Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
“Osnove uzgoja aromatičnog i ljekovitog bilja” Dr. sc. Ivanka Žutić
Porodica Asteraceae - glavočike
1
Višegodišnja zeljasta, busenasta biljka (8 – 10 god.)
Porijeklo: Obale Jadrana i Balkanski poluotok
Glavni proizvođači: Kenija, Tanzanija, Uganda, Japan, Indija, Pakistan, zemlje Sr. i J. Amerike
Buhač Pyrethrum cinerariaefolium (syn. Tanacetum cinerariaefolium, Chrysanthemum cinerariaefolium)
Upotreba
Droga suhi cvat (Pyrethri flos)
Djelatne tvari piretrini - prirodni insekticidi: - suhi cvat: 0.5 – 2.5 % (plodnica 2.2-4.5 % latice 0.2-0.4 %) - suha stabljika: 0.1 – 0.15 % - listovi: u tragovima - esteri monokarbonske kiseline: 30-70 % (piretrin I 40 – 65 %, cinerin, jazmolin) - esteri dikarbonskih kiselina Primjena: - domaćinstva, skladišta hrane i žitarica, staje, ekološka polj. proizvodnja - u obliku praha, tekućine, aerosola, nestabilan na svjetlu (ekspanzija od sr. 19. st. do 1940. → sintetiziran DDT, i od 1970.-ih dalje → zabranjen DDT) Prednosti: - nisu toksični za toplokrvne organizme - širokog spektra, brzog djelovanja - nema pojave rezistentnosti
2
Morfološke i biološke karakteristike buhača Korijen - brojni, cilindrični, tamnosmeđi korjenovi, dubina 15 – 20 cm - iz podanka debljine prsta
Stabljika reducirana
Listovi - u rozeti; na cvjetnoj stabljici nasuprotni, - dvostruko do trostruko razdijeljeni - tupog vrha, dlakavi s naličja
Buhač
Cvjetovi oblikuju cvat - glavicu na vrhovima stabljiki, Ø 2.5 - 5 cm, - u središtu - žuti cjevasti, hermafroditni cvjetovi - uz rub - bijeli jezičasti, ženski (selekcija u cilju krupnijih cvjetova – tetraploidne sorte) - cvjetne stabljike pojedinačne ili slabo razgranate pri vrhu (3 - 5 cvjetova) (100 - 200, čak 400/biljci) Cvatnja - kr. V do poč. VI mj. (u kont. uvjetima) - traje oko 2 tjedna
Plod ahenija (roška), klijavost 3 - 4 god. a.t. = 1 - 1.2 g
3
Buhač
Ekološki uvjeti Svjetlost Važna jer zasjenjivanje smanjuje: - krupnoću cvjetova, - udio i prinos djel. tvari do 50 %
Toplina Umjerene potrebe, dobro podnosi zime u kontinent. klimatu → jarovizacija potrebna za cvatnju
Vlaga i tlo - dobro podnosi sušu - uspijeva na svim laganim tlima: plitka, neplodna, vapnenasta, skeletna, pjeskovita, alkalna - može u humidnoj klimi ali na laganom tlu
Buhač
Tehnologija uzgoja Ne nalazi mjesto u plodoredu → usjev se iskorištava 4 – 6 godina → na istu površinu nakon 2 godine → površine bez višegod. korova
Priprema tla - u jesen duboko oranje - u proljeće priprema za sadnju: - fini površinski sloj tla → kratak žiličast korijen
Gnojidba - osnovna gnojidba, kg/ha: 70 - 80 N, 100 - 120 P2O5 i 90 - 100 K2O (NPK 8-26-26) - od 2. god. dalje: proljeće: 60 - 70 kg/ha N jesen: 60 - 70 kg/ha P2O5 i 70 - 80 kg/ha K2O
4
Načini uzgoja buhača
Buhač
a) uzgoj iz presadnica b) dioba biljke
a) Uzgoj iz presadnica Sjetva: - u II - III mj. u negrijanom zaštićenom prostoru, može i VIII - IX mj. - razmak redova 30 - 40 cm, dubina 0.5 - 1 cm - za 1 ha potrebno 1 - 1.5 kg sjemena
a) Uzgoj buhača iz presadnica
Buhač
Sadnja: - rok:
IX - poč. X mj. ili III - IV mj. → oba: obavezno navodnjavanje - razmak: 60 cm × 20 - 30 cm (sklop: 60 – 80 tisuća biljaka/ha)
