THASOS – TASOS Prva verzija vodiča
Danilo Pantelić 24/08/2014
SADRŽAJ 1.
Uvod ................................................................................................................................................ 4
2.
Geografija i klima Tasosa ................................................................................................................ 4 2.1.
Geografija ................................................................................................................................ 4
2.2.
Klima ....................................................................................................................................... 4
3.
Istorija Tasosa ................................................................................................................................. 5
4.
Ukratko o Tasosu ............................................................................................................................ 9
5.
Korisni telefoni tokom boravka na Tasosu .................................................................................... 12
6.
Telefoniranje i mobilni operateri u Grčkoj .................................................................................... 13
7.
Srpski konzulati i ambasade u Grčkoj............................................................................................ 14
8.
Međunarodna vozačka dozvola .................................................................................................... 15
9.
Granični prelazi na putu do Grčke ................................................................................................ 16
10.
Limenas (Grad Tasos) ................................................................................................................ 19
11.
Sela Tasosa ................................................................................................................................ 22
11.1.
Panagia i Skala Panagia (Golden Beach) ........................................................................... 22
11.2.
Potamia ............................................................................................................................. 26
11.3.
Kinira (Koinira)................................................................................................................... 27
11.4.
Astris (Astrida)................................................................................................................... 28
11.5.
Potos ................................................................................................................................. 29
11.6.
Pefkari ............................................................................................................................... 31
11.7.
Limenarija.......................................................................................................................... 32
11.8.
Kalirahi i Skala Kalirahi (Kallirachi) .................................................................................... 34
11.9.
Sotiras i Skala Sotiros ........................................................................................................ 35
11.10.
Prinos i Skala Prinos .......................................................................................................... 36
11.11.
Rahoni (Rachoni) i Agios Georgios .................................................................................... 37
11.12.
Kazaviti (Megalos Prinos) .................................................................................................. 38
11.13.
Maries i Skala Marion (Maries) ......................................................................................... 40
11.14.
Kastro ................................................................................................................................ 41
11.15.
Teologos (Theologos) ........................................................................................................ 43
12.
Plaže Tasosa .............................................................................................................................. 45
Plaže na istočnoj obali Tasosa ....................................................................................................... 45 Plaža Makriamos (Makryammos) ................................................................................................. 45 Plaža Saliara (Mermerna plaža) .................................................................................................... 46 Plaža Vati (Vathi) ........................................................................................................................... 47 Plaža Golden beach (Hrisi Amudia, Skala Panagia) ....................................................................... 48 Plaža Skala Potamia....................................................................................................................... 49 Plaža Kinira (Koinira) ..................................................................................................................... 50 Plaža Paradise (Paradisos)............................................................................................................. 52
Plaže na južnoj obali Tasosa ............................................................................................................ 53 Plaža Agios Joanis-Tasos (Agios Ioannis, Babouras)...................................................................... 53 Plaža Aliki (Alyki) ........................................................................................................................... 53 Plaža Kekes .................................................................................................................................... 55 Plaža Timonja (Timonia, Thimonia) ............................................................................................... 56 Plaža Arsanas (Afroditi) ................................................................................................................. 56 Plaža Livadi .................................................................................................................................... 57 Plaža Salonikios ............................................................................................................................. 58 Plaža Astris (Astrida) ..................................................................................................................... 59 Plaža Psili Amos (Psili Ammos) ...................................................................................................... 60 Plaža Notos.................................................................................................................................... 61 Plaža Rosogremos (Rossogremos) ................................................................................................ 61 Plaža San Antonio (Agios Antonios) .............................................................................................. 62 Plaža Pefkari .................................................................................................................................. 63 Plaža Metalia ................................................................................................................................. 64 Plaža Limenaria (Limenarija) ......................................................................................................... 65 Plaža Stelakis ................................................................................................................................. 67 Plaža Tripiti (Trypiti) ...................................................................................................................... 68 Plaže na zapadnoj obali Tasosa .................................................................................................... 69 Plaža Acpas (Atspas, šećerna plaža) .............................................................................................. 69 Plaža Skala Maries (Marion).......................................................................................................... 70 Plaža Beba (Skala Maries) ............................................................................................................. 71 Plaža Skala Kalirahi (Kallirachi) ...................................................................................................... 72 Plaža Skala Sotiros ......................................................................................................................... 73 Plaža Dasilio (Dasillio, Dasilio Prinu, Ilio Mare) ............................................................................. 74 Plaže na severnoj obali Tasosa ..................................................................................................... 76 Plaža Skala Rahoniu (Rachoniou) .................................................................................................. 76 Plaža Pahis (Pachis) ....................................................................................................................... 77 Plaža Glifoneri-Tasos (Glyfoneri)................................................................................................... 78 Plaža Glikadi (Glykadi) ................................................................................................................... 79 Plaža Esperides .............................................................................................................................. 80 Plaža La Scala ................................................................................................................................ 80 Plaža Papalimani ........................................................................................................................... 81 Plaža Glifada-Tasos (Glyfada) ........................................................................................................ 81 Plaža Nisteri................................................................................................................................... 82 Plaža Tarsanas ............................................................................................................................... 82 Plaža Limanaki (Palio Limani) - Gradska plaža u Limenasu ........................................................... 83 13.
Znamenitosti ............................................................................................................................. 84
13.1.
Muzeji................................................................................................................................ 84
Arheološki muzej Tasosa ............................................................................................................... 84
Muzej skulptura Polignotos Vagis ................................................................................................. 85 Muzej folklora Teologos ................................................................................................................ 87 Muzej folklora (Limenarija) ........................................................................................................... 89 Muzej folklora (Kalirahi) ................................................................................................................ 92 13.2.
Manastiri i crkve ................................................................................................................ 93
Manastir Arhangela Mihaila.......................................................................................................... 93 Manastir Panaguda ....................................................................................................................... 95 Manastir Agios Panteleimonas ..................................................................................................... 96 Manastir Vatopediu-Kalogeriko (Limenas) ................................................................................... 97 Crkva Panagia (Selo Panagia) ...................................................................................................... 100 Crkva Agios Dimitrios (selo Teologos) ......................................................................................... 104 Crkva Agios Atanasios (selo Kastro) ............................................................................................ 106 13.3.
Arheološki lokaliteti ........................................................................................................ 108
Antička Agora-Tasos.................................................................................................................... 108 Antičko pozorište Tasos .............................................................................................................. 109 Akropolj Tasosa ........................................................................................................................... 110 Arheološki lokalitet Aliki (Alyki) .................................................................................................. 110 13.4.
Prirodne atrakcije ............................................................................................................ 112
Jola (Giola)................................................................................................................................... 112 Pećina Drakotripa (Drakotrypa, Zmajeva pećina) ....................................................................... 113 Jezero Maries (Gena) .................................................................................................................. 114 14.
Rent-A-Car On Thassos ........................................................................................................... 115
15.
Autobus ................................................................................................................................... 116
16.
Prvi put na Tasosu ................................................................................................................... 119
16.1. 17.
Obavezno na Tasosu! ...................................................................................................... 120
Hrana ....................................................................................................................................... 121
17.1.
Maslinovo ulje ................................................................................................................. 123
17.2.
Kleoniki Tavern (kod Koste-brke) .................................................................................... 124
18.
Rečnik ...................................................................................................................................... 125
19.
Krug oko Tasosa ...................................................................................................................... 126
20.
Uputstvo za desetodnevno konzumiranje Tasosa .................................................................. 129
21.
MAPA i DALJINOMETAR .......................................................................................................... 135
22.
Vremenska prognoza .............................................................................................................. 136
ANDROID NAVIGACIJA ........................................................................................................................ 137 Lični utisci sa letovanja ....................................................................................................................... 142 KORISNI LINKOVI ................................................................................................................................. 143
1. Uvod Tasos pripada Severoistočno egejskoj grupi ostrva. Zeleno je i planinsko, sa prelepim peščanim plažama i tradicionalnim selima s neverovatnim planinskim vidicima. Tasos je idealno ostrvo za one koji traže mir i prelepo prirodno okruženje, ali takođe ima i aktivnih i živih mesta i “ turističkijih“ plaža. Noćni život nije tako intenzivan. U nekoliko reči, Tasos je pogodan za sve i ima mnogo za ponuditi. Nalazi se na krajnjem severu ove grupe ostrva, u blizini ostrva Samotraki i 11 km južno od luke Keramoti i ušća reke Nestos u regiji Istočna Makedonija i Trakija. Pripada prefekturi Kavala. Od Kavale je udaljen 24 km (12 nautičkih milja), od Svete gore 50 km (12 nautičkih milja), od ostrva Limnos 111 km (60 nautičkih milja) i od Aleksandrupolija 60 km (32,5 milje).
2. Geografija i klima Tasosa 2.1.
Geografija
Tasos je deo Severoistočno-egejskih ostrva i najsevernije je u arhipelagu. Smešteno je u blizini grčkog kopna, samo 11 kilometara od sela Keramoti i delte reke Nestos te 31 km od Kavale. Geografski pripada regiji Istočna Makedonija i Trakija te prefekturi Kavala. Površina Tasosa iznosi oko 390 kvadratnih kilometara što ga čini dvanaestim po veličini ostrvom u Grčkoj. Široko je 22,5 a dugačko 27 kilometara i gotovo je kružnog oblika. Dužina obale iznosi 95 km.Glavni grad je Limenas koji je takođe i glavna luka i u njemu živi većina od oko 16.000 stanovnika koliko ih ima na ostrvu. Plaža Golden Beach (Hrisi Amudia) Što se tiče morfologije zemljišta, severna polovina je gotovo nepristupačna, sa strmim padinama i sastoji se uglavnom od trulog i škriljčanog tla. Potpuno suprotno, južni deo je prilično ravan, s blagom klimom i sastoji se od sedimentnih i krečnjačkih stena. Prema navedenom, ostrvo je podeljeno na dva dela, severni i južni, sa zamišljenom linijom koja počinje od sela Sotiros na zapadu i završava se malo južnije od sela Kinira na istoku. Unutrašnjost ostrva je brdovita. Najviši vrh je Ipsarion sa nadmorskom visinom od 1.204 metra. Ostali vrhovi su Kranidi na 1.074 metra, Prorok Ilija na 1.108 m., Cucula na 857 metara i Fanos na 744 m. Planine su prekrivene borovinom i stablima kestena, ali su strašni požari između 1981. i 1993. godine uništili veliki deo šuma. Neki delovi su se polako oporavili od ove katastrofe, ali jugoistok još uvek nosi ožiljke. Uzgajaju se masline, duvan i loza. Ove aktivnosti, uz vađenje kamena, ribolov, pčelarstvo i turizam, čine glavni izvor prihoda stanovništva Tasosa. U antici je ostrvo bilo izvor zlata i drugih sirovina. Danas je poznato po kamenolomima u kojima se vadi mermer koji čini tlo posebno belim na nekim delovima.
2.2.
Klima
Budući da se nalazi u severnom delu Grčke, Tasos ima hladniju klimu nego većina drugih ostrva. Zima je vlažna i sa niskim temperaturama koje počinju da rastu od aprila. Proleća su blaga i sunčana, leta topla, ali temperature ne idu visoko kao na Kikladima.
3. Istorija Tasosa Tasos je imao burnu istoriju i prošao je vladavinu raznih osvajača koji su ovde ostavili svoj trag. Postoji mnogo suprotstavljenih mišljenja o tome ko su bili prvi stanovnici ostrva. Ostrvo je bilo poznato pod mnogim imenima koja su izvedena od imena plemena koja su se naselila ovde kao što su Sedon i Odones koja su tračka. Antički pesnici su ga zvali Etra i Hrisi. Ostaci Tračana pronađeni na ostrvu datiraju od 2.000. godine pre Hrista a priobalna naselja na kopnu preko puta Tasosa iz perioda između 3.000. i 2.000. p.n.e. Drugi istoričari navode da su Grci naselili ostrvo. Arheolozi su otkrili mnogo tragova grčkog Herkula koji je bio slavljen i smatrao se jednim od čuvara ostrva. Konačno, imamo grčke mitološke verzije kako je Tasos dobio ime. Arheološki lokalitet u okolini Limenasa Prema drevnoj legendi, Tasos je bilo ostrvo sirena koje su imale tako lep glas koji bi očarao svakoga ko bi ih čuo a nakon toga su ga proždirale. U čuvenoj priči Odisejeva lutanja, za sirene koje su pokušale da ga očaraju se pretpostavlja da su živele na Tasosu. Druga legenda kaže da je antički heroj po imenu Tasos došao na ostrvo u potrazi za svojom sestrom koja se zvala Evropa i koju je Zevs ukrao. Tasos je bio sin (možda i unuk) feničanskog kralja Aginorasa. Legende o njemu su vrlo stare i ne baš precizne. Bio je tako iscrpljen od potrage za sestrom da je hteo da se odmori na ovom mestu. Po njemu je ostrvo nazvano Tasos. Tasos je bio naseljen od paleolitskog razdoblja pa nadalje, ali najranije naselje koje je istraženo u detalje je iz srednjeg i kasnog neolita i tu su pronađeni ostaci koji su blisko povezani s onima u ravnici Drama. Nasuprot tome, ostaci ranog bronzanog doba na ostrvu poklapaju se sa kulturom koja se razvila na Kikladima i Sporadima. U Skali Sotiros, na primer, malo naselje je bilo okruženo čvrsto izgrađenim odbrambenim zidom. Postoji jaz u arheološkim nalazima do kraja bronzanog doba 1.100 godine pre Hrista kada je bilo prvo ukopavanje održano na velikom groblju u Kastru, u unutrašnjosti ostrva. Ovde izgrađene grobnice prekrivene malim humkama zemlje su bile tipične do kraja gvozdenog doba. U najstarijim grobnicama je bio mali broj lokalnih imitacija mikenskog posuđa, ali je većina ručno izrađene keramike s urezanim ukrasima odražavala veze sa istokom, odnosno sa Trakijom.
Tasos je imao burnu istoriju i prošao je vladavinu raznih osvajača koji su ovde ostavili svoj trag. U ranom antičkom periodu, ostrvo su (verovatno pod vođstvom Tasosa) kolonizovali Feničani privučeni rudnicima zlata. Osnovali su hram posvećen bogu Melkartu koji je još uvek postojao u doba Herodota. Oko 7. veka pre Hrista, posle rata sa Sajansima, tračkim plemenom, Telesikles sa Parosa je zajedno sa svojim sinom Arhilohesom, porodicom i prijateljem Glaukosom počeo da gradi prvu koloniju na jugu ostrva. Otkrili su da je Tasos bogat mineralima, posebno zlatom i mermerom i prekriven šumama. Herodot je posetio Tasos i pričao da su najbolji rudnici na ostrvu bili oni koje su otvorili Feničani na istočnoj strani ostrva, prema Samotrakiju. Njihova moć se proširila na
kopno gde su imali u vlasništvu rudnike zlata vrednije čak i od onih na ostrvu. Naselili su brojna poznata mesta. Jedno od njih je stara Kavala a drugo Krenides, nekadašnje naselje Filipi. Plemeniti metali su intenzivno vađeni iz obližnje planine Pangeo. Zlatni, srebrni i bronzani novac je kovan u 6. veku s natpisom “Tasian Ipiron” (Tasosko kopno) i datira iz 525. godine p.n.e. Ovaj natpis označava oblik organizovane države. Podigli su bogate hramove i jak zid kako bi zaštitili antički glavni grad. Trgovina je postala glavni izvor prihoda. U obližnjoj Agori trgovci su kupovali i prodavali robu, držali su se politički govori i donošene su demokratske odluke. Demokratija je procvetala a ruševine Agore to i dokazuju. U gimnazijumu su se održavali sportski događaji. Nažalost, ostaci gimnazijuma nisu pronađeni. Postojale su dve luke, jedna isključivo za ratne brodove a druga za trgovinu. Ostrvljani su dominirali morem i postali bogati trgovci vinom i sirćetom. Brodovi koji su prevozili ove proizvode su stizali do Rusije i Egipta. Takođe su izvozili drvo i mermer.
Na ostrvu postoje brojni svedoci bogate istorije Tasos je postao stvarno moćan oko 5. veka p.n.e. 477. pre Hrista su ih porazili Persijanci uništivši im pomorsku flotu u dve velike bitke. Okupirali su ostrvo 491. godine pre Hrista i srušili mermerni zid koji je opasavao ceo grad. Ruševine se i danas mogu videti. Kao pokoren narod bili su sputani u izražavanju i negovanju svoje umetnosti, ali su sačuvali duh. Zatim je Tasos postao deo Delske lige koja je bila pod kontrolom Atine, ali su se 465. p.n.e. zbog nesuglasica po pitanju rudnika u kopnenom delu pobunili. Atinjani su ih porazili na moru i nakon opsade koja je trajala više od dve godine preuzeli glavni grad i uništili zidine, verovatno 463. pre Hrista, primoravši ih da predaju svoje brodove, plate odštetu i godišnji doprinos (449. godine pre Hrista 21 talenat, od 445. godine oko 30 talenata) i povuku se sa poseda na kopnu. 411. p.n.e, u vreme oligarhijske revolucije u Atini, Tasos se ponovo pobunio protiv Atine i dobio spartanskog guvernera. 407. godine pre Hrista pobornici Spartanaca su proterani a vratili su se Atinjani pod Trasibulusom. 404. godine pre Hrista, Spartanci su okupirali ostrvo da bi ga 393. godine p.n.e. Atinjani ponovo osvojili, ali su ovaj put doneli demokratiju i dali Tasosu nezavisnost. Početkom 4. veka stanovnici Tasosa su se opet organizovali u “Tasian Ipiron”. Vrsta poludemokratskog načina života implementirana je verovatno po savetu Platona. Oko 340. p.n.e., Filip II Makedonski preuzima kontrolu nad ostrvom i Tasos postaje deo Makedonskog carstva. Aristotel je sugerisao kralju da će mu prijateljski odnosi sa Tasosom biti korisni. Makedonski kralj je znao od početka šta se dobija ako vlada Tasosom. Tasoske kopnene i pomorske snage su se borile s Aleksandrom Velikim, sinom Filipa II u njegovom ratu protiv Persijanaca. OD 287. do 281. p.n.e. jedan od Aleksandrovih generala je konfiskovao ostrvo i njime vladao. Filip V je odbacio delove politike koja se odnosila na slobode stanovnika ostrva nateravši ih da pokažu naklonost prema Rimljanima.
Antička Agora i Arheološki muzej se nalaze u Limenasu Tasos se zajedno s Rimljanima borio protiv Mitridata. 197. godine pre Hrista Rimljani zauzimaju ostrvo nakon pobede nad Filipom V. Tokom tog razdoblja Tasos je i dalje ekonomski jak. Njegova valuta je stizala do Balkana i čak do Rumunije. Varvarski kraljevi koriste Tasoski novac do 1. veka pre Hrista kada ga zamenjuje rimski dinar. Ostrvo je napredovalo do 42. godine kad je zahvaćeno sukobom nakon smrti Julija Cezara (44. godine). Dva bogata senatora koji su odgovorni za njegovu smrt, Kasije i Brut, borili su se (42. godine) protiv svojih neprijatelja Marka Antonija i Oktavijana u ravnici kod Filipija. Svako je želeo Tasos kao svoju glavnu bazu. Marko Antonije je pobedio i u kratkom periodu upravljao ostrvom. Avgust i njegova porodica su rekonstituisali ostrvo kao “Državu Tasos” koja se proteže do Sporada. Tada je nekoliko odabranih plemićkih porodica sa Tasosa vladalo po svojim zakonima, sprovodilo sopstvene sudske odluke i kovalo sopstveni novac. Samo je Atina imala ove privilegije od cele Grčke. Nazivali su ih “Prijatelji Cezara”. Učinili su mnogo za ostrvo tokom svoje vladavine. Proširili su zgradu opštine i organizovali spektakle po ostrvu da bi pokazali svoje bogatstvo, od sredine 2. veka pa sve do kraja. Takođe su obnovili stari grad i antičko pozorište, a brodovi sa ostrva su ponovo počeli da trguju. Tokom prvog veka Nove ere, apostol Pavle je došao na ostrvo i doneo hrišćanstvo. Takođe je počeo sa izgradnjom crkava na ruševinama antičkih hramova. Mir je potrajao sve do 330. godine kada je Tasos postao deo vizantijskog carstva. 365. je pogođen katastrofalnim zemljotresom. Arapi su preuzeli ostrvo 565. godine, ali su ubrzo proterani. Gusari su se pojavili u blizini Tasosa u 4. veku. 765. su slovenski i bugarski gusari opljačkali i prodali stanovnike Tasosa na pijaci robova. Tokom 7. veka, Tasos je kao i sva druga grčka ostrva postao plen brojnih gusarskih napada. Stanovništvo je u 7. veku napustilo Limenas i izgradilo sela visoko u planinama kako bi se izbegla razaranja. Oko 900. godine došao je pod vlast Saracena koje je gotovo 70 godina kasnije porazio Nikiforos Fokas. 1161. godine, Francuzi su opljačkali i uništili ostrvo, poubijali deo stanovnika, a ostale pretvorili u robove. Tokom krstaških ratova Tasos je potpao pod vlast Venecijanaca, a u 14. veku pod vlast Đenovljana koji su ojačali vizantijski dvorac i odbrambenu moć Tasosa.
Antičko pozorište Turci su ga osvojili 1462. godine i pod njima je bilo poznato kao Taşöz. Tokom 18. veka, broj stanovnika je smanjen zbog emigracije prouzrokovane visokim porezima koje su Turci nametnuli. 1774. je samo 2.000 stanovnika bilo na ostrvu od 60.000 koliko se procenjuje da je živelo tokom antičkog perioda i 100.000 tokom 5. i 6. veka pre Hrista. Kratkotrajna pobuna protiv otomanske vladavine 1821. na čelu sa Hagijorgisom Metaksasom nije uspela. Sultan Mahmud II je 1820. (ili 1813.) dao ostrvo Egipćaninu Muhamedu Aliju kao nagradu za egipatsku intervenciju u Grčkom ratu za nezavisnost. Egipatska vladavina je bila relativno benigna (po nekim izvorima Muhamed Ali je ili rođen ili je proveo detinjstvo na Tasosu). Egipćani su ostrvljanima dali samoupravu, ali su im i nametnuli obavezu plaćanja poreza. Ostrvo je bilo uspešno sve do 1908. kada je ponovo uspostavljena turska vladavina. Dobilo je
status sandžaka u vilajetu (provinciji) Salonika do balkanskih ratova. 20. oktobra 1912., tokom Prvog balkanskog rata Tasos je oslobođen i ujedinjen sa ostatkom Grčke 1912., nakon mnogo pokušaja. 1922. izbeglice iz Male Azije naselile su Limenas i Limenariju. Tokom okupacije (1941.-1944.) Tasos je zajedno s ostatkom istočne Makedonije i Trakije bio pod kontrolom Bugara. Pod bugarskom vlašću ostrvo se zvalo Таkоk. Planinski teren omogućavao je sporadičan otpor. Grčki građanski rat je na ostrvu imao oblik okršaja i napada komunističke gerile do 1950., gotovo godinu dana nakon što su glavna neprijateljstva na kopnu prestala. Od 1960. turizam je postao glavni izvor prihoda za ostrvljane, a tada je u vodama oko ostrva pronađena nafta. Istorija rudarstva Vađenje ruda osnovnih i plemenitih metala započeli su u 7. veku pre Hrista Feničani, nastavili u 4. veku Grci, a zatim Rimljani. Postojali su i površinski kopovi i podzemna eksploatacija brojnih ležišta olova i srebra iako je bilo i manje eksploatacije zlata i bakra. Vredno pomena je otkriće jame iz paleolitskog perioda koja se nalazi u rudniku gvožđa Tzines. “Palataki”, nekadašnje sedište kompanije za eksploataciju rude U novije vreme, rudarske kompanije kao što su Speidel (1905.-1912.) i Vielle Montagne (1925.1930.) eksploatisale su kalamin (ruda olova i cinka). 1905. godine podignut je metalurški pogon u Limenariji za kalcinaciju kalamina u visokim pećima za proizvodnju ZnO. Kasnije (1926.) je pogon za kalcinaciju obnovljen od strane kompanije Vielle Montagne. Vađenje rude gvožđa postalo je značajno u periodu od 1954.1964. kada je nekoliko rudarskih kompanija (Krupp i Apostolopulos A.E., Hondrodimos S.A.) eksploatisalo naslage rude na ostrvu. Procenjuje se da je ukupna proizvodnja tokom razdoblja 1905.-1964. bila oko 2 miliona tona kalamina (12% Zn + Pb) i 3 miliona tona rude gvožđa (44% Fe). Od 1964. nije bilo rudarske aktivnosti na ostrvu. Novi napori na istraživanju ležišta su pokrenuti 1976. od strane IGME. Bušenja su rezultirala otkrićem ležišta Marlu, 1979. godine, na dubini od 200 metara. Istorija vađenja mermera je takođe bogata. U današnje vreme, počevši od pre oko četrdeset godina, vađenje mermera je jedina delatnost u vezi sa mineralnim bogatstvom Tasosa
4. Ukratko o Tasosu Tasos pripada Severoistočno-egejskoj grupi ostrva. Zeleno je i planinsko, sa prelepim peščanim plažama i tradicionalnim selima s neverovatnim planinskim vidicima. Tasos je idealno ostrvo za one koji traže mir i prelepo prirodno okruženje, ali takođe ima i aktivnih i živih mesta i “turističkijih” plaža. Noćni život nije tako intenzivan. U nekoliko reči, Tasos je pogodan za sve i ima mnogo toga za ponuditi. Selo Teologos, nekada ekonomski i politički centar Tasosa - nalazi se na krajnjem severu pomenute grupe ostrva, u blizini ostrva Samotraki i 11 km južno od luke Keramoti i ušća reke Nestos u regiji Istočna Makedonija i Trakija. Pripada prefekturi Kavala. Od Kavale je udaljen 24 km (12 nautičkih milja), od Svete gore 50 km (12 nautičkih milja), od ostrva Limnos 111 km (60 nautičkih milja) i od Aleksandrupolija 60 km (32,5 milje). Postoji mnogo luka, pristaništa i uvala duž obale. Najvažnije su luka glavnog grada Tasos (Limenas), luka u mestu Skala Rahoni na severu, zaliv Skala Prinos na severozapadu, luke Sotiros, Kalirahi i Maries na zapadu, zalivi Limenarija, Rosogremos i Astris na jugu, zaliv Aliki na jugoistoku te zalivi Kinira, Panagia, Potamia i Agios Joanis na istoku. Glavni rtovi na severu ostrva su Evreokastro, Pahis i Arhangelos. Prema zapadu su Prinos, Atspas i Kefalas. Na jugu su Agios Antonios (Hohlos), Oksia, Salonikios (Sapuni), Kalami, Demir, Halka, Baburas i konačno rtovi Stavros, Furni, Pirgos i Kalogeros (Vati) na jugu. Severno, između Tasosa i zaliva Keramoti, nalazi se stenovito i nenaseljeno ostrvo Tasopula dugačko oko kilometar i po i sa nadmorskom visinom od 108 metara. Ostrvo Gramvusa se nalazi u istočnom delu Tasosa, na južnom kraju zaliva Potamia. Nasuprot antičkog grada Kinira je ostrvce koje se takođe zove Kinira i leži u sredini zaliva. Diapori se nalazi u istom području, malo južnije. Konačno, ostrvce Panagia, u blizini Astrisa ima pećinu iz koje izlazi para ugljovodonične kiseline. Ovo ostrvce se nalazi na južnoj obali ostrva, preko puta rta Salonikios. Na zapadnoj obali, preko puta poluostrva Prinos, videćete bušotine gde se vadi nafta i prirodni gas. U Limenasu koji se naziva i grad Tasos možete videti brojne ruševine na kojima je izgrađen moderan grad i koje govore same za sebe o bogatoj istoriji ovog kraja. Ostrvo je bilo naseljeno od 7. veka. pre Hrista i imalo je jaku ekonomiju tokom antičkih vremena zbog obilja dragocenih prirodnih resursa. Bilo je čak i rudnika zlata. Drvo i mermer su se izvozili u Egipat, Italiju i Malu Aziju što je rezultiralo velikim deviznim prilivom. Danas je beli mermer sa Tasosa poznat u celom svetu. Limenas se nalazi u podzidanom području antičkog glavnog grada koji se takođe zvao Tasos. Izgradnja Limenasa je započela sredinom 19. veka od strane stanovnika susednog sela Panagia kao i drugih sela. Ova sela su se postepeno preselila na obalu kada su gusari prestali da budu pretnja. Jedno od najvećih i najznačajnijih mesta na Tasosu je Teologos. Nalazi se u kotlini nasuprot planine Korfi, u središnjem južnom delu ostrva. Severozapadno od Teologosa je selo Kastro. Stanovnici Kastra su na jugozapadnoj obali izgradili grad Limenariju, 1900. pre nove ere kada je počela sistemska eksploatacija rudnika. 13. februar 1974. je bio presudan datum za Tasos i Grčku jer su pronađena nalazišta nafte u blizini zaliva Prinos.
Tasos je poznat po vinu sa prepoznatljivom aromom jabuke. Stanovništvo se bavi poljoprivredom, ribolovom i turizmom. Tasos ima obilje minerala. Bakar u oblastima Astris, Timonia i Teologos, olovo, srebro i cink u Limenariji te gvožđe u Kalirahiju. Poznati rudnici na Tasosu kao i drvena građa za brodogradnju doveli su do razvoja, glamura i napretka tokom antike. Šta više, tvrdi se da je to bogatstvo privuklo Feničane da prvi nasele Tasos. Kamenolomi u kojima se vadi mermer su oduvek bili poznati. Snežno beli mermer se na Tasosu vadio još tokom antike a tako je i danas jer je pogodan za pravljenje kipova kao i veličanstvenih palata. Tasoski mermer je korišćen u vreme Vizantijskog carstva za podizanje crkve Aja Sofija u Istanbulu. Turizam je, naravno, glavna aktivnost. Veličanstveni planinski pejzaži, mnošto zelenila i odlične plaže privlače leti grupe turista iz mnogih evropskih zemalja i naravno iz majčice Srbije. Tasos takođe ima gimnaziju, licej, nekoliko škola i dve luke, staru i novu koja je aktivna. Tasos je planinsko i stenovito ostrvo, prekriveno gustom šumom borova, jela, hrasta i platana, dok masline rastu duž obale. Ne tako davno, sve padine su bile prekrivene šumama (skoro 9 desetina zemljišta) i to je razlog zašto je bio poznat kao “plutajuća šuma”. Katastrofalni požari 1985. i 1989. su izgoreli veliki deo borovih šuma. Nakon intenzivnih napora na ponovnom pošumljavanju preduzetih od strane lokalnih službi, a posebno volontera, ostrvo ponovo dobija zelenu boju. Mermerna je jedna od najlepših plaža na Tasosu Planinski greben koji se pruža u smeru severozapad-jugoistok preseca ostrvo. Planina Ipsarion sa 1.204 metra nadmorske visine je najviši vrh a za njim slede Prorok Ilija (1.108 m) i Fanos (744 m). Tasos ima jedno od najbogatijih zemljišta među Egejskim ostrvima. Na Tasosu se proizvode žitarice, mahunarke, voće, med i vino. U priobalnim područjima se uzgajaju masline i proizvodi maslinovo ulje. Vino sa Tasosa, čuveno tasosko antičko vino, visoko je kotirano čak i danas i ubraja se među najbolja vina u Grčkoj. Antička kraljica Egipta, Kleopatra, slala je na Tasos brodove svake godine po vino. Legenda kaže i da su bogovi sa Olimpa pili samo vino sa Tasosa. Grožđe sa ostrva kupuju i mnogi proizvođači vina iz cele Grčke i koriste ga za mešanje sa svojim. Tasos takođe ima dobru pitku vodu. Voda se ne mora donositi sa kopna kao što je slučaj sa ostalim grčkim ostrvima i ne postoje restrikcije. Administrativno, Tasos se sastoji od jedne opštine s Limenasom kao glavnim gradom i još devet podopštinskih odseka širom ostrva. Ima oko 16.000 stanovnika, a Limenas na severu i Limenarija na jugu su dva najvažnija grada u administrativnom i trgovačkom smislu.
Velika sela kao što su Teologos, Prinos i Panagia možete posetiti tokom cele godine jer u njima ljudi normalno žive i van turističke sezone. Planinska sela Tasosa, posebno “Kazavitia” (mali i veliki Prinos), gotovo su napuštena tokom zimskog perioda. Klima je tipična mediteranska, leta su topla, ali sveži vetrovi silaze s planine Ipsarion. Zime su obično blage sa slabim snegom. Najviša temperatura se kreće od 30-35 ° C, a najniža oko 8 ° C. Sva godišnja doba su lepa na Tasosu, ali su proleće i početak leta najlepši. Temperature su savršene, a pejzaži i boje prelepi. Geologija se sastoji od kristalizovanih stena, mermera, krečnjaka i metalima bogatim stenama. Teško je znati poreklo i nastanak tih stena. Nedostatak fosila čini teško razumljivim tektonske sile koje su formirale ostrvo. Tasos je pravo blago Grčke. Ostrvo je još uvek ostalo pomalo nepromenjeno masovnim turizmom i brzom komercijalizacijom. Zadržalo je grčku kulturu i tradiciju koja se generalno izgubila na većini grčkih ostrva koja su postala turistički centri. Tasos takođe ima bogatu istoriju i arheološka nalazišta rasuta po celom ostrvu, a još uvek možete videti spomenike koji svedoče o slavnim danima iz prošlosti kao što su zidovi tvrđave antičkoga grada, hram Apolona Pitijskog i Dionisovo svetilište. Iza fenomenalne plaže Aliki se nalazi i poznati arheološki lokalitet Tasos je pošteđen vetrova Meltemi tokom jula i avgusta. U špicu sezone, sunce na Tasosu prži i ima puno vlage a ostrvo ima izvanredne plaže. Najbolje se nalaze na istoku i jugu. Magistralni put ide duž cele obale tako da ako niste došli na ostrvo soptvenim prevozom obavezno rentirajte auto i krenite u obilazak, ne samo plaža već i prelepih sela i značajnih arheoloških ostataka. Plaže su uglavnom peščane, veliki broj je organizovan i sa svim potrebnim turističkim sadržajima, a za entuzijaste koji vole ekskurzije po alternativnim stazama, Tasos nudi nekoliko prelepih uvala i zaliva. Na ostrvu ima i šljunkovitih plaža, neorganizovanih, divljih. Ostrvo nije na glavnim trajektnim rutama ali ima redovnu trajektnu uslugu sa grčkog kopna. Trajekti idu iz Kavale do luke Skala Prinos, zapadne luke na ostrvu i iz Keramotija do Limenasa, glavnog grada. Postoje i brojni hidrogliseri koji povezuju Kavalu i Limenas. Putovanje traje oko 45 minuta. Unutrašnjost ostrva je raj za planinare zbog planinskim staza kroz šume i zapanjujuće lepu prirodu. Flora ovog područja je bogata i predstavlja raj za pčelare. Lokalne trgovine prodaju proizvode od meda u bezbroj oblika, kao što su liker od meda i oraha i tikvice i šljive u medu. Osim leti, još jedan dobar period za boravak na Tasosu je i za vreme karnevala, u kasnu zimu ili rano proleće. Karneval na Tasosu je jedan od najpoznatijih u severnoj Grčkoj.
Plaža Golden Beach (Hrisi Amudia) Na Tasosu pretežno raste borovina. Takođe ćete naći i hrastove šume na pojedinim mestima. Nadalje, postoje brojne vrste grmlja i začinskog bilja poput žalfije, ruzmarina, majčine dušice i tako dalje. Na obali i u nizijama gaje se maslinjaci i voćnjaci. Veliki šumski požari su uništili najveći deo borove šume što je rezultiralo izumiranjem vuka i šakala. Većina životinja koje ćete naći na Tasosu su vodozemci, gmizavci i ptice. Divlje vrste sisara nećete videti mada neki tvrde da su videli zečeve i tu i tamo po nekog jelena. Ovce i koze koje vidite nisu divlje, pasa i mačaka ima puno kao i ptica, na primer beloglavog galeba koga ćete često videti u luci. Takođe ima puno ptica pevačica. U vreme cvetanja (maj/juni) možete videti puno leptirova. Oko Teologosa i Mariesa nije retkost da kornjače prelaze put. U močvarnim područjima i u blizini jezera možete čuti i videti neke vrste žaba, a ni gušteri nisu retkost. Naći ćete ih na toplim i suvim mestima kao što su stare ruševine i iskopine. Ponekad možete videti zmije, ali većina nisu otrovnice. Samo je jedna vrsta zmije poznata kao otrovna – peščana šarka čiji ujed može biti opasan po život.
5. Korisni telefoni tokom boravka na Tasosu Pozivni broj
+30 25930
Policija
+30 25930 22122
Turistička policija
+30 25930 22500, 23111
Policija Teologos
+30 25930 31222
Policija Limenarija
+30 25930 51111
Policija Prinos
+30 25930 71230
Luka Limenas
+30 25930 22118, 22106
Luka Skala Prinos
+30 25930 71290, 71390
Luka Kavala
+30 25930 223716
Vatrogasci
+30 25930 23199
Opština Tasos
+30 25930 22118, 23118
Medicinski centar Limenas
+30 25.930 22.222
Medicinski centar Teologos
+30 22520 31211
Medicinski centar Limenarija
+30 25930 51235
Medicinski centar Panagia
+30 25930 61203
Dom zdravlja Prinos
+30 25930 71100, 71498
Autobuska stanica Limenas
+30 25930 22162, 22163
Taxi
+30 25930 22575
Olympic Airways autobusi u Kavali
+30 25910 225577, 835880
Aerodrom Kavala
+30 25910 253273
6. Telefoniranje i mobilni operateri u Grčkoj Srbija se iz Grčke poziva preko pozivnog broja 00381 (ako pozivate sa fiksnog ili +381 ako pozivate sa mobilnog), potom pozivni broj grada bez “0″ pa željeni broj ili mobilni broj bez “0″ pa željeni broj. Primer: 00381 11 1234567 – Beograd 00381 63 1234567 – pozivanje pretplatnika koji ima 063 broj * Kao što je već rečeno, ako zovete sa mobilnog. umesto “00″ na početku možete kucati “+” Telefonske kartice GO TALK i FACECARD Vam daju 122 minuta razgovora sa fiksnim ili 33 minuta razgovora sa mobilnim telefonima u Srbiji. * Ovi iznosi su promenjivi pa proverite sa prodavcem pre nego što kupite karticu Mobilni telefon Način telefoniranja ako imate “prepaid” paket: - za 063: *123*00381 broj (bez “0″) # yes (vaš telefon zvoni) yes - za 064: *102*00381 broj (bez “0″) # yes (vaš telefon zvoni) yes Način telefoniranja ako imate “postpaid” paket: - za sve je isti i poziva se 00381 (60,61,62,63,64,65,66,69) pa željeni broj, uz uslov da je roming uključen što bi trebalo da proverite pre polaska na put. Mobilne SIM karice Sim kartice za mobilne telefone: Q , Vodafone ili Cosmote – svaka mreža zahteva zvaničnu prijavu broja uz Vaš pasoš i vrši se u pošti te nećete moći da dopunite Vaš kredit ukoliko niste prijavili broj. Mobilni operateri u Grčkoj Vodafone Greece Wind Hellas Cosmote Osnovne tarife u romingu: Telenor – Preciznije informacije o paketima i mogućnostima na http://www.telenor.rs/sr/Privatni-korisnici/Roaming/Vazne-informacije/ Telekom – Preciznije informacije o paketima i mogućnostima na http://www.mts.telekom.rs/index.php/roaming-standard.html Vip – Preciznije informacije o paketima i mogućnostima na http://www.vipmobile.rs/usluge/roming-i-medjunarodni-pozivi/cene-roming-usluga.18.html
7. Srpski konzulati i ambasade u Grčkoj AMBASADA REPUBLIKE SRBIJE Otpravnik poslova: Branko Lazarević Adresa: 106, Leoforos Vasilissis Sofias, 11527 Atina MAPA GPS: 37.9831685N 23.7581894E Telefon: +30210 / 777-43-44, +30210 / 777-43-55 Faks: +30210 / 779-64-36 E-mail:
[email protected] Internet sajt: www.athens.mfa.gov.rs KONZULATI REPUBLIKE SRBIJE Atina Adresa: Leoforos Vasilissis Sofias 106, 11527 Atina MAPA GPS: 37.9831685N 23.7581894E Telefon:+30210 / 747-23-60 Faks: +30210 / 364 16 03 E-mail:
[email protected] Solun Generalni konzul: Siniša Pavić Adresa: Komninon 4, 54624 Solun MAPA GPS: 40.6330504N 22.9395926E Telefon: + 302310 / 244-265, + 302310 / 244-266, + 302310 / 244-267 Faks: + 302310 / 240-412 Teleks: 412-605 E-mail:
[email protected] Internet sajt: www.thessaloniki.mfa.gov.rs POČASNI KONZULI REPUBLIKE SRBIJE Krf Mr. Spyridon Mastoras Moustoxidi 19, 49 100 Krf MAPA GPS: 39.6222947N 19.9230194E Tel.: (+ 30) 26610-26724 Fax.: (+ 30) 26610 81335 Mob.: (0030) 6945402430 E-mail:
[email protected] Kefalonija Dr Rouchotas Victor Ioannou Metaxa 54, 28 100 Argostoli, Kefalonija MAPA GPS: 38.1727073N 20.4928118E Tel:+ 30 267 10 24 963 Mob tel: + 30 6937 08 5736 E-mail:
[email protected]
8. Međunarodna vozačka dozvola Međunarodna vozačka dozvola (MVD) izdaje se na osnovu Međunarodne konvencije o saobraćaju na putevima (Beč, 1968), a u skladu sa odredbama Zakona o osnovama bezbednosti saobraćaja na putevima i Zakona o poveravanju javnih ovlašćenja AMSJ (Službeni list SRJ broj 26/95). MVD je štampana na srpskom, francuskom, engleskom, španskom, ruskom i nemačkom jeziku. Cena mađunarodne vozačke dozvole je 2.000,00 dinara. Dokumenti potrebni za izdavanje MVD :
važeće vozačke dozvole, izdate u Republici Srbiji važeće lične karte ili putne isprave (pasoša) 2 fotografije formata 35 mm x 45 mm zahtev za izdavanje MVD propisanom od strane AMSS
1) Nacionalna vozačka dozvola Za izdavanje MVD, prilaže se isključivo originalna nacionalna vozačka dozvola na uvid (kopija originalne vozačke dozvole odlaže se u arhivu, zajedno sa kopijama ostalih dokumenata koji se prilažu za izdavanje MVD). Podaci u vozačkoj dozvoli moraju da budu čitki podaci o mestu prebivališta u vozačkoj dozvoli i ličnoj karti/pasošu moraju da budu identični. Svaka promena prebivališta mora da se evidentira u vozačkoj dozvoli. S obzirom da je MVD „prepis“ nacionalne vozačke dozvole, MVD i nacionalna vozačka dozvola moraju da se nose u kompletu. 2) Lična karta ili putna isprava (pasoš) MVD može da se izda na osnovu važeće lične karte ili važećeg pasoša. Pri podnošenju zahteva prilažu se originalna dokumenta, a kopija se odlaže u arhivu. U slučaju da iz nekog razloga nije moguće dostaviti original lične karte ili pasoša (pasoš je na viziranju, itd), može da se dostavi i kopija. 3) Fotografije Fotografije moraju da odgovaraju aktuelnom ličnom opisu podnosioca zahteva. 4) Zahtev za izdavanje MVD Zahtev se popunjava čitko, štampanim slovima. Kome se izdaje MVD MVD se izdaje državljanima Republike Srbije i stranim državljanima koji poseduju važeću vozačku dozvolu, izdatu u Republici Srbiji, s tim što strani državljani moraju da imaju dokaz o boravku ili prebivalištu u Republici Srbiji. Rok važnosti MVD MVD važi tri godine od datuma izdavanja, osim u slučaju kada važnost nacionalne vozačke dozvole ističe pre tog roka. Potpis nosioca MVD ili otisak palca stavlja se ispod fotografije, a na stranicu "Le tutulaire est dechu du droit de conduire sur le territoire" ne unose se nikakvi podaci jer ove rubrike služe saobraćajnim organima u inostranstvu u slučaju prekršaja nosioca MVD koji za sobom povlači lišavanje prava važnosti na teritoriji dotične zemlje.
9. Granični prelazi na putu do Grčke Granični prelazi između Srbije i Makedonije KLIKNITE ZA MAPU GRANIČNIH PRELAZA SA MAKEDONIJOM Državljani Republike Srbije mogu prelaziti državnu granicu sa Republikom Makedonijom sa važećom biometrijskom ličnom kartom. Za ulazak u Makedoniju nije potrebna viza, ali je onima koji putuju automobilom potreban zeleni karton. Na glavnim prelazima nalazi se i veterinarska, sanitarna i fito kontrola. 1. Preševo-Tabanovce (369 kilometara od naplatne rampe kod Bubanj Potoka) MAPA GPS: 42.2397338N 21.7026114E Ovo je najveći i najprometniji granični prelaz između Srbije i Makedonije i na njemu je ujedno i najveća gužva. Pre same granice postoji Mol benzinska pumpa sa kafićem. 2. Prohor Pčinjski - Pelince (362 kilometra od naplatne rampe kod Bubanj Potoka) MAPA GPS: 42.3139252N 21.8829203E Ovo je manje poznat i manje prometan granični prelaz na koji bi trebalo ići ako je gužva na Preševu velika, o čemu se možete informisati u Auto-moto savezu Srbije. 9,5 kilometara od Vranja (GPS:42.4772722N 21.8326771E) imate isključenje za Trgovište i granični prelaz Prohor Pčinjski. Takođe, neposredno pre graničnog prelaza se nalazi istoimeni manastir. www.svprohor.org Osim ova dva glavna granična prelaza, postoje još dva koja se nalaze na Kosovu i Metohiji, ali je tuda put mnogo lošiji i duži. To su Đeneral Janković – Blace (GPS: 42.1423017N 21.3024044E) i Globočnica - Jažince (GPS: 42.1639442N 21.1870587E) Granični prelazi između Makedonije i Grčke KLIKNITE NA MAPU GRANIČNIH PRELAZA IZMEĐU MAKEDONIJE I GRČKE 1.Bogorodica – Evzoni (177 kilometara od ulaska u Makedoniju na graničnom prelazu Tabanovce i 547 km od naplatne rampe kod Bubanj Potoka) MAPA GPS: 41.1342093N 22.5490952E Ovo je najveći i najprometniji granični prelaz između Makedonije i Grčke. Neposredno pre granice postoji benzinska pumpa na kojoj obavezno natočite gorivo jer je mnogo jeftinije nego u Grčkoj. Takođe, odmah pored pumpe se nalazi i Casino Flamingo. www.casino-f.com/en/Welcome/. Poslednja pumpa na kojoj se toči TNG se nalazi u samoj Gevgeliji (čim se isključite sa autoputa idete desno pa desno). Ako je gužva na ovom graničnom prelazu ogromna, možete da se vratite do Gevgelije i da odatle krenete ka selu Bogdanci pa dalje ka graničnom prelazu Dojran-Dojrani na kome nema gužve (bar ne u tolikoj meri kao na Bogorodici). 2. Dojran - Dojrani (187 kilometara od ulaska u Makedoniju na graničnom prelazu Tabanovce i 557 km od naplatne rampe kod Bubanj Potoka) MAPA GPS: 41.1704935N 22.7452719E Ovaj prelaz je dobra alternativa glavnom graničnom prelazu Bogorodica (Gevgelija) jer je manje poznat i daleko manje prometan pa je samim tim i gužva retkost. Sa autoputa sa odvajate kod mesta Udovo posle Demir kapije (Isključenje Dojran/Valandovo/Strumica, GPS 41.3412994N 22.4432337E), na 149. kilometru od ulaska u Makedoniju i nekih 11 km posle restorana Belov 113. Prolazite mesta Josifovo i Pirava i kod nekih plastenika skrećete levo za Valandovo. Na ulasku u Valandovo imate Makpetrolovu pumpu, poslednju u Makedoniji na kojoj možete sipati gas. Dalje vozite pored mesta Rabrovo nakon koga skrećete desno. Dalje samo pravo kako Vas put i putokazi vode. Najpre dolazite u naselje Nov
Dojran. Tu se nalazi poslednja benzinska pumpa u Makedoniji, Makpetrol, koja radi od 06 do 22 i ima kafić i prodavnicu, a prima i kartice. Takođe, ovde možete pronaći i jeftino prenoćište i odmoriti pred nastavak puta za Grčku. Posle Novog Dojrana se put spušta do samog jezera i nastavljate dalje još nekih 3 km do mesta Star Dojran. Tu imate kampove, restorane, kafiće i takođe nekoliko opcija za smeštaj. Na izlazu iz mesta se nalazi granični prelaz koji kada pređete pratite putokaze KilkisThessaloniki. Ako krenete na Bogorodicu i vidite da je gužva ogromna, možete da se vratite do Gevgelije i da odatle krenete ka selu Bogdanci pa dalje ka graničnom prelazu Dojran-Dojrani. 3. Medžitlija – Niki (204 kilometra od ulaska u Makedoniju na graničnom prelazu Tabanovce i 573 km od naplatne rampe kod Bubanj Potoka) MAPA GPS: 40.9201403N 21.4165217E Ovo je manje prometan granični prelaz od Bogorodice (Evzoni), ali je koristan ako idete prvo na Ohrid pa u Grčku (ili obrnuto) pa dalje na Krf, Lefkadu, Kefaloniju ili u Pargu ili Sivotu. U varijantama da idete na Halkidiki ili dalje prema Stavrosu, Asprovalti, Vrasni i Tasosu, nemate računa jer ima dosta da se vozi. Nalazi se u blizini Bitolja, drugog po veličini makedonskog grada. Na ovom graničnom prelazu neke manje gužve mogu da budu za vikend kada Makedonci iz ovog dela zemlje prelaze u Grčku, ali su i tada neuporedivo manje nego na Bogorodici. Sa autoputa se isključujete posle treće naplatne rampe i skrećete za Prilep i Bitolj. Put je potpuno prazan, imate jedan uspon i pre Prilepa, kod Lukoilove pumpe, odvajate se levo za Bitolj (ne ulazite u Prilep). Odatle je nov put gde je ograničenje 100. Pre Bitolja imate veliku petlju na kojoj pratite putokaze za Grciju i Bitolj (Bitola) i pazite da ne odete za Ohrid ako niste planirali. Na ulasku u Bitolj imate kružni tok i dve benzinske pumpe i tu pratite putokaze za granicu. Prolazite veliki park i autobusku stanicu, stadion Pelistera i vozite dalje ka graničnom prelazu Medžitlija. Kad prođete stadion, na Makpetrolovoj pumpi možete natočiti TNG, ali i sve ostale vrste goriva. Granični prelazi između Makedonije i Bugarske KLIKNITE NA MAPU GRANIČNIH PRELAZA IZMEĐU MAKEDONIJE I BUGARSKE 1. Deve Bair – Giješevo/Kriva Palanka (82 kilometra od ulaska u Makedoniju na graničnom prelazu Tabanovce i 451 km od naplatne rampe kod Bubanj Potoka) MAPA GPS: 42.2203977N 22.4572992E 8,5 kilometara posle ulaska u Makedoniju, tačno kod jedne benzinske pumpe koja je u suprotnoj traci autoputa (pre Kumanova), isključujete se za Krivu Palanku i granični prelaz Deve Bair. Odatle vozite još nekih 74 km do granice sa Bugarskom. U jednom momentu, posle sela Stracin, imate mogućnost da nastavite pravo ka prelazu Deve Bair ili da skrenete desno za Kočane i Delčevo i da idete na granični prelaz Delčevo – Stanke Lisičkovo. Ako ste ipak produžili za Deve Bair, kada pređete granicu, vozite za Ćustendil, Dupnicu i Blagoevgrad posle čega birate na koji ćete granični prelaz sa Grčkom (imate dva). Poslednja pumpa u Makedoniji na kojoj se toči TNG se nalazi na ulasku u Krivu Palanku. 2. Delčevo – Stanke Lisičkovo/Štip-Kočani (174 kilometra od ulaska u Makedoniju na graničnom prelazu Tabanovce i 543 km od naplatne rampe kod Bubanj Potoka) MAPA GPS: 41.9883565N 22.8738678E 8,5 kilometara posle ulaska u Makedoniju, tačno kod jedne benzinske pumpe koja je u suprotnoj traci autoputa (pre Kumanova), isključujete se za Krivu Palanku. U jednom momentu, posle sela Stracin, imate mogućnost da nastavite pravo ka prelazu Deve Bair ili da skrenete desno za Kočane i Delčevo i da idete na granični prelaz Delčevo – Stanke Lisičkovo. Ako se odlučite za prelaz Delčevo – Stanke Lisičkovo, kada pređete granicu, vozite za Blagoevgrad posle čega birate na koji ćete granični prelaz sa Grčkom (imate dva). U Delčevu na Makpetrolovoj pumpi možete natočiti TNG. Druga varijanta Vam je da vozite do Velesa, i da odatle krenete ka graničnom prelazu Delčevo – Stanke Lisičkovo prateći putokaze za Štip i Kočane. Ovim putem od ulaska u Makedoniju imate 195 kilometara.
