn-Kajj i m ci-Džcvzijc, Poslanikova medicina, str. 1 73 Muslim, 2473 Akd::mu 'ul�/i!tal'a, 1 9/64; Vidjeti : lbn-Kajj im ei-Dževzije, Poslaniko\'(/ medicina. str. 1 65 :
. .
Muslimanski j e misl i lac M udžahid komenti rao ovu praksu govoreći : "Nemam ništa protiv pisanja K ur' anskih ajeta, ispiranja sadržaja u vodi i davanja te vode bolesnoj osobi da je pije.'"
1 60
K ur 'anska hamajlija Hurm e Al lahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: "Ko god poj ede sedam h urmi tz vt1a ' A l ijeh J I O za doručak, taj dan mu neće naškoditi ni otrov ni sihi r."3 1 1 Maslinovo ulje t � ' �e,.,· · •"' .Jt3r.J ..::.ll '.JW1 •.J .JJt .:.J.li o. ..)_JJ . .J· -r· e � . . � e� . . ,�.. ... � . �...!" .t · • u A...i Y,:.) · ' L ·. \JJ �·../'-" w · �· · • (.):" · � �' �lj •.)� ::..1; •.)G � ._, .rJ �' � �.·: · �tS:.. �· . -� ·� . '� . .)� ('"' ·Y �.) _. _;e � 1 • :.1:.. � · · ,. • ,� .:.J.li' n �· Ul .:.J.ll � • · .. �t..:.::.:, · • o .'.t :J.ll Wl . 1:.. .)_JJ J V' . u ....... - L)A , .JJ"'! lj� .) _JJ c.s� ' 1.,1""' <...P-i . �J
,·.•.ts 'e-'
�G.. . . ·)l·.1
•
.
•
.
.
_
•
• ...
•
' .
'
·
"Al lah j e izvor svjetlosti nebesa i Zemlje! Primjer svjetlosti Njegove je udubina u zidu u kojoj je svjeti U ka, svjetilj ka je u kandi lju, a kandi lj j e kao zvijezda blistava koj a se užiže blagoslovljenim drvetom maslinovim, i istočnim i zapadnim, č ije u lje gotovo da sija kad ga vatra ne dotakne; sama svjetlost nad svjetlošću! A l lah vodi ka svjetlosti Svojo� onoga koga On hoće. Al lah navodi primjere lj udima, Al lah sve dobro zna."3 2
"Tako mi smokve i masline" . 3 1 3 Od Ebu-Hurej re, r.a., se prenosi da j e Al lahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Koristite maslinovo ulje kao hranu i kao mehlcm, jer ono dolazi s blagoslov ljenog drveta. " 3 1 4 Ćurokotovo ulje Ebu-Hurej re, r.a., je prenio od A l lahovog Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: 31 "Koristite čurokot jer on u sebi sadrži l ijek za svaku bolest osim za smrt. " 5
Med A l lah, dž.š., je rekao : . L..... \j " WI tt:: '.'.lj. · :_ ' •.11 ' 11 �-. .) t..r'-'.Jt·J r. ' ' l (S', ·l � t..r" (""' L).JA".J'Y .J � l.):" .J � J .. (.):" r..; .�� . L) ' Wl · l . . �S �. ,,_, '-" � -""" . .J � r..r. -r u. V' . . . -Y . - �l '� ' .t�·:. ?J». :1 �'; ·.L).J� 1� 'U"
•
(.):"
'•
•.
•
·
.
·.
•
3 10
.
M edinskc hunnc iz vrta koj i je zasadio sam A l lahov Poslan ik, s.a.v.s.
311
Buhari, V I I/ 446, br. 664; Muslim. 1 1 1/ 1 1 29, br. 50g 1
.1 u
En-Nur, 3 5 Et-Ti n, l
'1 2 1
3 1 4 /hn-Madže, m
•
3 3 1 9 ; Hakim. I V/ 1 22 Buhari, Xl 1 2 1 ; Muslim. 2 2 1 5
161
.
Proces liječenja "Gospodar tvoj je pčelu nadahnuo: "Pravi sebi kuće u brdima i u dubovima i u onome što naprave lj udi,/ zatim, hrani se svakovrsnim plodovima, pa onda idi stazam Gospodara svoga, poslušno! " Iz utroba nj ihovih izlazi piće različitih boja koje j e l ijek lj udima. To je, uistinu, dokaz za lj ude koj i razmišlj aj u."3 1 6 Allahov Poslanik, s.a.v.s. , jc rekao: "Koristite dva lijeka: med i Kur'an. "3
17
Č etvrti korak - udarci Korištenje ove metode podrazumijeva stanje u kome je džin potpuno okupirao bolesnika tako da bolesnik ne vlada ni svoj i m razumom, a ne osjeća ni bilo kakve promjene na svome tijelu. Ovu metodu treba izbjegavati u onoj mjeri u kojoj je to moguće. Ukoli ko l ij ečnik pogrešno procijeni stanje bolesnika, može ga povrijediti udarci ma, a što se ne može desiti ukoliko se radi o potpunoj opsjednutosti. Neki egzorcisti osuđuj u ovu metodu osuđuj ući one koj i je primjenj uj u da to čine zbog svoje slabe vjere (zbog nepostojanja čvrstog ubj eđenja da je Kur' an l ijek). Ovo stajal ište nema uporišta, jer je poznato iz prakse Allahovog Poslani ka, s.a.v.s., da je primjenj ivao ovu metodu, a i oni koj i su došl i posl ije njega. Ibn-Tejmijje je rekao: "Liječenje opsj ednute osobe i odstranj ivanje džina može zahtijevati da osoba koja je pogođena time bude pretučena nekol iko puta. Ipak, udarci sc zadaj u džinu i opsjednuta osoba ih ne osjeti. Kada opsjednuta osoba povrati svjesnost nakon pretučenosti, često obavještava prisutne da nije ništa osjetio, i da nema n ikakvih posljedica po njegovo tijelo. Č ak iako su neki udareni više od tri i l i četiri stotine puta teškim udarcima po nogama, od č ij ih posljedica b i normalno čovjek podlegao, ipak to osjeti samo džin. Džini će zapomagati i vikati, te obavj eštavati prisutne o mnogim stvarima. " 3 1 8 Vremenom su sc kod l iječnika iskristal izirale neke tehnike koje nisu bile poznate ranij im generacijama. Neki su ih prihvat i l i dok su ih · drugi, negoduj ući, odbi.li. Mjerilo prihvatanja i l i odbijanja smij e biti samo na osnovu kur' ansko-sunnetskih principa zabranjenosti i dozvoljenosti neke stvari . Džinima smeta svj etlost Nerijetko se dešava da bolesnici izbjegavaj u svjetlo, a da se jedino s lobodno osjećaj u u zatamnjenim prostorijama. Takve bolesni ke posebno, a i sve druge koje su dži n i uznemiri l i, poželj no je l iječiti pod jakom svjetlošću. '1 1 <· m
En-Nahl, 6R,69 !lm-Mac/že, 3452 l bn -Tcj m ijjc, Poslanica o J=inima
m str. 1 22 ( v idj eti str. I l l i 1 1 7 ); vidjeti prethodno spomenu le had ise o slučajevima kada je Poslan ik, s.a.v.s., opsj ednute l ij ečio udarcima. ,
1 62
Kur 'a11ska hamajlija Moguće je džina istjerati ( i l i ubiti) strujom određene jačine. Ovaj način nećemo pojašnjavati kako ne bi došlo do zloupotrebe, tim prije kada sc zna da postoje oni koj i bolesnike koriste za svoje eksperimente ( neki učači koriste struj u nad bolesn ikom, postepcno pojačavaj ući jačinu, a jedini efekat koj i time postižu je mučenje, zlostavljanje bolesnika), a osi m toga, postoj i mnogo drugih načina za otklanjanje džinskih uznemiravanja tako da ovaj način uopće ne mora biti primjenj ivan. Primjeri l. Učili smo djevojčici koju su napali džini. Veoma brzo je pala u nesvjest i džin je progovorio. Na upit zašto je učinio takvo djelo, odgovorio je da ga je prsi/ila jedna sahirka. Pristao je da napusti djevojčicu, ali tek kada unWimo sihir. Upitao sam ga gdje je s ih ir i on mi je odgovorio na prozoru na cvijeću. Tek tad sam se okrenuo i vidio da je soha (i prozor) puna cvijeća. Opisao je sakstfu i rekao da je na listu te biljke postavljen sihir (vodom). Odabrao sam pogre.';nu sakstfu i lampu kako bi provjerio da li laže. Posvjetlio sam nekoliko puta različita mjesta i ništa se nije dešavalo. Šutjeli smo. Kada sam uzeo sakstfu koju je spomenuo i posvjetlio svaki list ponaosob. tjela qjevojčice se počelo izvtfati u bolovima. Džinje zatražio da ode. .�toje zatim i učinio. Dži ni se plaše oštrih predmeta Shodno ovome mogu plašiti nek im oštrim predmetom i prisiljavati da odu (ne činiti ništa što bi moglo ugroziti bolesnika). Primj eri l . Čovjek je doveo svoju suprugu kod koje su se povremeno, agresivno pokazivali znakovi prisustva džina u tij'elu. U njenom tijelu je boravio džin koji ju je uznemiravao, a da ona toga nUe ni hi/a svjesna. Tek kada je prih vatila islam, njeno stanje se pogoda/o. Pred nju sam, bez učenja, bacio nekoliko noževa, a ona je istog momenta izgubila sv[jest i džin je počeo da neJto govori. Govorila je njemačkim i .f/'ancuskim jezikom, a njen muž je prevodio. U razgovoru koji je uslijedio priznao nam je da se o.�'jetio ugroženim '?Jenim prihvatanjem islama. Nakon mnogo peripetija i kazni k(?ie je morao ti]Jiti zbog odbijm?Ja daje napusti ipak je posustao i omao. Vezanj e bolcsn ikovih prstij u na (ru kama) nogama Dešava sc da džin napust i bolesnika prij � i l i u toku tretmana, a da se nakon toga vrat i i ponovo uznemi ri boles n i ka. U tom sl učaj u ga treba vezati za t ij e lo onog momenta kada sc vra t i. Kada sc uoč i da je džin ušao u tij e lo, , vaki sc prst na rukama veže p o naoso b ( ne previše stegnut i ), a zati m i noge u 1 63
Proces liječenja visini članaka. Zatim bolesnika u što kraćem roku treba odvesti liječniku. Ovaj će proučiti rukju koja će džina povrijediti i prisil iti na odlazak. Suština ove tehnike nije ni u kakvim čarkama nego u tome da šej tan kola lj udskim t ijelom i krvlju, a ovime mu se djelovanj e onemogući i biva uhvaćen u zamku. On ne može napustiti bolesni ka, a učač ga ugrožava, slabi i to ga prisilj ava da se povinuje, da ode i l i da umre. Prizivanje kroz "uspavlj ivanje" bolesnika Nekoliko je mjesta na tijelu čij i m postepenim pristiskanjem bolesnik gubi svijest. Ako se želi postići da se džin javi pri učenj u rukje, pritiskat će se neki od tih dijelova tijela ( npr. : žila kucavica, i l i zadnj i dio vrata) i džin će sc, i nšaal lah javiti. On sa javlja, dolazi do izražaja u momentu prelaska bolesnika iz svjesnog u nesvjesno stanje. Ovo se može uraditi ako se, na primjer, želi saznati mjesto sihira, ali ispravnije je izbjegavati b i lo koj i vid komuniciranja sa džinom osim prijeko potrebnog. Promjene na površini tijela Dešava se da džin obeća da će napustiti bolesnika i izazove reakcije koje odgovaraj u obećanom, ali napuštanje se ipak ne desi. Da bi se ovo provj erilo može se uraditi nekoliko stvari . Obuhvatiti bolesnikovu lijevu ruku ( kao kada se mjeri puls) i učiti 1 1 5 . ajet sure Al-Mu' minun i primjetit će se promj ena pulsa (prekidi otkucaja, naizmjenično naglo ubrzanje i usporavanj e otkucaja). Zatim, l iječnik može staviti ruku malo iznad bolesnikovog čela i osj etit će podrhtavanje površine čela i l i s labu jezu ( promj ene na koži). Ovo je siguran znak da džin n ij e napustio bolesnika. Ovaj nač i n smo puno puta ponavljali i potvrdili nj egovu svrsishodnost. P uštanje krvi U toku tretmana bolesniku se nekada pušta krv na specifičnim dije lovima tijela (vrhovi prstij u ruku ili nogu, mjesta između plećki . . . ). Neki negiraj u koristi koje proizlaze iz ove akti vnosti, osuđuj uć i je, a pravdajući sve to nepraktikovanjem tog čina kod Al lahovog Poslanika, s.a.v.s. Već smo kaza l i da je praktikovanje onih aktivnosti od kojih bolesnik može imati koristi, a da ne postoj i šerijatska zapreka za nj ih, dozvoljeno. Puštanjem krvi na nekim dijelovima tijela ne želi se postići (kako to neki smatraj u ) da džin napusti bolesnika ( iako n ije rijetkost da se to des i ), nego se džin ugrožava kroz čišćenje organizma od bolesti koje je prouzrokovao. Džin može napustiti bolesn ika na bilo koj i otvor na tijelu, a moguće je da to učini i na izvedeni otvor . Ova praksa odgovara hidžami (prcporučenom puštanj u krvi 1 64
K ur 'anska hamajlija na određenim dijelovima tijela u određenim vremenski m interval i ma), a cfck�t je isti, s tom razlikom da puštanje krvi u toku učenja rukje može uzrokovati da džin napusti bolesni ka, i l i da se, u naj manj u ruku, ograniči njegovo djelovanje do sljedeće rukje. Pri l i kom puštanja krv i na ovaj način dešava se (u pravilu) da krv šprica iz otvora u obliku fontane, nekada i do l ,5 metar u visinu u trajanj u i po pola sata ! ! ! .m
H l DŽAMA Prenosi se od I bn-Abbasa, r.a., da j e A llahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Liječenje je u tri stvari : hidžama, zarezivanje kože (vene) u kupicu, puštanje krvi, pijenj u sirupa od meda i kauterizacij i vatrom, a ja sam svome ummetu zabranio kauterizacij u."320 Prenosi se od Džabir ibn-Abdu llaha, r.a., da je rekao: "Č uo sam Allahovog Poslan i ka, s.a.v.s., da je rekao: "Ako postoj i išta dobro u vašim liječenj ima, onda je to hidžama, pijenje meda i l i kauterizacija ako je sigurno da će ona ( kauterizacija) izl iječiti bolest, ali ja ne vol i m da je radi m (da se na 1 meni radi,op.a.) kauterizacij a . ""3 2 Prenosi se od Ibn-Abbasa, r.a., da je Al lahov Poslanik, s.a.v.s., radio hidžamu na glavi zbog bola (m igrene) dok je bio u ihramima, u oazi Lahi Džemel ( mj esto na putu prema Mekki). 322 A l l ahov Pos lanik, s.a.v.s., je rekao: " H idžama je jedan od naj bolj ih l ijekova. "32 3
319
Mensur Abdul-Kerim M uhammed napisao je knj igu (.,Mu 'džizatuii-.�(f'a ' hil-hidžameti" Nadnaravnosti l iječenja hidžamom, l ij ečenje metodom puštanja k rv i ) u kojoj na temelj u medicinskih ekperimenata i anal iza koje je vršio dr. M uhammed EI-Husejni, magistar medicinskih znanosti, sa svoj i m saradnicima došao do frapantnih otkrića. N aime, krvna grupa uzoraka krvi koj u je uzimao od osoba sa bolešću sar'a i l i sih ira, u vrijeme učenja rukje, razl ikuje se od nj ihove krvne grupe kada sc ne uči m kja. Krv iste osobe uzeta u momentu učenja rukje i sa istog mjesta ( uboda) kad sc rukja ne uči, i mala je različitu krv-nu grupu? ! ; (M uharem Š tulanović, L(je{eJ?ie Kur 'anom od sa1· 'a (ograma, ograjisavOJye). sihira (vradžbina, mag(ja) i uruka-Fikhski propis i. istine i kontro ver ze, str. 3 7 ·120 Buhari. 5 3 56 ( Poglavlj e o tome da j e l ij ečenje u tri stvari , l 01 1 1 6) 321
Buhari. 5 3 59; Muslim. 2205 Buhari 5 3 74 ( V idjet i : Buhari. 1 739; Muslim, 1 203, Pos lanik, s.a.v.s., radio je hidžamu dok j e bio u ihrami ma, i za vrij eme posta: hadis sc prenosi od I bn-Abbasa, Buhari, 1 836) . 12.1 Buhari. X/ 1 26, 1 2 7 ; Muslim, 1 5 77 m
,
1 65
Proces liječenja N aj bolj e v rijeme za primjenu h idžame Prenosi sc od Ibn-Abbasa, r.a., da je A l lahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Naj bolj i dani za hidžamu su sedamnaesti, devetnaesti i dvadeset prvi dan ( h idžretskog kalendara). N isam prošao ni pored jedne grupe meleka u noći Isra' a da mi (svi) nisu rekli: " O Muhamede, radi (trebaš raditi ) hidžamu.""324 "Puštanj e krvi površinskim zarezivanjem kože u kupicu (h idžama) trebalo bi biti izvođeno sredinom lunarnog mjeseca i u doba kada je mjesec u fazi pos l ij e punog mjeseca a prije novog mjeseca ( kada je star mj esec), a pogotovo za vrijeme treće četvrtine mjeseca."3 2 5 H idžamu ne bi trebalo raditi u vremenu rastućeg mjeseca jer, po riječ i ma Ibn-S ine "tada tjelesne izlučevine i nj i hovu spojevi nisu prezasi t i l i krv, i l i se ne nalaze u vel ikom broj u u krvi" pa "rezultat ovakve koncentracije biti će neadekvatan da izvuče sve koristi od puštanja krvi površinskim zarezivanjem kože u kupicu."326 Prenosi se od Ibn-Omera da je Al lahov Poslan ik, s.a.v.s., rekao: " H i džama na prazan stomak je bolja, l ijek je i blagoslov u tome. Ona poboljšava bistrinu uma i memorij u . Pri mjenj uj te hidžamu u ime Al laha četvrtkom, a izbjegavaj te je srijedom, petkom, subotom i nedjeljom. Koristite hi džamu ponedjeljkom i utorkom jer je to dan kada je Al lah Ej ubu, 32 a.s., olakšao tegobe, a poslao mu ih je u srijedu, i l i u noć i srij cde. " 7 Primj enj ivanje l iječenja hidžamom zdrave osobe trebaj u prakti kovati u dane kada j e korist od nj e naj veća, a rizik naj manj i . Međutim, primj enj ivanje h i džame za vrijeme bolesti je korisno u bilo koje vrijeme. "El-Hal la! je prenio da je imam Ahmed ibn-Hanbel tretirao sam sebe puštanjem krvi zarczivanjem kože u kupicu da bi obuzdao navalu krvi, bez 11 obzira na datum i vrijeme. "3 2 Kako se izvodi hidžama Otvor ( staklene) čaše se postavi na mjesto koje je odabrano za izvođenj e hidžamc (shodno vrsti bolesti). Zatim se izvuče ( razrijedi) zrak u čaši paljenjem malog komada papira i l i pamuka ( koj i sc pri premi u čaši). Nakon toga se čaša postavlja da prione na kožu (ovaj sistem sc može izvesti određen i m aparatom kada je proces brži i čišći ; namjenska pumpa sa čašicama). Tako postavljena čaša sc ostavi da stoj i između pet i deset ·1 2 �
12 ·' 12�> ·1 2 7 12�
A l-11ned. 3306; Al bani rekao da je sah ih ll As-Silsitcui-Sahilwh. l X4 7 I bn - K ajj i m ci- Džcvzijc, Poslaniko l 'a medicina str. 59 I sto, str. 60 1/m-Mod::.e, 3 4 X 7 ; Al bani rekao da je sah i h ll As-Silsiteui-Sahilwlt. 7M l sto, str. 60
1 66
Kur 'anska hamajlija minuta. Č aša se nakon toga skloni, a naprave se mali otvori na koži čistim predmetom (igla, ži let, britva). Zatim se čaša vrati na isto mjesto na način kako je to već opisano i ostavi se dok se ne napuni nečistom krvlj u . Č ašu po potrebi vraćati nekoliko puta na tretirano mjesto. Nakon završetka čašu skloniti i mjesto hidžame dezinftkovati. Koristi od hidžame S obzirom da je hidžama okarakterisana kao naj bolj i, i l i jedan od najboljih medicinskih tretmana, koristi od njenog primjenj ivanja su višestruke. Navest ćemo nekolicinu koristi i neka od mjesta na koj ima se primjenj uje. Enes, r.a., je rekao: "All ahov Poslani k, s.a.v.s., j e bio l iječen puštanjem krvi (h idžamom) između lopatice i dvije stražnje vene vrata."32 9 Al lahov Poslanik primjenj ivao je h idžamu zbog glavobolje kako smo to već spomenuli, a od Džabira se prenosi da je A l lahov Poslan ik, s.a.v.s., primjenj ivao hidžamu i na bedru zbog određene nategnutosti, istezanja. 330 Spominje se i preporuka Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da se primjenj uje hidžama na tjemenu lobanje jer "ona l iječi pet bolesti" ( u drugoj predaj i 72 bolesti ). Neki su radije primjenj ivali hidžamu na dvije strane tj emena. H idžama izvedena ispod brade olakšava zubobolj u, bol u l icu, č i šćenj u glave, smanj uj e bol u grlu; n a vrhu stopala i iznad č l anka pomaže protiv upale testisa, nožnih čireva i zatajenja menstruacije; iza koljena pomaže u l iječenj u proširenj a krvnih žila, h ronični h čireva, hemoroida i otrovni h čireva noge i stopala; na sredini bedra je tretman za razdraži vanje leđa, kostobolj e i hemoroida. 3 3 1 H idžama j e A l l ahovom voljom l ijek i za mnoge druge bolesti kao što su one izazvane nepravilnom cirkulacijom krvi, povišen pritisak33 2 , bolest grudi, prsa, bolesti disaj nih organa, glavobolje i bolova u očima, vratu, stomaku, zglobovima, i drugih.
m
Et- Trimi:i, 2 0 5 2 ; Ehu-Davud 3 !l60; Ahmed, I l l / l l 9; /lm Madže, 3483 ( l bn-Kajj irn ei Dževzijc, Poslcmikova medicina, str. 60) . . .1 .111 . · , l b 11- K ajj lill e 1 oZeVZij mec,ICIIW, Str . 6 1 · C , P0 .1'1C/1'1 /KOVC/ .1.1 1 Isto 332 Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: " L ij eč ite sc hidžamom i ne dozvol ite da vas krvni pritisak ubije." ( lhn- Madie, 3486; Elm-nal'lld, 386; Bejheki, IJ/340 · ··
-
.
