1. Što je kazneni kazneni postupak? postupak? Koji Koji je njegov njegov cilj? Koja je njegova šira društvena svrha? Skup pravno utvrđenih radnji i mjera koje sudovi i neki drugi subjekti poduzimaju u slučaju vjerojatnosti da je netko počinio kd s ciljem utvrđenja je li kd počinjeno, tko je počinitelj počinitelj te može li mu mu se zato izreći izreći propisana propisana kazna ili druga druga sankcija. sankcija. Cij je utvrđenje krivnje ili nedužnosti i eventualno izricanje kazne krivcu. Šira drutvena svrha kaznenog postupka ! služi da se kroz autoritet sudski izrečene pravomoćne presude otklanja neizvjesnost u odnosima između pripadnika drutevene zajednice. 2. Objasnite Objasnite što znači znači da se radnje i mjere u kaznenom kaznenom postupku postupku poduzimaju po dijakronijskom redoslijedu? avedite barem 2 primjera! "o znači da su one čvrsto ulančane # od pojave vjerojatnosti da je netko počinio kd kao početne točke do konačne točke, sadržane u pravomoćnoj sudskoj presudi. $adnje se poduzimaju prema redosljedu predviđenom u propisima i u zadanim rokovima.
Svrha '((% 1.
2.
omogućava kaznenom pravu nužnu samostalnost od socijalnog konteksta u kojem se odvija stvara normativno očekivanje članova drutvene zajednice da će se subjekti postupka ponaati prema propisanom modelu
%. & čemu su su sličnosti sličnosti a u čemu čemu razlike razlike izme"u kaznenog kaznenog procesnog procesnog i gra"anskog procesnog prava? Sličnost je u tome to i jedno i drugo sadržavaju% pravila o sudovima, pretpostavke za pokretanje postupka, ovlasti pojedinih subjekata na poduzimanje procesnih radnji, podjela na pojedine stadije.. $azlika% u kaznenom postupku odlučuje se o postojanju kd i krivnje počinitelja, a u građanskom postupku o tzv. građanskopravnoj stvari.
'. a koji koji način suvremeno suvremeno kazneno kazneno procesno procesno pravo pravo rješava rješava sukob sukob izme"u te(nje za )unkcionalnoš*u ka(njavanja i te(nje za zaštitom prava gra"ana? 3. avedite sličnosti i razlike izme"u kaznenog i prekršajnog postupka. Suvremeni mjeoviti kazneni postupak je sinteza elemenata inkvizitornog i Sličnosti su vrlo velike% a& utvrđuje se postojanje kažnjivog djela i počiniteljeva krivnja kako bi se primijenila kazna akuzatornog tipa kaznenong postupka koji se poduzima u slučaju vjerovatnosti kd s ciljem pravilnog razlučivanja krivih od nedužnih te ostvarenja načela javnog ili neka druga sankcija. kažnjavanja krivih. *jeoviti postupak predstavlja vaganje suprostavljenih težnji. b& slično ustrojeni, imaju slične stadije i brojne sadržajno slične radnje Sukob se rjeava normiranjem kaznenog postupka. $azlike% a& kazneni postupak vode sudovi tzv. opće nadležnosti dok prekrajni postupak vode 7. Koje je glavno obiljezje kaznenog postupka dominantno uredjenog u potpuno odvojeni specijalizirani prekrajni sudovi kao i određena upravna tijela, skladu s teznjom za e)ikasnoscu postupanja odnosno kaznjavanja? b& postupak za kažnjavanje kaznenih djela mora biti oprezniji, tj. puno preciznije uređen. $adi se o inkvizitornom načelu. 'od prekrajnog postupka ne moraju se koristiti sve mjere opreza jer je naglasak na ekonomičnosti postupanja. +. ,e)inirajte ,e)inirajte akuzatorni akuzatorni kazneni kazneni postupak! postupak! Objanite Objanite njegove njegove značajke! značajke! Koji je njegov najve*i konstrukcijski nedostatak? #. avedit aveditee trojaki trojaki cilj cilj K$$! K$$! Koja je svrha svrha K$$? K$$? +kuzatorni kazneni postupak je pravni spor između ravnopravne strane # tužitelja "rojaki cilj '((% i optuženika # koji se vodi pred neovisnim i nepristranim sudom radi rjeavanja tog a& $ezulta $ezultati ti proces procesnih nih radnj radnjii osigura osiguravaju vaju se za kasniji kasniji tijek tijek spora. postupka (rogon, suđenje i obrana su odvojeni i povjereni različitim procesnim b& )amč )amčee se osob osobna na i imo imovin vinska ska pra prava va građ građan anaa subjektima. c& (osti (ostiže že se dobra dobra kvalit kvaliteta eta radnje radnje -dluka se donosi neposredno na temelju rezultata rasprave. • (ostupak je javan. •
•
• •
•
aglasak je na zatiti osobnih prava građana i okrivljenika u postupku. ema prisile prema okrivljeniku, osim u slučaju očitovanja o osnovanosti optužbe. ajveći nedostatak # inicijativa za pokretanje i vođenje postupka za svako pa i najteže kd, je isključivo u rukama privatnika, a ne državnog tijela. /ato svaki odustanak tužitelja od kaznenog progona dovodi do paralize represivnog sustava drutvene zajednice i izostanka kažnjavanja delikvenata.
-dje je nastao akuzatorni postupak? kojim tipom postupka se mo(e usporediti? Koja je osnovna poveznica izme"u ta 2 postupka? astao je najprije u primitivnim drutevnim zajednicama, a razvio se u antičkoj 0rčkoj i $imu. 1anas postoji u zemljama angloameričkog pravnog kruga. *ože se usporediti s građanskim parničnim postupkom jer je nastao u epohi kad su drutvene zajednice većinu povreda pravila ponaanja smatrale privatnim deliktima. (rema tome osnovna poveznica je podizanje tužbe na privatnu inicijativu. 9.
1/. 0ime pravnotehnički započinje akuzatorni postupak? Objasnite na koji način se očituje ravnopravni polo(aj tu(itelja i optu(enika pred sudom? Što )orme postupanja u akuzatornom postupku (ele zajamčiti kao svoj glavni cilj? (ravnotehnički spor započinje optuženikovim osporavanjem optužbe. $avnopravni položaj stranaka se očituje u kontradiktornom karakteru rasprave. Sve procesne radnje u postupku iznose se isključivo u prisutnosti obiju stranaka koje imaju pravo i mogućnost da pri obavljanju tih radnji zastupaju svoje interese i izražavaju svoje stajalite. 2orme postupanja žele zajamčiti izjednačeni, ravnopravni položaj tužitelja i optuženika pred sudom. 11. Što je inkvizitorni inkvizitorni postupak? postupak? avedite barem barem njegove njegove karakteristike! Koje je vrste presuda mogao donijeti sud u tom postupku? Koji je najve*i nedostatak? 3nkvizitorni postupak je jednostrano uredovanje državnih vlasti u slučaju vjerojatnosti da je počinjeno kd sa svrhom da se pronađe i kazni njegov počinitelj. (ostoji kumulacija 4unkcija # suđenje, optužba i obrana su u rukama inkvirenta, nema stranaka, odluka se donosi posredno, postupak je u potpunosti tajan, naglaena je težnja za e4ikasnoću postupka, postupka, tortura je temelj temelj postupka. postupka.
(ostupak se sastoji od 4aze% istrage i suđenja. 3straga je mnogo važniji dio. Sud može donijeti 5 vrste presuda% 6. osu"uju*u # potpuno uvjeren u okrivljenikovu krivnju . osloba"aju*u # absolutio ab actione ! potpuno uvjeren u okrivljenikovu nevinost 7. otpuštanje ispod su"enja # absolutio ab instantia ! ako nije uvjeren u okrivljenikovu krivnju ni u njegovu nedužnost, tako dolazi do privremene obustave postupka bez učinka pravomoćnosti. "o znači da se postupak protiv okrivljenika može svakodnevno nastaviti. -krivljenik se stavlja pod policijski nadzor, trpi druga ograničenja prava. 5. izvanredna kazna ! poena e8traordinaria ! ne postoji dovoljno dokaza za osuđujuću presudu, ali postoje dokazi za vođenje postupka pa sud može presuditi blažu kaznu u slučaju dvojbe. 0lavni nedostatak # u objedinjavanju različitih procesnih 4unkcija u rukama jednog procesnog subjekta # suca # a njemu manjkaju pravno i stvarno jamstvo neovisnosti. -stali nedostaci% negiranje ljudskih prava okrivljenika, tortura, dužnost istinitog iskazivanja, tajnost postupanja i posredno odlučivanje nakon pisanog postupka. 12. Što se podrazumijeva pod pojmom inkvizitorna maksima? (ravo suda i državnih tijela da po službenoj dužnosti prikupljaju i izvode dokaze te utvrđuju činjenice. 13. Koje argumente iznose zagovornici inkvizitornog tipa kaznenog
postupka u prilog svojoj tvrdnji da je potpuna ravnopravnost stranaka pred sudom iluzorna? *oderni državni tužitelj ima iza sebe cjelokupni izvidni policijski aparat koji ga 9servisira9 potrebnim dokazima, pa će se pred sudom uvijek naći vie dokaza na tetu nego u korist optuženika.
1#. Koji je bio prvi zakon o kaznenom postupku koji predvi"a postupak mješovitog tipa? Koje godine je donesen? 2rancuski /akon o kaznenoj istrazi, 6:;:.
1%. Koje su razlike izme"u izme"u akuzatornog i mještovitog mještovitog k. postupka postupka s obzirom na a3 polo(aj suda? +% sud ima pasivan položaj< *% sud ima aktivan položaj ! omogućava se sudu ispitivanje okrivljenika radi dobivanja njegova iskaza o činjenicama b3 polo(aj okrivljenika? +% nema ispitivanja, samo dužan očitovati se o optužbi< *% moguće ispitivanje, nije dužan govoriti istinu c3 obavljanje )unkcije kaznenog progona? +% kazneni progon pokreće isključivo otećenik i bilo koji građanin< *% državni odvjetnik po službenoj dužnosti, a privatna tužba za laka kd 1'. 4z inkvizitornog inkvizitornog tipa postupka mješoviti mješoviti kazneni postupak postupak preuzeo je značajke 5. (-1)=>+ + S"+13)= ?pripremni, optuživanje, glavna rasprava& 6. progon po službenoj dužnosti # +@=>- -23C3)=>-S"3 '. ($-0-+ 7. dominira 3'A3/3"-$+ *+'S3*+ ,. istraga ! "+)+ 8. moguće je ispitivanje okrivljenika koji nije dužan iskazivati ni govoriti istinu 9. pravo na žalbu protiv 6B presude 1:. ;ješoviti kazneni kazneni postupak kombinacija kombinacija je elemenata elemenata akuzatornog akuzatornog i inkvizitornog tipa postupka. 4z akuzatornog tipa preuzete su sljede*e značajke 5. ustrojstvena podjela k. suda na pro4esionalne suce i laičku porotu, no kasnije na mjesto porote dolazi prisjednički sud 6. odvojenost procesnih 4unkcija 7. postojanje stranaka ,. položaj okrivljenika kao procesnog subjekta kojem pripadaju određena prava namjenjena ostvarivanju 4unkcije obrane E. sudjelovanje javnosti na glavnoj raspravi 9. na raspravi dominira raspravno načelo -. presuda temeljem neposredne ocjene dokaza <. teret dokaza na tužitelju
1+. avedite glavne glavne procesne subjekte subjekte i njihove )unkcije )unkcije u kaznenom postupku. 0lavni procesni subjekti su tužitelj ! 4unkcija kaznenog progona, okrivljenik ! 4unkcija obrane i sud ! 4unkcija suđenja. Sporedni subjekti su otećenik, branitelj, zakonski zastupnik, opunomoćenik, žrtva, odvjetnik i odvjetnitvo. 19. Što je stranačka sposobnost? Koje osobe na strani tu(itelja mogu imati
stranačku= ali ne i nu(no procesnu sposobnost? Stranačka sposobnost je mogućnost određenog subjekta da bude stranka u kaznenom postupku, tj. da nastupa kao ovlateni tužitelj ili okrivljenik. Stranačku sposobnost na strani tužitelja ima% 1- ?za kd po službenoj dužnosti& 1. (rivatni tužitelj 3. -tećenik kao tužitelj 4. 1jeca i maloljetnici do 6 godina i pravne osobe imaju stranačku, ali nemaju procesnu sposobnost.
2/. 4maju li pravne pravne osobe osobe stranačku odgovornost? odgovornost? D $E pravne osobe od ;;7. godine, stupanjem na snagu /akona o odgovornosti pravnih osoba za kd, mogu biti stranke u k.postupku, a zastupa ih ovlatena osoba. 21. Koje osobe nemaju nemaju stranačku sposobnost sposobnost na strani okrivljenika? okrivljenika? 1ijete i osobe u odnosu na koje hrvatski sudovi nemaju jurisdikciju jer uživaju kaznenoprocesni imunitet. 22. Što je procesna sposobnost? -na postoji ukoliko stranka ispunjava sve zakonske uvjete za samostalno poduzimanje neke procesne radnje.
2. Što je raspravna raspravna sposobnost? sposobnost? 2aktička sposobnost okrivljenika da sudjeluje u kaznenom postupku. ju ima isključivo i samo okrivljena osoba. $aspravno je sposoban onaj koji je psiho!4izički sposoban razumjeti optužbe protiv sebe, pratiti tijek postupka i koristiti se svojim
procesnim pravima. -krivljeniku može biti umanjena ili nestati raspravna sposobnost zbog tjelesne bolesti ili duevnih smetnji, ili ponaanja okrivljenika. 2#. ,a li je sudska praksa praksa izvor K$$ kod kod nas? 0ime su isključivo isključivo vezani sudovi u postupanju i odlučivanju? Koje iznimke od tog pravila poznajete? Sudska praksa nije izvor '(( kod nas. Sudovi su vezani isključivo na ustav i zakonske propise. 3znimke% 6& pravna shvaćanja sjednice odjela AS$E ili Dpravnog suda $E obvezatna su za sva vijeća tih odjela & državno tijelo pravno je vezano na pravno miljenje o povredi ustavnih prava i sloboda podnositelja ustavne tužbe, koje je Dstavni sud izrazio u svojoj odluci o prihvaćanju te tužbe.
