GLAZBA PRVE POLOVINE 20.ST. romantizam, te je sklona 1. Umjetnos Umjetnostt 20. st. postaje postaje reakcija na romantizam, eksperimentiranju. eksperimentiranju. ljepota. 2. U umjetno umjetnosti sti 20. 20. st. st. traži traži se istina , a ne ljepota. 3. Početk Početkom om 20. st. – antiromantične težnje. 20.st. :impresionizam, ekspresionizam, 4. Stilovi glazbe prve polovine 20.st.:impresionizam, neonacionalni stil, neoromantizam, neoklasicizam, jazz. Freuda. 5. U gl glazb azbi ekspresionista odrazila se psihoanaliza Sigmunda Freuda. podsvijest. Umjetnici polaze od sebe, sebe, a ne U prvom planu čovjekova podsvijest. od vanjskih dojmova. 6. Pod utjecajem utjecajem egzistencijaliz egzistencijalizma ma na zapadu zapadu – umjetnost umjetnost je odražavala odražavala strah i tjeskobu, dok u djelima skladatelja istočnoevropskih režima – nalazimo lažni optimizam. 1905. u Njemačkoj i Austriji. Austriji. 7. Ekspresionizam u glazbi nastaje 1905. 8. Ekspresi Ekspresioniz onizam am odražav odražava a otuđenost, ljudsku bijedu - to je u glazbi izraženo upotrebom glazbenih elemenata: a. atonalitetom b. učestalom disonancom c. ekstremnom dinamikom d. novim zvukovnim bojama... bojama ... 9. BRUITIZAM - glazbeni pravac koji se oslanja na zvukove iz svakodnevnog života: života: šum, buka. 10. U glazbi je utjecaj primitivne umjetnosti uočljiv po glazbenom ritmu. elementu – ritmu. ALEATORIKA – glazbena tehnika u kojoj je prisutna 11. promjenjivost i nepredvidivost u glazbi
glazba . 12. Jedina nova umjetnost 20. st. – film – filmska glazba. Valentino ... Zvijezde: Charlie Chaplin, Rudolf Valentino... 13. 13. Anim Animir iran anii fil filmo movi vi s pod podllogom ogom skla skladb dbii kla klasi sičn čnih ih skla sklada date telj lja a – Walt Disney: Fantazija. Fantazija. 14. 14. U nij nijem emom om film filmu u – impr improv oviz izir iran anje je klav klavir iris ista ta na licu licu mjes mjesta ta.. 15. Glazba u filmu pridonosi: a. oblikovanje dramatičnosti b. ocrtavanje dramske radnje c. potenciranje osjećaja d. stvaranje atmosfere Filmsku glazbu pišu: pišu : E. Morricone, Morricone, Vangelis Vangelis,, H. Mancini, Mancini, J. 16. Williams,, D. Tiomkin... Williams Tiomkin...
god.. Prvi zvučni film – 1928. Jazz 17. Prve snimljene ploče - 1904. god.. Singer. Singer. Surogat. 18. Hrvatski crtić koji je dobio Oscara 1962. – Surogat. 19.
U zabavnu glazbu spada: a. jazz b. mu musi sica call c. film filmsk ska a glaz glazba ba d. rock rock.. 20. Skladatelji nadahnuće crpe iz: - europske glazbe od srednjeg vijeka do 19. st. - narodne glazbe iz svih dijelova svijeta - jazza - popularne glazbe 21. 21. Skla Sklada date telj ljii neon neonac acio iona naln lnog og stil stila, a, neor neorom oman anti tizm zma, a, neok neokla lasi sici cizm zma a proširuju . još uvijek uvijek koriste tonalitet koji proširuju. 22. Tonalitet je proširen proširen upotrebom: upotrebom: a. čestih čestih dison disonanc ancii b. modulacija modulacija i alteracij alteracija a c. krom kromat atik ike. e. ATONALITET - odsustvo tonaliteta, tonaliteta, to je tehnika (ne više 23. ljestvica) . Skladatelj sam izmisli svoju seriju od 12 kromatskih tonova s kojima proizvoljno, matematički. matematički. postupa proizvoljno, DODEKAFONIJA - organizirani atonalitet. atonalitet . 24. Zadanu seriju skladatelj koristi po pravilima: a. inverzije b. retrogradno c. retrogradne inverzije. Tvorac atonalnosti – Arnold Schonberg. Schonberg. 25. Uz njega su skladatelji Druge Bečke škole – Alban Berg i Anton Webern. Webern. 26. 26. U svi svim m pra pravc vcim ima a osim osim eksp ekspre resi sion oniz izma ma skl sklad adat atel elji ji mogu mogu kori korisi siti ti i ljestvice: neke stare ljestvice: a. pentat pentatons onsku ku b. srednj srednjovj ovjeko ekovne vne c. cjel cjelos oste tepe pene ne d. folklo folklorne rne... ... Igor Stravinski uvodi: 27. a. na području tonaliteta – bitonalnost i politonalnost b. na području ritma – poliritmiju c. na području mjere – polimetriju. polimetriju.