.
1 67
Proces liječenja Uzimanj e naknade za h idžamu Enes ibn-Mal ik je upitan o zaradi od hidžame pa je rekao: "Allahovom poslani ku, s.a.v.s., je uradio hidžamu Ebu-Taj bi pa je on (Al lahov Poslanik, s.a.v.s.) naredio da mu se daj u dva sa' a hrane, a zatim je govorio sa njegovi m gospodarom, ·gazdom da mu vrate ono što su uzi mali (običavali uzimati) od njegove zarade. Zatim je rekao: "Najbo U i l ijek, tretman koj im se 333 l iječite je hidžama, i l i to je jedan od naj bolj ih lijekova."" ( ! ) N aše ukazivanje na hidžamu kroz mnogobroj ne koristi koje iz nje proizlaze n ij e poziv svakome pojedincu da se upusti u praktikovanje hidžame. Naprotiv, ono treba da bude poticaj iskusnim l iječnicima (medicinskim stručnj ac i ma) da shvate blagoslov hidžame, da istraže ono u šta sumnj aj u i da se nakon što se osvjedoče o koristima i njenoj praktičnoj primj eni, upuste u promoviranj e ovog načina liječenja, ponaj više kroz otklanjanje tegoba onima koj i ma je to potrebno .
.1.1.1 Buhari. 5 263;
M11slim,
2952 1 68
K ur 'a11ska hamajliju
RUKJA
A
jeti rukjc trebaj u biti proučeni nad bolesnikom na nač in koj i je već opisan. Rukj a n ije ograničena samo na ajcte koj i su spomenuti u "rukj i". Š taviše, svaki kur' anski ajet može u specifičnim situacijama imati svojstvo rukje. Znači usmjeriti sc na primjenj ivanje samo nek ih kur ' anskih ajeta ili sura u procesu l iječenja bilo bi pogrešno. Rukja je kombinacija ajeta koj i ma se vel iča i slavi A l lah, dž.š., koj ima M u se iskazuje zahvalnost, traži se pomoć i zaštita samo od Njega, dž.š. Zatim, ajeti rukje se adresiraj u na džine kroz objašnjenje dobra i zla, upuć ivanje na pokajanje i prestanak činjenja zuluma, upozoravanje na Allahovu kaznu za one koj i u zlu ustraju, upućivanje na Allahovu, dž.š., milost za one koj i sc pokaju, opisi Dženneta i Džehennema, opisi vjernika, nevjern ika, grješnika, aj eti kazne i nagrade. Rukja sadrži ajete za otkrivanje i uništenje zavisti, sihira, uroka i drugog; ajeti izlječenja i zaštite za bolesn ika. Sura Al-Fatiha je također rukja. Spominjanje, slavljenje i vel ičanje A l laha, dž.š., Nj egovim l ijepim imenima na džinc ostavlja sličan utjecaj onome koj i ostavljaj u ajeti rukje. Ajeti rukje: EI-Fatiha; El-Bekare, 1 -5, 1 02, 1 63 , 1 64, 255-257, 2 84-286; Ali-lmran, 1 8, 1 9 ; El-A ' raf, 54-56, 1 1 7- 1 22 ; J u n us, 8 1 ,8 2 ; Taha, 6 9 ; El-Mu' mintin, 1 1 5- 1 1 8 ; Es-Saffat, 1 -26; Ed-Duhan, 29-3 2 ; E r-Rah man, 33-36; El-H ašr, 1 6-24; E I-Džinn, 1 - 1 2 ; EI-Kafirun; El-Ihlas; El-Felek; E n-Nas;
( E l-Fatiha)
1 69
R ukja . . . . . G..., ·')Ul '�. U9 JJ u� J J o
. �l ;· · j ' 1' �LJ . -""" \ ·.J:!· v. . J 'i '-:-'\.:'&li ..ill J'// r.1\ l � lS � "... . ·u . .. ..>! "-:-':! . . .. . .. · ·. ·· · J "f t:.,· ' � l� d:J . ' . ';IL � �� J "f L..., . · jji liu· � , J:! � o ..?- . J . . ...JA · · ,...',. >.!' v. i.J4 LS ("5"'. u y J .. , y Jlllu· JA . -� 1�'.11 • • �· l J 'tt-!«j ._) "..,.... � . .
.
. •
'
.
•
'
.
( E I- 8ckarc. 1 -5 )
J
( E l-Bckarc, l 02 )
( E I- Bckarc, 1 63 - 1 64 ) · L. :U • · · '{ t:.... � �li 'll . '.�'1 ' ·,'' . . ";1 1 d ';l :uli lj IJA · · V"' · J)'1 ..,F· L.; J ._:j i' Y j i' � '-.?" y. , . \ JW1 � . .a1c. ' · ' � · . '-- - ' '{ ·-� �l� L,. •Č"". �t.:.:. L..., ";; .i .d... . · · L, � �i 4."jjl.J ' . . . u-o , � u � J � J �i,\.. ·� . , . 'Y ,I � � . � j �· · 'l · . • • � · �� · � � t1 "i// � ·L'I ' ,_,, ._ ._ ,,�- � J J •.J:!· '} J ·L,;�·J'J'I J wl ...,· t . JW1 :..:. y <...>:!+-' i"):! r.,F �. � <.,?-"" � j ,� ... ..)-' . · .�t:: •� · :uJI J 1� . 1 i'�l "JJ · ··• · . ' . " ' ':.1\ e,· · �1l.J '· t1JLJ '-'1 �l � .u.Jl.J w · · . � .J' J yu . . � 0A3 ...r-' U:" . . . ...JA J:! J . y:. · · �� -'·'1 '' ._:jlJbl\ !JA .1:... · · ·· ' 1 ,... � y::. '· t1J1 � '·JlJ • -�< i"):! •· .i 1..):!.jj\ �r J :uli// � · ' �.P-:! ... jl 1 J..r-. -J .) Jo"' 1..5"': ·• ·�' .)Wl ��� .lW' · ' ' .. ' l wlJhll '' '·'l _ . · �G.. '� . (.S" ) Jo"' !JA � P.-� . J (.) J . . ( E I- Bekarc, 2 5 5 -2 5 7 ) t..j � . �
·
•.
,
.
.
.
,
• .
'
.
... ,
.
'
•. '
•
· '
·.
•'
•
.
'·
'
.
( E l-Bekare, 2 84-2 8 6 ) . . · �l '· \jj '· .e1\ ' · ·.� 1\ I .a. ";; l ;..JI 'll :Gl :uJI ·,•_ :.'·. 1.1\ 1 .iJ . W\..! .a. 'J' l ;..JI 'j .h:... U:! u. � H..r-' .r. . l.J . � .J'1' Jl J �)l.J .J .rl 1 _JJ•·Jl i"):!. · �l u.t::.l. t:.,·j i'' 'X...';l' l .uJI i.c. wGl. 'Y""":i - �t·. !JA �'-11 �' � L:.. L, .�. ...JA · 'Y l u · . .J ' ' �· . �. r--' . \.:'&l . . ' .uJI '·u.\.! .uli �o... . . .Jl. . ....:.JI C:.Y-" . ..
•
" •
!'+':H
•
.
"
.
.
·
•
.
.
•
,
-.r-
.
.
( A l i hnran, l X- 1 9 )
1 70
.
K ur 'tmska hamajliju 1 . '.11 r ;11 '·' ' ,. . .._ ,, l� ··• · � Gl ;(...., · :r � �� :uli ' t'. �. , � ) l.), )'1!-"' ...J:!-U � l>" ...)"-' -s-- 1..5 y...1.. � i' .. . � '-"""'· ·)':l l J .wl JW1 � Lj . ' · ':l t . ' ·:�� �� .:U )ll o · L wl "· · · . _ ._,,._, , � � -'-�'' -�;·'l �· ..)A . ' � i' � J r""' J � J . ) :uli JJ )u:. . .JA J LY-""-' ·
•"
.
.
..
· \L' . . ;. ·.t'. 1 ' ji// ' · -'WI ') :Y.1;0:1. · �l � ') :Gl � � �) � � . J . . . . ' .. ' . 11 ' � �- �. l � \.9' · ; ' j\ . .ul i · ·l>" ·� J! ) l.). J � � J
.
1 J� 1� '- -)(...'.., 1 �. '-"""' . •)YI � . ..
.
..
•
.
( 1:: 1-A ' raf, 5 4 - 5 6 )
_.
.
.
.
. ' ' :·.. ,, . ... ·;; · t ;.l, \...., � 'u· l <.S"" >"' ..r.11 �· �� 0' :1 1 J-''lS \...., J1.",. J l?" · � J! u � .. � l j\.9 . .. Jl '.J '. · J . , � ._ ._ �·..;--'.1� ··1 J �ili, .'.1�7.'/·u� �- .If · · G, 1 � :... . li .. �'/ ·.L):!.hl... 2J1 � G....l 1 >'l1'-"� �1· � � · ·-'WI � . . J.1; � - lF Y L):!.JF . .Y. .. I.A� ·
1
( E I - A ' rat� 1 1 7- 1 22 ) :uli , .. ' ·'t' · �l
�y
L):!.. .
r:.. .....,....
.
'J
J
:..� i.-·· )1 ;u\1 'l.), ;u\1 �. l ' .' li ·i � e.. ... l.), ..;---.
.....,
... <
( J unus, 8 1 -X 2 )
• •
·.
•• e. �
'
' JI.! 1 -�'1 LJ; ,...
. IS"" .JA
:... '-'1 � .<:: •y rJ
l..) .JA �
( Taha, 69) .. �. � '/ ' ' . • • u l.:JI '.t '. \ ' � . t Uih Wl . • . . ' l �·- 1.,....1 :.ill:JI :uJI c..r\1� .._ ,, �-;) .JA' Ul ;ul u ·...,. l.)� y .. ' � J l>",.....)"-' � . . r' ' <::1 If ' . ' '\.Sl\ :..\';,', u �l �- i.c. .4..:.� W\.9 ....., .:u · \A' ' u . ·. i l '. 'l aJ.ll . . ' :il . . . .If . J9 �t"" t L)A y �...>-'1 . ) y uJ� e.. � ' . .) . . l.) .Y. p. �. . �, )\ ' ... · .. l . . . , . . ... l � � l.....l..I J � J J .F <
•
<
.
.
.
<
..
·.
( EI - M u ' m i nun, 1 1 5- 1 1 8 )
· '/ 1 • ·)· w ; ly ·.u•, l· · )Ul .J .wl JW1 � -' �. x '' u. Xj .wt..:J '· 1/J /1 '�e.·J '-"""' . ' ..)?>t'...)' '-"/ tL:. wl!L:JI .J ... lil\.9v '.?. ' J.Jf h '/.l � · 1.1.:.:.::, � · ' \.bb.' .lf ---6\ · .<11 :iiJ · C:.�l � Wl tf.. · Ql/5/ .. L.::.:JI �- . i'. .' -..·:. " ..) ' '-'.J . )J � l>" u .. Uf .) � ' ...Y. .. . y 1 ·. ' ' ' · r� Ul \IJI ·-·· r , . · '-'/ l.....l.il:.. � · · . ·�· ·J ::_J� j,C Ul//�1 · �� Ub . .. (..)::" u .J! .. J � l>" , c..r,1 u � . � J J �"" . . . . · ' l tih �� . ' l . ···� · 1 :0/f �� �� -. � r //l.....l.)·u � . • roA' Gib. Q\ l:.ih 'l>" · . . L l>" Wti ... IJ.!I. i' ,.. �..... . . . '1r."" . · ' � j\ t ' · j t:{. 1 ' · . . ·. · . . 1 1 1 1 . , · � · � t ·· t . l_!' t jA 1 . � 1 1 u Ul ; · · ; •(..), .J'l Y i...J J � Lt... �1;;·� ' � , · .. J ·) .\ Y I..) J � .. )� . Y. ; I..) J�) W' �'/ · ' · L l ' ' ·\· · . .. ' 1� ';· - �� Ul L:.'· G\' l;;· · • -�·:.1 \.tl L.oll:.c' wl · • ć& . t j\.9 ��� - �- • · . · , . J ..?-.J � r'/ uJ.? � J � u:>t uYJ . J Y J J . J u J-I � . '.ne · . �� l , .,.. \ff · · · � ..._, · •. ·.t �� r �,, . . . 1 �// . �� • · . \ jA w:; G l 1\.i' .lf· · - '"·- . , l ru=' L):!. J y.=o. 1..) .)-! � Lj . � ć' YU:! ('Y.. J .. y y I..) J� roA 11 • • �\.9 .đl1 . � .11 · - � , 'lS e.· · · r · · 1 · ,, .br . 1 •• • ('i-', c.;ri.JY� • . , 1� �y1 1 � � (J', tA J . U J CJ"/ u J . .. .J-' J ('+?' J.) J 'u� ��\ � :J.,;l 'u J �ill u � ·
·
. .
•
.
•
•
·.
•
•
•
•
• .
>
•
•
•
•
·
·
.
.
..
•
• •
. •
-
·- -
.
•
·
_
( Es-Saffat, 1 -2 2 )
l ' �l! � · · · LJ! -. , . . �,, · . · ,.. · · . _,, ·. • , . ,, �� m· j,. • �• ćJ! ' �· J' J� u .JA' u � � l>" _)AJ .. ' .Y'-"' . J ' . " .1.. · y • · _,1("":1 · · tl · t . t , . · ,j • rJ aJ.lt � l>" r'·..)?--: J ("-"": J-1 l>" � � ...... ., J-l:" . ..r.- 1 �1 u..·J!• u ..." l � �.>"" t · . ·.1:. aJ.ll · . . r ' · · :" .:U � · • bl · · • ' � ...,11.1...;., �· dJ . Jt � lJ ... Jl <\,j. jj (..): ) �..)"" ) .r � � - ..r.- Ll ·� d ·
p
, , , . ,. ('i-::" J! c.r. Y J
•
·
•
·
·. •
.
·
·
.
( Ed-Duhan, 29-3 2 )
171
·.
.
.
<
p
••
Rukja . · • u1 ·J ul· u 1 Jjj,j\..3 �.) :.1...'": -1 (..)· ,1 U"',· tj, .j �, , ..J'-"'-" . ,.• . G.. . JW1 ,jt..b!l •(.):!" 1 J� (..)· l ·.• r--ili ' " w G ' .1:. · · ' ' L..S:JC. · o r · '.1 G U 1 .J""· �. .) � Ui �.j \...9 · V" J ,.) UA . ;; U· l' � . ;; u· �. .. u--- Y.J ;U . � �-. .) � i �.j \...9 (..)· G. �
Ul' (..) · . J�
'
•.
,. .•
-
( E r- Rahman, 3 3 -3 6 ) .
i .�t:: l · L:...W � :..._, .) ;JJI - wG..I ..,r. 'l � � e.; Y. .,r. -�< ć.J! .r'l J\.! .ru ..; Jti j u: �1 .. ć. '� · "·'· :uli 1 •• 1 1 • · i · · �l 1 ·. '.l u; · · . . 1\..bJI � , · · :m:; , ._ ·• -':llG.. til · L'. •.1 L'. '":-•� � �J _,a.J � U:!.. ..?.> . J � U:! ,j �� � � ":!! � " �· 1 · ·1 · o L:...l! ..i ;.JJ1 1 o ·. · . �� 1 • t'". u· .,;· · �" '- "· e.,_, · :u11 ·. , :u11 1 •• , . ..w :.::;.J! . ·
<:: �,;U*"" · · · -'WI . ,'-=! (..) · ·.
"
·
.
.
.
o
.
. , .
•
'
·.
J � r-A y � y (..) _,....,... � U:!. � u. _,&.! J o "U11 r-A d..h.ll �G...:.I...:. d..h.l1 �G...:. • U11 ·· � .1 1;··WJY. "l ':t'! I...:. �.j .� 'Uf''; U -�'1 1� L:.l'Y I...:. J ,Jtil �G...:. ·.ui'.?" . . . · · ' .t�·: . '. t:. 1 til.! t ·. 0• :uJI JI.::.:. Ul . �.J! l ;; ·;o:.:.. ;; \.C � �G.. r :. �.S"'"' •UA t. · '11-:' � .. � JA W J � � V" .J . .. . ' ' !! ' ")l � o. · · ' · ' :. of·" �� . ' U :Ul U �� �� �� · o Ul :Ul U �� :uli · .11 " 'l. 1 � l JA ' ' ..)' JA . "'6-""' J . . .. ("" e.; . JA � c..>" J . JA ' ' e.; . : Q\ ' ·:IG..J I :uJI . ' ;;· · t ' • ' L.,;:. .đJI · · � ' .'.<'.· '_,, Ql ' · ·.:. ,1 ' · .':. o_,, ' · '·-'·'1 ' \.!.JI (..) . i.S ,J . '-"' � .) . . �.r' � lY'.:r' (" JA (.) _,... ..>'-":! . '..<:.. , , ' · ·.:.,, · • · · · u1·J ul ' ·· � ·:· .:. '' � c...:.b ... 1 4J '.)'_,... · _ _,,... JA J �.) . ·JW1 t..F L.o :U � � Y-.r' •
r-A
•
"
·
'
·
.
.
•
.
•
.
••
•
.• ,
•
.6.:.:.1)
'
.
'
•
•
'
( EI-Hašr, 1 6-24 )
( E l-Džinn, 1 - 1 2 )
( E l-Kafirun)
' ( E I- Ihlas)
( E I -Felek)
( En-Nas)
1 72
·
.
.
Kur 'anska h amajlija Ajeti o kazni: En-N isa, 1 67- 1 73 ; El-Ma' ida, 33-34; EI-Enfal, 1 2 ; El-H idžr, 1 6- 1 8; E l I s ra, 1 1 0- 1 1 1 ; EI-An bij a, 70; EI-H adždž, 1 9-2 2 ; En-Nur, 3 9 ; El -Fu rkan, 2 3 ; Es-Saffat, 98; Gafir, 78; Fussilct, 44; Ed-Duhan, 43-50; El Džasije, 7-8; El-A hkaf, 29-34; Er-Rahman, 33-36. 1 '.n�·.. J 1 J ·...;:uJI U"":! - t ·. '.1 .�<:: · . � l ' · if/ l� 'i� 1 1· . :.\9 .uli 1 . : ::.<:-- ·.U:!.�l '·u.1 - - 1 �-J 1 J •...;("' _,... -- U:L u, -- . __,.......,. . �--':!:'""' ue J · · . _,_ \1 1// ti.. . 1_ . . . ... ._, 'i ' '.'. 1 ' .�': '.1 1� -. �-1 1'-:'/'. /j l '�. .uli 1:. �J - - 1.5.· 1�1 1'. .4 . .ll\.?.. . . .r. u J . � U:!- - � (.}.!� . � (+.!� J � � · l! 1 · -�'='· · r · t' , . · ·· 1 • \.! · t::·: · • -:.-:.. ,�." 0 · )' ' t:: "" h � • t:J1 ...:.xJ �� �· eo ..UJ. 'u. J ..>--' u. J � � __,..,.. � .J U:'" 0"'"" . _,..... tY � · �"� '- 'i .L..J. t.sj ·:·_,, \tl' .uli W1' ''-'""'"' 1:. 1 l ., y · t:: -. .� L...& G....k :uJI ·-u1.5.·J �· '_)\r l 'J r. l u . .r- y _,lJ J �- � 1 Y""' '-:'/ ; . l ·U'" · - .u\1... 1 • \.! � . . . . . . 11 \.AI.All �- .uli J ' . . . . .. . , . ., 'i 'J .u:.., 1 _,.l .J1J :...� .. .- , , - - _)J __,..,.. e J_) J �_JA <.s'. J. ,.... _) �_JA lY. � e... . · ' \r l �� ' ' ' .. • ' t:: ' ·1 :uJI Ul · 1 hl' l Wl :G� l · t'. ·. :U � :U t.:. ::. X � eo .. �� J J u. J->-:i u . . J �.J � J � � -� . . · ,, _:;· _ , �)W . , .ul 1� \ yJ . .uli... t.r"" ��:: :...� ·. t'. u. l e... . _._,1 � U-'1 ' '!�.. --' ue � i.JA'J u Y. � . . u� J . ' � . -- " . ' l ' · wWLJI 1 1 .:. . 1 '' l ·. �l ć.,l!'/ � .....JI ' ' ' ''' • ' . .t::'.' ·: -..:iJGc � .. .):! J � _) _P.> � J:!! . >"!"" J _,..... U:!. �J � -- . - - - � � · · ' :.1 · . � 'i . Wl Gl� yJ GrJ .u1 :.t:': r 1 -�<:: -.": , . �� G.l' .u:.......; · • ·� 1 J ·� · • i.JA' . 1 u� J � U:!J .. i.JA' . M-! � uJ - . J .
.
.
'
•
•.
'
•
•
.
•. .
•
•.
.
.
. .
•
..•
,
•
.
•·
.
..
.
•
..
•
.
•
.
.
..
.
•
·.
l '�
( En-N isa, 1 67- 1 73 )
:u · · · :uli · . e:...:. · . �� s · · w' �� -. '\...�'. ' 1 1 ._,- -·- · 1 1 �·-�·- · l � �w · · ':1 1 · � .J � u�J Y-" .J J e- J � J >'""':! u u Y..J U:!..?.· - · -'· ,._ 1 · · · ·:. 1 �J · \r l · r · · · l u')l:;. l l : · . r Q� Y 'I// � � .1.:.:. ��� " ':/ . . ..? ..,F � J - --r lj ..?- � � _) U:'" Ji-l:! J (j"' � _) J •·. ;uJi ' · l l '.1:- t! '-· '.1;... 1 • � · l r.: · 1 •e:, ·- �\ � _) _) )iC u _,......_ � J_). u !.>."' U:'" Y. l.):!.
•
·. ·
(+.!. ..
•
•
'
• ·
· ·
.
•
·
. .
·
·
·
•
•
·
·. ·
.
•
( El - M a ' ida, 3 3 -34)
• · · l! U::- ')1 1 J '..;-a-1 Y.� -�<:: · . �� L.H.
·
�,L 1
.L..J. �� ..,F 1.,?�
•· 1 . � ,,, ·x_ -_ 'l �)WI _,..... ·l.):!.� 1 � r--- t..r . . .
( El-Enfal, 1 2 ) · ·· · ,. ' · � ...>--"--" (j"' ·
' \'1;;�_) •
( El - H i džr, 1 6- 1 8)
· u.:.:.::.
u
-
· lt:' · u-> U:'"
�� 11 �!� J ��
•
· - ��Ul! G\ tf.' · · e:.. • • "" �� tA. �-y-';·u;� . ,_)J . JY. �· � :lirJ . •. ' :_ ; _r. ' Wt.! ·. ·.�..ll �
.
_
- �
-
e--
( Al - I sra, l O- I l l ) �.
