TRANSPORT GRABULJASTIM TRANSPORTERIMA
TEHNIČKO TEHNOLOŠKE KARAKTERISTIKE Grabuljasti transporteri služe za transport rastresitog materijala na dužinama do 500m, sa kapacitetom do 700 t/h. Mogu raditi u nagibu pod uglom do 350. Grabuljasti transporteri se izrađuju kao jedno ili više-lančani.
Teški grabuljar
•
Maksimalne brzine transportovanja su do 1.5 m/s.
•
Transport materijala obavlja se tako da grabulje međusobno povezane lancem, klize duž metalnih korita i zgrću materijal u smijeru svoga kretanja.
•
Grabuljasti transporteri koji rade u nagibu sa uglom nagiba od 18 do 350, moraju imati specijalne grabulje znatno veće visine lučno savijene suprotne smijeru kretanja grabulja.
Korita po kojima se kreću grabulje, imaju trapezni ili pravougli poprečni presjek. Na pogonskoj stanici lanci prelaze preko pogonskog lančanika, a na povratnoj stanici preko povratnog lančanika. Lanac se vraća donjom stranom korita.
Utovar materijala moguć je duž cijele trase transportera.
Osnovni dijelovi grabuljara Limeno korito
Limeno korito
Pogonski sklop
Na slici 6.4 prikazana je pogonska stanica sa jednim pogonskim motorom (1-noseća konstrukcija, 3-lančanik, 5-reduktor, 7-hidrodinamička spojnica, 8-pogonski elektro motor).
Povratno natezni sklop
Grabuljasti transporter se sastoji od slijedećih dijelova i sklopova
povratni lančanik
korito
grabulje lanci
EM
Hidraulički cilindar za zatezanje lanca
HDS
Pogonski lančanik
Reduktor broja obrtaja
korito grabulje
Sastavni dijelovi pogonske stanice
Pogonske grupe
Grabuljasti transporteri se izvode kao oklopni za rad na širokim čelima i utovarno transportni za rad u hodnicima. Oklopni transporteri imaju niska korita masivnih debljina stijenki (=8mm) i mogu služiti kao staze za kretanje strojeva za mehanizovano dobijanje. Žlijebovi korita su izrađeni od () "sigma" profila.
otkopni (oklopljeni) grabuljasti transporter u sklopu otkopno-utovarnotransportnog kompleksa na "širokom čelu" 5
1
2
6
8
Stari rad
3
7
4
1)segment hidrauličke podgrade 2)kombajn 3)otkopni grabuljer 4)noseći hidraulički cilindri 5)nadkopni štitnik 6)hidraulički cilindar za podizanje i spuštanje štitnika 7)hidraulički cilndar za guranje i povlačenje segmenata podgrade 8)rezni organ kombajna
Vazdušni hodnik
Smijer transporta uglja
Široko čelo
Vazdušni hodnik
Smijer transporta uglja Široko čelo Način pomjeranja samohodne hidrauličke podgrade
Stari položaj grabuljara Novi položaj grabuljara
sekcije
Cilindri za potiskivanje grabuljara i povlačenja sekcija
Uzdužna deformacija trase dozvoljena je do 30 u horizontalnoj ravnini ili do 50 u vertikalnoj ravnini, između dva korita, i omogućena je specijalnim spojem među koritima.
otkopni Utovarno transportni grabuljasti transporteri su namijenjeni za transport sa pripremnih i otkopnih radilišta.
Sklopovi i dijelovi grabuljastih transportera Pogonska stanica
1)pogonski elementi motora 2)HDS 3)reduktor 6
4)obodna mehanička spojnica
7
5)pogonsko vratilo 6) ozubljeni bubanj 7)lanci sa grabuljama
5 4
3
2
1
Pogonska stanica pogled sa strane
1 4
5
3
6
2 7
1)pogonski elementi motora 2)HDS 3)reduktor 4) ozubljeni bubanj 5)povratna strana 6)klizeći ležaj 7)hidraulički cilindar za zatezanje povratnog ležaja
Povratna stanica Povratna stanica predstavlja posljednje korito grabuljastih transportera. Izrađena je masivnije od standardnih korita, jer je u njoj ugrađen povratni lančanik sa osovinom. Kod većine transportera ima ugrađen i uređaj za zatezanje lanca.
