Integralna vodno-energetska studija sliva reke Vrbas

Svjetska banka

AC

R

T

Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas

N

Fotografija: Akumulaciono jezero HE Jajce II na rijeci Vrbas

Modul 3

Integralno upravljanje vodnim resursima Novembar 2012

World Bank Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas

Integralno upravljanje

AC

Novembar 2012

R

vodnim resursima

T

Modul 3

Ovaj dokument predstavlja nacrt Izvještaja izrađen za potrebe javnih konsultacija od strane konsultantske firme COWI AS (Norveška). Rezultati, interpretacije i zaključci prikazani u ovom izvještaju nisu stav Međunarodne banke za obnovu i razvoj niti Svjetske banke, izvršnih direktora Svjetske banke niti uprave koju oni predstavljaju.

N

Modul 3

T

Integralno upravljanje vodnim resursima

R

Novembar 2012

AC

UČESNICI U IZRADI:

N

Mr Biljana Trajković, hidroenergetika Mr David Heywood, ekologija Mr David Toft, ekonomija Ing. Boris Jandrić, hidroenergetika Dr Ksenija Petovar, sociologija Ing. Slobodan Milić, energetika Ing. Cvjetko Žepinić, energetika Dr Laslo Iritz, vodoprivreda Mr Žana Topalović, hidrologija Mr Vaso Milišić, vodoprivreda Mr Petar Begović, hidrogeologija Dragana Kuzmanović, sociolog Dragana Kajiš, sekretar Duško Popović, Milijana Radović, Tatjana Jandrić (prevodioci)

Projekat br.

133208

Dokument br.

3

Verzija

1

Datum izdavanja Novembar 2012 Pripremio

COWI Vrbas Tim

Provjerio

DAH

Odobrio

Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas Modul 3 – Integralno upravljanje vodnim resursima

i

Sadržaj Strana br.

Kratak pregled Glavni problemi upravljanja Zakonska, institucionalna, socio-ekonomska i ekološka pitanja Klimatske promjene Glavni vodoprivredni ciljevi Strukturalne i nestrukturalne razvojne opcije Modeliranje Modeliranje kontrolisanog isticanja iz akumulacija Kontrola poplava sa akumulacijama Modeliranje klimatskih promjena Unapređenje hidrološkog modelovanja Multikriterijumska analiza Analiza troškova i koristi Prijedlozi za hidroenergetski razvoj Rangiranje i procjena HE Hidroenergetski razvoj na rijeci Vrbanji Protok površinskih voda, kvalitet vode i monitoring podzemnih voda Završne napomene Preporuke

1 1.1 1.2 1.3

Uvod Osnovni podaci Opseg studije i Projektni zadaci za Modul 3 Forma izvještaja

N

AC

R

T

0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.6.1 0.6.2 0.6.3 0.6.4 0.7 0.8 0.9 0.9.1 0.9.2 0.9.3 0.10 0.11

2

2.1 2.1.1 2.1.2 2.1.3 2.1.4 2.1.5 2.1.6 2.1.7 2.1.8 2.2 2.3

Osnovni problemi upravljanja koji utiču na razvoj vodnih resursa u slivu Vrbasa Ključni vodoprivredni problemi i primarni ciljevi Vodosnabdijevanje glavnih potrošača Zaštita životne sredine Smanjenje negativnih uticaja poplava i suša Proizvodnja hidroenergije Rekreacija, turizam, uzgoj ribe i ribolov Plovidba Diskusija Prijašnje metode rješavanja vodoprivrednih problema Zakonska i institucionalna pitanja Socio-ekonomska pitanja

xiii xiii xvi xvi xvii xviii xviii xix xix xx xxi xxii xxiv xxv xxvi xxxi xxxv xxxvi xxxvi 1-1 1-1 1-2 1-3

2-1 2-2 2-3 2-5 2-7 2-7 2-8 2-8 2-9 2-9 2-12 2-16

ii

2.4 2.4.1 2.4.2 2.4.3 2.4.4 2.4.5 2.5 2.5.1 2.5.2 2.6 2.6.1 2.6.2 2.6.3 2.6.4 2.6.5 2.6.6

Pitanja životne sredine Kvalitet i zagađenje vode Zagađenje podzemnih voda Hidromorfološke promjene Ekološki prihvatljiv protok Problemi upravljanja čvrstim otpadom Problemi klimatskih promjena Klimatske promjene u slivu Vrbasa Prioriteti i ciljevi Određivanje osnovnih ciljeva razvoja upravljanja vodama Obezbjeđenje dovoljne količine pitke vode odgovarajućeg kvaliteta Obezbjeđenje neophodnih količina vode za potrebe privrede Zaštita životne sredine Smanjenje negativnih uticaja poplava i suša Strukturalne razvojne opcije Nestrukturalne razvojne opcije

2-17 2-18 2-20 2-20 2-21 2-21 2-22 2-23 2-24 2-24 2-25 2-25 2-25 2-25 2-25 2-26

3 3.1 3.2 3.3 3.3.1 3.3.2 3.3.3 3.4 3.4.1 3.4.2 3.4.3 3.4.4 3.4.5 3.4.6

Razvojne opcije upravljanja vodnim resursima Uvod Uloga i značaj velikih (sezonskih) akumulacija Određivanje strukturalnih razvojnih opcija Akumulacije Potražnja za vodom Hidroelektrane Nestrukturalne razvojne opcije Smanjenje potrošnje vode Promjene u procedurama izdavanja građevinskih dozvola i građevinskim propisima Smanjenje potrošnje energije Upravljanje šumama Tehnička edukacija i jačanje institucionalnih kapaciteta Institucionalne i zakonske izmjene

3-11 3-11 3-11 3-12 3-12

4 4.1 4.1.1 4.1.2 4.1.3 4.1.4 4.2 4.2.1 4.2.2

Modeliranje uticaja razvojnih opcija Modeliranje akumulacije i usklađenost sa zahtjevima Metoda upravljanja akumulacijom Postupak proračuna akumulacije Rezultati analiza i proračuna Zadovoljenje potreba za vodom i zaključci Kontrola poplavnih talasa u akumulacijama u slivu Vrbasa Metodologija Efekat smanjenja poplavnog talasa za pojedinačnu akumulaciju

4-1 4-1 4-1 4-2 4-6 4-7 4-9 4-10 4-14

N

AC

R

T


3-1 3-1 3-2 3-4 3-4 3-6 3-8 3-9 3-9


iii

Kaskadni efekat akumulacija Šiprage-Grabovica-Čelinac Rezime i zaključci Efekat smanjenja poplavnog talasa za definisane razvojne opcije Procjena i sposobnost prilagođavanja na klimatske promjene Procjena uticaja klimatskih promjena Sposobnost prilagođavanja klimatskim promjenama Zaključci i preporuke Uticaji i efekti predloženih razvojnih opcija Povećanje minimalnih proticaja i obezbjeđivanje EPP Obezbjeđivanje vodosnabdijevanja stanovništva, industrije i poljoprivrede Smanjenje velikih voda Uticaj na okolinu Uticaj na proizvodnju hidroenergije Uticaj na turizam rekreaciju, ribolov i vodni saobraćaj

5 5.1 5.2 5.3 5.4 5.5 5.5.1 5.5.2 5.5.3 5.5.4 5.6 5.7 5.8 5.9 5.10 5.10.1 5.10.2 5.10.3 5.10.4

Multi-kriterijumska analiza razvojnih opcija Uvod Metodologija Razvojni ciljevi vodnih resursa Definisanje kriterijuma ocjene razvojne opcije Lista kriterijuma evaluacije Granični kriterijumi Vodoprivredni / finansijski kriterijumi Ekološki kriterijumi Socio-ekonomski kriterijumi Kriterijumi bodovanja i dodjeljivanje težine Rezultati MKA Analiza osjetljivosti MKA Finansiranje vodoprivrednih investicija Troškovi i koristi razvojnih opcija Metodologija analize socio-ekonomskih koristi Troškovi i koristi od razvojnih opcija Rezultati ekonomske analize Transferi koristi

6 6.1 6.2 6.2.1 6.2.2 6.2.3 6.2.4

Konačni prijedlog hidroenergetskog razvoja Uvod Rezultati iz Modula 2 Proizvodnja i potrošnja električne energije u BiH – sadašnje i buduće stanje Opšte činjenice o predloženim HE u OSNOVI Zaključak o uticajima i promjenama predloženih rješenja nakon OSNOVE Zaključci razmatranja nedavno izrađenih novih studija o HE

N

AC

R

T

4.2.3 4.2.4 4.2.5 4.3 4.3.1 4.3.2 4.3.3 4.4 4.4.1 4.4.2 4.4.3 4.4.4 4.4.5 4.4.6

4-25 4-27 4-29 4-33 4-34 4-52 4-53 4-55 4-55 4-56 4-56 4-57 4-58 4-58 5-1 5-1 5-2 5-4 5-4 5-5 5-6 5-6 5-9 5-11 5-13 5-17 5-19 5-19 5-19 5-20 5-22 5-27 5-28 6-1 6-1 6-2 6-2 6-4 6-7 6-7


iv

Rangiranje svih analiziranih rješenja na osnovu ekonomskih pokazatelja Rangiranje rješenja na osnovu multikriterijumske analize Zaključci iz Modula 2 koji se odnose na odgovarajuće HE u okviru sliva rijeke Vrbas 6.3 Razvojne opcije integrisanog upravljanja vodama i HE 6.3.1 Rijeka Vrbas - Potez 1 6.3.2 Rijeka Vrbas - Potez 2 6.3.3 Rijeka Vrbas - Potez 3 6.3.4 Rijeka Vrbas - Potez 4 6.3.5 Rijeka Vrbas - Potez 5 6.3.6 Rijeka Pliva 6.3.7 Rijeka Janj 6.3.8 Rijeka Ugar 6.3.9 Crna Rijeka 6.3.10 Rijeka Vrbanja

R

T

6.2.5 6.2.6 6.2.7

Prijedlog narednih koraka u unapređenju Plana upravljanja vodama Kvalitet postojećih podataka i potrebna poboljšanja Hidrološki monitoring Meteorološki monitoring Monitoring kvaliteta voda Monitoring podzemnih voda Monitoring i procjena korišćenja voda Hidroenergetski razvoj Dalje unaprijeđenje hidrološkog modela

8 8.1 8.2 8.2.1 8.2.2 8.3 8.3.1 8.3.2 8.3.3 8.4 8.5 8.6 8.7 8.8

Zaključci Osnovni problemi i prioriteti upravljanja vodnim resursima Razvojne opcije za upravljanje vodom Strukturalne razvoje opcije Nestrukturalne razvojne opcije Rezultati modeliranja Modeliranje protoka akumulacije Kontrola poplava u akumulacijama Klimatske promjene Multikriterijumska analiza Konačni prijedlog za razvoj hidroenergetike Poboljšanje monitoringa Završne napomene Preporuke

N

AC

7 7.1 7.1.1 7.1.2 7.1.3 7.1.4 7.1.5 7.1.6 7.2

6-8 6-9 6-11 6-12 6-15 6-16 6-17 6-18 6-19 6-20 6-21 6-21 6-23 6-23 7-1 7-1 7-1 7-2 7-3 7-7 7-7 7-8 7-9 8-1 8-1 8-1 8-2 8-2 8-3 8-3 8-3 8-4 8-5 8-6 8-9 8-10 8-11


9

v

Spisak korišćene dokumentacije

9-1

Lista slika Strana br.

N

AC

R

T

Slika 1-1: Faze izvještaja Slika 3-1: Šematska podjela zapremine akumulacije po korisnicima Slika 3-2: Podjela rijeke Vrbas na pet vodoprivrednih regija Slika 4-1: Dijagram proračuna regulisanog isticanja iz akumulacije(J = vremenska jedinica-mjesec/sedmica) Slika 4-2: Šematski prikaz predložene metodologije Slika 4-3: Kriva zapremine akumulacije Gornji Vakuf Slika 4-4: Rezultati simulacije za akumulaciju Gornji Vakuf i početne uslove PNV=KNU Slika 4-5: Kriva zapremine akumulacije za HE Han Skela Visoka Slika 4-6: Kriva zapremine akumulacije za HE Han Skela Niska Slika 4-7: Kriva zapremine akumulacije Bočac Slika 4-8: Kriva zapremine akumulacije Janjske Otoke Slika 4-9: Kriva zapremine akumulacije Vrletna Kosa Slika 4-10: Kriva zapremine akumulacije Čelinac Slika 4-11: Kriva zapremine akumulacije Grabovica Slika 4-12: Kriva zapremine akumulacije Šiprage Slika 4-13: Rezultujući hidrogram oticaja na HS Vrbanja sa i bez rezervoara, PNV=KNU Slika 4-14: Rezultujući hidrogram oticaja na HS Vrbanja sa i bez rezervoara, PNV=90%*Vkor Slika 4-15: Rezultujući hidrogrami oticaja na HS Vrbanja sa i bez rezervoara i KMU=KNU+2m Slika 4-16: Umanjenje vrha poplavnog talasa za pojedinačne akumulacije Slika 4-17: Zavisnost smanjenja maksimalnog proticaja poplavnog talasa i početne zapremine vode u akumulaciji Slika 4-18: Hidrogrami oticaja na profilu HS Delibašino Selo za 6 razvojnih opcija Slika 4-19: Poređenje smanjenja maksimalnih proticaja za dvije varijante usvojene kote maksimalnog uspora Slika 4-20: Lokacije padavinskih stanica u slivu Vrbasa korištenih u analizi klimatskih promjena Slika 4-21: Dijagram vjerovatnoće osmotrenih podataka i podataka klimatskih modela zaperiod 2001-2010, stanica Banjaluka Slika 4-22: Dijagram vjerovatnoće osmotrenih podataka i podataka klimatskih modela za period 2001-2010, stanica Bugojno Slika 4-23: Poređenje vrijednosti mjesečnih padavina za CLM (lijevo) i CM2.1 (desno) model za stanicu Banjaluka i period 2001-2010. Slika 4-24: Dijagram godišnjih padavina sa prikazanim trendovima, stanica Banjaluka Slika 4-25: Dijagram sume godišnjih padavina sa prikazanim trendovima, stanica Bugojno Slika 4-26: Krive kumulativnih padavina iz klimatskih modela CLM (lijevo) i CM2.1 (desno), stanica Banjaluka Slika 4-27: Razlike u vrijednostima prosječnih protoka za specifične stanice u slivu Vrbasa (%)

1-1 3-3 3-7 4-5 4-11 4-15 4-16 4-17 4-18 4-19 4-20 4-21 4-23 4-24 4-25 4-26 4-26 4-26 4-28 4-29 4-31 4-32 4-36 4-37 4-37 4-38 4-38 4-39 4-39 4-44


vi

AC

R

T

Slika 4-28: Prosječne vrijednosti protoka za stanice u slivu Vrbasa (osnovni + dva klimatska scenarija) Slika 4-29: Poređenje prosječnih mjesečnih protoka na stanici Gornji Vakuf, rijeka Vrbas Slika 4-30: Poređenje prosječnih mjesečnih protoka na stanici Han Skela, rijeka Vrbas Slika 4-31: Poređenje prosječnih mjesečnih protoka na stanici Delibašino Selo, rijeka Vrbas Slika 4-32: Poređenje prosječnih mjesečnih protoka na stanici Milaševci, rijeka Ugar Slika 4-33: Poređenje prosječnih mjesečnih protoka na stanici Volari, rijeka Pliva Slika 4-34: Poređenje prosječnih mjesečnih protoka na stanici Vrbanja, rijeka Vrbanja Slika 4-35: Protok – ušće Vrbasa u rijeku Savu za tri scenarija do 2020 – prosječna godina Slika 4-36: Protok – ušće Vrbasa u rijeku Savu za tri scenarija do 2020 – sušna godina Slika 4-37: Protok – ušće Vrbasa u rijeku Savu za tri scenarija do 2020 – minimalni mjesečni protoci Slika 4-38: Protok – ušće Vrbasa u rijeku Savu za tri scenarija do 2040 – prosječna godina Slika 4-39: Protok – ušće Vrbasa u rijeku Savu za tri scenarija do 2040 – sušna godina Slika 4-40: Protok – ušće Vrbasa u rijeku Savu za tri scenarija do 2040 – minimalni mjesečni protoci Slika 5-1: Osnovne faze multi-kriterijumske analize Slika 6-1: Proizvodnja u potrošnja električne energije u BiH u posljednjih nekoliko godina Slika 6-2: Očekivani trendovi u potrošnji električne energije u prenosnoj mreži Slika 6-3: Distribucija predloženih HE u okviru sliva rijeke Vrbas (u skladu sa OSNOVOM) Slika 6-4: Podjela Vrbasa u pet poteza Slika 7-1: Monitoring stanice u slivnom području rijeke Vrbas

4-44 4-45 4-45 4-45 4-46 4-46 4-46 4-48 4-48 4-48 4-50 4-50 4-50 5-3 6-2 6-3 6-4 6-15 7-5

Lista tabela

N

Tabela 1: Sveukupni sumirani rezultati MKA Tabela 2: Sumirani rezultati rangiranja u MKA iz Modula 2 Tabela 3: Hidroenergetske RO na rijeci Vrbas sa akumulacijom Han Skela Tabela 4: Hidroenergetske RO na rijeci Vrbas bez akumulacije Han Skela Visoka Tabela 5: Razvojne opcije HE za rijeke Plivu i Janj Tabela 6: Razvojne opcije HE za rijeku Ugar Tabela 7: Karakteristike predloženih HE na Crnoj Rijeci Tabela 8: Razvojne opcije HE na rijeci Vrbanji sa velikim akumulacijama Tabela 9: Razvojne opcije HE na rijeci Vrbanji bez velikih akumulacija Tabela 2-1: Potrebe za vodom u slivu Vrbasa po regionima za 2040. Tabela 2-2: Potencijalna područja za navodnjavanje Tabela 2-3: Predložene šeme višenamjenskih akumulacija iz OSNOVE Tabela 2-4: Osnovne karakteristike redukovanog sistema Tabela 2-5: Osnovne karakteristike preferiranog rješenja iz Novelacije Tabela 3-1: Sposobnost velikih akumulacija u slivu Vrbasa za izravnanje protoka (OSNOVA) Tabela 3-2: Razmotrene razvojne opcije

Strana br.

xxiv xxvi xxvii xxviii xxix xxx xxx xxxiii xxxiv 2-3 2-4 2-11 2-11 2-12 3-5 3-6


vii

N

AC

R

T

Tabela 3-3: Projekcija maksimalne mjesečne potražnje za vodom za godine 2020. i 2040. po regionima 3-8 Tabela 3-4: Ekološki prihvaljiv protok na izlaznoj tački svakog regiona 3-8 Tabela 4-1: Garantovano isticanja i proizvodnja energije za kombinacije akumulacija 4-7 Tabela 4-2: Moguća garantovana isticanja za prioritetne korisnike vode za kombinacije akumulacija 4-7 Tabela 4-3: Potrebe za vodom po regionima za 2020. i 2040. godinu i raspoložive količine vode po Razvojnim opcijama 4-8 Tabela 4-4: Karakteristični podaci za poplave i rezervoare na lokacijamam akumulacija HE 4-13 Tabela 4-5: Podaci o rezervoarima i pripadajućim ispusnim organima 4-14 Tabela 4-6: Rezultati simulacija za rezervoar na lokaciji HE Gornji Vakuf 4-16 Tabela 4-7: Rezultati simulacije za akumulaciju Han Skela Niska i različite početne nivoe vode 4-18 Tabela 4-8: Rezultati simulacije za akumulaciju Bočac i različite poočetne nivoe vode 4-19 Tabela 4-9: Rezultati simulacije za akumulaciju Janjske Otoke-staro rješenje i različite početne nivoe vode 4-20 Tabela 4-10: Rezultati simulacije za akumulaciju Janjske Otoke-novo rješenje 4-21 Tabela 4-11: Rezultati simulacije u akumulaciji Vrletna Kosa i različite početne nivoe vode 4-22 Tabela 4-12: Rezultati simulacija za akumulaciju Čelinac i različite početne nivoe vode 4-23 Tabela 4-13: Rezultati simulacija za akumulaciju Grabovica i različite početne nivoe vode 4-24 Tabela 4-14: Rezultati simulacija za akumulaciju Šiprage i različite početne nivoe vode 4-25 Tabela 4-15: Rezultati oticaja na HS Vrbanja za tri različita scenarija 4-27 Tabela 4-16: Rezultati analiza za velike akumulacije na slivu Vrbasa i uslove PNV=KNU 4-27 Tabela 4-17: Rezultati analiza za velike akumulacije na slivu Vrbasa i uslove PNV=85%*Vkor 4-28 Tabela 4-18: Početni nivoi vode u akumulacijama pri simulaciji sa Vpoč=85%*Vkor 4-30 Tabela 4-19: Analizirane razvojne opcije 4-30 Tabela 4-20: Maksimalni proticaji poplavnih talasa za 6 razvojnih opcija na profilu HS Delibašino Selo 4-31 Tabela 4-21: Poređenje smanjenja protoka vrha poplavnog talasa + povratni period smanjenog protoka za različite KMU 4-32 Tabela 4-22: Rangiranje razvojnih opcija prema mogućnosti umanjenja poplavnog talasa 4-33 Tabela 4-23: Poređenje posmatranih srednjih godišnjih padavina (SGP) i klimatskih modela CLM i CM21. za period 2001-2010 4-40 Tabela 4-24: Opšte poređenje vrijednosti SGP raspoloživih podataka i podataka iz klimatskog modela 4-40 Tabela 4-25: Razlike (%) vrijednosti mjesečnih padavina između osmotrenih padavina i padavina iz CM2.1 4-41 Tabela 4-26: Vrijednosti maksimalnih dnevnih padavina za osnovni i dva predviđena klimatska scenarija 4-42 Tabela 4-27: Vrijednosti protoka za tipične stanice u slivu Vrbasa (osnovni + dva klimatska scenarija) 4-43 Tabela 4-28: Procenti smanjenja/povećanja vrijednosti protoka u sušnom periodu, period do 2020 godine 4-47


viii

N

AC

R

T

Tabela 4-29: Porast/smanjenje – protok u sušnom periodu za 5 karakterističnih regiona u slivu Vrbasa, period do 2040. godine 4-49 Tabela 4-30: Pregled promjene u proizvodnji energije za dva klimatska scenarija do 2040. godine 4-51 Tabela 4-31: Uticaji klimatskih promjena na garantovane proticaje nizvodno od predloženih rezervoara 4-52 Tabela 4-32: Osnovne karakteristike predloženih razvojnih opcija 4-55 Tabela 4-33: Umanjenje vršnih proticaja za svih 6 razvojnih opcija 4-56 Tabela 4-34: Neki od pokazatelja uticaja RO na okolinu 4-57 Tabela 5-1: Primjer pojednostavljene multi-kriterijumske analize za dvije razvojne opcije 5-2 Tabela 5-2: Raspodjela bodova za povećanje minimalnog protoka u poređenju sa 5-7 prirodnim uslovima u m3/s Tabela 5-3: Raspodjela bodova za PUT povećanja minimalnog protoka u EUR/m3/s 5-8 Tabela 5-4: Raspodjela bodova za PUT proizvodnje električne energije, po razvojnoj opciji 5-8 Tabela 5-5: Težine kriterijuma ekološkog uticaja 5-10 Tabela 5-6: Raspodjela bodova za ekološki uticaj razvojne opcije 5-11 Tabela 5-7: Težine kriterijuma socio-ekonomskog uticaja 5-12 Tabela 5-8: Raspodjela bodova za socio-ekonomski uticaj razvojne opcije 5-13 Tabela 5-9: Relativne težine kriterijuma evaluacije u grupi kriterijuma vodoprivredni/finansijski 5-13 Tabela 5-10: Relativne težine tri grupe kriterija 5-14 Tabela 5-11: Ukupni investicioni troškovi razvojnih opcija 5-14 Tabela 5-12: Vodoprivredni kriterijum 1, povećanje minimalnog protoka 5-15 Tabela 5-13: Jedinična troškovna efektivnost– povećanje minimalnog protoka u poređenju sa prirodnim uslovima 5-15 Tabela 5-14 Troškovna efektivnost obezbjeđenja električne energije (EUR/KWh) 5-16 Tabela 5-15: Ekološki uticaj razvojnih opcija 5-16 Tabela 5-16 Socio-ekonomski uticaj razvojnih opcija 5-17 Tabela 5-17: Sveukupni rezultati MKA 5-18 Tabela 5-18 Faktori konverzije 5-21 Tabela 5-19 Pretpostavke poljoprivrednih prinosa i prodajnih cijena 5-23 Tabela 5-20: Prosječna izbjegnuta godišnja šteta po razvojnoj opciji 5-27 Tabela 5-21 Rezime indikatora ekonomske efikasnosti 5-27 Tabela 5-22 Rezime indikatora ekonomske efikasnosti bez ostvarene koristi od navodnjavanja 5-28 Tabela 5-23 Rezime indikatora ekonomske efikasnosti bez ostvarene koristi od navodnjavanja i izbjegnute štete 5-28 Tabela 6-1: Velike HE - projekti predloženi u OSNOVI 6-5 Tabela 6-2: Spisak predloženih HE sa akumulacijama unutar sliva rijeke Vrbas (iz OSNOVE) 6-6 Tabela 6-3: Prvih 20 rješenja iz multikriterijumske analize urađene za Modul 2 6-9 Tabela 6-4: Glavne karakteristike velikih akumulacija i odgovarajućih HE za razvojne opcije 6-13 Tabela 6-5: Razvojne opcije uzete u obzir 6-13 Tabela 6-6: Karakteristike preporučenih HE na Potezu 1 rijeke Vrbas 6-16 Tabela 6-7: Karakteristike preporučenih HE u Potezu 2 rijeke Vrbas 6-17 Tabela 6-8: Karakteristike preporučenih HE na Potezu 3 rijeke Vrbas sa uključenom Han Skelom Visokom 6-17


ix

T

Tabela 6-9: Karakteristike preporučenih HE na Potezu 3 rijeke Vrbas sa isključenom Han Skelom Visokom Tabela 6-10: Karakteristike preporučenih HE u Potezu 4 rijeke Vrbas Tabela 6-11: Karakteristike preporučenih HE u Potezu 5 rijeke Vrbas Tabela 6-12: Karakteristike preporučenih HE na rijeci Plivi Tabela 6-13: Karakterisitke preporučenih HE na rijeci Janj Tabela 6-14: Karakteristike preporučenih HE na rijeci Ugar sa uključenom Vrletnom Kosom Tabela 6-15: Karakteristike preporučenih HE na rijeci Ugar sa isključenom Vrletnom Kosom Tabela 6-16: Karakteristike preporučenih HE na rijeci Crna Rijeka Tabela 6-17: Razvojne opcije HE na rijeci Vrbanji sa velikim akumulacijama Tabela 6-18: Razvojne opcije HE na rijeci Vrbanji bez velikih akumulacija

Lista priloga

N

AC

R

PRILOG A – Dodatni rezultati u analizi klimatskih promjena PRILOG B – Multikriterijumska analiza razvojnih opcija, koristi i troškovi

6-18 6-18 6-20 6-20 6-21 6-22 6-22 6-23 6-34 6-35


x

AKRONIMI I SKRAĆENICE

R

T

Željeni nivo vode u akumulaciji Prosječni dodatni troškovi BiH Konvertibilna marka Vodoprivredna osnova sliva Vrbasa, 1987. Koeficijent koristi i troškova Bosna i Hercegovina cirka Pomoć zajednice u rekonstrukciji, razvoju i stabilizaciji Analiza troškova i koristi Columbia Basin Trust Mehanizam za čisti razvoj Arhiv klimatskih i ekoloških podataka Radna grupa za Dunav i Crno More Digitalni model elevacije Njemački klimatski računski centar Razvojna opcija Konvencija o zaštiti rijeke Dunav Evropska komisija Konstantna proizvodnja energije Ekološki prihvaljiv protok Procjena uticaja na životnu sredinu Ekonomska neto sadašnja vrijednost Elektroprivreda Bosne i Hercegovina Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne d.d. Mostar Interna stopa rentabilnosti Evapotranspiracija Ukupna proizvodnja energije Evropska unija Evro Okvirni sporazum o slivu rijeke Save Federacija Bosne i Hercegovine Federalni hidrometeorološki zavod Federalna hidrometeorološka služba Sarajevo Finansijska neto sadašnja vrijednost Finansijska stopa rentabilnosti Globalni klimatski model Laboratorija geofizičke dinamike fluida Udruženje za globalnu životnu sredinu Geografski informacioni sistemi Gigavat čas Sistem hidrauličnog modeliranja hidrološkog centra Kubnih hektara Hidro-meteorološki zavod Planovi upravljanja lovom Hidro-meteorološki zavod Republike Srpske Banjaluka Studija hidroenergetskog razvoja Hidroelektrana Međunarodna finansijska institucija Međunarodna komisija za zaštitu rijeke Dunav

N

AC

Ades AIC BAM BASIS BCR BiH ca CARDS CBA CBT CDM CERA DABLAS DEM DKRZ RO DRPC EC Econs EF EIA ENPV EPBiH EPHZHB ERR ET Etotal EU EUR FASRB FBiH FHMI FHMZ FNPV FRR GCM GFDL GEF GIS GWh HEC-HMS hm3 HMI HMP HMZRS HPDS HE IFI ICPDR


xi


R

T

Istražni monitoring Agencija za međunarodne nabavke Međunarodni panel o klimatskim promjenama Integrisano upravljanje riječnim slivom Intenzivni referentni monitoring Interna stopa rentabilnosti Intenzivni nadzorni monitoring Implementacija Komisije za rijeku Savu Međunarodna unija za zaštitu prirode Početni nivo vode Integrisano upavljanje vodama Kilometar Kvadratni kilometar Kilovat čas Litara u sekundi po kvadratnom kilometru Kubnih metara u sekundi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srednje godišnje padavine Metara nadmorske visine Multikriterijumska analiza Mediteranski akcioni plan Federalno ministarstvo okoliša i turizma Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Ministarstvo prostornog planiranja i ekologije Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Ministarstvo prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije Metara po kilometru Milimetara godišnje Megavat Maksimalni nivo vode Nevladina organizacija Neto sadašnja vrijednost Norveški povjerenički fond za privatni sektor i infrastrukturu Normalni nivo vode Rad i održavanje Okvirna Direktiva ya vode Operativni monitoring PDF format Obezbjeđenje kvaliteta / Kontrola kvaliteta Garantovani protok Protok Minimalni oticaj Plan upravljanja riječnim slivom Regionalni centar za životnu sredinu Republički hidrometeorološki zavod BiH Republika Srpska Upravni odbor

N

AC

IM IPA IPCC IRBM IRM IRR ISM ISRC IUCN PNV IUP km km2 KWh l/s/km2 m3/sec MAFWM MAP m.a.s.l. MCA MedAP FMOT MERI MIER MSTEO MPPE MPVŠ MPUGE m/km mm/yr MW MNV NVO NSV NTF-PSI NNV RiO ODV OM pdf QA/QC Qguar Qsp QMIN PURS REC RHMZ RS UO


xii


R

T

Procjena strateškog uticaja na životnu sredinu Mala hidroelektrana Povjerenički fond Transnacionalna mreža monitoringa Projektni zadaci Okvirna konvencija UN o klimatskim promjenama (UNFCCC) Američki dolar Direktiva o tretmanu urbanih otpadnih voda Svjetska banka Okvirna direktiva o vodama Svjetska zdravstvena organizacija Svjetska meteorološka organizacija Program partnerstva za vode Upravljanje vodnim resursima Svjetski fond za prirodu Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda Odsto Stepeni Celzijusa Koeficijent regulacije Broj

N

AC

PSUŽS MHE TF TNMM PZ UNFCCC USD UWWTD WB WFD WHO WMO WPP WRM WWF WWTP % ◦C β #

xiii


0 Kratak pregled

R

T

BiH je uskladila svoje politike upravljanja i razvoja sa onima iz EU, a posebno sa ODV (Okvirnom Direktivom o vodama), koja predstavlja ključni zakonski dokument. Okvirna direktiva o vodama EU zahtijeva dovršavanje Plana upravljanja riječnim slivom (PURS), koji se mora revidovati svakih šest godina, od čega sliv rijeke Vrbas nije izuzetak. Doista, ako BiH u budućnosti želi da njeno članstvo u EU bude ozbiljno razmotreno, pomenuto usklađivanje će biti jedno od obavezujućih zahtjeva za pristupanje.

AC

U Projektnim zadacima stoji da je eksplicitan cilj PURS-a "značajno smanjenje opterećenja zagađenja prirodnih voda u cilju postizanja dobrog ekološkog statusa za sva površinska i podzemna vodna tijela". Interesne vodoprivredne organizacije u oba entiteta nastoje da zadovolje ove ekološke kriterijume, a relativno novi zakoni u RS i FBiH su formulisani u skladu sa zahtjevima ODV EU.

N

Jedan od glavnih ciljeva ovog projekta, koji počinje sa Modulom 1 - Upravljanje vodama, a nastavlja se Modulom 2 - Studija hidroenergetskog razvoja, i sada se privodi kraju Modulom 3 - Izvještaj o integralnom upravljanju vodnim resursima, je ažuriranje Vodoprivredne osnove sliva rijeke Vrbas (OSNOVA). Stoga, OSNOVA je u suštini dio PURS-a koji treba revidirati; prethodna dokumentacija sačinjena u periodu 1987-1989, a koja je djelimično revidovana 1997. godine (samo za teritoriju RS) zastarjela je usljed novog razvoja, poput ekspanzije urbanizacije i promjena u korištenju voda od strane vodećih sektora tj. hidroenergetike, navodnjavanja itd. Iz ovog razloga je neophodan sistematski pristup integralnom upravljanju vodnim resursima. Mada se postojeći zakonski propisi u BiH bave ovim pitanjima, implementacija ovih zakona u praksi još nije na adekvatnom nivou. Integralno upravljanje vodnim resursima (IUVR) će stoga zahtijevati kombinaciju strukturalnih i nestrukturalnih mjera da bi se zadovoljile buduće potrebe u svim sektorima.

0.1

Glavni problemi upravljanja

Režim toka rijeke Vrbas ima neravnomjernu distribuciju, sa maksimalnim protocima koji se javljaju u proljeće i kasnu jesen. Ovi protoci su u zadnjih deset godina dobili ekstremnije vrijednosti, uglavnom usljed promjene klime i antropogenih opterećenja, što vrši sve veći pritisak na vodne resurse sliva. Poplave, suše, manjak vodosnabdijevanja i kontaminacija površinskih i podzemnih voda samo su neki od primjera vodoprivrednih problema za koje se očekuje da će biti sve izraženiji i značajniji u budućnosti. Izgledi za rješavanje ovakvih problema u okviru IUVR bez velikih višenamjenskih akumulacija

xiv


su minimalni, ali to samo po sebi predstavlja kako ekološki tako i socio-ekonomski problem koji se mora riješiti u skladu sa postojećim zakonskim propisima i ODV. Stoga su glavni problemi koje treba uzeti u obzir slijedeći:      

Vodosnabdijevanje potrošača tj. stanovništva, poljoprivrede i industrije; Zaštita životne sredine, uključujući ekološki prihvatljiv protok; Ublažavanje posljedica poplava i suša; Proizvodnja hidroenergije; Rekreacija i turizam i Plovidba

AC

R

T

Radi bolje preciznosti, sliv Vrbasa je u ovoj studiji podijeljen na pet posebnih vodoprivrednih regiona koji trenutno mogu zadovoljiti sve potrošače vode (npr, stanovništvo, poljoprivreda i industrija). Međutim, ukupne potrebe za vodom u slivu za 2040. godinu se procjenjuju na oko 15 m3/s, od čega najveći dio otpada na poljoprivredu. Analiza je pokazala da bi se u vremenskom horizontu do 2040. mogao pojaviti deficit u vodosnabdijevanju, najizraženiji u donjem toku sliva, gdje je oko 24.000 hektara zemlje predviđeno za navodnjavanje, posebno u području Lijevče polja. Ovaj deficit vodnog bilansa bi se mogao djelimično riješiti korištenjem podzemnih voda; međutim, akviferi u donjem dijelu sliva su procijenjeni na samo 5 m3/s. Međutim, čak i ovdje se čini da postoje naznake da nivoi podzemnih voda opadaju usljed postojećeg crpljenja (često bez dozvole) u kombinaciji sa pogoršanjem kvaliteta podzemnih voda.

N

Dok se problemi sa količinom vode čine rješivim, problem zadovoljavanja standarda kvaliteta vode se ne može tako lako riješiti. Opterećenje na životnu sredinu usljed izgradnje novih industrijskih postrojenja, porast broja stanovništva, povećana upotreba pesticida u poljoprivredi i deterdženata u domaćinstvima – samo su neki od razloga pogoršanja kvaliteta vode. Najozbiljnije zagađenje dolazi iz neprerađenih komunalnih otpadnih voda, posebno u područjima nizvodno od glavnih centara tj. Jajca i Banjaluke. Jasno je da se ovde naziru ozbiljni vodoprivredni problemi koji se mogu prevazići kombinacijom infrastrukturnih projekata, poput izgradnje višenamjenskih akumulacija uzvodno (npr. strukturalna razvojna opcija) i/ili smanjenjem korištenja vode u poljoprivredi putem primjene različitih metoda navodnjavanja i tehnologija štednje vode (npr. nestrukturalna razvojna opcija). Da bi se spriječio i ublažio efekat ovakvih infrastrukturnih projekata u cijelom slivu i prekograničnim područjima, od ključne je važnosti da razvoj i primjena najboljih raspoloživih tehnika i najboljih ekoloških praksi budu ispravno sprovođeni. Pored toga, za nove infrastrukturne projekte je od posebne važnosti da se ekološki zahtjevi uzmu u razmatranje kao integralni dio procesa planiranja i implementacije. Od vremena OSNOVE, zagađenje iz industrijskih ispuštanja u rijeku Vrbas je bilo glavni problem, posebno nizvodno od Jajca i Banjaluke. U OSNOVI je planirana kombinacija akumulacija za regulisanje protoka i predloženo je udvostručenje prirodnog protoka u Vrbasu kod Banjaluke sa 25 m3/s na

xv


50 m3/s, što bi u suštini riješilo problem zagađenja putem razblaživanja, odnosno smanjivanja koncentracije zagađenja. Danas bi ovakvo rješenje bilo neprihvatljivo prema ODV.

T

Vremenom i padom industrijske proizvodnje u glavnim centrima, industrijsko zagađenje je prestalo da bude ozbiljan problem, a postojeći kvalitet vode u Vrbasu je pretežno treće klase (dionice G.VakufD.vakuf i Laktaši-ušće), što je odgovarajuće za navodnjavanje. Međutim, danas je izraženiji problem značajna količina neprerađenih komunalnih otpadnih voda iz 602 naselja, od kojih 22 imaju preko 2000 stanovnika. Postoji samo jedno manje postrojenje za preradu otpadnih voda u Zelenom Viru kod Banjaluke, kapaciteta za naselje do 500 stanovnika. Prerada otpadnih voda će zahtijevati značajne investicije; procjenjuje se da će samo u Banjaluci postrojenje za preradu i kanalizaciona mreža koštati 150 miliona US dolara uz godišnje troškove održavanja od 4 miliona US dolara.

R

Obezbjeđenje ekološki prihvatljivog protoka (EPP) je utvrđena Zakonom o vodama u oba entiteta, a EPP je definisan kao minimalni prosječni mjesečni protok od 95% obezbjeđenosti. Određivanje vrijednosti EPP je predmet rasprave u BiH, a trenutno se vrše analize i poređenja postojeće metode određivanja EPP u odnosu na druge metode koje se primjenjuju u svijetu. Još se nije došlo do zaključka, tako da je za potrebe ove studije Konsultant koristio odredbe postojećeg zakona. Jasno je da se naziru problemi, budući da se obezbjeđenje EPP tokom sušnijih ljetnih mjeseci takođe podudara sa periodom kritičnim za navodnjavanje, koje je najveći potrošač vode.

AC

Nedavne razarajuće poplave u slivu tokom 2010. godine su ponovo oživjele debatu o zaštiti od poplava, a potencijalna rješenja su dovedena u fokus, poput izgradnje višenamjenskih akumulacija koje mogu da zaustave, ili makar umanje poplavni talas, i izgradnje novih i jačanje postojećih nasipa. Donji dio sliva Vrbasa je posebno izložen, a skoro 8.000 ha zemljišta pogodnog za poljoprivrednu proizvodnju redovno biva poplavljeno. Suše takođe imaju štetne posljedice po poljoprivrednu proizvodnju.

N

Postojeće tri hidroelektrane u slivu Vrbasa imaju ograničenu zapreminu akumulacije, koja predstavlja manje od 1% ukupne regulacije vode u slivu. Ovo podrazumijeva da postojeće akumulacije nisu u stanju da zadovolje potrebe tokom godine niti da vrše kontrolu poplava. Postojeća hidroenergetska postrojenja su takođe pojačala eroziju nizvodno, pogoršala kvalitet vode (putem smanjenja protoka, što je proizvelo anaerobne uslove), isušila riječna korita putem derivacija (skretanja riječnog toka) koje ne mogu obezbijediti ekološki prihvatljiv protok (na taj način kršeći postojeće zakonske propise) i oslabila ekologiju rijeke nizvodno. Pored toga, pri planiranju buduće vodoprivredne strategije važno je uzeti u obzir potrebe za rekreacijom, poput raftinga u kanjonu Vrbasa, ribolova, uzgoja ribe i turističkih aktivnosti. Plovidba je relativno minorno pitanje za rijeku Vrbas, budući da je trenutno samo jedan kraći potez u donjem dijelu toka plovan od ušća u Savu. Promjena hidrološkog režima izgradnjom uzvodnih akumulacija ne može transformisati riječni tok u plovni put koji bi mogao garantovati stalnu plovnost. Među-

xvi


tim, prethodni prijedlozi da se izgradi kanal dužine 32 km uzvodno od ušća u Savu sa pristaništem u Klašnicama (kao i kratka pruga od 10 km do Banjaluke) nisu uzeti u ozbiljnije razmatranje. Ako se u budućnosti u razmatranje uzmu poboljšanja uslova plovidbe, to bi moglo da stvori značajno opterećenje u ekološkom smislu, prouzrokujući zagađenje koje može da pogorša uslove nizvodno. Budući da je ovo prekogranično pitanje, potreban je zajednički interdisciplinarni pristup koji uključuje i interesne strane putem procesa javnih konsultacija.

0.2

Zakonska, institucionalna, socio-ekonomska i ekološka pitanja

R

T

Zakonska i institucionalna pitanja koja se tiču vodoprivrednog sektora u BiH analizirana su u Modulu 1 i Modulu 2. Mada je učinjen napredak u pravcu približavanja zakonskih propisa direktivama EU, postoje neka područja na koja treba obratiti pažnju: 1) stalno nastojanje u približavanju direktivama EU, 2) planiranje vodnih resursa, 3) sprovođenje zakona o vodama i prava potrošača vode, 4) kompenzacija negativnih uticaja investicija, 5) koncesije, 6) pokrivanje troškova, 7) monitoring tokova i kvaliteta vode, 8) procjena štete od poplave i suše i 9) planiranje korištenja zemljišta.

AC

Pored toga, zaštitne mjere Svjetske banke (SB) su takođe značajan faktor u slučaju da SB bude htjela da razmotri svoj angažman u finansiranju bilo koje od strukturalnih razvojnih opcija. Ako vodoprivredni razvoj u slivu podrazumijeva izgradnju brana i akumulacija, onda su slijedeći socio-ekonomski faktori važni da bi se obezbijedilo da zahvaćeno stanovništvo bude pravično tretirano i da dobije odgovarajuću nadoknadu: efekti na stanovništvo, efekti na poljoprivredu, šumarstvo, lov, ribolov i rekreaciju, na infrastrukturu, zdravlje, etnički identitet i kulturu, vizuelne efekte i kulturno nasljeđe i turizam. Osnovna pitanja životne sredine od značaja za upravljanje vodama su: •

N

• • • •

Kvalitet površinskih voda i zagađenje povezano sa organskim i nutritivnim izvorima zagađenja kao i rasutim izvorima zagađenja u slivu Zagađenje podzemnih voda Hidromorfološke izmjene (vještački modifikovana vodna tijela) Obezbjeđenje ekološki prihvatljivog toka (EPP) Upravljanje čvrstim otpadom i postupci odlaganja otpada

0.3 Klimatske promjene U pogledu klimatskih promjena, ovaj ekološki problem nije direktno obuhvaćen tekstom ODV, ali ciklična priroda procesa upravljanja riječnim slivom u ODV (šestogodišnji ciklus) čini ovaj dokument odgovarajućim. Međunarodna odgovornost za pitanja klimatskih promjena je neočekivano podijeljena na entitetski i državni nivo. Za sva pitanja u vezi sa UNFCCC i Protokolom iz Kjota, glavno težište za cijelu BiH je Ministarstvo prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS, dok je za projekte vezano za Meha-

xvii


nizam čistog razvoja težište na Ministrastvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (MVTEO BiH).

Međutim, razvijanje procesa adaptacije na klimatske promjene je očigledno teško. Razmatranje problema klimatskih promjena je loše integrisano u sektorske i razvojne politike; nacionalni kapaciteti za planiranje i razvoj politike su slabi, vršenje procjene osjetljivosti i razvijanje mjera ublažavanja i prilagođavanja ide sporo, a svijest organa odlučivanja o klimatskim promjenama je još na prilično niskom nivou. Ovako teška situacija je dodatno pogoršana nedostatkom tehničke podrške, nedostatkom kvalifikovanog osoblja koje bi se bavilo problemima klimatskih promjena kao i nedostatkom finansijske podrške.

  



R



Revizija osjetljivosti resursa podzemnih voda na klimatske promjene, posebno u pogledu količine vode, kvaliteta vode i dopunjavanja (prihranjivanja) akvifera; Revizija praksi upravljanja vodama i njihove otpornosti na klimatske promjene. Ovim bi bilo obuhvaćeno prekogranično, nacionalno i regionalno/lokalno upravljanje vodama; Proračun obima uticaja klimatskih promjena na opterećenje i rizik u skladu sa ODV; Revizija nepreciznosti programa mjera ODV u pogledu na predviđene klimatske uslove; Vršenje revizija programa monitoringa u cilju uočavanja uticaja klimatskih promjena. Veoma je jasno da su podaci monitoringa u slivu Vrbasa prilično nedovoljni, kako u pogledu lokacija mjerenja tako i dužine praćenja zapisa. Analiza vjerovatnoće nedostatka vode na nivou sliva Vrbasa na osnovu potreba za vodom u prošlosti i sadašnjosti, kao i na osnovu budućih trendova zajedno sa projekcijama klimatskih promjena.

AC



T

Predložene su slijedeće aktivnosti koje treba razmotriti:

N

0.4 Glavni vodoprivredni ciljevi

Postizanje vodoprivrednih ciljeva u slivu Vrbasa zavisi od implementacije integrisanih principa upravljanja u pogledu zaštite, unapređenja i obnavljanja površinskih i podzemnih voda u cilju postizanja najmanje "dobrog" statusa voda i sprečavanja daljeg pogoršanja njihovog statusa. Ovo znači slijedeće: • • • • • • • • •

postizanje dobrog statusa voda i sprečavanje njihove degradacije postizanje održivog korištenja voda osiguranje ravnopravnog pristupa vodama podsticanje društvenog i ekonomskog razvoja zaštita vodenih, vodno-zavisnih, poluvodenih i kopnenih ekosistema organizovanje zaštite od poplava i drugih negativnih uticaja voda osiguranje učešća javnosti u procesima odlučivanja sprečavanje i rješavanje konflikata vezanih za korištenje i zaštitu voda ispunjavanje obaveza koje proističu iz međunarodnih sporazuma

xviii


Konsultant je slijedio četiri opšta cilja ODV u pogledu održive strategije upravljanja vodama tj: 1) obezbjeđenje dovoljnih količina pitke vode, 2) obezbjeđenje dovoljnih količina vode za druge ekonomske potrebe, 3) zaštita životne sredine, 4) smanjenje štetnih uticaja poplava i suša.

0.5 Strukturalne i nestrukturalne razvojne opcije Na osnovu nalaza Modula 2, Studije hidroenergetskog razvoja, definisane su slijedeće strukturalne razvojne opcije (RO) sa branama i akumulacijama na lokacijama u okviru slijedećih scenarija: RO 1 RO 2 RO 3 RO 4 RO 5 RO 6

Han Skela, Gornji Vakuf, Janjske Otoke, Vrletna Kosa, Čelinac, Grabovica i Šiprage Gornji Vakuf, Janjske Otoke, Vrletna Kosa, Čelinac, Grabovica i Šiprage Gornji Vakuf, Janjske Otoke, Vrletna Kosa, Grabovica i Šiprage Gornji Vakuf, Vrletna Kosa, Čelinac, Grabovica i Šiprage Gornji Vakuf, Janjske Otoke, Čelinac, Grabovica i Šiprage Gornji Vakuf, Janjske Otoke i Vrletna Kosa.

T

• • • • • •

•

•

N

•

Smanjenje potrošnje vode - putem štednje vode, pogotovo u poljoprivredi putem primjene raznih metoda navodnjavanja i tehnologija usmjerenih ka štednji vode. Takođe, inicijative poput programa za smanjenje gubitaka vode u vodovodnom sistemu i kampanja za podizanje opšte svijesti mogu dati rezultate. Građevinske dozvole - neophodno je implementirati restriktivniju politiku u pogledu stambene izgradnje i procedura za izdavanje građevinskih dozvola da bi se izbjeglo lociranje stambenih objekata na mjestima koja su sklona plavljenju, a koja nemaju odgovarajuću zaštitu od poplava. Smanjenje potrošnje energije - smanjiti potrebu za izgradnjom dodatnih energetskih kapaciteta u budućnosti. Upravljanje šumskim resursima - spriječiti nekontrolisanu sječu i na taj način smanjiti eroziju i smanjiti koeficijent oticaja. Tehnička edukacija i razvoj kapaciteta - ovo igra značajnu ulogu u praktičnoj primjeni strategija za upravljanje vodoprivrednim sistemima. Insitutucionalne promjene - smatraju se neophodnim za uspješno rješavanje vodoprivrednih problema.

AC

•

R

Nestrukturalne razvojne opcije podrazumijevaju niz praktičnih i razumnih mjera koje se mogu primijeniti na riječni sliv da bi se unaprijedio opšti vodoprivredni status. To može obuhvatati slijedeće kombinacije:

•

•

0.6 Modeliranje Modeliranje se fokusira na: • • •

Modeliranje kontrolisanog isticanja iz akumulacija Kontrola poplava sa akumulacijama Sposobnost prilagođavanja klimatskim promjenama

xix


0.6.1 Modeliranje kontrolisanog isticanja iz akumulacija Postoje revidirane dvije metode optimizacije akumulacije; jedna sa stanovišta elektroenergetskog sistema i druga za obezbjeđenje garantovanih nizvodnih protoka. Ova druga u obzir uzima potrebe vodoprivrednog sektora (da bi se omogućila njena implementacija na terenu), što je glavni fokus Modula 3. Proračunato je da sezonski regulisani protoci obezbjeđuju garantovani nizvodni protok, definisan kao prosječni mjesečni proticaj sa mogućnošću pojavljivanja od 97% za analizirani vremenski period od 35 godina (1946-1980).

R

T

Na osnovu dobijenih rezultata, može se zaključiti da je iskorištenje protoka iz akumulacija u smislu proizvodnje energije veoma veliko (do 90%). Velika proizvodnja energije je rezultat visokog hidrauličkog pada (koji je rezultat kriterijuma korištenih za optimizaciju upravljanja akumulacijom). Realizovane prosječne zapremine vode u akumulacijama su u opsegu 60-75% korisne zapremine, što znači da su padovi oko 20% ispod maksimalnog bruto pada. Primijenjena metoda stavlja akcenat na omogućavanje garantovanog nizvodnog protoka akumulacije tokom cijele godine i kao takva daje prioritet vodoprivrednom sektoru tokom cijele godine.

AC

Sve odabrane akumulacije strukturalnih RO su zatim procijenjene u pogledu njihovog potencijala za zadovoljenje potreba za vodom unutar pet označenih regiona u slivu Vrbasa za dva referentna vremenska perioda (2020. i 2040.).

N

Rezultati pokazuju da je najveća potreba za vodom u Regionu 5 (najnizvodniji dio), prevashodno za potrebe poljoprivrede. Predviđene potrebe za 2040. godinu u Regionu 5 se procjenjuju na oko 12,6 m3/s, što podrazumijeva nedostatak od 5,2 m3/s, koji se jedino može nadoknaditi obezbjeđenjem snabdijevanja iz drugih akumulacija koje se nalaze na pritokama unutar sliva. Ovo je moguće postići za sve RO sa izuzetkom RO 6, gdje se predviđa manji deficit u 2040. Međutim, Konsultant smatra da je ovaj deficit dovoljno mali (0,2 m3/s), tako da bi se mogao nadomjestiti iz podzemnih izvora.

0.6.2 Kontrola poplava sa akumulacijama Generalno gledano, najbolja zaštita od plavljenja za svaku akumulaciju značajnije zapremine se dobija kada se nivo vode u akumulaciji snizi što je moguće više prije nego što pristigne poplavni talas i na taj način stvori što veća zapremina za primanje poplavnog talasa. Ukupno je modelirano jedanaest akumulacija putem HEC-HMS, a simulacija poplavnog talasa je izvršena za svaki pojedini slučaj. Pored izračunavanja rezultata za ublažavanje efekata lokalnih poplava za svaku pojedinu akumulaciju, Konsultant je takođe izvršio procjenu efekata kaskadnih brana i akumulacija na rijeci Vrbanji, a zatim na kraju analizirao opšte efekte smanjenja poplavnih talasa u cijelom slivu, a na osnovu ranije usvojenih RO. Rezultati ublažavanja efekata poplava pokazuju da, do određenog stepena, postoji smanjenje vrha poplavnog talasa za svaku akumulaciju, čak i u slučaju kada je puna. Pored toga, postoji značajno sman-

xx


jenje maksimalnog protoka nizvodno od akumulacije, povratnog perioda 100 godina kada je smanjen nivo vode u akumulacijama, npr. od 100% do 85% korisne zapremine. Korištenje kaskadnih akumulacija na jednom riječnom potezu (npr. na rijeci Vrbanji) može značajno da doprinese smanjivanju nizvodnog poplavnog talasa. Međutim, ovaj odnos važi ako akumulacije imaju značajnu zapreminu koja može da primi vode poplavnog talasa.

i) ii)

Nema predloženih akumulacija u RO nizvodno od Delibašinog Sela i Nizvodno od Delibašinog Sela se nalazi plavno područje Lijevče polja.

R

Analiza je vršena za dva scenarija simulacije:

Prvo, početni nivo vode u akumulacijama je bio na koti normalnog uspora i Drugo, početna korisna zapremina od 85% od ukupne korisne zapremine je korišena za sve akumulacije u RO.

AC

• •

T

Razvojne opcije su analizirane u pogledu njihovih pozitivnih efekata na smanjenje vrha poplavnog talasa. Stanica Delibašino Selo je uzeta kao kontrolna tačka da bi se pokazalo koliko se smanjenje vrha poplavnog talasa može postići sa svakom od razvojnih opcija (RO). Ova stanica je izabrana iz dva razloga:

Kao rezultat toga, najbolje smanjenje poplavnog talasa na nivou cijelog sliva (na profile Delibašino selo) pokazuje razvojna opcija 1, dok najmanje ima RO 6.

0.6.3 Modeliranje klimatskih promjena

N

Cilj procjene uticaja klimatskih promjena je bio da se razmotri da li postoje ikakvi konačni trendovi ili promjene u klimi koji se mogu očekivati tokom nastupajućeg vremenskog okvira od 10, a nakon toga 30 godina, kao i da se predlože mjere predostrožnosti koje se mogu usvojiti za ovakve trendove. Od raspoloživih klimatskih scenarija Svjetske meteorološke organizacije (SMO), kao najpogodniji je izabran Opšti Model Cirkulacije (OMC) i kao takav predložen u Projektnim zadacima (PZ). Izvršene su dvije simulacije modela: regionalni CLM klimatski metod i CM2.1 metod statističke regionalizacije. Kao modeli su korištena dva scenarija Međunarodnog panela za klimatske promjene (IPCC) "A1B" i "B1" za period 2001-2040. Iz svega pomenutog se može zaključiti da podaci modela CM2.1 daju realnije rezultate uz manje grešaka u procjeni klimatskih parametara nego kod rezultata CLM-a; međutim, slaganje je promjenljivo od stanice do stanice. Prema tome, vrijednosti dnevnih padavina iz CM2.1 modela su korištene kao scenariji klime u budućnosti i simulirani u hidrološkom modelu. Trendovi padavina u scenarijima A1B i B1 se razlikuju od stanice do stanice. Padavine na svim stanicama imaju trend smanjenja za oba scenarija, osim stanica Banjaluka i Jajce, gdje podaci o

xxi


padavinama pokazuju veoma mali rast. Ovaj trend smanjenja godišnjih padavina je posebno dinamičan za stanice Srbac, Mrkonjić Grad i Šipovo. Važno je utvrditi kakav će biti ovaj efekat smanjenja padavina na vrijednosti protoka. Integrisanjem OMC rezultata u HMS simulacije dobijaju se dnevni protoci koji se upoređuju sa osmotrenim podacima u periodu 1980-2010. Na osnovu ovoga pokrenut je kalibrisani hidrološki model sa dva klimatska scenarija radi procjene pomenutih efekata na protoke.

T

Sa aspekta kompletnog sliva, tipični gubitak prosječnog protoka na svim stanicama iznosi oko 1,4 m3/s za scenario A1B, odnosno 3,5 m3/s za scenario B1. Maksimalni protoci na stanicama su niži za 3037% za scenario A1B, odnosno 30-46% za scenario B1. Smanjenje maksimalnog protoka umnogome utiče na učestalost poplava, koja bi trebala biti manja.

R

U pogledu efekata promjene klime u vodoprivrednom smislu, čini se da u vremenskom horizontu do 2040. godine postoji ograničeni efekat, jer situacija nije mnogo lošija od osnovnog scenarija. Sušna godina postaje čak vlažnija tokom nekih mjeseci, a minimalni protoci u maju i avgustu su viši u scenariju A1B. Generalno gledano, prosječni protok kako u prosječnim tako i u sušnim godinama ispunjava zahtjeve za vodom i zahtjeve za ispuštanje ekološki prihvatljivog protoka u svih pet regiona.

AC

U pogledu proizvodnje energije, potencijalni efekat promjene klime je najvjerovatnije manji pad proizvodnje u slijedećih 30 godina. Ovaj pad nije isti unutar sliva, dok dio do HE Gornji Vakuf ima najveći potencijalni pad. Međutim, većina lokacija će samo osjetiti pad proizvodnje energije do 10%. Zanimljivo je da bi neke lokacije (npr. gornji tok rijeke Vrbanje) mogle pokazati manji porast u proizvodnji energije.

N

Međutim, generalno gledano za dva klimatska scenarija prosječni i maksimalni protoci duž sliva Vrbasa su u padu. Minimalni protoci su takođe u opadanju, ali u manjem stepenu, a tokom nekih mjeseci su čak u porastu.

0.6.4 Unapređenje hidrološkog modelovanja Hidrološki model za sliv Vrbasa je naišao na nekoliko prepreka u izradi, a to su: •

• •

•

Podaci o padavinama su dostupni za samo šest meteoroloških stanica; to su Bugojno, Jajce, Šipovo, Mrkonjić Grad, Banja Luka i Srbac. Samo za Bugojno, Jajce i Banja Luku postoji duži niz osmatranja (od 1951, 1961 i 1983 respektivno) sa prekidom osmatranja u ratnom periodu (Jajce i Bugojno) dok ostale tri stanice imaju podatke tek od 2001-e godine. U modulu GIS-a za tip tla nisu uključeni podaci za automatsko izvođenje parametara tla putem detaljnog proračuna potpovršinskog sloja. Projektni zadaci su zahtjevali rezultate modeliranja, i to ne samo za kontrolne stanice nego i za lokacije HE. Ovo je generisalo model sa velikim brojem podslivova veoma problematičnih za kalibraciju (pogotovo stoga što su mjerenja na pritokama Vrbasa veoma rijetka a podaci o padavinama ne nižeg vremenskog koraka od 1 dana). Kod nekih stanica i nekih poplavnih talasa, podaci sa hidroloških stanica neodgovaraju velikim visinama padavina (rezultat mjerenja proticaja jednom dnevno čime se često ne "uhvati" dnevni

xxii


• • •

vršni proticaj poplavnog talasa); stvarni dnevni pikovi poplavnih talasa nisu izmjereni na stanicama, što predstavlja problem kod kalibracije hidrološkog modela. Za male podslivove, podaci o dnevnim padavinama su bili previše neujednačeni i često u nejednakim intervalima; ovakav tip modela mora posjedovati podatke o padavinama barem na svakih sat vremena da bi se došlo do tačnih vrijednosti maksimalnih protoka. Kontinualne simulacije (obuhvataju period sa kišama i bez kiša-duži vremenski interval) su bile potrebno radi izvršavanja zadataka, što je suzilo izbor metoda proračuna u oviru HMS-a koji su pogodni za kontinualno modeliranje. Za kalibraciju modela je bilo dostupno samo šest vodomjernih stanica, što nikako nije idealna situacija. Ovo je podrazumijevalo da su drugi dijelovi Vrbasa koji nemaju kontrolne tačke morali biti kalibrisani na srednje godišnje protoke objavljene u OSNOVAMA.

• •

•

N

•

R

•

Grupisanja podslivova u veće (maksimalno 6 podslivova) da bi se zaobišla neadekvatnost proporcije dnevnih padavina naspram površine podsliva i dobila veća kontrola podprocesa modela. Obezbjeđivanja boljih podataka o tlu u slivnom području, podaci o korištenju zemljišta i podzemnim vodama bi trebalo da se unesu u model, što će omogućiti detaljnije modeliranje gubitaka. Unos podataka o mjerenoj evapotranspiraciji. Proširenje modela propagacije talasa kroz riječnu dionicu sa Muskingum metode (dokazano ne toliko realan model za prirodne kanale) na Muskingum -Cunge metodu sa poprečnim presjecima korita kao ulazom mjerenim na različitim potezima rijeke, ili na Modified Pulse (i tu je potreban određen broj izmjerenih podataka na poprečnim presjecima stanica). Poprečni presjek bi trebalo da se mjeri uz obuhvatanje inundacionih područja da bi se uključio proračun plavljenja riječnih dionica. Pravljenja kopije postojećeg modela u cilju rekalibracije parametara na podatke o velikim vodama. Uključivanja modela topljenja snijega; da bi se ovo izvršilo, pored 9 parametara koje treba definisati, a takođe i kalibrisati, moraju se procijeniti dvije funkcije: prethodni temperaturni indeks brzine topljenja i prethodni temperaturni indeks brzine smrzavanja. Unos operativnih pravila za postojeće akumulacije (npr. krivih nivo vode-protok ili krive zapremina akumulacije-protok itd.)

AC

•

T

Dugoročno gledano, glavno poboljšanje mreže monitoringa se postiže povećavanjem broja mjerenja u jednom danu i prostorne distribucije u slivu. Dok se mreža monitoringa ne unaprijedi, kao kratkoročna mjera, model bi magao da se unaprijedi putem:

•

0.7 Multikriterijumska analiza Pojedinačne kriterijumske metode (NSV, ISP itd) su nedovoljne da odrede prioritet razvojnih opcija u vodoprivredi. Zbog toga, multi-kriterijumska analiza (MKA) odabranih razvojnih opcija je posebno tražena unutar Projektnog zadatka. Metodologija korištena u Modulu 2 je isto primijenjena u izvještaju Modula 3. Osnovni koraci uključeni u proces MKA su: • Identifikacija ciljeva i kriterijuma • Definisanje bodova

xxiii


• • •

Dodjeljivanje težine kriterijumima Rangiranje razvojnih opcija i Ispitivanje rezultata kroz analizu osjetljivosti

Suštinska pitanja u vodoprivredi, koja su spomenuta iznad, su u stvari ciljevi za MKA. Za ispunjenje kriterijuma evaluacije bilo je bitno da budu ispunjeni granični kriterijumi. Odabrani granični kriterijumi moraju zadovoljiti potražnju vode ključnih korisnika, te zahtjeve za ekološki prihvatljiv protok u periodu do 2040. godine. Dodatno, regulacija protoka vode koja umanjuje uticaje poplava i suša takođe mora biti obezbijeđena.

T

Svih šest pregledanih razvojnih opcija ispunilo je granične kriterijume; ovo čak uključuje RO # 6 koja, iako je kriterijska granica u 2040. godini uzeta kao prihvaćena, ima mali nedostatak u snabdijevanju vodom koji se može nadoknaditi iz podzemnih voda ili nizom mjera čuvanja vode (nestrukturalnih opcija) kao što je prethodno spomenuto.

AC

R

Nakon što su granični kriteriji za šest razvojnih opcija ispunjeni, sljedeće tri grupe koje sadrže druge tipove kriterijuma su ocijenjenje: • Vodoprivredni/finansijski kriterijumi –koji uključuju dugu listu kriterijuma pri čemu je utvrđeno da se dva odnose na vodoprivredu, a jedan na finansijski/energetski kriterijum, kako slijedi: Povećanje minimalnog protoka u poređenju sa prirodnim uslovima Prosječan uvećani (inkrementalni) trošak (PUT) povećanja minimalnog protoka u EUR/m3/s Prosječan uvećani trošak (PUT) proizvodnje električne energije (EUR/kWh) Ekološki kriterijumi su preuzeti iz Modula 2 (procjena ekološkog uticaja) i prilagođeni za MKA koristeći proceduru od tri faze. Zajedničkom procjenom i kombinacijom ugroženosti i veličine uticaja definisana je sveukupna procjena uticaja za sve ekološke parametre (topografija, geologija i tlo, klima, kvalitet vazduha, hidrologija, kvalitet vode, kopnena vegetacija, divlje životinje i staništa, vodeni ekosistemi i zaštićena područja)

•

Socio-ekonomski kriterijumi slijedili su isti proces od tri faze koji je korišten za ekološke kriterijume za socio-ekonomske parametre (stanovništvo, poljoprivreda, ribolov/lov, vodni resursi/korišćenje, infrastruktura, izvori energije/korišćenje, zdravlje, etnička pripadnost/kultura, vizuelni aspekti i kulturno nasljeđe/turizam). Okvirni rezultati su raspodijeljeni na različite kriterijime i onda dodijeljene odgovarajuće težine kako bi se dobili ponderisani rezultati. Zatim su ponderisani rezultati kombinovani da bi se dobio sveukupan rezultat kako bi se mogla porediti svaka razvojna opcija. Kada se dobiju ovi rezultati tada je moguće rangirati razvojne opcije prema različitim grupama kriterijuma i zatim dobiti ukupan kombinovan rezultat za MKA koji tada omogućuje da se za svaku razvojnu opciju dodijeli ukupan rang. Sumiranje ovih rezultata prikazano je u Tabeli 1

N

•

•

xxiv


Tabela 1: Sveukupni sumirani rezultati MKA

Ponderisanje finalnog rezultata RO# 1 RO# 2 RO# 3 RO# 4 RO# 5 RO# 6

Ukupan rezultat Ekološki uticaj

Ukupan rezultat Socioekonomski uticaj

50%

30%

20%

4.0 3.1 2.3 2.0 1.9 3.0

0.0 0.0 1.5 1.5 1.5 3.0

0.0 0.0 1.6 0.6 0.6 2.0

Ukupan Sveukupno kombinovan rangiranje rezultat

4.0 3.1 5.4 4.1 4.0 8.0

T

Razvojna opcija

Ukupan rezultat Vodoprivredni / finansijski

4 6 2 3 5 1

AC

R

MKA je pokazala da je RO# 6 sveukupno najbolja opcija u ispunjenju razvojnih zadataka i ciljeva vodnih resursa. RO#3 i RO# 4 su druga i treća najbolja opcija. Međutim, zainteresovane strane ove rezultate treba da oprezno tumače i nastave provoditi istraživanja u detaljnijim studijama izvodljivosti, procjene uticaja na životnu sredinu (engl. EIA) i detaljnije finansijske analize (pojedinačna analiza troškova i koristi), koje se odnose na specifične brane/rezervoare u vezi RO# 6 kako bi se obezbijedila veća sigurnost i opravdanost. Analiza osjetljivosti je provedena na MKA rezultate. Ovo je uključilo primjenu kvazi testa “stresa”na trajnost razvojnih opcija sa mijenjanjem relativnih težina između i unutar grupa kriterijuma. U svim slučajevima RO# 6 je ostala preferirana opcija. Samo u nerealnim slučajevima kad se dodjeljuje težina od 100% finansijskom kriterijumu, RO# 6 pada u rangiranju.

0.8 Analiza troškova i koristi

N

Premda je puna analiza troškova i koristi za svaku od razvojnih opcija bila izvan područja Modula 3, učinjen je pokušaj da se procijeni njihova veličina u cilju potvrde koja razvojna opcija će najvjerovatnije ostvariti najbolji odnos koristi i troškova – veći od 1 (eng. BCR). Slijedeći troškovi i koristi su utvrđeni i procijenjeni

Vanjski troškovi - koje čine: i) ekonomski gubici za vrijeme faze izgradnje i ii) ekonomski gubici za vrijeme faze rada. Ostali troškovi - kao što su unutrašnje vrijednosti životne sredine, nisu procijenjeni. Vanjske koristi – koje sadrže koristi zbog: i) vodosnabdijevanja, ii) zaštite od poplava i iii) ublažavanje posljedica suše. Druge koristi – zbog rekreacije i plovidbe, nisu procijenjene.

Procjena i praćenje pouzdanih podataka ekonomskih šteta zbog poplava i suša u BiH treba da budu prioritetni za državu, kao i za entitete. Postojeći nedostatak podataka povećava vjerovatnoću da će resursi biti pogrešno raspoređeni ili neefikasno iskorišćeni. Ostala prilagođavanja vezano za finansijski tok novca - porezi i ostali transferi su izbačeni iz ekonomskog toka novca, a investicioni i operativni troškovi su prilagođeni za stopu od 0,75. Udio ukupnih

xxv


troškova rada u ukupnim investicijama i operativnim troškovima je procijenjen za velika investiciona rješenja koja čine razvojne opcije. Rezultati razmatranja troškova i koristi pokazuju da se od svake od razvojnih opcija može očekivati da generiše koristi koje prevazilaze troškove. Ovi rezultati zapravo zavise od ostvarivanja koristi od navodnjavanja (poljoprivredna proizvodnja) i smanjivanja šteta od poplava i suša.

T

Jedan od problema u vezi sa branama je taj da se koristi često realizuju sa stanovništvom izvan pogođenog područja, dok najveći društveni troškovi padaju na lokalno stanovništvo. Stoga je podjela koristi značajna, a koncept dijeljenja koristi se ostvaruje na razne načine kao što su osiguranje dugoročne nadoknade raseljenom stanovništu zbog primjene projekta, ili uspostavljanje dugoročnih regionalnih fondova za ekonomski razvoj, ili uspostavljenje partnerstva između graditelja i lokalne zajednice. Primjeri uspješnih rješenja su u Norveškoj i Kanadi

AC

R

U BiH, mnogo zakona i propisa omogućavaju naplatu naknada i druge vrste isplata, kao na primjer, za korištenje prirodnih resursa za proizvodnju električne energije, ali je veličina ovih koristi veoma mala. Sa realizacijom RO#1 otprilike 870.000 EUR se može naplaćivati i upotrijebiti za koristi lokalnog stanovništva, što je relativno beznačajan iznos kada se posmatraju ukupne infrastrukturne potrebe u slivu rijeke Vrbas. Na primjer, troškovi izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) u Banjaluci su procijenjeni na 50 miliona EUR Zbog toga se preporučuje da se sprovedu studije podjele koristi u slivu rijeke Vrbas kako bi se obezbijedila kompletna lista infrastrukturnih potreba koje utiču na kvalitet vode i upravljanje vodama, kao i studije o ekonomskoj renti koja se može prikupljati od operatora brana, tako da se više sredstava od ove rente može prikupiti i podijeliti sa zahvaćenim stanovništvom.

0.9 Prijedlozi za hidroenergetski razvoj

N

BiH je prethodnih godina ostvarivala višak energije uz proizvodnju koja je nadmašivala potrošnju; prosječna godišnja proizvodnja je oko 13.500 GWh, dok je prosječna godišnja potrošnja 11.500 GWh, što stvara višak za izvoz. Međutim, budući trendovi ukazuju na to da će do 2020. godine potrošnja nadmašiti proizvodnju. Uzevši u obzir vrijeme potrebno za izgradnju, instaliranje i rad HE, postoji hitna potreba za proizvodnjom više energije za BiH, pogotovo obnovljivih hidroenergetskih kapaciteta, tako da zemlja u budućnosti i dalje može sama da podmiruje svoje potrebe za energijom. OSNOVA iz 1987. je analizirala 60 šema HE uključujući tri koje su izgrađene i u funkciji (Jajce 1, Jajce 2 i Bočac). Otada su izgrađena samo tri manja postrojenja (Divič na Vrbanji, MHE 2 i MHE 3 u gornjem toku Vrbasa), dok je jedna u fazi izgradnje (Melina – koja se na rijeci Ugar naziva Novakovići).Prema tome, 53 HE iz OSNOVE ostaju neizgrađene. Prema terminologiji korištenoj u OSNOVI, velike HE su sve one veće od 10 MW, dok su male sve one manje od toga. Procjenjuje se da sliv Vrbasa ima oko 590 MW instalisane snage. Uzevši u obzir postojeće HE, postoji oko 390 MW neiskorištenog potencijala, od čega 12 velikih HE čine 285 MW, a 45 malih HE čine ostatak od 105 MW.

xxvi


Većina planiranih velikih HE su povezane sa velikim akumulacijama koje su sposobne za regulaciju protoka i proizvodnju energije. U stvari, velike akumulacije su glavna dodirna tačka između korisnika HE i drugih korisnika vodnih resursa. One omogućavaju aktivno upravljanje vodnim režimom i čine moćno sredstvo integrisanog upravljanja vodama u slivu.

0.9.1 Rangiranje i procjena HE

T

Pored revizije OSNOVE, Konsultant je izvršio reviziju drugih nedavnih studija urađenih od strane elektroprivrednih preduzeća, poznatih instituta (npr. Jaroslav Černi) i drugih kompanija za potrebe koncesionara. Većina ovih studija je na nivou dovoljnom da omogući punu reviziju tehničkih i ekonomskih pojedinosti i njihovo poređenje sa onima iz OSNOVE. Međutim, neke skorije studije, pogotovo one urađene od strane privatnih koncesionara, nisu završene do potrebnog nivoa pojedinosti i, mada su prikazane u ovoj studiji, karakteristične su zbog značajnog nedostatka važnih podataka.

R

Izvršena je procjena i revizija ukupno 71 šeme na ekonomskoj osnovi i na osnovu MKA; 53 iz OSNOVE i 18 iz nedavnih studija. Glavni zaključci ekonomskih analiza su: Mnoge visoko rangirane šeme su locirane na rijeci Vrbas. Šema Glavica na rijeci Plivi je dominantno broj jedan u svim ekonomskim rangiranjima. Nove šeme predložene na rijecu Vrbanji poput Obodnika i Grabovice se nalaze među prvih 20. Šeme na rijeci Ugar (čak i ona čija je izgradnja u toku) nisu prisutne u ovoj grupi, što pokazuje njihovu slabiju ekonomsku održivost. Janjske Otoke, višenamjenska šema sa vodoprivrednim prioritetom, takođe je visoko rangirana HE.

AC

• • • • •

MKA iz Modula 2 je izvršena na 63 šeme HE (višenamjenske šeme su posebno obrađene), a rangiranje je prikazano u tabeli 2 ispod:

N

Tabela 2: Sumirani rezultati rangiranja u MKA iz Modula 2 Rang Br. 1 2 3 4 5

Vrbas G.Vakuf – D.Vakuf Bugojno Tomići Jusići

Vrbas - D.Vakuf do Jajca

Babino Selo Han Skela N Vinac N

RIJEČNI POTEZ Srednji tok Vrbasa Bočac do BanDonji tok Ugra jaluke Bočac 2N Ugar Ušće N Banja Luka Niska Krupa Krupa 218N Grbići 204

Rijeka Pliva Glavica 1N

Rijeka Vrbanja Grabovica N Obodnik 2N Obodnik 1N Gradina Vrbanja Ia

Sliv Vrbasa je analiziran u pogledu njegovog hidroenergetskog potencijala da bi se razradilo optimalno rješenje HE. Vrbas je podijeljen na pet riječnih poteza, a glavne pritoke su takođe analizirane posebno. Mada MKA iz Modula 2 otkriva veoma izvodljive šeme za proizvodnju energije, konačna selekcija realizacije HE zavisi od usvojene vodoprivredne razvojne opcije. Kao što je već pomenuto, RO

xxvii


obuhvata kombinaciju velikih akumulacija koje omogućavaju zadovoljenje vodoprivrednih potreba u slivu Vrbasa; izbor RO za vodoprivredne potrebe ima prioritet nad izborom hidroenergetske razvojne opcije na rijeci Vrbas. Prema tome, ako se usvoji RO koja isključuje velike akumulacije, onda će umjesto toga biti predložena šema HE sa manjom akumulacijom. Na primjer, ako akumulacija Han Skela ne bude predložena, onda bi se mogle izgraditi dvije manje HE (Han Skela Niska i Vinac).

T

Ovakav izbor za izgradnju HE je relativno jednostavan za većinu pritoka i rijeku Vrbas. Najkomplikovanija pritoka je rijeka Vrbanja, koja se posmatra odvojeno. Što se tiče same rijeke Vrbas, tu postoje dvije izgrađene HE u srednjem toku tj. HE Jajce 2 i HE Bočac. Za ovu rijeku se mogu predložiti dvije moguće opcije izgradnje HE, koje se razlikuju po tome što jedna ima, a druga nema veliku akumulaciju Han Skela Visoka. Obje opcije su prikazane u tabelama 3 i 4 ispod. Tabela 3: Hidroenergetske RO na rijeci Vrbas sa akumulacijom Han Skela

HE MHE 1 MHE 2 (izgrađena) MHE 3 (izgrađena) MHE 4 MHE 5 MHE 6 MHE 7 MHE 8 MHE 9 HE Gornji Vakuf MHE Sarajvilić MHE Humac MHE Zagorušnica MHE Bugojno MHE Tomići MHE Jusići HE Babino Selo HE Han Skela Visoka MHE Podmilačje HE Jajce 2 (izgrađena) HE Bočac (izgrađena) HE Bočac 2 N HE Krupa 218 N HE Grbići 204 N

Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas

0,59 0,66 0,52 0,38 0,25 0,47 0,27 0,21 0,70 4,95 3,8 1,2 1,9 3,7 2,4 3,2 11,1 34,7 4,7 31,1 110,0 9,3 14,7 23,2

N

AC

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24

Rijeka

Instalirani kapacitet Pins (MW)

R

Br.

Godišnja proizvodnja energije E (GWh) 0,3 1,6 2,5 1,5 1,4 2,0 1,5 1,3 3,4 14,6 19,2 7,5 11,7 20,0 14,1 19,7 59,5 157,1 23,5 183,0 294,0 49,4 76,3 109,5

xxviii


Br. HE 25 26 27 28 29

MHE Delibašino Selo HE Trn HE Laktaši HE Kosjerovo HE Razboj

Rijeka Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas UKUPNO:

Instalirani kapacitet Pins (MW) 2,6 24,0 16,2 13,3 16,9 337,0

Godišnja proizvodnja energije E (GWh) 19,6 140,0 95,0 102,0 102,0 1533,2

T

Legenda: Postrojenja preporučena za prvu razvojnu fazu su osjenčena zelenom bojom Ružičastom bojom je obilježena HE Han Skela Visoka koja se više ne nalazi u razvojnoj strategiji FBiH

Tabela 4: Hidroenergetske RO na rijeci Vrbas bez akumulacije Han Skela Visoka

HE

Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas

0,59 0,66 0,52 0,38 0,25 0,47 0,27 0,21 0,70 4,95 3,8 1,2 1,9 3,7 2,4 3,2 11,1 11,9 11,0 4,7 31,1 110,0 9,3 14,7 23,2

AC

MHE 1 MHE 2 (izgrađena) MHE 3 (izgrađena) MHE 4 MHE 5 MHE 6 MHE 7 MHE 8 MHE 9 HE Gornji Vakuf MHE Sarajvilić MHE Humac MHE Zagorušnica MHE Bugojno MHE Tomići MHE Jusići HE Babino Selo HE Vinac N HE Han Skela N MHE Podmilačje HE Jajce 2 (izgrađena) HE Bočac (izgrađena) HE Bočac 2 N HE Krupa 218 N HE Grbići 204 N

N

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25

Rijeka


R

Br.

Godišnja proizvodnja energije E (GWh) 0,3 1,6 2,5 1,5 1,4 2,0 1,5 1,3 3,4 14,6 19,2 7,5 11,7 20,0 14,1 19,7 59,5 67,3 51,4 23,5 183,0 294,0 49,4 76,3 109,5

xxix


Br. HE 26 27 28 29 30


Rijeka


Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas UKUPNO:

2,6 24,0 16,2 13,3 16,9 325,2


T

Legenda: Postrojenja preporučena za prvu razvojnu fazu su osjenčena zelenom bojom

R

U obe gornje tabele, postrojenja preporučena za prvu razvojnu fazu su osjenčena zelenom bojom. Razlog za preporučivanje dvije faze razvoja je usljed potencijalnih uticaja na životnu sredinu, koji se trenutno ne mogu u potpunosti predvidjeti usljed ograničenih podataka monitoringa.

AC

Ova studija je veoma jasno ukazala na hitnu potrebu za više podataka monitoringa, pogotovo onih o proticajima i kvalitetu vode, ali takođe dominantnih vrsta kopnene i vodene flore i faune. Stoga Konsultant smatra da je potreban veliki oprez prilikom izbora opcija HE. Iz tog razloga, predlaže se da prije, tokom i nakon prve faze izgradnje HE treba vršiti pažljivi monitoring uticaja na životnu sredinu da bi se sačinila kvalitetna i pouzdana evidencija podataka. Kada se ova evidencija dobije i analizira, biće moguće donijeti odluku o izgradnji hidroenergetskih objekata iz druge faze. Na tabelama 3 i 4 se vidi da je instalisani kapacitet HE predviđenih na Vrbasu oko 330 MW (142 MW je već izgrađeno) sa prosječnom godišnjom proizvodnjom od oko 1500 GWh (od čega se već iskorištava 480 GWh).

N

Razvojne opcije HE za rijeke Janj i Plivu su prikazane u tabeli 5 ispod. Ukupni predviđeni instalisani kapacitet na ovim dvima rijekama je 94,5 MW (60 MW je već izgrađeno) sa prosječnom godišnjom proizvodnjom od oko 322 GWh (od čega se već iskorištava 217 GWh).

Tabela 5: Razvojne opcije HE za rijeke Plivu i Janj

HE

MHE Jovići MHE Glavica N HE Jajce 1 (izgrađena) HE Janjske Otoke HE Bašići

Rijeka Pliva Pliva Pliva Janj Janj UKUPNO :

Instalirani kapacitet Pins (MW) 0,55 1,47 60,0 31,1 1,4 94,5



xxx


Razvojna opcija HE na rijeci Ugar zavisi od potrebe za izgradnjom velike akumulacije Vrletna Kosa. Nakon detaljnih analiza u pogledu vodoprivrednih RO, došlo se do zaključka da visoko rangirane opcije uključuju ovu akumulaciju. Stoga, opcija HE za rijeku Ugar uključuje šeme prikazane u tabeli 6. Alternativno rješenje, bez veće akumulacije na Vrletnoj Kosi, nije toliko pogodno. Ukupni predviđeni instalisani kapacitet za rijeku Ugar je 36,3 MW uz prosječnu godišnju proizvodnju od 117 GWh. Tabela 6: Razvojne opcije HE za rijeku Ugar

Rijeka

Godišnja proizvodnja energije E(GWh) 22,5 8,0 53,8 33,0 117,3

T

HE


Ugar Ugar Ugar Ugar UKUPNO:

5,1 1,6 18,6 11,0 36,3

R

MHE Melina-Novakovići MHE Zapeće HE Vrletna Kosa HE Ugar Ušće N


AC

Na Crnoj Rijeci se preporučuje samo jedna MHE nizvodno od Mrkonjić Grada, kako je to prikazano u tabeli 7. Ova preporuka ne predstavlja prepreku planiranju nekih drugih manjih HE uzvodno ili nizvodno od ove lokacije u budućnosti, ali bi ovakva postrojenja bila od zanemarljivog značaja za energetski sektor. Tabela 7: Karakteristike predloženih HE na Crnoj Rijeci

HE

Crna Rijeka UKUPNO:

N

MHE Mrkonjić Grad

Rijeka

Instalirani kapacitet Pins (MW) 2,7 2,7

Godišnja proizvodnja energije E (GWh) 7,1 7,1

Prema tome, ukupni instalisani kapacitet i predviđena proizvodnja energije za RO HE na rijekama Vrbasu, Plivi, Janju, Ugru i Crnoj Rijeci iznose oko 465 MW odnosno 1.945 GWh. Za tri najviše rangirane vodoprivredne razvojne opcije tj. RO6, RO3 i RO4 (Han Skela Visoka je izostavljena) instalisani kapacitet bi bio 458,7 MW (od čega je 200 MW već realizovano), a proizvodnja energije bi iznosila 1.941,4 GWh (od čega se 694 GWh već koristi). Budući da su dvije razvojne faze preporučene iz ekoloških razloga, instalisani kapacitet u prvoj fazi bi iznosio 330,6 MW (od čega je 200 MW već realizovano), a proizvodnja 1.221 GWh (od čega se 694 već koristi), što podrazumijeva neto doprinos od dodatnih 130,6 MW instalisanog kapaciteta odnosno proizvodnje energije od 527 GWh.

xxxi


0.9.2 Hidroenergetski razvoj na rijeci Vrbanji Rijeka Vrbanja ima mnogo specifičnih problema i iz tog razloga je izdvojena od ostalih razvojnih rješenja HE. U daljem tekstu su sumirani glavni zaključci i preporuke. Opšti zaključak je da postoji mnogo interesa za izgradnju hidroelektrana na Vrbanji uprkos činjenici da ovaj vodotok ima nizak specifični energetski potencijal. Većina šema predloženih u OSNOVI je nisko rangirano na osnovu ekonomskih kriterijuma. Nove šeme koje su predložene od vremena OSNOVE imaju malo bolje ekonomske indikatore, ali većina postrojenja ima relativno malu instalisanu snagu (čak ispod 1 MW) i stoga nisu od posebnog značaja za elektroprivredu.

