Univerzitet u Sarajevu FAKULTET POLITKIH NAUKA
Anes Hindija Politologija II godina - redovan 1818
Seminarski rad iz Politologije konflikata
Hladni rat
Mentor: Doc. Dr Nermina Mujagi
15.12.2009.god
1.
Sadraj:
1. Sadraj...................................................................................................................... .......1 2. Uvod......................................................................................................................... .......2 3. Razlozi i poetak Hladnog rata.......................................................................................3 4. Tok Hladnog rata.................................................................................. ..........................5 5. Kraj i posljedice Hladnog rata......................................................... .............................12 6. Zakljuak.......................................................................................... .............................14 7. Literatura......................................................................................... ..............................15
1
2.
Uvod
U ovom seminarskom radu analizirat u kako je dolo do Hladnog rata, koji su to glavni sudionici Hladnog rata, njegova obiljeja i karakteristike te njegove posljedice koje je osijetio cijeli svijet. U samom uvodu bitno je napomenuti koje su to glavne karakteristike Hladnog rata. Hladni rat je bio politiki sukob izmeu zapadnih sila predvoenih SAD-om i istonih sila predvoenih SSSR-om koji se vodio od 1945. do 1991. Hladni rat nikada nije prerastao u oruani sukob svjetskih razmjera. Hladni rat je primarno obiljeen ekonomskim, politikim i propagandnim sukobima izmeu Zapada i Istoka, s ciljem suzbijanja utjecaja neprijateljskog bloka. Glavno obiljeje rata je utrka u naoruanju, no donio je i znatne napretke na podruju kulture, sporta, znanosti i tehnologije, od kojih je najznaajnija svemirska utrka iji je rezultat bio odlazak ovjeka u svemir. Naziv Hladni rat prvi put je uporabio Bernard Baruch, savjetnik amerikog predsjednika, tijekom jedne debate u amerikom Kongresu 1947. godine. Pojam Hladni rat vee se i za britanskog premijera Winstona Churchilla koji je skovao krilaticu o eljeznoj zavjesi koju su komunisti "spustili" izmeu svog i "slobodnog svijeta".
2
azlozi i poetak Hladnog rata
3. R
Postoje neke nesuglasice oko poetka Hladnoga rata. Iako veina historiara tvrdi da je zapoeo neposredno nakon Drugog svjetskog rata, neki tvrde da se uzroci Hladnog rata mogu nai ve nakon Prvog svjetskog rata iako napetosti izmeu Rusije/SSSR-a, Britanije i Amerike seu jo u XIX stoljee. Ideoloki sukob izmeu komunizma i kapitalizma zapoeo je 1917. nakon Ruske revolucije kada se SSSR izdigao kao prva velika komunistika sila. Ovo je prvi dogaaj koji je ruskoamerike odnose doveo u pitanje i postavio ih kao dugotrajni problem svim voama u svijetu. Meutim, glavni razlozi za poetak Hladnog rata pojavili su se tek poslije Drugog svijetskog rata. ÄU poetku, Hladni rat bio je usredsreen na prepravljanje evropskih granica. Dakle u pozadini je tojo uvijek imalo veze sa Änjemakim problemom³, poto bi rjeenje tog pitanja odredilo koliinu uticaja koje e pobjednike sile imati nad Evropom.³ (Kenedi, 1999:419) Bilo je mnogo nesuglasica meu Saveznicima o izgledu poslijeratne Europe. Obje strane su imale jako razliite poglede o uspostavljanju sigurnosti poslije rata. Amerikanci su sigurnost shvaali u situacijskim uvjetima, mislei da bi, ako se ameriki stil vlade proiri na to vie zemalja, zemlje mogle svoje probleme rijeiti mirno, preko meunarodnih organizacija. Sovjetski voe su gledali sigurnost preko prostora. Ovaj nain razmiljanja uvjetovan je ruskom povijesnom situacijom. Na konferenciji u Jalti su se u februaru 1945. sastali Winston Churchill, britanski premijer, Franklin Delano Roosevelt, ameriki predsjednik i Josif Staljin, generalni sekterar KPSS-a kako bi dogovorili izgled poslijeratne Europe, no vrst dogovor nije postignut zbog snanih nesuglasica. Nakon pobjede Saveznika u Berlinu, Sovjeti su efikasno okupirali Istonu Europu dok je SAD imao velik dio Zapadne Europe. U okupiranoj Njemakoj, Sovjeti, Amerikanci, Britanci i Francuzi su uspostavili etiri saveznike zone dok se konana podjela Njemake ne bi rijeila. Sedam dana nakon Potsdamske konferencije1, SAD je bacio atomske bombe na japanske gradove Hiroimu i Nagasaki. Atomsko bombardiranje Hiroime i Nagasakija dovelo je do jedne od najveih katastrofa u ljudskoj povijesti i do poveanja tenzija izmeu SAD-a i SSSR-a. U februaru 1946., ÄDugi telegram³ Georgea F. Kennana iz Moskve doveo je poveanja antipatije Amerikanaca prema Sovjetima. U tom telegramu Kennan je SSSR i komunizam proglasio neprijateljima i objavio kako SSSR eli unititi kapitalizam, te kako sovjetska vlada skirva neke vane podatke o dravi. Takva slika o SSSR-u kao osovini zla koja eli unititi 1
Na Potsdamskoj konferenciji, koja je zapoela u julu, prisustvovali su Clement Attlee, britanski premijer, Harry S. Truman, ameriki predsjednik i Josif Staljin, generalni sekterar KPSS-a. Na ovoj konferenciji savezniki voe rijeavali su ozbiljan problem koji se stvorio oko budunosti Njemake i Istone Europe.
