Noam Chomsky: Gramatika i um
Chom Chomsk skyy je tvor tvorac ac ling lingvi vist stič ičke ke teor teorij ijee koja koja se nazi naziva va tran transf sfor orma maci cion onom om-generativnom gramatikom, odn. generativnom gramatikom (opšteprihvaćen naziv). ransformacionom se smatra svaka gramatika koja se sl!"i transformacijama, tj. formalnim operacijama ! vid! pravila koja nek! dat! str!kt!r! preo#raćaj! ! nek! dr!g! str!kt!r!. $enerativna je svaka gramatika koja ima zadatak da generiše, tj. prema eksplicitini eksplicitinim m !p!tstvima !p!tstvima proizvodi proizvodi rečenice rečenice nekog jezika. %a"na %a"na odlika ove gramatičke teorije je to što ona počiva na !vjerenj! da postoje istinite teorije i istinita rješenja i da je njiihovo otkrivanje cilj na!čnog istra"ivanja. &toga, postoji samo jedna ispravna teorija lj!dskog jezika ! cjelini i samo po jedna ispravna teorija svakog pojedinačnog jezika (odn. njegova gramatika) koja slijedi iz istinite opšte teorije. $lavni zadatak generativne gramatike je da otkrije i o#razlo"i ov! opšt! teorij!. '$ramatika ovdje ima šire značenje od tradicionalnog, o#!hvataj!ći !z sintaks! i morfologij! i sve dr!ge nivoe jezičke str!kt!re. ovom sklop!, centralno mjesto pripada sintaksi, pa se !vijek polazi od rečenice. Chomsky ne stavlja akcenat na sam! gramatičk! teorij!, već na njene šire psihološke i filozofske implikacije. Chom Chomsk skyy ! jezi jezik! k! vidi vidi siste sistem m gene genera rati tivn vnih ih proc procesa esa,, a njeg njegov ov prist prist!p !p se od tradicionalinih razlik!je ! tome što se ! tradicionalnoj i ! str!kt!ralističkoj sintaksi polazilo polazilo od toga da je rečenica !naprijed data slo"ena jedinica odre*ene odre*ene vrste, koj! tre#a samo analitički razlo"iti+ nas!prot tome generativna sintaksa istra"!je principe form formir iran anja ja takv takvih ih jedi jedini nica ca i njih njihov ovog og tran transf sfor ormi misa sanj njaa ! dr!g dr!gee slič slične ne jedi jedini nice. ce. e*!tim, transformaciona sintaksa specificira form! jednog apstraktnog niza sim#ola koji va"i kao osnovna str!kt!ra rečenica i iz kojeg se primjenom precizno !tvr*enih i raspore*enih pravila izvodi najprije prva, a potom i dr!ga konkretna rečenica. a razlik! od praktičnih gramatika čiji je cilj pr!"anje pomoći ! !čenj! jezika, formalne gramatike id! za tim da ! potp!nosti specificiraj! prirod! znanja kojim svjesno ili ne, već raspola"e onaj koji je na!čio odre*eni jezik. Chom Chomsk skyy skreć skrećee pa"n pa"nj! j! na osno osnovn vnaa atri# atri#!t !taa lj!d lj!dsk skog og jezi jezika ka,, kako kako ih vidi vidi generativna gramatika/ 0) jezik je stvaralački, 1) on je izrazito apstraktne prirode, 2) njegov njegovaa temelj temeljna na str!kt str!kt!ra !ra je !niver !niverzal zalna, na, ) ova ova !nive !niverzal rzalnos nostt poslje posljedic dicaa je s!štinskog !strojstva lj!dskog !ma, jer je jezik čovjek! !ro*en. 3ada govori o stvaralačkog vid! !potre#e jezika, Chomsky !vodi pojam 'pravilima potčinjenog stvaralaštva da #i istakao kako se kreativnost ! jezik! ipak odvija ! domen! djelovanja odre*enih pravila, koja va"i #ilo za dati jezik #ilo za jezik !opšte+ ova ova pravil pravilaa koja koja nameć! nameć! izvjesn izvjesn! ! prin!d prin!d!, !, moraj! moraj! se poštov poštovati ati pri normal normalnoj noj !potre#i jezika. 4štra 4štra distin distinkcij kcijaa izme*! izme*! 'jezič 'jezičke ke sposo# sposo#nos nosti ti i 'govo 'govorne rne djelat djelatnos nosti ti i teorij teorijski ski primat prve, #itna s! odre*enja generativne gramatike ! njenom današnjem vid!. 4riginalni 4riginalni termini koje je Chomsky Chomsky ovdje !veo jes! competence i performance+ njih je teško adekvatno prevesti. 5lternativna na našem #i mogla da #!de 'znanje6 'ispoljavanje. 7!ndam 7!ndament entaln alno o pitanj pitanjee lingvi lingvisti stičke čke na!ke na!ke jeste jeste pitanj pitanjee jezičk jezičkih ih !nive !niverzal rzalija ija.. mode modern rnoj oj ling lingvi vist stičk ičkoj oj teori teoriji ji mog! mog! se izdv izdvoj ojit itii dvij dvijee trad tradici icije je ! istr istra" a"iv ivan anj! j! !niverzali !niverzalija/ ja/ 0) tradicija tradicija '!niverzaln '!niverzalne e ili 'filozofsk 'filozofske e (na!lčne) (na!lčne) gramatike gramatike i tradicija tradicija str!kt!ralne ili deskriptivne lingvistike. Chomsky nastoji da izvrši njihov! sintez!. 1
