IZVOD IZ PRAVILA O RADU U LABORATORIJIMA
Laboratoriji nisu pogonski prostor. Njihova namjena je takva, da mnogi uređaji i dijelovi postrojenja ne smiju biti zaklonjeni promatranju i pristupu, pa se ne mogu primijeniti sve one sigurnosne mjere koje su propisane za pogonske prostorije.Uslijed toga pristup u laboratorije imaju samo za to kvalificirane osobe, uz posebno odobrenje šefa laboratorija. Učenicii koji obavljaju vježbe, ili rade diplomski rad u laboratoriju, smiju tamo boraviti samo u prisustvu asistenta, ili laboranta kojeg je asistent odredio, te se u tom slučaju, a po potpisivanju "izjave" uz ova pravila, smatraju kvalificiranim osobama. T.1. Učenici su dužni da o primijećenim nedostacima ili nastaloj šteti smjesta obavijeste prisutnog nastavnika ili dežurnog profesora. T.2. Učenici su dužni i ovlašteni prisustvovati vježbama u određeno vrijeme i po određenom rasporedu. Oni su dužni pripremiti se za vježbu, te aktivno sudjelovati u njenom provođenju i razradi rezultata. Učenici su ovlašteni uključiti mjerno kolo na napon tek po direktnom odobrenju prisutnog nastavnika, uz pridržavanje dobivenih pismenih i usmenih uputa. Učenici su dužni u svemu se pridržavati ovih pravila. T.3. Nastavno osoblje dužno je i ovlašteno: da odstrani iz laboratorija nekvalificirane osobe kao i one učenike koji bi svojim nepripravnošću, nepridržavanjem ovih pravila ili na bilo koji sličan način doveli ili mogli dovesti u opasnost život ili zdravlje samog sebe ili drugih osoba, kao i prouzročiti veće štete.
4. Opasnosti a) Opasnost od visokog napona predstavlja mogućnost slučajnog dodira dijelova pod naponom, prevelikog približavanja kod kojega može doći do preskoka, lošeg pričvršćenja dijelova i dovoda kod čega može doći do prevrtanja ili pada dijela pod naponom, ili neopreznog uklapanja na napon prije no što su svi izašli iz opasne zone. Zato je potrebna posebna koncentracija i pažnja pri postavljanju i spajanju mjernog kola, strogo poštivanje propisanih distanci, i potpuna mehanička stabilnost i sigurnost. Prije uklapanja visokog napona sve osobe se moraju povući iz opasne zone, koju treba vidljivo označiti (ograda, vrpca, svjetlosni signali). Uklapanje smije izvršiti samo za to odgovorna osoba, koja će prije toga jasno i glasno upozoriti prisutne riječima ili zvučnim signalom. b) Opasnost od niskog napona predstavlja mogućnost direktnog dodira dijelova pod naponom, ili prekida visokih struja sa stvaranjem luka. Dodir dijela pod naponom uzrokuje prolaz struje kroz tijelo. Veličina te struje određena je visinom napona i otporom puta kojim se struja kroz tijelo zatvara. Struja reda veličine 10 mA može već biti smrtonosna. Osobito je opasno kad se strujni krug zatvara kroz područje oko srca (od jedne ruke na drugu), ili kad se stoji na dobro vodljivoj podlozi (vlaga, metal). U takovim okolnostima već i naponi daleko ispod 100 V mogu biti opasni. Ova se opasnost još povećava time što se "niski" napon često dovoljno ne respektira, pa se vrše prespajanja i sl. pod naponom. Druga je opasnost kod prekida velikih struja, gdje se može uspostaviti električni luk, koji može izazvati teške opekotine i oštećenja vida. Zato se treba uvijek pridržavati jednostavnih pravila: 1) ne vršiti spajanja, prespajanj a, premještanja instrumenata i sl. pod naponom, 2) stajati na izolacionoj podlozi za vrijeme rada na spajanjima i mjerenjima, 3) sve instrumente i uređaje postavljati čvrsto i sigurno, 4) ne hvatati dijelove mjernog kola s obje ruke istovremeno, 5) sve spojeve, a osobito glavne vodove koji vode veće struje, izvesti temeljito i mehanički čvrsto, te provjeriti prije uključivanja.
c) Opasnost od rotirajućih dijelova. Pri rotaciji - osobito većih jedinica - može doći do ugrožavanja okoline, ako na rotoru, spojci, remenici i sl. postoje dijelovi koji nisu pričvršćeni kako treba, ili je nepažnjom zaboravljen alat, spojni materijal i sl. u dodiru s rotorom ili u njegovoj blizini. Osim toga, vrlo je opasno približiti se dijelovima koji rotiraju s nepritegnutom odjećom (šal, kravata, nakit, privjesci i sl.), ili dugom kosom, koju stroj može zahvatiti. Zato treba uvažavati sljedeća pravila: 1) nikada ne ostavljati bilo kakve predmete na takvom mjestu s kojega mogu pasti, ili na kojem ih mogu zahvatiti rotirajući dijelovi, 2) nikada se ne približavati dijelovima u pokretu s raskopčanim kaputom ili odijelom, sa šalom ili kravatom koja visi, lančićima, privjescima ili dugom nepričvršćenom kosom. d) Opasnost oštećenja instrumenata. Glavna pravila sigurnog rukovanja instrumentima mogla bi se sažeti u slijedeće: 1) pažljivo odabrati instrumente s obzirom na vrstu i opseg mjerenja, 2) instrumente postaviti stabilno i povezati sigurnim spojevima, 3) provjeriti spojeve kao i mjerna područja, prije uklapanja. Učenik ne smije uklapati bez odobrenja prisutnog nastavnika, 4) svaku zapaženu neispravnost smjesta javiti nastavniku ili dežurnome, zbog uvođenja u laboratorijsku knjigu.
5. Opšta pravila o ponašanju u laboratoriji Kao teški prekršaji reda u laboratoriju, zbog kojih će prekršitelj biti odstranjen iz laboratorija uz poduzimanje daljnjih disciplinskih mjera može se navesti slijedeće: a) pristupanje radu u laboratoriju ne poznavajući ova pravila, kao i osnovne pojmove o mjerenjima koja treba izvršiti, b) prekoračivanje ovlaštenja i zanemarivanje dužnosti koje proizlaze iz ovog pravilnika, c) namjerno zanemarivanje upozorenja i uputa o opasnostima u laboratoriju i mjerama sigurnosti, d) odbijanje koordinacije s ostalima koji rade u laboratoriju, e) diranje i baratanje nepoznatim dijelovima postrojenja, nepoznatim uređajima i instrumentima, bez ovlaštenja, f) diranje i vršenje bilo kakvih zahvata u tuđim mjernim kolima, bez prisutnosti i znanja onoga tko ih je složio, g) diranje, premještanje ili bilo kakve promjene na tablama i upozorenjima koje su drugi postavili, bez ovlaštenja, h) površan i neodgovoran rad kod mjerenja i priprema, i) namjerno ili lakoumno oštećenje uređaja, instrumenata ili pr edmeta u laboratoriju, j) namjerno zatajivanje ili neprijavljivanje nastalih šteta i primijećenih neispravnosti. Uslov puštanja na rad u laboratoriju je upoznavanje s ovim pravilima i njihovo prihvaćanje te potvrda toga potpisom.
