Natpis Petra Crnoga, P.Skok Bosanski majdani za turske uprave, kronika M.Baseskije Dva ljetopisa Bosne Srebrene, Pabirci iz jednog jajackog sidzila, Truhelka. Porijeklo pravoslavnog naroda u sjever...
Glasnik Zemaljskog muzeja 1957Full description
Glasnik Zemaljskog Muzeja 1969. Arheologija.
Glasnik Zemaljskog Muzeja za 1955. godinu. Istorija i Etnografija.
Full description
Full description
GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA U SARAJEVU
BECTHYIK MY3E5I 50CHbI
YI r E p U E r O B YI H bl
B CAPAEBE
BULLETIN DU MUSEE DE LA RE:PUBLlQUE POPULAIRE DE BOSNIE ET HERCf:GOVINE A SARAJEVO
AJloj3 Eellau - Alojz Benac ZaV'ršna istraživa n\l:a u Ipleći' ni Hru s!,ovači - 3aK.'llOlJH1·e,m,Hble paCKonKII B new.epe XP~'CT()Ra'la .- FOllille-s termin.at~v·e-s danlS la, caverne de HrlI s tovača . . . . . . . . ,
3-
42
.l(HMHTpHje CeprejeBcKH - Dimitrije Sergejevski Rimska ce st a na Nevesi.njskom Polju - PIIMcKoe wocce Ha HeB(,CllllhCKOM no.~eLa voie romaine su r Joe »Neve sin.isko polje« . . . . . . . . . . . . . ..... .
43- 62
)lp MHJleHKO H.~HnoBHti - Dr Milenko Filipović TparoBH nepY'H,oBa Ky.Ha KOi l JY}f(HIIX CJIOBe'Ha CJle.:lbl KYJlbTa nepYHa Y ID"(HbIX C.'!allHH - V estilges du cuJte de Peroull chez les Slav e, meridionaux . .
63- 80
)lp AJleKCaH.!lap COJloBjeB - Dr Aleksandar Solovjev Jecy "Ul 6orO,~;JH JIH nOWT OB a~11H KiP'CI? - n OlIHTa.HI .~ H 60rOMH.lIhl KpecT? bogom:i1es ont-j,ls hon o,rć la croix? . . . . . . . . . . .....
81-102
Les
)1.p fperop lJpeMOIlJHHK - Dr Gregor (;remošnik Bosanske j hum Sik e p'oveL;!e sredlnrjleg vijeka -- 5 CCHHHCKHe H XYMCKHe Cpe,'llleBeKOBule rp'aMOTbl - Diplomle s medievaux de la Bosnic et dl! Hum .... . .
)lp AJleKcaHllap Co.~08jeB - Dr Aleksandar Solovjev O lIaTnHCY Ha q;io6y B·ej.HIK o'r Ka3Hlaua Hecmt'!le - O HI3.TnHc.1I Ha rpo6e Be.llHlr le LOl!TIbeau dn grand »ki3iZnac« N e;lPina . . .
235-238
)l,HMHTpHje CeprejeBcI(J1 - Dimitri.le Serge-jevski nYTHe 6HJbe'WKe ca He'8JelCH'IbCKor nOJba - nyreBble 3aMerKfI H3 HeBe-cHHbCKor nOilR -- Not es de voyage du »Nevc3injslw Polje« . . . . . . . . . . . . . . . . . .
239-250
j),p MHJleHKO H,1Hn081111 - Dr Milenko Filipovič CTape (lp,nCKe K!hHre II PYK'(jII1'HC'H n,o ceBepoHcTollHoj, 50CHH - (Talphle cftP6cK.He KHHrH H PYKonHGl B oe:sepo-BO'CTOlJHOH 50CHlffiH - Anci'en s Jivre ~ et manuscrits serhes dans la Bosn!t nord-e , t . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..
