Veleučilište u Slavonskom Brodu
Poljoprivredni odjel
Seminarski rad iz kolegija :AGROEKONOMIKA
DISTRIBUCIJA POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA
Izradila:Elizabeta Bošnjak
Nositelj kolegija:Milan Stanić, univ.spec.oec.
Slavonski Brod, ožujak, 2014.
Sadržaj 1. UVOD……………………………………………………..........………………………………3 2.DISTRISBUCIJA..........................................................……….........………………………..…4 2.1 Aspekti distribucije........................................................................................................4 2.2 Kanali distribucije i fizička distribucija.........................................................................4 3.TRŢIŠTE JABUKA........................................…………………………........…………….….....6 3.1 Potrošnja i potraţnja………………………………………......…………….........…..7 3.2 Struktura branše……………………………………………………........……………8 4. ZAKLJUČAK..............................................................................................................................9 5. LITERATURA..........................................................................................................................10
1
1. UVOD Ni najkvalitetnija i najbolja roba neće bit uspješno prodana ako se ne omogući njezina dostupnost na mjestima gdje ju potrošači ţele kupiti. Distribucija predstavlja aktivnost koja ima zadatak da robu na vrijeme isporuči od proizvoĎača do potrošača te u formi primjerenoj za upotrebu. Svrha joj je da omogući širok izbor proizvoda i usluga koje su kupci spremni platiti po zadovoljavajućoj cijeni. Distribucija podrazumijeva promet gospodarskog dobra izmeĎu proizvoĎača i potrošača, tj. kretanje od proizvoĎača do konačnog kupca. Sustav distribucije predstavlja ukupnost svih gospodarskih jedinica koje su povezane s distribucijom i koje sudjeluju u tokovima realnih i nominalnih dobara te informacija [1]. U distribuciji su vrlo vaţni distributeri – posrednici, čiji je zadatak učiniti poljoprivredni proizvod dostupnim.
2
2. DISTRIBUCIJA Distribucija je vaţna jer nije dovoljna samo potraţnja robe, već je bitno i da roba distribucijskim kanalima doĎe do potrošača. U distribuciji poljoprivrednih proizvoda na veliko uglavnom se u lancu distribucije pojavljuje i veletrgovac kao posrednih izmeĎu proizvoĎača i maloprodavača. To je osobito izraţeno kod malih proizvoĎača koji nemaju izravan pristup maloprodajnim lancima, pri čemu veletrgovac obavlja posredničku ulogu ali takoĎer i poskupljuje cijenu proizvoda [7]. Distribucija hrane igra vaţnu ulogu u razvoju ekonomije. Ona je područje gospodarstva koje doţivljava najveće promjene. Domaća konkurencija jača, dolaze mnogobrojni strani konkurenti, te dolazi do velikog broja preuzimanja tvrtki, trgovina te se javljaju novi oblici maloprodaje i e-trgovine [6].
2.1
Aspekti distribucije
Distribucija se moţe sagledati sa dva aspekta: 1. Opće gospodarski aspekt – pod distribucijom se podrazumijevaju sve aktivnosti koje sluţe raspodjeli proizvedenih dobara kupcima. 2.Aspekt pojedinačnog gospodarskog subjekta – distribucija se odnosi na sve poduzetničke odluke i radnje koje su vezane uz kretanje proizvoda do kupca.
2.2. Kanali distribucije i fizička distribucija Distribucijski kanali predstavljaju put robe od proizvoĎača do potrošača,a fizička distribucija je način dostavljanja robe, skladištenja i čuvanja iste [3], [4].
Postoje izravni i neizravni kanali distribucije. Izravni kanali su oni putem kojih proizvoĎači sami prodaju svoje proizvode krajnjim potrošačima. Prednosti izravnih kanala su neposredan kontakt s kupcima, kontrola nad proizvodima i veća prodajna cijena. MeĎutim, izravna prodaja zahtijeva i veća ulaganja novca i rada, manje slobodnog vremena i poznavanje pravnih propisa. 3
Neizravni kanali se koriste u većini slučajeva jer većina gospodarstava nije financijski u mogućnosti da samostalno organizira prodaju, te je prepušta drugim poduzećima.
Neizravni kanali mogu se podijeliti na: Maloprodaja – predstavlja distribuciju i prodaju robe krajnjem potrošaču. Trgovac na malo nalazi se na kraju lanca prodaje i u neposrednom je kontaktu s kupcima. On robu kupuje od proizvoĎača ili u veleprodaji. Maloprodaja predstavlja i velike supermarkete i male trgovine. IzmeĎu nje i proizvoĎača u lancu mogu se pojaviti i agenti prodaje [8].
Veleprodaja – čine ju posrednici koji kupuju od proizvoĎača i zatim prodaju u maloprodaji ili u drugim veleprodajama. I oni prodaju krajnjim potrošačima ali vrlo male količine robe. Veleprodaja postoji zbog toga što one mogu kupovati veće količine robe i dobiti popuste na količinu te je prodavati po većoj cijeni i zaraĎivati. IzmeĎu nje i proizvoĎača u lancu prodaje mogu se javiti i agenti prodaje.
Agenti prodaje su ljudi koji rade usluge za odreĎenu proviziju od prodajne cijene. Mogu biti zaposleni i od strane prodavača i od strane proizvoĎača.
4
3.TRŢIŠTE JABUKA Prema stručnim procjenama u Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 40 000 tona jabuka. Proizvodnja je ograničena vremenskim nepogodama kao što su tuča, mraz, kiša i suša. U Hrvatskoje je najzastupljenija sorta Idared (65%) , a zatim slijede Jonagold (15%) i Zlatni Delišes (10%) a ostalih 10% su razne sorte.
