,
,n,,",
,,"==,
_, .~".d'L
,,",
'.
AL"'.~
Sadriaj ,
PREDGOVOR": Ljubka UVodit-Vranic ._,._.__._... __ ..".,....___..,..._._.
1
Kako $\Ull.~e upo:znab 5 hlpnotet1lpjjom .. _".,«..."."..""'.,......_ ...~u" ..._.
7
9
UVOD ''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''_''''''''''''''''''''''_''''''_''''''''"'"''''''_'''
,
S
.
I, DIO TO JE HIPNOZA""."""."_,_~_"".".""""""."".~""._"""",, ,Kakvo ~ stanjc hipnoz,e..._ ..,.._........,.~....~~~._~..._ ..._..."_•...__ ~. __._. Koja Ie razlika izmedu hlpnou:rapjje i
~censke hipnoze_.,...•.,.,._.... _D.,_U'"
ZaJeo uopee hipnoza..........,...~ ......,,_...._..........__ .~_ ..._ .."m ........"•• _ _•• ~_ .. Kakt> hipnoza rjdava probl.em.,.._.. ___.... ~.... '~h~ ~ m ... N
....._ _ _ _
RMNTAFlNl 8ft
I\SO ':to
___....
..... ,
, K.oliko mi je netmana potrcbno ....__ ,~~ ..."~ ...."'".._""_~ __...H"...." ....._.
22
23
24
2S
26
SIGMAnJRA'
Koliko je hipno%a ulinkovirn. kod ldiniCki wjagnostid.raQih i tclib
~
tnentalnih bole.~d ......"...~.._ ...~."..""...."""_._'~~'''M.....'''...._ ...._.__;.....;.... KoH"-o je i1:hor tijechaZan U$a,mom pf'QCeru hipMttsapiie.........__ ~u."'~ 000 ${'O;«: ohkuje, bit ce i ostVareno......_...._....._"___ ~._~..:.........".~"'..:._
28
32
33
K.ada je hipnotakorl$na. akada n~ ..."'....."~' ..'''...''~'; .. '_.''~.''' .........'''.. ~ Smijeli na hipnom"t\piji bin netlro mo; (teru., mu!, prijatdj~.)? .."_................ Jcli i u kojoj O1jeri dop.uStem. privacnost izmedu klijenta i tebtpeuta? .. _ ...... "Do!ao$llm da napokon nznam razlog.svoje ~ su.ma..... ~ ...._~ ..,,_,".. "Nije valjdada vi vjerujete u tc stvari... ?" (maga i mo
34
36
""''tlJEVICA ' 'eA N30C
.nJllA
••• _
iCQjedijdove wna.hipnQte:rapija obuhvata, a koje ne _ ........__ ~"...~"........... Koja je r.u:lib izmedu meditacije i hipnoze.__...~M _~~ ~ Mou Ii $C svakoga hlpnotizirati ...~"..'""...~"._. _____ "'~ ..."..."_... ~ __._.,,
Imali uipnoza veze s vraQmj<:n4 umdma...... ~ ... _,_~ ....._ ....._...._ .. ~ __ ,~.
," $U p.......... -",,""!nc ta:apIJe,_.... . "
K 0)1 ~1'"n. u$pJe ~." ...... ""~'''._» .. ~_ ...._ ..... ".".,_'''~
. . ." ' . . . . ." ". .
J
. . .' ' ' , . ". .
15
15
16
16
19
21
IV
38
39
40
4J
v
~~~---~-~
~
--~~~
. . . . . . . . . < •• , ' , . . . " , - ••• , . . . . . . , ••• , •••••••• - . . . . . . . . . : , ••
II.DI0 HIPNOTERAPljA ~~".".~ ..." •.""_""_."......" •• ~.""".",,,,...
HIPNOTICNE INDUKCI)E ...................................................
"',"'"
.......
PRED60VOR
55
55
MRSAVL)EN)E 1 TERAPlJA PROTlV PRETILQSTI ............... _... 80 STRAH (vizUaUrodja) ".."... _ ...___ .~.."..,_..._...."_~,,~.,, .....,........... ~' lOS KLAUSTROFOBlJA .............................................__...._ _......._ 106 AGORAFOBIJA ....... _._..................._.~............................ ~..... 110
...... -........
M ...
N"ESAN leA .,,~ .....,.......__ .~ __"....k."••••••••••_." _ _ _,_._••••_
•••• "'."m""'''_____
113
Al.KOHOLlZAM ........_ ............................_ _.................... 118 OVlSNOST 0 PORNOGRAFijl ........_ .............~...................._. 132 POBOIJSANjE PAMCEN)A I KONCENTRACIjE........................ 138 UNIVERZALNA TERAPljA ZA KONCENTRACljU ......._ ...........~.
139
PROSLOtlVDTNA REGRESIJA ............_ ................................__ 141 ZABI,UDE 0 Hll'NOZL...... _ .._ ..._ ..............._ ..._................. . 153 1.Fl1lRATURA_....._ ............._ ..........._ ................. _ ..........._.......... 163 BIOGRAFI]A AUTORA ............................................................. _ .._.. 165 ~
,
ljubica Uvodlc-VraJiic: Kako sam 5e upoznala 5 hipnoterapijom U nakmu S'Vijetu nisu nepoznata ponaSanja koja bi se mogla. okarak~ rcrizirati manipulacija misti6kacijom. Vrlo je iagano sakriti sebe i svoju nakanu uvjcravajuci sugovornikc (~tO ih je vik, to bolje) da SInO . u pravu i da posredujemo neb. posebna znanja koja flaS sugOvornik ne razum.ijc. Skrivmja iza vda r:ajne teste primjenjuju mnoge vode i gurui. Na sljedbenidma je da zakljuce: nije voda u krivu. nego ja Jl) ja nemam dovoljno vjere,. pameri,. postenja ill otvorenoga SIca pa ne mogu primiti ono ~to bi bao za moje dohro. Manipulatori tado nametu krivnju - to je aio n;lhm"e emocionalne ucjcne. ManipuJatori. ak:o vas i Una mnogo. ne maei da Ste u P{aVU - da para:fraziram swoga i mudroga Heraklita. Kako kroz povijest naSe dvi1i7..acije~ tako i danas. mnogi pokuSavaju i, naZalost, u tome odlieno uspijevaju uvjeriri druge da ono ~to oni prodaju nije carevo noyo who, nego Cist:a. nepatvorcna svila, toliko 6na i tanka da joe mi, pr~e racionalni glupani ne uspijevamo vidjeTi U tak:vom okruknju komera;z.lnih obmana 1)""Vaki drukCiji pristup doiivljavaITlo hI) moralni preporod i.kao osvjefenje. U ovoj j.e knjizi rijee 0 neCe.mu drugomc! Evo >eovjeka koji nam iskre.oo pri~a 0 hipnozl i njezlniro mogufuosrima. Vee nam je od prvih recenica juno .k je auoor i sun polako wao Ii ttl mareriju i ispoeetka. sc> bo i mnogi drugi. postupno oslobadao svojih proorasuda i nere alnih staja.l.i~ta. Njegovi Sf imenost vidi iz njegova prisrupa kDjinl odik svak.. recenka. A za nas koji ga jos i osobno poznajemo pa sma
no
,
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .;1.·. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. .
8
Draien Radakuvic
............. , ....... ,.' ..... , , ...,..... .........
...... " .............................. ", ...... ,.
ga i vidjdi kako nadahnuto, uvjere:no t postujuCi d.rugoga. radi medi~ cinsku psihoterapiju. najvik vodeCi ratuna 0 intere:su ldijenta, nema' dileme... O\dje je rijce 0 ozbiIjnom i odgovomom prisrupu Stl1lenjaka lroji poStujc $Veto pravilo primum lUJh ncare i kojl !lam ~C sa svojim svojitn skrupuJama i svojim prisrupom dje1uje IjckovitO. Bez ob>Lin na to Cime se knjiga bavi. tj. hl i U:z: pretpostavku da hipnoza ne pripada vakmu uUrn intercsu, korisno je vidjed ka.loo ozbiljan covjek govori 0 ozbiljnom i zanimljiyom predmcru. Zarrpani svitn'i svaCim, draeOlh i intdekrualnom pomografijom, prava je rijetkost pa onda i veIiki uZir:ak: primiti u ruke knjrgu koja je IWltala :lbog aurentiene i intrinzicne mo~ tivacije.
Od profcso", Radakovi.;., dakafem ukratko, rnoiemo nauCici mno go toga. ant: samo'demisrlficitati hipnozu.
Ljubica Uvoruc-Vraruc, prof psihologije
."
..... , ...... ................... ........... " .. " ... , ..... ,
." ........ ,
,
.................... ,'
"
............. , ......... , ... , .... , .,.
UYOD. ........ ......... ........................... ... ,." ... , .....
,'
,
,
,
Kada mi je paLa na pamer ideja da nap.i:Sem knjigu
hipnozi i njezinoj terapijskoj primjeni, jedino sto sam imao na wnu jest de mistilicLraci hipnozu i prihliZiti je !to vcCemo broju ~udi U protdclih nekoliko godina bio sam cest gmt predaval' u KnjiZni=a gtada Za greba i upravo najveci dio ,'"'{'emena i enctgije tro~io S!Un na. odgovore na pirnnja poput:: ..Je li hipnoza opasna za moje memalho zdravlje? Sto ako se ne ptobudim iz hipnozc?, Sigurno itna neb tajna koju vi ipak ne felite reei, Z3I ne?" .. , Lista t3.kvih pitanja poprilieno je duga i necu ih vHe nabrajati, jer Cu kroz knjigu i primjere pokuSati uistinu skilluti predznak: tajnOvltOSri j m.is:tikc s neCega sto u sebi ima sarno obiise svcga roga. Mistika i rajnovitost nlkako ne tine glavno tkivo nf hipnoze namljenjene zabavii sceni. a kamou namij~jenc terapiji. Kad )blh dolazio predavae. ako prije toganisam dogovorom u tetiri oka ugovodo predavanje, znalo .mi Se dogoditi cia su vodiceljice kn;iZnica naltori na~ega prvog susre[a pomalo iznenadeno usmdile: 11')0;. pa ja sam ocdtivala nekoga swog cudaka s dugom sijedom brad.otn. nikako vas nisaIn zamiSljala ta.kvog.'" BaS i zOOg toga 0 stereotipu vezanom uz covjeka koji 5e bavi hipnozom (kao .,neCim opasr,tim i misticnim") odlucio sam reci neSto u svojoj knjizi. Nema baS mnogo literarure 0 hipnozi u naSim knji!arama,. a ako je ima, Qfia we CdCe dospijeva na odjcle pomoci i samopomoCi,. ai~ temative; psihdlogije. filowfije. medicine,. duhomosti, new agea,.. Cinjenica cia hipnoza nema $Voje jedinstveno i uobicajeno mjcsro ni u knjizararoa, antik.va.rijactma, ..buvljacima~ .. , a samim tim ni u glavama ljudi. povlali za sobom pqttebu da se ndto viSe i konkretnije hie 0 njoj. Tek nalmn toga svadro. baIem p = svojlm shvaeanjlma i ,;n 0
no
,.
10
Dta:tenfW.lakoVli!
............... , .......... Hr"'''' ............ ,', ...... ,,' •• , .. , " ................ " , ................. .
nitetima, moo ce odrediti ,.(:vrsto" mjesro hipnozi. ako ima potrebe za tim i ako se to uop&: moie. "Mojl prvi ozbiljniji kom:akti s hipnozom (ne tatunajuci vjd:be iz knjiga 0 hlpnoterapiji koje sam
Hlpnoza za s~kodne\lnlJ primjMU
. ..... ,', ......... , ............................ "
......................... , ........ , .... ,', .. " ..
11
Hipnoza se u prvom redu havi podsvjesnirn umom. Nerko jc jed nom prililrom zgodno opisao odnos svjesnog i podsvjesnog wna usporedujue:i ih s kodrom leda koja pliva u Yom. Yeti je dio kockC pod vodom (pods:vijest). a sarno je manji dio iznad vode (~-vijest). Cijeli naJ ij:vot. kOmpletna naSa povijesr.lcli u podsvijesti. Podsvijest (vjeruj~ mi, ovo je zaista totno) odreduje hocemo Ii biti uspjdni. neuspjdni, lijcni, debeli... PodsviJest je poput videokamere i hiljdi sve, apsolutno svc Sto smo ikada mislili, osjecali. vidjeli. Culi ili. jednostavno, doZi:vjcli na bilo koji naCin. Ona u sebi sadrlava sve· info:rmacije ..od rodcnja naovamo" (calc i otprije ipurem hipnoze moiemo ceprogramiraci po jedini ..neadekvatan" pr9gram). Podsvjesnim dijelom sebe ostaVljamo Hi ne ostavljamo dojam u komWlikaciji s ljudima. Sjecam se svojega. sada vee: pokojnog susjeda. iz svoga bi~ega zagrebatkog nasdja, koji je debar dio zivota proyeo u zatvorima. Uvijek. se trudio "namjestiti" &mijdak ibid SllnO ljubazan na rije&:na. a nama Svima je os~ljao dojam suprotan od onoga kojim se hdo predoCiti. Nehlo je fudesno iz njegove podsvijes.ci izbijala ..illformadja" koja je bila jaea od one 12 njegove ~'Vijesti> tako da wo ~ se, unatoc njegovu trudu,. svi pomalo hnjali (poslije 'e isposmvUn s razlogom' niz plja&, r..bojscva, malr "titanjc ndnWog ruu...), On bi i nalenn takvih izgreda uvijek bio jed. nako ,.drag'" i Jjubazan': Sigu.mostese i sami naSli u simaciji danetko j.Iro lijcpoprica, a ispoo roga varn .ndto smnIi~ InaCe stnattam da cd. ljudi kojima sma okruZeni upijamo ,.ono is~ pod" svjesnog sadrlaja, mnogo viSe nego sam sadrfaj kojl dobivamo. U podsvijesti su pohranjene sve naSe potisnure emocije. lijenosti,. navike i samoobrambcn.i mchanizmi Da bismo doSli do rag dijela smjc licn""ti, tj. do dijda lweke leda lwji je ispoo voile. lwristirno se hipnozom. Pomoeu hipnobke indukcije prohljamo kriticnl cimbenik svjesnog uma i dQlazimo do dijela svoje Ifenostikoji se zove podsvijest, Prvi dio bjige sadrla.va infotmaCije za koje sam smatrao da su bitne za rammijcvanje hipnoze. Tu prije $Vega mislim na opis stanja ,
-----1):
Dta:ren Rada'rJ:lvit
"".,",
.... , ........ , .. ,', .. ,., .......... """"" ... , ... , .............. , .. ", ... , ............... ", ... -..
hipnoze. mogutnosti primjenc (kada. kako i gdje je primjenjujemo; koliko ima ill nema dodimih tobka s drugim tehnikama. koji su UV~ Fri uspjclnosti, razlikujemo Ii uopCe ..scensku" i medidnsku hipno zu), kao i na obja.snjavanje temeljnih zabluda koje sam 'i. sam imoo dok nisam upoznao ovu gradu. Drugi se dio knjigc bavi lron.kretnim terapijama. Saddava pWicni dio, upute kak:.o moiete sarni sebi pomoci ielite 11 rijeSid nek.u ad opisanih Stvari Jedan se dio odnosi na hipnocicne indukcijc kojima se moUre kodscid neQvisno I) tecapiji koju poslije provodite, dok sc nakon toga usredotocujem n~ same situadje, probleme koje mozcce rjdavari 1sami aka Yam ~tU od ponudcnog zaisra r.reba. U tom dijdu imosim neke ad najCeUih terapija kaje provodim u' rad~ s kJijentima i Il2>OdJm neke 'pedJime primjen: iz..uog podrUCja.
Zelin bih po,ehnn zahvallri pro£ Ljubici Uvodii·Vrani< n. nesebiCnoj stTUenoj pomoo, bo i na Ijudskoj roplini i susrecljivosti
I. DIO
~TO JE HIPNOZA
kojom je cijdo vrijeme praci.lanastajanje oYe knjige.
• Kaka hip.... rjel... problem
.Im. Ii hip,.... , .... 'I1ICanjem ·lzbor rijeli uhlpru>teraplji
~TO JE HIPNOZA
... " ..... , ,...
.. ............ --_._,., ............... " ..... p."., •. " ........... .
Bipnoza je premolttnje kritii'Mg M"'" svjemog uma i uspostav
ljanje prihvarlji""S" sdckrivnog razmilljanja. ,U svjesni se wn ubrajaju:
ktukotrajno pameenJe., &naga volje. raciooalnost i aruWticnost, Unutar
svjesnog lima irnamo kriuml faktor koji moZe djdovati k:rw koenic.a i
. smernja a1ro Zdimo promijeniti n~ neadek.vame i sterne programe u podsvijesti. Podsvijest saddava sve duboko potisnute i negad'\'ne i pO'Li~
rime e.mocije. lijc:nost, navib: i samooddivost. Ona je poptJt 'Videoh mete. Sve. all baS sve od r04enja (pol ~ mnogo prije toga) pohranjeno je u na!oj powijesti. Ni jedan ~gadaj ni emocija ne moie joj promaknuti. Calc alro je neka trauma,rolilm neugodna ck smo je potisnuli ck je se,.ne SJe6mo': tW'a je podsvijesc fun uSVQ~ ~hivu",
Kakvo je stanje hipnoze Jetisn je od ciljcva ave knjige demistiJikacij. hipnoze. Hipnoza je zapravo veza izmeau, svjesnog i podsvjesnog dijela YaSeg uma i mo~ gIa bi se usporediti S orum stanjem neposredno nakon buaenja ill neposredno prije sna.:Kad ste u rupnozi, mogli bist:e reel da ste u :nanju ..odvojenosri: rj. svjesni see 5ebe. okoline i dogadaja oko sebe, ali jed nostaVno ne ulite sudjdovati u njima, Netko je to opisao bo stanjc: duboke opwtenosti na plazikada samo c1.ljemo glasove oko sebe, lao u magIi, ali nikamo sc: ne Zdimo pomaknuti i jc:dnostaVflO se prepustamo opuStenosti, Prof. Ljubica Uvod..ic~Vranic to naziva stanjem,,kada sma u vlaku. u kupeu i .naslonjeni na lakat same rojemo zvuk vlaka i niti sma budni, fliti sanjamo, ndto izmedu~ Pomdeno jc da nas tak:vo stanje pribliZava mnogim izvorim.a koji se ne mogu erpiti u potpUIlo svje:mome stanju.
"
Dr"ien RadakWk
16
...
"',
... .............. ....... , .................... , .. , ....... -.. , ........................ .. ....
-.
,
,.\
,
Koja je razlika izmelu hipnoterapiJe Iscenske hlpnoze P~toji
velika ra:zlika izmedu rm dviju hipnoza, Prva je razHka da
pamoeu medidnskc hipnozc: rjdavamo neke probleme i sicuacije, dok je jedini cilj i svrha scenske hipnoze zabava. Scenska se hipnoza izvadi iskljucivo s provjerenim mcdijima. To Sll odteda nprirodni somnam~ bulistr (somnambulizam je dubolro stanje hipn07.e) Iroji 50 izdvoje jed!ll)Stavnim "'stovima. Scenski rupnoti= pita je Ii oedro u publici zaimeresiranzarupnozu. Obilno se javi barem dvadesetak.ljudi. Sfl'\a~ tra se da je 20 pOSto ljudl ptirodnih somnambulista. Kad je hipnOti'Zcr napravio test, ostavlja 3-5 najboljih medija na sceni, a oni ostali iii idu na :NOje mjesto ill ih on ostavlja na pozomicj negdje sa stram:. NJima nije jasno ~to se dogada jer nisu uSli "duboko"'. Zatim sc radi zabava s medijima koji su adekvatni. Vrlo je bitna cinjenica da su sarnim time Ito ,u dolli pokazali ,vaju ckstravectiranost. Daltle, zahava ttili takve Ijudc po sarnoj svojoj prirodi. dol medicinskoj hipnozi prisrupaju' ljudi koji ide rijeSiti ooredeni problem i nerijeclco 50 inrrovertirani. Neki scenski rupnodzeri dovode na scenu ..~voje" medije i nikad sc Sa slucajno izahranim ljuditna ne radi bez prethodnog testiranja:
,.,
......... " ... ,'".. , ............... , .. ""'"
HIptlOzil hli W
,.,
17
... .'.'--' ...................... .......-............
,
,
b) hipnOtske indukcijc, tj. ulaska u stanje hipnozc koje mogu ttajati od nekolilro sekundi (1'1"10 rijctko) do 20-30 mUlUta. Nilinima uloo u stanje tra:nSa havit Cu sc kamije, a nekc Cu naCine pcika zati
j
kao YjeZbe.
c) saroog stanjarupnoze i rada rul odgovarajucoj situadji (pcoblemu u n;oj), d) razgovora poslijc., aIro je potrebno, uz eventualnu "domaeu zadafu'" za ktijenta. Na pitanje zaSto hipnoza, a ne neb druga psihoterapijska metoda,. odgovorit ¢u pomoCu nc.koliko osnovnih postavki. To, namvn~ ne znaCi da je to jedini i iskljuclvo dobar ~&t pomocl i samopomOCi (uoStalom$ wliko je toga..na triiStu"'). .Me~ on jc dallas vee ho takav djdotvornn i na ow nilin blagotvotan .bog sljcddeg. 1. Hipnoza sarna po sOOi osigurava mic i opwtanjc. Sadrl:ava i . obujeija meditacije. 2. Iskljueujc napor-svjesnog uma. Postajemo svjesni da um gleda na svijet sarno iz. jednog knta. Oko nclrih stvari flloiemo se svjesno ttuditi koliko hoeen:to, motemo Cak i ,.razUoojcri'" sve 5to nam pcavi pcoblcme. ali .,scvarl'" moramo odraditi 11 $Vojoj dubini, tj. podsvljesti, Cesto svjesno potpuno mvo razmHljamo 0 izvorlma ric~ strahova...
Zafto uOpCe hipnoza PMtajel ono fro potirkujel- Z M. SLwimki
Hlpn07.a koja se primjenjuJe u terapijske svrhe naziva se hipnotera~ pijom. Terapija se sastoji od: \, a) psihoterapije u svjesnome stanju u obliku uvodnog intcrvjua u kD jcmukl.i;ent iznosi problemkoji uli rijditL simpwtne, povijesti sve one ~to Il3 svjesnoj .razini zna iti misli da zna 0 svomc ..problemu"'. Ja problt:me rue vollm nazvati ",situacijom" jcr se lakSc nosimo s njom nego s problemom. Dakle> odk1ijenra uzimamo anamnez;u;
3. Trajno otkJ2Ilja emocioruJne uzrokc zbog kojih nam sc dogadaju , srvari kojih se Zelimo osloboditi. Moram naglasiti da je hipnoza proces. a ne carobni Stapic jec za takve su stvarl potreb~i vrijeme, sllraanja, povj=nje, klijentovtrud..• TaIroder,hlo hise dollo an nckih rje!enja, nije potrebno duboko Iroparl po podsvijcsti (odvi kavmje od pulenja, pobaljlanje pam«:nja.•.). 4. Samim rim $to otklanja uzroke. hipnozakra:rkorotno i dugoroeno uklanja i nCZeljene obrasce pOnaSanja u koje ulazlmo hjefeCi od sebc (npr. bjezimo u pcejedanje ho nezdjeni obrazac pona!anja kojim smirujemo strahove, Ijutnju. nervoze...). JDpfaIoa1m \lIdO
,
---
16
Df3ien Radak
Hlpnaza :R.svakodoevnu primjenu
............. ' ... , ...... ,', ......... , .. , ,. .................... , ..... " ... " ....... ,,-- ................... ,
5, Ako se primjenjuje. raZVIJa mtulclJu. Moogo brre pochemo ",ciraci"ljude 1njihove prave nakane. To se postize dugogodHnjim radom na sebi. 6. Moze.mo zaisra jz temdja promijeniti dofivljavanje nak bliZe 1 dalje okoHne. Manjecemo sndio okolini. IakSe MO shvatiri $VO je,. a samim time i tude mane i Zivome pogt"dke. Sve vISe cerno shvatati svoje granice 1 prihvatad sr:vari takvima k.akve one ,.,uis~ tinu" jesu, umjestO d:a se nasilu t:rudimo mijenjati okollnu. 7. eesto nauClmo ,.,istinski'" prutati iz dubine duSe. umjesto samo isprazno ill na intdekrualnoj raz.ini. Znate ono kada vid.ite nm pozna:te ljude na tdeviziji kako na upit rru:ze Ii koga odgcvaraju ottcanom f'r
Vll.hom naCinu tadanasebi. 8. ViSe temo'pouljeci druZiti se s prjrodom jer eemo se i emodo~ nwo i mcnralno ot;VaJ:ati. Shyatit ce.mo blagod.ari i pr~dnosci koje imamo i dobivamo u prirodi. 9. Ako smo dovoljno upotni. doci cerno .i do svojih talenar:a i sklonosti pohranjenih u na~oj..podsvijeSti. To su uistinu naSi pravi darO-vI. u usporedhl S onima koje SInO S1 zacrtall svjesnim napo rom i UIllOm. ovID drugih Cesto prcsudnu ulogu irna okollna u kojoj sm.o odrasli, tOditelji. mjerenja, orobne frustradje. nckak vi prkosL Zna.re Ii onu ..ottcanu" prieu 0 (:ovje.ku koji je odluCio baviti se borilaekim sportom jer ga je orac (ill nctko drugi) rukao pa uti svima dokazari da ce istuCi pola rnjeta, ako trcba. same cia dokafe cia je to kadar uCiniti. tj. O$vetiti se. Je Jj to njegov pray! dar? TeSko d:a jest. bex obzira na uspjeh kOji moida i po.tti.ie. Voru ga pcgreina emocija i nikad ne pronalazi mit, lli ~ onu sliCnu prifu ",susjcdov mali $Vir.! k:Iavir pa za.«o ne bi moj svira:o joS bolje': Na svoju wost. taJ.Nih sam se pna nMlwao i
Koo
.••••••••• , , ••••••• <, ................ ,' ••.•• ,. ,.' ••• , n
"
•••••••••••••••••••••••• ,.,., ... " . , ....... , ...... .
osjetio ih mnogo. Kako bi.ste ptorW1isvoje skrivene talcnte, nemojte to zahtijevati od hiprtoterapeuta rut prvom rerrn.illu. TQ je takod"er suptilniji i dugouajniji cad u po4ruCju rupnoreraplje i 0 njo) Cu vi§e. nailiun se, pisati u nelwj cd sljcd.xih knjiga jer Cu se U ovoj vile u<;redotociti na ..temdjnc" srvari koje hipnorerapija obuhvaCa. 10. Hipnoza pomafe kod svih psihosomatskih bolesd (iscrpnije 0 tomekasnije). 11. Ne djduje ,..arno na pobolj~anje simptoma bolesti neg<> ostvaruje opeu stabilizaciju li&osti.
I ~
Kako hipnoza rjeSa'la problem OpCenltO, hipnozom negativni program u podsvijesri zamijenimo pmitivnim. u.pjeh hipnoterapijc uvijek je u klijentovim r:ubma. B~uti d.a klijent 'uvijek mc.de odbici sugestije, nUino je prije same tera~ pijc umditi posooji Jj stvama telja za promjenom. Temdj uspjclnosti svah:. aJi baS sva.kc= hipnoterapfje leti upmvo u idji za promjeno!l4 mo~ dvaciji i t:rutlU samoga kl.ijenta. DuZina terapije. rj. broj seansl, oyisi Q pacijenrovoj osobnosti, njegovoJ povijesti, trenutalnoj situaciji. simp~ tomjma, sporobnosci ul-a7enja U t:t"dllS._ JOOm od vrlo bitnih, ako 'ne i prcsudnih cimbenika. jem stajallita i uvjerenja. Lijecenje se sastoji od nclroliko komponenara. A) Najprije zajcduo utvcdimo zhog cega je sve klijent dolao. Vdo Ccsto klijenti navedu nckoJikosrvarikoje ih muee i ide ih pro.ruije.niti (npr. "Imam deptesiju. debeo sam. pu~imimuCe me fobije"'). Bltno mi jeda se zama shvati da se uvijek more raditi wno na jeanoj stVari. Nikad sene mdi mjeiavina{miks) ,ileteraplj. jer n.sa psihane funkcionita na taj naCin. ObiCno zajedno s ldijentom umdim sro je prioritetnO za nJega u tom trenutku. Zna se dogoditi d.a kUjenci ~vjcsno misle da znaju-.ho je njihova tdkoCa. problem. au hipnoz.i im podsvijest: cU. pOtpuno drngj cdgovor (=ok owiva i put ozdravljenja).
..
---
~~---
20
DBien ~dakOYlc
.. , ..............., ... " .... ,... -- ..... , ...... ,., .......... PRIMJER:
'
,
PoNOVNO PROZIvt.JAVAlqE 'rRAUME
ne tako bliska osaba). Do~la je, medu ostalim, i zbog napadaja panike, te depresivnih i sporadienih misli 0 samoubojstvu. Njezino racionalno objaSnjenje uzroka svih emocija bio je gubitak dragih Ijudi. Meni se ad po&tka Cinilo da koriJen njezinih problerrya teil negdje drugdje. Nakon ulaska u hlpnozu i tra2Enja uzroka njezinoga vrlo Iclega emotivnog sta nja prona5!) sma neke dogaoaje Iz ranoga djetinj!o1va, kada su je rod[teljl
vrlo ruZno j brutalno napustilf, ostavi!! i povrijedilr. Proiivjela je duboko stanje svijesti, praceno snair:im micanjem donie eelJustl, duboKlm disanJem i wlo lnrenzivnim platem. Bio Je to klas!can primjer abreakcijc (emoclonaino pralnjenjc potisnutog doga&]a Iz
proslostl}. NaKao wga"OChti!l" smo 1sve osta,le repove, t~ sl/tn1;: doga daje koji su se nanizali u njezinu djetlnjstvu i u nesto zrelijoj dob!. Vratih sma se 1nekaliko puta u glavni dogactaJ da brsmo
ga {ovo neki zOI;'u .
.tehnikom hOI\)( filma" zbog same onJenice da, ako gledamo iii ptclfv
IJavamo i najstrasniju stvar desetak puta, or;a vise nlje stra~na i postajc mo ravnodu~nj na nju. jednostavno sma je desenzibiliziraU i dovell je
,
.......... , ................ .......... .. " ... ... " ........................." ... , ... , '''' ..... .
,
sluCajeva njoj bliskih i dragih Ijool (blvSj det.ko, neld rodak, i jOs neka
sarno u clnjenienosjeeanje bez emoc1onalne pozadiGe), Svaka sugestlja koja djeluje uzrokuje manje suprotstavljanje svakoj slJedecoj. MciernD reCi da prvo uspje~no reprogramiranje znatno olakSava ono drugo j taka redom. Bitno je vjerojatno,!
.6) Klije.nru ukratko objasnim sto je hipnoza, kako djduje, kOje su najteSCe zablude u vezi s hipnozom, k.ako funkdonira ~ urn... Vrloje bitno daklije.nt bude upomat s Ovlm stvarima, C) Radim hip-nocimu indukciju koja, ovisno 0 klijentu, traje 5-30 -minut:a. Neki kIijenti ulazevrro bero i duboko u rupnozu, a nekima treba neSto viSe vn::mena. Smatra se da je 20 pOStO ~udi peirodnih
--------
HIpoQZ2!2a ~~il](odnlM'lu prt!'rijenu
.. " .................. ..., ... ,,,., .. " ......
Klijentica j€' doola S lNjerenjem da je u nlostj zbog nekollko smrtnih
.
,I
"
21
"
somnambull,,,, (,omnambufuam jeduboko ,ta,nje rupnozc), Ti 50 Ijudi gotOVO odmah ~unutra
Koje dijelove uma hipnoterapija obuhvaea, a!roje ne D. bisce shvacili kalro bipnoz. djdujc, Vldno je da shvaUce kakD funkcionua naS urn, Imamo 7.apravo tri vrlo razlitita i odvojena uma. Napovdini jesvjesni um.Ispod te razincimamo podsvjesni urn. No posroji i dublja razina, a to je nesvjesni urn. Ncsvjcsni'lUll podrarumi;eva dvije stvari: autotnatSke tjdesne funk dje (otlrucaji STCl, treptanjc oCiju... ) i obrarnbeni sustav. koji kontra~ lira njegovu snagu ill sIabost. .. NajveCi clio vremena provodimo u svjesnom umu koji zapravo obav Ija sarno ceriri funkcije. On ana1Jzjra., smiSlja 'na.ane rje!avanja prob~ lema i gotovo svakodnevno donosi storine odluka ("trebam Ii OtvO " -'
12
H!pr\o2:a za fIIakodnevnu primjenll
DI
riti nata, pustiti yodu, iei u dutan..~). Njegova je briga ra:cionalni dio nas.. Svjesni urn mora nam dati raxlog zaSito se ponaSiamo na odredeni nalin. Umoholnice su pune Ijudi koji cine neke stvan, a ne znaju zaStO (nemaju razwnno objdnjenje). Problem s razumom jest da nam cestO zna dati ono prva tumaCenje~ a da to zapravo nije ptavi Mag. Sljedeti dio svjesnog wna jest snaga volje. Zadnji je dio svjesnog urna krack.o trajno pameenje (..kako se rove rno; rnui. 1oo)i je bra; tdefona moga prijatelja....). Podsvjesni jeumbovideokameta. On parmi apsolumo sve dogadaje cd todcnja nadalje, Zato ka!emo da je u nje.mu tcajna rne.morija.. Drugi su dio podsvjesnog umanavike Imarno dobre i 10k, ali naj~eU:e su one 'xv. utilitlIistik<:. amornatsb: (j.vljanje n. tc1efun...). Sljcdcti jc naS obrambeni urn koji nas Stiti od opasnostL Cesro Ina bin fleil.mjeren. pa ruts ~titi i hd ne treba (mrak. lllU, pauk...). Pod svjesni dio uma djduje j na lijenost. Postoji joS jedan dio SYjcsnog urna koji je na neki naCin uposle~ nCSYjesnoga. a to Je kricienl faktor svjesnog uma. On testO zaustaV lja ptodor informacija u podsvijest. Zadata je hipnoze cia ga probije 1 omoguei ulaz.ak novoga prograrna u podsvijcst.
KoJa je razlika izmelfu meditacije ihipnoze Kad se sustetnem s ovakYim piranjima. najpredznije ~tO mogu reei jest da u rupnozi ima c1emenata medit,,"dje i obrarno. Naravno cia u sarnoj hipnotirnoj lndukcijl iIna elemenata m:editacije. U meditadji samoj (uo je dubo~a i kvalitetna) rrebali bi bid dementi hipno tiziJ:anosti, Neka mi ne 2;amjcre ljudi kOji se bave med.itacijom (iskreno cijenim svaki ohlik btlo hkvog r.ula na ,ebi), ali sm.tram cia je hipnoza prlmijenje.na u svrhu tet3.pije Jronktetnija i izravnije rjdava problem. Nave:st Cu primjer osobe koja ima' fobiju od neeega-. Aka meditira. vjcrojatno te samim opuStanjem uspjeti smanjid fobiju, ali DC vjcrujcm
23
cia je mote trajno otklonitL U hipnOtecapiji. se u stanju transa fokusira roo na bl, problema, ..tOO dar., podsvijesti izvlilimo 'iruacije, dogadaje i ostale uzroke koji :oU doveli do fobije. Prctposcavimo da smo izbacili nzrok koji jefobiju owvao i zatimdajemo i posthipnorlcnesngesrije. ako uopce trebaju~ tit hi se sprijeCio evenrnalni povratak fobije. SlienG je i s ovisnosrima, migrenarna. mucanjem.~ Dahle. hipnOza ciljano i svjesno gada ..u problem", dok meditadja uopeeno opuru. i pomai.e covjeku cia se nosi sa svakodnevnim stresom, ali nije tollko fokusira na bal na problem, Motam naglasiti da su ljudi koji se redoyiro have mcdira.cijom. ka.da dodu na rupnozu. mnogo podlozniji dubokom i kvalitetnom sunju transa i bdc rjehvaju syoje ptobkme. Oni.imaju uvjetbmo odgovarajucc scanje sVijesti. sarno ga jos rrebaju usmjeriti u pravome smjeru.
Moie II se svakoga hipnotizirati Stru.ka mtaUa da se sarno 1 porto ljudi ne moZe rupnotizirati. Vrlo cesto kJijenci sumnjleavo pitaju~",Sro ako ja ne uaem u hipnozu?~ Oso~ bno nisarn SUSIC() nilmga za koga bi se moglo reei da nije za rupnoZll, Aust;ralski $ttucnjak hipnoterapeut dr. Brian Roet hipnozu i samo hipnozu usporeduje sa surfanjcm na valovima. Kao poeetnik, surfer je sretan ako iu.l.rZi sarno 2":"3 metra. drugi dan maZda 5·6 merant i taka te vjefbati nek:o vrijeme bko hi rnOgw osr.ati na vod.i ko1ik.o sam :ieli ill ooredi. Taka je i s rupnozOID, Najprljc se doblje neSte slabije stanjc (iako neki odmah potonu vrlo duhoko) i za njegovo postizanje ulOOiti malo viSe vrcmena. Posli:je se vjetbom stallje produbJjuje i vd jeme skra6:tje. Vtlo je bima motivacija. Zelja i sprcmnosr z.a promjenu. Katad je kod ljudi u zrelijoj dobi (60 godlna navile) potrehno vile '£u da i nemcna, j s moje i s njihove ruane.
"eb.
DrafenR~
14
............... , ........... ,' , ....... , ......... .... '.,. , ...............
,
Irna Ii hip~ veze svraeanjern, urodrna... OdluCio sam razjasniri ovu paraldu izmedu stvari koje nemaju dodimih '(oewjet su me na to pm:aknulineki klijenti. a j~ cesce ..pOw
tencijalru" klljcnd !roji hi odustajali vee kad bl u tdefonskom =go voru doznali dase DC barim takvim scvarima. Kad sam jednom svojcin pomanil."U nakon njegova pitanja vezanoguz. moj posao, za 1ttoju pro· fesiju. rekao za hipnozu, on je samo odmahnuo rukom I rekao: "Ne vjerujem ti ja niSta u tC uroke. vradZhine, tarote, hipnoze..... PRlMJER:
liMOClONALNE rESKocE
je
Jedna gospotTz me nazvala i rnolila da njezinom mutu (starijem ad 80 godina) pomogru:m da pobijedi emoclona!ne probleme. 17 razgovora ' :; njim shvatio sam d(l ga neka
biv~
...,. .. , .......... " " " , ......... " , ........... "
............. »
25
•••••••• " " ........... , , "
Ukratko. tak..viro sc stvarima hipnoza ne bavi. Ako morate pkcati alimcntaciju za svoju djecu. ttebatc jc platiti: ak.o irnate ptoblema sa ~efom na poslu, morate ih rijdjti; ste nee6kasni u nekoj dje1a.cnos tL !norate joj se pOSV\':dci da biste to popravili i nitko ne moze to odm diti umjesto vas i Za vas, Cuvajw se hipnoterapcuta koji skida uroke. Jedna me je Una nazvala i rekla da se spet1jalas oZenjenim muSkarcem i upitala mogu Ii joj kak.o pomoCi. Ja sam joj, naravn~ sarno reho
am
susjeda (on me Je uvjcravao u to)
zatarala, cia ga progoni i noCu posjecuje. Nj~ova mi}e supruga rekla da su to, naravno, sarno fantazije Ida on spominje n€l
Hipooza Ul $\/akodnevnu p!1mjenu • ........... "
ne zna eta ~progoni~jednOg osamdesetogodgnjaka.
Nedav'no m1 $C javio jedan tahist mji je za sve svoje probleme okriv ljavao magiju. ObjaSnjavao mi je b.ko mu sve stvad idu ruzbrdo jet rnu ..neW nclto radi", a, :Ii druge sttane. sam nije preuzeo odgovomost za svoje poStupke u paslu, obitelji. prijatdjstvima... Sve u:l~emu, netko mu je (po njegovu) to nalnjestio i netko hi ga (u ovom slueaju ja) tre hao izhaviti iz losega sWlja. cako da on niSta ne rad.i i ne poduzima. Moje je StajaJilte da Ijudi koji svoje ptobleme objamja:...aju urocima i vraJzbina.tna. ne ute preuzeti odgovomost za sebe i svoje blifnje i na raj naCin t:raZe "dobar izgovor".
Jroji su preduvjeti uspjeSne terapije Cetiri su kljulne ptetpostavke: 1. ielja za promjenom
2. povjerenje u sposobnost terapeuta 3. klljent prump. hipnozi bel saah. i ,.ahIOO. 4. pogodba 0 .suradnji (te~eut te u&iti svoje, a klijent svoje). D. bise hipnowapijom posOg.o uspjeh, velo je vaZno daklijent zaj, ta U11 promjenu. BuduCl da su mojl pm kontakti '$ klijc.ntima cdefonski (rjed< e-".,;Jq.,), Cesti su primjeri da bIiZa rodbina ill prijatdji wvu i mole .. pomoe ked njima dragih j bbslcih ljudL Cesto majke In.ju lno lid porno(; za sinove alkoholiCare i razgoV"il!ati vdo dugo, fa.';pitivati se za najsimije detalje i naeine izljeeenja hipnoterapijom, Kat! ih pltml znaju
Ii ,inovi za nfihovu idqu daim !de pomoei. nevoyko priznaju da ce tel< razgtw.Uati s njlma. Orte same su svjesne'
lIS
Dra1en Radakovlc!
Hlf:moa :til svaI<.odnevnu f.lTimjenu
.................. "" ...... " .... "., ..... , ....... >, ••. "...................... "•• -.... " ...... ", ... ,.. .
."