boja. 28. Uloga disonance u 20. st. je – zvukovna boja. Disonanca je oslobođena, mogu se disonance nizati uzastopno bez rješavanja. rješavanja. boje. 29. Akordi se koriste u svrhu postizanja nove zvukovne boje. akorada , upotrebljavaju se Osim tercno građenih (tradicionalnih) akorada, poliakordi, poliakordi, biakordi, biakordi, kvartni akordi, akordi, clasteri (zvukovne plohe). Razgradnjom tonaliteta, tonaliteta, razgrađuje se notno pismo – nalik 30. oblikovanje , tema. tema. slici, grafici i nestaje tradicionalno glazbeno oblikovanje, 31. 31. Rita Ri tam m u 20. 20. st. st. je je pod pod utje utjeca caje jem m rit ritmo mov va iz iz svi svih h dij dijel elov ova a svi svije jeta ta,, jazza, jazza, baroknog motoričnog ritma, ritma , srednjevjekovnog ravnomjernog ritma, ritma, sinkopiranog ritma. ritma . Naglašena je ritmičnost. poliritmija.. Novost je poliritmija 32. U svrhu nove zvukovne boje na nov se način koriste – disonance, akordi, tehnike sviranja na instrumentima - klavir i violina kao udaraljke. udaraljke. Rastavljeni puhački instrumenti proširuju proši ruju opseg tradicion trad icionalnim alnim instrumentima. John Cage – preparirani preparirani klavir. Skladatelji eksperimentiraju sljedećim glazbenim 33. elementima: elementima: tonovima i ljestvicama, zvukovnim bojama i instrumentima, harmonijom i melodijom, glasom i ritmom... 34. 3 važna stupnja ili funkcije dura ili mola, koje nalazimo u gotovo svakoj tradicionalnoj skladbi su : a. toni tonika ka (1.) b. subdom subdomina inanta nta (4.) c. domi domina nant nta a (5.) 35.
Nove udaraljke - bongo, maracas, marimba, conga...
balet-grupa petrogradskih plesača. Menađer36. Pariz – Ruski balet-grupa Sergej Djagiljev. Djagiljev. Doba bijelog baleta . 37. Beč – ekspresionisti – Druga Bečka škola. 38. Balet „Posvećenje proljeća“ - Igor Stravinski – pogrdno nazvano masakr proljeća zbog avangardne glazbe (1913): a. politonalnost, poliritmija, polimetrija b. pojačan orkestar puhačima i udaraljkama c. ponavljanje motiva (narodnih) – hipnotički ugođaj
d. česte promjene tempa i mjere e. nespretne koreografije mladog Vaclava Nižinskog Nižinskog.. 39. 39. Posv Po sveć ećen enje je prol prolje jeća ća opis opisuj uje e pog pogan ansk skii obi običa čajj sta stare re Rusi Rusije je – žrtvovanje mlade djevojke plesom do smrti kako bi udobrovoljila bogove. Za Ruski balet skladaju: skladaju : I. Stravinski, Eric Satie, Maurice Ravel, 40. Manuel de Falla, Sergej Prokofjev... Plesači Ruskog baleta: baleta: Ana Pavlova, Vaclav Nižinski, Mihael 41. Fokin... Slikari scene: scene: Pablo Picasso, Leon Bakst. Kostimografkinja:: Coco Chanel. Kostimografkinja 42.
Baleti Stravinskog: Stravinskog: a. Posvećenje Posvećenje proljeća proljeća b. Žar Žar ptic ptica a c. Petr Petruš uška ka.. 43. U baletu Petruška, lutke oživljavaju s glazbom: a. balerina - trublja b. arapin – engleski rog + fagot c. Petruška – flauta + limeni puhači U tom ljubavnom trokutu žrtva je slabašni Petruška koji stradava u sukobu s arapinom.
