Natpis Petra Crnoga, P.Skok Bosanski majdani za turske uprave, kronika M.Baseskije Dva ljetopisa Bosne Srebrene, Pabirci iz jednog jajackog sidzila, Truhelka. Porijeklo pravoslavnog naroda u sjever...
Glasnik Zemaljskog muzeja 1957Full description
Glasnik Zemaljskog Muzeja 1969. Arheologija.
Glasnik Zemaljskog Muzeja za 1955. godinu. Istorija i Etnografija.
Full description
Full description
s
G L A DRŽAVNOG
N I K
u
MUZEJA
NOVA
SERIJA
DRUŠTVENE S
S;\
SARAJEVU
l 946
NAUKE
E S K A
DRlA.! Strana
A n t o B a b i ć: Preti novim za d
...........
.
..
.
:3-
G
7-
: ~H
:N-
,,)[)
H P B Y K il H o 1111 h: Cpe5pHIIlHI y cpe;J.~he~1 ReKy . . . . . . . . . . 51 - HO ;J.p . B.~ a H ~I 11 P M o LLI 11 li: ~:I'OH(Jp ru. CaBC ea CSCTOI'OPCKH.II npOTaTOM o 3CM.n,H 3a BHHorpa", (ca npH.;lOrO~1 3a IfCTOj)(Hjy cp nCKor Qp130HH ca) . ' . 81 -- 12::! Dr. Gregor Č rem ()š nik: Ugovor izmedu kralja Tvrtk a I i Dubrovnil,;] (od 9 aprila 1387) . . . . . . 123-121\ Brani -slav Đurdev: Požeška kanun nallla iz 1545 godine . . . . . . . . 129-J:l1:l 1lp. A.neKC;]H}{ap C() .'los.icU: Tp_ l'OBaIbC 60caHcKH~1 p06Jbc~1 ,:].0 1'0,1. T aTo
.\1
t,
1661
ZA REDAKCIJU: VOJI N
J39- JG4
GLIGlć
e
l J EN A
100' -
D l N A RA
T I R A Ž 1000 p R I M J E R A K A
D R :2
,V \ P A R I J A
U
A R A .1 E V
l 9 4 fi
Pred nOVim zadacima U svome šezdesetgodišnje m radu na području istraživanja istorijske prošlosti Bosne i liercegovine, Državni Muzej II Sarajevu izvr,~io .ie jedan dio krupnog i važnog f)osia. No iako Sll vriledni 11lllzcjsld radnici i saradnici Iljeo'ovog Glasnika llsl',;eli dCI f}tikllf)c i ob/ave bogatu lIalIhlll ,f!.-rtull1 koja Sl' odnosi na prošlost flaše zemlie, Bosna i Herce,!!.'ovina do danas .il' ostala slabo poznata ne samo širokim l1arodnim slojcvima 1leKO i dobrom dUefu obrazovanUI lituli. Po bogatstvu istorij skog i etnof,!.'ralskog 'materi,;llla, Iwji je salwlJljell u Mllzelu i objavljen u Glasniku, Bosna i Hercegovina mogla bi da lmde prava škola za iZlU"(avanje raznih kultura i raznih društvenih stmlja Iwja su se II ovo'; zemlii smJenjivala od ranih početaka društvenog života kamellof( doba sve do najnovi.ieg vre1Tl(,ll([. No llsf}rkos bogatstvu istori1slwg materOala - i muzeJskog i arhivskog - 1l11lOKa krupna lJUanja nase IJrO šlosti i našeg narodllog života ostala Sll do dallas lleosvjetljena, osta/a su samo oitan.ia kafa Još lIvi/ek čeka/ll na pravilno r;den/c. Metodom rada i navikom lWllČ1W praksa i interes Tlallčnih radnika skretani , ll više 1Ia predm ete nego na ljude koji Sll tc !)redmete izrac1ivali, više na dolU/mente ne,fW na elwn0111slw-društvene prilike II kojima su ti (/o/w11lellti nastali, više nl1 vaniske Ijo/ave neg:o Ila ullutrašnju dinli miIm narodnog dmšlvenop; života, koji se II tim pojavama odražava. Stoga je i naše IJOznavanje Boslle i Herceg ovine još lIvijek vrlo oskudno i OIlO niukolilw l1e odgovara bogatstvu 1l1111ČTle građ e ko/a je pri/uml.iena II Muze/u i olJ,iavliella u Gla sniku.•(;ta mi, na primjer, Z!W11l0 o d1'llštvenim odnosima i životu /judi neolitsko,!!.' i ranog metalnog dolJa uza sve bugatstvo lmtmirski!l iglasinačkih llalaza oruđa proizvodnje Iwjima su se ti l/udi služili? /li, šta zl1amo o društvenim faktorima kofi Sl1 II periodu tllrskog felldalizma djelovali na izgradnju mentaliteta naših naroda koii se io,~ i dallas odražava u 111i1IOV011l 11liš!ien/u i shvatanJu - uza sve bogatstvo Turskog arhiva II našem Muzeju? Glasnik je davao opširne idetaline olJise pr01la đene .ram/e a nije se dovoljno udubljivao II n,;ezin !)ravi, unutrašnji smisao i nije r!ovo[fno !wžllfe obraćao Ila to dil ,~radll "oveže tako da se iz nie vidi jedan newe kinut lWlltillllitet razvitka naroda koii su se II ovoj zemlji smjenJivali i iza sel)e ostaviTi tako rfečita SVjedočanstva o svome životu i djelovanju. Svi ovi lJrolJllsti i Muze/a i Glasnika mogu se razumjeti kad se uzmu u obzir lIslovi lJod Ilojim.a se razvijao naš narodni zivot II IJos/jednjih šezdeset godina, uslovi koji su se nUžno morali odraziti u nauci i II metodi n/ezina rada. Austrijska OkllPllCi allli vlast wistulJala /c svakom IwMur1Iom lJoslu onako kallo se to obično čini II ko
L
lonijalllil1l zemljama gdje kulturne i nauhIl' ustanove pretstavljaju fasadu iza koje se uspješni.ie može da vrši eksploatacija naroda. Od.ielen.ia sara.ievslw.I.!,' Muzela za prehistori.iu, arheologiju i eblOgrafiju postavljena su kao izložba predmeta koji IJos.ietiocima, a naročito strancima. do(~aravaju egzotičl1ost naše zemlie, a interes istraživača fiksiran .ic za po.iedine /Jredmete i dokumenta koji su, sami IJO sebi, za n.iih pretstavljali /Jun ob.ielwt naučnog ispitivanja, bez obzira na njihovu medusobnu vezu, Ila njihovu sadržinu i na cjelokupno stanje narodnog života na /loje se ti pred meti odnose. Metod rada, utvrđen IJraksol1l II lIslovima austrilske o/wIJacije, održa vao se, po lilliji naučile Iwnzervativnosti, i u staro'; Jugoslaviji. Stoga .il' ovaj rad, usprkos zamašnih napora illastojanja po;edinill naučnih radnika. ostao daleko od narodnog života i od naše bogate društvene problematike. U novim uslovima, stvorenim našom narodno1ll revolucijom, gli.ie il' sva aktiv 1/ost, pa tako i nauhw, usmjerena na to da izgradi novi život. otvara,h se i ovoi našoj naUčIlO'; ustanovi široke IJerspektiv{' i postavl111.iu se veliki zadaci. Nauka. oslobo đena olwva II koje ic bila zapala naiwi.ie od tmlinske a zatim od d011W(:C nena rodne vlasti, razvijaće Sl' u pravcu {:vrstog povezivanja sa narodnim životom i narodnim interesima. Naučna djelatnost na području istarik i etno{! rafije, na pod ruNu društvenih nauka Ilopće, ti'elJa da, se usmieri na to da osvi.ietli i naučno obja sni one /Jojave koje Sll bitlIe II istorijskom zbivall.ill naših naroda, da obuhvati svu problematiku narodnog živata II /Jrošlo ..t,: i dil tako dade svoi doprinos pravilno11l shvatanju našeg današnjeg društvenog života i ll.iegovog dal';e/!.' razvitlw. Stoga se i IJ1IblicistiN?i rad Muzeja ne bi smio o~ralliNti Tlll J)I'osto objavljivanje i opis pronll d enih pisanih i nelJisllniil dok II 111 enlltll, nego treba Wis tupiti i n}illOvom /UluhlO11l IwrišL:l'n}u, to iest pravilnom izvodenju istori/skill zaključaka iz onoga što dok1lmcnti II sebi sadrže i sintetič1lom. naučnom prikazivllnhl /11'ošlih istorijskih perioda i druš tvenih stanja. Jedino primjenom naučne istorijske metolle u svome radu Muzei može da postmIC ogledalo prošlosti naših naroda, iedino tako moći će da odgovori svojoj odgovomoj vaspitno-naučnoj ulozi. Ovako će Muzej svojim 1Uwhlim radom pridonijeti mnogo »da narod dode do lm/u' svijesti o sebi i svo.io} J)1'ošlosti i da tako postane još svjes1lija snaga II izgl'lldllji svoga života. « I
II području
etnoR'rafije muzejski rad treba da pode novim p/l!teviml1. Etno
,~rafska zbirka ne smi.ie biti samo izložba interesantnih i rijetkih IJredmeta koji Sll
i napravl.ieni samo zato da budu izloženi. Posmatrajlld 1)(J.iedine predmete u nji hovo.i izolovanosti, to .iest onako kako Sll danas izložcni u Muze.iu i opisani II Glas niku, mi možemo da sc divimo ljepoti neke narodile 1l0šll.ie ili original1losti nekof{ oruđa, ali iz toga ,nećemo dobiti jasnu i J)regledllll sliku živog narodnog organizma u njegovom razvitku. Oruda i način proizvodnje, stanovi, naselja, nošnja i narodna umjetnost nisu stvari neprom.ienliive i jednom zauvijek date nego se mi.iell.iaju i usavršavaju, i upravo kroz /Jroces milenjlIn/a i Ilsa\'rŠaVllllja daju sliku newekinuto{{ razvitka našill naroda II njihovom naučn o m lJro!JijlllljU ka boliem životu. Rasprave iz olJlasti etnogl'llfi.ie, II koliko sc ograničavaju na l)rosto olJisivanje narodnill obi čaja ili nil jednostavIlo donošen,;e narodnill priča, pjesmica ili poslovica, ne kazuju same /JO sebi ništa i ne mogli se ni nazvati naIl čnim radom. Mnogi od ovih izraza narodnog života krUu II sebi ostatke /Jfeživ}elih i izumrlih olJlilw društvenih od nosa. društvenih ideologi,ia i stvaranja. Dati /WlU~llll rekonstrukciju tih dav17ih ob lika društvenih odnosa na oS17ovi današnjih obil~a;a - to bi Mo zadalal? nalIčne etlloe rafije i 1Ijezin prilog: stvarnom llPOZl1{/\'lln;U našeg narolinog života.