PRIMJER:
ODVlKAVANJE
Jcdnorn prmkorn knjigovoda me 7})molio da njegove dvij(; zaposlenice odviknem ovisnosti 0 tigareta'ma, Cak se die:ntlmetlski ponudlo da
on i r1atiti za obje, samo da mu viSe ne"dlme~ u uredu. One 5U
U7
te
osmj
Jeh prlstale, ali kroz razgovor sam shvatio da to bas i ne lefe, pa nismo rdti oogovarch tretman,
RA.nIJE ..fRrvA"
PRLMJER:
VrIo uljudan gospodif1 zvao me Je jer je njegovil ~upruga imala strah cd
................................ " .... "
'
krle tOean broj terapija. bjdlte od njega glavom bcz otrLira jec iIi ne zna ili svjesno laZe. To je ncmogute predvidjcti ni u koji oblik cerapijc, neovisno 0 tome je Ii rijcc olilloj ovisnosti ill npr. 0 emo cionalnim problemima. Sa..wim je sigurno da ncki ljlicii pei odvika
vanju od pUSenja kliknu (navodim sarno kao primjer) na prvu, dok drugima treba viSe tretmana, Kod pUSaca, kad ih ve, spominjem, mnogo oyisi 0 torne koliko dugo pu~e. koji im je primarni motiv. (no;ac. obitelj, zdtavlje...), koliko dgareta puSe na dan, $ kim me, jC$U Ii· vee pokubvaIi pcestajati i kolika je njihova felja i sprenmost d.a prestanu.
otvOrCl'log prostora..(agorafobija). Razgovarali smo dvadesetak minuta r
dakakoda sam ga pitao:a:1i Ii 'rei ona oslobodlti svojefobije. Rekao mije da ce razgovilrati Snjom. NiJe proslo ni nekoliko sekundi kada je uslljedio poziv s istoga broJa. 810 sam uvjeren da je or ileSto zaboravio, ali javila se
PRIMJIlR:
NE'.ZELJENQ OIfVlKAVANjE
Gospoda u pedesetim godrnama bila je na odvikavanju kodjCdnog te rareuta Omena neeu nlti spominjati, neki su Iaista kvalitet:ni}. Po njcLinu
ona i rekladajc"sv(; prostudlrala"-j da bl do~la. ZakljuClo sam da joj]e on
misljenju, on nije imao pojma. Zatim je 15la k drugom terapeutu. Taj isto
Samo rekao da smo razgovara1L,
tako nije imao pojma. Pa je do~ao na (ed
Iz razgovora 5 njom shvatlo sam da joj je on silno ~.eliO porno':! (on bi je dovezao, platl0 terapiju i odvezao nl.ltiag
ku(:~, a njoj
je uistlnu bUo ljep
trea, cetvrtL ! nltko od nJrh
lmao pojrna. Sve mi Je to ON objasn!!a, Sobilrom na to da j17 nJezln sUpI'ug plaeao sve terapije, prednost su imeli hlpnoterdpeuti koji su hili
Se biti#zrMf ina taj nacin dobfvati IJubav I painju, njegovu i svojih rc
$to dalje cd Zagreba, kako hi mogla prenoclti u hotelu, Pretpostav!jam
dit€lja. Da br !>e oslobodila agorafobij€, morala bi preuzeti odgovoroost
'CIa sam jcjja bio, sigurno, deseti kod kojeg se odvikavala, Nlje rnl se po
i poeeti aktivno djelovati i mditl nesto konkl'etno u Zivotu. Definltivno
slije javila ta~oda ne Zf1am ishod
Zetj& j motw rjesavaJu 1najteie situacije I probleme, dok nl1hov nedosta
petnaestog hipnoterapeuta, a svi prije nj~a naravno.nisu imali poJma~
tal: i !ami, manipu!ativni motM niSli dostami ni n.
lmao sam i slueajeva da su se Ijudi za vrlo
rj~vanje .Iaganijlh"
problema (kao ~o jC> npr. puserlje),
na~e
terapije. Moina je sad kod nekog ~ratko
vrijeme oslobodilf do·
stu teskih problema. Nekima treba vise tretmana, dok se reki, kaKo hi postigli promjenu, tek trebaju olvoriti. Kad me je gospcdfn u debl cd
Koliko mi je tretmana potrebno Ako na koje picanje vezano IlZ hipnoru i njczinu primjcnu u hip norerapiji ne mogu odgovorlti, onda je co picanjc 0 broju treonana potrebnih za rjcienje pojedinc' simacijc ill problema. TIo god vam
27
........... .......... ,., ... ".,' ,.......................... ,.
sezdeset i nesto godina pitao mote Ii se u jednom tretmanu oslobodltf fobiJa koje traju od njegove sedamnaeste godlne, klinltke dej:.lfe:sije u zadnjih deset godina, impotencije koJa traje vet nekollko gcdlna i joS neklh teS'kih emocionalnlh stanja, ne trebam rlaVE'sti ho sam mu rekeo
o takvoj mogucnosTI.
.le
Drmn Radillk""i~
H/pnoa ~ svakodnemu pnmjenl.l
.....•. "'" ..... "." ....... "." .. _•••... ,., .... " ............ 'n ........ "., ",.,
, ... " ... , ..............
Katkad se U ,;ednom crermanu ~ne lavina podsnutih e.mocija. koju {reba nastaviri izvlaCiti salh ill u:z porno(: tetapcuta. To je vee odlii:an pocetak i preduvjet za uspj (strah, ne:povjerenje, trenutaeno slabija mogutnost opn~tanja) kli jent nije u potpunosn otvorio. dajem mu vjdbe kDjima se on sam ucr optdt:aci i ulaziti u samohipnozu bko,bi
PIUMJRR: Jedan je
15-godi~njak
doSao zbog teSkoca s mllcanjcm, Prv1 Plit ga jc
dovela maJka, Bio je vrlo
upla~en
i nismo uspJeli uei duboko zbag nje
gova straha. Daa'sam mu neke vjezbe za sqmol'llpnoLu kod kuee. Drugl put sma otgli mnoga dublje i izvukil potisnute dogaudje zbog kojih je poceo mucati (u nekima je sudjelovala upravo r'ljegova majka). Ukratko, potlsnutih emocUa i dogaaaja, samo zatO ~o se i :.am malo potrudia. Neke se fobije mogu rijcliti u vrlo kratkom razdoblju. Upravo mi >e danas javio klijent s poremecajem spavanja, PTSP-om i
se iskreno pogl~ali u ogledalo i. zapitali svoje srce, rekli bi cIa i njima ,najviSe oog
u drugam je tretmanu bia kao spuiva lagan za oblikovanje ! lzvla~nJe
29
" •• ',.« ............................"., ........................... , ••.•• , ...•....... " .....•• ,.... " .• ,'
PlUMJER:
0
njima. Navest iu nde od primjera
KOJt.AKFllEMA SAMQSTALNOSTI
~
strahom ad otvorenog prostora (agorafobija) i ;:itao me kollko mu tret
Javlla mi se feria zbog svojeg slna kojemu je dljagnosticirana psihoza. Re
mana treb3,.. Jos jednom ponav1lam da nema univerzalnog odgovora
kla mlje da je agresivan prema njoj i muzu. Uzto lma oblcaj da, kada nesto
na to pitanje.
nDe.po nJegovu~ zna razbijatll'namje~taj, prekidaeeza struju i slier1€' stvari Napokon je i on sam odlu~lo doel na terapiJu k meni po~to me je upoznao
Koliko Ie hlpnoza ullnkovlta kod.kllnl(kl dljagnosticiranih i teZih mentalnih bolesti Znam da bi se mnogi 1jom s veCim emocionalnim tdkotama i di~ jagnosdciranim psihiCkim poremetajima htjeli ..lzvuii'" u sto kratem rol.-u. ReCi co 0 $Voje ime da im i ja isto to fclim. Isto tako (ovo odgo vomo tvrdim) mnogi ljudi ,.traie" pomoc. a mole Boga da je ne nadu. Vrlo se ~esto osoba uiivljava u ulogu zrtve, a i njezini billnji. kad hi
na predavanju i clnilo mu se da blh mu mogao pomoei. Mol je, naime, oblQj povrerneno odrnvatl predavanja u Knjifnicama Grada Zagreba. Detko je imao 28 godina I vee samlm tim ~ Je mama ostvarila prYi korr takt sa mnom dalo se nilslutili iz kojeg bf izvora mogli ddazftl probIemi u njegovu ZlVOtu. Naron uvodnog intervjua saznao sam cia na treCoj godinl fakuJteta, da mu je dijagnostldrana psl007.a v& prije 10 godina 1da bI htio
neSto promijenlti. Nakon ulaska u 5tanje hipno:::'E (dOOIll smo vrlo kva!itet no stanje} poeeo je lzbadvat! potlsnute emodje i dogadaje. Bill su to ram'
,.
- - - - - -------------30 '""
OrateI'! Rad.:Jko\Iic
Hipnoxa za SWlkodnevnli prlmjeml
. . . . . . . . . . ," •••••• , . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ," •••• " . " ••• , n
•• , . , . . . . . . . . . . . . . . . . . ' " " " ••
obHd ponlZavanJa i zlostavijanja na fakulw:tu, Usrednjoj i osnovnOj ~kOfi,
'
PruMJllR!
HRABRAPR"lZNANJA
vrticu, U ooiteljL Moram napomemnl da 5U neka bila i sarno u nJegovoj g!avi (npr. komisiJa na fakult€tIJ nekoiiko puta namjcm,o ga je ruSila na i5pi~,
Ojevo]ka s paranoidnom shizofrenijom do~la je .5 ~dijagnozom~ jer fe
tu jerga"nevcleJ.U nekorn ~blju ooR.!stanja bfo je 1fizicklJ'iostavljan.
nekoliko puta prije toga boravlla u bolnici. Vrlo mlada preuzela je 010
sma rekoliko vrlo lntenzivnih teraplja kada je ulazio u stanja u kojima·
gu majke 15 godina mlactoj scslfi. U srednjoj je !ikoli ostala bez $voJe
sam gil dlZao z.a ruku tiak je on izbacivao potlsnure dogadajc i emOdje.
ga drustva jer se 5talno brinula 0 mlactoj sestri. Majka je presutno sve
Moram priznati da je; mene fiziCki izmorio. .Mama me je oduSevljeno Z\lala
to dopusta!a i zlvjela "wor zlvot. Otac se oko toga ni]e bdnuo. Poslije
da roe.pohva1i: dOl je presfC1na. dl.! je on presretan Ida rne.le sam Bog po
je napustiJa i faklJltet zbog lstog razloga. Novouspostavljc-nl.l obiteljs:ku
sloo. NG>e viSe bio agresivan prema n)o] i n1je razbijao po kurt Nakon treee in cetvrte wapkje povjerio ml je da nikad niJe imao djevojku j da bi se 000 rio u tom smislu da'ml.l pomognem Samim time !ito je poeeD osjeCati (zdravo, a nepotlsnuto i s mnogo srama) takve oSjeCajer misliti takve m;s!i bio je spTeman i za realan iskorak prema stvarnom Zlvotu, Menl se 1kao strl.lcnjaku i kao covjeku sve to jako dopadalo. Ootad SE' sve cinilo idiE'::no.
konstelaciju zapravo '.IU Svl prlhvatlli I favnaH svoJe z:lvote prema njoJ. Ona
, ' Sada dolazi onuj dio 0 kojemu sam pisao na pocetkl.l poglavlja. Majka
me je zvala u neko nel.lob[caj'eno vrijeme (subota predvecer) wlo sum njivim tonom i vrlo.uljudno" ($ maskom na lieu) pitala zasto je njezin sin izbjegava po stanu. Kao da sarno gleda $Voje poslove i nju l.Iop'::e ne primjecuje. Zamislit€, sin od 28 godina ne obrata paznju na svoju
R
jc u toj ulori Pferano angaZirane u majk.e jzgublia wo] mladenackl lden
tite!. Tu mis1imJ na sodjalnu (gubi kontakt sa svojom generacijoml Ina ernocionalnu komponentu (ne uspoStavlja emociona!ne VeTc). Ustanju somnambullzma (duboke bipno..~; izbaclvalaje golemu mrZnju i prema majcl i Pfema sestrL Majci je pOOsvjesno zamjerila prebacivznje svoje ulege, a sestri nepliznavanJe 1nedostatak po!;1.OVanja. S mnogo srama r placa !,zvukla je j golemu ko!itinu Ijubotnore prema Sestri koja je postala uspjeSr'\ija od nje. Za to priznanje zaista joj je trebalo mnogo hrabrosti. Kasnije Je izbadvala i mrmju j prfjezir prema ocu jer nije ~mu~kY reagl(ao i oorio se za ~priroclni!i" poredak u obite!jL
majku cd 50 i neTIo! POKusao sam joj objasniti da sma dotaknuli nje
U dva tretmana znatno slje olakSala du5u. Pos!ij~ mi se nlje javlla, Pret
gO\l intimni i :''P01n1 livot i da smo razgovarali
tome da bi maZda
postavljam da su energlja I uspostavljeni poredaku oblteljj prejakl, a ona
mogaa lmatl 1djevojku {prvl put}, Ona je rekla da joj je to ~drago' i da
preslaba i nemotna da 1m se suprotstavl. Svima ona odgovara upravo
bi i ana ~volje!a" da on nade dJevoJku, ALL (to~aW' ponifulva sve ova !ito je prije :-ella), Time mi je jasno dala na manje koju granlcu ne smi
nalvi~e ba~ ovakva. Svatko
0
11
.. , ''" ... , ".,." .. " ...... ,.,' .. "." , ............................. , .•..................... , ... " .. " .. , ..
savrSeno i9m svoJu ulogu 1.I obfteijL
prema njoj (ona ga c!fzi sarno za sebe, on to podsvjesro zna, ali ioi se
Na temelju iskuseva i znanja primjenjujem dvije stvari kad radim s klijcndma s "dijagnozom". Nikada, ali baS nikada ne -sugeriram klijentu da presta'nc s uzima njem proplsanih lijek:ova (aka ima svoga psihijatra kcjl mu ih jc pro pisao). Koji god so hipnoterapru odluCi "" ovaj iskorak, misIlm da se igra Boga. Iznimka su sIueajevi u kojima su hipnoterapeut i psihijatar
ne mo'.e odl.lprijeti), Tada su me opet zvall za
israoso})a,
jem prijeti, lj. dokle se u teraplji smlju dogacatl promjere. Odlitno je dok njen sin ne razblja po kuCI i
(lQ
maltretira !1Ju j muia, ali, kada se
oslobada i samostalno kroei u flvot bez oJez!ne ~brlge', ana guoi uloglJ
za~titnl(e l"poirtvovane~ majke.
Neko vrljeme nije doJazl0, dok
ponovnc nUe poceo razbijati po kuci zbog naklJpine gnjeva upravo
pomoe.
:U
Draien Radakoylt.
.... ", ..... , ..... "."" .......... -...... , ........... ,', ................ , ... , ..... , ....... ,,'
Granke SU Ul.pjeha. osim klijeruovom Uljom i motivom za. ptornje~ nom. uvelih odredene i obitcljskom kOflSrelacijofll. Potpuno izlje&nje mogtJCe je samo 3.ko klijent im,ai potporu i !elju svih unurar te konsteI~ Oldje da orpustesYOje .,prethodne'" ulogc. To je posebno nagWeno ako je jos i ekonomski ovisan (najcdce) 0 SVOjinl roditdjima.
Koliko je izIlor rijeCi vaian usamom procesu hipnoterapije
Hipl101a Za Mkodnevnu J:mmjerou
,"'
13
.. , ............. ............ ,',., .. ,', ...... ,,' .. , ...... ,............. , .. , ..... , ............ , ...... ,
,"
hipnoze, kad otvorimo podsvijest, jednostavno se reprogramiramo. Proces teprogr:upiranja. kao i kt>lilinu ponavljanja. nc moZe se odredi .ti unaprijed. Ako neb osoba ptdi 35 godinadvije ku~je na dan. vrlo je vjerojamo da &: trchari naolib::l tretmana da se rijeSi ovisnosti. Naporninjem, ako je dobar marlv i kvaliremo scanje. OYisnost se moie uk:loni'ti posthipnotienim S"llh"esdjuru. i nakon jednoga crerma· na. Druga je opcijol dol klijent primjenjuje sam·ohipnozu. u.z prethodne upure terapeuta (opet. naravno, uz posthipnodcnc sugestije).
Upuletku bijak rijei'! Ovaj -dtat nije slucajan i same estetski u.krns. Glavno oruae sv.l~ kog hipnotetapeuta jest rijec-. lz rijeCi izvodimo frau i razne sloknijt: forme koje jedflostavno pOpllt nekog ptograma stavfjamo u nd: mo zak:. U naS podsvjesni urn. ' Pari ~to osjeCti jet tvOji osjeeaji..(>Ostat Ce evoje midi! Pari ~to misIiS jet [Voje te misli postad tvOje rijeCil Pazl ho gowris jet tvoje rijeci ~e prijeCi u d;ela! Pazi sto c.iniS jet tvoja ce dje1a pOStati tvOj karakterl Pazi kakav je tvOj karaher jer karakter ce postati rvoja slldbina! Hipnotizer je osoba koja je ovladala koriscenjem. moC! sugesnje. Postoje ncke grane hipnoze nesvojstvenc naWj civilizadji (npr. f.akir sb) ukojim.seuzSllgestije hipnotizer koristi I posebnim pogIedima. U klaslenoj hipnozi primarnu ulogu ima sema.ntika - znanost 0 rijeama., rj. UWlOSt -0 znaemju 1 sustavu 7;nakOva. Semancika se bavi oblicima znaeenja lroji ru izraZeni u jeziku ill nekoj drugoj vrsti reprezemacije. Ova su gIavna podrucja istraZivanja: odnos znaka pretna sn:arnom iii moguce.m pte.dmetu 11 svije.tu te OOnos Zllaka prema ruugom znaku. a poglavito prema mental.n.im zn.ahm.~a, pojmovima, Buducr da se promjene dogadajuna podsvjesnoj razinl, gdje nam jevec zapisan ..loS" program koji Zelimo promljcnid. koristimo se rijdlina. fr~a. sin tabom, simbolima uoblicenima u novu ejelinu ili program. U StaDju
Ono ito se ocekuje, bit (I Iostvareno Koliko smo puta samo Cull; ",Upravo ono cega sam Sf: najviSe bojolo srulilo 5e na mene." To hi blla tzv:.. samolspWljavajub proroeanstva. 'Nolvest en neke primjere tak:vih ptoro6utstava. .,Prijatelj iz osnovne skole djeJi se :fivot poltolo~ki bojao zmijinol ugri za. Taj je serah bio stalan i post3.0 dio njego,"
Pogledajt< samo oko "Ix: koliko se Cesto djee. razvcdenm rodi,dj. i sarna razwde. upmvo zato ~to su kao odrasli ljudi taj program ugrfldili u svoju podsvijest. preuzevSi ga od modela keji su im se.rvirali roditclji. Cesto se ljudi na svjesnoj razini uvjeravaju da irn se to lie mote dogo did. Medutim. podsvjesni program prozet str"ahom (ovo jevrlo hitno) ,mo~niji je i jaei Ne zeliffi reei da se sva djeca razvedenih roditdja i sarna u zrelijoj dobi =vode, ali swisi:iCki ih je vile nell" onm kojl nim imaH tu traumu u djetinjscvu. Koliko je same primjera (sigman sam cia ih i vi imate oko sebe) kna koje su rade uz oeeve alkohouCare koje su kasnije i same na51e muzcve takoder s problemima ovisnosti 0 all::oholu. Cak su 5e zaldinja1e same sebi da im je jedini uvjet za partnera da ne pije. Ponovno je podsvjcsni j
"
34
Hipnoza usvakodnevnu prirr\Jenu
Drnien RildaktMt .................. "
."" ,,« .......................... "
, ......... : ........................... ..
program sa strahom bio jal:i i omogueio ostvarenje prorocans[va. Po~ javio se ba~ onaj kojeg ,.nika.ko nijc htjda", SliCno je i sa ~nama koje muzevi tuku. Da fie ponavljam ptethodni obta.zac:. Razmislitc malo io svojim po7.llanicima (ako i sami nisre takvi) koji se u voinji alltomobilom boje cia im se neSro ne dQgodi. Boje se
!!ada je hipnoza korisna, a !!ada nije Skola Geralda F. Keina zasrupa mi,lHjenje d.a kod klijcna ta posroje ceriri menraJna stava. 1. "Svida mi se ta sugestija. :mam da te bid povoljna za mene." 2...Ne roam, zvuci poma1o neugodno za mene~ Jcdnostavno ml ne OOgovara." 3• ..Neuttalan sam, nije Ole hriga jesam li shvatio ill nisam." 4. ,.5vida ll1i se tasugcstija. Nadam se da cc uspjeti."
. ... -.... "
15
............. ................................ ........ -- ..... ... ,,"' -- ...... -- ......-- ..
_
,
,
Jediru rnent4l.ni stay koji te dovesti do prihvatanja sugestije jest prvi medu njirna. Bilu koji drugi dovest
kanalkrozkoji prolaze poruka i program promjene. D.bi klijent primio znanje i promjenu. on se otvara cIUocionalno i mentalno. Njegovo se unutarnje polje otvori peput cvijera i ,.,pcelice': kao vjcsnid prornjenc, samo se spusre na njega i poloze adekvame i ozdravljujuCe poruke. Sjetam se primjera ovisnikao alkoholukoji mi je odmah po dolasku tebo: ..Znate, slali su meuJankomir. pa u Vrapee (poznate zagrebaCke psihijatrijske ustanove). Bio sam i u bolnicarna po mjesec dana.Jedna mi je HjeC:nica relda da pokubm s hipnocerapijom. eim sam Cuo za hipnom, znao sam da ce mi to pomoci. Si~ sam da cete roi vi pomoci." Namjcrno sam podebljao dijdcve tecenice ••mao sam" i ..sig~ uran sam'" jet je to kljue uspjeha. Uspjeli smo iako je njeg()Va ovisnosc hila iznimno snaf.na i duboko ukorijenjena. Drugl pal klijcn,- kod kojegje fobija onjala viSe desetljea., dQSw mi je sa StaYom; .,Kad sam ruo od prijatdja za to, odmah sam osjedo 1 znao da je to za men-e.'" Sjetam sc s kolilro ;e entuzija7..ma dosao k nieni na terapiju, osjeCalo se to u njegovu t:jd.esnom s[avu, drzanju. Imao je StraIt od otvorenog prostora (agorafobija). Jedva je eckao da krenemo i nije uopte oStayljao ptostora sumnji . Za 2-3 rt'Ct1l'J.aI1a bio je drugi tovjek, Usput. imao je jedno od najintcnzivnijih i vrlo rijetkih prafnjenja potisnutih emodja. Toliko se uesao i kao damu je kroz ab~ domlnalni i plulni ilio htjdaizletjeti nek:akv. kugIa. Ta"kugli' je ,rum od sebe kruiila po njcmu bez njegova nadzota. C.ak hi se·moglo reo pomalo nadrealno i tilmski (SF ilimoZda film 0 egrorcizmu). Ta su dn primjcra iz skupin~ 1. mentalnog Stava Ge[alda F. Kcina, Kada u konta.ktu s klijenrom osjetim i p[epoz.nam neld od sljedeea tti mentalna stan. zadda'\1a.m pravo da odbijem. printit:i kIijenta i meri jetko [0 i ueinim. Poruke poput "Joj. sarno kad hi me netlro htio os1o~
,.
- ----- -.-
36
Oraten Radak<:ffl.C
........"... ,..."., ............ ,....",., ,,,.............. '" .. ,,........ ." ............·.n ...
bQditi pWenja" (nem.a nit' i njczinc odluh: ni zelje, vee nctko negdje neSto mora odraditi bez njene felje i volje) i razmatram za ozbiljan rad. ill primjerice: ,.Imam prijatcljku i ja cu joj pladti, ona baS to i ne' fd], ali hajdemo pokulari." ..Ja bili prestala puSiti jer mog mufa to smeta i on m~ SaIje (i plata).'" •.Moj sinstra.Sno pije i ja bili ga poslalakvama, jako on to 'Zlt.Ppwo ne feli. Vi.i.mate metode i za takve. zar fie?'"' Sve takve i njima sLicne poruke naravno da ne bi rezultiraIe wovoljavajuCim rexultatima.. Profesorica Ljubica Uvodic-Vranic letiri je Keinova mentalna stan svela na dva: 1. a6rmadvni (istovjetan prvomu Keinovu). 2. mapipulatorski'(udirn rjeknje, a zapravo molim Boga da ga ne nadern. Apsolutno se sla±em s njezinom postavkom, tj. pojednostaVnjcnjem stajalisra.
ne
Smije Ii na hlpnoterapiji biti netto mOj (Zena, muf,
prijatelj...)?
Takvo pitanjeka
ObNOS S MAIKOM .
Jedmde maJka {u dobi od 63 godine) nazvala zbog svog 4G-godisnjeg sinal On Je cak visoko P01idonirani dje1atnik jedne driavf'le s.lu!be 1po liticKe stranke. Paraooksalno jcda.,4:: cakzahtljevala da ona govori 0 nje9OV,m problemima i U I1jcgovoj pris(Jtnosti. Nakon ~ g3 je dovela k memi rekla mu je: ~HaJde, reef sad ~to ti Je!~ Kad je poceo objasnJavati vlastrte fob:j€', prekinula ga je:,.Prita~ gluposti. Sutl sad i pusti da j2 is:pri tam prQfesQ(lJ Sto tebi zapravo jest"Naravno da sam je zamollO da nas
.. _
Hipnaza.z.a :fVakodrnM"!U primjerW
... " ........ "." ........ '"." .............. ,
,
31
..........." ............... ....... " " ... "",.,
,
05tavi same i vee nas:!uOJjcte da jc glavni iZVOf gotovo SVlh njegovlh
problema bio LlpravO njegov odnos.s maJkom, Ona je nevoljko pristala
1ostavila nas same.
PRIMJER:
PluJETNJR U PODSVIJESTI
Gospooa koja je k men! d~la svog
IS""9odl~njeg slna
meg mULanja
takoder je zamolUa da i ana prisustvuje teraPiJi, Kod djece znam kadsto
napraviti iznimku i dopustm prisutnost rodjtelja. To je wlo rijCtko i izni
mno (jedioo ako problem nema vel£! Sroditeljem ill Je dijete nzickj ne~
motno). Po nat';inu na koji se ophodila~' njim ~a!o Sl!! nasjutiti dajeveli~
kfm dijelom njegova oSobnost slabije razvjjena! manJe sJobodna upravo
mog straha ad nje. Vrlo o1trirn izapovjednlmronom rekla muje,,~tosve
treba reCt~Zamolio samje da..on i Ja torijCSimo: a njucerno pozvati kad
zavrSimo. On)c u stanju hipnoze trafenJu uzToka mucanja izbacio La
on
~'n~a vrlo traumatican dogadaj. Radilo se 0 majtinim prijetr.jama kaje
je on duboko potisnuo u 5VOJU podsvijest Siguran s.am da nikada ne hi
doSJo do takvih oslobadanja da je majka blla prisutna.
x:~ cu naglasiti ! 0\/0: nikad
i novodlm dJecu
moJa uioga i wrha nlJe da~poplJujem' roditelje
da ih zamrze {ni bracu. !;estle, bracne partnere.;J Moja
je uloga u ovakvim situadjama da 51 pojedind osvijeste kakve su ont imaii
cmodona!ne rcakLije, stavOV€.'
j
gledanja na dogadaje i sudiontke tih do
gadaje koje su pro.!ivjeli, Nrsam u ulozi suca 1nastojim 1m samo pomoo da
prOmijCne kut gledanja na iste te ljude [dogadaje, !
Mojaje uloga da emodQnalno pamcenje*p!"etocimuu saffi() tlnjeniCno.
Vratlt eu se jo~ samo malo na rrethodni 5lutaj, Djeeaku sam nakon tera
pije objasnioda je majkagtada ! take" reagirala u najboljoj nakani, da Jeto.
najbolje ~o jc ona uto.m trenutku magla daU (~o je, oostalom, i tocno),
da jc to njezln naon iskazivanja IjubavL Ni na kraju pameri mi nije u ta
kvim srtuac!jama reci i prezentirati mu bHo $to drugo, Da 7l.1kiju<'lm avo
poglavlJe: zbog emocionalnog je otvararJa najkorisnije da klljent rl€ma
pratnju, osim maZda prl samom uvodnom razgovoru
" .'
38
Oraten Radakovic "
..............
" "
Hlpnoza za svakodnevnu prlmJenu
............. .. .. ................. ... .................. ... .. ........... "
" "
"
"
"
" "
39
"
Je Ii dopuStena privatnost izmedu Idijenta iterapeuta? Moje;e stajaliSte da hipnoterapeut i klijent ne smiju i tak ne mogu privatno biti pri;atelji. Ovm sam"dana dobio ponudu jedne klijenrice da bi ona dolazila k meni, ali pod uvjetom da budemo prijatelji i da jo;;a obeCam druzenje i u svoje slobodno vrijeme! Cak mi je nudila i da ce me ona kao protuuslugu za terapiju i masirati i ptovodiri nen oblik. opu~tanja. Mo;e je miSljenje da je htjela, zapravo. ekonomski profirirati, neSto kao tobna razmjena. Sjecam se i ponude" jednog kockara da se druzimo i da mu ja liZ pice onako USput objasnim kako da s"e oslobodi kockarske ovisnosti. Katkad ljudi bezrazlozno psmo~ terapeute stavljaju na pijadestal i daju im moCi i epitete "sveznaj;uCih". Nisam niposto siguran da sam baS svima zanimljiv u privatnom druzenju, kao StO ndd zele misliri. Iskreno, niti patim za tim, niri smatram da je to neSto za tim bih ttebao teiiti. Mislim da bi prelas kom gr~.nice profesionalnog odnosa u privatnu sferu i jedna i -druga suana samo izgubile. Razgovarao sam s prof. Ljubicom Uvodie~VraniC 0 toj te"mi i ona je iznijela jednu prekrasnu paralelu 0 odnosu izmeau klijenta i tera~ peuta. Rekla.je da smo mi zapravo slicni autoSkoli. Kod nas klijenti nauce kako voziti na poligonu i provedu manji btoj sati na cesti. Na~ kon toga izlaze u promet i voze, ali im mi viSe ne trebamo i nema razloga da i dalje voze s nama. Mi ostajemo na poligonu kao instruk~ tori novim vozacima, a oni se za to vrijeme krecu svojim Stazama. Zaista bi bilo smijdno da i poslije ostaju s nama na poligonu. Svima vama koji zelite drustvo s terapeutima savjetujem da odustanete od te zamisli jer. bez obzira na sve, oni ee ostati "veliki", a vi ..mali", sto yam uopce ne [reba. Ionako ga placate za to i onoga trenudca kad odete od njega, veliki ste onoliko kolik.o sami felite biti. S njim ste u pozieiji manjeg, tak i ako to objt::ktivno niste (po "intelekrualnom ka~ pacitetu, obrazovanju. drusrvenosti... ). To Yam, vjerujte mi, ne ueba. Osim ako ne zelite sami sebe uvjeriti u svoju superiornost te meni ili
nekomu u mojoj ulozi dokazujete svoju nadmoc (i rasipate uzalud energiju). Cak i ako .,uspijete", najveei ste gubitnik. upravo vi, jer ste potro~ili sebe, svoje vrijeme i energiju nizaSto. Meni osobno najmanje su dragi klijenti koji "ktil.e sva tastanja: beta, theta..." (imao sam i takye uvode u razgovor) jer nekak:va 'polu' ili 'cetvrt' znanja najreie je pravilno preusmjeriti prema cilju. Oni ionako "sve kuze", ali im nedostaje taj zadnji korak.
.Dosao sam da napokon saznam razlog svoje tuge, straha..:
, ,
i
I I I
Jedna gospoda dolazi k meni iako "Zfia sve sto";e muCi, ali sarno da jos sazna razlog i sve ee biti rijdeno': posla je, nairne. zbog napadaja panm, straha i blafeg oblik.a nekih fobija. Moram priznati da neki Jcl..ijent pri dolasku k meni katkad ima i ta.kav Stay i pristup. Odmah mi je (vec u telefonskoj naj~vi) ispricala odakle ide naglas:ena strana licnosti ("moram biti savdena"), tj. prenaglaSen superego. IspriCala je sve u detalje ka.k.~ joj je ka.o djevojcici vrlo visoko postavljena l;estviea odgovornosti prema sebi. roditeljima. mladoj semi i bratu ... Nikad nije dobila pohvalu za ucinjeno, vee sarno prijekor i zamjerke da je mo~ gIa viSe i bolje. Na pocetku terapije potpwio se slomila i rasplakala. Nije mogla kontroli.rati svoje duboko potisnure emoeije jos iz rano~ ga djetinjseva. Iako je bila udovica i rdda je da je u tuzi (Sto nije bilo prijeporno), njezini suah.ovi potjecali su iz mnogo ranijeg razdoblja. Nakon emocionalnoga sloma radio sam s njom tzv. univerzalnu tera~ piju (pri cemu ldijenta u stanju duboke hipnoze suocavamo, meau os~ talim, s ljudima koji su ga ~ Zivotu ~jviSe povrijedili). Na zahtjev da nasuprot sebi na stolac posjedne osobli koja ju je najvile povrijedi4 u Zivotu. sarna je sebe iznena.dila kada se pred njom srvorio lik. majk. Nakon toga i lik oca; Traiio sarn od nje da im izgovori sve ono ~tO im je ostala duzna izgovoriri ili im se bojala reCi. Vrlo cesto savladavao ju
"
Orabm Radalocwlt
40 ,.,",
Hlpnoza za svakodnevnu Plimjeou
..... ,' ............... ,... , ........ , ......... ", ............. , ... ,... , ,.".,' ............ ""' .. , ...
.,.,
je Intenzivan pla;;. Tcrapija je hila suaSno mocna i jaka. Pozna1a rot je da Je: uspjela orpustiti kocruce i oslobodiri ~jetaje, dadajuci da bi ipak viSe: odsvega idjda marl UZIOk. Nakon cogasam joj obja~niQ daj ona, a sada i ja. mamo u'lXok njene poWtcnosri. blobde i sn-aha, all da ta Cinjcnica ne moZe promijeniti nj~ino emodonalno Stanjc jer ona je ru prije svega zbog emocija. Nascojao sam Joj objasniti da nja) ne treba
na razwnnoj osnovi objamjavati ,.to je zbog toga i zbog coga~ vee da
mba osloboditi golern.i rezcrvoac potisnutih. emocija, siruadja, Ijudi.., Opcenito gledano, CclCc Ijudima mba »oceretiti duSu'" nego im objas niu ono sto vet ioruUto znaju ili na potetku Otkriju 0 sebi
KADNEMOJTEDRUGELJUDESTAVLjATIUSVOJEVlZUA LIZACljE ZA OSTVARIVANjE VLASTmH CILJEVA JERJE TO MANIPULACIJA I ZLOUPOTREBA MOCI. b:nimka su nek:e vjdhe oprafutnja ili slanje'energfje na daljinu, UI pretposcavku da osoba Zeli dobiti to energiju. Konhetno 'u njegavu slucaju to je z.naCilo da smije samo sebe vidjcti sretnog. osjetiti tocna tu srccu vezanu liZ emacionalni adnos, ali NIKAKO, NIGDJE I NIKADA lronkretnu
"
~,
,
"
... , ......
41
Gdje na;eeile prim;enjujemo hipnozu uterapijske svrhe ,
Podrutja pt:1mjene hipnoze navodim redoslljedom prema broju kli
jenata koji tr..tk pomoc (otprilikc). a V~OSE i tdinu daje 1m ionako
sam klijent prema pristupu vlastitu ,.problemu': Dakle • ako je npr, nocno stiskanje zubiju na haju redoilijeda, ne mati da je uspjdnosr . u pomoti i samopom
Ovako mi je nedavno odgovono jcdan klijcm: kada sam ga'zamo lio· cia radi samorupnozu i vizualizira rjclenje svoga problema. Objamjavao sam ·mu da je Yeoma vat:uo da nakon ulash u samo rupnozu vjeiba zamiiljanje sebc: sretnog i zadovoljnog, s rijdenom crenmacnom tdlroOOm. Bio je to 22-godiAnjak koji je imao nesreden e.rnocionalni i spolrti fum i pomalo infantilne obrnsce ponaSanja u odnosu prema vecini svojib vdnjak,a, Razlozi su, medu ostallrn. bili u njegovoj dis£mkcionalnoj obitelji PredloZio sam mu da u stanju hip~
Ovo Zdim nagLWti jer je to jako vaino, NIKAD. ALI BAS NI,
,
osobu pokraj sebe. jet jc (0 izravna manipulacija. To je izravno uprav~
ljanje drugitna, a eko nam daje pravo na (0 i tko smo mi da sc igr
s rndim zivorima: Nati Cete i druklijastajaiiSEa od ovoga. ali za mene
je to jed.ino moraino j ispravno. Nakon toga on me jc u nevjerici pitw
vjerujem Ii ja st:vamo u to.
nNije valjda da vi vjerujete u Ie stvari..:'"
noze zamistja sebe ispunjenog~ sretnog i ladovoljnog, dajuti mu uz to' i neke pO$thipnotiene sugestije.
........ , ..... " ... "., .............. ,., ... .......... ..... ....... ..
- nesanica
-PTSP l
- bolov! -mucanjc - crema na p07..omici
- pobo~Jan;e memorije i koncemracije - wpjeb u :livotu - proiloiivoma regresija -hlovanje - impotendja
"
42
Draien Radakovic
Hipnoza za svakodnevnu primjenu
43
.!...• * ~
- depresija
- alkoholizam
- mokrenje u krevet.
Ukratko eunavesti poneSto 0 nekima od navedenih terapija, au drugom dijelu knjige dat eu iscrpnijaobjaSnjenja terapije za pojedine tdkoee. terapiji za odvikavanje od puSenja mogu samo reei da je medu najeeSeima i, bez obzira na to sto moZda muei otrcano i stereotipno, najbitiniji je moment klijentova volja, kao i njegova samostalna od luka da se oslobodi tog poroka. Raro se klasiena hipnoticna indukcija i posrhipnoticne sugestije za skidanje ovisnosti. Pusenjem kao ovisnoseu detaljno se bavim u prakticnom, drugom dijelu knjige. MrSavljenje je (barem u naSoj kulruri), usudio bih se reei, "zenska" terapija jer 90 posto klijenata cine upravo zene. Sl~jevitij~ je i kom pleksnij::i od t~rapije pusenja jer je vise uzroka bijega u prekomjerno hranjenje. Amerieki hipnoterapeuti eesto sklapaju ugovor s kIijentom na sest terapija kako bi bili sigurnijiu uspjdnost postupka. Ja radim po klijentovu izboru i volji, uz napomenu da, naravno, i ja smatram da je za uspjdnost potrebno ipak nekoliko tretmana i to uvijek naglasim pri prvome kontaktu. TeSko da ee netko tko ima ripr. 120 kg, 'a zeli imati 80 kg, uspjeti to postiei jednim jedinim tretmanom hipnoterapije. Jedina pogreSka koju hipnoterapeut moze uCiniti (pod uvjetom da je educiran i spreman pomoci) jest da ne kaze jasno i glasno dotienoj oso bi da je to proces koji zahtijeva trud i vrijeme. Onaj koji yam to obeea "kao carobni stapit" iIi ,ne zna sto radi ili vas svjesno obmanjuje. To je zaista vrlo siroko poglavlje i u prakticnom (drugom) dijelu dajem i kompletan program, s~olu kroz tjedni program od cri razliCite terapije. Fobije su takoder medu najceScim teSkocama. lako na prvi pogled djeluju komplicirane, tdke i napome za rad, hipnoterapeutima su one' lakse i "slade" za posao. Ako klijent postigne dobro stanje (somnambu-
o
lizam), fobija se vrlo brzo sama "cisti", mozda cak u jednom cretmanu. PosHje se posrhipnoticnim sugestijama preventivno moze dati terapija u slueaju ponovne izlozenosti istovjetnim siruacijama. No, to i nije nuzno ako se fobija "ocistila" dokraja sa svim eventualnim repovima. njoj opsirnije u drugom dijelu knjige, gdje opisujem i terapije za fobije i strahove. 5tjecanje samopouzdanja kroz hipnoterapiju zasniva se na ukla njanju uzroka koji su doveli do nedostatka samopouzdanja. Nakon toga daju se, tj. dobivaju sugestije za jaeanje samopouzdanja. Tim pro cesom obuhvaea se cjelovita strukrura Henosti i, da bi nastala dugo trajna promjena, treba promijeniti one najdublje "usadeno" u eovjeku, a to su njegova uvjerenja. Kako slabe uvjerenja zbog kojih osoba nema samopouzdanje, tako ona druga; pozitivna jataju (poduvjetom da osoba raro na sebi). Uspjeh je siguran, ali zaista mora proei odredeno vrijeme i ulog i klijenta i terapeuta mora biti maksimalan. I ovdje vrije di: ako nedostatak samopouzdanja osjeeateprimjerice vee 20 godina, ne mozete taj problem rijesiti u dva tretmana. Migrene i glavobolje problemi su s kojima se susreeem rjede nego s prethodno navedenima, rio ipak su prilicno zasrupljeni uhipnotera piji. Kao i u svemu, najprije pokusavaIno naei uzrok. Kod migrena to je testo "ob~teljsko naslijede" i tada su dodatno pojacana uvjerenja ta koja se trebaju razbijati da biste se oslobodili till tegoba. Ndtoje lakSe raditi s mladim osobama zbog veee misaone, emocionalne i mentalne fleksibilnosti, ali i osobe starije dobi mogu postieiodliean rezultat postenim prisrupom i istinskim trudom. Nesanica je dosta eest problem koji se hipnoticnom terapijom uspjesno uklanja. U pozadini nesanice Ide razni osjeeaji krivnje, po tisnut~ seksualnost, razne traume iz pojedinih zivotnih faza, sklonost samokainjavnju, strah od smrti, osjeeaji manje vrijednosti... Sva kome tko ima teSkoea s ulaskom u san, kvalitetom spavanja, prera nim budenjem ... hipnoterapija nudi nepreglednomore moguenosti
o
"".,
44
Drafen Radakovic
pomoei i samopomoei. Po mom iskustvu, bitno je da klijenti imaju povjerenja u terapeuta i da ne ocekuju cuda preko noeL Kod tak:vih tdkoea opustanje. moze biti problem i nakon pocetnog neuspjeha, iii djelomicnog uspjeha, klijenti se ne bi trebali pokolebati iodustati u ranoj fazi rada. Svoj nedostatak mogu pretvoriti u veliku prednost uZivanja u svojemu snu (opsirnije u terapijskom, prakticnom dijelu). PTSP (posttraumatski stresni poremecaj) vrlo je rasprostranjen i pod tim sepojmom danas razumijeva sve i sVaSta, tako da bi on sam mogao zauzeti prostor djde jedne knjige. Vrlo cesto pomoe traze ljudi s tom dijagnozom koja je vee prerasla u tdu psihicku bolest (depre sija, alkoholizam ...), uz bolnicko lijecenje lijekovima. Za to je, nara vno, potreban dugotrajan i kompleksan put izljecenja. Katkad me PTSP podsjeti na'ADHD (Attention Deficit Hyperactivity Disorder) po naeinu i neodredenosti na koji se ljudi razvrstavaju u njih. Jedno vrijeme proveo sam radeei s hiperaktivnom djecom pa me je iznenadila ista dijagnoza kod golemoga broja karakterno potpuno razliCite djece. Bolovi (barem kod mene u praksi) pripadaju manje cestim terapijama i kod klijenata koji su prirodni somnambulisti uklanjaju se trenutacno. Kod ostalih je potrebno odredeno vrijeme da se "izvjdba" uklanjanje bolova. Cesto je bol kojim se bavimo tek sekundarni problem koji treba rijditi. Primarni problem zna biti uklanjanje osjeeaja krivnje i griznja savjesti. KadSto se, da bi se uspjdo, moraju mijenjati i uvjerenja. Uvjere nja su opeenito najveea prepreka uspjdnosti bilo koje terapije. Jedan klijent koji je pao s motora trajno je onesposobio lijevu ruku, osjeeajuei pritom fantomske bolove. Cim bi se poceo baviti bolom, ubadvala bi se krivnja praeena miSlj~: "ZaSto sam bas taj dan sjeo na motor?" Nikako si nije mogao oprostiti taj dogadaj i, dokle god neraskrsti sa svojim pri marnim problemom, a to nije bol, osjeeaj krivnje, ne moze se niti oslob~diti bola. Svi su lijetnid digli ruke od njega i Cak ga uvjeravaju da, buduCi da vise niSta ne osjeca u ruci, nema nikakva bola. Za takav sluCaj potrebno je mnogo rada i na razbijanju uvjerenja.
