Trakasti transporteri

Seminarski rad

Tema: Trakasti transporteri

UNIVERZITET U SARAJEVU

Fakultet za saobraćaj i komunikacije

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA: PRETOVARNA SREDSTVA (TEMA: Trakasti transporteri )

MENTOR:

STUDENT:

V.prof.dr Abdulah Ahmić

Šeljpić Mersiha

SARAJEVO, JANUAR 2010.god.

Predmet: Pretovarna sredstva

1

Seminarski rad


-Kratak uvod i opis problema: -U seminarskom radu koji je posrijedi, govorit će se prvenstveno o transporterima sa trakom. Oni su svojevremeno predstavljali ogroman pomak i uspjeh u savladavanju raznih prepreka koje su se nametale tada već industrializovanom društvu. Međutim, oni su nastavili sa svojom daljom modernizacijom, pa i automatizacijom, jer to je bio jedan gzbhbhbhhnh ovako dinamičnog razvoja pretovarnih sredstava, između kojih svoje mjesto nalaze upravo u trakasti transporteri. trakastih transportera proističe iz njihove jednostavne konstrukcije i mnogih oblika što im omogućuje univerzalnost primjene i pouzdanost rada. Koriste se za brz i neprekidan prijevoz tereta, i to najčešće onda kada je potreban ravnomjeran dotok materijala na mjesto iskrcaja. Način ukrcaja i iskrcaja transportera može biti veoma jednostavan i može se primjenjivati sve do automatskog ukrcaja i iskrcaja. Zahvaljujući svojim odlikama - jednostavna konstrukcija, velika proizvodnost, mogućnost transportiranja materijala vodoravno i pod kutom, velike duljine transportiranja te miran i nečujan rad - uvelike se primjenjuju u raznim granama industrije, u skladištima, na gradilištima, pri dobivanju i primarnoj preradi minerala, u povezivanju rudnika ugljena s velikim termoenergetskim objekti Trakasti transporteri čine najveću skupinu uređaja za kontinuirani transport s obzirom na potražnju i proizvodnju. Masovnost primjene ma i u posljednje doba sve više za kontinuirani transport sipke robe na udaljenostima većim od 100 km. Proizvodnost najvećih trakastih transportera premašuje 10000 tona u satu. Ovi transportni uređaji našli su primjenu u proizvodnji ruda, za transport u jamskim prostorijama i na površini, pri eksploataciji šljunka i pijeska, proizvodnji kamenih agregata za betoni asvalt, zatim u postrojenjima za preradu ruda i koncentraciju minerala-separacijama i flotacijama. Transportne trake su sastavni dio i mnogih postrojenja, kao bagera u sistemu bager-transporter-odlagač (BTO), kombajnima, finišerima i slično. Postavljaju se i u prostorijama gdje je intenzivno kretanje ljudi, kao u aerodromskim prostorijama i drugim prometnicama, kako za kretanje ljudi tako i za prenos prtljaga i sl. Prvi put su primjenjene u rudarstvu, gdje imaju i najširu primjenu. Proizvode se transporteri sa trakom raznih konstrukcija i za različite namjene. U narednim poglavljima ćemo predstaviti neke od osnovnih karakteristika transportera sa trakom, njihove osobine, iskoristivost i sl. -Prva najduža transportna traka na svijetu postavljena je u rudniku Weirton Mine i imala je sljedeće tehničke ka rakteristike: - dužinu L-3,31 km, - širinu B - 760 mm, - kapacitet Qh-300 t/h, - brzinu kretanja v -1,5 m/sec, - snagu pogonskih motora N-150 kW, - ukupnu sopstvenu težinu 122t. Slika. Dispozicija prenosne transportne trake

OSNOVNI OBLICI TRANSPORTERA Predmet: Pretovarna sredstva

2

Seminarski rad


Trakaste transportere možemo svrstati na razne načine: po obliku trake: a) ravni, b) konkavni, - po tipu trake: a) s metalnom trakom, b) s gumiranom trakom, c) s metalnom mrežastom trakom, - po vrsti pogona: a) pogon s jednim bubnjem, b) pogon s dva bubnja, c) pogon s tri i više bubnjeva - po načinu sipanja materijala s trake: a) transporteri sa sipanjem materijala na kraju bubnja, b) transporteri sa sipanjem materijala bubnja, c) transporteri s polužnim skidanjem materijala.

u

rasponu

između

dva

Isključuje se klasifikacija utemeljena na proizvodnosti, jer je ona ovisna o širini i brzini kretanja trake, a jedna i druga mogu varirati od vrlo malih do konstruktivno dopuštenih. -

Uza sve te podjele, svrhovitijom se čini podjela transportera u sljedeće skupine: kosi i kombinirani trakasti transporteri, transporteri za velike proizvodnosti i velike udaljenosti, transporteri za ugradbu, te transporteri posebne namjene.

Primjer, kao i sastavni elementi trakastog transportera


3

Seminarski rad


Kosi i kombinirani trakasti transporteri Trakastim transporterom može se teret prenositi i po visini pod određenim kutom nagiba, kako je pokazano na slici 11. Transporteri s gumenim trakama mogu transportirati materijal najprije vodoravno, a zatim pod nekim nagibom prema horizontali. Pomoću valjaka transportna traka postiže krivinu određenog promjera. Tada su to kombinirani transporteri (sl. 12.).

Slika 11. Šematski prikaz kosoga trakastog transportera

Šema kombiniranih trakastih transportera Nagib trakastog transportera je ograničen vrstom robe, brzinom kretanja trake, razmakom između podržavajućih valjaka i sl.

Transporteri za velike udaljenosti i velike proizvodnosti Zbog potrebe za kontinuiranim premještanjem željeznih ruda, ugljena i ostalih sipkih materijala na velike udaljenosti i uz istodobno nastojanje da se s jednog mjesta može upravljati cijelim transportnim procesom - stvaraju se sve veće mogućnosti i proširuje se područje primjene trakastih transportera na velike transportne udaljenosti. Stoga već sada trakasti transporteri postaju velika konkurencija željezničkom i riječnom transportu. Zahvaljujući kontinuiranom premještanju, taj se transport odlikuje velikom pro-izvodnošću uz razmjerno malu brzinu radne naprave (trake). Uobičajene brzine trake su do 20 km/h, ali se u posljednje doba radi na povećanju brzine kretanja trake do oko 40 km/h. Trakasti transporteri mogu raditi i pod nagibom pa se pri gradnji lakše mogu svladati terenske zapreke. Oni se odlikuju malim troškovima održavanja a velikom proizvodnošću. Predmet: Pretovarna sredstva

