„Koja je prava boja nečiste krvi: Gospoda Glembajevi“ Slovensko „Katera je prava barva nečiste krvi: Gospoda Glembajevi“, U Drama – Slovensko narodno gledališče, 2011/2012, br. 131,
Gospodi Glembajevima Glembajevima sustje U Gospodi sustječe če se cijeli cijeli repert repertoar oar jakih, jakih, mrkih mrkih dog događa ađaja, ja, prva prva
pozornica građanskog ugleda i druga pozornica, svijet u negativu u kojem potmulo djeluju mračne i destruktivne energije: ubojstva, samoubojstva, bračne prevare, razvrat, financijski krah, kriminal, okrutnost, bešćutnost, brutalnost, prijelaz prema incestnoj seksualnosti. epertoar koji ukazuje na svijet u kojem nema sivila, nema za početak ni crno!bijelih polariteta, postoji samo crno crnilo. "z te početne slike crne fizikalno! psihološke rupe dolazi ipak do diferencijacije. #obrojimo sve smrti: samoubojstvo majke trovanjem, smrt utapanjem sestre $lis, smrt brata "vana, smrt starog %lemba&a, smrt mladog pjesnika, samoubojstvo radnice 'anike (anjeg i smrt njezina djeteta, njez njezin inee svek svekrv rve, e, star staree u upe pert rtov ove, e, 'ani 'aniki kino nogg mu)a mu)a *osi *osipa pa u upe pert rta, a, zago zagone netn tnoo samoubojstvo dnevničara $ntuna +komraka i, naposljetku, smrt barunice. #očetna smrt jest ona koju je zadao predak %lembajevih koji je ubio čovjeka i potom dao izgraditi kapelicu kako bi iskupio svoje grijehe. d tada, zločinačka krv kao da potmulo djeluje u obitelji %lemba& te se prenosi od naraštaja do naraštaja. tuda tuda je dan danas as svijet svijet %lemb %lembaje ajevih vih teško teško ne promat promatrat ratii linčo linčovsk vskim im očima očima,, udvajanja pojavnog, respektabilnog svijeta američkih predgrađa u senzacionalističkoj psihopatologiji. U svojem prikazu filma Vrtlog života *ames -erardinelli govori kako su tijekom godina brojni filmovi oslikali vrlo mračnu sliku navodno savršenog ideala bijele drvene ograde i nukleusne obitelji, a )ivot u bogatim predgrađima kao utjelovljenje američ američkog kog sna je u njih njih pretvo pretvoren ren u izobli izobličen čenuu noć noćnu nu moru moru neispu neispunje njenih nih )elja, )elja, potisnutih potreba i izigranih nada. +pokojna kućna fasada često zakriva područje gdje bujaju disfunkcije, tjeskoba tjeskoba i hipokrizija/0. 1akođer 1akođer smatra da je, ponajprije, to područje Twin Peaks jer osvo osvojio jio 2a 2avi vidd 3&nch nch svoj svojim im seri serija jalo lom m Twin jer 3&nch nch po pose sebi bice ce u)iv u)ivaa u
1
4idi 555.reelvie5s.net6americanbeaut& 555.reelvie5s.net6americanbeaut&