Hipnoza za svakodnevnu primjenu
45
Mucanje kao tdkoca kOja se pokusava rijditi na razlicite naeine, cesto se tretira i hipnoterapijom. Najcdee se javljaju roditdji koji rele pomoei djed, ali i odrasli koji zde pomoe. Pri radu i s djecom i s odraslima vrlo j~ bimo da je odluka samostalna, tj. da se ne dolazi na nagovor npr. roditelja "samo da se odradi': Iznimno je vazno da djeca sama budu u terapiji. Roditelj je pozeljan eventualno na uvodnom razgovoru, dok se u sam orne procesu djeca zbog straha od roditelja znaju zatvoriti i zablokirati. Najcdce su i sami roditelji dijelom uzrok njihova mucanja, pa je time otVaranje mnogo tde. Danas postoje mnoge tehnike kojima se ublaZuje iii lijeCi mu canje, no mislim da je bez izbacivanja istinskog uzroka svaka pomoe . kratkorocna. U tom pogledu hipnoza moze zaista mnogo pomoci. Trema kod javnog riastupa najbolje se otklanja kvalitemom pri premom i cestim nastupima. Ako i unatoc tomu postoji strah, trazi se uzrok toga straha koji moze prerasti i u fobiju. Jedna medijski poznata osoba javila mi se jer je osjeeala Strah od mase ljudi ispred sebe, a strah je vee prerastao u fobiju. Paradoksalno je to sto se bas ta osoba neko liko puta na tjedan pojavljuje na televiziji, no boji se nastupati uZivo pred ljudima. Nakon uklanjanja straha daju se posthipnoticne sugesti je s potenciranjem situacija boravka medu ljudima i samog nastupanja. Poboljsanje pamcenja i koncentradje odlicna je tehnika za sva koga·i taj se dio samorazvoja moze tretirati, iako se ne smatra proble mom. Ovdje, u pravilu, nema traZenja posebnih uzroka, osim u iznim nim slucajevima u kojima to granici s krajnjom neproduktivnosCu i ndunkcionalnoseu pojedinca. Primjenjuje se "terapija" u obliku posthipnotitnih sugestija u kojima su sadrlane osnovne smjernice za usmjeravanje paZnje na prvomu impresiju, zadrlavanje cinjenica i prisjeeanje (opsirnije u drugom dijelu knjige). Uspjeh u iivotu takoder u sebi sadrlava komponente rada na sebi, neovisno ~ tome koliko je netko "u problemima" i apsolumo je korisna terapija za samorazvoj licnosti u cjelini. S obzirom na to da je uspjeh u ~
46
DrilZen Radakovic
Hipnoza za svakodnevnu primjenu
47
. ................................................................. ............... ...... ........ ... .... ,.
zivotu t01iko sirok pojam i razlitit iz perspektive svakog pojedinca, tako i ova terapija ima jednim dijdom individualan pristup. Onaj univerzalni dio koji ona sadrZava u sebi jest rjeSavanje triju temdjnih emocija koje covjekakoce u njegovoj uspjeSnosti, a to su strah, anksioznost i krivnja. ProSloZivotna regresija danas je vee popriIicno rasprostranjena i kod nas je sve vise zainteresiraih za nju. SHena je svakoj drugoj terapiji i ne treba je mistificirati i dramatizirati oko nje. Za ljude koji "ne vjeruju u te stvari" neka tako i ostane i ne zdim nametati s~oje ili nekomu mijenjati njegova uvjerenja. To je zaista gol~mo podrueje (eak ne bih rekao da je nedovoljno istrazenojer danas ima nekoliko vrlo kvalitetnih knjiga 0 toj temi iz kojih se moze izvuci mnogo korisnih informacija za svakoga). S druge strane, neb potpimo neopravdano stavljaju takav oblik rada na sebi na pijadestalrto mjesto, dok npr. ne obavljaju svoje svakodnevne duznosti (kao roditdji, struenjaci, prijateljL.). Cesto se zna dogoditi da u traZenju uzroka nekihfobija spontano udemo u prosli zivot bez moje iIi klijentove zelje. TakYom regresijom mozemo takoder saznati zaSto nam se nekestvari ponavljaju, a nema .realnog uz.roka sada i ovdje, odakle su nam neki ljudi poznati ,,kao da ih znamo sto godina~ odakle nam neki talenti.... (i 0 ovom poglavlju vise u drugome dijdu). Zalovanje je proces nakon za nas vaZnog gubitka. Moze pratiti smrt, rastavu iIi gubitak veze. Smatra se da je zalovanje koje traje do dvije godine normalan i prirodan proces. Ako traje dulje, smatraju neki struenjaci, osoba treba potraZiti strucnu pomoc kvalificirane osobe. "Ne place covjek za onim tko je otisao, vee za onim sto je ostalo izmedu njega i onoga koji je otisao" - stara je indijanska poslovica. U mojoj praksi vrlo je test primjet da klijent zali zato sto nikada nije rekao majci, ocu... da ih voli, da irn oprasta sve sto nije biIo dobro izmedu njih, da se mozda ljuti na njih i slieno. Moj je savjet svima da najdraZima, dok su jos zivi, kaZu sve sto stoji izmedu njih, pa tak isto ih i ljuti iIi smeta. Nevjerojatno koliko su odgoj i superego u nasefi"1.U drustvu jaki, tako da imamo i onu glasovitu"o pokojniku sve najbo~je" zbog koje cesto ne Zelimo priznati da se ljutimo na nekoga bliZnjega jer je on umro.
,
PRIMJER:
~
~
~
~
"
PRVI PUT LJUTIT
Jedan je nas poznati glazbenik u hipnozi priznao da je, kada mu je umro otac, zapravo osjeeao Ijutnju, srdzbu i bijes prema njemu jer ga je kaznjavao i psihickimaltretirao. Tad je prvi put priznao da je Ijutit ali mu je to bilo neugodno ikada ikomu priznati (cak ni sebO. Po mom u zalovanju se mogu pokrenuti druge stvari koje nerijesene cuce zalovanja, a one je samo dobar okidac.
PRIMJER:
MRZNJA U ZALOVANJU
mi se zbog zalovanja za svo je umrla tri tjedna prije toga. Naslutio sam jos
ima~
Rekla mi je usput da sanja kako je siluje otac, koji
vise od deset godina. Vrlo brzo postigla je duboko stanje Ispostavilo se da je prozivjela iskustvo koje se ubraja meau za ista jezive traume. Kao djevojcicu od sedam godina otac ju je seksualno iskoristavao i nekoliko godina spavali su jedno pokraj drugog, tako da ju je odvlaCio ksebi u krevet. Tako jezive krikove koje je ona pustala u hipnoze nisam nikada ni prije ni poslije cuo (nadam se da i neeu). Cak ju je i brat seksualno iskoriStavao, i tada i kasnije. Majka je cijelo vri jeme znala za to, ali "zbog mira u kuei i Ijubavi prema djetetu nije niSta govorila"! Zamislite kosmar u glavi te zene! Istodobno, ona jOs. uvijek voli pokojnog oca i sada pokojnu majku, a s druge strane u njoj je golema kolicina potisnute mrznje, povrijeaenosti i bijesa na koje "nema pravo" jer su oni "ipak njezini roditelji i njih se mora voljeti i postovati': usprkos svemu. Zamislite koja j~ to snaga otpustenihemocija prema majci koja je nedavno preminula i za kojom zali, dokje vee cetrdeset godina potiho mrzi jer je nije zastitila kao djevojcicu, kao svoju jedinu keer. Tada sam se iskreno bojao da ee netko iz okolice pozvati policiju zbog krikova koii su dolazili iz mojega radnog prostora.
~
48
Drazen Radakovic
............................ ............................................................................. .
Hipnoza za svakodnevnu primjenu
49
,
Impotencija je u statistickome smislu terapijske ucestalosti ipak rjeda u odnosu na prethodno navedene poremeeaje. Pretpostavljam da je presudan stid i ljudi radije sami J;lalaze naCin na koji izlaze na kraj s tim poremeeajem iIi mu se prepuste. Prema statistickim podacima, neki se cak lakse povjere terapeutu suprotnoga spola. Naravno da je bez uklanjanja uzroka koji su doveli do impotencije bespredmetno govoriti 0 uspjdnosti posthipnoticnih sugestija. Jedan postariji gos podin pricao mi je da mu zena vee tridesetak godina ponavlja kako su susjedi u Zagorju bolji ljubavnici od njega i hvali mu se svim svojim seksualnim avanturama! Treba Ii ovdje dodati jos neki razlog zbog ko jeg se covjek osjeea seksualno frustriran? Depresija je po de:£iniciji mentalna bolest koja ukljucuje osjeeaje tuge, beznada iIi bespo~oenosti u trajanju od dva tjedna i vise. Prate je gu bitak zanimanja za zivot, smanjena energija, osjeeaj bezvrijednosti, apa tija..., a cesto je nemoguee obavljanje 'svakodnevnih poslova. Sa stajaliSta hipnoterapije (mislim takoder da to vrijedi i za sve druge terapije) jako je bitno koliko je depresija uzela maha. Ako je nekomu kliniCki dijag nosticirana bolest ina lijekovima je vee odredeno vrijeme (nekoliko go dina), njegovo stanje zahtijeva drukciji pristup i dugotrajnije lijecenje od nekoga kod koga simptomi depresije traju nekoliko tjedana ili mjeseci, a nije hospitaliziran niti je jos na lijekovima. Vrlo se cesto kod depresijeko ristim i tehnikama bazicnog i dubokog PEAT-a, unutraspjom magijom rijeci, theta iscjeljivanjem..., pogotovo ako je depresija u poodmakloj fazi i zahtijevasva raspoloziva sredstva za pomoe. . Mokrenje u krevet moze se vrlo lako ukloniti hipnoterapijom. S obzirom na to da se za tu terapUu najcdee javljaju roditelji u ime djece (ima i odraslih stirn problemom), za uspjeh same terapije najbitniji su volja, zelja i odluka djeteta. Kad bi se rjdavali samo problemi koje roditelji (braea, sestre, bracni partneri ...) zele rijditi za svoje najblize, bio bi to najlaksi i najljepsi poziv na svijetu i nitko ne bi pio, mokrio u krevet, bio.debeo ili pusio.
Alkoholizam je kod nas rasiren svuda u mnogo veeoj mjeri nego sto to pokazuju neki statisticki podaci~ Hipnoterapija ovdje daje odlicne rezultate. Ta bolest prodire u psihicku i fizicku ovisnost te duboko zadire u socijalne sfere pojedinca, dok na fizickome planu nas taju osteeenja jetre, zeluca i zivcanog sustava. Psihicki problemi koje alkoholizam donosi jesu nedostatak samopouzdanja, strahovi, osjeeaji krivnje, samosazaljenje... S obzirom na to da eu se ovim podrucjem svoga rada baviti u drugom dijelu ove knjige, gdje eu navesti i terapiju za pomoe i samopomoe, ovdje bih naveo samo podjele alkoholizma po E. M. Jellineku. 1. Alfa-alkoholizam, - snazna psihicka neotpornost i osjedjivost. To je pocetni stadij pijenja alkohola. Osoba uzima alkohol povremeno da si "olaksa" strah ili brigu. 2. Beta-alkoholizmom ili socijalna ovisnost jer je osoba pod jakim utjecajem okoline. Pije se "zbog drustva': Ova su dva stadija svojevrsna priprema za prave ovisnosti. 3. Gama-alkoholizam nastaje kao svojevrsni nastavak alfa-alkoho lizma. Pojavljuje se i jaka fizicka i psihicka ovisnost te se polako gubi kontrola nad koliCinom ispijenog alkohola. 4. Delta-alkoholizam je cest u velikim poduzeCima, gdje npr. cijeli pogoni radnika furikcioniraju kao alkoholicari. Primjeeuje se smanjena radna sposobnost, drhtanje ruku i ostala tjelesna osteeenja... Prag tole rancije drasticno se smanjuje i osoba se napije i od male koliCine alko hola. S. Epsilon-~oholizmom kod nas bi moglo nazvati i periodicno ili kvartalno opijanje. Moj prijatelj izosnovne skole (danas je poko jni) takve je svoje izlete nazivao "turnejom" i danima bi se opijao do besvijesti. Nakon toga slijedila su razdoblja apstinencije koja su se, nazalost, sve viSe smanjivala. Neki alkoholicari tog tipa vjeruju da zbog svoje apstinencije nisu alkoholicari i da ne trebaju lijecenje.
50
Drazen Radakovic
PRIMJER:
BIJEG OD ODGOVORNOSTI
Mladica od sedamnest godina, inace vrhunskog sportasa u Prvoj nogo najavio mi je njegov otae i zamolio me za pomoe. Nakon 5tO sam mu iznio stajaliste da je bitno da i djecak to zeli, on me je pokusao uvjeriti da njegov sin to stvarno i hoee. Kako smo se nakon tog telefon skog razgovora susreli slucajno u kvartu, jer smobili susjedi, popricali smo
0
tom slucaju. Zajednicki je zakljucak bio da djecak u obitelji za
pravo ima puno pogodnosti, koje mu omogucuje prijesvega majka, te da njemu uloga zrtve donosi puno viSe koristi (ugaaa mu se finaneijski,
II. DIO
emoeionalno i na sve ostale moguce naCine). Kada bi kao vee odrastao mladic preuzeo
i potpunu odgovornost za
u krevet, to bi povuklo i ostale obveze: skolu,obveze prema roditeljima, Izvrsavanje svih ostalih zadataka kojih je sada posteaen jer je.jadan". Majka je tako aer na neki nacin u ovoj obiteljskoj konstelaciji"aktivnija: ima bolju kon
HIPNOTERAPIJA
trolu nad jedinim sinbm,uispunjenija je~ a zapravo svojom pretjeranom ,
,
brigom sprecava sina da odraste.
•Hipnoticne indukcije •Mriavljenje • Nesanica
HIPNOTICNE INDUKCIJE
Prije indukcija iznijet eu i vlastite predvjeZbe kojirna se koristim i u individualnim i u skupnirn terapijama, a za pocetnika su dobre za foku~ siranje paznje i smirivanje duha. Kasnije mozete preskociti predvjeZbe i izravno prirnijeniti indukcijue) . Nakon toga dat eu vlastite (autorske) hipnoticne indukcije kojima se koristirn za ulazak uhipnozu. Iznirnno eu dati i jedan segment dr. Roberta V. Gerarda i jedan pokojnog ve~ likana hipnoterapije kojeg iznimno cijenim i postujem Williama W. Hewitta. Na kraju eu, osim svojih, gotovih, cijelih indukcija, dodati i jednu Z. M. Slavinskog iz njegova bogatog opusa, u znak postovanja prema jednom od zacetnika spiritualnosti i duhovnosti na ovim pros~ torirna. Kod hipnotiene indukcije bitno je najprije usredotociti pozor~ nost na tjelesno opuStanje, potom na mentalno ina kraju produbljivati oba kombiniranim indukcijskim segmentirna, iako nije nuzno da ih primjenjujete istirn redoslijedom. Syaka indukcija mora imati komponente: L tjelesnog opustanja, 2. mentalnog opuStanja, 3. kombinaciju ovih dviju komponenata Cako je potrebno). Nemoguce ih je strogo odijeliti i tvrditi da pojedini segment opusta samo tijelo Cbez uma) i obratno (um bez tijela) ili da je neki "cista" kombinacija, iako ih se radi laksega razumijevanja pokusava "strpati" u jednu od navedenih ladica. Mozete sami kombinirati indukciju od ponudenih segmenata (npr. A, C, D, F, Ii K I ili B, D, G, H,], K), izabrati neku treeu kombinadju ili pak uzetigotove indukcije (nave~ dene na kraju poglavlja).Nije obvezno ni zapoceti s tjelesnirn, nastaviti s mentalnirn pa zavditi s kombiniranim segmentima. Najbolje ih je
54
Oraten Radakovic
nauciti naparnet, no mozete ih i prepricati ..po smislu". Do uspjeha i sugestibilnosti moze vas dovesti sarno praksa. Osim ulazaka, tj. induk cija, navest eu i varijante izlaska iz hipnoze.
Hipnoza za svakodnevnu primjenu
55
posve ovisi 0 vama i 0 tome koliko se ovomu zelite posvetiti, koliko vremena i predanosti zdite sarni utkati u sarnoizgradnju na ovaj naein.
3. predvjeiba PREDVJEZBE
(";' predvjez~ '-...,---....._.... ...-.."fl""
Sjednite i udobno se smjestite. Duboko difite. Zagledajte se u neku toCku iznadvisine svojih ociju. To moze biti na stropu, na zidu ispred ili bilo gdje. Bitno je samo da usredotocite (fokusirate) svoj pogled na tu tocku i drZite ga dok 'Se oci ne zamore. Nemojte se naginjati unatrag, za bacivati vrat iii ramena iza sebe. DrZite ociflkusirane samo na toj tocki. ... (stanka) Kada vam se oci zamore, sklopite ih i nastavite duboko disati. Korist od toga jest sljedeea: vi ste sebe zapravo prisilili da doaete na povrSinsku r~inu alfa-stanja. Kad se oci usmjere prema gore, ulazite u alfa-stanje. BuduCi da je alfa potrebna za hipnozu, ta ee vas vjdba poceti trenirad (i vas um takoaer) za ulazak u alfa-stanje kad god to zdite.
',
-"SjettteSe petsvojih omiijenih predmeta (npr. sata. olovk~, CD-a, mo bitela, ftgunca...). Sad zelim da vizualizirate jedan po jedan predmet. Idemo... proi..., pa drugi..., treel..., Cetvrti.. i sada zadnji, peti. Sada zelim da ih vizualizirate sve odjednom (kratka stanka). Maknite ih. Ova ee varn vjeZba pomoei da razvijete sposobnost vizualizacije. Vi zualizacija je kljuc uspjesne sarnohipnoze (i hipnoze opeenito). Kao i kod drugih vjetbi, uspjeh donosi sarno ponavljanje. Vjetbanje je jed nako tako dobro za sarnohipnozu kao i za sviranje na nekom glazbe nom instrumentu. U hipnozi vjdbate kako svirati na instrumentu svoga uma. Hoeete Ii ostati amater ili napredovati i postati strucnjak,
Zamislite ekran ispred sebe. To moze biti ekran poput vafeg TV-a iii racunala. Ukijucite mislima svoj ekran. On je prekrasne ijubicaste boje. Zamislite sada kako se preko vaseg ekrana pojavijuje veliko tamnoplavo slovo A. Promatrate ga, a zatim to slovo nestaje, gubi se. Iskijucite ekran ispred sebe i maknite ga potpuno kao sliku u svojim unutarnjim olima. Nastavite s disanjem i opustajte se sve vife.
Indukcija A- tjelesno opustanje Udobno se. smjestite. Nekoliko puta duboko udahnite i izdahnite. Sllakim se uzdahom opuftate sve vife i vise. Sada zelim da svoju paznju usredotolite, na stopala i nozne prste. Opustajte ih sve vise i vise. Vafa se opuftenost premjefta na gleznjeve nogu i na potkoljenice. Odavde ide na vasa koijena. Zatim se preko koljena pomite na vase natkoijenice, bedra, kukove... Podruge oko spolnih organa opuftate sve vife i vise..., donji dio trbuha..., leaa. Zatim opuftate cijeli abdominalni (trbufni) dio, sve svoje unutarnje organe, prsni ko;, gornji dio leaa. Opustite za tim svoja ramena, nadlaktice, laktove, podlaktice. Fokusirajte svoju budnost, svoju paznju na zglobove svojih ruku, sake i prste na rukama. Opustenost se sin po mifiCima vrata i grla. Sada opustate mifice glave. Idemo najprije na zatiljak, tjeme i mifite na celu. Relaksirajte mifite oko obrva, otiju. Opustite lice fto vife mozete, celjusti i, ako postoji na petost u zubima, opustite je. Sada eemo p6novitisve ovo jos jednom, uz napomenu da ovaj ,put idete nekoliko puta dublje u stanje mirne opustenosti. Nekoliko puta dublje opustite svoja stopala i nozne prste. Nekoliko puta dublje +; ••
56
Drazen Radakovic
Hipnoza za svakodnevnu primjenu
57
opustite svoje gleinjeve, potkoljenice. Nekoliko puta dublje nego sto
f) Napnite Sto vise svoje trbusne miSice i opustite ih. Zamislite
ste to uCinili prvi put opustite svoja koljena, natkoljenice, svoja bedra,
kako opustate svoje unutarnje organe (zeludac, jetru, bubrege, srce, pluta).
kukove. Nekoliko puta dublje takoder opustite podrueje oko spolnih organa, donji dio trbuha, leda. Nekoliko puta dublje isto tako opustite djeli abdominalni dio, prsni kos, gornji dio leda. Nekoliko puta du blje opustite svoja ramena, nadlaktice, laktove. Nekoliko puta dublje opustite svoje podlaktice, zglobove na rukama, sake i prste. Nekoliko puta takoder dublje opustite misice vrata i grla, miSiCe glave, zatiljak, tjeme, miSice na eelu. Nekoliko puta dublje opustite misice oko oCiju, miSice oko obrva, misice lica, eeljusti i, ako je ostalo sto od napetosti u zubima, opustite je..
g) Podignite svoja ramena i spustite ih natrag. Osjetite kako nape tost izlazi iz njih. h) Napnite svoje nadlakticne miSice (decki ce ih lakse pamtid kao bicepse i tricepse) i opustite ih. Isto to ucinite s laktovima, i to tako da ih pomaknete i vratite u pocetni polozaj. Pomieete i zglobove na rukama i opustate ih, zatim stisnete i opustite saku. Isto to ueinite i s prstima protegnuvsi ih i vrativsi u pocetni po lozaj. i) Napnite miSice vrata i grla i opustite ih.
'''''~-'''''''", •. y",.,.~,.··- ....., ......." \
Indukc~:rr:::·tjelesno OPUS~~!lJe "'''''' ,.
~~
•.. ""~- .... , - """u__ ... _,...'"
Udobno se smjestite. Nekoliko putaduboko udahnite i izdahnite. Ot pustite sve misli. Sada cemo seflkusirati na .dio po dio vaseg tijela dok ga u potpunosti ne opustimo. a) Najprije obratite paznju na nozne prste, i to tako da ih najprije napnete i opustite. Osjedte kako iz njih izlazi napetost koja na pusta i vasa stopaia. b) Zatim pomaknite gleinjeve, napnite ih i naglo opustite. Say te ret i napetost izlaze iz gleinjeva.
j) Stisnite celjusti i opustite ih, i to tako da usta ostanu blago otvo rena. Pomaknite djelu eeljust nekoliko puta lijevo-desno da je potpuno opustite. k) Napnite Hene miSice do grimase i opustite ih. Podignite ocne vjede i spustite ih. Isto to ucinite i s obrvama. 1) Napnite svoje tjeme i opusdte gao Istodobno otpustite kroz vrh svoje glave sve brige i strahove i zamislite kako u obliku dima izlaze u prostor iznad vas. Mozet!! djeli postupak ponoviti vise puta (po potrebi). Svaki put sugerirate si da opustate po dio viSe nego u prethodnoj sugestiji.
c) Usredotocite svoju pozornost na listove nogu tako da i njih napnete. Opustate i listove, a potom i koljena. Ne osjecate nista ispod koljena. d) Napnite svoje natkoljenice, bedra i kukove ipotom ih opustite. e) Odmah zatim stegnite anus i opustite. Ucinite to jos jednom, a zatim opustite i spolne organe.
Indukcija ( (William W. Hewitt - tjelesna relaksacija, ali opusta iurn)
Zelim da sada zamislite da ja na svako vase koljeno stavljam tefku vreeu pijeska. Osjeeate kako ona pritifte vasa koljena pa ona postaju sve teza i opuftenija. U pijesku se nalazi vrlo snaian omamljujuci sastojak i sada se ta omamljenost spusta u vasa koljena. Ona su sve ukocenija
58
Drazen Radakovic
pod pijeskom. Teiak se osjeeaj ukolen(}sti spufta i u listove vafih nogu, gleinjeve, stopala i prste na nogama. Sve ispod vafih koljena ukoleno je pod weeom pijeska. A sada se taj tdak osjecaj ukocenosti penje u vasa bedra, bokove kroz struk do prsa. Ona tece u vaSa rarnena i ona postaju ukocena i teSka. Zatim protjece vasim rukarna, gornjim i donjim dijelovima ruku preko rarnena u vaS vrat, tece preko lica i ociju, zatim do vasih obrva, prednjeg dijela glave, preko vrha glave, niz strrlnji njezin dio i'niz straznji dio ;rata. .---~I
dnduk~ produbljivanje i mentalno opustanje
~amisli da se nalazif u podmornici na dnu mora. To je mala turi stilka podmornica. Gledaf kroz staklo u bistro modrozeleno more, a u mom se sitne ribe grupirane u jatu kreeu tako da svojim tijelima ispi suju tvoje iine. UZivaS i gledas kako ga grade, jedno po jedno slovo. Sada gapro matras djeloga. (stanka od nekoliko sekundi) Nakon toga se ribe razbjde po bistrom moru i tvoje se ime raspline, nestane u plavet nilu. Zaboravi svoje ime. Imena nisu vazna. Pazljivo slusas moj glas i toneS sve dublje u ugodno stanje relaksadje.
Indukcija E- produbljivanje i mentalno opustanje
Nalazifse na livadi. Ispred tebeje veliko prostranstvo trave, cvijeea... Dok promatraf livadu, vidif kako se odnekud pojavljuje rojplela. CUjef njihovo zujanje i nekako intuitivno znaf da su one prijateljski nastro jene prema febi. Ne samo da to znaf vee te one svojim ponafanjem i , uvjeravajuu to. Naime, tisuce seplela roje na taj nalin da ispisuju, tvoje ime na livadi ispred tebe, jedno pojedno slovo. Uzivas u formiranju svoga imena i sada ga promatras u ejelini. (stanka od nekoliko sekundi) Buduci da one imaju svogaposla, na-
Hipnoza za svakodnevnu primjenu
59
pustaju taj polozaj, odlaze svojim putem na cvjetove i tvoje se ime raspline ispred tebe. Zaboravi svoje ime. Imena nisu vrlna. Obracas paznju na mol glas i toneS sve dublje u mirnu relaksiranost.
IndukcijaF - tjelesno i mentalno opustanje
Zelim'da zamislite kako sve vafe brige, napetosti, strahovi i proble mi napuftaju vafe tijelo. Sve to lagano istjele kroz vasu glavu od vrha tjemena prema lelu i zatiljku, pa se spufta p~eko oliju, nosa, lica, usta, brade do vrata i grla . Svaka i najmanja napetost napuSta sada vasa ramena i odande da lje ide prema nadlakticama, laktovirria, podlakticarna, zglobovima ruku, sakama i prstima. Sve vase brige i strahovi istjecu kroz vas prsni kos i vaSa leda, kroz vase se unutarnje organe krecu prema trbuhu i J~njem dijelu leda, zatim sve to istjece preko vasm spolnm organa, bedara, kukova, do koljena, listova. Sve to napusta vaSe tijdo kroz gldnjeve, stopala i nozne prste.
.-..
--~
,
~k
Sada ponovno uvlacite zrak prema celu kroz nos. Spustate ga kroz zatiljak, vrat i grlo prema pluCima. Odavde ga spustite niz kraljdni-: eu do visine struka. Potjerajte tijek prema ositu i prema plucima i po lako izdahnite. Ponovite ovo jos sarni nekoliko puta. Svaki vas izdah vodi jos dublje u opustenost. (stanka 2- 3 minute dok se ne odradi tih nekoliko krugova)
60
Drazen Radakovic
Indukcija H- nakon tjelesne za opuStanje uma i za produbljivanjer pogod na za osobe sklone audioosjetilnom zapaianju Zamislite da ispred sebe imate neki puhacki instrument. Moze biti limeni iii drveni (truba, saksofon, klarinet, trombon ... ). Sami ga iza berite po svojem afinitetu. Primite ga u ruke. Buduci da smo na toj ~-azini uma na kojoj smo svi strucnjaci u sviranju, mozemo odsvirati ljestvicu DO - RE - MI - FA - SO - LA - TI - DO. Iznenadeni ste i zaprepaSteni kakO vam instrument savrfeno stoji u rukama i spremni ste zapoceti. No, da biste postigli ton, morate uvijek udahnuti duboko i ispustiti zrak.
Krenimo redom:"udahnite duboko i zarnislite kako proizvodite najdublji DO. Dtzite ga sto je duze moguce na izdahu. Zatim po novno udahnite zrak i izdahnite RE. Pokusajte ga i cuti usebi (ako i nemate. "savden unutarnji sluh", ne opterecujte se time). lsto radite i sa sljedeCim M1. Nakon udaha polako ga izdiSete. Pa idemo dalje redom na FA. Tako, sarno ga ddite! Ponovno slijedi dubok udah pa SO. ldemo redom dalje. Osjetite svaki ton dok izdisete. LAAA - TIll - DOO. Sada smo odsvirali jednu oktavu. I sarni znarno da instrumenti, u pravilu, imaju veci opseg pa cemo odsvirati jos dvije oktave. Ponovimo DO, udiSemo zrak i idemo na sljedeCi ton RE. Vec smo lijepo zapoeeli u drugoj oktavi i nastavljarno s MI. Ddimo ga, uzivarno u njemu. Slijedi udah i sada imarno FA, pa SOO-LAA-TII i na kraju DO. Zavdni, tj. poeetni ton ddimo najduze. I sada narn preostaje jos najviSa oktava. Pokusat cemo je odsvirati jos malo spo rije i sduljim ddanjem svakog tona. UdiSemo duboko pa sviramo na izdahRE, isto cinimo s MI, p~ s FA, SOO - LAA - TIl - DO. Zadnji ton odsvirajte nekoliko puta. Uzivajte u njemu i svaki put duboko izdiSite.
Hipnoza za svakodnevnu primjenu
61
Indukcija I (za produbljivanje stanja) Sada zelim da zamislite kako gledate vedro plavo nebo. Vuiite jato ptica kako se poigrava na nebu i ispisuje jedno po jedno slovo abecede obrnutim abecednim redom.
lspisuju najprije Z pa se razlijecu i formiraju Z, zatim V; u. Oblik formiran na nebu mijenjaju svojim tijelima mieuci ih u T pa uS, S i R. Pomocu svojih tijela formiraju P pa 0, NJ. Iz ovoga, slozenijeg slova formiraju se u jednostavnije N pa u M. Zatim ponovno ulazu veti napor i formiraju slovo od dva znaka, a to je LJ pa formiraju L, K, J, 1. Potom svojim tijelima grade H pa G, FiE. Ponovno ulazu vise truda da bi dobili D, isto tako i DZ, slijedf D pa ponovno kom plicIraniji C s kvaeicom, pa sliean C, C, B ina kraju A. Ptice pomalo napustaju i zadnje slovo te nastavljaju slobodan let kamo ih njihov nagon vodi, a vi obracate paznju sarno na moj glas i sa svakim uda hom i izdahom jdete sve dublje u rnirnu opustenost. Indukcija J(ia produbljivanje stanja) Zamislite ispred sebe veliki 3D ehan, poput ekrana svojeg televizo ra iii ralunala. Pozadina mozebiti bilo kOje boje koja vam se svida ili kakvu mozda vee imate na nekom od svojih ekrana. Mozda imate svoju omiljenu fltografiju iii sliku u pozadini. Sada zamislite kako se na vaSem 3D ekranu ispred vas poja ..,ljuje jedno po jedno slovo abecede obrnutim a~ecednim redom. Slova neka budu u vaSoj omiljenoj boji.
Sa svakim slovom koje se pojavljuje ispred vas vaSa se opuSt:enost barem udvostrueuje. Najprije varn se pokaze slovo Z... te polako ne staje. Zatim yam se pojavljuje Z, gledate ga te i on~ pomalo iScezava. Pa se pojavljuje V, U pa i one nestaje. Promatrate T koje se pojavilo ispred vas,S, pa S. Sada vidite slovo R, P, zatim O. Sve ste dublje u sebi sa svakim slovom koje se pojavljuje na ekranu ispred vas. DosH smo do slozenijega slova NJ koje u sebi ima i N i J, ... pa yjdite slovaN '-;-'
62
Drazen Radakovic
i M. Ponovno smo kod slova s dva znaka u sebi LJ... pa L i K. Vidite slovo J; ono nestaje, H, G. Sa svakim slovom vi idete u sve dublje sta nje opustenosti. Sada vidite F, pa E. Sve ste opusteniji. Zatim vidite slovo D, pa ponovno grafem slozen od dvaju znakova za DZ. Poslije ovoga slova jos ste dublje u sebi. Sada smo na D i ono nestaje pa sli jede C, C, C te i ona nestaju, a vi ste vee toliko opusteni. Potom je tu B i na kraju slovo A, koje takoder nestaje. Sada se iskljucuje i vas ekran i takav iskljuceni gubite iz vida. Svakim udahom i izdahom sve ste dublje u sebi.
-,
~kcija~.(Za pr.odu~tanja) Zelim da zami'Slite da se nalazite u ugodnom i udobnom podrumu, onakvom kakav zelite da bude vas podrum. Ispod sebe. vidite sedam stuba koje vode na razinu A. Kada dodete na razinu A, bit tete jos opuJteniji nego #0 ste sada, bar dvostruko. Idemo lagano sa sedme na sestu stubu. VtzJa se opu#enost produbljuje sve viSe i viSe. Sada ste na petoj, letvrtoj sve teze nosite svoje tijelo,·a um je tako opu#en .:. . treeoj, drugoj i prvoj. Priblizavate se i stajete na razinu A. Nekoliko ste puta opuSteniji nego sto ste bili na vrhu podruma. Kad pogledate ispod sebe, vidite jos sedam stuba koje vas vode na razinu B. Spustit cete se na tu razinu i jos se viSe i tjelesno i mentalno opustiti. Krenite lagano sa sedme na sestu pa na petu - osjecate stube pod svojim nogama cetvrtu... - josste dublje u sebi - treeu, drugu, prvu i ve~ ste stigH na razinu B. Noge su yam vee toliko tdke i urn toliko opusten, jos viSe nego na prethodnim dvjema razinama. Nekako yam se svidjelo to sto ste se toliko opustili i pogledavate prema dolje i vidite jos sedam stuba. Te vas stube vode do sljedece razine, a to je razina C. Zakoracili ste sa sedme na sestu, petu, cetvr tu - osjecate jos vecu tdinu i opustenost - i trecu stubu... Sad ste na drugoj, prvoj i stigli ste na razinu C. Na njoj ste jos opusteniji nego
Hipnoza za svakodnevnu primjenu
63
sto ste bili na prethodnim trima razinama. Jos su satno dvije razine na koje idemo danas. Sedam je stuba jos ispod do razine D. Uzivate u svojoj opuStenosti i vee se jedva krecete, ali ipak se spuState i dalje u dubinu svojega podsvje snog bica. Krecete sa sedme stube na sestu pa na petu... Jos ste dl.1blje u -sebi, prelazite na cetvrtu, treeu, drugu, prvu i uz zadnji ste napor stigli na predzadnju razinu danas, a to je razina D. OpuStenost se jos produbila. Ispred vas je jos samo jedna razina, razina E. Jos sarno sedam stuba dijeli vas od te razine. Krecete prema toj razini. Spustili ste se sa sedme na sestu stubu pa na petu, cetvrtu ... Jedva se kreeete, urn je toliko opusten, a tijelo je toliko tdko da imate osjecaj da cete zaspati... Sad ste na treeoj pa na drugoj, prvoj i stigli ste napokon do najdublje razine danas. N~ njoj ste nekolikoJ?uta opusteniji negosto ste bili na vrhu podrurna i na razinama A, B, C i D.
KLASICNA METODA PRODT.JBLJIVANJA STANJA primje njuje se izmedu pojedinih prije navedenih segmenata, i to po potrebi. Sada eu brojiti unatrag od 10 do 1. Sa svakim brojem koji izgovorim vaSa se tjelesna i mentalna relaksiranost produbljuju. Tijelo ce biti sve tde, a urn ee bitisve opusteniji. 10 ... 9 - jos se vise opuS tate
8 ... 7 - sve ste opusteniji i tijelo yam je tako'tdko
6 ... 5 - disanje se produbljuje, tijelo je tako teSko, a urn opus ten
4 ... 3 ... 2 - sve ste dublje u sebi 1 - svakim udahom i izdahom opustate se sve vise.
64
Drazen Radakovic
GOTOVE INDUKCIJE '(kad ovladate postojetima, mozete se koristiti ,,kraeim" varijantama, ali i ne morate). One u sebi imaju sve komponente kompletne indukdje (tjelesni aspekt, mentalni aspekt i elemente produbljivanja), jedino su malo "ubrzane".
Progresivno-opuStajuca hipnoticna indukcija
j
-.f>~
/"-.
<"\;
~\~
'(\
~":l
Udobno se smjestite. Omogueite sebi da vas odredeno vrijema nitko ne ometa. Zagledajte se u jednu tocku na zidu ili stropu ispred sebe. DrZite pogled dok yam se oCi ne urnore, dakle onoliko koliko mozete izdrzati da yam bude ugodno i da nema boli. Zatim ih spustite i nas~ tavite disati dubqk~ i opuSteno. Oslobodite sve misli. Zelim da svoju paznju usmjerite na nozne prste. Opustite ih sto viSe mozete. Osjetite kako napetost napusta vase nozne prste. Zatim isto to ucirtite sa'svo jim stopalima. Polako podizete svoju budnost na gle~njeve. Osjeeate kako golemi teret istjece iz vasih gldnjeva. Fokusirajte svoju budnost na listove svojih nogu i osjetite kako iz njih izlazi napetost. Opustate svoja koljena, zatim natkoljenice, bedra, kukove ... UsredotoCite svoju pamju na podrucje oko spolnih organ~ i n~ donji dio trbuha. Osjetite kako iz svih vaSih unutrasnjih organa izlazi napetost. Opustite zatim donji dio leda. Polako selite opustenost na cijeli abdominalni dio i prsni kos, pa na gomji dio leda. OpuState svoja ramena, nadlaktice, laktove, zatim podlaktice, zglobove, sake i prste na rukama. Otpustite napetost iz svojega vrata i grla. Opustate miSiee glave sto vise mozete. Najprije opustite zatiljak, zatim tjeme i celo. Opustite miSiee oko obr va, ociju. Opustite ocne vjede. Opustate miSiee lica, celjusti i napetost u zubima ako je prisutna. Sada eu brojiti od deset do jedan i sa svakim brojem vi eete sve du blje uti u mimu opustenost. Tijelo ee biti sve tde i tde, a vaS ee urn takoder biti sve opusteniji. Idemo!
,
•
........
Hipnoza za svakodnevnu primjenu
6S
10... 9 '" tijelo je sve opustenije, kao i vaS urn
8... jos ste opusteniji
7... 6... idetejos dublje u mirnu relaksaciju
)' 5 ... 4... 3... vas um i tijdotoliko su opusteni da jedva pratite moj glas 2... gotovo da ne osjeeate svoje tijdo, a urn je toliko opusten 1... jako ste duboko.wsebi Sada eete jos jednom biti fokusirani na svoje tijdo, uz napomenu da eete jos nekoliko puta vise nego sto ste to uCinili prvi put opustiti svaki njegov dio. Nekoliko puta dublje opustite svoje nozne prste, nekoliko puta dublje opustite svoja stopala, zatim gldnjeve, neko liko puta dublje opustite listove svojih nogu, svoja koljena ... Za sve ovo vrijeme vase disanje postaje sve dublje i dnblje i svaki vas izdah vodi jos dalje u mimu opuStenost. Nekoliko puta dublje opustate natkoljenicni dio, bedra, kukove, zatim podrucje oko spolnih or gana i donji dio trbuha. Nekoliko puta dublje opustite i sve svoje unutamje organe, zatim donji dio leda pa cijeli trbusni dio. Sve to opus tate jos nekoliko puta viSe nego sto ste to uCinili prvi put, zatim isto tako i prsni kos i gornji dio leda. Nekoliko puta dublje opustite svoja ramena, miSiee vrata i grla. MiSiei vaSe glave jos su nekoliko puta opusteniji nego sto su to bili prvi put, a isto tako zatiljak, tjeme i ceoni miSiei. Jos viSe opustate obrve, miSiee oko oCiju, ocne vjede. (' Takoder jos viSe opustite Hcne miSice, celjusti i, ako postoji i najma ') \'nja napetost u zubima, opustite i nju.
~ Sada eu brojiti od pet do jedan i sa svakim brojem vasa se opustenost
~ produbljuje, barem dvostruko. Idemo! Q 5•.., 4 ... jos ste dublje u sebi, dublje nego prije 3... gotovo da i ne osjeeate svoje tijelo 2..: vrlo, vrlo duboko L. vase je tijelo toliko opusteno'da ga gotovo i ne osj.eeate
~'t
~.'
66
Drazen Radakovic
.............. "................. .. .
Hipnoza za svakodnevnu primjenu
67
"
Q)
~ "
~ ~"
"'l:
~\
~i
~ ..