4

Seminarski rad


Primjenjuju se za povezivanje velikih luka za sipku robu s rudnicima, s termocentralama i metalurškim kombinatima ili s velikim prometnim čvorištima na kopnu. Primjer takvog transportera je trakasti transporter dug oko 100 km, koji se sastoji od desetak segmenata i povezuje rudnike fosfata u mjestu Bu Crac s lukom El Aijun u Maroku. Proizvodnost toga transportera je 200 t/h. Duljine transportera premašuju i 100 km; tako duljina projektiranog transportera na relaciji Rotterdam--Duisburg iznosi 210 km. Proizvodnost najnovijih transportera u eksploataciji premašuje i 10000 t/h. Transporteri za ugradbu Trakasti transporteri mogu se koristiti kao samostalne prekrcajne naprave ili kao podskupovi ugrađeni u prekrcajne strojeve i postrojenja. Na slici. predočen je por-talni kran koji ima ugrađena dva trakasta transportera (3) i (4). Od toga je jedan nepokretni, a drugi (4) može se uzdužno kretati po kranskoj gredi (5) i prekretno može mijenjati smjer kretanja trake. Uređaj za vožnju (6) premješta cijeli kran po tračnicama. Na taj je način omogućeno ravnomjerno raspoređivanje sipkog materijala po velikoj površini skladišta na otvorenom prostoru. Drugi primjer ugradbe trakastog transportera u veliki prekrcajni objekt je uto-varivač brodova (si. 14.). U konstrukciju jarbola (1) ugrađen je dopremni transporter (2) koji preko prekrcajnog lijevka (6) dodaje materijal na trakasti transporter (10) ugrađen u ukrcajnom mostu (9). Ukrcajni most može se podizati prema potrebi pomoću uređaja za dizanje (3) i okretati na okretnom vijencu (4) pomoću pogona za okretanje (5). Cijeli utovarivač kreće se po tračnicama (8). Osim predočenih primjera ugradbe trakastih transportera u velike prekrcajne objekte, razni mali tipizirani i specijalni trakasti transporteri se masovno ugrađuju u radne strojeve ili složene sustave unutarnjeg transporta.

Transporteri posebne namjene Predmet: Pretovarna sredstva

5

Seminarski rad


Namjensku skupinu trakastih transportera čine pomični prekretni transporteri namijenjeni za usmjerivanje različitih sipkih materijala u boksove ili bunkere. Prikaz pomičnoga prekretnog transportera s trakom je na slici 15. Dopremni trakasti transporter (1) preko razdijelne prijeklopke (3) dovodi materijal na traku (4) prijenosnoga prekretnog transportera (2). Transportna traka oslanja se na nosive valjke (5), ugrađene u okvir transportera (9) zajedno s povratnim valjcima (6). Pogonski prekretni uređaj omogućuje kretanje trake s materijalom u oba smjera, pričem se materijal može iskrcavati najednom ili drugom kraju. Transporter se može pomicati naprijed-natrag pomoću kotača (10) po tračnicama (11). Napon transportne trake osigurava natezni uređaj (8), dok se pogon osigurava preko bubnja (7). Tako izvedenim transporterom omogućuje se raspoređivanje materijala po cijeloj duljini i površini boksova. Često se pojavljuje potreba za organizacijom privremenih prekrcajnih mjesta, napose pri prekrcaju sezonske robe. Takve izvanredne potrebe lako se mogu zadovoljiti primjenom prijevoznih transportera lahke konstrukcije koji se ručno mogu dopremiti na radno mjesto i skloniti nakon obavljenog posla. Na slici 16. predočenje prijevozni transporter s uređajem za podizanje. Na slici 17. je prijevozni lomljeni

ka.

Prijevozni transporter s uređajem za podizanje "Oprema" Vrbovec

transporter s uređajem za dizanje, koji se na gornjem dijelu udešava u približno vodoravni položaj i time se olakšava Slika. Uski trakasti transporter "Oprema" Vrbovec prekrcaj cestovnih vozila, kontejnera, vagona i sl. Velike mogućnosti unapređenja unutarnjeg transporta pružaju uski transporteri (sl 18.).

Primjenjuju se u prehrambenoj, tekstilnoj, kozmetičkoj, farmaceutskoj, elektroindustriji i drugim industrijskim granama. Rabe se za premještanje kutija,

bočica, boca, vrećica i ostalih predmeta raznih oblika. Na slici 19. je nekoliko primjera primjene uskih trakastih transportera. Oni se mogu povezivati u nizu za povezivanje rada na strojevima kako je pokazano na slici 19,a; mogu surađivati s jednim osnovnim transporterom (sl. 19,b.). Reguliranje visine trake u rasponu od 700 do 1200 mm omogućuje premještanje predmeta na različitim visinama. Transporteri na raznim visinama povezuju se s jednim kosim transporterom kako je pokazano na slici Predmet: Pretovarna sredstva

6

Seminarski rad


19,c. Na slici 19,d. shematski su predočene organizacija, skupine radnih mjesta, montaže sklopova ili podsklopova. Često se transportirani materijal, tijekom transporta, mora skretati radi prilagođivanja postojećim objektima ili proizvodnom procesu. Ta skretanja imaju svoje specifične zahtjeve na konstrukciju transportera. Takvim zahtjevima udovoljava zavojni trakasti transporter koji je predočen na slici 20. Zavojni trakasti transporter pogodan je za premještanje komadnih tereta mase do 50 kg i može se uklopiti u transportne linije koje treba skretati po pravcu. Više izvedbenih varijanata omogućuje skretanje pod različitim kutovima.

TRAKE TRANSPORTERA Traka je osnovni element transportera, jer se prenošenje robe obavlja pomoću elastične trake. Ona služi kao vučni i noseći element za kretanje i nošenje materijala. Mora biti gipka, otporna na habanje i udare i čvrsta. S obzirom na uvjete eksploatacije, primjenjuju se trake raznih izvedaba i izrađene od raznih materijala. Najviše se primjenjuju trake izrađene od nekoliko slojeva tekstilnih vlakana sjedinjenih vulkaniziranom gumom. U posljednje doba sve se više koriste sintetični materijali umjesto tekstila. Primjeri poprečnih presjeka traka pokazani su na slici 21. Krajevi traka spajaju se pomoću metalnih kopči, šivanjem ili vulkaniziranjem. Obična gumena traka otporna je na temperature od -20° do 65°C. Postoje i specijalne trake koje posjeduju azbestnu armaturu a radna im je temperatura i do 100°C. Debljina gumene obloge nosivog dijela trake u rasponu je od 2 do 6 mm a donjega nenosivog dijela od 2 do 4 mm. Slika 21. Primjeri presjeka gumenih traka

Broj slojeva trake određuje njezinu jačinu i bira se u ovisnosti o širini kako je pokazano u tabliei 4. Predmet: Pretovarna sredstva

7

Seminarski rad


Tablica 4. Broj slojeva trake u ovisnosti o širini trake Debljina Broj slojeva

300 3-4

400 3-5

500 3-6

600 3-7

800 4-8

100 6-

120 6-

140 7-

160 8-12

Broj pamučnih slojeva trake izračunava se prema formuli i=

Ft ⋅ k b ⋅σ m

gdje je: Ft - vučna sila u traci (N) k - koeficijent sigurnosti σm - zatezna čvrstoća po 1 cm širine sloja (N/cm) b - širina trake (cm)

Koeficijent sigurnosti ovisi o broju slojeva trake. Uzima u obzir dodatna naprezanja uslijed savijanja trake, neravnomjernost svih slojeva, starenje materijala i dinamička opterećenja trake. Njegova vrijednost je od 9 (za traku od 2 do 4 sloja) pa do 11 (za trake s 12-14 slojeva). Broj slojeva umjetnih vlakana iznosi: 9,8 ⋅ Ft i= b ⋅σ m Ako se gumene trake armiraju s čeličmom užadi, postaju otpornije. Takve su trake lakše i tanje od ostalih gumenih traka. Presjek gimene trake s čeličnom užadi predočen je na slici 22. Čelična užad je promjera od 1,5 do 4,0 mm a žice su obično prevučene bakrom. Stavlja se jedan red užadi, jer to čini traku savitljivom i omogućuje lahko nalijeganje na nosive valjke pod velikim nagibom.

Slika 22. Gumena traka s redom čelične užadi Za transport habajućih ljepljivih i materijala s višom temperaturom (do 120°C a iznimno i do 500°C) koriste se čelične trake izrađene od nehrđajućeg čelika (sl. 23.). Debljina tih traka je obično od 0,4 do 1,4 mm.