5 IZ.1!.radnja 1I0vog: i sretniieg života obuhvata sve llarodne aktivIlosti. U općem plaIllI ove izgradn/e istori/sko-društvenim naukama prif}adll veliJUI i odgovorna llloga. Da !Ji se sa IIslJjelwlll moglo odgovoriti ovoj ulozi potrebno je, prije svega, otresti se svih uticaja, metoda i shvatanja jedne preživiele i po/Jijedene prošlosti ko/a /e sputavala naul~ni rad ili ,!!:a skretala sa njegovog pravo,!!: terena. lstorijslu' !Jo/ave i stmlie IIII koje l1ailazimo II istrllživlll'kol1/ radu ne s11Ii/el1/0 poslI/ atrati i izla,f!,'ati izo!ov(J110 od prethodnih poiava i staTlia nego moramo pr()Jwlaziti n/illovl/ ullutrašnju ,'ezu, ll/ilIOVU medusol)J1ll IlSlovl.iellost, lIiihovu stvarnu podlogu i [(Jfdblll zakonom.iernost. Talw (~e i naša istori.iska nauka lli IJOre(/ sve složenosti po/ava društveno,!!, života !Jostati ekzaktlla Tlauka, sposohna da iskoristi zakolIl' razvitka drt/šl,'a za praktičIllI prim/ellu.« GlasIIiI? MI/zela, Iwo jedilli nlllll~lIi t';asopis ove vrste u BosIIi i Hl'rce,I!,'ovilli, prvi ic pozvall da od !Jogate grade Iw/om raspolaže Muze/ pri/Jrema lwuhw istori/u naše zem/.ie Iw/a će llam zaista otkriti zalume razvitka naših naroda i lJiti istillsko ogledalo naše prošlosti. OVllko (~e GlasIlik widolliieti mllog;o da saznan1e o na,šenl istorijskom razvitku, ollaporima našill llaroda u ptolJi}an,i1l ka lJol.iem životu, o našim zalJludama i zastrallien/ima u f)l'ošlosti lide u svijest narodnih llUIsa i tla tako postane materi/alna snag;a Iw10m (:e mase lal(še krNti Imt ka ostvarelliu holie lJud II l~ nos ti. U lUli/Č/Will iskorišć(lvaniu istoriiskc .lIJade Illi demo ioš moraN da savladu jemo stare utica/e i sl1valan/a, ali to Ilas 11(' smije ometati da iZlIosilIlO Ila disku siju nl'oblašnjell(J pitanja naše prošlosti i ila fJostav/ial7lo II/i!wva r/ešenia. Saf(Jd n10m Glasnika i zailltereS()vllIll' iavlI()sti, diskusijom postavlienih tUlllačen1a raznih istori/skih pojava i an/cnica Illi moramo do6 do 1)f(Jvilllih r;ešen1a mnogih Još Tlcobjašnjellih ili lIepravilno obla,~njellih /Jitallia lIaše istori1e. Tako (~e se udariti t(' mel/i jedno/ istinsko.i istori/i HOST/e i Herce,l.!'ovinl' »koia neće biti istorija laa/.icva i vo/skovoda, istori/a osvajahl i poh;edilaca drža VII, lIego istori.ia />roizvodačll materiialnih dolJara, istoriia Ila rodnih ll1(lSa, istori1a naroda.« Rasprave olJiavliene II ovoi svesci Glasnika, Iw.ia il' f)osvcćenl7 istori.iskim i drll,~tvenil71 naukallla prvoj svesci II oslolJOdeno/ domovini ulU/zu.iu vel~ Ila novi i savremeni pravac koiim će se kretaii naučni rad Muzeja u ol>lasti istorijsko društvl'nih nauka. One pokazuju da ;1' ill teres llauhli11 radnilUl lIpravl.ien Tla f)ifan;a koja su II Ilskoj v(,zi sa narodnim životolII /I prošlosti. Glasnik je lill najbo/iem outll da USI){)stavi ži\' konta!?t izmedu IllIlIke i llaroda. Nema SI 1ll1ll j e da 1:1' interes naučnika za pitanje lIlITOdTIl' prošlosti biti Ilhrzo ll{[grad eli interes01l1 narodnih masa za rad svo/ill n([lll~nih radnika. A to je najve{a i I/a;draža lwgrada svakom narod nom n(lučniku i na/snažniji f}otstrl'k u njegovom da/.iern radil. ProlJluleni nlluZ:ni interes narodnih masa posta(~e Il/oćna snaga koja l{e nositi i IllIll)Jredivati istorijsku nauku. Nošena tom SIll7,e:om istori/slw Ilauka l1Ioći će II velikom dielu izgradnje novog života naših naroda da uS/Jješn() i časno izvrši svo'; dio narodnih zadataka. Anto Babić
Dr. J
~IP
1< )ROšEC:
Pećina Hrustovača,
novi lokalitet slavonske kulture
Neki čuveni bos an ski nalaz'i iz prehi s\toriskog doba s vremenom SLI gotovo po't puno zabo ravljeni. U Bos ni vi še g odina n ije bilo nali3Za, koj,i bi nan ovo pobudili intere, nal1čn!i'ka. Samo su različitl i sluča.ino nadeni predmeti dol,aziva1.i, da je Bosna bo.gata iznenade njima. Nade neka la njih s tručnjaka, d~\ će ona, zbog svog a polo žaja , za'uzeti .iedno od najvažnijih mjesta u prehistori'ji Evrop e, s vremenom će _.e i pa,k ostvar,i:ti. Prv·i je korak učinjen otkrićem pećine H rustovače . O tkrio ju je d rrug Serg e.ie vskli 1938 g o d., a djelimičn o je :isp,itana 1939 (Tod . Prethodni i'z vještaj \) t'im ra dovima izišao je L-te g odine Ll Glasni1ku Zemalj k og muze}a (str. 65 ,i dalje). Kako otada nik o nije dalje ništa ispiti vau na terenu, a rekonst ruirano je više o bli'ka vaza, ukazuj e se po treba , da s e do sad nadeni materijal detaljn ije obradi. Po izvjd taju dra . Mandića, pećina je bila na stanjena -amo Ll neznatnom dijelu, do k je inače v rlo prostranal) . Mandić spominje ne k o uko slojeva, a to donekle po tvrđuje sam ma ter,jjal. Prema Mandiću cijeli kulturni s loj j debljine oko 2,0 m . Po vrs t.i ze mlje ,i nj ezinim do·da oima o n g a dijeli u p et slojeva, tako da g djeik oji s loj i'z nos,i s vega 10 cm . Gornji s teriln i 'Io j iznosi 40 cm debljiine . Prvi nalazi pri padaju ri msk o m i kasnijem doba . Nerazumlj'iva je Mandićeva napomena, da ..:e ispn d toga nalazi Itana'k 'loj paljevine, gdje se »našlo mnogu različito arna menbiranih odlom aka, g linenog suđa , ručki , čj,t3ivih lončića, pršijenova, životinjskih k ostiju, ko;.t3lnih šila i zub peć,in sko medvje.cta«, do k ispod tog a dolaz'i sloj hanat :-ke periode, g dj e ' u opelt nacleni malo ralo ad gv ožda i ukr aJS na brončaina igla'). Taj s loj izn osi olko 10 cm deblj\ine, dok panon ka keramika O), ,k ako je On nazivlje, do laZli i ~p'Od t o'g a u slo ju \{1oji je debeo oko 30 cm. Pos toje dvije nwgućno~ ti: ili je oijeln sloj po rem e ćen, iH u z apažanja pog rešna. Izg leda, da se ovdje slavonska ,kultura i halšta1tS!ki pe-riod ne mogu udvoj'i,t i jedn o od dmgoga. Nemo guće bi drukčije bilo obja niti , da se pr dmeti slavon, k e kulture nalaze iznad j i, pod hal šta-tsk'ih. T aj slu č aj mozemo obja 'ni'l i na 's liljedeći n ačin: Nosli oci slav o n. ke kU!llt'llre nastanili s u se u Hru ~t o vači, a v je rojatn o !i na plato u pred njom. Kasnije su primili pojedine elemente haltštatske, II stvar i gradin::; ke kultur e, no vjerojatno je, da st! djelimično zadržali I) Gla snik Ze m aljskog mu ze ja, 1939, !i V. II. qr . 3, . 1. 3 .
' ) I.
C., '\I.
I, . t r. 68.
8 i dalje svoju kulturu sve do dolaska Rim ljana. T o bi 'mo mogli za,ldjuči't'i iz roga, što se odmah iza rimskiih nalaza pojavljuj'U takvi, koji odgovaraju slavonskoj kulturi. Za Itlo ,imamo i druge podatke, na drugim lokalitetima· ko.ie Ću spomenuti kasnije.
Kulturni ostaci Pećina Hrustovača prertstavlj.a naselje, gdje llam lIekr-opola nije poznata.
Nema nilkakvih podait aka o S'truktur,i ognji~ta, ko ja S·U .·e, po Malldiću, nala samoj pećini. Ne računaju6i rimske ostatke i o~t'atke, koji .'i e nilk alw ne mogu ubrojit~ u sla vonsku kulturu, II Hrus,tovači s u nađeni skromni plaSrtičn~ proizvodi, različiti I,era mičk1i oblrici, razliičito ,or1 uđe od kamena, lw&t i.j jelenskog roga, te neznatni metalni ostac'i. Svi nađeni, nabrojeni predmeti dovoljno sLl Ikarakter.ističl1'i za taj lokaliter. l. Plastični proizvodi su zast upljeni s par s'kro'll1nih primjera,k a. Nadena je jedna statueta, suviše fra mcntirana, plos nata tipa, s vrlo dugim vraltom i jasnim znako vima degeneracije (T. IX, sl. 1, ab). Os·kudna plas\1ure , moramo ubrojiN u tu kulturu. a) K r č a z i. Tu uglavnom imamo jedan tip,\;:oji sc razvio iz bikoničIle vaze, ali Su mu svi prlijeiaz'i ublaženi i lučni. Donji je dio koničan, prijela'z jz ramena u trbuh lu č,al l1, a vrat cil'iudričan, doJ::ita šipok, vi~i i'~i n'iŽ.'i, gdjedje na sredini nešto uvučen sa slabo razvraćel1'vm obodom. Trakasta ušica spaj a najveću periferiju s vratom nešto ispod oboda (T . IX, sl. 3-5 ; t. I, ~1. 1, a- e) . b) A III f ;() r e. Imamo ih neIwli'k o t~p,ova. DOrk ~e jednc približavaju tipu krča.gla ;s tim, §tl() nemaju uŠ'ica, oruge opet stu je hl,iže ne:k 'im zdjelama ,j od njih zila
II
')
Ma"~ rijal
lIijl: objavlkn.
