1.Predgovor Konačno magični lek koji su svi pušači čekali: x Odmah deluje
x Jenako efikasan i ko teških pušača x Bez krize pri prestanku
x Nije potrebna mod volje x Bez šok terapije x Bez ikakvih pomagala sa strane x Ne goji x Za stalno
Moža ste malo uplašeni na činjenicom a dete pročitati ovu knjigu. Moža vas, kao ko vedine pušača, sama pomisao na prestanak ispuni panikom i iako vi nameravate a prestanete, to nede biti danas.
Ako očekujete a vas ja obavestim o užasnim rizicima po zravlje koji prate pušače, ili kako pušači potroše malo bogatstvo za vreme svog pušačkog života, ili a je to jena ovratna, prljava navika i a ste vi glupi, beskičmenjaci bez snage volje, ona moram a vas razočaram. Takve taktike meni nikaa nisu pomogle da prestanem i kada bi vama mogle da pomognu, vi bis te ona ved prestali a pušite. Moj meto, koga du zvati EASYWAY, ne funkcioniše tako. U neke o stvari koje du redi dete teško poverovati. Međutim, kaa buete završili sa knjigom, ne a dete u to poverovati, nego dete se pitati kako je mogude a vam je mozak toliko bio ispr an da ste verovali u suprotno. Postoji uobičajno loše shvatanje a mi biramo a pušimo. Pušači ne biraju a puše isto kao što alkoholičari ne biraju a to postanu, ili narkomani a postanu zavisnici o heroina. Tačno je a mi biramo a zapalimo te prve eksperimentalne cigarete. Ja poneka između više stvari - biram da oem u bioskop, ali to ne znači a du ceo život provesti u njemu. Uporeite to sa svojim životom. a li ste ikaa oneli pozitivnu oluku a u oređenim trenutcima u svom životu, ne biste mogli a uživate u jelu ili nekom ruženju a a pri tom ne pušite, ili a ne možete a se koncentrišete ili uhvatite u koštac sa stresom bez cigarete? U kom trenutku ste oneli odluku a vam trebaju cigarete, cig arete, ne samo za ruštvena okupljanja, nego a su vam potrebne a ih stalno imate ko sebe i osedali ste se nesigurno, čak obuzeti panikom ako ih nemate? Kao i svaki rugi pušač, vi ste uvučeni u najpokvareniju, najsuptilniju zamku koju su čovek i priroa zajedno smislili. Ne postoji roditelj na ovoj planeti - bilo a je pušač ili nepušač, kome se sviđa ieja a njegovo ete puši. Ovo znači a svi pušači žele a nikaa nisu ni počeli a puše. To i nije toliko
1
iznenađujude - nikome nije trebala cigareta a bi uživao u obroku ili a se izbori sa s tresom pre nego što se navukao. U isto vreme, svi pušači žele a nastave sa pušenjem. Ipak nas niko ne primorava a zapalimo; bilo a razumemo zašto je to tako ili ne, samo pušači su ti koji oluče da zapale cigaretu. Kaa bi postojalo magično ugme koje bi pušači mogli a pritisnu i probue se sleede jutro sa osedajem kao a nikaa nisu zapalili tu prvu cigaretu, jeini pušači koji bi sutra ujutru postojali bili bi oni mlai ljui koji su još uve k u svojoj eksperimentalnoj fazi. Jedina stvar koja nas s prečava a prestanem je: STRAH.
Strah a demo morati a preživimo neoređen perio patnje, bola i nezaovoljene želje - da bismo ona bili sloboni. Strah a više ni u jenom obroku niti ruštvenom okupljanju nedemo tako uživati kao što smo uživali sa cigaretom. Strah a više nikaa nedemo biti u stanju a se koncentrišemo, izborimo sa stresom ili buemo isto toliko sigurni u sebe kao što smo bili sa cigaretom. Strah a de se naša ličnost i karakter promeniti. Ali najviše o svega, strah o "jenom pušač - uvek pušač", a nikaa nedemo biti potpuno sloboni i a demo u nekim prenutcima, o kraja života, želeti povremeno a zapalimo cigaretu. Ako ste, kao ja, ved pokušali sve uiobičajne načine a presta nete a pušite i ako ste prošli kroz pakao onoga što ja nazivam - metoa modi volje za ostavljanjem pušenja, ne samo a de taj strah uticati na vas, nego dete biti ubeđeni a nikaa nedete modi a prestanete. Ako vam je nelagodno, u panici ste ili ako se o sedate a nije pravo vreme za vas a ostavite cigarete,
ona ozvolite mi a vas uverim a su vaša nelagonost ili panika uzrokovani strahom. Cigareta ne ublažava taj strah, ona ga stvara. Vi niste olučili a upane u zamku nikotina. Ali koa sve zamke, on a je napravljena tako da vi ostanete u njoj. Zapitajte se, kada ste zapalili zapalili te prve cigarete, da biste videli
kako je to, a li ste taa olučili a ostanete pušač o kraja života? I, kaa dete prestati sa pušenjem? Sutra? Sleede goine? Prestanite a se zavaravate. Zamka je napravljena tako a vas rži žarobljenim čitavog života. Šta mislite - zašto tamo neki pušači nisu prestali a puše sve ok ih to nije ubilo?
Ova knjiga je prvobitno izata o strane "Penguin" izavača pre jenu eceniju, i sve o ta a bila je najproavanija knjiga svake goine. Znači, saa imam eset goina povratnih reakcija. Kao što dete uskoro pročitati, te povratne reakcije su mi otkrile informacije koje su prevazišle moja najluđa zamišljanja o tome koliko de biti efikasna mojai knjiga. Takođe su mi na taj način otkrivena va aspekta EASYWAY metoe koja su me zabrinula. Ovo rugo du objasniti kasnije. Prvo, evo tri tipična primera koje sam izvukao iz pisama koje sam dobijao: "Nisam verovao u tvrdnje koje ste iznel i i izvinjavam se što sam sumnjao u vas. Bilo je lako i
uživao sam u tome, baš kao što ste rekli. ao sam kopije vaše knjige svim svojim prijateljima i rođacima koji puše, ali ne mogu a shvatim zašto oni nede a je pročitaju." "Vašu knjigu mi je ao bivši prijatelj koji je bio pušač, pre 8 goina. Tek saa sam je pročitao. Jeino zbog čega se kajem je što sam protradio 8 goiona."
2
"Upravo sam završila sa čitanjem knjige EASYWAY. Znam a je prošlo tek četiri ana, ali osedam se sjajno, i znam a nikaa više nedu osetiti potrebu a pušim. Počela sam a čitam vašu knjigu pre pet goina, pročitala sam je o pola i uspaničila se. Znala sam a ako nastavim a je čitam moradu a prestanem sa pušen jem. Zar nisam bila luckasta?" Ne, ta mala ama iz poslenjeg primera nije bila luckasta. Spomenuo sam magično ugme. EASYWAY rai po principu magičnog ugmeta. EASYWAY nije čarolija, ali meni i stotinama hiljaa bivših pušača kojima je bilo lako i prijatno a prest anu to sve deluje k ao čarolija! Ovo je upozorenje. Imamo situaciju kokoška i jaje. Svaki pušač želi a prestane i svakom pušaču je lako i prijatno a prestane. Samo strah sprečava pušače a pokušaju a prestanu. Najvedi obitak je osloboiti se tog straha. Ali nedete se osloboiti tog straha ok ne završite sa knjigom. Naprotiv, kao ama u tredem primeru, strah de se povedavatio kako čitate knjigu i to de vas moža sprečiti a je završite. Vi niste olučili a upanete u zamku, ali buite načisto sa sobom, nedete umadi tome a ko ne onesete pozitivnu oluku a to uraite. Ved se moža voumite oko ostavljanja. S ruge strane se moža plašite. U bilo kom slučaju molim vas imajte na umu: VI NIŠTA NE GUBITE! Ako po završetku čitanja knjige olučite a želite a nastavite a pušite, ništa vas ne sprečava u tome. Ne morate čak ni a smanjite ili prestanete a pušite sok čitate ovu knjigu i zapamtite - nema šok terapije. Naprotiv, imam samo obre vesti za vas. a li možete a zamislite kako se osedao grof Monte Kristo kaa je konačno pobegao iz zatvora? Tako sam se i ja osedao kaa sam pobegao iz nikotinske zamke. Tako se osedaju milioni bivših pušača koji su koristili moju metou. o kraja ove knjige:
TAKO ĆETE SE VI OSEĆATI! SAMO NAPRED!
