Glasnik Zemaljskog Muzeja 1969. Arheologija.

SOCIALISTE E ASAHAJEVO

A

A

NOVA SERIJA -

NOUVELLE

SVESKA

: NIP

1969.

»Osl'Olbođenje«,

Sarajevo

Za štampariju: Petar Skert

1969.

Clanovi uredni š tva: P AVAO ANĐELI Ć Dr B ORIVOJ COVIĆ Dr ZDRAVK O M ARIĆ

Odgovorni ur e dnik: D r ZDRAV KO MARIC

Tehnički

uredn i k: JULIJANA S USNIK

Lektolf: VOJIN DRAlVIUSIC Meter: NE N AD MILOSEVIĆ Strojoslagar: FUAD JAKUPOVIC TIRAŽ 600 PRIMJERAKA

SADRZAJ

Duro Basler Nekropola na Vebm lediinama u GostIiljiU (Donja zeta)

.

5-107

Anđelić

Tomo

NekoJJiko pra.istOll'i'j!;k1h nalaza Dolac)

j,z

Hercego;vine (Gubavica, Rabina, 109-113

Alojz Benac Jedno

sV'jedočanstvo

{) tMlTo'bolijskom ffiultu u Bosni

115-135

Ivo Bojanovski Mogo:rjel0 -

Rimsko

T u .r .r e s

137-163

Veljko Paškvaiain Rims i ž.rtvenici uz Star-og Majdana

Pavao

Anđ elić

Peča
Pavao

165-169

Bajamonta Tiepola

171-175

Anđelić

Olowlli

pečat mletačkog

dužda Michaela Stena (1400-1413. g .)

177-179

Ilse Schwidetzky Beitrag zur Anthropologie der vorrbmischen Bevb1kerung Bosruiens: Donja Do11na

Georgina

181-184

Pilarić

Antropološka ilstraEvanja slavenske po.p;ulacije sa Baltinih bara kod Gornjenice .

185-223

DURO BASLER

NEKROPOLA NA VELIM LEDINAMA U GOSTILJU (DONJA ZETA) Uvod Selo G o s t i l j nalazi se u Donjoj Zeti, oko 15 km južno od Titograda, u vrlo vlažnoj i plodnoj dolini pored Skadarskog jezera. Siroko područje oko sela nalazi se većim dijelom godine pod vodom, budući da Bojana nije u sta­ nju da primi u svoje korito svu količinu vode koju izbacuju mnogi izvori uz obalu j ezera. Nek r op ola je slučajno otkrivena prilikom iskopavanja šljunka za nasi­ panje seoskog puta 1956. godine. Na nesreću ovo iskopavanje vršeno je upravo u cen tru nalazišta, a mnogi predmeti koji su tada bili iskopani, razneseni su i tako izgubljeni za nauku . U selu se u to doba zatekao Milorad Prelević, tada student istorije iz Sarajeva, koji je prikupio nekoliko predmeta i predao ih Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Nalaz je prijavljen Republičkom zavodu za za ~titu spom nika kulture BiH, a preko njega i Zavodu za zaštitu spomenika k u lture SR C rne Gore na Cetinju. Zahvaljujući energičnom zalaganju direktora Zav oda za zaš titu spomenika kulture na Cetinju Milutina Plamenca, eksploa­ t acija šljunka na mjestu nekropole je zaustavljena, a u jesen iste godine izvr­ !ieno je prvo, spasavalačko i orijentaciono, iskopavanje uz rubove jame iz k oj e je bio vađen šljunak. Lokalitet je islcolče!l na kvadrante, i u njima j e onda n astavljen rad i u slijedećim godinama, tj. 1957. i 1958. U svemu je ovdje i s kopan 131 grob . Istražena nekropola nalazi se na širokom zajedničkom seoskom neobra­ d n om zem ljištu zvanom Vele Ledine. Nadmorska visina terena iznosi 8 metara. Zeml jište čini nanos r,iječnog šlj·u nka, pokriven hlUlIDusnom mješav.inom od oko 20 cm debljine. Mrtvaci su ukopavani jednostavnim polaganjem u rake od 50 do 80 cm dubine. Na površini zemlje nisu postojala nikakva obilježavanja. Rasutost i slobodna orijentacija grobova ne dozvoljavaju pretpostavku da se u doba ukopavanja bilo čime obilježavao neki grob. Svakako se po svježe prekopavanoj zemlji moglo nekoliko godina određivati mjesto nečijeg ukopa, ali kada se vremenom teren poravnavao, mjesto starij ih grobova poslužilo je za nove ukope. Mrtvaci su bili položeni u opruženom stavu, bez određene orijentacije prema stranama svijeta. U tri slu č aja je prije ukopa izvrš eno spaljivanje

ĐURO

6

s

o

BASLER

A

L

/

.NIKŠić

j

,o/-°,. I

J

f .M~DUN

(

0_0 / 0 - ' - . -._0

I

TITOG-RAD /

,

KOfOR • CEflNJE

)7

o

LJE'5

o il

DRAĆ

o

50 I(M .

I

NEKROPOLA NA VELIM LEDINAMA U GOSTILJU

7

(gro bovi br. 82, 87 i 126), a u nekoliko grobova vršeno je spaljivanje nekih dru­ g ih ob jekata prije nego što je mrtvac položen u raku (grobovi 21, 24, 6S, 70, aB, 90). N a 23 mjesta konstatirani su ukopi uobičajenih grobnih priloga u hori­ zonti ma grobova, ali bez mrtvaca. Ovakvi ukopi tretirani su kao kenotafi, bez obzira na to da li je ukop pokaz;ivaD nitualni karakter i da li je uopće u pita­ nju takav slučaj. Na južnoj periferiji groblja otkriveni su na dubini od oko 40 cm predmeti koji inače nemaju veze s ukopam mrtvaca, a od stanovnika sela prikupljeno je nekoliko predmeta koji su bili nađeni prilikom radne akcij e 1956. godine. Podaci o tim predmetima dati su na kraju kataloga. Dubine označene u k a talogu grobova mjerene su u području pOjasa. Iskopavanjima s u pris ustvovali, i u poslovima znatno pomogli, stručni saradnici službe zaštite spomenika kulture u SR Crnoj Gori, a posebno kole-­ g - ice: Ljudmila Martinović, Olivera Velimirović, Natalija MarkiŠić, Stanko Ro g a nović i Dimitrije Jov e tić . U kampanji 1957. godine u radu je sudjelovao Zdravko Marić, kustos Zem alj skog muzeja u Sarajevu. Numizmatičke nalaze je de terminirao dr Jozo P e trović. Posebno je za istraživanje ove nekropole zasl užan prof. Milutin Pl amenac, koji se od samog otkrića za uzeo da se lokalitet u p o tp unosti istraži. Svima se na ovom mjestu srdačno zahvaljujem. N alazi sa Velih Ledina smješteni su u Arhoološkoj zbirci Crne Go,re u Titogradu. Ovaj katalog dovršen je u

proljeće

1960. godine.

S ve crteže uz ovaj rad 'izr adi,o :je sam autor.

Arheološki materijal Kulturnu zaostavštinu nekropole u Gostilju eme, prije svega, keramič ~ c· p osude, ratna oprema, nakit i novci, no ne manje zanimljivi su i drugi nalazI.' reljefn e pločice, i gračke i slično. K eramičke posude p ok a zuju većinom grčke utjecaje sa italskog područja. Vrlo je teško r a zdvojI t.i robu koja je pravljena u ovom području od one za ko j u se može pretpos ta viti da je uvezena. Nešto jače je zastupljena kampanska roba, na račun »gnathia« tipa, koji je u izradi solidniji od drugih. Većina je mikr odimen zionira na, s vakako zbog namjene kultu mrtvih. Z a imenovanje pojedinih tipova posuda upotrebljeni su mahom grčki nazivi, no oni se moraju prihvatiti s izvjesnom rezervom jer su shvaćeni u vr lo širokom smislu. Trećinu (32%) čine balzamariji, tj . zemljane flašice trbuša stog oblika, po namjeni inače slična rimskim lakrimarijima. Iza njih su brojno najjače zastupljeni vrč e vi za vino (23%) oblikovani u tri razne veličine. Izrađeni su od fine gLine, sa tankim stijenama koje nisu mogle izdržati teret šljunkovitog terena, pa su se u ve ćini slučajeva polomili u sitne komade. Skupina skifosa zastuplj e na je Sa 25010. Pelike i razne vaze sa dvije drške zastupljene su sa 10 rl io, a isti procen a t čine i ostale razne oblikovno neizdiferencirane posude. Rusti č na ilir ska roba nije zatečena. Posude su nalažene

obično

pored glave ili stopala ukopanih osoba.

Ratnu opremu čine koplja i noževi. U 45 grobova zatečeno je 61 koplje. Koplja (pilumi) su obično položena pored tijela, većinom uz desni bok, vrhom nekad pored glave, a nekad pokraj nogu. Ponekad su priložena dva komada, a češće jedno. U grobovima br. 97 i 125 koplje je naknadno, po izvršenom ukopu, zabodeno u zemlju. 2eljezni pilum kvadratičnog presjeka zatečen je u grobovima br. 18, 68 i 126.

8

DURO

BASLER

Noževi (u 14 grobova 17 k omada) su gotovo po pravilu po lagani p ored glave, obično uz desni obraz. U dva slučaja (br. 43 i 99) nož j e nađen niže desnog ramena , a u tri groba (br. 23, 27 i 119) u području bedara. Većinu nakita čine fibule, a u manjoj mjeri igle, p rstenje, n auš nice i ogrlice. Fibule pripadaju srednjolatenskim shemama, a zas tupljene su u neko­ liko tipova. Vrlo je karakteristično da su primjerci sa dvij e igle na đeni iskl ju­ čivo u muškim grobovima, dok su one sa jednom iglom pripadale i skl jučivo ženama. Igle tzv. omega-tipa pripadaju muškarcima, i noš ne su na odjeći. Omega-igle, koje se na Glasnicu javlja ju već sredinom VI v ije ka !, čine još, kao što vidimo, dio ilirske kulture i u rII-II vijeku stare er . Među fibulama se posebno ističu srcoliki oblici (grobovi br . 38, 46 i 66), sa kojima se ovdj e susrećemo prvi put. Nosili su ih muš k a r ci. N ađe n e s u na jugoistočn oj p e rif riji nekropole, pa tako spadaju među p osljed nje ukope i najmlađe priloge sa ovog mjesta. Novcem su odlično datirane neke skupine fibula, tako i one tzv. št r bač­ kog tipa (grob br. 22) . Među nakitom su posebno zanimljivi nalazi u grobu br. 122 i oni š to :> u nađeni priLikom akcije 1956. godine (tab. XXX, br. 3 i 4) . Nau š ni ce iz g r oba br. 122 pI'eds tavljaju dosada nepoznatu va r ijantu nakita h ele ni stič kog pori­ jekla u našim krajevima. One po svom privjesku dvostrukog bop k a či n e cj elinu sa ogrlicom koja je nađena pored njih. U prekopanom dij elu n ek r opole n a den je par naušnica tipa kakav nam je poznat već iz Gorice kod P osušj a 2 , sa po­ dručja Ohridskog jezera i nekih drugih mjesta u Grčkoj i It liWJ. U ovu s k u­ pinu spada i naušnica u obliku glave lava, nađena poviše tjemena mrtvaca u grobu br. 98. Nalazi novaca kao priloga u grobovima ove nekropole p osebno su zna­ čajni. Mi smo, na žalost, danas prikraćeni u podacima iz centra n ek ropole, no i pored toga se po položaju i odnosima medu grobovima može p l e tpo s la viti da veći dio novaca pripada relativno starijem ukopavanju, izuze v on ih prim je­ raka (grobovi 79 i 90) koji su k:ovan:i u Skadru poslije pro·p asti ilirske dr žave!, ".. . aj izrazitiji primjerci su s\'Cl;·;ako oni kralja Gentija (gro bOVI 22 i 2tl). Među novcima grada Skadra nalazimo dva tipa koji nas upu ću j u na dvD. različita perioda i izvora utjecaja. J"uc!il je izrazito »makedons ki ,( tip n ovči ća u grobu hr. 59, a drugi tip s atributima Gentijevih emis ija (gro b 79 l 90). Prvi datira iz vremena makedonske dominaCIje u Skadru, dakle iz v re m ena i z među 211. i 197. godine, ali Je novac mogao dospjeti u grob i malo k aSni je . Tu j novac je očito rađen pod utjecajem kovnica kralja Filipa V (220-179) . D rugi tip, kome pripadaJu već spomenuti nalazi u grobovima br. 79 i 90, n os i um jes to kraljeva portreta apstraktni simbol - Herkulov portret, dok je n a re v el'SU prikazana za G cntij e ve emisije karaktel .'. stična lađa, ali sa izm ij e n jenim II t­ pisom: SKODRINON, umjes>to kraljeva imena ci Ubule. Taj n ovac je ka van kratko n ak() n sloma ilirske države 168. godine, dakle u vrem en u u kom e je Skadru predstojalo postepeno uključivanje u Rimski Imperij. 1 B e n a e-e o v i Ć, Glasinac 2, S arajevo 1957; Ferd. M a i e r, Zu eini"en bosnisch-herzegovinL;ehen Bronzen in Gr iechenland, Germania 34/ 1956, str. 63-75. 2 Ć. T r u h e l k a, Dva prahistorij ska nalaza iz Gorice (ljubuškog ! otar-il) , GZM XIi1899, str. 339-396. 3 D. R e n d i ć-M i o č e v i Ć, Oko datiranja srebrna zoomorfnog nakit 17. go­ ričke os.tave, Peri.stil 1957, ::;tc. 29-38 i tab. I-III. • Za poznavanje nađenih novaca b.ila su od koristi slijedeća djela stari je nu­ mizmatičke literature: A. J. E van s, On some recent discoveries Qf Illyriiln cO'i ns, Numismatic XX, London 1880, str. 269- 280; S. L j u b i Ć, O n.i ekoj ih nedavno n a đen.ih ilirskih pjenezih, Viestnik Hrvatskoga arkeologič!wga društva, god. III ,i IV; J. B r u n š m i d, Inschl"iften und Mi.inzen Dalmatiens, Abhandlungen des Arch. Eplgr. Seminars, Wien 1898.

NEKRO}JOLA NA VELIM LEDINAMA UGOSTILJU

9

P rim je rci sa kacigo m, na jednoj, l makedo nskim š titom , na drugoj stran i (gL' b 34 i kenotaf 1), sud ći po okolnostima ukopav an ja, vreme nski su vrlo b lizu Gentiju. Plastični okvir kacige na p r imj e rku iz K-l je n ejas an (vjerojatno je t o natpis), no ipak se m uže p r e tpostavi ti da se tu radi o nekoj makedonskoj em isiji Filipa V, u p r Ilog če mu, naime, govori svastika u ceniralnom k r ugu štita. N a primjerku iz g r oba br. 34 mnIo n e jasan na~p~s može se čitati kao lBAS]ILE[OS GE l. THI [OY] . Ovo će, prema tome, biti jedan od primjeraka no vči ća iz prvih go din a vladanja ili kovanja vlastitog novca kral ja Ge ntija li Ska d ru. Zajedno s nj egovim novcem, u grobu br. 22 zat , č e n je i novčić sa pOl·tre to m H erku la rw av rsu, a Pegaza na r cve rsu. Dva primj e k a istog novca pO .i a vlju ju se i II relativn o starijem grobu (br. 105) na isto čn oj p eriferiji n ekro­ p ol e . Novac je moguć e a l v irno datira t i u prvu č et v r ti nu II vij ek a st . e., a po­ rij eklo mu svakaiw tre ba t ražiti u jf' c\noj od grčkih ko lonija II blizini, prije svega u KOl'k iri (Krf u), l-oju j osnovao i, ~ 8 rint, pa je tako ona nosila P ega:>:" n a r e versima svojih novaca. U vrlo sLičnim, g o to vo i d entič':n'm us lovima, na­ đeni su i primje rci sa prikazima Ze vsa na aversu, a tobolca, toljage i luka na revel'S U (grobovi 34, 94 i K- 20). N
6

10

ĐURO

BASLER

Istraživanjem na lok alit e tu nij e m ogla biti potp u no odgunetnuLa p r ava namj ena ovih pločica. One su n alažen p r ed jelu tr buha , i m c gle 'u biti u p o­ trebljavane kao aplik acije na poj asu. Ta ko ih je, uos talom, d tmminirao i S. Ljubić. Datiranje nekropole U z i majući u obzir elemente kojima j e moguće d a tira ti n ek r opolu n a Velim L edinama u Gosli lj u, a za t o nam prij e sveg a služe no vci. na :len i u gro­ bo vima, izgleda da je uko pava n je n a ovom mjestu vršeno u poslj ed nj oj če tvr­ tini III vijeka i u prvoj polo vini II vije ka sta r e ere. Uzimajući, medutim, II obzir n ešto šire mogućnost i d a ti r anja lokalitet a ove v rste, vremenski r as pon gostil jske nekropole mogli bismo eventualno p ro­ tegnu ti od sred ine III kroz cijelo II s tol j e će stare e r e. K on f ronti ra ju ć i n ade ni mat erijal sa historijskim izvorima, d ošli smo do zak lju čka da n ek r opola u Gos lilju p ripa da ilirskom plem enu L a beata. Gla\ no mj esto plemena bio je Sk adar. Dio pl em ena, ' ome su p r ipadali i lj udi ukopam na Velim Ledinama u GostUju, bio je u znatnoj mj e r i izlože n civi lizaturskuj ekspamZlij.i hel eniizm a. O tome glovare sp om e nti ci arhiit ek tm,re u M dun u i S kadI1u 9 kao i predme t i koji su otkriveni na ovo j n ekropoli. T i utj et:aji pristizali su. jednim dijelom, iz grčkih kolonija u blizini ili nsk e d ržave, a s druge stran , iz l'vla kcd oniJe koja je LI ITI vij eku st. e. završila svoju veli k u h e l e nistič ku mis ij u. Suk obi sa Rimljanima 229-2' 8. god . st. e., u tzv . p rvom ilil'sk m ratu , izgleda da nisu znatno u tjecali n a p rilike u pod r uč ju L abeata 10 • I pak, od Log vrem ena R im ne napuš t a ide ju o p r od ol u na ilir sko po d r u čj , p j c u drugo m ilirsko m ra t.u, 219. goti . st. e., izvršen o b r a č u n sa D em etrijem Hvarsl im . Kak o Su ovim akcija ma Rimlja n~ ušli u sferu makedonsk.ih in teresa, k r al j Filip V (220-1 79) je, ko risteć i n ep rilike drugog punskog rata, p ro valio 215. god . n a ter itorij Dirahija koj i se tada v eć na laz io pod domina cij om Rima . U ovom tzv. p r vom mak edonsk om r a t u (215- 205) Filip ni je poštedio ni il i ske posj ede, pa j 211. god. za u zeo L ješ (Lissos), a zatim još nekoliko gr ad ova. Tako se i Skadar našao za izvj esno vnijeme izvan ilirske države. Tek m i l'om u Tempi, nakon neuspjeha u dr ugom maked onsk um r at u (200-19 7), ili kratko poslij" toga, ilirsk oj državi su pov r aćeni oteti gradovi.

Centralna historij sk a lično s t ovog vre men a kod Ilira bi o j p l ral j Gen ­ tij e, vjerojatno sin i n aslj ednik k r alj a P le urata. Na pozornicu događaja 11 stupa negd je p sLi .i e mira u Tempi, sva ka k o v e ć 180. godine. Naime, njego 'l i prvi novci, kovani u Ska dru , poka zuju zna tan ut je caj m ak edon skih emisija, što je možda znak da . II izr aClivani n eposredno poslije makedonske vladavinI.! u ovom gradu ili s u ka o prvo v las tit o izdanje morali, zbog prospenteta. nositi zn ač ajke uhodane val u te prethodnika . S ukobi sa Ma ke doncima oživljavaj u možda kod labeatskih Il il a lokal ni patriotizam, čime . e m ože protumačiti b ron zana pločica iz gr oba br . 126 LI Gostilju, na kojoj je p r ik azana borba prot iv pješa ka opremlj enih »maked ull­ skim « štitovima. Ideja o suprotnostima sa Makedonijom, međutim, blijedila je vre m en om pred problemom ko ji je Ili r ima i njiho voj dr žavi nametao prekomorskl p artner na Zapadu: Rim. U borbi za samoodržavanje Iliri su se našli, šta vlše , n a 9 C. P r a s c h n i k e r i A . S c h o b e r, A r ch a ologische Forschung en in Albanien und M on ten eg ro. Schr iften der Balkankomm issicm Heft VrII, Wien 1919. 10 D ogada je u v ezi sa il irs k om držav om naj iscr p n ij opisuju P o l i b i j e T i t L i v i j e.

NEKROPOL A NA VELIM LEDINAiVLA U GOSTILJ U

11

istim pozicijama kao i Makedonci. Savez protiv Rima pokr eće m a ked ons -i kralj Perzej koji se od 171. god. već ionako nalazio u nesuglasicama sa Rim­ ljanima. On se stoga 168. god. udružuje sa kraljem Gentijem na što je rimski kazn eni korpus pod zapovj e dništvom Lucija Anicija pošao n a osvajanje ilirske države. Čitav rat nije traj ao više od dvadeset dana. Štaviše, vijest o pobjedi stigla je u Rim prije nego j javljeno i samo Anicijevo iskrcavanje na ilirskim obalama. Kralj i plemenski prvaci su kao zarobljenici otpremljeni u progonstvo u Ita-ui j,u, pa su 167. g. provedenJi u Atn' cijevu trijumfu kiroz Rim. Ilirska država bila je podijeljena na tri dijela. Jedan je č inio područje ok o Lješa, drugi oblast oko Hisna, Agruvija l Ulcinja, a treći područje Labeata, dakle Skadarskog jezera, pa sve do Meduna. Zemlje raskomadane ilir,;ke dr žave nalazile su se na vrlo različitim stupnj evima d ruš tvenog i političkog razvoja. U Lješu, preferiranom centru kraljevstva, bio je - kako izgleda - najjače razvijen monarhlčki sistem, dok se po dru čj e današnjeg Crnogorskog primorja razvilo u zajednicu polisa: Risna, Agruvi ja, Ulcinja, pa možda i Budve. Tako se b a r em može z akl ju čiti iz tekstoVd Tita Livija. Labeati, smješteni nešto dublje u unutrašnjos t, bili s u tek jednim dijelom zahvaćeni helenizacijom. Skadar i Medun predstavljaju punktove u kojima je helenizam uhvatio korijena, dok je ruralna masa plemena živ jela na stari na čin. Rim je, možda, imao sve te momente u vidu, kada je prema stupnj evima razvoja pojedinih krajeva bivšeg ilirskog kraljevst va odredio i njihov stat us u prelaznom periodu na uklju čivanje u svoju zaj ednicu . Plemena i , g r adovi koji s u se za vrem ena odrekli Gentija, dobili su punu slobodu u p ogledu ekonomskih obaveza prema Rimu , o, i obaveze Skadra kao p oko renog g r a da n isu bile velike: njegov tribut iznosio je svega polovinu poreskih obave­ za iz v r emena l r a lja Gentija. Bilo je obe ćano da će se rimske trupe povući i z grad ova i utv r da, Išlo se tako daleko da i poslije ovog vremena u ilirskim I raj evima zati č mo još jednog kralja, Ballaiosa, koji je - ne znamo u kakvim p r ilik ama - vladao oko sredine II vijeka pr. n. e. negdje u podru č ju Crnogor­ skog p rimorj a. U novim prilikama Ilirima je određen položaj saveznika sa obavezom d an k a. Rim se tako uglavnom zadovoljio cijepanjem velike i opasne za jednice u m anje teritorijalne skupine koje s u se spretnom politikom mogle, prema potrebi, zavesti i u međusobno rivalstvo . P rema Liv ij u (XLV, 43), Rimljani su kod Gentija između ostalog ime tka zaplij enili i 120.000 komada ilirskih srebrnih novčića, pored izvjesn e količine sreb rnog novca Dirahija i Apolonije. Skad ar je nastavio život u novim uslovima kao grad sa municipalnirn slobodama. U njemu se i nadalje kuju novci, svakako ne više jako dugo, jcr se ter itorij vremenom sve jače uključiva o u zajednicu Rimskog Imperija, u kome su se nešto kasnije našli i Grci.

I

GROBOVI fern. adult. - Zena između 20 i 30 godina starosti. Vrlo uredno zubalo sa malo otegnutom mandibulom. Glava nageta na d esni obraz, ruke šakama položene na donjem dijelu trbuha a noge ulmšene stopalime uli­ jevo. Orijentacija: 6° od sj. ka ist. Dubina: 65 cm.

Grob br. 1 (kv. E-l) -

12

ĐURO

BASLER

Grob br. 2 (kv. E - l ) - m a sc. - adu lt. ·? - Odrasli muškarac. Od sk ele ta se uglavnom s ač u va la lu b::mj a 'i cjevanice eks tr m i ret a . Mrtvac je u g r ob položen II o pru­ ::'eno m s t a vu. Orijen tacija: licem ka sjeveru. Du b ina : 60 cm. Grob br. 3 (kv. D E -2) - I em . aeLll t. - MI &d a razv'ij ena že na . G la va n ,lge ta n a HjeV1i ob r ;lz, a r uk e i no g op r llle n e n ;z lije l(l . Grob je n iže k oljena un išten. Orijen tacija : 14° od s j . ka ist. D u b Lna: 65 cm. Grob br. 4. (kv. DE-2) - j l.l v e n." -- V rlo s la bo sačuvani osta ci ne sasv im razr asie osob e. 'C'gl avn om s u n ešt u b ol j e s a č uvani dijelovi lI!banje i cjevanice kslr e ­ m ite t a . M rtvac je u g ro b p olože ll u opruženom stavu. O r ijentac'ija: 14° od sj. k a is t . D u bU1 a : 70 cm. Grob br. ;3 (kv. D-2) - incert . - G r ob je razoren ukopom gr ob a br. 4 U i p r elure­ nom šljunku n a đ en i su d isl ocir a ni fragmenti skeleta odr asl e os obe n eodreLIene sta rost i i sp olne p ri p a d n os Li . Gr obni prilozi, tr,i pos u d e, n a đeni s u u svom p rv ob itnom položaj u. P r ema p ol ožaju lijeve ruke može se zakljuti ii d a je mrtv ac sahranjen u i"p r uženom st
p J'W k c!'n j c o!it ećen a ,g lava i hJll m eC US d esn e r u ke. Mo žda s u zbog o.vo g po r e­

m eć a j a uln a i ra d iu s desne ruke tako đ er u k oš eni prema otvoru pelvisa. L ijeva

ru ka opruž.ena je niz tijel o.

O r ij entac ij a : 50° od sj. ka ist.

D ub ina: 65 cm.

Grob br. 12 (kv. C- 2) - masc. m at Muškarac u zrehm godinama života, p oložen u g r o b u isp ruž enom stavu. O r ij e n t a 0ija: 25° od juga ka ist. Du bi n a: 70 cm. Grob br. 13 (k v . C-2) - incert. sen. - Vrlo s la bo sa čuvani ostaci s ke le ta odras le uo; obe s a pomalo otegnutom mandoibul om . a čuv a n i f r agment i gla ve n isu b il i d ost a t n i d a se lubanja sastavi u cjelovJto stanje. Od os t a li h dij el ova bolje su

NEKROPOLA

13

VELIM LEDINAMA U GOSTILJU

i bedrene kosti. Mrtvac je položen u grob

II

Glava

zrelim godinama

odrasle žene.

Muškarac

-

II četrdesetim

Muškarac u

po~

Sačuvana

godinama života,

četrdesetim

II

je

Ll

zivoca.

Zena II starosti od 20 30 godina. Glava oprui'eni niz tijelo. I~pod skeleta zatečena

mat. - Žena u zrelim godinama 2ivota. Prema po­ izglwa da ol)oba za :Ž.ivota bila isutture u

početnim

ekstremit<:l i opruženIi

zap.

- mase. mat. grob II cpruženom stavu. od ist. ka zap.

" V . V '•. "
U

mase. adult. -

Dio skeleta

stavu. Grob je

Skelet

II

zrelim godinama

14

ĐURO

BASLER

Grob br. 27 (kv. C-3) - Tri ukop a u jednom grobu. Ukop »a<<; incert. mat.? - Odrasla osoba, sahranjena tako d a Je licem b ila ok r en u ta k" Jev erozapad u . To je najstariji ukop na ovom m jestu. Skelet je prili kom kasnij ih ukopavanja oštećen, tako da su uništeni i potrebni elem enti za odr eđi v an je s ta rosti i spolne pripadnosti. U kop »b «: [e m. sen. - Star ica sa ot eg nutom mand ibu lom kao zna kom za vrlo odma kle god ine života. Ukopana j e p oviše skeleta »a «, a i sama je dj elom ično o š teć na p r ilikom ukopa »c «. Ukop » C« : m asc. mat. - Muš ka rac u zrelim godinama života, a hranjen P l e ko ostala dva u kop a tako da licem gleda prema jugoJstoku. l\Ilrtvac je položen u g"r ob u isp ru ženom stav u.

Or ij <'nta cija: 56° od juga ka ist.

Du bin a : okvirno 75 cm.

Grob br. 28 (kv . C -3) - masc. sen. - Muškarac u vrlo odma klim g od m ama života. . tarač k i ote gn u ta mandibula i vrlo ist rošen i zubi sa djelomi čn o zar a slim alve ­ lama . M rtv ac je u grob položen u "ispruženom stavu. K os tur se dje l omično r aspao.

Or ijentacij a : 96° od sj. ka zap.

Dubina: 85 cm .

G r ob b r. 29 (k v. C-3) - incert. - Na hrpu nabacane kosti odrasle osobe nJemIJe konstitucije. Na skupu se nalazj samo gornji dio skeleta , što izazi v pr etpostavk u da je ovo dio groba br. 30, koji je dislociran zbog ukopa skeleta b r . 27. Dubina: 65-70 cm. Gro b br. 30 (kv. C-3) - incert. - Djelomično dislociran skelet odrasle sobe n 'e:> ni je k onstitucije. Donji dio ruku, pelvis i noge ostali su u netaknu tom polOŽa j u . Orijentacija: 60° od juga ka zap. Dubina: 70 cm. Grob br . 31 (k . B , C-3, 4) - fem. adult.? - Mlađa odrasla žena, položena u g r ob u op ruženom stav u. Orijentacija: 56° od juga ka ist. Du b ina: 60 cm. Grob br. 32 (kv. B -3, 4) - inf. l - Dijete od oko 4 do 5 godina starosti. Tijelo p oloženo u grob u opruženom stavu . Orijenta cija: 50° od sj. ka zap. Dubi na: 60 cm. Gr ob br. 33 (kv. B-4) - fem. (?). sen. - Vjerojatno žena u vrlo odmaklim godin a­ ma ži vuta. Gla va nage ta malo na desnu stranu, a ruke i noge opru žene su niz tijelo. Or iJ entacija: 50° od juga ka zap . Dubina: 60 cm. Grob br. 34 (kv. C-4) - Dva ukopa zatečena u raznim horizontima. S k elet »a{<: incert. adult. - mat. - Ostaci kostura odrasle osobe koji je r stu ­ r eD i odložen neuredno u nasipu groba na dubin i od 40 do 55 cm. Kosti su sa mo dj e lomičn o stal e sačuv a ne. Neke cjevanice postavljene su okomito . U m ješa ­ vini š ljunka i kostiju na đ ena je jedna posuda koja je svakako pripa dala ovo m ukopu. Skelet »b «: masc. mat. - Razvijeni muškarac li zr elim godi nama ži vota , p oložen u grob u opruženom stavu. Kostur je uglavnom l oše sačuvan, naroči to njegovn lumbalna regija. Orijentacija : 50° od juga ka zap. Dubina (ukopa »b«) : 100 cm. Grob b r. 35 (kv. C-3) - masc. mat. - Muškarac u zrelim godinama života. Glava polegnuta na lijevi obraz, a ekstremi teti opruženi niz tijelo. Orijentacija: 50° od sjevera ka ist. Dubina : 65 cm. G rob br. 30 (kv. C-4) - masc. mat.? - Muškarac u zrelim godinama živo ta, polo­ ~en u grob u opruženom stavu. Kos tur je zatečen u prilično rastrošenom stanju. Orijentacija: 50° od juga ka zap. Dubina: 55 cm. Grob hr. 37 (kv. C -4) - fem. adult. - Raz vijena žena u tridesetim godinama života. Glava je na geta na desnu stran u, aekstremiteti opruženi. Šaka lijeve rulee

poleg n u ta Je na femu r lijeve noge.

Orijen tacija: 50° od ju ga ka zap.

D ubina: 65 cm .

NE KROPOLA NA VELIM LEDINAMA U GOSTILJU

15

Grob br. 38 (kv. B, e-4, 5) - masc. mat. - Muškarac u zrelim godinama zivota. G l a v a polegla n a desni obraz, aekstremi t eti opruženJ niz tijelo . Ori je ntacija: 50° od juga ka ist. D ubina : 65 cm. Grob br. 39 (kv. B-4) - f ern. m at. - Zena u zrelim godina ma života . K ostur je u n epoznato doba većim dijelom rasturen. Sudeći po s ituaciji z ateč .lUog sta nja, mrtvac je u g l'ob b i-o položen u ispruženom stavu. O rijentacija : 50° od juga ka ist. Du b ina: 65 cm. Grob br. 4.0 (kv. e , D-4) - in cert . - Dio don jih ekstremiteta odrasle osobe. Ostali di o groba r azoren je p rilikom akcije 1956. godine. Orijentacija: 68° od juga k a zap. D u bina: 60 cm. Grob br. 41 (kv. 'e-5) - masc.? ince rt. - Dio skeleta od rasle osobe, vjerojatno muškarca. S a č uv an je lu m balni d io, obje ul.ne ,i noge. Ostali d Lo k ostu ra r a s Lu­ ren j e p r iLikom u k opa k os t ura b r . 42 Razbijen i dio ovog skele ta n ab acan je u nas ip groba 4.2, većinom na dubini od 60 cm. O rijenta cija : 50° od juga ka zapadu. D u b ina : 70 cm. Grob br. 42 (kv. e, D -5) - masc. mat. - Normalno razvijen muškarac, sa hranjen dj el omi čno u g rob br. 41. Mrtvac je u grob položen u j spruženom stavu. Grob br. -!3 (Kv. B , e -5) - masc. mat. - Razvijen muškarac u zrelim godinamct živo ta. Mrtvac je u grob položen u ispruženom stavu. Ori jentacija: 58° od sj. ka zap. Dubi n a : 100 cm. Grob br. 44 (kv. B, e-6) - masc. sen. - Muškarac u vrlo odmaklim godinama ži­ v ota, sa starač ki otegnutom mandibulom. Glava je položena na lijevi obraz. Ekstremlteti s u opruženi niz tijelo. Ori jentacij a: 46° od juga ka ist. Dubin a: 70 cm. Grob br. 45 (kv . C -6) - fem. mat. - Razvijena žena u zrelim godinama života. Glav a položena prema hjevom ramenu, a ekstremitebi opruženi niz tijelo. Orijenta ci ja : 48° od sj. ka zap. Dubina : 80 cm. Grob ur. 46 (k v. C- 6) - masc. adult. - Muškarac u tridese tim godinama života . Lubanja je d j elo mično zavračena na tjeme, a ekstremiteti opr uženi niz tij ek.. . Orijenta cij a: 48° od juga ka ist. Dubina: 70 cm . Grob br. 47 (k . e - 5. 6) - masc. adult. - mat. - Dislociran skelet muškarca kOJi je prešao u zrel e godine života. Preturanje kostij u uslijedilo je p r ilikom iskDpa r ake za grob br . 48. U netaknutom stanju zatečena je glava i dio grudnog ko a. Orijentaci ja : 44° od juga ka ist. Dubina: 60 cm. Grob br. 48 (kv. e , D-5, 6) - mase. adult. - mat. - Razvijen muškarac. Mrtvac :je u grob polo žen u opruženom s tavu. Orije n ta cij a : 48° od juga ka zap. Dubin a : 60 cm. Grob lIr. 49 (kv. D-6) - fern. (?). adult. ('?l. - Vjerojatno žena u zrelim godinama živo,t.a. T ij el je položeno u gr ob u opružen-om stavu. Kosti su se djel omično slabo s č uvale.

Orijenta c i j ~ : 32° od juga ka zap.

Dubina : 70 cm .

Grob br. 50 (k v . D -6) -inf. II - Dijete od oko 8 godina starosti, položeno u grob u op r uženom s tavu. Kos ti su se vrlo slabo sačuvale . Orijent ac ija : 30° od juga ka zap. Dub.in a: 45 cm. Grob br. 51 (kv. D-6) - fem. (?). adult. Odrasla osoba, vjerojatno žena. Mrtvac je u grob položen u opruženom stavu. Orijentacij a: 30° od juga ka zap. Dubina: 45 cm. Grob br. 52 (kv. D-5, 6) - incert. - Ostatak skeleta odrasle razvijene osobe u grobu koj i je r azbijen ukopom br. 51. U netoknutom stanju os tao je sačuvan dio lije­ ve ruke, lijevo krilo bedra, cijela lijeva noga i desna potkoljenica. Orijentacija: 48° od sj. ka ist. Dubina: 30 cm.



16

ĐURO

BASLER

Grob br. 53 (kv . D - 5) - m as e. adult. - mat. - Slabo sa čuvan skelelodrasle o bc, vj eroj atno muškarca, položenog u grob u opruženom stav u. Orij entacija : 5U o od s j. ka ist. Dubina : 70 cm. Grob br. 54 (kv. D-5) - ·in cert. - Odrasla osoba neutvr đene spoln e pripadnosti. Donj i d io tij ela uništen je prilikom akdj e 1956. godtine. O l'ijentacij a: 40° od sj. ka ist. Du bina: 60 cm . Grob br. 55 (kv . D-S) - masc. m a l. - Muškar ac u zrelim god:llam a života. SaČuv3...'1 je sam o gor n j i dio Li j la, dok je ostatak r azoren prilikom akclj e 1956. godine. Or ' jen tacija: 400 od sj . ka ist. D ubi na: 50 cm . Grob br. 56 (kv. .-5J - mas c. - Donja polo v.ina skeleta odraslog m uška rca nepo­ znate sta rosli. Os tal j dio skeleta un iMer.. je pflilikom radne a k cije 1956 . godin . Mrtve jc II grob p ol ožen u opruženom stav u. Orij 1ta i]a : 30° od j uga ka zap . D ubi.n a: 60 cm. Grob br. 57 (k v. D-6) - inc er t. - Us amlj en n alaz lubanje Qdrasle osobe neo dređ ene sp olne pripadnos ti. Gla va je licem bi.la okrenuta p.rema jugois toku. Odj n t a ~ i J a; 45 0 od jug~ k a ist. Dubina : 55 cm. Grob br. 58 ( ·v. D, E-5, 6 - fem. (?) - Vrlo sla bo sačuvan skelet od rasle oso b~ vj en.i ' In i) ,.(;n~ko.g spola. N!JrIt vac je u girob položen u opruženom /;la vu. Or ije.n tac ija : 20° od sj. ka zap. Dub ina ; 55 cm. Grob br. 59 ( . D - lj) - m as c. - Od.r as tau m uš ka r a \.: nepoznate sta r osti, polvzcn u grob II opruž enom stavu, T okom r asp a danja ti jela mand'ibula se znatno po ­ makla od kra n ija . r ijenta cija ; 300 od juga ka zap. Dubin a : 70 cm. Grob br. 60 (k v. D-7) - incert. sen. - Vrlo stara osob a neodređ ene spolne pl'ipad­ n l)Sti , sz, glavom p olegnutom na d c:;n i obraz i OPTu ženim eks tr em itetima . Orijentacija: 60 0 od sj. ka ist. Dub in a : 75 cm. Grob br. 61 (kv. D , E - 7J - in cert. - Rasturene k osli odrasle osobe neodređe n e polue p l1ipadnosti i slal'osLI. O d skele ta s u j ed Jl1Q h um eri os ta Li sač u vani u n etakn u­ tom p oložaju . Oko 20 cm iznad mrtvaca po loženo je nekoliko ulomaka od ve­ liki h amf or a . Orijenta cija: 50 0 od sj. ka zap. D ubina: 80 cm. Grob br. 62 (kv. D, E-7) - incert. - F.ragmenta rn o sačuvan klo s tu r odra le osobe graci lne kon Lit uc ij e. Osoba je p olo žena u gr ob u opruženom stavu. Ori jenta cij a: <;0 0 od sj. k a zap . D ubina: 70 cm . Grob br. 63 (kv . D, E-6, 7) - incert. adult. - Fragm entii lubanje, n l oliko kralje­ žaka, cjeva n ica i jedna klavikula, nabac a ni Ll ner edu u nasipu g rob a . Stiče se ut"isak d a je ov dje pJ'vobitno postojao grob koj i je razoren prili om tkopa br. 62. Sk let pripada odrasloj osobi. Dubina: 35-'10 cm . Grob br. 64 (kv. E-7) - ince rt. sen. - Hazoren grob vrlo sta'r e osobe neu tvrder;(' spolne pripadno ti. Jed an d io k os tu ra ostavlj en je u blizini svog p rvob: lnug položaj a, do j e ost La k isp remiješan sa šljunkom iz nasip a gl'ob a. P l'. likom ov og p l'eLm anja gr oba o št ećeni su i prilozi koj'i su p r vobitno b.iH položen l uz rn r tv a ca . Or ij enta cij a: 46 0 od sj. ka zap. D u bina : 55 do 70 cm . G rob hr. 65 (kv. F - 7) - ini. I - Dijete izmed u 6 i 7 godi.n a starosti. Vrlo slabo s a čuvan kostur. Mrt v ac J8 LI g rob položen u 1spru ž nom stavu , ali je kostur kasnije djelom ičn o isp r t ur an. Gla va je položena n a li jev i obraz i nagnuta prem a ti jelu. Desn i h u m e ru s j e takoder premetnut iz prv obitnog položaja. Orijent acij a: 560 k a jugoiSt. Dubin a: 80 cm . Grob br. (;6 (kv . F-7) - masc . sen. - Vrlo star m ušk ara c sa ti pi č nom otegnu t om man d'l­ bulom i za ra lim alveola m a . Glava mu je duboko poleg nu ta na li jev ob raz, a desna klav ikula preba č n a preko r am e na, M r tvac je II g l'o b položen u opru­ že nom stavu. ri jen tacij : 340 ka jugoist. Dubina: 90 cm.

NEKRO POLA NA VELIM LEDINAMA UGOsTILJU

17

Grob br. 67 (kv. F-6, 7) - masc. mat. - Muškarac u zrelim godinama života, polo­ žen u grob u ispru ženom stavu. Orijentacija: 40° ka ju~ozap. D ubina: 80 cm. Grob br. 68 (kv. E, F-6, 7) - in cert. - U neta'knutom stanju sačuvaru donji ekstre­ m iteti 'Odrasle osobe, možda muška;rca. Preko njih su nabacane kosti os.taUh di jelova tijela. Izgleda da je ovaj grob razoren pnili,k;am uk opa g·roba hr. 70. Orijentacija: 44° ka jugoist. Dubina: 80 cm. Grob br. 69 (kv . E - 7) - masc. mat. - Muškar·ac u odmak1im godinama žiV'ota. Nje­ g ove su ruke, za razLiku od većine ukopa , položene šakama preko femura. Orij entacij a : 54° ka jugoist. Dubina : 7 cm. Grob br. 70 (kv. E - 6) - masc. mat. - Muška;rac u nešto odmak!hlm godinama Žii ViO ta, položen u grob u ispruženom stavu. U toku raspadanj.a lubanja je premještena prema lijevom ramenu. hpod skeleta zatečen je tankU sloj pocrnje}(j.g pijeska 5a si tnim trijes·kama karhonizliranog drveta. Takav crni pijesak zatečen je ii u posudi hr. 5. Or ijen ta cija : 32° ka jugoist. Dubina: 90 cm. Grob br. 71 (kv. E-6) - mase. - Djelomično oštećen kostur odras le osobe muškog spola . Ovo oštećenje uslijedilo je prilikom 'iskopa rake za grob br. 70. ri jentacija: 34° ka jugozapadu. Dubina : 50 cm. Grob. br. 72 (kv. E-6) - masc. adult. - mat. - Gotovo potpuno rastrooen kiastm odras log muška:rca, položeruog u grob u ispruženom stavu. Orije n tacija: sjever-jug. D ubina: 95 cm. Grob br. 73 (kv. E-6) - ,ilI1cert. - Djelomično oštećen grob u kome P!o,la. Sačuvan ,je samo donj'i oi-o tijela. Mrtvaci s u bili sahranjeni jedan preko drugog, .v jerojatno u isto doba. Grob je vje­ r Ojatno oštećen pril'ikom iskopa g.roba bir. 72. Or ijentacija: 70° ka jugo.ist. D ubin a: 50 cm. Grob br. 74 (kv. E, F-6) - fern. mat. - Žena u ZTelim godmama ži·vota . Mrtvac jc s ahr a njen u opruženom stavu. Lijeva potkoljenica uništena je prilikom u.kopa groba br. 75. Orijentacija: 42° ka jugaist. Dubin a : 65 cm. Grob br. 75 (kv. F-6) - fern . adult. - Žena u zreLim godinama života. Mrtvac je u grob položen u ispruženom stavu. Kostu.r se u priLičnoj mjeri raspao, na­ roč i to gornja p;>lovi!l1a bijela. Ol-ijentacija: 42° ka jugoist. Dubina: 60 cm. Grob br. 76 (kv. F-6) - W. I - NOV1Ol'odenče sahranjeno uz 'Okomito položenu ploču. K osti su se jedva sačuvale. Mrtvac je položen u grob u op ružen om stav·u. OrijentacJja: .pri-bUžno 42° ka jugCllist. Dubina: 50 cm. Grob br. 77 (kv. E-5) - fern . sen. - Vrlo stara žena, položena u grob u optUŽenom stavu. Skelet je uglavnom dosta sTabo sačuvan. Orijentacija: 44° ka jugoist. Dubina : 50 cm. Grob br. 78 (kv. E-5) - incert. - DO!l1ji dio skeleta odrasle osobe. Ostali dijel'Ovi razo.reni su pril'ikom iskopa zemlje 1956. godine. Mrtvac je u gwb položen u ispruženom stavu. Orijentacija : 30° ka jugozap. Dubina : 60 cm. Grob br. 79 (kv. F-6) - mase. aduli. - Mlađa odrastao muškalTac, položen u grob u opruženom stavu. Lubanja je tokom raspadanja djelomično pomaknuta iz prvobitnog položaja. Orijentacija: 44° ka jugoist. Dubina: 70 cm. Grob br. 80 (kv. G-6) - incert. - Odrasla 'Osoba neodređene spolne pr.ipadno-s ti, položena u gpob u ispružen.om stavu. Glava je polegnuta prema lijevom r a ­ menu. Orijentacija: 44° ka jugozap. Dubina: 90 cm. 2 _

Glasnik Zemaljskog muzeja BiH -

Arheologi.ja

18

Đ URO

BA L ER

Grob br. 81 (kv , G -5, 6) - in L I - D ijete od n ek(lJ.iko m jesec i starosti. Vrlo slabo sa čuva n kostur tij ela koje j e II ispr už.en om s ta vu p oloi: no u grob , Ukop je sa sjevem e s lra n b io oivlčen sa po jednim ulomk'om a mfore i tegule. Ol'lj ent allj u : 56" k a j ug oza p , Dub ina : 43 cm , Grob br. 82 (k -v , G - U) - in f. I - Di j ' te Č ija se p obl iža tal ~st ni je mogla odl'edil' zbog raspadnutog kos tu ra , O d skel ta je osta o sa Čuvan j dan dio cjeva 'ca u dov a i dijelovi lub a nj e , D ub 'na : 75 cm . Grob br. 83 (k\', F - 6) - inf , II - Palj ev in a dj etet a od oko 14 go d ina starosti, odlo­ ž,ena II široku ze m lj a n u p os u du ko ja se ra pala u s itne k omade. Veće kosti su s labo nago ren c , Du b in o : n al.lz se poj a vio na du bmi d 20 cm , a dno posude je sezalo du :~ 5 cm du b ine. Grob br. 8-1 (b'. F - 5, 6) - m a ::;c , sen . - Mu š k arac u v rl o odmaklim odell a ma živolJ . Kut ma n đj bule j e uspra v an , al i su zubi st a r ački istroš en'j a alv eoi' i::ipalih wbu zarasle. M rtvac Je u gro b p ol ožen u ispr u ženom stavu. Glava j e u L;} -u 1'is t. D ub in a: SO cm. Grob br. 89 (kv . F - 3) - m as e. m at.. - Vr lo ::;l a bo aču v an a djelo m ič na i r asturcn g rob od ra slog muškarca u zre ill'I1 go dinama živo ta. Raz.o·r ena j e lijeva p olovina krani j a i ma n d"ib u le, lijeva stran a tijela i donj i cli o d esnog femura. rob n' p rilozi ostali s u netaknuti. D ubina: 85 cm. Grob br. 90 (kv. G - 5) - iem, mat. (7) - Zen a u zreli m godi nama života, S hranjen .! u g r ob II op ru zen om s ta vu. O rLjentacija : 50° ka jugoist . D ub ina: 50 cm. Grob br. 91 (kv, G - 5) - fern . sen, - Vrlo stara lena, sa h ra n jena u o pruženom s tav u . T toku r a sp ad a n ja glava polegla pre-ma ll j evo m ram enu, Orij ntac:i j a : 36° k a jug oi stoku, Dubina : 80 cm. Grob br. 92 (kv, F. G-5) - m ase. adult, - Mu 'ka.rac srednj.ih g.odi na, p ol žen u grob u 'sp r u lenom stavu. O r:j n ta cija : 30° ka sjevel'Olis t. Du bina: 60 cm. Grob br. 93 (k v. F, G-~) - ince-rl. - S eku n darno odložen got ovo potpuno raspa dnut ko tur n eke od ra sle osobe . D u bina : 80 cm. Grob br. 94 (k v. F, G - 5) - incert. - Odrasla osoba, vjerojatno žena, položena u grob u ispl'u ž:::n orn stav u, l',i jenta eija : 40° ka sjeveroIist. Du bina , 60 cm, G rob br. 95 (k F-5) - fem, ( ? ). a dult. - Odrasla osoba, vjerojatno žena, položena u grob u o pr uzenom stavu. Ori jen t ac.i:ja : 40° ka sjevero istoku. D ubina : 60 cm . Grob br, 96 (k v. F - 4, 5) - mase. mM, (?) Dj e]{) m ično r a sturen k ostur od r aslog m uš k a rca koj i je u grJb bio pol ož.en u ispr uženo m s tavu. O r-'jent adja : 40° ka sj ev ero istok u, D u bina : 60 c m.

u

VELU1

19 muška,rea Ll zatrpavanja

žena, položena u grob u opruženom

Muškarac u zrelim godinama života, po­

otegnutom mandibul:lm. Ko­ u opružen:J:I1 Grob poremećen,

odrasle osobe. 'ostali :;u netaknut.i. -

,,""'/H.I'~U,"

fem. mat.

dio

Žena u zrelim godinama, položena u

-­ ineert. - Odrasla u :spruženom položaju. Glava ric""'»'''''' ramenu. Kostur je vrlo slabo ka istoku.

inf. I T)jete od oko do 3 u grob položen u opruženom ist. 4) -

mase. adult. Mlada odrasla osoba, života. .iVIrtvae je grob položen u

60° ka jugo'isi. 65 cm. 108 (kv. G-3)

CI) Vrlo slabo sačuvan skelet u grob položen u opruženom stavu.

osobe

u zrelim godinama života. Udovi

(kv.incert. Slabo grob u opruženom položaju. : 26° ka sjeveroistoku. 2'

sačuvan

skelet odrasle osobe, položene u

20

DuRO

BASLER

,incert. - Kost! no~ 'o drasle osobe p:onešto gracilne kon­ stitucije. Ostali dio groba 'razoren je prili,korn ukopa g'roba br. Ill. Orijentacija: 86° ka jugoist. Dubina: 70 cm. Grob br. 113 (kv. G-3) - masc. mat. - Muškarracu zrelim godinama života. Grob većim dijelom raZO\Ten ukopam br. 111. Od razaranja je ostao sa ču van samo potkoljenični dio nogu. PretUJrene kos1:tiostavljene su pribhžno na pr vobitnom mjestu. Orijentacija: 84° ka jugoistoku . Dubina: 70 cm. Odras!Ji muška,r ac, saouva n sa mo u Grob br. 114 (kv. F, G-3) - ma'Sc. a dult. gornjem dijelu tijela. Mrtvac je u grob položen u opruženom p.oložaj u . Ošt e ćen je prilikom uko;pa br. 113. Orijentacija: 70 0 ka jug>oistoku. Dubina: 60 cm. Grob br. 115 (kv. F-Z, 3) - 'incert. - Donja polovina skeleta ooifasle osobe neo dre ­ đene spo1ne pripadnosti. Ostali dio rawren je prilJi.kom akcije 1956. godine, Mrtvac je u grob položep u opl'užeIllOill staV'U. Orijentacija: 60 0 ka jugoist. Dubina: 30 cm. Grob br. 116 (kv, G, H-3) - mase. mat. - Muškarac u 2lrelim godinama ži vota, sa­ hranjen u ispruženOlffi s'tavu. Orijentaaija: 60 0 ka jugoist. Dubina: 70 cm. Grob br. 117 (kv. G-3) - masc. mat. (7) - Skelet odrasle osobe u ueilim g odinama živ,oia. TrbuŠl1li dio uništen je pri1liJkom ukopa groba br. 111. Glava je polo žena na lijevi obl'a'z, a udovi is.pmženli niz tijelo. Or,ijentadja: 80 0 ka j-ugoisto'ku. Dubina: 70 cm. Grob br. 118 (kv. G-Z, 3) - lin cem. - Grob .odrasle osobe ne određenog "p ol i sta­ rostri, razmen ukopom br. 117 tako da je ·i n situ ostao sačuvan samo potkolje­ nični dio nogu. Orijentacija: 80 0 ka sjeverrustoku. Dubina: 50 cm. Grob br. 119 (kv. F, G-Z) - masc. mat. - Muškarac u zrelim godinama ži vota, po­ ložen u grob u opruženom stavu. Kosti su slabo sačuvane, a donji dio nogll je razo.ren kasnijim ukopavanjem groba br. 1Z5. Orij en tacij a: 50 0 ka sj everozapad u. Dubina: 50 cm. Grob br. 120 (kv. G-Z) - masc. mat. - Muškarac u zreilim godinama uvota, p oložen u grob u opruženom stavu. Kosti su uglavnom slabo sačuvane. Orijentacija: 60 0 ka jug,oistoku. D.ubina: 70 cm. Grob br. 121 (kv. G- 2) - masc. ma;t. - Muškarac u zrelim godmama ži vota. Mr tva c je u grob položen u o'p ružen
Grob br. 112 (kv. G-3) -

NEKROPOLA NA VELIM LEDINAMA U GOSTILJU

21:

Grob br. 125 (kv. F-2) - masc. adult. (?) Djelomičruo ~azore.n ukop muška,rcu. Glava i glomji dio grudi razoren je prilikom uk>opa groba br. 124. Mrtvac je u g rob položen u opruž·e.nom stavu. Ori jentacija: 40° ka jugozapadu. Dubina : 40 cm. Grob b r . 126 (,kv. F-2J - masc. sen. - Muška'r ac u v:rlo dubokoj sta.roshi. Kostur je slabo sačuvan, a dio nogu un.išten je prLlikom iskapa šljunka 1956. g. U P Od ' U l:~'U beda'ra, ,neMo n iže Gd skeleta, nađene ~u nago:rene ljudskek>osti, od ložene u j amu okruglog obLiika. Budubi da je ukop izvršen 'll stariji grob sa paljevinom, to je taj starij.i grob poremećen, pa je naroč.ito d.Qšl.Q do preturanja grobnih priloga. Onijentacija: 36° ka j ug ozapadu. Dubina: skeleta 75 cm, garotine 80 cm. Grob br. 127 (kv. F-l, 2) - masc. ma·t. - Muškarac u zrelim goclJi.nama, polQže.n v g.rob u opruženom stavu. Glava je tokom raspadanja polegla prema lijevom ramenu. Orijentacija: 30° ka sjeveroistoku. Dubina: 75 cm. Grob br. 128 (kv. F , G-l) - incert. sen. - Vrlo stara osoba neact>ređene s,p olne pri­ padnosti. Grob je većinom ra·zo,re.n prilLkom 'i's kopa kanala. Mrtvac je u grob položen u ispružen.om st.avu. Zbog preturanja groba vjerojatno su uništeni pr iloo Z'i, izuzev bronzanog ko,lutića. Orijentaciđa: 44° ka sjeverobstoku. Dubina: 75 cm. Grob b l'. 129 (kv. F -2) - masc. mat. (?) - Nes1gu!1I110 t.iks.iram gwb odrasle osobe u zreUm godinama života, vjerojatno muškarca. Veći cLio groba .razoren je pri­ likom radne a,kcije 1956. god. Orijentacija: 44° ka jugozapadu. Dubina: 60 cm. rob br. 130 (kv. E , F-l, 2) - incĐDt . - Donji eksbremiteti i šake odrasle os'obe neo­ dređenog spola . OstaH dio gr,o ba je uništen prm.kom akcije 1956. godine. Mrtvac je u g,rob polol:.en u opruženom stavu. Orijentacija : 40° ka s:jeverobstolml. Dubina: 60 cm . Grob br. 131 (kv. E -l) - masc. adult. - Kosti odraslog muškarca koje su u staro doba prenesene na ovo mjesto sa nekog d!'ugog lež,išta. KOlstima su priloženi f ragmen ti p osuda .i željezu.Q koplje, što j e također preneseno :iz starijeg groba. ub'ina: 60 cm. II

K ENOTAFI

Kenotaf br. 1 (kv. D-l) - Usamljen ukop novčića u hO!1tzoniJu grobova. D ubina ukopa: 70 cm. I{cnotaf br. 2 (kv. DE-l) - Izdv.ojeno od grobova ukClpiW.e dvije posude na na6in koji dozvoljava p.retpostavku o votivnom karalkteru sahtr·a ne. Dubilla ukopa: 70 cm. Keno taf br. 3 (kv. E-2) - Ceti,ni posude ukopane jednosta'Vllo u zemlju, ooiLo k'jo v otivn i prilog, D ub ina u opa : 50 do 55 cm. licnotaf br. 4 (kv. D -2) - Keraffilička vaza uikopana ·U zem Lju nevezano za neki grob. Dubina ukopa: 40 cm . Kenotaf br. 5 (kv . D-2) - Posuda zako.pa·na u zemlju bez veze ",a nekim pae to,je­ ćim gr obom. Dubina ukopa: 50 cm. Kenotaf br. 6 (kv. C-2) - Cetir.i okomito usađen a kamena z:atva'ra,ju trapezasti pro­ stor veličine jedne strane oko 45 cm. Unuta·r tog prostora za,tečena je garoti.l~a s ostacima neizgoren.og drveta 'i napečene ,kooili wIo mlade Žliv,oti.nje iz poro­ dice bovida. Usred garotine ostavlJena je am1!orasta posuda. Dubilla glavn ine nalaza: 62 cm. Kenotaf br. 7 (C-2) - Dvije vaze položene u zemlju oko 40 cm južn.ije ou keThO,t aia br. 6 bez ikakv.ih drugih priloga. Dubina tiliopa : 62 cm.

22

Đ UH O

B,\ SLER

Iienotaf br. 8 (kv. C-2) - D\~ i je posud e odložene u zemlju bez drugih prilog;) II i po­ sebnog ud eša vanja g roba. Dubin a ukopa: 45 d o 50 cm. Kenotaf br. 9 (kv. C-2) - Skifos polo žen u zemlju. D ub in a uk opa : 65 cm. Keno!af br. 10 (kv. B -2) - U jami okruglog obHka, zateč en ' su :isbci ' zgo ren og d r vet a i n eizgoren e kos ti n eke žIvoti nje. U g arot' n ; je osta vlj ena zemljana po­ sud a i žel j zn i nož. Ovaj depoz it po kriven je k a m enim t ar a com na koji j c pcst<.l vlj e na j oš j e dm. glinen.a p o ud a. S va kako je ovdje izvl'šen ob red za mr tva ­ ca k oj-i je sah r an jen negdje na d rugom m.iestu. Dub:na k a men og plo čnika 65 cm ; ga rolLne 70 cm. Kcnotaf br. Il (kv. AB -3) - Garo ti n a o valno g oblika javlja se n a d ub ini od 58 do 70 ('m. Ov a garoti n<.l potječe već im d :jeiom od drv e ta, no zapažen i su i nezna!1 i osta ci cj e va nica neke manje živo tinje. P O završe noj pa lje 'ni uvrh garotine polo žene su po,s ud e i tibula. Sud eći po bipu fibule, ovaj obred b io je namije ­ n .i en muškOj oso b i. Dubina u l opa od 58 do 70 cm. Iienotaf br. 12 ( v . C-3) - Posuda ukopana u zemlju u r a z~ ni g r'O b ~v a. D ub;na u kop a : 50 cm. Iienotaf br. 13 (k v. A-3) - Na postolj u što ga či n i smjesa k a m en a i gašenog krečn o na lazi se sloj g rutin e s o ta c:m a n 3.pečen ih kostiju od ovce ili k oze, lc zub od sv inje. U n ag r e t'in i su za t eč en i u lo mci dviju posuda. Dubi n a uk opa: sloj ga,pobine na postolj u 40 cm; postolje na d u bi n.i od 40 do 80 cm. Keno taf br. 14 (kv. D-5) - Neovisn o o grobovima ukopan balzama r.ij i sltiJo.>. D ub in a ukop a: 50 do 55 cm. Kenotaf br. 15 (kv. D -7) - Na la r a cu od kam enih ploča n a laze se os!aoi izgncne organske materij e i nekoli ko vet: izgorenih kos ti ju , v je ro.iatn od ovce. U smjesi gar;t: n ldali su ra zba ca.:i1 i s ilni f ra gmenti neke k eramičke I:05 uu e. D ub-in a pločnika : 80 cm; d ebl jina sloj o g at-otine 25 cm. i{cnotaf br. lG (k v. E - G) - G a rot:ina s os tac'i ma ne dopečenih kosl'ij u neke živoLnjc. v rlo v j erojatn o 5v.iIlje. Garotina je b ez ika kvih priloga sah ranjen a u jamu ok ruglog obllka . Sloj je debeo 10 cm . Dub: na : GO cm. Iienotaf br. lj (kv. E-6) - Neovisno o gr obo vima tl zemlju ukopane ct ij e posud~ . Dub in : 40 cm. Kenotaf br. 18 (kv. E-6) - Dv,ijc posude u ko pane u zemlju nepo vezano za neki g rob. D ubi na: 50 ('m. Ken otaf b . 19 (1;;: v. ' - 5) - Garot:na s os ta cJma n eizgor enog drveta , pom iješana S ~l kamen jem . .Ta m a II Icoju je ~ pušl en;) Dva ga.rotina bila je okmglog oblika pr o ­ m je ra ok o 30 cm . Dubi na: 60 cm. Kcn otaf br. 20 (kv . G -o) - Neov is n o o grobovima ukopan novč i ć . D ubina uk opa: 75 cm. Kenotaf br. 21 (k v . G -4) Dvi.ie posud e ukopane ne ov,i,sll'o o grobOVIma. Dubina : 70 cm . Renola!' bl'. 22 (kv. G - 4) 80suda uk opa n a u zemlju. Dubi na: 70 cm. Kenotaf br. 23 (kv. G-3) Gal'o tina okruglog obli ka u k oju SU odLožene 3 posud~. D ub ina: 35 do 40 cm. III SLUČAJNI

NALAZI

U k vad r an !imn D-7 i E-7, na sam j južnoj per iferij i nekropole, naden je na du b.in i ud 40 cm čitd V h onizo nt nala za v !i kog bro ja izlomljenih amfora ,i poj edi­ n ačni p r dmeti. Prilika u k oj im a je taj m a: e r ijal sta o d ep::miran u zemlj i n e ostav­ lj aju u tisak hliLnog k, rn.k t ra d epo zi ta. N3đ en.i pre dmeti u vršt eni su s log a u sk u­ p:nu slučaj n,; h n ala za i p r edme ta kojt su nab a vl jeni od stano vnik a Gostilja , a potječu iz rad ne akcij e 1Y5 6. god in e.

