Sveučilište u Rijeci PFRI
Dinamika i struktura prometa luke Rotterdam
Dr.sc. Tanja Poletan-Jugović
Luka Matošović LMPP ROBNI TOKOVI Rijeka, 27. siječnja 2010.
Sadržaj
Uvod...................................................................................................................................3
1.
Geoprometni položaj luke Rotterdam....................................................................4
2.
Dinamika i struktura robnih tokova luke Rotterdam..............................................6
3.
Zaključak..............................................................................................................12
4.
Popis literature......................................................................................................13
2
Uvod
Pomorski je promet najjeftinija grana prometa, a često i jedini način transporta roba među kontinentima te između kopna i otoka. Proces globalizacije, koji dominira u svjetskom društveno-gospodarskom sustavu, započeo je još u vrijeme Velikih geografskih otkrića, kada su putem mora Europljani postupno zagospodarili gotovo cijelim svijetom.
Rotterdam službeno postoji od 1328. godine kada ga je Grof Willem III proglasio gradom koji se širio okolo brane (dam) na rijeci Rotte (tako je i dobio ime, Rotte-dam). On je, po populaciji, drugi najveći grad Nizozemske odmah nakon glavnoga grada, Amsterdama, i najveći grad pokrajine Zuid-Holland (Južna Holandija). Grad bez okolice broji oko 600.000 ljudi (podaci iz 2000. godine) sa trendom opadanja populacije. Gravitacijska zona Rotterdama pokriva površinu na kojoj živi 350 milijuna Ijudi. On je centar trgovine, brodarstva, industrije i distribucije.
3
1. Geoprometni položaj
Prokopom umjetnog kanala i otvorenja riječkog prometa Nieuwe Waterweg (Novi Riječni Put) 1872. godine, luka Rotterdam je omogućila povezivanje morskih ruta sa deltom Meuse-Rhine. Kanal je dug app 6.5 km od brana na delti do Maeslantkeringa (“Maeslant barijera“). Veliki broj mapa prikazuje Scheur kao dio Novoga Riječnoga Puta što bi iznosilo dužinu od app 19.5 km. Slika 1: Luka Rotterdam
4
5
izvor: http://www.marijan-birus.iz.hr
Početkom 20. st., gravitacijski centar luke se pomjerio zapadnije prema Sjevernom Moru (North Sea). Pokrivajući 105 km2, luka Rotterdam se danas proteže više od 40 km. U centru se nalazi povijesna lučka jezgra koja uključuje Delfshaven; Maashaven/Rijnkaven/Feijenoord kompleks; luke okolo Nieuw-Mathenesse-a; Wallhaven; Vondelingenplaat; Eemhaven; Botlek; Europoort-a koje se smjestilo uzduž Calandkanaal-a, Novoga Riječnoga Puta i Scheur-a (nastavci rijeke Nieuwe Maas) te iskrčeno područje Maasvlakt-e koji izlazi prema Sjevernom 6
Moru. Izgradnja nastavka projekta Maasvlakta je dobilo zeleno svjetlo od strane politike 2004. godine ali je ideja stopirana od strane Raad van State-a (Grofovsko Državno vijeće koje savjetuje sabor i parlament pri donošenju i upravljanja zakona) 2005. godine iz razloga što pitanje okoliša nije dovoljno dobro uzeto u obzir. Pa ipak, 10. oktobra 2006. je pribavljeno odobrenje da se započne izgradnja 2008. sa ciljem isplovljavanja prvoga broda 2013. godine.
