- NADARENOST Mira Čudina Obradović
1. ŠTO JE NADARENOST?
-uobičajeno i najukorijenjenije shvaćanje nadarenosti kao=POTENCIJALA, MOGUĆNOSTI, OBEĆANJA NEKE BUDUĆE PRODUKCIJE, BUDUĆEG STVARALAŠTVA. Ovakvom pojmu nadarenosti suprotstavlja se pojam stvaralaštva -nadareno dijete postat će odrasli stvaralac.Ono pokazuje karakteristike koje će se u odrasloj dobi realizirati u stvaralačkom rezultatu-umjetničkom, tehničkom, znanstvenom doprinosu -zajedničko nadarenom IZUZETNOST
djetetu
i
odraslom
stvaraocu:
NEOBIČNOST,
-nadareno dijete ne postaje uvijek odrasli stvaralac (+ nisu svi odrasli stvaraoci bili nadarena djeca) -NADARENOST je najširi pojam, a ostali uži pojmovi odnose se na RAZLIČITE OBLIKE NADARENOSTI, IZVANREDNOG, NEUOBIČAJENO KVALITETNOG FUNKCIONIRANJA Prva istraživanja nadarenosti odnose se na istraživanja karakteristika natprosječno inteligentnih pojedinaca (tijekom desetljeća glavno mjerilo nadarenosti bio je visok rezultat na testovima inteligencije) Osnovna metoda istraživanja nadarenosti-analiza slučaja kroz pristup „analize razvojnih sistema“.Također se koriste i retrospektivni intenzivni intervjui kojim su obuhvaćeni svi činioci iz okoline nadarenog pojedinca NAJOPĆENITIJA RADNA DEFINICIJA NADARENOSTI: nadarenost je neobičnost, iznimnost ponašanja koja se ogleda u kvalitetnijem, boljem, značajnijem rezultatu ili produktu nego što ga postižu ostali pojedinci sa sličnim karakteristikama.
1
RAZLIČITA SHVAĆANJA NADARENOSTI NADARENOST KAO: opća intelektualna sposobnost, opća kreativna sposobnost, produktivno- kreativna sposobnost, specifična sposobnost, sposobnost upotrebe misaonih procesa, područno-specifična inteligencija i kreativnost. NADARENOST nije rezultat jedne karakteristike već kombinacije osobina, ona se javlja u različitim područjima i može biti manifestirana u obliku produktivno-kreativne aktivnosti ili kao potencijalna/latentna 1.NADARENOST KAO VISOKA OPĆA INTELEKTUALNA SPOSOBNOST najstarije i najrasprostranjenije shvaćanje nadarenosti proizlazi iz psihometrijske definicije inteligencije nadareni su oni pojedinci koji u testu inteligencije postižu rezultat što ga može postići do 2.5% pojedinaca u populaciji testovi inteligencije mjere one sposobnosti koje pojedincu omogućuju da se snalazi u novim situacijama, da barata apstraktnim pojmovima i odnosima, apstraktnim simbolima inteligencija kao opća sposobnost=podjednako visoke rezultate postiže pojedinac u različitim tipovima apstraktnih zadataka GLAVNI PRIGOVORI PSIHOMETRIJSKOJ DEFINICIJI NADARENOSTI: Slaba prediktivnost Neidentificiranje dijela nadarenih Ograničenje pojma nadarenosti na spoznajno područje Prigovori IQ kao mjerilu nadarenosti Poželjno da se zato inteligencija mjeri višekratno, kod djece i ugroženih kategorija individualno testiranje, podaci mjerenja se nadopunjuju podacima opažanja roditelja, odgajatelja, nastavnika o djetetovom ponašanju, interesima, rezultatima.. 2.NADARENOST KAO OPĆA SPOSOBNOST DIVERGENTNOG MIŠLJENJA Pomoću testova kreativnosti mjeri se opća sposobnost divergentne produkcije koja se najčešće izražava kao fluentnost ideja i mjeri se testovima koji ispitanike stavljaju u situaciju pronalaženja brojnih novih rješenja, ideja, uvida. 2
NADAREN je onaj pojedinac koji pokazuje vrlo veliku sposobnost produkcije novih ideja, jer on ima najviše pansi da se razvije u produktivnog stvaraoca Značajno je sposobnosti
otvaranje
mogućnosti
treninga,
razvijanje
osnovne
3.NADARENOST KAO VISOKA OPĆA ILI SPECIFIČNA SPOSOBNOST VIŠESTRUKA NADARENOST: nadarenošću se smatraju i specifične nadarenosti-talenti za pojedino područje (obuhvaća veći broj područja ljudske aktivnosti) NADARENA su ona djeca koja su od stručne osobe identificirana kao naročito sposobna za velika postignuća Ta djeca imaju potrebe za diferenciranim programima i obrazovnim uslugama, a pokazuju postignuće ili potencijalnu sposobnost u područjima (pojedinačno ili u kombinaciji): opća intelektualna sposobnost, specifične sposobnosti za pojedino znanstveno područje, kreativno i produktivno mišljenje, sposobnosti rukovođenja, specifične sposobnosti za pojedino umjetničko područje, psihomotorne sposobnosti VIŠESTRUKA NADARENOST unosi relativnost u pojam nadarenosti: njome se obuhvaćaju djeca koja imaju potrebu za programima iznad onih koje im pruža program redovnog obrazovanja Pristup naglašava pojam latencije- razvojnu prirodu nadarenosti PROBLEM PRISTUPA: neodređenost, zanemareno pitanje produkta.. 4.NADARENOST KAO PRODUKTIVNO- KREATIVNA SPOSOBNOST Naglašava se aktivna, izvedbena produktivna upotreba znanja i nadarenosti, a područje nadarenosti definira se prema onome što društvo u danom razvojnom momentu smatra „cijenjenom djelatnošću“ Pojam nadarenosti ovisi o tome što određeno društvo na određenom stupnju razvoja treba i cijeni NADARENOST istodobno uključuje produktivnost i kreativnost Bitna STVARALAČKA SPOSOBNOST (uključuje sposobnost, motivaciju i kreativnost) 3
NADARENA su ona djeca koja pokazuju postignuće ili potencijalnu sposobnost za postignuće produktivno-kreativnog rezultata u nekom području 5.NADARENOST PROCESA
KAO
SPOSOBNOST
KVALITETNE
UPOTREBE
MISAONIH
NADAREN je onaj pojedinac kojemu visoke sposobnosti i velika motivacija omogućuju nastanak kvalitetne, elastične opće i specifične baze znanja, čiji se elementi u određenom trenutku mogu upotrijebiti na nov, kreativan način. 6.NADARENOST KAO VISOKA PODRUČNO-SPECIFIČNA SPOSOBNOST NADAREN je onaj pojedinac koji uz razvijene opće intelektualne sposobnosti ima naročito visoke sposobnosti za jedno specifično područje, za čije ovladavanje pokazuje izvanrednu motivaciju, predanost, a što nailazi na razumijevanje, potporu i aktivni angažman obitelji i šire društvene zajednice
POJAVNI OBLICI NADARENOSTI 1.NADARENO DIJETE: pokazuje u ponašanju mnogobrojne znakove (koji se javljaju vrlo rano) da ima uvjeta da se razvije u stvaraoca.Oni uglavnom ukazuju na prisutnost visokih intelektualnih sposobnosti ili specifičnih sposobnosti (muzičkih, likovnih, psihomotornih, socijalnih..).Obično od primjećivanja znakova pa do manifestiranja nadarenosti u produktivno- kreativnom obliku treba proći cca 10-15g intenzivnog odgobr procesa. 2.ČUDO OD DJETETA („WUNDERKIND“): je poseban slučaj nadarenog djeteta.Ponekad zbog povoljne kombinacije genetike i uvjeta okoline nadareno dijete već u ranoj dobi postiže rezultate pune produktivno- kreativne nadarenosti koji su usporedivi s rezultatima zrelog stvaraoca.Pojava „wunderkinda“ tumači se neujednačenim razvojem različitih sposobnosti djeteta;ono se posebno ističe rezultatima u jednom području dok se ostala razvijaju normalnim tempom. Prema suvremenom shvaćanju nadarenosti „wunderkind“ nije čudo, već samo ekstremni, najizraženiji slučaj onoga što se događa u razvoju svakog nadarenog djeteta:intenzivni i podesni odgoj vrlo razvijenih specifičnih sposobnosti. 3.IDIOTI-MUDRACI (IDIOT-SAVANTS): su oblik neuravnoteženog i neravnomjernog, vrlo intenzivnog razvoja neke specifične sposobnosti.Oni već kao djeca pokazuju vrlo specijalizirane talente u jednoj vrlo uskoj sposobnosti, dok su im ostale najčešće 4
retardirane. Howard Gardner zaključuje kako je neobičan razvoj jedne sposobnosti rezultat i urođenih sposobnosti i specifičnog treninga. 4.GENIJ-2 značenja(oba su povezana sa shvaćanjem vrlo visokog stupnja sposobnosti: 1. Unutar psihometrijske definicije termin „genijalan“ odnosi se na one osobe kojima je u testovima inteligencije izmjeren kvocijent viši od 160.Danas se taj termin izbjegava i koristi „izvanredno nadaren“ ili „iznimno visoko nadaren“. 2.Značenje odnosi se na osobu koja tijekom duljeg životnog razdoblja stvara veliki korpus djela koja imaju značajan i dugotrajan utjecaj na ljudsku misao i situaciju.Ovo shvaćanje naglašava prisutnost naročito velike razvijenosti motivacijsko-kreativnog sklopa osobina. METAFORIČKA SPOSOBNOST(Gardner): vrlo često sposobnosti genija pokrivaju nekoliko područja ljudske aktivnosti i za njihovo funkcioniranje je tipična vještina da pronađu veze između različitih elemenata ili područja koje ostaju skrivene običnom oku.Za genija je karakteristična i neobično jaka unutarnja motivacija koja graniči s opsjednutošću, ogromna radna energija, usmjerenost cilju i velika izdržljivost i ustrajnost u zadatku. Genij ispoljuje i koristi sve one osobine i procese koji su karakteristični za nadareno ponašanje, samo u izvanrednom intenzitetu i s velikim uspjehom. 5.TALENT: jedno od značenja je „manifestirana nadarenost“, u drugom značenju „talent“ se odnosi na nešto niži stupanj, a „nadarenost“ na viši stupanj intelektualne nadarenosti.Novije shvaćanje u vezi je sa višestrukom definicijom nadarenosti, a danas se taj pojam tretira kao područno specifična nadarenost.