� '- UI ' ' � I� <�...J \ :11 ' 1 . � . J _) J
U:!�
( E l- Enbija, 70)
1 73
-
• •
Rukja
( EI - H adždž, 1 9-22)
( En-Nur, 3 9 ) ( EI -F u rk an 2 3 ) ,
( Es-Saffat, 98) . ' u:... · wr...: 1 �.- � ·u· l J . · � ., � _, i..>" · -Y_, ·U· \.S e;J � � U"" · . .rw · · " �J .. ·� . · · U"" .) J .) . ,._.. .· ' -�._ 'l.J · l '· ' :.ill\..JA. · ..JJ ·t • l � G.. l:l\..9 ..JJ I · �l.J Ul �L · u . . i..,F .. u� l � J�-� - I '.Y' .. . ..
,
•·
'
·
.
.
·
·
.
'
.
.
.
.
.
.
( Gatir, 7 8 )
( Fussilet, 44) · 1 ; _"... · 11 � -� 1·:"- .. l..š ; J �/r-r- -'1 ...r-t l:.
- . � �·_,...
1 �.S".
..
. _
.
. .
.
• •
...
.
·-
( E d-Duhan 43-50) ,
..11 d � ;· ., , ._ ._ .· , - � ' . :t•: ' � . � � rw u i � • .
.
. •
( El-Džasije, 7 - 8 )
·
.
..
' �'
( El-Ahqaf, 29-34 )
1 74
•!"'• ....:& ..
1"! 4S"'"' .
r.·J �� � - · :.t;�'·l ,�\.!l '(..P-1 tt-1 •U:! ..JJI ..::.G .. i e... .
•
..
. .
K ur 'anska hamajliju
( Er- Rahma n, 3 3 - 3 6 ) Aj e t i izlij ečenj a : ( po moguć nosti u pca·iodu l ij eč e nj a s l u š a t i cio K u r ' a n s n ijctom izlij ečenj a ) Et-Tevba,
Fussi lct, 44.
1 4 ; J u n u s,
57 ;
E n- N a h l , 69;
E l - I sra, H 2 ;
Eš-Š u ' a ra, 80;
"Borite sc protiv nj i h ! A l lah će ih rukama vaši m kazn i t i i poni zi ti , a vas će proti v nj i h pomoć i, i grudi vjernika zal ij eč i t i ! " ( Et-Tevba, 1 4 )
· . · ·._,... - ,,.. �-.) J lS �-) �
.) )��
..r· w
·.t'.') �t.i.::: - J�
.I...)A
·· � - Y'
�:··- L:.. � U" · tll ' · '-l c... � � .
O
lj ud i , već vam j e stigla poruka od c.ospodara vašeg i l ijek za vaša srca i uputstvo i m i lost vj ernicima." ( J unus, 5 7 )
"
e. li.::.
� . ..
� ,. :....:,, _,. .1 1 � sl",".;,'. � . .r-
1'1!-:' . ·. y=>-! L'. IY' ·
· 1'.' r..r-' e� - ! ..::. . . . .t�'·: . �' '4:.J'; �� ·.
'
.
.
u J � i" Y'"'
-
-
11: • • r..r- � '· -.P u.l L>"\ill.
· U" .
""( . . . ) zatim, hran i sc svakovrsnim plodovima, pa onda idi tazama Gospodara svoga, poslušno ! " I z utroba nj i hovih i zlazi p iće razl i č i t i h boj a koje j e l ijek lj udima. To j e , u i st i nu, dokaz za lj ude koj i razmi š lj aj u ." ( En-Nah l , 69 )
··· ··J l'j� ';i l ·� . o ,,.. �-.) J � G.:;, -JA ' L.. uj'..)"' .�,1 ·U" · ' '{J � . . ·_,... . 1\1.11 j_,-Y. �..r...>-'-' o
. .
.
-
-
.
" M i objavlj uj emo u Kur' anu ono što j e l ij ek i m i l ost VJ ern i C i ma, a nevj ern i c i ma on samo povećava propast . " ( El-Isra, 8 2 )
" ( . . . ) i koj i m c , kad
sc
razbo l i m , l iječ i , ( . . . )
1 75
"
( Eš-Š u ' ara, 80)
Rukja
"A da K ur' an objavlj ujemo na tuđem jeziku, oni bi sigurno rek i i : "Trebalo je da su mu ajeti razum lj iv i . Zar jezik tuđ, a onaj kome se objav lj uj e Arap?" Rec i : "On je vj ern icima uputstvo i l ijek. A oni koj i neće da vjeruj u - i gluhi su i s l ijepi, kao da sc iz da leka mjesta dozivaj u . ( . . . ) " ( Fussi let, 44) "
R u kj a - 99 AHabovih, dž.š., lij epih imena Prizivanje A l lahove, dž.š., mi losti Njegovim l ijepim imenima razgaljuje srce učača i umi ruj uće djeluje na bolesni ka. Učač izgovaraj ući ih stiče vel i ko samopouzdanje, vcsvcse Šej tanske b l ijede, a iman, kroz upućivanje dova G ospodaru čij e prisustvo, snaga i pomoć su snažno prisutni raste i biva čvrst poput stijene. Džini zu lumćari, vođeni strahom , sc uznemire, otkriju, pokažu paničnu agresivnost, pokaj u se i l i u zlu ustraj u ali, na kraj u , kao konačni ishod ipak bi vaj u poraženi, osramoćeni i osujećeni u svome nastojanj u . Rukja Al lahovim, dž.š., l ijepim i menima je izgovaranje j ednog i mena i l i svih Nj egovih, dž. š . , imena. l ) :..lli - A l lah - A l lah je Onaj , osim koga drugog Boga nema 2 ) ��� - Er-Rahman - B lagi 3 ) ��� - Er-Rahim - M ilostivi
4) �� - E I -M el iku - Vladar 5 ) L>" _,.li!L E I- Kuddusu - Sveti 6) �l.t.JI - Es-Selamu - Čist od mana 7) �'}JI - E I - M u'minu - Koj i potvrđuje obećanj a 8) �� - E I- Muhejminu - Koj i daje sigurnost 9 ) ��� - E I -Azizu - Koj i sve pazi i prati l O) '.;�1 - E l - Džebbaru - Snažni l l ) 'J..IS':f.I.J - E l - Mutekebbiru -· S i ln i 1 2) :."JWI - E I-Haliku - Stvara lac 1 3 ) Ls..;�l - E I -Bari'u - Koj i divno stvara 1 4) '.;�1 - E I - M usavvi ru - Koj i l i kove daje 1 5 ) '_;\..WI - E I-Gaffaru - Koj i mnogo prašta 1 6) ..>4-ill - E I - Kahharu - Koj i nadvladava 1 7 ) ytA ._,ll - EI -Vehhabu - K�j i mnogo poklanja 1 76
Kur 'anska hamajlija
1 8 ) ::;I�Jll - Er-Rezzaku - Koji obilnu opskrbu daje 1 9 ) c:tJ.JI - EI-Fettahu - Koj i sve rješava i otvara 20) �� - EI-Alimu - Koji sve zna 2 1 ) �\.ill - EI-Kabidu - Koji steže 22) �411 - EI-Basitu - Koj i pruža 23) (.)AiWI - EI-Hafidu - Koj i spušta 24) �1 )1 - Er-Rafiu - Koji diže 25) �� - EI-Muizzu - Koj i uzvisuje 26) :J;l.JI - E I-Muzillu - Koj i ponizuje 27) �� - Es-Semiu - Koj i sve čuje 28) �� - EI-Besiru - Koj i sve vidi 29) �� - EI-Hakemu - Sudac 30) J�l - EI-Adlu - Pravedni 3 1 ) �� - E I-Latifu - Dobri 32) �� - EI -Habiru - O svemu obavješteni 33) �� - E I-Halimu - B lagi 34) �� - El-Azimu - Veliki 3 5 ) �.,ii.JI - El-Gafuru - Koj i prašta 36) �P' - Eš-Šekuru - Koj i je zahvalan 37) �� - El-Alijju - Visoki 38) �� - EI-Kebiru - Veliki 39) �WI - E I-Hafizu - Koj i čuva 40) �� - E I-Mukitu - Koj i pazi i uzdržava 4 1 ) �� - EI-Hasibu - Koj i obračun svodi 42) �� - E I-Dželilu - Veličanstveni 43) �fill - EI-Kerimu - P lemeniti 44) �)1 - Er-Rekibu - Koj i motri na svaki pokret 45) �� - EI-Mudžbu - Koji molbe prima 46) t-""1 _,11 - EI-Vasiu - Koj i milošću i znanjem sve obuhvata 47) �� - E l-Hakimu - Mudri 48) � J�yl - EI-Vedudu - Koj i voli 49) �� - E I-Medidu - Slavljeni 50) �411 - EI-Baisu - Koj i proivljuje 5 1 ) ��� Eš Šahidu - Koji je o svemu svjedok 52) '�1 - E l-Hakku - Vrhovna Istina 5 3 ) �)' - EI-Vek ilu - Sveopći Staratelj 1 77
Rukja
54) � ._,ill - E I - Kavijj u - Moćni 5 5 ) �� - EI-Metinu - Čvrsti 56 ) �-_,)1 - E I -Vel ijj u - Zaštitnik 57) �� - EI - Hamidu - H valjeni 58) �� - E I - M uhsi - Koj i i sitnice obuhvata i broj im zna 59) ls �' - E I - M ubdiu - Koj i je početni Stvaralac 60) �� - E I - M uidu - Konačni proživitelj 6 1 ) �� - E I-M uhj i - Koj i žvot daje 62) �� - EI-M umitu - Koj i smrt daje 63 ) �� - E I -H ajj u - Živi 64) ��� - E I -Kajj uumu - Koj i sve obdržava
65) �1:_.11 - E I -Vadžidu - Imućni 66) �WI - E I -Madžidu - Slavni '
67) �1:_.11 - EI -Vahidu - J edini 68) �� - Es-Samedu - Kome se svako obraća 69) ��illi - EI - Kadiru - Svemoćni 70) .J�' - E l - M uktedi ru - Koj i sve može 7 1 ) r-�' - E I - M ukaddimu - Koj i unapređuj e 7 2 ) Y.,._:,..JI - E I - M u'ehhiru - Koj i zapostavlja 73) (JJDI - E I -Evvel u - Prvi 74) Y.-�1 - E l-Ahiru - Posljednj i 75) �\1..!1 - Ez-Zahi ru - Jasni . 76) :.:J:-�1 - E l-Batinu - S kriveni 77) �1 _,11 E l-Va l ij u - Koj i upravlja 78)-"lw:..ll E I - Mutea l ij u - Svevišnj i 79) "Y.JI - E I -Berru - Dobročinitelj 80) yl�l - Et- Tevvabu - Koj i kajanje uslišava 8 1 ) �� - E I -M untekimu - Koj i ne ostaje dužan 82) JWI - E l -A fuvvu - Koj i oprašta 8 3 ) wJ.J)I - Er- Reu fu - Sami losni 84) .ill.I.J ..illLA - M a l iku-1-mu l ki - Gospodar svih svjetova 85) r-' _fo'/ I J JJ4.11 J:, - Zul-Dželal i ve- 1 - Ikrami -Naj vel ičanstven ij i i Najčasnij i 8 6 ) ..b......i.JI - E I - M uksitu - Sveopć i dje l i te lj pravde 87) ��� - E l - Džami'u - Koj i sve okuplja 8 8 ) �� - E I -Ganijj u - Koj i je bogat 89) �� - E I - M ugni - Koj i daje bogatstvo
Kur 'anska hamajlija 90) &WI - EI-Mani'u - Koj i oduzima bogatstvo 9 1 ) .JL;.JI - Ed-Darru - Koj i stvara štetu 92) �lill - En-Nafi'u - Koj i stvara korist 93) �JJI - En-Nuru - Sveopće svjetlo 94) '-f:ll+ll - E l -Hadi - Koj i upućuje 95) ��� - E I - Bedi'u - Stvoritelj (Prapočetak svega) 96) .)411 - E l -Baki - Vječiti 97) � /,ll - E l -V aris u - Konačni naslj ednik svega 98) �)l - Er- Rešidu - Upuć ivač na dobro 99) .J_"......,JI - Es-Saburu - Strplj ivi, Koj i ne hiti sa obračunom . .
Priprema učenj u rukje Nakon upoznavanja sa simptomima bolesnikove bolesti pristupa se učenju rukje, a l i ne prije nego se izvrše neke pripreme. Bolesnik l bolesnica i prisutni (naj b l iži srodn ici) moraj u biti pristoj no odjeveni . Prostorija u kojoj s e odvija l ij ečenj e mora b i t i u potpunosti oči šćena od slika i kipova (živih bića); odstraniti muzičke i nstrumente; odstraniti, uništiti časopise, audio i video zapise sa nedozvoljenim sadržaj em, odstraniti al kohol i drugo što sc kosi sa načel ima is lamskog vjerovanj a. M uškarac ne smije na sebi nositi zlato i l i svilu; žene ne smij u biti nam irisane i našmi n kane. Sa bolesni ka, sa prisutnih i bolesnikovih naj b l ižih odstraniti sve vrste nedozvoljene zaštite ( hamaj l ije, zapisi, privjesc i, s li ke i drugo). L iječnik će prisutnima pojasniti c i lj eve l iječenja Kur' anom, uputiti na č i nj enje bogougodnih d ijela, svi prisutni će uputiti dove Uzvišenom A l lahu, dž.š., za izliječenje bolesnika, ali i za izbavljenje svih m uslimana iz nevolja u koj ima se nalaze, za zaštitu bolesnikovu, njegove rodbine i , ponovo, svih mus l imana ma gdje se na dunj aluku u tome momentu nalaz i l i . Uputiti dovu za svoga brata musl imana, znanog i l i neznanog, znač i uputiti dovu za sebe i biti siguran da će, inšaal !ah, biti primljena.
1 79
Rukja Stanja koja nastaj u u toku učenja rukje (nad bolesnikom)
Izostanak reakcija Učenje rukje u nekim slučajevima ne rezultira reakcijama. Takav rezultat lahko može biti varka kako za bolesnika tako i za l iječnika. Već smo spomenuli da uvjet prepoznavanja aktivnosti džina nisu reakcije na tijelu oboljelog. Bolesniku se u tom slučaju propisuju aktivnosti koje će ili izazvati džina, da prilikom sljedećeg učenja bude prisutan (ako se uplaši djela koja će mu onemogućiti povratak bolesniku), ili će ga vezati uz bolesnika tako da će svako sljedeće učenje, terapija ostavljati na njemu direktne negativne posljedice. Osim terapije koju će sa ovom namjerom liječnik odrediti, bolesnik će obavljati minimum potrebnih obaveznih vjerskih aktivnosti (namaz, zikrovi, razmišljanje kroz čitanje Kur' ana i (drugih) vjerskih i korisnih štiva, uz istovremeno izbjegavanje činjenja zabranjenog. Reakcije koje bolesnik osjeti, ali ne kontroliše Učenje rukje izaziva reakcije na i u bolesnikovom tijelu koje su odraz uznemirenosti, straha ili bola džina koji opsjeda bolesnika: utmutost cijeloga ili dijela tijela, nekontrol isano treperenje očiju ( kapaka), povišena temperatura ili iznenadna hladnoća, izraženo djelovanje damara na tijelu, pritisak u prsima ili ubrzan rad srca, mučnine, plač ili povraćanje, obilno znojenje, vrtoglavica, bolovi u nekim dijelovima tijela (npr. glava), ukočenost, paralizovanost dijelova tijela, žmarci, kretanje kroz tijelo, nadutost, pomjeranje dijelova tijela bez bolesnikovog htijenja (ruke, noge), nabreklost krvnih sudova, isprekidani govor, i drugo. Bolesnik ne treba reagovati na bilo koj i od znakova, nego prepustiti tijelu da čino ono što ono "hoće". Liječnik u pravilu usmjerava reakcije na dio tijela za koji misli da bi bio naj pogodnij i da džin napusti tijelo, ili da se odstrani maksimum negativnosti koje su bolesniku donesene. Na odabranom dijelu reakcije se multipliciraju. Liječnik će odstraniti džina, a ukoliko odluči da je efikasnije potpuno rj ešenje _ problema odgoditi, bolesniku će u zadatak dati obavljanje terapije. Terapija je obavezujuća, tim prije što se džin p laši liječnika, a ne oboljele osobe. Terapijom će bolesnik učiniti da se džin plaši njega samoga i odvratit će ga od želje da ga, kada ga jednom napusti, prestane uznemiravati. Učenje rukje se po potrebi može ponoviti nekol iko puta: ponavljanje pri pojavlj ivanj u reakcija nakon prvog učenja - kada će se reakcije intenzivirati, ili ponavlj anje u određenim vremenskom periodu u unaprijed određenim intervalima.
1 80
Kur 'anska hamajlija
Bolesnik gubi svUest U ovom slučaju je moguća komunikacija sa opsjedajućim džinom. Nekada, džin se odmah javi, a da to prethodno nije traženo od njega, dok se u nekim slučajevim mora prisiljavati na saradnju. Kada progovori, pitaju ga samo stvari koje su od iznimne važnosti za zdravlje bolesnika: ime, vjera, cilj; ime sihiribaza ( nekada je ovo bitno da bi se procijenila njegova sposobnost ostvarivanja željenih namjera i naravno, njegove slabe tačke), broj džina zaduženih za sihir, predmet i mjesto sihira. Na osnovu ovih informacija će se postupati ne gubeći iz vida činjenicu da su džini po prirodi lažljivci i da se njihovo svjedočenje ne prima. Sve što kažu, a što je moguće provjeriti, obavezno treba provjeriti. Postupanje sa džinom ide od toga da ga se upozorava (ukoliko je musliman) da se to što čini kosi s islamom i poziva se pokaj anj u i odustajanju od činjenja zuluma, ukoliko nije musliman, ponudi mu se islam, a zatim postupi na isti način. Drugim riječima, tretiranje ide od upozorenja do ubistva ( kako je već objašnjeno; život muslimana je svetinj a i onaj ko ga ugrozi sam sebi presuđuje). Ako džin pristane napustiti bolesnika, tražit će se njegova zakletva o iskrenosti (zaklet će se da će napustiti bolesnika i da se neće vratiti, a zatim će na sebe prizvati Allahovo, dž.š., prokletstvo ukoliko laže). Ako se liječnik odluči na više od jednog tretmana (bolesnik nije na nivou praktikovanja vjerskih obaveza koje bi ga zaštitile ponovnog napada; više džina učestvuje u realiziranju sihira i potrebno je otkriti pojedinosti nj ihovih zadataka; priček do pronalaženja predmeta s ih ira i drugo), odredit će se terapija shodno prethodno uspostavljenoj dijagnozi Liječenje epilepsij e
334
! .Obuhvatiti rukom čelo i učiti nad bolesnikom suru Jasin i ajete iz sure Es Saffat ( 1 58., 1 59.) 2. Proučiti ezan u desno uho oboljelog ponavlj ajući ga sedam puta; Proučiti suru El-Fatiha, El-Felek, En-Nas, Ajetul-Kursijj u, Es-Saffat, Et Tarik i suru EI-Hašr 22-24 ajet. 3. U toku epi leptičnog napada jedanaest puta učiti Ajetui-Kursijju nad bolesnikom. Učiti 1 1 5- 1 1 8 ajet sure El-Mu' minun.
334
Epilepsija koj u prouzrokuj u džini j e ona koja i ma simptome epilepsije ali ne i uzroke. Ne postoj i fizičko oštećenj e i l i nek i drugi uzrok zbog koga se javlja epi lepsija ali ona ipak postoj i . lako se doza l ij ekova povećava protokom vremena izlazne informacije (napadi ) se dešavaju u jednakim i ntervalima i jednak im intenzitetom kako se to dešavalo prije korištenja terapije i l i uz korištenje minimalne doze propisanog l ijeka.
181
Rukja
V RSTE S I H I RA, S I M PTOM I I LIJ EČ E N J E Sihir rastavljanj a Ovaj sihir je kao prvi, n e bez razloga, spomenut o d mnogih autora. J edan je od rijetkih direktno spomenutih kur' anskim izrazom, ajetom : ( . . ) l ljudi su od nj ih dvoj ice uči l i kako će muža od žene rastaviti, ali nisu mogli nikome bez A llahove vo lje nauditi." EI-Bekare, 1 02, a uz to definisan kao šejtanovo najdraže djelo33 5 . Osim rastavljanja muža i žene, ovaj sihir podrazumijeva kvarenje uspostavlj enih i l i naslij eđenih veza bilo koje vrste (uništavanje odnosa krvnih, prij ateljskih ili poslovnih veza). Simptomi sihira rastavljanja: sukobljavanja i prekidi odnosa kroz bespotrebne svađe, sumnj ičenj a, iskazivanje nepovjerenja, sebičnost, neprihvatanje izvinjenja. Svaki od ovih simptoma posebno je izražen među supružnicima, ali i neki drugi: jedno drugo vide u ružnom l iku, prisutnost ljubavi i razumijevanja naspram onog drugog u momentima razdvojenosti, a potpuni negativni preobražaj pri susretu, odvratnost naspram bilo koje aktivnosti supružnika (posebno bračne i porodične obaveze), dugotrajna i l i "nepostojeća" bolest jednog od supružnika, zbog koje onaj drugi jedini izlaz vidi u rastavi. Ovaj sihir nastaje tako što sihirbaz šalje džine jednom i l i oboma supružnicima da bi kod nj ih izazvali stanja koja smo spomenuli, i sve to s ciljem priskrblj ivanja koristi za treću osobu (materijalnu korist; utrti put osobi koja za sebe žel i jednog od supružnika, ili čak po narudžbi posesivnih roditelja nekog od supružnika). "
.
.
