Kriminalistika Sa Kriminologijom

PRIRUČNIK ZA POLAGANJE POL AGANJE STRUČNOG ISPITA ISPITA U OBLASTI OBL ASTI OBEZBJEĐENJA PRITVORENIH I OSUĐENIH LICA

OBLAST

KRIMINALISTIKA sa KRIMINOLOGIJOM

Pripremio: Nenad Vojinović

Priručnik za oblast Kriminalistika sa kriminologijom

OSNOVNA OBILJEŽJA KRIMINALITETA Pojam, na!ana" i ra#voj "rimina$i!e!a Krimina$i!e! je pojava u društvu i manifestuje se u vršenju društveno opasnih djela i pogađa osnovna društvena društvena dobra i vrijednosti.

Postoji u svim zemljama i svim društvenim zajednicama, bez obzira na njiovo društveno ekonomsko ure!enje i njiov "olitički sistem# Kriminalitet "oga!a osnovna društvena dobra i vrijednosti# To je "ojava u društvu, koju društvo kao takvu sankcioniše jer nosi obilje$ja o"šte o"asne "ojave koja izaziva štetne "osledice "o interes dr$ave, a njen sadr$aj su negativna ljudska "onašanja koja su Krivičnom zakoniku "redvi!ena kao krivična djela#

Krimina$i!e! je "%p "rivi&ni' dje$a %&injeni' na odre(enom podr%&j% i #a odre(eno odre(eno vrijeme) vrijeme) Kriminalitet kao negativna društvena "ojava nanosi velike materijalne štete, dovodi do lični i "orodični tragedija# Pored toga izaziva velike izdatke društva za orga organi niza zaci ciju ju i od odr$ r$av avan anje je "o "ose sebn bni i orga organa na,, orga organi niza zaci cija ja i usta ustano nova va za bo borb rbuu "rot "rotiv iv kriminaliteta# Uzroci kriminaliteta su kriminaliteta su mnogobrojni a kao najčeš%i uzimaju se& - siromaštvo - neza"oslenost - nedovoljna razvijenost društva - ekonomske krize - degradiranje "orodice - "olitičke krize - ratni sukobi - alkoolizam - narkomanija 'Sl#() - druge socijalno*"atološke "ojave - loša e+ikasnost "olicije - urbanizacija

Sl#(

ma svatanja da su uzroci kriminalnog kriminalnog "onašanja endogenog endogenog karaktera i da su vezani za samu ličnost učinioca krivičnog djela, što se ne mo$e "oricati, ali su svakako u sadejstvu sa ve% ve% nave navede deni nim m uzro uzroci cima ma 's"o 's"olj ljni nim) m)## Krim Krimin inal alit itet et se mo$e mo$e javi javiti ti samo samo na osno osnovu vu uslovljenosti i "ovezanosti jednog i drugog +aktora, u kome dominantnu snagu imaju s"oljni uticaji#

K$ai*i"a+ija %&ini$a+a "rivi&ni' dje$a -činioci -činioci krivični krivični djela se me!usobn me!usobnoo razlikuju "o strukturi strukturi ličnosti, ličnosti, "o motivima motivima izvršenja djela, "o istrajnosti i u"ornosti u vršenju krivični djela, "o s"osobnosti da "rikriju tragove izvršenja, "o načinu "onašanja nakon izvršenja djela, "o mogu%nosti da se utiče na njiovo antidruštveno "onašanje, "o ste"enu njiove društvene o"asnosti, "o doslednosti u orjentaciji na "ojedina djela, "o načinu izvršenja djela# OSNOVI POLICIJSKE KRIMINALISTIKE 2


Kriminalistička klasifikacija obuhvata:

-

primarne učinioce povratnike profesionalce specijaliste međunarodne kriminalce

Primarni %&inio+i su lica koja su su jednom izvršila krivično djelo, kojima kojima su jednom izre izreče čena na kriv krivič ična na sank sankci cija ja## On Onii kriv krivič ična na djel djelaa čine čine najč najčeš eš%e %e iz nea neata ta,, u a+ek a+ektu tu ili ili "rovociraju%oj situaciji# .ak i kod umišljajni "rimarni učinilaca krivični djela, odluka da se izvrši krivično djelo, "o "ravilu, nastaje s"ontano, odnosno iznenada, is"rovocirana nekim s"oljašnjim +aktorima*uslovima, a sam kriminalni akt je, "o "ravilu, nevješt i riskantan# Povra!ni+i su ve% ranije osu!ivane osobe, koji "onovo vrše krivično djelo# To je najdirektnija mani+estacija sklonosti "rema vršenju krivični djela# Kriminalistički značaj je "risutan sa as"ekta s"rečavanja vršenja krivični djela, "reduzimanja i s"rovo!enja kriminalističke kontrole, radi rasvjetljavanja krivični djela, "ronala$enja i vatanja učinioca krivič krivičnog nog djela# djela# Osim Osim toga, toga, "ov "ovrat rat,, kao kao ti"ičn ti"ičnaa mani+e mani+esta stacij cijaa sklono sklonosti sti "rema "rema vršenj vršenjuu krivični djela, "redstavlja osnov za "reduzimanje mjera "ojačanog nadzora# Pro*eiona$+i su osobe čiji je izvor egzistencije vršenje krivič krivični ni djela# djela# On Onii vrše vrše krivič krivična na djela djela u smislu smislu "ro+es "ro+esije ije,, zanimanja# /a nji je karakteristično da se nikada ne bave nekim radom# Svako usavršavanje ili stručno os"osobljavanje stavljeno je u +unkciji $ivotnog $ivotnog o"redjeljenja*kriminal# Pa$l Pa$lji jivo vo bira biraju ju ob obje jeka katt na"a na"ada da,, "lan "lanira iraju ju izvr izvrše šenj njee krivič krivičnog nog djela, djela, is"olj is"oljava avaju% ju%ii veliku veliku s"retn s"retnost ost i vješti vještinu nu u izvršenju# Stalno mijenjaju svoje "rebivalište i boravište, slu$e se savr savrem emen enim im ten tenič ički kim m sred sredst stvi vima ma,, najč najčeš eš%e %e u s+er s+erii imovin imovinsko skogg krimin kriminali alitet tetaa 'Sl#0) 'Sl#0)## Krimin Kriminaln alnuu djelat djelatnos nostt "o "ravilu vrše u gru"ama, dobro su "ovezani# 1jiovu djelatnost obično "rati nasilje kako "rema $rtvi tako i "rema "oliciji#

Sl#0

Spe+ij Spe+ija$i a$i!i !i su učinioci krivični djela, koji se uglavnom o"redjeljuju za vršenje istovrsni krivični djela# - svojoj s"ecijalizaciji ograničavaju se samo na odre!eno krivično djelo ili odre!ene odre!ene oblike oblike krivični djela# Pod s"ecijalizovanoš%u smatramo stručnost u izvršenju krivičnog djela "rimjenom odre!eni metoda i sredstava, koriš%enjem odre!eni okolnosti za vršenje krivičnog djela i izborom mjesta i vremena# maju njima samo svojstven način izvršenja, "o čemu se i mogu ras"oznati, i na osnovu čega se otkrivaju# Kriminalisti ka$u da je način izvršenja njiova 22*o!ora*ija22 koju ostavlja na licu mjesta# - otkrivanju ovi "očinilaca koristi se takozvana --mod% operandi-- evidencija, ili evidencija učinilaca krivični djela "o načinu izvršenja#

Me(%narodni "rimina$+i su oso osobe be koje koje svo svoju ju krimin kriminaln alnuu djelat djelatnos nostt razvij razvijaju aju i organizuju na "rostoru više dr$ava# - toj aktivnosti "ogoduju im sve bolje saobra%ajne veze, OSNOVI POLICIJSKE KRIMINALISTIKE 3

Priručnik za oblast Kriminalistika sa kriminologijom ekonomske integracije, bezvizni re$imi, br$i "revoz robe i "utnika, razvoj turističke "rivrede i dr# Posebnost ovi učinilaca jeste njiova me!usobna "ovezanost i organizovanost#

SUPROTSTA SUPROTSTAV!A"!# $R%&%"A%T#TU $R%&%"A%T#TU -s"ješnom su"rotstavljanju kriminalitetu "ret"ostavka je "oznavanje kriminaliteta, te zato se izučava struktura, klasi+ikacija, dinamika kriminaliteta i njegovi "ojedini oblici# zuča zučavaj vajuu se i utvr!u utvr!uju ju ne"os ne"osred redni ni uzroci uzroci i uslovi uslovi krimin kriminaln alnog og "on "onaša ašanja nja,, objek objektiv tivni ni i subjektivni i +aktori koji ga "rouzrokuju# Proučavaju se vremenske i "rostorne dimenzije krim krimin inal alit itet etaa u cilj ciljuu izgr izgra! a!iv ivan anja ja stra strate tegi gije je njeg njegov ovog og suzb suzbij ijan anja ja## Pola Polaze ze%i %i od ov ovi i "red"ostavki, "roučava se o"šta strategija borbe "rotiv kriminaliteta kao individualne i masovne "ojave# 3edan od osnovni uslova e+ikasnijeg su"rotstavljanja kriminaliteta je eliminisanje uzročnika, što je "rije svega du$nost dr$ave i njeni subjekata# Organizovana borba "rotiv kriminaliteta odvija se na 4 sektora& -

sektoru prevencije sektoru represije

Preven+ija obuvata sku" mjera usmjereni na otkrivanje i otklanjanje uzroka i uslova nastajanja kriminaliteta, kao i "reduzimanje mjera koje s"rečavaju ili ubla$avaju djelovanje oni činilaca koji "ogoduju razvoju kriminaliteta# To su "rije svega socijalno "reventivne mjere resocijalizacije# Pored ovi mjera, u sistemima mjera za suzbijanje kriminaliteta "reduzimaju se i mjere re"resije kao nu$ne, a i nezamjenljive u ovom momentu# Repreivna aktivnost se odvija "ro"isivanjem i "rimjenom krivični sankcija "rema učiniocima krivični djela# Pored kazne, javljaju se i druge sankcije 5 mjere u"ozorenja 'uslovna osuda, sudska o"omena) mjere bezbjednosti i vas"itne mjere, kazna ostaje i dalje, ali se mije mijenj njaa i od mjer mjeree zast zastra raši šiva vanj njaa i is"a is"ašt štan anja ja se "ret "retva vara ra u mjer mjeruu "rev "reven enci cije je i resocijalizacije# 6e"resija 6e"resija je "ovjeren "ovjerenaa s"ecijal s"ecijalizov izovanim anim dr$avnim dr$avnim organima organima kao što su "olicija, tu$ilaštvo, sud, zavod za izvršenje krivični sankcija# - razvoju meanizma "revencije "osebna "osebna uloga "ri"ada "ri"ada kriminalistici# Borba "rotiv kriminaliteta name%e dr$avi raznovrsne i slo$ene mjere i "ostu"ke# Sama borba sračunata je na "reventivno dejstvo i na re"resivno reagovanje "rotiv kriminaliteta, tj# "rotiv njegovi "ojavni "ojavni oblika#

Onovni %.je"!i su"rotstavljanja kriminalitetu su&

OSNOVI POLICIJSKE KRIMINALISTIKE 4

Priručnik za oblast Kriminalistika sa kriminologijom Policija je nosilac djelatnosti u vezi sa otkrivanjem i "rijavljivanjem krivični djela, "ronala$enjem i vatanjem učinilaca krivični djela i njiovim "redavanjem nadle$nim organima 'Sl#7)# Svu ovu aktivnost "olicija "reduzima samoinicijativno i to je njena "rimarna i kontinuirana djelatnost# djelatnost# /a otkrivanje i rasvjetljavanje rasvjetljavanje krivični djela "rimarno je nadle$na nadle$na "olicija ' 8ukcija ' 8ukcija "olicije je da do!e do "odataka, činjenica koje u"u%uju, odnosno, "otvr!uju da je izvršeno krivično djelo i da je učinilac tog krivičnog djela odre!eno lice# - otkrivanju krivični djela i njiovi učinilaca, "olicija "ored "ravni "ravila "rimjenjuje i "ravila kriminalistike, koja u suštini čini sadr$aj "ravni normi koje ure!uju "ostu"ak rasvjetljavanja rasvjetljavanja jedne konkretne krivične stvari# Tu(ila)tvo je dr$avni organ koji "reduzima mjere krivičnog gonjenja učinilaca krivični djela# Ovlaš%enja tu$ilaštva obavlja sam dr$avni tu$ilac, koji gonjenje "reduzima "o slu$benoj du$nosti#

Sl#7

9onjenje "reduzima "rijemom "ismeni ili usmeni obavijesti*"rijava ili na osnovu so"stvenog saznanja# :r$avni tu$ilac je gos"odar "redkrivičnog "ostu"ka, a njegov rad i saradnja sa "olicijom je znatna# Po njegovom zatjevu "olicija je obavezna da "reduzima odre!ene radnje i mjere i druge aktivnosti "redvi!ene /KP*om# Sud je dr$avni dr$avni orga organn "ravos "ravosu!a, u!a, kome je "ovje "ovjerena rena +unkcija +unkcija su!enja# su!enja# Sudi u krivičnoj stvari u zakonito "okrenutom i s"rovedenom krivičnom "ostu"ku, izriče učiniocu krivičnog djela za učinjeno krivično djelo krivičnu sankciju# - tom zakonito "omenutom i s"rovedenom krivičnom "ostu"ku sud u izvršenju +unkcije su!enja utvr!uje da li je "očinjeno djelo krivično djelo, da li je odre!eno lice učinilac tog krivičnog djela, ako jeste, je li krivično odgovoran ili ne# Ako je krivično odgovoran izre%i %e mu sankciju srazmjerno "rirodi, vrsti ili te$ini krivičnog djela# Sud je jedini organ kome je "ovjerena +unkcija su!enja# *avodi za izvr)enje krivični+ sankcija su ustanove ustanove u kojima kojima se "o "o odlukama odlukama Suda Suda izdr$avaju izrečene kazne# - njima se "reduzimaju mjere "revas"itanja s ciljem da se osu!ena lica vrate društveno korisnoj djelatnosti#