251-260
MapKo MapK08Hh - Marko Marković Naučni i drugi pi smtJni radovi Vl. Skarića - , HayqHhle II ilJ>yrHe lIelJaTHble TPY.lbl I3 JI. CK3'pi!flJa Travaux scientifi.quees et aut res ćcrit s de VI. Skarić. . . . . . . . . .
261-264
I13BjellJTaj o paJlY 3eM8JbCKOr MY3eja - OTlJ·eT o ;l,eRTeJlbHOCTH MY3eR 50CHW H fepller O'BHH'H B CapaeBe' - L' activite du Muse e d'e Bosl~fe et Hencegovine ,\ Sarajevo
265-279
Spisak ustanova s kojima Zemaljski muzej vrši razmjenu publikacija - Cn'HcoK Yllpe)!{Jl.eHHH C KOTOPIAMH fOCY.!li3'P'CTBeHHbl'H MY3eH np'OIH3BO)l.HT o6MeH ny6 J1l1Ka~HR~t;1I - Li ste de ~ in ~ t itll tj:ons a,v('c lesqu elles I'e Mu see fait des echang>es de publi<:at iJ() n ~ . .
280-283
;(lI
l'"
ALOJZ BENAC
Završna istraživanja
II pećini Hrustovači
Prehistorijsko nalazište u pećini Hrus tovači kod San kog Mosta otkriveno je godine 1938, a već slijedeće godine izvršena su prva istraživan:j,a pod vodstvom dr. Mihovila Mandića. To m prilikom otkopan je jedan dio nalazišta, dok je veći dio ostao neistražen. Pronalazak ovog prehi storijskog lokaliteta sa takvim ma·terijalnim osta cima kakvi dotada nisu pronadeni u Bosni i Hercegovini pobudio .ie veliki interes arheologa, tl prvom redu arheoloških stručnjaka B. i H. Prethodni izvještaj o zapo četom iskopavanju dao je dr. Mandić'), a rezultate daljeg proučavanja hrustovačkog materija~a objavio je dr. .Josip Korošec nešto ka snijt!"). S obzirom na to što 0\0 nalazište nije bilo potpuno otkopano, dosada se nije mogla stvoriti zaokružena slika o životu, kulturi i etničkoj pripadnosti stanov nika Hrustovače . S dru g e s trane dosadašnjom praksom u radu prehistorijskog odje ljenja Zenuiljskog muzeja u Sarajevu ostalo je nedovršeno istraživanje mnogih na lazišta il našoj narodnoj republici (Butmir, Donja Dolina, Gornji Šeher i čitav niz ' drugih lokaliteta) . Da bi Se prekinula ova nezgodna praksa i da ne bi ostalo nedo vršeno istraživanje i tako važnog na lazišta kao što .:e Hrustovača, preduzeo je Ze malj.ski muze'.i u Sarajevu ljeti 1947 godi ne radove na potpunom otkopavanju na lazišta. Ti radovi trajali su mjesec dana i za to vrijeme konačno je dovršeno ~eren s,ko istraživanje hrus-tovačkJog' lokaliteta. :la) Svi radovi su izvedeni pod mojim nadzoru m, a uz pomoć preparatora mu zeja Kućan;] Ante. Stoga sam II mogućnosti da ovdje iznesem i razna zapažanja, uočena prilikom iskopavanja, koj1a ćel dati potpunijn sliku o samom nalazištu. Obllik i dimenzije lokaliteta u hori zontainom presjeku prikazani su na sl. l. Iz o\'e skice \'idi se da jie 1933 godine bila otkopana jedna trećina nalazišta, uz desnu stijenu hrustovačke pećine, a da su dvije trećine i čitav pros tor pred pećinom ostal'i neistraženi. Da bi se odvojio istraženi od neistraženog di j ela i da bi se dobila slika vertikalnog presjeka kulturno g sloja, iskopan je u prvom redu kanal koji je odvojio ova elva dijela. ') ")
Glah~ni'k
Zem . Illu zeja 1939, sk 65 i dalje. Drž. muzeja 1946. s tr. 7-38 Oa) Pri !samim radovima' učestv o vala Li e i 10 s lu š ačaistJornje IViše pedag oške škole u Sara jevu , što prebs tavljanov.;,nu za Bosil1u i Hercegovi-nu. Upoznavanje ovih slušača ist'Orije -s a rado vima -na teretn'u bilo j ;: za ·n jih od koristi, jer ih je uvelo u ·osnovne probleme ,istraživanja jedne grane ist-mijske na uke. 'Y-ida,ni,n te res ~oj'i s u ic'ni pokazali k od -iskopavall1ja može služiiti 's amo kao potvrda prednJo j tvrdnji. Ovo .nam ujedno pok az.uJe putk>O'jim treba ubuduće da idemo kod odgajarnja mladih ,k a drova. Gla~ilk
6
Alojz Benac
-- - --i I
I
I
I
I
I
---~\o.oo ...