SEKnO P ULA NA VELIM L E D I NAMA U

GOSTIL.JU

23

IV KA T

LOG

P RE DMETA

Grob br. 1 - l. Skifo sač u v an u ne znatnirn fr agm entima , crn :) [ir n a n SJ \'aJljske i un u trašn ; c s lra ne . Fina Izra da od dob r o pr.ipreml jene gline, S ;J nagl ašen; 1 1'(,\:;1"in ,l od l on čar s k ::Jg kola . Zbcg p reja kog pe č enj a po suda je pop m Dj la l ju bi č a l u boju. Mj e;' e : v is . 78; promjer g·r l a 67; p.rem je:!" trbuh a 73 ; ši'r ina n oge 24 m m . ' 2. Skifos od svijetlo sme đe i lovače, vrlo lošeg pečenja pa se sa č uvao u nez.nal!um [ragmentim a. Mjere: vis .: 51; otvor 56 ; trb uh 50; stopa 28. 3 . B;:llz:: ba lzama rij od fin e gline, r e.ativ o c!ob:';}g peč enja. Glina jc pečenjem du bila oker b oj u. Z id o'v-j pos ude su tank i, ~l pos uda je razlomlj en u u više komada, od k oj ih je s a ču v a n v r a t i dio trbuha. osuda je iznutra b ila pr e­ mal.anLl crnim Lrni50m. Mj e re: duž. ačuv anog dijela 140; pnibI. prvob itna d u ž. 230 do 240 ; šir. vrala 13; td, Ih' 77. 2. P eI;ki sli čna šolja, izra d ena od fm e gline oker b ej e, premazana crvenom glinom kao !a /.na ten sig'ina ta . J e d na drška je odbij na . Mjere : vis. 50; promj er grla 47,5; promj er noge 31; vis. drške 26, raspon d rš-e .yd posude 20_ 3. B a !Lamarij od fine ghne oker pečenja.

M jere : \'is . 125 ; ši r. grla 22; premjer vra~a 13; trbuha 33; n c;sc ll.

4. Ze!.iez.no 1·,opIje.

Mj ere : sač u v ana d u ž. 210; prvolJitna du ž 320 - š ir . s je č iva 35 ;

Grob br. 3 - 1. B a lzamarij od fino miješa ne i ·pr-iprem.Jje.ne g:'!i1e, dobro pe­

"'ene, oker boj e. Odbi je n d io vrata. Mjere : V; 5 . a č u v anog d'ijela 136,5 ; pn.'obitna Vis . 173; trb uh 5C ,5; n oga 14 ,5 ; ~ l~n a

23.

2. B alw!11ari j od dob r o pripremlj e ne gJ' ne oker peč enja . Odbijen je d i·o vr at L! . M j r e : vis. sa čuvanog dij ela 113; p l-vc b itna v is. 140; pr-omjer tt'buh a 40; noge 12; st.ope 21. 3. Nekoliko a m orfnih komada oksidiranog željeza. 4. Brcm.ancl fib ula.

Mjere : duž. 102.

Grob br. 4 - l. Vrč m anjeg Lpa od slabo pečene fine glJine s vl je tlJ ~8k er p eč e ­

nja. Posud jc l'azlon lj ena u mn O'go k om a da. Mjere; v is. 136; promje-r grla 46; vr a t a 23; trbuha 92; dn a 50. 2. Sk'iIos od fi ne gline oker pečenja, p r emaza n crnim .fi rn iso m. Zb og prej ake vat I' fil'l1 is je je dni m dijel om izgubio prv obitnu konst.it.uciju, pa ·poc rven i). J d n cl đrška odbijena. Mjere : v L>. 87; pr omjer g,rla 93; trb u ha 90 ; noge 27; stope 32. Grob br. 5 - l. K a n taro3 u s ličn a v a za od cr vene gl ine sred nje dobrog p e čenja , p r ib ližno tI'i k o n ično g oblika sa nešto n aglašenim trb uhom na donjem kon U5u. Jedan d'io p osude je od bij en. Mjere: vis. 122; pI'omjer grla p r ibI. 80; prelaz n og dij ela od gornj eg k a r cdo.njem konusu 70; »tr b uha« 114; dna 67 . Visina go rnj eg konusa 31 ; srednjeg 30; d ;mjeg Gl. 2. B a1zamarU od fi ne gline drap b oje, odli čno p ečen . Odbij e n v ra t. Mjere: sa čuvana vis. 112 ; pTibI. prvob itna vis. 140; pr.omjer v r ata 15; trbuha 50; noge 13; stope 23,5. .

ĐURO

24

BASLER

3. Posuda od sive gline, sačuvana u sitnim fra.gmentima t ako da je nemoguća rekonstrukcija prvobitnog izgleda. Mjere: pr-omjer dna 56. 4. Vrč velikog tipa, sačinjen od fnne gl.ine svijetlosmeđe boje osredn jeg p ečenja. Sačuvan bez drške i vra ta. Mjere: promjer trbuha 150; dna 81. Grob br. 6 - l. Mi.ruijatJuma amfora od fine i dobro p eč ene ilovače , prem azana crn·im firnisom. Preko trbuha li nešto poviše toga urezane su d v.i je horiwn taln e l'ini je. Polukružne drške prilijepljene su uz-a 2lid p.)s!Ude, a dno prelazi u malenu slopu. Mjere: vis. 55,5; š.irina trbuha 37; vrata 13; grla 14,5. 2. Nekoliko fragmenata vrča srednje veJoičine, o'ker boje i slabog p ečen j a. Grob br. 7 -

Nema priloga.

Grob br. 8 - 1. Ostaci staklene posude sa za:deblja.J"im rubom. 2. Kuka od bronzane žice okruglog presjeka. 3. Ulomci dvije bronzane igle okruglog presjeka. Grob br. 9 - Skeletu »a« pripadaju sli jedeći priloo71i: br. l, 2, 3, 7. Skeletu »b,<: br. 4 i 6. Nije jasna pripadnost br. 5. l. Srebrna omega-.igla.

Mjere: duž. 60.

2. Vrč manjeg tipa od ni·ne gline svijetle oker boje i sJ3!bog pečenja. Odb ij eni su vrat i d:rška. Mjere: sačuvana vis. 91; predv. \I1is. 130; promjer trbuha 82; dna 48. 3. F ragmenat skifosa; sačuvan uglavnom donj·i dio trbuha sa nogom i stopom . Posuda je izradena od fine i dobro pečene gline. Firnis koj.im je b'io premazan trbuh djelomično je izgorio uprejakoj vabri pnilikom pečenja posude. 4. Balzamarij od D1ne gline srednje jaikog pečenja, terakota boje. Odb ij en je vrat. Mjere : v.is. sač uvanog dijela 104; predv. vis. 135; p!1omjer vrata 16; t r b uh" 34 ; noge 11,5; stope 21. 5. Fragmenti posude čija se ojebina nije mogla potpuno rekoonstruir oti . Vjero­ jatno je ovdje u pitanju neka monofoma vaza sa širokri.m trbuhom i stepenasti.m pre ­ laskom od vrala ka trbuhu. Posuda jeizradeJla od fine gline crvene do terakota bo je, vrlo tankih zidova. Mjere: sačuvana Vlis. 140; promjer trbuha 180; dna 87. 6. Željezno ko.plj e.

Mjere: sačuvana duž. 325; šir. sječiva 37.

7. Nekoliko ulomaka bronzan-ih žica, vjerojatno od igala fibula. Grob br. 10 - l. Balzamamij, sačuvan Ll nek-oUko U!loma·ka. Izrađen je od s la bo pečene 'ilovače oker boje. PribLižne mjere prvobitnog obhllk a: vis. 165; promjer go.-la 25; vra ta 14; trbuha 48 i stope 24. 2. Pehar sačuvan u nekoliko fragmenata, sivo-oker bode, srednj eg pečenj ' sa tankim premazom crnog firn,hs.a, kojli je uglavnom o,tpa{). Sredina i don j i dio trb u ha su oko·m ito kanelirani. Mjere: vis . 76; širina otvora 70; stope 33. 3. Skiifos od fino pnipremljene gline oker pečenja, premaz,3J!1 fir n is om n a oba Lea, izuzev noge. Jedna drška odbijena. Mjere: v is. 70,5; ši!1ina otv·o ra 64,2; trbuha 63 ; stope 24. Dužma drške 23 . 4. Skifos od fine gline zaga&itos~ve boje, premazan Hrn'isom !iznutra i iz vana d o dna trbuha. Mjere: vis. 74,5; §irina otvora 71; trbuha 72 ,5; noge 26,5. 5. Vrč manjeg bipa, izrađen od .rine ghne alli slabog pečenja oker boje. Mjere: vis. 128; promjer otvora 50; vrata 17; trbuha 87; stope 38. 6. B!1onz3J!1a igla sa glavicom u {)bli.ku naJres:kaJlog stošca sa kugl'iCDm pri vrhu. Mjere: duž. 124; promjer 1,8. 7. B!1onzana igla ka{) pod br. 6, prelomljena na 2 dijela.

Mjere: duž '29 l 84; prO'mjer žke 2,2.

8. Fragment igle ka·o pod 6.

Mjere: duž. 49; promjer žice 1,6.

9. Sitni bopoi od staklene paste plave i žute boje. 10. Prsten od š~r{)kog i tankog srebTIlog lima sa velikom okruglom ploč'icom n;) kojoj je pl1ikazana sjedeća figura sa naboranom i u struku podvezanom kratkom ha­ ljinom. Lice je predstavljeno u p>ro.filu, a duge kose nosi vjetar. Po k ret lijeve ruk e je nejasan. Desnom rukom prigrl,jena je rn3J!1ja osoba glave slične ptici, obučena u

NEKRO P OLA NA VELIM LEDINAMA U GOSTILJU

25

kratku h a ljinu sa pojas om. P,o·zad1i glave, a iznad desne ruke stoji p!Jica. Ispred sjedeće osobe n a lazi se objekat sEčan drvetu. Figiure su II g ravlir an e. Ploč'ica je konveksna. M jere: promjer pločice 33. 11. Srebrrna fibula s lanči ćem . Igla se nije sačuvala.

Mjere: duž. 38.

Grob br. II - 1. Skif·os OD slabo pečene sive gline, djelomično oštećen . Mjere: vis. 50; p-romjer otVOira 46; trbuha 47; noge 16; stope 19. 2. Balzamarjj od svijetle oker grune osrednjeg pečenja. Mjere: vis. 147; promjer g1r~a 25; vrata 21,5 (pri v,rhu); odnosno 14 (u sreruni) , trbuh a 42; noge 16; stope 22. 3. Minijaturna amfoua sa plastičnim bradavicama za pI1ihvatanje. U vis'iruj bra­ dav ica posuda je ukrašena kos o urezanim crticama, a p r emazana crn im fj rni som izuzev stope. Pov·ršina je djelomično otpala. Vrat odbijen. Posuda je izrađena od fine gline crvenkaste boje i dobro pečena. M jere: vis. s ačuvanog di j ela 54; šilrina vrata 14; trbuha 46; suženja u dnu trb.uh~ 14,2; st-ope 21,5. 4. Balzamarij od slaoo pečene :!line gline v'k er bOlje. Odb~jen v.rat.

M j ere : sač. vis . 82,5; prvobitna visina 1l0; promjer trhuha 32; noge ll; stope 17.

Grob br. 12 - 1. Bahamariij OD f·ine svijetlosmeđe gitine, premazan već~m di­ jelom f inom gl'nastom mate'f1i'jom smeđe boje, kao k>opija terra sigiUatae. M jere: vis . 80; promjer vrata ll; trbuha 35,5; noge 10; stope 17. 2. Skifos od fine s v.ijetl os međe gline, premazan; ,izuzev ·stope, crnim firnisom. M jere : vis. 76; pr omjer 0.tVlora65; 'r alspon drš k>i 126 ; širina trbuha 69; noge 25,5. 3. V~' Č vel.ikog .tipaod svijetlosmeđe :Dine grLne, vrlo tankjh zidova . Zbog vrlo n j em izrade v rč se pod pritiskom šljunka raspao 'u mnogo fragmenata. Mjere : Ta čne mjere nije bilo moguće u,stanoVliti. 4. Zeljezn o koplje.

Mjere : d už. 280, širina sječiva 38.

5. 2elj ezno koplj e. M j re : duž. 120; šil'. sjeOiva 17.

Grob br. 13 - 1. Balzamaroij od svijeUosmeđe fin e gbhne. Odlomljen v rat.

Mjer e : sa čuvana vis. 125; predvidiva cjelo klUpna V1is. 170; promjer vrata 17;

trbuha 49,5 ; noge 13; stope 25,5. 2. Nož od željeza , sačuvan zbog ok>sidacije samo u jednom dijelu.

Mjer e : duž . sa čuvanog fraglmenta 77.

Grob br. 14 - 1. Sk;if.05 neuredne izrade od nine ali prepečene gline ponešto b OJe, f irnisan, ~zu z ev noge. Od'lvmljena je jedna strana sa dršk;om. M jere: vis. 74; p r omjer otv·ora 73; firbuha 77; stope 27 . 2. Vrč saču v an u nekCl'bi:ko ulomaka, načinjen 'od fine gl,ine oker pečenja. Zbog ned ovolj n e vatre dio posude ostao je nedopečen, pa stoga sklon raspadanju. Mali tip. Mje re : nije b ilo moguce izvršiti premjer p osude. 3. Želje7J1 o koplje. Mj ere : du ž. sačuvatnog dijela 372; prvob;,i.na duž i'na pniblti žno 450; šjor.hna sječiva 45; prom j er na sad nog d"ijela (Jd 9,5 do 18. Grob br. 15 - 1. Bronz ana Nbula malih razmj era, sačuvana u mnogo fragme­ nata k oji se n tsu mogli sas tav.itti u cjelinu . Obl·i'k fibule nije se takoder mogao .reko n­ l ju bičaste

stru irati.

2. Ostaci željezne nibule koda se zbog oksidacije ;razlomila u mnogo k;omad a . na više mjesta ostao otisak tkanine. Rekonsbru-kcLja vbjekta nije bila

rđi je m o guća.

U

3. Balzama rijod sV1ijeUosmeđe il'ov ače, slabo pečen , pa se stijene ras,padaju u prah. Sačuvan je u cjelini. Mjere: v is. 142; pr
ĐURO

26 Grob br. 16 -

B A S LER

1. Balzamarij neUl"edne izrade ali vrlo d obrog pe če nja, oker

boje. Mj ere : v;s. 152; pr-omjer olvora 25 ; v ra b 21 (na u žern dijel u 1-!,(0); trbuh a 44 i stope 21,5. 2. ~eznatni ulomci manj eg željel.l1og predm eta, m c7.da iibule . j e
Mjere : duž. 40 (sačuvanog dijela).

5. Bronzana fib ula sa dv.lje igle, sa" u vana u fragmentima.

Mjere: du ž. 95.

Grob br. 19 - 1. Balzamarij, od l'i č no sačuvan, izrađen od prečišće ne il ovače s v ijet!osmeđeg pe č enj a .

Mj ere : v is. 24u ; prom jer ot alf a 28 ; Vl' ta 14 ; ,trbu h a 62,5; noge 16; slope :!T. '2. S kifos s li č al1 k r ater u, izrad en cd f me zemlje ivk<1st b{)je pe č en j Cl , (}rema~.m djelo m i čno f irn isom. Mj ere: vis . 81 ; p ro mj e r otv'ora 72; trbu h a 75 ; noge 26; stope 35; d u ž ina ansL :;:!. 3 . Vrč sred n j eg tip a, izraden od s vi.j etl os me đe il o va č e .

Mj ere : v i~ . l ~o ; prIJm j er grla 54 ; vr a ta :l3,5 ; trbu ha 113; s tope 60,5.

4. Zel jezna kop iJe. Mjere : duž. sa č u va nog dij el a 250; p ibI ižna prvob'i tna duž. oko 430 ; širin:t sječiv a 43. Grob br. 20 - 1. BalzamJrij od dobro pripI' ·mlj ne ilovače oker boje i d ...­ brog p e č ('nj a . Mjere : v is . 22 ~ ; Pl' m je r grla 31; vra ta pri grlu 23; n aj UŽi pwmjer rata lU; promj e." tr b uha 6 ; n oge 21 ; stope 30. G rob br. 21 - 1. Ba lzam a rij od fi ne g lin e dob rog p eč enja, oker do c..: !'venkai;te b oje, iz.nutra prem a za n Ii rnisom . S ač uv a n d on j i di posude. II j . 0 : < " č uvana v is . 68 ; p r vobitna v;is. 118 (cc·) ; š:llina trbuha 33; š1r n a noge 12; stope 23 ; 2. r č velikog t ipa, sivkasto-d rap bo je , d ob rog pečenj a .

Mj re : vis. 11 U; p romj er g rla 60; vrata 24,5 ; tr buha 113 : sLope 78,5.

3. Skifos od dob ro prip r emljene ilov ačc svijeLlocl've nkastog pečenja , prvo biLno p ~'esv u č c;n c[ ven;>m g linom kao imitacij~ tcr ra e sigillat a c. J edna u rš ka jc o b. Jen.J . IVIjere: vis . 56 ; pre mj er otvora 56,5; tr buha 55 ; gorn jeg dii:j e la n oge 2:3 ; dJnj cg d:ijela 31. 4. Ba lzamarij od fine gline m asJ" n as tu -siv uOj e, d ob ro pečen. Prem a zan Lr­ n isam k oji je zbog p r ej a kog pečenj a na je cl.nom m j estu nez.natno prešao Ll C f V€ l ,LI bo j u. S ač u v a n a donja polov in a obj ekta. Mje -e : sač uvana v i,i n a 115; prvobitna v;is ina 222; š irina trbuha 64; n oge 1'1; dno pojačane s tope 26. 5. Bronzana fibula.

Mjere: d už. 148.

6. B ronzana f ibula, s ačuvana bez jednog d ijela spirale i igle.

Mj ere: duž. 144.

7. Bronzan i prslen sa ov alnom ploč i com na kojoj je ugr a v-iran motiv slič a n ribi. Mjere: oval pločice 13 X 8. 8. Ost a ci že lj e?n :Jg prstena sa pol ovinom geme ovalnog obl'ka , sa urezanim m G'tivom k oji s e ne m ože r aspoznati. G r o b ln . 22 - 1. Skifos od fine gline oker b oj e , o dli čno pečen a premazan fi-rn isom. Vrl o fi na 'i zrad a. Mje:e : v is . 15 ; š il' o otvora 70; šir. trbuha 71; noge 25; stope 30,5.

.:-lEKROPO LA NA VEL I M L EDIN A :
27

2. TI'Lkonična amIe.)"" s[a vaza širo k-og otvora, crvene b oje j dob ro pečena. M j ere: vis. 86; promjer otvora 62; vrata 51; trbuha 80; dna 50. 3. Balzamarij cel fi n · gli ne svij etle oker boje, dobro pečen.

Mjere: V1is. 90; p r mj er grl a 22 ; vrata 13; t.r buha 54; n oge 18,5 ; sk pe 21.

4. S kirG'S od fin e gl ine , te:'akota boje, prvo presvučene lakim p r ema zem crvene gline kao imitacija terra e sigillatae, a zatim crnim firnisom. Preko trbuha su okomila u rezane u svježu m as u ka neLU re. Mjere : vi s. -l9 ; promjer otvora 51 ,5; trbuha 50; p ro mjer suženja cd trbuha ke, st,) i 17 ; s! opr 26. 5 . Zeljela ou fine gli.no oker boje, sl abo pečena.

Mj erc : v;is . 63 ; promjer 'i zb cči ne t rbuha 162; dna 62.

6. 63 ma la b op k a od staklene paste, uglavnom plave boje. Uz to j e dan malo v eč.i bJbak žute b:.; j e i jedan veliki bobak od jantara il-i stakla . Broj po bojama: 49 plav:h, 8 žutih i 6 zelen ih bobaka. 7. Srebrna fi bula s a bronza'l1om iglom.

Mjere : du2 . 40 _

8. Srebrn a :(i b ula sa bronzan.om iglom.

Mjerc : d už . 40.

9. S r brn a fi b ula sa bronzanom iglom.

Mj ere : duž. 40.

10. S rebrn a fibula sa bronzanorr. iglom.

Mjere : d už. 40.

ll. Frag m enat srebrne tibule.

M j ere : duž. 40.

12. Igla i ul om ak s.rebrne glavice od fibule. 13. Sreb l'ni kol utić od tan·ke žice.

M jer e : promj er kolutić a 12.

14. No v a c - sr ednja bronza. A . - D esn i obraz Gentijev sa kauzijom. R. - L a d a i iznad nje grčkJim s'lo V:i m a nat.pis BASILEOS, a isp od la de: GENT HIOY.

Mjere: p r omj er 20; deb o 3,76; tež. 7,4 gr.

15. Novac - srebro . A . - HeJ'kul pokriven lavljim krznom, gleda ud e~n o. R. - P egaz s e odmara: n ej asni lrag zna.ka.

Mjere : promj er 13; debo 2,7; tež. 1,9 gr.

16. eznain'i fragmenti željezne igle, možda od Hbule: Grob br, 23 -- l. Balzamarij cd fin.o m ij ešane gline oker pe "'en ja, izra den d osta pnvršno, tak o da s e vide rebra na.stala ok reta n .i em svježe mase na l o nč arsk om k ol u. O bod. j nešt.o j ače profili ran. M jere: v.is. 158; promjer gt'la 19 ; v.rata 13; trbuha 49; noge 12; dn noge 213. 2. Balzamarij oo ned ovoljno p l'ip rem ljene gl·ine c·ker pe čenja vr h l a bog kva­ liLela . Obod je dos ta n aglašen. Mj ere : vis. 175; promjer grla 24; vrata 14; irbuha 50; n oge 13; 9tope 2l. J. Vrč m alog t ipa, način jen od pro č i š ćene gUne .oker p ei:enja, s ačuvan u vrlo r 8.tlomlj enom sta n ju. Mj e r e : vis. 126; š ir. grla 50; vrala 15; trbuha 89; suženja pri dnu trbuha 30; s top 38 . 4. Skif os od dobro pl"p rem lj ne ilovače crvenkastog peč enj a.

Mjere: v.is. 50; promj er otv( )r a 45; prem jer trbuha 48; stop al O) 28.

5. Željezno k oplje.

'Mj ere : saču v ana duž. 216; prvo bitna p r ib Ližno 250; ši) ina sječiva 27.

6. Zeljezn.i nož, oksid iran d o te mjere d a se u laboratorijskoj Obl
M jere : duž. 57,5.

8. Bronzani okov za dršku noža.

Mjere: promjer grla 14; srednj eg -.;il indra 12,4; Vlisina 8,5.

Grob br. 24 - l. K omad oksidiru n og že lje za neodredenog ·()blika.

Mjere: duž. 40.

2. Rub n asadnog d'ij~l a željeznog koplja.

Mjere: p romjer o h' ora 22.

Drugi eventualni p r:loz,i nisu o tk riven' . G rob je gotovo do p ob vine ske lcl.J

razoren. Grob br. 25 - l. Maleni fragmen at ke ra mi'čke p os ude oker boje , sla bog p e ­ čenja. Rekon stru k ci ja posude nij e moguća.

DURO

28

2. Dva keramička fragmenta

BASLER

crvenog pečenja sa jač om pI1:mjC.:iJ ffi pije31a drška, a drugi fragmena t je slične fakture, ali vjero jat no potje ' e od neke druge posude. 3. Željezno koplje.

Sačuvana -c\uŽJLna: 120; prvobitna duŽ/ina oko 280; šir. sjebva 38.

Grob br. 26 - l. Balzamarij načinjen od fine gline i dobro pe čen . Saču vano

stopalo i dio trbuha. Mjere: sačuvani dio 52; prvobitno 160; promjer noge 17; sto.pe 27. 2. Vrč malog bipa, smeđe boje, sa čuvan u fragmentim a, a nedosta je d io v r ata i drška. Mjere: vis. pr.ibl. 130; trbuh 97; stopa 54. 3. Željezno koplje.

Mjere: sačuvana duž. 224; prvobitno pnibliižno 360; širina sječiva 42 .

Grob br. 27 - l. Balzamarij izrađen od nine gline 'Oke.r pečenja vrlo slalx>g

kvaliteta. O dbijena sLapa. Mjere: vis. 87; šir. grla 19,5; vrata 13,5; trbuha 44; noge 11; stope 19,5. 2. Srebrna fibula , djelomič'no oštećena.

Mjere: duž. 36.

3. Srebrna nibula , malo oštećena.

Mjere: duž. 36.

4. Dvostruka srebrna igla omega-tipa sa uvijenom glavom, sačuvana u neko­ liko fragmenata. Mjere: raspon glave ll; prvobitna duž. oko 50; deblj. žice 1. 5. Brus [}d plavog škriljevca.

Mjere: duž. 73; Š1f. 24; deblj. 8.

6. Dvostl'uka srebrna Ii.gla omega -tipn sa uvijenom glavom.

Mjere: duž . 50; raspon glave 12; deblj. iice 1.

7. Skifos sačuva:n u nekoliko neznatnih fragmenata. Izrađen je o.d fmo mije­ šane gline oker pečenja, a premazan crnim fir-n isam. Mjere: pr.ibl. vis. 109; ši'rina olvoxa 104; širina trbuha 101; noge 45. 8. F ragmenti drš J\ji skifosu slične poSUDe.

Mjere: prema Viisin·i d rš ke (30 mm) .predvidiva vis . posude kreće se oko 70 mm.

~. Trcu ša :: ta nmfc.~ a c'l a v a za "a 'izdiuženim, gotovo c,ilindlrian,im vratom. po­ suda je izrađena od fine gLine oker pečenja, slabog kvaliteta, .i .iznutra premazann crnim fim'isom. Mjere: vis . 87; promjer otvora 60; vrata 53; trbuha 97; dna 40. 10. Fragment1!'an i nakon od fine ghl.ne oker pečenja. SaČl.LVan je donji diD trbu­ ha i stopa. Mjere: sačuvani dio duž. 49; prvohi:tna duž. 'oko 107; promjer ·noge 15; stope 19,'1. ll. Dio željeznog noža.

Mjere: duž. sačuvanog dijela 65.

12. Dio željeznog noža.

Mjere: sačuvani dio duž. 54 .

13. Dio željeznog noža.

Mjere: duž. 92.

14. ŽeljeznD koplje.

Mjere: duž. prib!. 270; š'inina sječiva 32.

15. Željezno koplje.

Mjere: duž. oko 340; šir. sječiva 34.

16. Željezno koplje sa prilično očuvanim sječ.iv.im dijelom. Odbijen je veći rua nasadne polovine.

MjBre: duž. oko 380; šilT.ina sječiva 40.

17. Neznatni ostaci željeznog kopLja. Mjere: sačuvana duž. 140; prvobi:tna duž. nasada 380; iii1nna sjeČ!iva 38. 18. Željezno koplje. Sačuvan je većim dijelom sječiVli dio, dok je nasa.d po­ lomljen . Mjere: sačuvana duž. 200; prvobitna duž. 380; šir. sječiva 31. 19. Željezno koplje. Relativno dobro sačuvan p!'imjerak. Za ra.zhLku od većine kopalja, kod ovog primjerka sječivi dio prerasta pod uglom unasadni dLio. Mjere: sačuvani dio duž. 310; prvobitna duž. oko 430; šJri.na s jeČiva 42. 20. Ostatak željeznog noža. Mjera: sačuvani fragmenat duž. 50. Grob br. 28 - l. Balzamarij od ponešto pjeskovite i dobro pečene gline Dker boje. Mjere: vis. 143; promjer grla 23; vrata na širem dijelu 18; na užem 15; trbuha 34; noge 10; stope 20. Sačuvana

NEKRl)P ~; LA

NA VELIM LEDINAMA U GOSTILJU

29

s1i č an pre'Cimetu ,pod L

Mjere: vis. 100; promjer grl" 21; vrata 14; trbuha 34,5; noge 12; stope 21,5,

3. Skifos od dobro miješane gline i dobro pečen, Presvučen crnim firru!som. Pomalo neuredan rad. Drške otpale, Mjere : vis. 75; promjer ruba 68,5; trbuha 74,5; noge 23,5; stope 32. 4. Skifos od sivkaste, dobro pečene i dobr o pripremljene gline. Sačuvan u f r a g men tima , Prema.za.J;l fi:r.nisom. Zbog ja ke v a tre firnis premaza je djelomično po crvenio . Mjere: vis. 70; promjer gornjeg o-lvora 77; trbuh 73; promjar suže:n.og dUjela u dnu trbuha 27; stope 48. 5. Skifos od crvenkasto-oker gline, pl'emazan firnisom ,iznutra i izvana, izuzev no ge i donjeg dijela trbuha. Trbuh o]{':Jmi to k anehran, Atika na vratu ukrašena je sa d ije palmove grančice, nanesene b ijelom glinom, Mj ere: vis. 83,5; promjer otvOO"a 72; trb uh 77,5; suženj e na prelazu ka nozi 20; stope 46. 6. 2eljezrui nož.

Mj ere: duž, s.ačuvano.g dijela 97.

7. Zeljezno koplje.

Mjer : sačuvani dio duž, 190; predvidivo duž. 260; lli. 36,

8. 2 eljezno koplje.

Mjere: sačuvani dio ll5; prvob'Itna duž. 200; širina sječiva 28,

9. F ragmenat željezne fibule tri,pa sa dvije igle, 10. S r ebrna omega-igla . Glava igle ukrašena nizom sitnih uboda, M jere: duž. 80.

ll. ovac ednja bronza,

A. - Desni obraz Gentijev sa kauzijom. R. - Slabo vidljivi tragovi lađe i natpisa BASILEOS GENTHIOY. Mjere : promjer 17,8; deb, 3,2; tež. 4,75 gr.

12, Novac - srednja bronza. Nedostaje 1/3 komada.

A . - N ejasno. R. - Ne jasno.

Mj ere: promjer 17; debo 3,0; tež. 3,7 gr.

N apomena: Kovanje je slično Gentijevom novcu .

13. No vac - srednja bronza, primjerak sačuvan u dva f'ragmenta, Po obliku i kovu primjerak je sličan Genttijevom novcu, A . - N ejasno. R. - N e jasno,

Mj ere: promjer 17,8 ; deb, 2,8; tež. 2,48 gr.

14. N ovac - srednja bronza, sačuvano manje od polovine komada. Po tipu bli­ zak no vcima Gentija, A. - Nejasno. B . - Nejasno.

M jere: promjer 14,3; debo 2,63; tež. 0,98 gr,

Grob br. 29 - 1. T oka od srebra.

jere: promjer 21,5; vis. plastike 4,lo 2. Ploči ca od srebra, znatno fragmentirana. 3. Ostaci fibule od željeza. Amorfna masa oksidiranog želj eza.

Grob br. 30 - 1. Skifos sačuvan u dva fragmenta na kojJma se vide mjesta

a nsi. osuda je bila prem azana firni's om koji je na mjestima prejakog pečenja po­ crvenio. 2. Pločica od srebrnog lima, pr·ičvršć ena na željeznu podlogu srebr·nim zakov:ica­ ma. Na šLrem kraju nalazi se bordura od girland,i kombiniran.ih sa kopljima. Ispod toga nal a zi se u sredini ovalno ispupčenje, u što je usađena zViijezda. S obje strane ovala s toji po jedan kIrilati konj. Ispod toga je grana u koju su usađene figure sl',čne gri ­ f onima . Ispod griiona stoj-i po jedan šljem sa svake strane. Drvo sa grifon.ima pOčiva na lj uds koj glavi, na kojoj stoje krila. Sa strane glave poteže se ispupčenje slično polumj esecu, i na svakom ispupčenju po jedna ptica, Od glave se kao zrake pru­ ža ju šta p ovi i valovite linije, Sre'Cin j i štap je u obLi-ku koplja, pri čijim krajeVli.ma stoje po dva drveta. Mjere: duž, 181; šir. 50; uža strana 27. Grob br. 31 - 1. PeliJka od fine svijetlosmeđe pečene gline, premazan firni­ som po unutrašnjoj i vanjskoj plohi do blizu stope. Zbag jako'g pečenja firn.i,s je sa strane pocrvenio, Posuda je sa čuvana u fragmentima. Trbuh posude je djelomično lako kaneliran. Mjere: vis. 66; ši-r. trbuha 64. 2. Balzamarij od proste smjese svijetlog si vkasrto-smeđeg pečenja. Mjere : vis. 140; promjer grla 25; vrata 14; trbuha 32; noge 9; stope 20,

2. B alzama,r,ij, u tehno]oškum po,g ledu

30

ĐURO

B ,\ :;; LER

3, Balzamarij od svijetlosmede gline, nesimetričan i r elativ n o p o\rr šno ob r a đen, sa tragovima rebara od rada na lončarskom kolu, Pop ucao je n a trbuhu, pa se vide dv a sloja ti jela . Mj e re : vis. 162; promjer grl a 24; vrala 12; trbuha 37 , noge 13 ; sto p e 20. 4, P lika cd cr vene i dobro pe(:e ne g\ne sa pr im j '.;om ~it.n og pijeska. Mjere : is , 57 ; promjer grl e. 52; vrata 46; trbu ha 56; d nika deb ela -1; rasp on d rške 21 ,3, 5, Bl'lm Za na fibula u frag m entiranom stan ju , ali se re-ko nsl,' u cij a m ogl a u cjelin i p ro vest i. M jere : dul. rekonstruiranog predme ta 153. 6, FI' <1g m e n t fibule istovjetne sa fi b u lom poD. 5, M j cre: d uzin a re ·o nstl' uiranog preu.m etd 1bO, 7, Dvije min ;jalUl ne fibule, sačuvane u fragmentiranom sta nj u , Mj e re : d už, oko 40. 8. M in ija lu r na fibula , saču v ana u fragmentima.

Mjere : oko 38,

9, Z n atn o o ks' d irani osta ci željezno.a prsten a sa ovalnim k
proz irne m aterije, ' li čne staklenoj pasti, U k a meju j e udublj eno p r ikaza n h ipcrkamp , Mjcre : du ž. k a me ja 15; šir. 8. iO, Bronza n i p rs t 11 sa ova lnim kamej em u kojem je udublj en l.k sl'iča n meduzi, Mje r e : du ž. ovala 17; ši r. 9. ll, T a nki bronzan i prs ten, saču van u d v a fragmenta, Uz njega je nađ e n ()k rug li kamej od smede staklene paste sa uctubljel1lim prikaz om neke b,uske pti ce d ugoga vra ta i kljuna. IVIje re: promjer kameja ll. 12, Os ta tak p 8tpuno oks ld ir a nog že lj ez.nog p rstena, nađenog nčl jednom prstu desne noge, N a prs ten u je bio ovaln i kame] k oji nije otkr' ven, 13, Os tatak žel jeznog prstena u uslo vim a koji s u jednaki r imj erlru pod 12. Grob br. 32 - 1. S ' lios od fine i d :Jbro peć ne gline o ker b je, Pl' ~ azan cr n.im f irn i.som. M je r e : vi , 48; ~ir. otvora 48; trbu ha 51,5 ; n oge 20 ; stop e 3 l. 2. P el" l(d od Lne ghne cr venk as to- oker p ečen ja. Zbog s la bog kvaliteta drške otp a le. l\·Tje re : is , 77 ; promjer otvora Gl; trbuha 77; stope 33, 3, B&lzam arij , st ve b oje .i dobro peč en, Z bog prejake v a t.re u času pečenja t>v~lId a se is kr. vil a na Je dnu stranu, Mjere : v is. 185 ; S: :' m a g rla 30; vrata: g O~' e 20, dolje 17 ; trbuha -12; noge 14; s lope 25,5, Grob br. 33 - 1. S ki I cs od fin e gli.ne cr venkas to-oker peč en j a, M jore: Vis. 39; pro mj e r g r la 68 ; tr bu ha 61; n oge 18 ; stope 26. 2, M m ij a tu rna «mf ora od f ino \ll'i j e ~ane gli n e, k va litetn og p e č enja c r ven ka­ stog okera. Dno posud o prelazi u šiljak. Umj to u o bi č a j enih pflhvataljkJ, na oba kr aja n ajde bIj eg d ijel tr b uha nalaze se man j e ame, Vrat je odb ' jen, pa s mu h ipo­ tetično restauriran , Mjere: sa č u van a vis, 107; pr vobitna približ na visin a 120 ; p r omjer vrata 23; trbuha 69, 3. Balzama rij od lino miješane gline oker p ečenj a . Posuda je neured no izvedena , pa su osta la n agl ašena r ebra ko ja su n as tal" ok re ta n jem si r ove PJsude na lonč ar­ skom k olu. O bod i slopa prili čn o naglašeni. Mjere: vis, 145 ; p r om jer grla 26; v rata 16; Ir buha 50; noge 17 ; stope 26. 4, 'r anka bronzan a ok rugla pločica sa n e koliko plastični h k o n c entr i čnih reb ara , a u sredi ni probušen ' Mjere: promj er 30. 5. Dva fra gmen ta uske tanke bronzane tr ake, nađena kod p r tiju desne noge , 6. Uz pločicu pod 4. nađeno nekoLiko neznatnih fragmena ta oksicliirano g že­ ljeza, vjerojatno osta ci n ekih spona. Grob br. 34 - 1. B alzama ri j na niskom stopalu, načinjen od svij e llosmede ilovače i p remazan f r n isom, Zb og slabog peč e nja firnisna presvlaka se uglavn om oljuštila. Od b ij en v r a t. Mj ere: v is. 103; p romjer grla 17; v rat a 12; trbuha 43; dna 18, 2. Balzam arij n a vi ok oj nozi i dugo g vrata, načinjen qd svije tlo -međe pečene zeml je i p~' em aza n fi~'n i 'o m koji je zbog sla b og pečenja ugla,vnom otpao. R ub je naglašen j a čirn p rof ilom, Mjere : v is. 1-17; p rom jer grla 21; vrata 10; trbu ha 38; noge 10,5. 3, P os uda sa dvi j e d r ške p r ib Lžn o k n ič no g obl'k", od d obro pečene crven e gline, S a~ nma u m lj im ft' agmentimcl . Gornj i d io t.rbuha u k raše n je oko m iti m crtica ma koje se nižu č i t avi m ob im om va ze. Mj e re : V IS . l 3; p romj e r grla 86 ; trb uha 133 ; dn a 47,

NEKRO

L\ ~ A VELIM LEDINAMA U G OSTILJ U

31

4. Skif os u slien a posuda od do bro miješane gli ne oker pečenja, premazane tank om prevlakom crvene glin e ka o ·i m itac·ija terr ae slgilla tae. M jere: v ls. 85; promjer grla 84; stope 30. 5. Ulom ak željeznog no ža .

Mjer e : sač uv a na dužina 77; širina 2I.

6. Zeljezno koplje.

Mjere : sa čuvana du ž. 170 ; pr vo bitna duž. p r ib I. 23 0; ši r ina sječiva 33.

7. Srebrna omega - igla , s a čuv ana u 4 fr ag men ta kojoi sač,injavaju cjelinu.

Mjere: duž. 64; ši r. g la ve 13,5.

8. Novac - mala bronza.

A. ial edonski š tit. R. - K a ciga. Iznad kaoige n a tp is A SILEOS, a ispod GENT H IOY. M jera : p rom jer 14; d ebo 3,B ; lež . 1,74 gr. 9. No ac - mala br on za . A. - Glava , nej sn a , možda lij evi obraz Zevsa. R. - Tobol c;, pi m o, toljaga , luk (sve u vrlo izlizanom stanju).

Mj e re : p rom jer : 11 ,B; d ebo 2,55; tež. 1,48.

10. N ova c - m al bronz a. A. - Gla v a, neja na, možda l ijev i obraz Zevsa. R. - Tobol a c, p i ~ m o . toljaga j lu ~.

Mjere: p r om je r 12,0 ; d eb o 2.03; tež. 1,75 gr.

Gr-ob b l". 35 1. S klf os od fine i odlično pečene zemlje svijetle oker boje,

p rema zan gotuvo d o Lope crn im fi,rnisom. M j ere : vis . 72; p romjer grla 81 ,5 ; noge 29; stope 31,5. 2. Posuda sli č na ka nta rosu, na činje na od od lično p ečene ilo vač e, boje crve n ­ ka s te tera kol e . Nije po ' e bno dotjeriv ana ta ko da se djelomično v ide rebra od olne ­ ton ja sv.ieze mal rije n;] lonča.r sk om !colu. M ji) re : v is. 129 ; pro mjer grla 100; vrata 72; trbuha 116; stope 64. 3. Omega - igla od bronze.

Mjere: d UL 80 .

4. Bronzana p lO Či c a .

M je re : d u ž. 37 ; š ir . 25 ; d ebo l.

5 . Brus od s ivog ka mena; jedna od ploha vrlo izLizana .

l\Ij ere : d už. 106 ; š·ir. 21.

ti. Zelj ezn o k oplj e.

;Vl jcre: saču va n ! d io duž. 200; p r v ob itna pribI. duž. 350; šir. sječiva 35.

Grob br. aG - 1. Skifus ime izrade, crno f irn 's n, izuzev stop ala .

l\'[jcre : vis. 80 ; pro mj er grla '71; trb uh a 75,5 ; stope 25.

1. S k.if os f. n e iz.rad e i od lično p če n, premazan f irrrisom, izuzev stope.

Mj e.' : is. 78: promjer grl a 77; stope 28.

3. B ,lL-: am ari j d s ij e tle sivk a stos m ede gL nene mase, nedovoljno p C' čen . Pre­ maz cmoJ firn~sa Je ugla vnom o!jušten. Mjer: vis . 15-4; promjer grla 25 ; vrata 13; trbuha 40; stope 19. -t. Ze jemo kopl je. Mjce : saču v a na duž. 180; pr vobitna duž. predvidivo 2.15; ši rin a sječwa 40. 5. 2el.i ezni noz, s ač uvan u v rlo oksidiranom stan.iu.

M jere : sa čuva na duž. 170 ; prvo bi tna du ž. pribI. 220.

6, B r onzan a igla omeg a-tipa , ra zlomljena na nekoliko komada.

Mj ere : d už. 103.

Grob br, 31 - 1. Skifos od fine gline oker pečenja , premaza n finim cr ve nim p rem azom k ;;u i m itacija terrae sigillatae. Sačuvan u malom fragm ent u. Mjere : v is. 47; promjer grla 49; trbuha 49; vis. stope 20; promjer stope: gore 12, dole 23; p r ib ližn ' raspon s kraja na kraj drški 88. 2. V rč od r:nc gline oker pe čenja . Mjere : vis. 140 ; promjer grla 42; vrata 29; trbuha 85; dna 50 . . BaLza m ar ij od f in e gline crvenkastog pečenja dobrog kvaliteta. Premazan Lit'n isom i zuzev donjeg dijela trbuha i nog e. Mj e re: vis. 155; p ro mjer grla 40 ; v ra ta: gore 26, dole 21; trbuha 58; suzenja nad st opom I ti; stope 30. 4. Bronzan a ;gla ukrašena astragalnom plastikom, na jednom kra j u zaoštre na, a n a d rugom prelaz i u spatulic.u koja je odbijena.

Mjere: duž. 165 .

5. Bronzana f ibula.

Mj ere : sa č uv an a duž. 120.

6. B ro n za na fi b ula.

Mjere: sa ču va n a duž. 130.

32

ĐURO

BASLER

Grob br. 38 - 1. Željezni nož, sačuvan u vrlo malenom fr agmen t u. 2. Srebrna f ibula srco.lJi ko g oblika sa dvije bronzane igle. Na d a kra ja srcoJikog proširenja umetnuto j e po jedno »O'ko « od crvene m a terije slične a lmandinu. Mjere: du žina 57. 3. Bronzana fibula sa dVlije igle.

Mjere: dužina 75.

4. Žel jezno koplje.

Mjere : sačuvail1i dio 215; prvobitna duž. približno 330; širina sje č iva 37.

5. Skifos od fine gline oker boje, osrednjeg pečenja. Mjere: vis. 51; promjer grla 49; vrata 45; trbuha 52; visina stope 17; Lr ina stope gore 14; dole 25; raspon sa ručkom 92. 6. Vrč srednjeg tipa, osrednjeg pečenja. Mjere: vis. 152; promjer grla 51; vrata 24,5; trbuha 107; dna 58.

Grob br. 39 - 1. Bronzana fibula .

Mjere: duž. 155; š ir. namota 25,5; promjer spi'rale 5,5, žica debo 2)5.

2. Dio bronzane fibule.

Mjere: isto kao pod br. 1.

3. Balzamarij sačuvan u manjim fragmentima (vrat i manji
Mjere: sačuvani dio 144; prvob~tna duž. pI1ibhl ž,no 190; šiJr1ina sječiva 30.

Grob br. 42 - 1. Željew,o koplje.

Mjere: sačuvana dUŽlina 186; p.I1Vio>biitna d'llžJ.ina 245; š.i-I1in'a sječiva 34.

Grob br. 43 - 1. Di;o željezno-g noža.

Mjere: duž. 80.

2. Vrč srednjeg tipa, VlI'lo dobro pečen , svijetle oker boje.

Mjere : sač. Vis. 107; prv.obit. vis. 137; promjer brbuha 97; dna 60.

3. Trbušasrta posuda sa š1rokim vratom l jednom drškom, izrađena od f ine gline oker boje, slabiog pečenja. Sačuvana u .firagmentima. Mjere: v,is. 93; p romj er grla 48; trbuha 88; drl,{) 40.

Grob br. 44 - 1. Željezno koplje.

Mjere: duž. 375; šir. sječiva 33; promjer nasada u go.rnjem dijelu 12,3;

2. Brozana jjibula tipa sa dVlije igle. Pepo se ruje sačuvalo, a igle su p r lom ­ ljene. Mjere: duž. 8,2 . 3. Vrč od slabo pečene fine gline oker boje, sačuvan u sit nim fragmentima. Srednji tip. Mj ere: vis. 145; promj er g.r1a 57; trbuha 110; dna 55.

Grob br. 45 - 1. Bronzana .Libula.

Mjera: sač. dužina 132. ­ 2. Baizamarij. Srednje dobro pečenje okeJ" boje.

Mjere: vis. 139; pr.omjer grla 23; vrata 14,5; trbuha 36,5; n.oge 13; stope 21 .

3. Sk.i f{) s, neuredno izrađen i g.rubih obllika, osrednjeg pečenja, premazan fir­ nisom. Mjere: Vlis. 51,5; promjer grla 49; v.rata 46; trbuha 61,5; suženja u dnu trbuha 21; stope 30,5. 4. Vrč manjeg tlpa od lo,še pečene f ine gline oker boje, sačuvan u nekoLiko fragmenata, uglav1llOm trbuha. Mjere: ppomjer dna 46. Grob br. 46 - 1. Vcrč ma}og t·ipa, izrađen od Jiine dobro pečene glune bojc crvenkastog okera. Mjere: vis. 120; prO'IDjer grla 48; brbuha 87; stope 28.

NEKROPOLA NA VELIM LEDINAMA U GOSTILJU

33

2. Skifus od fine g.line oker pečenja, presvučen tankim slojem crvenkasto­ gLine kao imHaaija terrae sigllatae.

Mj c ~c : vis. 53 ; p.11:)mjer grla 50,5; brbuha 5G; srtope 29.

3. Zeljezno koplje.

M jere: duž. sacuvanog dijela 220; pinibli žna prv()bliJtma duž. 440; šk. sječiva 48.

4. Nož od željez'a, oksida cijom znam uni Men.

Mjere: sačuvana duž. 80; prV!obiltna pnibl'l ~na duž. 160.

5. Srebrna s.rcol!i,ka jjibula sa dVlije igle. U svakom luku srca uložen po jedan crveni k am en . ero i igle izrađenu su od bronza.

M jer e: duž. 55.

Grob br. 41 - 1. Dio željeznQg noža.

M jere: duž. 90.

2. Ulomak željeznog khlnca sa stožast-om gl·avom.

Mjere: duž. 53; promjer glave 10; voisrina glave 8; piI10mjer presjeka korpusa 3,5.

Grob br. 48 - 1. Vrč od fino miješane ali slabo peč en e glline oker b
M jere: sa č uva na d už. 250; pnib-l. pnv.o bitna duž. 420 ; šk. 44.

Grob br. 49 - 1. B alzama11ij ou fine glline 'i v,rJo dobm pečen. Razlomljen u

dva ·dJi~el a. Bio je pr es vučen funisom kQljli je uglavnom O,tpal().

M jere: prvobLtna duž. oko 980; promjer vraJta 9; brbuha 30; sltope 0'1<10 14.

2. Krater izrađen od fine ghine zagas'itog -crker pečenja. Premazan fi.rn~som. Mjere: Viis. 97; promjer o1v.ora 77; vr3Jta 65,5; trbuha 95; suženja .lspod trbuha 41 ; stope 45,5. V.rČ mal og tipa, svijetie oker boje i dobm pečen. Mjere : vis. 113; promjer grla 38,5; vr3Jta 23; trbuha 74; dna 47. Grob br. 50 - 1. Tui fragmenta manje P0c'>ude od :fli.ne gline orven:kasto-oiker boj e, osredn.j g p eč enja. Rekon sbrukci(ja posude n~je moguća zbog p.remalo elemenata. Grob br. 51 - 1. Vrč manjeg tipa od swjetle o,ker fine gLine slabog pečenja, sa č u van u man jim fragmentima.

Mjere: p m mje-r dna 53 .

2. Skifos od fine gld.ne sviijet!o-oker boje. MjeTc : is. 47; p rom.jer .grla 47; vmta 43; trbuha 48; s,užem.j.a s.tope 15; stope 27,5. Grob br. 52 - 1. Balzamarij sivkasto-oker boje, od gline kojoj je pr.imiješan pij ak. M jere : v.is . 148,5; promjer g;rla 23; vrata, gore 17,5, dole 17; urbuha 39; noge 11,5 ; sCope 20,5. Grob br. 53 - 1. Vrč vellikiog ti.pa ou Jlino miješane glrine oker bode ali slabog p ečen j a . Sač uv·3Jn u .fir.agmeIllbima , taiko da se prvobitna vel!ičina rnje mogla pre­ mj mti. 2. Skifo s od fine gl'ine oker bo je. UslJijed prej3Jkog pečenja premaz firnis
Mjere : vis. 113; promjer gr:l'a 20,5; vu:ClIta 14; trbuha 50 ; s.tope 23,5.

4. Ze1jezn.o koplje.

Mj ere : sa čuvana duž. 205; ši'r. sječiva 33.

5. Ze1j ezno koplje.

Mjere : sačuvana duž. 350; ši.r. sječiva 34.

Grob br. 54 - 1. Posuda s na~a šen im trbuhom, .iz!rađena oo fine gline zaga­ site oker b oj e , v r lo dobro pečena. Mjere: vds. 99,5; promjer grl a 64,5; vralia 50; trbuha 100; dna 44. 2. S t opa s kifosa od fune gline oker boje. Posuda je bila premazana funiso.m . Mjere: p Ilomjer 32. 3. Zelj ezni nož, oy..gidao1j,om znatno U:rlišhm.

Mjere: sa č. du zina 135; prvob'i tna duž. oJoo 200.

4. Igla od br·o nza . Sačuv:an jedan diLa. Mjere: duž. 60; pl'omjer presjeka 2,5.

Grob br. 55 - 1. BaIzamarnj od fino miješane gline oker p ečenja. Odbijen vrat.

Mjere: sačuv o Vli.s. 123; prvoob.i.tna vUs. 150; pl'omjer v;l'·ata 14; trbuha 49; noge

15; stope 23,2. 2. ZeLjezno koplje.

Mjere: sačuvo vis. 365; ŠiiT. sječ.iva 35.

smeđe

3 -

Gla"n;Dk Zema'ljskog muzeja BIH -

A rh eologija

34

DURO

B A SLER

Grob br. 56 - 1. V r č m a log tipa, s čuv an u neznatnim f.ragrnent.i.ma. Izr ađen je od lJ n e gli n e sv;jetl()s međ e b oj , all slabo p e č en. 2. B8 lzama rij od s vijetl o sm e đe fine gline. Rub je zad ebljan i lako za vr a ć en Drema v anI. . MjeI'e : vis. 132; p ro m j e r grla 24,2; vra ta P l ' vr hu 19; b liže sr dini 13; trb ui la 40; noge 12; s w p 23. 3. Ze lj mo kop lj e .

M jere : sa l:u van a d už. 220 ; prv ob itn a d už. cca 300 ; širin a s.i ečiva 32.

Grob br. 57 - 1. V r č malo g tipa, saču van u n e k oli k o f ragmenata ,

2, B al zamarij od f ine gline svi jetlocrvene b oje, p rem azan f i rnisom , izuzev doni ,g

ijela . ata 12; trbuha 35 ; n oge 14; stope 22 . M jere : vis. 80i prom jer grla 18 ; Grob br. 58 - 1. Posud a sa naglašenim tr buh om , v rl o j a l .o pečenje tamn(,­ crvene boj , m jesti m.ićn p otamn jela d prej a k e vatr e . U gr n u je p r irruješan pije­ sak. Sa čuv ana u fragmc l'ma. M je.re : \T!S . oko 70 ; p omj er t rb uh a '15 ; dna 49. 2. Skifos od fine i d ob r o peč ene glnn e ok .r b,')je. P osu da je bila premazana tan lti m slojem crv ne g l" ne k a o im it acija lenae igiJlatae . .iliTjere: v is. 86; pro mj er g.r la 79 . Grob br. 59 - l. Ba lzam a nij od fine
. - Ma k d ansk i štit.

R. - K acigu i n at pis n a obj e stra n e SK ODRINON.

M jere : p l'om j r : 15,0; deb o 2,37 ; ležo 3 ,4.0 gr .

6. Alatka od željeza, u oblik u ček.I ć a i t esar k e l juš1.' ce.

M j e re : du ž. 1:;5; šir. 25; deb o 18 do 1.

7. Zelj ez.no k oplj e .

Mje re : sa ču v ana d už. 230 ; prvob'itna 380; ~ ir':na sječi va 33.

Grob br. 60 . 2eljezna fibula sa br:on zal1o m n ogo m . Tip se luje moga o

zb-og o k:; i d a c~j d etal jnij e fd
Mj ere: duž. 145 .

:3 . V r č malo g t ip a od fino m iješa, e gline s m e đe b oj e, rela.t·ivno dobrog pećenja.

Odbijen d'io grla . Mj ere : "'is. 125 ,5; promjer g rla 37 ; širina vrata 20,5; trbuha 87 ; dna 4.5,5 . 4. Cup od f ne gline zag a sdt.o sivog p e če n j a .

Mj e re : v:s. 11 1,5 ; p r omje r g rla 60 ; vr a ta 38 ; trbuha 80; S100 pe 40,5.

5. Balzam a rij od m alo pjes \{>oVli te gUne, oker b oje, la bo p ečen . Odb:je dio v r ata . M'er e : pr vobitna v is . 137; :' ir. v ra ta 15 ; t rbuh a 35 ; noge ll ; stope 20. Grob br. 61 - 1. Želj zna k ODČ a od opJ.Saca okruglog obl'i k
M j re : prom jer k o pče 35 ; šil'ina pl očice 6.

2. Z ljezna žica slična fib uli, za.s ve den a Ll p::fl ukTug. Grob br. 62 - 1. Minim a lni os ta ci željezne f ibulc. R ek on s1.n.llccija nije m o­ guća zbog prem alo sač uvan i h elemen ta. 2. Sk-ifos ; sa ču an d io dna i stopa. Posuda je n či njen a od fine gline, ali sla ­ bog p eče nja o er boje M j ere : v is. 67 ; promje r g rla 52 ; t·rbuha 56 ; n oge I S; to p e 26. Grob br. 63 - 1. Vrč od Jiin e g line a li sJabo pe če , Dker bo je . S aču van je u fragm enli m k oji se nis mD-gli sa ta Viti u ej ,inu . P r~pada m al1je m tiJ;lu. Grob br. 64 - 1. Vr č veLikog tip a, s ač uvan u f ragment,i m a . U glinu je p •.; ­ miješano nešto pij es k a. Dobro p e č en Ll boj kOj ' od oh.er.a p rela z.i u cr veno. Posuda je nađ ena r azb ca n a po grob u , o čito zbog ;skopa i prekc pavanja pr vob ' tnog groba, njegovog r azb aclvanj a u n OV.:l m p ol ožaj u . M jere: vis. 180 ; p romj er g rl a 50; tr buba 130; dnI> 75. 2. Dv a u lomka {.elj ezn og p rsten a . U prstenu je st ajao karnej k oji je izbij en i zagub Jj e , prilikom r a zvalj,;van ja globa u n epozna lo d oba. Grob br. 65 - 1. Vrč od m eke i ma sn e gline oker boj s a bog p ečen ja. S a ču­ Ilan u m inim alnim ostacima ,

NEKROPOLA NA VELIM LEDINA M A U GOSTILJU

35

2. P el ika od fine gline svij , tl osmeđe do crvene boj e, dobrog pečenja, presvu­ tanki m prem a zom cr vene g Ene kao im'LLa oij a terra e sigill atae, Mjere; vis, 86; pro mj er grla 59 ; vrata 5G; trbuha 71; s uženja na dnu trbuha 33 ; stope 43. -3. F igura životinje u sj oo e ćem stavu (psa ?) od dobro pečene gl,ine crvene boje, R azloru1 j na u \/liše fragm enaJla, Ležala je u dnu ša ke desne ruke. U pla stici je na­ g la še na n juška , a um jesto o čij u sboje dva n ::tglašeil1 a ispupč enja . Uš.i su od bije e. Vid e se n o·g e i mjesto gdje je staja o (u međuv remenu odbijeni) r ep. O ČJibo dj eči ja ig r a čka . Mjere: veis. kod glave 74; kod buta 45; dužina 75; deblj . kod njuške 26: Grob br. 66 - LPelika od fino miješane gline dobrog pečenja oke'!" boje. Jedn a ansa odbi j ena, M jere : vis. 78; grlo 54,5 ; trbuh 68; stopa 3l. 2. Vl'Č malog rupa od Li ne gline slabog pečenja crvene boje. Dio vrata od­ čen

b~jen.

Mjere: vis. 130; promjer grla 44 ; vrata 29,5; trbuha 90,5; sibO-pe 49. 3. S rcolika fibula od bronze.

M jere : duž. 65;

4. 2eljezn'i nož,

Mjere: duž. s ječiva 190; najvJša šil r. 30.

5. Željezni jmlut kvad r atičnog presjeka.

-Mje re : vel. 43 ; širina koluta 4 do 6.

'6. Žel jezno k op lje sa ru pom i h!orizontalnim urezJima na nasadnom dijelu.

Mj ere: duž. 440; šir. s j ečI va 42; p'l'omjer nasada 19 do 10.

Gro b br. 67 - l. Bro·nzana .f.ibula .

M jere: duž. 93.

2. Pelika od tamnosive gl'ine dobrog pečenja.

Mjere: vJs. 86; promjer gl'!a 71; trbuha 92; preJ.aUl od br'buha ka noz~ 36 ; stop.:!

45; r aspon ansi 122. ::l , Vrč srednjeg tipa. , M je re: vis, 175 ; promjer grla 58; V>I'ClIta 29; trbuha 114; dna 68,5, 4, Zeljezna koplj e. M jere: duž , 320; šir. sj e6iva 36. Grob br . 68 - l. ~oplj e od željeza. Pr,obodni d,jo četvrtastog presjeka, do k je n a. adni d10 okrugao. M jere: sa čuv a na duž. 160; duž. strane presjeka 7,5; promjer n asa da 13, 2. Pe1ika od crven kaste fine gline dobro g pecen}a. Odbij ena jedn a ansa, Mjere : vis, 68; promjer g.rla 55; trbuha 61; d na 31. 3. Vr č srednjeg tipa od fine gline sv,ijetle oker boje i dobrog pečenja,

M j ere: vis, 140; p romj er gr la 36,5; v,rata 22,5 ; trbuha 83; dna 48,5.

Grob br. 69 - l. Vrč sr dnjeg tipa, dobro p eč en , oker b8je,

Mjere: vis. 136; promj er grla 48; vrata 24; trbuh a 92; dna 51.

2 . Skifas O-d f ine gLine s v ijetle oker b Oje, dobr'O peč en,

Mjere: \/lis, 50; promje r otvora 49; trbuha 50; suženja pod trbuhom 14'; n oge 213 ,

3, Bra-nzana fibula sa dv~je igle.

Mj ere: duž. 86,

4, Željezno koplje,

M jere: sačuv, dio 234; prvobitna duž, 380; šir. sječiva 39.

Grob br. 70 - l. Dio želj eznog noža koji se zbog oksidac'ije znatno raspao.

Mj re : duž, saču va no g d ijela 67.

2. Srebrna fibu la ; odbijeno p ero i igla,

Mjere: duž, 56,5,

3, Željezno koplj e.

M jere : sačuvana duž. 95,

4. Vrč manjeg tipa od fine gJ.ine zagasito oker hoje i slabog pečenja, Mj ere: visina 98, širina 62. 5. Skifos zagasi to oker boje, sačuvan u firagm en,Lima, F1irnisni premaz mjesLi ­ mično prego'l,j o od prejake vatre. Mjere: v's. 84; promjer otvora 85; suženj a ispod trbuha 25; 'Lope 42,5. 6. Dio n arukv ice od staklene paste crne boje sa žutom aplikac ijom. Mjere: sačuvana duž. 45; najveća šir. presjeka 7, Grob br. 71 - L Skif,o.s od f.ino mij ešan e gLine oker boje, dobrog pečenja , prema zan crnim f:irnis0l!l elJo dna trbuha . Sačuvan u vrlo razl,omljenom stanju, Mjere: vis, 67; promjer otvora 60; trbuh a 60; stope 23, 2, Balzamarij, načinjen od dobro miješane gLine smeđeg pečenja, Sač u van samo vrat i dio trbuha sa stopom, Mjere: vis. 155; pnomjer grla 25; vr ata 13; trbuha 43; noge 12; stope 21. 3·

36

ĐURO

BASLER

3. Žel'jezno k-oplje. . " . Mjere: sačuvani dio 210; prvob'ltno oko 370; SI1f..SjeClVa 30.