Mahler, kojoj umjetnici poč. 20st. 44. U Bečkom krugu – Alma Mahler, posvećuju svoja djela. 45. 45. Eksp Ekspre resi sion oniz izam am odra odraža žava va druš društv tven enu u nepr neprav avdu du,, lju ljuds dsku ku bij bijed edu, u, otuđenost i strah. Čest motiv - krvavi mjesec. 46. 46. Kako Ka ko bi šo šoki kira rali li publ publik iku, u, eksp ekspre resi sion onis isti ti upot upotre rebl blja java vaju ju:: ato atona nali lite tet, t, oštre disonance, ekstremnu dinamiku, nove zvukovne boje, razlomljenu sprechgesang. melodijsku liniju s čestim skokovima, kod pjevanja – sprechgesang. ekspresionisti.. Schonberg, Berg, Webern, Skrjabin, Stravinski ekspresionisti 47. (dijelom), Bartok (dijelom).... MonodramaMonodrama- Erwartung - A. Schonberga; Schonberga; strah, šuma, krvavi 48. mjesec; atonalnost, pjevačica uz orkestar , sprechgesang. Pierrot lunaire – Schonberga – ciklus pjesama za solo glas i 49. komorni sastav. Ironija i groteska – bijela mrlja mjeseca. Neuobičajen odabir instrumenata, sprechgesang, rezultira otuđenošću. 50. Ekspresionistička op opera Albana Berga – Wozzeck . Posvećena Almi Mahler. Mahler. 51. 51. U Wo Wozz zzec ecku ku – na na podr područ učju ju tona tonaln lnos osti ti - o od d pr proš ošir iren enog og tona tonali lite teta ta do dodekafonije.
52. 52. Wozz Wo zzec eck k je je b bio io vojn vojnik ik,, na koje kojem m je lije liječčnik nik vrš vršio io poku pokuse se , a ljubavnica Marija s kojom je imao dijete prevarila ga je ( zbog zlatnih naušnica). 53. 53. Berg Berg u svo svojo jojj ope operi ri opis opisuj uje e oč očaj mali malih h lju ljudi di uhva uhvaće ćeni nih h u klop klopku ku bijede i društvene potčinjenosti. Tema je socijalna. 54. 54. Poru Po ruka ka oper opere e Wo Wozz zzec eck k – nitk nitko o se ne os osvr vrće će na male male ljud ljude. e. Otuđenost, indiferentnost. 55. 55. U vok vokal alni nim m di dionic onicam ama a Berg Berg u svo svojo jojj ope operi ri spre sprecchges hgesan ang g – gov govor oren enii pjev. Glas varira od šapta do krika. 56. 56. Orke Orkest star ar u Wo Wozz zzec ecku ku ima veom veoma a važn važnu u ulog ulogu. u. On pote potenc ncir ira a dramske situacije, aktivno sudjeluje, komentira, ocrtava atmosferu. U jednom interludiju interludiju on jedini suosjeća s Wozzeckom. Wozzeckom. 57. 57. Berg Berg se odlu odluči čio o za za neo neodr dređ eđen enii zav završ ršet etak ak svoj svoje e ope opere re (rav (ravan an ton, ton, malo instrumenata, sve nestaje – umjesto grandioznog tradicionlanog završetka opere)- da bi naglasio indiferentnost i otuđenost ljudi, pa i njihovog vlastitog djeteta . 58. 58. U ope operi ri W Woz ozze zeck ck skl sklad adat atel eljj kor koris isti ti neke neke kla klasi sičn čne e obli oblike ke sta stava vaka ka;; suita, marš, rondo, invencija... invencija ... rusko,, 59. Kod Str Stravin vinsko skog – tri razdo zdoblj blja stv stvara rallaš aštv tva a: rusko neoklasicističko,, ekspresionizam neoklasicističko ekspresionizam.. 60. 60. Oper Operu u piš pišu u got gotov ovo o svi svi skla sklada date telj ljii poč poč.. 20. 20. st., st., iako iako svak svakii na na sv svoj način. Međutim, operu je potpuno zasjenio balet – zbog naglašenog ritma, ritma, pokreta (nalik na život) .