3
SAD nije dobro prihvaena u Zapadnom bloku i to je dovelo do jo veih napetosti izmeu SAD-a i SSSR-a. Par sedmica nakon objavljivanja Dugog telegrama, Winston Churchill je odrao svoj poznati govor u Fultonu, Missouri, naslovljen "eljezna zavjesa". U tom govoru Churchill poziva angloamerikance na savez protiv Sovjeta za koje je rekao da su spustili eljeznu zavjesu "od Szczecina na Baltiku do Trsta na Jadranu." Ovakva blokovska podjela svijeta dodatno je zatezala odnose izmeu SAD-a i SSSR-a. Blokovska je podjela uvrena stvaranjem vojno-politikih saveza. Na jednoj je strani bio blok predvoen SAD-om (kapitalistiki sustav), a drugi je blok bio predvoen SSSR-om (socijalistiki sustav). Mnogo drave nije se eljelo pridruiti nijednome bloku. Stoga su one, predvoene Egiptom, Indijom i Jugoslavijom, 1961. godine utemeljile pokret nesvrstanih. Sjevernoatlantski savez - NATO, osnovali su 1949. godine ministri vanjskih poslova SAD-a, Velike Britanije, Francuske, Nizozemske, Belgije, Luksemburga, Norveke, Islanda, Kanade, Italije, Portugala i Danske. Njegovo sjedite bilo je u Bruxellesu, i osnovni zadatak bio je da sprijei prodor Sovjetskog Saveza u zapadnu Europu. Drave na zapadu i lanice NATO pakta su bile kapitalistike i vjerovale su u privatnu svojinu nad posjedima i poslovima. Iste godine Sovjetski Savez je objavio da posjeduje atomsku bombu, a u Kini su na vlast doli komunisti. Poslije Staljinove smrti (1953.) malo je popustila napetost u meunarodnim odnosima, ali su ipak 1955. godine SSSR i zemlje istone Europe stvorili Varavski pakt. SSSR i njegovi saveznici htjeli su stvoriti besklasno drutvo u kojem se sve dijelilo podjednako. Njegove lanice bile su SSSR, Bugarska, ehoslovaka, Istona Njemaka, Maarska, Poljska i Rumunjska (do 1968. i Albanija). Imao je svoje organe i jedinstven generaltab i svoje sjedite u Moskvi.
4
4.
Tok Hladnog rata
Tok samog Hladnog rata moe se podijeliti na vie etapa ili faza. Prva etapa Hladnog rata trajala je od 1947. do 1953. a zavrila je Korejskim ratom. Cilj obje strane unutar Hladnog rata, dakako, je bio da to vie zemalja prisvoji na svoju stranu. Dogaaj koji je natjerao Trumana da i formalno usvoji politiku blokiranja je objava britanske vlade iz veljae 1947. kako vie ne moe financirati grke monarhiste u njihovom sukobu protiv komunistike vojske u graanskom ratu. Cilj politike blokiranja bilo je zaustavljanje domino efekta pribliavanja zemalja komunistikom SSSR-u, a udaljavanja od ameriko-europskog kapitalizma. Politika je formalno usvojena jer Amerikanci Grki graanski rat nisu shvatili kao graanski sukob nego kao pokuaj SSSR-a da proiri svoj utjecaj. No, to gledite je najvjerojatnije krivo jer komunistikim pobunjenicima nije pomagala slubena Moskva nego SFRJ. Sam rat je bio prvi primjer protukomunistike pobune. Pobjeda antikomunistikih snaga dovela je do grkog lanstva u NATO i do definiranja ideoloke ravnotee snaga oko Egejskog mora tijekom itavog Hladnog rata. Pomaui Grcima, Truman je postavio pravilo prema kojem bi SAD pomagao reimima, neovisno o tome koliko su korumpirani i represivni, koji bi traili pomo u borbi protiv komunizma. ÄZamjena britanskih garancija Grkoj i Turskoj amerikim ± koja je bila simbolian prenos odgovornosti sa biveg globalnog policajca na onog u usponu ± Truman je opravdao pojmovima iz Ädoktrine³ koja nije imala regionalnih ogranienja.