Terapija336 Tretman se u prav i l u obavlja nad oba supružn ika. Učenje i pojavlj ivanje reakcija kod samo jednog od supružni ka, moglo bi dovesti do osude drugog i pogoršavanja cjelokupnog stanja. I zostanak reakcij a kod jednog supružnika, ne znači ( iako je moguće) da je taj supružnik zdrav, nego je, suprotno tome, moguće da je upravo on nosilac sihira. I strajavanje učenj a nad oba supružni ka ( osim kada je j asno da je jedan supružni k bolestan) postaje obavezom do izl ij ečenja. 335
Poslanik, s.a.v.s., je rekao: " lblis je svoj prijesto postavio na vodi, a zatim razaslao svoje podanike. Ko od nj i h posije veću smutnju, bliži mu je po položaju. Tako dođe neki od nj ih i reče: "Uradio sam to i to" - a na to mu lblis odgovori:· N išta ti nisi uradio'. Tek kada dođe j edan od nj ih i kaza: "Nisam ga napustio dok ga nisam rastavio od žene." Toga Jblis približi sebi i kaza:' Jeste.ti.' � ( Muslim, 1 07/ 1 7 ) ·1 36 Sve terapije koje će biti spomenute u daljem tekstu predstavlj aj u moguće načine l ij ečenja, ali osim nj ih postoje i druge efi kasne, a ispravne metode. Neki sl učajevi zahtijevaj u dodatne postupke 1ješavanja. miješanje određenih metoda, smanjenje obaveza iz terapije shodno bolcsnikovom stanju i sposobnosti da ih izvršava (ovo podrazumijeva produžavanje vremena trajanja procesa liječanja), i drugo)
1 82
K ur 'anska hamajliju Prouč iti rukj u . Ako se džin j avi, postupiti kako j e opisano. Ako se jave reakcije, uspostaviti sistem terapije: l . Snimiti Ajetul-Kursijj na kasetu u trajanju od sat vremena i slušati je u vremenu od mjesec dana 3 puta dnevno; nastavak sihira povlači sljedeći korak: 2. Snimiti na kasetu Es-Saffat, J asin, Ed-Duhan i EI-Džinn i l i Es-Saffat i 70 puta Ajetui-Kursijj koj u će bolesnik slušati 3 puta dnevno; 3 . Ako je bolesnik poj eo i l i popio sihir ( bol u žel ucu bez dokazanog medicinskog povoda, mučnine), naučiti na vodu koj u će bolesnik piti u vremenu trajanja terapije: El-Bekare, 1 02, El-A' raf, 1 1 7- 1 22, J unus, 8 1 -8 1 , Taha, 69 (sve po 7 puta) . Ako se otkrije da je bolesni k nagazio na sihir, i l i je sihir urađen na neki od njegovih predmeta, bolesnik će se kupati vodom na koj u su naučeni i sti ovi ajeti. Napomena bolesnik će zapisivati sve promj ena koje se dese u periodu primjenj ivanja terapije. Zapisivat će sve snove i zatim ih dostaviti l iječniku ( ispravno protumačen san može dati rješenje problema). -
Lj ubavni sihir Ovaj sihir može biti rezultat istih pobuda kao i prethodno spomenuti, s tom razli kom da ga inicira osoba koja je već u odnosu sa osobom kojoj se sihir pravi . Supružnici prave sihir jedno drugome da bi ono drugo uči n i l i ovisn im o sebi , i l i da bi s e okoristi l i i metkom opsihirenog. S imptomi ljubavnog sihira : potpuna ovisnost o osobi koja je napravila sihir ( i l i u č ije je ime napravljen sihir); opsihireni ne može podn ijeti odsustvo osobe ka kojoj je sihir usmj eren : osjeća nezamislivu lj ubav� ogromnu želju za spolnim općenjem ili "samo" potrebu da joj čuje glas. Ljubavni sihir može napraviti i osoba koja žel i ostvariti odnos sa opsihirenim, i tada efekat ljubavnog sihira može biti sihir rastavljanja (ako lj ubavni sihir bude napravljen osobi koj a je već u bračnom odnosu , može doći do rastave zbog transformacije i l i nepravilno napravljenog sihira i l i pak zbog toga što je osoba koj a j e napravila sihir željela ostvariti vezu s a jednim o d supružnika). Lj ubavni sihir može biti transformisao i u sihir ludosti, ne zbog takve namjere onoga ko j e sihir postavio, nego zbog toga što osoba kojoj je sihir napravljen pregori u nemogućnosti da ostvari odnos sa osobom koj a joj j e s i hirom namijenjena.
Terapija Proučiti rukj u . Umjesto l 02. ajeta sure El-Bekare proučiti od 1 4. do 1 6. ajeta Et-Tegabun. Učenje rukje će kod bolesnika izazvati utmutost, ukočenost i l i bolove u udovima, glavobolj u , pritisak u prsima, nagone z a povraćanje i l i povraćanje (ni u jednom slučaj u sihira n e treba insistirati, očekivati
1 83
Rukja
određene, spomenute reakcije; iako postoje specifične reakcije za različite vrste sihira, postoje i one koje su zajedničke svim vrstama). Naučiti na vodu ajetc za uništenje sihira: Junus, 8 1 -82, EI-A' raf, 1 1 7- 1 22, Taha, 69 i Ajetul-Kursijj . Bolesnik će ovu vodu piti 7 dana, a po potrebi i nekoliko sedmica. Rukja se ponavlja nekoliko puta u periodu korištenja terapije. Sihir priviđanja
Sihir priviđanja, obmane, spomenut je kur'anskim tekstom ( El-A ' raf, 1 1 5- 1 22; Taha, 65-69). Znakovi potvrde njegovog postojanja jesu viđenje stvari u stanju i oblicima kakvi one u realnosti nisu. Sahir naređuje stvarima da funkcionišu po diktiranim, a nerealnim principima, i to se pred masom uistinu i dešava. Sihir obmane seže od "bezazlenih" mađioničarskih trikova pa do aktiviranja, uobličavanja strahova potencijalne žrtve kroz sihir ludosti ili aktiviranje odvratnih, strašnih ili ogavnih likova u likovima supružnika kroz sihir rastavlj anja ( ista se aktivnost izvodi i u sihiru ljubavi kada sihir ističe najbolje, često nepostojeće, osobine one osobe u čiju se korist sihir postavlja; kod ovih vrsta sihira problem se rješava po metodologiji rješavanja tih vrsta sihira). Treba razlikovati sihir priviđanja i mađioničarske trikove koj i se, iako se vizuelno preklapaju, razlikuju u tome što se kod sihira radi o aktivnosti potčinjenih džina, a kod mađioničarskih trikova spretnosti ruku. Terapija
Ovaj sihir prekidaju sva bogougodna djela kojima se čovjek pribl ižava Allahu, dž.š., a odagnava od sebe šejtana i njegove pristalice: namaz, ezan, istigfar, Ajetul-Kursijj, abdest i drugo.
Primjeri Otišli smo do čovjeka za koga su kazali daje po/udio, a do prije koji dan bio je potpuno zdrav, sposoban da se brine o sebi i svojoj porodici. U pitanju je, u stvari, bio sihir priviđanja, ali zbog načina manifestovanja, zbog stresova koje je opsihireni doživljavao, rijeći koje je izgovarao, izgledalo je kao da je po/udio. Ispitali smo njegove najbliže o onome što mu se dešavalo i na taj naćin (čvrsto) pretpostaviti da je rijeć o sihiru priviđanja, shodno ćemu smo i uspostavili terapiju. Sihir ludosti
Ludost je cilj koj i sihirbaz zadaje džinu zaduženom za sihir, a ovaj odabire puteve preko koj ih će ga postići. lako je sihir aktiviran, džin ne djeluje odmah, nego upoznaje svoju žrtvu i tek kada joj pronađe najslabije 1 84
Kur 'anska hamajlija tačke, poči nje djelovati. Sihir l udosti nekada čini da osoba u momentu pređe iz zdravog u bolesno stanje, dok u drugim slučajevima žrtva biva bombardovana šokantn im situacijama dok to više ne mogne podnijeti. S imptom i sihira l udosti su nenormalni postupci (riječi i djela), izbezumljenost, izgubljenost u prostoru i vremenu ( ratrojenost, zaboravnost, smetenost), tup i beživotan pogled, insistiranje na boravku na prljavim mjestima, agresivnost i drugo. Jedan od najveć i h problema kod sihira l udosti je taj da bolesni k zbog svoga ponašanja bude izolovan u institucij ama za korigovanje nedol ičnog ponašanja, agresivnosti i tretiran terapijom koj a odgovara simptom i ma, ali n e i uzrocima bolesti (tretirati medicinom duševne bolesti, znač i lo bi priznati postojanj e duše; konzumiranje medikamenata može rezultirati smirivanjem pacijenta, a l i da li se to dešava kroz omamlj ivanj e i li ubijanj e volje pacijenta).
Terapija Učenj e rukje i postupanje sa bolesni kom ( i džinom) shodno reakcij a ma koj e uslijede. P o potrebi u prvom učenj u ponavljati rukj u više puta. Na kasetu snimiti sure koje će biti s lušane 3 puta dnevno mjesec i l i v i še dana: EI-Bekare, H ud, El-Hidžr, Es-Saffat, Kaf, Er-Rahman, E l - M ul k, EI Dži nn, E l-A ' la, Ez-ze lzele, EI-Humeze, El-Kafirun, E l-Felek, En-Nas. L ij ečenj e sihira l udosti zahtj eva potpuno zdravu atmosferu(mi n i ma lna mogućnost griješenja i stresnih situacija). Shodno će se utvrđenoj dijagnozi bolesnik kupati, ili piti vodom na koj u su naučen i ajeti uništenja sihira. Svjesnost i htijenj e naj b l ižih srodnika u treti ranj u sihira l udosti dolaze do izražaja više nego u tretiranj u bilo koje druge vrste sihira. Sihir bezvolj nosti, apatije Pod djelovanjem ovog obli ka sihira bolesnik gubi svaku volj u za životom. Džin nosilac si h ira kod bolesnika gradi ubjeđenje da je svako djelo, i l i čak razmi š lj anje koje b i moglo dovesti do buđenja duha bolesn i kove l ičnosti, bezrazložno, suvišno i l i nebitno. Bolesn i k se povl ač i u nekakav svoj svij et, izbjegava susrete čak i sa najbl ižom radbinom, njegovi pogledi, rij eč i i djela su nezainteresovani naspram onoga što čine, tij el o ne reaguj e na podražaj e. Ovaj sihir spada među naj teže, ni zbog čega drugog do č i nj en ice da je sa bolesnikom veoma teško, nekada nemoguće ostvariti odnos l iječni k bolesnik. Prikazivanje bitnosti izvršavanja obaveza, kao d ij ela sistema l iječenja, a time i samog l iječenja, postaje upitno. Nekada se, pak, dešava da bolesn ik bespogovorno prihvata svaku sugestij u, ali već idućeg momenta se isklj uč uj e i prestaje biti svjestan prethodnog razgovora. 1 85
Rukja Terapij a Proučiti rukj u nad bolesnikom. Ukol i ko s e dži n javi, tretirati g a kako je već opi sano. Ako se to ne desi, uspostaviti predviđenu terapiju. Bolesn ik će 45 dana, 3 puta dnevno, slušati kasete na koje su naučene slj edeće sure: EI-Fatiha, EI-Bekare, A l i l mran, J asin, Es-Sa ftat, Ed-Duhan, Ez-Zarij at, E l - Hašr, EI-Me' aridž, El-Gašija, Ez-Zclzele, EI�Kari ' a, EI-Felck, En-Nas. Po potrebi će se bolesnik kupati, i l i će piti vodu na koj u je naučena rukja (npr. uništenj a sihi ra). Sibir dozivanja, priviđanja i javlj anja glasova Među najvećim problemima ovoga sihira je sijanje smutnje. Bolesnik se gubi zbog brojnosti šej tanskih "vesvesa" koj ima biva okupiran. Povremeno ili neprestano čuje glasove koj i ga upućuju na ono što će ga učiniti labilnim (sumnj a u prijatelje i rodbinu, sumnja u svrsishodnost vjerskih obaveza); vidi fiktivne slike, situacije koje se javljaju sa istim ciljem - javljaju mu se "upozorenja" o neprij ateljstvima, zamkama, patvorama usmjerenim na njega i drugo. Specifičnost ovoga sihira je da se briše granica stvarnosti i fikcije. Nerij etko, bolesnik i na javi proživlj ava noćne more (kroz isječke snova koj i mu se javlj aj u), ili na momente pada u trans (gubi se na granici sna i jave), kada se dešava sanj anje ili "objavlj ivanje" nekih novih za bolesnika poražavajućih činj enica. Znači, ovaj sihir može rezultirati samo blagim tegobama, ali zbog broj nosti "vesvcsa", halucinacij a, stresnih stanja, može prerasti i u ludilo.
Terapij a U čenj e rukj e . Reakcije ć e ( uvjetno) diktirati nastavak i tok procesa. Učenj e j utarnj i h i večernj i h zaštita: abdest; z i krov i ; učenje Ajetui-Kursije pred spavanje; proučiti EI-Ihl as, EI-Felek i En-Nas pred spavanje, puhnuti u sastavljene d l anove i potrati c ijelo t ijelo 3 puta. Uj utro i naveče učiti: "Hasbijallahu .la ilahe i l l a huve alej h i tevekkeltu ve huve rabbul -' arši l -' azim. " Pred spavanj e učiti: "Bismil lahi veda' tu dženbi, A l l ahumagfirl i zen b i v e ahsie šej tani ve fukke rihani vedž'alni fi n- nedijj il -e' ala. " ( U ime A llah l ij ežem, Bože moj oprosti mi moj grijeh, ponizi mog šej tana, oslobodi me dugova i udruži me sa naj bo lj i m društvom.). Pred spavanj e učiti zadnja dva ajeta sure EI-Bekare. Uj utro učiti Es-Saffat, a naveče Ed-Duhan. Svaka 3 dana proučiti, preslušati suru EI-Bekarc. Mjesec dana, 3 puta dnevno, slušati Fussilct, E I -Fath, El-Džinn.
1 86
Kur 'anska hamajlija Sihir bolesti Reakcije sihira bolesti su povremena i l i potpuna paral iza nekog d ijela tijela, i povremeni i l i konstantni bol u nekom dijelu tijela. Obično je, iako ne u prav i l u, za dj elovanje ovoga sihira karakteristično specifično mjesto, vrijeme i l i događaj . C i lj postavljanja sihira bolesti jeste prisi l no stvaranj e periodične i l i potpune nesposobnosti bolesn i ka z a obavljanjem poslova koj i s u istovremeno i interes sihiribaza, i l i onoga u čije je i me sihir postavljen. O sihiru bolesti se po pojav lj ivanj u simptoma sihira može govoriti tek kada se isklj uč i svaka mogućnost postojanja medicinski dokazanog uzročn i ka bolesti, i l i postojanja odgovaraj ućeg ( medicinskog) l ij eka.
Terapija Učenje rukje, jednom i l i više puta. Kasetu na koj e su snimljene kur' anske sure slušati 40 i l i više dana. Snimiti po 7 puta: El-Fatiha, Ajetul-Kursija, El-Felek i En-Nas. Po jednom snimiti: E I-Džinn i Ed-Duhan . Bolesnik se treba masirati č urokotovim uljem na koje je prethodno naučena rukja: El-Fatiha, El-Ihlas, EI-Felek, En-Nas. 82. ajet sure El-Isra. 7 puta prouč iti dovu : "B ismi l lahi erki ke val lahu ješfike min kul l i da' i n j u ' zike v e m i n k u l l i nefsin e v ' aj n in hasidin A l lahu ješfike." ( U i m e A l laha t i u č i m rukj u , A l lah t e izliječio o d svake bolesti koja t e uznemirava, i o d svake zavidlj ive duše i od uroka, A l lah te izij ečio.) 7 puta proučiti dovu: "Allahumme rabben-nasi ezhibil be' se veš fi enteš-Šafi l a šifa ' e i l la šifa' uke šifa ' en l a j ugadiru sekamen. " ( A l lahu moj , Gospodaru lj udi, otkloni nevolj u i izliječi, Ti si Lij ečnik, Nema l ijek pored Tvoga, izliječi l ijekom posl ije kojeg se bolest ne vraća. ). Sihir ometanj a ženidbe, udaje Bolesnik koj i oboli od ove vrste sihira ne osJ eca smetnj e u sveukupnosti životnih aktivnosti , osim u onom dijelu koj i je u vezi sa j ednim specifičnim, i l i za sve potencij alne bračne drugove. M ada je aktivan od vremena postavljanja, s imptomi se j av lj aj u tek po nastanku situacij e koja zahtijeva dje lovanje džina zaduženog za opsihirenu osobu: odboj nost prema određen im i l i svim osobama suprotnog spola, bol, smetenost i odsutnost koj i se j avlj aj u samo pri susretu potencija Inog bračnog partnera, prisutne simpatij e prema mogućem bračnom drugu u njegovoj odustnosti, dok se pri susretu prepoznaj u najgore moguće osobine mladoženje, mlade i l i naj gori
1 87
Rukja mogući sud o samome sebi (on i l i ona nisu dovolj no dobri za ono dmgo). U ovome sihiru lahko može doći do transformacije sihira pa čak i u svojevoljno opsjedanje bolesni ka od džina zaduženog za izvršenje sihira ( džin sc zalj ubi i ostaje u bolesniku i nakon prestanka situacije zbog koje mu j e sihirbaz naredio da opsjedne bolesnika; transformacija djelovanja džina j e moguće i kod bilo kog drugog oblika sihira, ali u ovome sihiru m u je ostavljeno naj više prostora za takvo što).
Terapija Proučiti rukj u . Sa džinom, ukol i ko dođe do njegovog javljanja, postupati kako je to već opisano. U suprotnom odrediti potrebnu terapij u. U straj nost u obavljanj u propisanih obaveza, zikrova3 3 7 (j utarnj ih, večernj ih i onih pred spavanje), i drugih bogougodnih d ijela. Ajetul-Kursij u snimiti na kasetu u trajanj u od jednog sata koj u će bolesnik slušati j ednom dnevno. Na s ljedeću kasetu snimiti E l - l h las, El-Felek i En-Nas i ovu kasetu također s lušati jednom dnevno. Rukj u prouč iti na vodu koj u će bolesnik piti i kojom će se kupati. Ovo će č initi svaki treći dan. Rukja se ponavlj a u periodu terapije onoliko puta kol i ko to l iječnik uzme za shodno. Sibir krvarenja Krvarenje kod žena je proces mjesečnog čišćenja. Dešava se svakoga mjeseca i traje u prosjeku sedam dana, mada nije isklj učeno da traje koj i dan kraće i l i nekoliko dana više od ustaljenog. S ihir krvarenja je poremećaj u ustaljenom "sistemu" krvarenja kod žene (neovisno od najčešćeg i l i prosječnog perioda). S imptomi sihira nisu samo krvarenje mimo redovnog, obilnije krvarenje i li krvarenje koje neprekidno traje jedan ili više mjeseci. Simptom sihira je i izostanak krvarenja u jednom vremenskom periodu, a koje je uvod u poremećaj krvarenja u vremenu koje dolazi. Svaki od simptoma koj i su spomenuti u specifičnim oblicima sihira ne znače neminovno obl i k sihira čija su karakteristika. Tako, poremećaj u krvarenj u može biti rezultat sihira neplodnosti i l i simptom sihira rastavljanja (često i l i stalno krvarenje koje onemogućava oplodnj u i l i nemogućnost izvršavanja bračnih obaveza - žena u stanju krvarenja M nogo učiti Ajetui-Kursiju; posl ije sabaha i akšama po l OO puta proučiti: LA I LA HE I L LALLAH U YAHDEHU LA Š E R I K E LEH. LEHUL MULKU YE L E H U L HAMDU Y E H U Y E ' A LA K U L U Š EJ I N KADIR;što češće b i t i pod abdcstom; pred spavanje učiti A l l h l as, AI-Felek i An-Nas, puhati u sastavljcnje šake z a vrijeme učenja a zatim rukama potrti cijelo t ijelo . . .
.m
1 88
Kur 'a11ska hamaj/ija nije čista za seksualni odnos i, ako takvo stanje potraje, može doći do poremećaja ili potpunog prekida bračnih odnosa; izostanak krvarenja također može rezultirati neplodnošću žene, i l i može rezul tirati bolešću - izostanak krvarenja remeti psiho-fizičko stanje žene - sihir bolesti).
Terapija Proučiti rukju na vodu kojom će se bolesnica tri dana kupati, i l i koj u će isto tol iko dana piti . Napisati čistom tintom 67. ajet sure El-En' am, potopiti papir na koj i je ajet napisan, a zati m tu vodu piti l l dana. l nšaa llah, nakon ovoga krvarenje će se dešavati u normalnim i nterva l i ma.
"svaki nagovj eštaj ima svoje vrijeme, i vi ćete znat i ! ''33 8
l mpotencija I mpotencija i l i tjelesna nesposobnost izvršenja akta seksual nog odnosa javlja se podjednako kod muškaraca i kod žena. l mpotencija kao rezul tat džinskog djelovanja je ona koj a se dešava usprkos potpunoj psihofizičkoj sposobnosti ( impotentne) osobe, a posebnost je i u tome da je osoba impotentna samo naspram svog supružnika. I mao sam pri l i ku da razgovaram sa ljudi ma koj i su b i l i impotentni prema svoj i m suprugama, a u svome lutanj u (u tom vremenu nisu b i l i u okrilj u vjere) seksualne odnose su, kao vid vanbračnog odnosa, nesmetano obavlj a l i . Iako ostavlj a traga na ukupnost bračnih odnosa, sihir impotencij e "nema" za c i lj remetiti druge segmente realizovanj a braka. (Sih ir) i mpotencije se kod muškarca očituje kao nemogućnost erekcije, a kao rezultat tjelesne slabosti, kao poslj edica straha, nesigurnosti, pretjeranog razmišljanj a, sumnje u čestitost supruge i dr., a sve se spomenuto dešava isključivo za vrijeme traj anja seksualnog odnosa. l mpotentnost kod žena dešava se po identičnim uzusi ma kao kod muškarca, ali je poslj edica drugačij i h tjelesnih aktivnosti: refleksna i l i bolno grčenj e tijela, nekontro lisani plač i l i smijeh, ravnodušnost, nezai nteresiranost, strah od odnosa, koj i rezultira izbjegavanjem osamlj ivanj a sa svoj i m suprugom, iznenadni napadi b ij esa, prekidanje odnosa zbog "neodl ožni h" obaveza, krvarenj e koje poči nje neposredno i l i u toku seksualnog odnosa i drugo.