of 1
Završn'a istraživalIlja u
pcćiQ1i HrustlovalČi
7
Već
prilikom prokopavanja ovog I
i malt-erom . Zid je širok oko 0,40 m, a dugačak kao i prvobitni otvor 2,00 m (vidi sl. 1). S obzirom na ovakvo stanJe zida nerazumljiva .ie napomena dr. Mandića da je zid zatvarao cjelokupni ulaz u pećinu u dužini od 15 m .3 ) Ova napomena mogla je nastati zbog toga što se prvobitnim iskopavanjem situacija mogla samo :djelimično sagledati. Potpunim prokopavanjemkanala mog ao se donekle raspoznati vertikalni pro fil ovog peći nskog nalazišta. Profil iz kanala nije bio sasvim jasan, ali Se već tada moglo primijetiti da s lojevi ne idu onim redom kojim ih je prikaza.o dr. Mandić!) U toku pos~epelt1og otkrivanja slojeva i na o snovu pronadenog materili,ala u tim slo jevima dohila se jasna pretstava o razvoju života u ovom nalazištu. Dr. Mihovil Mandić podijelio je cjelokupni kultu r ni sloj na pet dijelova: 5 ) a) sloj crne zemlu:e (humus), bez nalaza, debljine 0,40 m b) rimski sl'o j »sa mnogo različito orname'l1ti:sanih odloma'k a g1inenog suda, ručki, čitavih lončića, pršijenova, živoitinjskih kostiju, koštanih šila i Sa zubom pe ćinskog medvjeda«, debljine 0,10 m 3) Glasnik Zem. muzej a 1939, str. 68. ') Ibid., str. 68. 0) Ibid., str. 68.
8
Alojz Benac
halšt~tskog perioda, debljine 1,00 m d) sloj panonske keramike, debljine 0,30 m e) sloj ilovače sa predmetiri1a od kamena i kostiju, debljine .0,20 m. Moramo konsta,tovaiti da ovakva slika ne odg ovara stvarnosti. Prema ovoj po djeli najmoćni'j !i bi bi o hal štatski slOlj, dok hi sloj sa panonskom - odnosno slavon skomGa) - keramikom bio debelO s vega 0,30 m. Iz tog a bi trebali zaključi;ti da su nalazi keramike i ostalih predmeta iz ha!;tatskog perioda najmnogobrojnij.i u hru stovačkom nalazištu, a nalazi slavonske keramike daleko manJ~ . Naprotiv, situacija je takva da su nal.azi s lavonske keramike najmnogobrojnijL T'ipičnih halštatskih na laza mi i nemanlOl u Hrustovači. Oni nalazi koji se mogu ubrojiti u halštatski period nalaze se sa ostalim lnalazima u is tim slojevima. Ovakvu sliku mogao je dobiti dr. Mandić zbog toga što je ,on otkopavaol dio nalazišta čij~ su slodlev i bili ispre;turani. Ranijih godina zemljo radnik Ćerim Ćerimović, koji sebi prisvaJa vl~asništvo pećine , kopao je tl ovom dijelu i odnosio zemlju na svoju oranicu radi đubrenj1a . On j.e n~ ročito tražio one s.lojeve u kojii ma se nalazilo u v e ć i m količinama kalcinisano žito, jer je zem!