5
Buhač
b) Dijeljenje starih biljaka - jesen (IX - X mj.) ili proljeće (III mjesec) - biljke stare 3 - 4 god podijele se na 5 - 10 dijelova - razmak: 60 cm × 20 - 30 cm
Buhač
Njega usjeva buhača Suzbijanje korova Prije kretanja vegetacije: a.t. linuron (Afalon 4 – 5 kg/ha) ili a.t. prometrin (Prohelan 4 – 5 l/ha)
Prihrana 60 - 70 kg/ha N (200 – 250 kg/ha KAN) Usjev buhača
Međuredna kultivacija
Rezidba cvjetnih stabljika
Nakon prihrane u proljeće
Nakon ručne berbe
6
Buhač
Berba cvata Tehnološka zrelost - početak otvaranja cjevastih cvjetova (središnji, žuti dio cvata još je uleknut) - završava kad jezičasti cvjetovi počinju venuti (8 – 10 dana)
Način
- raznim tipovima kosilica, - kombajnom za žito - ručno (češljevima) u nekoliko podbiranja • dobiva se najkvalitetnija droga
Buhač
Dorada buhača (odmah nakon berbe) sušenje - u sušarama pri 50 – 60 oC, na 10 – 12 % vlage (drobi se pod prstima) - ili 12 sati na suncu, ostalo u sjeni; u sloju debljine 3 – 4 cm usitnjavanje i prosijavanje → sadrže 20 – 50 % više a. t. čuvanje - u dobro zatvorenoj ambalaži → sklona oksidaciji → gubitak a.t.
Prinos suhe droge buhača u 1. godini: 100 – 200 kg/ha u ostalim godinama: 700 – 1200 kg/ha Odnos svježe:suhe mase = 4:1 Ekonomski opravdan prinos piretrina: 20 kg/ha (npr. 1200 kg suhe droge s 1.7 % piretrina)
7
Neven – Calendula officinalis L. Jednogodišnja biljna vrsta U Europi kao ukrasna vrsta poznat od 12. st.
Porijeklo –Mediteran i Z. Azija (Egipat) Kod nas uglavnom kao ukrasna, rijetko kao ljekovita vrsta
Glavni proizvođači Rusija, CZ, SLO, CH, A, ET
Upotreba Droga – cvijet nevena (Calendulae flos) Djelatne tvari – flavonoidi, karotenoidi (3 %), triterpeni, saponini eterično ulje (0.02 %) Primjena: - farmacija: antiflogistik (triterpeni), dijaforetik, blagi spazmolitik, diuretik - mast za zacjeljivanje epitela - boja proizvodima - prehrambena industrija: - boja proizvodima (curry), napitcima - kulinarstvo → bojadiser sira, maslaca, zamjena za šafran, kao začin - oblikovanje pejzaža → ukrasna
8
Neven
Morfološke i biološke karakteristike Korijen vretenast, dubok Stabljika uspravna, bridasta, ⇑ 0.5 m, krhka, razgranjena u gornjem dijelu, posuta kratkim dlačicama Listovi izduženi, sjedeći, naizmjenični, glatkog ili slabo nazubljenog ruba, posuti dlačicama, svijetlozeleni
Neven
Cvjetovi oblikuju cvat - glavicu na vrhu stabljiki Ø 5 – 10 cm, blijedo žuti do narančasti - u središtu – cjevasti, plodni cvjetovi - uz rub (2-3 reda) jezičasti, neplodni (selekcija u cilju većeg broja jezičastih cvjetova = latica) Cvatnja - 40 - 50 dana nakon nicanja, - traje do jačih mrazeva - intenzivira se sukcesivnom berbom •
Plod - ahenija (roška), krem boje, grube površine - heterokarpija: srpasto ili prstenasto savijen, krilat klijavost 5 – 6 godina a.t. = 4 – 10 g
9
Neven
Kultivari i srodne vrste
Hranidbeni domaćin sovicama: Mamestra brassicae, Autographa gamma
Calendula arvensis
Neven
Ekološki uvjeti i biološke karakteristike Fotofilna - osunčana staništa Toplina - srednjih zahtjeva - sjeme klija već pri 8 - 10 oC (4 – 5 dana) - mlade biljke nisu osjetljive na mraz - optimalna temp. rasta i razvoja u vegetaciji: 17- 20 oC Vlaga - nije osjetljiv na sušu - u humidnim uvjetima - pepelnica Tlo - rastresita, topla tla bogata humusom (černozemi, smeđa tla i crnice)
