Keksi za živce, smirenje, radosno raspoloženje, protiv umora i napora PO RECEPTU SV .
HILDEGARDE IZ B BINGENA Sv. Hildegarda iz Bingena ( 16. 16. rujna 1098. - 17. rujna 1179.) - njemačka časna sestra, katolička misti tič čark rka a, književnia i skladateljia.!a"a skladateljia.!a"a Benedikt #$% . "roglasio . "roglasio je Hildergardu r rkv kven enom om na nau učit itel elji jio om m 7. listo"ada &'1& &'1&..
45g muškatnog oraha, 45g cimeta u prahu, 10g klinčića u prahu, 1,5 kg finoga brašna od dinkela (pirovo brašno), 35g ma!laca, 300g šećera od šećerne tr!ke (!me"i šećer),
300g slatkih bajama (po želji)
4 #a#a, pola $ličice !oli, voda ili mli#eko toliko da !e dobi#e ti#e!to ko#e !e ra%val#a i oblikom re$u kek!i i peku& 'eći na #ako ugri#ano# pećnici 115 min, dok ne porumene& *obro ra%val#ati ti#e!to, kek!i ne !mi#u biti debeli& +a dan #e!ti 45 kek!a, d#eca man#e&
Indikacije -labo!t $ivaca, potišteno!t,
poman#kan#e energi#e, škol!ki umor, gubitak o!#eta n#uha, gubitak o!#eta oku!a, tegobe !a $ivcima Sastav: .uškatni oraščić, cimet, klinčići, (#a#e), voda, brašno, šećer Uputa o načinu uporabe: /iše puta dnevno, eventualno i !vaki !at po#e!ti po kek!a& ni ima#u oku! gotovo kao meden#aci& /eoma #e prikladno u%imali ih u kombinaci#i ! vinom %a !rce& Napomena: 'ri#e !u !e na%ivali kek!ima %a energi#u i %a $ivce& 2ko ih i%ra"u#e !am, neka to uvi#ek čini ! finim brašnom +e upotrebl#avati brašno od prekrupe& +e šted#eti !a šećerom kek!i !mi#u biti !latki kako bi ih i d#eca rado #ela& *opušten #e dodatak badema& 2i#e!to dobro ra%val#ati& *ebeli kek!ini!u tako uku!ni& U svojim medicinskim djelima sv. Hildearda opisuje iznimnom točno!"u brojne bolesti i nji#ove nji#ove simptome simptome te i# razlikuje ovisno o uzrocima. uzrocima. U svojim promatranj promatranjima ima čovjekova čovjekova zdravlja ona a vidi kao dio ve"e cjeline, $ožanske prirode. Stoa sile koje vladaju prirodom i du#ovnim svijetom vladaju i čovjekovim zdravljem. Uz recepte kako pripraviti lijek ona daje i obja!njenje kako se ostvaruje ljekoviti učinak. Uz tijelo jo! je važnije liječiti i du!u, pomiriti se s $oom. Ističe i ljekoviti i smiruju"i učinak lazbe, te je i sama skladala mnoa remek djela. Uz svoje recepte ponekad je stavljala oznaku „Nisi deus nolit !“ !to je značilo da je ozdravljenje u $ožjim rukama, pa lijek ovisno o tome pomaže ili nepomaže bolesniku. Hildearda je vjerovala da ponekad čovjek ne treba ozdraviti, jer a $o zove k sebi a na to mou ukazati i neki znakovi kod pojedini# bolesti. Koristila je i dar liječenja molitvom, blaoslovom blaoslovom i polaanje polaanjem m ruku. Hildearda Hildearda ističe ističe da čovjekov čovjekov trud blaoslivlja blaoslivlja njeova dijela.
