Tajne ribolova Zbirka tekstova o ribolovu
priredio Aleksandar Dakiæ
u Vrcu marta 2002.
Ovu knjigu sigurno ne bi drali u rukama da nije bilo sledeæih ljudi kojima se ovim putem zahvaljujem: - za kordinaciju: Mariji Èirh - za savete u vezi sadraja: Milanu Jovanoviæu - Miæi (Zov), Neboji Matiæu (mikroElektronika), Stanku Popoviæu (Ribolovaèki Magazin), Vladimiru Stakiæu (Ribolov) - za informacije: Draganu Brzaku, èlanovima CWP - Carp teama (Sai Popoviæu i Aleksandru Radovanoviæu), Zoranu Dimitrijeviæu, Goranu Gliiæu, Zoranu Gliiæu, Brian Poole-u, Ranku Travaru, Andriji Urbanu, Jovici Vuèiæu - za podrku: Ashley Djurièinu (Radio021), Dragu Nemecu (Ribarska), Draganu Nikoliæu (www.ribar.co.yu), Mii Nikoliæu (radio Èièica), Vuku Petroviæu (Ribolovaèki-magazin), Vladimiru Vukainoviæu (www.ribar.co.yu) - za drugarstvo na poèetku veka: Ivici Jeftimijeviæu, Vladimiru Miiæu, Goranu Mladenoviæu, Jovanu Simiæu, Bobanu Stefanoviæu, Ranku Stevanoviæu, Hazbiji aæiroviæu, Darku Totu, Goranu Zariæu - za razumevanje u periodu 2000./2001.: Tomislavu Alimpiæu, Perici Zdravkoviæu, Jovici Vuèiæu, Marjanu Piljiæu i Ivanu Djokiæu Knjiga je pripremana sa dunom panjom, ipak, koliki god trud bio uloen, greaka i nejasnoæa sigurno ima. Kako bih ih u narednim izdanjima otkonio, unapred se zahvaljujem i ohrabrujem sve one koji me budu kontaktirali u vezi sadraja knjige. Aleksandar Dakiæ u Vrcu, 05.03.2002. Naznaka èitaocu: Materijal objavljen u knjizi Tajne ribolova podlee copyright-u i nesme se reprodukovati u bilo kojoj formi bez posebnog pismenog odobrenja izdatog od strane autora. Adresa za kontakte: tel: 013/821-641 Aleksandar Dakiæ e-mail:
[email protected] Svetosavski Trg 6/b 26300 Vrac Internet: http://users.hemo.net/quercus
Uvod:
ta sve treba da znate o ribama
Uvod
ta sve treba da znate o ribama oda je guæa od vazduha pa tako da smanjuje uticaj gravitacije na ribu. Iz tog razloga riblja peraja ne slue da bi riba stojala na njima, veæ za potiskivanje i veslanje. Ipak, telo ribe je guæe od vode pa tei da potone. Veæina ribljih vrsta moe da regulie gustinu svoga tela ribljim mehurom. Riblji mehur je rezervoar pun vazduha koji riba moe da puni i prazni po svojoj volji. Na taj naèin bez ikakvog napora moe da se zadri na eljenoj dubini.
8
Inteligencija
Ribe imaju izuzetno mali mozak i njihovo ponaanje se zasniva na nizu urodjenih refleksa i reakcija prema stvarima u okolini, èak i prema hrani, svetlu i vibracijama. Reæi da je aran bistar je veoma teko odrivo. Ali, ukoliko se nekoliko puta uhvati na isti mamac poèeæe da ga zaobilazi. To je razlog to velike i stare ribe koje su vie puta bile vraæane u vodu ili su se otkaèile pecaroima, treba pecati neuobièajenim mamcima.
Oblik tela
Ako dve ribe ive u istoj zoni vode i hrane se na istom mestu, sigurno je da æe jedna istisnuti drugu. Bodorka i crvenperka, recimo ive u istim vodama i hrane se istom hranom, ali su se prilagodila tako da se ne ugroavaju, jer se crvenperka hrani sa povrine, a bodorka na dnu. Bodorkama kao i drugim ribama koje se hrane sa dna gornja usna prelazi preko donje, to njihova usta èini blago povijenim nadole, dok je kod riba povrini to obrnuto. Ribe dna èesto imaju moguænost da izdue usne u obliku trube koje im tada slue kao sisaljka. Ribe iz brzih voda, kao to su mrena i kleniæ, imaju vitko telo koje im olakava plivanje u jakim strujama. Ribe sporih voda, kao to su linjak i deverika,
5
6 Uvod imaju debela tela, jer vitkost u njihovom svetu ne predstavlja nikakvu prednost, dok je u debljim telima je vie mesta za akumulaciju masnih naslaga u toku zime. Grabljivice imaju razlièite oblike tela u zavisnosti od naèina ivota. tuka i smudj, koji vrebaju iz zasede, imaju dobro razvijena prednja peraja koja im daju veliko ubrzanje pri prvom napadu. Bandar progoni svoj plen i telo mu je bolje za dugotrajno plivanje. Sve grabljivice imaju velika usta sa otrim zubima, kao i veoma fleksibilne èeljusti koje im omoguæavaju da lako progutaju plen. Naravno svi predatori su dobro maskirani, kako bi uspeli da se neprimetno primaknu plenu.
Kako ribe vide
Voda upija i rasipa svetlost mnogo vie od vazduha, posebno kada je mutna. Iz tog razloga dobar vid nije presudno bitan za ribe kao za kopnene ivotinje. Veæina riba je kratkovido. Oèi su kod riba postavljene sa strane glave, tako da one vide skoro u svih 360 . Da bi se odredila udaljenost objektu, potrebno je sa oba oka fiksirati predmet. Ovo nam kae da samo objektu sa prednje strane riba moe da odredi udaljenost. U ovom uskom pojasu riba vidi jasno i svaki i najmanji pokret precizno detektuje. Medjutim, sa strane, boèno, riba vidi samo konture i pokrete. Iz tog razloga, mnogo æete lake uplaiti ribu ako se pomerate, nego ako mirujete. Grabljivice, kao to je tuka, plen progone uz pomoæ èula vida. Kod ove ribe, oèi su vie pribliene i pomerene ka prednjoj strani glave. Na ovaj naèin poveæana je oblast u kojoj tuke odlièno vide i gde oba oka mogu da uèestvuju u stvaranju slike. Jatnim ribama, kao to je bodorka, nije bitno da odrede udaljenost do objekta, veæ im je mnogo bitnije da sagledaju to iru oblast oko sebe i u njoj primete svaki pokret, posebno napad grabljivice ili pomeranje celog jata. Iz tog razloga oèi su im postavljene boèno, sa suprotne strane glave. Ovako postavljene oèi omoguæavaju da se primeti pokret, ali ne i da se jasno vide predmeti i odredi daljina do njih. O
Ostala èula
Voda ne prenosi najbolje svetlo, ali je odlièan medijum za prenos ukusa i mirisa. Veæina riba ima izuzetno razvijeno èulo mirisa koje se nalazi u dve nostrile koje se nalaze na gornjoj strani njuke. Som recimo, skoro ne vidi, ali mu je èulo mirisa dominantno i njegovom upotrebom trai plen. Èulo ukus kod riba nije locirano samo u usnoj duplji. Cverglani recimo mogu da osete ukus i preko koe. Mnoge ribe imaju brkove kojima sem to pipkaju hranu ispitujuæi joj oblik mogu da osete i njen ukus.
Uvod 7 Na oba boka ribe, nalazi se po jedna lateralna senzitivna linija kojom ribe oseæaju i najmanje vibracije u vodi. Na taj naèin mogu osetiti pribliavanje neprijatelja ili lake pronaæi plen. Kako i zemlja i voda prenose vibracije izuzetno dobro, svaki va neoprezan korak ribe mogu da osete i da se udalje.
Tipovi glave
Glava smudja - tipièna za grabljivicu. Oèi su postavljene sa prednje strane, omoguæavajuèi binokularan vid, usta su puna malih otrih zuba i mogu se iroko otvoriti. Glava crvenperke - tipièna za ribu koja se hrani sa povrine vode. Donja usna prekriva gornju, usne su blago povijene nagore. Nema brèiæa. Glava arana - tipièna za ribu koja se hrani sa dna. Gornja usna prekriva donju a obe usne mogu da se preobraze u sisaljku kojoj ove ribe riju mulj. Brèiæi detektuju hranjive materije u dnu.
Parenje
Postoje dva osnova oblika ponaanja pri razmnoavanju. Jedan broj riba polae veliki broj jajaaca koja onda ostavlja da se sama snalaze, dok druga grupa polae malu kolièinu ikre i brani svoj nasad sve dok se mladj ne izlegne, a nekad i odredjeni period kasnije. tuke, aran, linjak i dev- · Veæina riba iz familije arana se ne pari erika polau svoja jajaca na pod- dok temperatura vode ne predje 18OC. To vodno bilje. Mrena i smudj vie se obièno dogadja od maja do juna, ali vole kamenjar i pesak, dok bandar ako je proleæe hladno taj period se pomera lepi jajaca na korenje i stabljike od jula do avgusta. biljaka. · Polagajuæi ikru medju biljem ribe tite Veæina riba se mresti u svoju mladj od predatora. proleæe, èim voda malo otopli. To · Linjak se recimo pari u toke nekoliko mladji daje najbolju ansu da nedelja, dok neke vrste riba, kao to su preivi sledeæu zimu, jer ima tuka i bandar polau ikru za manje od dovoljno vremena da poraste i nedelju dana. ojaèa. U zavisnosti od vode, tuke · Nakon to enka poloi jajaca, mujak se pare najranije u martu i aprilu, ih oplodjuje mleèom. bandar u aprilu, dok veæina aran- · Jajaca imaju lepljivu tanku opnu koja skih riba to radi od maja do juna. im pomae da se zakaèe travu, kamenje i Trenutak parenja je odredjen korenje kako u mulju ne bi propala od promenom temperature i duine infekcije ili nedostatka kiseonika. dana.
8 Uvod
Mujaci po pravilu ranije polno sazrevaju od enki. Mujaci tuke i bandara sazrevaju u svojoj drugoj godini, dok su enkama potrebne tri godine. Sa polnim sazrevanjem kod enki se pojavljuju ovarijumi i ribe dobijaju na teini izmedju 15 i 20%. Veæina se riba ne hrani za vreme parenja, ali se nakon zavrenog mresta poveæava njihova potreba za hranom. Recimo 60% ukupne godinje hrane, tuka pojede odmah nakon mresta. Kada se iz jajaaca izlegnu mladi, nemaju odmah izgled ribe. U tom prvom delu ivota, ove larve imaju na sebi veliku kesicu poteklu od jajaca u kojoj se nalaze hranjive materije. U prvim danima ivota, larve troe te zalihe. Kad ih potroe, kreæu sa ishranom zooplanktonima. Trudite se da od marta do juna smanjite odlazak u ribolov. Razlog tome je parenje riba koje u tom periodu trae mir.
Stanita
Riba se obièno zadrava tamo gde se neto dogadja, gde se voda peni i kovitla (mlin, brana, prevodnica, uæe male pritoke, vodopad). Dobra mesta za ribolov su i zaklonjena stanita (panjevi, trava, potopljene grane, podlokana obala, ostrva na vodi, velike dubine). Ribe vole da se zadravaju nizvodno od prepreke, jer im je lake da diu glavom uz struju, nego niz. Odavde se lako zakljuèuje da je nizvodna strana mosta bolja od one druge. Veæina riba ne voli preterano brze struje i jaku maticu, jer mora troiti mnogo snage da bi se odrala na mestu. Kada traite ribu, uvek razmislite gde bi mogla da joj se nalazi hrana. Riba sve vreme prati izvor hrane, nekada i po cenu da ih veæe ribe napadnu i ubiju.
Prirodna riblja hrana
dafnija
vodeno bilje
puevi
artemija
ribe
larva vodenog konjica
36
ciklopsi tubifeks vodeni cvet
I deo:
Ribe naih voda
Sadraj I dela
AMUR (CTENOPHARYNGODON IDELLA) BALAVAC (ACERINA CERNUA) BABUKA (CARASSIUS AURATUS GIBELIO) BANDAR (PERCA FLUVIATILIS) BAS (MICROPTERUS SALMOIDES) BEOVICA (ALBURNUS ALBURNUS) BODORKA (RUTILUS RUTILUS) BRATFI (LEUSISCUS IDUS) BUCOV (ASPIUS ASPIUS) ÈIKOV (MISGURNUS FOSSILIS L. & COBITIS TANEA) CRVENPERKA (SCARDINIUS ERYTHROPHTHALMUS) CVERGLAN (ICTALURUS NEBULOSUS) DEVERIKA (ABRAMUS SAPA & ABRAMIS BRAMA) GAVÈICA (RHODEUS SERICEUS AMARUS) JEGULJA (ANGUILLA ANGUILLA) KARA (CARRASSUS CARRASSUS) KEÈIGA (ACIPENSER RUTHENUS) KESEGA (ABRAMIS BALLERUS) KLEN (LEUCISCUS CEPHALUS) KLENIÆ (LEUCISCUS LEUCISCUS) KRKUA (GOBIO GOBIO) KRUPATICA (BLICCA BJOERKNA) LINJAK (TINCA TINCA) LIPLJEN (THYMALLUS THYMALLUS)
13 15 18 19 23 26 29 36 39 43 47 50 52 59 60 63 67 68 71 75 78 79 82 86
11
12 Ribe naih voda MANIÆ (LOTA LOTA) MLADICA (HUCHO HUCHO) MRENA (BARBUS BARBUS) NOSARA (VIMBA VIMBA) PASTRMKA (SALMO sp.) PE (COTTUS GOBIO) PIJOR (PHOXINUS PHOXINUS) PLOTICA (RUTILUS PIGUS VIRGO) SKOBALJ (CHONDROSTOMA NASUS) SMUDJ (STIZOSTEDION LUCIOPERCA & STIZOSTEDION VOLGENSIS) SOM (SILURUS GLANIS) SUNÈICA (LEPOMIS sp.) ARAN (CIPRINUS CARPIO) TUKA (ESOX LUCIUS) TOLSTOLOBIK (HIPOPHTHALMICHTHYS MOLITRIX & ARISTICHTHYS NOBILLIS)
89 91 94 98 100 105 106 107 110 112 116 121 122 134 142
Amur
Ctenopharyngdon idella ostojbina amura je centralni i donji tok reke Amur i njegove pritoke, kao i reke Kine u provincijama Kanton i Tajvan. Odatle je amur prenesen u Evropu i Ameriku oko 1970. godine kako bi kontrolisao rast vodenog bilja. Amur nastanjuje preteno velike, tople reke sa blagim tokom, jezera i kanale obrasle travom i podvodnim biljem. U svojoj postojbini, na izvoritima velikih reka, pari se od aprila do kraja leta èim temperatura vode postigne 15OC. Nakon oplodnje jake struje odnose jajaca nizvodno i nekoliko desetina kilometara. Mladi se izlegu nakon 2 dana i rastu u pliæacima, gde se hrane zooplanktonom. Èim porastu preko 4 cm prelaze na ishranu iskljuèivo biljnom hranom. U Evropi se amur ne razmnoava u prirodi, jer mu ne odgovaraju temperaturni uslovi, ali i zato to kod nas preteno ivi u mirnim i sporim vodama, dok su mu za parenje potrebna izvorita velike vodene moæi. Vetaèka oplodnja ikre se odvija pri temperaturi od 25OC, kada se dobija od 50.000 do 150.000 jaja po kilogramu enke. Amur se hrani podvodnim biljem i insektima koji lete blizu povrine vode. Zimi se njegova aktivnost smanjuje i on se povlaèi u dublje slojeve vode. U Kini se amur privredno iskoriæava preko 2.000 godina, ali u Evropi nije uspeo da dostigne popularnost koju ima u svojoj postojbini. Glavni zadatak amura u Evropi je eliminacija podvodnog bilja u kanalima i bazenima. Amur u svojoj postojbini naraste do 1,7 m i moe biti teak do 36 kg, ali u Evropi njegove maksimalne dimenzije su 1 m i 25 kg. Iako ga ponegde nazivaju aranom trave, on oblikom svog tela vie podseæa na klena nego na pravog arana. Telo mu je izdueno i cilindrièno, srebrnobronzane boje i prekriveno krupnom krljuti. U mladosti, lako ga je zameniti sa klenom. Medjutim klen ima 56-61 bicu u ledjnom peraju, a amur 43-45. Kod amura su peraja vie zaobljena, a analno i dorzalno peraje imaju po osam bica.
P
13
14 Ribe naih voda
Lov Amura
Amura æete u toku leta · Primenite sve mere predostronosti: najèeæe naæi odmah ispod · Montirajte samo jednu udicu na tap; povrine obrasle gustom vodenom · Koènica èekrka mora da bude valjano travom (Lemna sp.), dok se za podeena, da bi proklizavala i tako umarvreme hladnih zimskih dana ala ribu. Potpuno zakoèena mainica, natpovlaèi u najdublje delove vode u eraæe amura da pokida najlon; kojoj ivi. Sezona ribolova traje · Namotajte dovoljno najlona i neka on preko cele godine. bude ceo kvalitetan. Oèekujte da æe amur Zbog velièine ribe peca da vam izvuèe kompletnu pulnu najlona; se jaèim ribolovaèkim priborom sa · Meredov pripremite tako da vam bude najlonom 0,50 mm nosivosti do 7 pri ruci - spreman za prihvat ribe; kg, aranskim udicama i tapovima · Amura moete pecati i dubinskom 0,9 do 1,1 kg. Od svih pripadnika metodom i na plovak. U oba sluèaja familije arana, amur je neophodno je da pribor bude maksimalno najosetljiviji na otpor strune, pa se kvalitetan, fin, ilav, izdrljiv. Ukoliko najbolji rezultati postiu pecanjem pecate dubinskom metodom, koristite na kukuruz eæerac ili boili sa aro- indikatore trzaja. Kod pecanja plovkom mom tuti-frutija vezanim na dlaku. plovak treba da bude minimalno moguæi. Ponekad se, posebno leti, hrani i sa · Kontra ne sme da bude prerana. Prerana povrine vode. Tada mamac ispitu- kontra vodi do sigurnog gubitka ribe. je i due vremena pre nego ga Pustite da riba ponese mamac kako bi se proguta. Za povrinski ribolov udica zakaèila duboko u ustima ribe. najboje je koristiti keks za pse kao plutajuæi mamac. Moguæe ga je pecati i na komadiæe trske koji se odseku u duini od 10 cm, ali tako da se na komadiæu nalaze i kolence i deo lista trske. Ovakav komadiæ se kaèi na trokraku udicu. Trsku treba montirati kao povrinski mamac, a mainica treba da ostane otkoèena. Kada se amur prevari, kontrira se snano. Ono to uvek morate imati na umu kod pecanja amura je njegova velièina i snaga. Nikakvo silovanje pribora neæe dovesti ribu van vode. Potrebni su smirenost i strpljenje. Jedan dobar recept za smesu za amura sa vodenim biljkama je sledeæi: Napravi se pire od vodene kuge (Helodea canadensis) i paroine (Chara sp.) u odnosu 1:1. Na tu kolièinu pirea doda se identièna kolièina belog peniènog brana i malo meda. Od ove mase prave se valjuci i kaèe direktno na udicu.
W
Babuka srebrni kara melez
Carassius auratus gibelio
abuka je sve èeæa na naim ribolovnim vodama. Prvi put se u nas pojavila poèetkom osamdesetih i njena populacija raste, obièno na tetu karaa sa kojim se moe ukrtati. Pari se zajedno sa karaem u maju i junu. Proseèna lovna teina babuke kreæe se oko 500 grama, ali je moguæe naiæi i na babuku teku preko 2 kilograma. Ovo je riba dna, sa koga jede delove biljaka i ivotinjice. Leti, kada je vreme toplije i metabolizam bri, hrani se intenzivnije, a zimi pada u skoro potpuno latentno stanje. U stanju je da preivi u u vodama koje se potpuno lede zahvaljujuæi konoj izluèevini koja se ne mrzne. Takodje, kao i kara, u toku sunih meseci, u stanju je da se ukopa u zemlju i tako ukopana preivi potpuno isuivanje bare ili jezera.
B
Lov babuke
Babuke se hrane na dnu pa se tu i love. Prvo treba lokalizovati mesto gde se nalazi jato babuki po mehuriæima koji se pojavljuju na povrini vode. Naravno, svako pravilo ima izuzetaka, pa treba imati u vidu, da u toku dana, posebno rano ujutro i predveèe babuke prilaze blie obali i hrane se medju priobalnim biljem. Tada se podiu i na 70-80cm od dna. U zavisnosti od kolièine vegetacije u vodi babuka se lovi na sledeæe naèine: · Na vodama u kojima ima dosta vodene vegetacije, babuke se kreæu i prebivaju u neposrednoj blizini rastinja. To èine iz dva razloga: vodeno rastinje predstavlja prirodni zaklon od raznih neprijatelja, a takodje isti ambijent je bogat prirodnom hranom. Na ovakvom terenu najbolji rezultati se postiu pecanjem neposredno uz rastinje ili u rupama - èistim delovima vodene povrine okruene njime. · Na vodama gde nema u izobilju vodene vegetacije, babuku treba
15
16 Ribe naih voda traiti to dalje od obale, to je najèeæe sluèaj na veæim jezerima. Za lov babuke treba koristiti fin i lak pribor. Babuka je oprezna riba i èesto æe vas iznenaditi krupan primerak koji je doao na samo jednog mesnog crviæa ili zrno ita. Najèeæi metod pecanja je plovkom. tap treba da bude to dui (6 8m), kako bi bez problema spustili plovak iza trske i imali dovoljnu duinu najlona da mamac stigne do dna. Nije loa ideja ni postavljanje male mainice na teleskopski tap neto manje duine, kojim onda moemo lagano voditi ribu do obale. tap treba da bude to laganiji (karbon), jer ga, kada jato naidje, stalno drimo u ruci. Kao osnovni najlon kod pecanja plovkom koristi se 0,15 ili 0,16 mm, dok se za predvez uzima najlon 0,12 do 0,14 mm. Pri koriæenju mainice za pecanje idealan je najlon od 0,18 mm, jer omoguæava i daleka zabacivanja i dovoljnu jaèinu da se izbori sa najveæim babukama. Pri izboru udice uvek imajte na umu veæ reèeno, velika babuka hoæe da dodje na zrno penice ili jednog mesnog crviæa. Dakle velièinu udice treba prilagoditi mamcu: raspon od 16-12 se pokazao najidealnijim. Plovak ne utièe mnogo, ali nam ipak treba lak plovak, jer je ugriz ove ribe u prvoj fazi vrlo slab - slièan pipkanju. Ako se lovi na veæoj dubini plovak treba da ima nosivost oko 2 g, a ako je voda plitka i 0,5 grama je dovoljno. Ukoliko babuku pecate na veæim daljinama moete se odluèiti za jedan od dva osnovna metoda: dubinski metod i metod sa klizeæim vagler plovkom. Kod oba metoda preciznost zabaèaja je od esencijalne vanosti. Uvek bacajte na isto mesto u sred trougla na èija temena ste bacili po kuglu primame. Kod oba metoda, dobra je ideja koristiti i hranilicu i to to blie udici. Jedan od najboljih mamaca za ovaj metod pecanja je glista djubretarka, okaèena tako da joj krajevi slobodno lelujaju u vodi. Ovu glistu babuka neæe moæi da skine pri prvom pipanju, kao hleb recimo, pa æete lake kontrirati. Od primame i taènog zabaèaja ceo lov æe i zavisiti. Ako je voda topla i stajaæa treba koristiti branaste hrane i itarice u odnosu 2:1. Kod èistog dna primama treba da bude tvrdja, a kod dna obraslog travom to rastresitija, kako bi se raspala jo dok pada i posula to veæi areal. Kupovne proverene primame su: "Sensas Karp" i "Milo Grand Prix" i meaju se sa prezlom u odnosu 1:2 u korist prezle. Ova kolièina primame dovoljna je za bar dva pecanja. Koristite tehniku masovnog primamljivanja. Dohranjujte samo ukoliko babuke prestanu da rade. Nakon ribolova, raspite par aka kuvanog ita, ukoliko planirate i sutra da dodjete na isto mesto. Kad je voda hladnija primamljivanje se obavlja samo branastom hranom. Ukoliko u vodi gde se peca nema cverglana i sunèice u hranu valja dodati
Ribe naih voda 17 malo iseckanih glista i krvi. Tada se znaju prevariti i kolosalne babuke, a mamac je naravno glista ili parèe gliste. Kao mamac koristi se: kuvana penica, mladi i kuvani kukuruz, hlebna rua, gliste i mesni crviæi. Sa proleæa i jeseni, kad je voda hladnija, bolje rezultate daju gliste i crviæi, dok su u letnjem periodu uspeniji hleb i kuvana penica. Ukoliko se mesto hrani kukuruzom, babuku treba èekati na udicu namamèenu jednim zrnom kukuruza. Ipak, kuvana penica je na svim vodama najsigurniji mamac. Prilikom pripreme mamca treba dodati aromu/ulje anisa, belog luka ili penicu kuvati sa karanfiliæem kako bi se aromatizovala. Na kilogram penice stavlja se kesica karanfilica. Ukoliko se peca na penicu na udicu se stavlja od jednog do tri zrna, zavisno od toga kolika je proseèna velièina babuki. Pri mamèenju vrh udice mora uvek da bude potpuno slobodan. Zrno se obièno probada boèno, kroz dve opne, kako se u vodi ne bi raspadalo. Udica broj 16 savreno odgovara za jedno zrno penice,14-tica i 12-tica se uspeno pokrivaju sa dva zrna,dok za tri zrna penice valja uzeti udicu broj 10. Kada idete na babuku, obavezno ponesite vie raznovrsnih mamaca. Èesta je pojava da babuka u jednom trenutku prestane sa uzimanjem jedne vrste hrane. Istog trenutka promenite mamac. Traite onaj koji im najvie odgovara. Babuka je dobar borac i treba je polako privlaèiti obali, pazeæi da ne udje u travu. Ukoliko se to ipak desi, opustite najlon i ona æe sama izaæi iz bilja. Budite maksimalno paljivi, jedna otkaèena babuka, èesto æe rasterati celo jato. Dakle izgubljenih riba ne bi trebalo da bude.
ED
n
n
n
n
n
n
tereni tajne ribolova vrste riba takmièenja oprema mamci
n
n
n
n
n
n
n
www.ribar.co.yu
mali oglasi liga trofeja izbor iz tampe ribolovaèki klubovi recepti riboskop vreme
Balavac bulje general raè
Acerina cernua va mala riba, proseène duine od 10 cm, a maksimalne 25 cm, koja lièi na mladog bandara, moe se naæi irom Evrope. Pripada familiji grgeèa. Ima dva dorzalna peraja koja su potpuno spojena to ga razlikuje od bandara èija su dorzalna peraja razdvojena. Oèi su mu velike i purpurne boje. Telo mu je maslinasto-zeleno proarano tamno braon taèkama poredjanim u redove na ledjima, bokovima, repu i dorzalnim perajima. Skriva se u najdubljim delovima sporih tekuæih reka i kanala, dok ga u mirnim vodama skoro i nema. Aktivan je u toku dana. ivi u malim jatima koja polako pretrauju dno u potrazi za hranom. U prirodi se najèeæe hrani insektima, mladim amfibijama, crvima i larvama. Mada balavac ne spada u grabljivice, veæi primerci mogu jesti vrlo sitnu ribu. Balavac postaje polno zreo sa tri godine. Pari se u aprilu ili maju kada se temperatura vode popne na 10 do 15OC. enka je u stanju da poloi do 100.000 jajaaca koja se lepe na biljke i kamenu podlogu. Nakon izvaljivanja mladunaca, dvanaestog dana od mresta, mladj ostaje u dubokoj vodi. Raste izuzetno sporo, pa veæina balavaca ne poraste vie od 8 cm za dve godine. Moe iveti do devet godina.
O
Lov balavca
Mali je broj ribolovaca koji pecaju balavca. Razlog je njegova velièina. Medjutim, on moe biti bitna vrsta kada se govori o takmièarskom ribolovu. Treba imati u vidu da se balavac kreæe u jatima na dnu voda. Obièno se sa njim pomeraju i jata krupnijih deverika i bodorki. Noæu miruje na peèanom ili ilovastom dnu, dok je danju aktivan u potrazi za hranom. Peca se lakim priborom za belu ribu. Obièno se javlja kao neeljeni gost na dubinci kada je udica namamèena crvenom glistom.
18
I
Bandar grgeè ostri
Perca fluviatilis andar naseljava celu Evropu, osim voda kotske i Norveke. Naseljava sve vrste vodenih teritorija. Bez obzira na tip vode, bandara uvek traite iza betonskih blokova, veæeg kamenja, potopljenog drveæa, medju vodenim biljem ili ispod podlokane obale iz koje izrasta dosta korenja priobalnog drveæa. Mresti se obièno od marta do aprila, ali ako je temperatura nia, taj period moe da se produi i do juna. enka polae i do 200.000 komada ikre i to je razlog brzog osvajanja novih voda. U mladosti, bandar je vretenast, ali sa godinama dobija grbu iza glave. Naraste i do 50 cm sa teinom do 2 kg i moe iveti i do 50 godina. Najèeæe upecani primerci su oko 200g. Bandar je jatna riba i u jatu i lovi, a samo kada ostari postaje usamljenik. Jata su obièno sastavljena od primeraka iste velièine i to su èlanovi mladji jato je veæe. Sa dolaskom noæi i polaskom na poèinak jato se raspada, da bi se izjutra opet formiralo. Odrasli grgeèi zimi, iz dubina, periodièno dolaze u pliæe delove da neto s nogu ulove i pojedu, pa se zatim ponovo vraæaju u dubinu. Najaktivniji je kada je temperatura preko 14OC. Kada temperatura padne ispod 4OC bandar pada u san. Bandar je lepa riba, èiji oblik tela ukazuje na grabljivi naèin ivota. Ledja su mu maslinasto zelena sa 6 do 7 crnih linija koja mu pomau da se sakrije u vodeno bilje odakle vreba plen. Rep je mali, pa bandar nije brz plivaè, ali je izuzetno izdrljiv. Bandar plen progoni, za razliku od tuke koja plen napada u trenu i brzo odustaje.
B
Lov bandara
Taktika za lov sitnijih bandara - Sitni bandari ive u svim tipovima voda, a narav im je takva da napadaju svaki mamac koji pecaro baci u toku celog dana. Èesto je jedina riba koja grize u toku dugih letnjih dana. Najèeæe se mogu naæi
19
20 Ribe naih voda na skrovitim mestima gde neki objekat natkriva povrinu vode, recimo vrba ili dok, ali i plivajuæa vodena trava. Korenje i panjevi su sigurni znak da su bandari tu. Najvie voli sporotekuæe i mirne vode i retko se kreæu u matici reke. Kada koristite velike mamce kao to su gliste, bandar napravi pauzu pre nego to uzme mamac. Naizgled se èini da se igra sa njim, plovak prvo krene da tone, ali ubrzo poèinje da vibrira. U tom trenutku kontra je siguran promaaj. Treba saèekati da bandar potpuno uzme mamac, to on i radi odluèno potpuno potapajuæi plovak. Ukoliko zakasnite sa kontrom, moe vam se desiti da vam udica ostane u eludcu upecane ribe. Pecanje plovkom i dubinsko pecanje su podjednako efikasni pri lovu bandara. Medjutim, ako pecate blie obali, prednost dajte plovcima. Laka pecaljka i fiksirana pulna sa najlonom nosivosti do 1 kg su idealna kombinacija. Ukoliko pecate na veæim daljinama, koristite dubinku i hranilicu. Najlon nosivosti do 2 kg je pravi izbor. Taktika za lov velikih bandara - Najveæi problem kod lova krupnih bandara su upravo njihova sitnija sabraæa koja jednostavno napadaju svaki mamac koji im se nadje u blizini èim ga spaze. Jedini naèin da stignete do krupnijih komada je da izaberete pravu vodu, metod i doba godina za njihovo pecanje. Imajte na umu da èak i najmanja jezera skrivaju u svojim vodama krupne jedinke. Jesen je pravo vreme za lov na krupnije bandare. U to doba godine oni formiraju velika jata na dnu vode kako bi zajedno migrirali u najdublje delove gde prezimljavaju. U tom periodu su izuzetno prodrljivi i agresivni. Kao tradicionalni mamci koriste se gliste, ive i mrtve ribice (najbolje plavci), ali i durbaci mamci koji se sve èeæe koriste. Na veæim, dubljim vodama, moete pokuati da zainteresujete ribu primamom. U hranilicu stavite aromatizovanu primamu za belu ribu sa dodatkom mesnih crviæa. Sa aromom se moe eksperimentisati: suva krv i ekstrakt crva uz crvenu boju èesto mogu pomoæi. Mesni crviæi imaju zadatak da privuku sitnu ribu èije æe prisustvo zainteresovati veæe bandare. Na manjim jezerima i kanalima upotreba hranilice moe preterano uznemiriti ribu. Na ovim vodama bolje je koristiti dubinsku metodu ili vagler plovak, a udicu mamèiti glistom. Kod vaglera dodajte na udicu i par crviæa kako bi svojim pokretima uèinili mamac ivljim. Svakih par minuta kratkim trzajem povlaèite tap, to æe èesto rezultovati ugrizom sumnjièavog bandara u blizini. Na velikim, dubokim vodama varalièarenje je mnogo efikasnije od bilo kog drugog metoda jer vam omoguæava da pretraujete kompletnu povrinu vode. Patenti kao to su ABU Toby, Atom, Reflex i Zoranovi vobleri velièine 5 cm u sivo-beloj boji su se veæ do sada dobro pokazali. Ono to je najbitnije jeste da
Ribe naih voda 21 povlaèite varalicu to je sporije moguæe, da joj dozvolite da potone do samog dna pre nego to je povlaèenjem dovedete do povrine. Nije loe da koristite sajlu za vezivanje varalice, jer se moe desiti da na nju napadne tuka, koja bi monofilament presekla svojim otrim zubima. Kako je bandar zainteresovan za sve to sija i vibrira, gotovo svaka varalica æe za njega biti odlièna. Ukoliko elite da pretraite vodu po dubini koristite fleksibilne silikonske varalice. Boja zavisi od mesta do mesta. U veæini sluèajeva je to èisto bela varalica, dok se na drugim vodama uta ili crvena varalica pokazuje kao bolja. Varalica moe biti u obliku tvistera, ali ni oblici rakova, aba ili ribica nisu loi. Kod vodjenja mamca obratite panju da bandar nije bog · Bandar obièno ne uzima mamac naglo, zna kako brz i spretan plivaè. veæ prvo voli sa njim da se poigra, to èini Omoguæite mu da mamac sustigne. pravovremeno kontriranje dosta tekim. Metalne varalice, kao to Kod pecanja plovkom, recimo, dobro je su Mepps (velièine 0-2), Tori i saèekati par sekundi nakon to plovak Panter Martin su se na mnogim nestane, pa tek onda kontrirati i to blago. vodama pokazale kao dobitna kom- Nemojte predugo èekati, jer riba moe binacija. Na ovakve varalice moe ispustiti mamac, ali i potpuno progutati se okaèiti komadiæ crvenog platna udicu koju je kasnije teko izvaditi. ili plastike kako bi jo vie privuk- · Crvena boja je najprivlaènija za bandara. le panju prodrljivog bandara. Uz standardni mamac na udicu se moe Jo jedna kombinacija je dodati crvena ploèica ili perce. Ukoliko èesta: metalna varalica sa glistom varalièarite, probajte varalice sa crvenim razvuèenom po najlonu i udicom telom ili nekim veæim crvenim delom. na kraju. Ovakav sistem ribu · Najkrupniji bandari ive u najveæim privlaèi vibracijom i sjajem vara- dubinama reka, nizvodno od velikih predlice, ali i mirisom i oblikom gliste. meta u vodi, kao to su nosaèi mostova ili Ovde je bitno da glista prilikom stene, pored potopljenog drveæa. U jezervuèenja bude potpuno ispravljena. ima najèeæe se okupljaju na mestima gde Vodjenje ovakvog sis- korenje priobalnog drveæa pravi gust splet tema moe biti po sredini vode, ali kanala u vodi natkrivenoj senkom kronje èeæe vodjenje odskakanjem od je. Èesto patroliraju i delovima vode koja dna. Nakon zabacivanja saèeka se je obrasla povrinskom vegetacijom. Leti, da varalica padne na dno. To se mesta gde je struja jaka, gde se voda peni vidi po tome to se najlon opusti i osveava kiseonikom su rado poseæipotpuno. Zatim vrh tapa spustimo vana mesta za krupnije bandara. Takodje, na oko 50 cm od povrine vode i bandara ima gde god ima i sitne ribe namotamo koliko moemo najlona, kojom se bandari hrane.
22 Ribe naih voda a da ne pomerimo varalicu. Sledeæi potez je naglo izdizanje vrha tapa za oko 80 cm. Varalica æe na ovaj trzaj poleteti sa dna, to èesto izazove bandara da napadne. Nakon nekih 80cm varalica se zaustavlja i ponovo pada ka dnu imitirajuæi bolesnu ribu. Ceo postupak se ponavlja sve dok ne izvuèemo varalicu iz vode. Bandar se moe, mada ne ba èesto, loviti i strimerom. Uglavnom se koristi plavi ili narandasti strimer na udici velièine 6-8. Ovakav strimer treba da ima i par zlatnih niti u sebi. Vodjenje ovakvog strimera je po dnu. Prvo zabacujemo strimer na mesto gde predpostavljamo da su bandari, pa kao i u prethodnom sluèaju imitiramo bolesnu malu ribu. ivi i mrtvi kederi su dobri mamci za bandare. Za razliku od varalica, gde riba uzima mamac na brzinu, ne gledajuæi kako joj ne bi pobegao, kedera bandar dobro zagleda pre nego ga proguta. Ovo znaèi da sajlu ne · Dobar metod pecanja bandaraje sledeæi: smete koristiti. Koristite monofila- Na udicu postaviti dve manje gliste ili ment ukoliko ste sigurni da nema kombinaciju gliste i mesnog ili bratuka u blizini, inaèe koristite neki nenog crva. Deset santimetara od udice od novih materijala kao to su postavi se olovo koje ne moe da se pribKryston Silkworm ili Kryston lii udici jer ste ispod olova postavili Quicksilver. Pravo mesto za stoper. Ovakvim sistemom polako prezabacivanje kedera je u blizini traujte dno. Bacajte polako i oprezno. mesta gde lokvanji prekrivaju Pretraite teren sa leva na desno, a onda vodu. promenite lokaciju. Ukoliko koristite mrtvog kedera, otpustite najlon ili koristite maksimalno lako olovo, kako bendar ne bi osetio otpor pri uzimanju mamca. Olovo i mamac se mogu uplesti u organske ostatke na dnu vode kao to su liæe i granèice. Da bi se ovo spreèilo treba koristiti olova oblih ivica, a u mamac treba ubaciti vazduh medicinskim pricem. Mamci moraju uvek biti svei. Sitne bodorke, beovice, crvenperke i krkue duine od 3,5 do 5 cm su idealne. Nemojte nikada koristiti usmrdele stare ribice, kao ni morsku ribu, jer bandar ne voli miris mora.
J
Bas
pastrvski grgeè
Micropterus salmoides as je pre svega fantastièna sportska riba. Vrlo borbena i teko predvidljiva. Jedina od grabljivica napada cverglana. Hrani se svime to mu padne na pamet, pa riba u njegovom meniju zauzima svega jednu petinu. Kada prvi put vidite basa prvo to vam padne na pamet su njegova izuzetno velika i duboka usta. Donja usna prekriva gornju i to mu daje dodatni zloèesti izgled. U ustima se nalaze brojni zubiæi i jak mesnati jezik. Bas je rasprostranjen pre svega u USA, ali se u poslednje vreme sreæe i u vodama Evrope. panija, Portugalija i Francuska ga poznaju veæ ,due vreme, a kod nas je poèeo od skoro da se naseljava. Najvie mu odgovaraju vode zatvorenog tipa, gde ga je moguæe naseliti u dovoljnom broju. Vrlo je otporan i nove terene vrlo brzo osvaja. Glavni razlog tome je to podnosi iroki opseg temperature, od 0 do 30OC. Idealna temperatura za ivot mu je u opsegu od 15 do 20OC. Razmnoava se pri temperaturi od 17 do 21OC. Sam ritual je dosta sloen. Mujak gradi gnezdo preènika 30 do 50 cm i poziva enke, i do èetiri, u njega. Tu se ikra polae, a nakon oplodnje mujak nastavlja da brine o ikri. U tom periodu je najèeæe plen veæih tuka, jer u roditeljskom zanosu, jednostavno upliva tuki u usta. Nakon deset dana jajaca se izvaljuju. Mladj se okuplja u jatima uz obalu, hraneæi se zooplanktonom. Kada dostignu duinu od 7 cm poèinju da jedu i druge ribe.
B
Lov basa
Bas se uglavnom zadrava u priobalnim delovima voda, uz trsku i travu, odakle vreba plen. Sitniji komadi se ponekad sunèaju na povrini vode, dok krupniji vie vole veæe dubine. U proleæe i s jeseni vie vole duboke vode, i do 20 m,
23
24 Ribe naih voda dok se pri sunèanom danu, leti, a posebno kada je temperatura vode od 18 do 20OC, love na samoj povrini. Bas se lovi dvema poznatim tehnikama, muièarenjem i varalièarenjem, mada se u novije vreme lovi i nekim karakteristiènim ivim mamcima. Muièarenje se najuspenije izvodi u toku toplih i sunèanih letnjih dana, kada bas i inaèe lovi insekte koji padnu u vodu. Oprema treba da bude to robusnija. Muièarskom tehnikom se lovi pomoæu povrinskih muica, popera i strimera. Povrinske, suve muice treba da se uzimaju u skladu sa tekuæom situacijom na vodi i raspoloivim ivim insektima, mada uvek treba probati i sa nekim od fantastiènih muica. Popere bas ponekad napada. Treba koristiti manje popere koji imitiraju bube i male abe. Najredje od svega bas napada strimere. Strimer treba voditi blizu obale, èak ako je moguæe kroz travu. Na tim mestima bas vreba sve to se kreæe u njegovom vidokrugu. Najèeæe se bas lovi varalièarenjem. Za ovu namenu koriste se tapovi dobrih bacaèkih osobina duine do 3 m, koji mogu da bace varalicu od 10 do 30 g na eljenu daljinu. Koristi se najlon debljine 0,25 mm. Od varalica koriste se digovi, vormovi, tvisteri, silikonski dadevnjaci i rakovi, metalne kaike i vobleri. Digovi i silikonske varalice imitacije riba su u USA (njegovoj postojbini) na prvom mestu pri pecanju basa. Vode se pored trave i trske gde se predpostavlja da je riba. Èesto ih ribolovci umaèu u aromu ribljeg mesa kako bi ih naèinili jo privlaènijima. Vormovi se koriste uglavnom za hvatanje basa na dnu. Ovo su silikonske varalice u obliku crva, duine i do 20 cm. Prilikom kaèenja vrh udice se nabija u telo varalice kako se ne bi kaèio za dno. Kada se koriste vormovi udica treba da bude jako otra kako riba ne bi probila vorma kada riba zagrize. · Ako se peca sa obale dobro je imati Kontra mora biti pravovremena i alatku za spasavanje voblera zakaèenih na odseèna. Pri zabacivanju, pulna se prepreke. Za izradu su potrebna tri dua otputa kako bi najlon nesmetano eksera od kojih se pravi "cengela". Ona se izlazio, a vorm direktno tonuo. vee na kraj oko 30 m dugog ribarskog Kada vorm legne na dno, prebacite konca debljine 2,5-3mm, a ispod nje se graniènik, i saèekajte par sekundi. postavi olovni uteg teak 100-150 grama. Nakon ove pauze sledi trzaj. Trzaj Preciznim nabacivanjem u travu oko ne sme biti preterano jak i mora biti mesta na kome je zakaèeni vobler on se kontrolisan, odnosno ne dui od 30 najèeæe izvuèe zajedno sa komadima cm. Na svakom trzaju, vorm æe poèupane trave. poleteti sa dna, doæi do najvie
Ribe naih voda 25 taèke i onda pasti na dno. Tek tada namotajte najlon i zategnite ga. Napravite stanku i ponovite postupak, sve dok ne izadjete iz areala na kome predpostavljate da ima baseva. Samo jedna vrsta vorma se koristi za letnji povrinski ribolov, a to je imitacija pua golaæa (slug). Tvisteri su svima dobro poznati i razlikuju se od vormova najvie po povijenom repu. Montiraju se na olovne digove (udice sa velikim olovnim glavama, koje omoguæavaju bacanje i vodjenje varalice). Silikonski rakovi i dadevnjaci su dobre varalice za basa, buduæi da su mu rakovi i dadevnjaci prirodna hrana. Vrlo je bitno da varalicu umoèite u aromu rakovog mesa, kako bi se riba zavarala. Varalièarenje metalnim kaikama je kod nas dosta popularno. Za letnje pecanje koriste se rotirajuæe kaike velièine 2 do 3 koje su dreèavo obojene i leptiri od 1 do 3. Mogu se koristiti i tonuæi i plutajuæi vobleri. Èesto se ispred voblera vee poper i bacaju se zajedno. Mogu se koristiti i mali Rapalini modeli. Idealan vobler treba da bude plivajuæi, sa velikom kaikom, duine od 5 do 7 cm. Okruglog tela, jer bi povrina horizontalnog preseka trebala da bude veæa od najveæe povrine vertikalnog preseka. Od boja najbolje se pokazao model za srebrnim ili utim bokovima i crnim ledjima. Ukoliko se peca povrinskom varalicom, mogu se koristiti èetiri osnovna naèina vodjenja varalice: · zigzaging (etanje psa) - ova tehnika podrazumeva stalno blago povlaèenje i oputanje varalice pa varalica neprekidno menja brzinu i izaziva ribu; · boèno etanje - vrhom tapa se blago mae levo desno uz stalno namotavanje najlona; · povlaèenje - nakon zabacivanja povlaèi se varalica naglim trzajem vrha tapa nagore, nakon toga se vrh sputa, pa se ponavlja postupak. Najlon se ne namotava; · kreni i stani - nakon zabacivanja najlon se namotava, pa se onda stane sa namotavanjem. Postupak se ponavlja do izvlaèenja varalice iz vode. Kada je ribolov na basa jako lo i neproduktivan treba probati ive mamace. Gliste i rakove treba vuæi po dnu ili koristiti ive kedere da se slobodno kreæu ispod povrine vode sa lakim oteanjem i malim udicama. Bas se danas sve èeæe lovi na dadevnjaka. Udica velièine 3/0 je za dadevnjaka velièine oko 10 cm, 4/0 za 15 cm i 5/0 za najveæe. Bass od 2 kg æe bez problema da proguta dadevnjaka od 20-tak cm.
N
Beovica ukljeva uklija bjelica bjelka klija laubica keder zelenika kaugler pliska plaica kolaica
Alburnus alburnus
eovica naseljava gotovo sve vode Evrope, sem onih u Skandinaviji, Irskoj i kotskoj. Fina krljut beovice u sebi ima kristal guanin koji po svojoj strukturi lièi na biser, pa se u srednjem veku koristila za izradu vetaèkih bisera. Van vode njena srebrno-plava boja je vrlo upadljiva, ali joj ba ona pri povrini pomae da se sakrije od potencijalnih grabljivica utapajuæi se u metalno plavu boju neba. Uglavnom bira sporotekuæe i nepokretne vode. Njen usni otvor okrenut je ka gore to govori da se hrani sa povrine vode insektima i larvama, pa iz toga proizilazi da naseljava upravo taj sloj vode. Obièno formira velika jata sa bodorkama i kleniæima nadomeæujuæi svoju velièinu velièinom jata. U vodama bez predatora deava se da se prenamnoi. Zimi se povlaèi u dublje zone vode. Mresti se od aprila do poèetka jula, kada polno zrele jedinke (stare 1 do 3 godine) trae vode blizu obala bez imalo reènih strujanja. Jedna enka moe poloiti 5.000 do 8.000 komada utih jajaaca na bilje i kamenje.Mladj se izvaljuje nakon nedelju dana. Za samo godinu dana ribice porastu do 10 cm, to èini polovinu ukupnog rasta za ceo ivot, koji obièno ne prelazi 6 godina. Beovica je izuzetno vana karika u lancu ishrane riba grabljivica i vodenih ptica.
Lov beovice
B
Sitna beovica se najèeæe lovi èerencem. U zavisnosti od terena i prilika na vodi u lovu beovice mogu se primeniti svi takmièarski metodi. Za ribolov ove vrste ribe potrebni su tapovi izuzetne mekoæe, duine 2 do 11 m, akcije 35 do 130g, predviðeni za ribu teine do 1,5 kg. U naèelu, najbre i najlake se love kratkim do srednje dugim direkt tapovima (1 - 5 m). Tipièan kederski sistem izraðen je od vrlo finog najlona. Najlon debljine od 0,05 do 0,08 omoguæuje najizazovnije pokrete mamca zakaèenog na udicu 20 - 26. Upotrebljavaju se mali plovci sa oznakom 4x8 - 4x12 i tome primerena
26
Ribe naih voda 27 kolièina olovnih kuglica. Olovne kuglice moemo postavljati na dva naèina u zavisnosti od agresivnosti beovice pri uzimanju mamca i to: · keder trza dobro i brzo - sva olova su sputena do predveza; · keder trza slabo - jedno olovo postavljamo kod predveza,a ostala 10-ak cm vie; Valja napomenuti da je duina predveza srazmerna brzini ribolova. to kederi èeæe trzaju to je moguæe koristiti kraæi predvez. Ponekad je i 6 cm sasvim dovoljno, dok je 10 cm maksimalno. Mamci su komadiæi gliste, sitniji crvi, hleb. U veæini sluèajeva primama je osnova za svaki dobar rezultat. Osnovni smisao primamljivanja je da privuèe ribu i zadri je na jednom mestu gde pecamo. Umeæe je hraniti toliko koliko je potrebno da riba ostane na mestu, a da se pritom ne prejede ili prateæi hranu ode van domaaja pribora. Naèin hranjenja u lovu kedera zavisi od vie faktora. Najznaèajniji su: · Za vreme niskog vodostaja, leti, jata se tehnika ribolova, ribolovna dubina, nalaze svuda po povrini vode. Za vreme brzina protoka vode, velièina i brovisokog vodostaja beovice se nalaze u jnost riba u jatu. Osnovna hrana za lov kedera je najsporijim delovima matice. · Jedan od èeæih problema je da na va neka od standardnih gotovih oblak hrane navale "kederi" raznih velièi- smesa. Za povrinski ribolov (do 1 na. Zanimljivi su, naravno, prvenstveno m dubine) upotrebljavaju se lagane oni veæi. Kako se reiti gomile malih i smese koje u vodi prave "oblak". pruiti priliku veæima da stignu do udice s Za lovne dubine preko 1 m treba zakaèenim crviæem? U osnovnu smesu, koristiti osnovnu smesu sa neto osim crva, pomeajte neto suvih kastera. grublje mlevenim komponentama Za razliku od crva koji lagano tonu, kas- jer bre tone. Opte je pravilo da u teri due vremena plivaju na povrini tekuæoj vodi treba "hraniti" mnogo vode. Diuæi se, povuæi æe za sobom vie nego u stajaæim. Osnovna nepoeljni sitni, dok æe pokretni crviæi smesa, naravno, nije dovoljna za vrhunski rezultat. Ukratko postoje zadrati na mestu relativno veæu ribu. · Hranu i sve dodatke obavezno prvo èetiri moguæa dodatka: · Najèeæi dodatak su mesni crvi izmeati na suvo, a tek potom navlaiti. (lièinke razlièitih vrsta muva). · Drugi dodatak su kasteri (lutke muva koje se nakon nekog vremena razvijaju iz crva). · Treæi dodatak je fuj (lièinke vrste Chironomus tumi tumi i sliène). · Èetvrti dodatak, èest kao i mamac, su bloodworm-ovi. Osnovu primame za beovicu èine: fine mrvice crnog hleba, mleveni keks, kukuruzno brano, kukuruzni griz i peèeni kikiriki. Kada krenete u potragu za beovicama potraite prvo osunèanu povrinu
28 Ribe naih voda vode. Jata beovica su lako vidljiva jer je ovo riba povrine vode. Èak i zimi, jata su aktivna i na prvi zrak sunca se pojavljuju na povrini. Kada se pribliite vodi i odredite mesto ribolova, navlaite primamu koliko god moete. Kada je bacite, trebalo bi da pravi finu maglu u vodi koja dugo traje. Praktièno, raspadanje treba da poène èim bacite primamu u vodu. Najbolje su primame ute i bele boje. Èist hleb je toliko dobra primama da èete kada bacite koricu hleba u vodu, primetiti jato beovica kako se bore za gric. Pribor treba da montirate tako da nakon zabaèaja, mamac to due ostane na samoj povrini i da polako tone ka sredini vode. Na dnu ne oèekujte da ima bilo kakvih beovica. Vodu neprestano mutite dodavanjem primame. Zabacujte uvek na isto mesto i vadiæete ribicu za ribicom. Ovakvo pecanje je moda najblie sportskom ribolovu. Ne oèekujte da æete u jednom trenutku moæi da pecate na vie od jednog tapa. Ugriz beovice je brz i odluèan. Ukoliko vam plovak tone polako, znajte da je u pitanju jato sitnih beovica napalo va mamac. Kada ribu upecate i izvadite iz vode, promenite mamac. Stari mamac bacite u vodu kao primamu i zabacite ponovo. Kada jato krene da grize, ove radnje æete automatizovati. Postavlja se pitanje to bi uopte pecali beovice. Evo nekoliko razloga: · Pecaro ste poèetnik. Pecanje beovica je odlièna veba i priprema za mnogo krupnije ribe. · Trebaju vam kederi za pecanje grabljivica. Vrlo brzo moete napecati dovoljno beovica za ceo dan. Ali pazite, beovice su vrlo osetljive na kvalitet vode i brzo ugibaju u toploj vodi bez kiseonika, kakva je recimo u kofi u kojoj èuvate kedere. Nemojte pecati vie nego to vam je potrebno. Beovice rade gotovo celog dana i uvek ih moete naæi. · Sportista u dui. Nije bitna vrsta, bitan je oseæaj ulova. · Na takmièenju. Svaka upecana beovica moe odluèiti pobednika. · Lo dan. Beovica radi i kada nita ne radi. · Èekate veæi ulov. Zabacili ste dubinke ili plovke na veæu dubinu i èekate krupniji ulov. Pecajte beovice da prekratite vreme. Bez obzira na motiv, pecanje beovica moe doneti dosta uivanja u prirodi i oputanja uz nadmudrivanje ribe.
F
Bodorka crvenookica utooka platika grunec siruna
Rutilus rutilus odorka je tipièno evropska riba i ne naseljava samo vode Norveke. Najvie joj odgovaraju dublji i sporiji reèni tokovi, jezera i kanali sa puno priobalnog rastinja. Najvie se zadrava na mestima bogatim trskom , rogozom i evarom. Pored ovog, voli tvrdo dno gde voda nanosi i taloi prirodnu hranu. Karakteristike su joj: krupna srebrnasta krljut koja se lako èisti, uta peraja i oèi zlatno-uto boje sa karakteristiènom mrljom u gornjem delu oka pa joj odatle i potièe jedan od naziva, zlatooka. Vrlo je slièna crvenperki, pa je oni manje iskusni ribolovci teko razlikuju. Postoji i forma koja periodièno migrira iz brakiènih voda Crnog, Baltièkog i Kaspijskog mora. Mresti se od februara do aprila èim temperature vode predju 10OC. Ikru polae na dubini od 1,5 m. enka moe poloiti od 1.000 do 100.000 komada jajaaca, to je i glavni razlog brojnosti ove vrste. Mladj se izlee za 4 do 10 dana i odmah poèinje da se hrani. Migratorna forma, koja ivi u morima, dolazi u reke kako bi se parila. Kako je ova forma veæa, enka moe poloiti i preko 200.000 komada jajaaca. Dok obièna forma moe narasti do 30 cm i mase 0,5 kg, migratorna forma moe imati i 50 cm i 2 kg mase.
B
Lov bodorke
Prvo i osnovno je da odaberete dobro mesto sa èvrstim dnom i pristojnom dubinom, bogato travnatim lejama. Kada prilazite vodi i sve vreme lova budite tihi bez mnogo kretanja i trupkanja. Vrlo je osetljiva na zvuène vibracije i sumljive senke, i tada brzo naputa mesto jer je vrlo plaljiva i oprezna riba. Ovo ne mora da znaèi da vam neæe doæi novo jato, jer je bodorka riba pokreta, stalno se kreæe i zato je ima du cele obale. Dobro grize. Ne morate imati vrhunski pribor niti zavidno znanje da bi je uhvatili, a kad grize onda je to stvarno griz. Za razliku od npr. beovice bodorka je riba dna i retko se die na povrinu.