³ (Kenedi, 1999:429) Bez financijske pomoi koja je stizala iz SADa, zapadnoeuropske drave nisu se same mogle oporaviti od velikih gubitaka nakon rata. No, komunistike partije su sve vie dobivale na slobodnim izborima u zemljama kao to su Italija i Francuska. Amerika vlast se bojala da bi ekonomska kriza mogla u Zapadnoj Europi mogla doi do te razine da komunistike partije i tu preuzmu vlast, preko izbora ili narodnih revolucija. Godine 1948. Komunistika partija ehoslovake, uz potporu SSSR-a, preuzela je vlast izvrivi dravni udar i tako uspostavivi komunistiku vladavinu koja je trajala vie od 40 godina. Zapadne sile bile su okirane ovim dogaajem to je uzrokovalo uurbano usvajanje Marshallovog plana2. Jedan od prvih neprijateljskih koraka izmeu velikih sila, na samom poetku Hladnog rata, bila je Iranska kriza. 1946. sjeverni dio Irana bio je okupiran od strane Crvene armije. Staljin je pokuavao proiriti sovjetsku sferu utjecaja tako to je pomagao stvaranje nezavisnih drava na tom prostoru, pa je ubrzo osnovana Republika Mahabad na elu sa Qazi Muhammadom. Meutim, pod pritiskom SAD-a, sovjetske trupe su 2
Marshallov plan, slubeno nazvan Plan Europske obnove, je bio slubeni plan SAD-a o obnovi poslijeratne Europe i suzbijanju utjecaja komunizma nakon Drugog svjetskog rata.
5
morale napustiti zemlju, pa je iranska vojska mogla osvojiti Mahabad i uspostaviti monarhiju. Truman je u srpnju i reorganizirao vladu kako bi se borio u Hladnom ratu. Akt o dravnoj sigurnosti iz 1947., kojeg je Truman potpisao 26. jula, stvorio je ujedinjeno Ministarstvo obrane, CIA-u (Central Intelligence Agency) i Nacionalno sigurnosno vijee. Ove organizacije e postati glavne birokracije SAD-a tijekom Hladnog rata. Dvojne politike Trumanove doktrine i Marshallovog plana dovele su do toga da Zapadna Europa, Grka i Turska od SAD-a prime milijarde dolara pomoi. Uz pomo SAD-a Grka je 1949. pobijedila komunistike sile u ratu, a u Italiji su na izborima 1948. demokrani porazili snanu komunistiko-socijalistiku koaliciju. Kao osveta zapadnjakim tenjama za ujedinjenje Zapadne Njemake, SSSR je u Zapadnom Berlinu postavio blokade kako bi sprijeio ulazak zapadnih sila u grad. Berlinska blokada predstavlja prvu veliku krizu Hladnoga rata. No, Truman je uspio zrakom osigurati opskrbu saveznikih vojnika koji su ostali zarobljeni u Berlinu tako to je redovito slao letove preko grada koji su bacali zalihe hrane vojnicima. Godine 1948. Josip Broz Tito, voa SFRJ i Josif Staljin, voa SSSR-a, doli su u sukob jer Tito Jugoslaviju nije elio podloiti Sovjetskom Savezu i sovjetskom nainu ivota. Zbog odbijanja Staljina, SFRJ je 1948. iskljuena Kominforma, a to je uzrokovalo njezino nepovjerenje prema SSSR-u (koje je obnovljeno za Hruovljeva mandata). SAD je preuzeo vodstvo u stvaranju Zapadne Njemake iz tri saveznike okupacijske zone 1949. Kako bi kontrirao Sjedinjenim Dravama, SSSR je na podruju svoje okupacijske zone 1949. stvorio dravu znanu kao Istona Njemaka. SAD se tijekom 1950-ih zalagao za ponovno naoruavanje Zapadne Njemake, a 1955. je Zapadna Njemaka postala punopravna lanica NATO pakta. Godine 1949. komunisti Maoa Ce Tunga porazili su ang Kaj-ekov Koumintang koji je imao potporu SAD-a u graanskom ratu. Graanski rat zavrio je kada su nacionalisti 1949. godine pobjegli na Tajvan, a komunisti su, pod vodstvom Mao Ce Tunga, proglasili narodnu republiku. Ubrzo nakon toga SSSR je sklopio savez sa novonastalom Narodnom Republikom Kinom. U junu 1950. godine Sjeverna Koreja pokree iznenadni rat protiv June Koreje. Nakon jednog graninog sukoba, sjevernokorejske snage, potpomognute kineskim dobrovoljcima i uz podrku SSSR-a, prelaze 38. paralelu. Na Staljinovo iznenaenje, Truman je naredio amerikim trupama da natjeraju Sjevernu Koreju na povlaenje i pomognu Junoj Koreji. Oni trae povlaenje agresora s podruja June Koreje. No, taj zahtjev Sjeverna Koreja ignorira, pa oruane snage SAD-a u ime UN-a dolaze u pomo Junoj Koreji. Naizmjenine ofenzive jednih i drugih snaga do 1952. godine nisu dale prevagu ni jednoj zaraenoj strani. Sukob je zavrio 1953. godine potpisivanjem primirja u Panmunjonu. Granica izmeu dvije drave ostala je na 38. paraleli. 6