O!a$i %.je"!i su"rotstavljanja kriminalitetu su& %nterpol i #uropol #uropol ,arinska slu(a Or.ani vojne ezjednosti %nspekcijski or.ani or.ani /inansijska policija

;<=-1A6O:1A POL>3SKA SA6A:13A /INTERPOL0 ;e!una ;e!unarod rodna na "olici "olicijsk jskaa sarad saradnja nja ovi ovi dan danaa je vrlo vrlo va$na va$na za s"rječ s"rječav avanj anje, e, otkriv otkrivanj anjee i za istrag istraguu mnogi mnogi krivič krivični ni djela, djela, "og "ogoto otovo vo organ organizo izovan vanog og kriminala# Trenutni Trenutni rad mnogi me!unarodni "olicijski organizacija u velikoj mjeri se bavi OSNOVI POLICIJSKE KRIMINALISTIKE 5

Priručnik za oblast Kriminalistika sa kriminologijom "itanjima javne bezbijednosti bezbijednosti i terorizma, organizovanog organizovanog kriminala, trgovine nezakonitim drogama, trgovine oru$jem, trgovine ljudima, "ranja novca, +inansijskog kriminala visoki tenologija kao i koru"cije#

In!erpo$ je me(%narodna orani#a+ija "rimina$i!i&"e po$i+ije osnovana u cilju globalnog "oboljšanja i us"ostavljanja saradnje kriminalističke "olicije# Pošto Pošto su tenička tenička dostign dostignu%a u%a sku"ila sku"ila svijet svijet u jedno jedno global globalno no selo selo bez dr$avni dr$avni gran granic ica, a, krim krimin inal alci ci su brzi brzi u isko iskori riš% š%av avan anju ju ten tenol olog ogije ije## Sa eska eskala laci cijo jom m ozbi ozbilj ljni ni transnacionalni transnacionalni zločina, "otreba za globalnom "olicijskom saradnjom nikada nije bila ve%a#

Miija In!erpo$a ;isi ;isija ja nte nter" r"ol olaa je da "rom "romov oviš išee me!u me!una naro rodn dnuu sara saradn dnju ju,, n" n"rr# da "o "omo mogn gnee "ri"adnicima razni "olicijski slu$bi, zemalja, govorni "odručja i kultura da ostvare saradnju i rade zajedno u cilju rješavanja krivični djela# /bog ne"ristrasne uloge koju mora odigrati na me!unarodnom nivou, njegov -stav ne dozvoljava anga$ovanje "o "itanju bilo kakve aktivnosti "olitičkog, vojnog, religijskog ili rasnog karaktera# nter" nter"ol ol se bori bori samo samo "rotiv "rotiv me!una me!unarod rodnog nog krimin kriminala ala a ne "rotiv "rotiv nacio nacional nalnog nog kriminala, nter"ol se ne bori "rotiv kriminala koji su "lanirani ili izvršeni na jednu zemlju ni za vo!enje istrage "rotiv izvršioca ako se ona lokalizovala na istu zemlju#

Rad In!erp In!erpo$a o$a po"ri po"riva va mnoo mnoo pe+ija pe+ija$i# $i#ova ovani' ni' o.$a! o.$a!ii a$i je !ren% !ren%!ni !ni rad % ve$i ve$i"o "ojj mjeri mjeri pove pove#a #an n a javn javnom om .e#. .e#.ij ijed edno no1ć 1ć% % i !eror !erori#m i#mom om,, ora orani ni#o #ova vani nim m "rimina$om, nedo#vo$jenom proi#vodnjom i prome!om droe, "rij%m&arenjem or%2ja, !rovinom $j%dima, pranjem nov+a, *inanij"im "rimina$om vio"i' !e'no$oija "ao i "or%p+ijom)

PO!A&0 PR#1&#T % *A1A,% $R%&%"A%ST%$# $R%&%"A%ST%$# Kriminalitetu kao negativnoj "ojavi, društvo se su"rotstavlja meanizmima re"resije i "revencije# Kriminalistika se de+iniše kao nauka koja "roučava, "ronalazi i usavršava naučne i na "raktičnom iskustvu zasnovane zasnovane metode metode i sredstva radi otkrivanja otkrivanja krivični djela, "ronala$enja "ronala$enja i vatanja učinilaca krivični djela# Kriminalis Kriminalistika tika "riku"lja "riku"lja,, obra!uje, obra!uje, ocjenjuje ocjenjuje koriš%enj koriš%enjee kriminalisti kriminalistički čki relevantn relevantni i in+ormacija u cilju otkrivanja, rasvjetljavanja i s"rečavanja vršenja krivični djela# Pod relevantnom in+ormacijom "odrazumijevamo svaku in+ormaciju '"odatak) koji "roizilazi iz bi%a krivičnog djela, odnosno koja je "osredno ili ne"osredno vezana za kriv krivič ično no djel djeloo i učin učinio ioca ca kriv krivič ično nogg djel djela# a# zuč zučav avaa "rak "raksu su suzb suzbij ijan anja ja i s"re s"reča čava vanj njaa kriminaliteta i nudi najsvrsiodnija "ravila, metode i sredstva u suzbijanju i s"rečavanju# s"rečavanju#

Predme! i #ada+i "rimina$i!i"e Predmet kriminalistike je konkretni krivični doga!aj i okolnosti koje nagovještavaju njegovo nastu"anje i s"rečavanje nastajanja krivičnog doga!aja# OSNOVI POLICIJSKE KRIMINALISTIKE 6


/adatak kriminalistike je& -

da is"ituje i utvr!uje kako se vrše krivična djela utvr!uje načine "riku"ljanja, "ronala$enja +iksiranja i is"itivanja da je krivično djelo izvršeno da uči kako se na temelju "rona!eni tragova utvr!uje i vata učinilac krivičnog djela da u"u%uje na svrsisodna sredstva u "revenciji kriminaliteta

Kriminalistika kao naučna disci"lina dijeli se na& - kriminalističku taktiku - kriminalističku metodiku - kriminalističku te+niku - kriminalističku operativu Podjela Podjela se koristi koristi radi lakšeg razumijeva razumijevanja nja i izučavan izučavanja ja sadr$aja kriminali kriminalistike stike,, dok u "raktičnom "ostu"anju "ostu"anju djeluju jedinstveno# jedinstveno#

34LATNA5 PITANJA KRIMINALISTIKE Osnovna 3#$a!na pi!anja "rimina$i!i"e5 odnose se na otkrivanje izvršilaca krivičnog djela i rasvjetljavanje krivičnog doga!aja u "ot"unosti# O svim incidentnim doga!ajima, kao uostalom o svim za"a$anjima i svim dešavanjima, zatvorski "olicajci sastavljaju slu$benu zabilješku# Slu$bena zabilješka mora dati odgovore na devet zlatni "itanja kriminalistike& 2' 3TA 3TA S# 1#S% 1#S%O O44 Pitanje koje se name%e ne"osredno "o saznanju za neki doa(aj # -koliko se radi o $%2.enoj d%2no!i, d%2no!i, slu$b kriv krivič ično nom m djel djeluu koje koje se goni goni "o $%2.enoj slu$beni enici ci "olici "olicije je du$ du$ni ni su da "reduzmu "otrebne mjere s ciljem da se "rona!e učinilac krivičnog djela i s"riječi njegovo bjekstvo ili skrivanje, da se otkriju i obezbijede tragovi krivičnog djela i "redmeti koji mogu "oslu$iti kao dokaz, odnosno da se "riku"e sva obavještenja koja bi mogla biti od koristi za us"ješno vo!enje krivičnog "ostu"ka# Odgovor na ovo "itanje treba da sadr$i činjenicu da li incidentna situacija ima elemenata krivičnog djela i kojeg# Ako nema obilje$ja krivičnog djela, onda "restaje "olicijska aktivnost i takva situacija je samo u nadle$nosti zatvorskog sistema# 5' 61 61!# !# S# 1#S% 1#S%O O44 Svaki Svaki doga doga!aj !aj se dešava na odre!eno odre!enom m "rostoru i u odre!enom odre!enom vremenu# vremenu# Mje!o doa(aja ima višestruki značaj jer se na tom mjestu mogu "rona%i "redmeti i tragovi izvrše izvršenja nja,, odn odnosn osnoo zate% zate%ii lica lica koja koja su u vezi vezi sa do doga! ga!aje ajem m 'ošte% 'ošte%en eni, i, $rtva, $rtva, očevid očevidac ac,, učinilac)# učinilac)# ?Li+e mje!a@ "redst "redstav avlja lja "rosto "rostorni rni okv okvir ir za "reduzimanje niza kriminalistički mjera i radnji 'ob 'obezbje zbje!e !enj njee lic lica mjest jestaa, uv uvi! i!aaj, "rik "riku" u"lj ljan anje je obavještenja, rekonstrukcija doga!aja i dr# Sl#)# Odgovor na ovo "itanje je& mjesto zbivanja radnje, gdje je nastu"ila "osledica, gdje se mogu na%i tragovi, "redmeti i sredstva


Priručnik za oblast Kriminalistika sa kriminologijom izvršenja izvršenja## Kod "ojedini "ojedini krivični krivični djela, mjesto mjesto izvršenja izvršenja "redstavlja "redstavlja sastavni sastavni dio MOS*a 's"eci+ičnog načina izvršenja)#

Sl#



7' $A1A $A1A S# 1#S% 1#S%O O44 -tvr!ivanje vremena izvršenja 'dan, mjesec, godina, čas, doba dana, atmos+erske "rilike) je od značaja značaja za rasvjetljavanje rasvjetljavanje krivičnog doga!aja# doga!aja# rijeme izvršenja kod "ojedini krivični djela je element MOS*a# Prov Provje jera ra a$i.ija ne mo$e se us"ješno s"rovesti ukoliko "retodno nije utvr!eno vrijeme izvršenja krivičnog djela za koje je odre!eno lice osumnjičeno# -tvr!ivanje uzrasta učinioca, njegove uračunljivosti kao i momenta od kojeg "očinje da teče rok zastarjelosti krivičnog gonjenja kao odlučuju%i kriterijum uva$ava vrijeme "reduzimanja radnje krivičnog djela# Pojedina krivična djela mogu da dobiju "rivilegovan oblik samo kada je is"unjen i uslov da su izvršena u odre!eno vrijeme '"ri ubistvu na ma 5 ne"osredno "oslije na"ada ili ura!ena dok "ostoji stanje jake razdra$enosti izazvan na"adom ili teškim vrije!anjem, "ri ubistvu djeteta na "oro!aju)# 8' $A$O S# 1#S% 1#S%O O 9način 9način izvr izvr)enja )enja krivično krivično.. djela:4 djela:4 Pojedina krivična djela vrše se na različite načine# 1ačin na koji je nastao i odigrao se kriminalni doga!aj mo$e biti "ouzdana indicija o motivu, godinama starosti, "ro+esionalnim znanjima učinioca# S"eci+ičnost u načinu izvršenja mo$e da uka$e na me!usobnu "ovezanost djela na čijem se rasvjetljavanju radi sa nekim ranije učinjenim krivičnim djelom što je "osebno značajno ako su učinioci "ovratnici, s"ecijalizovani s"ecijalizovani za vršenje odre!eni krivični djela# 1ačin izvršenja mo$e biti i jedno od okolnosti koja odre!enim krivičnim djelima daje te$i kvali+ikovan oblik '"ri ubistvu na svire" i "odmukao način, "ri silovanju na naročito svire" i "oni$avaju%i način)# ;' SA <%&# !# !# %*VR3#" %*VR3#"O O krivičn krivičnoo djelo djelo ili prekr prekr)aj4 )aj4 Sredstva izvršenja su raznovrsna a uslovljena su "rirodom i vrstom krivičnog djela# Pronala$enjem sredstva izvršenja 'Sl#C i D) i njio njiovi vi tragov tragovaa tokom tokom krimin kriminali alisti stičke čke obrade obrade su veo veoma ma znača značajna jna indicija o motivu, znanju i vještinama učinioca#

Sl#C

1a "redmetima izvršenja mogu se na%i na%i različiti tragovi, "a i oni na osnovu koji se mo$e izvršiti "ouzdana identi+ikacija učinioca# Sl#D =' $O !# !# %*VR %*VR3%O 3%O krivič krivično no djel djeloo ili prekr)aj4 ;nogobrojna krivična djela vrše se na način, u vrijeme ili na mjestu koji ote$ava rad na otkrivanju i rasvjetljavanju, tako da veoma često nije lako utvrditi odgovor na "itanje ko je učinilac#


