1. KAKO BISTE DEFINIRALI DIPLOMATIJU? Diplomatija je pojam koji ima višestruka višestruka značenja značenja ali svima je zajedničko zajedničko zadiranje u sveru međunarodnih odnosa i vanjske politike. Diplomatija je prije svega oblik državne djelatnosti koji je usmjeren na odnose s drugim zemljama i međunarodnim sudionicima. Pojam dplomatija ima više značenja: Tu se misli na blik! sadržaj odnosa između država što nastaju i održavaju se službenim vezama kojima se nastoji uskladiti interesi tih država! "pos "posob obno nost st!z !zna nanj njee i umje umješa šano nost st vo vođe đenj njaa preg pregov ovor oraa s drug drugim im drža država vama ma!! #anjsk njskoo predstavljanje države! $arijera! poziv i predstavljanje kao i zastupanje država u odnosu s drugim državama. Oblici diplomatije: Bilateralna, multilateralna, summit diplomatija, ekonomska, kulturna , javna.
2. ŠTA JE DIPLOMATSKO PRAO? D%P&'(T"$%' P)(#' nazivamo skup svih odredbi međunarodnog prava koje se od odno nose se na prav pravaa i du dužn žnos osti ti drža država va u vezi vezi s dipl diplom omat atsk skim im od odno nosi sima ma!! *unk *unkci cijam jamaa i privilegijama i imunitetima diplomatskih predstavništava predstavništava i diplomatskog osoblja! kao i drugih članova diplomatskog diplomatskog predstavništva. predstavništva. "uvremeno diplomatsko diplomatsko pravo obuhva+a! obuhva+a! kako stalna stalna dipl diplom omat atsk skaa pred predst stav avni ništ štva va i njih njihov ovoo osob osoblj lje! e! tako tako i spec specij ijal alne ne misi misije je!! uk uklju ljuču čuju ju+i +i i diplomatska predstavništva kod određenih međunarodnih organizacija.Do stupanja na snagu ,ečke konvencije o diplomatskim odnosima od -/-. 0odine diplomatsko pravo bilo je dio među međuna naro rodn dnog og op op+e +egg ob obič ičaj ajno nogg prav prava. a. ,ečk ,ečkim im prav pravil ilni niko kom m o rang ranguu dipl diplom omat atsk skih ih predstavnika 1-2-34 prvi su se put ugovorno uredila pitanja diplomatskih predstavnika! njihovog razreda i ranga.
!. ŠTA SU OSNONI ELEMENTI"TEMELJI ELEMENTI" TEMELJI DIPLOMATSKO# PRAA? PRAA? Diplomatsko pravo u velikoj je ve+ini kodi*icirano B$%&om &o'($')ija o *iplomat+&im o*'o+ima! koja je usvojena na $on*erenciji 5jedinjenih naroda -6. aprila -/-. godine! a stupila je na snagu 76. aprila -/6. vom $onvencijom kodi*iciran je najvažniji dio do tada postoje+eg običjnog međunarodno međunarodno prava! uz neke nove dispozicije. 8jome se regulišu prava i obveze država primateljica i država pošiljateljica u pogledu stalnih diplomatskih misija bilateralnog karaktera! imunitete i munitete i privilegije članova diplomatske misije! administrativnog i tehničkog tima. sim ,ečke konvencije o diplomatskim odnosima! valja spomenuti i B$%&, &o'($')ij, o &o'-,la'im o*'o+ima ! usvojenu -/9. godine! a stupila je na snagu -/. godine. Tom konvencijom regulisan je najve+i dio pitanja koja su do tada bila rješavana bilateralnim sporazuma u pogledu karijernih i počasnih konzula! njihovih kancelarija! prava i obveza država primateljice i države pošiljateljice! statusa konzularnih *unkcionara i konzularnih službenika.
sim navedenih! izvori diplomatskog prava su i $onvencija o specijalnim misijama iz -/. godine! bilateralni međunarnodni ugovori! posebno običajno međunarodno pravo 1na primjer ono između zemalja &atinske (merike! ali i op+e običajno međunrnodno pravo koje vrijedi za pitanja koja nisu uređena konvencijama i bilateralnim ugovorima 1tu spadaju dijelovi diplomatskog protokola4.
