FLORA Ukrštaju se 4 velike oblasti sjevernog umjerenog pojasa: 1. Jadransko primorje-zimzelena vegetacija Sredozemne oblasti 2. Panonska nizija-travnato-stepska vegetacija Iransko-turanske oblasti 3. Unutrašnjost-listopadna i crnogorična vegetacija Evrosibirske-sjeverno-američke oblasti 4. Na visokim planinama-visoka planinska vegetacija
HORIZONTALNI I VERTIKALNI RASPORED ŠUMA
-zavisi od klime,lokalnih orografskih i,hidrografskih,geoloških,biotopskih i dr.faktora -stara šuma prašumskog izgleda očuvana je u Perućici iznad Drine,nedaleko od Foče
HORIZONTALNI RASPORED: 1. Krajeve sa mediteranskom klimom karakteriše zimzelena šuma hrasta crnika(od makije do goleti).Podloga mu je crvenica koja obuhvata kontinentalni pojas Dalmacije i C.Gore 2. Na zimzelenu vegetaciju se nadovezuje područje sa grabićem i hrastom (od Tršćanskog zaliva do Makedonije,dok se prema unutrašnjosti nastavlja na Dinarske planine,gdje je zastupljena kserofilna submediteranska vegetacija na krečnjacima). 3.Šume hrasta kitnjaka i graba zauzimaju veliki dio dolina i brežuljaka (Hrvatska,BiH i Srbija). 4.Šume sladuna cera-u Makedoniji i Srbiji
VERTIKALANI RASPORED:
-zavisi od nad.visine,geog.položaja i ekspozicije planine 5. Pojas brdske bukve šume (na visinama od 750-1800 m)se nadovezuje na pojas hrastove šume.Na izvjesnim visinma se javlja i jela. 6. U kontinentalnom dijelu iznad pojasa bukove šume nastaju različite kombinacije i tipovi vegetacije. -U Z Bosni iznad pojasa bukve i jele javlja se predplaninska bukva(subalpska),a iznad nje pojas krivulja. - U Hercegovini,C.Gori i Makedoniji iznad pojasa bukve i jele javlja se pojas munike i molike,a iznad toga pojas krivulja. - U nekim krajevima istočne Srbije iznad bukove šume javlja se smrča i molika.
BILJNI SVIJET JADRANSKE REGIJE Pravih šuma je veoma malo,a niskog-bodljikavog grmlja mnogo.Primorske šume se sastoje od zimzelenog drveća i šiblja.U ovim šumama javljaju se južne vrste hrasta i mediteranski četinari.Od crnogorice najčešći su crni i bijeli bor. - 450-750 m.n.v.-šume crnog bora (Pelješac,Hvar,Brač). Makije su bitna karakteristika mediteranske vegetacije (zelenika, lovor, kadulja, ruzmarin...) Najsjeverniji primjerci makije su sačuvani u Tršćanskom zalivu,Z i JZ Istri, južno od Rovinja,na Kvarneskim ostrvima:Krku,Rabu,Pagu,Cresu i Lošinju Od Šibenika zimzelena vegetacija se pruža sve do Ulcinja (200-400 m.n.v.) Za Jadran.regiju su karakteristične ukrasne biljke (lovor-na sjeveru do Opatije i Tršćanskog zaliva;mirta uspijeva JI od Šibenika) Najznačajnije biljne vrste Primorja (maslina,smokva,bade,vinova loza,duhan,agrumi). Maslina-uspijeva duž cijelog Primorja osim na I i S obali Kvarnerskog zaliva.Najbolji maslinjaci se javljaju na Z i J Istri,na Dalmatinskim ostrvima i duž obale između Zadra i Ulcinja. Smokva uspijeva i dalje od obale i na većoj visini ( u dolini Krke,u dolini Neretve dopire sve do Mostora).
Bademi uspijevaju i dalje od obale zajedno sa smokvama.(uspijeva u submediteranskom dijelu Makedonije) Agrumi, limun i narandže uspijevaju na spoljnim ostrvima (Vis),u donjoj Neretvi,kod Dubrovnika,Herceg Novog i u južnoj C.Gori. Vinova loza i duhan uspijevaju u Jadranskom primorju,ali i izvan sredozemne obalsti. U niskoj submediteranskoj Makedoniji uspijevaju smokve,bademi i druge mediteranske kulture,osim maslina.
BILJNI SVIJET PANONSKE REGIJE Biljni svijet Panonske regije je raznovrstan. U S i središnjem dijelu Vojvodine preovladava travna vegetacija, gdje se mjestimično javljaju bagrem i jova. Posavina i Podravina-hrastove šume (šume hrasta lužnjaka su razvijene između Drave i Save i poznate su kao Slavonske šume).Pored hrasta lužnjaka u Slavonskim šumama rastu još: jasen,brijest,grab.Hrastove šume se javljaju na Šumadijskom području. Na ostrvskim planinama Slavonije,na Z i J obodu Panon. basena preovladavaju bukva i javor. Pitomi kesten se javlja na prostoru SZ Bosne i Z Hrvatske. Travna stepa je pretvorena u kulturnu stepu-žitnicu, gdje se uzgajaju:žitarice, krmno i industrijsko bilje. Na lesnim zaravnima uzgaja se vinova loza.