4. Zeljezna koplje, sačvuvan samo di·o za nasađJivanje. . Grob br. 72 - 1. Balzamarij od fine gline oker baje, rela tivno dob rog pecenja. Mjere: v.is. 136 ; grLo promjera 16; vrat 10; trbuh 41,5; noga ll; stopa 18,5. 2. Fragmenti srebrne :fiibule sa dvije igle.

Mjere: duž. 46,3.

3. Željezno }copije.

Mjere: sačuvani di·o duž. 230; prvoi>j'tna duž. približno 370 do 380.

Grob br. 73 - Nema p.rtiloga.

Grob br. 74 - 1. Komad željeza lučnog obliika, nepoznate namjene.

Mjere: .raspon luka 48; debo okrugLog presjeka 4,5 dl() 3.

2. Bronzana fibula.

Mjere: duž. 145.

3. Manji f.ragmendt fJbule '}blika kao pod 2). Sačuvan dJo igle do pera d~o gIOrnje Ž'ice bl!iže k:oljencetu. Mjere: igla duž. 85. 4. Skifos od f.;ne i dobro pečene gline sVlijetle oker boje, okomi to kan eliIane i premazane crnim firnisam lwj.i je na dijelu trbuha pocrvenJi a prej ak.og pečenja. Mjere: vis . 75; promjer grla 74; prelaza ka stopi 28; stope 47. 5. Balzamarij od fine glline slabijeg peeenja, s ačuvan u f·ragmentl ma. Mjere: vis. sačuvanog dijela 112; prvob:iJtna vis. 170; promjer t rbuha 46; noge 12; sto·pe 17. 6. Balzamarij od Linije g.lJi~le slabog pečenja. Mjere: sačuvana v,Ls. 124; prvobit.na vi s. 170; promder trbuha 52; noge 14,5; stope 21. Grob br. 75 - 1. Vrč od svijetlosmeđe i slabo pečene 'ilovače, r az10m ljen u sitne komade. Pripad a maJl1jem tipu. 2. Balzamanij od fine glLne crve-nkas,te boje.

Mjere: \ltis. 120' pnomjer grla 26; vrata 22 do 16,5; trbuha 41; noge 12; sto pe 22.

3. SkJinos od f ine gl1ine svti,jeLI:o·smeđe boje, sačuvan u fragm entima.

Mjere: v.is. 47; promjerotv·ora 54,5; vTata 51; trbuha 57; noge 15,5 ; s.to pe 32.

4. Balzamar.ij od dobro nU,ješane gLine oker pečenja.

Mjere: vis . 123; promjer g.rla 25; vrata 15; trbuha 33; nQge 14.5 ; S1I.
5. Igla od bronzane f.ibuJe.

Mjere: duž. 84.

Grob br. 76 - Nema pniloga.

Grob br. 77 - 1. Srebrna fibula » štrbačkog« tipa.

Mjere: duž. pribI. 40.

2. Srebrna fibula » širbačkog« ti'Pa, nešto više fragmentira na .

Mjere: prib!. kao pod 1).

3. Srebrna :fiibula » štrbačkog « rfli.pa sa polukružrum perJma na spo jnom luku. Mjere: duž. kao pod l). 4. Srebrna fibula » štrbačkog« ti.pa sa jedno·S'tavruim i nešto zadebljallin prevoj­ num lukom. Nije sačuvana igla.

Mjere: duž. pribLižno 40.

5. Srebrna fibula »štrba{;k,og« hipa, is·bo kao pod 4).

Mjere: duž. pJ1ibl. 40.

Grob br. 78 - Nema p~il·oga.

Grob br. 79 - 1. Vrč od nine, ah slabo pečene g1Ii'n e oker boje. Razlomlj en u mnog·o fragmenata , tako da prediziranje mjera nije moguće. 2. SkJfos loše izrade, naeinjen vd fino miješane gline oker boje, aH do bro pe­ čen. Sačuvan je II prelomljeoom stanju.

Mjere: v is. 50 ; promjer otv-ora 47,5; trbuha 49; ru(}ga 14; stope 26.

3. Zeljezno koplje.

Mjere: sačuvana duž. 300; prub!' prvobiL duž. 340; šdrina sje Čli va 33.

4. Oksidiranjem gotovo raspadnut kCllTIad plošnog željeza sličnog nožu. Rekon­ strukcija prvobitnog izgleda ·i namjene predmeta nem'Oguća. 5. F1ibula sa dVij e ·igle.

Mje:re: duž. 70.

6. Novac - sredn ja Monza, vrIo izlizan.

A. - Desni obraz Zevsa.

R. - Lađa , a iznad nje natpis SKODR(INON).

Mjere: promjer: 19,0; debo 2,83; tež. 4,80 gr.

Grob br. 80 - 1. Vrč srednjeg tipa , načinjen od tine gline oker boje dobrog

pečenja. RaZllomljen u mnogo s,itn.ih fragmena·ta. Mjere: promjer dna 52. v'

v

•

NEKROPOLA NA VELIM LEDINAMA U GOSTILJU

37

počene gline oker bo:je. Loša izrada. Sačuvan donji dio. Mjere : vis. sač u vanog dijela 75; prvobitna vis. 135; promjer trbuha 40; n.oge 14; stop e 24. 3. Bronzana Dibula sačuvana u nekohlko nragmenaita ko.j~ sačrnjavaju cjelinu.

Mjere: duž. 156.

Grob br. 81 - Nema priloga.

Grob br. 82 - 1. Balzamal'ij večdh dJimenzija, naClJ1Jen od f.ine gline crvoo­

ka Slto-oker boje. Dobro pečenje posude vrlo t3!nkIih tidova. Odbijen gomjli d'io vlI'a,ta. Mj ere: sačuvarui dio viis. 2U; prvobiJtll1a v,is. 230; promjer v.mta 17; trbuha 51,5; noge 15; stope 25. 2. Skifos od sivkaste glri.n.e sa prema:oom od firn:isa.

Mjere: vlis. 89; promje r otvora 75; suženja u dnu trbuha 25; dna 50,5.

Grob br. 83 - 1. Zdjela ve6ih razmjera ·od g~ine u kojoj ima dosta primjese r>ij es k a, crvenog pečenja. Razlomljena u mnogo komada . Zdjela je u ovom grobu služila kao urna za ostavu pepela J priloga ffilI'tvaca. M jere se nisu mogle preciznije odredu.ti. 2. Bronzana fibula, sa6uvana u razlomljen:om stanju savijena. Nuj e bilo mo­ guće r ekonstruirati prvobitni izgled. Grob br. 84 - 1. Sk ifos od nedo·voljno pnipremljene i pijeskom pom'ješanf> ilova če oker boje i slabog pečenja. Djelomično oštećen. Mjere: vis. 50; širina otv.ora 51; trbuha 53; suženja ispod trbuha 15,5; stope 15,5. 2. Z eljemo koplje.

Mjere: sačuvana duž. 120; prvobiJhna duž. cca 235; šlirina sječ·iva 29.

3. Srebrna f ibula sa br.onzanim perom i iglama.

Mjere: duž. 50.

Grob br. 85 - 1. Dio dna i stopa posude od fille gline dobrog oker pečenja.

M jere: promjer dna 33,5.

2. Zeljezno koplje. Mjere: duž. sacuNanog dijela 280; prvobiltna duž. oko 310; &irina sjeoiva 37. G rob br. 86 - 1. Balzamanij od fine gl>Lne crvenkasltog pečenja , premazan cr­ nim firnisom izu zev donjeg dijela trbuha i stope. Fi.rruis je zbog jače va1he na jednom dijelu p ocrvenilQ. M jere: vis. 120; promjer grla 22; vra-ta 14,5; trbuha 52; suženja u dnu trbuha 18, 5; sDo pe 25. 2. Dio željeznog predmeta četv'r.tasiog presjeka.

Mje re: duž. 90.

3. F ragmenat željez;ne c·i jeva, vje.POvaino od nasadnog d~jela k,opija. Grob br. 87 - 1. Č et,il'i Dibule od srebra, razlomljene u v~še komada. Mj ere: duž. prvob i.toe cj eline 37. 2. Bronzani kolul okruglo g presjeka.

Mjere: ppomjer koluta 37; pl10mjer Žlice: 5,2 dD 6,2.

3. Bobak od staklene paste, izrađen u plaVOj boji sa žu,tim ilijagonalama li bije­ lim spiralnim ispupčenjima. Mjere: pmmjer pribI. 30; debljina 20. Grob br. 88 - 1. B alzama-dj od fine gline oker boje dobrog pečenja. Odbijen v.rat. Mjere: sačuvani dio duž. 114; prV'o-biJtna vlis. Cl'ko 150; promjer vrata 14,5; Urbu­ ba 44 ; noge 10,5 stope 19. 2. Zeljezni klinac, proširen prema glavici.

Mjere: duž. 58; glava 13; debljina 3.

3. Bronzana spatula (stil os ?) ukrašena astragalom. Lopat~ca je odbijena.

Mjere: sačuvana duž. 140.

Grob br. 89 - 1. Skiifos od ~V1kas·te, fino rađene i dobro pečene gline, pre­

ma zan firnisom. Odblijena je jedna ansa. Mjere: vlis. 81; p romjer otvora 70; trbuha 75; noge 24; srtope 30. 2. V r č v elikog Npa od slabo pečene fine gline oker pečenja, sač.uvan u neko­ iJ l' o frag m enata. Mjere: VdS. 190; promjer grla 65; trbuha 126; dna 45. 3. 2 e ljezno koplje. Pni rubu sječiva u.gravirana uska kane-lura.

Mjere: saČ'uvana dužina 350.

4. Zeljez;no koplje. Mj ere: sačuvana duž ina 215. Grob br. 90 - 1. B31zamarjj izrade-n od fine gline svlijetle oker boje, odlično

2. B alz amarij od loše

pečen.

Mjere : vis. sačuvaonog komada 110; prvobiJtna vis. prJbl.ižno 170; promjer vrata 14; trbuha 50; noge 16.

38

ĐURO

BASLER

2. Skif os od nedovol.ino pečene zemlj e smedasto-oker bDje, premazan fLrn isom. Mj e re : vis. 55; promjer otvora 53 ; trb uha 56,5; noge 18,5 ; stope 37. 3. Bronzana fibul a, iako fragm enti rana, sa čuvana je cje lin a.

Mj e re : duž. 144.

4. Bron za na f ibula, uslovi kao pod 3), 5. K ova c - srednja bronza. A . - D esni obraz Zevsa. R. - L ađa , a poviše nje natpis SKODRINON. Mjere : promjer 18,0; debo 2,77; tež. 4,6 gr.

Grob br. 91 - L Neznatni ulomci posude, vjerojatno od n e kog vrča.

2. Vr t m alog tip a , naČinj en od f ino mij ešane ali sla bo p eč en e it vače oker boje. R azlo mljen u mnogo komada, nije sač uvan vratni dio. Mje re: vis . 140; promjer grla 86; trbuha 91; dna 42. 3. B r onzana fibula.

Mjere: duž. 136.

4. Bron zana fibula. Mjere: d už. 44 . -5 . Dva že ljezna klin ca. Mjere: dužine 44 i 25; šir. glave 12. Grob br. 92 - 1. Vrč manjeg tipa iJO .cine gline slabog pečenja oker j e. Razloml jen je u mnogo fragmenata. M jere : pribI. visina 140. 2. Želje zno k~ plje. Za ra zliku od p rosječni h Dbl ika kod o·vog prim jerka je sječivo up adlj ivo š iro ko, a nasadni dio kratak. Mjere : s ačuvana du ž. 170; pTv·ohi tn a duž. 250; širina sječiva 35. Grob br. 93 - l. V:rč man j eg t ipa od dobro pečene gline fi ne izrad e oker peč e nja. Od bijen je d io v rata i drška. M jere : vis. 120; promjer trbuha 86,5, dna 51. 2. Željezni k lin č etvrtastog pTesjeka.

M jere: duž. 90.

Grob br. 94 - 1. Pelika od ftine ali slabo pečene gline oke r boje, s ču va na u

nekol.iko fragmenata. Promjer dna 25. 2. Vr č srednjeg tipa, od f.ine ali v rlo slabo pečene gline ok e r bOj e, sačuva n u 5 malih fr ag menata . 3. Novac - ma la bronza .

. - I ..ijevi obraz Zevsa.

R. - Tobolac - natpis - toljaga - luk. M jere: dijametar 12,0; deb o 2,6; tež. 1.75 gr. Grob br. 95 - l. B a lza m ari j od fine g Line svl j tlo g a kor p eč en j U . Odbijen dlo vr al3. . M je e : sa č uv a na v~ s. 156; prvo b itna vi s. cca. 192; pr.o mj el' g rla 26 ; ,,-rala 17; trbuh a 58, 5; n oge 13,5 ; stop e 25,5. 2. B alza m arij od fine gline ' sl abog p ečen ja, oker bc,je. Vr lo m a l v no gra u en. Odb :jena go rnja p olo vina. Mj re : s aču v a na vis. 91; pr1.J1ohitna v is. 175; pro-mjer trbuha 55; n oge 13,5; stope 24,5. :3. P elil<: a od s.i ve gline slabog pe č e n ja . Sačuvana u f r a gmentu. Mjer e: v is. 87; promj er otvo r a 55 ,5 ; trb :..tlla 68,5;' stope 33. 4. P el'ika od srednje dobro o- pečenj a oker boje, premazana tanko cr enkasLo m gLinom k a!) 'm' lac ija t enae s.igilla ta e. Snčuvan a u fragmentlima. Mj ere : v is. 79 ; p romi e r b 'buha 63; tope 29. 5. S k i.Eos od crvenkasle gline dobrog p e čenja.

Mjer : v'is. 47 ; p ro m Jer ot V'ora 42 ,5 ; Lrbuha 47; noge 13; stope 23.

6. Fragment željezn'J g klina sa v eli ko m plosnatom glav.om.

Mjere: du~. 46; debo 5 ; duž. glave 22.

Grob br. 96 - 1. V rč manjeg tipa od fine gline slabog pečenja ok e r b:Jje. S o­

ć uvan Lrbuh, bez v r ata l drš k e. Mjere: saču va na vis. 90; prvobilna is. 116; p ro mjer trbuha 78; s tope 40. 2. Skif o od Lne i dobro pečen e gl·in e ponešto ru Žiičaste boje, p remazan f trn ­ som iznu tra i izva na, iz uze v n oge. Sa čuv ana n oga i dio t rb uha. M jer e: v i.sin a prib I. 120; promjer noge 38. 3. 2.c lj ez.n1 nož, s ač uv an u neznatn'im fragmentima.

Grob br. 97 - 1. I3alza ma:rij od fino m iješane i čvrsto pečene gl1in e oker boje.

Od-lomlj en je dio vra a i stop a lo. Mjere: sačuvan.i dio v is . 92,5; prvobi tna v isina cca 150.

NE K HOP OLA XA , ' E LIM LEDI N A. ~A U GO S1'lLJU

39

2. Balza m al'ij Gd fine g 'n e crvetlJog ČVlrstOg p ečen ja , fi rnisom premazan po vralu i tl'buh . Sačuvan j c: u n ekG~,ko I.ra gmenata b ez v,ra ta.

Mjere : prvobi tn a v ·s. 136; pl'e mj ar trb\..lha 50; stope 25.

3. ~el jezno k oplje,

Mje r e: sačuvana du ž. 220; p r vob 'ln a d u ž. cca 380; šLri na sječiva 46.

Grob b r. 98 - 1. V,r e srednj eg llpa od f in e gl,i ne zagas'ilo oker boje, dobrog

p eč enja. Sa čuv an u Iragm en,Lim a . 2. Skif os od Lne g1:ne v ijetlosmede b c je, odl.ičnog pečenj a .

M jere : v is. 47; promjer (~t vora 48; v,'aLa 44; trbuha 47,5; su ženje ispod trbuha

15,5; stope 27. 3, Ba lzamaTLj od f in e gline o ker boje do b110g peč enj ,a sačuvan u fr ngmenbima. Mj ere : p.rv obi l na v is. 170 ; p rom jor t ' buha 42; n oge 13; s.tope 21. 4 . F ragmenti igle, vjeroja tno od fibule koja je identična sa predmetom br. 5; M j e:!'e : duž. 40. 5. B 'onzana f ibula. Igla je pri peru ob av.i jena td pl.Lta ŽJicom, slli čno ka,o i ko­ l j e n ce. M j e.re : duž. 150. 6. Z eljezni pr·"te n, raz10mljen. Saču v c;n je dio koji je nos:i.o kamej , al i je k amej u ran.ije d oba is.pao. 7. Zlatna naušnica u obl ik u la vlje gl ave, nađena pGv iše tjemena ukop a ne osobe.

Grob br. 911 - 1. D.lJ zelJeznog zn rulnD oksidli.ranog n oža .

Mjere : sačuvani d'j,o duž . 190.

2, Zeljezna šilo kv a dra tič n0 g pres j eka .

M j eTe : duž, 104,

3. B r onzana fibula sa d v 'je ig le. lljere: duž, 90.

Grob br. 100 - 1. Zeljezn o koplj e .

Mjere: sačuvani d ~o d už.. 132; prvob itna du ž, 213.

2. Fra gmenti zelj . p ločica , mol.đa ostaci nl;) haire.

Grob br. 101 - 1. BaJ.z.ama l'ij cd f ine gline ok e r pečenja , rela-l iv no ured an r
M jere: sačuvana vis. 11 4 ; p r vohlt.l1a vi.s , 155 ; p m mjer trb u h a 52; n oge 16; ;tope 22. ­ 2. Pelika od crve n ka te gli ne, m ij eša le sa pij e-sko m, saču va na u nekoliko fra g ­ m ena t a ko j.i su dozvoLili rekons trukci j u cj eli ne. Mj re: vis, 85; promje r ot vor a 59; trbuha 82; stope 40, Grob br. 102 - 1. VJ- Č v e likog ti j:>a od .lJine, ali s labo pe~e ne gline oker b oje. rtazlomlj en je u m lO g O kunn d a, tako du jc rekon struk oij a 7,naoln o ote žana , 2. Skifos od fme a l: slab'o p ečl"n e gl ' ne oker boje, ra zl oml j en uvjše frag menge. M j ere : \'.is. 75 ; promjel' o,Lvora 72 ; t.rb u ha 7l. Grob b r . 103 - 1. Ba lzamarij od sVJj etle oker gline, sa č uvan u j edn om frag ­ mentu d io trb uha j s top a. !fj e re: sač u va n S2; prvob'ut na vis. 120 ; prom jer trbuha 47; noge 13; stop e lG . 2. Velik.i k otao o d bronz ano-g lima (chy Lr: idir an , pri1iko m is kop a ~ e p oLpu no r as pa.o . 3. B ro nz ana fi bula, sa č uv a na bez igle l d ijel a s t ope.

M j r e : duž, 136.

4 , Bron zana fi bula, sač uvana u fragmen t ira n om stanj u .

M j ere : duž . 130.

Grob br. lO
M j re : vis. 50 ; pr omj er o'tvora 45; trbu ha 49; tope 27.

3, B al7. a ma l' j od fi n e gline dobrog pe čen ja oke r bo j e, relat, vrlo tankih z:d.ova.

Odb ijen dio v rata , M j ere : sa č. v is. 205; p r vobitna vis, 240; promjer trbuha 52; stope 26,

Grob br. 105 - 1. Želj e zno kopl j e,

Mje re: duž. 340; š irina sječLva 32; promjer nasada 17.

2. Zelj zno koplj e, Mjere: sa č. duž. 310; prvobitna duž. oko 410; šir. 43 ; promjer nasada od 13,2 do 16. 3. No vac - srebro, A. - L i jevi ob raz Herkiu1a (Aleksandra ?)

o

R. -

Pegaz, iznad njega znak:

Promjer 13; debo 2,1; tež, 1,45 gr.

D

I

40

DURO

BASLER

4. Novac - srebro. A. - Desni obraz Herkula (Aleksandra?). R. - Pegaz koji kasa. Ispod trupa nejasna slova a iznad znak

L::.I

Mjere: promjer: 15; debo 1,73; tež. 1,14 g.l'. 5. Om~ga-.igla. Nes.igurna pripadno.')t gr.obu. Mjere: duž. 83. Grob br. 106 - 1. Vrč srednjeg tipa od :fiin'O miješane dobro p ečen e gline oker boje. Odbijen vrat. Mjere: vis. 66; promjer ·trbuha 80; dna 47.

Grob br. 107 - 1. Vrč manjeg tipa. Sačuvan samo ciJio dna i trbuh a .

Grob br. 108 - 1. Balzamanij od fine gline oker pečenja , sa razor enom POVIf­

šinom. Sačuvan u fragmentiran.om stanju. Mjere: v·is. 120; promjer grla 21; vrata 12; trbluha 55; prelaznog dtij ela od Lrbuha ka noti 15; stope 20. 2. Dno posude većeg oblika, od g~ine miješane sa dosta pi jeska, a c rvenog pečenja. Rekonstrukcija cjeLine je nemogjuć.a zbog nedovioljno potrebnih elemenata. Mjere: promjer dna 61. 3. Ba,lzarnar.ij od fino mLješane i dobw pečene g\iine 9'ke:r boje. Odbij e n vrat. Mjere: vis. 123; p'l':omjer grla 20; vrata 13; trbuha 5-1; s.tope 15. 4. Srebrni stilos ('?l, sačuvan u dva fragmenta. Mjere: svakli fragment po 40 mm. EresjeDi vdo raz1ič.ibih promjera, ug lavnom od 1,0 do 3,1 mm. 5. Prsten od srebra, sačuvan u fragmenrtlira,n;om stanju. PrV1Oj:yj,tno je imao ovalni karnej koH je u starije doba ispao. Mjere: raspon prstena 18,5; karnej cLLmenZJija 9 X 6. Grob. br. 109 ~ l. V(f'Č manjeg tipa,od fine glJine oker boje, slabog pečenja, sačuvan u nekoLiko fragmenata. Mjere: promjer dna 45. 2. Željezno koplje.

Mjere: sačuvana duž. 265; prvobitna duž. pnib1iŽ1no 380; šiI'lina s.ječiv a 40.

3. Bronzan'! nibula sa dvije igle.

JVljere: duž. 70.

4. Tri u10mka posude od crvene g.Iine, koja pripada tipu trbuš a.s tih v aza sa dvije drške. Sačuvan je dio jedne drške pri pnihvatnom dijelu, i dva ulomka t rb u ha. 5. Četiri željo kLinca sa veL'ikom i plosnalbom glaV1om. 6. Željezna cijev, mo·žda dio koplja.

Grob br. 110 - 1. Dno veLikog skiifosa od sive gLine, dobrog pečenja, p res v u­ čen crnim fimisom.

Mjere: promjer noge 34,5; stope 40.

2. Neznatni fragmenti posude od fino pečene gLine crvene boj e.

Mjere: promjer dna 66.

3. Fragmenti posude okel' boje, dobrog pečenja.

Mjere: promjer dna 47.

Grob br. III - 1. Balzamarij od crvene gLine, Hno izrađ en i dob ro pečen.

Mjere: vis. 160; promjer grla 23,5; vrala 16; tnbuha 68; suženja pri dnu t r buha

18,5; stope 26 ,5. 2. Sklifosu slična posuda na nešto proširenom niskom postolj u. Sa ču va n s amo donj-i dio brbuha ~ sto'p a. Iz.ađen je od fine gline i dobro pečen. Na saču va nom dijelu fi):'ni'som je ucrtana vodoravna Lim.ija, 'iz kO"je iZirastaju meandru sličn e spiralne rakovice. Mjere: vis. sačuvano·g dijela 30; promjer dna 48.

3. Dno posude ,oker bo-je 'i finog pečenja, liznubra premazane crnim f ilnisom.

Mjere: promjer dna 29.

Grob br. 112 - 1. Vrč od fine gline žućkast og pečenja, većeg ti pa, raz1 0m ljen

u sitne k.omade. Rekonsrrukolija prvobi:bnog .izgleda li preoiznih mjera nemoguć a. Grob br. 113 - l. Željezno koplje. Mjere: sačuvana v.i·s. 210; prvobitna duž. oko 240; šiJrina sječ"iva 28. Grob br. IH - l. Skitoo; od. fine gline oker boje, di(1br o pečen i presvuče n arnim fir.nisom. Sačuvan u fragmen1>ima koj ,i dozvoljavaju .rekonstrukcij u cijele po ­ sude. Mjere: vis. 80; promjer ot\Čora 73; trbuha 80; noge 28; stope 34. 2. Željezno koplje. Kružn'i profil nasada pradužava se .j na sječivo.

Mjere: sačuvana duž. 2l5;prvohit.na duž. 270; šiI'lina sječiva 30.

Grob br. 115 - 1. Bal.zama\l'ijod fme gline, svije1>le oker boje, sačuvan u ne­

kobiko fragmenata.

Mjere: vis. 143; promjer trbuha 38.

NEKROPOLA N A VELIM LEDINAMA U GOSTILJU

41

2. Trbuh bakamarija o.d loše pri:prem.ljene ghne crvenkastog pečenja. Mjere: vis. 76; :p romjer 39 . 3. Vrč vel·ikog tipa, sačuvan u nekohko manj'ih ulomaka.

Grob br. 116 - 1. BaJzamal'ij od dobro miješa,ne ,il'o·vače o;ker boje ii dobrog

pečen,j a .

Mjere: vis. 19B; promje~ grla 24; vraLa 13; ,ur
Mjere : vL<;. 75; promjer otvora 75; kbuha 7B; noge 2B; srtope 32.

3. D i·o željeznog noža. Mjere: sačuvana duž. 120.

Grob br. 117 - 1. Brus od škriljevca, prelomljen u stalI1ije doba .

Mjere: sačuvani d~o 55; ši!'. 20; debo 7.

Grob br. 118 - 1. S l{!ifos od f,ino miješane ,i dobno pečene gline oker boje, premazan firI1isom, .izuzev s t opala. Mjere: vis. BO; promj e r o tvora 72; trbuha 75; noge 23; stope 31; raspon sa ansama 120. 2. Flakon od crvenkaste g1Lne nedovoljno precizno izrađen. Od];omljen dio vrata. Mje!fe: sačuvama vis . 153; prvob:itn'o 190; ,promjer vrata 15,6; trbuha 53,5; noge 16; s tope 23. Grob br. 119 - 1. Ball zamanj velikih razmjera, načinjen od crvenkaste gline i d obr.Q pečen. Inače JU.redan rad. Odbijena je stopa i dio vrata. Mjere: sačuvani d io cLuž. 190; .p rvobitna duž. 260; promjer walta lB; trhuha 55; noge 14. 2. VIl'Č sačuvan u ne:una,tru.m ostacima, prilpada većem t1i.pu. Rekonstrukcija mj era ni je hila moguća. 3. 2eljezno koplje. Mjere: sačuvani dio duž. 105; predvidiva prvoblitna duž. oko 210; š,irina sje­ č iv a 27 . 4. 2eljezno kopIje.

Mjere: sačuvani dio duž. 270; pll'edv.ichi.va prvobi,hna duž. 420; šitr. sjeČiva 37.

5. Ostatak žeJjeznog noža, koj.i se z.bog oksidacije gortovo portpuno raISpao.

Mjere : sačuvana duž. 85.

6. Bronzana fibula, sačuvana u nezna-tnliun fragmenJt:i.ma. 7. Re1je:tina pločica od srebrnog I'i ma, pričvršćena na željeznu podlogu. Na desnom ~raju prikazana je ~Iava , o·k!ićena stillZliran:im Lišćem. PaJ'ed glave pos tavljena j e sj edeća lJudska figura, ohučena u dugu haljiruu, sa kapom na čijem vrhu stoji o k m gl'i luljak. StaDica je sa nasLonjačem. P.rikazana 'Osoba je l'ideV'u rukJu prebacila p r eko naslonjača, a u desnoj d r~i predme1 sEčan poLumjesecu (mlađaku), na kojemu stoji p,tica. Ispad sto!lice prLkazana je ž,ivo,t inja u ·trku, sLična psu. Od osobe okrenut leđima staji k'onjanik sa veHk,im ovalnim šIMom, a ispod kanDa su dvije stilizirane fiig ure životill1ja neodređen e ppipadnosti. DLo pločicei s'p red kon:ja je oštećen, pa se ne llli>že razaznaJti pravi smis Cio figuraLnog prikaza na tom mjestu. Da.Jje ·is pred ko­ njant ka staji 'p ješak u ratnoj op!remi, sa štitom ,i koplj em u ruci. Njemu ususret pr ila zi konj, od koga se vide s amo glava .i prednje noge. Vjeroja,tno je i ovdje u p itanju konjanik u ratnoj opr emi. Scena je uokV1irena kvadrail:ićima k,o j i su postavljeni dijagonalno, po diagonaLi u niz. Pločica je srebrnim za.ko:vicama pričvršćena za želje­ znu podlogu. S ·obz~rom na to da je ploč i ca O1tkniv ena u po'ClI1učj'l.l pel'V'isa, m.Qže se predvi­ dje-ti da je ova ploč-ica mogla da služ,i kao ukras na opasaču. Mjere: duž. 170; ši r. 55. B. Brus od zelenkastog škriljevca.

Mjere: duž. 96; šir. 24,5; d ebo 7; širina otvora 4.

Grob br. 120 - 1. Balzamarij od fino miješane gline, zagastito-oker boje i do bro pečen. Izrađen Đe p-onešto asimetrično . Mj e re: v·is. 112; promjer grla 19; v r Ma 13,5; hrbuha 51; suženja na nozi 14; stope 22. 2. Posuda sa naglašenim trbuhom i širokim cilindričnim vratom, sa dvije drške, Izrađena od crveno pečene i.Javače II kajo-j je bHo pm miJešano pihjeska. Saču­ vano je samo nešto ulomaka, tako da je preciziranje mjera biil,o nemoguće. 3. Skif.os lizrađen od crvenkaste zemlje, dobro pečen. Bio je premazan firnisam kaji je zbog preveJ.ike vatre djelomično pocrvenio. Mjere: vis. 42; promjer oDV'OIa 43,5; vrata 42;llrbuha 46,5; suženija noge 27; stope 29. 4. Vrč od fiino miješane ,g line svjjetleoker hOlje, ~labo pečen. Pripada veLikom 1Jipu. Sačuvano je neka1iko- komada. Mjere: promjer dna. 51.

42

ĐURO

BASLER

5. Bronzana igla tzv. omeg :.l~t.ipa. Ni je s'igurn.o u l vrd (!n o da lri. ov a igla pri pada grobu, budući da je na tom d ijelu provođen u nepozn ato do b a neki kana l, čija je izgradnja ošletila grobove u susjedstvu. Mjere: duž. 105.

Grob br. 121 - Nema p r iloga .

Grob br. 122 - 1. K iliks od fine gline zagas ito- oke r boj e, dobro pe t e n.

Mjere: v,is. 52; promj r otvora 51; vra.ta 50; -trbu1'la 60 ,5; s tope 32.

2. Vrč faktur e 'iste k a o iJ.iks pod br. lj, .pl·ip ada t.::p u mali h plI" m jeraka.

Mjere: vis. 102; p r m jer gda 48; vl'a,ta 24; trbuh a 77 ; :;t;)pe 4:2 .

3. Balzamar ij f ine i:uade i dobro pečen, premCi Z
Mjere: duž. 145.

6. Srebrna fibula.

Mj m e: duž. 145.

7. Srebrni lančić ,i ku glice sl!ič ne mini.jatuTnim tokam a s fil'i gr a nsk om plete ­ micom u ekvatorija l nom p oj as u. Sačuvana je jedna ci jel . i 7 polukugl ica. L anči ć čini ple ten ica od tanke srebrne ži ce. Mjere: promjer kuglice 6, sa iii!.igranskom aplikacijo m 8. 8. 2eljezna fibula s a b ronzanim perom ti iglom, sa č' va na u nezna t nim ira ,­ menEma. 9. Bronzana fibula. Na Žlicu koja spaja spira le obješen je lančić od u p letelle srebrne ž ice.

Mjere: du ž. 40.

10. Bronzana f ibub kao pod br. 9.

ll. Zlatni prsten sa karn jem na kom e j e urezan lik žene u du go j h a lj,iOii.

Mjere: duž. karneja 12; širina 7; vanjski p:romjer p rst ~ a 18; unu tr asnj i pro ­ mjer 14. 12. Zlatna naušnica su liko m crnca 'izradenim d ljeva n og stakla j antarove boje . Gla va je zaodjenu l a k a p om ko ju č ine režn jevi ukraše n i fil igl'al15kom pletenicom . Ru b kape optočen je zlatThi rn g r anul a m a. G la va je usadena u zl ~ tn : cillnd er, r.pt.očen u sredini filigranskom pleterui com. Trup od stakla iste Vl"S'te spa ja ovaj dio sa jednost v ­ nim donjim zlatn'im cilind r om, iz k oga ;zlaz.i zavojak s p ojne zlat n e žice, na koj u je obješen dvostruki ~,t a klen.i b ob ak. Na kapi uvrh glave nalaz: se p etija od aalne lice . . Mj.ere: ukupna vi si na 43; vis. glave ll ; vis. petlje 7. 13, Zla t na nau:šn ica , s l ična p r im jerku op.isanom pod bl'. 12; r azlIku fin i v eli ka zla tJla kuka uvrh glav e, n a mj estu petlje kod maloč as op~a n og p!""imj erka . M j ere: ukupn a vi s. 48 ; v:s. glave 12 ; vis. gar. c Jindra 6; prom jer cili ndra 8,5; v,is. d on jeg cilindra 2,5; promje r 4; bobak dužine 8,5 ; v:.s . ku e 15, 14. Ogrlica od dvoskuk ih b oba a sp.ojeni h Zil atn om žico m. Bop c.:i su načinjeni od iste sta kl ene mater 'je k ao šlo s u .f:ig'ure n a ušnica, S a ču va no je 13 b obaka.

Mjere: .auž. bopka 8 , ~; raspo n j e dn og zamotka zl at:1e žice 5.

15. Ulomak mini j aturn e srebrne r ibule.

Mjere: duž. s ačuvanog d ijela 21; pIlibL prvobitna d už, aD .

16. Ulomak min!ij atur e srebrn e f ibule, tipa kao p od b r. 15.

Mje r e: duž. sačuv a nog d ijela 23. .

17. Ul e mak min i.jat u rn e s rebrne fi bule .tipa pod br. 15 i 16.

Mjere: duž. s ač uv a n og dij la 10.

Gro b br. 123 - 1. Neko li -o f r ag menata p osu de sa jedn om p ovišenom drs kom , možda vr č u o biča,j enog ob lika za ov u nekropolu. Zbog p rejako peč enja z:duv l p ­ s ude su p opr,imUi s,i vkastu b oj u. R ekonstrukoija nesigurna. M j ere: promjer dm. 41. 2. M :nijaturna amfora od fine gl'ine oker pečenja, presvučena prvo crvenom glinom a za tim f'irn isom, Drš ke s u u obLiku bradavica p rilijepljene za z.id. M jere: vis. 68; promjer grla 12; vra ta 8; trbuha 42; s Už'e nja na prelazu ku nozi 8,5; stope 13,5. 3. Vrč m alog tipa od t ine i·lo vač e lošeg pečenja, svij e tlog oker pečenja. Sač u van u neko·l lko fr ag menata. Mjere: promjer dn a 46. 4. Jednostavan bronzani k olu t od žice okruglog pres jeka.

Mje re : promj e r k oluta 23; pro:-nj er presjeka žice 3,0 do 3,5.

G rob br. 124 - 1. M~nijaturna srebrna :fiibula, razlomljena u 3 fragmenta.

Neki d'ijelovi nedostaju. Mj e re : duž. cca 35.

NEKROPOLA NA VELIM LEDINAMA U GOSTILJU

43

Grob br. 125 - 1. Balzamarij od fine li dobrD pečene ,ilovače oker boje. Ure­ dan ra d . Sač uvan samo d onj i dio trbuha ,i stopa. Mjere: sačuvana vis. 65; prvobitna predvi.diva v/is. 117; pro,m jer trbuha 35; noge 9,5 ; stope 21. 2. Željezno koplje, usađena u grob na dubini Dd 10 om.

Mjere: sačuvana duž. 185; pri10bLtna duž. oko 300; š'i.r,ina sječiva 38.

Grob br. 126 - 1, Vaza od c.rven{) pečene gl!lne sa dosta primiješanog pijeskn,

Površina je na oba lic a arna . Nešto suženi vrrul je po površini lako kan eiil'an glača­ nj em predmetom u ,okomitom pra vcu, Inače je u cjebini ovo dosta neurednn rad. P os uda je sačuvana II nekolik o f ragmenata koji ne d opuš t aju s'igul,nu rekonstruk­ OhjU dn a . Mjere: vis. prib!. 133; promjera-tvora 87; vrata 80; t rbuha 125; dna prib!. 40, 2, Vaza od sive gline sa pnmjesom pijeska. Lako dzvijeni obou prerasLa u k o n i čni v rat, a ovaj opel p r el azi u naglašen'i trGuh, Posuda je sa d vi.:j e okomite drške. Sač uv ana je u nekolikD f ragmenata, tako da je .rekonstrukcija cjeline po­ n ešto n igurna. M jere: predv. v,is, cca 130; otvar cca 95; promjer vrata cca 80; trbuha cca 122. 3, Reljefna plo6i ca od bronzanog 1;'ma, pričvlfŠćena na željeznu podlogu, Isku­ cavanjem je dat prikaz bor be konjanika i pješaka u okVliru što ga čini niz polu­ krugova, U bijevom kraju pločice prikazana je zmi.ja 1<;oja se, dva puta svinu tn, uspravil a kao p c m06n.ik konjaniku k.oji .napada pješake držeć-i polumjesec u desnoj, a uz-d e k onja u lijEwoj r uci Konjanik je obučen u k ratku naboranu haljinu, a za njim se v,i je predme t s Lč Q n krilu ili plaštu. Pod konjem leži potučeni Gorac sa štitom, Prema konjani:lw n astupa p ješak sa kopljem, zaštićen kaoigom ,i makedonsl~im šti­ to m . I z među konjan'ika i p ješaka nalazi se ptiica raši,renih ,krila, kljunom 'CJ1krenuta k a pj cšaku, Na sačuvanom dijelu pločice vidi se još jedno koplj e u is tom položaju, oOlto od još jednog pješaka, č i j,i lik je odbijen. Mjere: duž, sačuvanog dijela pločice 119; šir. 62, 4, Balzamarij od crvenkasto pečene gline sa premazom 'Od crnog fi.rnisa, izuzev sto pe, Površina posude je od p,r evolJk e vatre popucala na površini. Odlomljen je ciJio vra ta . Mjere: vis. 165; p.rom jer grla 25; vrata 17; t rbuha 47; noge 19; stope 25. 5, Željezni vrh k oplja, Ub odn.i diio je čdvr ta sto g, a nasadni okrugLog presjeka , Mjere: sačuvani d io duž. 130; prvobitna duž. oko 195. 6, Bronzana 'igla .tzv. omega-;tipa. Mje re: duž, 95. 7, Bronzana traka pravokutnog presje,k a, sa u.rezan·im dk - cak ornamentom na jednoj ši rOj strani. Traka je na krajevima savinuta. 8, Vrč i zrade n od iLne gline sv,ijetle oker bOje, sa nešto primjese pijeska. Dob r o pečen, Saču vana je samo c1rška i dio vrata , Rekonstru kcija cjeline je nes'i­ gurna . ali se po sač uv a!1.J m d ijelovima može za,ključi,bi da posuda pri pada srednjem i1i m a lom tipu vrčeva sa ove nekropol e. G rob br. 127 - 1. V r č od fille 'i d e bra pečene gline ciker boje, U odnosu na slič n e primjerke sa ove nek.ropole, ovaj vrč ima d osLa šir{}k v.rart i obod uzvraćen gotovo u vodoravni po,ložaj , Mj ere: vis , 116; pr,omjer grla 54; vr a ta 32; trbuha 88; dna 57, 2, B a lzama r ij od mater ijala koji je 'is Lo vjetan sa br, l), CXlb ijen vr at. Mj ere: sa čuvana V,i5. 75 ; prvohitna vi,s. 97; promjer vrata 12,5; trbuha 40; prela za u dnu trbuha 13; stope 21, 3 , Bron7.ana fibula sa dvlje igle, M je.re : duž. 66. Grob br. 128 - 1. Ko-lutić od bronze, vrlo neuredno sačuvan i razlomljen 'u ne oli ko d ijelova. Mj ere: p romj er cjeline 18 . Grob br. 129 - 1. Vaza od fine gline svijetlog oker pečenja, na pov,rSll1J ukra­ šen a sp ir ala m a od crnog fLrnisa, koje !izrastaju iz vodoravne crte blizu dna t rbuha. a ču va no stopa lo 'i d io trbuha. ' Mje re: s ač u v a na vis, 35; promjer dna 37. 2. Balzamarij od crvenkaste gline, Odbijen dio vrata ,i stopa. Mj ere : s ač . V'is. 140,5; prvobitna vis, 165; pf{)mjer vrata 12,5; trbuha 45; noge 14,5 ; st pe 27. 3. Željezno koplje.

Mjere: sačuvana duž, 380; prvobitna duž, oko 440; širina 30,

4. Znatno c,ksidiran ostata.k željeznog noža .

Mjere: sačuvani d:io duž, 13(},

Grob br. 130 - l, Vrč sačuvan u nekoliJ.::o fragmenata, fine izrade aU slaGog pečenja. Pripa,da velikom tipu. Mjere: promjer dna 64,5,

44

DURO

BASLER

2. Balzamari,j od fine gbine oker boje, p~'emazan ilinnisom. S3. čuvan je d' o vrata sa grkljanom. Mjere: promjer grkljana 24; vrat pri grkiljanu 17,5; na suženom d.ij elu 12,5. 3. Skifos od file gline tamn ij e oker boje, fi
Mjere: promjer trbuha 71.

4. Željezno koplje nešto sinih HSltova.

Mjere: sačuvana duž. 318; prv.obiln a duž. pl!1nbL 380; Sl!' na sJec'.lVa 70.

5. Želj ez n o k oplje sa nešto širim listovima, neg.o što je to uobičajeno na ovoj I:ekropoli. Miere: sa čuvana vis. 210; prvobitna duž. cca 240; širina sječ i va 50. Grob br. 131 - 1. Skii:Eo.s od fine gline, dobro pečen, sivk asto-o ke r boj . P r e­ mazan je crnim f irnisom izuzev d,o;njeg dvjela trbuha i s(;oipe. P r ip a d a ti pu ka alira ­ nih primjeraka sa ornamentom palmovih gr anč.ica na atici vra ta . S a čuvan je sa mo neznatni dio trbuha i stopa. Mjere: sačuvani d'i·o vi·s . 27; pr-lbliž na prvobitna vis. 74 ; promjer stope 46. 2. Balzamarij, sačuvana samo po lo v ina trbuha .

Mjere: s ačuv o vis. 55; prv.obitna v is. 104; pl10mjer trbuha 39.

3. Željezno koplje. Mjere: sačuvana duž. 190; prvobii!tna d'Už. 213; šir. sjeČ'.i va 34 .

Kenotaf br. 1 - 1. Novčić, mala bronza.

A.: Makedonskii štit.

R.: KacLga, ade3no i l'ijevo tragovi naJtpisa k.ojise ne može čita ti , ili g rana

vijenca.

Mjere: p,romjer 15;deb. 2,6; >ležo 3,90 wr.

Kenotaf br. 2 - 1. Vrč srednjeg tip a , po,t puno razlomljen.

2. K!iLiks od fine gline oker pečen j a . Već i dio ansi {ldbijen.

Mje're: vis. 610; promjer Oitvora 66 ; promjer stope 35.

Kenotaf br. 3 - 1. VI!'Č velil
Mjere: vis . 183; šir. oiJvora 58; šir. trbuha 128; promjer st-ope 74.

2. Skifos {ld f.ino miješane gLine oker boje, raz1omll'i en u nelmlilw om ada. :VIjete: vi s. 48; promj et o1vol!'a 48; pro mjer trbuha 49; st()PC 19. 3. Vrč od fino miješane li d obro pečene ghne crvene boje. G::Jrnji konus trbuh a izveden je rebrasto, a (odbijena) ručka ne prelazi visinu same pos ud e. Mjere: vis. 82; p romjer ocLvo,ra 42,5; prc."mjer vrata 27 ,5; trb u ha 77 ; dn a 50. 4. Skifos od f.ino mijesane gLine o,k er pečenja, sačuvan u nek oliko .fragmena.ta. Mje:'e: pr.ibL vis. 88; pribI. d'ijam. otvora 80; dijam. stope 49,5. Kenotaf br. 4 -- 1. Monofoma .trbušasta posuda sa ši-rokim gotovo ili ndričnim vratom, .razlomljena u vciše d-ijelova. Mjere: vis. 90; promjer otvora 57; trbuha 87; dna 38. Kenotaf br. 5 -- 1. Skifos od filne i dobro pečene gline oker boj e, premaza n uirnisom. Ispod v0.d o : avnih a:nsi po vučena je vodoraW1a traka od koje su prem a dolje l1tiSDutC k :melure. Mjere: v is. 84; šir. otvora 75; stope 41. Kenotaf br. 6 - 1. Amfora izrađena od g,rube smjese. Zbog pl'ejak vaLre Ll dob il pečenja ili prinoše nja žrtve, posuda je po površiJl1:i zadobila pla vu boju. Cilin­ dričn ' vr~l završa'v " vodoravnim rubom. Iz sredine v,raJla Ii-ZJr astaju p losnate anse. Dno posude se nijes u čuva,lo. ).Ijcre : vis. 187; p romjer grla 37; promjer \I1ra'ta 25; raspon ansi 122; promje r trbuha 110. Kenotaf br. 7 - 1. Balzamanij ,izrađen {ld f ine zemlje i dobro pečen . Odbijen je dio vrata. VTal i polovina trbuha prema zani su ~irrrisom. Mjere: sa čuvana vis. 110; uk upna predv. vis. 128; promjer ""rata 13; tr b u ha 51; stope 24. 2. Skifos identične izrade kao p os uda pod br. 1. Un'u1trašnj'Q>st .i VE'ć i dio van jske površ·ine premazani su f im,isom. Po sudQ je djelomično oštećena. Mjere: vis. 49,5; promjer otvora 45 ,5 ; trbuha 47; stope 19,5. Kenotaf b r. 8 - 1. Ba1zamarij od fine ghne crvenkastog pečenja , prema zan fimisom, izuzev stope. Vrat je odb;iden. Mj elfe: vis. 71 ; š k. 39. .. 2. Skifos od f.i.ne ilovače svijetlosmeđe boje, slabo pečen i razlomljen unekoliko dijelova. BlO Je premazan tankom crvenom p revlakom od Jii-neghne ka
NEKROPOLA NA VELIM LEDINAMA U GOSTILJU

45

boju. Prvob'i!ino crni pre maz firnlisa se zbog \IItsoke vatre rastopio u tanku hrapavu površi nu crvenkasto-smeđe boje. Samo na nek'oliko mjesta je oS/ta,o trag firrrisnog premaz a . Posuda je .bi'la uk!rašena kanelurama. M jere: vis. 77; promjer otvora 71; stope 45. Kenota. br. 10 - 1. Posuda sa dvije ručke ·naNnjena od fino pri-premljene zem­ lj e k oja je ZJbog prejakog pečenja dobila zagasi.tocrven ,ton. Sačuvana je u nek-ol,iko fragm enata. M.i e re: v is. 78; p:r{)mjer otvora cca 58; raspondrški 103; Vlis. vrala 30. 2. Balz, m ari j 'i 2')r
M jere: vi s. 112,5; promjer IIUba 22; vrata ll; trbuha 32,5; st{).pe 17.

3. Tri ulomka izduženog plosna1og željeznog predmeta, vjeroja·tno os tata.]; noža . Zbog troš nosti p redmet nije mo·gao biti očišćen ni obrađen. Kenotaf br. 11 - 1. Skuos od fine .i d\Jb.ro pečene goJine s'ive boje, po trbuhu premazan fu ni som . Drške su odbijene. Trup posude je okomirto kaneliran.

Mjere : v.is. 91; promjer trupa 78; srto;paJla 39,5.

2. St opa i donja pololVilla trupa ba.Jzamarija.

Mjere: promjer sačuvan,og trbuha 60; stope 35.

3. Balzam ar·tj od fine glline c.rvenkastog pečenja. M jere : v i-'5 . 150,5; raspon Oitvora 24,5; pr.omjer vrata 12,5; trbuha 42; noge 13,5; stope 22. 4. Bronzana fibula sa dv.ije igle. M jer e: duž. 48. Kenoiaf br. 12 - 1. Skifos oo fine gI:im.e smeđeg pečenja , premazan firnisom, izuzev stope. Prelom ljen II nek-o],iko fragmena,ta i od1omljena ·jedna drška. M je re : v is. 80 ; promjer o
Mje re : vis . 51; promjer otv·ora 53; trbuha 53 ; stope 30.

Kenotaf br. 17 - 1. Balzamafid mail'ih razmjera sa polurnjesečas'bim drškama

na gorn jem d ij elu 'trbuha. Posuda je premazana f·i;r'll'usom. Dio vuata je odbijen . Mje re : v is. sačuvanog dijela 80; pmmjer trbuha 31. 2. Skifos od i1ine gl:ine svijetlosmeđeg pečenja, premazall1 fimi·s om.

Mjere : v,i s. 72; pnibI. promjer otvO
Kenotaf b r . 18 - 1. Monofoma trbušasta posuda sv,ijetle oker boje. Sačuvana

sam{) donja p olovina i dio drške. Mje re : sač. vis. 63; promjer vrata 53; trbuha 96; dna 37. 2. Trbušasta posuda na kralt!ko:j stopi, svijetle oker boje. Sačuvano nekoliko ulo­ m aka od d onjeg dijel!a 1rbuha. Mjere: promjer stope 49.

Kenotaf br. 20 - 1. Novčić, mala br
A. : T obolac - toljaga - kijača. R.: Nejasno; sudeći i po d:rugim primjerCima ovdje treba da je pro,kazan Zevs s pogle d om ul'ijevo. Mj ere: diam. 13,3; debo 3,25; tež. 3,08 gr. Kenotaf br. 21 - 1. Balzamarij od fino pripremljene gline smeđe boje. Mj ere: v is. 131; širina grla 28; trbuha 39,5; srbope 24. 2. Dio trbuha i stopalo posude, mo žda pel,ike, izrađeno od fine gline oker boje. M jere: promjer dna 38. Kenotaf br. 22 - 1. Balzamamj od fmo miješane gline oker pečenja, puema­ zan tirnisom. Odbijen veći dio vrata. Mjere: v·is. sačuvanog dijela 108; pIfomjer trbuha 54,5; noge 17,5. Kenotaf br. 23 - 1. Balzama,I1ij od Hne gl'ine oker ,pečeruja, sačuvan duo trbu­ ha noga. Rrvobi:tna V'is . pribI. 135; pr.omjer :trbuha 48; noge 14,5; stope 21,5. 2. Skifos od fLne gline, saČluvan bez ansi.

Mjere: vis. 41,5; promjer (}ltvora 49; trbuha 50; noge 17,5; stope 21.

3. Posuda sa naglašenim trbuhom i izdužen:im š i'f()lkim vratom. Sačuvan je samo d'i{) .trbuha i dno, po čemu je omo@ućena približna rekonstrukcija c.jeline. Mjere: pribI. 'Prvohit. vis. 115 ; p:romjer trbuha 102.

----=-=

~,-.

N

TABLA I

! 7",

L-- )

o .....

oo

TABLA II

?llI I

..

\ :

,."0

.•.... •

. ,.

~

. }=======~===

-

.

~

. .......

,'··1': "2,,':}~~ij,/f :­ . ~ ~,' '~o..i-'I;

'~'-':;l:~

4 -

Gla~· ik Z emaljskog muzeja' BiH -

ArheOolo gija

1UI

'5

'. ~

M

,..

TABLA III

~.

-

.­

)~:i;

r

~ "

. j­ .

>.

I

~

/

LI

. ~,

c::

4'

'o;

<

~

:J~~t.~

@~~~ ~= : J: J~~~

~lJ..:'

~

TABLA IV

'2,

~

,YI ...!

Jt 20

~

~.

~I!! 21

l /(1

"p.

22

TABLA V

', A •

.'

"

.;

"

~; .

..

~

..

:'ji" ",

.

,

2217

... '

,"

.

o" " I. ~

~

M

N

TABLA VI

28

29

30

TABLA VII

' - -:~'\•.~ - ." " ~"

I

[\ I

\

\

2JY,o

M

M

N

M

TABLA VIII

~

I~ _\ ': ;" -!I " 'o

'"

~ .',.. .

•

. '

.:

__

"

3~

4

TABLA IX

•

•

C~

I.

~

TABLA X

5 -

Glasnik Zemaljskog mua:eja B iH -

A r heo l ogija

.... CIO

=­

_

.

.2>~.-

~

TABLA XI

5'"

N

VI

~;::;;;:;;~~?-:

~

"" v)

TABLA XII

. - . ,,<,'::-'

..

-

o

','

•••••

"',

.- ....

I

I~:V.

' ,"

5-1;1'3

~

r

:" :, 1 ... ;.. .:' ~

::

~.

: ;";'

I"

r·~

.I

TABLA

I

I I

I

~\ \

\

~,

II

\~\

\

\

I,

\.

xm

TABLA XIV

e C

. :::OJ~~ ~.

~ .:r

o­

~

T ABLA XV

,'.

'-.

.. 70;.

I1)9, ,

/~

I

M

......

N

......

TABLA XVII

..:~... .,'

: :~

llJ1G

il~ ~.~, .V:· 2.

... .:. . ",';:.<...~

gY 2

c:=

~~

=

,=~_

co

oo

TABLA

xvm

rl

\

/

/' •

Oo

)

II '

ti9:

'

"0

I

" <.: ' ~:"",~

; ' >'::,rL~f:~i}

\,.,:: _.:.;_~;_ ~.:~~;&'f~%

~O_t

L. ~

~1· ~ay~

I

I

~

·

..

tt:::="--===-~ = ~"'

TABLA XIX

6 -

Glasnik Zemalj sk og muzeja B iH -

A "h e ologi1a

N

O .­

= = :J

C::::J

=­

..... O .....

o

O .....

TABLA XX

l

,::==~~":$::.~~~~~. <'l

TABLA XXII

".' '' .

0,:..

.,

•

·t

•

J;il l l'i'o~ I

LI

119

120

121

TABLA XXIII

' . , ' "

;

"

.-.~',:.'

• -

•

• :'

. ; .

-- .

t .

o"

•

"

.- ,, ' ­

11 %

.­

.

~. ~tš=:=.::::I:=?.. .

.

.

,.

12°15

I

U )1J)

\)

122

TABLA XXIV

~fiJ·

~~ ~~

I

---.....-..r-

~\

-

123

124

125

126

TABLA XXV

124;"

o

M

.....

TABLA XXVI

TABLA XXVII

v ...

...:- .

.

'~

"" ,

_' o· ·, ······CJ .j.,'···.······ :

o

•

:

':

'

.

.

"o

.

'

"

.'

. o

"':~: " '., "

•• ••

..

" . .: •

l:.. .·:·

. . ..

:

'

:

TABLA

Glasnik Zemaljskog ffi1uzeja BIH -

xxvm

Arheo-IogLja

TABLA XXIX

1. Srp oksida oi jom donekle uništen , al'i su se na jednom dijelu oštrice zarezi od oštrenja. Nade n je u kv. E-7. Mjere: duž. 212; šir. na sačuvanom sječi vu 26.

sačuvali

2. Alka od bronza okruglog presjeka, nadena prilikom rad ne akcije 1956. g. Mjere: vis. 60; .raspon kruga 60. 3. Va za kombinirana od obli ka skif osa 'i balzamari,ja, rađena od f inD ffilješane gline svi1 et l os međeg pečenja. U zoni t.rupa okom-ilto kaneLi.rana. Odbijen vral. Nađen a je pril ikom radne akcije 1956. g. Mjere: sačuvana vis. 83; prDmjer trbuha 46; stope 34. 4. Željezni uložak za blanjalicu , nađen u kv. D-7.

Mjere: duž. 113; šjrina radne oštrice 30; debo 3,!I.

5. :Geljezni nož oksidiranjerr.. znatno Mjere : sač. duž. 112.

oštećen, nađen

u kvadrantu D-7.

V.rč sličan aribalosu, nađen pri,li-kom radne akcije 1956. g.

Mjere: vis. 101 ; pwm.jer trbuha 85; stope 36.

6.

TABLA XXIX

7'

TABLA XXX

1. 2e1jezni ekseni iz horizonta 0,40 u kvadr antima D-7 i E-7.

Mjere: veličina varira izmedu 75 i 53 mm.

2. Brenza na f ibula nađena u kw. G-5, na dsubim.i od 90 cm. Na,l az možda nekom g.robu koji je bio uništen p.riJi:kom radme akcije 1956. g. Mjere: duž. 145.

pI1~pa'da

3. Zilatna naušnica u obliku mga isMćenog rilLgranskim bordu:rama ~ krug o­ vima. Polukružno zasvedeni nos,ač roga načjnjen je od tordii-r3nih zjatni h žica, a za­ wšava na krajlu za k o pčanje granulom. U šupljinu ,roga utaiknuta je gla va sa ljud­ skim likom, načinjena od stakla jantarove boje. Lubanju prekriva zlatna kapa posuta granulama, a iz kape se odvaja tanka Ž'ica i koullitić za spajanje sa granulom na drugom kraju naušnice. Predmet j e nađen pri
4. Zllatna naušnica , slična p.rimjerku br. 4, ali nešto prilikom radne akcije 1956. g.

oštećena.

Nađena

je

takođE'ir

5. S reb rni prsten sa v:ctlQ velikom ukrasnom flgure ko,ja sjed·i i ,ruke drži .razmaknuto od tijela. 1956. godine. Mjere: promjer pločice 38.

plOČlOim na koj oj je ur ezan Lik Nađen je p;ri!Jikom radne akcije

6. Rel,j efna pločica od srebra, pričv ršćena na žaLjeZlnu podlogu. F'iguralna scena potpuno i u detalj'ima je iSltovjetna sa primjerkom iz gnoba br. 119. Ploča je d on e kle oštećena. Nađena je u kv. D-3 p.niUkom radn e akcije 1956. godine. 7. Minijarturna srebrna f'ibula ,

nađena

prilikom radne akcije 1956. godine .

8. Vaza posebnog obliika, nisk,ogi vrlo naglašenog trupa, a grla u obliku l.ijevka. je za vrijeme ,radne akcije 1956. godine. Slična je la~nosu. Mjere: V1is . 114; promjer oltvo.ra 38; trbuha 123; stope 84.

Nađena

9. Vrč posebnog oblika, načinden od fine gIline crven og zidova. Nađen prilikom radne akcije 1956. g{)d ine. Mjere: vis. 220; Štir. trbuha 87; stope 60.

pečenja,

a vrlo tankih

TABLA XXX

,~ . ,.

. t

· · · · 3Wt~?~'"

. ~-

..

~ .

TABLA XXXI

1. Grob b r. 22, predmet br. 14 (v,idi ta blu V)

2 Grob br. 22, predmet br. 15 (vidi tablu V)

3. Gr ob br. 28, predmet br. II (vidi tablu VII) 4. Grob br. 28, predmet br. 12 (vidi tablu VII) 5. Grob br. 28, predmet br. 13 (V1idi tablu VII) 6. Grob br. 28, predmet br. 14 (vrid i ta bLu VII) 7. Grob bc. 38, predmet br . 8 (vidi tablu VIII) 8. Grob br. 38, predmet br.

9 (vid i t a bl.u VIII)

9. Grob br. 38, predmet br. 10 (vJd:i tablIu VIII) lU. Grob br. 59, predmet br.

5 (vidi tabLu XIII)

ll. Grob br. 79 , predmet br.

6 (v.idi ta blu XVII)

12. Grob br. 90, predmet br.

5 (vidi tab1u XVIII)

13 . Grob br. 94, predmet br.

3 (vidi tablu XIX)

14. Grob br. 105, predme t br. 4 (vidli t abJ,u XXI) 15. Grob br. 105 , predmet br. 3 (V11d.i tablu XXI)

TABLA XXXI

2

- ;, -.

-.­

6

8

10

( ,~.

~;',. / 13

14

15

TABLA XXXII

1.

SLučajni

!ll
2.

Slučajni

nalaz-snimak bez staklene iiigJure Qv,idi tab. XXX/3)

3.

Slučajni

nalaz-sn.imak bez s,talklene f,igJU:fe (v,idi /tab. XXXi4)

4.

SLučajni

nalaz-snimak bez staklene i1igJUre (vidi ta:b. XXXi3)

5. Grob br. 122, predmet br. 13

(v~d,i

tab. XXIV

cr

XXXIII/4)

G. Grob br. 122, predmet br. II (vidli tab. XXIV)

7. Grob br.

98, predmet br . 7 (v idi ta'b. XX)

8. Grob br. 122, predmet br. 12 (vhli ta,b. XXIV i XXXIIV5)

TABLA XXXH

2

3

4

6

5

7

8

T ABLA XXXIII

1. Grob br. 126, predmet br. 3 (vidi tab. XXV)

2. Grob hr.

30, p redmet hr. 2 (vILd,i tab. VII)

3. Slučajni nalaz (tabla XXX/6; srodan predmet nađ en u grobu 11917) 4. Grob br. 122, predmet br. 13 (vidi tab. XXIV i XXXII!S) 5. Grob br. 122, precLmet br. 12 (vfidi t8Jb. XXIV i XXXII.I8)

TABLA XXXIll

4

5

2

3

ThJs wopk will be published Jn ltls enbirety Ion En~LLsh Ln the »WJssen.schaftEche M;tt eiluongen des bosnisc:h-herzegov!;n15chen Landesmuseu:ms tn SaraJevo« QScie:notilfic Transactions of ,t he Na.tional Museum of BosnJa Herzegovina), Book II, Vol: A - Archaeology.

ANDELrC TOMO

NEKOLIKO PRAISTORIJSKIH NALAZA IZ HERCEGOVINE (GUBAVICA, RABINA, DOLAC) U arheološkom depou Muzeja Hercegovine u Mostaru nalazi se nekoliko vrijednih i, za arheologiju, značajnih predmeta. To su uglavnom slučajni nalazi s područja Hercegovine a pripadaju grobnim prilozima.

Gubavica kod Mostara Među arheolnškim predmetima Muzeja nalazi se i 14 predmeta iz Guba­ vice kod Mostar J ovih, 4 predmeta se nalaze u inventaru Muzeja Herce­ govine pod inven, lim brojevima od 124 do 127, dok se ostali vode u inven­ taru Zemaljskog mULeja u Sarajevu pod brojevima od 40.515 do 40.523. Pred­ meti Zemaljskog muzeja posuđeni su Muzeju Hercegovine 1965. godine za njegovu stalnu postavku.