Ovlašteni profesor: _________________________
U savremenom svijetu električna energija je veoma važna.Aparati u domaćinstvu, naučni, instrumenti, saobraćaj, vještački satreliti, atomske podmornice, industrija, osvjetljenje, komunikacije za svoj rad koriste električnu energiju. Elektricitet je moćni i pouzdanisluga čovjeka koji mu život čini udobnijim. Mogućnosti za mladog čovjeka koji ulazi u ovo polje rada zaista nemaju ograničenja. Stalan progres elektrotehnike podijelio je električarsku službu u više kategorija. Ljudi moraju biti obučeni i specijalizovani za jedno određeno polje rada, odnosno zanimanje kao što su: Elektromehaničar,elektroinstalater, elektromonter, RTV mehaničar, električar, autoelektričar, itd. Elektromehaničar opravlja, ispituje, kontroliše i vrši remont električnih mašina i aparata. Elektroinstalater montira, opravlja, ispituje i kontroliše ispravnost električnih instalacija. Elektromonter radi napostavljanju elektroenergetske mreže, zatim ispituje, kontoliše ispravnost, opravlja i održava. RTV mehaničar radi na održavanju radio-elektronskih uređaja, opravkama, kontroli ispravnosti te postavljanju telekomunikacionih uređaja. Ovih nekoliko kratkih rečenica dovoljno ilustruju raznovrsnost električarskih radova i nužnost usmjeravanja mladih. Rad sa alatom, mašinama i priborom često može izazvati povredu radnika sa lakšim ili težim posljedicama. To se naročito dešava pri radu sa sjekačem dlijetom, pri oštrenju alata na brusilici, pri padu na visini, prilikom lemljenja ili pri radu sa bilo kojim električnim aparatom i uređajem. U školskoj radionici, za rad na elektrouređajima propisuju se sljedeća pravila: 1. Pristupajući radu na elektrouređajima imajte na umu opasnost od strujnog udara i budite stalno oprezni. 2. Električna kola sastavljajte samo pri isključenom izvoru napajanja. 3. Provjerite ispravnost izolacije spojnih provodnika. Ne upotrebljavajte provodnike bez završnica. Spojne provodnike postavljajte planski i pregledno, a njihove završnice pouzdano pričvrstite na spojnim mjestima. 4. Ne treba prstima provjeravati prisustvo napona na izvorunapajanja: za to postoji voltmetar ili indikator napona. 5. Izvor napajanja priključite samo sa dozvolom nastavnika. Prvo uklapanje provjerenog električnog kola obavite u prisustvu nastavnika. 6. Pazite da za vrijeme rada slučajno ne dodirnete ogoljela mjestaelektričnog kola pod naponom. 7. Sva povezivanja u kolu obavljajte pri isključenom izvoru napajanja, a pri radu sa električnim mašinama samo nakon potpunog zaustavljanja motora. 8. Nakon izvršenih posmatranja i mjerenja isključite izvor napajanja. 9. Pamtite da je dodir napunjenog kondezatora opasan. Nakon isključenja kola sa kondezatorom ne zaboravite da ga ispraznite. 10. Ako primjetite bilo kakvu neispravnost u radu uređaja, mašina i aparata koji su pod naponom, odmah isklopite sklopku u kolu izvora napajanja i izvijestite nastavnika. 11. Izmjenu i postavljanje osigurača obavljajte pri isklopljenoj sklopki na komandnoj tabli i samo po odobrenju nastavnika. 12. Nakon potpunog završetka rada isključite sve izvore napajanja, isklopite sve sklopke, rastavite električno kolo i dovedite u red radno mjesto.
PRAVILA RADA Da bi se vježba uspješno izvršila učenik je dužan : 1) napraviti tehničku pripremu (pisani izvještaj )po mogućnosti posjedovati valsatiti digitalni univerzalni mjerni instrument 2) poznavati teoretske sadržaje uz vježbu 3) poznavati rad s mjernim instrumentima 4) poznavati redosljed rada na temelju danih uputa 5) izmjeriti tražene vrijednosti i rezultate mjerenja unijeti u tabelu 6) za svako oštećenje mjernih instrumenata i sredstava vježbe zbog nepridržavanja pravila rada odgovoran je izvođač vježbe , a nastalu štetu mora nadoknaditi 7) izračunati tražene vrijednosti na temelju izmjerenih veličina 8) odgovoriti na postavljena pitanja i donijeti zaključak 9) predati pisani izvještajo napravljenoj vježbi na pregled Uspjeh učenika u izvođenju vježbe ocjenjuje se na temelju : a) učenikova znanja teoretskih sadržaja b) pokazanih vještina i i donošenja zaključaka d) uredenosti izrade pripadne samostalnosti pri korištenju mjernih instrumenata i spajanja strujnih krugova c) obradi podataka mjerenja dokumentacije Vježbe osmislio i pripremio za rad te računalski obradio: dipl.ing.el. Asmir Mandžukić
Teoretski dio Praktični dio
1. S T R U J N I U D A R 1.1 Čovječije tijelo u strujnom kolu Naše tijelo, kada se nađe u strujnom kolu, predstavlja jedan otpor. Vrijednost tog otpora zavisi od stanja vlažnosti kože, veličine kontaktne površine i dužine strujnog toka kroz tijelo. Prema nekim autorima od značaja može biti i raspoloženje čovjeka. U svakom slučaju vrijednost otpora je individualna stvar, odnosno mijenja se od čovjeka do čovjeka. Visina napona u strujnom kolu direktno utiče na vrijednost otpora. Pri višim naponima struja probija kožu na više mjesta, pa se tako povečava kontaktna površina, odnosno smanjuje se otpor. Ako se želi ostvariti kontrola nad mogućim izlaganjem čovjeka djelovanju električne struje potrebno je odrediti koji je to napon koji uzrokuje protjecanje dopuštene granične struje.Iz tog razloga potrebno je poznavati impedansu ljudskog tijela (u praksi se redovno zanemaruje reaktansa , odnosno promatra samo djelatni otpor). Otpor kojim se čovječije tijelo suprostavlja proticanju struje sastoji se u stvari od tri redna otpora: ulaznog otpora, otpora tijela i izlaznog otpora. Ulazni i izlazni otpori su kontaktni otpori koji zavise od veličine dodirne površine, vlažnosti kože na tom mjestu i visine napona. Otpor tijela takođe nije stalan. Djelatni otpor ljudskog tijela nije stalan već zavisi od niza faktora: čistoći, vlažnosti i debljini kože naponu koji djeluje na ljudsko tijelo i trajanju djelovanja jačini struje kontaktnom pritisku i površini elektrode, itd. Kod razrade pojedinih mjera zaštite vrijednost otpora ljudskog tijela posmatra se redovno samo u zavisnosti o naponu dodira.
Vrijednosti ukupne impedanse tijela odraslih osoba koje su navedene u tablici vrijede za put struje rukaruka, odnosno ruka-noga pri kontaktnoj površini između 50 i 100 cm2 i pri suhoj koži. Poznavajući djelovanje struja različitih jačina na ljudski organizam i prosječnu impedansu ljudskog tijela moguće je zaključiti o naponima opasnim za život čovjeka. Za normalne uslove okoliša i upotrebe trajno dopušteni naponi dodira su manji od 50 V za izmjeničnu struju, a naponi manji od 120 V za istosmjernu struju. Za teže uslove rada i okoliša (trajni dodir čovjeka s potencijalom zemlje i znatne promjene impedanse tijela čovjeka u ovisnosti o vlažnosti kože) granični napon dodira iznosi 25 V za izmjeničnu struju, a 60 V za istosmjernu struju.