opisivanju opisivanju korijena korijena društven društvenog og propadanja propadanja u predgrađi predgrađima, ma, ali on to izvodi izvodi popu poputt autopsije/7, hladno i bestrasno, gotovo secirajući malograđansku malograđansku patologiju. #rvotna mračna nerazlikovnost glembajevskog svijeta kao da je j e posve ispisana u nijansama nijansama u kojima je sam 8rle)a poimao poimao 'reuda. U 1umaču 1umaču knjige Evropa danas spomi spo minje nje se najva) najva)nij nijee 'reudo 'reudovo vo djelo djelo kasne kasne faze faze Nelagoda u kulturi , no ondje je kompleksan sadr)aj 'reudove studije sveden na nekoliko teorema, tako da 9megač smatra da se mo)e govoriti gotovo o tehnici karikature, to jest o ekstremnom isticanju nekih značajki na račun drugih/. Uglavnom, krupnih riječi ima dosta, a sud odmah postaje osuda/ 9megač, 0;<=: 7=>?. 7=>?. @vo što je 8rle)a 8rle)a rekao o Nelagodi u kulturi: "z nje izbija potpuno likvidatorstvo svih naprednih programa, negacija sviju kulturnih vrijed vrijednos nosti ti i neopo neopoziv zivoo mrača mračann nihili nihilizam zam jednog jednog mizant mizantrop ropaa ! pesimi pesimiste ste,, koji koji je posumnjao u svaku višu )ivotnu svrhu, stojeći pred pitanjima, na koja ne zna da odgovori ništa/ A...B 8ao starac, okorjeli čovjekomrzac, 'reud u ovoj svojoj knjizi hladonkrvno ističe sve nelagodne komponente današnjeg kulturnog previranja.C 8rle)a, 0;>=: 7DD i 7D=: 7DD!7D
2 3
7
Leoneova ili/ili black and tan fantas
-azična rečenica ne zvuči benigno: F%lembajevi ubijaju, 2aniellijevi se ubijajuC. 3eone je od strane drugih označen6definiran označen6definiran kao !berspannt , psihopat, paranoidG 'abricz& ga opisuje kao Fneugodno, nastrano bićeC str. 0<=?. #uba mu uvredljivo ka)e: F1i si artistH #oznata je stvar, da se 8Instleri svemu paranoidno čudeH #aranoidi vide u svemu nekakve JdogađajeJC JdogađajeJC str. 7KL?. 7KL?. 2r $ltman $ltman ga medikalizira: F1i govoriš tako perverzno, perverzno, kao da si kokainistHC str. 7K>?, i, naposljetku, otac mu upućuje sljedeće proročanske riječi koje se ostvaruju samo zato ili upravo zato jer su proreknute: F1i ćeš prije ili kasnije svršiti u ludniciHC str. 70E?. +vakako je najva)niji dijalog %lemba&a i 3eonea gdje se posvema razotkriva glembajevska zlokobna igra pripisivanja. 3eone %lemba&u: FU čitavom svom rječniku ti nisi našao druge riječi nego upravo: IberspanntM 1o ste mi govorili od moje pete godineHC str. 77E?. 2efinicije kojima %lemba& fiksira 3eonea su sljedeće: u njemu kola venecijanska krv što ga čini pravim 2aniellijem dok je punokrvni %lemba& bio nesretno stradali "van te 3eone uporno ustraje u olakšanju dodijeljenog mu bivanja 2aniellijem. Na trenutak se čini da se ovdje 3eoneovo određenje od strane drugih ! oca i njegovo samoodređenje preklapaju ! identitet se potvrđuje u nijekanju glembajevštine: FOeni je lično lično drago, drago, da nisam nisam %lemba %lemba&H &HCC str. str. 77D 77D?. ?. Oeđuti Oeđutim, m, dan danije ijelije lijevsk vska, a, na trenut trenutak ak otkupl otkupljuju jujuća ća krv ima svo svojj katast katastrof rofaln alnoo )rtven )rtvenii predzn predznak, ak, glemb glembaje ajevsk vskoo naspr nasprot ot danijelije danijelijevsko vskom m označava označava konz konzerva ervativno tivno,, licemjerno licemjerno,, zločinač zločinačko, ko, samoodr)a samoodr)avajuć vajućee nasuprot boemštini, libertinizmu, samourušavajućem te, u konačnici, implicira psihičko zdravlje nasuprot psihičkoj bolesti. + jedne j edne strane, glembajevska patologija normalnosti, s druge druge strane strane dan danije ijelije lijevsk vskaa fragil fragilnos nostt i tankoć tankoćutn utnost ost unu unutar tar kojih kojih se transa transakci kcija ja odigrava cijela igra 3eoneovog identiteta. 