Ako ste pušač sve što treba a uraite je a nastavite a čitate. Ako ste nepušač koji je kupio ovu knjigu za one koje volite, sve što treba a uraite je a ih ubeite a pročitaju ovu knjigu. Ako ne možete a ih ubeite, ona vi pročitajte knjigu a poslenje poglavlje de vas posavetovati kako a prenesete poruku ljuima, i takođe kako a sprečite svoju ecu a počnu a puše. Nemojte a vas zavara činjenica a oni to sa mrze. Sva se eca tako osedaju ok se ne navuku.
2.Uvod
"IZLEČIDU SVET O PUŠENJA"
To sam govorio pričajudi sa svojom ženom. Mislila je a sam olepio. To je sasvim razumljivo ako se uzme u obzir a me je ona viela u brojnim pokušajima a prestanem a pušim. Najskorija su bila va pokušaja ve goine ranije. Preživeo P reživeo sam šest meseci čiste patnje pre nego što sam se konačno prepustio i zapalio cigaretu. Nije me sramota da priznam da sam plakao kao beba. Plakao sam jer
sam znao a sam osuđen a buem pušač zauvek. Toliko sam trua uložio u taj pokušaj i prošao kro z 3
toliku patnju a sam znao a nikaa više nedu imati snage a stavim sebe na tako strašan test. Ja nisam nasilan čovek, ali a je neki nepušač koji voli a popuje bio toliko glup u tom trenutku a mi kaže a svi pušači mogu lako a prestanu, momentalno i zauvek, ne bih odgovarao za svoje postupke. Međutim, uveren sam a bi me svaka porota na svetu, sastavljena samo o pušača, oslobodila na osnovu opravdanih razloga za ubistvo.
Moža je i vama teško a poverujete a svaki pušač može lako a prestane. Ako je tako, ja vas molim a ne bacite ovu knjigu u đubre. Molim vas a mi verujete. Uveravam vas a čak i vi možete lako a prestanete.
U svakom slučaju, tako sam i ja, posle ve goine, gasio ono za šta sam znao a de biti moja poslednja cigareta, i ne samo da sam govorio svojoj ženi a sam ja ved nepušač, nego sam govorio a du izlečiti svet o pušenja. Moram a priznam a me je njena skeptičnost taa iritirala. Međutim, to ni u kom slučaju nije umanjilo moju ushidenost. Pretpostavljam a je moja ouševljenost u saznanju a sam ved redan nepušač poremetila malo moju percepciju. Gleajudi stvari unaza, mogu a shvatim njeno ponašanje. Sa shvatam zašto su žojs i moji bliski prijatelji i rođaci misl ili sa sam kandidat za ludnicu.
Kaa pogleam unaza na svoj život, izglea mi kao a je sve bila priprema za rešavanje problema sa pušenjem. Čak i one goine učenja i obavljanja posla računovođe su bile bezvrene u rešavanju zamke pušenja. Kažu a ne možeš a prevariš sve ljue u isto vreme i a to činiš stalno, ali ja verujem a uvanske korporacije upravo to rae goinama. Ja takođe verujem a sam ja jeini koji je prvi zaista shvatio zamku nikotina. Ako vam elujem arogantno, požuridu a oam a tome nisam doprineo ja, nego okolnosti mog života. an za pamdenje bio je 15. jul 1983. Nisam pobegao iz Alkatraza, ali zamišljam one koji su sigurno imali isti osedaj olakšanja i ouševljenja kao ja kaa sam ugasio poslenju cigaretu. shvatio sam a sam pronašao nešto za šta se svaki pušač moli - lak način a ostavi cigarete. Posle testiranja metoe na prijateljima i robini, prestao sam a se bavim računovostvom i postao konsultant, sa punim radnim vremenom, u pomaganju drugima da ostave cigarete.
Napisao sam prvu verziju knjige 1985. Jean o mojih neuspeha, dovek koga opisujem u 25-om poglavlju, bio je moja inspiracija. Dva puta me je posetio i oba puta smo obojica plakali pr i susretu.
Bio je toliko uznemiren a nisam mogao ovoljno a ga opustim a bi mogao a upije ono što mu govorim. Ponadao sam se da kada bih to za pisao, on bi to mogao a pročita kaa je njemu pogoan trenutak za to, i to koliko go puta mu je potrebno, i a de tako poruka da dopre do njega. Nisam sumnjao a de EASYWAY metoa elovati efikasno na ruge pušače kao što je elovala na mene. Ipak, pre n ego što sam svoju metou stavio u pisanu formu knjige, obavio sam jeno istraživanje tržišta na svoj način. Komentari nisu bili ohrabrujudi: "Kako knjiga može a mi pomogne a ostavim cigarete? Ono što mi treba je mod volje!" "Kako knjiga može a spredi užasnu krizu koja se javlja kada prestanete?"
4
U prilog ovakvim pesimistidkim komentarima, i ja sam imaosvoje sumnje. Često je na klinikama bio slučaj a pacijent pogrešno razume poentu. Ali ja sam bio u stanju a na licu mesta ispravim situaciju. A kako de knjiga to modi a urai? Setio sam se vremena kaa sam učio za računovođu, kada nisam razumeo ili se nisam slagao sa nekim delom knjige - to je bila ogromna frustracija, jer ne
možete a pitate knjigu a vam objasni nešto. Takođe sam bio veoma svestan, posebno u anašnje vreme televizije i spotova, da mnogi ljui nisu naviknuti a čitaju. Zajeno sa svim ovim faktorima, imao sam jenu sumnju koja je prevazišla sve ostale. Ja nisam bio pisac i bio sam veoma svestan svojih ograničenja u tom smislu. Bio sam siguran da mogu da sednem licem u lice sa pušadem i a ga ubeim koliko de prijatnija biti socijalna okupljanja, kako de on ili ona biti u stanju a se koncentriše i ponese stres kao nepušač i kako proces prestanka može biti lak i prijatan. Ali da li ja t o mogu a prenesem kroz knjigu? Čak sam sumnjao u to a li ja uopšte imam pravo a stavim EASYWAY u knjigu i a li je moža trebalo a zaposlim profesionalnog pisca. Nikako nisam bio siguran a de to biti uspeh. Bogovi su mi bili naklonjeni. Primio sam hil jae čestitki koje su saržale komentare poput: "To je najbolja knjiga ikada napisana." "Vi ste moj guru" "Vi ste genije." "Trebalo bi da dobijete odlikovanje viteza." "Vi bi trebalo a ste ržavni premijer." "Vi ste svetac."
Naam se a nisam opustio sebi a nešto uobrazim zbog takvih komentara. Potpuno sam svestan a ti komplimenti nisu bili upudeni meni kao piscu, a hvale moju veštinu pisanja, nego baš obrnut o a ih obijam baš zbog neostatka veštine. Ti komplimenti su mi stizali o ljui jer - bilo da vam je raže a oete na kliniku ili pročitate knjigu: EASYWAY metoa funkcioniše!