„Što čovjek s mukom posije i što polako proklija i polako raste,gubi zbog truda što ga čovjek čovjekuro uroši ši pri oranju oranju i sij sijanj anju, u, žestin žestinu u i kiselo kiselost, st, tako tako da se vlažno vlažnost st soka soka tih biljaka biljaka ribliž rib ližava ava vrs vrsti ti l udsko udsko soka soka i one na ta način način osta osta u dobrim dobrima a i korisn korisnim im za elo i iće“ iće“
(Recipe reconstructed and adapted from Hildegard's circa 1157 treatise Physica: Liber Simplicis edicina! " #hese biscuits $ere first made o%er & years ago by the hristian saint) Hildegard of *ingen+ She said that these spice biscuits should be ta,en t regular inter%als to increase joy and positivity- . li,e to substitute half of the plain flour $ith spelt flour) and use all organic ingredients+
Minutes to Prepare: Minutes to Cook: Number of Servings:
.ngredients /0 cup butter or margarine (1 102 stic,s" 1 cup bro$n sugar 1 egg 1 tsp ba,ing po$der 10 tsp salt 1 102 cups flour 1 tsp ground cinnamon 1 tsp ground nutmeg 102 tsp ground clo%es
3irections Let butter soften and then cream it $ith the bro$n sugar+ *eat in the egg+ Sift the dry ingredients+ 4dd half the dry ingredients and mi+ 4dd the other half and mi thoroughly+ 3ough may be chilled to ma,e it $or,able+ Heat o%en to /5 6+ orm $alnut si8ed balls of dough) place on greased and floured coo,ie sheet and press flat+ *a,e 12915 minutes (till edges of are golden bro$n+" ool for 5 minutes) remo%e from coo,ie sheet and finish cooling on rac,s+ umber of Ser%ings: /+
Knjie na #rvatskom jeziku o sv. Hildeardi i njezinim djelima:
%ala Hildeardina ku"na ljekarna
&ako liječi $o
'arljena živim svjetlom
(zdravljenje tijela i du!e
)elika knjia o zdravlju
n#ige !u uglavnom u i%dan#u U*&+a akovo (aritativnoi%davački fond kn#i$nica 6 'ravi 2renutak, 7akovo)&
Ljekovitost cimeta Svoja ljekovita svojstva cimet može zahvaliti trima i osnovnim komponentama eteričnog ulja koje se nalazi u njegovoj kori: cimetnom aldehidu, acetatu i alkoholu. Osim eteričnog ulja, kojeg u unutarnjoj kori ima najmanje 1-2, kora sadrži i tanine i !e"er. Od minerala, cimet o#iluje manganom, željezom, kalcijem, #akrom i cinkom, a izvrstan je izvor vitamina $2, $%, & i '. (nergetska vrijednost 1)) g cimeta iznosi čak 2%1 kcal, s udjelom od oko * #jelančevina, +) ugljikohidrata i samo masti. anjska ko ra drveta nema ljekovita svojstva, ve" samo njezin unutarnji sloj. #og o#ilja ljekovitih svojstava, cimet se ne preporuča samo kao začinski dodatak slasticama ve" i namirnicama koje se svakodnevno konzumiraju. Osim !to potiče apetit i pospješuje probavu, cimet čisti krv, jača srce, pospješuje bolji rad bubrega i umiruje živce. &imet povoljno djeluje na kosti i zglobove, zaustavlja unutarnja krvarenja te neutralizira štetno djelovanje slobodnih radikala. &imet ima i fungicidno djelovanje, !to znači da uni!tava gljivice i sprječava njihov rast. / tradicionalnoj kineskoj medicini cimet slovi kao lijek protiv prehlade i gripe , a !to je zasluga djelovanja hlapljivih komponenata i toplinskog učinka na organizam. 0aime, u cimetu su sadržani djelovanje. salicilati koji snižavaju povišenu tjelesnu temperaturu te imaju analgetičko i protuupalno djelovanje
Nova znanstvena otkrića o cimetu revna primjena cimeta kao lijeka po#udila je zanimanje i suvremene medicine za ovaj začin. / novije vrijeme pokrenuta su mnogo#rojna znanstvena istraživanja kojima se do!lo do zapanjuju"ih otkri"a. ako se, primjerice, otkrilo da je cimet vrlo djelotvoran protiv !e"erne #olesti jer se svakodnevnim uzimanjem samo pola žličice cimeta za oko 23 smanjuje razina !e"era u krvi. 4ktivni sastojak cimeta, poznat pod nazivom 56&7, opona!a inzulin, aktivira njegove receptore i djeluje zajednički s njime u stanici, smanjuju"i sman juju"i tako razinu !e"era u krvi. 5noge pretile oso#e pate od povi!ene razine !e"era u krvi, !to ima za posljedicu snažne napadaje gladi. &imet i ovdje pomaže: snižava razinu !e"era i lo!eg 88 kolesterola u krvi pa tako pomaže i u mr!avljenju. nanstveno je tako9er utvr9eno da cimet sprječava preveliko gru!anje krvi, koje može imati !tetno djelovanje. Osim toga, cimet smanjuje razinu masno"a tj. lo!eg kolesterola i triglicerida u krvi, a time i rizik od #olesti srca i krvnih žila. &imet posjeduje svojstvo zaustavljanja rasta #akterija i gljivica, uključuju"i i za mnoge pro#lematičnu &andidu. o neo#ičnog otkri"a znanstvenici su tako9er do!li proučavaju"i djelovanje cimeta na psihu. straživanja su pokazala da povremeno udisanje mirisa cimeta i metvice pove"ava #udnost za volanom te smanjuje tjesko#u ili osje"aj ;rustriranosti kod vozača koji svakodnevno automo#ilom prelaze iste dionice. Osim toga, pikantan miris cimeta potiče rad mozga, po#olj!ava koncentraciju, vizualno pam"enje i #rzinu reagiranja.