3eoneova drama sastoji se u tome da pokuša iščupati iz sebe određenja i uloge koje su mu drugi dodijeliliG ona se ne sastoji se u tome što se definiran kao 2anielli ponaša i u dubini duše osjeća kao %lemba&G sastoji se u tome što se trenutak samoodređenja nikada ne događa, trenutak u kojem on ne bi bio ni E
2anielli, ni %lemba& te ostaje zatočen u zakonima krvi, u mr)nji i agresiji, autoagresiji, destru destrukti ktivno vnosti sti,, izmuče izmučenn rascij rascijep eplje ljenim nim unu unutar tarnji njim m objekt objektima ima koji koji uzrok uzrokuju uju jake jake polaritete dobra i zlaG cijepanjem jedinstvenog objekta na njegov idealizirajući pol ! $ngeliku i demonizirajući ! barunicu Parlotu. +talno napet između zavisti zbog uskrate i tek naslućene zahvalnosti za darove duše, 3eone je rastrzan između dva temeljna )enska lika ! jedna j edna uskraćuje duhovno, druga uskraćuje tjelesno. "stovr "stovrem emeno eno,, 3eone 3eone je glasno glasnogo govor vornik nik druge druge poz pozorn ornice ice nasupr nasuprot ot do dobro brom, m, FpurgativnomC #!u 'abricz&jaG 3eone ka)e 'abricz&ju: FQa vas onaj %lemba& dr)i u ruci crkvu, a za mene krvav krvav no)HC no)HC str. str. 0
3eoneo 3eoneova va poz pozici icija ja po posve svema ma je bliska bliska ono onome me što su tako tako preciz precizno no opisal opisalii teoret teoretiča ičari ri obitel obiteljsk jskee dinami dinamike, ke, pos poseb ebice ice antips antipsihi ihijat jatar ar on onald ald 2. 3aing 3aing u ranijim ranijim $ebstvo i drugi drugi te %dravlje& ludilo i obitelj, gd djel djelim ima, a, $ebstvo gdje je je za 3aing 3aingaa svaka svakako ko
najva najva)ni )nija ja smrto smrtonos nosna na igra igra pripis pripisiva ivanja nja i nalag nalaganj anja. a. 8ak 8akoo je uglav uglavnom nom prisut prisutna na nemogućnost da se pripisivanja izbjegnu, već ih se uglavnom pounutruje, onaj kome se pripisuje biva doveden u polo)aj )rtvenog jarca. 3aing je ponajviše upućivao na problem nedostatka autonomije svakog člana u obitelji. $utonomija $utonomija za 3ainga podrazumijeva i čin raskida r askida kojim osoba lomi i probija zatvorski sistem unutar kojeg njegova uloga postoji samo zato da otjelovi tuđe projekcijeR 3aing, 0;<;: 7>?. #riznati nekog i biti od njega priznat je temeljna ljudska )elja, kako za 3ainga, tako i za 3acana. #ri tome mo)emo pokušati iščupati iz sebe tuđi identitet kojim su nas darivali i stvoriti vlastitim postupcima identitet za nas same, nastojeći primorati druge da taj identitet potvrdeR 3aing, 0;<;: 0;<;: L=?.