3. Novo Selo –Petrič/Strumica (212 kilometara od ulaska u Makedoniju na graničnom prelazu Tabanovce i 581 km od naplatne rampe kod Bubanj Potoka) MAPA GPS: 41.3964171N 22.9638183E Sa autoputa sa odvajate kod mesta Udovo posle Demir kapije (Isključenje Dojran/Valandovo/Strumica, GPS 41.3412994N 22.4432337E), na 149. kilometru od ulaska u Makedoniju i nekih 11 km posle restorana Belov 113. Prolazite mesta Josifovo i Pirava i kod nekih plastenika skrećete levo za Valandovo. Dalje vozite pored mesta Rabrovo nakon koga ne skrećete desno za granični prelaz Dojran – Dojrani (Između Makedonije i Grčke) već produžavate pravo za Strumicu. Kada izađete iz Strumice i krenete prema Novom selu i graničnom prelazu, na samom putu imate poslednju pumpu u ovom delu Makedonije na kojoj možete da natočite TNG. Od isključenja sa autoputa kod mesta Udovo do granice imate 63 km. Druge dve varijante su isključenje sa autoputa kod Velesa pa vožnja preko Štipa, Radoviša i Strumice ili isključenje kod Negotina pa vožnja preko Radoviša i Strumice. Ako na ovom graničnom prelazu uđete u Bugarsku, dalje vozite ka mestu Petrič i graničnom prelazu Kulata-Promahonas koji je udaljen nekih 38 km od makedonsko-bugarske granice. Granični prelazi između Bugarske i Grčke * Između Grčke i Bugarske ima nekoliko graničnih prelaza, ali ćemo ovde obraditi samo dva koja koriste naši građani na putu do letovališta u Grčkoj. KLIKNITE NA MAPU GRANIČNIH PRELAZA IZMEĐU GRČKE I BUGARSKE 1. Kulata-Promahonas (240 kilometara od ulaska u Bugarsku iz Srbije na graničnom prelazu GradinaKalotina kod Dimitrovgrada i 562 km od naplatne rampe kod Bubanj Potoka) MAPA GPS: 41.3817515N 23.362298E Kada uđete u Bugarsku, vozite ka Sofiji i na obilaznici (ne ulazite u grad) skrećete za Dupnicu i Blagoevgrad. Kada prođete Blagoevgrad, kod mesta Simitli, imate razdvajanje za dva granična prelaza, Kulata-Promahonas i Ilinden – Eksohi. Za Kulatu produžavate pravo dok se za Ilinden izdvajate sa glavnog puta. Vozite samo pravo i stižete na granični prelaz. (google mapa malo pogrešno pokazuje i navodi Vas na Petrič, ali se ne obazirite). Ako ovde uđete u Grčku, pratite samo putokaze za Serres i dalje gde ste se zaputili. 2. Ilinden – Eksohi (264 kilometara od ulaska u Bugarsku iz Srbije na graničnom prelazu GradinaKalotina kod Dimitrovgrada i 587 km od naplatne rampe kod Bubanj Potoka) MAPA GPS: 41.4442464N 23.8258266E Kada uđete u Bugarsku, vozite ka Sofiji i na obilaznici (ne ulazite u grad) skrećete za Dupnicu i Blagoevgrad. Kada prođete Blagoevgrad, kod mesta Simitli, imate razdvajanje za dva granična prelaza, Kulata-Promahonas i Ilinden – Eksohi. Za Kulatu produžavate pravo dok se za Ilinden izdvajate sa glavnog puta. Vozite samo pravo, prolazite kroz čuveni zimski centar Bansko i pratite putokaze za Goce Delčev i granični prelaz Ilinden. Ako ovde uđete u Grčku, pratite samo putokaze za Dramu i dalje gde ste se zaputili.
10.
Limenas (Grad Tasos)
GPS: 40.78024490314566N 24.711872935295105E Luka u Limenasu Limenas (grad Tasos, Λιμένας) je glavni grad i glavna luka Tasosa u kome živi nešto više od 3.000 stanovnika (oprečni su podaci i cifra se kreće od 2-4 hiljade). Smešten je na severnoj strani ostrva, u uvali između rtova Evreokastro i Pahi. Okružen je slikovitim plažama i prelepom prirodom. Nazvan je Limenas da bi se ime razlikovalo od imena ostrva pa ga i dan danas stanovnici zovu tako. S porastom turizma mesto se sve češće zove Tasos i na skoro svim putokazima videćete samo ime Tasos. Nalazi se na mestu starog grada Tasosa, zapadno od ruševina Limenasa koji postoji od 4. veka pre Hrista. Limenas se turistički ubrzano razvija, uglavnom zbog svog arheološkog bogatstva i prirodne lepote područja (ovo je jedno od retkih područja na ostrvu koje je ostalo netaknuto u velikim požarima iz 1985., 1989. i 1993. kada je izgorelo celo ostrvo). Mrlja koja kvari ove prirodne lepote područja su kamenolomi iz kojih se transportuje mermer poznat širom sveta.
Grad i okolina su bogati arheološkim nalazištima Limenas predstavlja administrativni i komercijalni centar ostrva, sa obiljem hotela, restorana, trgovina, banaka, kafića, taverni i klubova, a tu su i policijska stanica, pošta i autobuska stanica. Ima dosta supermarketa, internet kafea i rent a kar agencija. Nije za one koji žele kvalitetan smeštaj na samoj plaži, bez prometnih ulica, saobraćaja i buke. Većina smeštaja u Limenasu je uglavnom na obodu grada. U centru grada se nalaze stara i nova luka koja povezuje ostrvo brodom s Kavalom i Keramotijem. Današnja mala luka ili stara luka u gradu je bila vojna luka antičkog grada. Bila je zaštićena dvema utvrđenim kulama i mermernim zidom. Iz luke vodi kameni put do centra Agore. Bila je to zatvorena luka i ulazak je bio zabranjen bilo kom brodu koji je težio manje od 100 tona. Trgovačka luka je smeštena u neposrednoj blizini Evreokastra i bila je korišćena u komercijalne svrhe. U moru je deo lukobrana na čijem vrhu je bila obrambena kula. Obe luke antičkog Tasosa su se nekada nalazile izvan gradskih zidina, možda iz bezbednosnih razloga.
Limenas Limenas ima moderan i stari deo. Stara četvrt (zabranjena za saobraćaj) je najlepši deo grada, predstavlja značajan arheološki deo sa vrlo zanimljivim muzejom u kom se čuvaju iskopine od 7. veka pre Hrista i raznim ruševinama raspršenim svuda okolo.
U Arheološkom muzeju u gradu su izložene skulpture, keramika, novac i lonci iskopani po celom ostrvu. Mnogi potiču iz antičkog naselja Aliki. Stara četvrt počinje od slikovite stare luke pune ribarskih brodica i šetališta duž koga su načičkane taverne. U pozadini su uličice modernog dela grada – pune barova, klubova, taverni, prodavnica suvenira i tradicionalnih proizvoda (meda, maslina…), zlatara, agencija, pekara… Levo od Arheološkog muzeja je ulaz u Agoru a u blizini je i stara crkva Sv. Nikole, izgrađena 835. godine na ostacima antičkih građevina dok je otprilike na sredini pristaništa manastir Vatopediu, dvospratna zgrada iz 19. veka, poznata i pod imenom Kalogeriko i predstavlja pravi simbol Limenasa. Crkva u Limenasu Od stare luke vodi kameni put do antičkog amfiteatra, na severnoj strani grada. Izgrađen je u petom veku pre Hrista na padina brda, odakle se pruža fantastičan panoramski pogled na more. Unutra staje 2.000 – 3.000 gledalaca. Lisistrat koji je vodio gradnju u trećem veku pre Hrista, posvetio je proscenium Dionisu, bogu vina, vegetacije i pozorišta između ostalog. Još u prvom veku Nove ere Rimljani su izmenili pozorište i koristili ga za gladijatorska takmičenja. Samo je proscenium ostao na mestu a metopes prikazuje omiljena božanstva. Danas se ovde, kao u antičko doba, svakog leta u okviru festivala Tasos igraju drevne tragedije dok razne muzičke grupe i izvođači održavaju koncerte. Od antičkog amfiteatra vodi neasfaltiran put koji prolazi duž srušenih zidova do Akropolja, na prvom u nizu od tri brda čiji vrhovi čine neku vrstu visoravni, na 137 metara nadmorske visine. Bio je zaštićen debelim mermernim zidovima. Na tom mestu je bilo svetilište Apolona Pitijskog koje je takođe služilo kao riznica u kojoj se čuvalo bogatstvo grada te hram posvećen Atini i relikvije Rimskog puta. Na vrhu drugog brda, posle kula akropolja možete se diviti impresivnim ostacima temelja Atininog hrama. Sve što je ostalo do danas je deo temelja. Grad je pun taverni i restorana Dok se spuštate duž jugozapadne strane zida prolazite kroz Silenova vrata, Herkulova vrata (na istočnoj periferiji starog grada, u dolini medveda) i Dionisova vrata a još dalje kroz Zevsova i Herina vrata. Herkul je na svojim vratima visokim 7 metara prikazan kao strelac. Silenova vrata se nalaze na sastavu puteva za selo Panagia i plažu Makriamos. U blizini su ruševine susednog sela Silen. Izgrađena su u jonskom stilu, dva metra u visinu, opisuju Silena s gustom bradom i konjskim repom, golog, sa samo parom visokih čizama.
U samom gradu drevne ruševine još uvek stoje između trgovina i kuća i ima nekoliko značajnih arheoloških nalazišta. Najveći arheološki lokalitet se nalazi u stražnjem delu stare luke. U sredini stare Agore (trgovački centar) je bio sud okružen kolonadama koje su ukrašene kipovima i oltarima. Agora se, dakle, nalazila u severoistočnom delu današnjeg grada, u blizini luke i pored muzeja. Otkrivena je u iskopavanjima sprovedenim između 1948. i 1955. Pravougaonog je oblika, sa tri strane okružena trgovinama i skladištima. Na severoistočnoj strani su stajale upravne zgrade. Izgradnja Agore započela je u četvrtom veku pre Hrista, a dovršena je u fazama do drugog veka pre nove ere. Bila je srce grada, njegovo kulturno i trgovačko središte i mesto na kome su se meštani i ljudi sa strane sastajali i sklapali poslove, družili se i zabavljali. Tu su i ostaci svetilišta Teagenesa i Zevsa.
Jedan od mnogobrojnih kafića u Limenasu Druga zgrada u ovom području je svetilište Artemide ili Artemision. U rimsko doba je dodat monumentalni ulaz. Severno je svetilište Dionisa koje datira iz četvrtog veka pre Hrista a severozapadno od svetilišta pomenuti antički teatar. Uska ulica dovodi Vas do svetilišta Posejdona iz četvrtog veka pre nove ere s kružnim zidom koji okružuje oktar u obliku slova U. Današnji ulaz u antičku Agoru je na trgu pored muzeja. Antički konzervatorijum (Odeon) je mesto gde su se održavale muzičke predstave i zgrada verovatno potiče iz 2. veka. Herkulovo, Dionisovo i Posejdonovo svetilište su tri najvažnija sveta mesta na Tasosu. Ako krenete u obilazak grada sa severa, prvo što ćete videti su zidine dužine 4 kilometra. Južno od zida su ostaci svetilišta Pana s reljefnim prikazima boga, dve koze i satirom. Svetilište Pana je u stvari izdubljena veštačka pećina na trećem i najvišem brdu. Spomenik donor se nalazi odmah ispod pozorišta. Skulpture i arhitektonski delovi se čuvaju u muzeju. Hram Posejdona je vrlo blizu mora i bio je posebno poštovan. Ako imate vremena obiđite i Karakalosov luk s odgovarajućim zavetnim natpisom. Područje Evreokastro je bilo smešteno na severoistočnom kraju komercijalne luke antičkog Tasosa. Na malenoj steni je stajalo svetilište koje je sagrađena u petom veku pre Hrista. Kasnije je na istom mestu sagrađena ranohrišćanska bazilika korišćenjem materijala sa svetilišta. Danas ovde stoji slikovita kapela posvećena svecima i apostolima. Tu su i ostaci antičkih građevina, a ispod skrivena plažica i kafić. Centar svih dešavanja je centralni trg koji se otvara široko ispred luke i gde je uvek saobraćajni haos pošto tu pristaju svi trajekti iz Keramotija (5,6 n.m.) i Kavale (16 n.m.). Ovde se nalazi klasična dvospratna zgrada Gradske kuće. Na centralnom trgu leže ostaci starohrišćanske bazilike a u blizini su i ostaci mozaika iz 2. veka. Velika bazilika sa tri kupole je verovatno izgrađena oko 6. veka na ruševinama drevnog rimskog naselja u skladu s arhitektonskim obrascem bazilika u Konstantinopolju. U gradu postoje mermerni ostaci i spomenici koji svedoče o slavnoj prošlosti ostrva koje se obogatilo vađenjem mermera.
Plaža u Limenasu Grad je okružen brežuljcima i planinama pokrivenim borovom šumom i maslinjacima a dosta parkova (u nekima postoje i sadržaji za najmlađe) ćete pronaći i u samom Limenasu. Limenas je dobra baza ako želite više sadržaja u večernjim satima i malo aktivniji noćni život. Za obilazak dobrih i kvalitetnih plaža Vam je potreban auto, a ako niste motorizovani, možete se kupati na nekima koje su u neposrednoj blizini grada (Tarsanas, Nisteri, Papalimani, Pahis, Makriamos, Saliara i Golden beach). Gradska plaža (Limanaki) je smeštena istočno od stare luke i peščana je (pesak se dovlači kamionima). Ima vrlo blag pad i plitko more što je idealno za decu. Dugačka je i sa dosta turističkih sadržaja kao što su ležaljke, suncobrani i tuševi. Niz taverni, barova, kafića i restorana se načičkalo duž puta iza plaže dok na pojedinim mestima stabla tamarisa prave prirodni hlad. U blizini luke je plaža Vurnelis sa nekoliko restorana, supermarketa i prodavnica te velikim brojem hotela i vila za iznajmljivanje. U samom Limenasu se nalazi i plaža Agios Vasilios, desno od nove luke ako gledate sa trajekta kojim dolazite u grad.
11.
Sela Tasosa
Naselja na istoku Tasosa
11.1. Panagia i Skala Panagia (Golden Beach) GPS: 40.73088490267309N 24.72798228263855E – Panagia GPS: 40.73053530631361N 24.760501384735107E – Skala Panagia Panagia je možda i najlepše selo na Tasosu Panagia (Παναγία) je tradicionalno selo sa bogatom istorijom i jedno od najbogatijih i najznačajnijih na Tasosu. Od Limenasa je udaljeno 8 kilometara. Ubrzo nakon Grčkog rata za nezavisnot 1821. godine, selo je postalo glavni grad Tasosa i u to vreme je kovalo svoj vlastiti novac. Nalazi se na prelepom mestu, među zelenilom i bogato je vodom a njegov položaj ga čini nevidljivim s otvorenog mora. Većina kuća u selu je tradicionalno građena, s natkrivenim balkonima i unutrašnjošću ukrašenom drvetom. Selo je staro oko 300 godina. Tipično za ovo naselje su uglavnom kaldrmisane uske ulice koje se uvijaju kroz selo, mnoge široke taman toliko da prođe motor i male bele kuće sa pomenutim malim balkonima. Kada su građene, automobili nisu postojali tako da su ograničeni na mali broj centralnih ulica koje su izgrađene u novijem periodu. Na ulazu u selo postoji parking pa je najbolje tu ostaviti auto i pešaka proći kroz mesto. To je ujedno i najbolji način da se upozna i oseti Panagia koja je možda i najlepše selo na celom
Tasosu. Takav utisak ostavlja na mnoge turiste da se neki odlučuju i za kupovinu kuće kako bi po par meseci uživali u načinu života koji ovo selo pruža. Panagia (Παναγία) je tradicionalno selo sa bogatom istorijom i jedno od najbogatijih, najlepših i najznačajnijih na Tasosu. Selo je dobilo ime po crkvi Panagia Uske bočne uličice se zrakasto šire iz centra mesta i pune su radnjica sa suvenirima. Selo je poznato i po dobrim tavernama sa ukusnom hranom. Naš izbor i preporuka je jagnjetina mada ni drugo ne zaostaje. U centru sela je mali bunar s vrlo bistrom vodom koja dolazi direktno sa planine. Panagia ima oko 900 stanovnika. Iz Limenasa često tokom dana kreće autobus za selo, a moguće je doći autobusom i iz drugih sela na ostrvu. Današnje ime je dobilo najverovatnije 1832. (ne zna se tačno) po crkvi Panagia (Bogorodica) dok se u vizantijsko doba zvalo Anastasion. Oba imena kao i mnoge crkvice u i oko sela pokazuju pobožnost i jaka verska osećanja meštana. Svakog 15. avgusta, na Veliku Gospojinu koja je jedan od najvažnijih praznika u godini za grčke pravoslavne vernike, organizuje se fešta na ulicama u čast Panagie (Bogorodice). Glavni put koji ide u i iz Panagie je zatvoren s obe strane jer je selo puno meštana i turista koji slave ovaj praznik zajedno. 1. novembra uveče, na Dan svih svetih, žene u selu pripremaju kurbani, tradicionalno jelo od mesa sa pšenicom ili testeninom. Spremaju ga u crkvenoj porti a zatim dele svima koji žele da probaju posle službe. Dan svih svetih je takođe važan praznik za grčku pravoslavnu crkvu jer je to dan kada se obeležavaju svi sveti, poznati i nepoznati. Most ljubavi je jedna od turističkih atrakcija sela Ime je dobilo najverovatnije 1832. (ne zna se tačno) po crkvi Panagia (Bogorodica). Svakog 15. avgusta, na Veliku Gospojinu koja je jedan od najvažnijih praznika u godini za grčke pravoslavne vernike, organizuje se fešta na ulicama u čast Panagie (Bogorodice). Svake godine, prvog dana posta, poznatog kao Čisti ponedeljak ili “Katari Deftera”, održava se veliki festival. Ljudi se okupljaju, mnogi u kostimima i jedu, piju i igraju dok čekaju početak parade. Vino je besplatno a hrana je dostupna po vrlo niskim cenama. Parada počinje oko 14:00 i traje oko sat i po. Postoji mnogo izvora i potočića koji izviru na planini Ipsarion sa koje se spuštaju i teku kroz selo kanalima. Voda je vrlo hladna i vrlo čista, odlična za utoliti žeđ u toplim letnjim danima. Izvor ljubavi je najpoznatiji od svih i nalazi se ispod velike crkve. Predstavlja jednu od turističkih atrakcija sela zajedno sa Mostom ljubavi koji se nalazi odmah pored. Još jedna atrakcija je i drvo koje ima rupu u obliku srca. Arhitektonski stil je ovde daleko drugačiji nego u ostalim naseljima na Tasosu.
Šetnja selom je nezaboravna te ga nemojte preskočiti na putu za plažu Golden Beach Postoji mnogo izvora i potočića koji izviru na planini Ipsarion sa koje se spuštaju i teku kroz selo kanalima. Izvor ljubavi je najpoznatiji od svih i nalazi se ispod velike crkve. Predstavlja jednu od turističkih atrakcija sela zajedno sa Mostom ljubavi koji se nalazi odmah pored. Još jedna atrakcija je i drvo koje ima rupu u obliku srca. Arhitektonski stil je ovde daleko drugačiji nego u ostalim naseljima na Tasosu. Centralni seoski trg je u senci ogromnog platana kao i mnoge taverne koje služe vrlo ukusno pečeno meso i kontosuvli te trgovine koje prodaju poznate lokalne kuvane poslastice kao što su karidaki (orah), siko (smokva), domataki (paradajz) i kolokitaki (tikva). Ne propustite da probate lokalni cipuro koji se pravi u tradicionalnim kazanima rakokazana. Na 15 minuta (hoda) se nalazi tzv. Drakotripa (Zmajeva rupa), tajanstvena pećina sa stalagmitima i stalaktitima. Hotele i sobe za izdavanje ćete takođe naći. Prelepa peščana plaža Hrisi Amudia (zlatna obala) je udaljena od sela manje od 5 km. Iz sela postoji pešačka staza do najvišeg vrha na Tasosu (Ipsarion, 1204 m.n.v.). Panagia je jedno od planinskih sela koje ima sreće da se nalazi na glavnom putu te je uspelo da ostane živo tokom cele godine i da zadrži stanovništvo. U vizantijsko doba se zvalo Anastasion i život sela se odvija oko crkve koja je sagrađena od antičkog kamena. Obilje tekuće vode, platana i oraha te jedanaest svetilišta je karakteristika sela koje je zadržalo karakter i sačuvalo istoriju usprkos privrednom razvoju, uglavnom zbog stanovnika koji su posvećeni negovanju tradicije i lokalnih običaja. Najpoznatije crkve u selu su Sv. Atanasios, sagrađena 1818., Sv. Konstantinu i Elenis, Sv. Haralampus, izgrađena 1820., Sv. Joani Teologu iz 1825., Sv. Panteleimon, Sv. Georgiu iz 1830. i crkva Bogorodice, sagrađena 1845. koja je od posebnog značaja i direktno je povezana s društvenim životom sela. Nažalost, tačan datum izgradnje crkve je nepoznat. No, sudeći prema činjenici da je mesto dobilo ime po njoj, mora da je sagrađena pre 1821., godine početka Grčke revolucije.
Postoji mnogo izvora i potočića koji izviru na planini Ipsarion sa koje se spuštaju i teku kroz selo kanalima. U 18. veku, stanovnici drevnog grada Tasosa (danas Limenas) bili su prisiljeni da zbog gusarskih napada beže prema unutrašnjosti ostrva i da se nasele u selu Panagia, dok je ostatak stanovnika u selo došao 1770. kada je stigla ruska flota. Tada je broj stanovnika dramatično porastao i stvorila se potreba za većom crkvom. Izgradnja je započeta 1831. godine pod nadzorom zidara iz grada Kastoria koji su savršeno znali arhitekturu hramova. Sredstva za početak gradnje su dali Sotirios Avgustis, Avgerinos i Ksatzis Konstantinos čiji se nadgrobni spomenici nalaze u crkvenoj porti. Kako novac nije bilo dovoljan za završetak tako impozantnog hrama, zatražili su pomoć sa Svete gore. Manastir koji je pomogao je bio Vatopediu koji je bio najbogatiji. 1881. je završena nova drvena konstrukcija, umetnički ukrašena od strane majstora iz Volosa. Zidari su dali crkvi mnoge karakteristike vizantijskih crkava u Kastoria. Kupola je osmougaona, dužine 27,5, širine 18,6 i visine 18 metara. Zidovi su građeni od mermernih ploča iz okoline Panagie. Takođe je vredno napomenuti da su korišćene mermerne ploče iz ruševina antičkih hramova Tasosa. Arhitektonski uzorak hrama je bazilika
s kupolom, s tri unutrašnja krila. Desno i levo od narteksa postoje dve male prostorije pod nazivom “grigitika” koje predstavljaju prostorije za starije žene. Severni “grigitiko” je posvećen Sv. Haralamposu. Hram ima pet ulaza, veliki glavni na zapadnoj strani i četiri druga koje vode u bočna krila. Crkva je posvećena Vaznesenju ali se unutar hrama nalazi ikona Bogorodice. Golden Beach (Hrisi Amudia) je jedna od najlepših plaža na Tasosu Mali put (oštro skretanje levo) neposredno pre ulaza u selo vodi prema moru, do sjajne plaže Hrisi Amos (ili Hrisi Akti odnosno Golden Beach koja je udaljena oko 5 km ), između rta Pirgos i ostrva Gramvusa. Ovo je jedna od najlepših plaža na ostrvu. Oni koji bi za naselje Skala Potamia skreću levo u centru sela. Priobalni deo sela (Skala Panagia) meštani danas uglavnom zovu Avlakia. Tu ćete naći taverne, kafiće i jedan od najbolje organizovanih kampova na ostrvu. U blizini antičkog bunara u selu i dalje stoje ruševine antičke građevine. Odatle polazi put koji vodi do rta Pirgos. Rt je dobio ime po tornju koji je Tasios Akiratos izgradio u 5. veku pre Hrista. Funkcionisao je kao svetionik, ali i kao Akiratosov grob. Ako nastavite uz more pored rta Pirgos doći ćete do rta Vati, antičkog kamenoloma u Saliariu, a zatim nailazite na niz manjih uvala. Iako je plaža uglavnom poznata kao Golden Beach možda ćete naići na znakove ili karte na kojima je obeležena kao Hrisi Amudia (zlatna obala na grčkom). Naselje Skala Panagia je poznatije kao Golden beach. Od sela Panagia je udaljeno manje od 5 kilometara. Ovo nije naselje u pravom smislu te reči već turistički risort koji oživi kad počne sezona. Gradnja je počela pre dvadesetak godina zahvaljujući popularnosti pomenute plaže (Hrisi Amudia) koja je jedna od najboljih na Tasosu. Duž plaže postoji dosta taverni i barova Kako je oblast novijeg datuma i sve je izgrađeno u turističke svrhe, smeštajne jedince su veće i bolje nego u drugim poznatim letovalištima na ostrvu. Izbor apartmana i soba je dobar a polako niču i hoteli. Takođe, u poređenju sa ostalim turističkim delovima Tasosa, zbog činjenice da se nalazi na istočnoj strani ostrva i u podnožju planine Ipsarion, klima u Skala Panagiji je vlažnija a broj sunčanih sati manji što i te kako prija tokom udarnih i toplih delova dana. Vetar stalno pirka a sunce zalazi relativno rano pa je popodne izuzetno prijatno. Južni kraj plaže, bliže Skali Potamia je daleko najrazvijeniji za turizam s mnoštvom sadržaja sa stražnje strane, taverni i kafića. Ovaj deo je od belog peska, pun ležaljki i tu je takođe mala luka. Ovde nema prirodnog hlada. Oko plaže ćete naći taverne, fast food restorane, super markete (najveći se nalazi na ulazu u mesto) internet kafe i rent a kar agencije. Mesto nije poznato po noćnom životu i provodu pa ga mlađi ljudi uglavnom zaobilaze i uglavnom pohode porodice. Plaža je organizovana i peščana, a voda plitka. Odlična stvar je laka dostupnost glavnog grada Limenasa (desetak minuta vožnje) i svih sadržaja.
11.2. Potamia GPS: 40.71627346142101N 24.728540182113647E Potamia (Ποταμιά) je lepo planinsko selo s tradicionalnom arhitekturom i pogledom na more. Izgrađeno je na obroncima planine Ipsarion (najviša planina na Tasosu sa nadmorskom visinom od 1.204 metra) i nalazi se oko 3 km južno od sela Panagia i 10 km od Limenasa (takođe južno). Mnogo je mirnije i opuštenije nego Panagia iz prostog razloga što glavni put zaobilazi selo. Dobilo je ime po brojnim potocima koji teku kroz njega (potamia su na grčkom „reke“). Put koji vodi do sela iz grada Tasos je u dobrom stanju, ali ima puno krivina jer vijuga oko planine. Crkva u selu Potamia Na 2-3 km od Potamie ćete pronaći mesto Skala Potamia koje je ujedno i luka sela Potamia. Sela Potamia i Skala Potamia imaju zajedno oko 1.200 stanovnika koji se bave turizmom i poljoprivredom. Zaliv Skala Potamia, poznat i kao Zlatna Obala (Hrisi Akti na grčkom) je vrlo lepo mesto, kombinacija guste flore (na pojedinim mestima drveće se pruža skroz do plaže) i vrlo čistog mora i jedan je od najlepših na ostrvu. U maloj luci stoji impozantna zgrada Tarsana koju su u 19. veku sagradili monasi sa Atosa. U letnjim mesecima većina stanovnika se seli u Skalu, ali se tokom zime stvari menjaju i područje ostaje gotovo pusto s nekih 60 do 100 stanovnika koji ostaju tu kao čuvari. Ima gradsku plažu koja je lepa, široka i peščana. Dugačka je nekih tristotinjak metara, dobro je organizovana, sa suncobranima, ležaljkama, tušem i nekoliko barova i taverni. Mala luka sa nizom taverni i kafića načičkanih u pozadini se smestila na južnom kraju plaže okružene visokim borovima i zelenilom koje stvara izvanrednu pozadinu. Plaža Skala Potamia se nastavlja na južni, popularniji kraj plaže Golden beach (Hrisi Amudia). Odlična je za porodice s malom decom jer je plićak veoma dugačak, nema kamenja u vodi, a na samoj plaži postoji mali parkić sa toboganima i ljuljaškama. Svetlucavo more nudi čaroban prizor. Širina plaže omogućava razne sportove kao što su tenis ili odbojka ali izbor vodenih sportova nije veliki. Kako je rastao broj turista u mestu, rastao je i broj taverni, kafića, minimarketa, prodavnica i rent a kar agencija i svi ti sadržaji su smešteni bliže luci i gradskoj plaži. Izgrađeno je mnogo hotela i kuća za izdavanje ali je i pored značajnog razvoja u poslednjih nekoliko godina turizam ostao na prilično niskom nivou i Skala Potamia je još uvek vrlo mirno i opušteno mesto, naročito pogodno za porodice. Selo je dobilo ime po brojnim potocima koji teku kroz njega (potamia su na grčkom „reke“). Potamia je jedno od najpoznatijih malih sela na ostrvu i zadržalo je svoj tradicionalni karakter. Podnožje planine Ipsarion je bogato vegetacijom i čini Vam se da selo leži u džungli. Ako želite na vrh Ipsariona, dobra je ideja početi uspon iz Potamie. Odavde kreće i put za selo Teologos. Potamia je idealna za sve koji trebaju mir i koji ne žele da ostanu ceo dan na plaži. Mnoge vlastelinske kuće sa svojim kamenim zidovima i drvenim balkonima stvaraju zanimljiv prizor a u selu postoje i dve lepe crkve čija se arhitektura razlikuje od ovih kuća. Taverne, kafiće, hotele i sobe za iznajmljivanje ćete naći u selu iz koga kreću dve staze, jedna vodi do plaža ispod a druga, puna vegetacije, vodi u planinu.
Potamia je dobra polazna tačka za uspon na planinu Ipsarion Potamia je dom poznatog vajara Polignotosa Vagisa rođenog 1894. godine u čijem radu možete uživati u muzeju koji nosi njegovo ime i koji je podignut njemu u čast. Sadrži primere realistične i apstraktne umetnosti ovog modernog umetnika, emigranta sa Tasosa koji je postao vrlo značajan i poznat vajar u Sjedinjenim američkim državama. Njegov umetnički rad je danas prikazan u nekoliko američkih muzeja. Umro je u New Yorku, 11. marta 1965. Ako ste na Tasosu u petak pre početka velikog posta, uživaćete u zabavi na ulicama u centru grada. Dobra muzika, razdragan narod, ukusno meso s roštilja i obilje lokalnog vina se nudi u tom posebnom trenutku, potpuno besplatno. U sledeću nedelju, u ranim poslepodnevnim satima, ne propustite seosku paradu kada je vino opet besplatno.
11.3. Kinira (Koinira) GPS: 40.66619459435018N 24.762636423110962E Naselje Kinira (Κοίνυρα) se nalazi 20 km jugoistočno od Limenasa, na istočnoj obali Tasosa, u blizini plaže Paradise (Raj). Ima bogatu istoriju koja seže do Feničana. Danas je među meštanima poznata kao “Lutru”. Selo je, dakle, bilo poznato još u antičkom svetu i Herodot ga je u svojim zapisima nazivao “Enera” i Kinira. Feničani su eksploatisali drvo i rudnike zlata na Tasosu, mnoge u okolini Kinire, u razdoblju 1600.-1500. pre Hrista. Postoje ostaci kupatila iz vizantijskog perioda i starohrišćanske bazilike koji su preživeli. Tokom mračnog perioda, gusari su zaklali mnoge hrišćane na mestu poznatom kao “Fonias”. Plaža Paradise se nalazi na svega 2 km od Kinire Zbog mnogih izvora u okolini vegetacija je vrlo gusta i zato se Kinira smatra mestom blagoslovenim od Boga. U prošlosti je bilo malo stalnih stanovnika koji su se bavili ribolovom ili stočarstvom. U periodu skupljanja maslina koji lokalno stanovništvo zove maksuli, ljudi iz svih krajeva ostrva su se okupljali oko ovog teškog posla. Čak i danas kada su meštani brojni, Kinira i okolina se i dalje razvijaju, ovoga puta zahvaljujući turizmu. U području Kinira postoji malo privatno ostrvo, nazvano Kiniriotiko (ili Kinira) koje je nenastanjeno iako se čak i danas tu nalazi kuća osobe kojoj ostrvo pripada. Gotovo cela površina je prekrivena borovinom, divljim maslinama i niskim rastinjem. Morska obala oko ostrva je kamenita i strma. No, vode oko njega su bogate ribom, kako tvrde lokalni ribari, a do skora su tu živeli i delfini. Komunikacija sa ostrvom Kiniriotiko je na isti stari način, brodovima, a većina posetilaca su ribari. Veoma blizu sela (oko 2 km) se nalazi plaža Paradise (Paradisoσ), jedna od najpopularnijih i najpeščanijih na Tasosu.
U ovom selu ne postoji mnogo više od onoga što Vam je potrebno. Tu su restorani i taverne, picerija, super market kao i smeštajne mogućnosti. Kinira ima dugačku plažu duž obale sela koja se sastoji uglavnom od peska i šljunka, nije organizovana i nema ležaljke, suncobrane i tuševe. Na plaži zbog toga najčešće nema gužve kao na većini drugih po ostrvu. Plaža u selu je dugačka, peščano-šljunkovita Od magistrale do plaže vodi zemljani put u dužini od nekoliko stotina metara i možete da se parkirate bukvalno uz samu plažu. U zaleđu ima zelenila, voda je veoma čista i bistra, a obala peščano-šljunkovita pa malo procunjajte dok ne nađete deo koji Vam se najviše sviđa. Plaža Kinira je podeljena na dva dela, po jedan sa obe strane rta. Improvizovani parking i većina kupača dolazi na deo bliži Golden Beachu (levo kad gledate od rta). Oni koje ne mrzi da voze mogu otići malo južnije i vrlo brzo stići do plaže Paradise (Paradisos), jedne od najpopularnijih i najpeščanijih na Tasosu. Kinira je najbliže mesto ovoj plaži i udaljeno je oko 2 km.
Naselja na jugu Tasosa
11.4. Astris (Astrida) GPS: 40.589637N 24.65461E Astris (Astrida, Αστρίς) je malo selo sa širokom peščanom plažom na južnoj obali Tasosa, 43 km jugozapadno od Limenasa i 33 km jugoistočno od Skale Prinos. Udaljeno je od Potosa samo nekoliko kilometara. Ime je dobilo po zvezdanom nebu (astra je zvezda na grčkom) pošto su nekada stanovnici sela Teologos silazili pešaka ili na magarcima i sakupljali letinu tokom zvezdanih noći. Male kamene kuće koje liče na medenjake, sa krovovima od škriljaca i sa po dve sobe daju poseban živopisan motiv selu. Svaka kuća ima i mali vrt. Mali peščani put vodi ka glavnoj ulici. Kolibe su izgradili stanovnici Teologοsa. Ljudi koji su tamo živeli davno bavili su se uzgojem maslina. Danas možete iznajmiti male kuće i živeti kao Grci. Astris je zaista prelepo selo podeljeno na dva dela, donji, sa glavnom ulicom i gornji sa malim starim kućama. Obratite pažnju ako dolazite iz Potosa jer je vrlo lako ne uočiti ulaz u gornji deo sela. Tada ćete morati da idete skroz kroz unutrašnjost. Astris je prelepo selo podeljeno na dva dela, donji, sa glavnom ulicom i gornji sa malim starim kućama. Obratite pažnju ako dolazite iz Potosa jer je vrlo lako ne uočiti ulaz u gornji deo sela. Tada ćete morati da idete skroz kroz unutrašnjost. Nasuprot Astrisu se nalazi malo nenaseljeno ostrvo “Astiriotiko”. Prema tradiciji, to je bilo ostrvo Sirena koje su po Homeru pevale i očaravale putnike.
Plaža u selu Astris Selo Astris ima najbolju klimu tokom cele godine i kako stanovnici tvrde, ima najviše svetla i veoma dobru pitku vodu. U ovom području možete pronaći nekoliko plaža od kojih su neke turistički organizovane, a druge ne, ali su sve veoma lepe: Sv.Vasilis, Baburi Amdela, Salonikios, Kalami i druge. Na početku sela je Astris, široka peščana plaža, vrlo strma i često sa ogromnim talasima. Tu su i jake podvodne struje koje je čine neprikladnom za decu a dodatni problem za mališane predstavlja i kamenje koje se u plićaku meša sa peskom. Organizovana je i možete da iznajmite ležaljke i suncobrane (besplatni su ako nešto pijete). Ljubitelji vodenih sportova imaju obilje mogućnosti za jet ski, ali buka može biti dosadna ljubiteljima prirode koji očekuju određeni stepen mira i tišine. Ako ogladnite, na plaži postoji taverna u kojoj se spremaju odlična tradicionalna jela. Iznad plaže ih ima još nekoliko dok se jedna taverna nalazi na vrhu brda. Plaža u selu Astris ne spada u krem plaža na Tasosu, ali je skroz ok za one koji su smešteni u selu i nisu u fazonu da idu do drugih plaža. Nedaleko je i plaža Psili Amos, mala uvala s dubokim plavozelenim morem iznad koje se nalazi brežuljak s maslinama koji upotpunjuje ovaj čaroban pogled. Postoje i podaci u starim knjigama da taj pesak ima lekovita svojstva (npr. za artritis). Plaža je dobro organizovana, ima ležaljke i suncobrane (uz doplatu), a ima i kafića i taverni koje su otvorene tokom turističke sezone. Astris i dalje čuva tradicionalne vrednosti, ali istovremeno razvija svoju ponudu u skladu sa novim turističkim standardima. Okolno područje je od izuzetnog arheološkog značaja.
11.5. Potos GPS: 40.61093894636034N 24.607025384902954E Potos (Ποτός) je malo, prelepo priobalno naselje s izvanrednom turističkom infrastrukturom i nalazi se na južnoj strani ostrva, četrdesetak kilometara od grada Tasos (ako idete zapadnom obalom dok istočnom ima oko 50) i 26 kilometara od luke u Skali Prinos. Tokom poslednjih nekoliko decenija se razvio u naselje u kome danas živi blizu 1.000 stanovnika ali nije uvek bilo tako. Ranije je korišćeno prvenstveno kao luka od strane žitelja kopnenog naselja Teologos koje je najstariji glavni grad ostrva tako da nije bilo mnogo više od ribarskog sela. Ribolov je vrlo dobar na južnoj strani ostrva, bolji nego u severnim vodama. Vode su ovde dublje i bogatije ribom a ima i više vrsta ribe. To čini Potos prilično posećenim područjem tokom cele godine. Zimska sezona je verovatno najbolje vreme za ribu jer se više vrsta ribe može loviti, uključujući i lignje i hobotnice. Potos Tokom leta je mesto vrlo popularna turistička destinacija, posebno među mlađom populacijom a posebno u julu i avgustu kada je sve prepuno, od kafića i restorana pa do same plaže. Jedan je od najprometnijih beach risorta na Tasosu. Proteže se duž lepe peščane plaže, ima mnogo turističkih objekata i sve što Vam je potrebno za kompletan boravak na ostrvu.
Po uskim ulicama ćete pronaći veliki broj prodavnica, supermarketa, restorana, taverni, kafića, butike, pekare, mesare, apoteku, bankomat, internet kafe, rent a kar agencije i još mnogo toga dok je automobilima i motorima kretanje po gradu ograničeno na samo nekoliko ulica. Sve je malo skuplje nego u obližnjoj Limenariji. Kafići i restorani su skoncetrisani uglavnom neposredno uz plažu. Parkiranje je mali problem, ali postoje dva javna parkinga, jedan koji se plaća i jedan besplatan. Potos je pun hotela, soba i apartmana tako da za smeštaj ne morate da brinete. Noću je područje glasno i puno boja, vrlo prometno i krcato. Mlađi ljudi posećuju Potos iz godine u godinu zbog jedinstvenog noćnog života kakvog nema na ostrvu (uz opasku da je sam Tasos kao destinacija mnogo mirniji od mnogih drugih mesta u Grčkoj). Potos je najživlje mesto na Tasosu i omiljena destinacija mladih. Nešto je skuplji od obližnje Limenarije ali ima lepšu plažu. Potos je veoma živo mesto i to se prvenstveno odnosi na deo između magistrale i obale dok je deo iznad nje, prema selu Teologos, mirniji i tu su uglavnom privatne kuće. Ovaj deo je pogodan je za one kojima ne prija gužva. Plaža u Potosu Grad se kao što je već rečeno nalazi uz vrlo dugačku, peščanu plažu (u delu prema luci se pojavljuje i šljunak). Plaža je mnogo lepša nego u Limenariji i počinje od centra mesta. Proteže se u dužini od 2 km. Okružena je visokim borovima, stenama i zelenilom koje pravi dovoljno hlada. Dobro je organizovana, sa suncobranima i ležaljkama i to je glavni razlog zašto je tako popularna u letnjem periodu. Ovde imate priliku da probate svoje omiljene sportove na vodi. Voda je čista i fantastična za kupanje. Uz deo plaže koji se pruža uz ribarsku luku ćete naći lanac kafića, barova, restorana, poslastičarnica i noćnih klubova. Vrlo je živo tokom dana a vibrira i tokom noći. U piću možete potpuno uživati jer Vas služe na samoj plaži. Južni kraj ove gradske plaže je poznat kao San Antonio (Agios Antonios) i nije toliko krcat. Tu takođe možete iznajmiti ležaljke i suncobrane. Voda je plitka i bezbedna za malu decu. Plaže Roso Gremos i Notos su na oko 3 km od Potosa. Potos je idealno polazište za avanture i obilazak plaža i sela u južnom delu Tasosa i mesto gde možete uživati u jedinstvenim zalascima sunca koje se lagano skriva iza Svete gore. Pefkari je udaljen svega 800 metara od Potosa i možete se prošetati. Potos i Limenarija su mesta omiljena među turistima između ostalog jer se nalaze relativno blizu jedno drugog (nešto više od 3 km) pa tako mnogi idu peške iz jednog u drugo mesto. Autobuska karta do Limenarije je 1, 20 evra. Limenarija je mirnija i više za porodice dok u Potosu ima dosta mladih koji ovde dolaze zbog dobrog provoda.
11.6. Pefkari GPS: 40.6173078N 24.5985872E
Pefkari je najpoznatiji po prelepoj peščanošljunkovitoj plaži koja ima Plavu zastavu Pefkari (Πευκάρι) je nekada bilo mesto okupljanja ribara dok je danas čisto turističko naselje, malo, s prelepom plažom (peščanošljunkovitom na kojoj možete uživati u sportovima na vodi). Nalazi se na jugu ostrva, između Limenarije (udaljena oko 3 km) i Potosa (manje od kilometar). Od Limenasa je udaljen 41, a od Skale Prinos oko 26 kilometara. Pefkari je maleno letovalište između Potosa i Limenarije. Plaža ima Plavu zastavu već nekoliko godina uzastopno. Pefkari je najmanje naselje na ostrvu, ali sa puno aktivnosti i čine ga dve velike uvale koje razdvaja šumoviti rt. Tu ćete naći uglavnom hotele, restorane i barove. Hoteli su smešteni odmah uz predivnu plažu, manji su i svi imaju svoje restorane i barove. Pijete piće i klopate uz more…uživate u predivnom pogledu, šumu talasa i mirisu borove šume….Duž cele obale su kišobran borovi koji su vrlo karakteristični za ostrvo. Omiljena je destinacija među porodicama sa decom. Tu se nalazi i jedini kamp u južnom delu Tasosa (ima prodavničicu).
U mestu postoje dve plaže odvojene šumovitim rtom Pefkari je mirno mesto, po meri onih kojima je potreban pravi odmor. Kome je do provoda i noćnog života, tu je obližnji Potos čije su ulice prepune turista, kafića i taverni načičkanih jedni do drugih. Ovde je gužva ogromna i mesto je sušta suprotnost mirnom Pefkariju. Plaža u Pefkariju ima Plavu zastavu što govori o čistoći vode i organizovanosti. U Pefkariju nema velikih marketa, pekara, mesara, apoteka, ali Potos je kao što je već rečeno na manje od kilometar. Ipak, ono najosnovnije možete da kupite u nekoliko manjih prodavnica (peciva i giros, ali nema voća, povrća i hleba). Plaža u Pefkariju se sastoji iz dva dela, odnosno dve uvale koje razdvaja šumoviti rt. Uvala bliža Limenariji (zapadna) ima Plavu zastavu, dugačka je oko 300 metara i uža je od ove dve. Peščana je, ali u vodi ima i peska i šljunka. Ipak, voda je veoma čista, a dubina se postepeno povećava. Najgore od svega su kamene ploče na ulazu u vodu pa nije baš najsrećniji izbor za ljude s malom decom mada negde između sredine i desnog kraja plaže postoji deo koji je ok. Pefkari je veoma malo mesto u kome nemate čak ni normalnu prodavnicu pa ćete za sve morati da idete u Potos koji je, na sreću, udaljen manje od kilometra. Takođe, ovo je mesto za oni koji žele miran odmor dok Vas bogat noćni život čeka takođe u Potosu.
Duž plaže ćete pronaći mnogo taverni i barova Plaža je organizovana, ima tuševe, ležaljke i suncobrane koji se iznajmljuju ili dobijaju besplatno ako naručite piće (ovako je na većini plaža na Tasosu). Duž cele plaže ćete naći vile i hotele, taverne i barove a tu su i centar za vodene sportove i ronilački klub. Najveća mana joj je što nema prirodne hladovine, ali većina hotela ima svoje restorane i barove uz samu plažu. Druga uvala Pefkari, jugoistočna, bliža je Potosu (udaljena je manje od kilometar) i od prve je odvaja samo pomenuti greben. Leži ispred kampa „Pefkari“ i hotela Alexandra Beach. Nije u potpunosti organizovana pa tako ležaljke postoje samo u levom delu (bliže Potosu, ispred hotela) dok je desni deo prazan. Nešto je duža od prve (oko 350 metara) i šira tako da je gužva manja. Kako nije na celoj plaži dobar pristup vodi morate malo da istražujete pogotovo ako ste sa decom. Držite se dela ispred kampa jer je tu voda lepša a pristup vodi bolji nego ispred pomenutog hotela.
11.7. Limenarija GPS: 40.62744634391439N 24.576297998428345E
Limenarija Limenarija (Λιμενάρια) je prelepo letovalište koje se nalazi samo 37 km od grada Tasosa i 22 km od luke Skala Prinos. Drugi je po veličini grad na Tasosu i nalazi se na jugozapadnoj obali ostrva koja preko mora gleda prema impozantnoj planini Atos (Sveta Gora). Prema poslednjem popisu stanovništva, broj stanovnika Limenarije je gotovo isti broju koji živi u Limenasu, glavnom gradu Tasosa. Samo ime mesta je varijanta imena glavnog grada Limenas. Limenarija ima dve pešačke zone. Levo od ulice koja se sa magistrale spušta prema moru je popločana ulica zatvorena za saobraćaj sa restoranima, buticima, prodavnicama suvenira, zlatarama, kafićima i restoranima dok je desno takođe šetalište ali je ovaj deo grada lepši jer ide neposredno uz more i idealan je za opuštanje. Gradić je prepun taverni i restorana Značajan turistički razvoj naselja je započeo 80.ih i 90.-ih. Limenarija je postala vrlo popularna destinacija za odmor ali je zadržala puno od grčke tradicije. Idealno je mesto za one koji žele odmor jer nikada nije gužva za razliku od obližnjeg Potosa i to zahvaljujući činjenici da je plaža veoma dugačka (tačnije nekoliko maltene spojenih plaža) a kafići i restorani nisu koncentrisani na jednom mestu već su „razbacani“ duž cele obale.