Sve predmete s Gubavice pronašao je na jednom mjestu Dulić Ramo 1958. godine. Gubavica pripada Mjesnom uredu Buna, SO Mostar. Jedan dio predmeta spomenuti seljak predao je Zemaljskom muzeju, a drugi Muzeju u Mostaru. Navedene predmete Dulić je pronašao na pl'O!storu zvanom Gradina, zapadno od sela Gubavice, prilikom skupljanja drva. On je naišao na četvrtasti, kamenom ograđeni, prostor koji je stajao na jednoj omanjoj humci. Na tom mjestu, a na cJ 1 tbini od oko 0,40-0,50 m, naišao je na ljudske kosti i predmete o kojima će 1..." _ govora u ovom članku. Osim pomenute humke, na platou se nalaze još 4 takve. Sjeverozapadno od njih smještena je velika kamena gomila - Gradina, po kojoj je i čitav ovaj okolni prostor dobio ime. Jednu od tih humčica seljani zovu »Zemunica «. Kako priča Dulić Ramo, radoznali seljaci kopali su ovu humku da bi došli do zlata. Tom prilikom i·z bacih su mnogo crrJjj,h kos1Jijru .k ao i fragme
'1'U .\l O AN ;) ELIĆ

110 S Guba vice

potiču sljedeći

p ; pdmetI:

1. Želj zno lisnato kopljc sa du gim usadnikom (T. 1. l) , On o je prilično korodiralo. D u žin a mu iznosi 35,7 cm , n ajveća širina lis t a 5,7 cm . N a dIjelu koplja gdje u sad nik ulazi u list primjećuje se blago n a g lašen o r e b ro. Na usadniku dužine 18,5 cm nalaze se dv ij , rupice za učvršć iv a nj e . P r omjer tulca iznosi 1,8 cm .

2. Sli čno želj ezno lisnato kopl je kao pod broj l (T. I, 2). Ja če j e korodi·­ ralo i tulac mu je o šteće n. Dužina 28,4 cm, najveća širina li sta -t ,3 cm. Na usadniku dužine 13,7 cm vidi se jedna rupica za učvršćiva n je . P r omj r tulca 1,7 cm. 3. Pl očasta fibula od bronzanog lima dobro očuvan a i uk r a~c n a . Na fibuli se vide k r u g ovi izvedeni urezi va njem, Na čitavoj fibu 1i ima :5 Jc:d n akih polukružnih izbočina kao i dvije male rupice. Dva koluta su ukrašena v ij encem latica, dok dva nisu (T. I, 3), 4. Pločasta fibula kao pod broj 3, Veoma je oštećena (T, I, 4), 5. Pločasta bronzana fibula kao pod broj 3, samo b ez la tica (T. I, 5). 6. Potpuno is ta bronzana. fibula kao pod broj 5, samo ošteć e n a (T. I, 6). 7, Kalotna bronzana kopča sa tri naglašena rebra i vij e n ce m latica, od kojih je nekoliko odlomljeno (T. I, 7). ' . 8. Spi r alna bronzana narukvica (T. I, 8). Ima 6 navoja, a promj er iznosi 6,8 cm. Debljina žice 0,3 cm . Žica je okruglog presjeka, Jedino su krajnji zav oji romboid n og presjeka, 9. Spiralna bronzana narukvici;. is ta. kao pod brojem 8. Ima II navoja. Istog je promjera kao i narukvica pod "loj em 8 (T, I, 9). 10 . .spiralna bronzana narukvica kao p od brojevima 8 i 9, I ma 5 navoja. I s jedne i s druge strane je oštećena (T, I, 10), ll. Spiralna bronzana narukvica kao i gore navedene. tri navoja (T. I, 11),

Ošte ćen a

je i ima

12. Dvopetljasta bronzana fibula sa tordiranim lukom i t ro'llglastom no­ gom (T. I, 12), 13 . Ranolatensi
14, Dvopetljasta bronzana igla. Dužina 7,9 cm (T. I, 14).

Prema onom što sam saznao od Đulića Ra me i prema zap ažan jima na licu mjesta, može se k onstatovati da se radi o gr obu sa kam nom a rh Ite k tu­ rom sa jednim ili možda vi,še skeleta. Nije isklju č e n o da je grob bio sa sp lji­ vanjem. Na ovaj zaključak navodi i m a terijal koji su seljaci iskopali na humci zvanoj " Zemunica« , o kojoj je maločas bilo riječi. Sve pr edm e te ~ Gubavice možemo svrstati ug lavnom u d v ije g 'upe, i to na starij u i mlađu, Predmeti navedeni po d brojevima 5, 6, 8, 9, l O, l l , 12 spa­ daJU u objekte starijeg željeznog doba na Glasincu, tj. pripada ju fa zi IVa (800-750) i IVb (750-625) 1.

Dvopetljaste bronzane igle (br, 14) Javljaju se kroz sve m lade f aze g la­ željeznog doba i imaju nešto opštiji karakter u odnosu na dr uge predmete s Gubavice. sinačkog

Gotovo identičan par narukvica poznat nam je iz Graca ko d Posušja, nađenlih sa predme tti!ma koju spada~lu u glasimačkJu fanu IVc . l A, B e n a e i B. e o v i ć : Glasinac 2, Sarajevo 1957. st r . 6, T. II, sL 14 ; str, 6, T, I, sL 2; str. 7, T. V, sL 9; str. 6, T. II, sL 12; s tr. 13, T . XXII, sL 9; str. 15, T. XXVIII. sL 12.

NEKOLIKO

PRAISTORTJSKIH

NALAZA

IZ

III

HERCEGOVINE

Narukvice iz Graca imaju posljednji zavoj rombičnog presjeka. Ostali nalazi s Gubavice spadaju u mladu grupu predmeta, tj. u glasinačku fazu IVe (625·- 500)3 a neki čak u fazu Vb (350-250)4. Ranolatenska fibula bi prema gl asinačkJ.m nalazdma bila na\jmlađJi p,I'e'dime!t IS GU!bavlice. MožemQ De smjestitli u glasinačku fazu Vb (350-250). Gotovo identična takva fibula fibula ima i na drugim lokalitetima.

nađena

je u

Vrućici

kod Tešnja 5 .

Sličnih

Dva željezna koplja kao i ranolatenska fibula vjerovatno pripadaju na­ knadno ukopanom mrtvacu iz polovine IV vijeka pr. n. e. Prema dobijenim podacima može se pretpostaviti da je u Gubavici u VI vijeku pr. n. e. bio po·· kopan jedan mrtvac vjerovatno ilirskog porijekla, a poslije je, u već ozidanu grobnicu, pokopan još jedan mrtvac. Nije isključeno da se ovdje radi i o spa­ ljivanju. Nalazi iz Gubavice kod Mostara pokazuju da su objekti tzv. glasinačke kulture bili raspl'ostranjeni i po terenu Hercegovine. Dakle , ta kultura nij e bila zastupljena samo na uskom pojasu Glasinca i teritorije prema Drini, nego i na širem području čije granice zasad ne možemo odrediti. Vjerovatno će dalja arheološka iskopavanja na terenu Hercegovine otkriti nove veze i ana­ logije sa praistorijskim nalazima Bosne6 .

Rabina kod Nevesinja

Januara mjeseca 1968. godine Muzej u Mostaru je otkupio od Šehić a Mu­ mina iz Rabine jedan bronzani, dobro očuvan bodež (sl. l). Rabina pripada SO - Nevesinje i obiluje arheološkim lokalitetima. Pomenuti seljak našao je bodež u kamenju praistorijskog tumulusa, zvanog »Mala gomila« (širi topograf­ ski naziv Vranjkuša). I

1

t S1ii~a

:; O.

Crtež: J.

1.

Sianojev;ić

c. sk. 18. T. XXXV, sj. 12, 13; st r . 18, T. XXXVI , sl. 13; str. 19, T . XXXVII,

sl. 5.

c. str. 24, T. XXXXVIII, 1. GZlVI 1901, str. 14 i 15, T. L 6 Zahvaljujem se mnogo dr Z d r a v k u podatke o nalazima iz Gubavtice. 4

O.

5

lVI a r i ć u

koji mi je dao dragocjene

TOM O

112

ANĐELIC

Bodežu nedostaju ko.rice i jedan dio drške. Dug je 25,6 cm. Od toga na držak, koji je prelomljen, otpada 2,5 cm, a ostalo na sječivo. Ima dvije oštrice. I na jednoj i na drugoj strani Ističe se dobro naglašeno reb ro. Ono teče od drška skoro do polovine sječiva, a zatim prelazi u blago n ag lašenu pravu liniju. Najveća širina bodeža iznosi 3,3 cm a najmanja 1,7 cm. a samom dnu sječiva nalaze se tri ru pice za učvršćivanje korica ili drška bodeža . Takva jedna rupica nalazi se i na očuvanom dijelu ručke . Naš bodež naj v jerovatnije potiče iz groba ispod tumulusa, a nije isključeno da je stajao i na n ek om dru­ gom mjestu. Slični oblici bodeža, koliko mi je poznato , nisu otkriveni na području Hercegovine. Međutim, u Bosni su otkriveni na nekoliko mjesta kao u Tešnju, Zlatištu, Donjoj Dolini 7 i Debelom Brdu kod Sarajeva 8 .

Dolac kod Gruda Prije pet godina Komunalno preduzeće iz Gruda izvodilo je gr a đevinske radove u selu Docu kod Gruda. Tom prilikom su za gradnju puta u potrebljavali kamen tumulusa. Kamenje su digli sa nekoliko gomila. Ispod gomila n alazili su se grobovi, o kojima nisu nikoga obavijestili. Tek u martu mjesecu dir ekto r Muzeja Petar Leko saznao je za to , te je intervenisao. Na svu sre ć u , za t ekao je jedan grob koji nije bio potpuno uništen .

~..

~,J.. \

Slika 2. C rt Žo ; J.

SLanoJeV'lć

Grob je bio sa arhitekturom koja se sastojala od ploča kr č n.iaka. U grobu se našla jedna praistorijska keramička posuda (Sl. 2). P osuda je grube izrade i bez ukrasa. Na njoj se nalaze dvije drške, kao i dva polum j se č asta ispusta. Prema vani posuda se širi. Promjer posude je 16 cm, a dubin a 8 cm. Dno je poluloptasto. Osim posude, drugih priloga nema. Ostali podaci nisu poznati. Vjerujem da će i ovo nekoliko na vedenih predmeta poslužiti kao prilog daljem proučavanju praistorije na području Bosne i Hercegovine. 7

8

GZlVI XXVI, 1914, Salrajevo, str. 72, T. IV; 76, sl. 43; 95, sl. 73.

GZlVI, VI, 1894, Sarajevo, str. 136, T. XII, sl. 1.

TABLA I

-

0 ­ --

•

14

•

~-13 C r tež : J .

Stanojević

Th is work w ' L1 be published in Jts en ti rety in E ngllsh Ln the . W issenschafl1!che Mittellungen des bosn isch-herzegov Lnischen L an d esmuse um.s ,n S araj 'vo« (Sci enLLtlc Transactions of the National Museum of Bosnia Herzt'g ovina), Book II, Vol : A - A..rchaeology.

ALOJZ BENAC

JEDNO SVJEDOČANSTVO O TAUROBOLIJSKOM

KULTU U BOSNI

u

v

od

Praistorijska gradina Zecovi kod Prijedora (dolina Sane u zapadnoj Bosni) poznata je prvenstveno po bogatim nalazima vučedolske kulture, a zatim po slojevima koji p ripadaju bronzanom i starijem željeznom dobu ove oblasti. A rheološka istraživanja na ovom lokalitetu vršena su 1954. i 1950. g odine i tom prilikom je iskopana površina od 300 m Z. Rezultati istraŽivanja ovih praistorijskih sloj va su publikovani u Glasniku Zemaljskog muzeja', tako d a su stratigraiski podaci i kulturYla fizionomija pojedinih stratuma po­ stali predmet interesovanja u praistorijskoj naučnoj literaturi 2 . Gra dina Zecovi ne preds tavlja, međutim, samo jedan praistorijski lokali­ tet. Ovdje su otkriveni i m l ađ i arhitektonski objekti, od kojih treba, u prvoro r ed u, spom enuti dijelove ko mplek snije antičke (rimske) utv r d e, uz rubove pl a toa, i t emelje neke s t a r o k rš ć anske crkve, u središnjem dijelu gradine. Istra­ živa n je i obradu ovih ob je ka t a izvela je 1. Čremošnik 1953. godineS, Prema tome, gradina Zecovi Je dug o vre mena služila kao praistorijsko naselj e, zatim je na n j oj bilo i zg r a đeno rimsko utv rđe nje, da bi, na kraju, postala sjedište jedne Icr š ćanske bug om olje. Na jmanje 2.500 godina ovdje se osjeća strujanje onih ži votnih toko v a j-oj i su zahv atili pitomu dolinu rijeke Sane u posljednja dva milenija pr. n. e. i u p r vom mileniju n. e. S obzirom na izvanredan položaj gradin e nad rijekom i na r ij t ko pogodan plato za stanovanje i odbranu, ovako duga upotreba lokali te ta je sasvim logična. Ovim se, ipak, ne iscrpljuju svi podaci o korištenju gradine Zecovi. Ostaje još jedan prilično zanimljiv objekat, koji je do sada ostao nepublikovan, l A. B e n ac, PrehistoiTIijska g,radina Zecov,i kod Brijeđora, GZM 1956; I s t i , Slavonska i .ilirska kultura na prehistorijskoj gradini Zewvi kod Prijedora, GZM 1959. god. 2 V'i d i npr.: F. K ci s z e g i , Beilt rage zur Geschichte der ungarisehen Urnen­ felderzeit, Acta arehaeo\ogiea, T. XII, Fase. 1-4, 1960; B. C: o v i ć, Uvod u strati­ grafiju i hronologiju praistorijsk~h gradina u Bosni, GZM 1965. i dr. 3 L C: r e m o š n i k, Rimski oo taoi na gradini Zecovu, GZM 1956; I s t a, Novi srednjovjekovni nalazi kod Prijedora, GZM 1955.

c'

116

ALO JZ BI::N AC

a vezan je za istraživa n je p r ais torij;;;k ih sloj e va 1954. i 1956. god ine. Rad i se o jako dub ok oj jam i, od r' e ćien og oblika i sa pose bnim s d ržajem , koja je - pre­ ma svim indicijama - služila u spjecijalne kultne svrh e. J s p rilikom p r obnih isk p a an ja u 1954. god ini, kada j ' 01\'01' n a po­ vršina od 73 m ~, 'onstatovani s u u tadanj im kv. I i II ostaci neke veće ja m. Ona je t a da n az n a )jj ma 1« i ozna čena p rethodno kao t alio nička jama. p ošl o su 0 v d jc: n ađeni lC1a llji osta ci želj ez e troske koji su in dicirali ovahu opl'edje­ Jj n je jam e. Tek u 1956. godini a ošl0 se u usjednim k vadratima d ) ne 'lu si r ­ nij ih podatka o na mj eni o e ja me, a oni su u ka zivali n a s svim dru gač iju ocj en u . Smatr am se obav znim da ()vdje objasni m zašto jc prošlo iše od 10 go­ di na izmeuu istraživa nj ove jam i obj vlj i a nja l'ezultata tih istraživanj a . Z to postoj' samo jed no obj a šnj nj e : U 1954. godini je islraživan manj i d io ovog (Ibj ekta . Tom p r ilikom se u nu tar j ame na du bini od 1,80 m. poja io jeda n sterilan sloj , k oji je stv0rio u\' j re nje da se radi o zemlji zdravici. S ob­ zirom na to d s ze mJj zdravica na di jelovima kv. I i II, k ji u sad ržavali n aj d ublje praistorijskr- sloj ve, pojavlj i\' ala na d ubini od 1.4 d 1,50 m, bilo je sasvim l o gičnI' m iš lj enj e da j e jama 1 sa mo manjim dijel om uko pa na u zeml ju zdra \'icu. Ovo u vj er n it .i e bi ja p o j a č:mo č inje ni c om št je n a ved nu jamu okruživ {J jedan širi jarak , l oj i je 1l1 .i est imi čno išao do dubin od 2, 10 m i svojim do n jim d Ijelom bio u kopan u zem lju zdravicu. toku iskopavanj a 1956. godine n susjednim k v. rv i v ul\ or en je drugi dio tz '. t a liomčk e ja me . Ovd je se, medu ti m, pok zalo da SE' na d n i ini od 1,80 m n e nal azI dn o ja me, nego da ona seže do 4 m u du bin u . - d u bljim slojevima jame su otk r iven i mnogi de talji, kn ji su ukazivali n a nj en kult ni k a rakt r i po budi v~li po, E!b n o in t resovan.ic. Na t a j na ein j e u 19;i 6. go d in i ovaj dio ob jekta iskopan dn sam og dna, dok je u p rethodn oj ka mpan.i i bio ostao nedovršen nj gov e r ugi di . Ič1. k 0 se r adi o jf'd nom m anje m dij elu j me k oji nije dovr:'en, smatrao sam da bi bilo p otre bno po nov no otvo riti kv. I I II i dovršiti iskop tog d ijela bjekia. Kako se do danas 7.a to nije uk azala p r ilika i kako II dogled oj buduć n o ~ t i nem a izgled' za realizaciju jp n og novog iskopavanja, os taj e cl sc ipak 0bja ve pod aci k oj i u t ada p ri k upljen i. P ošt je I ć i dio objekta ipak istr ažen, a do­ vršenje ostalog d ij ela n e bi dalo - \'eoma vjerovatno - neke sasvim nove p da tke, č ini mi se da se o obliku i namjeni ovog objekta m ogu pr'l\'iti dosta m er itorne hipo t ze.

Opis objekta

Položaj n ašeg ohj ek ta na grad ini Zecov i sasvim se li jepo vidi na Sl. l, ",d j e JE' - u r edoslijed u drugih gra đev in a - ozn a č e n kao obje ai D. R d i se o v e ćoj jami, koja na qornj e m dij elu im a nešto ukošen čet v rtas ti obhk , ali u gl vne osovine i pak orijentisane u pr vcu sjever-jug, odnosno i.s tok-z p ad . Ov a j obje k' j bio i:~ g rađ en n a veom a is taknutom di jelu gradinskog platoa l 'mješten nešto alo u j ug o is t oč nom p ra vcu od samog centra gradine. Ko n tu!' ove ne ob i čne j a m e u s Jijepo ocrta vale već na dubini od 0,40 m od p ovršine zemljišta. nuta rn ji po jas jame bio je obilj ežen crnim kullurnim sl jem , lw j i j e bio ispunj n ra zličitim na lazima, dok je rub jame ocrtavao jedan uži, žu "kasti pojas. Pošto se uz sj everne i južne dij elov',= ovog p oj asa nastavlj ao k ultu rni sloj, odlaz io da lje u d u binu i sadržavao zn at s l rij e osta tke o onih II j ami, sas vim je o Vit o da j pojas ok jame na o im str an'­ ma n aČ i nj e n od naboja ilo vač e. P rem a t m e. ne radi se samo o kop' nju jame, n ego i u cijeli mi č m ur đenju n j en ih r u b va sterilnim n ab oje m. To je ve~ o dređeni gra ' vin ' i p othvat. - N a ovom . gorn jem , r u b u jama je im ala dužinu

.TE D N O S V JEDO C A ' . -rVO O TAU R O B OLlJSK OM KULTU U

o

BO S N I

117

10

t!

fl.!

/

'

/

/

/

- ­ - "' --,,,--"""1 /

ul '

/

,

"

: r - --;-­ -

; I r - --l

I

"

/

/

,

,

/

~ - -- ~ - - - 1 - - .-.l

,

: j-~~//

/

/

/

/

',

/

.

."

/

/

/

/

/

/

/

/

/

/

/"

/ /

/

/

,

/

/

/

/

/

/

,,

/ /

/ /

/

/

I

/

/

/

/ /

I

N

I

/

I zr~da

SLika 1.

c rteža: S. K ud r a

ALOJZ

118

B~N A C

"« O

2 lJ ~ lIJ j...J ~.---------------------------------~

~

lLJ

!li « -:> II)

O::::4{

ION

0 4 IL patH

~ :::> ~

o·~--------------------------------Izn1.da c rteža :

Slika 2.

s.

Ku dr~ a

JEDNO SVJEDOL:ANSTVO O TAUROBOLIJ S KOM KULTU U BOSNI

11 9

izm eđu 6-6 ,5 m, a širinu između 3,5-4 m, od čega je žućkasti pojas zapremao širinu od 0,50 m (Sl. 2). Id ući dalje u dubinu, pojas od žućkastog naboja se proširuje, tako da prema unutrašnjosti jame tvori jednu zakošenu padinu. Paralelno s tim, su­ žavao s e unutarnji dio jame sa crnim kulturnim slojem. Na dubini od 1,70 m dužina u n utarnjeg di.jela jame je iznosila prosječno od 4,5-5 m, a širina se kretala izmedu 2,5-3 m . Najveći dio jame otkriven je u kv. IV i V, dok je II kv. I i II ostalo samo nešto preko jedan metar njene širine (uporedi izvještaj o iskopavanju u 1954. godini). Na dubini od 1,60 m otkriveno je u kv. IV, otprilike na sredini cjelokupne jame, jedno ognjište. To ognjište je imalo u osnovnim linijama trougaon oblik, sa zao blje nim vrhovima. Njegov rub je bio oivičen žućkastom ilovačom, dok j e os ta l i d io bio izgl'aden od kamenih obl utaka, vezanih izgorj elom ilovačom (vidi Sl. 3). Oko ognjišta je zatečeno mnogo gara, keramičkih komada i drugih nalaza. Ispod navedenog ognjišta je, među manjim brojem predmeta, nađen i jedan ri mski nov č i ć (Honorije, 395-400 g.), tako da je datiranje ognjišta pri­ lično dobro osigurano. Kako se prilikom iskopavanja u 1956. godini vidjelo da se na dubini od 1,80 m ne završava ova jama, produženo je dalj e iskopavanje i podaci ko ji sada slijede odnose se samo na kv. rv i V. a dubini od 2,2 0 m, otkrivena je - među ostalim nalazima - dosta dobro sačuvana posuda od peč e n e zemlje, sa zaobljenim trbuhom i visokom drškom. Daljim č i šćenjem unutarnjeg dijela jame ustanovljeno je da je ova posuda stajala na jednoj, horizontalno položenoj, volovskoj lubanji. Pored ove

KV,

rl - JAMA 1

OG WI5T!!

NA

Lf. GE.N O A~

mIIIIIIJJ N~~O"

mEm NA~O~

1,70m.

.....~C===~I.O..~'O=.==~"....~

Ž UTr:. STtRILNr:. OO II\AlAf:NA I

Z~MWf.

Z~MWI:./Zr."L"A IZc,o~rJU./

Izrada crteža: S . Kudra

SEka 3.

A L OJZ BENAC

120

\ \

I

\

V %

\\

\

~

\

il!

~

\­ <:'-.I

>

o

-{ ~

-{

-,

u t?I

~

~

"> ii

...o >­

2

lU ~ O N > Ni2 ~ O

:r

fl , 0 ~

-

-

-

- - - . :::====------------_ ._ - - - - - - - - -- - ------' V.ra da crteža : S . Kudra

Slika 4.

lubanje, n a d ubini od 2, 25 do 2,50 m, le žala je još jedna v olovska l ub anja i čita v niz drugih govedih kostiju. Između ovih kostiju s u bili Tas u ti [ragmen t i kasnoantičke ker am ič ke ro be i pon eki f l'a gmenat domaći h (valjda ilirskih ) pO SUGa . Sasvim je o čito d a su ove kosti p olagane s' od ređe n om svrh om , j u ' su ležale u n e kom rasp:H"edu, a na prvoj gla"j je stajala na veden a posuda (Sl. 'l) . l-crna g oto v o sumnje da je i opisano ogn jište v ezan o ;:a skupinu go vedih k o­ stiju, odnosno da je i zgr ađeno na zasutim kostim i na po ra vnatom i ' rcnu .

J l:;D. 'O SVJ EDOCA:-
o

T AUROBOJ.IJ SJ(' -:Il

U LT lJ U BOS IT

121

Ispod zone gov đih k ostiju n aša j ama se još nešto sužava i to su žavanjt: ide: do dubine od 3 m. a toj du bini d už.i na jame iznosi oko 3,5 m e tra, a širina u ovom dijel u se kretala od 2,5 0 do 2,80 m. Iz toga se može zakl j u čit i da je na ovo j d ubini u li: . I i II iz 1954. g odine ost alo v eom a malo od unutarnjeg ci i.jela Ja me. Gotovo va njena p ovršina otkopa na je u 1956. godini. Ispod zone sa g ,veđim kostima o tkopan je sloj k oji je obilovao k amenim oblucima i u takvom stanj u ispu nj avao čitav siratum od 2,50 do 3,00 m . Sa mo n a vrhu ovog stratu ma je zabilježeno nekoliko životinjskih kostij u , koj e odgo­ v araj u on ima u zoni govedih luba nja. U ostalim dij elovima st rat uma preovla­ đuj u kam eni obluci, obi -an zem lj a ni n a nos, i m eđ u k a menjem r az ličiti m e la n i i dn1g i nalazi ( idi profil na Sl. 5). Na dubini od 3 m j am a j e na uglovima zaobljen a, a onda je došlo po­ novno do manj g proširi vanja j ame. Poslije toga zidovi ielu p olp uno ok.omito u dubinu. T ak a je situ c ij ' sve do d ubine od 4 m, gdje se n alazi i stvarnD d no ove j ame. P rostor od d u bine 3 m do dubine 4 m je bio potp un o č etvrt asi. N j mu je n edo ta jao m ali dio u kv . I i II, ali po onome što je ot ko p ana u 1956. godini može se sa mnogo sig urnosti r e ći da veličina ov og p ros tora iznosi oko of >--: 4. m. Prema izvj esnim ostacima i rasporedu k amen a u z zidove ove donj prostorije, izgleda da je ona bila oblo žen a jednom kamenom oblogom; ba rem

KV, N"/~

- PROYll. ..JAMr..

1

-~ -~@

1 . KU1.TURNI Sl-OJ NAD " .....0.., 2.".Jf.LOMIČNO I:z.GORDol NA&OJ OD ČIt5T~ Z.UT~ l.I!MWL ~. OQ.N-J15Te ~.

SLOJ Q.ARA

5. ~A~OJ oo ŽUToze.1.eNE .GARO" .JAI'O INP'Il.TRIRANe. zeMWE eo 'tAMAN IC.U.1.TUIU.I, ~LOJ , U GO~~.JI~ "'le CM. IM). ~6TO IC:.OST \.JU OOL~

1.

M~6A ~M~WA

~AWJ Ob ŽUTO Zf.1.~tJL

8.ČloT ŽUTI ~T~RILIVI

Q.A~OM IW"ll.TR.lRAWI!

Z.~Mwt:.

'CLOJ/ZDRAVICA. I Izrada crteža: S.

SLl :a 5.

J.';': ud r~l

122

ALOJZ B E:NAC

~

(!)

-ct

=> "')

.ct

t:

~

"')

~

~ :> ~

I

lU

,~ "I ~ ..., lJ

lIJ

V

L

LJ N

2

w)

>

O

]

t=

j I u'acta c rteža , S, Ku ct ra

Slika 6,

u mZlm dijelovima, Dn o jame je bilo n eo b ič n o dobro poravnato, a oiovo čita ­ va sje ve rn a polovina podnice j po taracan a sitnim kamenim oblucima (v icii. Sl. 6) , Unu t rašn jost Le donje p ros torij e je is punj avala li ka m asa lomljenog .-am na i oblu taka, ko ja se p r em samo m d nu nešt o s m an jivala. O vaj kam en je p omiješa n sa zeml janim nanosom i n ekim n alazima, o kojima ć e još biti govora.

JEDNO SVJEDO CAN S T V

O T AUR O BOLlJS K O M K U LTU U BO SNI

123

P re ma tom e , dol je je bila četvrtasta prostu rija, koja je ozgo imala jednD više kružni otvor. Iznad ovog otvora e j ma ljevkas to proširuje i završa va obodom, ko ji opet p r elazi u č e tvrtas tu formu. Oko ove j ame ot k opan je hodnik, koji je obilazio čitav vanjski rub. Ta j h odnik - r ov ne slijed i jedna kom ši ri nom ivice jame, nego se na mj estima proširu je i tako tvori jed an kru žni obruč oko četvrtasto formiranog ruba jame. Najvel::l d ubina hod ni čl je u kv. I i II (gd je ide do dubi ne od 2,10 m), dok se u k v . IV i V nj egova dub 'na kreće od 1,40 do 1,60 m . Ovo je sve, naravno, ra ču na t o od površine tla koj e je z ate čeno prij c iskopavanja. Iz čitavog opisa se vidi da je ovaj objekat do živio teške destrukcije. Čini se, ipa . da je nj egova izgr a d n ja išla ovim redom: Prvo je skida n g ornji kul­ turni sloj. Na du bini od 0,40 ela 0,50 m se, na n ekim dijl'lovima ove p ovršine, n aišlo na ze m lju zdr a ieu. Tu p o č i nj e pravo formiranje naše jame. U zapadnom dij el u ona se ukopava u zeml ju zdravicu. do k je u istočn o m dij el u ležala do dubine od 1,40 m (odno sno l m od ruba ja me) u kulturnom sloju. Na ovim diJe­ l ovim je gornji dio jame formiran nab ijanj em ilovače, pa se na taj način izgradio njen - da tako k ažemo - amfi l oairalni oblik. Od dubine 1,40 m jama je na čitav oj po v ršini u elublj ivana u zemlju zdravicu, odnosno u č vrsto n abi j enu ilovaču. - Na n eš to dr uga čiji način je izgrađen hodnik oko jame. Taj hodnik je čitavom dužinom ukopan u ze mlju zdravicu, a ra zlika je samo u 1. -mc :'1.0 je na zapa dn j strani jame ukopan od 0,40 do 1,50/ 1,60 m, dok j2 n a supr otnoj strani i na odre d en im mj es tIm a to u kopa vanje išlo oel 1,40 do 2,0 0i 2,10 m. Zbog tog na zapadnoj -tr ani naš ho dnik izgleda d ubok, a na is t oč n o j strani nešto plići, iako je ovdje dj e lim ičn o do t je rivan izb a čenom ilo­ vačom.

a osnovu ovih podataka vidi se da je donja, četvrtasta, prostorija biln visoka svega l m, dok je gornji, amfiteall'alni (ili ljevkasti) dio bio visok oko 2,60 m. I još jedan važan d etalj. Pre ma z at e će n o j i već pomenutoj situ ciji u d on joj prostoriji, i.~gl "da da su 7.idovi ove prostorije bili obl ožen i kame nom. P oren malih di rek i nih dokaza , zato bi govo ril a i veća koli čin a k ame n a unut ar ove prosLorije (pretežno lom lj enog kamena). Pošto nije bilo nikakvih tragova žbuke, m oglo bi .' ~ zaista r adi li samo o oblag,mju zidova kamenom. S obzirom na to da se ispod po v ri:iine sa volovskim glo.vama zatekla takoder vel ika koli­ č i na ka m ena, d obiva se u tisak da su i k ose strane gorn jeg dij ela jame bHe oblož n e nekim kamen om . Nara vno, aV G je m an je sigurno, ali indicij e postoje. - Koli ko je pri svemu ovome upotre blja van a i drvena građa, teš k o je sigu rno r Ci, jer nisu nadeni n ik<.tkvi komadi ove vrs t , građ ev inskog ma ter ijala, ia ko željezn i nalazi na to oč ito ukazuju.

Nalazi N ovom mj estu su obu hv aćeni nalazi koji se u našoj jami javlj a ju ispod 0,40 m dubine, jer sm tra m da se tek od te dubine mogu smatrati sa ta vnim dijelom kul turnog sioj a u jami. Pošto je j ama da tira n a n ađ enim rim skim no·v'­ cem, n ema p otre be za b ilo kakvom k ompara ti vn om analizom ozbiJ:inijeg k arak­ tera. lm novcem s u daLir-a ni i nalazi, koji i ina če ne iz laze iz krug u ob i čaj e n e ka snoantičke ro Le . Među n a lazima d alel a preovlad uj u k er ami čk i fr agmenti i p redmeti izra đeni od željeza. ob 7. iro m n a to, m eđ u ilustracijama uz ovaj rad naći će svoje mjesto samo odr deni tipovi ovdje otkopanog materijala.

AL OJ Z

124

BE~A C

Prema dub ini kultu rnog sloj a n alazi idu ovim r edom : 0,40- 0,50 m - Pet fr agmena ta k era mike sivkaste i sivk stosmede b oje, koji prip a d a ju trb ušashm lon cima, sa izvijenim obodi.ma. Tr i .fr agm~nta II uk r ašena p a r al Inim horizon taln im kanclurama, do k su a dva izvedene udu·­ bljene ci k- cak, odn sn a valovite linij e. Prva 1ri j jeda n d d ruga dva Iragmen ta, p o f aktmi izm de .j p o raviIn o za v ršenim obadima , pripadaju kasno ~llltićk o j ke r a mi čko j r obi. Samo j ' da n f ragm en at sa valuvi t im uell bljenjcm ima nera u p ovršinu; napra l jen je od nedo v ljnu pr eč i šće ne zemlj e pa 1"'i na n -u ranoslavensk u k era m ič ku r obu. 0,50--0,60 m - Dno jedne p osude od peč ene zemlj e, rađe ne na kolu i tankih zidova te m a Li ' r oj Ii"agmen a ta posu de s a k osim k a n e lurama . O~ im ovih ke ra mičkLh ira !!men a la, u ovo m strat um u u na čiE'n a tni želj zna predmeta : v eća k u l:a, d i ušica sj ~ ki r e ili b ad ve i ;:;el jezni probojac. 0,60-0,70 m - Dno zelen k as te staklene pos ude, sa un utra uvu č e nim pupkom , tr i fragmen ta ka s n o a nt i čk e keramick r obe (p r vi je pripadao tamnom trb ušastom lon cu, sa izvijen im obodo m i g ustim hori zon t alnim kanelur ala tk<~ , n eodr ed ne nam jene . P ored toga, zabilježen j i mali prsten od bronl-an og lima . ],07- ],20 Dl - Tri kel'am i č l cl. k mada: f ragmen - t r a vnog poklopca, izra­ J enog II te hn 'ci terra siglUata, gornj i dlO široke p osude . tamne povrii,ine. izv.i­ jen og oboda, sa sitnim i veoma gustim kanelur am a po p ovršini, te polovin a k onič n e , g r ubl je r a đene pus ude, tamn osmeđe boje, sa j dnom tra kastom dr';kom ( d om<1 ća ru ba). z ovu ](el'am iku dolazi p t želje znih pr dme ta ' dva l Jj uč a , jedno s vrdla, jedna mala k uka i fi no obw( lošilo. 1,20-1,35 m - T ri k e ram ičk a fragme nta: dv a kom ada širih kas no an­ tičkih sudo va , sa izvij enim obodom , tamne površine, p n :krivenim guslim k a ­ n elli 'am a, i ko mad p lić e posucl , do mCIce proizvodnj e, smeđa PO VI"ŠlI1E' i sa n što uvije nim g ornjim di j lom . Sak u pl je no je pet želj eznih p redmeta: Jeda n do b r o sa č u van 'I juč , o št ećen nož, kli n a c sa za rav njenom glavom, v eća igla sa zaoblj enom glavom i fragm cna t j d n e druge igle. ] ,35--1,50 Dl - T r i fragmenb keram i]"e: manj i dio n eke velik posud e, sa zelenom glazu rom na vanj skOj i unu t arnj oj s trani, go r nj i dio domal:c posu de, k o ni čnog oblika i ta mno sive površine, te j edn a ti pič n a praistorijska d rška , p ro­ šin :na sa donj e stran e. Od pe t :l.eljel.nih pre dmeta su : el va ve' a klina,d vlje fr ag­ m entirane i gle i d io žel jeznog oko v (vJerovatno od v r ata ). 1,50-1,57 Dl Uri kera mička frag menta: jedan pripada plttl-o j zdjel i lt t hnici ter 'a sigilh ta, d v a tam no ra cIenim posudam sa gustim ka n h Irama ,

e

J E DN O SVJE D O C.-\ NSTV O O T AUP. OBOL.l.fSJ{ OM KU TU U

BOSNI

125

a j dan m a li fra m e nal pripada ruko m ra đ e no j posudi, u pr a .istor ij skoj tehnic: i ob ·ade. Medu željeznim predmetima se nalaze : j edna velika kuka , jed an k inac: sa [(onično m glavom, dio noža, masi ni držač baglame i d va vrdl . 1,;;7-1, 73 m - Jedan fe tvrtasti ka m eni br u ', cliu (JJ · j ića od staklene boef' i dva frag menta keramik· (jedan od uo b ič a j e ne tam ne p osude, sa j .~v ij enim obodom i gustim kanelurama, a dru i od trbuha posude sa širokim kanelu­ r am a) . Žel jezne n alaze sačinjavaju : m asivnija karika, okov od želj e;mog lima i m asivan prob oj a c. 1,73--1 ,80 m - D V
126

ALO J Z BENAC

Uzevši u c.i elini, među želj eznim p redmetima preo ria d uju nože vi (12 kom ada), klj uče vi (6 ko mada ), igle (7 kom a da). klinci (7 komada) , kuke (6 ko­ mad) i prob jci (5 ko mada). 2 elj ezni objekti počinju da se Ja lj aju u većem bro ju t ek od 0,90 m dubin , a n a jviše ih ima na dubini od 2,00 do 2,25 m . Zna­ čajno je j oš napomenuti a se klj uč vi poj avljuju od dubi n 1,07 m, a da n oževi p o činju od d ubine 1,2 m. Još je i n te resa n tnij e da se od 12 noževa n a!;lo na dubin i 2, 00-2,25 m n j iho i h 7 komada. To očito ukazuje na n jihov usku vezu sa zon om v lo vskih luban ja, izn ad koji h su neposredno ležali.

Razmatranja o namje ni objekta P r i razm a tr a njima koj a s · odn ose na n mjenu ovog ob je kta ire ba uze ti u obzir sl j e de ć e čin j e nIc e : a) Jam a iz rimskog doba na Ze o ri ma je, u suštini, ostala iza r ušenja, odnosno pune destrukcije, posebnog arhitekt onskog obj ekt a, koj i je na ovom mj estu bio i z g ra đen u kasnom a n ti č k om d b u . je -

b) Osnovni dio obj ekta sačinj aval a j e donja, č e tv rt a sta , prostorija, koja van svak sum n je - izg rad n a k ao podzemna pros torij a.

c) P o svem u izgl da da jc ova pros to r ija bila obložena k. menom, bez pri m jen m nlt ra, a n ije bez osnov a ru p re tpostavka da je i lje vkasLi ornji J io j a m e bi o b ložen kamenom. d) Iznad ot vora p r ost. r ije, u lje\ l sto m dijelu jame, nadeni su ostaci go vedi h kostiju. b7. irom na dvij e l Ibanje i na položeni lonac P " >ko j 0dne lub anj e, oč i to je d a se ovdj e rad i o ostacima ži.votinjskih žr tava, koj e! su zakla ll e na ovo m m jestu. O vo žrt vova nj e i p ol aga n je osta taka izvršeno je poslije "a tr­ pavanj a donj e p rosto r ij e . e) I znad h tv nog horizon ta je napravljeno ognjište, za ko je sc mo ra pretpostaviti da je staj alo u usko j vezi . h orizont om go v eđ ih :Grtava. f) Medu nalazima iz ovog objekta is t i ču e II prvom redu dosta br jni žeI j zni nože vi, željezn i k lj u če l, klinci i k uke. Pored toga t r ba spomenuti di j lov e okov od vrata, r azno tesa rsko oruđe, žel jezn e dijelove svijećnjak a i dio ž j zne ta ve s d rškom . z im a juć i u obzir ove osnov ne elt: mcnte, treba odmah p o d vuč i a ne postoj e n ika kve in dicije da se ova j objekat upotrebljava o u neke prak ti č IlC' svrhe. Na poj d inim d ubina a su i u 1956. godi n i nađe ni manj i komadi željezne troske, n o, po svemu izgleda da su oni m ogli im ti istu ulogu kao zateče no ka menje. Mogli su slu i.i t i za ob j gan j e ilovaste p ovršin . Nema go ora II tome da bi ov a jama služ'ila ka o tali onička p e ', jer nem a ni zgore tine ni taloga k oji bi mog ..lO na to upu ci a t i. a đ eno "amcnj e nij t ak der p okaziva lu bilo kakve znakove izlaganja vatri. Teško da postoj i neka druga p raktična namjena k ojoj bi m ogao da p s li ži ovak a v objekat.

Za bliže o drećl i v an j e namjen e obj ekta služe na prvom m jestu nalazi u htv nom h or izon tu . Dv ije gov e đ e , lij p o položene lu ba nje i ostale go ede kos i ne mog u niš ta drugo biti nego ostaci žr Lv ova nih goveda. Prema tome, sasvim je evidentno da sc ovdj e radilo o tzv. taurobol ij skom kult u i da ć e trebati vodtti računa o centrima. toga ku lt a u dolini rijeke Sane. Ka ko J" ova.l taurobo­ lij ski obred izveden izn a d donj e , p odzem n e prostor ije, n e bi bil o m jesta sum n ji da jc i don ja pt osturi j a bUa i zgrađena z p otrebe istog k Ltlta. Samo iznad prosturi j e k oj a je, u n E;k u ruk u, bij a posv će n a ovakvom kultu m ogao je, ka­ snij e, d o ć'i j 'd pl'i mj ti vniji obli j:; tov j t nog žrtvova nja. Ognj L
JEDNO SVJEDOC:A,

'fVO

O TAUROBOLIJ S KOM I{ ULTU

U

BOSNI

127

n im ostac ima je samim svojim položajem bilo » posveć e no « , odnosno određ e-n o za dalje k ultne radnje u vez i sa taurobolijskim obredima. Pošto je u Bosni, kao i u susjednim oblastima, bio prilično razv ijen kult boga Mitl'e i nekih dru gih orijen talnih boža nstava 4 , a ostaci mitrai sLičk ih kult, ni grade vina to n a jbolje p o tvrđ uju, n ag objek at na Zecovi ma ne bi m ogao da p redstavlja ništa iz n enađ ujuć e. Naprotiv, on se uklapa u p o st o j eć i m ozail, k u ltnih, odnosno r elig ioznih g radev ina toga vremena. U ovom s lu ča ju treba, medu tim, voditi r aču n a o nek im pojedmo5tima. Oblik mi trej a u Bosni i Hercegovini je rela tivno dobro poznat. O tome poglavi to svjedo če nal azi u K on jicu i Jajcu . Prvi je bio na otvorenom pro stor u, sa p odijumom od na lJij enug k amena", a dru gi pred k amenom liticom, na kojoj je bio izraden relj ef oga Mitre 6 Iako je p odnica mit reja u Jaj cu ležala 2,80 tn ispu d današnjeg n ivoa, ipak S t' č ini da nije b ila mn ogo ukopana u z 'mIju , j er se r adilo o kasnijem na nosu i zatrpavanju. Podnica j ajačkog mitreja je bi a od n abijen e zemlje i p i jeska . Za Izgled ovakvih građevina su naroči to k ara k tc­ r ist ii:ni ha jdinsk i mitre ji k od Ptuja', gdje se sasvim jasno mogla izvr šiti rek on­ strukcija pojedinih objekata. Radi se j:Jretežno o dugul jastim manjim gracle ­ v inama, sa odred enim unu tarn jim rasporedom, kultnom slikom i drugim ka­ r a kteri tičnim d e taljima. P rema ovim po da cima izlazi da kultni obj ekat na Zecovima nema odlike standar d nih mitrej a i ela se ne može proglasiti još jednim primjerkom u n izu t akvih mitreja. Pa ipak sc , ('-ini mi se, radi o istom, odnosno srodnom kultno ri1 kru gu. - F. Cumont je ocij enio kao pogreš no m išlj enje da je taurob olija pri­ pa dal a mit raistič ki m obr edima. Po njegovom shvatanju, takve žr i ve su pri­ mj enjivane u ku ltu bogin je m aj k e (Magna Mater), a v ezane su sa mitr ai s ti čkim kultom samo njiho vim za jc' . č k im por ijeklom 8 , Cumonl, dalje, konsta tuje da je buginja zemlje (odnosno Magna NIater) činila sa stavni dio staroir ansk og pa n t eona i da se nj en kult oda tle širio p rema Zapadu. Mitraički kl e r je , po nj egovim riječima, preuzeo pod svoje okrilje ovaj k ult od azij skih maga H T još jed na njegova konstatacija je u ovom slučaj u od važnosti. O b ičaj da kr v zaklane životinje n a otv orenom prostoru teče u jednu jamu (b urobolija j e, ina če , v eza na za idej u purifikacij e i besmrtnosti) poznat je u Aziji od veom a sta rih vremena. Za v ri j eme Antonina ovaj običaj je prešao u hramove l\IIa gnae Matris lO Bez obzira na to što su mitreji bili često vezani i za kult Velike bo g in,i ~ , ob jeka t na Zeco vima n e ć e spadati u r ed ovakvih kom bin ovanih svetilišta. Ni­ k aka v detalj ne opravdava pomisao da j e: u njemu bila smještena neka Mitrina slik a ili nešto slično, što . e obično sreće u mitre-jima. Naš obj ekat na Zecov,jma je, tako izgleda, bio namij en jen jednom izvornijem taurobo,Jijsk.om kultu; vje­ ro vatn kult.u boginj e majke. Ovakav kult na j )olje će osvjeLljavaii i oblik kultnog objekta na Zeco­ vima. Donja prostorija je veoma niska, pa ni je mogla služiti za uobič aj en e obre de kojima su prisust vovali vjernici. Osim toga , ona je i malena za takvu namjenu. Ona je upravo mogla da služi za salijevanje krvi ubijene životinje i , Vidi o tome : V. P a š k val i n, Kultovi u antličko doba na području Bosne Hel't:egovine, GZM 1963. K. P a t s c h, Mithreum u Konjicu, GZM 1897. 6 D. S e r g e j e v s k i, Das Mithraum von Jajce, GZM 1937. 7 M. A b r a m i Ć, Poetovio, Ptuj 1925. 8 F. e u m o n t, Mirhras, u W. H. R o s e h er, Ausfiihrhches Lexikon des griechischen und r(imischen Mythologie, II Bd., 3064. D Herodot, I, 131; Strabo, XV, 3,13. 10 F. e u m o n t, Textes et monumen ts figures relatJifs aux my s t ć rc-s de Niithra, Tom I , Bruxelles 1899, 334.

i

j

A LOJ Z BEN A C

128

n a čin bi nep usredno predavala zemlj i nami jenj enu žrt vu . Teško Je re ć i je sl užio dio potaracanog pod a ; da li Je to bi o cen tralni dio za primanje hlvene krVI ili j e im a o n eku sasvim drug u ulogu, reć i će neka druga otk ri ć a ove vrste . Svakako je ct interesa što su živo lin] ske kosU n a dene u gornJCcm d ijelu na šeg objekta. To samo po seb i upućuJe na zak l ju č ak da se tl ovom dijelu gl adevin ' vl'šilo žrtvovanje u p eriod u kada je čet vr ta sta prostorija V'ć bUa zatrpana . To je jasan p odalak da j c kuHn a g rađe vi n a i mala dvije faze upo­ trebe. Po svem u. mace, izgle d a da je gOl uj i di o ob jekta bio otvoren. Ll 1.0 bi odgovaralo ten denc Iji k ulta da sc žrtvovanje vrši pod otvorenim nebom . U vezi sa nvakvom (don E'kl vj et ova lnom) rekon strukclpm kultnog ob­ jekta n a Ze cov ima, bil o bi p otrebno po dvuć i još n e ke de talj e> sa t erena. - U go rnj em di jelu obj ekt a ' sakupl jeno prilično m nog /. lj(>znih kli­ nova, klina ca. d ij elova ba g la ma, ku ka l s li č n o. S ve t o upuću j e na zaključ k Ja je nn n ašem objektu bilo i dostl< dr veni h di jel ova, k oji su pri likom destrukcije :;kin ut i i d r vo možda upo treb lje no za druge svr he. Ostali su samo komadl žel:i zn og ok va . P r i. to m n ar o čito treba p m išljati na drvene d ii love ko ji su od va jal i gornji od d on jeg di je la ubjekta . Da li se, m ožda , radilo II nekom pu d iju u d nu gorn j eg dij ela, n a kome se v ršilo žr tv ovanj e govedjh žrtava , ili o n ekim drugim gra ctevinsk im det al jima, t ",ško j e reći na osnovu zateč.ene do­ kumen bcij e. -com a je zaniml jivo d a su sc že ljezni noževi (koj i su takode 7.ast u­ plj en i u znatnom broju) n ašli samo u gornj!e m dij elu obj ek ta. I to bi upućiv al o n a za klj u Va k da j e Sa mo žrtvovan j e V!'ŠetHl u gornjem dijel u objekla. - Naclen i dio sv ij ećn j a k a u gornjem di jelu objekta mogao bl ukazivati na kultni obred u n oćn i m satim a. Ukoliko je, pak, d onj a prostorija :-;] u žila i s kl j u či v o za priman je žrtvene krv i, unda ona nijt' morala imati neki ulaz nego samu gorn j i olvor. Tnk va p r ostorija b i u to m slu ča ju bila u slajnom mlaku i nj eno osv jellJavan je (kada Je to zaMije ala p otreba ) m ogl o ~C izvesli a mo u mj etn im sv jetlom. Na žalost, u d on joj prostoriji n isu na đe n i ostaci nekih svij ećnj aka . ovakvo j n<.tmJen i obj kia n alazi svoje mj es to i hodlllk oko gornjeg di jel a jame. To bi, zapravo, b ila j edina mogu ćnos t za vj ernike da PI iSllstv uju k ultnom obre d u, odnosno prinošen ju ž ivotinj skih žrt ava. P oneki deL
ta j

č emu

lbl d ., 68.

J e m o š " L

l j

e

II

i k,

Himski ostaci na grad ini Zecovi, GZM 1956, T. I, 3.

JEDNO SVJEDOCANSTVO O TAUROBOLIJSKOM KULTU U BOSNI

129

Na osnovu svih ovih razmatranja može se reći da velika jama na Zeco­ vima predstavlja, po svoj prilici, posljednje ostatke jednog kultnog objekta u ko jem se vršilo prinošenje životinjskih žrtava boginji zemlje, odnosno Ve­ lik oj boginji, Velikoj majci - praroditeljki (Magna Mater). Građevina je bila relativno malena i - kako izgleda - veoma jednostavno izgrađena. Sastojala se od donje prostorije, gornjeg žrtvenog dijela i vanjskog hodnika. Iz nalaze. se ne može naslutiti da je ovdje bila smještena kultna slika ili neki kameni žrtvenici, što je, inače, uobičajeno u mitrejskim kultnim mjestima. Pa ipak, neki d et alji ukazuju na srodnost sa mitraističkim kultom. Ovaj kultni objekat nema odgovarajućih paralela na ovom području . .Jedna duboka jama iz rimskog doba otkopana je i na praistorijskoj gradini Pod kod Bugojna1J. Po svojoj veličini i smještaju na gradini Pod, ona podsjeća donekle na ovu sa Zecova, ali nemam nikakvih elemenata za njihovo među­ sobno veziva nje. Ukoliko se ovakvi objekti pronađu na većem broju lokaliteta, tada će se tek moći govoriti o jače raširenom kultu, o kojem je ovdje bilo rijeČi. Ovako, ostaje samo nagovještaj da je on bio raširen u dolini Sane. Rimski novac nađen u okviru jame na Zecovima daje prilično siguran oslonac za njeno datiranje. U donjoj prostoriji je nađen jedan novac koji pripada Konstanciju (335-361 g.). Isti takav novac nađen je u vanjskom h();ooiku. Ispod ognjišta, u gornjem dijelu abjekJta, oUk.rti.ven je, opert:, novac koji pripada Honoriju (395-400 g.)14. Novac u donjoj prostoriji je dospio ovamo prilikom njenog zatrpavanja. Iako nemamo mlađih novaca (oni barem nisu mogli biti identifikovani među ostalim, loše sačuvanim, primjercima), ipak je objekat morao biti izgrađen barem na početku vladavine Konstancija, a to znači u prvoj polovini IV v ijeka. Njegov kraj je dosta dobro određen nalazom Honorije va novca. Pošto se nalazi ispod ognjišta, koje će predstavljati samo za vršnu fazu u aktivnosti jednog kultnog objekta, možemo sa velikom vjero­ va tnoš ć u pretpostaviti da je kraj IV vijeka značio i vrijeme u kojem je došlo do destrukcije ovog objekta. Ako je pobjeda Teodozija 394. godine značila definitivnu pobjedu kršćanstva i kraj tzv. paganskih kultova, onda je to vri­ jeme prirodne smrti kultnog objekta na Zecovima. Četvrti vijek je svakako doba vj erskog sinkretizma i zato bi pojava i kulta i objekta na Zecovima bila u ovom vremenu sasvim normalno smještena 15 . Orijentalni kulto vi na području sjeverozapadnog Balkana su prilično poznati u rimsko doba 1r . Ove kultove su širili mahom pripadnici pojedinih garnizona, pripadnici administrativnih službi, vojnih intendantura i ro bovska radna snaga. Na Z ecov:ima je, &udeći po ostacima utv:rd.nQg sistema, bila jedna manja rimska p osada. U njenom okviru su se nalazili i pripadnici orijentalnih kultova, koji li m ogl i da izrade ovaj jedinstveni kultni objekat. - Poslije definitivne pobjed kršćanstva, objekat je, vjerovatno, definitivno destruiran i opljačkan, a nedaleko od njega je izgrađena kršćanska bogomolja. Ove podatke sam doznao zahvaljujući uSlffienDm saopštenju B. e o v i ć a. ,.. l'< ovac je odredIO G. K r a l j e v 1 Ć, kustos Zemaljskog muzeja u Sarajevu. 15 apominjem ovdje da je šest kamenih ara iz Ljub1je i dvije takve are iz Bni.ševa posvećeno Terrae Maltri. Ovi rudarski centri su locirani veoma bliz.u Zeco·va i zato ne bi bio bez osnova zaključak da je posto~ala neka čvršća veza izmedu razvi­ jenog kulta Terrae Matri u Ljubiji i BI1i.ševu i našeg objekta na ZecovIma. NatpiSi iz navedenih mjesta potiču, doduše, -iz III vijeka n . e., ali to još vaše utvrđuje po­ stavku o razvijenom i dugotrajnom kultu boginje zemlje na ovom pouwčj'l.l . - Sa istog područja (iz Majdaništa u dolini Ja.pre) potiče i jedna ara posvećena Jupitru DO·l1heIllU. Predstava ovog Dol.ihena je takođe .povezana sa precLstavom bika i za to se i :ovdje neka veza nameće sama .po ·seb"i. Ara iz Majdaništa je vjerovatno postav­ ljena sredinom III vijeka. 16 V,i di nap. 4. 13

9 -

Glasnik Zema:Lj&kog muzeja BiH -

Arhe.ologija

130

ALOJZ BENAC

Dodajem samo usput da je na volovskoj glav i stajala jedna dosta pri­ mitivno rađena posuda, za ko ju bi se mogao upotrijebi ti uobi č ajeni naziv »pra­ istorijski keramički tip «. Ova posud a bi svjedočila da se u n eposrednom kultu služilo i domaćom keramičkom robom. Možda je mnogo v ažnij e naše upozna­ vanje sa jednim domaćim keramič k i m tipom u vrijeme kas u antike. To je trbušast lonac, sa manjim otvorom, napolje izvijenim obodom i jedn om ve likom trakastom drskom. I većina ostalih f rag menata ovakve k eram i č ke robe II jami pripada ovom tipu lonca. Domaći Iliri su, prema tome, od r žav ali u ka snoj antici svoju k era mićku proizvodnju, samo su forme posud a prilagodili uk usu i potrebama kasne antike.

D:ese A rbe iL wird in d eu.tsch er Spr ache in den W Jsse.! lschattll che :\1 ' 1A~lunge n d es b o,;.ni sch­ h el-zeg<>v.!1l1 c h e n L a!1desrn us e um s ln Sa·r aj vo, Band Il , H eit A - Archao logie , vel'oilentlicht w e.r de n .

TABLA I

1

2

9'

TABLA II

16

Crtež,,: N . B eze

TABLA III

7

6

4 8

10

! .-------------------------- ~ C"teži: N. B eze

-

RIMSKO T

RES

topografiji rimske

II šIrem polazilo

der Bal kanha lbin;;eh, 1914;

str.

BiH

(Naše stanine

i s t i,

138

IVO

OJANOVSK I

Nespor a zum oko 11 gorj ela, n a j veće g rimskog ar hitekt onskog objekta Bosni i Hercegovini, nastao je, dak le, u pra vo stog a što nije - sa izuzet kom E. An t hesa:l - bio pra ilno i d uv ljno uoče n i naglašen d o ID i II a fi t n i po­ lo ža j Mogorjela na p r ilaznim putovima prema N aroni, koja je - kau b ogati lučki empor ij u burno doba ger manskih up ada iz barba r ik u ma, mogla po­ stati v rlo p ivlačan cilj plj a čk e . D a se uo č i taj up.r a vo ključni položaj _I{ go-­ r jela u širem obrambenom si temu arone dovoljno je baciti p ogled na g eo­ g raf k u kartu do n je Neretve (sl. 4). Jedi ni otvoreni pril az Naron i (danas Vid kod M ikovića), koja je i n a č e bila o dlič no zaštićena 1.o.kovi.m Nere-INC i Tre­ b ižata, bio j> upravo k od Čapl ji ne . To j e u zani p r olaz izmedu Nerelv!' i Tre­ biža ta kraj Stru
l. Osnovni p r avci rimski h komu llikacija u donjoj Ne retvi.

T abula Peulinger iana na rimsk oj cesti N a I'ona XXl I Ad Turres XliI Di lunto XIV Pardua XVI Ad Zizio (VUI Leu in io), i dalj e za Anderbu ( ik ~ić:) i Skodru (S kada r) , "aa prvu m edus lanic u i Ze Narone navodi A d T li r r e s, u dalj en u od Na rone XXII milia pa s uum, do k je ud lj e nost i zmeđu Ad T u rres i .s li jedeće sta njce D i l u n t o ozn ačena sa dalj ih X III mp.~ Prema to me bi po Tabuli zbi rna udaljenost N arona - D iluntum iznosil a puni XXXV rim­ :; kih m ilj a ili n eš to oko 52 km (sl. 1). Po Itillerarium Antonini na ces ti: Narona XX V Dallnnto XL Leusinio ­ udal jen ost l a ro na - D allun lo (Dilu n tum) iznosi sveg XXV mp , dakl\:! punih d eset rimskih milj manj e, ili nešto oko 37 k m.5 Isti p ravac n avodi i R avenal (iz V111 sl.): Herum civitas Lis um, Scodris, Butua, Deca del'on, Bicinion, E pitau ron, Assidium, B l'etorum, Turres, Nanona," do k se na drugom m jestu p e r l i t u s ill a l s d a je d r u kčiji poredak gra·­ do a : Burzumi, Aleta, Saiunlum, Bn tna, Decade ron, B u ccinium, Rucinium, Epi­ d auru m ,id est Ragusiwll, As amon, Zidiou, Pa.l'dua id est S tamnes, Turres, N a t ­ rona.' I Guido, ko ji p i ' e II X I st., takoder n a osnovu sta r ij ih i;(Vora kao i Ra­ vena t, sta nicu Ad T ur-res n avodi odmah iz Naro ne. 8 'J E. A n l h e s - W. U n ve r z a g l, D as K astel! A lt.ei, B:moer .Jahrbileher, 12.2 (B e nn 19 12), str . 152 . Cf. W S e h m i d, V. Beriehl d er RGK , str. II i d, l K. 1­ t; w o b o d a, Ru mis L:he un d ro m an Lch e 1-'ali:l.stc (1919) , S. 94 ; 15~ . I. takoder F . B u l i ć - Lj . K a r a m a n, Palača cara D ioklecij an a u Splitu, Zagreb 1927. slr. 126. 4. Castori R omanorum cos mographi tabula qu ae d icitur eu :ngeriana, reco ­ g novil C. Miller , R a vensb urg 1888, Segmentum VI. Cf. C. Mi I I e r. Hinerana Ro ­ m an.1 (1916), sl. 468. :; IL n. A nL. p. 338 : Po nte T iJur i 16 T r on o 12 Bi1ub io 13 Au fus ti anas 18 Naro na 25 Dall un to 25 Leusinio 40 A ndar ba 29 Sallunto . Cf. C. M i II e r, I Line rar ia Ro ­ man a , S tu ttga r t UH 6, p . LXIII (a S< lo nis Dyn-ach ium). 6 M. P i II d e r G. P a r t h e J , Ravennatis Anonymi Cosm graphia et G u i d':)l1i.s geog!·aphic,., Be! olmi 1860, 5, H , p. 379. S ch n elzovo izdnnj Ravenata iz 1940. g. n isa m im ao pri ruci. Ibidem, 4, 16, p. 208.

~ Ibidem , c. 114, p. 541.