8jekovita sredstva i primjena cimeta < Glava: &imet pomaže protiv glavo#olje i migrene. < Usna šupljina: &imet dezin;icira sluznicu usta i desni, d esni, otklanja zadah iz usta, a stavljen na #olesni zu#, pomaže protiv zu#o#olje. < išni organi: &imet smiruje ka!alj, olak!ava iska!ljavanje te pomaže protiv grlo#olje, promuklosti, prehlade, gripe, #ronhitisa i upale plu"a. < !rce: &imet jača srce, pospje!uje #olji rad srca i !titi od in;arkta srca. < "rvne žile: &imet jača stijenke krvnih žila i pospje!uje cirkulaciju krvi. < "rv: &imet čisti krv, sprječava gru!anje krvi, smanjuje razinu !e"era, kolesterola i triglicerida u krvi te pomaže protiv previsokog krvnog tlaka. < #robava: &imet potiče apetit, pospje!uje pro#avu i pomaže protiv pro#avnih tego#a, pose#no mučnine i povra"anja. < $eludac: &imet jača želudac, smiruje upalu sluznice želuca te pomaže protiv povi!ene želučane kiseline, gastritisa i čira na želucu. < %rijeva: &imet pospje!uje #olji rad crijeva, smiruje upalu sluznice crijeva i zaustavlja proljeve. p roljeve. < &ubrezi i mokra'ni mjehur: &imet pospje!uje #olji rad #u#rega i izlučivanje mokra"e, dezin;icira mokra"ni sustav i !titi od in;ekcija. < $enske bolesti: &imet pomaže protiv prejakih menstruacija. < "osti i zglobovi: &imet smiruje upale i u#lažava #olove u kostima i zglo#ovima te pomaže protiv reume, artritisa i gihta. < (iši'i: &imet u#lažava #olove i grčeve u mi!i"ima. < uševne tegobe: &imet umiruje i jača živce te po#olj!ava koncentraciju. < "oža: &imet dezin;icira kožu, steže tkivo i zaustavlja krvarenja, te pomaže protiv gljivica
-jekovitost klični"a
+#egove i%u%etno l#ekovite tvari ko#e !adr$i ( eugenol, cariofilen, tanin i dr&) ima#u #aka anti mikrobna !vo#!tva te ubi#a#u !ićušne para%ite, n#ihova #a#ašca i ličinke& 8ude!na !vo#!tva klinčića odavna !u po%nata li#ečnicima dil#em !vi#eta pa !e od davnina kori!ti kao li#ek kod problema !a probavom te %a uništavan#e para%ita i protiv gl#ivičnih infekci#a& *oznata su mnoa ljekovita svojstva klinči"a
uništava unutrašn#e para%ite lokalni #e anti!eptik i blagi ane!tetik u!p#ešno !e bori !a gl#ivičnim infekci#ama ukl#uču#ući 9andidu ul#e klinčića učinkovito #e protiv !treptokoka, !tafilokoka i pneumokoka ul#em od klinčića ma!ira#u !e de!ni da !e olakša %ubobol#a klinčič !adr$i eugonal, na#!na$ni#u antimikrobnu tvar antiok!idat ko#i !pr#ečava oštećen#e !tanica klinčić ubi#a !ve vr!te mikro!kop!ke proto%oa (pra$ivotin#e, nevidl#ive golim okom, na#!itni#i oblici u ci#elom $ivotin#!kom !vi#etu ko#e $ive u !vim vodama, vla$nom %eml#ištu i na $ivotin#ama i čov#eku& +a ti#elu $ive epi%oične, a u ti#elu endo%oične uništava #a#ašca para%ita, #edno od vrlo va$nih !vo#!tava klinčića #e da uništava što #e vrlo va$no u !pr#ečavan#u ra%mno$avan#a para%ita
ori!titi ga treba u propi!anim do%ama #er #e u protivnom tok!ičan i mogao bi i%a%vati probavne !metn#e& +a#kvalitetni#a !vo#!tva klinčića nala%e !e u uteričnom ul#u a !ami ih mo$emo na#bol#e i!kori!titi ml#even#em ili u!itn#avan#em nepo!redno pri#e !pravl#an#a preparata #er u protivnom n#egove l#ekotive tvari hlape& :#ekovita !vo#!tva klinčića mo$emo i!kori!titi na ra%ličite načine i u našo# kuhin#i kori!teći ga kao %ačin oplemen#u#ući našu hranu&
-jekovitost mu!katno ora!či"a
.uškatni oraščić !e če!to kori!ti pri kuhan#u %bog n#egovog doprino!a oku!u i nutrici#!ko# obogaćeno!ti #ela& 6l#e i muškatni oraščić u prahu tradicionalno !e kori!te kao aromatični %ačin i prirodni li#ek, iako #e mali bro# naučnih i!tra$ivan#a ko#a doka%u#u l#ekovita !vo#!tva& Nutricijski sadržaj
.uškatni oraščić #e dobar i%vor ra%ličitih minerala, po!ebno bakra, mangana, magne%i#a, $el#e%a i fo!fora& ;akar i mangan !u potrebni vašem ti#elu kao kofaktori %a !uperok!id di!muta%u, !na$ni antiok!idan! ko#i uklan#a !lobodne radikale, dok #e $el#e%o va$no %a proi%vodn#u crvenih krvnih %rnaca& .uškatni oraščić #e tako"er dobar i%vor mnogih ;vitamina, prehrambenih vlakana, te ra%nih flavonoida i e!enci#alnih ul#a& Ublažava probavne probleme
'o!to#e doka%i da muškatni oraščić poma$e u !ni$avan#u krvnog tlaka, te da d#elu#e protivupalno& ao i klinčić, muškatni oraščić !adr$i eugenol, fitohemikali#u %a ko#u !e !matra da po%itivno d#elu#e na kardiova!kularni !i!tem, opuštan#em arteri#a i !timuli!an#em ! timuli!an#em cirkulaci#e krvi& 6l#e muškatnog oraščića tako"er ima predno!ti, obično !e utrl#ava u bolne mišiće i primi#en#u#e %a %ubobol#u& )e"e količine mou izazvati zdravstvene probleme