Slika 23. Čelične trake Dopušteni nagib tih traka je nešto manji nego u gumenih. Nedostatak čeličnih traka je u tomu što promjeri bubnjeva transportera moraju biti veći. Te su trake osobito pogodne u prehrambenoj industriji, gdje je potrebna povećana čistoća samih traka. Širina trake za transport komadne robe određuje se prema izmjerama premještanih komada. Najmanje širine traka za transport komadnih materijala nalaze se u tablici 5.


8

Seminarski rad

Tema: Trakasti transporteri Tablica 5. Potrebna širina trake za komadnu robu Najdulji rubNajma Najmanja širina komada materijala traka [mm] [mm]

100 400 150 500 200 650 300 800 400 1000 500 1200 600 1400 Potrebna širina trake za transport sipkih materijala izračunava se na temelju količine materijala premještenog u jedinici vremena, odnosno na temelju uvjetovane proizvodnosti trakastog transportera.

Potrebna širina trake često se određuje i prema zadanoj proizvodnosti transportera. Pritom se, za ravnu traku, ako je nasipni kut φ = 30°, širina trake b dobije iz izraza: b=

Q 155 ⋅ v ⋅ ρ

gdje je: Q - proizvodnost transportera (t/h) v - brzina trake (m/s) ρ - gustoća materijala (t/m3) Međunarodnim normama ISO predviđena je širina trake od 300 do 2000 mm, s tendencijom da se proizvede i traka do 3000 mm.

Slika. Standardne širine trake trakastih transportera Dopuštena odstupanja širine trake za trake širine do 500 mm iznose 5 mm, a za trake široke više od 500 mm 1%. Standardne širine traka i zračnosti između traka i nepomičnih elemenata sa strane, kako je pokazano na slici 24, predočene su u tablici 6.


9

Seminarski rad

Širina trake b [mm]


Tablica 6. Standardne mjere transportnih traka Razmak trake i stranice b1 [mm]

300 50 400 50 500 50 650 50 800 15 1000 75 1200 75 1400 75 1600 100 1800 100 2000 100 Radi povećanja eksploatacijskih svojstava trakastog transportera koji radi pod nagibom primjenjuju se specijalno oblikovane trake. Na gornjoj površini trake nalaze se bobice, rebra i klinovi. Prikaz raznih oblika nosećih površina transportnih traka nalazi se na slici 25.

c)

Slika 25. Oblici nosećih površina transportnih traka

BUBNJEVI Bubnjevi (pogonski i natezni) neophodni su elementi svakoga trakastog transportera. Pogonski bubnjevi, kao vučni ili pogonski elementi, moraju ostvariti određeni koeficijent trenja s trakom. S tog je razloga ponekad površina bubnja, koji su obično od Ijevenog željeza ili zavarene čelične konstrukcije, presvučena materijalima koji povećavaju koeficijent trenja između bubnja i trake. Koeficijent trenja za gumenu traku i bubanj od sivog lijeva iznosi μ = 0,2 - 0,25, a ako je bubanj presvučen gumom, tada je μ = 0,35. Za ostvarivanje potrebnog trenja potrebno je i obavijanje trake sa što većim kutom oko pogonskog bubnja i da traka naliježe na bubanj s određenim tlakom. To se može postići odgovarajućom konstrukcijskom izvedbom (sl. 26.) i s nateznom napravom.


10

Seminarski rad


Obuhvatni kut nalijeganja trake može se povećati od 180° (sl. 26,a.) na 220° (sl. 26,b.) uz mali konstrukcijski zahvat. Za povećanje tlaka trake na bubanj može poslužiti izvedba prikazana na slici 26,c. ili nateznom napravom s utegom (sl. 26,d.). Obično se pri ograničenom prostoru za natezanje i u transportera s razmakom bubnjeva manjim od 100 m koristi natezna naprava s vijkom i oprugom (sl. 27.) ili samo s vijkom (sl. 28.). U želji da se poveća kut nalijeganja trake na bubanj koristi se pogon s dva i tri pogonska bubnja (sl. 29. i 30.). Ukupni obuhvatni kut αu pri takvoj izvedbi se višestruko povećava. U transportera s dva pogonska bubnja je α 420° do 460°, a u transportera s tri pogonska bubnja je α 540°.

Slika. Primjeri za povećavanje koeficijenta trenja između bubnja i trake

U trakastih transportera postoje dva osnovna tipa nateznih naprava: uređaj s utegom i mehanička zatezna naprava. Izvedba bubnja pri nateznoj napravi s utegom pokazana je na slici 32,a. Bunjevi s nateznom


11

Seminarski rad


napravom služe za ostvarivanje sile trenja između trake i bubnja i za sprečavanje stvaranja ugiba između dvaju nosivih valjaka.

Slika 30. Pogon trakastog transportera s tri pogonska bubnja Često se u unutrašnjost pogonskog bubnja ugrađuje reduktor i pogonski elektromotor. Tako se postiže stanovito smanjenje širine transportera. Pogonski bubanj s ugrađenim reduktorom pokazan je na slici 31.

Slika 31. Bubanj-reduktor "Čelik" Križevci

Promjer bubnja određuje se u ovisnosti o broju slojeva transportne trake D = k ⋅ i (mm) (15) gdje je: D - promjer bubnja i - broj slojeva trake k - koeficijent savijanja trake a i b - zatezni bubnjevi, c - otklonjivi bubanj, d - pogonski bubanj


12

Seminarski rad


Slika 32. Pogonski, zatezni i otklonjivi bubnjevi

Da bi se spriječilo brzo propadanje trake, njeno raslojavanje, potrebno je izbjeći njeno veliko savijanje. To se osigurava koeficijentom k pri izboru promjera bubnja. Uobičajene vrijednosti za k jesu: k = 125-150 za stacionarne transportere k = 60-100 za pokretne transportere Standardni promjeri bubnjeva predočeni su u tablici 7. Tablica 7. Standardni promjeri bubnjeva D(m 16 20 25 31 40 50 63 80 10 12 14 16 m) 0 širine0 bubnjeva, 0 5 0oznakama 0 na0 slici 033., nalaze 00 se50u tablici 00 8. 00 Standardne prema

Slika 33. Standardne mjere bubnja


13

Tablica 8. Širina trake (mm) 300 400 500 650 800 1000 1200 1400 1600 1800 2000

duljine Duljina bubnja (mm) 400 500 600 750 950 1150 1400 1600 1800 2000 2200

VALJCI

Postoje dva osnovna tipa valjaka u trakastih transportera - nosivi i povratni. Nosivi valjci nose traku i primaju težinu materijala, a povratni valjci primaju samo težinu prazne trake pri njezinu povratku. U području konstrukcijskih rješenja, kojih je prema normama ISO tri tipa (sl. 34.), normizirane su mjere nosivih valjaka za standardne širine traka, što je pokazano u tablici 9. Slika 34. Standardni tipovi trakastih transportera Uobičajene vrijednosti kuta priklanjanja valjka λ. su: a) za nosive valjke λ = 20°, 25°, 30°, 35° i 45° i iznimno 55°, b) na prijelazu od bubnja ka koritu λ = 5° ili 10° c) za povratne valjke λ = 10° Kut zakošenja valjaka φ, koji je definiran u tlocrtu valjaka kao kut između vodoravne ravnine i zakošenja valjka u odnosu na nju, poprima vrijednosti od 0° do 3° u ovisnosti o brzini kretanja trake. Standardni promjeri nosivih valjaka (dt) su: 63,5; 76,1; 88,9; 101,6; 108; 127; 133; 152,4; 159; 168,3; 193,7 i 219,1 mm.