~a iz tih slojeva najpolg odnijla za dubrenj,e. Na taj na č in on je ispreturao slojeve i prilikom iSJt raživ,anj:a toga dijela nije se mog la dobiti vjerna sl ika vertikal nog presjeka. Stvarna slika slojeva u vertikalnom presJeku, prema rezultatima istr,aživanja u 1947 godini, prikazana je u sl. 2. Ta ~Iik a izgleda ov ako: - Gornji sloj, šrafiran na skici rijetkim kosim linijam a, pretstavlja sloj pojedi načnih nalaza iz raznih p'erioda. Njegova debl,jli na iznosi od 0,60 m (bliže ulazu) do 1,10 m (u u HUt r aŠ!nlj!ost i pećine) . U njemu su nadeni, blizu ulaza, razni bronza ni pf'edmeti6), jedan željezni vrh koplja - vjero vatn o iz rimskog doba 7 ) - - i fragmenti slavenske keramfke.") U srednjem dijelu nalazišta nade na je u ovom siojIu jedna vaza od krečnjaka iz rimskog doba,O) z 3Jt~m fra g menti g rub e k e ramike bez ornamenata ili sa plasti~nim i aplidranim ornaIl1lentom. Dalje u unutrašnjosti pećine ovaj jIe sloj gotovo sasvim sterilan. - Srednji sloj, na skici gusto šrafiran horizontalnim linijama, pretstavlja naj moćniji dio sloJa. Njeg ova je deblj,ina u sredini nalazi š ta 1,10 m. Prema ulazu sll oj je tanj~ (0,60 m i na samom uLazu 0,40 m), a isto tako i prema unutrašnjo sti (0,50 m dok se najzad sasvim ne izgubi). U ovom sloju nađ e no je mnogo sl\.avonske keramike, zajedno sa ornamentisanom keramikolIl1 koja ne pripada produktima slavonske ke ramike, i grubom keramikom. U njemu su takoder nadena koštana oruda, zemlMmi pršIjenovi, dvije kamene sjel(iire i jedna kremena strugahoa. 10 ) Nađene su i životin j ske kosti jelena, srne, goveče!ta i dr. N a dubini od 1,20 m u srednJem dijelu nala zišta i na dubini od 0,90 m ~ prednjem di Jelu otkrivena je i velika količina kalci nisanog žita. U istom slloju nadena su i četiri žrvnja od kamena. l l ) - Najzad imamo u srednjem Idijelu nalazišta tanak, naj stariji s loj, š rafiran na skici kosim linijama.. NJiegova je debljJina u sredini 0,40 m. Taj sloj se nalazi na dnu
c) Slo]
Oa) G. Ch iIde j e u,n,io u , nauČInu ,\i:teraturu za nalazišt a s a sHč noI11 j{era mika;11' ,kao u Vuče dolu 'naz'iv ~d aV1Gm,kak111tl1ra« (The Danube in' Prehistory, Ox fo rd 1929, S. 2i1O) . Mi ćemo u daljoj ,ob radi Hru st.ovače zadrbTti ovaj naziv, ia'k o samo ime ne može da znači rješe nj e nek,og probl ema . S) Tab. IV, sl. 5-12, 7) Tab. rv, sl. 13. 8) Tab. XV, sl. 1112, 13, 14, 16, 17, 9) Tab. l, 's l. 110. 10) Tab . I, sl. l, 2, 3.
11) SI. 3 i 4.