Turisti mogu da uživaju u velikom broju taverni i restorana (duž šetališta kao i u samom gradu) gde se služe poznata jela ukusne grčke kuhinje, u obilju kafića, barova, klasičnih turističkih prodavnica kao i prodavnica suvenira i tradicionalnih slatkiša ili u šetnji kroz selo gde mogu da posmatraju jednostavni život lokalaca. U samom gradu se nalaze i policija, banke, pošta, lekari, apoteke, internet kafei, mesare, pekare, ribarnice sa sveže ulovljenom ribom, dosta supermarketa, nekoliko rent a kar agencija…Jednom rečju, sve što Vam kao turisti može zatrebati i to po nižim cenama nego u obližnjem Potosu. Što se smeštaja tiče, na raspolaganju su Vam sobe i apartmani i to ispod magistrale, bliže moru, dok su iznad magistrale hoteli a iza njih mahom privatne kuće. Limenarija je mirnija od Potosa i više je za porodice nego za mlade, cene su niže, ali ima lošiju plažu. Plaža u Limenariji Ako ste odseli u Limenariji imate solidan izbor plaža, u zavisnosti od toga koliko ste spremni da se krećete. Mesto nije reprezentativno što se tiče ovog segmenta letovanja ali nije ni toliko loše. U centru grada pored luke je mala, delom peščana plaža sa parkingom u blizini kao i obilje restorana i kioska brze hrane. Sastoji iz dva dela koji su spojeni stazicama, peščanog, sa blagim padom i kamenitog. Organizovana je, ima ležaljke i suncobrane (besplatno uz piće) i tuševe. Ništa posebno ali ok za prvu pomoć. Ako pođete malo ka zapadu doći ćete do duge peščane plaže koja se proteže u dužini od oko 2 km i nalazi se na zapadnom kraju dugačkog šetališta, malo izvan užeg centra grada. Ulaz u vodu je najvećim delom kamenit (pogotovo bliže gradu) i bez plićaka, ali nisu svi segmenti plaže istog kvaliteta pa malo procunjajte i nađite šta Vam odgovara pošto je plaža uglavnom peščana, sa nešto šljunka tu i tamo. Opremljena je tuševima, ležaljkama i suncobranima koje ćete u većini kafića (ima ih mnogo) dobiti za dž ako poručite piće (a kako drugačije kad ste na plaži), centrima za vodene sportove, restoranima, kafićima i tavernama. Još malo dalje na zapad, putem uz obalu, dolazite do jedne male, lepše plaže, sa čistim morem i finim peskom po imenu Tripiti. Dvadesetak minuta hoda od centra Limenarije je plaža Metalia, iza brda na kome je Palataki. Malo je cimanje doći do nje, tačnije treba se popeti na brdo pa se onda spustiti. Nije za ljude s decom zbog velikih klizavih ploča na ulazu u vodu. Idealna je za one koji žele mir i tišinu. Na manje od 3 km od Limenarije je priobalno mestašce Pefkari. Malo dalje na istok, još manje od kilometar od Pefkarija, nalazi se duga peščana plaža u mestu Potos. Potos ima lepšu plažu od Limenarije ali je samo mesto više za mlade i one željne provoda dok je Limenarija porodična varijanta i odredište za pravi odmor. Limenarija je dobra baza za odmor jer je veoma blizu nekoliko kvalitetnih plaža i interesantnih starih sela. Limenarija je odlična baza za obilazak ostrva jer se u blizini nalazi nekoliko dobrih plaža i interesantna sela Teologos i Maries (plaže Tripiti, Atspas, Roso Gremos, Pefkari, San Antonio, Notos, Psili Amos). Limenarija Sam grad ima vrlo zanimljivu istoriju i postao je značajan početkom 20. veka kada je nemačka kompanija Speidel počela ekploataciju minerala između 1905. i 1912. Rudnici su bili bogati kalaminom, rudom cinka koja je izvožena širom
sveta. Iskopavanje je nastavljeno i 1925 od strane Vielle Montagne sve do 1930. Poslovne zgrade rudarske komanije Speidel izgrađene su na brežuljku uz obalu istočno od Limenarije. Objekat pod nazivom “Palataki” (mala palata), odlična arhitektonska konstrukcija, gleda na grad. Kasnije je napušten ali je nedavno renoviran. Ispod njega se nalazi pećina i plaža rudnika sa napuštenim rudnicima koji se mogu posetiti. Tu se nalazi i muzej folklora kao i mali privatni muzej “Papageorgiu”. Limenarija je postala značajno naselje početkom 20. veka kada je nemačka kompanija Speidel započela ekploataciju rudnika koji su bili bogati kalaminom, rudom cinka koja je izvožena širom sveta. Uz rast rudarstva, pojavila se i potreba za rešavanjem stambenih pitanja radnika . Broj stanovnika je rastao zbog više faktora. Jedan od njih je i činjenica da se veliki broj stanovnika srednjevekovnog planinskog sela Kastro preselio u Limenariju zbog posla ostavljajući selo pustim. Drugi značajan faktor je razmena stanovništva između Grčke i Turske 1923. koja je definisana Lozanskim ugovorom. Mnoge grčke porodice iz Male Azije su prisilno napustile svoje domove i izbegle u Grčku donoseći sa sobom drugačiju kulturu, ideje, kreativnost i život u novu zajednicu. Većina izbeglica se doselila u današnje selo Kalivia i tu izgradila svoje kolibe, po čemu je selo i dobilo ime (Kaliva na grčkom znači “koliba”). Kalivia je poznata po uskršnjem festivalu uz puno pesama i igre i sa Limenarijom čini jednu celinu.
Naselja na zapadu Tasosa
11.8. Kalirahi i Skala Kalirahi (Kallirachi) GPS: 40.69387441029182N 24.555044174194336E – Kalirahi GPS: 40.70863715856578N 24.533650875091553E – Skala Kalirahi
Kalirahi Kalirahi (Καλλιράχη) je lepo planinsko selo, udaljeno svega 2,5 kilometra od obale i 25 km od Limenasa (jugozapadno) odnosno 10 km od Skale Prinos (južno). Smešteno je u zapadnom delu ostrva i jedno je od najstarijih i najslikovitijih naselja na Tasosu. Takođe, jedno je od najvećih planinskih sela na ostrvu i u njemu živi 1.300 stanovnika koji se bave uglavnom poljoprivredom i turizmom. Okruženo je maslinjacima koji su karakteristični za ovo područje i zelenilom. Kuće su odličan primer tradicionalne lokalne arhitekture dok su ulice uske (kola jedva da mogu da prođu) i vijugave, savršene za uživanje u šetnji. Prvobitno (oko 1745.) se mestašce nalazilo na samom grebenu i zvalo se Kaki-rahi (kaki = zao, rahi = greben). Nakon što su ga gusari uništili, ponovo je izgrađeno malo niže i nazvano Kalirahi (kali = dobar). Poznato je po Muzeju folklora koji je izgrađen 1880. godine i predivnoj crkvici. Muzej je smešten u lepoj, očuvanoj vili i u njemu možete da vidite ručno izrađenu odeću, vezove i tradicionalne alate. Klima je suva i blaga tokom cele godine. Ipak, selo je širom Mediterana cenjeno i poznato zahvaljujući proizvodnji vrhunskog maslinovog ulja. Kalirahi je jedno od najvećih planinskih sela na ostrvu i u njemu živi oko 1.300 stanovnika koji se bave uglavnom poljoprivredom i turizmom. Nekada se zvalo Kakirahi.
Skala Kalirahi Skala Kalirahi se nalazi na obali, oko 2,5 kilometra od sela. Na početku, kao i u svim Skalama na ostrvu mesto su činile jednosobne kolibe koje su služile kao zaštita za čamce i ribare kao i za privremeno boravište tokom berbe maslina. Kako se turizam razvijao, kućice su se gradile i postajale trajna staništa. Videćete između ostalog i kuće sagrađene na vodi gde ribari sklanjaju brodice kada je vreme loše. Zahvaljujući porastu turizma ima taverni, barova i kafića. Skala Kalirahi se ne razvija mnogo u turističkom smislu ali ipak ima soba za izdavanje, kafića i taverni. Poslednjih godina luka je izdužena kako bi brzi katamarani (flying dolphins) mogli da pristanu. Išli su trasom Kavala-Skala Kalirahi-Potos koja je zbog finansijskih razloga ukinuta. Osim toga, sagrađena je i mala marina koja bi štitila barke od jakih vetrova. Međutim, bio je to primer ekološkog kriminala: deo šljunkovite obale sela (cca 300 metara od seoskog trga) je srušen kako bi se otvorio neasfaltirani put čiji je cilj da zaštiti nekoliko kuća od mora. Mesto ima lepo šetalište koje se pruža uz luku, sa palmama i drvenim klupama. Na izlazu iz sela prema Limenariji leži malo naselje Klisma, poznato po predivnoj šljunkovitoj plaži i dobrim tavernama koje spremaju svežu ribu. U Klismi žive uglavnom ribari i ima samo nekoliko kuća.
11.9. Sotiras i Skala Sotiros GPS: 40.71682642911065N 24.574002027511597E – Sotiras GPS: 40.728958034785386N 24.547040462493896E – Skala Sotiros
Lepo planinsko selo Sotiras (Σωτήρας mada ćete često videti i varijantu Sotiros) sa tradicionalnom arhitekturom se nalazi na nadmorskoj visini od oko 350 metara u podnožju brda Psariu odakle se pruža lep pogled na more. Smešteno je 23 km jugozapadno od Limenasa, u zapadnom delu Tasosa, između mesta Kalirahi i Prinos, oko 3,5 km od mora. Okruženo je bujnom vegetacijom i ima toplu, blagu i suvu klimu. Seoska crkva Lep tradicionalni aspekt sela ga čini jednim od najatraktivnijih i najmirnijih na Tasosu. Postoje kafići i sobe za izdavanje kao i odlična taverna koja se nalazi na centralnom seoskom trgu. U prošlosti je bilo vrlo popularno zbog terapeutskih kvaliteta svoje okoline, klime, guste šume i hladnih izvorskih voda pa su Rimljani čak podigli i banju. Legenda kaže da je Sotiras osnovao princ Atel čim je napustio selo Kaki Rahi (današnji Kalirahi). Danas postoje samo neke ruševine koje nas podsećaju na prošlost. U ruševinama su pronađeni darovi za mrtve, antički grobovi i male posude. Nekoliko metara iznad Sotirasa su izgrađene nove kuće. U sredini ruševina ćete naći dve crkve, vrlo dobro očuvane, a posebno je zanimljiva “Preobraženje Spasitelja” koja je sagrađena 1890. Iste godine
je izgrađena mermerna fontana Platania u centru sela pod stogodišnjim platanima. Selo je sagrađeno u unutrašnjosti kako bi se zaštitilo od gusara. No, danas ste u mogućnosti da ga vidite sa mora jer je većina šuma uništena. Nešto je nestalo u požaru a nešto je posečeno. Veoma blizu se nalazi Skala Sotiras, luka ovoga sela, sa uređenom peščanom plažom i drugim turističkim sadržajima. Stanovnici se bave poljoprivredom i proizvodnjom meda. Zajedno sa priobalnim naseljem Skala Sotiras ima oko 750 stanovnika. Područje Sotiras obuhvata, dakle, sela Sotiras i Skala Sotiros koje je u stvari njegova luka. Skala Sotiras je nekada bilo ribarsko selo. Posle 1976. su počeli da ga obnavljaju. Zanimljiva mesta su lepa marina s palmama i starom fabrikom koja prerađuje masline. Danas je selo u razvoju i možete naći mnoge taverne i kafiće u blizini plaže koja je uređena i peščana dok je more čisto. Postoje i smeštajni kapaciteti, benzinska pumpa i mini marketi. Poznato je po najukusnijem hlebu na ostrvu koji možete kupiti u pekari i to nemojte da propustite.
11.10. Prinos i Skala Prinos GPS: 40.7412987797097N 24.57841157913208E – Prinos GPS: 40.758773519663464N 24.57716703414917E – Skala Prinos
Selo Prinos Selo Prinos se nalazi 17 km jugozapadno od Limenasa (grad Tasos) i postalo je poznato nakon što je pronađena nafta u blizini. Prinos je najveće selo u zapadnom delu Tasosa i ekonomski najjače. Gusto je naseljeno i predstavlja trgovački i kulturni centar ovog dela ostrva. Područje nazvano Prinos obuhvata sela Prinos, Mikros i Megalos Prinos (Kazaviti) te drugu po značaju luku Tasosa, Skala Prinos. Prinos se nalazi u planinskom području dok je Skala Prinos na obali i odatle polazi trajekt i hidrogliser do Kavale i luke Nea Peramos (Elefteres). Luka je od Prinosa udaljena oko 2 km. Skala Prinos je pored Limenasa najvažnija luka na Tasosu i trajektima je povezana sa Kavalom. Puno ljudi prolazi tokom leta kroz mesto, uglavnom zbog luke. U selu Prinos postoje mnoge zanimljive prodavnice za turiste. Svakog ponedeljka ujutru je pijaca i to je nešto što ne bi trebalo propustiti. Možete videti trgovce u akciji, uglavnom na voću i povrću koji viču i prizivaju mušterije. Izbor proizvoda je veliki. U nekom od kafića uz tržnicu se možete odmoriti i napraviti predah. Takođe, u selu ćete pronaći fabriku koja proizvodi poznato biološko maslinovo ulje “Kardiofilo”, fabriku maslina i Udruženje proizvođača meda sa Tasosa. Skala Prinos U Prinosu je raskrsnica gde skrećete na put koji vodi do tradicionalnog sela Kazaviti (udaljeno oko 5 km). To je možda jedno od najslikovitijih malih mesta na Tasosu, izgrađeno na padinama zimzelenog brežuljka, sa lepim kućama s drvenim
balkonima i kamenim zidovima. Tu ćete uživati u onome što je ostalo od starih imanja i crkava. Skala Prinos je posle Limenasa najvažnija luka Tasosa. Malo je mesto, puno turističkih firmi u kojima rade meštani sela Prinos i ima sve što će Vam može zatrebati kao što su smeštaj, restorani, taverne, snack barovi, kafići, prodavnice, rent a car agencije, benzinske stanice i još mnogo toga dok se kamp nalazi u blizini, u oblasti Dasilio koja je udaljena oko kilometar i dobila je ime zbog dosta borovine („dasos“ je na grčkom šuma). U mestu postoji i zdravstveni centar. Ovde ćete naći autobuse za mnoga sela po ostrvu. Postoji linija za Rahoni i jedna za Limenas. Još jedna ide na jug Tasosa. Autobus pristiže u istom trenutku kad i brod i nastavlja dalje posle samo nekoliko minuta. Severozapadno od Skale Prinos je malo brodogradilište. Ekonomski, ovo je jedno od najvažnijih područja Tasosa zbog izgradnje naftnih platformi u okolini. Skala Prinos je okružena s nekoliko dugačkih peščanih plaža sa puno drveća i voda je obično mirna i čista. Na obodu naselja se nalazi prilično zanimljiv Muzej maslina i maslinovog ulja posvećen, kako mu samo ime kaže, uzgoju masline i proizvodnji maslinovog ulja. U njemu ćete videti kako se odvija proces proizvodnje maslinovog ulja, izložbu fotografija i deo sa svim vrstama ulja (oko 40 od 130 različitih vrsta koje su danas poznate). Takođe, postoji i deo za projekcije kao i izložba proizvoda od maslina sa mogućnošću degustacije i kupovine svega što želite.
Naselja u unutrašnjosti Tasosa
11.11. Rahoni (Rachoni) i Agios Georgios GPS: 40.75660365053731N 24.6373450756073E – Rahoni GPS: 40.76293426906931N 24.6368086338043E – Agios Georgios
Crkva u selu Rahoni Kada krenete zapadno od Limenasa prolazite jednim od najlepših delova obale Tasosa koji obuhvata plažu Agios Vasilios, sa platanima, peskom i malom kapelom Sv. Vasiliosa koja je izgrađena uz more, Nisteri, Glifadu, Papalimani i Pahi, s borovom šumom koja gotovo dodiruje talase i na kraju stižete u Skalu Rahoni koja predstavlja luku sela Rahoni. Imate ukupno oko 16 kilometara vožnje, dok Vas od Skale Prinos, ako se kojim slučajem tu iskrcate, čeka svega 7,5 kilometara. Rahoni (Ραχώνι) je još jedno naselje prepuno zelenila, sa svim obeležjima sela na ostrvu Tasos. Postoje u stvari dva naselja, Rahoni i Agios Georgios (Άγιος Γεώργιος), oba mirna, tiha, slikovita i pogodna za one koji traže mir i odmor. Ovo potonje (Lokalci ga zovu Vuzas) je izgrađeno na samom planinskom vrhu kako bi bilo zaštićeno od napada gusara. Kasnije je napušteno a meštani su se preselili bliže moru, poljima i maslinjacima i osnovali novo mestašce istog imena sa sada samo šačicom stanovnika. Pored taverne koja radi samo leti postoji crkva Svetog Nikole koja je izgrađena u Romanskom stilu. Ovde život ide sporijim tempom i pored uobičajene turističke vreve a stanovnici su vrlo gostoljubivi. Na mestu izvornog sela se još uvek mogu videti ostaci crkve Agios Georgios do koje se stiže planinskom stazom. Agios Georgios je idealno polazište za razne izlete kao na primer za staro selo Agios Georgios. Ovo je mirno područje, idealno ako želite da iskusite tradicionalni način života na selu a opet dosta blizu
obližnjim mestima Prinos i Limenas. U starom selu Agios Georgios je odrastao Mehmet (Muhamed) Ali, utemeljivač moderne egipatske države koga je odgajila grčka porodica. Taverna u selu Na izlazu iz sela Rahoni, na veličanstvenom mestu, nalazi se crkvica Vaznesenja Bogorodice, izgrađena u 19. veku, u zaklonu velikog platana pored koga se nalazi izvor slatke vode. Crkva slavi 15. avgusta i tog dana, posle liturgije, počinje fešta na kojoj se služi tradicionalno jelo od mesa “klubani” (kurbani) koje se sprema u velikim šerpama sa testeninom ili pšenicom. Po legendi, kada se jedna slepa bugarka umivala vodom sa izvora i progledala na tom mestu je sagrađena crkvica. Područje osim ova dva obuhvata i pomenuto naselje Skala Rahoni koju ova dva sela, udaljena od mora nešto manje od 5 km, koriste kao luku. Prvi stanovnici su se i naselili oko crkve. Tokom godina, selo Rahoni je zadržalo svoju autentičnost. Jedan od razloga je i što ga ne posećuje mnogo turista. U ovom mirnom mestu možete doživeti i upoznati grčki način života. U selu ćete videti stabla masline za koja meštani tvrde da su stara preko 900 godina što ih zajedno sa onima u Prinosu čini najstarijim na Tasosu. U Rahoniju ćete pronaći tradicionalne plemićke kuće, taverne i kafenia. Poznato je po proizvodnji maslinovog ulja, meda vrhunskog kvaliteta i slatkišima. Meštani tvrde da su maslinjaci u selu, zajedno sa onim u Prinosu, najstariji na ostrvu a mnoga stabla su pregurala 900 godina.
11.12. Kazaviti (Megalos Prinos) GPS: 40.724648803426604N 24.62364435195923E
Selo Kazaviti (Καζαβίτι) je u prošlosti bilo podeljeno na Mali i Veliki odnosno Mikro i Megalo Kazaviti. Nalazi se 23 km jugozapadno od Limenasa i 7,5 km jugoistočno od Skale Prinos. Selo Megalos Prinos koje je poznato i kao Kazaviti je udaljeno od Mikros Prinosa manje od kilometar i u prošlosti se zvalo Cigura (Cingura) i Papaz mahala. Selo je imalo vrlo dobar školski sistem u srećna vremena zbog čega je bilo cenjeno među okolnim selima. Selo Kazaviti (Megalos Prinos) je u prošlosti bilo podeljeno na Mali i Veliki odnosno Mikro i Megalo Kazaviti. Na manje od kilometar se nalazi selo Mikros Prinos.
Kazaviti Leži u dolini koja je okružena borovima i smrekama u podnožju Ipsariona. Pogled prema moru i svim uvalama je vrlo lep. Selo je bilo toliko skriveno da ga pirati nikada nisu otkrili i opljačkali pa je stanovništvo bilo bezbedno. Poslednjih nekoliko godina se i razvija teorija da je ovo naselje verovatno nastalo na početku 17. veka kada su brutalnost i učestalost piratskih napada
naterali stanovništvo da se preseli u unutrašnjost. Danas samo stare kuće podsećaju na zlatan period Megalos Prinosa. Osim malog broja ljudi, većina stanovnika je otišla u Prinos. U centru mesta se nalazi nekoliko taverni u kojima je klopa odlična a čuvene su po tome što se ovde može pojesti vrhunska jagnjetina ispod sača. Poslednjih godina mnoge taverne i restorani su otvoreni tokom cele godine. Kazaviti je verovatno najlepše i najslikovitije mesto na ostrvu, prvenstveno zahvaljujući činjenici da je skoro sasvim napušteno te je tako ostalo netaknuto modernom arhitekturom 70.-ih godina. Ponovo je otkriveno od strane evropskih turista koji su počeli da kupuju stare kuće po smešnim cenama, čime su spasli mnogo starih zdanja od propadanja. Novi vlasnici su često bili osetljiviji na tradiciju mesta i nastojali su da zadrže sva tradicionalna obeležja kuća. Takođe su motivisali lokalne vlasnike koji su počeli da preduzimaju mere na očuvanju svojih kuća. Danas u celom selu mladi ljudi sa strašću obnavljaju domove svojih dedova, koristeći iste tradicionalne tehnike koje su učili od starijih generacija. Nekoliko mladih porodica je izabralo selo za svoje prebivalište pa dečiji glasovi ponovo odjekuju. Taverna Skriveno u zelenilu, puno vode i svakojake vegetacije, u hladu kestena, oraha i platana, selo Kazaviti sa svojim starim crkvama Vas vraća u prošlost na svakom koraku. Stare kamene kuće s drvenim balkonima i ručno oslikanim plafonima stoje ponosno u bujnom zelenilu. U selu ćete videti i ostatke škole i stare vile ali se prvenstveno opustite i uživajte u zvucima slavuja i vodi koja teče. Ovde treba uživati u ispijanju kafe na seoskom trgu ili u večeri u nekoj od taverni. Najočuvanija obeležja sela su uglavnom iz 19. veka a najstariji znakovi na kućama datiraju iz 1806. i 1807. Kuće sačuvane do danas pripadaju tzv. makedonskom tipu arhitekture i izgradili su ih vešti radnici iz Zapadne Makedonije i Epira. Čini se da je vino i u imenu sela “Kazaviti” koje je latinskog porekla i etimologija dolazi od reči casa (kuća) i vitis (vinograd). Područje je bilo naseljeno još od antičkog perioda. Puno dvoraca i grnčarije svedoči o postojanju naselja još u 4. veku pre Hrista. Bilo je poljoprivredno područje, poznato po vinogradima i dobrom vinu. Nedavno je otkrivena laboratorija u kojoj je pravljena posebna vrsta amfore za skladištenje i transport vina za koju se procenjuje da potiče iz 4. veka pre Hrista. Selo i okolina su sačuvali isti poljoprivredno-ruralni profil tokom godina kao i odnos prema vinogradima. Čini se da je vino i u imenu sela “Kazaviti” koje je latinskog porekla i etimologija dolazi od reči casa (kuća) i vitis (vinograd).
11.13. Maries i Skala Marion (Maries) GPS: 40.69092960302495N 24.620940685272217E – Maries GPS: 40.643046034028345N 24.515894651412964 – Skala Marion
Kafanče u selu Maries Maries (Μαριές) je planinsko selo u unutrašnjosti ostrva i poznato je po proizvodnji meda. Nalazi se 42 km jugozapadno od Limenasa, 27 km jugoistočno od Skale Prinos i svega 11 km severoistočno od Limenarije. Izgrađeno tokom srednjeg veka, Maries je jedno od najstarijih i najlepših sela na Tasosu koje i dalje čuva onaj stari grčki duh. Ulice su uske a kuće tradicionalne. S obzirom da se nalazi u središnjem delu ostrva, na nadmorskoj visini od 200 metara, iz Mariesa se pruža divan panoramski pogled. Selo je prvobitno izgrađeno preko puta manastira Panaguda ali je kasnije izgrađeno novo, na novoj lokaciji, skrivenoj od gusara i na putu do njega ćete proći pored manastira. Crkva je sagrađena 1800. godine, posvećena je “Susretu Arhanđela”, slavi 8. novembra i jedna je od najstarijih na Tasosu. Ukrašena je brojnim delima monaha. Ima oko 700 stanovnika koji se uglavnom bave poljoprivredom, pčelarstvom i uzgojem maslina. Do sela se može doći i putem iz Skale Maries i iz Limenarije. Ime sela potiče od dve žene, obe se zovu Maria i prema legendi, jedine su preživele piratsku raciju. Druga verzija vezuje ime za brojna stabla duda u ovom području ali je ta ipak manje verovatna. Treća verzija o poreklu imena sela kaže da je to zbog toga što su se gotovo sve žene zvale Maria. Tri manastira Svete gore, Karakalu, Ksiropotamu i Stavronikita su vlasnici zemlje u selu i okolnom području. Zbog bliskih odnosa koji su se razvili između ovog područja i Svete gore, sačuvani su mnogi spisi i informacije o Mariesu tokom vizantijskog razdoblja. Seoska crkvica Iznad sela, penjući se prema Ipsarionu, doći ćete do guste šume, malog veštačkog jezera Jena (put nije asfaltiran ali vredi otići ako Vam je do piknika a možete kupiti i domaći med i maslinovo ulje), puta koji vodi do manastira Sv. Pantelejmona i puta do vrha planine, Teologosa i Kastra. Od ranih vremena su ovde radili rudnici gvožđa koji su danas napušteni i još uvek se vide iz klanca desno od sela. Selo je dobilo današnji oblik u srednjem veku. Iz bezbednosnih razloga kuće su građene blizu jedna drugoj. Na staroj kući koja je preživela možete videti “furusia” na balkonima i plafonima, primere briljantne arhitekture i ekonomske snage. Danas, selo je vrlo mirno, bez mnogo turističkog razvoja. I dalje je vrlo lepo i možda jedino gde ćete naći mir i tišinu, ako je to ono što tražite. Mali kafić u centru sela, pod večnim dudom je mesto koje bi trebalo posetiti. U Mariesu ćete naći mini markete i nekoliko taverni. Nećete naći prodavnice suvenira, barove i diskoteke. Maries nije turistički selo. U priobalnom naselju Skala Maries koje je udaljeno nekih 12 kilometara postoje tri plaže, gradska, Beba i Atspas.
Plaža u mestu Skala Maries 12 km od sela, na moru, uz mesto na kom su se vadili minerali iz rudnika, razvilo se ribarsko selo Skala Marion (Skala Maries) s puno mirnih, dobrih taverni, svežom ribom i plodovima mora, sobama s pogledom na more, veličanstvenim zalaskom sunca i na stražnjoj strani, na izlazu iz sela, najlepšom nekomercijalizovanom plažom na Tasosu, Atspas, malim duguljastim rajem za one koji ne uživaju u modernim turističkim plažama. Osim ove, u centru naselja ćete naći malu peščanu gradsku plažu sa kristalno čistom vodom na kojoj nikada nema gužve a na severnom izlazu iz sela i plažu Beba. Nekada davno je bilo luka sela Maries. Tada su samo ribari i mornari živeli ovde. Skala Marion znači kapija ili vrata u selo Maries u planinama i fantastično je mesto za miran odmor sa romantičnim šetalištem sa lampionima i klupama. Turizam još uvek nije uzeo maha i smeštajnih kapaciteta nema mnogo. Od ostalih turističkih sadržaja ćete naći market, apoteku i pekaru.
11.14. Kastro GPS: 40.67053202087979N 24.655133485794067E
Kastro Kastro (Κάστρο) je možda i najstarije naselje na Tasosu. Izgrađeno u unutrašnjosti ostrva, potpuno je napušteno, izuzimajući crkvu Sv. Atanasiosa koji je stanovnicima uvek bio čuvar i svetac zaštitnik i koja i dalje ponosno stoji uz ruševine starog kafića i škole koja je izgrađena 1897. godine. U poslednjih nekoliko godina gotovo sve kuće su obnovljene i selo oživljava svoju staru slavu svake godine na praznik Sv. Atanasiosa, 18. januara, s festivalom koji počinje dan ranije i traje oko nedelju dana. Ovo srednjevekovno selo se nalazi 47 km jugozapadno od Limenasa (grad Tasos) i 12 km severoistočno od Limenarije, prema središtu ostrva, na nadmorskoj visini od 450 metara i poput mnogih drugih
planinskih sela ne može se videti sa obale. To je pomoglo da se zajedno sa svojim stanovnicima zaštiti od gusarskih pljački koje su trajale vekovima. Ime je izvedeno od ruševina tvrđave koja je nekada tu bila. Jakob Gateluci kome je vizantijski car Emanuel II Paleologos dao Tasos i ostrvo Lezbos 1414. godine je izgradio tvrđavu na vrhu planine na kojoj se nalazi naselje. Đenovljanska porodica Gateluci je vladala Tasosom 40 godina. Dokazi se mogu naći na tri ploče na zidu crkve Agios Atanasios koja se nalazi u centru sela i datira iz 1804. godine. Zanimljiva je priča u vezi sa njenom izgradnjom. Naime, po narodnom predanju, Sultan Selim III je dao dozvolu za njenu izgradnju ali pod uslovom da bude završena u roku od 40 dana. Svi meštani su prionuli na posao i sagradili je u roku. Kamen za gradnju potiče sa ruševina stare tvrđave. To objašnjava tri srednjevekovna natpisa na južnom zidu crkve. Kastro je možda i najstarije naselje na Tasosu. Izgrađeno je u unutrašnjosti ostrva i potpuno je napušteno, izuzimajući crkvu Sv. Atanasiosa. Najstariji se još uvek sećaju vremena kada su u crkvi službovala četiri sveštenika. Arhitektonski, crkva je trobrodna bazilika sa drvenim krovom i lučnom arkadom duž južne strane gde je i natkriveni “kulbani”, veliki sto koji svi stanovnici dele na Sv. Atanasiosa. Selo Kastro je poznato po kamenim kućama Crkva je tipičan primer tasoske crkvene arhitekture koja je imala veliki uticaj širom Balkana za vreme turske okupacije. 1980. godine je ministarskom odlukom proglašena istorijskim spomenikom jer je jedna od najstarijih na Tasosu i čuva mnoge autentične elemente korisne za proučavanje crkvene arhitekture 19. veka i istorije ostrva u celini. U dvorištu crkve postoji kafanica u kojoj se možete okrepiti. Nakon turskog zauzimanja ostrva, broj stanovnika Kastra se povećao zahvaljujući ljudima iz drugih naselja na ostrvu i izbeglicama iz Konstantinopolja. Treći od pomenutih natpisa (iz 1462. godine) pripisuje rekonstrukciju tvrđave dvojici ljudi iz Konstantinopolja, Konstantinu i Joanisu. Činjenica je da je naselje postalo važan trgovački centar ostrva i cvetalo je do kraja 19. veka. Svoj istorijski identitet delom duguje i svom položaju jer je podignuto na ravnom stenovitom području koje je dubokim gudurama odvojeno od okolnih planina što je na neki način predstavljalo mali nepropusni prsten. Kafana – centar dešavanja u Kastru Za razliku od srećnih vremena koja se vezuju za 19. vek, danas je selo potpuno napušteno. Nekadašnji stanovnici su otišli da traže posao u priobalnim naseljima. Mnogi su otišli u nizije gde su obrađivali zemlju i podizali maslinjake dok su ostali otišli u rudnike u vlasništvu nemačke kompanije Speidel koji su se nalazili u blizini Limenarije. Neki su otišli i u inostranstvo. Poslednjih nekoliko godina, neke od starih kuća su obnovljene i koriste se kao letnjikovci ili vikend kuće. Uglavnom su od kamena pa je selo sačuvalo svoj tradicionalni izgled. Osim toga, naselje je uglavnom uspavano tokom cele godine, posebno zimi. Tišina se prekida oko 18. januara za već pomenuti dan Sv. Atanasiosa. Obično traje oko nedelju dana i mnogi putuju u Kastro zbog ove velike proslave kako bi uživali u hrani, piću, muzici i zabavi.
Poslednjih nekoliko godina, neke od starih kuća su obnovljene i koriste se kao letnjikovci ili vikend kuće. Uglavnom su od kamena pa je selo sačuvalo svoj tradicionalni izgled. Do Kastra možete doći iz Limenarije automobilom i put traje oko 35 minuta. Ako ste više avanturističkog duha prošetajte od Teologosa ili Limenarije (šetnja kroz prirodu traje u proseku između dva i tri sata). Ako se odlučite za vožnju, najbolje je ići džipom ili bilo kojim visokim vozilom jer je put više stenovita staza i može Vam oštetiti vozilo ako niste oprezni, pogotovo posle kiše. Kastro je tokom leta prilično posećen. U blizini postoji vodopad do koga se ne može doći kolima već samo pešaka (treba oko sat vremena). Vredi ga videti samo u proleće i u rano leto jer kasnije skoro da presuši, pogotovo ako dugo ne padne kiša.
11.15. Teologos (Theologos) GPS: 40.66058318972854N 24.692941904067993E Selo Teologos, nekada ekonomski i politički centar Tasosa Istorijom bogato selo Teologos (Θεολόγος) je smešteno na 220 metara nadmorske visine, u planinama Tasosa. Nalazi se između sela Kastro i Kinira, 51,5 km južno od Limenasa (ako idete zapadnom obalom) i 60,5 km ako idete istočnom i svega 10 kilometara severoistočno od Potosa. Jedno je od najstarijih sela na Tasosu, izgrađeno je na prelepom mestu, usprkos činjenici da je na stenovitom kamenom tlu koje izgleda ružno na prvi pogled. U stvari, nakon velikog požara 1989. (i erozije tla uzrokovanog intenzivnim kišama naredne zime), područje je ostalo bez svih borova koji su ga pokrivali. Srećom, obilje vode garantuje da će se priroda ponovo roditi i dati Teologosu stari sjaj i lepotu. Nekada je bio glavno trgovačko mesto na Tasosu i sedište vlade tokom turske okupacije od 1455. do 1813. i kasnije egipatske vladavine između 1813. i 1902. Postojalo je i u vizantijsko doba tokom koga je dobilo ime ali takođe čuva ostatke prošlosti daleko pre toga. Istorija Teologosa počinje u antičkom periodu. Naselje i nekropola su otkriveni u delu između Potosa i Teologosa i potiču iz perioda pre naseljavanja osvajača sa Parosa na ostrvo (pre 8. veka). Teologos je sve do prošlog veka bio najvažnije selo na ostrvu i ekonomski i politički centar Tasosa. Nakon oslobođenja, okolnosti su se promenile, pirati više nisu pretnja, masovni turizam cveta i Teologos gubi značaj i primat. Selo se nalazi desetak kilometara od Potosa Teologos je tradicionalno selo koje i dalje čuva tradiciju i kulturu iz prošlosti. Kada dolazite na Tasos, Teologos mora da bude na spisku mesta za posetiti. Osećaćete se kao da ste zagazili nazad u prošlost. Kuće su u tradicionalnom makedonskom stilu, sa šarmantnom arhitekturom i krovovima od kamena. Gledajući stare kuće i zgrade shvatate jednostavnost života ljudi koji su živeli ovde stotinama godina. Kako je bilo bogato selo njegovi stanovnici su gradili fenomenalne kuće jedinstvene arhitekture. Takav je na primer letnjikovac Eleni Tziate, imanje Vasilisa Vasilikosa i vila Ksatzigiorgia u kojoj je smešten klub kulture. Tokom poslednjih godina, mnoge seoske kuće koje vlasnici nisu mogli da obnove zbog te odluke, prodate su strancima, uglavnom Nemcima i Englezima.
Teologos je nekada bio glavno trgovačko mesto na Tasosu i sedište vlade tokom turske okupacije od 1455. do 1813. i kasnije egipatske vladavine između 1813. i 1902. Ovo je jedinstveno i vrlo slikovito mesto koje je grčka vlada proglasila klasičnim (tradicionalnim) naseljem 1979. godine, bez obzira na intenzivne proteste stanovnika, što ograničava izgradnju i rekonstrukciju svih novih i postojećih kuća i građevina na određene standarde i kriterijume kako bi se sačuvale istorijske i kulturne vrednosti naselja. Muzej folklora, vodenica, desetine zgrada izuzetne arhitektonske vrednosti, seoske crkve, kameni most koji je jedini takve vrste na Tasosu, svetilišta, sve u kombinaciji s lepotom i prirodnim okruženjem će Vas sigurno očarati pa ako poželite možete i ostati jer postoje sobe za izdavanje a ujutru kad ustanete možete popiti grčku kaficu u nekom od tradicionalnih kafića. Teologos Iako je Teologos danas mnogo manje značajan nego što je bio pre, ovde je i dalje sedište lokalne samouprave za južni deo ostrva i predstavlja sela Teologos, Potos, Pefkari, Psili Amos, Astris, Aliki i Kinira. Takođe, mnoge od najlepših plaža ostrva se nalaze u ovom području koje ima oko 2.000 stanovnika od kojih tokom leta većina radi u turizmu. Zimi su zauzeti berbom maslina, proizvodnjom proizvoda od maslina, vina, uza, cipura, želea i džemova, poslastica, meda i proizvoda od meda, ručno rađenih proizvoda i ribolovom. Za razliku od ostalih planinskih sela Teologos je ostao živ i sa mnogo stanovnika. Obavezno klopajte u nekoj od lokalnih taverni u selu. Uživaćete u tradicionalnoj grčkoj kuhinji u najboljem izdanju. Većina taverni u Teologosu pravi samo hranu i koristi začine koji se uzgajaju u Teologosu, od jagnjetine sa ražnja do povrća. Sve to potiče odavde. Uživajte u lokalnim crvenim i belim vinima, uzu i cipuru uz obrok. Sve sveže, sa seoskih farmi i bašti. Najpoznatije jelo je koza sa ražnja. Interesantna je crkva Agios Dimitrios koja je sagrađena 1803. sa ikonostasom u drvorezu za koji je trebalo mnogo godina da se završi. Monah Ignatius Filotites posvetio mu je 18 godina svog života. Prikazuje prizore iz Starog i Novog zaveta. Takođe, u centru sela možete videti letnjikovac starog poglavice Hatzigeorgisa, čudesan kompleks zgrada koji je sada muzej. Svake godine se organizuje replika tradicionalnog venčanja i svi koji su uključeni su odeveni u tradicionalnu odeću iz tog razdoblja. Tu su tradicionalne igre i još mnogo toga za videti i doživeti. Postoje male trgovine koje prodaju masline, maslinovo ulje, začinjeno maslinovo ulje, srodne proizvode, vina, uzo, cipuro, žele i marmelade, poslastice, med i proizvode od meda te ručno izrađene proizvode koji su proizvedeni u Teologosu. Neke od tih proizvoda ćete naći samo u Teologosu i nigde drugde. Svi su pokavani u unikatne flaše i tegle koje ih čine jednako lepim na izgled kao što su dobri za konzumirati. Žene iz Teologosa su poznate po spravljanju slatkiša “karidaki” (orasi umočeni u sirup). Oko sela postoje stotine staza za pešačenje i planinarenje. Područje obiluje šumama, klancima, izvorima i kamenim spomenobeležjima iz prošlosti. Putevi za ceo jug ostrva počinju iz sela. Isto tako, iz svakog naselja na jugu postoji put za Teologos.
12.
Plaže Tasosa
Plaže na istočnoj obali Tasosa Plaža Makriamos (Makryammos)
GPS: 40.77044246236294N 24.725847244262695E Makriamos je jedna od najlepših plaža na Tasosu Makriamos (Μακρύαμμος) je najbliža plaža Limenasu (oko 2 km jugoistočno) i jedno je od najslikovitijih i najpopularnijih mesta na ostrvu. Organizovana je, sa ležaljkama i suncobranima i obično prepuna u letnjim mesecima te se potrudite da malo poranite ako mislite da nađete mesto. Makriamos na grčkom znači dugačak pesak odnosno, u prenesenom značenje, dugačka plaža (doduše, dužina plaže je oko 250 metara što baš i nije mnogo). Ova lepa peščana plaža je okružena gustim šumama i zelenom vegetacijom. Najatraktivnija je plaža u ovom području, sa plitkom kristalnom vodom i finim peskom. Beach Resort naplaćuje korišćenje plaže 3 evra po osobi (jedina na ostrvu na koju morate da platite ulaz i to je u Grčkoj strašno retko). Za te pare imate mogućnost korišćenja bazena. Ulaz je besplatan u predsezoni (do 15. juna) i u postsezoni (posle 15. septembra). Novac se koristi za pomoć u održavanju plaže čistom. Vrlo retko, verovatno nikada, nećete videti bilo koju vrstu smeća ili opušaka. Ulaz na plažu se naplaćuje 3 eura i za te pare imate mogućnost korišćenja bazena. Ulaz je besplatan u predsezoni (do 15. juna) i u postsezoni (posle 15. septembra). Makriamos Ovo je zaista fantastično mesto s bungalovima između stabala gde čak možete videti jelene i paunove kako “šetaju” zajedno s turistima. Voda je čista i mirna. Plaža je od čistog peska, apsolutno nema stena i vrlo plitka oko 50 metara od obale. Pogodna je za decu svih uzrasta. Makriamos je jedna od plaža na Tasosu koja ima plavu zastavu i jedina na ostrvu koja ima trambolinu i plutajuću stenu sa koje plivači skaču. Tu je i teren za odbojku na pesku a u blizini se nalazi i košarkaški i teniski teren. Za mlađu decu tu je i dečije igralište. Nakon plivanja možete otići do bara na pivo ili osveženje i lagani snack. Do plaže je, osim putem, kolima, moguće doći i izletničkim brodom. Nekoliko brodova polazi svakog dana na krstarenje koje uključuje i ovu plažu. U okolnom području postoje organizovani kampovi. U daljini možete da vidite kamenolome gde se vadi mermer. Ako dolazite kolima iz Limenasa i idete istočnom obalom prema naseljima Panagia i Potamia, skrećete levo posle otprilike kilometar a zatim posle još pola kilometra desno.
Plaža Saliara (Mermerna plaža)
GPS: 40.7504918781876N 24.747814536094666E Mermerna je jedna od najlepših plaža na Tasosu Saliara (Σαλιάρα, poznata i kao Mermerna plaža odnosno Μαρμαράδικα) je skrivena plaža do koje vodi široki prašnjavi put. Jedna je od najlepših na Tasosu mada se mnogima ne sviđa jer gužva zna da bude nepodnošljiva (plaža je dugačka manje od 100 metara i do pre par godina je za većinu turista bila potpuno nepoznata dok je danas jedna od najpopularnijih na ostrvu). Od Limenasa je udaljena manje od 6 km. Od rampe za ulaz u kompleks Makriamos krenite desno, zemljanim putem koji nije toliko loš i odatle imate oko 4,5 km. Pazite samo da ne skrenete na nekom od ranijih isključenja (ima ih nekoliko između Makriamosa i Saliare). Znaćete da ste na pravom putu jer je sve lošiji kako se približavate. Sama plaža je od belih mermernih kamenčića koji u kombinaciji sa neverovatnom bojom vode čine da pomislite da ste na nekom tropskom mestu. Boja vode je zaista među najlepšim koje smo videli u celoj Grčkoj. Kada na sve ovo dodamo još i zelenilo koje okružuje plažu dobijamo stvarno rajsko mesto. Još jednom, da ne bude zabune, plaža je nekada bila pravi mali raj dok je danas potpuno komercijalna i oni koji ne podnose gužve i ovaj vid turizma i plaža treba da se klone ovog mesta bez obzira na nespornu lepotu. Saliara je jedna od najlepših plaža na Tasosu. Skrivena je i nalazi se blizu nadaleko poznate plaže Makriamos. Kao i svako lepo mesto, veoma je popularno i komercijalizovano pa gužve kao što rekosmo mogu da budu nesnošljive. Prva Vas čeka kad budete tražili mesto na parkingu koji je inače poveliki a druga kad probate da spustite peškir. Sve naravno zavisi od sezone i doba dana kada dolazite. Beli šljunak, tirkizno more i zelenilo oko plaže…RAJ! Na samoj plaži postoje ležaljke, suncobrani i bar u kome možete nešto da poručite i dobijate besplatno pomenuta plažna pomagala. Ako ne želite, jednostavno bacite peškir gde Vam volja. Najbliži smeštajni kapaciteti su na oko 4 km (Makriamos). Dubina vode se postepeno povećava pa je ok i za ljude s malom decom. Držite se leve strane plaže pošto su tu kamenčići lepši i obliji dok je na drugim rizla koja je malo oštrija. Na plaži postoje ležaljke, suncobrani i bar. Kada na sve ovo dodamo samu lepotu mesta postaje jasno zašto su gužve ogromne. Nedaleko od Saliare postoji još jedna lepa uvalica za kupanje do koje se može doći kolima ili pešaka (udaljena je oko 600 metara, samo nastavite istim “belim” putem uz more koje Vam je sve vreme sa leve strane). Na njoj nikada nema gužve jer svi idu namenski na Mermernu plažu. Umesto da skrenete na nju, produžite još malo napred i skrenite levo. Na plaži nema nikakvih sadržaja i po lepoti ne može da se meri sa Mermernom, ali imajte je u vidu ako gužva na ovoj bude ogromna!
Ako ne skrenete na ovu plažu već produžite još oko kilometar i 200 metara (samo se ne odvajajte od mora), stižete do “raskrsnice” na kojoj skrećete ulevo i zemljanim putem se spuštate još oko 400 metara do plaže Vati na kojoj takođe nema ni gužve niti bilo kakvih sadržaja, a koja je kao i prethodne dve prelepa. Dobro procenite da li Vam je auto prenizak za ovakav put ili je bolje da ga ostavite malo dalje i spustite se pešaka do obale. Sve u svemu, od parkinga ispred Mermerne plaže imate nešto jače od 2 km.
Plaža Vati (Vathi)
GPS: 40.743998N 24.767802E Vati je mali skriveni raj Vati (Βάθη) je lepa, peščana, divlja i većini turista potpuno nepoznata plaža. Dugačka je nepunih 150 metara, ali je veoma uska. Nije organizovana i na njoj nema ležaljki, suncobrana, tuševa, kafića i gužve. Ma nema ni ljudi što je na Tasosu zaista retkost i nekima će sigurno prijati. Vati je alternativa Mermernoj plaži (Saliara) koja je lepša, ali je zato i gužva ogromna. Peščana je i beli pesak (veoma sitan) koji je i na obali i u vodi (plitko je) daje moru neverovatno lepu boju. Stoga je Vati dobra alternativa Mermernoj plaži mada… Da se razumemo, Mermerna je zaista prelepa što se tiče mora i fotkanja (u tom segment joj nema ravne na Tasosu), ali je postala veoma komercijalna i gužve su nesnošljive. Jednostavno nije za one koji ne vole gužve i ovu vrstu turizma. Za njih je Vati dobra alternativa iako je mermerna mnogo lepša. Ko voli gužvu, mnoštvo raje i kafanče, neka se drži Mermerne i nek ne dolazi na Vati… Onaj ko dolazi neka ponese vodu i nešto za gricnuti da ne bi morao da se vraća pre nego što je planirao jer ovde nema ničega. Na plaži retko ima gužve jer je put do nje neasfaltiran i dosta loš. Kola možete da parkirate kod već pomenute Mermerne plaže i da prošetate (kome je do toga po vrućini) ili da pažljivom vožnjom bez problema dođete do malenog parkinga na samoj obali i plaži Vati. Predivno zelenilo okružuje ovu skrivenu peščanu plažu Na plaži nema baš nikakvih sadržaja pa ponesite makar vodu i nešto za pojesti. Pazite samo da ne promašite plažu. Naime, kada krenete sa Mermerne (odnosno produžite istim belim putem kakav je bio i do tada uz podsećanje da Vam je more sa leve strane), posle nekih 600 metara ćete videti skretanje za neku drugu uvalicu koja je takođe alternativa Mermernoj plaži ako je na istoj gužva preterana. Ne skrećete tu već nastavljate pravo još nekih kilometar i 200 metara (samo se ne odvajajte od mora) nakon kojih stižete do “raskrsnice” na kojoj skrećete ulevo i zemljanim putem se spuštate još oko 400 metara do same plaže. Dobro procenite da li Vam je auto prenizak za ovakav put ili je bolje da ga ostavite malo dalje i spustite se pešaka do obale. Sve u svemu, od parkinga ispred Mermerne plaže imate nešto jače od 2 km. Bogat podvodni svet (ježevi, zvezde, ribice pa čak i hobotnice) privlači ljubitelje snorklinga.
More je kao što je rečeno prelepe boje, plitko, sa postepenim ulazom i besprekorno čisto. A oko Vas mir, tišina i predivno bujno zelenilo. Možete da vidite poneki usidreni jedrenjak ili jahtu, a oko podneva i turistički brodić sa koga se iskrca grupa turista koja tu provede satak vremena… S obzirom da je okrenuta na sever, najbolje je doći pre ovih turista, da bi se uhvatilo sunce i izbegla gužva jer ovde dolaze oni koji bi da je po svaku cenu ne zateknu. A oni koji vole snorkling će sigurno zavoleti ovu plažu jer je podvodni svet zaista bogat (ježevi, zvezde, ribice pa čak i hobotnice).