.uškatni oraščić ipak treba kori!titi um#ereno& 'r!tohvat ili dva ovog %ačina u prahu !matra !e normalnom dnevnom količinom, ali više od 30 grama mo$e dove!ti do halucinaci#a, ni!kog krvnog tlaka, vrtoglavice, lupan#a !rca, mučnine ili povraćan#a& 2ako"er mo$e i%a%vati alergi#!ke reakci#e, pa ukoliko imate d#ecu, čuva#te ga van n#ihovog dohvata&
"Kršćanska medicina" sv. Hildegarde $ranimir Stani" Glas Koncila
r. )ighard !trehlo*, voditelj +ildegardina centra, središta krš'anske medicine0a #lagdan 5ajke $ožje 8urdske slavi se an #olesnika, kad &rkva pred #olesnike pose#no stavlja mo"ni zagovor susa Spasitelja. 6rvatski jezik, tumače neki teolozi, ima odre9eni hendikep #a! kad je riječ o pojmovima zdravlja, #olesti i spasenja. 0aime, u mnogim se jezicima grčka riječ soteria prevodi kao zdravlje, a u hrvatskom jeziku kao spasenje. jerojatno #i i vjernicima hrvatskoga govornog područja #ilo jasnije shvatiti susa Spasitelja kada #i =susova spasiteljska spasiteljska uloga> #ila zapravo uloga susa koji ozdravlja, onoga koga liječi. a $og liječi ne samo du!u i tijelo, posljednjih nekoliko desetlje"a svijet je, ponajprije u (uropi njemačkoga govornog područja, područja, počeo doslovnije doslovnije shva"ati s ponovnim otkrivanjem žene koja je +ildegarda iz &ingena. &ingena. O njezinoj ulozi, ;enomenu jedna od najvažnijih najvažnijih pojava pojava u srednjem vijeku: vijeku:+ildegarda koji "e zasigurno utjecati na daljnji razvoj ne samo teologije nego i medicine, razgovarali smo s voditeljem 6ildegardina centra smje!tenoga na $odenskome jezeru u malenome llensbachu u 0jemačkoj, dr. )ighardom !trehlo*om. !trehlo*om. mjestu llensbachu u aj je zalju#ljenik u 6ildegardino djelo ro9en 1??, studirao kemiju na ehničkom sveučili!tu u apadnom $erlinu i najprije #io stručnjak za prirodne spojeve, kemiju povezanu s životnim namirnicama, odnosno #iokemiju. @ednu je godinu studirao i na Sveučili!tu Aale u 0eB 6aevenu u S4-u te radio 1 godina kao kemičar u ;armaceutskoj industriji sintetiziraju"i prirodne spojeve, rade"i na anti#ioticima i lijekovima za psihička o#oljenja. nteres za prirodnim liječenjem pojavio se nakon !to je uvidio ograničenost kemoterapije kao metode. / to vrijeme mu je na životni put do!ao glasoviti liječnik dr. Gottfried +ertzka /01023 01145 koji 01145 koji je #io prvi liječnik koji je prakticirao medicinu 6ildegarde iz $ingena. i!e od 23 godina dr. StrehloB istražuje, radi s pacijentima i promovira diljem svijeta ono !to je u srednjem vijeku započela 6ildegarda, 6ildegarda, koja se u narodu slavi kao svetica, a pape van 7avao . i $enedikt C. stavili su je u red velikih žena. $ivot prepun izazova &rkva i svjetska javnost tek su posljednja dva-tri desetlje"a počeli snažnije otkrivati lik 6ildegarde iz $ingena. 5ožete li je predstaviti na!im čitateljima čitateljima iz pozicije oso#e koja sve ove godine =živi> s 6ildegardomD 'ako suvremenom čovjeku predstaviti 6ildegardu iz $ingenaD 6ildegarda je žena, redovnica, koja je, naj#laže rečeno, zračila vrlo snažnom oso#no!"u, iako je živjela u sredi!njoj 0jemačkoj u srednjem vijeku, u dvanaestom stolje"u. $ila je mističarka, proročica, promatrala je prirodu iz#liza i pisala knjige o kozmologiji, teologiji, medicini, glaz#i i politici. Eitavo njezino djelo, &orpus 6ildegardicum, 6ildegardicum, jedinstveno je djelo za se#e i postavlja se kao orijentacija za život i predstavlja ono !to je #ila susova volja, oni !to #i sus želio u ovome svijetu. Fo9ena je kao plemkinja 1)?+. godine, a odgojena je kao #enediktinka u #enediktinskome samostanu u isi#oden#ergu, isi#oden#ergu, gdje je živjela do svojih pedesetih godina života. avr!ila je ondje knjigu Scivias G/poznaj putove svjetlaH koja ju je u srednjem vijeku učinila vrlo slavnom. 0akon !to je tada!nji papa papa pročitao tu knjigu, knjigu, #lagoslovio #lagoslovio ju je i potaknuo potaknuo da nastavi s pisanjem. pisanjem. o je ohra#rilo 6ildegardu da napusti #enediktinski samostan u isi#oden#ergu i da podigne novi samostan u Fuperts#ergu. 5nogi izvori svjedoče nam da je #ila vrlo važan čim#enik u tada!njoj teologiji i politici, a pro#lema je imala samo sa svojim samostanom koji ju z#og slave i popularnosti nije želio pustiti.