Završn,a istraživilInja
II pećini
H ru stkwač i
9
valovitog udubl!jlenja u sredini nalalZišta. U njemu je nadena samo paljevina i kosti domaćeg govečetia, srne i jelena. Is.pod toga sl,oUla nailazi z;emlja zdravica koj,a se prema unutrašnJosr1:i pedn.e i prema ulazu uzdiže. To se jasno vidi na samoj skici. P,rilihom kopanja 1947 godine otkriveno jie na raznim dubinama osam ognjišta. Osim toga paljevine, ugljenisano drvo i gar na mnogim mjestima pokazuuiU posto janJ~ privremenih ili slabije izgradenih ognjišta. Od ognj,išta treba prije sve1ga spomenuti ,0'i10 pri ul'aw u pećinu, u dubini od 0.:35 m, koje je bilo ogradeno itnil],im kamenjem. Kamenje jie bilo spojeno krečnim maHerom. Najljle pše i najveće og nljlište otkriveno jie u dub ini od 0,90 m u prednjem dijelu nall3Zišta (to je naš srednji sloj). 0'''0 ognjište je bilo v,e liko 2,1OX1,40 m. Gornji dio je bio obliJepljen ilovačom sa uglačanom površinom . U sredini ognjišta isticaLo se malo udubljenje. Go,t,ovo čitava p'ovršina je vrlo čista i bez većih tragova palJevine. Tek u dijelu prema unutrašn,jlo slti vidniji su tragovi sagorj'evanJa. Pozadi og·njišta nalazHa se gomila krupnog kal11enja koJa ga je branila od vazdušne stmje iz unu trašnjosti pećine. Poluajj, ognjišta , trujali su V'eći Iwmadi ilovače koja se inače ne nalazi LI kulturnom sloju. Od interesa Je i ognjište otkriveno u dubini od 1,30 m u srednjem dijelu na laz'išta (opet naš sr,e dnji sloj). Nd'egova je veličina 1,20>< 0,90 ffi. Ognjište Je bilo pod zidano kamenom, a gornji dio nalijeplj,en ilovačom u deblj:ini od 5-7 cm. Površina je hj'epo glačana. Svuda oko ognjišta nalazHo se mnoštvo garotine i pepela, što je znak da je na njemu duže vremena ložena vatra. Sa lijeve str
Nalazi od kamena Dvije kamene sjekire nadene prilikom ovog iskopavanja u pećini Hrustovači dokazuju da su hrustovački stanovnici upotrebljiavali i kamena oruda. Polovina \ijlepo glačane sj;ekire na Tab. l, sl. 2 ;zradena je od granita. To je bila masivna sjekira sa zaob\jenom oštricom i rupom za nasadivanje.
lO
Alojz Benac
Primjerak na Tab. I, sl. I, izraden od sivo-pla\'og pješčanika, ima nešto druk C!'JiU formu. Sječivo je duže i vitkije, a prema donjem kraju se širi. Sačuvana je takoder samo p<)! o\'ina ove sjekire sa dijelom rupe za nasadivanje. Forma sjekire je svakako mnoo'o mlada i prema njo,j su uastali i prvi metalni oblici. Jedini primjerak kamene s,tru g a,\ice prikazan je na Tab. I, '\. 3. Oblik struga lice, izrad ene od bjelkastog kremena, potsj'eća na s lične oblike iz mladeg kamenog doba . Fragme:ntovan kameni predmet na Tab. I, s!. 4 služio je vjerovatno kao pri \'.i ~· ak ili amulet. Manj:e je vjerovatno da je to bila gladilica. Predmet je valjkas tog oblik a, sa r up-ou! koj.a je do po.l'o;v ine prubušena. ~a gornjem dijelu vidi se oblo po prečno uduoljeruje. Brusilice od kamena na Tab. I, sl. 5 i 6, oJ kOjih ~ jedna četvrtasta a druga obliku prizme, služile su hrustovačkim stano\'nicima za brušenje l{amenih i ko štanih oruel a. ll !
Kam~na tucala na Tab. I, l. 7 i 8 istrošena : u dosta upotrebom . Namjena tih tucala je prilično problematična . Možemo pretpostaviiti da su hrustovački stanovnici s njima tukli lan ili u ih upotrebl.j ava,\i za tucanje žita.