MOGOR.TELO -

R LMSK O T l: R H E S

139

Z naše p itan je značajno je da p u tnu stanicu Ad Tunes (kod Ravenata Turrcs) svi itinerari, osim Ilin. Ant, ko ji j i n spominj e, navode odmah iza Narone, dol sc iz Tabule vidi i to da je A d Tun-es me listanica i z m eđu Ta ­ rone i Diluntum a, koji. j e po !tin. Ant. udaljen od Nar-on XV mp, dok po Tabuli t a d ista n ca - ka o što smo vid jeli - izn osi XXXV m p. dakle deset mllja više . Z nača jn o j e da se k od Raven ata Dilun tu m u opć e i n e spominje .') Postavlja se , dakl e, p itanje k ako obj asni tI ra7. iik u od deset p u nih milj a n a jednom sr azm jerno kratk om odsj ek u puta izmedu Narone i Diluntuma. Had.! li se o g r ešci p repisi vača T abule ili su možda Ll pita nju dvij e različite trase? D a se ovo pi lanj e pravIlno r iješi, p otrebno j e n a jpr ije uo č il i o s n o v n e pravce u s is temu r imsklh cesta u d OLI jaj Neretvi , t j. on e koji se ulda p a ju u magistralni pravac Sa lona - SI od ra, i odvoji li ih od pr i kl jučnj h j lok alnih komunikacija. Ovaj posa pretpostavlja u prvom t·ed u s Ludiozna ispitivanja ri mskih cesta na t eren u. Mommsen je, da bi uskladio po datke dnju it iner al'a . pre d ložio isp r a vk u Tabule i d is ta ncu N Ill' ona XXII Ad Turres re tituirao u XI m p (umj esto XXII m p), ll! i time u dal jenost od Narone do Dil untuma sveo n a XXV milja, k a k o je iradirana na mnogo p Ollzdan.ijem Itin. Ant. Po Mommsenovu mišlJenju, radi se () korup teli koj a se u teksLTabule uv u k la p r episi anjem. Ovom bi tu ma č n ju išlo li prilog to što se od ILin er ar a s ač u v al o više p rimjeraka , k j i se na ovom m Jestu slažu II broju milja , dok je Ta bula s č u va na kao u n ikat. Momm.senova r estitucija bila jc gotovo općenito p rih aten a . Međuti m , i pored to ga što Mom.msenovo r ješenje izgl e da l og i čno i plau­ zibilno, OIlO ipak ni je prih vatlj iVO, jer ne vodi d ovol jno r aču n a o udaljenosti na t erenu i o arheoloskim ostacima an tički h (;csta i naselja . S Lo j e n jvažnije, on se ne slaže sa stv arnim odnosim a na terenu, jer ni li jednom pra vcu, u udaljenosti od XII mp (18 km ) od arone, pulu 'l" ugu od 180°, n ne postaje a heološki osLac i k oti bi se mogli do vesti u v zu sa sta­ nicom Ad Tun-es, koju, s obzi r om n a n jen n aziv, t r e b a svaka ko t r :lžiti n egdj e u blizini ne kog n aselja ko je je svoje imc dobilo po kulam a (Ra v natov Turres!), T agovi takvih objekata mora li. b i se s ač u v ati i do n ših dana. Da se u ovom sluča ju n e r ad i o grešci Tabule, i pored nj enih očitih lapsusa, n ego d a su de facto u pti.tanju dvi.je razlii!iLe trase ces te Nar ona -­ Dilun lo (Dallun to), pokazali su i n eki drug i istraživači (n p r . Mayer, P aš ali ć ) . 11 l.VI 'đu tim, i oni su upal i u gre~ku kad su ceslu Naron a - Dilunt um tralili i sl oč9 Ravenato va trasa, dakle, nij e išla n a D llun l.um. R a ve nart ob :ljeiava dva prav­ ca, i lo; Assidium (Ad Zizio? ), Bretorum ( !) , Turres, Narrona (5, 14. p . 379), odnosn o per litus maris: Zid10n (A d Zi?t"'! J, Pardua, ld est Stamnes, Turres. Narrona (4. 16, p . 208). Prema om e se Ravena lov pra v ac ceste ne po·kla p;l 5<1 (·a"{llrw kuj\,; d a j u Ta j. Peut. i I tin . An t. Rad J se, u ~tval"L o trećem, n eš to kr a ćem pravcu, koji n ij e išao na D ilu ntum. Med u tim, Mayero v zakl j učak (V jemik dalm, vol. 51 (1940), s'tr . 14 1) da je Pa rdua isto "lo "i S lon (Ravenato v Pardna id est Stamnes) n e može se pl'ihvatili, je" gle da n o to p ; čki , nlje isLo ni »Epidaurmn, id e t Ragusium. Na vedenim ekvac: i.iam~ .tn ače ni su u stvari samo p 'ik l j učni pra vl1i (v eze). Ra v ena lov p :data k tr ba hv a ti l"l .J 1 -lu d.! jE' pul lZ p" ·d\le ( G~·ada c kraj Ljubinj a '!) s kretaQ više p rema jug u (jer je bio kr ać i), i vjerojatno preko Pop ov a polj a (Breto rum = Kotezi ill Ra vno Ih Trebimlja? ) išao na Turres ·i Naronu. I z P-ardue ba jedan v:c:nalni (pri 'Ij u čni ) put v di i u Slamnes (SI n?). - U novi je se. V 1'1 j eme smatra (J . S c h 11 e t z, Unt er su­ chu ng en . .. IVIUnthen 1942, p . 7 J 77) da j Anonymus iz R - vene živio u 8. ".t. č im e se ill gu najb olje obj· miti i anakro nizmi Ragusium i Stamnes (Sten ?). 10 CIL I II, t r . 290 . II Pregled s,"ih r anijih pretpos ta vki vid i kod E. P 'a š a l i ć a, A. ti čk a n ase!j;:\ i komun ikacije u B iH, str. 62 do 6ol; i s l l, Rom'5 he Stras:;cn in Bos n' en und H
Dubrovnik 1966, str. 50 do 54 P riloga.

IVO BOJANOVSKI

140

no od Narone (Vid), u POPOVU polju , ili uz morsku obalu, u pravcu Ep idaurusa, iako za to nije bilo nikakva arheološkog opravdanja. Rješenje ovog pitanja je, međutim , sasvim jednostavno i u skladu sa odnosima i nala zima na terenu: cesta koju navodi Tabula išla je jedn im dije­ lom, tj . u svom prvom segmentu (dio puta Narona - A d Turres), cestom Na­ rona - Biges te, u stvari vraćala se prema Bigesti, dok je cesta k oj u bilježi Itim'rarium Antonini išla kraćim pravcem u z Neretvu, i to preko Cr ni ć a, Go­ rice i Mogorj ela do Tasovčića, tj. do današnje Capljine. Obje ove e s le isp itao je deta ljno P atsch, obje su sasvim s igurne i potvrđene miljokaz im a. t 2 O bje se - kao što ćemo vidjeti - i dužinom potpun o uklapaju u podatke itinerara. (sl. 2). !:Sto se, dakle, tiče ceste koja je fiksirana na Tab. Peu t, ona se najprije vraćala prema Bigesti (Ljubuški), trasom ceste Bigeste a rona, ali n e do Humea, gdje se obi č no lokalizira Biges te, nego samo do Vitaljine, 4 k m niz­ vodno od Humea, gdje je Patsch pronašao ostatke drugog ri ms ko g k a menog mosta preko Trebižata. 11 Od Vitaljine je cesta izbijala na Gornj e Stu dence, gdje je izlazila na glavni pravac Salona - Scodra , koji se ugla vnom p oklapa sa pravcem moderne ces te Ljubuški-Capljina. Upravo ovoj cesti p r ip ada kaldnna (rimske) ceste, široka 4 m, koju je Patsc:h otkrio kod katoličk og grobl ja na Muši (L:apljina ),14 a koja je označena na sl. 4. Prema tome, putnik ko ji je iz Salone putovao za Anderbu, Skodru i dalje nije morao da s vra ća u N ronu (što bi značilo skretanje od osnovnog pravca), nego je iz Bigeste n as tavljao ravno niz Trebižat prema ČaplJini i Stocu, tj. magistralom Salo na - A n derba - Scodra - Dyrrachium (sl. 3). Narona je, dakle, kao i E pidaurus (cl:! sta Epi­ tauro - A sam o -- Ad Zizio), sa os novnim p.ra vcem bila povezana p rikl jučnim putem. to To je poznati »s e k u l a n « narodne predaje, u stvari renovirana cesta Ljubuški - Vid kod Metkovića. lG Sa ovakvim rješenjem problema rimske putne mre že u donj oj N e retvi potpuno su u skladu i ostali elementi, prvenstveno distance, pozna te sa iti­ nerara: 12 Zur Geschichte und Topographie von Narona, W·ien 1907, 5'tupac 27 do 80 (D.ie Strasse Naron a-Bigeste) i st. 79 do 86 (D as erste Segment der Str3.ssc Na rona­ - Saraj evo), Tabla 1. Cf. F. B a II i f, Ri:im i.sche Strals sen in Bcsn ien lm er Her­ cegovin a, W,ien 1893, s tr . 31 do 32 'i 36 do 37, za lim, str. 62 do 6.6. - sa ceste Na rona­ -Bigeste po·zn ato je ukLLpno 10 m ilj oka.za: dv a sa lok Prud-Ore.pak (Pa·t.sch, a rooa, str. 84, b r. l l 2), dva iz Vitaljjne (Patiseh, ib. s tr. 57, br. l .i 2), dva 'z p od rUČj a Bi.j ace (CIL III 1331 8 i 13319 B'a II , Stras. br. 30 i 31) , četiri na podru č ju i z,međ u sela Bijace, Hardomilja i Z v irića (Patsch, ib. str. 49), br. l (na 4382 m od Vida ), br. 2 (na 5966 m od Vida), br. 3(na 7444 m od V·i.da) i br. 4 (na 8919 m od Vida). Mlilj o-kaz p br. 3 pronaš ao je i obja vio D. S e r g e j e v k l, GZM 1955 , 149 1 150. - Sa ceste ~ rona (Prud) - Crni Ć i-Gorica-Mog orj elo-Cap lj i.na pomata su svega trl milj okaza: na lok. Orepak 'u Crnićima tni fragm enta od d VTa miljoikaza (.Pa:tc')h, Narona , st. 80 i 81, br. l do 3) i jedan pobliže nepoznate proven ijencije, sad a na Mogorjelu (Serg., Sporu. 93, br. 27). Vrlo je vj roja'tno da i ovaj milj okaz prtipada c€Gti .Naron a- rni ci-Mo­ gorjelo. Jedan miljokaz, ko ji je naden u blizini sela Humea, a k oji .s e više ne može viajeti, sporuiJlje i E van s (Anltiqu. Resear, II, 73). Za C€G u w p. i P a t s e h, GZM 1910. str . 177. 13 Narona, s t. 54, sl. 24 . Oko m OlSta je bilo ·i manje naJsel je. U b1iz1ni s u na đen a ci oba spomenuta miljokaza (CIL III 6433 Patsch Narona, SIt. 57 i Patsch , ib, st. 59). Prvi je sa dvos:l ukim na tpi.som, careva M. Anija Flo ri jana (276) i M. AlureUja Proba (276-282), a drug i Flavij a Valerija Konstancija iz 293 . do 305. g. 14 Ps eudo-Skylaxovo jeze.ro. Pninc s pOVlijesti donjeg p odr u č ja Neretve . GZM 1906, s r. 378 = Wi·ssenschaftlliche Mitiei1ungen aus Bosnien und der HerzegoWoina (dalje u tek.s tu WM), s t. XII, str. 87, Tabla XI. 15 D. S e r g e j e v 5 k .i, Rimska cesta od EpudauruJffia do Anderbe , GZM 1962, str. 75 do 80, karte I i II . l~ P a t il ch, NaTona, s t. 27. Usp. i E van s, An tiquarian Researches 'in Illy­ rlicum, We tm in-ter 1883, str. 68 i 69.

=

=

MOGORJELO -

RIMSKO

\

T U R R E S

141

, ...... ,~

~\

I

\ I

I

\

luada celeža: S. Kudra

Sl. 3. Rimski cestovni

čvor

kraj Bigesle ILhbuški)

142

MOGO RJEI. O -

RIMSK O T UR R E S

143

ovo dru g o, Tabula je i u ov om sl učaju ispravn a . Magistralni pravac Salona Scodra - k ao što smo vid jeli - n ije skre tao II Naronu, kak o Sl! m i. lili svi dosa(iaš n j i i straZivači, pd l Pa t..c;ch , neg o je nastav lj ao lijev()m obal om Tre ­ bižata, otp rilike pravcem današ n je ceste Ljubuški - Ca pljina. Pu lna sta nir:a Big ste n ije, dakle, bila II opsegu v ojnog logor' n a H lm cu ne aa n en'dje za 4 k m zapadnij e u opsegu d an ašnj eg L jubuškog, To odgovara i stv arnoj u dalj e nosti Cigeste XI II N rona (Ljubušid - Vii), a do b r,] se uklapa II osno vn i, mJ.gJ~"Lra ln i pravac l:este Tilurio xn BiIIubio VIllI Ad Novas VIIII Ad Fuscialla XIll Bi­ geste xm Narona (i dalje Narona XXU Ad Turres XllJ Dilunto, itd.). Prema tome, putn u stanicu Bigeslc n e sm ij emo lokalizirali u istoi meni logor na IIum cu nego u širi opseg današn jeg Ljllbušk og, jli n cito zapadJ1lije, u R ad]$" će . !O~ . k o, dakle, dionicu ceste Bigeste Xln Narona sa T a b ule, odnosn o nj e­ zin dio od Vitaljine i Studenaca shvatimo ko () p r i kl j u č ak n a m agis t ralu Sa­ lon a - Scod ra, št o on , u stvari, i jes t, <.lionku Narona ~"II - Ad Turrc p r k o Vitaljine kao pr i segm ent ceste Naron a - A nderb a , onda se na jed­ n ostavan i logičan n ačin r j ša v a problem rimske putne mreže u zal d u Narone i b ez res titucije Tabulae Peu Li ngerianae.

n. CESTA SA ITI ER RI LJM. '- TT OI NL Cesta Narona XXII Dallunto, ko ju bilježi Itin. Ant. išla j e iz N arone d o Caplji ne kraćim prav cem u z de nu ob alu Nere t ve, p reko Crni ća i M o gorje l a , ~ O Udaljenost od ida (Nn f ona) do Tas včić.:l (Ad Tu n-es) iznosi ovom trasom oko IX mp (14 k m): prem a torrne, dis tanca Narona XXII DaUunto sa Itin . n t. u stva ri je zbirna rijedn ost d i ' u meclusta nica: Narona IX Ad Tu j'es i Ad Turre ~ X III D a llunto (koja nam je ve ć poznata sa T a bule). Mommsenova isp ravka TabuI n ije, dakle, p otI' bn a. r ova Je cesta i m a j prik lj učni karakter kao i »sekulan« . Mogli b ismo, možda, još pomišlj a ti d a je izgr a d n a kao k r ać a v za Mogol'jela s •-a r onom, a li nam za to nedo s taju odr đen i j i a r gument i. S a m agistralnim pravc em B ige­ (Tas o včić i) ova se cesta sast.a jala negd je ispre d s le (Lj u bušk i) - Ad Tun' Capljine, b liže selu Tre b iža tu , jer j e, po svo j prilici, zao b ilazila močvarni te ren izme đ u Mogorjela i Capljine (sl. 4). U Capljin i je b io prijelaz preko Neretve, vjerova tno mostom, ali mu se tragovi OlSU s aču v ali. ~1 O pravcu rimske ceste a r ona - L e usinio - Scodra u n a uci je d ugo vl adala podi jeljenos t m iŠJ,i e nj a . Dok su jedni i s traž ivači zastup ali m išl jenje da j e ova komunikaci j a išla b liže mo r skoj ob a li i - kao š to s mo vidjeli ­ tražili njen e putne t ani ce u Popovu polju, istočno od D. f'one (Vi d), ili na m orskoj obali (T om asch k , H o rnes, Cons, Ki pert, Miller, May r , Paša lić i dr.), po mišljen ju dr ugih cesta je prola zila d ublje kroz unutrašnjost zemlje 20 Osim grupe milj okaza sa lok. Orepak u Crni ć ima , P a t s c h, Na rona, st. '19 o 80, na relaoiji C I11.ići-Dž ub etin sk a Draga--Sla na Draga -
IVO BOJANOVSKI

144

(Evans, Truhelka, Doma'Schewski) ,22 Kao posljedica takvih s h v ać a nja došlo je i do različitih loka lizacija poj edinih putnih stanica, napose Diluntum a (Ko­ tezi, P opovo polje, Trebimlja , Rutovo, Stolac).2:l Tek su višegod išnj a t e r e n­ s k a istraživanja Sergej evsko g p ok a zala da je cesta prolazila dublj e kroz unutrašnjost, dalje od morske obale, što je već intuiti v no bio na 'lutio i Evans. 24

- - i!-­

o

Sl. 5. Rimska cesta Di1untum-Leus.in i um Sergej evski, GZM 1962, str . 112)

22

23 24

Lltc ra Lura nav. u bilj. ll. Ibidem. Antiquarian Re5earchos in Illyricum I i II, str. 92.

M O G OR,TELO -

RIMSKO

T U R R E S

145

O s lanjajući se isključivo na materijalne ostatke ceste i naseobina uz cest u, u prvom redu na miljokaze, Sergejevski je u magistralni pravac ceste S alona - Scodra uključio i segment između Capljine j Stoca, dohi.nom Bre­ ga v e . ~5 (sl. 2) Taj su dio ceste poznavali i Ballif i Patsch , ali samo kao odsjek ce te Narona - Nevesinje - Sarajevo. 2G Sergejevski je prvi pokazao da se na Rivinama ova cesta razdvajala i da je jedan krak išao pravcem današnje ceste pr ma Stocu (D ilulltum?) i dalje preko Uboskog i Graca (Pardua?) na Lj ubomir i Mosko (Ad Zizio?), sjeverozapadno od Trebinja. 2Ga Cesta se kod M :>kog sastajala sa cestom koja je (preko Asamo - Trebinje) dolazila iz E p idau rusa (Cavtat) i dalj e nastavljala preko Panika (Leusinium) prema Nik­ šibu (Ande,r ba) i Skadru (Sco dra) 27 (sl. 5). Rezultate svo.j.ih istraživanja ceste Stola c - Mosko Serge jevsk i je objavio kao prethodni izvještaj, pa bi bilo p ožel jn o d a se ova ispitiva n ja nastave. Također bi trebalo ispitati i dio trase Big es te - Ad Turres, koji je bio potpuno zanemaren. Iako je još uvijek ostalo otvoreno važno pitanje ubikacije Diluntuma (Dall untum), o čemu će još biti gOV{)Ta, pravac ceste Narona - L eu:sini'l1m, ka ko ga je utvrdio Sergejevski, može se smatrati sigurnim, jer je potvrđen ne sam o miljokazima, ostacima ceste i naselja nego se dobro uklapa i u po­ d a tke a ntičkih izvora, napose š to dužinom odgovara podacima obaju itinerara, a poseb no Uin. Ant. Na odsjeku Stolac - Mosko (Ad Zizio?) poklapaju se oba itin era r a, odnosno tras e ob a ju itiner ara. Dionica sa Tabule Ad Turres XIII Dilunto XIV Pardua XVI Ad Zizio VIII Leusinio potpuno se poklapa sa rela­ cijo m ko ju daje Itin. Ant. : Dallunto XL Leusinio. Očevidno je, naime, da Itin. Ant, daje zbirnu vrij ednost za više međustanica Tab. Peut., što je slučaj i n a n ekim drugim cestama . Ra zlika od dvije milje može se lako objasniti skr ać i va njem ceste u toku vremena na jednom ili na više mjesta. Gle dajući, dakle, na k omunikaciju Narona Dilunto - Leusinio u cje­ lini, k ako je tradirana na oba itinerara, nema sumnje da se radi o istoj sao­ b r aćaj nici , koja se na dionici između Narone i Capljine (Ad Turres), razdva­

2,; GZ M 1962, str. 112: "Rimski munici:pij u Stoou je već poznalt, pošto su tamo svoj edo bn o (1892 i 1893?) b.lla p rovedena .iskopavanja. Iz S toca nirn.9ka ce:;La produž,uje p rema s j('ver ozapadu, p ()k lap a ju ć i se a s ad a; n jom cestom. Tek n a mj -tu zvo Vego, od n je se odvaja ces-ta prem a N evesi nj skom po.J ju. Na tome mj m l u .s toj i miljo·kaz (nepubl.i1w van), kak.o izgleda in situ. Naša ces ta produžuje na Aladi.niće, Celamv:im.>u, Klepce i ide u Naronu «. 20 B a .11 i f Ph, Rom i.sch e S lrassen in B osnien und der Herceg o·vli.na , str. 36 i 37. C. P a t s e h, GZM 1906 , ·tr. 385 WM XII, Is tr. 95 i d . Međ!u:t i m, Balllf i Palsc!; n ;su jošl mali dovoljno elemena ta da ,bregaV'ski segment ces te uklope u mag isLra1ni p r a vac S'llona-Seodra, td. a Salonis Dyrrachium (Itin. Ant.). Cf. · ta1kođer C. Tr u­ b e l ka, WM I, :str. 299; W. Rad ~ msky, WM II, !St r. 32. i C. P at sch, WM

=

IX, str. 272, 243 i 336. 2~' S RJivina zap r a vo iz sel a P r enj - cesta je ,skr etala pra vc e-m današnje ceste prem a Masl in a m El , i od a lle - neš to s jevernije od današ nje ces te - prolaz.ila pored iz or a Na l]ib elj a i V·idoš L ,k a tE; izlaz-ila na RacIJ~m l j>u i daIj e u Stolac . Kod V idG­ š ta.k a j e Truhelka otkopao zn a č a j ne rimske ost3ltke (GZM 1892, 359) . - Kod izvor::. Na h ibelja u Maslinama od vajala se jedna ces ta (v idna ina ?), koju narod naziva »Mo­ s lm'sk;i p ut« , u pravcu H odova /Kozice na Rot imiju, Hodb inu i Bunu, gdje je p r ela­ zila p r ek Koso r s ' e ćupr.ije (R a d li m :s k y, GZM 1891 , 168 'i TTU h e l ll: a, GZM 1892, 364), ivjero j Lno ll ' sta vlj a la u pravc u Mostara . ~ 7 R imska cesta Na ron -Le wsinlium ( Pre th odno i>S tr a ž.iv arnje), GZM 1962, str. III i 112, sa ka r tom. P ol aze ć i .i z Moskog (Ad Zizio'?) cesta je išla kroz Ljubomirsko polije, gdje je kod s. Ukšica n a đen odloma,k milj oka za . Dr·u.gimiljo kaz. leži na Lwkama u S. Don je Krtinje. Slijedeć i mjljokaz je na oba li Bukova potoka uLjubinjskom polju. Cesta je dal je iš la BukOVi m dolom d o S . Gorn j i Grad ac (Pardua?), gdje su oču­ vani ostaci rimske aglomeracije, zalim na S. Rulić e , gdje je nade n č et vr ti miljokaz. D alje se ,p oklapa sa ».5La rim rPlutom « za Stol ac (J)ilu n tum?) p rĐko Ub wkog, P OlijiCa i Ovome treba dodati podata k k o.ji da je B e š I a g i ć, N aše starine X, Za brđa. sLr. 119 : na srednjo vjekovnoj nekropoli sela Graca nalaze se još d va miljokaza, u p otreblj e n'! kao nadgrobn i s.po men ic i ­ s te ćc i. lG -

GlasnLk Z emalj sko g muz eja BiH -

A rh eologi j a

146

l VO BOJ ANOVSKI

jala, a zatim išla istom trasom, k oja je negdje na od sjeku Dil un t nio bila skraćena za dvije milje (sl. 2)2­

-

Leusi­

S druge pak strane, ces tu k ro z južnu Hercegovi n u i uz m ore ne oprav­ dava ju ni arheološki nalazi, ni hidrografske, ni morfološke osob ine terena (krš i moč v are), niti u tom kra ju ima tragova rimskih cesta. U tom po d ručju ne P{)stoj e ni ostaci. nas elj a , koje bi se moglo identificirati sa Dilun Lumom, jedinim samoupravnim gra dom uz Naronu u slivu d on 'e Ner e tve . S toga se lokaliziranje Diluntuma ukazuj e k ao ključni problem pitanja o koj em se ovdje raspravlja. 28a

2. Gdje je bio Diluntum (Dalluntum)?

Iak{) se u historiografskoj li teraiuri Dihmtrum s.ve češće identificira sa današnjim Stocem, mišljenja islra ži vača se ne slažu n i u tom pitanju. Istra­ živači, kao E vans i Truhe lk a, k{)j i cestu NaDana Diluntu m - Ad Zizio vode dublje kroz unutrašnj os.t, lo ciraj u D iluntum u S,tolac, 2 ~ dok p r is tal" ce priobalnog pravca ceste smje šta ju ovaj municipalni centar sad u Koteze (Miller),;lO sad u Hutovo (Maye>r),31 odnosno u P opovo polje (Kieper,t).32 N~ Patsch se ruje složio sa lokaliziran jem Diluntuma u S tolac, jer mu ru.je bio jas an b regavski pravac ceste. Domaschews.ki identific ira S tolac sa stanicom A d Tu rres .34 Os l anja ju ć i se na trasu ce·s te, kako ju je odredlo na terenu, S ergej e vs k i se od l uč i o za S tolac, iako sa izvjesnom rezervom. 35 aprotiv, Pašalić i G. AW.ild y, o sla nj a j ući se na epitaf: » ... P(ublio) A( p] lio . '. dec(urioni) m(unicipii) Dil(u nti) ... « iz Tre­ 28 Sto 's e tiče osnovnog pr a vca ove ceste, do lje u Gracu (l eum) sa doli n om Neretve, po,ti č e na laz 5esler aca, P a t s ch, G ZM 1900, str. 5<15. 2g Vidi bilj. ll. 30 IR, s tr, <168 i <182 . 31 Doprinosi poznavanju r ims kih Ces tCl u Da
MOGORJ ELO -

RI M KO

T U R R E S

147

birnlj ,36 sela između mara iPapava palja, ubiciraju Diluntum » ... ili u Tre­ b imiju ili negdje na Papa va palje u blizini Trebimlje «,37 adnasna » ••• in der Umgebu ng van Trebimlja«.38 Med utim, da je palažaj Diluntuma (Dalluntum) identičan sa današnjim S t acem ne patvrđuju sama hadalaški razlazi , kaka smo. ih izlaži li, nega za ta gavare i drugi mamenti:

1. M unicipijima su o bič na pastajali razvijeniji centri, najčešće središta ranijih p eregrinskih apćin a (civitates). I Diluntum, koji je uz kalaniju N aronu bio. jedini municipalni centar u slivu donje Neretve, treba takađer tražiti u nekom urbaniziranijem centru nega što je Trebimlja, u kojaj su utvrđeni samo ostaci manjeg naselja. Da je Dil untwn bio. značajnije naselje, dakaz je i ta šCo se jaš 533. gadi ne, na druga m crk vena m sabaru uSalani, spaminje kao. mu­ nicipium Dellontinum, na padru čju biskupije Sarsiterensis. 39 2. Ri mski municipij li S tacu već je paznat i epigrafski patvrđen (elL 13874).40 U Stocu su (1892. i 1893?) a:tkopani ostaci većeg urbanog naselja (astaci zgrada sa hipokaus tam, terme sa mazaicima, i druga).4J Sudeći pa bagatam a rhealaškam, Cl, napase numizmatičkam i epigrafskam materijalu, u Sto cu je bila jedna od na j značajnijih antičkih naselja u slivu donje Neretve. Pa zn ačaju ga nadilazi jeclina l arana. Uprilag municipaliteta antičkag Stoca jak da kaz je i beneficija rska stanica u Stacu; nju potvrđuju natpisi benefi­ cijara, k aji su u ava vrij e me (3. st.) kao. a,rgorui javne sigurnasti u mu ni cipij u bili pre ds.tavni0i centralne vlasti. 42 Beneficijarski natpisi iz Staca potiču iz prve polovine 3. st., iz vrem ena ka d je antička aglameracija u Stocu daživjela najveći procvat. 1:l N atpis Tita Fla vija Plassa pripada ranijem vremenu, kad je peregrm­ ska civita5 krajem l. st. dob-ila municii.palni status ad Flavijeva ca (Vespazjjana ili

rn

30 D . S e r g e j e v s k i, Municipium Diluntum, GZM 1935 , str. 17 i 18: D (is) M (a nib u s) s(acrum) / P (ub!io) A[pl!io Pe ... / so patTi pientis- i slimo dec(l11"ioni) m(unicipii) Di!(unti) / 'et . . . . . . . . / inje!icissi / mare) det(unctae) an(norum) VIII (?) / P (ub!ius) Ap!ius Anni i us v(ivus) sibi et / suis tecit . 37 An t ička naselja li komun ikacije u Bo\Sni i Hercegovini , Sarajevo 1960, s.tr. 63; ilsti, A rc h aeol. lug. III, str. 68.

,,~

Bevolkerung und Ges llschaft der romischen ProVlinz Da.Jmatien, Budapffit,

1965, str. 144. "" F . S i š i č,

Pri ru čnik I, str. 161; F. R a č k i, H i:s t. Sal , str. 15 do 18. N tpis CIL III 13874 (slr. 2258), dio stele Ul, vrlo je fr agmen1ta ran, prvi je ob 'av io F. F i a l a, GZM 1893 , str. 517, br. 2, aTi 'netačno (»imperfecte«). Nad en je u S tocu »im Hofe des S teueram ts «. Naiknadno ga je opUs.ao P a t s e h li C. III (11. mj ) . predložio slijedeče čit anje : . . i mjatri k(c.strorum?) . . ? / . . . J scr . . . ) ob. . I .. ?J dicati(ssimus?) . . . ? / ... l m .. ? / 5 . . • l cos . . . ? / . . . . l un . .. ? !(oco) d(ato)] d(ecrelo) d(ecurionum) / "! Prihv ati li se P atscheva l'es ti­ tucija m atri castrorum, onda bi sp omenik trebClh.J atribuira ti u doba Severa, u poče­ lak 3. st. Možda bi se u r. 6. mo "lo pomišljati na mlun(icipii) (?), ali je municipalitet pot v rđ e n već i samom form ulom l(ocus) d(atus) d(ecreto) d(ecurionum). 't Ć. T r u h e l k a, Pr iloZli rim·skoj arheologi.ji Bosne i Hercegovine, II Rms.kC' razva,line kod Stoca i u okohni, GZM 1892, str. 350 do 359 = WM I, sllr. 273 i d.; F , F i l a, Prilozi rimskoj a rheologij.i Hercego'V1ine, GZM 1893, ;str. 511 do 517 WM I II, str. 279; i s t i, P :i~o zi k rimskoj arheologiji HercegoV1i.ne, GZM 1895, str. 370 do 375 WM V, str. 169; C. P a t s c h, Nove r-im~ke epigrafske tečevi.ne 'iz Bosne i Hercegovine, GZM 1900, str. 169 do 172 = WM VIII, t r. 102; li sti, Poje­ dini nalazi iz rimskog doba, GZM 1902, str. 10 = WM IX, Sltl' . 171 :i d.; D. S e r g e­ j e v s k i. Nove akvi zicije odjeljenja klas,ičn e aTheologije Zemaljskog muzeja, GZM 1948, str. 167 'i d. = Vodič po z.birci kamenih spomeni!ka Zema.Jj o:kLg ffil.lJz eja u SCl1'O­ jevu (1947), str. 16. Cf. A. i J. Š cl š e l, Inscriptiones latinae, Situla 5. Ljubljana 1963, br. 117. 42 O funkciji bene:J:ioijara, cf. A. M o e s y, PannOil1Jia, u PW RE, Suppl. I X, Stubtgart 1962, st". 602; i s lt i, Aota Arct
=

=

\0·

148

IVO BOJANOVSKI

Domicijana) .44 Epigrafska, naime, grada ne govori dovoljno ubjed ljivo u pri­ log Alfdldy jeva z a kl ju č ka da je D iluntum podigao u rang munici pij a Hadri­ jan,45 jer se u ovom kraju Elij e vci javljaju rjeđe i sasvim p eri[erno . Od fla­ vij evskih na t pisa, pored citiranog n a tpis a Tita Flavija Plassa, imamo j oš jedan iz Tasovči ća . 46 E lijevci također dolaze na dva natpisa (iz P renj a i Roti mlje).J; i jedan U lpiu s iz Vranjeva Sela. 4S Medutim, za j edan ruunicipiu ro Flavillm u Stocu govorila bi i srazmjerno rana romanizacija ovog po dru č j a, a takoder i savez ni čk i odnosi Daorsa sa Rimlj a nima iz ranijih v re m e na . n tlčk i muni­ cipij u Stocu ima, dakle, sv e uslove da ga identifici ramo s Dilunturnom (Dalluntum). 3. Slo se tiče dekurionskih natpisa, oni ob ično potiču iz mj esta u kojem je dekurio n stalno živio i umro. Takav je sl učaj i sa pitafom P ublija Ap lija, dekuriona m urucip ii Dilunti, koji je živio i umro u T r ebimlji. T o j c l ra wm­ ljivo , kad se zna da su službe magis tra ta II municipi jima obi č n o r šiJi bogati zemljoposjednici,49 koji najčešće žive na svojim posjedim a izvan grada (villae, vici). Za to nam kao lijep primj e r mogu posl uži ti de k urionski n atpisi sa Li­ vanjskog polja ,50 koji potiču iz više raznih mjesta : WM Xl, 120 P. Ael. Ursus dec. mun . . .llv ... (Grkovci), CLL III 9847 IVI. Nisidius Secundus de . mun .. . (Lipa) , CIL III 9848 P. AeI. P roclianus .. ; dec. m ... (Gu bin) , S pom. 77, 20 . . . ii dec(uriones) m(u)n(icipii) ... (Bastasi), Spom. 77,21 ... dec. lU . .. (Bastasi), GZM 4
pientissimo an(norum) L I et FLaviae T attae matri / "an(norum ) XXXX bene meri tae I et T . FLavio Epicado fratri I an(norum) XII et T. FLavio L(teciioni ! [ ... ] aed(i!i), IIII vir(o)i(ure) d(icundo) Naronae, I [ . . . ] Laedio f(il i u s) vivos ( I) ~i b i et s(uis) f (ecit). D. Re ·jl d i Ć - M i o č e v i ć, Ilirs ka onomasUka n a latinskim natp is ima

Dalmacij e. Spl it 1948, s t r. 47, .koj i n a v od i o v a j natpi.s kao p r imjer r omaniza <:: ij e ili r ­ ske on omas' t i Čl k e fo rmule. O t ac se prij e s ticanja civli telta zv ao' Plassus Bloui f , dok njeg ov:i s inovi nose već troOl a nu r im sku formuLu bez filij a cije. Jedan od n j ih Laedio vriii naj više m agLS t rature u N at'oni j n atpis je !iz k raj a 1. st" pa s po t.ome može zaključ i.ti da je Stolac (Di:lun t um) - sudeći po imen im a čla n ov a ove p orodice - municipalilet stekao u vIli jeme F la V'ij evaca (69-96. g . n. e), V espazijana, T ·la j.1i Domici.jana, sporedn o kojeg, jer ·s va t ri n ose nomen i .prenomen T. F lav ·us. • 5 N. dj. str. 144. '0 S e r g e i e v s i, Spom. 77, br. 38: D(is) M(anibus) s(acrumJ I FL(avius) For( tuno.tus) ma I ritus Ati I Lio.e Qu o. r I St(a)e, uxori bene me re / nti jecH. / Vix(it) o.nn(os) XX X V . 47 S e r g e j e v s k i, Spom. 77, br. 36 iz Prenja: D(is) M (o.nibu s) / T . Ma rciana def / uncta an(norum) XX. AeL(ius) Draco ntius marit / 5U S coniugi p i entiss . i m(a)e posuit; C. T r u h e l k a, GZM 1892, slr. 364 (= W. R a d i m s k " GZM 1891, 191 = WM II, str. 33) iz Rot iml.ie: I(o vi ) o(ptimo) m(axi mo) / P(ubli llS) Aet(iu s) Serve] ; rus t(ibens) / prosuH). - s t a novništvo p e r egri n ski h civitates n ije formira njem munici pija

=

dobilo u cjelini gra đa nsko p ravo. Ve či dio stanovništva g rads ko!"f agera (po'sebno stanovništvo udaljenijih, perife rnih sela) osta li su i dalje peregrirri i služi ll u p omoć­ nim trupama. Jed ino se tako može objasniti činjenica d~ n a p od r uč ju Is tog a ger a imamo Ulpij evce, Fla vij evce, Elijevce i Aurelijevce, kao što je sl i:aj upra vo s·a diluntinskim agerom. Cf. l\t'ocsv, Pann. 609. . 48 CIL III 1763 (T r u h e -l k a, G ZM 1892, 362 li P a t s e h, G ZM 1894, 354): D (ts) M(ambus) I M. U!pi us I Severus j ~e vivo si / ·' bi et .sui s I fe(cit). . .49 ~. o:JZirom na to da se radi o obiteljsko j grobniCi P . Ap lija u T rebimlji, oč i to Je .da Je I?Jec o zemlj Gposjedniku koji j e i ži vio uTrebimlji. D ekuriQn i, vl a d ajući g r a d­ sk! s~alez~ pnpad a1i s u, po prav1lu, k ru .p nim i s rednjim zemlj op osjedn ic.ma, či ja ~ U Imanja leza1a na pod ručj u gradskog agel'a , cf. N . A. M a š k i n , IstOri ja s tarog Rima , Beograd 1951, str. 368, 415 i cit. lit. na sl r . 555. V1idi li L. P a r e t i, Star: sV ije t, sv. II, knj. 3, Zagreb 1967, str. 178 i 187 i d. Cf. takođ er M o cs y , P ann . 714 . . . .,0 G. A I fij I d}" Epig raph:ica, Si t u ia 8, Ljubljana 1965; str . 9- : A lfoldyjev o. reVIZIJa na tpl sa iz G rkov ac3, P a l s c h, G Z lVI 1906, st r . 16 1 j d alj e (u čl. lVI unic ipi um SalV1lum) WM xr, s r. 120 i d., Usp. i P a t s e h , GZM 191-1, str. 180, sl. 62. O tome v. m j čl. P el va i Salviae, u zborn i.ku posveć enom G :'g· N ovaku /Adriatica praehistorica et antiqual, Zagreb 1970.

=

MOGO I1.J ELO -

RIMSKO

T U R R E S

149

1928,91 Firmu s ...onis fil(ius) d(ecurio) ... (Vašara vine) i GZM 1928,92 ... tor (Vašaravine). Natpisi, dakle, potiou iz p e t raznih mjesta, od kojih ni jedno nije bilo municipij. Sličan je sluča j i sa natpis ima dekuriona i duu m vira municipii Malvcsiatium u isto čnoj Bosni, koji također potiču iz najman j e šest raznih mj es ta. il l I z na vede nih primjera lijepo se vidi da deku­ rioni (a to v r ijedi i za islužene duumvire) dosta često žive li svojim vilama i selima izvan municipij a, u koji dolaze kad to od njih traže poslovi vijeća dekurion a (ordo decu.rionum), u kojem predstavljaju svoja sela (vici) i župe (pagi). Tak av je slučaj bio i s a dekurionima municipija Bistue Nova, či ji su n adgrobni spomenici nacleni u Zenici, Varvari 52 i u Fazlićima, ,;3 podalje od municipija, kojemu su ta naselja (vici i pagi) pripadala u upravnom pogledu. O tome je potrebno voditi računa i kad je riječ o Publiju Apliju, dekurionu dilu ntinskog municipij a. Cinj enica što je Publije Aplije sahranjen u Trebimlji ne zn a či d a je Trebimlja i središ te municipija, nego samo to da je bila aron­ dirana šir em području dilun tins k og »agera «. mun (iruicip-i.i) . "

4. Ostaci antike u Tre bimlji vrlo su oskudni. Ono malo što je poznato, iz kasne antike. 54 OS' m toga, Trebimlja leži u bespuću (sl. 2), u izrazito kra škom predjelu, koji nije pružao boljih prirodnih uslova za razvoj veće i znača jn ij e aglomeracij e. K tome u području oko Trebimlje nisu poznati nikakvi trago vi ri m ske ceste. Naselje u Trebimlji bilo je čisto ruralnog karaktera, po­ v eza no - kao i neka druga manja naselja u ovom području (Hutovo, naselje na P op ovu p olju, Slano) - samo lokalnim putovima ili morskim putem. Epitaf Publija Aplija može, dakle, poslužiti jedino kao indi cij (even­ tualno i kao do kaz) o pripadnosti Trebimlje diluntinskom »ageru«, koji je vje­ roj atno dopirao sve do primorja (Slano i Ston), dok se prema zapadu, na Ne­ re tv' gran ič-i o sa kolo.nijalnim agerom Narone, kojoj je pripadalo i poc:Lručje ok o L jub uškog (pagus SClmasticus).55 Mogli bismo također naslućivati da je Dilunt m bio centar šire r egije između agera dviju jadranskih kolonij a, naro­ ni tanske i epidauritansk e.:i6 p otič e

5. U prilog identi fik acij e Diluntuma sa Stocem, napokon, odlučno govore, kao što smo vidjeli, i hodološki razlozi (sl. 2 i 5). Udaljenost od Stoca (Dilun­ 51 I. B o j a n o v s k i , Municipi ulffi Malvel>iatium. ArheolDškli radovi i rasprave, VI, Zagreb 1970, (u štampi). , 2 K . P a t s c h, B~tu e Vetus, GZM 1906, str. 151 do 160 = WM XI, sir. 103 do 11 2. Za Zenicu tako đer P a t e h, GZM 1893, 704 ,i S e r g e j e v lS ik i, GZM

193 2, 35 sqq. o') CIL III 12761. Cf. Haffe r, Rimski natpilS iz Fazlića , GZM 1893, str. 321 i d. '" V. A t a n a c.k o v i ć- . a l č li ć, Arheoloi'>ka ,teren"ka dokumen tacij·a so n­ dužnog i opavan ja na lok. Grude u Trebimlj.i 19&4. g., ,u arhivu Za' oda za zašt!tu sporn. uU. BiH u Sa rajevu, b r. 05-42-19 / 1967. O :;l:.m jedn e kasnoan ti Člke grobnice ::;a »pozzetio m « i ravnim kro vom, \1 koju je kao spolLj b·tIa ugrađ ena n adgrobna pl oč" sa na>Lpi.s om P. Aplija, dekuriona m. Dil, u n epos rednoj bhizin i S'U o.bkopa ni i sla bi

ostaci neke gradev'~n e sa apS' d ClD1, vjel'oja.lno kam oantičk e ba7.iElke. ;, M. A b r a m i č , Ephemeris Instituti archaeolog,ioi Bulg. 16 (1950), str. 235 do 23&. Cf. S a š e l, Insc r. L at, br. 113 i 114. 56 Epigrafski materijal ne pruža mogućnost da se tačnije odredi i·stočna granica diluntinskog agera. Može se pomišljati da je zaleđe Epidaurusa (T,reb1nje, Bileća, možda i Gac o). zajedno -a Konavlim a, pripada,lo epidaunitanskom ko'l on.ijalnom agem, ~ da su ob a agera grani č il a n egdj e u iS to čnom dijelu Popova polja. Da je podr,učje di'lun­ tin.skog municip'ija dop.i ralo do mora (Ston i Sla no), svjedoči naš epitaf iz Trebimlje. Sa naronilanskiim agerom gr aničio se diluntinski municipij po svoj pr·di.ei na Neretv.i, dok su mu sjevernu granicu vjero jatno či.nile plan·i.n e ko je či.ne vodod je:lnicu Jadron­ skog i Crnomorskog sNva. Medutim , ta plaruins.ka obla1.3t, kao .j u,nu· trašnjo~t dan. HercegOVine, dugo je za držala ep iho!'ij ski karak ter (npr. CIL Ul 12800: Tattaris; Veneti filiu s; CIL III 2766 e. odn. 12800 Aelia Zorada h(ic) s(ita) an(no rum) LX. Za­ natis et Tatta m(atl'i), itd.; GZM 1935, str. 21, br. l Zanati. . . Annaia Zanatis f . et Plarens Z i ra , ,i dr.). Cf. D u j e R e n d i Č, Ilirska onomastika, str. 16, i bilj. ll.

IVO B O J AN OVSKI

150

tum) do Vida (Narona) niz Brega vu i Neret vu , naj p r irodnij im pravcem , iznosi oko 36 km, u p r avo onoliko koliko navodi Hin . Ant. (XXV m p)- dok se udalje­ n ost od 19 km od Tasovčića (Ad Turres) do S toca, is tim p ravcem, po tpuno slaže sa podatkom Tab. Peut. (XIII mp) . Sa podacima Tab ule (X XXV m p = oko 52 km) slaže se također i distanca Stolac - Vid p r eko S tudena ca i italjine. Naprotiv, udaljenost Vida od Trebimlje iznosi, ne računajući zavoje, ok 60 km. Ra z matrajući , dakle, problem lokalizacije Dilunt u ma u prednjoj dispo­ ziciji , može se sa sigurnošću z a k ljučiti slijedeće: ne posto je o d lu č n i argumenti za lokalizaciju Diluntuma u malom, zabač e nom kraškom sel u Trebiml ji, dok. naprotiv, svi elementi relevantni za razmatranje problema (epigrafs k i mate­ rijal, arheološki ostaci, beneficijarska stanica, hodološki razlozi. p odaci itine­ rara, položaj, i dr.) odlučno govo re II prilog identifi ciran ju Dil un tuma sa da­ našnjim Stocem . Ukoliko se uzme da je tačna stara teorija da su m nogi gr adovi samo nasta vak rimskog municipalnog sistema, onda j e d an a šn ji Stola c pravi nasljednik D iluntuma. Prema tome, nema potrebe ni r azloga d a se D iluntum lokalizira u naselje kao što je Trebimlja.

3. Mogorjeio

utvrđenje

III st. n. e.

Kao što smo vidjeli, u Tasovčićima je bilo značajno č v onšte u sistemu rims ki h cest.a u donjoj Neretvi. Tu se oko putne stan ke (m ansLo) razvilo naselje, koje se po spomenicima može pra titi još od 1. st. pr. n. e . S a luk . e l' k v i n e, (koja je dio veće g kompleksa zvo N e r e z:i) potiče po časni n a Lpis brać e Papija iz 36. g. p r . n. e. najstariji rimski epigrafski spomenik u Bosni I He r ceg ovini (CIL III: Imp(e r atori) Caesari divi f(illO) iSicilia r ecepta C. Papiu5 Ccl (u)s / lU. Papius KanlIS fra t res). Na Crkvinama su utvrđe ni i zn ač a jn i ostaci naselja i tragovi ceste (l aldrma).57 Na susj ednom lokalitetu N e r e z i pro n a đ en je miljokaz cara K onstantina iz 334. g.: D (omino) n(ostro F (lavio) C(l audio) Con­ s[t] anti / nob (ilissimo Caesari fil (io) / !l (omini) n(ostri) Const an ti n i I m]aximi victori / semp er Augu ti. Na Nerezima, kompleksu njiva u Tas ov či{;i m a, t akođer je utvrđeno postojanje naseobine iz rimskog doba. 5s T u j e otk opa na i jedna kas.noantič ka baziLika. 59 Sa lok. K u p a r i e a, na sa m oj obali B r egave , po,tiču još d va miljo k aza, careva Maksimina i Julijana (eIL III 13 303 i 1:3 304)GO (sl. 4). Sudeći po imenu Ad Turres (na Tabuli ad tune !) n aselj e II Taso včićima dobilo je ime po nekom obližnjem utvrđenju ili se n eg d je u bli zin i stanice nalazilo nekoliko (dv ije ili više) kula. Taj naziv, koji bism o mogli prevesti lI do kula, kraj kula, u blizini kula«, ide u r ed toponima (v rio b ro j nih na r imskim cestama!) kao što su: Ad Statuas, Ad Mures, Ad Militare. Ad Flexu ID, ~d Hcr­ culu m, (iz Panonije) ; Ad ines, Ad Ladios, Ad Libr os, A d Ma t ricem, Ad Novas, A d F usciana, Ad Zizi o (iz Dalmacij e); Ad Pirum, Ad Sex tum, i sl. , a na jčeš će je povezan za postojanj e konkretnih na selja, objekata, prirodn ih pojava , i sl.

57 K. P a t s c h, XII, str. 90 do 97.

Pseudo-Skyla kso vo jezero, GZM 1906, str. 38 1 do 385

WM

P a t s c h, ib idem. D. S e r g e j e v 's k i, Bazilli. e u Nerezima i Docu, G ZM 1959. str. 163 d 168 . 60 P a ,t s e h, G Z M 1906, str. 386 ; F. B ·a II i f, Rom . Stras, str. 36. :-la Ku pa ­ d ei se, po Patschu, od va jao j an k rak ceste niz Neretvu, doti č u ći naselja u ViSi.. ćima, SkoČ'j mu, Krupi i Dolj anima. Na des noj obali Bregave n ađe n je i neko iko kamenih tesan-aea, a na lij evoj d ijelovi st.up i 0'5 t3ci čeon og zida (od ma.;:ta'! ). Ka.;nij :l istraživanja dopunila su Pa tscheve podatke, L e r e m o š n i k, Rimska vila u Viši­ ćima, GZM 1965, slr. 147. Po P a t s e h u je ova komunikacija p relJzila Nerelvu naSoipom Vid-Neretva (Narona, st. 9 i d ; G ZM 1906, 336 = W M XII, 99). Ovo je treća veza Na rone sa Ad T urre.s, duga oko )", '11 mp (1 6 km) , koju itinerari 'ne bilježe. 58

50

MOGORJELO -

RIMSKO

T U R R E S

151

U konkretnom s lučaju radi se o jednoj mansio u blizini nekih kula, a susrećemo ga č eš će na itinerarima (V. Itinerium Antonini). Ni u Tasovčićima ni u Čapljini takvi objekti nisu poznati,Gt pa ih treba t ražiti negdje u relativnoj b lizini. Oni na Vel. i Mal. Gradini iznad Capljine i na Kl epač koj Gradini u K l epcima (sl. 4) pripadaju pred rimskom vremenufi~ Nu mizmatički nalazi carskog novca 3. i 4. stoljeća i tragovi rimskih zgrada po Gradini u Klepcima ukazuju na egzistenciju manjeg ruralnog naselja, a ne na utvrđenje. 63

Po mom mišljenju, najbliži objekat te vrste je utvrđeni rimski kompleks na Mogorj elu, udaljen od Tasovčić a manje od dva kilometra. Upravo »Mogo­ r je lu« , s a njegovih jedanaest troetažuih kul'a, sasvim dabro odgovara naziv T urres,64 pogotovu, pođemo li od doživljaja ondašnjeg putnika, kOjI je prola­ zeći mim'o njegovih masivnih bedema , već iz daljiine ugil.edao silhuete visokih kula (sl. 6). Ta] je naziv lako mogao preći i na s.usjed:nu putnu stanicu Ad T urres. G5

~

=-0--:, "."J'gjJ l

-.--:-.

..._u'"

Sl. 6. PerimetraIni bedemi Mogorjela sa kuJama (Fee. L B)

-: '

""

U"'"

pokušaj r€lko ns.trukcije

Složimo li se, dakle, sa zaključkcm da je utvrđeni kompleks na Mogo­ rjelu , sa njegovih II tros p ratnih kula, Ravenatov Turres, koji se u redu gra­ dova spom i.nje odmah iza N aro ne, onda je izvan svake s,umnje da se i obližnja pu t na stanica u Taso v č l c lma zvala Ad Tunes. A s obzirom na to da je pravac ces te fI ks irane na Tabuli sigurno utvrden, da se distance itinerara i stvarne u daljenosti na terenu p otpuno slažu , da su to jedini prirodni pravci (dolinama Trebiža ta, Ne retve i B regave), uvjetovani geomorfološkim zakonitostima, iden­ ti fi kacija Mogorjela sa T urres, a Tasovčića (odnosno današnje Capljine) sa Ad Turn's sasvim je opravdano. Tako smo došl i i do kontr:overznog pitanja o namjeni arhitekto'l1­ skog k ompleksa na Mogorjelu. Ne samo njegovo time Tu n'es, nego Gl Anbički ostaci u Capljin·i mnogo su oskudniji o'd onih u Ta'sov čićima (Iok. Crkvina, Nerezi i Kupariea) , a navo'de se kOld: W. R ad j m s k y, WM II, 33 (u GZM 1891 tog pasma nema!); i s t i, GZM 1893, 479 = WM III, 284; F. F i a I a, GZM 1896, 355 = WM IV, 282; P. S a r ja.n o v li ć, GZM, 1896, 166 = WM VI, 534 i K. p a t s e h , GZM 1906, 374 = WM X, 80 . ~ p a t s e h, GZM 1906, str. 374 i d. 63 Ib id m , s lr. 386 i 387. 64 Sam naz iv Ad Turr es i sl. (Ad Tlu r.rem, Ad tur res .aJbas, ad T U'lT em, ad Turres, Turri-s, Turres, TU)I'ris .ad algam, Turr iJS huriIian'i-s, i s!.) vrlo je čast, cf. IR, Index A, s tr. 962 i 980. 65 To bi uj edno značilo da je ovaj naziv polisnuo raniji epiho d'j.ski naziv na;se:j a li Tasc·včićima, :J i s u, moid.a, oba ŽlLvjela pa ra lelno. Radi se o imen u koj e u putnoj ;;tanki d aJi ri m-ski cursus publicus .i admin Lsw:aolja. Takvi SoU i drugi mnogobrojn'i primjeri, kao, npr., Ad Statuas, Ad Militare, Ad Herculem, Ad Flexum, Ad Fines, Ad N onum, Ad Vicesimum, ·ittd., dok su topon ima kao što iSU Ad Zizio, Ad Matricem, Ad Mures (?) , Ad Basanle vjeroj.a !Jn o potekli od epihor.ijs:kog imena mjesta.

rvo

152

BOJANOVSKI

njegov položaj i izrazirta kastrumska forma obrambenog penme Lra, sa kulama istaknutim izvan kot,tina (i s j arkom na južnoj str <'I ni , u kojt se ulije­ valo svih pet kanala), jasno go vo rE: o prvobitnoj namjeni Mogo r j l a. Tu nema mjesta dilemi : kastel ili palača , k ako ju je postavio E. Dyggw , k oji j e sma­ trao da je Mogorjelo kasnoantički »Henensitz«.66 Očito je da je Dyggwe bio pod jakim dojmom Dioklecijanove palače u Splitu, što se vidi i p o njeg ovoj idejnoj rekonstrukciji Mogorjela iz 1931. godine. G6 Napose nj go va r ekons t r u k­ cija jugozapadne fasade »vile " (v. Vette r s, Abb. 24 i 25) ne m ože se oI rav d a li nikakvim elementima na samom obj e k t u; ona je čisti plod analo 'j a (Diokle­ cijanova palača u Splitu, Julijuso va v ila u Kartagi, i d r .) , bez ik a k og osl onca na arheološke nalaze na Mogorj e u. N a jugozapadnoj strani n ije bilo m kakvog zatvorenog portika (»eline mi-t Bogenstellungen verseh ne W a n delhalle«).f;G S te je strane palača imala slobodan prostor - a mbulatorium (am bul at.io), k oji je bio potreban zbog slobodnog kretanja uz bedem, koji je i na taj stra n i, isto tako, bio ojač a n kulama i bez ikakvih otvora, kao i na tri ostale stra ne. "ra j tvrđavski karakter Mogorjela još više dolazi do izražaja, ak o g a, np r., upore­ dimo sa velikom vilom rustikom u susjednim Višićima, n a ko joj su zidnvi širok i svega 0,50 m,67 dok širina perirnetrainog bedema na Mogorj elu v ar i!' između 1,20 do 1,60 mus (sl. 7). Vila pak u Višićima nema perirne t ra In og bedema. Položaj Mogorjela u razvoju rimskog kastela obra dio je ~. A n lhes , koji je Mogorjelo datirao u 4. st. G9 Danas smo II mogućnosti d a u k ažemo i na neke ranije analogije. Tako , npr., po izvjesnim kastelalaškim i arhitektonski m rje­ šenjJma Mogorje lo podsjeća na neka utvrđenja podignuta u T rakiji sre dinom 3. st. Analogije sa Hisarom, bez obzira na razliku u ve lič ini kas tru m a, ne odnose se jedino na stI"Ukturu zida opus mixtum, koji se javlja i na Magor-jehu,iO N. dj. bilj. 1, str. 11 do 14 i Vet t e r s, ibidem, 53 i d (passim), sl. 24 i 25. r e m o Š n i k, n. dj. str. 151, P rilog L 68 Ovdje, uporedbe radi, dajem neke p oda tke o logori ma legija i p mocnih t rupa na panonskom limesu (po Mocsyju, P an n. ti3 2-636); Vindobona, de bljii na perimetra 2,20---2,25 m, sa k vad ra tičnim kulama; a rn un tum, debl jIina peri me' raln og bede.n a 2,80---1,20 m, pro j eČTIo 1,80 m, sa L,>Lakn ut. m četvrtastLm k ulam a; Brigetio. debljiu3 bedema 2 m, sa č LVl'lClSlim, 'istaknut im k ulam a. Bed emi Aquincuma. imaju debljinu 1,10---1,30 m, s a obli m kulama na uglov ima, a kvadratnim na stranama . H adri­ janovo v!1ijeme su i logori pomoćnih t!1upa bili izg1rađeni od ka mena. tako npr. Cirpi, deblj . bedema oko 1,10 m i sa unu lrašnjim kulama ; Ulcisia Castra, debljina bedema 1,30 m, sa za oblje.ninl i kvadra tni m kulama; Albertfalva, dcbJj ina bed ema 1,25-1,40 m, sa unu tarnjim kvadratnim ku lama; Campona, deblj . zisamo 0,70-0,80 m, a Intereisa, deblj. ziua 1,40 m, sa poluLstakn uttm kapi-kulama četvrtaste o"n ove. edostaju p oda ci o g radnjama 3. st,. dok one iz K Olli>"1an tinova doba karakterizira j u 13 taknu;te ku le na uglov ima » m ~t sog. facherfbrmigem Gru.ndr Lo;s. (St. 636), dok se debljina zLd ova k.reće izmedu 1,:20 i 2,20, u prosjeku 1,80 m. - Naprotiv, ni u Pan oniji zidovi vlila ne prelaze debl jin u od 0,60 m, npr. u Gors'lumu, J. F i t z, Alba Regia, 2/3 (1963) , str. 14 1 i tl ; Z s. B a n k l, i.db idem, sv. 4(5, str. 93. Slično je u Aquinc um u (v. Vodič iz 1966. i p ril oženi plan), i drugdje. Utvrd ene vile dobijaju tek uglavne r isaJite (u 3. i 4. st.), svaka vila ima bar jedan prostoT za zagr ij avanje (što :iVIo'g orjelo nema J) . U 4. st. zb o sve vet e opa5n o~ t i CId barbara i ne "e vil e dobijaju .p erimetralne zidove, ali oni n GU tako jaki i uja č ani lm.rlama. O ri msk im vllama u Panoniji v idi E. T h o m a.' , Rtimi.sche Villen in Pannon ien, Budapest 1964, pass im. 09 N. dj. si r . 151 i d. 70 G. L 'Ll g l i, La tecnica ed'H i7.ia ro mana, COil1 parbicolare riguardo a Roma e La.zio, Roma 1957, razvod opus mixtum i opus vittatum m ixtum (redo\.1i kamena se 1zmjenj'llj'Ll sa redovima ope'ke u različi.tim proporcijama) stavlja u vrij eme poslije Hadrijana. U mod i je u doba kasnog carstva, a traje sve do red.njc vi jeka. Cf. J. L e G a ll, Modes de constructJLon et technique dans l' archilecture rOIDalne, Rev ue a.rcheolog,ique, tome r i2, Paris 1959. - Vet t e rs, n. d j, str. 23 one dijel ove Mogorj elCl koji su zidani u mij ešanoj strukturi. bez i·kakva QP1'avda nja i p otrebe stavlja Ll bizanrtijsko doba. V. i sk 52. 66

67

1.

e

MOGORJELO -

RIMSKO

153

T U R R E S

nego i na oblikovanje fortifikacijskih dijelova i na položaj čitavog ansambla. Tu se u prvom redu radi o odsustvu pretorija u klasičnom obliku, zatim o osnovnom kastrumskom obliku objekta, sa troe:tažnim kvaciratn čnim kula ­ ma, istaknutim izvan ko rtina, masivnog volumena, sa snažnim kapijama, flank ir aThim također če,t r taS'tim masivnim kulama, ,s a vojničkim pro­ storijama, oslonjenim na unutarnje lice bedema, i sa odvodnim kanalima za oborinske vode kao i na Mogorjelu 71 Prvobitnu izgradnju Hisara, komparira­ ju ć i je ~ a sličnim obj ektima u N ikomediji, Nikeji, Pautaliji., Novama i drugim, Madžaro v je dati.rao u kraj 3. ~ na poč. 4. sPi:! Takvo datiranje potvrđuje i keramika iz starijeg rimskog sloja na Hisaru, koja također pripada 3. i 4. st.73 I prvi popravci znač a jnog rimskog utvrđenja u Filipopolisu (Plovdiv) su izvedeni u mij C!šanoj strukturi, a datiraju se u vrijeme prvih gotskih upada u Trakiju oko 251. g74 Osnivanje Gamzigrada u Timočkoj oblasti treba također dov sti u vezu sa upadima barbara .iz barbarikuma l sa konačnim napuštanjem Dacije o.sni­ također

20

20

Sl. 8. T ekslura

20

z i~da

28

40

30

40

na Mogorjelu (opus l/l1I:x'lu m)

7l K. M a d ž a r o v , Arheol ogi čes.ki proučvanije na anbičnaja grad pri H i..s ar p rez paslecin'ilLe dvad es t godin i, Arh e ologija, god. VII, knj. 3, So.flija 1965, s.Lr. 21 do 31. U po zo r avam na s l. 6 i 14 zb og podudarn os ti sa Mo'gorjelom. - Iz ranije litera'LuTe je po zn ato da identič an ureda j p erimetraln';h bedema nalaZlim o i na nekim ka.s,telima u Sir' ji (S wo b o d a , o. e, 155). Takav je raspored 'i for tifitkaoijskog dijela Diokle­ cijano ve palače u SpIl t u (B u 1 i ć-K a r a m a n, 126). NaJj ad leva tnij,j primjer su Au relti janove z';dine Ri m a , iz sedamdesetih godina 3. s t. Zidine s u - kao i Mo'g o r jelo - učvrščene izbočenim četverc.kiutnim ku larrna, do,k 'se na nj ih ovo unutarnje lice o,sla­ n jaju u prizemlju s k d išLa, a na kMu prQlSllorije za vojEkiu (lb, st r. 128, sL 91 i 92). Ku le t rš e d os.ta v isoko , v iše nego na Di oklecijanovoj palaČi, što je vjerojatno bio sluča j i na M ogor j elu. Ov analogije sa Aurelija,novim zJi:do1ffi u Rimu čine još vje­ rOjatn ijim da ti ranje Mog orjela u G ali jeno.vo i Aturel1janc)Vo doba. S Itim u skladu su i n~k i drugi elemen'li, o kojima će biti jo.š govora. 72 Ibid eiTI , st r. 28 i 29. I pored rail1ilke u ve'Jti'čini, s'lično;s'ti Su logora očite. 73 Ibidem.

74 L. B o ,t u š a r o v a, Ra Slkopki'te v F'ili.po:pol i oproblernite, s.vrzani 's tjeh, Arheo,l'Ogija 1965. knj. 3, sotr. l j d, s l. 6, 7 i 8. Cf. B o t u š a r o va, S ur la qu es tio'n de la muraiIle de I'acropole de PhilJi,ppopol,is, L a tom-us XLIV (1960), .sLr . 183 ,i d; ,i s t Ct, NOite.s ~ur la lopogriljphie de la v ille de Phili ppopolis fi. 1 epoque r omaine, Acta anti­ qua Phi'l'ippo.po'litana, u Studia archaeolog'ica, Serdicae 1963, str. 105 do 107.