2. PRIRODA NADARENOSTI NADARENOST PROIZLAZI KARAKTERISTIKA
IZ
MEĐUUTJECAJA
NEKOLIKO
TROPRSTENASTA DEFINICIJA NADARENOSTI: nadareno ponašanje sastoji se od ponašanja koja odražavaju interakciju tri osnovne grupe ljudskih osobina: iznadprosječne opće i/ili specifične sposobnosti, velike predanosti zadatku i velikog stupnja kreativnosti.Sve navedeno nije jednake konstatnosti(udio tri grupe faktora različit je u različitim razvojnim fazama stvaralaštva) ali se sve primjenjuje za specifična područja aktivnosti.
A. SPOSOBNOSTI 5
KVANTITATIVNI PRISTUP Nadareni pojedinci imaju razvijenije sposobnosti od nenadarenih,tj. od njih se razlikuju po količini, „snazi“ iste osnovne sposobnosti (očituje se kao IQ) Unutar kvantitativnog pristupa dva osnovna shvaćanja: 1. PRISTUP KOJI NAGLAŠAVA VAŽNOST OPĆIH INTELEKTUALNIH SPOSOBNOSTI 2. PRISTUP KOJI PRIDAJE SPOSOBNOSTIMA
VEĆU
VAŽNOST
SPECIFIČNIM
1. – popularan u praksi prepoznavanja i identifikacije nadarenih -
Najbitnija osnova nadarenosti je visok stupanj opće inteligencije (mogućnost pojedinca da se dobro snalazi u većini zadataka koji imaju kognitivni sadržaj
-
Nadareni pojedinci su oni koji postižu visoke iznadprosječne rezultate (ne postoji opće utvrđena granica)
2. – nastojanje da se pokaže kako postoji izvjesna nezavisnost pojedinih vrsta sposobnosti-to znači da pojedinac u različitim vrstama zadataka neće postići jednak rezultat-pitanje multiplih inteligencija (Gardner) -
Gardner polazi od analize neurološkog i fiziološkog funkcioniranja ljudskog mozga i nalazi niz dokaza o postojanju njegovih međusobno nezavisnih funkcija.
-
Postoji biološka, neurološka osnova za razvoj sedam inteligencija (logičko-matematička, jezična(verbalna),prostorna, muzička,kinestetska, inter i intrapersonalna(skupa socijalna))
-
Pojedina društva i kulture stvaraju kod svojih članova različitu strukturu odnosa ovih inteligencija
-
Prema Gardneru se specifične sposobnosti razvijaju paralelno, nezavisno i njihova relativna razvijenost ovisi o utjecajima društva
-
Gardner ne cijeni numerički rezultat testova već promatra ponašanje djeteta
KVALITATIVNI PRISTUP (NEOPJAŽEOVSKI, KOGNITIVNI) 6
Traži specifičnost nadarenosti u načinu mentalnog funkcioniranja (začetnik pristupa Jean Piaget) U objašnjenju nadarenosti najveću važnost ima Guilfordov SOI model i Sternbergova teorija inteligencije 1. GUILFORDOVA TEORIJA STRUKTURE INTELEKTA: SOI -
Izvedena je iz faktorske analize rezultata u testovima sposobnosti
-
Objašnjava način intelektualnog funkcioniranja: ona sistematizira sve različite načine kako ljudi misle
-
Po SOI shvaćanju ljudska se inteligencija sastoji od 120 sposobnosti ili funkcija od kojih je svaka zadužena za obradu jedne vrste informacija.Tih 120 funkcija proizlaze iz 5 vrsta mentalnih operacija( spoznavanje, pamćenje, konvergentno i divergentno produktivno mišljenje i evaluativno mišljenje) koje se primjenjuju na 4 vrste sadržaja (predodžbeni, simbolički i semantički sadržaj i ponašanje)i mogu rezultirati u 6 vrsta produkata(jedinica, klasa, odnos, sistem , transformacija i implikacija). (5*4*6=120)
-
METAKOGNICIJA= znanje, svijest o vlastitim spoznajnim procesima, ona sadrži metakognitivno znanje i metakognitivne vještine.Metakognitivno znanje i vještine predstavljaju „strateško znanje“ koje omogućuje „strateško ponašanje“ u rješavanju problema
-
Jedan od važnih preduvjeta metakognicije je metamemorija, znanje o vlastitim procesima pamćenja
2. STERNBERGOVA TEORIJA INTELIGENCIJE -
Robert Steinberg najzaslužniji za sistematiziranje i razvijanje spoznaja o metakognitivnom funkcioniranju nadarenih pojedinaca.
-
Prema Steinbergu nadarenost se može razvijati učenjem strategija mišljenja,a to se najbolje postiže uvježbavanjem strategija rješavanja problema potpuno nove nepoznate vrste i baratanjem novim i neuobičajenim pojmovima.
-
Pojedinci koji postižu visoke rezultate u testu inteligencije ne postižu jednako visok uspjeh i u realnim životnim zadacima, u praksi (iako su u školi vrlo uspješni).