"
Sada zelim da zamislite kako gledate vedro plavo nebo. Vidite jato ptica kako se poigrava na nebu i ispisuje jedno po jedno slovo abe cede obrnutim abecednimredom. Ispisuju najprije Z pa se razlijecu i formiraju Z, zatim V i U. Mijenjaju oblik formiran na nebu svojim tijelima micuti ih u T pa uS, SiR. Pomocu svojih tijda formirajt,l P pa 0 i NJ. Od ovoga~ slozenijega slova formira se jednostavnije N pa poton M. Zatim ponovno ulazu veci ~apor i oblikuju slovo od dvaju znakova, a to je LJ, pa formiraju L , K , J i 1. Zatim svojim tijelima grade H pa G, FiE. Ponovno ulazu viSe truda da bi dobili D, a isto tako i DZ. Slijedi D pa ponovno kompliciraniji C s onom kvacicom te slieno C pa C i B i na kraju A. Ptice pomalo napustaju i zadnje slovo te n~stavljaju slobodan let kamo ih vodi njihov nagon, a vi obracate paznju sarno na moj glas i sa svakim udahom i izdahom tonete sve dublje u mirnu opustenost. Sada zarnislite kako se nalazite na vrhu ugodnoga, udobnog po druma. Kad pogledate ispod sebe, vidite deset stuba. Zelim da krenete lagano niza stube prema dolje. Sa svakom stubom vase ce tijdo biti sve tde, a urn sve opusteniji. Idemo lagano krenuti niza stube. Spustite se na devetu stubu njeZno, polagano i lako. Radite jos jedan korak na osmu, sedmu... Urn je sve opusteniji, tijelo je sve tde. Slijede 6., 5. i 4. stuba. Sve tde vucete svoje tijelo... Potom su tu 3. i 2. 'stub a i jos sarno malo - prva. Sada ste stigli na razinu A. Na njoj ste jos nekoliko puta opusteniji nego sto ste to bili na vrhu podruma. Pogledajte ispod sebe i ugledat cete jo~ deset stuba i na kraju razinu B. Krenite lagano niza stube. Sad ste na devetoj pa na osmoj - tijelo je tako tdko... urn opusten - na sedmoj - jedva idete prema dolje - na 6., 5.. 4., 3., 2. i, jos sarno malo, na prvoj. Stigli ste na razinu B i na njoj ste jos opusteniji nego sto ste bili na vrhu podruma i na razini A. Ima jos jedna razina i to je najdublja razina na koju idete danas, a to je razina C. Ona se nalazi jos deset stuba ispod vas i vrijeme je da se spustite na nju. Kre nite lagano na devetu, osmu - tijdo je toliko teSko da se jedvakrecete
dolje, a urn je toliko opwten - pa na sedmu i sestu - tijelo je teSko, a urn slobodan i opus ten - petu, eetvrtu, trecu, drugu i prvu. Dosli ste na najdublju razinudanas, razinu C. To je srediste vasega podsvjesnog bica. Na njemu ste jos opwteniji nego sto ste bili na vrhu podruma te na razinarna A i B (sada slijedi terapija ako felite ili mozete odraditi sarno indukciju ako felite vjefbati ulazak u hipnozu ili produblji~ati ~je).
Tehnika podruma i prekidaca 1. Udobno se smjestite i nekoliko puta duboko udahnite i izdahnite. 2. Napravite "progresivno opustajucu indukciju", ali je slobodno
ubrzajte i skratite.
3. ~rojite od 20 do 1 uz sugestiju da sa svakim brojem opwtanje pos taje sve dublje i potpunije. '
4. Produbite disanje. 5. Vidite svoje ime isklesano u kamenu i zatim ga "minirajte~ pustite
danestane.
6. Zarnislite ljubicasti ekran ispred sebe i kakosepojavljuju jeclno po
jeclno slovo abecede obrnutim abecednim redom u tarnno plavoj
boji. Maknite gao
, 7. Nalazite se .u podrumu . Ispod vas je deset stuba. Krenite niz njih i opustite se jos viSe dok ne dodete do razine A. 8. Sad ste na razini A. Opusteniji ste nego sto ste bili i krecete jos deset
stuba prema dolje do razine B.
9. Sad ste na razini B i jos ste opusteniji nego sto ste bili. Krenite na
razinu C deset stuba prema dolje.
10. Dosli ste na razinu C. To je srediste YaSega podsvjesnog bica. Sada zarnislite ispred sebe prekidac , pop~t prekidaca za struju.1z njega ide kabel debljine lcm i spojen je na vas mozak. Iz mozga ide na tisuce sitnih ,zicica koje dde u napetosti miSice v~eg tijela. .;"
68
Drazen Radakovic
11. Pritisnite prekidac za struju i prekinite. i najmanju napetost u svo~ jemu tijelu. 12. Slijede terapija, vizualizacija ili neSto s .cim se vee zelite baviti na kon indukcije. / 13. Izlazak s brojenjem od 1 do lO uz sugestije budenja i izlaska. Napomena: buduei da se neld klijenti boje podruma u indukciji, ia mijenite ga pokremim stubarna ili drvenim, obicnim stubiStem.
Tehnika upiranja pogleda gore
Hipnoza za svakodnevnu primjenu
69
Tehnika indukcijeduginih boja 1. Udobno se smjestite i nekoliko puta duboko udahnite i izdahnite.
2. Opustite djelo tijelo od glave do noznm prstiju (progresivno opustajuca indukcija). 3. Zarnislite da se nalazite na livadi, prekrasnoj jutarnjoj, vlaznoj livadi, a ispred vas je duga. Zakoracite u nju, u crvenu boju ispred sebe. Sve oko vas je izrazito crveno i opustajuee. (stanka)
I.Pogledajte gor~ prema eelu napregnuvsi malo oei.
4. Napustate crvenu boju i koracate dalje u narancastu. Okupani ste narancastom bojom. Ta boja ulijeva jos viSe mira i opustenosti u vas. (stanka)
2. Duboko udahnite i zaddite dah.
S. Izlazite iz naraneaste i ulazite u zutu. Sve oko vas je zuto. Zuta vas
1. Sjednite ili lezite ?bvezno s osloncem za glavu.
3. Nakon pet sekundi lagano izdahnite i sklopite oCi. 4. Nakon izdaha pauzirajte pet sekundi i onda lagano udahnite, otvorite oci i usmjerite pogled prema gore. S. Zaddite udisaj pet sekundi i zatim izdahnite lagario i sklopite oCi drugi put. 6. Ponovno zaddite izdah pet sekundi, udahnite, otvorite oei i zadr zite dah pet sekundi. 7. Izdisuei lagano zatvorite oei i, dok su zatvorene, koncentrirajte se na disanje i plovite sve viSe nizvodno sa svaldm izdisajem. 8. Ostanite u stanju duboke relaksacije i ueinite vizualizaciju ili te
rapiju. Nakon IS-20 minuta brojite od 1 do S i izadite van. Stavke od treee do sedme mQzete ponoviti vise puta (udisaj zadrzavanje izdaha - izd.isaj - zadrzavanje izdaha) Ova je tehnika dobra za osobekoje imaju pliee disanje kako biga produbili. Moze im sluiiti i kao komponenta duze indukcije. Za one koji su vjeStiji, dobra je za bdi i kraci ulazak u hipnozu.
boja sve viSe opusta. (stanka) 6. Napustate zutu boju i koracate dalje te ulazite u zelenu boju. Uzivate u zelenom oko sebe te jos dublje tonete u sebe i u svoj mir. (stanka) 7. Izadite iz zelene i udite dalje u plavu boju. Sve je oko vas plavo i ta plava boja djeluje jos vise opustajuce. (stanka) 8. Izlazite iz plave boje te tdkim korakom koracate u indigo boju. Ta vas boja potpuno opusta i fizicki i mentalno. Uzivate. (stanka) 9. Jedva se krecete iz indigo boje i ulazite u Ijubicastu. U varna je potpuni mir. Potpuno ste opusteni. 10. Izlazite iz Ijubicaste... TERAPIJA ILl VIZUALlZACIJA 11. Izlazak s brojenjem od 1 do 10 uzsugestije postupnog izlaska van sa svaldm brojem.
70
Drazen Radakovic
Tehnika abecede
Hipnoza za svakodnevnu primjenu
--
(Zivorad Mihajlovie Slavinski, Psihicki treningjogija, str. 84.) 1. Lezite na postelju iii na pod u zamracenoj sobi. 2. Iznad uzglavljapricvrstite malu elektricnu lampu. 3. Izmedu oCiju i lampe postavite u obliku zaklona komad kartona; na njemu na podrucju iznad Qciju izbusite rupu tako da do ociju dopire sieusan snopsvjetlosti (neka je pogled okrenut lagano pre rna gore da u ocima bude mali nap~r). 4. UCinite "progresivno-opustajueu indukciju" svih dijelova tijela (vidjeti tu indukc;iju posebno). S. Recite sebi: "Sad eu izgovoriti slova od A do H - kod slova H uti eu uduboki trans - H je Signal za hipnozu." A - potpuno sam opusten; tijelo mi je tdko kao da je od olova , B - misiCi na celu potpuno su mi opusteni, kao da ih nema
C - vjede su mi sve tde i tde D - tonem sve dublje i dublje u san, ali sam potpuno svjestan i koncentriran na sugestije koje eu si dati E - sve dublje tonem u san; sve dublje i dublje F - priblifavam se stanju najdublje hipnoze G - tonem jos dublje i dublje; sve dublje i dublje
H - u stanju sam najdublje hipnoze i koncentriran sam na suge stije koje eu si dati; niSta me ne mozeprobuditi iz ovoga sna; svaki put idem sve bde i dublje u takvo stanje , 7. Primijenite terapiju s vizualizacijom 8. Brojite od 1 do 10 i izadite iz hipnoze.
71
Izlasci iz hipnoze Buduti da sam u gornjim primjerima vee dao i nacine izlaska, na vest Cu same one koji se najceSee primjenjuju (barem ih ja upotreblja yam). Osobno smatram da je to najmanje bitan dio jer ee klijent izaei iz hipnoze cak i ako mi to ne zelimo iii "zaboravimo" na nju. Cak ni u takvim situacijama nema stetnih posljedica za tu osobu. .
A) BROJENJE OD 1 DO 5 1. polako i sigurno otpustate hipnoticno stanje, 2. sve se vife i vife postupno razbudujete, 3. diiete se pomalo prema stanju budnosti,
, 4. osjetate se sve aktivnije i aktivnije,
5. sada ste potpuno budni i odmoreni, potpuno otvoreni za budno stanje i iivot u njemu. ", Katkad se fdijenti "iale" da smo prebrzo izafli, pa kod njih primjenju jem ovakve, duie izlaske. B) BROJENJE OD 1 DO 10 (ako osjetamo potrebu iii je osoba posti gla dublje stanje) 1. pomalo izlazite iz duboke opustenosti, 2. svjesnost vam sejosmalo vife povetava, 3. moj vam glaspomaie da sepomalo vracate u stvarnost, 4. osjetate se odlicno dok napustate ovo ugodno stanje hipnoze, 5. sve ste budniji i budniji, 6. potpuno ste bez ikakvih smetnji i u glavi i u ostatku tijela, 7. diiete sejos vife nagore, 8. jos malo pa ste posve budni, 9. tako, jossamo malo, 10. budni ste i potpuno prilagodeni za iivot u ovome stanju.
~
72
Drazen Radakovic
C) BROJENJE OD 1 DO 3 1. Dok slusate mojglas, stanje hipnozepomalo polinje blijedjeti. Kako ste postigli ovo stanje u kojemu ste bili opufteni, tako tete pomalo krenuti natrag prema potpuno budnom stanju i samo s dobrim i ugodnim osjeiajima koje nosite sa sobom. Taj ugodni osjeiajprenijet tete u budno stanje. 2. Sada stejos korak blize svojemu prirodnom svakodnevnom stanju koje te vam se liniti jos ljepsim. Sve stvari i informacije koje ste naulili u hipnotilnome stanju ostaju kao trajna dobit u vaJoj pod svijesti. Sve ste budniji i nosite samo lijepe osjeiaje. ' , 3. Potpuno napuftate stanje duboke opuftenosti dok se samo lijepi osjeiaji veZu na 'vaJu podsvijest. Potpuno ste budni, odmorni i ot~ varateoli.
PRESTANAK PUSENJA (2 tretmana)
S obzirom na to da je ovo jedna od najcdcih terapija koje radim , i imam nekolidnu "slicnih" klijenata, ne bih izdvajao nikog posebno kao primjer.
1. TRETMAN - obvezna hipnoticna indukcija (ripr. B, C, E, F, H, I i K, ndto
vakili "gotova" indukdja)
Jedina stvar koja nas sprecava da prestanemo puSiti jest strah. Strah da, cemo morati preiivjeti neodredeno razdoblje jada, uskra Civanjat' nezadovoljene zudnje, kako bismo bili slobodni., Strah da nikad necemo biti kadri koncentrirati se, nositi se sa stresom ili biti samopouzdani bez svoje male potpore. Strah da ce se nasa osobnost i karakterpromijeniti,no najviSese bojimo da od podsvjesnoga pro grama "jednom pusae- uvijek pusac" nikada necemo biti potpuno. slobodni i da cemo provesti ostatak zivota zudeci za cigaretom. Za pitajte se td pitanja.
1. Cemu mi to sluzi? 2. Uzivam Ii ja uistinu u pusenju? 3. Trebam Ii;a svet9 zajedno ;05 i skupo ,glacati?
Istina je da yam pusenje apsolutno nicemu ne sImi. Ne samo da je viSe
10sih strana puSenja nego dobrih uopce i nema. Prije je to bila druStveno
prihvatljiva stvar, a danas ;e sodjalno neprihvatljiva. Danas se pusenje
smatra asocijalnom navikom. Kad provirite u dubinu srca, primat cete si
da uopce i ne uzivate i da yam je to sve zajedno prljavo i skupo. Ne volite
to i nije yam potrebno. Neki kaZu da su cigarete fine. One to nikako nisu
.;-,
74
Drazen Radakovic
..... ...... ~
~~.~,~
Hipnoza za svakodnevnu primjenu
........
i to vi kao pusac vrio dobro znate. Odvratnog su okusa i smrde. Neki. kaiu da je to "frojdovski" sindrom majCinih grudL Upravo obrnuto, pre ko cigareta Zelimo dokazati svoju zrelost i odrastanje. Neki kaZu da ne bi imali kamo s rukarna. I to je netocno. Pitajte nepusaee imaju Ii taj problem. Neki kaZu da pusenje smanjuje dosadu. Opet krivo. Pa dosada je stanje duha. Neki pak kaZu' da je to navika. Imarno mnogo i ugodnih navika koje iz dana u dan mijenjarno ako treba. Pusenje nije navika. To je OVISNOST 0 NIKOTINU. PuSenje je najperfidnija zamka koju su se covjek i priroda udruZill napraviti. Djecad obicno pocinju pusiti kako bi izgledali kao frajed. Zele izgledati moidakao Clint Eastwood ill Mel Gibson. Djevojcice iele s dgaretom izgledati kao profinjene dame. Onoga trena kad ~je~ad pocnu izgledati macho, a djevojcice kao darne s cigaretom, tada je vee kasno. Ni jedan pravi pusac ne zna zaSto pusi. Kad bi znali pravi razlog, odmah bi prestali. Pravi razlog leZi u kombinaciji:
1. ovisnost 0 nikotinu, 2. pranje mozga. Sa svakim dimom cigarete unosimo kroz pluea u mozak nikotin znatno bde nego dozu heroina koju ovisnik ustrcava u venu. Ako jedna cigareta sad~iava dvadeset dimova, tom cigaretom primate dvadeset doza drogk. Mnogi se pusaci uzasavaju droga, a upravo su oni - OVISNICI 0 DROGAMA. Apstinencijska kriza nije fizicka bol, nego osjeeaj praznine.
1. vizualizacija Zarnislite apstinendjsku krizu poput lanca kojim ste vezani. Lanac ide iz vaseg pupka i spojen je na odvramu, prljavu i smrdljivu kantu smeea iz koje se djedi nikotin, ta bezbojna uljasta supstancija. Sokirani ste istinom i cinjeJ;licom da ste svojim tijelom povezani s tim uiasom. Vasa krv, koZa, svi vasi unutarnji i vanjski organi hrane se tim uzasom, a i taj se uias hrani varna. Buduci da ste odluCili prekinuti lanac, uzi-
7S
mate kruinu pUu, prikljucujete je na struju i re:iete lanac kod pupka. Osjecate veliko olaksanje sto ste se rijdUi tog otrova zvanog duhan i nitko vas nikad neee nagovoriti da mu se vratite. Pusaci ce reei da su pusenje i jedenje navike. Ako je to istina, pokuSajte se rijditi hrane kao navike i nemojte uopce jesti. Dakako da to nije istina. Pusenje je ni manje ni yise ovisnost 0 drogi. Kao puSaCi vi odreaujete u kojim prUikarna cete zadovoljiti svoju ovisnost. To su u pravUu cetiri situacije: dosada, koncentracija, stres i opustanje. Priznajte si zapravo da varn cigareta ne pomaie ni u trenucima dosade, niti varn podiie koncentraciju, niti varn smanjuje stres, niti vas ne opusta. Sve je to naravno Uuzija. Odsada prestajete iivjeti najmanje cetid navedene laii u iivotu.
2. vizualizacija 'Zarnislite si u svojem trbuhu, utrobi, malo cudoviste koje je potpuno ovisno 0 ·tom groznom otrovu zvanom nikotin. Mozete ga zamisliti kao lik iz malite, cniea,SF filma ... On u svojoj rud drii 4 karte: DOSADA, KONCENTRACI]A, STRES i OPUSTENOST.S obzirom na to da ste odlucUi da vi preuzmete kontrolu nad svojim zivotom pa tako i nad ovim stvarima, uzmite od njega jednu po jednu kanu. Idemo, prva je "dosada~ "koncentracija: "seres" i na kraju "opustenost". Preuzeli ste od govornost za svoj zivot i tjerate od sebe to cudoviste . Promatrate ga kako odlazi u daljinu i vi driite te karte i svjesni ste da je ldjuc svega u varna, a ne u glupoj ovisnosti. Vi cete se nositi sa svim tim stvarima. Sada u sebi ponovite za mn?m td afirmacije: 1. pusenje je stetno za moje zdravlje i tijelo opeenito, 2. djelo mi treba ~a bih zivio/Zivjela, 3. moje djelo zasluzuje postovanje i zasdtu i ja mu to dugujem. Zasto se ielite osloboditi otrova, znate sarno vi. Mozda ste se zabd nuli za sebe i zasvoje zdravlje. Moida varn je lijecnik preporuCio da prestanete. Moroa vas i ndto boli (grlo, pluta.:.). Sada to viSe zaista
76 ••
~~
DrilZen Radakovic ••••••••
~
••••••••••
*~
.... :• • • • • • •
Hipnoza za svakodnevnu primjenu ~
............
~.
nije bitno. Bitno je da je odluka vasa i da cete ustrajati na njoj. Nitko, nikada i nigdje ne moze promijeniti tu vasu odluku da postanete bolji covjek, prijatelj, kolega, roditelj ... Zamislite samo kahu poruku saljete svojoj djed, ako je imate, time sto puSite. Koliko samo novea trosite na taj otrov. Vi ste jaci od name pusenja. Pusenje nije vrijedno energije vaSih misli. ..;;. izlazak iz hipnoze na jedan od uobieajenih naCina (A, B ili C) 2. TRETMAN - hipnoticna indukcija (moze biti ista kao u prvom tretmanu, a moze biti i neka druga)
Svi pufaci, u pravilu, spajaju pufenje s nekom drugom aktivnofCu. Neki pufe dok se voze u automobilu, neki dok gledaju televiziju, neki dok su na sportskim priredbama, neki dok rade, neki dok se opuftaju... Povezuju pufenje s nekom aktivnofCu i upravo zato fto se ta stvar od vija, pokrene se mehanizam koji uzrokuje da posegnete za cigaretma. Odsad fe se to sve promijeniti. Dok se opuftate, cigarete vas samo od vlale od opuftanja jer odvlace vafu opuftenost sebi, a ne vama. Kada radite, odvlace vafu koncentraciju odposla. Postoji mnogo boljih nalina od cigareta koji vam mogu pomoci i pri opuftanju i pri obavljanju vaSih radnih aktivnosti. 3. vizualizacija Zamislite ispred sebe pano, reklamu na kojoj piSe PUSEN]E. Za taj su pano uzetom povezana jos tri panoa, sa svake strane (lijevo i desno po jedan i jedan iznad). Na svakom od tih triju panoa nalazi se naziv jedne od triju najceScih aktivnosti koje izravno veZete uz pusenje. Prim jerice jedan pano moz~ biti ISPI]AN]E KAVE, drugi DRUZEN]E S PRI]ATEL]IMA, a treci CITAN]E. To je samo primjer. Vi sami znate koje su vase tri najceSce aktivnosti uz koje veZete pusenj~. Za-
77
.......'."' ..
mislite, dakle, ta tri programa koja su na neki nacin ritualno povezana s pusenjem. (kratka stanka) Sada uzmite skare i prereZite vezu s prvim panoom slijeva... pa onda s onim s desne strane ... i na kraju s onim iznad. Oni su sada slobodni i neovisni 0 onom otrovu za koji su bili ;vezani. Poceli su i sami zdravo disati. Ostao je onaj PUSEN]E sam i bespomocan te ste ga odlucili uniStitL Zamislite da uzimate benzin, potpalite ga upaljacem koji yam ionako viSe ne treba, osim mozda za potpaljivanje vatre. Promatrate kako nestaje vas pano, gubi se u pla menu uz specifican zvuk pueketanja vatre.
Kolifina nikotina koja se nalazi u jednoj cigareti uJtrcana izravno u venu trenutacno bi vas ubila. Nikotin je droga koja zamagljuje vaS ra zum, vaSe oijetilo okusa i mirisa. Ne, vi se neeete nicega odrefijer se vi ni za Ito ne zrtvujete. Bolji je izraz: vi fete se IZBAVITI od tog zla. Nije nepuJac, veeje pusaf taj kojije zakinut za zdravlje, energiju, bogatstvo, dttfevni mir, samopouzdanje, hrabrost, samopoftovanje, srefu i slobodu. A stodobijate zauzvrat kao pusaC? APSOLUTNO NISTA, osim iluzije i lazne nade. Cega se odricete kada prestanete pusiti? APSOLUTNO NICEGA, osim kaslja, boli i problema.
4. vizalizacija Zelim da zamislite kako imate cigaretu u rueL Viditedim koji za vija prema gore i ulazi u vas nos. Dim strasno smrdi, kao zapaljeno smece. Vidite ga kako se izvija iz cigarete i ulazi u vase oci. On vas pece i pali u nosu i steti vasim ocim~. Smrdi po paljevini i prljavstini. Smrdi straSno... Zatim prinosite dgaretu svojim ustima i uvlaCite dim. Osjecate grozan okus, ndto najodvratnije sto ste ikada okusili. Negdje u sebi oduvijek ste to i znali, a sadaste si to samo osvijestili. Tjera vas na povracanje. Stavljate cigaretu u pepeljaru ispred sebe, gasite je i kazete si: NlKAD VISE. Sretni ste sto ste se oslobodili tog otrova. Odsad vas nece muciti zelja da povucete dim cigarete. ]edna od najvecih koristi,koju tete imati kad prestanete pusiti jest
78
Drazen Radakovic
povratak sarnopouzd.anja i sigumosti u sebe. Zaparntite, ne posto ji neSto sto bi se zvalo "sarno jedna cigareta". Cigarete ne ispunja . vajtt·prazniTItt;·San'l-o-je·stvaraju:·On:e·ne·popravljaju·rncak;·samo'ga: unistavaju. Pusac jedva ceka da zavrsi s jelom kako bi zapalio. On je zakinut za uZivanje u hranLTo je prljavo, to je skupo, ne vollte to i nije varn potrebno. Placajuci cigarete, placate ropstvo, los zadah i trule zube. J ettini izgovori kao "od necega se mora umrijetC "kvaliteta zivota je vaznija od dugovjeenosti" i "moja pluca trpe veeu stetu od ispusnih plinova nego od cigarete" totalne su gluposti. Naravno da se mora od necega umrijeti, ali zar tosarni morate pokrenuti. Zar je kvaliteta Zivota ovisnika veca od kvalitete zivPta onoga koji nije ovisnik? Zivot je ovisnika i kraci i jll.dniji. I sarni znate kaleva su vasa pluca kad su varn i zubi i prsti zutL Kaleve Ii su vene i arterije? Jedna od najvecih lafi vezanih za pusenje jest da vas pusenje opuSta i daje varn sarnopouzdanje. PokuSaj smanjivanja broja cigareta moze vas odvesti u zarnku iz koje nikada necet~ izacL Ne postoji nista jadnije od puSaea koji nastoji smanjiti broj cigareta. To je najgori oblik mueenja. PuSac se nada da ce se naviknuti na manji broj cigareta. Jos jednom go'Vorim: pusenje nije navika, to je ovisnost. Smanjivanje broja cigareta sl1)anjit ce i vaSu sansu da konacno prestanete pusiti. Nije bimo je Ii vaS motiv novae, zdravlje ili strah. Bimo je da donosite odluku zbog sebe i da prestajete upravo sad. Pusenje nije navika ni mitak, pusenje je ovisnost i bolest.
s. vizualizacija Zelim da se pokusate prisjetiti trenutka kada ste zapalili prvu dgare tu. Ako se nemozete prisjetiti baS toga trenutka, onda se sjetite jednog od prvih ili, jednostavno, improvizirajte taj trenutak. Vidite okruzenje, sebe, Ijude ako ih je bilo. Pokusajte se sto jasnije u sjecanju vratiti u taj dogadaj. UkljuCitesva osjetila. Vidite toeno kako varn netko iIi vi sarni prinosite dgaretu ustima, stavljate je u usta i uvlacite dim. Kad ste se
Hipnoza za svakodnevnu primjenu
79
potpuno prisjetili tog dogadaja, uzimate SpuZvu i brisete ga. On sad nestaje i gubi se. Najbolji trenutak za prestajanje jest upravo sad. Ne sarno da cete prestati pusiti nego necete patiti ni od posljediea prestajanja. Donijeli ste definitivnu odluku i veselite se toj odluci. Vi viSe nemate potrebu sarni sebe gusiti. Od danas se necete koristiti nikakvim zarnjenskim sredstvima u obliku slatkisa, Rastera, biljnih bombona... Ne postoji zarnjena za nikotin. Nikotin varn nije potreban. On nije hrana, nego otrov. Cigarete ne ispunjavaju prazninu, vec je stvaraju. Zarnjenska su sredstva poput nosenja uskih cipela. Nosite ih da biste dozivjeli zado voljstvo kad ih skinete. Iskreno i odlueno zelite prestati pusiti zauvijek. Ne postoji situacija u vaSem zivotu koja se dobro slaze s puSenjem. Vi ne prekidate ovisnost 0 pusenju, nego prekidate odnos izmedu drugih stvari koje se dogadaju u vasem Zivotu i pusenja. Zaparntite: cigareta ne eini obrok, drmenje ili pice. Ona ih unistava. Nicega se ne odricete. Ne postoje istinski puSaci. Vi ste sarno jedan od milijuna. Nitko vas ne moze nagovoriti da se vratite pusenju. Pusenje je glupo i vi to dobro znate. Nemojte uz sebe imati cigarete. Nemojte izbjegavati pusaee. Nemoj te izbjegavati takav naein zivota zato sto ste pres tali pusiti. Kako je divno ustati rano ujutro osjecajuci se zdravo i eilo, umjesto zapoceti . dan s kasljanjem i teSkim disanjem. Vi ste izgubili volju za duhanom u svakom smislu, u svako vrijeme, pod svim uvjetima i u svakoj prilici i sifuaciji. Vi ste jaCi od navike pusenja. Pusenje nijc: vrijedno energije vasih misli. Vi birate dug i zdrav Zivot i ne postoje Ijudi i okolnosti koji to mogu promijeniti. Cestitarn, vi ste nepusac i ostajete to zauvijek. ..:: izlazak iz hipnoze na jedan od uobicajenih naCina (A, Bili C)
( .'
"
... Hipnoza za svakodnevnu primjenu
.......................
MRSAVUENJE I TERAPIJA. PROTIVPRETILOSTI
81
.......
Navest eu nekoliko primjera koji ee pokazati kako Su uzroci razliCiti i kolikoje specHican rad naproblemu pretilosti. KONTAKT S VLASTITIM TIJELOM
PRIMJER: Skidanje suviSnih kilograrna jedna je od najceScih, ako ne i najcesca terapija koju iele moji klijenti, pa ce stoga i moje izlaganje u odnosu na neke druge biti malo opsdnije. Mogao bih reCi da je to u 90 posto slucajeva "zenska" terapija, jer mi se sarno povremeno javi neki muskarac. Temeljna razlika izmedu ove terapije i one za odvikavanje od pUSenja jest u tome sto ova terapija po potrebi znatno dubije zadire u uzroke neCije debijine (ako je komple.tna i temeljita) i drugo, ali ne manje vazno, jest to sto je raspon .uzroka mnogo veti nego pri pusenju. Na sljedeCim primjer ima moze se vidjeti razlika izmedu pristupa kod npr. zene u sezdesetim godinarna sa 7-8 kilograrna viska i, s druge strane, kod djevojke koja je u ranim tridesetima dobila tridesetak kilograrna. Pitanja koja postavljarn u radu s klijentima su sljedeea: 1. Koliko imate kilograrna? 2. Koliko zelite skin uti ? 3. Koliko dugo imate m kilaZu? 4. Jeste Ii i, ako jeste, kako ste pokusavali skidati visak kilograrna (hipnoterapija) ? 5. Koliko puta? 6. !mate Ii zdravstvenih problema zbog kilograrna? 7. Koji je primarni motiv za vasu odluku? 8. Znate Ii uzrok svoje pretilosti? 9. S kim zivite? 10. !mate Ii podrSku? 11. Sto najvise jedete? Na sto ste slabi? 12. OpiSite mi ukratko svoju prehranu! 13. !mate Ii volje raditi sarnohipnozu 20 minuta na dan u nekom sljedeeem razdoblju? (to je vrlo bitno)
~
Imao sam dosta prilika raditi
3
mladim zenama koje su u relativno krat
kom vremenu dobile poveci broj kilograma, a medu njima je i gospoda koja je nedugo nakon porodaja (oko 2 godine) dobila 30-40 kilograma "viSka': U kratkom razgovoru dosli smo do zakljucka dase nakon. poro osjeca neprivlacno, tj. da joj.muz zamjera zbog pretilosti i ne smatra .. uzrok, morali izbaciti taj je vise atraktivnom. Naravno da smo, emocionalni dio, a zatim stvarati pozitivnu sliku
0
njoj pomoeu
cija, vizualizacija, brisanja momenata uokidaca"... Sjecam se da ta mlada sliku 0 svom ti zena u stanju hipnoze nije uopce imala nikakav Nije imala nikakvu predodzbu
0
izgleda,
tome kako
niti 0 tome kako bi trebalo izgledati kad bi bila onakva kakva zaista zeli bitt Kako mijenjati nestoo cemu ona uopce nema ni sliku, ni pojam, ni stajaliste? Za nju je bio veliki korak da uspostavi kontakt sa svojim jer joj je vee dugo nedostajao. Negdje se mora poceti, a ona je morala poceti bas tu. Nema preskaknja stepenica u rastu i razvoju.
PRIMJER:
PRKOSMUZU
u rela zene koja je imala problem 5 Nesto je drukciji tivno ranoj fazi braka. Ona je u stanju somnambulizma kroz suze priznala (jos u fazi trazenja uzroka) kako jekliznula, pobjegla u pretilost jer joj je muz nabijao na nos kako"nikada nije bio sdebelom zenskom". JecajuCi je priznala da je tada, cuvsi to, sama sebi rekla:"E bas ces sada biti:: Prkosila a zapravo je kaznjavala sebe. je namjerno'njemu da mu dokaie otkrivanja uzroka mnogo lakse raditi tehnikama vi Naravno da je posthipnoticnim sugestijama i ostalim pomoCima u hipnozi.
82
Drazen Radakovic
Hipnoza za svakodnevnu primjenu
83
... .............................................................................................................,
~
PRIMJER:
KRIVNJA ZBOG OSVETE
PRIMJER:
RODlTELJSKA ZAPOVIJED
Lena iz Zagreba dosla je na terapiju sa zeljom da smrsavL Bila je vrlo
Nisu samo zene
naocita i nije mi na prvi pogled bilo jasno sto zapravo hoce. Objasnila
sao k meni sa 115 kg, a htio je omrsavjeti na 80 kg. Nakon
mi je da zell smrsavjeti 7-8 kilograma. U takvim slucajevima cesto radim
indukcije i trazenja uzroka, priznao mi je da je cijelo djetinjstvo kod kuce
bez
dobivao zapovijed"moras pojesti sve sto ti je na tanjuru': I danas sa sez
uzroka, tako da nakon hipnoticne indukcije dajem posthip
pomoc pri mrsavljenju. Jedan je umirovlienik do
noticne sugestfje za gubitak kilograma. Struka smatra da se tako radi s
deset i nesto u mirovfni on zapravo "cuje" glas roditelja koji mu govore
klijentima s 10 do 15 kg"viska~ a kod onih iznad toga trebala bi se izba
da se nista ne ostavlja. Tad smobili spremni pokrenuti se s mrtve tocke.
civati emocionalana pozadina. Na drugom susretu, tjedan dana poslije,
Pet tjedana nakon nasega zadnjeg susreta dosao je na moje predavanje
odlucio sam ipak istraziti uzroke. Odjednom je briznula u plac. Pocela je kroz suze govoriti da se udala samo zato da se osveti svojemu bivsem muzu kojega jos uvijek jako volL Rekla je da je on nasao drugu i ostavio Je osveta bila .njena
udaja~
Kao da ga time kaznjava. Zbog
toga ima osjecaj krivnie i .liieci· aa biieaom u hranu.
PRIMJER:
PRETILOST JE TRAZILA PAZNJU
Mlada djevojka dosla je u moj ured sa zt;ljom da zapocne s programom jer je imala izmeau 25 i 30 kilograma viSka. Pretilost je prati od djetinjstva. Buduci da je potjecala iz imucne, ali u nekim shvacanji ma ipak vrlo konzervativne obitelji, njezin je problem bio da je u obitelji trazila paznju i Ijubav pokraj starijeg brata (u tradiciji musko dijete ima status "poluboga~ a djevojcica je .tek tako") .
5 obzirom na to da nije imala status, odlucila je odmalena da ce pre komjernim hranjenjem biti "uocljivija" svojima. Uz to su vjerojatno i nr"hlcrn;
za
koje pretllost donosi, a vezani su za zdravlje, dodatni bodovi Ona ima tai obrazac
podsvjesnom programu. l\laJpnJe smo ga"razbijali"mijenjajuCi ga novim.
u program, a
u jednu od zagrebackih gradskih knjiznica. Bio mi je odlicna reklama u knjiznici jer je smrsavio 4-5 kg (to je lijep rezultat, stendencijom nastavka smanjenja tezine i reprogramiranja), aza njegov konacni cilj dati smo mu godinu dana. Pred svima je rekao kako su se ublazili grcevi u nogama koji su nastati zbog njegove tezine. U njegovu slucaju sve je teklo vrlo
MrSavljenje i popratn!'l industrija danas su biznis broj jedari u svijetu. Dovoljno govori sarna cinjenica daje jos prije desetakgodinaindustrija mrSavljenja vrijedila 50 milijardi dolara godiSnje, a industrija prehrarn benih dodataka oko 23 milijarde dolara. Danas je ta svota nesumnjivo i veca. Pojavljuju se gotovo svakodnevno nove i "provjerene" dijete. S druge strane, statistike zorno pokazuju da je 91 posto dijeta neuspjdno, tj. da samo 9 posto uspijeva. Svima koji su neuspjdno pokusavali s di jetarna poznato je da nije problem skinuti odredeni broj kilograma u kratkom vremenu, nego je pravo umijece zadrhti zeljeni, zacrtani broj kilograrna. Kod t.akvih brzih dijeta zapravo gubi se miSicno 00 vO.i voda, a najceSce pri prestanku dijete odmah vratimo vodu bez miSicnoga tkiva i "zalijepimo" nove masne naslage, vjerojatno uz ki logram-dva vise od teiine prijedijete. Ne zelim ovdje suditi raznim dijetarna, prepustarn svakome da sam odluCi "kojim putem krenuti i naCi put prema sreci". Iz osobnog iskustva mogu preporuciti prehranu
" 84
Drazen Radakovie
po zoni dr. Barryja Searsa i smatrarn da je odlicna i funkcionira kod svakoga, jer to nije kratkotrajne dijeta, vec nacin prehrane. Uz tomi se sviaa i test intolerancije nahranu~Podsjecarn da mrSavljenje nije utrka na 100 metara, nego maraton u kojem ne sarnoda fiziCki ukla njate visak kilograrna vet je nuzno promijeniti "prograrn"u podsvijesti u kojemu je i stavo hrani i prehtani, aktualni pojarn 0 vlastitom tijelu (u trenutku pocetka hipnoterapije i nakon ostv~renja cilja), nauciti prepoznavati najcdce okidace zbogkojih bjeZimo u hranu... Citirat cu australskoga strucnjaka dr. Briena Roeta koji kaze: "Zivimo od jedne tretine hrme koju pojedemo. Lijecnici i orgailizatori raznih dijeta five od druge dvije trecine. Ako zivot predocuje putovanje, onda je prekomjerna debljina nepotrebna prtljaga koja to putovanje kvari." Nijedna divlja Zivotinja, cak ni mesozderi, nikada ne jedu sve sto im je na raspolagnju sarno zato da "pojedu sve do kraja': Ako uhvate plijen, mesozderi pojedu sarno onoliko koliko im je potrebno. Gotovo cijelu strvinu ostavljaju i vracaju se tek kada ponovno ogladne, bez obzira na to sto imaju obilje hrane ispred sebe. Tako nikada necemo vidjeti debelu zivotinju, izuzevsi onu u cijem je hranjenju udjela imao covjek. Gledao sarn u SAD-u testiranje Ijudi pri objedima. I~pred njih stav Ijali bi uobicajene kolicine hrane, sarno bi im prije toga zavezali oci. Rezultat je bio da su, u pravilu, pojeli mozda upola manje nego kada su isti obrok jeli otvorenih ociju. Bili su, u pravilu, ugodno iznenadeni kad bi nakon skidanja poveza shvatili da su siti s onim sto supojeli. Iz toga bi mogli zakljuCiti da su narn cesto "oCi gladnije od zeluca". Univerzalnog recepta za kontrolu tjelesne tdine nema jer su i uz roci debljine i bijega u hranu razliciti. Svima narn je poznato da dijete od roaenja placem izraZava potrebu za hranom. Problem nastaje kada place zbog drugih razloga, a mi mu, dajemo mlijeko ili neku drugu hranu kako bismo zaustavili plac. S vremenom, dijete pocne uzivati u paZnji koju dobije hranjenjem. Stoga cesto i u odrasloj dobi neld Ijudi rabe hranu kao bijeg od zivotnih izazova. Kroz neke od slj~decih prim-
Hipnoza za svakodnevnu primjenu
85
jera iz vlastite prakse navest eu neke od uobicajenih nacina na koje . Ijudi hranom kaznjavaju sebe i druge (npr. zivotne partnere), privlace paZnjti svojih najbliZih u zelji da ih primijete, ,;dokazuju sebi i drugi rna neSto i odclavaju prograrne "mora pojesti sve sto je na tanjuru" i "ima toliko gladnih Ijudi u svijetu, a ti se razbacujd hranom". Kao da ce gladnima u Africi ili negdje drugdje u svijetu biti bolje ako mi os tavimo neSto hrane na tanju~u i ne pojedeno sve do kraja. No, istina je da neld ljudi zaista zive da bi jeli, umjesto da jedu kako bi mogli zivjeti. No, jedna od stvari koju klijenti trebaju naueiti kod sebe jest pre poznavati i razlikovati momente emocionalne gladi od momenata stvar ne fiziCke gladi. FiziCka glad, nairne, osjeca se dok je jos slaba i postupno postaje sve veea. Nekoliko klijenata povjerilo mi je kako osjetaju bol i gre u ZeluCll, kojimogu ublaZiti jedino ako se dobro natrpaju hranom. Taj je osjeeaj psihosomatski. Za razliku od fiziCke, ernocionalna glad nastupa naglo, odjednom. To su'Situacije kada nas netko ili neSto "izbaci iz taleta. Da bismo se bolje osjeeali, tada traZirno zadovoljstvo u hrani. Te mo mente, meau ostalima, treba za pocetaknaueiti kod sebe prepoznavati, a potom ih i otklanjati, uz vlastitu unutarnju sarnoko~trolu. Jedan od najpoznatijih arnerickih hipnoterapeuta PatP McKenna kaZe: "Nije vasa krivnja ako ste debeli, krivnja je u prograrnu koji imate u glavi." Jedan od najbitnijihelemenata za kvalitetan poeetak mrSavljenja takoder je da se klijent nauei dobro osjeeati u vlastitom tijelu. Takoder, treba se oslo boditi i zablude da je mclavjeti "jako teSko~ Buduti da je mrSavljenje proces (nemojmo zaboraviti da kilograrni nisu niti doSH preko noti), ono zahtijeva trud, vrijeme, .motiv, zelju i sprernnost na promjenu. Kako biste se u to uvjerili (ne mene, vee sebe), preporueujem da dvadesetak minuta na dan odvojite za sarnohipnozu, po mogucnosti svakodnevno. Koristi su visestruke: 1. izgradnja sarnopouzdanja i snage volje, 2. razurnijevanje olddaea, najcdce u obliku osjetaja krivnje,
sarnosazaljenja i Ijutnje,
1
I .~
,.::,.