7
2. Dinamika i struktura luke Rotterdam
U Rotterdamu se ukrcavaju velike količine tereta kojima su destinacije luke širom svijeta. Rotterdam je najveća luka u Europi i sedma u svijetu koja godišnje ostvari oko 300 milijuna tona prometa. Najveća svjetska poslovna luka je postala 1962. dok je kasnije taj naslov preuzeo Singapur i zatim Šangaj po podacima iz 2004. godine. Nalazi se na obali rijeke Nieuwe Maas, jednom od tokova delte Rajne i Meuse zahvaljujući kojima je luka Rotterdam uzvodno odlično povezana sa pograničnom zonom Basela, Švicarske i Francuske. Drugim riječima, luka je smještena na ušću rijeke Rajne duž 40 km od centra Rotterdama do Sjevernog mora. Luka direktno zapošljava skoro 70.000 ljudi. Izraženo brojevima, u luku godišnje "navrati" 30.000 brodova i 120.000 barži. Više od 500 redovnih linijskih brodova isplovljava iz Rotterdama prema 1000 luka širom svijeta. Da bi luka s tolikom količinom prometa normalno funkcionirala, potrebna je primjena najmodernije tehnologije, ali i izuzetna organizacija rada. Pretpostavke za to stvara lučka uprava (Rotterdam Municipal Port Management) koja u ime grada izdaje na korištenje (putem koncesija) zemljišta i infrastrukturu poduzećima koja nadalje obavljaju sve lučke
i
industrijske
djelatnosti.
Koordinacijski
centar
se
brine
o
svakom
uplovljavanju/isplovljavanju broda u/iz luke koje se u prosjeku događa svakih 5 minuta. Luka Rotterdam otvorena je za prihvat i prekrcaj brodova 24 sata dnevno, 365 dana u godini. Sve to čini ju lukom velike važnosti za mnoge gospodarske subjekte širom Europe, a prvenstveno za Nizozemsku.
8
Glave aktivnosti luke čine petrokemijska industrija i preuzimanje/transport robe. Važno je tranzitno središte tereta i robe između europskog kontinenta i prekomorskih luka. Iz Rotterdama se prijevoz robe vrši putem broda, riječkih tegljača, željeznicom ili cestom. Rotterdam se putem Betuwe, brze željeznice za prijevoz robe, spaja sa Njemačkom.
Velik dio pomorskoga prometa odnosi se na prijevoz tekućega i rasutog (sipkog) tereta. Među najvažnijim pomorskim robnim tokovima ističu se oni kojima se prevozi nafta, ugljen, željezna ruda i žitarice (cerealije). Generalni teret, koji čini uglavnom industrijska roba, prijevozi se najviše putem kontejnera. Kontejnerizacija velikog dijela pomorskog prometa nameće potrebu međunarodne standardizacije (TEU), te izgradnje specijalnih brodova i kontejnerskih terminala. Posebno je razvijena kontejnerizacija pomorskog pr rometa zemalja Dalekoga istoka (Japan, Singapur, Hong Kong, Tajvan, Južna Koreja), a potom slijede Angloamerika i atlantska Europa.
Slika 2: Luka Rotterdam
Izvor: http://www.pfri.hr/plima/plima3/plima3/rotterdam.html
9
Tablica 1: Promet vodećih kontejnerskih luka od 2002. do 2008. LUKA Singapore Hong Kong Shanghai Shenzhen Pusan Kaohsiung Rotterdam Dubai Hamburg Qingdao a
DRŽAVA Singapore Kina Kina Kina Juž. Koreja Tajvan Nizozemska UAR Njemačka Kin
2002. 15571 17826 6330 5080 8073 7541 6096 3502 4689 -
2003. 16941 19144 8620 7614 9436 8493 6506 4194 5374 -
2004. 18410 20449 11280 10600 10370 8843 7107 5152 6138 4239
2005. 21329 21984 14554 13660 11430 9714 8292 6429 7003 5139
2006. 24792 22602 18084 16197 11843 9471 9288 7619 8088 6307
2007. 23192 23539 21719 18470 12039 9775 9690 8923 8862 7702
2008. 27932 23881 26150 21099 13260 10257 10791 10653 9890 9462
Izvor: www.portofrotterdam.com, prosinac 2008.