10
Neven
Tehnologija uzgoja Plodored - dobro se uklapa (jednogodišnja kultura) - na isto mjesto nakon dvije godine
Priprema tla i gnojidba U jesen: - duboka obrada tla + osnovna gnojidba, kg/ha: 40 – 50 N, 60 – 80 P2O5 i 80 - 100 K2O
(NPK 8-26-26)
U proljeće: - priprema tla za sjetvu, fini površinski sloj - na srednje opskrbljenim tlima ne treba startna gnojidba (N negativno utječe na cvatnju, P i K ju stimuliraju)
Način uzgoja nevena Izravna sjetva sjemena
Rok
u proljeće – veljača - ožujak, za što raniji početak berbe cvatova (cvatnja 40-50 dana nakon nicanja) Način
- sijačica za sjetvu pšenice – stalna provjera → savinuto sjeme!! - međuredni razmak 50 cm, dubina 2 - 3 cm - sjetvena norma: 5 - 6 kg sjemena / ha Prorjeđivanje u stadiju 3 - 5 pravih listova na razmak 6 - 8 cm
11
Njega usjeva nevena
Neven
Suzbijanje korova - nakon sjetve, prije nicanja: a.t. metolaklor + prometrin (Dual + Prohelan 3 l/ha + 1.5 kg/ha)
- u vegetaciji: graminicidi, esteri AOFAK (Fusilade, Targa, Bastional (1 – 1.5 l/ha)
Prorjeđivanje pregustog usjeva - drljačom okomito na usjev → razmak između biljaka 6 – 8 cm
Međuredna kultivacija 2 – 3 puta u vegetaciji Osjetljiv na niz virusa: alfalfa mozaik, CMV, TRSV, pjegavo venuće rajčice, mozaik repe... → suzbijati domaćine i vektore
Neven
Berba i dorada cvijeta Razdoblje travanj do pojave jesenskog mraza Način ručno, sukcesivno 2 × tjedno • - bere se cijela glavica, potom se istrgaju latice → ekonomičnije sušenje samo latica - odmah se vozi na sušenje → zadržavanje boje i kvalitete - sušenje u tankom sloju - prirodno, veće količine u sušari 35 - 40 oC - droga vrlo higroskopna, → odmah nakon sušenja uskladištiti u suhoj prostoriji
12
Neven
Prinosi Svježe cvjetne glavice: 4 - 6 (13) t/ha iz višekratne ručne berbe
Odnos svježi cvat : suhi cvat = 7.5 : 1 Odnos svježi cvat : suhe latice = 20 : 1
Suhe cvjetne glavice: 0.5 - 0.8 (1-1.7) t /ha Suhe latice: 0.2 - 0.3 (0.5-1) t/ha
Porodica Caparidaceae srodna s por. Brassicaceae i Cleomaceae
13
Kapare Capparis spinosa poznate od davnina → stare civilizacije Grka i Rimljana: pepeo korijena kao izvor soli
Porijeklo:
1. Mediteranski bazen 2. suhi predjeli Zapadne i Centralne Azije
Rasprostranjenost od Kanarskih otoka i Maroka, do Crnog mora, Kaspijskog jezera, Irana
Glavni proizvođači E (2600 ha), I (1000 ha), F, GR, zemlje Sj. Afrike i Male Azije, Iran - kod nas sakupljanje
Upotreba Cvjetni pupovi (uglavnom) Mladi izboji (rjeđe) Poluzreli plodovi (rijetko) Glavni sastojci cvj. pupova - gorušičino ulje (metilizotiocijanat) - daje pikantan, oštar okus sl. gorušici i c. papru - bioflavonoid rutin (antioksidant) Primjena - kulinarstvo: - plodovi ukiseljeni ili usoljeni, kao začin umacima, ribi, mesu, salatama, pizzi, slažu se s maslinama, rukolom, artičokom - mladi izboji i plodovi – kao povrće - tradicionalna medicina → karminativ → antireumatski učinak Moguća preosjetljivost (kontaktni dermatitis)
14
Morfološke karakteristike Višegodišnji grm (> 30 god.)