R

T

Pored ograničene proizvodnje energije, uticaj svih predloženih HE na kvalitet vode Vrbanje predstavlja stvarni problem. Nedavne studije uticaja na životnu sredinu ograničenog obima za neke od HE na Vrbanji bave se analizom isključivo na lokalnom nivou, a ne uticajem na rijeku u cjelini. Trenutno, Vrbanja ima prilično loš kvalitet vode, pogotovo od ušća u Vrbas pa uzvodno do Kotor Varoši. Izgradnja HE predloženih za Vrbanju bi zasigurno još i više pogoršala kvalitet vode i stoga uticaj na životnu sredinu se mora uzeti u obzir integralno za cijeli vodotok.

AC

Na osnovu brojnih primjera širom svijeta, mišljenje Konsultanta je da je neophodno razraditi model kvaliteta vode rijeke Vrbanje u slijedećoj razvojnoj fazi sliva. Ovaj model bi trebao uzeti u razmatranje ekološki uticaj izgradnje jedne ili serije HE na kvalitet vode i dati odgovor na to da li i pod kojim okolnostima je moguće realizovati ovaj projekat. Bosna i Hercegovina takođe ima obavezu da zauzme ovakav pristup u skladu sa ODV, koja ne dozvoljava prelaz/pogoršanje sa klase 2 na klasu 3, ili čak klasu 4. ODV jedino dozvoljava prelaz sa klase 1 na klasu 2. Međutim, prema prethodnim analizama Vrbanja ima klasu 2 u većem dijelu svog vodotoka, dok ima klasu 3 u dijelu od Kotor Varoši do Čelinca, pa čak i klasu 4 i klasu 5 nizvodno od Čelinca do ušća u Vrbas. Suština razrade modela kvaliteta vode je se provjeri ekološki uticaj određenih šema, ali i da se izvrši simulacija ukupnih efekata niza HE u kaskadi. Predložene šeme mogu imati dva tipa negativnog uticaja na kvalitet vode: Prvi tip uticaja je prisutan kod derivacionih HE, kod kojih EPP prisutan u prirodnom dijelu korita (između pregrade i mašinske hale) veći dio godine. Prema krivama trajanja protoka na datim profilima, EPP se procjenjuje na 80-90% vremena tokom godine tj. dotok će biti veći od instalisanog protoka samo 10-20% vremena, i u tom periodu će doći do prelivanja i povećanja protoka u prirodnom dijelu korita. Vrijednosti EPP se određuju na osnovu hidroloških parametara, a ne na osnovu količine vode neophodne za održavanje zahtijevanog kvaliteta vode. ODV pretpostavlja da je kvalitet vode zadovoljavajući tj. da se otpadne vode prečišćavaju prije ispuštanja u vodotok, dok se vrijednost EPP utvrđuju isključivo na osnovu hidroloških analiza. Ovdje se mora obratiti posebna pažnja, budući da su takvi dijelovi vodotoka sa ekološkim proticajima u gornjem toku Vrbanje dužine i od preko 5 km, a teku kroz naselja koja nemaju postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Druga grupa mogućih negativnih ekoloških uticaja predstavlja kaskadne pribranske HE sa veoma kratkim dijelovima prirodnog korita između brane i mikroakumulacije nizvodne HE. Ovo se posebno odnosi na dio vodotoka od Kotor Varoši da ušća u Vrbas. Brane visine 5-10 m koje su ovdje preporučene izazvale bi gotovo potpuno umirenje vode (brzine približno jednake nuli),

N

•

•

xxxii


fekalne čestice bi se mogle taložiti, temperatura vode povećati, te izazvati određene procese koje bi pogoršale i onako loš kvalitet vode. Ovi navedeni problemi zahtijevaju odgovarajuća rješenja koja se mogu primijeniti i na taj način uticati na održavanje ili čak i poboljšanje kvaliteta vode i prije izgradnje PPOV za naselja koja se nalaze duž vodotoka. Ovakve mjere ublažavanja obuhvataju zadržavanje određenih dijelova prirodnog toka između dvije HE korišćenjem vještačkih prepreka za aeraciju vode tokom perioda malih i srednjih voda (efekat prirodnog kanjona), a takođe i formiranje prelivnih tijela i ispusta koji vrše aeraciju vode na prirodan način itd.

R

T

Model kvaliteta vode se preporučuje na osnovu hidrauličnih proračuna (dubine i brzine. Ova operacija zahtijeva detaljno geodetsko snimanje poprečnih presjeka riječnog korita, budući da su proračuni vrše većinom za male i srednje vode, jer su prisutne 60-70% vremena tokom godine. Isto tako, poželjno je iskoristiti dati hidraulički model i proširiti ga na proračun nivoa za velike vode, pronosa nanosa, određivanje plavnih zona, mapiranje zona od rizika, procjena šteta od poplava, itd. Na kraju, pregrade u koritu (betonske brane sa prelivnim dijelovima) sigurno mijenjaju nivoe u periodu poplava u odnosu na prirodno stanje, te je takođe neophodno integralno posmatrati osnovno korito, brane i inundacije prilikom određivanja plavnih zona. Sve analize se trebaju zasnivati na georefenciranim digitalnim podlogama i GIS tehnologiji, kako bi se moglo integralno upravljati svim ovim potrebama.

AC

Dakle, neophodni naredni koraci u cilju postizanja optimalnog upravljanja slivom rijeke Vrbanje zasniva se na slijedećim aktivnostima:

N

1. Detaljno snimanje poprečnih profila osnovnog korita, inundacija i trasa derivacija. 2. Hidrauličko modeliranje rijeke za male i srednje vode. Modeliranje kvaliteta vode u postojećim uslovima. Za potrebe kalibracije modela, trebalo bi da se izvrši mjerenja niza hidrauličkih parametara i parametara kvaliteta vode. 3. Modeliranje pronosa nanosa na kalibrisanom hidrauličnom modelu, zasnovano takođe na mjerenjima. 4. Modeliranje poplava u postojećim uslovima i za slučaj predloženih HE. 5. Simulacija uticaja kvaliteta vode na predložene najviše rangirane HE. Simulacija kvaliteta u slučaju rada ostalih HE. Ovaj model bi trebao da pruži približne rezultate o minimalnoj dužini prirodnog vodotoka koji mora biti između brane i kraja nizvodne akumulacije. Ovi rezultati će možda da smanje kotu normalnog uspora nizvodne HE. Mogu se izvršiti novi hidroenergetski proračuni (instalisana snaga, proizvodnja energije i ekonomska izvodljivost HE sa ovim smanjenim vrijednostima proizvodnje). Ovo smanjenje kote uspora može predstavljati privremeno rješenje, jer nakon izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda se očekuje poboljšanje kvaliteta vode, a rastojanje između brane i kraja nizvodne akumulacije bi se smanjilo. 6. Mjerenje parametara kvaliteta nakon izgradnje nekih HE. Kalibracija modela kvaliteta vode. Ponavljanje prethodnih koraka sa simulacijama različitih scenarija i prihvatanje najboljih rješenja HE. U postojećoj situaciji sa kritičnim nedostatkom podataka i uz jasnu svijest da je kvalitet vode jedan od glavnih ograničavajućih faktora za izgradnju HE na rijeci Vrbanji, Konsultant smatra da vlada i koncesionari moraju da nastave veoma oprezno sa konačnim prijedlogom za HE na Vrbanji. U ovoj fazi, a bez pouzdanih geodetskih podataka, Konsultant smatra da bi se prijedlog realizacije HE na rijeci Vrbanji trebao odvijati kao što je to prikazano u tabeli 8 (uključujući velike akumulacije) i tabeli 9 (bez velikih akumulacija). Redovi označeni crvenom bojom su oni koji su u prostornom

xxxiii


konfliktu sa drugim HE; redovi koji su označeni zelenom bojom trebaju dalje provjere kvaliteta vode, a mnogi neosjenčeni redovi zahtjevaju više podataka prije nego što bude moguće donijeti konačnu odluku. Tabela 8: Razvojne opcije HE na rijeci Vrbanji sa velikim akumulacijama

HE

Godišnja proizvodnja energije E (GWh)

Divič (realizovana) Šiprage-Osnova (O) Stopan-N Grabovica-O Koritine-N Jurići-O

4,70 0,72 6,67 1,50 5,70

14,2 3,5 17,6 7,5 16,5

7.

Orahovo-O

1,22

3,8

8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20.

Obodnik 2N Obodnik 2N Kotor Varoš 2N Kotor Varoš 1N Šibovi 1N Šibovi 2N Šibovi 3N Čelinac-O Gradina-O Vrbanja 1a N Vrbanja 1bN Vrbanja 2N Vrbanja 3N

1,13 1,24 0,96 1,6 0,98 0,83 0,83 9,5 4,13 1,27 1,27 1,50 1,5

5,1 5,5 3,8 6,2 5,7 3,9 3,9 33,9 14,8 4,7 4,4 4,6 5,1

Ako je prihvaćena u razvojnoj opciji Potrebno više podataka prije konačne odluke Ako je prihvaćena u razvojnoj opciji U prostornom konfliktu sa HE Jurici-N U prostornom konfliktu sa HE Koritine-N Potrebno novo geodetsko snimanje za konačnu odluku Potrebna provjera kvaliteta vode Potrebna provjera kvaliteta vode Potrebno više podataka prije konačne odluke Potrebno više podataka prije konačne odluke Potrebna provjera kvaliteta vode Potrebna provjera kvaliteta vode Potrebna provjera kvaliteta vode Ako je prihvaćena u razvojnoj opciji Potrebno više podataka prije konačne odluke Potrebna provjera kvaliteta vode Potrebna provjera kvaliteta vode Potrebno više podataka prije konačne odluke Potrebno više podataka prije konačne odluke

N

AC

R

1. 2. 3. 4. 5. 6.

Komentari

T

Br.

Instalisani kapacitet Pins (MW)

xxxiv


Tabela 9: Razvojne opcije HE na rijeci Vrbanji bez velikih akumulacija HE


Divič (realizovana) Šiprage-1N Šiprage-2N Stopan-N Grabovica-N Koritine-N Jurići-O

0,86 1,60 0,72 2,24 1,50 5,70

3,9 7,1 3,5 8,1 7,5 16,5

8.

Orahovo-O

1,22

3,8

9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21.

Obodnik 2N Obodnik 2N Kotor Varoš 2N Kotor Varoš 1N Šibovi 1N Šibovi 2N Šibovi 3N Čelinac-O Gradina-O Vrbanja 1a N Vrbanja 1bN Vrbanja 2N Vrbanja 3N

1,13 1,24 0,96 1,6 0,98 0,83 0,83 9,5 4,13 1,27 1,27 1,50 1,5

5,1 5,5 3,8 6,2 5,7 3,9 3,9 33,9 14,8 4,7 4,4 4,6 5,1

Potrebno više podataka prije konačne odluke Potrebno više podataka prije konačne odluke Potrebno više podataka prije konačne odluke Potrebna provjera kvaliteta vode U prostornom konfliktu sa HE Jurici-N U prostornom konfliktu sa HE Koritine-N Potrebno novo geodetsko snimanje za konačnu odluku Potrebna provjera kvaliteta vode Potrebna provjera kvaliteta vode Potrebno više podataka prije konačne odluke Potrebno više podataka prije konačne odluke Potrebna provjera kvaliteta vode Potrebna provjera kvaliteta vode Potrebna provjera kvaliteta vode Ako je prihvaćena u razvojnoj opciji Potrebno više podataka prije konačne odluke Potrebna provjera kvaliteta vode Potrebna provjera kvaliteta vode Potrebno više podataka prije konačne odluke Potrebno više podataka prije konačne odluke

AC

R

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

Komentari

T

Br.

Instalisani kapacitet Pins (MW)

N

Da bi se donijela odluka o cjelokupnoj realizaciji HE u slivu Vrbasa, ukupno je razmotreno sedam velikih akumulacija u Modulu 3: 1) Gornji Vakuf na rijeci Vrbas, 2) Han Skela Visoka na rijeci Vrbas, 3) Janjske Otoke na rijeci Janj, 4) Vrletna Kosa na rijeci Ugar i Čelinac, Grabovica i Šiprage na rijeci Vrbanji. Postoji jedan izuzetak: Staro Selo koje nije razmatrano u ovoj studiji niti u Novelaciji iz 1997., budući da ima beznačajan uticaj na kontrolu vodnog režima uz mali prosječni doticaj od 1,9 m3/s i najmanjim koeficijentom regulacije, tako da nije od interesa za vodoprivredu.

Većina HE povezanih sa velikim akumulacijama su pribranskog tipa, osim Janjskih Otoka i Vrletne Kose, koje su derivacionog tipa. Pored toga, usljed potrebe za većim EPP za rijeku Janj, Janjske Otoke imaju dodatno malo postrojenje od 1,5 MW povezano sa iskorištenjem energije ekološki prihvatljivog protoka. Za Vrletnu Kosu, analiza je urađena sa modifikovanim rješenjem u odnosu na OSNOVU, u vidu pribranskog postrojenja od 18.6 MW. Razlog za ovaj potez je izbjegavanje prostornog konflikta sa nizvodnom, visoko rangiranom HE Ugar Ušće-N. Opšti dosadašnji trend koncesionara je u pravcu napuštanja velikih rješenja u korist manjih. Glavni razlog i faktori ovome su veliki problemi u pogledu eksproprijacije zemljišta, premještanja stanov-

xxxv


ništva, kao i pitanja otkupa i kompenzacije. Čini se da je ovaj koncept suprotan drugim organizovanijim i razvijenijim evropskim zemljama u kojima su velika rješenja u prednosti i gdje su se pokazala ekonomski održivijim te im je stoga dat prioritet u državnoj strategiji. Konsutlant preporučuje da bi BiH trebala da usvoji ovu strategiju: cijepanje velikih šema na manje nije ni izvodljivo niti ekonomski održivo kako za koncesionare tako i za državu kada rok koncesije istekne.

0.9.3 Protok površinskih voda, kvalitet vode i monitoring podzemnih voda

• • •

R

• •

Stanice za monitoring na osnovu međunarodnih obaveza (npr. one od Međunarodne komisije za zaštitu rijeke Dunav); Stanice za monitoring pronosa zagađenja zvane intenzivni nadzorni monitoring (INM); Stanice za operativni monitoring (SOM) - koje pokrivaju slivove pod rizikom - usljed izlijevanja 1) komunalnih otpadnih voda, 2) pomiješanih komunalnih i industrijskih otpadnih voda i 3) industrijskih otpadnih voda; Stanice za ekstenzivni referentni monitoring (ERM) i ekstenzivni nadzorni monitoring (ENM); Stanice za intenzivni referentni monitoring (IRM) i Stanice za istražni monitoring (IM).

AC

•

T

U Modulu 1 je istaknuta ozbiljna situacija u pogledu lošeg kvaliteta hidroloških podataka i podataka o kvalitetu vode i sačinjen je niz preporuka u cilju unapređenja mreže monitoringa u slivu Vrbasa. Mada su nedavno realizovani projekti poboljšali kvalitet mreže kvaliteta vode u slivu (npr. Carl Bro/REC između ostalih), još postoji zahtjev za značajnim investicijama, što uključuje:

Pouzdani i detaljni troškovi namijenjeni programu monitoringa kvaliteta vode nisu analizirani i nisu u opisu Projektnih zadataka; međutim, preliminarni proračuni iz studije Regionalnog centra za životnu sredinu (REC) ukazuju na troškove od oko 172.000 evra godišnje.

N

U pogledu monitoringa podzemnih voda, ono je u vrlo lošem stanju. Mora se preduzeti obimno proširenje postojeće mreže da bi se dobila kompletna slika statusa podzemnih resursa u slivu. Ovo je posebno slučaj blizu podzemnih izvora sa visokom stopom crpljenja. Pored toga, broj parametara kvaliteta vode koji se kontrolišu mora se povećati da bi bio u skladu sa zahtjevima ODV. Takođe postoji i i zahtjev da se formira baza podataka i da se vrši kontrola specifičnog kvaliteta vode iz ispusta industrijske i komunalne otpadne vode budući da ovo svakako nije u skladu sa legislativom EU u okviru ODV.

U pogledu monitoringa za unapređenje hidroenergetskog razvoja, pored prethodno pomenutih parametara, postoji značajna potreba za unapređenjem topografske baze podataka pomoću koje bi se mogle izraditi mape razmjere 1:1000 i 1:500 koje će omogućiti što preciznije projektovanje. Pored toga, postoji potreba za više podataka o geološkim i geotehničkim istraživanjima; odnedavno se javio trend zaobilaženja ovakvih istraživanja u fazi projektovanja, što je ozbiljna greška u procjeni koja može imati značajne posljedice po izgradnju.

xxxvi


0.10

Završne napomene

Modul 3 predstavlja skicu kompleksnog i integrisanog korištenja, razvoja i upravljanja vodnim resursima u cilju zadovoljenja potreba za vodom raznih potrošača i harmonizacije njihovih potreba u budućnosti. Modul 3, zajedno sa Modulom 1 i Modulom 2, omogućava nastavak ažuriranja OSNOVE radi upravljanja vodnim resursima u slivu Vrbasa u doglednoj budućnosti. Ciljevi RO predloženih u ovom izvještaju su zaštita, oporavak i unapređenje vodnih tijela površinskih i podzemnih voda u cilju postizanja njihovog barem „dobrog“ statusa, i na taj način podrške principima ODV i obezbjeđenja dovoljnih količina vode za neometan i održiv razvoj društva u cjelini.

T

Da bi se izvršila implementacija predloženih rješenja RO u budućnosti, neophodno je rezervisati prostore u postojećim državnim, entitetskim, opštinskim i kantonalnim katastrima i prostornim planovima. Ova područja bi trebalo da imaju neku vrstu zaštićenog statusa sličnog onom koji imaju prirodne ljepote, tako da njihov razvoj bude bezbijedan od budućih potreba za prostorom (od strane drugih potreba za izgradnjom i antropogenih aktivnosti).

0.11

AC

R

Pored razvojnih opcija, postoji hitna potreba za izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda da bi rijeka Vrbas i pritoke dobile priliku da unaprijede svoj status u pogledu kvaliteta vode. Prilikom razmatranja značajnih finansijskih investicija radi ostvarivanja rečenog, ovo se mora odvijati u fazama kako je to naznačeno u Modulu 1, sa izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Banjaluci, Jajcu i Bugojnu kao prvim korakom; ova tri centra imaju najveće finansijske resurse za otpočinjanje ovog procesa.

Preporuke

Na osnovu gore rečenog, Konsultant preporučuje niz mjera koje u budućnosti treba uzeti u razmatranje i usvojiti:

N

U pogledu ublažavanja efekata poplava, Konsultant preporučuje: •

•

•

Prilikom vršenja radnji u pogledu upravljanja vodnim resursima u slivu Vrbasa moraju se ozbiljno razmotriti tehnike vremenske prognoze u budućem planiranju pomenutih radnji. Predviđanjem velikih količina padavina unaprijed kao i preduzimanjem koraka na predhodnom smanjenju nivoa vode u akumulaciji (tj. ispuštanjem vode), omogućiće se da akumulacije prihvate veće količine vode poplavnog talasa, što će dovesti do smanjenja efekata poplavnog talasa nizvodno. Izrada plana upravljanja rizikom od poplava i mape rizika od poplava.

U pogledu adaptacije na klimatske promjene, Konsultant preporučuje: • •

Svođenje scenarija globalnih klimatskih promjena na nivo sliva Vrbasa da bi se dobili realniji podaci radi vršenja simulacija hidrološkog modela. Unapređenje hidrološkog modela (uglavnom sa komponentama baznog oticanja i komponentama modeliranja snježnih padavina)

xxxvii


• • • •

Sjedinjavanje rezultata dobijenih iz scenarija modeliranja klimatskih promjena sa praksama budućeg planiranja i odlučivanja Vršenje revizije i unapređenje sistema monitoringa u cijelom slivu da bi se obezbijedila bolja detekcija uticaja klimatskih promjena Vršenje detaljnog ispitivanja osjetljivosti u odnosu na klimatske promjene u cijelom slivu da bi se dobile pojedinosti o područjima osjetljivim na klimatske promjene Podizanje javne svijesti među interesnim stranama u slivu u pogledu potencijalnih uticaja povezanih sa klimatskim promjenama i vršenje programa edukacije i treninga o mjerama adaptacije, pogotovo u pogledu korištenja vodnih resursa i mjera štednje vode.

• • • • •

R

•

Obnavljanje i ponovno uspostavljanje proširene mreže monitoringa u slivu za mjerenje protoka i kvalieta vode Vršenje zakonskih reformi za podršku principima pokrivanja troškova, principu "zagađivač plaća", efikasnom korištenju vodnih resursa i raspodjeli koristi Efikasnije sprovođenje postojećih zakona, pogotovo u pogledu očuvanja ekološki prihvatljivog toka Unapređenje međuentitetske kao i međunarodne saradnje (nizvodno od ušća u Savu i dalje) u upravljanju vodnim resursima rijeke Vrbas. Uspostavljanje informacione baze podataka o efektima poplava i suša u slivu Vrbasa, uključujući procjene troškova kao i broj ugroženih stanovnika i fizičke posljedice Sprovođenje procesa javnih konsultacija uz zastupanje preporučenih rješenja (npr. RO6) Vršenje detaljnih studija izvodljivosti, procjene uticaja na životnu sredinu i analize troškova i koristi pojedinih šema koje se preporučuju kao dio RO6.

AC

•

T

Na osnovu rezultata MKA, Konsultant preporučuje davanje prioriteta ispitivanju izvodljivosti realizacije RO6, koja obuhvata brane u Gornjem Vakufu, Vrletnoj Kosi i Janjskim Otocima. Ovo će zahtijevati najmanje slijedeće:

N

U pogledu troškova i koristi, Konsultant preporučuje: •

Da se urade studije raspodjele koristi u slivu sačinjavanjem kompletne liste planirane infrastrukture koja bi uticala na kvalitet vode i upravljanje vodama kao i studije ostvarivanja ekonomske rente (prihoda po osnovu vlasništva) od strane operatora brane sa ciljem dijeljenja više koristi sa zahvaćenim stanovništvom.

U pogledu hidroenergetskog razvoja, Konsultant preporučuje: •

Nastavljanje analiza vodoprivrednih razvojnih opcija – RO6, RO3 i RO4 (tri najviše rangirane opcije) koje zajedno sa postojećim HE imaju instalisani kapacitet od 458,7 MW (od čega je 200 MW već realizovano) i proizvodnju od 1.941,4 GWh (od čega se 694 GWh već koristi). Prema tome, neto instalisani kapacitet iznosi 258,7 MW, a proizvodnja iznosi 1.247,4 GWh, što bi trebalo da bude realizovano u dvije faze. Stoga, treba uzeti u razmatranje reviziju HE povezanih sa fazom 1 realizacije.

xxxviii


•

• •

T

N

•

R

•

Osnovni plan proširenja napajanja energijom treba pripremiti na detaljan i precizan način u cilju definisanja potrebe za dodatnom proizvodnjom energije, uključujući i hidroenergiju i termoenergiju. Ovo je od suštinske važnosti za optimalno planiranje i tempiranje investicija u nove proizvodne kapacitete i potrebu finansiranja takvih investicija. Pored toga, istinska ekonomska vrijednost hidroenergetskih postrojenja, a time i konačna procjena u pogledu njihove izvodljivosti i toga do kojeg stepena koristi nadmašuju troškove, zavisiće od plana kojim se predviđa kada bi trebalo da otpočne proizvodnja u dodatnim termoenergetskim postrojenjima kao i proizvodnja obnovljive energije. Ako državne institucije u BiH i entitetima ovo budu imale na umu, to će im omogućiti da procjene dodatne troškove hidroenergetskog razvoja. Stoga, ako izgradnja neke termoelektrane u budućnosti bude mogla da se izbjegne putem realizacije hidroenergetskih rješenja, sveukupne koristi za društvo koje ono ima od realizacije tog rješenja će biti veće nego kad bi se procjenjivale pojedinačno. Budući da su predviđene dvije faze realizacije, instalisani kapacitet u prvoj fazi bi iznosio 330,6 MW (od čega je 200 MW već realizovano), a proizvodnja 1.221 GWh (od čega se 694 već koristi). Prema tome, neto instalisani kapacitet u fazi 1 bi iznosio 130,6 MW, a proizvodnja 527 GWh. Potrebno je uložiti napor na zaokretanju postojećeg trenda kod koncesionara prema kome se preferiraju manje šeme, koje ostvaruju veoma ograničene koristi opštoj energetskoj situaciji u BiH. Ovaj koncept je suprotan drugim organizovanijim i razvijenijim evropskim zemljama u kojima su velika rješenja u prednosti i gdje su se pokazala ekonomski održivijim te im je stoga dat prioritet u državnoj strategiji. U obzir se treba uzeti revizija HE namijenjenih realizaciji faze 1, ali ovo mora ići uporedo sa uspostavljanjem potpune mreže monitoringa kvaliteta i toka vode. Na osnovu brojnih primjera širom svijeta, mišljenje Konsultanta je da je neophodno razraditi model kvaliteta vode rijeke Vrbanje u slijedećoj razvojnoj fazi sliva. Ovaj model bi trebao uzeti u razmatranje ekološki uticaj izgradnje jedne ili serije HE na kvalitet vode i dati odgovor na to da li i pod kojim okolnostima je moguće realizovati bilo koji projekat. Prije donošenja bilo kakve odluke, Konsultant ponovo ističe potrebu sačinjavanja detaljne Strateške procjene uticaja na životnu sredinu za energetski sektor u slivu (ili čak na nivou države) kao i detaljnu procjenu uticaja na životnu sredinu.

AC

•

U pogledu budućeg monitoringa u slivu, Konsultant preporučuje: •

• •

Da bi projekat za buduće programe monitoringa trebalo da uključi stacionarne tačke za uzorkovanje i testiranje toka podzemnih voda (npr. vodomjere velikog kapaciteta), oscilacija nivoa podzemnih voda kao i da vrši procjenu prihranjivanja akvifera bilježenjem podataka. Ovo bi se trebalo postići ugradnjom površinskih vodomjera za mjerenje količine crpljenja podzemnih voda, uronjenih uređaja za registrovanje kojima se može vršiti monitoring grupe parametara kvaliteta vode kao i nivoa podzemnih voda itd. Trebalo bi prihvatiti sve preporuke za budući hidrološki i meteorološki monitoring naveden u fazi 1 Izvještaja. Trebalo bi da se izvrši premjer poprečnog presjeka (npr. svakih 250-500 m) i monitoring taloženja na rijecu Vrbanji.

xxxix


U pogledu vodoprivrednih pitanja, Konsultant preporučuje: Ažuriranje OSNOVE bi trebalo da se vrši svakih šest godina u skladu sa zahtjevima ODV EU. U idealnom slučaju, ovaj šestogodišnji ciklus bi trebalo da se dešava istovremeno ili uporedo (organizovan u etapama uz konstantni balans) sa iskazanim zahtjevima sliva rijeke Save, čiji je plan upravljanja slivom trenutno u procesu pregledanja od strane ISRBC-a. • Vlada bi trebala da brzo donese odluku o tome koje proračune EPP koristiti u budućnosti, tako da se planovi upravljanja mogu shodno tome usklađivati. • Mora se uspostaviti nacionalni program katalogizacije, procjene i čuvanja podataka o ukupnim troškovima i koristima zaštite od poplava i ublažavanja posljedica suše tako da tvorci politika mogu da izvrše optimizaciju kapitalnih investicija koje utiču na upravljanje vodnim resursima. • Na entitetskom nivou, postoji potreba za ubrzavanjem implementacije postojećih podzakonskih akata i standarda, kao i za harmonizacijom postojećeg sekundarnog zakonodavstva, uključujući smjernice i standarde. Republika Srpska mora da razvije i usvoji strategiju upravljanja vodnim resursima uz odgovarajuće akcione planove, u skladu sa entitetskim zakonom o zaštiti vodnih resursa. Usvajanje i implementacija novih zakona o komunalnim vodama koji su u skladu sa zakonodavstvom na entitetskom nivou mora biti izvršeno od strane kantonalnih vlasti u FBiH i opštinskih vlasti u RS u slučaju kada važeći zakoni o vodama nisu u skladu sa novim zakonima koji regulišu ovu oblast. • Tamo gdje realizacija rješenja u slivu uključuje prekogranična pitanja, treba da postoji interdisciplinarni pristup koji uključuje sve interesne strane putem procesa javnih konsultacija. • Interesne strane moraju da učine zajedničke napore na otpočinjanju procesa razmatranja izgradnje postrojenja za preradu otpadnih voda u slivu Vrbasa i fokusiraju svoje napore na glavna naseljena mjesta: Banjaluku, Jajce i Bugojno. Adekvatna prerada otpadnih voda u budućnosti jedini je način usklađivanja sliva rijeke Vrbas sa zahtjevima ODV. Isticanje fokusiranog i prilagodljivog jačanja institucionalnih kapaciteta relevantnim interesnim stranama u vodoprivrednom i energetskom sektoru putem obezbjeđenja naprednog istraživanja i razvoja, naprednih tehnika i rezultata mapiranja i modeliranja, obezbjeđenja boljeg planiranja procjene rizika i podizanje javne svijesti se veoma preporučuju kao nestruktrualna mjera u slivu Vrbasa.

N

AC

R

T

•

1-1

1

Uvod

1.1

Osnovni podaci

T


COWI AS iz Norveške radi na projektu ažuriranja Vodoprivredne osnove sliva rijeke Vrbas, finansiranom od strane Svjetske banke.

R

Sredstva za ovaj projekat obezbjeđuju se preko Norveškog trust fonda za privatni sektor i infrastrukturu putem Programa za pomoć upravljanju energetskim sektorom (TF095054) na osnovu Programa partnerstva za vode, trust fonda sa više donatora (TF096591).

AC

Svjetska banka omogućava izradu projekta u ime Upravnog odbora (UO), koji na državnom nivou obuhvata Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (MVTEO) zajedno sa drugim relevantnim ministarstvima iz entiteta Republike Srpske (RS) i Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i lokalnim elektroprivredama. Rad na projektu je u skladu sa Projektnim zadacima (PZ) koji su predviđeni od strane Svjetske banke skupa sa članovima UO.

N

Projekat je otpočeo u novembru 2010. i brzo je postalo jasno od momenta Početnog izvještaja (decembar 2010.) da će trebati više vremena da bi se odgovorilo na zahtjeve PZ. Stoga, projekat je produžen od roka u junu 2011. do novembra 2011. godine, ali je na sastanku UO u oktobru 2011. rok za završenje projekta dodatno produžen do aprila 2012. Cjelokupan projekat se u suštini sastoji od Početnog izvještaja i tri međusobno povezana Modula koji su sačinjeni tokom izrade studije, a koji je naveden i grafički prikazan na slici Slici 1.1 ispod:

Slika 1-1: Faze izvještaja

1-2


  

Modul 1 - Hidrološka procjena i procjena vodnih resursa Modul 2 - Studija hidroenergetskog razvoja Modul 3 – Studija o integralnom upravljanju vodnim resursima-analiza i evaluacija opcija

Modul 1 obuhvata hidrološku procjenu sliva rijeke, razvoj hidrološkog modela sliva Vrbasa i pripremu osnovnih scenarija (za planirane periode 2020. i 2040. godine). Modul 1 je podnesen u obliku nacrta avgusta 2011, a u obliku konačnog nacrta decembra 2011. Revizija je završena u februaru 2012.

T

Modul 2 obuhvata reviziju predloženih rješenja HE iz Osnove kao i novih rješenja predloženih u proteklom periodu i njihovo poređenje sa rješenjima iz Osnove. Posebna pažnja je posvećena ekološkim i društvenim pitanjima u pogledu izgradnje HE u slivuVrbasa, kao i popisivanju promjena i njihovih efekata na predložena rješenja. Rangiranje HE je dato na osnovu različitih parametara, ukazujući na najpogodnije šeme. Nacrt izvještaja Modula 2 je predan u oktrobru 2011, a konačni nacrt će biti predan nakon dobijanja početnih komentara na Modul 3.

Opseg studije i Projektni zadaci za Modul 3

AC

1.2

R

Modul 3 obuhvata nalaze iz Modula 1 i Modula 2 i u njemu se razmatraju opcije integrisanog vodoprivrednog razvoja sliva Vrbasa. Male HE, od kojih je mnogo predviđeno u OSNOVI i za koje su već dodijeljene pojedine koncesije, ne posjeduju dovoljne zapremine akumulacija u svrhu regulisanja protoka neophodnog u vodoprivredne svrhe (vodosnabdijevanje, navodnjavanje, ekološki prihvatljiv protok itd.) Iz tog razloga su razmatrane samo velike akumulacije (u svrhu sezonske regulacije protoka) kao višenamjenske šeme.

PZ za Modul 3 "analiza i evaluacija razvojnih opcija" zahtijeva slijedeći opseg rada:

N

Zadatak 9 Hidrološka analiza razvojnih vodoprivrednih opcija  Na osnovu zadataka 1-7 (tj. raniji rad koji je sadržan u modulima 1 i 2), identifikovati osnovne vodoprivredna pitanja i prioritete i odrediti osnovne ciljeve vodoprivrednog razvoja, uključujući održanje ekološki prihvatljivog protoka.  Definisati realan broj razvojnih opcija za vodoprivredne mjere u slivu Vrbasa, uključujući kako strukturalne opcije (promjene fizičkog okruženja) tako i nestrukturalne opcije (promjene u upravljanju), rad i održavanje sistema, uzimajući u obzir opcije razvoja hidroenergije i opcije zaštite od poplava, navodnjavanja, prečišćavanja otpadnih voda i vodosnabdijevanje.  Modelisati uticaj razvojnih opcija za tri osnovna scenarija vodnog bilansa, vodni režim i kvalitet vode za periode 2020. i 2040. godinu, uključujući buduće scenarije klime.  Revidirati mjere prilagođavanja koje su neophodne u slučaju značajnih promjena u učinku scenarija.  Analizirati otpornost razvojnih opcija na klimatske promjene putem modelisanja uticaja opsega potencijalnih klimatskih promjena i meteoroloških obrazaca (npr. korištenjem Monte Karlo serija).  Korištenjem rezultata modelovanja, identifikovati odgovarajuće razvojne opcije koje ispunjavaju ciljeve vodoprivrednog razvoja. Zadatak 10 Multi-kriterijumska analiza razvojnih opcija  Razraditi proceduru za multi-kriterijumsku analizu razvojnih opcija.  Sprovesti multi-kriterijumsku analizu razvojnih opcija, uključujući ekonomsku evaluaciju troškova i dobiti svake od razvojnih opcija, kao i analizu osjetljivosti. Ovo može biti zasnovano na troškovima izabranih razvojnih opcija. Ekonomska analiza će obuhvatiti analizu troškova i dobiti usluga zaštite životne sredine kao i vrijednost vode koja se koristi u različitim sektorima.

1-3


 

Pripremiti prijedlog optimalnog rješenja za razvoj vodnih resursa sliva Vrbasa. Sumirati nalaze u obliku izvještaja radi prezentovanja na javnim konsultacijama.

1.3

Forma izvještaja

Modul 3 slijedi opseg studije koja je navedena u PZ. U skladu sa tim, u poglavlju 2 su identifikovani suštinski problemi i određeni prioriteti, uključujući osnovne ciljeve vodoprivrednog razvoja. U poglavlju 3, predložene su razvojne opcije za vodoprivredu sliva Vrbasa uključujući strukturalne tipove (što zahtijeva promjene fizičkog izgleda okoline) i nestruktrualne tipove (npr. promjene u upravljanju, radu i održavanju, itd.).

R

T

U poglavlju 4, modeliran je uticaj na razvojne opcije; uzevši u obzir vodni bilans, vodni režim i kvalitet vode - u vremenskom periodu do 2020. odnosno 2040. godine. U poglavlju 4 se takođe vrši procjena budućih klimatskih scenarija za godine 2020. odnosno 2040, uz sugerisanje svih mjera prilagođavanja koje mogu biti neophodne unutar procesa, kao i analiziranje otpornosti određenih razvojnih opcija na klimatske promjene, putem modeliranja uticaja opsega potencijalnih klimatskih i meteoroloških obrazaca. Rezultati modeliranja su zatim korišteni da bi se identifikovale odgovarajuće razvojne opcije koje ispunjavaju ciljeve vodoprivrednog razvoja.

AC

U poglavlju 5 je opisano vršenje multikriterijumske analize. U poglavlju 5 se dalje vrši procjena razvojnih opcija koje su podvrgnute multikriterijumskoj analizi, što uključuje ekonomsku evaluaciju troškova i dobiti svake od opcija, kao i analizu osjetljivosti. U poglavlju 6 je dat konačni prijedlog hidroenergetskog razvoja, dok su u poglavlju 7 razmotreni dalji koraci na ažuriranju Vodoprivredne osnove sliva Vrbasa, uključujući postojeće podatke o pouzdanosti i potrebe za unapređenjem i daljim razvojem hidrološkog modeliranja. Na kraju, u poglavlju 8 su predstavljeni zaključci i preporuke za razmatranje u procesu javnih konsultacija.

N

Modul 3 takođe uključuje dva priloga koji sadrže grafički prikaz ključnih podataka datih u tekstu.

2-1


2

Osnovni problemi upravljanja koji utiču na razvoj vodnih resursa u slivu Vrbasa

T

Sistemski pristup integralnog upravljanja i planiranja vodnim resursima (IUVR)1 se pokazao veoma efikasan kod rješavanja vodoprivrednih problema. Postojeći Zakoni o vodama u RS i FBiH regulišu proces integralnog upravljanja vodama, ali je implementacija ovih zakona neadekvatna.

AC

R

Poljoprivreda, industrijska proizvodnja, vodosnabdijevanje stanovništva, proizvodnja hidroenergije i plovidba su ekonomski i socio-ekonomski sektori koji direktno zavise od raspoloživih vodnih resursa. Nagli porast broja stanovnika unutar i oko sliva Vrbasa bi prouzrokovao veoma ozbiljne vodoprivredne probleme, budući da bi se potražnja za vodom povećavala iz godine u godinu. Čak i u slučaju sporijeg porasta broja stanovnika, što je bliže stvarnoj situaciji u slivu zajedno sa oporavkom industrijske proizvodnje, određenim povećanjem poljoprivrednih aktivnosti, povećanom potražnjom za električnom energijom i raznim drugim povećanjima potražnje za vodom u nizvodnim područjima sliva i dalje će vremenom povećavati pritisak na vodne resurse. Da bi se ovom odgovorilo, mora se razmotriti upravljanje vodama koje će obezbijediti zadovoljenje ovih potreba u budućnosti. Integralno upravljanje vodama zahtijeva razvojne opcije koje se sastoje od materijalnih investicija, ali i od institucionalnih i zakonskih mjera kao i od mjera na razvijanju kapaciteta. U ovom izvještaju se ove mjere nazivaju strukturalne i nestrukturalne razvojne opcije.

N

Tehnička edukacija i stalno povećanje profesionalne ekspertize, kao i razvoj institucija stejkholdera igraju značajnu ulogu u praktičnoj primjeni strategija za upravljanje vodoprivrednim sistemima. Takođe, institucionalne promjene i saradnja su neophodni za uspješno rješavanje vodoprivrednih pitanja. Direktno učešće šire populacije je takođe neophodno za uspješno rješavanje vodoprivrednih pitanja, što u prošlosti nije bio slučaj. Pored integrisanog upravljanja vodama (IUV), BiH mora da uskladi svoje strategije upravljanja i razvoja sa onima iz ODV EU. Okvirna direktiva o vodama EU zahtijeva dovršavanje Plana upravljanja riječnim slivom (PURS), koji je potrebno revidovati svakih šest godina. Sliv rijeke Vrbas nije izuzetak od ovoga, a ažuriranje OSNOVE (tj. dostupnog projekta) predstavljaće početak cikličnog procesa koji bi trebalo da se ponavlja svakih šest godina. U Projektnim zadacima stoji da je eksplicitan cilj PURS-a "značajno smanjenje zagađenja prirodnih voda u cilju postizanja dobrog ekološkog statusa za sva površinska i podzemna vodna tijela".

1

IUV je proces kojim se promoviše koordinisani razvoj i upravljanje vodama, zemljištem i drugim odgovarajućim resursima u cilju ostvarivanja maksimalne rezultirajuće ekonomske i društvene koristi na ravnopravan način i bez ugrožavanja održivosti vitalnih ekosistema.

2-2


Organizacije interesnih strana za upravljanje vodama u oba BiH entiteta nastoje da zadovolje ove ekološke kriterijume, a relativno novi zakoni o vodama u RS i FBiH su formulisani u skladu sa zahtjevima ODV EU. U ovom poglavlju su predstavljeni osnovni problemi koji utiču na razvoj vodnih resursa u slivu rijeke Vrbas. Ova diskusija pruža osnovu za identifikaciju i pripremu razvojnih opcija, koje će se analizirati u ovom poglavlju.

2.1

Ključni vodoprivredni problemi i primarni ciljevi

AC

R

T

Kako je rečeno u Modulu 1 i OSNOVI, vodni režim u slivu Vrbasa karakteriše nejednaka distribucija protoka tokom godine. Maksimalni protoci se javljaju u proljeće (mart-maj) i zimi (decembar). Pored toga, analize izvršene u Modulu 1 su pokazale da se problem nejednake distribucije protoka čak povećao prethodnih godina usljed povećanja ekstremnih vrijednosti protoka i smanjenja minimalnih protoka. U posljednjih 10 godina, poplave i suše su se javljale u dotad nezabilježenom obimu. Zaista, vrijednosti 100-godišnjih poplava na profilima od interesa u slivu Vrbasa su više za oko 35% u odnosu na prethodno pretpostavljene vrijednosti, dok su minimalni protoci manji za oko 10%. Štaviše, porast broja stanovnika, politička i ekonomska nestabilnost kao i pomenute klimatske varijacije su povećale pritisak na vodne resurse. Poplave, suše, manjak vode za vodosnabdijevanje i kontaminacija površinskih i podzemnih voda samo su neki od primjera vodoprivrednih problema analiziranih u Modulu 1. Ovo su postojeći problemi za koje se očekuje da će u budućnosti biti sve izraženiji i značajniji. Rješavanje ovih problema kao i ostvarivanje višenamjenskog korištenja voda bez velikih akumulacija je skoro nezamislivo. Međutim, izgradnja ovakvih akumulacija stvara veliki broj problema, kako ekološke tako i socio-ekonomske prirode (premještanje stanovništva, potpuno urušavanje obrazaca migracije riba itd.). Pored IUV, implementacija ODV mora da na racionalan način ostvari koristi i pored postojanja mnogih značajnih naučnih, tehničkih, prostornih, administrativnih i ekonomskih implikacija. Mnogi od ovih problema povezanih sa implementacijom ODV nisu novi interesnim stranama u BiH, ali postoji nekoliko važnih tačaka koje se moraju imati na umu: •

N

• •

ODV pokriva sva vodna tijela, što uključuje rijeke, ušća (što u suštini nije relevantno za Vrbas), jezera, vještačke vodne strukture i površinske vode; Moraju se odrediti ciljevi da bi se promovisalo održivo korištenje vodnih resursa; Negativni ljudski uticaji na vodenu sredinu od strane pojedinih aktivnosti poput industrije, navodnjavanja ili izvora u širem smislu moraju biti identifikovani i mora se uspostaviti "Program mjera" da bi se suočilo sa svim vidovima uticaja; Troškovi koji se stvaraju usvajanjem ovih mjera moraju biti analizirani da bi se osigurala održivost; Učešće javnosti je jedan od suštinskih zahtjeva ODV, a od fundamentalnog je značaja za proces PURS-a.

• •

Implementacija ODV će biti razvijena kroz seriju šestogodišnjih ciklusa planiranja. Ovo će omogućiti da se kroz planove uzmu u obzir dugoročni razvojni trendovi (poput klimatskih promjena) i bolje razumijevanje osobina sliva. Uzevši u obzir navedeno, generalno gledano osnovna pitanja za ODV i IUV mogu se sumirati na slijedeći način: 

Vodosnabdijevanje tri glavna potrošača: stanovništvo, poljoprivreda i industrija

2-3


    

Zaštita životne sredine, uključujući održavanje ekološki prihvatljivog protoka Smanjenje negativnih uticaja poplava i suša Proizvodnja hidroenergije Rekreacija, turizam i ribolov Plovidba.

Svako od ovih pitanja je analizirano u tačkama ispod. 2.1.1

Vodosnabdijevanje glavnih potrošača

Vodosnabdijevanje stanovništva

R

T

Prema zakonima o vodama u BiH, vodosnabdijevanje stanovništva ima prioritet nad svim ostalim korištenjima voda. Potrebe stanovništva za pitkom vodom (uključujući tehničke gubitke) mogu se lako zadovoljiti iz površinskih i podzemnih resursa u slivu Vrbasa, a ova količina nema značajnijeg uticaja na bilans voda na svim profilima u slivu. U tabeli ispod je prikazana potražnja za vodom po regionima na duži rok planiranja do 2040. (vidi Tabela 2-1). Za detaljniji opis proračuna u tabeli vidjeti poglavlje u Modulu 1. Tabela 2-1: Potrebe za vodom u slivu Vrbasa po regionima za 2040. Potražnja za vodom (m3/sec)

AC

Region

Ukupne potrebe po regionim a (m3/sec)

Ekološki prihvatljiv protok (EF) (m3/sec)

Ukupno sa ekološki prihvatljivim protokom (m3/sec)

Stanovništvo

Industrija

0,641

0,021

1,158

1,820

1,820

7,49

9,310

II

0,381

0,445

0,0

0,826

2,083

14,5

16,583

III

0,012

0,000

0,0

0,012

1,393

16,5

17,893

IV

2,047

0,750

0,650

3,447

4,830

24,5

29,330

V

0,159

0,032

12,390

12,581

15,023

30,0

45,023

3,24

1,248

14,198

I

UKUPNO

Poljoprivreda

Ukupno uključujući uzvodno (m3/sec)*

N

* Za detaljniji opis proračuna ukupnih potreba uzvodno vidjeti Modul 1, poglavlje 7, tačka 7.4

Vodosnabdijevanje za potrebe industrije

Dok su raspad bivše Jugoslavije i rat u BiH doveli do značajnog pada industrijskih aktivnosti, novi pogoni i fabrike se polako izgrađuju, a njima će biti potrebno stabilno vodosnabdijevanje u budućnosti. Obezbjeđenje dovoljnih količina vode za ove kapacitete iz raspoloživih vodnih resursa ne čini se ograničavajućim faktorom (vidi Tabela 2-1 ispod). Međutim, najozbiljniji problem je isti kao i u slučaju vodosnabdijevanja stanovništva, a to su komunalne otpadne vode, što usljed nedostatka odgovarajuće prerade stvara probleme nizvodnim potrošačima i pogoršava klasu kvaliteta vode u rijeci. Vodosnabdijevanje za potrebe poljoprivrede

Kao i u slučaju vodosnabdijevanja stanovništva i industrije, i ovde postoje dva problema; 1) snabdijevanje dovoljnim količinama vode i 2) ispunjavanje standarda zahtjevane klase kvaliteta vode u rijeci (npr. klasa 3).

2-4


Za razliku od vodosnabdijevanja industrije i stanovništva, koje se može obezbijediti iz raspoloživih vodnih resursa, analiza izvršena u Modulu 1 je istakla činjenicu da postoji dugoročni deficit u vodosnabdijevanju za potrebe poljoprivrede (analizirani period do 2040. godine) koji će biti najizrazitiji u donjem dijelu sliva – od Laktaša do ušća u Savu. Ukupna površina predviđena za navodnjavanje u slivu Vrbasa iznosi 24.582 hektara i prikazana je u Tabela 2-2, što podrazumijeva da će ukupna potražnja za vodom iznosi ti 90,07 miliona m3 u ciljnoj 2040. godini. Neophodni maksimalni protoci za potrebe sistema navodnjavanja bi trebalo da iznose 14,2 m3/sec. Tabela 2-2: Potencijalna područja za navodnjavanje

3 4 5 6 7 8 9

GORNJI TOK

Donji Vakuf Bugojno Gornji Vakuf Uskoplje

T

Opština

R

1 2

Dio sliva Vrbasa

Podrašničko Polje Bjelajci Gerzovo Lijevče Polje Lijevče Polje Turjanica Valley Srbacko-Nozicka Plain Sitnesi Lijevče Polje

AC

Br.

Prijedlog od strane opština Nova bruto površina (u hektarima) Ukupna površina Predložena nova za područja za Naziv potencijalno navodnjavanje u navodnjavanog područja navodnjavanje u sastavu opštine sastavu opštine (hektara)* Uskoplje nd Lugovi 330 2.850 Pajić Polje nd

SREDNI TOK

Mrkonjić Grad Gradiška

DONJI TOK

Laktaši Srbac

N

UKUPNA POVRŠINA ZA NAVODNJAVANJE

1.158 152 246 12.759 2.426 682 1.480 491 1.218

1.556 13.879 3.108 3.189

24,582

* Ukupna površina obuhvata postojeće i nove površine zajedno; bp = bez podataka Izvor: Studija o održivom razvoju navodnjavanih površina u RS, 2010.

U gornjem dijelu sliva, površina predviđena za navodnjavanje iznosi 2.850 ha, što iznosi 1,15m3/s tj. 7,29 miliona m3 vode na godišnjem nivou. U srednjem dijelu sliva (Podrašničko polje), površina predviđena za navodnjavanje iznosi 1.550 ha, što iznosi 0,65m3/s tj. 4,28 miliona m3 vode na godišnjem nivou. Navodnjavanje u ovom području se oslanja na branu i akumulaciju u slivu rijeke Mračajske2 i ne zavisi od drugih akumulacije u slivu Vrbasa.

U donjem dijelu sliva, gdje je i najizraženiji nedostatak vode, površina predviđena za navodnjavanje iznosi 20.000 ha tj. maksimalna potrebna količina vode iznosi 12,39 m3/s ili 79 miliona m3 vode na godišnjem nivou. Ovo predstavlja najkritičniju tačku u vodoprivrednom bilansu. Ovaj nedostatak vode 2

Rijeka Mračajska je jedna od manjih pritoka Vrbasa.

2-5


se može dijelom rješiti korištenjem podzemnih voda, ali su ovi resursi ograničeni i ukupno iznose oko 5 m3/s. Pored toga, navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta u donjem dijelu sliva Vrbasa zavisi od obezbjeđenja propisane klase kvaliteta vode u rijeci Vrbas (klasa 3). Ovi problemi sa nedostatkom vode se mogu prevazići izgradnjom višenamjenskih akumulacija uzvodno (struktrualna razvojna opcija) i/ili smanjenjem korištenja vode u poljoprivredi putem primjene različitih metoda navodnjavanja i tehnologija koje štede vodu (nestrukturalna razvojna opcija).

T

Svake godine je evidentno smanjenje površine zemljišta dostupnog za navodnjavanjeu usljed potražnje za građevinskim zemljištem itd. U OSNOVI iz 1987. utvrđena je ukupna površina za navodnjavanje u iznosu od 30.740 ha, od čega 27.260 ha otpada na površine nizvodno od Banjaluke. Godišnji vodni deficit je bio 85.051.200 m3, ili Qmax = 27,6 m3/s protoka.

R

Najnovije istraživanje predviđa obezbjeđenje neophodnih količina vode za navodnjavanje dijela područja u opštini Gradiška (12.759 ha) iz kanala Osorna (6,64 m3/s), akumulacije Jurkovica (0,802 m3/s) i rijeke Vrbas (0,98 m3/s).3 Dio Lijevče polja i doline Turjanice bili bi navodnjavani iz Vrbasa (1,35 m/s) i kanala (82 l/s).

AC

Kao što je već pomenuto, poljoprivredne površine koje se već navodnjavaju uglavnom koriste vodu iz podzemnih akvifera. Međutim, primjećen je pad nivoa podzemnih voda u prethodnim godinama, što upućuje na prekomjerno crpljenje podzemnih voda u kombinaciji sa pogoršanjem kvaliteta podzemnih akvifera. Pregled

Dok se problemi sa količinom vode čine rješivim, problem zadovoljavanja standarda kvaliteta vode se ne može tako lako rješiti. Opterećenje na životnu sredinu usljed izgradnje novih industrijskih postrojenja, porast broja stanovništva, povećana upotreba pesticida u poljoprivredi i deterdženata u domaćinstvu samo su neki od razloga pogoršanja kvaliteta vode. Kao što je zaključeno u Modulu 1, trenutno najveće zagađenje dolazi od komunalnih otpadnih voda. Vodosnabdijevanje Banjaluke može biti posebno ugroženo, budući da je Banjaluka najveće naselje u slivu, čiji je glavni izvor vodosnabdijevanja rijeka Vrbas.

N

Jasno je da postoji potreba za značajnim poboljšanjem monitoringa korištenja voda u slivu, što se posebno odnosi na podzemne vode. Stoga je preporuka Konsultanta da plan budućih programa monitoringa sadrži stacionarne stanice za testiranje toka podzemnih voda (mjerači velikog kapaciteta), oscilacije piezometrijske površine, kao i procjenu uređaja za registrovanje podataka o karakteristikama punjenja. Ovo bi se trebalo postići ugradnjom površinskih vodomjera za mjerenje količine apstrakcije podzemnih voda, uronjenih uređaja za registrovanje kojima se može vršiti monitoring grupe parametara kvaliteta vode kao i nivoa podzemnih voda itd. 2.1.2 Zaštita životne sredine Rješenja iz ove studije, kao i u bilo kojem drugom PURS-u, trebalo bi da se fokusiraju na izbjegavanje pogoršanja statusa površinskih i podzemnih voda; drugim riječima, rješenja se moraju odnositi na zaštitu, unaprijeđenje i obnovu vodnih resursa da bi se postigao najbolji status, što je u skladu sa zahtjevima ODV.

3

Studija o održivom razvoju navodnjavanih površina u RS, 2010.

2-6


Jedan od osnovnih problema koji su ranije postojali i koji je analiziran u OSNOVI je loš kvalitet vode u rijeci Vrbas nizvodno od Jajca usljed rada "Elektrobosne", kao i dalje nizvodno od Banjaluke, uglavnom usljed rada fabrike celuloze i papira "Incel". Rješenje koje je svojevremeno predloženo i primijenjeno je bilo da se koncentracija zagađenja smanji povećanjem protoka tokom sušnih perioda, što bi se moglo postići izgradnjom akumulacija da bi se povećali minimalni protoci i smanjila koncentracija ukupnog predviđenog zagađenja.

T

Ovaj pristup je podrazumijevao protok nizvodno od Banjaluke od minimum 50 m3/s da bi se obezbijedilo da kvalitet vode u Vrbasu ostane u propisanoj klasi. U suštini, ovaj prijedlog je značio da prirodni protok u rijeci mora biti povećan za oko 25 m3/s ili, drugim riječima, protok je morao biti dvostruko povećan. Budući da je strateški cilj i orijentacija Bosne i Hercegovine impelmentacija ODV, pristup rješavanju problema kakav je ovde opisan bi u današnjem vremenu bio neprihvatljiv. U svakom slučaju, smanjenje obima proizvodnje u banjalučkoj fabrici "Incel" i "Elektrobosni" iz Jajca u znatnoj mjeri je umanjilo koncentraciju zagađenja.

R

Međutim, daleko izraženiji problem danas je zagađenje koje dolazi od neprerađenih komunalnih otpadnih voda, uglavnom iz najvećih naseljenih mjesta. U slivnom području Vrbasa postoje 602 registrovana naselja, od čega 22 imaju broj stanovnika od preko 2000, a nijedno od njih ne posjeduje postrojenje za preradu otpadnih voda, osim onog u Zelenom Viru (sliv rijeke Vrbanje) kapaciteta 500 ES.

AC

Izgradnja neophodnih kanalizacionih sistema i postrojenja za preradu otpadnih voda će zahtijevati značajne finansijske investicije. U Banjaluci, izgradnja nedostajuće kanalizacione mreže bi koštala 97 miliona KM (65 miliona USD), dok bi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda koštalo oko 52,8 miliona KM (35,5 USD). Samo održavanje ovakvog postrojenja bi koštalo oko 6 miliona KM godišnje (4 miliona USD). Za razliku od situacije osamdesetih, kada je sačinjena OSNOVA, kvalitet vode Vrbasa, posebno u njegovim najzanimljivijim dijelovima (tj. područjima sa najvećom potražnjom – G. Vakuf - D. Vakuf, Laktaši - ušće), je uglavnom pogodan za navodnjavanje. Stoga ne postoje dalji razlozi za povećanjem protoka nizvodno od Banjaluke u cilju smanjenja koncentracije zagađenja. Ekološki prihvaljiv protok

N

Slijedeće važno pitanje je obezbjeđenje ekološki prihvaljivog protoka (EPP) tokom čitave godine u vodotocima, bez obzira na to kolike su potrebe za vodom poljoprivrede, industrije ili proizvodnje hidroenergije. Određivanje vrijednosti EPP je predmet rasprave u BiH, a trenutno se vrše analize i poređenja postojeće metode određivanja EPP u odnosu na druge metode koje se primjenjuju u svijetu. Zakon o vodama propisuje da se EPP određuje na osnovu izvršenih ispitivanja u skladu sa metodama određivanja EPP definisanim podzakonskim aktima, a s obzirom na specifičnosti i sezonske varijacije lokalnog ekosistema. Prije donošenja relevantnog podzakonskog akta (koji je još u procesu usvajanja), EPP je definisan kao minimalni prosječni mjesečni protok od 95% raspoloživosti. Značaj EPP leži u činjenici da je to istovremeno najveća komponenta ukupnih potreba za vodom kao i vodoprivrednog bilansa tokom najsušnijeg perioda godine (sušna sezona). Stoga, obezbjeđenje EPP može biti u direktnoj suprotnosti sa potrebama vode za navodnjavanje. Primijećemo je, međutim, da je ovako definisano određivanje EPP je bazirano na zastarjelim i ekološki neopravdanim metodama. Rješavanje tog problema nije bilo u opsegu i djelokrugu ovog izvještaja i nacionalno zakonodavstvo na snazi mora se koristiti. Međutim, provedene su i druge metode analize EPP koji se koriste u drugim zemljama, i utvrđeno je da vlada BiH mora rješavati ne samo

2-7


metodologiju proračuna EPP, već i poboljša kvalitetu podataka na temelju kojih su ti proračuni sprovode. Konkretni ekološki efekti lošeg održavanja EPP se detaljnije razmatraju u odjeljku 2.2. 2.1.3 Smanjenje negativnih uticaja poplava i suša Nedavne poplave tokom 2010. su prouzrokovale značajne štete u slivu Vrbasa i pokrenule raspravu o mogućim rješenjima ovog problema poput izgradnje višenamjenskih akumulacija veće korisne zapremine koje bi bile u stanju da zaustave, ili barem smanje, poplavni talas. Pored toga, pokrenute su inicijative za izgradnju novih i ojačanje postojećih sistema odbrane od poplava.

T

Inundacija donjeg toka rijeke Vrbas tj. područja između lijevog i desnog vrbaskog nasipa ima značajnu površinu od 7.800 ha obradivog zemljišta. Međutim, ovo područje je uglavnom devastirano usljed konstantnog plavljenja. Pored toga, ovo područje ima značajan udio u zadržavanju poplavnog talasa tokom perioda visokih voda rijeka Save i Vrbasa.

AC

R

Suše koje su se desile proteklih godina su takođe imale negativan uticaj, posebno na poljoprivrednu proizvodnju. Pored smanjenja poplavih talasa, izgradnja višenamjenskih akumulacija može da smanji, ili čak potpuno eliminiše negativne uticaje suša. Pored toga, da bi se obezbijedio neophodni dotok vode bez ugrožavanja ekoloških uslova u nizvodnom dijelu, neophodno je povećati protok tokom sušnih perioda putem odgovarajućih tehničkih mjera. U budućnosti, nakon 2040, vodni deficit tokom sušnih perioda će biti još veći i kritičniji. 2.1.4 Proizvodnja hidroenergije Hidroenergija je najznačajniji obnovljivi izvor energije, a trenutno i jedini koji je ekonomski konkurentan fosilnim gorivima i nuklearnoj energiji. Države Evropske unije zadale su sebi ambiciozan cilj da povećaju udio obnovljivih izvora energije sa 8.5 % u 2005. godini na 20% cjelokupne potrošnje energije u EU do 2020. godine.

N

Sa do sada izgrađenim hidroenergetskim objektima (Jajce 1, Jajce 2 i Bočac), formiran je ukupni akumulacioni prostor korisne zapremine cca 46 ha3 (46 miliona m3), što predstavlja izravnanje vode rijeke Vrbas ispod 1%. Ovo zapravo znači da postojeće akumulacije nisu u stanju da vrše redistribuciju vode između sezona, čak ni u periodu od nekoliko dana. Postojeće akumulacije nisu pogodne ni za kontrolu poplava. Stoga, regulacija je uglavnom dnevna i na vodoprivrednim poprečnim profilima akumulacije nemaju uticaja na bilans protoka bilo na mjesečnom ili čak sedmičnom nivou. Evidentno je da korišćenje hidroenergetskog potencijala u slivu rijeke Vrbas nije na zadovoljavajućem nivou. Od ukupno procijenjenog ekonomski iskoristivog hidroenergetskog potencijala od cca 927 MW sa mogućom prosječnom godišnjom proizvodnjom od cca 2615 GWh, do sada su u slivu izgrađeni kapaciteti snage 188 MW, u kojima se godišnje proizvede oko 720 GWh (oko 27% od moguće proizvodnje). Osnovni plan proširenja proizvodnje energije mora da se pripremi na osnovu najpouzdanijih podataka da bi se definisala potreba za novim energetskim postrojenjima, kako hidroenergetskim tako i termoenergetskim. Ovo je od suštinskog značaja za optimalno planiranje i tempiranje investicija u nova proizvodna postrojenja kao i potrebe za finansiranjem ovakvih investicija. Pored toga, istinska ekonomska vrijednost hidroenergetskih postrojenja, a time i konačna procjena u pogledu njihove izvodivosti i stepena do kojega koristi prevazilaze troškove, zavisiće od vremena kada je predviđeno da se u

2-8


funkciju stave dodatni termoenergetski kapaciteti i proizvodnja obnovljive energije. Poznavanje ovih činjenica će omogućiti institucijama u BiH i entitetima da izvrše procjenu inkrementalnih troškova hidroenergetskog razvoja. Stoga, ako se u budućnosti izgradnja termoelektrana bude mogla izbjeći putem realizacije hidroenergetskih rješenja, sveukupne koristi za društvo od realizacije ovakvog rješenja bile bi veće nego u slučaju da se procjenjuju pojedinačno. Iz tog razloga je potrebno izvršiti posebnu energetsku studiju kao nadopunu postojeće energetske strategije. Ovakva jedna studija bi takođe mogla da se obuhvati Strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu.

R

T

2.1.5 Rekreacija, turizam, uzgoj ribe i ribolov Može se reći da su ovi sektori u očiglednom konfliktu sa ostalim korištenjima voda – između ostalog sa izgradnjom i radom hidroelektrana, smanjenim tokom u rijeci usljed zahvatanja vode, zagađenjem vode usljed industrijskih aktivnosti i komunalnih optadnih voda itd. Potrebe vode za uzgoj ribe i ribolov praktično i nisu analizirane budući da je udio ribnjaka u ukupnom korištenju voda generalno gledano zanemarljiv, s obzirom na činjenicu da se korištene vode vraćaju u rijeke, dok su potrebe za vodom sa aspekta ribljeg svijeta uvrštene u udio ekološki prihvatljivog protoka.

AC

Ribolov i uzgoj ribe su veoma važne aktivnosti u slivu Vrbasa i sve eventualne aktivnosti moraju uzeti ovu činjenicu u obzir prilikom daljeg planiranja. Pored toga, postoje neke važne lokacije na Vrbasu koje se koriste za sport i rekreaciju (npr. rafting) i ovo se mora uzeti u obzir prilikom analiziranja iskorištenja vodnih resursa. 2.1.6 Plovidba Trenutno je plovnost Vrbasa jedva moguća u dužini od samo 3 km od ušća. Međutim, više puta je razmotrena mogućnost otvaranja donjeg toka Vrbasa za plovidbu, od ušća u Savu. U jednom periodu su razmatrani prijedlozi da se rijeka učini plovnom (obezbjeđenjem kanala) uzvodno do Klašnica pa čak i do Banjaluke.

N

Međutim, postoji niz prepreka za realizaciju plovidbe, poput: • • •

• •

nepovoljnih hidroloških faktora (vodni režim), nepovoljnih morfoloških i hidroloških uslova (nedovoljna širina i dubina plovnog puta), nepovoljnih elemenata pravca riječnog korita, značajno meandriranje (morfološki nestabilno korito), nekontrolisanog iskopavanja šljunka i pijeska iz vodotoka i drugih objekata duž rijeke i u riječnom koritu poput niskih mostova, potpoljenih plovila, neeksplodiranih eksplozivnih sredstava itd.

Pomenute prepreke se mogu donekle eliminisati izgradnjom kanala sa nizom prevodnica, ali bi ovo zahtijevalo skretanje značajnog dijela riječnog toka i bilo bi izuzetno skupo. Evidentno je da tehničke mjere poput regulacije riječnog toka i promjena hidrološkog režima izgradnjom uzvodnih akumulacija ne može transformisati riječni tok u plovni put koji bi mogao garantovati stalnu plovnost.

2-9


U OSNOVI su predložene dvije varijante, koje uključuju izgradnju sistema ustava, ali koje mogu biti ekonomične jedino ako se voda istovremeno koristi za proizvodnju hidroenergije. Prema varijanti 1, neophodno je izgraditi 6 ustava visine 6-7 m, ili varijantu 2 sa 3 ustave visine oko 14 m. Nakon izgradnje ustava sa prevodnicama u donjim potezima i nakon kanalisanja rijeke Save u Vrbas, plovidba bi bila moguća u području uzvodno od ušća u Savu u dužini od oko 32,5 km. Ovo bi zahtijevalo izgradnju pristaništa na kraju plovnog puta Vrbasa u mjestu Klašnice. U neposrednoj blizini Klašnica se nalaze magistralni putevi kao i lokacije planiranih autoputeva i željezničke pruge. Dužina novog sporednog kolosijeka od pristaniša do Zalužana iznosi oko 10 km.

R

T

Plovidba takođe može stvoriti značajno opterećenje sa ekološkog aspekta. Plovidba stvara zagađenje, kao i radovi u cilju unaprijeđenja uslova plovidbe opisani u prethodnim poglavljima. Ovo može da pogorša situaciju nizvodno (npr. kroz promjene u toku vučenog nanosa, morfološkog i dinamičkog razvoja mreže kanala, promjene režima podzemih voda itd.). Stoga je neophodan integrisani pristup u planiranju u cilju unaprijeđenja plovidbe i zaštite riječnog sistema. Budući da je ovo problem koji obuhvata ne samo BiH, preporučuje se zajednički pristup koji bi po svom karakteru trebalo da bude interdisciplinaran tj. da obuhvata pitanja životne sredine, upravljanje vodama, transport, hidrotehniku, ekologiju, prostorno planiranje, turizam, ekonomiju kao i uključivanje interesnih strana putem procesa javnih konsultacija.

AC

2.1.7 Diskusija Moduli 1 i 2 su se detaljno bavili hidrološkim, topografskim, geološkim, socio-ekonomskim i faktorima životne sredine na osnovu kojih su određene lokacije i prihvaćena tehnička rješenja za šeme hidroelektrana (HE) u slivu. Korišten je veliki broj nacrta i druge dokumentacije koja se tiče sliva kao i stvarni parametri već postojećih postrojenja. Modul 2 je u ovom pogledu ograničen na energetski aspekt korištenja vodnih resursa. Međutim, dobro su poznate višestruke mogućnosti koje ishode iz izgradnje HE i stoga je neophodno izvršiti analizu višenamjenskog korišćenja tj. hidroenergija i vodoprivreda, kao i korištenje raspoloživih resursa. Pored toga, ekološki i socio-ekonomski uticaj predloženih šema se u svakom slučaju mora uzeti u obzir. Osim toga, takođe je neophodno učešće javnosti, što je jedan od osnovnih postulata ODV, Dablinskih pricnipa i Arhuske konvencije.

N

Konačni zaključci ukupnog potencijala vodotokova i njihovog optimalnog korištenja su dati u daljim analizama u Modulu 3. Namjena i karakter korištenja izgrađenih i predviđenih akumulacija su višenamjenski. Režim punjenja i pražnjenja akumulacije može umnogome varirati, a ciljevi punjenja i pražnjenja su u suprotnosti jedan sa drugim. Uobičajeni termini koji se koriste u BiH su hidroenergetsko i vodoprivredno korišćenje akumulacija tj. prilagođavanje moguće proizvodnje hidroenergije zahtjevima potrošača električne energije; prilagođavanje drugih izvora električne energije unutar energetskog sistema, postizanje veće ili manje regulacije protoka i povećanje malih protoka kao i smanjenja nivoa velikih voda. Ako se problemi upravljanja vodama ne mogu rješiti u okviru jednog sliva, transfer voda iz susjednih slivova postaje realna opcija. Ako u donjem toku Vrbasa u budućnosti budu postojali problemi sa manjkom vode za navodnjavanje, postoji teorijska mogućnost za pronalaženjem rješenja putem obezbjeđenja vodozahvata iz sliva Save i iz samog vodotoka ove rijeke. Ovakvo rješenje je ipak do sada odbacivano usljed lošeg kvaliteta vode rijeke Save. 2.1.8 Prijašnje metode rješavanja vodoprivrednih problema Vodoprivredni problemi u slivu Vrbasa su do sada nekoliko puta analizirani, ali dvije najvažnije analize po opsegu i kvalitetu su dokumenti od fundamentalnog značaja koje se ovim projektom

2-10


ažuriraju, a to su OSNOVA iz 1987. i Novelacija OSNOVE iz 1997. koja je urađena samo za slivno područje Vrbasa koje pripada RS. Nakon opsežne analize, u OSNOVI iz 1987. se razmotrilo rješavanje vodoprivrednih problema putem izgradnje niza višenamjenskih akumulacija i usvojen je scenario čiju osnovu čine slijedećih akumulacija: Gornji Vakuf, Han Skela, Janjske Otoke, Bočac, Banja Luka-srednja i Čelinac (vidi Tabela 2-3). Vodoprivredni zahtjevi su ovom varijantom uglavnom zadovoljeni budući da se ona ticala postojećih i predviđenih problema. Ovo rješenje bi obezbjeđivalo oko 517 hm3 (517 miliona m3) korisne zapremine, što bi omogućilo povećanje minimalnih protoka na profilu Delibašino Selo do 52,5 m3/s. Ovo bi, s druge strane, rješilo dva glavna problema nizvodno od Banjaluke: vodosnabdijevanje stanovništva, industrije, a posebno poljoprivrede kao i smanjenje koncentracije zagađenja vode u rijeci Vrbas.

T

• •

N

AC

R

Pored toga, ovo rješenje bi omogućilo proizvodnju energije od oko 888 GWh godišnje uz pozitivan indikator troškova investicije po KWh.

2-11


Tabela 2-3: Predložene šeme višenamjenskih akumulacija iz OSNOVE Akumulacija

Površina sliva

Prosječni protok

(km2)

(m3/s)

Gornji Vakuf Han Skela Janjske Otoke Bočac Banja Luka Srednja Čelinac UKUPNO:

200 1230 193 3651 4183 607

4.1 23.3 8.22 83 93.8 13.01

Moguća proizvodnja energije (GWh/godišnje) 11.50 133.00 101.00 294.00 320.00 28.70 888.20

T

Izvor: OSNOVA

Korisna zapremina akumulacije (hm3) miliona m3 52.50 218.00 72.50 42.90 88.00 43.00 516.90

R

Međutim, u vrijeme pripreme OSNOVE na javnim konsultacijama se zahtijevalo da se akumulacije Gornji Vakuf, Han Skela i Čelinac izostave iz daljeg razmatranja usljed uticaja na stanovništvo u pogledu zauzimanja zemljišta i gubitka stambenih objekata. Svaka od pomenute tri akumulacije je smatrana veoma značajnom za rješavanje vodoprivrednih problema, posebno Han Skela, koja je značajna za regulaciju prirodnog vodnog režima.

AC

Ovo je vodilo do dodatne analize predloženih šema uz slijedeće akumulacije: Janjske Otoke, Bočac, Vrletna Kosa and Banja Luka-Srednja (vidi Tabela 2-4). Koncipiran na ovaj način, sistem bi obezbjeđivao minimalni protok od 45,8 m3/s na profilu Delibašino Selo i smanjio nivo velikih voda 100-godišjeg povratnog perioda za oko 170 m3/s. Tabela 2-4: Osnovne karakteristike redukovanog sistema Površina sliva

Prosječni protok

(km2)

(m3/s)

Zapremina

Korisna Zapremina akumulacije (hm3) miliona m3

Moguća proizvodnja energije (GWh/godišnje)

193 3651

8.22 83

72.50 42.90

101.00 294.00

Banja Luka Srednja HE Vrletna Kosa UKUPNO:

4183 279

93.8 5.98

88.00 95.00 298.40

320.00 63.20 778.20

N

Janjske Otoke Bočac

Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, desile su se demografske i socio-ekonomske promjene koje su zahtjevale promjene vodoprivrednih rješenja. Postojali su zahtjevi da se napuste planovi za izgradnju HE Banja Luka-Srednja i da se umjesto nje ide sa opcijama izgradnje HE Krupa i HE Banja Luka-Niska. Novo rješenje je za cilj imalo da spriječi plavljenje naselja Krupa, tada se smatralo da bi izgradnja mogla početi u relativno doglednoj budućnosti.

Međutim, promjene u slivu su zahtijevale ažuriranu studiju 1997. (tj. Novelaciju Vodoprivredne osnove). Korištenjem multikriterijumske analize, u ovoj studiji se razmotrilo šest varijanti/opcija. Predložena opcija (preferirano rješenje) sistema upravljanja vodama se sastojala od slijedećih akumulacija: Janjski Otoci, Vrletna Kosa, Bočac, Krupa, Banja Luka- niska i Čelinac (vidi Tabela 2-5).

2-12


Ovakav sistem upravljanja vodama bi obezbijedio povećanje minimalnih protoka do 39,10 m3/s na profilu Delibašino Selo. Međutim, uticaj na smanjenje poplavnih talasa (velikih voda) je zanemarljiv a uglavnom usljed odbacivanja akumulacije Banja Luka-srednja iz razmatranja. Tabela 2-5: Osnovne karakteristike preferiranog rješenja iz Novelacije Prosječni protok

(km2)

(m3/s)

193 1230 3651 3736

Banja Luka-Niska Čelinac UKUPNO:

4183 607

2.2

8.22 23.3 83 84.9

Moguća proizvodnja energije (GWh/godišnje) 101.00 133.00 294.00 137.20

93.8 13.01

7.60 43.00 266.80

178.00 28.70 802.10

R

Janjske Otoke HE Vrletna Kosa Bočac Krupa

Korisna zapremina akumulacije (hm3) 72.50 218.00 42.90 5.80

T

Zapremina

Površina sliva

Zakonska i institucionalna pitanja

kontinuirani napori prema usklađivanju sa direktivama EU planiranje vodnih resursa sprovođenje zakona o vodama i prava potrošača kompenzacija negativnih uticaja investicija koncesije pokrivanje troškova monitoring vodotokova i kvaliteta vode procjena štete od poplava i suša korištenje zemljišta i planiranje

N

• • • • • • • • •

AC

Zakonska i institucionalna pitanja koja se tiču vodoprivrednog sektora u BiH su analizirana u Modulu 1 i Modulu 2. Stoga su ovde predstavljena samo ključna područja koja je potrebno razmotriti. Dok je na državnom, a takođe i na entitetskom nivou učinjen napredak u pogledu institucionalnih i zakonskih reformi u vodoprivrednom sektoru i izvršeno približavanje usklađivanju sa direktivama EU kao i principima integrisanog upravljanja vodama, još ostaje nekoliko ključnih područja koja treba razmotriti. Konkretno, ta područja su:

Pored toga, ovaj dio se odnosi na mjere obezbjeđenja Svjetske banke, budući da će one takođe uticati na vodne resurse u slučaju da banka bude angažovana u finansiranju bilo koje od strukturalnih komponenti razvojnih opcija. Na nivou BiH trenutno ne postoji zakonski obavezujuća regulativa u pogledu vodnih resursa. Prema Ustavu BiH, svaki entitet (FBiH, RS kao i Distrikt Brčko) je nadležan za upravljanje vodnim resursima na svojoj teritoriji. Zapravo, ustavni i zakonski okvir u BiH je takav da institucije BiH nemaju nadležnost da regulišu međuentitetske odnose. Međuentitetska komisija za vode je primarno osnovana radi promocije saradnje po svim pitanjima upravljanja vodama između nadležnih ministarstava oba entiteta; međutim, ova komisija je prestala sa radom. Nedostatak koordinacionog tijela je očigledan kod upravljanja vodnim resursima u slivu Vrbasa. Jedan od primjera je neodržavanje konstantnih ekološki prihvaljivih protoka.

2-13


U pogledu usklađivanja sa ODV EU i drugim direktivama EU koje se tiču sektora voda i otpadnih voda, neophodna je implementacija zakonskih i podzakonskih akata koji pružaju operativne i tehničke smjernice neophodne za njihovu efikasnu primjenu i sprovođenje. Oba entitetska zakona o vodama4 su vrlo detaljna i sveobuhvatna i razmatraju većinu stvari vezanih za vodoprivredu, premda je približno 65% usklađeno sa zakonodavstvom EU. Uprkos ovome, postoje područja gdje je zakonodavstvo nedorečeno jer nije dovoljno definisana odgovornost za usklađivanje i implementaciju. Sekundarno zakonodavstvo je takođe primijenjeno u vodoprivrednom sektoru i usklađeno je 97% sa regulativom EU. Na primjer, svi planovi u kontekstu zaštite od poplava shodno Direktivi EU o upravljanju rizikom od poplava (2007/60/EC) su obuhvaćeni regulativom u oba entiteta.

R

T

U skladu sa Zakonom o vodama u FBiH, do danas je usvojeno 17 odredbi. U RS je donijeto 12 odredbi, a još ih nedostaje oko 20, dok su četiri odredbe trenutno u pripremi. Priprema nekih od pomenutih podzakonskih akata u BiH se vrši u okviru IPA projekta "Podrška strategiji o vodama u BIH" iz 2007. (decembar 2009-decembar 2011.) sa ciljem jačanja institucionalnog i zakonskog okvira vodoprivrednog sektora u BiH. Usvajanje i implementacija novih zakona o komunalnim vodama koji su u skladu sa zakonodavstvom na entitetskom nivou mora biti izvršeno od strane kantonalnih vlasti u FBiH i opštinskih vlasti u RS u slučaju kada važeći zakoni o vodama nisu u skladu sa novim zakonima koji regulišu ovu oblast.

AC

U pogledu planiranja vodnih resursa, FBiH je pripremila nacrt vodoprivredne strategije (2010.) koji nudi širok pregled statusa korištenja voda, zajedno sa opštim zaključcima i ciljevima, ali nažalost bez prijedloga konkretnih mjera.5 Na primjer, jedan od ciljeva je povećanje vodosnabdijevanja iz javnog sistema sa 60 na 80 % i smanjenje ukupnih gubitaka u mreži za barem 15%, ali nema naznaka kako bi se to moglo postići. S druge strane, Republika Srpska još mora da razvije i usvoji strategiju upravljanja vodnim resursima uz odgovarajuće akcione planove, u skladu sa entitetskim zakonom o zaštiti vodnih resursa. Osim strategija na entitetskim nivoima, BiH mora da definiše i kreira vodoprivrednu strategiju za cijelu zemlju u skladu sa specifičnim uslovima u zemlji i uz vođenje računa o zaštiti vitalnih prirodnih resursa u širem regionu. Entiteti su 2008. godine postigli sporazum o energetskoj strategiji, što je bio signal da bi se mogao postići i sličan sporazum o vodoprivrednom sektoru.

N

Na entitetskom nivou, postoji potreba za ubrzavanjem implementacije postojećih podzakonskih akata i standarda, kao i za harmonizacijom postojećeg sekundarnog zakonodavstva, uključujući smjernice i standarde. Republika Srpska još mora da razvije i usvoji strategiju upravljanja vodnim resursima uz odgovarajuće akcione planove, u skladu sa entitetskim zakonom o zaštiti vodnih resursa. Usvajanje i implementacija novih zakona o komunalnim vodama koji su u skladu sa zakonodavstvom na entitetskom nivou mora biti izvršeno od strane kantonalnih vlasti u FBiH i opštinskih vlasti u RS u slučaju kada važeći zakoni o vodama nisu u skladu sa novim zakonima koji regulišu ovu oblast. Međutim, osim izrade nacrta neophodnih zakona i omogućavanja zakonodavstva, sprovođenje zakona je takođe ono što nedostaje, posebno u pogledu održavanja ekološki prihvatljivog protoka i zaštite prava svih potrošača. Uzgredna opservacija toka u glavnom kanalu rijeke Vrbas pokazuje da se zahtjev za održavanjem dodatnog protoka ponekad ne poštuje. Sprovođenje zakona, mada komplikovano preko entitetskih granica, nije jedini princip ostvarivanja ravnopravnog korištenja vodnih resursa. Takođe se moraju uspostaviti mehanizmi raspodjele troškova i koristi od ujednačenog

4

Zakon o vodnim resursima, Službeni list FBiH br. 70/06, usvojen 1. januara 2008. Zakon o vodama, Službeni list FBiH br. 50/06, usvojen 1. januara 2008. 5 Konkretne mjere su date u planovima upravljanja.

2-14


razvoja vodnih resursa. Prava i obaveze svih korisnika vodnih resursa u slivu moraju se definisati i dogovoriti.

T

Buduće investicije u vodne resurse će zahtijevati da licima koja su zahvaćena projektom budu adekvatno nadoknađeni direktni i tekući gubici. Ovo se ne odnosi samo na eksproprijaciju nekretnina i isplate fer vrijednosti za njih. Svaka investicija koja jasno obezbjeđuje razvoj vodnih resursa upravljanje tokom tako da obezbjedi vodu domaćinstvima, industriji i poljoprivredi, smanjenje uticaja poplava i suša i obezbjeđuje proizvodnju hidroenergije - uključuje asimetričnu raspodjelu troškova i koristi. Oni koji su zahvaćeni, na primjer plavljenjem imanja i premještanjem ili tekućim uticajima usljed potrebe pronalaženja alternativnih načina ostvarenja prihoda, trpe sve negativne uticaje, dok koristi prevashodno osjete oni koji nisu ugroženi investicijom. Višenamjenska brana koja obezbjeđuje dodatni tok pored minimalnog toka i koja može da obezbijedi vodu za nizvodne potrošače, zaštitu od poplava i višak energije biće od koristi onima koji ne žive u tom području, pa čak i državi/entitetima.

R

Postojeće zakonodavstvo propisuje naknade za potrošnju vode u koje, pored ostalih, spadaju i proizvodnja hidroenergije i navodnjavanje. S druge strane, ova sredstva su namijenjena za razvoj lokalne infrastrukture. Ovaj koncept, poznat kao raspodjela koristi, razmatra se u poglavlju 5. Međutim, po sadašnjim cijenama, prikupljeni iznosi od naplate su mali u odnosu na potrebe investicija u velikom broju sektora koji vrše uticaj na upravljanje vodnim resursima uključujući vodosnabdijevanje, preradu otpadnih voda i navodnjavanje.

U FBiH, na osnovu Zakona o vodama, odlukom je utvrđena visina posebnih vodnih naknada, koje su od početka 2012. sljedeće: Za crpljenje vode u svrhu zajedničkog vodosnabdijevanja - 0,01 KM/m3, voda i mineralna voda za flaširanje - 2,00 KM / m3; navodnjavanje - 0,00 KM/m3; Struja - 0,001 KM/kWh. Vodne agencije dobijaju 40% sredstava iz posebnih vodnih naknada, koje koriste za financiranje svojih aktivnosti, koje uključuje monitoring vode i održavanje vodozaštitnih objekata u Federaciji. Fond za zaštitu okoliša prima 15%, koji se koristi za zaštitu voda, 45% prihoda od posebnih vodnih naknada idu kantonima, koji koriste sredstva za sufinanciranje izgradnje i održavanja vodnih objekata, uključujući, između ostalog vodoopskrbne objekte - brane i rezervoare; vodozahvatne strukture; postrojenja za obradu pitke vode; navodnjavanje - brane i akumulacije, opskrbni kanali i tuneli, kanalizacije, pročišćavanje otpadnih voda, izlaze otpadnih voda i pripadajući objekti.

N

•

AC

Zakonska regulativa u FBiH i RS u pogledu posebnih fondova koji bi se mogli realizovati iz višenamjenskog upravljanja vodama i hidroenergetskih šema u cilju korištenja istih za ekonomski razvoj razmatrana je u Izvještaju o aktivnosti 1. Pomenuti zakoni su, ukratko, sljedeći:

•

U RS, relevantna zakonska regulativa je Pravilnik iz 2009. godine o metodama, procedurama i vremenu za izračunavanje i plaćanje posebne vodne naknade na osnovu Zakona o vodama, odluka od 5. maja 2011. godine o visinama posebnih naknada za vodoprivredu. Oni koji plaćaju posebne naknade za vode su, između ostalog, sljedeći: pravna i fizička lica koja crpe površinsku ili podzemnu vodu u svrhu: vodosnabdijevanja, navodnjavanja, industrijskih procesa; pravna i fizička lica koja se bave proizvodnjom hidroenergije. Navedene naknade iznose, za navodnjavanje: 0,002 KM/m3 vode; 0,002 KM/m3 za pravna i fizička lica koja crpe preko 1000 m3 vode godišnje za vlastite potrebe. za hidroenergiju: 0,001 KM/kWh proizvedene električne energije. Agencije za vode dobijaju 55% sredstava od posebnih naknada za vodoprivredu, 30% odlazi odjeljenjima za posebne namjene na kantonalnom nivou, dok 15% ide u fond za zaštitu životne sredine.