.uR
EI-En' am, 67
1 89
Rukja Terapija Učenj e rukj e i postupanje sa džinom onako kako j e to već opisano. Bolesnik će se 7 dana piti vodu na koj u su naučeni ajeti poništavanja sihira, a istom vodom će se i kupat i . Šafranom ispisati n a papiru ajete, sprati ih vodom, a zatim ć e supružnici piti tu vodu (3 p uta), a· ostatkom se okupati. Ajeti : EI-Fatiha, Ajetui-Kursija, EI A ' raf, 1 1 7- 1 22; J unus, 8 1 -82; Taha, 69; EI-Furkan, 23; E l- M u ' minun, 1 1 5- 1 1 8 (2 puta); Ez-Zelzele (2 puta); E l-Ihlas (3 puta); E l -Felek (3 puta) i En-Nas (3 puta). Pripremiti sedam l istova zelenog l otosa i sitno ih istući sa dva kamena. Istresti to u posudu s vodom. Na tu smjesu naučiti po 7 puta Ajetu l - Kursiju, El-lhl as, El-Felek i En-Nas. Bolesnik će ovako pripremljenu vodu piti i njome će se kupati 7 dana. Bolesn i k će objema rukama natrgati glogovog l i šća, istući će ga, pomiješati s vodom, na to proučiti (Ajetu l -Kursiju, El-lhlas, EI-Felek, En-Nas), a zatim se time okupati ("Fethul-bari", 1 0123 3 ). Bolesniku proučiti rukju, a potom 366 puta 23. aj et sure El-Furkan. U proljeće sakupiti što više l i vadskih cvjetova. Sve zaj edno ih pomiješati sa č istom vodom. Smjesu prokuhat i . Na ohlađenu vodu proučiti El-lhlas, EI Felek i En-Nas, a zatim se tom vodom okupati ("Fethul-bari", X l 234). Na čistu posudu čistom t intom napisati 8 1 . i 82. ajet sure Junus. Obrisati ove ajete u lj em čurokota i dati bolesniku da to pije, da masira prsa i čelo tri dana ("Medžmu' ul-fetava", XIX l 64). Mjesec ( i l i više) prije j e l a ( natašte) uzimati med na koj i j e naučeno: 70 puta E l-Fatiha, E l - lnširah, E l - l h las, EI-Felek i En-Nas. Prerana ej akulacija Terapija Posl ij e sabaha l OO puta učiti: "La i l ahe i l lall ahu vahdehu la šerike leh. Lehu l mulku ve lehu! hamdu ve huve ' al a k u l l i šej in kadir." Pred spavanje učiti i l i s l ušati suru El-Mulk. Svaki dan 70 puta učiti Ajetul-Kurs ij u . Tri mjeseca uj utro i naveče učiti dove po 3 puta: E ' uzu bi kel i mati llahit " tammati m i n šerri ma halek." " Bismil lahil lezi la jedurru mc' asmihi šej' un fil e rd i ve la fi ssema' i vc huves Sem i ' u l ' Al im." "E' uzu bi kelimatil lahit-tammeti min kul l i šejtanin ve hammetin ve min kul t i ' aj nin lammetin."
1 90
Kur 'anska hamajlija Sterilnost, neplodnost N edovoljan broj . slab kvalitet i l i pokretlj ivost spennatozoi da, s j edne strane, i izostanak i l i poremećaj ovulacije, s druge strane, rezul ti rat će nemogućnošću spajanj a spermatozoida muškarca sa jajnom ćelijom žene, što drugim riječ ima znači oplodnja će izostati, čak i u situacij i kada akt seksualnog odnosa prođe u najboljem redu. Ovo se dešava u situacij ama prirodne, urođene i l i fizički uzrokovane neplodnosti muškarca ili žene i l i pod utj ecaj em džina, šej tana zaduženog za sihir koj i izaziva neplodnost. Prvi slučaj su bolesti koj e medicina l iječi i l i koj e su neiz l ij ečive, dok se druga vrsta neplodnosti i nšaallah uspješno l iječi kur' ansko-sunnetskim metodama. Kod nekih se osoba bolest aktivira tek pošto oplodnja uspije. U nekom budućem periodu plod b i va uništen i dolazi do pobačaj a, a bez v id lj ivog, opravdanog razloga. Ovo je siguran znak da se radi o sihiru i da je (u ovom slučaj u ) žena fizički zdrava i sposobna da rađa. Nerijetko se desi da se scenarij pobačaja ponavlja više puta u istom stadij u trudnoće, i l i sc desi da nakon prve (uspješne ili neuspješne) trudnoće žena više ne može zanij et i (ovdje i sk lj učujemo ovakva stanja izazvana poznatim uzrocima).
Terapija Proučiti rukj u i postupiti kako s e odredi z a shodno. Rukj u snimiti i slušati 3 puta dnevno (muž, žena i l i oboje). Ujutro učiti, slušati suru Es-Saffat, a naveče EI-Me'aridž. Na čurokotovo u lj e naučiti: EI-Fatiha, Ajetul-Kursijj , zadnj a dva ajeta E I Bckare, zadnj a dva ajeta Ali I mran, El-lhlas (3 puta), El-Fele k (3 puta) i En N as (3 puta). Ovim u ljem pred spavanje masi rati čelo, prsa i kičmu. Isto učenje ponoviti i na med, a zatim natašte poj esti po jednu kašiku svaki dan. Terapiju primjenj ivati 3 mjeseca, a nakon toga će, inšaallah, doći do izliječenja. Lij ek za glavobolj u Desnom rukom obuhvatiti g lavu bolesnika (palcem i kažiprstom pritisnuti s ljepočnice) i proučiti: El-Fatiha, El-Bekare, 1 28 i 1 86; En-N i sa, 2 8 ; El-Enfal, 66; Merjem, 1 -4; E l-En' am, 1 3 ; El-Furkan, 45; E l -Hašr, 2 1 ; EI-Ihlas; El-Felek, En-Nas. S pomenute ajete 7 puta puta naučiti na vodu koj u će bolesnik piti kojom će se kupati .
191
Rukja M ed u terapiji Za otklanjanje, uništavanje sihira u stomaku Naučiti rukj u, aj ete za uništenje sihira i ajete izlij ečenja. Ovako pripremlj e n med koristiti u toku terapije (u skladu sa određenom terapijom, a naj bolje u toku c ijele terapije): koristit će se na suho u svakom namaskom vremenu po jedna kaši ka, 3 puta dnevno, u raznim termi n i ma sa čašom m lake vode, uzimanje meda uz čurokotovo ulje i l i bobice. Za otklanjanje nesanice Proučiti rukj u, sure Kaf i EI-Munafikun po 3 puta. Uzimati ga sa m lakom vodom pred spavanje i pri li kom buđenja ( iznenadnog prekida sna i l i planiranog buđenja). Zadržavanje džina bjegunca. M ed na koj i su naučeni određen i ajeti koristiti 7 dana, u svakom namaskom vremenu, pred i zlazak i zalazak sunca. Ajeti: EI Fatiha; Ajetui-Kursija; zadnja tri ajeta sure EI-Bekare; Ali lmran, 1 27; Junus, 2 1 ; H ud, 8; El-I sra, 56; E I-Kehf, 1 4; J usuf, 35,42; Eš-Šu' ara, 29; Et-Tevba, 46,83; E n-Nahl, 30,62; El-Mudžadela, 3 ; Fatir, 2,4 1 ; Ez-Zuhruf, 77; EI En'am, 1 23 ; EI-Džumu' a, 8 ; El-Kamer, 30-32; Et-Tarik, 8; Jasin, 1 -9,82-83; Taha, 1 3 5 ; EI-Ahzab, 1 6, 1 7; Er-Rahman, 33-36; El-Hadždž, 65; El-Mulk, 1 9; M uhammed, 4. 33 9
Olakšavanje porođaj nih teškoća Čistim sredstvom (tintom, masli nov i m ulj em, šafranom . . . ) napisati ajete, potopiti ih u zemzem i l i drugu vodu, a zati m dati porodi lj i da p ij e; naučiti na vodu iste aj ete, i l i uči t i na uho porodilje (ovo može raditi muž svoj oj ženi ) . Spomenuti ajeti su: E l-Fatiha, En-Naz i ' at, 46; El-Ahqaf, 3 5 ; El l nš i kak, 1 -4 .
Liječenj e groznice Za l ij ečenje ove bolesti kao, uostalom, i za liječenje drugih, osim traženja olakšanja od A llaha, dž.š., za trenutno stanje potrebno je biti potpuna, ispravna, duhovno zdrava, poštena, Al lahu, dž.š., zahvalna osoba. Ovo ne zbog toga što u suprotnom neće doći do izliječenja - Allah, dž.š. je moćan da to uči n i , nego zbog toga što iskren čovjek nema obraza očekivati dobro za sebe kada on sam ne uzrokuje n i kakvo dobro prema drugima, prema sebi i, na posljctku, prema svome Gospodaru.
m
Madžid Matar, L!jdenje Kur 'anom. medom i ljekovitim biljem. str. 1 29- 1 36
1 92
Kur 'anska hamaj/Na Učiti 69 . i 70. aj et sure EI- Enbija. Ovo ponavljati više puta, sa čvrstim ubjeđcnj em u Allahovu mi lost i rezultat će usl ijediti . . ' ll1 · · � � � 4..J I ji' 1 · .,/ · , . ' l 1:.. t.:.\L· G ·· · t ' �.,j G \.lli J .J y � Y.. csJ Y r.,F Y .J eJ�· roA . -
.
•
"O vatru, rekosmo m i , budi h ladna, i spas I brah imu. l oni htj edoše da mu postave zamku, al i ih mi onemogućismo. "
Liječenje straha Učiti, i l i napisati šafranom i l i masl inovim u lj em ajete iz sure A l -Kahf,
l 0- 1 4 340 , saprati ih u vodi zemzem i l i drugoj čistoj vodi, i tu vodu piti
izvjestan period.
· 1 ·U:" � •('+;l·t ji cs1:.. e.:.· :. w �i.s;!A · •'!'�·.) \,jJA ·· ·J �-_) � � U:" . �·- �,, '-S'',, � · UJi. u:,. ·.) 1 y'w � . .,.r--1 - . (.5 ·J1 j'i . . . •.. '· -'- ··.f/1�1 l � • L:; '� ,, •. . t w . . . l . . .. __ , ' l ._,._\\ . ' \_t;�. '! .!f\:lie. ·� � � �� , 1.$ � roA . � roA (..)-"'-'! l' . ·- � <..P � t:.. Gb:.', .).y-'1(.5 � •roA' \,jj.JJ · . �Y. 1 _,... •· i tu! · " 1 ' ·:·_ ,LJ . _) u:,. ·.) 1 y'w 1 Y'' l! j'i '('+;'�t� cs.-.:XJW1 �.. .. . ('i-', L?"""' . • � · 1 . • \j\'J ll� lj\ \.lli :ill t '. \\ ..,_; J •
•
'
'+'.
,.
.
.J
.
.
U:" Ji=-
(.)' V"" _)
" Kad se nekoliko momaka u pećini sklonilo pa reklo: "Gospodaru naš, daruj nam svoj u m i lost i pruži nam u ovom našem postupku prisebnost. "/ M i smo ih u pećini tvrdo uspava t i za dugo godina,/ pos l ije smo ih probudi l i da bismo pokazal i koja će od dvije skupine bolje ocij eniti kol iko su vremena proboravi l i ./ Ispričat ćemo ti povijest nj ihovu - onako kako je bilo. To su b i l i momc i , vjeroval i su u Gospodara svoga, a M i smo i m ubjeđenj e j o š više učvrst i l i ./ Osnaž i l i smo b i l i nj ihova srca kad su se digl i i rek l i : "Gospodar naš Gospodar je nebesa i Zemlje, m i se nećemo pored Njega drugom bogu klanjati , jer b ismo tada ono što je daleko od istine govori l i . ""
340
" Kad se nekoliko momaka u pećini skloni lo pa reklo: "Gospodaru naš, daruj nam svoj u m i lost i pruži nam u ovom našem postupku prisebnost."/ Mi smo ih u pećini tvrdo uspava li za dugo godina,/ poslije smo ih probudi l i da bismo pokazali koja će od dvije skupine bolje ocijeniti koliko su vremena proboravi l i ./ Ispričat ćemo ti povijest nj ihovu - onako kako je bi lo. To su bili momci, vjeroval i su u Gospodara svoga, a M i smo im ubjeđenje još više učvrst i l i ./ Osnažili smo b i l i nj i hova srca kad su sc digli i rek l i : "Gospodar naš - Gospodar je nebesa i Zemlje. mi sc nećemo pored Njega drugom bogu klanjati, jer bismo tada ono što je daleko od istine govori l i . ""
1 93
Rukja L ij ečenje zaboravnost e4 1 Pomij ešati jednaku količinu mas l i novog i čurokotovog ulja i na to dodati jednu kašiku kane. Tako pripremljenu smjesu staviti u providnu flašu, promućkati i staviti da stoj i j edan dan na suncu. Proučiti rukj u (i ajetc za sihir i urok), a zatim Er-Ra'd, I brahim, Kaf, E r:- Rahman, EI-Mulk (po j ednom), a El-A' la, EI-Kafirun, E l - lhlas, El-Felek, En-Nas ( po 7 puta). Masi rati glavu svaki dan 3 puta, u j ednakim razmacima. Skuhati metvicu ( nanu), dodati joj l l kapi čorokotovog ulja, a zatim izmiješati sa medom na koj i j e naučeno prethodno spomenuto učenje. D nevno uzimati 2-3 čaše ovako pripremljene smjese .
.14 1
Madžid M atar, Lijec'enje Kur 'anom, medom i (iekovirim hi/jem, str. l 22
1 94
Kur 'anska h amajlija
UROK (Tekst se bazira na djelu "Poslanikova medicina", lbn-Kajjim ei -Dževzij a; poglavlj a o u roku, str. 1 55-1 69) Rij eči su Allaha, dž.š.:
""O sinovi moj i ", reče onda, "ne u lazite na jednu kapiju, već na razne kapije, a j a vas ne mogu spasiti onoga što vam Allah odredi ; v last pripada jedino Njemu, ja se u Njega uzdam, i neka se samo u Njega uzdaj u oni koj i se uzdaj u ! "/ l kad uđoše onako kako im j e otac nj i hov naredio, to i m n i malo n ije pomoglo da budu pošteđen i onoga što im je A llah bio odredio, jedino se ostvari la želja J akubova, koj u je izvršio, a on je, uistinu, veliki znalac bio, zato što smo ga 2 M i nauč i l i , ali većina ljudi ne zna."" 34 l bn-Kesir u komentaru ovih ajeta kaže: "Al lah Uzvišeni iznosi da je J akub, a. s., naredio sinovima, kada i h je otpremio s Benjaminom u Egipat, da ne ulaze na j ednu kapiju, nego da uđu na više kapija, bojeći se da i m ljudski uroci ne naškode, jer oni, uistinu, postoje i mogu konj anika s konj a skinuti. J er su oni bili fizički l ijepi i elegantni. '' ( ... ) a ja vas ne mogu spasiti od onoga što vam A l lah odredi", tj . ova opreznost neće sprij ečiti A l l ahovu volju i odredbu, jer A l lah kada nešto hoće, ne može Ga niko spriječiti u tome. " 4 Za značenj e drugog ajeta kažu "da je to otklanjanje uroka s nj ih."3 3 -1 4 � HJ
J usuf, 67,6g
Tef.i·ir lbn-Kesir, drugo izdanje, str. 652
1 95
Urok · . ' .Ji:! ·:., 1 J ·./'""' -�r./!:" .�e:: •u. _,... . •:_ ._ ,._.. :ć..1 u.Y x�, 1 � • ·· ćJ � · .)�L •· •J •.r . . :.ill .J"'i
· �� ��, u.1 J
U:!.
·
"Gotovo da te nevjern ici pogled i ma svoj i m obore kad Opomenu sl ušaj u, "'4 govoreć i : "On je, uistinu, l uda ! ""· lbn-Kcsir · govoreći o ovom aj etu kaže : "On i ti zav ide zato što tc mrze, a l i ti se ne brin i , A l l ah tc od nj i h štiti i bran i . Ovaj ajet dokazuje da je dj elovanj e i utjecaj zlog pogleda (oka) real nost koja je u skladu s odredbom A l laha Uzvišenog."345 Allahov Poslanik, s.a.v.s., o u roku Od Ibn-Abbasa sc prenosi da je Al lahov Poslanik, s.a. v.s., rekao: "Urok je istina, i da je išta preteklo određenje (sudbinu), pretekao bi ga urok."346 Od A iše, r.a., sc prenosi da je A l lahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Tražite zaštitu od uroka, jer uroc i postoje."347 Poslanik, s.a.v.s., je rekao: "Ko god od vas vidi nešto na sebi i l i u svom posj edu i l i da mu se svidi nešto na nj egovom bratu, neka moli , traži bl agos l ov za to, jer uro k j· C t· st ma. "14X · ·
·
Od Ebu-Zerra, r.a. , sc prenosi da je Al lahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Urok, A l lahovom voljom, utječe na čovjeka sve do te mj ere, da sc čovjek . k o mjesto . . "·149 popne na vtso t. strava l't se s njega. Od Džabira, r.a., se prenosi da je A l l ahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Urok uvodi čovjeka u kabur, a devu u kazan." 350 Od Džabira, r.a., se prenosi da je A l l ahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Najveći uzrok smrti mog ummeta, posl ije A l l ahove odredbe, je urok."·15 1 Sufjan ibn-Udžejnc prenio je da je Esma b int ' U mej s rekla: "O Allahov Poslaniče, porodica Beni-Dža ' fcra izgleda da je konstantno napadnuta od pakosnog utjecaja uroklj ivog oka. Hoćeš li mol iti za nji h?" On je odgovorio: "Da. Kada bi postojalo išta brže od sudbine, pakosno urokU ivo oko bi ga vodilo."352 144 14'
El-Kalem, 5 1
Te(S· ir lhn-Kesir, drugo i zdanje, str. 1 4 1 6 Muslim, 2 1 RR ( Prvi dio had isa prenošen je i od Ebu-Hurcj re: Bulwri. 504R i Muslim 2 1 87) 347 lhn- Madže, 350R ·14� A l-/lakim, I V/ 2 1 6; A l bani ga je ocijenio kao sahih u A l-Ka/im ui- Tajjih, 243 .14'1 Prenose ga Ahmed i Ebu-Ja' l a a Alb an i j e u Sahihu-Džami 'u rekao da je sah i h , br. 1 677 ( Vchid Abdussclam Bali, O!itri mač 11 horhi protiv -::lih sihirha-:::a, str. 1 36 ) J o E bu-Nu · aj m ; A lb<. n i u Shi/1111-Džwlli 'u ocjenio kao hasen, 402 3 J) 1 Buhari u A t- Tw·ih-u; A l bani rekao da je hase n u Sahilw-lYfumi 'u , 1 2 1 7 m Tirmizi, 2059, A hmed, V l/ 43R, lhn- Madže, 3 5 1 O 346
�
1 96
Kur 'anska hamajliju N astanak uroklj ivog oka Neki smtraj u da "uroklj ivo" oko nastaje iz zle sk lonosti pojedinca, njegove osjetlj ivosti na zlo mišljenje, njegovih vlastiti iskušenja, nj egove sklonosti ka eksperimentalnim i iskustvenim stvarima, čak i ako su one pogubne za njegovu v lastitu dobrobit, i vlastitog koketiranja s požudnim i zlim misl ima i prepuštanja zlim dje l i ma. Urok u tom sl učaj u b i va "struja pakosn ih isijavaj ućih energija" koja kroz nj egove oči pogađa žrtvu. Drugi tu energiju upoređuj u sa smrtonosnom energijom koj u neke zmije upućuj u svoj im žrtvama, i l i s a energij om radijacije nekog dragog kamenja i l i minerala, a koja može biti nekada smrtonosna, dok u drugi m slučajevima uzrokuj e hladnoću, pasivnost, apatij u, tromost, podložnost nečemu, naprezanje, tj eskobu, prepl ašenost, žudnju, navikavanj e, povlačenje i l i pustošenje i t d . Urok predstavlja i materijalne, osjetilne posljedice duša i duhovnih bića na t ijelo. Primj er tome je crven ilo l ica osobe kao reakcija susretu sa kakvim uglednikom, i l i za vrij eme slušanja neprijatnog govora, i l i blijed i l o osobe koja se susretne sa osobom prema kojoj osjeća strah. Urok se dešava kroz oči i l i preko očiju, ali one su u drugom planu u odnosu na dušu, duh. Ostvarivanje uroka neovisno je o fizičkom kontaktu osobe koja odaši lja svoj u "bolest" i osobe koja u tom odnosu predstavlja žrtvu. Također, dešavanj e uroka biva i bez ostvarivanja kontakta oč ima. "Zlobna i bolesna osoba može čak biti i . s l ijepa, a kada neko drugi opisuje određeno stanje, osobi nu, sl učaj ili osobu za njega, njegove zle misli mogu proizvesti i sti efekat kao i sam vizuelni kontakt." Nemaju sve lj ubomorne osobe uroklj ivo oko, ali svako ko ima uroklj ivo oko ujedno je i ljubomorna osoba. Zbog toga traženje zaštite kod Allaha, dž.š., od lj ubomomih osoba predstavlja potpunu zaštitu. Urok, iako "upućen" ne pogađa svaki put, a u nekim slučajevima (kada je osoba zaštićena praktikovanjem bogougodnih djela) se urok može vratiti osobi koja ga je roslala. Zaštitama i dovama urok se poništava, ili vraća onome ko ga je odaslao. 35 m Ebu-Abdullah el-Tadžahi prenio je da je jednom na putu na hadždž prema Mekki jahao na ugodnoj i brzoj devi. U tom karavanu također je putovao čovjek koj i je postao poznat po svom pakosnom uroklj i vom oku. Rijetko bi pogledao u nešto, a da se to ne bi sruši lo. Na pola puta, neko je rekao Ebu-Abdullahu: "Č uvaj svoj u devu od pakosnog oka ovog čovjeka! " Ebu Abdul lah je odgovorio: "On ne može nanijeti štetu mojoj devi." Taj neko se vratio drugoj osobi i izbrbljao o onome što je čuo od A bdullaha. Ponos i arogancija pakosne osobe čekali su sve dok Ebu-Abdul lah nije bio zauzet daleko od svoje deve, a on je stao ispred deve i zagledao se u nj u. I stovremeno deva je postala razjarena i pala je na zemlju. Kada se Ebu-Abdu llah vratio, rečeno mu je da je pakosna osoba začarala devu. Ebu-Abdullah je zapovijedio: "Vodite me njemu." Č im je vidio tog čovjeka, Ebu-Abdullah je proučio sljedeću dovu: ' S Vrhov n i m
i menom Alla h a, Č ij a moć obuzdava nasrtanje, Čije je sklonište nepovredivo i Č ij a j e prepreka nesalomljiva, a š t o je goruća bu ktinj a p rotiv smutlj ivca; a Njegovom premoću
1 97
.