Od ukupnog broja nesreća od elektrokucije koje završavaju smrću: – 80-85 % su muškarci – 15-20% su žene Najveća zastupljenost smrtnih slučajeva je kod ljudi od 25 do 34 godine starosti. Od svih nesreća uzrokovanih električnom strujom 5% su smrtne. 85% ih izazove napon do 1kV, a 15% napon iznad 1 kV. Moguće je zaključiti da su nesreće na VN rjeđe, ali i oko 4 puta opasnije. 1.2 Biološko djelovanje električne struje Elektrokucija – svjesno ili nesvjesno izlaganje čovjeka djelovanju električne struje. Pri razmatranju djelovanja električne struje na ljudski organizam razlikujemo slijedeće struje: Otpuštajuća struja – najveća struja pri kojoj se čovjek može snagom svojih mišića odvojiti od dijelova pod naponom. Fibrilacijska struja – jačina struje koja izaziva smrtnost (njezina je vrijednost relativna za svakog čovjeka) Nefibrilacijska struja – jačina struje koja ne izaziva smrtnost (može se smatrati neopasnom za čovjeka). Vrlo veliki uticaj na posljedice koje će nastati djelovanjem električne struje ima trajanje njenog proticanja. Proticanje el.struje kroz naše tijelo izaziva reakciju mišičnog živčanog sistema. Prag osjećaja nalazi se između 1mA i 3mA. Struje veće od 10 mA izazivaju grčenje mišića koje je pri proticanju 25mA već tako veliko da ne možemo odvojiti ruku ako smo šakom uhvatili provodnik pod naponom. U toku nekoliko minuta može nastupiti smrt, iako se smatra da su tek struje od 50 mA smrtonosne. Proticanje struje određene jačine u blizini srca izaziva treperenje srčanih pretkomora. Broj otkucaja se toliko povećava da takav napor srce ne može izdržati i prestaje da radi. To se dešava ako je jačina struje 100 mA i ako protiče bar 3 sekunde. Jače struje su smrtonosne i u kraćem vremenskom intervalu npr.1A već u toku 0,4 sekunde. Proticanje takvih struja određene jačine trenutno izaziva grč srca koji traje do deset minuta i čovjek umire. Struje jače od 4-5 A ,ako teku kraće od deset sekundi, izazivaju trenutnu obamrlost srca, ali ne i smrt. Poslije odvajanja od strujnog kola srce jedno vrijeme nepravilno otkucava, ali čovjek ipak ostane živ. Međutim usljed Džulove toplote javljaju se opekotine. Pri dužem proticanju jake struje tijelo se ugljeniše i izgubi težinu. Pa ipak postoji određena količina toplote koja se u određenom roku mora razviti da bi udar bio smrtonosan. Znatan uticaj ima i frekvencija el.struje. Od frekvencija koje se primjenjuju najopasnija je ona koju svakodnevno koristimo (50 Hz). Jednosmjerna struja istog napona manje je opasna, a struje visoke frekvencije (500 000 Hz) u oređenom režimu rada čak se primjenjuju u dijatermiji za liječenje. Međutim i jake struje ovdje mogu izazvati opokotine. 1.3 Prva pomoć Unesrećenog od strujnog udara treba hitno odvojiti od strujnog kola. Radi lične sigurnosti treba postupiti na sljedeći način: 1. uvidjeti da li je udar izveden strujom niskog ili visokog napona 2. ako je u pitanju niski napon,tada: - isklopiti vod - dugom suhom drvenom letvom odvojiti vod od unesrećenog ili - izolirati se od tla (daskama,suhim gumenim ili plastičnim prostirkama,gumeni čizmama), - omotati ruke suhom tkaninom i povući unesrećenog za odjeću da bi se odvojio od strujnog voda. Ako se nalazi iznad poda ili iznad tla,osigurati ga od padanja 3.ako je u pitanju udar struje visokog napona,tada: ne odvajati unesrećenog dok se ne isklopi visokonaponski vod ili taj dio postrojenja, pa zato treba; obavjestiti elektrodistributivno preduzeće da isklopi vod i pozvati ljekara Snalažljivost i brzina su glavni uslovi za uspješno pružanje prve pomoći.
U očekivanju pozvanog ljekara unesrećenom treba otkopčati odjeću, raskomotiti ga i na licu mjesta primijeniti vještačko disanje. Najbolje je primijeniti metoda usta na usta.Unesrećenog položiti na leđa. Pod lopatice mu podmetnuti jastuk napravljen od odjeće. Prići mu sa lijeve strane, kleknuti, desnom rukom obuhvatit njegov potiljak, a lijevom pritisnuti čelo da se glava zabaci unazad.
Time je put do disajnih organa slobodan. Drugi spasilac spustiti se na uzglavlje unesrećenog i maramicom mu obriše usta. Prvu pomoć može vršiti i jedan spasilac. Tada se kombinuje uduvavanje i masaža srca. Nakon dva-tri duboka uduvavanja, slijedi masiranje srca 15-20 sekundi.
Vještačko disanje se primjenjuje sve dok unesrećeni ne počne disati. To katkad traje satima pa se spasioci moraju smjenjivati, ali smjena ne smije da ruši kontinuitet, odnoso ritam disanja.
2. ZAŠTITNE MJERE PROTIV STRUJNOG UDARA Vidjeli smo da su struje od 50 mA naviše opasne ako prolaze u blizini srca. Takva struja javlja se kad dvjema rukama dodirnemo dva različita provodnika pod naponom.Ako su to fazni provodnik i nulti provodnik otpor tijela imaće vrijednost od 1300 oma,odnosno,između kontaktnih tačaka jedne i druge ruke vladaće napon dodira Ud=0,050*1300=65V. Naši propisi usvojili su taj napon kao dozvoljeni napon dodira. Međutim,vrijeme trajanja dodira je prema biološkom djelovanju el.struje značajan činilac pa se i ono obuhvata propisima. Na kraju ne treba izgubiti iz vida da napon sam po sebi nije opasan za čovjeka. Prema tome pojam dodirnog napona javlja se kao posredna veličina u razmatranju efekta strujnog udara . Izrada el. prijemnika i izvođenje električne instalacije u skladu sa propisima treba normalno da obezbjede punu sigurnost u radu i manipulisanju. Međutim i najbolje izvedene instalacije ili uređen prijemnik mogu se nepažnjom ili nakon duge upotrebe oštetiti. Tada dolazi do proboja izolacije pa se pod naponom nađu i oni dijelovi koji se izloženi dodiru ruke ( npr. kućište prijemnika ). Svaki dodir takvog prijemnika može da bude smrtonosan. Moramo se u tom smislu posebno osigurati.U praksi se primjenjuju razne zaštitne mjere.
Tipovi mreža niskog napona: Tehničke zaštitne mjere od direktnog i indirektnog dodira u uzajamnoj su vezi s vrstama razdjelnih mreža niskog napona. Prema IEC standardu, vrste razdjelnih sistema niskog napona određuju se brojem i tipom aktivnih vodiča te vrstom sistema uzemljenja.
Vrsta sistema uzemljenja Radi preglednog prikazivanja pojedinih vrsta sistema uzemljenja, provedeno je označavanje sistema uzemljenja s dva osnovna i jednim do dva dodatna slova.
Prvo slovo označava odnos između mreže i uzemljenja: T – direktno spojena jedna točka mreže na zemlju (npr. neutralna točka transformatora) I – svi aktivni dijelovi mreže izolovani su od zemlje ili u jednoj tački spojeni s zemljom preko impedanse Drugo slovo označava odnos između dohvatljivih vodljivih dijelova (kućišta trošila i sl.) i uzemljenja: T – direktno električno spajanje dohvatljivih vodljivih dijelova (kućišta) na zemlju, neovisno o sistemu uzemljenja mreže N – direktno električno spajanje vodljivih dijelova (kućišta) na uzemljenu tačku sistema mreže (npr. na uzemljenu neutralnu tačku sistema) Dodatno slovo koje se nalazi uz drugo slovo, označava raspored neutralnog i zaštitnog vodiča: S - neutralni (N) vodič i zaštitni vodič (PE) međusobno su odvojeni u cijeloj mreži C – neutralni (N) vodič i zaštitni vodič (PE) kombinovani su u jednom (PEN) vodiču U razdjelnim mrežama niskog napona postoje tri tipa mreža s obzirom na sistem uzemljenja: TN sistem TT sistem IT sistem
TN sistem Ima jednu tačku sistema (neutralnu tačku) direktno spojenu sa zemljom, dok su dohvatljivi dijelovi (kućišta) spojeni preko zaštitnog vodiča na direktno uzemljenu neutralnu točku
S obzirom na raspored i funkciju neutralnog i zaštitnog vodiča postoje tri podvrste TN sistema: TN-S sistem kod kojeg je u cijeloj mreži zaštitni vodič (PE) odvojen od neutralnog vodiča (N), što znači da pogonska struja ne teče kroz zaštitni vodič TN-C-S sistem kod kojeg u dijelu mreže PEN vodič ima funkciju i zaštitnog i neutralnog vodiča, a u drugom dijelu mreže – blizu trošila – od zadnje razvodne ploče, zaštitni vodiče je odvojen od neutralnog vodiča
TN-C sistem u cijeloj mreži ima sjedinjen zaštitni i neutralni vodič u jedan PEN vodič
TT sistem Neutralna tačka sustava uzemljena je posredstvom jednog uzemljivača, a kućišta trošila uzemljena su preko drugih uzemljivača, električki neovisnih o uzemljenju neutralne tačke sistema. U ovaj sistem se ubraja zaštitno uzemljenje s pojedinačnim uzemljivačem
IT sistem - svi aktivni vodiči su izolirani od zemlje ili su u jednoj tački spojeni sa zemljom preko velike impedanse - kućišta trošila se uzemljuju - prema prijašnjim tehničkim normativima ovaj sistem je bio nazivan sistemom zaštitnog voda, koji je poznat i pod nazivom zaštitno uzemljenje izoliranih sistema Koje su zaštitne mjere od opasnog dodirnog napona? Uslijed kvara na izolaciji vodiča, kućišta trošila i opreme te ostale metalne mase, koje u redovnom pogonu nisu pod naponom, mogu doći pod napon i predstavljati opasnost za ljude koji dodiruju ovu opremu. – –
Ug je napon kvara koji predstavlja potencijal kućišta trošila prema zemlji. Napon koji se pojavljuje između istodobno dostupnih dijelova za vrijeme kvara zove se napon dodira, Ud (dodirni napon).