Plaža Golden beach (Hrisi Amudia, Skala Panagia)
GPS: 40.73049465545492N 24.760544300079346E Golden Beach Hrisi Amudia (Χρυσή Αμμουδιά) je dugačka (oko kilometar i po) i impresivna plaža, sa zlatnim peskom i kristalnom vodom. Srednje je širine i okružena bujnom vegetacijom koja dolazi sve do mora. Oko same plaže postoji mnogo supermarketa, tradicionalnih taverni, caffe barova i trgovina za turiste te soba i vila za izdavanje. Takođe, među drvećem oko plaže se krije istoimeni kamp. Golden beach je jedna od najlepših i najpopularnijih plaža na Tasosu i samim tim vrlo prometna. Kao i nekoliko drugih plaža na ostrvu, ima Plavu zastavu. Nalazi se na istočnoj obali Tasosa, južno od plaže Makriamos, 12 km jugoistočno od Limenasa i na samo nekoliko minuta od grada Tasos. Iako je uglavnom poznata kao Golden Beach možda ćete naići na znakove ili karte na kojima je obeležena kao Hrisi Amudia (zlatna obala na grčkom). Uprkos veličini, Golden Beach i te kako zna da bude pretrpana, posebno na oba kraja gde staju izletnički brodovi koji polaze iz luke glavnog grada. Iako je plaža uglavnom poznata kao Golden Beach možda ćete naići na znakove ili karte na kojima je obeležena kao Hrisi Amudia (zlatna obala na grčkom). Uz piće možete besplatno dobiti ležaljke i suncobrane Plaža je dobro organizovana, ima tuševe, suncobrane i ležaljke koje možete iznajmiti (ako poručite piće u pojedinim kafićima dobijate ih besplatno) te raznim sportovima na vodi. Plitka voda je idealna za decu a dobra je stvar što je pesak celom dužinom plaže, i u vodi i na obali tako da je ovo jedna od najboljih plaža za porodice s mlađim naraštajem. Budite oprezni u periodu kad duva meltemi jer ima talasa. Kako je plićak i čitavih 40 i kusur metara od obale nije neki izbor za ljubitelje pravog kupanja. Proteže se između naselja Skala Panagia (među lokalcima poznato kao Avlakia) i Skala Potamia. Dugačak ravan put povezuje dva kraja Golden Beach-a. Nekoliko uskih puteva i staza se grana s njega i spušta prema moru. Planina Ipsarion se diže u pozadini, dodajući još lepote celom krajoliku.
Južni kraj plaže, bliže Skali Potamia je daleko najrazvijeniji za turizam s mnoštvom sadržaja sa stražnje strane, taverni i kafića. Ovaj deo je od belog peska, pun ležaljki i tu je takođe mala luka. Ovde nema prirodnog hlada. Severni kraj Golden Beacha je od finog peska sa drvećem koje stvara prirodni hlad i malim molom gde svakodnevno izletnički brodovi iskrcavaju turiste. Južni kraj plaže, bliže Skali Potamia je daleko najrazvijeniji za turizam s mnoštvom sadržaja sa stražnje strane, taverni i kafića. Ovaj deo je od belog peska, pun ležaljki i tu je takođe mala luka. Ovde nema prirodnog hlada. Centralni deo plaže nije toliko lep.
Plaža Skala Potamia
GPS: 40.709027533945445N 24.75992202758789E Skala Potamia (Σκάλα Ποταμιά ili Skala Potamias) je prelepo i tiho turističko mesto koje je postalo popularno poslednjih godina pa se tokom jula i avgusta mogu očekivati gužve. Nalazi se 13 km jugoistočno od Limenasa, glavnog grada Tasosa, u istočnom delu ostrva, u istom zalivu u kome je i naselje Skala Panagia (u severnom delu zaliva leži Skala Panagia odnosno Golden beach dok se u južnom delu nalazi Skala Potamia). Mala luka i Tarsana koju su izgradili monasi sa Atosa Ima gradsku plažu koja je lepa, široka i peščana. Dugačka je nekih tristotinjak metara, dobro je organizovana, sa suncobranima, ležaljkama, tušem i nekoliko barova i taverni. Mala luka sa nizom taverni i kafića načičkanih u pozadini se smestila na južnom kraju plaže okružene visokim borovima i zelenilom koje stvara izvanrednu pozadinu. U luci stoji impozantna zgrada Tarsana koju su u 19. veku sagradili monasi sa Atosa. Plaža Skala Potamia se nastavlja na južni, popularniji kraj plaže Golden beach (Hrisi Amudia). Odlična je za porodice s malom decom jer je plićak veoma dugačak, nema kamenja u vodi, a na samoj plaži postoji mali parkić sa toboganima i ljuljaškama. Svetlucavo more nudi čaroban prizor. Širina plaže omogućava razne sportove kao što su tenis ili odbojka ali izbor vodenih sportova nije veliki. Kako je rastao broj turista u mestu, rastao je i broj taverni, kafića, minimarketa, prodavnica i rent a kar agencija i svi ti sadržaji su smešteni bliže luci i gradskoj plaži. Izgrađeno je mnogo hotela i kuća za izdavanje ali je i pored značajnog razvoja u poslednjih nekoliko godina turizam ostao na prilično niskom nivou i Skala Potamia je još uvek vrlo mirno i opušteno mesto, naročito pogodno za porodice. Tokom zime je naselje skoro potpuno prazno jer se svi sele 2-3 kilometra u unutrašnjost, u selo Potamia dok u priobalnom području ostaje nekih 60-100 stanovnika (Skala Potamia je ujedno i luka sela Potamia). Gradska plaža u selu Skala Potamia je lepa, široka i peščana. Dugačka je nekih tristotinjak metara, dobro je organizovana, sa suncobranima, ležaljkama, tušem i nekoliko barova i taverni. Nastavlja se na južni, popularniji kraj plaže Golden beach (Hrisi Amudia). Odlična je za porodice s malom decom. Ako imate vremena nemojte da propustite priliku da posetite ovo lepo planinsko selo s tradicionalnom arhitekturom. Izgrađeno je na obroncima planine Ipsarion (najviša planina na Tasosu sa nadmorskom visinom od 1.204 metra) i nalazi se oko 3 km južno od sela Panagia i 10 km od Limenasa (takođe južno). Mnogo je mirnije i opuštenije nego Panagia iz prostog razloga što glavni put zaobilazi selo. Dobilo je
ime po brojnim potocima koji teku kroz njega (potamia su na grčkom „reke“). Put koji vodi do sela iz grada Tasos je u dobrom stanju ali ima puno krivina jer vijuga oko planine. Sela Potamia i Skala Potamia imaju zajedno oko 1.200 stanovnika koji se bave turizmom i poljoprivredom. Crkva u selu Potamia Potamia je jedno od najpoznatijih malih sela na ostrvu i zadržalo je svoj tradicionalni karakter. Podnožje planine Ipsarion je bogato vegetacijom i čini Vam se da selo leži u džungli. Ako želite na vrh Ipsariona, dobra je ideja početi uspon iz Potamie. Odavde kreće i put za selo Teologos. Potamia je idealna za sve koji trebaju mir i koji ne žele da ostanu ceo dan na plaži. Mnoge vlastelinske kuće sa svojim kamenim zidovima i drvenim balkonima stvaraju zanimljiv prizor a u selu postoje i dve lepe crkve čija se arhitektura razlikuje od ovih kuća. Taverne, kafiće, hotele i sobe za iznajmljivanje ćete naći u selu iz koga kreću dve staze, jedna vodi do plaža ispod a druga, puna vegetacije, vodi u planinu. Potamia je dom poznatog vajara Polignotosa Vagisa rođenog 1894. godine u čijem radu možete uživati u muzeju koji nosi njegovo ime i koji je podignut njemu u čast. Sadrži primere realistične i apstraktne umetnosti ovog modernog umetnika, emigranta sa Tasosa koji je postao vrlo značajan i poznat vajar u Sjedinjenim američkim državama. Njegov umetnički rad je danas prikazan u nekoliko američkih muzeja. Umro je u New Yorku, 11. marta 1965. Ako ste na Tasosu u petak pre početka velikog posta, uživaćete u zabavi na ulicama u centru grada. Dobra muzika, razdragan narod, ukusno meso s roštilja i obilje lokalnog vina se nudi u tom posebnom trenutku, potpuno besplatno. U sledeću nedelju, u ranim poslepodnevnim satima, ne propustite seosku paradu kada je vino opet besplatno.
Plaža Kinira (Koinira)
GPS: 40.665350N 24.763945E Preko puta plaže se nalazi nenastanjeno ostrvo Kiniriotiko. Kinira (Κοίνυρα) je mirna plaža u istoimenom mestu na putu iz sela Potamia ka Rajskoj plaži (Paradisos). Od Limenasa je udaljena 20 kilometara. Kinira je neorganizovana peščano-šljunkovita plaža koja se nalazi u istoimenom naselju i svega 2 km od poznate Rajske plaže (Paradisos). Ovaj uski pojas peska i šljunka nije organizovan i nema ležaljke, suncobrane i tuševe, ali nema ni gužve, čak ni u sezoni. Od magistrale do plaže vodi zemljani put u dužini od nekoliko stotina metara i možete da se parkirate bukvalno uz samu plažu. U zaleđu plaže ima zelenila. Voda je veoma čista i bistra, a obala peščano-šljunkovita pa malo procunjajte dok ne nađete deo koji Vam
se najviše sviđa. Kinira je podeljena na dva dela, po jedan sa obe strane rta. Improvizovani parking i većina kupača dolazi na deo bliži Golden Beachu (levo kad gledate od rta). Smeštajne objekte, taverne i prodavnice ćete pronaći u samom selu. Ima peščanih i šljunkovitih delova Iskreno, ako Vam nije usput nema razloga da se cimate jer plaža nije ništa posebno, a ako odete malo južnije, vrlo brzo stižete do plaže Paradise (Paradisos), jedne od najpopularnijih i najpeščanijih na Tasosu. Kinira je najbliže mesto ovoj plaži i udaljeno je oko 2 km. Samo naselje Kinira ima bogatu istoriju koja seže do Feničana. Danas je među meštanima poznata kao “Lutru”. Selo je, dakle, bilo poznato još u antičkom svetu i Herodot ga je u svojim zapisima nazivao “Enera” i Kinira. Feničani su eksploatisali drvo i rudnike zlata na Tasosu, mnoge u okolini Kinire, u razdoblju 1600.-1500. pre Hrista. Postoje ostaci kupatila iz vizantijskog perioda i starohrišćanske bazilike koji su preživeli. Tokom mračnog perioda, gusari su zaklali mnoge hrišćane na mestu poznatom kao “Fonias”. U naselju ćete pronaći taverne, prodavnice i smeštajne objekte Naselje ima bogatu istoriju koja seže do Feničana. Herodot ga je u svojim zapisima nazivao “Enera” i Kinira. Zbog mnogih izvora u okolini vegetacija je vrlo gusta i zato se Kinira smatra mestom blagoslovenim od Boga. U prošlosti je bilo malo stalnih stanovnika koji su se bavili ribolovom ili stočarstvom. U periodu skupljanja maslina koji lokalno stanovništvo zove maksuli, ljudi iz svih krajeva ostrva su se okupljali oko ovog teškog posla. Čak i danas kada su meštani brojni, Kinira i okolina se i dalje razvijaju, ovoga puta zahvaljujući turizmu. U području Kinira postoji malo privatno ostrvo, nazvano Kiniriotiko (ili Kinira) koje je nenastanjeno iako se čak i danas tu nalazi kuća osobe kojoj ostrvo pripada. Gotovo cela površina je prekrivena borovinom, divljim maslinama i niskim rastinjem. Morska obala oko ostrva je kamenita i strma. No, vode oko njega su bogate ribom, kako tvrde lokalni ribari, a do skora su tu živeli i delfini. Komunikacija sa ostrvom Kiniriotiko je na isti stari način, brodovima, a većina posetilaca su ribari. U ovom selu ne postoji mnogo više od onoga što Vam je potrebno. Tu su restorani i taverne, picerija, super market kao i smeštajne mogućnosti.
Plaža Paradise (Paradisos)
GPS: 40.64503237175004N 24.766992330551147E Paradise (Παράδεισος) je po mnogima najbolja i najlepša plaža na ostrvu. Dugačka je nepunih 300 metara, srednje širine i s finim, belim peskom. Paradise je jedna od najlepših plaža na Tasosu Kao što samo ime kaže, ova plaža podseća na tropski raj. Blagoslovena je finim belim peskom i azurnim, čistim i plitkim morem (pedesetak metara od obale), idealnim za decu (nije bezbedna kada su vetrovi i talasi). Plaža je postala vrlo popularna tokom godina tako da je prilična gužva u sezoni. Organizovana je i opremljena ležaljkama i suncobranima. Uz plažu je otvoreno nekoliko barova i restoran. Taverne, kafiće i supermarkete ćete pronaći u selu Kinira. Nalazi se 23 km jugoistočno od Limenasa, između mesta Aliki i Kinira. Voda je vrlo mirna a kada duva istočni vetar nastaju fantastični talasi te je idealna za windsurfing. Prelepe zelene planine okružuju ovaj raj. Uz malu tavernu se nalazi teren za odbojku na pesku. Paradisos je jedna od retkih plaža gde je nudizam dopušten i zato je vrlo popularna među naturistima. Paradisos je jedna od retkih plaža gde je nudizam dopušten i zato je vrlo popularna među naturistima. Ostrvce Kinira preko puta upotpunjuje lepotu mesta. Okomite litice na južnom kraju prave hlad i zaštitu tokom toplih poslepodnevnih sati a postoje i neke fenomenalne, izolovane uvale koje su nagrada onima sa više avanturističkog duha i koje ne mrzi da pešače malo južno od plaže. Na plaži postoji nekoliko mesta gde možete popiti piće ili nešto pojesti Do plaže se može doći uskim putem koji kreće iz sela Kinira koje je udaljeno svega 2 km severno od nje. Put do plaže je prilično dugačak, prolazi kroz gustu šumu, neasfaltiran je i konačno malo proširen (nekada niste mogli da se mimoiđete), ali možete da se spustite i parkirate svoj automobil uz plažu, na parkingu. Postoji putokaz na putu koji će Vam pomoći da je pronađete. Ukoliko ne želite da uništavate auto po zemljanom putu parkirajte ga na parkingu pored magistrale. Podeljena je na tri dela. Prvi deo je “bikini” deo. Ovde možete videti pojedince i porodice s decom kako uživaju u kupanju. Drugi deo je deo gde je gornja polovina kupaćeg odlepršala. Ovde ćete naći puno devojaka u toplesu pa ako želite da osunčate više delova tela, ovo je pravo mesto za Vas. Treći deo (levi) ove plaže je nudistički deo. Ovde možete slobodno da sunčate celo telo i kupate se ko od majke rođeni. Kao što vidite, plaža Paradise ima puno za ponuditi svakome. Bikini, romantiku, nezaboravne trenutke… I naravno, uvek možete da zveknete pivo ili koktel u nekom od pomenutih barova.
Plaže na južnoj obali Tasosa Plaža Agios Joanis-Tasos (Agios Ioannis, Babouras)
GPS: 40.618729N 24.761655E Na plaži postoje ležaljke, suncobrani i kantina Mala plaža Agios Joanis (Άγιος Ιωάννης, poznata i kao Baburas) se nalazi na krajnjem jugoistoku Tasosa, između Kinire (Plaža Paradise) i Alikija, u zaštićenom zalivu. Nazvana je po crkvici koja se krije na brdašcetu iznad. Od Potosa je udaljena oko 22, a od Limenasa oko 28 kilometara. Od isključenja sa glavne magistrale spuštate se neasfaltiranim putem nepunih pola kilometra i dolazite do same plaže uz koju ima dosta mesta za parkiranje. Dugačka je oko 150 metara. Zbog malo težeg pristupa spada u izolovane i mirne plaže na kojima nikada nema gužve. Ima čistu vodu te je stoga vole ljubitelji snorklinga. Na plaži postoje ležaljke i suncobrani, mobilni toalet, kao i kantina u kojoj se možete okrepiti. U blizini plaže se mogu videti antičke iskopine. Peščano-šljunkovita je (ima i sitnog i krupnog peska), a voda je plitka i do dubine se dolazi postepeno. Iako je smeštena među zelenim brdima, prirodnog hlada skoro i da nema. Desno od plaže (ako gledate prema moru), iza stena, krije se još jedna uvalica na kojoj uglavnom nema nikoga.
Plaža Aliki (Alyki)
GPS: 40.60484638500932N 24.740910530090332E
Na poluostrvu Aliki postoje dve plaže Aliki (Αλυκή) je vrlo malo selo i jedno od najlepših mesta na Tasosu. Nalazi se na jugoistočnoj obali ostrva, 31,5 km od Limenasa i 45 km od luke Skala Prinos. Krase ga dva zaliva podeljena kopnom koje ulazi duboko u more. U svakom se krije mala plaža i s godinama je područje pretvoreno u aktivno turističko naselje i popularnu stanicu za brodove koji voze ture oko ostrva. Samo mesto je malo i slikovito, skriveno u zelenoj uvali. Beli pesak, čista voda i turistički sadržaji privlače mnogo posetilaca kao i borovina, maslinjaci i stari kamenolom. Aliki dakle ima 2 plaže koje se pružaju duž uskog šumovitog rta koji ih razdvaja. Okrenute su leđima jedna prema drugoj. Parking se nalazi visoko iznad obe i odatle Vas čeka putovanje na dole strmim putem. Verujte da se isplati. Osim kolima i izletničkim brodom, do plaže možete doći i lokalnim busom.
Zapadna plaža je peščana, lepša i sa većom gužvom nego istočna U zapadnom zalivu se nalazi mirnija, peščana plaža dok je u istočnom šljunkovita na kojoj su često talasi. Ova lepša, peščana, ima smaragdnu (boja je neverovatna) vodu te nekoliko malih taverni u hladovini, tik iza leđa plaže. Smatra se jednom od tri najlepše plaže na Tasosu. Voda je plitka i pogodna za porodice sa decom ali plićak ne ide u nedogled kao na primer na Golden beachu pa se možete kupati ko ljudi. Pesak je sitan, kako na obali tako i u vodi. Očekujte gužve tokom cele sezone (naročito vikendima) jer je plaža zaista dobra i veoma popularna a nije mnogo velika (dugačka je nepunih 150 metara). Organizovana je, ima mnoštvo ležaljki i suncobrana (besplatni su, uslovno rečeno…popijte piće i ne morate da platite), restorana i bar na desnom kraju plaže. E taj bar drži naša devojka i ležaljke i suncobrani su besplatni (morate malo ranije da dođete jer se razgrabe vrlo brzo). Na poluostrvu Aliki postoje dve plaže. U zapadnom zalivu se nalazi mirnija, peščana i lepša od ove dve, dok je u istočnom šljunkovita na kojoj su često talasi (poznata je i kao Kionia). Ako više volite stene naći ćete ih malo dalje odatle a ako tražite hlad ima ga na levoj strani plaže odakle kreće uzan put koji vodi oko rta do istočne Aliki plaže poznate i pod nazivom Kionia. Na putu do nje ćete videti crkvicu u steni a sam rt koji deli ove dve plaže je nekada davno bio kamenolom iz kog se vadio mermer ali o tome ćemo malo kasnije kao i o malom arheološkom lokalitetu. Postoji još jedna staza koja spaja ove dve plaže i nalazi se neposredno iza restorana na peščanoj plaži. Istočna plaža je manja i kamenitija ali sa daleko manje gužve. Kada je vetrovito, prelepi talasi prodiru kroz uski ulaz u zaliv i lupaju o kamenu obalu. Okružena je stenama i ostacima antičkog naselja. Ležaljke i suncobrane možete koristiti bez da platite ako popijete piće ili klopate u nekom od restorana. Ako ste sa decom onda batalite pomenute stazice i putiće preko rta već ostanite na onoj prvoj, peščanoj plaži pošto na ovoj drugoj nema peska već samo oštrog i klizavog kamenja. Ako ne skrenete na poluostrvo odnosno na plaže Aliki i Kionia već produžite nekih 300-400 metara, doći ćete iznad još jedne uvale, male i divlje. Aliki je veoma značajan arheološki lokalitet Kopno koje razdvaja dva zaliva je takođe poznato i pod imenom “sveta stena Tasosa”. Uvala na jugu se takođe naziva kada (u žargonu) jer oblik zaliva podseća jako mnogo na kadu. Ostaci hrama i zgrada, kao i svetilište iz 7. veka pre Hrista pokazuju da je Aliki u antičko doba imao puno stanovnika. Svetilište je bez prekida korišćeno sve do početka hrišćanske ere. 49. godine nove ere. Hrišćanstvo je došlo na Tasos kada je Apostol Pavle putovao iz Troje u Maloj Aziji u Kavalu. Ranohrišćani su kasnije izgradili dve bazilike korišćenjem materijala sa svetilišta. Aliki je veoma značajan arheološki lokalitet koji je danas ipak poznatiji po fenomenalnoj plaži. Od 6. veka se ovde vadio mermer koji se prevozio do svih mediteranskih luka. Na kraju poluostrva se još uvek mogu naći drevni kamenolomi korišćeni u vreme Rimljana. U 5. i 6. veku je postojao oltar podignut na pomenutom kopnu između dva zaliva u čast bogova. Danas samo ruine podsećaju koliko su bila veličanstvena ova drevna mesta nekada davno. Godine 1896. je
Tom Bent tokom iskopavanja otkrio vrlo dobro sačuvan Kuros koji se može videti i danas u muzeju u Konstantinopolju. Od 6. veka se u Alikiju vadio mermer koji se prevozio do svih mediteranskih luka. Na kraju poluostrva se još uvek mogu naći drevni kamenolomi korišćeni u vreme Rimskog carstva. Ovde je mermer sečen i utovaran na brodove još od 6. veka pre Hrista pa sve do 6. veka posle Hrista. Danas se kameni blokovi još uvek mogu videti na dnu mora.
Plaža Kekes
GPS: 40.604276N 24.726797E Na levom i desnom kraju postoje peščane uvalice Plaže na Tasosu su uglavnom peščane ili šljunkovite i Kekes (Κεκές) je jedna od retkih stenovitih. Skrivena je i s puta potpuno nevidljiva. Većina turista za nju nikada nije ni čula pa ćete verovatno zateći veoma mali broj ljudi koji vole nešto drugačije od dugačkih, komercijalnih, peščanih plaža punih turista. Pravo mesto za opuštanje uz intenzivan miris borovine i veoma čisto more…Od Potosa je udaljena nešto više od 17 kilometara. Kekes je zapravo dugačak pojas ravnih belih stena na kojima se možete sunčati, a sa leve i desne strane se nalaze dve veoma male, peščane uvale. Ono što je još razlikuje od drugih plaža na Tasosu je i odsustvo dugačkog plićaka koji je karakterističan za većinu. Za razliku od onih na kojima treba dosta da se ide da bi se došlo do dublje vode, ovde se u vodu koja je duboka između 2 i 3 metra silazi stepenicama koje su postavljene na nekoliko mesta ili skakanjem sa stena. Nema ležaljki i suncobrana za iznajmiti. Dakle, plaža nije idealna za ljude sa malom decom, mada postoje dve pomenute male, peščane plažice. Taverna “Skidia” je odlično mesto za opuštanje Kekes je jedno od retkih mesta za ljubitelje stena i pravog opuštanja. Osim taverne i bungalova nema nikakvih drugih sadržaja. Ako dolazite iz pravca Limenarije i Potosa, prođite manastir Svetog Arhangela Mihaila i vozite dalje prema čuvenoj plaži Aliki. Nakon što prođete plažu Timonia, ispod istoimenog hotela, nailazite na oštriju krivinu posle koje ćete videti manji vidikovac pored puta sa kojeg se desno vide plaža i hotel Timonia. Posle svega par metara ćete uz sam put videti reklamnu tablu za plažu i tavernu “Skidia” do kojih imate još oko 300 metara. Nedugo zatim primetićete sa svoje desne strane još jednu tablu kod koje se isključujete sa magistralnog puta desno i dalje nastavljate veoma dobrim i ne mnogo strmim zemljanim putem. Ako vidite novije kuće sa leve strane, znači da ste promašili skretanje i da treba da se vratite malo nazad.Kad skrenete sa glavnog puta prvo prolazite kapiju i ulazite u veliko dvorište puno borovine. To su u stvari Kekes bungalovi od kojih se spuštate dalje prema moru dok ne naiđete na tavernu “Skidia” koja je pored same obale. Nudi veliki izbor domaćih jela spremljenih u tradicionalnoj, zidanoj pećnici. Sam restoran i celo okruženje su zaista jedinstveni. S obzirom da je najbliža prodavnica čak u Alikiju, obavezno ponesite hranu i vodu jer osim taverne i improvizovanog nudističkog kampa u šumici preko
puta nema nikakvih drugih sadržaja. Gde god da prođete između borova izbijate na već opisane bele stene.
Plaža Timonja (Timonia, Thimonia)
GPS: 40.60559576743126N 24.72144842147827E Timonja (θυμωνιά) je mala (dugačka oko 200 i široka oko 30 metara), izolovana peščano-šljunkovita plaža na južnoj strani Tasosa, oko 33 kilometra od Limenasa i 16 km od Potosa, između nadaleko poznate plaže Aliki (udaljena je oko 2 km) i manastira Arhangela Mihaila. Nedaleko od plaže se nalazi malo poljoprivredno mesto Timonia. Timonja je jedna od najmirnijih plaža na Tasosu. Nalazi se u blizini mnogo poznatije plaže Aliki i jednog od najznačajnijih arheoloških lokaliteta na ostrvu. Mirna i izolovana plaža za one koji ne vole gužvu Plaža ima kristalno čistu plavo-zelenu vodu sličnu onoj na Alikiju dok je okolina prekrivena visokim drvećem. Vrlo je popularna zbog prirodnog krajolika i mirnog okruženja i jedna je od retkih neorganizovanih plaža na Tasosu na kojoj još uvek možete uživati u potpunoj privatnosti. Ima ležaljke i suncobrane ali ne i druge turističke sadržaje koji karakterišu druga, organizovana i popularna mesta na ostrvu. Na samoj plaži, u desnom delu, postoji hotel Timonia sa barom u kome možete da popijete piće ili kafu. Ovaj deo je bolji za kupanje jer je lepši prilaz vodi. Pored plaže postoji parking. Timonia je prilično zanimljivo mesto. Impozantan spomenik koji se ovde nalazi se smatra blagom Tasosa. To je kružna kula prečnika 15 metara koja datira iz antičkog perioda. Nekoliko kilometara dalje nalazi se Aliki, turističko mesto poznato po plaži i antičkom naselju.
Plaža Arsanas (Afroditi)
GPS: 40.598020N 24.695925E
Arsanas je desna uvala dok je odmah pored plaža Livadi Arsanas (Αρσανάς, poznata i kao Afroditi) je mala, poludivlja uvala koja se nalazi na jugoistoku ostrva, tačno ispod manastira Svetog Arhangela Mihaila, odmah pored plaže Livadi. Od Potosa je udaljena oko 13 kilometara. Do izolovane uvale Arsanas (Afroditi) se može doći kolima ili sa plaže Livadi i to plivajući ili pešaka. Do Arsanasa se može doći izletničkim brodićem, pešaka od manastira (tu možete parkirati auto i spustiti se strmom i uskom stazom) ili plivanjem odnosno pešaka sa već pomenute plaže Livadi na kojoj takođe postoji parking za kola sa koga se vidi
makadam koji vodi ka susednoj uvali. Na makadam se nastavljaju utabana kozja staza kroz borovinu i stepenice kojima se za par minuta spuštate do ovog malog skrivenog raja. Nemojte da se iznenadite ako iznad plaže vidite kola, to su uglavnom džipovi i to rent a car varijante mada ima i drugih jer put u suštini i nije toliko loš. Ako ste u toj priči, skrenite sa glavne magistrale ka plaži Livadi i posle nekih 200 metara ćete na žičanoj ogradi videti putokaze koji Vas vode levo ka Arsanasu. Na plaži uglavnom nema gužve mada je posećuju izletnički brodići Voda je tirkizna, veoma čista i malo hladnija nego na nekim drugim mestima na Tasosu zbog postojanja dva prirodna izvora iz kojih se hladna planinska voda sliva niz stene. Plaža je peščana, ali nije baš najbolji izbor za porodice sa veoma malom decom jer je u plićaku uglavnom kamenje. Voda je malo hladnija zbog dva izvora iz kojih se sliva planinska voda niz stene. Afroditi je kao što rekosmo veoma mala plaža, dugačka svega 60-70 metara. Na njoj ne postoji nikakav ugostiteljski objekat, ali ima ležaljki i suncobrana. S obzirom da je manje poznata i da je pristup plaži malo otežan, uglavnom nema velike gužve, mada izletnički brodovi vole ovde da pristanu. Okružena je predivnom gustom vegetacijom i niskim šumovitim liticama koje prave dobru prirodnu hladovinu.
Plaža Livadi
GPS: 40.59811785776896N, 24.69205141067505E
Prelepa skrivani peščana plaža Livadi (Λιβάδι) je lepa peščana plaža (ima i šljunka na pojedinim mestima) sa veoma čistom vodom koja se nalazi na južnoj obali Tasosa, između mesta Aliki i Astris. Od Limenasa je udaljen 37 kilometara. U levom delu plaže postoje ležaljke i suncobrani (ispred kantine) koje dobijate besplatno uz piće a na meniju je i naša kafa (ona crna, neprevaziđena). Dugačka je oko 200 i široka u proseku oko 30 metara. Sa glavne magistrale se spuštate neasflatiranim putem dužine manje od pola kilometra. Na samoj plaži ima dosta mesta za parkiranje. Nalazi se u neposrednoj blizini manastira Arhangela Mihaila koji se vidi na vrhu stene. Prelepo more i blizini manastira Arhangela Mihaila čine ovu plažu must-visit mestom
U levom delu plaže postoje ležaljke i suncobrani (ispred kantine) koje dobijate besplatno uz piće a na meniju je i naša kafa (ona crna, neprevaziđena) te nešto za prezalogajiti, dok je desni deo slobodan i tu možete da stavite svoj peškir i suncobran. Na plaži postoji tuš. Plaža je dobra za porodice sa malom decom jer ima lep plićak ali pripazite mlađe naraštaje kad ulaze u vodu pošto ima kamenja. Okružena je bujnom prirodom, maslinjacima i visokim brdima pa sunce zalazi vrlo rano te je bolje da Vam ova plaža bude izbor za jutarnju kafu jer je kasnije hladnije. Na levom kraju su pećine i stene iza kojih je plaža Afroditi do koje možete da otplivate. Livadi je vrlo popularno mesto među kamperima i bekpekerima.
Plaža Salonikios
GPS: 40.571670N 24.643638E
Chill out bar Plaža Salonikios (Σαλονικιός) je jedno od najboljih (ako ne i najbolje) mesta na Tasosu za ljubitelje chill out plaža, za one koji ne vole klasičan turizam i komercijalne sadržaje… bar, dobra muzika, prirodna ladovina, potpuno neki drugi svet… Na plaži postoji fenomenalan bar u kome se služi i hrana (kobaje), a s vremena na vreme organizuju i žurke (full moon party). Nalazi se na istoimenom rtu, na jednoj od najjužnijih tačaka Tasosa, oko 1,5 km od magistrale koja ide južnom obalom ostrva i povezuje Limenariju i Potos sa manastirom Svetog Arhangela Mihaila i plažom Aliki. U startu Vam je jasno da ovde ne dolazi bilo ko već oni koji ovakva mesta vole. Možete doći brodom ili kolima, ali je put zemljan i prašnjav. Sa glavnog puta samo pratite putokaze kroz borovu šumu i maslinjake. Parkirajte se bukvalno uz samu plažu i to u hlad!
Sve što Vam je potrebno za potpuno opuštanje Specifična je po krupnijem pesku (nešto između peska i šljunka) crvenkaste boje zbog koga je i boja vode drugačija nego na ostalim plažama po ostrvu. Iako je sama plaža peščana, nije najbolji izbor za ljude sa malom decom jer u vodi ima i kamenja mada je voda veoma čista pa se dno jasno vidi. Ovo je i razlog zašto je popularna među ljubiteljima snorklinga. Dugačka je nepunih 100 i široka oko 20-30 metara.
Osim na samoj plaži, ležaljke su razbacane i među drvećem, bliže baru i u prirodnom hladu… Pored pomenutog fenomenalnog beach bara u kome se služi i hrana (kobaje), a s vremena na vreme organizuju i žurke (full moon i druge), na plaži postoje tuš, kabina za presvlačenje, kao i ležaljke i suncobrani, a osim na samoj obali, ležaljki ima i između drveća. Najveći užitak su one razapete između dva drveta. Sve u svemu, savršeno mesto za potpuno kuliranje i beg od komercijalnih i turističkih plaža. Među drvećem (ima mnogo prirodnog hlada duž cele plaže) ćete videti i dosta šatora što Vam takođe govori o kakvom se mestu radi. Ako se desi da bude prevelika gužva, sa strane ima stena na kojima se možete potpuno osamiti.
Plaža Astris (Astrida)
GPS: 40.58356693505376N 24.63862180709839E
Plaža u selu Astris Astris (Αστρίς) je široka peščana plaža na južnoj obali Tasosa, dugačka između 250 i 300 metara. Udaljena je 45 km jugozapadno od Limenasa, 31 km jugoistočno od Skale Prinos i svega 5 kilometara od Potosa. Vrlo je strma, a talasi su često ogromni. Tu su i jake podvodne struje koje je čine neprikladnom za decu a dodatni problem za mališane predstavlja i kamenje koje se u plićaku meša sa peskom. Organizovana je i možete da iznajmite ležaljke i suncobrane (besplatni su ako nešto pijete). Ljubitelji vodenih sportova imaju obilje mogućnosti za jet ski, ali buka može biti dosadna ljubiteljima prirode koji očekuju određeni stepen mira i tišine. Ime Astris dolazi od zvezdanog neba i dali su joj ga lokalci tokom doba godine kada se skupljaju masline. Ako ogladnite, na plaži postoji taverna u kojoj se spremaju odlična tradicionalna jela. Iznad plaže ih ima još nekoliko dok se jedna nalazi na vrhu brda. Astris je prelepo selo podeljeno na dva dela, donji, sa glavnom ulicom i gornji sa malim starim kućama. Obratite pažnju ako dolazite iz Potosa jer je vrlo lako ne uočiti ulaz u gornji deo sela. Tada ćete morati da idete skroz kroz unutrašnjost. Plaža u selu Astris ne spada u krem plaža na Tasosu, ali je skroz ok za one koji su smešteni u selu i nisu u fazonu da idu do drugih plaža kojih u ovom području ima nekoliko od kojih su neke turistički organizovane, a druge ne, ali su sve veoma lepe: Sv.Vasilis, Baburi Amdela, Salonikios, Kalami i druge. Najbliža selu je plaža Psili Amos. To je mala uvala s dubokim plavozelenim morem iznad koje se nalazi brežuljak s maslinama koji upotpunjuje ovaj čaroban pogled. Postoje i podaci u starim knjigama da taj pesak ima lekovita svojstva (npr. za artritis). Plaža je dobro organizovana, ima ležaljke i suncobrane (uz doplatu), a ima i kafića i taverni koje su otvorene tokom turističke sezone.
Selo Astris je puno malih kamenih kuća Samo selo Astris je malo i puno malih kamenih kuća koje liče na medenjake, sa krovovima od škriljaca i sa po dve sobe daju poseban živopisan motiv selu. Svaka kuća ima i mali vrt. Mali peščani put vodi ka glavnoj ulici. Kolibe su izgradili stanovnici Teologοsa. Ljudi koji su tamo živeli davno bavili su se uzgojem maslina. Danas možete iznajmiti male kuće i živeti kao Grci. Nasuprot Astrisu se nalazi malo nenaseljeno ostrvo “Astiriotiko”. Prema tradiciji, to je bilo ostrvo Sirena koje su po Homeru pevale i očaravale putnike. Selo Astris ima najbolju klimu tokom cele godine i kako stanovnici tvrde, ima najviše svetla i veoma dobru pitku vodu. Astris i dalje čuva tradicionalne vrednosti, ali istovremeno razvija svoju ponudu u skladu sa novim turističkim standardima.
Plaža Psili Amos (Psili Ammos)
GPS: 40.5840395231596N 24.630746841430664E Psili Amos (Ψιλή Άμμος) odnosno fini pesak na grčkom je plaža srednje dužine (oko 180 metara dok je širina od 20 do 40) s mekim i veoma lepim peskom i neverovatnom, plitkom vodom. Jedna je od najlepših na celom ostrvu. Smeštena je između mesta Potos (udaljena je oko 5 km) i Astris, na južnoj obali Tasosa i vidi se sa magistrale. Mesta za parkiranje ima u izobilju. U baru na plaži se često organizuju žurke Na levom kraju plaže ima stena na kojima se možete sunčati (u tom delu je peščani pojas veoma uzak), a prirodan hlad ćete pronaći ispod borova kojih ima celom dužinom. Na Psili Amosu Vas čekaju i dva odlična bara sa restoranom pored jednog od njih te sobe za izdavanje kao i tuš, ležaljke (besplatne ako se naruči piće), suncobrani i teren za odbojku. U baru na plaži se često organizuju žurke pa su posetioci uglavnom mlađi ljudi. Na raspolaganju su Vam i razni vodeni sportovi. U sezoni uglavnom bude dosta ljudi mada voda ponekad ume da bude i hladna. Većina posetilaca su mlađi ljudi koji pohode pomenuti bar u kome se često organizuju žurke pa nije dobar izbor za one koji traže mir i tišinu. Doduše, ima i porodica sa manjom decom jer je plaža peščana celom svojom dužinom, kako na obali tako i u vodi, plitko je, a ima i dosta prostora za igru.
Plaža Notos
GPS: 40.59388163365908N 24.620447158813477E
Voda je prelepa i veoma čista Plaža Notos (Νότος) se nalazi 50 metara posle skretanja za plažu Roso Gremos (ako dolazite iz pravca Potosa i Limenarije) i vidi se sa puta. Od Limenasa je udaljena 43 km (ako dolazite zapadnom obalom), od Potosa svega 2 km, a od pomenute komšijske plaže je deli samo stena. Notos se nalazi odmah pored plaže Roso Gremos. Videćete mnogo parkiranih kola tako da ne možete da pogrešite. Parkirajte i Vi svog ljubimca pored magistrale pa se do plaže spustite strmom stazom (nema mnogo da se hoda). Plaža je mala (dugačka je oko 60-70 metara), ali ima izuzetno čistu, tirkizno-smaragdnu vodu. Okružena je stenama prekrivenim niskom vegetacijom, ali na samoj plaži jedva da ima prirodnog hlada. Dobra je za porodice sa malom decom jer ima sitan pesan i na obali i u vodi a do dubine se dolazi postepeno. Ovo važi za levi deo plaže jer na desnom ima bezbroj podvodnih stena. Na plaži ne postoji tuš niti bilo kakav ugostiteljski objekat pa ne zaboravite da ponesete nešto za pojesti i popiti. Možete iznajmiti ležaljke ali niste u obavezi već jednostavno stavite svoj peškir i suncobran gde god poželite.
Plaža Rosogremos (Rossogremos)
GPS: 40.5953399026385N, 24.61888074874878E
Na ovoj peščanoj plaži retko kad ima gužve Rosogremos (Ρωσογκρεμός) je prelepo mesto između Potosa i Astrisa (48 km jugozapadno od Limenasa ako dolazite istočnom obalom i 43 km ako dolazite zapadnom), sa kristalnom vodom, okruženo niskom vegetacijom i drvećem koje pravi lepu hladovinu. Tačnije, nekada ga je bilo mnogo više ali su se stvari promenile. Ova peščana plaža je udaljena svega 2 km istočno od plaže Potos i na njoj najčešće nema gužve, pogotovo što je dugačka nešto manje od 200 a široka u proseku oko 30 metara. Kada dolazite iz pomenutog letovališta, Roso Gremos je neposredno pre male peščane plaže Notos do koje možete i doplivati jer ih deli samo jedna stena (desno ako sa Rosogremosa gledate ka pučini). Postoji i parking u hladovini za kola.
Voda je plitka i veoma lepa i pogodna za malu decu Plaža je organizovana i možete iznajmiti ležaljke i suncobrane ili ih dobiti gratis uz neko piće u malenom baru. Na plaži ne postoji tuš. Na istočnom kraju (levi kada gledate sa obale) se za 10 evrića može iznajmiti komplet koji čine dve ležaljke, jedna stolica i suncobran plus za taj novac možete da koristite veliki i mali bazen luksuznog hotela Royal Paradise koji se nalazi na samoj plaži i još dobijete 3 pića za dž. Pre nego što je hotel izgrađen plaža je imala puno prirodnog hlada ali ga je sada, kao što je već pomenuto, vrlo malo. I pored svega toga, odlična je ako volite pesak i mir a ne smeta Vam plićak. Ljubitelji stena će pronaći iste na oba kraja plaže.
Plaža San Antonio (Agios Antonios)
GPS: 40.60491154903175N 24.609246253967285E
Plaža je šira od gradske u Potosu i manja je gužva. Plaža Agios Antonios (Άγιος Αντώνιος) ili kako je većina zove San Antonio, nalazi se u južnom delu ostrva i nastavlja se na gradsku plažu u Potosu od koje je šira. Od Limenasa je udaljena oko 42 kilometra a od Skale Prinos oko 27. Sa magistrale skrećete kod znaka „See Breeze (videćete veliki plavi znak koji Vam pokazuje put do Agios Antoniosa) a možete doći i plažom. Kola možete da parkirate na samoj plaži. Ova dugačka (oko 400 metara mada nema jasne granice između ove i gradske plaže u Potosu) peščana plaža (pesak je i u vodi i na obali) ima prelepu vodu. Za ljubitelje sporta tu je odbojka na pesku a ako ste sa decom znajte da ima blagi pad u more što će Vam sigurno odgovarati (zabodite neko mesto bliže rtu jer taj deo ima lepši ulaz u vodu). U pojedinim vodičima ćete ovaj levi deo plaže San Antonio, bliže pomenutom rtu, pronaći pod nazivom Kamari. Ležaljke i suncobrane dobijate gratis uz piće Voda je uglavnom topla jer je uvala zaštićena pomenutim rtom Agios Antonios. Na ovom delu plaže nije takva gužva kao uz šetalište u Potosu dok u pozadini ima i drveća koje pravi prirodnu hladovinu. Ako ste sa decom držite se dela bliže rtu Agios Antonios jer je tu lepši ulaz u vodu. U pojedinim vodičima ćete ovaj levi deo plaže San Antonio, bliže pomenutom rtu, pronaći pod nazivom Kamari.
Plaža je organizovana, suncobrane i ležaljke možete iznajmiti, a za okrepljenje sedite u jedan od beach barova (tu je i najbolja ladovina) u kom slučaju Vam je tzv. plažni mobilijar besplatan. Osim barova, duž plaže ćete pronaći i taverne, restorane i smeštajne objekte.
Plaža Pefkari
GPS: 40.61532068583574N 24.59965467453003E
Pefkari je najpoznatiji po prelepoj peščanošljunkovitoj plaži Plaža u Pefkariju (Πευκάρι) se sastoji iz dva dela, odnosno dve uvale koje razdvaja šumoviti rt. Uvala bliža Limenariji (zapadna) ima Plavu zastavu, dugačka je oko 300 metara i uža je od ove dve. Peščana je, ali u vodi ima i peska i šljunka. Ipak, voda je veoma čista, a dubina se postepeno povećava. Najgore od svega su kamene ploče na ulazu u vodu pa nije baš najsrećniji izbor za ljude s malom decom mada negde između sredine i desnog kraja plaže postoji deo koji je ok. Pefkari je maleno letovalište između Potosa i Limenarije. Plaža je organizovana, ima tuševe, ležaljke i suncobrane koji se iznajmljuju ili dobijaju besplatno ako naručite piće (ovako je na većini plaža na Tasosu). Duž cele plaže ćete naći vile i hotele, taverne i barove a tu su i centar za vodene sportove i ronilački klub. Najveća mana joj je što nema prirodne hladovine, ali većina hotela ima svoje restorane i barove uz samu plažu. U mestu postoje dve plaže odvojene šumovitim rtom Druga uvala Pefkari, jugoistočna, bliža je Potosu (udaljena je manje od kilometar) i od prve je odvaja samo pomenuti greben. Leži ispred kampa „Pefkari“ i hotela Alexandra Beach. Nije u potpunosti organizovana pa tako ležaljke postoje samo u levom delu (bliže Potosu, ispred hotela) dok je desni deo prazan. Nešto je duža od prve (oko 350 metara) i šira tako da je gužva manja. Plaža u Pefkariju ima Plavu zastavu što govori o čistoći vode i organizovanosti. Kako nije na celoj plaži dobar pristup vodi morate malo da istražujete pogotovo ako ste sa decom. Držite se dela ispred kampa jer je tu voda lepša a pristup vodi bolji nego ispred pomenutog hotela. Samo mestašce Pefkari je nekada bilo mesto okupljanja ribara dok je danas čisto turističko naselje, malo, s dve već opisane prelepe plaže. Nalazi se na jugu ostrva, između Limenarije (udaljena oko 3 km) i Potosa (manje od kilometar). Od Limenasa je udaljen 41, a od Skale Prinos oko 26 kilometara.
Duž plaže ćete pronaći mnogo taverni i barova Pefkari je veoma malo mesto u kome nemate čak ni normalnu prodavnicu pa ćete za sve morati da idete u Potos koji je, na sreću, udaljen manje od kilometra. Takođe, ovo je mesto za oni koji žele miran odmor dok Vas bogat noćni život čeka takođe u Potosu. Pefkari je najmanje naselje na ostrvu, ali sa puno aktivnosti i čine ga dve velike uvale koje razdvaja šumoviti rt. Tu ćete naći uglavnom hotele, restorane i barove. Hoteli su smešteni odmah uz predivnu plažu, manji su i svi imaju svoje restorane i barove. Pijete piće i klopate uz more…uživate u predivnom pogledu, šumu talasa i mirisu borove šume… Duž cele obale su kišobran borovi koji su vrlo karakteristični za ostrvo. Omiljena je destinacija među porodicama sa decom. Tu se nalazi i pomenuti kamp sa prodavničicom. Pefkari je mirno mesto, po meri onih kojima je potreban pravi odmor. Kome je do provoda i noćnog života, tu je obližnji Potos čije su ulice prepune turista, kafića i taverni načičkanih jedni do drugih. Ovde je gužva ogromna i mesto je sušta suprotnost mirnom Pefkariju. U Pefkariju nema velikih marketa, pekara, mesara, apoteka, ali Potos je kao što je već rečeno na manje od kilometar. Ipak, ono najosnovnije možete da kupite u nekoliko manjih prodavnica (peciva i giros, ali nema voća, povrća i hleba).
Plaža Metalia
GPS koordinate: 40.62372500264781N 24.582606554031372E
Na plaži postoje ležaljke i suncobrani Metalia (Μεταλλεία) je lepa, mala, izolovana i mirna peščana plaža u blizini Limenarije, drugog po veličini naselja na Tasosu. Nalazi se istočno od glavnog naselja na južnoj obali, svega dvadesetak minuta hoda od centra, iza brda na kome je Palataki. Od Limenasa je udaljena 39 kilometara (jugozapadno). Dugačka je nešto više od 200 a široka između 30 i 70 metara. Malo je cimanje doći do nje, tačnije treba se popeti na brdo pa se onda spustiti. Možete doći i kolima ali je zemljani put dosta loš. Krenite magistralom ka Potosu i posle nešto manje od 1 km ćete sa desne strane videti tablu „Metalia“. Put je na početku asfaltiran a zatim prelazi u zemljani. Samo polako jer je uzak i neravan i stižete do same plaže i starog rudnika. Pre početka spuštanja imate parking za kola. Sa plaže se vide ostaci nekadašnjeg rudnika i Palataki u kome se nalazila uprava rudnika. Ovo je odlično mesto za isfotkati plažu i do njega vodi uska staza. Peščana je (ima i šljunkovitih delova bliže vodi) i sa postepenim i nežnim silaskom u mirnu i kristalno čisto more. Nema prirodnog hlada ali možete iznajmiti ležaljke i suncobrane, ili još bolje, naručiti piće
u malenom baru i onda su Vam besplatne. Osim toga, iza plaže postoje ljuljaške i klupice te teren za odbojku na pesku. Ležaljke i suncobrani su besplatni ako naručite piće Sa plaže se vide ostaci nekadašnjeg rudnika i Palataki u kome se nalazila uprava rudnika. Ovo je odlično mesto za isfotkati plažu i do njega vodi uska staza. Nije baš dobra za porodice sa malom decom jer ima ravnih stena na pojedinim mestima u vodi te se stoga držite levog dela plaže. Pohode je i ljubitelji snorklinga. Okolno tlo je puno crne rude. Zvuči strašno, ali Metalia je prilično atraktivno mesto koje posećuju mnogi koji borave u Limenariji. Okružena je zelenilom i ovde možete da uživate u apsolutnom miru, daleko od naseljenih mesta i saobraćaja. Ako krenete na desno, kroz mali tunel, dolazite do male divlje kamenite uvale odakle možete otplivati do još lepše, peščane plaže koju obično zaposedaju nudisti. Ako krenete na desno, kroz mali tunel, dolazite do male divlje kamenite uvale odakle možete otplivati do još lepše, peščane plaže koju obično zaposedaju nudisti. Uskim putićem uz brdo stižete do kapelice Agios Nikolaos i dalje do Pefkarija koji je udaljen manje od 2 kilometra.
Plaža Limenaria (Limenarija)
GPS: 40.625543N 24.577331E
Limenarija Limenarija (Λιμενάρια) je prelepo letovalište koje se nalazi samo 37 km od grada Tasosa i 22 km od luke Skala Prinos. Drugi je po veličini grad na Tasosu i nalazi se na jugozapadnoj obali ostrva koja preko mora gleda prema impozantnoj planini Atos (Sveta Gora). Prema poslednjem popisu stanovništva, broj stanovnika Limenarije je gotovo isti broju koji živi u Limenasu, glavnom gradu Tasosa. Samo ime mesta je varijanta imena glavnog grada Limenas. Limenarija ima dve pešačke zone. Levo od ulice koja se sa magistrale spušta prema moru je popločana ulica zatvorena za saobraćaj sa restoranima, buticima, prodavnicama suvenira, zlatarama, kafićima i restoranima dok je desno takođe šetalište ali je ovaj deo grada lepši jer ide neposredno uz more i idealan je za opuštanje.