Priručnik za oblast Kriminalistika sa kriminologijom -činilac -činilac krivičnog krivičnog djela djela ili "rekršaj "rekršaj smatra se "ozn "oznatim atim u slučaju slučaju kada slu$benik slu$benik zaticanjem na djelu, "rijavom ili na neki drugi način utvrdi "ostojanje "ostojanje osnovane sumnje da je odre!eno lice učinilo krivično djelo# - "rinci"u kada se "riku"e "odaci, činjenice i dokazi o krivici odre!enog lica dobija se odgovor na ovo "itanje# >' *A3T *A3TO O !# %*VR %*VR3# 3#"O "O44 Odnosi se na mo!iv učinioca# Kod neki krivični djela teško je utvrditi motiv, motiv, ve% ga je i teško "ret"ostaviti# Teško%e Teško%e oko utvr!ivanja motiva ote$avaju i rasvjetljavanje krivičnog djela ili "rekršaja# Posebno je va$no u slučajevima ne"oznatog učinioca, kada motiv izvršenja, mo$e "oslu$iti kao značajna značajna indicija i biti osnov osnov za odre!ivanje odre!ivanje kruga mogu%i mogu%i izvršilaca# ?' SA $%&# $%&# !# %*VR %*VR3# 3#"O "O44 Odgovor obuvata da li je u izvršenju krivičnog djela učestvovao jedan ili više učinilaca# Sa as"ekta otkrivanja ovo saznanje znatno do"rinosi rasvjetljavanju krivičnog djela "ogotovu ako imamo imamo pomaanje, pod!re"avanje, orani#ovanje i tome slično# @' "A1 "A1 $%& $%& !# !# %*VR %*VR3# 3#"O "O44 Pita Pitanj njee se odnos odnosii na 2r!v% !j) o1!ećeno# Ertva tj# ošte%eni ne rijetko do"rinosi izvr izvrše šenj njuu kriv krivič ično nogg djel djela# a# Taj Taj vikti viktimo molo lošk škii as"e as"ekt kt često često kao kao "rat "ratil ilac ac olak olakša šava va rasvjetljavanje# Pored toga i sam objekat na"ada, mo$e biti izvor saznanja o učiniocu#

IN6I7IJE KAO OSNOV POST8PANJA Indi+ije su utvr!ene činjenice čija istinitost ne mo$e biti s"orna# Kao nes"orne ukazuju na mogu%e "ostojanje krivičnog djela ili "rekršaja# Pored toga, indicije u"u%uju na okolnosti koje mogu biti vezane za krivično djelo tj "rekršaj ili učinioca# Kao takve indicije su "ok "okret retači ači usmjer usmjeriva ivači či o"e o"erat rativn ivnee aktivn aktivnost osti, i, i orjent orjentac acija ija za "os "ostav tavlja ljanje nje verzij verzijaa o mogu%em krivičnom djelu tj "rekršaju ili učiniocu i drugim bitnim okolnostima# To su činjenice koje bude sumnju ili u"u%uju na osnov sumnje# To su "rve "očetne in+ormacije zato one "rije svega imaju o"erativni značaj a ne i vrijednost dokaza# Indi+ije nije% do"a# , one samo "osredno ukazuju na mogu%nost# Na osnovu indicija započinje operativna aktivnost u određenom pravcu.

ndicije nastaju "rije izvršenja, za vrijeme i "oslije izvršenja krivičnog djela ili "rekršaja# .injenice koje imaju indicijalni karakter 'kriminalističko*o"erativne indicije) su&


Priručnik za oblast Kriminalistika sa kriminologijom &otiv Pod mo!ivom krivičnog djela "odrazumijevamo "obudu koja se javlja u odre!enim okolnostima a koja je "ovod za osloba!anje latentni nagona koji "odstiču "reduzimanje odre!eni radnji radi zadovoljenja ti $elja# 1ajčeš%i motivi su& - koristoljublje - osveta - ljubomora - zadovoljenje seksualni nagona - motiv "olitičke "rirode - "atološki motiv Kad utvr!ujemo motiv krivičnog djela, uvijek "olazimo od toga da li motiv, koji se "ret"ostavlja, ima snagu da "okrene učinioca na djelo, da li motiv i djelo uo"šte stoje u nekom odnosu# -zimaj -zimajuu se kao kao "o "olaz lazišt ište& e& vrsta vrsta krivič krivičnog nog djela, djela, ili "rekrš "rekršaja aja na" na"adn adnuti uti ob objek jekat, at, vrijeme, mjesto, sredstvo i način izvršenja, kao i druge okolnosti#

$arakter

Karakter je trajna "sio+izička crta ličnosti koja treba, u skladu sa odgovaraju%im regulativnim "rinci"ima, da kontroliše čovjekove reakcije, zbog čega se javlja kao značajna orjen orjentac tacion iono*e o*elim limina inacio ciona na indici indicija# ja# -č -činj injeno eno djelo djelo mo$e, mo$e, u ve%oj ve%oj ili manjoj manjoj mjeri, mjeri, biti biti "okazatelj ličnosti učinioca 'njegove "odmuklosti, brutalnosti, svire"osti, sadizma, "er+idnosti, temeljitosti, dovitljivosti, lukavstva, ladnokrvnosti, kolebljivosti, "odvodljivosti i sl#)# Ova okolnost je od naročitog značaja "rilikom otkrivanja i razjašnjavanja krivični djela ili "rekrkoja "rekrkoja koji se rje!e dešavaju, dešavaju, "ri čemu čemu objekat objekat na"ada, mjesto, mjesto, vrijeme, vrijeme, način i sredstva sredstva izvršenja izvršenja "oka "okazuju zuju izvjesne s"eci+ičnosti s"eci+ičnosti## - takvim takvim situacijam situacijamaa je, "o "ravilu, "ravilu, najva$nij najva$nijee dati is"ravan is"ravan odgovor odgovor na "itanje& "itanje& ko je io u stanju da učini dato krivično djeloili prekr)aj4 # Treba, me!utim, voditi računa da učinjeno krivično djelo ili "rekršaj mo$e biti u "rotivrječnosti sa o"štim crtama ličnosti i ranijim "onašanjem lica# Ovo je naročito va$no u slučaju kada je izvršenje djela ili "rekršaja "ra%eno sticajem neuobičajeni okolnosti# S druge strane, činjenje dobri djela i korektno "onašanje mo$e biti samo "aravan iza koga neko skriva svoju "ravu ličnost i trajno kriminalno djelovanje# %spoljavanje volje volje za izvr)enje krivično. djela ili prekr)aja -činilac često is"oljava svoju odluku za izvršenje i "rije izvršenog djela# Otvoreno govori u svom društvu 'da %e se osvetiti, da ne%e zaboraviti nanesenu uvredu i dr#)# Pita za savjet savjet,, tra$i tra$i saučes saučesnik nike, e, tra$i tra$i una una"ri "rijed jed ku" ku"ca ca za robu, robu, nabav nabavlja lja sredst sredstva va za izvrše izvršenje nje krivičnog djela,"rekršaja ili bjekstva# Preduzima i "ri"rema radnje kao što su& - is"itivanje okoline - otklanjanje odre!eni "re"reka ili nabavka za njiovo savla!ivanje Obezbj Obez bje! e!uj ujee se od izne iznena na!e !enj nja, a, "ri" "ri"re rema ma skic skicee sred sredst stav avaa za ko komu muni nika kaci ciju ju,, vrši vrši "ermanentno osmatranje# osmatranje#


Priručnik za oblast Kriminalistika sa kriminologijom %spoljavanje znanja0 znanja0 navike i vje)tine vje)tine :o ovi ovi "od "odata ataka ka obično obično se dolazi dolazi tokom tokom uvi!aj uvi!aja# a# Prilikom izvr)enja učinilac je ostavio tra.ove koji upuBuju na određeno zanimanje vje)tine i navike # To obično uočavamo analizom u"otrebe nekog sredstva za izvršenje 'učinilac je koristio stručno znanje, "rilikom obijanja kase, otvaranjem brave "okazao je vještinu i znanje koje nas u"u%uje da je dobar "oznavalac sistema sistema brava)# - izvršenju krivičnog djela ili "rekršaja, učinilac "reduzima i neke radnje koje su samo njemu svojstvene 'ostavljanje o"uška cigarete, ostavljanje nekog "redmeta, "oruke, način na"uštanja lica mjesta izvršenja krivičnog djela ili "rekršaja itd#)# Poznavanje određeni+ određeni+ prilika i okolnosti okolnosti Povratnik, "ro+esionalac ili s"ecijalista "o "ravilu "ri"rema se za izvršenje krivičnog djela, "rekršaju ili bjekstva# Priku"ljaju "odatke o objektu na"ada 'ulazak u objekat, izlazak iz objekta, sistem zaštite, gdje se čuva ono što je "redmet interesovanja učinioca, "rati koji radnici rade na obezbje!enju objekta itd#)# :o ovi "odataka dolaze ne"osrednim o"a$anjem, stu" stu"aj ajuu u "rij "rijat atel eljs jske ke veze veze sa licim licimaa iz tog tog ob obje jekt kta, a, a čest čestoo i anga anga$u $uje je## Ov Ovii "o "oda daci ci obezbje!uju e+ikasnije i br$e izvršenje krivičnog djela, "rekršaju ili bjekstva# Prisustvo na mjestu mjestu izvr)enja krivično. krivično. djela ili prekr)aja .injenica, odnosno "odatak da se neko lice u vrijeme ili ne"osredno "rije i "oslije izvršenja krivičnog djela ili "rekršaju nalazilo na mjestu izvršenja, odnosno dolazilo ili odlazilo, je osnov za "rovjeru o"ravdanosti njegovog "risustva# Prona!ene stvari, "redmeti i sl# na mjestu izvršenja krivičnog djela ili "rekršaju, a koje nijesu u vezi sa mjestom, u"u%uju na "rovjeru vlasništva ti "redmeta i stvari# Otkriveni vlasnik ne mora ali mo$e biti učinilac, jer i slučajni "rolaznik koji nije zatečen na mjestu izvršenja mo$e ostaviti tragove u bli$oj i široj okolini mjesta izvršenja# - zavisnosti od "rirode krivičnog djela ili "rekršaju, vrši se "rovjera nastanka tragova "rije, za vrijeme i "oslije izvršenja, što je uslovljeno i "rirodom i vrstom tragova# "ačin izvr)enja krivično. djela ili prekr)aju Ova indicija "o "ravilu je vezana i odnosi se na "ovratnike, "ro+esionalce i s"ecijaliste koji "onavljaju so"stveni način izvršenja# 1ačin izvršenja je uslovljen +izičkim i "siičkim svojstvima učinioca# 1ačin izvršenja je bitan jer nas često dovodi do izvršioca, "osebno ako ga karakteriše "onavljanje koje u sebi sebi no nosi si indivi individua dualne lne s"o s"osob sobno nosti sti učinio učinioca ca 'oru!e 'oru!e,, sredstva, objekat na"ada, u"otreba odre!eni sredstava itd# Sl#(F)# Sl#(F


Priručnik za oblast Kriminalistika sa kriminologijom "eosnovano o.aBenje o.aBenje i prekomjerno prekomjerno tro)enje tro)enje novca Ova indicija se is"oljava kod vršenja krivični djela ili "rekršaju iz "ori!o$j%.$ja# Posj Posjed edov ovan anje je no novc vcaa ili ili mate materij rijal alni ni do doba bara ra 'za 'za ko koje je se zna zna ko koli liki ki su mu "ri "riod odi) i),, nekontrolisano i olako troši "obu!uju sumnju da mo$e biti u vezi sa nekim krivičnim djelom ili drugom nedozvoljenom nedozvoljenom radnjom# Pretodna "rovjera "rovjera obuvata sve izvore "riliva novčani novčani sredstava 'nasle!e, "okloni i dr#)# dr#)# Posjedovanje predmeta0 sredstava sredstava i oruđa -vi!aj -vi! ajem em dola dolazi zimo mo redo redovn vnoo do "oda "odata taka ka o tome tome koja koja su sred sredst stva va i oru! oru!aa u"otrijebljena, i koji su "redmeti "risvojeni izvršenjem djela# - s"rovo!enju niza o"erativno* taktički i radnji dokazivanja '"retresi lica i soba itd#) dolazimo do saznanja da je neko lice u "osjedu ovi "redmeta, "redmeta, odnosno oru$ja, oru!a i drugi drugi nedozvoljeni nedozvoljeni sredstava# Samo "osjedovanje nas u"u%uje na mogu%nost da je "osjednik učinilac, ili nas mo$e u"utiti na učinioca# Policija %e "rovjeriti osnov sticanja i način "ribavljanja s"orni "redmeta ukoliko se radi o "redmetima koji su u vezi sa nekim krivičnim djelom# /izičke posledice na učinioca - izvršenju krivičnog djela učinilac savla!uje odre!ene "re"reke zbog čega ostaju tragovi na tijelu i odje%i učinioca# Sredstvo koje je koriš%eno ili "redmet koji je "ribavljen ostavlja na učinioca mikro i makro tragove, koji se nalaze na odjevnim "redmetima, u ošte%enju odje%e i "ovredama na tijelu učinioca# 1a!eni tragovi na odje%i i obu%i 'mikro i makro tragovi) ošte%enja i "ovrede, mogu biti "osledica izvršenja krivičnog djela,"rekršaja ali i ne moraju# /ato se one objašnjavaju i "rovjeravaju "o izvoru izvoru nastajanja# Psi+ičke posledice posledice djela zme!u učinioca i učinjenog krivičnog djela "ostoji odre!en "siički odnos# ntezitet tog odnosa odnosa determinisan determinisan je "rirodom "rirodom djela kao i svojstvima svojstvima učinioca učinioca '"rvi "ut izvršeno izvršeno krivično djelo, "ovratnik, "ro+esionalac itd#)# Osje%anje "rivi+e je najva$nija "siička "osledica za učinioca# /bog toga je značajno "riku"iti "odatke o "onašanju nekog lica "rije i "oslije djela# To se "o "ravilu mani+estuje kod stanja nemira, po!i1!eno!i, nap%1!anja redine, pov%&eno!i) Takvo lice se "onekad interesuje za izvršeno djelo, za "roces otkrivanja, za eventualnu sumnju u njega i sl# Po izvršenju djela, "okušava da odstrani tragove, "okušava da utiče i na lica koja mogu nešto znati o njemu# :oga!a se čak i da ostvari i kontakt sa zatvorskim "olicajcima, da im "onudi saradnju i tome slično# Sve su to indicije koje treba "a$ljivo is"itati#