-
Za uspjeh u školi i životu potrebne su različite vrste inteligencije: 7
a) KOMPONENCIJALNI TIP INTELIGENCIJE: najbliži tradicionalno shvaćenim intelektualnim sposobnostima, dolazi do izražaja u zadacima koji zahtijevaju analitičko, konvergentno mišljenje b) ISKUSTVENI TIP INTELIGENCIJE: najbliži je tradicionalnom shvaćanju kreativnog mišljenja.karakterističan je za nadarene, za stvaraoce, dolazi do izražaja u zadacima koji zahtijevaju uvid u problem c) SITUACIJSKI TIP INTELIGENCIJE-KONTEKSTUALNA INTELIGENCIJA:najbliži pojmu „praktične inteligencije“.Ona omogućava da pojedinci rješavaju probleme u različitim životnim situacijama, za nju je potrebno implicitno znanje(iskustveno) -
Maksimalno funkcioniranje sva tri tipa inteligencije možemo naći samo kod genijalnih stvaralaca
-
INTELEKTUALNO FUNKCIONIRANJE NADARENIH: -nadareni se razlikuju od nenadarenih u boljoj upotrebi metakomponenti -tipične intelektualne karakteristike nadarenog pojedinca: 1. velika opća i velika područno-specifična baza znanja 2. snažan i neprekidno prisutan međusobni utjecaj procesa stjecanja znanja i upotrebe znanja preko rastuće količine metakomponenti 3. izrazito razvijene metakomponente planiranja i odlučivanja 4. izrazita fleksibilnost u mijenjanju plana prema situaciji i novim podacima 5. vrlo vješto uočavanje biti problema, neopterećenost nevažnim detaljima 6. velika vještina u izboru reprezentacije podataka 7. velika sposobnost upotrebe baze znanja na nov način- sposobnost uvida 8. velika osjetljivost za probleme
+ visok stupanj opće inteligencije i naročito visok stupanj neke 9. velika razvijenost komponenti generalizacije specifične sposobnosti + visokorazvijena sposobnost uočavanja odnosa + visokorazvijena sposobnost pronalaženja problema 8 + velika vještina korištenja kombinacija onih sposobnosti u kojima su najbolji
+ naročita sposobnost mijenjanja okoline
B. MOTIVACIJA I LIČNOST -shvaćanje o tome koja kombinacija motivacije i karakteristika ličnosti dovodi do uspješnosti nadarenih -KARAKTERISTIKE MOTIVACIJE I LIČNOSTI KOJE SE NAJČEŠĆE ISTIČU KAO UOČENE SPECIFIČNOSTI NADARENIH POJEDINACA: 1. radna energija: vitalnost, elan, radna izdržljivost 2. usmjerenost cilju: perzistencija, marljivost, predanost zadatku 3. interes: znatiželja, entuzijazam, zaljubljenost u problem 4. samopercepcija: pozitivna slika o sebi, samopoštovanje, samopouzdanje 5. nezavisnost: autonomija, samodostatnost, dominantnost, individualizam UKRATKO: pozitivna (perzistencija).
samopercepcija
+
nezavisnost
+
jaka
motivacija
1. SAMOPERCEPCIJA Osnova za postavljanje visokih ciljeva, neophodna za postizanje velikih rezultata Posljedca trajnog postizanja dobrih rezultata
9
NASTANAK SLIKE O SEBI: opća slika o sebi sastoji se od intelektualnog(matematičke sposobnosti), tjelesnog (izražavanje)i društvenog „ja“ (pamćenje) Nadareni pojedinci imaju podjednake ili u prosjeku nešto pozitivnije samoprocjene od ostalih pojedinaca. njihove intelektualne slike o sebi su nešto pozitivnije od njihove socijalne slike o sebi, ali i jedne i druge su više i od intelektualnih i od socijalnih slika o sebi koje imaju njihovi nenadareni vršnjaci Kod nadarene djece izrazito vrhunskih sposobnosti slika o sebi naročito je podložna negativnim procjenama, ova su djeca supersenzitivna na reakcije okoline, a također su i perfekcionisti, očekuju od sebe samo najkvalitetnije rezultate, pa zato vrlo često ne mogu zadovoljiti svoja i tuđa očekivanja. Nakon izdvajanja nadarenih u posebne grupe može doći do opadanja njihova samopoštovanja U ukupnom motivacijskom sklopu djevojčica samoprocjene nemaju jednaku važnost kao kod dječaka.
2. NEZAVISNOST Je nekonformizam u mišljenju i ponašanju te socijalna nezavisnost:samodostatnost.Kod nadarenih su prisutne ove obje karakteristike, one su dio „transcedentnosti“ koja je osnovna crta ličnosti stvaralaca Transcedentnost se očituje kao njihova nespremnost da se prilagode okolnostima, i u njihovoj potrebi da te okolnosti ili mijenjaju ili ignoriraju.Oni raspolažu unutarnjim kriterijima i vrijednostima koji su im važniji od prihvaćanja i odobravanja okoline. Nezavisnost se može prikazati već u predškolskoj dobi Novija istraživanja nezavisnosti odvijaju se u 2 pravca: istraživanja kognitivnog stila „ovisnost- neovisnost“ i istraživanja“ doživljaja izvora utjecaja“
10
3. PERZISTENCIJA: INTRINZIČNA MOTIVACIJA Spremnost da duga vremenska razdoblja posvete isključivo radu ili vježbanju , upornost, marljivost, ustrajanje u aktivnosti i nakon ponovljenih neuspjeha i uzaludnih pokušaja Visoki stupanj energije, elan, snaga, izdržljivost, različiti stupnjevi interesa za problem kojim se pojedinac bavi Znatiželja je osnovni poticaj samo u ranoj fazi intrinzične motivacije, kasnije je osnovni poticaj za poduzimanje aktivnosti potreba za izgrađivanjem novootkrivenog pojma o sebi Dijete će biti motivirano i ustrajno za određenu aktivnost ako rezultati te iste aktivnosti povećavaju njegov osjećaj da je sposobno da svlada izazov motivacija za kompetentnošću, samoefikasnost Kompetentnost i samoefikasnost su izvori motivacije koja proizlazi iz potreba za izgrađivanjem vlastite pozitivne slike o sebi, pozitivne samopercepcije snažna potreba za samoutjecajnošćču Krug samoodržavanja intrinzične motivacije: Perzistencija je posljedica neprestanog povećanja osjećaja vlastite vrijednosti koji proizlazi iz osjećaja „ja mogu“ i „ja mogu sam“, a koji opet proizlaze iz postignutog rezultata.Rastuće samopouzdanje je izvor i aktivnosti i nagrada za aktivnost. Nadarena djeca kompetentnošću
imaju
jaču
potrebu
za
samoutjecajnošću
i
za
MOTIVACIJSKI RAZVOJ NADARENOG DJETETA Dosizanje i održavanje intrinzične motivacije kod nadarenih ovisi o postupcima roditelja i prvih djetetovih nastavnika U razvoju intrinzične motivacije 3 su „motivacijska skoka“: 1. Prijelaz s motivacije koja proizlazi iz znatiželje na motivaciju kompetentnosti 2. Prijelaz s motivacije kompetentnosti, koja proizlazi iz prirodne sposobnosti, na motivaciju kompetentnosti koja proizlazi iz napretka u učenju
11
3. Prijelaz s motivacije kompetentnosti koja je potpomognuta vanjskim mjerilima uspjeha (natjecanja, nagrade) na samoutjecajnu kompetentnost
Stres, frustracija i trauma osiguravaju motivacijski skok Prema teoriji Erika Eriksona osjećaj sigurnosti prvobitna je pretpostavka razvoja motivacije (+ povjerenje i samopouzdanje)
IMPLIKACIJE SPOZNAJA O MOTIVACIJSKOM RAZVOJU 1. MIT: UŽIVANJE U PROCESU -
Uživanje proizlazi iz osjećaja vlastite sposobnosti i utjecajnosti, napretka u aktivnosti, iz rezultata.Djeca kojoj dozvoljavamo da uživaju samo u aktivnosti prikraćena su za osnovni izvor nagrade- zadovoljstvo zbog postignutog rezultata.