%amalo psi#oanaliti'arka( "ngelikina "ngelikina osuje)ena *elenost& be*bojnost i *akoni limfe
L
#roblem s bojom srca i krvi je u tome što nisu iste: boja srčane čakre nije crvena nego zelenaS
U početnom prizoru, $ngelika upućuje sljedeće savjete 3eoneu: F$ u stvarnu istinu mo)e se ući samo srcem, 3eone, samo srcem: logikom ili duhovitim riječima nikakoHC str. 0DE?. Njihov razgovor odvija se o čulnosti i razumu kao dva oblika spoznaje, ali 3eone iznosi još jedno od svojih beskonačnih unutarnjih proturječja: FOjesto da sam matematičar, ja slikamC str. 0D7?, dok $ngelika $ngelika utraje na snazi intuicije za koju priznaje da je blis bliska ka FTua FTuali lita tass occu occulta ltaCC str str.. 0D 0DE? E?,, što što za 3eone 3eoneaa
s prav pravom om Fmir Fmiriš išee po
dominikanskom sumporuC str. 0DE?. $ngelika nastavlja svoju mantru o pokoravanju nevi nevidl dlji jivo voj, j, tiho tihojj zako zakoni nito tost sti, i, priz prizna naju jući ći,, opet opet s prav pravom om,, da mo)d mo)daa to i jest jest Fpseudointeligentna Fpseudointeligentna gotikaC str. 0DL?. 4alja naglasiti dinamiku početnog i završnog 3eoneova susreta s $ngelikom. #očetni dijalog upućuje na, opet, polaritete. $ngelika nasuprot 3eoneovoj suroj logici, matematičkoj preciznosti ukazuje na snagu intuicije. "stovremeno krajnja zagonetnost $ngelike sastoji se za 3eonea u pokušaju otkrivanja tog središta o koje se ona opire, $ngelikinog spokoja spokoja koji je, na 3eoneovu nesreću, nesreću, zagonetan i samoj $ngeliki. $ngeliki. 3eone: F%dje je ta točka u tebi, o koju se opirešMC $ngelika: Ne znam, 3eoneHC str. 0D>?. Upra Up ravo vo je 3eon 3eonee u svoj svojoj oj biti biti rasc rascije ijepl plje jen, n, rasr rasred ediš ište ten, n, rast rastrz rzan an izme između đu polariteta, a $ngelika u svojoj zagonetnosti zagonetnosti nudi za njega neobjašnjivo središte. $ngelika utjelovljuje čudne zakone super!ega, posvemašnje egu nadilazeće zakonitosti smiraja. 8ada bi $ngelika utjelovljavala onaj psihoanalitički zamah koji bi se sastojao u očitov očitovanj anjuu izgrađ izgrađeno enogg sebstv sebstvaa kao nad nadila ila)en )enja ja zakona zakona sup super! er!ega ega,, ucjelo ucjelovlj vljeno enogg istinskog sebstva koje ne bi )rtvovalo i id, kao i ego super!egu, tek bi na toj razini inte integr grac acij ijee ko koja ja je u nje nje po posv svee od odsu sutn tna, a, jer jer je po podj djed edna nako ko rasc rascije ijepl plje jena na,, mogl moglaa funkcionirati kao 3eoneov dobri zen!učitelj ili psihoanalitičar. Qavršni prizor upravo potvrđuje svu la)nost i falsificiranost f alsificiranost $ngelikina $ngelikina sebstva i njezinu limfatičnost. U dodiru s krvi limfa se obogaćuje, a $ngelika se ziheraški kreće >
onkraj zakona krviG dva središta limfe jamče dobar imunitet te $ngelika u svojoj limfatičnosti stječe besprijekoran imunitet. U prizoru koji prethodi ubojstvu barunice 3eone ka)e $ngeliki: 3eone: 3eone: Fd prvog prvog dana, dana, kad sam počeo misliti, ne radim drugo, nego se borim protiv %lemba&a u samome sebiHS +va ta moja mr)nja na %lemba&eve nije ništa drugo nego mr)nja na samoga sebeC str. 7DL?. F%lembajevski imperativ, taj me je svladao i ja sam se zaprljao u svojoj vlastitoj