/. ŠTA RE#ULIRA BE0KA KONENIJA O DIPLOMATSKIM ODNOSIMA? Diplomatsko pravo u velikoj je ve+ini kodi*icirano B$%&om &o'($')ija o *iplomat+&im o*'o+ima! koja je usvojena na $on*erenciji 5jedinjenih naroda -6. aprila -/-. godine! a stupila je na snagu 76. aprila -/6. vom $onvencijom kodi*iciran je najvažniji dio do tada postoje+eg običjnog međunarodno prava! uz neke nove dispozicije. 8jome se regulišu prava i obveze država primateljica i država pošiljateljica u pogledu stalnih diplomatskih misija bilateralnog karaktera! imunitete i privilegije članova diplomatske misije! administrativnog i tehničkog tima.
. KOJI SU OP3I I4ORI PRAILA U ODNOSIMA I4ME5U ME5UNARODNO6 PRANI7 SUBJEKATA? Dakle! izvori pravila koja uređuju polo8aj9 pa(a i o:($-$9 t$ o*'o+$ i druga relevantna pitanja između međunarodnopravnih subjekata: ; BILATERALNI SPORA4UMI 1ponajprije se radi o bilateralnim sporazumima u kojima su ova pitanja glavni predmet! ali ova pitanja mogu biti i djelomično uređivana u sklopu drugih dvostranih ugovora4< ; MULTILATERALNI SPORA4UMI 1ponajprije su to ,ečka konvencija o diplomatskim odnosima od -/-. godine! ,ečka konvencija o konzularnim odnosima od -/9. godine! $onvencija o specijalnim misijama od -/. godine i drugi4< ; PARTIKULARNO OBI0AJNO ME5UNARODNO PRAO 1vrijedi između država određenog područja koje ga prakticiraju! primjerice između država &atinske (merike4< ; OP3E OBI0AJNO ME5UNARODNO PRAO 1i dalje vrijedi glede pitanja koja nisu uređena međunarodnim ugovornim! pisanim pravom odnosno vrijedi za međunarodnopravne subjekte koji takvim ugovorima nisu pristupili4<
Pored spomenutih međunarodnopravnih pravila bitna su i sljede+a pravila: ; U4AJAMNOST 1reciprocitet = bilo u pozitivnom smislu! kao npr. u slučaju klauzule najpovlaštenije nacije ili u negativnom smislu! kao npr. u slučaju retorzije4! ; UNUTARNJE PRAO DR;AE PRIMATELJIE 1u mjeri odredbama međunarodnog prava4!
koje nije na štetu
; UNUTARNJE PRAO DR;AE ŠILJATELJIE 1u mjeri koje nije na štetu odredbama međunarodnog prava odnosno prava države primateljice4< ; OBI0AJI 1često imaju i prioritetnu važnost4< ; KURTOA4IJA I PRAILA ETIKETE 1to su pravila uljudnosti koja se primjenjuju u normalnim odnosima između međunarodnopravnih subjekata4
<. ŠTA SU DIPLOMATSKI ODNOSI? Pod diplomatskim odnosima podrazumijevaju se +l,8:$'i o*'o+i i-m$=, *8a(a ! poglavito odnosi koji uključuju međusobno ,+po+ta(lja'j$ *iplomat+&i> p$*+ta('ita(a. Treba razlikovati uspostavu diplomatskih odnosa od uspostave diplomatskih predstavništava! jer *iplomat+&i o*'o+i mo@, po+tojati ia&o 'i+, ,+po+ta(lj$'a +tal'a *iplomat+&a p$*+ta('it(a. 'eđutim! tek nakon uspostavljanja međusobnih stalnih diplomatskih predstavništava može se govoriti o stalnim diplomatskim odnosima. 1 &(a-i6*iplomat+&i +tal'i o*'o+i4
. NABROJ I OPIŠI RSTE ODNOSA ME5U DR;AAMA? 2.2. RSTE ODNOSA I4ME5U DR;AA ; Podjela ; saveznički odnosi! dobrosusjedski odnosi! srdačni odnosi! prijateljski odnosi! dobri odnosi! korektni 1normalni4 odnosi! indi*erentni odnosi! hladni odnosi! zategnuti odnosi! odnosi de *acto! obustavljeni odnosi! prekinuti odnosi.