Korijen - dubok, dobro razvijen
Stabljike - duge do 1m, uspravne ili polegle - prekrivaju tlo → čuvanje vlage - glatke, s rijetlim kukastim trnjem (metamorfozirani lisni zalisci)
Listovi - okruglasti, glatkog ruba - mesnati - sivo-zeleni, goli
Cvjetovi - pojedinačni, u pazušcima listova, - na jednogodišnjim izbojima - 4 latice (bjelkaste, nježno ružičaste) - velik broj prašnika Cvatnja V – IX mj. Cvijet je otvoren samo 1 dan
Plod - boba
Sjeme - okruglasto, s nosićem na strani hiluma - smeđe, ljuskasto - dormantno a.t. ≈ 10 g
15
Srodstvo - rod obuhvaća 350 vrsta, ugl. tropskog porijekla - C. ovata – iz Mediteranskog bazena - lit. navodi 10-ak sorti, ugl. talijanske selekcije
Niski ukrasni kultivar
Kultivar bez trnja
C.spinosa var. inermis
Ekološki uvjeti - područja s puno sunca, suha i vruća - ljetne temp. > 40 oC, zimi do –8 oC (kao maslina) - oborina ≈ 350 mm/god. (zimi i u proljeće) - tlo – slabo hranivo, skeletoidno, jako propusno - podnosi posolicu
16
Tehnologija uzgoja Usjev se iskorištava 20 – 30 god.
Način uzgoja Moguće iz presadnica → problem: dormantno sjeme
Stabljične reznice (jednostavnije) - uzimaju se s bazalnog dijela stabljike, Ø > 1 cm, duž. ≈ 8 cm (6 – 10 pupova) - rok: II, III ili IV mj. - ravan rez, uroniti u hormon za zakorjenjivanje drvenastih reznica - supstrat siromašan hranivima, jako propustan - uz grijanje odozdo → ≈ 70 % se zakorijeni
Sadnja - razmak: 2.5 m × 2 m - sklop: 2000 biljaka/ha
Otklanjanje dormantnosti sjemena - močiti u toploj vodi (40 oC) kroz 24 h - umotati u vlažnu krpu, staviti u staklenku i dobro zatvoriti - odložiti u hladnjak na 2 – 3 mj. - prije sjetve ponovno močiti
17
Njega usjeva Rezidba – zimi → suho drvo i vodopije → povratni rez (važan jer cvatu na jednogodišnjim izbojima, kao vinova loza)
Bolesti – uglavnom na kultiviranim sortama: - siva plijesan (Botrytis cinerea) - bijela rđa (Albugo capparidis) - pjegavost lista (Septoria capparidis, Cercospora capparidis, Ascochyta capparidis) - trulež korijena (Phoma capparidis)
Berba Puni urod: 3 – 4 god. nakon sadnje Ručno sakupljanje svakih 8 – 12 dana → 9 – 12 berbi u sezoni
Kalibriranje: - Italija: I kl. Ø 7 – 16 mm - Francuska: I kl. < 10 mm II kl. 10 – 15 mm
Prinos 1 – 3 kg pupova / biljci 2 – 6 t/ha
18
Porodica rutvice - Rutaceae
Ruta Ruta graveolens L. Poznata od davnina, smatrana ljekovitom u antičko doba
Porijeklo: Istočno Sredozemlje Rasprostranjenost: Italija, Sj. Afrika, Balkan Stanište - sunčano i toplo, kamenjari s vapnenastim tlom
Glavni proizvođači: E, F, I
19
Upotreba Droga – nadzemni dio biljke početkom cvatnje (Rutae herba) – list (Rutae folium) Djelatne tvari - flavonoidi (rutin, 1-2 % → spazmolitičko djelovanje) - kumarini 0.1- 0.9 %, furanokumarini - toksični alkaloidi, 0.2 % (akridon, kvinolin...) Toksična u velikim dozama !!! - eterično ulje (0.3 - 0.7 % → opor, prodoran miris): - metil heptil keton 70 %, metil nonil keton 20 %) Važno !!!!!! Može izazvati dugotrajni dermatitis Primjena - farmaceutska industrija i humana medicina → bolesti žučnog mjehura → regulacija srčanog ritma, tlaka - ind. likera, vino, rakija (grappa con ruta), ocat - začin – svježa (talijanska i etiopska kuhinja)
Morfološke i biološke karakteristike Višegod. grmolika biljka (>20 god.)