Gradić je prepun taverni i restorana Značajan turistički razvoj naselja je započeo 80.ih i 90.-ih. Limenarija je postala vrlo popularna destinacija za odmor ali je zadržala puno od grčke tradicije. Idealno je mesto za one koji žele odmor jer nikada nije gužva za razliku od obližnjeg Potosa i to zahvaljujući činjenici da je plaža veoma dugačka (tačnije nekoliko maltene spojenih plaža) a kafići i restorani nisu koncentrisani na jednom mestu već su „razbacani“ duž cele obale. Turisti mogu da uživaju u velikom broju taverni i restorana (duž šetališta kao i u samom gradu) gde se služe poznata jela ukusne grčke kuhinje, u obilju kafića, barova, klasičnih turističkih prodavnica kao i prodavnica suvenira i tradicionalnih slatkiša ili u šetnji kroz selo gde mogu da posmatraju jednostavni život lokalaca. U samom gradu se nalaze i policija, banke, pošta, lekari, apoteke, internet kafei, mesare, pekare, ribarnice sa sveže ulovljenom ribom, dosta supermarketa, nekoliko rent a kar agencija…Jednom rečju, sve što Vam kao turisti može zatrebati i to po nižim cenama nego u obližnjem Potosu. Što se smeštaja tiče, na raspolaganju su Vam sobe i apartmani i to ispod magistrale, bliže moru, dok su iznad magistrale hoteli a iza njih mahom privatne kuće. Limenarija je mirnija od Potosa i više je za porodice nego za mlade, cene su niže, ali ima lošiju plažu. Plaža u Limenariji Ako ste odseli u Limenariji imate solidan izbor plaža, u zavisnosti od toga koliko ste spremni da se krećete. Mesto nije reprezentativno što se tiče ovog segmenta letovanja ali nije ni toliko loše. U centru grada pored luke je mala, delom peščana plaža sa parkingom u blizini kao i obilje restorana i kioska brze hrane. Sastoji iz dva dela koji su spojeni stazicama, peščanog, sa blagim padom i kamenitog. Organizovana je, ima ležaljke i suncobrane (besplatno uz piće) i tuševe. Ništa posebno ali ok za prvu pomoć. Ako pođete malo ka zapadu doći ćete do duge peščane plaže koja se proteže u dužini od oko 2 km i nalazi se na zapadnom kraju dugačkog šetališta, malo izvan užeg centra grada. Ulaz u vodu je najvećim delom kamenit (pogotovo bliže gradu) i bez plićaka, ali nisu svi segmenti plaže istog kvaliteta pa malo procunjajte i nađite šta Vam odgovara pošto je plaža uglavnom peščana, ali ima i nešto šljunka tu i tamo. Opremljena je tuševima, ležaljkama i suncobranima koje ćete u većini kafića (ima ih mnogo) dobiti za dž ako poručite piće (a kako drugačije kad ste na plaži), centrima za vodene sportove, restoranima, kafićima i tavernama. Još malo dalje na zapad, putem uz obalu, dolazite do jedne male, lepše plaže, sa čistim morem i finim peskom po imenu Tripiti. Dvadesetak minuta hoda od centra Limenarije je plaža Metalia, iza brda na kome je Palataki. Malo je cimanje doći do nje, tačnije treba se popeti na brdo pa se onda spustiti. Nije za ljude s decom zbog velikih klizavih ploča na ulazu u vodu. Idealna je za one koji žele mir i tišinu. Na manje od 3 km od Limenarije je priobalno mestašce Pefkari. Malo dalje na istok, još manje od kilometar od Pefkarija, nalazi se duga peščana plaža u mestu Potos. Potos ima lepšu plažu od Limenarije ali je samo mesto više za mlade i one željne provoda dok je Limenarija porodična varijanta i odredište za pravi odmor. Limenarija je dobra baza za odmor jer je veoma blizu nekoliko kvalitetnih plaža i interesantnih starih sela.
Limenarija je odlična baza za obilazak ostrva jer se u blizini nalazi nekoliko dobrih plaža i interesantna sela Teologos i Maries (plaže Tripiti, Atspas, Roso Gremos, Pefkari, San Antonio, Notos, Psili Amos). Crkva u Limenariji Sam grad ima vrlo zanimljivu istoriju i postao je značajan početkom 20. veka kada je nemačka kompanija Speidel počela ekploataciju minerala između 1905. i 1912. Rudnici su bili bogati kalaminom, rudom cinka koja je izvožena širom sveta. Iskopavanje je nastavljeno i 1925 od strane Vielle Montagne sve do 1930. Poslovne zgrade rudarske komanije Speidel izgrađene su na brežuljku uz obalu istočno od Limenarije. Objekat pod nazivom “Palataki” (mala palata), odlična arhitektonska konstrukcija, gleda na grad. Kasnije je napušten ali je nedavno renoviran. Ispod njega se nalazi pećina i plaža rudnika sa napuštenim rudnicima koji se mogu posetiti. Tu se nalazi i muzej folklora kao i mali privatni muzej “Papageorgiu”. Limenarija je postala značajno naselje početkom 20. veka kada je nemačka kompanija Speidel započela ekploataciju rudnika koji su bili bogati kalaminom, rudom cinka koja je izvožena širom sveta. Uz rast rudarstva, pojavila se i potreba za rešavanjem stambenih pitanja radnika . Broj stanovnika je rastao zbog više faktora. Jedan od njih je i činjenica da se veliki broj stanovnika srednjevekovnog planinskog sela Kastro preselio u Limenariju zbog posla ostavljajući selo pustim. Drugi značajan faktor je razmena stanovništva između Grčke i Turske 1923. koja je definisana Lozanskim ugovorom. Mnoge grčke porodice iz Male Azije su prisilno napustile svoje domove i izbegle u Grčku donoseći sa sobom drugačiju kulturu, ideje, kreativnost i život u novu zajednicu. Većina izbeglica se doselila u današnje selo Kalivia i tu izgradila svoje kolibe, po čemu je selo i dobilo ime (Kaliva na grčkom znači “koliba”). Kalivia je poznata po uskršnjem festivalu uz puno pesama i igre i sa Limenarijom čini jednu celinu.
Plaža Stelakis
GPS: 40.62510933324683N 24.560580253601074E
Na samoj plaži postoji taverna Stelakis (Στελλάκης) je dugačka (oko kilometar i po) peščano-šljunkovita plaža u blizini Limenarije. Proteže se od plaže Tripiti pa sve do samog naselja, na jugozapadnoj strani Tasosa. Od Limenasa je udaljena oko 38 kilometara. Prilično je popularna jer je regija među najprometnijima na ostrvu. Ne zabadajte se bilo gde već malo procunjajte okolo pošto nisu svi delovi plaže podjednako dobri, ali ono što karakteriše ceo pojas je veoma retka vegetacija. Na nekim delovima postoje ležaljke i suncobrani dok su pojedini potpuno neorganizovani i možete jednostavno spustiti svoj peškir i uživati. Duž plaže ćete pronaći taverne i smeštajne objekte. U okolnom području i u samoj Limenariji koja je na levom kraju plaže Stelakis postoje svi turistički sadržaji koji su Vam potrebni. Ako se zateknete na desnom kraju ove dugačke plaže, obavezno posetite plažu Tripiti.
Plaža Tripiti (Trypiti)
GPS: 40.623594711231746N 24.54324245452881E
Tripiti je odlično mesto za opuštanje Tripiti (Τρυπητή) je popularna i velika peščana plaža sa zeleno-plavom vodom. Dugačka je oko 350 i široka oko 60 metara (među najširima na ostrvu). Nalazi se pored glavne magistrale koja ide od Limenarije i Potosa za Skalu Prinos. Lako se nalazi jer je dobro obeležena sa glavne džade od koje vodi neasfaltirani put do same plaže na kojoj su barovi sa obe strane. Kola možete da parkirate ispod drveća na oba kraja puta, u blizini pomenutih beach barova. Nalazi se u neposrednoj blizini velikih turističkih kompleksa što joj dodatno povećava popularnost ali gužva nikada nije preterana. Limenarija je na oko 2,5 km istočno i tu ćete naći sve potrebne turističke sadržaje. Od Limenasa je udaljena 36 kilometara. Plaža je dobila ime po formaciji koja liči na pećinu s rupom (“tripa” na grčkom) i nalazi se iza litice na desnom kraju. Na plaži postoje ležaljke i suncobrani kao i nekoliko mesta gde možete popiti piće Lepota plaže je i u strmim liticama na oba kraja, prekrivenim gustom vegetacijom i visokim drvećem. Sitan pesak i plava voda stvaraju jedinstvenu, fantastičnu postavku koja pleni i ujedno privlači ljubitelje snorklinga jer je more veoma čisto. Na desnom kraju, iza pomenute litice, pronaći ćete formaciju koja liči na pećinu s rupom (“tripa” na grčkom) i plitkom vodom. Otud plaži ovo ime. S obzirom da u vodi ima dosta kamenih ploča i da je pad dosta strm, nije dobar izbor sa ljude s malom decom. Eventualno zapadni deo plaže (desni ako gledate prema pučini) može da prođe. Kad smo već kod zapadnog dela, tu se nalaze hoteli Rodon i Blue Dream Palace čije ležaljke možete iznajmiti ili jednostavno popiti piće u njihovom baru i za to besplatno dobiti mogućnost korišćenja bazena. Ima još nekoliko hotela na plaži i u okolini čiji wi-fi signal možete da uhvatite na celom potezu. Ležaljke dobijate gratis ako poručite piće a postoji i signal za bežični internet. Iza stene na levom kraju se krije još jedna plažica Plaža je generalno dobro organizovana, ima ležaljke, suncobrane i sportske sadržaje. Na sredini je mreža za odbojku a imate i tuševe, restorane i barove ispred kojih su pomenute ležaljke. One koje se nalaze na istočnoj strani (levo kad gledate prema pučini) su besplatne a iza njih, na samom kraju, nalazi se deo koji
uglavnom koriste nudisti. Iza stene na ovom kraju plaže se nalazi još jedna plažica do koje možete otplivati (podeljena je niskim rtom na dva dela) a iza nje Vas čeka Stelakis, jedna od najdužih plaža na ostrvu koja se proteže sve do Limenarije. Kao što je već pomenuto, i pored svih navedenih sadržaja i lepote same plaže, retko kad ima gužve i mesto je odlično za odmor i opuštanje.
Plaže na zapadnoj obali Tasosa Plaža Acpas (Atspas, šećerna plaža)
GPS: 40.639333703424526N 24.51596975326538E
Pravi mali raj Ova neverovatna plaža se nalazi na zapadnoj obali Tasosa, oko 6,5 kilometara od Limenarije i oko 32 km od Limenasa. Acpas (Ατσπάς) je jedna od tri plaže koje pripadaju mirnom naselju Skala Marion (druge dve su Beba i gradska) i ujedno najjužnija, prva kada dolazite iz Limenarije odnosno poslednja ako stižete iz pravca Limenasa i Skale Prinos. Acpas je jedna od tri plaže u mestu Skala Maries, prva kada dolazite iz pravca Limenarije. Obratite pažnju da ne promašite put. Otprilike 3,3 km posle plaže Tripiti, kada ste već blizu Skale Maries, nailazite na raskrsnicu. Desno Vas put vodi za Skalu Prinos i Limenas a Vi idete pravo, putem koji Vas vodi u samo mesto Skala Maries. Na samom ulasku ćete videti plažu koja leži odmah ispod glavnog puta, sa leve strane. Ako dolazite iz Skale Prinos i Limenasa, raskrsnicu na kojoj u ovom slučaju skrećete desno ćete prepoznati jer dolazi posle nekih pola kilometra pravca na magistrali koja ide oko Skale Maries. Faktički, prođete ceo gradić i onda skrenete desno. Ima fin pesak i kristalnu, plitku vodu (daleko, daleko od obale) koja privlači roditelje s malom decom. Mala je (dugačka jedva 50 metara) i zbog toga najčešće krcata. Ležaljke i suncobran dobijate besplatno uz piće Na plaži postoji kafić i ako poručite piće dobijate gratis ležaljke i suncobrane (slamnati su, egzotika samo tako). Iza njih je mreža za odbojku a još malo dalje i parking za kola. Ako tu nema mesta parkirajte se na putu. To je bar u Grčkoj sasvim normalno. Sitan pesak i kristalna, plitka voda (daleko, daleko od obale) privlače roditelje s malom decom za koje je ovo pravi raj. Sa leve strane (ako gledate sa obale) postoje stene koje su u određenim delovima dana u hladovini. Ne postoji tuš na plaži. Ako ogladnite, u centru
mesta koje je udaljeno samo par minuta ćete pronaći mnoge taverne i restorane, prodavnice te pomenute druge dve plaže. S obzirom da se nalazi na zapadu ostrva, dobar je izbor za popodnevno kupanje do zalaska sunca koji je ovde možda i najlepši na celom Tasosu.
Plaža Skala Maries (Marion)
GPS: 40.64283437160565N 24.515615701675415E Ribarsko selo Skala Maries (Μαριές, Skala Marion) s puno mirnih, dobrih taverni, svežom ribom i plodovima mora, sobama s pogledom na more i veličanstvenim zalaskom sunca je smešteno na jugozapadnoj strani ostrva, 31 km od Limenasa i 16 km od Skale Prinos. Gradska plaža u mestu Skala Maries Nekada davno je bilo luka planinskog sela Maries koje se nalazi u unutrašnjosti ostrva (12 km od obale) i poznato je po proizvodnji meda. Tada su samo ribari i mornari živeli ovde. Skala Marion znači kapija ili vrata u selo Maries u planinama i fantastično je mesto za miran odmor sa romantičnim šetalištem sa lampionima i klupama. Turizam još uvek nije uzeo maha i smeštajnih kapaciteta nema mnogo. Od ostalih turističkih sadržaja ćete naći market, apoteku, pekaru i čak tri plaže. Gradska se nalazi u centru naselja, Beba je na severnom izlazu iz sela (prema Skali Prinos) dok je jedna od najlepših nekomercijalizovanih plaža na Tasosu, Atspas, na južnom izlazu iz sela (prema Limenariji). Gradska plaža je objektivno najlošija od sve tri pomenute. Neorganizovana je, dugačka svega pedesetak metara, peščana ali bez prirodnog hlada ako izuzmemo dva-tri drveta. Oko plaže ćete naći dosta restorana i ribljih taverni te brojne hotele i apartmane. Ima blagi pad što je dobro ako ste sa decom, more je prelepo, a i nikada nema gužve. Većina turista ide ili na Bebu koja je udaljena manje od 200 metara ili na još lepšu plažu Atspas (Šećerna plaža) koja je udaljena manje od pola kilometra. U naselju Skala Maries postoje čak tri plaže, gradska koja se nalazi u centru naselja, Beba na severnom izlazu iz sela (prema Skali Prinos) dok je jedna od najlepših nekomercijalizovanih plaža na Tasosu, Atspas, na južnom izlazu iz sela (prema Limenariji). Crkvica u selu Maries Kao što je već rečeno, 12 kilometara od obale se nalazi selo Maries. Izgrađeno je tokom srednjeg veka i jedno je od najstarijih i najlepših sela na Tasosu koje i dalje čuva onaj stari grčki duh. Ulice su uske a kuće tradicionalne. S obzirom da se nalazi u središnjem delu ostrva, na nadmorskoj visini od 200 metara, iz Mariesa se pruža divan panoramski pogled. Selo je prvobitno izgrađeno preko puta manastira Panaguda ali je kasnije izgrađeno novo, na novoj lokaciji, skrivenoj od gusara i na putu do njega ćete proći pored manastira. Crkva je sagrađena 1800. godine, posvećena je “Susretu Arhanđela”, slavi 8. novembra i jedna je od najstarijih
na Tasosu. Ukrašena je brojnim delima monaha. Ima oko 700 stanovnika koji se uglavnom bave poljoprivredom, pčelarstvom i uzgojem maslina. Do sela se može doći i putem iz Skale Maries i iz Limenarije. Ime sela potiče od dve žene, obe se zovu Maria i prema legendi, jedine su preživele piratsku raciju. Druga verzija vezuje ime za brojna stabla duda u ovom području ali je ta ipak manje verovatna. Treća verzija o poreklu imena sela kaže da je to zbog toga što su se gotovo sve žene zvale Maria. Tri manastira Svete gore, Karakalu, Ksiropotamu i Stavronikita su vlasnici zemlje u selu i okolnom području. Zbog bliskih odnosa koji su se razvili između ovog područja i Svete gore, sačuvani su mnogi spisi i informacije o Mariesu tokom vizantijskog razdoblja. Kafanče u selu Maries Iznad sela, penjući se prema Ipsarionu, doći ćete do guste šume, malog veštačkog jezera Jena (put nije asfaltiran ali vredi otići ako Vam je do piknika a možete kupiti i domaći med i maslinovo ulje), puta koji vodi do manastira Sv. Pantelejmona i puta do vrha planine, Teologosa i Kastra. Od ranih vremena su ovde radili rudnici gvožđa koji su danas napušteni i još uvek se vide iz klanca desno od sela. Selo je dobilo današnji oblik u srednjem veku. Iz bezbednosnih razloga kuće su građene blizu jedna drugoj. Na staroj kući koja je preživela možete videti “furusia” na balkonima i plafonima, primere briljantne arhitekture i ekonomske snage. Danas, selo je vrlo mirno, bez mnogo turističkog razvoja. I dalje je vrlo lepo i možda jedino gde ćete naći mir i tišinu, ako je to ono što tražite. Mali kafić u centru sela, pod večnim dudom je mesto koje bi trebalo posetiti. U Mariesu ćete naći mini markete i nekoliko taverni. Nećete naći prodavnice suvenira, barove i diskoteke. Maries nije turistički selo.
Plaža Beba (Skala Maries)
GPS: 40.645138199560165N 24.515089988708496E Beba (Μπέμπα) je jedna od tri plaže u Skali Maries i to najsevernija (ostale dve su Gradska i Acpas, poznata i kao “Šećerna plaža”. Prva je na koju nailazite kada dolazite iz pravca Limenasa (udaljen je 31 km) i Skale Prinos (16 km) odnosno poslednja kada već prođete naselje ako dolazite iz Limenarije. Beba beach bar Plaža je dugačka oko 300 metara, široka, peščana, organizovana, sa ležaljkama, slamnatim suncobranima i tušem. Postoji i parking za kola, a na levom kraju ćete videti maleno pristanište. Beba je jedna od tri plaže u mestu Skala Maries. Druge dve su Gradska i Acpas, poznata i kao “Šećerna plaža”. Kako su ležaljke samo na jednom delu plaže (severnom, desnom), možete postaviti svoj peškir i suncobran gde hoćete mada su Vam i ovi plažni besplatni ako poručite piće (nema prirodnog hlada). Tropski bar koji se tu nalazi Vam pomaže da maksimalno uživate u boravku na plaži a povremeno organizuje i žurke.
Super je za malu decu jer je pesak i u vodi i na obali, a pad prilično blag. More je prelepo, čisto i toplo. Od sportskih sadržaja na raspolaganju Vam je mreža za odbojku a ostale potrepštine ćete pronaći u samom naselju (smeštaj, prodavnice…) pošto kuće dolaze do same plaže. Gužve nema skoro nikada.
Plaža Skala Kalirahi (Kallirachi)
GPS: 40.710711001555644N 24.53375816345215E
Mala luka je puna ribarskih čamaca Priobalno naselje Skala Kalirahi (ili Skala Kalirahis, Σκάλα Καλλιράχης) se nalazi oko 16 kilometara od Limenarije i nekih 22 kilometra od Limenasa. Ima prilično usku i šljunkovitu plažu okruženu bujnim zelenilom. Nije baš neka ali obično nema gužve jer nije organizovana i dobra je varijanta za opuštanje. Ovo lepo naselje ima malu luku u kojoj je leti usidreno mnogo ribarskih brodova koji stvaraju romantičnu atmosferu. U samom naselju ali i u okolnom području ima dosta taverni, restorana, kafića i nekoliko marketa. Ima i smeštajnih kapaciteta ali značajno manje nego u nekim razvijenijim područjima Tasosa. Na izlazu iz sela prema Limenariji leži malo naselje Klisma, poznato po predivnoj ali uskoj šljunkovitoj plaži i dobrim tavernama koje spremaju svežu ribu i ispred kojih možete besplatno koristiti ležaljke. Ima i nekih peščanih delova. U Klismi žive uglavnom ribari i ima samo nekoliko kuća. Na početku, kao i u svim Skalama na ostrvu mesto su činile jednosobne kolibe koje su služile kao zaštita za čamce i ribare kao i za privremeno boravište tokom berbe maslina. Kako se turizam razvijao, kućice su se gradile i postajale trajna staništa. Videćete između ostalog i kuće sagrađene na vodi gde ribari sklanjaju brodice kada je vreme loše. Kalirahi Poslednjih godina luka je izdužena kako bi brzi katamarani (flying dolphins) mogli da pristanu. Išli su trasom Kavala-Skala Kalirahi-Potos koja je zbog finansijskih razloga ukinuta. Osim toga, sagrađena je i mala marina koja bi štitila barke od jakih vetrova. Međutim, bio je to primer ekološkog kriminala: deo šljunkovite obale sela (cca 300 metara od seoskog trga) je srušen kako bi se otvorio neasfaltirani put čiji je cilj da zaštiti nekoliko kuća od mora. Mesto ima lepo šetalište koje se pruža uz luku, sa palmama i drvenim klupama. 2,5 kilometra od obale se nalazi lepo planinskoselo Kalirahi, jedno od najstarijih i najslikovitijih naselja na Tasosu. Takođe, jedno je od najvećih planinskih sela na ostrvu i u njemu živi 1.300 stanovnika koji se bave uglavnom poljoprivredom i turizmom. Kalirahi je jedno od najvećih planinskih sela na ostrvu i u njemu živi oko 1.300 stanovnika koji se bave uglavnom poljoprivredom i turizmom. Nekada se zvalo Kakirahi.
Okruženo je maslinjacima koji su karakteristični za ovo područje i zelenilom. Kuće su odličan primer tradicionalne lokalne arhitekture dok su ulice uske (kola jedva da mogu da prođu) i vijugave, savršene za uživanje u šetnji. Prvobitno (oko 1745.) se mestašce nalazilo na samom grebenu i zvalo se Kaki-rahi (kaki = zao, rahi = greben). Nakon što su ga gusari uništili, ponovo je izgrađeno malo niže i nazvano Kalirahi (kali = dobar). Poznato je po Muzeju folklora koji je izgrađen 1880. godine i predivnoj crkvici. Muzej je smešten u lepoj, očuvanoj vili i u njemu možete da vidite ručno izrađenu odeću, vezove i tradicionalne alate. Klima je suva i blaga tokom cele godine. Ipak, selo je širom Mediterana cenjeno i poznato zahvaljujući proizvodnji vrhunskog maslinovog ulja.
Plaža Skala Sotiros
GPS: 40.72812873269737N 24.54646110534668E Skala Sotiros (Σκάλα Σωτήρος) je mala (dugačka oko 150 metara), peščana i organizovana plaža koja se nalazi odmah pored marine u istoimenom turističkom mestu. Od Limenasa je udaljena oko 20, a od Skale Prinos svega 5 kilometara. Nalazi se pedesetak metara od glavne magistrale koja povezuje pomenute dve luke sa turističkim mestima Limenarija i Potos. Skala Sotiros je nekada bilo ribarsko selo i posle 1976. su počeli da ga obnavljaju. Na plaži postoji bar Danas je naselje u razvoju i možete naći mnoge taverne i kafiće u blizini plaže. Ima već pomenutu uređenu, peščanu plažu i čisto more a postoje i smeštajni kapaciteti, benzinska pumpa i mini marketi. Poznato je po najukusnijem hlebu na ostrvu koji možete kupiti u pekari i to nemojte da propustite. Plaža se nalazi u malenom mestu po kome je i nazvana. Ima ležaljke, suncobrane i bar. Nalazi se pored glavne magistrale koja povezuje luku Prinos sa turističkim mestima na jugu ostrva. Plaža je dobra za porodice s malom decom jer se dubina vode postepeno povećava. Opremljena je ležaljkama i suncobranima, ima bar, a na samoj plaži i u okolini ćete pronaći smeštajne objekte ako se odlučite da svoj odmor provedete baš ovde. Nikada nema mnogo ljudi i dobro je mesto za one koji ne vole velike gužve. S obzirom da se nalazi na zapadnoj strani ostrva, možete doći i u kasnim popodnevnim satima. Posetite arheološki lokalitet i staru fabriku za preradu maslina. Od plaže počinje maleno šetalište sa klupicama. Oko 3 i po kilometra od Skale Sotiros, na nadmorskoj visini od oko 350 metara, u podnožju brda Psariu, krije se lepo planinsko selo Sotiras (Σωτήρας) sa tradicionalnom arhitekturom. Skala Sotiros je u stvari luka pomenutog sela okruženog bujnom vegetacijom, s toplom, blagom i suvom klimom. Zajedno imaju oko 750 stalnih stanovnika. Lep tradicionalni aspekt sela čini ga jednim od najatraktivnijih i najmirnijih na Tasosu. Postoje kafići i sobe za izdavanje kao i odlična taverna koja se nalazi na centralnom seoskom trgu. U prošlosti je bilo vrlo popularno zbog terapeutskih kvaliteta svoje okoline, klime, guste šume i hladnih izvorskih voda pa su Rimljani čak podigli i banju.
Selo Sotiras se nalazi u unutrašnjosti ostrva, oko 3,5 km od obale i luke Oko 3 i po kilometra od Skale Sotiros, na nadmorskoj visini od oko 350 metara, u podnožju brda Psariu, krije se lepo planinsko selo Sotiras (Σωτήρας) sa tradicionalnom arhitekturom. Legenda kaže da je Sotiras osnovao princ Atel čim je napustio selo Kaki Rahi (današnji Kalirahi). Danas postoje samo neke ruševine koje nas podsećaju na prošlost. U ruševinama su pronađeni darove za mrtve, antički grobovi i male posude. Nekoliko metara iznad Sotirasa su izgrađene nove kuće. U sredini ruševina ćete naći dve crkve, vrlo dobro očuvane a posebno je zanimljiva “Preobraženje Spasitelja” koja je sagrađena 1890. Iste godine je izgrađena mermerna fontana Platania u centru sela pod stogodišnjim platanima. Selo je sagrađena u unutrašnjosti kako bi se zaštitilo od gusara. No, danas ste u mogućnosti da ga vidite sa mora jer je većina šuma uništena. Nešto je nestalo u požaru a nešto je posečeno. Stanovnici se bave poljoprivredom i proizvodnjom meda.
Plaža Dasilio (Dasillio, Dasilio Prinu, Ilio Mare)
GPS: 40.7557828N 24.5610523E
Plaža je poznata i pod nazivom Ilio Mare, po hotelu koji se nalazi na samoj obali Dugačka i uska kamp-plaža Dasilio (Δασύλλιο, Dasilio Prinu) se nalazi pored Skale Prinos. Od Limenasa je udaljena 17 km. Dugačka je nekoliko kilometara, ima Plavu zastavu i proteže se od glavne luke u Skali Prinos. Dno je peščano, bez stena i kamenja (mada ga ima na pojedinim mestima pa ne treba zabosti prvo slobodno mesto već malo procunjati i pronaći deo gde je lep ulaz u vodu). Deo plaže ispred hotela Ilio Mare godinama unazad dobija Plavu zastavu. Dasilio može da se prevede kao “šumarak” i naziv Vam postaje logičan čim stupite na plažu. Zemljište oko Dasilio Prinu je jako pošumljeno, sa oko 250 različitih vrsta drveća. Plaža je peščana i ima ležaljke i suncobrane Plažu možemo podeliti na dva dela (između kojih ne postoji granica). Jedan se pruža na desno od kampa koji je na samoj obali i ide ka luci Skala Prinos dok je drugi deo levo, prema Skali Sotiros i taj je bolji. Kampu pripada oko 800 metara. Na plaži se nalazi najveći kamp na Tasosu koji je pre nekoliko godina bio proglašen za treći najbolji na Balkanu.
More je čisto i uglavnom plitko mada je na nekim delovima pad strm. Plaža je organizovana i možete iznajmiti ležaljke i suncobrane. Duž obale ima pet barova koji će Vas poslužiti koktelima, osveženjem, sladoledom i nekom laganom klopom. Ispred jednog od njih postoji i mreža za odbojku na pesku a možete vežbati i svoje kanu veštine. Plaža se kao što je već pomenuto nalazi ispred najvećeg kampa na Tasosu, sa oko 300 šatora, koji je pre nekoliko godina bio nagrađen kao treći najbolji kamp na Balkanu. Ovaj deo Tasosa je doslovno tako blizu mora da možete čak i spavati s nogama u vodi. A nakon kupanja na ovoj prelepoj plaži možete se istuširati u kampu ili koristiti toalet bez da platite a onda, ako želite popijte piće u beach baru koji pripada kampu. Na plaži se nalazi najveći kamp na Tasosu. Desno od kampa, prema luci, nalazi se hotel Artemis po kome je taj deo ove dugačke plaže u pojedinim vodičima i nazvan, a čiji ga gosti uglavnom i koriste. Ako ste sa mlađim naraštajima nećete pogrešiti jer je more uglavnom plitko, a u kampu imate igraonicu i mini market. Ljubitelji sportskih aktivnosti će uživati u već pomenutoj odbojci na pesku, tenisu, basketu i fudbalu. Takođe možete otići u bilo koju od mnogobrojnih taverni u okolini i isprobati neke od grčkih specijaliteta. Na samoj plaži je smešten i hotel Ilio Mare pa ćete je u mnogim vodičima pronaći i pod tim imenom. Hotel se nalazi na levom delu plaže (levo od kampa) koji je bolji i koji ima Plavu zastavu. Desno od kampa, prema luci, peščani, organizovani i lepo održavani deo plaže se u pojedinim vodičima može pronaći pod nazivom Artemis, po istoimenom hotelu čiji je gosti uglavnom i koriste mada je slobodna i za sve druge posetioce kao i ležaljke i suncobrani koji se dobijaju gratis (uz piće, kao na većini plaža na Tasosu). Prvih nekoliko metara u vodi je sitan pesak što je pogodno za one sa malom decom. Uz to, dubina vode se postepeno povećava. Pored plaže je parkić sa borovinom i igračkama za decu. Plaža nije među najboljima na ostrvu, ali ima dobru lokaciju za popodnevno kupanje i čekanje na zalazak sunca.
Plaže na severnoj obali Tasosa Plaža Skala Rahoniu (Rachoniou)
GPS: 40.77801480231725N 24.602819681167603E Skala Rahoniu (Σκάλα Ραχωνίου) se nalazi na severozapadnoj obali Tasosa, na manje od 5 km od Skale Prinos i skoro 13 kilometara od grada Tasos, u plodnoj ravnici punoj maslina. Dugo je ovo mesto korišćeno uglavnom kao luka za ljude iz planinskih sela Rahoni i Agios Georgios. Međutim, duge i peščane plaže koje se protežu duž cele obale su zapanjujuće i zbog toga se naselje razvilo u poslednjih nekoliko godina i postalo sve popularnije među turistima. Voda je plitka i čista, vrlo mirna i pogodna za malu decu. Plaža ispred naselja je dugačka, peščana i okružena zelenilom i hladovinom. Možete iznajmiti ležaljke i suncobrane. Duž plaže ćete naći nekoliko kafića i barova Duž plaže ćete naći mesta sa organizovanim sportskim sadržajima a u blizini se nalazi jedan od najvećih supermarketa na Tasosu. Ne zaboravimo da pomenemo da su Vam dostupne i razne vrste smeštaja među kojima se ističu hoteli sa bazenima bukvalno na samoj obali. U gradu i uz plažu ćete naći izvrsne restorane, taverne, kafiće, barove, pekaru, a imate i benzinsku pumpu. Skala Rahoni je mirno mesto sa simpatičnom lukom i šetalištem, idealno za one koji traže miran i opuštajući odmor. Na dobrom je mestu jer se stiže veoma brzo i jednostavno bez obzira u koju luku Tasosa da uplovite. Mnogi od stanovnika Skale Rahoni zarađuju za život od proizvodnje maslina, poljoprivrede, ribarstva i turizma. Oni koji vole gužvu, šoping i malo aktivniji noćni život mogu da skoknu do Limenasa. Crkva u selu Rahoni Na manje od 5 km od Skale Rahoni, u unutrašnjosti ostrva, nalaze se sela Rahoni i Agios Georgios. Rahoni je još jedno naselje prepuno zelenila, sa svim obeležjima sela na ostrvu Tasos. Oba naselja su mirna, tiha, slikovita i pogodna za one koji traže mir i odmor. Ovo potonje je izgrađeno na samom planinskom vrhu kako bi bilo zaštićeno od napada gusara. Kasnije je napušteno a meštani su se preselili bliže moru, poljima i maslinjacima i osnovali novo mestašce istog imena sa sada samo šačicom stanovnika. Pored taverne koja radi samo leti postoji crkva Svetog Nikole koja je izgrađena u Romanskom stilu. Ovde život ide sporijim tempom i pored uobičajene turističke vreve a stanovnici su vrlo gostoljubivi. Agios Georgios je idealno polazište za razne izlete kao na primer za staro selo Agios Georgios. Ovo je mirno područje, idealno ako želite da iskusite tradicionalni način života na selu a opet dosta blizu obližnjim mestima Prinos i Limenas. U starom selu Agios Georgios je odrastao Mehmet (Muhamed) Ali, utemeljivač moderne egipatske države koga je odgajila grčka porodica.
Na izlazu iz sela Rahoni, na veličanstvenom mestu, nalazi se crkvica Vaznesenja Bogorodice, izgrađena u 19. veku, u zaklonu velikog platana pored koga se nalazi izvor slatke vode. Crkva slavi 15. avgusta i tog dana, posle liturgije, počinje fešta na kojoj se služi tradicionalno jelo od mesa “klubani” (kurbani) koje se sprema u velikim šerpama sa testeninom ili pšenicom. Po legendi, kada se jedna slepa bugarka umivala vodom sa izvora i progledala na tom mestu je sagrađena crkvica. Područje osim ova dva obuhvata i pomenuto naselje Skala Rahoni koju ova dva sela, udaljena od mora nešto manje od 5 km, koriste kao luku. Prvi stanovnici su se i naselili oko crkve. Tokom godina, selo Rahoni je zadržalo svoju autentičnost. Jedan od razloga je i što ga ne posećuje mnogo turista. U ovom mirnom mestu možete doživeti i upoznati grčki način života. U selu ćete videti stabla masline za koja meštani tvrde da su stara preko 900 godina što ih zajedno sa onima u Prinosu čini najstarijim na Tasosu. U Rahoniju ćete pronaći tradicionalne plemićke kuće, taverne i kafenia. Poznato je po proizvodnji maslinovog ulja, meda vrhunskog kvaliteta i slatkišima. Meštani tvrde da su maslinjaci u selu, zajedno sa onim u Prinosu, najstariji na ostrvu a mnoga stabla su pregurala 900 godina.
Plaža Pahis (Pachis)
GPS: 40.79007838912719N 24.627485275268555E
Na plaži ima dosta prirodnog hlada Plaža Pahis (Παχύς) se nalazi na severnoj obali ostrva, pored naselja Skala Rahoniu. Od Limenasa je udaljena oko 7 i po, a od Prinosa 6 kilometara. Dugačka je oko 600 metara, ima užih i širih delova, peščana, dobro organizovana, s ležaljkama, suncobranima i tušem. More je prilično plitko i dobro za porodice s decom (pesak je i u vodi i na obali, sa nešto malo šljunka tu i tamo). Pozadina plaže je prelepa jer borovina gotovo dodiruje vode Egejskog mora (poranite malo ujutru kako biste zauzeli mesto). Ispod drveća ima dosta parking mesta. Plaža Pahis je omiljena među porodicama sa malom decom koje uglavnom odsedaju u nekoj od kuća koje se nalaze maltene pored same obale. Plažu možete lako da promašite jer ne postoji naselje a glavni put (ide dalje za Skalu Rahoniu i luku Prinos) je prilično dugačak i ravan te vozači često prolete. Skretanje je neobeleženo i kada prođete odvajanje za hotel Luludis obratite pažnju na stazu između drveća koja kreće neposredno pre nego što glavni put počne da se približava obali. Tražite znak Hotel Pachis Beach i put koji vodi prema moru prolazeći pored malog hotela/taverne u krošnjama drveća. Tu je i pomenuti veliki parking u hladovini, nasuprot hotela.
Plaža je peščana i opremljena ležaljkama i suncobranima Ovde ćete naći sve sadržaje koji su Vam potrebni: lepe hotele, sobe za izdavanje, restorane, beach bar… Postoje taverne iza i na samoj plaži kao i jedan bar. Ležaljke i suncobrani (besplatni uz piće) su nanizani uz obalu sa mnogo hlada među rasutim borovima koji pokrivaju leđa plaže Pahis. Plaža je organizovana, ima ležaljke, suncobrane, tuš, restorane, bar i smeštajne kapacitete. Idite na onaj kraj koji je manje bučan, sa najboljim peskom i prijatnom tavernom u krošnjama drveća. Ako idete na desno plaža postaje uža i stenovitija ali je još uvek prijatna. Plaža je kao što je već pomenuto omiljena među porodicama sa malom decom. Mnogi koje ćete na njoj videti su smešteni u jednom od nekoliko smeštajnih objekata koji se nalaze na samoj plaži jer je ovo mesto idealno za ovu kategoriju putnika.
Plaža Glifoneri-Tasos (Glyfoneri)
GPS: 40.79296601362092N 24.632661938667297E Glifoneri je pravi mali skriveni raj Plaža Glifoneri (Γλυφονέρι) je jedno od najromantičnijih mesta koje Tasos nudi. Skriveni raj mada u sezoni zna da bude puno jer je veoma mala. Dugačka je svega pedesetak metara i veoma je uska. Ako dolazite kolima skrenite desno kod znaka za hotel Luludis a onda na prvoj raskrsnici desno i dalje samo pravo (još oko pola kilometra). Pratite znak za tavernu Glifoneri. Udaljena je oko 7 kilometara od Limenasa (u pravcu Skale Prinos) i ako dolazite kolima skrenite desno kod znaka za hotel Luludis a onda na prvoj raskrsnici desno i dalje samo pravo (još oko pola kilometra). Pratite znak za tavernu Glifoneri. Kola možete da parkirate bukvalno uz plažu koja se ne vidi sa glavnog puta pa samo lagano. Par stotina metara dalje, kod znaka za hotel Pachis beach je skretanje za sledeću plažu, Pahis. Ako dolazite busom siđite na autobuskoj stanici “Luludis”. Pitajte vozača autobusa ili konduktera za Glifoneri i reći će Vam gde da siđete. Odatle imate nekih 10 minuta hoda do same plaže. Ova veoma mala plaža je idealna za decu jer je peščana a plićak je dosta daleko od obale. Pesak i plićak su idealni za decu Kako god da stignete, uživaćete u nezaboravnoj lepoti koja Vas čeka. Ova slikovita plaža s kristalnim morem je puna borovine i maslina. Peščana je, plitka (dosta daleko od obale) i sa puno prirodnog hlada tokom skoro celog dana, naročito na desnom kraju (ako gledate ka moru). Jednom rečju, idealna za decu.
Za goste taverne Glifoneri ležaljke i suncobrani su besplatni. Dosta turista koji idu na izlet brodom pristaje na Glifoneri zbog kupanja i ronjenja. Ukoliko ogladnite skoknite do taverne neposredno iznad obale, a na samoj plaži postoje ležaljke koje su besplatne za goste pomenutog ugostiteljskog objekta. Oni koji vole potpuni mir mogu da se sunčaju na stenama koje se nalaze na oba kraja plaže. Nema nikakvih sportskih sadržaja.
Plaža Glikadi (Glykadi)
GPS: 40.793286853034864N 24.65728998184204E Glikadi je peščana plaža sa ležaljkama, suncobranima, barom i mrežom za odbojku. Glikadi je peščana plaža dugačka oko 200 metara koja se nalazi u neposrednoj blizini hotela „Glikadi“ i oko 4 km zapadno od izlaza iz Limenasa, na severnoj obali ostrva i blizu najsevernije tačke Tasosa. Sa plaže možete uživati u pogledu na ostrvo Tasopula i sam grad Limenas. Tokom vikenda je malo veća gužva jer je lako je dostupna iz centra grada, kako kolima tako i javnim autobusima koji idu često. Plaža je organizovana, ima ležaljke, suncobrane, mrežu za odbojku i bar u kome ima i šta da se pojede. Nalazi se uz samu magistralu Limenas-Skala Prinos sa koje se spuštate do parkinga na kome ima dosta mesta. Duž ovog dela magistrale ćete naići na još nekoliko prelepih uvalica (Tarsanas koja je najbliža gradu, a zatim slede Nisteri, Glifada, Papalimani, Esperides). Iako je peščana, na ulasku u vodu ima kamenja pa nije baš najpogodnija za malu decu. Okružena je predivnim zelenilom pa ima i dosta prirodnog hlada, a boja vode je zaista prelepa. Na levom kraju ima stena koje čekaju na one koji ne vole pesak i ležaljke. U okolini ima smeštajnih mogućnosti koje odgovaraju svačijem ukusu i džepu.
Plaža Esperides
GPS: 40.786230N 24.665021E Peščana plaža Esperides (Εσπερίδες) se nalazi neposredno ispred istoimenog hotela (tačnije preko magistrale), na severnoj obali ostrva, oko 4 kilometra od trajektne luke u Limenasu (na putu Limenas-Skala Prinos). Plaža je mala (dugačka svega 50-60 metara), uska i sa puno prirodnog hlada što je uz sitan pesak (i u vodi i na obali) i plićak čini idealnom za porodice sa malom decom. S obzirom da je okrenuta na severoistok i da u pozadini ima mnogo drveća, skoro tokom celog dana je u hladu. Opremljena je ležaljkama i suncobranima koji su besplatni za goste hotela Esperides i osim toga, na samoj plaži nema nikakvih drugih sadržaja.
Plaža La Scala
GPS: 40.783681N 24.672357E La Scala Beach se nalazi na putu Limenas - Skala Prinos, 4 km nakon Limenasa. U pitanju je jedna od najpopularnijih plaža na ostrvu. Peščana je i odlično uredjena. Na plaži se nalazi bar koji pušta modernu, komercijalnu muziku, a zvučnici su rasporedjeni duž cele plaže. Plaža je krcata ležaljkama koje se dobijaju besplatno uz piće, baldahinima koji su odgovarajući za 5-6 ili više osoba uz uslov da se poruče piće ili hrana u vrednosti od 40-50€. Usluga je fantastična, osoblje je uvek u blizini i spremno da zabeleži porudžbinu ili pomogne oko rasporeda ležaljki, lazy beg-ova. Na plaži ima i prirodnog hlada. Sama plaža je peščana i na obali i vodi, sa postepenom dubinom. Voda je veoma čista i u njoj se mogu naći morske zvezde. Bar je veoma lep, u njemu se osim pića i koktela mogu poručiti hladni i topli sendviči. Osim puno garnitura za sedenje pored bara postoji i manji bazen. Na celoj plaži je dostupan, besplatan bežični internet signal. U zaleđu plaže postoji veliki, besplatan parking koji je većim delom u hladu.
Plaža Papalimani
GPS: 40.783630532410896N 24.668732285499573E Plaža je okružena prelepim zelenilom Zbog blizine grada i lepog mekanog peska, dugačka a uska plaža (dugačka je nešto više od 200 metara, a široka svega desetak) Papalimani (Παπαλιμάνι) je popularna u sezoni. Jedna je od najbližih Limenasu (3 km zapadno od grada), nalazi se između Skale Rahoni i glavnog grada i ima izuzetno čistu vodu. Plaža je okružena zelenilom koje pravi dobru hladovinu tokom većeg dela dana. Delimično je organizovana, uz nešto suncobrana i ležaljki, mahom u središnjem delu dok su krajevi bez tzv. “plažnog mobilijara” i tu uglavnom ima manje ljudi. Na plaži postoji tuš kao i restoran u pozadini. Okružena je visokim drvećem koje pravi dobru hladovinu u većem delu dana, kako na plaži tako i oko parkinga za kola. Kasno popodne plaža je prilično pusta i imate priliku da uživate u miru. Iako nema mnogo prostora za igru, mesto je dobro za decu zbog lepog peska te plitke vode
Plaža Glifada-Tasos (Glyfada)
GPS: 40.782022N 24.675982E Glifada (Γλυφάδα) je mala plaža na severnoj strani ostrva. Nalazi se oko 3 km od trajektne luke u Limenasu, između dve uvale u kojima su hoteli Nisteri i Kohylia Beach (sa istoimenim plažicama). Okružena je bujnom vegetacijom kakva karakteriše još neka mesta na ovoj obali ostrva. Na plaži postoji istoimeni hotel Pogodna je za one koji borave u nekom od smeštaja na zapadnoj strani grada odakle se stiže laganom šetnjom glavnom magistralom. Prođite hotel i plažu Nisteri i dolazite do Glifade. Dugačka je oko 200 metara, ali je veoma uska. Najmanje ljudi ima na desnom kraju koji je i najlepši jer tu ima najviše zelenila i prirodnog hlada. Plaža je peščana, mirna i ima tirkiznu vodu. Kada je na nekim drugim plažama vetrovito i kada ima talasa, ovde je mirno. More je plitko i do dubine se stiže postepeno pa je mesto dobro za ljude sa malom decom. Na plaži se nalazi istoimeni hotel izgrađen u socijalističkom stilu, a pored njega ćete videti parking za kola. Takođe, postoje ležaljke koje su besplatne za goste hotela koji ima restoran okrenut ka moru. U neposrednoj blizini plaže Glifada ćete naći još nekoliko veoma lepih peščanih i mirnih uvalica sa dosta zelenila.
Plaža Nisteri
GPS: 40.78025708928329, 24.68427836894989 Plaža je pravi mali skriveni raj u blizini Limenasa Nisteri (Νυστέρι) je lepa plaža, vrlo popularna zbog blizine Limenasa od koga je udaljena manje od 2 km (zapadno, u pravcu Skale Prinos). Kada izađete iz grada i prođete prvu oštru krivinu ulevo, nailazite na dve blage krivine udesno i odmah iza njih je plaža Nisteri. Peščana je, oivičena borovima i odlična za duge šetnje. Dugačka je oko 200 i široka tridesetak metara. S obzirom da je smeštena na periferiji grada Tasosa, lako je dostupna peške, biciklom ili kolima. Uz nekoliko drumskih kafanica koje služe dobru hranu za gladne putnike, uključujući i tavernu na plaži, ovo putovanje vredi. Plaža je odličan izbor za porodice sa malom decom, kako zbog blizine grada tako i zbog predivnog peska, plitke vode i ostalih sadržaja. Plaža je izolovana, mirna i puna drveća koje pravi dosta hlada, a opremljena je tuševima, ležaljkama i suncobranima. Na desnom kraju je grli već pomenuto drveće dok je na levom kraju mali mol i šumoviti rt. Jedini zvuci koje možete čuti su talasi koji kupaju plažu ili hladan povetarac koji duva. Iza plaže ćete naći i nekoliko hotela. Odličan je izbor za porodice sa malom decom, kako zbog blizine grada tako i zbog predivnog peska, plitke vode i ostalih sadržaja.
Plaža Tarsanas
GPS: 40.7779173098626N 24.69149887561798E
Na plaži postoje ležaljke i suncobrani, a ima i prirodne hladovine Plaža Tarsanas (Ταρσανάς) se nalazi u Limenasu (Tasos). U stvari, doslovno je na samom izlazu iz grada. Kada iz luke krenete za Pahis i Skalu Prinos, posle poslednjih kuća skrenite desno umesto da idete pravo. Videćete tablu sa natpisom „Tarsanas beach“ i odatle se spuštate ka moru. Iza same plaže postoji parking. Možete, naravno, doći i autobusom iz bilo kog mesta na ostrvu. Ova mala peščana plaža se nalazi na samom izlazu iz Limenasa. Plaža je uska, dugačka nekih 100 metara, peščana i sa puno prirodnog hlada. Voda je kristalna a tu je i tradicionalni grčki restoran i beach bar. Ležaljke i suncobrane možete iznajmiti ili ih učiniti besplatnim ako poručite hranu ili piće iz nekog od pomenutih objekata. Dobra je za porodice s decom jer se dubina postepeno povećava a mogu i da se igraju na plaži ili čak u lepom travnatom delu koji je odmah do i na kome postoje. U slučaju da želite ovde da budete stacionirani tokom boravka na Tasosu, postoji
dosta hotela i soba u blizini. Ne zaboravite da odete u grad i uživate u zalasku sunca sa pogledom na arheološka nalazišta koja će Vas vratiti stotine godina unazad.
Plaža Limanaki (Palio Limani) - Gradska plaža u Limenasu
GPS: 40.78314920272099N 24.714657068252563E Ova peščana i organizovana plaža se nalazi pored stare luke u Limenasu koju meštani zovu “Palio Limani” (Παλιό Λιμάνι) ili “Limanaki” odnosno “mala luka” i u blizini je centra grada. Iako je pored luke, voda je čista jer su u staroj luci privezani samo ribarski čamci dok trajekti sa kopna pristaju u novu luku koja je od plaže udaljena oko kilometar. U prilog tome govori i činjenica da je za sezonu 2013. nagrađena Plavom zastavom. Plaža je potpuno organizovana, sa ležaljkama, suncobranima i brojnim barovima Plaža se nalazi pored stare luke u Limenasu i dobra je opcija za one koji borave u glavnom gradu ostrva. Plaža je dugačka preko 200 i široka oko 20 metara i dobra je alternativa za kupanje ako ne želite da budete daleko od grada te je obično gužva, naročito tokom udarnih letnjih meseci. Potpuno je organizovana, ima beach barova, kafića i restorana a kome treba i suncobrana i ležaljki koje ne plaćate ako naručite piće. Postoji spasilačka služba kao i tuševi. Visoki borovi prave dobru hladovinu. Plaža je dobra za porodice sa malom decom jer ima dosta objekata u kojima se može popiti piće ili nešto pojesti, peščana je i na obali i u vodi, a do dubine se dolazi postepeno. Osim toga, u nekim barovima postoje mini igraonice za decu, a u blizini je i parkić sa ljuljaškama i klackalicama. Ako krenete obalom na desno (tačnije ulicom Miaouli koja prolazi iza plaže i to ne prema luci već na drugu stranu), pronaći ćete još jednu skrivenu plažicu sa ležaljkama, suncobranima i kafićem. Iznad nje se nalazi područje Evreokastro. Na malenoj steni je stajalo svetilište koje je sagrađeno u petom veku pre Hrista. Kasnije je na istom mestu sagrađena ranohrišćanska bazilika korišćenjem materijala sa svetilišta. Danas ovde stoji slikovita kapela posvećena svecima i apostolima. Tu su i ostaci antičkih građevina.