29
30 Ribe naih voda Griz bodorke nije stidljiv i nije neophodno kontrirati na prvi pokret plovka. Ona retko isputa mamac iz usta. Jedino za vreme hladnog doba godine mamac uzima jako neno, pa je tada nuno loviti i na finiji pribor i samo jednog crviæa. Na udici je solidan borac, pa izbegavajte vaðenje veæih bodorki "u prsa". Kada dobro grizu i nisu ba jako sitne, ulov od 6 kg za 3 sata nije nita neobièno. Postoje dva naèina pecanja bodorke koji zavise od njene velièine. Kako je bodorka aktivna preko cele godine zimi je jedna od najèeæih riba koje se pecaju. Bez obzira na hladnoæu najbolje vreme za pecanje bodorke zimi su prva dva tri sata mraka. U tom periodu bodorka je mnogo manje oprezna i mnogo grabeljivija. Za lov malih bodorki potreban vam je najlaki sistem koji je moguæe koristiti na vodi na kojoj pecate. Ako je u pitanju reka sistem treba da bude toliko lak da ga struja povlaèi za sobom, a u sluèaju da pokuate da ga zaustavite plovak tone. Ovo æe osigurati da vam se udica stalno pokreæe, to je preduslov za pecanje sitnih bodorki. Pored ove tehnike, na rekama moete primeniti i jednu od sledeæih: · zabacite, zaustavite plovak koji æe podiæi mamac, onda ga opet pustite da krene, to æe ga spustiti i tako ponavljajte. · etajuæa tehnika se izvodi tako to se uzvodno baci mamac, kada se udica nadje na dnu, poèeæe da se podie zbog struje. Za ovaj metod morate da koristite vrlo lak pribor. Na mirnim vodama mali kratki trzaji tapom uèiniæe da udica vibrira. Dubina na kojima se nalaze sitne bodorke je do 5 cm od dna. Prihrana treba da bude srednje teka (6 do 10 grudvi velièine limuna), a nakon toga nakon svakog zabacivanja treba ubaciti malu kuglu kako bi se bodorke zadrale aktivne. Ideja je da se voda stalno zadri mutnom od prisustva prihrane. Prihrana malih bodorki je identièna prihrani beovica jer im je ivot u tom periodu vrlo slièan. Krupnije bodorke trae malo drugaèiju taktiku. Pre svega potreban vam je tei pribor. Najlon nosivosti od 1,1 do 1,4 kg i udica velièine od 8 do 12. Dubina je do 5 cm veæa od dubine dna, jer se krupnije bodorke hrane na dnu. Velika promena u velièini upecanih bodorki moe da se dogodi ako se dubina udice spusti za tih 5 cm. Najbolji mamac za krupnije bodorke je hlebna pahulja. Pravilo da pomerate mamac i ovde je potrebno. Dobar metod je da se zaustavi sistem na vrhu mesta na kome bacamo primamu, pa nakon toga da ga polako pomeramo nizvodno (30tak santimetara), a nakon toga da ga zaustavimo i opet vratimo polako na poèetni poloaj. Prihrana je u ovom sluèaju jaèa (10 do 20 kugli) i po jedna kuglica svakih 15 do 20 minuta. Ova primama mora biti malo kompaktnija, kako se ne bi
Ribe naih voda 31 odmah raspala, veæ da to uradi tek na dnu. Jedini razlog to ne vrite primamljivanje neprekidno, je taj to bi se stalnom primamom stvarala magla u vodi koja bi privlaèila sitnu ribu. Ova sitna riba bi komadala primamu pre nego to padne na dno i ne bi se postigao eljeni cilj. Jedino odstupanje od ovog pravila je kada se peca u brzim vodama kada se primama baca bez prestanka. Kada traite krupnije bodorke, potraite prvo delove vode gde je dubina veæa od proseka. Recimo, kada je voda duboka 1,4 m potraite deo dubine 1,5 m, ako je 2,4 m potraite rupu dubine 3 m. Velike bodorke vole depresije, verovatno jer su one u stvari mesta gde se nagomilava hrana. Brzina vode je takodje bitna. Treba traiti malo sporije delove toka. Bodorke ne podnose dno koje je previe prljavo i prekriveno muljem, veæ vie vole pesak i ljunak. Traite je pod kronjom vrbe ili jove koje joj za vreme hladnijih dana pruaju utoèite od vetra. Krupnije bodorke se hrane bubama, puevima i raèiæima koji se sakupljaju medju priobalnim korenjem gde se i one nalaze. Medjutim ne znaèi da se bodorke nalaze na svim mestima koje smo nabrojali. Najbolje je predveèe veoma paljivo priæi reci i potraiti nizove balonèiæa koje bodorke ostavljaju za sobom u potrazi za hranom, na tim mestima treba pecati. Glavni period pecanja krupnih bodorki je od poèetka oktobra do kraja pecaroke sezone. Najbolji su oni dani kada je temperatura vazduha od 7 do 12°C, praæena blagim vetrom koji donosi slabu kiu i oblake. Kada duvaju suvi vetrovi, kada je nebo bez oblaka, kada se noæu javlja mraz ili je dnevna temperatura ispod nule ne treba traiti bodorke. Ali bez obzira na vreme, nemojte oèajavati - bodorke se sigurno hrane u nekom trenutku dana. Najèeæe se hrane predveèe, nekad èak i u toku popodneva ukoliko je vreme toplije. Generalno, to je hladnije, to bodorke kasnije kreæu u potragu za hranom. Èesto je to period od 20 èasova pa sve do ponoæi. Svitanje je drugi deo dana kada se pecaju krupni primerci. Ovo posebno vai leti, ali se odnosi i na zimu i jesen posebno ako je noæ bila blaga sa eventualnim slabim vetrom. Ukoliko poznajete vodu na kojoj lovite i uvereni ste da obiluje bodorkom, te da u potrazi za hranom dolazi do obale, bez razmiljanja se opredelite za plovak. Moete je loviti sa deset metarskim tapom, ali i sa teleskopskim tapom ne duim od 4 m. tap ne mora biti brz, ali je vano da je lak i dobro izbalansiran, jer je bodorka najosetljivija riba od svih predstavnika familije arana. Postoji pravilo gde je traiti, a ono zavisi od vode i godinjeg doba. Februar, mart i april potraite je na 8 - 15 m od obale, jun, jul lovite je pod samom obalom (dolazi na mrest), avgust, septembar, oktobar, novembar - odlazi u dublje delove vode. Proletni deo godine spada u tee periode ribolova na bodorku. Razlog je
32 Ribe naih voda jednostavan: sama riba je jo uvek, tj. njen metabolizam, prilagoðen(a) hladnoj vodi. Nema borbenosti, a ribu vadimo iz vode kao "list". Sam griz utooke je "bi - ne bi". to je vreme toplije, voda se zagrejava i aktivnost ribe je veæa, njen griz ivahniji i tada moete upotrebljavati i iglice za stajaæe vode ili cilindriène plovke od 4x12 do 4x18 nosivosti za tekuæe vode. Generalno nije neophodno da koristite izuzetno male plovke, veæ je bitno da ih maksimalno potopimo, tako da pri trzaju riba oseti minimalan otpor. U zavisnosti od duine tapa treba uzimati plovke nosivosti 0,5 g za tapove od 4 m duine, 1 g na tapove do 7 m duine i 2 g za ostale. Predvez u hladnijim danima je kraæi oko 10 cm, a sa toplijim danima moe biti dui, a maksimalno do 15 cm. Najlon mora biti maksimalno tanak, ali da izdri uslove ribolova. Ukoliko se peca u vodama èistog dna najlon nosivosti 0,45 kg je dovoljan, ukoliko je voda obrasla travom nosivost treba da bude 0,7 do 0,8 kg. Udice moraju da budu takve da mamac na njima deluje prirodno. Stoga izbegavajte oble, zdepaste i debele udice. Izaberite udice sa duim vratom i njihovu velièinu uskladite sa velièinom mamaca. Sa proleæa uzmite udice velièine 20 do 22, a kako se voda greje moete preæi i na udice velièine 18. Bodorka ne trpi otpor, èim ga oseti ostavlja mamac i odlazi. Prilaz mamcu joj je brz i nervozan, pa zato treba biti oprezan i brz na kontri. Plovak opteretiti tako da iz vode viri samo antena i obeleeni vrh plovka. Kako opteretiti plovak i rasporediti olovca? Prvo i osnovno,morate voditi raèuna da vam olovca koja koristite budu iste teine , nikakve kombinacije sa olovcima razlièite teine ne dolaze u obzir. Kada rasporedjujete olovca vodite raèuna da vam prvo bude udaljeno od udice 25 cm, a zatim vrite raspored prema vremenskim uslovima. Ako je mirna voda olovca treba grupisati ravnomerno, kod protoène vode preneti optereæenje prema plovku, ako je vetrovito, a voda stajaæa optereæenje ide ka udici. Mamac treba da bude pri samom dnu. Ukoliko se bodorke pecaju dubinskom metodom, na vrh tapa treba obavezno staviti meki vrh kao indikator trzaja. Jelovnik joj je irok, od biljne hrane, preko trave i rastinja sa dna, do hrane ivotinjskog porekla. Najèeæe se lovi na mesnog crviæa. I to tako to prvog crviæa navuèite celom duinom na udicu 14, a jednog zakaèete da jednim delom slobodno leluja i mrda u vodi, to privlaèi panju ribi koja onda brzo i hitro napada. Sem ovog mamca odlièna je i crvena glista, rua od belog hleba, mamac od sojinog brana, ali su ovi mamci nesigurni, jer ih okolna sitna riba brzo skine. Bez greke, hleb je najbolji mamac za bodorke. Ima i drugih mamaca, ali ni jedan
Ribe naih voda 33 nije toliko uspean. Nije loe prihranjivati mesto pecanja bar jednom nedeljno, a ukoliko ste u moguænosti svakog dana, gnjeèenim hlebom. Kad navikneti ribe na hleb traiæe ga svakog dana. Kolièina hleba je odredjena vremenskim uslovima i osobinama vode. Kada je vreme hladnije i voda bistrija, treba dati maksimalno pola hleba, a ukoliko je vreme toplo, a voda mutna, moe se iæi i na celu veknu. Seme konoplje ima prijatnu aromu za bodorke. Ukoliko se peca na konoplju, potrebno je sa vremena na vreme rasuti malu kolièinu semena na mesto pecanja. Ovo æe uznemiriti bodorke koje æe poèeti da pretrauju sve nivoe vode u potrazi za njima. Kada se peca na konoplju stavlja se jedno zrno na udicu velièine 18 ili 16. Velièina i kvalitet bodorki koje se pecaju na seme konoplje su zaprepaæujuæi, pomisliæete da je druga vrsta u pitanju. Jedini problem je to je ugriz bodorke na ovaj mamac izuzetno brz i vaa kontra mora biti adekvatna kako bi je upecali. Seme grahorice (Vicia sp.) moe se koristiti kao mamac. Pre upotrebe treba ga skuvati tako da se moe kaèiti na udicu a da se ne raspadne. Moe se koristiti u kombinaciji sa semenom konoplje. Najbolje se pokazalo u toku leta i sa jeseni, kada se i moe naæi u prirodi. Nije uvek sigurno da æe riba iæi na ovaj mamac, medjutim treba imati poverenja u njega i ulov æe biti dobar. Na kukuruz eæerac ribu morate prvo naviknuti. Ali kada to uspete, pecaæete samo krupne primerke. Za razliku od konoplje i grahorice, na kukuruz eæerac mogu da rade i aran, linjak i krupna deverika. U rano proleæe kada je ostala riba tek probudjena iz zimskog sna, a neke zanete prirodnim nagonom za produenje vrste, bodorka svojom agresivnoæu uzima hranu i za vreme mresta, pa se èesto deava da skoro svaka ulovljena bodorka ima utrobu punu ikre, to znaèi da je u ovo doba godine najaktivnija, pa je tada ribolovci masovno love. U ovo doba godine nije potrebna neka posebna hrana da bi smo je zadrali na mestu lova. Dovoljno je pomeati stari hleb sa koncentratom za piliæe, uz dodatak ake-dve mlevenog prenog suncokreta, malo prenog semena konoplje tucanog u avanu, dodati miris anisa ili vanile, ovo dobro umesiti, praviti kugle da su malo èvræe, velièine pesnice i bacati ih na mesto pecanja. Ako elite da hrana bude jaèa ubacite jednu do dve ake crvica koje umeate u hranu. Jo bolji efekat postiæi æete ako hrani dodate malo pileæe krvi to kod bodorke izaziva poseban nagon prema hrani. Prilikom primamljivanja u ranijim mesecima (mart, april) moramo obratiti panju da se riba pojavljuje u manjim grupama od 10 do 15 komada. To znaèi da kugle hrane moraju biti maksimalno velièine mandarine, uz obilno primamljivanje na poèetku (10 kugli) i praækanje crva (5 - 6 kom.). Samo dohranjivanje obavlja se kuglama velièine oraha. U kasnijem periodu godine bodorku obavezno prihranjujte. Bez prihrane rezultat ulova bit æe vie plod sluèajnosti nego smiljenog ribolova. Za prihranu je
34 Ribe naih voda dovoljno 1 kg Sensasove hrane Gros Gardons, 1/2 kg hlebnih mrvica i 200 g crviæa. U kanti najpre natopite hlebne mrvice, prièekajte 10 minuta, pa uspite Gros Gardons i dobro promeajte. Dodajte potrebnu kolièinu vode, ponovno sve dobro promeajte i probajte formirati kuglu velièine narande. Kugla mora biti kompaktna, ni pretvrda ni premekana. Na kraju uspite crviæe u hranu. Izmerite dubinu pomoæu meraèa dubine i zabacite sistem na eljeno mesto. Nahranite mesto s 2/3 hrane, nataknite na udicu 1 ili 2 crviæa i zabacite. Ako je sve u redu, veæ nakon 10 - 15 min trebala bi se javiti bodorka. Ako primetite male mehuriæe na mestu gde ste nahranili, moete biti zadovoljni, jer jato bodorki privuèeno hranom rije po dnu. Potrebno je èeæe dohranjivanje (opet s kuglicama hrane velièine oraha). Bodorka iako riba dna moe se diæi hranom, crvima i fujem. Hrana za nju treba da je slatkasta (miris èokolade). Pripremi hrane treba posvetiti maksimalnu panju, jer je i ona jedan od faktora uspenosti. Neka od osnovnih pravila su: · hranu navlaiti barem dva sata pre · U potrazi za bodorkama na mestu na · navlaenu hranu obavezno pro- kome ste bacili gnjeèeni hleb, posmatrajte sejati na to sitnije sito; povrinu vode. Ponekad na njenu · boja hrane zavisi od dubine vode, povrinu izranjaju deliæi hleba koje tamnija za vode dubine do 2,5 m, a bodorke otkinu prilikom izjedanja prisvetlija za vode dublje od 3 m; mame. · boja ledja bodorke zavisi od boje · Ako koristite jednog mesnog crviæa na dna, zelena podloga zelena ledja, udici velièine 20 ili 18 na primer, okaèite crna podloga crna ledja, riba sa ga na to manji komad koe. Bodorke crnim ledjima neæe se zadravati imaju obièaj da se poigraju sa mamcem nad primamom svetlije boje. pre nego ga uzmu i u sluèaju da ste Aditivi u primami bodor- mamac zakaèili èvrsto, on se neæe prirodke su vrlo vani. Belgijanci leti u no ponaati i umesto da zakaèite ribu, ona primamu ubacuju izmet goluba. æe se predomisliti i otiæi. Hrana golubova je kudelja, korijan- · U mirnoj vodi bodorku moete pecati der i ostale vrste semenki koje pro- vaglerom, a na dubokim vodama klizeæim laze kroz probavni trakt goluba plovkom. Dugaèke tapove koristite kada netaknute. To su iste one biljke pecate sa keja ili na kanalima. Dubinska koje se inaèe dodaju u primamu. metoda se obièno koristi zimi. Pored toga u golubljem izmetu nalaze se i enzimi koji pomau golubu pri varenju, i koji kod riba ubrzavaju varenje hrane, pa se riba sporije zasiæuje. Pravilan naèin upotrebe golubljeg izmeta je da se on umea u retku ovsenu kau koji bi se nakon toga koristio da navlazi primamu. Ovu primamu treba pripremiti
Ribe naih voda 35 u vruæoj vodi 2 do 3 sata pre pecanja, a u hladnoj treba ostaviti tokom cele noæi. Razmera vode i izmeta je 3:1. Pre upotrebe izmeta nemojte zaboraviti da prosejete izmet kako bi izdvojili ostatke perja iz njega. Nakon cele pripreme pola kila izmeta biæe dovoljno za 2 kilograma suve primame. Druga stvar koju ne smete zaboraviti prilikom pripreme primame, jeste da ne prehranite ribe. Dobar naèin je da u primamu umeate blato. Crnica je dobar dodatak jer æe usput obojiti primamu. Treba koristiti od 30 do 50% blata. to je riba manja i manje je ima treba dodati vie blata. Postoji dobar naèin da postignete zadovoljavajuæu vlanost blata. Uzmite mokar pekir pa ga dobro iscedite. U njega ubacite sloj debljine 2 do 3 cm fine zemlje i uvijte pekir. Nakon par sati zemlja æe biti prave vlanosti. Èak i ovako navlaenu zemlju treba dodati neposredno pred pecanje u primamu jer moe presuiti ostatak primame. to se tièe koriæenja ive hrane u primami dozvoljeno je dodavanje svega, ali treba paziti da se ne pretera. Jedna aka ive primame dovoljna je da se umea u primamu za ceo dan. Ponekad je bolje koristiti zlatno ute velike kastere nego mesne crviæe. Poslednji savet je vezan za upotrebu PV1 za primamu na rekama i dubokim vodama, jer je on baziran na braon eæeru. Zbog eæera PV1 dobro vezuje primamu, ali kada se raskvasi pod vodom brzo se raspada to èini primamu ivom. Primama koja se moe kupiti je daleko neaktivnija i traje due na dnu to odgovara recimo crvenperki koja trai izuzetno jaku i trajnu primamu.
Ribolovaèki magazin
ED
Revija za sportski ribolov, ekologiju i turizam na vodi email:
[email protected] www.ribolovacki-magazin.co.yu
Bratfi jaz jez protfi peèenica
Leusiscus idus az naseljava sve evropske vode sem voda Britanije, Francuske, vajcarske, Norveke i regiona juno od Alpa i Dunava. Kod nas ga ima du celog toka Dunava i Save, a vrlo je brojan i u kanalima sistema DTD. U pritokama Dunava i Save ga takodje ima, ali samo u nizijskom delu. Bira centralne i donje reène tokove, mrtvaje i bare. Vie voli dublju vodu sporijeg toka u kojima ivi u velikim jatima hraneæi se pri dnu. Jaz je jatna riba. Jata èine jedinke istog uzrasta. Jedino krupniji primerci lutaju u parovima ili pojedinaèno. Na istom mestu se retko moe uloviti vie takvih komada. Sa proleæa, od aprila do juna, kada temperatura vode dostigne 8OC, parovi polno zrelih jedinki se izdvajaju i polau ikru. Parenje traje oko tri dana. enka poloi do 114.000 jajaaca na podvodno bilje i korenje. U periodu parenja, to je i karakteristika svih aranskih riba, poprima sveèano, zlatno ruho. Po izvaljivanju mladj, 20 tak dana po polaganju ikre, ivi na zooplanktonu, a kako rastu prelaze na sitne larve insekata. Odrasle ribe se hrane insektima i larvama. Polno sazrevaju izmedju 3. i 5. godine, dok im proseèan ivotni vek traje 15 godina. Maksimalna duina ribe je 35 do 50 cm, a masa 2 kg. Aktivnost jaza tokom godine je ista kao i kod veæine aranskih riba. Neophodna mu je toplija voda kako bi mu se metabolizam pokrenuo, to znaèi da je zimi gotovo potpuno neaktivan i da æete ga uloviti samo kada su dani izuzetno sunèani za to doba godine i ako mu mamac prinesete, malte ne, ispred usta. Imajte u vidu da je jaz, iako leti riba pliæaka, zimi sakriven u krtozima u najdubljem delu reke. Pravo vreme za lov jaza je od jula do septembra, kada se jaz pribliava obali u potrazi za hranom. Najradije se nalazi na dnu i to tamo gde voda nije dublja od 3 metra. Na povrinu izlazi samo kada je svetlost smanjena, odnosno rano ujutro i uveèe. Ponekad, kada je vreme oblaèno ili maglovito, moe se desiti da jaz produi svoj boravak na povrini. Najbolji reper za to gde je jaz, je da posmatrate
J
36
Ribe naih voda 37 gde mu je prirodna hrana. Kada po povrini vode nema gusenica i sitnih insekata, ni jaz nema razlog da bude tu, veæ se radije povlaèi u dubinu. Jaz ima izuzetno razvijeno èulo vida i vrlo dobro oseæa vibracije koje se prenose preko zemlje u vodu. Uvek imajte u vidu da je ovo plaljiva i oprezna riba i svako bahato ponaanje na obali sigurno æe ga uplaiti i oterati. Od svih mesta u reci ova riba æe najèeæe izabrati mesta gde se male vode ulivaju u vodeni tok. Izvori i rukavci su mu omiljena mesta. Zbog stalnog meanja vode, ona postaje bogatija kiseonikom i riba tei da u njoj to sue ostane. Takodje, mnoga jata sitnih riba vole upravo ovakva mesta, a jaz je tu da bi se njima hranio. Obratite panju na to da jaz voli da se zadrava na mestima gde se kanalizacija uliva u vodu. Ova mesta su primamljiva za sve stanovnike voda zbog obilja hrane, ali ovakve ribe mogu biti vrlo neugodnog ukusa i mirisa, pa èak i bakterioloki neispravne za jelo. Jaz izgleda kao da je nastao ukrtanjem klena i bodorke. Njegova zaobljena ledja su plavo-zelene boje, bokovi su srebrni, a stomak beo. Repno i dorzalno peraje su sive boje, dok su ostala peraja crvenkasta, i za razliku od klenovih konkavna (udubljena).Najsigurniji naèin za identifikaciju jaza je broj krljuti na lateralnoj liniji, koji je kod jaza 55 do 61, a kod klena i bodorke 42 do 46.
Lov jaza
Da bi jaza uspeno lovili, pogledajmo prvo ta je njegova prirodna hrana, a to su sitne ribe, insekti i razne vrste crva. Dakle odmah je jasno da su odlièni mamci: sve vrste glista - posebno crvene gliste, insekti, mesni crviæi i kasteri posebno, skakavci, gusenice, larve komaraca, pa i poneki sitniji keder. Kao alternativa ovoj ribi se moe ponuditi: hleb, kulja, zrnevlje ili kukuruz. Prihranjivanje je i za jaza od esencijalnog znaèaja. Medjutim, obratite panju na njegovu prirodu. Ovo je riba dna i tu je i treba traiti i primamljivati. Takodje voda ne treba da bude dublja od 3 metra, inaèe tu jaz vrlo retko, sem zimi, dolazi. Dakle, treba nam tvrda primama, koja se polako raspada, tamne je boje, pada na dno i po moguænosti ne stvara ni malo magle u vodi, kako ne bi primamio gomilu sitne beovice, koja æe nam samo oteati ribolov. Takvu primamu moemo i kupiti kao gotovu, ali moemo i napraviti po sledeæem receptu: u 1 kg izmrvljenog hleba bez korice dodati 2 ake prekrupa ili izdrobljenog mladog kukuruza, a po potrebi dodaje se zemlja ili glina, nikako treset. Ovaj poslednji sastojak æe primamu oteati i obojiti. Primama se baca tehnikom polumasovnog prihranjivanja sa kasnijim dohranjivanjem. Dohranjivanje je moguæe vriti klikerima same osnovne primame, rasipanjem kukuruza ili bacanjem komadiæa kulje. Najpogodnija mesta za lov jaza su delovi obale utvrdjeni kamenom,
38 Ribe naih voda mesta gde su potopljeni brodovi ili lepovi, isteci poljskih kanala preko pumpi, mesta sa potopljenim oborenim drveæem i ulivi malih tokova i izvora u veæe vode. Jaz se lovi na sva tri osnovna naèina: najèeæe plovkom, redje varalicom, a dubinkom uglavnom sluèajno. Jaz se najlake i najèeæe lovi na plovak i to obièno tapom duine preko 4 m sa ili bez mainice. Ovakav tap u veæini sluèajeva pokriva potpuni areal kretanja jaza u vodi, a ribolovcu prua moguænost da precizno zabaci na hranjeno mesto. Kao plovak, nosivosti od 3 do 5 g, se moe koristiti i klizeæi i fiksni, ali treba paziti da se mamac nadje na dnu. Jo je bolje da je mamac samo malo odignut od dna i da sa on ponudi jazu "na tacni". Ovo olakavanje mamaca se sastoji u tome, da se uz mamac na udicu okaèi i kuglica stiropora ili komadiæ hrane za pse. Klizeæi vagler plovak se moe i mora koristiti samo na onim vodama gde je pliæak predugaèak, recimo est-sedam metara, kao to je to sluèaj na veæim jezerima, pa ga treba prebaciti. Najlon treba da je 0,15-0,25 mm, nosivosti do 2 kg, bez obzira na boju. Udica od broja 12 pa do 6. Tehnika ribolova plovkom moe biti i pretraivanje dna. Zabacite uzvodno i pustite da struja nosi plovak. Mamac æe na taj naèin iæi neposredno iznad dna dodirivajuæi ga povremeno. Visoko dignut mamac, jaz retko kad uzima. Jaz udicu sa mamcem uzima punim zahvatom usta, tako da plovak zastane kao da je udica zakaèila dno. Posle nekoliko trenutaka, plovak brzo potanja u pravcu dubljeg dela vode. Tada treba uèiniti laku kontru. Jaèa nije preporuèljiva zbog mekanih usta koja bi pri tom mogla biti proseèena udicom. Tehnika varalièarenja je neto drukèija nego kod recimo bandara. Vodjenje treba da je brzo, pa èak i pravolinijsko. Cilj nam je da nateramo jaza da pomisli da je naa varalica sitna beovica koja slobodno pliva u potrazi za hranom. Ovakva manifestacija æe zainteresovati jaza, koji æe po pravilu pojuriti za hranom. Ono to je bitno napomenuti na ovom mestu jeste da jaz grabi odmah i snano. Èesto uz jak cimaj. Medjutim, èim oseti otpor isputa mamac. Ovo vai za sve metode ribolova, ali je za varalicu od presudnog znaèaja. Dakle vaa kontra mora biti brza i pravovremena. Od varalica najbolje su se pokazali okretni spineri, uti meps broj.2, Zoranovi vobleri velièine 5 cm sivo-bele i zlatno-crne boje i druge sliène varalice. Najlon za ovu svrhu treba da je neto jaèi 0,30 do 0,35 mm. Lov dubinskom metodom je realno moguæ, ali je pravo pitanje zbog èega bi zabacivali dubinku na tako malom rastojanju od obale. Pritom, morate neprestano paziti na vrh tapa, jer jaz èesto udara samo jedanput. Jedini razlog moe biti prebrza reèna struja, koja bi plovak nosila bez kontrole. Kod nas pored jaza ivi i manji zlatni jaz, naa najlepa riba i velika retkost, koja po verovanju ribolovaca donosi sreæu onom koji je ulovi.
M
Bucov bolen belun bajin
Aspius aspius ripada rodu (Aspius) iz familije Cyprinidae. Predstavlja jedinu grabljivicu iz familije arana, jer klen, jaz, deverika i aran samo retko napadaju sitnu ribu i ona im nije osnovna hrana. Moe biti i 8 kg teak i dug preko 1 m, ali se u naim vodama najèeæe sreæu i love bucovi teine do 2 kg. Ovo je atraktivna i lepa riba. Telo joj je boèno sploteno i prekriveno sitnim krljutima. Kod veæih primeraka ledja su blago pogrbljena. Boja ledja je tamno zelena, bokovi su metalno beli, a peraja su bela. Ima dobro razvijeno analno peraje - blago konkavnog oblika, kao i repno koje mu omoguæava izuzetne plivaèke sposobnosti. Usta su mu prostrana i duboka. Bucov plen prodire gutanjem, buduæi da nema zuba u zubalu, kao recimo tuka. drelo ove ribe je rapavo i kada plen jednom zadje u drelo, nema naèina da se vrati u kontra smeru. ivi u celoj Evropi, u slivovima Crnog, Baltièkog i Kaspijskog mora, osim severne kotske, Irske, Danske i jugozapadne Engleske. U Skandinaviji ivi samo na jugu, dok Finske reke poseæuje samo na zapadu. Uglavnom jedinke istog uzrasta formiraju jato, ali ovde jato nije saèinjeno od riba iz istog legla, kao to je sluèaj kod veæine riba. Ovo ima za posledicu da se velièina jata ne smanjuje bitno sa velièinom ribe, pa tako i najveæi bucovi love plen jatno. Jato okrui jato sitne ribe koju napadaju onda iznenada. Kao posledica ovog naèina hranjenja, na povrini vode vidi se pravi vatromet sitne ribe koje iskaèu kako bi se spasle. Hrana bucova je iskljuèivo ivotinjskog porekla: crvi, insekti, koljke i puevi, zglavkari i sitna riba. Kada poraste preko 20 cm, to je za oko godinu dana, bucov poèinje da se hrani iskljuèivo ribama, a najomiljenije su mu bodorka i beovica. Raste vrlo brzo, pa sa dve godine veæ ima preko 40 cm. Bucov najvie vole brzu, pliæu i bistru vodu punu kiseonika. Medjutim lako se prilagodjava i na veæe dubine i mirnu jezersku vodu gde miruje u toku dana. Ipak, da bi se hranio bira mesta gde je voda ba onakva kakvu on voli:
P
39
40 Ribe naih voda prirodni ili vetaèki prelivi, stubovi mostova i uæa voda. Na ova mesta dolazi uglavnom rano ujutro i predveèe. Polnu zrelost enke dostiu u petoj-estoj godini, a mujaci u petoj godini ivota pri velièini preko 30 cm. Intenzivno polaganje jaja traje od aprila do kraja maja, enka polae oko 100.000 jaja èiji razvoj traje od 14-21 dan..
Lov bucova
Za uspean lov bucova treba imati na umu gde bucov ivi, èime se hrani i kada to èini. Ovo smo veæ u prvom delu o bucovu rekli pa sad treba samo primeniti to znanje. Bucova dakle, treba traiti u jutarnjim i veèernjim èasovima u delovima vode koja se peni i osveava kiseonikom. Kod reka, koje imaju miran tok, treba ga traiti u matici, to dalje od obale. Na Dunavu, recimo, bucov se vie kreæe kada nivo vode stagnira ili je u blagom porastu. Bucov se prvenstveno hrani beovicom i bodorkom, a to su ribe koje ive na povrini vode. Dakle, treba ga traiti tik ispod povrine vode. Od tehnika koje dolaze u obzir tu su: varalièarenje, muièarenje, vodjenje ivog mamaca i retko lov na plovak. Za uspean lov varalicom, treba imati tap akcije "A" ili "B", teine bacanja u rasponu od 20 do 60, pa èak i 80 grama. Pre svega treba obratiti panju na bacaèke osobine tapa. Naime, za bucova treba baciti mamac to dalje od obale nekada i do 50 m. Nije loe ni koristiti mainicu sa "long cast" pulnom, koja dodatno olakava daleka zabacivanja. Takodje, zbog velike kolièine najlona koji neprekidno ide i vraæa se u mainicu, mainica treba da bude vrhunska, sa izuzetno dobrim mehanizmo slaganja najlona, mora biti i brza i nije loe da joj prenos bude 1:5. Sve ovo je da bi se olakao lov i smanjila verovatnoæa da æete zamrsiti najlon. Kapacitet pulne treba da je to veæi, ali u veæini sluèajeva kapacitet od 100 m za najlon 0,40 je dovoljan. Najlon treba da bude mek, nosivosti do 4 kg i debljine 0,22 - 0,26 mm. Tanja kvalitetnija upredena struna od recimo 0,15 je opet prednost. Obavezno podesite koènicu u zavisnosti od upotrebljenog najlona, jer je bucov izuzetan borac na udici. Od varalica moete koristiti skoro sve tipove kaika, spinere, voblere i silikonske fleksibilne varalice. Po pravilu trebalo bi da su manje i da imitiraju malu, ranjenu ribu. Varalicu vodite po povrini i to u gornjih 20-30 cm vode. Putanja varalice treba da je pravolinijska, a vodjenje ne preterano brzo. Pazite da vam varalica ne poskakuje iz vode, veæ da ima pravilan i ujednaèen rad. Lov vetaèkom muicom je najbolji u toku toplog sunèanog proleæa i leti. Voda mora biti bistra, to je preduslov za muice uopte. Vetaèke muice koje
Ribe naih voda 41 se najèeæe koriste su "fantastiène muice", koje ne predstavljaju ni jednog stvarnog insekta iz ekosistema vode i muice koje imitiraju bumbara, zulua, belog vodenog cveta i aleksandra. Takodje vrlo je èesta upotreba strimera bele ili crnobele varijante sa par zlatnih ili utih dlaèica. Velièina moe da varira, a muice se veu na udice velièine od 1 do 1/0. Dobra je tehnika pravljenja sistema muica na kraju najlona. Za ovu svrhu treba probati razne kombinacije boja, oblika i velièina muica. Dobitna varijanta ipak zavisi od mesta i vremena. Muice treba zabacivati nizvodno ili popreèno na tok vode, a nikada uzvodno. Povlaèenje treba da bude brzo, èak neto bre nego kod varalica. Vrh tapa treba da je podignut. Kako je muice teko baciti na veæu udaljenost, obièno se muièarenje radi iz èamca. Udarac bucova na muicu je jak i treba lepo podesiti koènicu. Kao i kod varalica i ovde pribor mora biti to finiji, ali to kvalitetniji. Hrana bucova u prirodi je preko 90% ribljeg porekla, pa je sasvim logièno da æe se na kedera bucov vrlo èesto prevariti. Prva varjanta ribolova bucova na kedera je vodjenje mrtvog kedera, poznato kao "oivljavanje kedera". Za ovu tehniku koristimo beovicu ili bodorku do 10 cm. Kedera kaèimo kroz donju usnu, ali tako da vrh udice prodje kroz donji deo krnih otvora. Na ovaj naèin æe keder najtee spasti pri jakom i dalekom zabacivanju. Da bi se ojaèao ceo sistem, moe se dodati jo jedna udica, koja se kaèi kederu za ledja ili bok, ali pri ovome morate paziti da ne naruite anatomiju kedera. Kriv i deformisan keder neæe imati pravu putanju kroz vodu i obazrivi bucov æe posumnjati u njega. Udice treba da budu iste velièine kao i kod muica. Najlon moe biti neto deblji, od 0,28 do 0,30 mm, dok je upredena struna od 0,15 mm ipak najpreporuèljivija. tap sa dobrom vrnom akcijom i mainica sa long cast pulnom, kapaciteta bar 150 m 0,30 mm. Dva su osnovna naèina vodjenja ovakvog kedera. Prvi je da zabacujete to dalje, nizvodno ili popreko na tok vode, pa srednje brzim namotavanjem pravolinijski privlaèite mamac ka sebi. tap drite visoko kako bi keder plivao u gornjih 20 do 30 cm vode. Ukoliko primetite da bucov prati mamac, nikako ne usporavajte sa namotavanjem. Neka iskustva kazuju da je u tom trenutku najbolje cimnuti vrhom tapa, to æe ubrzati kedera i eventualno nagoniti bucova na ugriz. U ovom sistemu ne treba koristiti vaser kuglu ni olova, veæ je dovolja jedna kvalitetna vrtilica na oko 30 cm od udice. Drugi metod je da kedera bacite nizvodno od mesta na kome oèekujete da se nalazi jato ili primerak krupnijeg bucova. Najlon nakon smirivanja treba blago nategnuti i drati kedera u vodenoj struji da poskakuje u gornjih 20 do 30 cm vode. Vrh tapa i ovde treba da je visoko dignut. Medjutim, za ovu tehniku, potrebna vam je i vaser kugla vezana nekih 50 cm od kedera. Na vaser kuglu ka kederu, postavite virblu. Ni ovaj sistem nema olova. Polakim namotavanjem,
42 Ribe naih voda privucite kedera na eljeno mesto. Èesto æe udarac biti veæ u ovoj fazi, pa obratite panju na kolièinu najlona na pulni. Naime, kako je zabacivanje po pravilu dosta daleko, potrebno je da na pulni imate jo dovoljno najlona da bi ribu uspeli da izmorite. Medjutim, ako do udarca ne dodje posle kraæeg vremena, poènite sa polakim namotavanjem najlona. Brzina treba da bude mala, po nekima i 2 do 3 puta manja od brzine vodjenja varalice. Ukoliko je bucov zainteresovan, pratiæe mamac i moe se desiti da zagrize tek kod obale. Udarac je i ovde snaan i budite spremni na njega. Obratite panju kod privlaèenja bucova sa velike daljine na njegova izuzetno meka usta, jer bucov nema zube kao tuka. Svako prejako vuèenje moe pocepati usta bucovu i udica æe ispasti. Poslednji metod ribolova bucova je ribolov na plovak. Ovo je najredji naèin i koristi se uglavnom iz èamca, sa mostova, ustava, brana ili sa drugih prepreka koje lee u vodi. Koriste se fiksni plovci nameteni da udica bude na 30 cm od povrine vode. Moe se postaviti olovce, ali i ne mora, jer bucov uzima snano mamac. Plovak se puta nizvodno do mesta gde oèekujemo da se jato nalazi. Natezanjem najlona zaustavljamo plovak i oèekujemo udarac. Kao mamac, koriste se ive bodorke i beovice. Pribor je isti kao i za druge naèine ribolova bucova. Kod lova bucova treba obratiti panju da se na mamac moe zaleteti i tuka. Naalost, ovakav dogadjaj æe najèeæe uzrokovati gubitkom plena i dela opreme, koji æe ostati u otrim zubima tuke. Bilo kakvo osiguravanje èeliènim sajlama od ovakvog napada nije izvodljivo kod pecanja bucova, jer se on skoro nikada neæe polakomiti na sajlu.
i
Revija za ljubitelje prirode http://www.zov.co.yu e-mail:
[email protected]
Crvenperka
crvenookica krvorepa crvenookica
Scardinius erythrophthalmus rvenperka naseljava reke severne Azije i Evrope, sem voda Skandinavije, kotske, Pirineja i Apenina. Naseljava preteno nizijske reke sporog toka, jezera, mrtvaje i vetaèka jezera, bare i iskope. Moe se naæi i u mirnijim odsecima tekuæih voda uz deverike. Crvenperka boravi u blizini vodenog rastinja kao sto je lokvanj, drezga, a, trska. Za vreme toplih letnjih dana, cela jata crvenperki se podiu ka povrini reke. Redje izlazi na otvorene vode, a tokom zime se u jatima povlaèi u dubine. Mresti se u maju i junu medju podvodnim biljem u bistroj tekuæoj vodi. enka poloi od 90.000 do 200.000 prozirno-utih jajaaca. Mladj se izlee u intervalu od 6 do 7 dana i vreme provode u pliæacima hraneæi se plankonskom hranom. Kako rastu, tako se sele ka dubljoj vodi i prelaze na ishranu insektima. Rastu veoma sporo pa u nekim vodama treba da prodje i èetiri godine pre nego to dostignu polnu zrelost. Crvenperka je jedna od retkih ciprinida koja se hrani u toku cele godine, sa kratkim prekidom u toku parenja. Mladj se hrani planktonom, veæe ribe preteno biljnom hranom, insektima, puevima i ribljom mladju. Crvenperka je izuzetno izdrljiva riba. Nije redak sluèaj da u zatravljenim i zabarenim vodama, starih reènih rukavaca poslednja riba koja uspeva da preivi, jeste upravo crvenperka. Podvrsta Scardinius erythrophthalmus racovitzai se prilagodila ivotu u toplim izvorima u Rumuniji. Optimalna temperatura vode u kojoj ove ribe ive je od 28 do 34OC, a ugibaju kada temperatura vode padne ispod 20OC. Proseèna duina odrasle jedinke iznosi izmedju 20 i 30 cm, a kapitalaca teine prko pola kilograma i 35 do 40 cm. Najtei poznati primerci crvenperke bili su preko dva kilograma, ali su to mahom bili hibridi iz ukrtanja sa deverikom ili drugom krupnijom ribom iz familije ciprinida. Crvenperka se od beovice razlikuje po poloaju usta, vie su uzdignuta, po otrom prelazu izmedju trbuha i podrepnog peraja, kao i daleko povuèenom ledjnom peraju prema repu.
C
43
44 Ribe naih voda Lako ju je na prvi pogled zameniti i sa bodorkom. Prepoznaæete je po crvenim perajima dok su kod bodorke narandasta, tamno bronzano-zlatnom telu koje je kod bodorke srebrno i ustima zakrivljenim nagore umesto nadole kod bodorke. Bodorke i crvenperke se u prirodi medjusobno pare stvarajuæi hibride koji imaju potpuno ravna usta. Zbog oblika usana, crvenperka se uglavnom hrani sa povrine vode. Kada je vreme toplo, crvenperka obièno miruje u zatonima vrebajuæi insekte koji sleæu ili padaju na povrinu vode. Takodje voli da se hrani ljuskarima i mekucima sa dna. Krupniji primerci èak prodiru sitnije ribe.
Lov crvenperke
Kada leti idete na pecanje, za vreme onih toplih, suvih i sunèanih dana, od maja do oktobra, crvenperka je pravi izbor i zabava. Ova riba prosto oboava toplinu i sunèevu svetlost i hrani se gotovo samo tada. Po obliku usana moe se zakljuèiti da se crvenperka hrani sa povrine, mada ni ovo nije pravilo, i to insektima koji padaju u vodu sa obale. Pri hranjenju oslanja se dosta na èulo vida, te otuda voli bistru vodu. Ovu osobinu crvenperke treba imati uvek u vidu. Ukoliko vas crvenperka spazi na obali, vrlo brzo æe pobeæi. Kako se najèeæe zadrava na mestima sa mirnom vodom tamo je i treba traiti. Omiljena mesta su vode pune rastinja, pojas aa i trske u kojem ima dosta hrane, kao i mesta ispod drveæa sa koga mogu padati insekti, ali je obavezno da povrina vode bude osunèana. Pojas trske i aa joj daje dodatnu sigurnost od njenog najveæeg neprijatelja - tuke. Otuda kada pecate tuku, crvenperka moe biti idealan mamac. Najèeæi naèin ribolova crvenperka je plovkom. Plovak treba da je mali, osetljiv, oblika lopte. Treba koristiti sporotonuæe mamce: koricu hleba, hlebnu ruu, kastere, plivajuæi keks i crve. Olova treba tako podesiti da se plovak podigne to pre. Pokazalo se da je bolje koristiti vie sitnih olovaca nego jedno krupnije. Razlog je ovome taj to crvenperka uzima èesto mamac u fazi tonjenja. Plovak mora biti dobro balansiran i zbog same tehnike ribolova, koja podrazumeva stalno pokretanje - vibriranje mamaca oko eljene dubine. Ako nakon par minuta nema udarca, nije loe ponovo zabaciti. Najveæi realni problem pri pecanju ovom metodom su jata sitne ribe od kojih crvenperka èesto ni ne moe da dodje do izraaja. Treba imati u vidu plaljivost ove vrste. Jato crvenperki se rastura na najmanje uznemiravanje vodene povrine. Zbog toga, vodi prilazite polako i oprezno. Bez obzira na sve, vrlo æete retko upecati vie od jedne ili dve crvenperke iz jednog jata. Crvenperke moete pecati i plovkom bez ikakvog optereæenja i mamcem
Ribe naih voda 45 na samoj povrini vode. Plovak odmaknite oko 60 cm od mamca, a na 30 cm od mamca stavite najmanje olovce koje imate. Velike crvenperke obièno plivaju na dubini od oko 1 m i rado iz dubine napadaju sporotonuæi povrinski mamac. Mesni crviæi, komadiæi kore hleba, hlebna rua, kasteri i pseæi keksiæi su idealni za ovaj naèin ribolova. Da bi se izbegla èesta zabacivanja, koja su neophodna zbog osnova ribolova crvenperke, a to je neprestalno etanje mamcem gore dole, koristi se vagler plovak. Vagler plovak treba da je dovoljne velièine i sa dovoljno prostranom uicom moe omoguæiti nesmetano klizanje najlona. Iznad udice, a ispod plovka postavlja se olovo dovoljne teine da ispravi plovak, a iznad plovka postavlja se graniènik - stoper, koji spreèava da najlon ceo isklizne kroz omèu vaglera i na taj naèin odredjuje maksimalnu dubinu ribolova. Tehnika je jednostavna: kada dovedete plovak na eljeno mesto, vrh tapa podiete i sputate. Jedino to treba da pazite je da ne dignete previe vrh tapa, to bi izvuklo i plovak van vode. Vagler birajte da bude najmanji moguæ, a ukoliko koristite veæe vaglere opteretite ih vie kako bi vie utonuli i davali manji otpor ribi kada uzme mamac. Nije loe vagler potopiti sve do antene, koja treba da bude to tanja. Umesto vaglera, moe se koris· Najbolja mesta na kojima treba da titi i providna vodena kugla manjih potraite crvenperku su priobalno evarje dimenzija jer veæa proizvodi jak i èista voda natkrivena kronjom drveæa. pljusak prilikom dodira sa povriPosmatrajte da li se stabljike evara nom vode, pogotovo ako se izbacupokreæu, èesto su ti pokreti stabljika je na veæu daljinu. Jato crvenperki prouzrokovani crvenperkinom potragom se lako moe uplaiti i razbeati usled nepaljivog ubacivanja za hranom. · Koristite mesne crviæe ili kastere koji hrane. Medjutim, ove ribe se manje tonu polako. Najlon nemojte uopte plae od montae unete u vodu i optereæivati ili ga opteretite najmanjim bez zazora prihvataju i mamac na olovcem na polovini dubine vode. veæoj udici. Ponekad se mogu uloviti i vesStalnim rasipanjem primame, privuæiæete crvenperke u srednji deo vode, kako bi taèkom muicom. Crvenperka spada u malobrojne ribe koje se presrele va mamac koji tone. · Da bi naterali mesne crviæe da plutaju, uspeno love na muice, ukoliko sipajte 3 do 5 cm vode u posudu u kojoj ih posle njihovog dodira sa povrièuvate. Nakon 20 tak minuta, oni æe upiti nom vode nastanu "izdajnièki" dovoljno vazduha da bi mogli da plutaju. kruiæi. Talasiæi na vodi æe svakako · Probajte da aromatizujete mamce neèim privuæi panju crvenperke koja traga za insektima. slatkim.
46 Ribe naih voda Pribor za ribolov crvenperke je karakteristika koje su date dalje u tekstu. tap treba da bude lak i elastièan, duine 3 do 4 m. Na stacionarnu pulnu ili direktno vezom za vrh tapa stavite najlon debljine najvie 0,12 mm mada je pravi najlon 0,10 mm i nosivosti 0,45 kg ukoliko pecate na èistoj vodi. Ukoliko u vodi ima panjeva, trave i granja, ili se moe oèekivati aran ili linjak, nosivost najlona mora biti bar 1 kg. Velièinu udice usaglasite sa velièinom mamca. Ukoliko pecate na mesne crviæe koristite udice velièine 20, a ukoliko koristite hleb ili kukuruz eæerac 12 æe biti odlièan izbor. Lovi se na glistu, kukuruz, hleb, crve, muice, larve komaraca. Komadiæi prepeèenog ili starog hleba magièno privlaèe crvenperku. Mesni crviæi i sitne lauferke su se dobro pokazale. Kasteri su omiljeni krupnijim crvenperkama posebno kada se primamljuje povrinskom hranom. Plutajuæi mamci kao to su korica hleba ili keks za pse mogu se koristiti za vreme toplih dana. U tom periodu i zeleni skakavci i muve mogu biti zanimljivi. Kada lovite krupnije crvenperke, probajte da na udicu 8 ili 10, zakaèite hlebnu ruu, a na vrat udice naniete par mesnih crviæa. Primamljujete uvek po malo, kako bi voda isperd vas bila uvek mutna. Loptice hrane koja se ubacuje na dno treba da sadre deliæe koji æe se posle rastapanja loptica dizati ka povrini. U meavinu dakle treba dodati komade treseta ili komadiæe hlebne korice i kastere. Meavina treba da bude takvog sastava koji æe omoguæiti brzo razlaganje ubaèenih loptica, kako bi se raspadala veæ pri samom dodiru sa vodom praveæi fini oblak. Oblak bi trebao biti ute, narandaste ili bele boje. Ukoliko primama koju pravite ili koju ste kupili ne pravi oblak ove boje, dobra je ideja dodati kesicu prehrambene boje prilikom kvaenja primame. Ukoliko moete da nadjete pinkije ili larve komaraca, dodajte ih u primamu. Medjutim, obratite panju da se oni odmah razviju iz primame kako ne bi pali na dno, odakle ih crvenperka sigurno neæe uzeti. Provereni, klasièan naèin primamljivanja riba predstavlja fiksiranje na dnu komadiæa starog hleba u odgovarajuæoj mrei. Crvenperke su u pravom smislu reèi uporni i èvrsti borci, pa zbog toga zakaèenu ribu treba to pre izdvojiti iz jata kako se ostale nebi uznemirile i razbeale. Kapitalci se najèeæe nalaze u sredini jata ili ispod njega. Manifestacija ugriza kod plovka je karakteristièna. U prvom trenutku, plovak se blago izdie iz vode i kreæe u stranu, to je posledica uzimanja i noenja mamca. Sa udicom, crvenperka ponese i koje olovo, tako da plovak vie nije otean kao na poèetku. Nakon toga, kada crvenperka oseti teinu u ustima, kreæe u dubinu, to se manifestuje naglim tonjenjem plovka. U tom trenutku treba kontrirati.
W
Cverglan patuljasti som amerièki somiæ terpan manjov glavonja bodonja cvergl
Ictalurus nebulosus
ako ivi u mulju na samom dnu, meso cverglana je finog ukusa, skoro bez kostiju i najvie lièi na meso soma. Kod skidanja sa udice i kod èiæenja ove ribe treba voditi raèuna o trima otrim bodljama odmah iza glave, èiji ubodi znaju da budu izuzetno bolni. Cverglan je poribljen u Evropi sredinom osamdesetih godina prolog veka iz svoje postojbine, Severne Amerike. Oèekivalo se da æe se ovde prilagoditi i narasti u veliku i sportski atraktivnu ribu kakva je u Americi. Medjutim zbog temperature vode kod nas on je uglavnom zakrljao. U naim vodama on naraste do 800g, mada su najèeæi primerci jedva tei od 100g, dok u svojoj postojbini cverglan naraste i preko 2 kg. Naseljava sve vode dunavskog sliva. Kako je ovo riba dna i to onog punog mulja i tinje, nema ga u brzim i bistrim rekama. Èest je u kanalima i barama, posebno onima koji su obrasli vegetacijom, sa dnom koje je puno panjeva, granja, evara i podvodnog rastinja. Ovo je veoma izdrljiva i otporna riba. Sposoban je da preivi izuzetno visoke temperature, na kojima bi ostale ribe brzo uginule i na vrlo mali nivo kiseonika u vodi. Moguæe ga je naæi èak i u vodama koje dugo lee zamrznute, gde miruje i èeka trenutak otopljavanja. Kod nas se mresti od maja do juna. enke izbacuju izuzetno veliki broj jajaaca to je jedan od razloga tako uspenog irenja ove ribe u naim vodama. Jo jedna karakteristika mu ide na ruku: buduæi da je donesen iz drugih voda, u naim ekosistemima gotovo da i nema neprijatelja. Jedino bas, koji se jo nije dovoljno rairio moe da mu naudi kao prirodni neprijatelj. tuka, som i smudj ipak vrlo retko napadaju cverglana.
I
Lov cverglana
Kada dodjete na neku vodu i upecate jednog ili dva cverglana zaredom ostaju vam dve moguænosti. Ili da se spakujete i odete na drugo mesto ili da se
47
48 Ribe naih voda nalovite cverglana i ni jedne druge ribe. Neæe vam vredeti ni promena mamca jer cverglan napada i guta sve mamce biljnog i ivotinjskog porekla koji se nadju na udici: hleb, valjak, ito, graak, kukuruz, sve vrste glista, crviæe, pijavice, sitnije ive ili mrtve ribice, parèiæe ribica. Buduæi da je grabljivica, hrani se tokom celog dana i noæi sa kraæim pauzama. Jata cverglana idu po vodi po utvrdjenim stazama i ako elite da ih stalno pecate potrebno je da ih pratite ili da ste majstor primame i da ih zadrite na jednom mestu. Ipak predugo zadravanje protiv njihove volje i nije moguæe, ali ni potrebno jer æe se veæ za par èasova vratiti. U tom periodu, moete probati sa pecanjem neke druge atraktivnije ribe. U toku godine, najaktivniji je u jesen kada sakuplja kilau za nadolazeæu zimu, u toku koje uglavnom miruje. Iz sna se budi poèetkom marta, kada voda poèinje da otopljava. Tada je izuzetno gladan i aktivno jede, medjutim hrani se u veæim dubinama, za razliku od jeseni, kada ga je lake naæi. Da bi privukli jato cverglana na neko mesto morate ih primamiti. Obièno se koristi standardna hrana za primamljivanje na dnu uz dodatak ivotinjskih komponenti: crva, iseckanih glista i blago usmrdeli komadiæi kedera. Primamu bacajte uvek na isto mesto, ne rasipajuæi je po celoj vodi. Cverglani imaju izuzetan "njuh" i naæi æe svaku gomilu hrane. Nakon osnovnog primamljivanja, povremeno dohranjujte mesto crviæima. Cverglana moete pecati na dva osnovna naèina: dubinskom metodom i plovkom - odluka zavisi od tipa vode. Osnova je da mamac miruje na dnu, tamo gde je i primama. Dakle, na mirnim vodama plovak, na tekuæim dubinka. Ukoliko se odluèite za dubinski metod pribor ne mora biti fin. Koristite najlon debljine 0,20 do 0,30mm. Udice mogu biti u opsegu od 6 do 8. Kod pecanja dubinskom metodom, mogu se vezati dve udice; jedna ispod, a druga iznad olova. Najpogodniji mamac za dubinsko pecanje su poveæi komadi belih ili crnih ritskih glista, sitniji durbaci, manji kederi ili blago usmrdeli repiæi kedera. Kontra kod pecanja dubinskom metodu ne treba da bude pri prvom trzaju. Kada cverglan oseti mamac neæe se smiriti dok ga ne proguta. Dakle saèekajte da se tap jasno savije i onda kontrirajte. Sistemom sa plovkom æete pecati na mirnim rekama, barama, jezerima i ustajalim kanalima. Najlon moe biti kao i kod dubinskog metoda, medjutim ovde se peca sa jednom udicom. Razlog je jednostavan. Ukoliko ulovite krupnijeg cverglana, on æe nagonski krenuti ka potopljenoj grani ili travi i tu bi druga udica samo predstavljala smetnju. Oblik i nosivost plovka nisu bitni. Najbolji mamci za ovakav sistem pecanja su ive ili mrtve gavèice koje moete naloviti èerencem. Pored gavèica odlièno su se pokazali repiæi beovica - èak bolje nego kompletan mrtav keder. Velièina mamca ne treba da vas zabrinjava. Kada primetite podrhta-
Ribe naih voda 49 vanje plovka kao i kod dubinke ne urite sa kontrom veæ kontrirajte tek kada podvuèe plovak pod vodu. Neki dobri recepti za mamce za lov cverglana su sledeæi: · za sirni mamac je potrebno: 250g Limburger sira i raano brano - po potrebi. Istopite sir na laganoj vatri. Kad je to gotovo dodajete brano dok ne dobijete masu koja ostaje na udici. U smesu moete dodati jo mlevenu piletinu, mlevenu digericu kao i riblje brano. · za krvavi mamac je potrebno: 1 olja peniènog brana, 1 olja kukuruznog brana, 1 kaièica vanila extrakta, 0,5 l pileæe ili govedje krvi, 2-3 kaièice praha od belog luka, 1 paketiæ elea od jagoda i gaza. Pomeate oba brana sa vanilom i prakom od belog luka. U smesu lagano dodajete krv dok ne dobijete testo koje se da oblikovati. Stavite sve u gazu i kuvate u kipuæoj vodi oko 15 minuta da dobijete tvrdu pogaèu. Nakon hladjenja iseèete u komade i pomeate lagano sa eleom dok ne dobijemo solidnu loptu. Mamac èuvate u friideru dok ne podjete u ribolov. · za mesni mamac je potrebno: 1 svinjsko srce ili digerica ili mozak (moe i sve zajedno), jedno ili dva tuceta kinih glista (zavisi koju kolièinu mamaca pravite), brano, konzerva kukuruza, nekoliko pari enskih èarapa Iseckati ili samleti srce ili digericu i izmeati je sa kukuruzom iz konzerve. Dodajte brano i ponovo dobro izmeajte. U smesu istresite gliste, zdrobite ih i umeajte u smesu. Od dobijene smese pravite kuglice velièine loptice za golf i uvijate u najlon èarapu. Sveite èarapu koncem i odreeite viak. Ovo ponavljate sve dok vam ne nestane smese ili èarapa. Gotove loptice poslaete u kutiju i ostavite nekoliko sati na sunèanom mestu da malo tukne. Mamac moete postaviti direktno na udicu ali i kao boilie. · za mleèni mamac je potrebno: mleko, kukuruzno brano i so. Skuvate najobiènij kaèamak tako da se ne raspada na udici, pa ostavite nekoliko dana na toplom da se usmrdi. U ovaj mamac moete umesiti razne mirodjije.
j
Za ovaj tekst korišæeni recepti sa sajta: http://www.ribarska.com
Èikov brkica legbaba pikor badalj badelj vijun tivuka
Misgurnus fossilis L. & Cobitis tanea
edju èikove najèeæe ubrajamo dve vrste riba kamenog èikova (Misgurnus fosilis) i pravog èikova (Cobitis tanea). Ovo su ribe nizijskih voda crnomorskog sliva. U drugim slivovima Srbije ga nema. Mogu da preive i u uslovima gde bi svaka druga riba uginula. Uz pomoæ jednog creva apsorbuju kiseonik iz vazduha i stvaraju rezerve, pa mogu ukopani u vlaanom mulju da opstanu i po mesec i vie dana. Bez obzira na velièinu, ovo su veoma bitne ribe u ekosistemu, jer prodiru i najsitnije hranjive ostatke sa dna voda. Vana su karika u lancu ishrane i drugih riba ali i barskih ptica. Kameni èikov je tanji, a njegovo oblo telo je boèno izdueno kako se ide ka repu. Ima est brkova iznad gornje usne. Ledja su mu zeleno-braon boje, dok je uto-braon boje sa strane. Nepravilno je proaran po celom telu braon pegama. Naraste do 20 cm. ivi u rekama jaèih struja, gde se obièno krije iza sitnog kamenja, u vodenoj travi ili u korenju priobalnog bilja. Hrani se krupnijim podvodnim insektima i raèiæima, noæu i u sumrak. Mresti se od aprila do juna, polauæi ikru na kamenja i podvodno bilje. Jaja se izvaljuju nakon 14 do 16 dana, u zavisnosti od temperature. Pravi èikov je mnogo èistijih boja. Na svetlo utoj podlozi, nalaze se èisto braon pege. Kao i kamenog, telo pravog èikova je vitko, ali je boèno spljoteno od glave do repa. Takodje ima est brkiæa na gornjoj usni, ali su oni mnogo kraæi nego kod prvog. Ispod svakog oka nalazi se po jedna mala bodlja okrenuta ka repu. Naraste do 10 cm. ivi u sporotekuæim rekama i drenanim kanalima. Ukopava se u mulj, tako da mu samo glava viri ili se u toku letnjih meseci, kada voda opadne i procveta, krije u gustom vodenom bilju. Hrani se sitnim ljuskarima sa dna u toku celog dana, ali izbegava jako sunèane periode. Mresti se od aprila do juna, polauæi ikru na alge na dnu vode.
M
50
Ribe naih voda 51
Lov èikova
Lovi se vadjenjem mulja ili vrama, lako i dugo se èuva u akvarijumima i raznim kantama na cijem dnu ima nekoliko santimetra muljevitog peska i neto vode. Èikov je izuzetan mamac za soma, a osim soma èikova rado napadaju i tuka, smudj, bucov i jegulja. Èikov je i najpouzdaniji meteorolog. Moete ga drati u akvarijumu i posmatrati njegovo ponaanje. Dan-dva pre promene vremena èikov se uznemiri i sa dna akvarijuma izlazi na povrinu vode po kojoj nervozno pliva do pred samu promenu vremena ili pojavu vremenske nepogode.
98
doo"MIKS-SAL" Svetog Save b.r.55 35210 Svilajnac LOV----RIBOLOV----SPORT
prodavnica
LASER
tel/fax: 035/321-064 mob. 063/73 00 78 mob. 063/615 860 e-mail:
[email protected]
Deverika hajn crnooka sinja deverika sinjac peèenica
Abramus sapa & Abramis brama everika naseljava sve vode Evrope, sem voda Skandinavije, kotske, Pirinejskog i Apeninskog poluostrva i vode na zapadu i jugu Balkana. Tipièna riba donjih tokova velikih reka. Naseljava i jezera, kotline, rukavce i mrtvaje. Podnosi i brakiènu vodu na uæima reka u mora. Zadrava se u dubljim (od 3 do 8 m), otvorenim vodama, pribliavajuæi se obali samo noæu i rano izjutra i kada voda nadolazi u potrazi za hranom. Kao i veæina ostalih ciprinida i deverika je jatna riba, bez obzira na uzrast. Jato je uvek uniformno, sastavljeno od jedinki priblino istog uzrasta i na podruèjima koja nisu izrazita hranilita i mrestilita, uglavnom se sreæu èista jata deverika. Samo na hranilitima i mrestilitima u ulovu se pored deverika mogu naci i ostale "bele ribe", kao jaz, bodorka i dr. Deverika pripada redu arana (Cyprinioformes), porodici arana (Cyprinidae) i potporodici klena (Leuciscinae). Telo joj je visoko (posebno kod starijih primeraka i primeraka iz dubljih jezera) i boèno spljoteno. Mladi primerci su srebrnaste boje. Kod starijih, ledja dobijaju zagasito zelenu boju, hrbat se izdie, odvajajuæi srazmerno malu glavu, sa malim, gotovo zavrnim, mada ipak malo nie postavljenim ustima. Usta, sa predviliènim i viliènim kostima, vrlo su mekana. drelni zubi su jednoredni i ima ih po 5 na svakom petom skrnom luku. Posebna karakteristika deverike je izrazito dugo analno peraje, sa 26-31 (po ruskim izvorima 24-33) bicom. Postoji pet vrsta deverika koje nalikuju jedna drugoj, a to su: · Crnooka deverika (Abramis sapa P.) - Mresti se u aprilu i maju, naraste do duine od 35 cm. Karakteristike ove vrste: tupasta njuka, uoèljivo veliko oko na maloj glavi, 41-48 bica; · Deverika (Abramis brama L.) - Mresti se maja i juna. Duine je do 80 cm. Prsna i trbuna peraja su od sivkaste do uækaste boje; · Krupatica (Blica bjoerkna L.) - Mresti se od aprila do juna.
D
52
Ribe naih voda 53 Duine je do 40 cm. Prsna peraja su joj crvenkasta ili narandasta, 22-26 bica; · Kesega (Abramis ballerus L.) - Mresti se od aprila do juna. Duine je do 45 cm. Najvitkija je i pljosnata. Ima dugo bazno podrepno peraje pojaèano sa tri tvrde kotane pièice, 39-46 bica; · ljivonosa (Vimba vimba L.) - Mresti se od aprila do juna. Duine je do 50 cm. Slièna skobalju, ali joj je nos uoèljivo tamniji, 20-25 bica; Deverika moe narasti do 80 cm duine i do 6 kg teine, a ivotni vek moe biti i do 20 godina, premda su proseèni primerci deverike u ulovu od 3040cm duine i 0,5-1,5 kg teine. Aktivnost deverike zavisi pre svega od doba godine ,koje odredjuje temperaturu vode i od doba dana,koje odredjuje dinamiku ishrane. Preko zime, deverike se krtoe, osim u sluèaju da pronadju podruèje priliva toplije vode (termocentrale, kanalizacioni izlivi, dubine u lukama ispod lepova i sl.) gde ima dovoljno hrane. Sa nastupanjem proleæa i zagrevanjem vode, deverike postaju aktivnije i kreæu u potragu za hranom neophodnom za dozrevanje polnih lezda i pripremu za mrest. Mladje jedinke se hrane sitnijim predstavnicima faune dna (puiæi i koljkice i dr.) Jelovnik starijih je slièan, samo to jedu vrste veæih dimenzija. U bogato zatravljenim podruèjima, deverike æe "pasti" vegetaciju, ali ne zbog nje same, nego zbog obilja raèica i larvi raznih insekata u toj vegetaciji. S proleæa deverika se hrani preko celog dana, iako najintenzivnije ujutru i predveèe. Sa zagrevanjem vode, vreme hranjenja se deli na jutarnji i veèernji period. Sa nastupanjem jeseni i zahladjenjem, prelazi se ponovo na reim slièan onom u proleæe do dolaska zime i krtoenja. U potrazi za hranom jata deverika borave i na muljevitim i na peskovitim pa èak i kamenitim terenima. Ujutro i predveèe u leto deverike prilaze obali radi ishrane, dok najveæi deo vreline letnjeg dana provode u dubljim i sveijim delovima matice. Letnje noæi provode u pliæoj vodi. Deverika spada u krupne riblje vrste, a njen rast zavisi kako od populacije drugih riba u vodi, tako i od kolièine hrane u vodi u kojoj ivi. U nedostatku hrane, cela populacija deverike zakrljava. Mrest deverike nastupa u aprilu i traje do kraja juna pri temperaturi vode izmedju 10 i 16OC. U plitkoj (0,2-0,5 m dubine), dobro zatravljenoj vodi, de-verike se mreste u drutvu ostalih, njoj srodnih vrsta "bele ribe", polauæi ikru po vodenoj vegetaciji. Mrest se najintenzivnije odvija ujutru, izmedju 6 i 9 sati, na mestima zatiæenim od vetra i ne traje due od 2-3 sata. Polnu zrelost deverike stièu veæ u treæoj godini ivota (mujaci), a najkasnije do pete godine (enke). enka u zavisnosti od uzrasta tj. velièine, poloi
54 Ribe naih voda od 100 000 do 580 000 komada ikre. Deverika kod nas, kako je veæ pomenuto, spada u tzv."belu ribu" i raèuna se kao riba III kategorije. Zakonom o ribarstvu je zatiæena minimalnom duinom izlova.