Ne samo a imamo svetsku mrežu EASYWAY klinika, nego je ova knjiga preveena na preko vaeset jezika, i ok ja ovo pišem, ona je bestseler broj 1 u Nemačkoj. Posle otprilike goinu ana o početka raa klinika, ja sam mislio a sam naučio sve što ima a s e nauči o pomaganju ljuima a ostave pušenje. Neverovatno, ali 14 goina posle otkrivanja metoe ja praktično naučim nešto novo svakog ana. Ova činjenica me je malo zabrinula kaa sam bio zamoljen a buem recenzent prvog izanja koje je izašlo posle šest goina otkako se knjiga štampa. To je bio horor - jer za praktično sve što sam napisao trebalo je a se vratim unaza i a prepravljam i bolje objasnim. Nije trebalo da brinem. Osnovni principi EASYWAY su postojani danas kao i onda kada sam metodu otkrio. Prelepa istina je: LAKO JE PRESTATI!
5
To je činjenica. Moja jeina poteškoda je a ubeim svakog pušača u to. Čitavo moje iskustvo koje sam sakupio u 14 goina pomoglo je tako što je omogudilo svakom pušaču a uglea svetlost. Na klinikama pokušavamo a ostignemo savršenstvo. Svaki neuspeh nas uboko zabol i jer mi znamo a svaki pušač može lako a prestane. Kaa pušači ne uspeju, ophoe se prema tome kao prema svom ličnom neuspehu. Mi se prema tome ophoimo kao prema svom neuspehu - nismo uspeli da ubedimo te pušače koliko je lako i prijatno a pre stanu. Posvetio sam prvo izanje pušačima koje nisam uspeo a izlečim. Ta stopa neuspeha bila je zasnovana na principu garancije koju imamo na klinikama - "vradamo novac ako niste zadovoljni". Prosečna trenutna stopa neuspeha na našim klinikama je ispo 5%. To znači uspeh o preko 95%. Iako sam bio svestan a sam otkrio nešto neverovatno, ni u najluđim snovima nisam očekivao a du postidi takvu stopu uspeha. Sa možete a se pobunite i kažete a ako sam zaista verovao a du izlečiti svet o pušenja - mora da sam očekivao stopu uspeha o 100%. Ne, nika nisam očekivao a du postidi 100%. Ušmrkavanje nikotina je ranije bila najpopularnija vrsta nikotinske zavisnosti dok nije postala antisocijalna i izumrla. Ipak, pos toje i alje neki čuaci koji poneka ušmrknu nikotin, i verovatno de ih uvek biti. Začuđujude, Parlament spaa u poslenja utočišta ušmrkavanj nikotina. Pretpostavljam a to i nije tako čuno ka se na tim zamisliš političari generalno kaskaju stotinama goina iza svog vremena. Tako a de uvek biti čuaka koji de to raiti. Ja nikaa nisam očekivao a du morati a lečim svakog pušača ponaosob. Ono što sam ja mislio a de se esiti, onog trenutka ka objasnim misterije oko zamke u koju ste upali kao pušač i ka razbijem iluzije tipa:
x Pušači uživaju ok puše x Pušač bira a puši x Pušenje otklanja osau i stres x Pušenje pomaže koncentraciji i opuštanju x Pušenje je navika x Potrebna je mod volje a bi se prestalo x Jenom pušač - uvek pušač x Govoriti pušaču a de ga to ubiti mu pomaže a prestane
x Zamene, posebno one koje sarže nikotin u sebi, pomažu a se ostave cigarete x Svi pušači moraju a prođu kroz perio patnje a bi prestali, ja sam naivno pomislio a de ostatak sveta takođe vieti istinu i usvojiti moju metodu. Mislio sam a de mi glavni neprijatelji biti uvanske inustrije. Neverovatno, ali moje glavne prepreke su bile institucije za koje sam mislio a de mi biti najvedi saveznici: meiji, Vlaa, 6
organizacije poput Uruženje za pušenje i zravlje, QUIT (organizacija koja pomaže ovik avanje) i renomirano zdravstvo.
Verovatno ste gleali film "Sestra KEni". U slučaju a niste, u filmu je reč o vremenu kaa je ečija paraliza, ili polio, bila prokletstvo naše ece. Jasno se sedam a je ta reč u mene usadila isti strah koji anas osedam kaa čujem reč "rak". Efekat polio virusa nije bio samo taj što parališe ruke i noge, ved što uzrokuje poremedaj oblika uova. Lekari su taa stavljali uove u gvozena pomagala a bi se sprečio poremedaj. Rezultat je bila oživotna paraliza. Sestra Keni je verovala da su ta gvozdena pomagala zaustavljala proces oporavka i dokazala je hiljadu
puta a mišidi mogu ispočetka a se formiraju i a ete može ponovo a hoa. Međutim, Sestra Keni nije bila lekar, bila je obična sestra. Kako se usuđuje a se meša u nešto što je povereno samo stručnim oktorima? A nije bilo važno to što je ona pronašla rešenje za problem i što je okazala njegovu efikasnost. eca koju je lečila Sestra KEni su znala a je ona u pravu, kao i njihovi roditelji, ali renomirano zravstvo ne samo a nije usvojilo njene metoe ved su joj zabranili a rai u meicini. Trebalo je 20 goina a prođe a bi meicina prihvatila ono što je bilo očigleno. Gleao sam film mnogo goina pre nego što sam otkr io EASYWAY. Film je bio veoma interesantan i bez sumnje bilo je istine u njemu. Međutim, bilo je isto tako očigleno a je Holivu iskoristio veliku porciju poetske sloboe. Nemogude je a je sestra Keni otkrila nešto što zružena meicinska nauka nije uspela a otkrije. Sigurno ti renomirani lekari nisu baš bili takvi inosaurusi kakvim ih prestavljaju? Kako je mogude a im je trebalo 20 goina a prihvate ono što im je bilo ispre nosa? Kaže se a su nekaa činjenice čunije o naučne fantastike. Izvinja vam se onima koji su pravili film Sestra Keni što sam rekao a su uzeli previše poetske sloboe. Čak i u ovo tzv. osvešdeno oba ge imamo modernu komunikaciju, posle 14 godina, ja nisam uspeo da prenesem poruku. Da, dokazao
sam svoju suštinu; jeini razlog zašto vi čitate ovu knjigu je zato što vam je neki bivši pušač preporučio. Ne zaboravite, ja nemam ogromnu finansijsku mod kao Britanska Zravstvena Organizacija ili Uruženje za zravlje i pušenje. Kao i sestra KEni, ja sam ussamljena iniviua. Kao i ona, ja sam poznat samo zato što moj sistem funkcioniše. Ved me tretiraju kao gurua broj jean koji pomaže pušačima a ostave cigarete. kao i sestra KEni, i ja sam okazao suštinu. Ali kakva korist što je sestra KEni okazala svoju priču, ka je ostatak sveta i alje raio upravo suprotno o onoga što treba? Poslenja rečenica u ovoj knjizi je ista kao u originalnom rukopisu:
Postoji vetar promene u ruštvu. Pokrenuta je jena gruva snega i naam se a de ova knjiga pomodi a to postane lavi na snega. Zbog mojih prethono iznesenih stavova, pomislidete a ja uopšte ne poštujem meicinu kao profesiju. To je daleko od istine. Jedan od mojih sinova je doktor i ne mogu da zamislim finiju
profesiju za čoveka. obijamo više preporuka za naše klinike o oktora neg o od bilo koje druge profesije i, iznenađujude, najviše naših klijenata je iz meicins ke struke nego bilo koje druge. Ranije su me oktori smatrali šarlatanom. Avgusta 1997. imao sam veliku čast a buem pozvan a predajem na 10-toj Svetskoj Konferenciji o zravlju i uvanu koja je oržana u Pekingu. Mislim a sam bio prvi nekvalifikovani oktor koji je imao tu čast. Sam poziv je bio mera mog napretka.