Tablica 9. Standardne duljine nosivih valjaka za mjere dane na slici 32. Širina trake b(mm) 300 400 500 650 800 1000 1200 1400 1600 1800 2000

Duljina nosivog valjka (mm) l1 l2 l3 380 200 480/500 250 600 315 750 380 950 480/465 1150 600 1400 700 1600 soo 1800 900 2000 1000 2200 1100

160 200 250 315 380 465 530 600 670 750

Standardne mjere završetaka nosivih valjaka prema normi ISO nalaze se u tablici 10., prema slici 35.

Slika 35. Mjere nosivih valjaka trakastih transportera Tablica

Puni čepovi Čepovi s rupom

Standardne mjere završetaka valjaka d2 m n d3 B1 ( (mm) (mm) m (mm) (mm ) m) 20 20 14 4 9 25 25 18 4 12 30 30 22 4 12 40 40 32 4 12 35 20 30 4 10 40 25 38 4 12

Za povratne nosive valjke dopušta se

+ 10

mjera n±l mm.

Valjci se izrađuju od ljevenog željeza, zavarene čelične konstrukcije i plastike. Prema obliku, mogu biti glatki, s gumenim prstenovima i valjci s dvosmjernom zavojnicom (sl. 36.). Valjci s gumenim prstenovima (sl. 36,b.) primjenjuju se na presipnim mjestima transportera radi ublažavanja udara i zaštite transportne trake od oštećenja. Gumeni su prstenovi s obje strane učvršćeni osiguračima koji omogućuju lahku zamjenu prstenova nakon iskorištenja. Valjci s lijevom i desnom zavojnicom (sl. 36,c.) namijenjeni su povratnim valjcima. Zavojnica je izrađena od okrugle čelične žice i služi za čišćenje i sredistenje povratne trake. Ti se valjci primjenjuju na transporterima s gumenom trakom koji premještaju prljav i ljepljiv materijal. Vrlo su učinkoviti kao čistači trake, i to u području brzina od 1,6 do 3 m/s.

Slika 36. Vrste nosivih valjaka

Radi smanjenja otpora trenja, valjci su oslonjeni na kuglične ležajeva. Za zaštitu ležaja od prašine najčešće se koriste labirintne brtve. Izvedba ležaja može biti strojno podmazana (sl. 37,a.) ili može postojati mogućnost naknadnog podmazivanja (sl. 37,b.).

Normizacija nosivih valjaka i osnovnih oblika trakastih transportera rezultira tipizacijom montažnih podsklopova koju razvijaju proizvođači transportera. To pojednostavnjuje kompletiranje duljine transportera sukladno s potrebama korisnika. Jedan je od važnih elemenata sklopa transportera (sl. 38.) nosač valjaka. Nosači valjaka isporučuju se pojedinačno ili kompletirani u uzdužnim sekcijama koje čine tipizirane segmente od kojih se može brzo kompletirati trakasti segment željene duljine. Veza nosača valjaka (sl. 39.) s konstrukcijom transportera je vijčana. Ovalni otvor za vijke na jednoj strani nosača dopušta uzdužno centriranje.

Slika 38. Shema poprečnog presjeka sklopa trakastog transportera

Slika 39. Nosač valjaka

Pogon transportnih traka

Pogon transportera satrakama pogonskog bubnja, -

može se vršiti na sljedeće načine: - pogon preko reduktora i pogon transportera pogonskom trakom, pogon i nošenje trake čeličnom užadi, pogon preko uređaja sa auto gumama. Pogon preko reduktora j pogonskog bubnja je najstariji i dosta je jednostavan. Brzina kretanja trake definisana je brojem obrtaja elektro motora i prenosnim odnosom reduktora. P o g o n t r a n s p o r t e r a po m o ć u t r a k a . Pprikazan je na slikama 2.1.11 i 2.1.12 . To je uređaj sastavljen od dva pogonska bubnja pogonjena elektro motorom preko odgovarajućih mehaničkih prenosnika, postavljenih između pune i prazne strane transportne trake, koje pod utjecajem trenja trake o traku vrše pogon kako j e prikazano na pomenutim slikama. Slika 2.1.10 Zavisnost snage pogonskog motora od duzine i nagiba trase transportera

Na slici 2.1.11 prikazan je transporter sa trakom u tri sekcije sa dvije pogonske stanice sa grafičkim prikazom naprezanja. Slika 2.1.11 Dispozicija pogona transportera pogonskom trakom Slika 2.1.12 Detalj pogonske stanice sa trakom

Pogon i n o š e n j e t r a k e č e l i č n o m u ž a d i .

Ovaj pogon i konstrukcija pogonskei stanica novijeg su datuma proizvodnje i primjene. Po dužini transportera preko nosača - točkova postavljenih duž konstrukcije transportera, postavljaju se dva ili više čeličnih užadi koja služe za nošenje i vuču transportne trake, kako je prikazano na slici 2.1.13. Kod ovog pogona transporter je jednostavnije konstrukcije, jer dio optrećenja preuzimaju užadi. Imaju samo jednu pogonsku stanicu bez obzira o kolikom broju sekcija trake se radi.

Osim za prevoz materijala ovi transporteri služe i za prevoz ljudi. Prvi su Nijemci konstruisali i izgradili ovakav transporter u rudniku Luisentahl u Sarskoj oblasti. Dužina ovog transportera iznosila je 5,6 km.pogon sa dva elektro motora po 1 600 kW, preko Koepe koturaća prečnika 4 m. Promjer užeta bio je 51 mm, a razmak nosečih koturača od 5,5 do 7,5 m. Casovni kapacitet blizu 500 t/h.

Pogon Čeličnom užadi P o g o n p o m o ć u a u t o p n e u m a t i k a Transporteri sa ovim pogonom također su novijeg datuma i proizvodnje. Sastavljeni su od sljedećih dijelova i sklopova: čeličnih stubova postavljenih duž trase transportera, dva užeta postavljena preko stubova-nosaća duž trase, nosećih okvira rolni i rolni obješenih o zategnutu čeličnu užad, povratnih bubnjeva na početku i kraju trase, pogonskih stanica duž trase transportera, - sistema kontrole i upravljanja transporterom, Ovakav transporter shematski je prikazan na slici 2.1.14.

Slika 2.1.14 Prikaz transporrtera sa pogonskom stanicom sa autopneumaticima Transporteri ovoga tipa imaju odlike i to: - lahko se prilagođavaju terenu i ne traže zemljane radove pogon je jednostavan za izvedbu, eksploataciju, održavanje i zamjenu, povoljni su u investicionom pogledu i eksploataciji, Prvi transporter ovog tipa izgrađen je na Floridi na jednom površinskom kopu i njegova je dužina 16,10 km. U s l o v i da t r a k a ne p r o k l i z a v a.Ako je T naprezanje trake na namotnoj strani, a t na odmotnij strani trake, onda će po Euleru biti: (T/t) ≤ efa

gdje su: e - osnova Neperovog logaritma (2,718 ) f- koeficijent klizanja trake po bubnju o,3 α - obuhvatni ugao ( rad ) Matematičkom transformacijom prethodnog izraza dobijamo: T < t e fa T-t < t - ( e f a - 1 ) m ( T - t ) =t

( ef a - 1 )

Pošto je u našem slučaju T = T3 + F i t – T0 tada je: prema tehničkim propisima potrebno je da m zadovoljava veličinu m>1,2 vrijednost efa za razne obuhvatne uglovei i vrijednost koeficijenta f data je u tablici 2.4.