Lov deverike
Velike deverike nisu srèani borci, ali su vrlo izbirljive, pa je prava retkost da se sluèajno upecaju. Deverike do 3,6kg obièno ive u velikim jatima, i kad upecate jednu, imaæete jo ulova. Medjutim, gigantski primerci ive usamljenièkim ivotom i jako ih je teko uhvatiti. Veoma je osetljiva na promenu vremena i u to vreme je ne interesuje ponudjeni mamac. Bistra voda, nisko vodostanje i zaparan dan - siguran je ulov deverike. Pred kiu i oluju silazi na dno i trai rupe u kojima ce se sakriti ili èak zavuæi u podlogu. Ne dira udicu pri severnom i severnoistoènom vetru, a dobro jede pri junom i jugozapadnom vetru. U toplim danima aktivnija je po oblaènom vremenu nego po sunèanom. U leto i ranu jesen, deverike se hrane u svitanje i u sumrak. Kako se zima pribliava, hranjenje se pomera i to najèeæe u periodu od ranog jutra do podneva. Deverika ne uzima odmah mamac, veæ ga dri u "trubici" i ne mrda sa mesta, a tek posle nekog vremena, kad rei da poène da guta, kreæe. To se slae sa ribolovnom literaturom(i praksom), po kojoj deverika, izdiuæi mamac, podie i obara na vodu plovak, pa ga tek onda povlaèi pod vodu. Kesega i crnooka deverika imaju griz koji se ogleda u vidu potapanja plovka, dok deverika i krupatica èesto vole da diu plovak, koji neretko legne na povrinu vode. Razlog takvom grizu je jednostavan. To su ribe dna. Lovimo ih na dnu, a kada uzmu mamac naprave uzgon prema povrini. Ukoliko imamo ovakvu vrstu griza prilikom kontriranja moramo biti jako oprezni. tap ne sme biti vertikalan nego ga ukoavamo, levo ili desno, to blie vodi, jer neretko se dogodi - kontra. Riba ima uzgon prema povrini, legne na vodu, stvara otpor jer se eli naglo vratiti na dno, pa u veæini sluèajeva dolazi do pucanja najlona ili se riba otkaèi sa udice. Najbitnije je da odredite mesto u vodi gde se nalaze deverike. To æete uraditi rano ujutro, posmatrajuæi povrinu vode i traeæi mesto gde se deverike obræu na povrini vode. Poveite sva takva mesta medjusobno linijama. Videæete da je povrina podeljena pravim linijama i lukovima. To su staze kojima se po dnu kreæu deverike. Zabaèaj na bilo koju putanju æe dovesti mamac pravo pred nos jatu. Ukoliko nije moguæe uoèiti deverike na povrini, potraite mesta gde se one najèeæe zadravaju kao to su panjevi, podvodne terase i bazeni, ali i najdublja mesta u vodi. Kada birate mesto za pecanje, izaberite ono koje je najblie ali niz
Ribe naih voda 55 vodno. Imajte na umu da se veæina velikih deverika peca na udaljenosti oko 25 m od obale. Krupnu deveriku moemo loviti iskljuèivo na dnu. Potreban je predvez do metar duine. Na takav predvez stavite kuglicu olova. Deveriku moemo loviti raznim tehnikama: tapovima od 2 do 10 m sa plovcima, tapom sa mainicom, match tehnikom, bolognessom ili dubinskom metodom. Mamci su joj takoðe razlièiti (od hleba, pijavice, durbaka, kukuruza eæerca, crva kota ili pinkija, pa do ver de vasa). tap koji se koristi za pecanje deverike, je pitanje ukusa. Ipak bolje je koristiti tvrdje tapove, kako bi preciznije zabacivali. Medjutim, izuzetno je vano da vrh tapa bude mek ili da ima jedan od indikatora trzaja. Srednje brz tap, nosivosti 0,6 kg i duine 3,6 m je idealan. Najlon treba da bude tanji, nosivosti do 1,8 kg, a predvez 1,6 kg. Udica velièine 14 je odlièna ukoliko se kao mamci koriste mesni crvi, kasteri ili rep kine gliste. Ali ukoliko su deverike uznemirene, koristite slobodno i manje udice. Za kuvani graak, kukuruz, crni hleb, kulju i sitne durbake i pijavice dobra je i udica velièine 12. Olovo treba da bude vezano kao klizeæe. Takodje, umesto olova moete postaviti hranilicu. Ukoliko ne elite da propustite trzaj koristite audio ili vizualni indikator trzaja. Takodje moete koristiti lake fluo prstenove koji se postavljaju na sam najlon izmedju poslednje vodjice i mainice. Kod sistema sa plovcima koristite meè tapove duine od 3,5 do 4 m i pulnu sa najlonom nosivosti 1,5 kg debljine 0,10 mm. Podvez moe biti od tanjeg najlona 0,08 mm nosivosti 0,45 kg ukoliko se pecaju sitnij primerci, pa sve do 1,5 kg za krupnije komade. Plovci iglice od 4 x 12 do 4 x 10 ili plovci izduenog tela s podebljanim zavretkom jajolikog oblika, gramae 0,5 pa do 3 g. Ovakva vrsta plovaka je iskljuèivo za stajaæe vode. Plovak mora biti izrazito dobro tempiran tako da viri samo antena. Klasièno vagler vezivanje plovka je do sada dalo najbolje rezultate ukoliko se peca na tekuæim vodama mach tehnikom. Treba upotrebljavati vaglere 3 + 1 pa do 25 grama. Ukoliko lovimo tekom potrebni su plovci oblika suze ili oblika obrnute suze. Za bolognesse su potrebni plovci oblika argarepe ili burenceta u zavisnosti od protoka vode. Koristite udice velièine od 20 za mesne crviæe, pa sve do 10 za hleb ili gliste. Za lov dubinskom metodom potreban vam je tap koji na vrhu ima quivertip ili swingtip, mainicu sa pulnom najlona nosivosti 1,4-1,8 kg. Moete postaviti veæi broj udica na kraj najlona, a velièine udica su iste kao i kod pecanja plovkom. Nije loe na kraj postaviti i hranilicu. Swingtip je najosetljiviji indikator trzaja koji se primenjuje pri pecanju dubinskom metodom i nezamenjiv je za pecanje deverika. Swingtip se vrlo malo promenio od svog nastanka 1950. godine
56 Ribe naih voda kada ga je Dek Klejton izmislio. Originlni swingtip je bio izradjen od najlona i bio je mnogo osetljiviji od dananjih silikonskih, ali je moguænost umrenja bila daleko veæa. Duina swingtipa zavisi od vrste vode na kojoj se peca. to je voda dublja i bra, potreban je dui swingtip. Minimalna duina je 25 cm, dok je maksimum nekih 50. tak cm. U malu kolièinu primame dodajte kastere i par iseckanih glista, tek toliko da se kugla ne raspadne u vazduhu kada se stisne u ruci. Dobra je varijanta dodavanja crviæa u sredinu kugle. Na ovaj naèin se crviæi · Najbolji naèin da odredite mesta gde se neæe odmah osloboditi iz pri- deverike hrane, jeste da potraite mesta mame, veæ æe postepeno, jedan na vodi gde se deverike u zoru i u sumrak za drugim izlaziti, to æe dev- pojavljuju na povrini vode. One tada eriku due drati na jednom svojim ledjnim perajima seku vodu i mestu. okreæu se po povrini taèno iznad mesta Pretpostavimo da na kojima se hrane. pecate na reci dubokoj 2,5 m i · Kada upecate deveriku, zabacite to pre irokoj oko 30 m. Dodajte na isto mesto. Deverike se uvek kreæu u najkraæi swingtip od 25 cm. jatu i velika je verovatnoæa da æete tapove treba da zakosite ponoviti uspeh. nizvodno i u pravcu duvanja · Postavite tapove u pravcu toka vode i vetra. Zabacite oko 5 m od niz vetar. Na taj naèin æete bolje primetiti druge obale, pravo izmedju pri- trzaj deverike. mame. Na taj naèin æete pecati · Trudite se da svakog dana bacate primasamo one najgladnije ribe koje mu na isto meste u isto vreme. su se izdvojile iz jata ka primami, a neæete preplaiti glavno jato. Zategnite blago najlon. Saèekajte par trenutaka sa primamom, da ne biste rasterali jato deverika, u sluèaju da je veæ tu. Ukoliko nema trzaja, bacite pet kugli velièine mandarine. Nemojte ih sve bacati na isto mesto. Prve tri bacite u liniju iza eljenog mesta pecanja, a dve bacite malo ispred ka vama. Ugriz deverike je lako prepoznatljiv jer ima samo horizontalno komponentu, buduæi da deverika po pravilu krene pravo uzvodno kada uzme mamac. Kada ugrizi poènu da jenjavaju, pravo je vreme za jo malo primame. Pazite da ne preplaite ribu. Zato u ovoj fazi bacajte maksimalno po jednu kuglu primame i to po rasporedu, tri iza, jedna ispred. Ukoliko ugrizi prestanu nakon bacanja kugle, stanite sa primamom i saèekajte da se jato opet prikupi. Obratite panju, da deverike vole da se oèeu o najlon. Potrebno vam je iskustvo da znate da razlikujete reakciju tapa na to èean-
Ribe naih voda 57 je i na pravi trzaj. Naravno, ukoliko koristite quivertip ove nedoumice neæe biti, ali æe se izuzetno poveæati broj isputenih mamaca od strane ribe. Krupna deverika ponaa se identièno aranu. Rije po dnu i nema naèina da æete je odvojiti od dna sa bilo kakvom prihranom. Za uspeno prihranjivanje i mamèenje najvanije je znati koja vrsta deverike prevladava na odreðenoj vodi i samim odabirom hrane ili krupne granulacije prilagoditi se vrsti. U svakom sluèaju primama mora biti teka, lepljiva i masna, a kao dodatci obavezno idu mrvice hleba, mleveni keks i svi derivati kukuruza (prekrup, griz i skrob). Za ribolov deverike dobro je koristiti iskljuèivo kompaktnu hranu. Potrebno je formirati kugle velièine mandarine, èvrstoæe kao da smo na tekuæoj vodi. Hranu obavezno treba prosejati na sito. Sve dobro izmeati, navlaiti i prosejati kroz sito, pa stavljati prethodno razbijeni fuj. Dodatkom lepka (Bentonit ili Decoler) dobiæemo izuzetnu kompaktnost zemlje. Takvu primamu moemo bez ikakvih problema bacati i praækom. Kombinacije za deveriku · 1 kg Sensas Carp (uti, sivi ili crveni) · 1 kg Sensas Gros gardon · 1 kg Sensas Fond super · 1 kg TTX Mais gras gros · aditiv Vanillix (ili Frutix) · 50 % zemlje (Terre de Some ili krtiènjaka) Ovu smesu nakvasiti i tri sata pre, ukoliko elite da sve èestice profunkcioniu i aktivno deluju to pre. Za krupaticu i deveriku · 1 kg Sensas carp finne monture · 1 kg Sensas Bremes (Juane crakunte ili Super bremes) · 1/2 kg Sensas Etang (rouge, noire ili juane) ili Lake · 1 kg TTX Mais Fine · 50 % zemlje · aditiv Brasemix ili Bremix super brasem Za kesegu i crnooku deveriku · 1 kg Sensas Bremes (juane trakante ili super bremes) · 2 kg Sensas Etange (juane, rouge, noire) ili Lake · 1 kg Sensas Magic · 1 kg TTX Mais fine · 20 % zemlje · aditiv Unix special brasem
58 Ribe naih voda Za kesegu i crnooku deveriku 2 · 2 kg Main futter · 1 kg Sensas Etange · 20 % zemlje · 1/2 kg Mach blend Jedna od boljih meano domaæe-kupovnih varijanti je da u gotovu hranu za deverike, dodate smesu od ovsenih, jeèmenih ili peniènih pahuljica sa dodatkom nekog lepka. Najbolji mamci za deveriku su mesni crvi, kasteri, durbaci, gliste, hleb, ito, larve komaraca i kukuruz eæerac. Dobro je da par dana pre poèetka ribolova nahranite mesto istim mamcima kojima elite da pecate. Ukoliko to nije moguæe, uradite to èim dodjete na vodu. Dva mamca su uvek potrebna. Recimo veæa kolièina mesnih crviæa kao primama, i par crviæa na udici kao mamac. Postoje i druge kombinacije kao: kukuruz eæerac/durbak, kupovna primama/hleb, kasteri/kine gliste. Mnogi pecaroi dodaju jo jednu primamu glavnoj. Kasteri, seme konoplje, pirinaè i ito su najpopularniji. Prava je umetnost odrediti kolièinu potrebne primame. Recimo da je minimum 0,5 l mesnih crviæa, dve konzerve kukuruza, 1,4 do 1,8 kg suve kupovne primame i slièno. Maksimum je dva puta veæi od ove doze. Kod deverike, vrlo je bitno da je ne uplaite prilikom primamljivanja. Deverika je riba velikih dubina i vrlo slabog vida. Zbog toga je izuzetno osetljiva na neprirodne zvuke. Dobra varijanta bacanja primame je da prvo, pre nego i poènete pecanje, na eljeno mesto zabacite samo hranilicu bez udice punu pripremljene smee. Nakon minut-dva povucite blago najlon i hranilicu. Na taj naèin æe hrana spasti iz hranilice i razmazati se po dnu. Sada izvucite hranilicu i ovaj postupak ponovite par puta. Na kraju namontirajte udice, napunite hranilicu, bacite i èekajte. Trebaæe malo vremena da se situacija smiri i deverika dodje na mesto. Obratite panju na to da je deverika slabovida i da neæe videti mamac, ako je daleko od hranilice. 5 cm je sasvim dovoljna razdaljnina od hranilice do mamca.
l
Za ovaj tekst korišæeni tekstovi sa sajtova: http://www.ptt.yu/korisnici/b/r/brzak/ http://www.geocities.com/Baja/Mesa/7714/
Gavèica plavac plavojka
Rhodeus sericeus amarus avèica ivi na severu od Alpa, sa izuzetkom Skandinavije, Danske i Britanije. Na zapad se prostire sve do reke Rona, a na istoku do Kaspijskog mora. Naseljava mutne vode donjih tokova reka, rukavce i mrtvaje, kao i jezera i bazene. Reène koljke (rod Anodonta i rod Unjo) su neophodne da bi se gavèice razmnoavale, to èine od aprila do avgusta. Za vreme ovog perioda, legalica duine 56 cm raste na telu enke iza analnog otvora. Ova legalica slui da bi enka poloila jaja direktno u koljku, gde se ona razvijaju u ribice zatiæena. Jedna enka moe poloiti izmedju 40 i 100 jaja, a deava se da u jednoj koljci bude i do 200 jajaaca. Jajaca se izvaljuju za 15 do 20 dana ne naputajuæi odmah domaæina. Nakon naputanja mladj se hrani zooplanktonom, a odrasle ribice se hrane mekucima sa dna vode. Telo gavèice je visoko i boèno sploteno. Ledja su joj sivkastozelena, bokovi srebrnasti. U sredini tela ima jasnu zelenkastu prugu. Gvaèica kratko ivi, u proseku pet godina. Naraste obièno od 5 do 8 cm, veoma retko 10 cm, te zbog toga nema neki privredni znaèaj. Meso joj je ljutkasto, ali je i pored toga izuzetan mamac za grabljivice. Zbog svoje izuzetne koloritnosti i zanimljive biologije gaji se i u akvarijumima.
G
Lov gavèice
Najèeæe se lovi "èerencem" u blizini obale. Jednostavno raspakujte èerenac, priveite ga za neki tap ili duu granu kako bi mogli nesmetano da ga spustite u vodu. U sredini èerenca, sa gornje strane stavite komad natopljenog hleba ili neke druge primame koja tone. Spustite èerenac i saèekajte par minuta. Nakon toga, naglo podignite èerenac iz vode i pokupite ribe. Gavèicu moete loviti i lakim ribolovnim priborom najlonom debljine do 0,14 mm i udicom od 18 do 20. Mamci su komadiæi gliste, crvi (sitniji), hleb.
B
59
Jegulja
Anguilla anguilla vropska jegulja naseljava Evropu du obale Atlanskog okeana, Mediteranskog, Azovskog i Crnog mora. enke migriraju u gornje tokove reka koje se ulivaju u ta mora, dok mujaci ostaju u brakiènim vodama na uæima. U potrazi za hranom jegulje migriraju uzvodno i to sve do visina od 1.000 metara nadmorske visine. Teko da neko ne zna kako izgleda jegulja. Telo joj je zmijoliko, a velika usta skrivaju mnotvo sitnih zuba. Peraja su joj modifikovana tako da analno i dorzalno peraje grade jednu neprekidnu liniju oko repnog dela. Samo pektoralna peraja, odaju da ova ivotinja pripada ribama. Boja joj se menja kako stari. U principu je crna ili braon sa gornje strane, a uta ili srebrna sa trbune strane. Odrasle jedinke variraju u duini. enke mogu dostiæi duinu od 1 m, dok mujaci retko prelaze 0,5 m. Rastu izuzetno sporo. Mujaci postaju polno zreli za 4 do 14 godina, a enke za 10 do 20 godina. Odrasle jegulje menjaju boju u srebrnu kada postanu polno zrele. U tom periodu jegulje su izuzetno prodrljive, nagomilavajuæi veliku kolièinu masnih rezervi. Kada se ugoje dovoljno prestaju da se hrane. Pri kraju leta i sa poèetkom jeseni, odrasle jegulje se pokreæu na veliko putovanje dugo 4.000 do 7.000 km ka mestima gde se veæ vekovima pare. U toku ovog puta jegulja dnevno predje 20 do 40 km. U martu i aprilu, jegulje stiu na mesto parenja, u Sergaso moru, izmedju Bahama i Bermuda. Parenje je misterija jer do sada èovek nije video ni jedno, ali se u ovim vodama moe naæi veliki broj mladji jegulje medju zooplanktonom. Pretpostavlja se da je kolektivno i da se deava na dubinama od 100 do 400 m. Nakon parenja, jegulje umiru pretpostavlja se od iscrpljenosti. Kada se mladj izlegne preputa se Golfskoj struji kojoj treba oko tri godine da ih dovede do voda Evrope. U toku ovog putovanja listolike larve jegulje se transformiu u staklasto prozirnu mladj, koja kako stari dobija sve tamnije boje.
E
60
Lov jegulje
Ribe naih voda 61
Bez obzira to se jegulje vrlo retko upecaju, èinjenica je da se u svakoj vodi nalaze veliki primerci. Takodje treba imati na umu da medju upecanim jeguljama veæina potièe iz stajaæih voda. Bez obzira gde hvatate jegulje, one se najbezbednije oseæaju blizu ostrvaca, kamenja, podvodnog bilja, potopljenog drveæa ili potopljenih sprudova. Takodje, jegulje vole da se ukopavaju u meko dno. Jegulja se najèeæe ulovi od juna do septembra, u periodu od sat vremena pre sutona pa sve do ponoæi, ali i izjutra sat pre zore pa sve dok sunce ne izadje. Ponekad lovci na tuke zimi, ulove na mrtvog kedera jegulju. Preko cele godine, kada je oblaèno, jegulje se hrane po dnu, koristeæi svoj izuzetno jak oseæaj mirisa u potrazi za hranom. Ali, kada je vedro, posebno pri jakoj meseèini, obièno love u srednjem sloju vode napadajuæi mladj na povrini vode po silueti koja se javlja od meseca. Osnovni metod pecanja jegulja je vagler. Na udicu se postavljaju bronzani mesni crviæi, koji se èisti bacaju kao primama. Potrebna vam je veæa kolièina crviæa, jer prihranjivanje mora biti konstantno. Poboljani metod pecanja je izuzetno dugim tapovima sa kratkim najlonom umesto vagler tehnike. Na ovaj naèin se postie bolja preciznost zabaèaja, ali i bolja fiksacija mamca. Jegulja naime trai potpuno nepomièan mamac. tap treba da je tvrdji. Bez obzira gde i kada pecate, postoje tri osnovne postavke pribora. Prvo, pecajte 10 do 30 cm dublje od dubine vode, ali budite spremni da smanjite dubinu, kada jegulje poènu da se kreæu ka povrini. Postavka 1 se koristi kada nema toka vode sem blagog pomeranja povrine prouzrokovane vetrom. Koristite takmièarske plovke krukastog tela, nosivosti 0,75 do 2 g. Postavka 2 se koristi kada nema nimalo vetra. Koriste se isti plovci nosivosti 0,75 do 1,25 g. Postavka 3 je za tekuæu vodu. Koriste se takmièarski plovci ljivolikog tela od balze, nosivosti 1 do 2,5 g. Za sve tri postavke koristi se najlon nosivosti 1 kg, podvez nosivosti 0,75 kg, sa udicama velièine 18, 20 ili 22. Najbolje mesto za lov je prelaz ravnog dna u strmu ivicu. Obièno je to dubina oko 4 m. Podesite dubinu pecanja da bude 10 do 30 cm veæa od dubine vode. Kao mamac stavite bronzanog mesnog crviæa. Prihranjujte meavinom bronzanih crviæa i kastera oko vaeg plovka. Nakon toga prihranite uzak pojas iza plovka. Ideja je da se privuku jegulje iz centra vode, ka obali. Bacite po 20 crviæa ili kastera svaki put kad zabacite plovak. Kontrirajte na svaki brzi trazaj i potapanje plovka. Ukoliko se poveæa broj trzaja dok mamac pada u vodu, smanjite dubinu. To je znak da se riba nalazi u srednjem sloju. Ukoliko pecate velike jegulje obratite panju. Velike jegulje su izuzetno jaki borci i za njih je potreban snaan pribor, isti onaj koji se koristi za arana ili
62 Ribe naih voda tuku. Ukoliko pecate dalje od obale, potreban vam je bri i kruæi tap, dok je za priobalno pecanje potreban meki pribor. Duina tapa od 3,5 do 4 m je idealna. Najlon bi trebao da bude nosivosti od 4,5 do 5 kg, dobre marke i izuzetnog kvaliteta. Dobro je koristiti sajlicu kao podvez zbog jeguljinih zuba. Mamci za velike jegulje su durbaci i komadi kedera. Velièinu udice prilagodite velièini mamca, a mogu biti od 2 do 10. Krupna jegulja æe ispustiti mamac ukoliko oseti i najmanji otpor. Iz tog razloga indikatori trzaja i mainica moraju dati potpunu slobodu najlonu. Ukoliko vaa mainica nema moguænost slobodnog otputanja najlona, prebacite preklopnik tako da oslobodi najlon. · Jegulje su najaktivnije u toku leta. Zimi Ukoliko je vreme vetrovito, ili je one obièno padaju u dubok san. Hrane se kretanje vode jaèe, koristite prstennoæu. U toku leta i najveæih vruæina, ove kako bi ste razlikovali lane manje jegulje su jedina riba koja se moe trzaje. Kod dubinske metode olovo mora biti klizeæe kako bi prualo pecati. · Male jegulje se mogu naæi svuda, ali se najmanji moguæi otpor. Dobro je najèeæe pecaju u donjim tokovima reka. obaviti deo najlona blizu olova Tu se lako hvataju dubinskom metodom silikonom ili stabljikom batenske ili plovkom sa kasterom, mesnim crvom kane kako se ne bi zario u mulj ili glistom kao mamcem. Bitno je da se povuèen olovom. Kada se peca u mamac nalazi na dnu. srednjem sloju ili na povrini, · Velike jegulje se obièno nalaze u mirnim koristite plastiène, lake plovke. vodama, jezerima i mrtvajama. Pecaju se Moete koristiti i hranilicu i u nju dubinskom metodom, priborom za arana stavite vatu natopljenu mirisom ili tuke. Mamac mogu biti durbaci ili koji moe privuæi jegulje. Ukoliko ste sve podesili pravilkomadi mrtve ribe na veæim udicama (2 do 10). Najlon nosivosti 4,5 do 5kg je pre- no, velika jegulja neæe osetiti nikakav otpor i krenuæe da nosi poruèljiv. · Jedan broj pecaroa koristi vrlo kratke mamac i udicu. Ovo æe vam dati predveze. Ukoliko se upeca veæa jegulja, dosta vremena da kontrirate. Imajte ona æe sigurno progutati ceo predvez i na umu da se jegulja u blizini izgubiæete udicu. prirodnih zaklona, kada je na najlonu, jednostavno baca ka njima. Stigne li do njih, najlon æe obmotati oko prepreke i nema naèina da je izvadite napolje.
f
Kara
zlatni kara karas
Carassius carassius oreklo karaa su reke koje se ulivaju u Severno, Baltièko i Crno more, kao i one koje se ulivaju u Atlanski okean, pa sve do reke Lene. ivi uglavnom u mirnim, jako zatravljenim ravnièarskim vodama sa muljevitim dnom, dok je relativno redak u rekama. Njegova izuzetna izdrljivost omoguæava mu da ivi i u onim vodama u kojima druge ribe ne mogu. Na primer, moguæe ga je naæi i u bazenima koji se u toku zime skoro potpuno lede, a u toku leta zbog male kolièine vode, postaju izuzetno tople skoro bez imalo kiseonika u vodi. U zavisnosti od uslova ivota, kara ima veliku varijabilnost gradje. Proseèno poraste 15 - 30 cm, a dostie i do 50 cm i teinu od 2,7 kg. U vodama sa malo hrane kao i u malim vodama deava se da se prenamnoe pa se tu mogu naæi duguljasta zakrlja jata èiji pojedinci teko premauju 300 g. Ove karakteristike nisu nasledne i zavise samo od uslova. Kada dodju bolja vremena, potomci zakrljalih jedinki postaju brzorastuæi primerci okruglog tela. U vodama sa dosta hrane, a posebno u onima u kojim ima dosta grabljivica, mogu se naæi ogromni primerci karaa, ali su oni izuzetno retki. Kara ivi na dnu gde se i hrani sitnim ivotinjama i delovima biljaka. U toku leta se hrani intenzivnije, dok zimi potpuno prestaje sa uzimanjem hrane. U vodama koje se zimi potpuno lede, preivljava zahvaljujuæi svojoj telesnoj izluèevini koja se ne ledi, a obezbedjuje vlanost koe. Pari se u maju i junu, a enka poloi oko 300.000 komada jajaaca na podvodnom bilju.
P
Lov karaa
Prihranjivanje jednog mesta u toku dueg vremenskog perioda, pre pecanja, je jedan o od najboljih naèina da privuèete veæi broj razlièitih vrsta riba. Èudno, ali ovaj metod neæe poveæati broj upecanih karaa. Najveæi razlog tome je to to karai nisu velike lutalice. Uglavnom se zadravaju na svojoj teritoriji, retko je naputajuæi. Ipak, mesto na kome lovite, treba dobro nahraniti mamcem sa
63
64 Ribe naih voda kojim æete pecati, par sati ranije. Ukoliko planirate rani jutarnji izlazak na vodu, nahranite u sumrak prethodnog dana i to sa par kugli navlaenog izgnjeèenog hleba sa dodatkom mesnih crva i kukuruza eæerca. Rano izjutra paljivo pridjite hranjenom mestu i raspakujte pribor. Primetiæete mehure vazduha na povrini vode koji potièu od riba koje hraneæi se riju po dnu. Nemojte vie prihranjivati mesto, jer æe to samo rasplaiti ribu. Namamèite udice hlebnim ruama ili mesnim crviæima i zabacite tamo gde ima najvie mehura. Rezultat bi trebao da bude trenutan. Karaa neæete naæi na svakom mestu u vodama u kojima boravi. Jata se obièno kreæu po svojoj teritoriji u potrazi za hranom, ali njihovo ponaanje uslovljavaju i vremenske prilike. Jata su obièno saèinjena od jedinki istog uzrasta. Veæe ribe plivaju u manjim grupacijama od po dve tri jedinke, koje se za vreme najveæih toplota u toku dana kriju u priobalju i medju vodenim biljem. U dubokim vetaèkim jezerima, karai se u toku vidljivog dela dana sele ka najdubljim delovima, dok predveèe dolaze u pliæake nekad ni 50 cm duboke. Svoje prisustvo odaju mehurima vazduha na povrini vode, koji se stvaraju dok trae hranu po dnu. Uglavnom trai vode zaklonjene od jakog vetra, a idealna temperatura vode je od 16 do 20OC. U takvim uslovima, oèekujte karaa od rane zore pa sve do 10 sati pre podne, ali i od trenutka zalaska sunca pa sve do potpunog mraka. Sa naglim padom nivoa vode kara nagonski poèinje intenzivnije da se hrani. Na taj naèin se priprema za ukopavanje u blato u kome moe due vremena da preivi u vrlo plitkoj vodi. Lovi se lakim ribolovnim priborom, najuspenije na plovak. tap od 4 metra, najlon nosivosti 1,1 kg biæe dovoljni. Ukoliko se pojave krupniji karai, uzmite jaèi tap duine 3,5 m i najlon debljine 0,10 - 0,16 mm i nosivosti 1,4 do 1,8 kg. Kako je kara riba dna, i kako se deava da i desetak puta sisa mamac pre nego ga proguta treba posebnu panju da obratite na plovak. · Sezona najboljeg lova je od juna do Uzmite uvek najfiniji plovak koji oktobra, posebno kada je pritisak visok, i prilike doputaju. Nosivost neka nema vetra. mu bude od 0,5 do 1,5 g. Na · Na veæini voda, treba loviti noæu i od otvorenim vodama bolje je koristiti izlaska sunca pa sve do 10 èasova. crne plovke, dok je u senci bolje · U toku izrazito toplih dana, probajte da uzeti crvene. Noæu dodajte fluores- pecate na hlebnu ruu na udici velièine 16 centne ampulice kako bi videli ili 18. Prihranjujte blago potpuno razvodnjenim hlebom. trzaje. Za vreme mirnih dana
Ribe naih voda 65 manja olova vezana 15 cm iznad mamca su savim dovoljna da obezbede da udica lei tik iznad dna. Kada pecate vagler tehnikom, uzmite minimalno olovo koje æe vam omoguæiti da zabacite na daljinu od 1 do 3 duine tapa. Kada je vetrovito, stabilizujte mamac na dnu sa par olovaca 60 do 90 cm iznad mamca. Olovca treba da budu 15 cm iznad dna, kako se mamac ispod ne bi mrdao usled talasanja vode. Udice izaberite izmedju velièina 10 i 18 u zavisnosti od mamca. Ispitivanje dubine vode je najbitnija mera pre pecanja. Ima dve svrhe, prvo da se ispitaju konture dna, a onda i da se mamac postavi tako da tek dodiruje dno. Kada sagledate izgled dna, bacite primamu sa unutranje strane terase. Svakih pet minuta dodajte jo primame i ponovo zabacite. Za noæno pecanje bolje je koristiti tapove duine 3 do 3,5 m i najlon nosivosti 2,3 kg. Pecajte ih dubinskom metodom normalno ili sa otputenim najlonom i slobodnom pilnom ili plovkom. Idealni plovci su oni sa crvenom kuglom na vrhu antene, kako bi bili dobro uoèljivi za vreme sumraka. Noæu ih moete zameniti sa onima koji imaju fluorescentne antene. Plovak veite wagler metodom, samo na dnu, tako da moe da klizi slobodno niz najlon izmedju dva graniènika. Dodajte jedno malo olovce na 15 cm iznad udice, kako bi mamac to pre pao na dno i da bi tu ostao fiksiran. Kara pre svega voli nepomièan mamac, pa mu treba i omoguæiti. Takodje, ako je moguæe koristite brzo tonuæe najlone. Uobièajeni mamci su kukuruz eæerac i kina glista (Eisenia foetida), ali su se kao najbolji pokazali hleb i mesni crvi zasebno ili u sendvièu. Primama treba da bude bele boje sa primesama mamca na koga pecate. Nekada mogu da se kao mamci koriste i kocke mesnog nareska ili zamrznuti graak. Primama bi trebala da ima aromu konopljinog semena. Tipièan pokret plovka pri trzaju karaa je kompleksan i moe da traje i do pet minuta. Prvo plovak potone, pa izroni, nakon toga krene na jednu pa na drugu stranu i najzad potone. Takodje, nekada se desi da kara sisa mamac. U tom sluèaju plovak samo vibrira po povrini. Da bi primetili tako fine trzaje koristite plovke sa prugastim antenama. Najzad, poslednja manifestacija moe se videti kad kara pridje mamcu, zaustavi se ispred njega i onda naglim otvaranjem usta usisa mamac. Tada plovak jednostavno brzo i odluèno potone pravo u dubinu vode. Kada se kara sprema za ukopavanje u blato, kad nivo vode krene naglo da pada i izgled trzaja plovka se menja. Tada su trzaji nagli, pravolinijski i treba kontrirati kad plovak ide dole. U ovom periodu treba koristiti najosetljivije takmièarske plovke, a tap je neophodno drati u ruci kako bi brzo mogli da reagujete. Rupe u travi su prava mesta za zabacivanje plovka. Medjutim, nemojte zabacivati u sredinu rupe, veæ na samu njenu ivicu. Na taj naèin æete smanjiti broj lanih trzaja prouzrokovanih udarom tela ili repa karaa po najlonu.
66 Ribe naih voda U toku zime, kara se hrani u toku najtoplijeg dela dana, kada su temperature najvie i kada je voda osunèana. Idealna temperatura vode je 7OC, mada je kara aktivan sve do 4OC. Interesantno je da se karai èesto u toku zime igraju na povrini vode. Nervozno se bacaju i po nekoliko puta u nizu. Ova igra nema veze sa hranjenjem i vrlo teko æete ovakvog karaa upecati. Ovo zimsko igranje treba razlikovati od letnjeg izranjanja, kada se kara hrani i kada polako prevaljuje telo po povrini. Neki od najboljih recepata za prihranu mesta za pecanje karaa data su ispod: · Testo od ovsenih ili zobenih pahuljica - Ove pahuljice se skuvaju. Dobro skuvane, pospu se hlebnim pahuljicama ili belim peniènim branom, najbolje onim za razvlaèenje, pa se dobro umese. Pre posipanja moe se dodati i neki mirisni sastojak. Npr. za bodorke anis ili korijander, za karaa i deveriku eæer. Kada je ovako testo pripremljeno, moe se dodati i malo meda. Ako ste se namerili na arane, umesto pahuljica ili brana od penice dodajte kukuruzno brano (nikako griz). · Testo od kukuruznog brana - Naroèito je dobro za karae i arane. Kukuruzno brano se ukuva. Po njemu pospu hlebne pahuljice ili belo penièno brano. I ovde se preporuèuje dodavanje mirisnih materija u praku i meda. Ako lovite mrene ili klenove, onda ukuvanom kukuruznom branu dodajete istrugani sir i vanilin eæer. · Testo od griza - Kao za pravljenje testa od pahulljica, skuva se griz, pa se pospe pahuljicama ili peniènim branom. Kada mu se doda anis u prahu, odlièan je mamac za karae, bodorke i deverike. · Hleb - Koristi se sredina sveeg belog hleba, odnosno peciva. Beli hleb je bolji za stajaæe vode dok je polubeli hleb pogodniji za tekuæe vode. Treba voditi raèuna da mirisni dodaci teko prodiru u hleb i voda ih brzo ispira. Zato su preporuèljivi dodaci u teènom stanju, kao npr. vanila koja se dodaje pecivu.
0
Za ovaj tekst korišæeni recepti za primamu sa sajta: http://www.ribar.co.yu i tekstovi sa sajta: http://www.ptt.yu/korisnici/b/r/brzak/
Keèiga
Acipenser ruthenus eèiga ivi u rekama koje se ulivaju u Kaspijsko, Crno i Azovsko more, kao i u reke koje se ulivaju u Ladoga i Onega jezera. Ovo je jedini predstavnik jesetri (rod Acipenser) koji neprekidno ivi u slatkoj vodi. Glava keèige je karakteristièna, sa izduenom njukom i sa dugim i osetljivim brèiæima. Na telu ima 12 do 17 otrih ledjnih ploèica, 58 do 70 boènih i 12 do 18 trbunih. Maksimalno naraste do 1m i tei do 9 kg. Zimu preivljava u potpunom miru u veæim dubinama donjih tokova reka. U toku proleæa seli se uzvodno radi parenja. Od marta do juna, enke poloe od 11.000 do 140.000 jajaaca u peskovitom ili ljunkovitom dnu na dubini od 3 do 4 m. U prvih devet godina to je enka starija, to vie jajaaca poloi. Nakon tog uzrasta broj jajaaca opada. Nakon oplodnje enke naputaju gnezdo, dok mujak ostaje, nastavljajuæi da se pari sa drugim enkama. Nakon izleganja mladj se pod uticajem strujanja reke seli ka uæu, gde se hrani glavonocima. Odrasle ribe se hrane ivotinjama dna i ikrom drugih riba. Noæu, prilaze obalama gde hvataju insekte koji padaju u vodu. Da bi ovo izveli, okreæu se na ledja, jer su im usta sa donje strane tela.
K
Lov keèige
Lovi se dubinski, a koriste se tanke i otre udice velièine 8 - 14. Najbolji mamac je larva vodenog cveta, retko se moe uloviti i na crvenu glistu. Najbolje se lovi u proleæe pred mrest. Na trzaj treba odmah kontrirati. Pored keèige u dunavskom toku ive i jesetre i morune koje su vrlo sliène keèigama, ali periodièno migriraju u Crno, Kaspijsko i Jadransko more. Ove dve ribe sportski pecaroi ne mogu da upecaju, njih mreama love iskljuèivo profesionalni ribari.
A
67
Kesega kosalj sabljarka beovica
Abramis ballerus esega naraste obièno od 30 cm do 40 cm i teine do 0,5 kg. Prepoznatljiva je po maloj glavi, ustima koja su okrenuta polugore i velikim repnim perajima. Telo joj je spljoteno i izdueno. Oèi su joj velike sa belo-srebrnom beonjaèom. Ima neobièno dugo podrepno peraje sa 38 do 45 bica. Boèno ima 66 do 73 komada krljuti. Ledja su joj plavozelena, bokovi srebrnobeli, sa blagim plavim odsjajem. Trbuh je crvenkastobeo.ivi u nizijskim vodama, najèeæe u velikim rekama i njihovim plavnim podruèijima. Moe se naæi u svim slivovima srednje Evrope, posebno u blizini uæa reka. Vrlo se retko moe naæi u gornjem toku reke. Hrani se ivotinjskim organizmima pri dnu. Mresti se neto pre deverike. Za vreme parenja mujaci dobijaju na bokovima bradavièaste izrasline. Prvo su bele boje, a nakon toga poute. Polno sazreva sa èetiri godine, kada naraste 18 do 20 cm.
K
Lov kesege
Lovi se lakim ribolovnim priborom, najuspenije na plovak. Potreban je karbonski tap "takmièarac" od 5 - 6 metara iz dva ili tri dela. Debljina najlona ipak zavisi od velièine prve upecane kesege. Za pecanje u kanalima najlon debljine 0,08 - 0,10 je obièno dovoljan. Koriste se udice od broja 12 do broja 16. Plovak u obliku argarepe nosivosti od 0,3 - 1,5 gr. Balansiranje olovima treba da bude dobro uradjeno. Najbolje je koristiti neæi broj manjih olovaca ili jednog olivetija i vie malih olovaca. Za pecanje u brzacima i rekama, najlon treba da je neto deblji od 0,12 do 0,14 mm. Koristi se neto veæi plovak oblika lopte ili kruke. Plovak treba da ima dugaèku antenu i telo zbog stabilnosti. Velièina udice se bira u zavisnosti od mamca. Najbolje je koristiti udice u rasponu od 10 do 18. Klasièni mamaci za deveriku i bodorku dobri su i za kesegu. Medju
68
Ribe naih voda 69 njima mesni crviæi, larve komaraca, braneni crvi, kuvano ito, hleb i gliste su najèeæe koriæeni. Za uspean ribolov primama je esencijalna. Treba da bude teka, masna, hranjiva, tamna i lepljiva. U sebi moe da sadri samo biljne sastojke, ali kesega neæe odbiti ni mesne delove. Od biljnih sastojaka tu su hleb, mleveni keks, kukuruzni griz, skrob i peniène, raene i ovsene pahuljice. Od mesnih sastojaka treba koristiti mesne crviæe, sitne gliste i komadiæe glista. Najbolje je formirati loptu od biljne primame, a onda u njenu unutranjost dodati ivotinjske komponente. Od primame se formiraju lopte velièine mandarine i sa oko 1/2kg hrane nahrani se mesto pecanja. Nakon toga, na isto mesto se zabacuje sistem sa hranilicom u sluèaju da je dubinski metod u pitanju, odnosno namamèena udica ukoliko se peca uz pomoæ plovka. Za razliku od deverike, koja se nikada neæe diæi sa dna, kesegu moemo adekvatnom primamom diæi od dna ako nam je to cilj. Primama koja to moe uraditi mora u sebi imati elemente koji prilikom raspadanja isplivavaju, kao to su korica hleba i treset. Jedini razlog zato elimo kesegu da dignemo sa dna je pecanje plovkom na mestima gde je dubina jako velika ili dno preterano zatravnjeno i prekriveno panjevima, pa je opasnost od kaèenja velika. Prisustvo kesega primetiæete po pojavi mehuriæa na povrini vode, koji izlaze iz dna, dok ribe riju po primami koju ste upravo bacili. Imajte na umu da kesege ne vole dodatna dohranjivanja mesta. To ih moe uplaiti. Zato kada jednom primamite ribe, nemojte dohranjivati dok god riba radi. Kada jato ode, prihranite opet i èekajte. Ugriz kesege je karakteristièan. Plovak prvo blago izroni, to je znak da je kesega uzela mamac, a nakon toga se poloi, dri mamac u ustima i najzad krene u jednu stranu. U tom trenutku treba kontrirati i kaèenje je zagarantovano. Kesega se moe pecati dubinskom metodom, plovkom i bolonjez tehnikom. Lov dubinskom metodom je najèeæi na jezerima i sporotekuæim vodama. U ovakvim sistemima kesega se nalazi na velikoj udaljenosti od obale i treba joj dobaciti mamac. Koristi se karbonski tap duine od 3 do 4 m. Najbolje je da se vrh tapa opremi nekim indikatorom trzaja. Najlon treba da je od 0,14 do 0,16 mm. Na kraju najlona treba da se nalazi hranilica. Mesto pecanja pre poèetka dobro nahranite, a dohranjivanje vrite samo hranilicom. Zabacujte uvek na isto mesto. tap postavite u pravcu toka reke. Kontrirajte kada indikator trzaja pokae da je riba ponela mamac. Lov plovkom se ni u èemu ne razlikuje od lova bodorke plovkom. Pribor za ovakav lov opisan je na poèetku teksta. Plovkom se obièno lovi na tekuæim
70 Ribe naih voda vodama, kao to su reke i kanali. Kontrira se kada riba ponese plovak na jednu stranu. Lov kesega bolonjez (Bolognese) tehnikom dolazi iz Italije i tamo je koriste ribolovci na brzim vodama sa jakom strujom. Za ovaj tip pecanja potrebni su karbonski teleskopski tapovi duine 5 do 7 m. Na ovakav tap postavlja se kvalitetna mainica. Na pulnu se namotava najlon debljine 0,10 do 0,20 mm. Plovak treba da je masivan sa veæom nosivoæu. Antena olovka je velika i na vrhu ima kuglu. Montira se jedna udica velièine od 10 do 18 na kraj najlona. Udica je na predvezu dugom oko 50cm i vezana je virblom za glavni najlon. Za optereæenje koriste se dva veæa olova. Tehnika ribolova je jednostavna, ribolovac zabacuje sistem nizvodno i puta da ga struja nosi na eljeno mesto. Vrh tapa stoji podignut i u svakom trenutku moe da da kontru. Da bi ribolov bio uspeniji voda se dohranjuje i to malo uzvodnije od mesta gde lei mamac, kako bi se pri rastapanju primame èestice primame skotrljale pravo do mesta gde vozimo plovak. Pored kesege, ovaj sistem pecanja moe biti odlièan i za druge vrste deverika, crnooku i nosaru.
YX
Klen
Leuciscus cephalus sim severne Skandinavije i ostrva u Mediteranskom moru, klen naseljava celu Evropu. ivi kako u slatkoj tako i u brakiènoj vodi, ali i u Baltièkom moru. Uprkos klenovoj velikoj sposobnosti prilagodjavanja, on ipak najradje naseljava tekuæe vode sa tvrdom podlogom. U nizijskim rekama, najèeæe se zadrava ispod brana i zapreka u vodi gde se hrani. U pastrmskim vodama smatra se nepoeljnim jer prodire plemenitu mladj i ikru. Klen se hrani i ivotinjskom i biljnom hranom. Veliki primerci se hrane drugim ribama i abama, èak prodiru i plodove koji padaju sa priobalnog drveæa. Uprkos svojoj velikoj prodrljivosti, klenovi rastu prilièno sporo. Sezona parenja im je sa proleæa. U tom periodu mujaci, pa èak i neke enke dobijaju taèkice po telu, a analno i ventralno peraje postaje im crveno. enka polae izmedju 50.000 i 200.000 jaja. Nakon izvaljivanja, mladj jede zooplanktone. Mlade ribe se dre u jatima, dok odrasli primerci ive zasebno. Kreæu se tik ispod povrine vode, odakle mogu da reaguju na svaku opasnost. Klenovi su izuzetno stidljive ribe, to posebno vai za starije primerke.
O
Lov klena
Na rekama koristite plovke, dubinke bez i sa hranilicom kao i dubinku sa slobodnom pulnom. Naroèito je zanimljiv lov na "pec", koji je specifièan za manje reke. Pribor koji se koristi moe biti sasvim skroman. Dovoljno je imati vitak tap srednje duine, laganu mainicu sa namotanim najlonom precnika 0,180,25mm, sasvim mali plovak i udicu, najbolje velièine oko broja 12. Najuspeniji mamac je skakavac, ali se mogu koristiti i krupniji insekti i leptirovi. Pri zabacivanju udice nije potrebno voditi raèuna da mamac to laganije padne na povrinu vode. Grublji udar udice sa mamcem i plovka o povrinu vode izaziva klena da zagrize èak i da nije gladan. Ako ne zagrize posle nekoliko sekundi od zabacivanja, ceo se postupak ponavlja. Due èekanje nema smisla. Iako kod zabacivanja ne
71
72 Ribe naih voda mora mnogo da se pazi na naruavanje tiine, mestu za ribolov treba priæi to tie, bez naglih pokreta, naroèito ako su klenovi na povrini vode. Kada se zauzme dobra pozicija za zabacivanje, zakratko se saèeka i kada se uverite da su klenovi ostali tu, poèinje se lov. Mamac treba da padne 20-40cm ispred uoèenog klena. Ako na njega krene sitan primerak ne treba mu dozvoliti da ga on zgrabi, veæ ga povlaèenjem najlona spreèiti u tome.U jurnjavi i otimanju za plen koje tada nastane udicu obièno proguta najkrupniji klen iz grupe. Kada klen uzme mamac, pre kontriranja vrh tapa treba spustiti to blie povrini vode. Potezanje treba da bude kratko i dovoljno energièno da bi se udica sigurno zabola. Zakaèenom klenu ne treba dozvoliti da se izbacuje iz vode, jer se tada, u veæini sluèajeva, on uspesno oslobadja udice pre nego to ga izvuèemo na obalu. Klenovi koji se love na taj naèin su teki 100-300 grama. Kapitalci teki i vie od 2 kg su daleko redji i oprezniji, ali se i oni ponekad ulove. Èest razlog gubljenja ulova · Prihranjivanje na malim vodama nije od je prekasna kontra. Naime, klen presudnog znaèaja, ali moe pomoæi. uzima mamac obièno dok jo tone. Bolje je baciti par stisnutih sitnih komada Premeæe ga u ustima i ako oseti primame na mesto pecanja i nekoliko gruotpor odmah ga isputa. Ovde mora menèiæa navlaenog hleba uzvodno, nego uslediti brza kontra. Najveæi prob- bacati velike lopte primame. Ovo æe lem je to u toku tonjenja mamaca, uèiniti da se hleb uzvodno raspada i kondok struna nije jo zategnuta, blagi stantno primamljuje ribu, to je mnogo trzaj klena neæete ni osetiti na tapu bolje od stalnog ubacivanja loptica koje pa je potrebno dobro paziti na svaki æe zasigurno zaplaiti ribu. neuobièajen pomeraj najlona. · U nekim vodama postoje jako veliki Na kanalima i drugim primerci klenova koje je teko uhvatiti. uskim vodama trudite se da doseg- Pokuajte sa mrtvim kederom ili sardinete suprotnu stranu obale dugim nom u priobalju pred sumrak. tapom sa kratkim najlonom ili · Iako su klenovi ribe tekuæih voda, kapidubinskom metodom sa quiver- talci se uglavnom nalaze u barama i jezertipom. Najlon treba da bude ima. nosivosti 1,8 do 2,5 kg. Udica · Vodi prilazite oprezno. Krupni klenovi velièine od 8 do 4. Na oko 20 cm su oprezni i na najmanji um u stanju su od udice dodajte jo jedno olovo da pobegnu na sasvim drugi deo vodenog kako bi primorali mamac da lei na toka. dnu. Osnovni princip je da treba da · Najbolje vreme za klena je od oko sat stavite minimalno olova. Dubinski vremena pre zalaska sunca pa sve do tri metod lova se primenjuje za vreme sata nakon zalaska. veæih voda, naroèito u proleæe i u
Ribe naih voda 73 kasnu jesen. Kada je voda bistra, moete prihraniti eljeno mesto mesnim crviæima, konopljinim semenom ili kukuruzom eæercem i èekati da se klenovi pojave pa pecati jednim tapom. Kod mutnih voda, kao i u zimskim uslovima ta varijanta ribolova retko uspeva. Bolje je onda zabaciti vie dubinki i èekati ili koristiti metod pecanja sa dva tapa. Jedan zabacite na 4 do 5 m od obale, sa minimalnom kolièinom olova potrebnom da se mamac nadje na dnu. Koristite pola sardine ili durbaka. Na drugom tapu ponudite komadiæ mesnog nareska na dlaci i zabacite dalje u glavni tok. Koristite fiksno olovo teine 50 g. Klen je svatojed i moe se pecati na skoro svaki mamac. Moete probati sa sirom, komadom nagnjeèenog voæa, posebno kupinama i dudom, mesnim crviæima, suvom krvi, glistama, skakavcima ili puevima. Tu su i hlebne rue, durbaci, kocke mesnog nareska i kukuruz eæerac, prirodne i vetaèke muice i ivi insekti. Naravno, neæete koristiti sve ove mamce svaki put kad odete u ribolov. Kada je reka bistra, hlebna rua i kukuruz eèerac su se pokazali najboljim. Kada je voda mutna, bolje je koristiti to aromatiènije mamce (crvi, sir ili mesni narezak). Leti moete probati i pua. Ukoliko dodje do trzaja, biæe to jo dok mamac tone. Tu je i korica hleba slobodno vezana na udiciu bez olova za letnje, a sa olovom za zimske uslove pecanja. Olovo postavite 5 do 15 cm iznad udice. Najbolji trenutak za klena je onaj odredjen promenom nivoa vode. Prvo treba da nivo poraste za oko metar, a nakon toga, za par dana da opadne na 15 do 45 cm ispod proseènog nivoa. Lov æe vam tada doneti velike klenove. Doba dana i nije toliko presudno. Klenovi su aktivni uvek, ali sumrak ipak daje najbolje rezultate kad se love krupni komadi. Nikako ne treba zaboraviti lov klena varalicom. Ovaj metod se najèeæe primenjuje u popodnevnim satima, kad klen iz dubine osmatra povrinu vode i kada æe vau varalicu brzo spaziti. Od varalica treba koristiti voblere od 3 do 5 cm , kao to su Rapale(Countdown i Mini Fat Rap u boji i S, SD, MN, RT, GRT, P, G i u mutnoj vodi GFR, RH, FT i SGT(SLN))*, Runo paèe( BIS, BT, BGI, BS, DOR, BASS)* ili Zoranovi vobleri od 5 cm boje crno-bele i zlatno-crne. Takodje mogu se koristiti i leptiri velièine 0 do 3 i male kaike, male glavinjare imitacije aba i riba, tvisteri i ediæi velièine 2,5 do 4. Zabacujte varalicu nizvodno i popreèno na tok reke. Obratite panju da se klenovi nalaze obièno pri obali, u senci ispod kronji drveæa koje natkrivljuju povrinu vode (ako su ta drveta jo dud, glog ili trenja eto objanjenja zato se i na ove biljne mamce moe uloviti klen), uz obalu obraslu kupinama ili medju potopljenim panjevima i granama. Na ovim mestima klen saèekuje svoj plen bilo
74 Ribe naih voda da su to ribice, insekti koji sleæu na vodu ili upadaju sluèajno u nju ili plodovi koji padaju sa kronji. Dakle na tom mestu treba pecati i bacati varalicu. Varalicu po pravilu klen uzima naglo, odluèno i kratko. Pravovremena kontra je najbitnija. Moguæa su tri scenarija koji vam se mogu dogoditi pri vodjenju varalice: · Bacate varalicu, ona pada, oseæate (a vrlo èesto èak ni ne osetite na tapu, veæ samo vidite da je najlon poèeo malo bre da se zatee) blagi trzaj i nastavljate da namotavate. Varalicu dovodite do vode i ponovo zabacujete. Desilo se da je klen uzeo varalicu jo dok tone i dok najlon jo nije bio zategnut, te stoga niste ni osetili trzaj. Klen je uzeo varalicu, malo je poneo, osetio otpor, prepoznao da to nije za jelo i ispljunuo je. Da bi reili ovaj problem vai ista napomena kao i kod pecanja plovkom. Posmatrajte najlon jo dok tone i na svaki sumljivi pokret najlona najbolje je da kontrirate. · Bacate varalicu, vodite je kroz vodu, oseæate blag trzaj, kontrirate i nita. Opet vam je na varalici bio klen, koji ju je okusio i osetio da nije za jelo i ispljunuo. Jedino reenje je da prilikom namotavanja najlon drite uvek nategnutim, posmatrate vrh tapa i kontrirate odmah pri najmanjem trzaju. · Treæi scenarij je dosta èest. U toku vuèenja osetite oteanje i pomiljate da je u pitanju trava ili komadiæ kese. Dovodite varalicu do kraja i primeæujete da je u pitanju klen. U veæini sluèajeva ovakav klen æe se pri izvlaèenju otkaèiti, jer nije dobro zagrizao mamac. I ovde je jedino reenje kontra i pri najmanjoj promeni optereæenja. Pored vodjenja varalice moe se na brim vodama koristiti i tehnika lerovanja - zabacivanja nizvodno i zadravanja varalice na jednom mestu, koja vibrira pod dejstvom toka vode. Povlaèenjem vrha tapa gore dole menjate dubinu , a levo desno mesto varalice. Ponekad se za vreme sunèanog i toplog dana klen okuplja na samoj povrini vode i tada ga je moguæe loviti strimerma i muicama potezaljkama koje se mogu kombinovati sa voblerima ili leptirovima. Od muica su se najbolje pokazale imitacije bumbara, koèijaa, zula i vetice. Umesto muice istim principom se moe loviti i na malog skakavca (i zelenog i braon) i popca. Kao zamena za pravi muièarski pribor moe se koristiti i vaser kugla, tanak najlon bez olova i vetaèka muica (zlatna, crni palmer i aleksandra) ili svee uhvaæeni skakavac ili popac.
A
*Za informacije o tipovima i bojama varalica korišæen tekst iz Ribolovaèkog-magazina br.3 : Tibor Mesaroš, “Veliki uzima ne no” - http://www.ribolovaèki-magazin.co.yu
Kleniæ
Leuciscus leuciscus leniæ naseljava skoro celu Evropu, osim voda kotske i severne Skandinavije. Naseljava mesta gde se ulivaju brzi potoci, bujice i reke. Kreæe se u manjim jatima, uglavnom blizu dna na kome jede insekte i njihove larve, pueve, ikru i riblju mladj. U toku veèeri i noæu isplivava na povrinu gde lovi insekte koji padaju na povrinu vode. U mutnim vodama voli da se hrani glistama koje bivaju sprane sa zemljita nakon kia. Sezonske migracije jata kleniæa ista su kao i jata bodorki. Sa proleæa nalaze se u mirnijim delovima toka, ali nakon par nedelja, kako vreme otopljava kreæu ka glavnom toku i veæim dubinama. Kao i bodorke rado se zadravaju ispod kronji koje nadvisuju vodu, hvatajuæi insekte i plodove koji padaju sa njih. Sa dolaskom jeseni odlaze u dublje vode. I dalje vole da se zadravaju u brzim i turbulentnim vodama, ali se jata dele na manje grupacije. Kada dodje zima, jata se opet okupljaju i prezimljavaju u najveæim dubinama. Poèinje da se razmnoava u treæoj ili èetvrtoj godini ivota, u periodu od marta do maja. U hladnim vodama mrest se odvija neto kasnije, èak i u junu. Parenje je zajednièko za celo jato. Polae ikru na podvodnom bilju li njihovom korenju, nekada i na peskovitom dnu. Za razliku od veæine riba koje se sele u zvodno da bi se parile, kleniæi migriraju nizvodno. U tom periodu na telima mujaka javljaju se pege. enka polae od 3.000 do 27.000 jajaaca velikih 1 do 2 mm u preèniku. Pri temperaturi od 13OC mladj se izlegne nakon 25 dana. Nakon izvaljivanja mladj se sakuplja u velika jata. Kako ribe rastu, tako se jato raspada na manje delove. Kleniæ je obièno teak 100 do 200 grama, a maksimalna masa mu je 400 grama.
K
Lov kleniæa
Kleniæ prihvata sve vrste hrane kojom se hrane i bodorke. Hleb, ukljuèujuæi i hlebnu pastu, koricu, ruu ili lopticu je isto toliko popularan kao i ito, konoplja ili grahorica posebno u zimskim mesecima kada insekata nema. Veliki broj
75
76 Ribe naih voda pecaroa koristi zrnevlje konoplje kao primamu, a zreo plod zove kao mamac na udici. Leti, mesni crviæi, uholaèe, stenice i vodeni raèiæi i crviæi mogu se koristiti kao mamci. Sa ivim mamcima uvek treba eksperimentisati, uvek pogledajte oko vode kojih insekata ima. Velika je verovatnoæa da se riba na njih veæ navikla i da æete sa njima imati najveæi uspeh. Na prostranim rekama, gde je struja jaka i tok dubok, vagler ili klizeæi plovak èine dobar izbor. Pribor mora biti fin. tap dug od 3,5 do 4 m, plovak to laki, ali da omoguæi dovoljno zabacivanje. Udice velièine 18 do 20, najlon debljine do 0,18 mm nosivosti 0,9 · Obratite panju na ivahnost kleniæa, kg. Kao podvez koristite najlon nije redak sluèaj da iskoèe iz otvorene nosivosti od 0,45 do 0,70 kg. U toku pecanja treba menjati dubinu, èuvarke. · Zimi æete najèeæe uhvatiti krupnijeg jer se jato neprekidno kreæe. kleniæa, jar su sitnije riba manje aktivne. Mamac je mesni crviæ, a sa njime i Kasteri i crvene gliste su dobar mamac. prihranjujte mesto svaki put kad Bolje je pecati dubinskom metodom ili zabacite rasipanjem male kolièine plovkom sa mamcem na dnu nego vara- mesnih crviæa. lièariti. U plitkim rekama, posebno gde · Leti potraite kleniæa u dobro aerisanim je voda èista, mora se voditi raèuna vodama. Sa jeseni i u zimu oni se obièno da vas riba ne vidi. Najbolje je sele u dublje slojeve. Ipak, uvek izbe- oprezno priæi vodi i uoèiti jato. Odaberite pogodno mesto za gavaju statiènu i ubarenu vodu. · Kleniæi brzo trzaju, a ako due vreme pecanje. Ne bi bilo loe da je ono kontrirate na svaki trzaj bez uspeha treba skriveno iza obalnog bilja, kako vas ribe ne bi videle. Kao primamu da proverite sledeæe tri stvari: · zategnite najlon izmedju plovka i tapa raspite jednu aku mesnih crviæa. to je vie moguæe kako bi ubrzali kontru; Ukoliko ulazite u vodu, nije loe da · reagujte samo kada plovak stvarno ode o bok veete platnenu kesu sa dve tri rupice. U kesu stavite crviæe, ispod vode; · kada pecate na prostranijim vodama, koji æe se malo po malo rasipati u nemojte jako kontrirati. Povucite blago i vodu, primamljujuæi ribu. osetiæete da li ste ili niste zakaèili ribu. Zabacujte udicu nizvodno. Vodena Ukoliko niste, ostavite tap bez izvlaèe- struja æe omoguæiti titranje mamca nja udice napolje. Na taj naèin æete moæi u vodi. Drugi naèin ribolova koji se da smanjite broj zabaèaja za tri puta. Bitno je da prvi zabaèaj bude sa dalje moe koristiti i u plitkim i u strane mesta gde primamljujete ribu rasu- dubokim vodama je lov dubinskom metodom. Koristi se lako olovo tim mesnim crviæima.