HDS
6 HDS 1
2
3
motor
reduktor 5 4
7
1)kućište 2)pumpno kolo 3)turbinsko kolo 4)ulazno vratilo od motora 5)izlazno vratilo ka reduktoru 6)otvor za sipanje ulja 7)lako topivi čep od kalaja
Reduktori grabuljastih transportera, najčešće se izvode sa trostepenom redukcijom broja obrtaja. Radi smanjivanja dimenzija pogonske jedinice, reduktori se obično postavljaju paralelno sa osom transportera. Podmazivanje zupčanika je pomoću ulja, koje se mijenja poslije 2000 radnih sati. Pogonski elektromotori su najčešće kavezni asinhroni, zatrvorene konstrukcije P(44), a za metanski režim u sigurnosnoj (S) izvedbi.
REDUKTOR
ulazno vratilo
izlazno vratilo 1par cilindričnih i 1 par konusnih zupčanika
Lanci grabuljastih transportera Lanci grabuljastih transportera se izrađuju kao pločasti (Galovi) lanci, ili lanci sa karikama (kalibrirani lanci). Pločasti lanci su izvedeni tako, da je svaki drugi članak pomoću osovinice vezan lamelama za naredni članak. Članci se izrađuju kovanjem. Osovinice se lako vade, jer su izvedene sa rastavljivom vezom, i osigurane osiguračima. Skraćivanje ili produžavanje lanaca je moguće za dva koraka, ili za jedan, ukoliko se koristi viljuška. detaljima.
Lanac
Jednolančani grabuljar s oba lanca u sredini
pločasti (Galovi) lanci
pločasti (Galovi) lanci
članak
svornjak
Detalj osigurača
Čelična žica
lamela
osigurač
Lančanik za Galov lanac
Kalibrirani lanac se koristi pretežno za višelančane grabuljare. U tom su slučaju grabulje vezane za lanac pomoću stremena (uzengija). Za slučaj da se koriste za jednolančane grabuljare, tada se koristi posebna brava na grabuljama
Kalibrirani lanac
1-stremen, 2-svornjak, 4-grabulja, tl-korak lanca, l-svijetli profil članka lanca, d-prečnik članka (karike) lanca.
Kalibrirani lanac
tl
dk
lk tl-korak lančanika (lanca) lk-dužina karike dk-prečnik karike
1
dk
2
lk
3 1-stremen 2-svornjak, 3grabulja, Lg
brava (Halbach-Braun)
Smijer kretanja
Lančanik za lanac sa karikama
Kako se nekad određivala potrebna snaga Nomogram za utvrđivanje snage transportera
Predavanje 4
Proračun grabuljastih transportera Osnovne veličine za proračunske provjere su: tehnički kapacitet, brzina transportovanja, dužina i prostorni položaj grabuljastih transportera.
Za slučaj da se grabuljasti transporteri isključivo koriste kao transportno sredstvo (primjena kod klasičnih metoda otkopavanja) potrebni tehnički kapacitet grabuljastih transportera, određuje se prema formuli:
Qh
Q pd k n t m ns
(6.1)
Qh-potrebni tehnički kapacitet grabuljastih transportera (t/h) kn-koeficijent neravnomjernosti proizvodnje (k n=1.0-1.4) Qpd-projektovana dnevna proizvodnja otkopa (t/dan) ns-broj radnih smjena u toku (24h) tm = ts kv; (h) ts-efektivno smjensko vrijeme (6.5-7)h kv-koeficijent vremenskog iskorištenja transportera (k v=0.6-0.7)
Za slučaj kontinuiranog (strojnog otkopavanja), kada grabuljasti transporter radi u sklopu otkopno-utovarno-transportnog kompleksa na "širokom čelu", tehnički kapacitet se određuje prema formuli:
vn vu Q h 3600 rm k r h 0 k v B u B n vn vu Qh-tehnički kapacitet otkopnog grabuljastog transportera (t/h) rm-zapreminska masa otkopanog uglja (t/m3) kr-koeficijent rastresitosti ho-širina kopanja (rezanja) u jednom prolazu (m) kv-koeficijent vremenskog iskorištenja otkopnog stroja (kombajna) (k v=0.6-0.8) Bu-dubina rezanja (kopanja) pri kretanju otkopnog stroja suprotno smjeru transportovanja (m) Bn-dubina rezanja (kopanja) pri kretanju otkopnog stroja u smjeru transportovanja (m) vu-brzina pomijeranja otkopnog stroja pri kretanju suprotno smijeru transportovanja (m/s) vn-brzina pomijeranja otkopnog stroja pri kretanju u smijeru transportovanja (m/s)
Da bi se ispravno odabrale brzine kao i dubina kopanja, koristi se Šriverov (Schriever) faktor ravnomjernosti (h).