Urok Čvrsta povezanost bolesne duše zavidnika i njegovog pogleda, lj ubomore i mržnje naspram onoga koga, i l i što gleda rezultira otrovnim stre licama uroka upućenim prema potencijalnoj žrtvi . Ovo može biti efekat svj esnog nastojanja zavidnika, i l i se može desiti da zav ist bude "njegova druga priroda", i l i podsvjesna reakcija. Stav nekih učenj aka j e da "kada se zna da neka osoba i ma zlobnu, pakosnu i zlu prirodu, ona bi trebala biti segregirana iz društva, a sve u cilj u eliminac ije š i renj a njenog zla, a vlada bi trebala osigurati bazična j oj sredstva za život sve do njene smrti." Zavist i urok se razlikuj u još i po tome što je zavist pobuđena mržnjom i željom da onome kome se zavidi nestanu sve b lagodati, dok je povod uroku divljenje, dopadanje i h valjenje nečega; šteta zavisti i uroka je podjednaka, s t i m da zavist pogađa srce, dok je urok potpomognut pogledom pa se dešava da osoba urekne predmete, životinj e i dr., a čak može da urekne i samoga sebe; zavidnik može djelovati na pretpostavljeno prije nego se i sto i desi, dok onaj koj i uriče djeluje samo na ono što je trenutno prisutno; čovjek ne može zavi dj eti sebi i svome imetku, ali i jedno i drugo može ureći; zavist dolazi samo od pokvarene duše, dok urok može izazvati i dobar čovjek prema onome što mu se svidi bez namjere da to uskrati urečeno m. 3 54 l
džini mogu u reći
Preneseno je da je A l lahov Poslanik, s.a. v .s., vidio u Um mu Se lemi noj , r.a., kući sluškinj u kako prodorno bulj i u njeno l ice ( n a njenom l icu se vidj ela crna mrlja), pa j e prokomentarisao: "Ona ima u roklj i vo oko. Neka uzme abdest. "35' E l- H usej n bin-Mesud el-Ferra' u obj ašnjenj u hadisa kaže: "Sa' afa podrazumijeva opsjednutost od uroklj i vog oka džina - a to znači da je ona napadnuta od pakosnog utjecaj a uroklj ivo§ oka džina za kog je kazano da je štetnij i od prohoda neprijatelj skog koplja." 56
ja opozivam i poniUavam poslj edice pakosnog u rokljivog oka i odbacujem onakve posljedice natrag n a napadača i ono što mu je najd raže. ( Potom j e citi rao Kur' an): " Pogledaj pažljivo (ponovo pogledaj) vidiš l i i kakav nedostatak? Zatim ponovo više puta
3-4) Odmah su očne jabučice zlotvora ispale iz nj ihovihi duplj i , a deva je ustala na noge odbranjena i neozlijeđena. " ( Poslanikova medicina, l bn-Kajj im ei- Dževzi, str. 1 68 ) m Vidjeti Vehid Abdusse lam Bali, O.�tri maL' u horhi protiv zlih sihirha=a, str. 1 40 _m Buhari, Xl 1 7 1 : Muslim, 2 1 97 Š 356 " erhus-sunne", X l i i i 1 63 ( l bn-Kajj i m ci-Dževzi, Pos/anikova medicina, str. 1 56) pogledaj, pogled će ti sc v ratiti klonuo i u moran·. (AI-M ulk,
1 98
Kur 'anska hamajlija L iječenje u roka Sah i l ibn-Han i f je rekao: "Jednom sam s grupom ljudi prošao pored vodopada. Otišao sam i tamo se okupao, a kada sam izašao, bio sam napadnut ozbilj nom groznicom. " Kada je ovaj slučaj iznesen A llahovom Poslaniku, s.a.v.s., on je prokomentarisao: "recite Ehu-Sabitu · da ·uči ajete traženja štita Allahove zaštite. " Neko je upitao: "Šta je sa običnim učenjem rukje - da li bi mu to koristi lo?" A l lahov Poslanik, s.a.v.s., j e od9 ovorio: " Učenje je rukje samo za psihičke bolesti, vrućice i otrovne ujede."35 Ako je osoba koja je urekl a poznata, od nje se traži da se okupa, a zatim se tom vodom urečeni polije otpozada i A llahovom voljom će ozdraviti. Od Ebu-Umame ibn-Sehla ibn-Huzej fe se prenosi da j e rekao: "Moj otac Seh! kupao se u H arri . Skin uo je svoj ogrtač, dok ga je Amir ibn-Reb i ' a gledao. Sehl j e b i o jako b ijele puti i l ijepe kože. Amir je rekao: "Do danas nisam vidio ovako l ijepu kožu n i kod pokrivene djevice." Istog momenta Sehla je uhvatio žestok bol . Obavijestil i su Poslanika, s.a.v.s., o njegovom stanju: kazali su da ne može podići glavu. Poslanik, s.a.v.s., ih je upitao: "Sumnjate l i na koga?" "Na Amira ibn-Reb i ' u . " Poslanik, s.a.v.s., ga j e pozvao i rekao m u : "Zbog čega ubijate svoj u braću? Što ga n i s i b lagoslov io? Operi se za njega. " Na to je Amir oprao l ice, ruke, laktove, kolj ena, noge i potrao se ispod košulje. Tu vodu je stavio u posudu i njome polio Sehla otpozada. Istog momenta Seh! je ozdravio. "3 5 8 Poslanik, s.a.v.s., j e rekao : "Urok j e istina i da je nešto drugo preteklo A llahovu odredbu, pretekao b i j e " �59 urok , pa a ko ne ko zatraz1 od vas da se opere, neka to u č 101. v o
o
. .·
Od A iše, r.a., se prenosi da je rekla: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., mi je naredio (naredi o nam je) da učimo rukj u za urok."3 60 Od Aiše, r.a., se prenosi da j e rekla: "Osobi koja je uzrokovala urok treba b i ti naređeno da uradi "wuduu" (pranje, abdest), a zati m osoba koj a j e urečena treba d a s e sapere tom vodom."3 6 1
�
Za otklanj a e efekata uroka učiti ajete zaštite i dove A llahovog Poslanika, s.a.v.s. 3 2 (staviti ruku na glavu urečenog i l i bolno mjesto). Ajeti zaštite: El-Fatiha, Ajetu l -Kursija, E l-Felek, En-Nas. m
Ebu-Davud (Sunen), 3888 I l l/ 486; Malik, 1 8 1 1 ; An-Ncsa · i ; lbn-Madže; A lbani u Sahihui-Džami rekao da je sahih, 3908 i u A I-Mi.�katu, 4562. -' 5 9 Muslim, Vl 32 m A hmed
.1MI Buhari, 5297
-' 6 1 A bu-Davud, 3382; A lban i je rekao da je sahih, 3282 Sahih Sunen A bi-Davud. ·1 2 6 Vidjeti Vehid Abdusselam Bal i, O.i:tri mač u borbi protiv zlih sihirhaza, str, 1 44
1 99
Urok " B i sm i l l ahi j ubrike, m i n kul J i da' in j u ' zike, ve min šerri hasidin iza hased, vc m i n šerri k ul l i zi ' aj n i n . (Učiti tri , pet, sedam i l i devet puta.) " B ismil lahi erk ike, A l l ahu jcšfi kc, min kuli i da· in j u ' zi ke ve min kul i i nefsin ev · aj nin hasidi n Allahu j cšfike. "3 6 3 ( Učiti pet ili sedam puta . )
" A I I ahumme rabben-nasi ezhibil bc ' se vešfi enteš-Šati la šifa ' e i l la šifa' uke š i fa ' en l a j ugadiru sekamen.'' (Učiti sedam puta . ) Spomenute ajete zaštite ili dove naučiti n a vodu tri puta, a zatim tu vodu sasusti na glavu urečenog otpozada. Allahovom voljom će doći do izliječenja.
Zaštita od u roka Generalno, zaštita od uroka je praktikovanj e A l l ahu, dž.š., dragih dijela a i zbjegavanje č i njenj a onoga što je On učinio zabranjenim. Ipak, među m nogima, neki vidovi zaštite sc mogu izdvoj it i . l . Sakriti, odnosno n e isticati ljepote i b lagodati koje mogu biti predmetom uroka. 2 . Učiti EI-Fatihu, Ajctul-Kursij u, EI-Felek, En-Nas i preporučene dove s nij etom zaštite. 3 . Učiti: " E ' uzu bi kelimati l lahit-tammati min šerri ma halek."3 04 (Tražim zaštitu A l lahovim savršenim govorom od zla koje je stvorio.) Prenosi se od Ibn-Abbasa, r.a., da je rekao: "Allahov Poslanik, · s.a.v.s., j e tražio zaštitu kod Allaha za H asana i H usejna. Rekao j e : "Vaš otac ( I brah i m ) je tražio zaštitu kod A l l aha za Isma' i la i Ishaqa riječima: "E' uzu bi kel i mati l l ah i t-tammaeh min kul l i šej tanin ve hammeh ve min kul t i ' aj nin lammeh'. " "" 3 6 5 (Tražim zaštitu A llahov im savršenim govorom od svakog zla, otrovnog i nsekta i od zla oka, uroka.) Čovjek može ureći svoj u suprugu d iveći se njenoj lj epoti. Stoga bi, kao preventivnu zašt i tu, trebao da j oj zatraži blagoslov od A llaha, dž.š., riječima: " A I I ahumme barik fiha."
·1 6'1
Od Abu Se' ida sc prenosi da je Džibril došao Poslaniku, s.a.v.s., i rekao: ··o Muhammede, jesi li bolestan?'' On je odgovorio: " Da." Džibril je rekao: "S I menom Allaha zaštićuj em te od bilo koje štetne bolest i, od zlih duhova i od uroklj i vog oka lj ubomome osobe. Zaista, Al lah osigurava tvoj l ijek i Njegov im imenom ja te čuvam od nj i h . " Muslim. 220; lbn-Madže, 3 5 1 3 , Ehu-Davud, 3884; A t- Tirmizi, 205� . .1M Muslim 488 1 : ( v idjeti i ) A t- Tirmizi, 2 060: Ehu-Davud, 4 73 7 : Buhari. 3 3 7 1 ,
1�; . Bulwri, 3 1 20
200
Kur 'anska hamajlija Ako čovjek osjeti da bi mogao ureći nekoga, njegov imetak i l i porodicu treba reći : "MašaA l lahu la havle v e la kuvvcte i l l a b i l lah." ( Desit će se samo ono što A l lah odredi , nema snage n i moći osim kod A l laha . ) 3 66
P rimj eri l . De.\:avanje uroka nije nepoznata pojava, <-�ak ni među onima koji vjeru ne smatraju okosnicom l?jihova življenja . A li malo je onih koji urok poimqju kroz znanje potkrijepljeno kur 'ansko-sunnetskim tekstovima, a prožeta praktičnim slučqjevima. Na urok se ne gleda sa potrebnom ozbiljnošću, ,\;to dalje rezultira nedovo(jnim traženjem za.Wte od ovih, nekada i smrtonosnih strijela i .�to, naravno, za posljedicu ima <-�este refleksije uroka na P(?jedince ili zajednicu, društveno dobro. U narodu je uvriježeno miš(jenje da su efekti uroka bezazleni, i shodno tome im se i prilazi. Požalili su mi se rodite(ji dječaka koji je iznenada oslijepio. Dječak je imao četiri ili pet godina i prije nego što mu se javila pomenuta bolest, bio je zdrav poput bilo kog drugog djeteta. Prvo što sam na njemu primijetio kada sam ga vidio bile su izrazito sv{jetle oči. Plave, ali svijetle, prozirne, bez jasnih obrisa, kao mrtve. Sljepilo nije bilo potpuno ni stalno. U vremenu kada bi vidio, vidio je samo obrise, ali se to naglo i bez povoda mije'?jalo i dovodilo do iznenadne zas(jep(jenosti (kao kada (judi ne mogu vidjeti zbog toga što gledaju u jaku svjetlost ili sunce, samo što se kod dječaka takvo sta'?je de,\'avalo bez ikak-vog povoda, neovisno o periodu dana, o izloženosti svjetlu ili ne(}emu drugom). U poG�etku sam mislio daje la b(?ia prirodna boja '?jegovih oč{ju. ali sam se poslije razuvjerio. Nakon proučene rukje i terapije prskm?ja vodom (w nauc�enim rukjom), u periodu od nekoliko dana, dječak je progledao, iznenada kako je i osl{jepio, i boja njegovih očlju se promijenila u potpunosti. Zahvala pripada samo A llahu, dž.š.
'166
Osnova ove zaštite j e 39. ajet iz sure El-Kehl': "A zašto nisi, kad si u vrt svoj ušao, rekao: " MašaA I I a h 1 " - moć j e samo u A l laha !". Neki osporavaj u ovaj vid traženja zašt ite, smatraj uć i da sl učaj uni štenja vrta čovjeku o kome j e riječ n ij e poslj edica uroka nego nevj erovanj a : "l propadoše plodovi nj egov i i on poče krš i t i ruke svoje žaleći za o n i m što j e n a njega utrošio - a loza s c bijaše povalj a l a p o podupirač i ma svoj i m - i govoraše: " Ka mo sreće da Gospodaru svome n i sam smatrao rav n i m n i koga ! "" ( EI-Kchf. 4 2 )
20 1
Urok
202
K ur 'anska h amajlija
v
ZASTITE ostajanje potvrđene mogućnosti ugrožavanja života i i metaka lj udi od svijeta džina i šej tana povlači za sobom pitanje preventive ovih "bolesti". Preventiva izražena kroz traženje zaštite kod A l laha, dž.š., od negativnog utjecaja ovih svj etova ima dvostruki karakter: preventiva nastanku bolesnih stanja, i preventiva nakon prestanka postoj anja bolesnog stanja, inicirana upravo prethodno postojećom bolešću.
P
Zaštite (načini traženj a zaštite) mogu biti ispravne i l i ne, a zavisno od toga da l i poči vaj u na utemelj nim, opravdanim i l i , pak, na neutemelj en i m, neopravdanim razlozima - "strahovi ma". S lučaj prvih jesu zaštite utemeljene na vjerskim tekstovima ( Kur' anu, sunnetu - riječima i djelom A l l ahovog Poslanika, s.a.v.s. ) ; razlozi i načini traženja su j asno definisan i : traženj e zaštite o d šej tanskog djelovanja, traženje zaštite o d z l a zulumćara, traženje zaštite od zla naših strasti ... Zaštite čija osnova ne počiva na izvorima vjere rezul tat su suj evjerj a, tradicionalnih vrijednosti i ubjeđenja određene zajednice. Nj ihovim praktikovanjem ne dolazi do zadovoljenja potrebe a, istovremeno, kao kontraprodukt, vjera osobe koj a ih č i n i ugrožena je. Ukoliko neki događaj i l i stanje Kur' anom ili sunnetom n i su okarakterisani kao opasni i kao zašti ta za opasnosti, koj e iz nj i h izviru, n i su date (određene) nikakve spec i fične ( metode, tekstovi) zaštite, a u praksi one ipak postoje, znači da su takvi postupci izmišljeni i pogrešn i . Opasnost od ovakvih vidova zaštite je i u tome što su često kreirani tako da se nj i hovim praktikovnjem osoba direktno pokori dži n i ma i šej tanima, u nastojanju da ih odobrovolj i , kako je ne bi uznemirava.J i u nekom budućem periodu. General no, vjera u nečijem srcu i u dijel ima je sama po sebi zaštita. Praktikovanj em naređenih, preporučeni h i pohvalnih djela, uz istovremeno izbjegavanje zabranjenih i pokuđenih, čovjek je već dospio u okri lj e Al l ahove, dž.š., milosti , a Njegova, dž.š., milost je naj bolj a zaštita. Uvjet koj i čovjek mora ispuniti da bi bio zadovoljan onim što će ga, voljom njegova Gospodara, u ži votu zadesiti jeste da čini djela koj i ma j e njegov
203
Zaštite Gospodar zadovoljan. U suprotnom "nema obraza" očekivati i nadati sc da ga snađe bilo kakvo dobro. M ada, A l lah, dž.š., iz svoje neizmjerne mi losti lj udima ne daje ekvivalent onoga što zasl uže. Za dobro dj elo koje čovjek učini A l lah, dž. š., mu mnogostruko (bolje) vraća, dok za loše A l lah, dž.š., kažnjava samo prema zasluzi i l i manje od toga (onima koj i ma oprosti). Namaz, post, zckat, sadaka, dobročinstvo prema roditelj ima, l ijep odnos prema rodbini, komšijama, poštenje, iskrenost, strp lj ivost, l ijep moral, znanje i druga pohvalna djela su spas i zaštita za onoga kod koga sc nađu (ako su učinj ena u ime A l l aha, dž.š.). Nek i događaj i zahtij evaj u traženje zaštite od Al laha, dž. š . , u momentima kada se ostvaruj u ( kada čovjek u l azi u kuću i l i izlazi iz nj e, ulazak u toalet; traženj e zaštite u momentima lj utnje, brige i l i straha, zaštite pri izlasku i zalasku sunca, zaštite pred spavanje i l i pri buđenj u i z sna, zaštite pri oblačenj u ( nove) odjeće, pri kupovini, pri kretanj u na put, pri sklapanj u braka, zaštita pri l i kom odnosa sa ženom, i drugo). Traženje zašt ite u ovim momentima i mat će efekta samo za onoga kod koga budu prisutna dj ela zaštite koj u smo okarakterisat i temelj nom).
I S PRAV N I V I DOVI ZAŠTITE U čenj e s u ra E l-Felck i En-Nas Ebu-Se' id, r.a., je rekao: Al lahov Poslanik, s.a.v.s., je uobičavao tražiti " utočište od džina i urokljivog oka sve dok M u ' avizatcjn nisu objavljena. Kada su ona objavlj ena, on ih je koristio a sve drugo je ostavio po strani." Učenje Aj etul-Ku rsij e Ebu - H urej re, r.a., je rekao: A llahov Poslanik, s.a.v.s., m e je zadužio " za zekat u vrijeme mjeseca Ramazana. Neko je počeo da kopa po hran i . Zgrabio s a m g a i rekao odvest ć u t c A llahovom Poslaniku, s.a.v.s. On j e rekao: "Nauč it ću t e putem neke riječi koje će t i k o d A l lah pomoći . " Pitao sam koje su to riječ i? On je odgovorio : "Kad god pođeš na počinak prouči Ajetul-Kursij u ( A l- Bekara, 2 5 5 ) od početka do kraja. Onda će ti A llah poslati čuvara koj i će ostati s tobom i šej tan ti se neće pri b l ižiti do j utra." A l lahov Poslanik, s.a.v.s., me je upitao : Šta je tvoj zatvorenik sinoć " uči nio?" Rekao sam o A l lahov Poslan iče, on me je naučio nečemu tvrdeći da će mi A l lah preko nj ih pomoći . Rekao je: Koje su to riječi?" Odgovorio " sam da mi je rekao da je to učenje Ajetu l- Kursij e prije odlaska na počinak i rekao j e da mi šej tan neće moć i prići do j utra i da će mi A l lah poslati čuvara koj i će ostati sa mnom . Al lahov Poslanik, s.a.v.s., j e rekao: Istinu je rekao " iako je on notorni lažac . To je bio šej tan."
204
Kur 'anska hamajlija Učenje sure EI-Bekare Prenosi se od Ebu-Hurcj rc, r.a. , da je A l lahov Poslan i k, s.a.v.s., rekao: Ne pravi te od vaših kuća mezarovc. U istinu šejtan bježi od kuće u kojoj sc " uči sura AI-Bekarc." Učenje zadnja dva aj eta sure EI-Bekarc Prenosi se od Ebu-Mcs ' ttda ei-Ensarija da je rekao: A l lahov Poslan i k, " s.a.v.s., je rekao: "Ko god bude noću učio zadnja dva ajeta sure E I-Bekare, to će mu biti dovolj no." Ibn H i bban je zabi lj ežio predaj u od En-Nu ' mana i bn-Beši ra da je Resulul lah, s.a.v.s., rekao : Kada se posljednja dva ajeta sure E I - Bekare " prouče u kući tri uzastopne noć i , šej tan joj sc neće n i pribl ižiti." Et-Tirm izi je ovaj had i s ocijenio garibom, dok ga j e l bn-H i bban ovjerodostoj i o kao i EI Aibani ( Sahih el-Džam i ' , 3/ 1 23 ).
La ilahe illallahu vahdehu la šerike leh, leh ul-mulku ve leh ul-hamdu ve h uve ' ala kuHi šef in Kadir Od Ebu-Hurej re se prenosi da je Allahov Poslan ik, s.a.v.s. rekao: Ko " god kaže: "La i lahe i l lal lahu vahdehu la šcrike !eh, lehul-mulku ve lehul hamdu ve b uve ' ala kul l i šej ' in Kadi r" ( Nema boga osim A l laha koj i nema suparn i ka. Uprava i hvala su Njegovi i On je u stanj u da uči n i sve ! ) - stotinu puta na dan, imat će nagradu sl ičnu onoj od oslobođenja deset robova, b i t će mu zab i lježeno stotinu sevaba, a stotinu grijeha će mu biti izbrisano; a i mat će zaštitu od šej tana dok noć ne padne. N i ko ne može uč i n i t i ništa bolje od toga osim onoga koj i to učini više puta." Traženje utočišta kod Allaha, dž.š., od šejtanskih došaptavanj a • .� _.l;.. �
!Gl ...uli..J. �\l · Y ,; u. �l . t ,
.
.
--
V-"
& ·Y.: . .·
ć.l', J
" A ako šej tan pokuša d a t e na z l o navede, t i potraži utočište u Allaha, On 67 uistinu sve čuje i zna."3
"A kad šej tan pokuša da te na zle misli navede, ti zatraži utočište u A l l aha, jer On, u istinu, sve čuje i zna sve."36!1
.1c.7 .1(1K
EI-A ' raf' 200 Fussi let. 3 6
205
Zaštite "i reci : "Tebi se ja, Gospodaru moj , obraćam za zaštitu od priviđenja šej tanskih, ( . . . )" "3 69
Otklanj anj e lj utnje Prenosi se od Sulej mana ibn-Sarda da su se dvoj ica lj udi prepirali u prisustvu A l lahovog Pos lanika, s.a.v.s., dok l ice jednog od nj i h nije pocrvenila (od ljutnje). A llahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: "Znam neke rij eč i zbog koj ih b i , ako bi ih i zgovorio, ono od čega pati bi nestal o ( lj utnja bi splasnul a, op.a) : e 'uzu bil/ahi mineš-Šejtanir-Radžim. (Traži m utočište kod A ll aha od prokletog šej tana)."3 70 Dova p rije spolnog odnosa u braku Bismillah. Allahumme džennibneš-šejtane ve džennibiš-šejtane ma rezaktena. ( U i me A l laha. A llahu, skloni nas od šej tana i skloni šej tana od onoga čime si nas opskrbio ! ) Od Ibn-Abbasa, r.a., se prenosi da j e A l lahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ako neko od vas ode svojoj ženi i kaže joj Allahumme Džani biš-šejtane ve Džani biš-.vejtane ma Rezakteni (O A llahu, odstrani šej tana od mene i �d-strani šejta.na od o ��ga_ t � si m . darovao), pa se . z to 7 ?d nosa rodi dijete seJ tan mu nece naštetiti mt1 cc stec1 kontrolu nad nJ i m."·
�
�
�
?