7
Međutim, to je bilo isto kao a sam ržao preavanje ziu. Kako žvakada guma sa nikotinom i flaster nisu rešili problem, sami pušači su izglea prihvatili a ne možeš a se izlečiš o zavisnosti jene roge tako što deš prepisati kao lek istu tu rogu. To je isto kao a kažete zavisniku o heroina: nemoj a pušiš heroin, pušenje je opasno, ubrizgaj ga u venu (ne pokušavajte to sa nikotinom, istog trenutka de vas ubiti). Zato što meicina i meiji nemaju pojma kako a pomognu ljudima da prestanu a puše, sve je skoncentrisano na to a im govore ono što oni ved znaju: pušenje nije zravo, to je prljavo i ovratno, asocijalno i skupo. A ne shvataju a nije stvar u tome a oni puše zato što ne razumeju razloge zašto ne treba a puše. Pravo rešenje je a se otklo ne razlozi zbog kojih oni puše. Kaa je svetski an za borbu protiv pušenja, zravstveni stručnjaci govore: "Ovo je an kaa svaki pušač pokušava a prestane." Svaki pušač zna a je to jean an u goini kaa de vedina pušač a popušiti uplo više nego što inače puši, i to potpuno otvoreno, jer nijean pušač ne voli a mu se govori šta a rai, pogotovo o strane ljui koji tretiraju pušače kao iiote i koji ne razumeju zašto oni puše. Zato što ne razumeju u potpunosti same pušače ili kako a im olakšaju a prestanu, njihov stav je: "Probaj ovaj meto. Ako to ne uspe, probaj nešto rugo." a li možete a zamislite a postoji 10 načina šta se rai u slučaju zapaljenja creva? evet o tih eset metoa izlečilo je 10% pacijenata, što znači a je ubilo 90%, a eseta metoa je izlečila 95%. Zamislite a je eseta metoa bila ostupna više o 14 goina, ali velika vedina u meicini je i alje preporučivala ostalih evet metoa. Jedan od doktora na toj konferenciji je uvideo jedan detal j kog se ja nisam osetio. Izneo je činjenicu
a je mogude a de se oktori suočiti sa zakonskim posleicama zbog nesavesne prakse jer ne savetuju svoje pacijente o najboljem načinu a prestanu sa pušenjem. Ironija je u tome što je baš on bio veliki zagovornik terapije koja koristi nikotinske zamene (žvake sa nikotinom, flastere it.) Veoma se truim a ne buem osvetoljubiv, ali naam se a de on biti prva žrtva svojih ieja. ok pišem, britanska vlaa je upravo potrošila 2.5 miliona funti na šokantnu TV k ampanju koja pokušava a ubei omlainu a se ne navuče. Mogli su isto tako a potroše te pare i na kampanju u kojoj de ih ubeđivati a motori mogu a ih ubiju. a li oni shvataju a omlaina zna a ih jena cigareta nede ubiti i a nijean klinac nikaa ne očekuje a de se navudi? Veza između pušenja i raka pluda je utvrđena pre ved 40 goina. Uprkos tome, više mlaih se anas navuče nego ikaa ranije. Mlaima nije potrebno a gleaju horore o pušenju na televiziji. Pušači ionako izbegavaju takve programe. Praktično svaki mla čovek u zemlji je bio sveok kako je pušenje uzrokovalo propast u njenoj ili njegovoj familiji. Ja sam gleao kako moj otac i sestra bivaju uništeni o te roge; to me nije sprečilo a i sam upanem u zamku. Pojavio sam se na ržavnoj stanici sa oktorkom koja nikaa nije bila pušač i nikaa nije izlečila nijenog pušača, tvredi kategorično kako de ta kampanja a spreči mlae a se navuku. Samo a je vlada imala razuma pa da je meni dala tih 2.5 miliona funti. Ja bih finansirao kampanju koja bi
garantovala smrdu nikotinske zavisnosti za par godina. Ja zaista verujem da je grudva snega postala fudbalska lopta. Ali posle 14 godina to je tek zrnce
peska u pustinji. Ja sam zahvalan hiljaama bivših pušača koji su posedivali moje klinike, pročitali moje knjige, gleali moje spotove i preporučili EASYWAY svojim prijateljima, rođacima i svima onima koji bi ih slušali, i molim se a tako i nastave. Međutim, gruva snega se nede pretvoriti u lavinu ok 8
meicina i meiji ne prestanu a preporučuju metoe koje otežavaju ostavljanje cigareta i prihvate a EASYWAY metoa nije još samo jena u nizu metoa: VED JEI NI RAZUMAN METOD ZA KORIŠDENJE! Ne očekujem a mi još poverujete, ali ka buete završili knjigu, bide vam jasno. Čak i nekoliko ljui koji ne uspeju - kažu: "Još mi nije pošlo za rukom a ih ostavim, ali vaš način je bolji o bilo kog drugog za koji znam."
Ako, kaa završite knjigu, osedate a mi ugujete zahvalnost, možete i te kako taj ug a platite. Ne samo što dete preporučiti EASYWAY s vojim prijateljima, nego svaki put kada vidite na TV- u ili čujete na raiju, ili pročitate članak u novinama koji propagira neku rugu ieju, nazovite ih il i im pišite i pitajte ih zašto ne propagiraju EASYWAY metou. To de pogurati lavinu, i ako ja poživi m da to vidim, umredu kao sredan čovek. Ovo trede izanje EASYWAY služi a vas uvee u umetnost tehnologije i pokaže kako je lako i prijatno a se ostave cigarete. a li se osedate kao a je smak sveta? Ma zaboravite to. Ja sam postigao neke sjajne stvari u svom životu. Ali najveda je ta što sam uspeo a pobegnem iz ropstva nikotinske zavisnosti. Pobegao sam pre 14 godina i - i alje sam ushiden činjenicom a sam sloboan. Nema razloga a buem epresivan, ništa loše se ne ešava: naprotiv, učinidete nešto što bi svaki pušač na planeti želeo a učini: BIDETE SLOBONI !
Poglavlje 1 - Najgori zavisnik od nikotina koga sam upoznao
Moža bi trebalo a počnem opisujudi moju kompetentnost za pisanje ove knjige. Ne, ja nisam doktor ni psihijatar; moje kvalifikacije su aleko pogonije. Proveo sam 33 goine svog života kao zakleti pušač. U kasnijim goinama pušio sam sto cigareta kaa imam loš an, a inače nika manje o šezeset na an.
U toku svog života više puta sam pokušavao a prestanem. Jenom sam čak presta o na 6 meseci, ali sam i alje zastajao pore pušača a bih osetio miris uvana, i alje sam putovao u elu za pušače u vozu.
Za vedinu pušača, kaa je o zravlju reč, imamo slučaj: "Ja du prestati a pušim pre nego mi se nešto desi". Ja sam dospeo u fazu kada sam znao da me ubija. Imao sam konstantne glavobolje i
konstantno sam kašljao. Mogao sam a osetim pulsiranje vertikalne vene na svom čelu, i iskreno sam verovao a de svakog trenutka a se esi eksplozija u mojoj glavi i a du umreti o možanog udara. To mi je smetalo, ali me nije zaustavilo.
ošao sam u fazu kaa sam čak prestao a pokušavam a ostavim cigarete. Nije to zbog toga što sam ja toliko uživao u pušenju. Poneka u svom životu pušači pate o iluzije a im prija ta cigareta na koju su navikli, ali ja nikad nisam patio od te iluzije. Uvek sam prezirao i ukus i miris, ali mislio sam 9
a mi cigareta pomaže a se opustim. avala mi je snagu i samopouzanje, i uvek sam se osedao jano kaa sam pokušavao a prestanem, nikaa nisam bio u stanju a zamislim ugoan život bez cigarete.
Jenom prilikom, moja žena me je poslala ko hipnotizera. Bio sam potpuno skeptičan, ne znajudi ništa o hipnozi i u iluziji a de me očekati osoba koja izglea kao neki inijac, sa minđušama po telu i tome slično. Bio sam u svim uobičjnim iluzijama o kojih pate pušači izuzev jene - znao sam da nisam osoba koja nema volje. Ja sam imao kontrolu na svim rugim elovima života ali cigarete su kontrolisale mene. Mislio sam da hipnoza podrazumeva nametanje volje, i iako nisam hteo da
ometam proces (kao svi pušači, veoma sam želeo a prestanem a pušim), mislio sam a me niko nede zavarati iejom a meni nije potrebno a pušim.