krviC str. 7D;?. Ftio bih da znam, što tebe sili na to, da ovako po svijetu pereš i pipaš mrtvaceM 8akva je to manija, što te goni, da toliko kršćanski kršćanski ljubiš samu sebeM... sebeM... U ovom kloru i morfiju, morfiju, među ovim groznim groznim maskama maskama oko nas, ja osjećam za tobom potrebu kao za čovjekomC str. 7D>?. $ngelika: FNe, 3eone, sve to nije tako crno. 4idjeti i znati, da nemaš sposobnosti, da protiv svega toga mo)eš nešto učiniti, to bi bilo grozno i beznadno. $li sve tako jasno i razumno gledati, nije ni najmanje strašno. 1o znači imati snage, unutarnje, više snage, da se čovjek odupre svojim tamnim nagonima: to znači osjećati mogućnost spasaC str. 7D;?. $ngelika $nge lika upuć upućuje6 uje6nala nala)e )e 3eoneu 3eoneu da mo)e nadv nadvlada ladati ti svoju krv, krv, prekorači prekoračiti ti zatočenost u urođenom i steći sebe, proroditi sebe, ostvariti prijelaz od nagonske determ determini iniran ranost ostii do slobod slobodee ega. ega. + jedne jedne stran strane, e, $n $ngel gelika ika utjelo utjelovlju vljuje je simbol simboličk ičkee zakone nasuprot zakonima krvi, zavjet bogu je apstraktan, simbolički zavjet, ona je poput beskrvne, limfatične figure koja ne prima ničije projekcije te ostaje nedostupna tom tomu da je zahv zahvat atii vrtl vrtlog og zako zakona na krvi krvi,, posv posvee imun imunaa na krim krimin inal al,, )ivi )ivins nstv tvoo i grabe)ljivost %lemba&evih, ali na)alost, u primjerenom habitu časne sestre, imuna i na sve ostalo. +pasenje koje u početnom6završnom prizoru 3eoneu nudi $ngelika ispisano je u terminima la)ne duhovnosti, a, naposljetku, pukog hiperracionalizma, jer ona snaga koju koju nasluć naslućuje uje u 3eonea 3eonea jest jest snaga snaga sup superi eriorn ornog og intele intelekta kta,, njegov njegovee sposo sposobn bnost ostii racionalizacije koja na)alost ne vodi ni u 3eoneovom slučaju do razrješenja, kao ni u jednom slučaju. Njezino prvotno naglašavanje naglašavanje intuicije, u terminima okultne snage dovodi do još goreg cijepanja u 3eonea, gdje mu se imputira da se iz paklenog =
paradoksa svevidećeg, svevidećeg, bolno secirajućeg razuma mo)e izvući opet razumom, a istovremeno mu se nudi nekakav mistički put intuicije, ne osjećaja. #risjetimo se da su u *unga misao i osjećaj suprotstavljeni, ali i komplementarni, kao što su to osjetilnost i intuicija. Upravo $ngelikin racionalističko!intuitivni nalog briše mogućnost mogućnost 3eoneovog duševnog spasenja te dolazi do Fnaplatnih zahtjevaC dvije poreknute sastavnice duše, dvije preostale psihičke funkcije, osjetilne, koju će potaknuti6koju je poticala karnalna barunica i osjećajne funkcije koja ostaje ostaje slobodno lebdeća, lebdeća, bez ikakva uporišta i za koju 3eoneu nitko ne nudi nikakvo rješenje, i koja će se, tragično autonomizirana, sama razrije razriješit šiti, i, bez pos posred redova ovanja nja razuma razuma,, ubo ubojst jstvom vom baruni barunice. ce. Nema Nema rješe rješenja nja koje koje bi upućiv upu ćivalo alo na dub duboko oko afekti afektivnu vnu katar katarzu, zu, pročiš pročišćen ćenje je 3eone 3eoneovo ovogg crnog crnog svijet svijetaa ili koloriranja njegovog crno!bijelog svijeta. $ngelika se pridru)uje i potvrđuje 3eoneovu crno!bijelu crno!bijelu melodiju, melodiju, njegovu njegovu black and tan fantas . Qanimljivije od zadnje rečenice koju izgovara sluga je dodana didaskalija: +3U%$: %ospon doktor zaklali su barunicuH +str'i, $N%@3"8$ 'itavo vrijeme stoji kao lutka u kabinetu vo-tani# kipova, str. 7