Ribe naih voda 77 koje se nalazi oko 10 cm iznad mamca. U plitkim vodama zabacujte preko jata, tako da podizanjem vrha tapa dovedete mamac u samo jato. tap se dri u ruci i reaguje se odmah i na najmanji trzaj. Najefikasniji metod ribolova kleniæa u plitkim vodama je pecanje na crva bez imalo olova. Zabacite uzvodno mamac, koji æe se pod uticajem struje jednostavno kotrljati nizvodno i pokretima mamiti ribu. Ugrizi se manifestuju kao blago zatezanje najlona, a ponekad i po trzaju vrha. Vet ribolovac bi trebalo da upeca svaku treæu ribu koja trzne. Pecanje muicom je najinteresantniji naèin ribolova kleniæa. On je primenjiv na manjim potocima i brzim rekama. Svaka sitna muica se moe iskoristiti, ali je dobro uvek pogledati koji se insekti nalaze oko vode i naæi najslièniju imitaciju. Moe se zabacivati i uzvodno i nizvodni. Koristi se i mokra i suva muica ravnopravno, ali neki pecaroi vole da zakaèe i jednog mesnog crviæa. Obratite panju da se oko kleniæa obièno mogu naæi i klenovi. Njih æete razlikovati po konveksnom dorzalnom peraju koje je kod kleniæa konkavno. Koriste se iste muice kao i kod pecanja klenova. Ukoliko nemate odgovarajuæi muièarski pribor, probajte sa pecanjem sa vaser kuglom. Kuglu postavite oko 80 cm od udice ili muice i koristite maksimalno tanak najlon bez imalo olova. Moete koristiti obe tehnike i bacanje mamaca nizvodno ili popreko toka uz neprestano privlaèenje i lerovanje mamca na jednom mestu koriæenjem reène struje. Kada nemate pri sebi vetaèkih muica, koristite one prave iz prirode oko vas. Kleniæ najradije uzima skakavce, popce, sve vrste muva i leteæe mrave, jer su mu oni i prirodna hrana. Prezentacija mamca je bitna pa mora biti prirodna. Ovakve muice padaju na povrinu vode sa grana drveæa ili iz rojeva koje se roje iznad povrine vode. Uvek traite takva mesta jer se na njima i skupljaju jata kleniæa kako bi se hranila.
O
Krkua govedarka grundl pitavac
Gobio gobio rkua naseljava sve evropske vode sem one u Skandinaviji, kotskoj, Pirinejima , junoj Italiji i Grèkoj i to sa veæim brojem podvrsta. Naseljava sva moguæa stanita od planinskih potoèiæa do bazena. Iako nije èesta u dubokim bazenima, u njima moe porasti izuzetno krupna. Ponekad se èak nalazi i u morskoj vodi sa manjom koncentracijom soli. Potrebna joj je bistra, topla voda srednje jako struje i kameno ili peèano dno. Mresti se od maja do juna iznad kamenitog tla obraslog travom. Nastavlja sa hranjenjem i u toku zime sa tim to se seli u veæe dubine. Nakon 2 do 3 godine krkua postaje polno zrela. Njegov ivotni vek je oko 6 godina i maksimalno poraste 15 cm. Ova tanuna srebrna ribica je ukraena crnim taèkama po celom telu i perajima. Izuzetno lièi na sitnu mrenu ali ima jedan par brèiæa dok mrena ima dva para. Po poloaju usana moe se zakljuèiti da se hrani sa dna larvama insekata, puevima i zglavkarima. Usne mogu da joj se transformiu u tubu kojom je u stanju da isisa ivotinjice iz tla kao usisivaè. Nema neki privredni znaèaj izuzev u Francuskoj u kojoj se od nje pravi jedna vrsta nacionalnog jela. U centralnoj Evropi ovom ribicom hrane svinje. U prirodi ona je hrana veæim predatorima.
K
Lov krkue
Krkuu moete naæi u gustim jatima u vodama sa jakom strujom. U toku zime odlazi u duboke vode, a leti se pomera u pliæe vode do 2 m, gde se hrani sa dna larvama insekata, puevima i zglavkarima. Najbolji period ribolova je od avgusta do septembra. Peca se finim priborom sa dve udice velièine 12 u razmaku 8 cm jedna od druge sa mamcem prezentovanim na dnu. Pre poèetka ribolova, tapom zamutite vodu, rijuæi po dnu. Ovo æe delovati kao alarm za krkue i jato æe se pojaviti da se poèasti ivotinjicama dna koje ste upravo izvadili. Kao mamac koristite gliste i mesne crviæe.
78
I
Krupatica krupatka blika
Blicca bjoerkna rupatica naseljava sve vode Evrope, sem voda Skandinavskog poluostrva i Britanije. Najvie se zadrava u donjim tokovima reka, jezerima, mrtvajama i rukavcima. Trai mirna mesta, gde se krije u dubokim slojevima vode. U vodama gde su grabljivice retke, moe se toliko namnoiti da cela populaciju, zbog nedostatka hrane postane zakrljala. Za razliku od deverike, sa kojom se èesto mea, krupatica je neto deblja sa krupnim i svjetlijim ljuskama na bokovima, a peraja su joj na vrhu uækastonarandasta, dok kod deverike preteno preovladava crna boja i zlatna boja krljuti. Broj bica na lateralnoj liniji je kod krupatice 44 do 48, a kod deverike 51 do 60. Krupatice se od aprila do juna pribliava obali kako bi se parila. Nije retko da se krupatica u toku parenja ukrta sa deverikom, crvenperkom i bodorkom stvarajuæi neplodne hibride. U severnom delu areala koji naseljava parenje se odigrava sve do jula. Pre parenja mujacima se na glavi i telu pojavljuju male koèane izrasline. U tom periodu postaju izuzetno teritorijalni braneæi je od drugih mujaka. Sam mrest se deava u sumrak i u zoru. enke polau izmedju 11.000 i 109.000 jajaaca na vodenom bilju i ostalim potopljenim objektima, ka to su panjevi i krupno kamenje. Jajaca su lepljiva i kaèe se za objekte u vodi. Ona koja padnu na dno uginjavaju zbog nedostatka kiseonika. Ne polae svu ikru odjednom, veæ u 2 do 3 navrata. Mesta parenja èesto deli u isto vreme sa crvenperkom, deverikom i bodorkom. Krupatica se izlee nakon 10 do 14 dana. Mladj se hrani zooplanktonom, dok se odrasle ribe hrane larvama, insektima i delovima biljaka. Za godinu dana mladj izraste na duinu od 6 do 8 cm. Mujaci postaju polno zreli nakon druge godine, a enka nakon treæe do pete godine. Moe iveti do 16 godina. Obièno naraste 16 - 18 cm i do 1 kg teine. Nije posebno kvalitetna riba, ali zbog svoje osobine da zimi ne miruje, omiljena je medju pecaroima koji zimi izlaze na vodu.
K
79
80 Ribe naih voda
Lov krupatice
Krupatica je najaktivnija u toku leta i jeseni, ali je najinteresantnija za lov zimi, kad ostale riblje vrste padaju u stanje hibernacije. Da bi smo u zimskim uslovima lovili ovu ribu potreban nam je vrlo osjetljiv pribor; plovci od 1 g ne dolaze u obzir jer se mnogi ugrizi ni ne osete zbog toga to riba zimi osetljivije trza. ivi u velikim jatima i to to su starije i krupnije to su jata manja. Ponekad je moguæe naæi meovito jato krupatica, bodorki, deverika i kleniæa. Hrani se iskljuèivo na dnu jeduæi pueve, gliste, zglavkare, larve insekata ali i bilje. Velika jata preokreæu velike oblasti mulja u potrazi za hranom, pa ih gasovi iz dna i u najdubljim rekama odaju. U toku cele godine sem zimi lovi se istim priborom i tehnikom kao i deverika. Lovimo je iskljuèivo na dnu, a moemo koristiti oba metoda i dubinski i lov plovkom. Ukoliko lovimo dubinskom metodom na vrh tapa je dobro staviti neki od detektora trzaja. Najlon treba da je nosivosti oko 1,5 kg, a udice ne treba da su prevelike jer ih mamèimo uglavnom sitnim mamcima: mesnim crviæima, glistom i hlebom. Ukoliko pecamo na plovak, potrebni su nam dui tapovi sa ili bez mainice. Moramo spustiti mamac na samo dno i to dalje od obale. tap zato na nekim vodama mora biti i 10 m dugaèak. to se plovaka tièe najbolji su oni nosivosti 4X16 ili 0,5 g, oblika iglice ili suze. Plovak treba da je montiran da moe da klizi po najlonu kako bi olakao zabacivanje. Najlon ne treba da je jaèi od 1,8 kg. Debljina najlona 0,10 - 0,12 osnovni, a predvez 0,08 - 0,10 mm. Udica treba biti od broja 18 do 20, tanka i vrlo otra. Udice se mamèe: hlebom, sitnijim pijavicama, durbacima, kukuruzom eæercem, mesnim crviæima ili glistama. Zimi sva bela riba s padom temperature odlazi u najdublja mesta u jezeru, pod podlokane duboke obale, pukotine na dnu i slièno. To su najidealnija mesta za ribolov na ovu ribu. Ali, ako i nema trzaja na tim mestima, nemojte oèajavati. Uz dobro pripremljenu prihranu moete vrlo lako da privuèete i nekoliko desetina ovih riba. Ako iznenada prestane da grize, dobro je na to mesto postaviti klizni sistem za grabljivice kako bi ulovili tuku ili smuða koji vam je preplaio ribe. Kad ulovimo grabljivicu ili kad ona sama ode, riba se polako, ali sigurno vraæa na hranjeno mesto, jer zimi nema hrane za biranje. Za zimski ribolov koristite fin dug pec tap kojim moete precizno da plasirate mamac na eljeno mesto. tap treba da je to dui (i do 10 m), pa ako i promaite griz, ne morate sistem odmah da vadite van vode, veæ ga jednostavno spustite na isto mesto. to se plovaka tièe najbolji su vagler plovci sa malo veæom antenom.
Ribe naih voda 81 Razlog je taj to zimi zabacujete na veæu udaljenost i manji plovak jednostavno ne bi videli. Debljina najlona je 0,20 mm osnovni, a za predvez 0,15 - 0,18 mm. Predvez je duine 30 cm. Udica treba biti od broja 18 do 20, tanka i vrlo otra. Olovo treba da se nalazi na kraju najlona, a udice na po 30 cm iznad olova. Na taj naèin æe udice vioriti u vodi i privlaèiti ribu, a da vi ne morate da pomerate vrh tapa, to je za letnje pecanje ove ribe nekad presudan trik. to se pripreme hrane za zimske uslove tièe u 3 kg klasiène primame dodajte oko 500 g konoplje i 100 g crva. Hranu s crvima pomeati na suvo, a zatim postepeno vlaiti sve dok se ne napravi èvrsta kugla koja ne sme biti previe vlana. To je bitno zato to se kugla prilikom pada na dno bre rastvara i bre primamljuje ribu. Najbolji mamac za zimski ribolov ove ribe je crv. Ako koristimo veæu udicu kaèimo obiène crve, ali samo po jednog u sluèaju da riba slabije trza. Ako su primerci veæi, kaèimo dva do tri crva, ali je najbolje koristiti male crve tzv. "pinkije" jer su ilaviji i due ive. U sluèaju velike hladnoæe, mamce drite u depu uz telo. Na taj naèin æe na udici biti ivahniji. Crva kaèimo za glavu tako da ga to manje povredimo. Stoga koristimo tanke udice. Hleb kao mamac nije poeljan, jer se zimi i inaèe due èeka na griz, a on se za to vreme jako raskvasi, pa kad riba doðe do njega, uspe lagano da ga usisa, èak da i ne dotakne udicu. Trzaj ribe zimi je otar i kratak i vrlo se èesto dogodi da se riba sama i upeca, a da mi to ni ne primetimo. Razlog tome je taj to riba kada uzme mamac potpuno miruje na mestu. Krupatica se zimi uspeno lovi tekom. tapom dugim i do 11 m. Uz teku potrebno je da imamo i specijalni draè ispred i rolere iza sebe, po kojima æe teka da klizi prilikom pozicioniranja mamca. Zabacivanje teke je isto kao i zabacivanje sistema sa plovkom tapom bez mainice. Nakon zabaèaja, spustimo prvi deo teke na nosaèe i dodamo joj na kraju nastavak. Onda desnom rukom poguramo teku unapred i dodamo sledeæi nastavak. teka je sada nametena, a mamac na eljenom mestu na sred reke. Kontra kod teke ne mora biti prejaka zbog velike poluge koju pravi sam tap. Vadjenje ribe je u dve faze. U prvoj privlaèimo ribu do mesta na kome moemo da odtekamo sve nastavke sa teke, a onda se ponaamo isto kao i sa sistemom sa plovkom. Ponovno zabacivanje usled promaaja je jednostavno, jer je dovoljno samo da spustimo tap na nosaè. Sistem vezivanja plovka i udica, kao i mamci su isti kao kod klasiènog pecanja na plovak.
G
Linjak linis linj
Tinca tinca
injak naseljava nae kao i vode skoro cele Evrope, sem voda severne Skandinavije, kotske i zapadnog Balkana, a prenet je i u Severnu Ameriku, Sardiniju, Australiju, Novi Zeland. Najradije naseljava sporotekuæe vode jako obrasle vegetacijom sa mekim muljevitim dnom. Najèeæe se nalazi u mrtvajama, rukavcima reka koje su se odvojile od glavnog toka i sada predstavljaju jezera, barama i jezerima. Kvalitet vode mu ni malo ne smeta, pa u vodama sa vrlo malo kiseonika i kiselim vodama ima manje riblje konkurencije i populacija mu je brojnija. Moe preiveti i nekoliko sati van vode, a ume i da se zakopa u blato pre nego voda presui i u njemu preivi suu. Linjak je jedini predstavnik roda linjaka u nas, pa stoga nema ni jedne njemu sliène ribe. Male sliènosti sa aranom ima u obliku tela. Linjak ima samo jedan par brkova. Telo mu je obavijeno sluzi, kao kod soma ili cverglana, ali ispod sluzi nalazi se sloj sitnih krljuti. Boja tela je karakteristièno moèvarno zelena dok su mu bokovi sa zlatnim sjajem, a rbuh mu je zuækast. Peraja linjaka su obla i po tome je jedinstven. Mresti se u plitkim vodama od maja do avgusta. Sitnu i lepljivu ikru odlae na plitkim mestima, na vodene biljke i samo dno, pri temperaturi od 20OC. Jajaca se izvale nakon est do osam dana, a sa hranjenjem poèinju nakon dve nedelje. Prvo se hrane zooplanktonom, planktonskim larvama rakova i insekata, crvima i drugim siæunim ivotinjama koje èine faunu dna. Odrasle jedinke se hrane insektima i larvama, puevima i crvima sa dna koje iskopava svojom rilicom. Na temperaturi od 4OC prestaje sa hranjenjem i pada u zimski san, te ga zimi i ne moemo loviti. Proseèna velièina velièina linjaka u nas je 30 do 40 cm i masa 1-2 kg, dok mu je maksimalna duina 60 cm i teina 7 kg. Linjak je ugroena vrsta i sve je manje ima u naim vodama. Razlog je u neprestanom smanjivanju njegovog prirodnog stanita, bara i moèvara. U nekim delovima sveta linjak se smatra doktorom drugih riba. Njegova sluz se smatra izuzetno lekovitom i veruje se da riba koja se oèee o njega biva
L
82
Ribe naih voda 83 izleèena od svake riblje bolesti. U srednjem veku smatralo se da linjakova sluz leèi od zubobolje, glavobolje, migrene i mnogih drugih bolesti. Takodje verovalo se da tuka ne napada linjaka zbog njegove mistiène moæi.
Lov linjaka
Linjak se hrani skoro iskljuèivo sa dna, preturajuæi mulj. Kada to radi, primetiæete mehuriæe metana na povrini vode. U mulju pronalazi ivotinjice kao to su male pijavice ili larve insekata. Od krupnijih ivotinja linjak se hrani glistama, puevima, koljkama pa nekad i sitnijim ribama. Jedna od najveæih zabluda je da linjak jede vodeno bilje. Uglavnom se hrani u sumrak i ujutro, vrlo retko noæu. U toku zime pada u san i ne hrani se uopte. Za uspean ribolov bitno je lokalizovati mesto gde se riba nalazi. Linjak voli sve vrste mirnih voda, sve do malih seoskih bara koje leti postaju izuzetno tople i sa vrlo malo kiseonika. U velikim rekama, linjaci se zadravaju samo na pojedinim mirnim mestima i moramo ih poznavati ako elimo da ih upecamo. Veæinu vremena provodi na dnu vode, obièno sakriven u travi. Noæu ponekad izlazi iz zaklona u otvorenu vodu, ali i blizu obale kako bi se nahranio. Linjaci su jake i borbene ribe i pribor mora biti odgovarajuæi. Ukoliko su vode pune podvodnih grebena, trave, granja i panjeva najlon bi trebalo da bude jaèi nosivosti i do 5,4 kg, ali ako je teren laki i 2 kg je dovoljno. Na kraju najlona moete dodati i hranilicu. Udice zavise od mamca i mogu biti od 16 do 18 za sitnije mamce, a 10 do 12 za krupnije. Tehnike ribolova mogu biti razlièite. Èetiri najèeæa metoda su: ribolov plovkom, ribolov dubinskom metodom, pecanje veoma osetljivim plovkom sa mamcem koji dodiruje dno i slobodnim najlonom bez olova ili plovka sa mamcem na dnu. Za poèetnika, pecanje slobodnim najlonom je najbolje. Najjednostavniji je i potreban je samo tap, mainica, najlon i udica. Sa ovom taktikom, mamac æe se naæi na dnu taèno gde treba, a linjak neæe osetiti otpor pri uzimanju mamca. Kao indikatori trzaja mogu se koristiti fluorescentni prstenovi okaèeni na trbuhe najlona izmedju mainice i prve vodjice na tapu. Jedini nedostatak ovog metoda je ogranièena daljina zabacivanja. Medjutim, dobrim tapom veæi hlebni mamac ili crva moete baciti i do 10 m. Èesto, nije ni potrebno zabaciti dalje. Linjaci se nalaze oko 5 m od obale. Ukoliko elite da poveæate daljinu zabacivanja dodajte malo klizeæe olovce na 30 do 60 cm od udice. Pravi trenutak za kontru je kada se najlon polako zatee, a prstenovi podiu. Kod pecanja sa plovkom potrebno je znati taènu dubinu vode kako bi mamac legao na dno. Kukuruz eæerac, batenske gliste, puevi golaæi, pijavice, hleb, mesni crviæi i kaster lutke su najbolji mamci, a tu su i kulja i meso od crnog reènog pua. Crvena boja mamaca i primame se preporuèuje. Najlon treba da bude nosivosti 1,4 do 1,8 kg. Koristiti polupotopljen plovak optereæen sa 2 do 4 olovne kugle, mada se moe koristiti i vagler i klizeæi plovak. Ukoliko se peca vaglerom treba biti od 2BB do 2SSG. Glavno olovo treba da bude oko 1 m od udice, dok
84 Ribe naih voda jedno olovce treba da bude na 15 cm od udice. Udica mora biti bar broj 12. Pri koriæenju klizeæeg plovka, problem moe biti vezivanje gornjeg èvora. Ovaj èvor mora biti vezan iznad plovka i mora imati i malu perlicu. Indikacija ugriza je veoma vana kod pecanja na klizeæi plovak. U ovom sluèaju plovak se uzdie u sluèaju uzimanja mamca i udice od strane ribe, a ponovo se vraæa na normalni poloaj ukoliko riba odustane od mamaca. Veoma je vano kontrirati kada se plovak uzdie, jer je tada najveæa verovatnoæa pecanja ribe. Naravno ukoliko linjak uzme mamac i poène da ga nosi plovak æe skliznuti pod povrinom u jednu stranu i treba onda kontrirati. Pecanje dubinskom metodom se preporuèuje na onim vodama gde je potrebno zabaciti dalje. Kako se linjak hrani sa dna udicu treba postaviti na kraju najlona ispod olova koje bi bilo dobro da bude klizeæe. Pecajte na boile sa aromom jagode ili ribe. Kukuruz eæerac, grahorica i javorovi plodovi mogu se koristiti kao i boiliji na dlaci duine 2,5 cm. Moete koristiti po jedan 16 mm veliki boili ili vie manjih u kombinaciji sa plodovima. Kod pravljenja primame u nju dodajte mleène proteine ili zrnevlje za ptice. Zvuèni indikatori trzaja u kombi- · Ukoliko je voda bez trave i podvodnih naciji sa majmunom ili savitljivim panjeva i grana slobodno koristite laku vrhom treba da se koriste kako bi hranilicu. poveæali uspenost u pecanju. Za · Linjaci su teritorijalne ivotinje. ovu vrstu ribolova mogu se koristiMedjutim u nekim delovima se ti meki tapovi, najlon nosivosti zadravaju due vreme i odlaze iznenada 3,6 kg i udice 8 do 10. Obièno olovo od 15 do 20 g sa standardnim retko se vraæajuæi. Dakle ako ste lovili na naèinom vezivanja jedne ili dve nekom mestu i ribe su nestale, traite ih udice vezane na kraj najlona. dalje. Neæe se vratiti. Najlon je potrebno opustiti kako bi · Pliæaci su dobra mesta za lov linjaka u se dalo vremena ribi da ponese vreme mresta. Kasnije se povlaèi u veæe mamac pre nego to oseti otpor. dubine sve do 6 m. Nemojte ga pecati Ukoliko pecate na vodama bez noæu kada miruje na dnu. Najbolje je ikakve vegetacije moete koristiti vreme od 7 satiujutro pa sve do podneva. izuzetno meke tapove, najlon · Ukoliko planirate da pravite svoje mini nosivosti 1,8 kg i udice velièine 12 i hranilicu. Podvez treba da bude boile, bolje je da budu kubiènog nekgo 90 cm minimalno i vezan preko okruglog oblika. Iznad svega linjak oboava kocke sira i mesnog nareska. vrtilice. Ako na vrhu tapa imate Dobra velièina boila za linjaka je oko 10 indikator trzaja, tap postavite mm, a postavljaju se dva ili tri na dlaku paralelno sa reènim tokom, a vrh duine 2,5 cm. indikatora postavite u nivou sa · Iz nekog razloga, linjak oboava mamce vodom. Najlon treba da je skoro crvene boje. Probajte crvene mesne crviæe kompletno u vodi. Linjak uzima i crvenu primamu. mamac polako i neno i isputa ga
Ribe naih voda 85 na najmanji otpor. Kao indikaciju trzaja uzmite trenutak kada se vrh indikatora polako krene ispravljati. Kontra mora biti pravovremena i snana. Raèunajte da je linjak jak i vet borac i da æe borba sa njim biti do trenutka ubacivanja u meredov. Za dubinski naèin pecanja najbolje se pokazala obièna utorepa glista koju moete naæi u pregorelom stajnjaku. Ona za razliku od lauferke ima, kako joj ime i kae, uti rep. Ovih glista neæete mnogo naæi, ali æete naæi dosta obiènih batenskih crvenih glista koje su takodje odlièan mamac za linjaka. U potrazi za glistama pretraite boène ivice gomile, jer je srednji deo previe topao za ovu vrste glista i tu moete naæi samo crnu glistu koja se nije pokazala kao dobar mamac za linjaka. Primamljivanje je jednostavno - bacite dve ili tri kugle velièine mandarine u obliku prstena na eljeno mesto pecanja. Pecajte u centar tog prstena. Nemojte prihranjivati ponovo sve dok ne upecate par riba ili bar jednu krupniju jer æete rasplaiti ostale. Primama treba da je tamna, braon boje ili boje dna, blago slatkog ukusa. U njen sastav treba da udju hlebne mrvice, melasa ili malt, kukuruzne pahuljice i griz. Slatko ljut i aromatièan ukus djumbira se u nekim vodama pokazao kao atraktivan. U primamu se mogu umeati i lomljena zrna kukuruza eæerca kao i ovsene, peniène i jeèmene pahuljice. Bitno je da primama bude kompaktna, da brzo pada na dno i tu se raspada ne diuæi prevelik oblak. Linjak je mirna i plaljiva riba i jato sitne ribe oko mesta hranjenja u nekim sluèajevima moe i da ga zaplai. Kada se peca ivim mamcima u primamu se mogu dodati mesni crviæi, gliste i larve komaraca. Prilikom izbora primame imajte na umu da ljinjak ivi u vodama èije dno je puno mulja i materija koje se raspadaju. Dakle slobodno koristite ustajale i blago fermentisane elemente za pravljenje primame, ali i za mamce. Ukoliko pecate na bojlije, moete praviti sve tipove aranskih bojlija koji su uti, crveni ili narandasti, sitni i slatkog ukusa. Primama u ovom sluèaju treba da budu isti takvi bojliji i to bar 100 komada. Da bi se linjak navikao na ukus i oblik bojlija potrebno je vie dana prehranjivati isto mesto. Prehranjivanje mora biti najredje svakog treæeg dana u isto vreme, mada bi svakodnevno prehranjivanje bilo najbolje.
)
Lipljen lipen lipan lipanj
Thymallus thymallus ipljen naseljava skoro sve vode Evrope. Najvie voli pliæe tokove sa peskovitim, ljunkovitim ili glinenim dnom u kojima ivi u jatima od po desetak do stotinu riba. Retko se ili uopte ne moe naæi u mirnim i statiènim vodama. Najvie voli èistu, hladnu vodu do 20OC, punu kiseonika, kao to su planinski potoci. Zadrava se na mestima gde se voda kovitla i prelazi iz mirnog u bri tok. U rekama sporijeg toka moe se naæi na mestima gde je voda najbra, na prelivnicima, branama i ustavama, u pliæim i irim delovima sa èvrstim dnom bez mulja. Lipljen je dugo smatran i ubrajan u porodicu pastrmki, ali je u novije vreme izdvojen u zasebnu. Najlake se prepoznaje po ledjnom peraju, èije bice mogu biti duge i do 25 cm, i po èemu se najlake razlikuje od pastrmke. Telo lipljena je ue i due od pastrmkinog, od koje se jo razlikuje i po relativno malim ustima. Mala usta su i razlog koriæenja sitnijih mamaca pri lovu lipljena. Boja tela je metalno siva u osnovi. Ledja su zelenkasta sa okruglim crnim pegama, bokovi su uækasti, a stomak beo. Proseèna velièina lovljenog lipljana kod nas je 750 g, dok su najveæi ulovi i do 2,7 kg. Lipljen se razmnoava od marta do maja pri temperaturi od 12oC i polae oko 10.000 jajaaca po kilogramu svoje mase to je i deset puta vie od pastrmke. Osnovna hrana lipljena su lièinke, sitne vodene ivotinjice, puiæi i muice koje lovi u svim slojevima vode. U vodama koje su hladnije i oko kojih ivi manje insekata, lipljen lovi i sitnije ribe.
L
Lov lipljena
Lipljen je brzi lovac na muice, koje padaju, ili samo dodiruju u letu vodenu povrinu. Za razliku od drugih riba, on nikad ne proguta odmah uhvaæenu muicu, veæ je osetljivim usnama i nepcima oproba, i onda, ako nije po ukusu, jed-
86
Ribe naih voda 87 nostavno ispljune. U trenutku kad krene i zaleti se na muicu treba zaigrati tapom. Jer ako ste reagovali kada je veæ probao muicu, a vi osetili jak udar - budite sigurni da tog lipljena neæete videti. Potom odmah promenite mesto jer lipljen se ne vara dva puta. Veoma je borben kada se nadje na udici. Oprezniji je od pastrmke, pa teko postaje plen ribolovaca poèetnika. U lovu lipljena veoma je vano, dobro se sakriti. Bolje je loviti kada je povrina vode namrekana usled laganog vetra jer nas ne vidi. Najbolje je loviti ga sa proleæa kad prestane mrest i sa jeseni. U toku leta vreme za lov je rano ujutro, ili predveèe, za vreme blage kie i oblaènog vremena. Koriste se muice velièine 14 do 16 u proleæe i 12 do 18 leti i u jesen. Najèeæe koriæene muice su: Hardijeva beskrila (Hardy's Favourite), Horoksova (Harrock's fly - proleæe), Gouverner (Gouvernor - jesen), Kozarica (Zeigenfliege proleæe, leto), Zlatovka (Wickham's fancy - proleæe, leto), Crni mrav (Schwarz ameisefliege). Od tehnika ribolova lipljena mogu se koristiti vie osnovnih metoda: lov na mokru muicu (podvodnu muicu), lov suvom muicom (povrinskom muicom), lov nimfom, lov varalicom i lov sa vaser kuglom. Mokra muica se najbolje pokazala u toku kasne jeseni i zimi kada je lov suvom muicom otean. Ova tehnika je preporuèljiva i kada je povrina vode mirna, pa je ribi olakano prepoznavanje mamaca. Uobièajeno je da se na najlon priveu dve do tri mokre muice i to jedna na kraj najlona(nimfa) i po jedna na svakih 40 cm prema tapu. tap za ovu tehniku treba da je bar 3 m dug Struna plutajuæa (DT 4 ili T5) fluorescenta kako bi se lako primetio trzaj ribe duine 3,5 do 4,5 m. Muica se obièno vee na udicu 14 do 18, mada se mogu ponekad koristiti i muice za pastrmku na udici 12. Boje muica mogu biti i dreèave ( zelena, metalik, crvena, narandasta, uta) posebno kod fantastiènih muica. Tehnika muièarenja je uobièajena. Muica se baca popreko u odnosu na reèni tok ili blago ukoso pod uglom od 60O u odnosu na obalu. Trudite se da muicu ne vodite kroz vazduh iznad mesta gde æete je baciti, jer vrlo èesto to uplai lipljena. Sa druge strane obratite panju na vrh dreèavo obojene strune i na najmanji znak kontrirajte. Ono to je neophodno pri lovu lipljena na suvu muicu je namrekana povrina vode. Bez nje nema naèina da se lipljan prevari i uzme vau vetaèku muicu. Razlog je vrlo jednostavan: za razliku od pastrmke koja kada se hrani insektima sa povrine, pliva u gornjih 30 cm vode, lipljen se nalazi na dubini od 2 m i odatle se zaleæe na povrinu. Ovo znaèi da ima dovoljno vremena da odredi da li je zalogaj ukusan ili nije. Jedina ansa je da voda bude blago valovita i da zbog prelamanja ne prepozna prevaru. Muicu bacajte popreko ili blago uzvodno par
88 Ribe naih voda metara iznad mesta pecanja i vodite je ujednaèeno par metara ispod mesta. Dobro je da zabaèaj bude nizvodno kako bi muica pala pre strune. U skluèaju da struna prva padne, smanjiæete verovatnoæu da lipljen zagrize. Naveite dve do tri muice na najtanji moguæi najlon debljine tek 0,1 ili 0,08 mm. Lipljen èesto uzme muici neposredno nakon to dotakne vodu te stoga budite uvek na oprezu. Kako riba dolazi iz dubine i nakon uzimanja ponovo kreæe nazad, bolje je da ne kontrirate snano, veæ samo da zategnete najlon. Radi odravanja karakteristike suvih muica da plutaju, muice se premazuju specijalnim kupovnim silikonskim sredstvima. Ukoliko se muica posle odredjenog vremena slepi, potrebno ju je ispucati i protresti ili ostaviti na toplom da se prosui. Umesto kupovnog silikonskog preparata, moguæe je koristiti i rastvor parafina u benzinu. Nimfom se peca u donjem i srednjem sloju vode. Kako je cilj dovesti nimfu to pre na tu dubinu, ona se èesto oteava olovcetom ili jo bolje bakarnom icom. Boja bakra èak moe da deluje vrlo stimulativno na lipljena. Sa druge strane, boja tela nimfe moe biti dreèava i ova kombinacija èesto jeste dobitna. Struna treba da bude duga 4 do 5 m, a tanak najlon na koga veemo nimfu i do 1 m. Njegova debljina je od 0,08 do 1 mm. Nimfu treba oiveti, a to se radi na sledeæi naèin. Kada nimfa dodje na mesto i dubinu na kojoj mislite da je riba i gde je ona moe osmotriti (imajte na umu da lipljen èesto neæe da napadne mamac dalje od 50 cm), podiete vrh tapa i nimfa kreæe nagore. Ovaj manevar moe pokrenuti lipljena da napadne nimfu. Ima nekih informacija da su krupniji komadi lipljena napadali uti meps velièine 2 i 3, ali je verovatnije da se takve pojave deavaju na vodama gde nema dovoljno insekata, pa je lipljen primoran i nauèen da jede sitnu ribu. Moe se probati sa lovom lipljena vaser kuglom i tankim najlonom na èijem se kraju naveu suve muice. Ukoliko se peca morkim muicama, kugla se postavlja na kraj najlona. Ova varijantu koriste pecaroi koji nemaju adekvatan muièarski pribor. Zbog jakog udarca vaser kugle o povrinu, retko se stvarno moe prevariti lipljen, ali postoje informacije da je bilo i takvih uspenih sluèajeva. Predvez treba da je to tanji 0,08 do 0,1 mm , a glavni najlon 0,16 do 0,20 mm. Vaser kugla takodje to manja. Pri zabacivanju trudite se da to nenije spustite kuglu na povrinu vode.
C
Maniæ deraèa abar menjka
Lota lota va neobièna, vrlo interesantna i retka riba, naseljava vode sliva Dunava. Krajnja juna taèka njenog areala su pastrmske vode oko Plavskog jezera i reka Lim u Crnoj Gori. Maniæ moe dostiæi teinu i do 3 kg, ali raste vrlo sporo i treba mu mnogo godina i hrane da poraste toliki. Pripada porodici bakalara i jedini je njihov slatkovodni predstavnik. Moda ba to, to pripada familiji morskih riba, utièe na njegovu slabu otpornost na zagadjenje u vodi. Nekada je u Dunavu bilo izuzetno mnogo maniæa, ali je danas vrlo retka riba. Svi bakalari su ribe hladnih mora, pa tako i maniæ voli hladnu i èistu vodu i peèano dno. Ceo njegov ivotni ciklus prilagodjen je tome. Pari se i najaktivniji je zimi, od decembra do januara, dok se leti povlaèi u najdublje i najhladnije slojeve vode i miruje. Ledja maniæa su zelena ili tamnosiva, sa belièastim arama, a trbuh mu je beo. Koa mu je debela, obrasla sitnom krljuæu preko koje se nalazi sloj sluzi. Glava mu je spljotena i iroka, a ispod donje usne, na sredini brade nalazi se karakteristièan brk-jezièak. Ledjno peraje mu je dugo i protee se do repnog koje je polukrunog oblika. Maniæ je svatojed i hrani se svime to moe da uhvati, od kukaca, insekata, glista i ikre, pa sve do sitnije ribe.
O
Lov maniæa
Maniæ je riba dna i danju je vrlo lenj, posebno leti za vreme velikih vruæina. Ovo je preteno noæna riba, jer tada kreæe u potragu za hranom. Medjutim ni tada se ne udaljava preterano od svog gnezda, pa je neophodno da pecaro zna taèno mesto njegovog zadravanja kako bi ga upecao. Lov maniæa je bolji kada je voda mutna i obojena, a vreme oblaèno. Toliko je lenj, da ni mamac ne uzima naglo, bez obzira na svoju velièinu.
89
90 Ribe naih voda Ponaanje najvie lièi na aransko pipkanje. Èesto ribolovac ni ne primeti da se riba upecala, jer maniæ kada proguta mamac obièno ostaje na jednom mestu. U svakom sluèaju, pri lovu maniæa nemojte naglo trzati, niti vaditi mamac na svaki udar tapa. Pustite da maniæ proguta mamac i onda ga je lako izvaditi. Najbolji mamac za lov maniæa su: sitna mrtva ili iva riba (bodorka, pior, kara i beovica), gliste i to veæi broj nanizanih glista, ivinska creva i svee iznutrice domaæih ivotinja (jetre i bubrezi), kuvano meso pua kao i meso iz repa reènog raka. Osnova pecanja maniæa je da mamac bude pravilno prezentovan na samom dnu vode, jedini izuzetak je ivi keder. Pecanje moe da bude sa obale, kroz rupu u ledu i iz èamca. Sve tri tehnike su karakteristiène za lov maniæa. Lov dubinskom tehnikom sa obale, je najèeæi i tada maniæ dolazi na mamce koje smo punudili tuki ili smudju. Koristi se najlon debljine 0,30 do 0,40 cm, predvez duine 30 do 40 cm i debljine 0,25 do 0,30 cm sa jednom udicom velièine 5 do 0 u zavisnosti od mamca. Iznad predveza, prema tapu, postavlja se klizeæe olovo teine 15 do 30 g. Iznad olova postavlja se plastièni stoper ili manje olovce. Dobra je i kombinacija sa dve udice, jednom ispod, a drugom iznad olova, pri èemu se na donjoj postavlja mrtva riba, a na gornjoj iva. Ukoliko pecate kroz rupu u ledu, budite izuzetno paljivi. Tanak led moe biti smrtno opasan, ako upadnete u vodu. Pre svega treba probuiti rupu u ledu ( u preèniku do 30 cm je sasvim dovoljno) i spustiti mamac na samo dno. Moe se koristiti tap bez mainice. Takodje nije loe koristiti plovak, jer je indikacija trzaja laka. tap treba da je maksimalno kratak, radi lakeg rukovanja. Pravi tap za lov kroz rupu u ledu je dugaèak svega 50 cm. Kontrira se na jasan trzaj plovka. Pecanje iz èamca podrazumeva kombinaciju prve dve metode i u zavisnosti od situacije opredeljujte se za dubinski ili metod na plovak. Ono to je prednost èamca, je da moete da se dovezete do taènog mesta gde riba ivi. Pecanje na varalicu, iako je ovo riba grabljivica, nije moguæe. Maniæ je toliko lenj, da æe ponekad i poæi za varalicom, ako mu ona prodje "ispred nosa", ali je neæe stiæi i progutati. Ribari kau da maniæ ponekad pipka tvistera, a neæe da ga proguta. Maniæ je slab borac na udici i kada se zakaèi, lako ga je izvaditi.
i
Mladica
dunavska mladica glavatica
Hucho Hucho ladica je naa najveæa salmonidna riba. Moe porasti i do 70 kg, ali su takve izuzetno retke. Toliki primerak je vidjen samo jednom i to uginuli 1870 g. u reci Waag. Najveæa ulovljena mladica je bila teka 59,6 kg, dugaèka 185 cm i uhvaæena je na Dunavu. Bilo je to 1873.godine. Mladice koje se sada najèeæe hvataju su mnogo manjih dimenzija i retko prelaze 15 kg. Areal prostiranja mladice je sliv Dunava. U tom slivu nema bliskih srodnika, pa se iz toga zakljuèuje da je ona stara i autohtona vrsta. ivotni prostor joj se na zapadu iri do reke Treisen, na severu do Karpata, na istoku do Crnog mora, a na jugu do Save i ar planine. Ono to mladicu izdvaja u posebnu grupu salmonida su krupni zubi, velika usta i vrlo sitna krljut. krni poklopci su takodje vrlo veliki, pa stoga i glava izgleda velika - otuda i naziv u nekim delovima glavatica. Zubi su joj kukasto savijeni i pored zuba na usnama, postoje i dva reda zuba na jeziku. Telo joj se najvie razlikuje od pastrmkinog jer je vie okruglo sa, kod velikih primeraka, irokim ledjima. Ledja se zavravaju snanim repom sa jakim perajima, to joj omoguæuje da vrlo brzo pliva. Glava i ledja mladice su tamnosmedja sa zelenkastom ili ruièastom nijansom, koja zavisi od okoline u kojoj ivi. Za vreme parenja boja prelazi u bakarno-ruièastu. Po telu ima crne pege. Glava, kao poèetak tela je izuzetno hidrodinamièna, te stoga omoguæava mladici da lako pliva uzvodno i u brzim i snanim strujama. Karakteristièno je da mladica ima izuzetno krupne oèi. Pored dobrog vida ima razvijeno èulo ukusa. Osnovna razlika izmedju mladice i pastrmki za vreme mresta je to one nemaju karakteristièno savijenu donju vilicu. Mreste se krajem marta i poèetkom aprila. enke kopaju gnezdo na peèanom tlu u preèniku i 1,5 m i duboko 40 cm u kome lee nekoliko dana i polau ikru odmah je nakon oplodnje zakopavajuæi.
M
91
92 Ribe naih voda Oko nje obigravaju mujaci oplodjujuæi je. Primerci su zreli za mrest kada porastu preko 70 cm, to je obièno u èetvrtoj godina za enke i treæoj za mujake.
Lov mladice
Mladica se ne lovi samo za vreme parenja u martu i aprilu. Jedino je ogranièenje da se ne sme loviti na ivi mamac i da se primerci manji od 70 cm, oni koji se jo ni jednom nisu parili, moraju vratiti u vodu. Najbolji lovni tereni za mladicu su od Bajine Baste pa nizvodno do sela Crnca pre poèetka Zvornièkog jezera u Optini Ljubovija. Za lov mladice najbitnije je pronaæi ribu. Za ovo moramo znati gde se riba inaèe zadrava, ali i imati intuiciju. Duboki virovi i kanali s uzvodnim i nizvodnim pliæim brzim ili mirnim delovima korita su najomiljenija stanita ove ribe. Odavde riba ide samo za vreme mresta, kada je ni ne smemo loviti i za vreme zime, kada odlazi nizvodno u potrazi za hranom. Smatra se da svaki dublji vir ima svoju mladicu. Buduæi da su teritorijalne ribe, ne trpe uljeze u svojoj blizini. Ukoliko jaèa mladica napusti vir, ugine ili bude upecana, na njeno mesto se naseljava po pravilu manji i mladji primerak. Mladica se najèeæe hrani na mestima gde duboka voda prelazi u plitku, gde se kovitla i peni jer na tim mestima ima dosta sitne ribe. Ponekada se mladica hrani sa povrine vode i tada ju je moguæe i videti. Ponudjen mamac ribi koju ste videli osigurava ulov. Kada pronadjete ribu ili mesto gde bi mogla biti kreæe se u pretraivanje terena muièarskim ili varalièarskim priborom. Svaki put kada odete na vodu budite spremni na promenu konfiguracije terena, jer su brze reke u kojima ivi mladica promenljivog intenziteta toka. Interesantno je, a skoro i pravilo da mladica ivi uvek na onim mestima do kojih je teko doæi. Prilikom izbora mesta, uvek razmislite o tome kako æete izvaditi eventualno ulovljenu ribu, koja ume biti i deset kila teka. Kada odredjujemo vreme kada pecati mladicu moramo imati na umu kada se ona prirodno i hrani. Leti je to predveèe, u toku noæi i rano ujutro. Medjutim treba imati u vidu da je ribolov noæu zabranjen. Kako vreme postaje sve hladnije, mladica ranije prestaje da jede u toku noæi, pa je treba pecati predveèe. Takodje, treba posmatrati i migracije sitne ribe kako bi se u toku godine odredilo mesto gde je pecati. Veæ je reèeno da je sitna riba za vreme leta na mestima gde se dubina susreæe sa plitkom vodom, pa to daje odgovor da je i mladica tu. Zimi, kada voda nadolazi od snegova i ume biti vrlo hladna i sa dosta prljavtine, sitne ribe prilaze obali gde je protok vode manji. Kako je voda mutna, treba koristiti jarko obojene mamce kako bi ih riba primetila. U ranu jesen voda je dosta
Ribe naih voda 93 topla i sa smanjenom kolièinom kiseonika i mladicu treba traiti u najbrim i najpenuavijim delovima reke. Kada sa pribliavanjem zime voda poène hladiti, pravo je vreme za lov voblerima. Zimi kada je vodostaj nizak mladica po pravilu miruje. Medjutim na svaki rast vode, pri oblaènom vremenu, pokreæu se i sitne ribe, pa sa njima i ona kreæe u lov. Idealno vreme bi bilo kada pada blagi sneg, nema vetra i temperatura je oko nule. Mladica se zimi nalazi u svojim virovima i odatle napada ribe koje takodje, silaze u dublje toplije vode. Da bi joj prili koristimo vodjene varalice po dnu, koje se vode u lukovima. Kao mamci se u ovo vreme koriste: pletenica ("cof" ili "copf"), veæi-tonuæi modeli voblera (Zoranovi vobleri 7,9,11 cm u realnim bojama (pe, kleniæ), silikonske ribice, razne vrste metalnih varalica i velike potezanke. Opte je pravilo, da kada mladica pojuri za varalicom, nikako ne zaustavljajte i ne uspororavajte mamac. Ovo je èest problem mladih ribolovaca, koji refleksno, kada vide ribu koja je pojurila njihov mamac, poele da joj mamac sami poguraju u usta. Medjutim, u prirodi, svaka ribica, koja postaje plen i koju mladica pojuri, neæe stati, veæ æe pokuati da jo bre pobegne. Ukoliko va mamac to ne uradi, mladica æe otkriti prevaru i odustati od mamca. Svaki ozbiljan pecaro na mladicu, mora imati veliku kolekciju varalica, jer je mladica æudljiva riba. Uvek je treba iznenaditi neèim novim, ali u toj kolekciji moraju se nalaziti primerci: pletenice, pea, mepsa i sundjerastog pea. Pribor za lov mladice mora biti vrhunski jer oèekujemo krupnu i borbenu ribu. Najlon mora biti nov, ispravan, debljine oko 0,50 cm.
QT
Radio 021 radio koji povezuje ljude http://www.radio021.co.yu
Mrena
Barbus barbus rena naseljava sve vode centralne i zapadne Evrope, ukljuèujuæi basen reke Dunava. Najradije se nalazi u glavnom toku reke, tamo gde je dno od kamena. Tipièno naseljava vie i srednje tokove reka. Aktivna je preteno noæu, ali se hrani i danju nakon oluja, kada kupi male ivotinje koje su upale u vodu. Mrena se kreæe u jatima, koja saèinjavaju ribe razlièitih velièina. Hrane se tako to pretrauju dno i okreæu kamenje sa dna , kako bi ispod njih pronale ivotinjice. Kada voda poène da se hladi, mrene, kao i aran, prelaze u fazu mirovanja i povlaèe se ka najdubljim delovima toka. Mrena je riba karakteristiènog i lako prepoznatljivog izgleda. Ledja su joj tamnozelena ili braon boje, bokovi tamnozlatni sa nijansom bakarne boje, dok joj je stomak sa dosta ute nijanse. Telo mrene je izrazito vretenasto, prekriveno sitnim krljutima. Glava mrene je karakteristièna i po poloaju usana odmah æete shvatiti da se ova riba hrani sa dna. Usta su sa donje strane glave, gotovo ravna sa podlogom. Na usnama mrena ima dva para brèiæa. Oèi su joj sitne. Mrena moe porasti i do 8 kg, ali je najèeæa lovna teina od 500 g do 1 kg. Mresti se od maja do jula. enke polau do 10.000 jajaaca u bistru i hladnu vodu bogatu kiseonikom. Ono to je karakteristièno za mrenu je da u tom periodu migrira u salmonidne vode i da se u njima hrani insektima koje pronalazi na dnu ispod kamenja. Treba obratiti panju da je ikra mrene otrovna za vreme mresta i taj se otrov ne moe unititi kuvanjem ili prenjem. Meso mrene je u toku cele godine ispravno za jelo. Mrena se hrani larvama komaraca, efemerama, trihopterama, biljem i zooplanktonom, mada neæe odbiti ni druge vrste ivotinja koje moe naæi prevræuæi kamenja na dnu.
M
Lov mrene
Mrene se mogu loviti tokom cele godine sem zimi. Zimi padaju gotovo u san i retko kada se kreæu. U proleæe mrene migriraju da bi se parile i to u sveije
94
Ribe naih voda 95 i kiseonikom bogatije vode. Tada ih tamo treba i traiti. Leti se vraæaju nazad i treba ih traiti u pliæim delovima reka u kojima voda pojaèano ubori, na prelivnicama, branama i ustavama. Sa jeseni je pravo vreme za dubinski lov mrene u veæim rekama. Idealno vreme za lov mrena je predveèe i noæ, ali i dan nakon kie kada je voda mutna. U pogledu mamaca prilièno je izbirljiva. Uzima hleb, gliste, crvice, rovce, kukuruz, dud(redje), kastere, seme konoplje, ali i razni mamci jakog mirisa kao to je sir i mesni narezak. U mutnim vodama odlièno se pokazao durbak. Konoplja i kasteri kao i konoplja i kukuruz eæerac kao primama i mamac su se pokazali kao idealna kombinacija. Imajte na umu da su mrene izuzetno prodrljive. Za primamu potrebno vam je bar 2 kg semena konoplje i 1 kg kastera za ceo dan pecanja. Izuzetno dobra kombinacija je da zabacite udicu namamèenu komadiæem mesnog nareska na mestu primamljenom semenom konoplje. Ne smete da zaboravite da je mrena oprezna i pametna riba. Ugleda li nas pobeæi æe. Uèini li joj se mamac ili deo pribora sumljivim nestaæe iz vaeg vidokruga. Va prilaz pecanju mrene moe biti statièan ili mobilan. Kod mobilnog metoda idite od mesta do mesta na svakom se zadravajuæi maksimalno 20 minuta. Koristite onoliko olova koliko vam je potrebno da mamac legne na dno. Mrena se moe pecati na vie naèina: na plovak, dubinskom metodom, varalicom, kotrljanjem, na zastavicu, èekom i plutajuæom strunom. Lov mrene na plovak nije statiènog tipa. Mamac treba oiveti stalnim pomeranjem vrha tapa. Cilj je voditi mamac po dnu da skakuæe i na taj naèin privlaèiti ribu. Najlon treba da je uvek blago zategnut i kontra je pri prvom trzaju. Na ovaj naèin pretrauje se dno, a kako je struja na mestima gde se mrena peca jaka i sama nosi plovak, treba paziti da ne dodje do kaèenja udice za dno. Mesto treba primamiti smesom od nakvaenog bajatog hleba, sa crviæima, glistama i kukuruzom. tap za ovu svrhu treba da je tanak i osetljiv, dug preko 3 m, najlon debljine 0,30 mm, a udice od 10 do 6. Olovo ide iznad udica prema tapu i mora leati na dnu kako bi se osiguralo da i mamci lee na dnu. Pribor za pecanje dubinskom metodom je standardan i treba koristiti neto deblji najlon od onoga pri pecanju plovkom. Na kraju najlona postavlja se olovo od 80 do 100 g ili jo bolje poluzatvorena hranilica puna mesnih crviæa. Na dvadesetak santimetara iznad olova, ka tapu, treba postaviti udicu na predvezu duine 50 do 70 cm. Na ovaj naèin osiguravate da je mamac na dnu, da pri povlaèenju neæe doæi do kaèenja olova i da æe trzaj mrene biti odmah vidljiv na vrhu tapa. Moguæe je postaviti jo jednu udicu iznad ove ili ispod olova, ali je verovatnoæa kaèenja poveæana. Od mamaca za dubinku nezamenljivi su komadi sira trapista, rovac i glista. Ako je na udici rovac najbolje je pricom i iglom u
96 Ribe naih voda njega ubrizgati jod kojeg rovac u vodi isputa i privlaèi mrenu i druge ribe (klena, soma). Lov mrene na varalicu je specifièan. Potrebno je varalicu spustiti na samo dno i po njemu je voditi. Sistem na kraju najlona je ovde vrlo bitan. Koristi se klizeæe olovo, posebno neko od onih koje se slabo kaèe za podloge na dnu, pa ispod olova treba na oko 30 do 40 cm vezati varalicu. Tehnika je sledeæa: zabacuje se popreèno ili nizvodno na reènu struju i puta se da voda odnese varalicu to dalje. Drite najlon koliko toliko nategnut kako bi osetili kada je varalica pala na dno. Nakon toga polako povlaèite varalicu po dnu ka vama i to u skokovima. Manevar je sledeæi: povuèete vrh tapa, varalica poleti i stane, pa opet ponavljatepostupak. Od varalica najbolje je koristiti voblere velièine 2 do 5, vormove (koji su i inaèe namenjeni ovoj svrsi), male cikade i kaikare. Leptiri su se pokazali kao loe reenje. Lov na kotrljanje podrazumeva kombinaciju tehnike sa plovkom i dubinske metode. Sam sistem je isto vezan kao i kod dubinske metode, sa tim da se koristi okruglo olovo manje teine koje se slabije kaèi za dno. Predvez se vee preko vrtilice da ne dodje do uvrtanja najlona. Sistem se zabacuje uzvodno i puta da padne na dno. Najlon i ovde treba da je blago zategnut kako bi znali kada je dolo do dodira sa dnom. Nakon toga, puta se da jaka struja nosi, "kotrlja", mamac po dnu. Kada mamac bude dovoljno nizvodno od vas, vadite ga i ponavljate radnju. Kontrira se iz ruke na svaki trzaj ribe. Za lov na zastavicu pretraivanjem koristi se ista tehnika kao i kod lova kotrljanjem, sa tim da ovde postoji zastavica, krpica crvene boje, koja jasno, u plitkoj vodi pokazuje lokaciju mamca. Sistem za ovo pecanje sastoji se od okruglog olova teine 1,5 do 4 g na kraju najlona, a na 10 do 30 cm od olova ka vrhu tapa postave se dve udice na predvezu duem od 40 cm. Iznad njih postavlja se zastavica na samom najlonu. Za lov na zastavicu èekom koristi se isti sistem kao i kod lova pretraivanjem, sa tim da se ovde sistem zabacujte nizvodno i postavte u draè ili dri u ruci. Najlon treba da je blago nategnut, a zastavica ovde ima funkciju pokretaèa, odnosno animatora mamca, efekat slièan pomeranju vrha tapa pri pecanju plovkom. Kada krenemo u ribolov na mrenu èekom, potrebno je naæi mesto gde je ima. U proleæe, u vreme parenja, mrene se okupljaju da bi se parile. To je odlièno vreme, da na jednom mestu naidjete na veliki broj riba. Pretraite reku, i nemojte biti razoèarani, ako pronadjete samo sitne primerke. To su mujaci, i sigurno je da su i enke negde u blizini. Neposredno pre parenja, mrene imaju veliki apetit i tada ih je lako pecati. Nakon mresta, jata se rasturaju i tada se love pojedini primerci
Ribe naih voda 97 koji nastavljaju da ive usamljenièkim ivotom. Pravo mesto za ribolov mrena su panjevi i prepreke u vodi, kao i najdublja korita reka. Pre nego zapoènete ribolov, pronadjite pogodno mesto sa tvrdom podlogom i bistrom vodom. Ovo mesto treba da bude to blie mestu gde se mrena inaèe zadrava i koje smatra bezbednim, kako bi bila to oputenija. Ovo mesto mora da bude potpuno èisto, ali èistina ne sme biti velika jer æe se riba uplaiti. Poènite sa primamom i saèekajte da se ribe pojave. Posmatrajte njihovo ponaanje i koju primamu najradije uzimaju. Riba æe, kad se prvi put pojavi, uzeti primamu i napustiti mesto. Nakon 30 do 45 minuta, doæi æe ponovo i opet uzeti deo primame pa otiæi. Ovakvi ciklusi æe se ponavljati, ali æe ostajanja biti sve dua, a dolasci sve èeæi. Potrebno je biti strpljiv kako se riba ne bi na poèetku uplaila. Nije loe saèekati noæ na bistrim vodama, dok je kod mutnih moguæe pecati i preko dana i u sumrak. Mamac koji koristite ne sme se nalaziti u primami. Za dnevni ribolov mesni crviæi su najbolji mamac i primama, ali vam za jedan lov treba oko 1,5 litar crviæa. Za noæni ribolov, sasvim su dobri i boili i kupovna pasta specijalno pravljena za mrenu. Mlinovi, brane i ustave su na sporim vodama mesta gde one poprimaju osobine brzih planinskih potoka i reka. Zbog velike kolièine kiseonika u vodi, i obilja hrane ribe vole da se zadravaju oko ovih mesta. Mrena, riba brzih i bistrih voda, jednostavno ne moe da propusti ovakvo mesto, a posebno voli da se zadrava ispod vrela, saèekujuæi hranu koja pada. Centralni tok je najjaèi, ali pri dnu njegova jaèina nije ni nalik na onu na povrini. Ba taj deo toka vole da koriste klen i mrena. To je mesto gde se mrena nalazi u popodnevnim satima i u toku leta, nakon naputanja vrela gde se nalazi izjutra. U boène strane toka mrena odlazi samo kada je voda mutna ili posle kie. Boène strane toka, koje su najblae, naseljene su deverikom, bodorkom, mrenom, klenom, smudjem i tukom. Naravno deverike biraju najsporije delove, dok se kleniæi nalaze u najbrim. Postoji jo jedan dobar naèin za pronalaenje mrena, a to je:gde su panjevi tu su i mrene. Prihrana u ovim vodama je najveæi problem. Za lake tipove primame, treba koristiti hranilice kojima je moguæe spustiti hranu na eljeno mesto. Kod krupnije primame, moguæe ju je vezati na strunu i spustiti je na dno vode. Za mutne vode, rak je idealan mamac za mrenu. Pri lovu mrena kod brana, ustava i mlinova, zbog jaèine vodenog toka, koristite najlon veæe nosivosti od one koju diktira velièina riba koje oèekujete. Kao primama za mrenu najèeæe se koriste mesni crviæi, kasteri, kuvana zrna konoplje i zrnevlja itarica. Mamci se bacaju loosefeed tehnikom (rasipanjem) po prostoru na kome vozite va sistem sa udicama. Ukoliko je to mesto predaleko, treba koristiti praæku.
W
Nosara
buborak ugrica ogrica gubièasta deverika plavonos ljivar buboran ciganka popadika bojnik
Vimba vimba
osara naseljava vode srednje i severne Evrope, a ponekad odlazi èak i u brakiènu, pa i u morsku vodu. Ipak najèeæe ivi u istim vodama u kojima ivi i mrena. Treba ih traziti u brem vodenom toku. Leti se rado zadrava u vodi bogatoj kiseonikom, znaèi mogu se naæi kod brana, ustava i mlinova. U pliæacima se mogu spaziti njihovi srebrni bokovi kako bljete, dok pokretima tela kidaju alge sa dna. Proseèna duina nosare je 35 cm, retko do 50 cm i teine od 1,5 kg, a najveæi primerci mogu teiti i 2,5 kg. Najvidljivija odlika nosare je njena gornja usna produena u obliku nosa. Po njoj je i dobila ime. Neiskusni ribolovci èesto nosaru zamene sa skobaljem, koji nema izraen nos. Nos je kod nosare tamnoplave do crne boje. Glava i ledja nosare se tamnosivi koji prelaze preko bokova sve do stomaka koji je potpuno beo. Telo joj je pljosnato, ali vitko. Za vreme mresta, nosare se okupljaju u jaka i kompaktna jata i kreæu uzvodno u bistre i hladnije vode. Ovo ponaanje je slièno ponaanju mrena. Jedino to treba znati, je to da u tim periodima nosara retko uzima hranu i èesto je to frustrirajuæe saznanje za ribolovce.
Lov nosare
N
Kada krenete u lov na nosare imajte uvek na umu da su to jatne ribe i da prvo treba da pronadjete jato. A jato je tamo gde je hrana. Kako se nosare uglavnom love u bistrim i pliæim vodama, pridjite koliko moete jatu pazeæi da ga ne uplaite. Prihrana je neophodna u lovu nosara. Cilj je jato to due zadrati na mestu pecanja. Koristite tee tipove primame koje u sebi nemaju materije koje pomau raspadanju iste. Takodje umesite tako da bude to je moguæe tvrdja da bi se nosare due njome bavile. Primamu bacajte uzvodno u odnosnu na mesto
98
Ribe naih voda 99 ribolova kako ne bi pod uticajem jake struje pala nie od eljene taèke pecanja. Nosare su preteno vegetarijanci pa su im glavna hrana · Specijalisti za ovu ribu pokuavaju veæ zelene konèaste alge, koje struu sa decenijama da ovu ribu prevare na njenu kamenog dna. Jedno od pravila, omiljenu hranu-alge. Udice pokrivaju koje vai za mnoge ribe koje se pazljivo oèupanim zelenim algama. Ako hrane algama, je da kada je dno ovaj najprirodniji mamac za nosaru izdri obraslo algama ribe su site i teko izbaèaj i vodenu struju, onda je ulov ih je uloviti. Pored algi nosare obièno zagarantovan. Poto se ovaj prodiru larve insekata, raèiæe, mamac loe dri na udici, neki specijalisti crviæe ili gliste koje im ribolovac se kunu u specijalne smee od algi. Zato ponudi, kukuruz, noklu, hlebnu se alge pomeaju sa rastopljenim elatinruu ili prokuvanu penicu. om i posle hladjenja mase seèe se na sitne Pri ribolovu nosara komade. Neki ribolovci èak meaju alge koriste se sve tehnike koje se sa vatom, da bi se bolje drala na udici. koriste i za mrenu, ali se ipak Trud se isplati, jer tamo gde su nosare u najèeæe koristi lov plovkom i lov velikom broju, moguæ je bogat ulov. sa zastavicom. · Nosare su pri jasnom letnjem danu Za lov plovkom koriste posebno oprezne i mogu se prevariti samo se finiji tapovi, i manji plovci, uz pomoæ finog pribora i sitnih mamaca. sitne udice velièine 16-20, osnovni Bolji izgledi za ulov su u proleæe ili kasno najlon 0,15 do 0,2 mm i predvez od leto i to u dubljim delovima vode. 0,12 do 0,14 mm. Mamac se baca · Kapitalne nosare su odlièni borci i uzvodno i puta da skakuæe po dnu. neretko ih ribolovac zameni sa snanom Vodeni tok nosi plovak, a pecaro u mrenom ili jazom. rukama dri tap i na najmanji trzaj kontrira. Za lov zastavicom koristi se isti pribor kao i sa plovkom sem to se umesto plovka privezuje crvena krpica ili vuneni konac na oko 1 do 2 m od kraja najlona. Funkcija ovog dodatka je da oivi mamac na dnu. Takodje se koristi olovo tek one teine koja omoguæava dovoljno daleko zabacivanje. Baca se isto kao i sistem sa plovcima, uzvodno, najlon se uvek dri blago zategnut, a kao indikator trzaja koristi se prst na najlonu. Kontrira se na svaki trzaj.