154

IVO BOJA N OVSKI

Sl. 9. Struktura Zlida (soba br. 12) van jem n ove oblas ti Dacia Au reliani (oko 270. g.), kasnije n az ane Dada Ri­ pen is. Kastrums ki oblik prve gamzigra dske fa ze, miješana struk lu ra njeg vih pIa tna i stilske osobine mozaika takođ e r nas vode u k r . 3. i po č . 4. st.;" U i.3lo negdj e vrijeme pada i izg radnja limesa na Derdapu, gd je n ek i objekti p okazuju iz vjesne formalne analogije sa Mogorj elom (npr. lok. G rad k od G olupca , lok. Gradac kod Čiro vske Rek e, lok. Vel. G ra dac kod D onjeg. TiJanov ca).'6 Već i ovih ne k oliko analogija dovoljno je da os v ij etli k ar I te r »Mo­ gorjela « i da jO!; jednom potvrdi ono što je već rečeno, tj. da je M ogor jeJo, po svom imenu ( urres), po p oložaju, a tako isto i po oblicima ar h itektu re - kastel. Međ utim, ka d a je riječ odatiranju Mogorjela, tj. o od redi va nj Ll vrem ena nj egova pos tanka , stvar je k ompleksnija i manje jasna , jer n e p os toj e o dređ en iji elementi za datiranje. Patsch je na Mogo rj elu vidio dvije faze, s tarij u iz 1. st. n. e. i mlađu iz 3. st., k ada su objekti n a lVIogorjelu nak on p ožara obnovlje ni .'7 Iak o se Patschevo d a ti ranje nij e m oglo održati, potrebno je ipak ra čunati sa najmanje dvij e faz e na Mogor jelu. 78 Obli ci arhitekture, nap ose boga li asortim an opeka, keramika i n alazi novaca, plecllraju za znatno kasniju iz gradnju M o­ gorjela, najranij e u sredinu 3. s t. 7 ~ Đ. M a n o-Z i S ii, Le cas trum de Ga mZ1grad, Archaelogla I ugDslavica, II, str. 67 do 84. Cf. M. C a n a k-M e d l Ć, Rezu lta,t.i lSt raži va n.l'1 k as n o a n tLčkog uL r­ đenja kod Gamzigla da. Razvhla:k, sv. 4-5, Z a ječar 1966, str. 60 do 66. 76 D. V u Č k o v i ć -T o d o r o v i č , Recherche.:; n~ cen te, S U !' le L :mes danubien en Serbie, Arheološki radovi i rasprave, III, Z
MOGORJELO -

RIMSKO

T U R R E S

155

N a osnov u on oga što je dosad izlo ženo dolazimo u vezi datiranja Mo­ gorj el a d o s lijedećih pre th odnih zaklj učaka. l. Kompleks na Mogorjelu svakako je stariji od Tab. Peut, koja se datira u 4. st .71l Ime stanice Ad T urres je tada već bilo uvedeno, a to znač'j da j e ime Turres još nešto starij e . T o je terminus p.ost quem non. 2. Budući da Itin. A nt. iz poč. 3. st. so ne sp omin je Ad Turres, moglo bi se pomiš ljati da T m 'res p o č . 3. st. još nije ni postojao. M eđut im , 1,0 je samo testimoni um ex sileotio, bez dokazne snage, pa ne m ože poslužiti kao terminus ante quem non. Osim toga svi ostali e lementi govo.re u prilog nešto kasnijeg dat iranja.

3. Cesta Narona - Ad Turres tTaso v čići), preko Crnića i M ogorjela, sigu r n o je datirana Maksiminovim miljokazom iz 236. g. ali to ne z nači da je o v a e sta i izrađena upravo 236. godine. sl Postanak Mogorjela nije morao biti u vezi sa radovima n a ovo j cesti, ali ne smije se sasvim i sk l ju čiti ni ta mo­ gućnost. H 2

Prema tome, ostaje da se postanak Mogorjela traži n egdj e između 23 6. godine i k r aja toga sto lj eća. Konkretan povod tome mogle su biti pro vale barbara u carstvo u drugoj pol. III st.83 U taj vremenski okvir uklap a se i struktura zidanja , tz v . opus mixtum: pojas kamena, manje-više visok, izmjenjuj e se sa nešto u žim pasom opeke. K oliko to dozvolja v a današnji izgled tri puta konzerviranog obj ekta , sa sigur­ n o š ć u se može zaklj učiti da je cijeli prvobitni k ompleks na Mogor jelu ­

n. dj, str. 125. Ibidem . - U Itinerarium An'tanini naJknadno su unEl5ena oj neka mj esLa iz vrem ena ,t etrarhije, što se v id i iz imena gradova, kao što su Diocletianopolis, grad na via Egna tia (Hin. 330), lUaximianopolis (Hin. 321 i 331) , P erin thus Heracica (Hin. 323), Heraclea (Hin. 230) i Gorsium sive Herculia u Panon'ij i (Ltin. 26 4) . Usp. tako der Hicu . 225, 226, .itd . Iz navedenih primjera oč ito se 'v'i:di da je Itin. An't, k'oji je - s.udeći po njegovu nazivu - n asta o u doba Severa, kasnije dop.un javan. '" L. P a r e t i,

BO

~l P a t s e h, Na ro na, str . 80, sl. 42: Im p( erator ) Cae s(ar) C. / Ju[!ius Maxi [minus I pius [felix Aug(ustuS) / pont[i]f[ex maximus / trib (unicia) po t(estate) II imp(era tor) III corn) seul) / prate r) p(atri ae) et C. [J u / [(iu s) Ve rus / [Maximus n [ obil iss(imus) I Ca[esar ... B2 Od Maks-imina T račanina (235-238), i njegc}Va sina i s.uvladara Maksima, imamo više miljokaza na području provin c~je Dalma cije : CIL III 10 165 (st.r. 2174) = B a II i f-P a t s e h, Strass, s t r. 64, br. 33 kod Han Viteka (Konj ic), da ceste Sa'hma- Narcma; A b r a m i l:, Vjes.n . dalJn, 1926/7, sLr. 14 1 = Sta ltillar 192617 iz Velića kr aj Trilja, sa ces,te Salo­ na- A rgentaria; CIL III 10052 = B r u n š m i d, Vjesn ik Hr v. arh. društva 1898, str. 179 iz Medaka u Lici i S e r g e j e v s k i, GZM 1952, str. 90 iz Kusida u Nlk­ šićkom polj u. Bez obzir a na motive zbog kojih su carev ima podizani miljokaz,i, već ovoliki broj milj okaza u čas t Maks.imina Tračani:na u 'provinoiji Dalmacij'i, svakako je Qodraz njegove a ktivn osti u ovoj pokrajini carstva, koja bi se mogla možda dovesti i u vezu sa n jegovim ratovanjem protiv Dalmati'n aea (Hist. Aug. Max. 13,3 i Herodi an. VII 8,4). Maksimin se u Ili ri ku zadržao od 236. do 238, odb ij a jući iiz Sirmija napade Sarmata i Da čana (cf. M o e s y, Pann. 565; P a If e ,t i, o. e, 37). - Milj okazi Gaj o J w ija Vera Ma:ks imina i .'lina m u Gaja Julija Vera Ma,ks ima čes ti su i u P anonoI1lij.i, CI. npr. Lntereisa I, 260, gd je se navode tri miljokaza. Usp . i CIL III Indices, p. 2437. 63 P a t s e h, manuskni.pt Mogorjelo, str. 2 ,i 3, svoju drugu faDU (obnovu) 1\10­ gorjela t akoder je prip'isivao u čestalim upadima i.z barba ri.k\uma u toku 3. s>t.: »Erst die grossen Einflille der Gcrmanen und Sarmaten, die nordlich der Donau hausteIl, in das riimische Reich, wie die Neubefestigung der Provinzhauptstadt Salona (bei Spalato), so auch die Wiederherstellung unserer Befestigung. Die alten Mauern wur­ den wicder beniitzt, der Brandschutt bleibt jedoch in den Rliumen liegen, und werden verschiedene Um-und Zubaue ausgefiihrt«,

IVO BOJANOVSKI

156

uključujući o b l u kulu stupo ve portilkata i palaču (pretor i) - zi d an u izrailtoj tekstt.irio,p us mixtuma (.1. 8) . Do v isine od 1,20 m četit'i p uta se i je­ njuju red ovi opeke (7 cm) i kamena (oko 20 cm) . Iznad visine od 1 20 mrilam teksture se mijenja: slojevi su širi, opeka oko 30, a kamen oko 40 cm . V jero­ jatno se ' Slti ritam nastavlja i na visinama iznad 2,40 m, koj e se na Mogor jelu nisu ni na jednom mjestu sačuvale 83a

U s truk t uri opus mix tum podignuti su .i bede mi Verone (oko 260. g), kas te1i T r al{.ije (iz druge pol. III s.t.), k ao i prva faza Gamzig r ada. Napokon, kad je riječ odatiranju »Mogorjela «, čini mi se da će nam tu najviše pomoći analiza prilika (situ acija) u kojima e ca rstvo naš lo u III st olje ću, kada je bilo SUOČC:TIO sa mnogobr oj nim na.srtajima bar ba ra n a njegD ve granice. Sjeverna granica carstva bila je nemirna još od rata sa Mar k omani.ma (167-175). Inicijato'r i svih agresija na dunavskom i karpatskom limesu bili su Goti, koji su n asto jali da prodru do u š ća D u nava. Nar,o či bo je b io težak pol ožaj car t.v a s redinom 3. s t. kad se sav germa.nski svijet (F.ranci, Al a m 'mi, Goti, S a r­ mati, i dr.) pokrenuo. Po d njihov~m udarcima padaj.u g,radovi i tvr đ ave u Daciji i Panoniji, koja p ra vu katas·t r ofu doživljuje 258-260 g., kad su po ruše ni i neki lo­ gori panonskog limesa, da se više nikad ne obnove. Iza 270 g i.2',gublj na jt' i D a­ cija. Na roči t o su bili ra zorni napadi Got nil. Efez (263), Aten u , K orin t l S partu (267). Po ri j o:ma Am ijana MarceLi.na, planula je cijela M a ked onij a , a EPll', T esalijru i G.rčku prepl a v,iše barbari. 4 je

Iako D a lm acija još tada nije bila direktno ugrožena, bo r be u Dacij i, koja napu š tena prvih godina A urelijanove vladavin e (27 0-275 ), u Pa­

konačno

8;)' U zidovima kaj i su 'se sačuvalli od 0,;)0 da 1,10 m VIS ine a to je n ajveći dio kompleksa, n jegov juž..n i i i-stočni d io p el'i m e tra i p r eta ri j - gornj a tekstu ra n'i je uvijek izra zita, a sloje va ad po 40 cm m en a i 30 cm a,p oke i n ema. Oni d olaz jedino u s{)bama br. 2 d o 18 na Vetrter..3 o'v u planu iz 1963, Pril og I, a naj b olje se u ač fl ­ vaju u sabama br. 9, 12, 13, 14 i na zidu ju žne kule, gdj e su sc zid ov i sačllvali da v ' :;ine od 1,50 m. S loje vi p r i ' azani na sl. 8 v ide se jedlna u hodn ik u pred sjcYern orn ))jula m, gdje je zid još uvijek viSOik oka 2,45 m, a l' mu je gornji r ed k m ena pon:~me ­ ćen konzerv a cijom (GZM 1914, ~1. 15). Stoga se i dobija utisak d a 'e opus mixLu! n ·. uaz ut jedina u sjevero za p a dnom kvadranLu p e l'imetra, ali je to samo privi k oji nasta je otuda što s u o.>tali zid avi nj ži i što je r i la m te.);jsbure p orem ć en pop ra vcima u anti ci i kanze,'vaci jam u novi-je v,rijeme. O:;.im toga treba ima ti n (l wnu da op ka u d onjim slo je vima, onim a 'ispo d 1,20 m visin e, uglavnom služ' za p oravnanje k
MOGORJ J<:LO -

RIMSKO

T U R R E S

157

noniji i u MezLji stvarale su osje ćaj nesigurn05'ti i u naš,Lm krajevima H4 ' U zemlji koja je ostala goto vo bez Ikakve obrane, barbari nisu nailazili na ozbilj­ nij e p r epreke. Stoga se u ugrože nim provlllcijama, pre puštenim vlastitoj sud­ bini (j e r se centralna vlas t. pokazala nesposobnom), bu di o duh samoobrane, pa provincije i same poduzJmaju ra zne mjere za svoju ob ranu. Ii K oliko je već t ada provincija Dalmacija bila ugrožena, najbolje nam iluslrira Čin jenica da J upravo u Aurelijanovo vrijeme bila u vojnom pogledu prik lj učen a Panoniji i oriku - limes Illyric iallus i stavljena pod zapovjed­ ništvo komandanta granice (dux militis). U samoj Dalmaciji je ranijeg carskog n amj esnika (legatus Augusti PI"O praetore), koji je imao vojnu i civil nu vlast, zamij enio p r a e s e s kao civilni guverner (Not. Dign, ed. S~ek, p. 224-22:'}). Do odvajanja civilne i vojne vlasti došlo je samo u pro vincijama k oje su bile izložene opasnostima od provala barbarskih naroda, a u svrhu njihove efika­ sni j e obr an e. Koliko je poznato, to se najprije dogodilo u Dalmaciji, gdje je prd poznati p r a e s e s D a l m a t i a e iz 277. g. (CIL III 8707), a drugi iz 280. g. (CIL III 1805).s:;a U ovom po carstvo t eškom razdoblju od tridesetak godina, od smrti Aleksand r a Severa (235) do poraza Gota kraj Niša (268), naročito uGalijenovo i Aurelijanovo doba, k ada je cijelo carstvo bilo prisiljeno na d e fanzivu, i kada se sva k morao da ostani na vlastite snage, jedinri. efikasni način zaštite bio je da se i u unutrašnjos ti grade utvrđenja p op ut onih na 1imesu. Tako je već 238. g.

g l" U prulog tome go vori.li bi i epigraf;:.ki Sip om enici pripadnika ra=ih legija k oje su inače garni Zl)nirale izvan provincije Dalmad je: leglo II Adiutrix, legio V Macedoniea, legio X nI Gemina, legio XIV Gem ina Martia Victrix i legio XXU Pri­ migenia, k oji ukazuju da su u drugoj pol. III st. u Dalmacijli, in a č e mirno j provin­ cij i, b ora vile bar neke vel _ilacije navedenih legija (Cf. Betz, Unters'IJchungen , S. 43, 19,54, 55,61 i Patsch, WM VI , 173- 174; WM VII, 86). Još jaču koncent.J:aci j u trupa Ll isto vrLjeme susreć emo u juž.nim dijelovima Panonij e (Betz, Un ters, p as.;im). Po na­ sl u ć iv an ju Rappaporta (Die Einfa le der Goten, 51) upadi Gota sizali su sve do Siska. Da j e i j,užna Pano·n ija bila u opasnosti ciokazruje i na.tpi,s ,iz Sirmiuma CIL III 3nS =­ Dessau I , str. 546, koji potiče iz Galoijenova doba, a svjedoči o koncentracij i trupa u toj obJas ti. Nije jas no, jes u li poj edini detašmani (lili N tave legije) dovedeni u Dal­ maciju - koja je provincia inermis još od druge po'l. I st. n. e. - zbog zaštite provin­ cije od mo gućih up ada iz barb arikuma (Gobi, Sarma'ti, Vandali, K vadi i Suebi), ih je to b:lo u vezi unuta rnjih nemira (npr. u:ourpacije In.gel1lua i Regalijana u Galijeno'vo d oba oj J Ulijana 284. g.). T ome vremenu (od Galijena do Ka rina, 253-285) pripadaju li brojne ();s,ta.v e novaca, od kojih ovdje navocLimo neke: jz Kiseljaka - Sarajevo (P a t. s c h , GZM 1902, 381), Oštre Luke - Brčko (P a t s c h, GZM 1902, 425), iz Dugopolja (R e n d.i ć VARD, LlI, 266 ), iz Vel Go rice - S isak (B r u n š ID i d, VRAD V, 235) Garčina - Slav. Brod (B r ll .n Š m i d, VHAD IV, 87) iz Metka - Gospić (B r u n š m i d , VRAD VIII, 180), iz Satn ice - Đakovo (B r u n š m i d, VRAD IX, 210), Komina - Sv. I van Zelina (K l e­ m e n c, Num II-IV, 125 i Barcsay-Amant, Diss. Pann. II, 5) , iz Dvora u Sloveni ji (K l e m e n c, ib. 131), iz Kurilovca - Sisak (Broz, Nwn. V, 17), iz Glibovca - Smed. Palanka (P e t r o v li ć , Starinar 1928/30, 88), iz Svileuve i Smedereva (P e t .r o v i Ć, ibidem), iz V.i.pa ve (P e g a n, A V XVIII, 207), ciz Simanovaca (B r Ll n Š Tn i d, VRAD X III, 269), Donj. Pe trovca - Sr.ijem (B r u n š m i d, VRAD XIII, 295), i z Mok ron-Olga i Zgornje Gorče u Slovenij i (kod P e g a n a, n. dj, 209), i drugi. Toliki depoziti zako·­ p anog novca očiti su znak opće nesigurnosLi. u trećoj četvrtini III st. gotovo u svim naš im kr a jevima. Jesu li to bile posljedice samo unutarnjih nemira (uz.urpacija) ­ kako se često misli - ili i prijeteće opasnosti od upada barbara - kako je smatrao i P a t s c h (GZlVI 1902, 435) - potrebno je dublje .ispitati, ali je najvjerojatnije da su tom e doprinijeli i jedni i drugi uzroci. - O upadima barbara u Panoniju u to doba v. lVI o cs y, Pann, šp. 565-567. 8; Pareti, n. dj., str. 39. 85a F. B u l i Ć, Iscrizione di un nuovo luogotenonte della Dalmaz.ia romana ApolloniU5 Fobeadius, Bull. dalmo 1909, str. 3-11. Cf. i Mommsen , Romiselie::; Staa,tsrecht II, l, p. 239; Cons, La pro-vince roma·ine de Dalmatie, P aris 1882, str. 325. Usp. još i CIL III 8565 i 1938. A. J a g e n t e u f e l, DJe Stot.thaiter der romi­ schen Provinz Dalmatia von Aug us tus bis Dtokletian, Wli en 1958, sp. 105 .i 107.

158

IVO BO .JANO VS Kl

bedeme dobila Akvil e ja, ključ Italije, dok je Galijen (253-268) dao obnov iti ne samo utvrde u isto č nim prov incijama nego j e opasao bedemima i g radove Veronu i Milan, a Aurelijan Ri m . U A urelijanovo vrij em e u tv r d uje se cijelo carstvo, pa i villae rusticae dob ijaju k uk Nije li Probo (276-282) bran u gra­ nica povjerio barbarima, a vlastite vOJnike uposlio na utvrđivanju gra d ov a i na popravljanju cesta?86 N a žalost, izvori toga d ob a v rlo malo govore o našim krajevima, ali je izvan sumnje da su siloviti n a padi barbara, koji su svakog časa mogli p ro­ drijeti i do naših krajeva, prisilili i g r a dove na. jadranskoj obali da se osiguraju za svaki slučaj. Bedemi Salone, podignuti još u vrijeme osniv an j a k olon i je, bili su prošireni još 170. g. pod dojmom provale Kvada i Markomana, a kasnije u više navrata pojačani (ClL III 1979, 1930, 6374, 8570).87 Sasvim j l ogična pretpostavka da je na mjestu kliške t vr đave i u kasnoj a n tici p os to ja o neki kastel koji je nadzirao prilaz Saloni.sS Ali ono što se za K lis ne može doka zati arheološkim ostacima, to je za Zadar (lader) i Pulu (Pola) sigurno. Osi m grad­ skih utvrda, koje potiču iz vremena osnivanja obiju kolonija, ob a su grada u kasnija vremena dobila i vanjski obramb n i sistem. Još je Augus t »p a r e ns co­ loniae « podigao bedeme i sagradio kule Zadra, koje je »vetust ate consum ptas« restaurirao neki Tito Julije Optat (ClL III 2907, 2908). o K asnij e m vremenu pripada bedem podignut u predgrađu, o kojem piše Ivan Lucić . gO U is te svr he, tj. za zaštitu Zadra i Nina od barbara, izgrađen je vanjsk i utvrđ n i p oj as (ante­ murale) izm edu in a i Nadina, ćije je ostatke, kod Polični k a opi sao B ianchi. Prema Bianchiju, kastel u Poličnik.u sa onima u Slivnici i Ljubaču (G raclina) sa­ činjava gotovo neosvo jiv troku t sa centrom u Radovinu (B re ti no va G lavica). Izgradnja ovog obrambenog bedema mogla bi se datirati u raspon od kraja 2.

SB Ibidem, str. 38, 40 ,i 41. Cf. M o cs y, Farm. 696-698 i E. T h o i l l s, ROom. Villen ln Pannonien (1964), 389-390. 87 H. K ii. h l e T, D ie Porta Caesarea in Sa'l ona, Vj esno dalmo Ll (1940), str. 45 do 47; G. N o v a k , Ise.jska i rimska Salona , Zagreb 1948, str. 22; M. A b l' a m ić, Zapadna nekl'olPo'la an ti kne Salone, Vj esno daJmo LII (1950), str. 10, 12 i 14; i s t i , Spomenici iz bedema stare Salone, ibidem, L (1932), str. 54, bilj . 1. Cf. E . D y g g we, Starinar VI (1 93 1), str. 14 l d; i Sit l, Recherche.s I, 14 i Hist. f Mon . Chl'isl, I, 5. B e t z, Unters uchungen ..., str. 45. O djelatnosti Marka Aurelija na utv rđ i van ju Sa­ lone svjedoče natpisi CIL III 1979 i 1980. Radove su izvodili vojnici leg. II i III Ita­ licae i cohors I i II miliaria Delmatarum, a to je dokaz da je svaka napelost na li­ mesu nalazila odjeka i u primorsk·im dijelovima naše provincije. BB Vidi o tome C. F i S lk o v'i ć, Dop rinos upo'znavanju k liške tv rđave. Hrv. nar. kal. »Napredak«, god. XXV, Saraj evo 1940, str. 27, gdje se, i Z.m eđ u ostalog, k aže: "Sigurnih podataka o tome nema, jer su arhe olo·ške konsta:tacije ovd je t eške, budući da tvrđava iz mletačk og doba pokri'Va sav v rh h nidine, krijući ootaLke ranij ih utvr­ đenj-a. Zbog toga ne mogu da se vide n i ostaci iz rimsko,g i sredovječ n og doba, k ado. je, kako to uvjeravaju pismeni podaci. Klis bio utvrđen«. Da je okolica K Usa, i s am Klis, b io u l'imsko d-oba naselj en, dokazuju brojni arheološki nalazi - votivnd i nad­ grobni n a,t pi·s-i, ostaci ceste i miljokazi i tragovi zgrada u blizini t VTđave (Vjom . da lmo XXI, 220; XXIV, 176 ; XXVIII, 53; XLIV, 21, it d.). - Postojanje jed nog kastela u KUs u već od III st. opravdava i priča Kons ta ntina Porfirogeneta ko ju donosi K a­ r a m a n, Oko drevne kliške tv.rdave, Zagreb 1933, str. 2. - Postoj an je jednog -a­ stela u K'ltsu već u III s't. n. e. opra\rdava jedna zabilješka F. B u l i ć a, II Bull. dalmo 1903, p. 114, bilj. l: »Clissa e ra un vieus, un subur,b~um, pili ta rdi un avam ­ poosto di Salona, un 'fPOUptov , e L. Egnatius Clemens era decurio della colonia di Salona«. B9 M. S u i Ć, Novija arhealoško-'topografska ilStraživanja antičk og Zadra, Zbor­ nLk Insti'hita za historij ske n au ke u Zadru, 2, Zadar 1958, str. 13 do 50. 90 V. B r u n e II l, S!to.Iiia di Zara I, Zadar 1913, str. 135; ,i s t i, Giovanni Lucio, u Rivis ta dalm o II, sv. l , str. 40 i 41; Starine 31 i 32.

'M OGO R.TEL O -

RIMSKO

T U R R E S

159

do 4. st. (po novcima Antonina Pija i Maksimijana Herkuleja).91 Slično je i sa Pulom. Iako su istom provale barbara bile povod da s e ojačaju zidine grada, manj e-više je sigurno da su stari Augustovi bedemi i prije toga do živjeli r azne po pravke i dogra d nje. Tako, npr. , Porta G e mina potiču iz 2. ili 3. st. ~2 Os im toga, Pula je, slično N a r oni i Ia deru, imala i vanjski obrambeni pojas B al e (Vallis) - Dvograd (Duo Castra) i Stari Gočan, koji također potiče iz kasne an tike,n Krajem 2. st. osnovana je za zaštitu Italije (i Istre) od Markomana i tzv. P1'8ctentura Alpium, 3a sistem m kastela i bedema od Brenera do K varnera. n• Nem a podataka koliko je ta j fortifikacijs ki sistem korišten u kritičnim razdob­ ljima 3. st., u jeku nas rta ja lamana i S armata . Nešto kasnije na Krasu je i zg r ađen još moćni j i od br a m beni bedem, poznat pod imenom Cla u snrae Al­ p ium,!l:; Po nekima, p o č tak izgradnje ovog ut v rđenog s istema pada upra vo u Galij envv o vr-i jeme Y" Nap okon, samo da spomenemo d a je i Emona upravo u 3. s t. oj n čala svoja utvrđenja izgradnjom vanjskog jarka i svakako pojača ·­ njem bedema. n Već

i ovih nekoliko primjera, u općoj oskudici vijesti iz 3. st., prili č no govore d a vojno graditeljstvo nije ni tada zamrlo, nego da je d a p ače i oživjelo, jer su R imljani zbog velike oskudice vojnika bili prisiljeni n a d efanz.ivnu taktiku. Neki od navedenih zahvata (npr. bedemi Ve rone, Milana, R ima, u t vrd nja u TrakiJi i Maloj Aziji) po obimu ne zaostaju za mnogim ra­ nijim grad n ja ma. Staviše, upra v o je za našu provinciju karakteristično da je najv e ć i procvat do ž,i vjela u 3. st. (izgradnJa cesta, rudnici, na primjer). SLoga i p vstan ak » M ogorjel ć1« tre ba sva kako t ra žiti u kontekstu navedenih zbivanja u drugo j p ol. 3. st. , tj. u vrij e me u koje je i Patsch datira o svoju dru g u fazu Mo gorj ela.'J ~ S tari be d e mi l arone, podig nuti još u rano carsko doba,9!l nisu više biIi sigurna zaštita g l"a da. Izgradnjom kastela na Mogorjelu, uz koji mo­ žem o zamišljati i niz dru g ih pratećih utvrđ e nja (npr. u Gabeli i Capljini) bio je za t vor en - na u za n om inte ramiju - jedini k opneni prilaz Naroni, koja j e ina če bila dobro zaštić e na tok ovima Neretve i T rebižata (sl. 4) . jasno i

»

određeno

I tlocrtna disp ozicija " praetoriuma« takođ e r govori u prilog datiranja Iog o rj ela « u 3. st. N ije to više pretorij u ranijem smislu, na što je uka zao i

'. 1 e F. B i a n e h i, Zala eri, tiana, 2 (1880) , sLr. 326, 333 i 334. Usp. S. B a­ t o v i e, Beretinova gradina, Rad ovin, Arheološ ki pregled 1963, 42-45; 1964, 23-35 i 1966, 49-53.

'" Lite ratu ru i po'Ci at.!, e daje

S.

M l a k -a r.

An t'jL'ka Fula, Pula 1958, sLi'.

30 i đ .

l'd a r u š i e, Ka"noan[ 'čka i bi za nLiska Pula, Pula 1967, str. 5. S. M l ci k a r, i stra u antici, Pula 1962, str. 15-16. Cf. J. F j t z, - Zu der C eschicJ te der P r actentura Ita liae et Alpi um im L a ufe der Ma.rkomannenkr,jegc, Ar heo!. vesln. XIX, L j ub lj::m , 1968, 43 i ct; A. D e g a r a s s j, Il con fine no·rdo r~ enta­ le dell' Italia romana, u Diss, Bernenses Ilo (1954), 116 i d. Cf. SHA, Vita Marci, 14, :3: "" B .

:Il

denique tr anscensis A1pibus longius processerunt comp osueruntque olllIlia, quae ad munimen Italiac atque nlyrici pertinebant. Đ " J . S a>' e l , Clau :; u rae Alpi um Iuli aru m, /\' ~'heološk,i radov: i raspra ve, Za­ greb 1963, str. 15;; i d; i s t i. Severoza hodne i·ta:5 -e zapore v an ti-ki, K roll1r.ka IV, str. 86 do 93. 90 Npr . Sa ria, Pmchi, v. Š a š e l, Kroni,ka IV, 91 i 92. 07 J. S a Š e l, Emona, Arheološki vesLnik IV (1953 ), str. 294-304; i s t i, VODnik po Em.onl iz 1955. g. Cf. M o e s y, Pann. 696, gdje se navode i osta li podaci o ut.vr­ đenjima Em ::me. 08 Manuskri;pt, n. mj . • g P a t s c ll, Narona, st. 18 i 21.

IVO BOJAN OV SKI

160

Karaman,IOO nego oblcmgna g r ađ evi na sa portikaitom, flanki ranim j:1kim riza­ htima, u obliku kula ili koji fung ir j u k a o bočne kul e , dakle sa t i pi čni m raspo­ redom provincijskih vila 2. i 3. st. (Swobodina »Porticusvilla mit Eckr isali­ ten«).1 01 U jednom st81nom, zidanom logo ru , kao što j e Mog o rjela, ne treba ni očekivati pretorij u klasi č nom smis lu. T akav tip gra de vme i odgova ra po­ trebama vremena, koje je bilo nabijeno opasnostima, k ako j e to n a primj e r ima iz Panonije pok a zala i E. Thomas.ltl~ Takav tip villae r u s t ica e j a vlja se u Panonij i već u v ezi s upadom Kvada i S a r mata oko 260. g . To rnj evi Se do gra­ đuju i na v ilam a koje su ranije izg ra đ ene. I 03 U tom stilu i z g ra đe n j e i objekat pretorij a na Mogorjelu, koji se nikak o ne može upor điv a ti sa n ešto m lađim Lipom iz 4. st. , ka av je carska palača u Splitu, koja p r ed t avlja na j m lađi tip vile sa portika tom, kod kojeg su »Juajcvi već u v učeni u liniju p r o č lja, a portik se popeo na gornji dio pro če l j a, iznad masivnog prizem lja ... « I oi K e ramika, k oja pripada manjim egzistenciju Mogorjela kroz podatke za dati ra nje postanka samog određeniji numizmatički nalazi, koji idu češći su iz 4. st.IOu

pot v rđuje

4.

dijelom 3. st., a većinom 4. st. , više 4. stoljeće, nego što p r u ža odredene objekta.1 05 U tome p ogl edu n ešto su od Klaudija Gotskog (26 8-270), a naj­

Zakl jučak

Kao što se vidi, navedeni elementi govore u prilog d ' t i ra n ja Mog orj ela 3. ,. L., vj " Hljatno II Galijenov o i . ur e lijanovo vrij m e (253-27'1), d a kle, nešto ranije m ·go što se to obično ra dija pod dojmom nekih s li čnos t i a Diokle­ cijanovom palačom u Splitu. 1ol Ov a d va objekta u stvari se i n e bi smjela upoređivati, već zbog njihove sasv im ra z li čite namjene. D ok je n a :Vlogorjelu naglasak na oura mbenom perimetr u , u Splil U je akcentuirana pa l ača (sa mau­ već II

100 O rimskom zaseoku u Pola čama na otoku Mljetu, j esl . dalm o LVI-LIX (Antidoron I), str. 106. Cf. Lj. K a r a m a n, O nekim novij im p ublikacijama o h i torij i umj a tno6ti u Da lmaciji, Vj esn o dalm o XLV (1922), st r. IOS-1l2. B u l i ć-K a­ r a m a n, Pa l a č a cara D ·oklecija.na, str. 135-136. 101 K. S w o b o d a, RO.mische und romaniische Pa1aste, W ien 1919, str. 148 i d; B u l :i č-K a r a m a n, Pa la ča, 135; K a r a m a n, Antidoron l, sir. l OG. Cf. i A. S o n j e, Ziva an·tika, g. XIX (1 969), sV. I, str. 50, bilj. 4. 102 Romische ilien in Pannonien, Bud apest 1964 (Cit. po opširn om prik aw D. P i n t e r o v i Č, Os ječki z-bomi.k IX-X , str. 275-281). 103 Ibidem. 104 Lj. K a r a m 'a n, Anlti'doron I , str. 107. O odno.slu ca rske p a lače u Sp li-tu prema perimeiralnom bedemu i kulama, usp. B u H č-K ar a m a n , Pa l ača car a Dio­ klec ijana u Spli tu, Zagreb 1926, str. 117, p osebno str. 133 do 137. Za carev stan, cf. S w o b o d a, n . dj ., p assim. 105 1. t r e m o Š n i k, Keramika iz r imskog nalaZiišta Mogorjelo, GZM 19;39, str. 241 do 271. lO G S obzirom na to da je na Mogorj elu bilo v i.š e građe vinski h p erioda, n alaz i novaca starijih ud 3. sl. mogu po·tjeca,Uj i sa tih objekata, a to um nj uje dokumen­ taI'nos't numizm a t ičk i h nalaza. Uglavnom prevladava.jQl novai iz kra ja ,1. st. N ža OSt, ova zbirka još n ije sređena. - O novcu sa Magar-jela V. bllj. 121; novac cara T 0 ­ dozija otkopan je .. . in der letzten Bodenschkhte. U svom 6. izvješ'Laju (knd Kaprdčića, str. 603) P 3ilsch izrijeko m k aže; »Die hier gefun.denen Mi.inzen (tj . u pro:>tol'ijama za l1lcmča d i ofioi r e) setzen mit AugLL5tus ein «. V. bilj. 121. J07

Dyggwe-Vet ter s, n. dj ., 13,51 i 52;

Basier, Kult. ist, 318 .

MOGORJEI"O -

RIMSKO

T U R R E S

161

zole jem i hramom), kao carska rezidencijaJ08 U tom pogledu palača u Splitu bliža j G amzigradu nego Mogorjelu. 109 Iako, dakle, Mogorjel() ne predstavlja kariku u lancu zamišljenog »dal­ ma tinsko-hercegovačkog « limesa iz 1. st. n. e. kako je to smatrao Patsch,110 ip a k treba prihvatiti mišljenje Patscha, Anthesa, Schmida, Svobode i drugih, po ko jima je M{)gmjelo kastd. l1Oo S to se pak tiče »jednostavnosti« unutrašnjih prostorija tzv. vile, u stvari p r etorij a , koja je navodno tuđa klasičnom ukusu i tradiciji,11l to ne bi trebalo objašnj a vati degeneracijom ukusa, nego upravo izrazom vojničke jednostav·­ n osti. U ostalom, čitava zgrada pretorija djeluje kasarnski, bez banja, bez hipo­ ka usta (iako je sva okrenuta sjeveru)112 i bez drugih udobnosti jedne gospodske vile, sva » ... u stilu legionarskih spavaonica ukrašenih lošim mozaicima.« 113 H I" P rimjer kasnoantičkih utvrđenih vila k:oje donosi H. Vet t e.r s, n. dj ., sl. 28, 29 i T. XVIII, sl. l (Konz, Pfalzel i Juliusova vila iz KaMage, sa mozari.ka) ne m ogtu se u zaLi kao tipološke analogije za Mogorjel:o. 1'0 s·u utvrđene vile sa rksal-rtimn, bez kastr-um.<>ke forme i u opće bez pedmetra, a Il!i vremerL'lki ne i>du skiu,pa. To se opće ni to može kazati zaVe ttersov materijal o tipologid,j kasnoantičkih viJa, ibidem, str. 57 j d. Kompleks na Mogorjelu goto·vo i nema analoguja, jer ».proos;tavlja nOJVos1 u rimskoj arhiteJctIuri «, B a s l e T, K:ult. .ist., 318, ali »nov()(gt« ·sarmo sa aspekta raz­ v i,t ka r imskog zaseoka (viJe), ali ne kastela. Us.p. B u l ·i č-K·a r a m a n, Palača car" Dioki1 ec ijana u Splitu, Sltr. 124-125. 109 Pretpostavljam da je u!Jv-rđeni komplek!s u Gam71igr.a'd u služio kao rezilden­ cija n am jesni·ka Dacije R!ipen.s Fs, oonotSno Dadje Aureli·ani, nakoll1 definitivnog na­ ptiŠ'ta nja Dacije. Po svom unu trašnjem sadržaj.u (pa1ača 'u unutrašnjos'ti) Gam.zigrad je svak a ko bliži spli Lskoj paJači, dok je u pogledu r8.!SiPD:reda kJula kaJSltel na MogorjeL.l svakaJko bliži onom na Diotklecij0.novoj palači nego 1. fazi Garrn.zi'grada. Dok je u Gamzigradu ()Itknivena kvadratna kJula jednim dijelom ulazila u IUJ1.U1bra.šm.jOlS:t, dotle su i u Splltu i na Mogo rje'lu kvadratne kJule pri:sJonjene uz ko·rUne sa vaJnjske strane. Ipak ovaj para'lelizam izm edu Mogorjela i Di'dk'l.edi'an~)JVe palače (o,v dje nije riječ o kula m a kode f1ank'iraju k'apije, jer SIU cme za razliku orl Mogorjela - na Diokleci­ ja n ov oj palači poligonalne) ne govori za isto'VTemenosi posrtaJJJJka alba Dva objekta. Cf. M. Č a n a k M e d .i ć, n. dj., 61. Usp. i Fr. B u l d ć - K a r a m a n, Palača cara Dj·ollecijana u Splitu, Zagreb 1927, str. 53 i d, 119 i d.

11 0 110a

V . biij. 1.

Upravo frapantnu

sličnost

sa Mogorjelom lima kastrum »Kastr«, na putu

iz Skadra u Oroši, u Albaniji, koji je u GZM 1907, p. 2, sl. l = WM XI, p. 82, Fig. l objavio d r Fra n j o b a r u n N 'o p e s a. Objekat zatvara pravokutnik 100 X 80 koraka, i ma 12 kula, istaknutih izvan bedema kao i Mogorjelo. Deb1j,ina zidova iznosi oko 2 ffi. Leži 'll ravnici kao i Mogorjelo. U vrijeme kada ga je Nopsca obja-V1io, objekal

još nij e bio istražen, pa se o unutarnjem sadržaju ovog rtmskog wtvrđenja, ne kaže ništa. Sto se tiče penimetralnog bedema, ad Mogarjela se razllikuje samo po tome š,t o nem a sjevernih vrata. 111 B a s l e r , Kult. ist., 318. 112 Sve vile u Panoniji CE. T h o m as, n. dj.), a također i naj'Ve6i broj V'ila ispita­ nih kod nas (Ilidža, Višići, Panik, ,i dr.), imaju redovito bar jednu p.rostoriju sa zagrija­ vanjem. Teško je zami sliti jedan ladanjSk i dvorac, maka'r i kao praetorium fumU, ovakvih razmjera, s'itu ira:n na ta:ko iJstaknutom po,ložaju, .1z1oe:en portiJkasJ.er, Kult. i&t., 318 kaže: »Taj dvorac za reprezentati.vno s1ano:vanje nema ni vesrt:ibula, ni atrija , ni triklinija, ni kuhikiUla - sve je sv.rst1lJrtO u bezI.ični niz«. - Da je Baslerova ocj ena nešto prestroga, vidi se iz poređenja sa Q:S,ta~im vojnim logorima, npr. sa Inter­ eizom, u kojOj su sve građevJine bile ne samo pažljivo izvedene nego i lijepo ukra­ šene: »Die Grabungen zeigten, dass in dieser Periode des Lagers die Bauten arn sDrgfiiltigsten ausgefiihrt wurden. Der grosste Teil die im Inneren des Lagers befiond­ lichen Gebi:iJude war mit Stukkaturen und Fresken gesohmi.ickt« (Interci.sa I, 54). ­ Pa, u.koliko je i paJača-praLorij na Mogorjelu bila u.krašena mramornim pločama, fre­ &kama i mozaici·ma, to ni u kojem slučaju ne mora da znači da cna nije sastavni dio jednog vojnog kom.pleksa, jer su tako biili uTeđeni i brojni drugi vojni objekti, pn i logori na limr5u. V. o tome B u l i ć-K a r a m a n, o e., str. 124-125 . II -

Glasnik

Zp:::~:;2kog

muzeja BiH -

Arheo.log ija

IVO BOJ ANO VSKI

162

U p ravo tim vojni čk i m kal akterom objekta treba o b j a~ n java li i ori.i entac ij u pro­ čel j a pretorija prema sjeve u, dal I prema strani k oja je na ovako olvorenom položa ju bila izložena b uram a sa Veleža. P a i sam p olo žaj Mogor jela, smještenog n a p r metnoj esti, na uzvišenju okruženom mo č arama Neret e i Trebižata, ' 14 i sključ u j e svaku mogu' ost d a ovaj k mpleks iden tificiram sa vilom rusti­ kom ili sa pal ij em. T kav bi obj kat, naproti.v, b io sagrađen II slobod nom prostoru, okružen vo ćnjac im a i vinog r.:ldi ma, njivama i livadama. Sve to ukazu je da ovaj "kastellartige Anlage« nij e nika k av »Wohnsitz eines Fcudalher. en der Spata n tike . .. «, 11.; neg k astel za obranu Nar one, k ako je to u svoJc vrijeme sma trao i E. Anthes. 1J.6 J edan tal av ob j k at, koji je morao ra č unati s dužom opsadom: imao je i svo ju e ' onomiju, sa p lrebn im I'on omskim zgrada m a (horr um. torc ula­ r ium , i dr.),u" a ne smij e se isk lj učiti n i mogućnost da je u sredenijim prilik a­ ma proizvod i i za tržište, prvens tveno za vojne p osa e. Možd a je i »Mogorjclo'< r emcn om postalo centa r n ekog latiI undij a ili kao domen carskog fiskusa do­ žiVJelo s udbi n u ioklec' janove palače u Splitu, k oja je d j el omično bila pl'etvo­ r n a u d r žavn u manufakturu (gynaeceum),l18 Time bi se, možda, najb:J j obja­ snilo otkud a n a Mogo rj II - uz neš or už ja - i d osta poJjoprivTedn og o'w­ đay9 Upada u OČl velik broj žrvnje va. Ako je, dakle, Narona izdržala sve n ap a de b ['bar a sve d o kra ja 6. st. n. e .,1 20 on a to - kao P ula , Zadar i. Salona - II p r om redu dugu] svom vanj ­ s om ob r a m b nom sistemu, II k ojem je l Iogorjelo svakako bilo k ljuena tač;{a . P i onda j"ada s u • larih v i VizigOlt i (0.40 0. g. n . e.) na svom ru~ilnčkom putu, koj i ni je mimoišao n i Mogo rjelo , prodrli u )} . . . quasi viris vacunm" . Italiam nulloque pcnitus obsisteutc« (Jard. Gel. 147), Na ro na j - za h v l jujući i ka­

Da je predio izmedu Mogorjela i Cap!jine i u rimsko d oba bio podvod a p ijinsko bla to - n a jbolji je d k az p r a va c ceste Narona- apljina (Ad T Ul'fes), koji j e zaobilazio sve do p r ed TrebIža t (selo) v. p a t c b, WM XII, T. X I , ovdj e sl. 5. - V. bilj 20. tJ ·,

d::ma ~ nj e

ll ,; Ve t e r s , n . d j ., 53 i 57; B a l e I", Kult. i t., 320. i Mog. ll. i termini »befes ti gle Villa« (Ve l t e r s, str. 41 i na cirugim m jest im a ) i »ulvrdena vila« B a ­ s l e r, K ult. iSt., 315 - po m om m išljenju - n is u ad ekvatni :ta slui::a j Mog') rjelo, jer s o b :čn o p ri jenjuju na vile sa jakim ugaonim ist c 'm , r[sa mima u ob!iku u la , kakve su, npr., ail'Lka nske ile iz lV st., pom te sa m ozai ka, odnos no utvrdene vile iz Pan onij e iz 3. i 4 st. Za M ogol'j elo se tim termino m ne def inira puni adrLaj .

N. dj., 152. - To je bilo i P atsche vo m išlje nje, v. bilj . 121. Cf. D a r e m b e r g - a g l i o, D icl, s. v. exercitus, str. 921 i cibaria mili­ tum, str. 11 69. ;:im žita, m eso i po v rća, voj n °čko m obroku je pripadalo i ul j e. U prav pol. 3. sL. v idi se i z jednog alerijanc,va p isma (Treb . Poll, CJaud. 1-1) da j talog. l 15 m odija K laudi je G otsk ' od išnje pri m ao za s voju vojn °čku ku ću , 'zm eđ u k val itetnog l 600 m odija ulja druge kJ a se. Isti car daje Pro b (Vopise, Probo 5) svaka elva da n a seksta rij ulja. - Voj n jedini ce (. . legio) imal e su i svoju ekonom ij:.l za ish ran u lj ud stva i stoJte, z d rvarenje i dr. (tzv. t erritorlum legionis U sp. CIL III 13250 = GZM 1895, 418. iz U zdolja (Kn in ) : s pominje ra z gra niče n je inter pl'ata legio ­ nis et fines robore(,j F1avii Marc(iani?) . . . Cf. B e t z, U n ters . a5. - Namirnice su se odl gale u m gaune (horrea miJitaria). To s u v eć od Augu ta postala besplaLn da­ 'a nJa \'ojnicima (Tac:" _ nn . I, 17). Opširnij kod L a n g e n, Die Heeres\'crpflegu n
m Dyggwe, n. dj ., 13 ; S rg jevs l-l, Kult. ist. B iH, 101; Basle r , KuLL. isL, 320. P okretn i lalazi ne mogu b iti uvjcrlj'v d ()kaz o karakteru i n amjeni og orje­ b:l j. 121. la, već i zbog toga što je i vojska ma a svo ju ekon omiju. Vidi o ovo e Cf. B ll i i ć - K a r a m a n, n. d j ., 12-1 i 125. - g rađanski eleme t i pre n 'c ni II logore. 120 Pa t s e h, Na rona , 150.

MOGORJ I:: LO -

JH"'ISKO T UR R E S

163

stelu n a M ogorjelu - bila sačuva na od pustošenja. Sudeći po Patschevim izvje­ štajima, Mogorjelo je tom p r iliko m teže stradalo.1 21 To su neki od r ezul tata do kojih sam došao uporednim proučavanjem i analizom topografskih, hoc]olo ških, epigrafskih i drugih pod a taka, sagledanih u širem p rostor u donje Ne r t e . Ako se, dakle, problem Mogorjela sa gleda u svoj n jegovoj kompleksnosti. onda se otvaraju šire mogućnosti da se u z osnovni probl e m riješe i oni d ugi ko j i su na neki način s njim povezani (o vd j e proble m cesta li z aleđu Narone, u bikacija Diluntuma i putnih stanica B ig este i Ad Tun 'es, it d.). Ujedno ti rezultati pokazuju svu jednostranost prilaže nja proble­ mu, kad se on tretira - k ao š to je bio slučaj sa antičkim kompleksom na Mo­ gorj lu - nezavisno i odv ojeno od okoline u kojoj je nastao.

121 P a t s e h u svojim i zv,j šlajima Zemalj skom muzeju među po,kretnim na­ la zima spom inje i nešlo oruž ja (Ballisten und Katapultengeschossen, Lanzen- unlJ PfeiJerschitzen, Waffen), H . K a p i d ž i C, Izvj štaj'i dr K a rloa P atscha o Mogorjelu, Gla. n ik al'h:va i Dru ·tva arhivskih radnika BiH, sv. VII, Sarajevo 1967, str. 596 i 618. Ov izvješta je nisam u ov om radu koristi{), jer s u izašli k d je rad već bio završen. Međ u tim , ovi preliminarni 'zvje ' ta ji ne daju podataka, oje ne bisrno znali iz P atsc ho­ vih s a op ćenja di'tiranih u bilj. 1 ili iz inventara Zemalj sk g muzeja, izuzev numizma­ t'ku ko ja ni je une's ena II inv nlar. Nešto je sadržajnij i VI ·zvje::'taj od 14. novembra 1899. godine, koji je ujedno i na jduzi Pa t 5c ho v tekst o Mogo rjelu . U p r vom redu is tić cm p a t s e h o vo mišlj enj e da je Mogorjelo imalo zad'a tak da štiti Naronu p r. 592). k ao » .. . stra,t egisch sehr gi.instig gelegene romi-che Ba,uwerk ... « (ib, 616), da su pl'oslorije pr : lonjene uz perirnetraI ni zid bi le na dv a sprata (i b, 597, 602 i 603), podaci o nalazu novca, koji »geho ren du rchweg dem Ende d 4. Jhhd ... « ( ~tr. 602) . odno­ sno da je n ovac cara Teodozija ( + 395) sakupljen » , •• in der latzten Bo.denschicn.te ... « (str. 597) , itd. S o,bzi rom na lo d a je Pa l.sch v cd io iskopavanja » ... du rch genaue Sche.idung der Cultw's l!hichten und durch eingchende Beobachtung der Einzelfun­ de .. . « (str. 603), i o tome sv akako vodio dnevn ik i bilj eške, bez ,tih se dnevnika j ostale do umentacije sa iskopa va nja ne može ni! ta sigurnog zaključiti o mnog im pitanj ima vezanim za ovaj zna č ajni rimski objekat.

D iese A r b e it wird im d eutsche r Sp r ac he in d en W issc.nsch afll iche Mi uteUu,ngen des b oonisch­ h erz eg ov :n !schen Landesmuse u ms in S a ra j e vo, Ba.nd II, H eLt A - Archiiolog ie, vertiffen.Ui ch t w erden .

ll '

VELJ K O PASKVALIN

RIMSKI ZRTVENICI IZ STAROG MAJDANA Mjesto Stari Majdan se nalazi na brdovitom terenu između rijeke Sane i Une, u sjeverozapadnoj Bosni, na raskršću lokalnih puteva Ljubija~anski Most-Buc!.im.1ić Japra. 1 Oblast je poznata po b()gaJIlS1U\nu žeLjezne rude k,oju je na ovom području koristilo već i predrimsko stanovništvo. 2 Na osnovu arheo­ loških nalaza, a posebno epigrafskih spomenika koji Su nađeni posljednjih godina,3 doznajemo da je ova rudonosna oblast u antičko doba imala za rimsku državu izuzetan ekonomski značaj.4 O tome govore i najnoviji nalazi žrtvenika s lokaliteta »Troske« u Starom Majdanu. Nalaz predstavljaju dva žrtvenika posvećena bogu S.edatu i jedan božici Nemezi. Broj 1. Zrtvenik je od lapora, dobre izrade, s obrađ.enim bočnim stra­ nama. Verhkalno je odlomljena profilacija sim:sa ii baze. Zapaža se obr:a.da zupčas tim čekićem. U redovima natpisa oštećeno je pokoje slovo, ali to ne pravi poteškoće u dopuni natpisa. Natpis se sastOji od sedam redova slova. U trećem redu je oštećeno slovo A, do kojeg je, vjerojatno, s tajalo uligaturi slovo L. U šestom redu su oštećena slova L i G. Slična oštećenja imamo u sed­ mom redu kod slova S i M. Slova su visoka cca 7 cm. Kao interpunkciju susre­ ćemo trouglastu tačku u sedmom redu natpisa. Žrtvenik je visok 0,97 m, nat­ l 1. B o j a n o v ,S k i, A~tički meta,bu;ngi'j.ski pogon ou Starom Majda!Thu, NaGe staJ:'ine, Godiiilljak zavoda za zašitubu spomenika kiu1bure SR Bos.ne 'i Hercegovitne, sv. XI, 1967, sbr. UH-l92, Sara j evo. Na tpise iz Starog Majdana objavljujem u sporazwnu sl. Bojanovs.kii.m.

2 F. FIi j a 1 a, Nekropola rawrih grobova kod Sanskog M O\SI1;a , GZM IX (1897), slr. 301-307. D. S e r g e j e v IS ik i, Rirnslci rudniCi žell.jeza u -s jeverozapadnoj Basni, G Z M , N. S., sv. XVIII (1963), str. 86-87. D. S e r g e j e v s k i, GZM, 1957, str. 110-115. 3 D. S e r g e j e v s k i, Elpigrafls1ki na'l.azi ,ia: B O-Sl1e, GZM, Sa'r3Jjevo 1957, st r. 110-115. D. S e r g e j e v -s ik i, o. c. s1tr. 88-92. E. P a š a l'i Ć, AlntLoka naselja i komunikacije u Bosruii Hercegovini, Posebno iz danje GZM, Sarajevo 1960. str. 91.

4 D . S e r g e je v s ik i,o. c. 's tr. 85--92. u Bo.sni i Hercegovimi, GZM, 1954, str. 47.

E. P a š a li i Ć,

O ainti&om rudarstvu

VELJKO PASKVALIN

166

pisno polje visoko 0,52 m, a široko 0,38 m, dok je debljina žrtven ika 0,19 m. Žrtvenik se sada nalazi u Muzeju u P rijedoru. Natpis se čita: SEDATO AVG PR O SA AVRELI VILICI COL E G VS L M

Sedato

Aug(usto)

pro salL/(ute)

AUTeli(i)

vilici

col(l)eg(ium)

v(otum) s(olvit) l(ibens) m(erito)

Žutven.ik j e posvećen bogu Sedatu, a podiže ga za zdravlj e Aureltj a vilika kolegij-collegium - nepoznato profesionalno udruženje zan a tlij a .G Na temelju do::m dašnjih epi;C',fafs kih spomenika iz Ljubije i Briševa, izgleda d a je vilicus, s obzirom na pulo Laj, bio stručno ltc e k oj e je vodilo brigu i nadzo r Q pro izvodnji željezne rude, te je iza prokuratora, izgleda, bilo najodgovo rn-i ja li čn o s t. 6 i,ue gentilicij Aure1ivs i oblik slova ukazuju da žrtv enik ne može biti stariji od 3. vijeka n. e 7 Broj 2. Žrt venik je od krečnjak a , dobre izrade, s ob r a đeni m bočnim stranama . Oštećeni su baza i pulvini iznad simsa. Na žrtv en ik u se viele nak­ nadna mjestim-ična ošt e ćenja slova koja su nastala prilikom v ađe nja sp om enika iz troske, ali za d opunu natpisa ne prave teškoće. Natpis se sast oj i od šes t redo­ va slova. S lo va su v isoka 4. cm. Žrtvenik je visok 0,86 m, širok 0,47, a deb ljina mu je 0,34 m. Žrtvenik se čuva u Muzeju u Prijedoru. Natpis se čita:

SEDATO AVG PRO SAL AVRELI V IL COLLEGIVS(?) VSLM

Sedato

Aug(usto)

pro sal(ute)

AU7'eli(i) vil(ici)

collegius seu coll( egium) et civ(e)s

v (ot'V_m) s(olvit) seu s(olverunt) l (ibens m(eri to)

U pr vi mah izgleda da ovaj natpis i natpis sa prvog žrtveni ka, imaju isti sadržaj. Podi gnuti su istom boža ns tv u i za zdravlje is te ličn o sti. M đut.im, ia -o je grama ti čki oblik COLL EGIVS p tvrđen na na tp isima ,b peti r d nat­ pisa bi dopuštao jednu digresiju. Naime , ako bolje pogledamo peti r ed na tpisa, zapazit ćemo da situacija slova dopušta D OVO tumačenje, a time i d r ugu d opunu spomenutog r eda. Ćini se da način Ul' z ivanja slova kod petog r ed' na tpisa govorJ da su žr tv enik votira1i bogu Sed atu za zdravlje Aurelij a v:il.ika dva za­ vještača zajedno: COLL(egium) ET CIV(e)S . Na prostoru do udubljenja, koje je po svoj prilici, staro koliko i sam žrtvenik, imali bismo sigurno slova COL. Iza udubljenja b i sli jed ilo urezano slovo L koje je o ; Lećeno alatkom. Zatim b i došla ligatura slo va E i T . N a ovu ligaturu bi vidljivo upućivala naglašena p aralelna crta koj a pravi slo vo T, a zajednička je i slovu E. Tako bismo d obili svezu ET. Sad bi slij ed ila g r upa slova CIVS. Ako je prvo slovo u nave denoj grupi C, a ne G, onda n bi bilo teško izvršiti dopunu ove grupe slova. S pomenutu grupu sl ova b ismo do p u nili s CIV(e)S. Tako bismo, s obzirom na ovakvu dopunu slova, imali dva raz li či ta 5 J -P. Wa l t z i n g, Etude historique sur les corporations pro.fess'ionnelle", Tom II, p. 174- 208-223, LauvaLn, 1895. 6 D. S e r g e j e v s k i, o. c. str. 96. 7 D. R e n d i ć- M i o č e v ii ć , Ilirska onomastika na latinskim natpisima Dal­ macije, Split 1948, str. 50. 8 P a u l - W i s s o v a, Real-Encyclopad'ie der classi chen Alter;tumswissEm­ schatt, Stu ttgart, s. v. Collegium.

R lJIfS KI 7. R T

E

ICI IZ STAROG MAJDA ;-'A

16 7

zavj eš ta ča , a ne za dva žrtvenik a jednog te istog dedikanta, što bi čin i se, bilo malo n shvatljivo. 9 P r em a tome, zavj e št ač prvog žr tvenika bi. bio samo COLEEGIVM, a drugog COLLE GIVM E CIVES.1 o Naime, kod Cag nata nala­ zimo s lič nu abrevijaciju r ij ~ či C V i CrVI, što bi ukazivalo na mo g ućnost naše pretpos t vke . Dakle, to bi bili članovi kolegija zajedno s građanima rud arskog m unicipija. l l Ovako tumač enje bi logičn o objašnjavalo postojanje naveden ih žrt enika koji, u t ad , n ose posvetu istom božanstvu, a za zdravlje ist lič­ n osti. Nadalje, ovi bi žriven iei. još ukazivaH da je Aureli.us v~licus u mumciPlju rudarsk og distrikta, a poseb no u kolegiju i u kultu Sedata, bio ličnost od polo­ ža ja. u

Natpis potječe iz III st. n. e. Na to ukazuje gentilicij Aurelius i oblik slova. 13 Identičan oblik slo va koji zapažamo na žrtvenicima (sl. 1. i 2) govorio bi da spom enici potječu iz iste epohe, ali ih nije morao izrađivati isti majstor kJe.­ sar.

Broj 3. Z r t-venik je od lapora, dobre izrade, s ohrađe nim bočni m stra­ nama . Plosnato je odlomlj ena baza žrtvenika, dok je sims ošte će n i erodirao. U gornj em desnom ugl u oš te ćen je p rvi, drugi i treći red n atpisa, koji se, bez obzira n a oštećenje, mogu dopuniti. U prvom redu kod imena bOžlce nalazimo ligatmu ME i tragove ošt ećenog slova S. U istom redu kod riječi P fA E takođ er imamo ligatu[IU E. U dr ugom redu IN HONOREM bilo je ur zano či tavo, ali je manjim oštećenjem potpuno nestalo slovo R. U trećem redu n edos t je 51 0 \'0 G, a U č etvrtom r edu imamo ligaluru Rl i ET. U šestom redu je ligatura R E, a kod P OSVIT in: amo d va S. l atpis se sastoji od sedam redova sl0 va . Sl ova su u s vim r edovima visoka 5 cm. Sam žrtvenik je visok 1,1 3 m, širok 0,60 m, debl jine 0,13 m . Čuva se u Muzeju u Prijedoru. Natpis se čita:

NEMES

IA E

INHO~O

EM COLLE E T lAl- AR VIL IANVARIVS E X CO POR' POS SVIT

Ne mes(i ) Fiae in hono(l") em coll e! g/(ii)

e t Ianu.aTi(i) ViL(ici) IanuaTius ex cOTpore possutt

L:rtvenik je po v ećen božici Nem ezi 14 u čast kolegija ivilika Ia nuari usa. a dedikant je nek i I anuaris koji ga p diže ispred cO'l-p oracije - corp us, corpo ­

9 Ovakva d op u na n a vedenog red·a obja šnjava'ja bi sadržaje spc m0nutih natpi·s ,•. Bilo bi, n a me, teš. o prih valili dva n atpis a sa ~st im sad ržajem ·i iz :stog vremena . Ovd je o u k azuj e na d ob r odnos e izmedu grada na r udar"ko.g mun:dp'i ja i čl anovu kolegija. 10 R e n e C a g n a t, D' Epig raphie latine, Paris 1911, pag. 417. II A. M 6 c s V, M unicipalc Gem inden und ih r e Te rri tori n in Mo ~ ia u po­ rior, Godišnjak, knj. V, enlar za ba jk~n ol ška isp' ti vanj a, knj. 3 (Akademija nauk a Bosne i H ercecr()vi no) , 1967, sL!". 151-166, arajevo. J - P . Wa l t z i n g, o. c. Tom II, pag. 353- 354. M. Horvn l, Rim sko pravo, Zagreb 1954, str. 107.

'" Možda se ra di o roman iziranom ori.j entalcu. Nai me, na ovom području u rim­ sko doba ima mo dosta sluč a je va da su vil iCi b ili sl ru č nja c:i, najvoćim dij e om odjen ­ tajci, i osobe velikog pov je e nja. To je uoč.lj tvo II mdar;;Lvu i metalurg ij i, ka o II v'lo osje.tljivim gra naIna r;mske privrede. D. S e r g e j e v ~ k i, "o . c. t r . 85-102. 13 D. Rendić-Miočev"ić, o. c. str. 50. R. Cagnat, o. c. PI. XIII, fig o 1­ u W. H. R o s o h e r, Al fi.irL ches Lexiko n de r griechilschen und romisehen Mythologie, L cipz!g 1909, S. V. Nem es' .

VELJKO PASKVALIN

168

ra.r us - . Poznato je da božicu Nemezu štuju bOird arena,15 oslobo đenicPG i udru­ ženja Collegium fabrum et centonario,rum l7 - Obhk slova upu ću j e da ~ntve­ nik ne može biti stariji od 3, st. n. e.1 8 !fi G. A l f o l d y, Geschichte der religiosen Lebens in Aqu incum, (Acta al'chaeo­ logica academiae scienti al1um HUJngarica) 13 (1961), BUJdapest, 1961. S. 107, 121. 16 D. T u d o r , Istoria SClava.lului in Dada Romana (Edita Aca,dem iei Re pub­ licii populare Romine), 1957, p, 255, N2 69. CIL III , 1124, p, 246, M 24. 11 Žrtvenik p o
e ntie,r c,n fra nG ais d a ns les "W.;ssens eha ft.l ich M ~ttellun.g en des L a!1 d e."m u s el.l ms Saraj evo« (.Con1!m.u,n l c at: :1s 5c :entlfl ques du Musee na.llOna l de la Bos nle el H e rzeg ov:.n c), Livre II, Tom'e A - A r ch eolog'e. CN ouvrage s era. p u bl!e

bosn.!.sch-herzego v: 'l. sch
TI

,TI

"" >

0:1

t"'

> ....