86
Drazen Radakovic
3. razvijanje svijesti 0 vlastitu djdu, sada i nakon ostvarenju zdjenog cilja, 4. uklanjanje prograrna uglavi "ne vrijedim i ne zasluzujem': 5. proces opustanja u sarnohipnozi poscije zarnjena za bijeg u hranu, 6. k:valitetnija borba sa svakodnevicom i stresom. Navest eu neke od najcesCih "mana" u prehrani ovog podneblja. Ko risno je imati ih na umu pri sarnohipnozi. A) Prosjecni obrod u nasem podneblju sadriavaju previSeugljiko .hidrata, a premalo bjdancevina. Uzimarno previSe kruha i djesra, cak i ako se iiuzmu kolaci i slatkisi. Kolicinu ugljikohidrata u prehrani tr,ba kOrigirati i po potrebi smanjid ako se zde istopid kilograrni. B) Pijemo prernalo vode. Klijenri cesto izjavljuju da piju casu vode na dan, katkad cak ni toliko. Refleks zedi s godinarna se gubi, ali to ne znaci da:ne trebarno piti vodu. Smatra se da odrastao covjek treba popiri vode u kolicini oko 4 posto svoje ukupne tjelesne tdine. U svojem prograrnu trahm minimalno dVije litre vode ~a dan.
e) lzbjegavarno i klonimo se masti kao da je ona glavni uzrok de bljine. Mast u malim kolicinama sudjeluje u razgradnji tvari u nasem, organizmu. Jedan mladiC, teiak oko 160 kilograma, rekao mi je da nisam prvi kOjimu je to savjetovao. lstu mu je stvar rekao i njegov lijecnik, a ostao je sokiran jer je mislio da bas zbog svoje pretilosti, treba izbjegavati masti. Masti su i kikiriki, IjeSnjad, bademi, masline, vrhnje, maslac, sve vrste ulja i masri, majoneza ... D) Jedemo premalo vota i povrea, a, s druge strane, "neoprezno" konzu~iramo industrijske sokove; kole i alkohol, koji su izra zito kaloricni. Na primjer, casa piva sadriavavise kalorija nego 3 kilograma zdenog radica, a hsa kole 'vise nego 700 grarna cvjetace.
Hipnoza za svakodnevnu primjenu
87
E) NajviSe grijeSimo u nepotrebnim meduobrocima U obliku cipsa, cokolada, pedva... Sarni sebe uvjeravarno "to je nista", a upravo narn ta navika stvara viSakkilograrna s kojim se kasnije borimo. Takve narnirnice treba uzimati uz obrok i umjereno, ako zelimo bid vitki. F) Jede~o brzo, ne prozvacemo hranu i usporedo s obrokom gledamo TV, ciramo novine ... Ako uz obrok radimo neke druge poslove, pojedemo neusporedivo viSe nego kad bismo bili kon centrirani sarno na hrantt. Tada jedemo brfe i iskljucujemo "unu~ tarnji senzor" koji narn kaze kada smo sid. G) Vezano uz prethodno, cesto se prejedamo, tj. jedemo dok "ne puknemo". U pravilu, ne razvijarno osjecaj kada nam je stvarno dosta hrane. Prestajemo jesd tek kada ne mozemo viSe disati, a tada smo, u pravilu, vee davno presli prag potrebne kolicine hrane. Neki strucnjaci slozit ee se i s tim da je losa navika leci i zaspati nakon obroka. Nakonpopodnevnog odmora ceSee dolazi'do zatvora i hrani treba viSe vremena da se probavi. Mnogo bolje izdravije od ldanja i spavanja jest 10 minura hoda nakon obroka. lzreka "i pas legne da se hrana slegne~ po mojem misljenju, ne stojL Takvim naSim prehrarnbenim spedficnostima treba prilagodid i sa'tnu terapiju. lako postoje neke poveznice za sve kulrure, ne mozemo u potpunosti preuzeti posthipnoticne sugestije iz nekih zapadnih iii istocnih kultura. Stoga eu opisari "nasu" terapiju za skidanje kilograrna. Preporucujem je, svakome tko je zeU prakticirad, naravn6, uz sitne preinake i prilagodbu svakome posebno (sugesdje se mogu snimiti i preslusavati). Podsjecarn dasi u terapiji prije posthipnoticnih sugestija (samog tretrnana ili seanse) mozete ponoviti (ili preslusati snimljenu) hipnoticnu indukciJu koja je temelj za otvaranje vrara podsvijesti. Iza berite si neku ad predloienih ili kombinadju viSe rijih.
,> ~
88
Drazen Radakovic
Hipnoza za svakodnevnu primjenu
Kompletan program tecaja mrSavljenja, 3tretmana 1.SEANSA obvezna hipnoticna indukcija (npr. A, C, D, F, I, J, K, neka vasa kombinacija ili pak "gotova" indukcija)
Odlucili ste skinuii kilograme i nitko, nikad i nigdje ne moze pro mijeniti tu vaSu odluku. Ustrajni ste u tome i zato darujete svom tijelu . pravo da bude lijepo, vitko i privlacno. Zbog svojegviSka kilograma ni ste krivi vi, nego vasprogram koji nosite u sebi. Promijenimo gao
1. vizualizadja v
.
89
vuee k sebi. Malo-pomalo u/azite u nju i vaSe se tijelo stapa s njom. Clava . ulazi u glaVu, vratse stapa s vratom, ramena u ramena, grudi... trbuh. Ako slueajno ne ide, zapinje zbogne(ega, ustrajte i udite u sliku. Ostanite u njoj neko vrijeme (stanka oko 1 min). Od danas cete imati 3-4 redovita obroka na dan. Nakon svakog obroka osjecat cete sitost i znat cete, da niSta necete jesti d,o sljedecega redovitog obroka. Ako ipak osjetite zelju zameauobrokom, udah nut cete, zatvoriti oci, reti sebi "NE" i odustat cete od meauobroka. Odlucili stepreuzeti kontrolu nad hranom, umjesto da hrana preu zima kontrolu nad varna. Uzivate u hrani i jedete gotovo sve sto vo lite, sarno smanjujetekolicinu.
•
Zelim da zamislite kako se nalazite na vrhu masivnoga, drvenog stubiita. Osjeiate drvo pod nogama. S vaSe se lijeve ~trane nalazi ograda. Ona je takoder od glatkog drveta. Primite se za ogradui osjetite drvo pod rukom. Ispod sebe vidite deset stuba. Krenut eete niz tih deset stuba i sa svakom eete ulaziti sve viSe u sebe, opustati se i voijeti svoje tijelo jos viie. Idemo... s desete na devetu... opuState sejos viie... pa na osmu... jofste opuSteniji... sedmu... festu... cujete drvo kako vam fkripi pod nogama... petu... sve ste opufteniji u svojem tijelu... cetvrtu... drvo skripiivolite taj zvuk... treiu... drugu... taka uZtvate u svom tijelu i spustanju... prvu. Dofli ste na dno masivnoga drvenogstubiSta. Ispred sebe vidite vrata koja vode u sobu. Osjeiate daje to baSvaSa imaginama soba i da s~ u njoj osjeiate lijepo. NeSto vas vuce k njoj. Prilazite vratima, otvarate ih i unutra je zaista soba baSpo vaSoj mjeri. Stvari su rasporedene baSpo vaSem ukusu, odnamje1taja do najsitnijih detaija. Okreiete se i uzivate u pogledu na svoju sobu i na osjeeaje koje ona izvlali. iz vas (stanka oko 1 min). Sada ugledate sliku na zidu ispred sebe. Na toj slid ste vi. Naslikao vasje neki nepoznati umjetnik upravo onako kao daje sluSaogovor vaSe duse. To nije onakva slika kakvom vas mozda vidi netko drug; vei onakva kakvu vas vidi vaSe sree. Osjeiate i fluid i energiju kojom zracite. Zagledali ste se u sliku toliko da vas ona
2. vizuaJizacija . Zelim da zamislite omiijeni obrok ispred sebe. Moze imati i predjelo, juhu, glavno jelo, prilog, salatu, desert iii voce. Dakle, ispred vasje sve one sto volite. U buduCim vjeibama .hipnoze iii samohipnoze mozete mijenjati taj obrok. Sada zamislite da jedete svoj omi/jeni obrok, ali samo do pola iii najviSe malo preko toga. Poput ijudi kojima se radi eksperimenta iJezu oci i nakon toga svoj obrok pojedu najviSe do pola, dokazujuei onu da su oli.gladnije od zeluea. I vi tete pojesti samo toliko. Bit eete zadovoijni manjom koliCinom hrane. Uzivajte. (stanka oko 1 min) Ponosno odgumite tanjur od sebe zato Ito kontrolirate situaeiju. Jest cete sarno onu hranu za koju u svojem umu znate da je dobra za vas i za gubitak kilograrna. Izbjegavat cete cips, peciva, slatkise, .. . stapite i ostale slicne stvari, pogotovo u meauobrocima. U okviru redovitog obroka mozete uzeti pondto od navedenog. Jest tete sarno onoliko koliko varn je potrebno da zaddite vitkost i privlacno tijelo. I,sarni znate da postoji sarno jedan nacin da izgubite kilograrne, a to je da uno site manje kalorija nego prije. Nuzno je ostvariti stalnu kontrolu nad svojim navikarna jela. Prvi i osnovni uvjet za postizanje
,t"
, 90
Hipnoza za svakodnevnu primjenu
DrazenRadakovic
...
idealne teiine jest ljubav prema sebi. Morate voljeti sebe. Neki ljudi ne voli sebe iz raznih razloga. Zato sto ne vole sebe, osjetaju da nisu vrijedni imati zeljeni broj kilograma.
3. vizualizadja Zelim da zamislite broj kilograma koje zelite imati. Vidite taj broj ispred sebe. Osjetite kako broj pulsira) kako je ziv. Vidite ga u svojoj omiljenoj bOji. Dok promatrate taj broj) polako se identificirajte s njim. Osjetite njegovu snagu. Driite se toga broja barem dva tjedna. Poslije ga mozete preoblikovati svaki tjedan ako zelite. Pogledajtega sa svih strana: odozgo) odozdo) s lijeve i desne strane) kruzite oko njega... Udite u njega. Pokusajte ga docarati kao 3D. (stanka oka 1 min) UVijek eete jesti vrlo polako, osjeeat eete sitost kad pojedete manju kolicinu hrane nego 'sto ste to cinili prije. Proces probave hrane poiinje u ustima i vi to dobro znate. Ista kolicina dobro prozvakane hrane zna,t no manje optereeuje zeludac od one koju nismo prozvakali, vee smo je same progutali, cesto uz neke druge aktivnosti s urnanjenom svijeScu. Upravo zbog toga za vrijeme jela necete citatinovine, gledati televiziju ili pretraiivati internet. Na taj nacin oblikujete naviku da jedete stvari dobre za vase tijelo. A vaSe tijelo i vas urn sve se viSe prilagoduju toj navici. /,_c
//"'
4. vizualizadja//
/
Zamislite da imate wustima zalogaj hrane koju volite. Osjetite njezin okus u ustima i pocniteje zvakati, za pocetak 20 puta. Brojite u sebi od} .do 20 dok zvacete. Osjetite kako hrana u vaJim ustima mijenja okus iii se topi (ovisi 0 tome sto »zvacete lsto to ucinite sjos dva zalogaja iste ili razlicite hrane. Uzivajte. JJ ).
Ako provodite samohipnozu, raditeili snimite i sljedece (ako radite s hipnoterapeutom, on ce sam izabrati nacin za izlazak iz hipnoze).
~ ~
91
........ .
Nastavit cete savjesno vjeibati samohipnozu sto ceSce, svakog dana. I svaki put poslije vjeibe, osjecat tete se smireno i zadovoljno. Samo u nekoliko sekundi bit cete tako duboko u sebi, jos dublje nego sto ste sada. Sve sugestije koje cete sidavati djelovat ce jos jace i intenzivnije. Sto god naredite svojem umu da postigne, mod cete postici. Bit cete vrlo uspjeSni. Uzivat tete u svomuspjehu. UZivat tete sto svakim da nom postajete sve privlacniji i sto ste iz dana u dan sve vise pravi vi. Brojite od 1 do 5 i sa svakim brojem bit tete sve budniji i odmorniji. 1 - Polako napusate ovo stanje. Slusate svojedisanje i malo-pomalo izlazite iz hipnoze. 2 - Jos se viSe diZete premagore. Vasa je budnost sve vece i veta. 3 - Osjetate se sve bolje. Dobri osjecaji preplavljuju vaS urn, tijelo i
duh. 4 Nemate nikak:vih neugodnosti. Gotovo ste budni. 5 - Budnl ste, svjeii i odmorni. Otvorite oci. KRAJ 1. SEANSE
2.SEANSA Obvezno hipnoticna indukdja (moze isto kao u prvom tretma nu), ali nije nuzno - budite kreativni i promijenite je ako zelite. Od svih stvari kojima se bavite, sada je vas prioritetni cilj.postiza nje idealne tdine. Kad postignete zeljenu teiinu, jest tete same ono liko koliko je potrebno da odr~ite svoje tijdo privlacnim i vitkim. Postajete svjesni kako vase tijdo izgleda sada i kako ce izgledati kad . postignete zeljenu teiinu i izgled. Ova je svjesnost nuzna kako biste postigli zeljenu teiinu i, sto je jos mnogo vaznije, da biste tu tdinu . , zaddali.
.
U
k
.!
,~
:.
92
Hipnoza za svakodnevnu primjenu
DraZen Radakovic
s. vizualizacija
:1t1
Zelim da viditesebe u ogledalu onakvim kakvi sadapostajete. Vidite sebe sa svojom idealnom teiinom. Promatrate svoje tijelo,lakocu skojomga no site. Odusevljeni ste. Nosite odjetu za nekoliko konfekcyskih brojeva maitju od danaSnje. Divite se sebi i beskrajno uiivate u svojem tijelu. Okretete se najednu pa na drugu stranu. Prelazite rukama prekosvojih prsa, struka, bokova...Jako ste si lijepi sa svojom idealnom teiinom. (stanka 1-2 min) Varna je vas ciIj postizanja idealne tefine vrlo bitan i ponovno varn nagIasavarn da, jednom kada je postignete, oddavat cete je lagano sarno umjerenom prehranom. Svi koji imaju tdkoca sa suvisnim kilo grarnima, pa vjerovatno i vi, imaju neke narnirnice na koje su "slabi". Najcdce su to neki od slatkisa (cokolada, kolaci, sladoled...), neke grickalice (cips, stapici...), razne varijante nezdravm i kaloricnih um jetnih sokova,~. fast-food, razna peciva (krafne, kroasani...).
6. vizualizacija Zamislite da stavljate u usta namirnicu na koju ste slabi. Ako ih imate vise, sad izaberit~jednu, a u sljedetim tretmanima moiete ih mijenjati po ielji. Na svoje iznenadenje i zaprepaStenje, osjetite kako hrana koju ste stavili u usta ima odvratan okus, poput pokvarenih jaja. Diie vam se ieludac na smrad koji ste stavili u usta. Mislite da je greJka pa nastav ljate. SljedeCije zalogajjos odvrtttniji od ovoga preihodnog i zamalo ste povratili.. Osim okusa pokvarenih jaja, osjdate i najomraieniji Okus ili neki zaCin koji ste kusali u svom iivotu. Cak se blago stresete odgadosti koju ste stavili u svoja usta. Pamtite ovaj okus u ustima i odustajete od svoje dosad omiljenenamirnice. . Time ne sarno da prekidate ovisnost 0 hrani u prekomjernoj kolicini, nego prekidate i vezu. izmedu okidaca zbog kojih cesto bjefite u hranu. Kada malo razmislite, pada varn na pamet nekoliko situacija zbog ko jih ste uzimali hranu, uinjesto da ste prepoznali emocionalnu poza dinu svojega bijega uoralno zadovoljstvo.
•
93
7. vizualizacija Pokusajte se sada sjetiti neke od situacija u kojima se niste dobro osjetali i~umjesto da ste se suocili sa svojiin osjetajima, sa samim sobom, pobjegli ste u hranu. To moie biti u vasoj bliioj ili daljnjoj prollosti, nije uopee bitno. BaS vam je on ili ona ilao silno na iivce, moida ste bili ljuti i na sebe, tuini zbog dogadaja koji su se dogodili i vi impul zivno bjeiite u hranu. Tocno, u dubini duse osjetate da to nije to, ali ne moiete si pomoCi. To je jace od vas. Vidite sve sto vidite, cujete sve sto cujete i osjetate sve fto osjetate. Istodobno se pojavljuje lose mifljenje 0 samome sebi. Nakon fto ste osvijestili sve aspekte tog dogadaja ili situ acije, uzmite spuivu i jednostavno prebrifite tuslikf.l. ili film. Zatim se pokusajte sjetiti josj.ednoga slicnog dogadaja i ucinite isto... (stanka od 30-ak sekundi) i jos jednog (stanka od 30-ak sekundi) i ponovno ga izbrifie. Sada kad ste obrisali ove 3 situacije (ako ste se sjetili manje od 3, nije bitno), moiete laMe i brie prepoznavati okidace spomoeu kojih ste bjeiali u hranu, a ubuduce netete. Ponosni ste na sebejer ih sada u startu neutralizirate i eliminirate. Svatko bi na dan trebao popiti najmanje 8 cas::!: v~de. Voda ispire toksine i razbija stanice masnoce. Toliko je osvjeZavajuca i ukusna, vase tijdo privlaci takvu vodu i voda privlaci njega. Devedeset posto na.seg tijela i jest sarna voda.
8. vizualizacija Jutro je. Ustali ste. Prilazite stolu za kojim objedujete. Zamislite caSu osvjeiavajuce vode na njemu. Uzimate je u ruku i ispijate. Dok to radite, osjeiate se predivno i zdravo. Obnavljate i Cistite svoje stanice. Ispirete ih od toksina. Sada su prosla dva-tri sata i imate golem poriv da ponovno priultite svojem tijelu regeneraciju i cifeenje. Ponovno uztmate vodu u usta i uiivate u njoj. Sada zamislite i treeu situaciju nekoliko satiposlije... .cetvrtu moida nakon mcL... petu jos malo poslije....festu... sedmu negdje oko vecere... i osmu pred kraj radnog dana... Osjetate Sl: prekrasno nakon
,~
:..
94
Hipnoza za svakodnevnu primjenu
Drazen Radakovic
dok to radite i jedva cekate da to ponovite. Dok hodate, osjdate kako rade mifici vafih nogu, bokovi, struk, kako se micu ramena, ruke... Uiivajte... (J-2 min)
toliko ispijene vode. Voda regulira i vaSu tjelesnu teiinu osim toga fto cisti vaS organizam. Ako ste imali i glavobolje, nakon vde kolicine vode one bi se trebale u najmanju ruku smanjiti.
Da bismo uspjeli ostvariti kvalitetnu promjenu, moramo najprije pri~ hvatiti postojeee stanje. Postojete stanje podrazurnijeva prihvaeanje tijela upravo onakYim kakYo jest sada. Najgora stvar koju mozemo sebi uCiniti jest da zavaravamo sami sebe laZnom slikom 0 sebi. VaSe tijeloje hram vaSe duse i, da biste vjerovali sebi i pokrenuli se, morate se i prihvatiti.
Brojite od 1 do 5 i sa svakim brojem bit eete sve budniji i odmorniji. 1. Polako napustate ovo stanje. Slusate svoje disanje i malo-pomalo izlazite iz hipnoze. 2. Jos se viSe dizete nagore. Vasa je budnost sve veee i veea. 3. Osjeeate se sve bolje. Dobri osjeeaji preplavljuju vaS urn, tijelo i duh. 4. Nemate nikakYih neugodnosti. Gotovo ste budni. 5. Budni ste, svjeZi i odmorni. Otvorite oci.
KRAJ 2. SEANSE
1.SEANSA Isticem nuznost hipnoticne indukcije (isto kao i za prethodne dvi je seanse, sami izaberite ako zelite neku Iiovu indukciju). KreeuCi se barem urnjereno, svom tijelu saljemo poruku da ga volimo i prihvaeamo. Na taj naCin pokazujemo mu koliko ga postujemo. Stara poslovica kaZe: "U zdravom tijelu zdrav duh." Ako ne volinio vlastito tijelo, ne volimo ni sebe i ne mokmo ocekivati ni od drugih da nas vole i prihvaeaju. . 9~ vizualizacija
Vidite sebe kako radite najmanje 3 000 koraka na dan. To moida'za vas danas zvuCi puno, ali to je samo 10-15 minuta hoda na dan. Kad tako razmifljate, to je mnogo prihvatljivije i sada s lakocom i uiitkom hodate i ponosni ste na sebe. Osjdate kako odajete poftovanje svomtijelu
95
•
10. vizualizacija Zelim dazamislite sebe ispred ogledala, takvi kakviste sada. Pomislite na tri detalja na svojemu tijelu koji vam se ne svidaju zbog vase preti losti. PromatrajuCi i osjdajuCi svaki od fih dijelova tijela, za svaku od tih tocaka na sebi recite sami sebi: 1 prihvacam... na sebi i svom tijelu 2 prihvacam... na sebi i svom tijelu 3 prihvacam... na sebi i.svom tijelu. , Zafim se jof jednom pogledajte i kaiite si misleCi, promatrajuCi i ·osjeiajucisvaki dio: prihvatam svojuglavu... prihvatam vrat... prihvacam grudi... ramena... trbuh... noge... stopala... Cestitajte si. Od jedne treeine hrane koju pojedemo Zivimo mi, a od dviju treeina lijecnici i farmaceutska industrija. Zabluda je da je mrSavjeti posebno tdko.Jos jednom ponavljam,vaSa pretilost nije vaSakrivnja, vee je krivnja u programu koji imate u svojoj glavi. Um ima vaZnu ulogu u odrZavanju, ali i smanjenju tjelesne tdine. Vee sam napomenuo da cesto uzimamo hranu iz psiholoskih razloga i njome rjeSavamo emocionalne tdkoee. Uvjeren sam da pretjerana briga oko smanjenja tjelesne tdine usporava metabolizam, sto tada usporuje i mrsavljenje. Osobe kOje'se stalno vaZu stvaraju shemu jelo briga. Svoju tjelesnu tdinu kontrolirajte najvise jednom na tjedan. ..
r I T - I i
l r 'I
I: I
,
'~
,f
I
,';.
'
96
Hipnoza za svakodnevnu primJenu
Draien Radakovic
97
................... .................. .
~
lavrina vizualizacija
11. vizualizacija U vaSem postizanju idealne tezinepomoci ce vam i identijikacija s ne .kim;tfelesnim m:orom "ka"O "ft{fjt! "Os{fua'iswga'spola: 'Z-elim 'd/{ zitmislitlfir".: predsebe na stolici osobu k~joj se na neki nacin divite iIi, akoje to pretefka rijec, ondaje barem duboko poftujete zbog njezine vanjftine, tj. tjelesnog izgleda. Pokusajtejepromatrati s osjetajem poftovanja i identijicirajte se s njom tako da se stopite s njom kao fto ste to uCinili sa svojom slikom u prvoj vizualizaciji iz naSega programa. Stopite svaki dio svojega tijela s tijelom te osobe. (stanka 2-3 minute) Mdavljenje nije, sportskim rjecnikom rc::ceno, disciplina sprinta na metara, vee je to maraton. Upravo zbog toga i ne forsirarno brzi rezultat koji bi isto tako brzo nestao, rasplinuo se i propao. Teinjom prema idealnoj teiini pokazujete Ijubav prema sarnome sebi, koju ste zbog Zivomih okolnosti zapostavili u odnosu na posao, obitelj, pri jatelje... Neki Ijudi iz vaSe okoline podrZavat ce vas u vaSem nastojanju, dok ce se drugima to manje svidati jer ce lakse manipulirati varna dok ste "jadni i debeli" i takve ce vas lakse trpati u svoje mentalne ladice. Ovi prvi iskreno ce se radovati s varna, dok ce drugi prevaliti preko usta da im je drago. Iskrenost prvih, kao i neiskrenost drugih, lako cete prepoznati.
12. vizualizacija Zelim da zamislite tri osobe za koje ste sigurni da vas vole ipodr:&avaju u svemu sto finite, koje vas bezuvjetno vole. To su vjerojatno vaSi najmiliji poput djece (mozda roditelja, brace; sestara, intimnih partnera...). Da kle, nadite trojicu (kratka stanka). Sada zamislite da ste u kozijednog od njih i da promatratesamogsebe. Osjetite ljubav koju on/ona osjeta prema varna. Osjetite zelju i podrfku kojom vas daruje iz srca promatrajuei vas. (stanka od oko 1 minute) Zatim zamislite da ste u kozi druge osobe i ponovno promatrajte sebe s mnogo ljubavi koju ta osoba osjeta prema vama. (stanka od oko 1 minute) Potom pak zamislite sebe kao zadnju od fih triju osoba i pogledajte sebe na isti nacin. (stanka odoko 1 minute)
~"';
Zavr!nom vizualizacijom koristimo se u kasnijojjazi rada na sebi. a) Vidite sebe kako izgledate za dva tjedna. Izgubili ste nekoliko kilo grama, ali uzivate u sebi; svojem tijelu i osjecate da reprogramiranje polinje. Sve se bolje osjetate. (stanka od 30-ak sekundi) b) Vidite sebe kako izgledate za mjesec dana. josste viSe smrfavjeli. Us vajatepoma,lo novipodsvjesniprogram ijo! vile uzivate u sebi, svom tijelu i lakoCi kojom ga nosite. (stanka od 30.. ak sekundi) c) Vidite sebe kako izgledate za 3 mjeseca. (Ako osoba ima 10-15 ki lograma vi!ka, ovo je zadnja psihicka slika, a ako je teza od toga, dodajemo joljednu iIi dvije, jer treba proti vile vremena da bi se kvalitetno doflo do zeljenog rezultata.) Sadaje vaSe odu1evljenjejof malo vetejer ste vetpotpuno promijenili svoj pogled na svoje tijelo, opuJtanje, prepoinajete sve obrasce zbog kojih ste bjezali u hranu, volite svoje tijelo... Mozaik sugestija, slika i jilmova lini svoje i mi jenja vam zivot u potpunosti.}o! ste mr!aviji. Mozda ste vetdostigli svoju idealnu te:&inu. (stanka od 30-ak sekundi) ~ d) (za one s viSe od 15 kilograma vi!ka) Vidite sebe kako izgledate za 6 mjese.. Vile nema ni ranijeg odu!evljenja jer ste vet zaboravili kakoje izgledao vaSstariprogram. Vee ste na pragu iIi ste dosegnuli svoju idealnu te:&inu. (stanka od 30-ak sekundi) e) (za one s vile od 30 kilograma viSka) Vidite sebe kako izgledate za godinu dana. Potpuno ste drugi covjek sa sasvim novim pro g:amom. {stanka od 30-ak sekundi} Izlazak iz hipnoze na jedan od naCina s brojenjem od 1 do 5 iii 10 uz sugestiju polaganog izlazenja iz hipnoze sa svakim brojem.
,,).
Hipnoza za svakodnevnu primjenu ................................
FOBIJE ........................1. ................... .
Put iz krize vodi kroz krizu
Z. M. Slavinski Sto vile neJto potiskujeI, to vile ijace odskoci.
Z. M. Slavinski Fobiju definiramo kao "ekstreman", "abnormalan" strah. To je tra jan, intenzivan i iracionalan strah od nekih aktivnosti,stvari, situacija, ili zivotinja. Glavni simptom ove teskoce jest pretjerana i neo pravdana zelja da se izbjegne podraZaj od k9jegse strahuje. Razlika izmedu fobije i straha jest u tome sto strah dolazi postupno, cesto ga mozemo i kontrolirati, dok fobija eksplodira naglo, odjednom. Blago dat je hipnoze u tome da: se promjena stanja dogada u podsvjesnom umu. Fobije su, u pravilu, najeeSce zapisane u nasemu podsvjesnom umu koji je, poput videokamere zabiljdio sve, apsolutno sve sto smo bilo bda i bilo gdje prozivjeli. Pri radu na strahov:iina, tj. fobijama, najeeSce se primjenjuje tehnika tzv. hipnoticne regresije. To je tehnika vraeanja na prethodne situ acije, dogadaje ili traume kako bi se na emocionalnoj razini ponovno proZivjele upravo te stvari zbog kojih se ipojavo "oziljak" na psihi po jedinca. U stanjima somnambulizma (duboke hipnoze) ponekad su vrIo oCiti znakovi da se ranije traume. vrlo intenzivno proZivljavaju, uz .ubrzano disanje, izljeve placa, spustenu donju celjust, greenje cijelog tijela (jueer mi se jedna klijentica toliko greila i vrtjela po stolici da je nogom strugala zid, uz tremor ruku, kocenje misiea...). Katkad klijenti na racionalnoj razini znaju zbog cega osjeeaju golem strah ili fobiju, ali to im ne pomaze da se viSe ne boje. Kao kad nekim zenama koje se
99
boje npr. miSa kazete da se nemaju cega bojati bda ga vide. Hocete Ii im time pomoei? I kad znaju da se "nemaju zapravo cega bojati". strah i dalje ostaje. Ako je osoba doZivjela traumu. ona to u sebi drzi kao ogradu, zaStitu. oldop i izbjegava sve· tak.ve i slicne situacije u svojem . zivotu. Jos jednom napominjem da se trauma treba proZivjeti na emo donalnoj razini jos jednom (ili nekolikoputa. ako je potrebno) da bi se emocionalno ozdravilo. Emocionalno sjeeanje mora se svesti na cinjenicno. Rad na fobiji najeeSee sadriava sljedece korake:
a) razgovor, intervju,
b) hipnotienu indukciju.
c) emocionalnu regresiju (povratak na "traumu")~
d) povratak iz regresije,
e) smanjivanje osjedjivosti (postize se s vraeanjem u sljedeeu re
gresiju, traumu. ako je ima, iii na "desenzibiliziranje" postojeee. tj. njezino ponovno proZivljavanje kako bi se fobija ili strah jed nostavno "potrosili" i "izlizali"), . f) ponavljanje toeaka c), d) i e) ako je potrebno~ a, ako nije, radimo "prizor" u kojemu se osoba vidi u sljedecoj tak.voj ili slienoj situ aciji bez imalo straha, tj. vidi cijeli film, vizualizira ga, g) jednu od tehnika za eiscenje emocija ("izlet na morsku obalu~ ..). h) zavdni razgovor.· , PRIMJER:
SPASEN OD UTAPANJA
Javio mi se klijent iz okolice Zagreba s klasicnim primjerom fobije od otvorenog prostora i od druzenja 5 Ijudima. Objasnio mi je da to postaje njegov ozbiljan zivotni problem jer je poceo izbjegavati !jude. Ne moze otiCi ni u soping-centar, a i pri ophoaenju
5
Ijudima, cak i s gostima u
potpuno je blokiran od straha. Pri odlasku u je
gore. Rekao mi je da "nekako
da ce hipnoza
stanje njemu ko
fit'
-
<-a
£z
100 Drazen Radakovic
ristiti~
Hipnoza za svakodnevnu primjenu 101
Nakon uvodnog intervjua primijeno sam klasicnu hipnotienu in vee u indukciji pokaziva;) je znakove dubokog transa. Lice mu
se Izobudlo dok su mu se ruke kocile, tresle nekontrolirano podizale od naslonjaca. Kroz
muje
u
su
dijelu reakcije bile iznimno jake i primjetne.
kao da smo
smo zavrsili terapiju. obojica smo se
radili
tezak fizicki posao.
PRIMJER:
STRAH OD NAPUSTANJA
miee u predjelu trbuha i prsa. Za nekog sa strane, to je moglo izgledati
Lena iz Zagreba, vrlo visoko drustveno pozicionirana, dosla je u moj
kao egzorcizam.lnzistirao sam na tome ca otkrijemo uzrok tog osjecaja
ured zbog napadaj3 panike i fobije. Bojala se ostati sama. Ne mislim pri
koji smo izazvali, pa je "isplivao" cogadaj kada su ga kao dijete spasili iz vode ad sigurnog utapanja, i to
L
zadnji cas. Usli smo u situaciju u kojoj
se davio i vrlo intenzivno je pro.zivio tu e'1ocionalnu regresiju. izlaska iz
osjecao se vidno rastereeen. Zatim sam ga po
novno uveo u isti dogadaj, uz je, sto ga vise traii. to ce ga
sugestiju .strah se sve vise smanju naei~
Nakon prvog dogadaja koji je
izasao iz njegove podsvijesti. uslijedili su i
kao repovi iz onoga
prvog (na tu traumu"lijepiH" su se i ostar dogadaji i situacije, zato sto je nije pravodobno oeistio). Naveo je da je imao golemi napadaj straha pri postrojavanju u vojsci na aerodromu. pri voznji avionom... Sve smo prosli jos onoliko puta koliko je to bilo potrebno da se strah neutralizira. Za to su nam bila potrebna tri
tretmana~
Nakon toga mi se pohvalio da
s uzitkom vodi djecu u soping-centar, da sad moze iei Ijudima u goste...
PRIMJER:
na osjeeaj
PO:SOVNO JE PROZIVIO STRAH
Mladic u ranim tridesetima
straha od mraka. Priznao mi
je da ga strah muei od ranoga
Odlucio je da ga se oslobo
di i uznao" je da ee mu hipnoza pomoCi. Na poeetku knjige naveo sam
u emocionalnim odnosima i vezama, vee na od svih. Taj je strah bio toliko in
tenzivan da je prerastao u fobiju. Vee kod hipnotiene indukcije izlaziti uzrok, tj. do~adaji i situacije koji su doveH do fobije koja je prerastala i u depresivna stanja i u misli
0
samoubojstvu.
je bila
prirodni somnambJlist. Nakon ulaska u emocionalnu regresiju pronasli sma dogadaje koji su uzrokovali njezine strahove i fobije u odrasloj dobi.
S obzirom na to daje potonula duboko u podsvijest, i tJelesne su mani festacije bile intenzivne: plac, kocenje donje celjusti, tremor ruku skoce Ernccionalna ju je regresija vratila u rano djetinjstvo i obiteljske , traume te vrlo neugodan odnos socem koji joj u najmanju ruku nije bio podrska u situacijcma kada je to mogao i morao biti. Jos kao znao ju je 1z nehaja ostaviti medu psihi ostavilo dubck trag. Dosli smo do nekoliko takvih situacija u njezi nu odrastanju illPceistili ih". Nakon toga pocela je normalno funkcionirati u svakodnevnom zivotu.lmala je cetiri tretmana i svoj Liog, volju i zelju da se promijeni i ucini nesto za sebe.
PRIMJER:
U MUSKOMTIJELU
vaznost mentalnih stavova klijenata za uspjesnost terapije. zbog toga isticem rijec uznao". U stanju transa izvukli smo dogadaje koji su fiksirall strah u njegovu podsvijest u najranijem djetinjstvu. Nakon sto sam trazio da ponovno prozivi strah i osjeti ga kao prije dvadeset i nesto godina. napetost u rukama, gre lica i napetost eeljusti poceli su popustati. Kad
Ovaj je primjer specifican u odnosu na prethodne pa eu onomu tko je skeptiean prema regresijama u prosle zivate ostaviti. naravno, pravo da o::Jbaci i preskoei ovaj slueaj ako to zeli. Mlada i ambiciozna arhitektica, vrlo elckventna i medijski eksponirana, javila mi se zbog fo bija koje su toliko fntenzivne da su je ometale u svakodnevnom zivotu.
. ~.
:;..-._--_............._""'...........""'................""'-_...........................................__..._-_..._---------_.
:+
Hipnoza za svakodnevnu primjenu 103
102 Drazen Radakovic
.. ..... .............. .................................................................................
~ ~
Imala je, naime, i agorafobiju biju (strah od malog, zatvorenog soping, na
na
klaustrofo istodobno.
mogla otiei u
bas nikamo gdje je veei prostor i
gdje moze biti vise /judi. Paradoksalno je to sto se ona toliko intenzivno u medijima da je nevjerojatno koliko je obje fobije vrlo vjesto funkcionirala unatoe njima. Svoje televizijske i novinske inter vjue davala je u ambijentu dnevne sobe i time izbjegavala eventualne neugodnosti. Inaee je imala klasiean, za nase st2mdarde prosjeean obi teljski odgoj bez obiteljskih trauma koje bi je obiljezile i sputavale. Sada slijedi dio po kojem je njezin slueaj specifiean. Nakon ulaska u hi pnotienu indukciju na moje pitanje (poslije isprovociranog straha) po cela je prieati
0
tome kako je ona sada u muskom tiielu i da su oko
cudno odjeveni Ijudi. l:ak se nasmijala kad je nogama l,nesto jako slieno r;~nl .. "" u
na
~
Vratit eu se na slucaj spomenute arhitektice. Prvotno je bila iznenadena sto je u muskom tijelu i sto promatra okolinu koja joj je "nekako starinska" (bio je to SAD u prvoj polovini dvadesetog stoljeea - vidjela je sebe kako igra americki nogomet, i to kao iznimno uspjeSnog i vaznog igraca). Cijela njezina egzistencija (materijalna, emocionalna i duhovna) bila je naslonjena na otvoreni prostor, tadaSnji stadion. Tu je bio njezin problem, no to je tema za neku od'sljedeeih knjiga i zasad eu se zaustaviti'na ovom kratkom objasnjenju njezine fobije. Vrlo je intenzivno prozivjela taj zivot do trenutka smrti, uz dosta suza i tremora celjusti. Za nas terapeute najgori je dio posla kada se odlazak u prosli Zivot dogodi spontano, bez svjesne zelje, kada klijenta povuce sam podsvjesni strah. Tada trebamo klijentu objasniti sto se zapravo dogada i nastaje problem ako se to kosi s klijentovim uvjerenjem.
Zatim je oko nje voze "jako
. I to joj je bilo poprilieno simpatieno i smijesno te se cudila i
~
izgledu. Odmah sam shvatio sto se dogodilo. Ona je,
trazeci strah i uzrok, spontano otisla u prosli zivot.
Katkad se, mimo volje hipnoterapeuta, dogodi da nam klijent "pro padne" u proW zivot u potrazi za uzrokop1 vlastitih strahova. To se, u pravilu, dogada kada nema realne osnove za s'trah ili fobiju u ovom Zivotu, kao sto nije bilo u njenom slucaju. Takoder je to ipak mno go rjede nego kad fobije i strahovi nastaju u razdoblju odrastanja ili kasnije. Ne bih htio da se st~kne dojam da svi strahovi Ide u proslim zivotima i da trebamo samo to raditi. NajceSee je njihov izvor ipak . u ovom zivotu. Ovo napominjeril zbog onih koji se ne ide uhvatiti ukostac s postojeeim problemima, vee, po inerciji, kazu "to mi je zbog proSlih zivota, moram to prihvatiti jer drukcije ne moze i time eu se baviti u budueim Zivotima". Nemojte tako gledati na svoje ovo zemaljske probleme.
Terapija za fobiju emocionalnom regresijom ' Terapiju radi samo hipnoterapeut, a ne sam klijt::nt na sebi. - Hipnoticna indukcija prije same terapije (npr. A, C, E, F, G, I,], K iii neka druga kombinacija iIi pak "gotova" .indukcija) Zelim da zamislite da se nalazite u vrtlogu. U sredini i na dnu toga vrtloga nalazi se srediste vaSega straha (panike, fobije). On se vrti u smje ru kretanja kazaljke na satu. Sada ste na rubu toga tamnog vrtloga. Svoj Strah pocinjete osjeeati sve intenzivnije iintenzivnije. Za nekoliko eu tre- ' nutaka poceti brojiti od jedan do deset. Sa svakim izgovorenim brojem vi eete se pribliziti jedan krug blize prema sredistu i dnu vrtloga jer on, osim toga sto se priblizava sredistu, ima ipad poput ponora. Kad dodem do broja deset, naei eete se u samom srediStu vrtloga, sto je ujedno i samo zariSte vaSega straha (panike, fobije). Idemo, jedan... vrtlog vas pocinje lagano vuei prema sredini i blago dolje. Strah (panika, fobija) pomalo raste. Osjecate ga sad jos intenzivnije. Brojim dalje... dva... vrtlogvas vuce
104 Draien Radakovic
Hipnoza za svakodnevnu primjenu 105
............................................................................................................................. "" ............................... " .......... .................... "
...........................................................................................................
prema sljedeeem krugu. Osjeeaj straha sve je jaei i jaei, sve intenzivniji i prepustate mu se,sve viSe i viSe. Tri... jos smo bliZe unutraSnjosti vrdoga (namjerno govorim "mi" da se, u slucaju eskalacije emocija, klijent ne osjeea sam). Idemo blago prema sredini i dolje. Emocije su sve jaee i jace. Cetiri... krugovi su sve kraCi i bdi jer se priblizavamo unutrasnjosti vr doga. Emocija je jos jaca te pomalo preuzima vaS urn, tijdo i duh. Idemo dalje. Pet..; vrdogjos ubrzava i nosi nas prema unutrasnjosti, izvoru na seg straha (panike, fobije). Sest... jos bdi i kraCi krugovi, padamo blago prema dolje. Sedam... emocije su sve jace i gotovo da ih uopee ne moze mo kontrolirati. Osam... evo nas jos smo bliZe sredistu izvora. Vrtimo se tako brzo da se samo prepustamo toj brzini i emocijama koje su toliko jake. Devet... emocije su neizddive. Gotovo smo na dnu i u srediStu vr doga, jos samo malo. Deset... emocije su potpuno preuzele vaS urn, tijelo i duh. One sada kontroliraju vas. Prepustite im se u potpunosti jos malo dok ih ne ostavimo iza sebe (po potrebi ddite klijenta za cdo iii za ruku ako dode do jakog izljeva emocija).
i gore, emocija nas vodi prema dogadaju. Sedam ... emocija jos snaz nije vuce i nas i vrtl~g prema van. Sest... sve vise se udaljavamo od srediSta i kreeemo prema dogadaju. Pet... emocija trazi dogadaj iii ga je vee nasla. Cetiri... jos se viSe pribIiZavamo izlasku iz vrdoga u sami dogadaj. Tri ... dizemo se gore ivan iz vrtloga gotovo do kraja. Dva... evo nas jos malo. Jedan... sada smo u situaciji, dogadaju iIi okruzenju koji je prouzroCio vas strah, koji vas sve ovo vrijeme ddi u ropstvu i ne dopusta yam siopodan i neometan emocionalni zivot. Osjetite sve emocije, vidite sve sto vidite i ukljucite i sva osjetila. Sto vidite? Tko je jos tu? Cujete Ii ndto? OpiSite mi sve sto se dogada.