Obuhvatni vri jednost ugao f= 0,14 -0,16 =0,18 i 180 1,46 1,55 1,65 1,76 1,8 270 1,76 1,93 2,12 2,36 ^5 360 2,12 2,41 2,72 3,02 3,5 450 _ 2,57 3,00 3,51 4,09 4,8 540 3,09 3,75 4,51 5,41 6,5 6 Povećanje ugla obuhvatanja pogonskog valjka prikazano je na shemama preme slici 2.1.15

=0,25 2,20 3,25 ___4,80 7,08 10,60 trakom u

=0,3 2?60 4,10 6..60 10,60 16,32 cilju smanjenja klizanja

Slika 2.1.15 Dispozicija pogonskih stanica za povećanje obuhvatnog ugla

UKRCAJNE I ISKRCAJNE NAPRAVE

Ukrcajne naprave trakastih transportera osiguravaju ravnomjerni i neprekidni dovod materijala bez oštećivanja trake. Najčešće se koriste lijevci i žljebovi. Svrha je lijevaka i žljebova - spuštanje materijala na traku bez udaraca. Zbog toga im se daje određeni kut nagiba i određena duljina, da materijal klizeći prema traci postigne brzinu trake. Time se sprečava ili smanjuje habanje trake i oštećenje od udaraca. Za ukrcaj tvrdih materijala, pogotovu ako imaju oštre rubove, izvodi se rešetkasto dno lijevka kako bi se propuštao prvo sitniji materijal koji stvara tanki sloj što štiti traku od nadolazećih krupnih komada (sl. 40.).

Slika 40. Ukrcajni lijevak Širina lijevka na donjem dijelu iznosi 60-80% od širine trake. Sa strane se stavljaju štitnici visine 100-150 mm, koji sprečavaju prosipanje materijala. Na mjestu nasipavanja materijala na traku postavlja se veći broj nosivih valjaka. Time se sprečava veći ugib trake i prosipanje materijala. Izvedbe iskrcajnih naprava materijala ovise o tomu hoće li se iskrcaj obavljati na kraju transportera ili na bilo kojemu mjestu uzduž trake. Ako se iskrcaj obavlja na kraju transportera, koriste se iskrcajne glave s cijevi i kliznim žlijebom. Na slici 41. pokazana je izvedba iskrcajne glave. Materijal s trake (1) pada u cijev (2) a zatim u žlijeb (3). Žlijeb se može okretati oko uzdužne osi cijevi lijevo i desno.

Slika 41. Iskrcajna glava Na taj način može se usmjeriti tok nasipavanja. Pri izvedbi iskrcajne glave treba paziti na njezin kapacitet koji mora biti usklađen s kapacitetom transportera.

Slika 42. Iskrcajna naprava s bubnjem

Pri iskrcaju materijala negdje uzduž trake primjenjuju se iskrcajne naprave s bubnjem, ravni i plužni strugači. Iskrcajne naprave s bubnjem (sl. 42.) mogu se kretati uzduž čitavog transportera. Iskrcajna naprava (1) s dva otklonska bubnja (2) kreće se po tračnicama (7). Traka (3) transportera prelazi preko otklonskih bubnjeva i na gornjem se obavlja isipavanje materijala u presipnu sipku (4), i to u lijevi ili desni krak. Za usmjcrivanje materijala u lijevu ili desnu presipnu sipku služe zaklopke (5). Pogon iskrcajne naprave obavlja se preko pogonskog uređaja (6) koji dobiva pogon od donjeg otklonskog bubnja (2) pomoću prijenosa (8). Takva iskrcajna naprava omogućuje iskrcaj materijala na bilo kojemu mjestu i s bilo koje strane trake uzduž transportera. Za iskrcaj materijala na bilo kojemu mjestu trake transportera koriste se ravni i strugači (sl. 43.).

plužni

Slika 43. Ravni i plužni strugač Služe za skidanje sipke i komadne robe s trake. Prednost im je u tomu što su jednostavne konstrukcije, a njihov je nedostatak u tomu što se može pojaviti nagomila vanje materijala ispred skretača i zaglavljivanje. U ravnog strugača pojavljuje se i sila koja zanosi traku ustranu. Da bi se te pojave ublažile, potrebno je odabrati pravilan položaj ravnog strugača u odnosu na traku, tj. odrediti pravilan kut α (sl. 44.).

Slika 44. Shema postavljanja strugača T ⋅ µ , čiji smjer odgovara po ložaju Između materijala i trake pojavljuje se sila trenja relativne brzine vr (sl. 45.), ali suprotnog smjera. I između skretača i transportiranog materijala, koji djeluje na skretač silom N, pojavljuje se koeficijent trenja μ1. Suprotno od smjera apsolutne brzine v a (sl. 45.) kojom klizi transportirani mate rijal niz skretač pojavljuje se sila T ⋅ µ1 . U normalnim uvjetima rada transportera ap solutna brzina v a je konstantna, pa će se i sile nalaziti u ravnoteži tj.: N ⋅ µ 2 = T ⋅ µ ⋅ cos( α + β ) (16) i N = T ⋅ µ ⋅ sin ( α + β ) Dijeljenjem jednadžbi (17) i (16) slijedi da je tg ( α + β ) = 1 / µ1 (18) Budući da je tada je

α + β = 90 − ϕ (19)

17

Tada je

tg ( α + β ) = ctgϕ (20)

Iz izraza (18)i (20 slijedi da je ctgϕ = 1 / µ1 (21) Na osnovi izraza (22) može se reći daje kut φ kut trenja između transportiranog materijala i skretača. Koeficijent trenja μ1 će o vrsti transportirajućeg materijala i skretača, te će se i kut trenja φ mijenjati s vrstom transportiranog materijala. Sastavnica sile T ⋅ µ R = T ⋅ µ ⋅ sin β (23) potiskuje traku ustranu, suprotno smjeru kretanja materijala niz traku. Iz toga slijedi da mali kut nagiba strugača a rezultira većim kutem β a time i većom silom R koja potiskuje traku ustranu. S tog razloga veoma je bitno pravilno postaviti skretač u odnosu na traku. Izbor kuta α iznimno je važan. S jedne strane, potrebno je osigurati što manju silu R koja zanosi traku i pospješuje njezino povećano trošenje, a, s druge strane, potrebno je osigurati ravnomjerni protok materijala od skretača ustranu kako se ne bi nagomilavao materijal ispred skretača. Radi ravnomjernog protoka materijala potrebno je, što je vidljivo iz slike 44., osigurati odnos A1v=A2va (24) gdje je: A 1 - površina presjeka materijala na traci do skretača A2 - površina presjeka materijala pri kretanju niza skretač

Slika 45. Određivanje nagiba strugača Iz slike 45. slijedi da je h = va ⋅ sin (180 − ( 90 + ϕ ) ) (25) h = v ⋅ sin β (26) odnosno v sin ( 90 + ϕ ) = (27) va sin β Kako je

Iz izraza (24) i (30) dobije se

β = 90 − ( β + ϕ ) (28) sin ( 90 + ϕ ) = cos ϕ (29)

A2 cos ϕ 1 = = A1 cos( α + ϕ ) cos α − sin ⋅ tgϕ

(31)

Odnos površina morao bi biti jednak jedinici ili poprimiti vrijednost blizu nje ako se želi osigurati nesmetani protok materijala. Prema izrazu (31) to znači da bi kut α poprimio vrijednost blizu ništice, što nema smisla. Omjer A 2/A1 trebao bi biti veći od jedan ali ne mnogo, jer bi pritom rasla vrijednost A 2(A2 > A 1), Što znaci da bi brzina va (brzina istjecanja materijala s trake) bila znatno manja od v (brzina trake). To bi rezultiralo nagomilavanjem materijala ispred strugača. S tog razloga omjer A 2/A1 u praksi poprima vrijednosti između 1 i 2, tako da je i vrijednost kuta α za različite kutove trenja φ u rasponu od 15° do 40°. Za materijale s malim kutom trenja φ kut α postiže veće vrijednosti, a za veće vrijednosti trenja μ 1 tj. za veće vrijednosti φ, kut α poprima manje vrijednosti. Utjecaj omjera A 2/A1 i vrste materijala koji se transportira na vrijednost kuta α pokazan je na slici 46.