v n Bu 1 v 1 B n h 1 vn 1 vu v-brzina transportovanja (m/s)
(6.3)
v n Bu 1 v 1 B n h 1 vn 1 vu Pošto u Šriverovoj formuli postoje četiri nepoznate veličine: Bu; Bn; vu i vn, ista se rješava metodom iteracije. Za rješavanje su poznati slijedeći podaci: veličina Šriverovog faktora h=1; brzina transportovanja (v); maksimalna brzina pomijeranja otkopnog stroja i maksimalna dubina kopanja (rezanja). Zatim se formiraju odnosi relevantnih veličina: B u/Bn; vn/vu; vn/v; tako da bude zadovoljen uvjet da je h=1. Tako npr. ako je brzina transportovanja (brzina lanaca grabuljastog transportera: v=0.64m/s) i ako su Bu/Bn=1.5; vn/vu=0.5; vn/v=0.4; Šriverov faktor ravnomjernosti je jednak jedinici.
primjer
Orijentaciono usvajama brzinu transportovanja v=0.64m/s iz prospektne dokumentacije kao i dubinu rezanja (kopanja) pri kretanju otkopnog stroja suprotno smjeru transportovanja za 50% veću od dubina rezanja (kopanja) pri kretanju otkopnog stroja u smjeru transportovanja: Bu/Bn=1.5, te odnos brzina: vn/vu=0.5
vn 1 1 1.5 v n Bu v 1 1 h 1 v Bn 1 0.5 h 1 vn vn 1 2.5 1 v vu 1 1.5 vn 1.5 2.5 1 v vn 0.4 v n 0.4 v 0.4 0.64 0.256(m / s) v v 0.256 vu n 0.512(m / s) 0.5 0.5 Dubina rezanja (kopanja) pri kretanju otkopnog stroja suprotno smjeru transportovanja usvojena je Bu=12(cm), pa je Bn=Bu/1.5=12/1.5=8 (cm).
Širina grabuljastih transportera Širina grabuljastih transportera, ovisna je o načinu nasipanja: 1. gdje način nasipanja može biti nasipanje na osnovni transportni žlijeb,
2. nasipanje na osnovni transportni žlijeb sa jednom bočnom stranicom (rad na "širokom čelu"),
3. nasipanje na osnovni transportni žlijeb sa obje bočne stranice, (grabuljasti transporter radi isključivo kao transportno sredstvo).
Qh B 0.04 4 tg 2 v rm k p 0 Qh-tehnički kapacitet grabuljastog transportera (potrebni) (t/h) =2B/H B-nazivna širina osnovnog transportnog žlijeba (m) H-nazivna visina osnovnog transportnog žlijeba (m) 2-nasipni ugao materijala u kretanju (ovaj ugao treba uzeti: 2150) v-brzina transportovanja (m/s) rm-nasuta zapreminska masa materijala (t/m3) kp-koeficijent punjenja korita (kp=0.6-0.8) 0-korekcioni faktor kapaciteta, ovisan o uglu nagiba grabuljastog transportera.
Za slučaj kada se vrši provjera širine za konkretan transporter, onda je () potpuno egzaktna veličina. Ukoliko se proračunava moguća širina da bi se izvršio izbor grabuljastog transportera, onda se () može usvojiti u granicama: =4.5-7. 0-korekcioni faktor kapaciteta, ovisan o uglu nagiba grabuljastog transportera. Za uglove nagiba: = 00 _ =100_ =200_ =300_
_ _ _ _
_ _ _ _
_ _ _ _
_ _ _ _
0=1.00 0=0.85 0=0.65 0=0.50
Za slučaj (2)
Qh B 0.0235 2 tg2 v rm k p 0 Qh-tehnički kapacitet grabuljastog transportera (potrebni) (t/h) =2B/H B-nazivna širina osnovnog transportnog žlijeba (m) H-nazivna visina osnovnog transportnog žlijeba (m) 2-nasipni ugao materijala u kretanju (ovaj ugao treba uzeti: 2150) v-brzina transportovanja (m/s) rm-nasuta zapreminska masa materijala (t/m3) kp-koeficijent punjenja korita (kp=0.6-0.8) 0-korekcioni faktor kapaciteta, ovisan o uglu nagiba grabuljastog transportera.