U u štro g
hrustovačkom
pjd č anika.
nalazištu nađen.i e i izvjestan broj kamenih žrvnjeva Dva primjerka žrvnjeva prikazana su na sl. ;j i 4 (u tekstu).
od
Ovdje je po!tirebno napomenuti da je na dubini od 1, 20 m II srednjem dijelu i 0,90 m u prednjem dije.l-u nalazi šta ot\uiven čitav , lo:j ugljeni sanog- .iečma. Prilikom otkopavanja u 1939 godini takoder je 'naclen ugljenisani ječam. Ćerim Ćerimović je još prije n ego što s u arhe.olozi obratili pažnju na ovu pećinu o tkopao. jedan manji dio površine u kojoj je bilo obilje ugljenisanog ječm
Napoi
Z a vrš,~,a istraživa,n.ia u peći,ni Hrudt~ vači
rtpa.n.OB~. BjepoBaTHO he MO OBYHawy He.ll.Oy~1I1~y Mohl1 epeTHO pHje W'I1TI1 , I
UOJbe yn03HaMO ea MaTepHja.llaM, T. j . Ka.n. ,ce 6p o j anHealfl1X erraMeHHIKa nOBeha. Kao npHMjep .lI.aJblher pa3BI1TKa, T. j. eT'lI Jl H3a~Hje apKa}l,a, 'Ka i~a aHe ny6e CBOj 06.'II1K, Ma)l{eMO Has eCiH >CTeh3KKoiJ. n ,'laHe (5H .lehe), r.n.je JHfKOBH jow HMajy KapaKTep apKa.n.a, a.'lIH ey OHe TIaeTaJle yeKe. H ) Ha cTeh~HMa 113 )Ka'J... efUX quattuof brachiorum et dimidii alt'it'll'dinis ItransversaJi!:nt's t.amen a turcis deeussis ex lapide nastra1j albo duri'ssimo in cuill's sola verticali sunt deeem exar,ati gladii bieipite.s in 10) }lCIH, HaB. :!j e/lo, ·np, 193. ") n. C .ij H n 4 tO' B fl fi: CTapo qlO'O.'b C n0 fal.\KY, f Jl 3CHH,K 3 . M., 1928, Ta6. I. 6. 12) T p y x e JI K a, f.laCHHK 3. M., III, 1891, n p . 386, C.'J. 3:3. na) O nc.pH,j,eK,1Y oo.lHKa H,aWHX cTefiaKa ca C:lć~leI!O~1 (»Ha .1lBHje BDAe« ) OH.na je Y WTa~JIlH H3HeweHa HHICaO (0.1 8.1. CKapHha y f.nacHHJeHe cno'~H!IHH:rCl 'p. 374 Jo! 375, ,cmi,Ke 8 H 9. 18) S t ·e r n e c k: Geografi!5iche Verhi:i li!nisse . . . in Bosnien. . . W,ien, 1877, Taf. IV.
nYTHe
6HJbeWKe
ea
HCS'OCHI-bC'Kor
249
f10Jba
signum nobilis tumulatti. 17 ) Taj MOTHB apKa,n.aca CTehaKa npewao je H Ha 'K pCTOBe,t8) 4aK H Ha I-{HWaH Y nYCTo.TbaHHMa (B. np. 1\1aTHB
apKa.n:a
Ha
242).
3aHHMJbHB je, .n;aKJIe, He caMa ca YCKo~apxeo
cTelu\HMa
.'IOWKOr, Hero H ca WHper 'KYJlTYPHO-HiCTopHCKor rJle,n.HWTa. KOJIHKO he jow .lIiPYrHX nHTalba HCl
Vl3
aHa·r
.'ICTHMH4Hor
y
6aCH'H H XepuerOBHHH!
nperJleAa B'HAje.'IH CM O ca Ka'KBHM orpaMHHM apxeo