. KAKO SE USPOSTALJAJU DIPLOMATSKI ODNOSI? USPOSTAA DIPLOMATSKI7 ODNOSA ; Da bi došlo do uspostave diplomatskih odnosa između odnosnih država! one se prethodno trebaju uzajamno priznati. dnosne države moraju imati puni međunarodnopravni subjektivitet koji uključuje i a&ti('o i pa+i('o pa(o po+la'+t(a. 5spostavljanje diplomatskih odnosa između država! kao i uspostavljanje stalnih diplomatskih predstavništava! obavlja se na temelju ,-ajam'o@ pi+ta'&a o*'o+'i> *8a(a . Države su slobodne same odlučivati o uspostavi i održavanju! a također i o prekidu i obnovi diplomatskih odnosa.
C. KOJE SU RA4LIKE PRIJATELJSKI7 ODNOSA?
I4ME5U
DOBROSUSJEDSKI79
SRDA0NI7
I
1. KAKO DOLA4I DO PREKIDA DIPLOMATSKI7 ODNOSA? PREKID DIPLOMATSKI7 ODNOSA ; Prekid diplomatskhi odnosa nastaje voljom jedne ili i jedne i druge odnosne države. Do prekida diplomatskih odnosa dolazi ,+lij$* o-:ilj'$ po$m$$'o+ti 'ji>o(i> m$=,+o:'i> o*'o+a ! a najčeš+e zbog izbijanja o,8a'o@ +,&o:a između tih država. Prekid diplomatskih odnosa dovodi i do međusobnog zatvaranja diplomatskih predstavništava odnosnih država. Prekid diplomatskih odnosa ne znači i
automatski prekid konzularnih odnosa. Prekid diplomatskog predstavništva može se dogoditi! ako je država šiljateljica odlučila zatvoriti svoje predstavništvo 1npr. zbog štednje4 ili ako se zatvara diplomatsko predstavništvo jednog! a otvara diplomatsko predstavništvo drugog! obično višeg razreda 1 i- po+la'+t(a , ($l$po+la'+t(o 4.
11. POJASNITI KO SE PREDSTALJA DR;AU U ME5UNARODNI7 ODNOSIMA? $ao uobičajena tijela! ovlaštena za predstavljanje i zastupanje država u međunarodnim odnosima! smatraju se *8a('i po@la(a $G *8a($H9 (la*a9 t$ mi'i+ta i mi'i+ta+t(o (a'j+&i> po+lo(a9 ,&lj,%,j,i i *iplomat+&$ i &o'-,la'$ p$*+ta('i&$ .
D8a('i palam$'t +&,pti'aH također može biti jedno od tijela vanjskog predstavanja i zastupanja države. Parlament isto tako raspravlja i o ukupnom provođenju vanjske politike.
12. KAKA JE ULO#A MINISTARSTA ANJSKI7 POSLOA? MINISTARSTO ANJSKI7 POSLOA ; 'inistarstvo vanjskih poslova! na čelu s ministrom vanjskih poslova! je dio vlade koji se bavi pitanjima i zadacima iz područja vanjskih poslova i nastupa kao redoviti posrednik između svoje vlade i drugih subjekata međunarodnog prava. >unkcije! ovlasti i organizacija ministarstva vanjskih poslova razlikuju se u pojedinim državama! ovisno o njezinim potrebama i prioritetima u međunarodnim odnosima! veličini države i njezinom utjecaju i ulozi u međunarodnoj politici! gospodarskoj snazi... 'eđutim! gotovo svim ministarstvima vanjskih poslova zajedničke su sljede+e *unkcije i poslovi: politi%&i po+lo(i! m,ltilat$al'a *iploma)ija! po+lo(i i- po*,%ja m$=,'ao*'i> @o+po*a+&i> o*'o+a ! po+lo(i i- po*,%ja m$=,'ao*'i> &,lt,'i> i -'a'+t($'i> o*'o+a < m$=,'ao*'opa('i po+lo(i! &o'-,la'i. 5običajeno je da ministar vanjskih poslova ima -amj$'i&a ili državne tajnike! te @la('o@ taj'i&a 1!. ŠTA JE DIPLOMATSKO PREDSTANIŠTO? Pod diplomatskim predstavništvom podrazumijeva se stalno zastupništvo države šiljateljice koje kod države primateljice?međunarodne org. obavlja diplomatske poslove.