Slika 46. Vrijednosti kuta a za razne vrijednosti ep i A2/A1

PRORAČUN TRAKASTOG TRANSPORTERA Proizvodnost trakastog transportera određuje se pomoću poznatog izraza (5). Q = 3600 A v ρ (t/h)

(32)

U tom je izrazu A površina poprečnog presjeka materijala. Izračunavanje površine poprečnog presjeka materijala na traci je složeno, jer presjek poprima različite geometrijske oblike. To će ovisiti o položaju trake na valjcima, njezinoj širini, sastavu i granulaciji premještanog materijala. Jednolični, razvrstani i sitnozrnati materijali stvaraju oblike slične paraboli. Materijali s velikom granulacijom i raznolikim sastavom stvaraju presjek sličan istostraničnom trokutu Čije su stranice nagnute pod kutom φ. S tih razloga postoji nekoliko empirijskih metoda izračunavanja presjeka materijala na traci, koje nisu uvijek prikladne za primjenu u praksi. Preporučuje se jedna univerzalna metoda za sve vrsti materijala koja se temelji na ekvivalentnom istostraničnom trokutu (sl. 47.) pričem je za različite materijale gustoće ρ potrebno uzeti u obzir različite kutove prirodnog nasipavanja φ prema tablici 11. U tablici je predočena i najveća dopuštena vrijednost kuta nagiba transportera 5.

Slika 47. Osnovni oblici poprečnih presjeka sipkog materijala

Tablica 11. Kutovi nasipavanja i dopušteni nagibi transportera za različite materijale p(t/m3) αmax φ 0,8 do 20° 18° 0,85 0,65 do 18° 16° 0,8do 0,45 17° 15° 0,55do 1,4 16° 15° 1,6do 1,5 18° 15° 1,9 2,1 do 20° 18° 2,4do 0,36 20° 18° 0,53do 0,45 18° 18° n 1,80,6do 17 18° 2 0,6 dol 18° 15° 1,3 do 15° 15° 1,81,6do 15° 15° 0,62,2do 17° 15° 0,9 0,5 do 16° 15° 1,50,7do 18° 15D 1,22 do 18° 15° 1,41,6do 17° 15° 1,5 1 do 15° 15° 0,51,6dol 18° 15° 2,2 27° 30° 0,8 do 20° 16° 1,2 0,4 do 14° 12° 0,8do 0,65 12° 10° 0,8do 0,75 24° 40° 0,85 Površine poprečnih presjeka sipkih materijala u najčešće rabljenih trakastih i drugih vrsti transportera, Materijal Kameni ugljen, čist Lignit i mrki ugljen Lignit, sušen Zemlja (jalovina) Vapnenac Željezna ruda Koks, komadni Koks, sitni Šljunak Šljaka Pijesak, suh, pomiješan sa šljunkomvlažan Pijesak, Šljaka od kamenog ugljena Ugljeni prah Kamen, lomljen Cement Glina u grudama Glina u prahu Vapno u prahu Beton, vlažan Kuhinjska sol, sitna Žitarice u zrnu Repa Šećer, rafiniran

sukladno s oznakama mjera pokazanih na slici 47., iznose: - za ravnu traku (sl. 47,a.)

A=

b12 tgϕ 4 (33)

- za trokutastu traku (si. 47,b.)

A=

b12 ( tgϕ + tgλ ) 4

(34)

-

za trapezni oblik trake (sl. 47,c.)

A= -

b12 l2 ⋅ ( tgϕ + tgλ ) − 3 ⋅ tgλ 4 4

(35)

za pravokutni oblik s ravnim dnom (sl. 47,d.)

(36)

b2 A = b1 ⋅ h + 1 tgϕ 4 Gdje je: b1 - aktivna širina trake (m) φ- kut nasipavanja materijala u pokretu λ - kut nagiba nosivog valjka l1, l2, l3 - duljine nosivih valjaka (m) h - dubina materijala u koritu (m) Aktivna širina trake b1 određuje se iz izraza:

(37) gdje je: A - površina poprečnog presjeka materijala (m 2) f - čimbenik oblika presjeka materijala Vrijednosti za f nalaze se u tablici 12. Tablica 12. Vrijednosti čimbenika oblika presjeka za φ = 15C

Poprečni presjek transportera Vrijednost za f

Rava n 240

Voblik 450

Korit ast λ= 465

Korit ast . λ =550 30o

Stvarna širina trake izračuna se iz izraza:

(38) Prema tim izrazima može se odrediti poprečni presjek materijala .A. Uvrštavanjem nekog od izraza (33), (34), (35), (36) u izraz (32), ako je poznata brzina trake, dobiva se proizvodnost trakastog transportera. Proizvodnost se povećava s povećavanjem brzine trake. Međutim, brzinu trake ograničuju krtost materijala, dinamička opterećenja i povećana habanja. Brzina trake bira se u ovisnosti o vrsti materijala koji se premješta i namjeni transportera. Za transportere opće namjene orijentacijske vrijednosti brzine nalaze se u tablici 13. Za transportere s posebnom namjenom preporučuju se ove brzine: transporteri za razvrstavanje 0,25 - 0,63 m/s transporteri za pakete 0,42 - 0,63 m/s transporteri s polugom za zbacivanje 0,85 - 1,70 m/s transporteri s kolicima za zbacivanje do 2,65 m/s transporteri za transport mokrog materijala (rudnici) manje od 1,32 m/s

Tablica 13. Orijentacijske brzine trans po rtiranja sipkih materijala Vrsti materijala

Tipični predstavniei

Brzina (m/s) od do Laki, sitan Zrnasta hrana (žitarice) 2,6 4,2 5 5 Težak, sitan, bez oštrih Sitan ugljen, glina, cement, 1,7 3.3 rubova sitan, s oštrim šećer, koks, sol kamen tučenac, 0 5 Težak, Sitan 1,3 2,6 Komadi do 100 mm rubovima ruda, troska 2 5 Ugljen, glina, sol u komadima, 1,7 2,6 duljine bez oštrih repa 0 5 rubova Komadi duljine veće od Ruda, kamen, vapno, troska, 1,3 2,1 Materijal 100 mm koji zbog ugljen, koksugljen 2 2 Razvrstani 0,8 1,7 drobljenja gubi 5 0 kvalitetu Obodna sila bubnja Fo, koju ostvaruje pogonski motor transportera, trenjem se predaje traci:

gdje je: η - ukupni stupanj djelovanja od elektromotora do pogonskog bubnja P - pogonska snaga transportera za ustaljeni rad pod punim opterećenjem (kW) v - brzina trake (m/s) Sila koja se ostvaruje u gornjem dijelu trake koji nailazi na bubanj (sl. 48.) je F1 a sila trake na

dijelu silaska s bubnja je F2. Za njihov omjer vrijedi: (40) gdje je μ koeficijent trenja između trake i pogonskog bubnja a α obuhvatni kut. Maksimalna vučna sila u traci F1 mjerodavna je za proračun trake odnosno broja slojeva trake. Budući daje (41) slijedi

(42) Za određivanje obodne sile potrebno je odrediti ukupne otpore i odgovarajuće snage za njihovo svladavanje. To su otpori kretanja gornjeg i donjeg dijela trake, otpori u ležajevima bubnjeva, nosećih valjaka, otpori kotrljanja trake po valjcima, otpori za premještanje i dizanje materijala, otpori savijanja trake i dr. Praktično, pri računanju obodne sile uzimaju se otpori stvoreni težinom trake te premještanjem i dizanjem materijala.