2. MIT: POHVALA KAO IZVOR MOTIVACIJE KOMPETENTNOSTI -
Dijete prvenstveno procjenjuje i cijeni sebe prema svojim rezultatima, a ne prema vanjskim ocjenama
3. MIT: ZNATIŽELJA (INTERES) JE OSNOVNI IZVOR PERZISTENCIJE -
Iako perzistencija prvobitno proizlazi iz znatiželje i iz rastućeg osjećaja kompetentnosti, u dugotrajnoj aktivnosti djece prevladat će dosada i napuštanje aktivnosti
4. MIT: OSJEĆAJ SAMOUTJECAJNOSTI POSTIŽE SE NEOGRANIČENOM SLOBODOM IZBORA -
Najvažniji izvor neuspjeha sistema obrazovanja temeljenog na slobodnom izboru djece vjerojatno su potpuno otvorene „granice slobode“-ključno je postavljanje autonomiji usmjerenih granica. To se sastoji od postavljanja jasnih ali što je moguće širih granica unutar kojih će djeca imati realne mogućnosti izbora aktivnosti
-
Bitni stilovi učenja-specifičan način stjecanja znanja koji najbolje odgovara njihovim potrebama; nadareni preferiraju tradicionalne oblike učenja, samostalan rad iz pisanih materijala i mogućnost neposrednog
12
iskustva.Nadareni više vole raditi sami, u tišini, potrebno im je manje povratnih informacija i poticaja nastavnika
PRINCIPI ODGOJA INTRINZIČNE MOTIVACIJE 1. Osiguranje osnovnog osjećaja sigurnosti i povjerenja u okolinu 2. Razvijanje samopouzdanja izgradnjom pozitivne slike o sebi kroz sve uspješniju samostalnu aktivnost 3. Osiguranje motivacijskog skoka sa znatiželje na kompetentnost 4. Osiguranje motivacijskog skoka od „prirodne“ motivacije kompetentnosti na osjećaj kompetentnosti koji se postiže učenjem 5. Razvijanje samoutjecajnosti 6. Osiguranje motivacijskog skoka od osjećaja kompetentnosti potpomognutog vanjskim motivatorima na osjećaj kompetentnosti uz samoutjecajnost
C. KREATIVNOST
Kreativnost kao stvaralaštvo( uloga podsvijesti) i kreativnost kao osobina U svim shvaćanjima i definiranjima kreativnosti zajednička su dva elementa: 1. Kreativni pojedinac uočava, vidi, doživljava, kombinira stvari i pojave na nov, svjež, neuobičajen način 2. Kreativni pojedinac proizvodi nove, neuobičajene, drugačije ideje i djela PRIRODA KREATIVNOSTI MANIFESTACIJE KREATIVNOSTI: 1. Fluentnost, fleksibilnost i originalnost mišljenja 2. Znatiželja, mentalna razigranost, otvorenost za novo iskustvo;tolerancija na novo i različito, spremnost na rizik u mišljenju i akciji 13
3. Samopouzdanje 4. Osjetljivost za detalje, estetska kvaliteta misli i produkata TRI KARAKTERISTIKE: -
Kreativne vještine (misaoni procesi)
-
Kreativni stil (navike ponašanja, karakteristike ličnosti)
-
Emocionalne karakteristike
DIVERGENTNO MIŠLJENJE •
Aktivnost svijesti koja se javlja u zadacima u kojima ne postoji jedno točno rješenje, a najčešće ni sam problem nije jasno definiran
•
Pomoću divergentnog mišljenja pojedinac odabire najbolje rješenje između velikog broja različitih rješenja koja je sam stvorio, smislio, proizveo
•
Kvaliteta i vrijednost divergentnog mišljenja ocjenjuje se iz: broja, bogatstva različitih rješenja (fluentnost), neobičnost, novost, jedinstvenost rješenja (originalnost), prilagodljivost (fleksibilnost) i lakoća proširenja, razrade i poboljšanja ideje (elaboracija)
•
2 najčešća kriterija za mjerenje stupnja kreativnosti produkta su: originalnost i valjanost
•
Za javljanje i unaprjeđenje divergentnog mišljenja važno je da pojedinac koristi kreativni stil ponašanja
•
PROGRAMI RAZVOJA TEHNIKA DIVERGENTNOG MIŠLJENJA: 1. Oluja ideja- grupna tehnika za postizanje slobodne proizvodnje velikog broja ideja 2. Sinektika- nastoji postići originalne ideje oslobađanjem od ustaljenih navika u pristupanju problemu 3. Prisilne transformacije – nastoji se pojedinca prisiliti na zamišljanje novih svojstava predmeta sistematskim provođenjem niza transformacija 4. Lateralno mišljenje- je postizanje novog i originalnog u mišljenju osnovano na oslobađanju od dominantne ideje
14
5. Popis atributa- nastoji konvergentnim procesima mišljenja izazvati nastanak novih svojstava.. •
•
AKTIVIRANJE DESNE MOŽDANE HEMISFERE: postiže se opuštenost, na neko se vrijeme odgađa kontrolna funkcija svijesti u tehnikama divergentnog mišljenja to se postiže kroz odgodu kritičke analize vrijednosti ideja -
DH obrađuje podatke nelinearno, cjelovito, istodobno se baveći različitim vrstama informacija. Ona je specijalizirana za neverbalan, konkretan, spacijalan, emocionalan i estetski materijal
-
Za pravi kreativni doprinost važna je aktivnost obje hemisfere (integrirani stil). Ono što sprječava kreativni doprinos je dominacija LH u mišljenju većine odraslih ljudi
EMOCIONALNE ODREDNICE DIVERGENTNOG MIŠLJENJA -
•
2 GRUPE EMOCIJA: emocije koje pojedinac ima u odnosu na sebe ili emocionalni potporni sklop i emocije koje ima u odnosu na ono što radiestetski stav
Nova ideja nastaje tijekom 4 procesa (dokaz kako je divergentno mišljenje tek jedna komponenta kreativnog mišljenja): 1.-preparacija (faza u kojoj pojedinac osjeća neki problem) 2.- inkubacija (faza prividne neaktivnosti svijesti) 3.-iluminacija (faza javljanja rješenja) 4.- verifikacija (faza provjere stvarne vrijednosti i održivosti dobivenog rješenja)
•
Da bi došlo do kreativnog rezultata, 4 su neophodna elementa: znanje, divergentno mišljenje, kritičko- logičko mišljenje i vještina komuniciranja
•
Prijenos naučenih vještina kreativnog ponašanja na probleme u realnim životnim situacijama dogodit će se samo ako „poučavamo, tj. naučimo“ taj prijenos, transfer.
MIT: VJEŽBA, UČENJE I RAD SUPROTNI SU KREATIVNOSTI ZA KOJU JE POTREBNA IGRA I OSJEĆAJ NEOBAVEZNOSTI učenje i rad nužni su preduvjeti za nastanak bilo koje nove ideje 15
TREFFINGEROV PROGRAM RAZVOJA KREATIVNOSTI 3 razine aktivnosti: 1.-stjecanje osnovnih instrumenata konvergentnog mišljenja)
mišljenja(instrumenti
divergentnog
i
2.-uvježbavanje instrumenata mišljenja na rješavanju problema općeg tipa (olimpijada uma, rješavanje futuroloških problema) 3.-rješavanje realnih problema upotrebom vještina iz prve dvije razine U ovome pristupu ujedinjeno je shvaćanje kreativnosti kao područno specifične karakteristike i shvaćanje o potrebi ovladavanja tehnikama mišljenja
RAZVOJ KREATIVNOSTI Mala djeca već u 1.g. pokazuju urođenu znatiželju koja ih tjera da otkrivaju, u 2. godini kreativno se istraživanje nastavlja u „simboličkom uređivanju“ stvari, nakon polaska u školu kod većine djece dolazi do pada kreativnosti. Tijekom adolescencije dolazi do ponovnog buđenja kreativnosti koja proizlazi iz potrebe da se bude drugačiji.U odrasloj je dobi kreativnost kod većine ljudi zauvijek izgubljena.
GOWANOVA TEORIJA KREATIVNOSTI Povezao je razvojne faze Eriksona i Piageta Kreativne faze intelektualnog razvoja su vrlo rijetke jer zahtijevaju proširenje svijesti iznad logičkih i apstraktnih operacija mišljenja Za razvoj kreativnosti( i očuvanje aktivnosti desne hemisfere) najvažnija su tri zadatka roditelja: 1.- razvijanje kreativne mašte (4.-6.g) 2.-sprječavanje pada kreativnosti (7.-11.g.) 3.-njegovanje verbalne kreativnosti (adolescencija) BIT PROMJENA U GLEDANJU NA KREATIVNOST 16
-
Najnovija promjena u shvaćanju kreativnosti je preusmjeravanje sa „opće“ kreativnosti na shvaćanje iste kao „područno- specifične“ karakteristike
2.NADARENOST SE RAZVIJA MEĐUUTJECAJEM POJEDINCA I OKOLINE •
Suvremeno je stajalište da nadarenost ne možemo promatrati kao neko objektivno stanje nego je treba shvatiti kao dvostruko socijalno određen fenomen.