1/. KOJE SU OSNONE FUNKIJE DIPLOMATSKO# PREDSTANIŠTA? >unkcije dipl. Predstavništava su raznolike a u skladu sa članom 9 ,ečke konvencije o diplomatskim odnosima one se sastoje od: • •
5 predstavljanju države šaljiteljice u državi primateljice 5 zaštiti interesa države šaljiteljice i njenih državljana u državi primateljici! u granicama određenim međ. Pravom<
• •
•
5 pregovaranju sa vlasom države primateljice< 5 sakupljanju obavještenja svim dopuštenim sredstvima o stanju i razvoju događaja u državi primateljici i izvještavanju o tome vlade države primateljice kao i 5napređivanju prijateljskih odnosa i razvijanju ekonomskih! kulturnih i naučnih odnosa između države šaljiteljice i države primateljice.
1. KO JE APOSTOLSKI NUNIJ? Apo+tol+&i ',')ij je stalni diplomatski predstavnik! u rangu veleposlanika. 8e pripadaju katoličkoj hijerarhiji u državi primateljici. snovna im je zada+a razvijanje diplomatskih odnosa sa državom primateljicom i skrb u vezi sa $atoličkom crkvom u državi primateljici. 5 katoličkim zemljama nuncij je doajen diplomatskog zbora! a ako nije onda se akreditira pronuncij.
1<. ŠTA JE AKREDITINO PISMO"AKREDITII"JERODAJNIE? KO #A KOME PREDAJE I 4AŠTO JE 4NA0AJNO? j$o*aj'i)a ili a&$*iti('o pi+mo ; je *ormalno pismo še*a države šiljateljice kojim on predstavlja še*a diplomatske misije še*u države primateljice. 5 pismu se navodi ime še*a misije i razred u kojem je imenovan. 5 vjerodajnicama je također molba upu+ena še*u države da diplomatu pokloni povjerenje i omogu+i ispunjavanje njegove misije. #jerodajnice služe kao legitimacija i kao punomo+. $opija akreditivnog pisma predaje se ministru vanjskih poslova države primateljice 1obično prije predaje orginala še*u države4! a orginal se uručuje še*u države prilikom prve svečane audijencije! obično uz svečanu pratnju! vojne počasti! itd. "lična pisma daju se obično i še*ovima specijalnih misija.
1. ŠTA JE A#REMAN? A#REMENT = Da bi osoba postala še* dipl. predstaništva! za to mora dobiti suglasnost države primateljice. Privola 1agrement4 se obično traži usmeno i ne*ormalno! ali se može zatražiti notom! uz prilog životopisa te osobe. 5 pravilu se ime osobe za koju je zatražen agrement ne objavljuje dok se ne dobije saglasnost! jer bi inače to država primateljica mogla shvatiti kao pritisa. Pozitivan odgovor se takođe daje na ne*ormalan način! dok se negativan uopšte ne mora niti dati. 5 slučaju odbijanja! država primateljica nije dužna objašnjavati svoje razlog. Pi(ola ili a@$ma' 1*ran. agrément 4 je pristanak države primateljice da prihvati osobu koju država šaljiteljica predlaže za še*a diplomatske misije.
1. ŠTA JE DIPLOMATSKI PRE4EANS? )ed prvenstva 1prezeans4 ; jedan od predmeta protokola je i obrađivanje reda prvenstva. Primjenjuje se diplomatskom zboru 1koru4: ; kada se na neki skup poziva cijeli diplomatski zbor mora mu se dati posebno mjesto. 'ora se poštovati i jedinstvo diplomatskog zbora i ne odvajanje ambasadora od opunomo+enih ministara! otpravnika poslova i supruga. ; @e*ovi misija idu redom i ambasadori i nunciji pa poslanici i ministri pa otpravnici poslova akreditovani kod '#P. )ed prvenstva određuje se prema datumu predaje vjerodajnice! odnosno pisma ministru #P. ; privremeni otpravnici poslova zauzimaju mjesto poslije stalnih i to po datumu noti*ikacije . Pojedinačno prvenstvo ide: apostolski nuncij! ambasadori i visoki predstavnici. )ed prvenstva unutar svake diplomatske misije uređuje svaka zemljka pojedinačno.