Za slučaj (3), slika 6.11
Qh B 0.0167 1 tg 2 v rm k p 0 Qh-tehnički kapacitet grabuljastog transportera (potrebni) (t/h) =2B/H B-nazivna širina osnovnog transportnog žlijeba (m) H-nazivna visina osnovnog transportnog žlijeba (m) 2-nasipni ugao materijala u kretanju (ovaj ugao treba uzeti: 2150) v-brzina transportovanja (m/s) rm-nasuta zapreminska masa materijala (t/m3) kp-koeficijent punjenja korita (kp=0.6-0.8) 0-korekcioni faktor kapaciteta, ovisan o uglu nagiba grabuljastog transportera.
Izračunate širine grabuljastih transportera prema predhodnim formulama služe za to da se iz prospektne dokumentacije proizvođača izvrši izbor standardne širine.
Poslije proračuna širine grabuljastog transportera na bazi tehničkog kapaciteta i brzine, treba izvršiti provjeru prema krupnoći transportovanog materijala ako postoje podaci o granulaciji prema slijedećim kriterijumima: Za neklasiran materijal:
B m1 amax amax=(mm) m1=3 za dvolančane grabuljaste transportere m1=2 za jednolančane transportere Za klasirani materijal:
B m2 amax amax=(mm) m2=5 za dvolančane transportere m2=3 za jednolančane transportere
Ako je poznata širina grabuljastog transportera, tehnički kapacitet se može odrediti za konkretnu radnu sredinu po slijedećim formulama: Za slučaj (1), slika 6.11
Qh
625 B 2 4 tg 2 v rm k p 0
Za slučaj (2), slika 6.11
Qh
1800 B2 2 tg2 v rm k p 0
Za slučaj (3), slika 6.11
Qh
3600 B 2 1 tg 2 v rm k p 0
Zatezne i vučne statičke sile u lancima grabuljastih transportera Kod analize zateznih i vučnih sila grabuljastih transportera najčešće se koristi metoda "analiza sila obilaskom konture". Pri tome se uzimaju markantne tačke na konturi transportera za koje se računaju zatezne sile u lancu. Analizira se ukupna zatezna sila a podrazumijeva se da je ista kod dvolančanih transportera zbir zateznih sila u oba lanca. Na mjestu gdje lanac silazi sa pogonskog lančanika, uzima se početna tačka, a zatim na svim markantnim dijelovima konture gdje dolazi do promjene zatezne sile, uzimaju se naredne tačke. Kada se izračunaju zatezne sile, one se u odgovarajućoj razmjeri nanose okomito na konturu grabuljastog transportera, kako je prikazano na narednim
Prema (S. Hodžiću), položaj pogona se može odrediti preko formule ql l m qm / arctg q 1 l qm
/-kritični ugao m-koeficijent trenja uglja o žlijebove i stranice korita l-koeficijent trenja grabulja i lanaca o žlijeb ql-linijska težina lanaca sa grabuljama (N/m) qm-linijska težina uglja (N/m) Ako je kritični ugao (/) veći od stvarnog ugla nagiba transportera (), pogon treba postaviti na najnižoj tački transportera. Ako je /<, pogon treba postaviti na najvišoj tački transportera.
Prvi slučaj: Grabuljasti transporter je pod određenim nagibom i vuče materijal po padu a pogon transportera se nalazi u najnižoj tački transportera, slika 6.12.
Drugi slučaj: Konfiguracija transportera i pogon identični su prethodnom slučaju, a vuča se obavlja po usponu, slika 6.13.
Treći slučaj: Grabuljasti transporter je pod određenim nagibom, pogon mu se nalazi u najvišoj tački transportera i vuče materijal po usponu, slika 6.14.
Četvrti slučaj: Konfiguracija transportera i pogon identični su prethodnom slučaju, a vuča se obavlja po padu trase, slika 6.15.