•
Postoji li nadarenost u nekom djetetu ovisi o tome što neko društvo u određenom trenutku smatra nadarenošću
•
Doprinos razumijevanju procesa nastajanja nadarenosti daje Bloomovo proučavanje procesa interakcija u obiteljima 125 vrhunskih mladih stvaralaca.-3 glavna elementa u interakciji: 1.-sposobnost (biološka, naslijeđena karakteristika) 2.-znak (oblici djetetova ponašanja koji ukazuju na dobro funkcioniranje) 3.-signal (oblici djetetova ponašanja koje roditelj interpretira kao objektivne znakove)
•
David Feldman:neka se djeca rađaju sa genetskim potencijalom za razvoj vrlo visokih specifičnih sposobnosti,no taj potencijal pada na različite socijalne okolnosti i utjecaje. -
Socijalne okolnosti razvoja ovih potencijala su: 1. Pripremljenost društva, 2. Spremnost neposredne okoline, 3. Prilike za kvalitetno obrazovanje i mentorstvo
-
Nastanak nadarenog pojedinca: prava osoba, na pravom mjestu, u pravo vrijeme.
-
Osnovne postavke suvremenog shvaćanja nadarenosti: 1. Nadarenost nastaje i razvija se 2. Utjecaji na nastanak i razvoj nadarenosti su višestruki 3. Razvijanje nadarenosti je dugotrajan proces 17
-
Tri osnovne transformacije koje se moraju dogoditi da bi se od djeteta visokih sposobnosti razvio stvaralac: 1. Transformiranje bioloških potencijala u sposobnosti 2. Transformiranje sposobnosti u stvaralačku sposobnost 3. Transformiranje stvaralačke sposobnosti u stvaralaštvo
OPĆI INTERAKCIONISTIČKI MODEL RAZVOJA NADARENOSTI •
Razvojni rezultat (stvaralačka sposobnost) ovisi o istodobnom utjecaju okoline i pojedinca: na najnižoj „površini“ bit će rezultat pojedinaca koji su se s minimalnim razvojnim potencijalom razvijali u okolini nepovoljnoj za razvoj. Pojedinci s maksimalnim razvojnim potencijalom u maksimalno povoljnoj okolini postići će najviši mogući razvojni rezultat. Visok rezultat mogu postići i pojedinci koji imaju velika ograničenja organizma, ako se razvijaju u maksimalno povoljnoj okolini.
•
S druge su strane pojedinci koji imaju veliku mogućnost kvalitetnog funkcioniranja, a razvijaju se u nepovoljnoj ili nestimulativnoj okolini.Ovamo spadaju stvaraoci koji su razvili nadarenost na veliko iznenađenje okoline, ili pak oni koji dugo u sebi nose mogućnost razvoja, a razvijaju se tek kada dođu u dodir s nekim događajem, iskustvom, koji će sposobnosti pobuditi na razvoj.
•
Faktor važan u određivanju razvojnih rezultata RAZVOJNA AUTONOMIJA: stupanj nezavisnosti organizma o okolini (pojedinci s najvišim sposobnostima najpodložniji su razornim utjecajima nepovoljne okoline)
•
Odnos karakteristika okoline i pojedinca mijenja se tokom vremena i različit je za različita područja nadarenosti
•
ZAKLJUČCI VAŽNI ZA RAZUMIJEVANJE NADARENOSTI I ZA PRAKSU NJENOG ODGOJA: 1. Područja nadarenosti međusobno se razlikuju prema vrsti i vremenu sistematske organizacije okoline 2. U različitim fazama razvoja potreban je različit stupanj angažmana i različit način djelovanja okoline 3. Kombinacija faktora koji povoljno djeluju na razvoj nadarenosti može se pojaviti u bilo kojoj fazi razvoja
18
UVJETI OKOLINE U 3 OSNOVNE FAZE RAZVOJA: 1. RAZVOJ SPOSOBNOSTI
Tokom prvog i ranog djetinjstva-kritično razdoblje- (do prvih 5.g.) dešavaju se procesi čija kvaliteta djeluje na iskorištenje ovog maksimumafantastična brzina učenja, plastičnost mladih živčanih struktura, maksimalan porast broja sinapsi Razvoj živčanog sustava-2 oblika plastičnosti živčanog tkiva: 1.-plastičnost očekivanja (osjetljivost živčanog tkiva za očekivano iskustvo) 2.-plastičnost reagiranja (osjetljivost živčanog tkiva za specifično iskustvo pojedinca) vlastita aktivnost djeteta ima veliku ulogu u razvoju sposobnosti u ranom periodu što je sposobnost složenija, što je više moždanih struktura u njoj sadržano, to će senzitivni period biti duži za očuvanje velike senzorne osjetljivosti potrebno rano izlaganje podražajima i djetetova aktivnost za razvoj sposobnosti bitno je da se dijete razvija u normalnim okolnostima koje će osigurati sve one podražaje koje očekuje živčani sustav pojačana ili intenzivna stimulacija u prve dvije god. Ima određen utjecaj samo na povećanje senzorne osjetljivosti koje mogu imati olakšavajuć utjecaj u početku razvoja nadarenosti
2. RAZVOJ STVARALAČKE SPOSOBNOSTI
Druga faza u razvoju nadarenosti U tom razdoblju dijete s izrazito visokim mogućnostima uočavanja, spoznavanja, pamćenja i povezivanja podataka, potaknuto svojim naročitim potrebama i brigom okoline, razvija specifičnu motivaciju i slobodan i kreativan odnos prema sebi i okolini 19
U fazi ranog djetinjstva najbitniji faktor transformacije je OBITELJ (stvara iskustva određene vrste i usmjerava iskustva) KARAKTERISTIKE NADARENOSTI
OBITELJI
KAO
FAKTOR
UTJECAJA
NA
RAZVOJ
-
Najveći broj nadarene djece nalazi se u obiteljima srednjeg ekonomskog i obrazovnog statusa
-
Za razvoj nadarenosti važniji je aktivan angažman roditelja nego li njihov stupanj obrazovanja ili ekonomske moći
-
4 osnovne potrebe nadarenog djeteta: 1. Potreba za ljubavlju i sigurnošću, 2. P za novim iskustvima, 3. P za postizanjem uspjeha, 4. P za osjećajem odgovornosti i nezavisnosti
-
Roditelji potpomažu razvoj sposobnosti pokazujući:
motivacije u fazi
razvoja stvaralačke
1. Emocionalnu toplinu i samopouzdanje 2. Pozitivne stavove prema učenju, obrazovanju, znanju 3. Visoka očekivanja od sebe i svoje djece 4. Interes za uspjeh djeteta 5. Primjenjuju demokratske, ali jasne metode discipliniranja -
od specifičnih „obrazovnih“ postupaka najefikasniji su : čitanje, razgovor i zajedničke aktivnosti.
-
Osnovni stil podučavanja karakterističan za roditelje nadarene djece: STAVLJANJE TEŽIŠTA NA INICIJATIVU I AKTIVNOST DJETETA
-
Važnost roditelja je i njihovoj percepciji izuzetnosti djeteta!!!- ona je uzrok razvoja nadarenosti!
-
BITNO!!! 1. Sama sposobnost za razvoj nadarenosti nije dovoljna- njeni rani znakovi moraju se prepoznati i poslužiti kao signali za poseban i intenzivan odnos i trud okoline.-nužnost rane identifikacije izvan obitelji!
20
2. Da bi se sposobnost razvila u stvaralačku rana dječja okolina mora svojim postupcima osigurati razvoj motivacije i kreativnog emocionalnog stava.