1C. KO 0INI DIPLOMATSKI KOR"4BOR? @e*ovi diplomatskih predstavništava! akreditirani u istom mjestu! sačinjavaju diplomatski zbor. 5 širem smislu diplomatski zbor obuhva+a i ostale strane diplomatske predstavnike na službi u diplomatskim predstavništima u toj državi i članove njihovih obitelji. Diplomatski zbor ponekad nastupa kao cjelina! uglavnom kod određenih svečanosti i ceremonijala ili u vezi s diplomatskim povlasticama i izuze+ima odnosno drugim pitanjima. Diplomatski zbor predvodi doajen! tj. onaj še* diplomatskog predstavništva u dotičnoj državi koji je najstarijii po rangu! osim u državama koje su uvele da to uvije bude papinski nuncij.
2. KO MO;E BITI DOAJEN" DEKAN DIPLOMATSKO# KORA? Diplomatski zbor predvodi doajen! tj. onaj še* diplomatskog predstavništva u dotičnoj državi koji je najstarijii po rangu! osim u državama koje su uvele da to uvijek bude papinski nuncij. 5 (ustriji! ,elgiji! Aileu! Brvatskoj i drugdje. Doajen istupa pred državmo primateljicom i ime diplomatskog zbora! ponajprije u prigodama protokolarnog odnosno ceremonijalnog karaktera! brani interese diplomatskog zbora kao cjeline! te prima određene obavijesti i zahtjeve od strane države primateljice upu+ene diplomatskom zboru ili pojedinim njegovim članicama. 5običajeno je da se novopristigli še*ovi diplomatskih predstavništava obra+aju doajenu radi upoznavanja s pitanjima ceremonijala i običajima države primateljice.
21. ŠTA JE DIPLOMATSKA LISTA? Alan diplomatskog predstavništva koji ima diplomatski status mora biti kao takav prijavljen državi primateljici i od nje prihva+en! te se uređuje takozvana diplomatska lista. Tako se
utvrđuju nove države primateljice i privremeno se izdaje! početkom svake godine! diplomatska lista koja prema abecednom redu sadrži naziv država šiljateljica.
22. ŠTA JE OPO4INO PISMO? pozivno pismo je isprava kojom poglavar države šiljateljice opoziva še*a svog dipl. predstavništva. vo opozivno pismo predaje se kod redovnog prestanka dužnosti še*a dipl. predstavništva poglavaru države primateljice. pozivno pismo je dokument sličan vjerodajnicama! ali s naznakom prestanka *unkcije še*a diplomatskog predstavništva.
2!. ŠTA JE ULO#A I FUNKIJA DIPLOMATSKO# PROTOKOLA? 'eđusobno ophođenje država nazivamo diplomatijom ! a prihva+ena načela nazivamo diplomatskim protokolom. Protokol je zbirka pisanih i običajnih normi međusobnog ponašanja država i i njihovih predstavnika. Cada+a diplomatskog protokola je rješavanje svih pitanja ceremonijala i etike! protokol predlaže i provodi mjere primanja! boravka i ispra+anja stranih dužnosnika! on štampa diplomatsku listu! rješava pitanja iz oblasti povlastica! imuniteta i carinskih olakšica! priprema noti*ikacije! vjerodajnice itd. Protokol kodi*icira pravila koja upravljaju ceremonijalom.