61. 61. Oper Opere e prv prve e pol pol.. 20. 20. st. st. –Le –Leoš oš Jana Janače ček k (Če (Čeh) h):: Jen Jenuf ufa; a; Ri Rich char ard d Strauss (Nijemac): Salome; Blagoje Bersa (Hrvat): Oganj... 62. 62. Bela Bela Bar arto tok k – mađa mađars rski ki skla sklada date telj lj uz Zolt Zoltan ana a Ko Koda daly lya, a, etnomuzikolog. 63. 63. Bart Bartok ok je spoj spojio io elem elemen ente te folk folklo lora ra,, trad tradic icij iju u i suvr suvrem emen eno. o.Ta Tajj stil stil zovemo – neonacionalni. On je predstavnik i ekspresionizma i neoklasicizma. 64. Rumun munjski ski ple plessovi ovi Bar Barttoka – neo neon nac aciional nalni stil til. 65. 65. Glaz Glazba ba za žiča žičane ne inst instru rume ment nte, e, udar udaral aljk jke e i če čele lest stu; u; djel djelo o je Bart Bartok oka, a, isprepliću se stilovi: neoklasicizam (stavci-fuga, sonatni oblik, oblik pjesme, rondo), neonacionalni (melodika mađarskog i bugarskog folklora). 66. 66. Novo No vo u Gla Glazb zbii za za žič žič.. Ins Instr tr.. .... – dvij dvije e odv odvoj ojen ene e sku skupi pine ne guda gudača ča;; klavir kao udaraljka; harfa, čelesta i udaraljke u sredini orkestra = postigao posve novu zvukovnu boju. 67. 67. Neor Ne orom oman anti tiza zam m – Dora Dora Pe Peja jače čevi vić, ć, Serg Sergej ej Ra Rahm hman anji jino nov. v. 68. 68. Rahm Ra hman anji jino novv- Rus, Rus, vrlo vrlo zaht zahtje jevn vna a djel djela a za za kla klavi vir, r, Prel Prelud udij ijii za za klav klavir ir,, rapsodija na Paganinijevu temu, Klavirski koncerti (2. klavirski koncert u filmu Shine)
69. 69. Dora Dora – nag nagra rada da po Dori Dori Pe Peja jače čevi vićć – utem utemel elji jite telj ljic ica a hrv hrvat atsk ske e komorne i koncertantne koncertantne glazbe. 70. 70. Peja Pe jaččević ević – dje djela la : cik ciklu lusi si kla klavi virs rski kih h min minij ijat atur ura a – Živ Život ot cvij cvijeć eća, a, Maštanja; Koncert za klavir i ork. u g-molu; prva hrvatska romantična simfonija u fis-molu. Otac i djed bili su hrvatski banovi (Našice). 71. 71. Bale Balett – kada kada se ne izvo izvodi di sc scen ensk skii (uz (uz ples ples), ), obra obrađe đen n ssam amo o za orkestralnu izvedbu kao – suita. 72. 72. U bal balet etu u Tro Troro rogi gi še šeši šir, r, skla sklada date telj lj Manue anuell de de Fal Falla la kori korist stio io je španjolski ples – fandango. 73. 73. Pozn Po znat atii bal balet et Aram Arama a Hač Hačat atur urij ijan ana a – Gaja Gajane ne,, odl odlom omak ak Ples Ples sa sabljama (podsjeća na korčulansku morešku- kao običaj). 74. 74. Glaz Glazbe beni ni obl oblic icii koje koje skla sklada daju ju neok neokla lasi siččar arii – son sonat ata, a, simf simfon onij ija a koncert, komorni oblici, fuga, suita... 75. 75. Suvr Suvrem emen eno o u neok neokla lasi sici cist stič ički kim m skl skladba adbama ma – proš prošir iren enii tona tonali lite tet, t, naglašeni ritam, oslobođena disonanca. 76. 76. Rusk Ruskii neo neokl klas asič ičar arii – Ser Sergej gej Pro Proko kofj fjev ev,, Dmi Dmitr trij ij Šost Šostak akov ovič ič – skladatelji simfonija. 77. 77. Prok Prokof ofje jev v – Moza Mozart rt 20. 20. st. st. Djel Djelo o Kla Klasi sičn čna a sim simfo foni nija ja , po po uzo uzoru ru na Haydna. Piše sev glazbene vrste – opere, balete, filmsku glazbu... Progonio ga Staljinov režim. 78. 