~
"
Ovo je prva polovina terapije klijenta s fobijom. Slijedi drugi dio. Buduci da se nalazimo u sdi vasega emocionalnog problema (pa nike, fobije, straha),sada ce nas vasa emocija odvesti do situacije iIi dogadaja zbog kojih ste pohranili sve te emocije i zbog kojih se osje eate lose. Zamislite da se vrtlog sada vrti u smjeru obrnutom od kre tanja kazaljke na satu, jer ce nas vratiti u proslost, tj. u trenutak, u dogadaj u vasoj proslosti zbog kojeg se osjeeate uplasenim). Brojit eu unatrag od deset do jedan. Kad dodem do broja jedan, a mozda cak i prije, vi cete izaci iz vrtloga i naei cete se u toj situaciji, dogadaju. Idemo lagano. Deset... vrtlog se vrti u smjeru obrnutom od kretanja kazaljke na satu. Polako izlazimo iz srediSta. Devet... jos se viSe he cemo prema van, jos jedan hug smo dalje od srediSta. Emocija trazi dogadaj, hece se prema njemu. Osam... krugovi nas vuku prema van
Izlazak iz hipnoze Po potrebi ovu terapiju ponovimo viSe puta u jednoj seansi (tret manu) za istu traurnu iii za viSe njih.
STRAHvizualizacija - primijenite nakon hipnoticne indukcije (iste kao za Osjetite strah u sel;>i. Dopustite mu da zivi u vama tijekom ove vizua lizacije dok ga ne izbacimo van. Zamislite sad da se nalazite na strdjani (teren za vjeZbanje i pueanje iz puSke i drugoga vatrenog oruZja) negdje daleko u prirodi. Nema nikakve opasnosti za vas jer ste daleko od Ijudi i stresa. Sada smo na toj razini urna u kojoj smo svi strucnjaci u gadanju i s te strane takoder smo sigurni. Ta streljana moze ~ledati kako god vi zamisljate. Bitno je da imate polazisnu tocku s koje se gada, zatim metu . na udaljenosti 10m od te toCke, streljivo i puSku. Uzivate za pocetak u Cinjenici da ste s~i u prirodi. Cujete samo evrkut ptica i ostale zvukove koje nam salje priroda, bez ljudi u blizini. Suntan je dan i lagani povjeta rae pirka i dodiruje vaSe tijelo i kosu. Osjecate mirise cvijeea, trave i drveca oko sebe. Idealna je situacija da se pozabavite sobom i uhvatite ukostac sa svojim strahovima. To cinite na sljedeci nacin. Prilazite mjestu s kojeg se
,~
:. 106 Drazen Radakovic
Hipnoza za svakodnevnu primjenu 107
......... ........ .............. ~
gada izpuSke i desno od sebe primjecujete puSkn u futroli. Odmah pokraj nje je pakiranje od deset metaka. Kad malo bolje pogledate to pakiranje, na njemu vidite crvenim slovima napisaho STRAH. Shvacate da je u tm deset metaki koncentriran vaS unutamji nemir, strah. S jedne strane osje- . cate taj strah. ali istodobno pojavljuje yam se smijeSak na usnama jer ste svjesni da je sad idealna prilika: da ga iSpucate, tj. izbacite iz sebe. Ne zelite propustiti ovu sansu. Uzimate puskn i vadite jeiz futrole. Bacate pogled na metu ispred sebe. Ona nije tako daleko od vas i vidite da je kruznog oblika. Obraeate paznju na to da se zapravo sastoji od pet krugova i vidite sljedece: u prostom najsirega kruga pise LjUBAV, sljedeCi, manji krug je ZDRAVLjE, jos manji jeMIR, predzadnji je SRECA, a zadnji je ZADO VOLjSTVO. Posebno ste oduSevljeni spoznajom da cete svoje najdub1je strahove pretoCiti u jednu od tm kvaliteta. Uzimate svih deset metaka i punite spremnil;: na svojoj puSh Spremnik je predviden za to1iko metaka. Stojite u poziciji za gadanje. Spremni ste ispucati svojstrah. Prije nego sto ispucate bilo koji metak, pomislit cete na svoj strah ili vise njm ako m ima teo Osjetit cete ga u svojoj nutrini i mozda cak vidjeti slike i situacije koje su i prouzrocile taj strah. Idemo... ddite prst na obaracu... osjecate strah ... pucate. Cijelo yam tijelo blago poskoci od trzaja. Na redu je dmgi me tak... ddite prst... osjecate strah... mozda gai vidite kao dogadaj (ako ne, vaSa podsvijest dobro zna odakleon potjece bez Vasega svjesnog napora) ... pucate... Ponovo ste poskocili od siline trzaja. Na redu je treCi metak. On kao i bilo koji moze bitijedan strah koji osjecate ili moze predocivati neki dmgi ako ih imate viSe. Isto cinite i s treCim metkom (nekoliko sekundi stanke) Cetvrtim... petim... sestim... sedmim... osmim... devetim... desetim. . Osjecate veliki umor i zadovoljstvo jer ste se olaksali iz dubine duse. Sada vas i zanima rezultat vaSeg ispucavanja. Privlacite metu sebi i gledate koli ko je ispucanih strahova pretoceno u ljubav, a koliko u zdravlje, mir srem ili zadovoljstvo. Uzivate u plodovima svojeg ttuda i promatrate metu dok yam vaSi krugovi i mpe blijede iz vidika.
~
~
.... .....
~
- Izadite iz hipnoze na jedan odnacina s elementima odbrojavnja od 1 do 5 iii od 1 do 10, uz sugestiju za potenciranje razbudivanja sa svakim brojem.
KLAUSTROFOBIJA Kao sto znamo, klaustrofobija je anksiozni poremeeaj ukojem netko ima intenzivan i iracionalan strah od boravka u zatvorenu prostom. Rjecnik definira klaustrofobiju i kao "morbidni strah od zatvorenm ili uskih pro stora': Osoba koja pati od klaustrofobije moze dobiti napadaj panike u dizalu, autobusu, zrakoplovu, u sobi s mnogo Ijudi... Kao i kod svih fobija, simptomi su znojenje, ubrzarti rad srca, hiperventilacija, osamueenost, nes vjestica, mucnina. Uzrok klaustrofobiji i agorafobiji moze biti zajednicki. Po mojim isknstvima, to moze biti odrastanje uz oca alkoholieara, pogo tovo tamo gdje su uz alkoholizam bili prisumi i agresivnost inasilje. U slucaju klaustrofobije, osoba se osjecala bespomocnom i ulovljenom u zatvorenom prostom, kao 10vina koja nema kamo pobjeCi. Takva bi se osoba kod knee osjeCala kao da ju je u nekoj prost~riji ulovio otac koji je fiziCki i mentaln~ zlostavljac. Kod onoga tko bi razvio strah od otvorenoga prostora (agorafobija) taj je strah nastao zbog cestm situacija u kojima bi otac bio nasilan i agresivan premaobitelji, a on bi se sklanjao nekam6 sa strane. Za ta.kvu osobu izlazak na otvoreno znacio bi moguenost da postane nezasticena 10vina, sto je na neki naCin dio zivotinjskog nagona za prdivljavanje. Zivotinje moraju stalno kontrolirati situaciju u kojoj se nalaze, kako bi izbjegle da m ubije grabeZljivac. Dr. Brian Roet kaze da su otvoreni prostori (agorafobija) mjesta na kojima bi ih mogli progoniti grabd1jivci, dok u zatvorenim prostorima (klaustrofobija) nema mogucn~sti za bijeg. 1 jed!J.u i dmgu situaciju treba prebaciti izpodsvjesnog u svjesni um, tako da se ponovno prozive te iste traume i nakon toga po potrebi moze se dati i posthipnoticna terapija sa sugestijama i vizualizacijom.
·"r. Hipnoza:za svakodnevnu primjenu 133
OVISNOST 0 PORNOGRAFIJI
S obzirom na to da u zadnje vrijeme sve vise muskaraca ima prob lema s potencijom zbog pretjeranog uzivanja u pornografiji koje je pre raslo u pravu ovisnost, odlucio sam u ovoj knjizi prikazati i terapiju za tu ovisnost. OpseZno istraZivanje koje je provedeno na 28.000 mladih konzumenata pornografije pokazalo je da svi oni pate od tzv. seksualne anoreksije. Pornografija u toj mjer~ utjece na te mlade ljude da, kada se susretnu sa stvarnom partnericom, nastaje erektilna disfunkcional nost. Cak 70 posto mladih muskaraca ima problema zbog ucestalog gledanja pornografije i masturbiranja uz nju. Istraiivanja pokazuju ~a se kod njih erektilna disfunkcija pojavljuje zbog cestog gledanja porno grafije, sto se formira u tinejdzerskoj dobi. Sto se dogada? GledajuCi filmove, u kojima glume plateni glum ci· koji od toga zive, mladi stjecu predodzbu da i oni "moraju" tako ciniti. Primjerice, pri setnji im djevojke trebaju samo prilaziti i seks je vee tu, a kad se to ne dogodi, sto je sasvim logieno, nastaje emo cionalno razocaranje. Na taj naein muskarci postaju nezaimeresirani za stvaran seks jer znaju da ee, gledajuei pornografiju, dobiti ono sto zele. Dodato je razocaranje sto njihove partnerice nisu toliko vjdte, mlade i privlaene. Zbog svih tih cinjenica njihov seksualni zivot pati, a s vremenom potpuno nestaje seksualna privlacnost medu partnerima. . Osim toga sto nastaje klasicna ovisnost, eesto se moze pomicati i prag u odnosu prema zdravom i prirodnom u seksualnosti, pa se traZe sve ekstremniji i izopaceni materijali jer se brzo navikne na ono otprije i traii se sve "jace':
Glavne komponeme koje stete psihi covjeka u ovisnosti
0
porno
grafiji a) TeZnja (neizvediva i osudena na neuspjeh) da se sadrzajifilmova zive i u realnom zivotu. b) Trenutacna (ili buduea partnerica) ne moze biti kao "one iz film ova' i muskarac nije zadovoljan jer su "one tamo" bolje, Ijepse, mlade i vjeStije od njegove koja je ~tako obiena i dosadna': Nje gova u usporedbi s filmskima nema sanse. c) Mijenja se i spliSta prag prema ekstremnostima, nasilju i izopace nosti. Sve su devijacije sada nekako "prirodnije i prihvatljivije". d) Golema se kolicina energije trosi na "euvanje" tajne, sto izaziva dodatan osjeeaj krivnje. e) Sve ovo nuzno dovodi do nedostatka samopouzdanja. Vlastitu terapiju:z;a ovu ovisnost podijelio sam na dva dijela, tj. u dva tretmana. Po mom iskustvu, ovisnosti se kvalitetnije rjdavaju s neko liko tretmana nego s jednim.
TERAPIJA (2 tretmana) 1. Tretman - obvezna hipnoticna indukdja (neka od prethodnih)
Svaka ovisnost polinje lakom odlukom, koja se tini kao mali kom promis. Kakva je Steta? Izgleda da nikom nete nauditi, ali nije to tako bezazleno. Brakovi se raspadaju. Ljudi zive kao ovisnici. To uniStava i vas i vaS brak iIi vezu i vasu budutnost. Pornografijajegraficki, eksplicitniprikaz seksa namijenjen stimulira nju i uzbudivanju. To su slike spolnog odnosa koje /jude liSavaju intimno sti i radosti, flrmirajuti laznu sliku 0 tome fto su i tko su zene. Emocio
..
)
Hipnoza za svakodnevnu primjenu 135
134 Drazen Radakovic
nalno, kada gleda pornografiju, mulkarac se osjda zivo. Ta mu zena, pO njegovu mifljenju, "govori": "Zelim te, volim te, divan si i nevjerojatan si."Razlog zbog kojeg pornografija stvara ovisnost jest tajfto mulkarcu stvara osjdaj da se osjeia kao mulkarac, a ne zahtijeva od njega da on to stvarno i bude. To jeJantazija, toje lazno, to nijestvarno i to vas ubija,jer u kontaktu spornografijom odbacujete zivot. Stvoreni smo kao mufkarac i zena da uzivamo u darn spolnog odnosa u okviru ljudskih granica, a izlaz tih okvira sakati nafu osobnost, dulu, smanjuje nafu moguinost da volimo i da budemo humani. Takav je ucinak pornografije na svaku grupu ljudi, svaku kulturu, svaku etnifku skupinu, nikoga ne zaobilazi. Pornografija mufkarca i ZerlU lifava njihova dostojanstva, uniftava /ju bav i spreCava intimnost. 1. vizualizacija
,;;"'.fi
Zamislite situaciju, dogadaj kada ste prvi put dosli u dodir s por nogra6.jom. MoZda yam ju je netko dao, susjed, prijatelj iii tko treci. Docarajte sve detalje, slike, zvukove, vratite se tamo. (stanka) Na kon toga uzmite spmvu i prebrisite taj dogadaj.
ObiCno, kao kod svih ovisnosti, polinje se iz znatizelje, ali vrlo b~'zo dolazi do potpunog zarobljavanja. Nakon toga zivot se pretvara u paranoju.Jednostavno znate da ie vas netko vidJeti i samojepitanje dana iIi sata kada ie se to uistinu i dogoditi. Svu svoju energiju usmjeravate na skrivanje svoje tajne. Cijelo vas vrijemeprati osjeiaj neugodnosti i nemate mira~ Zivite u strahu od toga da ce vaSa tajna biti otkrivena. Covjek je uistinu onakav kakva je najdublja tajna 0 njemu. Zar zelite da 6va tajna obiljezi vaf karakter i vaf boravak na zemlji? Zelite Ii glumiti uloge sakrivajuci se od sebe i drugih, stavljajuii masker Ovisnost 0 pornografi ji laini je zivot, umara vas i ispunjava krivnjom. Time zapravo zittite dvostruki zivot.
2. vizualizacija Zamislite ispred sebe reklamu, pano na kojemu p'ise PORNO GRAFIJA. Odmah uz njega na lijevoj strani stoji pano na kojemu pise KRIVNJA. Povezani su konopcem. Zamislite kako uzimate skare i refete taj konopac. Prekidate ovisnost izmedu tih dvaju panoa, tj. ovih dvaju podsvjesnih programa. Oni sada nisu pove zani i slabi su jedan bez drugoga. Zatim uzimate upaljac iii zigice i prilazite panou (programu) na. kojemu piSe PORNOGRAFIJA i potpaljujete gao Isto to ucinite i s drugim panoom. Osjecate miris paljevine, cujete pucketanje vatre i ponosni ste na sebe jer ste se oslo bodili suvisnog tereta. Pornografija utjece na vaS posao, privatni Zivot, koncentraciju, samo pouzdanje, dostojanstvo, ona 1;IDiStava intimu partnerstva i roditeljst va. Pornografija postavlja nemogucu potrebu i nemoguci standard. Ona hade ljepotu braka i zelju da zajedno ostarite. Pitate se: "Tko zeli ostarjeti pokraj nekoga u kulturi koja postuje i vrednuje samo ono sto je mlado." Zene su u pornografiji predocene, tj. prezentirane na nacin da vam se prikazuju i jedva cekaju da spavate s njim~. No, znaju Ii one , uopce tko stevi? Jesu Ii bas one tako bliske svama?
3. vizualizacija Zamislite tri glumice koje znate po imenima iIi samo pojavom (ako yam imena nisu vazna). Ako se ne sjecate ni izgleda ni imena, jednostavno improvizirajte. Stavite najprije jednu u mislima ispred sebe. Zatim se, gledajuci nju, pitajte:, Da Ii ona... zaista zeli mene (vase ime)? Kolika je sansa da ja budem s njom ... ? Sto sve gubim dok mastam 0 njoj? (sigurnost, samopuzdanje... ) Isto to ucinite s preostale dvije stvarne iii zamiSljene glumice. - izlazak iz hipnoze na jedan od uobicajenih nacina
-,;.
136 Drazen Radakovic
Hipnoza za svakodnevnu primjenu 137
........................................................... ·r·········· ......
2. TRETMAN Jedna od hipnoticnih indukcija Ako imate partnericu iii zenu, razmisIite koliko potnografija naru sava sliku 0 njbj samoj. Od nje se ocekuje da se stavlja u nezahvalnu ulogu usporedivanja s porno glumicama, na sto ste je vi podsvjesno natjerali svojim stavom "sto razuzdanije, mlade i privlacnije". Porno grafija utjece na to kako vasa partnerica gleda sebe. Utjece na to kako vi gledate na nju. Utjece na to kako vi sami gledate na sebe. Vidite koliko sarno ona unistava i potkopava i prijeti kao mina da srusi zdra vu obiteljsku konstrukciju. Pornograflja uniStava vasu povezanost sa svime Sto ste stvaraIi i stvarate i danas u svojem zivotu. Ako vjerujete u Boga, ona uniStava vasu vjeru. Ako ste roditelj, uniStava vasu pre danost u tom zadatku. Sad ste na prekretnici. IIi cete nastaviti sa ovom ovisnoscu, ov~ kvim zivotom koji prestaje onaj tren kad iskljucite ekran, zrtvuj~ti sve zbog tih piksela na ekranu ili cete se okrenuti stvarnom zivotu, onomu Sto uistinu jeste. Zbog dostupnosti i moCi interneta pojavi Ii su se "neki novi ljudi" kojih prije nije bilo. Ti Ijudi, ukljucujuCi i vas, postali su ovisni 0 pornograflji zbog anonimnosti. Vi ste po stali ovisni zbog anonimnosti jer se ne morate izloziti riziku da se osramotit~ pred drugim ljudima. Pocinjete se ponasati onako kako nikad ne biste niti zamislili. Osim mogucnosti anonimnosti, tu je i pristupacnost. Glavni strah u muskarca koji se "bori" s pornografljom jest taj da ee biti otkriven. Cijeli sistem, sve zivotne i Ijudske vrijednosti u sIu caju otkrivanja padaju u vodu. Zapravo, riskirate toliko mnogo zbog necega tako malogo Kad ste mladi i niste ozenjeni, mislite da ee ta navika nestati kada se ozenite iIi udete barem u ozbiljnu vezu. Mislite to zato Sto smatra te da eete tada imati partnera i da nece biti potrebe za tim. Ali tu je
problem. Uopee nije rijec 0 seksualnom iskustvu. Rijec je 0 iskustvu fantazije i vas urn, tijelo i duh navikli su se na to. Stvaran brak nije fantazija. Imat~ haviku ugradenu u svoj karakter i, kad god yam je teSko, vi bjdite u nju. Nije bitno je Ii to alkohol iii pornograflja, to postaje vas ispusni ventii. Mnogi brakovi propadaju zbog ove ovisno sti. Ovisnost ne prestaje cinom vjencanja, prstenom i obeeanjima. Zivot koji smo ranije zivjeli donosimo sa sobom. Ako zena iIi partne rica sa~na za vasu ovisnost, ona vasu srarnotu, nelogodu, dozivljava kao odbijanje. Zabluda je ako mislite da mozete imati kontrolu nad tim. Jedina istina i realnost jest da tone,te sve dublje. Sve dok je to u tajnosti, one se razvija. Jedan od naCina da se razbije ta ovisnost jest taj da vasa tajna postaje javnom. No, treba Ii yam to zaista? Jeste Ii bas spremni to obznaniti? Ako niste, izaberite ovaj drugi put jer skrivanje i zabijanje giave u pijesak vode vas jos dublje u provaliju, a podizanje ee biti jos tde i bolnije. Prvi ste korak vee ucinili pri znavsi da imate problem i sa svakim sljedeeim vi ste korak po korak sve blize slobodi. Sve vise sunca i realnog, pravog Zivota prodirat ce u vasu dusu. Sada kad ste ovu tajnu iznijeli na sunce, ona gubi svoju moe. Sada kad je razotkrivena, ona nestaje. Ovo je pocetak izlaska iz ropstva, te tvrdave koju pornograflja stvara u covjekovu zivotu. Razmislite sarno koliko ste sad, dana, mjeseci iIi cak godina proveli u iluziji, necemu sto nema veze s realnim zivotom. Zar je to sve sto mozete pruziti Zivotu i on vama?JedininaCin da se oslobodite jest da se posvetite svojem oslobadanju. Odlucili ste napraviti promjenu u zivotu, i to upravo sad. Varna treba srce koje je Zivo i sposobno da voli. Izlazak na jedanod prethodno opisanih nacina.
Hipnoza za svakodnevnu primjenu
138 Orazen Radakovic
139.
................ ............................................................................................
;
POBOUSANJE PAMCENJA IKONCENTRACIJE
PRIMJER:
NISI KAO SESTRA
Zagreba
tu "nesto" vezano
uz njegov trenutacni problem. Cesto je kod
(a i kod
sreea, nada, sve na svijetu"... Tada se (5to je u Ijudskoj prirodi) pojavljujeljubomora na pokojnika, ali ona se zestoko potiskuje jer je "sramota biti Iju bomoran r a nekoga koga vise nema medu nama". Jos ide i ona:"opokojniku sve najbolje" (koja je, po meni, isto tako pogresna i nametnuta od drustvc). Mladieu je majka .od drugog razreda nametala:
reee5 biti kao tvoja sestra. Ona
je sve znala, mogla ..:' I\I;>r;>"'"If aka je to slu5ao 7-.3 aodina svaki treei 05tao trag. NajpnJe sam mu morao
:::Ia Je
n,t:>"m/::l
normalna i za rrladiea njegove dobi sasvim
UNIVERZALNA TERAPIJA ZA POBOU5ANJE PAMlENJA I
KONCENTRACIJU
Nakon jedne od indukcija (njernu je dajern u drugorn lieu jednine, sada cu je radi univerzalne prirnjenjivosti napisati u "vi" obliku) osje . cat cete cudesnu i intenzivnu snagu koncentracije u svernu sto radite. Bolje cete se sjecati svega na sto se koncentrirate. Vas ce urn biti poput atka, a znanje koje pokusavate usvojiti poput rnekane tkanine koja se svaki put lako i spontano zakvaCi za Cicak. Kad se ielite sjecati bilo cega na sto.stekoncentrirani, sve znanje koje je u vasem urnu (cicku) past ce na one tIo za koje je predvideno. Osjecate silnu energiju s nevjerojatnorn snagom koncentracije u svemu sto radite.
Imate savrsen urn i odsad cete se njime koristiti svaki dan.
Tri kornponente dobrog pamcenja jesu:
1. dojam ili irnpresija - koncentriranje na one sto zelite, sto yam je bitno, 2. pohranjivanje - vasa se mogucnost pohranjiv~ja povecava 3. prisjecanje - sva znanja lako i bez ikak:vih teskoca teku kroz vas urn, i to bas tada kada ih trebate. Koncentracija se povecava 300 posto. Impresija je jasnija i konkret nija. Zelja za novim znanjem raste i vi ga s lakocom usvajate. Citat cete bde i shvacati lakSe sve sto procitate. S nestrpljenjern cete davati znanje iz sebe tame gdje je one najsvrsishodnije za vas i vasu okoIinu. Tornu se jako veselite i to vas ispunjava u potpunosti.
prirodna. U njegovu slucaju nije oti51a u patologiju. Skidali smo teret krivnje zbog takvih emocija. Druga stvar koja ga je smetala bili su du ;Jogodisnji cinicni komentari njegovih rocitelja na njegov racun te na racun njegove skolei ucenja, i to pred za,:ednickim prijateljima. Treca stvar kOja ga je zivcirala kod kuce bile su u::estale svade njegovih rodi telja. Opisat cu sada terapiju koju sam mu dao u obliku a trebao ju je slusati nekoliko Duta na
""'l"Y"Il"\hinrvm
DODATAK ZA KLIJENTA (kao i za svakogpojedinca prema nje .govim okolnostima) Zeljno cd cekati da podd u skolil i ozbiljno ces se zanimati za sve . predrnete. Zeljei: cd uCiti. Silno cd se koncentrirati na svoje ucenje i zaparntit cd sve na sto budd koncentriran. NeeeS imati grc u trbuhu kada budd Hao u skolu iii kada budd odgovarao pred razredom. Kada
.,-;.
140 Drazen Radakovic
dQbijd lQSU ili cak nedQvQljnu Qcjenu, necd Qcajavati, vec cd se veseli ti samQj Cinjenici da je mQzd PQpraviti i to' ce te ispunjavati. I u tQm slucaju priQnut cd na PQsaQ i ispraviti Qcjenu. LakQ cd se sjecati svih QdgQvora kQje znas bez ikak:vih napetQsti. Prije skQle, kaQ i za vrijeme prQvedenQ u skQli pratit ce te lijep Qsjeeaj kQji cd zaddati i nakQn PQvratka kudo PQnQvit cd u sebi iii naglas sljedece stvari. a) Ne Qbazirem se na mamine kQmentare 0. sestri, uCim za sebe, a ne za nju. (3 puta) b) Ne smeta mi to' stQ se rQditelji ismijavaju pred drustvQm s mQjim ucenjem i skQIQm. (3 puta) c) To. stQ se rQditelji svadaju nema veze sa mnQm. To. je njihQva stvar, a ja ucim bez Qbzira na to'. (3 puta)
PROSLOIIVOTNA REGRESIJA
Ova je tema specificna zbQg dvaju razlQga. 1. Ljudi se dijele na Qne kQji vjeruju u prQsle ZivQte i na Qne kQji smatraju da su to' "samQ gluposti". Za Qve, druge prepQrucujem da Qdmah preskQce QVQ pQglavlje i nastave sa sljededm. 2. AkQ ipak nastavite Citati dalje, mQram yam reCi da je QVQ PQdrucje vrlQ QPseinQ (iakQ nipQstQ ne kQmpleksnije Qd bilQ kQjega drugQg) i da zahtijeva najmanje jednu knjigu 0. tQj temi (tQme se takQder nadam u jednQj Qd sljededh knjiga). U QVQj CU se knjizi pQzabaviti manjim dijelQm te gQleme grade. OSQbnQ smatram da nemam praVQ mijenjati Ijudska uvjerenja 0. tQme, mQgu sarno. navesti vlastita. AkQ tko gleda na ta pitanja drukcije Qd mene, apsQlutnQ mu dajem za praVQ. CestQ se Ijudi zbQg sVQje inertnQsti ili bilQ kQjega drugQg nedQstatka, kQji je lakQ rjdiv u QVQzemaljskim prilikama, Qpravdavaju izjavQm "tQ mi je zbQg prQslih ZiVQta". TakQder, Ijudi kQji ne vjeruju u prQsle ZivQte znaju biti vrlQ kQQperativni kada sVQje prQbleme rjdavaju upravQ PQmQcu hipnQze. Nairne, to' stQ vjerujete ili ne vjerujete u prQsle ZivQte nije ni prednQst ni nedQstatak akQ se upustite urad na sebi PQmQcu hipnQze. U to' sam se uvjeriQ jer sam imaQ i jednih i drugih primjera. NepisanQ je pravilQ iskusnih hipnQterapeuta da s klijentQm ne PQCinju prQsIQzivQtnu re gresiju bas na prVQm tretmanu. I ja se PQkusavarri ddati tQga pravila. Uvijek je to' stvar unutarnje prQcjene, intuicije. Kada se radi prQsIQZivQtna regresija, Qna treba imati svrhu. Primje njuje se zbQg sljedeCih razlQga. a) Kada zelimQ dQznati zbQg cega nam se neke stvari, Ijudi ili situ acije QpetQvanQ pQnavljaju kaQ neki Qbrazac, labirint iz kQjeg ne mQzemQ izad, a nema QdgQvQra negdje drugdje.
108 Oraien Radakovic
Terapija za klaustrofobiju (primjer za dizalo) Obvezna hipnoticna indukcija (npr. B, D, E. G, H, J, K ili moZda "gotova" indukcija)
Nalazite se ispreddizala, malogelektricnogdizala, baSonakvogu kakvo se veeodreileno vrijeme bojite uti. Svojste strah zamijenili cvrstom odlukom da uilete u dizalo ispred sebe i pobijedite gao Vise nema povratka. Odlutili ste. Ogeeate tlo podnogama i duboko dilete. Idemo... udah... zadriite malo dah... i polako izdah... Dok stojite pred dizalom, duboko udisete, zadria.., vate malo dah i polagano izdilete nekoliko puta... (kratka stanka). Stiseete tipku za poziv diz~. OSjetate dodir prsta s tipkom dok vaSa odluka da uilete u njega i dafje raste. Upalilo se svjetlo na tipki kojom ste pozvali di zalo i koncentrirani ste na to svjetlo. Promatratega i uzivate u njemu dok cekate dizalo. Dokga promatrate, slufate onaj karakterntican zvuk koji di zala imaju kada se kreeu, a mi ih cujemo cekajuei ih. Sada ste koncentrira ni ina zvuk i na pogledprema tipki. Ukljucujete i oSjetilo mirisa oSjeeajuti onajspecifilan miris koji imajuprostorije, hodnici u kojima lekamo dizala. Po zvuku kojije svejaci naslueujete da ce dizalo uskoro stiti. Napokon cujete klik koji vam daje na znanje daje dizalo upravostiglo do vas. Dok primate kvaku dizala oSjetatese odliCno iVaSe samopouzdanje sve vile raste. Ulaiete mali napor, otvarate vrata i prije nego sto zakoracite unutra, odlucili ste se diviti njegovoj unutraSnjosti. ZakoraCili ste u njega. Vuiite svjetlo unutra i njegovu lijepu unutraSnjost. Dis~ie normalno cijelo vrijeme i oSjetate se odliCno. Koncentrirani ste na udaljenost izmeilu stijenke dizala ispred vas i vaSeg tijela. Zatim oSjetate udaljenost stropa dizala i vaSe glave..., odnos izmeilu vaSe lijeve stranetijela i dizala ..., desne..., ogeeate tlo pod nogama. Ogeeate se posve ugodno. Disete opufteno dubokim udahom i izdahom~ Ispred vasje ogledalo i jedina slika na koju ste koncentriranijest vaS odraz .u tom ogledalu. Vidite svoje opusteno lice i blagi osmijeh. Jedine misli koje mislitejesu (ponovite ih u sebi za mnom): "]a sam postovanja i Ijubavi vrijedna osoba i zahvalan sam sto sam ziv. Zivot mi je dao cijeli svijet da
Hipnoza za svakodnevnu primjenu 109
uiivam u njemu i koristim se njime za svoje dobro, pa tako i ovim dizalom
s malo, aliprekrasnoga prostora za boravak u njemu. Obeeavam 5ebi da iu uZivati u ovom i ovakvim prostorima. Nema razloga da se bojim boravka u dizalu ili njemu slicnim, malimprostorimajer mi ihje zivot donio s naka nom da ih iskoristim i uZivam u njima. Zahvalan sam Zivotu na tom pre krasnom daru Ijubavi."Nakon toga se vrd,fa dizala zatvaraju i vipritisiete tipku kojom dizalu dajete naredbu kamo da vas povede. UZivate u dizalu dok se vozite u njemu, oSjeeate seodlilno, divite se njegovoj unutraSnjosti i u potpunosti oSjeeate svoje opusteno tijelo i smiren duh. Izlazak iz hipnoze na jedan od naCina (odbrojavanjem od 1 do 10 iii od 1 do 5, uz sugestiju da se sa svakim brojem sve vise dizete u potpuno budno stanje, Ovo je bila moja terapija za strah od dizala, a sadacu dati primjer autora Williama W. Hewita za klaustrofobiju, tj. boravak u maloj sobi.
Terapija za klaustrofobiju (2. primjer) Modificirana verzija Williama W. Hewitta s mogucnoscu upotrebe vjeibe "album" prof Ljubice Uvodic-Vranic Hipnoticna indukdja (vrijedi isto pravilo kao i za prethodnu te rapiju)
Zelim da zamislite da ste upravo usli u malu sobu u kojoj pohranjujete svoje knjige, casopise ifltografije. Sobica ima svjetlo ivi ga palite. To je si iufna soba natrpana vaSom privatnom literaturom. Dosli ste ovamo dd uz mete svoju omiljenu knjigu za Citanje kako biste mogli provesti tih, miran dan u Citanju. Propuh zatvara vrata sobice i zakljuCava vas unutra. Utom casu zazvoni telifiJn u vaSoj dnevnoj sobi. Slusate kako telifiJnzvoni i smjef kate sejer sada ne morate odgovoriti na njega i dopustiti da vam prekine miran dan. Na podu ima dovoljno mjesta da udobno Sjednete i citate. Ideja da ste zakljucani pome vaSu maItu jer sada imate pravova/jani razlogda t;",
110 Orazen Radakovic
ne radite niSta, osim da uzivate u Citanju, opuftanju, da pregledate stare fltografije i prisjeiatese svolih uspomena (mozete napraviti vjezbu"album" profLjubice Uvodic-Vranil iz knjige"Prijatelju, kako st; str. 27-29. Savrseno mirno, tiho popodne bez upadanekoga izvana. To vam se svida. Znate da je kljuc od vrata u vaSem dzepu, ali na to se ne obazi rete. Umjesto toga, pretvarate se da ste zakljucani i tako mozete uzivati u samoCi svoga privatnogprostora. Svida vam se ito ste zakljucani jer to dovodi vaseprijatelje, 'knjige ifltografije, blizu vas, gdje mozete osjeeati toplinu njihove prisutnosti. Kako drazestan, miran, tih natin da covjek provede dan. Obeeavate sebi da tete se povremeno povuCi u svoj skuceni prostor sobice kao biste uZivali biti sami sa sobom. Ranije niste shva.cali kako to iskustvo moze biti dragocjeno i sigurno. Izlazak na slic~n iIi isti nacin 'kao i u prethodnim primjerima
AGORAFOBIJA Ovim pojmom prvobimo smo oznaeivali strah od otvorenog pros tora, dok se danas pod tim pojmom razumijeva skup strahova u vezi s javnim mjestima, otvorenim prostorom, mnostvom ljudi te s pomiSlju da na takvom mjestu nakon iznenadne onesposobljenosti ne bismo bili kadri pobjeCi iii potraziti pomoc. Mnoge osobe koje pate od ag orafobije dodamo strahuju da ce u tim okolnostima zbog panienoga straha izgubiti kontrolu i biti potpuno bespomocne pred strancima. U svim, osim u najblazim slueajevima, agorafobija znatno ometa norma Ian zivot osobe jer se takva osoba obicno izbjegava suoeiti sa situacijom koja je zastrasuje. Osobe koje pate od agorafobije izbjegavaju odlazak u kupnju, putovanje u javnom prijevozu, odlazak u kino, na nogomet nu utakm.icu iii bilo koji javni dogadaj, ukljucujuci posjet lijeeniku, odlazak na roditeljske sastanke ili npr. u banku. Sjecam se primjera jednoga poznatog TV voditelja s jayne televizije (susjedne, bivse ju goslavenske) koji je bez problema vodio informativne emisije,javljao
Hipnoza za svakodnevnu primjenu 111 '
se iz svih krajeva zemlje visemilijunskom auditoriju ..., ali nikad se nije usudio izvjeStavati uzivo ispred grupe Ijudi, a privatno se bojao izati ·i·z· stana·u ·soping-c-entar; ·lcino; ·aa·uta.imlktim·PaxadGks-alno·2:a·jednog. TV voditelja, javnu osobu koja je usput vrlo vjdto prikrivala svoju fo biju. I ja sam bio iznenaden kada mi je rekaoda ima takve strahove. Kao i sve fobije, agorafobija takoder ima svoj zapis iIi k6d u nekom dogadaju u nasoj blizoj iIi daljnjoj proslosti te ga kao takvog moramo deaktivirati, dekodirati. Klasican je pristup klijentu s ovom teSkocom. Nakon hipnoticne
indukcije traiimo uzrok, dogadaj iIi situaciju zbog koje je osoba raz
vila agorafobiju. Potom po potrebi ponavljamo tu situaciju koliko
, god puta je potrebno, dok se strah "ne potrosi': Kad smo to uspjeli (ponovno naglaSavam "mC' zbog vel ike vaznosti klijentove suradnje), trazimo eventualno "repove~ tj. ostale dogadaje koji su se mogli poslije nadovezati na onaj, prvi i takoder ih "Cistimo". Ti su "repovi': upravilu, ipakznatno slabijeg intenziteta od onoga, primarnogdogadaja. Nakon toga dodajemo terapiju za "desenzitaciju" koja je na neki naCin i pre ventiva za buduce sliene situacije. Katkad se terapija daje i bez traienja uzroka, posebno tamo gdje i ona sarna "povuce"uzrok i izbaci ga van. Evo mogaprimjera terapije za agorafobiju.
Terapija za agorafobiju Hipnoticna indukcija (npr. A, C, D, F, 1, J, K iii neSto po vasem izbon,l) Zelim da zamislite kako se nalazite na izlazu svole kuce iii stana.
Upravo ste odlutili suotiti se s onim dijelom sebe od koleg ste bjezali i ko jeg ste se bolali. Shvacate daje SADA taj trenutak. Dok ,ste razmiSljali 0 svojoj odluci, potpuno nesvjesno ste se, hodajuci ili cak koristeei sejednim od oblika prijevoza, nasli na gradskom trgu. VaSa misao 0 zelji za pro mjenom vafeg stanja izvuklaje osjeeaj hrabrosti i oduievljenja zbog toga
112 Drazen Radakovic
!to se nalazite na velikom trgu prepunomljudi. Divite se ljepoti svojega trga istodobno slusajuci pravu gradsku vrevu ljudskih glasova, zvukova automobila, glazbe iz obliznjih kafica... Za sve ovo vrijeme diSete duboko i opuftate se sve viSe i vise. UZivate u druftvu nekolicine nepoznatih ljudi i promatrateih s osjeeajem suosjeeanja i ljubavi. Pokusavate uociti nekoga poznatog u toj masi, ali ga ne uocavate. Uzivate u zivotu sto ga trg daje i vama i svim ljudima s kojima se sada nalazite na njemu. Promatrate zgrade oko sebe, a uocavate i neke detalje kojeprije niste primjeeivali. Pre~ plavljeni ste sigurnoscu u sebe i ljubavlju koju osjeeate i prema mjestu na kojem se nalazite, kao i ljudima koje promatrate. Prostranstvo velikoga gradskog trga lini vas sretnim i ispunjenim. Sada se kreeete malo naprijed i promatrate sve sto.se nalazi na tom podruiju. !dete malo ulijevo, zatim se krdete po trgu
NESANICA
Dva su naCina na koje hipnoza pomaze u borbi s tdkocama u spa vanju.
1. Klijent mora pronaCi ranije iskustvo koje izaziva anksioznost (ili viSe njih). 2. Klijent mora pronaci nacin da se "iskljuci" i opusti i da prirodno bez naporaulazi u stanje prirodno za svakog covjeka, a to je up ravo stanje sna. Po meni, nekoliko je temeljnih uzroka nespavanju. A - Slicnost smrti i sna, strah od smrti u snu. Netko s problem om uzimanja prekomjernih koIicina lijekova ili droga komu je osta~ 10 u podsvijesti "ako zaspiS posIije tolike kolicine, gotov si, vise te nema". On radi na promjeni podsvjesne poruke "san moze ubiti" u "san mi pomaze da zivim i da budem zdrav': B - San kao kazna, tj. oblik kazne za neku stvarnu iii imaginarnu krivicu (uopce nije bitno je Ii stvarna ili nije). Otuda izreka "spava snom pravednika': C - "Ne spavaj na radnom mjestu~ zbog cega se Ijudi ne opustaju jer misle da stalno moraju raditi. To je takoder oblik krivnje. Kao posljedica jednog od ovih triju stavaka pojavljuje se i svojevrsno samoispunjavajuce prorocanstvo "znam da opet necu spavati': Samo~ hipnoza otklanja ovisnost 0 lijekovima, jaca samopouzdanje i produ bljuje san. Nespavanje je, u pravilu,simptom, a ne uzrok bolesti. !mao sam ne davno klijenta kojemu je dijagnosticirana primarna insomnija (nesa nica koja nije uzrokovana drugim psihickim tdkocama). Pretpostavio sam da je mladicu u ranim tridesetima besmisleno dati takvu dijag~
114 Drazen Radakovic
nozu jer on jos uvijek zivi s roditeljima i ne radi niti studira; nema nikakav drustveni zivot; nema spolni zivot ni emo~ionalnu vezu; ima vrlo povdan odnos s roditeljima (iako mi on kaze da vrlo otvoreno razgovara s majkom ,,0 svemu': navodeCi mi primjer da su bas jucer pricaIi 0 njenoj lozi, baki, djedu, prabaki ... Cinjenica da on to smatra otvorenim razgovorom ,,0 svemu" dovoljno govori 0 razini komuni kacije); mama jos 0 svemu odlucuje. Naravno da u radu s njim trazimo uzroke (vec ih je i sam osvijes tio). Upravo je majka kod njega stvorila krivnju i zbog njezina pritiska i inzistiranja da sve bude po njezinom, on je podsvjesno "odluCio" da ce, kada ide spavati, imati konacno "svoje" vrijeme u kojemu ce biti same "svoj" i ni~~ ga nece ometati. Kroz prve dvije terapije nauCio je opustati se i otkrio je uzroke. U prva dva mjeseca odlicno je napredo vao, spavao je kvalitetnije i duze. To je takoder proces koji, osim same volje i zelje za promjenom, zahtijeva klijentov trud i vrijeme. Samo bih napOI:nenuo da mi se javio, beskrajno zahvalan, nakon odredenoga vre mena, poslije naseg trecega susreta i vjdbanja samohipnoze kod kuce, rekavsi da spava 8 sati svaki dan, te da mu se zivot potpuno promijenio. Jako me obradovao tom Cinjenicom. Navest cu i jedan primjer nesanice kod klijenta koji je povezivao san Sa strahom od smrti. Pri voznji autocestom brzinom vecom od 100 km/h, nairne, zaspao je ~a cesti, zakvaCio zastitnu ogradu i tada ga je sup ruga, shvativsi da ne kontrolira voznju, u zadnji tren probudila i spasila sebe, njihova sina i njega. Nedugo nakon tog dogadaja pojavili suse ozbiljni problemi saspavanjem, iako ih prije nije imao. Neposred no prije ula~ka u san, redovito bi se trgnuo i probudio. Ta povezanost sa strahom od smrti (san bi mu tada mozda doista donio smrt), sto je jos bolnije, za njega i njegove najdraze bio je toliko jak jer je povezao krivnju i strah. U njega se uvukao demon: "Ako zaspiS, umrijet ce tvoji najblizi i ti skupa s njima, Z:j.to ti je bolje da ne spavas." Postoji i takozvana sekundarna insomnija kojoj su u pozadini stra-
Hipnoza za svakodnevnu primjenu 115
hovi, fobije, depresije iii druge mentalne potdkoce. Osobno sumnjam u postojanje primarne insomnije jer, u pravilu, probleme sa spavanjem nemaju ljudi koji vode zdrav, aktivan i produktivan zivot (iii ih imaju mnogo rjede). Prethodni primjer slucaj je upravo ovakve, sekundarne insomnije. Necu sada ulaziti u medicinske fenomene na koje se ljudi katkada pozivaju (npr. postoje ljudi koji ne spavaju po 40 godina i s1.). Takoder, ljudi koji imaju dijagnosticiranu depresiju i piju mnogo Ii jekova, cesto imaju poremecaj sna. Imao sam klijenta koji je radio kao DJ u nocnim klubovima. Medu ostalim, imao je poremecaj sna, depre siju, alkoholizam i bio je relativno nedavno razveden. Njemu kao di jagnozu prisivati primarnu insomniju bilo bi potpuno pogrdno zbog navedenih razloga. On je vec, uz sve to, imao poremecen bioritam zbog prirode posla D J-a. Nije imao uredan emocionalni i spolni zivot. Ljudi koji imaju probleme sa snom, po mom iskustvu, najcdce imaju, bl~go receno, zanemaren emocionalni i spolni zivot.