2-15


•

U RS, Uredbom o naknadama za korištenje prirodnih izvora za proizvodnju električne energije se, pored ostalog, definiše naknada za korištenje hidroakumulacija poput: akumulacija, nepoplavljenog eksproprisanog zemljišta, sistemi za snabdijevanje i navodnjavanje i visokotlačni cjevovodi. Ova naknada se izmiruje u opštini u kojoj se nalazi objekat i proporcionalno se dijeli prema zahvaćenom području ako ih ima više. Ove naknade se smatraju opštinskim prihodom i uplaćuju se na poseban račun u svrhu korištenja za: 70% iznosa - kreditna podrška razvoju preduzeća; izgradnja primarne infrastrukture (vodovodnih mreža, kanalizacije, toplovoda, lokalnih puteva; zaštita životne sredine).

T

Zakonski propisi su takođe neophodni radi podrške obnovljivoj energiji. Na primjer, hidroelektrane se mogu kvalifikovati za karbon kredite, na taj način pomažući smanjenje javnih i privatnih troškova koji su potrebni da se ove investicije realizuju.

R

Zakon o koncesijama takođe treba revidirati, kao i pristup koji vlada ima u pogledu izdavanja koncesija za izgradnju hidroelektrana. Na primjer, sve odobrene koncesije u RS možda ne predstavljaju finansijski održive projekte i stoga bi vlada u budućnosti mogla biti primorana da uvozi energiju po visokim cijenama. Pored toga, vrijeme odobravanja koncesija takođe treba revidirati budući da investicije u razvoj hidroenergije mogu dovesti do pogoršavanja postojećih problema sa kvalitetom vode. Prvo se treba posvetiti rješavanju problema sa kvalitetom vode, ili ih obuhvatiti sporazumom o koncesiji da bi se moglo razjasniti pitanje odgovornosti za kvalitet vode.

N

AC

Pokrivanje troškova u sektorima koji utiču na upravljanje vodnim resursima je takođe na niskom nivou i neophodno ga je unaprijediti putem zakonskih propisa i njihovog sprovođenja. Ovo pitanje mora biti tema rasprave na lokalnom, entitetskom i državnom nivou. Višenamjenske opcije razvoja vodnih resursa će obezbijediti niz usluga koje će ako ne budu nadoknađene po tržišnim cijenama dovesti do propadanja infrastrukture i neodgovarajuće raspodjele resursa. Na primjer, kao što je to razmotreno kasnije u ovom modulu, investicije koje čine Razvojnu opciju 6 će moći da zadovolje dugoročnu potražnju za vodom pod uslovom da se implementiraju osnovne mjere štednje. Ove mjere obuhvataju smanjenje gubitaka vode u distributivnoj mreži, povećanje efikasnosti metoda navodnjavanja i obezbjeđenje podsticaja za štednju vode. Trenutno niska cijena vode znači da potrošači nisu motivisani da štede vodu. Jedan primjer pokrivenosti troškova na osnovu tipičnih podataka za BiH: ako su tarife za vodosnabdijevanje 10% niže od troškova pružanja usluge, tehnički i administrativni troškovi iznose 70%, a stopa naplate je 60%, onda je pokrivenost troškova oko 16% (90% x 30% x 60%). Drugim rječima, od isporučenih 100 l samo je 16 l naplaćeno.

Monitoring tokova i kvaliteta vode je još jedna značajna zakonska/institucionalna promjena koja se mora desiti da bi se obezbijedilo pravilno upravljanje vodnim resursima. Pored toga, ovo će obezbijediti više podataka na osnovu kojih će se bazirati odluke o strategiji i kapitalnim ulaganjima koje utiču na vodoprivredni i hidroenergetski sektor. Da bi se pravilno odredili ukupni troškovi i koristi od zaštite od poplava i ublažavanja posljedica suša, mora se izraditi nacionalni program klasifikacije, procjene i vođenja podataka o ekonomskim i društvenim gubicima od posljedica poplava i suša. Ovi podaci će biti od koristi donosiocima strategija da da izvrše optimizaciju kapitalnih investicija koje utiču na upravljanje vodnim resursima. Na kraju, potrebne su i promjene u pogledu korištenja zemljišta i planiranja. Jedno od primarnih opravdanja za investiranje u višenamjenske brane je obezbjeđenje vode za domaćinstva, industriju i poljoprivredu (navodnjavanje). Međutim, istovremeno je od izrade OSNOVE 1987. godine u slivu

2-16


Vrbasa izgubljeno 7000 hektara poljoprivrednog zemljišta, zbog realizacije drugih razvojnih rješenja. Pored toga, stvarna površina navodnjavanog zemljišta je prilično mala u poređenju sa potencijalom za navodnjavanja, kako je to detaljnije opisano na više mjesta u ovom modulu. Važno je da država u cjelini, kao i entiteti pojedinačno, podrži razvoj koji najviše odgovara njenom daljem razvoju. Ako se, putem različitih načina korištenja zemljišta, ispostavi da razvoj poljoprivrede nije od stvarnog značaja, prioritet razvoja vodnih resursa bi se takođe trebao promijeniti, na primjer, pridavanjem veće važnosti zaštiti od poplava (budući da izgradnja stambenih objekata dolazi umjesto poljoprivrede) u poređenju sa korištenjem vodnih resursa (između ostalog za poljoprivredne svrhe).

2.3

Procjena uticaja na životnu sredinu Prirodna staništa (OP 4.04) Fizički kulturni resursi (OP 4.11) Šumarstvo (OP 4.36) Nedobrovoljno premještanje (OP 4.12) Projekti o međunarodnim vodama (OP 7.50) Projekti o spornim područjima (OP 7.60)

AC

• • • • • • •

R

T

Mjere obezbjeđenja Svjetske banke je takođe važno uzeti u obzir kod razvoja vodnih resursa u BiH. Mada preliminarni projekat i detaljni projekat za svaku predloženu razvojnu opciju u slivu Vrbasa tek treba da se pripremi, glavne investicije u ovakav tip projekta će biti niz višenamjenskih brana i akumulacija koje će značajno uticati na sliv i eventualno na druge nizvodne korisnike vodnih resursa. U svjetlu rečenog, moguće je da bi Svjetska banka ukazala na to da takav projekat (ili serija projekata koji su razrađeni za investicije) bi garantovao "A" kategoriju procjene uticaja na životnu sredinu i na taj način pokrenuo čitav niz operativnih procedura i zaštitnih mjera koje bi se morale ispitati na slijedeći način:

Socio-ekonomska pitanja

Glavna socio-ekonomska pitanja koja mogu biti pod uticajem sa razvojem upravljanja vodnim resursima u slivu Vrbasa, a koja obuhvataju izgradnju brana i akumulacija mogu se rezimirati kao:

N

Efekti na stanovništvo - u Modulu 2 je naznačeno da bi oko 1000 ili više domaćinstava (do 6000 ljudi) bilo zahvaćeno izgradnjom HE. Veliki broj ljudi bi bio zahvaćen rješenjima poput Han Skele Visoke, Gornjeg Vakufa, Šipraga, Grabovice i Čelinca. Svi koji su zahvaćeni bi trebalo da budu pravedno tretirani uz odgovoarajuću kompenzaciju. U jednom pozitivnijem smislu, razvojne opcije bi trebalo da stvore kratkoročne i dugoročne kao i naknadne šanse za zapošljavanje lokalnog stanovništva. Efekti na poljoprivredu - U Modulu 2 je naznačeno da bi oko 1500 hektara poljoprivrednog zemljišta bilo poplavljeno izgradnjom HE, gdje bi hidroelektrane Han Skela Visoka, Gornj Vakuf, Grabovica i Čelinac zahvatile značajne površine obradivog zemljišta, što bi dovelo do eventualnog gubitka sredstava za život. Svi koji su zahvaćeni bi trebalo da budu pravedno tretirani uz odgovarajuću kompenzaciju. Efekti na šumske resurse - u Modulu 2 je naznačeno da bi skoro 800 hektara šumskih površina bilo zahvaćeno, posebno na lokacijama HE Han Skela Visoka i HE Janjske Otoke. Pored gubitka šumskih površina, moglo bi doći i do eventualnog gubitka prihoda usljed gubitka šumskih površina i proizvoda. Efekti na lov, ribolov i rekreaciju su takođe potencijalna pitanja za razmatranje, a posebno potreba za uzvodnom migracijom riba koje se mrijeste. Pored toga, postojeća rafting staza u kanjonu Vrbasa,

2-17


koja je veoma posjećena tokom ljetnih mjeseci i koja je postala mjesto međunarodnih takmičenja je takođe jedno od pitanja za razmatranje. Efekti na infrastrukturu - u Modulu 2 je naznačeno da postoje značajni uticaji na postojeću infrastrukturu i izmještanje ili promjenu trase puteva, mostova itd. Pored preko 1000 zahvaćenih objekata, procijenjeno je da bi bilo zahvaćeno preko 60 km magistralih i oko 115 km lokalnih puteva. Bilo bi poplavljeno oko 7 mostova preko kojih idu magistralni putevi, kao i 40 manjih mostova, od kojih su neki pješački. Neke seoske zajednice bi bile izolovane, bez novih puteva koji ih povezuju. Na lokaciji Gornji Vakuf, linija dalekovoda bi takođe predstavljala problem.

T

Efekti na zdravlje - stanovništvo koje živi na području potencijalno zahvaćenom razvojnim opcijama, posebno na starija i nemoćna lica. Postoje i problemi stresa usljed nedobrovoljnog premještanja i potencijalnog gubitka sredstava za život.

R

Efekti na etnički identitet i kulturu takođe mogu predstavljati problem, posebno u slučaju plavljenja grobalja ili lokacija od mitološkog i duhovnog značaja. Bilo bi potrebno izvršiti detaljno ispitivanje grobljanskih lokacija koje bi bile potopljene tako da se može preduzeti dalje planiranje na iznalaženju koncenzusa za rješavanje ovih problema.

AC

Vizuelni efekti - moguće je da će biti promjena u izgledu krajolika, pri čemu postoji značajna razlika u pojedinačnoj percpeciji ovih pitanja. Neko može smatrati da vještačko jezero/akumulacija popravlja izgled krajolika, dok drugi opet mogu smatrati da je izgled narušen i željeti da se vrati prvobitni, prirodni izgled krajolika kakav je postojao ranije. Jasno je da će vizuelni efekti u blizini brane i njene akumulacije nepovratno izmijeniti izgled okolnog područja. Ovo može predstavljati potencijalni gubitak estetskog kvaliteta krajolika. Efekti na kulturno naslijeđe i turizam - ovo može biti značajno pitanje za neke od razvojnih opcija, npr. Grabovicu budući da se nalazi u blizini skijaškog centra Srebrenik, a izvori obližnjih pritoka koji imaju mitološki značaj i vodopad Skakavac mogu biti stavljeni na listu u budućnosti. Na sličan način bi hidroelektrane predviđene za izgradnju u kanjonu Vrbasa mogle imati uticaja na rafting, a Janjske Otoke bi pretrpile uticaj usljed porasta turističke posjete i dostupnosti prašumskom rezervatu.

N

Mnogi od pomenutih efekata se mogu djelimično kompenzirati ili potpuno ublažiti usvajanjem mjera pomenutih u planu mjera ublažavanja tokom faza izgradnje i rada planiranih razvojnih opcija. Pomenuti plan se nalazi u poglavlju 10 Modula 2.

2.4

Pitanja životne sredine

Pitanja životne sredine povezana sa razvojem vodnih resursa u slivu Vrbasa su već razmatrana u odjeljku 2.1. Osnovna pitanja životne sredine od značaja za upravljanje vodama su: 

   

Kvalitet površinskih voda i zagađenje povezano sa organskim i nutritivnim izvorima zagađenja kao i raštrkanim izvorima u zagađenja u slivu. Zagađenje podzemnih voda Hidromorfološke izmjene (vještački modifikovana vodna tijela) Obezbjeđenje ekološki prihvatljivog protoka Upravljanje čvrstim otpadom i postupci odlaganja otpada

2-18


2.4.1 Kvalitet i zagađenje vode Bilo koje promjene u postupcima upravljanja vodnim resursima u slivu Vrbasa mogle bi da izazovu promjene kvaliteta vode, posebno temperature vode što bi, s druge strane, izmijenilo fizičke karakteristike slatkovodnih ekosistema. Ovi faktori u kombinaciji sa mogućim efektima klimatskih promjena koje se javljaju u slivu (vidi 2.5) mogu takođe da utiču na raspodjelu padavina.

T

Slatkovodni ekosistemi su često prostorno različiti u slivu i očekuje se da reaguju na različite načine. Promjene fizičkih karakteristika vodnih tijela (npr. usljed izgradnje objekata za zadržavanje vode) će, s druge strane, biti popraćene hemijskim i ekološkim promjenama; ove promjene mogu da prouzrokuju promjene svih socio-ekonomskih i ekoloških parametara koji zavise od ovih sistema, bilo direktno ili inirektno. Pored toga, ovo takođe može imati reperkusije i negativno uticati na implementaciju ODV i drugih direktiva, konvencija i protokola, uključujući Direktivu EU o staništima, Ramsarsku konvenciju i Konvenciju o biološkoj raznovrsnosti. Prema trenutnom istraživanju6, najznačajniji uticaji na kvalitet vode i ekološke uslove usljed promjena vodoprivrednih praksi kao i klimatskih promjena su:

N



R



Uticaji vezani za povišenje temperature koje može prouzrokovati topljenje snijega u rano proljeće rezultiraće ranijim i prolongiranijim sezonskim povećanjima temperature u površinskim vodnim tijelima. Pomenuti efekti povišenja temperature na ekosisteme mogu dovesti do promjena u distribuciji vrsta (tj. pomjeranje u pravcu sjevera ili juga, ili pomjeranje u područja više nadmorske visine), a mogu čak i dovesti do izumiranja određenih vodenih vrsta. Drugi efekat bi bilo smanjenje sadržaja kiseonika, što bi prouzrokovalo stres i moglo da umanji broj staništa slatkovodnih vrsta poput salmonidne ribe u jezerima i rijekama. Tokom zimskog perioda, veća razlika u kvalitetu vode u jezeru i ranije topljenje snijega kao i duži period bez leda bi uticali na količine kiseonika na većim dubinama kao i na kruženje hranljivih materija i zajednice planktona. Takođe se mogu javiti promjene u vremenskom rasporedu i povećanom štetnom cvjetanju algi kao i problemi sa invanzivnim vrstama. Efekti povišenja temperature na kvalitet vode će generalno povećati opterećenje zagađenja nutrijenata kako u površinskim tako i podzemnim vodama. Pored toga, više temperature će povećati mineralizaciju i oslobađanje azota, fosfora i ugljika iz organskih materija zemljišta, u kombinaciji sa očekivanim porastom oticaja i erozije (moguće usljed povećanja količine padavina zbog klimatskih promjena), što bi za posljedicu imalo povećan protok nutrijenata. Povišene temperature vode bi takođe uticale na ponašanje zagađivača i reakcione kinetičke procese u vodnim tijelima. Smanjenje toka u rijekama, a nakon toga i smanjeno dopunjavanje podzemnih voda će smanjiti njihov kapacitet razgradnje zagađenja. Takođe, to bi uticalo i na mobilnost zagađenja. Duže vrijeme zadržavanja velikih voda u rijekama bi povećalo mogućnost toksičnog cvjetanja algi i smanjilo nivoe rastvorenog kiseonika, pored povećanja saliniteta bilo koje akumulacije. Pojave kišnih padavina koje prekidaju periode suše bi sprale povećane količine hranljivih materija iz ruralnih i urbanih područja. Pored toga, ove pojave padavina bi mogle da prouzrokuju nagle izlive aciditeta u acidifikovanim brdskim slivovima. Suše mogu pogoršati acidifikaciju putem stvaranja nižih piezometrijskih nivoa, aerobnih uslova i povećane oksidacije sumpora u sulfat. Povećanje padavina i poplava (uključujući bujice): U urbanim područjima, može doći do povećanog broja izliva kanalizacionih sistema u vodotokove i estuare, posebno usljed klimatskih promjena koje mogu dovesti do povećane koncentracije opasnih supstanci. U ruralnim područjima, očekuje se da povećanje broja poveća koncentraciju zagađenja (organske materije, nutrijenti i

AC









6

WWF (2009) i Battarbee et al (2008)

2-19


opasne supstance) spranog sa zemljišta u vodna tijela. Pored toga, povećana erozija zemljišta i pronos nanosa (zajedno sa zagađenjem) imala bi posljedice po nizvodna vodna tijela, npr. u pogledu zamućenosti. Povećani nivo padavina bi takođe mogao da podstakne poljoprivrednike na povećanu upotrebu pesticida, što bi opet povećalo oticaj istih.

T

Tačkasto zagađenje Kao što je pomenuto u paragrafu 2.1, tačkasto zagađenje je stalni problem u slivu Vrbasa. U suštini ne postoje postrojenja za preradu vode ni za jedno od naselja u slivu, sa izuzetkom jednom manjeg postrojenja u Zelenom Viru, nedaleko od Banjaluke. Stoga, glavni problemi vezano za ove izvore tačkastog zagađenja predstavljaju nutrijenti, nitrati i fosfor. Ova situacija je pogoršana jer su kanalizacioni i odvodni sistemi većine naselja u slivu povezani. Stoga, ovakvo nekontrolisano i nasumično izlijevanje neprerađenih otpadnih voda u rijeku Vrbas je posebno problematično sa ekološkog aspekta, usljed visoke koncentracije sadržaja nutrijenata.

R

Prinicip preventivnog ublažavanja kod smanjenja izlijevanja zagađenja iz tačkastih izvora vrlo je značajno pitanje u planovima upravljanja riječnim slivovima u cilju postizanja dobrog ekološkog statusa kao jednog od zahtjeva ODV. Odvajanje oborinskih i fekalnih kanalizacionih sistema u kombinaciji sa izgradnjom niza postrojenja za preradu otpadnih voda širom sliva ublažilo bi efekte ovakvih pojava. Međutim, moraju se razmotriti problemi finansiranja ovakvog pristupa.

AC

Netačkasti (rasuti) izvori zagađenja Poljoprivreda je glavni izvor netačkastog (rasutog) zagađenja koji utiče na kvalitet vode u slivu Vrbasa. Standardna poljoprivredna praksa generalno uključuje izlučivanje nutrijenata i pesticida u površinske ili u podzemne vode. Neki od ovih zagađivača (npr. fosfor) se veže sa česticama zemljišta i dolazi u Vrbas putem erozionih procesa. Načini da se ovo ublaži uključuju slijedeće:

Prelazak na organsku poljoprivredu Obezbjeđenje pojasa pregrada na granicama oranica i vodnih tijela Mjere zaštite zemljišta Mjere upravljanja primjenom vještačkog, prirodnog i tečnog đubriva.

N

   

Rješenja iz ove studije, kao i iz bilo kog drugog plana upravljanja riječnim slivom, trebalo bi da se fokusriaju na izbjegavanje pogoršanja statusa površinskih i podzemnih voda, tj. da vode računa o njihovoj zaštiti, unaprijeđenju i obnavljanju da bi se barem postigao njihov povoljan status. Jedan od osnovnih problema koji je ranije postojao i koji je analiziran u OSNOVI je loš kvalitet vode u rijeci Vrbas nizvodno od Banjaluke, uglavnom zbog rada fabrike papira i celuloze "Incel", kao i nizvodno od Jajca, uglavnom usljed rada "Elektrobosne". Rješenje koje je svojevremeno primijenjeno je bilo da se koncentracija zagađenja smanji povećanjem protoka tokom sušnih perioda tokom godine, što bi se moglo postići izgradnjom akumulacija da bi se povećali minimalni protoci i smanjila koncentracija ukupnog predviđenog zagađenja.

Ovaj pristup je podrazumijevao protok nizvodno od Banjaluke od minimum 50m3/s da bi se obezbijedilo da kvalitet vode u Vrbasu ostane u propisanoj klasi. U suštini, ovaj prijedlog je značio da mali prirodni protok u rijeci mora biti povećan za oko 25m3/s. Budući da je strateška orijentacija BiH implementacija ODV, ovakav pristup rješavanju ovog problema bi u današnjim uslovima bio neprihvatljiv. U svakom slučaju, smanjenje obima proizvodnje u banjalučkoj fabrici "Incel" i "Elektrobosni" iz Jajca u znatnoj mjeri je umanjilo koncentraciju zagađenja.

2-20


Međutim, danas je daleko izraženiji problem zagađenje koje dolazi od neprerađenih komunalnih otpadnih voda. U slivu Vrbasa postoji 602 registrovana naselja, od kojih 22 imaju preko 2000 stanovnika i od kojih nijedno nema postrojenje za preradu otpadnih voda, osim postrojenja u Zelenom Viru (sliv Vrbanje), kapaciteta za naselje od 500 stanovnika. Izgradnja neophodnih kanalizacionih sistema i postrojenja za preradu otpadnih voda će zahtijevati značajne finansijske investicije. U Banjaluci, izgradnja neophodnog sistema otpadnih voda bi koštala 97 miliona KM, dok bi postrojenje za preradu otpadnih voda koštalo oko 52,8 miliona KM. Samo održavanje ovakvog postrojenja bi koštalo oko 6 miliona KM godišnje.

T

Za razliku od situacije 1980-ih, kada je sačinjena OSNOVA, kvalitet vode Vrbasa, posebno u njegovim najzanimljivijim dijelovima (G. Vakuf - D. Vakuf, Laktaši - ušće), najpogodniji je za navodnjavanje (3. klasa kvaliteta vode). Stoga ne postoje dalji razlozi za povećanjem protoka nizvodno od Banjaluke u cilju smanjenja koncentracije zagađenja.

AC

R

2.4.2 Zagađenje podzemnih voda U pogledu zagađenja podzemnih voda, kvalitet podzemnih voda je uglavnom ugrožen u urbanim područjima i područjima sa intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom, koja su uglavnom smještena u aluvijalnim ravnima rijeke Vrbas i njenih pritoka. U prošlosti je zabilježeno zagađenje podzemnih voda u Lijevče polju. Generalno gledano, prisutni su i tačkasti i netačkasti izvori zagađenja. Tačkasti izvori su: 1) procjedne vode sa zagađenih mjesta i lokacija odlaganja otpada (deponije i odlaganje poljoprivrednog otpada), 2) oticanja tekućina vezano za naftnu industriju, 3) oticanja voda iz rudnika i 4) oticanje u zemlju poput odlaganja zagađenje vode u procjednice Netačkasti izvori su: 1) poljoprivredne aktivnosti, 2) naselja bez sistema kanalizacije i 3) korištenje urbanog zemljišta. Akviferi intergranularne poroznosti poput fluvijalnih nanosa u Vrbasu nizvodno od Banjaluke su direktno hidraulički povezani sa riječnim vodotokovima, koji se često koriste za odvajanje putem procesa filtracije na obalama.

N

2.4.3 Hidromorfološke promjene Glavni faktori koji utiču na prirodna staništa i koja remete kontinuitet rijeke su hidroelektrane, sistemi vodosnabdijevanja i sistemi za zaštitu od poplava. Na Vrbasu i njegovim pritokama postoje tri brane (Jajce 1, Jajce 2 i Bočac). Nijedna od ovih brana nema riblje staze i stoga su rute migracije ribljih vrsta poremećene.

Neke od plavnih ravnica i močvarnih područja Vrbasa u gornjem, srednjem i donjem toku su izgubljene ili smanjene usljed nasipa i drugih hidrotehničkih objekata koje ograničavaju plavljenje ovih ravnica tokom redovnih poplava. Međutim, uprkos ovome, neke značajne plavne ravnice još postoje (npr. Lijevče polje). Ovakva praksa stvara "prekid" između močvarnog područja i riječnog sistema, što za posljedicu ima negativne ekološke efekte. Hidrološke promjene se odnose na opterećenja koja dolaze od akumulacija, crpljenja vode i promjene nivoa vode u akumulaciji / ili promijenjeni režim toka. Ovakve hidrološke promjene imaju generalno lokalni značaj i nemaju nužno za posljedicu efekte duž cijelog sliva ili prekogranična područja. Međutim, kumulativni efekat crpljenja vode može postati značajan u prekograničnom kontekstu.

2-21


Akumulacije su glavna vrsta hidrološkog opterećenja u slivu Vrbasa i one prouzrokuju promjenu/smanjenje brzine toka u vodnom tijelu. Glavni uzročnici morfoloških promjena u slivu Vrbasa su zaštita od poplava, plovidba, proizvodnja hidroenergije i urbanizacija. Navedeni uzročnici mogu da izazovu promjene riječne geometrije, podužnih i poprečnih presjeka kanala, osnove/nanosa, strukture obala i bočne povezanosti rijeke i plavne ravnice.

T

2.4.4 Ekološki prihvatljiv protok Negativni efekti izgrađenih i planiranih HE su već nekoliko puta razmotreni u paragrafu 2.1.2. Ogromna područja vrijednih šuma su poplavljena, mnoga staništa uništena, prostor vizuelno degradiran, a postoje takođe i eventualni mikroklimatski uticaji, pojava insekata itd. Vizuelna degradacija prostora je takođe očita, kao u slučaju akumulacije Bočac, budući da se tokom većeg dijela godine može vidjeti samo ogoljeni pojas akumulacije visine od preko 10 m.

R

Međutim, postoji niz mogućnosti za ublažavanje ovih negativnih efekata. Na primjer, izgradnja akumulacije u slivu bi poremetila migracije riba, posebno tokom perioda mriještenja. Izgradnja ribljih staza bi umanjila ovaj problem. Mora se uzeti u obzir da se dobijene vrijednosti protoka za riblje staze smatraju gubitkom u proizvodnji hidroenergije razmatranih HE. Za neke HE u slivu, ovaj gubitak protoka može iznositi do 2 m3/s.

AC

Da bi se pronašlo najbolje rješenje za riječni potez od HE Bočac do Banjaluke, mora se uzeti u obzir da izgradnja akumulacije uzvodno od vodozahvata, kao što je to slučaj sa Novoselijom (banjalučka fabrika vode), može ugroziti kvalitet pitke vode.

N

2.4.5 Problemi upravljanja čvrstim otpadom Deponije čvrstog otpada koje su pogrešno locirane, netretirane i nezaštićene predstavljaju ozbiljnu opasnost po životnu sredinu i opšte zdravlje stanovništva u slivu Vrbasa. Postoji nedostatak postrojenja za preradu opasnog otpada, a inicijative u pogledu reciklaže kojom bi se umanjio industrijski i komunalni otpad skoro da i ne postoje.7 Postoji samo jedno odlagalište otpada u Banjaluci, gdje se godišnje odloži 110.000 tona otpada, a koje pokriva osam opština u RS. Ova deponija je regionalna sanitarna deponija i ima predviđeni vijek trajanja od još najmanje 20 godina. Svjetska banka i Evropska banka za obnovu i razvoj obezbijedile su sredstva (faza 1) za sanaciju i čišćenje deponije, tako da ova lokacija sada ispunjava uslove propisane Zakonom o upravljanju otpadom RS i EU standarde za većinu parametara osim kadmijuma, KMhO4 (organski rastvori) i željezo. Tretman ovih otpadnih, procjednih voda se planira kroz drugu fazu projekta Svjetske banke, koji je trenutno još u fazi čekanja. Shodno tome, otpadne procjedne vode neprerađene odlaze u riječni sistem. Ako BiH namjerava da svoje propise uskladi sa propisima EU, onda je usklađivanje sa EU Direktivom o tretmanu urbanih otpadnih voda (DTUOV) najvjerovatnije najskuplja komponenta mjera koje se zahtijevaju da bi se riješio problem prisustva nutrijenata i organskog zagađenja u slivu. Implementacija DTUOV bi zahtijevala izgradnju postrojenja za skupljanje i preradu otpadnih voda za sva naselja sa više od 2000 stanovnika. 7

Preduzimaju se neki manji, ograničeni napori u akumulaciji Bočac u pogledu plastičnih flaša, konzervi i ogrevnog drveta, u cilju čišćenja akumulacije i zaštite ovog hidroenergetskog postrojenja.

2-22


2.5

Problemi klimatskih promjena

Na osnovu zakonodavstva iz odjeljka 2.2, najrelevantniji zakonski propisi o klimatskim promjenama i nacionalni propisi za prilagođavanje u pogledu upravljanja vodama u slivu Vrbasa su: • EU Okvirna direktiva o vodama (2000/60/EC) • EU Direktiva o poplavama (2007/60/EC) • Propisi EU o nedostatku vode i sušama i • Bijela knjiga "Prilagođavanje klimatskim promjenama: ka Evropskom akcionom okviru" (COM/2009/147) • Okvirna konvencija UN o klimatskim promjenama (UNFCCC) • Protokol iz Kjota

1 2

Vršenje preliminarne procjene rizika od poplave u riječnom slivu. Tamo gdje se idenifikuje ozbiljan rizik, moraju se izraditi mape opasnosti i rizika od poplave, a kada do poplava dođe, moraju se izraditi planovi upravljanja rizikom od poplava da bi se umanjili eventualni negativni efekti poplava po zdravlje ljudi, životnu sredinu, kulturno nasljeđe i privredne aktivnosti. Ovi planovi se moraju fokusirati na sprečavanje, zaštitu i pripremljenost.

AC

3

R

T

Klimatske promjene nisu eksplicitno obuhvaćene u tekstu ODV, ali je ciklični pristup ODV procesu upravljanja riječnim slivom pogodan za bavljenje problemima klimatskih promjena: prema ODV, Plan upravljanja riječnim slivom (PURS) se mora ažurirati svakih šest godina. Direktiva EU o procjeni i upravljanju rizikom od poplava je stupila na snagu novembra 2007. godine i uvela je nove instrumente upravljanja rizikom od poplava i stoga je veoma relevantna u kontekstu adaptacije na efekte klimatskih promjena. Ova direktiva uvodi trostepeni pristup:

N

Godine 2003. ustanovljena je inicijativa o nedostatku vode u okviru zajedničkog procesa implementacije ODV. U julu 2007. godine, Savjet Evrope je objavio dokument pod imenom "Communication" (Komunikacija), kojim su nedostatak vode i suša prepoznati kao glavni problem koji pogađa veliki dio evropskog stanovništva i teritorije, što će se dodatno pogoršati uticajima klimatskih promjena. Predstavljene su opcije politika u cilju prevazilaženja ovih problema, kojima se ukazuje na potrebu efikasnijeg korištenja voda i razvijanja sofisticiranijih strategija upravljanja potrebama, uključujući: • • • • •

Efikasniju raspodjelu vodnih resursa i finansijskih sredstava u pogledu istih Unaprijeđenje upravljanja rizikom od poplava Razmatranje izgradnje dodatne infrastrukture vodosnabdijevanja Podsticanje primjene efikasnih tehnologija i praksi korištenja voda, i razvijanje kulture štednje vode u Evropi Unaprijeđenje znanja i prikupljanja podataka

Bijela knjiga Savjeta Evrope je objavljena u aprilu 2009. na temu prilagođavanja na klimatske promjene, a sadrži okvirni plan smanjenja osjetljivosti na klimatske promjene u Evropi, sa krajnjim ciljem razvijanja sveobuhvatne strategije od 2013. godine. Okvirna konvencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (UNFCCC) ima za cilj da stabilizuje koncentracije gasova staklene bašte u atmosferi do nivoa koji sprečava ljudsko miješanje u klimatski sistem. Prema UNFCCC, namjera je da države pokrenu nacionalne strategije za rješavanje problema emisija gasova staklene bašte putem adaptacije na predviđene uticaje kao i putem saradnje na pripremi za adaptaciju na uticaj klimatskih promjena.

2-23


Mada je UNFCCC stupila na snagu 21. marta 1994, BiH je ovaj dokument ratifikovala tek 7. septembra 2000, a na snagu je stupila 6. decembra 2000. godine. Što se tiče Protokola iz Kjota, koji predstavlja dobrovoljni napor u pravcu smanjenja emisija gasova staklene bašte, od strane BiH je ratifikovan aprila 2008. Godine Od vremena ratifikovanja ova dva važna dokumenta učinjeni su ozbiljni napori na uspostavljanju odgovarajuće strategije, kao i institucionalnih i zakonskih okvira u cilju ispunjavanja preuzetih obaveza. Uprkos ovome, prošla je skoro decenija prije nego što je BiH donijela (u oktobru 2009.) Prvu nacionalnu komunikaciju (koja je obavezna za svaku zemlju članicu i koja se takođe naziva Inicijalna nacionalna komunikacija – INK) i koja je Sekretarijatu UNFCCC-a predstavljena u maju 2010.

R

T

Pored toga, na državnom nivou je 2008. godine sačinjena detaljna studija energetskog sektora uz pomoć Svjetske banke. U FBiH, 2008. godine je usvojen razvojni plan energetskog sektora u okviru Strategije zaštite životne sredine, a akcioni plan je usvojen 2009. U RS, Zakon o električnoj energiji je donesen 2009, a strateški i akcioni plan razvoja energetskog sektora su usvojeni 2010. Međunarodna odgovornost za pitanja klimatskih promjena je podijeljena na entitetski i državni nivo. Za sva pitanja u vezi sa UNFCCC i Protokolom iz Kjota, glavno težište za cijelu BiH je Ministarstvo prostornog planiranja, građevinarstva i ekologije RS, dok je za projekte vezano za Mehanizam čistog razvoja težište na Ministrastvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (MVTEO).

AC

Međutim, razvijanje procesa adaptacije na klimatske promjene je očigledno teško. Razmatranje problema klimatskih promjena je loše integrisano u sektorske i razvojne politike; nacionalni kapaciteti za planiranje i razvoj politike su slabi, vršenje procjene osjetljivosti i razvijanje mjera ublažavanja i prilagođavanja ide sporo, a svijest organa odlučivanja o klimatskim promjenama je još na prilično niskom nivou. Ova teška situacija je pogoršana nedostatkom tehničke podrške, nedostatkom kvalifikovanog osoblja koje bi se bavilo problemima klimatskih promjena, kao i nedostatkom finansijske podrške.

N

2.5.1 Klimatske promjene u slivu Vrbasa Kao što je pomenuto u odjeljku 2.1, sliv Vrbasa pokazuje sezonske karakteristike, sa poplavama u proljeće i jesen. Proljećne poplave su posljedica topljenja snijega, dok su poplave u jesen prouzrokovane obilnim padavinama. Vrijeme prolaska špica poplavnog talasa (vrijeme koje je potrebno da poplavni talas prođe kroz hidrološki sistem) se značajno smanjilo sa oko 8-9 dana 1930-ih godina na 4-5 dana 1960-ih, ali je vjerovatnoća bujičnih poplava veća usljed antropogenih aktivnosti.8 Distribucija poplava duž sliva nije dosad sveobuhvatno analizirana, a postojeći podaci pokazuju nehomogen obrazac. Načinjena su određena predviđanja budućih klimatskih promjena u BiH dijelu sliva Save od strane Instituta za meteorologiju "Maks Plank" sa sjedištem u Hamburgu, Njemačka. Projektovan je porast temperatura sa 0,7oC na 1,6oC po 1oC globalnog porasta temperature, uz najveći porast temperatura u kontinentalnim područjima (npr. sliv Vrbasa je dobar primjer kontinentalnog područja) tokom ljetnih mjeseci. Očekuje se porast nivoa padavina kao i obilnije padavine tokom zimskih mjeseci (od decembra do februara), a tokom ljetnih mjeseci se očekuju sušniji periodi. Procjene oticaja i nivoa

8

Plan upravljanja slivom rijeke Save, Osnovni dokument br. 10, novembar 2011.

2-24


voda nisu date, budući da u BiH nije sprovedeno konkretno istraživanje u pogledu uticaja klimatskih promjena na hidrologiju i vodne resurse. U poglavlju 4 je data detaljnija analiza uticaja klimatskih promjena u slivu rijeke Vrbas kroz modeliranje sa različitim razvojnim opcijama.



Razmatranje rizika neispunjavanja ciljeva ODV (npr. dobar status vodnih tijela) kao posljedica opterećenja identifikovanih od strane ODV (npr. organskog zagađenja), usljed klimatskih promjena; ili Traganje za prilikama u programima monitoringa kroz trenutne i buduće projekte, a u cilju boljeg razumijevanja klimatskih trendova i omogućavanja procesa donošenja odluka.

R



T

2.5.2 Prioriteti i ciljevi Prema Nacrtu plana upravljanja slivom rijeke Save (čiji dio čini i Vrbas), prioritet za rješavanje problema klimatskih promjena kao dijela zahtjeva ODV je priprema seta principa koji će biti smjernica sa ciljem formulisanja strategije izgradnje kapaciteta za prilagođavanje na klimatske promjene u slivu. Ovo bi moglo da obuhvati:

Nacrt PURS-a za rijeku Savu sugeriše slijedeće aktivnosti u cilju rješavanja problema klimatskih promjena u slivu, a kako slijedi, slične aktivnosti će biti neophodno preduzeti i za Vrbas:

   

N



Revizija osjetljivosti resursa podzemnih voda na klimatske promjene, posebno u pogledu količine vode, kvaliteta vode i dopunjavanja akvifera; Revizija praksi upravljanja vodama i njihove otpornosti na klimatske promjene. Ovim bi bilo obuhvaćeno prekogranično, nacionalno i regionalno/lokalno upravljanje vodama; Proračun opsega uticaja klimatskih promjena na opterećenje i rizik u skladu sa ODV; Revizija robusnosti programa mjera ODV u pogledu predviđenih klimatskih uslova; Vršenje revizije programa monitoringa u cilju detektovanja uticaja klimatskih promjena. Veoma je jasno da je veliki nedostatak podataka za sliv Vrbasa, kako u pogledu lokacija mjerenja tako i dužine evidencije monitoringa. Analiza vjerovatnoće nedostatka vode na nivou sliva Vrbasa na osnovu potreba za vodom u prošlosti i sadašnjosti, kao i na osnovu budućih trendova zajedno sa projekcijama klimatskih promjena. Procjena načina na koji će eventualne negativne promjene uticati na socioekonomski sistem u pozadini sistema vodnih resursa.

AC



2.6

Određivanje osnovnih ciljeva razvoja upravljanja vodama

Postizanje vodoprivrednih ciljeva u slivu Vrbasa zavisi od implementacije principa integralnog upravljanja u pogledu zaštite, unaprijeđenja i obnavljanja površinskih i podzemnih voda, a u cilju postizanja najmanje "dobrog" statusa voda i sprečavanja daljeg pogoršanja njihovog statusa. Obezbjeđenje integrisanog upravljanja vodama kako je to definisano Zakonom o vodama RS znači slijedeće:    

postizanje dobrog statusa voda i sprečavanje njene degradacije postizanje održivog korištenja voda osiguranje pravičnog pristupa vodama podsticanje društvenog i privrednog razvoja

2-25


    

pružanje zaštite akvatičkih, poluakvatičkih i kopnenih ekosistema koji su zavisni od voda organizovanje odbrane od poplava i drugih negativnih uticaja voda osiguranje učešća javnosti u procesima odlučivanja sprečavanje i rješavanje konflikata vezanih za korištenje i zaštitu voda ispunjavanje obaveza koje proističu iz međunarodnih sporazuma

Budući da je strateška orijentacija BiH implementacija ODV i pristupanje EU, Konsultant je slijedio četiri glavna cilja Direktive o održivoj politici upravljanja vodama, a to su: obezbjeđenje dovoljne količine pitke vode odgovarajućeg kvaliteta obezbjeđenje neophodnih količina vode za potrebe privrede zaštita životne sredine smanjenje negativnih uticaja poplava i suša

T

1. 2. 3. 4.

R

2.6.1 Obezbjeđenje dovoljne količine pitke vode odgovarajućeg kvaliteta Cilj je da predložene razvojne opcije ne ugroze obezbjeđenje odgovarajućih količina pitke vode 2. klase za cjelokupno stanovništvo u slivu Vrbasa. Neophodno je zaštititi sve postojeće izvore vodosnabdijevanja, kako one površinske tako i podzemne.

AC

2.6.2 Obezbjeđenje neophodnih količina vode za potrebe privrede U ovom pogledu, cilj je obezbijediti dovoljne količine vode za industriju i poljoprivredu koje mogu zadovoljiti zakonom propisanu klasu (3. klasa). 2.6.3 Zaštita životne sredine Primarni cilj je da se značajno unaprijedi ekološki status svih vodnih tijela i podzemnih voda. Pored toga, u skladu sa ODV, cilj je da se obezbijedi ekološki prihvatljiv protok na svim profilima u slivu, čiji će kvalitet zadovoljiti zakonom propisane klase vode. Za veći dio sliva Vrbasa, to je 2. klasa kvaliteta.

N

Predložene opcije za proizvodnju hidroenergije moraju obuhvatati modele smanjenja negativnog uticaja na životnu sredinu. 2.6.4 Smanjenje negativnih uticaja poplava i suša Cilj je da se smanje poplavni talasi tj. vršni proticaji i obezbijede dovoljne količine vode za navodnjavanje tokom sušnih perioda. Takođe se u obzir mora uzeti to da je neophodno implementirati restriktivniju politiku u pogledu stambene izgradnje i procedura za izdavanje građevinskih dozvola da bi se izbjeglo lociranje stambenih objekata na mjestima koja su sklona plavljenju, a koja nemaju odgovarajuću zaštitu od poplava. 2.6.5 Strukturalne razvojne opcije Na osnovu nalaza Modula 2, Studije hidroenergetskog razvoja, definisane su slijedeće strukturalne razvojne opcije:

2-26


• • • • • •

Scenario 1 Scenario 2 Scenario 3 Scenario 4 Scenario 5 Scenario 6

Han Skela, Gornji Vakuf, Janjske Otoke, Vrletna Kosa, Čelinac, Grabovica i Šiprage Gornji Vakuf, Janjske Otoke, Vrletna Kosa, Čelinac, Grabovica i Šiprage Gornji Vakuf, Janjske Otoke, Vrletna Kosa, Grabovica i Šiprage Gornji Vakuf, Vrletna Kosa, Čelinac, Grabovica i Šiprage Gornji Vakuf, Janjske Otoke, Čelinac, Grabovica i Šiprage Gornji Vakuf, Janjske Otoke, Vrletna Kosa.

Razvojne opcije predstavljaju strukturalne promjene unutar fizičkog okruženja i dalje se razmatraju u paragrafu 3.3 u poglavlju 5.

• •

N

•

Smanjenje potrošnje vode – problem nedostatka vode se može djelimično rješiti putem štednje vode u poljoprivredi primjenom različitih metoda navodnjavanja i tehnologija štednje vode. Takođe, inicijative poput programa za smanjenje gubitaka vode u sistemu i kampanja za podizanje opšte svijesti mogu dati rezultata. Smanjenje zagađenja od neprečišćenih otpadnih voda – U slivu Vrbasa trenutno ne postoji nikakav vid prečišćavanja voda. Sa izgradnjom brana i vodoprivrednih rješenja, postrojenja za prečišćavanje optadnih voda postaće neophodna. Građevinske dozvole – neophodno je implementirati restriktivniju politiku u pogledu stambene izgradnje i procedura za izdavanje građevinskih dozvola da bi se izbjeglo lociranje stambenih objekata na mjestima koja su sklona plavljenju, a koja nemaju odgovarajuću zaštitu od poplava. Smanjenje potrošnje energije – štednja energije će smanjiti potrebu za izgradnjom dodatnih energetskih kapaciteta u budućnosti. Upravljanje šumama – potrebno je prekidanje prakse nekontrolisane sječe šuma, što bi smanjilo eroziju tla i koeficijente oticaja tj. umanjilo vršne proticaje. Tehnička edukacija i razvoj kapaciteta – tehnička edukacija i razvijanje institucionalnih kapaciteta igraju značajnu ulogu u praktičnoj primjeni strategija za upravljanje vodoprivrednim sistemima. Insitutcionalne promjene – institucionalne promjene i saradnja su neophodni za uspješno rješavanje vodoprivrednih pitanja.

AC

•

R

T

2.6.6 Nestrukturalne razvojne opcije Nestrukturalne razvojne opcije predstavljaju niz praktičnih i razumnih mjera koje se mogu primijeniti u riječnom slivu da bi se unaprijedio njegov opšti vodoprivredni status. Ovo može da obuhvati promjene u upravljanju, radu i održavanju sistema, uzimajući u obzir hidroenergetske razvojne opcije, kao i opcije za zaštitu od poplava, navodnjavanje, preradu otpadnih voda i vodosnabdijevanje. Ovakve mjere igraju značajniju ulogu u vodoprivredi od zamjene za strukturne razvojne opcije. Na primjer, smanjenje potrošnje vode od strane potrošača koji tu žive i navodnjavanje mogu da smanje potrebu za vodoprivrednom infrastrukturom i učine privlačnijom razvojnu opciju koja zahtijeva manje investicija putem toga da se obezbijedi da ona ispunjava nacionalne vodoprivredne ciljeve. Ukratko, ove nestrukturalne opcije su:

•

•

•

Ove nestrukturalne opcije se dalje razmatraju u paragrafu 3.4.

3-1


Razvojne opcije upravljanja vodnim resursima

3.1

Uvod

T

3

R

U prethodnom poglavlju (paragraf 2.6) su predstavljeni osnovni ciljevi vodoprivrednog razvoja koji se smatraju značajnim za sliv Vrbasa, a koji obuhvataju strukturalne i nestrukturalne razvojne opcije. U ovom poglavlju, Konsultant se detaljnije fokusira na razvojne opcije, a posebno na akumulacije, koje su najznačajnije za regulaciju vodnog režima i upravljanje vodnim resursima. Kao što je pomenuto u prethodnim poglavljima, upravljanje vodama riječnog sliva podrazumijeva iskorištenje vodnih resursa u slivu uzimajući u obzir: Zadovoljenje potreba različitih potrošača kako u normalnim tako i u vanrednim situacijama Zaštitu kvaliteta vode Zaštitu od poplavnih voda, otpadnih voda i drugih štetnih pojava Korištenje vode za proizvodnju električne energije

AC

• • • •

Upravljanje vodama u slivu se prvenstveno odnosi na upravljanje vodnim režimom, što sadrži četiri komponente: Količinu Kvalitet Prostor Vrijeme

N

• • • •

Postoje različiti instrumenti za upravljanje režimom voda u slivu, među kojima su: racionalna potrošnja vode, izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, regulacija rijeke, izgradnja nasipa za odbranu od poplava itd. Međutim, najefikasnije sredstvo za upravljanje vodnim režimom su akumulacije. Akumulacije mogu sakupljati vodu tokom perioda velikih voda i isporučivati vodu tokom perioda malih voda. Akumulacije mogu da ublaže efekte vrha poplavnog talasa kao i da održe ekološke procese nizvodno tokom ekstremno sušnih perioda (suša) ispuštanjem neophodnih količina vode nizvodno putem obezbjeđenja adekvatnog ekološki prihvatljivog protoka. Ukratko, akumulacije su sredstva kojima se može obezbijediti najveći i najfleksibilniji ljudski uticaj na režim voda u slivu.

Relativna veličina akumulacije je važan parametar koji pokazuje sposobnost akumulacije da mijenja vodni režim. Relativna veličina akumulacije je odnos korisne zapremine akumulacije (Vk) i prosječnog godišnjeg doticaja u akumulaciju (Vg,sr), kako je to prikazano u formuli ispod:

3-2




Vk Vg ,sr

Ovaj koeficijent se obično naziva koeficijent regulacije (izravnanja) (β). Akumulacije sa nižim koeficijentom regulacije obično mogu regulisati dnevne ili sedmične dotoke i u ovom izvještaju Modula 3 se nazivaju "male" akumulacije. Male akumulacije su manje kompatibilne za vodoprivredne namjene i obično su interesantnije i pogodnije za iskorištenje hidroenergije.

T

Akumulacije sa višim koeficijentima regulacije mogu da regulišu sezonske dotoke tokom više mjeseci (npr. mogu da zadrže vodu tokom sezone velikih voda i ispuste je tokom sušne sezone), a u Modulu 3 se nazivaju "velike" akumulacije (takođe i "sezonske akumulacije"). Velike akumulacije su značajne za vodoprivredne namjene u slivu i stoga im se u Modulu 3 posvećuje posebna pažnja.

Uloga i značaj velikih (sezonskih) akumulacija

AC

3.2

R

Tehničko iskustvo pokazuje da su velike akumulacije one sa koeficijentima regulacije od preko 0,08. U kontekstu velike akumulacije, ovo znači da je korisna zapremina akumulacije veća od 8% od prosječnog godišnjeg dotoka u akumulaciju. Jasno je da velike akumulacije podrazumijevaju izgradnju velikih brana, a kao takve one predstavljaju ključne komponente strukturalnih razvojnih opcija vodoprivrede.

Velike (sezonske) akumulacije su najbolje sredstvo ispunjavanja ciljeva upravljanja vodama i proizvodnje energije. Osnovni kvalitet velikih akumulacija leži u korisnoj zapremini (Vk), što omogućava regulaciju voda u normalnim i vanrednim uslovima kao i prilagođavanje potrebama potrošača. Ovo se jednako odnosi kako na vodoprivredni (npr. vodosnabdijevanje, navodnjavanje, ekološki prihvatljiv protok, ribarstvo, turizam itd.) tako i na elektroenergetski sektor (npr. iskorištenje hidroenergije).

N

Budući da su velike akumulacije glavno sredstvo za upravljanje režimom voda u slivu Vrbasa, vodoprivredni sektor bi trebalo da ima prioritet kod korištenja velikih akumulacija, dok bi elektroenergetski sektor trebalo da ima sekundarni prioritet. U većini slučajeva u regionu Balkana, vodoprivredni sektor je primarni korisnik, dok je upravljanje akumulacijom u nadležnosti elektroprivrede. Pravila upravljanja akumulacijom su definisana prioritetima, pravima i obavezama korisnika akumulacije. Naravno, sezonske akumulacije su uglavnom višenamjenskog karaktera. Prioritet korištenja vode iz akumulacije, osim ekstremnih hidroloških situacija (npr. pojave velikih poplava), ogleda se u obavezi konstantnog ispuštanja ekološki prihvaljivog protoka iz akumulacije, kao i zadovoljavanja potreba ostalih potrošača vode. U tom pogledu, obaveza konstantnog ispuštanja EPP predstavlja obezbjeđenje slijedećeg:

• • • •

Konstantnog nizvodnog ekološki prihvatljivog protoka 24 časa dnevno Dovoljne zapremine akumulacije za obezbjeđenje EPP tokom ekstremno sušnih perioda Vodosnabdijevanja potrošačima (npr. vodosnabdijevanje stanovništva, navodnjavanje itd.) Dovoljne zapremine akumulacije za prihvatanje poplavnih talasa i njihovo svođenje na prihvatljiv nivo

Da bi se bolje razumjeli principi upravljanja akumulacijom, akumulacija se može podijeliti na različite zapremine namijenjene različitim korisnicima, kako je to prikazano na Slika 3-1 ispod. Ova podjela

3-3


nije fiksna niti fizička već se njome definiše korištenje akumulacije. Na Slika 3-1, vremenski zavisne zapremine su označene isprekidanim linijama.

Vppt Ven Vpp

T

Vepp Vmin

R

Vm

AC

Slika 3-1: Šematska podjela zapremine akumulacije po korisnicima Skraćenice korištene na slici znače slijedeće: • • • • •

N

•

Vppt – zapremina za prihvatanje poplavnih talasa Ven – zapremina za proizvodnju energije Vpk – zapremina za prioritetne potrošače Vepp – zapremina za obezbjeđenje ekološki prihvatljivog protoka Vmin – zapremina za održanje proizvodnje tokom ponovnog uspostavljanja sistema nakon ispadanja (koje nije posljedica havarije u HE) Vmr – mrtva zapremina, ispod minimalnog operativnog nivoa

Zapremina za prihvatanje poplavnih talasa (Vppt) je vremenski varijabilna tokom godine i zavisi od karakteristika vodotoka. Ova zapremina može biti raspoloživa za proizvodnju, ali mora uvijek biti u skladu sa dinamikom definisanom od strane vodoprivrednog sektora. Zapremina za proizvodnju energije (Ven) omogućava energetski sektor (HE) da optimizuje svoj rad nezavisno od drugih korisnika. Upravljanje akumulacijom se vrši u skladu sa zahtjevima energetskog sektora (HE). Zapremina namijenjena potrebama prioritetnih korisnika (Vpk) je vremenski varijabilna tokom godine i definisana je u skladu sa potrebama prioritetnih potrošača. Ovaj protok se može ispustiti kroz turbine, ali se njime mora upravljati u skladu sa dinamikom potreba prioritetnih potrošača.

Zapremina za obezbjeđenje EPP (Vepp) je još jedna vremenski varijabilna vrijednost, koja predstavlja neophodnu zapreminu za obezbjeđenje nizvodnog EPP u datom vremenu. Ova zapremina tj. količina vode je takođe raspoloživa za proizvodnju energije i može se obezbijediti ispuštanjem kroz turbine u skladu sa dinamikom definisanom od strane vodoprivrednog sektora. Kada je akumulacija svedena na

3-4


ovu zapreminu, upravljanje akumulacijom se vrši striktno u skladu sa vodoprivrednim zahtjevima (u ovom slučaju to znači održavanje EPP). U osnovnim analizama, minimalna zapremina akumulacije potrebna za ponovno uspostavljanje sistema nakon ispadanja (Vmin) se obično uzima kao 10% korisne zapremine, mada bi bilo razumno za neke slične sisteme uzeti niži procenat od, recimo, 5 %. Iz navedenog se može reći da velike (sezonske) akumulacije igraju važnu ulogu ne samo u vodoprivrednom nego takođe i u elektroenergetskom sektoru. Tokom godine postoje specifični periodi kada su vodoprivredni ciljevi ispunjeni, što podrazumijeva da tokom ovakvih perioda proizvodnja hidroenergije može imati prioritet nad korištenjem akumulacije. Ovo je posebno važno tokom vanrednih situacija u električnoj mreži, poput:

T

Velikih, neplaniranih promjena opterećenja Havarija u velikim postrojenjima za proizvodnju energije Podrške drugim energetskim sistemima Podrške stabilnosti elektroenergetskog sistema

R

• • • •

Pomenute pojave ne zahtijevaju enormno korištenje akumulacije (nije potrebno ispuštanje velikih količina vode iz akumulacije); međutim, sposobnost akumulacija da svojom maksimalnom instalisanom snagom i proizvodnjom pruže podršku u ovakvim situacijama predstavlja osnovu fleksibilnosti elektroenergetskog sistema.

Određivanje strukturalnih razvojnih opcija

N

3.3

AC

U vanrednim situacijama definisanim hidrološkim statusom vodotoka, akumulacije su jedini elementi regulacije i upravljanja vodotoka, bilo u pogledu ublažavanja efekata poplava ili obezbjeđenja minimalnih nizvodnih tokova. U ovakvim specifičnim slučajevima, elektroprivreda je sekundarni korisnik. Pored toga, za razliku od normalnih situacija, kada su redovne i planirane potrebe za vodom, električnom energijom itd. zadovoljene, vanredne okolnosti mogu podrazumijevati ublažavanje neželjenih efekata, oštećenja ili čak zaštitu života ljudi. U ovakvim situacijama, upravljanje vodama je od posebnog interesa u ovakvim vanrednim okolnostima.

3.3.1 Akumulacije Jasno je da strukturalne razvojne opcije za riječni sliv podrazumijevaju velike akumulacije pod uslovom da postoje odgovarajuće lokacije za njih. Uloga i značaj velikih akumulacija su detaljno objašnjeni u prethodnim dijelovima ovog poglavlja. Nakon toga se u ovom dijelu vrši procjena i razmatraju se drugi aspekti važnosti kao i odabir akumulacija za razvojne opcije u slivu Vrbasa. Značaj velikih akumulacija za vodoprivredu u slivu zavisi od dva faktora: • •

Lokacije akumulacije u odnosu na potrošače vode i Dijela površine sliva/podsliva koji je pod kontrolom određene akumulacije

U pogledu lokacije akumulacije, uvijek je poželjno da se akumulacija nalazi uzvodno od potencijalnih potrošača vode i da može da obezbijedi regulaciju protoka nizvodnog dijela.

3-5


U pogledu drugog faktora, uvijek je pogodno da akumulacija bude na lokaciji sa višim prosječnim godišnjim dotokom. Ovo obično znači da je veći dio površine sliva pod kontrolom akumulacije. U slučaju sliva Vrbasa, u OSNOVI iz 1987. su naznačene odgovarajuće lokacije za slijedećih osam velikih akumulacija: • • • • •

Gornji Vakuf i Han Skela Visoka Vrletna Kosa Janjske Otoke Šiprage, Grabovica i Čelinac Staro Selo

na rijeci Vrbas na rijeci Ugar na rijeci Janj na rijeci Vrbanji na rijeci Crna Rijeka

T

Relevantni podaci za ove akumulacije, koji pokazuju sposobnost regulacije svake od njih, predstavljeni su u Tabela 3-1. Budući da je prosječni godišnji dotok u akumulaciju indikator dijela slivnog područja kojeg kontroliše akumulacija, Tabela 3-1 prikazuje osam velikih akumulacija rangiranih prema njihovom prosječnom godišnjem dotoku.

Rang br.

Zapremina Han Skela Visoka Čelinac Janjske otoke Vrletna Kosa Grabovica Gornji Vakuf Šiprage Staro Selo UKUPNO:

Korisna zapremina Vk (Mm3)

Prosječni godišnji dotok Qsr (m3/s)

Koeficijent regulacije =Vk/Vsr,g

218.0 43.0 72.5 95.0 35.0 52.5 54.0 11.4 581.4

22.7 13.2 8.2 6.0 4.7 4.1 2.6 1.9 63.4

0.305 0.103 0.280 0502 0.238 0.409 0.661 0.195 0.290

AC

1 2 3 4 5 6 7 8

R

Tabela 3-1: Sposobnost velikih akumulacija u slivu Vrbasa za izravnanje protoka (OSNOVA)

N

Izvor: OSNOVA iz 1987.

Iz Tabela 3-1se može zaključiti da je Han Skela Visoka akumulacija koja kontroliše najveći dio sliva Vrbasa, dok je na drugom mjestu Čelinac. Ove dvije akumulacije zajedno kontrolišu 36 m3/s protoka. Za njima slijede Janjske Otoke i Vrletna Kosa, ali sa mnogo manjim kapacitetom kontrole. Grabovica i Gornji Vakuf imaju mnogo manji uticaj na regulaciju toka u slivu Vrbasa u cjelini, posebno u donjem toku Vrbasa. Staro Selo je najmanje atraktivna velika akumulacija, budući da kontroliše zanemarljiv dio sliva.

Maksimalni mogući prosječni godišnji protok koji se akumulacijama može kontrolisati u slivnom području iznosi oko 60 m3/s. Ukupna korisna zapremina akumulacija u slivu iznosi oko 580 miliona m3, što odgovara ukupnom koeficijentu regulacije od 0,29 ili drugim riječima ukupno 29% od prosječnog godišnjeg dotoka se može kontrolisati ovim akumulacijama. Odatle se može vidjeti da su predložene velike akumulacije osnovne strukture upravljanja vodnim resursima u slivu, koje omogućavaju sigurnost vodosnabdijevanja različitih potrošača (stanovništvo, industrija, navodnjavanje, hidroenergija, ekologija itd.) kao i obezbjeđenje elementa kontrole poplava.

3-6


Od vremena objavljivanja OSNOVE, 1987. godine, do danas, nije izgrađena nijedna akumulacija prikazana u Tabela 3-1. Pored toga, dvije najviše rangirane akumulacije iz OSNOVE (Han Skela Visoka i Čelinac) su sada pod još većim opterećenjem u pogledu društvenih faktora usljed potencijalnog uticaja koji bi ove akumulacije mogle izazvati u smislu zauzimanja zemljišta i gubitka objekata, odnosno raseljavanja stanovništva itd. Moguće izostavljanje ovih akumulacija je razmatrano u Novelaciji iz 1997, gdje su različite kombinacije ovih akumulacija analizirane kao moguće razvojne opcije. Međutim, Novelacija je samo pokrila područja sliva Vrbasa koji se nalazi unutar RS; stoga, Han Skela Visoka i Gornji Vakuf nisu uopšte uzeti u razmatranje u toj studiji.

R

T

Stoga, u Modulu 3 će, po prvi put od OSNOVE iz 1987, u razmatranje biti uzeta kombinacija lokacija akumulacija u FBiH i RS unutar cijelog sliva. Ove struktrualne razvojne opcije sadrže različite kombinacije velikih akumulacija, slično kao u OSNOVI. Efekti ovih razvojnih opcija na vodoprivredne ciljeve su analizirani kao dio ovog izvještaja. Međutim, akumulacija Staro Selo je isključena iz ovih analiza usljed zanemarljivog dijela toka koji kontroliše u slivu. Dakle, u ovim analizama je u razmatranje uzeto ukupno sedam akumulacija u različitim kombinacijama. Metodologija i rezultati analiza su prikazani u jednom od narednih poglavlja. Stoga, razvojne opcije (RO) čija je procjena i analiza izvršena u Modulu 3 prikazane su u Tabela 3-2 ispod:

AC

Tabela 3-2: Razmotrene razvojne opcije

2 Gornji Vakuf

Janjske Otoke Vrletna Kosa Šiprage Grabovica Čelinac

Razvojna opcija 3 4 Gornji Vakuf Gornji Vakuf

Janjske Otoke Vrletna Kosa Šiprage Grabovica

Vrletna Kosa Šiprage Grabovica Čelinac

5 Gornji Vakuf

6 Gornji Vakuf

Janjske Otoke

Janjske Otoke Vrletna Kosa

Šiprage Grabovica Čelinac

N

1 Gornji Vakuf Han Skela Visoka Janjske Otoke Vrletna Kosa Šiprage Grabovica Čelinac

Jasno je da bi prve RO koje će Konsultant uzeti u razmatranje trebalo da budu one iz OSNOVE (tj. akumulacije prikazane u Tabela 3-1 sa izuzetkom akumulacije Staro Selo). Ostale razvojne opcije isključuju neke od akumulacija koje su prikazane u Razvojnoj opciji 1 (RO 1). Akumulacija Gornji Vakuf je uključena u svim RO. Ovo stoga što je to jedina akumulacija koja može biti raspoloživa za zadovoljenje potreba navodnjavanja Skopljanske kotline, koja se nalazi u neposrednoj blizini. 3.3.2 Potražnja za vodom Predstavljene RO se analizirane u pogledu predviđanja potražnje za vodom za dvije ciljne godine tj. 2020. i 2040. Razvojne opcije koje mogu da zadovolje potražnju za vodom u obje ciljne godine dalje se razmatraju u dijelu o multikriterijumskoj analizi (MKA) ovog Modula (vidi poglavlje 5). Budući da su potrošači u slivu prostorno rasuti, raspored akumulacija je jedan od ključnih parametara za svaku RO. U ovoj analizi se pošlo od pretpostavke da akumulacija mora da zadovolji potrebe nizvodnih potrošača. Međutim, u nekim konkretnim slučajevima manje potražnje za vodom, uvijek je moguće vodu pumpama dovesti do potrošača u blizini ako je to neophodno.

3-7


N

AC

R

T

Da bi se lakše razumjela prostorna povezanost akumulacija i potražnje, sliv Vrbasa je podijeljen na pet vodoprivrednih područja. Ova podjela je prikazana u Modulu 1 (vidi sliku 7-1 u Modulu 1), a ovde je plan podjele prikazan na Slika 3-2 ispod.

Slika 3-2: Podjela rijeke Vrbas na pet vodoprivrednih regija

Akumulacije koje su uzete u razmatranje su neravnomjerno raspoređene unutar sliva. Region I obuhvata Gornji Vakuf u uzvodnom i Han Skela Visoku u nizvodnom dijelu. Region II na svom

3-8


uzvodnom kraju obuhvata Janjske Otoke. Region III u svom srednjem dijelu obuhvata Vrletnu Kosu. Region IV obuhvata Šiprage, Grabovicu i Čelinac; sve tri lokacije se nalaze na rijeci Vrbanji. Predviđanja potražnje za dvije ciljne godine (2020. i 2040.) za pomenutih pet regiona predstavljena su u Modulu 1 za različite kategorije potrošača, a tokom prosječnog godišnjeg perioda. U Tabela 3-3, ispod, prikazane su projekcije maksimalne mjesečne potražnje za svaki region za ciljne godine (2020. i 2040.). Tabela 3-3: Projekcija maksimalne mjesečne potražnje za vodom za godine 2020. i 2040. po regionima (u m3/s) 2040 1.820 0.826 0.012 3.447 12.581

T

2020 1.510 0.648 0.010 2.408 7.520

R

Region I II III IV V

Neophodni EPP na najnizvodnijoj lokaciji svakog regiona predstavljen je u Tabela 3-4. Tabela 3-4: Ekološki prihvaljiv protok na izlaznoj tački svakog regiona Ekološki prihvatljiv protok (m3/s) 7.49 14.50 16.5 24.5 30.0

AC

Region I II III IV V

N

3.3.3 Hidroelektrane Svaka akumulacija ima pripadajuću HE, a karakteristike svake HE su prikazane u Modulu 2. Većina postrojenja su pribranskog9 tipa, osim Janjskih Otoka i Vrletne Kose, koje su derivacionog10 tipa. Međutim, u slučaju Vrletne Kose ovo takođe može biti pribranski tip (vidi paragraf ispod).

Usljed visokog minimalnog EPP akumulacije Janjske Otoke (2,2 m3/s), predviđeno je dodatno manje postrojenje od 1,5 MW na mjestu temeljnog ispusta, neposredno nizvodno od brane, tako da će dodatna energija biti proizvedena ispuštanjem ekološki prihvatljivog protoka. U slučaju Vrletne Kose, predložena su druga rješenja HE na rijeci Ugar i data je referenca na Modul 2. U Modulu 2 su opisana dva moguća rješenja HE nizvodno od Vrletne Kose. Pomenuta dva rješenja su: Ugar Ušće i Ugar Ušće (nova), oba rješenja bez akumulacije sa mogućnošću regulacije, koja se stoga ne uzimaju u razmatranje u Modulu 3 budući da nisu odgovarajuća kao vodoprivredne srukture. Analiza izvodljivosti i preliminarna multikriterijumska analiza (MKA) izvršene u Modulu 2 ukazale su na to da je Ugar Ušće (nova) izvodljivije rješenje, tako da je ovo rješenje uzeto u razmatranje u 9

Termin "pribranska" se odnosi na to kada je mašinsko postrojenje dio brane (npr. kada je smješteno u samom tijelu brane) ili neposredno uz branu (sa lijeve ili desne strane ili neposredno nizvodno od brane). Postojeća HE Bočac je primjer ovakvog tipa hidroenergetskog postrojenja. 10 "Derivacija" predstavlja skretanje vode sa glavnog toka rijeke kroz cjevovod, tunel, visokotlačni cjevovod ili kanal, a zatim kroz turbinu prije samog vraćanja u rijeku.

3-9


Modulu 3 prilikom koncipiranja rješenja za HE Vrletna Kosa. Ugar Ušće (nova) ima kotu normalnog uspora na 350 m n.m., što je malo više od one predložene u OSNOVI. Rezultujući nivo uspora Ugar Ušća (nova) podrazumijeva da se originalno rješenje HE Vrletna Kosa iz OSNOVE (derivacioni tip) mora izmijeniti u postrojenje pribranskog tipa, ili zadrzati derivacija sa manjim padom. Sve druge karakteristike uključujući instalisani protok ostaju iste, a HE Vrletna Kosa se još uvijek može realizovati sa instalisanim kapacitetom od 18,6 MW. Na drugim lokacijama HE nije došlo do posebnih promjena.

3.4

Nestrukturalne razvojne opcije

Smanjenje potrošnje vode Promjene u procedurama izdavanja građevinskih dozvola i građevinskim propisima Smanjenje potrošnje energije Upravljanje šumama Tehnička edukacija i razvoj kapaciteta Institucionalne promjene

AC

     

R

Ovakve opcije uključuju slijedeće:

T

U prethodnom poglavlju je uveden pojam nestrukturalne razvojne opcije koji je dat na razmatranje za sliv Vrbasa. Kako je to opisano u Projektnim zadacima, nestrukturalne opcije uključuju promjene u upravljanju vodama, rad i održavanje sistema, uzimajući u obzir hidroenergetske razvojne opcije kao i opcije za zaštitu od poplava, navodnjavanje, preradu otpadnih voda i vodosnabdijevanje.

N

3.4.1 Smanjenje potrošnje vode Postoje mnoge mjere koje se mogu koristiti za upravljanje potražnjom vode i, shodno tome, smanjenju potrošnje vode. One generalno spadaju u grupu tehničkih, ekonomskih, edukacionih i zakonskih mjera. Dok se neke od njih mogu implementirati na dobrovoljnoj osnovi, druge se mogu promovisati i subvencionisati putem vladinih programa ili biti dio obavezujućih zakonskih rješenja i propisa. Gubici vode u vodovodnim sistemima (posebno u gradskim područjima) su i dalje glavni razlog neefikasnosti raspolaganja vodnim resursima, u čemu BiH nije izuzetak. Postoje takođe i druge netehničke mjere poput ekonomskih instrumenata (unaprijeđeni sistem određivanja cijena ili tarifiranja) i edukuativne mjere koje mogu rezultirati promjenom ponašanja u pravcu efikasnijeg korištenja vodnih resursa. Stoga, problemi nedostatka vode u slivu Vrbasa se mogu djelimično rješiti putem usvajanja strategija štednje vode. Ovo se može primijeniti na potrošnju vode za potrebe stanovništva, industrije i poljoprivrede. Na primjer: • • •

U pogledu stanovništva, pokretanje kampanja na podizanju javne svijesti i školskih edukacijskih programa mogu donekle da doprinesu mijenjanju navika u pogledu korištenja vodnih resursa. U pogledu industrije, uvođenje naprednijih tehnika štednje vode u industrijske procese takođe može biti od koristi. U pogledu poljoprivrede, primjena drugačijih i inovativnijih metoda navodnjavanja može značajno smanjiti potražnju za vodom.

3-10


Rad na analizi potražnje za vodom u Modulu 1 je pokazao da je godišnja potreba stanovništva oko 62 miliona m3, plus dodatnih 21 milion m3 za industriju. Ove količine vode dolaze prvenstveno iz podzemnih izvora, iz kojih se vrši snabdijevanje domaćinstava i industrije. Podzemne vode čine oko 60% od ovih ukupnih količina, dok je ostatak iz površinskih izvora. Oko 72% potražnje za vodom od strane stanovništva i industrije je locirano u Regionu IV (uglavnom područje grada Banjaluka). Glavni potrošači površinskih voda su smješteni u Banjaluci i Jajcu, gdje 75% potrošnje otpada na domaćinstva, a 25% na industriju. Industrijska proizvodnja u slivu je sada značajno manja nego što je bila ranije, sa potrošnjom od oko 20% od potrošnje prije 25 godina.

R

T

Uprkos tome, gubici vode namijenjene stanovništvu i industriji trenutno iznose 42%. Stoga, postoji veliki prostor za smanjenje korištenja vodnih resursa od strane stanovništva putem javnih kampanja za podizanje svijesti i školskih edukativnih kampanja koje nude rješenja uz male troškove, ili putem obezbjeđenja naprednijih tehnologija štednje vode u industrijskim procesima. Uz to neophodno je izvršiti promjene dotrajalih cijevi vodovodnih sistema. S druge strane, procijenjene potrebe poljoprivrede iznose 91 milion m3 godišnje, gdje je većina ovih potreba (88%) u Regionu V, u donjem toku rijeke Vrbas, a posebno u području Lijevče polja.

AC

Prethodne studije su pokazale da bi se oko 50.000 ha moglo navodnjavati u slivu Vrbasa.11 Međutim, usljed ograničavajućih faktora poput infrastrukture, privatnog vlasništva itd. realno je ova površina znatno manja, i iznosi oko 28.800 ha, pretežno u Regionu V.

N

Veliki broj načina navodnjavanja u mnogome zavisi od količine vode i baziraju se na principu gravitacionog tečenja i navodnjavanja brazde, čija je efikasnost primjene na niskom nivou. Ovakvi sistemi bi se mogli unaprijediti putem upravljanja budućih planova finansiranja ka novoj tehnologiji navodnjavanja ili putem nuđenja podsticaja poljoprivrednicima koji je prihvate, poput subvencija ili niske kamatne stope na kredite za kupovinu i instaliranje unaprijeđenih sistema navodnjavanja. Prelazak na mrežu koja je pod pritiskom samo po potrebi, ili na sistem "kap po kap" takođe predstavlja alternativu u postizanju veće efikasnosti u korištenju vodnih resursa. 3.4.2. Smanjenje zagađenja od netretiranih odpadnih voda U slivu Vrbasa se trenutno ne vrši nikakvo prečišćavanje otpadnih voda. Jedini postojeći uređaj u Čelincu nije u funkciji. Budući da su brane i vodoprivredna rješenja već izgrađena, biće neophodno investirati u preradu otpadnih voda. Troškovi izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Banjaluci se procjenjuju na 50 miliona EUR. Skupa sa investicijama u kanalizacione mreže, tri faze investicija za potrebe grada se procjenjuju na oko 130 miliona EUR. Na osnovu projekcije broja stanovnika do 2015. iz Prostornog plana RS, kojom se predviđa oko 236.000 stanovnika, ovo iziskuje investiciju od oko 550 EUR po stanovniku za rješavanje problema prerade otpadnih voda. Ako se izvrši ekstrapolacija ovog per capita indikatora na sliv Vrbasa, to bi značilo dodatnu investiciju od oko 85 miliona EUR samo u RS za potrebe oko 155.000 stanovnika u drugim naseljima. Jasno je da su

11

Studija o održivom razvoju površina za navodnjavanje u RS, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, 2010.

3-11


sveobuhvatni planovi razvoja infrastrukture za otpadne vode neophodni za opštine u slivu Vrbasa da bi se optimizovao nivo investicija potreban da se očuva kvalitet kako površinskih tako i podzemnih voda. 3.4.2

Promjene u procedurama izdavanja građevinskih dozvola i građevinskim propisima Nadležne institucije u BiH bi takođe trebalo da razmotre uvođenje restriktivnije politike u pogledu stambene izgradnje i procedura za izdavanje građevinskih dozvola da bi se izbjeglo lociranje stambenih objekata na mjestima koja su sklona plavljenju, a koja nemaju odgovarajuću zaštitu od poplava.

R

T

Pored pitanja izgradnje u plavnim ravnicama, što je problem urbanističkog karaktera ili prostornog planiranja, građevinski propisi za gradnju bi takođe trebalo da budu ažurirani putem posvećivanja više pažnje štednji vode u domaćinstvima, poslovnim i industrijskim objektima. Novi stambeni i poslovni objekti bi trebalo da se grade prema višim standardima u pogledu efikasnosti korištenja vodnih resursa.

AC

Postojeći stambeni objekti moraju se opremiti modernim uređajima za štednju vode (npr. niskoprotočni toaleti, niskoprotočne česme, tuševi bez pritiska i mjerenje potrošnje vode bi trebalo da budu obavezni ako je to ikako moguće). Određivanje ekonomske cijene vode ovo trenutno čini prilično teškim zadatkom, budući da je opremanje postojećih objekata modernim uređajima skupo. Međutim, bez ovakvih mjera je nemoguće direktno povezati stvarne troškove vodosnabdijevanja domaćinstava sa potrošnjom. Potrebno je pojednostaviti procedure dobijanja urbanističkih i drugih dozvola za izgradnju hidroenergetskih objekata kao i svih ostalih dozvola. U ovoj oblasti se dosta govorilo i dosta uradilo ali je taj proces potrebno ubrzati.

N

3.4.3 Smanjenje potrošnje energije Štednja energije će smanjiti potrebu za izgradnjom dodatnih energetskih kapaciteta u budućnosti. Kao i kod potrošnje vode, slične mjere štednje se mogu primijeniti primjenom uređaja koji štede energiju u domaćinstvima, poslovnim prostorima i fabrikama poput pametnih mjerača, štednih sijalica, električnih uređaja visoke energetske iskoristivosti itd.

Pored toga, diverzifikacija proizvodnje električne energije putem širenja opsega tipova hidroelektrana i pogonskih sredstava u kombinacijama proizvodnje energije (npr. kombinacija energije vjetra, solarne energije, biomase i hidroenergije), a kombinacija centralizovanog i decentralizovanog sistema vodosnabdijevanja će pomoći poboljšanje fleksibilnosti i efikasnosti korištenja energije. Pored toga, takva politika bi sigurno poboljšala adaptaciju na klimatske promjene povećanjem otpornosti, fleksibilnosti i manje osjetljivosti u proizvodnji energije u budućnosti. 3.4.4 Upravljanje šumama Potrebno je prekidanje prakse nekontrolisane sječe šuma, što bi smanjilo eroziju tla i koeficijente oticaja tj. umanjilo vršne proticaje. Prema tome, praksa pošumljavanja bi trebalo da se razmotri u dijelovima slivnog područja koji su pogođeni erozijom tla, a koji su dodatno pogoršana usljed nelegalne sječe šume. Očite koristi su u pogledu zaštite životne sredine, sprečavanje prirodnih

3-12


opasnosti (npr. smanjen rizik od odrona), a donekle i u pogledu ublažavanja efekata klimatskih promjena. Praksa pošumljavanja, posebno u blizini vodotokova, povoljno utiče na regulaciju protoka, održavanje kvaliteta vode, smanjenje intenziteta poplava i učestalosti suša.

T

Riječna područja pokrivena šumom prave direktni hlad vodnim tijelima, smanjujući količinu sunčevog zračenja na njima i na taj način sprečavajući porast temperature vode. U slučaju širih riječnih područja pod šumom (npr. širine preko nekoliko desetina metara), ona takođe mogu da povećaju relativnu vlažnost vazduha, što takođe doprinosi smanjenju temperature vode. Ova mjera se posebno smatra relevantnom za riječne izvore; njen pozitivni uticaj na temperature vode i biološke procese koji zavise od nje može se osjetiti i u nizvodnim područjima. Međutim, uticaj širih područja pod stablima na temperaturu nizvodno i nije toliko povoljan budući da su rijeke, generalno gledano, preširoke da bi krošnje koje se nadnose nad njima imale nekog velikog učinka.

R

3.4.5 Tehnička edukacija i jačanje institucionalnih kapaciteta Pored podizanja javne svijesti o potrošnji i štednji vode i energije, tehnička edukacija i jačanje institucionalnih kapaciteta igraju značajnu ulogu u razvoju praktične primjene strategija za upravljanje vodoprivrednim sistemima.

AC

Stoga, isticanje fokusiranog i prilagodljivog jačanja institucionalnih kapaciteta relevantnim interesnim stranama u vodoprivrednom i energetskom sektoru putem obezbjeđenja naprednog istraživanja i razvoja, naprednih tehnika i rezultata mapiranja i modeliranja, obezbjeđenja boljeg planiranja procjene rizika i podizanje javne svijesti se veoma preporučuju kao nestruktrualna mjera u slivu Vrbasa.

N

3.4.6 Institucionalne i zakonske izmjene Zakoni o vodama u dva entiteta su veoma opširni i sveobuhvatni; oni se bave većinom vodoprivrednim pitanjima i oko 65% su u skladu sa regulativom Evropske unije.12 Međutim, sekundarno zakonodavstvo je oko 97% u skladu sa regulativom EU. Jedan primjer ovoga je Direktiva EU o upravljanju rizikom od poplava (2007/60/EC), sa kojom su regulacije oba entiteta u potpunosti usklađene. Uprkos ovome, postoje područja gdje je zakonodavstvo nedorečeno jer nije dovoljno definisana odgovornost za usklađivanje i implementaciju. Stoga, institucionalne promjene i saradnja su neophodni za uspješno rješavanje vodoprivrednih pitanja. Često postoji konflikt između sektorske regulative i smjernica. Ove prepreke su dio procesa odlučivanja i moraju se prevazići putem dijaloga i saradnje, posebno kada je riječ o interesnim stranama u različitim entitetima. U ovom pogledu, izvodljivost i funkcionalnost konkretnih vodoprivrednih mjera može takođe biti od značaja za vodoprivredne menadžere i nosioce procesa odlučivanja. Kompleksnost u pogledu broja stejkholdera i različitost interesa, kao i konflikt između propisa i neophodnih promjena u postojećim administrativnim uredbama (nivo saradnje) takođe mogu igrati važnu ulogu u ovom slučaju. Pitanje da li se određena mjera može smatrati "dobrom praksom" i biti implementirana takođe zavisi od toga da li postoje alternative. Vodoprivredni menadžeri često biraju alternativu prvobitno predviđenim mjerama, jer to može imati ekonomsku prednost i manje neželjenih efekata.

12

UNECE, Pregled ekološke efikasnosti, BIH, Drugi pregled, 2010.

3-13


N

AC

R

T

U pogledu troškova takođe može biti korisno da se procjene relativni prioriteti i hitnost određenih mjera koje treba implementirati. Ovo je suština onoga što se vrši putem multikriterijumske analize koju Konsultant predstavlja dalje u ovom izvještaju.


4

4-1

Modeliranje uticaja razvojnih opcija



AC



Modeliranje kontrolisanog isticanja iz akumulacije - metodologija koja se koristi za modelovanje akumulacije u normalnim radnim uslovima i tokom pojave poplava predstavljena je zajedno sa dobijenim rezultatima. Nakon modelovanja rada akumulacije, razmatra se koliko realne razvojne opcije zadovoljavaju zahtjeve za vodom u budućnosti. Kontrola plavljenja u akumulacijama sliva Vrbasa - uključujući korištenu metodologiju i dobijene rezultate. Klimatske promjene - procjena otpornosti svake od razvojnih opcija na klimatske promjene.

R



T

U ovom poglavlju se dalje analiziraju efekti različitih razvojnih opcija na osnovu raspoloživih hidroloških podataka. Ovo poglavlje pokriva slijedeća pitanja:

4.1

Modeliranje akumulacije i usklađenost sa zahtjevima

4.1.1 Metoda upravljanja akumulacijom Predstavljene su i razmotrene dvije metode optimizacije upravljanja akumulacijama. Ove metode su:

N

1. Optimizacija proizvodnje hidroenergije 2. Optimizacija obezbjeđivanja maksimalnih garantovanih nizvodnih proticaja. Optimizacija proizvodnje energije uzima u obzir potrebe i obaveze energetskog sektora, raspoloživi nivo proizvodnje i ciljeve optimizacije. Druga metoda obuhvata obezbjeđenje garantovanog nizvodnog proticaja i uzima u obzir potrebe sektora vodoprivrede. Stoga, u ovom slučaju, proizvodnja električne energije predstavlja sekundarnog korisnika. Međutim, drugom metodom se ne smanjuje proizvodnja energije nego se više utiče na distribuciju proizvodnje tokom godine. Proizvodnja energije se veoma često povećava usljed visokog nivoa akumulacija, ali je distribucija ove proizvodnje tokom godine manje pogodna za elektroenergetski sektor. Ovo stoga što je glavni cilj ove druge metode zadovoljenje potreba za vodosnabdijevanjem tokom sušnih perioda uz što veću moguću vjerovatnoću, i stoga ova metoda dovodi do maksimizacije regulisanog nizvodnog proticaja akumulacije. Trenutnu situaciju u elektroprivrednim preduzećima karakteriše proces uspostavljanja njihove ukupne pozicije unutar regionalnog tržišta električne energije i stoga je položaj sektora proizvodnje električne energije nedefinisan, a samim time i obaveze prema potrošačima. Kao rezultat toga, način na koji će se energija iz akumulacija iskorištavati u budućnosti i dalje je nejasan.


4-2

S druge strane, zahtjevi vodoprivrednog sektora su veoma specifični i ne mogu se ispuniti ni na jedan drugi način. Iz navedenih razloga je, u cilju izrade analiza i proračuna akumulacija, izabrana druga metoda (koja obezbjeđuje maksimalni garantovani nizvodni proticaj). Ova metoda uključuje ispunjavanje slijedećih uslova vodoprivrednog sektora: obezbjeđenje ekološki prihvatljivog protoka tokom perioda malih voda, obezbjeđenje neophodnih količina vode za prioritetne potrošače, obezbjeđenje zapremine za ublažavanje poplava tokom perioda velikih voda i maksimalizacija proizvodnje električne energije u skladu sa zahtjevima prioritetnih potrošača.

T

   

R

4.1.2 Postupak proračuna akumulacije Određivanje maksimalnog garantovanog proticaja iz akumulacije Maksimalni garantovani proticaj je pronađen putem iteracije i definisanja nivoa akumulacije i zahtjevanog oticaja. Glavni kriterijum je taj da bi akumulacija trebalo da bude puna što je duže moguće u toku godine; ovo obezbjeđuje maksimalni nivo akumulacije prije početka kritičnog sušnog perioda. S druge strane, zahtjevi za minimalnim garantovanim isticanjem iz akumulacije obezbjeđuju željeni nizvodni proticaj.

AC

Da bi se odredio maskimalni garantovani oticaj koji se može postići za određenu akumulaciju, izvršeni su proračuni vodnog bilansa akumulacije za posmatrane mjesečne protoke tokom perioda od 35 godina (1946-1980). Određivanje maksimalnog garantovanog isticanja iz određene akumulacije je iterativni postupak, prilikom koje se proticaj podešava na određenu vrijednost i vrši proračun vodnog bilansa. Ako rezultujući nivo akumulacije ne postigne minimalni radni nivo, to onda podrazumijeva da bi garantovano isticanje moglo biti veće i procedura se ponavlja sa većim pretpostavljenim isticanjem.