ahvaljuju"i ahvaljuju"i svojoj upornosti, uspjela je podi"i samostan u Fupets#ergu u kojem je mogla nastaviti svoje djelo. mala je vi!e nego sadržajan život, prepun izazova, i doživjela je du#oku starost za ono vrijeme, kad je umrla 11I?. godine imala je +) godina. 6tovali su je kao sveticu 0apisala je deset knjiga. 0a samu kraju života imala je pro#lema s crkvenom hijerarhijom koja se vjerojatno nije lako nosila s o#lju#ljeno!"u 6ildegarde u puku i u velikoj za!titi koju je uživala s vi!e strana. 7ro#lem je nastao kad je jedan siromah pokajnik kojega je &rkva ekskomunicirala do!ao k njoj na vrata samostana, nakon !to se ispovjedio, žele"i umrijeti u miru s $ogom. 6ildegarda 6ildegarda ga je #lagoslovila #lagoslovila i kazala da "e mu omogu"iti kr!"anski pogre# na samostanskom gro#lju. gro#lju. /#rzo su do!li predstavnici crkvene hijerarhije hijerarhije iz 5ainza koji su je opomenuli !to je pokopala ekskomuniciranoga čovjeka koji nije zaslužio #iti pokopan na katoličkom gro#lju. 6ildegarda je toj situaciji doskočila tako !to je maknula križeve s nekoliko gro#nih humaka i usred no"i poravnala zemlju tako da se ne zna koji je gro# čiji i gdje je jadnik pokopan. 'omisija koja je tre#ala ispitati doga9aj #ila je #ijesna i zatvorila samostan za#raniv!i u njemu pjesmu, molitve i liturgiju, zaključav!i vrata crkve. 6ildegarda je to doživjela u osamdesetoj godini i stra!no je z#og toga patila. 7isala je papi ogorčena z#og postupka mjesnih crkvenih vlasti. 0o odgovora dugo nije #ilo. 0apokon se oglasila i Sveta Stolica koja je samostanu omogu"ila slo#odan nastavak #ogoslužja. #ogoslužja. /#rzo, nakon četiri tjedna, 6ildegarda je umrla. mala je vi9enje točnoga dana svoje smrti, !to se i ostvarilo 1I. rujna 11I?. godine. 0arod ju je odmah poslije smrti počeo !tovati kao sveticu traže"i od nje zagovor. 'ako se dogodilo da je nakon toliko stolje"a !utnje danas sve vi!e onih koji rade po uputama sv. 6ildegardeD 6ildegardeD 0akraju, i vodite 6ildegardin centar koji okuplja stotine suradnika iz cijeloga svijeta. a sve u životu potre#no je pravo vrijeme. očno je da se o 6ildegardi 6ildegardi !utjelo osamsto godina i da o njoj nitko gotovo da nije znao ni!ta. Sve do rugoga svjetskog rata kad je liječnik dr. Jott;ried 6ertzka, #ježe"i od nacista, do!ao u 'onstanz. $io je to valjda jedini čovjek koji je pročitao 6ildegardine knjige. re#alo mu je 2) godine da ih prevede s latinskoga jezika na njemački, da protumači i razvije njezine te i da prona9e ljude koji "e pristati na liječenje po 6ildegardinim metodama. 0apisao je knjigu =ako liječi $og>, koja je prevedena i na hrvatski jezik. 0akon te knjige 6ildegardina 6ildegardina medicina se čudesno pro!irila područjem oko 'onstanza gdje su ljudi počeli željeti prirodno se liječiti kod dr. 6ertzke. Oko g. 1?+, kada je dr. 6ertzka u!ao u sedamdesete godine, godine, želio je po"i u mirovinu traže"i da ga netko naslijedi u njegovu djelu. 5e9utim, tada nitko od liječnika nije želio raditi po 6ildegardinim principima principima - osim mene, iz ;armaceutskog područja. O#e"ao sam dr. 6ertzki nastaviti tamo gdje je on stao. oista sam se divio životnom djelu toga čovjeka i volio sam to !to je započeo. ada smo krenuli zajedno intenzivno raditi i pisati knjige iz područja nutricionizma, nutricionizma, ;armacije, 6ildegardine ljekarne, knjige s uputama za liječenje... (edicina kojoj je u temelju vjera u "rista 7a čemu se temelji prirodna medicina +ildegarde iz &ingena8 0jezina se medicina temelji na vjeri u 'rista, kristalno jasnom kr!"anstvu koje nema apsolutno nikakve veze s ezoterijom i sličnim postupcima. 7azite, njezina je knjiga =/zroci i liječenje #olesti> latinskoga naziva &ause et curae, prva i jedina kr!"anska medicina u povijestiK o je medicina koja gleda u sve od $oga stvoreno, u #iljni i životinjski svijet, u drago kamenje, a 6ildegardi su u svemu tome otkrivena ljekovita svojstva, o čemu je pisala i u knjizi 7hLsica.