Druga etapa Hladnog rata trajala je od 1953. do 1962. a obiljeila ju je trka u naoruanju i kubanska raketna kriza. Godine 1953., promjena u politikom vodstvu na obe strane promijenila je dinamiku Hladnog rata. U SAD-u, u januaru 1953. za predsjednika je prisegnuo Dwight D. Eisenhower. Tijekom zadnjih 18 mjeseci Trumanove administracije ameriki budet za odbranu poveao se etiri puta. Eisenhower se odluio na smanjivanje trokova za vojsku tako to je prijetio amerikom nuklearnom superiornou nastavljajui efektivno voditi SAD kroz Hladni rat. Dana 5. marta 1953. Josif Staljin umro je od posljedica sranog udara, a naslijedio ga je Georgij Malenkov. Staljinistiki nastrojen Malenkov na vlasti je izdrao samo est mjeseci, kada ga je naslijedio Nikita Sergejevi Hruov. S dolaskom Hruova na vlast u SSSR-u je zapoeo proces destaljnizacije i javnog osuivanja Staljinove vladavine. Za vrijeme Eizenhowerove vladavine dolo je do otvorenijih prijetnji Sovjetima da e SAD snano reagirati na bilo kakav oblik agresije koji bi mogao doi s njigove strane i to upotrebom nuklearnog oruja. U Maarskoj 1956. pojavila se jedina prijetnja cjelovitosti Varavskog pakta. Maarska revolucija 1956. godine je bio spontani revolt protiv komunistike vlade Maarske i njenih nametnutih Sovjetskih patrona kojeg je poveo premijer i reformist Imre Nagy uz potporu mnogih stanovnika, a trajala je od 23. oktobra do 10. novembra. Ovo je bio prvi primjer protusovjetske revolucije u nekoj komunistikoj zemlji, a zavrio je sovjetskom invazijom jer SSSR nije dozvolio Maarima da svrgnu komunizam. Godine 1957. objavljeno je da je SSSR lansirao u orbitu prvi svemirski satelit "Sputnjik" i poela je svemirska utrka izmeu SAD-a i SSSR-a, kao i trka u naoruanju koja je zaprijetila unitenjem ovjeanstva. Dolo je do velikog i neoekivanog tehnolokog napretka i do amerike izgradnje raketa koje su mogle nositi nuklearne bojne glave. Nakon Sputnjika, SSSR je 1957. poslao prvo ivo bie, psa Lajku, u svemir, a 1961. godine je poslao i prvog ovjeka u orbitu - Jurija Aleksejevia Gagarina. Ovakav napredak Sovjetskog Saveza utjecao je na Amerikance da 1969. poalju ljude na Mjesec. Dana 15. juna 1961., istononjemaki voa Walter Ulbricht odrao je govor u kojem je pobio neke teorije o moguoj izgradnji zida izmeu zapadnog i istonog dijela Berlina. Nakon to su 12. augusta istononjemaki voe prisustvovali jednoj vrtnoj zabavi, sljedeeg dana, 13. augusta 1961. zapoela je izgradnja 156 km dugog zida koji e biti znan kao Berlinski zid. Svrha zida je bila onemoguiti prijelaz izmeu Istone i Zapadne Njemake. Tijekom 1950-ih SSSR i SAD su zapoeli nuklearno naoruavanje i izradu dalekometnih nuklearnih projektila kojima bi mogli raketirati teritorije jedni drugih. Fiziar Andrej Saharov je 1953. izradio prvu sovjetsku hidrogensku bombu znanu kao Tzar bomba. No, nakon 1956. stvari nisu ile najboljim putem za Sovjetski Savez, 7
a najbolji primjer toga je sovjetsko-kineski sukob. Sukob je poeo 1950-ih, a vrhunac je dostigao na kraju 1960-ih tijekom graninog sukoba 1969. Najznaajniji uzrok sukoba bili su razliiti nacionalni interesi dvaju zemalja i razlika u komunistikim ideologijama u zemljama. Utrka u nuklearnom naoruanju dovela je dvije sile do ruba nuklearnog rata. Hruov je sklopio savez sa Fidelom Casrtom nakon kubanske revolucije 1959. u kojoj je Casrto doao na vlast. Kada je Kuba poela instalirati nuklearne projektile ameriki predsjednik John Fitzgerald Kennedy je 1962. uzvratio pomorskom blokadom. Taj dogaaj oznaio je poetak najvee hladnoratovske krize - kubanske raketne krize. Kada je Fidel Castro doao na vlast na Kubi i uveo komunizam, SAD nisu mogle prihvatiti komunistiku zemlju i samu ideologiju u svojoj blizini, te su, u skladu s tim, tiho odobrile svrgavanje