VER4IJE Krimina$i!i&"e ver#ije '"ret"ostavke) su u stvari misaone rekonstrukcije mogu%i načina izvršenja krivični krivični djela, "rekršaja ili objašnjenje značenja značenja "ojedini činjenica, činjenica, i one u"u%uju slu$benika zatvorske "olicije gdje i koje dokaze treba da tra$i# Obavezno se "lanira više verzija istovremeno ukoliko se ras"ola$e sa malo "ouzdani in+ormacija# Ver#ije e "laniraju u "ogledu zlatni "itanja kriminalistike# Planiranje verzija slu$i kao metod "utem koga se "ronalaze nove činjenice i daju objašnjenja na ve% "rona!ene# erzije se "rovjeravaju "reduzimanjem "reduzimanjem o"erativno*taktički o"erativno*taktički radnji# Taktika obavljanja razgovora sa sa licia li!"ni slobo#" tj$ os%&"ni licia

6azgovor sa licima lišenim slobode tj# osu!enim licima se obavlja sa licem koji daje odre!ena obavještenja o nekom doga!aju koji je od značaja za +unkcionisanje zatvorskog sistema#Obavlja se "o "ravilima kriminalističke taktike, koja nam obezbje!uju isod na "lanu saznanja relevantni 'činjenice koje su vezane za krivično djelo ili "rekršaju, učinioca) činjenica koje koje rasvjetljavaju rasvjetljavaju neki doga!aj# Obavljanje ovog razgovora se bazira, na osobenosti iskaza koji "rolazi kroz tri osnovne +aze& -zapa(anje -pamBenje -izjavljivanje

4APAŽANJE registrujemo +iksiramo u svijesti, "redmete, lica "ojave, radnje i niz drugi "romjena koje nastaju u našem okru$enju# /a"a$anje mo$e biti vizuelno, uočavanjem "reko čula čula slua, slua, mirisa mirisa i "i"an "i"anja# ja# 1a ste"en ste"en za"a$a za"a$anja nja utiču utiču uslovi uslovi sujektivne i ojektivne "rirode# S%.je"!ivni %$ovi % & "siičko stanje lica 'mirno%a, rasijanost, uzbu!enje, stra, is"ravnost čula, koncentarcija, zainteresovanost, mogu%nost razumijevanja "ojave i stanja)# :ok o.je"!ivni& mjesto mjesto sa kojeg kojeg se vrši vrši za"a$ za"a$anj anjee 'udalj 'udaljen enost ost,, kon kon+ig +igura uracij cijaa terena terena), ), vremenski uslovi, svjetlosni, vrijeme dana i no%i, atmos+erske "rilike# - vezi sa zapa(anjem lice mo(e iti u zaludi u odnosu na predmet u vezi sa pamBenjem , što naravno, treba imati u vidu# PAM9ENJE, je vremenski interval od trenutka za"a$anja do davanja izjave o za"a$anju# -slovi koji utiču na "am%enje su sujektivno. karaktera, karaktera , zavisno od individualnog svojstva lica i "rirode "ojave koja je "redmet "redmet za"a$anja 'uzbudljiva, 'uzbudljiva, sim"atija, anti"atija, a+ektivnost, a+ektivnost, stanje "ijanstva, zainteresovanost, senilnost, duševna oboljenja, zaostalost i tome sl#)# /avisno cjelin ini0 i0 djel djelim imič ično no i od nave navede deni ni uslo uslova va "o "oje jedi dine ne "o "oja jave ve mogu mogu biti biti za"a za"am% m%en enee u cjel zaoravljene' zaoravljene' I4JAVLJIVANJE izjava uslovljena za"a$anjem i "am%enjem sa kriminalističkog as"ekta je jedino relevantno i ako, moramo znati da na njen sadr$aj bitno utiču i neke druge okolnosti 's"osobnost izjašnjavanja, ste"en obrazovanja, o"šta kultura lica, iskustvo lica u davanju iskaza, individualne s"osobnosti, neadekvatna neadekvatna u"otreba tremina i tome slično)#



In*orma!ori O in+ormacijama bitnim za bezbjednost mo$emo do%i na različitim mjestima i u različito vrijeme# To se mo$e dogoditi izvan "osla 'od "olicije, u sredstvima javnog saobra%aja, ugostiteljskom objektu, slučajno od kruga "oznanika i si)# /a vrijeme obavljanja du$nosti tako!e smo u "rilici na razne načine do%i do značajni saznanja 'obilaskom, "ri "retresu, nadgledanjem zajednički dru$enja lica lišeni slobode, od civilni slu$benika, na "osjeti i si)# Lice lišeno slobode u zatvorima mo$e biti jedan od najbolji izvora "odataka 'ukoliko se obezbijedi kvalitetan in+ormator) iako mnoga lica lišena slobode nude "odatke često se dešava da najkvalitetniji in+ormatori budu ona lica koja imaju odre!eni ugled i re"utaciju kod ostali lica lišeni slobode# Potencijalni in+ormatori mogu dobrovoljno "ristu"iti slu$beniku obezbjedjenja i "onuditi svoje usluge tj# in+ormacije za koje %emo "rocijeniti od kolike su va$nosti, a s druge strane mogu%e je identi+ikovati lica lišena slobode koja imaju ili mogu imati korisni saznanja o "odacima koji nas interesuju# :obijanje "odataka od in+ormatora mogu%e je& G sa dobrim, dobrim, korektn korektnim im i "ro+esio "ro+esionaln nalnim im odnosima odnosima izme!u izme!u osobl osoblja ja i lica lišen lišeni i slobodeH slobodeH G u situacij situacijama ama kada kada su lica lišena lišena slobod slobodee sigurna sigurna da ostali ostali ne%e saznat saznatii za njiov njiovuu IuloguIH G kad kadaa lica lišena lišena slobode slobode znaju znaju da %e za dav davanj anjee vrijed vrijedni ni "odata "odataka ka biti odgovar odgovaraju aju%e %e vrednovana i adekvatno nagra!ena# Prilikom anga$ovanja in+ormatora ne smiju se do"uštati slede%e radnje& G neza nezako koni nito to "onaš "onašan anje je lica lica lišen lišeni i slobo slobode de,, kao "riti "ritivu vusl slug ugaa za dava davanj njee in+ormacijaH G in+ormatori in+ormatori se ne smiju smiju "odstica "odsticati ti na "rotivza "rotivzakonit konitee radnje radnje radi dobija dobijanja nja "odata "odatakaH kaH G in+ormator in+ormator se se ne smiju smiju nagra nagraditi diti za svoje usluge usluge izvan izvan zakon zakonski ski "ro"isa# "ro"isa# :obro organizovana mre$a in+ormatora i "re"oznavanje "otencijalni in+ormatora mora da "redstavlja va$an zadatak i obavezu svakog zatvorskog "olicajca# ;re$a in+ormatora mora "okrivati sve najslabije tačke materijalno teničke zaštite, i s druge strane lica lišena slobode koja su "redmet "osebnog interesa zatvorskog sistema# Koordinaciju i vo!enje "o "ravilu treba treba da oba obavlj vljaju aju rukovo rukovodio dioci ci Sektor Sektoraa obe obezbj zbje!e e!enja nja## - tu svru svru "otreb "otrebno no je oda odabra brati ti zatvorske "olicajce ili druge slu$benika koji %e raditi sa in+ormatorima, a njima %e se "ru$iti "odrška i stručna "omo%# Posebno us"ješni u ovom "oslu mogu biti "ojedini slu$benici koji imaju "osebnu vještinu i s"osobnost komunikacije, dugogodišnje radno iskustvo, autoritet i "oznavanje lica lišeni slobode# 1aročito "rikladni izvori izvori in+ormacija mogu biti& G lica koja koja su dugo dugo na izdr$a izdr$avanju vanju kazne kazne,, nijesu nijesu zadovoljn zadovoljnaa svojim svojim trenutnim trenutnim statuso statusom m te $ele "romjeneH G lica kod kod koji koji kriminili kriminilizira ziranost nost nije nije razvijen razvijena, a, jer su u zatvo zatvoru ru "o "rvi "rvi "utH "utH G lica lica koja nastoj nastojee "romijen "romijeniti iti svoj svoj $ivotni $ivotni stil i distan distancir cirati ati se od ostali ostali lica lišeni lišeni slobodeH G lica za koja "ostoje "ostoje sazna saznanja nja da su "retodn "retodnoo bili "ouzdan "ouzdanii saradnici saradnici "olici "olicije je ili tokom tokom ranijeg izdr$avanja kazneH G lica koja su "od "od razni raznim m "ritisc "ritiscima ima drugi drugi lica lišeni lišeni slobod slobodeH eH G lica lica koj kojaa usko uskoro ro izl izlaz azee na slob slobod odu# u# /nakovi koje lice lišeno slobode s"remno na saradnju mo$e "okazivati najčeš%e najčeš%e su& G "oči "očinj njee razg razgov ovor or o neuo neuobi biča čaje jeni nim m i tri trivi vija jaln lnim im stva stvari rima maHH G mota ota se se oko oko kan kancela elarije rije ili ili ra radn dnog og mjest jestaa slu slu$b $beenik nikaH G u"orno vas gledaH OSNOVI POLICIJSKE KRIMINALISTIKE 15

Priručnik za oblast Kriminalistika sa kriminologijom G "rati vasH G otvoreno tra$i razgovor sa vama# Ako lice lišeno slobode nudi kakvu in+ormaciju moraju se "ostaviti "ravila# n+ormator mo$e "okušati mani"ulaciju s tom in+ormacijom# Svakako mora se naj"rije indirektro, a zatim i direktno od lica lišenog slobode, ako to okolnosti do"uštaju, ustanoviti motiviraju%i +aktor& G zbog če čega do dostavlja in in+ormacijeH G šta $eli od vasH Pri tome, in+ormatoru se mora sao"štiti da ne namjeravate ugroziti svoju "ro+esionalnost i sigurn sigurnost ost ustan ustanove ove## .injen .injenicu icu us"os us"ostav tavlja ljanja nja kon kontak takta ta sa licem licem lišeni lišenim m slobod slobodee treba treba "redočiti ne"osrednom starješini# starješini# n+ormatori mogu biti "rivremeni, za jednokratnu u"otrebu, a vrlo često ta saradnja ima trajan oblik# :o tog ste"ena do%i %e in+ormator čije su in+ormacije "ouzdane i tačne# :o takvi in+ormatora ne dolazi se jednostavno# Pre"oručuje se da in+ormator ne zna razloge zbog koji su nam "otrebne odre!ene in+ormacije# stinitost i "ouzdanost in+ormatorovi "odataka mo$e se "re"oznati ve% na dva do tri slučaja dobijanja "odataka# ;oramo se čuvati la$nog in+ormatora koji nas svojim in+ormacijama mo$e odvu%i u krivom "ravcu ili situacije da "rezentira samo ImrviceI dok glavne stvari zanemaruje# Pravila rada sa in+ormatorom nala$u da kontakt sa njim odr$ava samo odre!eni slu$benik# Prilikom odr$avanja veze sa in+ormatorom treba se dr$ati una"rijed dogovorene "rocedure, načina kontaktiranja# Kod o"erativni "ostu"anja na temelju dobijene in+ormacije moramo voditi računa da u s"rovo!enju aktivnosti budemo taktični i ne kom"romitujemo in+ormatora# a$no je dosledno bilje$iti i voditi "odatke dobijene od in+ormatora jer se mo$e desiti da nam koristan bude i onaj "odatak koji se u "očetku čini malo značajnim# n+ormator se mo$e nagraditi ali samo u okviru zakonski "ro"isa i "ro"orcionalno vrijednosti dobijene in+ormacije# 1agradu treba dodijeliti isključivo nakon dobijeni "odataka i rezultata koji su "ostignuti u otklanjanju otklanjanju bezbjedonosnog bezbjedonosnog rizika na temelju temelju ti "odataka, a nikada una"rijed# una"rijed# 1agra!ivanje ne smije biti "re"oznato od od ostali lica lišeni slobode# 1agra!ivanje 1agra!ivanje mo$e uključiti davanje razni oblika nagrada, "ozitivnog izvještaja o "onašanju i mišljenja da je "ostignut na"redak na"redak u njegovom tretmanu# tretmanu#



OBEZBJEĐENJE LICA MJESTA KRIVIČNOG DOGAĐAJA

/atvorski "olicajac je bez obzira koje "oslove obavlja u trenutku saznanja za krivično djelo du$an da što "rije stigne na mjesto gdje je izvršeno neko krivično djelo, a naročito kada se radi o krivičnim djelima koja se gone "o slu$benoj du$nosti i kada je neo"odno vršenje uvi!aja# - kriminalističkom smislu mjesto krivičnog doga!aja je& mjesto izvr)enja radnje0 mjesto nastupanja posledice0 tako tako i svak svakoo dru. dru.oo mjes mjesto to na kome kome se nala nalaze ze pred predme meti ti i tra. tra.ov ovii pode podesn snii za dokazivanje krivično-pravni+0 relevantni+ činjenica 9ovo mjesto se često naziva i mjesto nalaza:0 U )irem smislu0 pod mjestom krivično. do.ađaja smatra se i mjesto .dje se vr)e pripremne radnje radnje za izvr)enje izvr)enje neko. krivično. krivično. djela'   