U toku razvoja nadarenosti značajnu ulogu imaju odgajatelji, učitelji, nastavnici i opće karakteristike o-o ustanove! UČITELJ kao- kreator atmosfere povoljne za razvoj nadarenosti -kao roditelj -kao obrazovatelj nadarenih -kao mentor 1. UČITELJ KAO KREATOR ATMOSFERE POVOLJNE ZA RAZVOJ NADARENOSTI •
Karakteristike odgojnog procesa u vrtiću koji predstavlja dobru osnovu za razvoj nadarenosti: 1. Povoljna emocionalna klima 2. Primjerenost i fleksibilnost prostora 3. Veliki raspon složenosti materijala za igranje 4. Sistematsko razvijanje motivacije 5. Organiziran kvalitetan proces učenja 6. Sistematsko razvijanje kreativnosti i mašte
•
Karakteristike nastavnog procesa koji predstavlja dobru osnovu za razvoj nadarenosti 1. Nastavni program je fleksibilan, omogućuje individualizaciju, osnovan je na višim misaonim procesima, kreativan je, sadržajem i problemima orijentiran na budućnost. 2. Nastavni program omogućuju akceleraciju, grupiranje i obogaćivanje prema potrebama učenika, emocionalni razvoj učenika, rad s mentorima, učenje izvan školske klupe.. 21
3. Nastavni plan dozvoljava različite brzine napredovanja, različite sadržaje i stilove učenja 2.UČITELJ RODITELJ •
Omogućuje pristup izvorima specifičnog znanja
•
Omogućuje pristup instrumentima i poduci u njihovoj upotrebi
•
Razvija ljubav i tarjni interes za određene aktivnosti i područja
•
Uspostavlja suradnju s roditeljima nadarenog djeteta i uključuje ih u širenje „potporne mreže“ darovite djece
•
Omogućuje djetetu kontakte sa stručnjacima iz područja interesa
•
Pronalazi kvalitetnog mentora koji će voditi nadareno dijete u više nivoe nadarenosti
3.UČITELJ- OBRAZOVATELJ NADARENIH •
Manje roditeljska uloga, usmjerenost na obrazovanje opće nadarenosti
•
Obrazovatelj najčešće dobiva već identificiranu djecu i s njima organizira rad po nekom unaprijed smišljenom programu
•
Programi za razvoj opće nadarenosti polaze od specifičnih interesa djeteta, ali se koriste za razvijanje općih karakteristika potrebnih nadarenom pojedincu: široka baza znanja, emotivni kreativni sklop, intrinzična motivacija, logično i divergentno mišljenje...
4.UČITELJ- MENTOR •
Stručnjak u svom području
•
Odlično poznaje procese razvoja intrinzične motivacije i vrlo ih vješto primjenjuje u svladavanju motivacijskih skokova
•
Njegova osnovna uloga je vođenje nadarenog pojedinca u svladavanju sve složenijih vještina i usvajanju sve apstraktnijih oblika reprezentacije znanja.
•
On osigurava razvoj nezavisnosti nadarenog adolescenta i priprema ga za samostalnu razradu stvaralačkog životnog plana
ponekad su sve 4 uloge sadržane u istoj osobi 22
3.PRIMJENA STVARALAČKE STVARALAŠTVA
SPOSOBNOSTI-
RAZVOJ
Mladi stvaralac u ovoj fazi napušta svog mentora i potporni sistem obitelji i izgrađuje svoj vlastiti Za proučavanje ove faze najznačajniji su rezultati teorije razvojnih sistema koju su Gruber i Wallace primjenili na izučavanje stvaralaca Glavna metoda teorije razvojnih sistema je proučavanje slučaja prema nekim specifičnim principima Svaki pojedini slučaj proučava se kao složen sistem koji se postepeno razvija unutar određenog povijesnog i društvenog konteksta, u kojemu je on djelomično ukorijenjen, a djelomično ga nadilazi. Potrebno je zauzeti fenomenološko stajalište- promatrati situaciju iz perspektive samog stvaraoca Prema teoriji razvojnih sistema razvoj stvaralaštva nije ograničen na jednosmjerni put već je to proces u kojem su mogući mnogi alternativni putevi. Na svakoj točki razvoja dolazi do mnogobrojnih utjecanja među različitim karakteristikama pojedinca, te između stvaraoca i okoline. Razvoj stvaralaštva je višestruko uzrokovan, nepredvidiv, ireverzibilan. Stvaralac je sistem u procesu neprestane promjene.
jedinstven
i
Tijekom razvijanja stvaralačke sposobnosti nadareni je pojedinac izgradio 3 međusobno povezana sistema u okviru „organizirane mreže ciljeva“: 1. SISTEM ORGANIZIRANOG ZNANJA (znanja i vještine specifične za područje nadarenosti-velika specifična baza znanja) 2. ORGANIZIRANI SISTEM STAVOVA I CILJEVA (odvija se u „konstrukciji kreativnog života“ čiji je glavni element planirano organiziranje kreativnog rada koje pak sadrži organiziranje životne situacije i organiziranje ciljeva)
+SHEMA 8. KNJIGA!!! U FAZI RAZVOJA SPOSOBNOSTI MOGUĆI IZVORI NEUSPJEHA: 1. Oštećenje organizma 23
2. Nedovoljna stimulacija 3. Stimulacija ograničena na mali broj vrsta podražaja U FAZI RAZVOJA NEUSPJEHA:
STVARALAČKE
SPOSOBNOSTI
MOGUĆI
IZVORI
1. Neprimjećivanje znakova sposobnosti 2. Neuspjeh okoline da kod motivacije:samopouzdanje
djeteta
razvija
osnovni
izvor
intrinzične
3. Neuspjeh okoline da osigura transformaciju motivacije nadarenog djeteta: od identifikacije do kompetentnosti do intrinzične motivacije U FAZI RAZVOJA STVARALAŠTVA IZOSTAT ĆE STVARALAČKA PRODUKTIVNOST ZBOG NEUSPJEHA OKOLINE DA OSIGURA: 1. Prevladavanje dvostruke adolescentske krize nadarenih 2. Osamostaljenje od potporne mreže 3. Elementarne životne, prostorne i materijalne uvjete za organizaciju mreže poduhvata •
nema razvoja nadarenosti bez povoljne okoline
Stupnjevi angažiranosti okoline: 1. opažanje znakova nadarenosti – roditelji u ranom djetinjstvu opažaju znakove 2. prepoznavanje znakova nadarenosti – sustavno i planirano postavljanje složenijih ciljeva 3. identifikacija – utvrđivanje nadarenosti; delikatan postupak; opasnost od neidentifikacije nadarenih 4. označavanje ili etiketiranje – posljedica; stereotipni stav okoline prema nadarenom Rana identifikacija •
važna i potrebna samo kada se u ranoj dobi primjećuju znakovi visoke specifične ili diferenciranje opće sposobnosti
Tko prepoznaje? •
Roditelji – najčešće najpouzdaniji izvor informacija; realistične procjene 24
•
Odgajatelji/nastavnici – često griješe u procjeni iako bi trebali biti objektivni
Osnovne pogreške: •
precjenjivanje poslušne i uredne djece
•
lakše zapažanje umjerene nego ekstremno visoke nadarenosti
Poboljšanje procjene •
roditelji, odgajatelji i nastavnici upoznati s znakovima nadarenosti
Opasnosti od identifikacije FORSIRANJE- 3 elementa: 1. Neprimjerenost tj. neusklađenost s dječjim mogućnostima 2. Nefleksibilnost tj. neusklađenost s dječjim interesima ili brzinom napredovanja 3. neusklađenost s dječjom inicijativom -narušavanje principa primjerenosti neprimjerenost metoda - 4 značenja forsiranog djeteta: 1) Uspješno prolazi kroz neke faze forsiranja ali bez razumijevanja emoc. napetost 2) 'prividne sposobnosti' dojam superiornosti dok su stvarne sposobnosti niže 3) Visoke sposobnosti, a roditelji potiču razvoj uz pretjerano razvijanje svijesti o vl. superiornosti pogrešno osvještavanje 4) Velike sposobnosti ali nije motivirano, roditelji, koji su motivirani, vrše prisilu, podmićivanje, emoc. ucjene
25
ETIKETIRANJE a) utjecaj etikete 'nadaren' na obitelj kao cjelinu: roditeljske uloge gube se granice; adultizacija-3. Roditelj roditeljska percepcija odgovornost obiteljska prilagodba b) utjecaj etikete na braću etiketa 'nenadaren'; ljubomora, zapostavljenost- ne dugo c) utjecaj na vršnjake soc. izdvajanje nadarenog d) utjecaj na vrtić i školu povećana odgovornost, roditeljski zahtjevi e) utjecaj na samo nadareno dijete često je nesigurno; faktor socijalne komparacije
Mogućnosti izbjegavanja negativnih posljedica identifikacije i etiketiranja Negativni efekti identifikacije i etiketiranja na dijete i njegovu okolinu ne moraju biti ozbiljni. Danas se velika pažnja poklanja različitim mogućnostima izbjegavanja negativnih posljedica identif. i etik.: •
Mijenjaju se shvaćanja o apsolutnosti i nepromjenjivosti statusa nadaren – nenadaren, odnosno odbacuje se shvaćanje „imanja nadarenosti“ a usvaja pojam „razvijanja nadarenosti“ kod različitih ljudi u različito vrijeme i različitim okolnostima. • Naglašava se kontinuiranost razvoja nadarenosti i potreba za ponavljanjem postupka identifikacije. • Izbjegava se „tvrdo“ etiketiranje i uvode blaži, postepeniji oblici komunikacije: o Identifikacija kroz razvijanje o Programiranje okretnih vrata o Upotreba akcijskih informacija u identifikaciji o Naglašavanje multidimenzionalnosti nadarenosti U svim ovim blažim postupcima osnovna je misao da djeca dolazi iz različitih sredina, s različitim prethodnim iskustvom i da možda u identifikaciji testiranjem (vremenski ograničena situacija) neće pokazati svoje prave karakteristike. Zato se svu djecu stavlja u „obogaćeno iskustvo“ – dobro planirane programe za nadarene u kojima se promatra njihov razvoj, reakcije na situaciju i mogućnosti korištenja novih i bogatijih iskustava. Postepeno se izdvajaju manje grupe pa pojedinci s kojima se individualno radi. promatra se dječji napredak, brzina učenja, intenziteti i područja interesa te procjenjuju kvalitete samostalnosti, produktivnosti i originalnosti. 26
Ovi postupci preporučuju se za predškolsku dob i početno školovanje.