9 :o:e razlilmju saJllO svojom ,zapr.eminom. N o uz to postoji još nekohko drugih vrsta, koje stoje izolirano; tipične su za slavon.;ku kulturu, iako u nešto promijenjenom oblilm, . ili su pak pod utjecajem gradills I,e kU'lture. NelwHko se amfora prlibHžuje više kruš~astu obJilw. One SH doduše rekon struirane, ali se rel\Ollstrukcija može uzeti kao približno tačna (T. X, sl. 3,4; t. I, sl. l, d, e) . Vaze s u bile relativno dosta trbuša ;te s potpuno lučl1iim prijelazIirna II don.ii di'o, Iwji se kon'i'čno završalva·o. Vra1 je b 'io dOfJtia širok, cili'ndr,iča>n, vjerojatno dosta nizak Postoje fragmenti amfora , koji. e obJ.ilwl1l ne razl'ikuj't1 o,d već op'i sanih lučaga. Ta'kav jedan fragme'l1at ima na ramenu malu trakastu ušicu (T. XI, sl. :1; t. I, sl. 3, d) . Nije čak ,i
i<: tai{J)uto, jer se vrat uzdiže gotov o vertikalno, a dunji cliu ll10že biti sferaIl ili s težnjom ,ka zaobljavanju (T. XIV, <:1. - 6; t. XIII, ~ 1. JO, ll ; t. l. sl. 4, f ; t. ll, sl. 1, tr-e). 0\ e dvije grupe zdjela pripadaju slavun~koj I\ll lt uri po svom obliku, a tal
)( u fl e i ~ o I j e. One imaclu do,;ta s ličnosti sa zdjelama , od I
u~~alVnom,
e) K u r a II ta n o z ,i. Ona je najzallimljhrija pO.iava na području slavo'l1.'ke Iw!ture :j za~,tllpljena je u Hru~t ov a č>i u tri razna obli'l{a, ~ obz irom Ila samu nogu . S tvarno, u , Iavon.~,ku k,ulturu pripada s,amo jedan primjerak noge " "eNIni . ape (T. XV, ,;1. 14) . Drugi je primjerak obične k o ničlI šllp lje noge (T. X ,sl. 13 ; t. II, sl. 2, g ); treća je lwpa na koničnoj, visokoj i š upljo j nuzi ~ o valnim ot vo-nima na zidovima noge (T. XV, .J. 12; t. ll, sl. 2, f), a sa ma kupa je k o nicna s profiliranim obodom. Nala skom te I
f) Izvj~sta'n d!io fragmenata, koji nO.:;e kara'kter katS nij e izrade, n(' IIlOže ~e ubrojiti u slavonsku 'kulturu. Talk\pi s u, na prvom mjestu, fragmenti nekih zdjela, kojima prave o blike ne znamo (T. XVII, s l. 1,2 ; t. II , s l. 4, g, ll). Jedan fragmenat vje roj1atno pripada ne'k oj ,kupi s profliliran im o bodom i dva h o rizontalna plastična re bra s vertikalnim urezima (T. XVI, s l. 4; t. II, sl. 3 , a). Dalje Su dva fragmellta s udova ' "ya: ::iLJkom za izliijevanje, od ko jih j j cuaJl hio II Jb liku p oluloptaste ili jajaste kup e .
11 Njihov se pravi oblik ne mo že rekonstmirati (T. XVI, s l. 24, 25; t. Il, sl. 4, c, d). Nek o liko fragmenMa ima is p od oboda na vratu (?) ;lir-o'ke horizo1l"ta:ln e udubine (T. XVII, s l. 5 , 6 ; t. II, sl. 4, e, f) . Zanimlji v j e j edan fragmenat po .:'vojoj ornalllentici u ublilku t!3llaS'a' :tih i'inija. Taka\' nač!i 1n dekor a cije ne poznaje ni ~ laivon:ska, a ni g ra . di nS'ka kultura. O n vjeroja't'no ide medu najmlađe nalaze II Hrl1stova:Č~ . g ) G r u b a k e r a rn i k a. O na je Z3."'> tupana u v e ćem broju oblii,k a, k{)ji e ne m og u mk on Sll: mirati . Neki ć e na svaki način pripadati kupama ,i zdje,l'ama (T. XVI, sl. 9- 11, ] .3, -14; t. XVII, sl. 3, 4). Redovno su ti i slični fragmen t i orn a men t irani bil o otis c:ma pr st iju i nol{ata, bilo pla$.t>ičnim re·brima , na 1o j kulturi. Tak o ih imam o na a mfo rama na ramenu, gdje prelazi rame u vrat ; a t o j e tip'ična odliH{a v,iča~lske ke r amiik e (T. XII, s l. 2; t. XVII, s l. ll, 12). Neke sp a jajiu naime 'S obod'Om suda (T. XVII, sl. 10; t. 11 , .~l. 4, b). Fra g m e nat je dne zdjelice ili šolj e (T. XVI, sl. 22) ima na na jv e ćoj pe riferiji h o rizo,ntalnll u~icu, d v aput bu šenu, d{)k je drug a uŠ'ica ve'r tlikalno bušen a (T. XVII, s l. 12 ). Kod grubih sudo va imamo tra"{!a~'l: e ll :~ce na vratu (T. XVII, s l. 9) ili drške na najveć o j pe riferiji. 3. Ostali keramični proizvodi. Od m,talih pruli'z voda m o že (111o s po,menuti je 17). O ni pripa dino g linene pršIjenov e, koj,i s u bi'koni č na o bl,i\(a (T. XVll, sl. 1. daju s la vons k o j ,k ultu r:i . 4 . Ornamentika. U Hru :;t ovači :;e upotrebljavaju sve o rnam entalne tehnil{ c , poznat e u s:l avons k o j kulJh ni , premda neke u :;·kromni j:i m o blicima. Glavni na-čin ornamentiranja j e u tehnici dub o reza ! II tehnici urez.i vanj a . Ta dva nač ina, pored t o ga , u p otrebljavaju j o~ i bije lu hlkrus taci.iu. Paralelno s njima dolazi na grubim ,;ud o vima pla :; tična d e k o rac,ij a, dnk s e u JllI~ai(lem pe riodu upotre bljava tei1nill{a udu blj,ivanjn p o d utjecaj em g radi.ns ke kulture. a) T e h n 'i 'k e ct u b o r e z a i u r e ?- i a n .i a idu p a ralelno jedna s drugom i m e du o bn o ~e popunjavaju, o clno-s no zajednički primjenjuju . T e hni,k a ureziv a nja s e up o treblja-vJai 'i il ama, clo \< dubOT e zn a na na šem 100kal·iit etu nije nikad samos talna , ne g o je uvijek .u vezi s prv o l11. Taj ~Iuč a j ne p ost oji na centralnim lokalitetima ' Ia vo nSIk e kul ture. Gdjegdje u HnJstovači urezi služe s amok a,o pomoćno s redstvo za o .graničavanjc , o dn o. no z a zatvor e nje polja. No običn o dolazi k o mbinacija : j e dne i d ru ge t ehnik e , il i se ornamenti izmjenič n izvode sad II j e dn o j ili drugoj . Pomo{u ciubore z3, L j. izdubljivanj a , ureZIivanja iJI~ i a.mog udubljivanja ili ži go,~ anja ornamenat a , k o ji ~ e zatim is punjavaju bije lom bojom, dob iv a m o 'P0~i hr o miju , g dje .s jedne .s tr:a!I1eka o o rnamenat s luže dijelovi ispunjeni bijel.om bojom , i ~i ga II st vari č'ine o stali dijel o vi, koji se zb og bijele p'o zadiine to više isti' ču. De bi : e t,o pa t igl o, up olt r eb\jal\l a ,'ie ,k ao najobičniji ge o metrijski motiv tr·o ugao, dok se četveroug ao, 1uu g ili polukrug v rlo rijetko primjenjuju. Raznom kombin2cijom
12
ta'kvih trouglova, izvedeni'h uduborezu, c\ob'ivamo nekoliko gllavllih motiva, kao što su plastična dk-cak tračka, plastičan rDOlb, stepenal""ti motiv ri\tld. (T. IX, sJ. 3-6; t. X, sl. 1-3; t. XI, sl. 1-3, 5; t. XII, sl. ~), 8, 11 , 12; i. XIII, sl. 1-4, 6-11; t . XIV, sI. ]-6; t. XV, sl. 2, 4, 14- 16; t. 11\, sl. a- e., i, j ; t. IV, V, VI, sl. b; t. VII, sl. b; t. VI, sl. e, d; t. VII, sl. e, d; t. V, sl. f, g). Če .,tu urezane linije zamjenjuju duborezne mCYtfive. Tall,ve . u cik-caik \i'nije, krsit, kru.~, romb, prave hOlrizontalne i vertikalne linije, troU'g~ovi itd. (T. IX, sl. 4--6; t. X, ~1. 1- 4; t. XI. sl. 1- 3, 5; t. XII, 'sl. 3, S, 9, 11, 12; t. XIII, sl. 1-- 4, 6- 9, l); t. XIV, sl. 1- 6; t. X V, sl. 2, 4, 15, 16; t. 1JI, ~1. e, t. lIJ, sl. i, j; t. IV, sI. a, b; t. VI, sl. c, d; t. VII, sl. a, e, d; t. VIII, sl. a, b) . U izvjesnim slu čajevima takv,i se motivi izvode jedino zbog toga, što nema dovoljno mjes ta . Jedan ·dio hrus~ovačl{ih ornamenat·a dostigao je veliku preciznost, I,akva nije nadena na drugim loikaJi.tet'ima te kulture. POSitOj.i ~ či,ta\' niz ornamenata, koji ~ \l rađeni potpuno ovlaš i grubo. Tako se I
i~talkllut'iji ,
dok drug'i ostaju slobodlli. Možemo re ć i, da se, gaDo vo i s ključivu, oma mentira jedino najveća periferija s r a menom vaze i vrat i'spod oboda.. Ukraš ava",je trbuha 'i,de medu izuzetne s lučajeve. često se ukrašava i uš: ca, pogotov o kod k,rča gla., dok se kod zdjela gdjegdje nanO'Sli poneki mot'iv diame traino rasporeden na vmtu. Pored ornamenata ispod oboda, kod 'kupe se ukrašava i s am obod. Uk o liko dolaze ornamenti na trbuhu, o ni su, os im je dnog :-;Iučaja , uvijek diametralilo rasporedeni (T. XII, st. 3 ; t. XVI, :-;t. 1 ?). Broj motiva nije vel i'k i oni dolaze u različitim kombinacijama. Ispod o boda zdjela nalaze se cilk-cal< urezane linije ili pla stična cik-cak tračica, izvedena po moću utisnutih iH izdubljenih trouglova , I~oj'i se mogu sm3ltrati i kao sam os talan orname na:t. Dalje mo že biti i samo je dan utisnut ni~ trou g lova na vratu krča g a i neiJst o vači naden primjerak šupljeg is pup čenj l 3J, koje je moralo biti na najvećoj periferiji kakve vaze (T. XIII , sl. 5) . To je za sada jed~ni takav slučaj na našem lokalitetu, ukrašen koncentričnim ,krugovima. Ta kVlih s lučajeva ima u ,dio\"()Iljno j mjeri na amfo rama i krčaZlima na Ljl1'bljanSlkom Barju . otirsoi pr'stiju i rw kata isp o d oboda i na samom o bodu pretSltavlja'j u na'jjedno st avniji na<:in u rnament'ira'llja g ru!hih s 1Idova.