2%. a3 Objasnite Objasnite što znači izreka tempus tempus regit actum. actum. Aremensko važenje ili tempus regit actum. 'azneni postupak vodi se prema odredbama koje su na snazi u vrijeme poduzimanja procesne radnje. 3z tog pravila proistječe da nije važno to je neko kd počinjeno prije stupanja na snagu novog /'(!a, već se pretpostavke za poduzimanje i valjanost neke radnje određuju prema zakonu koji važi u vrijeme njezina poduzimanja. b) avedite dva pravila koja reguliraju primjenu novog >K$a na
postupke koji su započeli po starom zakonu. 6. stare stare proces procesne ne radnje radnje se ne ne moraju moraju ponav ponavljat ljatii jer su su njihov njihovii rezultati valjani i po novom zakonu. . rokovi rokovi koji koji su su u tijeku tijeku na dan dan stupanj stupanjaa na snagu snagu novog novog zakona zakona,, računaju se prema propisima koji su povoljniji za stranku. 2'. Kako je riješeno pitanje pitanje primjene nekog nekog novog zakona @o kaznenom kaznenom postupku3 na kaznene postupke koji su u tijeku u vrijeme njegova stupanja na snagu? Arijedi načelo tempus regit actum, odnosno o vremenskom važenju% 'azneni postupak vodi se prema odredbama koje su na snazi u vrijeme poduzimanja procesne radnje. 3z tog pravila proistječe da nije važno to je neko kd počinjeno prije stupanja na snagu novog /'(!a, već se pretpostavke za poduzimanje i valjanost neke radnje određuju prema zakonu koji važi u vrijeme njezina poduzimanja. 2:. Objasnite Objasnite locus regit actum! actum! Koje 2 iznimke iznimke poznajete? poznajete?
/nači da se propisi kpp primjenjuju prema tzv. teritorijalnom načelu # hrvatski sudovi i državna tijela koja sudjeluju u kaznenom postupku, smiju, u pravilu, radnje k.p. primjenjivati samo na drž.teritoriju i mjestima izjednačenim s njim. Smiju koristiti isključivo nae pravo, Fpravo sudaG, tzv. le8 4ori ?to vrijedi i u slučaju ako vode k.p. za k.d. počinjeno u inozemstvu&. 3znimke% 6& ako domaći sud, udovoljavajući zamolnici stranog kaznenog suda, poduzme kakvu radnju k.p. po odredbama stranog prava & ako domaći sud, u posebnom postupku donese odluku o izvrenju kaznene presude koju je donio strani kazneni sud prema pravilima svojeg kaznenog prava 28. Objasnite pravilo sadr(ano u izreci c uius regio, eius iurisdictio. "o je pravilo o važenju kpp!a s obzirom na osobe. (rimjeni kpp!a podliježu sve osobe nad kojima E$ sudovi imaju sudbenost. "umači se prema van i prema unutra. (rema van, ono podrazumjeva pravo domaćih sudova suditi za sva kaznena djela u kojima se može primjeniti teritorijalno načelo. (rema unutra znači djelatnost suđenja, tj. u kaznenom postupku pravo i dužnost izricanja kazni počiniteljima kd.
2A. $otpuni i apsolutni apsolutni kaznenoprocesni kaznenoprocesni imunitet imunitet u B< u(ivaju slijede*e osobe ! zastupnici u Saboru ! sudi Dstavnog suda $E ! suci općinskih, županijskih i AS$E ! (redsjednik $E /. $redsjednik $redsjednik B<= koji privatno ljetuje ljetuje u 4stri= u sva"i oko pla*anja hotelskih računa grubo je pred više ljudi izvrije"ao vlasnika hotela i recepcionara. miju li vlasnik hotela i recepcionar pokrenuti kazneni postupak privatnom tu(bom? -ni mogu podnijeti zahtjev, ali će on biti odbačen jer predsjednik $E ima potpuni i apsolutni kaznenopravni imunitet. 31. Konzul
strane zemlje sa sjedištem u plitu prouzročio je na putovanju u >- prometnu nesre*u u kojoj je 1 osoba smrtno stradala. ;o(e li se protiv konzula kod nas provesti kazneni postupak? >ašto?
*ože, jer ga titi samo relativni, tj. 4unkcionalni 4unkcionalni kaznenoprocesni kaznenoprocesni imunitet # od započinjanja i vođenja kp za kd počinjena u obavljanju službene dužnosti. 2. 9unkcija su"enja su"enja odvojena je od )unkci )unkcije je progona i povjerena povjerena zasebnom procesnom subjektu koji se zove tu(itelj. Koje značajne posljedice proizlaze iz navedenog odvajanja procesnih )unkcija? 6. 'azneni 'azneni postupa postupakk se može može zapo započeti četi samo samo na na zahtjev zahtjev ovlaten ovlatenog og tužitelja i ne može se nastaviti ako ovlaetni tužitelj odustane od tog zahtjeva . 'azneni 'azneni postupa postupakk može može se voditi voditi samo samo i u odnosu odnosu na na osobu osobu na na koju se zahtjev ovlatenog tužitelja odnosi i samo za djelo opisano u tom zahtjevu. 33. & čemu se sastoji tzv. supstancijalna= a u čemu osobna neovisnost
sudaca? Supstancijalna neovisnost jamči sudovima neovisnost u odnosu na druga državna državna tijela, prvenstveno na izvrna tijela. -sobna neovisnost osigurava neuklonjivost i nepremjestivost te imunitet u obavljanju službe. (rocesnim subjektima jamči se da će sudac pri rjeavanju konkretnog predmeta biti nepristran.
#. Objasnite Objasnite stvarnu stvarnu nadle(nos nadle(nost! t! 'od stvarne nadležnosti pravo i dužnost određenog suda izlazi iz težine kd ili njegovih osobina ili zbog osobina njegova počinitelja.
+. >a koja kd su stvarno stvarno nadle(ni (upanijski (upanijski sudovi? sudovi? Sude u 6B postupku za kd za koja je propisana kazna zatvora preko 6 godina ili dugotrajni zatvor. Sude za kd taksatvino navedena u čl. 6I /'(!a ?kd protiv $E, protiv vrijednosti zatićenih mp, otmice, silovanja, ubojstvo na mah..& D B postupku dužni su odlučivati o žalbama na presude donesene u 6B postupku na općinskim sudovima. A. >a što *e biti nadle(an Cisoki Cisoki kazneni kazneni sud Ba što je stvarno nadle(an nadle(an CB
%. >a koja kd su su stvarno nadle(ni nadle(ni op*inski op*inski sudovi? sudovi? -ni sude u 6B postupku u kaznenim predmetima za kd za koja je kao glavna kazna propisana novčana kazna ili kazna zatvora do 6 godina. '. >a koja kd su stvarno nadle(ni nadle(ni op*inski sudovi proširene proširene nadle(nosti? nadle(nosti? D predmetima u kojima se može izreći novčana kazna ili kazna zatvora do 6 godina, ali i u kaznenim predmetima u kojima se može izreći kazna preko H do 6 godina zatvora. :. >a koja kd su stvarno nadle(ni nadle(ni op*inski sudovi pune na nadle(nosti? dle(nosti? /a kd za koja se može izreći kazna zatvora do 6 godina ali i u predmetima u kojima se može izreći kazna preko H do 6 godina i u postupcima prema maloljetnicima.
•
•
•
•
posljedica, vii sud može donijeti odluku umjesto nižeg. +ko tek u 4azi rasprave sud primjeti da nije stvarno nadležan mora donjeti presudu u kojoj se optužnica odbija. & (-*-K3 ?SD(S313)+$3& '$3"=$3) +ko nije poznato mjesto počinjenja kdJmjesto izvan teritorija $E ! sud na čijem području okrivljenik ima prebilvalite odnosno boravite +ko nije poznato mjesto počinjenja kd ni prebilvalite odnosno boravite ! sud na čijem se području okrivljenik uhiti ili sam prijavi. +ko se ni na koji način ne može odrediti mjesna nadležnost ! AS$E odredit će jedan od stvarno nadležnih sudova pred kojim će se provesti postupak.
#'. Što je delagacija mjesne mjesne nadle(nosti? nadle(nosti? Kada je svrhovita= a kada nu(na? 1elegacija nadležnosti je prenoenje mjesne nadležnosti od suda koji je po općim propisima mjesno nadležan postupati, na neki drugi stvarni sud odlukom vieg suda iz razloga predviđenih zakonom. -bvezna ?nužna& je kad je mjesno nadležan sud iz stvarnih ili pravnih razloga spriječen postupati, a 4akultativna ?svrhovita& kad je očito da će se pred sudom istog ranga lake provesti postupak iako postoje drugi važni razlozi.
#2. a američkom brodu= brodu= u 6račkom kanalu= kanalu= hrvatski kapetan kapetan ubije )ilipinskog kuhara. Koji sud je nadle(an suditi i koje pravo se primjenjuje? (rimjenjuje se hrvatsko kazneno pravo # kd počinjeno na teritoriju $E # teritorijalno načelo. adležan je županijski sud u Splitu.
#:. &kratko objasnite objasnite postupak postupak obvezne ili nu(ne delegacije delegacije nadle(nosti. nadle(nosti. a prijedlog glavnog 1-, Arhovni sud može za postupanje u pojedinom premetu iz nadležnosti općinskog suda odrediti kao stvarno nadležni županijski sud kada za to postoje naročito važni razlozi. - obveznoj delegaciji je riječ kada je mjesno nadležan sud iz stvarnih ?npr. dugotrajna bolest suca ili poplava& ili pravnih ?npr. izuzeće suca& razloga spriječen postupati.
#. ije poznato mjesto počinjenja kd ni prebivalište ili boravište
#+. Kako je odre"ena nadle(nost nadle(nost suda kod subjektivnog subjektivnog koneksiteta? koneksiteta? D slučaju kada je ista osoba okrivljena za vie kd, pa je za neka kd nadležan vii, a za neka niži, nadležan će biti vii sud. +ko su nadležni sudovi iste vrste, nadležan je onaj koji na zahtjev ovlatenog tužitelja prvi započeo postupak, a ako postupak nije započet nadležan je onaj pred kojim je prvi podnesen zahtjev za progon.
•
•
•
okrivljenika. Koji sud je nadle(an za su"enje? Sud na čijem se području uhiti ili sam prijavi. ##. Osoba 5 je dala otrov otrov osobi 6 u >agrebu. >agrebu. Osoba 6 je doputovala doputovala u Osijek i umrla od trovanja. Osoba 5 je optu(ena za kazneno djelo teškog ubojstva @propisana kazna zatvora od najmanje deset godina ili dugotrajni zatvor3. Koji je sud stvarno i mjesno nadle(an za su"enje osobi 5 u prvom stupnju su"enja? adležan je županijski sud koji prvi započne postupak. #%. Op*inski sud sud u Dakovu u nekom je ppredmetu redmetu smatrao smatrao da nije nadle(an postupati ve* da je nadle(an Eupanijski sud u Osijeku te mu je ustupio ustupio predmet= predmet= me"utim me"utim Eupanijski Eupanijski sud sud u Osijeku Osijeku se smatra smatra nenadle(nim. a& to će učiniti Lupanijski sud u -sijekuM (roglasit će se nenadležnim b& koji će sud konačno odlučiti o nadležnosti u navedenom slučajuM AS$E c& ima li kakvih posljedica za slučaj da je presudu donio Lupanijski sud u -sijeku, a naknadno se pokaže da je bio nadležan općinski sud u NakovuM -bjasnite. ema
#A. adle(nost adle(nost suda kod objektivno objektivnogg koneksiteta koneksiteta 'ada je vie osoba okrivljeno za 6 kd # u tom slučaju postoji vie kaznenih predmeta # nadležan je onaj sud, za sve počinitelje, koji je prvi započeo postupak. %/. adle(nost adle(nost suda kod mješovitog mješovitog koneksiteta koneksiteta 'ada vie osoba bude okrivljeno da su zajedno počinili vie kd. "ada se može provesti jedinstveni postupak i donijeti jedinstvena odluka, ali samo ako između počinitelja i kd postoji međusobna veza i isti dokazi. %1. & kojem je slučaju slučaju obvezno spajanje spajanje više postupaka postupaka u jedan? 'ada se radi o privatnoj tužbi zbog kd uvrede i protutužbi okrivljenika zbog uzvraćene uvrede istom prilikom.
%2. Što *e učiniti sudsko vije*e a3 ako prije početka rasprave ustanovi da je za su"enje u tom predmetu stvarno nadle(an drugi sud? (roglasit će se nenadležnim i po pravomoćnosti rjeenja ustupiti predmet nadležnom sudu. b3 ako u tijeku rasprave ustanovi da je za su"enje u tom predmetu stvarno nadle(an drugi @ali ne ni(i3 sud? 1onosi presudu kojom se optužnica odbija. c3 ako u tijeku rasprave ustanovi da je za su"enje u tom predmetu stvarno nadle(an drugi sud ni(eg ranga? Sam provodi postupak i donosi odluku. %. >a koja kd nasi sudovi sudovi sude u sastavu sastavu od jednog suca suca i dva suca porotnika? -pćinski sudovi za kd za koje je propisana kazna zatvora veća od : i do 6 g. Lupanijski sudovi u prvom stupnju kad sude za kd za koja je zakonom propisana kazna zatvora preko 6 godina ili dugotrajni zatvor i za kd za koja je posebnim zakonom propisana nadležnost županijskog suda. 54. avedite u kojem sastavu sude (upanijski sudovi u prvom stupnju. Lupanijski sudovi u prvom stupnju sude u vijećima sastavljenim od jednog suca # pro4esionalca i dva suca # porotnika ?6O&. D vijećima ?O7& sude za kd za koja je predviđena kazna dugotrajnog zatvora.