Problem sa *dravom krvi je -to je uvijek crvena
8arv, ta slana kmetska, stubičanska karv, ta čarna, čerlena, vonjhava gosta karv, zakaj curi ta gluha, masna, slepa, strahotno mlačna karvM 8mična, gliboka, čemerna, kam, zakaj kaple kriM S Qaka Qakajj vreš vrešči či,, cvil cvili, i, tuli tuli,, V)er V)ertv tvee bez bez kerv kervii niSC niSC . Na mukahC, 0alade Petrice 1erempu#a2
F(rvena barunicaC (astelli je autsajder u obitelji građanske respektabilnosti, respektabilnosti, ona je psihološki egzaltirana što je za %lemba&eve %lemba&eve obilje)je ni)ih zakona, zakona ulice te nipošto nije građanski prepuštati se kakvoj egzaltaciji!histeriji. +iromašno stvorenje koje koje je Ferot Ferotsko skom m inteli inteligen gencij cijomC omC kako kako je opisu opisuje je 3eone 3eone?? dos dospje pjelo lo do moći moći te D
funkcionira kao posvemašnja objektnost, prazan zaslon koji savršeno prima sve muške projekcije i ne postoji onkraj njih, kao što i potiče sve njihove prijenosne, odnosno duboko afektivne reakcije. F*a se od toga tjelesnog u sebi nikada nisam branilaH *a sam slaba od naravi, ja sam to uvijek priznavalaC, ka)e ka)e barunica o sebi str. 7=;?. 7=;?. *edna )ena okru)ena mnoštvom muškaraca, muškaraca, jedna, jedina )enka koja je u stanju svakog muškarca u okrugu %lemba& pretvoriti u čistog, rasnog, punokrvnog mu)jaka, ali i )ivo biće W te doprinijet doprinijetii njihovom njihovom padu ili uzvišenju uzvišenjuM? M? od la)ne la)ne racionalis racionalističke tičke Fsublimacije FsublimacijeCC i samokontrole do razine %lemba&evima zazornog Froktanja u kalju)iC. 8ako bi došlo do rušenja određenog svijeta mora postojati figura autsajdera W barunica, koja svojom čistom nagonskom energijom zara)uje sve muškarce obitelji %lemba&G simbolički zakoni i funkcije ! ca, Oajke, +ina ! nasuprot zakonima krvi su narušeni zahvaljujući uljezu, čistoj crvenoj krvi, nesvjesnoj energiji u komprimiranom obliku obliku W Parlot Parloti, i, trauma traumatsk tskom, om, ali neo neodol doljiv jivom om ealn ealnom om koje koje pos posvem vemaa uruša urušava va +imboličko, što se nastavlja pre)ivljavanjem njezinog dvojnika, sina livera, čistog, nepatvorenog paklenog spoja %lemba& W (astelli. %lemba& slavi njezin FXlan vitalC, 3eone je definira kao Fbou constrictorC str. 7L>?, Fbludnicu, običnu, anonimnu kurvuC str. 7L>?. 3eone se uznemiruje nakon što mu ona ka)e da u medaljonu još i danas nosi njegovu kosu čime u 3eonea dolazi do poticanja primarnih procesa ! krvi, tijela, nagona, afekata te ustvari barunica figurira kao okidač 3eoneove krajnje disocijacije primarnih i sekundarnih procesa.
3e li netko možda rekao sublimacija& sublimacija& prorada ili sli'ne suptilne rije'i4
F1ied to a chair, and the bomb is ticking6"Jm a 5alking nightmare, an arsenal of doom6" kill conversation as " 5alk into the room6"Jm a 5alking disaster, "Jm a demolition man.C +ting Y #olice, 5emolition man?