Ispostavilo se a je cela seansa bila gubljenje vremena. Hipnotizer je pokušao a me natera a pomerim svoje ruke i noge i raim neke slične stvari. Izglealo je a ništa ne funkcioniše kako treba. Nisam pao u nesvesno stanje. Nisam pao u trans, ili barem mislim da nisam, ali ipak posle te seanse
sam prestao a pušim.
E sa, pre nego što ojurite ko hipnotizera, ozvolite mi a vam nešto objasnim. Hipnoza je srestvo komunikacije. Ako se prenese pogrešna poruka, vi nedete prestati a pušite. Nevoljno kritikujem čoveka ko koga sam bio jer a nije bilo njega o saa bih bio mrtav. Ali to je tako uprko s tome, a ne zahvaljujudi njemu. Takođe ne želim a izglea kao a govorim protiv hipnoze; naprotiv, ja je koristim u svojim konsultacijama. Ona prestavlja mod sugestije i modnu silu koja može biti iskorišdena u obrom i lošem smislu. Nikaa nemojte idi k od hipnotizera ako vam on ili ona nisu preporučeni o strane nekoga koga poštujete i kome verujete.
Tokom tih ovratnih goina kaa sam bio pušač mislio sam a mi život zavisi o cigareta, i bio sam spreman a raije umrem nego a živim bez njih. anas me ljudi pitaju da li mi se ikada desi da poželim a zapalim po koju. Ogovor je:"Nikaa, nikaa, nikaa." Upravo suprotno. Imao sam ivan život. a sam umro o pušenja, ne bih mogao a se požalim. Bio sam veoma sredan čovek, ali najlepša stvar koja mi se esila je a sam se osloboio tog košmara, tog ropstva u kom sam sistematski uništavao sopstveno telo i patio a bih imao tu privilegiju a pušim.
a objasnim nešto o samog početka: ja nisam nikakav mistik. Ne verujem u mađioničare ni vile. Razmišljam mozgom naučnika, i naikako nisam mogao a shvatim šta mi se u svemu tome činilo kao magija. Počeo sam a čitam o hipnozi i o pušenju. Ništa što sam pročitao nije objasnilo čuo koje se esilo. Zašto je bilo tako smešno jenostavno a prestanem kaa sam ranije prolazio kroz nedelje najcrnje depresije?
10
Trebalo mi je osta vremena a shvatim, uglavnom zato što sam išao u suprotnom pravcu. Pokušavao sam a shvatim zašto je bilo tako lako prestati, a ustvari pravi problem je zašto pušači misle a je teško prestati. Pušači pričaju o užasnom stanju kaa ne puše, ali kaa sam pogleao unaza i pokušao a se setim tih užasnih momenata, oni za mene nisu postojali. Nije bilo nikakvog fizičkog bola. Sve je bilo u umu.
Moje zanimanje sa punim radnim vremenom je pomaganje d rugim ljuima a se reše te navike.
Veoma, veoma sam uspešan. Pomogao sam a se izleče hilje pušača. a naglasim o samog starta: ne postoji tako nešto što se zove zakleti pušač. Još uvek nisam upoznao nikog ko je bio toliko mnogo navučen (ili, bolje, mislio a je toliko navučen) kao što sam bio ja. Ne samo a svi mogu a prestanu a puše, nego to mogu lako a urae. U suštini nas strah čini pušačima: strah a u životu nikaa nedemo uživati kao što smo uživali sa cigaretama i strah a demo se osedati kao a vam je nešto ouzeto. U stvari, to je tako aleko o istine. Ne samo a je uživanje u životu bez cigareta pojenako, nego se beskrajno više uživa, na mnogo načina, a zravlje, snaga i bogatstvo su još i najmanje prednosti.
Svi pušači mogu lako a prest anu - čak i vi! Sve što treba a uraite je a pročitate knjigu o kraja sa otvorenim umom. Što više buete mogli a razumete, utoliko de vam lakše biti a to oživite. Najvažnije o svega, nedete idi kroz život kukajudi za cigaretama ili se osedati kao a vam je nešto ouzeto. jeina misterija de biti zašto ste toliko ugo pušili.
a na nešto upozorim. Postoje samo va razloga zašto moja metoa može a ne uspe:
NEUSPEH U PRADENJU INSTRUKCIJA Nekim ljudima je obojno što sam ja toliko izričit u nekim savetima. Na primer, ja du vam redi a ne prestajete uz pomod zamena kao što su slatkiši, žvakade gume, it. (posebno bilo šta što sarži nikotin). Razlog zašto sam ja toliko izričit je zato što znam o čemu pričam. Ne poričem a ima mnogo ljui koji su prestali koristedi takve zamene, ali oni su uspeli uprkos tim stvarima, a ne zahvaljujudi njima. Postoje ljui koji mogu a voe ljubav ok stoje na mostu napravljenom o užai, ali to nije najlakši način. Sve što vam govorim ima svrhu: a lako prestanete i time osigurate uspeh. Ne uzimajte ništa
NESPOSOBNOST DA SHVATE
zdravo za gotovo. I spitajte ne samo sve ono što vam ja kažem ved i vaše lične stavove i ono što vas je
ruštvo naučilo o pušenju. Na primer, vi koji mislite a je pušenje samo navika, zapitajte se zašto ostalih navika, a u nekima o njih uživate, možete tako lako a se oreknete, a tako je teško oredi se navike koja ima ovratan ukus, košta vas bogatstva i ubija vas.
11
Vi koji mislite a uživate u cigareti, zapitajte se zašto neke ruge stvari u životu, u kojima beskonačno više uživate, možete a uzmete i ostavite. Zašto mora te da imate cigarete pri sebi i nastaje panika ako ih nemate?
Poglavlje 2 - Easy metoda
Cilj ove knjige je a vas ovee u stanje uma u kom, umesto uobičajnih metoa prestanka pušenja ge se na početku osedate kao a se penjete uz Mont Everest i proveete sleedih nekoliko neelja žuedi za cigaretom i zaviedi svim pušačima, vi se omah osedate ponosno, raosno, kao a ste izlečeni o strašne bolesti. O tog trenutka, kako ublje ulazite u život sve dete se više pitati kako ste ikaa bili pušač u svom životu. Gleadete na pušače sa žaljenjem, nedete im zavieti.
Ako niste nepušač ili bivši pušač, o suštinske važnosti je a nastavite a pušite ok ne završite ovu knjigu. Ovo de moža izgleati kao kontraiktornost. Kasnije du objasniti kako vam cigar ete apsolutno "ništa ne rae". U stvari, jean on mnogobrojnih paraoksa ko pušenja je a u trenutku kaa pušimo cigaretu mi je gleamo i pitamo se zašto to raimo. Samo kaa nemamo mogudnost a pušimo mi je oživljavamo kao ragocenu. Međutim, a prihvatimo to a, sviđalo se to vama ili ne, vi verujete a ste navučeni. Kaa verujete a ste navučeni, nikaa ne možete biti potpuno opušteni ili koncentrisani ako ne pušite. Zato nemojte pokušavati a prestanete pre nego što završite sa čitanjem cele knjige. ok čitate, želja za pušenjem de se smanjivati. Nemojte ostavljati stvar na pola to može biti fatalno. Zapamtite, sve što treba a uraite je a pratite instrukcije.
"Znam a me NIŠTA nede naterati a ponovo propušim. Tako je lepo biti SLOBOAN, isa ti punim pravilno i ne biti rob." Krisi J.