Terapija za nesanicu Donosim vlastitu terapiju koju snimam klijentu koji ima tdkoca sa spavanjem. Klijent si takvu terapiju moze i sam snimiti i primijeniti je kao samohipnozu nakon hipnoticne indukcije ili je nauCiti kao vi zualizaciju uz indukciju (indukcija npr. B, D, E, G, H, J, K, a mozete izabrati svoju kombinaciju ili pak uzeti "gotovu" ). Kad navecer krenete spavati, brzo cete utonuti u dub ok, miran i spokojan san koji ce trajati koliko zelite. Sljedeca stvar koje cete se sjecati bit ce da je jutro, a vi cete se probuditi svjdi i odmorni. Veselite se Cinjenici da cete spavati i, umjesto dosadasnjega straha, razvili ste odusevljenje Cinjenicom da uopce postoji stanje sna. Upravo one sto je dosad bio vas najveCi strah, okrecete u najveCi i najdublji izvor vase snage i moCi. Veselit cete se i Cinjenici da mozete sanjati te cete uredno biljditi svoje snove, ne opterecujuCi se njihovim znacenjem. Pokraj
116 Draien Radakovic
kreveta imat cete biljeZnicu u koju cete ih biljeZiti i s vremenom sve viSe cete biljeiiti snove, uocavajuCi sve vise i potpunije detalje u njima. Kako ce zapisa biti viSe, bit cete sve opusteniji, san e~ biti sve dublji, a snovi intenzivniji. Upravo ove Cinjenice trajno ee ukloniti bojazanda necete spavati jer sada san ima i komponentu igre i zabave. Ako yam se katkad dogodi da ne uspijete odmah zaspati, ova ee vas svjesnost uvjeriti da i dalje postoji veselje i radost zbog same Cinjenice da imate priliku spavati i sanjati. lako je moguc neuspjeh, vi ste i u tom slucaju puni energije, entuzijazma i dobre volje. vaS novi svijet vas odusevljava i ponosni ste na svaku minutu provedenu 1:1 snu. Sada zelim da vidite sebe kako se spremate poci u krevet. Pogledali ste svoju omiljenu ·TV emisiju iIi bas procitali knjigu koja yam se straSno svida. MbZda ste se i vratili s druzenja izvana. SvlaCite svoju dnevnu odjecu (kosulju, majicu, hlace...). Upaljena je noena lampa u vasoj sobi. PresvlaCite se u odjeeu u kojoj eete spavati (pidzamu, spavaeicu). Podiz~te pokrivac sa svojega kreveta i lijeZete. U sebi za hvaljujete za sve dobre i lose stvarikoje ste proZivjeli tog dana jer i iz onih Iosih izvukli ste neke mudrosti i pouke. Pokrivate se i gasite nocnu lampu pokraj sebe. Isprva je potpuni mrak, ali kroz neko vri jeme nazire se vas lik pod mjesecinom koja prodire kroz prozor vase sobe. Cujete sarno zvuk svoga disanja, mozda kuckanje sata, kiSu lagani vjetar kroz vas prozor. Dok osluskujete te tihe i beznacajne zvukove, vaSe se disanje produbljuje i vi polako tonete u san. Saljete sebi u snu Ijubav, sreeu, mir i zdravlje. Pozelite sebi i lijepe snove. Sh vatili ste da ste upravo poceH sanjati lijep i ugodan san. Iznad svoga lika u krevetu primjecujete ekran koji prikazuje vas san. Upravo ste vi glavni lik u svom snu. Promatrate ekran i na njemu vidite stari i trosan zid. Na njemu je crvenim sprejem napisano "nesanica': Inu itivno shvaeate da je taj zid ionako rusevan i odlucili ste ga potpuno srusiti. Taj zid zapravo predocuje vas stari i nefunkcionalni podsvjes niprogram.
Hipnoza za svakodnevnu primjenu 117
Desno od vas je bager. BuduCi da smo na toj razini uma u kojoj smo svi strucnjaci u voznji bagerom, penjete se na njega, sjedate na sjedalo i kljucem pokrecete bager. Dqk sluSate zvuk motora, usmje rujete kosaru bagera prema zidu, dodajete gas i krecete se prema zidu. Koristeei se svim komandama na kontrolnoj ploci, uniStavate malo pomalo taj stari, trosni i neupotrebljivi zid. Odvozite u kosari ostatke praSn)avog zida i bacate ih u rupu s lijeve strane. Onvise nikad ne moze biti izgraden. S obzirom na to da je na tom mjestll urbanistickim planom ipak predviden zid, odlucujete se napraviti ga sami. Upravo kad ste donijeli tu odluku, zacujete zvuk kamiona koji dovozi cigle, mijdalicu, lopate i sve ostalo orude za gradnju novog zida. Uz pomoe susretljivog, nepoznatogpomagacaistovarite sve s kamiona. Zamijdate malo zbuke i polako gradite novi i ljepsi zid. Osjecate se fenomenalno dok ga gradite unatoc oCitomu fizickom umoru. ~ad je zid zavrSen uzimate ljubicasti mat sprej. Boja je neizbrisiva kad se nanese na zid. Slovima veliCine otprilike pola metra ispisujete na zid BRZO TONEM U DUBOK SAN. U drugi redak ispod toga pisete SVAKE VECERI IMAM MlRAN I SPOKOJAN SAN. donji desni kut zida napiSete svoje ime i prezime. Taj, novi zid s novom porukom vaS je novi podsvjesni program. Odlazete sprej, spremate i say ostali alat te ponosno stajete ispred zida. Potpuno fokusirani na sadrzaj ispisan na zidu promatrate ga i uZivate u ljubicastoj boji, sva kom slovu i u njihovu medusobnom odnosu. Potpuno se identificirate s prizorom ispred sebe.
~
~,
Hipnoza za svakodnevnu primjenu 119 ••• :•••••• * ••••••••••••••••••••••••
ALKOHOLIZAM
Ovo je terapija kojom se dobar dio starijih hipnoterapeuta uopee ne ieli baviti. Slaieffi se s dr. Robertom Torreomda je alkohoHzam bolest ida u lijecenje i rehabilitaciju alkoholicara trebaju biti ukljuceni, osim njih samih, i clanovi njihovih obitelji. Pritom mislim da se od alko holizma trebaju oporaviti i clanovi obitelji, a ne samo alkoholicari. Navest eu neke od univerzalnijh obrazaea postanka normalnog, zdra vog covjeka u bolesnike od alkoholizma. Osim navedenih pet tipova alkoholizma (E. M. Jellinek) kOje sam dao u prvom dijelu knjige, treba spomenuti i dvije temeljne vrste slabos.ti vlastitogja koje se vezuju uz alkoholizam. 1. Primarna slabost vlastitogja (ega) znaci da je covjek imao prob lema i prije ovisnosti i da su gaproblemi sarno "povuk!i" i brie gurnuH u ovisnost. 2. Sekundarna slabost vlastitog ja (ega) znati da je razvoj licnosti tekao bez nekih veCihtclkoea, a problemi su se pojavili zapravo kao posljediea alkoholizma. Tako je doslo do slabljenja vlastitogja. NajceSee karakteristike alkoholicara s kojima sam se susretao jesu: a) Zajednicko svim alkoholicariina koje sam lijeCio jest to da su imali u obitelji alkoholicara,najceSee oea. Vrlo cesto sramili bi se priznati mi tu cinjenicu, tj. "prisjetiIi bi se tek kasnije", a ne kad bih ih pitao je Ii netko u njihovoj obitelji pio iii pije. Iznimke, naravno, postoje, ovo nije jedini tip alkoholicara. b) Zbog alkoholizma roditelja, najceSce je u obitelji nedostajala prava oCinska figura, uzor iIi zdrav autoritet. Cak i ako nije pio, otae alkoholicara nije ocinsku uloguodradio u ostalim segmen-
tima oCinstva ·(vodenje, podrska, pruianje osjeeaja sigurnosti i zaStite...). Nedostajao je pravi ocinski uzor, autoritet s kOjim bi se mogli identificirati i slijediti gao c) Mnogi od alkoholieara bili su fizicki kainjavani u djetinjstvu kad su se formirali kao Iicnost. Osoba u tom slucaju na podsvjesnoj razini traii utoCiSte, bijeg od surove stvarnosti koju prozivljava. d) Negiranje ovisnosti vrlo je cesto kod Ijudi koji mi se javljaju up ravo zbog nje. Paradoksalno je da se jave zbog alkoholizma, sami zakazu iermin, odvoje vrijeme i novae i, kad sjednu, pocnu pricati kako "to uopce i nije neki problem~ cak i ne izgovaraju rijec alko hoI i alkohoIizam ... Onoga trena kad tu rijec pocnu izgovarati naglas, a ne potiskivati u podsvijest, pocinje proees lijeeenja i ski danja ovisnosti. e) Alkoholicari, u praviIu, imaju vrlo lose miSljenje 0 sebLIz njihove podsvijesti izbijaju poruke: "Ja sam nitko, ne vrijedim niSta..." Kompleks manje vrijednosti prisutan je kod gotovO svih ljudi koji imaju problem s alkoholom. f) Vjera da je alkohol koristan takoder moze biti prisutna kod nekih alkohoHcara. Bas jueer me je stariji gospodin uvjeravao da njemu pameenje odlicno funkcionira kad popije i da opcenito bolje pamti u pijanome stanju. g) Suprotnost takvima je vrsta alkoholieara koji se alkoholom ko riste kao sredstvom za sanlokainjavanje. Oni uzimaju alkohol kako bi se kazniIi i time ublazili svoj osjecaj krivnje. h) Ponekad je model "alkoholizma jednog elana obitelji" dobar paravan za sve ostale nedace i nesredene obiteljske odnose medu ostalim elanovima obitelji, ukljueujuci i samog alkoholieara. U takviffi slucajevima njegovo izljecenje znaci potpunu promjenu obiteljske konstelacije i promjenu uloga, na sto ostali nisu sprem ni i ne ide da do toga dode. Ako se dogodi promjena, zna ispli vati mnogo drugih stvari i kadsto se i bracni partneri tek tada
120 Drazen Radakovic
Hipnoza za svakodnevnu primjenu 121
rastanu zbog istinskog neslaganja i stvarnih razlicitosti. Navest
kao ocuha (muski autoritet), u ovom slucaju, vrlo destruktivan i los,
eu primjer klijenta homoseksualca iz unutrasnjosti Hrvatske, ciji
te pokojnog oca (drugi neodgovarajuci autoritet). Oba su bili teski alkoholicari, a otac je najvjerojatnije limro od posljedica pijenja. To sto sam tada CUO od njega spada u grozote za koje covjek ne vjeru je da postoje u nasem drustvu. Ocuh ga je fizicki zlostavljao i tukao (jed nom ga je prilikom tako pretukao da mu je slomio rebra i nakon dolaska hitne pomoti naredio da kaze da je pao u kadit vrijedao ga je, verbalno zastrasivao i iskoriStavaojer je Martin morae obavljati sve seoske poslove za sebe i za njega, dokje ovaj pio i prigovarao dalltre- .
su clanovi obitelji znali za njegovu sklonost prema istome spolu,
ali ,,0 tome se ne prica" u krugu obitelji. Njegov je alkoholizam za njih zapravo bila ,Jjepsa i Ijudskija prica" od njegove homoseksu alnosti i (iskreno mislim da je njima to bilo "draze"), stoga nisu
J\ \
zeljeH da se on izlijeci od alkohola. Alkoholiear nije bio agresi
I
van ni prema kome, vee je sam patio zbog bolesti i ovisnostL
I
Na drugom tretmanu najprije mi je rekao da su ga nakon prvog tretmana kod kuee pitali: "A je Ii te hipnoterapeut pitao zaSto se nisi ozenio?" Ne moram niti spominjati koliko se njima "izvana"
b
t·
ba jos bolje'~ Zgrozio sam se kad sam cuo da mu nije dao da uopce vidi svoga pravog bioloskog oca i da je tek godinu i pol nakon oceve smrti cu~ da je umro. Kad je Martin rekao da mu je umro otac (koji je zivio samo nekoliko kilometara dalje), prokomentirao je da bi bilo
J
svidalo to sto I1jepo napredujemo u terapiji, a, s druge strane, on vise nije bio "njihov dobri, poslusni i jadni sin" koji treba njihovu pomoe.
bolje i isplativije da Martin ode za njim u raku da on moze sve nasli jediti od njegove majke, a ne da dijeli s njim! Vrhunac podlosti i zlo cestoce odrazavao se u njegovoj otvorenoj prijetnji da ce mu razoriti svaku vezu koju ima s bilo kojom djevojkomjer mu ne treba unuk koji bi mogao naslijediti njegovu imovinu! Razarao bi mu i sve ljubavne veze, nagovarajuci djevojke da se ne druze Sllpropalicom i pijancem~
Svi alkoholicari odreda. imaju disfunkcionalne obiteljske odnose ne mogu zasnovati obitelj
PRIMJER:
UZROCI U ZLOSTAVLJANJU U OBITELJI
Mladit Martiniz okolice Zagreba zamolio me je da mu pomognem
da se on ionako lijeci jer je psihicki bolesnik ... lEt
Bila je to toliko potresna prica da sam se za vrijeme hipnoze i ja pre znojio zajedno smladicem. Pomislio samllkako i ne bi bio pijanac uz sve to': livot ga zaista nije mazio. U to je vrijeme dosao s novom dje vojkom koja ga je podriavalai koju je ocuh takoder odgovarao ad
. u problemu s alkoholom. Osam godina bio je pijan svaki dan. Prvi dojam govorio je da feli da se promjena dogodi jerje vrlo otvoreno
l
imenovao svoj problem (nije presuCivao niti birao zamjenske rijeci za alkohol). Vet je nekoliko puta bio hospitaliziran i u Jankomiru i u
njega. Nakon 510 smo osvijetlili uzroke u prvome tretmanu, na drugi je tretman dosao preporoden i nakon hipnoticneindukcije davao
Vrapcu. Dosao je s prvim od cetiriju navedenih mentalnih stavova Geralda F. Keina iliprvim od dvaju prof. Ljubice Uvodit-Vranic, a to
sam mu posthipnoticne sugestije za odvikavanje od ovisnosti 0 al koholu. Sjajno je reagirao ml taj dio terapije. Dao sam mu terapiju
je lIafirmativni stav" popracen mislju: IIZnam da te uspjeti i svida mi se ta sugestija." Nakon uvodnog intervjua krenuH smo putem induk cije u stanje somnambulizma, tj. duboke hipnoze. Naravno da je u tom stanju ullsuceljavanju" s onim koji su ga najvise povrijedili izvu-
~
...
.
u obliku samohipnoze da je sam prakticira kod kuce. Izmedu prvog i drugog tretman~ jednom je popio s drustvom i morali smo raditi na skidanju krivnje, jer od krivnje nitko nema nikakve koristi. Bio je .:
.'
122 Drazen Radakovic
Hipnoza za svakodnevnu primjenu 123
sjajan rezultat da je nakon osmogodisnjega neprestanog pijanstva u tjedan dana samo jednom pokleknuo. Nakon toga sam mu na sljede cem tretmanu dao jos jednu vjezbu samohipnoze za kod kuce. Obic no Ijude molim da barem jednom na dan odredeno razdoblje rade vjezbu samohipnoze, kako bi reprogramiranje dobilo zamah. On je toliko zelio uspjeh da je vjezbao ujutro, nakon rucka i prije spavanja. Poslije je vjezbao rjede, ali vec godinu dana ne pije niSta. Zahvaljivao mi je nekoliko puta telefonski poslije toga. I dalje je u vezi s istom djevojkom.
PRIMJER:
OVISNOST KAO KAZNA
Vrlo visoko drustveno pozicioniran i ambiciozan gospodin iz okolice Splita javio mi se zbog dugogodiSnje ovisnosti 0 alkoholu. BuduCi da je bio visoko obrazovan i prilicno otvoren, odmah me pitao smeta Ii me njegova homoseksualnost.lmao je i vrlo siroke poglede na svijet oko sebe. Kako je bio na odgovornoj funkciji i u izravnom kontaktu s Ijudima, poceo mu se Ijuljati ugled i pozicija koje je gradio godinama u drustvu. Na prvom tretmanu otvorio se u vezi sa svojim obiteljskim odnosima. Imao je oca koji ga je tukao tijekom cijelog skolovanja i odrastanja. To je bilo manje-viSe svesto je dobio od oca kao od ocin ske figure, tj. modela muskog autoriteta. Majka je, s druge strane pre uzela odgoj i otuda njegova spolna identifikacija.lmao je velik osjecaj krivnje, kaznjavao je sebe alkoholom i takozapravo postao ovisnik. Po svojoj prirodi bio je znatizeljan i otvoren za promjene i rad na sebi. Nakon dva tretmana koristio se vjezbama samohipnoze te otklonio ovisnost 0 alkoholu tako da smo na njegovu zelju jos kasnije radili i proslozivotne regresije, kao i aktivaciju DNK (0 tome mozda u nekoj od sljedecih knjiga). Nakon nekoliko mjesed bio je potpuno drugi co vjek, barem u odnosu prema ovisnosti s kojom se dugo mucio.
PRIMJER:
REPROGRAMlRAN]E PROGRAMA
Lovjek iz okolice Karlovca u ranim sezdesetima nazvao me je j rekao "da si ponekad malo previse popije':Zvucalo je kao da njemu zapravo ne treba pomoc, ali on bi ipak dosao.lmao je nekoliko osobina alko holicara prije navedenih u uvodu ovog poglavlja. a) Otac i djed bili su alkoholicari, kroniCni. Priznao je to tek poslije,
najprije je negirao.
b) Negiranje ovisnosti - nikako nije mogao izgovoriti rijec alkohol ni
bilo sto u vezi s njim, a kada bih ja to izgovorio, on bi kao malo di
jete zmirio i pravio grimasu"da ta rijec prode i da je ne cuje~
c) Uvjeravao me da "njemu mozak radi super" od alkohola i da se moze tocnosjetiti svog ujaka kad je bio mlad, sto ne moie kad je trijezan. Bio je skolski poslusan klijent te je svoj podsvjesni program "jedna
mi j~ malo, a dvije previSe" ipak pristao reprogramirati u"i jedna je za
mene previse': Dao sam mu takoder terapiju snimljenu na CD-u. Vise
ne pije i marljivo radi na sebi.
Neka od pitanja koja postavljam alkoholicarima. 1. Koliko dugo pijete? Kad ste poceli? 2. Jeste Ii prije pili viSe nego sada? 3. Osjecate Ii krivnju zato sto pijete? 4. Imate Ii u obitelji alkoholicara (otac, djed, majka...)? 5. Jeste Ii pokusavaH prestati piti i, ako jeste, kada, gdje i koliko ste izdriali bez alkohola? 6. Koliko pijete na dan i stopijete? Opisite. Pijete Ii u drustvu ili sami? 8. Imate Ii zdravstvenih problema zbog pijenja? 9. Podriava Ii obitelj vasuzelju da prestanete (muz, zena, otac, majka... )?
124 Drazen Radakovic
10.Je Ii vaSa zdja da prestanete piti samostalna ili je plod nago varanjanekogod vasih? 11. Pijete Ii potajice? Izbjegavate Ii ljude kada pijete iIi im se namecete? 12. !mate Ii zbog pijanstava sukobe u obitdji, meau prijatdjima, na poslu... ? 13. Smatrate Ii da je alkohol uniStio vaS dosadaSnji zivot? Ako da, u kojoj mjeri? 14. Jeste Ii spremni prekinuti stara prijatdjstva i odnose s ljudima koji su poput vas ako prekinete piti? Jeste Ii spremni reCi NE, bez obzira na mogucnost odbacivanja? 15. Plasite Ii se novog pocetka? Jeste Ii spremni preuzeti nove odgo vornosti? Aim jeste, znate Ii koje nove odgovornosti za pocetak mozete preuzeti ? Pitanja ima j05, ali ovo su osnovna. Nakon sto osvijeste uzroke svoje bolesti, alkoholicarima dajem sljedecu terapiju.
Hipnoza za svakodnevnu primjenu 125
ovisnost 0 opojnim sredstvima nema bas nista zajednicko sa zivotnom radoscu. Zapamtite: postane Ii alkohol jedina radost, tu prestaje radost. OdluCili ste uhvatiti se ukostac s tim problemom. Odsad pa . nadalje ne postoji alkohol u vaSem zivotu. Oduvijek ste ga mrzili i tvr doglavo odbijate vratiti mu se pod bilo kojim okolnostima. Sad zelim da u sebi iii naglas navedete barem pet negativnih stvari koje yam je donijda ta ovisnost. Da vas podsjetim, razmislite 0 samopostovanju, radnoj sposobnosti, socijalnim kontaktima,svojoj obitdji... Idemo, za vas prva negativna stvar, steta koju vain je priU5tiO alkohol jest... (stanka), druga... (stanka), treca... (stanka), cetvrta ... (stanka), peta... (stanka). OdliCno, sada tete isto tako, ili u sebi ili na glas, izreCi pet stvari koje zdite dobiti i kojecete dobiti bez ove ovis nosti, tj. bez alkohola. Isto tako, razmislite 0 novom druStvu, koncen traciji, hobijima, postovanju od okoIine, drugim zivotnim uZicima... Idemo, prva korist koju imate jest... (stanka), druga prednost i korist jest... (stanka), treca... (stanka), cetvrta... (stanka) i peta... (stanka). Odsad tete jasnijevidjeti svoje probleme i uocavati nove mogucnosti. sternosti alkohola napisane su mnoge knjige. Svima je poznato nje govo stetno djelovanje na jetru. Takoaer, dobro je poznata njegova stetnost za rad mozga i cijdi zivcani sustav. Uobicajena je zabluda da alkohol potice rad zivcanog sustava. Naprotiv, alkohol omarnljuje i oslabljuje rad mozga. Djelovanje alkohola ne moze se usporediti s pritiskom na papucicu gasa, nego s kvarom na kocnicama. Pritisak na papucicu gasa odgovarao bi izravnom poticajnom djdovanju. Pres tanak rada· kocnica odgovara omamljenosti kontrolnih mozdanih funkcija. Voznja automobila bez kocnica moze biti itekako vesela. Sada zelim da u sebi ponovite pet afirmacija. 1. Alkohol je otrov za moje tijelo i za moju dusu. 2. Alkohol ubija moju osobnost. 3. Moje tijelo, moja duSa i moja zdrava osobnost trebaju mi za moj razvoj.
o
Terapija protiv pijenja alkohola (2 tretmana) 1. TRETMAN - nakon hipnoticne indukcije Obratili ste mi se za pomoczbog odluke da se odmah oslobodite otrova zvanog alkoho!. Necete dopustiti nikakve iznimke u toj odluci jer iskreno i odlucno zdite prestati zauvijek. Alkohol je otrov, a, uz to, i droga. Ovo sto imate sada nije nikakav zivot. S ovisnoscu oalkoholu i bolesti niste potpun covjek. ViSe ne lazete sebi da niste ovisnik i da yam ne treba pomoc. Nema razloga to poricati. Nepijenje je novi naCin zivota za vas. Nitko to ne moze promijeniti. NiSta vas ne moze nago voriti damu se vratite. Ne same da je to oddiv naein nego necete patiti ni od posljedica prestajanja. Na putu ste da budete sretan covjek, a
~
.'
126 Draien Radakovie
4. Ja ne trebam alkohol niti sam ovisan 0 njemu. 5. Svladavam sve svoje tdkoce bez alkohola i uzivam u zivotu punim pluCima. Ovisnici 0 alkoholu visoko vrednuju svoju slobodu upravo zbog toga sto je zbog snage bolesti vrlo rijetko osjecaju. Zdravlje je bez sum nje i zdravlje duha, a ni jedan alkoholiear, ako iskreno analizira vias tito kaoticno-destruktivno propadanje u alkoholu i pijenju, ne moze racunati da je ocuvao duhovno i "duSevno" zdravlje.
1. vizuaJizacija Zamislite sebe k~o jda. Vidite i osjetite bodlje po cijelome svo jem tijelu. Na neki intuitivan naein vi znate da te bodlje, oklop, sim boliziraju vasu ovisnost, vas alkoholizam. Taj vas oklop onemogucuje yam prisniji i iskreniji kontakt s vasim bliznjima. Ne Cini Ii to vaSa ovis nost? Te yam bodlje sluk i kao paravan za pokazivanje osjecaja jer vas izoHranost tjera da stavljate masku prividne bezbriznosti, iako dobro znate koliko ste ranjivi i slabi. Taj oklop nadomjdta i vasu angaziranost u socijalnirri kontaktima. Istodobno tjera ~jude .od vas i vas od ljudi jer svatko voH imati nasuprot sebi covjeka, a ne neugodne oklope, maske i sHeno. Sve ljudske vrijednosti koje su tu, tik do vas, varna su tako daleko zbog bodlji, oklopa koji ste stavili na sebe, a to je vaSa ovisnost. Od bodlji cesto i ne vidite Ijepotu vanjskoga svijeta jer ste povueeni u sebe i zbog straha propustate te ljepote. Sada cete polako odbacivati te bodlje od sebe, pocevsi od vrha giave do noznih prstiju. !mate minutu vremena (stanka 1 min). Ispred vas se nalaze sve blagodati zivota bez oklopa i bodlji. Ojacat ce Yam zdravlje, imat cete bolje meduljudske odnose, poboljsat te yam se koncentracija i radna sposobnost, bit cete veseliji i imat cete nove hobije. Prekidate sve veze izmedu alkohola i drugih situacija koje su se odi gravale u vasem zivotu. Sve aktivnosti koje ste dosad povezivali s alko holom nestajti. Odsadpa nadalje ne postoji ni jedna aktivnost u vaSem
Hipnoza za svakodnevnu primjenu 127
zivotu koja se dobro slaze s alkoholom. Alkohol vas ne cini smirenim i opustenim. On vas eini samo nervoznim i bolesnim. Alkohol vas sve viSe priblizava smrti. To morate zapamtiti: izgublli ste volju za alkoho- . lorn u svakom smislu, u svakoj prigodi, u svakom vremenu, pod svim uvjetima i u svakoj situaciji. NITKO, NlKAD I NIGDJE NECE I NE MOZE PROMIJENITI TU VASU ODLUKU.
2. vizualizacija Zelim da zamislite svoje omilj~no alkoholno pice. Ispred vas je eaSa ili mala eaSica vaSeg pita. Prinesite to pice nosu i pomirisite gao Odvratan miris prolazi kroz vase nosnice. Osjecate smrad u cijelom ,prostoru. Prinosite to isto pice svojim ustima i uzimate gudjaj toga odvramog pica u svoja usta. Kakav je ovo pak grozan okus u vasim ustima! Izaziva mucninu i tjera vas na povracanje. Dize yam se zeludac na'taj odvratan okus. Pljujete taj gudjaj, prolijevate pice i kazete sebi: Nikad viSe. Alkoholna je ovisnost kroniena psihicka bolest. Motivacijski je . Cimbenik vaz.an u prekidanju svake navike. Vi ovo spoznajete i odu stajete. Ali od cega vi zapravo odustajete? Odustajete od strahova, nedostatka samopouzdanja, osjecaja krivnje, slabo razvijenog praga tolerancije, nervoze, samosazaljenja, slabog osjecaja vlastite vrijed nosti, slabaSnog ega... Sigurno je da necete viSe piti alkohol. Niste niSta krivi i ne morate kaznjavati sebe. Gotovo je s kaznjavanjem sebe. Gotovo je s vlastitim ponizavanjem. Vi viSe nikada necete ga
ziti samog sebe.
3. vizualizacija
Sada zelim da zamislite situaciju kada ste se prvi put "posteno" na
pili. Vratite se malo u svoju blizu iIi dalju prosiost. Ako se ne mozete
sjetiti baS. prvog pijanstva, svakako izaberite jedno od prvih. Sjetite
.~ "
Hipnoza za svakodnevnu primjenu 129
128 Drazen Radakovie
I
se okruzenja, ljudi, ako ste bili u drustvu, glazbe, svega cime ste bili okruzeni. Ukljucite zatim i sve misli, emocije i osjecaje uz tu sliku ili film. Pokusajte' se sjetiti i jutra poslije (stanka od 30-ak sekundi). Uzmite spuivu i obrisite tu sliku iii film. Sada zelim da se sjetite barem jos dviju situacija zbog kojih ste pretjerali s alkoholom i niste se poslije osjecali dobro. Idemo, prva... (stanka od 30-ak sekundi). Obrisite je... i druga ... (stanka od 30-ak sekundi). Obrisite i njuo Alkohol je otrov za vaSe tijelo. Alkohol je otrOv za vaSu dusu. Alko hoI vas gura u preranu smrt, a vi birate dug i zdrav zivot i nitko to nikad nece moci promijeniti. Izlazak iz hipnoze najedan od uobicajenih nacina.
2. TRETMAN (nakon hipnoticne indukcije) Posto ste se duboko opustili, prepustate se sugestijama koje imaju potpuno i duboko djelovanje na vas urn, tijelo i duh. Jedan od glavnih razloga zbog kojeg ste otisli u alkoholizam jest nedostatak figure oca. Mozda je i sam bio alkoholicar, a i ako nije, svoju ulogu muskog uzora nije zadovoljavajuce odradio. Osoba u poziciji autoriteta iznevjerila vas je. Tu svakako leii dio tajne uzroka vaSeg alkoholizma. Vi danas sami mozete izgraditi ocinsku figuru.
4. vizualizacija Zamislite ispred sebe musku osobu kojoj se divite, koja je vas uzor na sve moguce naCine i u svakome smislu. To moze biti neka osoba koju dobro poznajete. Moze biti vjerski iii duhovni voda, osoba iz javnog zivotaili netko treCi. Bitno je da je ona za vas uzor (je Ii ona takva uistinu, to je druga stvar,ali to sada nije bitno). Identifidrajte se sada s tom osobom, i to tako da se fizicki stapate s njom. Pustite da se svaki dio vaSeg tijela stopi njegovim. Neka se glava stopi s glavom, vrat s vratom, ruke sa rukama... i tako sve redom. Imate dvije minute
s
vremena (stanka od 2 min). Napomena - klijentice rade sa ienskim likom ispred sebe U pravilu, svaki alkoholicar ima veliki nedostatak ega: Sami sebi uvi jek govore: "Ti niSta ne moid i niSta ne vrijedis." Takve poruke mije njajte u ovakve: "Zelim nauciti Zivjeti bez alkohola." Zato cete sada u sebi ili naglas ponoviti sljedece tri afirmadje. 1. Ja ne trebam alkohol. 2. Zelim nauciti svladati svoje teSkoce bez alkohola. 3. Zelim nauCiti iivjeti bez alkohola. Od ovog trenutka pa dalje nemate potrebu za pijenjem alkohola. Onaje uklonjena. U potpunosti gubite zelju da popijete alkohol. Jedna od zabluda kod nekih alkoholicara jest da je alkohol na neki nacin ko ristan. To je Cista zabluda i vi to dobro znate. Umjesto da poboljsa rad nu sposobnost, alkohol je uniStava. Umjesto da yam poboljsa pamcenje i koncentraciju, on je urusava. Umjesto da yam potalme pokretljivost i motoriku, on je usporava. Umjesto da vas opusti, on vas opcenito cini samo nervoznijim ... Da ne govorim koliko yam unistava razboritost opaianja, miSljenja, samokritike i zdravogalogickogzakljucivanja! Vi dite Ii sada koliko yam te bodlje, oklop alkoholizma, stete i za kahe ste ljudske kvalitete zbog njega zakinuti? Sljedeca stvar kojom se alkoholicari sluze jest samokainjavanje ispi janjem alkohola. Ako smo vee utvrdili da nam alkohol ne koristi, isto tako od danas vi odlucujete da se vise necete kainjavati njime. Za to nema potrebe jerviSe ne kainjavate sebe. Gotovo je s trovanjem samog sebe. Gotovo je s tim otrovom. Slobodni ste od sjenke alkohola.
5. vizualizacija Zamislite cetiri razine slap ova. Vidite ta cetiri nivoa ispred sebe i primjecujete da niz slapove tece odvratna crna tekuCina, neSto po put staroga smrdljivog ulja. Ti su slapovi srediSte vase podsvijesti, vaSeg alkoholizma. Svaka razina predocuj~ jedan segment vaSe ovis
130 Drazen Radakovic
Hipnoza za svakodnevnu primjenu 131
..........................................................................................................
nosti. Najgornja je razina a) KRIVNJA. Ispod te je razine razina b) NEDOSTATAKEGA. Sljedeca je razinac) SAMOKAZNJAVANJE. ··1 .zadnja. ravi:na'jcs£.dj.ALKOHOUZAM,. Oa:vratna; sffiFdljiv:a.uljas£a: tekuCina tece niz te cetiri razine slap ova. Sada zamislite da uzimate cep koji se nhlazi na donjoj razini, gdje je ALKOHOLIZAM. Cep je poput cepa za kadu i povla.Cite ga konopom iz otvora donje razine tako da odvratna tekuCina iscurivan, nepovratno u clo. Cinite to, da kIe povukIi ste konop i osjecate oslobodenje jer je sva tekuCina iscu rila kroz rupu na dnu, a dotok nove carobno je prestao. Osjecate Sl! oslobodeno i jednostavno prekrasno. UZivajte u novoj slobodi (stanka od 30-ak sekundi). Ne postoji ni jedna situacija u vasem zivotu koja se dobro slaze s alkoholom. Od danas alkohol kao pice za vas viSe ne postoji. Od danas poCinjete zivjeti kao uspjdan covjek. Zaklopili ste knjigu stirn poj mom u svojem zivotu. Ta je stranica zauvijek proCitana i ostaje same kao epizoda koje se sjecate kao u magli. Ostaje same kao cinjenica bez ikakve emocionalne podloge i naboja. Taj naboj ostavljate daleko iza sebe. Jos cete jednorri ponoviti prethodrto spomenute tri afirmacije ili u ~ebi ili naglas: 1. Ja ne trebam alkohol. 2. Zelim nauCiti svladati svoje tdkoce bez alkohola. 3. Zelim nauciti zi~jeti bez alkohola.
kraju, na dnu se nalazi razina d) ZDRAVLJE. Gledate kako se vaSa energija u obliku Ciste planinske vode prelijeva iz najgornjega slapa prema najdonjemu. Krece od SLOB ODE, spusta se preko SAMO~ POUZDANJA i RADOSTI sve do ZDRAVLJA i tako stalno. Pro matrate ovaj prizor ispred sebe i divite mu se. (stanka od oko jedne minute) Znate da je ovo model i program kojim ste se reprogramirali i uzivate u sebi dok yam slapovi lagano blijede iz vidika. Izlazak iz hipnoze na jedan od uobicajenih naCina.
6. vizualizacija Sada cete se vratiti na one cetiri razine slap ova koje ste maloprije
oslobodili od smrdljive tekuCine koja je zapravo simbol vaseg alkoho
lizma. Kako ste se oslobodili grozne ovisnosti, oslobodili ste izdubine
svojega podsvjesnog bica, tj. s izvora najgornjega slap a, Cistu, bistru iz
vorsku vodu.Sada je najgornji slap, razina a) SLOBODA. Ispod njega
je razina b) SAMOPOUZDANJE. Cista, bistra izvorska voda tece
nesmetano s prve na drugu razinu. Ispod jerazinac) RADOST. I na
..:,.
142 Drazen Radakovic
Hipnoza za svakodnevnu primjenu 143
b) Zelimo razjasniti povezanost s nekom osobom. Osjeeamo da je nismo"prvi put vidjeli". Isto se odnosi na neka mjesta iIi gradove, kada imamo deja vu dojam (vee videno). c) Zelimo saznati svoja zanimanja kako bismo lakse mozda izabrali profesiju jer smo primijetili da smo u necemu vee vrlo vjdti. Ov dje bih mogao navoditi brojne primjere, ali navest eu same da je Sai Baba rekao za Mozarta kako je glazbena znanja skupljao kroz nekoliko zivota, da bi konacno, nak~n svih njih, daocovjecanstvu to sto je dao.
sputana seksualna energija. Bila je u braku, ali ta cinjenica nije utjecala
d) Katkad spontano ulazimo u uzroke emocionalnih tdkoea, kad se bavimo strahovima ill fobijama. e) Ako je mnogo 'problemakoje smo mozda "zabrljali" u prethod nim zivotima, mozemo lakse predvidjeti "odradivanje" koje smo karmicld duzni prod iIi odraditi. Primjerice, nekoga smo u svo jemu prethodnom Zivotu na bilo kOji nacin omalovazavali ili zlo stavljali i sada nam se to na neld nacin vraea, ali ovaj put u obrnu tom smjeru, prema nama se ponasaju onako kako smo se mi ponaSali prema okolini. prednostima i razlozima rada na proslim zivotima zasad toliko. Jos jednom isticem da je to toliko veliko poglavlje i mnogo je literature o tome danas i na nasem tdiStu. Michael Newton preveden je u nas i, ako vas zanima, toplo preporucujem njegove knjige 0 toj temi.
traumaticna jer je umrla prirodnom smrcu, ali njezine frustracije bile su
9.
o
na njezin problem s kojim se ona nije pravodobno i na pravi nacin su ocila. Pri prvom ulasku u prosli zivot dosla je u drugu polovinu proslog stoljeca u Francusku, gdje je u jednom gradu radila kao prostitutka i na nacin prezivljavala. vota (sto kod nije
je intenzivno prozivjela emocije iz tog zi pravilo) i dosla do trenutka smrti. U pravilu se
prosli zivot uvijek dovede do sa mog trenutka smrti, jer je to VriO bltno za buduce inkarnacije. Sam strah iz zadnjega trenutka, osobito ako je smrt bila traumaticna, moze se prenijeti u sljedeCi zivot. Njezina smrt nije povezane s
proslim zivotom.
PRIMJER:
STRAH OD UTAPANJA
Sredovjecna zena dosla je kako bi ispitala razloge povezanosti s nekom osobom i doznala zasto im3 patoloski strah od U jed nom smo zivotu dosli do povezanosti s osobom
i boji se vode. je trazila. Vrlo
cesto nekomu smo u ranijem zivotu bili brat iii sestra, a sada smo mu bracni partner iii mozda
roditelj iii dijete. Zna biti vrlo zanimliivo kako
se uloge i odnosi pomicu s jedne na drugu osobu. Sljedeci zivot u koji smo usli imao je veze s odabirom zanimanja - bila je muskarac, kapetan broda. Njezina smrt bila je utapanje zajedno s bro dom koji je potonuo i tadasnji trenutak smrti djelovao je na njezin da
PRIMJER: Djevojka u ranim tridesetima
TRAUMATICNA SMRT
mi sezbog
stvari. Prvo je
zivot. Za razliku od djevojke u prvom primjeru, ona
intenzivno
emocionalno prozivljavala svoje zivote. Kada se radi na proslim zivotima,
upoznati svoje prosle zivote, a zatim se odviknuti ovisnosti od pusenja.
neki !judi ocekuju dozivljaj kao 3D film u dubokom, potpuno nesvje
Nagovorio sam je na obratni redoslijed. Fenomenalno je reagirala na
snom stanju, kao da su prosli zivot! nesto spektakularno. Znaju me po
hipnoterapiju za prekidanje ovisnosti
slije pitati kako to da su cijelo vrijeme bili svjesni svega. Ovdje sam rekao
0
(pomocu samohipno
ze) i na drugom smo tretmanu radili proslozivotnu regresiju. Jedna od
kako je ta zena u prethodnom zivotu bila muskarac.
stvari
cesto zna mijenjati kroz z.ivote, no isto tako i ne mora.
ju je mucila bila je jako zakocena seksualnost i potisnuta
spol se vrlo
144 Dra:!en Radakovic
Hipnoza za svakodnevnu primjenu 145
PRIMJER:
POGIBIJA U AVIONU
PRIMJER:
KAZNA ZA ZLOUPOTREBU ZVANJA
Deeko od oko 25 godina dosao je na tretman prosloiivotne regresije
Kolega hipnoterapeut zelio je saznati koliko je njegov trenutacni poziv u
zbog ielje da sazna zasto mu se neke stvari, tj. situacije i problemi, javljaju ponovno i zbog cega se jako bojl visine 1aviona. Nakon ulaska u prosli
skladu s njim samim i ima Ii njegov poziv veze s nekim proslim
zivot saznao j~ da je bio pilot njemackoga vojnog zrakoplova u Drugome svjetskom ratu. Patoloski je mrzio Engleze i Srbe. Imao je tada obitelj te nekoliko i Ijubavnica i Ijubavnika. Sadasnja mu je majka u tOm zivotu bila zena. U vrijeme kad je radio proslozivotnu regresiju imao je i potisnute homoseksualne sklonosti koje je vukao jos iz pr0510g zivota. Od regresije je proslo vise pd desetgodina i danas on homoseksualae. Imao je Ii nastaviti mogucnost izbora putem iii. ne. Nakon tog zivota in se kao
i vrlo je kratko
kao i zena s kojom iivi. Nakon dolaska u prosli zivot vidio je sebe kao vra ca u nekom africkom plemenu u 18. stoljecu. Na neki nacin taj je poziv imao veze s njegovim danasnjim izborom zanimanja. Bio je vrlo uspje
[1
san i cijenjen duhovni voda u svojem selu. Lena s kojom zivi bila mu je
!t··
zena i tada i dosta dugo imali su uredan i lijep iivot LakJe u hipnozi go
I!
stvari koiima je tada pomagao Ijudima. Spominjao je i zakapanje cijelog tijela u
h
kao nacin ci5cenja organizma. U
iivota zloiJpotrijebio je znanJa i moei
je imao. Varao je supruznicu i
republici proiivljava nacionalisticke traume kakve je i sam sijao sezdese
spavao s mlaaim zenama. Opi\i su ga
moc, slava i novae. Ubili
tak godina prije. Ako mrzite neki narod, vrlo cesto je karmicko pravilo da se u sljedecem iivotu rodite kao pripadnik tog naroda i u njemu prozivite
.su ga mjestani na nekom seoskom putieu jer je bio s necijom zenom;
one 5tO ste sijali u prethodnom zivotu; ovaj put na svojoj kozi. Pripadnici
a) Sklonost prema hipnoterapiji zaista vuce jos otada. Ovaj put ne smije
. rasistickih organizacija gotovo obvezno se u sljedecem zivotu
zloupotrijebitimoei do kojih dode baveci se ovim poslom; b) Povreme
II
I
Klijent je mogao sagledati sljedece stvari iz ranijeg zivota.
u rasi koju su proganjali. U svom bivsem iivotu, taj klijent poginuo je s
no moze samohipnozom otiei sam u prosli iivot i "izvuei" neka znanja
borbenim zrakoplovom negdje na prostoru bivse Jugoslavije. Otuda vuce
vjestine koje je imao tada (za 5tO ipak treba vremena i Truda); c) Naklo
vrlo brzo savladati vjestinu upravljanja avionom.