Grafikon 3.1. Prosječna godišnja proizvodnja jabuka u RH [13]
Od domaćih proizvoĎača, najzastupljenije su jabuke iz Zagrebačke ţupanije, te iz MeĎimurja i Slavonije. MeĎutim, dio jabuka namiruje se i iz uvoza. Oko 90% uvezene jabuke uvozi se iz Poljske, Slovenije, Italije i Austrije. Najviše se uvozi od sredine veljače do sredine rujna, jer je u tome razdoblju ponuda jabuka iz Hrvatske smanjena. Jabuke iz uvoza su bolje kvalitete, pakiranje, dok su prednosti domaće jabuke domaće podrijetlo i blizina trţišta. Otkup jabuka od hrvatskih proizvoĎača obavljaju veletrgovci. Prije otkupa se utvrĎuje kvaliteta jabuke jer se otkupljuju samo jabuke 1. klase. U Hrvatskoj je količina jabuka 1. klase jako mala. U svijetu je 2005. godine proizvedeno oko 62 milijune tona jabuka, od čega je najveći proizvoĎač Kina (38%), a zatim slijede SAD, Poljska...
5
Tablica 3.1. Najveći proizvođači jabuka u svijetu [13]
Slika 3.1. Sorte jabuka: Idared (1), Fuji (2), Granny Smith (3), Elstar (4) [11]
3.1. Potrošnja i potraţnja U Hrvatskoj potrošnja jabuka iznosi 15 kilograma po stanovniku godišnje, od čega 80% otpada na trţišnu potrošnju Od prodaje jabuka godišnje se zaradi oko 370 milijuna kuna. 6
Jabuka se najviše kupuje u jesenskim i proljetnim mjesecima, a na potrošnju jabuka utječe i razno sezonsko voće kao što su breskve, kruške, nektarine, jagode, trešnje i dr. Većina kupaca je sklona kupnji domaćih jabuka, iako mali postotak njih poznaje sorte jabuka. Prema stručnim mišljenjima kupci odabiru jabuke prema sljedećim karakteristikama: -
kvaliteti
-
cijeni
-
podrijetlu
-
ambalaţi i izlaganju
-
načinu proizvodnje
Hrvatske jabuke su srednje kvalitete, a najviše se prodaju Idared, Zlatni Delišes, Jonagold, Granny Smith te ostale jesenske sorte, dok se ljetne sorte prodaju u manjim količinama. Prosječna potrošnja jabuka u svijetu je oko 8,5 kg po stanovniku, dok Austrija biljeţi najveću potrošnju sa čak 50 kg. [10]
Tablica 3.1.1. Godišnja potrošnja jabuka u pojedinim zemljama [13]
7
3.2. Struktura branše Najveći veletrgovci na trţištu jabuka su Konzum, Fragaria, Vrni, Gomolava i PZ Zagrebački voćnjaci. [9] Cijene jabuka na trţnicama su u prosjeku više nego u trgovinama, što bi značilo da su trţnice bile najvaţnija grana maloprodaje. MeĎutim trgovački lanci su preuzeli vodstvo i imaju udjel do 40% prodaje.
8
4.ZAKLJUČAK Na temelju dostupnih podataka bilo je lako uočiti neorganiziranost proizvoĎača jabuka. Uvezene jabuke su vrlo često viškovi stranih zemalja a i sami troškovi proizvodnje su mnogo jeftiniji nego kod nas. Strani proizvoĎači nude jabuke po mnogo niţim cijenama nego li je otkupna cijena domaćih proizvoĎača. Iako su uvezene jabuke jeftinije i imaju bolje uvjete skladištenja i prijevoza, po nutritivnim vrijednostima su puno lošije od naših. Ţalosno je to što su baš te uvezene jabuke jeftinije na domaćem trţištu, od domaćih, svjeţih jabuka. Upravo to predstavlja veliki udarac domaćim proizvoĎačima. Domaći proizvoĎači ne mogu sniziti cijene jer su troškovi proizvodnje kod nas preveliki.
9
5.LITERATURA INTERNET: [1] http://www.definiraj.com/1104/distribucija (26.3. 2014. 15:31) [2] http://www.definiraj.com/1164/distributivna-trgovina/ [3] http://www.definiraj.com/1270/distribucijski-kanali/ [4]
http://www.definiraj.com/1283/fizicka-distribucija/
[5]
http://www.definiraj.com/1285/kanali-distribucije/
(26.3.2014. 15:33) (26.3.2014. 15:34) (26.3.2014. 15:34)
(26.3.2014. 15:35)
[6] http://www.focus-balkans.org/res/files/upload/file/Poster%201OS_Croatia.pdf (26.3.2014. 20:05) [7]
http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=531513 (26.3.2014. 16:53)
[8]
http://limun.hr/main.aspx?id=518535&Page= (26.3.2014 17:26)
[9]
http://hcpm.agr.hr/docs/hrjabuka.pdf (26.3.2014. 19:06)
[10] http://hcpm.agr.hr/docs/svjabuka.pdf (26.3.2014. 19:50) [11]
http://www.gospodarski.hr/Publication/2013/10/ekoloki-uzgoj-jabuka/7817 (26.3.2014.
19:00) [12]
http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx (26.3.2014. 19:55)
[13]
http://www.dzs.hr/
(26.3.2014. 20:00)
10