F
Pastrmka pastrva
Salmo sp. astrmke su izuzetno atraktivne ribe visinskih bistrih voda. Jedan broj ribolovaca smatra da je jedini pravi sportski ribolov upravo lov salmonida, kojima pastrmke i pripadaju. Kod nas zastupljene sa veæim brojem vrsta i podvrsta, neke su autohtone, a neke su donesene i poribljene ili se vetaèki uzgajaju. Najznaèajniji predstavnici ove grupe riba su: · potoèna pastrmka (Salmo trutta m. fario) - ova riba je najbogatija varijetetima koji se razlikuju samo u detaljima i ive u razlièitim vodama. U ovu grupu spadaju: primorska potoèna, garka, makedonska, pelargonijska, peristerska, visovaèka, zrmanjska, bosanska(solinka) i mnoge druge. Prepoznaje se po crvenim taèkama po telu. Boja pastrmke moe izuzetno zavisiti od reke u kojoj se nalazi i to je razlog ovolikog broja varijeteta. Ima krupniju glavu sa velikim ustima u kojima su otri zubi. Ledja su joj zelenkasta, tamnosiva, tamnosmedja ili crna, bokovi su zelenkasti ili uækasti, a stomak joj je beo. Idealna temperatura vode je 10OC, ali moe preiveti i 15OC. · jezerska pastrmka (Salmo trutta m. lacustis) - Osnovno obeleje ove pastrmke su crne taèke po telu, tamnozelena ledja i beo trbuh. Naraste do 20 kg. · soka pastrmka (Salmo marmoratus) - Obeleje joj je krupna glava, popreène tamne pruge po telu, zelena ili tamnoruièasta ledja i beo stomak. · kalifornijska pastrmka (Salmo gairdneri irideus) - Odlikuje se raznobojnom prugom po boku. Kod nas je donesena 1893. godine iz Amerike. Pored ovih kod nas ivi jo jedan broj riba koje pripadaju porodici Salmonidae, ali ne i familiji Salmo, a to su: · mekousna pastrmka (Salmothymus obtusirostris obtusirostris) Kratka glava i meka usna su karakteristika ove tamnomaslinaste ribe. Po telu ima tamne i crvene nepravilne taèke. · potoèna zlatovèica (Salvelinus fontinalis) - Donesena je iz Kanade.
P
100
Ribe naih voda 101 Ima zelena ledja, svetle bokove i crvenkast trbuh i crvene taèke. Mase je do 1kg. U prirodi pastrmke se hrane svim ivim organizmima u njihovoj okolini. Zbog svoje prodrljivosti bile bi lak plen ribolovaca koji bi je lovili njenom prirodnom hranom, te se zbog sportskog karaktera ribolova zabranjuje upotreba ivih mamaca.
Lov pastrmki
Pastrmka se najbolje lovi za vreme tmurnog dana ili odmah posle slabe kie i kada duva zapadni vetar. Muicom se lovi u proleæe i u jesen i to predveèe. Najèeæe se koriste kamenjarke (Stone fly, Steinfliege u aprilu), zmajevke (May fly, Maifliege u maju) i bumbari (Baer, sumrak). Po Jovanu M. Petroviæu postoji dvanaest univerzalnih muica bez kojih kolekcija ne moe ni postojati, a to su: profesor (Professor), Crveni prelac (Red spinner, Rotspinner), Peèarka (Sandy fly, Sandfliege), Kozarac (Goat fly, Ziegenfliege), Oran muica (Orange fly, Orangefliege), Hrastovka (Oak fly, Eichenfliege), Lepotica parmaela (Parmachen belle), Francisova (Frencis fly), Kraljevski grizli (Grizzly king), Kraljica vode (Queen of waters), Crni mrav (Black ant, SCHW. ameiseflege) i Edmead. Prema Rikardu Hafneru preporuèene muice su: za vedro i toplo vreme: zlatovka, zlatna libela, soldier, palmer, avgustovka, Ornage Fly, Greenwelova muica, kozarica, uta lièinka, velika modra, profesor i crveni mrav; za bistru vodu: zlatovka, zlatna libela, soldier, palmer, smedji bumbar, avgustovka, Orange Fly i profesor; za hladno i kiovito vreme: Hoflandova muica, muka oujka, Hardys Favourit, obièna sivulja, Baxmannova, crni prelac, joavka, srebrna libela, vjetica, crveni rep, sivi bumbar, crni bumbar, zulu, Black Red, beli moljac, beli vodeni cvet, Paunellova crna, crvena i siva, zunzare (crnosive, srebrno sive, srebrno crne) i kuæna muva; za noæ: srebrna libela, vetica, aleksandra, crveni rep, zulu, Black Red, beli moljac, beli vodeni cvet; za mutnu vodu: Hardy, aleksandra, crveni rep, zulu, Black Red i arenka. Naravno ovde treba spomenuti jedan broj izuzetnih muica g. Andrije Urbana i to: Pahuljasta maslinasta pupa (Bubble CDC Olive Emerging Hatching Pupa), Pahuljasta patkova viseæa svetlo uta trzalica (Bubble CDC Suspender Pale Yellow Midge Pupa), Maslinasta CDC trzalica (Bubble CDC Suspender Olive Midge), Vinjina svetlica (CDC Claret Velvet Pearl), Patkova pupa (CDC Cream Pupa), Patkova sivomaslinasta pupa (Bubble CDC Grey-Olive Caddis Pupa), Pahuljasta (Bubble) patkova rojenka (CDC Emerging Mayfly), Pahuljasta radjajuæa grao pupa (CDC Grey Emerging Pupa), Pahuljasta presvlaèeæa vinjasta rojenka (CDC Hatching Surface Cream-Yellow Dun" CDC Hatching Claret Dun), Pahuljasta presvlaèeæa krem - uta rojenka (CDC Hatching Surface Cream-Yellow
102 Ribe naih voda Dun), Prvenka (CDC Olive Emerger), Pahuljasta narandasta rojenka (CDC Orange Hatching Dun), Lipljanova veèernja rojenka (Graylings Pale Evening Emerger), Kamenjar sivonja (Grey Hopper), Kobilica - Andrijin skakavac (Olive Hopper),Narandastoguzi uti skakavac (Orange Yellow Hopper), Narandastoguzi olivni skakavac (Orange Olive Hopper), Crvenoguzi skakavac (Red Brown Hopper), Radjajuæa braon pupa (Surface Hatching Caddis Pupa ). Vie informacija o ovim muicama i slike istih nalaze se na internet sajtu: http://www.flytyingworld.com/PagesA/au-andrija-urban.htm. Pri lovu pastrmke najèeæe se koristi tehnika varalièarenja, lov vormom, muièarenje mokrim i suvim muicama, pecanje sa potopljenom muicom i ribolov nimfom. Za varalièarenje kada se oèekuju manji primerci koriste se minijaturne varalice teine od 0,5 do 2 g. Najèeæe se koriste rotirajuæe kaike (Mepps Aglia 2), male imitacije ribica duine 4 do 7 cm (Rapala), twisteri, Zoranovi vobleri od 5 cm realnih boja (pior, pe) i crno-bele, adovi i torpeda velièine 3 do 7 cm. Najlon treba da je 0,1 do 0,14 mm. tap treba da bude izuzetno lak duine od 2 do 2,5 m. Ipak, kada oèekujemo krupnije primerke koriste se tee varalice teine i do 15 g, kao to su kaike velièine 3 i 4, Rapalini vobleri dugi 8 cm. Koriste se neto dui tapovi do 3 m i deblji najlon do 0,26 mm. Ova tehnika se najèeæe koristi leti, kada je nivo vode nizak i duva slab vetar. Ribolov vetaèkom varalicom tipa worm (crv) je moguæ. Praktikuje se na poèetku sezone kada je struja jaka i kada dodatno oivljava ovu silikonsku varalicu. Prezentovanje mamca je na dnu, a koriste se crveni i rozi mamci. Najlon treba da bude debljine 0,18 do 0,20 mm, a udice koje se koriste za kaèenje wormova 6 ili 8. Lov mokrom vetaèkom muicom je èesta tehnika ribolova pastrmke. Za ovaj metod potreban vam je tap duine oko 3 m i struna fluorescentnih ili dreèavih boja. Boja strune je bitna samo zbog lakog praæenja vrha strune, koji se povlaèi u sluèaju ugriza ribe. Sistem se obièno sastoji od dve do tri mokre muice kod kojih je boja jako bitna. Generalno, uta, braon, maslinasta i crna su preporuèljive boje, ali se ona ni izbliza ne moe odrediti dok niste na vodi. U tom trenutku u zavisnosti od insekata koji se roje kod vode, treba i izabrati muicu. Muice se bacaju nizvodno na oko 3/4 vode i polako povlaèe prema pecarou. Sama struja æe oiveti muice i to svaku na svojoj dubini na razlièit naèin. Kontrira se na i najmanji nepravilan pokret vrha strune, ali i na odblesak ribe u vodi na mestu gde bi muice trebale da nam se nalaze. Pre svega kod lova suvom muicom, potrebno je da je povrina vode blago zatalasana, jer tada pastrmka tee moe da odredi da li je reè o prevari. Boja
Ribe naih voda 103 muice u ovom metodu nije toliko bitna, jer gledajuæi prema nebu sve muice, iz riblje perspektive, deluju crno. Medjutim postoje dve kole pecanja muicama. Jedna zagovara bitnost sliènosti vetaèke muice sa pravom kojom se riba u tom trenutku hrani. Ovaj pristup predpostavlja da pecaro ima veliku kolekciju muica i da ume da razazna kojoj od èetiri velike grupe pripadaju insekti nad vodom. Te grupe su: vilinski konjiæi (Odonata), dvokrile muice (Diptera), vodeni cvetovi jednodnevne muve (Ephemeroptera) i neleteæi insekti (mravi - Formicidae, skakavci - Saltatoria i razne bube). Drugi pristup vie panje poklanja samom prezentovanju mamca. Prezentovanje mamca je bitno u svim sluèajevima, sem kada se zabacuje u sam penuavi brzak, gde riba ne moe da primeti nikakvu nepravilnost. Muica se zabacuje uzvodno od mesta pecanja, pa je struja nosi nizvodno. Tako ribolovac pretrauje vodeni prostor. Pri ribolovu suvom muicom koriste se tapovi duine 2 do 3 m. Struna treba da je 2x ili 3x, predvez duine oko 2 m za brzake i potoke, a 2,5 do 4 m za velike reke, debljine 0,1 do 0,12. Postoji i tehnika muièarenja potopljenom muicom. Ova tehnika je u stvari spoj dve prethodne. Koriste se suve muice, ali se ne premazuju, tako da prilikom vuèenja kroz vodu bivaju blago potopljene. Kao modeli koriste se one muice koje imitiraju zavrnu fazu u razvoju insekta. Najzad, poslednja tehnika ribolova je muièarenje nimfom. Nimfa je stadijum u razvoju insekta u kome on ivi pod vodom. Takvim nimfama se ribe èesto hrane i rado uzimaju ovakav mamac. Medjutim, ovde je tehnika zabacivanja sasvim drugaèija nego kod prethodnih metoda. Da bi se pecalo nimfom potrebno je videti i lokalizovati ribu. Nakon toga mora se precizno zabaciti ispred usta ribe. Nimfa je tonuæa i treba da padne neposredno pred ribu, koja je uzima u srednjem ili donjem sloju vode. Za ovaj metod ribolova koriste se tapovi sa suve muice duine 2,7 m. Predvez treba da je tanak 0,08 do 0,12 mm i dug oko 1,5 m. Nije loe da struna na vrhu ima malu oznaku ili da je sama dreèave boje, kako bi se lako primetilo uzimanje mamca. Jedan broj pastrmki ivi i u jezerima i tehnika ribolova na mirnim vodama se razlikuje od one izloene do sada. Za vreme loeg vremena, posebno ako je dolo iznenada, veliki broj insekata pada u vodu. To je razlog za podizanje pastrmki iz dubina, te se one tada uglavnom love na suvim muicama, kao i muicama koje imitiraju larvu komarca. Moe se probati i sa voblerima i drugim imitacijama riba. Kada je vreme sunèano, riba u jezerima moe zaèas promeniti dubinu. Imajte na umu da pastrmka ne voli preterano toplu vodu, pa æe u toku dana biti na dnu, a u toku jutra i predveèe, jata se diu na povrinu. Ovo treba osmatrati i adekvatno reagovati. Za povrinski lov koriste se plutajuæe strune i lov suvom muicom, kada duva vetar ta muica treba da bude to jarkijih boja. Kada je riba
104 Ribe naih voda na dnu koriste se skoro sve ostale tehnike i struna treba da bude potapajuæa. U srednjem sloju vode koriste se strimeri, mokre muice i tehnika potopljene muice.
gh
Andrija Urban
Fly manufacturing - Art - Publicist
Partizanski put 5 17542 Vranjska Banja
[email protected] www.flytyingworld.com/PagesA/auandrija-urban.htm
Pe
balavi pe reèni pe
Cottus gobio & Cottus poecilopus e je srodnik èikovima, pa i deli isto stanite sa kamenim èikovom. Najvie voli brzo tekuæe vode u kojima se krije iza kamenja, u gustoj travi dna ili u korenju priobalnog bilja. Ima ga u svim rekama dunavskog sliva. Glava mu je vertikalno spljotena i ima po jednu malu bodlju sa svake strane. Dva dorzalna i repno peraje su mu lepezastog oblika. Boja mu varira u zavisnosti od stanita, ali je najèeæe braon zelene boje sa tamnijim nepravilnim arama. Naraste do 12 cm. Hrani se krupnijim insektima i njihovim larvama kao i raznim reènim raèiæima. U naim vodama ive dve vrste peeva. Cottus gobio vrlo retko napada, a Cottus poecilopus nikada ne napada ikru drugih riba tako da se ne moe smatrati tetnom ribom. Dok prva vrsta ivi u celoj srednjoj Evropi, druga je nastanjena uglavnom u donjim tokovima reka dunavskog sliva. Mresti se od marta do maja i svoje gnezdo brani od drugih riba. Mladj se izlee nakon tri do èetiri nedelja i sve vreme su roditelji u blizini. Nakon izvaljivanja, mladj odlazi nizvodno u potrazi za hranom.
P
Lov pea
Nema ekonomskog znaèaja i sem na takmièenjima, nema ga svrhe loviti. Lovi se lakim ribolovnim priborom, najlon debljine 0,10 - 0,16 ili tanji, udica br. 12-16, plovak nosivosti 0,5 - 1,5 gr. Mamci su glista i razni insekti. Mesta za lov pea su priobalna podruèja èije dno mora biti kamenito. Koristi se kao (dobar) mamac za smudja, koji mu je i najveæi prirodni neprijatelj. Pe kao mamac moe dugo da preivi na udici i da podnese velike dubine i nedostatak kiseonika, to nije sluèaj sa beovicom, koju nedostatak kiseonika i duboka voda brzo ubijaju.
M
105
Pijor gagica pior
Phoxinus phoxinus ajmanji predstavnik arana. ivi u svim vodama dunavskog i jadranskog sliva. Èvrste gradje, okruglog trupa, male glave i sitnih krljuti, kojih po stomaku nema. Boja mu se èesto menja. Osnovna boja na ledjima mu je tanozelena ili prljavosiva, a celo telo mu je posuto sitnim sivim pegama. Glava mu je kod usta karmincrvena, kao i prsa. Zlatna pruga poèinje od oèiju i ide bokom sve do repnog peraja. Naraste najvie do 12cm, a u proseku svega 9 cm. ivi u bistrim rekama sa peèanim i ljunkovitim dnom. Uvek se zadrava u velikim jatima. Ako se u toku leta voda jako ugreje, jata se sele ka izvorima gde je voda hladnija. Moe se koristiti kao hrana, mada mu je meso blago gorko, ali i kao odlièan mamac, pri èemu treba paziti na njegovu osetljivost na dubinu vode. U ribnjacima se koristi kao iva hrana.
N
Lov pijora
Pior se lovi najfinijim priborom, najsitnijim udicama namaèenim najmanjim glistama ili kuglicama hleba. Pre pecanja u vodu treba rasuti sitne mrve hleba kako bi se jato okupilo. Najèeæe se lovi èerencem. U sredinu rasklopljenog èerenca stavi se komad hleba ili tonuæe primame i baci uz obalu gde se ribe jate. Nakon desetak minuta, polako i paljivo se pribliimo èerencu i naglim trzajem izvlaèimo ga napolje. Ukoliko je hleb suv ili sa mnogo korice, neæe tonuti, pa treba najlonom ili nekim kanapom privezati grumen za mreu. Na ovaj naèin moete uloviti veliku kolièinu piora. Nemojte preterivati jer brzo ugibaju, pa lovite onoliko koliko vam stvarno treba. Kao keder pior se moe koristiti samo u hladnijim i kiseonikom punim vodama. Pijor je izuzetno osetljiva riba i vrlo brzo ugiba na udici.
106
N
Plotica
crvenpera belica platnica
Rutilus pigus virgo lotica je rasprostranjena po celoj Evropi. Kod nas se moe naæi u svim rekama dunavskog sliva, dok je u jadranskom slivu redja. Voli brzo tekuæe, èiste vode bogate zelenim biljem, gde ivi u veæim jatima. Jata su neretko pomeana sa jatima skobalja. Èesto se zadrava pri povrini vode, mada se uglavnom peca na dnu, jer se tu i hrani. Izuzetak su kamene obale sa kojih pase alge. Hrani se biljnom hranom, kukcima, lièinkama i crviæima. Po izgledu plotice, odmah æemo shvatiti da pripada familiji arana. Telo joj je izdueno, glava mala sa sitnijim oèima. Peraja su joj crvenkasta, po ledjima je plavozelena do tamnomaslinasta, a bokovi su joj srebrnkasti, a stomak beo. Proseèni lovni primerci su dugi 30 cm i teki 350 g, a kapitalnim ulovom se smatra onaj od 2 kg. Moe doiveti i 15 godina.
P
Lov plotice
Plotica se moe loviti gotovo svuda, kako u brzim, tako i u sporim vodama. Najbolje je loviti je sa proleæa u aprilu i s jeseni u novembru. Iako nema lovostaja za ploticu, treba imati na umu da se plotica mresti u aprilu i da svaka tada ulovljena plotica znaèi hiljade izgubljenih mladunaca. Na brzim vodama ploticu treba traiti u dubljim delovima voda, ali samo tamo gde ima algi kladofora kojima se plotice rado hrane. Ove alge rastu na kamenitoj podlozi, pa je jasno da virovi u kojima ivi plotica moraju biti kamenog dna i strana, a ne peèani niti glineni useci. Taènu lokaciju ribe moete naæi po mestu gde se ona baca, medjutim te pozicije ne moraju biti idealne za ribolov i taj problem reavate primamom. Po reèima g. Ranka Travara "Ukoliko se plotice izbacuju na dijelu vira gdje nisu dobri uslovi za lov na ploticu (preduboko, kontra - voda, neravno dno...), nastojte rastresitom hranom da je izvuèete na prvu najbliu lokaciju sa ujednaèenim uslovima
107
108 Ribe naih voda za lov. Ako vam to podje za rukom, druga primama mora biti èvrsta i njena funkcija da vee jato za neku mikrolokaciju, koja nam najbolje odgovara za plovkarenje."* Takodje g.Travar preporuèuje upotrebu meavine hleba sa crvenom zimskom primamom za ovu svrhu ukoliko lovimo u novembru. Ovakva primama treba da vrlo brzo tone i da se brzo raspada na dnu. U sastav primama treba da bude po jedan deo mlevenog sirovog zrna konoplje,brana od soje,brana od kukuruza, kuvanog testa(crvenog) i sira na dva dela hleba. Hleb i konoplja slue kao lepkovi, a kukuruzno brano i testo kao aktivator primame kada dospe na dno. Kao specijalan aktivator koriste se mesni crviæi. Oni se dodaju u sredinu kugle primame. Ovako pripremljena kugla lepo pada na dno i tu se ubrzano raspada pod dejstvom crviæa iznutra. Ipak, sa crvima ne treba preterivati, jer previe crva znaèi primamu koja se raspada u srednjem sloju. Sa druge strane plotice se vrlo brzo zasite od crva i odlaze. Bacanje primame treba da je u pravcu ribolovca, a ne uzvodno. Plotice po pravilu ne pecate u prejakoj struji koja bi uspela da odnese primamu nizvodno. To je razlog to je i bacate, tamo gde elite da padne. Sa druge strane, lov plovkom podrazumeva lagano klizanje plovka ka hranjenom mestu, prelaz preko njega i naputanje mesta, nakon èega sledi ponovni zabaèaj. Ukoliko hranite uzvodno, prvog dela tehnike neæe ni biti. Pravilan ritam hranjenja u ribolovu na ploticu je 2 do 3 kugle hrane odjednom u pravilnim intervalima od 40 do 50 min. Crvena primama ide uz bele hlebne mamce. Posebno je interesantan ovakav lov ujutro i uveèe, kada je plotica i inaèe u pliæim, obali bliim delovima vode. Kako dan prilazi podnevu, ribe odlaze u dublje delove toka i mora se dalje zabacivati. Ovo obièno iskljuèuje hleb kao mamac, a zamenjuje se algama (ako ih u vodi ima u tom trenutku). Ukoliko ploticu pecate do 7 metara od obale, bolje je koristiti bolognese tapove iste duine, jer se njima lako manevrie. Sa druge strane, kada ploticu pecate daleko od obale, ovi tapovi nisu pogodni za daleka zabacivanja pa je bolje koristiti malo meku varijantu telemeè tapova duine 4,5 m. Najbolji plovci su bez sumnje oni oblika okrenute kruke, bolje ako su malo produeni sa skoro spljotenom glavom: dugaèak profil odlièno sledi struju, a spljotena glava ne izlazi iz vode za vreme vodjenja plovka. Udica mora biti sitna, velièine 18 do 24, i prilagodjena mamcu na koji pecate. Kaèenje mamca je najbitnije. U sluèaju mesnog crviæa udicom probijate kou glave crviæa, jer on na taj naèin ostaje najdue iv. Ukoliko pecate na alge, koristite do 10 cm duge, dobro razlistale trake uz maksimalno dobro maskiranje * Za ovaj tekst korišæen deo teksta iz “Ribolovaèkog magazina” br. 4 Ranko Travar “Plotica gorski amur”
Ribe naih voda 109
udice.
Na pulnu stavite najlon 0,14 mm, dok na dva predveza staviteo najlon promera 0,12 ili 0,10 mm. Dve vrtilice spajaju ta dva predeza sa osnovnim najlonom. Od prve veæe vrtilice do druge podvez je 0,12 mm, duine 1,20 m, a od druge do udice je podvez 0,10 mm duine oko 50 cm. Kraj najlona sa mnogo olova koèio bi sistem kao malo sidro i uèinio bi ribolov nemoguæim. Pozicija olovca mora biti smetena izmeðu dve vrtilice, 50 cm udaljena od one manje. Tehnika ribolova se svodi na to da plovak bacate uzvodno. Linija vodjenja mamca mora biti direktno preko primame, kako bi ga riba videla i uzela. Obratite panju da ne topujete preèesto. Pustite da voda nosi mamac 2 do 3 metra, pa onda topujte, pa sve to ponavljajte dokle moete. Svako topovanje æe privlaèiti mamac ka obali i skretati ga sa eljene putanje. U novije vreme, zbog poboljanja kvaliteta vode u nizijskim rekama, dolo je do sputanja plotice i u nizijske reke. U ovim vodama plotica je mnogo lukavija i opreznija nego u planinskim delovima. Ovde plotica prirodno ne uzima hranu koja pliva veæ je iskljuèivo trai po dnu. To je razlog to i mamac mora biti prilepljen za dno. Tehnika ribolova u ovim, sporotekuæim vodama je ista, ali je oprema kojom se to postie razlièita. Pre svega treba zabaciti daleko, u maticu reke, gde je plotica. To je najbolje uraditi telemeè tapovima od 4,5 m. Koriste se najloni debljine 0,16 mm. Postavlja se jedna udica na dnu i dui predvez. Vrlo blizu udice postavite jedno malo ili nekoliko minijaturnih olova kako bi prikovalo najlon za dno, a mamac ostavili da slobodno skakuæe. Predvez, dugaèak 50 cm, treba vezati za glavnu strunu vrtilicom. Iznad vrtilice postavlja se olovo od 5 g da optereti plovak.
YX
Skobalj kobalja podust tinta jatnik ljivar rijaè tupser
Chondrostoma nasus
kobalj je riba koja se kreæe u velikim jatima i hrani se algama i muljem koje skida sa krupnog ljunka. Rasprostranjen je po celoj Istoènoj Evropi. Naseljava brze vode u kojima ivi sa mrenom, klenom i ploticom. Ledja su mu tamnozelena, bokovi i trbuh srebrnasti, peraja crvenkasta. Telo je izdueno. Glava mu je sa karakteristiènim usnama, prilagodjenim za struganje hrane sa kamenja. Usta su postavljena nadole ispod veæeg nosa. Kada je voda bistra treba ga traiti u glavnom toku, a kada se zamuti prilazi obali i tu trai hranu. Mresti se od marta do maja i enka izbaci u proseku 75,000 jajaaca. Jedinke su spremne za parenje nakon tri godine. Skobalj je jedna od glavnih hrana mladice. Iako je rado pecana riba, jer se na udici bori sve do meredova, meso mu nije na ceni. Nakon est godina, to je pristojna starost za skobalje, naraste do 50 cm, a teina mu moe biti i do 1,5 kg.
S
Lov skobalja
Pre poèetka pecanja, treba odrediti mesto gde ima skobalja i odatle ih privuæi na eljeno mesto ili ih tu zadrati primamom. Skobalje treba traiti u dubokim mirnim virovima pored brzaka. Za primamljivanje jata skobalja koristi se alatka "mamac" koja slui za primamljivanje primamama baziranim na hlebu. To je naprava saèinjena od izlivenog olovnog tega od oko 3 kg na koga je montirana pletena mreica sa otvorima 2x2 cm velièine kese za 2 kg. Iz tega je napravljen i rukohvat koji slui za zabacivanje. Kroz rukohvat se provlaèi deblji najlon (1 mm) na èijem je kraju plovak od stiropora(precnika 10 cm) ili plastièna flaa koja slui za obeleavanje taènog mesta na kome se nalazi primama. Drugi kraj najlona vezuje se na obali
110
Ribe naih voda 111 malo uzvodno od mamca da bi drao marker na mestu kako ne bi smetao pri ribolovu. U hleb za primamu treba staviti i crvenu ili narandastu boju, jer se pokazalo da pecanje belim mamcima na crvenoj primami daje najbolje rezultate. U primamu moete dodati i kastere, mesne crviæe (uto, narandasto ili crveno obojene), komadiæe glista, crve branare (Tenebrio molitor), pa èak i komadiæe kuvanog krompira. Kao primama moe se koristiti i meavina u kojoj se nalaze sledeæi sastojci: mrvice belog ili crnog hleba kao osnova, mlevena golica, mleveno presno semo konoplje i mak. Pecanje je aktivno i tap se uvek dri u ruci, jer kontra mora biti brza i automatska. Sa lovom se poèinje odmah nakon primamljivanja, jer skobalj brzo dolazi na hranjeno mesto. Udica se namamèi sa ruom od hleba koja se na jednom kraju malo zgnjeèi i tu se zabode udica. Pored hlebne rue koriste se i hlebna kuglica, mesni crviæi, crvi branari, tanka crvena glista, kuvani krompir, kulja i komadiæ zgruane krvi. Lovi se tako to se udica zabaci nekoliko metara ispred mamca i kad plovak nailazi u blizinu bove lagano ga navedemo pred samu mreicu. Ovde je vrlo bitno da nam namamèena udica klizi po dnu, jer se skobalj hrani sa samog dna. Za ovakav ribolov se koriste neto dui tapovi, od 3,5 do 4 m kratke akcije, ako se lovi sa mainicom ili 4 do 5 m ako se lovi tapovima bez vodjica. Bitno je da su tapovi to laki, jer je neophodno stalno zabacivanje. Za ovu namenu pokazali su se dobri karbonski tapovi. to se plovaka tièe, u praksi su se najbolje pokazali vretenasti plastièni ili balza plovci duine 10 cm i preènika 15 mm sa plastiènim ili fiberglas antenama i plovci pera, koji nose do 20 g olova. Udice bele, kovane, velièine 10 do 18. Najlon 0,16 mm sa noseæim podvezom od 0,12 mm zbog velikog kvaenja prilikom èestog zabacivanja. Sa obzirom da se skobalj hrani zelenim algama koje rastu na kamenju ispod vode, lako je pronaæi mesta gde se kreæe, prostim pregledom povrine kamenih gromada. Ako na njima ima pravilnih tamnih tragova, skobalj je u blizini. Medjutim mnogi tvrde da kada ima dosta algi, kada je voda bista, skobalj ima dosta hrane i vrlo æete ga teko privoleti da jede vae mamce. Tada moete probati da pecate na alge kao i ploticu, ali obratite panju. Skobalj ne moe da èupa alge sa kamenja, veæ ih strue nosom ili hvata polumrtve, prezrele komade koje nosi struja. Ovi komadi nisu zeleni veæ mrki, pa njihovo ponaanje i boju treba i vi da oponaate vaom prezentacijom.
B
Smuð
obièni smudj smudj kamenjar volgin smudj
Stizostedion lucioperca & Stizostedion volgensis
mudj je poreklom iz voda reke Elbe koja se uliva u Aralsko more. Odatle je donesen u zapadnu Evropu i Ameriku. Dve su osnovne vrste smudjeva kod nas. Prvi je rasprostranjeniji obièni smudj, a drugi je smudj kamenjar. · Stizostedion lucioperca - obièni smudj: Zadnji ugao vilica ne dosee nivo zadnje ivice oka. Obrazi nose krljut na sebi. U bocnoj liniji se nalazi 70-83 krljuti. ivi u omanjim jatima, u najdubljim delovima reka u njihovom donjem toku. Najvie mu odgovara peskovito i kamenito dno. Prilagodljiv je, pa moe iveti i u brakiènim vodama i vetaèkim jezerima. Moe da naraste do 1,3 m duine i do 15 kg mase. · Stizostedion volgensis - smudj kamenjar: Zadnji ugao vilica dosee ili premauje zadnji ugao oka. Boèni delovi glave nisu skroz, veæ samo mestimièno obrasli krljutima. U bocnoj liniji se nalazi 80-97 krljuti. Naraste do 50 cm i 1,4kg. Smudju je neophodna voda bogata kiseonikom da bi preiveo i tada moe podneti velike toplotne ekstreme, pa èak i 35 C. Najvie voli dubinu od 4 m, a kada voda nadolazi pribliava se obali u podruèja dubine od 1 do 2 m. ivotni vek smudja je 17 godina.
S
O
Lov smudja
Tipièna hrana smudja su bodorka (Rutilus rutilus), balavac (Gymnocephalus cernua) i grgeè (Perca fluviatilis). U proleæe, smudjevi, posebno sitniji primerci, rado uzimaju i gliste i krupnije pueve. Zbog vrlo dobro razvijenog sloja sudovnjaèe oka, smudj ima sposobnost relativno dobre vizuelne orijentacije i u mutnoj vodi, kao i u uslovima loe osvetljenosti, to mu omoguæava da lovi ribu u svim uslovima i na svim lokacijama. Leti se intenzivno hrani ujutru, dok se sa pribliavanjem zime poèinje hraniti i pred-
112
Ribe naih voda 113 veèe. U toku zime aktivan je celog dana. Smudj se slabo hrani noæu i u podne. Plen progoni iz dubine, nikada se ne bacajuæi po povrini. Sezona najboljeg lova je od juna pa sve do prvih mrazeva u novembru, kao i u februaru i martu, ako su ovi meseci blagi. Srednje toplo, vlano vreme, mutni i maglovit dan je idealan za smudja. Kad je visoka voda treba ga traiti u veæoj dubini u priobalju pod potopljenim vrbama tokom veæeg dela dana, a to je obièno sa proleæa i sa jeseni. Kad je voda niska, vredi ga èekati uveèe iza prepreka koje prave limane i oko rtova. U bistrim vodama peca se noæu. Odmah po otvaranju sezone u kasno proleæe definitivno najbolje mesto za pecanje smudja je zapenjena voda ispod vodopada. Tu se odrasli kapitalni smudjevi okupljaju u velikim jatima i pecaju se na ivog kedera. Nakon proletnjeg okupljanja oko vodopada, u èijoj blizini su se izmrestili, smudjevi naputaju ovakva mesta i poèetkom leta se povlaèe u mirnije i dublje vode. Tokom letnjih meseci trebalo bi pecati na mestima sa ljunkovitim dnom ili jakim padom dubine. Obratite naroèitu panju na potopljena ostrva, jer je upravo to struktura koja proizvodi bogat ulov tokom cele godine. Karbonski tvrdji tap duine od 3 do 3,5m namenjen pecanju arana ili tuke je idealan je za smudja. Smudj prua lep otpor, ali nije snaan. Iz tog razloga, najlon nosivosti 3,6 kg je sasvim dovoljan. Ukoliko u vodi ima dosta potopljenih panjeva, potreban je najlon nosivosti 5 kg. U ovim vodama pazite da se najlon ne vuèe po vodi. Udice velièine 8 do 10 su idealne. Mrtva ribica je najbolji mamac za smudja u toku cele godine. Moete koristiti bilo koju slatkovodnu ribu, ali su mu bodorka, balavac, jegulja i grgeè omiljeni. Morska riba kao to su tune i sardine nisu dobri mamci za smudja, mada æe privuæi mnoge druge ribe. Velièina mrtve ribe treba da da bude izmedju 8 i 10 cm i teine do 60 g i treba je spustiti na samo dno vode. Mamac oteajte olovom kako bi sigurno legao na dno. Moete koristiti svee ili zamrznute mamce. Metod oivljavanja mrtve ribe su 1967. godine izmislili Albert Drakoviæ i Henri Limouzin. Osnovu ovog sistema èini jig glava. Udicu provuèete kroz riblja usta, kroz telo i kroz stomak izvadite vrh udice napolje. Jig veemtepreko vrtilice za glavnu strunu. Na istu vrtilicu postavite jednu ili dve trokrake udice na predvezima ne duim od polovine duine kedera. Mamac bacate finim tapom duine 2,5 do 2,7 m. Pustite ga da padne na dno, to identifikujete blagim oputanjem najlona. Oivljavanje se radi naglim trzajem vrha tapa nagore i namotavanjem najlona. Na ovaj naèin riba kao da skakuæe po dnu glumeæi bolesnu ribu. Ukoliko je dno sa dosta prepreka, granja i panjeva, umesto jiga moe se
114 Ribe naih voda koristiti i specijalno nekaèeæe olovo u obliku bumeranga. U ovom sluèaju olovo uvek grebe po dnu, diuæi mulj i primamljujuæi smudja. Za razliku od mrtvih mamaca, ivi treba da budu iznad dna na 30 do 60 cm. Zabacite to blie nekoj podvodnoj prepreci. Pribliite se vodi i potrate brojna jata sitne ribe. Smudj mora da bude u blizini. Standardno vezivanje sa klizeæim olovom se koristi kada se peca sa ivim mamcem. Olova moraju da budu laka, 20 do 30 g, jer æe smudj odustati od mamca ako oseti otpor. Plovak treba da bude polistirenski, velike nosivosti i do 60 g. Dubinski metod se moe koristiti za pecanje sa mrtvom ribicom. Najbolje je na kraj najlona postaviti olovnu virblu. Na nju postavite predvez duine 40 cm i dve trokrake udice. Mrtvu ribu ili parèe prièvrstite na udice. Iznad mamaca postavite jedno veæe ili vie manjih olovaca da dre mamac i najlon pripijene na dno. Ukoliko znate da je dno · U snanim i brzim rekama, zabacite plopuno panjeva, koristite pre plovak vak uzvodno blie obali. Plovak æe sam neko dubinsku metodu. Sistem koji naæi mesto. Nakon stabilizacije plovka veete na plovak je bitan. Moe se namotajte suvian najlon. koristiti isti naèin vezivanja kao i · Smudj je na dnu i kreæe se u jatu za lov dubinskim metodom, sa tim · Prezentujte sporo, to sporije moete da virbla mora biti te teine da · iv keder je najbolji mamac optereti i ispravi plovak, ali se · Ako ne pecate na kedera, mamac neka moe napraviti i drugaèiji sistem. bude preovladavajuæe ute boje Na kraj najlona postavlja se laka · Pecajte noæu, u ranu zoru ili kasno virbla, a onda se na nju kaèe dva popodne predveza. Jedan duine 70 cm na kome se nalazi olovo teine 20 g, a na drugom duine 30 cm, postavlja se trokraka udica i mamac. Moe se pecati varalicom u obliku metalne kaike ili male ribice. Varalica mora da lièi na prirodnu hranu koju smudj moe da nadje u svojoj okolini.Ukoliko varalièarite u jesen treba koristiti krupnije varalice. Dobro su se pokazale Risto Rap, Rattlin Fat Rap,Tail dancer kao i razne "zvecke"- varalice koje proizvode zvuk. Na naim vodama dobro su se pokazali Zoranovi vobleri za smudja velièine 5 i 9 cm,sivo-plave i braon nijanse. Kada se lovi na spinera iza njega na udicu treba postaviti glistu ili veæu pijavicu. U rano proleæe plitkoroneæi vobleri kao Rapala, Rebel ili Thunderstick vode se brzinom koja je jedva dovoljna da vobler radi. Sa vremena na vreme povucite tap da varalica napravi pauzu u radu to moe naterati smudja da napadne varalicu. Ova tehnika je dobra ako je voda duboka od 1,5 m do 3 m.
Ribe naih voda 115 Smudja moete loviti i na silikonske varalice, edove, twistere i vormove. Tehnika lova vormovima se primenjuje na onim mestima gde je dno teko, puno granja i prepreka pa bi drugi sistemi kaèili. Za postavljanje vorma koriste se specijalne udice sa zakrivljenim vratom. Vrh udice se uranja u telo vorma, i na taj naèin ne moe doæi do kaèenja. Sam vorm sistem klizi po vratu udice i odskakuje od podloge. Slièno jigu i vorm ima olovnu glavu, koja nije deo udice i koja se posebno montira. U sluèaju teksas sistema, glava se nalazi na samom vratu udice i vorm najvie lièi na twistera. Ovaj sistem je pogodan za èvrsta dna. Kada je dno muljevito, koristi se karolina sistem. Glava vorma se kaèi na kraj najlona i na nju se postavlja vrtilica. Vee se na virblu predvez od najlona od 0,5 do 1,5 m. Na predvez se vezuje vorm udica i sam vorm na njoj. Ovako vezan sistem neæe potonuti u mulj. Pri zabacivanju, cilj je vorma to pre spustiti na dno, pa ostavite najlon slobodno da izlazi iz mainice, sve dok vorm ne padne na dno. Nakon toga polako namotajte najlon i ostavite nekoliko sekundi da vorm lei na dnu. Vrh tapa povucite nagore oko 40 cm. Brzina povlaèenja treba da je manja od brzine pri kontri. Morate osetiti rad vorma. Opet sputate vrh. Vorm tada ide nadole i kada padne na dno namotajte najlon. Na ovaj naèin pretraujete dno u koracima. Pauza na dnu moe biti mirna, ali moete i da vibrirate vrhom nakon to zategnete najlon. Dno pretraujte tamo gde bi riba mogla da bude. Imajte uvek na umu da smudj na èistinu izlazi samo ako nema podvodnih struktura i rano u proleæe kada prilazi pliæacima da bi se hranio. U ovom drugom sluèaju, smudja æete vrlo teko naterati da zagrize bilo ta. Ribolov sa jig glavom je dosta slièan ribolovu sa vormom. Ukoliko koristite jig-a sa olovnom glavom, svakako najbolja prezentacija se postie kad putate jig da "odskaèe" od dna. Povucite jig u kratkom trzaju, a zatim ga pustite da padne na dno. Na dnu ga ostavite da miruje par sekundi, a zatim opet povucite. Nastojte da radite sporo i da ostavite jig da miruje na dnu, jer smudj vrlo èesto uzima kad je jig u mirovanju. Od glava jiga najuniverzalnija varijanta je okrugla, trouglasta. Metak ed se preporuèuje za brzotonuæe varjante, stand-up za tvrda, ravna dna. Za zimski ribolov preporuèuju se Sesi ajner, Fin ed, Sesi ed i Orkin ed. Drugi metod je ako koristite jig sa plutajuæom glavom. U ovom sluèaju vam je potrebno klizno olovo koje æe drati predvez sa jig-om na dnu, a u isto vreme omoguæava vam da vrlo precizno odredite kad ga je smudj uzeo da bi pravovremeno reagovali. Povlaèite predvez na "potez", ne vie od metra, a zatim namotajte viak najlona i saèekajte izvesno vreme da se jig podigne. Kad ste procenili da se podigao i stoji uspravno, povucite opet.
J
Som
Silurus glanis
vropski som naseljava sve reke Evrope koje se ulivaju u Severno, Baltièko, Crno, Aralsko i Kaspijsko more. Takodje naseljava brakiène vode Baltika, Crnog i Kaspijskog mora. Ovo je termofilna vrsta. Najveæa je reèna riba kod nas uz jesetru i morunu. Naseljava reke, jezera, mrtvaje, veæe bazene. Voli mirna i duboka mesta u rupama u glavnom toku i mesta zatiæena panjevima i granama. Preferira meko dno. On uopte ne lièi na svoje rodjake u svetu. Ima veliku spljotenu glavu sa sitnim oèima i velika usta sa sitnim zubima. Ima est brkova od kojih su dva na gornjoj vilici i znatno su veæi nego oni u donjoj. Telo mu je golo i ljigavo i prema repu sve tanje i pljosnatije. Ledja su mu sivomaslinasta, a stomak beo sa plavom nijansom. Moe imati nepravilne pege. Svatojed je, a glavnu hranu mu èine ribe, abe, rakovi, sisari, a lovi i ptice koje slete na vodu. Preteno lovi noæu i za vreme snanih i buènih oluja kada kreæe kako u jaku struju, tako i u plitka mesta. Danju se odluèuje za lov samo ako je vreme oblaèno. Problem soma je lo vid, te hranu vie nalazi pipanjem i izuzetno osetljivom boènom linijom kojom oseæa i najmanju vibraciju u vodi. Som se iz zimskog sna budi kada temperatura vode poraste na 18OC. Idealna temperatura vode za soma je 28OC i on se pri njoj najbolje oseæa. Mresti se u maju i junu, to zavisi od temperature vode koja treba da bude od 19 do 24OC. Mresti se u parovima u gnezdu velièine 1x1 metar i visine oko 75 cm. Ikra je lepljiva i lepi se za materijal od kojeg je gnezdo napravljeno, pa je enka u moguænosti da je èuva dok se mladi ne izlegnu. Najèeæa lovna velièina soma kod nas je jedan metar i masa od 10 kilograma. Najveæi ikad ulovljeni som bio je dugaèak 5 m i teak 400 kg. Kod nas je zabeleen sluèaj da je u Dunavu kod Apatina 1958.godine ulovljen som mase 208 kilograma na stari alaski naèin.
E
116
Lov soma
Ribe naih voda 117
Som je snana riba koja se nièega i nikoga u vodi ne plai. Veliki somovi su toliko snani da se deava da èovek nema dovoljno snage da ga izvuèe na obalu. Takav som ukoliko se lovi iz èamca moe toliko biti snaan, da motor na èamcu ne moe da mu se suprotstavi. Èesto, jedino reenje za ribara je da pusti soma na slobodu. Nisu retki ni sluèajevi da som pocepa ribarsku mreu i ode. Sportski ribolovci, sa druge strane, love soma samo alatima koji imaju udicu. U ove alate spada i buæka koja se koristi iz èamca. Smatra se da je najbolje vreme za lov soma jul i avgust. Som se moe loviti na sve mamce koji vam padnu napamet. Ide toliko daleko, da se domaæi sapun (onaj koji se pravi od kostiju) smatra tradicionalno dobrim mamcem za soma. Ipak najèeæi mamac je crna glista, pijavica, durbak, rovac, riba ili parèe ribe, aba. Po nekim izvorima, najbolji mamac za soma je maniæ. Tehnike za lov soma su mnogobrojne, ali se najèeæe koristi lov buækom, varalièarenje, lov na mrtvu ribu, dubinski metod (ovde su date verzije g. Vuèiæa i pop-up), plovkom, lov na ivu ribu i lov sistemom bez olova. Kao mamac za buæku upotrebljava se rovac, mrmorak ili ribica. Buæka je jedno parèe drveta obradjeno tako da sa jednog kraja ima rukohvat koji se nastavlja delom koji je potpuno pljosnat i na kraju se naglo zavrava sa proirenjem u obliku potkovice. Ovom potkovicom se udara o vodu i stvara speèifican zvuk koji izaziva soma i pokreæe ga u akciju. Sastavni deo buæke je jo i parèe kanapa koje sa jedne strane ima omèu gde se vezuje dugaèki kanap, a sa druge strane se vezuje veæa i jaèa udica iznad koje se pravi crvena kiæanka. Na kanap iznad kiæanke se nanie dvadestetak olova velièine i oblika spljostenog klikera, a na udicu stavi komad sundjera tako da pokrije vrat udice. Kada se lovi, ovaj deo buæke se vezuje omèom na jedan dugaèak i jak kanap za èiji se drugi kraj vee veæa prazna plastièna kanta. Ova kanta slui kao lokator za soma, ukoliko ne moete strunu zadrati u ruci. Veliki som je toliko snaan da bez problema vuèe èamac po vodi. Ovakvog soma je ponekad bolje pustit da sam ide, ne bi li se izmorio, a njegov poloaj odrediæete po poloaju plastiène kante na povrini. Som se uspeno moe loviti i varalicom. Najbolji period za to su maj i jun. Za lov soma varalicom mora se upotrebljavati jak pribor i dobre varalice. Varalice za soma spadaju u grupu morskih varalica. Duina treba da im bude od 10 do 15 cm i treba da budu teke od 20 do 90 g. Sem leti, kada se som pribliava obali i lovi na povrini i kada je moguæe koristiti kaike, som se lovi na tonuæe voblere. Preporuèuje se upotreba Meps Anglia long br.5, utog ili narandastog Giant Killera, Zoranovih voblera 7,9,11,13 cm jakih boja (crvena,zelena,uto-zele-
118 Ribe naih voda na), dvostrukih kaika, Blue Fox Super Vibrex br.6 metalno obojenog i sa dodatnim kleperom i kombinacije kaike i eda. Takodje dobro su se pokazale 90 gramske Yann kaike, 30 gramska Eira, Toby i Rapala Inokoo. tapovi za soma su dugi 3 do 3,5 m sa mainicom sa long kast pulnom koja ima pulnu kapaciteta 250 m promera 0,40 mm. Zabacivanje se moe vriti iz èamca i sa obale. Ukoliko se vri iz èamca, mora se paziti da se ne uznemiri riba neprirodnim zvucima, koji potièu od udaraca ribara i opreme o dno barke. Zabacuje se to dalje i nakon pada varalice u vodu, ona se puta da potone do dna. Povlaèenje je lagano, tek tom brzinom da varalica zavibrira. Ukoliko dodje do trzaja, izvlaèenje grdosije se obièno sastoji od dve faze. U prvoj je potrebno, to pre soma odvojiti od dna i dovesti na povrinu da "proguta" vazduh. Ovakav som, sada neæe preplaiti ostale u jatu. Nakon toga sleduje polako i postepeno izmaranje ribe. U toku dana i za vreme hladnijih meseci, som neæe pojuriti za varalicom. Jedino to nam preostaje je da na tonuæu jig glavu montiramo mrtvu ribicu i pokuamo da pogodimo rupu u kojoj je som. Ukoliko se mamac pravilno prezentuje, somu ispred usta, rado æe ga uzeti. Mamac se vodi isto kao i varalica i koristi se isti pecaroki pribor. Som se moe loviti i dubinskom metodom g. Jovice Vuèiæa. Na kraj najlona vee se olovo, dok se dve udice veu iznad olova. Prva na 20-tak santimetara iznad olova druga 20-tak santimetara iznad prve. Udice su velièine 2 ili 3. Podvezi su kratki oko 10-15 cm da se ne bi prilikom zabacivanja uvrtali oko osnovnog najlona. Udica se mamèi durbacima. Mamac prilikom mamèenja navuæi na udicu do tri puta, irim bodom. Paziti da rep ostane slobodan kako bi mahao u vodi. Durbak je za razliku od pijavice mnogo bolji mamac, jer se u vodi iri i viori,dok se pijavica grèi. Pored soma na ovaj mamac moe doæi i aran i klen. Pecanje se odvija noæu i to je najbolje poèeti oko 19.00h i zavriti ga do 22.00h. Na vrhu svakog tapa postavlja se zvono za signalizaciju. Najlon se dri maksimalno nategnut, ali tako da ne povija tap. tapovi se smetaju u draèe pod uglom od oko 60 stepeni. Peca se sa do tri tapa. Kontrira se na jaèi trzaj, ne na pipkanje. Dubinski metod se koristi onda kada znamo gde se riba nalazi ili predpostavljamo mesto kuda æe proæi. Sa druge strane dubinski metod taèno postavlja mamac na eljeno mesto i dubinu. Po pravilu se koristi klizeæe olovo, vezano na boènom predvezu duine od 50 do 80 cm preko virble, dok se na glavnoj struni vezuje udica sa mamcem. Olovo treba da stoji iznad mamca, dajuæi mu dovoljno slobode. Dubinskim metodom se po pravilu moe prezentovati veæi broj razlièitih mamaca, od kojih se najèeæe koriste: debele crne gliste, veæe klupko crvenih glista ili grupa pijavica na udici 4 ili 5. Pokazalo se da som rado uzima mamac koji
Ribe naih voda 119 ne lei na samom dnu i da nikada ne kopa po mulju. To je razlog to · iva riba - bilo koja riba moe se korismorate obezbediti da va mamac titi kao ivi mamac, u svim slojevima bude dobro vidljiv. Jedan od lakih vode. naèina je da koristite komadiæ · Mrtva riba - koristi se bilo koja riba, stiropora na vratu udice. Nakon èak i morska, cela ili u komadu, na dnu ili zabacivanja, ovaj komad æe izdiza- na povrini. ti udicu sa mamcem kao mini plo- · Durbaci - jedan ili veæi broj durbaka, vak. uglavnom na dnu. Moe se medicinskim Pop-up metod se pricom ubrizgati vazduh u njih kako bi koristi na svim vodama, a posebno plutali. na onima gde je dno prekriveno · Pijavice - ovo je mamac koga napada debljim slojem mulja. Ovim samo som. Izuzetno je trajna. metodom moe se postaviti mamac · Lignje - koriste se cele ili u parèiæima, na proizvoljnoj dubini i daljini. na dnu ili da plutaju od dna na oko 10 cm. Na glavni najlon Odsecite im glave i ubacite u tela. postavite klizeæe olovo-bombu · Puevi - nekoliko komada se kaèi na minimalne mase 45 g. Nakon udicu, na dnu. Moe se pecati i bez olova, njega, stavite veliku perlu. Na kraj ali tada treba koristiti indikatore trzaja. najlona veite vrtilicu. Podvez Pre ribolova, nahraniti mesto komadiæima duine 60 cm sa jednom udicom puevog mesa. veite na vrtilicu. Za alku na udici, · Mesni narezak - mali komadi se koriste veite vrlo tanak najlon. Duina kao primama, a na udicu se kaèi jedan ovog najlona odredjuje na kojoj komad velièine do jedne polovine konzdubini elite da vam se nalazi erve. Provucite plastiènu cevèicu kroz mamac pri pecanju. Na drugi kraj sredinu mesa. Kroz cevèicu postavite tankog najlona postavite kuglu najlon. Pri zabacivanju, cevèica titi stiropora. narezak, koga bi najlon pocepao. Na udicu postavite · Boiliji - na vodama na kojima ima mamac i zabacite. Najlon nemojte arana i gde se èesto peca na boilije, som zatezati dok se sistem ne stabilizu- se vremenom navikne na njihov ukus. je. Sistem je stabilizovan, kada se Koristiti boilije od velièine oraha do kugla stiropora pojavi na povrini velièine jajeta. Pri spremanju u meavinu vode. Nakon toga polako nategnite dodajte meso sardine. najlon. Ovim sistemom moete · Teleæa digerica - zbog svoje mekoæe pretraivati sve dubine vode na jed- koristite cevèicu pri montiranju na udicu. nom mestu, samo jednim zabaèajem. Polakim natezanjem najlona, pazite da ne pomerite olovo na dnu, mamac pri-
120 Ribe naih voda bliavate dnu, a laganim oputanjem, mamac se opet vraæa ka prvobitnom poloaju. Ovo je jedan od najefikasnijih metoda pecanja soma. Ribolov plovkom je moguæ u onim mesecima i dobu dana kada som prilazi obali i tu se u pliæoj vodi hrani. Za sistem sa plovkom se koristi klizajuæi plovak ili vagler plovak. Na kraj najlona stavimo olovo, dovoljno da ispravi plovak i da ono legne na dno. Ispod olova stavimo predvez sa par sitnih olova i udicu. Mamèimo je standardnim mamcima, uz opcionu upotrebu stiropora. Lov soma ivom ribom je u sutini lov soma dubinskom metodom i lov soma plovkom , ali se u tom sluèaju koristi iva riba kao mamac. Interesantno je na koliko naèina riba moe da se kaèi. Postoji nekoliko karakteristiènih vezova: jednokraka udica ispod ledjnog peraja, jednokraka udica kroz rep, trokraka udica ispod ledjnog peraja, bilo koja od kombinacija trokrake i jednokrake koje su do sada predstavljene i niranje. Pod niranjem podrazumevam da se iglom provuèe komad najlona kroz ledja ribe, ispod ledjnog peraja. Taj komad se savije, napravi se omèa i nakaèi a udicu. Medjutim postoji jo jedan efikasan naèin vezivanja ive ribe. On se sastoji u sledeæem: na kraj najlona postavite teko olovo. Iznad njega o najlon okaèite neki veliki plovak, na dubini koja je jednaka dubini vode u kojoj se peca. Sada se iznad tog plovka, ka tapu, postavlja jo jedan klizeæi plovak koji ima alku na vrhu ili moguænost da se preko vrtilice poveu struna i plovak. Ispod plovka se postavlja predvez. Sistem se zabacuje i sada keder moe da se pomera i pliva nesmetano od tapa pa sve do mesta bacanja tekog olova. Za ovaj sistem se koriste tapovi duine od 3,3 do 3,6 m, jaèine od 1,4 do 1,8 kg, sa mainicom koja moe da ima 250 m najlona 0,50 mm debljine. Lov sistemom bez olova je uspean i jednostavan, ali retko koriæen naèin. Za ovaj metod pecanja, potrebni su vam tap i mainica identiènih karakteristika kao i za dubinski ribolov. Osnovni najlon je monofilament preènika 0,40 mm ili veæeg. Podvez se pravi od Carp Silk-a ili Quicksilver-a nosivosti 13 kg ili monofilamenta nosivosti preko 9 kg. Ako je podvez od monofilamenta provucite ga kroz silikonsku cevèicu duine 15 cm. Navucite je blago i na vrat udice kako se ne bi pomerala pri zabacivanju. Podvez veite na glavni najlon preko vrtilice. Udica treba da je broj 2 ili veæa. Pored ove opreme potrebni su vam i identifikatori trzaja, i to majmuni, prsteni ili elektrièni signalizatori. Nakon zabacivanja, saèekajte da mamac padne na dno. Polako zategnite najlon, ali tako da ne pomerite mamac. Postavite na najlon identifikator trzaja. Kontrirajte èim riba poène da nosi mamac.
de
Sunèica
sunèanica sunèarka japanski kara japek japiæ japanac
Lepomis sp.
unèica je mala riba i danas vrlo brojna u mnogim naim vodama. Postojbina su joj juni delovi Severne Amerike. Zbog svog neobièno atraktivnog izgleda preneena je u Europu kao akvarijumska ribica. Ljudskom nepanjom rairila se po prirodi gde se izuzetno brzo namnoila, ozbiljno ugrozivi mnoge nae autohtone vrste. Smatra se tipiènim "ribljim korovom". Najbolje se snala u plitkim toplim stajaæim vodama sa puno bilja, ali uspela se odrati èak i u pojedinim hladnim salmonidnim vodama. Premda mala rastom (super kapitalci tee znatno manje od pola kilograma) agresivne je naravi i grabljivog ponaanja. Hrani se svim vodenim ivotinjicama koje uspe da ulovi i proguta ukljuèujuæi i mlað drugih vrsta riba. Za razliku od veæine evropskih vrsta, sunèanice portvovano èuvaju svoju ikru i tek izlegle lièinke od veæih riba. Zahvaljujuæi tome, vrlo se brzo mnoe u vodama gde je prelovom smanjen broj veæih grabljivih vrsta (tuka, som).
S
Lov sunèice
Za lov se upotrebljava lak pribor, najlon debljine 0,10-0,16 mm i udice velièine 14-18. Od mamaca se koriste sitne gliste,crvi,komadici ribe. Prihranjuje se i zadrava konstantnim bacanjem manjih kolièina crva (lièinki muva), "fuja" (lièinki crvene boje), a ponekad i nekim posebnim vrstama hrane, na bazi mlevenih crva, "kastera" i krvi. Najèeæe se lovi direkt tapovima u blizini obale. Premda pohlepne i prodrljive, sunèice su, meðutim i dosta plaljive. Ne vole da im neko uporno mae iznad glave. Po pravilu se najbolje love na samom poèetku ribolova. Savet : pre nego to poènete loviti drugu ribu paljivo pregledajte pliæak i pokupite sunèice koje se tu nalaze. Kasnije se povlaèe u dubinu ili pojedine zaklone u vodi odakle ih je èesto prilièno teko izmamiti na otvoreno.
A
121
aran krap
Ciprinus carpio ivlja forma arana potièe iz Mandurije kineske provincije, odakle je naseljen u reke Mediteranskog, Aralskog i Kaspijskog sliva. Ovo je krupna, termofilna vrsta, koja se najbolje oseæa u Suncem zagrejanim vodama niih nadmorskih visina. aran je najznaèajnija riba ravnièarskih reka kako sa sportskog, tako i sa gastronomskog i privrednog aspekta. Od svih riba najèeæe se nalazi na naim trpezama ribnjaèki aran-golaæ. Ribnjaèki aran je selekcionisan da ima to veæi prirast uz obilje hrane. U povoljnim uslovima postie velike teine, ali mu borbenost nije u srazmeri. Zakaèen na udicu, brzo se predaje. Bira obièno kanale, jezera, pa i mirnije reke, pa ga stoga u Dunavu redje nalazimo. Postoji i tzv.Èeki aran, koji takodje spada u ribnjaèke arane. On ima krljuti, ali se mnogo razlikuje po obliku od pravog divljaka. Zdepast je i ima izrazito strma ledja. Pravi dunavski oklagija je riba vretenastog oblika i naseljava gotovo sve nizijske reke. Iz Evrope je preseljen u Severnu Ameriku i Australiju. Èesto ga zovu i "dunavski lisac", jer dugo ispituje mamac,pa ga je teko uloviti. Uboden na udicu, pronaæi æe i najmanji zapon u vodi da obmota najlon oko njega, a onda zbogom. Na kamenitim delovima reke draæe se dna da bi najlon prerezao na kamen ili koljku. Njegovo telo je gomila miiæa (ne predaje se do poslednjeg èasa). Kao svoje stanite, od koga se redje udaljava, obièno bira osunèana mesta do dubine od 2 m gde ima potopljenih panjeva i stabala koja su due vreme u vodi. Ovakva drva su naèeta crvima, koji su mu, pored koljki i pueva, glavna hrana. Mresti se od maja do juna pri temperaturi vode od 15 do 20OC, u pliæacima obraslim vodenim biljem kao i na terenima koji su poplavljeni. enka poloi od 50.000 do 1.664.000 komada jajaaca. Èim se ribice izlegu, hrane se zooplanktonom, a veæ pri velièini od 2 cm poèinju da se hrane na dnu reke gde trae larve insekata, ali i delove biljaka i semenke. U Evropi, aran se hrani samo u toku tople sezone. Kada temperatura padne ispod 8OC, aran prelazi u potpuno mirovanje.