13.
Znamenitosti
13.1. Muzeji Arheološki muzej Tasosa GPS: 40.779538103337075N 24.711567163467407E
Arheološki muzej Tasosa Arheološki muzej Tasosa (Αρχαιολογικού Μουσείου της Θάσου) se nalazi u blizini luke i ulaza u Agoru. Čak i u dvorištu ispred ćete se diviti raznim kipovima, kao npr. orla i lava. Puno antikviteta je ukradeno tokom otomanskog perioda i razbaco po celom svetu. Smatra se jednim od najvažnijih regionalnih muzeja u Grčkoj. Prikazuje period između 7. veka pre nove ere i 7. veka nove ere. Cela postavka nam pripoveda o jednoj od najvažnijih kultura u Egejskom moru i čine je iskopine iz Antičke agore i drugih lokaliteta po Tasosu. U muzeju su izložene razne statue i biste napravljene od različitih materijala, kao npr. mermera ili kamena. Osim toga možete videti lonce, posude i stare novčiće. Tu je na primer 3,5 metra visok kuros kao i skulpture Afrodite, Dionisa, Adrianosa i Nemesisa. Kovanice su od srebra i bakra sa prikazom raznih istorijskih događaja. Prva zgrada muzeja je podignuta 1934. Novo krilo je građeno od 1990. Obnovljen je i svečano otvoren u junu 2010. godine. Deo bogate postavke Muzeja Muzej sadrži tri glavne zbirke: - skulpture; - posuđe; - arhitektonska dela. Najvažniji eksponati su: - glinena amfora pronađena u praistorijskom naselju Kastri. Datira iz neolita; - kikladska ploča (pinakion) s prikazom junaka Belerofonta na krilatom konju Pegazu kako kopljem ubija troglavu Himeru. Tehnika slikanja i višebojni efekat upućuju na zaključak da je dekoracija bila pod uticajem monumentalnog slikarstva. Datira iz 7. veka pre Hrista; - natpis sa spomenika Glaukosu u Agori. Glaukos je bio prijatelj čuvenog pesnika Arhilohusa sa Parosa. Učestvovao je u ekspediciji paroskih osvajača u osnivanju trgovačkih luka na obali nasuprot Tasosa. Datira iz 7. veka pre Hrista; - ogromna statua (visine 3,50 metra) mladog, golog muškarca (kuros) koji nosi ovna. Statua je nedovršena i čini se da je vajar batalio posao zbog pukotine u mermeru blizu levog uveta. Datira otprilike iz 600. godine pre Hrista;
Prva zgrada muzeja je podignuta 1934. godine dok je novo krilo građeno od 1990. - arhaična glinena sima iz nepoznate građevine iz arhaičnog perioda, verovatno Pritanije. Na sebi ima reljefni prikaz scene iz lova, teme vrlo popularne u arhaičnom periodu. Tragovi svetle boje su još uvek sačuvani. Datira iz 540.-525. pre Hrista; - mermerna glava Dionisa. Pripadala je kolosalnoj statui boga koja je ukrašavala veliku platformu jednog od dva horegijska spomenika u Dionisionu. Ima ženske karakteristike, ali smireni izraz lica i jasne obrise (ovo je statua neodoljive lepote). Datira iz druge polovine 4. veka pre Hrista; - statua Muze. Stajala je sa statuom Dionisa na platformi drugog horegijskog spomenika u Dionisionu. Očito je rađena pod uticajem čuvene statue Irini koju je izradio atinski vajar Kefisodot. Datira iz prve polovine 3. veka pre Hrista; - statua Afrodite sa delfinima i Erosom. Elegantna statua koja je stajala u natkrivenom prostoru što je bio vrlo čest slučaj tokom helenističkog razdoblja. Lik gole boginje podseća na poznatu Praksitelovu Afroditu. Datira iz 3. veka p.n.e.
Muzej skulptura Polignotos Vagis GPS: 40.71592378830559N 24.72845435142517E Muzej se nalazi u selu Potamia, rodnom mestu vajara Polignotosa Vagisa, odmah pored crkve Blagovesti Bogorodice. Osnovan je u avgustu 1981. od strane Odeljenja za Grke u inostranstvu Ministarstva inostranih poslova koje je uslišilo umetnikovu poslednju želju koju je napisao u testamentu: “Ostavljam sve svoje radove narodu i Vladi Grčke s tim da budu smešteni u nacionalnom muzeju ili u biblioteci izgrađenoj na Tasosu, zemlji mog rođenja”. Polignotos Vagis je bio inspirisan prirodom, ljudima i univerzalnim simbolima Polignotos Vagis je rođen 14. januara 1892. u mestu Potamia na Tasosu. Njegov otac Jorgos, stolar, rodom je sa Tasosa, dok je njegova majka, Angeliki Hidraiu iz poznate pomorske porodice sa Hidre. Bio je jedno od sedmoro dece. Vagis je emigrirao u Ameriku i postao cenjeni umetnik. Kada je imao 19 godina, emigrirao je u New York i počeo da se bavi skulpturom. 1919. godine je dobio američko državljanstvo jer je službovao u američkoj mornarici u Prvom svetskom ratu. Razvio je svoj lični stil koji prati jednostavnost u njegovim delima. Odlazi u prirodu i skuplja elemente sa plaža i iz šuma: kamenje, šljunak, drvo, granit. Ovi elementi daju pečat njegovom radu inspirisanom prirodom, ljudima i univerzalnim simbolima. Godine 1963. po prvi put se vraća u domovinu, nakon 62 godine. Nekoliko meseci kasnije je zaveštao svoja dela Vladi Grčke koja će ih izložiti u nacionalnom muzeju, po mogućstvu na Tasosu. Polignotos Vagis umire u New Yorku 1965. dok su njegova dela kasnije preneta u domovinu. Vagis je kao što je već rečeno rođen u mestu Potamia (Ποταμιά), lepom planinskom selu s tradicionalnom arhitekturom i pogledom na more koje je izgrađeno na obroncima planine Ipsarion
(najviša planina na Tasosu sa nadmorskom visinom od 1.204 metra). Nalazi se oko 3 km južno od sela Panagia i 10 km od Limenasa (takođe južno). Mnogo je mirnije i opuštenije nego Panagia iz prostog razloga što glavni put zaobilazi selo. Dobilo je ime po brojnim potocima koji teku kroz njega (potamia su na grčkom „reke“). Put koji vodi do sela iz grada Tasos je u dobrom stanju, ali ima puno krivina jer vijuga oko planine. Crkva u selu Potamia Na 2-3 km od Potamie ćete pronaći mesto Skala Potamia koje je ujedno i luka sela Potamia. Sela Potamia i Skala Potamia imaju zajedno oko 1.200 stanovnika koji se bave turizmom i poljoprivredom. Zaliv Skala Potamia, poznat i kao Zlatna Obala (Hrisi Akti na grčkom) je vrlo lepo mesto, kombinacija guste flore (na pojedinim mestima drveće se pruža skroz do plaže) i vrlo čistog mora i jedan je od najlepših na ostrvu. U maloj luci stoji impozantna zgrada Tarsana koju su u 19. veku sagradili monasi sa Atosa. U letnjim mesecima većina stanovnika se seli u Skalu, ali se tokom zime stvari menjaju i područje ostaje gotovo pusto s nekih 60 do 100 stanovnika koji ostaju tu kao čuvari. Ima gradsku plažu koja je lepa, široka i peščana. Dugačka je nekih tristotinjak metara, dobro je organizovana, sa suncobranima, ležaljkama, tušem i nekoliko barova i taverni. Mala luka sa nizom taverni i kafića načičkanih u pozadini se smestila na južnom kraju plaže okružene visokim borovima i zelenilom koje stvara izvanrednu pozadinu. Plaža Skala Potamia se nastavlja na južni, popularniji kraj plaže Golden beach (Hrisi Amudia). Odlična je za porodice s malom decom jer je plićak veoma dugačak, nema kamenja u vodi, a na samoj plaži postoji mali parkić sa toboganima i ljuljaškama. Svetlucavo more nudi čaroban prizor. Širina plaže omogućava razne sportove kao što su tenis ili odbojka ali izbor vodenih sportova nije veliki.
Potamia je dobra polazna tačka za uspon na planinu Ipsarion Kako je rastao broj turista u mestu, rastao je i broj taverni, kafića, minimarketa, prodavnica i rent a kar agencija i svi ti sadržaji su smešteni bliže luci i gradskoj plaži. Izgrađeno je mnogo hotela i kuća za izdavanje ali je i pored značajnog razvoja u poslednjih nekoliko godina turizam ostao na prilično niskom nivou i Skala Potamia je još uvek vrlo mirno i opušteno mesto, naročito pogodno za porodice. Selo je dobilo ime po brojnim potocima koji teku kroz njega (potamia su na grčkom „reke“). Potamia je jedno od najpoznatijih malih sela na ostrvu i zadržalo je svoj tradicionalni karakter. Podnožje planine Ipsarion je bogato vegetacijom i čini Vam se da selo leži u džungli. Ako želite na vrh Ipsariona, dobra je ideja početi uspon iz Potamie. Odavde kreće i put za selo Teologos. Potamia je idealna za sve koji trebaju mir i koji ne žele da ostanu ceo dan na plaži. Mnoge vlastelinske kuće sa svojim kamenim zidovima i drvenim balkonima stvaraju zanimljiv prizor a u selu postoje i dve lepe crkve čija se arhitektura razlikuje od ovih kuća. Taverne, kafiće, hotele i sobe za iznajmljivanje ćete naći u selu iz koga kreću dve staze, jedna vodi do plaža ispod a druga, puna vegetacije, vodi u planinu.
Ako ste na Tasosu u petak pre početka velikog posta, uživaćete u zabavi na ulicama u centru grada. Dobra muzika, razdragan narod, ukusno meso s roštilja i obilje lokalnog vina se nudi u tom posebnom trenutku, potpuno besplatno. U sledeću nedelju, u ranim poslepodnevnim satima, ne propustite seosku paradu kada je vino opet besplatno.
Muzej folklora Teologos GPS: 40.660336N 24.695302E
Muzej se nalazi u staroj dvospratnoj kući u kojoj je nekada živeo gradonačelnik Hatzigeorgiu Muzej se nalazi u centru prelepog planinskog sela Teologos (Θεολόγος). Jedan je od tri muzeja folklora na Tasosu (druga dva su u Limenariji i Kalirahiju). Kako je Teologos bio prestonica ostrva, u selu postoji mnogo vila u tradicionalnom arhitektonskom stilu. Jedna od njih, stara dvospratna kuća u kojoj je živeo gradonačelnik Hatzigeorgiu, u celosti je restaurirana. Hatzigeorgiu nije bio samo gradonačelnik ostrva nego i pokretač revolucije protiv Turaka 1821. U muzeju su obnovljeni bivši salon te dnevne i spavaće sobe. Postavka u prizemlju prikazuje mašine i poljoprivredne alate koje su stanovnici Tasosa koristili u svakodnevnom životu – na primer, male kopije presa za masline i mlinova za brašno. Stari alati, tkački strojevi, stari ormari i mnoge slike iz starih vremena se takođe mogu videti u prizemlju. Drugi sprat je rekonstrukcija tradicionalne ostrvske kuće od pre nekoliko decenija. Možete da vidite dnevni boravak s kaminom, spavaću sobu, zidove i podove odevene u tekstil te sobu s razbojem i mašinama za tkanje. Počasni pomoćnici koji vode ovaj muzej će sa zadovoljstvom odgovoriti na sva Vaša pitanja. Selo Teologos, nekada ekonomski i politički centar Tasosa Sam Teologos je smešten na 220 metara nadmorske visine, u planinama Tasosa. Nalazi se između sela Kastro i Kinira, 51,5 km južno od Limenasa (ako idete zapadnom obalom) i 60,5 km ako idete istočnom i svega 10 kilometara severoistočno od Potosa. Jedno je od najstarijih sela na Tasosu, izgrađeno je na prelepom mestu, usprkos činjenici da je na stenovitom kamenom tlu koje izgleda ružno na prvi pogled. U stvari, nakon velikog požara 1989. (i erozije tla uzrokovanog intenzivnim kišama naredne zime), područje je ostalo bez svih borova koji su ga pokrivali. Srećom, obilje vode garantuje da će se priroda ponovo roditi i dati Teologosu stari sjaj i lepotu. Nekada je bio glavno trgovačko mesto na Tasosu i sedište vlade tokom turske okupacije od 1455. do 1813. i kasnije egipatske vladavine između 1813. i 1902. Postojalo je i u vizantijsko doba tokom koga je dobilo ime ali takođe čuva ostatke prošlosti daleko pre toga. Istorija Teologosa počinje u antičkom periodu. Naselje i nekropola su otkriveni u delu između Potosa i Teologosa i potiču iz perioda pre naseljavanja osvajača sa Parosa na ostrvo (pre 8. veka). Teologos je sve do prošlog veka bio najvažnije
selo na ostrvu i ekonomski i politički centar Tasosa. Nakon oslobođenja, okolnosti su se promenile, pirati više nisu pretnja, masovni turizam cveta i Teologos gubi značaj i primat. Selo se nalazi desetak kilometara od Potosa Teologos je tradicionalno selo koje i dalje čuva tradiciju i kulturu iz prošlosti. Kada dolazite na Tasos, Teologos mora da bude na spisku mesta za posetiti. Osećaćete se kao da ste zagazili nazad u prošlost. Kuće su u tradicionalnom makedonskom stilu, sa šarmantnom arhitekturom i krovovima od kamena. Gledajući stare kuće i zgrade shvatate jednostavnost života ljudi koji su živeli ovde stotinama godina. Kako je bilo bogato selo njegovi stanovnici su gradili fenomenalne kuće jedinstvene arhitekture. Takav je na primer letnjikovac Eleni Tziate, imanje Vasilisa Vasilikosa i vila Ksatzigiorgia u kojoj je smešten klub kulture. Tokom poslednjih godina, mnoge seoske kuće koje vlasnici nisu mogli da obnove zbog te odluke, prodate su strancima, uglavnom Nemcima i Englezima. Teologos je nekada bio glavno trgovačko mesto na Tasosu i sedište vlade tokom turske okupacije od 1455. do 1813. i kasnije egipatske vladavine između 1813. i 1902. Teologos Ovo je jedinstveno i vrlo slikovito mesto koje je grčka vlada proglasila klasičnim (tradicionalnim) naseljem 1979. godine, bez obzira na intenzivne proteste stanovnika, što ograničava izgradnju i rekonstrukciju svih novih i postojećih kuća i građevina na određene standarde i kriterijume kako bi se sačuvale istorijske i kulturne vrednosti naselja. Pomenuti muzej folklora, vodenica, desetine zgrada izuzetne arhitektonske vrednosti, seoske crkve, kameni most koji je jedini takve vrste na Tasosu, svetilišta, sve u kombinaciji s lepotom i prirodnim okruženjem će Vas sigurno očarati pa ako poželite možete i ostati jer postoje sobe za izdavanje a ujutru kad ustanete možete popiti grčku kaficu u nekom od tradicionalnih kafića. Iako je Teologos danas mnogo manje značajan nego što je bio pre, ovde je i dalje sedište lokalne samouprave za južni deo ostrva i predstavlja sela Teologos, Potos, Pefkari, Psili Amos, Astris, Aliki i Kinira. Takođe, mnoge od najlepših plaža ostrva se nalaze u ovom području koje ima oko 2.000 stanovnika od kojih tokom leta većina radi u turizmu. Zimi su zauzeti berbom maslina, proizvodnjom proizvoda od maslina, vina, uza, cipura, želea i džemova, poslastica, meda i proizvoda od meda, ručno rađenih proizvoda i ribolovom. Za razliku od ostalih planinskih sela Teologos je ostao živ i sa mnogo stanovnika. Obavezno klopajte u nekoj od lokalnih taverni u selu. Uživaćete u tradicionalnoj grčkoj kuhinji u najboljem izdanju. Većina taverni u Teologosu pravi samo hranu i koristi začine koji se uzgajaju u Teologosu, od jagnjetine sa ražnja do povrća. Sve to potiče odavde. Uživajte u lokalnim crvenim i belim vinima, uzu i cipuru uz obrok. Sve sveže, sa seoskih farmi i bašti. Najpoznatije jelo je koza sa ražnja. Interesantna je crkva Agios Dimitrios koja je sagrađena 1803. sa ikonostasom u drvorezu za koji je trebalo mnogo godina da se završi. Monah Ignatius Filotites posvetio mu je 18 godina svog života. Prikazuje prizore iz Starog i Novog zaveta.
Kameni most u selu Teologos Svake godine se organizuje replika tradicionalnog venčanja i svi koji su uključeni su odeveni u tradicionalnu odeću iz tog razdoblja. Tu su tradicionalne igre i još mnogo toga za videti i doživeti. Postoje male trgovine koje prodaju masline, maslinovo ulje, začinjeno maslinovo ulje, srodne proizvode, vina, uzo, cipuro, žele i marmelade, poslastice, med i proizvode od meda te ručno izrađene proizvode koji su proizvedeni u Teologosu. Neke od tih proizvoda ćete naći samo u Teologosu i nigde drugde. Svi su pokavani u unikatne flaše i tegle koje ih čine jednako lepim na izgled kao što su dobri za konzumirati. Žene iz Teologosa su poznate po spravljanju slatkiša “karidaki” (orasi umočeni u sirup). Oko sela postoje stotine staza za pešačenje i planinarenje. Područje obiluje šumama, klancima, izvorima i kamenim spomen-obeležjima iz prošlosti. Putevi za ceo jug ostrva počinju iz sela. Isto tako, iz svakog naselja na jugu postoji put za Teologos.
Muzej folklora (Limenarija) GPS: 40.62642034930127N 24.574495553970337E
Muzej folklora u Limenariji Ovaj muzej se nalazi u Limenariji (Λιμενάρια), drugom po veličini gradu na Tasosu i u njemu su prikazani predmeti za svakodnevnu upotrebu, alati, narodne nošnje, fotografije, keramika i još mnogo toga. Osnovan je 1993. godine od strane kulturnog udruženja Kastro (dvorac) iz Limenarije koje njime i dalje upravlja. Smešten je u bivšem opštinskom uredu u centru mesta. Otvoren je svakog dana u popodnevnim satima. Kao znak tople dobrodošlice čekaju Vas tradicionalne poslastice sa Tasosa. Cilj muzeja je da očuva i promoviše lokalnu tradiciju. U prvoj prostoriji ćete videti vezove, tkanine, tradicionalne kostime, peći, razboj, opremu za spremanje kafe, razne alate (krojačke, berberske, tesarske, pekarske, za sečenje drva, za lov, stolarske i obućarske klupe, alate za prikupljanje i prevoz smole, pravljenje vina i lokalnog cipura, prikupljanje masline, uzgoj pčela) i alate iz vremena kada su otvoreni lokalni rudnici. U muzeju je prikazana i privatna biblioteka i zbirka pribora gospodina Kiprianosa Georgiadisa. U Muzeju folklora su prikazani predmeti za svakodnevnu upotrebu, alati, narodne nošnje, fotografije, keramika i još mnogo toga. Otvoren je svakog dana u popodnevnim satima. Kao znak tople dobrodošlice čekaju Vas tradicionalne poslastice sa Tasosa. U drugoj prostoriji su izložene stare fotografije Limenarije i Tasosa kao i galerije skulptura, drvoreza i mozaika, dela Kostasa Lovulosa, hagiografije Dimitrisa Variasa, keramika, rad Kostasa Hrisogelosa te slike Vasilisa Halkiasa.
Limenarija Limenarija je prelepo letovalište koje se nalazi samo 37 km od grada Tasosa i 22 km od luke Skala Prinos. Kao što je već rečeno, drugi je po veličini grad na Tasosu i nalazi se na jugozapadnoj obali ostrva koja preko mora gleda prema impozantnoj planini Atos (Sveta Gora). Prema poslednjem popisu stanovništva, broj stanovnika Limenarije je gotovo isti broju koji živi u Limenasu, glavnom gradu Tasosa. Samo ime mesta je varijanta imena glavnog grada Limenas. Limenarija ima dve pešačke zone. Levo od ulice koja se sa magistrale spušta prema moru je popločana ulica zatvorena za saobraćaj sa restoranima, buticima, prodavnicama suvenira, zlatarama, kafićima i restoranima dok je desno takođe šetalište ali je ovaj deo grada lepši jer ide neposredno uz more i idealan je za opuštanje. Gradić je prepun taverni i restorana Značajan turistički razvoj naselja je započeo 80.ih i 90.-ih. Limenarija je postala vrlo popularna destinacija za odmor ali je zadržala puno od grčke tradicije. Idealno je mesto za one koji žele odmor jer nikada nije gužva za razliku od obližnjeg Potosa i to zahvaljujući činjenici da je plaža veoma dugačka (tačnije nekoliko maltene spojenih plaža) a kafići i restorani nisu koncentrisani na jednom mestu već su „razbacani“ duž cele obale. Turisti mogu da uživaju u velikom broju taverni i restorana (duž šetališta kao i u samom gradu) gde se služe poznata jela ukusne grčke kuhinje, u obilju kafića, barova, klasičnih turističkih prodavnica kao i prodavnica suvenira i tradicionalnih slatkiša ili u šetnji kroz selo gde mogu da posmatraju jednostavni život lokalaca. U samom gradu se nalaze i policija, banke, pošta, lekari, apoteke, internet kafei, mesare, pekare, ribarnice sa sveže ulovljenom ribom, dosta supermarketa, nekoliko rent a kar agencija…Jednom rečju, sve što Vam kao turisti može zatrebati i to po nižim cenama nego u obližnjem Potosu. Što se smeštaja tiče, na raspolaganju su Vam sobe i apartmani i to ispod magistrale, bliže moru, dok su iznad magistrale hoteli a iza njih mahom privatne kuće. Limenarija je mirnija od Potosa i više je za porodice nego za mlade, cene su niže, ali ima lošiju plažu. Plaža u Limenariji Ako ste odseli u Limenariji imate solidan izbor plaža, u zavisnosti od toga koliko ste spremni da se krećete. Mesto nije reprezentativno što se tiče ovog segmenta letovanja ali nije ni toliko loše. U centru grada pored luke je mala, delom peščana plaža sa parkingom u blizini kao i obilje restorana i kioska brze hrane. Sastoji iz dva dela koji su spojeni stazicama, peščanog, sa blagim padom i kamenitog. Organizovana je, ima ležaljke i suncobrane (besplatno uz piće) i tuševe. Ništa posebno ali ok za prvu pomoć. Ako pođete malo ka zapadu doći ćete do duge peščane plaže koja se proteže u dužini od oko 2 km i nalazi se na zapadnom kraju dugačkog šetališta, malo izvan užeg centra grada. Ulaz u vodu je najvećim
delom kamenit (pogotovo bliže gradu) i bez plićaka, ali nisu svi segmenti plaže istog kvaliteta pa malo procunjajte i nađite šta Vam odgovara pošto je plaža uglavnom peščana, sa nešto šljunka tu i tamo. Opremljena je tuševima, ležaljkama i suncobranima koje ćete u većini kafića (ima ih mnogo) dobiti za dž ako poručite piće (a kako drugačije kad ste na plaži), centrima za vodene sportove, restoranima, kafićima i tavernama. Još malo dalje na zapad, putem uz obalu, dolazite do jedne male, lepše plaže, sa čistim morem i finim peskom po imenu Tripiti. Dvadesetak minuta hoda od centra Limenarije je plaža Metalia, iza brda na kome je Palataki. Malo je cimanje doći do nje, tačnije treba se popeti na brdo pa se onda spustiti. Nije za ljude s decom zbog velikih klizavih ploča na ulazu u vodu. Idealna je za one koji žele mir i tišinu. Na manje od 3 km od Limenarije je priobalno mestašce Pefkari. Malo dalje na istok, još manje od kilometar od Pefkarija, nalazi se duga peščana plaža u mestu Potos. Potos ima lepšu plažu od Limenarije ali je samo mesto više za mlade i one željne provoda dok je Limenarija porodična varijanta i odredište za pravi odmor. Limenarija je dobra baza za odmor jer je veoma blizu nekoliko kvalitetnih plaža i interesantnih starih sela. Limenarija je odlična baza za obilazak ostrva jer se u blizini nalazi nekoliko dobrih plaža i interesantna sela Teologos i Maries (plaže Tripiti, Atspas, Roso Gremos, Pefkari, San Antonio, Notos, Psili Amos). Limenarija Sam grad ima vrlo zanimljivu istoriju i postao je značajan početkom 20. veka kada je nemačka kompanija Speidel počela ekploataciju minerala između 1905. i 1912. Rudnici su bili bogati kalaminom, rudom cinka koja je izvožena širom sveta. Iskopavanje je nastavljeno i 1925 od strane Vielle Montagne sve do 1930. Poslovne zgrade rudarske komanije Speidel izgrađene su na brežuljku uz obalu istočno od Limenarije. Objekat pod nazivom “Palataki” (mala palata), odlična arhitektonska konstrukcija, gleda na grad. Kasnije je napušten ali je nedavno renoviran. Ispod njega se nalazi pećina i plaža rudnika sa napuštenim rudnicima koji se mogu posetiti. Tu se nalazi i muzej folklora kao i mali privatni muzej “Papageorgiu”. Limenarija je postala značajno naselje početkom 20. veka kada je nemačka kompanija Speidel započela ekploataciju rudnika koji su bili bogati kalaminom, rudom cinka koja je izvožena širom sveta. Uz rast rudarstva, pojavila se i potreba za rešavanjem stambenih pitanja radnika . Broj stanovnika je rastao zbog više faktora. Jedan od njih je i činjenica da se veliki broj stanovnika srednjevekovnog planinskog sela Kastro preselio u Limenariju zbog posla ostavljajući selo pustim. Drugi značajan faktor je razmena stanovništva između Grčke i Turske 1923. koja je definisana Lozanskim ugovorom. Mnoge grčke porodice iz Male Azije su prisilno napustile svoje domove i izbegle u Grčku donoseći sa sobom drugačiju kulturu, ideje, kreativnost i život u novu zajednicu. Većina izbeglica se doselila u današnje selo Kalivia i tu izgradila svoje kolibe, po čemu je selo i dobilo ime (Kaliva na grčkom znači “koliba”). Kalivia je poznata po uskršnjem festivalu uz puno pesama i igre i sa Limenarijom čini jednu celinu.
Muzej folklora (Kalirahi) GPS: 40.69385000634655N 24.5559024810791E Ovaj relativno mali muzej je smešten u selu Kalirahi (Καλλιράχη), u tradicionalnoj kući iz 1880. godine koja je nedavno obnovljena. Unutrašnjost je ukrašena i opremljena tradicionalnim nameštajem i rukotvorinama i predstavlja istinsku rekonstrukciju lokalne stare kuće uključujući i drveni “hagiati” (balkon) sa pogledom na more, dve spavaće sobe sa kaminima i ormarima, malu kuhinju i sobu koju su žene koristile za tkanje i veženje. Selo Kalirahi U muzeju možete da vidite ručno izrađenu odeću, vezove i tradicionalne alate. “Kati” (podrum) je korišćen za skladištenje ulja i drugih dobara, ali i za čuvanje domaćih životinja tokom zimskih meseci. Godinama je u muzeju, uz podršku Pomorskog muzeja u Kavali, s velikim uspehom prikazivana izložba pomorskih fotografija i slika. Kalirahi je lepo planinsko selo, udaljeno svega 2,5 kilometra od obale i 25 km od Limenasa (jugozapadno) odnosno 10 km od Skale Prinos (južno). Smešteno je u zapadnom delu ostrva i jedno je od najstarijih i najslikovitijih naselja na Tasosu. Takođe, jedno je od najvećih planinskih sela na ostrvu i u njemu živi 1.300 stanovnika koji se bave uglavnom poljoprivredom i turizmom. Okruženo je maslinjacima koji su karakteristični za ovo područje i zelenilom. Kuće su odličan primer tradicionalne lokalne arhitekture dok su ulice uske (kola jedva da mogu da prođu) i vijugave, savršene za uživanje u šetnji. Prvobitno (oko 1745.) se mestašce nalazilo na samom grebenu i zvalo se Kaki-rahi (kaki = zao, rahi = greben). Nakon što su ga gusari uništili, ponovo je izgrađeno malo niže i nazvano Kalirahi (kali = dobar). Osim po pomenutom Muzeju folklora, poznato je i po predivnoj crkvici. Ipak, selo je širom Mediterana cenjeno i znano zahvaljujući proizvodnji vrhunskog maslinovog ulja. Klima je suva i blaga tokom cele godine. Kalirahi je jedno od najvećih planinskih sela na ostrvu i u njemu živi oko 1.300 stanovnika koji se bave uglavnom poljoprivredom i turizmom. Nekada se zvalo Kakirahi. Skala Kalirahi se nalazi na obali, oko 2,5 kilometra od sela. Na početku, kao i u svim Skalama na ostrvu mesto su činile jednosobne kolibe koje su služile kao zaštita za čamce i ribare kao i za privremeno boravište tokom berbe maslina. Kako se turizam razvijao, kućice su se gradile i postajale trajna staništa. Videćete između ostalog i kuće sagrađene na vodi gde ribari sklanjaju brodice kada je vreme loše. Zahvaljujući porastu turizma ima taverni, barova i kafića. Skala Kalirahi Skala Kalirahi se ne razvija mnogo u turističkom smislu ali ipak ima soba za izdavanje, kafića i taverni. Poslednjih godina luka je izdužena kako bi brzi katamarani (flying dolphins) mogli da pristanu. Išli su trasom Kavala-Skala Kalirahi-Potos koja je zbog finansijskih razloga ukinuta. Osim toga, sagrađena je i mala marina koja bi štitila barke od jakih vetrova. Međutim, bio je to primer ekološkog kriminala: deo šljunkovite obale sela
(cca 300 metara od seoskog trga) je srušen kako bi se otvorio neasfaltirani put čiji je cilj da zaštiti nekoliko kuća od mora. Mesto ima lepo šetalište koje se pruža uz luku, sa palmama i drvenim klupama. Na izlazu iz sela prema Limenariji leži malo naselje Klisma, poznato po predivnoj šljunkovitoj plaži i dobrim tavernama koje spremaju svežu ribu. U Klismi žive uglavnom ribari i ima samo nekoliko kuća.
13.2. Manastiri i crkve Manastir Arhangela Mihaila GPS: 40.59699365522746N 24.7018039226532E
Manastir se nalazi na litici visokoj oko 250 metara Manastir Svetog Arhangela Mihaila se nalazi na nekih 15 kilometara od Potosa (na putu za Aliki), na samoj litici visokoj oko 250 metara sa koje se pruža neverovatan pogled prema moru i Svetoj Gori. Najveći je i najpoznatiji manastir na ostrvu i kroz istoriju Tasosa je bio jako značajan, a tako je i dan danas. U manastiru se čuva sveti klin iz Hristove desne ruke sa raspeća. Značajan je i nadaleko poznat pre svega po svetom klinu iz Hristove desne ruke sa raspeća koji se čuva u njemu (možete ga videti na samom ulazu, sa desne strane) kao i zbog izvora svete vode koja ima isceliteljske moći. Ovo su razlozi što svake godine na hiljade hodočasnika dolazi na Tasos da se pokloni Svetom Arhangelu Mihailu. Manastir se inače prihvatio starog kalendara (Julijanskog, kao i naša crkva), a razlog leži u činjenici da pripada manastiru Filotej sa Svete Gore. Krajem 11.veka, negde u unutrašnjosti Tasosa je usamljeničkim životom živeo jedan kaluđer po imenu Luka. Na tom mestu je sagradio kapelicu posvećenu Svetom Jovanu Bogoslovu (Teologosu) pa je selo nazvano po njemu-Teologos. Značajan je i nadaleko poznat pre svega po svetom klinu iz Hristove desne ruke sa raspeća S obzirom da je navikao na samački život, počelo je da mu smeta svakodnevno susretanje sa meštanima sela pa je posle 14 godina provedenih u Teologosu rešio da se preseli u nenaseljeno područje na jugoistoku ostrva gde je sagradio kapelicu koja i danas postoji. Posle nekoliko godina krenuo je ka zapadu i naselio se blizu mesta gde se danas nalazi manastir. Arhangelos je metoh manastira Filotej sa Svete gore i drži se starog (Julijanskog) kalendara kao i naša crkva. Posle dvadeset godina provedenih u izolaciji, javio mu se Sveti Arhangel Mihailo i rekao mu da će ga za 3 godine Gospod uzeti sebi. S obzirom da je Luka sumnjao da je pred njim sam Svetac, da bi ga uverio, Arhangel je lupio štapom u stenu i iz nje je potekla sveta voda (agiazma). Rekao mu je da na
tom mestu podigne crkvu kako bi se narod lečio, duhovno i telesno, pa su od toga dana svakodnevno dolazili bolesni u potrazi za lekom. Posle smrti kaluđera u crkvi je ostao samo njegov učenik Ksenofont koji je ubrzo shvatio da ne može samostalno da je vodi. Stoga je rešio da se preseli na Svetu Goru u manastir Filotej i odlučeno je da se manastir Sv. Arhangela pripoji manastiru Filotej. Tako Arhangelos postade metoh ovog svetogorskog manastira. Hiljade hodočasnika svake godine poseti manastir zbog izvora svete vode koja ima isceliteljske moći Kada su Turci u 15. veku zauzeli Tasos, bili su ogorčeni što se manastir Svetog Arhangela toliko poštuje (dolazili su vernici iz svih krajeva Vizantije) pa su odlučili da učine nešto kako bi to sprečili. I tako tri Turčina krenu u manastir. Jedan od njih priđe izvoru i oskrnavi ga. Istog trena je pao mrtav na pod kapele, ali je izvor momentalno presušio. Druga dva Turčina se dadoše u beg, ali ih na moru uhvati strašna oluja. Sutradan se Svetac javi lokalnom svešteniku Dimitriju i reče mu da iznese telo mrtvog Turčina iz crkve. I gle čuda, sveta voda opet poteče! I do danas izvor nije presušio. Nalazi se u jednoj pećini ispod manastira i do nje vodi duga, strma i prilično naporna staza. Ulaz u pećinu je nizak pa se ulazi na kolenima. U četvrtom veku, majka Konstantina Velikog odlučila je da sagradi crkve na svim mestima koja su važna za Hristov život. Tokom kopanja za hram Svetog Vaskrsenja tj. groba Hristovog, pronađen je Hristov sveti klin koji je odnet u Carigrad. Jedan od vizantijskih careva je obnovio manastir Filotej na Svetoj Gori i poklonio mu mnogo svetinja, između ostalog i pomenuti sveti klin. Iz manastira se pruža fantastičan pogled, a odmah ispod se kriju dve uvalice U pećini ispod manastira postoji izvor sa svetom vodicom, ali do nje vodi duga, strma i prilično naporna staza. Ulaz u pećinu je nizak pa se ulazi na kolenima. Kada su Turci osvojili Grčku nametnuli su manastirima velike poreze pa su monasi iz manastira Filotej odlučili da pošalju nekoliko kaluđera sa svetinjama, između ostalog i svetim klinom i moštima Svetog Pantelejmona, u ostale pravoslavne zemlje, Rusiju, Srbiju, Rumuniju, kako bi im one zauzvrat poslale pomoć. Kaluđere je tokom puta zahvatila oluja pa su bili prinuđeni da se iskrcaju na Tasos, na mestu gde se nalazila pomenuta kapelica Svetog Arhangela. Ubrzo zatim na isto mesto stigli su i gusari koji su opljačkali i pobili kaluđere, ali je jedan od njih uspeo na vreme da sakrije svetinje između kamenja, u zidu stare kapelice koju gusari ruše. Nedugo posle, čovek po imenu Jovan se izlečio od teške bolesti na izvoru Svetog Arhangela pa je u znak zahvalnosti odlučio da obnovi crkvu. Graditelji su u zidu pronašli srebrni kovčežić sa svetinjama i drveni krst sa klinom. Odlaze u selo Teologos i pronalaze monaha Teonu. Njemu, međutim, rekoše da su pronašli samo mošti Sv. Pantelejmona, ali prećutaše za srebrni kovčeg sa svetim klinom koji je bio na drvenom krstu. Taj drveni krst su sakrili među grane divlje masline koja je rasla pokraj crkve dok su kovčeg zadržali za sebe. Jedan pastir primeti da se pored crkve noću vidi neobična svetlost iz drveta masline i to javi ocu Teoni koji pronađe sveti klin i odnese ga u selo Teologos.
Arhangelos je metoh manastira filotej sa Svete gore U Teologosu se prvog utorka po Vaskrsu slavi dan povratka svetog klina na Tasos. Verska povorka kreće iz sela i sveti klin se nosi nazad u manastir. Kada su iz Filoteja saznali da su svetinje pronađene na Tasosu, naredili su da se odmah vrate manastiru Filotej sto je i učinjeno. Međutim, Sv. Arhangel Mihailo je želeo da sveti klin ostane na Tasosu pa je javljajući se u snu kaluđerima manastira Filotej naređivao da se isti vrati na Tasos. S obzirom da ga kaluđeri nisu poslušali, jednog dana su primetili da klina nema i da se sam Sveti Arhangel pobrinuo za to da se klin nađe tamo gde mu je i mesto, u manastiru Sv. Arhangela Mihaila, odnosno u granama maslinovog drveta. Otac Teona ponovo pronalazi klin i prenosi ga u Teologos. I danas se taj dan povratka svetog klina obeležava na Tasosu, tj. u Teologosu, prvog utorka po Vaskrsu, odnosno u dan kada je po predanju klin pronađen. Verska povorka kreće iz sela i sveti klin se nosi nazad u manastir. Sve do 1974. godine, na mestu današnjeg manastira Svetog Arhangela Mihaila postojala je mala crkva sa svetim izvorom o kojoj su brinuli kaluđeri smešteni u selu Teologos. Pomenute godine, na Tasos je došla mala zajednica monahinja koja je osnovala ženski manastir Sv. Arhangela (danas ih ima dvadesetak) i sagradila konake u kojima godišnje prenoći oko hiljadu hodočasnika. Postoje dve crkve, jedna posvećena Svetom Efremu (Jefremu) Sirijskom i druga posvećena Svetom Gerasimu sa Kefalonije. Katolikon je sagrađen 1834. godine. Poslednjih godina se gradi još jedna velelepna crkva i još manastirskih prostorija. U omalenoj staroj crkvici, sa desne strane ikonostasa, čuva se ikona Svetog Mihaila ispod čijih nogu leži mrtav Turčin. Ikona je ukrašena i darivana mnoštvom zlatnog nakita, dukata, sablji i mačeva.
Manastir Panaguda GPS: 40.667236253477846N 24.587584733963013E
U manastiru danas živi samo jedan monah Manastir Panaguda (Μονή Παναγούδας) se nalazi u blizini puta koji vodi do planinskog sela Maries i okružen je brojnim maslinjacima i borovom šumom (kada vozite iz Limenarije ili Skale Marion, sa glavnog puta koji ide ka selu Maries skrećete levo kod male žute table). Od Limenasa je udaljen 39, a od Limenarije svega 7 kilometara. Manastir Panaguda se nalazi u blizini putu koji vodi ka planinskom selu Maries. Zauzima površinu od 7 hektara. Na severnoj strani su monaške ćelije, biblioteka i crkva Svetog Jovana Krstitelja. Desno od ulaza u manastir su konak i kuhinja, a levo razne prateće prostorije. Glavni hram posvećen Bogorodici je sagrađen na mestu stare crkve iz 1813. godine. U manastiru se čuvaju i delovi moštiju svetih Kozme i Damjana te Svetog Arsenija Kapadokijskog.
Priča se da su u prošlosti gusari sa istoka ukrali ikonu Bogorodice, rad nepoznatog umetnika iz 15. ili 16. veka, a mnogo meštana ubili. Mnogo godina kasnije, žena odevena u crno, sa oreolom oko sebe se javila u snu mladom pastiru i rekla mu da crkva treba da bude izgrađena na mestu gde se čudesna ikona pronađe. Kad se mladić probudio, nešto čudno se dogodilo… nedaleko od sebe, iza grmlja, mogao je jasno da oseti miris smole. Znatiželjan, pretražio je iza grmlja i pronašao čudesnu ikonu. Tako je izabrano posebno mesto za novi manastir. Manastir je sagrađen 1813. godine na mestu stare crkve Druga, pak, verzija priče kaže da je na mestu manastira nekada postojao samo izvor vode. Ne zna se kako, tu je dospela pomenuta ikona presvete Bogorodice koju su ukrali isti oni gusari iz prve verzije priče i to iz jedne crkve u kontinentalnom delu Grčke. Na izvoru su se dešavala razna čuda i isceljenja pa su se priče o tome pročule po celoj Grčkoj. U to vreme živeo je neki bogati Turčin u Konstantinopolju čija je žena bila nepokretna. Pokušavao je na sve moguće načine da je izleči, vodio je kod najboljih lekara, ali nije uspeo. S obzirom da se za lekovito dejstvo izvora u Marijesu nadaleko čulo, Turčin je odlučio da dovede svoju ženu na izvor ne bi li i to probao. Po dolasku na ostrvo obećao je da će, ukoliko mu se žena izleči, kupiti veliko imanje oko izvora i sagraditi crkvu. Žena se zaista izlečila te je tako i sagrađena crkva, a zatim i manastir na samom izvoru koji i dan danas pohode bolesni. Običaj je da se ljudi kojima Bogorodica pomogne da se izleče vrate u manastir i donesu kandilo. Tako je plafon crkve prepun kandila. Osim toga, na dverima se nalazi veliki broj pločica na kojima su predstavljeni razni delovi tela ljudi koji su bolesni. Manastir je muški i danas u njemu živi samo jedan monah. Svake godine na Veliku Gospojinu (15. avgust), hodočasnici dolaze do ikone na molitvu. Manastir je otvoren od 9 do 14 i od 17 do 20 časova.
Manastir Agios Panteleimonas GPS: 40.70770797462794N 24.599185287952423E Manastir Sv. Pantelejmona se nalazi u unutrašnjosti ostrva, iznad sela Mikros i Megalos Prinos (Kazaviti). Kolima se može doći iz sela Maries, Kalirahi, Prinos i Sotiras. Od Limenasa je udaljen 27 kilometara, a od Skale Prinos oko 12. Procenjuje se da je sam hram sagrađen 1843. od kamena sa planine i ima drveni krov. 1987. je postao manastir. Iza južnog zida postoji uzak prolaz koji vodi do pećine koja je ledeno hladna čak i u leto. Unutar pećine je prirodni kameni bazen sa svetom vodom. Prema predanju, neko je hteo da izgradi hram posvećen Svetom Pantelejmonu. Radnici su počeli da ga grade na mestu udaljenom oko 3 km od pećine, ali su sledećeg dana kada su hteli da nastave sa izgradnjom videli da je deo koji su izgradili uništen, a njihov alat nestao. To se dogodilo i sledećih dana. Jednog dana su videli
otiske stopala na zemlji pa su ih pratili sve do pećine gde su pronašli svoj alat. Odlučili su da na tom mestu izgrade manastir. Sveti Pantelejmon je činio mnoga čuda pa svake godine 27. jula, na svečev imendan, veliki broj vernika iz cele Grčke posećuje manastir i pije blagoslovenu vodu.
Manastir Vatopediu-Kalogeriko (Limenas) GPS: 40.78121978709247N 24.713541269302368E
Manastir je izgrađen u 19. veku Manastir Vatopediu (Βατοπέδιου) se nalazi u Limenasu i zaštitni je znak grada. Izgrađen je u 19. veku i stoji u staroj luci, vrlo blizu rimske Agore. Poznat je i pod imenom Kalogeriko (Καλογερικό). U ovoj dvospratnoj zgradi su danas umetničke galerije i izložbe, a organizuju se i razna kulturna dešavanja. Limenas (grad Tasos, Λιμένας) je glavni grad i glavna luka Tasosa u kome živi nešto više od 3.000 stanovnika (oprečni su podaci i cifra se kreće od 2-4 hiljade). Smešten je na severnoj strani ostrva, u uvali između rtova Evreokastro i Pahi. Okružen je slikovitim plažama i prelepom prirodom. Nazvan je Limenas da bi se ime razlikovalo od imena ostrva pa ga i dan danas stanovnici zovu tako. S porastom turizma mesto se sve češće zove Tasos i na skoro svim putokazima videćete samo ime Tasos. Nalazi se na mestu starog grada Tasosa, zapadno od ruševina Limenasa koji postoji od 4. veka pre Hrista. Limenas se turistički ubrzano razvija, uglavnom zbog svog arheološkog bogatstva i prirodne lepote područja (ovo je jedno od retkih područja na ostrvu koje je ostalo netaknuto u velikim požarima iz 1985., 1989. i 1993. kada je izgorelo celo ostrvo). Mrlja koja kvari ove prirodne lepote područja su kamenolomi iz kojih se transportuje mermer poznat širom sveta. Luka u Limenasu Limenas predstavlja administrativni i komercijalni centar ostrva, sa obiljem hotela, restorana, trgovina, banaka, kafića, taverni i klubova, a tu su i policijska stanica, pošta i autobuska stanica. Ima dosta supermarketa, internet kafea i rent a kar agencija. Nije za one koji žele kvalitetan smeštaj na samoj plaži, bez prometnih ulica, saobraćaja i buke. Većina smeštaja u Limenasu je uglavnom na obodu grada. U centru grada se nalaze stara i nova luka koja povezuje ostrvo brodom s Kavalom i Keramotijem. Današnja mala luka ili stara luka u gradu je bila vojna luka antičkog grada. Bila je zaštićena dvema utvrđenim kulama i mermernim zidom. Iz luke vodi kameni put do centra Agore. Bila je to zatvorena luka i ulazak je bio zabranjen bilo kom brodu koji je težio manje od 100 tona. Trgovačka luka je smeštena u neposrednoj blizini Evreokastra i bila je korišćena u komercijalne svrhe. U moru je deo lukobrana na čijem vrhu je bila obrambena kula. Obe luke antičkog Tasosa su se nekada nalazile izvan gradskih zidina, možda iz bezbednosnih razloga.
Grad i okolina su bogati arheološkim nalazištima Limenas ima moderan i stari deo. Stara četvrt (zabranjena za saobraćaj) je najlepši deo grada, predstavlja značajan arheološki deo sa vrlo zanimljivim muzejom u kom se čuvaju iskopine od 7. veka pre Hrista i raznim ruševinama raspršenim svuda okolo. U Arheološkom muzeju u gradu su izložene skulpture, keramika, novac i lonci iskopani po celom ostrvu. Mnogi potiču iz antičkog naselja Aliki. Stara četvrt počinje od slikovite stare luke pune ribarskih brodica i šetališta duž koga su načičkane taverne. U pozadini su uličice modernog dela grada – pune barova, klubova, taverni, prodavnica suvenira i tradicionalnih proizvoda (meda, maslina…), zlatara, agencija, pekara… Levo od Arheološkog muzeja je ulaz u Agoru a u blizini je i stara crkva Sv. Nikole, izgrađena 835. godine na ostacima antičkih građevina dok je otprilike na sredini pristaništa već opisani manastir Kalogeriko. Od stare luke vodi kameni put do antičkog amfiteatra, na severnoj strani grada. Izgrađen je u petom veku pre Hrista na padina brda, odakle se pruža fantastičan panoramski pogled na more. Unutra staje 2.000 – 3.000 gledalaca. Lisistrat koji je vodio gradnju u trećem veku pre Hrista, posvetio je proscenium Dionisu, bogu vina, vegetacije i pozorišta između ostalog. Još u prvom veku Nove ere Rimljani su izmenili pozorište i koristili ga za gladijatorska takmičenja. Samo je proscenium ostao na mestu a metopes prikazuje omiljena božanstva. Danas se ovde, kao u antičko doba, svakog leta u okviru festivala Tasos igraju drevne tragedije dok razne muzičke grupe i izvođači održavaju koncerte. Limenas Od antičkog amfiteatra vodi neasfaltiran put koji prolazi duž srušenih zidova do Akropolja, na prvom u nizu od tri brda čiji vrhovi čine neku vrstu visoravni, na 137 metara nadmorske visine. Bio je zaštićen debelim mermernim zidovima. Na tom mestu je bilo svetilište Apolona Pitijskog koje je takođe služilo kao riznica u kojoj se čuvalo bogatstvo grada te hram posvećen Atini i relikvije Rimskog puta. Na vrhu drugog brda, posle kula akropolja možete se diviti impresivnim ostacima temelja Atininog hrama. Sve što je ostalo do danas je deo temelja. Dok se spuštate duž jugozapadne strane zida prolazite kroz Silenova vrata, Herkulova vrata (na istočnoj periferiji starog grada, u dolini medveda) i Dionisova vrata a još dalje kroz Zevsova i Herina vrata. Herkul je na svojim vratima visokim 7 metara prikazan kao strelac. Silenova vrata se nalaze na sastavu puteva za selo Panagia i plažu Makriamos. U blizini su ruševine susednog sela Silen. Izgrađena su u jonskom stilu, dva metra u visinu, opisuju Silena s gustom bradom i konjskim repom, golog, sa samo parom visokih čizama.