Opasnosti od neprepoznavanja nadarenosti Djeca s razvojnim nedostatkom -djeca s fizičkim hendikepom, specifičnim teškoćama u učenju (disleksija), psihomotorno nerazvijena djeca, djeca s emocionalnim teškoćama -okolina obično pod dojmom nedostatka i usmjerena na njegovo otklanjanje -relativni neuspjeh u školi → pogubno djeluje na samopercepciju → onemogućuje pravilan razvoj -preniska očekivanja okoline od djeteta Djeca iz nepovoljne obiteljske situacije -nezadovoljene materijalne, socijalne i emocionalne potrebe – stanje depresije i manjak samopouzdanja, što sprečava slobodno korištenje sposobnosti i potencijala Djeca migranata -djeca iz druge kulture (npr. djeca radnika u inozemstvu, djeca Roma…) -izložena utjecajima i pritiscima dominantne kulture-domaćina -različitosti se često doživljavaju i interpretiraju kao nedostaci -ne samo da se previđaju znakovi nadarenosti , već se ta djeca često klasificiraju i daleko ispod njihovih prosječnih vršnjaka – pripadnika većinske kulture Djeca koja funkcioniraju ispod svojih mogućnosti -uglavnom izostaju osnovni znakovi nadarenosti – uspješnost i lako učenje („neuspješni nadareni“) -blokirani su u krugu neuspjeha u kojem se neprestano dalje umanjuje i srozava neobjektivno nisko postavljena slika o sebi – dijete razvija niz obrana u ponašanju koje dovode do nepovoljnih interakcija između djeteta, roditelja i škole Nadarene djevojčice -razlozi težeg identificiranja: rjeđa pojava ekstremno visokih sposobnosti među djevojčicama, veća orijentiranost na zadovoljenje kriterija škole, a manja usmjerenost na širenje i 27
produbljivanje vlastitih interesa, prihvaćanje spolno stereotipnih interesa bez obzira na vlastite sposobnosti -opasnost od prekasnog prepoznavanja nadarenosti -rano prepoznavanje je važno zbog razvijanja emocionalnog potpornog sklopa u djeteta (sigurnost, samopouzdanje, sloboda u mišljenju), te motivacije kompetentnosti
Prepoznavanje i razvijanje područno-specifične nadarenosti – talenti
Dva osnovna pristupa u programima s nadarenima: • Orijentacija na proces • Orijentacija na produkt Orijentacija na proces – proizlazi iz gledanja na nadarenost kao na rezultat opće visoke sposobnosti (opće inteligencije ili opće dispozicije kreativnosti). Glavni pedagoški napor usmjeren je na poboljšanje procesa, pa se programi rada sastoje u poučavanju strategija rješavanja problema i kreativnog mišljenja – rezultira poboljšanjem funkcioniranja. Orijentacija na produkt – naglašava važnost sadržaja unutar kojeg se odvijaju procesi mišljenja i kreativnosti. U razvoju nadarenosti najvažnije je učenje unutar određenog područja znanja i vještina, tj. ovladavanje specifičnom bazom znanja – rezultati se pokazuju unutar određenog područja. U postizanju praktičnih rezultata koncepcija orijentirana na produkt ima znatno većeg uspjeha. U modernom pristupu nadarenosti sve je jasnije usmjeravanje na razvijanje područno-specifične nadarenosti. Oba pristupa (procesni i područno-specifični) sadržana su u integriranom modelu nadarenosti. Osnovne postavke ovog modela su: • •
Nadarenost je područno-specifična Osim naročito visoke specifične sposobnosti, za nadareno ponašanje karakteristična je i visoka opća intelektualna sposobnost (opće strategije mišljenja → upotreba vještina i specifičnih znanja na najefikasniji način) • Kreativnost je posljedica potpunog ovladavanja specifičnom bazom znanja, što će uroditi slobodnim baratanjem njezinim elementima i uviđanjem novih mogućnosti. Za slobodno baratanje specifičnom bazom znanja potrebne su i neke opće vještine (konvergentnog i divergentnog mišljenja, strateško ponašanje, metakognicija). • •
Razvijanje nadarenosti u ranom djetinjstvu mora započeti razvojem opće baze znanja i općih sposobnosti. Pri razvijanju specifične baze znanja sprečava se prerana i preuska specijalizacija osiguranjem razvoja nužne paralelne opće baze znanja. 28
•
Za razvoj nadarenosti u svakom od specifičnih područja nužan je stvaralački sklop karakteristika, koji čine sposobnosti, kreativnost i motivacija. U integriranom modelu možemo razlikovati 4 grupe područno-specifičnih nadarenosti. Svaka je rezultat kombinacije specifičnih sposobnosti, motivacije i kreativnosti, a različite kombinacije proizvode unutar domene niz specifičnih nadarenosti – talenata.
Muzički talent
Priroda muzičkih sposobnosti Najranije se manifestira od svih nadarenosti, a vrlo rano se manifestiraju i muzičke sposobnosti. Biološke pretpostavke muzičkih sposobnosti funkcija su struktura u prednjem dijelu desne hemisfere mozga. Te strukture omogućuju muzičku percepciju: osjetljivost za visinu tona, ritmičke izmjene i slično. U muzičke sposobnosti spadaju: shvaćanje melodije, pamćenje melodije, percepcija ritma, shvaćanje tonaliteta, utvrđivanje intervala među tonovima, apsolutni sluh. Razlike u sposobnostima među djecom se mogu primijetiti već u prve dvije godine života. Tok razvoja glazbenih sposobnosti značajno se razlikuje u različitim kulturama. U nekima se ova vještina posebno cijeni i njezin se razvoj potiče gotovo od djetetova rođenja. Neki narodi uopće ne poznaju razlike u sposobnostima: nakon sistematskog poučavanja od najranije dobi sva djeca postaju podjednako muzički nadarena. U nekim razvijenim suvremenim kulturama cijeni se muzička sposobnost i daje se muzičko obrazovanje svoj ili gotovo svoj djeci (Kina, Japan, Madžarska)
Razvoj muzičkih sposobnosti Primjećuje se zakonitost razvojnog redoslijeda, tj. prirodnog toka razvoja muzičke sposobnosti koji je svojstven svoj djeci. Muzičke sposobnosti su rezultat i naslijeđenih karakteristika i pozitivnih okolinskih utjecaja. Prema tome možemo razlikovati dva oblika muzičkih sposobnosti: „razvojna muzička sposobnost“ – predstavlja potencijal, i „stabilizirana muzička sposobnost“ – predstavlja punu razvijenost potencijalne sposobnosti (granicu razvoja). To znači: • •
Postoje nasljedne dispozicije Količina i vrsta zvukovne okoline kojom su djeca okružena u najranijoj dobi (do 3 godine) značajno će utjecati na stupanj osjetljivosti na muziku, tj. na učvršćivanje biološkog potencijala 29
•
Između 5. i 8. godine razvija se „razvojna muzička sposobnost“, potencijal koji može biti veći ili manji, ovisno o prethodnim dječjim iskustvima. Naročito je izražena u obliku audijacije, tj snage neposredne impresije ili intuitivnog odgovora na glazbeni podražaj za koji je dijete sposobno bez posebnog muzičkog obrazovanja. Ona je osnova za muzičko pamćenje. Razvojna muzička sposobnost se razvija dalje djelovanjem neformalnih i formalnih utjecaja do 9. godine, kad govorimo o stabiliziranoj muzičkoj sposobnosti.