Qašto 3eone koji sve vidi i sve prokazuje figurira kao part breaker , demolition man, čime se u njega jasno očituje nemogućnost afektivne prorade i razrješenjaM " nije li ovdje prisutan paralelizam s onim što je 8rle)a rekao o 'reudu jer je 8rle)a posve <
zanemari zanemarioo onaj drugi, drugi, pozitivan pozitivan pol psihoana psihoanalize lize,, onkraj onkraj mračnjač mračnjačke ke dijagnosti dijagnostike, ke, izra) izra)en en kroz kroz 'reudo 'reudovv pojam pojam sub sublim limaci acije, je, afekti afektivno vnogg razrje razrješen šenja ja i preusm preusmjer jeren enja ja i nadila)enja naše determiniranostiM #o tome je 3eone hamletovska figura par e6cellence W osim cijepanja na dobro i zlo, postoji i disocijacija primarnih i sekundarnih procesa, rascjep između afekata, nago nagona na,, karn karnal alno nogg te svje svjesn snog og,, mišl mišlje jeno nog, g, apst apstra rakt ktno nog. g. + jedn jednee stra strane ne po post stoj ojii zapanj zapanjuju ujuća ća racion racionali aliza zacija cija,, bolno bolno točni točni uvidi uvidi o obitel obiteljsk jskom om zlu i njegov njegovom om causa prima, a s
druge strane 3eoneovi kontingentni činovi sukob s ocem, ubojstvo barunice?
gdje gdje prima primarni rni proces procesii ! afekti afekti,, bijes, bijes, agresi agresija, ja, homici homicidal dalnos nostt izbija izbijaju ju bez ikakva ikakva utemeljenja u racionalizaciji. %lem %lemba baje jevs vski ki svije svijett nago nagoni ni 3eon 3eonea ea na mahn mahnit ituu deri derida daov ovsk skuu groz grozni nicu cu pretra)ivanja arhiva i obiteljske prošlosti, susretanje sa sablastima. 2jelo 7amletova sablast
0;D 0;D>? >? Nico Nicola lasa sa $brah braham amaa jest jest nast nastav avak ak,, šest šestii čin čin 7amleta gd gdje je mladi mladi
'ortinbras preuzima ulogu psihoanalitičara i istra)uje moguće uzroke propasti danske kraljevske obitelji. U središtu $brahamova pisanja šestog čina jest pitanje FQašto 2uh tra)i osvetuMC. U $brahama je pomak ka spoznavanju, razotkrivanju neizrecive tajne. (ije (ijela la $brah braham amov ovaa do dopu puna na 7amleta uklopl uklopljen jenaa u njego njegovo vo teorijs teorijsko ko promi promišlja šljanje nje Ftransgeneracijske Ftransgeneracijske sablastiC, termina kojim jjee opisao Fdjelovanje psihičkog tereta koji se s jedne generacije na drugu prenosi u obliku zatajivanja i prešućivanjaC, Fzatajena trauma ili zločin? jedne generacije, drugoj se generaciji natovaruje nesvjesnoC and, 0;;D: E>?. F-esprijekornoC obilje)je strukture ponavljanja koja obilje)uje cijelu dramu, blisko je onome što je 'reud iznio u tekstu, C#risjećanje, ponavljanje i proradaR 0;0L?. #sihoanalitički prijenos govori o narativnoj situaciji pa je psihoanaliza ponavljanje, prorada i rekonstrukcija. Uloga ponavljanja u prijenosu jest izrazita, radi se o simbo simbolič ličkom kom uprizo uprizoren renju ju prošlo prošlosti sti pon ponav avlja ljanje njem m prošlo prošlosti sti kao da je sadaš sadašnjo njost st te prošlost biva podlo)na ponovnim dijaloškim sređivanjima. "ako 'reud ne spominje sabl sablas asti ti,, po posv svee je razv razvid idno no u ko kojo jojj je mjer mjerii stru strukt ktur uraa po pona navl vlja janj njaa proš prošlo lost stii kao kao sadašnjosti vezana uz pojavu sablasti W njihove bezvremenske svagdašnjosti. ;