D
122
Lov arana
Ribe naih voda 123
Pronaæi ribu je najbitnija stavka u celom ribolovu arana. Pretraite vodu u potrazi za mestima gde se aran baca i prevræe po vodi. Mehuri metana na povrini vode odaju hranjenje ribe na dnu, to moe biti i aran. Danju se aran sakriva blizu ostrva, evara i trske kao i u delovima vode koje natkriva kronja drveta. Mamac baèen blizu tih mesta u toku dana èesto produkuje ugriz. U dubokim otkopima, kao to su mesta gde se vadila cigla, treba bacati mamac blizu podvodnih terasa. Locirajte terase pomoæu olova na kraju najlona i plovka. Jezera su najbolja mesta za pecanje stvarno velikih primeraka. arana je najbolje pecati leti do 10 èasova ujutro, popodne od 16 èasova , a najaktivniji je noæu . Za poèetak, dobro je upoznati se sa izgledom dna gde se peca. Ovo se moe uraditi plovkom i veæim olovom, koje se postavlja na kraj najlona. Povlaèenjem plovka nagore, i stalnim uranjanjem u vodu, moguæe je oderediti dubinu vode u svakoj taèki. Sledeæa stvar koju treba da odredimo jeste èime je prekriveno dno. Ovo radimo tako to zabacimo olovo bez udice u vodu i dreæi tap pod uglom od 45 stepeni polako namotavamo najlon. U zavisnosti od tipa dna imaæemo sledeæe ponaanje: · meki mulj - potrebna je veæa sila da se pokrene teg, ali kad se krene klizi veoma lako · tvrdo dno - teg pri povlaèenju trza, poskakujuæi po dnu · trava - otpor je veliki ponekad se zaglavljuje Najèeæe mesto za lov se pronalazi posmatranjem povrine vode. Tako se uoèavaju karakteristièni klobuci koje aran pravi pri hranjenju. Ako se utvrdi da se radi o potopljenom deblu, na najlon se vezuje samo olovo, pa se pretragom po dnu odredjuje dubina i poloaj potopljenog drveta. Na ovakvim mestima je obièno pogodno koristiti jedan do dva tapa. Riba se uglavnom kreæe uz krajeve stabla. Ako ne odredimo taèan poloaj stabla i pojedinih grana, sigurno æemo mnogo vie kaèiti udicom i kidati najlon, a drmanjem tapa aran æe se rasplaiti. Lov arana s jeseni i zimi je mnogo tei, ali nije nemoguæ. Kako vremenski uslovi izuzetno menjaju ponaanje arana, moramo mu prilagoditi strategiju. aran se u tim danima polako smiruje i kretanje smanjuje na minimum, kako bi mu energija ostala za zimu. Iz tog razloga, primamu je potrebno bacati na jedno mesto. Ne rasipati je. Vrsta mamca zavisi od vode, ali su boili ipak najbolji. aran se cele godine moe pecati dubinskom metodom, povrinskim ribolovom ili pecanjem plovkom. Dubinski metod je najpopularniji, najjednostavniji i najefikasniji. Za dubinski metod, potreban je brz i snaan tap. Takodje, tap mora biti ilav kako
124 Ribe naih voda bi omoguæio daleka zabacivanja zata trebaju velika i teka olova. Ribu je neophodno to pre izdiæi od dna i potopljenog debla. U suprotnom, aran æe se uplesti u granje, to je unapred izgubljena bitka. Dvodelni parabolici su jo uvek èesti, a nemali broj ribolovaca jo uvek koristi i zastarele snane tapove od bambusa. Dugaèak tap se vie savija, to je neophodno izbeæi. Idealan tap je duine 3,6 m, bacaèke mase 70-150 ili 100-200 grama. tapovi od karbona, odnosno meavine karbona i kevlara, takodje se mogu koristiti, i to duine od 3,6 do 3,9 m, bacaèke mase 80 do 100g.. Mainica treba da ima moguænost potpunog oslobadjanja najlona sa kapacitetom pulne od 200 m najlona nosivosti od bar 3,5 kg. Ukoliko je voda puna panjeva i potopljenih grana uzmite deblji najlon od 4,5 do 7 kg, a za izuzetno teke vode koristite najlone nosivosti od 7 do 11 kg. Najlon treba da je oputen, kako bi riba lako mogla da ponese mamac bez otpora. Poto se ovde ne preporuèuje zamaranje dok se riba ne odvoji od stabla, najloni tanji od 0,45mm ne dolaze u obzir. Znaèi nikako istegljivi, jer se ribi ne sme dati prostora da se negde zavuèe. Ipak ne treba ni preterivati, deblji najlon je vidljiviji, a poveæava otpor vode, pa je samim tim potrebno stavljati i tee olovo. aran je izuzetno oprezna riba i ako oseti prevelik otpor, neæe se prevariti. Standardni podvez je duine 30 do 45 cm. Veliki broj specijalnih aranskih udica moe se kupiti u prodavnicama ribolovaèke opreme. Udice moraju biti jake i otre i sa kratkim vratom. Velièine su 4s do 10s. Kad se lovi aran nikad ne treba stavljati dve udice zato to se jedna udica uvek uplete u granje. Umesto postavljanja mamca na udicu, moete koristiti i dlaku. Na ovaj naèin, umesto kaèenja mamca na udicu, naniite jedan ili veæi broj mamaca na dlaku duine do 5 cm, koju nakon toga priveete za vrat udice. Ova metod je izuzetno uspean, jer mamac ostaje potpuno slobodan i aran ga mnogo lake uzima i redje isputa iz usta kada ga ponese. Dobro je koristiti klizeæe olovo ali i specijalnu montau sa silikonskom cevèicom. Kod ove montae koristi se silikonska cevèica kroz koju se provlaèi najlon koji sada bez otpora prolazi ne uznemiravajuæi ribu. Sa spoljne strane cevèice nameteno je olovo tako da ne dolazi ni do kakvog dodira olova i najlona. Olovo se moe privezati za glavni najlon ili preko vrtilice ukoliko nije moguæe drugaèije vezivanje. Vez za olovo treba da bude do 15 cm. Nije loe da cevèica bude u obliku latiniènog slova V, zakrivljena pod pravim uglom. Ovakva cevèica æe pruati jo manji otpor aranu kada uzme mamac. Kada se peca u vodama sa dosta panjeva i drugih podvodnih prepreka, poputanja nema i veæina ribolovaca stee koènicu mainice do kraja, jer ako aran
Ribe naih voda 125 krene svojim putem, veæ je pod stablom. Preporuèuju se izuzetno kvalitetne mainice sa velikim kapacitetom pulne, zbog èestog kidanja najlona. Za pravo pecanje arana, potrebno je imati specijalne draèe za tapove podove. Ovi draèi omoguæuju da se vie tapova posmatra jednovremeno. Na podove mogu se montirati indikatori trzaja. aran ima naviku da uzme mamac i u ustima ga nosi. Da bi ovo na vreme primetili, potrebno je koristiti indikatore trzaja. Elektrièni audio vizuelni indikatori, majmuni ili meki vrhovi mogu se koristit sa istim uspehom. Svi ovi indikatori mogu na sebi imati fluorescentne delove, tako da se mogu koristiti i u noænom ribolovu. Majmuni su u stvari prstenovi koji se kaèe na oputeni najlon izmedju mainice i poslednje alke. Prilikom zatezanja najlona, majmun se penje i vizuelno signalizira da je mamac uzet. Meki vrhovi takozvani swingertip-ovi se postavljaju na sam vrh tapa. U normalnom sluèaju ovi indikatori padaju pod uglom od 45O u odnosu na pravac protezanja tapa. Kada aran uzme mamac vrh se podie ukoliko aran odlazi od tapa, a potpuno se savija, odnosno pada ukoliko se aran pribliava. Tehnika dubinskog pecanja je podeljena u vie faza. U prvoj je potrebno pronaæi mesto na kome elimo da pecamo. Dobro je da to mesto hranimo vie dana u isto vreme istim mamcem. Na taj naèin navikavamo arana na ukus. Kada dodjemo na vodu, prvo to treba uraditi je prihraniti mesto. Po nekim procenama, ukoliko u vodi ima primeraka od 8 do 10 kg, potrebno je baciti i do 1000 bojlija.ili ekvivalentnu kolièinu druge hrane. Cilj je arana naviknuti na hranu, ali ne nahraniti ga. Ovo postiemo dodavanjem laksativa, sredstava koje podstièu probavu, u primamu. aran æe se zbog brzog varenja èesto vraæati na hranjeno mesto, to je preduslov za dobar ulov. U drugoj fazi treba zabaciti na hranjena mesta. Prilikom zabacivanja, nemojte preklapati mainicu sve dok olovo ne padne na dno. Va mamac se mora nalaziti na hranjenom mestu. Ako preklopite mainicu, najlon se neæe moæi izvlaèiti i mamac æe u poluluku padati, po pravilu blie obali. Nakon smirivanja olova, polako namotajte viak najlona i smestite tap na pod. Namestite indikatore trzaja i èekajte. U sluèaju trzaja, kontra treba biti odluèna, kako bi se udica zabila u usnu arana. Po pravilu upecan aran bei prvo ka suprotnoj obali, a nakon toga ka travi. U prvom trenutku, izmarajte ga maksimalno, jer imate dovoljno najlona na pulni. Kada krene ka travi, ne dozvolite mu. Ukoliko zaplete najlon u travu nema naèina da ga odatle izvuèete. Pecanje po povrini je vrlo jednostavno i preporuèuje se u letnjim
126 Ribe naih voda mesecima u toku najtoplijeg dela dana, kada se arani sunèaju na povrini. Uzmite komad korice sveeg hleba i okaèite ga na udicu. Na najlon nemojte vezivati nikakvo olovo. Ukoliko elite dalje da zabacite, postavite plovak da lei na povrini. Umesto korice, moete koristiti puf-ije, hranu za pse ili maèke, ito i kukuruz ali i plutajuæe boilije. Plutajuæi boiliji se prave po istim recepturama kao i standardni boiliji, ali se u njih dodaje soda bikarbona (praak za pecivo), kako bi boili bio upljikav ili se termièki obradjuju. I kod ove tehnike, kao i kod tehnike pecanja dubinskom metodom mogu se koristiti detektori trzaja. Dva najveæa problema kod ovog naèina pecanja je kaèenje izuzetno tvrdih mamaca na udicu i njihovo daleko zabacivanje, sa obzirom da su izuzetno laki. Prvi problem se reava lepljenjem samog mamaca na udicu superlepkom. Drugi problem moe se reiti dodavanjem komadiæa balze uz mamac ili optereæivanjem najlona komadiæem balze. Ukoliko se balza kaèi na najlon, ona treba da bude oko 1,5 m daleko od mamca. Iznad balze je moguæe staviti i malo olovce, kako bi se dodatno oteala, ali treba paziti i na nosivost. Takodje je moguæe dodati i jedno klizeæe olovo pre balze, blie tapu, koje pri zabaèaju stoji kod balze, pa pomae da se mamac dalje zabaci, a kada padne u vodu, olovo klizne po najlonu i padne na dno, dok balza ispliva i dri mamac. Ovakvo vezivanje je dobro na tekuæim vodama. Tehnika povrinskog ribolova je u sutini drugaèija od svih tehnika. Ovde ribolovac mora namamiti ribu na hranjeno mesto i steæi njeno poverenje. Prvi deo ribolova zasniva se na hranjenju mesta povrinskim mamcima. Ovo treba ponavljati sve dok se riba ne pojavi. Kada aran dodje na mesto i poène da jede primamu, treba nastaviti sa dohranjivanjem, kako bi se riba navikla na stalno padanje hrane na povrinu vode. Tek kada procenite da se aran vie ne plai, zabacujete mamac na hranjeno mesto. Ovde je vrlo bitno da ribolovac bude maksimalno skoncentrisan i miran, kako nekim nepromiljenim ili buènim pokretom, ne bi oterao ribu. Nakon kontre, aran æe upotrebiti svu svoju snagu da zaroni i pobegne. Taj momenat je krucijalan u ovom tipu lova, jer pribor to mora i izdrati. Oprema treba da bude kvalitetna kao i za dubinski ribolov arana, sa tim da ne treba koristiti udice veæe od br. 6. Metod pecanja sa plovkom je najstandardniji. Koristiti isti pribor kao i kod druge ribe iz familije arana koje se hrani sa dna. Bez obzira koji metod koristite, precizno zabacivanje je najbitnije. Pre svega treba naæi mesta gde se riba nalazi i bacati blizu njih. Dodatnim hranjenjem moete privuæi i ohrabriti ribu da uzme mamac.
Ribe naih voda 127 U poslednje vreme, tehnoloki je moguæe napraviti izuzetno jake, a dugaèke tapove. Ovo omoguæava da se dugim karbonskim tapovima ( dugim od 10 do 13 m), precizno zabaci mamac aranu. Ovi specijalni tapovi imaju oznaku carp and big fish. Pogrean izbor tapa, arome boila ili mamca nisu toliko veliki nedostatak kao to je neodgovarajuæi podvez. Bitno je da uravnoteite velièinu udice i debljinu najlona. Recimo udica velièine 2 i najlon nosivosti 0,9 kg nema smisla sparivati. Vie nije taèno da najlon koji ima veliku nosivost mora biti debeo, nefleksibilan i vidljiv èak i za slepog arana. Moderni monofilamenti su upravo malog preènika, ali velike izdrljivosti. Preporuèuju se najloni debljine 0,18 do 0,20 mm. aran ima veoma meka usta, koja se u borbi lako rascepaju, a riba se oslobadja. Oblik aranske udice veæ je uglavnom poznat. To su kratke i iroke udice, malo zakrivljene, radi lakeg kaèenja. Vrh obièan ili kriv(papagajke), materijal èelik, a u novije doba karbonke laserski ili hemijski otrene. One su izvanredne za ribolov na kanalima i jezerima, gde nema zapona i gde se riba moe do beskraja zamarati. Medjutim, u panjevima te udice slobodno zaboravite. Iskljuèivo Mustadove èeliène kovanice dolaze u obzir. Najpre zbog mnogo veæe snage, a potom to su znatno deblje od karbonskih, pa tee proseku ara- · Strpljenje je esencijalno kod pecanja nove usne. Preporuèljivi brojevi u arana, ali ukoliko tu gde pecate nemate lovu su 1/0, 2/0, 3/0. Ako stavljate uspeha, preselite se na mesto gde ste manju udicu, znaèi 1/0, i riba sav- videli ribu. ije tap, a vi je u kontri ne zakaèite · Efikasni mamci za arana su: biskviti za odmah, stavljajte veæu. Taj aran pse i maèke kao povrinska hrana, kuvani ima usta da u njih moe stati pes- kikiriki, boili - aroma jagode, aroma tropnica i mora se to pre izdiæi od dna skih ili okeanskih biljaka i tuti-fruti, riblji pa je potrebna debela udica velike boili sa dodatkom mesa ribe, slatki boili snage. sa dodatkom zrnevlja za ptice i mleka, Postoji jedna rasprava kukuruz eæerac, grahorica, korica hleba, vezana za boju najlona za pod- hlebna rua i komadiæ mesnog nareska. veze. Naime, smatra se da je aran · Kada postavljate majmuna ostavite navikao na crnu boju najlona i najlon da bude slobodan i da se moe nesnauèio je da ga izbegava. Pri metano odmotavati sa mainice. povezivanju podveza treba imati na umu par stvari. Za upletene najlone grinner èvor je najbolji. Obratite panju da se blood èvor vrlo lako odvezuje. Dobro je na kraj glavne strune postaviti vrtilicu pa je lako menjati podveze i vezivati razne sisteme.
128 Ribe naih voda Pre pecanja obavezno pregledajte prstima najlon. Ukoliko ste i ranije sa njim pecali, dolo je do kontakta najlona sa predmetima u vodi koji mogu da ga otete. Ako je povrina jako ljuspièasta i neravna, obavezno zamenite najlon, jer ta pojava mnogo smanjuje maksimalnu nosivost najlona. Pecaroi koji redovno odlaze u ribolov menjaju najlone i do dva puta godinje, a podveze posle svake malo veæe upecane ribe. Dva su naèina vezivanja sistema ispod plovka. Prvi, za manje arane je klasièan klizni plovak, sa olovom na dnu i predvezom dugim oko 30 cm, nametenim ispod olova kako bi mamac leao na dnu. Ukoliko se peca krupniji aran, ovaj sistem nije dobar jer osnovni najlon od plovka do olova stoji vertikalno i aran æe ga primetiti. Bolje je postaviti vagler plovak, a olovo · tap pri izvlaèenju arana drite na devet spustiti na veæu dubinu od dubine sati. Tako æe tap pravilno biti optereæen. vode u kojoj pecamo. Predvez i · Veliki broj arana se izgubi u zadnjem dalje stoji ispod olova. Nakon trenutku, pri prihvatanju meredovom. zabacivanja, zategnemo blago Pravilo je da ribu uvedete u nepomièan najlon, to æe dovesti do stvaranja meredov, a ne da je jurite meredovom po padajuæe putanje najlona, direktno vodi. od vrha tapa do olova. Plovak æe · Ako imate dosta promaaja, probajte da nesmetano kliznuti na potrebno promenite monofilament podvez sa mesto na najlonu. Ovako æe prostor upletenim najlonom i obrnuto. iznad mamca i olova ostati èist i · Ukoliko nema trzaja, pomerite polako aran neæe zazirati od najlona. vrh tapa. Ovo æe pomeriti mamac, to Pecanje arana moe dovesti do trzaja. muièarenjem za nekoga moe · Ako je voda puna panjeva, pri povlaèendelovati neozbiljno, ali nije mali ju vrh tapa drite visoko. broj internet izvora koji potvrdjuje · Leti se aran u jutarnjim èasovima nalazi da je moguæe zakaèiti arana ovim u pliæaku. metodom, a kao glavni zagovornik · Pecajte na onoj strani na koju duva blag, ove metode pominje se Dave topao vetar. arani su blie toj obali. Whitlock. Ono to je mnogo tee, · Kada duva severni hladan vetar. Pecajte jeste izvaditi arana napolje. na severnoj obali. Ova obala æe biti Moda najveæi problem predstavlja zatiæena od vetra bedemom i osunèana pronalaenje bistre vode u kojoj bi sa june strane. ova tehnika bila moguæa. Za opis · Najvie arana se upeca u periodu od 9 ove tehnike, koja je kod nas skoro do 11 èasova pre podne i oko 13 èasova nepoznata izvor je sajt posle podne. http://www.ribarska.com.
Ribe naih voda 129 Imitacije koje se izradjuju se mogu podeliti u tri grupe. Muice,tj.imitacije insekata ili bolje reèeno imitacije vodenih ivotinja gde spadaju nimfe majske muice, dragonfly i damselfly, a od ivotinja pijavice, crvi, gliste, puevi i raèiæi. Drugo, imitacije biljnog vodenog sveta koju èine razni plodovi podvodnih i priobalnih biljaka kao i alge. Treæa grupa bi bila sve ono to èovek baca u vodu, a tu spada kukuruz, hleb, krompir i dr. Pri izradi imitacija treba obratiti panju da imitacija bude to realnija. Izgleda da aran ne voli impresionizam. arana moemo loviti muièarskim priborom na dva nacina i to na vidjeno i na nevidjeno.Na vidjeno je kad vidimo arana u vodi. Tada se trudite da zabacite vau imitaciju na nekih 25-50 cm od njega. Na nevidjeno je zabacivati mamac na mesta gde pretpostavljamo da bi aran mogao biti. U oba sluèaja dobro je koristiti neku vrstu primame kao recimo kukuruz. Imitacije treba oteati. Ako nije dovoljno teka dodajte kuglicu olova na predvez na rastojanju od nekih 10 cm. Bolje je koristiti vie manjih kuglica nego jednu veliku. Imitacija mora savreno da oponaa kretanje pravog mamca. Ako lovimo na reci prepustimo da vodena struja nosi mamac bez ikakvih pokreta. Poeljno je koristiti indikator trzaja i polarizacione naoèare. Na jezeru moemo dati malo ivosti imitaciji vrlo kratkim i retkim trzajima. Vano je da imitacija bude na samom dnu. Jo jedna bitna stvar je miris imitacije. Kad dodjete na vodu provucite imitaciju kroz mulj, pesak i sl. i na taj naèin æete otkloniti va miris. Ponekad je dobro imitaciju umoèiti u blagi rastvor vanile ili anisa ili je jedostavno staviti u eæer. Znamo da aran voli slatko. Loviti arana muièarskim priborom moete i noæu. Tada je najbolje koristiti primamu koju razbacate na oko 4 kvadratna metra. Na ovaj naèin znate da je aran tu negde. Zabacujte uzvodno i pustite da mamac potone na dno. Pratiti ga sve dok ga struja ne prinese obali. aran se noæu moe naæi uz samu obalu u 10 cm dubokoj vodi. Ne koristiti nikakvu rasvetu jer to moe oterati ribu. Povremeno bacite aku primame. Evo nekoliko recepata za izradu aranskih "muica". Pre toga samo napomena da je bolje praviti imitacije tako da pri plivanju luk i vrh udice budeu okrenut na gore. Ovo æe donekle reiti problem èestih kaèenja za podvodne elemente. Corn fly by Tom Connor · Udica za nimfe Tiemco TMC 2457 · Komad najlona do 10 kg nosivosti · Komad ute spuve 6mmx12mmx6mm
130 Ribe naih voda · Olovna ica · Crni osnovni konac Dosta jednostavna muica, ali zato ubojita, pogotovo za noæno muièarenje. Komad ute spuve oblikujete makazama da lièi na zrno kukuruza. Na telo udice namotate osnovni konac kojim prièvrstite komad najlona. Lakirate sa sredstvom za uèvræivanje glave. Zatim prièvrstite olovnu icu i namotate oko tela. Ovo æe biti oteanje udice. Sve to prekrijete osnovnim koncem sveemo èvor i lakirate. Na najlon pomoæu igle za ivenje navuèemo spuvicu i na udaljenosti od oko 1 cm uèvrstite super lepilom. Odreite viak najlona i Corn fly je spreman za upotrebu. Za vreme ribolova spuvicu moete umakati u extrakt anisa, vanile ili banane. Nemojte istu muicu umakati u razlièite arome. Muicu zabacite na mesto na koje ste predhodno bacili kukuruz i èekajte na trzaj. Bread & crust fly by Dave Whitlock · Udica za suve muice velièine 8 do 12 · Beli i braon sundjer · Braon osnovni konac Jo jednostavnija muica za izradu od poznatog Dave Whitlock-a. Namotajte osnovni konac do luka udice i prièvrstite spuvice tako da braon bude na vrhu. Braon spuvica imitira koru hleba dok bela njegovu sredinu. Vratite konac do oka udice i prièvrstimo drugi kraj sundjera. Sveite èvor i odreite vikove sundjera na oba kraja. Muica je dobra za sve slojeve vode i povrinu u zavisnosti gde se aran nalazi. Bolji rezultati se postiu prihranjivanjem arana hlebom i potapanjem imitacije u miriljave extrakte. Berry fly by Dave Whitlock Dosta mesta pored reka i jezera je obraslo drveæem na kojima rastu plodovi poput trnjina recimo. Ribolovci su primetili da se aran rado skuplja ispod njih u vreme kada su ovi zreli i opadaju sa drveæa. Imitaciju ovih plodova pravite od jelenove dlake ofarbane u boju ploda. Nakon postavljanja dlake na udicu, vezanja èvora i lakiranja, makazicama oiate dlaku u oblik ploda. Vana napomena za lov sa ovom "muicom" je da se mora èuti ono "PLOP" kad ona udari o povrinu vode, ba kao i pravi plod. Od muica koje imitiraju ivotinje najbolje se pokazale: Dragon fly nymph, San Juan Worm.May fly nymph, Caddis larve, Prince nymph, Flashback hares ear, Crazy Charley muddler ,Daves damsel nymph i druge. Pri izboru arome za primamu i mamac, vano je usaglasiti sa onim to se nalazi u prirodi u okolini vode u tom trenutku. Prihranjuje se u manjim kolièinama sa probarenim kukuruzom. Male kolièine hrane slue samo zato da se arani naviknu na tu hranu i da je uzimaju bez podozrenja. Riba u panjevima ima
Ribe naih voda 131 dovoljno hrane za razvoj, jer kad bi èekala prihranu slabo bi napre- · Kolièina primame mora biti adekvatna. dovala. Kukuruz za prihranu mora Na velikim vodama, gde ribu ne moete biti tvrd, jer se u suprotnom nakupi prehraniti i po 30 kg hrane dnevno nije mnogo bele ribe i rakova. Na takav mnogo. se kukuruz i peca. Obièno se · Pored boilija, mnogi koriste èist hleb sa prihranjuje uzvodno 7-10 m od komadom korice na dlaci. mesta pecanja. Jedna dobra · Ukoliko imate veliki broj promaaja, primama ima sledeæi sadraj: probajte da pored mamaca dodate 250 g riblje hrane za arane komadiæ pop-up boila kako bi jo vie kupovne, 50 g soje, 125 g izdigli mamac sa dna. peniènog griza, 15 g mleka u · Ukoliko na dlaku stavite i boili i kukuruz prahu, 15 g cimeta, 2 g betana, 1 g dobijate maksimalan efekat. Atraktivnost pivskog kvasca, 6 jaja. Ukoliko kukuruza i kvalitet boila. elite da koristite aromu, dodajte je · Ako vam se primama raspada dodajte joj u maloj kolièini. mekinje. Jo jedna uspena pri- · Dobro je veèe pred pecanje baciti oko 2 mama jeste recimo: 250 g soje, kg kukuruza na mesto u vidu prihrane. 250 g peniènog griza, 2 g betaina,1 g cimeta, 4 ml arome jarebike, 4 ml ulja od badema. Da bi se poveæala masa kupljene, fabrièke primame, u nju se moe dodati do 50% soje i peniènog griza, a da se ne pokvare njene karakteristike. aran se moe loviti na durbaka, zelenu glistu, obicnu glistu, crvice, noklu(valjak), hlebnu ruu, gnjeèen hleb, kukuruz(stari i mladi), koljku, reènog pua, rovca, ribicu, baren krompir, pa èak i na tvistera. Boili su lopte od meke paste koje se kuvaju u vodi dok se ne stvrdnu. Postoji veliki broj veæ pripremljenih, kupovnih boila, ali zbog svoje cene nekada je bolje napraviti sopstvene. Osnovni boili se pravi na sledeæi naèin: 2/3 kukuruznog i 1/3 peniènog brana zamesiti u hladnoj vodi (po elji obojiti i dodati mirise). U lonac staviti vodu da provri.Od smese se odmah prave nokle veliène oraha. Nokle se ubacuju u kipuæu vodu i meaju se varjaèom da se ne zalepe za dno. Kada nokle isplivaju na povrinu vade se i stavljaju pod tekuæu hladnu vodu. Ovako napravljena nokla kada se baci o pod mora da odskoèi bar jedan metar. Dobro pripremljen na udici stoji 2-3 sata, a voda i bela riba teko je skidaju. koljke i puevi se pripremaju tako to se oèiæeni ostavljaju na jakom suncu da se isue. Tada postaju kao guma, pa ih bela riba tee skida. Kuvanjem takodje postaju tvrdje, ali se zbog neprijatnog mirisa preporuèuje da se to radi napolju. Boili od ribljeg mesa se prave od istih sastojaka kao i normalni boili, sem to im
132 Ribe naih voda se dodaju riblje meso, kosti i koura. Kao zamena za ove boilije mogu se koristiti maèiji biskviti. Boili sa dodatkom zrnevlja za ptice pravi se od osnovnog boila, uz dodatak lana ili koriandera. Svi tipovi zrnevlja se mogu koristiti i kao mamac i kao primama. Jedini je uslov da se ostave preko noæi u vodi da nabubre, a da se sutra blago prokuvaju oko sat vremena kako bi omekali. Ovo zrnevlje se ili ostavlja u svom soku, ili stavlja u vakuum vreæe i ostavlja par dana da poène da fermentira, kada poèinje da dobija blago alkoholnu aromu. Kaèe se o dlaku oko udice broj 6. Paste su izuzetna primama za arana. Pripremaju se kao i semena, ali se nakon toga pasiraju. Odliène paste se prave od kikirikija, suncokretovih semenki i ostalih masnih semena. Kikiriki je odlièna primama za arana. Ostavite ga preko noæi da nabubri i prokuvajte ga oko sat vremena. Ostavite ga dan dva da fermentie. Slobodno ga koristite u veæim kolièinama, jer mu se kuvanjem drastièno smanjuje kalorijska vrednost. Meso mesnog nareska je dobro kao mamac. Seèe se u obliku kupe i postavlja na udicu. Meso iz gulaa se moe koristiti kao mamac. Gula treba da bude do-minatnog ukusa na ono to se u prirodi nalazi u tom trenutku oko voda i sa èime se aran potencijalno hrani. Kao primama koristi se seme konoplje, a peca se na komadiæe mesa.Salama je fin mamac, ali i primama za arana. Seèe se u obliku kupa. Jetra je mamac prepun amino-kiselinama. Seèe se u kocke i kaèi direktno na udicu. Dobar je dodatak boilijima. Hrana za pse i maèke se moe koristiti kao mamac. Kaèi se direktno na udicu ili na dlaku. Pre upotrebe bilo bi dobro da se navlae kako bi omekali. Obièno se koriste kao povrinski mamac. Riba, a posebno komadiæi pastrmke mogu se koristiti kao mamac za arana , ali se pre upotrebe mora prokuvati. Kaèi se direktno na udicu. Blago obaren krompir postaje sve popularniji kao mamac. Paste od raznih itarica, brana soje i kukuruza dobijaju se meanjem sa jajetom, boje se i aromatizuju. Ove paste se ne kuvaju kao boiliji. Sir se moe koristiti kao mamac, a pravilo je prosto to smrdljiviji to bolji. Moe se direktno stavljati na udicu ili dlaku ili ga moete dodavati u boili. Mesni crviæi su rado vidjena hrana arana. Mana im je to i druge ribe vole da ih konzumiraju. Ukoliko se koriste kao primama, potrebno ih je preliti vrelom vodom, kako bi uginuli, kako bi se spreèilo njihovo odlaenje od mesta primame. Od glista u obzir dolazi iskljuèivo zelena ritska, jer sve ostale odmah napadne bela riba. Kukuruz eæerac je najèeæi i najprovereniji mamac i primama za arana.
Ribe naih voda 133 Mogu se nakon barenja bojiti i aromatizovati (vanila, jagoda, tuti-fruti,...). Kaèe se direktno na udicu br 4 ili na dlaku i u toj varijanti se postavlja 4 do 6 zrna na dlaku oko udice 4 do 6. Konoplja se moe koristiti kao mamac i to na dlaku koja se vee za udicu 4 ili 6. Obavezno je ubacite u primamu. Pre upotrebe potrebno ju je prokuvati. Komad hleba je ono èemu ni jedna riba ne moe odoleti. U tome je i najveæi problem. Kako saèuvati hleb na udici, a da ga sitnija riba ne ugrabi. Hlebna pasta, se pravi od hleba starog nekoliko dana. Uzima se samo unutranjost hleba koja se kvasi i mesi. Kuglica paste se stavlja direktno na udicu. Hlebna rua se pravi od sveeg hleba i to njegovog unutranjeg mekog dela. Otkine se jedno parèence hleba, a zatim se u jednom kraju stisne i provuèe udica. Ikra riba moe se moe koristiti kao mamac za arana. Kaèi se direktno na udicu, ili dlaku. Koriste se krupnija jajaca, kao recimo jajaca pastrmke. Manèmelov se moe koristiti kao plivajuæi mamac za arana. Koristiti najmanji moguæi manèmelov koji moete nabaviti u radnji. Iako su vrlo soèni, ostaju na udici dosta dugo.
VU
Carp World Popoviæ
Na najtrofejniji Carp team
www.carp-yu.co.yu
tuka
Esox lucius aa tuka je riba nizijskih voda, reka, jezera i bara. Prema nekim podacima, naraste do 1,5 pa i 2m i 34 kg mase, mada kod nas ima zabeleenih primeraka do 15 kg. Telo tuke je zelenkaste boje sa uækasto-belim popreènim prugama. Izduenog je i vretenastog oblika sa snanim repom na kraju. Po obliku tela, moe se zakljuèiti da tuka nije dobar plivaè na due staze, veæ napada iz zasede, iz evara, granja i potopljenih panjeva ili podlokane obale. Njen jak rep joj daje ogromno ubrzanje pri napadu. Ukoliko ne uspe iz prvog pokuaja, u veæini sluèajeva odustaje od daljeg proganjanja plena. Ovo treba imati u vidu pri vodjenju varalica. Glava tuke je karakteristiènog oblika guèijeg kljuna. Na njoj se nalaze velika usta, sa 700 otrih zuba. tuka plen hvata sa boka i okreæe ga napred glavom, te ga tako guta. Vid joj je odlièno razvijen i preteno se oslanja na njega pri lovu. Treba imati u vidu da je tuki potrebna svetlost za lov, ali da se kod bistrih voda, ona ipak odluèuje za lov pri sumraku, jer je tada druge riba tee uoèavaju. Hrana su joj sva iva biæa manja od nje koja se mogu naæi u vodi do dubine od 2 m ili na vodi. Mresti se prva, veæ krajem zime, kada temperatura vode predje 10OC, u naem podneblju od februara do aprila. Prvi put ulazi u mrest sa 3-4 godine starosti. Leti, tuka lovi izjutra i predveèe, a u toku dana samo za oblaènog vremena. Sa jeseni, lovni period tuke se produava na skoro ceo dan. U ovom periodu tuka taloi masne naslage za zimu. Zimi ne prestaje sa hranjenjem, posebno za vreme lepih i sunèanih dana, kada bela riba krene da pliva.
N
Lov tuke 134
Bez obzira da li je u pitanju reka, jezero ili kanal, potreban joj je i pros-
Ribe naih voda 135 tor sa plitkom vodom obrastao biljem da bi se mrestila, ali i da obezbedi sklonite iz koga vreba plen. Iako se tuka, u principu, moe upecati preko cele godine, njen apetit je ipak promenljiv. tuka se najbolje hvata kada je oblaèno vreme. Po sunèanom danu najbolje je probati uveèe pri zalasku Sunca, mada ni rano jutro nije loe. Dan sa slabim vetrom koji stvara male talase je bolji nego kada je povrina vode potpuno mirna i to zbog manjeg prodiranja svetlosti pri nemirnoj povrini vode. Vreme pre nadolazeæe oluje je moda najbolje vreme za pecanje tuke. Definitivno najbolje mesto za traenje tuke u rano proleæe su plitki zalivi. Ako je u blizini i potok koji se uliva u zaliv, muljeviti deo ispred je prvo mesto gde treba probati. Zatim, peèana ili ljunkovita obala koja se veoma blago sputa ka dubini je takodje dobro mesto. Najbolje je probati na mestima uz obalu koja se nalazi na severnoj strani jezera ili reke. Severna obala je zatiæena od hladnog severnog vetra i zato se voda brze zagreje na toj strani jezera. Hladan severni vetar gura hladnu vodenu masu sa sredine jezera prema junoj obali i zato je voda sa june strane hladnija u proleæe. Sa dolaskom leta i visokih temperatura tuka se tee da upecati. Manje tuke ostaju u pliæoj vodi, dok se velike premetaju u duboku vodu. I u ovom sluèaju tuke æe biti u blizini neke strukture u vodi. Moe to biti ivica trave, ivica gde pliæak naglo prelazi u dubinu (dublja strana), podvodne stene i slièno. Krajem leta tuka kao da oseæa da se blie posniji dani, pa poèinje intenzivnije da se hrani. Za vreme veoma toplih dana u avgustu, tuke æe se pomeriti u dublju vodu, i tada ih je najbolje i traiti u najdubljim mestima u jezeru ili reci. U to vreme su anse za uspean ulov poveæane i tada je tuka zakaèena za varalicu najborbenija. Jesen je top sezona za pecanje tuke. Iako je ona aktivnija u februaru, neposredno pred mrest, ipak je jesen najbolji deo sezone za njen lov. To je vreme kada se gomile ribolovaca upuæuje na vode sa kantama prepunim sitnim kederima i kada se i izlovi veliki broj uglavnom nedoraslih primeraka tuke, koji se ni jednom u svom ivotu nisu mrestili. U jesen kada voda poène da se hladi, dolaze u pliæe delove. Ranije u jesen dobra mesta mogu biti platoi koji jo uvek imaju zelenu travu i pliæa strana ivice karpe. U kasnu jesen tuke se mogu naæi skoro na svim mestima. Kako je voda uveliko hladna one nemaju neko pravilo gde se zadravaju, tako da se mogu uhvatiti i na mestima na kojima se najmanje nadate. Druga polovina jeseni je vreme kada se mogu upecati najveæi primerci. Ako pravilno odaberete vodu i varalicu i ako imate dobru intuiciju imaæete ansu da se veoma sreæni vratite kuæi sa pecanja. Mnogi poèetnici smatraju ribolov na tuke kao usputnu stvar kada podju
136 Ribe naih voda na pecanje. Obièno koriste stare i nepotrebne tapove za ovu namenu, ostavljajuæi ih sa strane. Èesto se desi da tuka potpuno proguta udicu i nakon toga otkine najlon, to joj prouzrokuje sigurnu i bolnu smrt. tuka se moe pecati na èetiri osnovna naèina: na mrtvog kedera, varalièarenjem, muièarenjem i na ivog kedera. Za dubinsku metodu na mrtvog kedera tap mora da bude jak. Veæina aranskih tapova moe da se koristi, sem onih najmekih, jer sa njima nije moguæe zabaciti teak mamac na veæu daljinu. Duina treba da mu je od 3 m ukoliko je to aranski tap, ili 3 do 3,7 m ukoliko se koristi pravi tap za tuke. Najlon treba da ima deklarisanu nosivost od 4,5 do 5,5 kg i treba mu na kraj postaviti sajlu duine 45 do 50 cm nosivosti od 9 kg. Mrtav keder se kaèi sa dve trokrake udice velièine 8 na sajli duini 7,5 cm. Koristite bodorku, haringu, skuu ili neku drugu ribu. Uèvrstite mamac obmotavanjem najlona oko repa ribe, to æe vam pomoæi ukoliko zabacujete na veæe daljine. tuka obièno guta prvo glavu ribe. Zbog toga udice kaèite to je moguæe blie repu. Ako pecate sa plovcima na mrtvog kedera potrebni su vam specijalni plovci za tuke velike nosivosti. Moguæe je koristiti i klizeæe plovke veæe nosivosti, ali u sistemu u kombinaciji sa dubinskom metodom. Plovak se postavlja iznad olova, a stoper na mestu na kome najlon seèe povrinu vode. Nakon zabacivanja, plovak æe kliznuti do graniènika to je i dubina vode, a olovo povlaèi mrtvog kedera na dno. Trzaj se manifestuje potapanjem plovka. U toku cele godine mrtva ribica se moe koristi kao varalica. Velièina mrtve ribe treba da da bude izmedju 8 i 10 cm i teine do 60 g. Osnovu ovog sistema èini jig glava. Udicu provuèete kroz riblja usta, kroz telo i stomak i izvadite vrh udice napolje. Jig veete preko vrtilice za glavnu strunu. Na istu vrtilicu postavite jednu ili dve trokrake udice na predvezima ne duim od polovine duine kedera. Mamac bacate finim tapom duine 2,5 do 2,7 m. Ovim sistemom pretraujte sve slojeve vode, od dna do povrine. Ovljavanje se radi naglim trzajem vrha tapa nagore i namotavanjem najlona. Na ovaj naèin riba kao da skakuæe po dnu glumeæi ranjenu ribu. Dosta pecaroa je neopravdano skeptièno u vezi uspenosti varalièarenja na tuku. Postoje dva razloga za to. Prvi je da je velièina tuka koje se pecaju na ovaj naèin manja, oko 3,1 kg, ali je moguæe upecati veæi broj riba. Drugo, varalièarenje je uspenije u leto i jesen nego zimi, kada to pecaroi obièno rade. tap za varalièarenje je idealne duine 2,7 m. Kada se peca iz èamca, potrebno je koristiti vrlo kratke tapove, duine 1,8 m. Kombinacija karbonskog teleskopa i mainice je idealna, jer se tap dri u rukama sve vreme pecanja. Za
Ribe naih voda 137 ovu svrhu se koristi meki tap u odnosu na onaj za dubinsko pecanje. Na pulnu je potrebno postaviti do 100 m najlona nosivosti od 4,5 do 7 kg. Podvez sajla treba da je 30 cm duga. Kraæi podvez ne treba koristiti, jer krupnija tuka guta mamac, pa bi recimo 15 cm podvez bio progutan u jednom zalogaju i riba bi zubima presekla glavni najlon. Zabacivanje i namotavanje najlona je bitno kod varalièarenja, medjutim ima jo nekih stvari o kojima treba brinuti. Nemojte zabacivati istu varalicu bezbroj puta na sve strane. Bolje je prvo razmisliti gde bi tuke mogle da se nalaze i gadjajte to mesto. Vrsta varalice naroèito zavisi od vremena i vrsti vode. U mnogim sluèajevima samo iskustvo pomae. Uzmite u obzir prozirnost vode, podvodne panjeve, podvodnu vegetaciju i dubinu vode. Menjajte varalice èesto dok ne dobijete pobednièku kombinaciju vrste, boje i velièine za taj dan. Ova promena moe biti presudna za uspenost ribolova. Generalno, varalicu vodite polako i kontinuirano, a zimi je spustite to je vie moguæe u dubinu. Leti probajte po povrini, ali probajte i u srednjem sloju vode. Ravnomerno vuèenje promenite u isprekidano, samo ako ovo prvo ne daje rezultate. Pretraite varalicom vode koje su naizgled nemoguæe za pecanje, na kojima do sada niko nije pecao. Èesto se u evarju kriju tuke u zasedi. Koriæenje varalice sa jednom udicom omoguæava zabacivanje medju drveæe ili u sred vodenog bilja. Nikad nemojte bacati varalicu ba na mesto gde oèekujete da je tuka, veæ nekoliko puta zabacite oko tog mesta kako bi je izmamili iz zasede, a ne bi uplaili. Nepisano pravilo je da se u proleæe i jesen kada je voda hladna sve varalice vuku sporo kroz vodu. U leto, iste varalice se vuku mnogo bre, u zavisnosti od situacije. Rano u sezoni manje varalice se pokazuju kao bolje od veæih modela. Veliki broj ribolovaca stavlja i kaikare ispred voblera pogotovu u rano proleæe to je pogreno. Voblere ne treba vuæi ravnomerno, jednoliènom brzinom, kako to veæina ribolovaca pogreno radi, veæ ih treba oiveti serijom kratkih trzaja nakon kojih dolaze pauze. Pauze ne treba da budu due od 5 sekundi. Vobleri se dele na tri vrste: tonuæe, plutajuæe i voblere sa neutralnom teinom. Upravo ovi zadnji su najbolji u ranu jesen i kada je tuka neaktivna. Pri pecanju na neaktivne tuke ove varalice se trebaju vuæi kratkim trzajem iza koje sledi pauza od oko pet sekundi. Plutajuæi daju najjaèe vibracije od sve tri grupe i ovo je moda najjaèi adut pri pecanju u dubokoj vodi i medju vodenim biljem, ali je pitanje kako spustiti plutajuæi volbler u dubinu. Neki ribolovci koriste takozvani "sistem u tri pravca" koji koristi teko olovo na jednom kraju sistema da povuèe voblera (vezanom na drugom kraju sistema) na dno koji æe teeæi da ide ka povrini uvek biti na odredjenom rastojanju od dna. Treæi kraj sistema je najlon koji vodi
138 Ribe naih voda ka tapu i mainici. Dobro su se pokazali Zoranovi vobleri velièine 9,11 i 13 cm u crveno-beloj i zelenoj nijansi. Bucktail jigovi moraju biti dugaèki najmanje deset santimetara. Regularni plastièni jigovi su i dalje nezamenljivi za tuku u rano proleæe ili kasnu jesen kada je tuka aktivna, ali nije agresivna da juri neku od brzih varalica. Leptirice su svakako najrasprostranjenije i najpopularnije varalice u lovu na tuku. Mogu imati duguljasti ili okrugli leptir. Takodje na kraju, na trokrakoj mogu imati jelenovu dlaku, perje, plastiène niti, ili jiga to daje leptirici dodatne vibracije. Najboje rade kada se brzo vuku ispod same povrine i leptirom prave turbulenciju i "guraju" vodu. Takodje jednolièno motanje se moe koristiti u kombinaciji sa kratkim trzajima to je dobra taktika u nekim situacijama Stare dobre kaikare "Effzet" ili "Mepps Cyclops nr. 3" i danas hvataju tuke istom estinom kao i pre. Njihova imitacija kedera bilo da se vuku jednolièno ili na trzanje, tipa trzaj, oputanje, namotavanje, trzaj u stranu, izaziva tuku da ih napadne. U sluèaju da se opazi tuka koja je promaila kaikaru , ne treba se usporiti sa povlaèenjem, veæ naprotiv, treba ubrzati vuèenje varalice uz par naglih trzaja. Veoma je korisno da se posle svakih èetiri-pet okretaja ruèke na · Dubinu pecanja moete promeniti mainici napravi pauza od par pomeranjem klizeæeg stoper-èvora od sekundi. najlona nosivosti 3,6 kg, Power Gum-om Spinerbait je jos jedna ili komadom elastiène trake. odlièna varalica za tuku. · ive mamce moete èuvati u èuvarci i to Spinerbeit moe imati jedan ili dva to je kraæe moguæe, jer u njoj vrlo brzo leptira. Leptiri mogu biti u vie uginjavaju. Takodje moete koristiti plaskombinacija, kao dva duguljasta, tiène kanistre i posude koje treba potopiti duguljasti i okrugli ili dva okrugla. u vodu i privezati za obalu. Otvoreni deo Dobro su se pokazli Mepps Anglia zatvorite finom mreom i prièvrstite velièina 4 i 5. gumicom za tegle. U Americi se sve èeæe · Buzzer-i su najnovije varalice koje se koriste silikonske varalice za koriste pri pecanju tuka. Potpuno su pecanje tuka. Pre svega tu su tvis- razlièite od svih dosadanjih varalica, jer teri, ali i razne gumice realnih obli- ne imitiraju pokrete ranjene ili bolesne ka riba. Vrh udice moe biti spolja, ribe. ali moe se i ostaviti u telu varalice, · tuka voli jake mirise. Bodorka, skua kako bi se smanjio rizik od kaèen- ili pola haringe iskoriæene kao mrtav ja. Najnovije tehnike vuèenja vor- mamac pri dnu, daju dobre rezultate. mova po dnu i slugova po povrini Probajte ove mrtve mamce da povlaèite su se pokazale dobrim i za tuke. polako po dnu, oponaajuæi ranjenu ribu.
Ribe naih voda 139 Jedna od preporuka je koristiti na istom sistemu jednu silikonsku varalicu u kombinaciji sa metalnom kaikom. Silikon æe dati vibracije, a kaika vizuelni efekat. Dobra kombinacija je Timber Doodle #1 + Mister Twister Split Double Tail uz dodatak male gavèice ili pijora okaèenog kroz usta na udicu od varalice. Ova kombinacija u sebi sadri sve elemente: vizuelni efekat, vibraciju i mirisnu notu. Povrinskim gumenim varalicama, bez obzira da li su to imitacije aba, mieva ili nekih drugih sitnih ivotinja koje se mogu naæi u vodi, uspeno se mogu loviti tuke. Tehnika je jednostavna. Zabacujte varalicu na eljeno mesto, na èistinu, tik uz evar ili povrinsku travu, saèekate sekund dva i nakon toga vuèete varalicu u trzajima imitirajuæi plivanje abe. Za muièarenje se koriste strimeri, specijalno izradjeni za tuku. Ovo su krupniji strimeri ivih boja, medju kojima crvena preovladjuje. Vode se po povrini, i to u nizu nepredvidivih i uvek razlièitih trzaja. Kontra mora biti pravovremena, ali ribar mora saèekati sekundu pre uzmaha rukom, kako bi se riba dobro zakaèila. Ugriz je obièno spektakularan, kao i kod ostalih povrinskih metoda pecanja tuke. Na nekim vodama, tuku je moguæe uhvatiti samo metodom ribolova sa ivim mamcima. Kada temperatura vode opadne ovu ribu je moguæe pokrenuti jedino njima. Za ovu vrstu ribolova potreban je jak i krut tap duine 3,5 m. Prilikom zabacivanja potrebno je obratiti posebnu panju kako mamac ne bi spao.to je vrh tapa tvrdji, to je spadanje verovatnije. Kapacitet pulne treba da je bar 150 m. Najlon mora biti nosivosti 5,4 kg. Ukoliko je voda puna panjeva uzmite jaèi najlon nosivosti 6,8 kg. Klizeæi okrugli plovci preènika 3 do 4 cm se danas najèeæe koriste. Jednostavnim pomeranjem klizeæeg èvora moete menjati dubinu. Mali prsten ispod klizeæeg èvora moe posluiti kao osiguraè da plovak ni pod kojim uslovima ne preskoèi preko èvora. Pecanje ivim mamcem je i dalje veoma zastupljeno u rano proleæe koje je za ovu tehniku najbolje, prvenstveno zato to nema trave, a i tuka u to vreme pliva pored obale u potrazi za hranom. Izaberite mesto, zabacite kedera i èekajte da tuka sama dodje ka njemu. · Lutajuæi ivi mamac - iva riba se slobodno kreæe podravana plovkom po celom toku vode. Iznad mamca na najlon se postavi par sitnih olovaca kako bi se onemoguæilo njegovo isplivavanje na povrinu. Ovim metodom moe da bude problematièno postavljanje mamca na veæu dubinu. Pecanje na plovak je u proleæe u sutini bolje nego pecanje na dnu, jer ipak pecate u plitkim vodama. U sustini, klizeæi plovak je bolji od fiksiranog, zbog
140 Ribe naih voda kontre koja je mnogo jaèa i efikasnija kada nema otpora koji stvara fiksiran plovak. Keder treba da bude dugaèak oko 10 cm. · Vodjeni ivi mamac - Ovaj metod je slièan prethodnom, sa tim da se ovde koriste posebno dizajnirani plovci koji kontroliu kretanje mamca kroz vodu. Ova taktika je korisna kada duva vetar. Iskusan pecaro, ovom metodom, moe zabaciti mamac na daljinu preko 150 m. Ne treba koristiti ovaj metod na vodama obraslim travom i na vodama gde ima puno potopljenih grana i panjeva, jer tu plovak mora da se postavi previe plitko. Nakon to zabacite mamac, pomerite se par metara niz obalu i privucite ga malo. Ovaj postupak ponavljajte sve dok ne izvuèete mamac blizu obale. Cilj je prebrisati to veæu povrinu vode mamcem. · ivi mamac sa potpoljenim plovkom - Ponekad je potrebno da bacite mamac to je blie moguæe nekom mestu gde oèekujete da je tuka, recimo blizu nekoj potopljenoj grani. Ovo je najbolji metod za tu namenu. Plovak se kod ovog metoda potpuno potapa ispod povrine, ali tako da pluta pod vodom. Plovak æe pridravati podvez i mamac na eljenoj dubini. · ivi mamac na dubinci - Ukoliko treba da postavimo mamac blizu dna vode i ukoliko je voda bez prirodnih zapreka moemo koristiti klasièni dubinski metod. Na udicu pored ive ribe, postavljamo i jednu stiropornu kuglu kako bi pridravala mamac da ne legne na dno, odakle ga tuka neæe uzeti. Kasnije u sezoni pogotovu kada otopli, pecanje kederom na dnu daje bolje rezultate od pecanja sa plovkom, jer se mamac moe spustiti na mnogo veæe dubine nego sa plovkom. · ivi mamac na otputenom najlonu - Na kraj najlona postavlja se samo par sitnih olovaca, kako bi primorali ribicu da se spusti nie u vodu. Mana ovog sistema je loa signalizacija ugriza tuke. · Vuèenje ivog mamaca - Ukoliko se nalazite u èamcu, moete primeniti i ovaj metod. Jednostavno nakaèite ivu ribu na udicu i vucite ceo sistem za èamcem. Kod pliæih voda obavezno koristite plovak, dok kod dubljih to nije neophodno. Zapamtite da je tuka dosta spora kada krstarite èamcem. Za podveze obavezno koristite sajle. Uobièajena jaèina sajli za tuku je 9 kg. Za izuzetno teke vode, pune prepreka koriste se sajle do 13,5 kg. Sajla mora biti najmanje 50 cm duga. Koristite najbolje, karbonske udice sa izuzetno otrim vrhovima. Usaglasite velièinu udice sa mamcem koji koristite. Uobièajene velièine su 10s, 8s i 6s. Sitne mamce je najbolje kaèiti na usnu jednom udicom. Kod onih koji
Ribe naih voda 141 imaju meke usne, provucite udicu kroz obe usne. Veæe mamce zakaèite na dve udice koje su jedna od druge odmaknute 8 cm. Za metode vuèenja i vodjenja mamca, gornju udicu provucite kroz usnu, a donju blizu pektoralnog peraja. Za sve druge sluèajeve jednu udicu zakaèite na sred ledja, a drugu kod korena repa kako bi onemoguæili mamac da luta vodom.
l
Vobleri koji su nastali kao spoj velike ljubavi i krajnje sportskog pristupa ribolovu. Razne velièine, teine, vibracije i irok spektar boja su garancija da æete i vi medju njima naæi neto za sebe.
Ako vobler uzdie levi bok u odnosu na ribolovca, paljivo pomeriti vodeæu alku u desnu stranu.
Ukoliko elite da vobler pravi sitnije vibracije, paljivo pomerite vodeæu alku na gore.
Vobler radi pravilno kada Ako vobler uzdie desni su mu ledja u odnosu na bok u odnosu na ribolovca, paljivo pomeriti vodeæu trbuni deo postavljena alku u levu stranu. vertikalno.
Ovo je "osnovna" vibracija voblera
Ukoliko elite da vobler pravi krupnije vibracije, paljivo pomerite vodeæu alku na dole.
Tel: 031 512 467 http://www.geocities.com/zoranvid e-mail:
[email protected]
Tolstolobik
Hipophthalmichthys molitrix & Aristichthys nobilis
ostoje dve vrste tostolobika u nas: beli (Hipophthalmichthys moltrix) i sivi (Aristichthys nobilis). Narastu do 1 m. Dostiu 20 kg mase. Tolstolobik je prenet iz Kine, iz reke Amur. Gaji se u ribnjacima, a naselio je i Dunav i njegove pritoke. U naim vodama se mresti jedino vetaèki. Beli se kao mladj hrani zooplanktonom, a kada poraste iskljuèivo fitoplanktonom (algama i jednoæelijskim organizmima). Sivi se i kao odrastao hrani zooplanktonom (larve, vodene bube). Medjutim, u ribnjacima, obe se vrste mogu naviknuti i na gliste i na zrnastu hranu.
P
Lov tolstolobika
Ulov tolstolobika je uglavnom sluèajan. Èeæi je na hranjenim vodama, gde se on navikava na zrnastu hranu. Lovi se sa vie uspeha na plovak u srednjim slojevima vode nego dubinski. Najlonom od 0,20 mm do 0,30 mm i aranskim udicama. Za uspean ribolov obavezno je koriæenje primame (primama u vodi treba da stvara oblak po èitavoj visini vodenog stuba i blago muti vodu oko hranilice), od mamaca se koristi, prazna udica kod sistema sa tehnoplanktonskom tabletom (tolstolobik usisa udicu prilikom hranjenja), stiroporna kuglica, svila mladog kukuruza, mlad ili kuvani kukuruz, list deteline, komadiæi vodenog bilja. Najbolji trenuci za ribolov su rani jutarnji i kasni veèernji èasovi.
j 142
II deo:
Osnovni pecaroki pribor
Sadraj II dela
PLOVCI KLIZEÆI PLOVCI Klizeæi plovak od guèijeg pera UPLJI PLOVCI U OBLIKU OLOVKE VAGLER PLOVCI - PLOVAK SA TELOM VAGLER PLOVAK - OD GUÈIJEG PERA INDIKATORI TRZAJA STRUNA ÈVOROVI PODVEZI UDICE ÈUVARKA I MEREDOV
147 148 149 150 151 153 154 157 159 162 165 167
"#
Plovci
Zato plovci plutaju ili ta pecaro mora da zna o njima
efinicija: Jedan objekat pliva ako je teina vode koju on zauzima kada se potopi veæa od njegove sopstvene teine. Pre svega plovak mora da bude tako izradjen da prui minimalan otpor ribi koja uzima mamac. Ovo znaèi da plovak mora biti tako postavljen u vodi da iz nje viri samo antena, koja je najtanji deo plovka. Namena antene plovka je a) da bude signalizator ugriza i b) da da plovku veæi potisak kada mu je telo potpuno potopljeno. to je antena deblja i dua, potisak je veæi. Birajuæi plovak sa najtanjom moguæom antenom za date uslove pecanja(vetar, struja vode, masa mamca i olova) osiguravate da riba oseti najmanji otpor pri ugrizu, a vi dobijate maksimalno osetljiv plovak. Uobièajene dimenzije antene su od 0,3 do 4 mm. Moda se razlika izmedju 0,3 i 1 mm antene vama ne èini posebno velika, ali treba imati u vidu da je zapremina valjka proporcionalna kvadratu polupreènika,to znaèi, da æe ovaj drugi plovak dati 11 puta veæi otpor pri ugrizu. Jedna od najèeæih zabluda je da su plovci sa metalnom antenom osetljiviji od onih drugih. To generalno nije taèno jer se plovak mora gledati u celini, a kao parametar se uzima njegova gramaa. Uticaj antene se raèuna samo preko njene zapremin. Odavde sledi da su osetljiviji plovci sa lakom i tanjom antenom. Teina tela plovka utièe na njegovu osetljivost i to tako da plovak sa teim i irim telom ima veæu inerciju te je i manje osetljiv. Poslednji faktor koji utièe na osetljivost plovka je povrinski napon na spoju vode i tela antene. Najmanji je kod glatkih plovaka, a to je plovak rapaviji to se ovaj uticaj jaèe izraava. Jedini naèin na koji moete uticati na ovu pojavu je da smanjite hrapavost povrine plovka premazujuæi antenu vazelinom.
D
f
147
Klizeæi plovci lizeæi plovci od balze su obièno u obliku ipkice preènika od 1 cm pa navie. Nekim ribolovcima mogu se uèiniti pregrubim, ali njihova glavna namena je u turbulentnim, brzim vodama, gde neæe dati lanu signalizaciju. Balza ima izuzetnu sposobnost da se odri na povrini vode, pa ovi plovci nisu podloni uticajima talasa. Drugi plovci bi kod ovakvih uslova davali pogrenu manifestaciju ugriza ribe. Ovi plovci, se kao i svi klizeæi plovci koriste na onim mestima gde je dubina vode veæa od duine tapa. Kao stoper za plovak moe se koristiti mala gumica, ali i specijalan stop èvor koji treba vezati od istog najlona kao i glavnu · Boja tela plovka je obièno lièna stvar strunu. pecaroa. Jedni tvrde da je beli plovak Postoje dva metoda da se odlièan ukoliko plovak stoji izmedju vas i optereti ovaj plovak. Prvi je da se sunca, dok se drugi kunu u crni plovak. postavi jedno olovo (Olivette) koje æe povuæi najlon kroz alkicu nanie. Olovo treba da bude dovoljno veliko kako bi uspelo da ispravi plovak. Tradicionalni metod èini grupa od nekoliko manjih olovaca (AAA ili BB) na treæini udaljenosti izmedju udice i plovka, ka udici. Prvi metod daleko bre uspravlja plovak i èini trzaj mnogo lake vidljivim. Najlake je postaviti par najmanjih olovaca na kraj najlona, blie udici, kako bi se spreèilo zamrenje najlona pod uticajem vodenog toka, za vreme zabacivanja i kontriranja. Kod izuzetno plitke vode (do 1m), ova opasnost nije realna, pa ne treba dodatno oteavati najlon.
K
Izrada plovaka
Za izradu klizeæih plovaka potrebno vam je sledeæe: skalper, komad balze preènika 1cm, srednje grubi i fini brusni papir, lepak za drvo, metalni provodnik za najlon, crna masna boja, bela podloga za bojenje drveta, fluorescentna boja, lak i
148
Pribor 149 igla. Koristeæi skalper, odsecite komad balze potrebne duine. Srednje grubim brusnim papirom jedan kraj plovka napravite da bude zaobljen, dok drugi kraj izduite kako bi lake ponirao u vodu. Sve izbrusite finim brusnim papirom. prefarbajte plovak belom podlogom i postavite vodjice za najlon. Gore sitniju, kako bi se plovak zaustavio kod stop èvora, a dole krupniju. Obratite panju da vodjice budu u jednoj liniji. Prefarbajte plovak u crno, nakon toga vrh obojite fluorescentnom bojom. Iglom oèistite vodjice od zaostale boje.