Psihologija J. Bramberger – 2 faze razvoja muzičkih sposobnosti: 1. faza perceptivnih, konkretnih mogućnosti (figuralna faza) 2. apstraktne mogućnosti (formalna faza) – oko 11. godine, slično kao i u području mišljenja; omogućuje se estetsko doživljavanje i procjenjivanje glazbe ne samo intuitivno, već i na analitičkom nivou Složena muzička sposobnost razvija se do pune zrelosti oko 17. godine, kada se očituje kao sposobnost harmonijske analize i mogućnosti upotrebe analitičkih sposobnosti u estetskim procjenama i stvaranju vlastitih muzičkih ideja.
Briga za razvoj muzičke nadarenosti Muzički talent može se razviti u reprodukcijskom ili produkcijskom obliku; pojedinac može djelovati kao interpret ili kao kompozitor. Budući kompozitori već oko 10. do 11. godine počinju u toku interpretiranja tuđih kompozicija eksperimentirati, igrati se melodijom, dekomponirati je i sastavljati na nove načine. Neki smatraju da je za to, osim muzičkih, potreban određen stupanj spacijalnih sposobnosti (time tumače malen broj žena-kompozitora). Suzuki metoda poučavanja violinista (Japan) - početna faza: muzičko obogaćivanje djetetove okoline, korištenje dječje znatiželje, želje za imitacijom, emotivne vezanosti za majku, postepeno izazivanje kompetentnosti Uloga roditelja i učitelja u razvoju muzičkog talenta Roditelji – osiguravanje osnovnih uvjeta: • zvukovno i muzičko bogata okolina • osjetljivost na sve oblike ranog ispoljavanja muzičkih sposobnosti • obiteljska klima i podrška ispoljavanu i zadovoljenju muzičkih interesa • osiguranje ranog, kvalitetnih i sistematskog muzičkog obrazovanja • suradnja s muzičkim pedagogom i osiguranje pravilnog motivacijskog razvoja Zadaci odgajatelja i nastavnika: • • •
zvukovno i muzičko obogaćenje ambijenta uključivanje djeteta u zvukovne igre i muzičke aktivnosti promatranje dječje pažnje, reakcija i aktivnosti u toku zvukovno-muzičkog obogaćivanja 30
• • •
identifikacija djece s posebno izraženim emocionalnim reakcijama ili kvalitetom muzičke aktivnosti i osiguranje dodatnih muzičkih aktivnosti za tu djecu upoznavanje roditelja muzički talentirane djece s karakteristikama dječjeg muzičkog razvoja i s važnošću njihove uloge u daljnjem razvijanju talenta razrada plana muzičkog razvoja djeteta u zajednici s roditeljima i stručnim timom.
Likovni talent -vizualno-spacijalna sposobnost: vizualna diskriminacija, memorija, ručna spretnost (usklađenost ruke i oka), spacijalna sposobnost (3D odnosi u prostoru) 'spsobnost vizualnog mišljenja' -razvoj vizualno-spacijalne sposobnost dio kognitivnog razvoja (Piaget): 1. senzomotorička faza (0.-2.)- faza šaranja 2. predoperativna faza (2.-6.)- faza likovne reprezentacije (slučajna i namjerna) 3. faza konkretnih operacija (7.-11.)- vizualni realizam -znakovi: veći raspon u izboru tema, likovni rječnik, dijete je likovno razvijenije, mašta, istražuju, vizualno orijentirano, osjetljivost ('likovno osjećaj')
MATEMATIČKI TALENT •
nisu specifične sposobnosti kao kod muzičkog i likovnog
•
razvijaju se iz jedne opće, logičko matematičke sposobnosti
•
može se poistovjetiti s općom intelektualnom sposobnošću
•
sposobnost baratanja simbolima (naznake apstraktnog mišljenja)
Mat. sposobnosti – rezultat istodobne aktivacije 4 uže sposobnosti 1. numerička sposobnost – brojevi, mat. simboli 31
2. sposobnost pamćenja i planiranja – sukcesivnost rješavanja zadataka 3. sposobnost prostornog predočavanja – geometrija 4. sposobnost logičkog zaključivanja
Perspektive proučavanja i razvijanja darovitosti Od kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća postoje nove tendencije u istraživanjima darovitosti: 1. Pomak teorijskog i praktičnog interesa s kvantitativnog na kvalitativno funkcioniranje nadarenih pojedinaca. Kvalitativan pristup usmjeren je na traženje, analiziranje i razumijevanje mehanizama i unutarnje strukture kognitivnih procesa. Središnje teme unutar ove problematike su uloga i važnost metakognicije(svijesti o vlastitim kognitivnim sposobnostima), učenje i snalaženje u novim i neuobičajenim pojmovnim sistemima te primjena općih i specifičnih znanja 2. Pomak s definiranja, identificiranja i razvijanja opće nadarenosti na definiranje, analiziranje i razvijanje područno-specifične nadarenosti. Traži se karakteristična kombinacija sposobnosti i specifični postupci podučavanja i odgoja koji maksimalno razvijaju primjenu tog sklopa u produktivnom ponašanju unutar određenog područja 3. Nova gledanja na prirodi i razvijanje kreativnosti koja proizlaze iz istraživanja funkcije mozga i iz spoznaja o povezanosti znanja, specifičnog znanja u određenom području i stvaralačkog ponašanja. Na temelju tih spoznaja postoje tri pravca izučavanja kreativnosti: a. istraživanja razvoja kreativnosti unutar specifične baze znanja određenog područja b. istraživanja razvojne putanje stvaralačkog ponašanja u različitim domenama i razvojnih sistema ciljeva koji se odvijaju tijekom životnog procesa stvaraoca c. istraživanja funkcije lijeve i desne hemisfere mozga, njihova doprinosa i mogućnosti aktivacije tijekom stvaralačkog čina 4. Uvažanje heterogenosti unutar kategorije nadarenosti koja se postiže usmjeravanjem pažnje na podgrupe unutar kategorije nadarenih pojedinaca koje imaju specifične karakteristike, potrebe i različitu uočljivost sposobnosti.
32
5. Naglasak se stavlja na uključivanje roditelja zbog njihove značajne uloge u svim fazama nadarenosti. Roditelje se može uključiti na proaktivnoj, reaktivnoj, te aktivnoj i transaktivnoj razini. a. Proaktivna razina podrazumijeva organiziranje tečajeva, savjetovališta te spontanih roditeljskih grupa b. Reaktivna razina sastoji se u angažiranju roditelja u programu za nadarene kao pomagača, izvora znanja i organizatora proširenja dječjih iskustava c. Aktivna i transaktivna razina uključuje roditeljsku inicijativu i aktivnost na organiziranju i održanju programa za nadarene na razini škole, općine i šire 6. Naglasak se stavlja i na mentorski oblik radi koji uspostavlja intenzivan, dugoročan i individualan odnos između nadarenog učenika i zrelog stvaraoca. U ovom odnosu učenik i učitelj imaju zajedničku motivaciju za učenje i otkrivanje uz veliko međusobno povjerenje i divljenje te uz želju za održavanjem dugotrajnog zajedničkog rada 7. Postoji trend prema integraciji i parcijalnoj segregaciji obrazovanja nadarenih koji podrazumijeva obrazovni program za nadarene koji osiguravaju ravnotežu triju oblika rada a. samostalnog učenja b. rada u dobno heterogenoj skupini nadarenih te c. aktivnosti koje zahtijevaju suradnju s nadarenima, ali i sa drugim vršnjacima
33