Castra i njegovog reima. Sovjetski voa Nikita Hruov poslao je veliku vojnu pomo Kubi i prema njoj je poslao nuklearne rakete koje su tajno instalirane. U oktobru 1962. ameriki pijunski avion otkrio je jedan balistiki projektil na lansirnom mjestu na Kubi. Kennedy je odmah zahtijevao da se rakete uklone i naredio pomorsku blokadu Kube. U vrijeme Kubanske raketne krize amerika prednost u stratekom oruju bila je 17:1 i vojske SSSR-a i SAD-a bile su u stanju pripravnosti, pa je tako svijet tijekom dva dana 1962. godine ivio na rubu nuklearnog rata. Potom je Hruov povukao projektile sa Kube, a zauzvrat dobio obeanje od SAD-a da e povui svoje projektile iz Turske i da nikada nee napasti Kubu. Ovakvo rjeenje kubanske krize uzrokovalo je mijenjanje obojice voa. John F. Kennedy ubijen je 22. novembra 1963. u Dallasu kao dio zavjere jer su neki dunosnici mislili da je preblag prema komunizmu i smetalo im je to nije elio rat. Hruov je smijenjen kao dio urote. Meu urotnicima su bili Aleksandar eljepin, Vladimir Semiasnij i njegov nasljednik Leonid Brenjev koji su, dok je Hruov bio na odmoru, odrali sastanak u Centralnom komitetu i, kada se Hruov vratio, izglasali da su za to da on da ostavku. Razlozi za urotu bili su, prema njima, loe voenje kubanske krize i odnosa sa Kinom, te loa organizacija sovjetske ekonomije. Odlaskom Hruova i Kennedyja Hladni rat je polako uao u novi etapu koja je znana kao detant. Trea etapa u okviru Hladnog rata trajala je od 1962. do 1979. a obiljeio ju je vijetnamski rat i zahlaenje odnosa izmeu dvije velike sile. Sam SAD je nastavio podravati proamerike treesvjetovne reime u Aziji. No, sukobi u prokomunistikim zemljama, najvie u Vijetnamu, su se nastavili. Iako je Vijetnamski rat poeo 1959., SAD je nastavio podravati Juni Vijetnam u sukobu protiv Ho i Minovog Sjevernog Vijetnama sve do 1975. kada su komunisti osvojili Sajgon i slubeno pobijedili i uspostavili Socijalistiku Republiku Vijetnam. Ovaj sukob je jako oslabio ameriku ekonomiju i mnogi su ga gledali kao sramotan 8
poraz jedne velike svjetske sile od strane male drave. U meuvremenu, Brenjev se morao suoiti sa obnavljanjem sovjetske ekonomije, koja je pala zbog velikih vojnih trokova. Jo jedan sukob komunizma i kapitalizma u Aziji bio je Kambodanski graanski rat. Rat je zapoeo 1967. zbog krize tijekom vladavine Norodoma Sihanouka. Tada je zapoelo okupljanje komunistike vojske znane kao Crveni kmeri, a koju je vodio Pol Pot. Oruani sukobi kulminirali su 1970. kada je poeo snaan udar Crvenih kmera na republikansku vladavinu Lon Nola i njegove Kmerske Republike (koja je uspostavljena nakon pua 1970.). Nakon 5 godina oruanih sukoba, Pol Potovi Crveni kmeri su u travnju 1975. zauzeli Phnom Penh i time uspostavili Demokratsku Kampueju. Zbog loe vladavine i diktature Pol Pota i Demokratska Kampueja je ukinuta 1979. tijekom Kambodansko-vijetnamskog rata kada je uspostavljenja Narodna Republika Kampueja (koja je bila pod Vijetnamskom okupacijom) i tek je 1993. drava dobila svoj dananji naziv - Kamboda. Iako su se indirektni sukobi izmeu supersila Hladnog rata i dalje trajali, tijekom 1960-ih i 1970-ih dolo je do zahlaenja odnosa i zapoela je sve vea i ea primjena detanta. Sam detant oznaavao je smirivanje tenzija i zahlaivanje neprijateljskih odnosa izmeu dvaju supersila, te pregovore koji su trebali dovesti do kraja Hladnog rata. Osim SSSR-a, i Kinezi su zapoeli sa primjenjivanjem detanta u njihovim odnosima sa SAD-om. Godine 1972., ameriki predsjednik Richard Nixon posjetio je Narodnu Republiku Kinu i sastao se sa voom Maom Ce Tungom i premijerom u Enlaiom. Nakon sastanka Nixon i Henry Kissinger su objavili da je dolo do znaajnih poboljanja odnosa izmeu SAD-a i Kine. Kasnije, u junu iste godine, Nixon i Kissinger