/a us"ješno vršenje uvi!aja, neo"odno je +itno izaBi na lice mjesta, mjesta , da bi se isto očuvalo u svom "rvobitnom stanju, da bi se izbjeglo uništenje tragova i "redmeta, sve do dolaska eki"e za vršenje uvi!aja, da bi se u "ogodnom slučaju s"riječilo bjekstvo izvršioca krivičnog djela# Promje Promjene ne izgled izgledaa lica lica mjesta mjesta mogu mogu nastat nastatii ljudsk ljudskom om radnjo radnjom m ili usled usled elemen elementar tarni ni ili atmos+erski ne"ogoda# Protek vremena od izvršenja krivičnog djela do dolaska "rvog zatvorskog "olicajaca koji bi obezbjedio lice mjesta onemogu%ava izvršiocu da uništi "ostoje%e tragove i obezbijedi la$ni i#$a#a" " na $i+e mje!a mje!a od strane zatvorskog "olicajca koji %e alibi , "a zbog toga .r# i#$a#a obezbjediti lica mjesta omogu%ava& * zatica zaticanje nje izv izvrši ršioca oca krivič krivičnog nog djela djela na na licu licu mjes mjesta, ta, * zatica zaticanje nje svje svjedok dokaa koji koji bi se se kasni kasnije je teško teško mogli mogli "rona "rona%i, %i, * "reduz "reduzima imanje nje mjer mjeraa "otrag "otragee za izvrš izvršioc iocem em krivi krivičn čnog og djela djela,, * da na licu licu mjes mjesta ta ne do!e do "romj "romjen enee izgl izgled edaa i un uniš išta tanj njee trag tragov ovaa do do dola lask skaa eki"e za vršenje uvi!aja# 1azvat %emo JJne!a"n%!imJJ ono u$e mjesto doga!aja kojemu, sve do dolaska slu$benika zatvorske "olicije niko nije ulazio# 1azvat %emo JJ JJnei#mijenjenimJJ ono mjesto doga!aja na koje je ve% neko ulazio 'razumije se nakon doga!aja) ali ništa nije dirao niti "omjerao# JJI#mijenjenimJJ mjestom doga!aja nazvat %emo mjesto gdje su se ljudi kretali, "omjerali "redmete, "rije nego je slu$benik zatvorske zatvorske "olicije stigao stigao na lice mjesta radi radi obezbje!enja# obezbje!enja# Po "ravilu zatvorski "olicijac anga$ovana anga$ovana na obezbje!enju obezbje!enju lica mjesta mjesta u toku obezbje!enja obezbje!enja bez naročite "otrebe "otrebe ne mije e "re!a!i po $i+% mje!a # Pri dolasku na lice mjesta "olicajac je du$an da "oštuje slede%a op1!a pravi$a & * "ri dolasku na lice mjesta djelovati djelovati odlučno, ali i o"reznoH o"reznoH * na licu mjesta bez "otrebe ne !re.a ni1!a dodiriva!i i$i pomjera!i * "rimarni zadatak "o dolasku je da utvrdi& da li je $rtva $rtva $iva ili nije# nije#


Priručnik za oblast Kriminalistika sa kriminologijom - slučajevima kada je "otrebno "ri%i $rtvi radi utvr!ivanja da li je $iva ili kad treba obezbijediti neki trag od uništenja to radi najiskusniji "olicajac i mora se kretati o.a#rivo, svoje tragove nastale "ri takvim situacijama neo"odno je na odgovaraju%i način obilje$iti, "otrebno je da za"amti kuda je ulazio, što je "omjerao, u kom "olo$aju se nalazilo lice, "redmeti, stvari i sl#H Ako $rtva "okazuje znake $ivota treba joj "ru$iti "rvu "omo%, a ako je neo"odno $rtvu "renijeti u zdravstvenu ustanovu, zavisno od "otrebe mora se voditi računa da se to radi "a$ljivo, da se "reduzimanjem ove radnje r adnje zdravstveno stanje $rtve nebi "ogoršalo# Kad god do!e do "omjeranja ili "renošenja $rtve neo"odno je o.i$je2i!i prvo.i!no #a!e&eni po$o2aj 2r!ve) *

* *

* * * * * * * * * * *

sa u$ u$e i šire šire ok okolin line lic lica mje mjesta sta treba udaljiti sva radoznala lica ali to treba učinjeti taktički kako se sa lica mjesta nebi ostranili i svjedoci i kako se nebi izazvao revolt oni lica koja bi mogla "ru$iti korisnu in+ormaciju# in+ormaciju# tra$iti "ojačanje, ukoliko je "otrebnoH blokirati mjesto doga!aja 5 zavatiti ve%i krug od onog što se misli da je dovoljan 'najmanje du"lo)H tokom obezbje! obezbje!enja enja lica mjesta mjesta treba treba nastojati nastojati da se "rona!u "rona!u očevidci očevidci ili lica lica koja mogu "ru$iti korisnu in+ormaciju o $rtvi i izvršiocu ukoliko nijesu zatečena na licu mjesta# mrtv mrtvoo tijel tijeloo "okri "okriti ti ras" ras"ol olo$ o$iv ivim im sred sredst stvo vomH mH ne dozvo dozvoli liti ti da bilo bilo ko u!e u blok blokir iran anii krug krug** do dolas dolaska ka "olic "olicij ijsk skee eki" eki"ee za vršenje uvi!ajaH ne"oz ne" ozvan vanaa 'znati$e 'znati$eljn ljna) a) lica udalji udaljiti ti na takvoj takvoj udaljeno udaljenosti sti da ne mogu osmatr osmatrati ati detalje lica mjestaH ukolik uko likoo je izvršil izvršilac ac krivič krivičnog nog djela djela zateč zatečen en na licu licu mjesta mjesta ili u blizini blizini "azit "azitii da ne uništi tragove, a "osebno one koji bi se mogli na%i na njemu za"isa za"isati ti ili ili za"am za"amtiti titi ko je, je, šta šta i zbog zbog čega čega diraoH diraoH nigd nigdje je se ne nasl naslan anja jati, ti, u zatv zatvor oren enom om "ros "rosto toru ru,, ne dodiri dodiriva vati ti kv kvak ake, e, slav slavin ine, e, "rekidače za svijetlo svijetlo zbog eventualni eventualni tragovaH na otvoren otvorenom om "rostor "rostoruu registro registrova vati ti atmos+er atmos+erske ske "rilik "rilikee 'kiša 'kiša,, snijeg, snijeg, inje, inje, magla magla,, rosa), a u zatvorenom "rostoru registrovati eventualne mirise 'dim cigarete, barut, benzin, "ar+em i sl#)H "okazati "oka zati snala snala$ljiv $ljivost ost u obezb obezbje!i je!ivanju vanju tragova tragova i "redme "redmeta ta 'n"r 'n"r# zaštititi zaštititi najlono najlonom m tragove krvi kada "ada kiša, tragove sto"ala u blatu i sl#)H .uva .u vati ti tajn tajnuu lica lica mjes mjesta ta doga doga!a !aja ja,, jedi jedino no dr$av dr$avno nom m tu$i tu$ioc ocuu i lici licima ma koja koja učestvuju u vršenju uvi!aja "odnijeti iscr"an izvještaj o situaciji koja je zatečenaH O činj činjen enic icam amaa sa lica lica mjes mjesta ta ne vodit voditii razg razgov ovor or sa gra! gra!an anim ima, a, rodb rodbin inom om i "rijateljima, kao niti sa "redstavnicima "redstavnicima javnog in+ormisanja in+ormisanja 'novinari, 6T)H 6T)H


Priručnik za oblast Kriminalistika sa kriminologijom $ada zatvorski zatvorski policajac ulazi i mijenja mijenja mjesto krivično. do.ađaja4 (# 6adi "ru$anja "ru$anja "rve "omo%i "omo%i "ovrije "ovrije!eno !enom m '$rtvi)H '$rtvi)H 4# Kad Kadaa je ugro$en ugro$en $ivot $ivot ljudi ljudi i imovin imovinee u ve%em ve%em obimu obimu 'širen 'širenje je "o$ara, "o$ara, mogu%n mogu%nost ost eks"lozije i sl#)H 0# Ako "ostoji "ostoji bojaznos bojaznostt da %e tragovi tragovi krivičnog krivičnog djela djela biti uništeni, uništeni, radi radi njiove njiove zaštite# zaštite#

PRETRES - "odizanju nivoa +aktora bezbjednosti, "retres ima veoma va$nu ulogu# 6adnja "retresa se "reduzima u cilju s"rovo!enja odredbi Pravilnika o ku%nom redu, tj# odr$avanje disci"line lica lišeni slobode na "otrebnom nivou# Pretresom se otklanjaju bezbjednosni rizici, a "retres ima i "reventivni značaj u s"rečavanju štetni "osledica ne"rilago!enog "onašanja lica lišeni slobode na uku"nu bezbjednost# - vršenju "oslova obezbje!enja, slu$benik obezbjedjenja %e "rema ukazanoj "otrebi vršiti "retresanje lica lišeni slobode kao i "rostorija u kojim ona borave i rade i stvari kojima se slu$e, odnosno koje "osjeduju# Kvalitetno odra!enim "retresom smanjuje se bezbjednosni rizik, oduzimaju se nedozvoljene stvari i "redmeti od lica lišeni slobode "ogodni za nanošenje tjelesni "ovreda sebi i drugima kao i "redmeta "ogodni za organizovanje bjekstva ili za na"ad na slu$beno lice# Stoga je značaj "retresa kao radnje usmjerene u "ravcu "odizanja bezbjedonosnog +aktora veoma veliki, graniči se sa dobro organizovanim o"erativnim radom i gotovo uvijek znači "reventivno djelovanje djelovanje na mogu%e mogu%e negativne "ojave "ojave u zatvorima# Pretres ima i veliki "siološki uticaj na lica lišena slobode, jer ona ne mogu biti sigurna u us"je svoji namjera u ostvarenju negativni "ojava, ukoliko se "retresi vrše "ravovremeno i kvalitetno# /a us"je "retresa "otrebno je da slu$benik obezbjedjenja& obezbjedjenja& G djeluje "r "ri"remljeno i "lanskiH G ima dobre in+ormacijeH G ima rutinu i iskustvo u vršenju "ret retresaH G dobr dobroo "ozn "oznaj ajee osob osobu, u, odno odnosn snoo "ros "rosto tori riju ju koju koju "ret "retre resa sa## /a us"ješan "retres od velikog značaja je +aktor iznena!enja odnosno da se izvrši onda kad se lice lišeno slobode najmanje nada# Pretres se mo$e vršiti "rema ukazanoj "otrebi u svako doba, "o nare!enju ne"osrednog starješin starješinee ili "o so"stvenoj so"stvenoj inicijativi inicijativi slu$benik slu$benikaa obezbjedjenj obezbjedjenja# a# O svakom svakom izvršenom izvršenom "retresu, "reduzetom "o so"stvenoj inicijativi, slu$benik obezbjedjenja je du$an obavijestiti ne"osrednog starješinu o razlozima kao i o rezultatima "retresa# Pretres "o "ravilu vrše najmanje dva slu$benika obezbjedjenja, a kada to razlozi itnosti zatijevaju "retres lica lišeni slobode ili "rostorija mo$e izvršiti samo jedan slu$benik obezbjedjenja# Kad se "red"ostavlja da se "retresom mogu "rona%i "redmeti koji su u"otrijebljeni ili namijenjeni za izvršenje krivičnog djela ili koji mogu "oslu$iti kao dokaz u "ostu"ku, "retres se vrši u "risustvu dva svjedoka# Kada razlozi bezbjednosti to nala$u, "retres se i u ovom slučaju mo$e izvršiti i bez "risustva svjedoka# 1a "retresu se od lica lišeni slobode oduzimaju "redmeti koje nije dozvoljeno dr$ati ili u"otrebljavati kao i "redmeti koji su u"otrijebljeni ili namijenjeni za vršenje krivični djela# /a oduzete "redmete lične svojine izdaje se "otvrda o "rivremeno oduzetim "redmetima, a OSNOVI POLICIJSKE KRIMINALISTIKE 19

Priručnik za oblast Kriminalistika sa kriminologijom "redmeti "redaju na čuvanje u de"ozit stvari lica lišenog slobode# -koliko se "rona!u "redmeti kojima je izvršeno krivično djelo, isti %e se oduzeti i "redati nadle$nom organu za vo!enje istrage# VRSTE PRETRESA

- zatvorskim ustanovama obavljaju se slede%i "retresi& G "retres lica lišeni slobodeH G "ret "retre ress "os "osje jeti tila laca ca i oso osoba ba koje koje dola dolaze ze u zat zatvo vors rsku ku usta ustano novu vuHH G "ret "retre ress "ro "rost stor orij ijaa u ko koji jima ma lica lica liše lišena na slob slobod odee bor borav ave, e, od odno nosn snoo rad radeH eH G "retres stvari#