Slika 48. Sile u traci uzduž obuhvatnoga kuta pogonskog bubnja Otpori kretanja trake bez tereta: Ft = 2 ⋅ L ⋅ ρ 0 ⋅ cos α ⋅ Wu

(43)

gdje je: L - duljina transportera (m) q0 - težina trake po dužnom metru (kN/m) α - kut nagiba transportera Wu - ukupni koeficijent otpora Snaga potrebna za svladavanja otpora kretanja neopterećene trake iznosi p 1 = 2 - q 0 l W u v (kN )

(44)

gdje je: l - vodoravna projekcija duljine transportera (m) v - brzina trake transportera (m/s) Otpori za transportiranje materijala (sl. 49.) su

Slika 49. Sile prigodom kretanja materijala (45)

odnosno P2 = ( q - W l ± q H ) v (kW)

(46) I

II

gdje je: q - težina transportiranog materijala po dužnom metru trake (kN/m) H - visina na koju se transportira materijal (m) W- koeficijent otpora (W» Wu) Snaga P2 sastavljena je od dvaju dijelova I. i II. Može se reći da se prvi dio snage troši na premještanje materijala, a drugi dio na podizanje materijala na visinu h. Proizvodnost trakastog transportera dana je izrazom (5) ili (32): Q = 3600 A q v (t/h) Budući daje A⋅q =

q g

(47)

tada je slijedi

Ukupna snagaP je p = p l+ p 2 P = W a v l {l –q 0 + 0,0027 Q/v) ± 0,0027 Q H (kW)

(51)

Na desnoj strani izraza (50) predznak (+) znači da se teret diže a predznak (-) da se spušta. Ukupni koeficijent otpora može se izraziti kao Wu = W g W s (52) gdje je Wg koeficijent glavnih otpora i poprima vrijednosti W g,≈015-0,03. Koe ficijent Ws je koeficijent sporednih otpora (trenje zbog zakretanja trake, ćišćenja bubnjeva i trake, utovara i istovara materijala i dr.). Njegove vrijednosti ovise o dulji ni transportera (tabl. 14.) Obodna sila iz izraza (39) tada je Tablica 14. Vrijednosti koeficijenta Ws /(m) /(m) /(m) ws <4 9 10 4,5 32 2,6 4 7,6 12,5 4 40 2,4 5 6,6 16 3,6 50 2,2 6 5,9 20 3,2 63 2 8 5,1 25 2,9 80 1,85

/(m) 100 125 160 200 250

W

s

1,74 1,64 1,53 1,45 1,37

/(m) 400 500 800 1000 1250

ws 1,23 1,19 1,12 1,10 1,08

K o n t r o l a i o d r ž a v a n j e traka.

Zavisno od namjene, dužine i osnovnih tehničkih karakteristika transportera sa trakom, organizuje se kontrola i održavanje traka. Ako imamo u sistemu nekoliko traka koje prihvata ju transportovani materijal jedna od druge, i usljed nedostatka kontrole, kad bi došlo do prekida rada, recimo, krajnje trake u sistemu, i ako bi predhodna tarka i dalje radila, tada bi došlo do zasipanja mjesta gdje se vrši presipanje, tj istovar predhodne na narednu traku i do stvaranja bespotrebnog posla i niz oštećenja trake. Zato su se ranije postavljali dežurni radnici na svakom presipnom mjestu i on je imao mogućnost da sa mjesta nastalog kvara ručno isključi sve predhodne trake. Danas, kad je radna snaga sve skuplja i ljudski faktor ne osigurava sigurnost, kontrola i upravljanje radom sistema transportera su potpuno automatizovani. Kontrola se po potrebi obavlja uključivanjem kamera koje snimaju stanje na određenom mjestu i sliku prenose na monitor u upravljačkoj prosroriji iz koje se vrši kontrola procesa transporta. Kvarovi mogu da nastanu na rolnama u slučaju njihovog oštećenja ili kvara ležaja što može izazvati klizanje trake opo valjku i ponekad palenje gumene trake i izazivanje požara u prostorijama gdje su trake instalirane. Stoga se moraju organizovati svakodnevne revizije transportera i sva oštećenja otkloniti. O tome treba voditi pisanu evidenciju. Sama oštećenja gumene trake treba otkloniti na taj način što će se oštećeni dio popraviti, najčešće vulkanizacijom ili na drugi propisani način za popravku. O radu i održavanju transportera sa trakom proizvođač daje fabrička uputstva, država donosi tehničke propise, a tehnički rukovodilac na osnovu jednih i drugih prema lokalnim prilikama također donosi pisana uputstva o radu, pregledu i održavanju transportera sa trakom.

Čišćenje transportnih traka.

Kako su vrlo često u rasutim materijalima koje transportujemo trakama, prisutne i sitne čestice gline, kaolina ili nekih drugih rasutih materijala, to dolazi do lijepljenja ovih materijala i stvaranja tanjeg ili debljeg sloja na gumenoj traci, koji izaziva velike poteškoće u transportu trakom. S druge strane često dolazi do podpadanja krupnijih komada materijala pod dio trake, koji se sa donje strane namotava na bubanj, i tako izaziva oštećenje gumene trake na transporteru. Zato, u cilju potpunijeg i sigurnijeg načina eksploatacije transportera, ugrađuju se čistači traka kako je prikazano na narednim slikama.

Slika 2.1.22 Mehanički čistači trake-Good Year SAD Često smo u prilici da traku postavljamo u vertikalnom položaju u odnosu na zatezne ili pogonske valjke, i tu mogu dospjeti komadi i oštetiti traku. Zato se ispred valjka postavlja platforma za itstranjivanje materijala, kao na slici 2.1.23 ili se ugrađuju krilni natezni valjcidetalj "b". na istoj slici.

Slika 2.1.23 Mehaničko otstranjivanje materijala ispred nateznog valjka (a), i krilni natezni valjk (b)

Način postavljanja i opšti izgled raznih čistača trake kao i njehovo funkcionisanje prikazano je na narednim slikama.

Slika 2.124 Mehanički krilni Čistač trake "Dunlop"

Primjena na aerodromima U cilju bezbjednog i uređenog odvijanja zračne plovidbe, preduzeće za aerodromske usluge obezbijeđuje sve potrebne vrste i količine opreme za vršenje poslova prihvata i otpreme, a za to potrebna sljedeća oprema: − Trnsporteri za utovar i istovar prtljaga − Kolica za prtljagu − Kolica za kontejnere i palete − Vučno vozilo (traktori) − Ručna kolica za prtljag na aerodromima − Viljuškar za utovar kontenjera − Pokretna traka za prtljag i itd

Trnsporteri za utovar i istovar prtljaga Transporteri su cargo platforme konstruirane tako da se s njima osim istovara i utovara smije prevoziti teret. Ovisno o tipu i nosivosti mogu se prevoziti paketi ili na većim transporterima palete i kontejneri. Upotrebom transportera smanjuje se broj opreme kod zrakoplova jer su kolica za kontejnere ili palete nepotrebna i ubrzava se istovar i utovar.