14 e) T e II II i k a u CI u b l j i \. a rt.i <1, općenito Ul.c\·::;i, Ilije naročit·o č('~tu zastu pa-na, a dolazi Ido jačeg izražaja Ite\( II lIlIadem ·Ioju. Ona je II HrustovaN para lelna s gradskim ma'terijalom i doš,l a je na Ila ;; lokali,td vje rojatno zajedno 's njim. Sami obNei, koji upotrebljavaju tu tehniku, idu u drugu vrstu pospecijalnom profilacijom (T. XVII, sl. ,-, 6). Udubljenje talasaste linije na jednom fragm Iltu (T , XVII, ::: 1. 7) ,icle medu najmlach! pojave na našem lo kalHel\:u. 5. Orude, oružje i nakit. Kako je peĆiina Hrustovača naselje na mj estu, s koga predmeti nisu mogli biti otpLavijeni, to se naši relaitlivno do.:> a oruđa, odnOSilO njegovih otpadaka . Metalnih izradevina, tako reći , nije nadeno. O ružje uopće nije zastupana, ukoli'ko za takvo ne drž;ill1lO k!amene čekiće, kojima prava llamjena da nas još nije pOZl1ata. Nakit je relativno rijedak, ali je ipak zastupljen u različnim oblicima. Nema, um nje, u tom će pogledu biti bogatiji g robovi, kad se oni otkrijU. a) K a 111 e 11 'o o r II ct e. K,all11enih izradeViina imamo u s vemu dvije vrs te . .Jedno su kamene sjekire kalufastoo' oblika, sa zaobljenol11 s.iečicom. Rlijetko ~u se upo trebljavale. Jedan primjerak uopće još ni je dovršen (T. XVIII, sl. 2, 3). Drugo su kameni če-I"i;ći s bušenom rupom na sredini. Svi primjerci su prelomljen.i 11Ial mjestu, gdje u biH buseni. P o..<; tojc dvije vrste, od kojlih je jedna bila potpwlO čdvl'tast C!g oblika ili blago trapezoli'dna s ravnom sječicom , dok se druga proširuje prema sjeoiei, koja je zaobljena (T. XVIII, l. 4- 7) . b) K
1~);39,
~ tr. bK , ,;J,
3.
je prste ll zanimljiv već zbog tog13, Mo jc Iluden Ila sam o m p oč etku kullurn og ,i prema 't ome pripada najstarijim predme tima iz Hms tov ače. Drugi me'talni predmet je b ro nčana ukrasna igla (T. XV III, sl. 9), koja je, po Mandiću, nadena u halštatskom sloju, a :;[ varno pripada nalazima, koji .·toje u bližem odnošaju s g ra dinskom kulturom. Time bih z aklju č i o sve, št o mogu reći o toj v rs ti izradevina u Hrustovači. Doduše, u mladem sloju nadeno je još neš to metalnog oruda i o ružja, tako jedna strelica, jedno gv'o zdeno ral!o, kako g,a zov e M3'ndić, taJI i ti predmeti ne pnipa:daju II krug moga razmatranja. :>loja ~ )
Odnoša.i
pećine Hrustovače
prema slavonskoj kulturi
Označ io sam, već na početku, pećinu Hrustovaču kao novi l-oka.\itet slavonske kulture. Ona je ujedno , do s ada, i jedino naselje te vrste u Bos ni. Pojedini frag menti, nađeni na drug'im mjeS'tima u Bosni, samo su import, odnosno stoje pod utjecajem s lavonske kulture. Pitanje same slavonSik e kulture danaJ:S još nije dovo ljno rIJesena, p'o gotovo, što se tiče njezina p o s!t;a;nk a , g ranica prostiranja i baze, na kojoj se ona razvila. Sve 100kalli
") I. c., s tr. 68. ") Patay', F rlihbro n zez e itliche Kulture n in Un ga rn, Budape t 19a8, ~ tr. 2-1 i dalje. - PatdY. La rep a rtiti o n de s plats a pi e d du t y pe d e Vuč e d o l e n Hongrie, Ll Arheologiai E rtesito, s tr . 37 i da1,i e. Banne r, Ne ue Beitrage zur V e rbre itung d e r Zo k e r Kultur, u Dogloz atol< . 15 (1939) . s tr. 85- 92. - Serta Hoffill e rian a, 1940, s tr. 25 i dalje. ' ) S ert a Hoft'illeri a na, 1940, s t r . Il i d <1Ij e. ") I. c. s tr. 12. U) ChiIde. Th e Danube ill pre hi $t o ry, Ox ford 1929, s tr. 210 dalje.
16 č kih
naselja. Želja, da se dovedu u ;1a~isn():;t različne kulture naših 1}()kraji1lla s a sjeverozapadom, samo je p'o.::ljedica raznih rasističkih teorija. Ta'ko, na [H., Reine cke u jednoj svojoj studiji »Vučedol, Vinča und Altheim Remedello« ki<1iŽe doslovno: » . . " da su sjevernije ležeći d1jeLovi Evrope bili kolijevka indogermanSlk:ih nar·o da, od koj,ih s u se u razno vr·ijeme uvijek vršila iseljavanja \ suvi3:nog $>tano'vl1li'š tva u s retnije pokrajine iIi one, koje su izgledale sret11'ijim«.ltJ) Tako on za »Remedello Altheim-Vučedol itd.,
JIl) Scrta Hol'fil\criallu, ." tr. 36. ") I. c. str. a i.