Napon dodira može poprimiti najviše vrijednost faznog napona ako je kvar zanemarive impedanse nastao na priključnoj stezaljci jednog trošila, a drugi istodobno dostupni pristupačni vodljivi dio ima direktan spoj sa zemljom. Takav najviši napon dodira koji se može pojaviti u električnoj instalaciji prilikom kvara sa zanemarivom impedansom zovemo očekivani napon dodira. Vrste zaštita od indirektnog dodira: Prema načinu djelovanja možemo ih podijeliti u tri grupe: Istodobna zaštita od direktnog i indirektnog dodira sigurnosni mali napon (SELV) uzemljeni sigurnosni mali napon (PELV) mali radni napon (FELV) Bez uređaja za prekidanje struje kvara zaštita primjenom uređaja klase II ili odgovarajućom izolacijom nevodljiva okolina električno odvajanje (galvansko odvajanje) izjednačavanje potencijala bez vodljive veze sa zemljom
S uređajima za automatsko isklapanje napajanja: TS sistemi isklapanje s uređajima nadstrujne zaštite isklapanje sa zaštitnim uređajima diferencijalne struje TT sistemi isklapanje s nadstrujnom zaštitom isklapanje sa zaštitnim uređajima diferencijalne struje IT sistemi kontrolnik izolacije isklapanje sa zaštitnim uređajima diferencijalne struje isklapanje s uporabom uređaja nadstrujne zaštite Osim navedenih mjera zaštite od previsokog napona dodira, danas kao dopunska zaštita obavezno primjenjuje izjednačavanje potencijala za cijeli objekt ili dijelu nekog objekta. Izbor i primjena neke od navedenih zaštitnih mjera ovisi o uvjetima koji vladaju u štićenom objektu, traženom stupnju sigurnosti i troškovima izvedbe. 1. Izjednačavanje potencijala_ U tehničkim normativima za izvedbu električnih instalacija izjednačavanje potencijala se ne navodi kao jedna od osnovnih zaštitnih mjera od previsokog napona dodira, jer se smatra da sama za sebe nije uvijek dovoljna. Ipak, ona pruža sve elemente dobre i učinkovite zaštite u sklopu s uređajima za brzo isključenje struje greške ili s dobrim uzemljivačem. – Izjednačavanjem potencijala postiže se međusobnim galvanskim spajanjem svih metalnih dijelova različitih instalacija sa zaštitnim vodičem električnih instalacija u nekom prostoru. – U slučaju pojave napona greške na kućištima električnih trošila, taj isti napon pojaviti će se i na svim međusobno povezanim metalnim dijelovima drugih instalacija te neće postojati razlika napona između vodljivih dijelova instalacija.
2.Zaštita malim naponom_ U lošim uvjetima upotrebe i okoline, gdje je stupanj opasnosti velik (npr. radovi s prenosivim električnim alatom na metalnim konstrukcijama, radovi u kotlovnicama, mokrim prostorijama) najdjelotvornija mjera zaštite je snižavanje nazivnih napona uređaja na vrijednosti ispod granice opasnih napona. Na taj način postiže se istodobno zaštita od direktnog i indirektnog dodira. Visina nazivnog napona ograničena je na najviše 50V efektivno kod izmjeničnih struja, odnosno 120V kod istosmjerne struje. Kao standardni nazivni naponi najčešće se primjenjuju:6 V, 12 V, 24 V i 42 V. S obzirom na stupanj sigurnosti koju pružaju, a i na način izvedbe posebno male napone dijele se na: sigurnosni mali napon (SELV*) uzemljeni zaštitni mali napon (PELV*) mali radni napon (FELV*) Zaštita malim ( sniženim ) naponom: Koriste se uglavnom za ručne svjetiljke, električni alat, upravljačke i signalne krugove, u poljodjelstvu, te za dječije igračke. Primjena im je dosta ograničena jer se mogu priključiti samo uređaji malih snaga i na male udaljenosti. 2.1. Sigurnosni mali napon (SELV –Safety extra low voltage) nazivni napon obično ne prelazi 25 V nužan je sigurnosni izvor napajanja tako da se u slučaju kvara ne mogu pojaviti viši naponi u krugu sigurnosnog malog napona od nazivnog napona (sigurnosni transformatori s odvojenim namotima, motor-generatori s odvojenim namotima, baterije, akumulatori, i sl.) vodiči i kućište malog sigurnosnog napona ne smiju biti nigdje uzemljeni vodiči sigurnosnog napona moraju biti odvojeno položeni od ostalih vodiča viših napona 2.2 Uzemljeni zaštitni mali ( sniženi ) napon (PELV – Protective extra low voltage) ponekad nije moguće izbjeći spoj kućišta trošila, priključenog na mali napon, sa zemljom (npr. ako iz konstrukcijskih i funkcionalnih razloga vodiči malog napona moraju biti uzemljeni) kod uzemljenog zaštitnog malog napona zahtjevi u pogledu izvora napajanja i izvedbe strujnih krugova te priključnog pribora su istovjetni onim kod zaštitne mjere sigurnosnog malog napona (SELV) no kućišta trošila ili vodiča smiju biti uzemljena
Kod malog radnog napona zbog izvedbe izvora napajanja i izvedbe strujnih krugova nije isključena mogućnost prenesenih napona dodira primarne mreže pa se mora izvesti zaštita od indirektnog dodira
Ako je primarni strujni krug štićen od indirektnog dodira nekom od zaštitnih mjera s automatskim isključivanjem napajanja svi izloženi vodljivi dijelovi (mase) opreme spajaju se sa zaštitnim vodičem primarnog strujnog kruga. Kada se mali radni napona dobiva iz izvora koji se napaja iz NN mreže štićene električkim odvajanjem, svi izloženi vodljivi dijelovi (mase) opreme spajaju se s neuzemljenim vodičem za izjednačavanje potencijala primarnog strujnog kruga. 3. Zaštita električnim odvajanjem Strujni krug trošila se, pomoću transformatora za odvajanje ili motor-generatora (s namotima odgovarajuće izolacije) galvanski odvoji od ostale električne mreže (sekundarni krug se ne smije uzemljiti).Zaštitno djelovanje temelji se na činjenici da će struja greške i kod potpunog spoja jedne faze sa zemljom biti vrlo mala jer se strujni krug zatvara smo preko otpora izolacije i kapacitivnog otpora relativno kratkog drugog vodiča. Budući da struja greške raste s dužinom priključenih vodova, preporuča se da umnožak nazivnog napona u voltima i dužine strujnog kruga u metrima ne prijeđe vrijednost od 100 Vm, pod uvjetom da duljina vodova strujnog kruga nije veća od 500m. Nazivni napon električki odvojenih strujnih krugova ne smije biti veći od 500 V. Za razliku od prijašnjih tehničkih normativa nova norma dopušta mogućnost da se iz jednog izvora za električko odvajanje napaja više trošila, uz neke dodatne uvjete.