/ tim se knjigama nalazi vi!e od dvije tisu"e recepata koji uključuju: #ilje, cvije"e, začine, drve"e, životinje, ri#u, drago kamenje, ptice, plemenite metale... emelj života je u energiji od $oga darovanoj. darovanoj. Svaki čovjek ima dar od Stvoritelja i mogu"nost odgovornoga odgovornoga kori!tenja te energije. /pravo se ona može usmjeriti u jačanje na!ega imunolo!kog sustava i aktiviranja prirodnog procesa liječenja. 'oliko je poznato, ni prije ni poslije 6ildegarde iz $ingena nitko nije tako vidio životne temelje kao !to je ona u svojim vi9enjima to doživjela doživjela pi!u"i knjige o teologiji, kozmologiji, kozmologiji, medicini... ato je #ila savjetnica carevima, kraljevima, papama i o#ičnom narodu. 6to im je +ildegarda savjetovala, odnosno što bi nama savjetovala, u osnovnim crtama8 z 6ildegardina se djela može i!čitati #arem !est zlatnih životnih načela koje #i čovjek tre#ao slijediti. 7rvo je načelo da su životne namirnice ujedno i lijekovi za život, drugo je da za zadržavanje i ponovno uspostavljanje zdravlja valja koristiti proizvode iz prirode. re"e !to #i 6ildegarda 6ildegarda preporučila jest da se pazi na prirodni ritam spavanja te da se tre#a gi#ati. 5oliti i raditi te uspostavljanje ravnoteže izme9u ta dva načela četvrti je njezin savjet. 7eto, kroz kupke, saune i druge načine potre#no je često čistiti tijelo od otrova koje se nakupljaju. !esto, valja preo#raziti psihosocijalne psihosocijalne nedostatke u duhovnu radost, vitalnost i kvalitetne me9uljudske me9uljudske odnose. Eovjek dana!njice dana!njice tre#a se vidjeti kao cjelovita oso#a i kao takav, koriste"i prirodne metode, metode, zadržati svoje zdravlje... (ora se priznati da ovo što ste rekli zvuči prilično jednostavno... Eovjekovo zdravlje danas najve"im najve"im dijelom ovisi o njegovu životnom stilu i prehrani, !to je !irom svijeta znanstveno prihva"eno prihva"eno - ali se jo! ne prakticira. nanstvena istraživanja istraživanja s pet kontinenata potvrdila su da čovjek uz ispravnu prehranu i disciplinirani disciplinirani životni stil može svoje zdravlje zadržati ili ga ponovno uspostaviti u vi!e od +) slučajeva, a tek 1) čine nasljedne #olesti, odnosno utjecaji okoli!a. 'ada #i ta činjenica #arem #ila glavna sastavnica zdravstvenih re;ormaK Fekao #ih da nema te tehnologije, tehnologije, znanstvenih istraživanja i razvoja koji toliko mogu utjecati na #udu"nost kao !to to, poput lokomotive, može #iti čovjekova želja za zdravljem, prevencijom i prirodnim liječenjemM liječenjemM želja koja se iz dana u dan sve vi!e osje"a. a se želja za zdravljem, zdravljem, vitalno!"u i sre"om ra9a me9u o#ičnim pukom zapadnoga svijeta te postaje inovacijska snaga #udu"nosti. Eovjek osje"a du#oku čežnju za svrhovitim životom, za lju#avlju i vječnim životom. 9z slabosti u jakosti, do ozdravljenja 0ažalost, mnogi ljudi =normalnim> životom smatraju gu#ljenje smisla i preživljavanje preživljavanje iz dana u dan. 5nogi pate z#og toga !to u životu nisu ni!ta učinili, a neki jo! uvijek nisu odlučili žele li uop"e živjeti ili umrijeti. aj osje"aj nezadovoljstva, nezadovoljstva, nevoljenosti, osje"aj da je čovjek #ezvrijedan čini čovjeka sla#im i #olesnim. 0eki tu prazninu ne mogu nositi pa spas pronalaze pretjeranom radu, alkoholu, alkoholu, drogama, seksualnoj neurednosti i drugim načinima koji #i ih odvukli od takvoga shva"anja života. 0o svaki čovjek osjeti u životu da je lju#av sposo#na do temelja promijeniti promijeniti život. 6ildegarda 6ildegarda iz $ingena to je opisala u epohalno u ='njizi o životnim zaslugama>, koju danas shva"amo kao njezinu psihoterapiju. psihoterapiju. 7opisala je trideset i pet jakih du!evnih vrlina koje liječe te s druge strane trideset i pet mana koje #lokiraju život i razaraju čovjekovo zdravlje. 'roz preo#ražavanje preo#ražavanje na!ih sla#osti u jakosti nestaju #lokade i oslo#a9a se snaga za ozdravljenje ozdravljenje koje zahva"a čitavo čovjekovo tjelesno i duhovno #i"e. 7o kako je +ildegarda dolazila do tih recepata8 Sve !to je 6ildegarda 6ildegarda napisala #ila su vi9enja, od njezine prve knjige Scivias, potom druge o