'") Pittioni. H a ndhtlch ftir dell Geschicht slehrer, crgal1Z. - Bd. 1., Urgcschichte, 1937, -tr. 148. 1'1) Pat ay, FrUhhronzezeitlich e J(ulturen. str. 13. Ji) Glasnik Mtlzejskega društva za Slovenija, 1941, st r. Iii. Rezultati islwpavanju nistl medutim jo;;' oh.icwl .ieni. i,to tako kao ni za Sal vaš, gdje je. po Schmidtll, pot[HIIlO isti sllll'aj i gdje se jasno d i.ieli i .ie
17 njeseno. Sve viiš e izgleda, da je ulla :,amo kao fantastična t\oreviJla bez nekorra realnog oslonca."') Tako Tompa sam kaže, da badenska kultura u Ugairsko j nema nilkakve "S amostalIle uloge u vezi s drugim kuHura>ma.~V) Isti je slučaj i u Češkoj i Moravskoj, gdje ona dolazi u okviru t. zvo »nordiske Iiulture «. S mišljenjem Tompe ne slaže se, djelimično, Patay, koji pretpostavlja, da baden_ka kultura u Tran danuhijSikoj oblasti živi pdtpuno samo-stalno (?), i da nije uvijek pomiješana s dPl1gim kulturama .Ot ) Patay ipa1k priznaje, da badenska kultura dolazi vrlo čest{) i s drugim 'kulturama, koje su joj genetički potpun o strane. Češki naučnici sma traju, da je ona jugoistočnog porijekla i da je u Češku došla iz Ugarske, odnosno s jugoistoka preko UgarSke. Tompa i Patay opet u njoj vide kulturu, kojoj je domo vina Ugarska, i da je pod jakim nordijskim utjecajem."") Dosad se medutim nije našao još n iko, da preltraž'i genetičku vezu izmedu bi3ldenske kulture, pa bila ona samos talna ili 5lamo skup karakterističnih elemenata, i Vinče, koja u svom inventaru ili13 baš nešto tipičnih oblika, kalkvi Se nalaze i u baden'sl\
l") Izraz, badenska kultura unio je u naučnu literaturu Mcnghin (Menghin, Urgeschichte Niederosterreichs, 1921, str. 13) i akceptiran je od mnogih naučnika. Bayer je nazivlje »Ossarner kulturom« po istom na ~ elju, a obzirom na sličnost s badenskom (Eiszeit und Urgeschichte, V. 1928, die Ossarner Kultur) predlaže za cijelu tu gfllpu naziv »Bandhenkelkultur«, kultura tra kaste ušice (1. c., s tr. 90) . U velikoj se mjeri elementi te kulture rasprostiru po teškoj i Morav skoj i smatrani su donedavna kao dio »nordiske Iwlture«, koja obuhvata nekoliko različnih ele menata stranih oblika i utjecaja, poč·evši od kuglaste amrore, meklenbur;lw-brandenburške kultu re, slavonske i drugih kultura, koje su se po njemu slile u jednu cjelinu. No mnoge ,od tih 1(Ultura u tim oblastima dolaze i potpuno samostalno. U novije vrijeme ta se nordiska kultura sve više raščlanjuje u svoje prvobitne oblike i elemente. koji pripadaju prvobitnim kulturama. Oblike, koji pripadaju baden skoj kulturi, izdvojio je prvi već Palliardi pod nazivom »kanelovane keramike « (W. P. Z., I, 'tr. 268). Zatim je to učinio i Stocky (Pravek zeme teske, Praha 1926, str. 104 i dalje) i Schninil (Vorgeschichte Bohmens u:1d Miihrens, Berlin 1928, str. 65), pa i Eisner za Slo vnčku (Slovensko v pravčku, B"ratislava 1933, str. 30 i dalje). OO) 24/25 Bericht de r Romisch-germanischen Kommission, str. 4R i da1.ie. "') Pat ay. Friihbronzezeitliche Kulturen, s t r. IR. "O) I. c., str. 12. >:') Danas se misli, da su glavni oblici badenske kulture u pojedinim pokrajinama različiti i da imaju svoje speci a lne oblike. Ali oni tu nisu autohtoni. Karakterističan elemenat, gotovo za sve pokrajine, jest upotreba tehnike udubljivanja, koja je mogla biti primljena iz vinčanskp kulture. Vinču i njezin početak možemo u Ugarskoj dovesti u vezu s Karas -kulturom, dalde onda, kad badens ka još nije bila poznata. Prema tome, početak badenske, koliko ona kao samostalna kultura doi sta postoji, pada u jeda:l period, kad je vinčanska bila već u ~vojoj kulminaciji. A nigdje do sada nije poznata ni jedna kultura, koja bi obilovala tolikill1 finesama i tolikim. mo tivima II tehnici udubljivauja kao baš vinčanska. Eisner više ili manje pravilno tumači, kad kane lovanu keramil
2
18 Ljubljanskim Barjem, po kojima bi mora la dobiti am ostalan pOiložaj . Hrll'tov a č a je međutim u Bos ni dobiila svoj naročitikaraikt e r, je r je živjela u dru g oj o kolini i pod drugim prilikama. Do jačeg izražaja d o laze k o d nje naročit o one Il wlture, u čijoj je sredini živjela, a koje s u moglc imati \'1'1 0 slab utjecaj na sam centar te Ik uHure . Iako je Hrust o \na,ča bila ve zana vo de nim putem sa svojom Iwlijevkol11, ipak je bil a toliko udaljena, da je mora o doći do jačeg izražaja i njezin potpuno lokala n karakter, Ikoji je doveo do nezn a tnih ots tupanja od o pće cjeline. P!31 ipak, ne možemo zb g itoga reći, da je o na iš la svojim vlastitim put o vima , jer 'S u te'ko vi·ne slavon ke kulture i ILjezine i ona ne. stoji samo p o d utjecajem nego i u bližim odnosima s cel trom, vjerojatno preko drugih , nama danas jo~ nepo'Znatih lo kali teta, s ve dotl e, d ok nije zamijenjena dru g om, gradinskom kulturom. A to se dogo dilo vjerojatno zb o g toga,Š/to slavonska kultura, čiji : e e lementi o s jećaju i u mnogu kas nijim kulturama, I1rulwn svoje kulminacije gubi svoju vitaln ost i ne može vi še držati na _kupu sve s voje lokalitete. Na taj način je ona pu'S til!a1 .i.ače uplitanje stra nih kultura, po g o tovo na on e lo ka\iltete , koji s u bili udalje niji i teže pri s tupačni zbog
s trakas tom u~icom (T. l, sl. l, a-e; t. IX, sl. 3-5, za stupljeni s u na svim 'Ioka']'utetima slavon ske kulture. Na Ljubljanskom Barju2~ ) uš ica nije uvijek s ubkutana 'os im na lučazima s manjom u~icom nasuprot većoj. z" ) Sarvaš, Vučedol i Zok ill1lJaLiu s lične krčage, koji 'u p o jedinim mom e ntima djeli mično o tstupaju,"') ali s u te razlike lo kal nog ,karaktera individuali ne tehniČJke izrade. Fragmenat neke vaze 's malom trakas tom uš icom na ramenu eLa:o bi m oguć no st za pretp ostavku, da Sll se II Hru~t ov ači upotrebljavali krčazi s nasupr o t stavljenom velikom uii ic·om. S time lJ iS111 imali čvrsto povezan lanac počev š i o d Ljubljanskog Barja~ 8 ) i ZOIka"") pa čak do Priboja,"") o dakle s u poznate dvije takve vaze slavonske kulture, slučajno · nadene. Medu dosad publiciranim ma.terijal·o m Vu čedola ·i Zoka ne se ne pojavljuju, pre mda su s Id ruge str/aUle dos pjele čak u »nordisku kulturu <~ Če'ke, " I) O'dje s u ušice gdj egdje za mijenjene jednostavnim oit.v orom u ziidu s uda ili plastičnim ispupčenjem. ::2) No, one se mogu naći i u dru gim oblastima mladih perioda Ik ao preostatak nekadaš njeg utjecaja slavonske kul ttHe. ~3)
Amfore kruškasta oblika (T. X, sl. 3, 4 ; t. l, sl. l, d, e) dosad niw nadene na drugim lokalitetima, ali ~e mogu porediti s nekim got o vo posve loptas tim amf o rama Ljubljansko g Barja, aku .'e li Ile podudaraju II pogl e du vrata."4) 25) Glas nik J\o\uz. dr., str. 33, , l. 8. -
H i:irn e'. U rg esc hicht e, , tr. 245, ,;l. 2, ;), G. -
Ostali
nislI objavlj e ni.
28) Glasnik Muz. dr., s tr. :~3, sl. 6, 7. - Glas nik Zem. mll z., 1942, str. 53, sl. :1. 27) Corpu ;; V' llik Zem. mllz .. 1942. str. .'i4. :I') 'Ji slI u\)jnvljl'Ill'.
19 Amforice II t. XII, ~1. I, 0, 6, imaju o pet analogije u Sar v aš u.' ~) One će medu tim pripadati II najmladu grupu Hrustovače, koja je pod snažnim utjecajem gra dinske kulture. Zadržale su lipak mnogo jasniji bikoničan oblik, nego one u Sar vašu, koje SlI prešle drugi razvoj . Neobično zanimljive amfore u t. XI, sl. 4- 6; t. I, sl. 2, d, e, nemaju ni na jednom IO'kalitetu slavonS'ke kulture direktnih analogija. Izgleda, da je to bi'0 loikalan rad na osnovu primljenih elemenat>aJ, koji ili n i:.;;u bili dovoljno rawmlji'vi, ili je indivi dualnost naselja došla do jačeg izražaja. Medutim, imamo analogije u potpuno identičnim zdjelama,kQje nisu zastupane u Hrustovači, a imia.ju vrlo čest o sferno dno. Na Ljubljanskom Barj:u je sačuvano svega par primjeraka,16) dok su u Vu če, dolui Sarva$u česte.''') Derivat takvih zdjela se nalazi i u Hrustovači (T. XIII, sl. lO, 11; t. XIV, sl. 1-6), gdj e je vrat nešto niži, nekJad gotovo potpuno cilindri čal1, ali i mnogo š iri, dok mu je donji dio često sferan :: omfalosom . I takve se zdjele nalaze u Vučedolu, Sarvašu i Zoku, dok ih na Ljubljans kom Barju lIema u toj formi. S prijašnjlim amforama i zctjebma čine jednu gen etičku vezu. Utjecaj it ih oblika donekle se odražava i u gradinskoj kulturi. Medutim, nemoguće je izvjesne sličnosti u različnim kul1urama dov'0diti u vezu s Hrustova60m, lizuzevši s Vin čom, gdje su analogne neke amfore. 3 S ) Slične zdjele na ilS točno-alpskim nakolničkim naseljima,30) u valternienburškoj i šusenridskoj kul,turi,"°) a nar'0čito često uRbssen keramici, Grossg'artacher, EberMadskom stilu 41 ) otpadajU u ItOI11 pogledu. S ovima je pokušao već Schlitz dovesti u vezu vučedolske, dok za one na Ljubljanskom Barju drži da pripadaju u drugi kulturni Juug. 42 ) Premda je slično st očevidna, veza ne može ,p o'S 'tojat'i. Isto tako je veza možda privi·dna s ne!kim sličnim oblicima »zvo nastog pehara«.'1) Pored toga, po:'toji još i čitav niz drugih kultura s izvjes-nim sli, čnostima u tom oblli!ku, ali bez ika:kve gen etičke veze, jer slavons'k a kultura p o ~vojoj prirodi, ,a i po svom položaju, ne gravitira prema sjevero-zapadu. Mnogo su bliže n1alšim zdje,l ama i sličnim oblicima razne fo'rme iz brollčanog doba. ) Prije svega, to je unjetička kultu ra, ali s u na tamošnJim zdjelama prijelazi još zaobljeni, a ne oštri ,kao 'k asnije!") B lis'ki obliCi ni1laze e i u tum-ulima bron čanog doba Njemačke . ) Chiide takvu zdjelu iz te kulture naziva »bavarian cup«. H
HI
"') Co rp u'.>, 2. T. I, sl. 10; T. 2.
~1.
3.
:ln) Ni s u objavljene.
:17) Corpus, I. T. 4, s l. I, 2, 7, II; T. 5. ,I. 1- 3, 7- 10, 12 ; T. G, ;;J . 4; T . 7, sl. 5 dr.· Corpus, 2. T. 4, sl. S; T . 6, s l. 11 i dr. ::8) Va s ić, Preistori.iska Vinča, IV, sl. 74, h, c. "") Rein e rth, Chronologie der .iiingere n Steinz e it in S(jdwe~to e uts"Chl , T. XVI!. ,I 3. '") (hilde , The D anube, sl. 16G.