Br. 1. Žrtvenik Senata

Br. 2. Zrtvenik Sed ata

Br. 3. Žrtveni.k Nemeze

PAVAO ANĐELIĆ

PE ČATNJAK BAJAMONTA TIEPOLA

P r ilikom rada na re iziji Etnografske zbirke Zemaljskog muzeja u Sa­ raj evu godine 1964. p roL Cvetko Popović je zapazio ovaj pečatnjak (tipar) i pre dao g a A rheološ k om odjelj enju Muzeja. Bliže okolnosti nalaza nisu poznate. Materijal iz ko jega je pečatnjak izrađen je mesing koji je tokom vre­ m ena dob Lo tamnosmeđ u p atin u; samo mjestimično je pa.tina izlizana, pa se ni.! tim mj estima pojavljuj e žuć "ast a boja mesinga. F orma peč a tnja k a je disk promjera 4,3 cm, debljine 0,2 cm. Rub diska je prema pečatnoj slici g otovo oštar, dok je prema poleđini zaobljen. Na po­ leđ i n i je aplicirana šipk a č e t v r Lastog presjeka, širine 0,4-0,5 cm, debljine 0,1-0,2 cm, koja sc prem a dolje stanjuje. Pri v r hu šipka p relazi u 'relativno sna žan prsten unuta rnjeg promjera 0,5 cm. Nema sumnje da je aplie-iranje ove »š ip ke " i for miranje p 'stena imalo svrhu da omogući vezanje pe č atnjaka za lanac ili neku traku. P o veličini, ovdje se radi o tzv. srednjem peča tu, koji su u našim kra­ je i ma redovno upo tr ebljavali samo vladar.i ili visoki feudalci oblasni go­ spod a·ri . P ečatna slika sastoji se od simbola, legende i ukrasa. Pe čatni simbol je p redstava utvrđenog dvorca, koji ima obl ik relativno niske č etv rtaste gradevine sa dvoslivnim krovom. Na sva četiri ugla građevine, kao i n a oba kraJa šljemena, vide se manji tornjići. Iz same sredine ove gra­ đ evine , u prvom plan u, izviru tri kule, od kojih je s red nja gotovo dvostruko već a nego dvije po k r ajn je. Sve tri kule se završavaju .isturenim doksatima koji se raz vi jaju u visoke zu p ce (prsabrane). Na pročelju dvorca samo su jedna vrata, vrlo visoka i očito sa gotičkim lukom. Po jedan izduženi otvor - pro­ zor raspoznaje se na sve tri kule; zupci - prsabrani takoder imaju svoje vla­ stite ot vore. Legenda, s t vljena u traku koja .ide rubom pečat:nog polja, glasi: + S BALAMONTIS TEVPVLO. Slova su pisana kaligrafski - miješanim slovima ka'p itale i gotičke uncijale. Ka'rakteristično je i - za naše prilike neobično - po.četno slovo imena - b, koje 'iJIna minu-skulnu fo;rffiU. Izrazito gotička su slova: P, E, dok sva ostala spadaju u kapitalu. Ukrase pečata predstavljaju: dvije koncentrične kružnice koje uokviruju traku sa legendom, okvir oko pečatnog simbola i vegetativni omamenat, ukom­ p.oniran u slobodne prostore s obje strane okvira. Kružnice su sastavljene od

172

PAVAO ANĐELlC

" bisernih « zrnaca, što je očito sračuna Lo na povećanje dekora-ti vn osti. P osebno oblikovanje okvi'ra djeluje još dekora t ivnije: četiri stranice kvadrata s vojom sredinom razvedene su u polukružne luko ve. U prostor izme đu o kv ira i lrake za legendu, na svim mjestima gdje je razvedeni okvir formirao uglove (njih ukupno 8) , ukomponirane su g rančice - zapravo strukovl CV 1J eća , sa trohstom na srednjoj i p o jednim l is tom na pokrajnjim grančicama. Pr ostori sVlh lukova, osim gornjeg, sa unutraŠ
PE C A TNJAK BAJAMONTA TIEPOLA

Pečatnjak

Zadnj a strana

173

OUsak (pozitiv)

Obisaik (u

crrte~u)

PA V A O A ND ELIĆ

174

Dj elatnost ove zanimljive i nesum njivo snažne l ičnosti u n ašim kl ajevima još nije p otpuno ra svij etl jen a . Zna s ~ da je Ti epolo još u toku 1310. go dine do šao II Hrvats k u, svo jim bliskim rođacima - P av l u i Miaden u Subić u . U bor bama Mla den a ~ u bića za p revl ast nad dalmatinskim gra dovi m a spom :n je se i Bajamont Tiepol o 1313 . go dine; zbog nj ega je d ošlo i do o1.biljnog gloženja između Venecij i Mladena. G odine 1321. Tiepolo je Mla denov sudac ko ji r je­ šava spor ov e sa Zadranima u Mladen ovo j državi. Zbog toga Venecija op m inje Zadrane da ne idu p r ed Bajamontea, jer »ipse Ba·i amons est mcmifcslus in i­ micus et pro ditor n ostri communis «.3 Nakon Mladenova pada 1322. god ne Tiepolo osta je u službi njegova brata Jurj a II S ubi ć a. U toku borbi izm eđu I vaniša Nelipića i sav 'zmka protiv Jurja II Š ubić a i nj egovih pristalica odig rala se odlučna bitka k od slapa ri j eke Krke 7. juna 1324. g odine . U toj b orbi je Š ubić potu č en i zaro b l jen a njegovi sav ezn ici, m e đu koj ima su bili .i B osanci, razbježah su se kojek uda . Bajam on te Tiepolo tada je tako đe r bio zaroblj en od strane Iv aniša Ne pl ip i ć a . ~ Mletačka vlada je ubrzo >saznala da se nešto desilo sa Tiep olom , pa j e odmah (ll . juna 1324. g.) odredila da se otpremi specijal ni izaslanik ko ji će N e lipić u ob eć ati do 10.000 libri , ako im i ZT u č i Ti epola; II t m slučaju treba T iepola d ovesti u šibensku tvr đ a v u i če kati dalje nare dbe. Ako s e sazna da je Bajamo n te poginuo, poslanik se odm a h ima vratiti u Venecij u. lVn e t a č ki upravi telji u Cijeloj »Slav oniji « dobili su nalog da izaslan iku p ruie savjet i svaku dr ug u p om oć . Onaj Slaven koji bi vidio Bajamon ta r an jen a, dobit ć e nagra du od 10 groša." Sveg a dva dan a kasnij e Mle č ani p išu sv om poslanik u Sala dinu P r em arinu da su dobi li nov izvj eš taj od trog irske opeine, p rema kojemu se »p roditor Ba·iamons nalazi u zarobljeništvu kod v OJvode Jur ja (7); sam poslanik treba d a od e vojvodi .Ju rju, »vojvodi« Ivanu lipiću Lli bilo k ome dr ug om tko ima u rukama B ajamonta, i da ponud.i n ov ac za njegovo i zr u čenj e . T rogirsko j općini se zahv a lj uj e na informacijam a, al" joj se isto­ vrem eno n are đU j e d a bude o·preznij a i da ubudu će pruži p omoć speci jal n om izaslaniku Premoren u, koji ima p una ovla 'tenja u ovoj stvari.fi P o kasnijim događajima vid.i ~e da ovaj mletački izaslanik nije imao uspjeha . Kako izgled a, ni u tamnic·i T iepolo nije mirovao: 14. VIlI 1325. u Mleci­ ma se saznalo d a s u u Zadar st igli p oslanioi g.rada Bolonj e sa z datkom da Bajamontea a ngai.i.raju za svoga vojn og zapovjednika (capitaneusa). Kako su n eki Zad r ani p oslužili kao veza izmed u bolonjskih poslanika i Tiep ola , a sama za dars k a op ć ina p oslanike ja vno primila, ug06tila ih i dozvolila .im da odu do Ba jamon tea , to su lečan i oštr o r e g iral i, š a ljući prij e teć a pism a svi svo­ jim izaslanicima i uprav i t ljima u »Slavoniji «. Zadarskom gr a đ a n i u Franu )I de Cevalelis« , o s umnj i č e nom za saradnj u sa bolonjskim p oslan iCima, n are­ đen o je da se odmah, p od prije tnjom n o včane kazne od 2.000 libara, up u ti u Veneciju 7 Ne zna se iz kojih razloga nije došlo do izbora Tiepola za vo jnog zapov jednika u Bolonji. 3 Ferdo S i š i Ć , Pad Mladena Subića, bana hrvatskoga i bosanskoga, GZM, Sarajevo 1902, 340, 342, 354, 355. Mleč a ni ~ u svim silama nastojali da se domognu Bajamontea pa su svojim »provisorima« u Sla,·onij i odobrili izvj esnu s umu novca pomo ć u kojega bi se on uhvatio ili ubio. U tome poslu naročito su se angažirali knezovi Trogira i K r"ul

(L j u b i

Ć,

o. c. 344) .

»Napr etko va« Povije t hrv. zemalja Bosne i Herceg-ovane, Sarajevo sa pozivom n' Luciu.sove Memorie di 'Tr au, 177 .

1

254 .i

G

7

L j u b i c, o. c. 349-350. o. c., 350. o. c. 360.

Hl4 1

PECAT ' JAK BAJAMONTA TIEPOLA

175

Ve ć početkom 1326. g. Tiepolo je na slobodi. Mlečani su za njegovo pu­ štanj e iz tamnice saznali od izaslanika šibenskog kneza, koji je opet tu vijest dobio od posebnog glasnika iz Skrad.ina. Šibenskom knezu je hitno naređeno da izvi di pod kakvim je uslovima Tiepolo pušten iz tamnice i da o tome podnese izvj eštaj n Mletke. ti U akciji oko likvidacije Tiepola naročito velikih zasluga je imao n eki Brachus, v jerojatno Brajko Branivojević, vlastelin iz Huma. Du­ b ro v a čk a op6ina je, u okVIir:u bOiroo sa BranJiv()Jjevićima, bila ras p.:>sala veliku no vča nu nagradu onome tko ubije ili na drugi način organi:uira Brajkovu lik vidaciju. Zbog toga ml e tačka vlada strogo naređuje Dubrovniku da tu od­ luk u po vuče. Po
c. 363.

o. c. 364-365.

10 o. c. 365.

8 O. 9

II

Vidi bilješku br. 1.

Qll"sto l' ar~i co lo sa-ra pllb ll cat o in italian o n elle "Wissen schaftliche Mittell ungen d es b05n ls ch­ h cr zegov Ln is chen Landesffi llseu m s in S" l'a jcvo« (Comunicazcion-i scien t Lti.che). Libro II. fas cicolo A - A rc h eolog ia .

PAVAO ANĐ ELIĆ

OLOVNI PE ČAT MLETAČKOG DUŽDA

MICHAELA STENA (1400-1413. G.)

U jednoj još neobrađenoj skupini raznih novaca novoga vijeka , koja je u Zemaljski muzej dospjela kupovinom od nekog kolekciona'ra, nađen je i jedan ol ovni pečat (bulla) mletačkog dužda Michaela Stena. Na žalost, ne po­ stoje n ik ak vi bliži podaci o porijeklu toga pečata; može se samo nagađati da je pronad n, odnosno nabavljen, negdje u Dalmaciji. Michael Steno bi·o Je 63. (ili , po novijem ra č unanj u historiča r a Cessla , 61) dužd Venecije. Rođen je oko 1331. godine u jednoj od najstaJ'ijih mletačkih por od ica. Vršio je ra zne političke, vojničke i d.iplomatske dužnosti \prov.duJ' u Puli, kaštelan u Modoni i Coroni, a 1386. godine postao je "procurator« s v. Marka, štD je, uz dužda, preds tavljalo jedan od najvtiših položaja u Republici). P oslije smrti Antonija Ven iera izabran je za dužda 7. januan 1400. i ostao na vl as ti do 26. decembra 1413. godine. 1 Za vrijeme Stenova vladanja odigrali su se za Veneciju veoma važni do­ gađa j i , kao što su: heprijateljstva i ratovi sa Genovom, Padovom i Ca.rrarom; na is ku je Venecija zaposjela Levair1t i P a trrijebljena dva puta: VENETlA ~ za VENETIARVlVl, J b;nciclopedia Italiana, vol. XXXII, Roma 1949, pag. 698. Ed. Istituto della E:nciclopedia Italiana, fondata di Giovanni Freccani. 2 Ibidem.

12 -

Gl asno,k Z em a lj sk og m u zej a BiH -

Arheolo gija

178

PAVAO

ANĐELIC

zatim ETC - za ET CETERA. Znak za skraćivanje u vidu crt.ice nalazi se samo iznad slova C. Između pojedimh riječi nema slobodno g prostora k oji bi međusobno razdvajao riječi; jedino iza rijeoi DEI, DVX i VE ETIA r as po­ znaje se po jedna tačka. Zanim1jivQ je da su slova M, T, N, D , V pisan u kapi­ talnom, a ne u goličko-uncijalnom obliku, što uostalom, i odgovara Vl' m enu iz kojega pečat potječe. Ukra se pečata sačinjavaju: kružnica od »bisernog niza « koj a teče rubom pečata, zatim grupa od 5 tačaka (kružića) p Oll'edanih u formi k raa izna teks.ta, te skupine od po 4 s lična kružića, postavljene u dnu pečata i sa obje strane riječi ETC. Na drugoj strani pečata su portreti - likov i dužda i sv. Marka. I dužd i sv. Marko prikazani su u stojećem stavu, i zajednički jednom ru.kom pridr­

OLOVNI PECAT MLJ;:TACKOG DUZDA M1CHAELA STE N A

179

žavaju zastavu na visokom koplju. Simbolični znak na zastavi se ne može raspoznati, ali se može pretpostaviti da je tu prikazan pozna,ti mletački simbol - lav sv . Ma'rka. Dužd ima na sebi dugačku haljinu koja u naborima seže do gležanj a . Sprijeda se na pojedinim dijelovima haljine ras poznaju puceta, a u z donji rub teče široka ukrasna traka. Pozadi f,i gure je djelomično razgrnu t plašt čijim r u b ovima teku trake ukrašene nizom luužića . Na glavi je »dvoroga « kapa jz koje izbija perjanica. U lijevoj ruci, koja je ,i zdignuta do v isine rame­ na, raspoznaje se svežanj ključeva. Sv. Marko prikazan je sa aureolom u obič­ nom b isk upskom ornatu, sa rastvorenim evanđeljem i kadionicom, ali bez svoga redovnog pratioca - lava. U pozad,ini, iza svečeve figure, vidi se rez­ bareno sjedalo - tron sa visokim naslonom. R ubom pečatnog polja, uz lik dužda, teče legenda: MICHAEL STENO. DVX. Na strani sv. Marka, u luku koji se pl'Uža rubom pečatnog polja stoji legend a: .S. MARCVS. U čitavoj legendi jasna su samo slova S, M, C i S, jer je tekst o šteć en; ipak, u ovakvo čitanje ne može biti sumnje. D ominantna forma slova je goti čka uncijala, kao i na prvoj strani pečata . Jedini ukrasni elemenat na reversu pečata je kružnica od sitnih tačkica koja je p ostaVljena uza sam rub pečatnog polja. Nije mi pristupačna odgovarajuća talijanska li>teratura , pa stoga ne mo­ gu navesti koliko su pečati dužda M. Stena danas poznati i obrađeni. Samo po nasl ovu znam za radove: Lazz.arinia, Una b{}lla d' oro di Michele Steno (objav­ ljen u časopisu Nuovo A r cnivio Veneto 1897), i L. Rizollija: La dedizione d,i Zara alla Reppublica Veneta 1499. e la boUa d'oro di Michele Steno 0Jzdat ru Padovu 1923 . godine kao »oposcolo per il XXVIII Congresso del Dante ALighieri«). Pečatna slika na avers u koja se sastoji od same legende (monogramni pečat) rađena je po uzoru na bizantske pečate. 3 U samoj Veneciji, kao i u pa­ pinskoj kancelariji u Rimu, ovakvi pečati se održavaju dugo,4 U južnoslaven­ skim kra jevima slični su im pečati Stevana Nemanje i njegova borata humskoga kneza Miroslava. 5 Ikonografska kompo zicija slike na reversu- predstava vlasnika pečata u društvu sa svecom zaštitn ikom - također vuče porijeklo iz Bizanta. Među­ tim, dok je na bizantskim pečatima ova kompozicija dosta rijetka, što važi j za d ruge regione, u Veneciji se ona održala vrlo dugo. Daleko šira je upo,t reba ove ikonografske kompozicije na novcima. 6 3 Brojni primjerci sa crtežima navedeni su kod S c h l u m b e r g e r a, Archeo­ logie Byzantine, Paris 1895. 4 U kolekciji pečatnih odlivaka koju posjeduje naš Muzej ima i nekoliko pečata mletačkih duždeva XVII i XVIII vijeka. 5 Dr J, P e t r o v i ć u »Numizmatičaru« br. 2, str. 27-28, Beograd 1935. ob­ javio je pečat Stevana Nemanje, a u Glasniku Zemaljskog muzeja, Arheologija 1965, 277-280, ja sam objavio crtež sada nestalog pečata kneza Miroslava. 6 Ta kompozicija susreće se na novcima akv.ilej:skiih patr.ijarha, srpsklih kira­ ljeva Uroša I i Dragutina, banova Pavla i Mladena Subića i dr.

Q ues to J'aJr ti colo SaTa publicatoin ,i,ta lia'no neUe .. Wi ssen s chaftL che MiLtei,lungen des bosn·isch­ he r ze govln ls chen L ~",desan useums in Sar3ljevo « ,fComu n ica21ioni scien t ifiche), L ibro II, fa.sc icolo A - Archeologia.

12"

ILSE SCHWIDETZKY, MAINZ

BEITRAG ZUR ANTHROPOLOGIE DER VORROMISCHEN

BEVOLKERUNG BOSNIENS: DONJA DOLINA

D onja Dolina in No.rdbosnien, e.twa 13 km ostIich Bosanska Gradiška am rech t n Save-Ufer gelegen, ist eine der bedeutendsten prahistO'lii:schen Sta tion en Bosruiens, da die Besiedlung ununterbrochen von der Bronzezeit bis zur r omischen Besetzung reicht. D.ie »altere Siedlung « mit Inventar de,r spat­ bronzezeitlichen Urnenfeldcrkultur wurde, wohl wegen der Save-Uberschwem­ mungen, um 700 v. d. Z. aufgegeben und nunmehr die Pfahlbausiedlung auf der »Gradina « gegrundet. Diese eisenzeitl.iche Siedlung wurde schon um die Jahrhundertwende ausgeg'raben (T r u h e l k a 1909 u . a.). Vo r kurzen hat M a r i ć (1964) das ge.samte Fundmaterial neu bearbeitet und eline chrono.l o­ g is che Gliederung gegeben. Ethnisch i dentifiziert er die ei'senzeitliche Bevol­ kerung von Donja Dolina unter Einbeziehung auch histo.6scher Quellen als Pannonier. 1956 ko·n nte ich im Lande,smuseum in Sarajevo, Schadelmaterial aus Donja Do1ina untersuchen*. Leider steht es nach Umfang .und Erhaltll;ngs­ zustand in kein em Verhaltnis zur Becie·u tung d es Fundo.I1tes ,u nd des Kultur­ inven.tars. Trolzdem is t es e ine Veroffen:tlichung wert, da nll;r wenig uber die voorro m is che Bevdlkerung Jugoslawiens bekamnt ist und 'ganz al1gemel'nin grossen Teilen Europas die Hal1statt- und LatEmezeit wegen der vielfach noch henrschenden Brandbestattung 8Jnthropo.log1i:sch nu.r wenig bekannt ist. In Donja Dolina wurden 1899--1904, 174 Griber festgestellt, darunter 124 Skelettgraber (M a r ić 1964, S. 19). Daraus staromen me.ist schlecht erhaltene Schadel von insgesamt 12 Lndividuen. Lingsknochen oder andere Teile des postkranialen SkeleUs l·jegen nicht vor (ein Skele tt lin einer Vi.trine der Schausammlung konnte nicht gemessen werden). Obwohl die Funde aus den alteren Grabungen zu stammen scheinen, hact Weisbach .(1907) nur die MaG e von 2 Inctivli.duen, eines Mannes und eines Jugendlichen t.mbestimmba,ren Ge­

* Ich danke dem ehema1igen n.iTektor de·r A.Jrchaologli.schen Abteilung des Mu­ se ums, H ern n A. Benac so wie Herrn Prof. Dr. B. Gavela, Beograd, d er die Verbindung vermittelte. Wahrend me·iner Arbeiten im Museum habe ich viele freundliche Hilfe gefunden, fUr d,i e ich gleichfalls herzlich danke.

182

ILSE SCHWIDETZKY

sehJeehts, veroffentlieht; beide sind mit keinem der von mir untersuchten Sehadelindividuen ident1iseh. In der Tabelle l habe ich daher den von Weisbach untersuchten adulten Mann den von mk Wltersuehten 12 Indiv lduen a ngefugt; er wu,rde mirt. dem Jugendlichen »3 m unter einem Pfahlbau « g efWldcn, stammt also nicht wie die anderen Schadel aus den Begrabnisstatten. Nur 3 Indivi­ duen kannten in die von Marić herausgearbeiteten Ph asen eingeordnet wer­ den, namlieh Šokića Greda 8 (II b, ea. 600-500 v. d. Z.), Ma te Pe trovića Greda Grab 16 (Phase II e, ea. 500-360) und Šakića Greda Grab 34 (II e) . Die ge­ ringe Individuenzahl erlaubt aber sowieso keine ehronologisehe Aufglie derung d es anthropologischen Materials. Die Inchlvti:d:uaLma13e Tab. l lassen trotz des fragmentarischen Charakters des Mate.rials eine grosse Varjabilitiit wie bei anderen e·i senzeitli ehen Serien der Balkanhalbinsel erkennen. Will ma n die Individuen typologi.seh klasslifizieren, so findet man grosse, derbe Langschadel (Atlantomediterranide, Nordide z. B. Nr. 5, Nr. 12) graz ilere Langschadel (Gra­ zil-Mediter,ranide, z. B. Nr. 3) sowie grobere Wld grazilere Kur zschi:i.d el, da­ runter gute Dinaride (Nr. 4). '1'rotz des fragmentari.schen Charakte.rs der Serie se ' sie nut anderen Serien aus Hallstatt-Latene Sudosteuropas zllsammengestellt u nd en zum Vergleich auch noch einige jungere romerzeit1iehe Funde e inbezogen. In die Vergleichstabelle, elie sich auf die Hauptmal3e be-sehrankt w u r den schliess lich auch noch die Vinča-Schadel (S e h w i d e t z k y 1957, Mittelwert boisher unpubliziert) aus dem alteren Neolithikum aufgenommen, di e einzige bisher verfugbare vo.reisenzeitliehe Serie aus .Jugoslawien. Die Individ uenzahlen der Tab. 2 lassen erkennen, dass es sich bei den Vergle!i.chsserien zum Teil um reeht kleine;:; Wld fragmentarisches Material handelt: 1. Glasinac. Aus den Tausenden von Grabtumuli vom GlaSlinac, in der Niihe von Sarajevo, die uberwiegend der Hallstatt- und alteren L a tenezeit und ethniseh den Illyrern zugeschrieben werden, &ind nur weruge m nsehliche Reste gebargen worden. Die von We i s b a e h (1907) untersuch ten Schcidel W'u,r­ d en von mir 1937 (S ch w i d e t z k y 1940), dann nochmals 1956, s wei t n och vorhanden, naehuntersueht. Bei der Be,r eehnWlg der Mittelwerte w urd n wenn mogLich meine eigenen Mal3e benutzt. Weisbach hat die Orbitalb r eite (51) nicht vom Maxillofrontale ausgemessen, sondern nach der »Frankf~rt e r VersUi.ndli­ gung« von der Mi·tte des inneren Orbitarandes aus. S oweit Ve r leiche moghch waren, lagen die Weisbachsehen Ma13e durehsehnittlieh 2 mm u nt r der vom Max.illafrontale aus gemessenen Orbitalbreite. Bei Inelividuen, vo n cl nen nur die We~sbaehsehen MaGe vorlagen, w~rde daher 2 mm bei der O.rbila lbrei.te hlnzugezi:i.hl t. 2. Jezerine. Von den 328 Skelettg rabeTn sind IlJur 7 Seh adel (5 S 2
3. Romerzeitliche Sehiidel aus Bosnien. In dieser Seri e wurden die gleiehfalls von Weisbach (1907) untersuchten und zum Teil von m ir nach un­ tersuchten Funde von Lipa, Hodbina und Stolac z.usammengefa sst. Ihre DaLie­ rung ist ruieht eindeutig gesichert, sie durften aber auf jeden Fall jlinger als Donja Dolina Wld Glasinac und vorslawiseh sein. 4. Magdalenska gora (A n g e l 1968), etwa 10 km sudo tlid von Ljub­ ljana Slowenien. Das Material stammt aus uberwiegend hallstattzelthchen Tu­ muli. Einbezogen wurde l Schadel von Bogen.šberg (Wagensberg) etwa 30 km ostlieh Ljubljana.

BEITRAG ZUR ANTHROPOLOGIE

5.

V ače

(Watsch, V T a m

183

1903). Spii.te Hallstattzeit.

6. Romerzeitl iche Schii.del aus Slowenii.en, nii.m1ich aus Slepšek, Drnovo und Ljubljana (V r a m 1903). Bei den beiden Vramschen Serien war ii.hnhch wie bei Weisbach eine Korrektur der Orbitalbraite um 2 mm notwendig. 7. San Canziano, (Venezia Giulia; B a t t a g Li a 1939). Von dieser Se­ rie, die als illyriseh angesehen w,ird, gehoren ein.ige Individuen, nii.mlich die aus der Grotta delle ossa, elie schon Szombathy bearbeitet hante, mit SicheTheit dem 5-4. Jh. v. Z. an. Die anderen dur.ften in der Zeitstellung mcht wesentlich davon abweichen; sie wUJrden ,i n benachbar,ten Grotten, und zwar »unte:r der intakten romisehen Schicht« gefunden. 8. Balta Verde-Gogo~u, (H ,a ,r a s i m nien Rumii.nien. HaUstatt-Zeit.

1957). DlilSUrikt V.inju Ma,re, Olte­

9. Hallstatt, Salzkammergut/Osterreich. (E h r g a T t n e r 'Und K lo i­ b e r 1959), Die Funde, die der Hallstattzeit den Namen gegeben haben, rei­ chen zum Teil in diie frUhe LatEmezeit hinein (5. Jh.), das Grab 994 ist wahr­ scheinlieh noch junger. 10. Griechenland, Geometrische Zeit (ca 9.-B. Jh. v. d. Z.)

(A II g e l

1944). ll. G riechellland, Klassische Zeit (ea. 7-4. Jh. v. d. Z.)

(A n g e l

1944).

12 . Gri e chelllalld, Romische Zeit (A n g e l 1944). Angel miEt die Orbital breite vom Dakryon aus (Martin 51a), sooaG a·uch bei seinen Senien dieses Man im 2 mm erhoht werden mfU.Bte. Ein Vergleich ist praktisch nUJ' fur den Hirnsehii.del mogli ch, da der Gesichtsschii.del in Donja D olina nUT durch 3 IndividJUen, daffUnter nUJ' l Mann verlreten ist. Due eisenze·i tlichen SeTien Bosniens (Donja Dol~na, Jezerine, Gla­ sinac) stehen sich untereinander recht nahe. Von den beiden sloweni'schen Serien weicht Magdalenska Gora durch etwa·s grossere, Vače dagegen durch erheblich kleinere MaGe ab . Fa5st anan die beiden sl.owen.i.;:;chen Serien zusam­ men, s o sind elie Abweichungen VOlIl den bO'sI1Iioschen geu>ing. Die rome.rzeit­ lichen SeTien weichen von den fruheren Funden jeweils du.rch grossere Hirn­ schii.del br eite ab, was moglicherweise kein Zufall ist und als ej,n we.i:terer Schri tt in der selit dem Neolithikum fortschreitenden Latikranisati:on (S ch w i­ d e t z k y 1969) verstanden werden kannte. Dieser Prozess tritt auch bei dem Vergle ich mit der neolithischen Serie von Vinča in Erscheinung, die ihrere­ seits anderen neolitnischen Serien SudDsteu.r opas sehr nahe steht (S ch w i­ d e t z k Y 1967). Zusammenfassend lii.sst sich sagen, dass sich nach dem vo,rliegenden Material keine wesentlichen Unterochiede innerhalb der vorromischen Bevol­ kerung Bosniens (Donja Dolina, Jeze-rine, Glasinac) fests,t ellen lassen . W'i e sich die Gescuntheit dieser Bevolk erung in das anthropolog;ische Bild Europas in deif Halstatt-Latene-Z eit e
LITERATUR

A n g e l, .T. L., 1946: Social biology of Greek culture growth. Amer Anthropologist 48, 493-533.

A n g e l, J. L., 1968 : Human skeletal mater,ial from Slovenia. Amer. School Prehist. Res. Peabody Museum Bull. 25, 75-108.

184

ILSE SCHWIDETZKY

B a t t a g l i a, R.: Resti humani sc he letrici di S. Canz.iano. Contributo allo studio degli Illiri , Atti M us. C i v. Stor. Nat. Tries te 13, 165-21l. E h g a r t n e r, W . und A . K I o i b e r , 1959: Das anthropologisehe Material. In K. Kromer : Das Graberfeld vo n H a lls ta tt. Fjrenze. H a r a s ·i m , N., 1957: Cercetari asupra earaeterelor morfo log lee a le eraniilor din eimHirele Hallstattiene de la GogO!?U ~ i Balta Verde. Probleme d e A nthropolo­ gie 3, 47-71. F i I i p , J ., 1966: Enzyklopadisches Handbuch zur Ur-und Fr l.ihgesehich le Europas. Bd. 1. Stuttgart-Berlin-Kain. M a r i Ć, Z., 1964 : Donja Dolina und das Problem der ethnisehen Z ugoh i:i r ig keit der vorromisehen Bev6lkerung Nordbosniens, Glasnik Zema ljs kog m uze.ia 5-23, XXI Taf. S e h w i d e t z k y, L , 1940: Beitrage ZLU ' R assengeschichte Sl.id oste ur op as L Die Illy­ re r des Gl a si nac. Z. Rassenk. ll, 153-165. S e h W i d e t Z k y, 1. 1957: Die Vinča-Sehadel. Vorlš.ufige MitteU ung. Bel'. 5. Tagung Deutsch. Ges. Anthrop. Freiburg, S. 11'7-ll9. S e h W i d e t z k y, L, 1967: Vergle iehend - s Latistisehe Untersuehungen zu r An thropo­ logie des Neolithikums. Ergebnisse der Penrose-Analyse: Ost- , S l.id os t- und Ostmitteleul'opa. Homo 17, S. 151-159. S e h W i d e t z k y, L , 1969: GrazilisaLion und Degrazilisation. Homo 20, S . 160-174. T r u h e I k a, Ć., 1909: De r Pfahlbau von Donja Dolina. W iss . Mitt. B osnien und Herzegowina ll. V r a m, U. C.: Cra ni d e lla Craniola, Atti Soe. Rom. Antrop. 9, 151-1 59. W ei s b a e h, A.: Prahistorisehe Schadel aus Bosnien und der H er zegowin a. Wiss. Mitt. Bosnien Herzegowina 10/549-594.

GEORGINA PILARIĆ

ANTROPOLOŠKA ISTRAŽIVANJA SLAVENSKE POPULACIJE SA BALTINIH BARA KOD GOMJENICE Dosadašnja arheološka istraživanja pokazala su da se etničkJi slavenske populacije po stupnju kulturni h relikata međusobno razlikuju, što je vjerojatno poslj edica njihovog drugačijeg nač'ina života. Iz historjjskih izvora znamo da su se S laveni u ove krajeve naselja vali u većim ili manjim plemenima. Stica­ njem materijalnih, socijalnih i kulturnih dobara stvaraju se novi uvjeti života koji se odražavaj u u demog r afskim značajkama svake populacij e tako i sla­ venske.l Pokušamo li odgovoriti na pitanje o etnogenezi stanovnika Baltinih bara, morali bismo u naš komparativni materijal uključiti rezultate antr opoloških istraživanja o onim narod ima koji su žiVjeLi na ovom teritoriju prije dolaska Slavena. Opr avdano s pos tavlja pitanje da li su ti ljudi ostavili tragove u fen oLip u slavenskih naseljenika koji su pokapali svoje mrtve na zemlji~tu zvano Baltine bare, ili se njiho v fenotip potpuno izgubio kao i njihova kultura , Na ovo pilanje je vrlo teško odgovoriti stoga što nam ned ostaje upravo taka v komparativni materijal. Upravo iz toga razloga u naša ra zmatranja biti će uključeni i prvi antro­ pološki rezultati is traživanja o izgledu slavenskih doseljenika u naše krajeve, a koji se odnose uglavnom na nekadašnje zemlje rimske pro vi ncije Norika ili današnje kraj eve Slo venij e, Šlajerske i Donje Austrije . Kraniološki materija l iz tih ranosrednjovj ekovnih nekr opola ukazuje da su lubanje nordinoidnog fenotipa, tj, dugolja tog oblika. U ovaj tip ubrajaju se i nešto kraće i šire luba­ nje, ali još u vijek dugoljaste lubanje tzv . mezokran og fenotipa. 2 U drugoj fazi ranog srednjeg vi j eka kraniološki nalazi pokazuju nešto izm ijenjenu sliku fenotipa slavenskih populacija koje su naselile današnje kra­ jeve Jug osla vije. Ov.i rezultati daju osnov da pomišljamo na veliku mješavinu. gd je se osim osnovnog n ordinoidnog fenotipa, vidi upliv drugog rasnog tipa,:J

l

2

p.

Š Ž

ić F.: P anić

iš U

Pregled povijesti hr vatskoga na,roda, Ma ti ca Hrvatska 1962, p. 72. N.: Etnogeneza Jugoslavena, Rad JAZU knj. 222, Zagreb 1920,

167~170.

3 F. I v ani č e k: Staroslavenska ne\Qropola u Ftuju, Razp. SAZU 5, Lj-ub­ ljana 1951, p. 85 tab. 105; I b i d e m: Srednjovjek.ovna nekro;po}.a na Hingi (uvid u rukopis)

GEORGINA PILARIC

186 Uspoređivanje

takvih rezultata bez sumnje dokazuje sve ve ći porast brahi­ kranij e što je nekropola mlađa 4 Dosada još nemamo jas n u slik u o m orfologiji slavenskih populacija naseljenih na današn jem području Jugo sl avi je, a ni do­ voljno naučnih podataka koji nam m ogu pokazati koj em je kulturn om krugu pripadao pojedini rasni fenotip kao značajna karakteristika pop u lacij e, Inte­ resantan prilog za rješavanje ovih problema pružaju nam antro p ološk a istra­ živanja sla venskih nekropola nekadašnjeg I1ir.ika, gdje je brahikefalni elemenat bio znatno zastupan, a koji je danas opet dominirajuća fenoti pska značajka stanovnika tih krajeva.

Materijal Godine 1963/64 u selu Gomjenici nedaleko Prijedora (Bosna) p rilikom kopanja šljunka, na zemlj.ištu koje mještani zovu Bal tine bare, s l uč a jno je otkriveno grobJ.je sa ljudskim ostacima i vanredno b g ati m pnlozim a. Na temelju rezultata arheoloških istraživanja grobnog inven tara koj i je isto­ vjetan s kulturn.im nalazima istovremenih staroslavensk.i h grobl j a, a rheolog Nada Milet i ć stavlja upotrebu ovog groblja u vremenski period od X do XI stoljeća 5

Antropološka istraživanja nad osteo loškim materijalom iz ov e nek ropole bit će prikazana u ovom radu. Otkriveno g roblje u Balt inim barama nalazi se izvan sela na neobrađenom pjeskovitom zemljištu. Etim loš ki, ' me Bdltinih bara može se tumačiti tim š to j e ovaj k raj bio barovit i u cl ni n i, a 'to nam općenito pot vrđ uje slaba u šč u va nost kosti ju u ovoj nekropoli. Skele ti u bili locirani u pjesko vitom i vlažnom tlu . P odzemne vode u doba visokog vod oslaja Sane v jerojatno sv. L'.·vicalc na kostj s kele ta koji su na izgled b ili dobro s a čuvani. Pri brzom sušenju na zraku kosti su pu;-:'L ajale krhke i lomljive, a luba nje su se pri podizanju raspadale. Bila je opravdana bojazan da ć e se k ost i usl jed dizanja iz grobova potpuno uništiti . Zato s u se antropološka mj re nja ršila na kosturima in situ. O vaka v način u zimanja mjera nije preporuč lj iv, jer se pri tom rado griješi usljed neispravnog položaja lubanje i sl oja zeml je među šavovima. Da bi se ovakve g,reške ispravile, bilo je potrebno sve l uba n je u laboratoriju ponovno sastaviti sa potrebnim rekonstrukcijama , a n akon toga izvršiti kontrolu svih mjera. Teško deformirane lubanje nisu došle u obzir ni za rekonstrukaiju, ni za mjerenja.

Metoda rada Linearne mjere i ind ksi kao i sve oznake kojima se služimo kod obrade i biostatističkih izračunavanja osteološkog materijala iz nekropo le Baltine bare uzete su po metodi R. Martino..o Za odr e đi vanje karakteristika fenot ipskih zna­

Županić: op. cit. p. 171 (Ravna Trešnja u Bos'ni iz X III do XlV sto­ G a v r li lov J ć: Proučavanje lobanje srednjevjekovnog čov ka iz Brc­ stovika, Starinar-Revue de l'Institut Archeologique Vol. XIII-XIV, Beograd, 1962­ --1963, cit p. 243 arheološlw opredjeljenje ne kropole u 13-14 stoljeće, a p Ga \'ri1o­ vić.u 12 i 13 stoljeće, p. 249. 5 N. M 'i l e t l ć: Slovenska nekropola u Gomjenici kod P rijedora, Glasni k Zemaljskog muzeja Bosne i He.rcegovine, Saraje vo 1966119·67, sv. XXl fXXI I. G R. M a r t i n: Lehpbuch der Anthro;pologie. Krani ometr ische Techn'ik, Bd. II, Jena 1928. p. 579- 677. 4

ljeća);

N.

Ž.

ANTROPOLOSKA ISTRAZIVANJA SA BALTINIH BARA

187

Antropološki rezultati

Od iskopanih 243 skeleta u na Baltinim je i istraženo samo 48 muških i 60 ženskih odrashm 03 obama. Individualne linearne lama i dokumentirani u prilogu.

već

su na

tabe~

se radi o redovnom

smrtnosti u

ovdje namjerno s obzirom na veliki odrediti a kod nekih ni karakteristični za ženski ili muŠJ.d odrediti 4C"L'-,'H,

DULJINA LUBANJE (g da

se

nalazi baš na gr. 48). Milet 8

R.

ć:

Martin

8. Lief. p. 1246.

lubanje izražen tumačimo da može biti vezi sa nađena je samo koja ali vidimo po rezultatima na tab. 6. da i krratku ];uba~

op, cit. plan grobl)ja - Baltine bare. K. S a II e r: Lehrbuch der Anthrcpologle, Stuttg,art 1959,

GEORGINA PILARlĆ

188

Tabela 6. DIJ. DULJINA LUBANJE (g -

-

--

muški X 170 178 186 194

-

n

(č )

vrl o k ratak kratak srednje dug.a duga X vrl o duga

169 177 185 193

%

---( 'i' ) - - --

n

'tr.

162 170 177 185

l

9 14

2,9 25,7 .f0,0 31 ,4

ženske X -

l

5 17 8

3,3 16,1 54,8 25,8

op)

-

vrlo kratka kr tka 'rednje duga duga X vrlo d uga

151 169 176 184

II

Uspoređenja sa rezultatima srednjIh vrijednosti (M) za d ulji nu lubanje naj v.iše se poklapaju sa gotovo analognim rezultatima zap adnoslaven.s.k·ih ple­ mena iz nekropola: Uh. Skaliea, Žalov, slavenskih Mazura D

Na tab. 5 prokazali smo sr dn je v rijednosti (M) za ta j di jametar južno­ slavenskih grupa što se odnosi na današnji te ritorij Ju goslavij , osim Buga.r­ ske.10-1~ Kao što vidimo iz ovih rezultata značajno duge lu banj e im aju muški skeleti u Bošnjacima. Nešto niže r ijednostti s našima imaju sve osL le južno­ slavenske populacije, ali u općen itos ti uzevši one sve pripadaju još uvijek u kr u g d ugoglavih lubanja. Kratke lu b anje zahilježene su kod istučn osla venskih plemena i sve što više idemo prema Istoku, a kod nas samo u Br · s to\'iku i u bugarskim sla venskim nekropolama . DIJ. ŠIRINA L UBANJE (eu - eu). Na osnovu istra živa nj a apsolutnog i r elativnog varijabili l t a može se s igurno tvrdit:i da su lubanje ove populacije bile karakteri.sti čno usk ;r,a oba spola. Srednja šir ina lubanja n' azl se izvan granica tipičnosti (M ± 0-). V idi tab. 3 Tabela 7. Dij . NAJMAI"JA SIRINA LUBANJE (eu -

m uški

(d )

n

(/~

X -

139 vrlo us ka 147 uska 155 srednja 163 roka

16 13 2

51.6 4 1.9

140 148 156 164

-

X

v rlo široka

6.5

žerL5ke X 135 142 150 158

-

( '2 )

134 vrl o uska l -H uska 149 srednja

ĐU )

n

'/n

22 13 3

34,~

57 ,9 7,9

157 široka ,

,

vrlo ši.roka

Klasna podjela za taJ dijametar na tabeli 7, kao što V'idimo , p o tvr đuje našu konstataciju da je mi ješanje popul cije bilo samo u pravcu uske lubanje. L', : poređenja n aših rezultata o šir in i lu banJa iz Baltinih bara s rezul­ latima iz usporedi va nih staroslavenskih nekropola d a la su analogne rezulta te kao i za dužinu lu b~l. nja . Vidi tabela 5. INDEKS DULJINE I ŠIRINE LUBANJE (8 / 1) . Na temelju red nji l ri.jed­ no,sJi za taj indeks dobili smo rezultat po kojemu za kl jučujemo da su odnosne 9 1. S c h w J ct e t z k y; Rassenkunde der Al 'Ia ven, Zei tsch rift ( Rassen­ kuncte, Bj. VII, S tu ttgar t 1938, p. 14 Tab 1. • 10 G. Pi I a r j ć: Antropološka jstra7!LVanja starohJ:'va:tsk:og gro bl ja u Dara ~­ -B osnjacIma 1961 god., JAZU Arheološki radovi. i rasprave IV - V, Zagreb 1967. 11 ZL. D o. l i n a T; .s .aro.slovenska okostja iz D obra če pri K raguje vcu, Arh. vest. 5, 63-91, L}ublJana 1954, p. 72 i 75 t b. 5; I b i d., : An tr.t)polo ka obdelava ne­ kropole Turn išč e pri Ptuj'U, Rl7.p . SAZU 3: 273~3 03 , L jublja na 1953. 12 F. I van i č e k: Ptuj. op. ci t. p. 14, tab. 4 i 5.

ANTROPOLOSKA ISTRAZIVANJA SA BALTI N IH B ARA

189

luban je duge i uske. Da je ovaj naš rezultat pravilan, vidimo iz analJize apso­ lutnog ir lati vnog varijabiliteta (M ± cr), koji wkljuauje na mušk,im i ženskim lubanjam a sve klase indeksa od hiperdo1ihok'ran.ije do mezokranije, što znači da su lub anje dugoljastog a tipa. N eznatne razlike u konstan tama srednjih vri­ jednosti (1 jedin.ica) tum ačim o samo vc:ćim prisustvom h:perdolihokranih in­ deksa sa muškim lubanjama. Indeks karakter,ističan za braho'idni tip lubanja nije zastupa n ni jednim primj erk om, a time isk ljučujemo bilo kakva miješ3.­ nja sa d r ug,i m rasnim tipom. Prema tome, kao prethodni zaključak može se istaći da su lubanje po tom indeksu unuta.r svojeg val1ijaoionog niza rasno­ -morfološki homogene. Vic:li tab. 4. Iz rezultata iznesenih u t a beli 9. vidimo na muškim lubanjama da domi­ niraju hiper-dolihokraru, i mezokrani indeksi, a na ženskim do1ihokrani l me­ zokrani. Distribucij a fr ek vena ta unutar graničnoga tipa M ± 2 cr ne prelazi klasu rnezokran"ih indeks a. Tabela 9. INDEKS SIRINE I DULJINE LUBANJE (8/1) u

Baltine bare iS

65,0--69,9 hiperdo h hokrani

o:;

Bošnjaci

o

Do­ br.ača

9

iS i

~.

Bled 1948'" iS i ~

Bled 1949"

P t uj'-;

CI i

CI

--­

33,3 11,1

60,0 20,0

10,0

2,3

2,6

70,0-74,9 dolihok:rani 26,7 45,7

20,0 60 ,0

70,0

34,2

75,0-79,9 mezo kra n i

20,0 20,0

20,0

~

Bre Turn­ stovtiJ!: 'išče '2 đ i 7 CI i ~

1,2

2,6

34,2

32,2 17 ,4

19,8

33,3

54,6

39,5

55,2 53,3

23,2

67,7

80,0­ 84,9 brah ik r:m i

6,8

15,8

4,6 25,6

38,8

85,0-89,9 hip e rb ra­ hikrani

2,3

5,3

40,0 42,9

90 ,o-x u1t rab ra ­ h ikra ni

2,6

4,6

Q

0/0

3,4

2,3

9,4

6,0

Koliko je do sada poznato iz antropološke literature nakon, isp~tivanja širine i dulj'ine na lubanjama u Baltinim barama , Bošnjacima, Dobrači i Tur­ mscu možemo govo r iti o lubanjama karakterti:s tično dugoljasta oblika. Na­ protiv, lubanje i z nekropola: Bled/1948,13 Bled/1 949,H Ptuj,l~ BrestovikIC uka­ zuju osim osnovnog dugoljastog tipa lub anja veći intent itet miješanja s brahi­ kefaInim tipom. Vidi 8. tab. uspoređenja. Nam eće

nam se pitanje da li se može govoriti o genetskoj srodnosti popul aci ja Baltinih bara ,i prvo spomenutJih nekropola, ako ove druge isklj učimo iz us poredbe. Na temelju samih indeksnih vrijednosti širine i duljine lubanje o b ližem srodstvu među ovim populacijama ne može se još ništa za­ između

13 B . S ke r lj ZI. D o l i n ar: Staroslovenska okostja z Bleda, dela 2; 67-103, Lj.ubljana 1950, p. 84, Tab. IV. 'oi B. S k e r l j : Srednjeveška okos.tja z Bleda, izka,pana leta 1949. Razpr. SAZU, dela. 3: 313-333, 10, Ljubljana 1953. 13 F. Ivaniček: op.cit.p. 15. tab. 8. 16 Ž. G a v r i lov i ć : op. cit. p. 244 tab, 2.

PILARIĆ

GEORGINA

190 ključiti,

jer taj indeks sadrži samo dva faktora rasta lubanj e : ako se ne uzme fakt or, rast lubanje u visinu sa ostal,im fenotipskim zn a ča j ka m a , indeks je nedovoljan. Kao nadopunu naprijed spomenutim razlo zima izn osImo biostati­ stičke re zultate o visini lubanje u odnosu na njezinu širinu i d uljinu . Komparacijom dijametara širine i duljine lubanje i indeksa hanio­ loškog materijala u Baltinim barama d obili smo analogne re zul tat'" sa uspor€­ d ivani.m srednjim vrijednostima etničkih populacija Zapadnih Slave na. (Uh. Skalica, Mazuri, Pomerani, Havelani, i slavenske etnič.ke popula ije uprovinc. Saksen). Srednje vrijednosti za taj indeks se poklapaju sa našim rezultatima od Istočnih Slavena sa populac.ijama Severjana (kurgani) i Vi j ntič a, pre mda je dijametar širine i dij. duljine na ovi m lubanjama manji, kao i n a d obračkim lubanjama. Ostale slavenske populacije, što \!liše idemo prema Istok u, imaju šire i kraće lubanje. l l Dij. VISINA LUBANJE (ba - b). Na temelju istraživanja visine lubanje dobili smo značajne razlike srednjih vrijednosti koje tumačimo prve nstveno spoln im razlikama. Nadalje smo ustanovili na mu škim lubanjama v eći s tupanj apsolutnog varijab iliteta (O' = 6,3). Na t.emelju ovih razlika ne m ožem o ]OŠ pouzdano zaključi ti da li se radi {) ele mentima drugog rasnog fenotipa. Te razli­ ke lakše ćemo analiZIirati u indeksima gdje dolazi ovaj dijametar u odnosu sa njezinom širinom i duljinom. Visina lubanja u Baltinim barama možemo reći da je visoka. U kompa­ raciji naših r ezultata sa rezultatima iz staroslavenskih nekro p ola vidi mo da je J. Matiegka u Ceškoj našao isto tako dosta visoke lubanje. Nasuprot t m e stoje slavens ke popUlacije Slenzana i sa područja Zapadne Pruske sa ni žim luba­ njama (136). Slavenski Mazur.i imaju značajno niske lubanje. Zbog m alog broja individua ne možemo ništa zaključiti, ali možemo naglasiti da su po niskim vrijednostima indeksa širine ii duljine lubanje veoma slične lubanjama u Bal­ tinim barama. U našoj zemlji najviše lubanje ima slavenska p op ulacija u Baltinim barama dok sv e ostale su niže. Turniške lubanje po svoj oj velikoj v isini (142), koja je najviša od svih uspoređivanih slavenskih p opUlacija, čine grup u za sebe. Vidi tabela 5.

treći

INDEKS VISINE I DULJINE LUBANJE (1 7/ 1). Bi ostati.stičkJim i zr ač una­ vanjem indeksa dobili smo srednju vrijednost za muške 72,9, a za ženske 73 ,2. Razlika srednjih vrijednost.i po spolu je minimalna. Signifikantna mo rfol oško­ -fenotipska značajka na ovim lubanjama nalazi se u klasi ortok ran ih indeksa. To znači da su lubanje srednje visine u odnosu na njezinu duljinu. G ranice s ignifikantnog intervala ove fenotipske značajke nalaze se izm e đu k lasa orto­ kran:i.je, a samo djelomično iuneđu hame-i hipsi.kranije. Razlike koj e hi uka­ zivale na morfološko-fenotipske rasne značajke po spolu nismo našli. Tabela 10. INDEKS VISINE I DULJINE LUBANJE (17/1)

Balt ine bare

D nbr a č a

oi

Ptuj

Bled/48

Bled/4!l

oi

--

Bresto­ v ik

u

-

'Ir

Turn išče

oi

o

<;

X - 69,9 hamekran

25,0

4,2

12,5

23,2 21,7

15,1

24,0

12,8

70,0-74,9 oriokran

39,0 75,0

87,5

52,2 68,1

76,0

44,0

32,5

37,5

24,6 10,2

9,1

32,0

54,6

62,5

<;

9

oi

<;

<;

oi

2

<;>

'i5,0 ­ x h'~psikran

17

L

35,7 20,8 Schwidetzky:

op. cit. p. 12-l3.

ANTROPOLOSKA ISTRAZIVANJA SA BALTINIH BARA

191

U s poređivanje indeksa vjsine i dulj ine lubanja u Baltinim barama sa istim rezultatima iz slavenskih nekropola 18 potvrđuje već dosad poznatu mor­ fološko-feno!lipsku značajku da je ortokr anija najčešća u slavenskim populaci­ jama. Ip ak, možemo upozoriti na neke male razlike koje smo d obili us poređi­ vanj em našeg indeksa sa istim indeksom iz staroslavensklih nek r opola. Prvo, razl ike su grupirane unutar viših i nižih klasnih indeksa ortokranije. Drugo. lubanje slavenskih Mazura i iz Uh. Skalice imaju niže s rednje vrijednosti ortokranij e i niže vrijednosti indeksa š/ d, što znači da su lubanje uske i duge, a po visini niske . Nasuprot tome, lubanje Slezana, Venda, Drevljana i Dolj. Jatova isto tako su nižih vrijednosti ortokranije, ali sa me.z okranim .i ndeksima lubanj a. To zn a či da su lubanje srednje duge i s rednje široke, a po visinj niske. Oba ova u spoređi v anja indeksa kod Novgorođana pokazuju na više srednje vrijednosti za oba indeksa, što znači da su lubanje kraće i šire i više. Vrlo visoke i duge lubanje našla je Dolinareva u Turnišču ; na temelju ovih osobina izdvaja ih iz prosječnog slavenskog tipa. 19 Brestovačke lubanje s u isto tako dosta visoke (hlpsi.krane), što je sigu,rno u genetskoj vezi sa brahoidnim tipom luban j ove populacije. 2o

INDEKS VISINE I ŠIRINE LUBANJE (17/8). Na temelju ovog indeksa lubanj e u Baltinim barama su akrokranog tipa, tj . visoke (v . tab. 5). Neznatne razlike izmeđ.u srednjih vrijednosti mogu se tumačiti nešto većom frekvenc'ijom metriokranije na ženskim lubanjama. Tabela ll. INDEKS VISINE I SIRINE LUBANJE (1 7/8) u % Baltin e bare đ

~

X - 91 ,9 tap ei n o­ k ran

14,8

4,2

92 ,0--97,9 me trio­ k r an

11 ,1 33,3

98,0 - X akrok r an

74,1 62,5

D c'br·ača

ci i '{

Ptuj đ

i '{

Bled/ 48 đ

~

Bled/49 Bres tovik đ i '{ đ i '{

Turni­ š če

đ

'{

24,8 52,2

28,6 10,0

33,3

41,1

12,5

37,5

49,3 39,1

62,0 80,0

33,3

27,0

12,5

62,5

61 ,1

9,4 10,0

33,3

31,8

75,0

8,7

Sto se tiče graničnih vrijednosti signifikantnog intervala klasne podjele u tab. 11, vidi se da su za ovu popUlaciju značajni svi indeksi akrokrane i dje­ lomično metri'okrane klase. Kad usporedimo naše rezultate za ova tri najznačajnija indeksa sa istim rezultatima kod staroslavenskih populacija, vidimo da se naši rezultati odnose analogno s re zultatima istih dijametara i indeksa zapadnoslavenskih grupa, a od Isto čn,ih Slavena, samo kod Severjana (Kurgani).21 Od južnoslavenskih po­ p u lacij a najveću sličnost sa našim nalazima imaju dobračke, bošnjačke i bled­ ske/48 (muški ) lubanje. Za ženske ptujske i brestovačke lubanje (oba spola) ienatipska karakteristika je tapeinokranija. Vidi tab. 8. I b i d . : op. cU. L tab. i p. 15 ZI. Do l i n a r: Nekrop.ola Turn išče . . . cit. 309 1 310. 20 Z. G a VT i l o vd ć: Nekropola Brestovik ... cit. iz t a,b. 2 (54,2 0/0 hrahikranih lub .) p . 244 i p . 249. 21 I. S c h wi d e t z k y: op. cit. Tab. 1, p. 14 i p. 16. lS

19

GEORGINA PILARIC

192

UŠNA VISINA LUBANJA (po - b). Po biostatističkim r ezulta tima sred­ njih vrijednosti i kriterija varijabiliteta vidi se iz tab. 3. da je mala ušna lubanja karakteristična m~rfološko-fenotipska značajka za ove l u banj e. Signi­ fikantnost dobivenih rezultata potv'rđuju je i visoki p ostotak f rekven ata na tab. 12, gdje je klasa male ušne visine zastupana sa 70%. Klase vrlo male i vrlo velike ušne visine nalaze se izvan si gnifikantno graničnog in tervala. Uspo­ r e đenja smo mogli načiniti samo s bo š njačkim lubanjama koja su pokazala da je srednja ušna vis·ina značajna za muške lubanje, a mala za ženske. Vidi tab. 5. Tabela 12. USNA VISIN A LUBANJE 0po mušk i

x 110 118 126 134

--

b)

n

109 117 125 133 X

vrlo mala maj·a

5,2 68,4 21,1 5.3

13

srednje visoka velika

4

vrlo velika

INDEKS UŠNE VISINE I DULJINE LUBANJE (20 / 1). Is tr aži vanjem ušne visine u odnosu na njeZIinu duljinu dobili smo srednje vrijednosti orto­ kranije za mušku populac'iju , a za ženske hipsikraniju. Terminaln e v rij ednosti signifikantnog intervala M ± (j za oba spola nalaze se u klasi indeksa olrto­ kranije i djelomično hipsikranije. Na temelju tog rezultata možem o pretpo­ staviti da se kod ove fenotipske znač ajke ne radi o rasno-morfološkom hete­ rogenom faktoru, već samo o većem varijabilitetu ženskih lubanja II smjeru hipsikranih indeksa. Na tab. 13. usporedili smo taj .indeks s a ptjuskim i br e s tov a čkim rezul­ tatima. Vetih r azlika između Baltinih bara i Ptuja nema. Znatne ra zlike našli smo za ovaj indeks u u s poređenju lubanja iz Baltinih baJra sa br esi ova čkim lubanjama, koje su stopostotno hipsik'rane. Tabela 13. INDEKS USNE VISIN E I DULJINE LUBANJE (20 / 1) Baltine bare <3

X -

9

57,9 h amekran

Ptuj

o

Brestovik Q

3, 5

4,8

58,0 -

62,9 or to kran

77,8

35,3

61,6

48,2

63,0 -

X

22,2

58,9

34,9

47,0

--

­

hipsikran

-----­

e

'<

0,96 99 ,0

INDEKSI U NE VISINE I SaRINE LUBANJE (20/8). Po srednj im vri­ jedno.stima za oba spol a lubanja signiIikantna je fenotipska značaj a za taj indeks metriokranija. Ra zlika između indeksa visine lubanje prema širini i indeksa ušne vis ine lubanje prema širini vjerojatno je u vezi niže baz luban ja. Atipična mortol oško-fenotipska značajka za ženske lubanje mo že se sma t rat! tapeinokranija što je vidljivo iz t a bele 14. A n alogni nalaz dob ili smo i i zra ču­ navanjem indeksa visine i širine lubanje (17/8) v idi tab. 11.

ANTROPOLO SKA ISTRAZI VA:Il JA SA BALT I NIH BARA

193

Tabela 14. INDEKS US NE VISINE I SIRINE LUBANJE (20/8)

Baltine bare đ

x -

'2

79,9 t
16,7

80 ,0 -

85,9 m e t ri olu ar.

61,1

70,6

86,0 -

X

22,2

23,5

.o,>krokran

5,9 (l)

Uspoređenje smo m og li načiniti samo sa bošnjačkim lubanjama, gdje su muške akrokrane, a ženske tapeinok:rane. Da li su spomen;ute fen:obi!ps,k e zna­ čajke ka rakter'isbika za č it a vu bošnjačku populaciju, na temelju jedne ili dvije lubanj e, nema pouzdanog za ključka . Vidi tab. 8.

Dij. NAJMANJA SIRINA ČELA (ft - ft). Na muškim lubanjama širina je čel a po srednjoj vrijednosti 97,7, a na ženskim 93,6. Razlike u konstantama srednjih vrijednosti su prvenstveno vezane karakteni:s1Jike uz spol. Uspore­ đenje sa dosad pozna tim antropološk,im rezultatima za širinu čala slavenskih populacij a nije dalo većih razlika. 22 FRONTOPARIETAL I INDEKS (9 / 8), Široko čelo je morfološko-feno­ tipska z na čajka lubanja sa Baltinih bara. Ovaj nas rezultat ne iznenađuje, s obzi!rom na to da je naša populacija dolihoidnog tipa lubanja. Na ženskim lubanjama našli smo veći varijabilitet, što se vidi i na tab , 15. MetrJometopni indeksi su u nešto većem postotku, Uspoređenja sredn j ih vrijednosti (M) frontoparietalnog indeksa sa rezul­ tatima za Zapadne i Isto čne Slavene nisu ukazala veće razlike sa slavenskom populacij om iz Baltinih bara. 22 Tabela 15. FRONTOPARIETALNI INDEKS (9/8)

Baltine bare đ

x - 65,9 stenometCYp

~

Do ­

-----------Ptuj B ledl48 Bledi49 Bošnjaci

brača

o i'<

:l'

Hr -

stoV'ik

i~

oi

Q

~

Turnišče ~

oi

6,9 13,9

18,2 23,5

13,8

9,1

25,7

33,3 -

8,6

me top

10,3 25,0

28,4 29,4

33,2 36,4

25,7

33,3 -

14,6

18,1

69,0 - X eu rimetop

82,8 61,1

53,4 47,1

51,9 54,5

48,6

33,3 (l)

76,7

81,9

GG,O-68,9

me trio­

(l)

Po tab . 15, kao što vidimo, postotak stenometopnih indeksa veCI Je u onim nekropolama koje su po indeksu ši d heterogenog rasnog sastava, kao, npr., ženske ptuj ske ili bledskei49 lubanje, Nas uprot, one nekropole gdje je dolihoi­ dan tip karakterističan za čitavu populaciju, tu se i eurimetopija javlja u većem procentu. 22 22

13 -

I. S c h w i d e t z k y: op. cit. p. 16.

I b li d" op. cit. p. 14 tab, 1,

Glasnik Zemaljskog muzeja BiH -

Arheologi ja

GEORGINA PILARIC

194 Lični

dio lubanje (visceralni)

U Baltinim barama kosti ličnog dij ela lubanje bUe s u zbog veliI e k rhko­ sti znatno oštećene i lomljive. Od ukupno 178 lubanja m ogli smo p o m o ć u r ekon­ strukcije osposobiti za antropološka mjerenja samo 55 k o ·tu r a lic a (oba spola).

Dij. S lRINA LICA (zy - zy) . Na temelju ispitivanja ši r ine li ca m ogli smo da su muška lica bila uska (128), a ženska v r lo usk a (119). U n atoč v.isokom varijabilitetu n a muškim lubanjama (O" = 7,1) i m alom na ženskim (O" = 5,3 ), ovaj dijametar pokazuje izvjesni homogenitei u biološkom smis lu. U si gnifikantni granični interval 1\1 ± O" uključeni su svi fr ek ven ti II kl a i koj a označuje vrlo usko i usko lice. Klase širokog i vrlo širokog lica nalaze izvan a tipičnosti areala M ± 2 0". T e klase nisu zastupane ni j d.nim firek ven tom širo­ kog lica, te isključuju svaku heterogenu genotipsku konstit uciju širokog lica (Vidi tab. 16). zaključiti

Tabela 16. Dij . SIRINA LICA (zy -

muški X 128 136 144 152

-

127 135 143 151 X

vrLo usko usko srednje široko široko vrlo široko

Uspoređenja

dosad

n 12 6

zy) ž nske

o/a

X 121 128 136 143 -

42,2 23, 1

120 127 135 142 X

n

%

19 5 3

70,3 18,6 11,1

- - ---­

naših r ezultata za dij. širine lica sa sr d.nj im v rij d os tima slavenskih populacija ukazuju naj v eć e sličnosti: iSeverjani (kurgani).z!J

uspore đivan.ih etni čk ih

Dragovići,

Vija tiči

Za usporedbu dij. širine lica skele ta u Baltinim ba r ama i slavenskih populacij a iz nekropola u našoj zemlji, mogli sm o u zeti u obzir samo njihove varijacione širine kao što smo to prikazali na tab . 17.

etničkih

Tabela 17. Dij. SIRINA LICA (zy -

Loka li t eti

zy)

S irina var ' ja cije ženske muški

Baltine Bare

110 -

138

112 -

133

P~uj

123 -

149

117 -

138

Bošnjaci

119 -

125

(128)

Dobrača

122 -

130

(126)

Bres.tovik

123,6

122,4

Po ovome p r ikazu najveću varijacionu širinu lica imaju ptuj ske Iub nje (oba spola), a najmanju dobračke, bošnjačke i brestovačke luba nj e. O d Južnih Slavena ovim ubrajamo po vrlo uskim zigionima i slavenske populaci je u B u­ garskoj.