4. Zaštita automatskim isključivanjem napajanja Da bi ova zaštita ispunila svoju zadaću, svaki kvar na izolaciji opreme mora prouzročiti dovoljno jaku struju kvara koja će izazvati prekidanje napajanja u vremenu koje je nužno za sigurnost ljudi. Ova vrsta zaštite temelji se na dva elementa: postojanje zatvorenog strujnog kruga, tzv. kruga petlje koji omogućava protjecanje struje kvara (oblik kruga petlje ovisi o sustavu uzemljenja TT, TN i IT mreže) prekidanje struje kvara primjenom prikladnih zaštitnih uređaja u tako kratkim vremenima da ne dođe do ozljeđivanja osobe koja je bila izložena naponu dodira
TT sistemi: u TT sustavu uzemljuje se neutralna točka sustava (zvijezdište transformatora, generatora) sve mase trošila (izložene vodljive dijelove) opreme i uređaja, koji mogu doći pod napon u slučaju kvara, galvanski se povezuju s zaštitnim vodičem i uzemljuju preko posebnog uzemljivača (u nekom objektu može se koristiti jedan uzemljivač za sva trošila)
u slučaju proboja izolacije na opremi, odnosno kvara zanemarive impedancije, struja kvara će proteći kroz zatvoreni strujni krug kako je prikazano na slici karakteristike nadstrujnih zaštitnih uređaja i ukupni otpor uzemljivača moraju se odabrati tako da u slučaju kvara zanemarivog otpora nastupi automatsko isključivanje napajanja u vremenu ne duljem od 0.2s (strujni krugovi s priključnicama, prenosnim trošilima ili trošilima koja se za vrijeme rada drže u ruci) odnosno 5 sekundi (u svim ostalim strujnim krugovima) i zbog toga mora biti ispunjen uvjet: RA I a U L
gdje je : UL dopušteni napon dodira (50V ili 25V) RA ukupni otpor uzemljivača i otpor zaštitnog vodiča od uzemljivača od štićenog trošila Ia struja kvara koja osigurava isklapanje nadstrujnog zaštitnog uređaja
4.1. Zaštitno uzemljenje sa zajedničkim uzemljivačem ako se jedna transformatorska stanica nalazi u užem krugu potrošača, npr. jedna industrijska transformatorska stanica, onda je moguće uzemljenje svih potrošača provesti sa zajedničkim uzemljenjem obično je taj uzemljivač manje ili više rasprostranjen, a često se sastoji od nekoliko uzemljivača međusobno povezanih ili se pak radi o mreži uzemljivača zaštitno i pogonsko uzemljenje su međusobno dobro spojeni vodičem (jednim ili više njih) dovoljnog presjeka
Otpor rasprostiranja ovakvog skupnog uzemljivača ne smije biti veći od 2 . 4.2. Nulovanje i zaštitno uzemljenje u istoj električnoj mreži Zaštitno uzemljenje u nulovanoj mreži: Ukoliko se u mreži nalaze trošila štićena pojedinačnim zaštitnim uzemljenjem, prijeti opasnost od pojave napona na nultom vodiču i na kućištima svih nulovanih trošila uslijed proboja izolacije vodiča na trošilu s pojedinačnim uzemljivačem iz istih razloga iz kojih nije dozvoljeno da se u nulovanoj mreži neko trošilo zaštitno uzemlji pojedinačnim uzemljivačem, nije dozvoljeno niti obrnuto da se u mreži s zaštitnim uzemljenjem pojedinačnim uzemljivačem jedno trošilo nuluje ako se radi o mreži s zaštitnim uzemljenjem sa zajedničkim uzemljivačem, struja kvara ima dva paralelna puta od trošila do transformatora – jedan preko uzemljivača i zemlje (zbog velikog otpora struja je mala) i drugi kroz spojni vod uzemljenja koji je povezan s pogonskim uzemljenjem (ovim putem se zatvara veći dio struje kvara jer je otpor ove petlje manji) stoga je moguće u mreži s zaštitnim uzemljenjem sa zajedničkim uzemljivačem provesti nulovanje pojedinih potrošača IT sistemi osnovna je karakteristika IT sustava da u njemu ni jedan dio mreže, koji se nalazi pod naponom, ne smije biti direktno uzemljen, odnosno cijela mreža mora biti izolirana od zemlje moguće je uzemljenje zvijezdišta samo preko velike impedancije, čija vrijednost u pravilu iznosi ~ (5-6)Un () mase trošila moraju biti uzemljene - uzemljenje može biti pojedinačno za svako trošilo, skupno za nekoliko trošila ili zajedničko za sva trošila u mreži
U slučaju proboja izolacije nekog od faznih vodiča, prema masi trošila poteći će struja zemljospoja male vrijednosti zato što se njezin strujni krug prema izvoru napajanja zatvara preko kapacitivnih otpora i otpora izolacije preostalih ispravnih faznih vodiča u mreži. Struju zemljospoja može se pojednostavljeno izračunati prema izrazu: I z cU n L (A)
gdje je: Iz struja zemljospoja c konstanta koja ovisi o tipu vodiča i vrsti izolacije (obično približno 0.2) Un nazivni napon (kV) L ukupna duljina svih vodova u promatranoj mreži (km) U IT sistemu kao zaštitni uređaji koriste se: kontrolnici izolacije nadstrujni zaštitni uređaji zaštitni uređaji diferencijalne struje Zbog vrlo malih napona dodira kod prve greške, IT sustavi se primjenjuju u sredinama s teškim uvjetima rada kao što su rudnici i u prostorima ugroženim od eksplozije Osim toga u industrijskim mrežama u kojima nema jednofaznih trošila i uvijek samo za jednu transformatorsku stanicu odvojeno. 5. Zaštitno izoliranje Zaštitno izoliranje je zaštita od dodirnog napona koja se postavlja na dijelove i na kućišta električnih naprava s kojima ljudi dolaze u dodir, a to je obično izolacioni materijal. Primjeri strojeva koji imaju zaštitno izoliranje: bušilica, brusilica, usisivač za prašinu, mlinček za kavu itd. , a ti strojevi ne smiju imati posebnu stezaljku za priključak zaštitnog voda. 6. Nulovanje Kao zaštitna mjera ovdje se uzima povezivanje sa nultim provodnikom metalnih djelova instalacije i uređaja, odnosno naprava (slika). Svaki proboj izolacije faznog provodnika izaziva struju kratkog spoja, usljed koje osigurači ili automatski prekidači isklapaju tu fazu. Nulovanje se smije primijeniti samo ako je dovoljno sigurno da se na nultom vodiču niti u slučaju kratkog spoja, niti u slučaju zemljospoja neće pojaviti napon viši od 50V, a ako se pojavi da će se održati samo najkraće vrijeme odnosno do isključenja strujnog kruga zaštitnim uređajem nulti vodič treba obavezno uzemljiti kod napojne transformatorske stanice i na više mjesta u niskonaponskoj mreži. Prema načinu djelovanja zaštitna mjera od indirektnog dodira u TN sustavu s automatskim isključivanjem napajanja pomoću nadstrujnih zaštitnih uređaja jednaka je nulovanju, ali su uvjeti za ispravnost zaštitne mjere različiti prema prijašnjim tehničkim normativima za ispravno nulovanje moraju biti ispunjeni slijedeći osnovni uvjeti: struja kvara mora biti veća od isklopne struje zaštitnog uređaja – to je ispunjeno ako je otpor petlje kojim prolazi struja greške takav da je ispunjeno: Ru
Uf Ik
Uf k I0
U već postojećoj distributivnoj mreži struja koja se javlja zavisi od udaljenja mjesta proboja izolacije od sekundara transformatora. Da se ne bi pojavio opasni dodirni napon, isklapanje treba da se izvrši u najkraćem roku nakon proboja izolacije. Taj period nije definisan, ali prema onome što je izneseno o biološkom djelovanju struje trebalo bi ga ograničiti na 0,1 do 0,2 sekunde. Prema karakteristici topljivog ili automatskog osigurača koju daje proizvođač, može se odrediti kolika je struja kratkog spoja potrebna za trenutno isklapanje. presjek nulvodiča mora biti u određenom odnosu spram presjeka faznih vodiča mora imati jednaki presjek kao fazni vodič ako presjek faznog vodiča nije veći od 16 mm2 kod bakrenih izoliranih vodova i kabela, odnosno ako presjek vodiča nije veći od 50 mm2 za nadzemne vodove
ako su presjeci faznih vodiča veći od navedenih vrijednosti onda nulvodič može imati za dva stupnja manji presjek iz standardnog niza za presjeke vodiča, ali nikada ne smije presjek nulvodiča biti manji od polovice presjeka faznog vodiča nulvodič mora sačinjavati mehanički i galvanski jednu cjelinu po cijeloj svojoj duljini, te nigdje ne smije biti prekidan niti osiguračima niti drugim zaštitnim uređajima Propisi predviđaju da struja kratkog spoja bude 3,5 puta veća od nazivne struje osigurača (k=3,5), a ako je u pitanju tromi osigurač od 63 A naviše, zahtijevaju struju kratkog spoja 5 puta veću od nazivne struje osigurača. 7. Zaštitno uzemljenje Zaštitno uzemljenje je zaštita od dodirnog napona koja se sastoji u električnom spajanju metalnih dijelova električnih naprava s uzemljivačem pomoću zaštitnog (dozemnog) vodiča, prikazano na slici 42.