N

Korištenjem kriterijuma vjerovatnoće pojave minimalnog proticaja na nivou mjesečnog protoka, dobija se maksimalna vrijednost garantovanog nizvodnog protoka koji akumulacija može da obezbijedi pri zahtjevanoj vjerovatnoći pojavljivanja (npr. 97 %). Stoga, koraci prilikom vršenja proračuna su slijedeći: 1) Prilikom prve iteracije, ekološki prihvatljiv protok se uzima kao zahtjevano isticanje. 2) Korištenjem ekološki prihvatljivog protoka , izračunava se slijedeće: a) promjena nivoa akumulacije b) potencijalna proizvodnja energije po količini i strukturi c) vjerovatnoća ispunjenja zahtjeva isticanja

Ako je vjerovanoća ispunjavanja zahtjeva po pitanju isticanja veća od zahtijevane vjerovatnoće pojavljivanja (97 %), zahtjev za isticanjem se povećava, a proračun ponavlja. Novodobijene vrijednosti nivoa akumulacije se provjeravaju i izračunava se odgovarajuća vjerovatnoća postizanja isticanja. Ovo se ponavlja sve dok se ne dobije zahtijevana vjerovatnoća pojave isticanja. Ovim putem se dobija maksimalno isticanje iz date akumulacije zajedno sa zahtijevanom vjerovatnoćom pojave isticanja. Nivoi akumulacije i raspoloživi protok, zajedno sa standardnim parametrima elektromehaničke opreme, definišu proizvodnju HE za svaki konkretan slučaj. Ovaj postupak se dalje ponavlja za druge akumulacije ili akumulacije u kaskadi.


4-3

Izračunavanje proizvodnje energije Postupak izračunavanja potencijalne proizvodnje energije sadrži tri međusobno povezana podprocesa: 1) Izračunavanje sezonski regulisanih isticanja iz akumulacije HE 2) Izračunavanje dnevnih/sedmičnih radnih režima HE 3) Izračunavanje moguće proizvodnje energije.

T

U okviru prvog podprocesa, ova isticanja se određuju iz akumulisane vode u rezervoaru HE na osnovu izračunavanja nivoa akumulacije i drugih faktora poput vremenskih serija dotoka, raspoložive zapremine akumulacije i radnog režima akumulacije (minimalno prelivanje vode i željeni nivo akumulacije).

R

U drugom podprocesu, za definisana isticanja u okviru posmatrane jedinice vremena određuje se dnevni/mjesečni radni režim pod pretpostavkom maksimalne proizvodnje energije. Na osnovu rezultata prva dva podprocesa dobijeni su podaci o nivou akumulacije, kao i prosječno isticanje u okviru posmatranog vremenskog perioda u zavisnosti od varijacija u dnevnom proticaju i radnom režimu HE.

AC

Svi navedeni podaci služe kao ulaz za treći podproces u kojem je, na osnovu parametara proizvodnje hidroenergije, izračunata ukupna maksimalna proizvodnja energije i ustanovljen ukupni režim proizvodnje. (1) Proračun sezonski regulisanih isticanja iz akumulacije HE Kontrolni parametri i željeni nivo vode u akumulaciji na kraju svakog mjeseca (Ades) i minimalno isticanje (QMIN). Na osnovu vodnog bilansa akumulacije, isticanja se izračunavaju u skladu sa željenim nivoima akumulacije na kraju svake sedmice ili mjeseca. Jednačina vodnog bilansa akumulacije za određeni mjesec/sedmicu (j) je kako slijedi:

N

AK(J) = AK(J-1) + QP(J) - QMIN(J) - QLOS(J) - QI(J) (1) gdje je: AK(J-1) - nivo akumulacije na kraju mjeseca/sedmice j-1 tj. na početku sedmice j AK(J-1) - nivo akumulacije na kraju mjeseca/sedmice j (željeni nivo) QP - doticaj u akumulaciju QMIN - minimalni oticaj iz akumulacije (prioritet do vrijednosti Aj=AMIN=0) QLOS - gubici vode u akumulaciji (prioritet jednak QMIN) QI(J) - oticaj iz akumulacije

Ova jednačina čini osnovu za kontrolu vode u akumulaciji. Ako je poznata vrijednost željenog nivoa akumulacije (AK(J)), onda, pod pretpostavkom da su sve ostale vrijednosti u jednačini poznate, jednačina se može riješiti za isticanje iz akumulacije (QI). Slijedeći ulazni podaci su potrebni da se definišu parametri upravljanja akumulacijama:  

Dotok u akumulaciju - vremenska serija proticaja dotoka, QP (m3/s) Korisna zapremina akumulacije AKMAX (m3).


4-4

Granični uslovi su:   

Minimalni operativni nivo akumulacije AMIN Maksimalni operativni nivo akumulacije AMAX Maksimalni mogući oticaj iz akumulacije kroz turbine QINS

Kontrolni parametri kojima se upravlja akumulacijom su:  

Željeni nivo akumulacije na kraju vremenskog perioda proračuna AK(J) Minimalni zahtjevani oticaj iz akumulacije QMIN(J)

T

Na primijenjenom algoritmu, minimalni zahtjevani oticaj ima prioritet nad željenim nivoima vode. Dijagram proračuna regulisanog oticaja iz akumulacije prikazan je na Slika 4-1. Na dijagramu su korišteni slijedeći parametri:

R

J - tekući vremenski interval QI - regulisani oticaj iz akumulacije QP – dotok u akumulaciju AK – nivo akumulacije PS - željeni nivo akumulacije na kraju vremenskog perioda proračuna QMIN – minimalni zahtjevani oticaj u vremenskom periodu QINS – instalisani proticaji kroz turbine AKMIN – minimalni dozvoljeni nivo akumulacije AKMAX – maksimalni dozvoljeni nivo akumulacije

AC

        

N

Algoritam predstavljen na ovoj slici počinje definicijom željenog nivoa akumulacije na kraju vremenskog perioda tokom kojeg je vršena regulacija PS(J). Nakon toga se proračunava regulisani oticaj. Kod jednačine regulisanog oticaja za prvi vremenski interval, željeni nivo akumulacije na kraju analiziranog perioda se uzima kao početni nivo akumulacije AK(J-1). Ovo se radi da bi se nivo akumulacije doveo na početni nivo nakon izvršene regulacije tj. da bi se izjednačio bilans regulisanih i nadolazećih tokova. Nakon toga, treba se izvršiti provjera da li je regulisani oticaj QI(J) unutar dozvoljenog opsega (QMIN
4-5


Regulisani protok (J)=dotok u ak.(J)+stanje ak.(J-1)-poželjno stanje ak. na kraju vremenske jedinice(J)

Regulisano isticanje(J) je manje od Min. zahtjevanog isticanja (J)?

DA

Regulisano isticanje(J)=Min. zahtjevano isticanje(J)

NE

Regulisano isticanje (J)=Instalisani protok kroz

T

DA

R

Regulisano isticanje(J) je veće od Instalisanog protoka kroz turbine(J)?

NE

AC

Stanje akumulacije(J)= Stanje akumulacije(J-1)+Dotok u akumulaciju(J)- Regulisano isticanje (J)

N

Stanje akumulacije(J) je niži od Min. dozvoljenog stanja ak.(J)?

DA

Regulisano isticanje (J)=Dotok u ak.(J)- Stanje akumulacije (J) Stanje akumulacije(J)=Min. dozvoljeni stanje ak.(J)

NE

Stanje akumulacije(J) je više od Maks. dozvoljenog stanja akumulacije(J)?

DA

Regulisano isticanje(J)= Stanje akumulacije (J-1)+Dotok u ak.(J)-Maks. dozvoljeno stanje ak.(J) Stanje akumulacije(J)=Maks.

NE Regulisano isticanje iz akumulacije(J); Stanje akumulacije(J)

Slika 4-1:

Dijagram proračuna regulisanog isticanja iz akumulacije(J = vremenska jedinicamjesec/sedmica)


4-6

4.1.3 Rezultati analiza i proračuna Cilj analiza i proračuna je bio da se maksimizira korištenje raspoložive zapremine akumulacije u pogledu obezbjeđenja garantovanog nizvodnog protoka. Garantovani protok se definiše kao prosječni mjesečni protok sa vjerovatnoćom pojavljivanja od 97 % za analizirani vremenski period (35 godina). Na funkcionisanje akumulacije uticaj vrše pomenuti ciljevi, a ostvaruje se putem zahtjeva upravljanja akumulacijom, tj:  

nivo vode u akumulaciji treba da bude što viši mogući (maksimalan) mora biti obezbijeđeno minimalno zahtijevano isticanje (garantovani proticaj)

T

Da bi se utvrdila moguća proizvodnja električne energije, koeficijent efikasnosti opreme je određen kao konstantna vrijednost ή = 0.877.

R

Proračuni se urađeni za sve realno moguće kombinacije opcija sezonskih akumulacija. Na primjer, na rijeci Vrbas su predviđene dvije velike akumulacije - Gornji Vakuf i Han Skela Visoka. U ovom slučaju postoje tri moguće kombinacije od kojih je svaka ponaosob razmotrena:

AC

1) Gornji Vakuf posebno 2) Han Skela Visoka posebno i 3) Gornji Vakuf i Han Skela Visoka

Zatim je izračunat nizvodni protok za većinu nizvodnih akumulacija Qgar (97%), a rezultati za sve kombinacije akumulacija su dati u Tabela 4-1. Pored garantovanog isticanja, proizvodnja energije je takođe izračunata.

N

Na osnovu dobijenih rezultata, može se zaključiti da je iskorištenje protoka iz akumulacija u smislu proizvodnje energije veoma veliko (do 90%). Velika proizvodnja energije je rezultat visokog hidrauličkog pada (koji je rezultat kriterijuma korištenih za optimizaciju upravljanja akumulacijom). Realizovane prosječne zapremine vode u akumulacijama su u opsegu 60-75% korisne zapremine, što znači da su padovi oko 20% ispod maksimalnog bruto pada. Podaci o proizvodnji energije (Etotal) i konstantnoj proizvodnji energije (Econs) su prikazani u Tabela 4-1, a dobijeni su iz proračuna zasnovanim na ispuštanju kroz turbine, realizovanih padova i efikasnosti korištene opreme. Mali koeficijent konstantne proizvodnje energije ukazuje na rijetke situacije u kojima hidroelektrane rade uz protoke koji su blizu ili jednaki instalisanom protoku.

Međutim, treba istaći da je predložena metoda upravljanja akumulacijama samo jedan od brojnih mogućih načina vršenja upravljanja akumulacijama. Primijenjena metoda stavlja akcenat na omogućavanje garantovanog nizvodnog protoka akumulacije tokom cijele godine i kao takva daje prioritet vodoprivrednom sektoru tokom cijele godine. Budući da je proizvodnja hidroenergije od sekundarnog značaja, instalisani kapaciteti HE nisu maksimalno iskorišteni (mala konstantna energija – Econs). Budući da je glavni cilj Modula 3 definisanje razvojnih opcija na osnovu ciljeva upavljanja vodnim resursima, ova metoda upravljanja akumulacijama je izabrana kao najpogodnija, budući da pruža najbolji pregled maksimalnih protoka koje akumulacije mogu obezbijediti. Pored toga, upravljanje akumulacijama će zavisiti i od zahtjeva vodosnabdijevanja, koji su najveći u ljetnom periodu,

4-7


naročito zbog potreba za navodnjavanjem. Tokom ostatka godine, potrebe za vodom u cilju navodnjavanja će se smanjiti, što će omogućiti upravljanje akumulacijama koje će biti više u skladu sa hidroenergetskim sektorom i dovesti do maksimalnog iskorištenja instalisane snage. Tabela 4-1: Garantovano isticanja i proizvodnja energije za kombinacije akumulacija

Vrbas Vrbas Vrbas Vrbanja Vrbanja Vrbanja Vrbanja Vrbanja Vrbanja Vrbanja Janj Ugar

AC

R

Gornji Vakuf pojedinačno Han Skela pojedinačno Han Skela sa Gornjim Vakufom Šiprage pojedinačno Grabovica pojedinačno Grabovica sa Šipragama Čelinac pojedinačno Čelinac sa Šipragama Čelinac sa Grabovicom Čelinac sa Šipragama i Grabovicom Janjske otoke pojedinačno Vrletna Kosa pojedinačno

Rijeka

Etotal (GWh)

Econs (GWh)

14.6 157.1 158.6 14.2 17.8 17.6 34.1 34.2 33.7 33.9 83.9 53.8

1.4 33.1 29.6 1.4 1.7 1.2 7.5 6.5 6.7 5.6 3.2 2.5

T

Akumulacija i HE

Qgar (97%) (m3/s) 3.8 19.5 19.8 2.2 3.2 3.9 6.0 7.5 8.0 8.7 6.7 5.3

Qgar = garantovani tok, Etotal = ukupna proizvodnja energije, Econs = minimalna proizvodnja konstantne energije

N

4.1.4 Zadovoljenje potreba za vodom i zaključci Proračuni akumulacija koji su prethodno razmatrani pokazuju maksimalni garantovani protok (Qgar) koji se može dobiti nizvodno od svake akumulacije. Ovo implicira da se, poznavajući zahtijevani ekološki prihvatljiv protok, može lako izračunati raspoloživi garantovani protok za prioritetne potrošače (Q) oduzimajući ekološki prihvatljiv protok (Q Env.Min) od garantovanog oticaja iz akumulacije (Qgar(97%)). Otuda, Q je zapravo višak protoka preko ekološki prihvatljivog protoka koji se može garantovati iz akumulacije. Rezultati su prikazani u Tabela 4-2 ispod. Tabela 4-2: Moguća garantovana isticanja za prioritetne korisnike vode za kombinacije akumulacija Akumulacija i HE

Gornji Vakuf pojedinačno Han Skela pojedinačno Han Skela sa Gornjim Vakufom Šiprage pojedinačno Grabovica pojedinačno Grabovica sa Šipragama Čelinac pojedinačno Čelinac sa Šipragama

Rijeka Vrbas Vrbas Vrbas Vrbanja Vrbanja Vrbanja Vrbanja Vrbanja

Qgar (97%) (m3/s) 3.8 19.5 19.8 2.2 3.2 3.9 6.0 7.5

Q Env.Min (m3/s) 0.48 6.90 6.90 0.26 0.47 0.47 1.31 1.31

Q (m3/s) 3.32 12.60 12.90 1.94 2.73 3.43 4.69 6.19

4-8


Akumulacija i HE

Rijeka

Čelinac sa Grabovicom Čelinac sa Šipragama i Grabovicom Janjske otoke pojedinačno Vrletna Kosa pojedinačno

Vrbanja Vrbanja Janj Ugar

Qgar (97%) (m3/s) 8.0 8.7 6.7 5.3

Q Env.Min (m3/s) 1.31 1.31 2.20 0.61

Q (m3/s) 6.69 7.39 4.50 4.69

Qgar = Garantovani tok QEnv.Min = minimalni ekološki prihvatljivi tok, Q = Raspoloživi protok za potrošače

T

Budući da su potencijali akumulacija poznati, sada je moguće analizirati potencijal za zadovoljenje potreba za vodom unutar pet označenih regiona u slivu Vrbasa na dva referentna vremenska perioda (npr. 2020. i 2040.) za odabrane razvojne opcije.

R

Zahtjevi za svaki od pet regiona u slivu Vrbasa su prikazani u Tabela 4-3. Kao što je očito iz tabele, najveća potreba za vodom je u regionu 5 za oba perioda 2020. i 2040, gdje su značajne količine vode potrebne za navodnjavanje. Međutim, potrebe vodosnabdijevanja uzvodnih potrošača takođe moraju biti zadovoljene i ova tabela pruža pregled potreba za vodom po regionima i vremenskim periodima. Raspoloživa količina vode vjerovatnoćom od 97%) koja je potrebna za zadovoljenje ovih potreba je takođe prikazana u istoj tabeli u skladu sa brojem razvojne opcije i po regionima.

AC

Budući da se većina potreba za vodom u uzvodnim regionima odnosi na snabdijevanje stanovništva i industrijskih potrošača, većina vode će se u vodotokove vratiti u vidu otpadnih voda. Ova pretpostavka je prihvaćena za Tabela 4-3. Tabela 4-3: Potrebe za vodom po regionima za 2020. i 2040. godinu i raspoložive količine vode po Razvojnim opcijama Region u slivu Vrbasa

N

I II III IV V

Potreba za vodom u m3/s 2020 2040 1.510 1.820 0.648 0.826 0.010 0.012 2.408 3.447 7.520 12.581

RO#1 3.3 12.9 17.4 22.0 29.4

Raspoloživost vode iz razvojnih opcija izraženo u m3/s RO#2 RO#3 RO#4 RO#5 3.3 3.3 3.3 3.3 3.3 3.3 3.3 3.3 7.8 7.8 3.3 7.8 12.4 12.4 7.9 7.8 19.8 15.9 15.3 15.2

RO#6 3.3 3.3 7.8 7.8 12.4

RO = razvojna opcija

Kao što je prikazano u Tabela 4-3 ukupna potražnja za vodom u 2040. za region V je procijenjena na oko 12,6 m3/s. OSNOVA iz 1987. godine predviđa da se ovaj dio potražnje za vodom može zadovoljiti akumulacijama na rijeci Vrbanji. Međutim, kao što se vidi u Tabela 4-2, kombinacija svih akumulacija na rijeci Vrbanji može da obezbijedi maksimalno 7,4 m3/s, što podrazumijeva količinu proticaja od 5,2 m3/s. Stoga, da bi se obezbijedile predviđene potrebe od 12,6 m3/s 2040. godine, mora se obezbijediti dodatni protok od najmanje 5,2 m3/s iz drugih akumulacija na ostalim pritokama u slivu. Kao što se vidi u Tabela 4-3 projektovana potražnja za vodom za godine 2020. i 2040. u pet regiona sliva Vrbasa može se zadovoljiti sa odabranih šest razvojih opcija, uz izuzetak RO 6, gdje se očekuje neznatni nedostatak proticaja (zatamnjeni narandžasti okvir).


4-9

Mogu se izvesti slijedeći zaključci o potrebama za vodom u regionima sliva Vrbasa: Region I Ovaj region ima potencijalne lokacije za dvije akumulacije: Gornji Vakuf (sa korisnom zapreminom od 52,5 m3) i Han Skela (korisna zapremina od 218 m3). Korištenjem akumulacije Gornji Vakuf moguće je garantovati nizvodni protok (Q97) od 3,8 m3/s, (vidi Tabela 4-2) koji u relevantnom dijelu (Han Skela) dobija dodatne prirodne protoke koji dolaze iz podsliva i koji mogu zadovoljiti potrebe regiona I do 2040, uključujući obezbjeđenje ekološki prihvatljivog protoka.

T

Ako se obuhvati i akumulacija Han Skela, moguće je dobiti garantovani protok od 19,5 m3/s (vidi Tabela 4-2) koji više nego zadovoljava cjelokupne potrebe regiona I u 2020. i 2040. i koji može značajno doprinijeti zadovoljenju potreba drugih nizvodnih regiona. Realizacija obe akumulacije neće značajno povećati garantovani protok, koji bi i dalje bio oko 19,8 m3/s.

AC

R

Region II U ovaj region bi se mogla smjestiti akumulacija Janjske Otoke (korisna zapremina od 72,5 miliona m3). Ova akumulacija može da obezbijedi garantovani nizvodni protok (Q97) od 6,7 m3/s. Ovo bi povećalo dotok u sekciju Kozluk zajedno sa podslivom od akumulacije do Kozluka. Zajedno sa uzvodnim akumulacijama u regionu I, sa Gornjim Vakufom ili sa obje akumulacije u regionu I tj. Han Skelom i Gornjim Vakufom - ovi dodatni protoci bi obezbijedili protok (sa 97% vjerovatnoće) na profilu Kozluk, što bi lako zadovoljilo potrebe za vodom i obezbijedilo adekvatan ekološki prihvatljiv protok do 2040. Region III Situacija u regionu III je vrlo slična onoj u regionu II tj. potencijalne akumulacije su Vrletna Kosa na rijeci Ugar sa korisnom zapreminom od 95 miliona m3. Akumulacija Vrletna Kosa može obezbijediti garantovani tok od 5,3 m3/s tokom kritičnih perioda, što bi značajno ublažilo nedostatak vode.

N

Region IV i Region V Region IV ima tri velike akumulacije koje se nalaze na rijeci Vrbanji i uglavnom su predviđene za navodnjavanje nizvodno u regionu V. Karakeristična tačka je nizvodna tačka Regiona IV prema Delibašinom Selu. Minimum 95% mjesečnog protoka na ovoj tački iznosi 24,5 m3/s. Sa uzvodnim akumulacijama, ovaj tok bi se mogao povećati sa 15,2 na 29,4 m3/s. Ovaj bi se višak onda koristio za nizvodne potrošače u regionu V, gdje nema velikih akumulacija. Potrebe za vodom do 2040. će moći biti zadovoljene pod uslovom da jedan broj velikih akumulacija bude postojao u uzvodnim regionima.

4.2

Kontrola poplavnih talasa u akumulacijama u slivu Vrbasa

U ovom odjeljku se vrši procjena mogućih izgleda za kontrolu poplavnih talasa u akumulacijama predloženih kao razvojne opcije u slivu Vrbasa. Kao što je prepoznato i rečeno u OSNOVI, postoji nekoliko karakterističnih sekcija rijeke i pritoka koje su pogođene poplavama i koje zahtijevaju dodatnu zaštitu od poplava kao i mjere ublažavanja od poplava. Ove sekcije su:   

Klašnice - ušće Vrbasa u Savu Gornji Vakuf-Bugojno na rijeci Vrbas Pritoke Crkvena i Turjanica




4-10

Donji dio toka Vrbanje.

Rijeke Crkvena i Turjanica su desne pritoke rijeke Vrbas; njihovo ušće u Vrbas se nalazi nizvodno od Banje Luke, u blizini predloženih lokacija HE Trn i HE Laktaši (ove lokacije HE se ne uzimaju u razmatranje kao razvojne opcije). Akumulacije analizirane u ovom poglavlju ne utiču na zaštitu od poplava u dolinama rijeka Crkvena i Turjanica, osim eventualno u zoni njihovih ušća u Vrbas, usljed smanjenja nivoa vode Vrbasa. Postojeće akumulacije HE u slivu Vrbasa (Jajce I i II i Bočac) ostvaruju zanemarljivo smanjenje vršnog plavnog talasa uslijed malih zapremina ovih akumulacija u poređenju sa zapreminom poplavnih talasa koji dolaze. Stoga, smanjenje zapremine plavnog talasa je trenutno zanemarljivog obima.

T

U slučaju evenutalnog nastavka izgradnje većih akumulacija u slivu Vrbasa, Konsultant je analizirao potencijalno smanjenje vršnih proticaja poplavnih talasa koje bi bilo rezultat izgradnje nekih od predloženih razvojnih opcija HE.

N

  

Na rijeci Vrbas:  Gornji Vakuf  Han Skela Visoka  Han Skela Niska, novo rješenje  Bočac (HE izgrađena 1981.)  Krupa  Banja Luka Niska Janjske Otoke na rijeci Janj, Vrletna Kosa na rijeci Ugar Na rijeci Vrbanji:  Šiprage  Grabovica  Čelinac

AC



R

Ukupno jedanaest akumulacija je modelirano korištenjem programa za hidrološko modeliranje (HEC-HMS), a poplavni talas je pojedinačno simuliran za svaku akumulaciju. Takođe, pored rezultata u smanjenju plavljenja na lokalnom nivou za svaku pojedinu akumulaciju, analizirane su njihove mogućnosti smanjenja vršnog proticaja poplavnog talasa na nivou cijelog sliva u skladu sa ranije prihvaćenim razvojnim opcijama. Modelirane su slijedeće akumulacije:

Prvo, veoma jednostavnim uvidom u korisne zapremine akumulacija i zapremina istorijskih poplavnih talasa (Tabela 4-4), ) utvrđeno je koje akumulacije mogu imati značajan uticaj tako da su te akumulacije i modelirane. U nastavku teksta prikazani su metodološki postupci i rezultati. 4.2.1 Metodologija Generalno gledano, najbolja zaštita od plavljenja za svaku akumulaciju značajnije zapremine se dobija kada se nivo vode u akumulaciji snizi što je moguće više prije nego što pristigne poplavni talas i na taj način stvori što veća zapremina za primanje poplavnog talasa. Ovo je generalno moguće u slučajevima gdje lica koja upravljaju akumulacijom imaju na raspolaganju prognozu dotoka u akumulaciju (prognozu protoka u rijeci na lokaciji određene akumulacije).

4-11


Prognoziranje dotoka može biti kratkoročno, ili, još bolje, dugoročno, koje se onda koristi kao važan instrument podrške upravljanju riječnim slivom u pogledu donošenja odluka. Na primjer, prognoza predviđenog visokog dotoka (tj. uslijed izuzetno velikih padavina) može da obezbijedi dovoljno vremena za pražnjenje akumulacija unaprijed tako da one mogu da prihvate što veču količinu vode i na taj način ublaže nizvodno plavljenje i potencijalnu štetu. Potpuno kontrolisana zapremina u rezervoarima (sa kontrolisanim prelivima i temeljnim ispustima) je najefikasniji način smanjenja plavljenja kada ispusti mogu da se zatvore da bi se prihvatila zapremina poplavnog talasa do najveće moguće mjere i onda se voda kontrolisano ispušta nizvodno, nakon što prođe najviši nivo plavljenja i dostigne "bezbjedna" tačka.

T

Naravno, ovo je moguće ako je zapremina akumulacije dovoljna za ovu konkretnu analizu poplave. Ako to nije slučaj, onda rukovalac akumulacije mora da procijeni optimalni maksimalni nizvodni protok akumulacije tokom poplave.

AC

R

U ovoj studiji, nizvodni protok je određen putem jednostavne analize dotoka u i oticaja iz akumulacije kao i prisutne zapremine u akumulaciji. Ovo je šematski prikazano na Slika 4-2 ispod.

N

Slika 4-2: Šematski prikaz predložene metodologije

Gdje je:

Qm,f= maksimalni protok tokom poplavnog talasa (vrh talasa) Qm,d=maskimalni protok iz rezervoara (dopušteni proticaj u zavisnosti od kapaciteta zapremine) Qinst= instalisani protok za iskorištenje hidroenergije to=početno vrijeme HMS simulacije

ts=vrijeme simulacije (završetak HMS simulacije) Vo= količina oticaja (ukupna zapremina ispuštena iz akumulacije) Vf= zapremina poplavnog talasa Qo= oticaj iz akumulacije, Qi=doticaj u ak. Vs= zapremina akumuliranog doticaja

Hidrograf oticaja prikazan na Slika 4-2, je definisan uz slijedeće pretpostavke: • •

HE radi uz instalisani protok prije plavnog talasa, do trenutka kada dotok u akumulaciju postane viši od Qinst Oticaj iz akumulacije je tada jednak dotoku u akumulaciju, do momenta kada se maksimalni protok može ispustiti dok se nivo vode u akumulaciji još održava na nivou ne višem od maksimalnog dozvoljenog nivoa vode-kote maksimalnog uspora (KMU). Ovaj maksimalni protok se bira na osnovu zapremine plavnog talasa i analize bilansa zapremine akumulacije.


•

4-12

Jednostavna jednačina bilansa zapremine u akumulaciji: Vi = Vs + V0 za pretpostavljeno trajanje pretpostavljenog plavnog talasa, koji predstavlja vrijeme trajanja HMS simulacije. Ova jednačina bilansa daje vrijednost Qm,d kao maksimalnu vrijednost protoka iz akumulacije pod određenim uslovima (početni nivo vode, kapacitet akumulacije, itd.) Pomenuta vrijednost Qm,d predstavlja protok do momenta ponovnog uspostavljanja normalnog nivoa vode u akumulacijikota normalnog uspora (KNU). Kada se postigne KNU u akumulaciji, protok iz akumulacije se ponovo definiše kao početna vrijednost Qinst kao na početku simulacije.

R

T

Efikasnost akumulacije zavisi od kapaciteta, lokacije i regulacije isticanja iz akumulacije. Budući da su sve akumulacije u ovom slučaju višenamjenske, najizgledniji početni nivo vode u akumulaciji je normalni radni nivo vodeili voda na KNU, budući da on zadovoljava potrebe za vodom i maksimizira proizvodnu energije. Lica koja upravljaju zapreminom rezervoara nastoje da ostave što veću zapreminu za prijem poplavnog talasa13 (npr. snižavanjem nioa vode u akumulaciji prije poplave ali ispuštajući razumne količine vode nizvodno). Smanjenje vršnog proticaja poplavnog talasa tada zavisi od raspoložive zapremine za kontrolu poplavnog talasa u akumulaciji prilikom njegovog nailaska. Dvije okolnosti se uzimaju u obzir prilikom pomenute analize akumulacije: Početni nivo vode je na KNU (korisna zapremina akumulacije), i Nivo vode odgovara zapremini od 85% korisne zapremine (umanjeni nivo vode ispod normalnog, na određenom nivou u zavisnosti od krive akumulacije).

AC

• •

Dva poplavna talasa se analiziraju u akumulaciji:

maksimalni osmotreni talas (prethodne poplave, uz definisanu vjerovatnoću pojave), i onaj koji je definisan u skladu sa statističkim postupkomi iznosi 1% vjerovatnoće prevazilaženja (tj. povratni period od 100 godina). Ovo je standardna vjerovatnoća za pojavu poplave koja se uzima prilikom projektovanja akumulacije, regulacija rijeka, odbrane od poplava itd., a koja je u skladu sa lokalnim propisima o regulaciji.

N

• •

13

Zapremina za prihvatanje poplavnog talasa predstavlja zapreminu akumulacije između KNU i KMU u akumulaciji.

4-13


Lista od 11 akumulacija i pripadajućih im poplavnih talasa prikazana je u Tabela 4-4. Tabela 4-4: Karakteristični podaci za poplave i rezervoare na lokacijamam akumulacija HE No

Rijeka

Rezervoar

(10 m ) 52.5 218.0 10.0 72.5 42.9 7.8 43.0

Zapremina poplavnog talasa 6 3 (10 m ) 8.6 61.7 61.7 23.4 173.7 475.9 134.0

Korisna zapremina 6

1 2 3 4 5 6 7

Vrbas Gornji Vakuf Vrbas Han Skela Visoka Vrbas Han Skela Niska Janj Janjski Otoci Vrbas Bočac Vrbas Banja Luka Niska Vrbanja Čelinac

3

Vršni proticaj Datum poplavnog pojave Povratni period talasa vršnog istorijske poplave 3 proticaja Q (m /s) 25.02.1984 5 44.6 17.01.1970 20 273 17.01.1970 20 273 17.01.1970 5 60.2 07.01.1970 20 585 13.12.1959 150 1398 22.06.2010 25 458

Izvor podatka o poplavi HS Gornji Vakuf HS Han Skela HS Han Skela HS Sarići HS Bočac HS Banja Luka HS Vrbanja

100-godišnji proticaj* 3 (m /s) 95.2 394 394 139.7 900 615

Ugar

Vrletna Kosa

95.0

15.0

22.06.2010

-

42

Hidrološki model-kalibrisan prema podacima iz OSNOVE

244

9

Vrbanja

Šiprage

54.0

4.1

22.06.2010

-

16


99

10

Vrbanja

Grabovica

35.0

27.2

22.06.2010

-

35


190

11

Vrbas

Krupa

5.8

182.4

18.12.1999

10

390


920

R

T

8

Izvor: Konsultantova baza podataka i OSNOVA *Napomena: Stogodišnji povratni period maksimalnih proticaja poplavnih talasa odgovara većoj predviđenoj vrijednosti, bilo iz OSNOVE ili proračuna Konsultanta, a u cilju predviđanja najgoreg mogućeg scenarija.

AC

Na osnovu Tabela 4-4 proizilazi da je zapremina akumulacija Banja Luka Niska i Krupa isuviše mala u poređenju sa poplavnim talasom i stoga su ove akumulacije izostavljene iz dalje analize u ovom poglavlju. Postupak analiziranja mogućnosti prihvatanja zapremine poplavnog talasa i rezultujuće smanjenje maksimalnog proticaja je slijedeći: Glavni ulazni podaci za proračun propagacije poplavnog talasa kroz akumulaciju u HMS-u predstavljaju podaci o akumulaciji dobijeni u OSNOVI i nekim od novih rješenja (pogotovo za Han Skelu Nisku). • Hidrogram sa maksimalnim osmotrenim proticajem je izabran iz baze osmotrenih podataka istorijskih poplavnih talasa sa odgovarajućim vremenski okvirom koji su početak i kraj HMS simulacije. Vjerovatnoća ovakvog plavnog talasa je definisana u skladu sa nalazima iz poglavlja o hidrološkoj statistici (vidi Modul 1, poglavlje 5) za lokaciju najbliže hidrološke stanice posmatranoj lokaciji HE. Tamo gdje ovakva mjerenja nisu dostupna, uzet je vrh poplavnog talasa iz rezultata modela u prethodnih 30 godina i izvršeno je njegovo poređenje sa onim iz OSNOVE (vidi Tabela 4-4); • Oslanjajući se na statističke proračune u Modulu 1 - poglavlje 5 - rezultate hidrološkog modeliranja i podataka iz OSNOVE (maksimalna vrijednost se koristi kao najnepovoljniji scenario), definisan je poplavni talas uz 1% vjerovanoće pojave (100-godišnji povratni period). U HMS modelu, ovaj maksimalni proticaj je podešen da bude kao ulazni hidrogram u akumulaciju prilikom proračuna transfotmacije poplavnog talasa u akumulaciji (u daljem tekstu: rutiranje akumulacije, prim. prev.)

N

•

HMS nudi tri metode proračuna transformacije poplavnog talasa u akumulaciji: • • •

Kriva isticanja iz akumulacije, Metoda ispusnih organa, "Ručno" definisano ispuštanje.

4-14


Metoda krive isticanja iz akumulacije odgovara poznatim podacima za odnos zapremine u akumulaciji i protoka nizvodno od akumulacije i zavisi od kapaciteta ispusnih organa na brani. Ovi podaci nisu bili dostupni kod predloženih akumulacija koje analizira Konsultant i stoga nije pogodno za ovu analizu. Metoda ispusnih organa ne odgovara stvarnim uslovima: oticaj se u potpunosti kontroliše, ali ne posjedujemo dovoljno podataka da bismo izvršili modeliranje hidrauličkih uslova na njima.

T

Tako je korištena metoda definisanog ispuštanja iz akumulacije putem postupka pokušaja i greške da bi se odredio specifični maksimalni protok iz akumulacije (Qm,d ), kao što je to prikazano i objašnjeno na Slika 4-2. Stoga, ulazni podaci za HMS su:

AC

R

1. Kriva zapremine akumulacije, uzeta iz OSNOVE: 2. Početno stanje u akumulaciji na početku simulacije: u prvoj postavci simulacije gdje je nivo vode u akumulaciji jednak KNU. Ova vrijednost je u drugoj postavci simulacije smanjena tako da odgovara 85% korisne zapremine akumulacije; 3. Podaci izmjerenog protoka nizvodno iz akumulacije ili kriva definisanog ispuštanja nizvodno od rezervoara (kontrolna operacija, procijenjena nakon proračuna zapremine predstavljenje ranije u tekstu); 4. Maksimalno dozvoljeno ispuštanje (opcioni ulazni podaci); 5. Maksimalni kapacitet akumulisanja (opcioni ulazni podaci). U Tabeli 4.5 predstavljeni su podaci o strukturi akumulacije i oticaja. Tabela 4-5: Podaci o rezervoarima i pripadajućim ispusnim organima

Akumulacija

Normalni nivo uspora (mnv) 740 464

Minimalni nivo uspora (mnv) 716 412

389

388

283 Nema podataka Nema podataka Nema podataka Nema podataka Nema podataka Nema podataka

282 630 580 500 600 480 233

N

Gornji Vakuf Han Skela Visoka Han Skela Niska novo rješenje Bočac Janjske otoke Janjske otoke novo rješenje Vrletna Kosa Šiprage Grabovica Čelinac

Maksimalni nivo uspora (mnv) Nema podataka Nema podataka

691 362

Instalisani protok Q 3 (m /s) 12 40

Ukupna zapremina 6 3 (10 m ) 57.2 270

Korisna zapremina 6 3 (10 m ) 52.5 218

382

359

45

10

9

254 580

228 455 Nema podataka 331.5 520 427 195

240 20 8 18 7 15 30

52.7 83 10.4 112 67 44 56

42.9 72.5 9.7 95 54 35 43

435 560 455 216

Nizvodni nivo vode (mnv)

Izvor: OSNOVA i studija o novim HE

Da bi se imao jasan uvid u rezultate analize, prikazana je cjelokupna grupa odgovarajućih tabela i grafikona za akumulaciju Gornji Vakuf. Za ostale akumulacije dati su samo opšti podaci, a rezultati su sumirani u tabeli i na slici (vidi ispod). 4.2.2

Efekat smanjenja poplavnog talasa za pojedinačnu akumulaciju

Akumulacija Gornji Vakuf, rijeka Vrbas

Na osnovu instalisanog kapaciteta, HE Gornji Vakuf se može svrstati u grupu malih HE, ali sa relativno velikom korisnom zapreminom od 52,5 miliona m3. U pogledu lokalnih hidroloških uslova

4-15


(vodomjerna stanica Gornji Vakuf se nalazi oko 3,5 km nizvodno), ova akumulacija ima mogućnost akumulisanja velikih količina poplavnih voda. Ovo je dokazano putem rutiranja talasa u akumulaciji u HMS-u. Istorijski poplavni talas (period posmatranja 1969-1988) na ovoj lokaciji sa maksimalnim proticajem od 44,6 m3/s desio se 25. februara 1984. Zapremina voda poplavnog talasa bila je 8,61 milion m3, što iznosi oko 17% korisne zapremine akumulacije.

T

Iz statističke obrade izvršene u Modulu 1 i poznatih vrijednosti iz OSNOVE, ova pojava poplava ima vjerovatnoću (P) od 5% ili povratni period jednom u dvadeset godina. Protok vrha poplavnog talasa uz P=1% (stogodišnji povratni period) iznosi 56,63 m3/s, dok je u OSNOVI ova vrijednost mnogo veća i iznosi 95,2 m3/s.

R

Budući da izračunavanje vjerovatnoće umnogome zavisi od raspoloživog posmatranog uzorka ili podataka o toku, uzet je konzervativni pristup da bi se provjerio potencijal smanjenja koji ima akumulacija za maksimalnu objavljenu vrijednost: poplavni talas sa vršnim protokom od 95,2 m3/s. U HMS-u se ovo postiže putem uvećanja proticaja nekih uzvodnih podslivova koji povećavaju dotok na lokaciju HE, što je ravno povećanju padavina.

AC

Prva simulacija je za početni nivo vode koji je jednak KNU, dok scenariji druge i treće simulacije početnog nivoa vode odgovaraju 90% i 80% korisne zapremine, na osnovu krive korisne zapremine akumulacije prikazane na Slika 4-3.

Kriva zapremine akumulacije Gornji Vakuf

745

735 730 725

N

Nivo vode (mnm)

740

720 715 710

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

Zapremina [% od Vkor]; Vkor=52.5 mil. m3 Slika 4-3: Kriva zapremine akumulacije Gornji Vakuf Rezultati različitih simulacija u HMS-u sa različitim početnim uslovima dati su u Tabela 4-6.

4-16


Tabela 4-6: Rezultati simulacija za rezervoar na lokaciji HE Gornji Vakuf

Ukupna zapremina dotoka u akumulaciju (mil m3) Maksimalni dotok (m3/s) Maksimalni oticaj (m3/s) Ukupni oticaj (mil m3) Povratni period oticaja (godina) Maksimalna zapremina (mil m3) Maksimalni nivo vode (mnm) Smanjenje maksimalnog proticaja nizvodno (%)

PNV=KNU= 740 mnm

PNV=737 mnm (80%*Vkor)

PNV=737 mnm (80%*Vkor)

PNV=738,5 mnm (90%*Vkor)

12.1

12.1

12.1

12.1

96.6 44.0 9.8 5 60.9 741

96.6 12 2.8 1 56.4 739.8

96.6 4 1.04 Qsr 58.1 740.3

96.6 15 3.5 1.1 60.9 741

T

Parametar

54

88

96

84.5

Skraćenice: PNV = početni nivo vode; KNU =kota normalnog uspora

N

AC

R

Očigledno je da akumulacija Gornji Vakuf ima veliki potencijal smanjenja nizvodnog protoka, što je i očekivano budući da prihvata dotoke iz manjeg dijela sliva Vrbasa. Zapremina koja je obezbijeđena za zaštitu od poplava (1 m iznad normalnog nivoa vode) može umanjiti maksimalni proticaj za 54%. Ako se nivo vode spusti na 90% korisne zapremine u akumulaciji prije nailaska poplavnog talasa, smanjenje proticaja nizvodno iznosi čak 84,5%. Za 80% Vkor kao početne zapremine akumulacije, prosječni protok se može ispustiti nizvodno bezbjedno po branu uz omogućavanje punog smanjenja maksimalnog proticaja poplavnog talasa. Rezultantne krive iz HMS simulacije prikazane su na Slika 4-4.

Slika 4-4: Rezultati simulacije za akumulaciju Gornji Vakuf i početne uslove PNV=KNU

4-17


Grafičkim prikazom rezultata datih u Tabela 4-6, može se utvrditi procenat smanjenja poplavnog talasa za različite početne nivo vode. Ova kriva odnosa je prikazana na Slika 4-17 zajedno sa krivim za sve ostale akumulacije. Akumulacija Han Skela Visoka i Niska, novo rješenje

Han Skela Visoka je najveća predložena akumulacija u slivu Vrbasa. Opcija Han Skela Niska, koja je novo rješenje, takođe je modelirana.

T

Poplava koja je analizirana se desila 17 januara 1970. Imala je, prema OSNOVI, vjerovatnoću od 5% (ili 20-godišnji povratni period), uz vrijednost vrha poplavnog talasa od 273 m3/s. Makimalni modelirani protok za period 1980-2010. iznosi 206 m3/s, a desio se 20. septembra 1983. Ovaj period se koristi za simulaciju, ali je vrh poplavnog talasa prilagođen na vjerovatnoću od 1% (ili 100godišnji povratni period), što prema OSNOVI iznosi 394 m3/s. (U ovoj studiji se došlo do vrijednosti od 287 m3/s, ali budući da je cilj ispitati najnepogodniji ili najgori scenario, koristi se maksimalni određeni proticaj poplavnog talasa iz OSNOVE).

R

Odgovarajuća kriva zapremine akumulacije koja je korištena u analizi za Han Skelu Visoku prikazana je na Slika 4-5. Kriva zapremine za novo rješenje Han Skela Visoka prikazana je na Slika 4-6 ((korisna zapremina za ovu akumulaciju nije poznata tako da je umjesto nje korištena ukupna zapremina).

AC

Kriva zapremine akumulacije Han Skela Visoka 465

Nivo vode (mnm)

455 445 435 425

N

415 405

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

Zapremina[% od Vkor]; Vkor=218 mil. m3

Slika 4-5: Kriva zapremine akumulacije za HE Han Skela Visoka

100

4-18


Kriva zapremine akumulacije za HE Han Skela 405

Nivo vode (mnm)

400 395 390 385

Vtotal

380

Vi=Vkor

375

Hi=387 mnm

370

Hi=383 mnm

360 0

5

10

15

T

365 20

25

30

R

Zapremina[10 6 m3 ]

Slika 4-6: Kriva zapremine akumulacije za HE Han Skela Niska Rezultantne vrijednosti simulacije u HMS-u su prikazane u Tabeli 4-7.

AC

Tabela 4-7: Rezultati simulacije za akumulaciju Han Skela Niska i različite početne nivoe vode Parametar


PNV=KNU= 388 mnm 34.7 393 358 34.1 65 14.2 389 9

PNV= 387 mnm 34.7 393 347 33.3 50 14.2 389 11.7

PNV= 383 mnm 34.7 393 304 30.1 30 14.2 389 22.6

N

Smanjenje vrha poplavnog talasa za Han Skelu Nisku je prilično malo u slučaju pune akumulacije na početku simulacije. Ako se smanji početni nivo vode u akumulaciji, dobija se veće smanjenje vrha poplavnog talasa. Grafički prikaz smanjenja maksimalnog protoka poplavnog talasa u zavisnosti od početnog nivoa vode u akumulaciji je dat na Slika 4-17.

Akumulacija Bočac

HE Bočac je izgrađena 1981. godine sa akumulacijom korisne zapremine od 42,9 miliona m3. Maksimalni uočeni poplavni talas se desio 7. januara 1970. sa protokom od 585 m3/s i vjerovatnoćom pojave od 10% (vjerovatnoća pojave jedanput u 10 godina). Prema OSNOVI, poplavni talas povratnog perioda 100 godina odgovara maksimalnom protoku od 900 m3/s. Za interval simulacije korišten u HMS-u, korišten je poplavni period 20-25. juna 2010, koji odgovara najvišoj vrijednosti poplavnog talasa koji se javio u hidrološkom modelu. Vrh poplavnog talasa je podešen na vrijednost pri povratnom periodu od 100 godina.

4-19


Odgovarajuća kriva zapremine akumulacije koja je korištena u analizi za Bočac prikazana je na Slika 4-7.

Kriva zapremine akumulacije Bočac 285

275 270 265 260 255 250 10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

R

0

T

Nivo vode (mnm)

280

Zapremina[% od Vkor]; Vkor=42.9 mil. m3

Slika 4-7: Kriva zapremine akumulacije Bočac

AC

Pri scenarijima različitih početnih nivao akumulacije, rezultati simulacije su onakvi kakvi su prikazani u Tabela 4-8. Tabela 4-8: Rezultati simulacije za akumulaciju Bočac i različite poočetne nivoe vode Parametar

N


PNV=KNU =282 mnm

PNV= 279.5 mnm (90% of Vkor)

PNV= 271.5 mnm (50% of Vkor)

196.2

196.2

196.2

903.9 759 200.3 ~50 55.3 283 16

903.9 719 193.4

903.9 620 178.8

55.2 283 20

55.2 283 31

Bočac ima nešto bolji procenat redukcije vrha poplavnog talasa od Han Skele Niske, do vrijednosti od 31% onda kada početni nivo vode u akumulaciji odgovara 50% korisne zapremine. Ovaj procenat smanjenja iznosi samo 16% za slučaj pune korisne zapremine u akumulaciji na početku simulacije. Odnos između procenta smanjenja vrha poplavnog talasa u zavisnosti od početnog nivoa vode u akumulaciji na početku simulacije prikazan je na Slika 4-17. Akumulacija Janjske Otoke

Najbliža vodomjerna stanica predloženoj lokaciji Janjske Otoke se nalazi u Sarićima. Istorijski poplavni talas za HS Sarići (sa posmatranim periodima 1969-1972, 1976, 1978 i 1980.) desio se 17. januara 1970. za vršnim dotokom od 60,2 m3/s. Koristeći simulacije u hidrološkom modelu u prethodnih 30 godina, maksimalni protok se desio septembra 1983. Obje vrijednosti imaju

4-20


vjerovatnoću od oko 20% (tj. povratni period 5 godina). Poplavni talas sa 1% vjerovatnoće (povratni period 100 godina) je izračunat u studiji i ima vrijednost 103,4 m3/s, dok je u OSNOVI nešto veći i iznosi 139,7 m3/s. U analizi je uzeta veća vrijednost protoka. Nekoliko početnih nivoa vode u akumulaciji su dati za različite simulacije. Ovi nivoi su uzeti sa krive zapremine prikazane na Slika 4-8 i oni odgovaraju punoj korisnoj zapremini, 90% i 85% korisne zapremine. Smanjenje rezultujućeg vršnog protoka je prikazano u Tabela 4-9 za rješenje sa višom branom (staro rješenje iz OSNOVE) i u Tabela 4-10 za novo rješenje sa nižom branom.

Kriva zapremine akumulacije Janjske Otoke 640

T

620 610 600 590 580 570 10

20

30

40

50

AC

0

R

Nivo vode (mnm)

630

60

70

80

90

100


Slika 4-8: Kriva zapremine akumulacije Janjske Otoke

Tabela 4-9: Rezultati simulacije za akumulaciju Janjske Otoke-staro rješenje i različite početne nivoe vode Parametar

N


12

PNV= 627.5 mnm (90% Vkor) 12

PNV= 625 mnm (85% Vkor) 12

139.5 93 10 20 85.3 631 33

139.5 40 4.3 2 85.2 631 71.3

139.5 20 2.2 1 82 629.5 86

PNV=KNU =630 mnm

Rješenje sa višom branom i većom akumulacijom očito daje veće smanjenje vrha poplavnog talasa. Čak i sa punom korisnom zapreminom akumulacije, zapremina namijenjena za prihvatanje poplavnog talasa može da primi čak 33% niži maksimalni protok. Veća raspoloživa zapremina na početku simulacije daje veće smanjenje, kao što je grafički prikazano na Slika 4-17.

4-21


Tabela 4-10: Rezultati simulacije za akumulaciju Janjske Otoke-novo rješenje

12

PNV= 577,5 mnm (90% Vkor) 12

PNV= 577 mnm (85% Vkor) 12

139.5 108 11.7 30 11.2 581 22.5

139.5 95 10.26 20 11.1 580.9 32

139.5 81 8.75 10 11.2 581 42

PNV=KNU= 580 mnm

Parametar

T


R

Iako novo rješenje Janjske Otoke smanjuje vrh poplavnog talasa manje od starog rješenja sa višom branom iz OSNOVE, ovo smanjenje nije zanemarljivo. Čak iako je akumulacija puna prije nailaska poplavnog talasa, protok poplavnog talasa povratnog perioda 100 godina se može smanjiti 30 godina (ili 22,5% smanjenja vrha poplavnog talasa), što je značajno. Akumulacija Vrletna Kosa

AC

Nema dostupnih osmotrenih proticaja za akumulaciju lociranu na lokaciji HE Vrletna Kosa na pritoci Ugar. Maksimalni poplavni talas se koristi iz rezultata hidrološkog modela za dugoročnu simulaciju (tj. za period od 31 godine, 1980-2010.). Ovaj dio sliva je kalibrisan u skladu sa podacima objavljenim u OSNOVI - koristeći prosječne protoke na lokacijama HE i na ušću u Vrbas. Prema rezultatima modeliranja, maksimalni poplavni talas se desio juna 2010. godine (ovo je bio period velikih proticaja u cijelom slivu Vrbasa). Poplavni talas povratnog perioda 100 godina iz OSNOVE stvara vršni dotok od 244 m3/s. Ova vrijednost je unesena u HMS kao maksimalni dotok prilikom analize potencijala akumulacije u cilju zaštite nizvodnih područja od poplava. Kriva zapremine za Vrletnu Kosu je prikazana na Slika 4-8.

Kriva zapremine akumulacije Vrletna Kosa

510

Nivo vode (mnm)

N

500 490 480 470 460 450 440 430 420

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100


Slika 4-9: Kriva zapremine akumulacije Vrletna Kosa Rezultati simulacije za različite početne uslove u akumulaciji prikazani su u Tabela 4-11.

4-22


Kriva zavisnosti smanjenja vršnog protoka i nivoa vode u akumulaciji je prikazana na Slika 4-17. Tabela 4-11: Rezultati simulacije u akumulaciji Vrletna Kosa i različite početne nivoe vode

28.6

PNV= 497,5 mnm (90% Vkor) 28.6

PNV= 495 mnm (85% Vkor) 28.6

244 192 26.1 30 114.9 501 21.3

244 130 20.4 10 115.2 501 47

244 85 14.1 2 115.1 501 65


T

PNV=KNU =500 mnm

Parametar

R

Da bi se pokazalo koliko veće smanjenje protoka vrha poplavnog talasa se može postići ako se omogući viši maksimalni nivo vode u akumulaciji (viši od 1 m iznad KNU), ovaj proračun je izvršen za neke od akumulacija.

AC

U pogledu opsega izgradnje pa čak i troškova, ova razlika nije velika kada je maksimalni nivo vode 1 ili 2 m iznad normalnog nivoa vode ako se time može postići bolja zaštita nizvodnih područja od poplava. Što se tiče akumulacije Vrletna Kosa, a pod uslovom da je KMU 2 m iznad KNU, početni nivo vode iznosi 495 mnm, a maksimalni protoci se snižavaju sa 85 m3/s na 65 m3/s. Izraženo u procentima, to predstavlja 73% umjesto 65% smanjenja vršnog protoka. Akumulacija Čelinac

N

Akumulacija Čelinac se nalazi oko 7,4 km uzvodno od HS Vrbanja. Na ovoj stanici se maksimalni istorijski talas desio juna 2010, što je u skladu sa rezultatima modeliranja. Vršni protok je izračunat na vrijednost 481,91 m3/s i jednak je poplavnom talasu od 3,5% vjerovatnoće ili povratnom periodu 30 godina. Prema proračunima iz Modula 1 - poglavlje 5, povratni period 100 godina ima vršni protok od 615 m3/s. Ova vrijednost je u OSNOVI niža (588 m3/s), i stoga da bi se dobio najnepovoljniji scenario , za interval simulacije u HMS-u je uzet 20-24, jun 2010, uz vršni protok od 615 m3/s.

4-23


Kriva zapremine akumulacije Čelinac 235

Nivo vode (mnm)

230 225 220

210 0

10

20

30

T

215

40

50

60

70

80

90

100


R

Slika 4-10: Kriva zapremine akumulacije Čelinac

Odnos između smanjenja vršnog protoka i nivoa vode u akumulaciji je prikazan na Slika 4-10. Rezultati simulacije za različite početne uslove u akumulaciji su prikazani u Tabela 4-12.

AC

Tabela 4-12: Rezultati simulacija za akumulaciju Čelinac i različite početne nivoe vode Parametar

N


PNV=KNU =233 mnm

PNV= 231,2 mnm (85% Vkor)


113.9

113.9

113.9

615 546 110.9 55 60 234

615 498 103.8 35 60.1 234

615 400 89 15 60.1 234

11

19

35

Ako je maksimalni nivo vode 2 m iznad KNU za akumulaciju Čelinac, odnosno 235 mnm i početnog stanja od 85%* Vkor, smanjenje vrha poplavnog talasa bi iznosilo 28% (ili 440 m3/s, ili protok sa 25godišnjim povratnim periodom) umjesto 19% (ili 498 m3/s, ili protok sa 35-godišnjim povratnim periodom) kako je prikazano u Tabela 4-12. Akumulacija Grabovica

Akumulacija Grabovica ima sličan kapacitet kao akumulacija Čelinac. Budući da u blizini nema vodomjernih stanica na kojima bi se pratili podaci, koriste se rezultati modeliranja i vrijednosti iz OSNOVE za definisanje 1% vjerovatnoće (povratni period 100 godina) protoka vrha poplavnog talasa, čija vrijednost je izračunata na 190 m3/s. Interval simulacije je isti kao za Čelinac.

4-24


Kriva zapremine akumulacije Grabovica 485

Nivo vode (mnm)

480 475 470 465 460

450 0

10

20

30

T

455 40

50

60

70

80

90

100


R

Slika 4-11: Kriva zapremine akumulacije Grabovica

Odnos između smanjenja vršnog protoka i početnog nivoa vode u akumulaciji prikazan je na Slika 4-11. Pri scenarijima različitih početnih nivoa akumulacije, rezultati simulacija se vide u Tabela 4-13.

AC

Tabela 4-13: Rezultati simulacija za akumulaciju Grabovica i različite početne nivoe vode Parametar

N

Ukupna zapremina dotoka u akumulaciju (mil m3) Maksimalni dotok (m3/s) Maksimalni oticaj (m3/s) Ukupni oticaj (mil m3) Maksimalna zapremina (mil m3) Maksimalni nivo vode (mnm) Smanjenje maksimalnog proticaja nizvodno (%)

PNV=KNU =480 mnm

PNV= 477 mnm (90% Vkor)


37

37

37

196.4 164 37.1 46 481

196.4 130 30.4 46.3 481

196.4 68 18.3 46.2 481

16.5

34

65

U slučaju višeg maksimalnog nivoa vode (KMU) tj. kad bi KMU bio 482 mnm, onda bi smanjenje vrha poplavnog talasa nizvodno za PNV = 477 mnm iznosilo 43 % (protok iz akumulacije maksimalno112 m3/s) umjesto 34% (protok iz akumulacije maksimalno 130m3/s ). Akumulacija Šiprage

Akumulacija Šiprage se nalazi oko 10 km uzvodno od Grabovice i, prema podacima iz OSNOVE, povratnom periodu od 100 godina odgovara protok od 99 m3/s.

4-25


Kriva zapremine akumulacije Šiprage 610

Nivo vode (mnm)

600 590 580 570

550 0

10

20

30

T

560

40

50

60

70

80

90

100


R

Slika 4-12: Kriva zapremine akumulacije Šiprage

Odnos između smanjenja vršnog protoka i početnog nivoa vode u akumulaciji je prikazan na Slika 4-12. Rezultati simulacija za različite početne uslove u akumulaciji prikazani su u Tabela 4-14.

AC

Tabela 4-14: Rezultati simulacija za akumulaciju Šiprage i različite početne nivoe vode Parametar

N

Ukupna zapremina dotoka u akumulaciju (mil m3) Maksimalni dotok (m3/s) Maksimalni oticaj (m3/s) Ukupni oticaj (mil m3) Maksimalna zapremina (mil m3) Maksimalni nivo vode (mnm) Smanjenje maksimalnog proticaja nizvodno (%)

PNV=KNU =233 mnm



19.7

19.7

19.7

100.6 77 19 69.2 601

100.6 46 12.3 69.3 601

100.6 7 2.4 69.1 600.9

23.5

54

93

Akumulacija Šiprage pokazuje prilično dobre mogućnosti zadržavanja poplavnog talasa, ali ipak vrši kontrolu relativno malih proticaja i malih zapremina poplavnih talasa budući da je smještena u gornjem dijelu sliva rijeke Vrbanje gdje su mali prosječnim godišnji proticaji. Odnos između smanjenja vršnog protoka i početnog nivoa vode u akumulaciji prikazan je na Slici 4.17. Bolji rezultati se postižu u simulaciji kod PNV = 597 mnm ako je KMU = 602mnm. Tada se dobija smanjenje od 67% umjesto 54%, ili maksimalni protok (vršni oticaj) iz akumulacije umjesto 46 m3/s je 33 m3/s. 4.2.3 Kaskadni efekat akumulacija Šiprage-Grabovica-Čelinac Kombinacija tri akumulacije Šiprage-Grabovica-Čelinac se koristi u velikom broju različitih vodoprivrednih scenarija (vidi poglavlje 3.3). Konsultant je želio da utvrdi „kaskadni“ efekat kada sve tri akumulacije rade zajedno, tokom poplavnog talasa povratnog perioda 100 godina (vjerovatnoća od 1 %). Ovi rezultati su poređeni na nizvodnoj vodomjernoj stanici na rijeci Vrbanji,

4-26


prikazujući efekte sa i bez ove tri akumulacije. Rezultantni dijagrami su prikazani na Slika 4-13 za KNU, a na Slika 4-14 za 90% korisne zapremine. Pored toga, na Slika 4-15 je prikazana varijanta sa akumulacijom koja omogućava maksimalni nivo vode koji je 2 m iznad normalnog nivoa. Rezultati simulacija za ove tri akumulacije su u Tabela 4-15. 700 600

Q (m3 /s)

500 400 300

Sa reyervoa rima I PNV=KNU

200

Bez rezervoa ra

24-Jun-10

23-Jun-10

22-Jun-10

21-Jun-10

20-Jun-10

0

T

100

R

Slika 4-13: Rezultujući hidrogram oticaja na HS Vrbanja sa i bez rezervoara, PNV=KNU 700 600

400

AC

Q (m3 /s)

500

300

Sa rezervoa rima

200 100

Bez rezervoa ra

24-Jun-10

23-Jun-10

22-Jun-10

21-Jun-10

20-Jun-10

0

N

Slika 4-14: Rezultujući hidrogram oticaja na HS Vrbanja sa i bez rezervoara, PNV=90%*Vkor

700 600

Q (m3 /s)

500 400 300

Sa rezervoa rima

200

Bez rezervoa ra

100

Sa rezervoa rima , KMU=KNU+2m

24-Jun-10

23-Jun-10

22-Jun-10

21-Jun-10

20-Jun-10

0

Slika 4-15: Rezultujući hidrogrami oticaja na HS Vrbanja sa i bez rezervoara i KMU=KNU+2m

4-27


Tabela 4-15: Rezultati oticaja na HS Vrbanja za tri različita scenarija

Parametar

Bez akumulacije

Sa akumulacijama PNV=KNU

Sa akumulacijama PNV= 90%*Vkor

614 100

539.6 57

426 20

Sa akumulacijama, PNV=90%*Vkor, KMU je 2 m iznad KNU 369 12

0.0

12.1

30.6

40

Vršni protok (m3/s) Povratni period (godina) Smanjenje vrha poplavnog talasa nizvodno (%)

T

Kao što se može vidjeti, postoji značajno smanjenje nizvodnog vrha poplavnog talasa za početni nivo vode koji je podešen na 90% korisne zapremine. U pogledu statistike, ovo smanjuje vrh poplavnog talasa sa povratnog perioda od 100 godina na 20 godina.

R

U pogledu mjera zaštite od poplava duž riječnih poteza nizvodno od ovih akumulacija na rijeci Vrbanji, čak i smanjenje poplavnog talasa od 12% (za početni nivo vode jednak KNU) može smanjiti protok na 75 m3/s, što je značajno smanjenje koje pokazuje korist od kaskadnih brana/akumulacija na istoj rijeci.

AC

Pomenuti podaci ilustruju najnepovoljniji scenario tako da je prilično vjerovatno da se nizvodno može postići još bolje smanjenje poplavnog talasa. Kaskada akumulacija na Vrbanji je stoga dobar primjer njihovih korisnih uticaja na smanjenja poplavnog talasa nizvodno, ali, naravno, ovo je jedino istinito onda kada su u kaskadi veće akumulacije koje imaju neki/značajan kapacitet zadržavanja poplavnog talasa. Kaskada tipa manjih protočnih brana i manjih akumulacija ne bi imala takve pozitivne efekte. 4.2.4 Rezime i zaključci Sumarni rezultati analize ublažavanja efekata poplavnog talasa iz ovog poglavlja prikazani su u Tabela 4-16 i Tabela 4-17 ispod. Ovi rezultati su takođe grafički prikazani na Slika 4-16.

N

Tabela 4-16: Rezultati analiza za velike akumulacije na slivu Vrbasa i uslove PNV=KNU

Akumulacija/sistem

Gornji Vakuf

Maksimalni protok povratnog perioda 100godina na lokaciji brane akumulacije (m3/s) 96.6

Proticaj nizvodno od akumulacije (m3/s)

Kota normalnog uspora KNU (mnm)

Početni nivo vode u akumulaciji (mnm)

Smanjenje vrha poplavnog talasa (%)

44

740

740

54.5

Han Skela Visoka

393

225

464

464

42.7

Han Skela novo rješenje

393

358

388

388

8.9

903.9

759

282

282

16.0

Vrletna Kosa

244

192

500

500

21.3

Janjske otoke

139.5

93

630

630

33.3

Šiprage

100.6

77

600

600

23.5

Grabovica

196.4

164

480

480

16.5

615

546

233

233

11.2

Bočac

Čelinac

4-28


Tabela 4-17: Rezultati analiza za velike akumulacije na slivu Vrbasa i uslove PNV=85%*Vkor

Akumulacija/sistem

Gornji Vakuf

Maksimalni protok povratnog perioda 100godina na lokaciji brane akumulacije (m3/s) 96.6

Proticaj nizvodno od akumulacije (m3/s)

Kota normalnog uspora KNU (mnm)

Početni nivo vode u akumulaciji (mnm)

Smanjenje vrha poplavnog talasa (%)

4

740

737.7

91.7

393

120

464

458.5

69.4

Han Skela novo rješenje

393

304

388

383

22.6

903.9

719

282

279

22.0

Vrletna Kosa

244

85

500

495

65.2

Janjske otoke

139.5

20

630

625

42.0

Šiprage

100.6

46

600

595.5

64.2

Grabovica

196.4

130

480

477.5

38.0

498

233

231.2

19.0

Bočac

R

615

100 90

AC

Procenat umanjenja maksimalnog proticaja (%)

Čelinac

T

Han Skela Visoka

80 70 60 50

PNV=KNU

40

PNV=85%*Vkor

30

N

20 10 0

Gornji Han Skela Han Skela Bočac Vakuf Visoka Niska

Vrletna Kosa

Janjske Otoke

Šiprage Grabovica Čelinac

Slika 4-16: Umanjenje vrha poplavnog talasa za pojedinačne akumulacije Odnos između procenta smanjenja vrha poplavnog talasa i početnog nivoa vode u akumulacijama tokom simulacije je prikazan na Slika 4-17 za sve akumulacije. Slika 4-17 je korisna jer prikazuje koliko se može postići smanjenje nizvodnog vrha poplavnog talasa za određenu akumulaciju u zavisnosti od toga koliko brana zadrži vode prije nailaska poplavnog talasa.

4-29


90 80 Gornji Vakuf

70

Janjske Otoke

60

Ha n Skela Visoka Šiprage

50

Vrletna Kosa 40

Grabovica Janjske Otoke novo rješenje

30

Bočac 20

Čelina c Ha n Skela Niska

10 0 70

75

80

85

T

Procenat smanjenja maksimalnog proticaja (%)

100

90

95

100

R

Početna zapremina vode u akumulaciji(% od Vkorisno )

Slika 4-17: Zavisnost smanjenja maksimalnog proticaja poplavnog talasa i početne zapremine vode u

akumulaciji

• •

Postoji određeno smanjenje vršnog protoka za svaku akumulaciju, čak i kad je puna (tj. voda na KNU prije poplavnog talasa, što je najnepovoljniji scenario). Postoji značajno smanjenje vršnog protoka nizvodno kada je smanjen nivo vode u akumulacijama - npr, od 100% do 85% od korisne zapremine. Korištenje kaskadnih akumulacija na jednom riječnom potezu (poput onog na rijeci Vrbanji) može značajno da doprinese smanjivanju nizvodnog poplavnog talasa. Međutim, ovaj odnos važi ako akumulacije imaju značajniju zapreminu koja može da primi značajnu zapreminu poplavnog talasa.

N

•

AC

Rezultati gornje analize jasno pokazuju da:

4.2.5 Efekat smanjenja poplavnog talasa za definisane razvojne opcije Pored prethodne analize, analizirane su predložene razvojne opcije u pogledu njihovih pozitivnih efekata na smanjenje vrha poplavnog talasa. Stanica Delibašino Selo je uzeta kao kontrolna tačka da bi se pokazalo koliko se smanjenje vrha poplavnog talasa može postići sa svakom od razvojnih opcija (RO). Delibašino Selo je pogodno za ovakvu vrstu analize i to iz dva razloga. Prvo, nisu predložene akumulacije nizvodno od Delibašinog Sela. Drugo, nizvodno od Delibašinog Sela se nalazi početak Lijevče polja, područja poznatog kao vodoplavno. Analiza je vršena simulacijom u hidrološkom modelu za dva scenarija: •

Jedan scenario je pretpostavljao da je početni nivo vode u akumulacijama na normalnom nivou (KNU) za svaku akumulaciju u razvojnim opcijama. Ovo znači da su sve akmulacije bile napunjene na početku simulacije (tj. pri nailasku poplavnog talasa). Proračun je pokazao veoma malo smanjenje (samo do 8%), što znači da zapremine namjenjene prihvatanju poplavnog talasa (1 m iznad KNU) imaju samo lokalni značaj i da pri prenošenju poplavnog talasa nizvodno akumulacije imaju veoma mali uticaj na zaštitu od poplava.

4-30


•

S druge strane, druga simulacija je pretpostavljala početnu korisnu zapreminu od 85% ukupne korisne zapremine za sve akumulacije u razvojnim opcijama; ovo daje mnogo bolje rezultate. U Tabela 4-18 ispod, početni nivoi vode su dati za pojedinačne akumulacije u RO.

Akumulacija

Gornji Vakuf

Han Skela Visoka

Janjske Otoke

Vrletna Kosa

Bočac

Šiprage

Grabovica

Čelinac

Tabela 4-18: Početni nivoi vode u akumulacijama pri simulaciji sa Vpoč=85%*Vkor

PNV odgovara 85% od korisne zapremine (mnm)

737.7 (740)*

458.5 (464)

625 (630)

495 (500)

279 (282)

595.5 (600)

477.5 (480)

231.2 (233)

Izvor: Proračun Konsultanta sa podacima o akumulacijama iz OSNOVE

T

*U zagradama su navedene vrijednosti KNU u akumulacijama (što je jednako punoj korisnoj zapremini)

Slijedeća Tabela 4-19 prikazuje definisane razvojne opcije iz poglavlja 3 ovog izvještaja.

RO# 1

Nazivi akumulacija u razvojnoj opciji (RO)

Gornji Vakuf Gornji Vakuf Gornji Vakuf Gornji Vakuf Gornji Vakuf Gornji Vakuf

Han Skela Visoka

Janjske otoke Janjske otoke 1 Janjske otoke 1

Vrletna Kosa Vrletna Kosa Vrletna Kosa Vrletna Kosa

AC

2

R

Tabela 4-19: Analizirane razvojne opcije

3 4 5 6

Janjske otoke 1 Janjske otoke 1

Šiprage

Grabovica

Čelinac 1

Šiprage

Grabovica

Čelinac 1

Šiprage

Grabovica

Šiprage

Grabovica

Čelinac 1

Šiprage

Grabovica

Čelinac 1

Vrletna Kosa

N

Rezultirajuća smanjenja vrijednosti vrha poplavnog talasa na profilu HS Delibašino Selo za svih šest razvojnih opcija prikazana su na Slika 4-18.

4-31


Hidrogrami oticaja na HS Delibašino Selo za različite RO 1600 1400 1200

Q (m3 /s)

1000 Bez rezervoara RO 1

800

RO 2 600

RO 3 RO 4

400

RO 5

25‐Jun‐10

24‐Jun‐10

R

23‐Jun‐10

22‐Jun‐10

21‐Jun‐10

20‐Jun‐10

19‐Jun‐10

0

T

RO 6

200

Slika 4-18: Hidrogrami oticaja na profilu HS Delibašino Selo za 6 razvojnih opcija

AC

U Tabela 4-20 dati su rezultantni protoci maksimuma poplavnog talasa za svih šest razvojnih opcija uz odgovarajuće procente smanjenja protoka poplavnog talasa, kao i povratni period određenog oticaja. Tabela 4-20: Maksimalni proticaji poplavnih talasa za 6 razvojnih opcija na profilu HS Delibašino Selo Razvojne opcije Postojeće stanje

Razvojna opcija 1

N

Razvojna opcija 2 Razvojna opcija 3 Razvojna opcija 4 Razvojna opcija 5 Razvojna opcija 6

Maksimalni protok poplavnog talasa (m3/s)

Procenat smanjenja vrha poplavnog talasa (%)

Povratni period poplavnog talasa (godina)

1518 1022 1170 1276 1183 1246 1358

0.0 -32.7 -22.9 -15.9 -22.0 -17.9 -10.5

100 15 35 50 35 45 65

Pored prethodne analize, Slika 4-19 prikazuje razliku u procentima smanjenja vrha poplavnog talasa za različite pretpostavljene maksimalne nivoe vode (KMU). Za sve akumulacije, 1 m iznad normalnog nivoa vode je uzet kao maksimalni nivo vode. Stoga, iz prethodno navedenih razloga, proračun je ponovljen za maksimalni nivo vode od 2 m iznad normalnog nivoa vode za slijedeće akumulacije: Janjske Otoke, Vrletna Kosa, Šiprage, Grabovica i Čelinac. Zbog njihove lokacije, ove akumulacije imaju mogućnost zadržavanja dodatne zapremine vode a da pri tome nema plavljenja uzvodnih naselja. Procjena je da ovi scenariji obezbjeđuju dodatnih 5% smanjenja vrha poplavnog talasa, što je, iako naizgled malo, statistički značajno (smanjuje povratni period iskazan u godinama za svaku RO). U Tabela 4-21, smanjenje maksimalnog proticaja poplavnog talasa je prikazan za obje varijante KMU sa odgovarajućim povratnim periodom pojave

4-32


smanjenih vrijednosti protoka na VS Delibašino Selo (smanjenih sa 100-godišnjeg proticaja vrha poplavnog talasa). ‐5 ‐10 ‐15 ‐20 KMU=KNU+1m ‐25

KMU=KNU+2m

‐30 ‐35 ‐40 RO1

RO2

RO3

T

Procenat smanjenja maksimalnog proticaja(%)

0

RO4

RO5

RO6

R

Razvojna opcija

Slika 4-19: Poređenje smanjenja maksimalnih proticaja za dvije varijante usvojene kote maksimalnog uspora

AC

Tabela 4-21: Poređenje smanjenja protoka vrha poplavnog talasa + povratni period smanjenog protoka za različite KMU

Razvojna opcija

KMU=KNU+1m Smanjenje Povratni period vrha smanjenog poplavnog protoka (u talasa (%) godinama)

KMU=KNU+2m Smanjenje Povratni period vrha smanjenog poplavnog protoka (u talasa (%) godinama)

-32.7

15

-37.6

10

RO 2

-22.9

35

-28.5

20

RO 3

-15.9

50

-19.8

40

RO 4

-22.0

35

-26.6

20

RO 5

-17.9

45

-22.4

35

RO 6

-10.5

65

-11.7

64

N

RO 1

Na kraju, rangiranje različitih sistema akumulacija u pogledu smanjenja vrha poplavnog talasa prikazano je u Tabela 4-22. Najbolje smanjenje poplavnog talasa na nivou cijelog sliva je ustanovljeno u onim razvojnim opcijama u kojima su predviđene dvije velike akumulacije tj. Gornji Vakuf i Han Skela. Najmanji potencijal smanjenja poplavnog talasa je postignut u onim razvojim opcijama koje isključuju akumulacije na rijeci Vrbanji (Šiprage, Grabovica i Čelinac).

Međutim, generalno optimalna razvojna opcija zavisi od drugih faktora, koji su analizirani u poglavlju 5 - Multikriterijumska analiza razvojnih opcija, gdje je rangiranje prema mogućnosti smanjenja poplavnog talasa takođe uzeto u obzir.

4-33


Tabela 4-22: Rangiranje razvojnih opcija prema mogućnosti umanjenja poplavnog talasa Razvojna opcija

1

RO 1

2

RO 2

3

RO 4

4

RO 5

5

RO 3

6

RO 6

Akumulacije obuhvaćene datom razvojnom opcijom (RO) Gornji Vakuf Gornji Vakuf Gornji Vakuf Gornji Vakuf Gornji Vakuf Gornji Vakuf

Han Skela High

Janjske Otoke 1 Janjske Otoke 1 Janjske Otoke 1 Janjske Otoke 1 Janjske Otoke 1

Vrletna Kosa Vrletna Kosa Vrletna Kosa Vrletna Kosa Vrletna Kosa

Šiprage

Grabovica

Čelinac 1

Šiprage

Grabovica

Čelinac 1

Šiprage

Grabovica

Čelinac 1

Šiprage

Grabovica

Čelinac 1

Šiprage

Grabovica

T

Rang

Procjena i sposobnost prilagođavanja na klimatske promjene

AC

4.3

R

Osnovna preporuka iz ove analize je da se prilikom razvoja upravljanja vodnim resursima u slivu Vrbasa treba ozbiljno razmotriti uvođenje tehnika prognoze vremenskih prilika npr. prognoze nailaska velikih voda. Predviđanjem velikih količina padavina unaprijed kao i preduzimanjem koraka na smanjenju zapremine akumulacija unaprijed (tj. ispuštanjem vode), omogućiće se da iste akumulacije prihvate veće količine vode poplavnog talasa, što će dovesti do smanjenja maksimalnog protoka poplavnog talasa nizvodno.

Konsultant je u ovom dijelu definisao određene klimatske scenarije i pokušao da izvrši procjenu ekvivalentnog potencijalnog uticaja na sliv Vrbasa. Važno je napomenuti da analizu klimatskih promjena treba posmatrati sa mnogo predostrožnosti. Procjena klimatskih promjena zahtjeva veliki broj pouzdanih i dosljednih podataka da bi se mogli donijeti zaključci bilo kojeg stepena pouzdanosti.

N

Glavna svrha ove procjene za studiju o Vrbasu nije da se izvrši predviđanje klimatologije u budućnosti već da se izvrši procjena kakav se uticaj može očekivati i da se predlože mjere adaptacije na ovakve trendove ili promjene, pod pretpostavkom da postoji određen trend ili promjena u klimatskim parametrima. Dakle, ako se tokom analize dobiju rezultati koji ukazuju na promjenu u nekim od klimatskih parametara – na primjer, jasno povećanje ili smanjenje padavina i/ili temperature, onda je važno odrediti na koji način donosioci odluka nadležni za sliv Vrbasa mogu reagovati i kakve se mjere ublažavanja i adaptacije mogu poduzeti za određenu lokaciju. Ako bi Konsultant mogao donijeti zaključak da neće doći do značajnih promjena u analiziranim klimatskim parametrima; utvrđenim putem različitih proračuna i stručnih procjena, onda bi se moglo zaključiti da u budućnosti (analizirani vremenski okviri 2020. i 2040.) značajne promjene koje zahtjevaju definisanje konkretnih mjera adaptacije na klimatske promjene ne bi bile potrebne.


4-34

Metodološka procedura dobijanja klimatskih scenarija se uglavnom utvrđuje od strane Svjetske meteorološke organizacije (SMO) i Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC)14. Ona zahtjeva osnovni scenario od najmanje 30 godina posmatranja i klimatološki scenario/scenarije u budućnosti. U osnovi postoje tri tipa mogućih klimatskih scenarija koji se koriste u praksi:

T

1. Sintetički klimatski scenario koji se dobija kombinovanjem priraštaja promjene klimatskog parametra (temperature, nivoa padavina itd.) sa osnovnim klimatskimscenariom da bi se dobila izmijenjena serija dnevne klime tj. klimatoloških podataka; 2. Analogni klimatski scenario u kojem se koristi scenario tople klime iz prošlosti kao budući scenario (vremenski analogni scenario) ili u kojem se koristi dnevna klima nekog drugog područja sa, najčešće, toplijom klimom (prostorni analogni scenario); 3. Rezultantne vremenske serije klimatskih parametara iz simulacija klimatskog modela (dalje u tekstu: Opšti modeli cirkulacije - OMC).

R

U pogledu raspoloživih podataka i prakse koja se danas koristi širom svijeta, navedeni Scenario 3, koristeći rezultate OMC, se usvaja kao klimatski scenario u budućnosti za sliv Vrbasa do godine 2040. Takođe, ovaj specifični pristup za analizu klimatskih promjena je definisan u Projektnom zadatku.

AC

Unoseći rezultate OMC kao ulazni podatak u postojeću postavku hidrološkog modela u programu HMS i pokretanjem simulacije modela, bilo je moguće dobiti vrijednosti dnevnih protoka. Ovi protoci su zatim poređeni sa sa osmotrenim klimatskim podacima za period 1980-2010. da bi se moglo doći do određenih nalaza i zaključaka. 4.3.1

Procjena uticaja klimatskih promjena

Korišteni rezultati izvršene OMC simulacije: opis i diskusija

N

OMC je matematička prezentacija „atmosferske“ (AOMC) ili „okeanske“ (OOMC) cirkulacije na osnovu Navier-Stoksovih jednačina15. Prema ovim jednačinama, kompleksni kompjuterski programi pokreću simulaciju cirkulacije atmosfere i/ili okeana. U posljednje vrijeme su u fokusu integrisani (vezani) modeli za atmosferuokean. Za studiju sliva Vrbasa odabrana su dva modela: Ovi modeli su: •

•

Rezultati pokretanja simulacije: ECHAM5/MPIOM sa metodom dinamičke regionalizacije (regionalni CLM klimatski model je inkorporiran u OMC) i GFDL CM2 sa metodom statističke regionalizacije.

Za oba ova modela, koristi se period 2001-2040 za dva IPCC scenarija "A1B" i "B1". Ispod se nalazi kratak opis pomenuta dva scenarija16: 14

J. F. Feenstra, I. Burton, J.B. Smith, R.S.J. Tol, Handbook on methods for climate change impact assessment and adaptation strategies, United Nations Environment Programme and Institute for Environmental Studies, October 1998. 15 Navier-Stokes jednačine, nazvana po fizičaru i inženjeru Klod-Luj Navieru i matematičaru i fizičaru Sir Džordžu Gabrijelu Stoksu, opisuje kretanje fluida.


•

•

4-35

Scenario A1B pripada grupi A scenarija kojima se opisuje svijet u budućnosti sa rapidnim ekonomskim rastom, najvećim brojem stanovnika sredinom vijeka i padom broja stanovnika nakon toga, svijet novih i efikasnijih tehnologija. Podgrupe opisuju jedan od alternativnih pravaca tehnoloških promjena u energetskom sistemu tj. izvore fosilne i nefosilne energije, gdje podgrupa A1B predstavlja balansirane izvore energije (koji se ne oslanjaju previše na određeni izvor energije). Scenario B1 opisuje sve sličniji svijet sa istim obrascem rasta populacije kao što je opisano u A1, ali sa rapidnim promjenama ekonomske strukture u pravcu pružanja usluga i informatičke ekonomije, kao i pojavom resursno efikasnih tehnologija i smanjenjima potrošnje materijala u proizvodnji roba i pružanju usluga (globalno rješenje bez dodatnih klimatskih inicijativa).

R

T

ECHAM5/MPIOM je vezani model opšte cirkulacije razrađen u Institutu za meteorologiju "Maks Plank" u Hamburgu, SR Njemačka (u daljem tekstu "proizvođač podataka"). Proizvođač podataka je izračunao regionalne klimatske scenarije (podaci iz simulacije klime - CLM) na zahtjev Saveznog ministarstva obrazovanja i istraživanja. Podaci su dostupni putem baze podataka Arhive klimatskih i ekoloških podataka Svjetskog centra klimatskih podataka. CLM se izračunava u Njemačkom računskom centru klimatskih podataka (DRKZ), a kao region klimatskog modela se uzima Evropa, koji se izrađuje za period 1960-2010. Na internet stranici DKRZ-a, dostupni su rezultati modela za dva IPCC scenarija, A1B i B1, sa početkom 2001. pa sve do 2050.

AC

Rezolucija podataka za rezultate CLM su na skali od 0,2° u oba pravca, istok-zapad i sjever-jug (oko 22 km u jednom pravcu). Jedna od velikih prednosti ovog modela je mogućnost uključivanja lokalnih faktora poput tipa tla ili evapotranspiracije, ali ipak kvalitet ovog modela umnogome zavisi od opšteg vezanog modela cirkulacije ECHAM5/MPIOM, kao glavnog pokretača CLM-a. Ovo je usljed nemogućnosti CLM-a da izvrši korekciju moguće ECHAM5/MPIOM reprodukcije važnih atmosferskih karakeristika.

N

Vezani model laboratorije geofizičke dinamike fluida, verzija 2.1 (GFDL CM2.1, u daljem tekstu CM2.1), predstavlja integrisani atmosfersko-okeanski model razvijen u NOAA17 GFDL u Nju Džerziju, SAD. Ovo je vodeći klimatski model korišten u Četvrtom izvještaju o procjeni IPCC zajedno sa modelima razrađenim u Institutu "Maks Plank". Rezolucija podataka je 2° u pravcu istokzapad i 2,5° u pravcu sjever-jug, a raste do 0,1x0,1° (ovo je približno ekvivalentno kvadratu površine 10x10 km) putem metode statističke regionalizacije, analize regresije i bilinearne interpolacije. Iz dva opisana klimatska modela dobijene su vremenske serije za šest meteoroloških stanica u slivu Vrbasa (Banjaluka, Bugojno, Jajce, Mrkonjić Grad, Šipovo i Srbac) za dva scenarija: A1B i B1. Razlozi za i protiv ova dva klimatska modela su prilično slični, ali se konačni prikazi revidiraju putem poređenja rezultata klimatskog modela sa posmatranim rezultatima na postojećim stanicama za period 2001-2010. Ove meteorološke stanice su prikazane na Slika 4-20.

16 17

Izvor: IPCC Izvještaj o trećoj procjeni - Klimatske promjene 2001. Izvještaj o sintezi - Tehnički rezime Nacionalna uprava za atmosferu i okean

4-36

AC

R

T


Slika 4-20: Lokacije padavinskih stanica u slivu Vrbasa korištenih u analizi klimatskih promjena

Poređenje rezultata simulacije i osmotrenih podataka u periodu 2001-2010.

N

Da bi se dobila jasnija slika kako efikasno klimatski model vrši predviđanje količine padavina, poređeni su rezultati simulacija modela CLM i CM2.1 sa osmotrenim podacima da bi se utvrdila greška predviđanja modela. Opseg raspoloživih podataka za poređenje količina padavina je desetogodišnji period 2001-2010. Na Slika 4-21 i Slika 4-22 prikazan je dijagram vjerovatnoće za empirijsku raspodjelu rezultata modela CLM i CM2.1 zajedno sa raspodjelom osmotrenih podataka prema Log Pearson 3 funkcija raspodjele i intervalima povjerenja od 95%. Obje grupe podataka za oba scenarija A1B i B1 u periodu 2001-2010 se nalaze izvan granica intervala povjerenja, što implicira da, na osnovu izmjerene količine padavina, rezultujuće padavine iz simulacije klimatskog modela nisu pouzdani. Ovo znači da su rezultujuće vrijednosti padavina u OCM modelu procijenjene uz veliku grešku u poređenju sa izmjerenim vrijednostima.

4-37

R

T


N

AC

Slika 4-21: Dijagram vjerovatnoće osmotrenih podataka i podataka klimatskih modela zaperiod 2001-2010, stanica Banjaluka

Slika 4-22: Dijagram vjerovatnoće osmotrenih podataka i podataka klimatskih modela za period 2001-2010, stanica Bugojno

Na Slika 4-23 upoređene su vrijednosti prosječnih mjesečnih padavina za dva klimatska modela sa osmotrenim podacima na stanici Banjaluka. Razlika je očigledna u oba slučaja; npr. za ljetne mjesece razlika u prosječnim mjesečnim padavinama između posmatranih i modeliranih podataka je čak 30 mm ili više, što za veličinu sliva Vrbasa predstavlja grešku u prosječnom protoku na ušću od oko 45 m3/s.


4-38

T

Kod CLM modela padavine u zimskim i ljetnim mjesecima su ocijenjene prenisko, dok su vrijednosti proljećnih i jesenskih mjesečnih padavina veće. Kod modela CM2.1, rezultati su mnogo bolji, osim za period juni-septembar, gdje su podaci iz modela mnogo niži od osmotrenih podataka. Prosječna mjesečna procentualna greška u modelu CLM iznosi oko 21%, dok kod modela CM2.1 iznosi 11%.