2/. ŠTA JE ULO#A I FUNKIJA DIPLOMATSKO# EREMONIJALA? eremonijal je dio protokola koji se ponajprije ispoljava u postovanju pravila uobičajenih u svečanim prigodama. Temeljna zada+a protokola i ceremonijala jeste stvarati pozitivno ozračenje u diplomatskim odnosima i tako pridonositi razvitku miroljubivih međunarodnih odnosa. 2. NABROJ OSNONE KATE#ORIJE IMUNITETA I PRIILE#IJA KOJE SE ODNOSE NA DIPLOMATSKO PREDSTANIŠTO ? PRIVILEGIJE I IMUNITETI KOJI SE ODNOSE NA DIPLOMATSKO PREDSTAVNIŠTVO Bečka konvencija o di!o"a#$ki" odno$i"a % o&!ed% o!ak'ica( )ivi!e&ija i i"%ni#e#a o*eni#o i$#iče o+ve,% d)-ave )i"a#e!jice da $#)ano" di!o"a#$ko" )ed$#avni'#v% )%-i na $voje" #e)i#o)ij% $ve o!ak'ice )adi o+av!janja nje&ovi. /%nkcija0 Po)ed ove nače!ne o+ve,e Konvencija o$e+no %#v)1%je ojedine o+ve,e d)-ave )i"a#e!jice % odno$% na $a"o di!o"a#$ko )ed$#avni'#vo d)-ave 'i!ja#e!jice0
5.1. NEPOVREDIVOST PROSTORIJA 2 P)o$#o)ije di!o"a#$ko& )ed$#avni'#va $% neov)edive( '#o ,nači da #ije!a d)-ave )i"a#e!jice ne $"ij% %*i % )o$#o)ije di!o"a#$ko& )ed$#avni'#va +e, )i$#anka 'e/a #o& di!o"a#$ko& )ed$#avni'#va( #e da je d)-ava )i"a#e!jica o$e+no o+ve,na na od%,i"anje $vi. o#)e+ni. "je)a da +i $)iječi!a nji.ovo na$i!no ,ao$jedanje i!i o'#e*enje( na)%'avanje "i)a i!i ov)ed% do$#ojan$#va di!o"a#$ko& )ed$#avni'#va0 Pod )o$#o)ija"a di!o"a#$ko& )ed$#avni'#va od)a,%"ijevaj% $e zgrade ili dijelovi zgrada i okolni prosor( kao i odvojeni dijelovi 3n)0 kon,%!a)ni odje!4( koji $e %o#)e+!javaj% ,a o#)e+e #o& )ed$#avni'#va( %k!j%č%j%*i i reziden!ij" #e$a diplo%askog predsavni#va 0
2 A).iv i dok%"en#i di!o"a#$ko& 5.&. NEPOVREDIVOST AR'IVA )ed$#avni'#va neov)edivi $% % $vako do+a i "a &dje $e na!a,i!i0 Ova neov)edivo$# nadove,%je $e na neov)edivo$# )o$#o)ija i doi$ivanja di!o"a#$ko& )ed$#avni'#va0 Ta ,a'#i#a v)ijedi i % $!%čaj% )ekida di!o"a#$ki. odno$a a čak i % $!%čaj% o)%-ano& $%ko+a0
5.(. S)O*ODA +O,-NIIRANJA 2 Kao o$novni )ed%vje# ,a %$je'no o+av!janje /%nkcija di!o"a#$ko& )ed$#avni'#va je nje&ova "o&%*no$# $!o+odne ko"%nikacije( %k!j%*%j%*i #ajn%( $ v!ado" i d)%&i" #ije!i"a $voje ,e"!je( ,a#i" $ v!a$#i#i" d)-av!jani"a i )avni" o$o+a"a( kao i $ di!o"a#$ki" i kon,%!a)ni" )ed$#avni'#i"a( $voje i d)%&i. d)-ava( #e $ #ije!i"a "e1%na)odni. o)&ani,acija0 Sl"/0eno dopisivanje ( od koji" $e od)a,%"ijeva $vako doi$ivanje koje $e odno$i na di!o"a#$ko )ed$#avni'#vo i nje&ove /%nkcije( je nepovredivo0 2 5.. DIP)O,ATS+A PO2TA Po#a3 po#iljke i k"rirska prljaga diplo%askog predsavni#va( i,%,e#a je od $vako& o#va)anja( )e&!eda i ,ad)-avanja0 V)e*e koje čine di!o"a#$k% va!i,% "o)aj% no$i#i vid!jive vanj$ke ,nakove koji o,načavaj% da $e )adi o di!o"a#$koj va!i,i0 Nji.ov $ad)-aj "o&% +i#i $a"o di!o"a#$ke i$)ave i!i )ed"e#i na"ijenjeni $!%-+enoj %o#)e+i0 U novije v)ije"e ojedine d)-ave $ve vi'e ,a.#ijevaj% da $e di!o"a#$ka va!i,a d)-ave 'i!ja#e!jice odv)&ne #,v0 $i&%)no$noj 3)end&en$koj4 )ovje)i0
5.5. 4IS+A)NO I ARINS+O I-E6E 2 D)-ava 'i!ja#e!jica i 'e/ nje,ino& di!o"a#$ko& )ed$#avni'#va i,%,e#i $% od $vi. d)-avni.( ok)ajin$ki. i!i o*in$ki. o)e,a i )i$#oj+i % ve,i $ )o$#o)ija"a di!o"a#$ko& )ed$#avni'#va( čiji $% v!a$nici i!i naj"o)i"ci( o$i" %ko!iko $e )adi o o)e,i"a ,a o$e+ne %$!%&e 3n)0 ,a ko"%na!ne %$!%&e i $!ično40 Tako1e) )i$#oj+e i davanja '#o i. je )oi$a!o di!o"a#$ko )ed$#avn'#vo ,a $voje )adnje( i,%,e#i $% od $vi. o)e,a i )i$#oj+i0