Dova koja se uči p rilikom u laska na pij acu La ilahe illallahu vahdehu la šerike /eh. lehul-mulku ve lehul-hamdu, juhji ve jumitu ve Huve Haj}un la jemu tu. Bi jedihil-hajru ve Huve 'ala ku/li še} in Kadir. (Nema boga osim A llaha Jedinoga, Koj i Sebi ravnog nema. Njemu pripada sva vlast i zahvalnost. On proživljava i usmrćuje, i On je Živi, Koj i ne umire. U Njega je svako dobro i On j e ponad svakog . ) E za n
Suhej l ibn-ebi-Salih prenosi da ga je njegov otac poslao u pleme Haris zajedno sa još nekim. (Na putu do tamo), neki glas iz ograđenog posjeda ga je zovnuo imenom. Kada je ta osoba koja je bila s nj im pogledala u taj ograđeni prostor, nije vidjela ništa. Po povratku, on je ovaj slučaj ispričao svome ocu, koj i je rekao: "Da sam znao da će ti se to desiti, nikada te ne bih poslao. Ali kad god čuješ takav poziv, prouči ezan, jer sam čuo ebu-Hurejru kako govori da je čuo Resulullaha da kaže: "Kad god se ezan uči, šejtan odmah bježi odatle.""3 72 WJ 370 .\71 m
EI-Mu' minun, 97 Buhari, 3 1 og; Muslim, 26 1 O ( Muslim. 41 1 3 77, br. 63 1 7 ) Bulwri. l l l 05, br. 1 43 i 7l 74, br. 94 Muslim. 3 89 ( l l 2 1 1 , br. 7 5 5 )
206
K ur 'anska hamajlija Dova p rilikom u laska u toalet Bismil/ah. A/lahumme inn i e 'uzu bike minei-hubs i vel-haba 'is i. ( U ime
Allaha. Allahu moj , prizivam Te protiv zla šejtana i šejtanica.) Dova poslije izlaska iz toaleta Gufraneke. (Za oprost Te molim ! )
Dove prilikom izlaska iz kuće Bismillahi, tevekkeltu 'a/e-l-/ahi, ve la havle ve la kuvvete illa bil/ahi. (U ime Allaha, u Allaha se pouzdavam, nema pomoći niti moći bez A llahove
pomoći i moći.)
Allahumme inni e 'uzu bike en edi/le ev uda/le ev ezille ev uze/le ev az/ime ev uz/eme ev edžhele ev judžhele alejje. (Allahu moj , molim Ti se da ne zalutam ili ne budem zaveden, da ne posrnem ili ne budem naveden na grijeh, da ne činim nasilje ili da meni ne bude učinjeno, da ne budem glup ili da se na meni nerazumnost ne ispolji.) Dova p rilikom u laska u kuću Bismil/ahi veledžna ve bismillahi haredžna ve 'ala Rabbina tevekkelna. (S Allahovim imenom ulazimo i s Allahovim imenom izlazimo. Na
Gospodara našega se oslanj amo.)
Ćesto učenje Kur'ana kao vid zaštite od šejtana
Al llah, dž.š., je rekao:
"Kada čitaš Kur' an između tebe i onih koj i u onaj svijet ne vjeruju Mi zastor nevidlj iv stavimo, ( ... )"3 7 3
m
El-Isra,
45
207
Zaštite
N E KI O B L I C I S U J EVJ E RJA PRI H VAĆ E N I NA NAŠ I M PROSTO RIMA
·
Uoči J urjeva se uzme Kur' an i pred akšam domaćin, noseći ga, obiđe kuću, štal u i druge objekte - zaštita od sihira i uroka. N akon toga oko svih obj ekata pospc sc pšenica, domaćin sc povuče u kuću i do j utra iz kuće niko ne izlazi. Uj utro (na J urjev) domaći n (domaćica) zapal i na vratima, uz štokovc, vatru kroz koj u ukućani jedno po jedno prolaze. U drugoj sedmici po J urjevu se ništa ne sije jer ta sedmica je "praznica" i ukoliko se nešto i posije neće roditi. Pod prag i l i iznad vrata se postavlja glavica luka probodcna nožem, što b i trebalo da bude zašti ta kuće od džinskih napada. Na četiri ćoška kuće (i ostalih objekata domaći nstva) u zemlj u sc zabode glogov kolac - zaštita kuće od sihira. Razbiti ogledalo znači sedam godina nesreće, ogledanje u razbijenom ogledal u predstavlja opasnost od uroka, a zabranjeno je i malo dijete na ogledalo ogledati. Utorkom i petkom se ne pere odjeća - ne valja se ! Kad se neko prepadne daje mu se vode preko mašica, ili mu se saljeva strava. 3 74 Za otklanjanje bradavica i time se bradavice trlj aj u .
s
tijela uzimaju se komad i nišana ( i z meza1j a)
Djeca s e čuvaj u o d uroka tako što im s e n a odjeću okači predmet od tisovine, konac određene boja, stavljaj u se predmeti od stakl a ( oč i ) koje će
.174 .. Strava dolazi od straha, biva kad se neko prepadne od nek oga i l i od nešta. I rna kad je neko "stravan", a ima i kad nije. Ko je "lahke zvijezde" on se lakše prestravi. Strava sc izgoni olovom. "Salijevanje" strave je za odrasle, a djeci se strava "zagasujc" bez olova. Ne zna svako "saliti" i "zagasiti" stravu, već onaj što ga j e neko podučio i vasijet mu ostavio. N ajčešće st ravu "sa lj cvaj u " i "zagasuj u " starije žene. One nikome ne k azuj u šta uče do pred smr1, jer ako kome kažu, onda nj ihova strava neće više djelovati . Kad sc strava "saljcva", bolesn ik sj ede , a po glavi sc prekrije crvenom k rpom, kad sc strava "zagasujc", dijete legne na leđa, još bolje je ako je sp ava l o pa da mu sc "zagasi " spavcć i . Strava sc "sa lj c va " i l i "zagasuje" naj manje dva puta, a treći put more i na kakvo halj i nče, pa kad sc on��j bolesn i k okupa. da tc halj ine obuče. Za neke strave treba voda sa više izvora. Ona žena što "saljeva" stravu gleda u olovo i vidi je li insan stra van i l i n ije, tc ako j est e , zna od čega je. Nekad je potrebno da neko l i ko žena "sa l ije" stravu pa da tek onda bud e fajda." ( M u liić Blažić Azmir, Bosanski .Jandiik, str. 1 26, Vareš, 2004)
208
K ur 'a11ska hamajlija "odvraćat i " urok, a pod j astuk se stavlj aj u oštri predmeti da džini, plašeći se tih predmeta ne bi pri lazili djetetu . Djec i se protiv uroka uči tri puta jedna od zadnje tri sure iz Kur' ana "naopako", i učeći sc puše niz dijete. Kada dijete prohoda, napravi se slatko ( hunnašicc) i dij ete se provede kroz to slatko ! Pri l ikom pravlj enj a kuće (čak i džamije) zakolje se kurban i krv se posipa po temelju i l i krovu pri l ikom pokrivanja objekta - džini vole k rv, neč ist! Kad u zidu kuca "kudret-sat" ili u blizini kuće zapjeva drekavica, neko iz kuće će umrijeti. Pri l i kom ženidbe kada m ladoženja dovede mladu, oboje prij e ulaska u kuću jedu med, a mladoženja zatim baca kaši ku preko krova kuće, i sve to da bi imali sretan život ( bez traženj a od Al laha sigurnosti, sreće, bereketa u bračnoj zajednici). Kada u nekog otpadne trepavi ca, uzima se, zamisli želja i zatim hukne u nj u i želja će se ostvarit i . U kuć i umrlog s e četrdeset dana ostavlja n a prozoru voda, !epina ili halva i svijeća kako bi duša umrlog imala šta jesti i piti kada u tom periodu bude svraćala svojoj k uć i . Tim gestom se ona udovoljava i izbj egavaj u se bilo kakve nezgode. Oni koj i to nisu č i n i l i svjedoči l i su da je k roz kuću u p e r i o du od četrdeset dana bilo vel ikih belaja - razbijanje posuđa, galama, prikazi vanja, a sve bi prestajala uj utro i sve je na svome mjestu bilo. Ovo j e uistinu djelo dži na napasnika, zul umćara, a ni kako duša koj e s e vraćaju. Supruga umrlog ne napušta kuću četrdeset dana nakon smrti muža. S l ičan običaj je i kada jedan od članova porodice ( muž, otac i l i sin) odlazi na hadž - supruga i l i maj ka ne napuštaj u kuću četrdeset dana kako bi se put " s hajrom završio". Posjećivanje turbeta radi zadovoljenj a neke potrebe koj u može ispuniti umrl i (dobri ) ukopan u nekom turbetu. U turbe sc ubacuj e novac kao nakanada za ispunjenje potrebe ! Običaj je bio da se u turbe ubacuje novac koj i bi pos l ij e uzi ma l i s i romašni i l i koj i bi bio pomoć u održavanj u vjerskih o bj e k a t a ali, vremenom, namj ena tako utrošenog novca p ost a l a j e puko plaćanje/ kupov ina haj ra.
Pismo koje svako onaj ko dobije mora napisati u trinaest kopija a zat im te kopija pos lati na tri naest razl ičitih adresa. Ko to uč i n i , b i t će o basu t mnogobrojnim blagodatima, dok će onaj ko to odbije uč initi biti kažnjen razn im nedaćama . 209
Zaštite
N ur-dova. Dova. putem koje se rješavaju svi problemi: pronalazi lijek, otkrivaju nestale stvari, postiže uspjeh u bilo kom poslu. Piti ovu dovu potopljenu u vodu znači postati pametan. Proučiti je jednom u životu znači osigut:ati mjesto u Džennetu, staviti na prsa umrlom pa će isti biti oslobođen kaburske patnje(?) . . . Tij esto koje je " s h.adža" s e dijeli među komšijama tako što se podijeli na četiri dijela, jedan dio se ispeče i sa ukućanima pojede a ostala tri se podijele. Svako ko dobije komad tijesta uradi isto što i prvi u lancu. Nagrada za tako pripravljeno tijesto je kao da se zakolje pedeset kurbana.
UMJ ESTO ZAKLJ UČKA Jedna od temeljnih ideja vodilja pisanj u knj ige Kur 'anska hama}lija bila je rasvjetljavanje pojavnih oblika u osnovi skrivenog svijeta džina i šej tana. lako (džini i šej tani) ostvaruju znatan negativan uticaj na zdravlje pojedinaca ili međuljudske odnose uopće, pogubnost njihove uloge javlja se tek u korelacij i sa neznanjem, zlobnošću ili ohološću svakog čovjeka ponaosob. Pisanjem tekstova koj i su pred vama smo nastojali otkriti načine l iječenja bolesti uzrokovanih džinskim dje lovanjem ali je naš konačni cilj daleko iznad toga. Ljudi se rađaju sa zdravljem ili bez njega, takvi provode dato im vrijeme ovoga svijeta i na kraju odlaze, ponovo sa ili bez zdravlja. Znači, ni zdravlje ni život nisu konačne vrijednosti. Daje ih ili uskraćuje A l lah, dž.š., iz Svoje mudrosti i na njih niko drugi nema uticaja osim Njegovom, dž.š. voljom. Smrtni čas koj i će nastupiti za svakoga nam otkriva takvu istinu. Jedino što čovj eka određuje u potpunosti je iman- ( ispravno vjerovanj e) . Polaganje računa (na budućem svijetu) koje nas neminovno čeka odnosit će se na ukupnost akcija na ovome svijetu a (ne)ispravno vjerovanj e unaprijed te akcije čini ispravnim ili pogrešnim. Vjerovanj e u gajb uopšte, svijet džina, sihr, ogramu ili urok, kao i mnoštvo odnosa koje uslovljava ovo vjerovanje direktno se odražava na cjelokupni izraz vjerovanja svakog pojedinca. Zbog toga smatram da je Tahavijeva poslanica iz akaida idealan zaključak ovoj knj izi.
210
Kur 'anska hamajlija E bu D ža· fer et-Tahavi3 7 5
TAHA V I J E V A POSLANI CA 1Z A KA I DA Ovo je pojašnjenje vjerovanja ehli-sunneta i džema 'ata čij i su glavni predstavnici Ebu Hanife, Ebu Jusuf i Muhammed ibn el-Hasen eš-Šejbani, r.a .. l. 2.
3.
4. 5. 6. 7. 8. 9. l O. 1 1. 1 2.
1 3. 14.
1 5.
1 6.
1 7. 1 8. 1 9.
20.
Mi o tewhidu, čvrsto vjeruj ući i na Allaha se oslanjaj ući, kažemo: zaista je Allah jedan i Njemu ravna nema. Njemu niko s ličan nije. On sve može. l nema drugog boga osim Njega. Oduvijek j e i bez početka je, vječan - bez kraja. Ne prolazi i ne nestaje. I biva samo ono što On hoće. Do Njega ne dostiže mašta, niti ga mogu dokučiti misli. Njemu ne l iče stvorenja. On je živi koji ne umire, sam po Sebi opstojeći kojeg ne obuzima drijemež. Stvara bez ikakve potrebe za stvorenj ima i opskrbljuje druge bez imalo napora. Umrtvljuje bez ikakve boj.azni i oživljava bez imalo teškoće. On posjeduje svoja svojstva oduvijek prije nego što je stvorenja stvorio. Nj-ihovim stvaranjem nije stekao ništa od stvojstava što je prij e - imao. Kao što je u Svojim svojstvima vječan tako su i ona Njemu svojstvena oduvij ek. On nije nakon stvaranja stvorenja zadobio svojstvo Tvorca - niti nakon stvaranja živog svijeta, svojstvo Stvoritelja živoga. On je posjedovao svojstvo rububijjeta prije nego što je stvorio ono što je u Njegovom vlasništvu. On je posjedovao svojstvo stvaranj a prije postojanja stvorenja. Kao što je (Svevišnji A llah) Onaj koj i oživljava, nakon što je oživio stvorenja, On je to ime imao i prije nj ihovog stvaranja. I sto tako posjedovao je ime Tvorca prije nego štp ih je stvorio. Zato što je On svemoćan i što je sve Njega potrebno, a Njemu ništa nije potrebno. Njemu je sve lahko i On sve čuje i sve vidi. On je stvorio sva stvorenja Svoj im znanjem. Odredio im sudbinu. l datume nj ihove smrti. ·
m Safvct Hali lović. Islamsko v;erovun;e l t .n:;etlu A I-Gussaso vug tef o;ira A hkam A I-Qur 'an (Propisi Kur ·ana). str. 1 69- 1 82 . I slamska pcdagoška akademija u Zen ici, Zenica. 2005.
21 1
·
Tahavijeva poslanica iz Akaida 2 1 . Nj emu n ij e n i šta b i l o nepoznato prije nego što ga j e stvorio i On j e znao šta će Nj egova stvorenj a raditi prije nego što ih je stvorio . 2 2 . N aredio i m j e d a Mu s e pokoravaj u a zabranio i m nepokornost. 23. Sve što sc dešava biva Njegovom moću i Njegovom voljom. Njegova volja se realizuje, a ne volja njegovih robova, izuzev onoga što On dozvoli. Ono što Al lah hoće ono će i biti, a ono što ne htjedne, neće ·ni biti. 24. On upućuj e, spašava i čuva onoga koga On hoće iz svoj e dobrote, a u zabludu odvodi koga On hoće, i poražava i na kušnj u stavlj a pravedno koga On hoće. 2 5 . Svi su pod Njegovom volj om, između Njegove dobrote i pravde. 26. On je iznad svakog takmaca i suparnika. 27. N iko n ije u stanj u opovrgnuti Njegovu odredbu, niti odgodi t i Nj egovu presudu, i l i pobijediti Njegovu volj u. 2 8 . M i u sve navedeno vjerujemo i čvrsto smo ubij eđen i da j e sve od Njega. Poslanstvo 29. l vj eruj emo da j e Muhammede, s.a.v.s., Nj egov rob i Njegov poslanik, i Njegov povj erenik, i Njegov odabrani vjerovj esnik i poslanik s koj im je On zadovolj an . 30. On j e posljednj i poslan ik. 3 1 . I vođa bogobojazn i h . 3 2 . Prvak među poslan icima. 3 3 . I m i ljenik Gospodara svih svj etova. 34. Svaka tvrdnja poslanstva posl ij e njega je zabl uda i greška. 3 5 . On je poslan svim džin ima i lj udima sa istinom, uputom i sa n urom. Kur'an 36. Zaista je K ur'an Allahov, dž.š., govor. O d njega je počeo bez kakvoće, govor kojeg je objavio Svome poslani ku putem vahj a i u kojeg su vjernici istinski povj erovali i b i l i sigurni da j e on istinski A l lahov govor. On n ije stvoren kao g�vor ljudi. Ko ga čuje i ustvrdi da je ljudski govor, on je postao nevjernik. Allah, dž.š., takve kori i prijeti i m Vatrom, riječima: ··u sekar ću ja njega baciti ". Pošto je A llah obećao u "sekar " baciti onoga koj i (za Kur'an) tvrdi da su to samo čovj ekove riječi saznali smo i uvjeri l i se u t o da j e o n govor Stvoritelja lj udi i da n e l ič i lj udskom govoru. 3 7 . Isto tako, onaj ko opiše A l laha, dž.š. , b i l o č i me što je osobina čovj eka, on je učinio nevj erstvo. Ko ovo promotri uzet će pouku, odreći će se ovakvog i sl ičnog govora kojeg nevj ernici iznose i spoznati da Svevišnj i A l lah, dž. š., po Svoj im svoj stvima n ij e kao čovjek.
212
K ur 'anska h amajlija Viđenje Allaha, dž.š. 3 8 . V i đenje Al laha, dž.š., od strane stanovnika Dženneta je istina bez obuhvatanja i kakvoće kao što je rekao naš Gospodar: "Toga dana će neka l ica bl istava biti, u Gospodara svoga će gledati . . . " Njegovo obj ašnjenje je kako Al lah hoće i kako samo On zna. Sve i stine koj e su prenesene od Resu l u l laha, s.a.v:s., onako kao što je on rekao imaj u značenje koje je o n htio. Ne upuštamo se u tumačenje toga po svoj im mišljenj i ma niti zamišlj amo to po svoj im pretpostavkama. 39. Ni ko ne može biti i spravan u vjeri osim ko se preda Al lahu i Nj egovom Vjerovjesniku i znanje o onome u čemu nije siguran vrati Onome koj i sve zna. 40. Samo potpunim predavanjem Al lahu i obožavanjem samo Njega potvrđuje se opstoj nost islama. 4 1 . Ko poželi znati što svojim znanjem ne može doseći i ne zadovolj ava se istinskom predajom Al lahu, njega će njegova želja spriječiti od istinskog tewhida, jasne spoznaje i i spravnog imana. 42. On će sc spoticati između imana-vjerovanje i nevjerovanja, prihvatanja i odbijanja, nesigurno l utaj ući, zbunjen u svoj i m sumnj ama, postaj ući ni iskren vjernik n i otvoren nevjernik. 43 . Neispravno je vjerovanje viđenja A l laha na drugom svijetu ( u K ući mira ) onog musl imana koj i viđenje smatra pretpostavkom ili ga tumači razumom. Ispravno tumačenje viđenja Al laha na drugom svijetu zapravo, ispravno tumačenje svakog svojstva pripisanog Gospodaru svega je ustezanje od njegovog tumačenj a, i potpuno predavanje A l lahu . To j e b i l o vjerovanje svih poslanika. 44. Ko se od muslimana ne čuva negiranja A llahovih svojstava, i njegovog poređenja, spotaći će se i n ikada neće moći shvatiti Al lahovo savršenstvo. 45. Naš gospodar A llah, dž.š., opisan je svojstvi ma jedinstva i označen obi lježj i ma jednoće. N i ko od stvorenja ne može imati ovakva svojstva i obilj ežja. 46. Al lah je iznad granica, kraja, glavni h dijelova i organa. Ne ograničava ga šest strana kao što je slučaj sa ostalim stvorenj ima. Mi' radž 47. M i ' radž je istina. Muhammed, s.a.v.s., noću je putovao. Išao je l ično u budnom stanju na nebo, a zatim do onih visina do kojih je A llah htio. Al lah ga je počastio čime je želio. "Objavio muje ono što muje objavio ". H awd - džcn netski izvor 48. Džennetski izvor koj im ga Je Al lah počastio pomažući nJ egovom Ummetu istina je.
213
Tahavijeva poslanica iz Akaida Š efa' at 49. Zagovomištvo koje on čuva za svoje· sljedb..�nike . istina Je k-ao što
prenose hadisi. Mitak (ugovor) i qader (od redba) 50. U govor koji je Allah zasnovao s Ademom, a.s., i njegovim potomstvom
51. 52.
53.
54.
istina je. Allah je oduvijek znao broj ljudi koj i će biti nagrađet1j Džennetom i broj lj udi koj i će biti kažnjeni Džehennemom. Ovi se brojani ne 'povećavaju niti smanjuju. Isto tako Allah zna kakva će djela ko činiti. Svakom je olakšano ono za što je stvoren. Djela se vrednuju po nj ihovom završetku. Sretan je onaj ko je sretan Allahovom, dž.š., odredbom, a: nesretan je onaj ko je nesretan Allahovom, dž.š., odredbom. Određenje (qader) je, u osnovi, tajna za ljude. Ne zna ga ni bliski melek, ni odabrani vj erovjesnik. Razmatranje i raspravljanje o tome je izgovor poraženog, put zabrane i dokaz pretjerivanja. Zato, treba se dobro čuvati i potpuno se kloniti razmatranja, raspravljanja i bilo kakvog sumnjičenja u vezi s tim pitanjem. Jer, Al lah, dž.š., uklonio j e od lj udi znanje o određenju (kaderu) i onemogućio im njegovo dosezanje, kao što Allah, dž.š., kaže u Svojoj Knjizi: "On neće biti pitan za ono što radi, a oni će biti pitani ". Pa ko pita zašto (Al lah) to čini, odbija odredbu Knjige (Kur' ana), a ko odbija odredbu Knj ige on je nevjernik. Ovo je sve što je potrebno onome čije je srce osvijetljeno od Allahovih prijatelja. Ovo je stepen .onih koj i su duboko pronikli . .u (šerijatsko) znanje, jer, znanje je dvojako: znanje koje je dokučivo stvorenj ima i znanje koje nije dokučivo stvorenj ima. Negiranje dokučivog znanja je kufr, a zagovaranje nedokučivog znanj a je takođe nevj·erstvo. Vjerovanje se potvrđuje samo prihvatanjem dokučivog znanja i ostavljanjem nedokučivog znanja.
Lewh i qalem 55. Vjerujemo u Lewh (Ploču) i Qalem (Pero) i sve što je u Lewhu zapisano.
56. Kada bi se sav svijet složio da spriječi ono što je AHah odredio, ne bi mogao spriječiti. Kada bi se sav svijet složio da učini ono što Al lah nije odredio, ne bi mogao to učiniti . Pero je završilo zapisivanje onoga što će biti do Sudnjeg dana . 5 7 . Zaista, što je nekoga zadesi lo nije ga moglo mimoići, a što ga je mimoišlo nije ga moglo zadesiti . 58. Isto tako, svaki čovjek mora znati da Al lah zna o svakom stvorenju sve, te da je Svojom voljom to precizno odredio . Tome nema opovrgavanja, niti osporavanja, niti dodavanja, niti mijenjanj a od strane bilo koga od njegovih stvorenja na nebesima i zemlj i. 214
·
Kur 'anska hamajlija 59. Đv9 je srž vjerovanja, temelj spoznaje i priznanja jednoće A l laha š Njegove svevlasti, kao što AHah iznosi u Kur' nu: / kojije s ve s tvorio u kako treba odredio " (El'-Furkan, 2), te: "A Allahova zapovijed je odredba konačna. . . 60. TešKo onome ko Allahu uzvišenom postane neprijatelj u određenju i ima "
"
bolesno srca u raspravama. o tom, jer, on svojom maštom o gajbu želi otkriti najskriveniju taj nu i tako postaje lažlj ivcem grješnim.