%lembajevska Fnečista krvC jesu Fprekruta putC sullied fles#? i Fneoplijevljeni vrtC.L #odvojenost amletova kao i 3eonea jest podvojenost između razuma i afekata, ograničene spoznaje i afekata koje su oni porodili što 3eone6amlet ne mo)e nikako uskladiti. 1ako je u njihovim dosjetkama vidljiv afektivni naboj, pregnantnost svake riječi riječi koju koju izgova izgovaraj raju, u, afekti afektivn vnii naboj naboj svih svih njihov njihovih ih racion racionali alizac zacija ija.. (ijela (ijela drama drama Gospoda Glembajevi ,
kao kao i trag traged edij ijaa 7amlet& kao da se odvija u rascjepu između
3eoneove veličanstvene sposobnosti racionalizacije i njoj pridru)ene nesposobnosti da afekte izazvane prestrašnom spoznajom o nečistoj glembajevskoj krvi, krvnicima i )rtvama? W proradi. Upravo je ključna 3eoneova fragmentiranost, odnosno prethodno spomenuti slobodno lebdeći afekti koji izbijaju posve kontingentno, bez ikakva utemeljenja u racionalizaciji. Oo)da je ideja disocijacije najbli)a ideji 3eonea kao lika, disocijacija izmeđ izmeđuu afekti afektivno vnogg i mental mentalnog nog,, između između primar primarnih nih proce procesa sa i sekund sekundarn arnog og proce procesa sa elaboracije, razrade i racionalizacije. na vječita napetost koja čini da mozak ide ispred afekata i ona kada mozak kasni za afektima te 3eoneova podvojenost između to dvoje: tradicionalno cerebralni 3eone ovdje se nadaje kao podjednako cerebralan i afektivno intenzivan u pokušaju obuhvaćanja neobuhvatnog W nesvjesnog u čistom stanju gdje su obiteljske, transgeneracijske? sablasti tvorbeni procesi sebstva, procesi koji odlučuju o njegovoj fragmentiranosti ili ucjelovljenju. tuda je ono nemoguće katartičko rješenje drame moguće podvesti pod slične kreativne terapijske procese strukturiranja sebstva W porađanja sebstva kao cjelovitosti nasuprot fragmentaciji i cijepanju koje u *a uzrokuju sablasni unutarnji objekti, arhivirana sjećanja, lakanovski govori preminulih ili )ivih 2rugih, neisplakane suze, neodrađeni krikovi i bjesovi.
Qaklju Qaključak čak tumače tumačenja nja 7amleta koji koji ovd ovdje je djelom djelomičn ičnoo psi#oanali*u( Edip& 7amlet& 3ekll& 7de , str. 7K
8vod u preuzi preuzimam mam iznijela iznijela sam u knjizi knjizi 8vod
0K
!"#$%"U
%$-erardinelli, *ames, "merican 0eaut, dostupno na 555.reelvie5s.net. 'reud, +igmund, 0;D<, FNelagoda u kulturiC F2as Unbehagen in der 8ulturC, 0;7;?, u $tudienausgabe, -d. "Z, 'rankfurt: 'ischer 4erlag
'reud, +igmund, 7KKK, F#risjećanje, ponavljanje i proradaC F@rrinern, [iederholen [iederholen und Erg9n*ungsband , 'rankfurt: 'ischer 4erlag, 2urcharbeitenC, 0;0L?, u $tudienausgabe! Erg9n*ungsband
str. 7K>!70>. 8rle)a, 8rle)a, Oiroslav, Oiroslav, 0;>=, Evropa danas, u $abrana djela :iroslava 1rleže ; sv, <=, Qagreb: Qora. +*abrana djela ; 1njiga druga?, 8rle)a, Oiroslav, 0;==, Gospoda Glembajevi , u 5rame +*abrana
-eograd, #rosveta. 8rle)a, Oiroslav, 7KK>, 0alade Petrice 1erempu#a, u 5jela :iroslava 1rleže > sv,
00