BILJNI SVIJET PLANINSKE REGIJE
Od SZ prema JI pruža se planinska floristička regija.Pojas hrastovih šuma 600-1000 m najbolji je indikator klimatske i vegetacijske granice između Jadranske i Panonske regije s jedne i Planinske regije s druge strane. 1. Hrastove šume na visini od 600-1000 m. 2.Bukove šume na visini od 1000-1600 m.Uz bukvu se javljaju: javor,grab i drugo listopadno drveće. 3. Četinarske šume na visini od 1400-2100 m.(bor,jela,smrka).Na Šari četinarske šume dopiru do 1700 m, na Triglavu 1800, Kopaoniku i Korabu 1900 m, Prenju i Prokletijama 2000 m. Na planinama Hercegovine,Crne Gore i Makedonije javljau se reliktne vrste borova-munike i molike; endem: Pančićeva omorika-na krečnjačkoj podlozi oko srednje Drine, između Bajne Bašte i Foče. 4.Šumski pojas klekovine 5.Travni pojas ili planinske suvati na visini od 2100-2500 m. Najbolji planinski pašnjaci:na Rodopskom predjelu i Dinarskim planinama. U nižim planinskim krajevima gaje se sve vrste srednjeevropskog bilja,a u višim krompir i žitarice.
ŽIVOTINJSKI SVIJET JADRANSKE REGIJE
Kopnena fauna se odlikuje brojnim divljim i domaćim životinjama.Od zvijeri karakterističan je šakal na Pelješcu,na korčuli i Mljetu-mungos. Gmizavci: razne vrste zmija,gušteri i kornjače. Ptice: galeb i kormoran Insekti: krupni egipatski skakavac,otrovna stonoga i dr. Uvjeti za gajenje domaćih životinja nisu naročito povoljni. Gaje se magarci i mule,kržljave ovce. Fauna Jadranskog mora vodi porijeklo od životinjskog svijeta starog Tetisa.U Jad.moru se susreću elementi tropske, borealne, atlansko-sredozemne, čisto sredozemne i endemično-jadranske faune. Čini je oko 380 vrsta riba; najpoznatija je plava riba, zatim skuša, srdela, tunj, mačonoša i dr.(ovo su ribe selice i dolaze iz Sredozemnog mora). Ribe koje stalno žive u Jad.moru su:gire,zubaci,cipoli,trlje i libuni. Glavonošci:lignje,sipe,hobotnice,a od školjki kamenice. U vodama Jad.mora žive i:rakovi,jastozi,spužve,korali... Kitovi-rijetko navraćaju, a morski psi češće.
ŽIVOTINJSKI SVIJET PANONSKE REGIJE Gaje se: ovce, goveda i svinje,razne vrste živine:guske,patke,ćurke,kokoši...a od zvijeri i divljači javljaju se: zec, lisica, divlja svinja, srna, jelen, hrčak, gušteri, skakavci, razne vrste ptica.
ŽIVOTINJSKI SVIJET PLANINSKE REGIJE Pored životinja tipičnih za planine, javljaju se i mediteranski i panonski elementi. Mediteranske šume i kamenjari južne Hercegovine,Crne Gore i Makedonije: šareni ris,divokoza, reliktna voluharica, kozorog i dr. Listopadne šume: jelen, srna, kuna, vuk, divlja svinja, jež, smuk, daždenjak, od ptica: soko, jastreb, sova, djetlić, ševa,insekti. Četinarske šume: medvjed, obični ris, hermelin, vjeverica; od ptica: tetrijeb i djetlić, a od gmizavaca šarka zmija. Suri medvjed - najveća i najopasnija životinja težak 350 kg . Ris-rijetka životinjska vrsta i ima ih na makedonskim planinama.(planina Risnjak). Vukovi-planinma Vojvodine Visokoplaninski pašnjaci i kamenjari: alpski zec, sniježna koka, mrmot, srne i crni daždevnjak. U niskoj Makedoniji, južnoj Crnoj Gori i Dalmaciji: šareni tvor, patuljast hrčak, azijska voluharica, različite ptice, mnogi insekti i gušteri. Planinski pašnjaci: ovce, goveda i konji.
FAUNA KOPNENIH VODA Hladne i brze planinske vode: pastrmka, mrena, klijen, krkuša,dok u toplijim i mirinijim rijekama žive: bijela riba iz porodice šarana, grgeč, som, kečiga, klijen. Iz mora u donje tokove jadranskih rijeka dolzi sezonski jegulja,som,jesetra idr. Dunav:moruna,jesetra Ptičiji svijet je raznovrstan( orao, čaplje, labudovi, pelikani).U kamenjarama Šare živi najgorostasnija ptica Evrope i Azije-orao bradan. U četinarskim šumama:orao, tetrijeb, kragulji idr.Od krupnijih se izdvajaju:jastreb, soko, vrana, svraka, a od sitnijih:ševa, djetlići idr. Dojransko jezero: divlji labud Na Jadranu: galebovi
RELIKTNE I ENDEMIČNE VRSTE ŽIVOTINJA Endemiti pojedinih planina: voluharica,puževi i neke vrste skakavaca Glacijalni relikti: alpski zec,sniježna koka i neke vrste insekata. U kanjonastim dolinama: reliktni i endemični elementi tercijalne faune-čovječija ribica u pećinskim vodama od Istre do C.Gore,gaovica i oštrulja. Ohridsko jezero:reliktni i endemični elementi riblje faune iz mlađeg tercijara (pastrmka, jegulja, ukljeva),Prespansko jezero-plašnica i Dojransko-šaran. Plitka jezera i bare su bogati planktonima U kopnenim vodama žive gmizavci: zmije,kornjače,žabe,pijavice,školjke,te insekti. Faunu kopnenih voda upotpunjuju ptice i sisari (vidra,vodena voluharica).