%%. Objasnite Objasnite što znači monokratsko ustrojstvo ustrojstvo dr(avnog odvjetništva. odvjetništva. *onokratsko ustrojstvo podrazumijeva da samo jedna osoba, tj. državni odvjetnik obavlja poslove iz nadležnosti državnog odvjetnitva, zastupa državno odvjetnitvo, odgovoran je za rad državnog odvjetnitva i upravlja državnim odvjetnitvom. %'. Objasnite Objasnite značenje izraza da dr(avno odvjetništvo odvjetništvo karakteriziraju karakteriziraju hijerarhijski odnosi i monokratsko ustrojstvo. (rema unutra državno je odvjetnitvo hijerarhijski razdijeljeno na via i niža odvjetnitva< monokratskog je ustrojstva u kojemu samo jedna osoba ! državni odvjetnik ! zastupa državno odvjetnitvo i upravlja njegovim radom. (ostoje% a& općinsko općinsko državno državno odvjetni odvjetnitvo tvo b& županijs županijsko ko držav državno no odvje odvjetni tnitvo tvo c& 1ržavn 1ržavnoo odvje odvjetni tnitv tvoo $E
Eijerarhijski odnosi # u državnom odvjetnitvu nema samostalnosti i neovisnosti to se tiče pojedinca. Samostalnost i neovisnost zamiljene u odnosu na ostale vlasti, ali ne i unutar državnog odvjetnitva. Dnutar državnog odvjetnitva postoje odnosi podređenosti nižih viim državnim odvjetnicima ?npr. općinsko !P županijsko !P glavni 1-& # iz te hijerarhije izlaze obvezni napuci za rad. 57. Objasnite tzv. pravo avokacije i devolucije dr(avnog odvjetnika. (ravo avokacije znači da je državni odvjetnik ovlaten preuzeti obavljanje svih i pojedinih poslova zamjenika državnog odvjetnika istog državnog odvjetnitva ili od nižeg državnog odvjetnitva. (ravo devolucije znači da državni odvjetnik može povjeriti postupanje u pojedinačnom predmetu drugom zamjeniku državnog odvjetnika istog državnog odvjetnitva ili nižem državnom odvjetnitvu. 58. Koje )unkcije mo(e obavljati odvjetnik u kaznenom postupku?
6. .
7. 5.
H. . Q. :.
I. 6;.
radi radi otkri otkriva vanja nja kd kd i pronala pronalažen ženja ja počin počinite itelja lja izvida kd odbacivanju prijave, odgodi i odustajanju k.progona mjera mjera osiguran osiguranja ja oduziman oduzimanja ja imovins imovinske ke koristi koristi pregovaranje o priznanju krivnje i sankciji podizanje i zastupanje optužnice predl predlaga aganje nje izdav izdavanj anjaa k.nalo k.naloga ga žalbi žalbi prot protiv iv nepra nepravom vomoćn oćnih ih sudsk sudskih ih odluk odlukaa i izvanrednih p. lijekova protiv pravomoćnih sudskih odluka istražni zatvor ukoliko postoji osnovana osnovana sumnja sumnja da je počinitelj počinitelj počinio kd, a postoje posebni razlozi za određenje
%A. avedite argumente argumente zbog kojih drzavno odvjetništvo odvjetništvo mozemo podvesti podvesti pod pojam pravosu"a u sirem smislu. 1ržavno odvjetnitvo je Rna pola putaR između pravosuđa i egzekutive, s vrlo speci4ičnim, 4unkcionalno neovisnim položajem, postavljeno vie kao egzekutiva, nego kao pravosuđe. '/. Fko su adresati načela kaznenog kaznenog procesnog procesnog prava? Objasnite Objasnite kako se navedeni adresati slu(e tim načelima odnosno što im ta načela omogu*avaju?
/+'--1+A+C ! služi se načelima u prosudbi o tome na koji način valja uskladiti težnju za učinkovitoću kaznenog postupka s težnjom zatite prava građana. SD)='"3 ?sud, tužitelj, okrivljenik& ! sudovi kao adresati služe se načelima kao smjernicama o primjeni propisa.
'1. 5kuzato 5kuzatorno rno načelo načelo 2unkcija suđenja koju obavlja sud otro je odvojena od 4unkcije progona koja je povjerena zasebnom procesnom subjektu koju obavlja državni odvjetnik. a& Sud nikada ne može započeti kazneni postupak samoinicijativno, pa čak ni onda kad se kazneno djelo dogodilo pred očima suda ?lat. nemo iude8 sine actore&. b& Sud mora voditi kazneni postupak vezano uz postojanje i predmet zahtjeva ovlatenog tužitelja. '2. avedite va(ne va(ne posljedice koje proizlaze proizlaze iz akuzatornog akuzatornog načela. 6& k. postupak može započeti samo na zahtjev ovlatenog tužitelja i ne može se nastaviti ako tužitelj od zahtjeva odustane # tada sud donosi rjeenje, ako do odustanka dođe na raspravi sud donosi odbijajuću presudu & postupak se može voditi samo protiv osobe na koju se optužba odnosi i samo za kd u zahtjevu ovlatenog tužitelja ili optužbi 63. $revedite latinsku izreku nemo iudex sine actore. itko ne može biti sudac bez tužitelja. Koje načelo K$$ proizlazi iz te izreke? +kuzatorno načelo. Što naš zakonodavac (eli posti*i prihva*aju*i to načelo? Sud nikada ne može započeti postupak samoinicjativno pa čak ni onda kada se kd počini pred očima suda.
'#. ,e)inirajte ,e)inirajte načelo o)icijelnosti kaznenog kaznenog progona. Koje iznimke iznimke poznajete? Kada i zašto je nastalo ovo načelo? 1ržavni odvjetnik vodi kazneni progon za '1 za koja se progoni po službenoj dužnosti. 3znimke% k. progon po privatnoj tužbi i k. progon na prijedlog otećenika ?supsidijarni tužitelj&. ačelo o4icijelnosti nastalo je u inkvizitornom kaznenom postupku, kad se smatralo da učinkovitost kaznenog progona ne smije trpjeti zbog uređenja iz starog
akuzatornog kaznenog postupka. D početku se načelo o4icijelnosti odnosilo na inkvirenta, danas se odnosi na državno odvjetnitvo. (rema čl..st.. /'( ako zakon drukčije ne propisuje, ovlateni tužitelj za kd za koja se progoni po službenoj dužnosti je državni odvjetnik koji je dužan za ta kaznena djela pokrenuti postupak i u njemu obavljati 4unkciju progona u interesu $E i svih njenih građana, bez obzira na privatnu volju otećenika.
'%. Što je načelo o)icijelnosti o)icijelnosti kaznenog progona= progona= a što načelo legaliteta k. progona? ačelo o4icijelnosti ! 1- vodi kazneni progon za '1 za koja se progoni po službenoj dužnosti. ačelo legaliteta ! 1- je dužan poduzeti kazeni progon ako postoje sumnje da je određena osoba počinila '1 za koja se progoni po službenoj dužnosti i nema zakonskih smetnji za progon te osobe. ''. ,e)inirajte ,e)inirajte načelo legaliteta kaznenog kaznenog progona. progona. Koja je svrha tog načela? avedite barem iznimke! 1- je dužan poduzeti kazeni progon ako postoje sumnje da je određena osoba počinila '1 za koja se progoni po službenoj dužnosti i nema zakonskih smetnji za progon te osobe. Svrha je jamstvo da će 1- u pokretanju kpt!a sa svakim počiniteljem postupati na jednak način, način, bez diskriminacije diskriminacije motiviran motiviranee drutvenim statusom počinitelja počinitelja kd. kd. 3znimke% 6. (resuda na temelju sporazuma stranaka, . 3zjava 1- da neće poduzeti k. progon protiv svjedoka, 7. (rihvaćanje instituta pokajnika, 5. Dvjetni odustanak ?odgoda& od kaznenog progona. ':. $rema načelu legaliteta= legaliteta= dr(avni dr(avni odvjetnik mora obavljati obavljati kazneni kazneni progon kada za to postoje zakonski uvjeti. Koji su to? 1- mora poduzeti kazneni progon ako postoje osnove sumnje da je određena osoba počinila kd za koje se progoni po službenoj dužnosti i ako nema zakonskih smetnji za progon te osobe. '+. & čemu je sličnost= sličnost= a u čemu razlika izme"u izme"u načela legaliteta legaliteta i načela oportuniteta kazenog progona? "a načela su međusobno suprotstavljena i jedno isključuje drugo. -ba načela se mogu primijeniti samo ako postoje zakonski uvjeti. 1ok prema načelu legaliteta 1-
*-$+ poduzeti kazneni progon, po načelu oportuniteta on *-L= poduzeti kazneni progon ako smatra da je to svrhovito sa stajalita državnog interesa. 3 jedno i drugo načelo zahtjeva da postoje zakonski uvjeti i da ne postoje zakonske smetnje za poduzimanje kaznenog progona.
'A. Fko je privatni tu(itelj= tu(itelj= a tko ovlaštenik na podnošenje podnošenje privatne tu(be? tu(be? & kojem roku se mora podnijeti privatna tu(ba? Kakve je naravi taj rok? (rivatni tužitelj je ovlateni tužitelj za kaznena djela za koja se progoni po privatnoj tužbi. -vlatenik na privatnu tužbu je, u pravilu otećenik, a ako on umre može biti njegov bračni drug, djeca, roditelji, posvojitelj, posvojenik, braća ili sestre. +ko je vie ovlatenika, progon se poduzima po privatnoj tužbi svake od njih. /a kaznena djela za koja se progoni po privatnoj tužbi, tužba se mora podnijeti u roku od tri mjeseca od dana kad je ovlatena 4izička ili pravna osoba saznala za kazneno djelo i počinitelja. D slučaju smrti privatnog tužitelja tijekom roka za poduzimanje progona ili tijekom postupka, njegovi krivni srodnici mogu u roku od tri mjeseca izjaviti da nastavljaju progon. "aj rok je prekluzivan, neprekoračiv.
:/. Koji uvjeti moraju moraju biti ispunjeni ispunjeni da bi sud dopustio dopustio ošte*eniku ošte*eniku da preuzme progon kao supsidijarni tu(itelj? Supsidijarni tužitelj mora biti otećen kd za koje se progoni po službenoj dužnosti, 1- mora ne započeti ili odustati od k.progona počinitelja iako postoje zakonski uvjeti za progon, otećenik mora preuzeti progon u roku : dana od primitka obavijesti 1- o odustanku od k.progona, a ako do odustanka dođe na raspravi mora odmah odlučiti hoće li preuzeti k.progon. :1. Koja je dva ograničenja ograničenja raspravnog raspravnog načela uveo >K$G/+.? >K$G/+.? a3 prekluzi prekluzija ja prava prava na predla predlaganj ganjee dokaza dokaza ! strank strankee su načeln načelnoo dužne dužne dokazn dokaznee prijed prijedlog logee iznij iznijeti eti prije prije raspr rasprav ave, e, na sjednici optužnog vijeća odnosno na pripremnom ročitu ! propust propust stranke stranke da da predloži predloži izvođen izvođenje je dokaza dokaza na sjednic sjednicii optužnog optužnog vijeća vijeća ili na pripremnom ročitu ima za posljedicu gubitak prava na izvođenje tog dokaza na raspravi ! pritom se ni na sjednici optužnog vijeća, ni na pripremnom ročitu, ne izvode dokazi o okrivljenikovoj krivnji, već se samo predlaže izvođenje dokaza, koji se kasnije izvode na raspravi
!
b3 nespo nesporne rne činje činjenic nicee u kazneno kaznenom m postup postupku ku dokaz dokazuju uju se se samo samo sporne sporne činje činjenice nice
:2. Koja je svrha načela usmenosti? usmenosti? avedite avedite barem dvije odredbe odredbe >K$a kojima je regulirano načelo usmenosti? S jedne strane omogućava stranci da se izjasni o navodima i zahtjevima svojeg procesnog protivnika, a sudu da brzo reagira i usmjerava postupak. ačelo usmenosti je pretpostavka za provedbu načela neposrednosti i načela javnosti na raspravi. -krivljenik se ispituje usmeno. Svjedok je dužan davati odgovore usmeno. :. Objasnite Objasnite načelo neposrednosti neposrednosti u )ormalnom smislu! smislu! avedite avedite barem 2 iznimke od tog načela! 2ormalna neposrednost ili u užem smislu # raspravni sud mora uvijek u dokaznom postupku sam ostvariti kontakt s izvornim dokazom. 3znimke% ! slučajevi kad se sud može poslužiti ranijim zapisnicima o iskazima okrivljenika, svjedoka i vjetaka ! slučajevi kad smije umjesto čitanja izvornika neke isprave na raspravi samo ukratko usmeno izložiti njezin sadržaj ! slučajevi kad smije prekidati raspravu u kraćim vremenskim razmacima ! slučajevi u kojima je dolo do izmjene u sastavu sudskog vijeća, pa se samo pročitaju ranije sastavljeni zapisnici :#. Koje zahtjeve zahtjeve postavlja načelo neposrednost neposrednostii u pogledu iskaza osoba na raspravi? Koja je svrha načela neposrednosti u pogledu iskaza osoba na raspravi? 1okazi koji se sastoje u iskazima osoba moraju se na raspravi izvesti na način da se osobe moraju pozvati pred sud i pred njim ispitati. 3sprave i tehničke snimke činjenica podnose se u originalu koji se čita ili reproducira. $asprava se mora voditi koncentrirano i pred vijećem u stalnom sastavu. ačelo omogućuje sudu pouzdanije utvrđivanje činjeničnog stanja, a stranci u postupku da sazna za sadržaj dokaza protustranke i suprotstavi joj se u ostvarivanju svojih interesa.
:%. Što je materijalna neposrednos neposrednostt ili načelo neposrednosti neposrednosti u širem smislu riječi?
/nači da sud ne smije zamijeniti jedan izvorni dokaz izvođenjem nekog drugog dokaza o njegovom sadržaju, nego uvijek mora nastojati da se pribavi i na raspravi izvede taj izvorni dokaz.
:'. avedite barem tri odredbe >K$a >K$a iz kojih kojih prolazi načelo neposrednosti? -krivljenik mora biti ispitan na glavnoj raspravi budući da /'( predviđa i mogućnost njegova prisilnog dovođenja. akon to je sud izrekao presudu predsjednik vijeća odmah će ju objaviti. +ko sud ne može nakon rasprave istoga dana izreći presudu odgodit će objavu presude najvie 7 dana. /apisnici o očevidu, pretrazi stana i osoba, oduzimanja stvari, uzimanja otisaka prstiju kao i tehničke snimke koje služe za utvrđivanje činjenice pročitati će se tj. reproducirati na glavnoj raspravi radi utvrđivanja njihova sadržaja. 77. Koja je svrha načela neposrednosti? -mogućava stranci da se izjasni o
navodima i zahtjevima svog procesnog protivnika, a sudu da brzo reagira i usmjerava postupak. 78. Objasnite pojam načela slobodne ocjene dokaza . (ravo suda i državnih tijela koja sudjeluju u '(" da ocjenjuju postojanje ili nepostojanje činjenica nije vezano ni ograničeno posebnim 4ormalnim dokaznim pravilima. Sud temelji presudu samo na činjenicama i dokazima koji su izneseni na raspravi, dužan je savjesno ocijeniti svaki dokaz pojedinačno i u vezi s ostalim dokazima te na temelju takve ocjene izvesti zaključak je li neka činjenica dokazana.