Za analizu zateznih i vučnih sila u lancima grabuljastih transportera moraju biti poznate slijedeće veličine: tehnički kapacitet (Qh), dužina transportera (L), masa lanaca sa grabuljama (g l) i brzina transportovanja (v). Masa lanaca sa grabuljama se može uzeti iz prospektne dokumentacije proizvođača. Međutim u prospektima je vrlo često data samo masa lanaca bez grabulja. U tome slučaju masu lanaca treba povećati 40%, ako je jednolančani pogon, a 70% ako se koriste dva lanca. Dužinsko opterećenje od materijala određuje se po formuli:
qm
Qh g 3.6 v
qm=(N/m); Qh=(t/h); g=9.81 (m/s2); v-brzina transportovanja (m/s)
Ukoliko je zatezna statička sila (S3) negativna, pogonski elektromotor će raditi u "generatorskom režimu". To znači da će motor održavati konstantnu brzinu "kočenjem", jer bi u protivnom došlo do spontanog povećavanja brzine. Ovaj slučaj može nastupiti ako je ugao nagiba grabuljastog transportera u granicama od 200 do 350.
Zatezne i vučne dinamičke sile u lancima grabuljastih transportera Kod prijenosa vučne sile sa pogonskog lančanika na lanac svaki zub lančanika koji dolazi u dodir sa zglobom lanca postaje njegov vučni elemenat, za period vremena potreban da se lančanik okrene za centralni ugao (0)
Za kinematski ugao (=0), vx=vmax jer je a=0, za =0. Po apsolutnoj vrijednosti ubrzanje ima maksimalni intenzitet za =0/2. Na kraju svakog perioda (t0) i u početku slijedećeg perioda kada zub dolazi u zahvat sa novim zglobom lanca, ubrzanje raste od -amax do +amax, odnosno dostiže apsolutni intenzitet (2amax).
Dijagram brzine i ubrzanja lanca u funkciji od vremena
Vučna dinamička sila na obodu pogonskog lančanika:
Fd 3 m R 2 sin
z
-ugaono ubrzanje (s-1)
= nl / 30 ; (s-1) nl-broj obrtaja lančanika (min-1) nl = nm / i nm-broj obrtaja pogonskog elektro motora (min-1) i-prenosni odnos reduktora
R sin( / z )= tl / 2
Fd 3
m R 2 sin
tl-korak lančanika
sin( / z) = tl / (2 R) tl 3 2R 2
m
Ukupna masa koja se pokreće
2
tl
m 2 Q k Q
Q-ukupna masa lanaca sa grabuljama na jednoj strani grabuljastog transportera (kg) k-koeficijent učešća masa materijala u oscilatornom kretanju (k=0.7-0.8) Za veći razmak grabulja, k=0.7; a za manji razmak k=0.8. Q0-ukupna masa materijala koja se kreće kroz korita grabuljara (kg)
Fd
3 2 t l 2 Q k Q 0 2
0
Maksimalna zatezna sila u lancu pri ustaljenoj brzini u trenutku nailaska na lančanik iznosi: 3 S n S /max S st Fd S st 2 t l 2 Q k Q 0 2
S3=Sst-statička zatezna sila u lancu, u trenutku nailaska lanca na lančanik (N) Sn=S/max; (N) Nailazna maksimalna sila pri ustaljenom radu (S/max), mjerodavna je za dimenzioniranje pogonske grupe, odnosno za proračun snage pogonskog elektromotora. Nm
S /max v 1000 u
v-brzina kretanja lanca sa grabuljama, odnosno brzina transportovanja (m/s) u-ukupni stepen korisnog djelovanja (u=0.8-0.9)
Na osnovu izračunate snage, bira se pogonski elektromotor iz prospekta proizvođača. Motor mora da bude u siguronosnoj izvedbi (S), kao i svi upravljački elementi, koji su pod električnim naponom.
Izbor obrtnog momenta hidrodinamičke spojnice, vrši se na bazi obrtnog momenta pogonskog motora, prema formuli: Mos = (1.3 1.4) Mo Mo = 9554 Nm /nm Mo-obrtni momenat pogonskog motora (Nm) nm-broj obrtaja pogonskog motora (min-1) Mos-obrtni momenat HD spojnice (Nm), prema prospektnoj dokumentaciji proizvođača HD spojnica.