U skladu sa suvremenim društveno-gospodarskim mijenama na međunarodnom pomorskom tržištu dolazi do pregrupriranja pomorskih tokova, a s time i značenja europskih luka. Bez obzira na aktualne promjene, prvo mjesto već dugo ima rotterdamska luka, a zatim slijede luke Antwerpen, Hamburg i Marseille. Luke na Sjevernom moru očito imaju primat, ponajprije jer zapadna i dio srednje Europe putem njih ostvaruju velik dio trgovinskih veza s ostatkomsvijeta. Uz atlantske europske luke posljednjin nekoliko godina velik porast ima i rumunjska luka Constança
10
Tablica 2: Vodeće europske luke po količini ukrcane i iskrcane robe LUKA Rotterdam
DRŽAVA Nizozemsk
2002. 314,7
2003. 321,8
2004. 327,8
2005. 352,6
2006. 370,2
2007. 378,2
2008. 406,8
a Antwerpen Belgija Hamburg Njemačka Marseilles Francuska Amsterdam Nizozemska Le Havre Francuska Algeciras Španjolska Bremen Njemačka Constanţa Rumunjska Genova Italija Dunkerque Francuska Valencia Španjolska London UK Barcelona Španjolska Wilhelmshaven Njemačka Zeebrugge Belgija
130,0 92,4 92,4 64,0 68,9 52,4 46,1 26,0 50,2 44,5 50,7 31,4 40,9 32,1
131,6 97,6 92,3 68,3 67,7 55,3 46,6 30,8 51,7 47,6 51,2 32,6 38,8 33,0
142,9 106,3 95,5 70,4 71,4 56,8 49,0 33,4 53,7 50,1 35,0 51,0 34,8 39,5 30,6
152,3 114,4 94,1 73,8 76,2 61,3 52,3 38,9 55,8 51,0 37,5 53,3 39,3 45,0 31,7
160,1 125,7 96,6 74,8 75,0 63,5 54,2 46,5 55,2 53,5 40,9 53,8 43,8 45,9 34,5
167,4 134,8 100,0 84,3 73,8 71,8 65,1 57,1 55,0 56,6 47,5 51,9 46,4 43,2 39,4
182,9 140,4 96,3 87,8 78,9 74,5 69,2 60,0 57,2 57,1 53,6 52,7 50,0 42,7 42,1
Izvor: www.portofrotterdam.com, prosinac 2008.
Luka Rotterdam (Rotterdam Main- port Europe) vodeća je svjetska luka s godišnjim prometom od oko 300 mil. tona. Također, Rotterdam je centar trgovine, brodarstva, industrije i distribucije. Luka je smještena na ušću rijeke Rajne duž 40 km od centra Rotterdama do Sjevernog mora. Prostire se na površini od 10.000 ha i direktno zapošljava skoro 70.000 Ijudi. Važnost luke za Nizozemsku najbolje se očituje iz podatka da je njen godišnji udio u bruto nacionalnom proizvodu 54 mlrd. guldena (što je tek nešto manje DEM), odnosno čak 10%. Vodeću svjetsku ulogu u lučkom prometu Rotterdam prije svega može zahvaliti svome geografskom položaju koji ga čini "ulaznim vratima" Europe. Gravitacijska zona Rotterdama pokriva površinu na kojoj živi 350 milijuna Ijudi. Do njih pristiže roba iz čitavog svijeta, preko Rotterdamske luke, modernom mrežom cestovnih prometnica, željezni- com, cjevovodima (za Belgiju i Njemačku), ali u najvećoj količini unutarnjim plovnim putevima (rijekom Rajnom koja je kanalom povezana s rijekama Majnom i Dunavom). Također, u Rotterdamu se ukrcavaju velike količine tereta kojima su destinacije luke širom svijeta. Izraženo brojevima, u luku godišnje "navrati" 30.000 brodova i 120.000 barži. Više od 500 redovnih linijskih brodova isplovljava iz Rotterdama prema 1000 luka širom svijeta. Da bi luka s tolikom količinom prometa normalno funkcionirala, potrebna je primjena najmodernije tehnologije, ali i izuzetna
11
organizacija rada. Pretpostavke za to stvara lučka uprava (Rotterdam Municipal Port Management) koja u ime grada izdaje na korištenje (putem koncesija) zemljišta i infrastrukturu poduzećima koja nadalje obavljaju sve lučke i industrijske djelatnosti. Koordinacijski centar se brine o svakom uplovljavanju/isplovljavanju broda u/iz luke koje se u prosjeku događa svakih 5 minuta. Luka Rotterdam slobodna je za prihvat i prekrcaj brodova 24 sata dnevno, 365 dana u godini.Sve to čini ju lukom velike važnosti za mnoge gospodarske subjekte širom Europe, a prvenstveno za Nizozemsku.