Slika Zadatak zaštitnog uzemljenja je da kad zaštićeni dijelovi dođu u dodir sa naponom, aktivira zaštitu, npr. osigurač, i time postiže prekid strujnog kruga. Otpor uzemljenja RZ izračunava se prema jednadžbi: polovica napona prema zemlji RZ = ----------------------------------------struja iskapčanja Spajanje kućišta električnih prijemnika i naprava sa zemljom da bi se spriječilo javljanje opasnog dodirnog napona na njima u slučaju proboja izolacije čini zaštitno uzemljenje . Sigurnu zaštitu imamo ako je zadovolje sljedeći kriterijum: Rz
65 65 Ik k I0
(1)
Pri čemu faktor k ima iste vrijednosti kao pri nulovanju. Nominalna struja osigurača (I0) mora biti k puta manja od struje kvara. Tada osigurač pregorijeva trenutno, odnosno za 0,1 –0,2 sek. Obrazac (1) veoma je strog i zahtijeva male vrijednosti zato propisi nekih država dozvoljavaju da otpor zaštitnog uzemljenja bude Rz
1/ 2 U f k I0
110 k I0
(2)
Obrazac (2) predpostavlja da je Rp približan Rz odnosno da otpor zaštitnog uzemljivača neće biti veći od otpora pogonskog uzemljivača.
3. ALAT I PRIBOR KOJI KORISTI ELEKTRIČAR
Radna mjesta električara su u pogonu, u elektroradionici, na terenu. Alat, mašine i pribor koji upotrebljavaju na radu veoma su raznovrsni i uslovljeni karakterističnom djalatnošću pojedinog zanimanja. Ono što svi upotrebljavaju su indikator napona, makaze, kliješta za skidanje izolacije, kablovski nož, odvijač, lemilo, kombinovana kliješta. Prema potrebi oni se koriste ručnom bušilicom, merdevinama za rad na visini, dlijetom za pravljenje žljebova u zidu itd. prema usmjerenje, upotrebljavaju razne električne instrumente za mjerenje struje, napona, snage itd. Ovaj alat i pribor, njegovu funkciju i primjenu učenici će upoznati u toku niza vježbi i proizvodnog rada u radionoci.
Metar
Libela (vasser vaga)
Sajlica za provlačenje provodnika kroz fleksibilna crijeva
Špaga sa kredom za obilježavanje pravca Visak za obilježavanje vertikale
Analogni i digitalni instrumenti
Kliješta ( sječice )
kliješta kombinovana
Probna lampa ( glimerica )
kliješta za skidanje izolacije
Čekić
Komplet borera
Tiplovi 6x26 plastični tiplovi 8x38 plastični tiplovi 10x48 plastični tiplovi
Vezice za pričvršćivanje od 60x2,5mm do 750x12mm
Pištolj za silikon
Izolir traka u bojama
Multimetar pogodan za brzo i jednostavno mjerenje napona i otpora, kao i ispitivanje provodnosti, kratkogspoja ili prekida u provodniku uredaju sklopu i sl.
Gumirane zaštitne rukavice
Zaštitne slušalice
Zaštitni šljem
Detektor smijera vrtnje motora i indikator napona
Zaštitni šljem sa maskom
Radne zaštitne rukavice
Strujna kliješta
Kištra sa alatom
4. ELEKRIČNE INSTALACIJE Pojam i zadatak električnih instalacija Što su električne instalacije? Električne instalacije su skup stalno ugrađenih električnih vodova i pripadajućih instalacijskih naprava koje se postavljaju u građevinske objekte, na vozila i dr., a služe za priključenje stalno montiranih i prenosnih električnih trošila kao i za priključak na zaštitno ili gromobransko uzemljenje. Kako se razvrstava instalacija jake struje ? Instalacija jake struje može se razvrstati prema materijalu na: vodovi, cijevi s priborom, rasklopni materijal, naprave za nadstrujnu zaštitu i brojila. Da bi se električna energija pretvorila u neke druge vidove energije(toplotnu,mehaničku,svjetlosnu) i omogućila njena šira primjena u industrijskim postrojenjima i u svakodnevnici koristimo uređaje koji se zovu el.prijemnici.Pošto je potrebno da se oni priključe na niskonaponsku mrežu služimo se uređajem koji vrši priključenje i razvođenje el.energije do pojedinih prijemnika.Takvi uređaji se nazivaju električne instalacije.U užem smislu el.instalacija se koristi u zatvorenim prostorijama i čine je provodnici i elektroizolacioni materijali.Oni omogućavaju povezivanje i upravljanje radom pojedinih prijemnika,njihovu zaštitu,odnosno siguran pogon el.prijemnika.
4.1 Podjela električnih instalacija Najosnovnija podjela el.instalacija je na : el.instalacije jake struje(sve instalacije napona do 250V prema zemlji) el.instalacije slabe struje(sve instalacije napona 50V prema zamlji) Prema namjeni el.instalacije jake struje se djele na: el.instalacije električnog osvjetljenja el.instalacije elektrotermičkog prijemnika el.instalacije za napajanje elektromotornog pogona el.instalacije za napajanje prijemnika sa mješovitim opterečenjem el.instalacije za napajanje svjetlećih cijevi visokog napona el.instalacije elektrohemijskih postrojenja i dr. Prema izradi el.instalacije jake struje djele se na: el.instalacije izvedene na zidu el.instalacije izvedene u zidu ( sa instalacionim cijevima i sa provodnica bez cijevi) Prema prostorijama u kojima se postavljaju el.instalacije jake struje dijele se na: el.instalacije u suhim prostorijama el.instalacije u prostorijama sa specifičnim uslovima(vlažne prostorije,opasnost od požara,opasnost od eksplozije) el.instalacije sa specifičnim uređajima(specijalne mašine) Prema namjeni el.instalacije slabe struje dijele se na: el.instalacije za signalizaciju(svjetlosnu i zvučnu) el.instalacije za radio i TV antene telefonske instalacije
4.2 Elektroinstalacioni materijali
Materijali koji služe za izradu električnih instalacija nazivaju se elektroinstalacioni materijali. U elektroinstalacione materijale spadaju:provodnici i kablovi,instalacione cijevi,pribor za kablove,osigurači,prekidači,priključni uređaji,sijalična grla,razvodne table i materijali za izradu kućnog priključka.
4.3 Provodnici Provodnik je metalni dio izolovanog provodnika koji služi za provođenje el.struje.U el. instalacijama se pomoću njih povezuju pojedini elementi strujnih kola. Materijal koji se koristi za izradu provodnika potrebno je da ima mali el.otpor i veliku el. provodnost.Najpoznatiji su srebro,bakar i aliminijum. Vodovi za niskonaponske instalacije mogu se podijeliti na dvije osnovne grupe: A. instalacijski vodovi za priključak prijenosnih trošila B. instalacijski vodovi za trajno polaganje a. nadžbukno polaganje b. podžbukno polaganje c. polaganje u instalacijske cijevi Provodnici mogu biti:goli(neizolovani) i izolovani nekom iyolacijom. Provodici se označavaju bojama za lakšu upoterebu i korištenje i to: Vrsta struje Oznaka voda
Trofazna
Faza R Faza S Faza T Nulovod Zaštitno uzemljenje
BOJA crna smeđa crvena plava žuto-zelena
4.3.1 Izbor izoliranih vodiča P P/L PP-41 PP-45 PP/L PP/R PG/R PG/P GT/U
za uvlačenje u instalacijske cijevi za priključak malih pokretnih trošila PP 00/0 za nadzemno polaganje, vanjsku rasvjetu i kućne priključke za razvod u gradskim mrežama za polaganje u zemlju za priključak malih pokretnih trošila za polaganje pod žbuku za polaganje pod žbuku za nadžbukno polaganje za priključak pomičnih trošila (npr. glačalo)
Koji su standardni presjeci vodiča i koje su dopuštene trajne struje u kabelima ? Standardni presjeci vodiča i dopuštene trajne struje u kabelima možemo prikazati tablicom .