:A. avedite iznimke iznimke od načela slobodne slobodne ocjene dokaza u našem kaznenom postupku! A) Slučaj obnove kaznenog postupka koji je zavren pravomoćnom presudom utemeljenom na lažnoj ispraviJlažnom iskazu svjedoka & Slučaj u kojem kojem je netko za za drugoga iznosio iznosio ili pronosio pronosio da je je počinio kd za za koje se progoni po službenoj dužnosti. C& Slučaj u kojem kojem se okrivljeniku okrivljeniku utvrđuju utvrđuju okolnosti okolnosti u kojima kojima je živio prije prije počinjenja kd ?npr. je li okrivljenik prethodno kažnjavan&. 80. Kako >K$ odre"uje pravilo in dubio pro reo? Kakvu *e odluku
donijeti slučaju u kojem na raspravi nije mogao razjasniti dvojbu oko
pitanja je li optu(enik počinio kazneno djelo= a kakvu u slučaju dvojbe u pogledu kaznenoprocesnog imuniteta okrivljenika? @l. 7 st. 1vojbu o postojanju činjenica koje tvore obilježja kaznenog djela ili o kojima ovisi primjena kaznenog zakona sud rjeava presudom na način koji je povoljniji za okrivljenika. D dvojbi je li počinitelj počinio kd sud će donijeti oslobađajuću presudu, a u slučaju dvojbe u pogledu kaznenoprocesnog imuniteta okrivljenika M 81. Objasnite razliku izme"u osumnjičenika i okrivljenika. Osumljičenik ! podnesena kaznena prijava ili se provode izvidi ili se vodi istraga, ili postoje dokazne radnje prije početka '(". Okrivljenik ! podignuta optužnica koja jo nije potvrđena, privatna tužba te presudom izdan kazneni nalog. potvrđena, povodom povodom privatne privatne tužbe određena određena rasprava rasprava Optu(enik # optužnica potvrđena, Osu"enik H pravomoćnom presudom utvrđeno da je kriv za određeno kd
+2. $ouka o pravima okrivljeniku okrivljeniku prema prema novom >K$u mora mora sadr(avati obavijest o tome 6& zato se okrivljuje i koje su osnove sumnje protiv njega, ako prethodno nije primio nalog o provođenju istrage, & da nije dužan iznijeti svoju obranu niti odgovarati na pitanja, 7& da u skladu s odredbom članka 6:5. stavka . točke 6. ovog /akona ima pravo razgledavanja, prepisivanja, preslikavanja i snimanja spisa i predmeta koji se mogu upotrijebiti kao dokaz, nakon to je ispitan, 5& da ima pravo uzeti branitelja po vlastitom izboru ili da će mu se kad to predviđa ovaj /akon, postaviti branitelj po službenoj dužnosti. +. ,e)inirajte ,e)inirajte pojam branitelj branitelj okrivljenika! okrivljenika! avedite barem # slučaja slučaja obvezne obrane! ranitelj je stručni pomoćnik okrivljenika u kaznenom postupku, on mu pomaže svojim pravnim znanjem i procesnom vjetinom u obavljanu 4unkcije obrane. -krivljenik mora imati branitelja ako je nijem, gluh, slijep ili nesposoban da se sam brani, ako se postupak vodi za kd za koje je propisan redoviti kazneni postupak, ako je ostao bez bez branitelja branitelja jer je rjeenjem rjeenjem uskraćeno uskraćeno pravo branitelja branitelja na radnju ili zastupanje, u slučajevima donoenja naloga o prekidu istrage, od dostave naloga o provođenju istrage za kd za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora do pravomoćnog okončanja postupka, ako je protiv okrivljenika određen pritvor ili istražni zatvor..
+#. & kojim slučajevima slučajevima okrivljenik okrivljenik mora imati branitelja branitelja ve* pri prvom ispitivanju? a& ako je nijem, gluh, slijep ili nesposoban da se sam brani< b& ako se postupak vodi za kd za koje je propisan redoviti kazneni postupak +%. Fko i u kojem slučaju okrivljeniku okrivljeniku postavlja postavlja branitelja po slu(benoj slu(benoj du(nosti? Sud, ukoliko okrivljenik nije sam uzeo branitelja # predviđeno isključivo kao posljedica okrivljenikova proputanja da uzme branitelja u slučajvima u kojim zakon pretpostavlja da bi usred činjeničnih ili pravnih razloga preopteretili okrivljenikovu sposobnost za uspjenu materijalnu obranu. 86. >ašto ka(emo da se posebna jamstva okrivljenikove obrane nazivaju
minimalnim pravima? avedite barem # minimalna jamstva okrivljenikove obrane. (osebna jamstva okrivljenikove obrane nazivaju se i minimalnim jer predstavljaju minimum jamstava zatite okrivljenika u sporu s državom. "aj prag država ne smije sniziti, jer u suprotnom vie ne bi bilo ni približne ravnoteže između okrivljenika i državnog represivnog aparata u kaznenom postupku. Svatko optužen za kazneno djelo ima najmanje slijedeća prava: 1) da u najkraćem najkraćem roku roku bude obaviješten, obaviješten, potanko i na jeziku jeziku koji razumije, razumije, o prirodi i razlikama razlikama optužbe optužbe koja se se podiže protiv protiv njega 2) da ima odgovarajuće odgovarajuće vrijeme vrijeme i mogućnost mogućnost za pripremu svoje obrane obrane 3) da se brani sam ili uz branitelja po vlastitom vlastitom izboru, a ako nema dovoljno sredstava za platiti branitelja, branitelja, ima pravo na besplatnog besplatnog branitelja, kad to nalažu interesi pravde !) da ispituje ispituje ili dade dade ispitati ispitati svjedoke svjedoke optužbe optužbe i da se osigura osigura prisutstvo prisutstvo i ispitivanje svjedoka obrane pod istim uvjetima kao i svjedoke optužbe
+:. ačelo pravičnog pravičnog postupka postupka u kaznenim stvarima stvarima znači znači a& zabranu diskriminacije b& utvrđivanje krivnje počinitelja kd i eventualne kazne se mora provesti prema autoritativnim pravnim standardima c& kazneni postupak se mora voditi pred tijelom samostalne i neovisne državne sudbene vlasti
d& okrivljeniku se mora omogućiti obrana otklanjanjem nejednakosti između njega i državne represivne vlasti
++. avedite kakvi kakvi su to Iop*iI a kakvi IposebniI elementi elementi pojma pravičnog pravičnog postupka. -(K3% načelo kontradiktornosti, načelo jednakosti oružja, sudske odluke se ne smiju temeljiti na nezakonitim dokazima, sudske odluke moraju biti obrazložene. (-S=3% pretpostavka okrivljenikove nedužnosti, posebna jamstva okrivljenikove obrane. +A. avedite mjere mjere osiguranja nazočnosti nazočnosti okrivljenika okrivljenika u k postupku! (-/3A 1-A-N=)= *)=$= -($=/+ )+*S"ADE3K=)= ($3"A-$ 3S"$+L3 /+"A-$ D 1-*D 3S"$+L3 /+"A-$ A/. & kojim slučajevima slučajevima sud mo(e izdati dovedbeni dovedbeni nalog? Kada ga iznimno mo(e izdati dr(avni odvjetnik? 6. ako ako je don donese eseno no rjee rjeenj njee o istra istražno žnom m zatvo zatvoru ru . ako uredn urednoo pozvani pozvani okrivlje okrivljenik nik ne ne dođe, dođe, a svoj svoj izost izostanak anak ne opravda 7. ako se se nije nije mogla mogla obavit obavitii uredna uredna dostav dostavaa poziva poziva a iz okolno okolnosti sti očito proizlazi da okrivljenik izbjegava primiti poziv 5. na ročit ročitee za odluč odlučivan ivanje je o istra istražnom žnom zatvoru zatvoru okriv okrivljen ljenik ik će bit bit doveden osim ako je nedostupan ili raspravno nesposoban 1ržavni odvjetnik može prisilno dovesti osumnjičenika koji se nije odazvao njegovom pozivu radi prikupljanja obavijesti, ali samo ako je u pozivu bio na to upozoren ili iz okolnosti očito proizlazi da odbija primitak poziva.
91. Što su mjere opreza? avedite barem #. Fko odre"uje primjenu mjera
opreza? *jere opreza su blaže mjere procesne prisile koje se sastoje u ograni"enju prava na osobnu slobodu. 6& zabrana naputanja boravita, & zabrana posjećivanja određenog mjesta ili područja, 7& obveza redovitog javljanja određenoj osobi ili državnom tijelu, 5& zabrana približavanja određenoj osobi, H& zabrana uspostavljanja ili održavanja veze s određenom osobom, & zabrana obavljanja određene poslovne aktivnosti, Q& privremeno oduzimanje putne i druge isprave za prijelaz državne granice, :& privremeno oduzimanje dozvole za upravljanje motornim vozilom. -dređuje ih sud ili državni odvjetnik. D slučaju kad postoje okolnosti zbog kojih je moguće odrediti istražni zatvor ili je on već određen, ako sud ocijeni da se ista svrha može ostvariti i nekom od mjera opreza, rjeenjem će naložiti okrivljeniku provođenje jedne ili vie mjera. D slučaju nepridržavanja izrečene mjere, ta mjera će se zamijeniti drugom mjerom opreza, težom mjerom ili istražnim zatvorom.
A2. Kada dr(avni odvjetnik ili sud mogu okrivljeniku odrediti primjenu mjere opreza? Koliko one mogu trajati? *jere opreza mogu biti naložene prije i tijekom kaznenog postupka. (rije podizanja optužnice mjere opreza određuje, produljuje i ukida rjeenjem državni odvjetnik. akon podizanja optužnice pa do pravomoćnosti presude, te mjere određuje, produljuje i ukida sud pred kojim se vodi postupak. *jere opreza mogu trajati dok za to postoji potreba, a najdulje do pravomoćnosti presude. "rajanje mjera opreza nije ograničeno rokovima trajanja istražnog zatvora. 93. Objasnite jamstvo! Objasnite kada jamstvo propada= a kada se ukida!
)amstvo je mjera koja može zamijeniti istražni zatvor. /'( predviđa da se istražni zatvor, određen zbog opsanosti od bijega, ponavljanja kd, ometanja kaznenog postupka, *-L= D'3D"3 ako okrivljenik ili tko drugi za
njega dade jamstvo, a sam okrivljenik obeća da se neće kriti i da bez odobrenja neće napustiti svoje boravite, da neće ometati kazneni postupak i da neće počiniti novo kd. Sud rjeenjem određuje jamčevinu koja se sastoji u polaganju gotovog novca, vrijednosnih papira, dragocijenosti ili drugih pokretnina veće vrijednosti ili u stavljanju hipoteke za iznos jamstva na nekretnine osobe koja daje jamstvo. )amstvo uvijek glasi na svotu novca koja se određuje s obzirom na% težinu kd, osobne i obiteljske prilike, imovno stanje. ($-(+S" )+*S"A+ ! ako okrivljenik postupi protivno uvjetima rjeenja o određivanju jamstva, rjeenjem će se odrediti naplata iznosa jamstva u korist proračuna, a protiv okrivljenika će se odrediti istražni zatvor ?tako sud može odlučiti, na prijedlog 1-, i ako postoji ozbiljna vjerojatnost da će okrivljenik postupiti protivno uvjetima rjeenja o jamstvu&. D'31+)= )+*S"A+ a.
pravomo pravomoćim ćim okonča okončanje njem m kaznenog kaznenog postu postupka, pka,
b. ako se utvrdi da je okrivljenik prikrio prave okolnosti c.
odlučne za odmjeravanje jamstva, po stupan stupanju ju osuđeni osuđenika ka na izdrž izdržavan avanje je kazne. kazne.
A#. Koje se osnove za odre"ivanje odre"ivanje istra(nog zatvora= zatvora= po novom >K$u >K$u mogu supstituirati jamstvom? $redvi"a li novi >K$ okrivljenikovo obvezno puštanje na slobodu uz jamstvo ili samo )akultativno? Objasnite! 3stražni zatvor određen iz razloga% a. određena osoba je u bijeguJopasnost da će pobjeći, b. opasnost da će unititi, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokazeJometati k. postupak utjecajem na svjedoke, vjetake, sudionike ili prikrivače, c. opasnost da će ponoviti kdJdovriti pokuano, počiniti teže kd ?kaznu zatvora od H godina ili težu kaznu& kojim prijeti, može se ukinuti ako okrivljenik ili tko drugi za njega dade jamstvo, a sam okrivljenik obeća da se neće kriti i da bez odobrenja neće napustiti svoje boravite, da neće ometati k. postupak i da neće počiniti novo kd.
-krivljenik =*+ ($+A- (DŠ"+)+ + S>--1D D/ )+*S"A-. -no nije obvezno, već je 4akultativno, jer je ovisno o odluci suda koji pod određenim uvjetima može prihvatiti prijedlog da se ne odredi ili ukine istražni zatvor ako se da jamstvo, ali ali ne mora.
A%. avedite sve sve slučajeve u kojima kojima je policija ovlaštena ovlaštena uhititi. uhititi. 6& osobu protiv koje izvrava dovedbeni nalog te rjeenje o pritvoru ili istražnom zatvoru, & osobu za koju postoje osnove sumnje da je počinila kd za koje se progoni po službenoj dužnosti, kad postoji neki od razloga za određivanje istražnog zatvora. 7& osobu zatečenu u kd za koje se progoni po službenoj dužnosti. A'. a što je policija du(na upozoriti upozoriti uhi*enika prilikom prilikom poduzimanja poduzimanja uhi*enja? *ora se upoznati s razlozima uhićenja te biti poučen o pravima. Dpozorit će se% a. na njemu njemu razuml razumljjiv jjiv način način o razloz razlozima ima uhićen uhićenja, ja, b. da nije nije duža dužann iskazi iskazivat vati, i, c. da ima ima pravo pravo na na stručnu stručnu pomo pomoćć branite branitelja, lja, d. da će se na njegov njegov zahtjev zahtjev obavije obavijestit stitii obitelj obitelj ili neka neka druga osoba. A:. Fko po novom >K$u odre"uje odre"uje pritvor? pritvor? Koliko mo(e trajati i mo(e li se produ(iti? 4z kojih se razloga pritvor mo(e odrediti? *aterijalne pretpostavke% postoje osnove sumnje da je počinjeno kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti, a propisana je kazna zatvora od 7 godine ili teža, a postoji neki od razloga za određivanje istražnog zatvora, a pritvor je potreban radi utvrđivanja istovjetnosti provjere alibija... (rocesne pretpostavke% državni odvjetnik određuje pritvor, može trajati 5: sati i produžiti se za jo 5: sati ako se radi o kd za koja je propisana kazna zatvora od 6 godina ako je to neophodno radi prikupljanja dokaza. *oguće je žaliti se u roku od sati.