R

Slika 4-23: Poređenje vrijednosti mjesečnih padavina za CLM (lijevo) i CM2.1 (desno) model za stanicu Banjaluka i period 2001-2010.

N

AC

Što se tiče godišnjih količina padavina, dato je poređenje rezultata na Slika 4-24 i Slika 4-25. Na lokaciji stanice Banjaluka, podaci scenarija CLM B1 prilično dobro slijede posmatranu krivu podataka, ali su vrijednosti niže do 35%. Nasuprot tome, scenario CLM A1B pokazuje veliku varijabilnost u vrijednostima godišnjih padavina, a razlike u nekim od posmatranih godina su takođe do 35%.

Slika 4-24: Dijagram godišnjih padavina sa prikazanim trendovima, stanica Banjaluka

Vrijednosti modelirane sume godišnjih padavina u CM2.1 modelu za stanicu Bugojno su mnogo veće od osmotrenih podataka (čak za 45% za 2003. godinu - vidi Slika 4-25). Ova razlika u modeliranim padavinama prilično značajno varira za druge stanice, neke su dosta veće, a druge dosta manje od stvarnih podataka.

4-39

T


Slika 4-25: Dijagram sume godišnjih padavina sa prikazanim trendovima, stanica Bugojno

N

AC

R

Pored toga, kriva kumulativnih padavina za period od 10 godina za dva klimatska modela i stanicu Banjaluka prikazan na Slika 4-26. Konstantno prenisko ocjenjivanje iznosa padavina je očigledno, tako da nakon perioda od 10 godina dobijamo razliku u posmatranim i modeliranim zbirovima padavina između 1000 mm i 2000 mm. Stoga, može se zaključiti da će hidrološki model za ove primijenjene vrijednosti padavina za buduće scenarije dati prilično niže vrijednosti protoka od realnih.

Slika 4-26: Krive kumulativnih padavina iz klimatskih modela CLM (lijevo) i CM2.1 (desno), stanica Banjaluka

Iz svega pomenutog se može zaključiti da podaci modela CM2.1 daju realnije rezultate; međutim, slaganje je promjenljivo od stanice do stanice. U Tabela 4-23, su prikazani procenti grešaka za prosječne vrijednosti padavina između posmatranih podataka i ova dva klimatska modela. Ove vrijednosti su za period 2001-2010. Razlike u apsolutnim vrijednostima variraju od 1,2% do 26,5% za podatke modela CM2.1 i od 8,6% do čak 67,1% za podatke modela CLM.

4-40


Tabela 4-23: Poređenje posmatranih srednjih godišnjih padavina (SGP) i klimatskih modela CLM i CM21. za period 2001-2010 % grešk a

% grešk a

% grešk a

Posmatrano 2001-2010

1077.20

CLM 20012010, A1B

899.66

-16.5

791.27

-8.6

552.73

-35.3

721.50

-36.1

899.66

17.7

333.13

-67.1

CLM 20012010, B1

837.14

-22.3

740.14

-14.5

526.37

-38.4

705.88

-37.5

837.14

9.5

352.77

-65.1

CM2.1 20012010, A1B

1150.00

6.8

911.91

5.3

913.59

6.9

1142.74

1.2

912.54

19.4

914.95

-9.5

CM2.1 20012010, B1

954.26

11.4

939.66

8.5

944.09

10.4

945.41

-16.3

967.08

26.5

945.25

-6.5

854.95

1129.72

Srbac

Šipovo greška

764.40

greška

1011.20

R

T

865.88

Jajce

% greška

%

Banja Luka

Bugojno

Mrkonjić Grad

%

Grupa podataka

AC

U Tabela 4-24 je prikazano opšte poređenje podataka srednjih godišnjih padavina (SGP). Ono što je analizirano i uvršteno u proračun za period osmotrenih podataka zavisi od raspoloživih podataka u Konsultantovoj bazi podataka, dok je kao period klimatskih podataka korišten period 2011-2040. Stoga bi Tabela 4-24 trebala biti indikator klimatskih promjena u smislu toga koliko će se promijeniti srednja vrijednost padavina u budućnosti u poređenju sa istim vrijednostima u prošlosti, na primjer od prije 30-40 godina. Međutim, u zaključku iz poređenja za period 2001-2010, klimatski scenario je pretjerano potcijenio vrijednosti padavina. Tabela 4-24: Opšte poređenje vrijednosti SGP raspoloživih podataka i podataka iz klimatskog modela Grupa podataka

Banja Luka

% Razlika

Posmatrano 1961-2010

1050,6

CLM 2011-2040, A1B

893.8

-14.9

787.1

-6.3

560.6

916.6

-12.8

800.6

-4.7

987.2

-6.0

917.9

1018.4

-3.1

1000.6

CM2.1 20112040, B1

% Razlika

Mrkonjić Grad

Srbac

Šipovo

Nema podataka za periode



-36.5

742.5

893.8

353.9

579.6

-34.4

756.2

916.6

371.9

9.2

917.7

3.9

976.1

903.8

920.0

19.1

1006.0

13.9

1007.5

1033.5

1003.6

840,4

N CLM 2011-2040, B1 CM2.1 20112040, A1B

Bugojno

Jajce

% Razlika

883,4

Generalno gledano, podaci klimatskog modela ne pružaju pouzdane rezultate padavina za analizirani period 2001-2010. za koje posjedujemo posmatrane podatke za poređenje. Međutim, ako pretpostavimo da će se isti opseg greške javiti u budućnosti (greška između rezultujućih padavina iz OCM-a i padavina koje će se stvarno desiti) uz ove ulazne podatke o padavinama, rezultujući proticaji iz hidrološkog modela će biti pretjerano niži nego u prethodnom periodu 1980-2010. Ova tvrdnja se odnosi na dalju regionalizaciju i adaptaciju raspoloživih podataka OCM-a putem različitih matematičkih i statističkih metoda, što nije u zadatku ovog projekta.

4-41


Rezultati scenarija klimatskog modela CM2.1 su prema ovoj studiji tačniji od rezultata CLM-a, i te rezultantne vrijednosti dnevnih padavina će se dalje u analizi koristiti kao klimatski scenariji u budućnosti koji će se unositi u hidrološki model i simulirati oticaji. Na ovaj način je prihvaćen trend klimatskih promjena (povećanje ili smanjenje količine voda u budućnosti), dok su vrijednosti tema razmatranja i ostavljaju se za obradu u nekim budućim studijama. Režim padavina - poređenje rezultata simulacije klimatskog modela CM2.1 za period 2011-2040 i osmotrenih podataka za period do 2010

T

Kao što smo zaključili na početku ovog dijela, scenariji klimatskih promjena se ne mogu smatrati predviđanjima klime u budućnosti nego potencijalnim, "šta-ako" tipom scenarija, omogućavajući njegov uticaj da bude analiziran i predstavljen zajedno sa osnovnim mjerama ublažavanja i adaptacije tj. kako se spremiti za takve nove klimatske uslove ako do njih dođe.

R

Trendovi padavina u scenarijima A1B i B1 se razlikuju od stanice do stanice. Padavine na svim stanicama imaju trend smanjenja ukupnih količina padavina za oba scenarija, osim stanica Banjaluka i Jajce, gdje podaci o padavinama pokazuju veoma mali rast. Ovaj trend smanjenja godišnjih padavina je posebno brz za stanice Srbac, Mrkonjić Grad i Šipovo. Mjerodavni dijagrami godišnjih padavina sa prikazanim trendovima su date u Prilogu A ovog izvještaja. U daljem tekstu su dati procenti razlika između posmatranih padavina (u prošlosti) i onih modeliranih u OCM-u za dva scenarija A1B i B1.

AC

U Tabela 4-25 su date razlike u procentima za vrijednosti mjesečnih padavina u poređenju sa osmotrenim padavinama za scenarije A1B i B1. Tabela 4-25: Razlike (%) vrijednosti mjesečnih padavina između osmotrenih padavina i padavina iz CM2.1 Jan

Feb

Mar

Apr

Maj

Jun

Jul

Avg

Sep

Okt

Nov

Dec

Banja Luka

A1B

30.3

32.9

1.1

-5.6

-3.1

-39.0

-56.6

-43.2

-37.4

4.7

-11.2

-7.0

B1

19.5

21.2

-4.5

0.9

-3.6

-19.1

3.9

-13.2

-34.9

0.8

-7.4

-6.9

Bugojno

92.8

68.6

N

A1B B1

73.6

50.4

42.2

12.6

23.4

-28.0

-54.8

-34.8

-24.6

25.5

-2.1

26.2

28.9

18.1

19.2

-1.4

20.5

-2.0

-20.7

20.1

0.9

25.0

Jajce

A1B

110.6

54.4

41.6

9.9

-2.9

-35.2

-57.0

-35.7

-13.4

42.0

22.0

38.0

B1

90.2

38.5

30.1

16.0

-5.1

-12.4

9.5

-3.1

-9.6

35.8

26.0

36.9

Mrkonjić Grad

A1B

33.8

7.3

12.9

-22.7

-5.4

-42.0

-59.9

-46.2

-43.4

8.1

-22.7

-15.3

B1

20.7

-3.6

3.9

-18.1

-7.3

-22.0

0.2

-19.3

-41.2

3.3

-20.0

-16.1

Srbac A1B

87.4

102.3

70.2

31.0

39.2

-12.9

-17.6

-28.5

-26.3

19.1

27.4

38.2

B1

77.1

88.7

68.6

41.1

41.3

11.8

83.9

13.7

-23.7

15.8

33.1

40.3

Šipovo A1B

88.0

51.0

55.6

21.9

18.0

-20.0

-51.2

-31.0

-15.0

18.1

-5.3

14.9

B1

68.8

35.1

42.2

28.6

15.0

8.3

24.1

3.0

-11.6

12.6

-2.4

13.6

Kao što se može vidjeti iz Tabela 4-25, vrijednosti razlika mjesečnih padavina se kreću od 59% nižih do 110% većih od osmotrenih vrijednosti.

4-42


Pri poređenju vrijednosti maksimalnih dnevnih padavina zaključuje se da su vrijednosti maksimalnih dnevnih padavina generalno niže nego za period somatranja. Stoga je ukupna količina padavina prognozirana klimatskim modelom niža, a režim padavina je izbalansiraniji i bez dnevnih skokova. Tabela 4-26: Vrijednosti maksimalnih dnevnih padavina za osnovni i dva predviđena klimatska scenarija

Bugojno

Jajce

Šipovo

Feb

Mar

Apr

Maj

Jun

Jul

1961-2010

41.6

64.2

63.5

45.8

54.8

86.8

A1B 2011-2040

21.9

24.4

18.8

23.2

40.4

24.0

B1 2011-2040

21.0

22.5

26.6

28.5

22.2

Mrkonjić Grad

Max

47.4

103

Avg

21.7

40.4

Maj

35.2

38.0

47.5

Okt

Avg

Sep

Okt

Nov

Dec

48.5

103

62.2

80.0

49.9

18.4

29.9

30.4

27.8

27.7

34.8

20.4

27.8

45.1

47.5

1951-2010

63.1

44.3

57.3

51.4

48.4

61.4

60.0

55.0

105

78.0

62.8

78.1

105

Sept

A1B 2011-2040

23.0

27.2

21.9

26.9

44.2

23.9

17.6

27.6

31.7

27.7

32.1

24.6

44.2

Maj

B1 2011-2040

22.9

22.4

27.7

30.5

22.9

36.8

19.1

26.5

38.4

51.2

36.9

36.6

51.2

Okt

1961-2010

42.3

49.5

37.6

61.9

63.1

66.5

71.7

51.4

65.4

53.3

64.0

60.0

71.7

Jul

A1B 2011-2040

22.4

26.0

20.2

24.7

43.1

23.8

17.0

28.0

31.0

27.0

30.0

22.7

43.1

Maj

B1 2011-2040

22.0

22.0

26.5

29.9

22.4

35.7

19.1

26.3

40.3

49.6

36.7

37.0

49.6

Okt

2006-2010

31.8

26.5

47.9

34.5

39.7

58.6

Jul

45.4

43.1

34.3

56.1

58.6

40.7

46.2

A1B 2011-2040

23.2

27.2

20.8

24.7

45.3

25.0

17.5

28.4

32.0

28.0

30.6

23.6

45.3

Maj

B1 2011-2040

23.1

22.8

27.2

31.8

23.5

36.5

19.6

28.0

40.1

50.8

38.9

38.1

50.8

Okt

2006-2010

22.1

18.2

38.3

18.7

28.2

41.2

24.2

25.2

23.1

32.4

18.3

16.4

41.2

Jun

A1B 2011-2040

21.0

27.1

19.8

22.4

32.5

24.9

21.0

34.2

28.8

30.2

23.5

24.3

34.2

Avg

54.7

Okt

AC

Srbac

Jan

T

Banja Luka

Scenario

R

Stanica

Mjesec maksimu ma

B1 2011-2040

20.5

24.5

26.0

26.3

26.1

31.9

22.6

31.8

53.7

54.7

29.3

37.2

2006-2010

27.4

30.6

27.7

33.9

28.7

65.0

37.6

38.0

38.7

57.3

28.5

42.6

65.0

Jun

A1B 2011-2040

23.2

26.8

20.5

24.4

44.6

25.1

18.0

29.0

31.9

27.9

30.1

23.0

44.6

Maj

B1 2011-2040

22.9

23.0

27.4

31.6

23.5

36.4

20.1

28.3

41.6

50.4

38.5

38.5

50.4

Okt

Kako je prikazano u Tabela 4-26, može se očekivati da će maksimalne dnevne padavine u budućem periodu do 2040. biti do 76% niže nego ranije. Ovo se čini šokantnom razlikom i teško je i zamisliti da će se ovako nešto zapravo desiti. Bez obzira na to, sama činjenica da se količina padavina smanjuje podrazumijeva da donosioci odluka u slivu Vrbasa moraju biti spremni za ovako nešto.

N

Trendovi godišnjih padavina u većini analiziranih vremenskih serija pokazuju pad (tendencija je da količina godišnjih padavina vremenom opada). Međutim, ovo se ne bi trebalo pomiješati sa vrijednostima srednjih godišnjih padavina, koje su veće za vremenske serije na svim stanicama (osim za Banjaluku i Mrkonjić Grad) nego prema podacima iz prošlosti. Ovo je usljed veoma malog broja sušnih dana (samo 20%), ali su prosječne vrijednosti svih dnevnih padavina po stanicama veoma niske (oko 2,5 mm). Distribucija dnevnih padavina je mnogo drugačija nego za podatke iz prošlosti. Ovo je takođe slučaj sa mjesečnim padavinama. Naravno, ova promjena se odražava na vrijednosti godišnjih padavina, što se takođe može uočiti na Log-Pearson III dijagramima funkcije vjerovatnoće. Ove mape, kako za posmatrane padavine tako i za one modelirane u klimatskom modelu date su u Prilogu A ovog izvještaja. Rezultati simulacije klimatskih scenarija

Prema Trećem izvještaju IPCC-a, očekivanja u pogledu promjene klime na Balkanu i u okolini sliva Vrbasa su da će klima ostati nepromijenjena u smislu padavina ili da će doći do velikog pada prema nekim scenarijima; što se tiče temperatura, doći će do nadprosječnog zagrijavanja.18 Dobijeni podaci 18

IPCC, Tehnički rezime Izvještaja radne grupe I (Technical summary of the Working Group I Report), 2003. Referentne slike su slike 21 i 23.

4-43


sa vezanog klimatskog modela CM2.1 generalno daju niže vrijednosti dnevnih i mjesečnih padavina tokom ljetnih mjeseci. Postavlja se pitanje kakav će efekat ovo imati na vrijednosti protoka. U slijedećem dijelu se ovo analizira putem simulacije procesa padavine-oticaj u kalibrisanom hidrološkom modelu sliva Vrbasa u HEC-HMS. U HMS-u su pridužene dvije vremenske serije za svaku mjernu stanicu: jedna za scenario A1B, a druga za scenario B1. Rezultati simulacije se upoređuju sa rezultatima simulacije osnovnog scenarija 1980-2010 pokrenute sa vrijednostima osmotrenih padavina na stanicama.

T

Važno je napomenuti da su sve tri simulacije pokrenute sa istim parametrima i istim načinima proračuna u HMS modelu; samo su vrijednosti padavina promijenjene na meteorološkim stanicama i datumi simulacija. Na ovaj način razlika postaje relativna tj. dva klimatska scenarija nasuprot osnovnom scenariju (osmotreni klimatski parametri). Simulirane serije oticaja se upoređuju u pogledu srednjih godišnjih i mjesečnih vrijednosti. U daljem tekstu je prikazan odgovarajući uticaj ovih izabranih scenarija.

R

Uticaj klimatskih promjena na režim voda Razlike u prosječnoj vrijednosti protoka u osnovnom (osmotrenevrijednosti) scenariju i dva scenarija buduće klime za tipične riječne profile/hidrološke stanice date su u Tabela 4-27 i predstavljene grafički na Slika 4-27 i Slika 4-28. Tabela 4-27: Vrijednosti protoka za tipične stanice u slivu Vrbasa (osnovni + dva klimatska scenarija) Model 19802010

A1B 2011-2040 (%)

A1B 2011-2040 (m3/s)

AC

Stanica

B1 2011-2040 (%)

B1 2011-2040 (m3/s)

Gornji Vakuf

4.10

-3.29

3.96

-8.12

3.77

Daljan

16.64

-6.03

15.64

-14.42

14.24

Han Skela

24.54

-6.02

23.06

-14.54

20.97

Kozluk

28.11

-5.74

26.50

-13.99

24.18

Sarići

13.19

-1.61

12.98

-4.30

12.62

Volari

35.36

-1.34

34.89

-3.79

34.02

6.03

-2.97

5.85

-7.58

5.57

Bočac

70.99

-3.35

68.62

-8.65

64.85

N

Milaševci

Banja Luka

89.42

-3.79

86.03

-9.32

81.08

D.Obodnik

7.59

-4.01

7.29

-10.13

6.82

Vrbanja

16.31

-7.13

15.15

-16.35

13.64

Delibašino Selo

114.95

-4.17

110.16

-10.03

103.42

4-44

R

T


Slika 4-27: Razlike u vrijednostima prosječnih protoka za specifične stanice u slivu Vrbasa (%)

N

AC

Jasno je da postoji smanjenje vrijednosti protoka za oba scenarija A1B i B1, posebno za B1. Prosječni protok se smanjio u opsegu od -1,3% do -7,1% za scenario A1B, a od -3,8% do -16,3% za scenario B1. Slika 4-28 jasno prikazuje ove umanjene vrijednosti protoka. Za neke stanice, npr. Gornji Vakuf, ovo smanjenje je manje, a za druge stanice poput Delibašinog Sela ili Banjaluke ono je veće.

Slika 4-28: Prosječne vrijednosti protoka za stanice u slivu Vrbasa (osnovni + dva klimatska scenarija)


4-45

T

Poređenje raspodjele mjesečnih protoka pokazuje smanjenje tokom ljetnih mjeseci, što je primjetno iz poređenja vrijednosti padavina. Na Slika 4-29, Slika 4-30 i Slika 4-31 promjene prosječnih mjesečnih protoka su prikazane za stanice Gornji Vakuf, Han Skela i Delibašino Selo. Mada izgleda da uzvodne promjene oko Gornjeg Vakufa nisu prevelike, postoji ukupni pad vrijednosti protoka između posmatranih podataka i klimatskih scenarija duž vodotoka do ušća u Savu.

AC

R

Slika 4-29: Poređenje prosječnih mjesečnih protoka na stanici Gornji Vakuf, rijeka Vrbas

N

Slika 4-30: Poređenje prosječnih mjesečnih protoka na stanici Han Skela, rijeka Vrbas

Slika 4-31: Poređenje prosječnih mjesečnih protoka na stanici Delibašino Selo, rijeka Vrbas

Prilikom procjene dobijenih protoka na pritokama Vrbasa (vidi Slika 4-32, Slika 4-33 i Slika 4-34) zaključuje se da postoji generalno smanjenje protoka u cijelom slivnom području kada se uporede dva klimatska scenarija A1B i B1 sa osmotrenim podacima.


4-46

AC

R

T

Slika 4-32: Poređenje prosječnih mjesečnih protoka na stanici Milaševci, rijeka Ugar

N

Slika 4-33: Poređenje prosječnih mjesečnih protoka na stanici Volari, rijeka Pliva

Slika 4-34: Poređenje prosječnih mjesečnih protoka na stanici Vrbanja, rijeka Vrbanja

U pogledu prosječnih protoka, količina vode u slivu je smanjena u oba klimatska scenarija, što je očekivano iz režima padavina u scenariju. Prema modeliranim protocima maskimalni protoci se takođe smanjuju (do 15% smanjenje velikih voda). Takođe je važno utvrditi šta se dešava sa malim vodama (sušna sezona), što je opisano u slijedećem dijelu.

4-47


Uticaj klimatskih promjena na vodoprivredni sektor, godina 2020. Prema prethodno predstavljenim rezultatima u prijašnjim modulima studije o Vrbasu, mjeseci sušne sezone su od velikog značaja za vodoprivredni sektor. U ovom dijelu se vrši analiza uticaja klimatskih promjena u vodoprivrednom sektoru za period do 2020. godine. Kao što se vidi u prethodnim dijelovima ovog poglavlja, za zadate klimatske scenarije u budućnosti može se očekivati značajan pad vrijednosti protoka u periodu maj-septembar. Ovo je izračunato i upoređeno sa rezultatima datim u poglavlju 7 Modula 1 (upravljanje vodama), a rezultanto povećanje/smanjenje je prikazano u Tabela 4-28 ispod. Tabela 4-28: Procenti smanjenja/povećanja vrijednosti protoka u sušnom periodu, period do 2020 godine

Scenari o

Maj

Jun

Jul

Avg

Han Skela

Sušna godina Minimalni mjesečni

-4,5

-21,7

-26,4

-23,2

-19,6

B1

-9,2

-24,8

-26

-27,8

-25,8

-39,1

-17,7

-20,8

-25

-17,1

-33,1

-7,4

20

14,8

-7,1

7,6

3,6

9,7

1

B1

1,6

-1

A1B

6,1

10,3

B1

2

2,5

Kozluk A1B


B1

-4,6 -9,4

-21,2 -24

Jun

Jul

Avg

Sep

Prosječna godina

A1B

-4,1

-13,9

-16,4

-15,7

-14,1

B1

-7,2

-17,2

-17,5

-20,2

-17

Sušna godina

A1B

5,2

3,6

-1,8

14,1

1,7

B1

1

0

-3,5

4,1

-1,9

Minimalni mjesečni

A1B

-1,1

6,4

-20,7

5,3

-5,8

B1

-6

3,3

-13,3

3,2

-23,9

Ušće rijeke Vrbas

-24,7

-21,5

-17,7

Prosječna godina

A1B

-4,1

-14,4

-18

-15

-16,3

B1

-7,3

-18,5

-19,4

-20,4

-20,3

Sušna godina

A1B

6

3,6

-6,8

15,6

-7,5

B1

2

-1,6

-8,2

5,2

-12,3

Minimalni mjesečni

A1B

-2,5

7,5

-23,9

5,3

-8,5

B1

-6,3

2,2

-16,3

4,7

-27,8

AC

Prosječna godina

Maj

Delibašino selo

A1B A1B

Scenari o

R

Prosječna godina

Vrijednost

Sep

Razlika u procentima po mjesecima (%)

T

Vrijednost


-24,4

-25,8

-23,7

A1B

6,1

9,6

-5,7

17,4

12,4

B1

1,9

2,4

-5,4

6,5

2,8

A1B

9,9

0,4

-36,4

-16,1

-19,3

B1

1,6

-1,2

-23,1

-15,7

-38,3

Međuentitetska linija FBiH/RS

Prosječna godina

-3,4

-13,3

-14

-12,6

-10,3

B1

-6,6

-15,6

-14,3

-15,9

-13,6

A1B

4,4

4,1

-0,7

9,1

5,8

B1

1

0,8

-1,2

3

-0,2

A1B

6,4

0,1

-20

-8,5

-12,8

B1

1

-1,3

-13

-9,5

-26

N

Sušna godina

A1B

Minimalni mjesečni

Vrijednosti protoka prema promjenama prikazanim u Tabela 4-28 date su u tabeli u Prilogu A ovog izvješaja. Grafici vrijednosti protoka za osnovni i dva klimatska scenarija dati su na Slika 4-36, Slika 4-37 i Slika 4-38.

4-48

T


AC

R

Slika 4-35: Protok – ušće Vrbasa u rijeku Savu za tri scenarija do 2020 – prosječna godina

N

Slika 4-36: Protok – ušće Vrbasa u rijeku Savu za tri scenarija do 2020 – sušna godina

Slika 4-37: Protok – ušće Vrbasa u rijeku Savu za tri scenarija do 2020 – minimalni mjesečni protoci

Za prosječnu godinu, smanjenje prosječnih mjesečnih vrijednosti je veoma očito – od maksimalnog smanjenja od 26m3/s u junu do minimalnog od oko 6m3/s u maju.

4-49


Prosječni protoci za sušnu godinu su uglavnom veći prema scenarijima klimatskih promjena, a posebno za avgust, gdje je povećanje 3m3/s za B1 i 7 m3/s za scenario AB1. Za mjesece juli i septembar prisutno je smanjenje, ali ne suviše veliko ( do 5m3/s). Što se tiče minimalnih mjesečnih protoka, ovi podaci su neujednačeniji i daju više varijacija iz mjeseca u mjesec, gdje jun i avgust u ova dva scenarija pokazuju veće količine vode nego ranije, dok je u julu i septembru pad količine vode uočljiv (5-7 m3/s).

T

Uticaj klimatskih promjena na vodoprivredni sektor, godina 2040. U ovom dijelu se vrši analiza uticaja klimatskih promjena u vodoprivrednom sektoru za period do 2040. godine. Može se vidjeti da su ove razlike još veće nego za prethodni period do 2020., što se mora očekivati budući je da trend smanjenja vrijednosti količine padavina dugoročno očekivaniji. Ove razlike u procentima su prikazane u Tabela 4-29, a vrijednosti protoka u Prilogu A ovog izvješaja. Tabela 4-29: Porast/smanjenje – protok u sušnom periodu za 5 karakterističnih regiona u slivu Vrbasa, period do 2040. godine

Scenari o

Maj

Jun

Han Skela -7,3

-24,6

Vrijednost


Avg

Sep

Scenari o

-33

-24,5

-19,3

Prosječna godina

A1B

-7

B1

Sušna godina

A1B

Minimalni mjesečni

B1

-14,1

-28,3

-30,2

-25,8

-33,3

A1B

5,5

-2,8

-12,8

-0,8

9,3

B1

-0,8

-9,1

-11,5

7,6

-8,3

A1B

5,2

7,7

-41,4

-31,2

-32,1

B1

-0,2

-14,7

-6,3

-25,2

-39,6

Jul

Avg

Sep

-17,3

-21,7

-18,5

-14,2

-11,7

-20,6

-21,4

-19,9

-23,3

3,8

0,1

-4,3

0,9

1,7

B1

-0,9

-6,8

-5,8

4,1

-8,1

A1B

0,9

5,4

-21,4

2,3

-14,9

-7,1

-5

-1,7

-3,4

-28,8

B1

Kozluk

Prosječna godina

A1B

-7,5

-24

-31,1

-22,9

-17,7

B1

-14,3

-27,5

-28,6

-24,1

-30,9

A1B

5,4

-2,7

-10,6

-0,8

8,6

B1

-0,8

-8,8

-9,2

6,5

-7,6

A1B

5,2

7,1

-38,5

-28,6

-30

B1

-0,1

-14,2

-5,8

-23

-36,4

N



Jul

AC

Prosječna godina

A1B

R

Vrijednost


Maj

Jun

Delibašino selo

Ušće rijeke Vrbas

Prosječna godina

A1B

-6,8

-17,7

-23,8

-18,2

-16,3

B1

-11,7

-22

-23,4

-19,8

-26,3

Sušna godina

A1B

5,3

-1

-9,4

2,4

-7,5

B1

-0,1

-8,5

-12

5,2

-16,7

Minimalni mjesečni

A1B

-0,4

8

-24,2

2,4

-17,5

B1

-7,8

-6,8

-3,6

-3,9

-31,4

Međuentitetska linija FBiH/RS

Prosječna godina


A1B

-6,4

-16,4

-18,9

-15,2

-11,3

B1

-10,9

-18,9

-18

-16,2

-19,5

A1B

3,5

-0,8

-2,8

-0,1

3,9

B1

-0,7

-5,3

-2,8

3

-5,4

A1B

6,4

0,1

-20

-8,5

-12,8

B1

0

-8,5

-3,6

-13,7

-29,9

Dijagrami vrijednosti protoka za osnovni i dva klimatska scenarija dati su na Slika 4-38, Slika 4-39 i Slika 4-40.

4-50

T


AC

R

Slika 4-38: Protok – ušće Vrbasa u rijeku Savu za tri scenarija do 2040 – prosječna godina

N

Slika 4-39: Protok – ušće Vrbasa u rijeku Savu za tri scenarija do 2040 – sušna godina

Slika 4-40: Protok – ušće Vrbasa u rijeku Savu za tri scenarija do 2040 – minimalni mjesečni protoci

Zaključci izvedeni za 2040. godinu su prilično slični onima za 2020, osim raspona razlika koji je nešto veći, u svim slučajevima.

4-51


Prosječni protoci su se smanjili za 15-30 m3/s na ušću Vrbasa u Savu, sušna godina postaje još sušnija (do 7 m3/s manje nego u osnovnom scenariju), osim maja i avgusta, kada se čini da je više vode nego u osnovnom scenariju (do 3m3/s). Minimalni mjesečni protoci su smanjeni za sve mjesece u scenariju B1, do 6 m3/s za mjesec septembar. Dok su za scenario A1B minimalni protoci u julu smanjeni za oko 3 m3/s. S druge strane, junski minimalni protoci iz osnovnog scenarija povećani su za oko 6,5 m3/s.

T

Uticaj klimatskih promjena na hidroenergetske razvojne opcije Uticaj klimatskih promjena u pogledu proizvodnje energije analiziran je putem preračunavanja potencijalne proizvodnje sa novim vremenskim serijama protoka dobijenim iz simulacije u hidrološkom modelu sa padavinama iz klimatskog scenarija. Po izvršenom proračunu, za lokacije HE na različitim dijelovima rijeke Vrbas i njenih pritoka, zaključci su slijedeći:

AC

• • •

najveće smanjenje proizvodnje energije je na dijelu od HE Gornji Vakuf do HE Han Skela; što se tiče riječnih sekcija Vrbasa od Han Skele do Razboja, pad proizvodnje energije je za svaku lokaciju manji od 10%; što se tiče pritoke Plive, takođe se bilježi pad proizvodnje do 8%; proizvodnja energije na Ugru je u padu; što se tiče pritoke Vrbanje, u gornjem dijelu sliva je proizvodnja energije u manjem porastu (oko 6%), ali poslije Čelinca nema promjene u proizvodnji energije kod većine HE, osim HE Čelinac i HE Vrbanja 1, 2 i 3, gdje je proizvodnja energije u padu.

R

• •

U Tabela 4-30 dat je detaljniji prikaz promjene u proizvodnji energije za ova dva scenarija. Tabela 4-30: Pregled promjene u proizvodnji energije za dva klimatska scenarija do 2040. godine

N

Dio rijeke Vrbas ili njena pritoka

HE na Vrbasu do Han Skele Han Skela-Razboj

Pliva (uključujući rijeku Janj) Ugar Vrbanja

Scenario A1B

Scenario B1

Proizvodnja energije je smanjena od 17% do -28% Proizvodnja energije je smanjena od -4% do -12% Za neke lokacije ostaje nepromijenjena. Proizvodnja energije je smanjena od -3% do -18% Proizvodnja energije je smanjena od -6% do -11% Proizvodnja energije je povećana od 6% do 8% na lokacijama u gornjem toku. Na lokacijama poslije Kotor Varoša, pad proizvodnje se kreće od -16% do -19%.

Proizvodnja energije je smanjena od 15% do -27% Proizvodnja energije je smanjena od -3% do -10% Proizvodnja energije je smanjena od -3% do -17% Proizvodnja energije je smanjena od -1% do -8% Proizvodnja energije je povećana od 1% do 7% na lokacijama u gornjem toku. Na lokacijama poslije Kotor Varoša, pad proizvodnje se kreće od -14% do -17%.

Uticaj klimatskih promjena na garantovana isticanja nizvodno od rezervoara Garantovana isticanja sračunata u prethodnom odjeljku 4,1,2 i dati u Tabela 4-1 su preračunati po istoj metodologiji ali sad uzimajući podatke prema klimatskim promjenama, tj. smanjeni mjesečni proticaji za svaki mjesec u godini. Procjenjena garantovana isticanja sa procentom smanjenja u poređenju sa osnovnim klimatskim scenarijom (osmotreni podaci) su data u Tabela 4-31.

4-52


Tabela 4-31: Uticaji klimatskih promjena na garantovane proticaje nizvodno od predloženih rezervoara

Rezervoar i HE

Rijeka

Qguar (97%)

Qguar (97%) prema scenariju klimatskih promjena

Promjena*

(m3/s)

(m3/s)

(%)

Vrbas

3.8

3.6

-6.6

Han Skela

Vrbas

19.5

18.0

-7.7

Šiprage

Vrbanja

2.2

2.1

-6.8

Grabovica

Vrbanja

3.2

3.1

-4.7

Čelinac

Vrbanja

6.0

5.3

-11.7

Janjske Otoke

Janj

6.7

6.2

-7.5

Vrletna Kosa

Ugar

5.3

5.0

-5.7

T

Gornji Vakuf

R

*Minus % podrazumijeva smanjenje Qguar u odnosu na osnovni scenario

AC

Kao što se vidi iz prethodne tabele, smanjenje garantovanih protoka nizvodno od rezervoara se kreći između 4,7-11,7% što i nije tako velika razlika, posebno ako se uzme u obzir nesigurnost određivanja vremenskih serija padavina u scenarijima klimatskih promjena. 4.3.2 Sposobnost prilagođavanja klimatskim promjenama Iz studija urađenih za sliv rijeke Save19 i projekcija od strane IPCC već pomenutih ranije, promjena klime na slivu Vrbasa se očekuje kroz porast temperatura vazduha, posebno u ljetnjim i jesenjim mjesecima i smanjenje padavina, posebno u ljetnjim mjesecima.

N

Veoma je teško procjeniti konkretnu i tačnu vrijednost ovih promjena. U ovoj studiji urađena je analiza tako što su projektovane vrijednosti umanjenih proticaja na slivu a na osnovu sirovih podataka tj. rezultata iz OMC modela. Prema ovoj procjeni, zaključuje se da se prema klimatskim promjenama može očekivati umanjenje proticaja tj. smanjenje količina vode duž toka Vrbasa. Ovi zaključci u potpunosti odgovaraju zaključcima izvedenim u ranije pomenutim studijama i publikacijama. U cilju određivanja sposobnosti nekog područja/sliva da se prilagodi klimatskim promjenama, ranjivost tog područja igra veliku ulogu u tom procesu. Ranjiva područja, kao što su zemlje u razvoju i zemlje sa nižim dohotkom gdje spada i sliv Vrbasa, su mnogo ranjivija i na klimatske promjene i shodno tome imaju ograničene mogućnosti adaptacije na iste. Ova sposobnost na adaptaciju je funkcija imućnosti/obilja, te tehničkog znanja, infrastrukture i razvojnih institucija kao direktnih posljedica. Pri gradnji plana prilagođavanja klimatskim promjenama, potrebno je:

• • •

definisati uticaj klimatskih promjena na različite sektore upravljanja vodama objediniti informacije o klimatskim promjenama u planiranje, praksu i donošenje odluka, definisati i implementirati mjere koje umanjuju uticaj klimatskih promjena.

Sektori u planovima integralnog upravljanja vodama koji su najviše pogođeni klimatskim promjenama su:

19

http://www.savacommission.org/dms/docs/dokumenti/srbmp_micro_web/background_documents/no_10_backgro und_paper_climate_change_and_rbm_planning.pdf


• • • • •

4-53

snabdijevanje vodom (deficit vode) zagađenje voda (veće opterećenje zagađenjem u kombinaciji sa malim proticajima) navodnjavanje (potrebe za vodom i umanjenje raspoloživih količina vode) hidroenergetika (promjena krivih trajanja) poplave (u zavisnosti da li postaju manje ili više frekventne).

Neke od mjera koje se predlažu kao adaptacija na klimatske promjene za sektore koji se odnose na vodne resurse i prema analiziranim uslovima na slivu rijeke Vrbas su:

N

AC

R

T

1. snabdijevanje vodom  promjene u upravljanju zahtjevima za vodom,  cijene vode,  skupljanje kišnice (tj. promjena prakse u odvođenju kišnog oticaja u urbanim sredinama),  adaptacija u tehnologijama industrijske proizvodnje, 2. zagađenje voda  kontrola tačkastih izvora zagađenja (npr. uvođenje lokalnih objekata za tretman voda kao što su bunari i i rovovi za tretman voda i za pojedinačna domaćinstva- dakle promjena prakse odvođenja otpadnih voda sa urbanih slivova),  kontrola difuznih, ne-tačkastih izvora zagađenja (npr. uvođenjem proizvodnje organske hrane),  izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na slivu, 3. navodnjavanje  efikasno korištenje vode/"štedljivi" sistemi navodnjavanja,  mjerenje i cijene vode,  skupljanje kišnice na samoj navodnjavanoj lokaciji, 4. hidroenergetika  izgradnja višenamjenskih rezervoara,  fleksibilna izgradnja HE (fleksibilna u odnosu na promjenljive krive trajanja i maksimalnih protoka vjerovatnoće pojave 0.1%), 5. poplave  zoniranje plavnih područja i adaptacija (ako će biti rijeđe poplave i slabijeg intenziteta, sistem za odbranu od poplava je onda već elastičan za promjene),  poboljšanje rada hidrometeoroloških službi,  razvoj sistema za ranu dojavu i upozorenja na nailazak poplavnih talasa.

4.3.3 Zaključci i preporuke Scenariji klimatskih promjena se ne mogu smatrati kao predviđanje budućih scenarija klime, već kao "šta ako" scenario za neki budući period odakle možemo zaključiti samo trend promjene (smanjenje ili povećanje količina vode) i odgovarajuće mjere prilagođavanja istoj. Posljedične veličine promjena u vodnom bilansu trebaju se uzimati sa rezervom i oprezno. Za analizu uticaja klimatskih promjena, u ovoj studiji Konsultant je koristio vremenske serije padavina iz dva vezana OMC i prema poređenju sa osmotrenim podacima zaključio da su rezultati CM2.1 modela bolji za korištenje u analizama za sliv Vrbasa. Korištene vremenske serije padavina iz CM2.1 klimatskog modela za oba IPCC scenarija, A1B i B1, imaju veoma različitu raspodjelu maksimalnih dnevnih padavina u poređenju sa podacima izmjerenim u prethodnom periodu dajući niže maksimalne dnevne vrijednosti u rasponu od 13-60% na cijelom slivu. S obzirom da je vremenski korak u hidrološkom modelu 1 dan (kao raspoloživi ulaz), rezultujući proticaji duž riječnog korita su uglavnom niži nego u istorijskom periodu za koje postoje osmotreni podaci.


4-54

Prema scenarijima klimatskih promjena, period sa većim smanjenjima u proticaju su ljetnji i jesenji mjeseci, posebno jul i septembar. U januaru i februaru protoci su veći nego ranije dok u periodu oktobardecembar veliko umanjenje proticaja vrijede samo za scenario B1. Za A1B scenario, razlike su manje od 5% za većinu stanica. Analizirajući prosječne proticaje na hidrološkim stanicama, generalno prosječni proticaj je niži za oba scenarija: za A1B scenario primjetno je sniženje do 7% dok za B1 scenario smanjenje je do 16% što se može smatrati kao ozbiljan problema sa nedostatkom vode. Npr., na stanici Vrbanja na rijeci Vrbanji modelirani prosječni protoci u periodu 1980-2010 su 16.3m3/s, dok za scenario A1B su 15.2m3/s a za B1 su 13.6m3/s.

T

Za sve analizirane stanice na slivu, tipični gubici prosječnog oticaja prema klimatskim scenarijima je oko 1.4m3/s za A1B scenario i 3.5m3/s za B1 scenario. Na najnizvodnijoj stanici, Delibašino Selo, umanjenje srednjeg godišnjeg proticaja je 4.7 i 11m3/s za A1B i B1 scenarija respektivno.

R

Maksimalni proticaji na stanicama su niži za 30-37% za A1B scenario dok za B1 ovo umanjenje varira od 30% do 46%. Ovo umanjenje maksimalnih proticaja uveliko utiče na učestalost i intenzitet poplava, koje se prema ovim scenarijima mogu očekivati da budu manje i rjeđe.

AC

Što se tiče vodoprivrede, pri poređenju raspoloživih količina vode i zahtjeva za vodom plus ekološki prihvatljiv protok, za vremenski okvir do 2040 godine situacija nije mnogo gora nego prema osnovnom scenariju. Sušna godina postaje vlažnije u nekim mjesecima a minimalni protoci su veći prema A1B scenariju i za mjesece maj i avgust. Generalno, srednji godišnji protoci za obje prosječnu godinu i sušnu godinu mogu zadovoljiti zahtjeve za vodom kao i ekološki prihvatljiv protok za svih 5 regiona sliva. Što se tiče hidroenergetske proizvodnje, ove vrijednosti prema klimatskim scenarijima su nepromijenjene ili vrlo malo promijenjene u vidu blagog smanjenja u narednih 30 godina. Ipak, neke lokacije (kao npr. gornji dio toka rijeke Vrbanje) bi čak mogle imati i malo povećanje u proizvodnji energije. Generalno, za dva klimatska scenarija srednji i maksimalni protoci na slivu su u opadanju. Minimalni protoci takođe ali dosta manje dok za neke mjesece u godini pokazuju povećanje.

N

Ovi sceanriji zahtjevaju identifikaciju pogođenih sektora upravljanja vodama i generalno integralni plan upravljanja vodama treba biti pripremljen zajedno sa mjerama adaptacije i akcionim planovima za aplikaciju ovih mjera. Odjeljak 4.3.2 ovog izvještaja daje većinu od ovih mjera adaptacije na buduće klimatske promjene.

Prema tome, u cilju prilagođavanja klimatskim promjenama, Konsultant preporučuje sljedeće: •

• • • • •

skaliranje na manji region (ili regionalizacija) globalnih scenarija klimatskih promjena na nivou sliva rijeke Vrbas da bi se dobili realniji i tačniji podaci za simulaciju u hidrološkom modelu sliva, poboljšanje hidrološkog modela (uglavnom za simulacije komponenti modela baznog oticaja i komponente topljenja snijega), uključivanje scenarija klimatskih promjena u planiranje, praksu i odlučivanje na nivou sliva, preduzimanje revizije i poboljšanja sistema mjerenja hidroloških parametara na cijelom slivu da bi se omogućila bolja analiza uticaja klimatskih promjena, procijeniti ranjivost sliva na klimatske promjene, podizanje javne svjesti među ljudima relevantnim za upravljanje slivom a vezano za potencijalni uticaj od klimatskih promjena i preduzimanje programa edukacije i treninga za

4-55


mjere adaptacije na klimatske promjene naročito za mjere vezane za korištenje i čuvanje vode.

4.4

Uticaji i efekti predloženih razvojnih opcija

Kao što je u predhodnom poglavlju rečeno, razmatrano je 6 razvojnih opcija za upravljanje vodnim resursima, a koje se sastoje od kombinacije većih i manjih rezervoara. U Tabela 4-32 su date osnovne karakteristike predloženih razvojnih opcija i u ovom poglavlju analiziraju se uticaji i efekti koje predložene razvojne opcije imaju na: povećanje minimalnih proticaja i obezbjeđivanje ekološi prihvatljivog proticaja (EPP) obezbjeđivanje vodosnabdijevanja stanovništva, industrije i poljoprivrede smanjenje velikih voda zaštitu okoline proizvodnju hidroenergije rekreaciju, turizam, ribolov, vodni saobraćaj

T

-

R

Time se u suštini analiziraju mogućnosti koje predložene opcije pružaju u rješavanju vodoprivrednih problema: poplava, suša, nedostatka vode za navodnjavanje, zagađenja površinskih i podzemnih voda.

AC

Tabela 4-32: Osnovne karakteristike predloženih razvojnih opcija

Srednja godišnja proizvodnja Esr (GWh)

Korisna zapremina Vk (hm3)

Povećanje minimalnih proticaj na prof. D. Selo Q (m3/s)

Stepen izravnanja n (%)

1 2 3 4 5 6

376 218 184 134 164 152

570 352 309 279 257 220

29.4 19.8 15.9 15.3 15.2 12.4

2.50 2.19 2.09 1.91 1.69 1.19

N

Razvojna opcija

4.4.1 Povećanje minimalnih proticaja i obezbjeđivanje EPP U poglavlju 4.1. detaljno su analizirani uticaji predloženih razvojnih opcija na povećanje minimalnih proticaja i optimizacija upravljanja rezervoarima kako bi se obezbjedili maksimalni garantovani proticaji nizvodno. U Tabela 4-2 na početku ovog poglavlja se daju vrijednosti povećanja garantovanih minimalnih proticaja iz rezervoara iznad vrijednosti EPP, odnosno mogućnosti akumulacija da obezbijede dodatne količine vode za vodosnabijevanje stanovništva, industrije kao i za navodnjavanje. Time se ne samo obezbjeđuju EPP u danima kada su minimalni proticaji ispod EPP nego se obezbjeđuje voda za druge potrebe. Sada kada su potencijalne mogućnosti rezervoara poznate, sračunate su povećanja minimalnih proticaja po regionima za svaku od 6 predloženih razvojnih opcija. Potrebe za vodom kao i mogućnosti razvojnih opcija da zadovolje te potrebe su date u Tabela 4-3.

4-56


Sve predložene razvojne opcije povoljno utiču na povećanje minimalnih proticaja sa tim da opcija 1, sa svojim 570 hm3 korisne zapremine ima daleko najveći uticaj i omogućava povećanje minimalnih proticaja za Region V na profilu Delibašino Selo od Q=29.4 m3/s. 4.4.2 Obezbjeđivanje vodosnabdijevanja stanovništva, industrije i poljoprivrede Kroz analize potreba za vodom sprovedenom u Modulu 1 utvrđeno je da su pokrivene sve postojeće potrebe za vodom stanovništva, industrije i poljoprivrede. Međutim analize su pokazale da se razvoj navodnjavanja planiran za donji dio sliva rijeke Vrbas (Region V) ne može postići bez obezbjeđivanja dodatnih količina voda.

T

Potrebne količine vode koje su date u Tabela 4-3 nije moguće obezbjediti direktnim zahvatanjem iz vodotoka u prirodnom režimu. Sa druge strane, kao što je navedeno u Modulu 1, korišćenje podzemnih voda je limitirano - za dio sliva rijeke Vrbas od Laktaša do ušća maksimalne raspoložive količine vode se kreću do 5 m3/s dok se od G. Vakufa do D. Vakufa mogu dobiti količine do 10 l/s ako se ne želi značajno uticati na režim podzemnih voda.

AC

R

Sračunate vrijednosti povećanja minimalnih proticaja po regionima za svaku od 6 predloženih razvojnih opcija (Tabela 4-3) pružaju jasnu sliku o uticaja predloženih akumulacija na obezbjeđivanje vode za stanovništvo, industriju i poljoprivredu do 2040. godine. Tako npr. razvojna opcija 1 povećava minimalne proticaje za 29.4 m3/s na profilu Delibašino Selo i time zadovoljava sve potrebe Regiona 5 koja iznose 12.4 m3/s za sam region odnosno 15 m3/s uzimajući u obzir potrebe uzvodnih potrošača. Od svih razvojnih opcija jedino RO 6 ne zadovoljava potrebe regiona obezbjeđujući „samo“ 12.4 m3/s , ali sa korišćenjem podzemnih voda i ova opcija daje dovoljne količine vode. Za regeion 1 kao što je i ranije navedeno od ključne je važnosti izgradnje akumulacije Gornji Vakuf za pokrivanje potreba za vodom do 2040. godine, a koje iznose 1.82 m3/s (Tabela 4-3).

N

4.4.3 Smanjenje velikih voda Izostavljanjem akumulacije Han Skela iz razvojnih opcija bi imalo samo značajan uticaj na potez Han Skela – Bočac, dok bi taj uticaj na profilu Banja Luka bio skoro zanemarljiv. Uticaj pojedinih akumulacija na smanjenje velikih voda data je u Tabela 4-17. Najveći uticaj po ovoj tabeli ima akumulacija Gornji Vakuf koja ima mogućnost smanjenja stogodišnjih voda do 95%. Međutim uticaj ove akumulacije opada idući nizvodno i poslije ulijevanja Plive je zanemarljiv. Tabela 4-33 su dati uticaji svih 6 RO na smanjenje vršnih proticaja za vodni talas stogodišnjeg povratnog perioda koji se desio u periodu od 19. do 25. juna 2010. godine na HS Delibašino Selo.

Tabela 4-33: Umanjenje vršnih proticaja za svih 6 razvojnih opcija Datum poplavnog talasa 19-Jun-10

Bez rezervoara 211

RO# 1

RO#2

RO#3

RO#4

RO#5

RO#6

154

154

170

154

154

309

20-Jun-10

269

274

274

270

274

274

356

21-Jun-10

802

760

801

813

805

822

847

22-Jun-10

1518

1022

1170

1276

1183

1246

1358

23-Jun-10

1138

788

938

905

951

993

933

24-Jun-10

521

376

545

518

548

486

491

4-57


Datum poplavnog talasa 25-Jun-10 V mil m3

Bez rezervoara 430

RO# 1 312

433

364

433

393

363

422.49

318.39

372.68

372.76

375.70

377.29

402.38

-32.7

-22.9

-15.9

-22.0

-17.9

-10.5

-32

-12

-12

-11

-11

-4.8

Smanjenje vršnog proticaja(%) Smanjenje zapremine pop.(%)

RO#2

RO#3

RO#4

RO#5

RO#6

T

Sve predložene razvojne opcije povoljno utiču na smanjenje maksimalnih proticaja i zapremine poplavnih talasa sa tim da, kao što je ranije navedeno, opcije sa akumulacijama na glavnom toku imaju daleko veći uticaj na hidrološki režim voda. Tako RO 1 ima najveći uticaj na smanjenje maksimalnih proticaja i on iznosi 32.7% dok najmanji uticaj ima opcija 6 sa 10.5% smanjenja vršnog proticaja. Smanjenje zapremine vodnog talasa za RO 1 iznosi 32% dok za RO 6 iznosi 4.8%.

R

U Tabela 4-15 su date vrijednosti smanjenja vršnog proticaja koja bi se ostvarila izgradnjom sve tri akumulacije na rijeci Vrbanji, a proračuni su urađeni za profil HE Vrbanja. To svakako zavisi od ispunjenosti akumulacija i za najpovoljniju opciju smanjenje vršnog proticaja iznosi 30%.

AC

4.4.4 Uticaj na okolinu Različite razvojne opcije analizirane u ovoj studiji su usmjerena na to da se umanje ili kompletno izbjegnu pogoršanja stanja vodnih tijela površinskih i podzemnih voda, odnosno zaštite, unaprijede i obnove iste da bi se postigao njihov najbolji moguć status, a da se pritom obezbijede dovoljne količine vode za nesmetani razvoj društva. O negativnim efektima izgrađenih i planiranih hidroenergetskih postrojenja već je diskutovano u više navrata. Opcije koje podrazumijevaju izgradnju većih akumulacionih prostora kao npr. Han Skelavisoka podrazumjeva potapanje većih prostora pod šumama, uništavanje staništa brojnih vrsta, vizualno degradiranje prostora, promjenu mikroklime, pojavu insekata, itd.

N

Negativan uticaj je, uglavnom, proporcionalan veličini akumulacija i položaju u slivu. Neke od karakteristika razvojnih opcija koje donekle oslikavaju uticaj na okolinu kao što su: ukupne površine koje se potapaju, potopljene poljoprivredne površine, broj kuća i dužina puteva koje treba izmjestiti, prikazani su u Tabela 4-34. Samim tim najveći negativan uticaj bi imale RO 1 i RO 2 dok najmanji uticaj bi imala RO6 i RO3.

Tabela 4-34: Neki od pokazatelja uticaja RO na okolinu Razvojna opcija

Poplavljeno područje ha

1 2 3 4 5 6

2152 1507 1152 1272 1230 748

Poljoprivredno zemljište poplavljeno akumulacijom ha 719 699 450 617 685 238

Broj poplavljenih kuća

Glavni putevi koji se plave

br

km 1050 500 320 493 497 90

39.25 22.25 13.15 20.25 22.25 8


4-58

U ranijim poglavljima se manje govorilo o problemima eutrofikacije akumulacija (bogati hranjivi sastojci i de-oksidacija). I u slučaju eutrofikacije evidentno je da je problem puno izraženiji kod razvojnih opcija 1 i 2 nego kod opcija 6 i 3. Poznato je da u vodnim tijelima (jezerima i akumulacijama) i vodotocima sa malim brzinama može doći do razvoja algi, što je polazna tačka za eutrofikaciju. Tom prilikom se pojavljuje niz problema koji se određenim aktivnostima mogu ublažiti, ali treba imati u vidu da bilo koje aktivnosti iziskuju ulaganja dodatnih sredstava, uglavnom neplaniranih. U aktivnosti za smanjenje razvoja algi i zaštite jezera od eutrofikacije spadaju:

-

uklanjanje fosfora na postrojenjima za prečišćavanje otpadnih voda uzvodnih naselja, prečišćavanje svih pritoka koje utiču u jezero (ako su količine vode koje utiču u jezero manje od 2 m3/s) i radovi u samom jezeru.

T

-

R

Jedan od problema koje alge stvaraju su i teškoće na postrojenjima za prečišćavanje vode za piće tako što dolazi do začepljenja filtera i ostalih dijelova postrojenja. U slivnom području rijeke Vrbas postoji takvo postrojenje u Novoseliji sa kjeg se snabijeva vodom skoro 200.000 stanovnika Banje Luke, Čelinca i Laktaša.

AC

Evidentan je značaj ovog postrojenja i strateška važnost njegove zaštite. U akumulaciji Bočac evidentni su procesi eutrofikacije, tako da se u više navrata određivao stepen trofičnosti koji je u 2007. godini zadovoljavao uslove četvrte klase , što odgovara eutrofnom statusu. 4.4.5 Uticaj na proizvodnju hidroenergije Modul 2 daje detaljan opis hidroenergetskih mogućnosti u slivu rijeke Vrbas. Jasno je da razvojna opcija 1 omogućava najveću proizvodnju hidroenergije od cca 330.3 GWh , dok je slijedeća najpovoljnija opcija 2 sa 186 GWh. Mogućnosti opcija kada je u pitanju proizvodnja hidroenergije data je u Tabeli 4.23.

N

Energetski kapacitet Vrbasa i njegovih pritoka se procjenjuje da iznosi 4300 GWh od čega na samu rijeku Vrbas otpada 58% odnosno 2500 GWh, a na pritoke 42% odnosno 1800 GWh. 4.4.6 Uticaj na turizam rekreaciju, ribolov i vodni saobraćaj Proizvodnja hidroenergije, odnosno izgradnja i rad hidroelektrana imaju negativan uticaj na turizam, rekreaciju i ribolov, međutim ti negativni uticaji se uveliko mogu smanjiti načinom organizacije rada na gradilištima i načinom upravljanja akumulacijama.

Najveći negativan uticaj na turizam, rekreaciju i ribolov ima razvojna opcija 1 dok najmanji ima opcija 6. Negativan uticaj je uglavnom proporcionalan veličini akumulacija i položaju u slivu. Postoje značajne lokacije na rijeci Vrbas koje se koriste za sport i rekreaciju ali predloženim razvojnim opcijama one neće biti ugrožene. O negativnim efektima izgrađenih i planiranih hidroenergetskih postrojenja već je diskutovano u više navrata u Modulu 2. Potopljen prostor pod vrijednim šumama, uništena staništa brojnih vrsta, vi-


4-59

zualno degradirani prostor, potencijalni mikroklimatski uticaji, pojava insekata, itd takođe negativno utiče i na razvoj turizma i ribolova. Međutim postoji i velik broj mogućnoti da se negativni efekti ublaže. Tako npr. izgradnjom ribljih staza umanjio bi se uticaj akumulacija na migraciju riba, pogotovu u periodu mrijesta, ali njihova izgradnja može biti skupa i ograničena velikom razlikom u visini, a mogu se javiti teškoće u održavanju. Što se vodnog saobraćaja tiče sve predložene opcije nemaju uticaja na razvoj vodnog saobraćaja pošto se sastoje od akumulacija koje su predviđene da budu uzvodno od Banja Luke, a samo donji dio toka rijeke Vrbas je planiran za razvoj vodnog saobraćaja.

N

AC

R

T

Sa druge strane izgradnjom akumulacija povećali bi se minimalni godišnji proticaji i time omogućilo na određenim nizvodnim dionicama poboljšanje kvalitativnih i kvantitativnih karakteristika vodotoka. Time bi se ostvarili bolji uslovi za ribolov, rekreaciju, a samim tim i za turizam.


5

5-1

Multi-kriterijumska analiza razvojnih opcija

T

Multi-kriterijumska analiza (MKA) je prvo korištena u projektu zbog analize različitih hidroenergetskih opcija u Modulu 2. Kao nastavak na ovu analizu novi zahtjev je da se sprovede MKA za Modul 3, gdje je specifičan cilj bio:

R

“predložiti optimalno rješenje za razvoj vodnih resursa u slivu rijeke Vrbas.”

AC

Da bi se ovo uradilo, prema projektnom zadatku, trebalo je da Konsultant razvije proceduru za multi-kriterijumsku analizu razvojnih opcija i tada da: “sprovede multi-kriterijumsku analizu razvojnih opcija, uključujući ekonomsku procjenu troškova i koristi svake razvojne opcije i analizu osjetljivosti. Ovo treba da bude bazirano na proračunu troškova odabranih razvojnih opcija. Ekonomska analiza će uključiti analizu troškova i koristi ekoloških pitanja, te vrijednost vode koja se koristi u različitim sektorima.” Zaključno, rezultati MKA iz Modula 3 će biti ponovo sagledani u toku javne rasprave koja će biti održana nakon što svi Moduli (1, 2 i 3) budu završeni, a Vodoprivredne osnove za sliv rijeke Vrbas ažurirane. S tim ciljem, ovo poglavlje i njemu pripadajući prilozi obuhvataju tačke navedene ispod sa sljedećom strukturom: predložena procedura za multi-kriterijumsku analizu prezentacija i diskusija o kriterijumima koji su korišteni za procjenu i rangiranje razvojnih opcija (RO) rezultati MKA analiza osjetljivosti MKA prezentacija troškova i koristi razvojnih opcija

N

• • • • •

5.1

Uvod

S obzirom na to da se ciljevi definisani za razvojne opcije (RO) često preklapaju, definisanje "najbolje" opcije se ne može svesti na jedan pojedinačni kriterijum ili grupu kriterijuma sa samo jednog aspekta. Zbog toga metode evaluacije zasnovane na jednom kriterijumu, poput prostog perioda povrata investicija (metod isplativosti), neto sadašnje vrijednosti (NSV), interne stope povrata (ISP) i sličnih metoda, uglavnom nisu dovoljne da bi se utvrdilo kojoj razvojnoj opciji (RO) treba da se da prednost u odnosu na ostale. Umjesto toga, proces donošenja odluka treba da bude vođen proučavanjem nekoliko faktora koji utiču na RO. To znači da je cilj multikriterijumske analize (MKA) da se odredi koja razvojna opcija najviše ispunjava različite ciljeve razvoja vodnih resursa u slivu Vrbasa na osnovu najbolje raspoloživih informacija. Ipak, mora se naglasiti da, iako je MKA koristan alat za

5-2


pružanje brze procjene za bilo koji razvoj, ova analiza ne može zamijeniti studije izvodljivosti, studije ekološkog i socio-ekonomskog uticaja i druge tehničke studije koje se moraju izvršiti prije donošenja odluke o bilo kakvoj investiciji.

5.2

Metodologija

Metodologija korištena za MKA u Modulu 2 se koristi i u Modulu 3. Glavni tekst o tome kako se provodi postupak se ovdje ponavlja uz ključne izmjene koje su relevantne za procjenu razvojnih opcija umjesto pojedinačnih investicija. Cilj ovog pregleda je da se omogući da Modul 3 posluži kao samostalan dokument, bez potrebe za pozivanjem sa Modulom 2 u pogledu MKA.

R

T

Kao što je ranije spomenuto, MKA je koristan instrument u slučajevima gdje se mora izvršiti međusobno poređenje većeg broja investicija i investicionih opcija prije vršenja cjelokupne analize troškova i koristi za svaku od njih pojedinačno. U ovakvim slučajevima MKA može da pomogne donosiocima odluka da sačine listu investicionih prioriteta i da, na osnovu utvrđenog, preduzmu dalje ispitivanje izvodljivosti prioritetnih projekata i razvojnih opcija. MKA počinje sa grupom razvojnih ciljeva koji su definisani u vodoprivrednom i energetskom sektoru. MKA je instrument koji donosiocima odluka pomaže da procijene koja razvojna opcija najviše doprinosi postizanju ovih ciljeva.

AC

MKA se takođe koristi tamo gdje postoji grupa ciljeva koji se ne mogu jednostavno objediniti putem ekonomske (računovodstvene) cijene kao kod standardne analize troškova i koristi (engl. cost-benefit analysis CBA). MKA je korisna kod procjene investicija (u ovom slučaju rangiranja razvojnih opcija vodnih resursa) kada se značaj društvenih ciljeva adekvatno ne reflektuje u finansijskoj i ekonomskoj analizi (poput društvenog kapitala i zaštite životne sredine). U MKA je postavljena matrica u kojoj je prikazan stepen usklađenosti neke razvojne opcije sa različitim ciljevima. Za svaki od ovih ciljeva stepen usklađenosti se procjenjuje korištenjem indikatora. Za razvojne opcije, ovi ciljevi i indikatori se moraju baviti finansijskim, ekonomskim i socio-ekonomskim aspektima, kao i zaštitom životne sredine. Ovim indikatorima se mogu odrediti relativne težine (vrijednosti), a predmetni projekat se može vrednovati u poređenju sa drugim projektima korištenjem istih indikatora. Ovo je prikazano u Tabela 5-1 ispod.20

N

Tabela 5-1: Primjer pojednostavljene multi-kriterijumske analize za dvije razvojne opcije Opis indikatora/kriterijuma

Indikator 1 / Kriterijum 1: finansijski Indikator 2 / Kriterijum 2: socio-ekonomski aspekt Indikator 3 / Kriterijum 3: zaštita životne sredine

UKUPNO

Razvojna opcija A

Razvojna opcija B

Bodovi*

Težina

Usklađenost

Bodovi*

Težina

Usklađenost

2

0.6

1.2

4

0.6

2.4

1

0.2

0.2

1

0.2

0.2

3

0.2

0.6

4

0.2

0.8

2.0 umjerena usklađenost

3.4 visok stepen usklađenosti

* Napomena: 0-bez usklađenosti; 1-niska usklađenost; 2-umjerena usklađenost; 3-visok stepen usklađenosti; 4-potpuna usklađenost

20

Tabela preporučena od strane Evropske komisije (2008.) DG Regionalna politika i Evropska komisija: Vodič kroz analizu troškova i koristi investicionih projekata - strukturni fondovi, kohezioni fond i pretpristupni instrument, Brisel 2008., str. 69.

5-3


U pojednostavljenom primjeru iznad, razvojna opcija B ima veću ukupnu usklađenost sa indikatorima/kriterijumima definisanim iz svake grupe ciljeva: finansijskih, socio-ekonomskih i ekoloških. Tako bi, u ovom primjeru, razvojna opcija B bi imala prioritet nad razvojnom opcijom A. Ova analiza je posebno značajna s obzirom na to da razvojne opcije međusobno isključuju jedna drugu, što znači da izbor razvojne opcije B isključuje implementaciju razvojne opcije A. Budući da MKA vrši rangiranje razvojnih opcija (RO) u odnosu na definisane ciljeve, prvi korak u MKA je odrediti ciljeve politike koji treba da se postignu. Glavni koraci u izradi MKA su slijedeći:

AC

R

T

1. Identifikacija ciljeva i kriterijuma - kada se utvrde ciljevi politike, definišu se kriterijumi za evaluaciju stepena do kojeg svaka od razvojnih opcija doprinosi postizanju utvrđenih ciljeva politike. Kriterijumi su grupisani na osnovu sličnih aspekata: vodoprivrednih i finansijskih, ekoloških i socio-ekonomskih. 2. Definisanje bodova - bodovna skala koja je u skladu sa stepenom usklađenosti RO sa svakim definisanim kriterijumom. Što razvojna opcija bolje zadovoljava dati kriterijum, time je veći broj bodova koji dobija. 3. Dodjeljivanje težine kriterijumima - kriterijumima unutar grupe kriterijuma se dodjeljuju relativne težine koje se onda određuju naspram različitih grupa kriterijuma. Na primjer, relativna važnost ekoloških kriterijuma u poređenju sa finansijskim kriterijumima može se izraziti dodjeljivanjem veće težine ekološkom kriterijumu. 4. Rangiranje - težine i bodovi se kombinuju u ponderisan rezultat svake RO. Razvojne opcije se, zatim, rangiraju jedna naspram druge u pogledu relativnog prioriteta na osnovu rezultata. 5. Ispitivanje rezultata - analiza osjetljivosti se može izvršiti u cilju testiranja načina na koji bodovanje i težine kriterijuma utiču na rezultat. Slika 5-1 ispod ilustruje glavne korake ovog procesa. Postavljanje Kriterija

N

-utvrđivanje svih relevantnih kriterija ‐-grupni kriteriji provjera potpunosti, suvišnosti, međusobne isključivosti, prevelik broj kriterija

Utvrđivanje bodova

-utvrđivanje brojčane skale za vrednovanje kriterija - dodjeljivanje vrijednosti na odjeljcima ljestvice (kao što je 0- 10 bodova) - korištenje zajedničkog smjera: bolja učinkovitost znači bolji rezultat

Vrednovanje

-utvrđivanje relativne vrijednosti kriterija

Rangiranje ‐ kombinovanje bodova i vrijednosti -rangiranje projekata prema dobijenim rezultatima

Slika 5-1: Osnovne faze multi-kriterijumske analize

Potrebno je istaći nekoliko ključnih tačaka u pogledu MKA: Prvo, MKA je pomoćni instrument u donošenju odluka i njena korist zavisi od raspoloživosti podataka za procjenu razvojnih opcija naspram unaprijed definisanih kriterijuma. Drugo, može se naći zamjerka MKA zbog njene očigledne subjektivnosti, budući da donosioci odluka generalno vrše izbor ciljeva, kriterijuma i težina. S druge strane, mogu se takođe koristiti i objektivni kriterijumi, poput troška po kWh proizvedene električne energije ili troška po milionu kubnih metara zapremine rezervoara. Štaviše, MKA uspostavlja strukturisan, ponovljiv i transparentan proces koji se može revidovati i testirati.


5-4

Konačno, MKA nije u stanju da sama po sebi pokaže da će bilo koja od predloženih RO proizvesti više društvene koristi nego troškova, kao što je to moguće učiniti kod analize troškova i koristi. Stoga, MKA se teoretski može koristiti da bi se opravdala ulaganja u situacijama gdje bi "najbolje" rješenje bilo uopšte ne ulagati. U tom cilju, prioritetna razvojna opcija definisana u ovom poglavlju zahtijeva dalje ispitivanje svoje finansijske i socio-ekonomske izvodljivosti prije donošenja konačne odluke o investiranju. Uz sve navedeno, potreban je redovan monitoring kvaliteta vode i proticaja.

5.3

Razvojni ciljevi vodnih resursa

T

Prvi korak u MKA je generalno definisanje ciljeva razvoja vodnih resursa u zemlji, a posebno u slivu rijeke Vrbas. Ovi razvojni ciljevi su detaljnije razmotreni u Modulu 2, dok se ovdje samo ukratko spominju:

• •

N

•

AC

•

•

Zadovoljenje potražnje za vodom u budućnosti - u primarne potrošače vode u slivu Vrbasa spadaju stanovništvo (voda za piće), poljoprivreda (navodnjavanje) i industrija (za industrijske i druge procese). Upravljanje vodnim resursima u slivu trebalo bi da obezbijedi zadovoljenje potrebe vodosnabdijevanja glavnih potrošača u budućnosti. Razvoj hidroenergetskog sektora - u principu, investiranjem u hidroenergetski sektor državna i entitetske vlade nastoje da povećaju proizvodnju energije iz obnovljivih izvora poput hidroenergije, u cilju zadovoljenja budućih potreba za energijom i ostvarivanju prihoda od prodaje viška energije. Zaštita životne sredine - razvojem vodnih resursa u slivu Vrbasa, negativni uticaj na životnu sredinu u slivu trebalo bi da bude sveden na minimum. U ove negativne uticaje spadaju plavljenje prirodnih ljepota, promjene lokalne klime, biodiverziteta itd. Održanje ekološki prihvatljivog protoka - Vodoprivredne investicije moraju održati ekološki prihvatljiv protok duž cijelog sliva Vrbasa. Smanjenje negativnih uticaja poplava i suša –brane (akumulacije) su dio razvojnih opcija, koje obezbjeđuju hidroenergiju i dovoljne količine vode za budući period, a trebalo bi takođe da zaustave, ili makar ublaže poplavne talase. Takođe, višenamjenski rezervoari treba da omoguće smanjenje ili eliminaciju negativnih efekata sušnih perioda. Obezbjeđenje uslova za rekreaciju, turizam, uzgoj ribe i ribolov - razvojem vodnih resursa u slivu Vrbasa, trebalo bi da negativni uticaj na socio-ekonomsku situaciju u slivu bude sveden na minimum. Ovo obuhvata uticaje u pogledu površina poplavljenog poljoprivrednog zemljišta, naselja, kao i drugu infrastrukturu i posljedične socio-ekonomske promjene. Minimiziranje socio-ekonomskog uticaja razvoja vodnih resursa - kod razvoja vodnih resursa u slivu Vrbasa trebalo bi da uticaji na socio-ekonomsku situaciju budu svedeni na minimum. Ovo obuhvata uticaje u pogledu površina poplavljenog poljoprivrednog zemljišta, naselja, kao i drugu infrastrukturu i posljedične socio-ekonomske promjene. Plovidba - na kraju, koliko je to moguće, trebalo bi da razvoj vodnih resursa obezbijedi uslove za plovidbu u donjem toku Vrbasa.

R

•

•

•

Slijedeći korak je povezivanje ovih ciljeva u indikatore koji se mogu što objektivnije mjeriti.

5.4

Definisanje kriterijuma ocjene razvojne opcije

Modul 3 se fokusira na velika, višenamjenska postrojenja koja mogu zadovoljiti različite razvojne ciljeve koji zajedno sačinjavaju razne razvojne opcije. Male HE nisu uključene u ovu analizu pošto ne doprinose vodoprivredi, kojoj je prioritet ispunjenje razvojnih ciljeva (npr. male HE često ne mogu regulisati čak ni


5-5

dnevni protok). U daljnjem tekstu se posebno razmatra slijedećih sedam višenamjenskih investicionih rješenja (akumulacija):  Gornji Vakuf  Han Skela Visoka  Janjske Otoke  Vrletna Kosa  Šiprage  Grabovica  Čelinac. Višenamjenske akumulacije koje čine ove razvojne opcije predstavljeni su u Tabela 3-2 Poglavlja 3 i neće se ponavljati u ovom dijelu.

T

U ovom dijelu su prikazani kriterijumi evaluacije iz Novelacije vodoprivredne osnove 1997, te je predložen skup kriterijuma koji će se koristiti u vrednovanju razvojnih opcija.

AC

R

Novelacija vodoprivredne osnove je razmatrala razvojne opcije koje obuhvataju velika, multifunkcionalna postrojenja koja su locirana u RS dijelu sliva rijeke Vrbas. Vodoprivredna osnova je razmatrala razvojne opcije u oblasti proizvodnje energije (investicije po 1 KWh prosječne proizvodnje energije), korisne zapremine akumulacije (investicija po m3 korisne zapremine rezervoarskog prostora) i minimalni protok (investicije po 1 m3/s povećanja minimalnog protoka). Vodoprivredna osnova je potom rangirala ove opcije prema tim kriterijima. Dodatno je u Vodoprivrednim osnovama razmatrano 13 ostalih mogućih kriterijuma za vrednovanje (evaluaciju), a to su: Ukupne investicije kao mjera podobnosti varijante sa stanovišta obezbjeđenja kapitala Ukupna proizvodnja električne energije Ukupna korisna zapremina Povećanje minimalnih proticaja Investicija po proizvedenoj električnoj energiji Investicija po korisnoj zapremini Investicija za povećanje minimalnog proticaja Mogućnost uklapanja u etapnu izgradnju Procenat zadovoljenja potreba Mogućnost za rješavanje problema u postplanskom periodu Lokalni interes Širi društveni interes Ukupne investicije za saobraćajnice i eksproprijaciju, kao mjera socijalno-prostornih problema.

N

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13.

Ovi kriterijumi su bili korišteni da potvrde rezultate prethodnog rangiranja projekata koji je bio proveden isključivo na bazi jedinične cijene investiranja.

Kriterij evaluacije za korišćenje u ovom izvještaju Modula 3 je definisan na osnovu ovih kriterijuma iz Vodoprivredne osnove, analitičkog rada sprovedenog kroz tri modula u ovom projektu, kao i konsultacija sa predstavnicima vladinih institucija.

5.5

Lista kriterijuma evaluacije

Prva grupa kriterijuma, tzv. granični kriterijumi, se postavljaju za strukturalne razvojne opcije. Da bi razvojna opcija uopšte dalje bila vrednovana u MKA, ona mora prethodno zadovoljiti sve granične kriterijume.


5-6

Slijedeća grupa kriterijuma, tzv. kriteriji evaluacije, služe za određivanje stepena do kojeg različite razvojne strukturalne opcije odgovaraju ciljevima razvoja vodnih resursa: • • •

Vodoprivredni/finansijski - ovi kriterijumi se načelno fokusiraju na granicu do koje voda može biti akumulisana, obezbijeđena za korisnike, te upravljana u cilju umanjenja posljedica poplava i suša, kao i troškovnu efektivnost strukturalnih razvojnih opcija. Ekološki - ovi kriterijumi se bave ekološkim uticajima strukturalnih razvojnih opcija, kako tokom izgradnje tako i tokom faza funkcionisanja (eksploatacije). Socio-ekonomski - ovi kriterijumi se bave time do kojeg stepena strukturalne razvojne opcije dovode do socio-ekonomskih uticaja - kako onih pozitivnih tako i negativnih.

T

U narednim podtačkama su predstavljeni kriterijumi po tipovima (granični, finansijski/ekonomski, ekološki i socio-ekonomski), kao i kratki opis svakog ponaosob. Takođe je uzeta u razmatranje predložena bodovna skala za svaki kriterijum. Na kraju, u okviru ove MKA se prikazuje ponderisani rezultat svake razvojne opcije.

• •

Vodosnabdijevanje - od strukturalne razvojne opcije se očekuje da zadovolji dugoročne (do 2040.) potrebe ključnih potrošača za vodom (stanovništvo, poljoprivreda i industrija). Ekološki prihvatljiv protok - od strukturalne razvojne opcije se očekuje da obezbijedi ekološki prihvatljiv tok tokom cijelog perioda analize (do 2040.). Regulacija protoka vode - od strukturalne razvojne opcije se očekuje da umanji negativne uticaje poplavnog talasa i sušnih perioda.

AC

•

R

5.5.1 Granični kriterijumi Po definiciji, ako neka razvojna opcija ne zadovoljava granični kriterijum, onda ona treba da bude izostavljena iz daljeg razmatranja. Slijedeći granični kriterijumi se preporučuju prilikom evaluacije strukturalnih razvojnih opcija:

Kada se utvrdi da su ovi granični kriterijumi ispunjeni (putem "da/ne" tipa evaluacije), može se izvršiti evaluacija strukturalnih razvojnih opcija u pogledu njihove troškovne efektivnosti, ekoloških i socioekonomskih uticaja.

N

U osnovi, sve razvojne opcije su ispunile granične kriterijume. Međutim, RO# 6 (Gornji Vakuf, Janjske Otoke, Vrletna Kosa) je bila prelazan slučaj, tj. na granici; on je mogao da obezbijedi samo neophodan prirast u minimalnom protoku u poređenju sa prirodnim uslovima da bi ispunio tri granična kriterijuma (vodosnabdijevanje, ekološki protok i regulacija protoka vode). S druge strane, ako se skromne mjere uštede vode primijene, uključujući i politiku “nežaljenja” ulaganja u obnovu javnog vodovodnog sistema, efikasniji sistem navodnjavanja i povrat troškova od provizije vodnih usluga u vodoprivrednom sistemu koje treba da se preduzmu, bez obzira od koje će se razvojne opcije to učiniti (odnosno nestrukturalne opcije iz poglavlja 3) – razvojna opcija # 6 može takođe ispuniti sve granične kriterijume. Zbog toga se razvojna opcija # 6 dalje razmatra u ovoj MKA.

5.5.2 Vodoprivredni / finansijski kriterijumi Vodoprivredni kriterijumi imaju za cilj da mjere do kog stepena razvojna opcija može da zadovolji ciljeve razvoja vodnih resursa u odnosu na snabdijevanje vodom, ublažavanja posljedica poplava i suša, te obezbjeđenja ekološki prihvatljivog protoka. Glavna svrha finansijskih kriterijuma, sa druge strane, je da uporedi troškovnu efektivnost strukturalnih razvojnih opcija u ispunjavanju ciljeva vodoprivrednog razvoja. Slijedeći kriterijumi su razmatrani za upotrebu u MKA.

5-7


Ukupna korisna zapremina rezervoara (Mm3) Troškovna efektivnost obezbjeđenja korisne zapremine rezervoara (EUR/Mm3) Obezbjeđenje minimalnog protoka na profilu Delibašino selo (m3/s) Troškovna efektivnost obezbjeđenja minimalnog protoka na profilu Delibašino selo (EUR/m3/s) Povećanje minimalnog protoka u poređenju sa prirodnim uslovima (m3/s) Troškovna efektivnost povećanja minimalnog protoka u poređenju sa prirodnim uslovima (EUR/m3/s) Ukupna proizvodnja električne energije (GWh) Troškovna efektivnost proizvodnje električne energije (EUR/kWh).

• • • • • • • •

Detaljnija diskusija o finansijskim indikatorima koji su razmatrani za MKA je predstavljena u Prilogu B.

T

Nakon pregleda duge liste potencijalnih vodoprivrednih i finansijskih indikatora, slijedeća tri indikatora se predlažu za MKA strukturalnih razvojnih opcija. Povećanje minimalnog protoka u poređenju sa prirodnim uslovima Prosječan uvećani (inkrementalni) trošak (PUT) povećanja minimalnog protoka u EUR/m3/s Nivelisani troškovi električne energije (LCOE), za koji se koristi ista ista formula kao i za prosječne inkrementalne troškove (PUT) (EUR/kWh)

R

• • •

AC

Od gore navedenih kriterijuma dva se odnose na vodoprivredu, a jedan na hidroenergetski sektor. Za svaki kriterijum prikazana je bodovna skala koja je korištena radi procjene usklađenosti razvojne opcije sa kriterijumom. Povećanje minimalnog protoka u poređenju sa prirodnim uslovima u m3/s (Vodoprivredni kriterijum br. 1) – svaka od razvojnih opcija će obezbijediti povećanje minimalnog protoka. Ovo povećanje je neophodno da bi se zadovoljila dugoročna potražnja za vodom, kao i za ublažavanje posljedica suša.

N

Bodovanje se vrši na skali od 0 do 10 na osnovu prosječnog povećanja minimalnog protoka u poređenju sa prirodnim uslovima za svih šest razvojnih opcija, kao šo je prikazano u slijedećoj Tabela 5-2. Tabela 5-2: Raspodjela bodova za povećanje minimalnog protoka u poređenju sa prirodnim uslovima u m3/s Br.

1

Naziv vodoprivrednog kriterijuma

Povećanje minimalnog protoka (EUR/m3/s) -

PUT 150% ili više od prosjeka za šest razvojnih opcija PUT između 125% i 150% od prosjeka za šest razvojnih opcija PUT između 100% i 125% od prosjeka za šest razvojnih opcija PUT između 95% i 100% od prosjeka za šest razvojnih opcija PUT između 90% i 95% od prosjeka za šest razvojnih opcija PUT između 85% i 90% od prosjeka za šest razvojnih opcija PUT između 80% i 85% od prosjeka za šest razvojnih opcija PUT između 75% i 80% od prosjeka za šest razvojnih opcija PUT između 70% i 75% od prosjeka za šest razvojnih opcija PUT između 65% i 70% od prosjeka za šest razvojnih opcija PUT na nivou 65% od prosjeka i ispod

Raspodjela bodova 10 bodova maksimum 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0


5-8

Prosječan uvećani (inkrementalni) trošak povećanja minimalnog protoka u EUR/m3/s (Vodoprivredni kriterij br. 2) - svaka od razvojnih opcija će obezbijediti povećanje minimalnog protoka. Investicionim troškovima, eksproprijacijom, putevima, itd. se bavi u slučaju navedenih indikatora. Pojednostavljeno, pretpostavlja se da će se efekat projekta (m3/s protoka) javiti kada investicije postanu operativne. Ovaj kriterijum mjeri troškovnu efektivnost (isplativost) obezbjeđenja minimalnog protoka u poređenju sa prirodnim uslovima. Bodovanje se vrši na skali 0-10 na osnovu prosječnih uvećanih troškova (PUT) za svih šest razvojnih opcija, kao što je to prikazano u slijedećoj Tabela 5-3.

T

Tabela 5-3: Raspodjela bodova za PUT povećanja minimalnog protoka u EUR/m3/s Br.

Prosječni inkrementalni troškovi (AIC) za povećanje minimalnog proticaja u EUR/m3/s - PUT 80% ili niži od prosjeka za šest RO - PUT između 80% i 90% od prosjeka za šest RO - PUT između 90% i 100% od prosjeka za šest RO - PUT između 100% i 102% od prosjeka za šest RO - PUT između 102% i 104% od prosjeka za šest RO - PUT između 104% i 106% od prosjeka za šest RO - PUT između 106% i 108% od prosjeka za šest RO - PUT između 108% i 110% od prosjeka za šest RO - PUT između 110% i 115% od prosjeka za šest RO - PUT između 115% i 120% od prosjeka za šest RO - PUT od 120% od prosjeka ili više

AC

R

2

Naziv vodoprivrednog kriterijuma

Dodijeljeni bodovi maksimalno 10 bodova 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0

N

Prosječan uvećani (inkrementalni) trošak proizvodnje električne energije (EUR/kWh) - svaka od razvojnih opcija će proizvoditi procijenjenu količinu električne energije tokom perioda analize (50 godina, od 2012. do 2062. god). Investicioni troškovi su ostvareni na početku perioda, a operativni onda kada se investicije aktiviraju. Važno je istaći da ovi troškovi obuhvataju eksproprijaciju zemljišta i stambenih objekata, kao i rekonstrukciju puteva. Pretpostavlja se zamjena mehaničke i električne opreme na svakih 15 godina. Pretpostavlja se da će se efekat projekta (kilovat-časovi električne energije) javiti kada investicije postanu operativne. Ovaj kriterijum mjeri troškovnu efektivnost (isplativost) obezbjeđenja električne energije. U ovom slučaju, PUT je sinonim za nivelisani trošak energije.

Bodovanje se vrši na skali 0-10 na osnovu prosječnih uvećanih troškova (PUT) za svih šest razvojnih opcija, kao što je to prikazano u slijedećoj Tabela 5-4. Tabela 5-4: Raspodjela bodova za PUT proizvodnje električne energije, po razvojnoj opciji Br. 3

Naziv finansijskog kriterijuma Prosječni inkrementalni troškovi (AIC) proizvodnje električne energije (EUR/KWh) - PUT 80% ili niži od prosjeka za šest RO - PUT između 80% i 85% od prosjeka za šest RO - PUT između 85% i 90% od prosjeka za šest RO - PUT između 90% i 95% od prosjeka za šest RO

Dodijeljeni bodovi maksimalno 10 bodova 10 9 8 7

5-9


Br.

Naziv finansijskog kriterijuma -

PUT između 95% i 100% od prosjeka za šest RO PUT između 100% i 105% od prosjeka za šest RO PUT između 105% i 110% od prosjeka za šest RO PUT između 110% i 120% od prosjeka za šest RO PUT između 120% i 130% od prosjeka za šest RO PUT između 130% i 140% od prosjeka za šest RO PUT od 140% od prosjeka ili više

Dodijeljeni bodovi 6 5 4 3 2 1 0

  

R

T

5.5.3 Ekološki kriterijumi Modul 2 je uveo kvalitativnu Procjenu uticaja na životnu sredinu korištenjem procedure od tri faze zasnovane na matričnom metodu, koji omogućava da se procjena uticaja, zaključci i preporuke objektivnije i jasnije razumiju: Faza 1 - kombinovanje vrijednosti i stepena ugroženosti zahvaćene životne sredine Faza 2 - procjena veličine uticaja Faza 3 - izvršenje procjene cjelokupnog uticaja

AC

Ranjivost se odnosi na jače i slabije strane specifičnih parametara, institucija, službi i zajednica koje se suočavaju sa promjenama i potencijalnim uticajima. Što je ugroženost veća, to je veća i vjerovatnoća da će negativni uticaj imati štetne posljedice po životnu sredinu. Veličina se odnosi na stepen negativnog uticaja u prostoru i vremenu. Veličina uticaja je procijenjena tokom faza izgradnje i funkcionisanja. Na primjer, procjena kvaliteta vazduha na lokaciji HE ukazuje na to da će kvalitet vazduha tokom faze izgradnje biti pod velikim uticajem stvaranja prašine i izduvnih gasova od strane građevinske mehanizacije. Međutim, ovaj uticaj neće postojati tokom funkcionisanja. Sveukupna procjena uticaja se zasniva na uzajamnom odnosu stepena ugroženosti i veličine uticaja.