4.3.2 Standardni presjeci vodiča (Cu) 0.75 mm2 1.5 mm2 2.5 mm2 4 mm2 6 mm2 10 mm2 16 mm2 25mm2 35mm2
rasvjeta (<10A) prijenosna trošila (el. alati, uređaji;16-20A) čvrsto postavljanje (utičnice; 20-25A) veća trošila (25-35A) kućni priključak (35-50A) kućni priključak (50-63A) NN mreža (>63A)
50mm2 70mm2 95
Šta je P - vod? P -vod je sastavljen od golog bakrenog vodiča i sloja pvc-izolacije. Izrađuju se samo jednožilni, od 1,5 do 95mm2,za čvrsto polaganje u cijevima iznad ili ispod žbuke u suhim prostorijama, prikazan je na slici 2.
Slika 2 P - vod
Šta je PGP –vod ? PGP - vod je sastavljen od golog bakrenog vodiča, sloja pvc mase, gdje se tako žile usukaju zajedno te se obloži slojem prirodne gume i slojem od pvc - mase. Izrađuju se dvožlni, trožilni i četverožlni od 1,5 do 10 mm2 , za polaganje bez instalacionih cijevi iznad ili ispod žbuke u suhim i vlažnim prostorijama, prikazan je na slici 3.
Slika 3 PGP - vod
Šta je PP/R- vod ? PP/R - vod je sastavljen od golog bakrenog vodiča, sloja pvc mase, gdje se tako žile polože jedna uz drugu u istoj ravnini i zajedno se oblože slojem od pvc - mase tako da između žila postoji razmak. Izrađuju se dvožilni i trožilni od 1,5 do 4 mm2 , za polaganje bez instalacionih cijevi ispod žbuke u suhim prostorijama, prikazan je na slici 4.
Slika 4
PP/R - vod
Šta je GT - vod? GT - vod je sastavljen od bakrenog finožilnog pokositrenog vodiča, sloja gume, sloja pamučnih niti i sloja obojenog pamučnog konca. Izrađuju se dvožilni i trožlni od 1,5 ; 1 i 1,5 mm2 , za priključak svih vrsta prenosivih trošila, kazan je na slici 5.
Slika 5 GT – vod
Šta je GG/L - vod? GG/L - vod je sastavljen od bakrenog finožilnog pokositrenog vodiča, sloja gume i sloja gumenog plašta Izrađuju se dvožilni, trožilni i četverožilni od 0,75 i 1 mm2 , za priključak manjih prenosivih trošila, prikazan je na slici 6.
Slika 6 GG/L -vod
Šta je PP00 - kabel? PP00 - kabel je sastavljen od golog bakrenog vodiča, sloja pvc mase, gdje se tako žile usukaju zajedno te se obloži slojem pvc - mase i slojem od pvc - mase. Izrađuju se dvožini, trožilni, četverožilni i peterožilni od 1,5 mm2 naviše, za polaganje u suhim i vlažnim prostorijama u kabelskim kanalima i razvodnim postrojenjima, prikazan je na slici 7.
Slika 7 PP00 – kabel Dozvoljena opterećeja za kabal PP OO Dimenzije
2x1,5 3x1,5 3x2,5 4x1,5 4x2,5 4x4 4x6 4x10 4x16 4x25 4x35 4x50 4x70 4x95 4x120
Max. opterenje (A U ZRAKU (20°C) U ZEMLJI (30°C)
32 20
27 19,5
36 26
27 19,5
36 26
46 58 78 101 132 159 188 232 34 43 59 78 105 129 157 199
280 246
4.3.3 Elementi niskonaponske instalacije A. instalacijske cijevi (Bergman, PVC, čelične, polietilen) B. instalacijske kutije a. prema upotrebi (montažne, razvodne, univerzalne) b. prema obliku (četvrtaste, okrugle) c. načinu polaganje (ukopane, nadžbukne) d. prema namjeni (križanje,odvajanje i prolaz vodova;montaža sklopnih elemenata) C. obujmice (za učvršivanje cijevi ili kabela na zid/strop) D. kanalice (nadžbukna instalacija) E. posebne metalne konstrukcije za stropno/podno polaganje kabela
4.4 Instalacione kutije Služe za uvod i smještaj provodnika,uklještenja ili odvajanja instalacionoh cijevi ili za smještaj elektroinstalacionog materijala (prekidači,priključnice) i zaštitu njihovih spojeva od uništenja. Prema načinu upotrebe djele se na : montažne(za prekidače,priključnice) kutije koje služe za uvod i smještaj provodnika na mjestima granjanja Prema obliku dijele se na :okrugle i četvrtaste i one imaju specijalne poklopce kojima se zatvaraju.
4.5 Obujmice Obujmice se primjenjuju za učvršćivanje instalacionih cijevi na zidu.
318 285
4.6 Priključni uređaji Priključni uređaji se koriste za spajanje pokretnih potrošača kao što su npr.: električne pegle,TV aparati, aparati za zavarivanje itd. Prema namjeni, priključni uređaji su podijeljeni na: utičnice (priključnice), utikače, natikače i račve.
4.6.1 Utičnice Utičnice se prema ugradnji dijele na podžbukne (p/ž), nadžbukne (n/ž) i prijenosne koje se koriste kod produžnih kablova. Prema broju faza imamo monofazne i trofazne utičnice, a prema stupnju zaštite imamo nezaštićene utičnice, utičnice za vlažne prostorije i utičnice za prostore ugrožene eksplozivnim smjesama. Posebna vrsta utičnica su utičnice sa ugrađenom prenaponskom zaštitom. Danas su u upotrebi mnogi elektronski uređaji koji su jako osjetljivi na povišenje napona. To su npr. računari, TV aparati i drugi uređaji. Da bi se ovi uređaji zaštitili preporučljivo je da se napajaju preko utičnica sa prenaponskom zaštitom. Ove utičnice imaju ugrađen osigurač koji pregorijeva pri povišenju napona. Da bismo znali da li je osigurač ispravan u ove utičnice se ugrađuje kontrolna lampica. Također imamo posebne utičnice za telefonske instalacije, TV instalacije, instalacije mreže računara i instalacije zaštitno niskog napona. Osnovni podaci o utičnici su radni napon i radna struja. Standardne struje utičnica su: 10A,16A, 32A, 63A i 125A. Utičnice za podžbukno instaliranje se montiraju u instalacionim kutijama prečnika Ö 55 mm. Pri instaliranju se obavezno mora izvršiti spajanje zaštitnog PE vodiča na zaštitne kontakte. Kod trofaznih utičnica raspored priključaka je dat na slici 11b (pogled sa prednje strane utičnice). Treba voditi računa da se ne zamjene zaštitni PE I neutralni N vodič, jer će u tom slučaju pri uključenju potrošača FI sklopka izvršiti isključenje.
Dupla I obična monofazna utičnica sa zaštitnim kontaktom
Nadzidna EURO utičnica IZN IP44
Obična monofazna utičnica bez zaštitnog kontakta
Nadgradna utičnica sa zaštitnim kontaktom
4.6.2 Utikači Utikači služe da se spoje provodnik za napajanje električnog prijemnika sa priključnicom.Sastoji se od čepova i tijela utikača.Na utikač se uvijek spaja samo jedan provodnik.
Priključne naprave: (račva,produžni kabl, monofazni (šuko)utikač, trofazni utikač)
Trofazni euro utikač
4.7 Instalacione sklopke ( prekidači ) . Prekidači služe za ručno ili automatsko uključivanje ili isključivanje strujnog kola električnih prijemnika ili grupe el. prijemnika.Oni moraju istovremeno da uključe ili isključe sve polove strujnog kruga.