A+. avedite op*e uvjet uvjet i posebne uvjete za odre"ivanje odre"ivanje istra(nog zatvora. zatvora. -pći% osnovana sumnja da je određena osoba počinila kazneno djelo. (osebni% "ežina kd kao osnova za određivanje istražnog zatvora, osiguranje nazočnosti okrivljenika u kaznenom postupku, koluzijska i iteracijska opasnost.
AA. a koji način >K$ de)ini de)inira ra iteracijsku= iteracijsku= a na koji način koluzijsku opasnost kao osnovu za odre"ivanje istra(nog zatvora? >bog opasnosti počinjenja kojih kaznenih djela se mo(e odrediti istra(ni zatvor zbog iteracijske opasnosti? 3stražni zatvor se može odrediti ako postoji osnovana sumnja da je određena osoba počinila kazneno djelo i ako postoji% 3teracijska opasnost ! opasnost da će osoba ponoviti kd ili dovriti pokuano, ili da će počiniti teže kd za koje je predviđena kazna zatvora od H godina ili teža. 'oluzijska opasnost ! opasnost da će unititi, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove važne za kazneni postupak ili da će ometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke, vjetake, sudionike ili prikrivače. 1//.$rotiv okrivljenika se provodi istraga zbog osnovane sumnje na učin kaznenog djela ubojstva iz čl A/. K>= a radi se o osobi koja je ranije prekršajno ka(njavana zbog nereda na nogometnoj utakmici= te kazneno osu"ivana zbog nasilja u obitelji. $rema kojoj zakonskoj osnovi i zbog kojeg razloga bi se prema okrivljeniku mogao odrediti istra(ni zatvor? 3teracijska opasnost. 1/1.& istrazi zbog kd ubojstva nakon što je proteklo mjesec dana od dana kada je sudac istrage odredio istra(ni zatvor zbog opasnosti od ponavljanja kd= sudac istrage smatrao je da i dalje postoje razlozi za istra(ni zatvor te je rješenjem produljio zatvor na mjesec dana a3 je li ispravno postupio? b3 zašto? ije postupio ispravno, sudac istrage ne može na svoju inicijativu produljivati istražni zatvor, već na prijedlog državnog odvjetnika. 1/2.Objasnite što su zaključne= a što interimne odluke. /aključne su one kojima se zavrava postupak u pojedinom stadiju ?rjeenje o obustavi istrage&. 3nterimne su one kojima se odlučuje o pitanjima prethodno značajnim za donoenje zaključne odluke. Kako se dijele sudske odluke prema sadr(aju? a meritorne i 4ormalne.
103.
1/#.Što je )ormalna pravomo*nost? Objasnite negativno i pozitivno djelovanje )ormalne pravomo*nosti. "o je svojstvo sudske odluke da se ne može pobijati redovitim pravnim lijekom, tj. žalbom. /nači da odluka u postupku u kojem je donesena postaje neopozivom i neizmjenjivom te ujedno sadrži zapovijed da se mora izvriti. egativno% sudska odluka ne može se pobijati redovitim pravnim lijekovima. (ozitivno% sudska odluka se mora izvriti ako je uredno dostavljena i ako ne postoje zakonske smetnje za njezino izvrenje. a koje se sudske odluke odnosi )ormalna pravomo*nost? Kada se sudska odluka više ne mo(e pobijati (albom? Sudska se odluka vie ne može pobijati žalbom kad je prestalo pravo na žalbu zbog% a& propu proputan tanja ja zakons zakonskog kog roka roka b& odricanja od prava prava na žalbu žalbu ili odustajanjaod odustajanjaod već već podnesene podnesene žalbe žalbe c& izricanja odluke vieg suda suda koja se vie ne može pobijati žalbom. 105.
-dnosi se na presude i rjeenja, rjeenja , tj. na one sudske odluke koje, u postupku u kojem su donesene postaju neopozivima i neizmjenjivima te ujedno sadrže zapovijed da se moraju izvršiti .
1/'.Kojim pravnim sredstvima je dopušteno narušavanje )ormalne pravomo*nosti? *oguće je putem izvanrednih pravnih lijekova ?obnova kaznenog postupka, zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude i zahtjev za zatitu zakonitosti&. 1/:.Što je materijalna pravomo*nost? Svojstvo 4ormalno pravomoćne sudske odluke da onemogućava ponovno suđenje u istom predmetu u novom postupku ? ne bis in idem&. 1/+.Kada po novom >K$u a3 započinje kazneni progon? b3 započinje kazneni postupak? a& 'azne 'azneni ni progon progon započ započinj injee upisn upisniko ikom m kaznen kaznenee prijav prijavee u upisn upisnik ik kaznenih prijava ili svakom radnjom ili namjerom ograničenja osobnih prava i sloboda koje poduzima nadležno državno tijelo,a usmjereno je razrjeavanju sumnje da je određena osoba počinila kazneno djelo.
b& 'azneni 'azneni postupak postupak započinj započinjee potvrđiv potvrđivanje anjem m optužnic optužnice, e, određivan određivanje je rasprave na temelju privatne tužbe, donoenjem presude o izdavanju kaznenog naloga o provođenju istrage prema poznatom počinitelju kaznenog djela.
1/A.Što je kaznena prijava? Kome se podnosi i tko o njoj odlučuje? Kako *e postupiti policija kad joj je podnesena prijava za koju se ustanovi da ju treba odbaciti? 'aznena 'aznena prijava prijava je pisana pisana ili usmena usmena obavijest obavijest državno državnom m odvjetn odvjetniku iku da je počinjeno kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti . (odnosi se državnom odvjetniku i on o njoj odlučuje. 11/.a3 koje pretpostavke moraju biti ispunjene da bi dr(avni odvjetnik mogao donijeti odluku o bezuvjetnom odustanku od kaznenog progona? b3 avedite barem dvije situacije u kojima dr(avni odvjetnik mo(e donijeti takvu odluku. @lanak H6. -sim kad mu je to doputeno prema posebnom zakonu, državni odvjetnik može rjeenjem odbaciti kaznenu prijavu ili odustati od kaznenog progona iako postoji osnovana sumnja da je počinjeno kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti i za koje je predviđena novčana kazna ili kazna zatvora do H godina ako je% 6& s obzirom na okolnosti vjerojatno da će kazneni postupak protiv okrivljenika preuzeti otećenik, & protiv okrivljenika u tijeku izvrenje kazne ili sigurnosne mjere, a pokretanje kaznenog postupka za drugo kd nema svrhe s obzirom na težinu, narav djela i pobude iz kojih je ono počinjeno, te na rezultate koje je kp sankcija ostvarila na počinitelja da ubuduće ne čini kaznena djela, 7& okrivljenik izručen ili predan stranoj državi ili međunarodnom kaznenom sudu radi provođenja postupka za drugo kd, 5& okrivljenik prijavljen za vie kd kojima je ostvario bića dvaju ili vie kd, ali je svrhovito da se počinitelj osudi samo za 6, jer pokretanje kaznenog postupka za druga kd ne bi imalo bitnog utjecaja na izricanje kazne ili drugih sankcija počinitelju. 111.avedite najva(nije )unkcije dr(avnog odvjetnika u prethodnom postupku. 6&poduzimanje potrebnih mjera radi otkrivanja k.d. i pronalaženja počinitelja ?d.o. ih poduzima prije započinjanja kp, samostalno ili zajedno s redarstvenim vlastima&
&poduzimanje izvida kd, te zahtijevanje i povjeravanje provedbe pojedinih izvidnih radnji i mjera radi prikupljanja podataka važnih za pokretanje kp 7&zahtijevanje provođenja istrage i istražnih radnji 5& podizanje i zastupanje optužnice J optužnog prijedloga pred nadležnim sudom
112.5ko postoje osnove sumnje da je počinjeno kazneno djelo za koje se progoni po slu(benoj du(nosti= policija ima pravo i du(nosti 6& poduzeti potrebne mjere da se pronađe počinitelj kaznenog djela, da se počinitelj ili sudionik ne sakrije ili ne pobjegne, & da se otkriju i osiguraju tragovi kaznenog djela i predmeti koji mogu poslužiti pri utvrđivanju činjenica te 7& da se prikupe sve obavijesti koje bi mogle biti od koristi za uspjeno vođenje kaznenog postupka. 11.Koje su temeljne razlike izme"u izvidnih i dokaznih radnji? 3zvide provode policija i državno odvjetnitvo. a temelju njih se poduzimaju dokazne radnje. 3zvidi kd se obavljaju na ne4ormalan način i ne mogu poslužiti kao dokaz na sudu, ali mogu poslužiti kao dokaz za kazneni progon. 1okaze provode državni odvjetnik i istražitelj za kd za koja je istraga obvezna i ona za koje nije 11#.a čiju inicijativu policija prikuplja podatke o kd i počinitelju? >ašto radnje i mjere koje poduzima policija nazivamo ne)ormalnim radnjama? (o službenoj dužnosti ili po nalogu državnoga odvjetnika. /ato jer /akon ne propisuje 4ormu njihova provođenja pa se njihov rezultat ne može koristiti kao dokaz u kaznenom postupku. 11%.Objasnite što su IIdokazne radnje prije početka postupkaII. Fko ih poduzima i u kojim slučajevima se mogu poduzeti? "o su one radnje za koje postoji opasnost od odgode, a koje su svrhovite za odlučivanje o podizanju optužnice i o otkrivanju počinitelja kd. 1ržavni odvjetnik ili na temelju njegova naloga istražitelj% 6. može može prije prije pokret pokretanja anja istrage, istrage, kad je je ona obvezna obvezna,, provesti provesti dokazne radnje za koje postoji opasnost od odgode, a policija može privremeno oduzeti predmete kad provodi izvide kaznenih djela.
. 7.
ako istra istraga ga nije nije obavezn obavezna, a, mogu mogu poduzet poduzetii one doka dokazne zne radnje radnje za koje postoji opasnost od odgode, ali one koje su svrhovite za odlučivanje o podizanju optužnice. ako je počin počinitel iteljj kazneno kaznenogg djela djela nepoz nepoznat, nat, mogu mogu ispitat ispitatii određene svjedoke ako je to svrhovito za otkrivanje počinitelja kaznenog djela ili ako postoji opasnost od odgode.
11'.Fko odre"uje posebne dokazne radnje= na čiji prijedlog i u kojim slučajevima? avedite barem posebne dokazne radnje! +ko se istraga ne može provesti na drugi način ili bi to bilo moguće samo uz nerazmjerne tekoće, na pisani obrazloženi zahtjev 1-, sudac istrage može pisanim, obrazloženim nalogom odrediti posebne dokazne radnje kojima se privremeno ograničavaju određena ustavna prava građana, i to% 6& nadzor i tehničko snimanje tele4onskih razgovora i drugih komunikacija na daljinu, & presretanje, prikupljanje i snimanje računalnih podataka, 7& ulazak u prostorije radi provođenja nadzora i tehničko snimanje prostorija, 5& tajno praćenje i tehničko snimanje osoba i predmeta, H& uporabu prikrivenih istražitelja i pouzdanika, & simuliranu prodaju i otkup predmeta te simulirano davanje potkupnine i simulirano primanje potkupnine, Q& pružanje simuliranih poslovnih usluga ili sklapanje simuliranih pravnih poslova, :& nadzirani prijevoz i isporuku predmeta kaznenog djela. 11:.>a koja se kaznena djela mora= a za koja se mo(e provesti istraga po novom >K$u? Koji je uvjet za provo"enje istrage? 3straga se mora provesti za kaznena djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora. 3straga se može provesti za druga kaznena djela za koja se vodi redoviti kazneni postupak. Dvjet za pokretanje je istrage da postoje osnove sumnje da je počinjeno kazneno djelo. 11+.Koja je svrha istrage? D istrazi se prikupljaju dokazi i podaci potrebni da bi se moglo odlučiti hoće li se podignuti optužnica ili obustaviti postupak, kao i dokazi za koje postoji opasnost da se neće moći ponoviti na raspravi ili bi njihovo izvođenje bilo otežano.
11A.Kada je prekid istrage= po novom >K$u obvezan a kada )akultativan? -bvezan% 1ržavni odvjetnik prekida istragu nalogom ako je okrivljenik zbog zdravstvenih smetnji nesposoban sudjelovati u postupovnim radnjama. -d donoenja rjeenja o prekidu, do prestanka zdravstvenih smetnji, okrivljenik mora imati branitelja. +l ako se sam stavio u takvo stanje do prekida neće doći. 2akultativan% ako je okrivljenik u bjegu, nepoznat ili nedostižan državnim tijelima. 12/.Kada završava istraga? 1ržavni odvjetnik ili sudac istrage zavrava istragu kad su provedene radnje propisane u /akonu, a stanje stvari je u istrazi dovoljno razjanjeno da se može podignuti optužnica ili obustaviti postupak. 121. ,r(avni odvjetnik obustavlja nalogom istragu% 6& ako djelo koje se stavlja na teret okrivljeniku nije kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti, & ako postoje okolnosti koje isključuju krivnju okrivljenika, osim u slučaju iz članka H5I. stavka 7. ovog /akona, 7& ako je nastupila zastara kaznenog progona ili je djelo obuhvaćeno amnestijom ili pomilovanjem ili ako postoje druge okolnosti koje isključuju kazneni progon, 5& ako nema dokaza da je okrivljenik počinio kazneno djelo.
122.Fko po novom >K$u provodi dokazno ročište i u kojim slučajevima se mora provesti dokazno ročište? 1okazno ročite provodi sudac istrage na prijedlog državnog odvjetnika, otećenika kao tužitelja ili okrivljenika. -no je obvezatno% 6. +ko je potreb potrebno no ispita ispitati ti svjedok svjedokaa koji koji je dijet dijete, e, malolj maloljetna etna osoba, žrtva kd, kao i osobe koje zbog starosti 3 bolesti neće moći biti prisutne na raspravi . +ko drugi drugi svjedo svjedokk neće neće moći moći biti biti prisu prisutan tan na raspr raspravi avi 7. +ko je je svjedok svjedok izlože izloženn utjecaju utjecaju koji koji dovodi dovodi u pitanje pitanje istin istinitos itostt njegova iskaza 5. +ko +ko se drug drugii dokazi dokazi neće neće moći moći kasn kasnije ije izv izvest estii 12.Fko otvara sjednicu optu(nog vije*a i što pritom provjerava? (redsjednik vijeća otvara navođenjem optužnice o kojoj se raspravlja te provjerava osobne podatke okrivljenika osim podataka o ranijoj osuđivanosti a posebno
provjerava je li okrivljenik primio i razumio pouku o pravima, a ako nije, naložit će državnom odvjetniku da dostavi okrivljeniku pouku o pravima.