N

Na ovaj način, kriterijumi ekološkog uticaja su definisani na osnovu metodologije ekološke procjene predstavljene u Modulu 2. Ovi kriterijumi su odgovarajući tipovima uticaja koji se mogu očekivati tokom faza izgradnje i rada razvojnih projekata vodnih resursa.

Za svaki kriterijum, uticaj svake od strukturalnih komponenti razvojnih opcija (brana i akumulacija) je procijenjen pojedinačno na skali od 0 (bez, ili sa pozitivnim uticajem) do -10 (veoma jak uticaj). Ovo je urađeno pojedinačno za fazu izgradnje i rada. Konsekventno tome, ukupni uticaj predstavlja kombinovani efekat cijele serije uticaja tokom obje faze. Dakle, ukupni rezultat bodovanja ekološkog uticaja za svaku razvojnu opciju predstavlja zbir pojedinačnih bodovanja pojedinačnih rješenja koje zajedno čine opciju. Kriterijumi ekološkog uticaja su nabrojani ispod:

• • •

Topografija - da li će strukturalne investicije koje čine dio razvojne opcije ugroziti topografiju poput strmih brda, ravnica itd? Geologija i tlo - ovo se odnosi na uticaj osnovne geologije - tla, rasjednih zona, erozije i stabilnosti riječne obale. Klima - da li u blizini postoje naselja koja bi bila ugrožena mikroklimatskim promjenama?

5-10


• • •

Kvalitet vazduha - postoje li u blizini veća naselja koja bi imala problema sa zagađenjem vazduha? Hidrologija - ovo se odnosi na uticaj na hidrologiju područja Kvalitet vode - kako će strukturalna razvojna opcija uticati na kvalitet vode u pogledu ključnih parametara? Postoje li neke kritične tačke koje bi mogle biti ugrožene? Kopnena vegetacija - ovo se odnosi na uticaj na vrste u području pojedinačnih investicionih rješenja. Inventar šumskih resursa (još u čekanju), crvene liste (u čekanju) i drugi podaci - na primjer, podaci o komercijalnom interesu za šume i procenat sekundarnog rasta - omogućili bi detaljniju evaluaciju ovog uticaja. Divlje životinje i staništa - da li će divlje životinje i staništa biti ugroženi pojedinačnim rješenjima koja čine određenu strukturalnu razvojnu opciju? Što se tiče kopnene vegetacije, prisustvo područja velike vrijednosti, broj vrsta divljih životinja, lokalne crvene liste itd. predstavljaju tipove informacija koje bi omogućile detaljnu analizu uticaja pojedinačnih rješenja na divlje životinje. Vodeni ekosistemi – da li će vodeni ekosistemi biti ugroženi pojedinačnim rješenjima koja su dio strukturalne razvojne opcije? Što se divljih životinja, staništa i vegetacije tiče, dodatne informacije bi omogućile detaljnu analizu uticaja pojedinačnih rješenja na vodene ekosisteme. Zaštićena područja - Prisustvo zaštićenih područja u blizini pojedinačnih rješenja koja čine strukturalnu razvojnu opciju spada u ekološki uticaj višeg stepena.

•

•

T

• •

R

Nakon dalje analize, kriterijum "topografija" je izostavljen iz dalje evaluacije budući da je utvrđeno da bi investiciona rješenja, koje čine strukturalnu razvojnu opciju, imala zanemarljiv uticaj u pogledu ovog kriterijuma.

AC

Kriterijumi ekološkog uticaja su zatim međusobno vrednovani, dodjeljujući im određene težine, kako bi se dobio pojedinačni, objedinjeni kriterijum za sveukupan ekološki uticaj, kako je opisano u Tabela 5-5 ispod. Tabela 5-5: Težine kriterijuma ekološkog uticaja Br.

Topografija Geologija i tlo Klima Kvalitet vazduha Hidrologija Kvalitet vode Kopnena vegetacija Divlje životinje i staništa Vodeni ekosistemi Zaštićena područja UKUPNO

N

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Kriterijum

Težina (% od ukupne težine)

0 3 8 2 17 13 5 10 20 22 100

Iz Tabela 5-5 prikazane iznad, vidi se da su najznačajniji kriterijumi ekološkog uticaja (prema težini) zaštićena područja, vodeni ekosistemi i hidrologija. Iza njih slijede kvalitet vode, divlje životinje i staništa i klima. Na osnovu okvirnih rezultata dobijenih u analizi ekološkog uticaja pojedinačnih rješenja (vidjeti Modul 2), šest razvojnih opcija je bodovano u skali od 0 do -10 na osnovu prosjeka ekološkog uticaja za svih šest razvojnih opcija, kako je prikazano u slijedećoj Tabela 5-6


5-11

Tabela 5-6: Raspodjela bodova za ekološki uticaj razvojne opcije Br. 1

Naziv kriterijuma uticaja na životnu sredinu Uticaj na životnu sredinu (EI) EI bodovni procenat od 65% ili niži od prosjeka za šest RO EI između 65% i 80% od prosjeka za šest RO EI između 80% i 90% od prosjeka za šest RO EI između 90% i 93% od prosjeka za šest RO EI između 93% i 99% od prosjeka za šest RO

T

-

Dodijeljeni bodovi maksimalno 10 bodova 10 9 8 7 6

AC

R

5.5.4 Socio-ekonomski kriterijumi Kao i za ekološke kriterijume, Modul 2 sadrži kvalitativnu analizu socio-ekonomskih uticaja kroz proces od tri koraka. Na sličan način, procjena ukupnog socio-ekonomskog uticaja je izvršena putem povezivanja stepena ugroženosti i veličine uticaja. Na osnovu ovoga, kriterijumi socio-ekonomskog uticaja su definisani na osnovu metodologije ekološke procjene predstavljene u Modulu 2. Ovi kriterijumi odgovaraju tipovima uticaja koji se mogu očekivati tokom faza izgradnje i rada razvojnih projekata vodnih resursa. Za svaki kriterijum, uticaj svake od strukturalnih komponenti razvojnih opcija (brana i akumulacija) je procijenjen pojedinačno na skali od 0 (bez, ili sa pozitivnim uticajem) do -10 (veoma jak uticaj). Ovo je urađeno pojedinačno za fazu izgradnje i fazu rada. Konsekventno tome, ukupni uticaj predstavlja kombinovani efekat cijele serije uticaja tokom obje faze. Dakle, ukupni rezultat bodovanja socio-ekonomskog uticaja za svaku razvojnu opciju predstavlja zbir pojedinačnih bodovanja pojedinačnih rješenja koje zajedno čine opciju. Kriterijumi socioekonomskog uticaja su nabrojani ispod: Stanovništvo - do koje mjere će stanovništvo biti ugroženo? Ovo obuhvata kvalitativnu procjenu ukupnih uticaja izgradnje i rada postrojenja koja čine razvojnu opciju, uključujući premještanje i ponovno naseljavanje. Poljoprivreda - razvojna opcija može imati i pozitivne i negativne uticaje na poljoprivredu; ovaj prvi se odražava u obezbjeđenju dovoljnih količina vode za navodnjavanje, a negativni uticaj čini plavljenje obradivog poljoprivrednog zemljišta i pašnjaka. Šumarstvo - slično kao i kod poljoprivrede, ovaj kriterijum se bavi uticajem investicija u razvojne opcije na šumarstvo. Veća je mogućnost da će investicije dovesti do negativnih uticaja na šumarstvo, između ostalog i usljed plavljenja šumskih gazdinstava i sl. Lov i ribolov - razvojna opcija može da ima uticaja na lovne i ribolovne aktivnosti, kako u rekreativnom tako i u komercijalnom smislu. Vodni resursi i njihova upotreba - razvojne opcije utiču na količine vode i korištenje vodnih resursa tokom faze izgradnje i, u manjoj mjeri, tokom faze rada. Akumulacija može da pruži više mogućnosti za rekreativne sadržaje, ali takođe može da prouzrokuje nejednaku raspodjelu korištenja vodnih resursa između uzvodnih i nizvodnih potrošača. Infrastruktura – brane i akumulacije imaju prilično veliki uticaj na postojeću infrastrukturu tako da izmještanje ili preusmjeravanje može biti skupo. Putevi i mostovi mogu biti poplavljeni i stoga se javlja potreba za njihovim izmještanjem. Dok se stvarni broj kilometara puteva koji će biti poplavljeni procjenjuje za svaku pojedinačnu razvojnu opciju, uticaji na društvo su veći od samih trošk-

N

• • •

• •

•

5-12


ova izmiještanja i oni obuhvataju vrijeme izgubljeno na putovanju zaobilaznicama i oportunitetne troškove nemogućnosti korištenja zemljišta za drugu vrstu infrastrukture. Izvori energije i njihovo korištenje – ovim kriterijumom se procjenjuje uticaj različitih rješenja koja čine razvojnu opciju na korištenje postojećih izvora energije, poput ometanja rada ili čak plavljenja malih hidroelektrana. Zdravlje - tokom faze izgradnje, porast broja radnika sa strane u području bi mogao da pokvari ukupnu zdravstvenu sliku područja. Zabrinutost u vezi sa nastupajućom ili postojećom izgradnjom takođe može imati negativni uticaj na zdravlje stanovništva. Međutim, očekuje se da se ovaj uticaj smanji nakon početka rada postrojenja. Obrazovanje - kao jedan od socio-ekonomskih indikatora, pretpostavlja se da razvojne opcije neće imati uticaja na obrazovanje. Etnička pripadnost/kultura - dok se smatra da su potencijalni uticaji u ovom pogledu mali, bilo bi potrebno izvršiti detaljna ispitivanja poplavljenih područja da bi se utvrdilo da li bi groblja i vjerski objekti bila ugrožena. Vizuelni aspekti - jasno je da će bilo koja brana nepovratno izmijeniti vizuelne karakteristike okolnog područja. Međutim, jako su neusaglašena mišljenja o tome da li neke promjene mogu biti i pozitivnog karaktera. Kulturno nasljeđe/turizam - blizina područja sa kulturnim nasljeđem i turističkim sadržajima znači da ovakve investicije mogu imati i negativan i pozitivan uticaj. Međutim, povećanje turističkih sadržaja i broja turista takođe može da negativno utiče na područje.

• •

•

T

• •

R

•

AC

Nakon dalje analize, kriterijumi "izvori energije i njihovo korištenje", "obrazovanje" i "etnička pripadnost/kultura" su izostavljeni iz dalje evaluacije budući da je utvrđeno da bi investiciona rješenja, koja čine strukturalne razvojne opcije, imala zanemarljiv uticaj u pogledu ovih kriterijuma. Dodatni, mjerljivi socio-ekonomski kriterijumi su slijedeći: 

Poplavljeno područje (u hektarima) - ukupna poplavljena površina usljed izgradnje i rada brane, odnosno akumulacije Poplavljeno poljoprivredno zemljište (u hektarima) - ukupna poplavljena površina poljoprivrednog zemljišta usljed izgradnje i rada brane (akumulacije) Dužina poplavljenih magistralnih puteva (u kilometrima) - ukupna poplavljena dužina magistralnih puteva usljed izgradnje i rada brane (akumulacije) Broj ugroženih stambenih objekata (br.) - ukupan broj stambenih i privrednih objekata koji će se morati otkupiti i izmjestiti usljed plavljenja kao rezultata izgradnje brane i rada postrojenja

 

N



Ova informacija je korišćena kod evaluacije ukupnog socio-ekonomskog uticaja date razvojne opcije.

Kriterijumi socio-ekonomskog uticaja su zatim međusobno vrednovani, dodjeljujući svakom od njih određene težine, da bi se dobio jedan, objedinjen kriterijum za sveukupan socio-ekonomski uticaj, kako je opisano u Tabela 5-7 ispod. Tabela 5-7: Težine kriterijuma socio-ekonomskog uticaja Br. 1 2 3 4

Kriterijum Stanovništvo Poljoprivreda Šumarstvo Ribolov/lov


60 10 10 2

5-13


5 6 7 8 9 10 11 12

Vodni resursi / korišćenje Infrastruktura Izvori energije / korišćenje Zdravlje Obrazovanje Etnička pripadnost / kultura Vizuelni aspekti Kulturno nasljeđe / turizam UKUPNO

2 2 0 2 0 2 8 2 100

T

Na osnovu okvirnih rezultata dobijenih u analizi socio-ekonomskog uticaja individulanih rješenja, šest razvojnih opcija je bodovano u skali od 0 do 10, na osnovu prosjeka socio-ekonomskog uticaja za svih šest razvojnih opcija, kako je prikazano u narednoj tabeli: Tabela 5-8: Raspodjela bodova za socio-ekonomski uticaj razvojne opcije

1

Naziv kriterijuma socio-ekonomskog uticaja Socio-ekonomski uticaj

Bodovni procenat socio-ekonomskog uticaja od 50% ili niži od prosjeka za šest RO Socio-ekonomski uticaj između 50% i 60% od prosjeka za šest RO Socio-ekonomski uticaj između 60% i 70% od prosjeka za šest RO Socio-ekonomski uticaj između 70% i 80% od prosjeka za šest RO Socio-ekonomski uticaj između 80% i 90% od prosjeka za šest RO Socio-ekonomski uticaj između 90% i 100% od prosjeka za šest RO Socio-ekonomski uticaj između 100% i 110% od prosjeka za šest RO Socio-ekonomski uticaj između 110% i 120% od prosjeka za šest RO Socio-ekonomski uticaj između 120% i 130% od prosjeka za šest RO Socio-ekonomski uticaj između 130% i 140% od prosjeka za šest RO Socio-ekonomski uticaj od 140% od prosjeka ili više

Dodijeljeni bodovi maksimalno 10 bodova 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0

N

AC

-

R

Br.

5.6

Kriterijumi bodovanja i dodjeljivanje težine

Nakon definisanja kriterijuma evaluacije, boduje se svaka od razvojnih opcija. Težine su dodijeljene svakom kriterijumu u okviru tri grupe kriterijuma: vodoprivredni/finansijski, ekološki i socioekonomski. Ova tri kriterijuma se zatim mjere jedan naspram drugog. Ovo je prikazano u sljedećim tabelama. Tabela 5-9, Tabela 5-10 i Tabela 5-11). Tabela 5-9: Relativne težine kriterijuma evaluacije u grupi kriterijuma vodoprivredni/finansijski Br.

Kriterijum

1 2 3

Vodoprivredni kriterijum 1 (povećanje minimalnog protoka – m3/s) Vodoprivredni kriterijum 2 (troškovna efektivnost povećanja minimalnog protoka – EUR/m3/s) Hidroenergetski kriterijum 1 (troškovna efektivnost proizvedene električne energije –

Težina (% od ukupne težine) 40% 25% 35%

5-14


EUR/KWh)

Tabela 5-9 prikazuje da vodoprivredni ciljevi imaju veću težinu u odnosu na hidroenergetsku proizvodnju (65% prema 35%), što je u skladu sa razvojnim ciljevima vodnih resursa. Odgovarajuće tabele za ekološke i socio-ekonomske uticaje nisu prikazane, pošto je za svaki samo jedan objedinjen indikator predviđen (težine u ovom grupisanju su objašnjene u tekstu iznad). Dakle, svaka ima težinu od 100% unutar svoje grupe kriterijuma.

Tabela 5-10: Relativne težine tri grupe kriterija Br.


Grupa kriterijuma Vodoprivredni/ Energetski / Finansijski Ekološki uticaj Socio-ekonomski uticaj

50% 30% 20%

R

1 2 3

T

Zatim su dodijeljene težine trima grupama kriterijuma, jednoj naspram druge, kako je prikazano u sljedećoj tabeli.

AC

Kako je prikazano u Tabela 5-10 , vodoprivredni, energetski i finansijski aspekt razvojnih opcija je najznačajnija grupa kriterijuma u određivanju da li data razvojna opcija zadovoljava postavljene ciljeve (50%), u poređenju sa težinom od 30% za ekološki uticaj i 20% za socio-ekonomski uticaj. Okvirni i ponderisani rezultati razvojnih opcija s obzirom na definisane kriterijume prikazani su u tabelama ispod. Tabela 5-11: Ukupni investicioni troškovi razvojnih opcija Razvojna opcija

N

RO 1 RO 2 RO 3 RO 4 RO 5 RO 6

Ukupni nvesticioni troškovi € € € € € €

338.645.211 241.969.486 205.065.418 187.598.501 196.000.126 128.516.481

Rang-Investicioni troškovi 1 2 3 5 4 6

Tabela 5-11 već daje naznaku troškovne efektivnosti, odnosno isplativosti razvojnih opcija. Pretpostavljajući da sve razvojne opcije zadovoljavaju definisane ciljeve (uključujući RO# 6, koja će ispuniti ciljeve vodosnabdijevanja uz pretpostavku da postoje neka ulaganja u mjere očuvanja vode), biće odabrana najisplativija opcija.

5-15


Tabela 5-12: Vodoprivredni kriterijum 1, povećanje minimalnog protoka

Razvojna opcija

Povećanje minimalnog proticaja u m3/s

Bodovi bez težina povećanje minimalnog proticaja

Rangiranje Povećanje u m3/s

Bodovi sa dodijeljenim težinama Uticaj na životnu sredinu povećanje minimalnog proticaja

Vodoprivredni kriterijum 1 29,40 19,80 15,90 15,30 15,20 12,40

1 2 3 4 5 6

10,00 8,00 5,00 5,00 4,00 1,00

T


40%

AC

R

U prethodnoj tabeli (

4,0 3,2 2,0 2,0 1,6 0,4

Tabela 5-12), se može vidjeti da broj razvojne opcije u potpunosti odgovara rangiranju povećanja minimalnog protoka, sa RO#1 pružajući najveće povećanje minimalnog protoka, a sa RO#6 najmanje povećanje. U skladu sa navedenim, RO#1 dobija 10 bodova, koji u slučaju težine od 40% (težina vodoprivrednog kriterijuma 1 vezano za povećanje minimalnog protoka) dobija ponderisani rezultat od 4 boda. Na dnu liste se nalazi RO 6, koja dobija jedan čisti poen i 0,4 „težinska“ poena.

N

Tabela 5-13: Jedinična troškovna efektivnost– povećanje minimalnog protoka u poređenju sa prirodnim uslovima Razvojna opcija


AIC povećanja minimalnog proticaja u EUR/m3/s

€ € € € € €

900.450 1.238.294 1.253.973 1.261.676 1.303.780 1.323.534

Rang - AIC u EUR/m3/s

Bodovi bez težine AIC povećanja minimalnog proticaja

Vodoprivredni kriterijum 2 1 2 3 4 5 6

Bodovi sa težinom AIC povećanja minimalnog proticaja 25%

10,00 6,00 6,00 6,00 4,00 3,00

2,5 1,5 1,5 1,5 1,0 1

Iako RO# 6 obezbjeđuje najniže povećanje minimalnog protoka u poređenju sa prirodnim uslovima, ona je najisplativija u ovom mjerilu/kriterijumu (Tabela 5-13). Sljedeća

5-16


T

Tabela 5-14 opisuje razvojne opcije prema troškovnoj efektivnosti (isplativosti) obezbjeđenja električne energije.

Tabela 5-14 Troškovna efektivnost obezbjeđenja električne energije (EUR/KWh) Rang - LCOE u EUR/KWh

LCOE bodovi (EUR/KWh) LCOE bodovi sa dodijeljenim težinama (EUR/KWh)

R

Razvojna opcija

Nivelisani troškovi električne energije (LCOE) u EUR/KWh

Finansijski kriterijum

€ € € € € €

0,086 0,091 0,109 0,109 0,115 0,135

1 2 3 4 5 6

AC


9,00 9,00 5,00 5,00 4,00 2,00

LCOE bodovi sa dodijeljenim težinama (EUR/KWh) 35% 3,15 3,15 1,75 1,40 1,75 0,70

N

S obzirom na jediničnu troškovnu efektivnost obezbjeđenja svake jedinice električne energije (EUR/kWh), RO# 6 i RO# 1 su najpovoljnije, kao što se vidi iz

Tabela 5-14. Ovaj indikator – nivelisani trošak energije – pokazuje približan trošak koji mora biti pokriven za svaki kilovat-sat proizvedene energije.

Važno je istaknuti da su, zbog jednostavnosti, za oba kriterijuma troškovne efektivnosti razmatrana u ovoj MKA (EUR/m3/s and EUR/KWh) troškovi između sektora pretpostavljeni bez podjele. Drugim riječima, svi troškovi su određeni prema vodoprivrednom sektoru da bi se dobio indikator troškovne efektivnosti. Slično, troškovna efektivnost obezbjeđenja energije je takođe bazirana na svim troškovima koji su dodijeljeni hidroenergetskom sektoru. Ovaj pristup je u skladu sa onim korištenim u Novelaciji vodoprivredne osnove. Što je niži ekološki uticaj, to je bolji rang. Prema tome, RO# 6 je najbolja opcija pošto uključuje najniži ekološki uticaj u poređenju sa ostalim varijantama. Ovo je opisano u Tabela 5-15 ispod. Crvena boja za ekološki uticaj označava negativan rezultat, što znači da je bolje što je niži negativan rezulat. Tabela 5-15: Ekološki uticaj razvojnih opcija

5-17


Razvojna opcija

Uticaj na životnu sredinu (EI)

Rang - Uticaj na životnu sredinu

Bodovi bez težina - Uticaj na životnu sredinu

Bodovi sa dodijeljenim težinama - Uticaj na životnu sredinu

Kriterijum uticaja na životnu sredinu (EI) RO 6 RO 4 RO 3 RO 5 RO 2 RO 1

7,79 11,48 12,04 12,31 14,83 17,94

1

10 7 6 6 2 0

1 2 3 4 5 6

10 7 6 6 2 0

Tabela 5-16

R

T

Slično, što je niži socio-ekonomski uticaj to je bolji rezultat. Crvena boja za socio-ekonomski uticaj označava negativan rezultat, što znači da je bolje što je niži negativan rezulat. Prema ovom mjerenju, RO# 6 je ponovo preferirana, kao što je prikazano u sljedećoj Tabela 5-16

Socio-ekonomski uticaj razvojnih opcija Socio-ekonomski uticaj

Rang - Socioekonomski uticaj

AC

Razvojna opcija

Bodovi bez težina - Socioekonomski uticaj

Kriterijum socio-ekonomskog uticaja

6,03 11,47 13,84 14,30 15,53 21,53

1 2 3 4 5 6

1 10 6 4 4 3 0

10 6 4 4 3 0

N


Bodovi sa težinama Socioekonomski uticaj

5.7

Rezultati MKA

Kada su sve razvojne opcije prošle bodovanje prema evaluacijskim kriterijumima i izračunati ponderisani rezultati za svaku od njih, može se izvršiti finalno rangiranje razvojnih opcija. Ovo rangiranje upoređuje razvojne opcije u smislu ispunjavanja razvojnih ciljeva vodnih resursa utvrđenih u poglavlju 5.3 iznad, dok uzima u obzir ekološke i socio-ekonomske uticaje (vidi Tabela 5-17). Kao što se može vidjeti iz MKA RO#6 je generalno najbolja opcija za ispunjavanje razvojnih ciljeva vodnih resursa. RO#3 i RO#4 su druga i treća najbolja opcija. U svakom slučaju, potrebno je obratiti pažnju u interpretaciji ovih rezultata; najvažnije, činjenica da RO#6 ima najbolji rezultat u MKA ne znači da će Vlada BiH odmah preći u njenu implementaciju. S druge strane, ovi rezultati treba da se koriste da prioritizuju kontinuirana istraživanja u izvodljivost provođenja razvojne opcije RO#6. To će zahtijevati najmanje slijedeće: 

obnovu i ponovno uspostavljanje mreže za praćenje proticaja i kvaliteta vode unutar sliva


     

zakonske reforme kao podrška principa povrata troškova, zatim načela da zagađivač plaća, efikasnog korišćenja vodnih resursa i podjele koristi bolju primjenu postojećih zakona, posebno u odnosu na održavanje ekološki prihvatljivog protoka poboljšanja u međuentitetskoj saradnji u upravljanju vodnim resursima sliva rijeke Vrbas kao i internacionalnoj saradnji (nizvodno do ušća u rijeku Save i šire) prikupljanje podataka o postojećem biodiverzitetu i drugim aspektima životne sredine. Ovakva ispitivanja bi trebalo uvrstiti u predinvesticione studije da bi se moglo izvršiti adekvatno ublažavanje uticaja na životnu sredinu ukoliko na kraju dođe do investicija uspostavljanje informacione baze podataka o uticajima poplava i suša u slivu rijeke Vrbas, uključujući i procjenu troškova, kao i broj osoba koje su ugrožene i fizičke uticaje javne rasprave koje zagovaraju poželjnu razvojnu opciju Detaljna studija izvodljivosti i analiza troškova i koristi (CBA) pojedinačnih rješenja obuhvaćenim prioritetnim razvojnim opcijama

T



5-18

N

AC

R

Zbog toga što je evaluacija pojedinačnih investicionih rješenja u uslovima ovih evaluacijskih kriterijuma poučna, ovi podaci i rezultati su prikazani u dodatku B.

5-19

Ažuriranje Vodoprivredne osnove sliva rijeke Vrbas Modul 3 – Studija o integralnom upravljanju vodnim resursima

Tabela 5-17: Sveukupni rezultati MKA

Razvojna opcija

Ukupan rezultatPonderisan Vodoprivredni/ / rezultat’ Finansijski PUT (EUR/KWh) -

Ekološkil 50% kriterijum

Option Option Option Option Option Option

1 2 3 4 5 6

4,0 3,2 2,0 2,0 1,6 0,4

1,5 1,5 0,8 1,5 1,0 2,5

N

Development Development Development Development Development Development

Ukupan rezultat Ponderisan Ukupan Ukupan rezultat sociorezultat - socioUkupan kombinovan ekološki ekonomski ekonomski rang rezultat uticaj uticaj uticaj

AC R

Vodoprivednig / Finansijski kriterijum

1 2 3 4 5 6

Ponderisan rezultatekološki uticaj

T

Br..

Ponderisani Ponderisani rezultat-PUT rezultat-povećanja Povećanje min. minimalnog protoka. protoka

3,2 1,8 1,8 0,7 1,4 3,2

4,3 3,2 2,3 2,1 2,0 3,0

0,0 2,0 6,0 7,0 6,0 10,0

30%

0,0 0,6 1,8 2,1 1,8 3,0

Socioekonomski kriterijum

0,0 3,0 6,0 4,0 4,0 10,0

20%

0,0 0,6 1,2 0,8 0,8 2,0

4,3 4,4 5,3 5,0 4,6 8,0

6,0 5,0 2,0 3,0 4,0 1,0

5-20


5.8

Analiza osjetljivosti MKA

Analiza osjetljivosti MKA rezultira uključenim izmjenama relativnih težina evaluacijskih kriterijuma – i unutar grupe kriterijuma i između kriterijumskih grupa. Na osnovu toga, utvrđeno je da bez obzira na dodijeljene težine RO#6 ostaje najbolja opcija za zadovoljavanje razvojnih ciljeva vodnih resursa. Jedino u ekstremnim uslovima (npr. dodjeljivanje 100% težine u vodoprivredi/finansijskoj grupi kriterijuma za povećanje minimalnog protoka) može doći do toga da RO#6 padne u rangiranju. Detalji analize osjetljivosti su prikazani u prilogu B.

Finansiranje vodoprivrednih investicija

T

5.9

R

Ako se implementira u potpunosti, Razvojna opcija 6 iziskuje kapitalne investicije u vrijednosti od 128,5 miliona EUR. Razvojne opcije 3 i 4 bi iziskivale investicije od 205 miliona EUR odnosno 187,5 miliona EUR. Slične investicije bi bile potrebne za postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i infrastrukturu vodosnabdijevanja. Ove investicije će se morati finansirati putem kombinacije investicija od strane vlade, učešća sa strane i naknada za korištenje koje pokrivaju barem operativne troškove i jedan dio amortizacije.

Troškovi i koristi razvojnih opcija

N

5.10

AC

Međutim, da bi se razradio plan finansiranja upravljanja vodnim resursima, potrebna su dalja ispitivanja toga šta je sve potrebno i šta se sve može generisati iz ovih investicija. Na primjer, polazna studija razvoja energetskog sektora bi trebalo da pruži odgovor na pitanje kolika je količina energije zapravo potrebna i koliko se budućih investicija u konvencionalnu proizvodnju energije (poput termoelektrana na ugalj) može zamijeniti proizvodnjom hidroenergije. Pored toga, potrebne su precizne procjeene koristi koje se mogu ostvariti putem sanacije i proširenja postojećih vodovodnih mreža. Takođe je potrebno pokrivanje troškova prilikom promjene korisnika sa ciljem smanjenja kako tehničkih tako i administrativnih gubitaka. Ovakve investicije mogu da zamijene dugoročne potrebe za kapacitetom akumuliranja za potrebe snabdijevanja pitkom vodom.

Jedan od glavnih razloga za provođenje MKA u ranim fazama razvoja projekta ili razvojne opcije je da se vodi proces donošenja odluka i daju prioriteti daljnjim istraživanjima. Dodatno, osiguravanje pune analiza troškova i koristi (eng. CBA) za svaku od razvojnih opcija je izvan područja Modula 3. Ipak, slijedeće potpoglavlje uključuje diskusiju troškova i koristi za razvojne opcije i pokušaj da se procijeni njihova veličina u cilju da se utvrdi koja razvojna opcija će najvjerovatnije ostvariti najbolji omjer koristi i troškova – veći od 1 (eng. BCR). Dodatno, potpoglavlje sadrži kratku diskusiju o konceptu transfera koristi. Procjena troškova i koristi je izvršena za period do 2062 i pretpostavlja diskontnu stopu od 8%.

5-21


5.10.1 Metodologija analize socio-ekonomskih koristi

Finansijska analiza ispituje efikasnost projekta ili grupe projekata iz perspektive investitora. Ekonomska analiza (analiza troškova i koristi, CBA) je značajna za infrastrukturne projekte, posebno one kofinansirane od strane donatora, gdje je investitor društvo u cjelini. Ekonomska analiza se zasniva na raspoloživim podacima i pretpostavkama izvedenim na osnovu iskustva. Drugi princip je da se utvrdi koliki je potrebni nivo eksternih koristi za mjere ili grupu mjera da bi se dobila neto korist za društvo, a zatim se utvrdi da li je ovakav scenario koristi moguć.

T

Cilj CBA je analiza uticaja projekta (ili grupe projekata) na društvenu dobrobit u zemlji ili regionu u kojem se projekt implemeentira. Nasuprot tome, finansijska analiza isključivo u obzir uzima troškove i (direktne/neposredne) koristi koje ostvaruje investitor kao rezultat pomenute mjere. CBA bi trebalo da obuhvati ukupne troškove i koristi iz perspektive javnosti koja ostvaruje dobrobit od projekta. Fundamentalno pravilo prilikom selekcije projekata kaže da mjera treba da generiše pozitivnu ekonomsku neto sadašnju vrijednost (ENPV), što znači da koristi prevazilaze troškove.

R

Sljedeći indikatori se koriste prilikom CBA da bi se opisala ekonomska efikasnost projekta ili grupe projekata: ENPV (ekonomska neto sadašnja vrijednost)



EIRR (ekonomska stopa povrata)



AC



koeficijent koristi i troškova

Početna pozicija za izračunavanje ovih indikatora su finansijski tokovi gotovine iz finansijske analize.

N

Dok postoje različite metode procjene društvenih troškova i koristi u cilju vršenja CBA, generalno gledano izdaci (troškovi) projekta bi trebalo da se opisuju u pogledu njihovih oportunitetnih troškova, dok bi se koristi (efekti) trebalo da mjere putem spremnosti društva da plati ("willingness to pay" WTP) da bi se postigao dati efekat. Budući da su WTP studije skupe, i budući da je njihovo vršenje u svrhu jednog projekta, ili čak i grupe projekata, nije moguće u početnim fazama realizacije projekta, često se koristi "tehnika transfera koristi", koja podrazumijeva ekstrapolaciju rezultata iz sličnih studija na analizirani projekat. Iako ovo ima svojih ograničenja, od koristi je u početnim fazama realizacije projekta kao u slučaju rješenja koja se sastoje od pojedinačnih razvojnih opcija. SLjedeći odjeljci se bave socio-ekonomskim troškovima i koristima. Analiza socio-ekonomskih koristi

Sljedeći socio-ekonomski troškovi su oni koji se ne razmatraju u uobičajenim finansijskim analizama, ali se moraju razmatrati u ekonomskoj analizi. Deformacije cijene sredstava za proizvodnju Obračunske cijene ili "cijene u sjenci" (engl. shadow prices) se javljaju kada na datom tržištu dođe do deformacija, što dovodi do toga da se troškovi nekog od faktora proizvodnje razlikuju od troška koje ima društvo. Tržišne deformacije mogu biti prouzrokovane monopolom, kvotama i regulacijom cijena.

5-22


Usljed postojanja konkurentnog tržišta faktorima proizvodnje u BiH, u obzir se ne uzimaju nikakve deformacije faktora. Deformacije primanja S obzirom na opseg investicija koje su potrebne u BiH, vodoprivredna rješenja bi mogla da prouzrokuju deformaciju u primanjima. Međutim, pretpostavlja se da, usljed visoke stope neazaposlenosti, neće doći do deformacija u primanjima. Poreski aspekti

T

Ne očekuje se da će vodoprivredna rješenja uključivati negativne poreske aspekte. Društveni troškovi koji nastaju iz dodatnog zapošljavanja

Analiza socio-ekonomskih koristi

R

Dodatno zapošljavanje će biti neophodno za implementaciju i funkcionisanje projekta; ne očekuje se da će ovo dovesti do deformacije na tržištu rada (i stoga se ne javljaju društveni troškovi zahvaljujući predloženim mjerama), osim ako se u BiH ne bude istovremeno vršilo intenzivno investiranje u druge sektore.

AC

Deformacije cijene sredstava za proizvodnju

Finansijkse cijene se pretvaraju u ekonomske putem prilagođavanja investicionih i operativnih troškova putem oportunitetne cijene rada od 0,7521. Pretpostavlja se da trideset i pet procenata investicionih troškova i 35% operativnih troškova otpada na radnu snagu. Što se tiče investicionih i operativnih troškova, pretpostavlja se da je 35% pomenute radne snage nekvalifikovano, sa efektivnom oportunitetnom cijenom rada jednakoj nuli. Ostali faktori konverzije su prikazani u sljedećoj tabeli. Sve cijene koje se koriste u finansijskoj analizi su prilagođena za primjenu u finansijskoj analizi, a u skladu sa ovim faktorima.

N

Tabela 5-18 Faktori konverzije

Opis Nekvalifikovana radna snaga Kvalifikovana radna snaga OStali troškovi Troškovi rada i održavanja

Faktor konverzije 0,0 0,75 0,90 0,80

Poreski aspekti Transferi uključuju sve poreze, naknade, finansijske troškove i subvencije. Ovi aspekti su izostavljeni iz CBA jer oni ne čine trošak za društvo već više funkcionišu kao sredstvo za preraspodjelu prihoda. Ovi aspekti ne doprinose povećanju ili smanjenju društvenog blagostanja. Porezi su uvršteni u faktore konverzije, dok je PDV izostavljen iz investicionih troškova. 21

http://wwwwds.worldbank.org/external/default/WDSContentServer/WDSP/IB/2010/12/15/000356161_20101215040039/Render ed/INDEX/ICR12320P055431e0only1910BOX353800B.txt

5-23


Eksproprijacija zemljišta Troškovi eksproprijacije zemljišta od privatnih lica može biti izostavljeno iz CBA ako se prenese na državu (i stoga i na društvo). Međutim, pretpostavlja se da u svrhu ekonomske analize svi troškovi eksproprijacije ostaju u proračunu budući da to zemljište ne mora nužno doći u posjed države 5.10.2 Troškovi i koristi od razvojnih opcija Konkretnije, ovo su vanjski troškovi i koristi koji će se odnositi na društvo u cjelini. Slijedeći vanjski troškovi i koristi su utvrđeni i procijenjeni:

T

Vanjski troškovi

• • • •

zamućenje vode gubitak prirodnih staništa erozija tla buka tokom izgradnje

R

Investicije u višenamjenska vodoprivredna rješenja uključuju eksterne troškove koji su detaljnije prikazani u analizi društvenog uticaja i uticaja na životnu sredinu u Modulu 2, poput:

•

•

Ekonomski gubici tokom faze izgradnje - ovo uključuje kašnjenja u saobraćaju, gubitak ekonomske prilike itd. Gubici se proračunati za svaku RO pojedinačno, na taj način pružajući ukupnu procjenu troškova za RO u cjelini. Ovi troškovi se procijenjeni na 0,20% od ukupnih investicionih troškova. Ekonomski gubici tokom faze izgradnje - što se tiče gubitaka tokom faze izgradnje: gubici su proračunati za svaku RO pojedinačno, na taj način pružajući ukupnu procjenu troškova za RO u cjelini. Ovi troškovi se procijenjeni na 2,0% od ukupnih investicionih troškova. Ostali troškovi, poput suštinske vrijednosti životne sredine, nisu procijenjeni.

N

•

AC

Eksterni troškovi takođe uključuju stavke poput:

U idelnom slučaju, ovi eksterni troškovi se smanjuju ili internalizuju u strukturu troškova investitora putem implementacije nekoliko mjera ublažavanja, a troškovi ovih mjera bi trebalo da se uvrste u finansijsku analizu. Prilikom izrade CBA trebalo bi da se u obzir uzmu oni troškovi po društvo koji se ne kompenziraju ili na neki drugi način opravdani u finansijskoj analizi. Vanjske koristi

Razvojne opcije će da proizvedu niz eksternih koristi koje nisu razmatrane u finansijskoj analizi, a moraju se razmotriti u ekonomskoj analizi za društvo u cjelini. Za višenamjenske (vodno-energetske) projekte, koristi od vodosnabdijevanja, smanjenja šteta od poplava i snabdijevanje energijom moraju da budu kvantifikovane što je više moguće da bi se omogućilo donošenje zaključaka o tome koji je princip najbolji u pogledu ispunjenja ciljeva vodoprivrednog razvoja. Ovo obuhvata:

5-24


• •

• •

Koristi od vodosnabdijevanja - oni obuhvataju procjenu koristi po glavi stanovnika koje će imati potrošači vode (stanovništvo, poljoprivreda i industrija) tokom perioda vršenja analize. Koristi usljed zaštite od poplava - procjena izbjegnute štete od poplava na poljoprivrednom zemljištu i objektima (privatnim kućama, stanovima, industrijskim objektima i poslovnim prostorima, školama i javnim objektima u poređenju sa osnovom (trenutnim stepenom zaštite od poplava). Izbjegnute štete su glavna komponenta koristi od višenamjenskih vodoprivrednih rješenja. koristi usljed ublažavanja efekata poplava - procjena smanjenja prosječnih godišnjih šteta od poplava u poređenju sa osnovom (postojećim stepenom ublažavanja efekata poplava). Ostale koristi - od rekreacije i plovidbe - nisu procjenjivane.

T

Koristi od vodosnabdijevanja:

R

Kao što je pomenuto u ovom izvještaju, pretpostavlja se da opcije strukturalnog razvoja mogu da podmire dugoročne potrebe stanovništva za vodom. Budući da za alternativne projekte vodosnabdijevanja, poput investicija u unapređenje kvaliteta vode putem prerade, smanjenja tehničkih gubitaka vode putem projekata sanacije, povećanja pouzdanog vodosnabdijevanja stanovništva putem proširenja mreže itd, nije urađen planski akt ili sličan investicioni program, nije moguće napraviti poređenje relativnog prioriteta obezbjeđenja vodosnabdijevanja putem vodoprivrednih rješenja nasuprot drugim vidovima obezbjeđenja istog.

AC

Ranije pomenuta metoda transfera koristi može se koristiti za predviđanje obima mogućih koristi. Jedna studija objavljena od strane EU22 je procijenila koristi po glavi stanovnika potpune usklađenosti sa direktivama o vodama i otpadnim vodama u zemljama kandidatima za članstvo u EU. Vodoprivredna rješenja bi služila da se obezbijedi snabdijevanje i stoga ne bi podrazumijevale potpunu usaglašenost sa takvim direktivama.

N

Stoga, ekonomska vrijednost vode je uzeta po fiksnoj stopi od 0,40 EUR po kubnom metru i pod pretpostavkom da bi dodatnih 60 litara vode po osobi dnevno bilo obezbijeđeno putem ovih rješenja. Ovo čini godišnju korist od vodosnabdijevanja po glavi stanovnika u iznosu od 8,80 EUR. Budući da svaka od razvojnih opcija obezbjeđuje vodosnabdijevanje stanovništva, uzima se da je ovaj iznos isti za sve razvojne opcije. Pretpostavlja se da će broj stanovnika koje ima koristi biti 50.000 2025. godine i dostići cifru od 265.000 do 2062. godine. Koristi u pogledu navodnjavanja Kao što je detaljnije opisano u odjeljku Error! Reference source not found., sliv Vrbasa je prioritetno područje za razvoj navodnjavanja, sa blizu 25.000 hektara zemljišta za navodnjavanje. Izuzimajući srednji tok sliva Vrbasa, koji se već navodnjava zahvaljujući drugoj brani, 23.026 hektara bi trebalo da bude navodnjeno. Izvedene su sljedeće pretpostavke za poljoprivredne proizvode na osnovu umjerenih procjena za prinose i cijene.

Tabela 5-19 Pretpostavke poljoprivrednih prinosa i prodajnih cijena

22

"Koristi od usklađenosti sa zakonodavstvom o životnoj sredini za zemlje kandidate", ECOTEC et. al. 2001. Pored ostalog, u studiji se vršila procjena visoke i niske ocjene koristi po glavi stanovnika od usklađenosti sa EU direktivama o vodama. Procjene prosječne godišnje koristi po glavi stanovnika u svim zemljama kandidatima od potpune usklađenosti kreću se od 34 do 88 EUR po glavi stanovnika za vodni sektor i sektor otpadnih voda.

5-25


Grana poljoprivrede

Dio područja % 15% 20% 15% 50%

Prosječni prinos kg/m2

Velikoprodajna Velikoprodajna cijena cijena KM/kg EUR/kg 0,994 0,51 1,015 0,52 0,602 0,31 0,427 0,22

Voće 5 Povrće 4 Gomoljasto povrće 6 Žitarice 0,5 Ukupno Izvor: Prodaja poljoprivrednih proizvoda na tržištima, 2011, Zavod za statistiku BiH

Prodajna vrijednost EUR/m2 2,54 2,08 1,85 0,11

Ponderisana prodajna vrijednost EUR/m2 0,38 0,42 0,28 0,05 1,13

Snabdijevanje energijom

R

T

Ukupno gledano, ovo predstavlja ukupnu potencijalnu prodajnu vrijednost od oko 260 miliona EUR. Pored toga, pretpostavljeno je da bi hektari zemljišta namijenjenih navodnjavanju mogli da budu korišteni za proizvodnju u periodu 2018-2030. Sa druge strane, pretpostavljeno je da bi proizvodnja na 40% raspoloživog zemljišta bila bi raspoloživa za navodnjavanje. Drugim riječima, ovo je porast u odnosu na početni status. Osim toga, ukupna brojka je umanjena za pretpostavljenih 30 miliona EUR za infrastrukturalnu investiciju kojom se obezbjeđuje voda za navodnjavanje. Budući da se sve razvojne opcije procjenjuju u pogledu potreba za navodnjavanjem, pretpostavlja se da će svaka od njih ostvariti isti profil koristi.

AC

Pretpostavlja se da su koristi od snabdijevanja energijom ugrađene u cijenu električne energije. U narednoj fazi realizacije projekta, studija energetskog sektora, u kojoj se planira količina i vrsta snabdijevanja, bi omogućila da se utvrdi stepen do kojega bi hidroenergetska rješenja prouzrokovala nepotrebnu, dodatnu konvencionalnu proizvodnju baziranu na fosilnim gorivima. Ovo bi obezbijedilo tačnu mjeru koristi od snabdijevanja energijom. Izbjegnute štete (zaštita od poplava i suša)

N

Izbjegnute štete su glavna eksterna korist od projekata zaštite od poplava i obično se izračunavaju kao razlika između šteta prouzrokovanih u osnovnom scenariju (bez novih mjera) i "investicionom" scenariju, u kojem se pretpostavlja da kod određenih poplava nema štete. Kada dođe do poplavnih događaja, intenzitet i trajanje poplave će uticati na to da će dati nivo zaštite biti prevaziđen uz različitu učestalost. Stoga, vrši se proračun integralne štete nastale usljed poplava između vjerovatnoće prevazilaženja nivoa zaštite na postojećem nivou (osnovno stanje) i vjerovatnoće prevazilaženja pri novom nivo zaštite (investicioni scenario). Štete od poplava koje premašuju nivo investicionog scenarija zaštite se vide kao slične onima u osnovnom scenariju i stoga se ne uzimaju u razmatranje. Stoga, godišnje prosječno umanjenje štete (izbjegnuta šteta) koja se može pripisati datoj višenamjenskom vodoprivrednom razvojnom rješenju se izračunava kao:

AD 





fd * f p

Gdje je: AD

izbjegnuta šteta



vjerovatnoća premašivanja mjera zaštite od poplava u datoj razvojnoj opciji

5-26




vjerovatnoća premašivanja postojećih mjera zaštite od poplava u datoj razvojnoj opciji

fd

šteta od poplava

fp

prevazilaženje vjerovatnoće poplava

AC

R

T

Zatim se proračunava područje koje se nalazi unutar krivulje učestalosti štete korištenjem grupe kontinualnih vjerovatnoća (x osa) ucrtanih u odnosu na potencijalne štete, kao što je to prikazano na sljedećem dijagramu.

N

Za ovaj proračun je potreban hidraulični model i proračun poplavljenih područja za svaku vjerovatnoću pojave poplavnog talasa (povratni period). Raspoloživi podaci nisu dozvolili korištenje hidrauličnog modale za izračunavanje profila poplava i poplavljenog područja. Mape poplavljenih područja za sliv Vrbasa nisu dostupne, a ulazni topografski i geometrijski podaci takođe nedostaju. Stoga, nije moguće izvršiti procjenu broja stambenih objekata, površine zemljišta i infrastrukture koji bi potencijalno bili ugroženi poplavama. Kao rezultat toga, nije moguće utvrditi izbjegnutu štetu usljed izgradnje grupe strukturalnih rješenja koja sadrže razvojne opcije. Stoga se ova metoda ne može koristiti. Važno je istaći da su ovi problemi tema projekta koji je u RS trenutno u fazi realizacije. Razmjera poplava po lokacijama duž riječnog toka se takođe može koristiti da se povežu gustina objekata i poljoprivrednog zemljišta da bi se utvrdila približna vrijednost ekonomskih gubitaka. Generalno gledano, ova analiza se odnosi na funkcije relativne štete za tipove namjene na bazi korištenja zemljišta. Jedan primjer funkcije štete, u slučaju stambenih područja i nepokretne imovine, je onaj gdje je stepen procenta štete y funkcija razmjere poplave x. Primijenjenja funkcija štete od poplave se bazira na podacima o šteti od strane Komisije za poplave rijeke Meze (Commissie Watersnood Maas) pomoću koje se vršila procjena štete u plavnoj ravnici rijeke Meze23. 0.01

23

Kok M. (2001.), Funkcije štete za plavnu ravnicu rijeke Meze, Interni izvještaj, JRC (Ispra), navedeno u: Genovese, Elisabetta, “Metodološki pristup procjeni štete od poplave u gradskim područjima na bazi korištenja zemljišta: Studija praškog slučaja", Evropska komisija DG, Udruženi istraživački centar, 2006.

5-27


Rezultujući faktor štete se zatim može koristiti za različite urbane kategorije korištenja zemljišta, korištenjem sljedeće formule24: ŠTETA = p * A * H * V Gdje je: p = procenat urbane površine u X korištenju zemljišta A= površina (m2) X korištenja zemljišta

V = prosječna cijena m2 zemljišta ili nekretnina

T

H = faktor razmjere štete

R

Procjena i praćenje kredibilnih podataka o ekonomskim štetama usljed poplava i suša u BiH bi trebalo smatrati prioritetom za državu kao i entitete. Postojeći nedostatak kredibilnih podataka povećava vjerovatnoću da će sredstva biti pogrešno raspoređena ili utrošena na neefikasan način. Pored toga, mjere u pogledu korišenja zemljišta, poput izvodljivosti nizvodnih nasipa, takođe treba preispitati. S druge strane, uspostavljenje plavnih ravnica se ne čini izvodljivim usljed velikog broja domaćinstava i objekata koji bi morali biti napušteni.

  

Broj događaja:

18, od čega 10 poplava i 2 suše

Broj ugroženih osoba:

403.208

Prosječan godišnji broj ugroženih osoba: 13.007 Ekonomska šteta:

N



AC

Na internet stranici po nazivom Preventionweb nalazi se procjena ekonomskih šteta od katastrofa u različitim zemljama u periodu 1980-201025. Sljedeće procjene su izvršene za BiH.



Prosječna godišnja ekonomska šteta:

298 miliona USD 9,6 miliona USD

Godine 2004, poplavni talasi su zahvatili 275.000 osoba i prouzročili štetu od 140 miliona USD. Prema izvještajima, suše su 200. i 2003. godine prouzrokovale štetu od preko 300 miliona USD. Kao što je već pomenuto, ne postoje konkretni podaci za štetu nanesenu poplavama i sušama u slivu Vrbasa. Pored toga, nisu nisu dostupni ni poplavni profili iz hirdauličnog modela. Stoga, pretpostavlja se da od 7,4 miliona EUR prosječne godišnje ekonomske štete 25% ide na poplave, 30% na suše, a ostatak na druge uzroke. Osim toga, pretpostavlja se da jedna četvrtina navedenih šteta nastaje u slivu Vrbasa. Zatim, dodatna šteta izbjegnuta zahvaljujući nekoj od razvojnih opcija u poređenju sa osnovnim statusom je proračunata na osnovu vršnih proticaja poplavnog talasa datih u Error! Reference source not

24 25

Genovese, op. cit. http://www.preventionweb.net/english/countries/statistics/?cid=22

5-28


found.. Smanjenje uticaja suše je takođe procijenjeno kao procenat smanjenja šteta u osnovnom statusu koje bi se pojavile kada ne bi postojala svaka od razvojnih opcija. U sljedećoj tabeli su sumirane prosječne izbjegnute godišnje štete za svaku razvojnu opciju. Tabela 5-20: Prosječna izbjegnuta godišnja šteta po razvojnoj opciji

Prosječna godišnja izbjegnuta šteta od poplava (EUR)

Prosječna godišnja izbjegnuta šteta od suša (EUR)

151.238

163.170

105.913

109.890

73.537

88.245

101.750

84.915

Razvojna opcija 1 Razvojna opcija 2 Razvojna opcija 3 Razvojna opcija 4 Razvojna opcija 5 Razvojna opcija 6

82.788 48.563

84.360 68.820

R

5.10.3 Rezultati ekonomske analize

T

Razvojna opcija

AC

Rezultati ekonomske analize troškova i koristi pokazuju da sve razvojne opcije donose veću korist od troškova. to je vidljivo iz slijedeće tabele. Tabela 5-21 Rezime indikatora ekonomske efikasnosti

Neto sadašnja vrijednost (NPV)

Naziv scenarija Razvojna opcija 1 Razvojna opcija 2 Razvojna opcija 3 Razvojna opcija 4 Razvojna opcija 5 Razvojna opcija 6

N

Br. 1 2 3 4 5 6

EUR -137.412.304 -126.188.440 -107.044.684 -114.401.978 -106.854.948 -51.163.904

Interna stopa povrata (IRR)

% 3,2% 1,5% 1,3% 0,1% 1,3% 3,1%

Ekonomska neto sadašnja vrijednost (ENPV) EUR 212.575.506 205.384.155 217.757.410 204.192.485 241.891.869 259.546.901

Eksterna Koeficijent stopa koristi i povrata troškova (ERR) (BCR) % 12,1% 12,9% 13,8% 13,5% 15,6% 17,2%

1,77 2,05 2,32 2,35 2,86 3,47

Sljedeće dvije tabele prikazuju situaciju u kojoj se koristi od navodnjavanja ne materijalizuju i gdje se takođe ne materijalizuju ni koristi od navodnjavanja i izbjegnute štete.

5-29


Tabela 5-22 Rezime indikatora ekonomske efikasnosti bez ostvarene koristi od navodnjavanja

Br. 1 2 3 4 5 6

Naziv scenarija Razvojna opcija 1 Razvojna opcija 2 Razvojna opcija 3 Razvojna opcija 4 Razvojna opcija 5 Razvojna opcija 6

EUR -137.412.304 -126.188.440 -107.044.684 -114.401.978 -106.854.948 -51.163.904


Ekonomska neto sadašnja vrijednost (ENPV)

% 3,2% 1,5% 1,3% 0,1% 1,3% 3,1%

Eksterna Koeficijent stopa koristi i povrata troškova (ERR) (BCR)

EUR -67.968.955 -75.160.306 -62.787.051 -76.351.976 -38.652.592 -20.997.560

% 5,5% 3,9% 3,9% 2,6% 4,8% 5,8%

-

T

Neto sadašnja vrijednost (NPV)

0,75 0,62 0,62 0,50 0,70 0,80

R

Tabela 5-23 Rezime indikatora ekonomske efikasnosti bez ostvarene koristi od navodnjavanja i izbjegnute štete

Neto sadašnja vrijednost (NPV) Naziv scenarija Razvojna opcija 1 Razvojna opcija 2 Razvojna opcija 3 Razvojna opcija 4 Razvojna opcija 5 Razvojna opcija 6

EUR -137.412.304 -126.188.440 -107.044.684 -114.401.978 -106.854.948 -51.163.904

% 3,2% 1,5% 1,3% 0,1% 1,3% 3,1%

Ekonomska neto sadašnja vrijednost (ENPV)

AC

Br. 1 2 3 4 5 6


EUR -70.184.539 -76.681.035 -63.927.109 -77.667.378 -39.830.457 -21.824.737

Eksterna Koeficijent stopa koristi i povrata troškova (ERR) (BCR) % 5,4% 3,8% 3,8% 2,5% 4,7% 5,7%

0,75 0,61 0,61 0,49 0,69 0,79

Dodatni rezultati su prikazani u Prilogu B.

N

5.10.4 Transferi koristi Svjetska komisija za brane (eng. WCD) je utvrdila da:

“Brane su činile važan i značajan doprinos razvoju čovječanstva, a koristi koje su proizašle od njih su bile znatne.”26

I nadalje, da su koristi razne: (vodosnabdijevanje domaćinstava i industrije, proizvodnja električne energije, kontrola poplava, navodnjavanje, plovidba kao i rekreacija): “U previše slučajeva je plaćana neprihvatljiva i često nepotrebna cijena za osiguravanje tih koristi, posebno u pogledu socijalnih i ekoloških aspekata, od raseljenog stanovništva, od zajednica nizvodno, od poreznih obveznika i od prirodne okoline” 27

26 27

Svjetska komisija o branama, “Brane i razvoj: Novi okvir za donosioce odluke,” Earthscan Publications, 2000. Ibid..

5-30


Prema tradicionalnoj ekonomskoj teoriji, analiza troškova i koristi se bavi utvrđivanjem da li brana i akumulacija (ili niz brana i akumulacija koje čine razvojnu opciju) stvara neto pozivitne koristi; ovu teoriju ne brine način na koji su koristi raspoređene. Nadalje, problem sa branama i akumulacijama je slijedeći: • •

koristi se realizuju sa stanovništvom izvan pogođenog područja, ili čak regije, ali glavni društveni troškovi su naneseni na lokalno stanovništvo voda za navodnjavanje donosi koristi poljoprivrednicima nizvodno, zaštita od poplava i umanjivanje posljedica suša koriste regiji, državi ili čak i drugim državama

Prema tome, podjela koristi je važna.

Ciljevi dijeljenja koristi su da se: 

R

T

Jedan pristup ovom pitanju je dijeljenje koristi. Na ovaj način vlade nastoje da izvrše povrat nekih koristi kroz autorske naknade, poreze ili nekim drugim sredstvima. Ovo se obavlja nastojanjem da se procijeni ekonomska renta. U suštini, ovo se odnosi na prihode iznad troškova koji nisu podvrgnuti normalnoj konkurenciji. Drugim riječima, jednom kada operator brane (kompanija koja obavlja poslovanje brane) koristi javne resurse (voda iz sliva rijeke Vrbas) konkurencija nije u mogućnosti osigurati isto.

N

AC

osigura dugoročna nadoknada raseljenom stanovništu zbog primjene projekta – dodatno za ublažavanje i direktnu nadoknadu za ekološke i socijalne uticaje – tok koristi od projekta trebao bi da nastavi pružati direktne koristi i sredstva za raseljene  uspostave dugoročni regionalni ekonomski fondovi za razvoj – razvoj infrastrukture, navodnjavane poljoprivrede, itd.  uspostavi partnerstvo između graditelja i lokalne zajednice – djelomično ili potpuno vlasništvo zajednice – lokalna podrška u razvoju Tipovi rješenja dijeljenja koristi uključuju:  Diljeljenje prihoda – pošto je teško mjeriti ekonomsku rentu za poslovanje brana i akumulacija (postoji samo nekoliko studija vezenih uz ovu procjenu), uobičajena praksa je da se odredi naknada bazirana na postotku prihoda koji se tada transferišu na lokalne/regionalne korisnike/budžet  Razvojni fondovi – koji se finansiraju iz prodaje energije (struje), vodne naknade, itd; takvi fondovi osiguravaju novac za ekonomski razvoj  Dijeljenje dionica ili puno vlasništvo - u ovakvim rješenjima, lokalne vlasti formalno dijele rizike i koristi predloženog (predloženih) rješenja  Porezi - drugi način da se izbjegne procjena ekonomske rente je da se odredi porez koji se plaća regionalnim ili lokalnim vlastima  Povlaštene cijene – omogućavanje povlaštenih cijena struje ili vode za pogođeno stanovništvo se može koristiti da se prošire koristi.

Primjeri uspješnih rješenja dijeljenja koristi se mogu pronaći u Norveškoj i u Kanadi. S obziron na navedeno, Columbia River Trust (Povjereničko društvo Rijeka Kolumbija) je izuzetno uspješno. Osnivanje Društva je bazirano na Sporazum za rijeku Kolumbija koji je potpisan sa SAD 1964. godine. U isto vrijeme kada je Sporazum potpisan, SAD su već jako razvile korišćenje rijeke, često sa višenam-

5-31


jenskim projektima koji uključuju električnu energiju, kontrolu poplava, navodnjavanje i rekreaciju. Nije bilo razvojnih projekata sa strane Kanade.

AC

R

T

SAD su imale ciljeve da povećaju zaštitu od poplava i proizvodnju električne energije u svojim hidroelektranama (neke su bile protočne, bez dovoljnih akumulacija za potpuno korišćenje ukupnog godišnjeg dotoka vode, odnosno bez mogućnosti značajnijeg izravnanja voda). Nasuprot tome, ciljevi Kanade su bili bazirani na želji za dodatnom električnom energijom za vlastite potrebe, ali nije bila potrebna zaštita od poplava. Prema Sporazumu, trebalo je da Kanada izgradi tri velike akumulacione brane kako bi se osigurale koristi za SAD nizvodno. Zauzvrat, Kanada je dobila unaprijed fiksirano plaćanje koje predstavlja neto sadašnju vrijednost za koristi u sastavu zaštite od poplava, plus pravo na polovinu dodatno proizvedene električne energije zbog dodatne akumulacije i regulacije protoka. Električna energija je prodana od kompanije British Columbia kupcima u SAD na osnovu 30-godišnjeg ugovora za unaprijed određeno plaćanje od 254 miliona USD; ovaj iznos je bio dovoljan da se plate projekti iz sporazuma, plus hidroenergetska postrojenja za proizvodnju električne energije na jednoj od tih brana. Bazirano na činjenici da je, kao rezultat izgradnje brane u Sjevernoj Americi u 1960-im godinama, izvršeno raseljavanje stanovništva, poplavljena su visoko vrijedna zemljišta, zajedno sa arheološkim i ostalim važnim mjestima. U 1990- im godinama je od lokalne vlasti osnovano Povjereničko društvo sliva rijeke Kolumbija (CBT-Columbia Basin Trust) da bi se osigurala pravedna raspodjela trajnih (ostvarivanih) koristi. Društvo CBT je dobilo udio od dobiti koja proizilazi iz prodaje električne energije kupcima iz SAD, a dio od toga je bio investiran u investicije u van-energetskom sektoru. Društvo CBT je takođe dobilo podršku za nadoknadu operativnih troškova od strane vlade provincije. Trenutno, Društvo CBT upravlja zadužbinom od 321 milion kanadskih dolara za investicije i programe. To pokriva investicije, uključujući i investicije u van- energetski sektor, kao i podjelu dobiti kroz programe – projekti i usluge koji se odnose na socijalne, kulturne, ekonomske i ekološke uslove u regiji. Društvo CBT je bilo veoma uspješno rješenje podjele dobiti.

N

U BiH, mnogo zakona i propisa28 omogućavaju naplatu naknada i drugih plaćanja, kao na primjer, za korištenje prirodnih resursa za proizvodnju električne energije (RS). Dok su na snazi takvi mehanizmi opseg koristi koje se mogu podijeliti je vrlo malen. Na primjer, u RO# 1, jednom kada će sve brane koje čine rješenje biti u punoj upotrebi, otprilike 870.000 EUR se može naplaćivati i upotrijebiti za koristi pogođenog stanovništva. Uporedivši to sa infrastrukturnim potrebama u slivu rijeke Vrbas29 ovaj iznos je beznačajan. Ostale razvojne opcije mogu prikupiti znatno manje sredstava od RO#1. Zbog toga je preporučljivo da se provede studija podjele koristi za infrastrukturne potrebe koje utiču na vodosnabdijevanje, kvalitet i upravljanje slivom rijeke Vrbas, kao i studije o ekonomskoj renti koja se može prikupljati od operatora brana, tako da se više sredstava od ove rente može prikupiti i podijeliti na pogođeno stanovništvo.

28

Zakoni o vodama u FBiH i RS, na osnovu kojih se vrši naplata posebnih naknada za vodoprivredu za različite namjene potrošnje vode, a naplaćena sredstva se raspodjeljuju u svrhu izgradnje i održavanja vodoprivredne infrastrukture. Ukaz o taksama za korištenje prirodnih izvora u svrhu proizvodnje električne energije (u RS), na osnovu kojeg se naknada za hidroakumulacije plaća u opštini u kojoj se objekat nalazi. Ovakve vrste naknada se smatraju opštinskim prihodima i uplaćuju se na poseban račun u svrhu korištenja na sljedeći način: 70% iznosa ide na kreditnu podršku za razvoj preduzeća, zatim izgradnju primarne infrastrukture (vodovod, kanalizacija, toplovod, lokalni putevi i zaštitu životne sredine. Po stopi naplate od 0,005 KM/KWh, koja bi se plaćala kvartalno, prikupljeni iznos za Razvojnu opciju 1 iznosio bi oko 73.000 EUR godišnje. 29 Na primjer, približno 50 miliona EUR je potrebno za tretman otpadnih voda u Banjaluci

6-1


Konačni prijedlog hidroenergetskog razvoja

6.1

Uvod

T

6

U okviru ovog projekta dat je obiman izvještaj o hidroenergetskim razvojnim opcijama - izvještaj Modula 2 - u kojem je prikazan potencijal iskorištenja hidroenergije sliva rijeke Vrbas.

AC

R

Dva bazna dokumenta za formiranje izvještaja Modula 2, bili su OSNOVA iz 1987. i Inovirana osnova iz 1997. Ovi dokumenti sadrže detaljan prikaz predloženih i, u to vreme, usvojenih rješenja za hidroelektrane na rijeci Vrbas i njenim glavnim pritokama. Pošto od tada nije izdat nijedan drugi službeni dokument, ova dva dokumenta i dalje ostaju na snazi, što indirektno ukazuje na to da su i rješenja za hidroelektrane predložena u njima takođe još na snazi. Već nekoliko godina pokušava se ukazati na potrebu da se neka od predloženih rješenja za hidroelektrane u OSNOVI izmijene. Nedavno su objavljene brojne studije o hidroelektranama, od kojih su neke nastale kao rezultat odobrenih koncesija za male hidroelektrane, a neke kao rezultat inicijativa tri Elektroprivrede da se istraže različiti načini iskoristivosti lokacija hidroelektrana predloženih u OSNOVI.

N

Projektni zadatak za Projekat Vrbas, posebno ukazuje na to da sljedeće nove dokumente – studije, treba razmotriti u okviru Modula 2, i da predložena nova rješenja za hidroelektrane treba analizirati i uporediti sa rješenjima iz OSNOVE: • •

Studije za HE Han Skela, HE Vinac i HE Babino Selo na rijeci Vrbas Studije za HE Ugar Usce, HE Ivik i HE Vrletna Kosa na rijeci Ugar.

Pored ovih novih studija, navedenih u Projektnom zadatku, u okviru ovog Vrbas projekta ponovo su razmotrene i sve druge studije dobijene od zainteresovanih strana (elektroprivreda, ministarstava itd.), a rješenja su analizirana i upoređena sa rješenjima iz OSNOVE.

Izvještaj Modula 2 prikazuje rezultate uradjene analize i rangira rješenja za hidroelektrane na osnovu ekonomskih i multikriterijumskih analiza (MKA). Ovo sada pruža dobru osnovu za Modul 3 - Izvještaj o razvoju integrisanog upravljanja vodama - koji obuhvata druge potrošače vode (npr., vodosnabdjevanje, navodnjavanje, ekologiju, turizam, ribolov itd.). U izvještaju Modula 2 naglašeno je da su velike akumulacije dodirna tačka između potrošača hidroenergije i drugih potrošača vode. Velike akumulacije su jedine strukture koje omogućavaju aktivno upravljanje vodnim režimom unutar sliva rijeke Vrbas tokom cijele godine (zadržavanjem vode tokom perioda sa velikim količinama voda i ispuštanjem vode tokom sušnih perioda). Kao takve,

6-2


velike akumulacije imaju visok status i prioritet kao moćna sredstva za integrisano upravljanje vodama unutar sliva. Različite kombinacije rasporeda velikih akumulacija unutar sliva rijeke Vrbas uzimane su u obzir kao različite razvojne opcije (RO) za integrisano upravljanje vodama. Izazov u ovom slučaju je bio da se zadovolje potrebe za vodom unutar sliva za dva vremenska okvira - 2020. i 2040. Razmatrano je ukupno šest razvojnih opcija, koje su rangirane na osnovu multikriterijumske analize (vidi Poglavlje 5).

T

Konačno razvojno rješenje za hidroelektrane unutar sliva rijeke Vrbas zavisi od razvojne opcije integrisanog upravljanja vodama koja će biti usvojena. Usvojena kombinacija velikih akumulacija Razvojna opcija (RO) - ima prioritet zbog činjenice da uzima u obzir i zadovoljava potrebe svih potrošača vode, a ne samo hidroelektrana. Na primjer, u slučaju gdje se pokaže da velika akumulacija nije potrebna, umjesto nje se mogu predložiti izvodljiva rješenja za hidroelektrane sa malim akumulacijama.

6.2

AC

R

U narednom tekstu će, prije svega, biti predstavljeni rezultati iz Modula 2, koji su bitni za izvještaj Modula 3. Dalje, mogući razvoj hidroelektrana biće predstavljen u skladu sa Razvojnom opcijom za integrisano upravljanje vodom u slivu. Da bi se bolje shvatio prijedlog za hidroelektrane, svaka pritoka će biti predstavljena posebno, a glavni tok rijeke Vrbas biće podijeljen u 5 poteza, kao što je urađeno i u izvještaju Modula 2. Dalji koraci koje treba preduzeti u vezi sa razvojem hidroelektrana u slivu dati su u odjeljku Diskusija i zaključci.

Rezultati iz Modula 2

N

6.2.1 Proizvodnja i potrošnja električne energije u BiH – sadašnje i buduće stanje Podaci koji su predstavljeni u izvještaju Modula 2 jasno pokazuju da BiH ne samo da zadovoljava svoje potrebe za električnom energijom, nego takođe stvara i viškove. Ovo je sigurno posljedica niske potrošnje električne enrgije u BiH, prvenstveno zbog loše ekonomske situacije. Proizvodnja i potrošnja električne energije u BiH u posljednjih nekoliko godina data je na Slika 6-1.

Slika 6-1: Proizvodnja u potrošnja električne energije u BiH u posljednjih nekoliko godina

6-3


Ovaj grafikon pokazuje da je prosječna godišnja potrošnja za godine 2004 - 2010 bila oko 11.500 GWh, dok je prosječna godišnja proizvodnja za isti period bila oko 13.500 GWh. Ovo jasno pokazuje da u današnjem vremenskom okviru postojeće elektrane u BiH zadovoljavaju sve potrebe i da čak postoji i višak za izvoz. Trendovi i projekcije potrošnje električne energije za BiH detaljno su predstavljeni u okviru izvještaja Modula 2 i sumirani na ispod. GWh

Očekivanitrendovipotrošnje el. energije u prenosnoj mreži

R

T

18.000 16.000 14.000 12.000 10.000 8.000 6.000 4.000 2.000 0

Realistični scenario Pesimistični scenario

AC

Optimistični scenario

2000 2002 2004 2006 2008 2010 2012 2014 2016 2018 2020 godina

Slika 6-2: Očekivani trendovi u potrošnji električne energije u prenosnoj mreži

N

Očekivani rast potrošnje električne energije u prenosnoj mreži u BiH, kao što je prikazano na , zasnovan je na sljedećim pretpostavkama: • • •

Optimistični scenario - porast potrošnje u skladu sa Studijom o energetskom sektoru BiH Realistični scenario - porast potrošnje u skladu sa rastom BDP u BiH Pesimistični scenario - porast potrošnje po osnovnom scenariu, ali korigovan u skladu sa Indikativnim razvojnim planom proizvodnje.

• Tako je, kao što se može vidjeti na , , očekivana potrošnja električne energije nakon 2020. procijenjena na oko 15.000 GWh godišnje. Ova vrijednost je iznad prosječne proizvodnje električne energije koja se proizvodi danas. Shodno tome, ovo je dobar pokazatelj koji pokazuje da današnji kapaciteti neće biti dovoljni da zadovolje potražnju za 10 godina. Dakle, biće potrebno više elektrana da se zadovolje ova povećana potraživanja. Pošto je za planiranje i izgradnju elektrana, od faze preliminarnog planiranja do puštanja u pogon, obično potrebno nekoliko godina godina, jasno je da je danas pravo vrijeme za planiranje i započinjanje procesa koji će rezultirati izgradnjom novih elektrana. Opšti globalni trend je, da se podstiče korišćenje obnovljivih izvora energije u odnosu na upotrebu fosilnih goriva. Ovo, stoga, ukazuje na to da je hidroenergija veoma cijenjen izvor koji treba razvijati u skladu sa strategijom i politikom zacrtanom za energetski sektor u BiH. Shodno tome, da bi se

6-4


slijedila ova politika i trend, potrebno je da planiranje iskoristivosti hidroenergije u okviru površine sliva rijeke Vrbas postane dio gore pomenute strategije.

N

AC

R

T

6.2.2 Opšte činjenice o predloženim HE u OSNOVI Načini korišćenja hidroenergije u slivu rijeke Vrbas detaljno su analizirani u OSNOVI iz 1987., gdje je predloženo ukupno 60 rješenja za HE (Slika 6-3).

Slika 6-3: Distribucija predloženih HE u okviru sliva rijeke Vrbas (u skladu sa OSNOVOM)

6-5


U to vrijeme, u funkciji su već bile tri velike HE- Jajce 1, Jajce 2 i Bočac. Od tada, izgrađene su samo tri male HE (Divič na Vrbanji, MHE 2 i MHE 3 na uzvodnom dijelu Vrbasa), a jedna je u procesu izgradnje (Melina - nazvana Novakovći na Ugru). Tako, od 60 HE predloženih u OSNOVI, ostalo je 53 HE čija izgradnja još nije započela. HE od preko 10MW predložene u OSNOVI nazvane su "velike", a one manje od 10MW "male"; stoga bi se moglo zaključiti da je po OSNOVI predloženo: • •

Ukupno 15 velikih HE (tri već izgrađene) sa ukupno 475MW instaliranog kapaciteta (190MW već izgrađeno) Ukupno 45 malih HE ( sa 41 manjom od 5 MW) sa ukupno instaliranim kapacitetom od 105MW

R

T

Kao rezultat toga, ukupni instalirani kapacitet svih predviđenih HE u slivnom području rijeke Vrbas je oko 580 МW. HE koje još nisu izgrađene imaju ukupan kapacitet od oko 390MW. Od ovog neiskorišćenog hidropotencijala, 12 nerealizovanih velikih HE ima kapacitet od 285 MW, dok kapacitet 45 malih HE čini ostatak od samo 105 MW. HE sa najvećim instaliranim kapacitetima takođe imaju i najveću proizvodnju energije. Velike HE - one izgrađene (osjenčene sivim), kao i neizgrađene - predstavljene su u sljedećoj Tabela 6-1. Većina HE se nalazi na samoj rijeci Vrbas, a samo dvije (Janjske Otoke i Vrletna Kosa) se nalaze na glavnim pritokama.

AC

Tabela 6-1: Velike HE - projekti predloženi u OSNOVI HE

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

Bočac (1981) Jajce 1 Banja Luka Niska Krupa Han Skela Visoka Jajce 2 Janjske Otoke Vrletna Kosa Trn Razboj Laktaši Ugar Ušće Novoselija Kosjerovo Babino Selo

N

Br.

Pin (MW) 110,0 60,0 37,5 36,6 34,7 30,0 29,6 25,5 24,0 16,9 16,2 15,6 13,4 13,3 11,1

Ovdje se može naglasiti da je većina velikih HE povezana na neku vrstu akumulacije. U stvari, u OSNOVI ima 16 HE koje su povezne sa akumulacijama, od kojih su 8 na akumulacijama sa zapreminom dovoljnom za sezonsku regulaciju prirodnih dotoka. Ostalih 8 HE su na akumulacijama sa zapreminama dovoljnim samo za dnevnu regulaciju prirodnih dotoka. Akumulacije sa mogućnošću sezonske regulacije dotoka označene su kao "velike", a akumulacije sa mogućmošću dnevne regulacije dotoka kao "male". Spisak predloženih HE na akumulacijama iz OSNOVE dat je u sljedećoj Tabela 6-2.

6-6


Tabela 6-2: Spisak predloženih HE sa akumulacijama unutar sliva rijeke Vrbas (iz OSNOVE)

Šiprage Vrletna Kosa Gornji Vakuf Han Skela Visoka Janjske Otoke Grabovica Staro Selo Čelinac Bočac (1981) Ugar Ušće Babino Selo Banja Luka Niska Krupa Jajce II - povećano 3m Novoselija Jajce I

Korisna zapremina (Mm3) 54 95 52,5 218 72,5 35 11,4 43 42,9 3,2 6,5 7,6 5,75 3,3 2,14 1,7

=Vus/Vavg

Veličina akum.

0,661 0,502 0,409 0,305 0,280 0,238 0,195 0,103 0,017 0,015 0,010 0,003 0,002 0,002 0,001 0,001

VELIKA VELIKA VELIKA VELIKA VELIKA VELIKA VELIKA VELIKA mala mala mala mala mala mala mala mala

T

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

HE i akumulacija

R

Br.

AC

Sposobnost akumulacija da regulišu dnevne ili sezonske dotoke veoma je važna za HE na njima. Osim protočnih tipova HE koje proizvode energiju na osnovu trenutnog dotoka, HE na akumulacijama nisu tako zavisne od trenutnog dotoka. Akumulacije mogu da akumuliraju dotoke tokom određenih perioda (satima, danima ili mjesecima) kada je potražnja za električnom energijom niska i da ih ispuštaju u vršnim periodima, omogućujući tako planiranje i regulaciju u okviru elektroenergetskog sistema. Tako je iz aspekta proizvodnje hidroenergije rangiranje HE na osnovu sposobnosti akumulacije veoma važan faktor, a ono izgleda ovako: Visoko rangirane HE su uvijek HE na velikim akumulacijama, pošto one daju najkvalitetniju energiju (omogućavajući pokrivenost potražnje za električnom energijom čak i pri najvećoj sezonskoj potrošnji). HE na malim akumulacijama rangirane su niže, ali su takođe važne, jer mogu da pokriju potražnju za električnom energijom pri najvećoj dnevnoj potrošnji. HE bez akumulacijskih zaliha su najniže rangirane, pošto nemaju nikakvu kontrolu nad sopstvenom proizvodnjom. Njihova proizvodnja u potpunosti zavisi od dotoka, i kada je dotok mali, nema proizvodnje, bez obzira da li je potražnja velika ili mala.

N

• •

•

Osim što su visoko rangirane kao HE, velike akumulacije su visoko rangirane iz perspektive upravljanja vodnim resursima, kao što je opisano u ranijim poglavljima. U stvari, samo velike akumulacije omogućavaju neku vrstu kontrole i regulacije protoka za potražnju vode (vodosnabdjevanje, navodnjavanje, poboljšanje niskog protoka). Zato je velikim akumulacijama dat prioritet kao višenamjenskim projektima i zato se ove akumulacije analiziraju i tretiraju posebno u Modulu 3.

6-7


6.2.3 Zaključak o uticajima i promjenama predloženih rješenja nakon OSNOVE Generalni zaključak o uticajima i promjenama predloženih rješenja HE predloženih u vrijeme OSNOVE je, da su troškovi eksproprijacije porasli u izvjesnoj mjeri za sljedeće projekte: • • •

tamo gdje su predviđene veće akumulacije (Gornji Vakuf, Janjske Otoke, Čelinac, Grabovica, Šiprage, itd.) u ravnoj dolini rijeke nizvodno od Banja Luke (Trn, Laktaši, Kosjerovo, Razboj) u ravnoj dolini rijeke između Gornjeg Vakufa i Donjeg Vakufa (Sarajvilić, Humac, Zagorušnica, Bugojno, Tomići, Jusići).

T

Ovo se može očekivati pošto su gore navedena područja blizu poljoprivrednog zemljišta pogodnog za stambenu izgradnju i pošto se nalaze duž putnih koridora. Takav razvoj za posljedicu ima povećanje cijena zemlje i imovine, što utoliko povećava troškove eksproprijacije bilo kakvog hidroenergetskog ili vodoprivrednog razvoja.

R

Slična situacija postoji i duž rijeke Vrbanje, gdje su na lokaciji planiranih derivacionih kanala izgrađene kuće. Ova situacija je takođe otkrila problem netačnih topografskih podataka koji su korišćeni u OSNOVI, što dovodi do ostvarivanja manjih padova nego što je prvobitno predviđeno.

AC

Štaviše, postoje neke specifične HE, kao što su Krupa, Banja Luka Niska i Novoselija, koje se nalaze na područjima od interesa za druge potrošače vode (npr., rafting), koji su u međuvremenu zauzeli ovo područje (nakon što je objavljena OSNOVA). U takvim slučajevima moraće se postići kompromis da bi se nastavilo sa investicijama. Konačno, postoje neke planirane HE na rijeci Ugar koje su specifične po položaju i koje se sada nalaze u graničnoj zoni između dva entiteta - što znači da će dva entiteta morati da sklope sporazum o korišćenju predloženih HE.

N

6.2.4 Zaključci razmatranja nedavno izrađenih novih studija o HE Projektni zadatak za ovaj projekat Vrbas, posebno je ukazao na zahtjev da se razmotre sljedeće tri nove studije: • •

•

Studija predizvodljivosti za HE Han Skela na rijeci Vrbas (Investitor EP HZHB, 2007) Studija predizvodljivosti za HE Ugar Ušće, Ugar Ivik i Ugar Vrletna Kosa na rijeci Ugar (Investitor EP HZHB, 2007) Dokumentacija koja se odnosi na HE Babino Selo i Vinac (Investitor EP BiH).

Pored ove tri studije, COWI tim je pregledao više dokumenata koje je dobio od ministarstava, agencija, elektroprivreda - čiji predstavnici čine Upravni odbor ovog projekta. Ove dodatne studije mogu se podijeliti u dvije grupe: • •

Dobijene od EP RS - Studija o HE u dijelu sliva rijeke Vrbas koji se nalazi u RS - HIS Vrbas, pripremio Institut "Jaroslav Černi", 2010. za EP RS Druge studije - uglavnom studije o MHE na rijeci Vrbanji, i nekoliko studija za rijeke Ugar i Pliva, pripremljene od strane različitih projektantskih preduzeća za privatne koncesionare.

6-8


Studije na koje ukazuju Projektni zadaci i koje su gore spomenute bile su na takvom nivou tehničke pripremljenosti da su omogućavale odgovarajući tehnički i ekonomski pregled predloženih rješenja, kao i poređenje sa rješenjima iz OSNOVE. Brojne druge studije, uglavnom studije za privatne koncesionare, nisu elaborirane na takvom tehničkom nivou da bi omogućile odgovarajući tehnički i ekonomski pregled, te iako su predstavljene u Modulu 2, nisu se mogle razmatrati na adekvatan način u okviru ovog projekta. Većina novih studija je razmatrala rješenja/opšte lokacije iz OSNOVE, ali umjesto određenog rješenja sugerisanog u OSNOVI, predlagane su sljedeće dvije generalne alternative:

•

Novo rješenje sa jednom manjom HE na istoj ili sličnoj lokaciji kao u rješenju iz OSNOVE, ali sa manjom branom, akumulacijom, instaliranim kapacitetom i proizvodnjom energije, i Nova rješenja koja se sastoje od nekoliko manjih HE u nizu, na istom potezu rijeke, dok je u OSNOVI predloženo samo jedno rješenje.

T

•

R

U oba gore navedena slučaja očigledan je isti trend - generalno se napuštaju velika rješenja (velike HE) u korist više manjih na istoj lokaciji. Glavni razlog za jedan takav trend, na koji je ukazano u novim studijama, prvenstveno je problem eksproprijacije zemljišta i kuća (faktor preseljenja) u slučaju većih akumulacija, ili kupovina zemlje i kuća od privatnih vlasnika u slučaju manjih rješenja.

AC

Na osnovu iskustva razvijenih zemalja Evrope, veća rješenja su uvijek imala prioritet u državnoj strategiji, pošto su ekonomski opravdanija. Generalno, izgradnja manjih HE bi započela na lokacijama tek nakon što su veća i opravdanija rješenja već iskorištena. Naravno, u nekim slučajevima gdje su problemi na lokacijama većih HE toliko ozbiljni, treba postići kompromisno rješenje.

N

6.2.5 Rangiranje svih analiziranih rješenja na osnovu ekonomskih pokazatelja Izvještaj iz Modula 2 dao je detaljni prikaz o svih analiziranih rješenja, njihove tehničke i ekonomske karakteristike, kao i o parametre njihove izvodljivosti. Među analiziranim rješenjima bio je jedan broj neizgrađenih HE predloženih u OSNOVI (ukupno 53), ali i rješenja predložena u novijim studijama (ukupno18). Shodno tome, rangirano je ukupno 71 rješenje na osnovu ekonomske analize. Radi boljeg razlikovanja rješenja iz OSNOVE i novih rješenja, novim rješenjima je dodan sufiks "N". U izvještaju Modula 2 data je lista svih rangiranih rješenja (Vidi Modul 2 - Tabela 9.1). Rješenja su rangirana na osnovu različitih ekonomskih pokazatelja na sljedeći način:

• • • •

PIT - prosječni inkrementalni troškovi (AIC) ENPV - ekonomska neto pozitivna vrijednost (ENPV) ESP - ekonomska stopa povrata (ERR) OKT - odnos koristi i troškova (BCR)

Rangiranje zasnovano na ovim pokazateljima otkrilo je da su u svakom slučaju prvih 20 uvijek ista rješenja. Prvih 20 rješenja na osnovu PIT pokazatelja su:

6-9


• • • •

Na rijeci Vrbas: Banja Luka Niska, Babino Selo, Bočac 2N, Krupa, Vinac N, Jusići, Krupa 218N, Tomići, Bugojno, Sarajvilić, Grbići 204N, Na rijeci Plivi: Glavica I N, Glavica Na rijeci Janj: Janjske Otoke Na rijeci Vrbanji: Obodnik 1N, Obodnik 2N, Grabovica N, Gradina, Vrbanjci, Šibovi

Glavni zaključci ekonomske analize su:

•

AC

•

T

• • •

Mnoga visoko rangirana rješenja nalaze se na rijeci Vrbas i pokazuju veću izvodljivost od drugih rješenja. HE na rijeci Plivi - Glavica je gotovo broj jedan po svim ekonomskim rangiranjima. Nova rješenja na rijeci Vrbanji, kao što su Obodnik i Grabovica, nalaze se u prvih 20. Rješenja koja se odnose na rijeku Ugar nisu u ovoj grupi, što pokazuje njihovu slabiju ekonomsku izvodljivost. Ono što je iznenađujuće, Janjske Otoke, višenamjensko rješenje sa prioritetom za vodoprivredu, visoko je rangirano sa kompletnim troškovima koje se dodjeljuju HE. Međutim, dio ovih troškova bi trebali pokriti drugi potrošači (t.j. vodoprivreda), tako da ovo rješenje bude još bolje rangirano. Ovo pokazuje da ovom rješenju treba posvetiti posebnu pažnju. Očekivalo se da rješenja koja uključuju višenamjenske akumulacije budu niže rangirana, kao što i jeste slučaj. To je zbog činjenice da su svi investicioni troškovi brane, pomoćnih strukutura i eksproprijacije preneseni na HE, što nije u potpunosti korektno, pošto bi veliki dio trebalo prenijeti na druge potrošače vode (t.j., vodosnabdjevanje, navodnjavanje, povećanje minimalnih protoka).

R

•

6.2.6 Rangiranje rješenja na osnovu multikriterijumske analize Multikriterijumske analize za rangiranje rješenja urađene su za ukupno 63 rješenja. Višenamjenska rješenja - rješenja sa velikim akumulacijama – nisu razmatrana, pošto se odluka o neophodnosti izgradnje velikih akumulacija mora donijeti posebno na osnovu potražnje drugih potrošača vode – vodoprivrede kao prioriteta.