11
l!
Yorio da je mogao vidjeti neke nacine vracanja, molitve, hipnoze i ostale
(mozda godinu-dvlje). U ovom je zivotu Srbin i kao nacionalna manjina u jednoj bivsoj jugoslavenskoj
strah od aviona i visine. Uvjeren sam da ce danas, ako mu se ukaze prilika,
l'
~
l: " ~'
!
! r
I
I.
nost drugim zenama u tom ga je iivotu skupo s.tajao i sad uzna" svoje
I il:
,!
granice.
Ove su koristi koje je [mao od ove regresije: a) uvelike se oslobodio straha od aviona i visine; b) lakSe mu je podnositi nacionalisticke isoade kad zna da je i on' sam "negdje" to zasluiio. (Ovime
nigdje i ni
kojim
okolnostima ne opravdavam nacionalizam.); c) shvatio je izvor svoje po tisnute homoseksualnosti i mogao je odluciti hoce Ii ponovno iei tim pu tem iii ne; d) osvijestio je vaznost obitelji (i tada ju je imao) uz vrlo aktivan seksualni iivot s mnogo izvan obitelji.
'PRIMJER:
I
TALENT IZ PROSLOG ZIVOTA
J ~
Mladi profesionalni gitarist zelio je saznati je Ii nekada prije vee svirao na gitari. Bio je izrazito virtuozan bez pretjeranog rada s instrumentom. Nakon indukcije otisli smo u dvorac u srednjem vijeku, gdje je biodvor ski zabavljac i svirao instrument v~lo slican gitari. Po njegovu opisu, bilo je to nesto drukcije od lutnje. U tom je zivotu bio vrhunski zabavljac glazbenik. Liveei na dvorcu, imao je zenu skojom je, i tada dok smo radili
'.
146 Drazen Radakovic
Hipnoza za svakodnevnu primjenu 147
ovu regresiju, bio u vezi. BuduCi da ju je varao, ona ga je zbog Ijubomore
Otvaras vrata i iznenaduje te bljesak farke zute boje. Zatvorio si vrata i krenuo dalje blago udesno usavsi vee u treei krug labirinta. Sve je oko tebe zuto i ti se osjeeaS odlicno kreeuei se naprijed. Jako d se. svida u zutoj bojL (stanka) Jos pet koraka do vrata. Peet, ceetiri, trii, dvaa, jeedan.
ublla u snu. 5 tom je zenom nedugo potom to, po mojemu dubokom uVjerenju, na njegovu srecu.
njegov
talent zaista nije ni sjena onaga koji je imao tada i, osim muzikalnosti, nlje imao ostale komponente potrebne glazbeniku, poput sklaGiateljskog i improvizatorskog duha, te je nedugo nakon toga
Otvaras vrata ispred sebe i zapljuskuje te intenzivna zelena boja. Brzo ih zatvaras i prilagodujd se prekrasnoj ze1enoj boji. Jako d se svida ta boja i s uZitkom se kreceS hodnikom koji zavija udesno i uvo di te vec u cetvrd krug labirinta. Sve je ze1eno, najze1enije sto moze bid. Osjeeas se fenomenalno dok se kreed ze1enim hodnikom blago udesno. (stanka) Jos pet koraka do vrata i kraja hodnika.Peet, ceeti ri, trii, dvaa, jeedan.
krenuo sasvim drugim profesionalnim putem, na kojemu se bolje snala··"'It
zio i bio prihvaceniji i uspjesnfji.
Ovdje je moja metoda za ulazak u prosle Zivote.
PROSLOZIVOTNA REGRESIJA (seansa)
Otvaras vrata i iznenaduje. te playa boja. Zabljesnut energijom plave boje, zatvaras vrata i krecd se polako :n.aprijed zavijajuCi blago u.aesno. Usao si vee u peti krug labirinta i neizmjerno uzivas u plavoj bojL Sve je oko tebe plavo, najplavije sto moze biti. (stanka) Jos pet koraka i na kraju si plavog hodnika. Peet, ceetiri, trii, dvaa, feedan.
- obvezna hipnoticna indukcija (npr. A, B, C, D, E, F, G, I,], K iIi vas izbor; neka indukcija bude malo duh) Zamisli da se nalaziS u labirintu. Stojis na pocetku hodnika crve~e boje, obasjan ugodnom, takoder crvenomsvjedoscu. Hodnik zavija blago nadesno. Lijevo i desno od tebe je zid. Osjeeas se ugodno dok polako kreeeS hodnikom prema naprijed. Sve oko tebe je toliko cr veno da ne moze bid crvenije. Uzivas u intenzivnoj crvenoj bOji dok nastavljas hodad svojim labirintom. (stanka) Imas jos pet koraka do vrata ispred sebe. !demo, peet, ceetiri, trii, dvaa, jeedan. Dosao si do vrata i odlucujeS nastaviti dalje te otvaras vrata ispred sebe. Zatvaras vrata za sobom i kreed dalje. Sada si usao u narancasti hodnik. Svjedo je takoder narancasto. Nastavljas se kretati kroz intenzivnu narancastu boju zavijajuCi hod nikom blago udesno te si vee usao u drugi krug labirinta. Sve je oko tebe narancasto, ne moze bid narancastije. (stanka) Jos pet koraka do vrata i kraja hodnika. Peet, ceedri, trii, dvaa, jeedan.
Primio sikvaku vrata, otvorio ih i ostao zapljusnut indigo bojom. Zatvorio si vrata i vee poceo uzivati u intenzivnoj indigo bojL Kreeu Ci se neprestano u smjeru kretanja kazaljke na satu, tj. udesno, dosao si vee u pretposljednji, sesti krug labirinta. Sve je oko tebe indigo i nastavljas se kretati uzivajuCi u okruzenju indigo boje. (stanka) ImaS pet koraka do kraja hodnika. Peet, ceetiri, trii, dvaa, jeedan. Sdsnuo si kvaku, otvorio vrata i ulaziS u Ijubicasti hodnik. Ovo je 'rvoj zadnji krug labirinta. Uzivas lJ. intenzivnoj IjubiCastoj boji. To je zadnji, sedmi krug labirinta. UZivaS jos dh nekoliko koraka do vrata. (stanka) Peet, ceetiri, trH. dvaa, jeedan.
)
I
l
Otvaras vrata i ugledaS bijelu svjedost. NalaziS se u proslom Zivo tu koji je u izravnom i vaznom odnosu s tvojim danasnjim zivotom. Postavi si sljedeea pitanja: ,.:
,.'
148 Drazen Radakovic •
~
••
Hipnoza za svakodnevnu primjenu 149 ~
................ -................................. " ............................................
• • • • • • • ,o • •
Tkosamja? Kako se zovem?
~
..........
S. VJEIBA ZA CISCENJE POTISNUTIH EMOCIJA
Jesam lrmuiko iIi zensko? Kojeje vrijeme, godina?
Izlet na morsku obalu (W. W. Hewitt)
Gdje se nalazim?
- obvezna hipnoticna indukcija (npr. A, C, E, F, G, I,], K iii "gotova" indukcija)
Imam Ii obite/j? Imam Ii djece? Ako imam, koliko ikako se zovu? Cime se bavim?
Zamislite da sjedite na velikoj stijeni koja se uzdize iznad povrSi ne mora oko sest metara... poslusajte huk oceana koji navaljuje na stijenu i udara 0 nju... slani zrak mirise dok yam vjetar udara u lice ... uocili ste veliki kontras.t izmedu stijene i obale. Iznad sebe primjecu jete morske galebove... promatrate ih kako se obrusavaju i zaranjaju u more traZeCi svoju hranu ... slusate njihovo kliktanje dok se vraeaju put neba... Kako iskazuju postovanje prema zivotu svojim gracio znim letom i radosnom pjesmom.
Od cega iivim? Kojim jezikom goporimja i /judi oko mene? Je Ii tko iz moji
Idi u prvi vazan dogaJaj u ovom zivotu... (stanka)
Idi u razdob/je zivota kada si bio najsretniji... (stanka)
Idi u s/jeddi vaian dogaJaj... (stanka)
Sad se wati pet godina ranije... (stanka)
Sad idi desetgodina unaprijed (ako jejoi zivio... )
Idi u trenutke svojegiivota pet minuta prije smrti u onom zivotu...
Idi u sam lin smrti. Sto misliS? Kojaje zadnjamisao?
Idi u sat vremena nakon smrti. Ostajei Ii uz tijelo iIi idei u bijelu
svjetlost? . Idi 24 sata nakon smrti. Jesi Iijoi vezan uz tijelo iIi si ga napustio? - Izlazak iz hipnoze jednim od nacina po izboru Ako je klijent napustio tijelo, seans:! je zavrsena, a, ako nije, jos se radi s njim. 0 tome sto se radi dalje, u nekoj drugojknjizi.
"
!
Pogledajmo iza sebe i vidjet cemo tragove na nasoj obali... utabani plit cini se da pokazuje kako su se mnogi prije nas spustali niz nasu stijenu... ove bezvremene stijef).e cini se da nas uvjeravaju u Ijepotu Zi vota i kako nam sklad s prirodom iskazuje milost... kamenje i stijene imaju izgled prirodnih stuba koje vode prema dolje... sada iza kosog traga u pijesku... pijesak je tako topao i izazovan ... skinimo cipele i zavdimo nasu setnju po obali bosonogi... osjecamo kako se taj pije sak uvlaci izmedu nasih prstiju ... osjecamo kako nas topli povjeta rac grije dok stizemo do obale ... sad mozemo gledati preko hladnog mora koje nam blijdti pred ocima. Prosecimo do vode... osjecamo razliku izmedu mokrog i suhog pi jeska koji smo upravo napustili. Saginjemo se i piSemo "Volim te"... Tada piSemo imena ljudi koji su namposebni i koje zelimo zapam titi... Sada gledamo kako more juri poktaj nas, grli nam gleznjeve i, dok se vraca, nosi sa sobom nasa imena i nasu poruku ljubavi. Buduci da je zagrljaj mora bio tako dobar jer je nosio nasa imena i poruku, .:
c'
150 Drafen Radakovic
saginjemo se ponovno i piSemo "Volim ten... a tada piSemo u pijesku imena Ijudi koje smo povrijediIi ... Val nas snazno zapljusne, obgrli sirokim zagrljajem nase gldnjeve i, dok se vraca, odnosinasa imena i poruku sa sobom. Sagnite se i piSite ponovno u mokrom pijesku. Ovaj put napiSite rijee: "Oprastam:' Nakon toga napisite najprije svoje ime, a zatim imena svih za koje vjerujete da su vas povrijedili. Sad na kraju liste napiSite ove rijeei "i svima drugima". Drugi val iz mora beskrajne svi jesti brise vaSu poruku i dodiruje vase gldnjeve. Dok se val povlaei u more, sa sobom odnosi vasu poruku oprastanja koja je sada postala stvarnost. Sada ste se opraH od osjecaja krivice, zamjeranja sebi i dru . gima i neprijateljstava. Ispunili ste svoj zivot Ijubavlju, hrabroscu i zarom. Vi ste u skladu i harmoniji sa svima. Sada ste sprenini sluZiti potpuno i uspjdno. Udite dublje u ocean, dok yam voda ne dode do koljena idok ne osjetite hladno uvjeravanje zivota. Sada povucite u Ijubav zivot iz ovog mora ... voda se penje preko vaSih stop ala dok ne ispuni djdo vaSe tijelo uzbudenjem i ljubavlju za Zivotom. Sada se vratimo na obalu. Uzmite onu morsku skoljku ... poslusajte njezinu poruku. Vratili ste se toplom pijesku ... Okrenite se i pogle dajte more jos jednom i kazite mu zbogom. Vrijeme je da se vratimo u nase cipele... i popnemo se stubama zivota ... na vrh stijene. Sada u sebi imamo Ijubav i uzbudenje zivota koje smo izvukli iz mora ... zahvalite posebno onim Ijudima na koje ste mislili ... dok yam more blijedi iz vidika.
Hipnoza za svakodnevnu primjenu 151
6. VJElBA ZA IZGRADNJU KARAKTERA IODBACIVANJE NEZEUENOG OBRASCA PONASANJA, NAVIKA IPOTISNUTIH OSJECAJA ' Ovo je moja vjdba kojom se koristim kod klijenata upravo za posti zanje trajne promjene. - hipnoticna indukcija (npr. B, D, E, G, H, J, K iIi "gotova" hi pnoticna indukcija) .
Vrt najdrazih plodova NalaziS se ispred najljepseg vlastitog vrta. On je veliCine tvoje naj draze sobe, dakle samo nekoliko kvadrata. Taj je vrt zapravo srediSte tvoga podsvjesnog bica. Desno od vrta je spremiste, ostava s orudem. Kad malo bolje pogledaS vrt, primjecujd razne vrste divlje trave, korova, tmja, eak i smece... Tvoja podsvijest dobro zna da svaka od tih stvari predstavlja neku od tvojih nepozeljnih osobina iii duboko potisnutih negativnih emocija (npr. lijenost, nedostatak samopouz danja, razne strahove, bijes, krivnju ...). Buduci da ti to smeta jer ne mozeS podnijeti nered u svom vrtu i njegovu zapustenost, odluCio si ga dovesti u red i poeistiti. Uzimas iz dzepa kljue, prilaziS spremiStu i otkljueavaS gao Unutra ugledas lopatu, rukavice, skare za tmje, posu du za zalijevanje i sve potrebno orude za uredenje vrta. Na pretincu iznad oruda nalaze se male papimate vtecice sa sjemenkama. UzimaS rukavice, stavljas ih na ruke, a potom iznosis i sve ostalo orude. Ula ziS u vrt, trgas divlju travu, trnje i say taj korov. Kako god se rjdavas tih stvari iz vrta, podsvjesno znas da te negativne stvari (ndeljeni obrasci ponaSanja i emocije) napustaju tvoj um, tijdo i duh. Koristis se svim raspolozivim orudem (skarama, lopatom ...), ana kraju sve to zgmd grahljama i nabacas na hrpu. ImaS nekoliko minuta vremena da to uCiniS. (STANKA OD 3 DO 5 MINUTA) .~
"
152 Drazen RadakoVic
Kad si nakupio hrpu, polijevas je s malo benzina, uzimaS ·zigice i zapalis cijelu hrpu. Osjecas neizmjerno zadovoljstvo i olaksanje pro~ matrajuCi vatru. Cutis tjelesnu i dusevnu toplinu mirisllci miris va~ tre, dok sve te stvari nestaju iz tebe. Ponovno ulaziS u svoje spremiSte s orudem i otvaras pretinac sa sjemenkarna. IzvlaCis papirnate vrecice na kojima piSu imena onih karakternih osobina koje upravo zelis izgraditi i razvijati (sigurnost, samopouzdanje, sreca, veselje, upornost, zdravlje ...). Uzimas te vrecice i nosiS ih u vrt. Otvaras jednu po jednu. Kopas rupu za svaku i sadis ih. BuduCi da je blizu tvojeg vrta mali potok, odd do njega i napuniS posudu za zalijevanje. Nakon sto si posadio sje.menke, svakU odnjih i zalijdi udahnd joj snagu i zivot. Nakon toga pospremi orude i zakljucaj spremiste. Imas nekoIiko minuta da to sve uciniS. (STANKA OD 2 DO 3 MINUTE) Za svakog sljedeceg dolaska u vrt uCinit cd isto, tj. najprije se ri~ jditi korova, a kad niknu tvoje nove karakterne osobine, u obliku omiljenog povrca, vota iii sarno voljenog cvijeea (to sam odluci; npr. sigurnost u sebe - orah, Ijubav - ruza, sarnopouzdanje - sun~ cokret...). Uvijek ih malo ocisti, okopaj, poprskaj, dohrani, zalij ... Na kraju sjedni na stolicu i zahvali svojim plodovima dok ti tvoj t:J.ajdraZi vrt blijedi iz vidika.
Hipnoza za svakodnevnu primjenu 1S3
Zarnisli cilj koji zeliS ostvariti.. Mozd ga zamisliti kao omiljeni predmet iii stvar. Zamisli da se nalaziS na brdaScu na pocetku jedne staze l puteljka. Kad pogledas u daljinu, na kraju te staze nalazi se tvoj . cilj i ti ga zasad vidiS sarno kao obris, fatarnorganu. Ta je staza viSe na~ lik na seoski put, neasfaltirana,ali vrlo ugodna. Odlucio si ici prema svojem cilju. NiSta te ne moze sprijeCiti u tvojem naumu. eUjd zvu~ kove prirode oko sebe (pticji pjev, cvrcci, lavez psa...). Krecd prema cilju svojom stazom. Spustas se lagano prema nizbrdici. Promatrajuci stazu ispred sebe, vidiS iprvu prepreku. Na cesti je nekakvo smece. Prije nego sto ga ukloniS s ceste, pitaj ga sto on~ znaci za tebe, je Ii on~ mozda neki tvoj unutarnji demon, kocnica. Kad dobijd odgo vor, ukloni ga s ceste i kreni dalje. Sretan zbog oCiseene staze kreed naprijed svojom putem. Dok hodas, paZljivo promatraS sve na sto naidd. Jedino sto te zanima jest tvoj cilj. Osluskujd svoje korake kil9 i sve zvukove i kreees paZljivo prema cilju. Uklanjas redom sve prepreke i cistis svoj put do cilja. Ako te zanima, pitaj ih sto su one i kako dase s njima, ubuduce nosiS. (STANKA OD 3 DO 5 MINU TA) Kad dodd do cilja, uzmiga, osjeti i identificiraj se s njim. Izadi iz hipnoze brojenjem od 1 do 5 (iii na neki drugi nacin).
7. CIUEVI- VJEZBA ZA JACANJE VOUE ISIGURNOSTI PRI
OSTVARIVANJU TEZNJI
U ovoj mojoj vjdbi jacarno snagu volje, moe vizualizacije i fokusi~ ranje na ciljeve koje si postavljarno u zivotu). Utini neku od hipnoticnih indukcija (npr. A. C, E, F, G, I, J, K iii se koristi "gotovim" indukcijama). +:
Hipnoza za svakodnevnu primjenu
ZABLUDE 0 HIPNOZI
1. Moiemo se zaglaviti uhipnozi ine moiemo izaci van. Netocno. S ovom se predrasudom vrIo cesto susreeem, a neovisna je o dobi. obrazovanju, drustvenom statusu iii spolu. Ona vuce korijene iz scenske hipnoze ("street hypnoses") koja je bila vrIo popularna kod nas sedamdesetih i osamdesetih godina. Potpuno je neosnovana i ne postoji ni najmanja moguenost za takvo sto, ni u slucaju da se terapeutu neSto dogodi.
2. Uhipnozi smo unesvjesnom stanju. Netocno. Ovo je, naZalost, predrasuda koju jednim dijelom cak priZeljkuju osobe skloneonom (za terapeute najnezahvalnijem) stavu "samo da me netko oslobodi debljine, pusenja, fobija ..., a ja eu se pro buditi kao nove a)". Hipnoza bi se viSe mogla nazvati stanjem paralelne svijesti, tj. klijent je svjestan sebe i svoga trenutacnog okruzenja, ali je istodobno prisutan i "tamo gdje se dogovorimo".
3. Uhipnozi ne cujes nista. Netocno. Jedna klijentica nakon tretmana za mdavljenje pomalo razocarano mi je rekla kako je cijelo vrijeme u tretmanu cula psa koji je vani lajao. N"aravno da je morala cuti psa ako je i nekih sat i pol sluSala moj glas dok sam joj davao posthipnoticne sugestije za prestanak pusenja. Nemoguee je da cuje mene (sto je nuzno, zato je i dosla), a ne cuje okolne zvukove.
155
4. Kad si uhipnozi, potpuno si opusten. Moguce, ali ne nuino. Nakon jednog predavanja u KGZ-u Trav no javila mi se jedna starija gospoda sa zeljom 'da na njoj napravim hipnoticnu indukciju. tj. ulazak u trans (samu terapiju nikad ne radim pred drugima). Bila je vrIo napeta i tek se djelomicno opustila. Priznala je da se u zivotu nikad nije opustila hiti je to pokusavala, a to se mo glo vidjeti i po ddanju tijela, stalnoj napetosti miSiea lica i stisnutim celjustima (lice puno ljutnje i neopraStajueih emocija). Takvim je lju dima potrebno malo truda i vjdbi samohipnoze da bi uhrzali i produ bili mentalnu i tjelesnu relaksaciju.
S. Hipnozu moiete bilo kada prekinuti. Tocno. Ako yam zbog bilo kojeg razloga ne odgovaraju sugestije ili bilo sto u terapiji, prekidate je odmah. Drukcije vrijedi same za oso be s nekim zaostatkom u razvoju iIi s kvocijentom inteligendje niZim od 70. Takvih je u mojoj praksi mozda 2-3 posto. Hipnozu mozete prekinuti i kada yam se ne svida s obzirom na one zbog cega ste doSH. Jedan je gospodin bio nezadovoljan ,,kamo ja to njega vodim" kad smo u stanju hipnoze dotakli njegov odnos sa suprugom (koji je, doduSe, bio vrIo los), a jedan od razloga njegova dolaska bila je njegova im potencija. Pitao me zaSto doticemo taj odnos, kao da to nema veze s njegovim spolnim problemima. U zaista rijetkim slucajevima u kOjima nas klijent prekida (ni 1 posto) to moze biti na vlastitustetu.
6. Uhipnozi nasa osjetila slabe. , N etocno. Struka smatra da nam s,e osjetila izostravaju za 200 do 300 posto. Sva su osjetila u stanju pojacane budnosti.
7. Uhipnozi ne moiemo lagati. Netocno. Bilo je pokusaja u kriminalistici da se hipnozom od kriminalaca dobiju podaci 0 slucaju. Rezultati su bili losi. Ljudi koji .>'
156 Drazen Radakovic
Hipnoza za svakodnevnu primjenu
157
............................................................................................................
zive na lazima i od lazi vee desetljeCima, u hipnozi ee same jos bolje i kreativnije lagati. Ono sto je u neCijemu mentalnom sklopu u bud nome stanju, kroz hipnozu se oCituje same u postojeeim okvirima. GledajuCi aktualna sudenja kod nas i slusajuCi iskaze svjedoka koji svaki dan mijenjaju iskaze, redom tako zamiSljam kakve bi same ljepse i novije verzije izmisljali u hipnozi.
8 . Nakon hipnoze sjecat cete se svega. Toeno. Neki su pomalo razocarani kad euju ovo jer oeekuju "eudo". Jedna me klijentica uvjeravala da je bila kod lijeenika opee prakse i da ju je on hipnotizirap mimo njezine volje. Aludirala je na to da ju je on seksualno iskoristio i da se ona nieeg ne sjeea. Kad sam joj rekao da je to nemoguee, ona me je vrlo neuvjerljivo poeela uvjeravati da je to istina. Usput reeeno, k meni je dosla toliko neprimjereno odjevena za' svoje go dine (najkraea mini suknja i mrdaste carape na, po mojoj procjeni, 30-40 kilograma viSka) da sam je zamolio da mi drugi put dode u barem malo duzoj suknji. Ponavljam jos jednom da hipnoti zer ne moze s klijentom uCiniti nista mimo njegove volje, uvjerenja i moralnih naeela.
9. Neki se nece probuditi iz hipnoze. Netoeno. Budimo se iz sna, a hipnoza nije san. Hipnoza je stanje slicno onim trenucima' neposredno prije sna (prof. Ljubica Uvodie Vranie naziva ga stanjem "kada se vozimo u vlaku, naslonimo se na lakat i niti smo skroz budni niti spavamo"). Ako se hipnoterapeutu ndto i dogodi, klijent se nakon odredenog vremena budi.
10. Uhipnozi CU otkriti najdublje i mracne tajne. Ovisi 0 zelji klijenta. Poneki se ljudi pri dolasku boje da ee mi morati isprieati sve svoje "tajne~ Njih 90 posto to najedee i uCini. Katkad klijen-
ti ne zele verbalizirati, opisati neke dogadaje i situacije povezane s nekom traumom koju nose u sebi. Za mene kao terapeuta bitno je da klijent s pomoeu emocionalne regresije izvuce dogadaj koji mu je ostao potisnut u podsvijesti ikoci ga u emocionalnom razvoju. Tada ga ostavljam da ponovno prozivi one sto je tada potisnuo i time se oslobodi tih trauma. Hoee Ii on to meni izreCi ili neee, nije ni bimo (ako svoju poziciju ne dozivimo s previse taStine). Bitan je zajednicki cilj, a to je rjcienje straha, fobije, panike..., sto se moze postiCi i tako da ja ne znam sto se zapravo dogodilo. Odlican mi je primjer deCko u ranim dvadesetim godinama, koji je odmah nakon dolaska rekao da ne bi htio da ja znam neke stvari o njemu (prepostavio sam da je rijec 0 seksualnom opredjeljenju). Naravno da sam postovao njegovu privamost. Panicno se bojao mraka. Tehnikom emocionalne regresije dosli smo do uzroka u dogadaju iz vre mena kada je imao tri godine. Kad sam ga vratio u dogadaj, donja mu se c~ljust koeila i tresla, imao je jak tremor u rukama i osjeeao se jako lose i napeto. Na moje pitanje da mi kaze kamo je dosao, same je promrsio da je negdje na doceku Boziea prije 20-ak godina i da mi ~se fie zeli reei. Mogu pretpostaviti da je kao mali djecak tada bio zlostavljan, ali sam ga same pustio da sam "odradi" situaciju i emocije povezane s njom.
11. Hipnotizeri imaju nepoznate moci. Netoeno. Hipnotizer je sarno ljudsko biee koje je ovladalo umijeeem kako da se koristi snagom sugestije. Hipnoterapeutova je moe ista kod nekoga koji velike i tdke probleme rijdi cak u kratkom vremenu, kao i kod onoga koji se banalnih stvari ni uz njegovu pomoe ne moze (ne zeli) rijditi. Navest eu kao primjer tdki alkoholizam ili fobiju koje sam uspio rijditi u vrlo kratkom vremenu (zajedno s klijentima), ovo posebno naglasavam uz njihovu pomoe, dok se mozda banalni primjer odvikavanja od cigarete ne uspije rijditi npr. kod gospode koja mi na pocetku terapije kaze da sam joj vee barem deseti terapeut. Naravno da je, ne birajuei rjeenik, "popljuvala"sve moje prethodnike (neke eak vrlo
Hipnoza za svakodnevnu primjenu 159
158 Drazen Radakovic
............................. ................... .
'
13. LakSe je hipnotizirati neobrazovane iosobe s niskim kvocijentom inteligencije.
ugledne, cijenjene i kvalitetne psihijatre) uz stotinu zamjerki i na pro
ces hipnoze, odabir stolice, psa koji se cuje negdje u daljini (kao npr.
pitanja poput: zaSto ona euje psa vanL). Naravno da je moje davanje u
tom i u prethodno navedenim slueajevima isto, ali su rezultati razHciti.
To potvrduje da rezultat i uspjdnost ovise i 0 klijentu (motivu, zelji,
spremnosti na promjenu ...).
12. Prihvatit cu sugestije koje mi se moida ne svidaju. Netocno. Nikad, ali baS nikad nitko i nigdje nije i nece prihvatiti ndto sto se ne uklapau njegov sustav vrijednosti i mentalni sklop. Sjetam se klijenta koji me je nakon dolaska najprije zamolio (inace covjek u pedesetim godinama i uspjdan gr~devinski poduzetnik) da ga ne natjeram da kukurice ili bleji jer bi mu bilo neugodno. Na to sam se samo nasmijao i objasnio i njemu i vama sada govorim da je to strah, zabluda ili predrasuda koja dolazi iz scenske hipnoze koja se radi s provjerenim medijima. Mediji se biraju izmedu najmanje 20 i 30 ljudi, najcdee djece koja su se vee u startu dosla zabaviti. Nakon tes tova sugestibilnosti izabiru se najbolji mediji, prirodni somnambulisti. U pravilu se smatra da je 20% ljudi prirodnih somnambulista (som nambulizam je duboko stanje hipnoze) koji na jedan znak ili mozda pucketanje prstima ulaze u vrlo duboko stanje. Ako ih je bilo na sceni, recimo, 20, ispast ee ih 3-5 pogodnih za sou. Ove ostale scenski hip notizer salje natrag na mjesto jer oni "blago" gledaju 0 cemu ovaj prica. Naravno da njih neee uzeti za efektnu tocku koja ne trpi indukciju od nekoliko minuta jer zabavni program to ne dopusta (tko bi gledao indukciju od 15 do 20 minuta). S ovima koji su adekvatni dalje radi , sto vee hoee. Tu je Citava tajna s&nske hipnoze. Jedna me je gospoda na predavanju (cest sam gost na predavanjima u knjiznicama) pitala mogu H je hipnotizirati da ona opljacka banku. Na to sam foj rekao da mogu samo ako to i inace voH raditi ili je radila i ako je to njoj u skladu s njenim moralnim vrijednostima i uvjerenjima.
I
Netocno. Upravo suprotno, prvi cesto imaju predrasude 0 hipnozi" kao djeca u osnovnoj skoli. Vezuju je uz pojam nekakvih nadrealnih cuda, sto hipnoza ni po cemu nije. Ovi drugi pakimaju vrlo cesro slabu moe sudjelovanja, praeenja sugestija, koncentracije i opcenito surad nje. To nikako ne znaci da to nije za njih. Svatko od nas je poseban i svatko ima svoju sansu. Sjeeam se gospodina u sezdesetim godinama (priznajem, od njega samnekoliko dana im,ao teret u prsima) koji je dosao s problemom: dvadesetogodiSnja depresija, fobija jos dulje, im potencija 7 godina i misli 0 samoubojstvu 10 godina. U pravilu, radi se jedna po jedna stvar, nikako ne sve odjednom, jer od toga nema vel ike koristi. Nakon indukcije dobili smo vrlo duboko stanje hip noze i stvari su se odlicno pokrenule. DosH smo do uzroka jedne od t~meljnih stvari. (Inace covjek ne mora biti strucnjak da bi znao da je on slucaj za dugotrajnu terapiju.) Znojio se, tresao rukama, plakao... S obzirom na to da sam bio presretan kako smo dobro krenuH~,produzio sam tretrnan za gotovo sat vremena, jer ionako nikoga nisam imao poslije njega. Kad smo zavdili, bili smo umorni obojica, a on je Ijutito ustao, nazvao nekQga i rekao da mu je sad jos gore ... Naravno da se tada nije osjeeao najbolje, ali stvar se odlicno· pokrenula. To je ocito bilo moje miSljenje, ali ne i njegovo. Steta, jer mogao si je lijepo pomoci. Ocekivao je bezboina euda, bez svog zalaganja, a to je nemoguee. Imao je vrlo nisku razinu obrazovanja i nerealna ocekivanja od jedne jedine terapije.
14. Samo je duboka hipnoza uspjesna. Netocno. Bilo koji stupanj hipnoze, od Iagane do vrlo duboke, moze postici dobre rezultate. Stanje dubine moze se ubrzati i produbi ti vjefbom i trudom. Na mentalnoj razini trening se odraduje jednako kao i ria fizickoj razini. Kad na fiziCkoj razini krenete s treanjem (pod
160 Oraien Radakovic
Hipnoza za svakodnevnu primjenu
uvjetom da se ne bavite aktivno sportom), pocetak od pedeset metara
izgledat ce yam kao kuea. Na kraju eete mozda treati i pet kilometara,
. ali. je. sas:vim. sigt:lZnof .d.., .him: .do. toga.dosli,. mQt.are· se;:. ¥>troditi,. tj..
uloziti trud i vrijeme. Ista je stvar i s hipnozom. Ako niste prirodni
somnambulist, vjdbom i trudom mozete doei i do vrlo dubokoga
stanja hipnoze u vrlo kratkom vremenu.
drustvena uvjerenja. 1sto tako hipnoterapeuti nemaju pravo ni ateis tima sugerirati "sto im je pametno Ciniti" za njihovo dobto. Svatko ima pravo na osobni izbor. Ako netko imalpredrasude da je hipnoza ndto sto "nije krscanskC: nadam se da sam ih barem djelomieno us pio demistificirati, oviin odgovotom ikroz cijelu knjigu. U svojoj praksi nisam imao negativnih primjera u vezi s vjerskim uvjerenjima. 1pak sam spomenuo ovaj problem jer ima literature u kojoj se po lemizira 0 toj temi.
15. Uhipnoterapji se ne mora nista raditi jer hipnoterapeut obavlja sve za
mene.
Netocno. Iako je ova rvrdnja ovdje nadalekom petnaestom mjes
til, hipnoterapeuti ce se sloHti da bi trebala biti barem na jednom od
prvih triju. Uistinu };i bUo earobnjastvo kadabi hipnoterapeut mogao
umjesto klijenta obavljati njegove obveze koje s~ jednim dijelom tieu
problema zbog kojeg je dosao. Evo primjera.
Dolazi decko (tj. dovodi ga mama) jer ima problema u skoli. Ka:ze
da ne moze kvalitetno uCiti jer mu nedostaje koncentracije ida zbog
toga ima negativne ocjene na kraju skolske godine. Udemo u uzrok
nedostatka koncentracije, izbacimo ga i dam mu posthipnotiene su
gestije za poboljsanje memorije i koncentracije. On niti vjdba samo
hipnozu za pameenje i kOricentraciju, a niti uci gradivo za skolu (eak
ni "starim nacinom"). Moze Ii on poboljsati memoriju i koncentraciju
i nauciti skolsko gradivo?
17. Nakon hipnoze klijent moze ostati bez svoje volje Netocno. Ovu sam izjavu cUO nekoliko puta u obliku pitanja i kao konstataciju Ijudi koji se "razumiju u te stvari". Jedan mi je prijatelj rekao da je jednom negdje? nekad, neki covjek hodao po skoli, mjestil, selu (ni sam se vise ne sjeeam gdje) popuno bez svoje volje, kao zombi. Navodno su to njegovoj zeni rekli prijatelji prijatelja toga nekog i da je to zato sto je on bio kod hipnoterapeuta. Naravno da nema informaci ja ni 0 imenu eovjeka, mjestu, imenu tog terapeuta ... To su besmislene price kojima se plase neuki.
18. Pravi je hipnoterapeut "stari i sijedi cudak" sdugom bradom, a ako je drukciji, sigurno nije dobar. f
Netoeno. Vee sam naveo predrasude ljudi koji su dolazili na moja predavanja i ocekivali me kao cudaka. Prije bih rekao da je to na pod svjesnoj razini zelja ljudi da se povjere nekomu s mnogo znanja i iskustva, nekomu tko je pomalo izoliran ad vanjskoga svijeta, da bi ga lakse "Citao" i pomogao im. Naravno da su pri odabiru terapeuta, kao i u svim ostalim zivotnim odabirima, "do bar glas" i preporuka najbolji putokazi za izbor. Za kraj porueujem da svoje traume i probleme trebamo prihvatiti tako da liZ njih rastemo, razvijamo se i preko njih duhovno napredu
16. Hipnoterapijase kosi sucenjem Crkve i vjerskim uVjerenjima. Netocno. Vrlo cesta zabluda. 1z svojeg iskustva mogu reci da jekod
mene bilo najviSe klijenata vjernika. Ca~ nam je u poduci tehnike
receno da su vjernici boIji mediji i skloniji'dubljim stanjima hipnoze.
Hipnoza ne odbacuje molitvu, vjeru, vjerske vode, mise... Dapaee,
sve sto dovodi do smirenja duha i poboIjsanja mentalnog i duhovnog
stanja covjeka moze mu sarno pomoCi. Hipnoterapija nema til moe,
a ni potrebu da ulazi u eovjekova vjerska, druStveno-politieka i
~~am~__. .aa. .____. a__. . . . . . . . . . . . . . . .""""""""""""""""""""""""""~."'~"'"
161
162 Drazen Radakovic
.i
jemo, a ne da ih se cvrsto driimo i "ne damo ih nikomu od sebe': pa bih u skladu s tom idejom zavrsio OVU knjigu porukom:
LITERATURA
Kad izgubiSono fto si oduvijek imao, nab ce! ono fto si oduvijek trazio
KDJ1fDlca11Ra\Q8 www.hipnoterapija.hr
Z. M. Slavinski 1. Fromm, E.: Imati.ili biti, Naprijed, Zagreb, 1980. 2. Fromm, E.: Umijece Ijubavi, Naprijed, Zagreb, 1985. 3. Fromm, E.: Autoritet i porodica, Naprijed, Zagreb, 1989. 4. Fromm, E.: Anatomija ljudske destruktivnosti, Naprijed, Zagreb, 1989. 5. Slavinski, Z. M.: Psihicki treningjogija, Slavinski, Beograd, 1989. 6. Slavinski, Z. M.: Psiholoska studija magije, Slavinski, Beograd, 1980.. 7. Slavinski, Z. M.: Prakticni kurs gnostiCkogokultizma, Slavinski, Beograd, 1990. 8. Slavinski,
M.: Nevidljivi uticaji, Slavinski, Beograd. 2008.
9. Torre, R.: Propadanje alkoholicara, HSKLA, Zagreb, 2006. 10. Torre, R.: Oporavak alkoholicara u klubovima lijecenih alkoholicara, HSKLA, Zagreb, 2006. 11. Kubler-Ross, E.: Razgovori s.umirucima, Oko tri ujutro, Zagreb, 2007. 12. Moody, R.: Zivot poslije fivoca, Prosvjeta,Zagreb, 1980. 13. Lindemann, H. (1988): Autogeni trening, Prosvjeca, Zagreb, 1988. 14. Lindemann, H. (1982): Antistres program, Prosvjeca, Zagreb, 1982.. 15. Robens,].: Setovaknjiga - Priroda psihe, Beletra, Beograd, 1989. 16. Robens, J.: Setova knjiga
Priroda licne stvarnosti, Beletra, Beograd,1989.
17. Evans-Wentz, W. Y.: Tibetanska knjiga rhrtvih, eID-Nova, Zagreb, 1998. 18. Uvodic-Vranic, Lj.: Kako se dobro posvadati, Profil, Zagreb,2008. 19. Uvodic-Vranic, Lj.: Prijatelju, kako si?, Profil, Zagreb, 2011. 20. Rampa, L.: Trece oko, Decije novine, Beograd, 1989. 21. Millman, D.: Put mirnog ramika, Dvostruka duga, Cakovec, 2000. 22. Newton, M.: Putovanje dusa, Skorpion, Zagreb, 2008. '23. Newton, M.: Sudbina duSa, Skorpion, Zagreb, 2008. 24. Newton, M.: Sjeeanja na fivot poslije Zivota, Skorpion, Zagreb, 2010. 25. dr. Matthew McKay, Patick Fanning, dr. Kim Paleg: Vjdtinakomuniciranja udvoje, VBZ, Zagreb, 1997.
164 Drazen Radakovic ~
........................
~
..................................................................................
26. Gerard, V. R.: Promijenite svoju DNK, promijenite svoj Hvot, VBZ, Zagreb,
2002.
27. Castaneda, c.: Price 0 moO., VBZ, Zagreb, 1998.
Biografija autora ...........................................................................................................
28. Castaneda, C.: Orlov dar, Zagreb, VBZ, 2002. 29. Hewitt, W. W (1995): Hypnosis, Llewellyn Publication, St. Paul, Minnesota,
USA,1995.
30. Carr, A.: Lako je prestati pusiti, Zrinski, Cakovec, 2004. 31. Abfalg, R.: Ovisnost 0 alkoholu, UPT, Dakoyo, 1997. 32. Oaklander, V.: Put do djecjeg srca, Zagreb, Skolska knjiga, 1996. 33. Scott Peck, M.: Putkojim rijetko putujemo, Prosvje.ta, Zagreb, 1996. 34. Juul,J.: Vase kompetentno dijete, Educa, Zagreb, 2001. 35. Juul].: Hural Idemojesti, Pdago, Zagreb,2000. 36. Albisetti, V.: Biti'sretan, UPT, Dakovo, 2005. 37. De Mello, A.: Budenje svijesti, Izvori, Zagreb, 2000. 38. Newton, M.: Zivot izmedu iivota, Skorpion, Zagreb, 2011.
Drazen RadakoviC hipnoterapeut je koji se tijekom svoje dugo godiSnje prakse bavio individualnom i grupnom terapijom. Uspjdno provodi programe odvikavanja od puSenja te grupne tecajeve mrSavljenja pomocu hipnoze, koje je sam osmislio i prilagodio nasoj kulturi i prehrambenim navikama. Akademsku naobrazbu stekao je 1995. g. u Zagrebu na Muzickoj akademiji. Prve ozbiljnije kontakte s hipnozom i autogenim treningom imao je pred kraj studija. Na Medi cinskom fakultetu SveuCiliSta u Zagrebu pohadao je 1998. - 2001. Medunarodnu skoIu kibernetske psihoterapije (Schoolfor Cybernetics
ofPsychotherapy> Department ofPsychiatry> Faculty ofMedicine Uni versity of Zagreb) u klasi dr. Biserke Koren, specijalista psihijatrije, gdje je stekao zvanje psihoterapeuta (The Professional Board of the Department ofPsychiatry). Pohadao je tecaj Omni Hypnosis Training Centera te dobio i njihov certifikat. Takoder je prosao obuku i stekao zvanje PEAT procesora i Theta iscjelitelja. Intenzivno radi i tehniku prosloZivome regresije Life Between Lives (fivot izmedu Zivota). Trenutacno je na poslijediplomskom specijalistiCkom studiju "Psiho socijalni pristup u socijalnom radu" na Studijskom centru socijalnog rada (Pravni fakultet SveuCiliSta u Zagrebu). Roden je 1971. godine u Gospicu.