Klizeæi plovak od guèijeg pera i njegova izrada
Ovo je vienamenski plovak koji se sastoji od tela od pera price, jedne boène vodjice i antene. U zavisnosti od velièine moe nositi olova od velièine 6 do olova velièine 12, a moe biti dugaèak od 2 do 10 cm. Preènik tela mu je od 5 do 7 mm. Ukoliko pravite ovaj plovak, moete ga napraviti taèno za onoliko olova sa koliko elite da ga opteretite. Uzmite pero i oèistite ga od peruke skalperom i nakon toga obradite bicu sa finim brusnim papirom. Postavite boènu alkicu i odsecite pero na eljenu duinu. Uzmite antenu i zabodite je u plovak. Postavite mali komad najlona sa eljenim olovnim optereæenjem i stavite plovak u posudu sa vodom. Plovak treba da stoji uspravno i nosi olovo. Ukoliko plovak tone smanjite antenu. Ukoliko je plovak previe izronio ili smanjite telo ili poveæajte antenu. Tek kad dobijete eljeno ponaanje plovka izvadite plovak iz vode i osuite ga. Nakon toga zalepite antenu na plovak i dva puta prelakirajte plovak. Belom podlogom pa onda fluorescentnom bojom predjite preko vrha plovka, a zatim donji, porinuti deo plovka obojite tamnom bojom. Za izradu plovka vam je potrebno: pero, fini brusni papir, skalper, epoksi lepak, drvena èaèkalica kao antena, èetkice, igla ili udica velièine 14 ili 16 za vodjicu i kleta.
98
uplji plovci u obliku olovke lovci koji su uplji i u obliku olovke mogu biti izradjeni od prirodnih materijala kao to je stabljika trskeili bodlja bodljikavog praseta, ali se u novije vreme izradjuju od plastike. Ovi plovci su èvræi od onih od balze i tee se lome. Mogu se upotrebiti kao klizeæi , ali i kao fiksni. Ukoliko su plastièni na vrhu imaju poklopac koji moe da se odvoji i na njegovo mesto postavi fluorescentna ampula za noæni ribolov. Vrh od balze moe biti zaobljen, zailjen ili u obliku ramena. Prva dva vrha imaju vrlo sliène karakteristike, mada neki pecaroi smatraju da zailjen vrh ima prednost kada je vetrovito. Plovak sa vrhom u obliku ramena ima veæu nosivost, a smanjen otpor.
P
Izrada plovka
Najtee se izradjuje samo telo plovka koje u unutranjosti mora biti uplje. Odsecite parèe trske, duine tri plovka. Oèistite stabljiku od liæa. Prièvrstite builicu u draè i ukljuèite je na malu brzinu. Pozicionirajte komad trske i polako sputajte builicu, pazeæi da ne otetite trsku. Kada probuite cevèicu, blagim brusnim papirom dovrite ivice. Da bi na osnovu od trske dodali vrh od balze potrebno je da izradite zubac duine 1 cm i irine od 1,5 do 3 mm u zavisnosti od dimenzija plovka. Odsecite komad balze i u njemu naèinite leb u koji moe upasti jezièak koji ste naèinili na komadu trske. Prilepite balzu za trsku i finim brusnim papirom dajte zavrni oblik plovku. Za izradu plovka potrebni su vam: elektrièna builica, 4-5 cm stabljike svee trske, grubi i fini brusni papir, èetkice, epoksi lepak, komad balze preènika 1 cm, farba, reckast no, skalper.
O
150
Vagler plovci - plovak sa telom vde govorimo o plovcima za duge tapove koji imaju druge karakteristike od onih za teleskope. Pre svega ovi plovci prilikom zabaèaja ne smeju da mrse najlon. To znaèi da im je centar mase dovoljno nisko da ne dozvoljava obrtanje plovka u toku zabacivanja. Ovo se moe postiæi koriæenjem pravog materijala i njegovom dovoljnom duinom. Drugim reèima laki materijali moraju biti na vrhu plovka, a teki na njegovom dnu. Najboljni naèin da odliène komercijalne plovke prepravite, jeste da na njihovom dnu dodate tanko olovce (velièina 10 do 12). Pri izradi plovka naèinite ga sa telom duine 15 cm, to je za 3 do 5 cm due od uobièajenih komercijalnih plovaka. Najpopularniji oblici tela su oblik ragbi lopte, obrnute suze, kruke i luka. Kakav god da je oblik, plovak mora biti maksimalno simetrièan. Telo plovka moe biti i uplje iznutra i u tom sluèaju je plovak jo laki i ima veæu nosivost. Kvalitet balse izuzetno mnogo utièe na osobine plovka. Gustina balze moe biti od 0,06g/cm3 do 0,25g/cm3, a najbolja je ona sa gustinom u opsegu 0,10,15 g/cm3. Razlog je sledeæi, ako pravite plovak od 3 g, to znaèi da æe mu zapremina biti 3 cm3. Ovo znaèi da æe sa balzom od 0,1 g/cm3 telo biti teko 0,3 g, a sa onom od 0,25 g/cm3 ono æe imati masu od 0,75 g. Razlika je u 0,45 g, koja kada se doda na vrh èini da plovak lako mrsi najlon. Zakljuèak je: to laka balza, to bolje. to se tièe antene postoji mit da je plovak sa teom antenom osetljiviji. Preporuka je praviti plovke sa antenom od fiberglasa. Ovaj materijal je laki od metala, mnogo je uoèljiviji, ali i dovoljno èvrst da bude antena. Nerdjajuæi èelik je najbolji materijal za vodjice i to · 0,4 mm preènika za plovke ispod 0,4 g · 0,5 mm za plovke u opsegu 0,4-2 g, · 0,6 mm za 2-4 g i
O
151
152 Pribor · 0,8 mm za 4 g i tee. Takodje se moe koristiti i karbonsko vlakno za izradu vodjica.
Izrada plovka
Za izradu plovka potrebni su vam: · komad balze · komad pleksiglasa · skalper · uplja cevèica ili cev od pleksiglasa ili metala za antenu · uplja cevèica za dno plovka sa alkom za kaèenje · grub i fin brusni papir · burgija · èetkice, boje i lepak. Najveæi problem je izraditi vie plovaka iste geometrije. Za tu namenu koristi se 5 mm debeo pleksiglas na kome se uree oblik plovka. Nakon toga se na konturnu ivicu pleksiglasa nalepi sitan reèni pesak ili brusni papir. Prvi korak kod izrade je da skalperom ovla izbrusite telo plovka. Potrebna je mala builica, baterijska. Prvo se tanka ica ubode u balzu i pomoæu nje postavi balza u glavu maketarske builice. Pribliavajuæi alat od pleksiglasa balzi koja rotira, rezbari se telo plovka. Ako elite da imate uplji plovak, moete burgijom izbuiti sredinu balze. Ovo nemojte raditi elektriènom builicom, veæ burgiju drite u rukama i polako je okreæite. Nakon toga se odredjuje osa simetrije (sredite) plovka i ubada se antena. Nakon rezbarenja ubada se i druga-donja, antena i vodjica koja se dodatno lepi. Nakon toga se plovak premazuje i na njemu se pie gramaa. Ukoliko elite, moete plovku dodati stalno optereæenje. Na dnu plovka navijte komad ice i potopite plovak. Kada vam je plovak dovoljno optereæen osuite ga i zajedno sa spiralno uvijenom icom prilepite. Prelakirajte i obojte. Ovako dobijen plovak je neto tei pa ga je moguæe dalje zabacivati.
G
Vagler plovak - od guèijeg pera agler od ptièijeg pera je naroèito osetljiv i lak plovak. Prua izuzetno mali otpor. Obièno je blago zakrivljen treba obratiti panju pri zabacivanju da trbuh plovka bude okrenut od pecaroa. Ovaj plovak se moe postaviti i kao vagler, ali i kao fiksni plovak. Moe se koristiti i u sistemima sa neoptereæenim najlonom, bez olova kada se peca klen ili aran i kada plovak lei na povrini vode.
V
Izrada plovka
Izaberite pero od guske ili labuda duine 30 cm. Skalperom odsecite peruku sa obe strane cevèice i finim brusnim papirom obradite ivice. Odsecite cevèicu na uem kraju i izdubite rupu od 1,5 cm. Uzmite drvce debljine 2 do 3 mm i duine oko 2,5 cm i uvucite ga u rupu. Zalepite epoksi lepkom. Kada se lepak osui zalepite na drvce plastièni adapter koji æe imati istu funkciju kao i metalna alka - da kroz nju prolazi najlon, a ne prolaze olovca. Nakon postavljanja plovka na najlon, dodajte dva AAA olova sa obe strane plovka. Probajte plovak u vodi i obeleite liniju dokle je potopljen i eljenu duinu plovka. Izvadite ga iz vode i dobro osuite. Odreite plovak na eljenu duinu i prelakirajte ga dva puta. Svaki put ga blago obrusite. Najzad uzmite boju i ofarbajte plovak, a vrh do linije potapanja ofarbajte u fluoresvcentnu boju. Umesto gusèijeg ili labudovog pera, moete koristiti i fazanovo pero za vrlo osetljive vaglere. Za izradu plovka vam je potrebno: pero od guske, labuda ili fazana, skalper, fini brusni papir, mala burgija, komadiæ drveta, epoksi lepak, èetkica, lak, crna poliuretanska boja, bela podloga i fluorescentna boja.
J
153
Indikatori trzaja
ored plovaka, postoji niz drugih metoda detekcije ugriza ribe. Na osnovu ponaanja ovih dodataka - naprava, vet ribolovac moe proceniti najbolje vreme za kontriranje. Neke ribe su izuzetno osetljive na otpor mamca, pa je potrebno usaglasiti vrstu indikatora sa ribom koju oèekujemo na udici.
P
Vrh tapa
Dananji tapovi se prave od takvih materijala, da mogu biti laki, tanki, jaki i elastièni u isto vreme. Ovo omoguæuje da su za pecanje riba dubinskom metodom koje imaju jak trzaj, kao to su mrena i klen, nepotrebni dodatni indikatori.
Dodirivanje najlona
Najjednostavniji metod detekcije trzaja je kada dreæi tap istovremeno drite i najlon izmedju palca i kaiprsta ruke ili kaiprsta i pulne mainice. Reagujte kada se najlon zategne i kada poène da vam klizi pod prstima. Ovaj naèin se najèeæe koristi kada pecate u pokretu. Nezamenjiv je kada pecate sa neoptereæenim najlonom, kada na najlonu imate samo, udicu i mamac, bez olova ili plovka. Takodje u brzim rekama, kada pecate na mestima gde voda ima jaku turbulenciju, ovo je najlaki naèin detekcije. Trzaji klena, kleniæa i mrene se obièno detektuju na ovaj naèin. Mana ovog metoda je to u jednom trenutku moete kontrolisati samo jedan tap i to ga morate sve vreme drati u rukama.
Indikatori iz kuæne radinosti
Jednostavan indikator moe se dobiti od grudve nakvaenog i nagnjeèenog hleba, preènika 5 cm, postavljenog izmedju mainice i prvog provodnika. Najlon blago otpustite, tako da grudva bude 30 do 45 cm ispod linije tapa. U
154
Pribor 155 sluèaju trzaja, kugla se podie, ako riba odlazi od tapa, odnosno sputa, ako riba prilazi obali. Ovaj metod je najefikacniji pri lovu dubinskom tehnikom linjaka, arana, deverike, bandara i jegulje. Mana ovog metoda je to se pri vetru sistem klati, to se moe reiti podmetanjem jedne veæe prazne tegle ispod kugle tako da ona bude u tegli. Umesto kugle hleba, moe se koristiti i èep od flae od teènosti za pranje sudova. Ovaj plastièni èep je veæ probuen i nameta se pre zabacivanja, ne spada nakon kontre i mnogo je laki i osetljiviji od kugle hleba. Èesto se kod nas koriste i deèije fluorescentne narukvice. Ove narukvice su izradjene od jedne vrste meke plastike u obliku creva. Fluo crevo se lako savija u obliku alke i formira narukvicu. Ovakav indikator je vrlo jeftin, a mana mu je to je neto tei i to za razliku od majmuna ne oslobadja najlon pri privlaèenju ribe. Neki ribolovci prave jeftine identifikatore od parèeta papira, staniola ili celofana i para èaèkalica. Nakon zabacivanja, najlon se zategne, pa mu se napravi stomak izmedju mainice i prve alke, tako da dodiruje zemlju. Na tom mestu, postavlja se komad papira preko najlona i ceo sistem prièvræuje dvema èaèkalicama za zemlju. Prilikom trzaja, najlon se lako oslobadja, a prilikom privlaèenja nema nikakvih smetnji od strane identifikatora. Jedina mana je neto slabija oèiglednost trzaja.
Indikatori koji se kaèe na najlon
Dva najpopularnija indikatora iz ove grupe su majmuni i elektronski alarm.Moete ih koristiti odvojeno, ali i u kombinaciji sa nekim drugim detektorom trzaja. Majmun Majmun je dizajniran po principu grudve hleba. Sastoji se od tela majmuna koje se moe slobodno kretati po nerdjajuæoj ipci - zvanoj igla. Igla je dugaèka 45 do 90 cm i postavlja se ispod tapa na zemlju izmedju mainice i prve vodjice. Najlon se otputa, tako da pravi stomak od 45 cm i kaèi se o majmuna koji se nalazi na igli. Kada riba uzme mamac i krene ka obali majmun pada ka zemlji, a ukoliko odlazi, majmun se penje ka vrhu ipke. Pri kontri, majmun spada potpuno sa igle i oslobadja najlon, pa je vodjene ribe neometano. Elektronski alarm Elektronski alarm moe biti zvuèni, vizuelni ili kombinovani. Najlon se postavlja u leb indikatora. Pokret najlona po lebu se detektuje i signalizira.
Indikatori za vrh tapa
156 Pribor U ovu grupu spadaju quivertip, swingertip i springtip. Osetljivi su i ne pruaju gotovo nikakav otpor. Namenjeni su ribama koje ne odnose svoj mamac, kao to su deverika ili bodorka, dok aran i linjak, svojim trzajem èesto otkinu indikator sa vrha tapa pre nego i uspete da reagujete. Quivertip Ovo je najuniverzalniji indikator za vrh tapa i moe se koristiti za skoro sve vrste riba, ali je ipak najbolji za deverike, klenove i mrene. Quivertip je praktièno najjednostavniji dodatak za vrh tapa u obliku izuzetno elastiènog tapiæa. Moe se dodatno montirati na svaki tap, ali moe biti i fabrièki ugradjen. Duina mu je od 20 do 60 cm. Meki su za mirne vode, tvrdji za bre. Vetina se sastoji u pravilnom natezanju najlona. Previe oputen najlon neæe na vreme podiæi quivertip, a prezategnut æe pruati preveliki otpor ribi. Swingtip Swingertip se sastoji od jednog èvrstog tapiæa od pleksiglasa ili karbona koji je preko elastiènog zgloba od gume ili najlona vezan za vrh tapa. Na sebi moe imati jednu ili vie vodjica. tap se postavlja horizontalno, i pod uglom od 45O u odnosu na tok reke, pa swingtip stoji vertikalno u odnosu na vodu i podie se u sluèaju da riba odlazi od obale, a obara se ukoliko riba prilazi. Odlièan je za sve ribe koje brzo uzimaju mamac. Mana mu je velika osetljivost na vetar, po kome poèinje da se njie. Duina swingertipa je od 25 do 50 cm. to je voda dublja i tok jaèi, swingertip treba da je dui. Springtip Springtip je meavina prethodna dva dodatka. Kao i swingtip kaèi se na tap preko elastiène veze, ali je i sam elastièan kao quivertip. Ovo ga èini izuzetno osetljivim i preporuèuje se za ribolov na mirnim vodama riba koje imaju slab trzaj kao to je bodorka.
C
Struna
overenje u va pribor je neophodno kada podjete u ribolov. Obièno se najvie neprijatnosti dogadja zbog strune. Zbog toga struna mora biti perfektna. Boja strune se obièno bira tako da bude maskirna. Èesto je to crna, braon ili zelena. Medjutim, vrlo je verovatno da riba ne obraæa panju na boju, veæ na sjajnost. Sjajna struna æe sigurno uplaiti ribu ili joj poveæati opreznost.
P
Monofilament - struna od jednog vlakna
Sve do pojave najlona 1940. godine, kao monofilament se koristio laneni ili svileni kanap, koji je morao da se skida sa pulne i sui svaki put nakon pecanja. Najlonski monofilament se izuzetno lako odrava. Treba ga drati na suvom i tamnom mestu i treba ga zameniti svaka 3 do 4 meseca. Imajte na umu da ultravioletno zraèenje i vlaga slabe najlon. Obièno vam ne treba vie od 100 m najlona na pulni. Za laki ribolov u plitkim vodama treba vam najlon nosivosti 0,5 do 1,4 kg. Ukoliko je voda duboka, jaka i puna panjeva poveæajte nosivost, a na pulnu dodajte i do 200 m strune. Odlika loih najlona je da imaju memoriju, odnosno zadravaju oblik u kome su se nalazili jedno vreme. Druga karakteristika loeg najlona je da su po povrini ljuspasti. Ovakvi najloni lako pucaju, mrse se, onemoguæavajuæi meko zabacivanje i teko se veu.
Plivajuæa struna
Veæina struna tone i one su pogodne za pecanje dubinskom metodom i plovcima na dnu. Postoje i strune koje plivaju i koriste se za povrinski ribolov. Od potapajuæe strune moete dobiti plivajuæu, ako u lanenu krpicu natopite malo masti i provuèete najlon kroz nju. U pecarokim radnjama moete naæi specijalne vrste masti za ovu namenu.
157
158 Pribor
Upredena struna
Da bi se poveæala nosivosti, a smanjila debljina tanke strune se upredaju u jednu deblju. Na ovaj naèin moguæe je dobiti strune izuzetne tankoæe, a velike nosivosti. Ovako upredene strune su meke i lako se veu i riba ih slabije oseæa.
Multifilament - multivlakno
Multifilament je novijeg datuma. Sastoji se od mnotva mikrotankih najlona, koji kada se navlae postaju skoro nevedljivi. Kryston multivlakno je u ovom trenutku vrhunac tehnologije. Multivlakno se obièno koristi za podveze, jer mu je cena dosta visoka.
Èelièna struna
Za ribolov grabljivica, posebno onih koje imaju zube, kao to su tuke i smudjevi neophodno je koristiti èeliène strune. Ove ribe bi svojim zubima sa lakoæom prekinule sve druge èisto najlonske strune. Èeliène strune u sredini imaju èeliène sajle malih preseka, a obloene su slojem najlona. Krute su i ne mogu se koristiti kod opreznih riba. Tee se vezuju od klasiènih struna te stoga postoje posebni vezovi za njih. Obièno se koriste samo za podveze. Vrsta ribe
Bandar Bodorka Bratfi Bucov Crvenperka Deverika Jegulja Kara Klen Linjak Lipljen Mrena Plotica Podust Smudj Som aran tuka
Debljina strune(mm)
Broj udice
0,25-0,35 0,15-0,20 0,25-0,35 0,35-0,45 0,15-0,20 0,25-0,35 0,35-0,45 0,20-0,30 0,25-0,35 0,20-0,30 0,15-0,25 0,30-0,40 0,25-0,35 0,20-0,30 0,30-0,50 0,45-1,00 0,35-0,50 0,35-0,60
4-7 10-14 7-10 2/0-3 10-14 5-10 1-6 8-14 3-11 7-11 10-12 3-8 6-8 8-12 2-6 5/0-1/0 2-6 2/0-4
I
Èvorovi
va najèeæa uzroka prekidanja strune su spadanje èvora i njegovo odvezivanje te i pucanje strune zbog intenzivnog prelamanja kada se naglo optereti u trenutku kada riba zagrize. Najlonskim monofilamentom je najlake vezati èvor. Razlog tome je njegova izuzetna glatkost, ali tu je i opasnost od samoodvezivanja èvora iz istog razloga. Strunu je lako otetiti. Povrinska abrazija pod uticajem vode i sunèevih zraka, istezanje, prevezivanje i ostale deformacije utièu na jaèinu strune. Treba imati na umu, da recimo samo zbog uticaja sunèeve svetlosti struna moe da oslabi i do 50%. Vezivanje èvorova na struni i njihovo preterano stezanje moe otetiti strunu.
D
Koliko zategnuti èvor
Zateite èvor polako odmereno povlaèeæi krajeve najlona. Ovo æe sigurno rezultovati odredjenom dozom toplote koja æe se osloboditi na samom vezu. Preterana toplota moe otetiti strunu i oslabiti je. Dobro je da sam èvor podmaete nekim mazivom kao to je voda ili pljuvaèka. Nemojte zatezati èvor trzajem. On æe oslabit strunu. Zavrni zahvati Uvek namotajte onoliko namotaja koliko je u prikazu èvora i reèeno. U suprotnom, èvor "e se odvezati pri prvom jaèem trzaju. Veæina poznatih èvorova izgleda vrlo uredno kada su pravilno vezani. Ukoliko vam èvor imalo lièi da je musav, odsecite strunu i ponovite vezivanje. Nemojte se kockati. Kada zaveete èvor, potrebno je da odseèete veak najlona. Uvek to radite makazama i ostavite minimalno 1 mm najlona na kraju. Maksimalo moete ostaviti 3 do 4 mm kod èvorova za varalice i virble. Broj èvorova na struni treba da je minimalan. Nosivost èvora je najvie 80% od nosivosti strune.
159
160 Pribor
Najèee koriæeni èvorovi
Half blood èvor, je jednostavan èvor za vezivanje virbli, olova i udica. Napravite minimalno est okretaja pre nego ga zategnete. (1)
1 Poboljani half blood, je varijanta osnovnog half blood èvora, ali koji tee spada i odvezuje se. (2)
2 Dupla overhand petlja, je idealna za vezivanje dve petlje jedne za drugu. (3)
3 Loop-to-loop, je naèin vezivanja dve petlje jedne o drugu. Jedina mana ove tehnike je ta to petlje èesto skupljaju travu dna vode. (4)
4 Vodeni èvor, je mali i uredan èvor za povezivanje dve strune, ali i za vezivanje podveza i klizeæeg stopera. (5)
5 Whipping èvor, slui za vezivanje udice na strunu. Na slikama (6a), (6b) i (6c) prikazano je vezivanje ovog èvora u etapama. Obavijte najlon bar osam puta i podmaite èvor. (b) Drite slobodan kraj najlona i polako zateite. (c)
6a
6b
6c
Pribor 161 Èetvorostruki griner èvor, je odlièan èvor za povezivanje vrtilica i udica sa alkom. (7) 7
Klinè èvor, je najèeæe koriæeni èvor za povezivanje vrtilica. (8)
8
Mahin èvor, slui za povezivanje dve strune. (9)
9
Griner èvor, namenjen je za povezivanje struna. (10)
10
M
Podvezi
ajlon, olovo i udica èine podvez. Uobièajeno je da pecaro pre pecanja napravi nekoliko podveza kako bi ih iskoristio na vodi. Nije loa ideja da se komplikovaniji podvezi kod kuæe urade bez udica, a da se one vezuju tek na vodi, kako bi uvek koristili otre i nove udice. Bela riba uglavnom uzima hranu sisanjem. Kada je najlon zategnut, on prua veliki otpor i riba uglavnom odlazi od udice nakon prvog trzaja. to je najlon finiji i meki vie æete trzaja imati. Medjutim ovakav najlon bi omoguæio samo pecanje plovkom i to veoma lakim. Jo gore, ukoliko bi naila iole veæa riba, najlon bi zbog svoje male nosivosti verovatno pukao. Da bi se ovi problemi prevazili koriste se podvezi koji se montiraju na kraj najlona i na sebi nose samo udicu. Izradjuju se od tanjeg najlona, pa ukoliko i dodje do · U hladnim zimskim mesecima, vrlo je pucanja, ostajete samo bez udice. verovatno da æe se najlon lediti kada proUobièajena duina podveza je 45 lazi kroz vodjice. Jednostavan naèin da to cm. Dui podvez bi mogao da se izbegnete, je da vodjice namaete glicerioteti od olova koje mora da se nom. nadje na manjoj udaljenosti od udice. Kraæi bi pukao jer nije u stanju da apsorbuje iznenadan trzaj. Kada pecate dubinskom metodom, probajte da koristite maksimalno dugaèke podveze. Obièno se misli da je za pecanje riba recimo mase 2,5 kg, potreban najlon nosivosti od 2,5 kg. To bi bilo taèno kada bi najlonom ribu vukli direktno bez tapa i mainice i to po suvom van vode. U vodi je stvar sasvim drugaèija. Uzmite u obzir da elastièan tap smanjuje optereæenje same strune, vaa mainica ima moguænost otputanja najlona kada se prekoraèi neka granièna vrednost sile vuèenja, a i ribu ne vadite izvan vode na najlonu veæ pomoæu meredova. U vodi riba zbog svog oblika tela daje manji otpor. Dobrom tehnikom i uz kvalitetan pri-
N
162
Pribor 163 bor, dakle, moguæe je izvaditi ribu od recimo, 2,3 kg, najlonom nosivosti od 0,9 kg, podvezom nosivosti 0,45 i udicom velièine 20. Postoji nekoliko tipiènih naèina pravljenja podveza i to:
sezona brzog lova bodorke (Rutilus rutilus)
U ovom periodu, obièno sa poèetka godine, brzina izlova je presudna. Zamrenje najlona ili njegov prekid su nedopustive pojave. U ovom periodu podvez mora biti jednostavan i jak. Treba izabrati najlon koji je dovoljno jak (bar 2 kg) kako ne bi brinuli o moguæem prekidu. Podvez mora biti brz to se postie karakteristiènim oblikom olova(oliveti) postavljenog oko 10-15 cm od udice. Sitnija olova slue da fiksiraju veæe olovo na eljenom mestu. Udice koje su ovde potrebne su velièine 12 do 14. Plovak treba da je nosivosti 3 do 5 g.
sezona pecanja beovice sa povrine (Alburnus alburnus)
Beovica je sitna riba koja se kreæe u velikim jatima na povrini vode. Ovo omoguæuje da se za kratko vreme upeca veliki broj riba. Svetski rekord je 563 ribe za sat vremena. Za ovu vrstu pecanja koriste se tanki i dugi plovci koji se ispravljaju u vodi kada ih optereti mamac na udici. Ovi plovci mogu da prikau trzaj ribe i onda kada udica jo pada ka dnu. Nosivost plovka je od 0,2 do 0,5 grama. Kako su beovice velièine 5 do 10 grama koriste se maksimalno tanki najloni. Velièina udice je 24 za sitne pa sve do 18 za velike beovice. Uobièajeno je da se optereæenje pravi od grupe sitnih olovaca (br. 9) koja se naniu jedno do drugoga 5 do 7 cm od udice.
pecanje deverike sa dna (Abramis brama)
Deverika je riba koja voli da jede sa dna, pa je potrebno postaviti mamac na samo dno korita. Za ovakvu namenu mogu se koristiti veæi plovci oblika limuna nosivosti i do 2 grama za mirne vode, ali se ta gramaa mora korigovati u zavisnosti od brzine toka. Glavni najlon treba da bude od 1,2 do 1,4 kg, dok najlon podveza treba da se kreæe od 0,9 do 1,2 kg. Raspored olovaca je karakteristièan i sloeniji.Koristi se jedno veæe olovo(oliveti 2-3g) na udaljenosti od 60 cm od udice, koje se samo sa donje strane fiksira sa dva najmanja olovca. Ispod njega, blie udici,
164 Pribor nalazi se jo jedna grupa olovaca (br. 4) na udaljenosti 45 cm od udice. Najzad jedno olovce velièine 9 ili 10 nalazi se na svega 15 cm od udice. Dubina se podeava tako da grupa olovaca ispod velikog olova pri ispravljanju plovka bude taèno iznad dna. Kada se ovako podesi sistem, jedan deo linije nalazi se polegnut na dnu. Kada riba, uzimajuæi mamac sa dna podigne grupu olova ispod velikog, dolazi do izdizanja plovka to je signal za blagu kontru. Ostala sitna olova slue da priljube mamac pri dnu.
sezona pecanja bodorke u srednjoj zoni (Rutilus rutilus)
U toku cele godine bodorke se nalaze u srednjem sloju vode, iznad deverika, ali ispod beovica. Uobièajeno je da se nalaze na dubini od 5 do 60 cm od dna. Za ovaj tip pecanja moe se koristiti jedno veæe olovo ili vie manjih na udaljenosti 50 cm od udice. Pored njega dobro je staviti jedno malecno olovo velièine 10 na 15 cm od udice ili vie manjih na podjednakim udaljenostima izmedju velikog olova i udice. Na ovaj naèin se postie da se udica sa mamcem polako sputa u dubinu, to obièno rezultuje ugrizom. Najlon je najèeæe tanak nosivosti 0,9 kg za glavni, a 0,35 do 0,5 kg za podvez. Velièina udice je 24 do 18. Plovak je nosivosti 1 ili 2 g.
Pecanje na dlaci
Dlaku su izmislili i razvili 1970. godine Kevin Maddocks i Len Middleton kako bi pecali ribe koje su vie puta beale sa udice i time postale vrlo oprezne. Primetilo se da aran, recimo, èeæe odustaje od mamca kroz koji se provuèe najlon. jer ga oseæa svojim usnama, nego od mamca na ljudskoj dlaci. Danas se umesto dlake koriste vrlo tanka specijalna vlakna nosivosti od 0,45 do 0,70 kg i duine od 6 do 8 mm. Ako oèekujete veæu ribu, uzmite duu dlaku. Jedan od najefikasnijih metoda izrade sistema sa dlakom jeste pravljenje dlake duine 20 cm koja se vezuje za vrat udice. Jakom iglom, probija se rupa i provlaèi dlaka kroz mamac. Da bi fiksirali poloaj mamca na dlaku postavite dva mala stopa sa obe strane mamca. Imajte na umu da se èvor na udici kojim je vezana dlaka moe prilikom privlaèenja obali opustiti, pa ga proverite pre svakog zabacivanja.
0
Udice
snovne velièine udica za slatkovodni ribolov su 2(najveæa), 4, 6, 8, 10, 12, 14, 16, 18, 20, 22, 24 i 26(najmanja). U skorije vreme jedan broj proizvodjaèa ribolovaèke opreme proizvodi i medjubrojeve 19, 21 i 23. Da stvar bude jo gora, same velièine nisu identiène kod svih proizvodjaèa, pa brojeve treba uzimati sa rezervom i uporedjivati same udice. U knjizi je koriæena Redditch-ova skala, a ne KendalHall-ova za muièarski ribolov. U ovim skalama velièina udice se odredjuje po rasponu izmedju vrata udice i vrha. U tabeli ispod date su obe skale.
O
Stara (Redditch) 16 15 14 13 12 11 10 9 8 7 6
Nova (Kendal-Hall) 00 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9
Raspon (mm) 2,7 3,0 3,4 3,7 4,0 4,5 5,0 5,5 6,2 5,7 7,0
Stara (Redditch) 5 4 3 2 1 1/0 2/0 3/0 4/0 5/0 6/0
Nova (Kendal-Hall) 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20
Raspon (mm) 7,3 8,0 8,5 9,0 10,0 12,0 13,0 14,0 15,0 16,0 17,0
Veæina ribolovaca èini veliku greku kada velièinu udice koju koristi odredjuje prema velièini ribe koju bi eleo da upeca, umesto prema mamcu. Moda je na prvi pogled logièno da velika riba oèekuje veliki mamac, a mala mali, ali to nije pravilo. Ono to je sigurno pogreno je veliki mamac na maloj udici, u tom sluèaju mamac maskira vrh udice, a jo gore velika udica sa malim mamcem, gde mamac ne moe da se ponaa prirodno.
Jaèina udica
Udice se medjusobno razlikuju po jaèini i dele se na fine, srednje i debele. Velike udice, velièine od 2 do 14, obièno su debele i srednje, jer bi se fine 165
166 Pribor krivile ukoliko bi bile tih dimenzija. Male udice su obièno srednje tanke i fine. Neophodne su za mamce kao to su larve komaraca, mesni crviæi i kasteri.
Oblik udice
Udice mogu imati razlièite oblike, ali se ipak sve svrstavaju u èetiri osnovne grupe. Udice otrih pregiba, obièno su manjih dimenzija i idealne su za kaèenje mesnih crviæa i svih onih mamaca koji treba da vise ispod udice. Udice oblog, polukrunog oblika, obièno veæe, odliène za velike mamce kao to su hlebni komadi ili komadi mesnog nareska. Udice sa dugim vratom, uglavnom manjih velièina (22 do 26), najèeæe se koriste za pecanje sitnih riba, jer je sa njih otkaèinjanje lako i èesto. Udice sa kratkim ili srednje dugim vratom, mogu se upotrebljavati u skoro svim situacijama.
Sa ili bez jezièka
Veèita je dilema koje udice koristiti, sa ili bez jezièka. Jedno vreme su se koristile samo one sa jezièkom, a nakon toga one bez. Sada je trend da se koriste one sa mikro jeziècima. Prednost onih sa jezièkom je da sa njih riba i mamac tee spadaju, dok se kod oni bez jezièka lake kaèe, ali i lake vade ukoliko vam se ubodu u meso ili odeæu. Najnovije udice sa mikro jeziècima objedinjuju sve prednosti prethodne dve varijante i svakako su najpreporuèljivije.
Udice sa alkom ili sa ploèicom na vrhu?
Udice sa alkom su obièno veæe, dok one sa ploèastim vrhom na vratu imaju manje dimenzije. Problem sa alkom je da mora biti dovolje dimenzije da kroz nju prodje najlon kako bi se privezao, a kod manjih udica alka bi morala da bude prevelika pa bi loe uticala na osobine udice. Najveæa prednost udica sa alkom je ta da je èvor na njima daleko jaèi nego na udici sa ploèicom.
Trokrake udice
Sastavni su deo metalnih i drugih imitacijskih mamaca, a vrlo se uspeno koriste i u pecanju sa ivim mamcima.
Unitite iskoriæene udice
Budite sigurni, da æe slomljenu ili iskrivljenu udicu koju bacite pored obale naæi neka ptica i progutati je misleæi da je ukusan zalogaj. Ovaj njen postupak se obièno zavrava fatalno. Iz tog razloga, nikada ne bacajte iskoriæene udice kraj vode, veæ ih odnesite kuæi i bacite na sigurno mesto.
N
Èuvarka i meredov
edan od najbitnijih delova opreme svakog pecaroa jeste èuvarka. Svrha joj je da za sve vreme pecanja saèuva ribu, po moguænosti ivu. Mora biti dovoljno prostrana. Moe biti izradjena od kanapa, ali i od metala. Metalne èuvarke su jaèe i lake se odravaju, peru i prenose. Medjutim, obièno imaju manji kapacitet od onih od kanapa. Pravilan izbor poloaja èuvarke je izuzetno bitan. Mora biti potpuno rastegnuta i ne sme leati na dnu, jer æe ulov napadati pijavice. Dobro bi bilo da se ona nadje na dubini od 1,5 do 2 m. Ukoliko je voda izuzetno plitka, razmislite da li da uopte koristite èuvarku, jer æe riba vrlo verovatno uginuti. Ukoliko pecate na brzoj vodi, razvucite je u pravcu toka reke. Sa ribom pri ubacivanju u èuvarku i pri vadjenju iz nje rukujte paljivo. Nakon svakog pecanja proverite da li je èuvarka oteæena i eventualno zakrpite rupe, operite èuvarku i ostavite je da se potpuno osui. Tek je tada spakujte. Bez meredova se na pecanje ne ide. Osnovna mu je namena vadjene ribe iz vode. Meredov je u stvari kesa od mree zategnuta na metalnom prstenu preènika oko 50 cm i dubine oko 75 cm. Posadjena je na tap duine 1 do 1,5 m. Nai stari alasi prave meredov od drenovine ili crnog gloga sa raljama na vrhu koje saviju u obruè. Danas se u svim ribo-radnjama moe naæi veliki izbor kvalitetnih meredova sa metalnom drkom.
J
) 167
Nova knjiga u pripremi
Ova knjiga objanjava i ilustruje najbolje naèine vezivanja sistema za ribolov razlièitih vrsta riba, metode i specifiènosti ribolova u zavisnosti od vode (bara, jezero, kanal, planinska reka, ravnièarska reka).
Va primerak knjige
Ribolovne tehnike i sistemi u zavisnosti od tipa vode moete rezervisati direktno kod autora telefonom: 013/821-641 e-mailom:
[email protected] www: http://users.hemo.net/quercus.
III deo:
Tehnike primamljivanja
Sadraj III dela
PRIMAMA SASTOJCI PRIMAME PRIPREMA PRIMAME GROUNDBAITING TEHNIKA TEHNIKE PRIMAMLJIVANJA Masovno primamljivanje Stalno primamljivanje Polumasovno primamljivanje sa dohrajivanjem PRIMAMLJIVANJE S ÈISTIM MAMCIMA PRIMAMLJIVANJE NA VELIKOJ UDALJENOSTI LOOSEFEEDING TEHNIKA PREHRANJIVANJE
173 176 179 182 185
187 188 189 191
%
Primama
a primamu se kae da je preduslov dobrog ribolova. Ali to ne znaèi da æete dobro loviti ako umete da koristite primamu i ako znate da je pravite, a pri tome su vam ostale pecaroke vetine slabo poznate. To vam je kao karika u lancu, gde ona najslabija odredjuje ukupnu jaèinu celog lanca. Primama pre svega slui da bi se privukla eljena riba i zadrala na izabranom mestu za sve vreme dok traje partija ribolova. Primamiti u stvari znaèi "postaviti sto", ali ne bilo gde, veæ na nekom mestu prolaza gde se ribe u pravilu svakodnevno kreæu u potrazi za hranom. Uspeju li da pronadju primamljenu zonu, bez ikakve sumnje æe se zaustaviti i u njoj ostati sve dok imaju ta da jedu. Ali, èim hrane nestane, neizbeno æe da je napuste. Podsetimo da im je to jedna od tri osnovne, egzistencijalne aktivnosti: hraniti se, mrestiti se i zaititi se. Ali, kod primamljivanja dakle ne postoji, naalost, nikakvo jedinstveno reenje veæ se pecaro mora neprestalno prilagoðavati kako traenoj ribi, tako i godinjem dobu, vremenskim prilikama, vrsti vode u kojoj lovi. Da bi dugotrajno zadrao ribe na primamljenom mestu, pecaro ni u jednom trenutku ne sme da dozvoli da se one zasite. Naprotiv, moraju se meðusobno takmièiti i boriti za svaki zalogaj. Ali, s druge strane, ukoliko im ne da dovoljno hrane, one æe jednostavno napustiti to mesto i krenuti u potragu za novom, bogatijom trpezom. Zanimljivo je znati da buka koja se stvara uslijed bacanja kugli u vodu, neodoljivo privlaèi neke ribe kao to je deverika. Druge se pak razbee, kao linjak na primer. Ovo æe moda neke iznenaditi, ali to je vie ribe na mestu hranjenja, sve vie treba primamljivati. Primera radi, ukoliko svaka dva minuta upecate jednu deveriku, znaèi da je stigla cela porodica zajedno s bliom i daljom rodbinom. Ali, ukoliko zaboravite redovno da primamljujete, u tren oka æe ekipa oèistiti sto i nestati, jer poznato je da deverike imaju veliki apetit. Ako naprotiv ulovite jednu
Z
173
174 Primama bodorku svakih deset minuta, nema nikakve sumnje da ima dovoljno hrane na dnu. U tom sluèaju, sve dok se grizevi ne ubrzaju i ne pojave veæi primerci, sasvim je nepotrebno ponovno primamljivati. Jedna od uèestalih greaka je primamiti i to masivno, u odsutnosti grizeva. Sasvim je normalno èekati od 15 do 30 minuta pre nego se pojavi prvi griz, posebno ako su kugle èvrsto stisnute. Strpljenje, ribe jednostavno jo nisu stigle. Jo jedan vaan detalj i èest razlog neuspeha jeste èinjenica da se lovi van primamljene zone. Ni s najboljom meavinom, ni najveæi ampioni ne uspevaju da ulove ribu tamo gde je nema. Razlog koriæenja primame je jednostavan: ona privlaèi veæi broj riba vama na dohvat tapova i vi ste u moguænosti da napravite bolji ulov. Uspenost primame zavisi od vie razloga kao to su: · vizuelni efekt: odnosi se na oblak koji se stvara oko primame koja pada ili se raspada na dnu; · ukus/miris: miris je vezan za pojam vazduha i pitanje je da li se on prenosi kroz vodu. Ukus je ono to ribe sigurno oseæaju pa se treba skoncentrisati na ukus primame, a ne na njen miris; · raznovrsna ponuda: sigurno je da æete u svoju primamu dodati kako ive mamce tako i semenke koje ribe inaèe jedu, ali i koje se nalaze kao mamci na udicama; · kolièina hrane: za neke vrste riba kolièina hrane je od presudnog znaèaja za zadravanje na nekom mestu. to je riba veæa treba joj vie hrane; · boja: boja primame zavisi od velièine riba koje se pecaju. to su ribe sitnije treba uzimati tamniju primamu; Najbolje je posmatrati teoriju kroz praktiène sluèajeve. Dobra primama je: Uzmimo zato dve ribe deveriku 200 gr peniène klice (Abramis Brama) i bodorku 300 gr kukuruzni griz (Rutilus Rutilus). Ove dve ribe nas- 200 gr kukuruzno brano tanjuju dve razlièite zone vode. 400 gr prezle od celog hleba Deverika se hrani sa dna, dok se 500 gr prena konoplja bodorka hrani u sredini vode. Zbog 200 gr rogaè toga se i primama ove dve ribe raz- 100 gr pahuljice krompir pirea likuje i to, za deveriku primama 200 gr bundevina pogaèa mora biti kompaktnija i lepljivija 20 gr aspika (ili anisovo brano) kako bi se to due vremena nalazi- 500 gr mleveni petit b. la na dnu ne raspadajuæi se, dok *Recept preuzet sa internet sajta: primama za bodorku treba da se http://luna.on.neobee.net/
Primama 175 razloi za 1 do 2 minuta od bacanja. Naravno treba primetiti da se uvek na poèetku prihranjuje malo jaèe, dok se u toku pecanja recimo na deveriku ne vri prihrana, dok se kod bodorke primamljuje malom kolièinom hrane kad god se zabac. Naravno u realnim situacijama kolièina primame varira izmedju ova dva ekstrema. · Osnovna primama za deveriku: 8 delova mrvica belog hleba, 2 dela mrvica crnog hleba, 2 dela PV1 ili malteksa, 2 dva dela melase, 1 deo keksa u prahu, 0,5 delova korijandera i 0,25 delova vanile.Ovaj recept daæe lepljivu i postojanu primamu koja moe dugo leati na dnu. Slatkastog je ukusa i braon/ute boje. Primamu je potrebno napraviti bar sat ili dva pre poèetka ribolova. · Luna fishing team primama za deveriku: 800 g mrvica, 200 g peniènih klica, 50 g mlevenog karanfiliæa, 200 g kokosovog brana, 200 g kukuruznog brana, 200 g pistaæa, 400 g mlevenog keksa. · Osnovna primama za bodorku: 10 delova mrvica crnog hleba, 2 dela PV1 ili malteksa, 2 dela zrna konoplje i 2 dela mlevenih oraha. Ova meavina je laka, tamno braon boje koja se brzo raspada u vodi. Masni sastojci primame èine da deliæi primame poènu da izronjavaju stvarajuæi oblak. Primama se uvek kvasi pre upotrebe kako bi se formirale Dobra primama za kanal DTD je: lopte. Nakon kvaenja potrebno je 400 gr mlevenog dvopeka prosejati primamu da bi se elimi- 300 gr mlevenih medenjaka nisale grudvice, ali i da bi se 100 gr bundevine pogaèe aerisala primama. Prosejavanje ne 100 gr prene konoplje mora da se obavi ako se vri prima- 100 gr kukuruznih klica ma pri dnu. 500 gr lanenog semena Veliki broj pecaroa 100 gr prezle od celog hleba izabere dobar pribor, mamce, dobar 100 gr petit beuera teren, ali ipak malo upecaju. 200 gr kuvanog ita(dodati na licu mesta) Razlog tome je to ne koriste pri- 100 gr crva (dodati na licu mesta) * mamu, a bez primame, ribe neæe doæi na neko mesto i sedeti. Mali i *Tekst preuzet sa internet sajta: srednje veliki klenovi, deverike, http://luna.on.neobee.net/ bodorke, karai, mrene, linjaci, bandari,... su veoma razlièite ribe, ali jedno im je zajednièko, uvek plivaju u jatu. Veæinu svog vremena, ova jata troe pretraujuæi teren u potrazi za hranom. Ukoliko je nadju, zaustaviæe se na tom mestu dok je ne sliste. Ukoliko mesto ne nahranite upecaæete samo ribe sluèajne prolaznike.
)
Sastojci primame a bi se napravila kvalitetna i atraktivna primama potrebno je poznavati sastojke koji se mogu koristiti. Osnovni sastojci svake primame su sledeæi: · Hleb - Odsecite samo par komada crnog ili belog hleba navlaite ih i dobiæete odliènu primamu. Ukoliko pecate sitniju ribu, ugnjeèite hleb do najsitnijih delova. Ukoliko pecate krupnije vrste, kao to su aran ili linjak, slobodno ostavite i komadiæe hleba u celosti. Kada elite izuzetno finu pastu, nemojte koristiti koricu hleba. Blago iscedjena pasta je dobra, onda kada je potrebno primamiti ribu u srednjem i povrinskom sloju vode, dok jako iscedjena pada direktno na dno i tu se raspada. Pored paste, koriste se i hlebne mrvice - prezla. Prave se od suvog hleba nakon èega se melju na eljenu otrinu. Postoje dve varijante mrvica: bele i braon. Bele mrvice se prave od suvog hleba i koriste se za izradu primama za dno i onih koje se sporije razlau. Braon mrvice se dobijaju od belih koje se peku nakon mlevenja. Na ovaj naèin mrvice prestaju da budu lepljive kada se nakvase, pa se koriste za primame koje treba da se raspadnu dok tonu. Mrvice u primami èine obièno oko 50% ukupne suve mase. Nakon 5 minuta od bacanja, kugla belog hleba se na dnu pretvara u kupu, a nakon jo 13 minuta ostaje samo trag u vidu razbacanih deliæa hleba. Kupa crnog hleba se formira 2,5 minuta nakon bacanja, a kompletno raspada nakon jo 9 minuta. · Treset - Kada se pomea sa hlebom, dobija se izuzetno dobra, tamna i èvrsta primama. Odnos je 7:3 u korist hleba. Ovako naèinjena primama moe se praækom izbacivati na izuzetnu daljinu, ali se u vodi vrlo brzo raspada. Nakon par sekundi od bacanja vazduh iz kugli primame poèinje da izlazi noseæi sa sobom deliæe primame, a ta pojava traje oko 1 minut. Nakon 2 minuta kugla se raspada u vidu kupe i postaje deo dna zbog svoje tamne boje. · Zemlja - Generalno zemlje se ponaaju kao lepkovi i slue da prima-
D
176
Primama 177 mu odre na jednom mestu kako bi se lake bacila. Naravno, glina oteava primamu to praæku èini mnogo moænijom. Koristi se za dubinsku hranu i za jake vodene struje. Pored gline koristi se i kaolin. Kao i glina veoma lepljiv i prvenstveno se koristi za dubinsku hranu. Neki pecaroi smatraju izuzetnom zemlju koju izbaci krtica. U tome ima dosta istine, jer je struktura takve zemlje izuzetno fina. Kreda (kalcijum karbonat) je savrena za povrinske hrane, daje gustinu i dovodi do zamuèenja vode. · PV1 - Braon zasladjivaè koji se koristi za zasladjivanje cerealija za hranjenje trkaèkih konja. Zahvaljujuæi braon eæeru PV1 slui i kao slepljivaè. Ovaj dodatak je idealan za pravljenje primama koje se bacaju na dno gde treba i da se raspadnu. Koristi se u kolièini od 15% od ukupne mase primame. Ukoliko se eli izuzetno tvrda primama koja se sporo raspada na svaka 4 dela mrvica crnog hleba, treba dodati jedan deo PV1. Tvrdoæa primame se poveæava dodavanjem PV1. · Brano kikirikija - Ovo brano je neto svetlije od brana oraha. Moe se koristiti kao ivo ili peèeno. ivo je lepljivo i masnije od peèenog. Dobro je za bodorku. Dodaje se u kolièini od 10%. · Kukuruzni prekrup - Uglavnom se koristi za èiæenje mesnih crviæa, ali se uspeno moe koristiti i kao primama. Blago pokvaen, u vodi stvara izuzetan, ut i vidljiv oblak hrane u svim slojevima koji mami ribu. Umean sa hlebom pada na dno i tamo se raspada, dok veæi komadi isplivavaju na povrinu, dodatno mameæi ribu. Pored prekrupa u primamu se moe dodati kukuruzno brano i kukuruzni griz. Sva tri sastojka mogu èiniti i do 50% ukupne mase primame. · Ikra - Kavijar od bodorke. Zahvaljujuæi kolièini ulja u njemu slui kao mehuriæ koji izdie hranu ka povrini. Dodaje se u kolièini od 15%. · Mleveni biskvit i keks - Za dubinsku hranu koristi se mleveni biskvit, dok se za povrinsku prihranu koristi mleveni vafel ili kornet od sladoleda. Dodaje se do 15%. · Mleveni orasi - Fino mleveni orasi daju primami masnoæu i èine je aktivnijom u vodi. Braon boja oraha je korisna, jer dodatno zatamljuje primamu. Posebno su efikasni za bodorke. Koriste se u kolièini od 10% od ukupne mase primame. · Korijander, vanila, anis, karamela, voæni ekstrakti, vetaèke arome - Zaèini se koriste da daju primami specifiènu aromu. Ubacuju se do 5% od ukupne mase primame. · Melasa i jeèmeni slad (malt) - Ova slatka materija, koja se koristi za stoènu ishranu, moe se dodati u primamu da bi je naèinila kompaktnijom. Najvie se koristi na poèetku sezone lova arana, linjaka i deverike. Uobièajen je odnos 2/3
178 Primama melase prema 1/3 mrvica crnog hleba. Ovakva primama poèinje odmah da se raspada, a balonèiæi vazduha poèinju da se pojavljuju na povrini vode, a to traje oko 1,5 minut. Nakon 2 minuta kugla se raspada u potpunosti, pri èemu se zbog uticaja balonèiæa vazduha parèiæi primame nalaze na veæoj povrini. · Mleko u prahu - Koristi se kao zamagljivaè pri ribolovu sitne ribe pri povrini i za stvaranje oblaka u sredini vode. · Kokosovo brano - Lake je od vode, pa u toku raspadanja primame isplivava i mami ribu u svim slojevima. · Drveni opiljci - Opiljci od tvrdog drveta imaju istu namenu kao i kokosovo brano i treset. Daju rastresitu primamu, koja isplivava. · Boja - Crvena je najèeæa boja koja se dodaje primami, medjutim neki ribolovci smatraju da je najbolje da primama ima prirodni ton. · Biljna semena - U ovu grupu spadaju sva semena biljaka koje ivotinje koriste u ishrani. Osnovni kriterijum je masnoæa i hranljivost semena. Èine do 20% ukupne mase primame i najèeæe se koriste: ricinus, konoplja, rogaè, kikiriki, soja , suncokret i stoèni i obièni graak. Sva semena se pre upotrebe samelju. · Sitne ivotinje - Kao dodatak primami sitne ivotinje se dodaju tek na kraju, na samom mestu pecanja. Ove ivotinje su prirodna hrana ribama i one ih rado uzimaju. Za ovu svrhu se najèeæe koriste: dafnije, tubifeks crvi, larve komaraca i sitnije vrste mesnih i mleènih crviæa. · Kotano brano - Kotano i riblje brano se dodaju primami, pre svega zbog mirisa i hranjivosti. Ukoliko se ne mogu naæi u èistom obliku, mogu se koristiti i koncentrati za domaæe ivotinje, kao i izmlevena hrana za pse i maèke, hrana za kornjaèe i akvarijumske ribice. · Sir - Rendani tvrdi sir, kao to je parmezan ili gorgonzola dodaju se u primamu, radi pojaèanja mirisnosti i atraktivnosti meavine. · Bundeva - Rendana bundeva se moe dodati primami jer je u isto vreme i slatka i atraktivne narandaste boje. Primami daje vlanost na ta se mora obratiti panja. · Seme konoplje - Seme konoplje je idealna i dugotrajna primama. Riba æe se vraæati na hranjeno mesto dok i poslednje zrno konoplje ne pojede.
CD
Priprema primame oznavanje tehnike pripreme primame je jedan od preduslova dobrog i uspenog ribolova. Veliki broj sportskih pecaroa amatera retko i nerado koristi primamu, èesto
P
èak i iz finansijskih razloga. Jedna od najèeæih greaka je kupovina gotove primame i dodavanje hleba u odnosu 1:1 na svim vodama, u svim uslovima bez obzira na vrstu ribe. Vrlo je bitno poboljati primamu tako da ona taèno odgovara ribi koju elite da lovite. Da bi ovladali tom vetinom, potrebno je da prouèite ivotne navike svake riblje vrste i vrstu hrane kojom se najèeæe hrani. Imajte na umu da primama uvek ide u paru sa vrstom mamca. Ne moete efikasno pecati povrinskim mamcima uz upotrebu teke dubinske primame. Pri pripremi primame bitna je vetina kvaenja smese. Svaka hrana se kvasi zavisno od namene za koju je pripremljena. Na primer, povrinske hrane su pripremljene za lov povrinske ribe, najèeæe kedera i crvenperke. Vrlo su sitno mlevene i u dodiru s vodom stvaraju oblak koji bi se trebao to due zadrati u povrinskom sloju vode. Ako takve hrane pripremite polusuve i oblikujete u kuglice, one æe brzo potonuti, ali æe se sastojci koji su vrlo lagani dizati prema povrini mameæi ribu i podiuæi je od dna. Ako se povrinska hrana jako namoèi tako da joj je konzinstencija mekana (kao retki griz to takmièari vrlo èesto rade) njihove æe komponente potpuno upiti vodu i postati neaktivne. To znaèi da æe se takva hrana na samoj povrini raspasti i poèeti polako da tone prema dnu. Takvu hranu ribe obièno èekaju u odreðenom sloju vode i na mestu gde im je struja donosi. Pri lovu treba naæi sloj vode i dubinu na kojoj se riba hrani. Primame delimo na lake i teke, odnosno na one namenjene srednjoj zoni vode i one namenjene dnu. Hrane namenjene srednjem sloju vode kvase se manjom kolièinom vode, dovoljnom tek da se komponente toliko natope da ih moete baciti na
179
180 Primama eljeno mesto. Pri dodavanju vode, ove hrane treba energièno meati kako bi komponente to ravnomernije upile vodu. Ovu hranu obavezno prosejati, a pravu konzistenciju hrane i kolièinu vode koju treba dodati postiæi æete samo iskustvom. Hrane za dno se kvase kolièinom vode koja je dovoljna da krupne komponente upiju vodu i postanu ribama dovoljno meke da ih mogu bez problema jesti. Ove hrane treba 2 - 3 puta kvasiti u razmacima od 15 min, a najbolje je to uèiniti 2 - 3 sata pre ribolova. Postoji jedna tajna koju koriste iskusni takmièari. Sastoji se u tome da hranu za dno to vie puta premese i proseju kroz sito. Takva hrana je potpuno neaktiva i brzo pada na dno i tamo ostaje. To se prvenstveno radi zato da se otklone sve grudvice koje su stvorene pri meanju i moèenju i da se omoguæi pravilno moèenje svih komponenti. Prosejavanjem se postie i da u finalnom mixu bude veæa kolièina vazduha koji omoguæuje da se kugla pri padu kroz vodu i na dnu (zavisno od hrane) brzo i pravilno rastvara mameæi ribu. Znati koje je vreme potrebno hrani koju ste napravili da se otvori na dnu, ponekad moe napraviti razliku izmeðu bogatog i nikakvog ulova. Koliko se dugo kugla u vodi rastvara lako moete saznati ako jednu
10 zlatnih pravila pripreme:
1. 3 kg hrane staviti u jednu kantu. Ne vie. 2. Sunðer potpuno iscediti u hranu i onda detaljno meati. 3. Hrana æe vodu za kratko vreme potpuno upiti. (Hrana se jo oseæa suva). 4. Dodajte jo vode, posle 10 minuta æe hrana nabubriti pa æe dobiti na kolièini. Dobro treba meati. 5. Sada kvasite treæi put. Na taj naèin se dobija prava koezistencija hrane. Vodite raèuna o tome, da ako u hrani ima mnogo vode, gubi se kvalitet zaèina. 6. Kroz je sito prosejte hranu da ne ostanu grudvice, zbog toga da bi se u vodi na dnu hrana odmah raspala. 7. Ako hrana nije teka za reènu struju, izmeajte 10%-15% kamenèiæa sa hranom. 8. Kada ste sve to uradili, napravite kontrolu. Od hrane napravite lopticu koju æete iz visine od oko jednog metra pustiti na zemlju. Ako se ne raspadne, hrana je dobra. 9. Hranu moete poboljati sa razlièitim dodacima. U toplo godinje doba dodajte aromu karamele, vanile, meda, jer sa njima moete uspeno pecati. Kumin, koriander i anis su dobri za zimske dane. 10. Posebno dobro se razvija aroma ako se svi zaèini pomeaju sa suvom hranom nekoliko dana pre pecanja i dobro zatvore. kuglu bacite u pliæak ispred sebe i izmerite
Primama 181 vreme. Recimo da se kugla otopila za 15 min. Ako poèetno hranjenje Jedan interesantan naèin pripremanja priobavite sa 10 kugli i u prvih 20-ak mame dat je ispod: Dan pre zamesite 5 kg minuta dobijete nekoliko grizova hrane (M. Van Den Eynde): 3 kg Big ili ulovljenih riba, ali vam nakon 20 Fisch-a, 2 kg Heavy Special-a, 150 g adimin ribe prestanu da grizu, to je tiva Brasem Orange-a. Hranu pomeajte vreme za ponovno dohranjivanje. na suvo te postupno dadajte vodu. U Vet pecaro primamom hranu uspite 1/4 kg smrznutih crva. moe ribu privuæi na eljeno mesto, Polovinu kolièine hrane odvojite i podiæi je sa dna u sredinu ili na napravite èvrste kugle velièine oveæe povrinu hranjene vode, razdvojiti narande. Drugu polovinu hrane jo jaèe krupnu ribu od sitne, naviknuti ribu navlaite i napravite neto manje kugle. na mamac i uèiniti ribu jo vie Suvlje kugle bre æe se raspadati u vodi i gladnom. pre mamiti ribu. Kugle podelite u vreæice Koriæenjem primame za (pet vlanijih + pet suvljih) i stavite ih u sredinu vode, kao i loosefeeding duboko smrzavanje. Na ribolov ih nosite tehnikom, moete sa dna podiæi u prenosnom hladnjaku. Prihranjujte ribu u srednji sloj i tu joj ponuditi svakih sat do sat i po vremena. Prvo hranmamac. Ovo æete raditi ukoliko se jenje 10 kugli, sledeæe 5. (Robert Janko) na mestu ribolova pojave cverglani, sunèice, krkue ili druge ribe koje rado jedu sa dna. Ubacivanjem kastera u primamu i koriæenjem loosefeed tehnike, razdvojiæete sitne ribe i beovice iz jata na povrinu, pa æete lako na dnu pecati najveæe primerke iz jata. Kada na nekoj vodi elite da naviknete ribu na novi mamac, nahranite mesta veæom kolièinom mamaca. Bilo bi dobro da prihranu mesta vrite u duem vremenskom periodu i do pet dana, uvek u isto vreme. Ovo æe kod ribe stvoriti naviku i na mesto i na vreme. Ovako naviknuta riba, biæe manje oprezna kada vidi mamac na udici. Pazite da prilikom primamljivanja ne zasitite ribu. To je èesta greka kod nevetih ribolovaca. Jo od davnina se u primamu dodaju laksativi (kao to je izmet od golubova) i masne materije koje pojaèavaju probavu kod riba i na taj naèin je teraju da se èeæe hrani. Sita i najedena riba pogrenim hranjenjem, prestaæe da se hrani i tog dana æete se sa pecanja vratiti sa slabim ulovom.
.
Groundbaiting ostoje dva osnovna tipa primaljivanja ribe. Jedno je razbacivanje uzoraka mamca ili neke hrane (engl. loosefeeding) rukom, praækom ili hranilicom. Drugi naèin je primama loptama koje se u sutini sastoje od navlaenog hleba u koga po elji moete dodati potrebnu kolièinu mamaca (Engl. groundbaiting). Lopte se bacaju rukom, praækom ili se postavljaju na hranilicu. Odluka koji naèin da upotrebite je dosta teka. Ukoliko pecate deveriku ili crvenperku koristite drugi naèin dok kleniæ, klen, mrena ili bandar ne vole ovaj naèin. Zimi je groundbaiting velika greka, posebno u hladnim i bistrim vodama kada se ribe vrlo brzo zasite.
P
Koliko i koliko èesto
Namera vam je da primamite ribu i da je veete za jedno mesto. Ne i da je nahranite. U tri reèi: hranite èesto i pomalo. Poènite sa kuglama velièine oraha. Ukoliko se pojave ribe, pojaèajte kolièinu, ukoliko ih nema, smanjite. Uèestano hranjenje poveæava verovatnoæu da æete upecati neto, ne samo na poèetku, veæ svo vreme pecanja. Kada pecate na tekuæim vodama, · Precizno bacanje primame je od izuzetne primamljujte sa svakim zabaèajem, vanosti. Razbacivanjem primame, razbakada pecate na stajaæim vodama, caæete ribu po celoj povrini i onda vam hranite na svakih pet minuta. ostaje samo da pecate uzdu i popreko. Uvek prihranjujte istu taèku u kojoj Izuzetci pravila pecate. Glavni izuzetak pravila · Zlatno pravilo je da ne pecate predaleko. èesto i pomalo je pecanje deverika. Daleki zabaèaju su retko precizni, a i priOve ribe postaju vrlo nervozne mamu je teko daleko dobaciti, a da se ne kada im neto stalno pada na glavu. raspe usput.