2*
20 Analognosl .se povećava JOs V,l se zbog ukraš av a nja dubore.znolll tehnikoI11 . lO) Od nošaj je izmedu te kulture i slavo n
21
ta,lw i u Italiji u krugu te. kulture .';") t om slucaju ne smijemo zaburaviti, da ie na Ljubljans'J wm Barju naden i ' t tipičan zvona:ti pehar. G') Dalje je tu, katko kaže SacI,en, bilo nade nu na dnu nel,ih ~ l1dova i po 5-6 malih ispupč,enja. " " ) Slična je pojava i u Bulkovi, koja će jedinim sv ojim dijelom padati II slavons'ku kultul'l1, ,o'dje je na dnu nekih sudova pretstarv ljeno 'i do 12 malih nožica,"") kao što je slučaj i II Kiiro s-JwHuri.';O) Isti je .~lučaj i u kulturi »zvonastog pehara«, a to bi bio no\' do'k az o medusobno.i zavisno.:,ti , bar ne'kih obl1ka. Koros-kultura je s jedne strane ta·k av način preltstave mogla pr-imiti iz kulture »zvonastog pehara«, 3J ~ druge opet od slavonske Iwltl1re, jer se baš u Bulwvi nalaze m.tešoviti elementi. Izvjes nu medll sobnu ·vezu izmedu Vučed la i »zvonastog pehara« opazila je i Mozsolics, ali ona ne -ulazi u detaljnije razmatranje, nego pretpo.' talvlja samo utjecaj na neke obli'ke.'ll) Zadebljavanje o boda vrlo je čest( i u vinčanskoj kulturi.';2) Pojedini takvi oblici ne pojavljuju se nikad u ~ lavonskoj kulllluri. Ornamentiranje oboda je medu tim drugog karalktera, a u i to vrijeme i u drugoj tehnici.';") Naj'karalderi stičniji obli,k, 'koji je na lokalitetima slavonske 'kulture zadržao svoje glavne osobine i prodro najdalje preko granica 'voje 'k olijevke, je,;t 'k upa na raščlanjenoj nozi. To ~e dogodilo ne toliko zbog opće forme nego zbo r s trulkture same noge, koja je u ohlikukrs ta, 'kako je obično nazivaju, a u s-tvari je ,; četiri šape . Pošto ~e sama kupa , ~ a svojim pr širenim obod o m i ornament'iranom unu-tra ~njo'ITI površinom , nalazi i II drll"'im kulturama, kao š to je »zvonaS'ti pehar« , to u stvari o na, o sim noge sa šapama, ne pret.stavljal nika'kav specialan obli'k, dnos no ni1ka'k av strani elemenat, koji se zbog Iwnservativnosti ne bi mogao pril'niti. S druge s trane se opet može la'ko poznalbi baš zbog. voje II,arakteri",tične noge, što uvi'jek nije :ilučaj l\Ud drug;ih oblika.
Od tri za. ttrpljena 'tipa u Hrus{ovači karakteristična je vi soka, šuplja, konična noga s ovalnim o tv o rima. Ali ona opet nije tipična za slavonsku kulturu, čak se, izuzevši Hrustovaču, nigdje ne p o javljuje. No, vjerojatno je, da će biti zastupljena i na drugim mj estima ."') Genetičku vezu ima taj oblik sa sličnim nog:ama II Bodrog keresztur-kuHuri i u Ti:;zapolgar-Tiszaug-grupi. 65 ) U Jugoslaviji su nade ne \I Čo'k 'i, Srpslkom Krs-turu, Dalju i u nelk im drugim mje tima. cC ) Prema naknadn.im poda cima ta je grupa u Hrustovači nadena u najnižem sloju,67) i prema tome i,d e medu najst arije upotrebljavane obli,ke. Ali njeno trajanje nije dugo i ona e ikao stra·1l elemenat odmah :izbacuje, ne o.rt-alvljajući za sobom nirkakva Itraga. Hronološki se taj ublik II Ugar:-koj, koja sc :imatra njegovom ota.džbinom, s tavlja na početak ',lO) Gla,llik Istorij,\( o g' dru~l\·a. N ovi SJeI.
XIV.
:' tr. 12.
"') Ni .ie objavljeno.
"~'l lv\itt e ilun),!'en lle r K. 1<' Central,Colllll\is,ion , Hl76, str. 29.
J") Arch . Ert. XXXI. ,tr. 149. T. Il , , J. IH; ,: tr. 159. T. VI, , I. I. 2.
60) Dolgozntok. 19:3:2. s tr. ~~4 , T. VI. , I. 4. G.
•J) Serta H o·rfilleriana, s tr. .27.
;'") Vinča, IV. s tr. : ~5 , " I. 25; , tr. ·I!:J, .· L fi7. g; 'tr. t):l- !i·t , I. ~l , !:J:2. ll; :itr. 85, :i l. 125; .
1:24, ,I. :,1J'0, a. h. JJ") Orualllcnti " ll uvi.i e k izvcd~ni II tehnici udubljivanja . •') Možda .it: nad ena kod novih i~kopav un j:l II Vučedolu i S'HV:);U. koja još ni ,:u ubjavlj en,\. O,') 24 /25 Be rich t, T . IH, ~l. ll; T. 15. ~ l. l , :2, 5-7; T. lb, ,:1. 2 . •a) orpll ~, :1, T. \Ii . ,:\. :}-5; T. I:~. ,: 1. I - :l. CorplIS. '2. T. 36, s l. l, 7. Arc. E n . I~ll. ,tr. 155. ''')
,II
Sl'
ia dru~' oll1 m.iestu bilo .ie naznačen o, da ,tratigraf~ki podaci te kup ' ni -u poznati, ali I{
22 brončanog
doba, pa bismo prema loOJ1le i počdal, Hrus[O\'ače morali staviti u taj. period, o,dnosno, s obzir'0m na jo": neke druge detalje, nešto kasnije. LJ Hrustovači je nadem~ i noga s četiri šape. Kara.l,terilS tičn o je kud nje to, da se vidi jasna struktura njezina porijekla, tj. spojene u četeri noge u jednu (T. XV, sl. 14) . Ona pretstavlja jedan važan evolucioni stupanj, karakterističan u razvoju ta I{ve noge . To je za sada drugi tal{av primjera\{, aH prvi nije naden u krugu sla' vonsll(e Ik ulture, nego u Vinči." S ) Konačni ob\i;k noge poznat je medutim na svim lokalitetima naše l
Zanimljiv deta.lj pretstavlja šuplje ispupčenje nek e vaze (T. XIII, ,\. 5) . To je jedini primje ra'k naden u Hru st o vači, a bio je vjer o jatno na najvećoj periferiji kakva krčaga ili amfore, gdje JI" bilo nekol,iko njih diametraino rasporedenih. Takve vaze sa šupljim i s pupčenjima nađene su često u slavonskoj kultur i, ka:lw na Ljublj. Barju· 9 ), tako i uZoku SO). A'ko promatramo Ite vaze odozdo ili odozgo, daju izgled sferno.g četver o u g la,. Danas je opći naziv za takva i" pupčenja, pa bila ona šuplja as)
Vinče.
IV.
~ 1.
63.
O") Takvi ~u ::l arva~ (Corpus, :2, T . :2.
,.: 1. 4, 10 ; T. S, ~ l. 19). Vučed o l (C o r p u~ , l, T. 6, "l. 1-3, fi. Vosinsky. Di inluu sticrte K ' ralllik der Stein- und Brol1zeze-il, Be rlin 1904, T. IS, sl. 5), ZoI, (24 /25 Beriehl, T. 20, sl. 2), L.il!bljan sko Barje (Glasnik bl. dr. , l. c, str, 2U, sl. 1- 14. J\'\ittt'ilung'en de r AnIh. Ges., XLI Ill" ~ tr . 10:2, s l. l i . 1:2. Mitteilllng-t:11 der C. C, 11376, l, ll, sl. l:~. - Much, Atl;1" IHIl9, T. XI , sl. 13. _ . Much , Die Kupferz.eit in Europa, 1893, str. 155. sl. I tl. Munro , Ll: station . laClIstres d' Euro pe, 1908, str. 177). ,0) Bukova (Arch. Ert. 1911, str. 153, T. IV. sl. 6, 7; ~t r. 1.55. T. V. sl. \.5. - Dolgozatok , 19:1:2, T. XXX, "I. 7). por. Glasnili Is t or. dr. 1. c.. str. 18 i dalje. ") Pata\. Frlihhronzezcitlichc Kulturen, str. 24 i dalj l:: T. ll, sl. 1, 2. - \V os i:!.
70) Menghin, \V eitge. chicht e, otro 557. - Up o r. ;; tr. 5,54.
") Glasnik \;;t. dr., l. c., str. 16.
'O) Serta Hoffille riann,
,. ) Nisu o bjavlj ene .
..) Nisu objavljen e.
23 ili plastična, »BuckeN{(;~ra1l\'iJ( << . potrebIj a vaju :,c u različnim Kulturama, razIlog; doba i raznih zemalj'31. (Tako su poznate u spiralno-meandarsik oj keramici Češke i M o rav ske "l) , u Tei-ku1turi brollč. doba Rumunije''') , u Glini lll-i i Schnekenberger-lc, li T o szeg B i D-kulturi Ugars\,e, a najvažnije s u LI » lužičKo] KLllturi«, .e;dje 'u jedna od glavnih elemenata) . . Različit o se tumači pori.ie,k lo tih ispupč e nja. La Baume mis li, da se takva ke ramika ne može dovo'diti LI vezu s metalnim vnama, jer po njemu nema takvih metal nih vaza, k u je bi našim odgovaral e i po obliku li po ukrašavanju, ~t o bi s mo morali o č ekivati o d uzo ra 83 ) . · Schuchardt mis li, da s u ispupčenja pod LIt j cajem: tehnike plet e-Ilja kotarica . Hb rnes opet s toji na s tanovi štu, da su metaln)g porije-kla S '). Istog mišljenja je i Va s i ć"" ). M o žda v e ću zavisnos t pećin e Hru s t o vače od slavonsl,e kultur e pol,azuje o r narme1nti,ka nego oblici. la,k o i ona ,ima izra'zi,t inidvidLlalan pečat, 'Ilije o na samo s:talna, i lwlilw nema veze s Vu edolom, ima je opet s Ljubljan s'kim Barjem. PO stoji nekoliku s lučaj e va , Il
Be richt, 1932, s tr. 102,
Eb e rt , R~all e xikon , ~, \'. Bl1l'l\~II(nall li k.
Hiirlll" , U rges chichl e, s tr. 414.