Hidrodinamičke spojnice se ugrađuju u slučaju da je potrebna pogonska snaga iznad 20 kW. Ako je pogon preko hidro-dinamičke spojnice, za provjeru nosivosti lanca (ili lanaca za dvolančane grabuljare), mjerodavna je najveća zatezna sila u lancu, koja može nastati kada nastupi klizanje hidro-dinamičke spojnice, zbog preopterećenja. Ova sila se može izračunati iz formule:
S max
2 u M os D
D-podioni priječnik pogonskog lančanika (m) Mos-maksimalni obrtni momenat HD spojnice, pri kome nastupa "klizanje" (Nm) Smax-maksimalna zatezna sila u lancima (N) u-ukupni stupanj korisnog djelovanja motora i prijenosnika snage u = m r HD m-stupanj iskorištenja motora r-stupanj iskorištenja reduktora HD-stupanj iskorištenja HD spojnice
Za grabuljare čija je ukupna nazivna snaga ispod 20 kW, često puta se ne ugrađuje hidrodinamička spojnica, ili spojnice, ako su dva paralelna pogona sa snagom (Nm/2), nego se koriste mehaničke elastične spojnice. U tom slučaju mjerodavna je maksimalna sila koja može nastati u kratkom periodu od 5 do 10s, kao rezultat preopterećenja pogonskog elektro motora, u fazi pokretanja (zaleta).
Ovisno o vrsti motora, ovo preopterećenje može biti dvostruko u odnosu na nazivnu snagu motora. Prema tome slijedi: 2Nm
Fm v 1000 u ; (kW)
Fm-motorna sila (N) Fm=Smax Nm-nazivna snaga motora (kW) u-ukupni stupanj korisnog djelovanja motora i prijenosnika snage (u=0.80-0.85) Dakle, za ovaj slučaj najveća sila u lancima iznosi: Fm S max
2000 N m u ; (N) v
v-brzina transportovanja (m/s) Za jednolančane grabuljare, mjerodavna je najveća zatezna sila u lancu (Smax), za provjeru nosivosti lanca, u oba slučaja.
Za dvolančane grabuljare, uzima se 60% ukupne zatezne sile za provjeru jednog lanca, jer je eksperimentalno utvrđeno da se zatezna sila ne dijeli ravnomjerno na oba lanca zbog različitih otpora grabulja kroz žlijebove korita.
Provjera nosivosti lanaca obavlja se na dva načina: Ako se vrši provjera već odabranog grabuljastog transportera, poznate su i dimenzije lanaca. Za kalibrirane lance koji se danas isključivo koriste i za jednolančane i dvolančane grabuljaste transportere, faktor sigurnosti iznosi: =5-8; Fpr/Smax=5-8. Predviđeni lanac će imati dovoljnu nosivost ako je: Fpr 5 Smax Fpr-prekidna sila lanca (N) (prospektni podatak) Ako se vrši provjera jednog lanca dvolančanog grabuljastog transportera: Fpr1 3 Smax Fpr-prekidna sila jednog lanca (N) Smax-ukupna maksimalna zatezna sila (u oba lanca) (N)
Ako se lanac, odnosno priječnik karike lanca dimenzionira, postupak je slijedeći: Prekidna čvrstoća čelika od koga se izrađuje kalibrirani lanci mora biti najmanje: M=50 000 N/cm2. Uz iste faktore sigurnosti, dozvoljeno naprezanje na istezanje iznosi: de=6250-10 000 N/cm2. d2 2 de S max 4 d
2 S max S max 0.8 de de
d-prečnik karike lanca (cm) Proračunati prečnik karike lanca se uskladi sa standardnom veličinom. Ako je proračun vršen u svrhu provjere, onda mora biti zadovoljen uvjet da je proračunati prečnik manji ili jednak prečniku ugrađenog lanca.
Određivanje podionog prečnika pogonskog lančanika za kalibrirane lance obavlja se prema slijedećoj formuli:
l D 90 0 sin z
2
d 90 0 cos z
2
D-podioni prečnik pogonskog lančanika (mm) z-broj zuba lančanika (z=5-10) d-prečnik okruglog profila od koga je izrađena karika (mm) l-svijetla unutrašnja dužina karike (mm)
Prečnik povratnog lančanika, određuje se po formuli:
D vp
l 180 0 sin z
Dvp-podioni prečnik povratnog lančanika (mm) z-broj zuba lančanika (z=5-10) l-svijetla unutrašnja dužina karike (mm)