182
Primama 183 Ovde je dobro primamiti sa par veæih kugli na malom rastojanju i pecati izmedju njih. Dodatkom primame, verovatno æete rasplaiti jato. Drugi izuzetak je onda kada u vodi ima mnogo sitne ribe. Tada moete da probate oèajnièki metod, da pobacate svu primamu u nadi da æete prehraniti jato i tako ga oterati. Groundbait je, strogo govoreæi, taèno odredjena meavina sastojaka koja privlaèi ribe. Bazira se na hlebu i keksu i razlikuje se od loosefeed-a koji se bazira na mesnim crviæima i kukuruzu eæercu.
Kupovne primame
Kupovne groundbait primame kao to su francuski Sensas i belgijski Van Den Eynde u sebi sadre sve moguæe sastojke, od vanile i keksa pa do izmeta goluba. Na kesama primame se obièno nalazi i uputstvo za upotrebu, ali i vrsta ribe za koju je ona namenjena. Najbolju primamu za neko mesto i vodu moete odrediti samo eksperimentom. Ne mora to biti ni najskuplja ni najmirisnija primama.
Pravljenje smese
Bez obzira da li koristite domaæu ili kupovnu primamu osnove pravljenja smese i njeno meenje su iste. Dok god ne savladate ovu tehniku, nikakve kolièine aditiva vam neæe pomoæi da primamite ribu. Prvo, treba imati posudu u kojoj se mesi primama. Ona treba da bude plitka i iroka. U dubokoj posudi, sloj primame na vrhu biæe premek, a onaj na dnu verovatno presuv. Ukoliko se koriste mesni crviæi oni æe spasti na dno posude i neæe biti ravnomerno rasporedjeni. U uskoj posudi neæete moæi komotno da ubacite ake kako bi dobro umesili smesu. Dalje, ne mesite svu primamu odjednom. Ukoliko to uradite, do kraja dana primama æe na toploti i suncu izgubiti od svoje arome i vlanosti, pa time i atraktivnosti. Isto tako, nemojte ubaciti sve crviæe na poèetku. Napiæe se vode i postati plivajuæi.
Pravi sastav
Najbitnija osobina primame nije ni boja, ni ukus ni miris, veæ tekstura. Ista primama u zavisnosti od teksture se na istoj vodi moe primeniti za razlièite namene. Zamesite je tek toliko vlanu da bi se mogle praviti kugle i primama æe se pri udaru u vodu raspadati i praviti maglu. Ova primama je odlièna za povrinski ribolov na mirnim vodama. Ista primama, ukoliko se postavi u hranilicu, æe prosto ekplodirati kada
184 Primama padne na dno i poèeti da se napija vodom i na taj naèin æe pokriti veæu povrinu dna. Ako primamu zamesite sa toliko vode koliko je neophodno da u nju moete dodati i crviæe ili komade glista, a da se ona ne raspadne dobiæete idealnu smesu za ribolov na donjoj polovini toka na mirnim i sporotekuæim vodama. Ovakva primama se neæe raspasti èim udari u vodenu povrinu, veæ tek kad poène da se napija vodom, a to je par sekundi posle.
Koriæenje primame
Primamu moete dozirati na razlièite naèine. Velike i èeste kugle mogu rasplaiti ribu, ali æe brzo nahraniti vodu, dok æe recimo hranilica tiho, ali polako prihraniti neko mesto. Bez obzira to veæina ribolovaca primamu baca iz ruke, na velikim vodama i kada je potrebno biti precizan mnogo je bolje koristiti praæku. Na taj naèin je najbolje bacati kugle malo veæe mandarine, a pre bacanja kuglu umoèite u vodu kako se ne bi lepila za praæku.
Vrste primama u zavisnosti od vode
Razlièite vode trae razlièite primame. U mirnim vodama laka primama sa par mesnih crviæa privuæi æe bodorke, crvenperke i beovice. U brim vodama potrebne su vam tee primame, posebno one koje æe raditi u drugoj polovini dubine vode.
Groundbait kao nasilac
Koriæenje groundbait-a kao nosioca podrazumeva njegovu osobinu da moe da transportuje komadiæe mamca na eljeno mesto. Veæina riba pozitivno reaguje na loosefeed, ali ima situacija kada je ta tehnika neprimenjiva. Recimo kada treba baciti daleko ili kada je jak vetar, kada treba baciti primamu neposredno ispred vas, a struja je izrazito jaka. I sitne ribe mogu praviti problema, prodiruæi loosefeed pre nego parèiæi padnu na dno.
Groundbait kao primamljivaè
Iako struktura primame moe biti takva da su joj deliæi toliko sitni (u vidu praha) da riba ne moe ni da je iskoristi, ona svojom aromom moe privuæi jato.
*
Tehnike primamljivanja ad se govori o tehnikama primamljivanja, ovde misli se na postupke koje ribolovac èini kako bi privukao i na jednom mestu zadrao jato riba. Od tehnika ovde obradjenih imamo: masovno primamljivanje, stalno primamljivanje i polumasovno primamljivanje sa dohranjivanjem.
K
Masovno primamljivanje
Ova tehnika podrazumeva da se primama baca samo jednom, na poèetku ribolova, jer bi dodatno ubacivanje, ili uplailo ciljanu ribu ili prizvalo neeljene goste. Uglavnom se koristi kod stajaæih i izuzetno sporo tekuæih voda, gde je efekat ispiranja hrane sa dna pod dejstvom struje minimalan. Cilj nam je da na mesto privuèemo ribu i da je tu zadrimo to due vreme. Prvi zahtev reavamo tako to ukupnu kolièinu, a to je obièno od 5 do 15 kugli velièine manje pomorande, bacamo na isto mesto na kome elimo da pecamo. Drugi problem je u stvari problem istovremenosti aktiviranja primame. Ukoliko bi se primama raspala istovremeno, ovaj efekat bi bio umanjen. To je razlog to jedan deo mase stisnemo izuzetno èvrsto, on æe se poslednji raspasti, jedan deo blago i jedan deo samo ovla da bi se raspao i aktivirao veæ u dodiru sa dnom. Ovim naèinom se uglavnom privlaèe krupnije ribe dna kao to su aran, deverika, linjak, cverglan, ali i neke ribe brzih voda kao to su mrena ili skobalj.
Stalno primamljivanje
Ovaj metod je potpuna suprotnost prethodnom. Primenjuje se na brzo tekuæim vodama kao i na vodama gde je struja jaka, pa bi svako masovno primamljivanje trajalo prekratko, a utroak primame bi bio neisplativ. Posebno je pogodan za lov riba koje se pecaju na vrhu ili u srednjem sloju vode kao to su: beovice, crvenperke, bodorke, klenovi i kleniæi. Sama tehnika se sastoji u stalnom
185
186 Primama ubacivanju odredjene kolièine materijala u vodu. Ovaj ritam je po pravilu sa svakim ubaèajem plovka, kojim se u ovakvim situacijama obièno i peca. Krajnji cilj je napraviti oblak hrane na dubini i mestu na kome provlaèimo mamac. Dubina raspadanja se regulie mekoæom primame (meka se bre raspada) i njenom velièinom (manje kugle se bre rastapaju od veæih). Nikako ne smemo dozvoliti da preteramo sa kolièinom hrane, jer æe se ribe najesti i napustiti mesto. Dakle, svi parametri se podeavaju od sluèaja do sluèaja, a reper je oblak primame na eljenoj dubini.
Polumasovno prihranjivanje uz dohranjivanje
Kako ni jedan metod nije idealan, ni prethodna dva se ne mogu uvek primeniti. Najveæa mana prvog je moguænost da se pretera sa kolièinom hrane, kao i ogranièenje na spore i mirne vode. Druga tehnika, ipak, trai vie panje i stalno posmatranje efekata i moe ponekad biti zamorna za ribolovca. Meavina ove dve tehnike je uzela one najbolje elemente od svake. Prvo se baca veæa kolièina primame na dno, ali je ta primama u ovom sluèaju isto stisnuta i raspada se jednovremeno. Bacite do 5 kugli. Nakon toga saèekajte da riba dodje i poène da se hrani, kada ugrizi prestanu, poènite sa dohranjivanjem sa manjom kolièinom sitnijih kuglica (klikera) prihrane. Na ovaj naèin stalno privlaèite ribu, a moete je i diæi sa dna ukoliko vam je to cilj. Poto smesa za poèetno hranjenje i kasnije dohranjivanje morju imati istu boju i ukus, ali morju biti razlièitog fizièkog svojstva (prva se mora polako raspadati i padati na dno, a druga bi trebala da se raspada veæ uz put) treba uraditi sledeæe. U prvu smesu treba dodati neki slepljivaè kao to su PV1, melasa ili maltex, a u drugu neki od aktivatora, kokosovo brano, treset ili èak mesne crviæe. Pri ribolovu dubinskom metodom, dohranjivanje moe da se radi i specijalnom metalnom hranilicom koja se vee na kraj najlona. Ova hranilica obièno na sebi ima i olovno oteanje, te nije potrebno dodavanje olova na sistem. Problemi se javljaju kada je voda na kojoj pecate teka, odnosno dno puno panjeva i grana i kada se hranilica lako kaèi pri izvlaèenju. Postoji jedan lak i elegantan naèin da se ree ovi problemi. Pre ribolova, kod kuæe u èau od jogurta ili manju èau naspete zrnastu primamu i zalijete je vodom. U sredinu èae ubacite parèe savijene ice u obliku omèe. Sve ovo zaledite. Na pecanje idete sa malim prenosnim friiderom u kome èuvate, ove napravljene hranilice. Kaèe se na kraj najlona o ièanu omèu koju ste napravili pre ledjenja. Nakon zabacivanja u vodi zaledjeni paketi primame se brzo tope i pri izvlaèenju najlona samo omèa ostaje vezana. Kaèenje je na ovaj naèin svedeno na minimum.
9
Primamljivanje sa èistim mamcima od ove vrste primamljivanja, redovno se bacaju, ruèno ili uz pomoæ praæke, samo èisti mamci, po pravilu isti oni koji se postavljaju na udicu. U toplim vodama najèeæe se radi o zrnima raznoraznih itarica (kukuruz, ito, konoplja...), dok u hladnim bolje odgovaraju ivotinjski mamci (mesni crvi, kasteri, pinkiji...). Od svih primamljivanja ovo je najdiskretnije i koristi se iskljuèivo kod izuzetno opreznih riba. Meðu brojnim prednostima, izdvojimo moguænost da se po potrebi brzo i lako promeni mesto hranjenja. Dovoljno je izbaciti mamce malo dalje ili malo blie od poèetne zone. Ono omoguæuje da se ribe premeste sa jedne dubine na drugu: bacate li svaki minut 20 mamaca, zadraæete ribu na dnu. Poaljete li naprotiv 10 mamaca svakih pola minuta, ribe æe se progresivno "odlepiti" od dna i zauzeti poloaj izmeðu povrine i dna. Ponekad kada elite izabrati lepu ribu, utooke na primer, to je jedino reenje da se oslobodite cverglana. U reènim vodama, nita bolje nema od èistih mamaca pa da se kao èarobnim tapiæem privuèe klen. U malim jezerima, barama, ribnjacima gde god ima linjaka i arana, a dno je muljevito, jedino ovo primamljivanje dozvoljava da se okupi i dugotrajno zadri na eljenom mestu. Da bi se u tekuæim vodama bela riba privukla i sa uspehom zadrala na eljenom mestu, presudno je da svi baèeni mamci tonu istom brzinom. U tom pogledu, korisno je prosejati sa vremena na vreme mesne crve da bi se odstranili mrtvi, a zatim one u dobrom stanju "odmastiti" uz pomoæ kukuruznog brana da bre tonu. to se tièe itarica, kako bi sva zrna manje - vie jednako teila, izbegavajte predugo kuvanje. Jedini problem je to su neophodni solidni ivci, jer je èesto potrebno èekati i vie sati pre nego to se pojavi prvi griz izmeðu dna i povrine.
K
1
*Informacije za tekst preuzete sa internet sajta: http://www.geocities.com/Baja/Mesa/7714/index.htm
187
Primamljivanje na velikoj udaljenosti raæka je neophodna kad god treba primamiti na veliku udaljenost, 10 do 50 m, zavisno o vrste hrane. Kod bacanja kugli sve zavisi od toga koliko èvrsto su stisnute. Najvanije je da se ne raspadnu za vreme leta. Po pravilu se mesni crvi mogu izbaciti na jedno dvadesetak metara. I najbolji modeli praæki mogu razoèarati, stoga je dobro uvek predvideti zamenu. Da bi osigurali neophodnu preciznost, primamljujte svaki put sa istog mesta i u istom smeru (odredite neki orijentir). to se tièe udaljenosti, morate kod svakog bacanja isto nategnuti praæku. Da bi u tome uspeli, zaveite za drku komad najlona, duina mu odreðuje duinu natezanja. Tuba za izbacivanje hrane zvana "kobra", koristi se iskljuèivo za izbacivanje boila na udaljenost od 80 do 100 m.
P
Kriterijumi za precizno primamljivanje
U tekuæim vodama nije lako sa preciznoæu odrediti mesto na koje mora da padne kugla. Stoga pri primamljivanju morate uzeti u obzir dva elementa: dubinu na kojoj æete loviti i jaèinu struje. to je dubina veæa i struja jaèa, sve uzvodnije morate bacati kuglu. Neretko je mesto na kojme kugla dotièe dno udaljeno od 3 do 4 m od onog na koje je baèena. U stajaæim vodama kod primamljivanja sa èistim mamcima posluite se mini posudicom (pole cup) koja se nakon to se napuni s mamcima fiksira na vrh teka, a zatim jednostavno prevrne i istrese na mesto hranjenja. Kod bacanja kugli, kako bi se postigla uvek ista udaljenost, najèeæe se cilja vrh tapa. Ali s modelima dugim i do 17 m nije ga uvek lako uoèiti.
9
*Informacije za tekst preuzete sa internet sajta: http://www.geocities.com/Baja/Mesa/7714/index.htm 188
Loosefeeding tehnika va tehnika je najprimenjivija kod pecanja plovkom. Razlog tome je to je vrlo teko rasuti sitne mamce precizno na veliku daljinu. Drugi razlog je taj to je ovde cilj naterati ribu da presretne mamac dok pada, znaèi treba imati veliki broj zabaèaja u kratkom vremenu to je dubinskom tehnikom nemoguæe izvesti, a da se riba ne rastera. Oèigledno je da to je voda dublja, vie treba vremena da mamac padne na dno. Na stvarno mirnim vodama, ovo nije problem, medjutim na brzim jeste, pa taj uticaj uzmite u obzir. U takvim situacijama uvek bacite primamu uzvodno i to za onoliko uzvodnije za koliko je voda dublja i bra.
O
Gde primamljivati
Pre svega treba imati na umu, da brzina toka vode nije ista u svim slojevima. Najbra je na vrhu, a na dnu se voda kreæe sporo. To je razlog to æe putanja kretanja vaeg mamca biti luèna. Uzimajuæi sve ovo u obzir, ukoliko bacate recimo 20 m od obale, u vodu srednje brzine, i dubine 2,5 do 3 m, potrebno je mamce baciti oko 1 do 2 m uzvodno.
Kada i koliko primamljivati
Na veæim i bogatim rekama recimo, moete baciti oko 20 mesnih crviæa kad god zabacujete mamac. Nemojte odustati od primamljivanja, budite uporni, pa oko sat vremena od poèetka pecanja posmatrajte kako se riba ponaa i · Ovom tehnikom raspite hranu na veæu da li treba poveæati ili smanjiti povrinu. Na taj naèin sebi pruate priliku kolièinu primame. Ova odluka zav- da provlaèenjem plovka po toj povrini isi od vrste ribe koju elite da poveæate verovatnoæu ulova. uhvatite. Kleniæ i deverika trae
189
190 Primama manje primame od klena, pa smanjite kolièinu na 10 crviæa svakih 45 sekundi, ako ni to ne pomogne, smanjite period na 30 sekundi.
Gde se nalazi riba?
Leti, kada je riba gladna, loosefeeding moe privuæi ribu ka povrini vode. Prvo æe se pojaviti sitnija riba, dok æe krupnija doæi kasnije kada bude zainteresovana komeanjem u vodi. Zimi, riba je malo aktivna i saèekaæe da mamac padne na samo dno. Tu treba zabaciti i udicu, pa prièekati eventualni trzaj.
Primeri loosefeed tehnike
Pravi efekat loosefeed tehnike primaljivanja moe se videti pri koriæenju meavine konoplje, hrane za pse i kuvanog azuki pasulja. Umesto azukija moe se koristiti bilo koji sitni i tamni pasulj. Preko noæi u kofu od 20 l sipajte meavinu konoplje:hrane:pasulja u odnosu 6:3:1. Kada dodjete na vodu, odaberite par interesantnih mesta. Na svakom bacite do pet punih aka ove primame. Saèekajte par sati i obidjite hranjena mesta. Na onom na kome vidite mehuriæe koji odaju da se riba hrani pridjite i pecajte. Periodièno proveravajte i ostala mesta, a po potrebi predjite da pecate na njima. Drugi primer je koriæe- · Nemojte nikada prihranjivati mesta koja nje boilija pri pecanju arana. Prvo su na kraju vaeg bacaèkog dometa. Moe zabacite samo udicu sa mamcem. se desiti da vetar promeni smer i da vam Nakon par sati nahranite mesto onemoguæi dalje bacanje loosefeed tehnikom sa jednom · Ukoliko riba na nekom mestu ne radi, akom boilija i jednom akom promenite ga. zrnevlja. Ako u naredna 24 èasa · Kada riba ne radi, iseckajte 20-tak glista nita ne upecate promenite mesto. i dodajte im aku mesnih crviæa. Zajedno Ukoliko se na tapu pojave trzaji ih bacite kao primamu za beovice. uradite sledeæe: · Kada pecate metodom zastavice ili kotr· Leti, na slabo poseæen- ljanjem po dnu, bacajte primamu sa im vodama, u vodu ubacite oko 5 svakim zabaèajem. Mera je po 10 crviæa, kg boilija promera 18 mm i 5 kg zrna konoplje ili kastera svaki put. zrnevlja ( kukuruz, konoplja ili mahunarke). Sve do poslednjeg dana ubacujte istu kolièinu. Zadnja 24 èasa nemojte dohranjivati. · Ako na vodi ima dosta ribolovaca, koristite 2 kg boilija velièine 14 mm i 1 kg zrnevlja. Ista ova mera ide i na poèetku sezone kada je voda hladna. · Ako je voda inaèe izuzetno hranjena, dovoljna je aka primame koja se baca na samom poèetku. Nema potrebe ni za kakvim dohranjivanjem.
)
Prehranjivanje (Engl. prebating) rehranjivanje mesta je prihvaæeno kao uspena tehnika u ribolovu. Obièno se koristi za pecanje krupnih pojedinaènih primeraka ribe na nekom, taèno odredjenom mestu, u cilju dovodjenja ribe na hranjeno mesto, ali i na navikavanje na novi mamac kojim æemo je kasnije pecati.
P
Koliko je efikasno?
Nema te kolièine loeg mamca i nema te upornosti koja æe loe mesto naèiniti dobrim, a mamac atraktivnim. Ali, ako dobar mamac koristite na dobrom mestu, rezultati æe biti izuzetni.
Izbor mamca
Izbor mamca najvie zavisi od vrste ribe koja se tu nalazi. Gliste su odliène za deverike i linjake, ali ako se u vodi nalaze jata bandara ovo mesto æe biti preplavljeno njima i nita od pecanja, pa je bolje koristiti miniboilije ili kukuruz eæerac. Kolièina za visi od broja riba. U slabo naseljenim vodama oko 0,5 kg je dovoljno, dok u bogatim vodama upotrebite 2,5 do 3 kg. Za rasturanje hrane moete koristiti obe tehnike i loosefeed i groundbating.
· Ukoliko niste u moguænosti da na vodu izlazite èesto, ili imate samo jednu ansu da pecate na njoj, prihranite mesto veèe pred pecanje. Veæina krupnih riba je plaljiva pa bi ih jutarnje prihranjivanje uplailo. · Na vodama gde ima dosta pecaroa, uvek hranite par mesta, da se ne bi desilo da vae mesto bude zauzeto kada dodjete izjutra. · Udruite se sa prijateljima i izlazite na vodu naizmenièno, hraneæi ista mesta. Na taj naèin æete uspeti da prihranjujete mesto svaki drugi, treæi dan.
191
192 Primama Dobar dodatak hrani je riblje meso i meso kornjaèe, onda aditivi u vidu aroma i zasladjivaèa. arandije obièno hrane mesto boilijima, u nameri da naviknu arana da je upravo njihov boili ukusan i bezbedan te da ga moe jesti bez straha.
Koliko èesto?
Idealno bi bilo da prihranjujete mesto svakog dana, sem onog kada ste reili da pecate. Èesto pecaro nije u moguænosti da to uèini, pa bi prihranjivanje na svaka dva do tri dana bilo dovoljno. Redje od toga nema svrhe.
Loosefeed ili groundbait tehnika?
· Poènite sa prehranjivanjem to je moguæe ranije, pa èak i u januaru. · Prvo bacajte manje hrane, a kako vreme otopljava, poveæajte kolièinu hrane. · Mera hrane je za jezero sa: · 50 arana po 2 kg tri puta nedeljno · 100 arana po 3 kg tri puta nedeljno · 200 arana po 4,5 kg tri puta nedeljno · Koristite najkvalitetniju primamu koju moete priutiti. Mora biti u skladu sa mamcem na koji æete kasnije pecati. · Hranite mesto uvek predveèe. · Izaberite mesto blizu kuæe ili uz put kojim èesto idete, kako bi smanjili trokove. · Neka mesto ne bude opte poznata pecaroka lokacija. U blizini ne bi trebalo da bude drugih ribolovaca. · Èuvajte mesto u tajnosti. · Sa pecanjem poènite najranije 2 meseca nakon zapoèinjanja hranjenja.
Tehnika ipak zavisi od vrste hrane koju elite da bacite. Boilije moete precizno da plasirate u vodu, pa bi loosefeed bio dobar izbor. Ako pecate na crve, bolje je koristiti groundbaiting, pa pored hleba i crva dodajte i zrno konoplje, koje odlièno privlaèi, ali i zadrava ribu na eljenom mestu.
Primer koriæenja tehnike
Pravi efekat prehranjivanja moe se videti pri koriæenju konoplje. Potrebno vam je oko 17 l konoplje koja je preko noæi stojala u vodi. Ovako nabubrela zrna raspite na dva mesta. Pecajte nakon dva do tri dana. Konoplja je toliko dobar atraktor, da æe riba dolaziti na isto mesto dok i poslednje zrno konoplje ne pojede.
36
IV deo:
Pecaroki mamci
Sadraj IV dela
MAMCI IVOTINJSKOG POREKLA MESNI CRVIÆI PIJAVICA I DURBAK BLOODWORM I JOKER GLISTE OSINA LARVA INSEKTI KOLJKE PUEVI RIBA SIR PARIZER,MESNI NAREZAK, KRV I IZNUTRICE MESO RAZNE SITNE IVOTINJE MAMCI BILJNOG POREKLA HLEB PSEÆI BISKVITI I PLUTAJUÆI KEKS PENICA, JEÈAM I KUKURUZ EÆERAC KONOPLJA MAHUNARKE KROMPIR KULJA BOILI VOÆE I ZELENE ALGE ADITIVI
197 197 204 205 207 210 211 213 214 215 217 218 219 221 222 222 225 226 228 229 230 231 232 238 239
'#
Mamci 201 4 # / 4 3 ! 3 " " == =A " =<"
"#
! $
/ " " 0 " # # ! " * + " " 0 # ! " /" >< ! / " $ * B ! B><< , " == B =< B" B B B " B B / $ 0
202 Mamci * => * ! " " # ! " " + , 4
%
!" , 4 + " # 3 3 $ 3 7 B B B B B B? + " " * / : + B 4 " / B* ' * * 9 ;>< $ ?
Mamci 203
-
C
C
0
,
D
#
E
#
E
E
E
E
E
E
#
#
#
E
E
E
E
E
E
C
E
E
E
E
B
E
E
#
!
E
$
-
C
,
C
8 " 0 , 0 ! " ! * " >. $ $ " ! ! # =?/- ' " # ! " ?A B + ! + " , B C 0 0 " # " " " " $ 0 , " :
#
( ) # ( ) , # ," + " * " 0 # " # ! " FG " * 9 " 0 8 " C " 0 * 0 " "
! # ! ! " #
P
204
W
&' H " # * 4 H# 0 H# / " / CH# = I * " + " , H# B+" " # *" " H# " B3 # , 3 + " =< == H# ,"
B
'(
CH# "# *
205
206 Mamci * 4 / ?< A> / ;>= >< 0 # "
3H# 7 B: + ! " /" " ! A> 0 # ;> , "
de
% " 0 >- ! " " + " / "" 9 " 8 " 7 ( ) ()
P
)
- " # $ ," # A. .I;< % " ;A;. 9 # 0 >I # ;> / *
* #
C 0 ;<;? ,
207
208 Mamci " / " /
) (
/ " ! >I /" " /" $
+ (
/ # , " "
,
B- " . 3" " B + B 0 " # B +
$ " # ( ) $ 8 $ ! "
/ " 8 " ! "
, " " + " " ;;>
Mamci 209 (+ " " ) ! B ! " 9 ;> ?< ! > ! B + ;<< =<< $ " ! " " : 0 # ! + / " # 9 " 0 # 4 $
J " / # + " #
98
- ! # / " " 9 + : *" " 9 # # * " * # / 8 / A#> " 0 " * / B $ / # * " " # " ," ! * J 0 "
Z
210
M
. 9 7
C
&
C ! " "
& / (012
C / J " " # ! " " 3 " A> + =< A . * + * ;<;>/- !;A C ,?" " ! " ! " 4 / " + " ;.;I " ;= ;A " + #
211
212 Mamci +" / # " ;==< ," " ;A;< * "
%
J , " ," !" " # ,"
B3 . B 3 . ;< ," " " B * + "
$ " " ! : " !
3
% " ! 0 " 7prvi # " Kdrugi - " /
*
/ " ! # : " * "
i
4 + # " # " 9 " " # ( 2 )" # ! B+ " 0 " # " " B* " I 4 ;< ;I / # B C , " " ;< / ! # ! /# , " /
O
N
213
" # * /" , " # * " + ;> " + # + " " 9 *" " * ! / B 9 + " # * / * " + * " C (Planorbis sp.) " ;?
P
214
J
3 " 3" # " ><=>< " " " $ " # / 0 " # + # " " # + # " " % : =A " * ! 0 " # +" " , # B 3 " I;= !" " B*" " "
P
215
216 Mamci " " * " ;>< + A< ! " + 6 6 " " " % " 3 " * " B " , / ! " ! " B+ " , # " C B," " " I " , * + " # 2 B " #" $ 9 " # !" " " / 3 " " #
O
! 7F" G * " " " * " B* " 9 " B$ 4 . ;= ;= B*" # ;< I =< . * " " " 3pastu od sira 7;=< 4 0 * # " " " / " 0 palentu sa sirom 7F+ F3 G , 8# G Sirni valjuc ;<< " ;<#=< F3 G 3
S
I
217
5 5 * " + =<< " " " / " * ;= ! + " * ! 9 " ! # " I A. , ! " " * 4 " : " " " / " + " / , "# F G
M
218
J
" " /" + ( B + ) " * " + $ B "# ;> ! /" " , 0 ;LI<# # / 9 " 4 ; .<L< - " # , + " * "
S
219
220 Mamci
" " 3 " " , " , % + " " " : " # " 0 =A" 4 ,
;= " 3 B " " # ! ;= / / " " B " ! "
ED
3 / "
R 6
D , ," # ! " : # / " " + #
7 (
/ , # " " C 0 " # ! " 9
/
"
O
221
8 , # * "
B
8
* : " I;A , 9 ; => " + " + " =< * " * # 2 * + "# 4 ! " 9 / 7= =>??> !" " ??> =< " == , (, C>;;)
222
Mamci 223
8
2 / " !" " /
8
2 / 2 4 / " * "
8
2 / / ;I $ 9 + " = ;=;A * " * " / " , Prvi " metod # Drugi metod 4treæi metod $ 0 " ;<;> / " #
224 Mamci ,
8
3 " 2 ! # 3 " 2 ! 9 C 0 $ # *" ( " .;.) 9 + + > + * $ 0 + + + C F$ G : , /
+ " " * " # ! " " # $
C
, " # " , ," , # ! ," " # ! 2 " " + + + , " ! Prva taktika * ?< A< ! / " Druga taktika 9 Treæa taktika 0 " " ," =>> 225 I
P
/ 5 " 3 "
J /
* 4 3 " " * * " ! $ " $ ?< * # , ;< ;<=<
9
" * " # ," " " ;<;= + " " ;. + " , " "
/
C / " , # /
226
Mamci 227 * " , " , # 0 , # + ! B $ # B * " , " * : " B 3 " * " " "
4 " 7 " +" " =? $ " * " + " / 0 " ," ;A;=
: 0#2
M , " " " # M
G
# * $ " 3 " $ " # 4 , " , ," ;I;. + * C " , " " : 0 " , " . ;= + 9 +" B * " # $ + - ! " %" # =<.< 3 "
S
228
N
" * # ! # ' " * / " /
, " " J " " * J " " J ! $ " $ / 0 " , " ;. , / * * / =A ! ! =< ?< * " ! " =>
S
J
229
" 3 / ! + # ! * * ! " ," " ;= " K . ;< " ;= ;A * ! - + * * !" 7 " 0 7 !
" 3 $ "
P
230
B
# 3 # , * ;. ;I ;A + 4 = ><< + B Kukuruzni mamac za arana7 * ;N= * = ; " 0 ;N= $ = ; + , B Ukusni mamac7 + " ;> ; A * " ; " ? 4 8 B Jojo mamac7+ , # 0 ; A B * * , ;= , , " B Jell-O mamac7 * ? + ? * " $ , "
D
W
231
& =< , " * /;LI<# , =<?< ! # " 9 " " " / >>< : ! + 7 . " ;< " " / # ( # 5>
P
232
Mamci 233 * 5 B* # / " # " .=> B! ; + C ?< >< ! + + # B* " 9 " # B$ " " # 7 # / B 3 mleèni boili 7I> K>P K >P K=I K=I B $" K=I " # B3riblji boili # 7>P K>P K=I K=I # K>P B3boili sa semenjem 7=I KA= # K ;;? K >P K ;A K=< B3osnovni boili 7==> K;P< " >> (% % ). " ( > (% 2 ) > $ $ ' (%2 );=%2;/(%2 )=< ()) B 3 poboljanini boili 7 =I> ;P< ;=#=A ( ) A A 7 >#;> ( );> #
234 Mamci B3kukuruzni boili 7=>< " ( # )> A ; > A ? ? B3kikiriki boili 7A A # ;; <> " ; " " ; ; " "<> ;= ,;#= B 3 proleæni boili 7?<< =<< =<< ;<< ;<< " ;<< ;<"=< ( " ); ;= B3celogodinji boili 7 ;<<< " A#. ;<#;= B 3 letnji boili 7 ?<< ?<< =<< ;<< ;<< ;<#;= ;< " B3ptièiji boili 7;<< ;=> P> ;=> >< => B3maèiji boili # 7=>< " ( 3 ) > A ; > # & A ? ? 3 , 7 >;< $ B 3 poluplutajuæi boili 7A ; # (.<#I< ; .<< ) <> " ;" ;# ;>< * ; " <> ;= , ; = 9 " B3letnji boili by Saa Q Kostadinoviæ 7;< ?< =>< Q9 7 ;>< =>< 7NNHHH R =<< ;><
Mamci 235 " ,; B3zimski boili by Saa Kostadinoviæ 7>;> ;>< ;<< ;<< ;<< " # >< ,; B3domaæi boili by www.ribar.co.yu 7;<< ;<< " =>< ( # )>< ( ) ; ; ; ,= , B 3 voæni boili by www.ribar.co.yu 7 = = " ; <> 5 ( ) B3osnovni plutajuæi boili 7=>< =>< . - , / ! ;>?<
0 # ;>=< * " " ! " B3dopunjeni kupovni boili 7A<< ;<< =? # B3danski boili 7=>< =<< ;<< ;<< ;>< ;<< ;<< " >. B3danski riblji boili 7?<< ?<< # =<< =<< >. # B3danski letnji boili 7=>< ;>< " =>< =<< ;>< " > . B 3 boili za hladnu vodu 7 ?<< " =>< =>< ;<< # ;<< >. B3boili za lo dan sa pirinèanim branom 7?<< =<< =<< =<< "
236 Mamci ;<< B3boili za lo dan 7?<< ?<< ><< >.( ) B3pseæi boili 7=>< ;>< ;<< " >< >. B + B3raani boili # 7=>< ;<< # ;<< 7 ;<< " P> B #?
;< B #;<>. B #?<O B3sojin boili B #=<O 7 =>< ;>< B #=<O ;>< = B #=<O ? B#=<O B3kazein boili # B #;<=<O 7=<< ;<< B " ()#;<O =<< B #;<?<O >< " >< B #;<?<O " ? A B #I<O B #=<A<O B 3 skrobni boili B #A<O 7 =<< ;<< ;<< >< " ()>< " ?A B3kazeinski boili 7;<< >< # >< A< " ;< ?A B3prezla boili 7;<< >< >< " >< " >< " >< " >< >< >< ? A B3danski zimski boili 7;<< ;<< => ;> >< >< >< " >< A > B 3 danski proleæni boili 7 ;<<< "
Mamci 237 ><< A<< ;=< ;.< A< I< =< ? B 3 danski letnji (temperatura vode preko 15OC boili 7 ;<<< " ><< =I< # A< " ;=< ;.< =< ?< 5( )? B3danski jesenji boili 7;<< ;<< # ;<< >< " => => =< ();> " B 3 lovaèki boili 7 ;A< I> ;> ( )";< ? B3deèiji boili 7;=<< .I< ;?< .< ;I B 3 ovseni reèni boili 7 =<< =<< P< == A ,A B3ptièiji reèni boili 7=<< # =<< ;<< ;N= P< == A ,A
N
7 / " !trenje i vinje " ! " * " " P;< ;=;. ! " * " " marelica, bresaka, kruaka i ljiva " " 4 * banane i jabuke $ " + " maline, kupine i dud " % * " " ;=;. , , + zelenih algi " ! " ( " ) " " I;< : *
U
238
I
" " / S , , , * " , 9" * ( ) /" > A>< , " * " (
) ,# B 2 " # * " 0 # B, " , A>< / "
N
239
240 Mamci 9 7 # "" " " M " 7 B : B3breskva aroma mix " 7 > " = # " ;< # ; / " A # ?>< B 3 jesenji aroma mix 7 A = ; " ;" A ?>< B 3 zimski aroma mix 7 A " ? =< ; " ; >A>< ," " " " " 9"
VU
V deo: Dodatak
Ribarski kalendar
Januar
ako se sve ribe ne mogu pecati u toku cele godine, pravi sportski ribolovac nema mrtav deo sezone. On i kada ne izalazi na vodu ima mnogo sitnih poslova koje treba da uradi.
1
Skoro sve ribe se nalaze na najdubljim mestima reka, u zaklonima i skrovitima. aranske ribe i somovi lee u mulju, gde spavaju zimskim snom. Ribe, sem maniæa i nekih grabljivica, retko ne trae hranu. Ipak, ako je vreme lepo i voda bistra, moe se loviti riba udicom nekoliko èasova oko podneva. Ako je reka zaledjena, mogu se na ledu napraviti rupe. Peca se veæinom na crvenu glistu. Love se tuka, bandar, klen, bodorka, bucov i lipljan. U januaru se mresti maniæ.
Februar
U februaru, ako snegovi poènu da se tope, vode su obièno velike i mutne, pa se riba ne lovi na udicu, nego mreama i ostalim ribarskim napravama. Ako je voda èista, moe se pecati oko podne na dubljim mestima, u limanima i pored obale. Na udicu dolaze tuka, bandar, jegulje, klen, bodorka, lipljan i bucov. Ako je lepo vreme sredinom meseca se mresti tuka.
Mart
U martu, naroèito u drugoj polovini, ribe eljno trae dve stvari: sunce i hranu. Ako je vreme lepo, a voda nije suvie jaka, poèinju da trae hranu i arani, bodorke, deverike i krkue. Ribu treba traiti blie obali, jer se tu voda bre zagreva i ima vie hrane, naroèito biljne. Za aransku ribu u martu su gliste odlièan mamac. Mreste se: tuka, lipljan, kleniæ, bandar, smudj vretenar, skobalj i cverglan.
243
244 Dodatak
April
Priroda se budi iz zimskog sna, ribe, izgladnele usled zimskog mirovanja, lakomo trae hranu. Naroèito arani, koji su u to vreme mravi. Jazevi, bodorke i klenovi u meandrima i mirnim rukavcima èesto u jatima izlaze na sunèanje. Ostale ribe su pod zabranom lova ili im je meso, poto se mrest zavri, sasvim neukusno, pa se u tom mesecu riba slabo lovi. Mreste se: bandar, skobalj, bucov, tuka, lipljan, bodorka, jaz, smudj i crvenperka.
Maj
Ako je vreme lepo, vode su u maju dovoljno èiste i zagrejane, pa sve ribe uurbano trae hranu i napadaju na mamac na povrini i na dnu. Na povrini, naroèito pri kraju meseca, javljaju se beovice i bucovi koji ih love i to je najbolji znak da sezona letnjeg ribolova poèinje. Veæina aranskih riba je pod zabranom zbog mresta. Mreste se: lipljan, tuka, bandar, smudj, mrena, deverika, bodorka, aran, kara, skobalj, som, cverglan, klen, krkue i beovice.
Jun
Ako je vreme bilo lepo skoro sve ribe su zavrile sa mrestom i lov na njih je doputen. Ako je vreme bilo hladno, mreste se aran, mrena, deverika, linjak, krkua i krupatica. Nae vode krajem maja i poèetkom juna naglo nadolaze. U to vreme po nekoliko dana voda cveta, tj. u masama se pojavljuje buba vodeni cvet, koju lakomo deru sve ribe. Poto su nekoliko dana od toga site, slabo uzimaju druge mamce. Posle toga poèinje pravi letnji ribolov. Love se bandar, bucov, beovica na muvu i klen na trenju. aranske ribe love se na dnu, na veæoj dubini, kuda se povlaèe od jakog sunca. Lovi se ujutro i uveèe bolje nego preko dana.
Jul
U ovom najtoplijem mesecu ribe trae dublja mesta sa hladnijom vodom, senkom, hranu trae uveèe i izjutra. Poto riba sad ima dovoljno prirodne hrane, tee napada na udicu. Ako je jun bio hladan, mresti se zaostala riba: aran, som, mrena i linjak. Klen grize na trenju. Krkua i mrena rado grizu. Krajem meseca deverika i aran, krupan grgeè i bodorka. aran se lovi i na èerenac, a krupan som na buæku. Za vreme velikih vruæina sredinom jula i poèetkom avgusta, riba vrlo èesto sasvim miruje, pada èak u neku vrstu letnjeg sna. Najbolje vreme za ribolov je rano izjutra i predveèe.
Avgust
Ne mresti se ni jedna vrsta ribe. Ako su velike vruæine prole, riba grize
Dodatak245 halapljivije. Ako vruæine traju, grizu samo uveèe i u zoru, na dubljim mestima. Love se bandar, bucov i klen. Ovo je najbolje vreme za deveriku. Odlièno grizu: aran, mrena, krkua i smudj. Poèinje sezona tuke.
Septembar
Odlièan mesec za pecanje svih vrsta riba, u svako doba dana i noæi. Ako je jako toplo, ipak je bolje ujutro i predveèe. Usled hladjenja vode i noænih mrazeva nestaje vodene vegetacije, pa aranske ribe naputaju svoja mesta i uurbano trae hranu, da bi se ugojile za zimu. Rado uzimaju biljnu hranu. Love se odlièno sve aranske ribe. Ovo je najbolji mesec za mrenu, smudja, bandara i tuku. Jaz putuje uzvodno, pa se i on dobro lovi.
Oktobar
Ako je vreme lepo i toplo, oktobar je dobar kao i septembar. Vodena vegetacija se gubi, voda zahladjuje, pa se sve ribe povlaèe u dubinu, gde se peca sa dna. aran i mrena grizu dobro, ali prestaju da jedu, èim poènu noæni mrazevi. Za tuku i smudja ovo je odlièno vreme. Lipljan, grgeè, bodorka, klen i deverika takodje dobro grizu. Peca se samo u toplom delu dana.
Novembar
Drveæe je ogolelo, poèinju vetrovi i kie, vode su buèno velike i mutne. arani su prestali da jedu. Riba se naglo povlaèi u dubinu, u sklonita i skrovita, gde se krtoi da provede zimu. Neke ribe se sakupljaju oko toplih izvora u koritu reke radi zimovanja. Za tuku je ovo izuzetno vreme. Grizu: bandar, lipljan, klen i po neka bodorka. Mresti se manjiæ.
Decembar
Stajaæe vode su se zaledile, na rekama se pojavljuju sante leda. Ribe su u krtogu, po rupama, potkapinama i u velikim dubinama gde provode zimu. Lovi se tuka, lipljan i bandar. Ako je vreme izuzetno lepo, ako sunce sija, oko podne se moe probiti rupa kroz led i potraiti riba na crvenu glistu ili ivu ribicu. U rekama pliva i mresti se samo manjiæ koji se lovi na komadiæ ribice. Zimsko vreme moe ribolovac da iskoristi za pletenje mrea, opravku svog pribora i za èitanje ribarske literature.
j
Pravila
o vaeæem zakonu o ribolovu ustanovljen je lovostaj (period kada je zabranjen lov na pojedine vrste ribe), i definisana je minimalna duina ribe koju je dozvoljeno loviti. · Keèiga (Acipenser ruhenus) od 1.IV do 31.V, · Smudj (Lucioperca sp.) od 1.III do 30.IV, · Som (Silurus glanis) od 31.V do 15.VI, · aran (Cuprinus carpio) od 31.III do 31.V, · tuka (Esox lucius) od 1.II do 31.III, · Pastrmka (Salmo sp.) od 1.X do 1.III, · Rak (Astacus leptodactylus, Astacus fluviatillis) od 1.XI do 31.V. Zabranjen je sportski ribolov svih ribljih vrsta od 1.IV do 30.IX u vremenu od 21 do 3 èasa i od 1.X do 31.III u vremenu od 18 do 5 èasova. Zabranjen je lov sledeæih vrsta, èija je duina ispod: · Keèiga (Acipenser ruhenus) 40 cm · Pastrmka (Salmo sp.) 25 cm · Smudj ( Lucioperca lucioperca) 35 cm · Smudj - kamenjar (Lucioperca vulgensis) 25 cm · Som (Silurus glanis) 60 cm · aran (Cuprinus carpio) 30 cm · tuku (Esox lucius) 30 cm · Deverika (Abramis brama) 20 cm · Veliki vretenar (Aspro zingel) 25 cm · Mali vretenar (Astacus streber) 15 cm · Rak plemeniti (Astacus fluviatillis) 9 cm
2
f 246
Ribolovna tabela
vrsta ribe bandar
bodorka
vrsta ribolova debljina strune sa plovkom, 0,25-0,35 varalièarski
broj udice 1K* 4-7 3K* 8-10 sa plovkom 0,15-0,20 1K 10-14
dubina ribolova hladno doba god. dno, inaèe sredina i pri povrini sve dubine
mamac mesec 5-11 crvena glista,pu, ive ribice, meso, male varalice
1-12 crvena glista, itarice, insekti, krompir, hleb bratfi varalièarski 0,25-0,35 1K hladno doba 5-9 gliste, bube, crvi, graak, varalice, 7-10 god. dno, sistem sa vetaèke muice, inaèe sredina vod. kuglom, skakavci i pri povrini dubinski 5-9 varalice, ribice, leti pri bucov varalièarski, 0,35-0,45 1K gliste, sistem sa 2/0-3 povrini, varalièarski vod. kug. + ve. 3K inaèe srednje sistem sa muice, bube dubine 1-4 vod. kuglom crvenper- sa plovkom 0,15-0,20 1K sve dubine 1-12 gliste, lièinke, itarice, bube, 8-14 ka krompir, hleb 4-9 gliste, krompir, dno deverika sa plovkom, 0,25-0,35 1K crv, larve, hleb, 5-10 dubinski kulja, itarice 5-12 g l i s t e , r i b i c e , dno dubinski, 0,35-0,45 1K jegulja parèe ribe, rak 1-6 plovkom 247 * 1K - jednokraka udica; 3K - trokraka udica; mu - muica
248 Dodatak vrsta ribe
vrsta ribolova debljina broj strune udice kara sa plovkom 0,20-0,30 1K 8-14 klen sa plovkom, 0,25-0,35 1K 3-11 varalièarski, dubinski, sistem sa vod. kuglom sa plovkom 0,10-0,18 1K kleniæ 18-20 krkua sa plovkom 0,10-0,18 1K 18-20 linjak sa plovkom, 0,20-0,30 1K 7-11 dubinski muièarski, lipljen mu. mu* varalièarski struna, 8-16 0,15-0,25 1K 10-12 mladica varalièarski 0,50-0,70 1K 1/0 mrena dubinski 0,30-0,40 1K 3-8 mu. mu. salmonide muièarski, varalièarski struna, 8-16 0,20-0,30 1K 10-12 skobalj sa plovkom 0,25-0,30 1K 8-12 smudj varalièarski, 0,30-0,50 1K 2-6 dubinski, sa plovkom dubinski, 0,45-1,00 3K som 5/0-2 varalièarski sa plovkom 0,35-0,50 1K aran 2-6 dubinski varalièarski, 0,35-0,60 1K tuka sa plovkom sajla 2/0-4
0
dubina ribolova dno
memamac sec 3-10 krompir, itarice, crvi, gliste, testo hladno doba 4-9 gliste, sir, testo, god. dno, voæe, insekti, crv, inaèe srednja itarice, varalice, dubina i pri ve. muice povrini pri povrini 6-8 crvi, pu, lièinke, vodeni raèiæi dno 7-10 crv, meso,lièinke dno sve dubine
sve dubine
4-9 gliste, rep od raka, modina 3-9 muice, varalice, vobleri 1-2 Zopf, varalice
dno
6-11 gliste, crvi, sir, digerica, graak sve dubine 3-9 muice, varalice, vobleri dno dno, leti u sredini dno
3-10 gliste, crvi, sir, hleb, muve 6-12 iva i mrtva riba, male varalice
6-11 iva i mrtva riba, gliste, abe, vara. dno 4-10 gliste, boili, testo, krompir, itarice hladno dno, 5-12 iva i mrtva riba, varalice, abe inaèe svuda
Literatura:
tampani i internet izvori
tampani izvori
ABU., Dobar ribolov 72/73, ABU, Hetsingborgs, 1972, str.1-32 Affre P., Durantel P., Guillotte P. Pecaroki depni vodiè, Konemann, Singapore, 2000, str.134-248 Brehm A., ivot ivotinja, Prosvjeta, Zagreb, 1982, str.485-498,514-516, DAM., Pribor za ribolov 72,73,74 DAM, Berlin, 1972,73,74, str.1-100 Drobnjakoviæ B., Ribolov na Drini, Etnografski muzej, Beograd, 1934, str.1-56 Fink-Zebiæ V., Ribolov i pecanje, Iproz, Beograd, 1943, str.5-16,19,21-44,49-53 Klaterka V., Sportski ribolov, Znanje, Zagreb, 1976, str.71-133,165-237 Petroviæ J., Lov pastrmke i lipljana, Sportska knjiga, Beograd, 1971, str.6-7 Popoviæ Lj., Pastrmka, Direkcija za ribarstvo, Beograd, 1948, str.1-109 Radanov D., Ribolovaèki èvorovi, Nolit,Beograd,1991,str.1-18,43,52-55,58 Radanov D., Aleksiæ O., O metodama slatkovodnog ,Nolit,Beograd,1981,str.27-29 Sabol M.., Sportski ribolov, Zrinski, Èakovec, 1977, str.61-66, 123-125, 132-167,183-239 Stanjek V.J.., Svet ivotinja u slikama, Mlado pokolenje, Beograd, str.238-250 Tanasijeviæ N., Iliæ B., Posebna entomologija, Gradjevinska knjiga, Beograd, 1969, str.1-23, 305-353 Tanasiæ R., Opstanak, Pokret gorana, Novi Sad, 1996, str.96-109 Vrenk B.,Najbolja riba, Stvarnost,Zagreb,1984, str. 21
l 251
Znaèajniji internet izvori
Biff Poole fishing page, http://www.users.globalnet.co.uk/~bpoole/index.html Carp catchers rigs an tips page, http://vzone.virgin.net/k.roe/cc/index.htm Carp fishing in Netherlands, http://www.dutchcarp.nl/index.html Carp invaders, http://home.pi.se/magnus.ugander/carphome.htm Carp net, http://www.carp.net/home2.htm Carp world, http://www.carpworld.de Cool carp fishing page, http://www.umr.edu/~pdawson/home.html Electronic zoo, http://netvet.wustl.edu/fish.htm Fishing (Kajiæ V.), http://vlatko.virtualave.net Fishing about, http://fishing.about.com Fly fishing in USA, http://www.flyfishusa.com/ Luna fishing team., http://luna.on.neobee.net Natjecateljske stranice, http://www.geocities.com/Baja/Mesa/7714/index.htm Ribar, http://www.ribar.co.yu Ribarska, http://www.ribarska.com Ribe naih voda (Brzak D.), http://www.ptt.yu/korisnici/b/r/brzak Ribolov,http://home.drenik.net/ribolov/ & http://solair.eunet.yu/~djdragan Ribolov net, http://ribolov.net/ Specialist tackle, http://www.specialist-tackle.co.uk Tajne ribolova, http://users.hemo.net/quercus/ Tennessee Oudorsmen, http://www.tnoutdoorsmen.com/ Yosemite cabine, http://www.geocities.com/Yosemite/Cabin/6222/main.html Waterland net, http://www.waterland.net Wierd fishing, http://www.angelfire.com/weird/aaaaaa/index.html
252
O
Prenumeranti I izdanja
Dve su stvari kojima treba teiti u ivotu: prvo je da se dobije ono to se eli; a, potom, da se u tome i uiva - Logan Pearsall Smith, 1931 Aleksiæ Vladeta,Kruevac Andesilic Pavle,Kula Andjeliæ Ljubia,Trebinja Andjelkoviæ Nenad,Beograd Andra Mate,Debeljaèa Bar(b)iæ Savo,Beograd Baiæ Danijel,Sonta Baiæ Bojana,Novi Sad Berarov Dejan,Zernjanin Bicanin Nenad,Beograd Bicvic Mato (Joe),Prud Biluiæ Ivica,Zagreb Blagojeviæ Milan,Valjevo Blakoviæ Bela,Sombor Bojaniæ Zoran,Brrndby Straud Bojoviæ Zoran,Zemun Brkiæ Nemanja,Mladenovac Cakiæ Duan,Beograd Crljeniæ Dalibor,Beliæe Crnaliæ Nihad,Fojnica Cvetkoviæ Velimir,Poarevac Cvijiæ Milorad,Kosjeriæ Æiriæ Mirko,Banja Luka Èupa Milan, Vrac Dangubiæ Dragan,Bileæa Daiæ Draen,Zemun David Atijas,Doboj Dejan Miliæ,Kosovska Mitrovica Deljeviæ Mirsad,Novi Pazar Dimitrijeviæ Jovan,Koceljeva Dizdareviæ Marin, Zrenjanin Divniæ Dragi,Negotin Djordjeviæ Miodrag,Æiæevac Djordjiæ Jovan,Jajinci - Beograd Djukanoviæ Aleksandar,Beograd
Djukiæ Zoran,Beograd Djuriæ Dragoljub,Novi Beograd Dodiæ Dejan,Vranje Dolinaj Jan,Stara Pazova Dragiæ Duko,Beograd Dragin Dragan,Ada Drakoviæ Branislav,N Beograd Drakoviæ Ivan,Beograd Drmanoviæ Igor,Novi Beograd Erdudac Andrija,Ratkovo Ferencik Laslo,Zrenjanin Filipoviæ Igor,Beograd Gadzo Edin,Hrasnica Gajiæ Nenad,Kozarska Dubica Gajinov Djordje,Kulpin Gapar Surap,Kanjia Gigoviæ Slavia,Kragujevac Godiæ Zvonko,Novi Sad Goluboviæ Darko,Beograd Gordiæ Zoran,Ni Granovljeviæ Dragan,Moroviæ Grkoviæ Nikola,Sombor Grnèarski Milo,Kula Hadiæ Ermin,Sarajevo Haseviæ Ermin,Brèko Horti Zoltan,Baèko Gradite Hristovski Vladimir,Bitola Ibrajter Ivan,Senta Iliæ Zoran,Despotovac Ilijevski Ivan,Skopje Ivanoviæ Duan,selo Guncate Ivanoviæ Davor,Slavonski Brod Jakiæ Boris,Mol Jakusin Aleksandar,Kruevac Janiæijeviæ Konstantin,Poarevac
Jankoviæ Sinia,abac Jovanoviæ Igor,Beograd Jovanoviæ Goran,Voluja Jovanoviæ Vera,Voluja Kafediæ Nedad,Gradaèac Kalinoviæ Tihomir,Zajeèar Kandiæ Boidar,Lapovo Varo Karaèonji Geza,Zrenjanin Karanoviæ Ratko,S Kamenica Kecoviæ Ljubia,Kragujevac Kekez Bojan,Nutar Kekiæ Vesna,Novi Sad Kerkez Mile,Vrac Kikoviæ Milija,Nova Varo Klièek-Horvat eljko,Varadin Kos,Vladan Banja Luka Kosiæ Vinko,epèe Kosoviæ Dejan,Paraæin Kovaè Jozef,Sirig Kozar Dalibor,Zemun Krneta Aleksandar,Medjuvedja Krnjac Miroslav,Panèevo Krpuèin Slobodan,Zrenjanin Kuzmanoviæ Zivan,Novi Sad Ladjar Hako,Novi Pazar Lazar Darko,Ruma Laziæ Marinko,Bajmok Laziæ David,Beograd Laziæ Zoran,Vojska Leban Laslo,Mulja Lipovac Krunoslav,Vukovar Lonèar Milika,Beograd Lonèar Milan,Novi Sad Maksimoviæ Miroslav,Zemun Maletaki Tatjana,Novi Sad
253
254 Prenumeranti
Malibaiæ Slobodan,Zrenjanin Maniæ Slobodan,Smederevo Mariæ Zoran,Novi Kneevac Marinkoviæ Milun,Kragujevac Marinkoviæ Boban,Graèanica Markoviæ Radomir,Kovilj Markusi Berislav,S. Brod Maslea Jovan,Gajdobra Masnikoviæ Dragomir,Beograd Matiæ Danko,Banja Luka Matoviæ Milan,Takovo Mesaro Laslo,Senta Mezei Ivan,Novi Sad Mihalek Ivan,Novi Sad Mijatoviæ Milan,Vladimirci Milanoviæ Neboja,Lazarevac Milenkoviæ Vladica,Vranje Miletiæ Goran,Petr. na Mlavi Miloradoviæ Dalibor,Kuiljevo Milosavljeviæ Rako,Ivanjica Milovanoviæ Andrija,Beograd Milutinoviæ Aleksandar,Kula Miur Boban,Valjevo Mitiæ eljko,S. Kamenica Mitiæ Dragana,Ruma Mitroviæ Milorad,Beograd Mitroviæ Vojislav,abac Momèilo Milivojeviæ,Kukujevci Momèiloviæ Djordje,Zajeèar Mudri Vlado,Varadin Musiæ Seid,Brèko Muiæ Saa,Subotica Nadj Milo,Wien Naumoviæ Goran,Kraljevo Neradiæ Aleksandar,Valjevo Nekoviæ Dragan,Kraljevo Nikoliæ Dejan,Bajmok Nikoliæ Zoran,Loznica Nikoliæ Ladislav,Zrenjanin Nikoliæ Branislav,Beograd Novakoviæ Antonio,Beograd Omeroviæ Izet,Novi Pazar Orekoviæ Marko,Kaèarevo Paljinka Boris,Ruski Krstur Pantiæ Danijel,Beograd Pavloviæ Serafim,Mladenovac
Pecekoviæ Dejan,Novi Beograd Peiæ Zoran,Ni Petroviæ Goran,Pirot Petroviæ Borislav,Boljevac Popov Marjan,Novi Kneevac Popoviæ Dobrivoje,V. Banja Popoviæ Miodrag,Zemun Porèiæ Dejvid,Banovci-Dunav Praziæ Srdjan,Panèevo Predrag Novkoviæ,Beograd Prerad Goran,Gradika Prtinac Suad,Novi Pazar Puja Tomislav,Cerak - Beograd Radujkoviæ Janko,Novi Sad Rajkoviæ Milenko,N. Beograd Rakèeviæ Nemanja,Podgorica Ratkoviæ Tihomir,Trebinje Ristiæ Saa,Doboj Rovèanin Zlatko,Zrenjanin Satara Edar,Sarajevo Saula Goran,Srbac Seovac Boidar,Loznica Simiæ Aleksandar,Kruevac Simiæ Nenad,Kuzmin Slokar Mirko,Novi Sad Smiljaniæ Aleksandar,M. Belotiæ Spaho Izet,Sarajevo Spaseniæ Radia,Kraljevo Spear Antun,Padul (Granada) Srdanov Vladimir,Zrenjanin Sremèeviæ Bojan,Kruevac Sretenoviæ Dragica,Beograd Stankoviæ Foto,S. Mitrovica Stankoviæ Filip,Panèevo Stankoviæ Darko,Zrenjanin Stefanoviæ Borislav,Kruevac Stefanoviæ Andreja,Kragujevac Stepanov Filip,Zemun Stojanoviæ Aleksandar,Negotin Stojanoviæ Vladimir,Leskovac Stojiæ Nada, Vrac Stojiæeviæ Vladimir,abac Stojkoviæ Vladica,Leskovac Strakuek Jan,Kovaèica Suèeviæ Slobodan,Beograd akriæ Saa,Subotica
)
arac Goran,Kruevac Tasiæ Paja,Indjija Tasiæ Gligorije,Leskovac Teanoviæ Branko,Trebinje Tijanoviæ Ljuboje,Prijepolje Tkalèec Sinia,Donji Vidovec Todoroviæ,Bratislav,Vuèje Toma Branislav,Novi Sad Toiæ Aleksandar,Beograd Trailoviæ Zoran,Aleksandrovac Trajkoviæ Dragan,abac Trebinjac Milojko,N. Beograd Trièkoviæ Dragan,S. Palanka Trubljanin Tufo,Novi Pazar Vasilevski Aleksandar,Skopje Vasiljeviæ Marko,Uice Vasiljeviæ Jovan,Loznica Veèerina Vladimir,Staniiæ Viæentijeviæ Milivoje,Beograd Vidojeviæ Goran,Kruevac Viskoviæ Jovan,Beograd Vlajkoviæ Radovan,Kruevac Vlèek Vlatko,Pivnica Vogrinec Marjan,Ivanjkovci Vorinski Ivan,S. Mitrovica Vozar Emil,Kisaè Vrziæ Predrag, Novi Sad Vuèen Kristijan,Zrennjanin Vuèetiæ Miodrag,V. Banja Vuèetiæ Branislav,Aleksandrovac Vuèkoviæ Sima,Beograd Vuèkoviæ Darko,Paraæin Vujuæ Vladimir,Klupci - Loznica Vukotiæ Svetozar,Podgorica Zdimiroviæ Franja,Kovin Zdraviæ Milan,Novi Sad Zdravkoviæ Zdravko,Temerin Zekoviæ Esad,Novi Pazar Zrniæ Sinia,Novi Sad Zvonimir Matovina,id agar Ninoslav,Zagreb eradjanin Mihajlo,Aleksandr. iviæ Rade,Padinska Skela ivkoviæ Pavo,Oraje ivkoviæ Milan,G. Milanovac ivkoviæ Nenad,Blace
Beleke
255
256
Aleksandar Dakiæ TAJNE RIBOLOVA zbirka tekstova o ribolovu Samostalno autorsko izdanje Aleksandar Dakiæ Copyright 2002 I izdanje tampa tamparija Triton, Vrac Marta 2002. Tira 500 ISBN 86-902935-1-5
CIP - Katalogizacija u publikaciji Narodna biblioteka Srbije , Beograd 639.21 (497.113) 799.12 TA J N E r i b o l o v a / p r i r e d i o A l e k s a n d a r Dakiæ. - [1. izd.] - Vrac : A.Dakiæ, 2 0 0 2 ( Vr a c : Tr i t o n ) . - 2 5 4 s t r. : i l u s t r. ; 2 0 c m Ti r a 5 0 0 . - B i b l i o g r a f i j a : s t r. [255-256]. ISBN 86-902935-1-5 1. Daki} ,Aleksandar a) Ribe, slatkovodne - Vojvodina b) Sportski ribolov COBISS-ID 97400076