>:, S t a r innr, 1910, ~ ir. 164 , Upo r, G la ~ l1ik Ze m, IllllZ., 1942, s tr , 55,
"') GlasIIii, Mul., dr. , I , c. , "t r. :l:.l, s l. :3, 6. - G hlsnil, Zem . mulo .) str. 5:3. sL 3. Hiirn t!s ,
l.i rgt' ~ chic h t t', ,;tr. 345. h lali materijal nij e o bj3vl.i e n . " ) C o rpu ;; , 3, T. IH, s L 7, - 24/25 Be ric h t, T. 20, ;;1. 1- 6, 10, II , 14. "') C o rpu s, I, T. I, sl. 4; T . 2, ~1. 5, 6 ; T, VI , ~ 1. ,,) a, b; T , VII, sl. 3 i J r. - C o rpu s, ~, T . 2, .' \. 5; T . 8,. sl. 17, 20 i dr_ G las n'ik Zem . JllUZ" 1940, st r. 9, 6") ZVlJll;) ~ ti pehar, Tl' i Iw!tur:l. - 22 B.: rich! , ~ tr. 102. "") Gla snik Zem. mm.. , I 940, ~ t r. 9 i dali t:. Vl ) I. c. ,tr. 7 i dalj .." "') ") <3) ")
24 i samll tehniku. Taku Hof!\iller, ubjadjujući materijal iz Vučedola, označuje duborezne ornamel1'te kao urezane (incise).O") Nt"ki pak drže, da je slavon~ka ,kultura. upotrebljavala t. zvo Tidstich-tehniku dubokog urezivanja i ubadanja, koja je nordi~kog porijekla i nar o či10 omiljena na sjeverozapadu. Talw Schuchardt drži, da se na Ljubljan~ko\11 Barju upotrebljavala nordizirana trakasta keramika, kod čega se preuzeo J10rdiski Tiefstich.9:i) Sličnu pojavu vidi on i u ostaloj . lavonS'\i:oj kulturi, gdje bi bili rnamenti urezani, ali plitki, a djelimično izvedeni II Furschenstichu. o.) Medutim ChiIde pQsmatra tu cijelu ornall1enti:jw pra vi'1no, ile u njoj vidi dubo rez!):;), kao što ga djelimično vieli na LjubijansIkom Barju. 90 0\'0 mišljenje je potpuno ispravno. Do različnih pretp ostav'l{i o upotrebi nordiskog dubokog urezi vanja došlo se i zbog nedovoljna poznaiv anja mMel"'ijala slavon!ike kulture. U njoj, kao i u Hru Sltovači, možemo dovesti u vezu s duborezom i sve one ornamente,koji imaju isti cilj kao i :;ama tehnika, a gdje :;e ona, ili zbog ograničena prostora, i'li zbog same finoće motiva, nije mogla primijeniti. Tu se zanatlija zadovoljava samo užim izrezivanjem, nelk ad samo širim urezivanjem pa i Furschenstichom. TaJ{av način, koji možemo nazvati laržnim duborezom, IO'VeD je i cio zablude i krivog tumačenja. U pogledu porijekla mi,s ii Rademacher, da je duborez uopće zapadnog pori jekla, a njegov početak u kulturi ~>zv()nasto.g· pehara«. u,) Beherns opet traži njeO'ovu domovinu II \Vi.irtenbergu ,''") a Ko'S sina ga Dripi. uje Keltima. nO ) To bi se moglo odnositi na dub o rez Srednje i Zapadne Evrope, n nip ošto na naš i na onaj u istoč nim krajevima . opće pak dr že, da se ta tehni'ka ne !Jojavljuje istočno od Austrije. Rademacher, koji poniče duboreznu tehni1kLl u Mada,rs'k j i istočno od nje/OO) iako je već Schmidt spominje Ll Torc1o~u, "'1) vidi vezu izmedu takve tehnike u Sred njoj Evropi i Ugar ~ike inkrustirane ·I
čak
.2) Corpu ~ , l, ,;tr. il. ltellropa, str. 174 . •") Schllcharcit. "4) AIt~urop3.
"0)
Childl~ ,
~ l'hlJchard( ,
Vorgeschici1te,
~ ir.
97.
str. 174- 175.
The Donlll>c . s ir. 211.
')fl) l. c. . t r. 213.
"') Mannll ~ , 1926, str. 19. por. 1. C, , t r. z:t
98) Beh ren s, D ie Bronzt!zeit.
"U) Mannll s, 1912, . tr. 177.
"''') Mannus, 1926, ~ tr. 22.
lO') Z. f. E., 1903, >tr. 451-4.52, , l. 34 :1.
'"') M ~lllnll", 1926, s tr. 18.
lU") Chiide, The Danube, ,1 r. 75. - :22 Bu idl!. st r. v.
l"') Ta\",a .k Boian »A « I{ultura (D:Ki e ll. " tr. :l1:iO i dal.ie, T. I i dal,ie. - 22 Bericht , T. IV.
\allnus, XIX, ~tr. 116 i dr.), Voda s t ra l(Ullu ra (Da ci a, III - IV, ,t r. l i dr., sl. 4- 24 i dr. 22 Al' richt. T . V, : 1. r ll), a J\:I sni.k i u Tl'i (Bucu rl' ti) lw\turi brončanog- dobu (22 Bericht, s l r. 102). "") SdHollt-r, Di e Steill- IIIHj \'{u~r rzei t . i l;! hl'lIbiir~ell ", Be rlin, 19:n, str. la- 14.
n
l5 Nesior pretpos tavlja mogućnost porijekla duborez.ne tehni!l
Analogije
II
Bosni i odnoša.i prema gradinsko.i kulturi
Premda je za sada slučaj Hrustov ai:'e u Bosni potpuno usamljen, pruzIO' nam je ipak mogućno s t, da balj e objasnimo nalaze ~ drugih bos anskih I kaliteta. O ni ne pripadaju II uži krug s lavonske kulture, nego imaju samo pojedine skr-ornne elemente te kulture tl s vom inventaru . I tu se vidi veli'k a moć i vitalnQ1s t naše !kul ture, jer je us.pjela nametnuti sv o je oblike, pa čak! ornamentirku, drugoj njoj pot pun o stranoj kulturi, ne samo po shvatanju nego i po načinu života. Mnogi od takvih fragmenata zalpaženi su bili i prij e i oni s u doveli do zablude, da su Se svi ti Idkaliteti uvr'S't ili u slavonsku IHdturu. Talkvu je pretp{)stav\w po'Stalv io Childe .'0 7 ) Medutim, neki lokallilteti, kao Cungar koci Cazina, nemaju uopće nikakvih elemenata slavonsl{e kulture. drugi imaju samo pojedin e neznatne ostatke , koji su ipa){ dovoljni samo za poznavarnje llledus'obnih kuJ.iurnih odnošaja. Zasebno pitanje pretstavlja Priboj, k O.ii ne pripada Bosni, ali oda'k le potječu dvije slučajno nadene vaze , tipične za s la vo nsku kulturu. toR ) O ne dopuštaju naslu ćivanje, da će se granic e ra~pros tiranja s lav o nske kulture jako pr o šiniti 'i p,re:ko gra nica Bosne u jugoi~ t o čllom pravcu . Ostali lo kaliteti, k o ji imaju zalStuplj e ne pojedine frag mente is lavons ke kul ture, pripadaju gradin'Skoj kuHuri, ioni uvijelk dolaze I
100) 22 Re richt, st r. ,'ill. Upor. H. A. H., IV, 1914, str. 185, ~d. 159. - Filow. Di e Grilb hiilZ e lneluo pole b e i l) uv a nlij in Slidbulg'lfi en. ~t r. :l4, sl. 44 i rlr. -- Glasnik Ze m. IllIIZ. 1940. s tr. 12. 1(7) (hilde, The Danuhe, s tr. 210. '.0) Gb snik Z !ll. lIl Ul. , 1942, str. 5 1 i d alj,:.
26 portom, bar u nekim slučajevima, dul, su o&tali vjerojatnu domaće izrade (T. XVIll, sl. 16, 18). kao i na Fortici na Baklijama u Sarajevu (T. XVIIl, ISI. 19). Nemoguće je odrediti, u kalkvim odnošajima stoje ti fragmenti prema kulturi. u kojoj su naJeni, jer ni za jedan primje"ak nemamo s't ratigrafskih podataka,ka o ~to ih nemamo ni za o':itali materijal, koji pripada sla vonskoj ·k uHuri. Neosporno je jedino to . da je utjecaj bio jalk i da j e gradin~\{a !wltura, iako na visokom stupnju, primala ,i ornamentiku j oblike od druge 'kulture i pored sve konservativ nosti,koja se inače kod nje zapaža. Ovdj -= je naznačeno samo par primjera, ali izgleda, da je utjecaj bio vršen na cijelu gradins!w kulturu. Tako se JIa Crkvinama u Turbetu prilikom pokusnih iskopavanja našlo ne\wlilw fragmenata karalderis ti čnih za slavons,ku kulturu ."on ) Neki fragmenti pripadaju oblicima, lwje Hrustovača ne poznaje, ali ih poznaje Vučedol."") Pored Crkvina n adeni su takvi fragmenti, kao slučajan nalaz. Ii u dolini Bile na gr'rudini iznacl Alihodže."J1 ) Na Crkvinama u Turbetu imamo jo š jedan zanimljiv nalaz, kuji se najmanje očekivao. To je Iwpa na visokoj cilindričnuj ;upljo j nozi s ,ovaln,im otvorima, I
..O) C o rpu s, I, T, 10, ,
ll ') K Q rO ~e l', Prehj tori.i ~ l(e g radili" ok o T fi lvllil, a, ni.i e objavljcl1{).
27 Zakl.iučak Promatrajući s!avonISlJ{U Iwlturu kao jednu cjelinu zajedno sa svim lokalite tima, koji se pol
28 Opis predmeta uSlikama llt ) Pećina Hrusto\'ača:
>tJloma\( ,tatuete, plo~nata odlomljeni. Dojke su bile plastične i od dobro či~ćene z emlje. Na ledima SlJ Glasnik Zema l j~kog muz eja, 19a9, T.
T. IX, sl. I, ab.
oblika, vr lo dugim vratom. Rul,e, patrljci su apliciranI'. Odlomak je crvenkasto-siva tona. izraden tra .~·ovi požarn. Veličina: ,S.aX4.2 cm (Objavljen, XX. Br. in\". 3a51l7 .)