Pre!re $i+a $i1eni' $o.ode - s"rovo s"rovo!en !enju ju Pravil Pravilnik nikaa o ku% ku%nom nom redu redu i disci" disci"lin linee slu$be slu$benik nik obe obezbj zbjedj edjenj enja, a, "rema "rema ukazanoj "otrebi, vrši "retresanje lica lišeni slobode# Ovaj "retres mo$e se obaviti u svako doba u skladu sa bezbjednosnim "otrebama# Pri"adnici Sektora obezbje!enja obavljaju redovne i vanredne "retrese lica lišeni slobode, "o nare!enju ne"osrednog starješine kao i "o so"stvenoj "rocjeni kada to razlozi itnosti zatijevaju# Pretres obavljaju "ri"adnici Sektora obezbje!enja istog "ola# Svra "retresa je da se "rona!u& "redmeti "redmeti koji se mogu koristiti u cilju bjekstva, bjekstva, sredstva koja se se mogu koristiti za samo"ovrje!ivanje, "redmeti koji su u"otrijebljeni za izvršenje krivičnog djela, "redmeti "ribavljeni izvršenjem izvršenjem krivičnog djela i sl# Predmeti i tragovi mogu biti skriveni u odje%i, obu%i, na tijelu i u tijelu# Postoje dva osnovna načina načina "retresa lica& 6je$imi&ni pre!re; 6e!a$jni pre!re;

6je$imi&ni pre!re obavlja se na način da se osoba "regleda sa s"oljnje strane uz "regled d$e" d$e"ov ovaa i osta ostatk tkaa gard garder erob obee i stva stvari ri ko koje je lica lica ima ima "ri "ri sebi sebi,, a sast sastoj ojii se u tra$e tra$enj njuu nedozvoljeni stvari i "redmeta# Postoje dva osnovna načina djelimičnog "retresa lica& * klasični "retresH * zidni "retres# 1ačin s"rovo!enja klasičnog "retresa je sljede%i& "retresanoj osobi se naredi da "odigne ruke r uke u vis iznad glave i okrene se le!ima zatvorskom "olicajcu koji vrši "retres, sa raširenim nogama kako bi na taj način bila u nestabilnom "olo$aju# :rugi, zatvorski "olicajac na udaljenosti od 4*0 m obezbje!uje "retresanje "rate%i "onašanje osobe koja se "retresa, s"reman za akciju u slučaju "otrebe# /idni "retres je bezbjedniji i on se češ%e "rimjenjuje u zatvorima # Lice koje se "retresa "ristu"a zidu, stoji na vrovima no$ni "rstiju, a "rstima ruke se oslanja na zid u kosom "olo$aju# Ovakav "olo$aj tijela "retresanog lica čini ga veoma nestabilnim# /atvorski "olicajac koji vrši "retres iskorači na"rijed, tako da svoju desnu nogu stavi uz lijevu nogu "retresanog sa unutrašnje strane i u slučaju bilo kakvog "okušaja na"ada ili ot"ora "ovuče mu nogu izbacuju% izbacuju%ii ga iz ravnote$e# ravnote$e# :ok jedan jedan zatvorski zatvorski "olicaj "olicajac ac vrši "retres "retres lica drugi drugi "rati i obezbje!uje "retres# Ako se vrši "retres više lica, zatvorski "olicajac koji vrši "retres ne smije se nikada na%i na%i izme!u dva lica koja se "retresaju# -koliko nema nema zida na koji bi se


Priručnik za oblast Kriminalistika sa kriminologijom naslonilo lice koje se "retresa, u tim slučajevima ova radnja se vrši na način što se lice stavi u kleče%i "olo$aj "olo$aj i dr$i ruke u vazduu vazduu ili na "otiljku# Sve oduzete "redmete izdvojiti, označiti i, ukoliko se oduzimaju, staviti u omote sa oznakom gdje su "rona!eni## Slu$benik obezbjedjenja "rilazi "retresanoj osobi od"ozadi, stavlja se u "olo$aj koji mu omogu%uje "reduzimanje zavata savladavanja ukoliko "retresano lice "ru$i ot"or, i vrši "retres "ovlačenjem rukama, "očevši od ruku i gornjeg dijela tijela "rema donjem dijelu tijela# Prilikom "retresa, zatvorski "olicajac %e "osebno obratiti "a$nju na d$e"ov d$e"ovee i šavov šavovee garde garderob robe, e, kao i druge druge dijelo dijelove ve "og "ogod odne ne za skriva skrivanje nje ned nedozv ozvolj oljeni eni "redmeta# :jelimični "retres "retres zatvorski "olicajac obavlja "rilikom& G izvo!enja lilica lilišenog sl slobode na na še šetnjuH G izvo!enja na rad u radioniceH G izvo!enja na na "o "osjet jetu ro rodbine ilili br braniocaH G izvo!enja na sudH G izvo!enja u zdravstvenu ustanovuH G izvo!enja za zatvorskom j jekaruH G izvo!enja na vjerski obredH G "ovr "ovrat atka ka lica lica liše lišeno nogg slo slobo bode de sa nave navede deni ni akt aktiv ivno nost stiH iH G u svim "rilika "rilikama ma kada kada se lice lišeno lišeno slobod slobodee dislocir dislociraa "o raznim raznim osnovama osnovama iz "rosto "rostorij rijee u kojoj je smješten#

G G

G G G

6e!a$jni pre!re lica lišenog slobode zatvorski "olicajci obavljaju na način da se osoba koja se "retra$uje "ot"u"no skida odje%u i obu%u#1akon toga izvrši se vizuelni "regled tijela i isto se dovodi u "olo$aj okrenuto le!ima "rema zatvorskom "olicajcu nakon čega se zatijeva da se isti nagne dok mu grudni koš ne do!e "aralelan sa "odom# -koliko se utvrdi da nema ništa vidljivo sakriveno u tijelu mo$e se zatijevati da lice na"ravi čučanj kako bi "redmet koji je eventualno sakrio u tijelu izbacio van tijela# Licu se obezbje!uje adekvatan ogrtač dok zatvorski "olicajci "retresaju njegovu garderobu# Ako se ustanovi da "rilikom detaljnog "retresa treba obaviti i "retragu tjelesni šu"ljina nad osobama koje se "retra$uju, taj "retres smije obaviti samo medicinsko osoblje# :etaljan "retres zatvorski "olicajac obavlja "rilikom& G "rijema i ot"usta lilica lilišenog sl slobodeH "rije u"u%i u"u%ivanj vanjaa na izdr$av izdr$avanje anje kazne kazne samice samice odnosn odnosnoo izvršenja izvršenja mjere mjere usamljenj usamljenjaH aH "rij "rijee od odla lask skaa i nako nakonn "o "ovr vrat atka ka osu! osu!en eni i lica lica sa koriš% koriš%en enja ja nagr nagrad adaa i drug drugi i vanr vanred edni ni izlazaka van zatvoraH G "rije i nakon slobodni "osjetaH G "ri "ri "ov "ovra ratk tkuu lic licaa liš lišen enog og slob slobod odee sa sa rad radaa sa sa van vanjs jski ki rad radil iliš išta taHH nako nakonn zavr završe šetk tkaa od odre re!e !eni ni slob slobod odni ni i radn radni i akti aktivn vnos osti ti veza vezani ni za u" u"ot otre rebu bu o" o"as asni ni i nedozvoljeni sredstava i "redmetaH u slučaje slučajevim vimaa kada je osoba osoba lišena lišena slobode slobode imala imala "ristu "ristu"" "redmeti "redmetima ma koji su zabran zabranjen jenii za dr$anje "rema odredbama Pravilnika o ku%nom reduH u svim sluča slučajevim jevimaa kada "osto "ostoji ji osnovana osnovana sumnja sumnja ili in+ormaci in+ormacija ja da lice lice lišeno lišeno slobode slobode skriva skriva "redmete zabranjene zabranjene za dr$anje# dr$anje# Licu lišenom slobode oduze%e se& lični dokumenti, oru$je, no$evi, makaze, igle, britve, $ileti za brijanje, sve stvari "ogodne za samo"ovre!ivanje ili ozle!ivanje drugi osoba, alkoolna "i%a, lijekovi i medicinski "ribor, narkotična sredstava, tele+onski a"arati i a"arati za komunikaciju, lični računari i si# O svim "rona!enim i oduzetim "redmetima mora se izdati "otvrda u kojoj se unose "odaci o broju, vrsti i količini oduzeti stvari i na"raviti izvještaj o obavljenom "retresu koji "ot"isuje zatvorski "olicajac koji je izvršio "retres# Sam čin "retresa treba obaviti ozbiljno, "ro+esionalno, izbje%i rutinu, "ri tom "aze%i da se ne "ovrijedi dostojanstvo i lični integritet lica koje se "retresa# :a bi se "retres lica lišenog OSNOVI POLICIJSKE KRIMINALISTIKE 21

Priručnik za oblast Kriminalistika sa kriminologijom slob slobod odee moga mogaoo kv kval alit itet etno no ob obav avit itii "o "otr treb ebno no je isku iskust stvo vo ko koje je se najb najbol olje je mo$e mo$e ste% ste%ii "osmatranjem kolega kolega koje su ovu vrstu radnog zadatka zadatka obavljali "uno "uta#

Pre!re poje!i$a+a i oo.a "oje do$a#e % #a!vor"% %!anov% Prilikom "rijema "osjetilaca licima lišenim slobode i osoba koje "o drugim osnovama ulaze u "rostor /avoda, zatvorski "olicajac na "rijavnici %e obavezno "reduzeti bezbjednosne bezbjednosne mjere kontrole eventualnog unosa nedozvoljeni stvari koje "odrazumijevaju kontrolu uz "omo% tenički "omagala i radnje djelimičnog ličnog "retresa i detaljnog "retresa stvari koje unose# Prije Prije ličnog ličnog "retresa "retresa,, zatvor zatvorski ski "olicaja "olicajacc %e "oz "ozvat vatii "os "osjet jetioc iocaa da odlo$i odlo$i sve stvari stvari nedozvoljene za unos u "rostorije zatvora kao što su vatreno i ladno oru$je, mobilni tele+oni i si# 1akon toga, "osjetilac %e se "ro"ustiti kroz metal detektor vrata i "o "otrebi "regledati ručnim detektorom i izvršiti djelimičan "retres# Stvari nedozvoljene za unos %e se oduzeti, i vratiti vratiti "o izlasku izlasku iz zatvorsk zatvorskee ustanove ustanove,, izuzev izuzev "redmeta "redmeta čije "osjedova "osjedovanje nje "redstav "redstavlja lja krivično krivično djelo# - tom slučaju ti "redmeti "redmeti se zadr$ava zadr$avaju, ju, i obav obavješta ještava va se najbli$i centar centar tj# odjeljenje bezbjednosti -"rave "olicije koja "reduzima dalje aktivnosti#

Pre!re pro!orija % "ojima $i+a $i1ena $o.ode .orave, odnono rade Pretres "rostorija u kojima lica lišena slobode borave i rade mo$e se obaviti u svako doba u skladu skladu sa sigurn sigurnosn osnim im "otreb "otrebama ama,, "o nared naredbi bi ovlas% ovlas%eno enogg starje starješin šinee ili "o so" so"stv stveno enojj inicij inicijati ativi vi kada kada to razloz razlozii itnos itnosti ti zatj zatjeva evaju# ju# Pretre Pretress "rosto "rostorij rijaa ob obavl avljaj jajuu slu$be slu$benic nicii obezbjedjenja uz obavezno "ristustvo najmanje jednog lica lišenog slobode koje je smješteno u sobi koja se "retra$uje# Pretres "rostorija u kojima lica lišena slobode borave i rade obavlja se redovno# Pored redovni "retresa ne"osredni starješina mo$e narediti vanredne "retrese, a najmanje dva "uta godišnje mora se izvršiti generalni "retres svi objekata zatvorskog dijela#  "retres "rostorija u kojima lica lišena slobode borave, odnosno rade mo$e biti& G djelimičan, i G detaljan# 6je$im 6je$imi&a i&an n pre!r pre!re e pro! pro!ori orija ja u kojima borave ili rade lica lišena slobode obavlja se svakodnevno, a sastoji se u vizuelnom "regledu is"ravnosti rešetki na "rozorima, "rozora i ostalog inventara u sobi odnosno radionicama# 6e!a$j 6e!a$jan an pre!r pre!re e pro! pro!ori orija ja obavlja se na način da se detaljno "regledaju lične stvari, ormari%i u kojima se stvari dr$e i ostali inventar, kao i svi dijelovi "rostorija# Prilikom "retresa ne smiju se uništavati uništavati lične stvari, a o oduzetim stvarima mora se na"raviti na"raviti za"isnik i izdati "otvrda * revers# O obavljenom "retresu "rostorija slu$benici obezbjedjenja "odnose "isani izvještaj o izvršenom "retresu u kojem se navodi da li je "retres obavljen "o nare!enju starješine ili na ličnu inicijativu slu$benika obezbjedjenja, obezbjedjenja, kada i koja "rostorija je "retresena, slu$benici koji su vršili "retres, "rona!ene nedozvoljene stvari i tačno vrijeme završetka "retresa# /a"isnik "ot"isuju slu$benici obezbjedjenja obezbjedjenja koji su učestvovali u "retresu# :etaljan "retres "rostorija mo$e biti& G trenutni, i G "lanski# Tren%!ni ren%!ni pre!re pre!re se obavlja zbog itnosti situacije i "reduzima se odma, a najčeš%e se temelji temelji na dobijeno dobijenojj in+ormaciji in+ormaciji ili vizuelno vizuelnom m za"a$anj za"a$anju# u# I u ovakvim slučajevima mora se "ristu"iti "o nekim taktičkim "ravilima "retresa jer u su"rotnom su"rotnom "retres je nee+ikasan i dolazi dolazi do grešaka# P$an"i P$an"i pre!re pre!re je onaj "retres koji je una"rijed "ri"remljen, is"laniran i nare!en od strane ovlas%enog starješine, sa tačno odre!enim ciljem# Plan "retresa sadr$i& OSNOVI POLICIJSKE KRIMINALISTIKE 22