su otili u Moskvu i objavili poetak pregovora o ogranienju stratekog naoruanja koji su trebali ograniiti proizvodnju skupih antibalistikih projektila i nuklearnih raketa. Jomkipurski rat je bio sukob izmeu Izraela i arapskih zemalja predvoenih Egiptom i Sirijom voen 1973. na podruju Sinaja. Nakon Lipanjskog rata, 1. rujna 1967. u sudanskom gradu Khartoumu odran je arapski samit na kojem je odlueno da nema ´mira, pregovora, ni priznanja Izraela³. Rat je zapoeo na najvei idovski blagdan Yom Kippur, a trajao je samo 20 dana, no posljedice se osjeaju i danas. Rat je zavrio dogovorom o prekidu vatre koji je doveo do enevske konferencije. Jedna od glavnih posljedica rata bila je ostavka premijerke Golde Meir i cijelog njezinog kabineta. Nakon intenzivnog napora predsjednika Cartera, on, egipatski predsjednik Anwar el-Sadat i izraelski premijer Menahem Begin tajno su se sastali u amerikoj bazi Camp David i vodili su pregovore koji su trajali 12 dana. Dana 17. rujna 1978. potpisan je tzv. sporazum iz Camp Davida s kojim je Egipat priznao Izrael kao dravu i time postao prva arapska drava koja je to uinila. Ovaj sporazum direktno je doveo do potpisivanja Egipatsko-izraelskog mirovnog sporazuma 1979. Osim Cartera, meu kljunim 9
linostima koji su inicirali mir i normalizaciju odnosa izmeu dvije zemlje bio je i sam egipatski predsjednik Sadat, no on sam nije smio nita inicirati jer su mnoge zemlje Varavskog pakta zaprijetile Egiptu ratom ako bi to uinio. No, potpisivanje mira i priznavanje Izraela dovelo je do promjene gledanja na Egipat od strane arapskih zemalja. Egipat se prije smatrao najmonijom arapskom zemljom, no nakon to je Sadat potpisao mir to se promijenilo, a isto to dovelo je i do suspendiranja Egipta iz Arapske lige u periodu od 1979. do 1989. Potpisivanje mira i priznavanje Izraela dovelo je i do atentata na predsjednika Sadata 6. listopada 1981. godine u kojem je i poginuo. Sadata je naslijedio tadanji potpredsjednik Hosni Mubarak koji i danas obnaa dunost predsjednika. Iran je sve do 1979. godine bio monarhija kojom je u tom periodu vladao Mohammed Reza Pahlavi. Iranska ili islamska revolucija je dogaaj u kojem je Iran postao islamska republika. Glavni voa revolucije, Ruholah Homeini je sve do tada bio u egzilu, no kao voa revolucije, nakon pobjede revolucionara, Homeini je postao vrhovni voa Irana. Revolucija je zapoela u januaru 1978. sa prvim velikim protestima, a zavrila se usvajanjem novog teokratskog ustava - ime je Homeini postao vrhovni voa zemlje - decembar 1979. etvrta etapa Hladnog rata trajala je od 1979. do 1985. a obiljeilo ju je novo poveanje tenzija izmeu dvije suprsile, te zbog toga neki historiari ovaj period nazivaju ÄDrugi Hladni rat³. Godine 1980. Ronald Reagan je porazio Cartera na izborima i zalagao se za vojne trokove kako bi se mogao suoiti sa SSSR-om. I Reagan i novoizabrana britanska premijerka Margaret Thatcher su se odrekli sovjetske ideologije i probuduli rivalstvo koje je izmeu tih zemalja postojalo samo tijekom ranih 1940-ih. 1. rujna 1983. Sovjetski Savez je sruio KAL 007 dok je letio preko Sahalina. Ovaj dogaaj najvjerojatnije je napravljen kao upozorenje SAD-u da obustavi postavljanje balistikih projektila u Zapadnu Europu. Predsjednik Reagan je ovaj dogaaj, u kojem je poginulo 269 ljudi, opisao kao masakr. Reagan je potroio $2,2 trilijuna na odbrambene trokove u osam godina. U kombinaciji sa ekonomskim problemima iz 1970-ih, SAD su od najbogatije svjetske drave dole na rang drave sa najveim dugom. Tenzije su jo jednom porasle tijekom 1980-ih kada je Reagan u Europu postavio amerike projektile koji bi mogli unititi druge projektile u letu.Ovaj dogaaj oznaio je poetak Strateke obrambene inicijative koju su mediji nazvali i ÄZvjezdani ratovi³. Godine 1980. u Poljskoj poinje inicijativa za svrgavanje komunizma. Dogaaj u kojem je dolo propadanja komunistikog sistema znan je kao Poljska revolucija. Zbog trajkova i nemira irom zemlje, vojni vrh je izvrio dravni udar 1981. godine. Potom je izvrena promjena dravnog i drutvenog sistema, i to mirnim putem. Prvi slobodni izbori u Poljskoj, ujedno i prvi 10