–sklopni uređaji služe za uklapanja strujnih krugova u instalacijskim krugovima u domaćinstvima –izrađuju se za maksimalne napone 500 V, i nazivne struje 2,4,6,10,16 i 25 A –predviđene su za sklapanja struja do nazivnih vrijednosti Prema izvedbi unutrašnjih spojeva razlikujemo: jednopolne (isključuju ili uključuju samo fazu), jednopolni prekidač sa regulacijom dvopolne (isključuju ili uključuju fazu i nulu) tropolne prekidače grupne ili serijske (služe za uključenje ili uključenje grupe potošača) izmjenične križne ili unakrsni taster (tipkalo),
Uz prekidače se još koriste i uređaji kao što su: impulsni automat i stubišni automat.
SIMBOLI vod
4.7.1 JEDNOPOLNI PREKIDAČ Jednopolni prekidač se koristi za uključenje rasvjete, zidnih električnih grijalica, ventilatorai drugih uređaja sa jednog mjesta.Sklopka se smješta u fazu jer u suprotnome uz isklopljenu sklopku koja se nalazi u nul vodiču instalacija ostaje pod naponom.
0
0
R
R
jednopolna
dvopolna
Zadatak br.1:Nacrtaj kako izgleda jednopolna sklopka sa prednje i zadnje strane
Razvod električne instalacije sa jednopolnim prekidačem, dvije sijalice i jednom utičnicom
Zadatak br.2: Nacrtaj jednopolnu, tropolnu i montažnu šemu za razvod na slici
Zadatak br.3: Praktično uraditi razvod električne instalacije za po datoj šemi. Za spajanje se koristi kabl PP-Y 3x1,5 mm2 ili PP/R 3x1,5 mm2 koji imaju po tri provodnika.
dvopolna šema
Potreban materijal i oprema: -monofazna utičnica sazaštitnim kontaktom -obujmice -jednopolni prekidač -sijalično grlo
-fleksibilno crijevo -izolir traka ili redna stezaljka -razvodna kutija
Montažna šema jednopolnog prekidača i jedne sijalice
MONTAŽA Priključivanje jednopolnog prekidača
Prilikom priključivanja prekidača mora se voditi računa o pravilnom postavljanu ušice pod vijak (da se prilikom zavrtanja vijka ušica savija i sama sebe doteže te da prilikom skidanja izolacije sa vodića neviri goli dio vodića ).
4.7.2 SERIJSKI PREKIDAČ (SKLOPKA) Serijski (dvostruki) prekidač se koristi kada je potrebno sa jednog mjesta uključivati dva potrošača. Moguće je naizmjenično sklapanje dvije grupe trošila, pri čemu obje grupe mogu biti istodobno uklopljene.
0 R
grupna Zadatak br.4: Nacrtaj kako izgleda serijski prekidač sa prednje i zadnje strane
Zadatak br.5: Na datoj slici pravilno pospajati zadate instalacione elemente
Zadatak br.6: Praktično uraditi razvod električne instalacije za datu šemu
Tropolni razvod sa pripadajućim elementima
Jednopolna šema Potreban materijal i oprema: -dupla monofazna utičnica sazaštitnim kontaktom -obujmice -izmjenični prekidač -sijalično grlo kom.2 -razvodna kutija
-fleksibilno crijevo -izolir traka ili redna stezaljka
Shema i mjesto primjene serijskog prekidača prikazana je na slici . Zadatak br.7 :Nacrtati tropolnu šemu za dati razvod sa slike.
4.7.3 IZMJENIČNI PREKIDAČ (SKLOPKA) Stubišta i hodnici su često osvijetljeni jednom sijalicom. Da bismo tu sijalicu mogli upaliti i ugasiti i na početku i na kraju hodnika, odnosno stubišta, konstruirani su izmjenični prekidači.
Izmjenični prekidač ( sklopka)
Izmjenični prekidač sa utičnicom
Potezni izmjenični prekidač
Zadatak br.8: Nacrtati jednopolnu šemu za razvod sa prethodne slike
Primjeri primjene izmjeničnog prekidača( sklopke) sa utičnicom:
Univerzalna razvodna kutija
Shema i mjesto primjene izmjeničnog prekidača prikazana je na slici .
Zadatak br.9: Praktično uraditi razvod električne instalacije za šemu na slici i nacrtati jednopolnu šemu date instalacije
Potreban materijal i oprema: -izmjenični prekidač kom.2
-sijalično grlo kom.2 -razvodna kutija -izolir traka ili redna stezaljka -fleksibilno crijevo -obujmice
4.7.4 KRIŽNI PREKIDAČ (SKLOPKA) Križni prekidači su konstruirani da bi se na stubištima i hodnicima mogla paliti i gasiti rasvjeta sa tri mjesta. Danas se jako malo koriste, jer su ih istisnuli impulsni i stubišni automati. Izvoru i trošilu uvijek je najbliža izmjenična sklopka – između njih se nalaze križne.
Shema križne i izmjenične sklopke prikazana je na slici .
Zadatak br.10:
Praktično uraditi razvod električne instalacije za šemu na slici i nacrtati tropolnu šemu
Potreban materijal i oprema: -križni prekidač -izmjenični prekidač -razvodne kutije -sijalično grlo
kom.1 kom.2 kom.2 kom.1
Zadatak br.11 Praktično uraditi razvod električne instalacije za po datoj šemi
Potreban materijal i oprema: -monofazna utičnica kom.4 -razvodna kutija kom.2 -fleksibilno crijevo 2m
Indikator
Indikator horizontalni
Indikator vertikalni
Shema spajanja komplet sklopki za kupaonicu prikazana je na slici
Zadatak br.12 Praktično uraditi razvod električne instalacije za šemu na slici Potreban materijal i oprema: -indikator -sijalično grlo -razvodna kutija -sijalično grlo
kom.1 kom.1 kom.1 kom.3
TROFAZNA UTIČNICA
Trofazna utičnica sa zaštitnim kontaktom
Zadatak br.13 Praktično uraditi razvod električne instalacije za datu šemu I nacrtati tropolnu šemu
Potreban materijal i oprema: -troofazna utičnica kom.2 -razvodna kutija kom.1 -fleksibilno crijevo 1,5m
IMPULSNI AUTOMAT Impulsni automat (stubišni prekidač) je uređaj koji omogućuje da se sa više mjesta može upaliti i ugasiti jedna svjetiljka. Koristi se u stubištima, hodnicima, predsobljima i holovima. Svjetiljke se pale i gase pritiskom na tipkalo. Jednim pritiskom na tipkalo svjetiljka se pali, a narednim pritiskom gasi. Impulsni automati se konstruiraju na bazi bistabilnog multivibratora. Sheme spajanja impulsnog automata i tri tipkala su na slici. U ovom primjeru su spojena tri tipkala mada se može spojiti proizvoljan broj tipkala (sl. 44 i 45).
Zadatak br.14:
STUBIŠNI AUTOMAT
Stubišni automat sa dimerom Stubišni automat, 230 V~, 10 A, 2300W, cos fi=1, 1300W, cos fi=0,6, relejni izlaz podesiv od 30 s do 15 min ili trajno uključeno - isključeno, 3 i 4- žilni priključak, montaža na DIN nosač 35mm
Napon napajanja AC 230 V
Funkcija kašnjenja isklapanja aktivira se pritiskom na upravljaèko tipkalo Zaštita od zaglavljivanja tipkala Vremenski opsezi 1s do 10 minuta AUTO - normalan rad prema namještenom vremenu OFF - trajno isklopljena ( pri servisu rasvjete) ON - trajno uklopljena Vrijeme se postavlja potenciometrom Kontakt izlaznog releja 16 A ( može sklapati ) trošilo do 4000 VA AC Mogućnost upotrebe tipkala sa tinjalicom
Zadatak br.15: Praktično uraditi razvod električne instalacije za datu šemu:
Stubišni automat u kombinaciji sa kontakterom
Principijelna šema kontaktera
Šema spajanja sa tasterima sa tinjalicom
Potreban materijal i oprema: - stubiđni automat kom.1 - razvodna kutija kom.3 - fleksibilno crijevo 1,5m - tasteri kom. 3 - sijalično grlo kom. 3 - osigurač automatski 10A kom.1 - kontakter kom. 1
ELEKTRIČNO BROJILO