12#.avedite kada *e optu(no vije*e rješenjem odbaciti optu(nicu? Aijeće će rjeenjem odbaciti optužnicu, odnosno privatnu tužbu ako ustanovi 6&da djelo koje je predmet optužbe nije kd, &da postoje okolnosti koje isključuju okrivljenikovu krivnju, 7&nema zahtjeva ovlatenog tužitelja ili prijedloga, odnosno odobrenja ovlatene osobe, ako je to po zakonu potrebno, ili da postoje okolnosti koje isključuju kazneni progon, 5&nema dovoljno dokaza da je okrivljenik osnovano sumnjiv za djelo koje je predmet optužbe, odnosno da je proturječje između prikupljenih dokaza očito takvo da bi na raspravi izricanje osuđujuće presude bilo nemoguće. 12%.& kojem slučaju vije*e mo(e odbiti izjavu za donošenje presude na temelju sporazuma stranaka? Kako *e se postupak nastaviti? Kakvu *e odluku donijeti optu(no vije*e ukoliko prihvati sporazum stranaka o krivnji i sankciji? Aijeće neće prihvatiti sporazum stranaka ako s obzirom na okolnosti, njegovo prihvaćanje nije u skladu s odmjeravanjem kazne propisanim zakonom ili sporazum inače nije zakonit. Aijeće rjeenjem protiv kojeg žalba nije doputena, odbija sporazum i nastavlja s ispitivanjem optužnice. +ko prihvati sporazum, okrivljeniku će presudom izreći kaznu te drugu sankciju ili mjeru iz nagodbe. 12'.avedite koje radnje predsjednik vije*a poduzima nakon otvaranja zasjedanja= a prije početka rasprave? 'ad je predsjednik vijeća utvrdio da su na raspravu dole sve pozvane osobe, ili kad je vijeće odlučilo odlučilo da se rasprava rasprava održi održi u odsutnosti odsutnosti neke od pozvanih pozvanih osoba, osoba, pozvat pozvat će predsjednik vijeća optuženika i od njega uzeti osobne podatke osim podataka o prijanjoj osuđivanosti da bi se uvjerio u njegovu istovjetnost. (redsjednik vijeća će utvrditi je li optuženik primio i razumio pisanu pouku o pravima ?članak +ko optuženik nije primio pouku o pravima naložit će državnom odvjetniku da dostavi okrivljeniku pouku o pravima. +ko je pouku primio, ali ju nije razumio, poučit će ga na prikladan način o njegovim pravima.
akon to se utvrdi optuženikova istovjetnost, predsjednik vijeća uputit će svjedoke i vjetake na mjesto koje je za njih određeno, gdje će pričekati dok ne budu pozvani radi ispitivanja. D slučaju potrebe predsjednik vijeća može nakon ispitivanja zadržati vjetake da prate tijek rasprave.
12:.Kojim trenutkom započinje rasprava u redovitom kaznenom postupku?Kako >K$ ure"uje redoslijed izvo"enja dokaza na raspravi redovitog kaznenog postupka? 0lavna rasprava počinje čitanjem optužnice. 1okazi se na raspravi izvode sljedećim redom% 6. dokazi optužb tužbee, . dokazi ob obrane, 7. dokazi dokazi optužbe optužbe kojima kojima se pobijaju pobijaju navodi navodi obrane, obrane, 5. doka dokazi zi obr obrane ane kao kao odgov odgovor or na na pobi pobijan janje je,, H. dokazi su suda, . dokazi dokazi o činjenic činjenicama ama odlučnim odlučnim za izric izricanje anje kp sankc sankcije. ije. 12+.Kako *e se postupak nastaviti ako se okrivljenik na raspravi očitovao krivim po svim točkama optu(nice? +ko se optuženik očitovao da se u odnosu na sve točke optužbe smatra krivim, odmah se prelazi na ispitivanje optuženika i to prema modelu Funakrsnog ispitivanjaG # pitanja prvi postavlja branitelj, zatim tužitelj, a nakon njih mogu predsjednik i članovi vijeća. -tećenik, zakonski zastupnik, opunomoćenik, suoptuženici i vjetaci mogu neposredno postavljati pitanja optuženiku uz odobrenje predsjednika vijeća. 3zjava optuženika da se smatra krivim prema svim točkama optužbe ne oslobađa sud dužnosti da izvodi i druge dokaze. +ko je priznanje potpuno i sukladno dokazima, sud će u dokaznom postupku izvesti samo one dokaze koji se odnose na odluku o kazni ili sankciji. 12A.Kako *e se postupak nastaviti ako se optu(enik na pitanje o osnovanosti optu(nice izjasnio da se u odnosu na prve točke smatra krivim= a u odnosu na # da se ne smatra krivim? 3spitat će se na zavretku dokaznog postupka, osim ako drugačije ne zahtijeva. 1/.Kako *e se postupak nastaviti u koliko se optu(enik na pitanje o osnovanosti optu(nice izjasnio da se ne smatra krivim? 3spitat će se po zavretku dokaznog postupka, osim ako on drukčije ne zahtjeva.
11.avedite redoslijed ispitivanja svjedoka i vještaka na raspravi po novom >K$u. ;o(e li sud postavljati pitanja svjedoku i vještaku po novom >K$u? Svjedoka i vjetaka najprije ispituje stranka koja ga je predložila ?glavno ispitivanje&, zatim protivna stranka ?unakrsno ispitivanje&, nakon čega svjedoka i vjetaka može ponovno ispitati stranka koja ga je pozvala ?dodatno ispitivanje&. Sud može tijekom glavnog, unakrsnog i dodatnog ispitivanja svjedoku i vjetaku postaviti pitanja radi razjanjenja nejasnoća, ali ta pitanja ne smiju biti sugestivna. 12.avedite na koji način se provodi izvo"enje dokaza na raspravi koji se sastoji u iskazu svjedoka? Kako se zove takav način ispitivanja svjedoka? Svjedoka najprije ispituje stranka koja ga je predložila, zatim protivna stranka nakon čega ga može ponovno ispitati stranka koja ga je pozvala. Dnakrsno ispitivanje. 1.Što su to sugestivna pitanja. (itanja koja navode na odgovor koji se želi čuti 1#.avedite barem pravno dopuštena slučaja isključenja javnosti s rasprave! 4maju li stranke u kaznenom postupku pravo na isključenje javnosti s rasprave? rasprave? Što predstavl predstavlja ja pogrešna pogrešna sudska sudska odluka o isključenju javnosti s rasprave? /atita sigurnosti i obrane $E, čuvanje tajne koja bi tetila raspravi, čuvanje javnog reda i mira, zatita osobnog i obiteljskog života okrivljenika, otećenika i drugih sudionika u postupku, zatita probitaka maloljetnika, kad se protiv neubrojive osobe ili osobe koja zbog duevnih smetnji nije sposobna sudjelovati u postupku vodi postupak za prisilni smjetaj u psihijatrijsku ustanovu. Stranke imaju pravo zahtijevanja tog isključenja ?ali uvijek nakon njihova ispitivanja&, ali nemaju pravo na isključivanje javnosti s glavne rasprave, koje pripada isključivo sudu. (ogrena sudska odluka o isključenju javnosti s rasprave predstavlja apsolutno bitnu povredu odredaba k.p.
1%.5ko izgleda da *e rasprava dulje trajati= čl +#. ovog >K$a predvi"ena je mogu*nost odre"ivanja tzv. dopunskih sudaca i porotnika. Koje se načelo štiti na taj način. ačelo pravičnog postupka.
a raspravi redovitog kaznenog postupka predsjednik vije*a je svjedoku svjedoku koji se opravdao opravdao slabom slabom memorijom memorijom dopustio da na pitanja stranaka odgovara čitanjem svojih zabilješki. avedite % a3 kojem se načelu kaznenog procesnog prava protivi ovakvo postupanje predsjednika % narueno je načelo neposrednosti b3zašto? 1okazi moraju bti utvrđeni usmeno pred nadležnim sudom unatoč tome to su možda već bili utvrđeni pred istražnim sucem te ih se ne može zamijeniti čitanjem zapisnika ili zabiljeki. 136.
1:.$resudu kojom se optu(enik osloba"a optu(nice sud *e izre*i ako 6. +ko djelo djelo za koje se optuž optuženik enik optužuje optužuje nije kazneno kazneno djelo djelo . +ko +ko ima ima okolno okolnosti sti koje koje isklju isključuj čujuu krivn krivnju ju 7. +ko nije dokazan dokazanoo da optuž optuženik enik nije počinio počinio djelo djelo za za koje koje se optužuje 1+.>ašto ka(emo da je (alba a& redoviti pravni lijekM (odnosi se protiv nepravomoćne sudske odluke b& potpuniM *ože se izinjeti zbog svih osnova zbog kojih se presuda može pobijati. c& devolutivniM pripada u one pravne lijekove o kojima odlučuje vii sud. d& suspenzivniM odgađa izvrenje odluke protiv koje je izjavljena. e& dvostraniM sud prije donoenja svoje odluke mora pružiti mogućnost i protivnoj stranci da se izjasni o navodima podnositelja pravnog lijeka. 1A.a3 >a koja se kaznena djela po novom >K$ mo(e produljiti rok za (albu protiv prvostupanjske presude i koliko to produljenje mo(e trajati? b3 Fko mo(e tra(iti to produljenje= kada= te tko o njemu odlučuje? D složenim predmetima za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora od petnaest godina ili dugotrajni zatvor, stranke i branitelj mogu odmah nakon objave presude zatražiti produljenje roka za žalbu, o čemu će predsjednik vijeća odlučiti rjeenjem. (redsjednik vijeća odlučuje u zahtjevu stranke odmah, a može ovisno o složenosti predmeta, produljiti rok za žalbu najdulje za petnaest dana. Lalba protiv rjeenja predsjednika vijeća nije doputena. 1#/.Što sadr(i (alba? 6. -znaku presude protiv koje se podnosi, . -snove za pobijanje presude,
7. -brazloženje žalbe, 5. (rijedlog da se pobijana presuda u potpunosti ili djelomično ukineJpreinači, H. (otpis osobe koja podnosi žalbu. 1#1.$resuda protiv prvostupanjskog suda mo(e se pobijati (albom zbog 6. bitni bitnihh povred povredaa odreda odredaba ba kazn kazneno enogg postup postupka ka,, . povr povred edee kaz kazne neno nogg zak zakon ona, a, 7. pogren pogrenog og ili ili nepot nepotupun upunoo utvrđe utvrđenog nog činjenič činjeničnog nog stanja stanja 5. odluke odluke o kazne kaznenim nim sankc sankcijam ijama, a, oduzim oduzimanju anju imovinsk imovinskee koristi koristi,, trokovima kaznenog postupka, imovinskopravnim zahtjevima, odluka o objavi presude u sredstvima javnog priopćavanja
Što su relativno bitne povrede kaznenog postupka i koju odluku mo(e donijeti drugostupanjski sud ako ustanovi postojanje takve povrede? $elativno bitna povreda odredaba kaznenog postupka postoji ako su ispunjena uvjeta% 6. 1a sud pri pri pripremanju pripremanju rasprave rasprave ili tijekom tijekom rasprave rasprave ili ili pri donoenju donoenju presude nije primjenio ili je nepravilno primjenio koju odredbu /'(!a, različitu od apsolutno bitnih povreda ili je na raspravi povrijedio pravo obrane . 1a je spomenuta spomenuta povreda povreda utjecala utjecala ili je mogla mogla utjecati utjecati na presudu 142.
1#.Objasnite apsolutno bitne povrede odredaba kaznenog postupka kao osnove za (albu. Kakve *e odluke donijeti drugostupanjski sud ako utvrdi da postoji takva povreda? +psolutno bitne povrede su one za koje već po samom zakonu postoji neoboriva pretpostavka da su utjecale na pravilnost presude te su stoga uvijek bitne kad god je utvrđeno njihovo postojanje. Aii će sud rjeenjem ukinuti presudu i vratiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, a prema stanju stvari u pogledu apsolutno bitnih povreda može donijeti presudu kojom se prvostupanjska presuda preinačuje 1##.Koje odluke mo(e donijeti 2Jsud nakon što ustanovi postojanje apsolutno bitne povrede odredaba k. postupka? *ože ukinuti prvostupanjsku presudu i vratiti predmet sudu ili preinačini prvostupanjsku presudu.
1#%.ud je osudio okrivljenika za kd teške kra"e jer je utvrdio da je optu(enik ušao kroz prozor u sobu ošte*enika i iz stana mu odveo vrijednu perzijsku mačku. 6ranitelj je izjavio (albu smatraju*i da je sud prekoračio optu(bu jer je takvo djelo optu(enika u optu(nici bilo označeno kao obična kra"a. $o kojoj osnovi je branitelj izjavio (albu? Kakvu *e odluku donjeti drugostupanjski sud? $adi se o apsolutno bitnoj povredi odredbi kaznenog postupka. (reinačit će prvostupanjsku presudu. Što je zabrana re)ormacije in peius? Kakvu odluku mora donijeti drugostupanjski sud ukoliko ustanovi postojanje te povrede? >ašto je prihva*en taj institut? /abrana re4ormacije in pejus je zabrana da pravni lijek za okrivljenika uzrokuje nepovoljniju sudsku odluku od pobijane ako je sam okrivljenik izjavio taj pravni lijek. a povredu vii sud pazi po službenoj dužnosti i ako utvrdi njeno postojanje on će presudom preinačiti prvostupanjsku presudu. 146.
3nstitut je propisan radi zatite prava okrivljenika od preinačenja prvostupanjske presude na njegovu tetu, ako je izjavljena žalba u njegovu korist.