medicini i prirodnom liječenju, liječenju, knjige o glaz#i... sve je to napisano nakon vi9enja. vi9enja. Sada pouzdano znamo da je u 12. stolje"u čudesno o#jasnila ono !to se danas pokazalo znanstveno dokazanim. dokazanim. #rije ;< godina= >azlika je u nuspojavama ?jera je preduvjet za cjelovito liječenje čovjeka "ad usporedite medicinu po napucima sv. +ildegarde i takozvanu službenu medicinu-, do kojih se razlika dolazi8 o su dva potpuno različita svijetaK 7rije nego !to sam počeo s 6ildegardinim liječenjem radio sam u ;armaceutskoj industriji i radio sam sve =kemijske stvari>. 'ao !to znate, svi kemijski lijekovi imaju nuspojave i opasnosti koje prijete čovjekovu zdravlju i okoli!u. e"ina pacijenata nije ni svjesna !to su sve kemijski lijekovi lijekovi u stanju izazvati, unatoč tomu !to su neke nuspojave navedene navedene na uputama za upora#u lijeka. 7rema nekim istraživanjima, pogre!no uzimanje kemijskih lijekova na četvrtom je mjestu uzroka smrtnosti, nakon srčanoga udara, tumora i moždanoga udara. ko može o#jasniti to !to su mnogi lijekovi povučeni iz upotre#e, a njihova je utemeljenost #ila znanstveno dokazana. 7itate me o razlikama. ovoljno je re"i da 6ildegardini, prirodni lijekovi nemaju nuspojava. akle, niti jedan jedini njezin lijek ne izaziva nuspojaveK o je velika razlika u odnosu na služ#enu medicinu. !to je vrlo važno, svatko tre#a #iti svjestan da se pravo i potpuno izlječenje izlječenje ne može dogoditi sve dok u uzrocima #olesti nisu otklonjeni i razlozi koji se nalaze u čovjekovoj du!i. "oliko je onda u bolesti važna vjera u &oga8 sus je rekao: jera te tvoja spasilaK 4ko vjeruje! da "e! ozdraviti, otvara! vrata da se dogodi čudo. rukčije rečeno, dopu!ta! svojem imunolo!kom imunolo!kom sustavu koji "e ti pomo"i da ozdravi!. Eim netko kaže =nema mi pomo"i>, =ja sam izgu#ljen slučaj> i sve gleda negativno, #lokira u se#i snagu za ozdravljenjem. ozdravljenjem. jerovanje je mo"no sredstvo i rekao #ih preduvjet za #ilo kakvo cjelovito liječenje čovjeka. Eovjek mora #iti svjestanM ma koliko se činilo da je svijet optere"en materijalizmom, ovo je ipak $ožji svijet, a $og djeluje i u lo!im okolnostima. Svaka je oso#a na ovome svijetu željena od $oga, $ogu je važna, vrlo dragocjen dio svijeta. kao takvi, ljudi #i se tre#ali držati zajedno. 7revencija, 7revencija, prevencija, prevencija, prevencijaK prevencijaK ?ama 'e to kao bivšem istraživaču u farmaceutskoj industriji vjerojatno biti poznato 3 da je prema nekim podacima ona na drugom mjestu u svijetu po profitu, odmah nakon ratne. @e li ?am bilo teško tolike godine raditi s druge strane farmaceutske industrije, preporučivati ljekovita sredstva kojih u ljekarnama jednostavno 3 nema8 / mojemu radu nije mi cilj raditi protiv ;armaceutske industrije ili protiv služ#ene medicine. 0aprotiv, želim im sve naj#olje. 0astojim isključivo raditi za pacijente. 5ogu re"i da mi jednostavno imamo #olje metode, !to nakraju potvr9uje i služ#ena medicina. ona kaže da ako se ispravno hranite i ako imate ispravan životno stil možete iz#je"i #olesti i do +) posto. 5i koji radimo u skladu sa sv. 6ildegardom 6ildegardom radimo na prevenciji. prevenciji. akle, prevencija, prevencija, prevencija, prevencijaK 0itko ne želi #iti #olestan, a svi žele ostati zdravi. 5i im govorimo kako se to može. 7revencija 7revencija je, ponavljam, ključ 6idegardine medicine. 7azite, znanstvena istraživanja danas potvr9uju potvr9uju ono !to je prije +3) godina i 6ildegarda 6ildegarda opisala,