Tablica 3 : Udaljenost europskih luka od luke Rotterdam LUKA
KM (cestovna udaljenost)
Uzvodno (iz rotterdama)
Nizvodno (prema Rotterdamu)
Beč
1180
10,0
9,0
Antwerpen
100
0,5
0,5
Strasbourg
535
3,0
1,5
Berlin
710
8,0
8,0
Frankfurt
455
2,0
1,5
Karlsruhe
535
2,5
1,5
Budimpešta
1435
11,5
10,5
Bratislava
1240
10,5
9,5
Basel
670
3,5
2,0
Izvor: http://www.pfri.hr/plima/plima3/plima3/rotterdam.html
Rotterdamska luka istisnut će tajvansku luku Kaohsiung s mjesta šeste najprometnije luke za kontejnerski promet do kraja 2007., objavio je u srijedu The China Times. Po pisanju toga lista, koji se poziva na izjave direktora lučke uprave Kaohsiung Hsieh Ming-huija, u prvih je devet ovogodišnjih mjeseci ta tajvanska luka ostvarila kontejnerski promet od 10,4 milijuna
12
TEU-a (kontejnerska jedinica), što je povećanje od 4,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. No kontejnerski promet u luci Rotterdam bio je veći od onog tajvanske luke Kaohsiung, pa je Rotterdam na sigurnom putu da zamijeni tu tajvansku luku na mjestu 6. najprometnije kontejnerske luke, kazao je Hsieh. Krajem 2006. Rotterdam je zaostajao za Kaohsiungom za 170.000 TEU-a , no posljednjih je mjeseci privukao golemi broj kontejnera iz europskih luka. Hsieh je upozorio da bi se krajem godine Kaohsiung mogao spustiti na 8. mjesto ako luka u Dubaiju ostvari 15-postotno povećanje kontejnerskog prometa.
Tablica 4 : Vrste tereta u luci Rotterdam VRSTA TERETA
1987.
1994.
2000.
2010.
Rasuti teret
79,1
88,8
123,0
143,0
Tekući teret
128,7
135,7
144,0
150,0
Ro-ro
6,4
8,3
11,8
17,0
Generalni teret
10,1
11,2
12,3
12,5
Kontejneri
30,7
50,0
65,8
94,5
Broj kont. (u mil.)
2,0
3,0
4,0
5,8
UKUPNO
255,0
294,0
356,9
417,0
Izvor: http://www.pfri.hr/plima/plima3/plima3/rotterdam.html
13
4. Zaključak
Usporedbe radi, u 2006. kontejnerski je promet u Dubaiju porastao za 10 posto. U 1990ima je Kaohsiung bio treća najveća kontejnerska luka u svijetu, no on se spušta na ljestvici posljednjih godina zbog ekspanzije susjednih luka i tajvanske petogodišnje zabrane direktnog pomorskog prometa s Kinom. Trenutno, Kaohsiung je šesta najveća kontejnerska luka nakon Singapura, Hong Konga, Šangaja, Shenzena i Busana. Po tajvanskom tisku, Kaohsiungov rejting na svjetskoj ljestvici trebao bi opadati ako Tajvan ne ukine zabranu direktnog pomorskog prometa s Kinom. U 2006. u toj je luci ostvaren kontejnerski promet od 9,77 milijuna TEU-a, što je tek 3,2 posto više u odnosu na godinu ranije. Riječ je o najslabijem rastu uz onaj u luci Rotterdam među 10 najvećih kontejnerskih luka u svijetu. Na suprot njima, kineske luke Šangaj i Shenzhen te ona u Dubaiju zabilježile su najveći rast kontejnerskog prometa.
14
5. Literatura
http://www.google.hr
http://www.pfri.hr/plima/plima3/plima3/rotterdam.html
http:// www.portofrotterdam.com
http://www.wikipedia.com
15