Priručnik za oblast Kriminalistika sa kriminologijom G vo!u "retresaH G odgovaraju%i broj zatvorski "olicajaca koji %e vršiti "retresH G zadata atak za svak vakog zatv atvors orski ki "olic olicaajaca jacaHH G detalj taljna na u" u"ut utsstva tva o tome tome gd gdje je i što tra tra$itiH itiH G obezbje!i obezbje!ivanj vanjee dodatne dodatne o"reme o"reme 'odvijač 'odvijač,, kliješta kliješta i si#) za "retres, "retres, ukolik ukolikoo je "otrebnaH "otrebnaH G ob obez ezbj bje! e!iv ivan anje je drug drugi i slu$ slu$be beni nika ka 'Sek 'Sekto tora ra za rad rad ili ili medi medici cins nske ke slu$ slu$be be)) uk ukol olik ikoo je to "otrebnoH G u"ut u"utst stvo vo o nač način inuu "os "ostu tu"a "anj njaa u slu sluča čaju ju eks eksce cesn sni i sit situa uaci cija ja## Pretres "rostorije uvijek treba izvršiti "a$ljivo i u skladu sa odre!enim redom i "lanom "retresa# Bez obzira što se treba "ridr$avati "lana, treba se znati "rilagoditi novonastaloj novonastaloj situaciji jer teško je sve i uvijek "redvidjeti# Prosto Prostoriji riji koju koju $elim $elimoo detal detaljno jno "retre "retresti sti "rilaz "rilazimo imo ne"ri ne"rimij mijetn etno, o, brzo brzo otvara otvaramo mo vrata vrata i "ostavljamo se na odgovaraju%a mjesta# mjesta# 1aj"rije se zatvaraju zatvaraju "rozori da bi se onemogu%ilo onemogu%ilo da se kroz nji izbace "redmeti, zatim vršimo detaljan "retres lica lišeni slobode i ostavlja se jedno lice koje "risustvuje "retresu "rostorija# Ostala lica se udaljuju iz "rostorije na odnik# -koliko za to "ostoje mogu%nosti, "rilikom "retresa lični stvari i inventara, uvodi se lice vlasnik ti stvari# /atim vršimo detaljan "retres "rostorije, inventara, i svi stvari i "redmeta koje se nalaze u "rostoriji "o ve% dogovorenom redu#Kriminalistička taktika nala$e odre!ena "ravila "rilikom "retresa zatvoreni "rostorija# Prvo se "retresaju "retresaju vertikalne "ovršine'zidovi), "ovršine'zidovi), nakon toga "la+on i sve na njemu, "otom "atos#Kada su stvari koje su u sobi u "itanju i tu "ostoji više načina& načina& s lijeva u desno, desno, s desna u lijevo lijevo ili u vidu koncentrični koncentrični krugova bilo koji koji od ovi modela mo$e se "rimijeniti s tim da se "retres odradi u skladu sa "lanom i da bude maksimalno is"oštovano načelo temeljitosti i u"ornosti kao i načelo čuvanja slu$bene tajne# Bez "oštovanja ova dva načela svaki "retres je besmislen i "ronalazak "redmeta bi bio sko"čan sko" čan sa "uko "ukom m slučajno slučajnoš%u# š%u# Kod detaljnog detaljnog "retresa "rostorija "rostorija "osebnu "a$nju treba obratiti na jastuke, dušeke, stolove i stolice, krevete, šu"ljine na namještaju, knjige, novine, sanitarni čvor, odje%u, obu%u, ranu itd# Sve zidove o"i"ati rukom, a sve stvari koje su naslonjene na zid odmaknuti i izvršiti "regled# - "rostorijama u kojima lica lišena slobode dr$e zalije"ljene "ostere i slično, iste skinuti i "regledati "ovršinu is"od nji# >ijelo vrijeme jedan od slu$benika treba "osmatrati osobe lišene slobode u sobi, da li je osoba na"eta, mijenja li boju glasa i lica kada dolazimo nekoj stvari ili dijelu "rostorije i odaje li bilo kakve "romjene u "onašanju# Ako Ako "rimijetimo ove "romjene treba tr eba konstantno razgovarati sa ovom osobom jer se tada još više mani+estuje nervoza i tada smo bli$e cilju kojeg tra$imo# Treba na"omenuti, da su "rostorije kao i mogu%nosti skrivanja odre!eni stvari u njima, daleko "oznatije licima lišenim slobode koja stalno borave u njima, te su time ona u "rednosti u odnosu na "ri"adnike Sektora obezbje!enja# /bog toga radnju "retresanja, "o mogu%nosti, treba "ovjeravati najiskusnijim slu$benicima obezbjedjenja, jer "ored svi drugi "oslova koje obavlja Sektor obezbje!enja "retres "redstavlja najznačajniju aktivnost koja je i "rva i najva$nija mjera u "odizanju bezbjedonosnog bezbjedonosnog +aktora u zatvorima#

Pre!re !vari Lica lišena slobode imaju "ravo na "rijem "ošiljki i "aketa koje dobijaju "rilikom "osjeta rodbine rodbine ili "utem "utem "ošte# "ošte# Praksa Praksa "oka "okazuje zuje da najve%i najve%i broj nedo nedozvol zvoljeni jeni stvari u "osjed "osjed lica lišeni slobode dolazi "reko stvari koje im sti$u# /bog toga je kvalitetan "retres stvari od "resudnog značaja za s"rečavanje bezbjednosni bezbjednosni rizika koji "roističu iz "osjedovanja "osjedovanja nedozvoljeni stvari# Koliko god zatvorska ustanova "osjedovala a"arature i sredstava za otkrivanje nedozvoljeni stvari, to nije dovoljno da se u "ot"unosti isključi mogu%nost unosa stvari nedozvoljeni za "osjedovanje, "osebno droge# :a bi se "ratile konstantne novine u OSNOVI POLICIJSKE KRIMINALISTIKE 23

Priručnik za oblast Kriminalistika sa kriminologijom načini načinima ma i metod metodama ama uno unosa sa ned nedozv ozvolj oljeni eni "redme "redmeta, ta, Sekto Sektorr obe obezbj zbje! e!enj enjaa mora mora stalno stalno una"re una "re!iv !ivati ati i inovir inovirati ati mjere mjere "retre "retresa, sa, "od "odiza izati ti iskust iskustvo vo u "retre "retresu su i razvij razvijati ati dob dobru ru in+ormisanost i o"erativni rad# 1ajve%i "ritisak je na samoj "rijavnici "rilikom "rijema stvari za lica lišena slobode, mada je va$an i kvalitetan "retres stvari koje se nalaze u "osjedu lica lišeni slobode# Prilikom donošenja stvari slu$benik obezbjedjenja na "rijavnici %e insistirati da njegov donosilac donosi samo dozvoljene artikle, te da "ri"remi stvari za "regled u skladu sa u"utstvom o "rijemu stvari# Potrebno je stvari "regledati "ostu"no, artikal "o artikal i detaljno# Posebno treba "aziti na "ri"remljenu ranu# /a "retres stvari treba odre!ivati najisk najiskusn usnije ije i najsa najsavje vjesni snije je slu$be slu$benik nikee koji koji %e "rilik "rilikom om svakog svakog "retre "retresa sa "reduz "reduzima imati ti neo"odne mjere za njegovo kvalitetno obavljanje i ne%e se "ovoditi rutinom i uobičajenoš%u "ostu"ka# Potrebno je "rilikom "retresa stvari da neko od "risutni slu$benika "osmatra eventualnu reakciju donosioca stvari u čijem se "risustvu one "retresaju#

PO6JELA 6RO


4$o%po!re.a droa % #a!vorima Problem unosa droge u zatvorsku ustanovu je najve%i "roblem sa kojima se suočavaju savremeni zatvorski sistemi, kako naš, tako i svi ostali# 1ema zatvora u svijetu, bez obzira na ste"en zaštite i teničke o"remljenosti koji nije izlo$en stalnoj o"asnosti unosa droge licima lišenim slobode# Ovaj "roblem je, iz godine u godinu, sve više izra$en i vezan je za činjenicu da se "ove%ao broj u$ivalaca "sioaktivni su"stanci uo"šte u društvu, a "osebno me!u izvršiocima razni krivični djela# Procenat osu!eni i "ritvoreni lica koja su imala dodira sa "sioaktivnim su"stancama, bilo kao korisnici bilo kao rasturači, "relazi F# :roga u zatvorima je veliko zlo# To je konstantna o"asnost "o bezbjednosni sistem, jer "od uticajem "sioaktivni su"stanci lica lišena slobode se ne"rilago!eno "onašaju i čine lakše i te$e disci"linske "restu"e# :ešavaju se i smrtni slučajevi zbog "redoziranja drogom# - zatvorima se nalaze mnogobrojni narkodileri, narkomani i narko+ili, koji "okušavaju da nastave staru "raksu& jedni da diluju, a drugi da koriste narkotike# Takva situacija od zatvora "ravi svojevrsno tr$ište tr$ište narkotika# Samo Samo se rijetki u zatvorima oslobode oslobode ovog "oroka# "oroka# 9otovo 9otovo na svako svakom m "retre "retresu su "rosto "rostorij rijaa u kojima kojima lica lica lišena lišena slobod slobodee borave borave,, slu$be slu$benic nicii obezbjedjenja "rona!u "sioaktivne su"stance 'kokain, eroin, mariuanu, ašiš), mobilne tele+one, alkool, ljekove, no$eve, bode$e i druge nedozvoljene materije i stvari# 3asno je da to Mne "ada sa nebaI, ve% da ulazi u "osjed lica lišeni slobode iz s"oljnog svijeta na najrazličitije načine# /atvorske ustanove nijesu ermetički zatvorene, "a su mogu%a razna do dotu tura ranj njaa iz s"ol s"oljn jnog og svij svijet eta# a# Posj Posjed edov ovan anje je nedo nedozv zvol olje jeni ni stva stvari ri se mo$e mo$e do dobr brim im bezbjednosnim bezbjednosnim mjerama i drugim aktivnostima aktivnostima smanjiti, ali ne i "ot"uno "ot"uno iskorijeniti# :roga se najčeš%e unosi na slede%e načine& G unos unosee je sami sami zat zatvo vore reni nici ci "ril "rilik ikom om dol dolas aska ka na na izdr izdr$a $ava vanj njee kazne kazne ili ili mjere mjere "rit "ritvo vora ra,, najčeš%e u tjelesnim šu"ljinamaH G "ute "utem m vozi vozila la za za dos dosta tavu vu i ost ostal ali i voz vozil ilaa koj kojaa "ro "rola laze ze s"olj "oljnu nu ogr ograd aduH uH G "rek "rekoo "os "osje jeti tila laca ca i dru drugi gi lic licaa koj kojaa dol dolaz azee u ko kont ntak aktt sa sa lic licim imaa liš lišen enim im slob slobod odeH eH G "rebacivanjem "reko ogradeH G "u "ute tem m stv stvar arii na na koj kojee lic licaa liš lišen enaa slo slobo bode de imaj imajuu "ra "ravo vo i koj kojee im im don donos osee "os "osje jeti tioc oci# i# - "raksi se dešavaju česti slučajevi unosa droge u tjelesnim šu"ljinama, bilo lica koja dolaze na izdr$avanje kazne bilo njiovi "osjetilaca# To je jedan od naje+ikasniji načina unosa koji se sastoji u unosu droge u tijelu& G u sto stoma maku ku,, ka kada se drog roga s" s"akuj akujee u kesi kesicce i "rogu roguta taHH G rektalnoH G vaginalno, ka kada su u "itanju $e $ene# :rogu donosi najčeš%e rodbina lica lišeni slobode, bračni i vanbračni "artneri i "rijatelji# To rade na najrazličitije načine, u kosi, ušima, ustima itd# Skoro je nevjerovatno ali veoma česti slučajevi su da drogu donosi majka ili otac sinu, ili sin ocu# 6odbina, "osebno bračni "artneri, drogu krijumčare u tjelesnim šu"ljinama, "osebno "rilikom tzv# bračni "osjeta# :ešavalo se da djevojka drogu unese u ustima i da je svom "artneru "reda "utem "olju"ca# - "raksi su se dešavale situacije da branioc svom klijentu unese drogu u "etama ci"ela, a onda, tokom direktnog kontakta sa branjenikom, zamijene ci"ele# Tako!e, vrlo čest način unosa "sioaktivni su"stanci je "reko stvari koje dobijaju lica lišena slobode, a na koje imaju "ravo# To su& rana, odje%a, obu%a, "osteljina, sredstva za igijenu itd# Količina ti stvari koja se dnevno unese u "osjed lica lišeni slobode je ogromna, "a je i "ored svi vidova kontrole i "retresa, logično da %e se teško otkriti n"r# 4 grama "siaoktivne su"stance u (F kg rane i garderobe#