Dij. VISINA LICA (n - gn) . Srednja visina lica je karak te r is (,l čn mo r ­ fološko-fenotipska značajka ovih lubanja. Ovu konstataeiju obrazlažem o, prvo, istim stupnjem varijabiliteta za oba spola, drugo, kriteriji signifikant nog var~23

1.

S c h w i ct e t z k y:

o-p. cit. Tab. 1. p. p. 14

ANTROPOLOSKA ISTRAZIVANJA SA BALTINIH BARA

195

jabilitet a obuhvataju iste klasne intervale. Interesantan podatak zabiljež,i!i smo na muškim lubanjama, i to da nismo našli ni jedno lice vrlo nisko , a na ženskim vrlo visok o (V. tab. 18). Tabela 18. Dij . VISINA LICA (n -

muški X 112 118 124 130

-

Ill 117 123 129 X

n

vrlo nisko nisko srednje visoko visoko vrlo VQso'ko

gn) ženske

% 39,3 35,7 14,3 10,7

II

10 4 3

X 103 108 114 120 -

102 107 113 119 X

n 5 7 10 7

0/0 17,3 24,1 34,5 24,1

Bud ući da nemamo klasne podjele u pro<:entima za taj dijameta'r iz naših nekropola to smo, na tabeli 19 prikazali za
Tabela 19. Dij. VISINA LICA (n -

gn)

S 'irina varijacije muški ženski

Lokaliteti"' Baltine bare Bošnjaci

112 121 111 102 III

Dobrača

Ptuj Bled /48

Brestovik

- 137 - 130 - 124 - 143 - 129 119

99 - 119 (105)' 110 - 112 99 - 121 99 - 124 118

Kao što vidimo od ovih populacija najveću varijacionu širinu za taj dija­ me tar imaj u ptujska muška lica, što znači, da je lice vrlo nisko pa sve do visokog lica. Muške lubanje sa Baltinih bara nemaju tako visokog lica kao ptujske m uške. Ostale se ženske grupe po visini lica mnogo ne razlikuju. Za brestov a č k e lubanje raspolažemo samo srednjim vnijednostima za taj dijametar iz kojeg se može za k ijučiti da su muška lica pretežno niska, a ženska visoka.

MORFOLOSKI INDEKS LICA (47/45). S obzirom na postignute rezultate pri istl aživanju ovog indeksa došli smo do zaključka da su prvo, lica na mušk im i ženskim lubanjama signifikantno leptoprozopna, tj. uska j visoka tipa; drugo na muškim li.oima nađen je veći stupanj varijabiliteta nego na žen­ skima. U signifikantni interval varijaoionog niza M ± o' uključeni su svi lepto­ prozopni i hiperleptoprozopn.i indeksi. Među muškim lubanjama naišli smo samo jednu eu.riprozopncg Lica (lub. gr. 142) s indeksom 84,5. Kao što vidimo na tab. 20, taj indeks se nalazi na granici euriprozopije prema mezoprozopiji a to ne predstavlja čist.i euriprozcp'idni fenotip lica, već samo prelaznu formu. U uspoređenju sa slavenskim populacijama u našoj zemlji na tab. 20 vidimo da ptujske lubanje 25 i iz Baltinih bara, muška lica u tom pogledu imaju vrlo sličan indeksni sastav po klasama. 24 G. P i l a r i ć: Nekropola Bošnjaci Oip . cit. p 437 tab. III; Z I. D o I i­ n a r: Nekropola Dobrača ... Q'[J. cit. P 72 i 76 tab. 5; F. I van i č e k: Nekropola P tuj ... .op. cit. p. 42, tab. 43; B. Skerlj - ZI. Dolin.ar: Nekropola Bled /1948 .. . p. 100 - 101, Tab. XV. (105)" oznaka za jednu lubanju i veliku rekonstrukd,iu na ličnom skeletJu. 25 F. I van i č e k: Ptuj .... op. cit. p. 41, toab. 41. oo

13'

oo

GEORGINA PILARIC

196

Ženske ptujske lubanje pokaz.u ju, što se morfološkog in deksa tiče, veći heterogenitet, što je, sigurno, u gen ts koj vezi s drugim rasn im tipom . Bresto­ vač ke lubanje pokazuju takođ er izvj esne razlike u mo r[ol og iji fe n otipa u uspo­ re đen ju sa populacijom u Baltinim barama. Kod njih JC vrlo vi~ok p. totak hiperleptoprozopije s j edne strane i b rahikiraru.je s dJrug i r an , -t.D da j e hete­ rogenu sLiku fenotipa lubanja ove popu1 acije. 26 Tabela 20. MORFOLOSKI INDEKS LICA (47/45)

u% Baltine bare !j>

CS

B o n.' ac i đ

79,9

hipereuri­ prozo'p

!j>

Ptuj đ

<}

B re­ sto vil< c3 ?

B leu 43

o

Do­ brača

<}

CS

i

<}

X -

9,5

1,9·

7,4

35,4

3,8

(1)

-

(l)

80,0 - 84,9

eurip.rozOiP

3,8

85,0 - 89,9

mezoprozo,p

19,3

40,0

33,1

38,1

9,0

90,0 - 94,9

leptopmzop

42,3

48,0

37,1

14,3

38,0

(2)

95,0 - X h ~perlep top roz op

34,6

12,0

22,2

2,4

46,0

(2)

(2)

(2)

Za određivanje fiziognomike lica osim spomenutih indek sa od osobite su važnosti apsolutne i relativne mjere dijametara ličnog skele ta, jer treb a usta­ noviti da li su la lica visoka i usk a, ili su niska i uska. O vu inform ciju ne možemo vidjeti iz indeksa lica. Up ravo ovakvim istra živanjima dobi h smo razlike u ličnom ske le tu dobračkih, bošnja č.lcih i lica lub::mj a iz Bal tinih bara. Lični skelet ovih lubanja je po indeksima lep toprozo pan, što znači, usk a i duga lica, ali po individualnim mjerama ukazuje n a izvjesne razlike. To je lični skelet bošnjačkih lubanja mnogo viši od lubanja iz Balt inih bara ili nižih dobračkih lubanja. Dij. V1SINA GORNJEG DIJELA LICA (n - pr). I ovaj di j am e t ar, kao i svi dosad istraženi, pokazuje znatne razlike po spolu. Srednja vrijednost (lVi) za visinu gornjeg lica nalazi se na graničnim klasama sr ednje isoko i visoko go.rnje 1ice (71) . Na ženskim lubanjama dobili smo nižu sredn ju v rij ednost (M) za taj dijametar (64,4) ; ali, kako nemamo klasne podjele za žene, pr tp ostav­ ljamo, ako se načini pomak klasa muške podj le, to bi srednj a v isin a gornjeg lica bila značajna morfološko-fenotipska karakterisbika, kao i kod mušk ih lica (v . tab. 21). Tabela 21. Dij. VISINA

D·j jam e t a r

X 59 65 71 77

26

58 64 70 76

ž. G a v r i lov i

DIJ E LA LICA (n -

m ušk i

vrl o nis ko nisko srednje vis·oko visoko -X v.rlo visoko

-­ -

GORl~JEG

ć:

pr)

n,

r!n

3 10 8 4

12,0 40,0 3:! ,O 16,0

BTestovik .... op. cit. p. 246, tab. 8.

ANTROPOLOSKA ISTRAZIVANJA SA BALTINIH BARA

197

Po t a beli uspoređenja veće sličnosti smo dobili sa našim rezultatima kod zapadnoslavenskih etničkih populacija lU D. Jatovu (70,6) provincije Saske (71,8), i iz Uh. Sk alice (73,0).21 Južnoslavenske etničke grupe kao što vidim0 iz naše tab ele u sp oređenja (v . tab. 8), sa Baltinim barama ve6.i stupanj sličnosti dobili smo us p o r eđivanjem muških lica iz ptujske nekropole (70,0). Bošnjačke muške lubanj e po svom visokom licu (74,5) prednjače pred svima .28 Dvije dobračk e lubcmje imaju srednje visoko go·rnje lice. U ostalOj većini slavenskih populacija, koje u spor eđujerno iz h te ratu r e, vidi se da je fenotipska karakteristika srednja v 'sina g orn jeg lica. Vidi t ab . 5.

INDEKS GORNJEG DIJELA LICA (48/45). Srednje vrijednasti (M) ovog za lubanje oba spola nalaze se baš na grarnc'i klasa mezien prema lep­ tien (54,4) . Interval M ± Q' obuhvaća sve indekse u klasi mezien i lept-ien. Ovaj nalaz tumačimo da je za oba spola kaTakteri:stičan dug.oljasti oblik lica. in dc~{1;a

Indeksi u klasi široko i nisko lice (eu men) i vrlo visoko i usko (leptien) nalaze se van slgnifikantnog inte.r vala M ± 0'. Ovaj nalaz tumaČ>.imo, 0bzil1Om na mal en broj indiv.idlUa, sluč aj nost!i ili spo["ac1ičnim miješanjem. Tako na pr . lu ban je : g rob 77, 78, 103, 142, 227 imaju indeks koji označuje nis k o i široko lice, tj. u klasi euricn indeksa. Svi ovi indeksi nalaze se baš na gra ni čnOj klasi eurien p rema mezien. Ova lica nešto su niža i ši·r a, ali ne pokazuju ti pičnost niskog i Širokog lica, tj. eu ien klase. Morfo.loška visina lica (n - gn) u većini ovih lubanja je u klasi lep toprozopije kao napr. , .Lubanja gif. 78, gr. 227, ilJi bper­ leptop l'o 2op :je lub. gr. 103. Po ovim podacima, lica ovih lubanja su samo u gorn j em dj -lu niža i ši ra, dok se lice u cijelosti, tj. morfološka visina, ne razli­ J' u je od v e ćine lica ove p opu lacije. Najniža lica imaju lubanje grob 77 i gr. 142. Z a n ji h je značajno da sve mjere ukazuju na srednje visoko i srednje š~roko lice. Tabela 22. INDEKS GORNJEG DIJELA LICA (48/45)

u 0/0 Ba l rine bare đ

Bošnjaci

~

đ

x - 44,9 hipe­ reurien 45 -

đ

Dcbrača đ

2,2

3,3

13,6

42,2

10,0

(l) (l)

9

21,7

8,3

21,7

54,2

64,4

49,0

31,6

52,2

37,5

20,3

4,4

40,0

1,7

2,2

15 ,0

(l)

54,9

mezien 55 -

9

\!

49,9

cU1"i en

50 -

Bre­ stovik

PtuJ

(l)

59,9

Ieptien 60 - X hiper­ leptien

4,4

(2)

Na tab. 22 v idimo izvjesne razlike u rasprostranjenost'i t og indeksa medu populacijama. Ptu jsk a ženska populacija po tom indeksu pokazuje na veći pro­ cenat indeksa u eUl'ien klasi tj. nisko i široko gornj e 1ice.3o

L Schwide t zky : op. oit. p.14 tab. l

G. P i l a r ić: Bošnjaci ... op. dt. .p. 429 , p. 436 tab. II.

29 ZI D o l i n a r: Dabrača .... op. cit. p. 72 i 75.

,o F. I v ZI n i č: e k: Ptuj ... op. cit. p. 42--43 tab. 45, p. 85 tab . 105

~7

~8

198

GEORGINA

naših rezulta ta i lice. H

razlika nema. smo

PILARIĆ

brestovačkih

veći

pro-

da nema Tabela 23. ORBIT/ILNI INDEKS (52/51)

Do-

Bošnjaci cl

X -­ 75,.9 hamekonh

23,3

5,9

37,5

50,0

84,9 76,0 mesokonh

40,0 67,6

62,5

50,0

-~

-

(1)

X 85,0 hip3iko'nh

26,5

Bre­

)!

28,6

28,1 15,6

57,1

51,6 57,8

20,3 26,6

18,2

23,8 34,5

60,0

41,6

turniškim i bledskim/48 bledskom/49 dosta niskom karakteristika

'1 Ž, G v r i o v i ć: Bres.toviil: .. ,. p. 264 9. '121. Schw.id t ky:., oi:t.p.14tab.l,p,17. F. 1'1 a n k: Ptuj. op. cit., p. 46, tab. 49. 50. Ž. Gav lović: Brestovik .... G. P i l a r i ć:

:)6 ZI. o j i Il ar: Turni.šče ....

Bled 1948.. cit. p. 86 tab. VrII; S hwid tzky: ... op 1.9.

r:

ANTROPOLOSKA ISTRAZIVANJA SA BALTINIH BARA

199

rini i hamerini indeksi, dok je mezorinija u minimalnom postotku (V. tab. 24).:JS Po I..tiostat ističkim ·rezultat:ma hiperhamerinija se mož.e smatrati nesignifikan­ tnom fenotipskom značajkom za ovu populaciju. Ta·bela 24. INDEKS NOSA (54/55) Balti ne bare

o

- 46,9 leplo rin

9

D ob r a &,

o

f urniš će

o

Ptuj

Ble d 48

9

o

(25,0)

55,0

31,9

35,7

9

o

9

9

Bre­ stovik

o

9

44,0

33,3

47 ,0 - 50,9 mez r in 32,0

7,5

(l)

(25,0)

30,0

42,6

35,7

51 ,0 - 57,9 hamerin 16,0

48,1

(l)

(50,0)

15,0

21,2

28,6

40,0

21,0

4,3

-

20,0

10,5

58,0 - X h ip e 'h a­ m e l'ln

8,0

11,1

40 ,0

48 ,6 19,7

Uspoređenja naših rezultata za indeks nosa sa rezultatima iz starosla­ venskih nekropola nis u dala značajnije razlike. U najvećem procentu je lepto­ ri nij a i mezor,inija, dok je hamerinija u znatno manjem procen t u gotovo kod svih uspoređivan.ih pop ulacija. (Vid·i tab. 24) Naprotiv, na ženskim lubanjama je u Baltinim barama i u Bledu/48 veći postotak hamerinih indeksa.;;s I kod svih slavenskih g rupa poznat je var.ijabilitet indeksa nosa. Sjeverozapadne slavenske grupe ipak imaju više lepiorinije.:J9

ŠTRINA DONJE ČELJU STI (g.o - go). S rednje široka i široka mandi bula je signifikantna m orfološko-fenotipska značajka ovih lubanja. Prilikom OV' j:1 izra čunavanja do bili smo vrlo v,isok vanijab1litet standardne devijacije (G) koja prelazi čak i 7 jedinica. Ova je konstatacija značajna za muške manciibule, što tumačimo veli k im rasnim heterogenitetom. Međutim , moramo uzeh u obzIr poznati v eliki varij ab ilitet dij. širine mandibule kod evropskih etničkih popu­ lacij a . Taj m ože b iti dos t a visok i kod istih etničkih pcpulacija. 4o U drugom r ed u a n tropog r afs k i tumačimo učešćem kromanjoidnih morfološko-!rasnih kom­ p onen ata. Op r a vdanje za ovo tumačenje moći ćemo bolje obrazložiti kod in­ deksa gdje s e taj dijametar nalazi u kombinaciji sa ši rinom lica i lubanje. Tabela 25. SIRINA DONJE CELJUSTI (g.o -

------------ - - - -- -

go)

mu š ki

n

x-

92 vrlo usko

5

93 -

98 usko

4

9,1

104 sTednje široko

14

31 ,8

105 -

110 šir.ok-o

12

27,3

111 -

X vrlo široko

9

20 ,5

99 -

11,3

op. ciL istu lit. ZI Dol'inar, F. Ivaniček, B. Skerlj. 1. S e h w,i d e t z k y: ... op. cit. p. 18.

'o R. M a r t i n - K. S a II er: Lehrbuch der Anthropologie, Stuttgart 1959.

p. 1436. 'S

39

GEORGIN A PILARIC

200

Na tabeli 25. vidimo da su sve indeksne klase ma nj e ili iše fre kven­ tirane . Za ženske nemamo klasne p odjele, ali kriterij apsolutnog v ar~ j a b ili teta (cr = 6,7) pokazuje isto v rl o vi sok varijab.i1itet kao i na mušklm lubanjama. Srednja vrij ednost ženske mandibule je 96,2. Načinimo li p om ak u klasama muške podjele, to smo dobili isto; da je srednje široka mandib la k ajr akte­ ristika žens ke populacije u Baltinim ba rama. Uspoređenje na tab. 5. lin earnih p odataka pokazuje iste srednj e vrijedno sti za mušku populaciju u Bošn ja cima, a nešto niže vrijednosti za ostale slav en ske populacije na n ašem teri toriju. To znači d a su i muškarci i že ne iz Ba ltinih bara imali u većini šire donj e čeljusti.

FRONTOl.UANDIBULARNI INDEKS (66 /9). Po ovom ind el· u lica su na m ušk,i m lubanjama eu rimandibularna , tj. trapezastog oblika, a na žensk im srednje v i.soka i 3rednje široka, tj. mesomandibularna. Razlike u srednj im vri­ jednostima koje smo d ob ili antropolo.š k im istraživanjem odnose se u prvom redu na spolno veza ne karakteristike. Donja čeljust (mandibu] a) k od muških je redovno jače razvij ena nego na ženskom licu; prema tome, i r azlik a u dija­ metrima ima uticaja pri izračunavanju indeksnih v rijednosti. T ako do bivene razlike srednj ih v rij ednosti ne mogu se doslovno sh va ti ti kao rasno- r noti pske razLke , ve c u visokom stupnju iZ1ražen spolni dimorfizam. Na osn ovu d osad postignutih r ezultata postoje, osim širok e mandibule, još i druge rasn o-mor­ fološko-fenotipske značajke. Na muš kim lubanjama, osim ši r uke ma nciibule, našli smo i nisku očnicu; lice je sr ednje v isoko i srednje Ši.roko, što nas navodi na zaključak o prisutnosti fenotipskih značajki paleo eu rDpidn og r asn g tipa (Cro-Magnon). Taj je ,indeks zanimljiv s antropografskog stanovišta u uspo ređen j u . onim slave n.skim popul a ci jama gdje je krom a n j oidni tip us nov popu laci je. Po vem.u izg leda da je u fe notipu populacije u Baltinim barama os im nordi d n g t ipa značajan i kiromanjoidni fenotip (V. tab . 26). Bošnja č ke muške lubanj e za taj Tabela 26. FRONTOMAl'l'DIBULARNI INDEKS (66/9) u ?o

Bal tine bare

Bošnjaci

Dobrač·a

Bled/48

B l ed /49

Bre­

sLovik

o'

?

3,9

15,6

33,1

-

14,3

mesomandi­ bularn j 26,9

56,3

-

(l)

57,2

66,7

-

28,5

x -

Turniš če

đ

Q

&

9

94,9

leptoman­ dibularni 95,0 -

105,0 -

3,6

22,2

28,3

29,4

70 ,0

50,0

66,6

48,8

42.3

30,0

46 ,4

11,1

22,0

104,9

X

eurimandi­ 69,2 28,1 bularni

28,2

--­

indeks zauzimaju eks tremne indeksne klase. Za p op ulacije u ne kropolamn , i to: u D o brači, Bledu/ 49 i Brestoviku značajno je mezomandibularno lice. Luba­ nje u ble c1s koj /48 kao i u ptujskoj nekrop oli imaju dos ta kromanj oid nih fenJ ­ t:pskih znakova. Turn i čk i muški imaju v iše kromanjoidnih fenot ipskih eleme ­ nata od ženskih. Između slavenskih žensk ih popUlacija nema v eć ih l'<1z11ka . One su po t.ipu, s obzirom na širinu donje čeljusti, mesomandibula rn . ~ l 41 G. P i l a r i ć: Bo šnjaci ... op. cit. p. 436, tab. II; ZI. Do l i n a r : DobTa­ ... op. ci t. p. 72 i 75 tab. 5., Nekropola Turnišče. .. op. cit. p. 309-310; B. S k e r l j : Bled 1949 .. . c;J. cit. 110 ; Ž. G ·avrilović: Brestovik .... op . cit. p. 248.

ča

ANTROPOLOSKA ISTRAZIVANJA SA BALTINIH BARA

201

JUGOMANDIBULARNI INDEKS (66/45). Srednje vrijedn:osti (M) za taj indeks ne pokazuju nikakvih znatnih razlika, osim karakte ristika vezano uz spol. Ovo obrazlažemo istim klasama gdje se one nalaze, kao š to je to vidljivo iz tab. 4. Biostatističkim izračunavanjem dobili smo visok stupanj apsolutnog vawijab.iliteta (cr = 6,5) za oba spola, kako se to moglo i očekivati, s obzirom na veliki varijabihtet u širini mandibule. Iz tab. 27 jasno je vidljivo da lične k osti (z igioni) slabo strše srazmjerno širokiim mandibulama. Jako stršeći zigioni po kriteriju varijabiliteta nalaze se izvan granica atipa (M ± 2 cr). Tabela 27. JUGOM.ANDIBULARNI INDEKS (66 /45)

Muški X 70,0 75,0 80,0 85,0

-

n 69,9 74,9 79,9 84,9 X

vrlo uSko usko srednje usko ši roko vrlo široko

3 6 5 10

0/0 12,5 25,0 20,8 41,7

Ženske X 68,0 73,0 78,0 83,0

-

67,9 72,9 77,9 82,9 X

n

0/0

4 8 6 6

16,7 33,3 25,0 25,0

Ovaj nalaz u antropografskom pogledu poklapa se sa istim rezultatima koje smo dobiLi pr·i likom istraživanja frontomandibularnog indeksa, tj. na veći udio kromanjoidnih rasno-mOiffološk·ih lenotipsk ih komponenata U tipu mu­ ških lubanja . S bošnjačkim i dobračkJm lubanjama vrlo je teška usporedba zbog malog broja frekvenata , ali se može reći da su i za bošnjačke muške lubanje i dobračke značajne slabo stršeće Hčne kosti sa širom mandibulom. Ptujske lubanje oba spola ukazuju na jače stršeće lične kosti, tj. na š-ire lice (zigione). Vidi tab. 8.

Kranioskopski rezultati Xaši kranioskopski rezultati osnivaju se na standardnim shemama:12 Prema tome, lubanje, gledane odozgo, su pentagonainog i sfenoidalnog oblika.-I:!' N adočni lukovi na muškim lubanjama su jako izbočeni. Konture sur·a nica luba­ nja su gotovo ravne, a tu bera parietalija lagano istaknuta, osobito na onim lubanjama koje su mezokranog tipa. Muške lubanje su velike, masivne građ.e i ponajviše imaju niski indeks širine i duljine . Processus mastoidei ne strsi mnogo izvan linija kontura lubanja, gledano odozg.o . Ženske lubanje su malene i nježnih, gracilnih kostiju, te ukazuju u velikom stupnju na spolni dimorfi­ zam. U normi occipitalis one su visoke, a protuberantia occipiltalis dosta je jako izr ažena, ali svakako u blažoj formi, za razliku od muških. Na nekim lubanjama je to!I"'u s occipitalis jako jztražen, ~li su line'a nuchae superior vrlo grube. Prema shemi Broca-e, ta se jačina može mjeriti sa drug,im ili trećim tipom. Za ilustra­ ciju najčeŠĆih oblika izrazenosti u okciop~talnom dijelu lubanje prilažemo foto­ grafije lubanja:

," R.

M a r t i n:

Le-hrbuch der Anthropologie ... apo dt

4'* p. 688 sheme po G. SergJ-u;

GEORGINA PILARIĆ

202

Bošnjačke

muške lubanje u u po.r eđen ju sa našima imaju torus occipitali.s jače izra žen po shemi roca-c. ·l h * U pro filu zatil.jna kost iz Baltin ih bara op ćenito je j ed nolično izbo č e na (occip . bombe). Glabela leži na m uški m l uba n jama u ve ć ini na jako i zboče nim torusima s upraorb italis; dobi a s doj a m da su m uškarci imali du bo ko s mješte ne oč i. P rominentni nos man je ili ise s nis kim če l o m u normi laterto uka z.u j e da su t.i lju d i b ili jako mišićavi. P o OpISU Dol inar ove, d ob re čke lu ba nje u u sp o rcđ en j u s na­ šima u Baltinim bara m a n e ma j u ovih zaj e dničk.ih m orfološk ih karak te lis tika u gradi lu banjskih kostij u. Zap r avo, za dobr ačke skelete m ožemo tvrditi sve sup ro t n o. 43 Bio stat i sti čk a izračunavan j a linearnih mjera p o tvr đ u je na m č inje­ nicu d a su ljudi do b r a čke populacije bili po mjerama manj i od populacij e u Baltinim barama. Os im toga, na d obr a čkim lubanj ama n ema ni traga, jakoj pr otubera nciji, a zatiljna k ost je jed n e k omjerno zaobljena. Ti ljudi nisu bili jako miši ćavi, kao š to to zaklju 6u]em o za n ašu populaciju u Baltin im barama. Llt NI DIO LUBANJE. Sudeć i po ličn om skeletu, d ob iva se dojam da su muške lubanj e velikog i jakog Lica za razliku od ženskog, koj e je m aleno. g racilno, g oto v o kao dj e čje . Na dočni lukov,i s u n a svim m ušk.im lub a nja ma vrlo jaki, a na žensk im ih uopće nema. Korijen nosa, odno no n asi n , u tisnut je u o$Lro m lu k u, ta k o da su oč i lež ale d uboko . Č elo je ponaj v iše DIsko . Očnice su .ra znog oblika, al i Je češća niž a duboko l e ž eća orb ita na m ušk im l uban jama. N a ženskim lubanj a m a očnica je, izgleda, mnogo viša i šira, te Je na sitnom ženskom Licu ok o v je ro j a tno izgledalo vrLo v eliko i izra žajno. M a n dlbu le s u n a muškim lubanj a ma v isok ' , s debelim cor-pusom (M = 32,4). U n ekih m nd.ibula hvaiište m as 0tera je jako Izraženo , te se m ože zaključiti da su ti lj d i imali k on f ig urativno izr a ž n angulus mandibulae, ali taj nije bio izr ažen sanguI u s om lemu micus. M ože se za k ljučiti da se radi samo o n ešto jače izvij e nim gonioni·­ ma. Brade su većinom okrugle i prema naprij ed isturene, samo n a n e kim luba­ nj ama vrh brad je ug lati.i e g ob lika (npr. lubanja 48, kod lu ba nje 93 bt.'ada je čet vrta s tog oblika) ili su ši r oko ovalne. 2e nske mandi bule su m ske i lakše građe nego muške. Ima istih oblika kao i na mušk,im lubanj ama. P o javu m e topizma našli sm o samo na lub a njama 142 i 237. Ovom ma­ lom br oj u n ađ en og metopizma n e p r ida jemo nikak vo značenje zbog elikog broja slabo očuvanih iubanja. ",*, p. 843 F ig. 369.

·' CI ZI. D o l i n ar: Dobrač a .. . op. cil. p. Opisni znal. ov i

ANTROPOLOSKA ISTRAZIVANJA SA BALTINIH BARA

203

Tipološka analiza Na osnovu analize morfološko-fenotipskih značajki, a u vezi s napr·i jed prikazanim bi ostaiisti ckim rezultatima, smat.ramo da postoje izvjesne razlike u fenotipu populacije u Baltinim barama; u prvom redu, srednje vpijednosti lin a rnih mjera p okazuju jasno razlike u morfolog,iji fenotipa muških i ženskih lubanja; dx-ugo, indeksi daju rczultat lnanje ili veće među so bne razlike. Činje­ nica je, a ona se ne smije mimoi6i, da je u svakoj p:}pulaciji varijabilitet poje­ dinih indeksa ve G ~ ili m an ji. Isto tako, indeks šiI1ine i duljine lubanje je vari­ jahilan u izvjesnim r a nicama. kao i svaka druga fenotipska značajka; što je varijaciona ši.r ina niza indeksa uža, hom-ogeniji je sa ~ tav ispitivane popu­ laciJe. Bez obzira na taj varijabilitet, indeks nam uz ost,ale faktore koji sudje­ luju pri nasljeđiv a nju konstitucije čovjeka može poslužiti kao dobar pokazatelj za rasn o-tipološko razvrstavanje. K a d sumiramo dobivene biostatističke rezultate, dobivamo podjelu koja ne odstupa od ukupnog postotka srednj ih vrijednosti indeksa i mjera srodnih slavenskih populacija. Prema tome, iz tog materijala možemo lubanje razv.rstati u ova tri tipa:

PRVI TIP: L ub anje su hJipffi'dotihokrane iEciDlihokrane, OTto INa.ne, akr.o­ ktrane, sa hiperleptop r ozopnlm ili leptoprozopnim Ecem, gornji dio lica leptien ili mezie n , očnica mezokonhna, nos leptor;in i mezorin. U normi fr,ontalis lice je znatno visoko ili s.r ·dnje vis·ine. Čelo je u normi latelaris nisko i uspravno se diže. Lubanje su izdužene i srednje visine. Zna čajka ovih lubanja je maks.iloal­ veolarna pro.gnatija kod oba spola. Brada je često isturena naprijed. U normi vertikalis lubanje su dugačke, a, odozgo gledane, ovalnog oblika sa široko odsječenim prednj im i izduženim stražnj.im polom. Ovome tipu odgovaraju lubanje u g;wbovima : 47, 48, 80, 90, 95 , 146, 237 muške, i ženske u grobovima: 3, 199. Visina muških k ostura je od 166 do 170 cm. Ovaj tip lubanja odgovarao bi, uspoređenjem po Ivanić e kovoj shemi, njegovom drugom tipu lubanja u ptujskoj populaciji 4 4 DRUGI TIP: Lubanje su mezokrane, hamekrane i tapeinokrane. Lice je m · zoprozopno ili lep top rozopno s nižim go.rnjim licem, tj. e urien. Očnica je (orbitna) hamekonhna, noos mezori n, m andibula ČVTstO razVlijena i široka (euri­ mand i bu larna). U normi frontalis l.u banje su visoke ili srednje vis.ine, trap eza­ stog oblika. U norml late ralis lubanje su niske i čvrste građe. Celo je u proIilu kod ve ćine nisko i koso pol-oženo. Jaki nadočni lukovi (arcus supraciliares) sa duboko lež eć im orbitama je zajedni čka karakteristika prvog i drugog tipa oVlh luban ja. Ovom tipu odgovaraju muške lubanje i u grobovima: 68 , 77, 78, 160, 164, 227, l ženske lubanj e u grobovima: 91, 132, 158, 187, 201. Na luba­ njama 70, 77 i 68 vidi se jaki torus okcipitaliis, a na mand lbuli slab.~je iZIražen processus lemu r inicus. Vis ina ovih skeleta je od 164 do 174 cm kod muških, a od 151 do lJ2 cm kod ženskih. Ovaj tip lubanja u Balt.inim barama odgovara treć em tipu s h eme p o Iv aI1liĆeku. 43

TREt I TIP : Lubanje su kombiniranih morf.olo ško -fenatipskih karakte­ ristika kao , np r. lubanje u grobovima: 32, 81, 93, 102, 103, 134, 142, 171 , 195, 208, 211, 223 . ve lubanje su hiperdolihokrane, dolihokrane ili mezokrane ­ hamekrane, akrokrane s leptoPrQzopnim ili mezoprozopnim li cem. Go-rnje lice je leptien ili eurien, or bita harnekonhna, nos hamerin s mezomandibularnim ili eurimandihularnim licem. Rezultati naših istI'aživanja, kao što iz ovih izlaga­ 44 45

č e k: ptu;j .... op. cit. p. 67, sl. 3: lub. 200 i 332 p. 69. I b i ct, p. 69, sl. 3: lu-b. 167.

F. I van i

204

stovik našao B:J.ltinim barama

AN 'l'ROPO LO SK

ISTRAZIVA NJ A SA BAL'l'fN IH BARA

205

Ta.bela 28. OSTEOMETRIJSKE MJERE

N e kropola Baltitne bare

----Spo ! Ključna

n

irine Va r ij ac ij e

M ±epm

13 4

139-162 120---138

150,8±1 ,4 l 28,0 ± 3,1

13

29- 35

39

31 .9±0,4 26,0 ± 0,5 43,3 ± 0,9 37,0 ± 1,1

320---355 266-326 20--- 29 18- 25 17- 22 14- 21 60- 80 50- 70

336,6± 1,1 298,2 ± 2,3 24,8±0,3 23,4 ± 0,5 19,5± 0, 2 17,6± 0,5 71,9 ± 0,8 61,0 ± 1,3

M- u

M+a-

7,4±0,9 142,9 _ _ _ 11~ 9,1 ± 0,2

~7, _ () _

a- ±e;;Jo

kost

(c.:la v ic ula ) Najveća

chužina m ž k osti isina za kl'ivljen o5ti s red. dijela ključne an ž k osti Opseg sredine m klj,uč ne kosti ž !~1,Lu čn e

24- 28 - 12 -4 - -38- - 50 4

30-

157,8

0,3 0,4 0,7 0,7

29,7 24.3 38,9 33 ,8

8,4 ± 0,8 13,7 ± 1.6 1,9 ± 0,2 2,4 :':: 0,4 1,2 ± 0,1 1,9 ± (),3 5,3 ± 0,6 5,9±0,8

328,2 284 ,5 22,8 21 ,0 18,3 15,6 66,5 55,1

345,1 311,8 26,7 25 ,7 20,7 19,5 77,2 66,9

1,3 2,0 0,6 1,5

8,6± 0,9 9,9 ± 1,4 3,9 ± (),4 6,2 ± 1,0

229,6 210.5 41,9 34,8

246,8 230,3 49,7 47 ,3

20,1±1,8 23,7 ±3 ,1 7,1 ± O,6 6,5 ± 0.6 2,4±0,2 2,8 ± 0,2 1,8 ±0,2 2,8±0,3

439,3 392 ,9 89,3 76,3 30,3 28,3 26,1 28 ,3

479,5 440,4 103,4 89,4 35,0 33,9 29,8 33,9

14,7 ± 3,5 16,6 :':: 3,5 6,8 ± 1,6 6,7:!: 1,4

384,5 328,5

2,1 ± 1,6 ± 4,9 ± 3,2 ±

------

34.0 27 .6 48,7 40,1

_ _ _o

Nadlaktica (hume nus) :-.i a~već a

du žin a N a j ve ci pro}nje r N ajm an ji pl'um j e r Na j manji opseg Zbična

m

26

ž

l '

m ž m

20 8 20 8 19 10

Ž

m ž

kost (rad ius)

D u Lji na ko s h Najm a nji opseg ko sti

m 20 222-252 206-239 ž II - -m- - - 38- 55 19 38- 54 ž 8

238,2 ± 220,4 ± 45,8 ± 41,1 ±

- ---

Natkoljenica (femur) Dulj i na

m ž

Opseg

'm ž m

G o rnj i pop rečni pro mje r G rn ji uzd uin i promjer

ž

m ž

28 27 25 27 25 26 25 26

420~9 G

24- 30

459,4±2,6 416,7 ±3,1 90,4 ± 0,9 82,8 ± 0,8 32,7 ± 0,3 31 ,1 ± 0,4 27 ,9 ± 0,2 31,1 ±0,3

4 5 4 5

365--406 324-374 72- 90 62- 78

399,2 ± 4,9 345,3±5,0 84,0 ± 2,3 70,5 ± 2,2

360--456 85---11 0 70-- 93 38- 37 24- 36 ~ 3-

31

Goljenica (tibia) Duljina

fi

ž O p seg

fi

ž

----

77, 2

63,8

-

413 ,9 361,7 -90,8 77,2

----

r a z li ke p o spol u i taj je veći u usporedenju s ptuj skim materijalom (tab. 29).4r. Klj uč ne k osti ske l ta u Baltinim baTama pokazuju veći stupanj zakrivljenosti u odn osu s is lin kostima skeleta u ptuj skoj nekropoli. Ovo se odnosI samo na muš ki s pol. Ko d ženskih kostiju i nd e ks zakrivljenosti je j e dnak u uspoređenju s a že nskim ptuj s kim kostima. Prema t ome, po op ć oj morfolo š koj konfigura ciji i indeksu robustioiteta m o že se zaključiti da je ključna kost s keleta u Baltinim barama duža i d e blja kod muških, a kraća i d e blja kod že n s kih skeleta u odnosu na ptu jske skelete .

46

F. I v a n i

č

e k: Ptuj .. . op. cit. p. 74, tab . 93.

GEORGINA PILARIC

206 Tabela 29.

Nekropola Baltine ba re

Indeksi ključ n e ko~li

Spol

Ind. dužine i deblj.ine (6/ 1)

m ž

Ptu j

m ž

--­

n

šir. v.

14 4 24 16

25-35 25-31 22-31 19-28

28,8 ± 0,5 28,5 ::: 0,7 26,O ± O,3 23,9±O,4

2,7± 0,3 2,1 ± 0,5 2,1 ±O,2 2,3 ± O,3

26,0 26.4 23 ,fl 21 ,5

18­ 27 17­ 21 16--24 17-22

21,3±1,5 19,5±O,6 20,7 ± O,3 19,0=: 0,2

8,4 ± 1,1 1,5= 0,3 2,2± O,2 l,2 ± O,l

12,8

29.8

18,0 18,5 17,8

21,5

M±e,pm

o±epu

M-G' M -j- cr

31,5 30,6 28,2 26,2

----

Baltine bare

Ind. :z.a k rivlje­ nos ti (2al1)

m

ž m

Ptuj

ž

14 4 24 16

22,9

20,2

NADLAKTICA (hume.rus). K osbi gornjih ekstremiteta bile u n što b o lje sačuvane

od ključne kosti, te smo antropološk>i mogli istraživati 26 m uški h i 16 ženskih nadlak t ica. Sve linearne mj ere (tab. 28) kao i ind eks i (tab . 30) ove ko sti ukazuju na karakte ristike koje tumačimo prvenstveno razlika ma kon s titu­ cije vezanim uz .sp ol. Apsolutno mjerilo što ga predstavlja standardna d e vi jac-ija za dužinu nadlakti ce izr a žena je vis okim vari jab;1itetom analogn o istom p t uj­ skom uspoređivarwm mate rijalu. Taj je v a ri ja bilitet veći za duž ine nadjak tice ženskih uspoređivanih grupa. Po biost atis tičk i m i osteoskopsk im rezultatim a Tabela 30.

Nekwpola Ba ltine bare

Indek si nad I l
Sp.o1

n

šir. v.

M±epm

o±epcr

m ž

19 10 41 28

17­ 24 17­ 23 17-22 17-25

21,2±O,3 20,3 ± O,4 19,9 ± 0,1 19, 5 = 0,1

l,8±0,2 1,9±O,3 l ,O±O,l l,5 ± 0,1

Ind. najvećeg i m najmanj eg ž promjera (6/5) m ž

20 7 53 34

62-95 68-95 71-95 71-89

78,5 ± O,7 81 ,3 ± 1,5 85,8 ± 0,5 77,8± 0.6

Ind . dužine i deblj'ine (7/ 1)

Ptuj

ž

m

Baltine bare Ptuj

M- cr M + O' 19,4 18,3 18,9 Hl,O

23.1 22.3 20,9 21,0

--4,8±O,5 8,7±2,2 5,9± 0,4 5,2 ± 0,4

73,8

72,6 79,9 72,6

83,3 91,1 91,8 83, 1

naših istraživanja ustanovili smo ve6i stupanj robusticiteta za nadlakticu ske ­ le ta u Baltin im barama u uspor eđenju s ptujskim materi jalom.·' Indeks n a j­ m anjeg i najve ć eg promjera nadlaktice ukazuje na o br atne vr.ije dnosti ptuj­ s k im materijalom, tj, srednja v r ijednost indeksa je manja za muške, a veća za ženske. ZBIČNA KOST (radius). BiostatJističkom i osteoskopskom oc jen om m ogli smo utvrditi da su žbične kosti skeleta u Baltinim bar.ama kr a tke i debele . Vrlo je interesantna konstatac ija većeg robusticiteta radiusa ženskih skele ta u Baltinim barama u odnosu na g.racilnost ovih lubanja. Žbične kosti ptuj skih skeleta 48 u općeni losti su duže (251,6), i manjeg opsega tj. tanje (42,6, za muš k e i za ženske 235 duž. i 39,0 opseg) u uspoređ enju s onima iiz B al t i.n:h bar . vaj nalaz ve ć e g robustioitet a na ženskim lubanjama naših istraživan ih skel eta u uspoređenju s muškima daje nam osnovicu za razna tumačenja. lena se vjerojatno morala baviti teškim težačk' im poslovima, što je utjecalo i na razvoj

~1 '8

I b i d., p. 75, tab. 94.

I b i d., p. 75, tab. 95.

ANTROPOLO S K .'\ ISTRAZIVANJA SA BALTINIH BARA

207

Tabela 31. Inde ks Nekropola

-­

žb i čne

S p ol

II

šir. v.

M± epm

O" ± ep

o"

M-O"

M+cr

16,3 16,6 16,4 15,3

19,7 2'1,4 19,6 19,4

kOli ti

-

Baltine bare Ptuj

Ind . dužine i m debljine žb ične ž kosti (3 /2) m ž

18 8 40 20

15-22 16--24 15-23 11-21

18,7 ± 0,2 19,0 ± 0,1 18,8±0,2 17,4±0,3

1,7 ± 0,3 2,4 ± 0,2 1,6 ± 0,7 2,1 = 0,2

jačih mišića.

Izrashne hvatiš.ta za mi Vi čje bilo je kod nekiih d osta razviJeno, tako da se po tOj k osti teško razlikovao skelet po spolu. To Sl ' isto odnosi i za ključnu kost i nadlakticu . Ova razlika nije isključivo u vezi s rasnim kom­ ponen ta ma, v eć se m ože tuma čit i i utjecajem ekoloških momenata. Mri se ogra­ ničuj e mo od bilo k a kvih k onačnih zaključaka za s veukupnu populaoiju i u odnosu na ptuj ski mater~jal s obzirlQm na mali broj frek venata.

NATKOLJENICA (femur) I na ovoj kosti, kao i dosad, našli smo raz}ike u sre dnj im vrijednostima za ispiti vane mjere koje tumačimo karakteristi kam a vezanim za spol. Istraž ivanj em ciij. dužine i opsega natkoljenice našlh skeleta, a u usp oredbi s ptujskim mate rijalom, dobili smo nesignifikantne razlike.;q D užina ptujskih f emu r a je 458 i opseg 93, a ženskih 427 i 82 za opseg. Raz1ike su ve ć e što smo ih dob ili istr aživanj em promjera na gornjem dijelu natkolje­ nice. N aši rezultati is traživanja prom jera ne ukazuju San10 razlike po spolu, već i u u sporedbi s p t u jskim istim materijalom . Ova razlika se o6ituje u ma­ n jim vrijednos tim a za g o:rnji promjer, a v ećim za u zduž.ni promjer, Istraživanje inde ksa, gdje su ov i d ija mcLri u međus.obnom odn osu, prikazali smo na tab. 32. Vrlo je interesantan podatak za indeks r obusuiciteta koji nije dao nikakve ra zlik e u konstitu cij i kosti u usporedbi s ptujskim indeksom . Razlike smo našli samo u usporede nju s indeksom gornjeg dijela na tkol je-n ice (1019). Nase muš k e natkoljenice po k azuju v iše srednje vrijednosti za taj indeks od ptujskih, a ženske su gotovo i d e n ti čn ih vrijednosti. Tabela 32. Nekropola Balt ;ne bare

Indeksi natkoljenice

šir. v .

M±epm

O"±epm

M~

M-i-u

ž

25 25 64 43

17-24 17-23 13-22 17-20

20,9 ± 0,2 19,8 ± 0,2 20,2 ± 0,1 19,2 ±0,1

1,7 ± 0,1 1,3±0,l 0,8±0,l 0,9±0,l

19,2 18,5 19,3 18,3

22,6 21,1 21,1 20,2

Ind. go rnjeg di jela n a d olje- m n ice (10/ 9) ž m ž

25 26 65 45

69-96 64-89 57­ 95 59-93

85,3 ::: 0,9 76,5 ± 0,8 79,4 = 0,6 77,1 ± 0,7

6,8 ± 7,0 ± 9,5 ± 9,7 ±

7čl,5

92,0 83,5 86,9 84,5

Ind. d už:ne i debljine (8/2)

Pt uj

Baltine bare

Ptuj

Spol n m ž m

0,6 0,4 0,6 0,7

69,5 71,9 titl ,(i

Rezultate istraži vanja indeksa gornjeg dijela natkoljenice na kostima skeleta sa Baltinih bara prikazali smo na tabeli 33 u procentima. Eurimerija i platimerija su kal'aklel'istike muških natkoljenica, a hiper platimerija i pJati­ mer,ija za ženske. Za ptujske muš ke natkoljenice jesu značajniji indeksi u klasi 411

F. I van i

Č

e k:

P t uj . .. op. oi t. p. 77, tab. 98.

GEORGINA PILARIĆ

208

plaJtirnerije, a ženske ptujske su po tom indeksu g ot ovo id enti čne s našim rezu ltatima za žene. Klasa stenomernih indeksa nije zastupa na ni jed nim slu­ čajem u našem kao ni u ptujskom materi jalu. GO u %

Tabela 33. INDEKS GOR..l'
-Bal tine lYare

---(iS)

X 75,0 85,0 100,0

.--

74,9 hipe r platimemi (2) 84,9 pla ti merni (ll) (12) 99,9 eurimern i X stenom rni

fi

('n

8% 44% 48%

(12) (9) (5)

ž

(iS)

46,2% 34,6% 19,2%

(18) (34) (13)

------

Ptu j m

(2 ) ( t 7)

27,77< 52,3';', 20,0%

(22) (6)

ž 37,8'10 48,9'10 13,3%

---- GOLJENICA ( ~ibd a). Od kosti potkoljenice (ossa crotis) mogli smo istra­ žiti samo goljenicu dok su lisne kosti (fibula) gotovo sve bile unišLene ili vrlo slabo sačuvane. Od ovih kostiju sačuv,an je vrlo malen broj, te ć e i n aši rezultati biti v'iše aproksimativnog karaktera. Prema srednjim vrijednost ima možemo zaključitQ da je mu 'ka golj e-nica duža od ptujskih, a ženske su u u spore đenju s ptujskim ma ter ij alom kraće. o ! Indeks poprečnog i najvećeg promjera golje­ nice u v isini hr a n :d benog otvora (index cnemicus) ukazuje na m l:zoknem e i eurikne me ind · kse. \Cidi tab. 35 i 36. U našem matenijalu kao i ko d ptujskih skeleta nije zas tupljen ni j edan slučaj platiknem:ije. VISINA SKELETA izračunata je prema natkoljenici i nadlaktlci. 52 Re­ zultati su pokazali izvjesne razlike u vi sini kostura. Ta je razl ik a bi la 1 do 2 cm izračunate visine iz natkoljenice i nadlaktice. Vusina kostura p ema sr edTabela 34.

muški (iS) Kostur prema visini

X -

ženske

Baltine bare

X -

(3)

164,0 -

(J)

12 'lc

(l)

2,30/0

srednji ispod (8) prosjeka

32 '.,

(ll )

25,60/<

(7)

28 ri<

(6)

14,0%

8( '

(16)

37 , 2~~

(9)

20,;:) '/u

16%

(5)

7,8,/n

32%

(12)

18,8 %

1 ~3,O

166,9

167,0 -

50

51 52

p. 1070.

158,9

16 %

(2:3)

35,9%

36 0/(

(21)

32 , 8 ~;'

visoki

150 ,0 (9)

155 ,9

srednji iznad (2) prosje ka

179,9

170,0 -

-

152,9

srednji 156,0 -

169,9

srednji iznad (4) pro.s jeka visoki

148,9

niski 1-19 ,0 -

(8)

Ptuj

4,7'/0

163,9

srednj i ispod prosjeka (4) srednji

Baltine bare - - - -. . - ­

Ptuj

159,9

niski 160,0 -

'i'

-----

I b i d., p. 78, tab . 99. I b i d. , Ptuj .... O!P. cit. p. 78, tab . 101. R iVI a r t j n: op. cit. Visina kostura

"

167,9

'izračuna ta

(5)

20 '-;0

po formuli Lee-Pearson-u

Tabela 37. OSTEOMETRIJSKI PODACI -

INDEKSI

Nekropola Baltine b a re

mu š ki ( O)

~--

Reci br.

Grob br.

Krstača

(os sacrum) 5/2

l

2 3 4 5 6 7 8 9 10 II

12 13 14 15

lG 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32

53 54 68 70 78 80 81 90 92 H:J

95

85,8 88 .0 93,6

95,4 96,5

2/ 1

74,7 80,6 78,5

70,9 71,9

Ključn a

kost (clavi­ cula) 6/ 1 2a l

78,3 76,0 73,1 79,2 90,0

21,5 24,4 19,6 20,6

18,4 15,7 17 ,4

87 ,5 78,3

20,6 22,6

18,0 20,1 22,7

18,4

79,2 72,0 78,6

24, 3 20,5 23,4

18,0 17 ,6

19 ,9

62,1 82,6

21 ,1 18, 6

84,6 82,6 95,0

22,3 20,3 17,7

79,2

21 ,1

19,3

27,6 26,9 35,9

24,1 22,7 20,8

26,3

22,4

30,3 32,8 31 ,2

21,4 18,5 21 ,8

25,2

86,3

kost (radius) 3/2

7/1

26,7

31 ,6

2 bičn a

6/5

1 U~

103 134 142 146 160 162 163 164 171 172 178 195 203 208 211 217 227 233 237 240

Nadlaktica (humerus)

28,6

22,1

25,0

18,7

27 ,7 27 ,2

22,9 21,1

94,2

65,4 83,3 77 ,3

75,0

21, 9 19 ,7 22 ,3 20,5

18,7

Natlwljeni­ ca (femur) 8 /2 10/9

20,4 22,2 24,9 23,6 18,8 21,4 18,8 23,0 20,7 21,8 21 ,2 23,4 20,6 19,5

96,5 84,8 87,5 82,8 89,2 87,9 78,4 88,6 93,3 87,5 79,4 83,8 72,9 79 ,4

22,6 19,6

82,7 84 ,8

18,3 17,0 19 ,5 20,7

20,4 17,1 20,3 19,2

83,8 69, 7 96,6 85,3

18,0 19,3

19,8 20,6 19,1

84,8 96,5 77 ,4

21,9 21,5

90,6 90,9

Golje­ nica (tibia) 9a/ 8a

66,7

2 1,6 21,2

20,9

74,0

74,2

Tabela 38. OSTEOMETRIJSKI PODACl Nekropola Baltine bare

.Red. br.

::irob br.

Krstača

(os sacrum) 5/2

2/1

Ključna

kost (clavicula) 6/ 1 2a!1

l

Nadlaktica (humerus) 6/5

7!1

55 64

86,4

19,9

72

95,5

20,3

II

12 13 14 15 16 17 18 HJ 20 21 22 23 24 25 26 27

82 96 131 132 136 141 154

157 167 174 176 177 189

197 198

201 202

205 209 210

21:3 216 224 231

92,9 99,0 89,4

Žbična

Natkol]el1li­ kos t (radius) ca (femur) 3/ 2 8/2 10/9 19,7 18,8 19,8 20 ,3

90,4 79,7 78,6 24,8 84,2

82,1

21 ,1 18,9

18,8

91,1 88,9

99 ,0

97,2

25,0

20,0

31,9

21,8

77 ,8

20,0 18,8

16,7

19,4

17 ,5 19,4

17,2 90,3

95,0

ženske (S')

­

- - - - - - - - --

2 3 4 5 6 7 8 9 10

INDEKSI

28,1

17,7

73,9

23,4

28,2

20,3

68,0

23,0

20,7 18,5 16,6

19,9 21,7 23,8 21,1 19,7 22,3 19,3 19,5 18,9 19,4 19,8

81,2

67,8

72,2

65,5

83,3 67 ,7 82 ,7 85,7

86,7

76,7 74,2

65,5

75,8

80,0

75,8

79,4

20,7 19,6 20,9 20,1 17,1 17,9 19,7

73,5

75,0

74,2

82,7

88,0

70,4 66,7

Goljenica (tibia) 9a/8a

73,9 66,7

ANTROPOLOŠK." ISTRAZIVANJA SA BALTINIH BARA

209

njim vrijednostima (M) premašuje međurasnu srednju vnijednost (165 po R. MaM:inu) za 2 cm kod muškog spola, a .kod ženskrih (154) za 3 cm. Srednji i visoki stas je karaktertistika haltiruih i ptujskih skeleta kao što je to vidljiVlO iz tabele 34. U obje uspoređJivane nekropole frekvencija je najčešća u klasama koje označuju visodci k'osiur (52{1/o). Za muške skclete sa BaJ.tinih ba.ra znaČ!a­ jan postotak nalazi se u klasi koja označuje srednjli stas, dok je svaka niska konstitucija isključena. Kod ženskih baltinih i ptujskih uspoređivani h glrupa nema većih razlika. Ovi rezu1tati su značajni stoga što ukazuju i sa visinom kostura na rasnu homogenost ove populacije, što se podudara s rezultatima diferencijalne rasne dijagnoze kran~o.li()škog materijala nord-idne i kromanjtoidne konstitucije. Konačno, iz ovih naših rezultata istraživanja osteološkog materijala mo­ žemo zaključiti da su kosti go,m jtih ekstremiteta i ključne kostli skeleta sa Bal­ tinih ba.ra We najdeblje i .razmjerruJ kraće. One su rel'a1JiVrno dosta duge 'i veće zakrivljenosti, što govori za šiToka ramena ov:ih ljudi. S obzirom na to da ra­ spolažemo s vrlo malim brojem frekvenata, ogJrađujemo se od konačmUh za­ ključaka. Uspoređenjem naših i dQbračkih loostura možemo samo zaključiti da su po duljdni natkoljenice (469) nešto dJuil.je od našim. (459), ali s manjiJm opse­ gom (88). Razlika u visini kostura je pribJ.ižnD slična. Taj podatak se podudara s većom p risu tnosti paleoeuropidnih rasnih komponena ta ha bi tusa dobračke populacije. Prema opisnim znacima, dobraaki skeleti nisu bili masivne građe. Turniški skeleti .imaju kratke kosti podlaktice u usporedbi s ptujskim i bled­ skim/48 mater.i jalom. Kosti bledskih/49 skeleta su razmjerno kratkih kostiju ekstremiteta. Opsezi ovri.h kostiju su manji od naših. 53 P ostrignute razlike sred.njtih vrijednesti mjera i indeksa prvenstveno u genetičkom smislu ka.l'1lIkteristikama vezanim uz spol. Veći indeks robusticiteta na kDstima istraživane populacije ne možemo tumačiti samo razli­ k a m a vezanim za spol, već on može biti u vezi s rasnim i ekološkim fakto.rima . Što se tiče rasn·og sastava, prema napr,ijed iznesenim rezultatima istraživanja na lubanjama, one su homQgenog rasnog sastava. Dakle, postignute razlike za indeks robusticiteta ne možemo tumačtiti procentualnim odnosima rasnih k
Ovdje moramo napomenuti i naša zapažanja pni1ikoon same ekshumacije skeleita. Kako se otkrivanje skele-ta u grobovLma vrši obiono od nogu prema glavi, to nas je nalaz masivnih kostiju ekstremiteta često zava.ravao, jer smo, miJno našeg očekivanja, uz takav kostur našli malu i gracilnu žensku lubanju. Upravo iz tog razloga, gdje nismo imali siguran podatak za određivanje spola, ostao je spol neodređen. Od patoloških nalaza na ovim kosturima našli smo u grobu 142 potpuno srašte.nu krstaču (os sacrum) sa zdjelioom (pelvis), a u grobu 215 deformiranu natkD~jenicu (femur). Dr-ugih tragova part:al.oško.g značaja na ovim kostima nismo našli. S3

ZI. D o l i n ar:

Turnišče

... op. elt. »Duge kosti«;

80--82. 14 -

Gl .sn ik Zema.Jjskog muzeja BiH -

A.rheologija

I b i d.,

Dobrača

.... p .

210

GEORGI NA PILAR IĆ

Diskusija i

zaključak

Kad uspore d1m o n aše re zu ltat s dos ad pozna tJi:m sta osla 'enskim popu­ lacijama, d obivamo ra zl!i. k e ili sličn {) . k oje tumačimo bližim srnds LvfJ m. U v ećini m.odo lo ško-fenotipskih znača jki naša populacija u B a ltinim ba­ rama n ajviše odgovara slave nskim p opulacijama ranosrednjovjekovn ih nekro­ pola Zaradnih Slavena, a od južnoslave nskih s populaoijama u n krop ob Do­ brača i u Daraž-Bošnjacima. Zajednička karakteri!stika ov ih lubanja je : ve hka i duga lubanja s malom š irinom i nižom visinom. Naprotiv, lubanje Is to-'nii1 Slavena su kraće i šlr , osim uSeverjana (kurgani), kojoj imaju ekstremno du ge i uske lubanje. Po visini, lubanie slaven.skih populacija medusobno se naročit·o ne r zli ­ kuju, ali ipak pokazuju stanoviitu te n d en cu k višim ili nižim indeksima klasne podjele. Ova se konstatacija ne može generalizi.rat1i. Ipak se može vislla lu banja u Baltinim barama povezati s o·ni.m slavens kim populaaijama k oje imaju niže vrijednosti za indeks šiline i d.užine. Turni.ške lubanje i naš u Balhn im bal"a ­ ma povezuje po shčnosti samo isti indeks širine i dulji-ne, d ok ih veli ka visi na razlIikuje očito od lubanja u Baltinim barama. Nadalje, m Olramo Sipom enu !J da se na lubanjama u Baltinim barama u antropografskwn pogledu n j e n aš lo komp onenata tipa koji bi ukazivao na miješanje s brahoidnim tipom lu ba n jI;: . Isto to m{)žemo tvrdoi t.~ za populaciju u Dobrači i Bošnjacima. U j I..lŽno-sla ven ­ sk.m populacijama (Ptuj. Bledi48, Bledi4!:l i Brestovik , Tumišče) jasno s opa ;'c' utjecaj alpinidnih, baltidnih I mongol oidnih rasnih komponenata. SkraĆ i v a n j e lubanja u duljinu primjećuje se na lu b anjama onih populac
Za cj elokupnu populaciju u Baltinim barama ka akteri-stična je mezo­ konhna očn i c a, ali su nađeni. i drugi oblici. Na muškim lubanjama zastupan". je više hamekonhna očnica dok je ona na ženskim lubanjama atip .ična. Ovaj nalaz im a 'y oj e pose bno značenje koje tumačimo pomanjkanjem kromanjoidnih rasnJi.h k omponenata na ženskim lubanjama. PriLikom ovih us.p0!redenja ne smi­ jemo mim o,ić.i činj enicu da sc u "lek.i.m nekropolama nalazi ViriO malen bru j frek­ venata . Tak o, npr. slavenski Mazuri na -tri lubanje pokazuju vrlo nisku o·rbi-Lu (76,3), a u Uh . Skallici, opet vrlo visok,u (90 ,0). Pitanje je da li nam ove V:rijednosoti ukazuju na z načajke za cjelokupnu p.o pulac:iju. U našem mat.erijalu hamekonhna

ANTROPOLO SK A ISTRAZIVANJA SA BALTINIH BARA

211

očruic a

nad n a Je samo n a d Vije ženske l u banje: grob 201 ;i 193 s m eromandibu!alf­ nJim ind ksom, što znači da je ši:nina dOlIlje čclju:sti ruža. Prrema tome, na ovti.m luba­ nJama n e m ožemo, s a.n t ro pol{)škog gledišta zakljuČ!ivati, o izrazito kromanjo­ idnim k arak ter:istika.ma fen otipa ženskih samo zbog hamekonhne očnice. Lu­ banje »Juž.-Hrv. Bosne" ,M j to m ali b roj lubanja (7) , čije je i datiranje p,'oble­ matičn o , devijiraju po indeksu šir me i dulj·ine (78,8), ind. gamj. lica (50,0) , po ni w j orbiti (76,8), i hamer ina nosa (50), od tipa lubanja u Baltin:m barama, i ne uka zuju na njtihovo bl~že ·1"Odstvo. Općenita forma i m orfološko-fenottpske karakter.istike lubanja populacija u nekropoli: Ptuj , Bled,'48, Bled l49, Brest.ov1ik, Turni.š če ima po.stojeće s ličn'Jsti, ali i razlike. Odnos š·i rine i dužine lu.banja ne može se smatrati jecLmstvenom značajk om fenotJipa koji ukazuje na njihovo bliže genetsko Slfodstvo s popula­ cijom li Baltinim barama a ko se po drugim m o:du']oško-fenothpskim zna č ajkama razlikuju od njih. U naprijed spomenuGim populacijama mjere i indeksi lubanja ukazuju na vrlo visok procenat nordidnog i paleoeuropidnog fenotipa, ali i jači priliv tranih elemenata poznatog bralloidnog tipa. Sve to ne ukazuje na bl.iž" srodstvo sa slavenskom populaoijom u Baltinim barama. P itanje je da li možemo ekstremno dugoglave populaoije u Baltinim barama, Daraž-Bošnjac·i ma i Dohrači u biološko-genetskom smislu povezati s istom praslavenskom skupinom tzv . čisto.g nqrdidnog ili paleoeuropidnog tipa (paleonordidni tip). Ovu našu pretpostavku podupi.re vrlo vri.soki stupanj rasne homogenosti lubanja u ovim n ek·r.op:olama. Prema tome, utVirđene razLike i zmeđu odre đ (~ n,i h fenol ,ipskih značajki možemo tumačiti regionalnom var.ijahLln.oš ću iste ishodi&l1e skup:ne. a varijab~lnost je v.iero-jatno posljedica različitQg stup­ nja d jelovanja etničko- kološke izolacije na njihovu zarhu gena. M

I. S c h

W

ti d e l z k y:

op.

cit. p. 41, Abb. 20-22 (lubanje ·iz

B~sku;p~je ,

S'VU­

njarevca, Zenice).

D Ies e Arbeit wird im d "Il!;che r S p raehe ion den W is.sc: n schai.tLi che Mi1rt.eilungen des bOSfl;sch­ h erzeg oll'.i.nischen Land ' m use um ' i n Sarajevo , Band II, Reft A - Archaologie, verbffen,tlicht w e rd e n.

T ABLA J

KaTakter'ističn,i

t1poVli mušk
TABLA II

KaraktĐl'ističnri

tipovi }ubanja: muške lubanje (

(5 )

u n. la>teraItis

TABLA III

Karaktenis1Jični

tipova muških lubanja (S) u nOU'mi verticaJ:is i u nQrmi ocoipiita1is

TABLA IV

K,a
tipovi j,ubamja : ženske lubanje (

<;»

u n . fro nta lis

TABLA V

Ka.ra kt enisti ČIlii

tipoVfi žens'k!ih lubanja (sl) u normi laiera1is

TABLA VI

Ka.rak.teI'list:ičn~

l4povi ŽEm5kih Lubanja (2)

II

normi verbicahs i occipi talis