2<. NABROJ OSNONE KATE#ORIJE IMUNITETA I PRIILE#IJA KOJE SE ODNOSE NA DIPLOMATSKE PREDSTANIKE ? 2. POD KOJIM JE UJETIMA MO#U3E ODRIANJE OD IMUNITETA POLAŠTENE OSOBE? 2. KOJE KATE#ORIJE OTPRANIKA POSTOJE I POJASNI RA4LIKE ? Treba razlikovati +tal'o@ otpa('i&a koji je određen kao še* dipl. predstavništva! od pi($m$'o@ koji privremeno djeluje kao še* predstavništva! ako je to mjesto ispražnjeno ili ako je še* spriječen obavljati svoje dužnosti. dređuje ga še* diplomatskog predstavništva. 5koliko privremeni otpravnik ne bude u mogu+nosti obavljati svoje dužnosti! on ne može imenovati svog zamjenika! ve+ to čini njegovo '#P. "talni še* +e noti*icirati svoje ponovno preuzimanje dužnosti. 5koliko u državi nema nijednog člana dipl. predstavništva! član administrativnog ili tehničnog osoblja može voditi administrativne poslove dipl. predstavništva 1on nema dipl. status4.
2C. ŠTA JE INSTITUT PERSONA NON #RATA?
P$+o'a 'o' @ata = nepoželjna osoba! je pojam koji se koristi za ambasadora ili diplomatsko osoblje koje zemlja primanja ne želi primiti ili izrazi zelju da napusti zemlju. @e*ovi diplomatskih misija akreditovani kod istog še*a misije čine diplomatski zbor. 8a njegovom čelu je doajan. % to je še* misije koji najviše razine koji je svoju vjerodajnicu dao prije svih ostalih. 5 nekim katoličkim zemljama predstavnik svete stolice tradicionalno je doajan i doajan je posrednik između diplomatskog zbora i vlade. %zvanredna izaslanstva nemaju prednost nad stalnim misijama! osima ako je pojedinac visokog ranga kao npr. član vlade. !. NABROJ KATE#ORIJE"RSTE POSJETA STRANO# ŠEFA DR;AE? Put dogovaranja državnih posjeta su ambasade i '#P i do posjeta dolazi na incijativu zainteresirane strane uz poziv doma+ina! uz predhodno ispitivanje raspoloženja druge strane za posjet. $ad je poziv upu+en i prihva+en te određen datum!počinje se sa pripremama za njegovu realizaciju. 8eposredno prije posjeta u d.p. dolazi prethodnica izaslanstva države slanja. 5tvrđuju se detalji programa! sa sigurnosnim i ceremonijalnim dijelom programa posjete! uz program za supružnika še*a države ako je to žena to su obični humanitarne aktivnosti.... Doček najčeš+e vrše ministar #P ili premijer a manje sam še* države. )azlikuje se ceremonijal pri posjeti predsjednika ! še*a vlade ili ministra #P ili nekog drugog. )adni posjet je manje svečan i kra+e traje obično uz manji ceremonijal. Počasti: su vanjska obilježja kojim jedna država želi iskazati poštovanje visokim dužnosnicima druge države1vojne parade41himne! zastave! prijem! pratnaj4. d službenog posjeta razlikujemo:
2 državni posjet1še* države4 2 službeni posjet1premijer ili ministar4 2 radni posjet1svi rangovi dužnosnici4 2 privatni posjet1 svi rangovi dužnosnici4! 2 posjeta parlamenata je parlamentarna posjeta. 8ajsvečaniji ceremonijal je za državni posjet! a za privatni ga skoro i nema. bičaj je i da se stranim vojnim brodovima u službenim ili neslužbenim posjetama upriliči prigodan ceremonijalni doček! najčeš+e topovskm paljbom.