da se uz odgovaraju"u prehranu na temelju pira Giskonska p!enicaH, vo"a i povr"a u *)-33 slučajeva mogu spriječiti tumori. Slični #i se rezultati mogli do#iti za tisu"e drugih #olesti. Svaki čovjek može kroz zdravu prehranu i životni stil !tititi svoje zdravlje. re#a #iti svjestan da stručnjaci cjelokupan državni zdravstveni zdravstveni sustav država ne mogu jamčiti zdravlje. ko želi #iti zdrav mora za to donijeti odluku te svoj život uzeti u =vlastite ruke>. o#ra je, dakle, vijest da je mogu"e o#oljenja od raka upola smanjiti samo kroz zdravu prehranu. 7rema nekim podacima, samo je u 0jemačkoj godi!nje mogu"e 2)).))) ljudi sačuvati od #olesti raka. #og svega toga čovjek ne #i iz#or namirnica tre#ao prepustiti slučaju. obro je promijeniti način života. Aašto to ljudi ne čine8 8judi se te!ko mijenjaju jer jako je te!ko mijenjati sustav. Sve dok ljudi žive koliko toliko sretno nemaju potre#e za promjenom sustava. 0o čim se raz#ole tre#aju mijenjati ne!to. Eovjekov način života utječe na njegov imunolo!ki sustav koji kad je razoren, javlja se i razvija mno!tvo autoagresivnih autoagresivnih #olesti. #og svega toga tre#a mijenjati način prehrane i životni stil. 6ildegarda je napisala knjigu o životnom stilu gdje je vidjela dva svijeta. $it "u slo#odan protumačiti prvi svijet kao svijet materijalizma, svijet novca i drugi svijet kraljevstva $ožjega. $ožjega. a dva svijeta karakteriziraju karakteriziraju poroci i kreposti, ona ih je opisala trideset pet. 0aprimjer, započinje s lju#avlju i načinom na koji živimo u dru!tvu u slo#odi i harmoniji, harmoniji, a s druge je strane način na koji punimo vlastiti džep i ego. Fekao #ih da +) posto populacije živi u materijalističkom materijalističkom svijetu i ne želi se mijenjati. mijenjati. ome nasuprot stoji 6ildegardin pogled na svijet. Ona kaže da može! imati novca i vlasni!tva koliko god želi!, ali sre"a nije nužno u tome. "oliko je organizacija, koliko ljudi uključeno u +ildegardinu mrežu8 6ildegardin 6ildegardin centar na $odenskom jezeru sredi!te je 6ildegardine 6ildegardine medicine. 'roz na!e je edukacije dosad pro!lo oko tisu"u liječnika i oso#a koje se #ave prirodnim liječenjem ili savjetovanjem. Nto se svijeta tiče, u 4merici se gotovi nitko ne #avi 6ildegardinom 6ildegardinom medicinom, u 4ustraliji ih je tek nekoliko, u Singapuru jedna oso#a, nekoliko u (ngleskoj, snažna grupa u Nvedskoj, rancuskoj, $elgiji, 0izozemskoj, 0izozemskoj, u 4ustriji i Nvicarskoj, a znam da netko radi po principima sv. 6ildegarde i u 6rvatskoj i 7oljskoj. Fedovito organiziramo kongrese u nekoliko zemalja gdje izmjenjujemo iskustva. (nogi bi liječnici i preporučili prirodno liječenje no žale se da nemaju kliničke podatke o lijekovima. "akva je u tom smislu situacija s lijekovima sv. +ildegarde8 nanstvenik sam i mogao #ih pone!to re"i i o tome. nanost je vrlo važna i #ez novca je #itno ograničena. ograničena. 0o kad se spoje znanost i novac, dolazi se često do pogre!nih podataka. podataka. Jotovo sva ;armaceutska industrija sponzorira klinička istraživanja. akve kliničke podatke mi ne tre#amo. / 6ildegardinu centru nemamo novca za velike studije, no zato individualno pristupamo svakom pacijentu, skupljamo iskustva i imamo oz#iljnu dokumentaciju. dokumentaciju. "akva je budu'nost +ildegardine medicine8 idim veliku #udu"nost jer se materijalistički svijet polako uni!tava, umire sam od se#e. dravstveni je sustav sve vi!e #olestan i sve je manje onih koji žele #iti liječeni na taj način, često trovani lijekovima, lijekovima, i nitko nije sretan !to se tro!i toliko novca koji si malo tko može priu!titi...