N

Na osnovu primijenjenih multikriterijumskih analiza, urađeno je rangiranje rješenja. Prvih 20 rješenja predstavljeno je u Tabela 6-3. Tabela 6-3: Prvih 20 rješenja iz multikriterijumske analize urađene za Modul 2

6-10


Rangiranje dobijeno multikriterijumskom analizom bilo je početna tačka za ukazivanje na kratku listu područja i lokacija koje su najpodesnije za razvoj ekološki održivih hidroenergetskih postrojenja. Visoko rangirana rješenja su uglavnom rješenja locirana na srednjem potezu rijeke Vrbas. Postoje takođe neka rješenja locirana na rijekama Ugar, Pliva i Vrbanja. Mnogo novih rješenja, koja u stvari treba da zamijene neka od rješenja iz OSNOVE, takođe je uključeno u ovu grupu.

1. 2. 3. 4. 5.

Bočac 2N Banja Luka Niska Krupa Krupa 218N Grbići 204 N

T

Područje 1 - Srednji dio rijeke Vrbas od Bočca do Banja Luke Sljedećih 5 rješenja iz ovog područja rangirano je na osnovu multikriterijumske analize u prvih 20 na sljedeći način:

R

Neka rješenja isključuju druga - rješenje iz OSNOVE isključuje nova rješenja (označena sa N).

AC

Multikriterijumska analiza je pokazala da su Banja Luka Niska i Krupa među najvišim rangiranim rješenjima. Ali ova posebna područja imaju jedan veoma specifičan problem zbog rafting staza; jedno u zoni HE Krupa i jedno u zoni HE Banja Luka Niska. Alternativu ovome predstavljaju tri mjesta - Bočac 2N, Krupa 218N and Grbići 204 N - umjesto dva, i ona je još održiva, pošto sva tri mjesta spadaju u grupu najviših rangiranih rješenja. Ovo rješenje bi sačuvalo jednu od rafting staza kod Banja Luke Niske. Druga varijanta za očuvanje gornje rafting staze, zamjenom rješenja Krupa 218N rješenjem Krupa 214N, nije atraktivna, pošto je održivost rješenja Krupa 214N upitna.

N

Područje 2 - Dio rijeke Vrbas od Donjeg Vakufa do Jajca Sljedeća tri rješenja iz ovog područja multikriterijumska analiza rangira u prvih 20, i to sljedećim redom: 1. Babino Selo 2. Han Skela N 3. Vinac N Babino Selo je rješenje koje je predloženo u OSNOVI, a onda je EP BiH predložila njegovu izgradnju u budućnosti. Visok položaj Babinog Sela na rang listi pokazuje da je to bio dobar izbor. Rješenja Han Skela N i Vinac N takođe su veoma visoko rangirana, ali se podudaraju sa lokacijom predložene višenamjenske velike akumulacije Han Skela Visoka. Ako se Han Skela Visoka ne realizuje, onda su ova dva navedena rješenja Han Skela Niska i Vinac N izuzetno održiva - opravdana. Područje 3 - Donji dio rijeke Ugar Jedno novopredloženo rješenje na rijeci Ugar bilo je visoko rangirano, Ugar Ušće N. Ovo rješenje bi bilo krajnje preporučljivo, ali njegov uspor (na nadmorskoj visini od 350 m) mogao bi da ugrozi predloženo rješenje iz OSNOVE vezano za višenamjensku akumulaciju Vrletna Kosa. Moguće rješenje u tom slučaju moglo bi da bude promjena tipa HE za Vrletnu Kosu - umjesto derivacione da postane pribranska. U tom slučaju visoka Vrletna Kosa i Ugar Ušće N mogli bi se realizovati u obliku kaskade.

6-11


Područje 4 - Rijeka Pliva uzvodno od Šipova U svim multikriterijumskim analizama, jedno rješenje za rijeku Plivu uvijek je veoma visoko rangirano. To je Glavica 1N, koja je izuzetno održiv prijedlog.

1. 2. 3. 4. 5.

Grabovica N Obodnik 2N Obodnik 1N Gradina Vrbanja Ia

T

Područje 5 - Rijeka Vrbanja Sljedeća rješenja za rijeku Vrbanju su bila visoko rangirana:

R

Naravno, gore navedenih šest rješenja značajno zavise od ishoda analiza Modula 3, koje su izvršile procjenu tri velike akumulacije na rijeci Vrbanji, naime: Čelinac, Grabovica i Šiprage. Ako bi se ove tri akumulacije realizovale, onda instalirani kapaciteti navedenih šest nizvodnih rješenja prikazanih gore bi trebali biti preispitani.

AC

Realizacija ovih velikih akumulacija je uvijek bila veliki problem (t.j. tokom perioda OSNOVE i sada), pa čak i kada bi se donijela odluka da se nastavi sa ovim rješenjima, vremenski rok za njihovu realizaciju (t.j., najviše eksproprijaciju) i realizaciju pratećih sistema navodnjavanja u Lijevče Polju bio bi prilično dugačak. Konsultant vjeruje da bi u ovom slučaju najpragmatičnije rješenje moglo da bude da se prvo realizuju veća rješenja koja su razmatrana u izvještaju Modula 3, a onda da se fokusira na manja rješenja kada se bude znalo koliko većih će biti realizovano. Područje 6 - Rijeka Vrbas od Gornjeg Vakufa do Donjeg Vakufa Rješenja iz ovog poteza rijeke Vrbas bila su visoko rangirana i u OSNOVI. U ovom slučaju, sljedeća rješenja spadaju u grupu prvih 20:

N

1. Bugojno 2. Tomići 3. Jusići

U skladu sa ovim rangiranjem, preporučuju se navedena tri rješenja. Jedan poseban problem na koji treba obratiti pažnju u ovom slučaju je to, što je područje gdje su locirana rješenja urbanizovano i moralo bi se raseliti. 6.2.7

Zaključci iz Modula 2 koji se odnose na odgovarajuće HE u okviru sliva rijeke Vrbas Glavni zaključak u vezi odgovarajućih HE u slivu rijeke Vrbas je da iako je multikriterijumska analiza iz Modula 2 otkrila veoma izvodljiva rješenja za proizvodnju energije, konačna odluka o izboru i rasporedu HE mora biti donesena nakon analiza i donošenja odluka o neophodnosti velikih akumulacija za vodoprivredne svrhe.

6-12


6.3

Razvojne opcije integrisanog upravljanja vodama i HE

U prethodnim poglavljima ovog izvještaja analizirane su različite razvojne opcije integrisanog upravljanja vodama koje uključuju kombinacije velikih akumulacija. U svakoj razvojnoj opciji koja je uzeta u obzir predstavljene su različite kombinacije velikih akumulacija. Neke od velikih akumulacija su isključene, a neke uključene u svakoj opciji. Kao što je rečeno u prethodnom dijelu, konačni prijedlog realizacije rješenja za HE zavisiće od toga koja će akumulaciona mjesta biti uključena ili isključena.

Gornji Vakuf na rijeci Vrbas Han Skela Visoka na rijeci Vrbas Janjske Otoke na rijeci Janj Vrletna Kosa na rijeci Ugar Čelinac na rijeci Vrbanji Grabovica na rijeci Vrbanji Šiprage na rijeci Vrbanji.

R

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

T

U ovoj studiji Modula 3 u obzir je uzeto sljedećih sedam velikih akumulacija:

AC

Postoji i jedan primjećen izuzetak od ovog spiska. U OSNOVI iz 1987. predloženo je jedno "veliko" akumulaciono mjesto koje se zove Staro Selo. Ova akumulacija nije uzimana u obzir u okviru razvojnih opcija, ni u ovoj studiji ni u Novoj osnovi iz 1997. Razlog je to što Staro Selo ima neznatan uticaj na kontrolu vodnog režima u slivu Vrbasa. Ima mali prosječni dotok od samo 1.9m3/s i najmanji regulacioni koeficijent, što je ukazivalo na to da je ova akumulacija od zanemarljive važnosti za vodoprivredne svrhe. Svaka gore navedena akumulacija ima prateću HE, a karakteristike za svaku elektranu date su u izvještaju Modula 2. Većina elektrana je pribranskog tipa, osim Janjske Otoke i Vrletne Kose, koje su derivacionog tipa.

N

Zbog zahtjeva ekološki prihvatljivog protoka (EPP) akumulacije Janjske Otoke (2.2 m3/s), na lokaciji temeljnog ispusta predviđena je jedna dodatna mala elektrana od 1,5 MW, odmah nizvodno od brane, tako da će se ispuštanjem EPP proizvesti dodatna energija. U slučaju Vrletne Kose i opcija HE na rijeci Ugar, Modul 2 je opisao dva moguća rješenja nizvodno od Vrletne Kose. Ova dva rješenja su: Ugar Usce and Ugar Usce (novo). Izvodljivost i multikriterijumska analiza urađena u Modulu 2 pokazali su da je Ugar Ušće (nova) bila izvodljivije rješenje, tako da će se ova opcija dalje razmotriti u ovom izvještaju Modula 3. HE Ugar Ušće (nova) ima visinu akumulacije na oko 350 m nadmorske visine. Ovo pokazuje da bi se u ovom slučaju pribranski tip HE na Vrletnoj Kosi mogao realizovati sa kapacitetom od 18,6 MW. Nije bilo posebnih promjena na drugim lokacijama HE. Glavne karakteristike analiziranih velikih akumulacija i odgovarajućih HE predstavljene su u sljedećoj Tabela 6-4.

6-13


T

Tabela 6-4: Glavne karakteristike velikih akumulacija i odgovarajućih HE za razvojne opcije Godišnja Korisna zapreInstalirani proizvodnja Akumulacija i HE Rijeka mina kapacitet energije Vko (Mm3) Pins (MW) E (GWh) Gornji Vakuf Vrbas 52,5 4,9 14,6 Han Skela Visoka Vrbas 218,0 34,7 157,1 Šiprage Vrbanja 54,0 4,7 14,2 Grabovica Vrbanja 35,0 6,7 17,8 Čelinac Vrbanja 43,0 9,5 34,1 Janjske Otoke Janj 72,5 31,1 83,9 Vrletna Kosa Ugar 95,0 18,6 53,8 U šest razvojnih opcija koje su predstavljene u donjoj tabeli u obzir je uzeta kombinacija od sedam dostupnih akumulacija.

RO#

2 3 4 5 6

Nazivi akumulacija za razvojnu opciju (RO) Gornji Vakuf Gornji Vakuf Gornji Vakuf Gornji Vakuf Gornji Vakuf Gornji Vakuf

Han Skela Visoka

Janjske Otoke 1 Janjske Otoke 1 Janjske Otoke 1

Vrletna Kosa Vrletna Kosa Vrletna Kosa Vrletna Kosa

AC

1

R

Tabela 6-5: Razvojne opcije uzete u obzir

Janjske Otoke 1 Janjske Otoke 1

Šiprage

Grabovica

Čelinac 1

Šiprage

Grabovica

Čelinac 1

Šiprage

Grabovica

Šiprage

Grabovica

Čelinac 1

Šiprage

Grabovica

Čelinac 1

Vrletna Kosa

N

RO 1 uključuje sve akumulacije koje su bile uključene u OSNOVI iz 1987. Druge opcije isključuju neke od ovih akumulacija sa ciljem razmatranja opštih efekata na vodoprivredu u svakom slučaju. Sa stanovišta razvoja HE, isključivanje nekih od velikih akumulacija ne isključuje mogućnost izgradnje pribranskih HE na njihovom mjestu. Kao što je navedeno u prethodnom potpoglavlju (Odjeljak 6.2.1), predviđena potrošnja električne energije u narednih deset godina premašiće količinu koju je moguće proizvesti, tako da zbog budućnosti treba uzeti u obzir bilo koji potencijalni riječni potez sa dobrim hidroenergrtskim potencijalom. Konačno rješenje za korišćenje hidroenergije u okviru rijeke Vrbas zavisiće od izabrane RO - zajedno sa velikim akumulacijama koje budu usvojene. Glavni cilj konsultanta u ovoj fazi bio je da identifikuje najbolja mjesta uzimajući u obzir ekonomsku korist, zaštitu vode, kao i uticaje klimatskih promjena. Analize nisu vršene samo na nivou određenog mjesta i vodnog tijela, nego je glavni fokus bio na nivou sliva. Pored procjene socioekonomskih i ekoloških kriterija, u obzir su uzeti svi potrošači vode. Generalno govoreći, bilo koja RO koje uključuje veliku akumulaciju imaće negativan uticaj na vodna tijela, što možda neće biti u saglasnosti sa ODV, posebno članom 4.7, ali prilikom odolučivanja treba imati u vidu i slijedeće:

6-14


• • • •

AC

•

T

•

U skladu sa članom 4(7), izgradnja akumulacija je dozvoljena ako se može dokazati da je korist od takvih akumulacija veća od negativnih uticaja koje će stvoriti. Pored toga, neuspjeh da se spriječi pad statusa tijela površinskih voda sa visokog na dobar , kao i pad unutar klase statusa, dozvoljen je kada je to rezultat novih aktivnosti na stvaranju održivog ljudskog razvoja. Razvoj hidroenergetskog sektora trenutno počiva na potrebi za ostvarivanjem ciljeva klimatske i energetske politike EU, koja snažno promoviše obnovljivu energiju, i zacrtanih ciljeva za sve države članice, da bi EU do 2020. dostigla 20% udjela energije iz obnovljivih izvora. Na sastanku u maju 2010., direktori vodoprivreda EU naglasili su da razvoj obnovljive energije, uključujući i hidroenergiju, treba snažno podržati, ali da je isto tako jednako važno da se taj razvoj odvija na način koji je kompatibilan sa zahtjevima zaštite životne sredine. Hidroenergija je ključna pokretačka snaga koja izaziva prekid kontinuiteta rijeka i staništa. Tok rijeke Vrbas trenutno prekidaju tri postojeće hidroenergetske brane. Ove brane prekidaju uzdužni kontinuum sedimentnog transporta, kao i migraciju vodenih organizama. Hidromorfološke karakteristike brana napravljenih za proizvodnju hidroenergije mogu da diktiraju uslove kiseonika i temperature, što može da dovede do pada ekološkog statusa branske vode i nizvodnog toka rijeke. Oni mogu biti različiti od onih u prirodnim vodnim tijelima. Iako utiču na vodene ekosisteme, aktivnosti kao što su proizvodnja hidroenergije i izgradnja objekata za zaštitu od poplava mogu da imaju i značajne ekološke prednosti u nekim područjima, npr., smanjivanje uticaja klimatskih promjena ili povećanje bezbjednosti ljudi i otvaranje radnih mjesta. BiH je trenutno u teškoj socio-ekonomskoj i političkoj situaciji, što se vidi po stopi nezaposlenosti koja je veća od 40%. Takva teška situacija diktira potrebu za otvaranjem novih radnih mjesta.

R

•

U narednom tekstu predstavljen je mogući alternativni razvoj HE za svaki od pet poteza rijeke Vrbas i za sve njegove glavne pritoke. Karta koja pokazuje podjelu Vrbasa na pet poteza data je na Slika 6-4.

N

Bez mogućnosti modeliranja kvaliteta vode u neposrednoj budućnosti, čini se da je najprihvatljivije rješenje da se izgradnja predloženih HE podijeli u dvije faze. Prva faza bi započela onda kada bude potvrđeno da se može uspostaviti prihvatljiva mreža monitoringa. Kada se uspostavi sistem monitoringa, može da počne izgradnja u Fazi 1. Nakon izgradnjeHE u Fazi 1, bilo bi neophodno da se analizira uticaj HE na životnu sredinu da bi se utvrdilo da li će predložene HE u Fazi 2 biti prihvatljive za izgradnju.

6-15

N

AC

R

T


Slika 6-4: Podjela Vrbasa u pet poteza

6.3.1 Rijeka Vrbas - Potez 1 Potez 1 rijeke Vrbas se prostire od izvora do Gornjeg Vakufa. U OSNOVI je predloženo da se na dužini ovog poteza izgradi deset MHE. Dva protočna rješenja su već izgrađena i rade. Pošto se u svakom od šest RO u obzir uzima izgradnja akumulacije Gornji Vakuf, preporučuje se da se na Potezu 1 razvije sljedeća lista (predstavljena u Tabela 6-6) HE sa njihovim glavnim karakteristikama.

6-16


Tabela 6-6: Karakteristike preporučenih HE na Potezu 1 rijeke Vrbas

HE

Instalirani Kapacitet Pins (MW)

Rijeka

0,59 0,66 0,52 0,38 0,25 0,47 0,27 0,21 0,70 4,95 9,00

T

Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Ukupno:

R

MHE 1 MHE 2 (izgrađena) MHE 3 (izgrađena) MHE 4 MHE 5 MHE 6 MHE 7 MHE 8 MHE 9 HE Gornji Vakuf

Godišnja proizvodnja energije E (GWh) 0,3 1,6 2,5 1,5 1,4 2,0 1,5 1,3 3,4 14,6 30,1

Ključ: Zelenim su osjenčene one koje su preporučene za prvu fazu razvoja

AC

Tako bi ukupni instalirani kapacitet predviđen za Potez 1 rijeke Vrbas bio 9 MW, a procijenjena prosječna godišnja proizvodnja energije 30,1 GWh. Akumulacija Gornji Vakuf, koja obezbjeđuje minimalni srednji mjesečni protok od oko Q = 3.8m3/s, ili Q= 3.32m3/s iznad vrijednosti EPP, od velike je važnosti za Region I. Ovih dodatnih 3.32m3/s će obezbijediti ne samo neophodnu količinu vode za domaćinstva, industriju i navodnjavanje za čitav Region I koji se proteže od G.Vakufa do Jajca, nego će takođe biti dostupni i drugim regionima.

N

Važnost ove akumulacije u budućnosti može biti veća kada se u obzir uzmu rezultati hidrološke analize sprovedene u izvještaju Modula 1 i rezultati modeliranja klimatskih promjena koji predviđaju smanjenje protoka tokom sušnih perioda. Hidrološke analize sprovedene u Modulu 1 pokazale su smanjenje minimalnog protoka za oko 10%, a analiza potencijalnih uticaja klimatskih promjena korištenjem različitih modela pokazala je da bi se minimalni protok mogao potencijalno smanjiti i do 20%. Jedna analiza troškova i dobiti od planirane izgradnje HE Gornji Vakuf pokazuje da se dobiti od razvoja smatraju većim od dobiti ostvarenih postizanjem OVD ekoloških ciljeva. Stoga je akumulacija G.Vakuf prihvaćena kao dio usvojene RO. Pored toga, sljedeće HE će dobiti preporuku za razvijanje u prvoj fazi na Potezu 1: MHE6 i MHE9. 6.3.2 Rijeka Vrbas - Potez 2 Potez 2 rijeke Vrbas se prostire od Gornjeg Vakufa do Donjeg Vakufa. U OSNOVI je na ovom dijelu rijeke predloženo šest MHE. Ne postoje neke posebne prepreke da se neka od rješenja isključe. Pravce pružanja derivacionih kanala, koji su karakteristični za ovo rješenje, treba ponovo razmotriti u sljedećoj projektnoj fazi da bi se smanjili troškovi eksproprijacije. Na Potezu 2 preporučuje se razvoj sljedeće liste (predstavljene u Tabela 6-7) HE sa njihovim glavnim karakteristikama.

6-17


Tabela 6-7: Karakteristike preporučenih HE u Potezu 2 rijeke Vrbas

MHE Sarajvilić MHE Humac MHE Zagorušnica MHE Bugojno MHE Tomići MHE Jusići

Rijeka Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Ukupno:

3,8 1,2 1,9 3,7 2,4 3,2 16,2

Godišnja proizvodnja energije E (GWh) 19,2 7,5 11,7 20,0 14,1 19,7 92,2

T

HE

Instalirani Kapacitet Pins (MW)


R

Ukupni instalirani kapacitet predviđen za Potez 2 rijeke Vrbas iznosi 16,2 MW, a procijenjena prosječna godišnja proizvodnja energije je 92,2 GWh.

AC

Preporučuje se da se u prvoj fazi razvoja na Potezu 2 izgrade sljedeće HE: MHE Sarajvilić, MHE Bugojno i MHE Jusići. Ovdje će se vidjeti da su sva tri navedena rješenja među prvih 20 rješenja dobijenih ekonomskim i multikriterijumskim analizama u Modulu 2. 6.3.3 Rijeka Vrbas - Potez 3 Potez 3 rijeke Vrbas prostire se od Donjeg Vakufa do Jajca. U OSNOVI su na ovom dijelu rijeke predložene dvije velike HE: HE Babino Selo i HE Han Skela Visoka. HE Han Skela Visoka je jedna od "velikih" akumulacija koje su uzimane u obzir za vodoprivredne svrhe u jednoj od RO. Ova akumulacija je uključena u jednu od vodoprivrednih razvojnih opcija. Na osnovu razmatranja rješenja za HE predloženih u OSNOVI, kao i novih rješenja predloženih u novijim studijama, mogle bi se preporučiti dvije moguće opcije za razvoj HE na ovom potezu Vrbasa.

N

U slučaju kada je uključena akumulacija Han Skela Visoka, na ovom potezu se mogu smjestiti dvije HE, kako je prikazano u sljedećoj Tabela 6-8. Na ovaj način, procjenjuje se da je ukupni instalirani kapacitet u ovom slučaju predviđen za Potez 3 rijeke Vrbas 45,8 MW, a procijenjena prosječna godišnja proizvodnja energije će biti 216,6 GWh. Tabela 6-8: Karakteristike preporučenih HE na Potezu 3 rijeke Vrbas sa uključenom Han Skelom Visokom

HE HE Babino Selo HE Han SkelaVisoka

Rijeka Vrbas Vrbas Ukupno:

Instalirani Kapacitet Pins (MW) 11,1 34,7 45,8

Godišnja proizvodnja energije E (GWh) 59,5 157,1 216,6

Rozom osjenčena je HE Han Skela Visoka koja više nije u razvojnoj strategiji za FBiH

Ako se isključi akumulacija Han Skela Visoka, preporučeni pristup razvoju HE predstavljen je u sljedećoj tabeli (Tabela 6-9). Ukupni instalirani kapacitet u ovom slučaju predviđen za Potez 3 rijeke Vrbas procjenjuje se na 34 MW, a izračunata prosječna godišnja proizvodnja energije je 178,2 GWh.

6-18


Ovdje je važno primijetiti da su sva tri navedena rješenja u Tabela 6-9 među prvih 20 rješenja dobijenih u ekonomskim i multikriterijumskim analizama sprovedenim u Modulu 2. Tabela 6-9: Karakteristike preporučenih HE na Potezu 3 rijeke Vrbas sa isključenom Han Skelom Visokom

HE

Rijeka

Babino Selo Vinac N Han Skela N

Vrbas Vrbas Vrbas Ukupno:

Instalirani Kapacitet Pins (MW) 11,1 11,9 11,0 34,0

Godišnja proizvodnja energije E (GWh) 59,5 67,3 51,4 178,2

T


Sljedeće HE treba preporučiti za izgradnju u prvoj fazi razvoja na Potezu 3: Vinac N i Han Skela N.

AC

R

6.3.4 Rijeka Vrbas - Potez 4 Potez 4 rijeke Vrbas prostire se od Jajca do Banja Luke. Na ovom dijelu rijeke izgrađene su dvije velike HE i one rade: HE Jajce 2 i HE Bočac. Druge HE predložene u OSNOVI su MHE Podmilačje, HE Krupa, HE Banja Luka Niska i HE Novoselija. Problemi vezani za HE Krupa, Banja Luka Niska i Novoselija detaljno su objašnjeni u izvještaju Modula 2. Prve dvije su u sukobu sa drugim potrošačima vode (t.j., rafting na Vrbasu, očuvanje kanjona rijeke Vrbas, itd.), a Novoselija je veoma blizu izvora vodosnabdjevanja za grad Banja Luku, kao i sve većeg broja kuća izgrađenih u ovom području i opasnosti od zagađenja zbog kanalizacionih voda. Pošto je ovaj posebni potez rijeke imao gore navedenih problema, novije studije su u obzir uzele druga rješenja. Sva ova rješenja i varijante analizirane su u okviru ovog projekta. Nakon ekonomskih i multikriterijumskih analiza, kao i ekoloških analiza sprovedenih u Modulu 2, zaključeno je da se razvoj HE na Potezu 4 rijeke Vrbas preporuči na četiri druge lokacije pored onih postojećih, kako je prikazano u Tabela 6-10.

N

Tabela 6-10: Karakteristike preporučenih HE u Potezu 4 rijeke Vrbas

HE

MHE Podmilačje HE Jajce 2 (izgrađena) HE Bočac (izgrađena) HE Bočac 2 N HE Krupa 218 N HE Grbići 204 N

Rijeka Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Ukupno:

Instalirani Kapacitet Pins (MW) 4,7 31,1 110,0 9,3 14,7 23,2 193,0


Godišnja proizvodnja energije E (GWh) 23,5 183,0 294,0 49,4 76,3 109,5 735,7

6-19


Ukupni instalirani kapacitet u ovom slučaju predviđen za Potez 4 rijeke Vrbas bio je 193 MW (već realizovano 141 MW), a izračunato je da je procijenjena prosječna godišnja proizvodnja 735,7 GWh (već realizovano 477 GWh). Ovdje se mora naglasiti da su na osnovu ekonomskih i multikriterijumskih analiza sva nova rješenja predložena za ovaj potez rijeke bila visoko rangirana (među prvih 20) u izvještaju Modula 2. Peporučuje se da se na Potezu 4 u prvoj fazi razvoja izgrade sljedeće HE: MHE Podmilačje, HE Bočac 2N i Krupa 218 N. Iako su gore navedene HE visoko rangirane, protivljenje javnosti i lokalnih vlasti ovim planovima je i danas jednako snažno kao što je i bilo ranije.

•

N

•

R

•

Skupština grada Banja Luka30, donijela je zaključak da se zaštiti kanjon Vrbasa kao posebno prirodno bogatstvo u skladu sa ranije donešenim dokumentima, da se u nevedenom prostoru ne mogu graditi hidrocentrale, kao i zbog činjenice da se radi o najizraženijem trusnom području. Na osnovu gornjeg zaključka, Regulacioni plan za uređenje obala rijeke Vrbas je rezervisao navedene površine predvićene za izgradnju po strani ova područja predviđena za izgradnju hidroenergetskih postrojenja sve dok se ne donese konačna odluka o navedenim objektima. Izgradnjom akumulacija: MHE Podmilačje, HE Bočac 2N, HE Krupa 218N i HE 204N Grbići 204N ne bi se ostvario povećanje minimalnog proticaja iznad vrijednosti minimalnog srednjeg mjesečnog proticaja 95% obezbjeđenosti. Ovo znači da njihove zapremine nemaju praktično nikakav uticaj na hidrološki režim vodotoka, a prema tome nemaju nikakvog uticaja ni na smanjenje poplava ili suša. Jedan od najvećih problema u realizaciji ovog prijedloga - kao i bilo kojeg drugog prijedloga u budućnosti - je postojanje sistema vodosnabdjevanja i postrojenja za preradu vode neposredno nizvodno (Novoselija) koje obezbjeđuje vodu za gotovo 200.000 stanovnika Banja Luke, Čelinca i Lakataša. Problem eutrofikacije akumulacija i razvoj algi već je razmotren u ranijim poglavljima. Jedan od problema koje alge stvaraju su i teškoće na postrojenjima za prečišćavanje vode tako što dolazi do začepljenja filtera i ostalih dijelova postrojenja. Drugi problem je pogoršanje ukusa i mirisa vode za piće. Da bi se kvalitet vode vratio na prvobitni, potrebne su značajne investicije. U akumulaciji Bočac proces eutrofikacije je već evidentan, tako da je u više navrata voda bila klase IV, što odgovara eutrofnom statusu. Ovaj riječni potez ima dvije rafting staze, jednu u području HE Krupa i drugu u području HE Banja Luka-Niska. Riječni sistem sa nizom brana može imati dalekosežne posljedice na ribu i biodiverzitet.

AC

•

T

Prije donošenja bilo kakve konačne odluke, konsultant ponovo naglašava da se za razvoj energije u okviru sliva mora pripremiti detaljna Strateška procjena uticaja na životnu sredinu, kao i detaljna Procjena uticaja na životnu sredinu. Prilikom odlućivanja treba imati u vidu slijedeće činjenice:

•

•

6.3.5 Rijeka Vrbas - Potez 5 Potez 5 rijeke Vrbas proteže se od Banja Luke do ušća Vrbasa u Savu. U OSNOVI su na ovom dijelu predložene jedna mala i četiri velike HE. Četiri velike HE su na nanosnom dijelu rijeke Vrbas, gdje meanderska priroda rijeke dovela do stvaranja napuštenih kanala i novih riječnih kanala. Međutim, bez preciznog topografskog istraživanja ne mogu se utvrditi tačne lokacije brana. Ovo je važan zahtjev koji se mora ispuniti prije započinjanja bilo kakve razvojne aktivnosti. Rješenja predložena na ovom 30

Na sjednici održanoj 30.11.2005. (Službeni glasnik grada Banja Luka, br. 24/05)

6-20


riječnom potezu uključuju derivacione kanale koji bi takođe bili i plovni kanali, tako da bi se ovaj niži potez Vrbasa mogao poboljšati u plovidbene svrhe. Sljedeća Tabela 6-11 predstavlja preporučene HE za Potez 5 rijeke Vrbas. Ukupni proračunati instalirani kapacitet predviđen za Potez 5 rijeke Vrbas je 73 MW, a prosječna godišnja proizvodnja energije procijenjena je na 458,6 GWh.. Tabela 6-11: Karakteristike preporučenih HE u Potezu 5 rijeke Vrbas

Rijeka Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Vrbas Ukupno:

R


Instalirani Kapacitet Pins (MW) 2,6 24,0 16,2 13,3 16,9 73,0


T

HE

AC

6.3.6 Rijeka Pliva Prema OSNOVI, na rijeci Plivi predviđene su tri male HE, kao i jedna već izgrađena velika HE Jajce 1. Nova mjerenja pada rijeke na lokaciji HE Duljci (nizvodno od grada Šipova) otkrila su da planirana HE na toj lokaciji nije bila preporučena. Novo rješenje za HE Glavica (iz nedavne studije) bilo je veoma visoko rangirano u izvještaju Modula 2, tako da se novo rješenje smatra povoljnijim od onoga predloženog u OSNOVI.

N

Sljedeća Tabela 6-12 predstavlja preporučena tri rješenja za rijeku Plivu. Dvije male HE smještene su uzvodno od grada Šipova, dok je izgrađena HE Jajce 1 nizvodno od Jajca. Ukupni instalirani kapacitet predviđen za rijeku Plivu treba da bude 62 MW (60 MW je već realizovano), a procijenjena prosječna proizvodnja energije 230,7 GWh (217 GWh je već realizovano). MHE Glavica N biće preporučena za izgradnju na rijeci Plivi u prvoj fazi razvoja. HE Jovići imaju isti koncept kao nizvodna HE Glavica N po pitanju konstruktivnih dijelova postrojenja (dovod sa dugačkim prelivom, brana sa mašinskom halom, itd), ali sa gotovo duplo manjim padom. U raspoloživoj studiji koja opisuje ovo rješenje nije bilo dovoljno podataka da Konsultant uradi pouzdaniju procjenu investicija, te se nije mogla uraditi ni ekonomska i finansijska analiza. S obzirom da je koncept HE Jovići tehnički i ekološki prihvatljiv, neophodno je obezbijediti u narednoj fazi dodatne detalje kako bi se donijela konačna odluka za ovo postrojenje. Tabela 6-12: Karakteristike preporučenih HE na rijeci Plivi

HE HE Jovici HE Glavica N HE Jajce 1

Rijeka Pliva Pliva Pliva Ukupno:

Instalirani Kapacitet Pins (MW) 0,55 1,47 60,0 62,0

Godišnja proizvodnja energije E (GWh) 4,2 9,5 217,0 230,7


6-21


6.3.7 Rijeka Janj Rijeka Janj je poznata po svojim prirodnim ljepotama, a niz brzaka i vodopada Janjskih Otoka predstavljaju izuzetno mjesto. Samo malo uzvodno od ovog mjesta u OSNOVI je predviđena i predložena jedna velika brana, akumulacija i HE. Predviđeno je jedno malo rješenje, MHE Basici. Akumulacija Janjske Otoke je razmatrana u RO za svrhe vodoprivrede. Nedavne studije su uzimale u obzir manju akumulaciju i manju HE kao alternativu na rijeci Janj, ali ekonomske i multikriterijumske analize su pokazale da veliko rješenje ima mnogo veći potencijal od manjih alternativa. Čak se i ova mala akumulacija ispostavila ekonomski izvodljivom koliko i neko "jednonamjensko rješenje" (što ne vrijedi za druhe HE na "velikim" akumulacijama). Ovo dovodi do preporuke da se HE Janjske Otoke sa velikom akumulacijom uključi u RO.

R

T

RO 6, sa HE Janjske Otoke, ostaje najbolja opcija za ostvarivanje razvojnih ciljeva za različite vodne resurse. Akumulacija Janjske Otoke,koja obezbjeđuje minimalni srednji mjesečni protok od oko Q= 6.7m3/s, ili Q= 4.5m3/s iznad vrijednosti EPP, od suštinskog je značaja za Region V. Sa ovih dodatnih 4.5m3/s koji se mogu obezbijediti, može se zadovoljiti veliki dio potražnje vode za domaćinstva, industriju i navodnjavanje za Regione IV i V, u navedenom vremenskom periodu do 2040.

AC

Postoje dva rješenja preporučena na rijeci Janj koja su predstavljena u tabeli Tabela 6-13. Ukupni izračunati instalirani kapacitet predviđen za rijeku Janj je 32,5 MW, a prosječna godišnja proizvodnja energije procijenjena je na 91,5 GWh. Tabela 6-13: Karakterisitke preporučenih HE na rijeci Janj

HE

Rijeka

HE Janjske Otoke HE Bašići

Janj Janj Ukupno:

Instalirani Kapacitet Pins (MW) 31,1 1,4 32,5

Godišnja proizvodnja energije E (GWh) 83,9 7,6 91,5

N


6.3.8 Rijeka Ugar Rijeka Ugar protiče kroz kanjon Ugar, koji je jedno veoma izolovano ruralno područje. U OSNOVI su predložene četiri HE na rijeci Ugar. Jedna od njih, HE Vrletna Kosa, bila je "velika" akumulacija i razmatrana je u vodoprivredne svrhe. Nove studije su takođe ukazale na tri manje HE umjesto velike Vrletne Kose i Ugar Ušća.

U slučaju RO u kojoj je uključena velika akumulacija na Vrletnoj Kosi, rješenje koje bi više odgovaralo (na osnovu ekonomskih i MK analiza) uključivalo bi Ugar Ušće N nizvodno (vidi Tabela 6-14).

6-22


Tabela 6-14: Karakteristike preporučenih HE na rijeci Ugar sa uključenom Vrletnom Kosom

HE

Rijeka Ugar Ugar Ugar Ugar Ukupno:

Godišnja proizvodnja Energije E (GWh) 22,5 8,0 53,8 33,0 117,3

T

MHE Melina- Novakovići MHE Zapeće HE Vrletna Kosa HE Ugar Ušće N

Instalirani Kapacitet Pins (MW) 5,1 1,6 18,6 11,0 36,3


R

U slučaju RO u kojima akumulacija Vrletna Kosa nije uključena, preporučila bi se dva manja rješenja umjesto ovoga (uzeta iz novih studija ranije pomenutih) (vidi Tabela 6-15). U oba slučaja, dva mala rješenja (Melina-Novakovići i Zapeće) na uzvodnom dijelu rijeke Ugar ostala bi onakva kako je predloženo u OSNOVI.

AC

Ukupni instalirani kapacitet u RO u kojoj je uključena velika Vrletna Kosa bio bi 36,3 MW, a prosječna godišnja proizvodnja energije procijenjena je na 117,3 GWh. Akumulacija Vrletna Kosa, koja obezbjeđuje minimalni srednjimjesečni protok od oko Q= 5.3m3/s, ili Q= 4.69m3/s iznad vrijednosti EPP, od suštinskog je značaja za Region V. Ovih dodatnih 4.69m3/s može da obezbijedi značajnu količinu vode koju potražuju domaćinstva, industrija i navodnjavanje za Regione IV i V, u navedenom vremenskom periodu do 2040. Preporučuje se da se izgrade sljedeće HE u prvoj fazi razvoja na rijeci Ugar. HE Ugar Ušće N i HE Vrletna Kosa.

N

Tabela 6-15: Karakteristike preporučenih HE na rijeci Ugar sa isključenom Vrletnom Kosom

HE

MHE Melina- Novakovići MHE Zapeće MHE Vrletna Kosa N MHE Ivik HE Ugar Ušće N

Rijeka Ugar Ugar Ugar Ugar Ugar Ukupno:

Instalirani Kapacitet Pins (MW) 5,1 1,6 9,1 8,5 11,0 35,3

Godišnja proizvodnja Energije E (GWh) 22,5 8,0 23,2 22,0 33,0 108,7

Ukupni instalirani kapacitet za RO u kojoj je velika Vrletna Kosa isključena bio bi 35,3 MW, a prosječna godišnja proizvodnja energije procjenjuje se na 108.7 GWh.

6-23


6.3.9 Crna Rijeka Kada se procjenjuju vodotoci sliva rijeke Vrbas, na osnovu energetskog kapaciteta (GWh) Crna Rijeka je uvijek najniže rangirana. Kada se istraživao energetski potencijal ove rijeke, došlo se do lokacije koja je označena kao odgovarajuća za iskorišćenje energije; locirana je odmah nizvodno od Mrkonjić Grada, između Mrkonjić Grada i Kopljevića. Ova potencijalna lokacija MHE detaljno je objašnjena i predstavljena u izvještaju Modula 2 (vidi Poglavlje 4).

T

U OSNOVI je na ovoj lokaciji predložena jedna MHE, MHE Mrkonjić Grad. Nizvodno od ovog mjesta, predviđena je akumulacija Staro Selo sa HE. Akumulacija Staro Selo je analizirana sa tehničkog, ekonomskog i ekološkog aspekta i otkriveno je da ovo rješenje ne izgleda održivo, posebno zbog previše ekoloških i socijalnih problema koji tu postoje. Štaviše, rješenje locirano kod Starog Sela ima zanemarljiv uticaj na vodoprivredu u slivu rijeke Vrbas i kao takvo nije bilo od značaja u takvim razmatranjima.

R

Stoga se na rijeci Crna Rijeka preporučuje samo jedna MHE nizvodno od Mrkonjić Grada (Tabela 6-16). Ova preporuka ne sprječava da se u budućnosti uzvodno ili nizvodno od ovog mjesta planiraju i neke druge male hidroelektrane, ali takve HE bile bi od zanemarljivig značaja za vodoprivredne svrhe.

Tabela 6-16: Karakteristike preporučenih HE na rijeci Crna Rijeka

Rijeka

Instalirani Kapacitet Pins (MW) 2,7 2,7

AC

HE

MHE Mrkonjić Grad

Ugar Ukupno:

Godišnja proizvodnja energije E (GWh) 7,1 7,1

N

Postoje neki pokušaji u novim studijama da se analiziraju druge moguće lokacije za MHE na Crnoj Rijeci, ali nikakvo posebno rješenje nije izrađeno na takvom nivou da bi bilo analizirano i uključeno u ovaj projekat. Štaviše, neki podaci dobijeni na ličnoj komunikaciji ukazuju da bi neke od hemijskih karakteristika vode iz Crne Rijeke mogle da imaju negativan uticaj na turbine na ovoj lokaciji (što svakako treba proveriti). Ukupni instalirani kapacitet na rijeci Crna Rijeka procijenjen je na 2,7 MW, a izračunata prosječna godišnja proizvodnja energije je 7,1 GWh. 6.3.10 Rijeka Vrbanja

Uvod

Prema analizama prikazanim u Modulu 2, prosječni specifični energetski kapacitet za cijeli tok iznosi 3,35 GWh/km, što ne svrstava Vrbanju u energetski značajne tokove. Iako je ova činjenica bila prikazana i u Osnovi 1987, nije predstavljala nikakvu prepreku za izuzetnim interesovanjem koncesionara za energetsko iskorišćenje hidropotencijala Vrbanje. Nakon analiza rješenja iz Osnove 1987 i novih studija, konstatovano je da za pojedina predložena rješenja postrojenja postoji tehnička mogućnost i ekonomska opravdanost za izgradnju, ali da takođe postoji niz nepoznatih parametara koje treba razmotriti kako bi usvojena rješenja bila prihvatljiva i sa ekološkog i sociološkog aspekta. Isto tako, primijećen je značajan broj predloženih novih rješenja obrađenih na nivou znatno nižem od zahtijevanog, te se rezultati iz takvih studija nisu mogle koristiti za donošenje konkretnih zaključaka.

6-24


OSNOVA 1987 predviđa 3 akumulaciona postrojenja, Šiprage, Grabovicu i Čelinac, koja imaju prvenstveno vodoprivrednu ulogu, odnosno obezbjeđenje vode za navodnjavanje Lijevče polja i Srbačko-nožičke ravni u malovodnim periodima, te povećanje minimalnog proticaja. U OSNOVI dominiraju derivacioni tipovi HE, sa pretežno otvorenim dovodnim kanalima, dužina i preko 5 km. Nove studije su izbjegavale akumulacione HE kao rješenja, a takođe i dugačke derivacije u srednjem i donjem dijelu toka. Razlozi za ovakav pristup su uglavnom vezani za probleme eksproprijacije zemljišta u pojasu derivacija i akumulacija. Derivacione HE su predložene u gornjem toku Vrbanje. Trasa dovodnih cjevovoda je uglavnom vođena tuž vodotoka.

HE Divič

T

U nastavku teksta daje se kratak pregled svih HE, kako onih iz OSNOVE, tako i iz novijih studija. Ostali detalji se mogu naći u izvještaju Modula 2.

HE Kruševo

R

HE Divič je izgrađena 2007. godine Izvedeno rješenje se razlikuje od rješenja iz Osnove po pitanju položaja i kote zahvatne građevine, te je pad povećan za oko 200 m. Mašinska hala je locirana na lijevoj obali, ali u blizini lokacije iz OSNOVE. Prema novim digitalnim podlogama, HE Divič zauzima potez vodotoka km 89+100-izvor.

AC

HE Kruševo prema OSNOVI 1987 zauzima potez vodotoka od km 84+900 do 86+000, kao derivaciona HE (brana sa zahvatnom građevinom, čelični cjevovod pod pritiskom i mašinska hala). Instalisana snaga HE iznosi 0.24 MW. Potez od brane na stacionaži 86+000 do mašinske hale uzvodne HE Divič (89+100), ostao je neiskorišćen, zbog, kako se navodi u OSNOVI, nepostojanja korisnika (potrošača) u neposrednoj blizini. Novo rješenje predlaže izgradnju akumulacije HE Kruševo na potezu 84+500 do 89+100, zapremine 51 Mm3. Predloženo rješenje bi bilo kao zamjensko za nizvodnu akumulacionu HE Šiprage iz OSNOVE, ukupne zapremine 67 Mm3, a korisne 54 Mm3. Ekonomska analiza prikazana u Modulu 2 pokazala je da je HE Kruševo iz OSNOVE veoma nisko rangirana po svim ekonomskim kriterijumima.

N

Isto tako, rezultati multikriterijumske analize urađene u Modulu 3, pokazalo je da nizvodna akumulaciona HE Šiprage ima najniži rang po gotovo svim kriterijumima, kako vodoprivrednim, tako i ekonomskim. Iz svega navedenog može se zaključiti, da prijedlog novih studija da se HE Kruševo posmatra kao pomjerena HE Šiprage iz OSNOVE, sa smanjenom visinom, a samim tim i korisnom zapreminom, može smatrati takođe lošije rangiranom opcijom. Prvenstveno se ova konstatacija odnosi na vodoprivredne kriterije, kao prioritetne i dominantne (manja korisna zapremina, te manja mogućnost povećanja minimalnih proticaja, ne ulazeći u ekonomske pokazatelje). Opšti zaključci za potez korišćenja vodotoka od km 84+900 do 89+100 je:  

Rješenje iz OSNOVE se pokazalo kao slabo rangirano po svim ekonomskim kriterijumima, te bi se detaljnijom studijom opravdanosti trebalo doći do odgovora da li je ekonomski isplativa za izgradnju. Detaljnija studija izvodljivosti bi trebala razmotriti rješenje derivacione HE koja koristi čitav potez vodotoka između HE Kruševo i mašinske hale HE Divič. S obzirom da je instalisana snaga rješenja iz OSNOVE samo 240 kW, opravdano je razmišljati o korišćenju navedenog dijela vodotoka.

6-25




Prijedlog novih studija da se HE Kruševo razmotri kao akumulaciona, odnosno kao zamjenska HE za HE Šiprage iz OSNOVE, nije prema prvim analizama povoljno rješenje, zbog još manjeg vodoprivrednog efekta u odnosu na ionako slabo rangiranu HE Šiprage.

HE Šiprage

Prema OSNOVI, HE Šiprage je najuzvodnije višenamjensko akumulaciono postrojenje. Zauzima potez Vrbanje u dužini od 6,6 km, odnosno od km 78+300 do 84+900. Nasuta brana visine 81 m formira ukupnu zapreminu od 67 Mm3, od čega je korisna 54 Mm3. Simulacijom rada akumulacije u dužem vremenskom periodu, zaključeno je da akumulacija Šiprage može povećati minimalne proticaje za 2,0 m3/s.

R

T

Sa prosječnom godišnjom proizvodnjom od 14,2 GWh i ukupnom investicijom od 42,2 M€, HE Šiprage je na posljednjem mjestu od svih 7 višenamjenskih akumulacija u slivu Vrbasa, po kriterijumu investicionog ulaganja po jednom m3/s povećanja minimalnog proticaja i proizvedenog kWh električne energije. Instalisana snaga postrojenja iznosi 4.70 MW. Sa svojom značajnom korisnom zapreminom akumulacija može u potpunosti da ublaži poplavni talas ukoliko se poštuju odgovarajući kriteriji upravljanja za vrijeme poplava (smanjenje nivoa prije nailaska talasa, kontrolisano ispuštanje, itd.). Međutim, kako se akumulacija nalazi u gornjem dijelu sliva, nema značajnije uticaje na umanjenje poplava na profilu Kotor Varoš, Čelinac, a naročito na profilu Delibašino selo.

N

AC

Sa druge strane, na nešto malo dužem potezu u odnosu na potez akumulacije (oko 7,4 km), nove studije predlažu dvije male HE, derivacionog tipa, sa branom, dugačkim cjevovodom pod pritiskom i mašinskom halom. MHE Šiprage 1 ima dužinu cjevovoda oko 4,8 km, dok Šiprage 2 imaju cjevovod dužine oko 2,1 km. MHE Šiprage 1 ulazi oko 500 m u obuhvat uzvodne HE Kruševo iz OSNOVE, te bi se njenim prihvatanjem kao rješenja moralo odustati od MHE Kruševo. Sa dvije derivacione HE ostvaren je nešto veći bruto pad (84,5 m u odnosu na 80 m iz OSNOVE), dok je ukupan neto pad prikazan u iznosu od 80 m. Instalisane snage HE Šiprage 1 i 2 su 1.60 i 0.86 MW. U studiji nema prikazanih detalja dimenzionisanja cjevovoda, kao jedne od najskuplje investicione stavke, zatim detalji pregradnog profila, mašinske hale, itd. Navodi se da je ranije urađena detaljnija studija za MHE Šiprage, ali Konsultantu nije dostavljena ta dokumentacija. Studija iz 2011. godine nije se bavila ekonomskom analizom. Konsultant je izvršio grubi proračun investicije na osnovu raspoloživih podataka, ali je veći dio analize zasnovan na pretpostavkama, te rezultati nisu ušli u ovaj Izvještaj. Sa ekološkog gledišta, prema Okvirnoj direktivi o vodama, i rezervoari i dugačke derivacije bi mogle naići na prepreke u ispunjavanju uslova. Preliminarni zaključci:

  

Potez Vrbanje od km 78+000 do 85+400 se u OSNOVI i u novim studijama razmatra na dva načina, kao akumulaciono pribransko i protočna derivaciona postrojenja MKA modula 3 pokazala je da je akumulaciona HE Šiprage najniže rangirana od svih 7 akumulacija u slivu Vrbasa, sa najvećim vrijednostima investicije po jednom m3/s povećanja minimalnog proticaja i po proizvedenom kWh električne energije. U slučaju da se ne usvoji akumulacija Šiprage u razvojnoj opciji sliva Vrbasa, logičan pristup je razmatranje derivacionih HE kao alternative. Tehnički postoji mogućnost izgradnje postrojenja na datom potezu vodotoka, ali se ne može reći postoji li ekonomska opravdanost dok se ne obezbijede neophodni podaci za pouzdaniju analizu.

6-26




Konsultant nije imao dovoljno podataka da samostalno izvrši procjenu investicije, te izvrši ekonomske i ekološke analize za slučaj derivacionih rješenja, te se ne može dati konačan prijedlog razvoja HE postrojenja na ovom potezu Vrbanje.

HE Stopan

Prema OSNOVI, dionica vodotoka od km 75+900 do 78+300 je ostao neiskorišćen, zbog nepotapanja naselja Šiprage. HE Stopan u tom rješenju zauzima dionicu od km 74+100 do 75+900, kao derivaciono postrojenje, sa otvorenim dovodnim kanalom obloženim betonom i vodnom komorom na kraju. Instalisana snaga iznosi 1.17 MW. MKA analiza urađena u izvještaju Modula 2 svrstala je HE Stopan iz OSNOVE u drugu polovinu ukupno rangiranih postrojenja (41-45 rang, zavisno od kriterija, od ukupno 71 razmatrane lokacije).

R

T

HE Stopan predstavljena u Studiji iz 2011. godine je takođe derivaciono postrojenje, sa branom na km 76+400, odnosno oko 500 m pomjerena uzvodno od brane iz OSNOVE. Novo rješenje predviđa čelični cjevovod pod pritiskom, sa mašinskom halom na kraju. Instalisana snaga je 0.72 MW. Studija nije pružila nikakve tehničke detalje pojedinih elemenata sistema, niti ekonomsku analizu predloženog rješenja. Navodi se da je ranije urađena detaljnija studija za MHE Stopan, ali Konsultantu nije dostavljena ta dokumentacija. Za oba rješenja (OSNOVA i nova studija) postoje isti mogući ekološki neprihvatljivi uticaji, s obzirom da se zahvat nalazi na samom kraju naselja Šiprage.

 

Potez Vrbanje od km 74+100 do 76+400 se u OSNOVI i u novim studijama razmatra na sličan način, osim u položaju zahvatne građevine i tipa derivacije. HE Stopan iz OSNOVE je rangirano na 41 do 45. mjestu (od 71. razmatrane HE) u MKA Modula 2 (zavisno od kriterija). Kod ovog rješenja mogli bi se javiti problemi prilikom otkupa zemljišta za pojas derivacionog otvorenog kanala. HE Stopan po novoj studiji nije prikazan sa svim neophodnim detaljima na osnovu kojih bi Konsultant mogao dati procjenu opravdanosti izgradnje. Generalno postoji tehnička mogućnost izgradnje po predloženom rješenju, ali se odluka može donijeti tek nakon ekonomske analize, koja u ovom slučaju nije mogla da se izvrši. Ukoliko bi se usvojila razvojna opcija sliva rijeke Vrbas bez akumulacione HE Šiprage, onda bi se i rješenje HE Stopan iz OSNOVE trebalo modifikovati, odnosno prilagoditi manjem instalisanom protoku. Energetski efekti modifikovanog rješenja bili bi slični sa novom studijom, ali se prednost daje rješenju sa derivacijom u zoni korita, koja je prijedlog nove studije. Za oba predložena rješenja važi konstatacija da bi mogli uticati na pogoršanje kvaliteta vode na potezu prirodnog dijela vodotoka od zahvata do mašinske hale. Razlog je sama lokacija zahvata, tj. neposredno nizvodno od naselja Šiprage. Veći dio godine, na ovom potezu vodotoka bi bio ekološki prihvatljiv protok.

N



AC

Preliminarni zaključci:





HE Grabovica

Prema OSNOVI, HE Grabovica je drugo višenamjensko akumulaciono postrojenje na Vrbanji. Zauzima potez Vrbanje u dužini od 6,0 km, odnosno od km 68+100 do 74+100. Nasuta brana visine 58 m formira ukupnu zapreminu od 44 Mm3, od čega je korisna 35 Mm3. Simulacijom rada akumulacije u dužem vremenskom periodu, zaključeno je da akumulacija Šiprage može povećati minimalne proticaje za 2,8 m3/s. Sa prosječnom godišnjom proizvodnjom od 17,6 GWh i ukupnom investicijom od 32,4 M€, HE Grabovica je na petom mjestu od ukupno 7 višenamjenskih akumulacija

6-27


u slivu Vrbasa, po kriterijumu investicionog ulaganja po jednom m3/s povećanja minimalnog proticaja, a na šestom mjestu po kriterijumu investicionog ulaganja po proizvedenom kWh električne energije. Instalisana snaga je 6.67 MW. Akumulacija može da ublaži poplavni talas za oko 40% ukoliko se upravlja rezervoarom na odgovarajući način (početni nivo na 85% korisne zapremine, kontrolisano ispuštanje iz akumulacije u toku poplave, itd). Međutim, takvi značajniji pozitivni efekti osjete se na potezu Vrbanje nizvodno od profila brane na nekoliko km, dok se ovi efekti umanjuju na profilu Kotor Varoš, Čelinac, a naročito su minimilizarni na profilu Delibašino selo.

R

T

Sa druge strane, na nešto malo dužem potezu u odnosu na potez akumulacije (oko 6,4 km), privatni koncesionari predlažu malu HE, derivacionog tipa, sa branom, dugačkim cjevovodom pod pritiskom (5,7 km) i mašinskom halom. MHE Grabovica zauzima potez Vrbanje od km 67+500 do 73+900. Pomijeranjem mašinske hale nizvodno od lokacije u OSNOVI za oko 600 m, ostvaren je nešto veći bruto pad (sa 53 na 58 m). Instalisana snaga je 2.24 MW. Konsultant je sračunao realne dimenzije cjevovoda na osnovu usvojenih vrijednosti instalisanog proticaja i neto pada, odnosno željenog gubitka pada na datoj dionici. Izvršena je ekonomska procjena investicija za nove dimenzije cjevovoda. Ekonomska i MKA analiza izvršena u izvještaju Modula 2, pokazala je da MHE Grabovica ima relativno visoko rangiranu poziciju (od 10 do 12 mjesta). Studija predlaže i iskorišćenje vodnih snaga pritoka Vrbanje na tom potezu (Ulička, Buračka i Maljevska rijeka). Detalji prikazani u studiji za pomenute pritoke nisu obrađeni na dovoljnom nivou za davanje ocjene, te nisu ušli u tehno-ekonomsku analizu.

AC

Sa ekološkog gledišta, prema Okvirnoj direktivi o vodama, oba rješenja (akumulacija i derivacija) mogu imati negativne uticaje na životnu sredinu. Kod dugačke derivacije, velika dužina vodotoka (5.7 km) je veći dio godine sa protokom jednakim ekološkim, što predstavlja negativan efekat u slučaju blizine naseljenog mjesta Grabovica, koje nema organizovano tretiranje otpadnih voda. Preliminarni zaključci:

Potez Vrbanje od km 67+500 do 74+100 se u OSNOVI i u novim studijama razmatra na dva načina, kao akumulaciona pribranska i protočna derivaciona.



MKA modula 3 pokazala je da je akumulaciona HE Grabovica u donjem dijelu rangiranih akumulacija u slivu Vrbasa (na 5. mjestu po kriterijumu vrijednostima investicije za povećanje minimalnih proticaja od jednog m3/s i na šestom mjestu po investiciji po proizvedenom kWh električne energije).

N





U slučaju da se ne usvoji akumulacija Grabovica u razvojnoj opciji sliva Vrbasa, logičan pristup je razmatranje derivacione HE kao alternative. Tehnički postoji mogućnost izgradnje postrojenja na datom potezu vodotoka. Ekonomska analiza je pokazala rangiranje na 10-12 mjestu.



Uticaji na životnu sredinu se moraju obraditi na višem nivou u cilju donošenja konačne odluke o izgradnji postrojenja. Za takve analize je neophodno vršiti određena mjerenja.

HE Koritine

Prema OSNOVI, HE Koritine je protočno derivaciono postrojenje koje zauzima potez vodotoka od km 65+850 do 67+650. Derivacija je ostvarena u vidu betonskog i čeličnog tunela. Instalisana snaga je 2.0 MW. MKA analiza urađena u Modulu 2 prikazuje HE Koritine u donjem dijelu tabele rangiranih HE (45. pozicija od ukupno od 71).

6-28


Nova studija predlaže HE Koritine takođe kao derivacionu, kao kombinaciju otvorenih betonskih kanala i betonskih tunela. Novo rješenje ima dužu derivaciju (oko 1.60 km u odnosu na 600 m u OSNOVI). Na ovom dijelu Vrbanja dosta meandrira, te novo rješenje zauzima dionicu vodotoka od km 62+600 do km 66+700, što joj je omogućilo da sa gotovo 3 puta kraćom derivacijom od dionice koju obuhvata ostvari značajniji pad. Zahvat je neposredno nizvodno od zahvata predloženog u OSNOVI. Međutim, mašinska hala se nalazi 2.4 km nizvodno od brane HE Jurići, koja je nizvodna HE u nizu. To znači da se HE Koritine po novom rješenju i HE Jurići po OSNOVI nebi mogle izvesti istovremeno, jer se potezi vodotoka preklapaju za 3.2 km. Novo rješenje HE Koritine je u MKA Modula 2 rangirano na 22-24. poziciji, zavisno od kriterijuma. Preliminarni zaključci:

 

T

 

R



Potez Vrbanje od km 62+600 do km 66+700 se u OSNOVI i u novim studijama razmatra se na sličan način po pitanju tipa HE i tipa derivacije. Novo rješenje ima manju snagu (1,5 MW) u odnosu na rješenje iz OSNOVE (2.1 MW), ali ima dvostruko veći pad (34.7 u odnosu na 17 m), te je ostvarena i veća proizvodnja na godišnjem nivou (7.5 u odnosu na 5.5 GWh). Novo rješenje je dvostruko bolje rangirano (22. pozicija) od rješenja iz OSNOVE (45). Negativni ekološki efekti su veći za novo rješenje, jer je dionica vodotoka u kojem bi veći dio godine vladao ekološki prihvatljiv protok znatno duža (4.4 km u odnosu na 1.4 km). Na predmetnoj dionici nema većih naselja. Iz svega ovoga se može zaključiti da novo rješenja ima bolje karakteristike i da bi se hidroenergetski razvoj na ovom potezu Vrbanje trebao usmjeriti u njenoj realizaciji. Međutim, novo rješenje je u prostornom konfliktu sa HE Jurići iz OSNOVE. (Vidjeti zaključke za nizvodnu HE Jurići).

AC



HE Jurići

Prema OSNOVI, HE Jurići je protočno derivaciono postrojenje koje zauzima potez Vrbanje od km 59+200 do 65+800 (mjereno na podlogama Konsultanta). Derivacija je ostvarena u vidu betonskog tunela, vodostana i čelične cijevi pod pritiskom. Ostvarena je snaga od 5.7 MW i godišnja proizvodnja od 16.5 GWh električne enrgije. U ukupnom rangu MKA, HE Jurići je na 47. mjestu.

N

Sa druge strane, nova studija nije detaljno obrađivala ovaj potez Vrbanje. Postoje određeni prijedlozi da se derivaciona HE Jurići iz OSNOVE posmatra kao niz od 6 pribranskih postrojenja (iako se na prikazanom podužnom profilu može konstatovati da su u pitanju 2 pribranska, a 4 derivaciona, sa cjevovodima dužina od 200 do 700 m). U raspoloživoj studiji nije bilo mnogo detalja na osnovu kojih bi se moglo doći do konkretnijih zaključaka. Navodi se da je ranije urađena detaljnija studija za MHE Jurići, ali Konsultantu nije dostavljena ta dokumentacija Zaključci u ovom izvještaju usvojeni su na osnovu podužnog profila i nekoliko osnovnih prikazanih parametara. Konstatovano je da su predložena rješenja sa malim snagama (0.28 do 0.62 MW) i da su proizvodnje po pojedinim postrojenjima od 1.0 do 2.2 GWh godišnje. Ovi podaci nisu se mogli provjeriti u hidroenergetskom modelu Konsultanta, jer nije bilo dovoljno ulaznih podataka, odnosno analiza je podrazumijevala veći broj pretpostavki.

6-29



  

T

 

Potez Vrbanje od km 59+200 do 65+800 se u OSNOVI i u novim studijama razmatra na različit način. Osnova predviđa dugačku derivaciju, dok se nova rješenja baziraju na pribranskim postrojenjima i kratkim derivacijama. Nova rješenja su sa malim pojedinačnim snagama i manjim pojedinačnim proizvodnjama energije. Ekološki efekti nisu se mogli razmatrati na detaljnom nivou niti za jednu varijantu. Nedostatak rješenja iz OSNOVE je u dugačkom dijelu vodotoka sa ekološki prihvatljivim protokom duži period u toku godine. Kaskadni sistem po novim prijedlozima takođe imaju svoje negativne efekte u uslovima lošeg kvaliteta vode. S obzirom da nije bilo dovoljno podataka za detaljniju analizu novih rješenja, prednost se daje varijant HE Jurići iz OSNOVE. Međutim, kako je HE Jurići iz OSNOVE u prostornom konfliktu sa uzvodnom HE Koritine prema novom rješenju, ne može se donijeti konačna odluka koje postrojenje usvojiti u predloženom obliku, odnosno bez mijenjanja situacionog rješenja. Može se preliminarno konstatovati da bi HE Koritine-N (novo rješenje) bilo prihvatljivije, jer je duplo bolje rangirano u odnosu na HE Jurići-O (OSNOVA). Konsultant nije izvršio analizu varijante da se zahvat HE Jurići pomjeri nizvodno od mašinske hale HE Koritine N. Sa druge strane, ukoliko se kao primarni kriterijum postavi ostvarena snaga postrojenja i proizvodnja energije, HE Jurići-O su prihvatljivije rješenje

AC

HE Orahovo

R



Prema OSNOVI, HE Orahovo je protočno derivaciono postrojenje koje zauzima potez Vrbanje od km 58+000 do 59+200. Sa instalisanom snagom od 1.2 MW i godišnjom proizvodnjom od 3.8 GWh, HE Orahovo je u MKA rangirano da niskom 50. mjestu. Konsultantu je saopšteno da nema zainteresovanih koncesionara za ovu dionicu Vrbanje, odnosno da ne postoji nova studija koja tretira ovo postrojenje.

N

Preliminarno bi se moglo zaključiti da HE Orahovo ostaje na ovoj dionici prema prijedlogu iz OSNOVE. Međutim, rješenje je bazirano na instalisanom protoku za slučaj postojanja uzvodne akumulacione HE Grabovica. S obzirom da je neizvjesno usvajanje pomenute akumulacije u konačnoj razvojnoj opciji sliva rijeke Vrbas, realno je izvršiti analizu novog rješenja sa manjim instalisanim proticajem. Isto tako, u novoj studiji nizvodne HE Obodnik, navodi se da je na osnovu karata 1:2500 konstatovano, da na potezu od HE Orahovo i nizvodnih HE Obodnik i Vrbanjci, ne odgovaraju određene kote terena u odnosu na kote prikazane u OSNOVI, te da je moguće ostvariti pad od 20 m, a ne od 10. Uvidom na terenu, Konsultant je takođe konstatovao da je prijedlog u OSNOVI sa niskom gumenom branom od 3 m na lokaciji relativno visokih obala na ovom potez Vrbanje problematičan sa stanovišta dimenzija derivacionog otvorenog kanala, što može značajnije da izmijeni ukupne investicije i isplativost postrojenja. Zaključuje se da HE Orahovo ima ključnih geodetskih nedoumica koje je potrebno provjeriti u cilju donošenja konačne odluke. Posmatranjem rješenja iz OSNOVE sa novim većim kanalima bi sigurno povećalo investicije, dok bi analiza sa manjim instalisanim proticajem smanjila troškove, ali i snagu i proizvodnju energije. Pouzdanu analizu je nemoguće uraditi bez dodatnih geodetskih snimanja.

6-30


HE Obodnik

Prema OSNOVI, HE Obodnik je protočno derivaciono postrojenje koje zauzima potez Vrbanje od km 54+750 do km 58+000. Derivacija je ostvarena kombinacijom otvorenog kanala i tunela sa gravitacionom tečenjem. Sa ostvarenom snagom od 2.45 MW i godišnjom proizvodnjom od 9 GWh električne energije, HE Obodnik-O je u MKA rangirana na 33. mjestu.

T

Nova studija predlaže dva pribranska postrojenja na nešto kraćem potezu, od km 55+450 do km 58+000. Na tom dijelu Vrbanja ima duboko korito, te je i sa pribranskim postrojenjem ostvaren pad od 10 i 11 m po postrojenju. Upravo ova činjenica o dubokom koritu na ovom potezu dovela je do konstatacije da je upitno rješenje iz OSNOVE sa niskom gumenom branom od 3 m i otvorenim derivacionim kanalom. Kanal bi morao biti sa značajnim iskopima, većom širinom pojasa za eksproprijaciju, što nije obrađeno u OSNOVI, te bi konačan rang rješenja iz OSNOVE sigurno bio na nižoj poziciji.

R

Novim rješenjem sa uzvodnom HE Obodnik 2N i nizvodnom HE Obodnik 1N ostvarene su snage od 1.13 i 1.24 MW, sa godišnjim proizvodnjama 5.1 i 5.5 GWh. MKA urađena u Modulu 2 pokazalo je visoko rangiranje ovih postrojenja, i to na na 8. i 5. mjestu respektivno.

AC

Kod nove studije dobijena je za 30-40% veća vrijednost srednjeg protoka u odnosu na hidrološku analizu Konsultanta, odnosno na OSNOVU. Instalisani protok je izabran na osnovu povećane vrijednosti srednjeg protoka i dosta je bliska instalisanom protoku rješenja iz OSNOVE, koje je bazirano na radu uzvodne akumulacione HE Grabovica. Konsultant je izvršio proračun proizvodnje na osnovu rezultata sopstvenog hidrološkog modela, uvažavajući instalisani protok novog postrojenja. Ekološki posmatrano, oba rješenja (OSNOVA i novo) imaju određene negativne uticaje. Derivacioni tip ostavlja dio vodotoka sa ekološki prihvatljivim protokom veći dio godine, što u uslovima trenutno slabijeg kvaliteta vode predstavlja problem. Novo rješenje, sa dvije uzastopne stepenice postrojenja takođe imaju negativan uticaj na kvalitet vode, zbog umirenja toka i taloženja fekalija. Preliminarni zaključci:

Potez Vrbanje od km 54+750 do km 58+000 se u OSNOVI i u novim studijama razmatra na dva načina, kao derivaciono u OSNOVI i kao dva pribranska postrojenja po novom prijedlogu. MKA analiza u Modulu 2 je rangirala HE Obodnik-O na 33. mjestu, dok su HE Obodnik 2N i HE Obodnik 1N na 8. i 5. mjestu. Sljedeći korak bi bio da se rješenje iz OSNOVE analizira sa manjim instalisanim proticajem, tj. za slučaj da se ne usvoji izgradnja uzvodne akumulacije HE Grabovica. Kako je generalno prisutan problem eksproprijacije zemljišta za potreba izgradnje derivacija zbog vođenja trase kroz veći broj privatnog zemljišta, prednost se daje novim pribranskim rješenjima.

N

 



6-31


HE Vrbanjci

Prema OSNOVI, HE Vrbanjci je protočno derivaciono postrojenje koje zauzima potez Vrbanje od km 51+000 do 54+400. Derivacija je u vidu otvorenog kanala dužine oko 2 km. Kanal na pojedinim mjestima prelazi preko novoizgrađenih objekata, ali postoji tehnička mogućnost za izmještanje kritičnih dijelova trase. Sa instalisanom snagom od 3.3 MW i godišnjom proizvodnjom od 12.5 GWh, HE Vrbanjci-O je rangirana u MKA Modula 2 na 18. mjestu.

T

Novo rješenje bazira se na pribranskom tipu postrojenja, zbog izbjegavanja konflikata otkupa privatnog zemljišta na potezu trase derivacionog kanala. Osnovni problem koji se javlja je nepouzdanost podatka o lokaciji brane i dužine akumulacije. Prema novoj studiji, koncesioni potez HE Vrbanjci N je od km 54+400 do 56+900. Ako su stacionaže date na osnovu digitalnih georefenciranih karata, onda se ovaj koncesioni potez preklapa za potezom uzvodne HE Obodnik, i po OSNOVI i po novim rješenjima. Usvajanjem HE Vrbanjci N imalo bi za posljedicu potapanja HE Obodnik 1N, koja je visoko rangirana u MKA Modula 2 (5. mjesto).

R

HE Vrbanjci N, sa instalisanom snagom od 0.52 MW i godišnjom proizvodnjom od 3 GWh, rangirana je u MKA Modula 2 na 42. mjestu, što ne svrstava ovo postrojenje u posebno interesantno za izgradnju. Ekološki gledano, obe varijante imaju moguće negativne efekte, koje su prethodno objašnjenje.

 

Potez Vrbanje od km 51+000 do 54+400 se u OSNOVI i u novim studijama razmatra na dva načina, kao derivaciono u OSNOVI i kao pribransko postrojenje prema novom prijedlogu. Uočeni su mogući konflikti u koncesionom potezu ove HE, jer se u studiji navodi stacionaža brane na km 54+400 i stacionaža kraja uspora (akumulacije) na km 56+900. Ovakav koncept potpuno eliminiše mogućnost izgradnje HE Obodnik 1N i HE Obodnik-O. S obzirom na veoma visoku rangiranost HE Obodnik 1N (5. mjesto), koja ima i veću instalisanu snagu i godišnju proizvodnju, HE Vrbanjci prema novom prijedlogu nije prihvatljivo rješenje. Eventualne greške u mjerenju stacionaža uzele bi u obzir izgradnju HE Vrbanjci N, ali je neophodna detaljna studija izvodljivosti, jer ekonomski pokazatelji nisu povoljni za ovo postrojenje. U tom slučaju, potez Vrbanje od km 51+000 do 54+400 bi ostao neiskorišćen.

N



AC


HE Kotor Varoš

Prema OSNOVI, HE Kotor Varoš je akumulaciono derivaciono postrojenje koje zauzima potez vodotoka od km 41+100 do 47+300. Postrojenje je locirano uzvodno od mjesta Kotor Varoš. Sastoji se od betonske brane visine 20 m, akumulacije, dovodnog,tunela, vodostana, tlačne cijevi, strojare i odvodnog kanala. Formirana akumulacija nema značajniju zapreminu (cca 1,5xl06 m3) i osnovna uloga je povećanje pada postrojenja, odnosno nema ulogu regulacije proticaja osim na dnevnom nivou. Odvodni kanal (od mašinske hale do spoja sa vodotokom) prelazi jednim dijelom preko novoizgrađenih objekata, ali postoji tehnička mogućnost za izmještanje kritičnih dijelova trase. Sa ostvarenom snagom od 3.35 MW i godišnjom proizvodnjom od oko 17.5 GWh, rangirano je u MKA Modula 2 prema finansijskim kriterijumima na 26. mjestu. Prema nekim analizama, ovo rješenje bi ugrožavalo postojeća izvorišta za vodosnabdijevanje Kotor Varoši. Nova rješenja tretiraju dati potez vodotoka u vidu dvije manje brane, sa kratkim derivacijama, na dionici vodotoka od km 44+100 do 49+300. HE Kotor Varoš 1N je nizvodno postrojenje sa lokacijom brane na istom mjestu kao u OSNOVI, km 44+200, dok je mašinska hala cca 100 m nizvodno,

6-32


odnosno na km 44+100. Kota normalnog uspora je niža za 6 m u odnosu na kotu u USNOVI (289 umjesto 295 m n.m.), pa se isključuju efekti plavljenja magistralnog puta, a navodno i bunara za vodosnabdijevanje Kotor Varoši. Instalisana snaga je 1.6 MW, dok je proizvodnja energije oko 6,2 GWh. HE Kotor Varoš 2N je uzvodno postrojenje, sa branom visine 4 m na stacionaži km 48+200 i mašinskom halom na km 47+300. Kota uspora je 300 m n.m. Instalisana snaga je 1.0 MW, godišnja prozvodnja 3.8 GWh.






N



R



Potez Vrbanje od km 41+000 do 49+300 se u OSNOVI i u novim studijama razmatra na dva načina. U OSNOVI je prikazana varijanta sa visokom branom od 20 m, te derivacionim tunelom i odvodnim kanalom. Nova rješenja predlažu dva postrojenja, sa nižim branama i kratkim derivacijama. Kota uspora HE Kotor Varoš-O je prema nekim analizama u konfliktu sa postojećim bunarima za vodosnabdijevanje Kotor Varoši i drugih naselja. Kako je ovo postrojenje prema ekonomskim kriterijumima rangirano na 26. mjestu, smanjenje kote uspora na zahtijevanu 289 m n.m. umanjilo bi troškove izgradnje, ali bi umanjilo i proizvodnju električne energije. U narednoj fazi je potrebno uraditi detaljniju studiju opravdanosti ove varijante, jer može biti manje ekonomski opravdana. Novo rješenje nizvodne HE Kotor Varoš 1N je slično rješenju iz OSNOVE, sa manjom visinom brane (kota uspora 289 m n.m. koja ne ugrožava izvorišta) i kratka derivacija od 100 m, što predstavlja prihvatljivo tehničko rješenje. Međutim, u narednoj fazi je potrebno izvršiti detaljnija geodetska snimanja terena, te izvršiti pouzdaniju procjenu investicija i porediti varijante K. VarošO i K. Varoš 1N. HE Kotor Varoš 2N je prihvatljivo rješenje, ali se ne raspolaže sa ekonomskim pokazateljima, te se ne može donijeti konačna odluka. Iz svega navedenog može se konstatovati, da je potez Vrbanje od km 41+000 do 49+300 interesantan za hidroenergetsko iskorišćenje, ali da je potrebno uraditi dodatne analize i dobiti pouzdanije ekonomske pokazatelje isplativosti.

AC



T

Konsultant je na raspolaganju imao samo osnovne podatke o novim prijedlozima rješenja. Nije se raspolagalo sa detaljnijim podlogama na osnovu kojih bi se mogle odrediti pouzdanije procjene investicija i uraditi ekonomska analiza rješenja.

Zaključci za hidroenergetski razvoj rijeke Vrbanje Rijeka Vrbanja ima mnogo specifičnih problema i iz tog razloga je izdvojena od ostalih razvojnih rješenja HE. U daljem tekstu su sumirani glavni zaključci i preporuke. Opšti zaključak je da se čini da postoji mnogo interesa za izgradnju hidroelektrana na Vrbanji uprkos činjenici da ovaj vodotok ima nizak specifični energetski potencijal. Većina šema predloženih u OSNOVI je nisko rangirano na osnovu ekonomskih kriterijuma. Nove šeme koje su realizovane od vremena OSNOVE imaju malo bolje ekonomske indikatore, ali većina postrojenja ima relativno malu instaliranu snagu (čak ispod 1 MW) i stoga nisu od posebnog značaja za elektroprivredu. Pored ograničene proizvodnje energije, uticaj svih predloženih HE na kvalitet vode Vrbanje predstavlja stvarni problem. Nedavne studije uticaja na životnu sredinu ograničenog obima za neke od HE na Vrbanji bave se analizom isključivo na lokalnom nivou, a ne uticajem na rijeku u cjelini. Trenutno,

6-33


Vrbanja ima prilično loš kvalitet vode, pogotovo od ušća u Vrbas pa uzvodno do Kotor Varoši. Izgradnja HE predloženih za Vrbanju bi zasigurno još i više pogoršala kvalitet vode i stoga uticaj na životnu sredinu se mora uzeti u obzir integralno za cijeli vodotok.

T

Na osnovu brojnih primjera širom svijeta, mišljenje Konsultanta je da je neophodno razraditi model kvaliteta vode rijeke Vrbanje u slijedećoj razvojnoj fazi sliva. Ovaj model bi trebao uzeti u razmatranje ekološki uticaj izgradnje jedne ili serije HE na kvalitet vode i dati odgovor na to da li i pod kojim okolnostima je moguće realizovati ovaj projekat. Bosna i Hercegovina takođe ima obavezu da zauzme ovakav pristup u skladu sa ODV, koja ne dozvoljava prelaz/pogoršanje sa klase 2 na klasu 3, ili čak klasu 4. ODV jedino dozvoljava prelaz sa klase 1 na klasu 2. Međutim, prema prethodnim analizama Vrbanja ima klasu 2 u većem dijelu svog vodotoka, dok ima klasu 3 u dijelu od Kotor Varoša do Čelinac, pa čak i klasu 4 i klasu 5 nizvodno od Čelinca do ušća u Vrbas. Suština razrade modela kvaliteta vode je se provjeri ekološki uticaj određenih šema, ali i da se izvrši simulacija ukupnih efekata niza HE u seriji. Predložene šeme mogu imati dva tipa negativnog uticaja na kvalitet vode:

R

N

•

Prvi tip uticaja je prisutan kod derivacionih (protočnih) HE, kod kojih EPP prisutan u prirodnom dijelu korita (između pregrade i mašinske hale) veći dio godine. Prema krivama trajanja protoka na datim profilima, EPP se procjenjuje na 80-90% vremena tokom godine tj. dotok će biti veći od instalisanog dotoka samo 10-20% vremena, i u tom periodu će doći do prelivanja i povećanja protoka u prirodnom dijelu korita. Vrijednosti EPP se određuju na osnovu hidroloških parametara, a ne na osnovu količine vode neophodne za održavanje zahtijevanog kvaliteta vode. ODV pretpostavlja da je kvalitet vode zadovoljavajući tj. da se otpadne vode prečišćavaju prije ispuštanja u vodotok, dok se količine utvrđuju isključivo na osnovu hidroloških analiza. Ovdje se mora obratiti posebna pažnja, budući da su takvi dijelovi vodotoka sa ekološkim proticajima u gornjem toku Vrbanje dužine i od preko 5 km, a teku kroz naselja koja nemaju postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Druga grupa mogućih negativnih ekoloških uticaja predstavlja kaskadne pribranske HE sa veoma kratkim dijelovima prirodnog korita između brane i mikroakumulacije nizvodne HE. Ovo se posebno odnosi na dio vodotoka od Kotor Varoši da ušća u Vrbas. Brane visine 5-10 m koje su ovdje preporučene izazvale bi gotovo potpuno umirenje vode (brzine približno jednake nuli), fekalne čestice bi se mogle taložiti, temperatura vode povećati, te izazvati određene procese koje bi pogoršale i onako loš kvalitet vode.

AC

•

Ovi navedeni problemi zahtijevaju odgovarajuća rješenja koja se mogu primijeniti i na taj način uticati na održavanje ili čak i poboljšanje kvaliteta vode i prije izgradnje PPOV za naselja koja se nalaze duž vodotoka. Ovakve mjere ublažavanja obuhvataju zadržavanje određenih dijelova prirodnog toka između dvije HE korištenjem vještačke pregrada za aeraciju tokom perioda malih i srednjih voda (efekat prirodnog kanjona), a takođe i formiranje prelivnih tijela i ispusta koji vrše aeraciju vode na prirodan način itd. Model kvaliteta vode se preporučuje na osnovu hidrauličkih proračuna (dubine i brzine). Ova operacija zahtjeva detaljno geodetsko snimanje poprečnih presjeka riječnog korita, budući da su proračuni većinom za male i srednje vode, koji su prisutni 60-70% vremena tokom godine. Isto tako, poželjno je iskoristiti dati hidraulički model i proširiti ga na proračun za velike vode, pronosa nanosa, određivanje plavnih zona, mapiranje zona od rizika, itd. Na kraju, pregrade u koritu sigurno mijenjaju nivoe u periodu poplava u odnosu na prirodno stanje, te je takođe neophodno integralno posmatrati osnovno

6-34


korito, brane i inundacije prilikom određivanja plavnih zona. Sve analize se trebaju zasnivati na georefenciranim digitalnim podlogama i GIS tehnologiji, kako bi se moglo integralno upravljati svim ovim potrebama. Dakle, neophodni naredni koraci u cilju postizanja optimalnog upravljanja slivom rijeke Vrbanje zasniva se na slijedećim aktivnostima:

AC

R

T

1. Detaljno snimanje poprečnih profila, inundacija i trasa derivacija. 2. Hidrauličko modeliranje rijeke za male i srednje vode. Modeliranje kvaliteta vode u postojećim okolnostima. Za potrebe kalibracije modela, trebalo bi da se izvrši mjerenje niza hidrauličkih parametara i parametara kvaliteta vode. 3. Modeliranje pronosa nanosa na kalibrisanom hidrauličnom modelu, zasnovano takođe na mjerenjima. 4. Modeliranje poplava u postojećim uslovima uz predložene HE. 5. Simulacija uticaja kvaliteta vode na predložene najviše rangirane HE. Simulacija rada ostalih HE. Ovaj model bi trebao da pruži približne rezultate o minimalnoj dužini prirodnog vodotoka koji mora biti između brane i kraja nizvodne akumulacije. Ovi rezultati će možda da smanje kotu normalnog uspora nizvodne HE. Mogu se izvršiti novi hidroenergetski proračuni (instalisana snaga, proizvodnja energije i izvodljivost HE sa ovim smanjenim vrijednostima proizvodnje). Ovo smanjenje kote uspora može predstavljati privremeno rješenje, jer nakon konstrukcije postrojenja za preradu otpadnih voda se očekuje poboljšanje kvaliteta vode, a rastojanje između brane i kraja nizvodne akumulacije bi se smanjilo. 6. Mjerenje parametara kvaliteta nakon izgradnje nekih HE. Kalibracija modela kvaliteta vode. Ponavljanje prethodnih koraka sa simulacijama različitih scenarija i prihvatanjem najboljih rješenja HE. U postojećoj situaciji sa kritičnim nedostatkom podataka i uz jasnu svijest da je kvalitet vode jedan od glavnih ograničavajućih faktora za izgradnju HE na rijeci Vrbanji, Konsultant smatra da vlada i koncesionari moraju da nastave veoma oprezno sa konačnim prijedlogom za HE na Vrbanji.

N

U ovoj fazi, i u nedostatku pouzdanih geodetskih podataka, hidrauličkih podataka i kalibrisanog modela kvaliteta vode, Konsultant vjeruje da bi prijedlog za izgradnju HE na Vrbanji trebao da se nastavi kako je to prikazano u Tabeli 6-17 (uključujući velike akumulacije) i Tabeli 6-18 (bez velikih akumulacija). Redovi označeni crvenom su oni koji su u prostornom konfliktu sa drugim HE; ovi redovi koji su označeni zelenom trebaju dalje provjere kvaliteta vode, a mnogi neosjenčeni redovi zahtjevaju više podataka prije nego što bude moguće donijeti konačnu odluku. Tabela 6-17: Razvojne opcije HE na rijeci Vrbanji sa velikim akumulacijama

Br.

1. 2. 3. 4.

HE

Divič (realizovana) Šiprage-Osnova (O) Stopan-N Grabovica-O



4.70 0.72 6.67

14.2 3.5 17.6

Komentari

Ako je prihvaćena u razvojnoj opciji Potrebno više podataka prije konačne odluke Ako je prihvaćena u razvojnoj opciji

6-35


7.5 16.5 3.8 5.1 5.5 3.8 6.2 5.7 3.9 3.9 33.9 14.8 4.7 4.4 4.6 5.1

U prostornom konfliktu sa HE Jurici-N U prostornom konfliktu sa HE Koritine-N Potrebno novo geodetsko snimanje za konačnu odluku Potrebna provjera kvaliteta vode Potrebna provjera kvaliteta vode Potrebno više podataka prije konačne odluke Potrebno više podataka prije konačne odluke Potrebna provjera kvaliteta vode Potrebna provjera kvaliteta vode Potrebna provjera kvaliteta vode Ako je prihvaćena u razvojnoj opciji Potrebno više podataka prije konačne odluke Potrebna provjera kvaliteta vode Potrebna provjera kvaliteta vode Potrebno više podataka prije konačne odluke Potrebno više podataka prije konačne odluke

T

Koritine-N Jurići-O Orahovo-O Obodnik 2N Obodnik 2N Kotor Varoš 2N Kotor Varoš 1N Šibovi 1N Šibovi 2N Šibovi 3N Čelinac-O Gradina-O Vrbanja 1a N Vrbanja 1bN Vrbanja 2N Vrbanja 3N

Komentari

R

5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20.

HE


AC

Br.

Instalirani kapacitet Pins (MW) 1.50 5.70 1.22 1.13 1.24 0.96 1.6 0.98 0.83 0.83 9.5 4.13 1.27 1.27 1.50 1.5

Tabela 6-18: Razvojne opcije HE na rijeci Vrbanji bez velikih akumulacija

Br.

Divič (realizovana) Šiprage-1N Šiprage-2N Stopan-N Grabovica-N Koritine-N Jurići-O Orahovo-O Obodnik 2N Obodnik 2N Kotor Varoš 2N Kotor Varoš 1N Šibovi 1N Šibovi 2N Šibovi 3N Čelinac-O Gradina-O Vrbanja 1a N Vrbanja 1bN Vrbanja 2N Vrbanja 3N


Komentari

0.86 1.60 0.72 2.24 1.50 5.70 1.22 1.13 1.24 0.96 1.6 0.98 0.83 0.83 9.5 4.13 1.27 1.27 1.50 1.5

3.9 7.1 3.5 8.1 7.5 16.5 3.8 5.1 5.5 3.8 6.2 5.7 3.9 3.9 33.9 14.8 4.7 4.4 4.6 5.1

Potrebno više podataka prije konačne odluke Potrebno više podataka prije konačne odluke Potrebno više podataka prije konačne odluke Potrebna provjera kvaliteta vode U prostornom konfliktu sa HE Jurici-N U prostornom konfliktu sa HE Koritine-N Potrebno novo geodetsko snimanje za konačnu odluku Potrebna provjera kvaliteta vode Potrebna provjera kvaliteta vode Potrebno više podataka prije konačne odluke Potrebno više podataka prije konačne odluke Potrebna provjera kvaliteta vode Potrebna provjera kvaliteta vode Potrebna provjera kvaliteta vode Ako je prihvaćena u razvojnoj opciji Potrebno više podataka prije konačne odluke Potrebna provjera kvaliteta vode Potrebna provjera kvaliteta vode Potrebno više podataka prije konačne odluke Potrebno više podataka prije konačne odluke

N

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21.