T . IX, sl. 2, ab. Cijeli očuvan tfoll gaon i predmet. .~lIpalj na donjoj q ran i. Tri probušene rupic e s lužile ~ 1I vjerojatno za vje~anje. Predmet .il' IH'jec!nal\O pečen od s ivo -crne cio crvelIka ' tl' boje, ugl ača n i izraden od dobro čišćelHc zemlje. Ornamenti ran .k na gornjoj s trani ur(' zanom trak o m u ob liku trougla, is pun.iena ubodima , a ,a s tran e ur eza nom cil,-cak li:lijom . Veličina: S.il X 11.5 ~' m. (Objavljen, l. c, T . XX. Br. inI'. :33588.) T. 'IX, sl. 3 (T . I. ;;1. 1, cl). Dobro očuvan \(rčag, si \' o -crn o lIg'lačan, od d ob ro prečišćeni! zt·mlj e. Vra t .ie ci1indričan , prijelaz iz ralllena u trbuh luč an, donji dio I{()ničan, a ohad je okrnjen. Tral,as ta u ~ica vcže vrat , ramenom suda. N a njIlIenu kr čng a nal az i se fri z od urezanih paralelnih horiz o ntalnih lin ija, urez
T. IX , ~ l. 4, ab (T. l, >1. l , b). Veći odloma\, krčaga (b) i r c~ aturirani krča .L:: (3) . Očuvan je dio vrata s obudum, dio ram e na i trhuha. D.i elim ičn o .ie očuvana i ušica, k oja .ie vezala ' vrat s naj većom periferijom. Vrat .ie hio vi s ok na s rl' din i nešto u g nut, a obod razvraćen; rame je .iako i ~ taknut , prijdaz II trbuh lučan , a don.i i dio \'oničan. rrag-menat n()~i tr agove požara; crvenkasta je tona od dobro preč i šće n e zemlje. O rn a ml:nt ,ić iz\' e dl:n u duborezu i urez im a . Tako je na ramenu fri z podijeljen tl POIj~1 \I ohliku mctopa, u IH).iima s e nalaze rombovi s upi sa nim krs tom. Ispod oboda je niz il.dubljenih tr()Jlglova; port'd ušice su vertikalne linij e i izdubljeni trougli , a na samoj ušici vertil,alno p()l.it~ s izduhljcnorll cik-cak linijom. Veličine: 12.6 X I Ul Clll. (Objav\.ien , I. c.. T. XXIV. Br. :n62 I.) T. IX. sl. .5, a-c (T. I, ~1. I , e). Dva od lomka krča.lta (3) i re s taurirani kr čag (Il, e). Oč uvan .k dio nata i ramen a s neznatnim ostatkom trakastc u.::i ce . Vrat je bio vrlo \'i ,ok, na s re dini n6to uvučen; o bod je ne š to razvraćen; rame ~Iahije istaknuto, a prijelaz LI trhuh je luč an . Vaza jc Ilila izrad ~na od dobro čišćene zemlje i n ded nak o pe~~na; siv kas ta je t ona i nos i tragove požara. Ornament .il' izveden u dub()J" l' ZlI i s ast oji sc od Iriza, I\oji je na ralll<:nu suua s j e dne st rane u ;ice, gdjl' .il' pomoću uraanih linija i uti snutih trouglova d!obivc na pla qična cil,-cal, traka pored prnvih. Isti je urn ame nt i pored u šice u vertikalnom pravcu. dok je s drug~ i na ramenu u nekoliko promi jenjen i sa s toji sc od urezanih pravih i cik-c a k linij;], a uti snuti su trouglovi s alllO izvan polja. Ispo d oboda nalazi ,s e horizontalan iliz lIti s nut ih trouglova. Veličina fraglllen a ta: H.fi / ll.9 cm i :\.6 X fi.3 CIll. (Ohjavljen, l. e., T. XXI. Br. in\'. 3364 1.) T. IX, sl. 6, ab (T. l, sl. 3, b). Veći ocllolllal, IlJanje :lmforice (LJ) i res t a uriran a am fur ica (a). Očuvan j e dio vrala lJ z o boda, ramena i trbuha do $amoga d na . Vrat j e bio niz
N a ram enu' je horiz o ntalan rriz, u Kome se ll;lla7.e plast.ične prave i cik·cak lračic e, stepe· lIast i moti i rombovi s upisanim kr,tol11. SVl' je to post.ignuto urezanim linijama i izdub· lj e nim odnosno utisnutim trouglovim<1. Vt:ličin
,e
30 T. Xl, sl. .J (T. l, sl. 2, e) . Re·s taurirana amfor a na osnuvu vcceg fragmeut a crvenka"te bojt'!. V~ l a j e b ila uglačana i izradena orl dobro pr e č is ćene zemlj e. V rat je bio vrlo visok, na s redin; ;; u žen ; obod je ne š t o ra z vrać e n, il prijelaz u trbuh o ~tar. Is p od ohoda s u urezane cil,-cak linije , a n a prijelazu ra me n a u trbull nal az e ~ e ro mb o vi, ispunjeni cik-c ak linijama. Bila s u četiri tak\'a motiva, diam e traino r m; pureden a . O rn a menti Sl! dj e limično urezani, a djeli mično izvedeni P O l1l 0 ĆU l!t i> nutih tro uglnva. . ure zima o čuv~li s u ,e o$taci hijele ma se, k o jom Sl! bili ispunjeni . Veličina fraglll l'nt a : H.9 X l:l.l cm . (Br. inv. :~3615.) T. XI . sl. 16. Odlol1lak crve nkas to s m ede p e čene vaze s lične g- o rnjnj. Očuvan j e di o vr at a i trbuha s uda. Prijela z .ie iz ra mena II trbuh bio o~tar. Va za j e hil H ~ Iah o P C č ena od dohro pre č i šć ellc zemlje. Očuvani s u i os t aci bij ele ,inluustacij e. Na vra t u Sc nalaze urezan e pra\,e i cik-cak linije. ka o i izduhIje ni trou g lovi. Vel i čina : 9.1 X 9.:2 Clll. (Br. in\'. :\1618.) T. XI , ~d. l (T. I, sl. 2,11). Cijela o č u\' ana manj ;l ulllfo rica s a š irol,im i ni s k im vratom. R a me .i t· ,labije ist aklIuto, prijelaz II trbuh .ie lučan. Na ramenu $ C nal aze dvije mal e vertik aln e ušice. Donj i rlio V,lze je l(olIi č an , a dV :1o ra vn o. Arnforica j e uglačana, žućkast o -siv e b o je, a iua dena je o d d obro pre č išćen e ze ml i ~ . Vi., ina .ie : tl.5 cm , prečnik g rla: 6.2 cm, trbuha' 8 () cm; dna: o k o 5.0 cn\. (Obja vlj e no, i. e.. T XIX Br. inv. :3:1;')72.) T. XII, sI. :2 (T. I, $1. 2. f). Nczlfatn o fragment ir an a m a nja a mf o rica , i, t aknutim trbuhom. Vrat j e vi ~ e k o ni ča n, r a me jal,o istaknuto, a prij e laz II trhuh lu č an . Ne je dnalw j e p e čena o d crven o "m ede d o sivo -crn e ho je, u g la č<1 na i izrade na od dobro č i š ćene zemlje. Na ram e nu se nalaze dvij e ve rtikaln e ušice, j edna j e odlomlj e na . Vis ina: 5.0 CIll, pr e čnik o boda : o ko 3.7 cm. najveć e periferije: 6.4 cm, dna: olw 1.6 c m. (O hj a vljena , l. c, T . XIX . Br. inv . :B766.) T . XII, ·sl. :t Res taurirana m a nja amfora od već eg fragment a . Kod vaze j e hi o istaknut trbuh, a prijelaz u ram e lučan . O č uvan je v e ći dio ra m e na i trbuha " dnom. Vaza je bil a nejedn ako peč e n a , od sivkaste do crne boje. O rnam e nat j e izve cle n lj cluborew pomoću izdubljenih trouglov a i urez anih linija. Dobive ne su plastičn e cik-ca k trači ce, k o ncentrični rombovi , krs t itd. Veli č ina : 6.S X 11.0 cm . (Br. inv. :13653.) T. Xli, sI. 4. Dj e limično fra g mentirana miniaturna \',nic a na četiri malen e noge . Izn ad svake nožice nalazi se p o j edno mal e no, pla s ti č no, koničn o i ~,pupčenj c . Boje je sll1 ede- c rvenkaste, lleuglačena j e i izrad e na od sla bo pre č i ~ć en e zeml,ie. Možda j e t o bio neki r itualni preclmet. Vi sina: 5.ti cm, a pr eč nik na.iveć e perif e rij e: 4.5 cm . (Objavlje na , l. c. , T. XIX. Br. inv. :3:3712.) T. XII. sl. 5, a b (T. I. sl. 2. e). fragm e ntirana manja amfori ca (b) i is ta restaurira na . Očuvan .il' dio vrata , ralll !' i trbuh ;; dn o IlI. Vrat je bi o visok i širok, ram e s labij e istaknu t o, prijelaz u trb uh lu č an, a donji dio je koničan. A11lfori ca je c rv e nl
31 :--Ja ramenu ,e nal<1Zio horizolItalan i'riz uU llrezanih linija i utis nutih trouglova. DobilI" ::;u se horizontalne u:; kc trake i rombovi ~ ubodom II ;;rcdini . Vcličiua: 6.7 X R.7 cm. (Objavljeu, l. e., T. XXI. Br. inI'. :l3651.) uglačane i crno pečene zdjele, iz raden e oJ dobro zemlje. Vrat je bio vrlo visok, na ~redini nešto sužen, vrlo ~irok, a prijelaz u trbuh .ic lučan. Na ramenu je bilo horizontalno polje, ispunjeno urezanim dk-cak linijama. Veličina: 9.1 X 9. ~l cm. (Oh.iavljen, l. C" T. XXI; ~ Iiku treha okrenut i za IHO". Br. 33647.) T. XII, sl. ll. Manji odlomak vrata i ramena lIekc s međe pečene, uglačane zdjele, izraden e od dobro prečišćene leml.ie, po obliku slične prijašnjim. Ornamcnat ,e ,astoji od rombova s upisanom tačkolll, vertikalnih i horizon tuini h linija ·i utisnutih trouglova. Izveden je pomoću ureza i izdubl.iivanjem. U urezima je očuvana bijela inkrustaeija. Veličina: 6.0 X 5.:l cm. (Objavljen, l. e., T. XXIII; sliku treO;) okrenuti za 45{) na lijevo. Br. inI'. :~3624.