Priručnik za oblast Kriminalistika sa kriminologijom ;ali ;ali zamotu zamotuljc ljcii sa "sioa "sioakti ktivno vnom m su" su"sta stanco ncom m se dob dobro ro u"a u"akuj kujuu i skriju skriju,, "a je nemogu%e u vremenu koje slu$benicima obezbjedjenja obezbjedjenja stoji na ras"olaganju r as"olaganju i u količini stvari koju "regledaju "rona%i sve što se "okušava "rokrijumčariti# "rokrijumčariti# Kada je odje%a u "itanju, droga se najčeš%e ušiva u šavove i "orube, a obu%a, u "etama ci"ela, medu ulošcima i si# :roga se krijumčari u orginalnim "akovanjima "aste za zube i drugi sredstava za odr$avanje lične igijene Nrana je često sredstvo unosa droge# - "itanju je najčeš%e rana koja se s"rema ku%i, razne vrste "ečenog mesa, torte, kolači i si# 3edan od načina unosa droge sa ranom je kad se "o kolačima "os"e "os"e eroin umjesto še%era u "rau# "rau# Pojedini zatvorski "olicajci i drugi slu$benici koji imaju direktnu komunikaciju sa licima lišenim slobode nisu imuni na ovu "ojavu# Taj vid koru"cije je "risutan u ve%ini zatvorski sistema, a u uslovima mali zarada i nemotivisanosti uvijek se na!e neki "ojedinac koji na nedozvoljen način, unošenjem zabranjeni su"stanci i stvari licima lišenim slobode stiče materijalnu korist za sebe ili drugoga# 1ije rijetka "ojava da slu$benik obezbjedjenja to radi iz sasvim drugi razloga, kao "reventivu za ne"rilago!eno "onašanje "ojedini lica lišeni slobode od koji se na taj način ku"uje naklonost i mir# :rogom u zatvoru nakon unošenja dalje trguju najčeš%e tzv# še+ovi ne+ormalni gru"a, osu!enici koji u$ivaju "oseban status me!u osu!eničkom "o"ulacijom# Plate$no sredstvo u zatvoru su najrazličitije stvari zabranjene ili dozvoljene za dr$anje& novac, kartice za tele+on, mobilni tele+oni, cigarete, garderoba, tablete i si#

Na&ini prje&avanja %noa droe ;ašta lica lišeni slobode i njiove rodbine je neiscr"na, i konstantno smišljaju nove metode i načine unosa nedozvoljeni stvari u zatvor# Oni uvijek idu korak is"red zatvorskog sistema koji nastoji da se izbori sa "roblemom unosa droge i ostali nedozvoljeni stvari# "itanju je stalna i kontinuirana kontinuirana aktivnost svi segmenata segmenata zatvorskog sistema, sistema, "osebno Sektora Sektora obezbje!enja, koja se sastoji iz različiti radnji# /atvorski sistem mora izgraditi kvalitetnu strate strategij gijuu borbe borbe "rotiv "rotiv narkot narkotika ika u zatvor zatvorima ima,, ali i "ratit "ratitii trendo trendove ve u društv društvuu i me!u me!u osu!eničkom "o"ulacijom kako bi mjere koje "reduzima bile e+ikasne# Tako!e, Tako!e, veoma va$an detalj je i uku"no stanje bezbjednosti, odnosno disci"linski kriterijumi koje us"ostavlja menad$me menad$ment nt /avoda# /avoda# -koliko -koliko se "rema otkrivenim otkrivenim slučajev slučajevima ima unos unosaa droge, droge, zatvorski zatvorski sistem obračuna e+ikasno i zakonito, to %e "redstavljati dobru "reventivu u s"rječavanju daljeg unosa droge# ;jere koje se "reduzimaju za s"rječavanje unosa droge u zatvor imaju slede%e ciljeve& G smanjenje "onudeH G manjenje "otra$njeH G smanjenje št štetni "o "osledica#

s

Smanjenje "onude obuvata mjere koje "reduzima zatvorski sistem u cilju s"rječavanja lakog dostu"a drogama# Sektor obezbje!enja ima ključnu ulogu u "reduzimanju ovi mjera#:a bi se "ostigao ovaj cilj, Sektor obezbje!enja obezbje!enja i svi njegovi "ri"adnici moraju konstantno "reduzimati radnje na s"rečavanju unosa droge# Prije svega, te radnje su u domenu o"erativn o"erativnog og rada '"riku"l '"riku"ljanja janja in+ormac in+ormacija) ija) i konkretni konkretni bezbje bezbjednos dnosni ni radnji radnji kao što su "retresi# Poboljšanje obaviještenosti, obaviještenosti, "oboljšanje veza sa s"oljnim institucijama, n"r# n"r# "olicijom, jedan je od metoda s"rečavanja unosa# /avod bi trebalo da obezbijedi i stalno OSNOVI POLICIJSKE KRIMINALISTIKE 26

Priručnik za oblast Kriminalistika sa kriminologijom obnavlja e+ikasna tenička sredstva koja mogu do"rinijeti s"rečavanju unošenja droge u zatvor, zatvor, kao što su rendgeni i jonizatori# 1a "rijavnici bi trebalo da rade najiskusniji slu$benici obezbjedjenja koji %e usresrijediti "a$nju na "osjetioce, a "otrebno je "raktikovati zatvorene "osjete uz konstantan nadzor# nadzor# - mjerama za smanjenje "otra$nje učestvuju svi segmenti zatvorskog sistema# 1eo"odno je omogu%iti licima lišenim slobode da se "odvrgnu odgovaraju%oj odgovaraju%oj vrsti tretmana dok se nalaze u zatvoru# Tako!e, Tako!e, treba "ojačati savjetodavni rad od strane "siologa i ljekara# 9ru"ni rad u kome učestvuju lica lišena slobode i zatvorsko osoblje je jedan od metoda za smanjenje "otra$nje, va$no je obezbijediti djelove zatvora u kojima nema droge# Smanjenje štetni "osledica je cilj koji se ostvaruje kada je ve% došlo do štetni "osledica "o zdravlje lica lišenog slobode koji je u$ivalac droga# Tu s"adaju razna testiranja i "ru$anje "omo%i nakon utvr!ivanja rezultata, vakcinacija "rotiv Ne"atitisa B, redovni ljekarski "regledi i kontrole lica za koje se zna da su u$ivala drogu itd# Pored dobri "retresa "osjetilaca i stvari, Sektor obezbje!enja obezbje!enja mora konstantno "reduzimati aktivnosti na tra$enju droga droga un unuta utarr zatvo zatvora ra i zatvo zatvoren reničk ičkee "o" "o"ula ulacij cije# e# - tom smislu smislu,, naje+i naje+ikas kasnij nijaa metoda metoda je koriš%enje "asa tragača# /atvorsko osoblje treba da "ro!e adekvatnu obuku i konstantno se usavršava kako bi ovladali tenikama "osmatranja i "ra%enja# -koliko "osjetioci znaju da su slu$benici obezbjedjenja o"rezni i dobro obučeni, i da na "oslovima "retresa rade najiskusniji, to %e djelovati značajno "reventivno# -koliko za to "ostoji tenička i kadrovska mogu%nost dobro je +ormirati timove za tra$enje droge# ideo nadzor ve%ine "rostorija i objekata je dobar način da se "ove%a e+iksnost borbe "rotiv zlou"otreba droga u zatvorima# Lica lišena slobode koriste najrazličitija mjesta za skrivanje droge# Oni su uvijek u "rednosti u odnosu na slu$benike obezbjedjenja jer konstantno borave u odre!enim "rostorijam i "oznaju sva mjesta e+ikasna za skrivanje nedozvoljeni stvari i su"stanci# 1ajčeš%e drogu kriju u %elijskom namještaju, u šu"ljinama stolice ili stola, madracima i si# - toaletima drogu kriju u c školjki, vezanu $icom ili drugim "riručnim sredstvima za rub unutrašnje strane# Tako!e, u "rozorskom oknu, is"od "alica "arketa, iza slika, "ostera, ogledala i si# Prilikom "retresa, "osjedovanje odre!eni stvari mo$e ukazati na zlou"otrebu i koriš%enje droga# Sirce, narand$e ili limunska kiselina se koriste da bi se rastvorio eroin# 8olija slu$i za "ušenje eroina ili zagrijavanje smjese, obično je nagorjela i na njoj se nalaze ostaci u obliku kristala# Kao o"rema za ubrizgavanje eroina mogu "oslu$iti kašike, +ilteri, "ertle, svije%e, u"aljači i si# Pril Prilik ikom om tra$e tra$enj njaa drog droge, e, slu$ slu$be beni nici ci ob obez ezbj bjed edje jenj njaa mora moraju ju djel djelov ovat atii orga organi nizo zova vano no i "rimjenjivati sve metode za "ove%anje e+ikasnosti "retresa, kao što su +aktor iznena!enja i dr$anje u tajnosti "lana i namjera# /lou"otreba droga u zatvorima ima ne samo bezbjednosne "osledice, ve% ona "roizvodi "ro"ratne rizike, kako za zatvoreničku "o"ulaciju, tako i za zatvorsko osblje, "osebno u "ogledu zdravstvenog as"ekta# /bog toga je va$no da zatvorski sistem ima izgra!enu strate strategij gijuu s"rje s"rječa čavan vanja ja zlou"o zlou"otre treba ba droga, droga, kao kao dok dokume ument nt ili "oliti "olitiku, ku, koja koja bi bila bila dio nacionalne strategije "revencije u"otrebe droga#



6e*ini+ija i predme! "rimino$oije Kriminologija je samostalna nauka koja koriste%i saznanja i istrazivačke "ostu"ke nauka o čovjeku i društvu, em"irijski "roučava kriminalni +enomen tj zločin, njegovog izvršioca i $rtvu, kriminalitet i način na koji društvo reaguje r eaguje na kriminalno "onašanje# Treba je "ostaviti kao&

amo!a$n% na%"% a oo.enim predme!om i me!odom me! odom



odbacuje se svatanje "o kome je ona samo zajednički naziv za kriminološke



disci"line

jedin!ven% na%"%



treba treba zaust zaustavi aviti ti ras"ar ras"arčav čavanj anjee na o"š o"štu tu i "os "oseb ebnu, nu, teorij teorijsku sku i "rakti "raktičnu čnu,,



kliničku i tera"eutsku, čistu i "rimenjenu

in!e!i&"% na%"%



u njoj se stiču i integrišu sva znanja o kriminalnom +enomenu



In!erdi+ip$inarno! 5 za "roučavanje njenog "redmeta je "otrebno koristiti



znanja i "ostu"ke istra$ivanja iz drugi nauka

M%$!idi+ip$inarno! 5 nu$na "ret"ostavka njenog razvoja je objedinjavanje u



istra$ivaču mnoštva znanja cr"i svoja znanja iz (4 različiti disci"lina

o

antro"olo antro"ologija, gija, biologija, biologija, medicina medicina,, "siologi "siologija, ja, "siijatri "siijatrija, ja,

o

"ravo 5 "roučavaju "roučavaju "ojedinca +ilozo+ija, sociologija, etnologija, ekonomija, etika i "olitičke

o

nauke 5 "roučavaju sredinu u kojoj "ojedinac obitava

!eorij"% na%"%





uo"štava saznanja do koji se konkretnim istra$ivanjima dolazi

empirij"% na%"%





bavi se onim što jeste, realnim "ojavama "ojavama i "rocesima koji se mogu ne"osredno ne"osredno o"aziti i "roučavati

ako jedinstvena, ne znači da se "redmet kriminologije mo$e "osmatrati iz jednog ugla# ;o$emo razlikovati tri ravni, tri dimenzije kriminalne "ojave& (#

*enomeno$o1"a dimenzija "roučava "ojavne oblike kriminalnog +enomena

4#

e!io$o1"a dimen#ija "roučava s"eci+ičnu uslovljenost kriminalnog +enomena

0#

vi"!imo$o1"a dimen#ija "osmatra kriminalnu "ojavu iz ugla $rtve


Priručnik za oblast Kriminalistika sa kriminologijom - okviru "redmeta kojim se kriminologija bavi mogu se uočiti "et elemenata& (#

#$o&in kao individualna "ojava je centralna kategorija ove naukeH

4#

pre!%pni" kao autor autor dela se izdvaja jer u delu nisu konsumirane konsumirane sve bitne crte tog lica

0#

2r!va 2r!va de$a de$a se "os "osebn ebnoo izuča izučava va jer je neo neo"o "odno dno imati imati u vidu vidu odn odnos os učinio učinioca ca i $rtve jer je do"rinos $rtve nastanku dela od bitnog značaja

7#

"rimina$i!e! "ao maovna pojava zbog različitog karaktera u odnosu na "ojave čiju uku"nost "redstavlja

#

rea"+ija rea"+ija pojedin+a pojedin+a i dr%1!va dr%1!va se izdvaja jer je unošenjem reakcije u krug "roblema kojim se kriminologija bavi bitno "romenjen njen karakter# karakter#



Literatura&

 









gnjatovi%,dr =or!ije, Beograd, Kriminologija, (DD4# N#6ed$e"ag N#6ed$e"agi%, i%, -vod u "olicijs "olicijsku ku kriminali kriminalistiku stiku,, Podgorica Podgorica,, 4FF(# Kriv Krivok oka" a"i% i%,, dr lad ladim imir ir,m ,mrr ;ila ;ilann Eark Earkov ovi% i%,, Beog Beogra rad, d, Kriminalistika Kriminalistika taktika, (DD# 6ado 6adovi vi%% ;ila ;ilan, n, Podg Podgor oric ica, a, ršen ršenje je slu$ slu$be be ob obez ezbj bje! e!en enja ja i "ostu"anje sa "ritvorenicima*"rir "ritvorenicima*"riručnik, učnik, 4F((# 4F((# 6akoče 6akočevi% vi%,dr ,dr elimi elimirr, ojinov ojinovi% i% 1en 1enad, ad, Krimi Kriminal nalist istika ika** "riručnik, :anilovgrad, :anilovgrad, 4F(# Earkovi%, dr ;ilan, Bjelovuk vana, Kesi% Tanja, Beograd, Krimin Kriminali alisti stičko čko "os "ostu" tu"anj anjee na mestu mestu dog doga!a a!aja ja i kredib kredibili ilitet tet naučni dokaza, 4F(4#


Kriminalistika Sa Kriminologijom

Recommend Documents