Uz pomod povratnih reakcija, posle 12 goina o prvog izanja knjige, izuzev poglavlja 28, "Vreme", ova instrukcija a nastavite a pušite ok ne završite knjigu me je najviše isfrustrirala. Kaa sam prestao da pušim, mnogi moji prijatelji i rođaci su prestali, jenostavno zato što sam i ja prestao. Mislili su: "Ako on može, svako može". Tokom goina uspevao sam a nateram one koji nisu prestali, uz pomod malih naznaka, saveta, a shvate koliko je lepo biti slobo dan. Kada se knjiga prvi put štampala, ao sam knjigu rulji koja je još uvanila. Bilo je po principu - iako to moža bue najosanija knjiga ikaa napisana, oni de je pročitati pa makr samo zbog toga što ju je napisao njihov prijatelj. Bio sam iznenađen i povređen kaa sam saznao, mesecima kasnije, a se nisu potruili a završe knjigu. Čak sam otkrio a je prva kopija koju sam potpisao i ao nekome koga sam smatrao bliskim prijateljem - ata nekom rugom. Bio sam povređen taa, ali sam previeo strah 12
koji se uvuče u pušača koji je rob nikotinu. Može a prevaziđe prijateljstvo. Ja sam zamalo
isprovocirao razvo zbog toga. Moja majka je jenom rekla mojoj ženi: "Zašto mu ne zapretiš a deš ga ostaviti ako ne ostavi cigarete?" Moja žena je ogovorila: "Zato što bi on ostavio mene kaa bih mu to rekla." Bilo me je sramota da to priznam, ali verujem da je ona bila u pravu; takav je strah koji
stvara pušenje. Sa shvatam a mnogi pušači ne završe knjigu zato što osedaju a de prestati čim pročitaju knjigu. Neki namerno pročitaju jean re nevno a bi tako oložili taj zao an ka a treba a prestanu zauvek. Saa sam potpuno svestan a neke ljue njihovi bližnji bukvalno nateraju a pročitaju knjigu. Posmatrajte to ovako: šta imate a izgubite? Ako ne prestanete ka završite sa knjigom, nede vam biti ništa gore nego što vam je saa. NEMATE APSOLUTNO NIŠTA A IZGUBITE A MOŽETE MNOGO A OBIJETE!
Ka smo ved ko toga, ako niste pušili par ana ili neelja ali niste sigurni a li ste pušač, bivši pušač ili nepušač, ona nemojte pušiti ok čitate. U stvari, vi ste ved nepušač. Sve što treba a uraimo je a ođemo o toga a vaš mozak "stigne" vaše telo. o kraja knjige bidete sredan nepušač.
"Nisam ni sanjala a du ikaa poželeti a prestanem a pušim, a kamoli a du naterati sebe a pročitam ovu knjigu!" Rejčel G.
U osnovi, moja metoa je totalna suprotnost uobičajnim metoama za prestajanje. Uobičajna metoa je a se napravi lista svih štetnih faktora pušenja i a se kaže:"Ako mogu ovoljno ugo a izržim bez cigarete, u jenom trenutku de želja za cigaretom a nestane. Taa du modi ponovo a uživam u životu, oslobođen o ropstva uvana."
Ovo je logičan pogle na tu stvar, i hiljae pušača svakog ana prestane a puši koristedi neku o ovih metoa. Međutim, veoma je teško uspeti ako pratite ove metoe, iz sleedih razloga:
Prestanak pušenja nije pravi problem. Svaki put kaa ugasite cigaretu vi ste prestali a pušite. Moža dete imati jenake razloge a jenog ana kažete "Ne želim više a pušim" - svi pušači ih imaju, svakog ana njihovih života, a razlozi su verovatno jači nego što možete i a zamislite. Pravi problem nastaje drugog dana, desetog dana ili hiljaditog dana, kada u trenutku slabosti, ili u trenutku kada ste jaki, zapalite jednu cigaretu, i z ato što je to elimična zavisnost o roge vi dete
poželeti još jenu, i iznenaa - vi ste ponovo pušač. Zravstvena upozorenja bi trebalo a nas zaustave. Naš zrav razum nam govori: "Prestani a raiš to. Ti si buala", ali u stvari to otežava. Mi, na primer, pušimo kaa smo nervozni. Kažite pušaču a ga pušenje ubija i prvo što de uraiti je a de zapaliti cigaretu. Ima više opušaka ispre Royal Marsen bolnice, najvažnije ustanove u Engleskoj koja leči rak, nego ispre bilo koje ruge bolnice u zemlji.
13
Svi razlozi za prestajanje u stvari otežavaju proces iz va razloga. Prvo, oni stvaraju osedaj žrtvovanja. Uvek nas teraju a se ostavimo našeg malog prijatelja, poroka, zaovoljstva, kako go to pušač oživljava. rugo, zaslepljuju. Mi ne pušimo zato što ne razumemo razloge zbog kojih treba a prestanemo. Prvo pitanje je:"Zašto mi želimo ili osedamo potrebu a to raimo?"
EASYWAY metoa je u osnovi ovo: prvo a zaboravimo razloge zbog kojih želimo a prestanemo, a se suočimo sa problemom cigareta i a upitamo sebe sleeda pitanja:
šta to meni onosi? a li ja zapravo uživam u tome? a li zaista osedam potrebu a iem kroz život i a patim se, samo a bih mogao a ržim tu stvar u svojim ustima i gušim sebe?
Prelepa istina je a ničemu ne oprinosi. a skroz pojasnim, ja ne mislim a štetni faktori pušenja najačavaju prenosti; svi pušači to znaju. Ja mislim sleede - ne postoje prenosti pušenja. Jeina prenost koju je pušenje ikaa imalo bio je socijalni "plus"; anas čak i sami pušači gleaju na to kao na antisocijalnu naviku.
Vedina pušača oseda a je neophono a nađu realne razloge zašto puše, ali su to sve zablue i iluzije.
Prva stvar koju demo uraiti je a otklonimo ove zablue i iluzije. U stvari, vi dete samo shvatiti a se ničeg ne oričete, ved a postoje prelepe, pozitivne stvari koje možete a obijete kaa postanete nepušač, a zravlje i novac su samo av plusa. Onog trenutka kaa se orkloni ta iluzija a život vi še nikaa nede biti isti bez cigareta, ona kaa shvatite a ne samo a je život isti bez cigareta nego beskonačno lepši, ona kaa osedaj a vam je nešto ouzeto ili a nešto propuštate nestane, taa možemo a stanemo i razmotrimo pitanje zravlja i novca - i mnogo drugih razloga za ostavljanje pušenja. Shvatanje ovih činjenica de biti pozitivna oatna pomod pri ostvarivanju onoga što želite a proživite ostatak života bez ropstva nikotinu.
Poglavlje 3 - Zašto je teško prestati?
Kao što sam ranije objasnio, zainteresovao sam se za sve ovo zbog sopstvene zavisnosti. Kada sam konačno prestao to je bilo kao magija. Ranije kaa sam pokušavao a prestanem prolazio sam kroz 14
neelje najcrnje epresije. Bilo je čunih ana kaa sam bio prilično raspoložen ali omah sleedeg ana vradala se epresija. To je isto kao kaa biste kopali rukama a izađete iz klizave rupe: osedate da ste blizu vrha, vidite sunce a onda jednostavno skliznete nazad dole. Povremeno zapalite c igaretu,
ona bue ovratnog ukusa i ona se pitate zašto vi to uopšte morate a raite.
Jedno od pitanja koje uvek postavljam pušačima pre mojih konsulatacija je: "a li želite a
prestanete a pušite?" U jenom smislu to je glupo pitanje. Svi pušači bi hteli a prestanu. Ako kažete okazanom pušaču: "Kaa biste mogli a se vratite u vreme pre nego što ste se navukli, sa znanjem koje saa imate, a li biste počeli a pušite?", ogovor je: "NIKAKO".
Recite najzakletijem pušaču - neome ko ne misli a to ugrožava njegovo zravlje, ko nije zabrinut zbog načina kako ruštvo na to glea i onome ko može sebi to a priušti (nema ih mnogo anas): "a li poržavate svoju ecu a i ona puše", ogovor je: "NIKAKO".
Svi pušači osedaju a ih je obuzelo zlo. Ranija postavka je bila: "Prestadu, samo ne anas nego sutra". S vremenom ođemo u fazu kaa mislimo a ili nemamo mod volje ili a postoji nešto o suštinske važnosti u cigareti što mi moramo a imamo a bismo uživali u životu.