HE


7-1


7

Prijedlog narednih koraka u unapređenju Plana upravljanja vodama

Kvalitet postojećih podataka i potrebna poboljšanja

R

7.1

T

Ovo poglavlje govori o predloženim potrebnim narednim koracima za poboljšanje i unapređenje Plana upravljanja vodama. Evropska ODV traži da se takvo poboljšanje radi svakih 6 godina. Zbog toga se I preporučuje da se predložene mjere sprovedu u narednom šestogodišnjem ciklusu.

Implementacija integralnog upravljanja vodama je nezamisliva bez adekvatnih podataka o kvantitativnim i kvalitativnim karakteristikama vodotoka. U Modulu I su analizirani svi dostupni podaci sa profila na kojima su uzimani podaci za poslijeratni i predratni period.

AC

Mreža osmatranja koja je postojala prije rata je sasvim devastirana za vrijeme ratnih sukoba. Institucije koje su nadležne za monitoring su poslije rata uložile ogromne napore da osposobe hidrološku i meteorološku mrežu. One su takođe uložile ogromne napore da poboljšaju osmatranje kvaliteta voda u saglasnosti sa Okvirnom direktivom o vodama koju je BiH prihvatila i inkorporirala u najnoviju zakonsku regulativu ( u oba entiteta) saçiljem ulaska u Evropsku Uniju.

N

7.1.1 Hidrološki monitoring U Modulu I, su date analize kvaliteta hidroloških podataka kao i neke od preporuka za poboljšanje monitoringa. Koliko je teška situacija kada su u pitanju hidrološki podaci, vjerovatno dovoljno govori i činjenica da se uglavnom nisu ni koristili podaci poslije 1991. godine. Suštinski problem leži u nedostatku sredstava sa kojima raspolažu nadležne institucije. Posljedice toga su evidentne: -

nedostatak podataka u periodu 1991.-2005. godina na svim profilima slivnog područja rijeke Vrbas u Federalnom dijelu,

-

nedostatak podataka za period 1991-96. godine u RS i

-

nepouzdanost podataka na profilima gdje podaci postoje, a jedan od razloga je nedostatak mjerenja proticaja i snimljenih poprečnih profila na hidrološkim stanicama.

Nepouzdanost podataka leži u lošem radu automatskih stanica u pojedinim vremenskim intervalima, nedostatku hidrometrijskih mjerenja, itd. Hidrometrijska mjerenja bi trebalo vršiti više puta godišnje (6-9 puta zavisno od stabilnosti korita), ali zbog nedostatka finansijskih sredstava u najboljem slučaju mjerenja se vrše dva puta godišnje. Nestabilnost korita na svim hidrološkim stanicama zahtijeva redovna hidrometrijska mjerenja posebno za male vode.

7-2


Takođe, institucionalno jačanje, bolje obrazovanje, tehnička obuka i poboljšanje kooperacije su neophodni ako se želi unaprijediti kvalitet podataka. Kada se govori o kooperaciji misli se na saradnju institucija koje se bave prikupljanjem i obradom podataka i to: - Agencija za vodno područje rijeke Save, Sarajevo. - Agencija oblasnog riječnog sliva rijeke Save, Bijeljina - Republički Hidrometeorološki zavod RS, Banja Luka; - Federalni hidrometeorološki zavod, Sarajevo; - EPHZHB31 Jajce/Mostar. U Modulu I su date dvije osnovne preporuke koje se odnose na poboljšanje hidrološkog monitoringa:

-

T

-

da se popravi sva oprema koja već postoji na stanicama i da se instalira nova. Detaljno je dat opis nedostajuće opreme po pojedinim stanicama, da se obnove hidrološke stanice u slivu rijeke Vrbas koje su radile prije 1990. godine: HS Majevac rijeka Pliva, HS Sarići rijeka Janj, HS Crna Rijeka Crna Rijeka, HS Ugar rijeka Ugar, HS Bočac rijeka Vrbas, HS Donji Obodnik rijeka Vrbanja, HS Gornji Vakuf rijeka Bistrica. Radom ovih stanica bi se dobili podaci neophodni za detaljnije hidrološke analize i poboljšanje tačnosti tih analiza. da se izmjesti HS Razboj pošto je pod uticajem uspora od rijeke Save.

R

-

AC

Generalno, potrebno je provesti niz hidrometrijskih mjerenja na svim gore navedenim profilima da bi se mogle definisati nove krive proticaja na profilima. Nakon pet godina rada stanica biće potrebno izvršiti analizu njihovog rad da bi se provjerilo da li je lokacija pravilno izabrana i da li stanice pravilno funkcionišu.

N

Glavni tok rijeke Vrbas je dosta dobro pokriven hidrološkim stanicama tako da se većina stanica koje se trebaju obnoviti nalazi na pritokama. Ovo će vjerovatno postati sve važnije zbog planirane izgradnje malih hidroelektrana na ovim pritokama. Zbog nedostatka pouzdanih podataka velike greške su pravljene i prave se analizirajući srednje višegodišnje proticaje, male vode i velike vode na ovim malim vodotocima. Neke od MHE koje su već izgrađene, ili koje se grade su projektovane na osnovu takvih pogrešnih podataka. 7.1.2 Meteorološki monitoring Postoji 6 meteoroloških stanica čiji podaci su korišteni za modeliranje oticanja sa sliva rijeke Vrbas: Bugojno, Jajce, Šipovo, Mrkonjić Grad, Banja Luka i Srbac. Na ovim stanicama se mjere padavine, temperature i vlažnost, ali se ne mjere podaci kao što su evapotranspiracija i solarna radijacija. Ovi dodatni podaci bi poboljšali rezultate modeliranja za slivno područje. Uz to potrebno bi bilo obezbjediti meteorološka osmatranja na uzvodnim dijelovima vodotoka Ugar i Vrbanja da bi se omogućilo bolje modeliranje oticanja u blizini MHE navedenih u predhodnom poglavlju. Svakako da će realizacija svih ovih potreba za opremom za prikupljanje podataka u velikoj mjeri zavisi od obezbjeđenih finansijskih sredstava.

31

JP Elektroprivreda hrvatske zajednice Herceg Bosne

7-3


7.1.3 Monitoring kvaliteta voda Monitoring kvaliteta voda je doživio značajna unapređenja u slivu rijeke Vrbas nakon 2009. godine i implementacije predloženih poboljšanja monitoring programa usklađenog sa ODV za podsliv rijeke Vrbas koji je rezultat zajedničkog rada CARL BRO and REC koji predvuđa poboljšanje programa monitoringa u skladu sa principima ODV za sliv rijeke Vrbas.32 . Program se gradi na slijedećim principima: 1. kontinuitet sa sadašnjim monitoring programom i laboratorijskim aktivnostima, 2. troškovna efikasnost u obezbjeđenju informacija potrebnih da se identifikuju problemi i mjere da se oni riješe,

4. odražava zahtjeve ODV za monitoring, 5. u skladu sa zahtjevima ICPDR za TNMN,

T

3. fleksibilan (prikladan za implementaciju korak po korak, lagan za nadogradnju do potpuno usklađenog monitoring programa sa ODV)

R

Veći dio ovih principa se, u skladu sa mogućnostima nadležnih institucija kako finansijskim tako i kadrovskim, već provodi. Međutim sadašnja mreža i učestalost nadgledanja, mjerenja i uzimanja uzoraka ne ispunjava zahtjeve ODV-a i međunarodnih konvencija. Bitno je da se usaglašavanje sa ODV-om sprovede do kraja, kako za površinske tako i za podzemne vode.

AC

Osmatranje kvaliteta voda kao dio ekološke zaštite nije harmonizovano unutar slivnog područja VrbasaOvo bi trebao da bude samo prvi korak prema mnogo sveobuhvatnijem programu koji će u potpunosti biti u saglasnosti sa zahtjevima ODV. Predložene monitoring stanice pokrivaju rijeke, akumulacije i jezera i različitog su tipa. Za svaki tip monitoring stanice je definisan broj uzoraka svake godine i lista parametara koji će se pratiti. Liste parametara koje će se pratiti su prikupljeni u tzv. pakete parametara zbog preglednosti. Međutim učestalost uzimanja uzoraka može biti različita za istu vrstu stanica i za isti paket parametara.

N

Monitoring kvalitet voda na rijekama Različiti tipovi monitoring stanica koje su predložene da budu uključene u riječni monitoring su: 1. Monitoring stanice zasnovane na međunarodnim obavezama ICPDR

2. Monitoring stanice za transport zagađenja tzv. intenzivni nadzorni monitoring (INM)

3. Operativne monitoring stanice OMS (za vodna tijela u riziku zbog ispuštanja otpadnih voda iz domaćinstava, miješanih otpadnih voda iz domaćinstava i industrije, industrijskih otpadnih voda), 4. Ekstenzivne referentne monitoring stanice i ekstenzivne nadzorne monitoring stanice, 5. Intenzivne referentne monitoring stanice, 6. Istražne monitoring stanice. 32

Projekt „Upravljanje kvalitetom voda na nivou riječnih slivova u BiH“ (WQM I i II), urađen od strane Carl Bro i REC, a finansiran od strane EC implementiran je u periodu 2006-2008. godine i detaljno razmatra aspekte zaštite kvaliteta voda na čitavoj teritoriji BiH.

7-4


Monitoring stanice zasnovane na međunarodnim obavezama Za stanice koje su dio ICPDR Trans Nacionalne monitoring Mreže (TNMN) obaveza je da se uzimaju uzorci na mjesečnoj bazi (12 puta godišnje), a za neke parametre 26 puta. U skladu sa tim monitoring se već vrši na profilu Razboj, međutim zbog problema sa radom same hidrološke stanice poželjno je ovaj profil pomjeriti uzvodno. Ovo se preporučuje pošto sam monitoring uključuje mjerenje proticaja vode direktno 12 puta godišnje i indirektno preko krive proticaja, a poznato je da je hidrološka stanica pod uticajem uspora tako da je pod upitnikom pouzdanost podataka

T

Intenzivni nadzorni monitoring - INM Identifikovane su 2 stanice za INM za monitoring transporta zagađenja iz industrije: Laktaši rijeka Vrbas i Vrbanja rijeka Vrbanja (Slika 7-1). Nadzorni monitoring za cilj ima nadgledanje šireg i dugoročnijeg razvoja prirodnih uslova i uticaja ljudskih aktivnosti.

R

Operativni monitoring- OM Identifikovane su stanice na osnovu uticaja opterećenja od stanovništva, informacija o industrijskim otpadnim vodama priključenim na kanalizacionu mrežu i od minimalnih proticaja u rijeci. Identifikovano je 7 stanica za OM za vodna tijela u riziku zbog ispuštanja otpadnih voda iz domaćinstava: Mrkonjić Grad Crna rijeka,

-

Kneževo Cvrcka, Kotor Varoš i Čelinac rijeka Vrbanja;

-

Kupres, Gornji Vakuf i Bugojno rijeka Vrbas.

AC

-

Identifikovana je jedna stanica za OM miješanih otpadnih voda iz domaćinstava i industrije: -

Banja Luka rijeka Vrbas.

Identifikovano je šest stanica za operativni monitoring industrijske otpadne vode, a koje su sve locirane na rijeci Vrbas: Kožara u Bugojnu,

N

-

Gipsara u Donjem Vakufu,

-

Elektrobosna u Jajcu,

-

LELEX i Tropik rib. u Banjoj Luci,

-

Agrounija u Srpcu.

7-5

N

AC

R

T


Slika 7-1: Monitoring stanice u slivnom području rijeke Vrbas

7-6


Ekstenzivni referentni monitoring (ERM) i ekstenzivni nadzorni monitoring (ENM) ERM stanice su predviđene za monitoring jednom u tri godine, a ENM stanice su predviđene za monitoring jednom u 6 godina. Intenzivni referentni monitoring (IRM) Intenzivne referentne monitoring stanice se trebaju postavljati tamo gdje je sliv dobro definisan i gdje je lokacija prikladna za pouzdan montoring proticaja. Definisan je jedan profil u slivnom području rijeke Vrbas: •

Šipovo uzvodno na rijeci Janj.

T

Istražni monitoring (IM) IM bi se provodio za vodna tijela koja ne zadovoljavaju ekološke ciljeve a gdje je razlog za nezadovoljavajući kvalitet voda nedovoljno poznat ili u slučaju incidentnih zagađenja. Još uvijek je rano da se identifikuju IM stanice pošto će vodna tijela koja ne zadovoljavaju ekološke ciljeve iz nedovoljno poznatih razloga biti identifikovana pomoću nadzornog monitoringa.

R

Pregled Predhodno predloženi monitoring sistem za rijeke, koji je u saglasnosti sa principima ODV je samo prvi porak premo jednom sveobuhvatnom monitoringu koji će kompletno zadovoljiti zahtjeve ODV.

AC

Dobra pokrivenost površinskih vodnih tijela je potrebna da se dobije jedna opšta slika o statusu površinskih voda u slivnom području kao i da se razmatra moguću uticaji zagađenja od malih i vrlo malih vodotoka. Nekoliko stotina monitoring stanica će vjerovatno biti potrebno na malim vodotocima, ali potrebne monitoring aktivnosti na većini monitoring stanica bi trebale biti niske npr. jedno ili dva uzorkovanja tokom monitoring perioda od šest godina sa biološkim monitoringom (primarno makro-invertibrate), hemijskim monitoringom (primarno parametri generalnog zagađenja) i procjenom hidromorfologije vodotoka.

N

Intenzivni monitoring,(svake godine) je potreban u nekim nezagađenim vodotocima da se kvantivikuju referentne vrijednosti za biološke parametre, prirodne hemijske parametre i riječni transport tih komponenata. Takođe predložen je intenzivni monitoring za transport zagađenja na rijekama na kojima se odvijaju glavne industrijske i poljoprivredne aktivnosti. Na rijekama na koje velik uticaj ima poljoprivreda monitoring treba da omogući procjenu tereta zagađenja od obrađivanja, a to se primarno odnosi na fosfor i azot. Dva regiona u slivnom području egzistiraju sa intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom dionica: - oblast G.Vakuf- D.Vakuf i - oblast Laktaši – Srbac. Monitoring program za rezervoare i jezera Monitoring program uključuje samo jezera i akumulacije gdje se već prati određeni uticaji zagađenja i gdje se može očekivati uticaj zbog ljudskih aktivnosti. Uz to predloženi monitoring program ne uključuje akumulacije sa kratkim vremenom zadržavanja budući da njihov status veoma zavisi od stvarnog proticaja u rijeci. Monitoring program koji je predložen ima dvije glavne komponente za svaku akumulaciju: i) Monitoring kvaliteta unutar akumulacije ii) Monitoring toka vode, teret zagađenja i raspodjela izvora

7-7


Operativni monitoring program uključuje samo akumulaciju Bočac (uzvodno i nizvodno od akumulacije), dok nadzorni monitoring uključuje Plivsko jezero u blizini Jajca. Monitoring se trenutno vrši samo po pojedinim godinama usljed nedostatka sredstava. Svakako da će biti potrebno uspostaviti operativni i nadzorni monitoring na onim lokacijama na kojima će se formirati akumulacije izgradnjom HE, ili višenamjenskih brana kao što je to diskutovano u Modulu II.

T

Troškovi monitoringa kvaliteta voda Nedostaju podaci da bi se Određene preliminarne kalkulacije rašene od strane Regionalnog okolišnog centra (REC) ukazuju da godišnji troškovi monitoringa kvaliteta voda slivnog područja rijeke Vrbas bi mogli iznositi 172,000 Eura.33 U suštini se može reći da se monitoring kvaliteta voda predhodno opisan sastoji od niza aktivnosti kao što su: terenski monitoring, uzorkovanje, laboratorijska analiza, pohranjivanje i obrada podataka. Generalno pravilo važi:

R

„ dobar kvalitet ulaza = dobar kvalitet izlaza“

AC

Kvalitet krajnjeg rezultata će zavisi od kvaliteta svake od aktivnosti. Zbog toga je važno da se aktivnosti koje su predhodno navedene sprovode na osnovu određenih standarda npr. ISO standarda.

7.1.4 Monitoring podzemnih voda Što se tiče aspekata monitoringa podzemnih voda u okviru sliva rijeke Vrbas, mreža za nadgledanje treba da sadrži bunare za piezometričko praćenje nivoa i bunare za prađenje kvaliteta vode.

N

Da bi se dobila potpuna slika o statusu podzemnih resursa, treba povećati broj bunara za piezometričko praćenje nivoa u nekim područjima, posebno u blizini bunara sa velikom učestalošću zahvatanja ili gdje je njihov uticaj nepoznat. Uz to, da bi se ispunili zahtjevi ODV, broj parametara kvaliteta vode koji se prate treba povećati, posebno za opasne supstance (npr. teški metali). Razmatranje mreže za nadgledanje podzemnih voda će trebati da uzme u obzir probleme za koje se već zna da postoje: - potreba za većim brojem brojem bunara za praćenje, - potreba za većim brojem parametr koji se prate, - stanje bunara (za koje se zna da su mnogi u lošem stanju), - nedovoljna sredstva za češće praćenje, - nedostatak uređaja za automatsko bilježenje podataka i - manjak sredstava za odgovarajuće pumpne testove i analizu kvaliteta vode. 7.1.5 Monitoring i procjena korišćenja voda Za monitoring korišćenja voda u slivnom području zadužena su Ministarstva i Agencije, a na osnovu Zakona o vodama za FbiH, a za RS i na osnovu Uredbe o načinu, postupku i rokovima obračunavanja i plaćanja posebnih vodnih naknada (Službeni glasnik RS 74/11). 33

Izvor: “Uticaj opštinskih otpadnih voda na rijeku Vrbas” REC za centralnu i istočnu Evropu

7-8


Ministarstva, putem agencija, dužni su da za područja kojima upravljaju, uspostave i vode matične evidencije obveznika vodnih naknada. Na osnovu evidencije uspostavlja se baza podataka koja čini osnov Republičkog vodnog informacionog sistema. Evidentiraju se sva pravna i fizička lica (obveznici posebnih vodnih naknada): koji vrše zahvatanje površinskih i podzemnih voda u cilju njenog korištenja za piće, za flaširanje, za navodnjavanje, za uzgoj ribe, za industrijske procese uključujući i termoelektrane, koji proizvode električnu energiju korišćenjem hidroenergije, koji na bilo koji način zagađuju vodu, koji vrše vađenje materijala iz vodotoka i koji vrše zakup javnog vodnog dobra

T

Poseban problem prestavlja neadekvatna praksa monitoringa i ocjene kvaliteta industijskih otpadnih voda na osnovu kalkulacije EBS, ekvivalentnog broja stanovnika. Na osnovu toga se vrši obračun naknada za ispuštanje otpadnih voda. Ovakav pristup ne daje uvid u kvalitet industrijskih otpadnih voda i nije u skladu sa EU legislativom. Neophodno je formirati bazu podataka o zagađivačima u skladu sa priznatom međunarodnom praksom.

AC

R

Uz to Ministarstva i Agencije su obavezne da pri radu i realizaciji odredaba Uredbe o načinu, postupku i rokovima obračunavanja i plaćanja posebnih vodnih naknada, sprovede principe i načela učešća javnosti u upravljanju vodama i druge principe koji se odnose na slobodu pristupa informacijama kao što je Arhuska Konvencija koju je BiH ratifikovala 30. decembra 2008. godine. 7.1.6 Hidroenergetski razvoj Ključni podaci za planiranje u svrhu hidroenergetskog razvoja, izgradnje postrojenja i iskorištenje kapaciteta su podaci iz hidrološkog i meteorološkog monitoringa. Navedena dva zahtjeva su već razmotrena u prethodnim paragrafima. Posmatrani rezultati hidrološkog i meteorološkog monitoringa moraju biti na raspolaganju za svako hidroenergetsko postrojenje ako se želi njihovo efikasno funksionisanje.

N

Ostali važni podaci za planiranje, projektovanje i izgradnju HE su topografski podaci koji obuhvataju topografske karte, poprečne presjeke profila kao i topografiju lokacija brana i zona akumulacija. Topografske mape omjera 1:25.000 su dovoljne za preliminarne faze realizacije postrojenja, ali u ovim preliminarnim fazama važan korak predstavlja precizno utvrđivanje pada postrojenja, pogotovo u slučajevima gdje je planirano funkcionisanje na malim padovima; male greške pri određivanju pada mogu u potpunosti da ugroze realizaciju predloženog rješenja. Prema tome, mora se preduzeti detaljno geodetsko snimanje podužnih i poprečnih profila u najranijim fazama planiranja. Što se tiče narednih faza planiranja, potrebne su još detaljnije mape razmjere 1:1000 ili 1:500.

Geološka i geotehnička ispitivanja su takođe od ključnog značaja. U skorije vrijeme, kod koncesionara postoji tendencija pojednostavljivanja i maksimalne štednje na geološkim i geotehničkim ispitivanjima, što predstavlja krupan propust u rasuđivanju budući da se cjelokupan koncept projekta često oslanja na rezultate ovakvih ispitivanja. Ako se uoče netačni i neprecizni geološki rezultati tokom faze izgradnje, to može dovesti do značajnih promjena u konstrukciji, što može drastično povećati troškove – u nekim slučajevima do 70% i više. Pored navedenog, izuzetno je važno sprovesti i seizmološka ispitivanja, tj uraditi seizmološke studije za lokacije visokih brana.

7-9


7.2

Dalje unaprijeđenje hidrološkog modela

Hidrološko modelovanje generalno predstavlja pojednostavljenje kompleksnih prirodnih procesa koji donekle mogu da oslikaju odnos padavina i oticaja u sistemu riječnog sliva. Međutim, većina ovih potprocesa ostaju nepoznati ili veoma teški za proračun usljed velikog broja neophodnih ulaznih parametara, koji su često nedostupni ili ih je teško procijeniti. U pogledu parametara, proces kalibracije služi za "fino podešavanje" prethodno procjenjenih ulaznih podataka, tako da modelirani oticaji što bolje odgovaraju osmotrenim vrijednostima oticaja. Ako je mreža mjernih stanica na slivu nije dovoljno gusta, kako za padavine tako i za proticaje, onda posao hidrološkog modelera zahtijeva mnogo uloženog truda i izuzetno komplikovan.

•

•

•

N

•

R

•

Podaci o padavinama su dostupni za samo šest meteoroloških stanica; to su Bugojno, Jajce, Šipovo, Mrkonjić Grad, Banja Luka i Srbac. Samo za Bugojno, Jajce i Banja Luku postoji duži niz osmatranja (od 1951, 1961 i 1983 respektivno) sa prekidom osmatranja u ratnom periodu (Jajce i Bugojno) dok ostale tri stanice imaju podatke tek od 2001-e godine. U modulu GIS-a za tip tla nisu uključeni podaci za automatsko izvođenje parametara tla putem detaljnog proračuna potpovršinskog sloja. Projektni zadaci su zahtjevali rezultate modeliranja, i to ne samo za kontrolne stanice nego i za lokacije HE. Ovo je generisalo model sa velikim brojem podslivova veoma problematičnih za kalibraciju (pogotovo stoga što su mjerenja na pritokama Vrbasa veoma rijetka a podaci o padavinama ne nižeg vremenskog koraka od 1 dana). Kod nekih stanica i nekih poplavnih talasa, podaci sa hidroloških stanica neodgovaraju velikim visinama padavina (rezultat mjerenja proticaja jednom dnevno čime se često ne "uhvati" dnevni vršni proticaj poplavnog talasa); stvarni dnevni pikovi poplavnih talasa nisu izmjereni na stanicama, što predstavlja problem kod kalibracije hidrološkog modela. Za male podslivove, podaci o dnevnim padavinama su bili previše neujednačeni i često u nejednakim intervalima; ovakav tip modela mora posjedovati podatke o padavinama barem na svakih sat vremena da bi se došlo do tačnih vrijednosti maksimalnih protoka. Kontinualne simulacije (obuhvataju period sa kišama i bez kiša-duži vremenski interval) su bile potrebno radi izvršavanja zadataka, što je suzilo izbor metoda proračuna u oviru HMS-a koji su pogodni za kontinualno modeliranje. Za kalibraciju modela je bilo dostupno samo šest vodomjernih stanica, što nikako nije idealna situacija. Ovo je podrazumijevalo da su drugi dijelovi Vrbasa koji nemaju kontrolne tačke morali biti kalibrisani na srednje godišnje protoke objavljene u OSNOVAMA.

AC

•

T

Pri uspostavljanju hidrološkogi modela za sliv Vrbasa naišlo se na nekoliko prepreka u razradi, a to su:

•

Stoga svako unaprijeđenje hidrološkog modela u budućnosti umnogome zavisi od predviđene namjene za koju će se model kasnije koristiti. Imajuću u vidu sve navedene prepreke i tačke za razmatranje, Konsultant preporučuje slijedeće korake u cilju daljeg unaprijeđenja hidrološkog modela sliva Vrbasa. U suštini, ove preporuke su kratkoročnog i dugoročnog karaktera.

Dugoročno gledano, a kako je već navedeno u prethodnim tačkama ovog poglavlja, mora doći do značajnih poboljšanja mreže mjernih stanica u pogedu kvaliteta izmjerenih podataka, vremenskih koraka (tj. više od jednog mjerenja dnevno) i prostorne distribucije u cijelom slivu, što predstavlja ključni dio modela. Neophodni podaci sa vodomjera bi trebalo da obuhvataju minimalno slijedeće: nivoe vode i protoke (krive protoka), padavine, temperaturu, solarno zračenje i evapotranspiraciju.

7-10


Dok se mreža monitoringa ne unaprijedi, kao kratkoročna mjera, model bi trebalo da se unaprijedi putem:

• •

•

T

• •

R

•

Grupisanja podslivova u veće da bi se zaobišla neadekvatnost koju čini ulaz od dnevnih padavina naspram veličine podsliva i dobila veća kontrola potprocesa modela. Prema tome, broj podslivova rijeke Vrbas ne bi trebalo da bude veći od šest; ovo će isključiti proračune za sve lokacije HE i stoga će broj stanica na kojima se mogu posmatrati rezultati modela biti samo pet, pored one na ušću u rijeku Savu. Kvalitetniji podaci o tlu u slivu, korištenju zemljišta i podzemnim vodama trebalo bi da se sjedine, što će omogućiti detaljnije modelovanje gubitaka (npr. korištenje SMA-model proračuna vlažnosti tla- za proračun gubitaka i metod linearnih rezervoara za proračun baznog oticaja u cilju boljeg predstavljanja potpovršinskih procesa). Unos podataka o mjerenoj evapotranspiraciji. Proširenje metode propagacije talasa kroz riječnu dionicu sa Muskingum (dokazano ne toliko realan model za prirodne kanale) na Muskingum-Cunge za koji su potrebni poprečni presjeci mjereni na različitim potezima rijeke, ili na Modified Pulse (i tu je potreban određen broj izmjerenih podataka na poprečnim presjecima stanica). Poprečni presjek bi trebalo da se mjeri putem obuhvatanja plavnih područja da bi se uključio u model i proračun plavljenja. Pravljenje kopije postojećeg modela u cilju rekalibracije parametara velikih voda. Uključivanje modela topljenja snijega. Da bi se ovo izvršilo, pored 9 parametara koje treba definisati, a takođe i kalibrisati, moraju se procijeniti dvije funkcije: prethodni temperaturni indeks brzine topljenja i prethodni temperaturni indeks brzine smrzavanja. Ove funkcije služe za proračun brzine topljenja i brzine smrzavanja u zavisnosti od koeficijenata ovih brzina koji su u uključene u model topljenja snijega. Generalno gledano, parametri modela topljenja snijega (konkretno brzina topljenja i brzina smrzavanja) mogu biti određeni na regionalnom nivou za šta su svakako potrebni podaci mjerenja na terenu (u stvarnim uslovima). Uključivanje operativnih pravila za postojeće akumulacije (npr. krivih nivo vode u akumulacijiprotok ili krive zapremina akumulacije-protok itd.)

AC

•

N

Kao što je to prethodno pomenuto, razrada hidrološkog modela za sliv Vrbasa u okviru ove studije je u skladu sa Projektnim zadacima, što je zahtijevalo poznavanje odgovora sliva na velikom broju lokacija duž cijelog sliva, što je kasnijim uviđanjem izgledalo kao previše ambiciozno s obzirom na slab kvalitet predočenih podataka. Ovo je takođe rezultiralo sačinjavanjem modela koji je prilično komplikovan i nezgrapan za upotrebu. Uprkos tome, Konsultant smatra da je ovaj model veoma dobra polazna osnova za svaku dalju hidrološku analizu kao i da ga je u budućnosti moguće u potpunosti unaprijediti i proširiti. Na kraju, važno je napomenuti da dobra struktura modela ne može nadoknaditi loše osnovne podatke korištene za kalibraciju modela i proces verifikacije. Prema tome, Konsultant smatra da bi glavni napor trebalo da se usmjeri ka proširenju mreže mjernih stanica u slivu Vrbasa na način koji će omogućiti dobar kvalitet podataka o ključnim parametrima kao i to da bi ti podaci trebalo da budu prostorno raspoređeni tako da obuhvate cijeli sliv. Iz ovog slijedi da je rad i održavanje ovako važne opreme takođe od suštinskog značaja u pogledu obezbijeđenja daljeg dugoročnog prikupljanja kvalitetnih podataka na održiv način. Nakon realizacije ovog zadatka, model sliva Vrbasa se može unaprijediti u pravcu distributivnog hidrološkog modela sa dobrim mrežnim podacima.

8-1


Zaključci

8.1

Osnovni problemi i prioriteti upravljanja vodnim resursima

T

8

R

Ostvarivanje ciljeva vodoprivrede u slivu Vrbasa zavisi od sprovođenja principa integrisanog upravljanja u vezi sa zaštitom, unapređenjem i oporavkom površinskih i podzemnih voda da bi se postigao barem "dobar" status voda i da bi se spriječilo pogoršanje njihovog stanja. Glavni vodoprivredni problemi u slivu su:

Vodosnabdjevanje tri glavna potrošača: stanovnika, poljoprivrede i industrije Zaštita životne sredine, uključujući održavanje EPP Smanjenje negativnih uticaja poplava i suša Proizvodnja hidroenergije Rekreacija, turizam i ribarstvo Plovidba.

AC

• • • • • •

Obezbjeđivanje integrisanog upravljanja vodama na način kako je to definisano u entitetskim zakonima o vodama znači sljedeće: postizanje dobrog statusa voda i sprječavanje pogoršanja njihovog kvaliteta postizanje održivog korišćenja voda obezbjeđivanje ravnopravnog pristupa vodama podsticanje socijalnog i ekonomskog razvoja zaštitu vodnih, od vode zavisnih, poluvodnih i zemaljskih ekosistema organizovanje zaštite od poplava i drugih negativnih uticaja vode obezbjeđivanje učešća javnosti u procesu donošenja odluka sprječavanje i rješavanje konflikata vezanih za korišćenje vode i zaštitu ispunjavanje obaveza koje proističu iz međunarodnih ugovora.

N

• • • • • • • • •

8.2

Razvojne opcije za upravljanje vodom

Strategija BiH je pristupanje EU i implementacija zahtjeva ODV. Oba zakona o vodama, kao i druge vezane strategije u okviru ova dva entiteta, usklađeni su, ili su u procesu usklađivanja sa ODV, a sprovešće ih ministarstva zainteresovanih strana i za to odgovorne agencije. U procjeni predloženih razvojnih opcija za upravljanje vodama, konsultant je uzeo u obzir zakone o vodama iz oba entiteta, kao i četiri glavna opšta cilja održive strategije upravljanja vodama, a to su:

8-2


• • • •

obezbjeđivanje dovoljne količine pitke vode, obezbjeđivanje dovoljnih količina vode za druge ekonomske potrebe, uključujući hidroenergiju, zaštitu životne sredine i smanjenje negativnih uticaja poplava i suša.

Da bi se ostvarili ovi ciljevi, potrebno je sprovesti zahtjeve za implementaciju strukturalnih i nestrukturalnih RO u slivu Vrbasa koje će moći da obezbjede vodosnabdjevanje više potrošača; uključujući pitku vodu, navodnjavanje i potrebe za hidroenergijom, kao i pružanje zaštite od poplava i suša i obezbjeđivanje zaštite životne sredine.

RO1 RO2 RO3 RO4 RO5 RO6

Han Skela, G. Vakuf, Janjske Otoke, Vrletna Kosa, Čelinac, Grabovica + Šiprage G. Vakuf, Janjske Otoke, Vrletna Kosa, Čelinac, Grabovica i Šiprage G. Vakuf, Janjske Otoke, Vrletna Kosa, Grabovica i Šiprage G. Vakuf, Vrletna Kosa, Čelinac, Grabovica i Šiprage G. Vakuf, Janjske Otoke, Čelinac, Grabovica i Šiprage G. Vakuf, Janjske Otoke, Vrletna Kosa.

R

• • • • • •

T

8.2.1 Strukturalne razvoje opcije Definisane su sljedeće strukturalne razvojne opcije (RO) koje predstavljaju promjene u fizičkom okruženju. One se sastoje od izgradnje brane i akumulacije:

AC

Akumulacije igraju ključnu ulogu u ostvarivanju ciljeva upravljanja vodama i proizvodnje energije u slivu Vrbasa. Zapremina akumulacije, a posebno korisna zapremina, najvažniji je parametar i ključnan u smanjivanju poplavni talas nizvodno, za svrhe proizvodnje energije, za omogućavanje obezbjeđivanja EPP, za obezbjeđivanje vode prioritetnim potrošačima itd.

N

Pozicioniranje akumulacije je takođe veoma važno, pošto je uvijek poželjno da se ovakve akumulacije smjeste uzvodno od potencijalnih potrošača da bi se povećao uticaj unutar sliva. Shodno tome, predložene akumulacija u slivu nisu jednako raspoređene, kao što nije ni zahtjevana potražnja. Na primjer, Region V, najnizvodniji od svih regiona Sliva, ima najveću projektovanu potražnju vode a nema akumulacija. 8.2.2 Nestrukturalne razvojne opcije Nestrukturalne RO mogu se uključiti u planiranje upravljanja vodama sliva rijeke Vrbas i sastoje se od zdravorazumskih i pragmatičnih postupaka kao što su: • • • • • •

Smanjenje potrošnje vode u svim sektorima, ali posebno u poljoprivredi, koja je najzahtjevnija, primjenom unapređenih metoda navodnjavanja i tehnologija za štednju vode. Smanjenje zagađenja površinskih i podzemnih voda putem investicija u sakupljanju i tretmanu otpadnih voda. Uvođenje restriktivnijih pravila za dobijanje građevinske dozvole, posebno u područjima podložnim poplavama, da bi se ograničila potreba za infrastrukturom za zaštitu od poplava. Smanjenje potrošnje energije, da ne bi bilo potrebe za proizvodnjom dodatnih kapaciteta. Unapređenje prakse gazdovanja šumama i pooštravanje sankcija za nekontrolisanu i bespravnu sječu unutar sliva. Unapređenje tehničkog obrazovanja, obuke i razvoja kapaciteta u okviru organizacija zainteresovanih strana

8-3


•

8.3

Implementacija institucionalnih i obavještajnih procesa u okviru sliva radi poboljšanja efikasnosti upravljanja vodnim resursima.

Rezultati modeliranja

Posao modeliranja je skoncentrisan na sljedeće tri kategorije: • • •

Modeliranje protoka akumulacije Kontrola poplava u akumulacijama i Otpornost na klimatske promjene

R

T

8.3.1 Modeliranje protoka akumulacije Razmatrane su dvije metode optimizacije akumulacija; jedna se bavila proizvodnjom energije, a druga obezbjeđivanjem zagarantovanog nizvodnog protoka; ova druga je uzimala u obzir potrebe sektora za upravljanje vodama koje su glavni fokus izvještaja Modula 3. Da bi se osigurao zagarantovani protok nizvodno, izračunat je sezonski regulisan protok za ove akumulacije definisan kao prosječni mjesečni protok sa vjerovatnoćom ostvarivanja od 97% za analizirani vremenski period od 35 godina (1946-1980).

AC

Na osnovu dobijenih rezultata, zaključeno je da je hidroenergetska iskoristivost protoka ispuštenih iz akumulacija veoma velika (do 90%). Ova velika proizvodnja energije rezultat je velikog hidrauličkog pada (koji proističe iz kriterijuma korišćenih za definisanje upravljanja akumulacijama). Ostvarene prosječne zapremine vode u akumulacijama su u rasponu od 60-75% korisne zapremine vode, što znači da su padovi oko 20% ispod maksimalnog hidrauličkog pada. Ovaj predloženi način upravljanja akumulacijom stavlja glavni naglasak na omogućavanje zagarantovanog protoka nizvodno od akumulacije tokom cijele godine i kao takav daje prioritet sektoru za upravljanje vodama tokom cijele godine.

N

Sve akumulacije izabrane za strukturalne RO, zatim su procjenjivane u smislu potencijala za zadovoljavanje potražnje za vodom u okviru pet definisanih regiona sliva Vrbasa za dva navedena vremenska perioda, 2020. i 2040.

Rezultati pokazuju da najveću potražnju imaju Region V (najdalje nizvodno) i prevashodno poljoprivreda. Predviđena potražnja Regiona V za 2040. godinu procijenjena je na oko 12,6 m3/s, koji se jedino može nadomjestiti obezbjeđivanjem vodosnabdjevanja iz drugih akumulacija na drugim pritokama u okviru Sliva. Ovo je moguće postići za sve RO osim RO 6, gdje je predviđen mali deficit u 2040. Međutim, ovaj deficit je dovoljno mali (0.2m3/s) da se može nadomjestiti iz podzemnih voda.

8.3.2 Kontrola poplava u akumulacijama U principu, najbolja zaštita od poplava za bilo koju akumulaciju sa značajnom zapreminom dobija se kada se nivo vode u akumulaciji spusti što je moguće više prije nego što dođe poplavni talas koji će povećati zapreminu. Modelirano je ukupno jedanaest akumulacija korišćenjem HEC-HMS, a u svim slučajevima je simuliran poplavni talas. Osim što je izračunao rezultate ublažavanja efekata poplava za svaku pojedinačnu lokaciju rezervoara, Konsultant je takođe procijenio efekte kaskadnih brana i akumulacija

8-4


na rijeci Vrbanji, a na kraju je analizirao opšte efekte smanjenja poplava na cijelom slivu u skladu sa ranije usvojenim RO. Rezultati ublažavanja poplava pokazuju da u određenoj mjeri postoji smanjenje maksimalnog protoka za svaku akumulaciju, čak i kad je puna. Štaviše, postoji značajno smanjenje maksimalnog protoka nizvodno proračunatog sa povratnim periodom 100 godina kada se zapremina vode u akumulacijama smanji sa, na primjer, 100% korisne zapremine na 85%. Korišćenje kaskadnih akumulacija na jednom potezu (kao što je onaj na rijeci Vrbanji) može značajno da doprinese nizvodnom ublažavanju poplave. Međutim, ovakav odnos vrijedi samo ako su akumulacije dovoljno velike da zadrže poplavni talas.

R

T

RO su analizirane s obzirom na njihov mogući uticaj na smanjenje maksimalnog protoka poplavnog talasa. Da bi se pokazalo koliko se veliko smanjenje vrha poplavnog talasa može ostvariti za svaku RO, izabrana je stanica Delibašino Selo kao kontrolna tačka. Ova stanica je izabrana iz dva razloga, i) nema predloženih akumulacija u RO nizvodno od Delibašinog Sela i ii) nizvodno od Delibašinog Sela je plavno područje Lijevča Polja. Analiza je sprovedena za dva simulaciona scenarija; i) početni nivo vode u akumulacijama bio je na koti normalnog uspora (KNU) za svaku akumulaciju u RO; i ii) početnu korisnu zapreminu od 85% ukupne korisne zapremine (koja odgovara NNV) za sve akumulacije u RO.

AC

Na kraju, najveće ublažavanje poplave u dužini sliva pronađeno je u onim RO koje uključuju ove dvije velike akumulacije - Gornji Vakuf i Han Skela. Najmanji potencijal za ublažavanje poplave ostvaren je u onim RO koje isključuju akumulacije na Vrbanji (Šiprage, Grabovica i Čelinac). 8.3.3 Klimatske promjene Cilj analize procjene klime bio je da se vidi da li postoje neki određeni trendovi ili promjene u vezi sa klimom koji se mogu očekivati u narednom vremenskom okviru od 20, zatim 40 godina, i da se predlože mjere predostrožnosti za prilagođavanje takvim trendovima.

N

Iz SMO predloženih načina odabira klimatskih scenarija, OMC je izdvojen kao najpogodniji za sliv Vrbasa i predložen je u Projektnim zadacima. Analizirani su rezultati dvije simulacije modela regionalni CLM klimatski metod i statistički metod regionalizacije CM2.1. Iz ovih modela korištena su dva IPCC scenarija A1B i B1 sa periodima od 2001-2040. Može se zaključiti da je scenario klimatskog modela CM2.1 dao realnije rezultate sa manjim brojem grešaka u odnosu na CLM rezultate, ali slaganje ili usklađenost varira od stanice do stanice. Shodno tome, korištene su vrijednosti dnevnih padavina iz modela CM2.1 kao budući klimatski scenariji koji će se pokrenuti u razvijenom hidrološkom modelu. Trendovi padavina u scenarijima A1B i B1 razlikuju se od stanice do stanice. Za sve stanice, padavine imaju trend umanjenja u oba scenarija, sa izuzetkom stanica Banja Luka i Jajce, gdje podaci o padavinama ukazuju na veoma spor rast. Opadajući trend godišnjih padavina posebno je brz u stanicama Srbac, Mrkonjić Grad i Šipovo. Važno je da se utvrdi kakav će uticaj ovo opadanje imati na vrijednosti protoka. Spajanje OMC rezultata (padavine) sa razvijenim modelom u HEC-HMS i simulacijom omogućilo je proizvodnju

8-5


dnevnih protoka koji bi se mogli uporediti sa podacima dobijenim za period između 1980. i 2010. Shodno tome, ovaj podešeni hidrološki model pokrenut je sa klimatskim scenarijima da bi se procijenio uticaj na protoke. Tipični gubitak prosječnog protoka u svim stanicama na cijeloj širini sliva je oko 1.4m3/s u A1B scenariju i 3.5m3/s u B1 scenariju. Maksimalni protoci na stanicama su manji za 30-37% u scenariju A1B, dok su u scenariju B1 manji za 30-46%. Ovo smanjenje maksimalnog protoka u velikoj mjeri utiče na učestalost poplava, koja se očekuje da bude manja.

T

Što se tiče uticaja klimatskih promjena na probleme upravljanja vodama, čini se da postoji ograničen uticaj na vremenskom horizontu 2040, jer situacija se nije toliko pogoršala u odnosu na osnovni scenario. Sušna godina postaje čak i vlažnija u nekim mjesecima, a minimalni protoci su veći za scenario A1B u maju i avgustu. Generalno, prosječni protoci i za prosječne i za sušne godine mogu da zadovolje potrebe za vodom i EPP u svih pet regiona.

R

Što se tiče proizvodnje energije, potencijalni efekat klimatskih promjena vjerovatno će biti mali pad u proizvodnji u narednih 30 godina. Vrijednost pada varira u okviru sliva, a dio od Gornjeg Vakufa ima najveći potencijalni pad. Međutim, na većini lokacija doći će jedino do pada u proizvodnji energije do 10%. Ono što je zanimljivo, na nekim lokacijama (npr., gornji dio rijeke Vrbanje) moglo bi da dođe do blagog porasta u proivodnji energije.

8.4

AC

Generalno govoreći, u oba scenarija klimatskih promjena prosječni i maksimalni protoci na cijelom slivu Vrbasa su u opadanju. Minimalni protoci su takođe u opadanju, ali u manjoj mjeri, a za vrijeme nekih mjeseci čak su u porastu.

Multikriterijumska analiza

N

MKA je pokazala da je RO# 6 sveukupno najbolja opcija u ispunjenju razvojnih ciljeva vodnih resursa. RO#3 i RO# 4 su druga i treća najbolja opcija. Međutim, zainteresovane strane ove rezultate treba da oprezno tumače i nastave provoditi istraživanja detaljnijih studija izvodljivosti, procjene ekološkog uticaja (eng. EIA) i detaljnije finansijske analize (pojedinačna analiza troškova i koristi), koje se odnose na specifične brane/rezervoare u vezi RO# 6 kako bi se obezbijedila veća sigurnost i opravdanost. Rezultati multikriterijumske analize su podvrgnuti analizi osjetljivosti. To je značilo kvazi "stres" testiranje izdržljivosti RO mijenjanjem relativnih težina između i u okviru kriterijumskih grupa. RO6 je ostala najbolja opcija u svim okolnostima. Samo u nerealnim uslovima, kao što je dodjeljivanje 100% težine na finansijske kriterije, RO6 pada niže na rang listi. Premda je puna analiza troškova i koristi za svaku od razvojnih opcija bila izvan područja Modula 3, učinjen je pokušaj da se procijeni njihova veličina u cilju potvrde koja razvojna opcija će najvjerovatnije ostvariti najbolji omjer koristi i troškova – veći od 1 (eng. BCR). Rezultati razmatranja troškova i koristi otkrivaju da su RO# 6 i RO# 1 najbolje razvojne opcije koje najviše doprinose neto koristima. Jedan od problema sa branama je to što dobiti često ostvaruju populacije van ugroženog područja, dok glavne socijalne troškove podnosi lokalno stanovništvo. Shodno tome, raspodjela dobiti je važna, a jedan od pristupa ovom problemu je podjela dobiti na različite načine, kao što je obezbjeđivanje dugoročne naknade za ljude ugrožene izgradnjom, uspostavljanje dugoročnih regionalnih ekonomskih razvojnih fondova ili uspostavljanje partnerstava između graditelja i lokalne zajednice.

8-6


U BiH postoje razni zakoni i propisi koji predviđaju takse i druge naknade za korišćenje prirodnih resursa za proizvodnju električne energije, ali je iznos dobiti veoma mali. Čak i sa realizacijom RO1 moglo bi se prikupiti samo oko 870.000 evra u korist lokalne populacije, što je relativno beznačajno kada se sagledaju sve infrastrukturne potrebe u okviru sliva; npr., cijena jednog postrojenja za tretman otpadnih voda (PPOV) u Banjoj Luci procjenjuje se na 50 miliona evra. Bez obzira na to, još uvijek se preporučuje da se urade studije o podjeli dobiti u slivu da bi se dobila kompletna lista infrastrukturnih potreba koje utiču na kvalitet vode i vodoprivredu, kao i studije o ekonomskoj renti koju ostvaruju koncesionari sa ciljem većeg udjela ugroženog stanovništva.

8.5

Konačni prijedlog za razvoj hidroenergetike

R

T

Iako BiH danas uživa u višku energije, projekcija potreba za električnom energijom za narednih 10 godina pokazuje da postojeći kapaciteti elektrana neće biti dovoljni da zadovolje ovu potražnju. Zato će biti potrebne nove elektrane da bi se zadovoljila ova povećana potražnja. Pošto je za planiranje i izgradnju elektrana obično potrebno više godina, od preliminarne faze planiranja do pokretanja, jasno je da je danas pravo vrijeme za planiranje i započinjanje procesa koji će dovesti do izgradnje novih energetskih postrojenja.

AC

Opšti globalni trend je da se podstiče korišćenje obnovljivih izvora energije u odnosu na upotrebu fosilnih goriva koja su ograničena i koja mogu da utiču na globalno otopljavanje. Shodno tome, hidroenergija je visoko cijenjen resurs koji treba razvijati u skladu sa strategijom i politikom naznačenom u energetskom sektoru BiH. Iz toga slijedi da bi sliv Vrbasa sa svojim hidroenergetskim potencijalom trebao da bude dio gore pomenute strategije. Moguće opcije za razvoj HE u okviru sliva Vrbasa predstavljene su u Poglavlju 6 ovog izvještaja. Da bi se bolje shvatile predložene opcije, Vrbas je podijeljen u pet riječnih dionica, a svaka pritoka je predstavljena posebno.

N

U OSNOVI iz 1987. analizirano je 60 HE, uključujući i tri koje su već bile izgrađene i u funkciji (Jajce I, Jajce II i Bočac). Od tada su izgrađena samo tri mala rješenja (Divič na Vrbanji, MHE 2 i MHE 3 na uzvodnom dijelu rijeke Vrbas), a jedno je u procesu izgradnje (Melina - nazvana Novakovici na rijeci Ugar) 53 mjesta iz OSNOVE tako ostaju nedirnuta. Procijenjeno je da sliv Vrbasa ima oko 590 MW hidroenergetskog potencijala. Uzimajući u obzir rješenja koja su izgrađena (spomenuta u prethodnom paragrafu), postoji oko 390 MW neiskorišćenog potencijala, od čega 12 velikih mjesta daju 285 MW, dok 45 manjih rješenja daju ostatak od 105 MW. Mnoge od planiranih velikih HE povezane su sa velikim akumulacijama koje obezbjeđuju mogućnost regulisanja protoka i proizvodnje energije. U stvari, velike akumulacije su glavna tačka veze između korisnika hidroenergije i drugih korisnika upravljanja vodnim resursima. One omogućavaju aktivno upravljanje vodnim režimom i moćna su sredstva za integrisano upravljanje vodnim resursima u okviru sliva.

Pored razmatranja OSNOVE, konsultant je razmotrio i druge novije studije energetskih kompanija, navedenih instituta (npr., Jaroslav Černi) i drugih projektantskih kompanija koje djeluju u ime privatnih koncesionara. Većina studija je bila na takvom nivou da su omogućavale potpuni uvid u tehničke i ekonomske detalje i poređenje sa onima iz OSNOVE. Međutim, neke novije studije privatnih koncesionara ne sadrže dovoljno detalja i iako su predstavljene, u značajnoj mjeri im nedostaju detalji.

8-7


Na ekonomskim osnovama (AIC, ENPV, ERR i BCR) i u skladu sa multikriterijumskom analizom, razmotreno je i procijenjeno 71 rješenje (53 iz OSNOVE i 18 iz novijih studija). Glavni zaključci iz ekonomske analize su bili: • • • • •

Mnoga visoko rangirana rješenja se nalaze na rijeci Vrbas Rješenje Glavica na rijeci Plivi je uglavnom broj jedan po svim ekonomskim rangiranjima. Nova rješeja predložena na rijeci Vrbanji, kao što su Obodnik i Grabovica, nalaze se u prvih 20. Rješenja na rijeci Ugar (iako se jedno trenutno gradi) nisu predstavljena u ovoj grupi, što pokazuje njihovu lošiju ekonomsku održivost. Janjske Otoke, jedno višenamjensko rješenje sa prioritetom za vodoprivredu, takođe su visoko rangirane za HE, što ukazuje na svestranu privlačnost ovog mjesta.

T

Iako je multikriterijumska analiza iz Modula 2 otkrila veoma izvodljiva rješenja za proizvodnju energije, konačana odluka o distribuciji HE mora da se donese nakon analiza i donošenja odluka vezanih za neophodnost velikih akumulacija za svrhe vodoprivrede.

AC

R

U Modulu 3 je razmatrano sedam velikih akumulacija; i) Gornji Vakuf na rijeci Vrbas, ii) Han Skela Visoka na rijeci Vrbas, iii) Janjske Otoke na rijeci Janj, iv) Vrletna Kosa na rijeci Ugar i Čelinac, Grabovica i Šiprage na rijeci Vrbanji. Različite kombinacije ovih akumulacija čine šest prethodno spomenutih RO. Napravljen je i jedan propust. Staro Selo nije razmatrano ni u ovoj studiji ni u Novoj osnovi iz 1997. pošto ima neznatan uticaj na kontrolu vodnog režima sa malim prosječnim dotokom od 1.9m3/s i najmanjim koeficijentom regulacije. Zato ono nije ni od kakvog interesa za potrebe vodoprivrede. Većina HE povezanih sa velikim akumulacijama su pribranskog tipa, osim Janjskih Otoka i Vrletne Kose, koje su derivacionog (protočnog) tipa. Pored toga, usljed potrebe za većim EPP za rijeku Janj, Janjske Otoke imaju dodatno malo postrojenje od 1,5 MW povezano sa iskorištenjem energije ekološki prihvatljivog toka.

N

Za Vrletnu Kosu, usljed potencijalne nizvodne HE (Ugar Ušće-N), predloženo je pribransko postrojenje od 18,6 MW. Naravno, u narednm fazama - projektovanju, treba se svakako razmotriti i moguće derivaciono postrojenje (sa manjim padom nego sto je dato u Osnovi), i konačan izbor lokacije mašinske zgrade determinisati tada, kada na raspolaganju bude bilo detaljnijih podataka (topografskih, geoloskih, itd) Opšti dosadašnji trend koncesionara je u pravcu napuštanja velikih rješenja u korist manjih. Glavni razlozi ovome su veliki problemi u pogledu eksproprijacije zemljišta, premještanja stanovništva, kao i pitanja otkupa i kompenzacije. Čini se da je ovaj koncept suprotan drugim organizovanijim i razvijenijim evropskim zemljama u kojima su velika rješenja u prednosti i gdje su se pokazala ekonomski održivijim te im je stoga dat prioritet u državnoj strategiji. Ovo je veoma važna tema koja zahtjeva dalju procjenu. Prema tome, ukupni instalirani kapacitet i predviđena proizvodnja energije za RO HE na rijekama Vrbasu, Plivi, Janju, Ugru i Crnoj Rijeci iznose oko 465 MW odnosno 1.945 GWh. Za tri najviše rangirane vodoprivredne razvojne opcije tj. RO6, RO3 i RO4 (Han Skela Visoka je izostavljena) instalirani kapacitet bi bio 458,7 MW (od čega je 200 MW već realizovano), a proizvodnja energije bi iznosila 1.941,4 GWh (od čega se 694 GWh već koristi).

8-8


Pošto je predviđen razvoj u dvije faze, instalisani kapacitet u prvoj fazi bi iznosio 330,6 MW (od čega je 200 MW već realizovano), a proizvodnja 1.221 GWh (694 GWh se već koristi). Rijeka Vrbanja ima mnogo specifičnih problema i iz tog razloga je izdvojena od ostalih razvojnih rješenja HE. Opšti zaključak je da se čini da postoji mnogo interesa za izgradnju hidroelektrana na Vrbanji uprkos činjenici da ovaj vodotok ima nizak specifični energetski potencijal vodotoka. Većina rješenja predloženih u OSNOVI je nisko rangirano na osnovu ekonomskih kriterijuma. Nova rješenja koja su razvijena od vremena OSNOVE imaju malo bolje ekonomske indikatore, ali većina postrojenja ima relativno malu instaliranu snagu (čak ispod 1 MW) i stoga nisu od posebnog značaja za elektroprivredu.

T

Pored ograničene proizvodnje energije, uticaj svih predloženih HE na kvalitet vode Vrbanje predstavlja stvarni problem, posebno na potezu rijeke od ušća u Vrbas uzvodno do Kotor Varoši. Izgradnja svih HE na Vrbanji bi zasigurno još i više pogoršala kvalitet vode i stoga se uticaj na životnu sredinu koji se fokusira na lokalnom nivou mora uzeti u obzir integralno za cijeli vodotok.

R

Mišljenje Konsultanta je da je neophodno razraditi model kvaliteta vode rijeke Vrbanje u slijedećoj razvojnoj fazi sliva. Ovaj model bi trebao uzeti u razmatranje ekološki uticaj izgradnje jedne ili serije HE na kvalitet vode i dati odgovor na to da li i pod kojim okolnostima je moguće realizovati ovaj projekat.

AC

Bosna i Hercegovina takođe ima obavezu da zauzme ovakav pristup u skladu sa ODV EU, koja ne dozvoljava prelaz/pogoršanje sa klase 2 na klasu 3, ili čak klasu 4. ODV jedino dozvoljava prelaz sa klase 1 na klasu 2. Međutim, prema prethodnim analizama Vrbanja ima klasu 2 u većem dijelu svog vodotoka, dok ima klasu 3 u dijelu od Kotor Varoša do Čelinac, pa čak i klasu 4 i klasu 5 nizvodno od Čelinca do ušća u Vrbas. Suština razrade modela kvaliteta vode je da se provjeri ekološki uticaj određenih rješenja, ali i da se izvrši simulacija ukupnih efekata jednog broja HE u seriji.

N

Predložene šeme mogu imati dva tipa negativnog uticaja na kvalitet vode. Prvi tip uticaja je prisutan kod derivacionih (protočnih) HE, kod kojih EPP prisutan u prirodnom dijelu korita (između pregrade i mašinske hale) veći dio godine. Prema krivama trajanja protoka na datim profilima, EPP se procjenjuje na 80-90% vremena tokom godine tj. dotok će biti veći od instalisanog dotoka samo 1020% vremena, i u tom periodu će doći do prelivanja i povećanja protoka u prirodnom dijelu korita. Vrijednosti EPP se određuju na osnovu hidroloških parametara, a ne na osnovu količine vode neophodne za održavanje zahtijevanog kvaliteta vode. ODV pretpostavlja da je kvalitet vode zadovoljavajući tj. da se otpadne vode prečišćavaju prije ispuštanja u vodotok, dok se količine utvrđuju isključivo na osnovu hidroloških analiza. Ovdje se mora obratiti posebna pažnja, budući da su takvi dijelovi vodotoka sa ekološkim proticajima u gornjem toku Vrbanje dužine i od preko 5 km, a teku kroz naselja koja nemaju postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Druga grupa mogućih negativnih ekoloških uticaja predstavlja kaskadne pribranske HE sa veoma kratkim dijelovima prirodnog korita između brane i mikroakumulacije nizvodne HE. Ovo se posebno odnosi na dio vodotoka od Kotor Varoši da ušća u Vrbas. Brane visine 5-10 m koje su ovdje preporučene izazvale bi gotovo potpuno umirenje vode (brzine približno jednake nuli), fekalne čestice bi se mogle taložiti, temperatura vode povećati, te izazvati određene procese koje bi pogoršale i onako loš kvalitet vode. Ovi navedeni problemi zahtijevaju odgovarajuća rješenja koja se mogu primijeniti i na taj način uticati na održavanje ili čak i poboljšanje kvaliteta vode i prije izgradnje PPOV za naselja koja se nalaze duž vodotoka. Ovakve mjere ublažavanja obuhvataju zadržavanje određenih dijelova prirodnog toka

8-9


između dvije HE korištenjem vještačke pregrada za aeraciju tokom perioda malih i srednjih voda (efekat prirodnog kanjona), a takođe i formiranje prelivnih tijela i ispusta koji vrše aeraciju vode na prirodan način itd.

T

Model kvaliteta vode se preporučuje na osnovu hidrauličkih proračuna (dubine i brzine). Ova operacija zahtjeva detaljno geodetsko snimanje poprečnih presjeka riječnog korita, budući da su proračuni većinom za male i srednje vode, koji su prisutni 60-70% vremena tokom godine. Isto tako, poželjno je iskoristiti dati hidraulički model i proširiti ga na proračun za velike vode, pronosa nanosa, određivanje plavnih zona, mapiranje zona od rizika, itd. Na kraju, pregrade u koritu sigurno mijenjaju nivoe u periodu poplava u odnosu na prirodno stanje, te je takođe neophodno integralno posmatrati osnovno korito, brane i inundacije prilikom određivanja plavnih zona. Sve analize se trebaju zasnivati na georefenciranim digitalnim podlogama i GIS tehnologiji, kako bi se moglo integralno upravljati svim ovim potrebama. Dakle, neophodni naredni koraci u cilju postizanja optimalnog upravljanja slivom rijeke Vrbanje zasniva se na slijedećim aktivnostima:

N

AC

R

7. Detaljno snimanje poprečnih profila, inundacija i trasa derivacija. 8. Hidrauličko modeliranje rijeke za male i srednje vode. Modeliranje kvaliteta vode u postojećim okolnostima. Za potrebe kalibracije modela, trebalo bi da se izvrši mjerenje niza hidrauličkih parametara i parametara kvaliteta vode. 9. Modeliranje pronosa nanosa na kalibrisanom hidrauličnom modelu, zasnovano takođe na mjerenjima. 10. Modeliranje poplava u postojećim uslovima uz predložene HE. 11. Simulacija uticaja kvaliteta vode na predložene najviše rangirane HE. Simulacija rada ostalih HE. Ovaj model bi trebao da pruži približne rezultate o minimalnoj dužini prirodnog vodotoka koji mora biti između brane i kraja nizvodne akumulacije. Ovi rezultati će možda da smanje kotu normalnog uspora nizvodne HE. Mogu se izvršiti novi hidroenergetski proračuni (instalisana snaga, proizvodnja energije i izvodljivost HE sa ovim smanjenim vrijednostima proizvodnje). Ovo smanjenje kote uspora može predstavljati privremeno rješenje, jer nakon konstrukcije postrojenja za preradu otpadnih voda se očekuje poboljšanje kvaliteta vode, a rastojanje između brane i kraja nizvodne akumulacije bi se smanjilo. 12. Mjerenje parametara kvaliteta nakon izgradnje nekih HE. Kalibracija modela kvaliteta vode. Ponavljanje prethodnih koraka sa simulacijama različitih scenarija i prihvatanjem najboljih rješenja HE.

U postojećoj situaciji sa kritičnim nedostatkom podataka i uz jasnu svijest da je kvalitet vode jedan od glavnih ograničavajućih faktora za izgradnju HE na rijeci Vrbanji, Konsultant smatra da vlada i koncesionari moraju da nastave veoma oprezno sa konačnim prijedlogom za HE na Vrbanji.

8.6

Poboljšanje monitoringa

Postojeća mreža monitoringa u slivu Vrbasa je potpuno uništena tokom rata. Uprkos najboljim naporima interesnih strana, postoje krupni nedostaci u evidenciji. U pogledu hidrološkog monitoringa, ovaj projekat je pokazao da postoji ozbiljan nedostatak podataka; pogotovo u FBiH (1991-2005) i RS (1991-2005). Tamo gdje postoje podaci uglavnom su nepouzdani usljed tehnika mjerenja, greške operatera i potrebe da se preispitaju profili stanica za monitoring. Date su tri preporuke:

8-10


• • •

Popraviti postojeće vodomjere tamo gdje je to moguće, a gdje nije zamijeniti ih novima. Potpuno obnoviti vodomjerne stanice koje su bile u funkciji prije 1990. na rijeci Plivi (1), Janju (1), Crnoj Rijeci (1), Ugru (1), Vrbanji (1) i Bistrici (1). Promijeniti lokaciju vodomjera u Razboju uzvodno zbog uticaja uspora iz rijeke Save.

U pogledu meteorološkog monitoringa, preporučuje se prikupljanje dodatnih podataka o evapotranspiraciji i solarnom zračenju iz postojećih šest stanica u slivu. Ovo će pomoći pri modeliranju, a takođe i pri planiranju mjera adaptacije na klimatske promjene u budućnosti.

T

Što se tiče monitoringa kvaliteta, program implementacije koji je otpočeo 2009. godine počinje da daje rezultate, ali postojeća mreža i frekvencija uzorkovanja još ne ispunjavaju zahtjeve ODV tako da se moraju uskladiti. Ovo je pogotovo slučaj sa monitoringom ispuštanja otpadnih voda iz industrijskih postrojenja, koji se mora hitno usaglasiti sa zakonskim propisima EU.

R

U pogledu monitoringa podzemnih voda, ne postoji dovoljan broj bunara opremljenim uređajima za registrovanje pomoću kojih se mogu utvrditi nivoi podzemnih voda i parametri kvaliteta vode. Treba napraviti više bušotina i instalirati više uređaja za registrovanje, pogotovo u blizini zaštićenog područja akvifera i blizu bušotina iz kojih se crpe velike količine podzemnih voda. Trebalo bi da se vrši monitoring većeg broja parametara kvaliteta u skladu sa zahtjevima ODV.

AC

Radi usklađivanja sa zahtjevima ODV, neophodno je ustanoviti program nadzornog i operativnog monitoringa (koji se sastoji od mreže, rasporeda uzorkovanja, analize itd.) podzemnih voda u slivu. Mreža monitoringa bi trebalo da se sastoji od različitih tipova stanica za monitoring, najbolje onih instaliranih na postojećim bušotinama da bi se smanjili troškovi. Ovakva mreža monitoringa bi uključivala bušotine za svrhe vodosnabdijevanja (npr. komunalne opštinske, navodnjavanje itd.), individualne bunare u domaćinstvima, automatske stanice za monitoring, izvore itd. Za kraške i napuklinske akvifere monitoring bi trebalo da se vrši na izvorištu ili pogodnoj lokaciji površinskog vodotoka. Gustina mreže monitoringa bi trebalo da se prilagođava u skladu sa hidrološkom homogenošću akvifera i antropogenim opterećenjima.

N

Entiteti bi trebali da formiraju bazu podataka kao bazu republičkog odnosno entitetskog informacionog sistema riječnog bazena. U idealnom slučaju, baza podataka bi takođe trebalo da se nalazi i u Agenciji za sliv rijeke Save u Zagrebu i da bude dostupna na internetu bez naknade. Bolja edukacija, tehnička obuka i unaprijeđenje saradnje između interesnih strana u entitetima takođe su značajni faktori unaprijeđenja kvaliteta podataka. Važno je da entiteti takođe ispunjavaju standarde Arhuske konvencije o dostupnosti informacija, koju je BiH ratifikovala 30. decembra 2008.

8.7

Završne napomene

Modul 3 predstavlja prikaz kompleksnog i integrisanog korištenja, razvoja i upravljanja vodnim resursima u cilju zadovoljenja potreba za vodom raznih potrošača i harmonizacije njihovih potreba u budućnosti. Modul 3, zajedno sa Modulom 1 i Modulom 2, omogućava nastavak ažuriranja OSNOVE radi upravljanja vodnim resursima u slivu Vrbasa u doglednoj budućnosti. Ciljevi RO predloženih u ovom izvještaju su zaštita, oporavak i unaprijeđenje vodnih tijela i podzemnih voda u cilju postizanja njihovog barem „dobrog“ statusa, i na taj način podrške principima ODV i obezbijeđenja dovoljnih količina vode za neometan i održiv razvoj društva u cjelini.

8-11


Da bi se izvršila implementacija predloženih rješenja RO u budućnosti, neophodno je obezbijediti odnosno rezervisati prostor u postojećim državnim, entitetskim, opštinskim i kantonalnim katastrima i prostornim planovima. Ova područja bi trebalo da imaju neku vrstu zaštićenog statusa (status prirodnog bogatstva, što u suštini to i jesu) sličnog onom koji imaju prirodne ljepote tako da se onemogući izgradnja individualnih stambenih objekata, industrijskih postrojenja, itd.

8.8

Preporuke

T

Pored razvojnih opcija, postoji hitna potreba za izgradnjom postrojenja za preradu otpadnih voda da bi rijeka Vrbas dobila priliku da unaprijedi svoj status u pogledu kvaliteta vode. Prilikom razmatranja značajnih finansijskih investicija radi ostvarivanja rečenog, ovo se mora odvijati u fazama kako je to naznačeno u Modulu 1, sa izgradnjom postrojenja za preradu otpadnih voda u Banjaluci, Jajcu i Bugojnu kao prvim korakom; ova tri centra imaju najveće finansijske resurse za otpočinjanje ovog procesa.

R

Na osnovu pomenutih zaključaka, Konsultantova preporuka je slijedeća: U pogledu ublažavanja efekata poplava, Konsultant preporučuje:

•

Prilikom aktivnosti i budućeg planiranja u pogledu upravljanja vodnim resursima u slivu Vrbasa moraju se ozbiljno razmotriti tehnike vremenske prognoze . Predviđanjem velikih količina padavina unaprijed kao i preduzimanjem koraka na smanjenju zapremine vode u akumulacijama prije nailaska poplavnog talasa (tj. ispuštanjem vode), omogućiće se da akumulacije prihvate veće količine vode poplavnog talasa, što će dovesti do smanjenja efekata poplavnog talasa nizvodno.

AC

•

U pogledu adaptacije na klimatske promjene, Konsultant preporučuje: •

N

•

Svođenje scenarija globalnih klimatskih promjena na nivo sliva Vrbasa (regionalizacija) da bi se dobili realniji podaci iz simulacija hidrološkog modela. Unaprijeđenje hidrološkog modela (uglavnom komponenata baznog oticaja i komponenata modeliranja topljenja snijega) Uvođenje rezutlata dobijenih iz modeliranja scenarija klimatskih promjena u praksama budućeg planiranja i odlučivanja. Vršenje revizije i unaprijeđenje sistema monitoringa u cijelom slivu da bi se obezbijedila bolja detekcija uticaja klimatskih promjena. Vršenje detaljnog ispitivanja ranjivosti na klimatske promjene u cijelom slivu da bi se dobile pojedinosti o područjima osjetljivim na klimatske promjene. Podizanje javne svijesti među interesnim stranama u slivu u pogledu potencijalnih uticaja povezanih sa klimatskim promjenama i vršenje programa edukacije i treninga o mjerama adaptacije, pogotovo u pogledu korištenja vode i mjera štednje vode.

•

•

•

•

Na osnovu rezultata MKA, Konsultant preporučuje davanje prioriteta ispitivanju izvodljivosti realizacije RO6, koja obuhvata brane u Gornjem Vakufu, Vrletnoj Kosi i Janjskim Otocima. Ovo će zahtijevati najmanje slijedeće: •

Obnavljanje i ponovno uspostavljanje proširene mreže monitoringa u slivu za mjerenje padavina, protoka i kvaliteta vode

8-12


• • • • • •

Vršenje zakonskih reformi za podršku principima pokrivanja troškova, principu "zagađivač plaća", efikasnom korištenju vodnih resursa i raspodjeli koristi Efikasnije sprovođenje postojećih zakona, pogotvo u pogledu očuvanja ekološki prihvatljivog protoka Unaprijeđenje međuentitetske kao i međunarodne saradnje (nizvodno od ušća u Savu i dalje) u upravljanju vodnim resursima rijeke Vrbas. Uspostavljanje informacione baze podataka o efektima poplava i suša u slivu Vrbasa, uključujući procjene troškova kao i broj ugroženih stanovnika i fizičke posljedice Sprvovođenje procesa javnih konsultacija uz zastupanje preporučenih rješenja (npr. RO6) Izrada detaljnih studija izvodljivosti, procjene uticaja na životnu sredinu i analize troškova i koristi pojedinih šema koje se preporučuju kao dio RO6.

Da se urade studije raspodjele koristi u slivu sačinjavanjem kompletne liste planirane infrastrukture koja bi uticala na kvalitet vode i upravljanje vodama kao i studije ostvarivanja ekonomske rente (prihoda po osnovu vlasništva) od strane operatora brane sa ciljem dijeljenja viška koristi sa zahvaćenim stanovništvom.

R

•

T

U pogledu troškova i koristi, Konsultant preporučuje:

U pogledu hidroenergetskog razvoja, Konsultant preporučuje:

•

N

•

Nastavljanje analiza vodoprivrednih razvojnih opcija - RO6, RO3 i RO4 (tri najviše rangirane opcije) koje zajedno sa postojećim HE imaju instalirani kapacitet od 458,7 MW (od čega je 200 MW već realizovano) i proizvodnju od 1941,4 GWh (od čega se 694 GWh već koristi). Prema tome, neto instalirani kapacitet iznosi 258,7 MW, a proizvodnja iznosi 1.247,4 GWh, što bi trebalo da bude realizovano u dvije faze. Stoga, treba treba uzeti u razmatranje reviziju HE povezanih sa fazom 1 realizacije. Budući da su predviđene dvije faze realizacije, instalisani kapacitet u prvoj fazi bi iznosio 330,6 MW (od čega je 200 MW već realizovano), a proizvodnja 1221 GWh (od čega se 694 već koristi). Prema tome, neto instalirani kapacitet u fazi 1 bi iznosio 130,6 MW, a proizvodnja 527 GWh. Potrebno je uložiti napor na promjeni postojećeg trenda kod koncesionara prema kome se preferiraju manje šeme koje ostvaruju veoma ograničene koristi opštoj energetskoj situaciji u BiH. Ovaj koncept je suprotan konceptima organizovanijih i razvijenijih evropskih zemalja u kojima su velika rješenja u prednosti i gdje su se pokazala ekonomski održivijim te im je stoga dat prioritet u državnoj strategiji. U obzir se treba uzeti revizija HE namijenjenih realizaciji faze 1, ali ovo mora ići uporedo sa uspostavljanjem potpune mreže hidrološkog monitoringa kao i monitoringa kvaliteta vode. Na osnovu brojnih primjera širom svijeta, mišljenje Konsultanta je da je neophodno razraditi model kvaliteta vode rijeke Vrbanje u slijedećoj razvojnoj fazi sliva. Ovaj model bi trebao u razmatranje uzeti ekološki uticaj izgradnje jedne ili serije HE na kvalitet vode i dati odgovor na to da li i pod kojim okolnostima je moguće realizovati ovaj projekt. Prije donošenja bilo kakve odluke, Konsultant ponovo ističe potrebu sačinjavanja detaljne Strateške procjene uticaja na životnu sredinu za energetski sektor u slivu (ili čak na nivou države) kao i detaljnu procjenu uticaja na životnu sredinu.

AC

•

•

•

•

U pogledu budućeg monitoringa u slivu, Konsultant preporučuje:

8-13


•

•

da bi projekat za buduće programe monitoringa trebalo da uključi stacionarne tačke za uzorkovanje i testiranje toka podzemnih voda (npr. vodomjere velikog kapaciteta), oscilacija piezometarske površine kao i da vrši procjenu karakteristika dopunjavanja bilježenjem podataka. Ovo bi se trebalo postići ugradnjom površinskih vodomjera za mjerenje količine apstrakcije podzemnih voda, uronjenih uređaja za registrovanje kojima se može vršiti monitoring grupe parametara kvaliteta vode kao i nivoa podzemnih voda itd. Sve preporuke za budući hidrološki i meteorološki monitoring naveden u fazi 1 Izvještaja trebalo bi da se usvoje.

U pogledu vodoprivrednih pitanja, Konsultant preporučuje:

•

•

T

N

•

R

•

Ažuriranje OSNOVE bi trebalo da se vrši svakih šest godina u skladu sa zahtjevima ODV EUi zakonske regulative BiH. U idealnom slučaju, ovaj šestogodišnji ciklus bi trebalo da se dešava istovremeno ili uporedo (organizovan u etapama uz konstantni balans) sa prijavljenim zahtjevima sliva rijeke Save, čiji je plan upravljanja slivom trenutno u procesu pregledanja od strane ISRBC-a. Vlada bi trebala da brzo donese odluku o tome koje proračune EPP koristiti u budućnosti, tako da se planovi upravljanja mogu shodno tome usklađivati. Mora se uspostaviti nacionalni program katalogizacije, procjene i čuvanja podataka o ukupnim troškovima i koristima zaštite od poplava i ublažavanja posljedica suše tako da tvorci politika mogu da izvrše optimizaciju kapitalnih investicija koje utiču na upravljanje vodnim resursima. Na entitetskom nivou, postoji potreba za ubrzavanjem implementacije postojećih podzakonskih akata i standarda, kao i za harmonizacijom postojećeg sekundarnog zakonodavstva, uključujući smjernice i standarde. Republika Srpska mora da razvije i usvoji strategiju upravljanja vodnim resursima uz odgovarajuće akcione planove, u skladu sa entitetskim zakonom o zaštiti vodnih resursa. Usvajanje i implementacija novih zakona o komunalnim vodama koji su u skladu sa zakonodavstvom na entitetskom nivou mora biti izvršeno od strane kantonalnih vlasti u FBiH i opštinskih vlasti u RS u slučaju kada važeći zakoni o vodama nisu u skladu sa novim zakonima koji regulišu ovu oblast. Tamo gdje realizacija rješenja u slivu uključuje prekogranična pitanja, treba da postoji interdisciplinarni pristup koji uključuje sve interesne strane putem procesa javnih konsultacija. Interesne strane moraju da učine zajedničke napore na otpočinjanju procesa razmatranja izgradnje postrojenja za preradu otpadnih voda u slivu Vrbasa i fokusirati svoje napore na glavna naseljena mjesta: Banjaluku, Jajce i Bugojno. Adekvatna prerada otpadnih voda u budućnosti je jedini način usklađivanja sliva rijeke Vrbas sa zahtjevima ODV. Isticanje fokusiranog i prilagodljivog jačanja institucionalnih kapaciteta relevantnim interesnim stranama u vodoprivrednom i energetskom sektoru putem obezbijeđenja naprednog istraživanja i razvoja, naprednih tehnika i rezultata mapiranja i modeliranja, obezbijeđenja boljeg planiranja procjene rizika i podizanje javne svijesti se veoma preporučuju kao nestruktrualna mjera u slivu Vrbasa.

AC

•

•

•

9-1


9

Spisak korišćene dokumentacije

N

AC

R

T

1. Bonacci, O., (2004). Natural Hazards and Earth System Sciences, Hazards caused by natural and anthropogenic changes of catchment area in Karst, European Geosciences Union pp 655-661. 2. Directorate General Environment of the European Commission, Brussels, Belgium “WFD CIS Guidance Document No. 1 (2003).Common Implementation Strategy for the Water Framework Directive (2000/60/EC) Economics and the Environment: The Implementation Challenge of the Water Framework Directive WATECO. 3. Directorate General Environment of the European Commission, Brussels, Belgium. WFD CIS Guidance Document No. 5 (2003). Transitional and Coastal Waters – Typology, Reference Conditions and Classification Systems (2000/60/EC). 4. Directorate General Environment of the European Commission, Brussels, Belgium. WFD CIS Guidance Document No. 8 (2003). Public Participation in Relation to the Water Framework Directive (2000/60/EC). 5. Directorate General Environment of the European Commission, Brussels, Belgium. WFD CIS Guidance Document No. 10 (2003). Rivers and Lakes – Typology, Reference Conditions and Classification Systems (2000/60/EC). Working Group 2.3 – REFCOND. 6. Directorate General Environment of the European Commission, Brussels, Belgium. WFD CIS Guidance Document No. 13 (2003). Overall Approach to the Classification of Ecological Status and Ecological Potential (2000/60/EC). Working Group 2A, 7. Directorate General Environment of the European Commission, Brussels, Belgium. WFD CIS Guidance Document No. 19 (2000). Guidance on surface water chemical monitoring under the water framework directive (2000/60/EC). 8. Directorate General Environment of the European Commission, Brussels, Belgium. WFD CIS REFCOND Guidance. Guidance on establishing reference conditions and ecological status class boundaries for inland surface waters (2000/60/EC). CIS Working Group 2.3. 9. Directorate General Environment of the European Commission, Brussels, Belgium. WFD CIS Guidance Document No. 20 (2009). Common Implementation Strategy for the Water Framework Directive (2000/60/EC). Guidance document on exemptions to the environmental objectives. 10. Dyson, M., Bergkamp, G., Scanlon, J. (2003) “The Essentials of Environmental Flows”. IUCN, Gland, Switzerland and Cambridge, UK. xiv + 118 pp. 11. Erskine, W.D. / Terrazzolo, N. / Warner, R.F. 1999. River rehabilitation from the hydro geomorphic impacts of a large hydro-electric power project: Snowy River, Australia. Regulated Rivers: Research and Management, 15, s. 3 - 24. 12. European Commission CARDS Regional Programme (2003) “Pilot River Basin Plan for the Sava River”, Water Agency for Sava River District, Bijeljina 13. European Union - Directive 76/464/EEC on pollution caused by certain dangerous substances discharged into the aquatic environment of the Community. 14. European Union - Directive 85/337/EEC environmental impact assessment on the assessment of the effects of certain public and private projects on the environment. 15. European Union Directive 2008/1/EC concerning integrated pollution prevention and control)

9-2


N

AC

R

T

16. European Union, Industrial Emissions Directive. 17. European Union Directive 92/43/EEC on the conservation of natural habitats and of wild fauna and flora 18. European Union Directive 2009/147/EC on the conservation of wild birds 19. European Union Water Framework Directive 2000/60/EC establishing a framework for Community action in the field of water policy 20. European Union Directive 91/271/EEC concerning urban waste water collection and treatment) and private projects on the environment 21. European Union Waste framework Directive 2008/98/EC 22. European Union Floods Directive 23. European Union Landfill Directive 24. European Union Strategic Environmental Assessment Directive 2001/42/EC 25. Federal Ministry of Agriculture, Water Management and Forestry, The Sava River Watershed Agency Sarajevo, The Adriatic Sea River Basin District – Mostar – (2010) “Water management strategy of the Federation of Bosnia and Herzegovina” 26. Feenstra J. F., Burton I., Smith J.B. and Tol R.S.J. (October 1998) “Handbook on methods for climate change impact assessment and adaptation strategies”, United Nations Environment Programme and Institute for Environmental Studies,. 27. Communication of the European Commission to the Council and Parliament on a European Community Biodiversity Strategy. 1998.(Cmnd. 0042) 28. International Hydropower Association (IHA),” Facts about greenhouse gas emissions from freshwater system”. 29. Guidelines on Landscape and Visual Impact Assessment Second Edition, the Landscape Institute with the Institute for Environmental Management and Assessment. (2002). London and New York: Spoon Press. 30. International Commission for the Protection of the Danube River - ICPDR (2010). Danube River Basin Management Plan, Vienna, Austria. 31. International Conference for Renewable Energies, Political declaration. (2004). Bonn-Germany; 3 June 2004. 32. International Hydropower Association (IHA) (2004) “Compliance protocol (Sustainability guidelines)”. 33. International Hydropower Association (IHA), “Greenhouse gas emissions from reservoirs. 34. International Hydropower Association (IHA).”Hydropower and reservoirs”. 35. International Hydropower Association (IHA) (2004), “Hydropower and sustainability - Sustainability guidelines”, 36. International Hydropower Association (IHA) (2006), “Hydropower: A sustainable success story Sustainability assessment protocol. 37. International Hydropower Association (IHA).”Hydropower: A key tool for sustainable development”. 38. International Hydropower Association (IHA).”Hydropower: Each type has its niche”. 39. International Hydropower Association (IHA). “Hydropower: Making a significant contribution worldwide”. 40. International Hydropower Association (IHA), “The Role of Hydropower in Sustainable Development” White paper. 2003.. 41. International Panel for Climate Change, “Technical summary of the Working Group I Report”, 2003 42. International Sava River Basin Commission in cooperation with the Parties to the Framework Agreement on the Sava River Basin., Sava River Basin Analysis Report, Zagreb, September 2009. 43. International Sava River Basin Commission, Sava River Basin Management Plan, Zagreb, December 2011.

9-3


N

AC

R

T

44. Krchnak K., Richter B. and Thomas G. - World Bank (2009), Integrating Environmental Flows into Hydropower Dam Planning, Design and Operations funded by Water Partnership Program – Water Working Notes – Note No 22 45. Ministry of Agriculture, Forestry and Water Management, Republic Srpska, “Study of Sustainable Development of Irrigation Areas” 2010.. 46. Moog, O. (2006), Quantification of daily peak hydropower effects on aquatic fauna and management to minimize environmental impacts, Department of Hydrobiology, State University of Agriculture Vienna, Austria. 47. Plan Bleu Report – (2007) Mediterranean Strategy for Sustainable Development - Monitoring progress and promotion of water demand management policies in Bosnia & Herzegovina, 28pp. 48. Scottish and Northern Ireland Forum for Environmental Research (SNIFFER) WFD114: Impact of run-of-river hydro schemes upon fish populations, (August 2011), Final Report 49. Skarbovik, E, et al (2008) Transboundary Lakes in the Balkan Area, Monitoring and Management in accordance with the EC Water Framework Directive, Proceedings Balwois International Conference on “Water Observation and Information System for Decision Support” Ohrid, Republic of Macedonia May 2008. 50. Smolar-Zvanut N., Kupusovic E., Vucijak B., Mijatovic A., Grizelj Z., Antonelli F. (2008): "Environmental Flow Calculation for Trebizat River – preventing disasters", NATO-ARW 983112 Conference on Damage Assessment and Reconstruction after Natural Disasters and Previous military Activities, October 5-9 2008, Sarajevo, BiH, pp 495-499 51. State of Environment in the Federation of Bosnia and Herzegovina (2010), Federal Ministry of Environment and Tourism 88pp. 52. Therivel, R. (2004), Strategic Environmental Assessment in Action, Earthscan London 53. United Nations Framework Convention on Climate Change (UNFCCC), Rio de Janeiro (1992) 54. United Nations Economic Commission for Europe (UNECE), Environmental Performance Review, Bosnia and Herzegovina, Second Review, 2010. 55. United National Educational, Scientific and Cultural Organization (UNESCO), Convention Concerning the Protection of the World Cultural and Natural Heritage, (1972); 56. Vucijak B., Smolar-Zvanut N. and Antonelli F. (2009), Development of environmental flow assessment procedure for Bosnia and Herzegovina, 8pp. 57. World Commission on Dams (2000). Ecosystems and large dams, Dams and Development: A New Framework for Decision-Making. London, England, pp. 73-95. 58. WWF MedPO and Green Home (2009); proposed construction of dams on Morača river; environmental risk assessment of Morača canyon and Skadar Lake, abridged version of three reports committed by WWF Med PO and Green Home under the framework of Sharing Waters Project – Skadar Lake component, Draft version Rome. 59. WWF, NGO Hydro-Ecology of Montenegro and Green Home (2009), Environmental Risk Assessment of the Morača dams: fish fauna of Morača river canyon and Skadar Lake, Mrdak., D Podgorica.76pp. 60. WWF, CZIP and Green Home (2009), Environmental Risk Assessment of the Morača dams: ornithofauna of Morača river canyon and Skadar Lake, Saveljic D., Podgorica.67pp. 61. WWF Green Home (2009), Study of the water regime of the Morača River and Skadar Lake, Knezevic, M., Podgorica, 107pp. 62. WWF, (2009) Living Neretva. Towards EU standards in the Neretva river basin, Bosnia and Herzegovina, Phase III

Integralna vodno-energetska studija sliva reke Vrbas

Recommend Documents