' Arš i Kursijj 6 1 . ' Arš i Kursi su istina.
62. A llahu ' Arš niti šta drugo· nije potrebno - on obuhvata sve i iznad toga. Ljudi ne mogu da ga dosegnu. 63 . Allah je uzeo Ibrahima, a.s., za svog prijatelja prisnog. Govorio je Musau, a.s. Ovo vjerujemo, tvrdimo i predajemo mu se. Meleki, vjerovjesnici i obj ave 64. Vjerujemo u meleke, vjerovjesnike i objave koje su obj avljene
poslanicima i tvrdimo da su svi vjerovjesnici bili na jasnoj istini. 65. S ljedbenike naše kible nazivamo muslimanima - mu' minima sve dok priznaju ono sa čime je došao Muhammed, s.a.v.s., potvrđuj ući ono što je rekao i o čemu je obavijestio 66.
Kur' an 67. O Kur' anu ne diskutujemo. Svjedočimo da je on govor gospodara
svjetova. Prenio ga je vjerni melek i poučio mu Resulul laha, s.a.v.s. On je Allahov govor. Nije mu ravan nikakav govor ljudi. Ne kažemo da je stvoren. S lažemo se sa džema' atom muslimana.
Grijesi 68. Ni jednog grješni ka sljedbenika kible ne smatramo nevjernikom ako
grijeh nije priznao dozvoljenim. Ne tvrdimo da sa vj erovanjem ne šteti grijeh onome ko ga počini. 69. Molimo A ll�ha da oprosti mu' minima dobročiniocima i da ih uvede u Džennet Svojom milošću ali, nismo sigurni za nj ih i ne garantujemo im Džennet. Molimo Allaha da oprosti onima među nj ima koji su činili nevaljala dj.e la. Strepimo za nj ih. Želimo da ne izgube nadu. 70. Pretjerani optimizam i .pretjerani pesimizam dva su puta koja izvode iz Ummeta islama. Istinski put je između nj ih, za pripadnike kible. 7 1 . Čovjek ne izlazi iz vjerovanja osim negiranjem onoga što ga uvodi u njega.
215
Tahavijeva poslanica iz A kaida S uština imana 7 2 . Vjerovanje je izgovor j ezikom i potvrda srcem . 7 3 . Vjerujemo d a je istina sve što je došlo u Kur' anu i preneseno od Resulul laha, s.a.v.s., o islamu, i sve što je on objasnio. 74. Vjerovanje je jedno i njegovi sljedbenici su u osnovi j ednaki . Razl ika među nj ima je u strahopoštovanj u i bogobojaznosti, udalj avanj u od nastranosti i sljeđenj u prioriteta. 7 5 . Svi m u ' m i n i su prijatelj i M ilostivog (evlije). 76. Naj bolj i među nj ima je onaj ko je najpokornij i i ko najbolje slijedi Kur' an. 7 7 . Iman (vjera) je vj erovanj e u A l l aha, meleke, objave, vjerovjesnike, S udnj i dan i da je određenj e - dobro i zlo, s latko i gorko - od A l laha. 7 8 . Vjerujemo u sve ovo. Ne pravimo n ikakve razlike između A l lahovih vjerovj esnika. Svjedočimo svima da je istina sve ono što su prenijeli od Obj ave. Počinitelj i grijeha 79. Počinitelj i velikih grijeha ummeta M uhammeda, s.a.v.s., neće ostati vječito u Džchennemu ako umru vjeruj ući u Al laha jednoga, pa i ako se ne pokaj u prije smrti. Ako se sretnu sa Al lahom vj eruj ući u njega, oni su u Njegovoj mi losti i odredbi . Ako hoće da im oprosti, oprostit će im, Svojom dobrotom, kao što Kur' an kazuje: "A llah sigurno neće oprostiti da njemu druge smatraju ravnim. a oprostiće manje gr(jehove od toga kome On hoi:e. " Ako hoće da ih kazni, kaznićc ih Vatrom, zatim će ih izbaviti iz nj e, Svojom milošću i zagovorni štvom zagovorn ika pokorn i h, a onda ih poslati u Džennet jer Al lah štiti one koj i ga priznaj u, ne izjednačava ih na ovom i onom svijetu sa onima koj i ga negiraj u, koj i se udaljavaj u od njegove upute i koj i nisu postigl i nj egovu naklonost. A llahu, zaštitniče islama i njegovih sljedbenika, učvrsti nas u islam u sve dok te ne sretnemo sa nj i m u srcima svoj im. 80. Smatramo da se namaz može obaviti za svakim s ljedbeni kom kible, dobrim i lošim. Isto tako dženazu treba klanjati svakom mu· minu, dobrom ili lošem. 8 1 . N ikoga ne smještamo u Džennet niti u Džehennem. 82. N i koga ne proglašavamo nevjernikom, mušrikom i munafikom, ako se od njega tako nešto otvoreno ne pojavi. Nj ihovu nutrinu prepuštamo Al lahu. 83. N iko se od sljedbeni ka M uhammeda, s.a.v.s., ne može kazn iti smrću osim ako to po pravdi zasluži. 84. Smatramo da se ne treba buniti protiv naših hal i fa i upravljača, čak i ako pogriješe. Ne mol imo se Al lahu protiv nj ih, niti se povlač imo od poslušnosti prema nj ima. Smatramo da je poslušnost ' prema nj ima dio pokornost i prema Al lahu i stroga obaveza. Mol imo sc Al lahu za nj ih, nj ihovo popravljanj e i upuć ivanje, te za nj ihovo zdravlje. 216
Kur 'anska hamajlija 8 5 . Pristajemo uz sun net i džema' at. Č uvamo se skretanj a, razi laženj a podvajanja. 86. Voli mo pravedne i povjerlj i ve, ne vol i mo nasilnike i izdaj nike. 87. Tvrdimo da Allah zna istinu i onoga što je nama nejasno po našem znanju. 88. Smatramo da je mesh po obući, za vrijeme boravka kod kuće i za vrijeme putovanja dozvoljen kako se navodi u predajama. 89. Obavlj anje hadždža i džihada sa pretpostavlj en ima među muslimani ma, bili dobri i l i loši, obavezni su za svakog, za to sposobnog mus l i mana, sve do sudnjeg dana:. N i ko ih ne može osporiti n iti opovrgnuti. M eleki 90. Vjerujemo u meleke pisare. Al lah ih je učin io našim čuvarima. 9 1 . Vjerujemo u meleka smrti koj i je zadužen da ljudima uzima duše. Kaburska iskušenja 92. Vjerujemo u kaznu i uživanje u kaburu ko ih zasluži i u p itanja Munkira i Nekira o Bogu, vjeri i vjerovj esniku, kako prenose hadisi M u hammeda, s.a.v.s., i njegovih ashaba, A l lah bio zadovolj an sa svima nj ima. Kabur je i l i džennetska bašča, i l i rupa puna džehennemske vatre. Proživlj enje, polaganje računa, Džennet i Džehennem 93. Vjerujemo u proživlj enje, nagradu na Sudnjem danu, iznošenje djela, obračun za nj ih, čitanje knj ige o nj ima, nagradu i kaznu, sirat i mizan. 94. Džennet i Džehennem su stvoreni, neće nestati ni biti uništeni . A llah je stvorio Džennet i Džehennem prije stvaranja lj udi i stvorio je za nj i h stanovnike. 95. Koga hoće uzima, Svojom mi lošću, u Džennet, a koga hoće uz1ma, Svojom pravednošću, u Džehennem. Qader - određenje 96. Svako radi ono što mu je već zapisano, i sa nj im biva ono zbog čega je stvoren. Dobro i zlo su A llahova odredba ljudima. 97. Moć, koj a je potrebna za izvršenje lj udskog djela dijeli sc u dvije vrste. U prvu vrstu spada moć pomoću koje se ostvaruje djelo, a koja se ogleda u A l lahovom, dž.š., omogućavanju tog djela i ona se ne može pripisati čovjeku i o n a je paralelna sa djelom. Na nj u se ne odnose šerijatski propisi . U drugu vrstu spada moć u pogledu zdravlja, omogućavanja i ispravnosti oruđa. l ona postoj i prije djela i na nj u se odnose Al lahove, dž.š., naredbe i zabrane. Al lah, dž.š., kaže: ''A llah nikoga ne optereć· uje preko mo(: i njego ve . · · 9 8 . Ljudska djela "su Allahova stvorenja." A ljudima pripada nj ihova realizacija. .
.
217
Tahavijeva poslanica iz Akaida 99. A l lah nije zadužio ljude više nego što mogu. Oni ne mogu više nego što ih je on zadužio. Ovo je tumačenje: "Nema snage ni moći osim A llaha " tj . Tvrdimo da niko nema moći, ni kretanja, niti može da pogriješi prema A l lahu, osim uz Njegovu pomoć, a niti iko ima mogućnost da postigne pokornost prema A llahu, osim uz Njegovu pomoć. l OO. Sve se odv i ja po Allahovoj volj i, njegovom znanj u, njegovoj odredbi i njegovom određenju. Njegova je volja iznad svih volja. Njegova odredba prevl ađuje nad svim. On čini što hoće i nije nasi lnik. "On neće biti pitan za ono što radi, a oni će biti pitani. " Dova l O l . Dova živih i nj ihova sadaka koriste umrl im. 1 02 . Al lah uslišava mol itve i ispunjava želje. l 03 . Al lah posj eduje sve. Njega ništa ne posjeduje. Neovisnosti od njega nema ni koliko jedan tren . Ko teži da bude bez A l laha jedan tren, nevjernik je i postaje od stanovn ika Džehennema. l 04 . Al lah, dž.š., se raduje i srdi, ali ne kao ljudi .
Ash abi 1 05 . Vol imo ashabe Resu lul laha, s.a.v.s. Ne pretjerujcmo u lj ubavi prema ikom od nj ih. Ne odričemo se n ijednog od nj ih. Mrzimo svakog ko ih mrzi i ko ih !ošim spom inje. Samo ih sa dobrim spominjemo. Lj ubav prema nj ima je iman - vjerovanje i dobročinstvo. Mržnja prema nj ima je nevjerstvo, licemjerstvo i nas i lje. l 06. Tvrdimo da hi lafet posl ije Resu lul laha, s.a. v.s., pripada najprije E bu Bekru es-S idiku, po vrij ednosti i prednosti nad cijel i m Ummetom. l 07. Zati m Omeru ibn el-Hattabu, r.a. 1 08 . Onda Osman ibn ' Affanu, r.a. 1 09. A potom A l iji ibn Ebi-Talibu, r.a. l l O. Oni su hulefai-rašidun i imami-muhtedun. I l l . Svj edoči mo Džennet deseteric i koje je imenovao M uhammed, s.a.v.s., i ubradovaio ih nj im. Njegova riječ je istina. Oni su: Ebu Bekr, Omer, Osman, A l ija, Talha ( ibn ' Ubejdillah), Ez-Zubej r ( ibn el-' Avvam), S ' ad ( ibn Ebi Vekkas), Se' id ( ibn Zejd), ' Abdurrahman ibn ' Avf, Ebu · U bejde ibn ci-Džerrah, i oni su povjerenici ovog U mmeta; Allah s nj ima bio zadovoljan. 1 1 2 . Ko l ijepo govori o ashabi ma Resulul laha, s.av.s., njegovim čestitim ženama i njegovom čestitom potomstvu, bez i najsitnije mrlje, udalj io s\! od l icemjerstva. l D . Učenjaci prvih generacija i on ih poslije nj ih, dobri su i utjecaj n i ljudi, učen i i razum n i . Spominju se samo sa l ijepim. Ko ih spominje sa lošim nije na putu vjernika. 218
Kur 'anska hamajlija Vilajet i poslanstvo 1 1 4. N i kome od evl ij a ne dajemo prednost nad ijedni m A l lahov i m vjerovjesnikom. M i kažemo : Jedan Allahov vjerovj esnik bolj i je od svih evlija. 1 1 5 . Vjerujemo u keramete koj i su spomenuti i koj i se prenose vjerodostojnim senedom . Predznaci Sudnjeg d a n a 1 1 6. Vjerujemo u predznake Sudnjeg dana. Pojavu Dedždžala, s ilazak ' Isa, a.s., sa nebesa i vjerujemo u pojavu Sunca sa zapadne strane i izlazak Dabbetu-1-erda sa ovog mjesta. Praznovjerje 1 1 7. Ne vjeruj emo u gatare n iti vračare i n i u koga ko priziva onome što se protivi Kur' anu, sunnetu i jednoglasnosti Ummeta. Džcma' at 1 1 8. Smatramo džema' at i spravnim i istinitim, a frakcionaštvo nas i l n ičkim i lažnim. 1 1 9. Allahova vjera na nebu i na zemlj i je jedna. To je islam. [slam je vjera umjerenosti , između pretjerivanja i lakomosti, između antropomorfizma i nijekanja A l lahovih, dž.š., svoj stava, između determin izma i n ij ekanja odredbe, između ravnodušnosti i očaja.
219
Recenzije
RE CENZIJE Kur' an u islamskoj tradicija ima posebno mjesto i u logu. Po islamskom učenj u, Kur'an je vj ečni Božij i ( A l lahov) govor, kako po značenj u tako i po svom s lovu i zvuku. To je Božij a Knj iga koj a je objavljena vjerovjesniku M uhammedu, sal lallahu ' alejhi ve sel lem, i predstavlja poslj ednj u obj avu A l l aha Uzvišenog ljudskome rodu. Kur' anski izraz natopljen je snagom Božanske Rij eči; otud veličanstvenost njegovi h poruka i njegovog stila, koj i n ije stih niti proza. Stoga on i jeste najveći fenomen (mudžiza) poslanika M uhammeda, sallallahu alej h i ve sel l em, i glavni izvor islama. Iz njegovi h savršenih načela m i l ioni musl i mana d i ljem zemaljske kugle, stoljećima crpe snagu za ostvarenje c i ljeva ovog i b udućeg svijeta. ·
N ij edna knj iga u povijesti čovječanstva n ij e tako dominantno utjecala na pro fi l iranj e lj udske misli kao Kur' an. N ijedna n ije tol iko komentarisana, prepisivana, proučavana, učena napamet, niti prevođena na sve relevantne svjetske j ezike poput Kur' ana časnog. Po riječima istaknutog austrijskog publiciste i novinara Leopolda Weissa, Kur' an je, više nego bilo koja druga poznata pojedinačna pojava, utjecao na religijsku, društvenu i političku povijest svijeta. Nijedna druga sveta knj iga nije n ikada i mala sličan direktan utjecaj na živote ljudi koj i su prvi put čuli njenu poruku i, preko nj ih i generacija koje su slijedile, na čitav tok civilizacije. Ona je potresla Arabij u i od arapskih, vječno zavađenih plemena, formirala naciju; u toku nekoliko decenij a, ona je proširila svoj pogled na svijet daleko Izvan granica Arabije i izgradila zajednicu planetamih razmjera. Po i s l amskom učenj u, Kur' an je uputa i putokaz ljudima, to je božanski n aputak kako da lj udi ostvare istinsku sreću i na ovom (prolaznom) i budućem ( vj ečnom) svij etu. Sve lj udske nesreće, patnje i stradanja su, u krajnjoj konsekvenci, rezultat čovjekovog zastranj ivanj a od puta koj i mu je zacrtan u Kur' an. Kur' anski u niverzum je izuzetno širok i raznovrstan . Kur' an učestalo govori o ovom, poj avnom svijetu ( 'alemu-š-šuhud ili e.�-šehade) ali i o drugom, neviđenom i čul ima nedokučivom svijetu ( 'alemu-l-gajb). Ta dva svij eta se međusobno prožimaj u i prepliću, a jedan od dokaza postojanja svij eta gajba j e upravo ovaj poj avni svijet i sklad koj i u njemu vlada. Svij et gujba i ma svoj e zakonitosti i o tom svijetu moguće je prosuđivati isklj učivo na osnovu Obj ave. Jedna č i nj en ica o koj ima govori K ur' anska Objava je svijet džina. Š taviše, u Kur' anu i ma poglavlje (sura) 220
Kur 'anska hamajlija koje je po nj ima nasl0vljeno EI-Džinn i u cjelosti je posvećeno toj tematici. Na osnovu saznanj a iznesenih u toj i drugim kur' anskim surama kao i relevantnim predanj ima od Poslanika, s.a.v.s., moguće je zaključiti da su džini stvorenja, ali ne od krvi• i mesa kao lj udi već su stvoreni od drugih supstansci. Džini kao i lj udi imaj u slobodnu volju i mogućnost izbora puta koj i će s�ijediti. Zato oni pripadaju različitim vjerskim skupinama i s l ijede razna vj erska naučavanja. Poj movi sihir (magij a, vradžbina), mess (šejtanski dodir), sar ' (ograma i l i ograj isavanje), 'ajn (urok i l i nanošenje štete pogledom) su pojave koj e se na izvjestan način dovode u vezu sa svijetom džina. To su, zapravo, fenomeni koj i se teško mogu obj asniti isključivo racionalnim putem. M eđutim, te pojave su prisutne i ljudi se s nj ima često susreću u svome životu. M nogo lj udi danas pati od razni h bolesti i poremećaj a a konvencionalna medicina i l iječnici nisu u stanju da im olakšaju nj i hove tegobe. Upravo tu, u područj u gdje ljekari i medicina nisu u stanj u da izlij eče čovjeka, nastupaju duhovni l ijekovi, što Kur' an, zapravo i j este. U Kur' anu se ističe da je Kur' an vjernicima šifaun ( l ijek) i rahmetun (milost), a u brojnim poslaničkim predanj ima koja se prenose u relevantnoj hadiskoj l i teraturi govori sc o iscjel iteljskim moćima Kur' ana časnog. Knj iga Kur 'anska hamajlija, lijek i zaštita od sihira, uroka i ograme, m ladog ali iskusnog A l m ina Omerašcvića, svojevrstan je pokušaj rasvjetljavanja tih pojava. Autor naširoko istražuje problematiku u vezi sa sihirom, džinima, urokom, ograj isavanjem i drugim pitanj ima iznoseći konkretne savjete kako se izl iječiti i zaštititi od tih pojava. Autorova naobrazba i višegodišnje iskustvo u l iječenj u Kur' anom, omogući l i su mu da svoju knjigu napiše, doista, studiozno i znalački . Za argumentiranj e svoj i h stavova o n koristi kur' anske i hadiske tekstove t e mišlj enja istaknutih autoriteta spomenuta u relevantnoj islamskoj l i teraturi. Svoja iskustva sa seansi l iječenja Kur' anom, gdj e je bio u pril ici da mu dolaze i musl imani i nemusl i mani, autor dosljedno prenosi, što knj izi daje dodatnu vrijednost jer su u njoj ispričana brojna kazivanja i ljudima i nj ihovim sudbi nama. U vremenu velike obezduhovljenosti ljudskoga roda, zbog čega lj udi snose strahovite poslj edice u svome životu, knj iga Kur 'anska hama}lija dobro će doć i svima onima koj i žele da se upoznaju sa islamsk im nač inom l iječenja i preventive od magije i drugih pojava koje su na granici racionalnog i zbog toga predstavlj aj u podesno područje za vel ike manipulacije i eksploataciju lj udi. Knj igu smatramo veoma korisnim štivom i najtoplije je preporučujemo našoj čitalačkoj javnosti. Dr. hfz. Safvet Halilović Hfz. Fadil Bektaš 22 1
Recenzije ****
Nošen i bujicom ovosvjetskog života lj udi zaboravljaju da će umrijeti i sresti se sa Al lahom dž.š. Ova materijalistička civil izacija koj a se nudi na svakom koraku dobro i efikasno uspij eva da ljude zavede. Ono što ni kraljevi n isu mogli sebi pri uštiti prije stotinu godina danas u tome prosječan čovjek uživa. Mnoga uži vanj a su na dohvat ruke, posebno ona zabranjena. Ako nije u pri l ic i da nešto l ično iskusi čovj ek uživa gledaj ući kako to drugi rade preko razn i h medija. Š ej tanu je upravo c i lj da nam od ovog kratkog života što više ukrade, da nas navrati da što više vremena provedemo u haramu i li besposl icama kako bi nas bio što veći broj zaj edno sa nj i m u Džehennemu . Š ejtan koristi sve raspoložive snage za to. Njegova poslušna vojska su džini i ljudi grj ešnici . Oni čine i navraćaju na razna zla od koj i h su i vradžbine i s ihiri kako zbog materijalnih koristi tako i drugih ciljeva. S obzirom da su se lj udi posvetili raznim ovosvjetskim uživanj i ma duhovne vrijednosti su im na marginama pa kada dođu u kakvo, pa i malo, iskušenj e oni gube orijentacij u jer nemaj u ispravan kompas. Zato, umjesto da dođu na pravo mjesto i kod pravih lj udi odlaze kod gatara i sihirbaza tražeći od nj ih lijek, a oni im to upravo i rade. Š ta se zatim dešava? Ljudi zapadaj u u vel ike probleme iz koj i h se rađaj u još veći problem i . Svi koj i l ij eče lj ude od tih bolesti tvrde da su pravi poznavaoci duševnih bolesti i da su oni pravi i pouzdani lij ečnic i . Ko god za sebe ustvrdi da on l ij eči od sihira i vradžbina takvog se treba kloniti i ne ići mu. A l lah j e taj koj i l ij eč i od svih bolesti pa i od ovih, i hvala A l l ahu koj i je dao lijek za sve bolesti . On, Uzvišeni j e dao da u svakom vremenu žive i skreni A l lahovi robovi č ije se dove primaju. Kada oni uče nad bolesni ma A llah daj e l ijek bolesni ma i nj i hovo stanje se popravlja. Pred nama se nalazi knj iga m ladog ali veoma iskusnog čovjeka u ovoj oblasti A l m ina Omeraševića. On na poseban nač i n objašnj ava i iznosi poglavlj a ove knj ige i svako od nj ih potkrepljuje doživljaj ima iz l ičnog iskustva. K nj iga će sigurno pomoći u rasvijetljavanju mnogih nedoum ica i di lema iz ove oblasti svima koj i traže ispravan nač i n l iječenja od sihira i srodnih bolesti . Zbog svega toga iskreno je preporučujem! Hf; Fadil Bektaš ..
Hva(ien neka je Allah, dž.š., Gospodar svih svjetova! 222