Kao što sam ranije rekao, problem nije objasniti zašto je lako prestati; problem je objasniti zašto je to teško. U stvari, pravi problem je objasniti zašto ljui to uopšte rae, ili zašto je u jenom trenutku 60% nacije pušilo.
Sve to oko pušenja je neverovatna enigma. Jeini razlog što mi to raimo je zato što hiljae ljui rai isto. Ipak svi bi želeli a nika nisu ni počeli, govored i nam kako je to samo gubljenje vremena i novca. Mi ne možemo baš u potpunosti a poverujemo a oni ne uživaju u tome. Mi ona shvatimo a je to stvar oraslih i raimo naporno na tome a se i sami navučemo. Ona proveemo ostatak života govoredi svojoj eci a to ne rae i sami pokušavamo a prestanemo.
Takođe, proveemo ostatak života u patnji. Prosečan pušač koji popuši 20 cigareta na an potroši 50000 funti u svom životu na cigarete. Šta raimo s tim novcem? (Ne bi bilo tako strašno kaa bismo ih bacili u đubre.) Mi ga ustvari koristimo a sistematski pretrpavamo svoja pluda otrovima koji prouzrokuju rak, sve više sprečavamo kiseonik a opre o mišida i organa u našim telima, tako a svakog ana postajemo sve više letargični. Osuđujemo sebe na oživotnu prljavštinu, loš zaah, zube sa flekama, rupice na garerobi probušene pikavcima, prljave pepeljare i ustajali smra uvana. To je oživotno ropstvo. Provoimo pola svojih života u situacijama u kojima nam ruštvo ne ozvoljava a pušimo (crkve, bolnice, škole, metroi, pozorišta, it.) ili, kaa pokušavamo a smanjimo ili prestanemo, osedamo se kao a nam se nešto ouzima. Ostatak našeg pušačkog života provoimo u 15
situacijama kaa nam je ozvoljeno a pušimo ali mi bismo želeli a to ne moramo. Kakav je t o hobi kaa ok to raiš želiš a to ne raiš, a ka to ne raiš patiš za cigaretom? To je životni vek u kome te tretiraju kao neku vrstu kuge i, što je najgore o svega, jean život proveen u preziranju, a inače ste jedno inteligentno, racionalno ljudsko bide. Pušač prezire sebe, prezire svaki ržavni an borbe protiv pušenja, prezire svako obaveštenje o strane vlae o ugrožavanju zravlja ili zastrašujudu priču o raku, ili kampanje posvedene lošem zaahu, svaki put kaa ga zaboli u gruima, svaki put kaa je usamljeni pušač u ruštvu nepušača. a ie kroz život sa ovim ovratnim crnim senkama u pozaini svog uma, šta čovek obija iz toga? APSOLUTNO NIŠTA! Zaovoljstvo? Užitak? Opuštanje? Nešto što vas priže? Sve su to iluzije, osim ako nošenje uskih cipela zara užitka kaa ih skinete smatrate zadovoljstvom!
"Uvek sam mislila a du se osedati manje srednom i manje sigurnom u sebe ako prestanem a pušim. A u stvari lepota vaše knjige je u tome što se, o samog početka, osedate SREDNIJE I SIGURNIJIM!" ženifer O.
Kao što sam rekao, pravi problem je objasniti ne samo zašto je pušačima teško a prestanu nego zašto ljui uopšte puše.
Verovatno dete redi: "To je sve u reu. Ali kaa se jenom navučete na nikotin veoma je teško ovidi se.! Ali zašto je to teško, i zašto mi to raimo? Pušači traže ogovor na ovo pitanje čitavog svog života.
Neki kažu a je to zbog neverovatnog bola kaa prestanete. U stvari, pravi simptomi prestanka korišdenja nikotina su tako blagi (v. poglavlje 6) a vedina pušača živi i umre a da nikada ne shvate da su zavisni od droge.
Neki kažu a se u cigaretama veoma uživa. Nije tako. One su prljave i ovratne. Pitajte bilo kog pušača koji misli a on puši samo zato što uživa u cigareti, ka nema cigarete koje on puši i može a nabavi samo one koje mu se ne opaaju, a li prestane a puši. Uživanje nema veze s tim. Ja uživam ok jeem jastoga ali to ne znači a sam ospeo u fazu kaa moram a imam 20 jastoga koji mi vise oko vrata. Kaa je o rugim stvarima u životu reč - mi uživamo dok ih radimo, ali se ne osedamo ugroženo kaa to ne raimo.
Neki traže razloge u psihologiji - Frojov sinrom, "ete na majčinoj sisi". Zaista je upravo obrnuto. Uobičajeni razlog zašto počnemo a pušimo je a pokažemo a smo zreli i orasli. Kaa bism o morali da sisamo cuclu u javnosti, umrli bismo od sramote.
16
Neki misle a je obrnuto, a je to zbog mačo izglea kaa uišete im ili izuvate kroz nozrve. Ponovo ovaj argument nema poente. Zapaljena cigareta u uvetu bi izgleala smešno. Koliko smešnije izglea neko ko uiše otrove koji uzrokuju rak u svoja pluda?
Neki pravaju činjenicu a puše i kažu: "Tako imam nešto a raim sa rukama". Pa zašto je ona zapalite? "To je oralna satisfakcija." Pa zašto je palite? "To je ivan osedaj ima ok ulazi u m oja pluda." Užasan osedaj - zove se gušenje.
Mnogi veruju a pušenje otklanja osau. To je takođe zablua. osaa je stanje uma. Ne postoji ništa interesantno u cigareti.
Razlog zašto ja pušim 33 goine bio je zato što me to opušta, aje mi osedaj sigur nosti i snagu. Takođe sam znao a me ubija i koštalo me je mnogo, čitavo bogatstvo. Zašto nisam otišao ko svog oktora i pitao ga za neko rugo rešenje - kako a se opustim i a se osetim snažno i sigurno?
Nisam otišao jer sam znao a de mi ponuiti neko rugo rešenje. To nije bio moj razlog - to je bilo moje opravdanje.
Neki kažu a puše samo zato što i njihovi prijatelji puše. a li ste zaista toliko glupi? Ako jeste, molite se a vaši prijatelji ne počnu a osecaju sebi glave a bi se rešili glavobolje!
Vedina pušača koja malo porazmisli o svemu ođe o zaključka a je to samo navika. To u stvari nije objašnjenje. Nego, pošto se obace sva ruga racionalna objašnjenja, to prestavlja jeini preostali izgovor. Nažalost, ovo objašnjenje je jenako logično. Svakog ana u životu mi menjamo navike, i u nekima o njih veoma uživamo. Ispran nam je mozak pričom a je pušenje navika i a je teško rešiti se navike. a li je teško oredi se navike? U Ujeinjenom Kraljevstvu mi imamo naviku a vozimo levom stranom ulice. Ipak kaa vozimo u Sjeinjenim ržavama mi istog trenutka prekiamo tu naviku bez ikakvog problema. Očigleno a je zablua a je teško oredi se navika. Činjenica je a mi stvaramo navike i oričemo ih se svakonevno.
Pa zašto je ona tako teško oredi se navike koja ima ovratan ukus, koja nas ubija, koja nas košta bogatstvo, koja je prljava i ovratna i koje bismo inače želeli a se oreknemo, kaa je sve što treba a uraimo a to prestanemo a raimo? Ogovor je a pušenje nije navika : TO JE ZAVISNOST OD NIKOTINA! Zato tako izglea, a je teško "oviknuti se". Moža vi mislite a ovo objašnjenje 17
pokazuje zašto jeste teško prestati? a, objašnjava zašto mnogim pušačima jeste teško a prestanu. To je zato što ne razumeju šta je zavisnost o roge. Glavni razlog je što su pušači ubeđeni a ima nekog istinskog zaovoljstva u pušenju i veruju a de se oni žrtvovati ako prestanu.