demokratski u istonoj Europi, odrani su u lipnju 1989. godine. to se tie samog vodstva u SSSR-u i SAD-u tijekom ovog predzadnjeg perioda Hladnog rata, s jedne strane nije bilo promjena, a s druge ih je bilo dosta. Nakon pobjede nad Carterom, Reagan je osvojio dva mandata i ostao predsjednik sve do 1989. godine tj. do zadnje faze rata, ali u SSSR-u je bilo drugaije. Brenjev je umro 1982. godine, a naslijedio ga je Jurij Andropov. Nakon Andropova, doao je Konstantin ernjenko koji je bio blii Brenjevu, no ernjenko je vladao samo godinu dana kada je umro i naslijedio ga je Mihail Gorbaov, kojeg je sam Andropov jako podravao. Gorbaov je uvelike poboljao odnose izmeu dvaju zemalja, a na vlasti je ostao sve do kraja Hladnog rata. Tijekom 1983., Reaganova administracija intervenirala je u nekoliko meunarodnih sukoba. Meu te sukobe spadaju Libanonski graanski rat, invazija Grenade, bombardiranje Libije, a podravala je i srednjoamerike Kontrae - desniarske stranke koje su eljele svrgnuti prosovjetsku FSLN sa vlasti u Nikaragvi. Iako su Reaganove intervencije u Libiji i Grenadi Amerikanci smatrali dobrima, njegovo podravanje Kontraa nije dobro prihvaeno. Jedna od afera koja je izbila u vezi s tim kontraima je Iran-Contra afera. Afera je izbila 1986. godine kada se otkrilo da SAD tajno prodaje oruje Iranu (koji je tada ratovao s Irakom) i dobiveni novac troi kao potporu kontraima u Nikaragvi. Kao i SAD, i Sovjeti su intervenirali u sukobima u drugim zemljama. Tijekom ovog perioda zbila se posljednja vea sovjetska intervencija. Sovjetsko-afganistanski rat je sukob koji je zapoeo 1979., a trajao je punih deset godina. Iako je Brenjev bio uvjeren da e rat biti kratak, muslimanski gerilci su pruili izrazito dug i jak otpor. Kremlj je poslao oko 100,000 trupa u Afganistan kako bi pomogli komunistikom reimu, to je dovelo do toga da mnogi ovaj sukob nazivaju Sovjetskim Vijetnamom. No, ovaj sukob je vie tetio Sovjetima, nego to je Vijetnam Amerikancima jer je SSSR tada prolazio kroz domau krizu.
11
5.
Kraj i posljedice Hladnog rata
Rat u Afganistanu je zapoeo nakon to je novo uspostavljena Demokratska Republika Afganiatsna provela marksistike promjene koje nisu dobro primljene od strane islamskog stanovnitva. Nakon sedam godina ratovanja protiv mudahedina, komunistika vlada je smijenila predsjednika Karmala i na vlast je doao Mohamed Nadibulah koji je uveo i novi ustav. Nakon godinu dana vlasti, Nadibulah je zapoeo sa podravanjem sovjetske inicijative za povlaenje iz Afganistana. Ono je zapoelo 20. jula 1987., a zavrilo je 15. februara 1989. ime je slubeno i zavren sovjetsko-afganistanski rat. Rat je imao snane posljedice na politiku SSSR-a koje su naposlijetku dovele i do njegovog raspada. Iako tijekom ovog perioda nije bilo velikih vojnih intervencija, vojska je i dalje imala vanu ulogu. Na poetku kraja Hladno rata (1985.), ameriki predsjednik Reagan je osvojio svoj drugi mandat, a preminulog ernjenka je naslijedio Mihail Sergejevi Gorbaov. Ovaj period oznaio je novi put u vanjskoj politici dvaju zemalja jer je sam Reagan pozvao Gorbaova u SAD, i to neslubeno, te je time Gorbaov postao prvi sovjetski dunosnik koji je neslubeno posjetio SAD. No, unato poboljavanju odnosa sa SAD-om, Gorbaov se morao suoiti sa ekonomskom krizom u svojoj zemlji. Ta kriza ponajvie je uvjetovana padom cijena nafte. Dana 12. jula 1987., Ronald Reagan bio je u