78. Šost Šostak akov ovič ič – 15 simf simfon onij ija. a. Pa Pati tio o od Stal Stalji jino novo vog g rež režim ima. a. 79. 79. Scen Scensk ska a kant kantat ata a – Ca Carm rmin ina a bur buran ana a skl sklad adat atel elja ja Ca Carl rla a Orf Orffa fa,, neoklasicističko je djelo prema istoimenoj srednjevjekovnoj zbirci. Tekstovi su su na staronjemačko staronjemačkom m i starofrancuskom starofrancuskom,, te latinskom latinskom jeziku jeziku i veličaju ljubav, uživanje u životu, a kritiziraju crkvu i vlast... 80. 80. Najp Na jpop opul ular arni niji ji odlo odloma mak k iz iz Car Carmi mine ne bura burane ne je O for fortu tuna na – him himna na božici Fortuni, čiji se kotač sreće vječno okreće 81. 81. Orff Orffov ov inst instru rume ment ntar arij ij – udra udralj ljke ke prim primje jere rene ne djec djeci; i; rita ritam m je pokr pokret etač ač kao i pokret. 82. 82. Neon Ne onac acio iona naln lnii sti still prve prve pol. pol. 20.s 20.st. t.:: I. Str Strav avin insk ski, i, B. Bar Barto tok, k, M de Falla, L. Janaček, u Hrvatskoj- J. Š. Slavenski, J. Gotovac, K. Baranović, I. M. Ronjgov, A. Dobronić, K. Odak. 83. 83. Jean Jean Sibe Sibeli lius us – Fina Finac, c, simf simfon onij ijsk ska a pjes pjesma ma Finl Finlan andi dija ja (zab (zabra ranj njiv ivan ana a od ruskih okupatora), neonacionalni stil. 84. 84. Matk Matko o Bra Brajš jša a Raš Rašan an – skl sklad adat atel eljj na na pri prije jela lazu zu u 20. 20. st.: st.: Kras Krasna na zemljo; Mažurano moja 85. 85. Skl Skladat adatel elji ji neo neona naci cion onal alno nog g smje smjera ra nala nalaze ze nad nadah ahnu nućće u folk folklo loru ru,, ljepoti zemlje, tradiciji, a sve obogaćeno složenijim ritmom , suvremenom harmonijom, izrazitim orkestralnim koloritom, starim ljestvicama... 86. 86. U Hrv Hrvat atsk skoj oj izme između đu dva dva svj svj.. rat rata a – voka vokaln lna a gla glazb zba a (s (solis olisti tičk čka, a, zborska, scenska). Crpe ideje iz Kuhačeve zbirke narodnih napjeva iz 19. st. Školuju se – Prag, Beč, Budimpešta. 87. 87. Tema Te mati tika ka vokal okalni nih h skl sklad adbi bi – lju ljuba bavn vne, e, obre obredn dne e (ju (jurj rjev evsk ske, e, dodolske, koledarske, svatovske, naricaljke), plesne, uspavanke, duhovne.
88. 88. Ivan Ivan Mate Mateti tićć Ron Ronjg jgov ov – etn etnom omuz uzik ikol olog og i tvo tvora racc 4 tipa tipa ista istars rske ke ljestvice (e,f,g,as,b,ces) 89. 89. Zbor Zborsk ska a tuž tužal aljk jka a – Ća Ćaće će moj moj - I. M. Ro Ronj njgo gova va (tra (trage gedi dija ja u rud rudni niku ku pjevala i djeca poginulih rudara. Građeno na motivu od male terce silazno – oponaša narikače. Za četveroglasni dječji zbore i soliste. Zbirka sakupljenih napjeva – Zaspal Pave. 90. 90. Ronj Ro njgo gov v – Male Male mant mantin inja jade de v Rik Rike e na na pal palad ade; e; Mant Mantin inja jada da i tan tanac ac.. Mantinjada je svečana pjesma. 91. 91. Kara Ka rakt kter eris isti tike ke ist istar arsk skog og napj napjev eva a je je pje pjev vanje anje na tank tanko o i deb debel elo o (oponaša roženice).Završetak pjesme je obavezno u unisonu (na jednom tonu). Istarska ljestvica je netemperirana, ima razmake imanje od polustepena – četvrttonove, što daje specifičan zvuk napjevu – kreće se po malim i smanjenim intervalima. 92. 