1#:.>ašto ka(emo da drugostupanjski sud IIu praviluII ispituje presudu iz onih osnova iz kojih je izjavljena (alba? @lanak 5Q. 1rugostupanjski sud ispituje presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i iz osnova iz kojih se pobija ?bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede '/, pogreno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, odluke o kaznenim sankcijama, oduzimanju imovinske koristi, trokovima kaznenog postupka, imovinskopravnim zahtjevima te zbog odluke o objavi presude u sredstvima javnog priopćavanja&. 1#+.avedite mogu*e odluke drugostupanjskog suda povodom (albe na prvostupanjsku presudu $jeenje kojim se žalba odbacuje (resuda kojom se žalba odbija $jeenje kojim se ukida 6B presuda i predmet vraća 6B sudu na ponovno suđenje $jeenje kojim se ukida 6B presuda i predmet upućuje nadležnom Aijeću (resuda kojim se 6B presuda preinačuje
1#A.$rotiv 2J presude dopuštena je (alba J sudu samo ako je a& B sud izrekao kaznu dugotrajnog zatvora ili prihvatio takvu odluku 6B suda. b& B sud preinačio 6B presudu kojom je optuženik oslobođen optužbe i izrekao presudu kojom se proglaava krivim.
1%/.
Fko odlučuje o zahtjevu za obnovu kaznenog postupka? (rvostupanjski sud.
1%1.avedite barem razloga zbog kojih se kazneni postupak završen pravomo*nom presudom mo(e obnoviti u korist osu"enika. 6. +ko se dokaž dokažee da je presu presuda da utem utemelje eljena na na na lažnoj lažnoj ispravi, ispravi, snimci ili lažnom iskazu svjedoka, vjetaka ili tumača. . +ko se dokaž dokažee da je do do presud presudee dolo dolo zbog zbog kaznenog kaznenog djela djela državnog odvjetnika, suca, suca porotnika, istražitelja ili druge osobe koja je obavljala dokazne radnje. 7. +ko se iznes iznesuu nove nove činjeni činjenice ce ili ili se podne podnesu su novi novi dokazi dokazi koji su sami za sebe ili u svezi s prijanjim dokazima prikladni da prouzroče oslobođenje osobe koja je bila osuđena ili njezinu osudu po blažem kaznenom zakonu. 5. +ko je osoba osoba za za isto isto djelo djelo vie vie puta puta osuđen osuđenaa ili ako ako je vie osoba osoba osuđeno zbog istog djela koje je mogla počiniti samo jedna osoba ili neke od njih. H. +ko se u sluča slučaju ju osude osude za za produlj produljeno eno kazne kazneno no djelo djelo ili ili za drugo drugo kazneno djelo koje na temelju zakona obuhvaća vie istovrsnih radnji iznesu nove činjenice ili podnesu novi dokazi koji pokazuju da osuđenik nije učinio radnju koja je obuhvaćena djelom iz osude, a postojanje tih činjenica moglo bi bitno utjecati na odmjeravanje kazne. 1%2.Obnova k. postupka na štetu okrivljenika mogu*a je samo ako je postupak dovršen pravomo*nom presudom kojom se optu(ba odbija ako 6. je do presude presude kojom kojom se optužba optužba odbija odbija dolo zbog stvarne stvarne nenadležnosti nenadležnosti suda, a ovlateni tužitelj pokrene postupak pred nadležnim sudom i istodobno zatraži obnovu postupka, . je postupak postupak vođen bez ovlatenog ovlatenog tužitelja tužitelja i zbog zbog toga donesena presuda kojom se optužba odbija, a ovlateni tužitelj zatraži obnovu postupka,
7. je presuda presuda donesena donesena jer jer je tužitelj od početka početka do zavretka zavretka rasprave rasprave odustao od optužbe, a dokaže da je do odustajanja dolo zbog kaznenog djela zlouporabe službenog položaja državnog odvjetnika ili zbog kaznenog djela prisile prema pravosudnom dužnosniku, 5. nije bilo bilo potrebnog potrebnog prijedloga prijedloga ili odobrenja odobrenja za vođenje vođenje postupka postupka pa je zbog toga dolo do presude kojom se optužba odbija, a prijedlog ili odobrenje naknadno budu dani.
1%.$rotiv kojih odluka se mora= a protiv kojih se mo(e podnijeti zahtjev za zaštitu zakonitosti? Fko ga mo(e podnijeti= tko o njemu odlučuje= i kakvu odluku mo(e donijeti sud u pogledu zahtjeva koji je podnesen na štetu okrivljenika= a sud ustanovi da je zahtjev osnovan? *ože se podignuti protiv pravomoćne sudske odluke u slučaju povrede zakona, a mora se podignuti kada je sudska odluka donesena u postupku na način koji predstavlja krenje temeljnih ljudskih prava i sloboda zajamčenih Dstavom, međunarodnim pravom ili zakonom. (odiže ga 0lavni državni odvjetnik $E u javnom interesu, interesu, o njemu njemu odlučuje odlučuje AS$E, a u navedenom navedenom slučaju AS$E AS$E će presudom utvrditi da postoji povreda zakona, ne dirajući u pravomoćnu sudsku presudu # deklaratorna presuda. 1%#.ud drugog stupnja pogrešno je primjenio K> i okrivljeniku umjesto kazne zatvora izrekao novčanu kaznu. $resuda je postala pravomo*na. Koji pravni lijek mo(e koristiti dr(avni odvjetnik? Koji *e sud odlučivati o tom pravnom lijeku? Kakvu *e odluku donjeti taj sud ako ustanovi da je drugostupanjski sud zaista povrijedio K>? 1ržavni odvjetnik u tom slučaju može se koristiti izvanrednim pravnim lijekom # zahtjevom za zatitu zakonitosti. - tome će odlučivari AS$E. +ko ustanovi da je B sud zaista povrijedio '/, presudom će utvrditi da postoji povreda zakona, ali ne dira pri tome u pravomoćnu odluku # tzv. deklaratorna presuda. 1%%.Fko mo(e podnijeti zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomo*ne sudske presude= kome se podnosi= a tko o njemu odlučuje? -suđenik i njegov branitelj podnose zahtjev protiv pravomoćne sudske presude kojom je osuđenik osuđen na kaznu zatvora ili kaznu maloljetničkog zatvora i to zbog povreda zakona izričito predviđenih /'(!om. (odnosi se prvostupanjskom sudu, a o njemu odlučuje AS$E. 1%'.Koji su optu(ni akti skra*enog kaznenog postupka?
-ptužnica i privatna tužba.
1%:.Kad u skra*enom postupku= po novom >K$u primi optu(nicu ili privatnu tu(bu= sudac pojedinac ili predsjednik vije*a mora najprije ispitati a&4ormalnu ispravnost optužnice b&svoju nadležnost 1%+.Kada započinje rasprava u skra*enom kaznenom postupku? Kada *e se ispitati optu(enik koji je izjavio da se ne smatra krivim ni po jednoj točki optu(nice? $asprava počinje objavom sadržaja optužnice ili privatne tužbe. -ptuženik se ispituje na početku dokaznog postupka neovisno o tome kako se očitovao. 1%A.avedite redoslijed ispitivanja optu(enika= svjedoka i vještaka na raspravi u skra*enom postupku. -ptuženiku, svjedoku i vjetaku pitanja prvi postavlja sudac, odnosno predsjednik vijeća. akon toga pitanja postavljaju stranke i to tako da optuženika najprije ispituje branitelj ako ga ima, a svjedoke i vjetake ona stranka koja ih je predložila. >a koja se kd i pod kojim uvjetima mo(e u skra*enom postupku odr(ati rasprava bez nazočnosti optu(enika? /a kd do : godina zatvora, ako nije iz opravdanih razloga pristupio, ako njegova prisutnost nije nužna i ako je prije toga bio ispitan ili se očitovao o optužbi. 160.
1'1.Koja je svrha kaznenog naloga? >a koja kd i u kojem aktu dr(avni odvjetnik odvjetnik mo(e zahtijevati zahtijevati izdavanje kaznenog naloga? Kakvu *e odluku donijeti sudac ako se slo(i sa zahtjevom? Svrha je brzo rjeavanje slučajeva bez provođenja rasprave, teži se rasterećenju suda i smanjenju trokova. /a '1 novčane kazne ili kz zatvora do 6; godina. Sudac presudom izdaje kazneni nalog i to je osuđujuća presuda. 1'2.Fko i kojim aktom mo(e zahtijevati izdavanje kaznenog naloga po novom >K$u? >a koja kaznena djela je mogu*e izdavanje? Koja je svrha kaznenog naloga? /a kaznena djela za koja je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina, godina, a za koja nije nadležno vijeće, vijeće , te za koja je saznao na temelju vjerodostojnog sadržaja kaznene prijave, može državni odvjetnik u optužnici
zatražiti da sud izda kazneni nalog u kojem će okrivljeniku izreći određenu kaznu ili mjeru bez provođenja rasprave. Svrha je brzo rjeavanje slučajeva bez provođenja rasprave, teži se rasterećenju suda i smanjenju trokova.
1'.Fko ima pravo podnjeti prigovor protiv kaznenog naloga i u kojem roku? Što *e učiniti sudac ako ne odbaci taj prigovor? -krivljenik ili njegov branitelj u roku : dana po primitku. (rigovor se podnosi u pisanom obliku. +ko sudac pojedinac ne odbaci prigovor kao nepravovremen ili podnesen od neovlatene osobe, dostavit će optužnicu optužnom vijeću radi ispitivanja. -ptužno vijeće ispituje optužnicu i je li optužnica podignuta na temelju vjerodostojne kaznene prijave. 1'#.udac pojedinac odbacit *e zahtjev za izdavanjem kaznenog naloga ako ! postoje razlozi za obustavu postupka, ! se radi o kaznenom djelu za koje se takav zahtjev ne može postaviti, ! je državni odvjetnik zatražio izricanje kazne ili mjere koje po zakonu nije doputeno 1'%.Kada je pravno relevantna činjenica utvr"ena neposredno= a kada posredno? 6& pravno relevantna činjenica utvrđena je neposredno ako je tijelo k.p. za nju saznalo vlastitim opažanjem te na podlozi neposrednog dokaza ?iskaza osobe, isprave ili tehničke snimke& iz čijeg sadržaja tijelo k.p. može neposredno zaključiti o postojanju pravno relevantne činjenice & pravno relevantna činjenica utvrđena je posredno ako je utvrđena na temelju jednog ili vie indicija indicija # tu indicij, koji koji je sam za sebe sebe činjenica, činjenica, postaje izvor izvor saznanja, dokaz, o pravno relevantnoj činjenici. "akvo utvrđivanje jeFposrednoG jer se do zaključka o postojanju pravno relevantne činjenice dolazi preko lanca logičke argumentacije 1''.Koja je razlika izme"u neposrednog i posrednog utvr"ivanja pravnorelevantnih činjenica? 'od neposrednog utvrđivanja pravnorelevantnih činjenica govorimo o direktnim dokazima # npr. svjedok je vidio kako okrivljenik provaljuje u stan. 'od posrednog utvrđivanja govorimo o indirektnim dokazima # npr. svjedok je samo vidio kako okrivljenik izlazi iz stana.
1':.,e)inirajte materijalnopravne relevantne činjenice. @injenice na koje materijalno kazneno pravo nadovezuje pravnu posljedicu. avedite ih nekoliko% amjera, nehaj, nužna obrana, krajnja nužda, pokuaj, dragovoljni odustanakT
1'+.
Što su indiciji? Objasnite 2 spoznajne )aze utvr"ivanja pravnorelevantnih činjenica putem indicija! "o su pravno irelevantne činjenice na temelju čijeg postojanja možemo logički zaključiti o postojanju ili nepostojanju neke pravno relevantne činjenice. isu važni sa stajalita kaznenig prava jer se na njih ne nadovezuje nikakva posljedica. Aažni su sa spoznajnog motrita jer se pomoću njih logičkim zaključivanjem može donijeti zaključak o postojanju kakve pravnorelevantne činjenice. 2aze% ! u prvoj se utvrđuje činjenica indicij ! u drugoj se indicij koristi kao logički argument i temeljem pravila općeg ljudskog iskustva donosi se zaključak o postojanju određene pravnorelevantne činjenice 3ndiciji imaju dvostruki pravni karakter% oni su činjenice, ali su i dokazi u irem smislu riječi, odnosno izvori saznanja o pravnoreletanvnim činjenicama. 1'A.Što su pomo*ne činjenice? avedite barem 1! $adi se o činjenicama koje se utvrđuju u kaznenom postupku radi provjere pouzdanosti pojedinih izvora spoznaje o pravnorelevantnim činjenicama ili indicijima, odnosno radi provjere vjerodostojnosti pojedinog dokaza ?npr. kratkovidni svjedok pri looj vidljivosti savreno vidio počinitelja i događaj te to detaljno opisuje na raspravi&. 170. Koje činjenice sud ne smije utvr"ivati u kaznenom postupku? 6. koje su, po prirodnim zakonima ili pravilima općeg ljudskog iskustva, nemoguće . čije je utvrđivanje zabranjeno pravnim normama 7. čijim bi se utvrđivanjem povrijedila zabrana re4ormacije in peius 5. koje bi naruile tematsku vezanost presude za optužbu H. koje bi se poduzimale u cilju diskriminacije
1:1.Objasnite posljedice presumpcije čestitosti u kaznenom postupku. 'od kd klevete, tužitelj, tj. onaj koji se smatra oklevetanim u kaznenom postupku ne mora dokazivati da je ta klevetnička tvrdnja lažna već je tu teret dokazu iznimno na okrivljeniku koji mora dokazati istinitost svoje tvrdnje koju tužitelj smatra klevetničkom U oboriva presumpcija
1:2.avedite 2 va(na pravila koja proizlaze iz presumpcije okrivljenikove nedu(nosti! ($+A3>- - "=$="D 1-'+/3A+)+ # teret dokazivanja u kaznenom postupku leži na tužitelju ($+A3>- - $+S(-1)=>3 $3/3'+ =1-'+/+-S"3 @3)=3C= '1 3 '$3A)= # taj rizik snosi država i prema tom pravilu sud mora donjeti oslobađajuću presudu ne samo kad je potpuno uvjeren u okrivljenikovu nedužnost već i kad nije potpuno uvjeren u njegovu krivnju, ali niti u njegovu nedužnost a koje načine tijela kaznenog postupka mogu utvrditi činjenice? Alastitim opažanjem i dokazivanjem.
173.
Što su to neposredni ili direktni dokazi? 1okazi iz čijeg sadržaja izravno zaključujrmo o postojanju relevantne činjenice
174.