Korijen - razgranat, drvenast, žuto-smeđi - dubok
Stabljika - uspravna, visine 0.5 - 1 m, - gusto razgranata od baze - pri dnu odrvenjela - jednogod. izboji sivo-zeleni, goli, sjajni
Listovi - jako usječeni → dvostruko-trostruko perasti - duž. ≈ 15 cm, sivo-zeleni, goli, sjajni - nasuprotni
20
Cvjetovi - u cvatovima na vrhu grana - krunica zeleno-žuta - dihogamija (razl. vrijeme sazrijevanja tučka i prašnika → nemoguće samooprašivanje) Cvatnja - V – VI mj. - druga moguća kr. ljeta
Plod - tobolac, prekriven žljezdastim dlakama - dozrijeva kr. VII / poč. VIII mj.
Sjeme - bubrežasto, tamno - klijavo 2 – 3 god. a.t. 2.1 – 2.2 g
Ekološki uvjeti Toplina / svjetlost - srednji / veliki zahtjevi - za klijanje opt. temp. 12 - 15 oC (niče za 17 – 25 dana) - u proljeće kreće rano (II - III mj.)
Tlo - umjereno suha i topla tla, - južne ekspozicije - najbolje: vapnenasta, srednje bogata, dobar vodo-zračni režim
21
Tehnologija uzgoja
U proizvodnji do 6 godina → opada proizvodni kapacitet
Gnojidba - organska gnojidba na slabo strukturnim pješćanim tlima: (15 – 20 t/ha) - osnovna gnojidba u jesen, kg/ha: 20 - 25 K2O 30 - 40 P2O5 - prihrana u proljeće : 40 - 50 kg/ha N
Način uzgoja Iz presadnica → sigurnije → dugo nicanje, spori početni rast Rok
- poč. IV do kr. V mj. → za sadnju kr. ljeta / jesen - VII ili VIII mj. → za sadnju idućeg proljeća - dobro pripremljene gredice na otvorenom - razmak redova 25 – 35 cm, dubina 1.5 – 2 cm - za 1 ha nasada: 200 – 250 m2 gredica, 1 – 1.5 kg sjemena - uzgoj u polistirenskim kontejnerima
Sadnja
- mehanizirana → sadilica za povrće - razmak: 60 cm × 20 cm ili 50 cm × 30 cm - sklop 70 – 90 tisuća biljaka / ha - ljetno-jesenska sadnja: obavezno navodnjavanje
22
Njega usjeva
Suzbijanje korova - mehaničko Navodnjavanje - u slučaju jače suše Gnojidba - osnovna gnojidba u jesen (P, K) -
Berba
prihrana u proljeće (N)
Rok - početkom cvatnje → najviše djelatnih tvari Rez - iznad odrvenjelog dijela Način - kosilicom ili ručno VAŽNO !!! zaštititi izložene dijelove tijela → kontaktni dermatitis - ostaviti da se prosuši - pokupiti sakupljačem sijena - kod drugog otkosa → odmah u sušaru Dorada - sušenje u sušari na temp. do 40 oC
Prinos 3.5 – 4.0 t/ha suhe herbe (odnos svježe : suhe = 5 : 1)
23