Crkva u Limenasu U samom gradu drevne ruševine još uvek stoje između trgovina i kuća i ima nekoliko značajnih arheoloških nalazišta. Najveći arheološki lokalitet se nalazi u stražnjem delu stare luke. U sredini stare Agore (trgovački centar) je bio sud okružen kolonadama koje su ukrašene kipovima i oltarima. Agora se, dakle, nalazila u severoistočnom delu današnjeg grada, u blizini luke i pored muzeja. Otkrivena je u iskopavanjima sprovedenim između 1948. i 1955. Pravougaonog je oblika, sa tri strane okružena trgovinama i skladištima. Na severoistočnoj strani su stajale upravne zgrade. Izgradnja Agore započela je u četvrtom veku pre Hrista, a dovršena je u fazama do drugog veka pre nove ere. Bila je srce grada, njegovo kulturno i trgovačko središte i mesto na kome su se meštani i ljudi sa strane sastajali i sklapali poslove, družili se i zabavljali. Tu su i ostaci svetilišta Teagenesa i Zevsa. Druga zgrada u ovom području je svetilište Artemide ili Artemision. U rimsko doba je dodat monumentalni ulaz. Severno je svetilište Dionisa koje datira iz četvrtog veka pre Hrista a severozapadno od svetilišta pomenuti antički teatar. Uska ulica dovodi Vas do svetilišta Posejdona iz četvrtog veka pre nove ere s kružnim zidom koji okružuje oktar u obliku slova U. Današnji ulaz u antičku Agoru je na trgu pored muzeja. Antički konzervatorijum je mesto gde su se održavale muzičke predstave i zgrada verovatno potiče iz 2. veka. Herkulovo, Dionisovo i Posejdonovo svetilište su tri najvažnija sveta mesta na Tasosu. Grad je pun taverni i restorana Ako krenete u obilazak grada sa severa, prvo što ćete videti su zidine dužine 4 kilometra. Južno od zida su ostaci svetilišta Pana s reljefnim prikazima boga, dve koze i satirom. Svetilište Pana je u stvari izdubljena veštačka pećina na trećem i najvišem brdu. Spomenik donor se nalazi odmah ispod pozorišta. Skulpture i arhitektonski delovi se čuvaju u muzeju. Hram Posejdona je vrlo blizu mora i bio je posebno poštovan. Ako imate vremena obiđite i Karakalosov luk s odgovarajućim zavetnim natpisom. Područje Evreokastro je bilo smešteno na severoistočnom kraju komercijalne luke antičkog Tasosa. Na malenoj steni je stajalo svetilište koje je sagrađena u petom veku pre Hrista. Kasnije je na istom mestu sagrađena ranohrišćanska bazilika korišćenjem materijala sa svetilišta. Danas ovde stoji slikovita kapela posvećena svecima i apostolima. Tu su i ostaci antičkih građevina. Centar svih dešavanja je centralni trg koji se otvara široko ispred luke i gde je uvek saobraćajni haos pošto tu pristaju svi trajekti iz Keramotija (5,6 n.m.) i Kavale (16 n.m.). Jedan od mnogobrojnih kafića u Limenasu Ovde se nalazi klasična dvospratna zgrada Gradske kuće. Na centralnom trgu leže ostaci starohrišćanske bazilike a u blizini su i ostaci mozaika iz 2. veka. Velika bazilika sa tri kupole je
verovatno izgrađena oko 6. veka na ruševinama drevnog rimskog naselja u skladu s arhitektonskim obrascem bazilika u Konstantinopolju. U gradu postoje mermerni ostaci i spomenici koji svedoče o slavnoj prošlosti ostrva koje se obogatilo vađenjem mermera. Grad je okružen brežuljcima i planinama pokrivenim borovom šumom i maslinjacima a dosta parkova (u nekima postoje i sadržaji za najmlađe) ćete pronaći i u samom Limenasu. Gradska plaža (Limanaki) je smeštena istočno od stare luke, peščana je (pesak se dovlači kamionima). Ima vrlo blag pad i plitko more što je idealno za decu. Dugačka je i sa dosta turističkih sadržaja kao što su ležaljke, suncobrani i tuševi. Niz taverni, barova, kafića i restorana se načičkalo duž puta iza plaže dok na pojedinim mestima stabla tamarisa prave prirodni hlad. U blizini luke je plaža Vurnelis sa nekoliko restorana, supermarketa i prodavnica te velikim brojem hotela i vila za iznajmljivanje. Limenas je dobra baza ako želite više sadržaja u večernjim satima i malo aktivniji noćni život. Za obilazak dobrih i kvalitetnih plaža Vam je potreban auto, a ako niste motorizovani, možete se kupati na nekima koje su u neposrednoj blizini grada (Tarsanas, Nisteri, Papalimani, Pahis, Makriamos, Saliara i Golden beach).
Crkva Panagia (Selo Panagia) GPS: 40.730932N 24.726689E
Selo je nazvano po crkvi Panagia Bogorodičina crkva se nalazi u selu Panagia (Παναγία) po kome je i nazvana. Sagrađena je 1845. mada je tačan datum izgradnje nepoznat. Od posebnog je značaja i direktno je povezana s društvenim životom sela. Sudeći prema činjenici da je mesto dobilo ime po njoj, mora da je sagrađena pre 1821., godine početka Grčke revolucije. U 18. veku, stanovnici drevnog grada Tasosa (danas Limenas) bili su prisiljeni da zbog gusarskih napada beže prema unutrašnjosti ostrva i da se nasele u selu Panagia, dok je ostatak stanovnika u selo došao 1770. godine kada je stigla ruska flota. Kako je broj stanovnika dramatično porastao, stvorila se potreba za većom crkvom od one koja je prvobitno izgrađena u selu. Izgradnja je počela 1831. pod nadzorom zidara iz Kastoria koji su savršeno znali arhitekturu hramova. Sredstva za početak gradnje su dali Sotirios Avgustis, Avgerinos i Ksatzis Konstantinos čiji se nadgrobni spomenici nalaze u crkvenoj porti. Kako novac nije bilo dovoljan za završetak tako impozantnog hrama, zatražili su pomoć sa Svete gore. Manastir koji je pomogao je bio Vatopediu koji je bio najbogatiji. 1881. je završena nova drvena konstrukcija, umetnički ukrašena od strane majstora iz Volosa. Zidari su dali crkvi mnoge karakteristike vizantijskih crkava u Kastoria. Kupola je osmougaona, dužine 27,5 metara, širine 18,6 i visine 18 metara.
Crkva je sagrađena 1845. godine Zidovi su građeni od mermernih ploča iz okoline Panagie. Takođe je vredno napomenuti da su korišćene mermerne ploče iz ruševina antičkih hramova Tasosa. Arhitektonski uzorak hrama je bazilika s kupolom, s tri unutrašnja krila. Desno i levo od narteksa postoje dve male prostorije pod nazivom “grigitika” koje predstavljaju prostorije za starije žene. Severni “grigitiko” je posvećen Sv. Haralamposu. Hram ima pet ulaza, veliki glavni na zapadnoj strani i četiri druga koje vode u bočna krila. Crkva je posvećena Vaznesenju, ali se unutar hrama nalazi ikona Bogorodice iz 1814. Ovo je verovatno najimpozantnija crkva na Tasosu. Unutra možete da vidite stare ikone od 14. do 17. veka, stari seoski novac (μπακίρες), ikonu Bogorodice Pantovlepusa (jedinu ikonu koja se ovako zove u celoj Grčkoj) i belu i crvenu zastavu iz vremena Krstaša. 15. avgusta, nakon mise i jektenije, održava se proslava u selu uz muziku i obilje hrane. Obično se hodočasnicima nudi kurbani. Panagia (Παναγία) je inače tradicionalno selo sa bogatom istorijom i jedno od najbogatijih i najznačajnijih na Tasosu. Od Limenasa je udaljeno 8 kilometara. Ubrzo nakon Grčkog rata za nezavisnot 1821. godine, selo je postalo glavni grad Tasosa i u to vreme je kovalo svoj vlastiti novac. Nalazi se na prelepom mestu, među zelenilom i bogato je vodom a njegov položaj ga čini nevidljivim s otvorenog mora. Većina kuća u selu je tradicionalno građena, s natkrivenim balkonima i unutrašnjošću ukrašenom drvetom. Selo je staro oko 300 godina. Panagia je možda i najlepše selo na Tasosu Tipično za ovo naselje su uglavnom kaldrmisane uske ulice koje se uvijaju kroz selo, mnoge široke taman toliko da prođe motor i male bele kuće sa pomenutim malim balkonima. Kada su građene, automobili nisu postojali tako da su ograničeni na mali broj centralnih ulica koje su izgrađene u novijem periodu. Na ulazu u selo postoji parking pa je najbolje tu ostaviti auto i pešaka proći kroz mesto. To je ujedno i najbolji način da se upozna i oseti Panagia koja je možda i najlepše selo na celom Tasosu. Takav utisak ostavlja na mnoge turiste da se neki odlučuju i za kupovinu kuće kako bi po par meseci uživali u načinu života koji ovo selo pruža. Panagia (Παναγία) je tradicionalno selo sa bogatom istorijom i jedno od najbogatijih, najlepših i najznačajnijih na Tasosu. Uske bočne uličice se zrakasto šire iz centra mesta i pune su radnjica sa suvenirima. Selo je poznato i po dobrim tavernama sa ukusnom hranom. Naš izbor i preporuka je jagnjetina mada ni drugo ne zaostaje. U centru sela je mali bunar s vrlo bistrom vodom koja dolazi direktno sa planine. Panagia ima oko 900 stanovnika. Iz Limenasa često tokom dana kreće autobus za selo, a moguće je doći autobusom i iz drugih sela na ostrvu. Samo ime kao i mnoge crkvice u i oko sela pokazuju pobožnost i jaka verska osećanja meštana. Svakog 15. avgusta, na Veliku Gospojinu koja je jedan od najvažnijih praznika u godini za grčke pravoslavne vernike, organizuje se fešta na ulicama u čast Panagie (Bogorodice). Glavni put koji ide u i iz Panagie je zatvoren s obe strane jer je selo puno meštana i turista koji slave ovaj praznik zajedno. 1. novembra uveče, na Dan svih svetih, žene u selu pripremaju kurbani, tradicionalno jelo od mesa sa pšenicom ili testeninom. Spremaju ga u crkvenoj porti a zatim dele svima koji žele da probaju posle službe. Dan
svih svetih je takođe važan praznik za grčku pravoslavnu crkvu jer je to dan kada se obeležavaju svi sveti, poznati i nepoznati. Ime je dobilo najverovatnije 1832. (ne zna se tačno) po crkvi Panagia (Bogorodica). Svakog 15. avgusta, na Veliku Gospojinu koja je jedan od najvažnijih praznika u godini za grčke pravoslavne vernike, organizuje se fešta na ulicama u čast Panagie (Bogorodice). Most ljubavi je jedna od turističkih atrakcija sela Panagia Svake godine, prvog dana posta, poznatog kao Čisti ponedeljak ili “Katari Deftera”, održava se veliki festival. Ljudi se okupljaju, mnogi u kostimima i jedu, piju i igraju dok čekaju početak parade. Vino je besplatno a hrana je dostupna po vrlo niskim cenama. Parada počinje oko 14:00 i traje oko sat i po. Postoji mnogo izvora i potočića koji izviru na planini Ipsarion sa koje se spuštaju i teku kroz selo kanalima. Voda je vrlo hladna i vrlo čista, odlična za utoliti žeđ u toplim letnjim danima. Izvor ljubavi je najpoznatiji od svih i nalazi se ispod velike crkve. Predstavlja jednu od turističkih atrakcija sela zajedno sa Mostom ljubavi koji se nalazi odmah pored. Još jedna atrakcija je i drvo koje ima rupu u obliku srca. Arhitektonski stil je ovde daleko drugačiji nego u ostalim naseljima na Tasosu. Postoji mnogo izvora i potočića koji izviru na planini Ipsarion sa koje se spuštaju i teku kroz selo kanalima. Izvor ljubavi je najpoznatiji od svih i nalazi se ispod velike crkve. Predstavlja jednu od turističkih atrakcija sela zajedno sa Mostom ljubavi koji se nalazi odmah pored. Još jedna atrakcija je i drvo koje ima rupu u obliku srca. Arhitektonski stil je ovde daleko drugačiji nego u ostalim naseljima na Tasosu. Centralni seoski trg je u senci ogromnog platana kao i mnoge taverne koje služe vrlo ukusno pečeno meso i kontosuvli te trgovine koje prodaju poznate lokalne kuvane poslastice kao što su karidaki (orah), siko (smokva), domataki (paradajz) i kolokitaki (tikva). Ne propustite da probate lokalni cipuro koji se pravi u tradicionalnim kazanima rakokazana. Na 15 minuta (hoda) se nalazi tzv. Drakotripa (Zmajeva rupa), tajanstvena pećina sa stalagmitima i stalaktitima. Hotele i sobe za izdavanje ćete takođe naći. Prelepa peščana plaža Hrisi Amudia (zlatna obala) je udaljena od sela manje od 5 km. Iz sela postoji pešačka staza do najvišeg vrha na Tasosu (Ipsarion, 1204 m.n.v.).
Postoji mnogo izvora i potočića koji izviru na planini Ipsarion sa koje se spuštaju i teku kroz selo kanalima. Panagia je jedno od planinskih sela koje ima sreće da se nalazi na glavnom putu te je uspelo da ostane živo tokom cele godine i da zadrži stanovništvo. U vizantijsko doba se zvalo Anastasion i život sela se odvija oko crkve koja je sagrađena od antičkog kamena. Obilje tekuće vode, platana i oraha te jedanaest svetilišta je karakteristika sela koje je zadržalo karakter i sačuvalo istoriju usprkos privrednom razvoju, uglavnom zbog stanovnika koji su posvećeni negovanju tradicije i lokalnih običaja. Najpoznatije crkve u selu su Sv. Atanasios, sagrađena 1818., Sv. Konstantinu i Elenis, Sv. Haralampus, izgrađena 1820., Sv. Joani Teologu iz 1825., Sv. Panteleimon, Sv. Georgiu iz 1830. i
više puta pomenuta crkva Bogorodice, sagrađena 1845. koja je od posebnog značaja i direktno je povezana s društvenim životom sela. Mali put (oštro skretanje levo) neposredno pre ulaza u selo vodi prema moru, do sjajne plaže Hrisi Amos (ili Hrisi Akti odnosno Golden Beach koja je udaljena oko 5 km ), između rta Pirgos i ostrva Gramvusa. Ovo je jedna od najlepših plaža na ostrvu. Oni koji bi za naselje Skala Potamia skreću levo u centru sela. Priobalni deo sela (Skala Panagia) meštani danas uglavnom zovu Avlakia. Tu ćete naći taverne, kafiće i jedan od najbolje organizovanih kampova na ostrvu. U blizini antičkog bunara u selu i dalje stoje ruševine antičke građevine. Odatle polazi put koji vodi do rta Pirgos. Rt je dobio ime po tornju koji je Tasios Akiratos izgradio u 5. veku pre Hrista. Funkcionisao je kao svetionik, ali i kao Akiratosov grob. Ako nastavite uz more pored rta Pirgos doći ćete do rta Vati, antičkog kamenoloma u Saliariu, a zatim nailazite na niz manjih uvala. Iako je plaža uglavnom poznata kao Golden Beach možda ćete naići na znakove ili karte na kojima je obeležena kao Hrisi Amudia (zlatna obala na grčkom). Plaža Golden Beach (Hrisi Amudia) Naselje Skala Panagia je poznatije kao Golden beach. Od sela Panagia je udaljeno manje od 5 kilometara. Ovo nije naselje u pravom smislu te reči već turistički risort koji oživi kad počne sezona. Gradnja je počela pre dvadesetak godina zahvaljujući popularnosti pomenute plaže (Hrisi Amudia) koja je jedna od najboljih na Tasosu. Kako je oblast novijeg datuma i sve je izgrađeno u turističke svrhe, smeštajne jedince su veće i bolje nego u drugim poznatim letovalištima na ostrvu. Izbor apartmana i soba je dobar a polako niču i hoteli. Takođe, u poređenju sa ostalim turističkim delovima Tasosa, zbog činjenice da se nalazi na istočnoj strani ostrva i u podnožju planine Ipsarion, klima u Skala Panagiji je vlažnija a broj sunčanih sati manji što i te kako prija tokom udarnih i toplih delova dana. Vetar stalno pirka a sunce zalazi relativno rano pa je popodne izuzetno prijatno. Južni kraj plaže, bliže Skali Potamia je daleko najrazvijeniji za turizam s mnoštvom sadržaja sa stražnje strane, taverni i kafića. Ovaj deo je od belog peska, pun ležaljki i tu je takođe mala luka. Ovde nema prirodnog hlada. Oko plaže ćete naći taverne, fast food restorane, super markete (najveći se nalazi na ulazu u mesto) internet kafe i rent a kar agencije. Mesto nije poznato po noćnom životu i provodu pa ga mlađi ljudi uglavnom zaobilaze i uglavnom pohode porodice. Plaža je organizovana i peščana, a voda plitka. Odlična stvar je laka dostupnost glavnog grada Limenasa (desetak minuta vožnje) i svih sadržaja.
Crkva Agios Dimitrios (selo Teologos) GPS: 40.65902460852209N 24.691461324691772E
Na ikonostasu su prikazani prizori iz Starog i Novog zaveta Crkva Agios Dimitrios (Άγιος Δημήτριος) se nalazi u blizini centralnog trga u planinskom selu Teologos. Izgrađena je 1803. i izvrstan je primer tasoske arhitekture. U unutrašnjosti možete da vidite jedinstveni ikonostas rezbaren u drvetu za koji je monah Ignatios Filotitis dao 18 godina svog života kako bi ga završio. Prikazuje prizore iz Starog i Novog zaveta. Istorijom bogato selo Teologos (Θεολόγος) je smešteno na 220 metara nadmorske visine, u planinama Tasosa. Nalazi se između sela Kastro i Kinira, 51,5 km južno od Limenasa (ako idete zapadnom obalom) i 60,5 km ako idete istočnom i svega 10 kilometara severoistočno od Potosa. Jedno je od najstarijih sela na Tasosu, izgrađeno je na prelepom mestu, usprkos činjenici da je na stenovitom kamenom tlu koje izgleda ružno na prvi pogled. U stvari, nakon velikog požara 1989. (i erozije tla uzrokovanog intenzivnim kišama naredne zime), područje je ostalo bez svih borova koji su ga pokrivali. Srećom, obilje vode garantuje da će se priroda ponovo roditi i dati Teologosu stari sjaj i lepotu. Selo Teologos, nekada ekonomski i politički centar Tasosa Nekada je bio glavno trgovačko mesto na Tasosu i sedište vlade tokom turske okupacije od 1455. do 1813. i kasnije egipatske vladavine između 1813. i 1902. Postojalo je i u vizantijsko doba tokom koga je dobilo ime, ali takođe čuva ostatke prošlosti daleko pre toga. Istorija Teologosa počinje u antičkom periodu. Naselje i nekropola su otkriveni u delu između Potosa i Teologosa i potiču iz perioda pre naseljavanja osvajača sa Parosa na ostrvo (pre 8. veka). Teologos je sve do prošlog veka bio najvažnije selo na ostrvu i ekonomski i politički centar Tasosa. Nakon oslobođenja, okolnosti su se promenile, pirati više nisu pretnja, masovni turizam cveta i Teologos gubi značaj i primat. Teologos je tradicionalno selo koje i dalje čuva tradiciju i kulturu iz prošlosti. Kada dolazite na Tasos, Teologos mora da bude na spisku mesta za posetiti. Osećaćete se kao da ste zagazili nazad u prošlost. Kuće su u tradicionalnom makedonskom stilu, sa šarmantnom arhitekturom i krovovima od kamena. Gledajući stare kuće i zgrade shvatate jednostavnost života ljudi koji su živeli ovde stotinama godina. Kako je bilo bogato selo njegovi stanovnici su gradili fenomenalne kuće jedinstvene arhitekture. Takav je na primer letnjikovac Eleni Tziate, imanje Vasilisa Vasilikosa i vila Ksatzigiorgia u kojoj je smešten klub kulture. Tokom poslednjih godina, mnoge seoske kuće koje vlasnici nisu mogli da obnove zbog te odluke, prodate su strancima, uglavnom Nemcima i Englezima. Teologos je nekada bio glavno trgovačko mesto na Tasosu i sedište vlade tokom turske okupacije od 1455. do 1813. i kasnije egipatske vladavine između 1813. i 1902.
Kameni most u selu Teologos Ovo je jedinstveno i vrlo slikovito mesto koje je grčka vlada proglasila klasičnim (tradicionalnim) naseljem 1979. godine, bez obzira na intenzivne proteste stanovnika, što ograničava izgradnju i rekonstrukciju svih novih i postojećih kuća i građevina na određene standarde i kriterijume kako bi se sačuvale istorijske i kulturne vrednosti naselja. Muzej folklora, vodenica, desetine zgrada izuzetne arhitektonske vrednosti, seoske crkve, kameni most koji je jedini takve vrste na Tasosu, svetilišta, sve u kombinaciji s lepotom i prirodnim okruženjem će Vas sigurno očarati pa ako poželite možete i ostati jer postoje sobe za izdavanje a ujutru kad ustanete možete popiti grčku kaficu u nekom od tradicionalnih kafića. Iako je Teologos danas mnogo manje značajan nego što je bio pre, ovde je i dalje sedište lokalne samouprave za južni deo ostrva i predstavlja sela Teologos, Potos, Pefkari, Psili Amos, Astris, Aliki i Kinira. Takođe, mnoge od najlepših plaža ostrva se nalaze u ovom području koje ima oko 2.000 stanovnika od kojih tokom leta većina radi u turizmu. Zimi su zauzeti berbom maslina, proizvodnjom proizvoda od maslina, vina, uza, cipura, želea i džemova, poslastica, meda i proizvoda od meda, ručno rađenih proizvoda i ribolovom. Za razliku od ostalih planinskih sela Teologos je ostao živ i sa mnogo stanovnika. Teologos Obavezno klopajte u nekoj od lokalnih taverni u selu. Uživaćete u tradicionalnoj grčkoj kuhinji u najboljem izdanju. Većina taverni u Teologosu pravi samo hranu i koristi začine koji se uzgajaju u Teologosu, od jagnjetine sa ražnja do povrća. Sve to potiče odavde. Uživajte u lokalnim crvenim i belim vinima, uzu i cipuru uz obrok. Sve sveže, sa seoskih farmi i bašti. Najpoznatije jelo je koza sa ražnja. U centru sela možete videti letnjikovac starog poglavice Hatzigeorgisa, čudesan kompleks zgrada koji je sada muzej. Svake godine se organizuje replika tradicionalnog venčanja i svi koji su uključeni su odeveni u tradicionalnu odeću iz tog razdoblja. Tu su tradicionalne igre i još mnogo toga za videti i doživeti. Postoje male trgovine koje prodaju masline, maslinovo ulje, začinjeno maslinovo ulje, srodne proizvode, vina, uzo, cipuro, žele i marmelade, poslastice, med i proizvode od meda te ručno izrađene proizvode koji su proizvedeni u Teologosu. Neke od tih proizvoda ćete naći samo u Teologosu i nigde drugde. Svi su pokavani u unikatne flaše i tegle koje ih čine jednako lepim na izgled kao što su dobri za konzumirati. Žene iz Teologosa su poznate po spravljanju slatkiša “karidaki” (orasi umočeni u sirup). Oko sela postoje stotine staza za pešačenje i planinarenje. Područje obiluje šumama, klancima, izvorima i kamenim spomen-obeležjima iz prošlosti. Putevi za ceo jug ostrva počinju iz sela. Isto tako, iz svakog naselja na jugu postoji put za Teologos.
Crkva Agios Atanasios (selo Kastro) GPS: 40.67054015837548N 24.655224680900574E
Tradicionalno selo Kastro Crkva Agios Atanasios (Άγιος Αθανάσιος) se nalazi oko 47 kilometara jugozapadno od Limenasa, u centru tradicionalnog sela Kastro (Κάστρο) i datira iz 1804. godine. Prema narodnom predanju, crkva je sagrađena za svega 40 dana. Zanimljiva je priča u vezi sa njenom izgradnjom. Naime, prema narodnom predanju, Sultan Selim III je dao dozvolu za njenu izgradnju, ali pod uslovom da bude završena u roku od 40 dana. Svi meštani su prionuli na posao i sagradili je u roku. Kamen za gradnju potiče sa ruševina stare tvrđave. To objašnjava tri srednjevekovna natpisa na južnom zidu crkve. Najstariji se još uvek sećaju vremena kada su u crkvi službovala čak četiri sveštenika. Arhitektonski, crkva je trobrodna bazilika sa drvenim krovom i lučnom arkadom duž južne strane gde je i natkriveni “kulbani”, veliki sto koji svi stanovnici dele na Svetog Atanasiosa. Tipičan je primer tasoske crkvene arhitekture koja je imala veliki uticaj širom Balkana za vreme turske okupacije. Crkva Agios Atanasios je tipičan primer tasoske crkvene arhitekture 18. januara, na dan sveca zaštitnika, hodočasnici iz svih krajeva ostrva se okupljaju u Kastru. Crkva Svetog Atanasiosa je 1980. ministarskom odlukom proglašena istorijskim spomenikom jer je jedna od najstarijih na Tasosu i čuva mnoge autentične elemente korisne za proučavanje crkvene arhitekture 19. veka i istorije ostrva u celini. U dvorištu postoji kafana u kojoj se možete okrepiti. 18. januara, na dan sveca zaštitnika, hodočasnici iz svih krajeva ostrva se okupljaju u Kastru, uz obilje hrane i vina. Mnogo puta praznik traje danima. Izvan crkve, gostima se nudi kurbani i vino u čast pomenutog sveca. Samo selo Kastro je možda i najstarije naselje na Tasosu. Izgrađeno u unutrašnjosti ostrva, potpuno je napušteno, izuzimajući crkvu. U poslednjih nekoliko godina gotovo sve kuće su obnovljene i selo oživljava svoju staru slavu svake godine na već pomenuti praznik Sv. Atanasiosa. Poput mnogih planinskih sela, ni Kastro se ne vidi sa mora Ovo srednjevekovno selo se nalazi 47 km jugozapadno od Limenasa (grad Tasos) i 12 km severoistočno od Limenarije, prema središtu ostrva, na nadmorskoj visini od 450 metara i
poput mnogih drugih planinskih sela ne može se videti sa obale. To je pomoglo da se zajedno sa svojim stanovnicima zaštiti od gusarskih pljački koje su trajale vekovima. Ime je izvedeno od ruševina tvrđave koja je nekada tu bila. Jakob Gateluci kome je vizantijski car Emanuel II Paleologos dao Tasos i ostrvo Lezbos 1414. godine je izgradio tvrđavu na vrhu planine na kojoj se nalazi naselje. Đenovljanska porodica Gateluci je vladala Tasosom 40 godina. Dokazi se mogu naći na tri ploče na zidu crkve Agios Atanasios. Kastro je možda i najstarije naselje na Tasosu. Izgrađeno je u unutrašnjosti ostrva i potpuno je napušteno, izuzimajući crkvu Sv. Atanasiosa. Nakon turskog zauzimanja ostrva, broj stanovnika Kastra se povećao zahvaljujući ljudima iz drugih naselja na ostrvu i izbeglicama iz Konstantinopolja. Treći od pomenutih natpisa (iz 1462. godine) pripisuje rekonstrukciju tvrđave dvojici ljudi iz Konstantinopolja, Konstantinu i Joanisu. Činjenica je da je naselje postalo važan trgovački centar ostrva i cvetalo je do kraja 19. veka. Svoj istorijski identitet delom duguje i svom položaju jer je podignuto na ravnom stenovitom području koje je dubokim gudurama odvojeno od okolnih planina što je na neki način predstavljalo mali nepropusni prsten.
Za razliku od srećnih vremena koja se vezuju za 19. vek, danas je selo potpuno napušteno. Nekadašnji stanovnici su otišli da traže posao u priobalnim naseljima. Mnogi su otišli u nizije gde su obrađivali zemlju i podizali maslinjake dok su ostali otišli u rudnike u vlasništvu nemačke kompanije Speidel koji su se nalazili u blizini Limenarije. Neki su otišli i u inostranstvo. Kafana – centar dešavanja u Kastru Poslednjih nekoliko godina, neke od starih kuća su obnovljene i koriste se kao letnjikovci ili vikend kuće. Uglavnom su od kamena pa je selo sačuvalo svoj tradicionalni izgled. Osim toga, naselje je uglavnom uspavano tokom cele godine, posebno zimi. Tišina se prekida oko 18. januara za već pomenuti dan Sv. Atanasiosa. Obično traje oko nedelju dana i mnogi putuju u Kastro zbog ove velike proslave kako bi uživali u hrani, piću, muzici i zabavi. Do Kastra možete doći iz Limenarije automobilom i put traje oko 35 minuta. Ako ste više avanturističkog duha prošetajte od Teologosa ili Limenarije (šetnja kroz prirodu traje u proseku između dva i tri sata). Ako se odlučite za vožnju, najbolje je ići džipom ili bilo kojim visokim vozilom jer je put više stenovita staza i može Vam oštetiti vozilo ako niste oprezni, pogotovo posle kiše. Kastro je tokom leta prilično posećen. U blizini postoji vodopad do koga se ne može doći kolima već samo pešaka (treba oko sat vremena). Vredi ga videti samo u proleće i u rano leto jer kasnije skoro da presuši, pogotovo ako dugo ne padne kiša. Poslednjih nekoliko godina, neke od starih kuća su obnovljene i koriste se kao letnjikovci ili vikend kuće. Uglavnom su od kamena pa je selo sačuvalo svoj tradicionalni izgled.
13.3. Arheološki lokaliteti Antička Agora-Tasos GPS: 40.779723N 24.713244E Antička Agora Tasosa (Αρχαία Αγορά) je otkrivena od strane Francuske škole za arheologiju tokom iskopavanja u periodu 1948.-1955. godine. Izgradnja je započela u 4. veku pre nove ere, a završena je u 2. veku pre nove ere. Međutim, treba napomenuti da najstarije konstrukcije datiraju čak iz 6. veka pre Hrista. Iako do danas nije mnogo toga ostalo, obrisi građevina se mogu jasno videti Agora predstavlja najznačajniji arheološki lokalitet na ostrvu. Nekada je bila srce antičkog grada Tasosa, odnosno komercijalni, politički, administrativni i verski centar ostrva. Predstavlja najznačajniji arheološki lokalitet na ostrvu i nalazi se odmah pored Arheološkog muzeja Tasosa gde je i današnji ulaz. Agora je najbolji primer slave antičkoga grada. Ovde ćete naći Propileje, veliki oltar, spomenik Glafkosu, hram Zevsa Agoraiosa okružen mermernim stubovima i pločama te kružni oltar Teagenisa. U ovoj oblasti se nalazila još jedna zgrada-Artemision. Iako do danas nije mnogo toga ostalo, obrisi građevina se mogu jasno videti. Istočno od Agore (prema antičkom pozorištu i Akropolju), nalaze se ostaci antičkog hrama Dionisa koji datira iz 4. veka pre nove ere. Uska ulica vodi do svetilišta posvećenog Posejdonu, iz četvrtog veka pre nove ere, sa kružnim zidom koji okružuje oltar u obliku slova U. Agora se nalazila u blizini antičke luke i bila je srce drevnog grada Tasosa, odnosno komercijalni, politički, administrativni i verski centar ostrva, mesto gde su se ljudi sa strane i lokalno stanovništvo susretali i zaključivali poslove. Tri kapije Antičke agore su obezbeđivale pristup luci. Agora je zapravo predstavljala pravougaoni prostor koji je obuhvatao zgrade raznih namena, hramove, spomenike i statue. Sa tri strane je bila okružena stoama u kojima su se nalazile prodavnice i skladišta. U 1. veku nove ere je izgrađena popločana ulica koja je povezivala ulaz u Agoru sa lukom. Na severoistočnoj strani su se nalazile administrativne zgrade i niz kultnih objekata uključujući i pravougaonu zgradu poznatu kao Pritanio i dorsku zgradu sa imenima vladara uklesanim u unutrašnjem zidu. U Agori su se nalazili sud i Tolos. Agora je zapravo predstavljala pravougaoni prostor koji je obuhvatao zgrade raznih namena, hramove, spomenike i statue. Ulaz u Agoru se nalazi odmah pored Arheološkog muzeja Širom Antičke agore su pronađene mnoge druge zgrade i svetilišta kao što su kenotaf posvećen Glafkosu, jednom od prvih kolonista sa Parosa koji su stigli na ostrvo, kultno svetilište koje
prikazuje Apolona sa Nimfama i Hermesa sa Tri gracije kao i kompleks sa sobama. Sredinom 3. veka pre nove ere, Agora je po prvi put uništena u invaziji Erula, plemena sa severa Balkana. U vekovima koji su usledili bilo je mnogo osvajanja, razaranja i obnova. U 5. veku nove ere, na severnoj strani Agore je izgrađena prva hrišćanska bazilika na Tasosu, nažalost, od materijala sa antičkih građevina. Antički Odeon je bio povezan sa Agorom. Imao je karakteristike antičkog pozorišta sa orkestrom koja je zauzimala dve trećine kruga. Datira iz 2. veka nove ere, iz perioda Andrianosa. Do danas su sačuvana samo tri prva reda auditorijuma. Iznad Agore je antičko pozorište Tasosa, a malo iznad i Akropolj.
Antičko pozorište Tasos GPS: 40.782043N 24.717665E Antičko pozorište Tasosa je izgrađeno unutar prirodne šupljine brda, malo iznad Limenasa i do njega vodi strm put uzbrdo. Prema Hipokratu, datira verovatno još iz 5. veka pre nove ere, ali je tek početkom 3. veka pre nove ere izgrađena bina sa mermernim proscenijumom koji je posvećen Dionisu. Ceo stub i razni drugi delovi proscenijuma su sačuvani do danas, ali većinu onoga što možete da vidite su izgradili Rimljani. Pozorište datira još iz 5. veka p.n.e. U antičko doba pozorište je korišćeno za pozorišne i muzičke performanse. Kasnije, za vreme Rimljana, obnovljeni su orkestra i sedišta, a na nekoliko se još uvek mogu videti ispisana imena što ukazuje na to da su pojedinci imali rezervisana mesta. Nakon 1. veka nove ere, pozorište je korišćeno za borbe gladijatora. Orkestra je pretvorena u arenu, a Eragoras (sin Eufrilosov) je podigao parapet u čije su dno ugrađene mermerne ploče koje su štitile publiku od divljih zveri. Na jednoj od tih ploča je uklesano ime Espani, dobrotvorke koja je verovatno imala rezervisano mesto. Danas se pozorište vratilo svojim korenima i ovde se svakog leta tokom jula i avgusta igraju antičke tragedije, a razne muzičke grupe održavaju koncerte tokom cele godine. Ima kapacitet od 2.000 gledalaca. Tokom godina je bilo zapušteno, a mnogo štete je prouzrokovala povećana vegetacija. Naime, izraslo je više od 70 stabala dok je korenje polomilo mnoga sedišta. U antičko doba pozorište je korišćeno za pozorišne i muzičke performanse. Kasnije, za vreme Rimljana, obnovljeni su orkestra i sedišta, a na nekoliko se još uvek mogu videti ispisana imena što ukazuje na to da su pojedinci imali rezervisana mesta. Nakon 1. veka nove ere, pozorište je korišćeno za borbe gladijatora. Prva iskopavanja su sprovedena 1921. godine od strane Francuske arheološke škole kada je otkrivena šupljina u steni zajedno sa orkestrom, parodosom i delom scene. Prvi veći radovi na obnovi pozorišta su započeti 1957. godine, ali su prekinuti nekoliko godina kasnije. Više iskopavanja je sprovedeno između 1990. i 1995. godine. Iz grada postoje putokazi za pozorište i akropolj, a staza polazi na kraju gradske plaže. Sa ovog lokaliteta se pruža fantastičan pogled na Limenas i kopneni deo Grčke. Od pozorišta nastavlja staza koja vodi do ostataka Akropolja sa srednjevekovnom citadelom i hramom posvećenom boginji Atini.
Akropolj Tasosa GPS: 40.777359N 24.718849E
Ostaci srednjevekovne citadele Ruševine Akropolja (Ακρόπολη) su razbacane među terasastim zidovima, na visini od 137 metara, na vrhu prvog brda iznad Antičke Agore i pozorišta odakle vodi strm uspon. Ovaj dugačak i uzak prostor je imao mermerne zidove i tokom antičkog i vizantijskog perioda je služio za odbranu grada. Zid Akropolja su izgradili prvi stanovnici ostrva, a koristili su ga čak i kao trezor radi obezbeđenja i zaštite bogatstva grada. U nekoliko navrata je rekonstruisan, obnavljan i ojačavan. Tokom vizantijskog perioda, ostaci antičkog Akropolja su iskorišćeni za izgradnju srednjevekovne tvrđave koja leži na temeljima zidina antičkog grada. Završena je tokom prve polovine 15. veka, za vreme đenovljanske dinastije Gatilusi. Unutar tvrđave postoje dve kule i crkva. Iznad citadele, na vrhu drugog brda, videćete ruševine antičkog hrama posvećenog Atini koji datira s početka 5. veka pre nove ere, a tačno iznad je staza koja vodi do trećeg i najvišeg vrha na kome se nalazi hram boga Pana izgrađen unutar veštačke pećine u kojoj je u kamenu isklesana figura Boga u liku koze.
Arheološki lokalitet Aliki (Alyki) GPS: 40.604824N 24.742525E Aliki je veoma značajan arheološki lokalitet Arheološki lokalitet Aliki (Αλυκή) se nalazi na jugoistočnoj obali Tasosa, 31,5 km od Limenasa i 45 km od luke Skala Prinos. Sastoji se od dva zaliva podeljena kopnom koje ulazi duboko u more. Ovaj deo kopna je takođe poznat pod imenom “sveta stena Tasosa”. Uvala na jugu Alikija se takođe naziva kada (u žargonu) jer oblik zaliva podseća jako mnogo na kadu. Ostaci hrama i zgrada, kao i svetilište iz 7. veka pre Hrista pokazuju da je Aliki u antičko doba imao puno stanovnika. Svetilište je bez prekida korišćeno sve do početka hrišćanske ere. 49. godine nove ere. Hrišćanstvo je došlo na Tasos kada je Apostol Pavle putovao iz Troje u Maloj Aziji u Kavalu. Ranohrišćani su kasnije izgradili dve bazilike korišćenjem materijala sa svetilišta. Aliki je veoma značajan arheološki lokalitet koji je danas ipak poznatiji po fenomenalnoj plaži. Od 6. veka se ovde vadio mermer koji se prevozio do svih mediteranskih luka. Na kraju poluostrva se još uvek mogu naći drevni kamenolomi korišćeni u vreme Rimljana. U 5. i 6. veku je postojao oltar podignut na pomenutom kopnu između dva zaliva u čast bogova. Danas samo ruine podsećaju koliko su bila veličanstvena ova drevna mesta nekada davno. Godine 1896. je
Tom Bent tokom iskopavanja otkrio vrlo dobro sačuvan kuros koji se može videti i danas u muzeju u Konstantinopolju. Od 6. veka se u Alikiju vadio mermer koji se prevozio do svih mediteranskih luka. Na kraju poluostrva se još uvek mogu naći drevni kamenolomi korišćeni u vreme Rimskog carstva. Ovde je mermer sečen i utovaran na brodove još od 6. veka pre Hrista pa sve do 6. veka posle Hrista. Danas se kameni blokovi još uvek mogu videti na dnu mora.
Aliki je danas vrlo malo selo i jedno od najlepših mesta na Tasosu. Krase ga kao što je već rečeno dve male plaže i s godinama je pretvoreno u aktivno turističko naselje i popularnu stanicu za brodove koji voze ture oko ostrva. Samo mesto je malo i slikovito, skriveno u zelenoj uvali. Beli pesak, čista voda i turistički sadržaji privlače mnogo posetilaca kao i borovina, maslinjaci i pomenuti stari kamenolom. Aliki dakle ima 2 plaže koje se pružaju duž uskog šumovitog rta koji ih razdvaja. Okrenute su leđima jedna prema drugoj. Parking se nalazi visoko iznad obe i odatle Vas čeka putovanje na dole strmim putem. Verujte da se isplati. U zapadnom zalivu se nalazi mirnija, peščana plaža dok je u istočnom šljunkovita na kojoj su često talasi. Ova lepša, peščana, ima smaragdnu (boja je neverovatna) vodu te nekoliko malih taverni u hladovini, tik iza leđa plaže. Smatra se jednom od tri najlepše plaže na Tasosu. Voda je plitka i pogodna za porodice sa decom ali plićak ne ide u nedogled kao na primer na Golden beachu pa se možete kupati ko ljudi. Pesak je sitan, kako na obali tako i u vodi. Očekujte gužve tokom cele sezone (naročito vikendima) jer je plaža zaista dobra i veoma popularna. Organizovana je, ima mnoštvo ležaljki i suncobrana (besplatni su, uslovno rečeno…popijte piće i ne morate da platite), restorana i bar na desnom kraju plaže. E taj bar drži naša devojka i ležaljke i suncobrani su besplatni (morate malo ranije da dođete jer se razgrabe vrlo brzo). Ako više volite stene naći ćete ih malo dalje odatle a ako tražite hlad ima ga na levoj strani plaže odakle kreće uzan put koji vodi oko rta do istočne Aliki plaže. Na putu do nje ćete videti crkvicu u steni a sam rt koji deli ove dve plaže je nekada davno bio pomenuti kamenolom iz kog se vadio mermer. Tu je i mali arheološki lokalitet, a postoji još jedna staza koja spaja ove dve plaže i nalazi se neposredno iza restorana na peščanoj plaži. Istočna plaža je manja i kamenitija ali sa daleko manje gužve. Kada je vetrovito, prelepi talasi prodiru kroz uski ulaz u zaliv i lupaju o kamenu obalu. Okružena je stenama i ostacima antičkog naselja. Ležaljke i suncobrane možete koristiti bez da platite ako popijete piće ili klopate u nekom od restorana. Ako ste sa decom onda batalite pomenute stazice i putiće preko rta već ostanite na onoj prvoj, peščanoj plaži pošto na ovoj drugoj nema peska već samo osštrog i klizavog kamenja.
13.4. Prirodne atrakcije Jola (Giola) GPS: 40.586426856860164N 24.678661823272705E Najbliži prilaz kolima - 40.591731 , 24.676557
Jola je must visit destinacija na Tasosu Jola (Γκιόλα) je prirodna laguna odnosno bazen isklesan u izrazito belim stenama. Voda je malo toplija nego u moru koje je okružuje, a boja neverovatna, svetlo ili tamnozelena. Dubina je nekoliko metara, ali se vidi dno. Bazen se prirodno puni iz mora ispod stena pa je voda u njemu slana, a budite oprezni sa ježevima jer ih ima dosta. Pogotovo pazite kad izlazite iz „bazena“. Jola je prirodna laguna odnosno bazen isklesan u izrazito belim stenama. Voda je malo toplija nego u moru koje je okružuje, a boja neverovatna, svetlo ili tamnozelena. U delu bliže moru stene oko lagune su sasvim niske, skoro u ravni sa njim te je tu moguće preći sa jednog dela na drugi. Ovde se voda preliva iz mora u bazen te budite oprezni. Pređite brzo, kad se more povuče, da Vas visoki talasi ne okupaju ili daleko bilo ne bace u more ili u lagunu. Nasuprot su stene mnogo više, otprilike 7-8 metara i sa njih mnogi skaču u bazen. Po jednoj legendi, Jola je u stvari Zevsovo oko kojim je nadgledao svoju ljubavnicu. Po drugoj, Zevs je stvorio bazen kako bi se Afrodita kupala u njemu pa se Jola stoga naziva još i Afroditina suza. Skakanje sa stena je jedan od razloga zašto se dolazi do ove prirodne lagune Malo je cimanje doći do Jole, ali se svakako isplati jer predstavlja pravu atrakciju. Jola se nalazi na desetak kilometara od Potosa, na južnoj obali Tasosa, nepunih 5 kilometara posle manastira Arhangela Mihajla kada dolazite iz pravca Limenasa istočnom obalom (na putu kojim se, na primer, sa plaže Aliki vraćate u Limenariju ili Potos). Skrenite sa magistrale na zemljani put kod oronulog zelenog znaka Sirines (ΣΕΙΡΗΝΕΣ) i dalje vozite kroz maslinjake do odvajanja puta ka plaži Kalami koja pripada hotelu Aeria (pravo, vidi se visoko na brdu i do njega vodi bezbroj stepenika) i ka Joli (levo, uzbrdo). Plaža pomenutog hotela je peščano-šljunkovito-stenovita i ima ležaljke i suncobrane za goste hotela. Na njoj nikada nema gužve jer se u ove krajeve ipak dolazi zbog Jole. Dakle, idete levo, uzbrdo. Vozite koliko god možete, ali zaista budite oprezni jer put uopšte nije sjajan. Uzak je, strm i pun rupa. Parkirajte auto na kraju istog, kod kamene kućice okružene maslinama koja se nalazi na vrh brda. Odatle se spuštajte peške nekih desetak minuta utabanom stazom kroz kamenjar i žbunje do „bazena“ koji ne vidite niti čujete bilo kakve glasove dok mu ne priđete bukvalno na desetak
metara. Na ovoj pešačkoj deonici samo pratite strelice i oznake na stenama koje će Vas odvesti do lagune. Ponesite sa sobom sve potrepštine (vodu pod broj jedan) jer tamo nema ničega osim stena i predivne vode. Ponesite sa sobom sve potrepštine (vodu pod broj jedan) jer tamo nema ničega. Nemojte da Vas ovaj opis i svo cimanje koje Vas očekuje odvrate od posete Joli jer je ovo zaista must visit mesto tokom boravka na Tasosu. Naravno, računajte da Vas u povratku čeka pentranje do mesta na kome ste ostavili auto… Osim toga, iako ima dovoljno mesta i stena da svi uživaju u sunčanju i kupanju, oni koji ne podnose gužve će se svakako osećati manje prijatno jer je Jola poslednjih godina, posle silnih pisanija po forumima i vodičima, postala zaista veoma popularno i poznato mesto te gužve znaju da budu poprilične. Još kad se jednog dana otvori i neko kafanče…eto turista u izobilju!
Pećina Drakotripa (Drakotrypa, Zmajeva pećina) GPS: 40.732531N 24.730992E Pećina Drakotripa (Δρακότρυπα ili u prevodu Zmajeva rupa) se nalazi na nekih 15-ak minuta pešaka od sela Panagia koje sigurno nećete preskočiti tokom Vašeg boravka na Tasosu pa ako imate vremena i volje možete putovanje ovim delom ostrva kompletirati još jednom atrakcijom. Nazvana je po stalaktitu koji liči na zmaja. Iskopavanja sprovedena 1972. godine, ali izvan pećine, potvrđuju da je pećina korišćena u rano bronzano doba, ali i tokom vizantijskog perioda. Pronađena je grnčarija iz ahajskog kao i posuđe iz mikenskog, korintskog, helenskog, rimskog i vizantijskog perioda. Još uvek nije dovoljno istražena. U pećini Drakotripa živi veliki slepi miš – kokošinjac, a od velikog značaja je za očuvanje prirode na ostrvu jer u njoj žive i neke endemske vrste beskičmenjaka – pužića. Put do pećine je prava mala avantura i ne zaboravite da ponesete baterijsku lampu. Parkirajte se u centru sela na velikom parkingu pored osnovne škole. Preko puta je taverna “Elena” kod koje ćete videti prvi putokaz za pećinu (taverna je sa desne strane a bašta restorana sa leve strane betonskog puta kojim idete nizbrdo). Prolazite izvor sa leve strane, idete dalje nizbrdo prateći put i posle jedne oštre krivine u desno, u dnu ulice dolazite do kuće odakle glavni put skreće na levo a Vi nastavljate zemljanom stazicom koja prolazi desno od kuće, uz ogradu. Na banderi postoji putokaz za pećinu sa informacijom da Vam je ostalo još 500 metara koliko ste otprilike dotle prešli od restorana “Elena”. Idite kako Vas staza vodi (na par mesta ćete videti oznaku D koja će Vas uveriti da ste na pravom putu) nekih desetak minuta i dolazite do stepenica koje se “penju” do ulaza u pećinu.
Jezero Maries (Gena) GPS: 40.70012152623754N 24.643964767456055E Jezero Maries (Λίμνη Μαριές, poznato i kao Gena) se nalazi oko 3 km severoistočno od sela Maries, oko 45 km jugozapadno od Limenasa i 14 km severoistočno od Skale Marion i Limenarije.
Jezero kod sela Maries je jedino na Tasosu Budući da ne možete da ga pronađete na kartama, ako želite da ga vidite vozite do Mariesa i pitajte lokalce. Kada dođete do Mariesa, skrenite desno (faktički ne ulazite u centar sela) već obilazite celo mesto. Nakon što napustite Maries ulica će biti kao peščani put. Nakon manje od 3 km ćete sa desne strane videti jezero. Znaćete da ste na pravom putu jer ćete neposredno pre jezera na putu videti prodavce meda i proizvoda od meda. Put do jezera je prilično dobar tako da možete skroz da priđete kolima. Jedino je jezero na Tasosu. Nalazi se usred divljine i vrlo je tiho i mirno. Nije preporučljivo za kupanje a kampovanje je zabranjeno. Iznad i ispod jezera su mali vodopadi (ima ih ukupno 12). Oni iznad su zanimljiviji i pristupačniji, ali znajte da Vas sve ovo neće oduševiti ako se zateknete na Tasosu usred leta jer vode maltene da nema. Više liči na običnu baru. Tako da…držite se plaže…
14.