1:%.avedite nezakonite dokaze po >K$G/+! "o su oni koji su% pribavlj pribavljeni eni Dstavom Dstavom,, zakonom zakonom ili međunaro međunarodni dnim m pravom pravom o propisane zabrane mučenja, okrutnog ili nečovječnog nečovječnog postupanja, postupanja, krenjem zajamčenih prava obrane, prava na dostojanstvo, ugled i čast, te prava na nepovredivost osobnog i obiteljskog života koji su pribavlj pribavljeni eni povredom povredom odredaba odredaba kaznenog kaznenog postupka postupka i o izričito predviđeni /'(!om, kao i drugi dokazi za koje se saznalo iz nezakonitih dokaza o 1:'.Objasnite razliku izme"u dokaza i pravnorelevantnih činjenica. @injenice se dokazuju kada se ne mogu utvrditi vlastitim opažanjem. 1okaz je izvor saznanja o činjenicama. 1::.avedite )aze ili stadije dokazivanja. D prvoj se 4azi u pogledu pribavljenih dokaza u prethodnom postupku odlučuje hoće li se izvesti pred sudom. D . 4azi se dokazi, za koje je to odlučeno, izvode. D 7. 4azi se sadržaj izvedenog dokaza podvrgava savjesnoj ocjeni svakog dokaza pojedinačno i u svezi s ostalima. (rovodi se tako da sud iz sadržaja svakog dokaza zaključi postoji li ili ne činjenica radi čijeg su utvrđivanja dokazi izneseni.
1:+.Što je relativna nesposobnost za svjedočenje? avedite barem takva slučaja. $elativno nesposobne za svjedočenje su osobe koje se ne mogu ispitati kao svjedoci dokle god su povezane s potrebom očuvanja kakvog drugog drutvenog interesa, jačeg od interesa interesa vođenja vođenja kaznenog kaznenog postupka. postupka. 'ad ta potreba potreba prestane prestane nastupa mogućnost njihova ispitivanja kao svjedoka. +& osoba koja bi svojim svojim iskazom povrijedila povrijedila obvezu obvezu čuvanja službene službene državne državne ili vojne tajne dok je nadležno tijelo ne oslobodi te obveze & branitelj okrivljenika okrivljenika,, osim ako to sam sam okrivljenik okrivljenik ne zahtijeva zahtijeva C& okrivljenik okrivljenik ako se radi o slučaju u kojem kojem se protiv protiv vie osoba osoba vodio jedinstveni jedinstveni kp za vie kd kd ali je postupak postupak razdvojen, razdvojen, pa bi stoga stoga u drugom drugom postupku mogao biti sasluan kao svjedok iako u prvom jo uvijek ima ulogu okrivljenika 1& vjerski ispovjednik ispovjednik o sadržaju ispovijedi ispovijedi 179. Fko je IkrunskiI svjedok? (ripadnik zločinačke org. kojemu je sud na zahtjev d.o. dodijelio položaj svjedoka da bi u kp svjedočio o zloč.org., njezinim članovima i kd počinjenima ili planiranim u njezinom okviru. (redstavlja iznimku od pravila o nespojivosti uloga okrivljenika i svjedoka u jednoj osobi tj. iznimku načela legaliteta k.progona. *eđutim, ni tu 4ormalno ne dolazi do spajanja tih uloga obzirom da on prestaje biti okrivljenik kad postaje svjedok ?jasno je procesno i vremenski razdvojena uloga&.
1+/.Koja je razlika izme"u krunskog svjedoka i pokajnika? $azlika u tome sto krunskom svjedoku taj status daje sud i moraju biti kumulativno ispunjene sve pretpostavke, on je takodjer zasticen, ali mora svjedociti pred sudom i odgovoriti na sva pitanja. (okajnik pak sudjeluje vec u izvidnim radnjama policije i on ne nastupa kao svjedok u postupku pred sudom, pokajnik se tretira kao okrivljenik, a krunski svjedok se oslobadja progona, i za pokajnika ce se državni odvjetnik zauzeti da ga sud oslobodi od kazne zbog stvarnog kajanja. 'runski svjedok moze biti samo samo u uskockom predmetu. 1+1.Koje pretpostavke moraju biti ispunjene da bi se nekoj osobi dodjelio status krunskog svjedoka? 6. podnesena kaznena prijava ili se vodi kazneni postupak za kd iz nadležnosti DS'-'!a počinjeno u okvirima zločinačke organizacije i ako postoje okolnosti na temelju kojih se prema kaznenom zakonu pripadnik zločinačke organizacije može osloboditi kazne ili olakotne okolnosti na temelju kojih se kazna može ublažiti,
. ako je iskaz te osobe razmjeran težini počinjenoga kd i važnosti iskaza te osobe za otkrivanje i dokazivanje kd počinjenih u okvirima zločinačke organizacije ili njihovih počinitelja, odnosno za otkrivanje i sprječavanje kd zločinačke organizacije.
1+2.Objasnite što je imunitet svjedoka. (rocesni imunutet svjedoka uveden je zkp!om ;;:. D tom slučaju država odustaje od kaznenong progona radi pribavljanja svjedočkog iskaza kao dokaza optužbe. 3nstitut je u suprotnosti s načelom legaliteta i ima obvezu objektivnosti tijela kaznenog progona i zapovijed jednakog postupanja prema građanima. $iječ je o dogovoru između državnog odvjetnika koji postupa u tom predmetu i svjedoka bez sudjelovanja suda. - davanju izjave odlučuje bilo koji državni odvjetnik. ema ograničenja s obzirom na težinu kaznenog djela jer je jedini uvjet da je kazneno djelo o kojem iskazuje svjedok teže pa je moguće dati imunitet i osobi koja ne može postati ni krunski svjedok. $iječ je o institutu kojim se državi doputa da olako trguje s jednim počiniteljem tekog kaznenog djela da bi osudila drugog. 1+.Koje pretpostavke moraju biti ispunjene da bi dr(avni odvjetnik mogao svjedoku dati imunitet? 3munitet svjedoku se moze dati ako bi odgovorom na pitanje izlozio sebe ili bliskog rodjaka kaznenom progonu ?znaci ne steti ili sramoti& ali samo pod uvijetom da je njegov iskaz bitan za otkrivanje kaznenog djela za koje se moze izreci kazna zatvora od 6; godina ili vise. 1+#.Objasnite tko je vještak! Fko se ne mo(e uzeti za vještaka? Kako *e sud postupiti u slučaju kada i nakon što je nekoliko puta ponovno odredio vještačenje zbog neslaganja s iskazom vještaka i dalje sumnja u točnost njihovih mišljenja? Ajetak je nepristrana osoba koja raspolaže posebnim stručnim znanjem i koju je sud zbog toga odredio da mu pomogne pri utvrđivanju važnih činjenica u kp. 3ma dužnosti koje ima i svjedok. /a vjetaka se ne može uzeti% 6& osoba koja ne može biti ispitana kao svjedok & osoba koja je oslobođena dužnosti svjedočenja 7& osoba prema kojoj je kd počinjeno ?otećenik& Sud mora najprije pokuati otkloniti te mane # prvo mora ponoviti ispitivanje vjetaka, a ako i to ispitivanje ostane bez rezultata, mora obnoviti vjetačenje # a ako ti napori ostanu bezuspjeni, sud će spornu činjenicu ostaviti neutvrđenom
?nedokazanom&. (rimjenom pravila in dubio pro reo sud će spornu činjenicu uzeti za utvrđenu ili neutvrđenu, ovisno o tome ide li u korist okrivljenika ili ne.
1+%.Cještačenje je obvezno kada? Slučajevi sumnjive smrti, trovanja, tjelesnih ozljeda, duevne bolesti, poremećenosti i drugih duevnih smetnji. 1+'.;ora li sud= u slučaju kontradiktornih vještačkih iskaza o spornoj činjenici= prihvatiti barem jedan od tih iskaza. Objasnite. e mora. Sud, da bi donio presudu, mora sve pravnorelevantne činjenice konkretnog slučaja utvrditi s potpunom uvjerenoću koju može postići samo nakon savjesne ocjene svakog dokaza posebno i u vezi s ostalima, a ako i u trenutku izricanja presude ostane u dvojbi u pogledu postojanja ili nepostojanja neke pravnorelevantne činjenice mora primjenom pravila in dubio pro reo ipak donijeti presudu uzevi da dvojdbena činjenica postoji ili ne postoji prema tome to je povoljnije za okrivljenika 1+:.Objasnite razliku izme"u svjedoka i vještaka. Sličnost # u oba slučaja sud utvrđuje činjenice na temelju iskaza osoba $azlike # svjedok može biti svaka osoba, a vjetak može biti samo stručna osoba. Svjedok opaža činjenice prije kaznenog postupka, prije njegova početka, a vjetak utvrđuje činjenice tijekom kaznenog postupka po nalogu suda. Svjedok iskazuje o onom to je opažao, reproducira svoje opažanje, a vjetak daje iskaz koji se sastoji od nalaza i miljenja. 1++. 1++. aved avedite ite )az )azee dokaz dokaziva ivanja nja pom pomo*u o*u ispr isprava ava!! D 1. )azi se isprava pribavlja. D 2. )azi se pred sudom utvrđuje spoznajna sposobnost isprave. D . )azi se isprava mora naglas pročitati pred sudom i priložiti spisu D #. )azi sud slobodno ocjenjuje koju dokaznu vijednost ima njen sadržaj. 1+A.Fko odre"uje posebnu dokaznu radnju nadzora i tehničkog snimanja razgovora i koje pretpostavke moraju biti ispunjene za njezino odre"ivanje? +ko se istraga ne može provesti na drugi način ili bi to bilo moguće samo uz nerazmjerne tekoće, na pisani obrazloženi zahtjev državnog odvjetnika, sudac istrage može protiv osobe za koju postoje osnove sumnje da je sama počinila ili zajedno s drugim osobama sudjelovala u kaznenom djelu iz članka 775.ovog
/akona, pisanim, obrazloženim nalogom odrediti posebne dokazne radnje kojima se privremeno ograničavaju određena ustavna prava građana.
1A/.Što je tjeralica i koji uvjeti moraju biti ispunjeni za izdavanje tjeralice? "jeralica je mjera izdana na temelju naloga suda sa ciljem obavljanja potražne djelatnosti za određenom osobom. 6. +ko se ne zna prebi prebivali valite te ili ili boravi boravite te okriv okrivljen ljenika ika kad kad je to potrebno . kad se se okrivlj okrivljenik enik protiv protiv kojega kojega je pokren pokrenut ut kaznen kaznenii postupa postupakk zbog kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti i za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od jedne godine ili vie nalazi u bijegu, a postoji rjeenje o određivanju pritvora. 191. Što je tzv. rasterska potraga? Dspoređivanje osobnih podataka građana pohranjenih u bazama podataka i drugim registrima s podacima sadržanim u policijskim evidencijama, registrima i bazama s automatskom bazom podataka.
1A2.Objasnite što su Islučajni nalaziI! Kako *e tijelo koje provodi pretragu stana postupati sa slučanim nalazima? (redmeti nađeni pri pretrazi stana ili osobe, koji nemaju veze s kd zbog kojega je doneseno rjeenje o pretrazi, ali koji upućuju na drugo kd za koje se progoni po službenoj dužnosti. Slučajni nalaz služi kao osnovica za novu kaznenu prijavu za drugo kd. -ni će se opisati u zapisniku i privremeno oduzeti, a o oduzimanju će se izdati odmah potvrda. - tome će se izvijestiti držanog odvjetnika. 1A.Objasnite što je rekonstrukcija doga"aja! Koje činjenice se mogu na taj način utvrditi? FSudski eksperimentG je posebna vrsta očevida, kojemu je cilj provjera utvrđenih činjenica ili izvedenih dokaza i to simulacijom događaja. -bavlja se tako da se ponove radnje ili situacije u uvjetima uz koje se prema izvedenim dokazima događaj odvijao. +ko su se situacije, prema iskazima svjedoka ili okrivljenika, odvijale različito, u pravilu izvest će se svaka od njih. a taj način se mogu utvrditi pomoćne činjenice. 194.
avedite optu(ne akte koje poznaje >K$G/+.
-ptužnica i privatna tužba
1A%.& kojem trenutku započinje kazneni postupak po novom >K$u? 6. potv potvrđ rđiv ivan anje jem m optu optužn žnic ice, e, . određiv određivanje anjem m raspr rasprave ave na temelju temelju privatn privatnee tužbe, tužbe, 7. donoen donoenjem jem presude presude o izdav izdavanju anju kaznenog kaznenog naloga. naloga. 1A'.& kojim slučajevima policija mo(e obaviti pretragu doma ili drugih prostora bez naloga? 6& radi pronalaženja počinitelja kd, predmeta ili tragova važnih za kazneni postupak, kad je vjerojatno da se oni nalaze u određenom prostoru, kod određene osobe ili na njezinom tijelu. & ako je to prijeko potrebno radi izvrenja naloga o uhićenju ili radi uhićenja počinitelja kd za koje je propisana kazna zatvora najmanje 7 godine. 7& pretraga osobe pri izvrenju naloga o dovođenju ili pri uhićenju ako postoji vjerojatnost da ta osoba posjeduje oružje ili oruđe za napad ili ako postoji vjerojatnost da će odbaciti, sakriti ili unititi predmete ili tragove koje treba od nje oduzeti kao dokaz postupku. 'ad policija obavi pretragu bez naloga, dužna je zapisnik o pretrazi i izvjeće odmah predati nadležnom državnom odvjetniku.
1A:. & kojem trenutku nositelji suprotstavljenih )unkcija stječu svoj načelno izjednačeni polo(aj stranke? (odnoenjem optužnice sudu. 1A+.ud je 1%.A.2/11. zakazao rasprasvu na dan 1/.1/. 2/11 te je poslao pozive okrivljeniku i ostalim osobama čija je nazočnost nu(na. vi pozvani uredno su primili pozive. 2%.A.2/11 dr(avni odvjetnik dostavio je sudu podnesak podnesak u kojem kojem navodi navodi kako je je okrivljenik okrivljenik još prije prije 2 mjeseca rekao kako je nepravedno optu(en i da iz protesta ne*e do*i pred sud. ud je nalo(io da se okrivljenik dovede pred raspravu. 53 je li sud ispravno postupio? 63 zašto? ije ispravno postupio. 1ržavni odvjetnik mu ne može nametati miljenje. Sud može naložiti dovođenje samo ako se uredno pozvani okrivljenik ne pojavi, a ovdje rasprava nije ni počela.
Kako započinje počinje postupak pred drugostupanjskim sudom? -dređivanjem suca izvjestitelja.
199.