Kolica za prtljagu

Kolica za prtljagu služe za prijevoz prtljage, pošte i robe sa zrakoplova ili na zrakoplov. Kolica moraju biti opremljena sa kočnim sustavom koji blokira kotače kada je ruda kolica na tlu. Tako se sprečava nekontrolirano pokretanje kolica uslijed jakog vjetra ili udara ispušnog mlaza zrakoplovnog motora. Kolica također moraju imati ceradu ili plastičnu nadogradnju koja se koristi za zaštitu tereta od vremenskih neprilika.

Kolica za kontejnere i palete

Kolica za kontejnere i palete koriste se za prijevoz tereta smještenog u kontejnere i na palete. Obje vrste kolica imaju ugrađene valjke ili kugle na prostoru za prihvat kontejnera ili palete za njihovo lakše pomicanje. Kontejneri ili palete na kolicima moraju se obavezno osigurati s ugrađenim osiguračima. Mehanička kočnica, ovisno o konstrukciji, blokira kotače kada je ruda kolica dignuta u zrak ili se nalazi na tlu. Kolica za kontejnere imaju okretnu platformu kako bi se kontejneri mogli okrenuti u smjeru utovara u zrakoplov.

kolica za kontenjere kolica za palete

4.2 Ručna kolica za prtljag na aerodromima -Marka: "IK 1996"

-Dimenzije: Dužina 730 mm Širina 530 mm Visina 950 mm - Nosivost do 100 kg - Ram i korpa od hromiranog čelika završno plastificiran bojom eloksiranog aliminijuma otpornom na udare - Točkovi 4 kom. prilagođeni za tihu vožnju, prednji upravljiv - Mogućnost pakovanja jednih u druge - Kočnica na rukohvatu - Prednji odbojnik - Korpa za male predmete ispod rukohvata - Panel za reklame - Sunđerast rukohvat 2 kom. - Zadovoljavanje normi o kvalitetu i stabilnost ručnih kolica

Ručna kolicaza prtljag

Higijenska kolica

Vučno vozilo (traktori)

Traktori na zračnoj luci imaju višestruku namjenu i predstavljaju osnovni dio opreme. Koriste se za vuču kolica, vučnih stepenica i vučnih agregata. S njima je moguće vući i manji zrakoplov. Traktori se mogu podijeliti prema veličini na: • • •

male traktore teške 3000 kg – 12 000kg s vučnom snagom na osovini do 60kN za vuču manjih zrakoplova kao što su DC9, B737, A319, A320..., srednje traktore teške 12000kg – 26000 kg s vučnom snagom na osovini do 180kN za vuču zrakoplovi tipa A300, A310 ..., velike traktore teške 43000kg – 50000 kg s vučnom snagom na osovini do 380kN za vuču širokotrupnih zrakoplova kao što su DC10, B747, B777...,

Viljuškar za utovar kontenjera

Pokretna pretovarna sredstva, imaju teoretski neograničeno područije kretanja. Zavisno od profila mogu vršiti utovar, pretovar, prenos i istovar kontejnera. Praktično to su viljuškari i dizalice, odnosno hvatači ili prenosnici kontejnera različitih dimenzija i sposobnosti dizanja (kapaciteti dizanja su: 5, 10, 20, 30, 35 i 40 tona). Ta sredstva imaju sledeće konstrukcije prilaza kontejneru: • sa strane (bočno); • čeoni navoz (dolazak ispred kontejnera) i

Pokretna traka za prtljag

Pokretna traka čini sistem koja u jedinoj tehničkoj jedinici omogućuje vaganje, lijepljenje naljepnica, prijenos i prikupljanje prtljage. Kombinirani sustav, međutim, čini lanac međusobno povezanih tekućih traka kao što su: - prihvatne tekuće trake, - prijevozne trake i - sabirne tekuće trake

Kontrolni sustavi na mjestima za check-in s pomoću kojih se obavlja prijenos prtljage na spojne tekuće trake mogu biti: - ručni i - automatski. Pri ručnim ili manualnim sustavima operator prenosi prtljagu s vage na prihvatnu tekuću traku tako da vizualno prati (kontrolira) sabirnu tekuću traku i postavlja prtljagu na prazna mjesta. Pri automatskim sustavima ta se operacija izvodi s pomoću elektronskih kontrolnih uređaja. U svijetu su razvijena tri tipa elektronskih uređaja

Zaključak: -Radi se o jednoj problematici koja je postala nezaobilazan dio svakog industrijskog i proizvođačkog procesa, pa i u uslužnim djelatnostima kao što su aerodromski terminali za dopremu prtljaga, ili oni najobičniji koji se koriste u većim trgovačkim prodavnicama za kasom. Uloga ovih transportera se ogleda u njenom specifičnom načinu olakšavanja raznih poslova, ubrzanja procesne efikasnosti, pa i samog kvaliteta i sigurnosti transporta kako neprerađenih tako i gotovih proizvoda. Također je specifična upotreba ovih trakastih transportera u širokom spektru korištenja, kojim omogućava vremenski usklađen razvojni trend, njihovo relativno lahko održavanje korištenjem automatizovanih čistača, koji bez obzira na ljudsku neprisutnost usklađeno obavljaju svoju funkciju produženja životnog vijeka samog transportera.

LITERATURA: - Prof Dr. Abdulah Ahmić.........................................Pretovarna I Transportna Mehanizacija, (Univerzitetska knjiga) - Nedžad Repčić, Mirsad Čolić, Alija Zuko............Transportni Uređaji (4. razred mašinske tehničke škole)

- Prof. Dr. Ivan Mavrin...........................................Prekrcajna Mehanizacija (FPZ, Zagreb) - Prof. Dr. Boris Bahril, mr. Damir Božičević........Mehanizacija Pretovara I Skladištenja (FPZ Zagreb) - Internet

SADRŽAJ:

Kratak uvod i opis problema.........................................................................................................1 Osnovni oblici transortera.............................................................................................................2 Kosi i kombinirani trakasti transporteri........................................................................................3 Transporteri za velike udaljenosti i velike proizvodnosti.............................................................3 Transporteri za ugradbu................................................................................................................4 Transporteri posebne namjene.......................................................................................................5 Trake transportera..........................................................................................................................6 Bubnjevi........................................................................................................................................9 Valjci...........................................................................................................................................13 Pogon transportnih traka..............................................................................................................17 Pogon i nošenje trake čeličnom užadi..........................................................................................18 Ukrcajne i iskrcajne naprave........................................................................................................20 Proračun trakastog transportera....................................................................................................24 Kontrola i održavanje traka..........................................................................................................30 Čišćenje traka...............................................................................................................................30 Primjena na aerodromima............................................................................................................35 Transporter za utovar i istovar.....................................................................................................36 Kolica za prtljag...........................................................................................................................37 Kolica za kontejnere i prtljag......................................................................................................38 Vučno vozilo (traktori)................................................................................................................40 Viljuškari za utovar kontejnera...................................................................................................41 Pokretna traka za prtljag ............................................................................................................42 Zaključak.....................................................................................................................................43 Literatura.....................................................................................................................................44 Sadržaj.........................................................................................................................................45

Trakasti transporteri

Recommend Documents