92. Jako Jakov v Goto Gotova vacc –neo –neona naci cion onal alni ni sm smje jer. r. Djel Djela: a: Ko Kole leda da (nar (narod odni ni obič običaj aj čestitanja od Božića do Tri kralja) - za muški zbor i instr. sastav, komična opera Ero s onoga svijeta (popularno Završno kolo), Simfonijsko kolo. Melodije mediteranskog prizvuka i dalmatinske Zagore. 93. 93. Josi Josip p Štol Štolce cerr Sla Slave vens nski ki – me međi đimu murs rski ki folk folklo lor. r. Ko Kori risr srii pent pentat aton onik iku, u, srednjevjekovne ljestvice, ali suvremeno- politonalitet, claster, asimetrične ritmove... Zbor – Voda zvira... 94. 94. Fran Fran Lhot Lhotka ka – bale balett Đav Đavo o u se selu lu.. Sti Stili lizi zira rani ni hrva hrvats tski ki folk folklo lorn rnii nap napje jevi vi (obrađeni, nisu doslovni). 95. 95. Kreš Krešim imir ir Bara Barano novi vićć – bal balet et Lici Licita tars rsko ko src srce. e. (Hr (Hrva vats tsko ko zago zagorj rje, e, citirao napjeve). 96. 96. Blag Blagoj oje e Ber Bersa sa – vrs vrsta tan n ork orkes estr trat ator or,, pro prof. f. Na Glaz Glazb. b. akad akadem emij ijii u Zagrebu. Piše simfonijsku pjesmu Sunčana polja (opis Dalmacije), opera Oganj. 97. 97. B. Bers Bersa a – so sollo pje pjessma Seh Seh du duš dan dan,, na na sti stiho hove ve Vlad Vladiimira mira Na Nazo zora ra.. Na čakavskom narječju, varirana strofna popjevka. Ostvarena snažna društvena i etička poruka pjesme – gradacijom- opisuje oplakivnje majke nad mrtvim nepriznatim sinom „Nanaj nanaj lipi sin, otac ti je gospodin“. Elementi impresionizma u glasovirskoj pratnji. 98. 98. Kreš Krešim imir ir Bara Barano novi vićć – sol solo o pje pjesm sm a Crn Crn-- bel. bel. Impr Impres esio ioni niza zam m u gla glazb zbi, i, kolorit akorada. Onomatopeja u riječima koje opnašaju zrikavca – način pjevanja tj. zrikanja. 99. 99. Fran Fran Gal Galović ović-- sol solo o pje pjesm sma a Z moj mojih ih breg bregov ov.. Zag Zagor orsk ske e vin vinog ogra rads dske ke klijeti, spoznaja o prolaznosti života, nakon popijene koje kapljice previše... 100. 100. Antun Antun Dobro Dobronić nić – duh duhovn ovna a gla glazba zba (zbor (zborovi ovi,, kant kantate ate,, mise mise,, orat orator oriji iji)) 101. Krsto Odak Odak – motet motet Svrši Svrši stopi moje, na na staroslavenskom staroslavenskom jeziku, Davidov psalam br. 17 – vapaj nevina čovjeka). Duhovne skladbe. 102. Opereta – Ivo Tijardović: Tijardović: Mala Mala Floramye, Floramye, Splitski akvarel. akvarel. Poznati Poznati dalmatinski šlageri iz ovih djela. 103. Neoklasicizam Neoklasicizam u Hrvatskoj Hrvatskoj – Stjepan Stjepan Šulek, Boris Papndopulo Papndopulo (živio gotovo cijelo stoljeće), Bruno Bjelinski – djela za djecu, balet Pčelica Maja,; Milo Cipra...
104. Velike vokalno-instrumental vokalno-instrumentalne ne vrste: vrste: Leoš Janaček (čeh) – Glagoljska Glagoljska misa, na obrednoj tradiciji češkog naroda, izvodi se koncertno; 105. Arthur Honegger Honegger (švicarac) (švicarac) – oratorij oratorij Ivana iz Arka na lomači lomači (prema (prema srednjvjekovnim misterijima) 106. Ivan BrkanovićBrkanović- Triptihon, Triptihon, narodni obred kod smrti, povezanost povezanost sa folklorom, učestala ponavljanja, iz pesimizma zbog smrti – prema nadi i vedrini u raju. 107. U 20. st. velike velike vokalno-instrum vokalno-instrumentalne entalne vrste: vrste: oratorij, oratorij, pasija, pasija, misa, misa, requiem, kantata, scaenska kantata, opera...