Berlinu na proslavi 750. obljetnice grada. Tijekom svog govora na Brandenburkim vratima Reagan je "izazvao" Gorbaova da srui Berlinski zid. uistinu, istononjemake vlasti su dvije godine nakon dopustile ljudima iz DDR-a da prelaze u Zapadni Berlin, a sam Berlinski zid slubeno je sruen 1989. godine. Ovaj dogaaj bio je kljuan za reunifikaciju Njemake, te jedan od najvanijih dogaaja u odnosima SAD-a i SSSR-a, a doveo je i do eventualnog kraja Hladnog rata. Godine 1987. u baltikim zemljama koje su pripadale SSSR-u zapoinje Raspjevana revolucija. Taj dogaaj odvijao se od 1987. pa sve do 1991. godine kada tri zemlje, Estonija, Litva i Latvija dobivaju neovisnost. Godine 1988., Gorbaovljev kabinet donosi tzv. Sinatrinu doktrinu (nazvanu prema Franku Sinatri) prema kojoj se Sovjetski Savez prestaje uplitati u pitanja unutarnjih poslova svojih saveznika. Ova doktrina otvorila je put ka svrgavanju komunizma u mnogim zemljama Varavskog pakta i revolucijama 1989., a dovela i do eventualnog pada samog SSSR-a i kraja Hladnog rata. Samo godinu dana nakon donoenja te doktrine, zapoinje tzv. jesen naroda. Taj dogaaj obuhvaa revolucije u zemljama Istonog bloka iji je rezultat bio svrgavanje komunizma i uspostava demokratske vlade. Revolucije su se dogodile u ehoslovakoj, Bugarskoj, Poljskoj, DDR-u, Maarskoj i Rumunjskoj. Ovi dogaaji doveli su do toga da SSSR ostane 12
posljednja zemlja (uz SFRJ, no i tu je zapoela kampanja nastankom zasebnih republika) u Evropi koja jo uvijek ima koliko-toliko vrst komunistiki sustav vlasti. No, u decembru 1989. godine, na sastanku u Malti, Mihail Gorbaov i novi ameriki predsjednik George Herbert Walker Bush potpisali su ugovor kojim su zavrili Hladni rat, no ni taj dogaaj nije oznaio slubeni kraj rata. Slubenim krajem rata smatra se 1991. godina kada je dolo do kolapsa SSSR-a.
13
akljuak
6. Z
Hladni rat je, svakako, bio sukob koji je obiljeio drugu polovicu dvadesetog stoljea. To je bio politiki konflikt izmeu dvije najvee supersile koje je svijet ikad vidio s obzirom na njihovu tehnoloku i oruanu razvijenost. Na sreu po sve nas ovaj konflikt nikada nije prerastao u oruani sukob svjetskih razmjera. Meutim, Hladni rat je donio i neke dobre stvari za cijelo ovjeanstvo. Kada ovo kaem, prvenstveno mislim na svemirsku trku izmeu SSSR-a i SAD-a. Godine 1957. objavljeno je da je SSSR lansirao u orbitu prvi svemirski satelit ÄSputnjik³. Nakon ÄSputnjika³, SSSR je 1957. poslao prvo ivo bie, psa Lajku, u svemir, a 1961. godine je poslao i prvog ovjeka u orbitu - Jurija Aleksejevia Gagarina. Ovakav napredak Sovjetskog Saveza utjecao je na Amerikance da 1969. poalju ljude na Mjesec. Neil Armstrong je prvi ovjek koji je 21. jula 1969. godine kroio nogom na Mjesec. Ono to je bilo loe je bila trka u naoruanju. Dolo je do velikog i neoekivanog tehnolokog napretka i do amerike izgradnje raketa koje su mogle nositi nuklearne bojne glave. Naposljetku je upravo Äzvijezdani rat³ koji je nametnuo Ronald Reagan unitio SSSR. SAD i SSSR su u osamdesetim godinama izdvajali podjednake koliine novca za naoruanje, meutim SSSR je izdvajao oko 31 % svog bruto nacionalnog dohotka, dok je SAD izdvajao svega 4,4 % bruto nacionalnog dohotka, ipak ameriki buet je neto sasvim drugo u odnosu na ruski. 13. augusta 1961. zapoela je izgradnja 156 km dugog zida koji e biti znan kao Berlinski zid. 1989. godine Berlinski zid je slubeno sruen i taj dogaaj se pa mti kao dogaaj koji je ujedinio Zapadni i Istoni Berlin, Zapadnu i Istonu Evropu, dogaaj koji je ponovo ujedinio cijeli svijet.
14
7.
Literatura
1. Bemfrod Henri Parks, Istorija Sjedinjenih Drava, RAD, Beograd, 1985 2. Kenedi Pol, Uspon i pad velikih sila, CID, Podgorica, 1999 3. Painter David, Hladni rat ± povijest meunarodnih odnosa, Zagreb, 2002
15