Rent-A-Car On Thassos
Da biste doziveli ostrvo na pravi nacin neophodan vam je auto makar na 2 dana. Idealno bi bilo da svi dolaze svojim kolima, ali i dolazak autobusom ima neke prednosti, narocito ako su autobusi udobni i novi. Vecina nasih agencija ima udobno autobuse. To su zapravo autobusi koje iznajmljuju uglavnom u firmi "Grand" i "Barbados". Retko se desi da se autobus pokvari, ali i kada se desi to je zaista visa sila. U takvim slucajevima ljudi su nepravedno besni na agenciju. Smatram da treba da se pitaju da li mogu biti 100% sigurni da se njihovom sopstvenom autu nece nista desiti kada su na putu, ma koliko bio ispravan pre polaska. Takve stvari se jednostavno desavaju, iako niko to ne zeli. Naravno agencija je duzna da posalje drugi autobus ili ako je to neizvodljivo, onda da se potrudi da nekako zbrine putnike. Ukoliko to ne uradi onda mozete slobodno bacati drvlje i kamenje na agenciju. Ove godine prevoz do Tasosa kosta oko 80 evra po osobi preko agencije, sto je po meni mnogo. Ukoliko dolazi vise osoba onda je svakako isplativije doci svojim kolima. Ukoliko koristite gas utoliko bolje. Problem je samo sto na Tasosu, a cak ni u Kavali nemate plin na pumpama. Poslednja pumpa sa plinom na putu za Tasos jeste u Solunu. Na ostrvu postoji mnogo rent-a-car agencija. Cene su razlicite i u mnogome zavise od potraznje. Ipak rent-a-car Speedy je generalno za nijansu jeftiniji od ostalih. Ono sto je bitno prilikom iznajmljivanja auta jeste da imate kasko osiguranje. Automobili u Speediju nemaju osigurane gume, pa to dodatno doplacujete ukoliko zelite. Doplata je 1 evro po danu. Vecina ostalih agencija ima osigurane i gume. Postoje agencije koje imaju samo osnovno osiguranje, koje ne pokriva troskove ukoliko ste vi izazivac nesrece ili slicno. Morate biti veoma pazljivi kada iznajmljujete auto i potruditi se da dobijete garanciju da automobili imaju puno osiguranje, jer poneki radnici u rent-a-caru vesto izbegnu odgovor na to pitanje, pa vam saopste kako stoje stvari tek kada se nešto desi. Dobro je uzimati auto preko svog predstavnika (ukoliko putujete preko agencije), jer vam on garantuje puno osiguranje. Ne treba se plasiti da su cene u tom slucaju vece, jer ukoliko predstavnik i dobija nešto to je onda procenat, a sigruno se ne ugraduje u cenu. Na to jednostavno nema prava. Dobre rent-a-car agencije su: Europe car, Speedy, National friend, Potos rent-a-car. Jedna od najboljih renta-car agencije na ostrvu jeste medunarodni Europe car. Ukoliko uzimate auto na jedan dan onda imate ogranicenje u kilometrazi od 100km. Obim ostrva je 92km tako da sumnjam daćete preci ogranicenje, a i ako slucajno predete onda je doplata zaista smesna. Cena goriva je kao i kod nas, nekada za nijansu niza nekada visa, ali nema znacajne razlike. Medunarodna dozvola nije nephodna, ali je pozeljna. Postoje agencije koje vam nece dati auto bez medunarodne i to je slucaj sa Potos rent-a-carom i jos nekima, ali uvek ima onih koji ce vam iznajmiti auto na nasu dozvolu. Speedy i National friend ne prave problem oko dozvole. Problem je samo ako vas zaustavi policija. To se retko desava, ali nekome se desi. Voznja bez medunarodne je rizik, ne preveliki, ali ipak rizik...
15.
Autobus
Ukoliko na Tasosu nemate na raspolaganju sopstveno ili rentirano vozilo, od mesta do mesta ćete moći da se prevozite autobusima koji kruže oko ostrva po precizno utvrđenom redu vožnje. Ovi autobusi ni malo ne liče na autobuse gradskog prevoza u većim mestima u Srbiji, već pre izgledaju kao turistički, klimatizovani autobusi više klase namenski pravljeni za znatno duže vožnje od onih koje realno možete imati na Tasosu. Ono na šta mi Srbi takođe nismo naviknuti je poštovanje reda vožnje. Dakle, tasoski autobusi na svaku stanicu stižu tačno na vreme, te je potrebno da i vi na stanicama budete na vreme kako ne biste propustili željeni polazak. Štampani red vožnje možete pogledati na oglasnim tablama boljih hotela i vila ili ga jednostavno zatražiti od vozača prvog autobusa u koji uđete. Znajte da red vožnje nije isti tokom čitave godine, kao i da važi različita satnica od ponedeljka do subote i nedeljom. Jedina mana ovog načina obilaženja ostrva je što su poslednji polasci ka Limenasu organizovani oko 17h po grčkom vremenu, što je prilično rano za povratak sa plaža, a ujedno znači i da iz drugih mesta na Tasosu ne možete krenuti u noćni život u Limenas, jer večernjih i noćnih polazaka u tom pravcu nema. U sezoni jedino postoji mogućnost relativno kasnijeg povratka iz Limenasa ka jugu ostrva, obzirom da poslednji autobus sa početne stanice u Limenasu kreće oko 19:30. Autobuske karte nisu skupe, naročito u poređenju sa cenama taxi prevoza. Od Limenasa do mesta na krajnjem jugu (Limenarija, Pefkari, Potos), i obrnuto, možete stići za nešto manje od 4 evra. Cene karata na kraćim relacijama (nekoliko kilometara), na primer Limenarija – Pefkari, kreću se od 60 evro centi pa na više, srazmerno većoj udaljenosti. Karte se kupuju na kioscima u blizini stanica ili u samom autobusu. Ukoliko sa sobom nosite naduvane dušeke ili neki drugi kabastiji prtljag, možete ga pre ulaska u autobus predati vozaču ili kondukteru, koji će ga smestiti u donji prtljažnik autobusa, inače predviđen za kofere.
- Go-Thassos regularly updates the bus schedule as soon as they are made available at the Bus Station. - The island's bus schedule is directly linked to the ferry timetable. - It is possible that the schedule will change after the above dates, so we recommend contacting the Bus Station to confirm your desired route and time. +30 25930 22162
16.
Prvi put na Tasosu
Ovaj post je namenjen pre svega onima koji prvi put letuju na Tasosu. Nabrojaću vam najvažnija mesta koja treba posetiti, neke od najlepsih plaza koje treba posetiti... drugim rečima, šta treba uraditi tokom prvih deset dana. U slučaju da ne dođete ponovo na Tasos bar ćete moći da kažete da ste videli sve što je najbitnije :-)
Od većih mesta, treba videti Limenas, Potos, Limenariju i Skalu Potamiju Od planinskih sela - Teologos i Panagiju Od plaža: Paradise beach, Golden Beach, Makrijamos, Mermernu plažu (Saliara beach), Aliki, Psilliamos, La Scala, Pahis Posetiti fabriku zlata Iris gold Probati jagnjetinu i orahe sa ljuskom u medu Kupiti hladno ceđeno, maslinovo ulje proizvedeno na Tasosu Posetiti manastir Svetog Arhangela Mihaila Posetiti selo Kazaviti i probati jagnjetinu u restoranu Kleoniki (kod brke) Spustiti se do prirodnog bazena u steni Giola Otići na Grčko veče i krstarenje Obići arheoloski muzej u Limenasu Odvojiti jedan dan za Kavalu
U Limenasu treba Ići u poslastičarnicu Me Gusta, to je u glavnoj ulici, kod policije. Odlični kolači! U Panagiji treba posetiti fabriku ulja, čisto da se vidi. Ići gore sve do izvora i crkve... Manastiri imaju spektakularne poglede…
16.1. Obavezno na Tasosu! Ukoliko prvi put dodjete na ostrvo i ako niste od turista koji ponavlja destinacije, evo nekoliko saveta sta obavezno posetiti, probati i gde se kupati. Od vecih mesta posetite Potos i Limenas u vecernjim casovima jer plaze nisu dovoljno interesantne da biste se na njima kupali, bolje je iskoristiti dane za neke lepše plaže. Racunajte da svaki dan makar jednu plazu posetite. Jedino mesto Skala Potamija vredi posetiti i kupati se na gradskoj plaži ako nije gužva ili na Golden beach-u. Najlepše plaže na ostrvu su Paradise Beach, Makriamos, Saliara (mermerna), Psili Ammos, Pachis beach, La Scala, Aliki, Golden Beach, Trypiti. Ukoliko imate malu decu zbog peska i plićaka, osim navedenih dopašće vam se i Atspas, Beba Beach, San Antonio, Notos. Ako volite kamene ploče na plaži onda posetite Kekes beach. Interesantna je i Arsanas za ljubitelje divljih plaža. Od tradicionalnih sela treba obići obavezno Panagiju, ali i Teologos. Od hrane, treba probati giros u Aegeanu na šetalištu u Limenariji, kleftiko u Piatsi Mihalis u Potosu, piletinu a la creme sa sampinjonima u Poseidon-u u Potosu, svežu ribu u ribljoj taverni Armeno u Skali Marijes, jagnjetinu u Panagiji i u Teologosu. Od slatkiša nezaobilazni su lukumadesi u Limenariji kod taxi stanice, celi orasi u medu koje proizvodi Sourini (ima ih u svim super-marketima), sladoled u lancu poslastičnica Dodoni (ima ih u Limenasu i u Limenariji), vafl sa nutelom i sladoledom u poslasticarnici Tsiknas u Potosu. Ukoliko volite da čujete grčku muziku, obavezno odvojite jedno veče za tradicionalno grčko veče u Teologosu. Ako ste avanturista bilo bi lepo da posetite i prirodni bazen u steni Giola. Na ostrvu Tasos se nalazi i čuveni manastir Svetog Arhangela Mihaila koji bi trebalo obavezno posetiti. Preporučujemo vam i da jedan dan obavezno odete na krstarenje i tako doživite ostrvo i na jedan drugačiji način.
17.
Hrana
Napisaću vam nekoliko stvari koje su mi omiljene u restoranima na Tasosu i koje vam preporučujem da probate. 1. musaka 2. stifado 3. pasticio 4. kleftiko Stifado je izvorno jelo sa zečetinom i kada naručujete trebalo bi da naglasite ukoliko hoćete sa zečetinom pošto postoji i sa telećim mesom. Ukusno je i jedno i drugo. U pitanju je jelo koje se priprema u keramičkoj posudi u kombinaciji sa veoma malim glavicama crnog luka. Kada su domaća jela u pitanju onda naravno treba probati grčku musaku. Ona je drugačija od naše i jako ukusna. Ukusnu musaku sam jela u restoranu na Pahisu, u restoranu Pachis beach hotela, porcija je bila 5 evra. Porcija nije velika, ali pamtiću tu musaku. Možda sam bila mnogo gladna, ne znam, ali nisam je zaboravila. Dopala mi se i u restoranu hotela Blue Palace na Tripitiju. S obzirom da i mi imamo musaku, obično je naši ljudi upoređuju i neretko su razočarani grčkom. Stvar ukusa. Grčka musaka je sa plavim patlidžanom. Pasticio podseća na lazanje, testenina sa mlevenim mesom. Kleftiko je moje omiljeno jelo, jako ukusno sa jagnjetinom i povrćem u keramičkoj posudi. Najbolji kleftiko sam probala u restoranu Piatsa Mihalis u Potosu i porcija košta 11€, ali zaista vredi i preporučujem da obavezno probate baš u tom restoranu! Odličan je i u restoranu Mesogios u Limenasu kod nove luke. U Potosu, u restoranu Posejdon na obali obavezno probati pileći filet a la creme sa pečurkama! U Teologosu, u restoranu Kleoniki (Iatrou-kod brke) jagnjetinu sa ražnja. Od salata ili bolje predjela treba probati: 1. bujurdi 2. tirokroketes 3. halumi Bujurdi je paradajz u kombinaciji sa nekoliko različitih vrsta sireva. Različito ga spremaju od restorana do restorana i za sada mi je najbolji u piceriji u Irene u Potosu. Tirokroketes su nešto kao pohovane bombice od kačkavalja, a halumi je posebna vrsta sira-kačkavalja koji se može zapeći na roštilju ili ispohovati. Za one koji vole malo jače ukuse preporučujem salatu od riblje ikre. Zove se tarama. Kao predjelo obično se naručuje oktopod koji može biti pripremljen na više načina. Najmekši je kada se priprema u vinu (krasato), dok je na roštilju veoma žilav, naročito ako je svež. Naravno, obavezno treba probati tzatziki, salatu u kojoj je glavni sastojak kiselo mleko, a uz to idu i krastavčići, mirođija, beli luk... Od morskih plodova preporučujem vam: 1. rižoto sa morskim plodovima - najbolji sam probala u taverni Limani u Limenariji 2. školjke u sosu (najbolje u taverni Armeno u Skali Marijes) 3. škampe na sve načine (kuvani, na skari, prženi, u sosu)
Od ribe: 1. fagri 2. lavraki 3. litrini a od sitnije ribe barbuni. Slatkiši: 1. celi orasi u borovom medu (mogu se kupiti u svim prodavnicama u teglicama ili limenkama) 2. kadaifi 3. trigono (najpoznatiji slatkiš u Solunu i severnoj Grčkoj. Ima oblik trougla, podseća pomalo na baklavu punjenu belim kremom) 4. baklava sa pistaćima Glavni grad ostrva Limenas nudi mnogo toga, a mi nismo isprobali ni delic, baš zbog nekih svojih omiljenih mesta koja nas uvek spreče da isprobamo nešto novo. Restoran Mesogios! Odmah desno od luke. Preporučujemo vam Mesogio salatu, kleftiko i piletinu sa mentom. Kada se nadjemo u glavnom gradicu u jutarnjim časovima, onda pravac Aqua bar (kod Seke) na prženice, proju ili burek i sve to uz odlično grčko kiselo mleko. Pićence možete popiti i u Karnagio baru! Mesto je jednom rečju savrseno! Ah, ta Glifoneri plaža! Divna, mala, sakrivena uvalica u debelom hladu. Mali restoran pod istim imenom dobija mesto u ovom postu pre svega zbog predivnog mesta na kojem se nalazi.
17.1. Maslinovo ulje Tasos je poznat po maslinovom ulju, medu i mermeru. Prvo što ćete videti kada se iskrcate na Tasos biće velike plantaže maslina. Godinama su Tasićani živeli od maslina i ribolova. I dan danas svaka porodica ima u vlasništvu veliki broj stabala maslina…Ranije se radilo jako naporno na berbi i orezivanju maslina. Danas obično taj posao rade radnici iz Albanije i Bugarske. Za to dobijaju dnevnicu od 30-40e i hranu. Ipak i vlasnici odlaze sa njima u berbu, naročito muškarci. Berba zelenih maslina je u septembru, a crnih u novembru. Ukoliko želite da ponesete nekoliko kilograma svežih, zelenih maslina sa sobom u Srbiju u septembru, možete pitati vlasnika hotela u kojem ste smešteni i sigurno ce vam izaći u susret i uputiti gde da ih naberete. Ukoliko vam je potreban recept za pripremu maslina za zimnicu možete se obratiti meni :-) Masline ne donose veliki prihod, kada se uzmu u obzir troškovi prilikom berbe i cena maslina i maslinovog ulja koja je dosta niska. Vlasnici su obično zadovoljni, ako od svojih maslina kao čisti dobitak imaju maslinovo ulje koje koriste u ishrani do sledeće berbe. Naravno postoje porodice koje se ozbiljno bave proizvodnjom maslina i to im donosi i ozbiljnu zaradu. U tom slučaju, navodnjavanje je neophodno, jer ukoliko je sušna godina rod je slab i masline su sitne. Najveci broj domacinstava koja se ozbiljno bave proizvodnjom maslina nalazi se na zapadnoj obali ostrva, oko Prinosa. Najznačajnija berba maslina počinje oko 1. novembra. Kao što sam pomenula tada se beru crne masline. One su najbogatije uljem. Tih dana, usled dolaska velikog broja radnika za berbu, Tasos ponovo oživi (posle male pauze u drugoj polovini oktobra). U berbu se kreće svakog jutra oko 6h ujutru i povratak je obično oko 4h popodne. U povratku sa plantaže, masline se odvoze u fabriku na preradu. U svim većim mestima na Tasosu postoji fabrika za preradu maslina i u vlasništvu je mesne zajednice. Svaka porodica je vlasnik 1% akcija fabrike, a prodaja i kupovina akcija nisu dozvoljene. Na ulje se obično čeka nekoliko meseci po predaji maslina. Vlasnici ulja biraju da li će ulje biti pakovano u litarskim, staklenim flašama ili u limenkama od 2,5l, 5l ili 16l. Svaki vlasnik dužan je da fabrici ostavi 10% od ukupne količine ulja. U svim fabrikama koristi se tradicionalni način za proizvodnju maslinovog ulja kojim se dobija hladno ceđeno ulje. Kažu da su ranije deca, prolazeći pored fabrike na putu do škole, svraćala u fabriku kako bi umočila hleb (koju su za tu priliku poneli) u ulje. To im je bila užina :-) Većina ostrvljana ne koristi drugo ulje osim maslinovog. Ono se koristi čak i za kandila. Drugo po upotrebi je kukuruzno, pa tek onda suncokretovo. Leti se usled velike vrućine u Limenariji oseća jak miris zbog otpada koji izbacuje fabrika maslina, pa se ljudi često pitaju o čemu se radi. Miris je za mnoge neprijatan te mnogim turistima taj miris smeta, naročito prvih nekoliko dana dok se ne naviknu. U poslednje vreme počele su sa radom i neke manje, privatne fabrike maslinovog ulja. Jedna se nalazi u Panagiji i jako je dobro izreklamirana od strane naših agencija. Naravno i tu se može kupiti kvalitetno ulje, ali po malo višoj ceni. Tamo možete videti i kako izgleda sama proizvodnja ulja. Fabrika sa nalazi u blizini centralne raskrsnice u selu.S obzirom da se nekada bogatstvo porodica merilo po broju stabala maslina, tako je i danas sačuvana tradicija da se ćerki kao miraz poklanja okrugli broj stabala maslina. Najstarija stabla maslina mogu se videti u Prinosu i Rahoniju i kažu da su stara oko 900 godina. Moj najiskreniji savet vam je da se ne vraćate u Srbiju bez najmanje jedne limenke od 5l ulja. Osim što je izvanrednog kvaliteta, ima veoma povoljnu cenu, izmedu 18 i 22e za 5l. U prodaji se može naći i ulje iz organske proizvodnje i ono ima nešto višu cenu. Flaša od jednog litra ulja sa Tasosa ima cenu od oko 5.5e.
17.2. Kleoniki Tavern (kod Koste-brke) GPS: 40.659711, 24.693415 Na 10km od Potosa, ušuškano je jedno od najposećenijih tradicionalnih sela, Teologos. Taverna Kleoniki čini ovo mesto još posebnijim jer održava duh starog Tasosa! Vlasnik taverne cuveni brka Kosta, sacekace vas na ulazu, sprovesti do parkinga i uzeti porudzbinu.Taverna Kleoniki (Iatrou) Na svom meniju nudi raznovrsni program ukusnih jela, a specijalitet kuće je jagnjetina, nadaleko poznata. Taverna je drugačija od ostalih i toplo je preporučujemo zbog dobre atmosfere, prirodnog ambijenta, tople dobrodošlice za Srbe od strane vlasnika, što ćete osetiti čim budete kročili i videli veliku srpsku zastavu, ljubaznog osoblja i jako povoljnih cena. Naši gosti kao i posetioci sajta ostvaruju popust od 10% na celokupan meni iz taverne! Tasos je cuven po jagnjetini, a najpoznatija taverna koja ima ovaj specijalitet jeste upravo taverna Kleoniki, pa ako zelite da probate jagnjetinu dok ste na Tasosu obavezno je posetite. Taverna Kleoniki (kod cuvenog Brke) nalazi se na kraju Teologosa. Na samom pocetku Teologosa nailazite na raskrsnicu. Vi vozite desno nekih 500-600m. Pred kraj sela videćete velikim slovima napisano IATROU i Kleoniki. Obično sam vlasnik, Kostas (Brka) stoji na ulici i svraća goste, vodi vas do parkinga i upoznaje se sa vama. Restoran i bašta su prilično veliki, stolovi komforni, pogled iz bašte na zelenilo i Teologos odličan. Preporučujem vam da probate kaserokroketes (bombice od pohovanog kackavalja), jagnjetinu naravno, tzatziki, tirosalatu (salata od sira i maslinovog ulja) ili prosto pustite Kostu da vam sam nesto preporuči. Tasos je nadaleko čuven po dobroj jagnjetini, ali je na glasu gotovo podjednako i taverna Iatrou, pa ukoliko posetite Tasos i želite probati jagnjetinu sa Tasosa, obavezno to uradite u ovoj taverni. Tavernu je najbolje poseti u kasnim poslepodnevnim časovima. Gledajte da to bude po danu kako biste prošetali Teologosom koji je interesantno i autentično, tradicionalno selo, nekadašnja prestonica ostrva.
18.
Rečnik
Sigurno vam se desilo da na letovanju u Grčkoj naiđete na prodavce ili hotelijere koji ne znaju engleski jezik, a još manje srpski. Na svu sreću zadnjih godina je to sve ređi slučaj. Ipak, evo najosnovnijih grčkih reči koje bi mogle da vam budu od koristi na letovanju. Osnovni izrazi: - ne - ohi - da - ne - molim - parakalo - hvala - efharisto - ne razumem - den katalaveno - ne znam - den ksero - izvinite - signomi - danas - simera - sutra - avrio - sada - tora - levo - aristera - desno - deksia Pozdravi: - zdravo - jasu (ako je upućeno jednoj osobi i ako ne persirate) - zdravo - jasas (ako je upućeno nekoj starijoj osobi ili grupi ljudi) - dobro jutro - kalimera - dobar dan i dobro veče - kalispera - laku noć - kalinihta - kako si - ti kanis - kako ste - ti kanete Hitno: - policija - astinomija - doktor - jatros - bolnica - nosokomio - apoteka - farmakio - lek - farmako - pošta - tahidromio - telefon - tilefono Kupovina: - pekara - furnos - sveže - fresko - hleb - psomi - mleko - gala - jogurt - ksinogala - kisela voda - soda - knjižara - vivliopolio - banka - trapeza - novac - lefta - veličina - megetos - veliko - megalo - malo - mikro - jeftino - ftino - skupo - akrivo
19.
Krug oko Tasosa
Recimo da ste u Potosu i da želite da krenete u obilazak ostrva...Evo kako bi to otrpilike trebalo da izgleda i koje su bitne stanice tokom obilaska. Nalazite se u centru Potosa, na glavnoj raskrsnici, pored luna parka. Tu su, uzgred budi rečeno, i autobuska i taxi stanica... Ako gledate u pravcu Limenarije, desno vas vodi put do Teologosa, tradicionalnog sela, koje je udaljeno 10km od Potosa. Telogos treba posetiti u popodnevnim časovima i probati jagnjetinu u taverni Iatrou (Kleoniki) Krećete prema Limenariji. Na 200 m od centra Potosa videćete tablu sa natpisom Aleksandra beachThassos Spa Resort. Tu je i rampa za ulaz u komplex. Ovde treba svratiti uveče kako biste odgledali neki od programa (grčko veče na primer) ili tokom dana zbog tenisa, dečjih igračaka i sl. Jednom nedeljno organizuje se grčko veče, zatim latino, rock, a jednom u toku nedelje je i program za decu. Program nije samo za goste hotela i ne plaća se. Možete stajati sa strane i gledati, a možete sesti u baštu i popiti piće. U bašti hotela, prema moru, postoje odlične i veoma udobne garniture za sedenje i uživanje. Mozete poruciti odličan sladoled ili Mochito (bez alkohola ili sa alkoholom) Sto metara nakon Aleksandre beach nalazi se prečica za ulaz u Pefkari. Na samom odvajanju od magistrale postoji mali pregib tako da treba da budete pažljivi ako vam je auto nizak. Ovo skretanje za Pefkari nije obeleženo. Ako ne krenete prečicom, već vozite jos stotinak metara prema Limenariji nailazite na veliku tablu sa leve strane sa natpisom "Pefkari beach" i skretanje... Vozite dalje prema Limenariji i na nešto više od jednog kilometra udaljenosti od Pefkarija, sa desne strane, postoji tabla sa natpisom "diskoteka Bolero". Ovo je najčuvenije mesto za provod na jugu ostrva. Sama diskoteka ne vidi se sa magistrale. Najbolji provod u diskoteci je naravno petkom i subotom i konzum karta košta 10 evra. Od diskoteke do odvajanja za Metaliju ima 500m. Mala i neupadljiva tabla nalazi se na levoj strani magistrale. Do plaže vas vodi relativno loš zemljani put. Na pocetku tog puta, sa leve strane, videćete horoskopske znake od mermera. Od odvajanja za Metaliju do centra Limenarije nešto više od 500m. Na samom ulasku u mesto nalazi se "gradska" crkva, sa leve strane. Dolazite do glavne raskrsnice u Limenariji. Ako produžite pravo nastavljate krug oko ostrva i idete prema Iris Goldu i Limenasu, ako skrenete desno idete prema naselju Kalivija i dolazite do raskrsnice odakle vas skretanje levo vodi premaMarijesu i samim tim manastiru Panagija i jezeru i pravo prema Kastru. Ukoliko skrenete levo idete prema moru, centru grada i plaži. Dakle, u Limenariji ste. Prvo što ćete ugledati, skroz levo na brdu, jeste Palataki, nekadašnja upravna zgrada rudnika koja podseća na stari zamak. Odlazite kolima do palate, a onda se prošetate okolo, između ostalog do mesta sa kojeg se pruža prelep pogled na stari rudnik i Metaliju. Sada nastavljate krug oko ostrva. Izlazite iz Limenarije i vozite dalje magistralom. Posle 2km nailazite na fabriku zlata Iris Gold. Ona se nalazi na desnoj strani na uzvišenju. Ispred fabrike postoji veliki parking tako da možete kolima do same fabrike. Nekih 500m od fabrike, magistralom, nailazite na plažu Tripiti. Do ove plaže možete doći na dva načina. Prvi put koji vodi do nje jeste zemljani i nije obeležen. Ovaj put vodi do lepog bara, kao i do dela plaže koji je nudistički. Ako magistralom produžite i vozite još 200m naići ćete na asfaltirani put koji vodi do najlepšeg dela plaže, tunelčića na plaži i hotela Blue Palace.
Nastavljamo krug oko ostrva... Došli smo do hotela Blue Palace i sada idemo prema skali Marijes (Marion). Ona se nalazi na 4km od Tripitija. Približavamo se Skali i umesto da je zaobiđemo skretanjem desno, produžavamo pravo kako bismo prošli kroz samo mesto i tako izašli ponovo na magistralu... Kao što sam rekla, na samom ulazu u skalu, na levoj strani možete videti malu šećernu plažu ili Atspas. Kada nastavite dalje putem, posle prve krivine, čim vam se ukaže skala, nije loše zaustaviti auto kako biste videli malu bistu Bogorodice na mestu gde se dete utopilo. Nalazi se na steni, pored vode. Lepo je prošetati Skalom kao što sam već negde napisala, a onda krenuti jedinim putem koji vas vodi u unutrašnjost sela. Mesto je malo pa sam sigurna da ćete se snaći da izađete iz njega i nastavite magistralom prema Limenasu. Na izlazu iz mesta nalazi se peščana plaža Beba Beach. Kada budete izašli na magistralu možete krenuti desno ili levo. Levo je Limenas, a desno vas vodi put prema Limenariji, ali i prema selu Marijes, jezeru, manastiru... Vi dakle idete levo kako biste zaokružili ostrvo. Ukoliko želite da, osim Potosa, Limenarije i Limenasa vidite i druga manja sela, onda ih na tom potezu ima zaista puno. Sigurna sam da ćete tu naći lepe plažice, što gradske što divlje, lepe hotele... Na putu do Limenasa prolazite kroz Skalu Kalirahi, Skalu Sotiros, Skalu Prinos, Skalu Rahoni. Kada uđete u Prinos, na centralnoj raskrsnici odvaja se put desno koji vodi prema selu Kazaviti, koje treba posetiti ako volite lepu prirodu i autentična, mala mesta. U Prinosu se nalazi i Državni zdravstveni centar, gde su pregledi besplatni. Potreban vam je samo pasoš. Ukoliko vozite do luke u Skali Prinos, 2km levo od luke nailazite na veoma lepu oblast Dasilio, prepunu zelenila, borove šume i hlada, lepih plažica sa prirodnim hladom, a tu je i hotel Ilio Mare sa veoma prijatnom baštom gde možete napraviti pauzu i popiti piće. U mestu Skala Rahoni se, pored magistrale, sa desne strane, nalazi najveći super-market na ostrvu. Na 35-40km od Limenarije i 2km nakon velikog super-marketa u Skali Rahoni, odnosno 8km pre Limenasa nalazi se Pahis beach, poznata peščana plaža sa prirodnim hladom. Videćete natpis "Pachis Beach hotel", tu skrenete levo i odmah ste na samoj plaži. Odmah posle plaže Pahis nalazi se mala plaža sa prirodnim hladom Glifoneri. Da biste došli do nje važno je da pratite znakove za tavernu Glifoneri, jer se ona nalazi na samoj plaži. Od Pahisa do Limenasa imate 10km. Na tom putu videćete nekoliko interestantnih plažica i uvalica: Papalimani, Glifada, Glikadi, Nisteri, Tarzanas i najpoznatija La Scala koju bi trebalo da posetite ako volite urbanije plaže, sa lepim barom, muzikom i dobrom uslugom. Stigli smo do Limenasa, glavnog grada na ostrvu. U pitanju je najveće mesto na ostrvu, sa najbogatijim sadržajem za turiste. Preporučujem vam da u ovaj grad dođete predveče kako biste uživali u šetnji dugim i širokim šetalištem duž obale. Limenas je krcat malim prodavnicama, tavernama i kafićima, a ima i luna park za decu. U ovom gradiću možete večerati u nekoj od prelepih taverni sa ukusnom hranom na obali ili u nekoj od uskih uličica u srcu mesta. Vozeći prema istoku nakon samo 2km nailazite na jednu od najlepših plaža na ostrvu, Makrijamos plažu. U pitanju je lepa peščana plaža, jedina na kojoj se plaća ulaz. Ukoliko produžite vožnju dalje nakon 4km zemljanog i prašnjavog puta dolazite do Mermerne plaže (Saliara). Na samo 10km od Limenasa istočnom obalom nalazi se veliki zaliv odnosno duga peščcana plaža koja spaja Skalu Potamiju i Skalu Panagiju (Golden beach). Posetu ovim mestima treba obavezno iskoristiti i za kupanje, jer je plaža peščcana i odlično uređena, voda čista i prozirna. Ukoliko želite možete ručati u nekom od lepih restorana na samoj obali ili voziti jos 3-4 minuta do planinskog sela Panagija koja je
poznata po dobroj jagnjetini. Panagija je najlepše tradicionalno selo na ostrvu, poznato po spletu uskih, kaldrmisanih uličica, prepunih radnji ručnih radova, domaćih prehrambenih proizvoda, proizvodnji maslinovog ulja, odličnoj jagnjetini na ražnju. Lepo je prošetati do crkve i obići izvor i mostić ljubavi koji se nalaze u senci raskošnog platana. Vozeći istočnom obalom jos 10-ak kilometara nailazite na malo mesto Kinira, na čijem izlazu se nalazi jedna od najlepših, peščanih plaža na ostrvu Paradise beach. Od magistrale doo nje vodi krivudav, zemljani put, ali svakako na njoj treba provesti jedan dan makar. S obzirom da sunce na ovoj plaži zalazi dosta rano ostatak dana možete iskoristiti za odlazak od čuvene Aliki plaže. Ona je od Paradise beach-a udaljena nesto više od deset kilometara. Ima dve uvale, pešcanu i kamenitu odnosno vetrovitu i mirnu. Ukoliko ogladnite, preporučujem vam da posetite restoran Archontissa koji se nalazi na krivini 300m pre same plaže (dolazeci sa Paradise beach-a). Ovde uz divan zalazak sunca i fantastičan pogled na zaliv mozete uživate u ukusno pripremljenoj hrani. Aliki je peščana plaža sa veoma čistom vodom i arheološkim nalazištem u zaledju. Na samo kilometar od Alikija prema Potosu nalazi se predivna Kekes plaža, sa romantičnim restoranom uz obalu u senci visokih borova. Kekes plaža je idealna za sve ljubitelje kamenitih plaža. Vožnjom dugom još jedan kilometar nailazite na još jednu uvalicu, Thimonia, koja je uglavnom kamenita. Na otprilike 3 kilometra od Thomia plaže prema Potosu nalazi se čuveni manastir svetog Arhangela Mihalia koji obavezno treba posetiti pre svega zbog toga šsto je u pitanju velika svetinja, ali i zbog predivnih građevina unutar kompleksa i fantastičnog pogleda na more koji se pruža sa litice na kojoj se nalazi manastirska terasa. Ispod manastira nalaze se dve uvale Arsanas i Livadi beach. Arsanas beach je nedostupnija i manja plaža sa predivnom tirkiznom vodom. Livadi beach je veća, organizovana plaža sa peščanim i kamenitim delovima. Ukoliko ste ljubitelji divljih uvala onda obavezno svratite do Arsanas plaže ali uzmite u obzir da je put do nje zemljani, prašnjav i sa rupama. Na putu od manastira do mesta mesta Astrisa prolazite pored vise interesantnih i divljih uvalica koje možete sami otkrivati. Astris je malo mestašce i poznato je pre svega po tome što njemu pripada prelepa Psili Ammos plaža. Nalazi se na 500m od centra Astrisa prema Potosu. Psili Ammos je jedna od najlepših peščanih plaža na ostrvu. Četiri kilometara nakon Psili Ammosa nalazi se mala, peščcana uvalica Notos, idealna za porodice sa decom zbog sitnog peska, zatim odmah iza nje mirna, peščcana uvala Roso Gremos i gotovo u nastavku peščana i plitka San Antonio beach koja se spaja sa gradskom plažom u Potosu. Obišli smo dakle pun krug oko ostrva čiji je obim 92km. Nadam se da ćete uživati u vožnji i obilasku mesta i kupanju na plažama koje sam spomenula u svojim tekstovima.
20.
Uputstvo za desetodnevno konzumiranje Tasosa
Na zahtev forumasa koji ce prvi put letovati na Tasosu, a kojima je za obilazak ostrva i svih njegovih gradica, seoca, plaza, znamenitosti... na raspolaganju samo desetak dana, sastavila sam desetodnevni plan, koji bih ja sprovodila kad bih sada, kao oni, prvi put isla na Tasos. Naravno, redosled dana treba menjati i prilagodjavati tome gde ste na ostrvu odseli, koliko ste umorni od puta, koliko ste pripremljeni za izlaganje Suncu i vrucinama, kakvi su vam afiniteti i slicno. Konkretno, moj plan je pravljen za forumasa koji ce odsesti u Limenasu, ali je vrlo primenljiv i za sve ostale. Forumasi su ga prozvali "Uputstvo za desetodnevno konzumiranje Tasosa". Dakle idemo: 1. Podjimo od toga da cete prvog dana biti umorni od puta i da vam nece biti do neke velike voznje, pesacenja, penjanja i slicno. Zato mislim da je tog prvog dana najbolje da odete na neku organizovanu plazu u blizini Limenasa, do koje se lako stize. Moja preporuka za taj prvi dan bi bio Makriamos kompleks sa istoimenom plazom. Napomena, ulaz se placa oko 3 evra dnevno po osobi (do 19h).
- Makriamos
2. Sledeceg dana, odmorni i zeljni akcije, biste mogli da se popnete do amfiteatra na brdu iznad Limenasa, a zatim da se pored crkvice spustite do stenovite uvale pored kafica Karnagio i tu uzivate u kupanju, skakanju i ronjenju u extra cistoj vodi.
- amfiteatar na brdu iznad Limenasa A zatim da se u poslepodnevnim casovima odvezete do sela Panagia, na jagnjetinu ili neki drugi lokalni specijalitet, u hvaljeni restoran ispod velikog platana, a onda spustite do Golden beach-a i tu kupate sve do veceri.
- Golden beach Kao što vidite, na Golden beach-u zna da bude velikih talasa, ali se "zalomi" i po neki dan kada je more mirno i ravno kao staklo.
- Golden beach u retko mirnom izdanju
3. Treceg dana biste mogli da se kupate i izlezavate u debeloj hladovini Pachis plaze i rucate u restoranu na obali, blizu drvene skakaonice (ili sta je vec). - Pachis
4. Cetvrtog dana bih se na vasem mestu uputila ka Kiniri, na Paradise beach i tu uzivala celog dana.
- Paradise beach
5. Petog dana bih krenula do Limenarije, prosetala kroz mestasce, kolima otisla malo dalje od Metalia plaze, videla skulpture od belog mermera sa uklesanim znacima Zodijaka, poredjane u krug, spustila se na Metalia plazu, okrepila u kaficu na plazi, koji put okupala, a zatim peske obisla kompleks i brdo i park iznad plaze, te se nesto kasnije odvezla nazad u pravcu Limenarije do fabrike i galerije nakita "Iris Gold", sa predivno uredjenim vrtom i vidikovcem iznad mora, a zatim i do Tripiti plaze i tu rucala u italijanskom restoranu "Maestral", a onda celo posle podne kupala na Tripiti plazi ili na divljim plazicama posle Skale Marion. - "Iris Gold"
- Tripiti
6. Sestog dana bih pronasla Docinu plazu (Mermernu plazu ili Saliaru) sa belim, mermernim kamencicima, oko 4km dalje od rampe na ulazu u Makriamos kompleks i tu uzivala celog dana (ponesite hranu i pice, jer u blizini te plaze nema nikakvih sadrzaja).
- Docina plaza Jos slika Docine plaze potrazite u mojoj foto turi: "Plava laguna" Docino uputstvo kako doci do ove prelepe plaze: "Ovako cu da ti objasnim, od Limenasa izadjes na glavnu magistralu sto ide oko ostrva, ides levo prema mestima Panagia, Potamia..., posle kilometar skrenes sa magistrale levo, pa posle 500m desno put vodi na Makryamos. To je kompleks bungalova sa plazom, ali na samom ulazu u taj kompleks ima rampa. E pre same rampe ima desno prasnjav put koji vodi tamo. Tim putem kamioni dovlace mermer, videces sa plaze gore u brdu kako crnci kopaju dok vi budete uzivali. Znaci, gledaj na kilometar sat u autu, 4,2km, nizbrdica i sa leve strane plazica. Malo dalje ima jos jedna ali samo ako imate dzip. Ako bi isli jos napred 3-4 km izasli bi na Golden Beach, ali napominjem nikako putnickim autom, i ponesite nesto za pojesti i popiti i suncobrane. Verovatno cete biti sami na plazi, malo ljudi zna za ovo."
"Ceka vas zemljani put kojim kamioni prevoze beli mermer. Put je ravan i dobar, ali prasine.... Odmah da kazem, ako postoji mogucnost da izbegnete da idete svojim kolima na ovu plazu, vi je iskoristite. Da li se isplati ici na ovu plazu svojim kolima? Misljenja su podeljena. Vi cete sami presuditi na osnovu fotografija. Naravno, opet cete verovatno biti sami. Moja preporuka je da idete vikendom, mozda kamenolom tada ne radi, pa vam nece remetiti mir po koji kamion kada prodje putem iznad plaze. Da Vati plaze (sledece u nizu) nismo pokusavali da dodjemo." Izbegavajte odlazak na ovu plažu radnim danima, jer tada kamenolom radi, pa tim, i onako lošim putem, prolaze kamioni natovareni mermerom i dižu prašinu.
7. Sedmog dana bih, da sam na vasem mestu, posetila manastir Svetog Arhangela Mihaila i Aliki (sve tri uvale (mirnu, vetrovitu i divlju), stenoviti spic i arheolosko nalaziste), kupala se u jednoj od uvala (najradije na divljoj) i rucala u restoranu na obali, u zaledju mirne uvale.
Napomena: ulazak u manastirski kompleks nije dozvoljen u sortsevima, bermudama, kratkim suknjama, dekoltiranim majcama, majcama na bretele...zato ponesite duge pantalone ili dugacke suknje i majce sa rukavima ili marame za preko ramena (ko bas nema, dobije na ulazu, a po izlasku da vrati
- Aliki - mirna uvala
8. Osmog dana bih se odvezla do Pefkarija, u Albatros centru za sportove na vodi uplatila voznju skuterom, pedalinom, padobranom ili camcem sa staklenim dnom, jos malo brckala, a zatim uputila u planinsko selo Teologosna rucak (najpoznatije taverne su "Iatroy" (kod brkatog Koste) i "Augustos"), te posle rucka produzila do predivne plazice Notos, na poslepodnevni kupanjac.
Ukoliko budete imali viška vremena, obiđite i staru vodenicu u selu Teologos, koju je u svojoj foto turi predstavila naša Pefkari. - Teologos
"Notos je jedna mala plaza koju smo otkrili pred kraj i na njoj se najvise kupali. Dakle tacno na 2,5 km od crkve u izgradnji u Potosu, 50m nakon skretanja za plazu Roso Gremos, nalazi se ova uvalica koja se vidi sa puta. Tu ima puno parkiranih kola pa necete pogresiti. Plaza mala, ima lezaljke i suncobrane i nista vise. Voda tirkizno smaragdna, pesak sitan, vidite skoljke i rakove u vodi, a preko puta velicanstveni Atos. U neko doba s brda sidje tip da naplati lezaljke i donose kukuruz i krofne. Drugih sadrzaja nema, ali plaza je super." Da se nadovezem na objasnjenje...Na Notosu postoje lezaljke i suncobrani za iznajmljivanje, ali ima dosta mesta za svoju opremu, kao i na svim ostalim tasoskim plazama.
9. Devetog dana bih se kupala na Psiliamos plazi i u povratku obisla Potos i rucala u taverni "Poseydon" na obali. - Psiliamos Psiliamos plaza se nalazi na nekih 5km od Potosa u pravcu ka Alikiju. Ima, na obodima, stenoviti deo sa hladom, na sredini pescani deo, i gore, pored puta, zemljani prostor sa dosta mesta za parking i restoran.
Ovo je jedna od mojih najomiljenijih plaza na Tasosu. Pesak na dnu je toliko mekan i pruza neverovatan osecaj dok ga gazite - kao da hodate po velikom tepihu u sred mora. 10. Desetog dana bih se vratila na plazu koja mi se u prethodnih devet dana najvise svidela i na njoj uzivala ceo dan i punila baterije za putovanje koje mi predstoji. Naravno, redosled predlozenih obilazaka po danima, mozete da menjate i uskladjujete svojim interesovanjima, trenutnom raspolozenju, stepenu crvenila od Sunca i sl. Ukoliko u nekom danu budete imali malo lufta, mozete na pola sata, sat, dva, obici i neke manje plazice (gradske plazice u Limenasu, Limenariji, Potosu, Skali Marion..., ili plaze u blizini Limenasa: Tarsanas, Nisteri, Glifoneri...), kao i mestasca i seoca, koja vam se nadju na putu. Interesantno bi bilo udenuti negde obilazak Giole (smaragdnog jezerca u steni koja se nadvija nad morem) (slikovito uputstvo za nalazenje Giole sam dala OVDE), jezera Maries u selu Maries i vodopada u selu Kastro...ukoliko budete imali snage i volje za to, kao i eventualni izlet brodicem (vidite sta plan izleta obuhvata, pa neki od dana u kojem je planirano ono sto se tokom izleta obilazi, mozete da zamenite izletom).
21.
MAPA i DALJINOMETAR
Mapa za štampu - http://www.dodaj.rs/f/3O/Zy/1BG8ITE5/mapa-2.jpg
22.
Vremenska prognoza
7 - http://www.holiday-weather.com/thassos/forecast/ 7 - http://i-weather.com/weather/thasos/7days/list/?gid=734094&language=english&country=greece 30 - http://www.accuweather.com/en/gr/thassos/2283987/july-weather/2283987 W2U - http://www.weather2umbrella.com/sr/vremenska-prognoza-thasos/eta/1/866362/0/6h Meteo - http://www.meteo.gr/meteoplus/cf-En.cfm?city_id=71 Limenas - http://www.myweather2.com/Holiday-Destinations/Greece/Thassos/Thassos-Town/14Day-Forecast.aspx
ANDROID NAVIGACIJA Ukratko , treba samo da imate Android telefon ili tablet i da pročitate ovo uputstvo ... ********************************************************************************** Ko već koristi iGo Primo na telefonu, a hoće da instalira najnoviju verziju potrebno je prvo sa nekim file manager-om obrisati iGO folder i fajlove sa telefona. Ukratko sve što je podvučeno je obavezno obrisati: 1 - www.dodaj.rs/f/15/8/2kzl5XX5/1.png 2 - www.dodaj.rs/f/2K/j0/AujJZD8/2.png 3 - www.dodaj.rs/f/5/wk/26mzkZZL/3.png 4 - www.dodaj.rs/f/11/2k/1f7c6kCy/4.png ********************************************************************************** Ovo je zadnji iGO Primo v9.6.29.404739 (16.jun.2014) sa poslednjim mapama koje postoje Serbia_2014.Q1. (Q1 = prvi kvartal 2014 godine - januar, februar, mart, april). Osim Srbije ubacio sam i mape svih zemalja sa kojima se graničimo + Sloveniju, Austriju, Grčku i Tursku ... Pored mapa tu su i najnoviji sadržaji (zaključno sa 21. avgustom 2014. god.) - building, POI, global_cfg, Serbian language, Serbian voice, SCDB World 21/08/2014 ( www.scdb.info ) - ukratko sve što treba... ********************************************************************************** Vaše je samo da skinete zip sa linka, raspakujete ga negde na računar (desni kik na fajl - Extract Here) i dobijeni iGO folder prebacite na telefon (samo iGO folder, ostala 3 fajla stavite u neki drugi folder telefona/tableta - npr Downloads) ... Nakon toga instalirate jedan od 2 apk fajla (iGO 9.6.29.404739 [Za telefone ili tablete koji IMAJU HD ili veću rezoluciju] ili iGO 9.6.29.404739 [Za telefone ili tablete koji NEMAJU HD rezoluciju] - u zavisnosti od rezolucije vašeg ekrana) preko file manager-a na telefonu i pokrenete iGO posle instalacije ... Odradite konfigurisanje, zatim izađite iz iGO navigacije i restartujte telefon/tablet. Kada se sistem podigne potrebno je sa nekim file manager-om na telefonu otići u iGO folder i obrisati sys.txt fajl, a na njegovo mesto staviti sys.txt fajl koji ste skinuli zajedno sa programom ( www.dodaj.rs/f/O/9p/46IgSUtk/1.png ) (komandom move ili cut, copy ...) ********************************************************************************** To je sve što se tiče instalacije... Preporučujem da odčekirate animacije menija (samo usporavaju aplikaciju) - četvrta ikonica - ekran i odštiklirati animacije menija. Sve je testirano i radi kako treba! Ako imate problema sa pokretanjem HD verzije aplikacije to je zato što nemate HD rezoluciju displeja (ili imate, ali niste uklonili status i navigation bar), pa je najlakše odraditi sve ponovo samo sa ovom drugom apk verzijom - iGO 9.6.29.404739 [Za telefone ili tablete koji NEMAJU HD rezoluciju].apk ********************************************************************************** DOWNLOAD - https://mega.co.nz/#!YdY3HLIB!sAtofdd7gni6HTkHW8EqKtPFgDWFhbwY-cX5txI_YXo ********************************************************************************** Ceo iGO folder ima 1.25 GB pa ako vam je to mnogo ili vremenom nestane prostora na telefonu/tabletu možete obrisati mape zemalja koje vam nisu potrebne (iGO/content/map)... **********************************************************************************
DODAVANJE TomTom mapa iGO Primo ANDROID navigaciji Link za download UX – MapChanger “dodatka” + uputstvo za instalaciju DOWNLOAD - http://www76.zippyshare.com/v/16926689/file.html
Kao što ste videli tokokm ovog vodiča svaka plaža ima svoje GPS koordinate i vaše je samo da ih unesete u telefon/tablet kako biste stigli do željene destinacije ...
Odredište – Više – Koordinata – Ukucate koordinate i kliknete Uradi
VAŽNA NAPOMENA Pre ulaska u iGO navigaciju potrebno je uključiti GPS (kako bi navigacija odredila vašu trenutnu poziciju) ili na nekim telefonima Lokacije i to obavezno na sledeći način kako ne bi napravili neželjeni telefonski račun u romingu ...
Sve plaže su proverene ove godine i sve je radilo perfektvno, izuzev puta od Mermerne do Vati plaže što i ne čudi jer je put neverovatno loš ... Kada ste već stigli navigacijom do Mermerne plaže možete lako bez nje da pređete ~ 2 km (svaki put idite levo kada imate nedoumice) i stignete sami do Vathi plaže ...
Par primera kako iGO Primo navigacija radi u praksi
Lični utisci sa letovanja Ko ide na Tasos mora imati prevoz na ostrvu – bilo svoj ili iznajmljen inače će letovanje biti prilično dosadno ... Na Tasosu nema gradova, a jedino mesto koje se tako može nazvati je Limenas (i to u toku sezone), tako da ne očekujte neke spektakularne izlaske i provod ... Plaže koje bih svima preporučio su :
Makriamos (plaća se ulaz 3€ po osobi + 7€ za 2 ležaljke i suncobran, ali vredi) Plaža Saliara (Mermerna plaža) (usputna stanica do Vathi plaže) Vathi (divlja, prelepa, ali ponesite vodu I hranu jer nema tih sadržaja na plaži) Golden beach (Hrisi Amudia, Skala Panagia) (dugačka, deo do Skale Panagije bolji) Paradise (Paradisos) (poranite jer su gužve velike) Aliki (Alyki) (male plaže – velike gužve, pa treba poraniti ) Psili Amos (Psili Ammos) (možda i najlepša plaža na jugu – do koje imate pumpu sa gasom) Notos (mala, ali lepa) Metalia (posebna, obavezno posetite tunel koji vodi do druge plaže ...) Tripiti (Trypiti) (jedna od najboljih na jugu ) Pahis (Pachis) (jedna od najboljih na ostrvu) Glifoneri-Tasos (Glyfoneri) (mali raj, idealan za porodice sa decom) La Scala (pored Makriamos i Pahis plaže obavezna za posetu – sređena, drugačija muzika... ) Tarsanas (lepa mala plaža blizu Limenasa) Limanaki (Palio Limani) - Gradska plaža u Limenasu (zadnji ili prvi dan vašeg letovanja)
Od ostalih sadržaja bih izdvojio
Jola (Giola) (savet – idite skuterom/quad-om/kolima do samog kraja) Arheološki lokalitet Aliki (Alyki) (prošetajte i napravite krug od jedne do druge plaže) Antičko pozorište Tasos (prošetajte ...) Sela – Panagija i Teologos (jagnjetina kod Koste – imate GPS koordinate u vodiču) Neko od ribarskih mesta na zapadu ostrva zbog ribljih specijaliteta
Korisni linkovi Facebook stranica - My Thassos : Мој Тасос www.grckanadlanu.rs www.nikana.gr www.thassos-view.com www.go-thassos.gr www.tripinview.com/#/presentation/175/?overview=83197
Zaključak
Neka vam
I fotoaparat budu pri ruci dok ste na trajektu
Prijatan odmor na ostrvu !