$ramatika tre#a da !spostavi opšte principe, primjenljive na sve jezike i ! krajnjem izvod! zasnovane na !n!trašnjihm svojstvima lj!dskog !ma, koji #i o#jasnili kako se jezik !potre#ljava i zašto posjed!je pojedinačne odlike. Univerzalna gramatika je
pravila oštr! razlik! izme*! nečega što se mo"e nazvati 'd!#inskom str!kt!rom i 'površinskom str!kt!rom. Dubinska struktura jedne rečenice jeste apstraktna forma koja joj le"i ! osnovi i koja odre*!je njeno značenje+ ona je pris!tna ! !m!, ali nije n!"no direktno predstavljena ! fizičkom signal!. Površinska struktura jedne rečenice jeste stvarna organizacija fizičkog signala ! fraze različite veličine, ! riječi iz različitih kategorija sa izvjesnim redoslijedom. 7!ndamentalna preptostavka !niverzalnih gramatičara #ila je da se jezici gotovo i ne razlik!j! na nivo! d!#inske str!kt!re 8 koji odra"ava osnovna svojstva misli i poimanja 8 ali da se mog! veoma razlikovati na nivo! površinske str!kt!re. Chomsky smatra da #i savremena lingvistika pojam jezika !niverzalnih gramatičara tre#ala !zeti kao polazn! tačk! ! svom rad!. & dr!ge strane, strukturalna lingvistika mo"e da se pohvali velikim realnim postign!ćima, a njen glavni domet je ! tome što je stvorila jedn! činjeničk! i metodološk! osnov! i postavila tez! da se jezik mo"e pro!čavati kao formalan sistem. 9pak, glavni doprinosi str!kt!ralne lingvistike s! prije metodološkog, nego s!štinskog karaktera i oni predstavljaj! korak nazad ! odnos! na !niverzaln! gramatik!. Chomsky !vodi termin 'generativna gramatika da #i njime označio jedan sistem pravila koja odre*!j! d!#inske i površinske str!kt!re jezika o kome je riječ, odnos izme*! njih, semantičk! interpretacij! d!#inskih str!kt!ra i fonetsk! interpretacij! površinskih str!kt!ra. $enerativna gramatika jednog jezika je, prema tome, sistem pravila koji !tvr*!j! odnos izme*! zv!ka i značenja ! tom jezik!. Chomsky !kaz!je na potre#! razlikovanja generativne, od 'deskrtiptivne gramatike koja je prosto jedan aspekt potp!ne generativne gramatike. pozadini deskriptivne gramatike le"i int!icija da jedinice logički prethode gramatici, koja se svodi na njihov z#ir. pozadini generativne gramatike le"i sasvim s!protna int!icija+ ona ka"e da gramatika logički prethodi jedinicima koje s! prosto elementi što se javljaj! na datim stepenima f!nkcionisanja gramatičkih procesa. 4vaj spor se mo"e t!mačiti p!tem njegovih implikacija za prirod! sticanja jezika. :ovjek koji prihvata stanovište deskriptivne gramatike očekivaće da sticanje jezika #!de proces gomilanja, o#ilje"en postepenim porastom inventara pri čem! se njihovi elementi !svajaj! nekom vrstom analitičkih ili ind!ktivnih proced!ra. ;as!prot ovome, čovjek koji prihvata stanovište generativne gramatike očekivaće da se proces sticanja jezika poka"e kao nešto što više liči na selekcij! neke pose#ne hipoteze iz ograničene klase mog!ćih hipoteza, na #azi ograničenih podataka. 9za#arana hipoteza jeste gramatika. Chomsky pravi f!ndamenataln! razlik! izme*! jezičke sposobnosti (znanja koje o svom jezik! posjed!je govornik-sl!šalac) i govorne djelatnosti (stvarne !potre#e jezika ! konkretnim sit!acijama).
jezika 8 jezik svoje sredine. Chomsky jezik vidi fiksnim, priro*enim dijelom ljudske prirode. =ezik se razvija slijedeći !naprijed odre*eni pravac, slično razvoj! tjelesnih organa. >rema Chomskom, jezik se jednostavno pojavio i tre#a ga pro!čavati kao bilo koji dugi problem na području biologije.
3