Prelepa istina je da onog trenutka kada shvatite zavisnost od nikotina i prave razloge zbog kojih
pušite, prestadete to da radite - prosto dete prestati - i za tri neelje jeina misterija de biti zašto vam je bilo potrebno a pušite toliko ugo koliko jeste, i zašto ne možete a ubeite ostale pušače KOLIKO JE LEPO BITI NEPUŠAČ!
Poglavlje 4 - Zlobna zamka
Pušenje je najprefinjenija i najzlobnija zamka koju su stvorili priroa i čovek. Šta nas uopšte navoi na to? Hiljae oraslih koji to ved rae. Oni nas čak upozoravaju a je to prljava, ovratna navika koja de nas na kraju uništiti i koštati nas bogatstva, ali mi ne možemo a poverujemo a oni ne uživaju u tome. Jean o patetičnih aspekata pušenja je taj a mi treba stvarno obro a se pomučimo a bismo se navukli.
To je jeina zamka u priroi koja nema ništa privlačno u sebi. Ono što prestavlja zamku nije to š to cigarete imaju ivan ukus, nego to što imaju ovratan ukus. a je ta prva cigareta koju smo zapalili imala ivan ukus, zazvonili bi alarmi i pošto smo inteligentna ljuska bida, shvatili bismo zašto polovina oraslog stanovništva sistematski uništava sebe trujudi se. Ali zato što je ta prva cigareta imala ovratan ukus, naši mlai umovi su sigurni a se mi nikaa nedemo navudi, i mislimo a zato što u njima ne uživamo možemo a ih ostavimo ka go to poželimo.
To je jeina roga u priroi koja vas sprečava a ostvarite svoj cilj. ečaci obično počnu zato što žele a izgleaju modno, jako - to je imiž Hemfrija Bogarta, ili Klinta Istvua. Poslenja stvar koju osedate ok pušite tu prvu cigaretu je a ste modni. Ne usuđujete se a uahnete, i ako uahnete mnogo puta, prvo de vam se zavrteti u glavi a ona de vam biti loše. Sve što želite a uraite je a pobegnete o ostalih ečaka i bacite tu prljavu stvar.
Ko žena, cilj je a izgleaju kao prefinjene moerne mlae ame. Ka uzimaju te male imove cigarete izgleaju tako smešno. ok ečaci nauče kako a izgleaju modno a evojčice kako a izgleaju prefinjeno, poželede a nikaa nisu ni počeli a puše. Pitam se a li su žene ikaa izgleale prefinjeno ok puše, ili je to plo naše mašte koji su stvorile reklame za cigarete. Čini mi se a nema sreine između nekoga ko uči iz onoga što vii i pušača veterana.
18
Mi ona provoimo ostatak svog života pokušavajudi a objasnimo sebi zašto to raimo, bilo a je to zbog zravlja, neostatka novca ili čisto zbog toga što su cigarete učinile a se osedate kao neko ko ima kugu.
Čim prestanemo, po vedim smo stresom (strah o ostavljanja nikotina) i stvar na koju se oslanjamo a nam otkloni stres saa postaje nešto bez čega moramo.
Posle nekoliko ana mučenja mi olučimo a smo izabrali pogrešno vreme. Moramo a sačekamo a perio stresa prođe, i čim to bue tako - razlozi za ostavljanje pušenja nestaju. Naravno, takav perio nikaa nede odi, jer, prvo, mi smatramo a naš život teži ka tome a postane sve više stresa n. Kako napuštamo sigurnost ko roitelja, priroan proces koji slei je nalaženje oma, pa ona hipoteke, bebe, ogovorniji poslovi it. Ovo je takođe iluzija. Istina je a su najstresniji perioi za bilo koje bide rano detinjstvo i pubertet. Mi umemo da pobrkamo ogovornost sa stresom. Život pušača automatski postaje stresan jer uvan ne opušta niti vas oslobađa stresa, kao što ruštvo pokušava a vas ubei. Upravo obrnuto: uvan čini a postanete više nervozni i uzrmaniji stresom.
Čak i oni pušači koji se reše navike (vedina to urai, jenom ili više puta za života) u stanju su a žive savršeno sredne živote ali a se ona ojenom ponovo navuku.
Cela caka sa pušenjem je kao lutanje po ogromnom lavirintu. Čim uđemo u lavirint naši mozgovi postanu zamagljeni i zaklonjeni oblacima, i proveemo ostatak života pokušavajudi a pobegnemo. Mnogi o nas to i uspeju, a bi ona kasnije ošli o trenutka kaa se ponovo navuku.
Ja sam proveo 33 goine pokušavajudi a pobegnem iz tog lavirinta. Kao i svi pušači, nisam mogao da ga shvatim. Ipak, zahvaljujudi spletu neobičnih okolnosti, o kojih nijena nema veze sa mnom, želeo sam a saznam zašto je ranije bilo toliko teško ostaviti cigarete a ona, ka asam to i uspeo, ne samo a je bilo lako nego sam i uživao u t ome.
Otkako sam prestao a pušim, moj hobi, i kasnije, moja profesija su bili otkrivanje mnogh misterija povezanih sa pušenjem. To je bila kompleksna i fascinantna zagonetka i, kao Rubikova kocka, skoro nemoguda za rešavanje. Ipak, kao ko svih komplikovanih zagonetki, ako znate rešenje, lako je! Ja imam rešenje za lako ostavljanje pušenja. Voidu vas o izlaska iz lavirinta i osiguradu to a se nika unutra ne vratite. Sve što treba a raite je a pratite uputstva. Ako skrenete na pogrešnom skretanju, ostatak instrukcija nede imati poentu.
19
ozvolite a naglasim a svako može lako a prestane, ali prvo moramo utvriti činjenice. Ne, nisam mislio na zastrašujude činjenice. Znam a ste ih vi ved svesni. Postoji sasvim ovoljno informacija o kobnim posledicama pušenja. a to može a vas spreči, vi biste ved prestali. Mislim, zašto nam je toliko teško a prestanemo?! a bismo ogovorili na ovo pitanje moramo a saznamo pravi razlog zašto mi još uvek pušimo.
Poglavlje 5 - Zašto i alje pušimo
Svi mi počnemo a pušimo iz glupih razloga, obično zbog nekog pritiska ok smo u nekom ruštvu, ali zašto onog trenutka kaa osetimo a smo se navukli, ipak nastavljamo a pušimo?
Nijean reovan pušač ne zna zašto puši. a pušači znaju pravi razlog, oni bi prestali to a rade. Postavio sam to pitanje hiljaama pušača na mojim konsultacijama. Pravi ogovor je isti za sve pušače, ali način na koji ga iznose je uvek rugačiji. Taj eo konsultacija mi je bio najzanimljiviji i u isto vreme najpatetičniji.
Svi pušači znaju, u ubini uše, a su buale. Znaju a nisu imali potrebu a puše pre nego što su se navukli. Mnogi od njih mogu da se sete da je prva cigareta koju su zapalili imala odvratan ukus i da su
morali a se pomuče a bi se navukli. Ono što najviše nervira je što oni osedaju a nepušači ništa ne propuštaju i a im se smeju.
Pa ipak, pušači su inteligentna, razumna ljuska bida. Oni znaju a preuzimaju veliki rizik po svoje zravlje i potroše bogatstvo na cigarete za svog života. Zato je njima neophono a imaju raz umno objašnjenje za svoju naviku.
Pravi razlog zašto pušači nastave a puše (ka shvate a su se navukli) je blaga kombinacija faktora koje du izneti u sleeda va poglavlja:
NIKOTINSKA ZAVISNOST ISPRAN MOZAK
Poglavlje 6 - Nikotinska zavisnost
20
Nikotin je bezbojna roga, ugljanog sastava, koja je saržana u uvanu i koja o pušača napravi zavisnika. To je najbrža zavisnička roga koja je poznata čovečanstvu, i potrebna je samo jena cigareta a bi ste postali navučeni.
Svaki im cigarete šalje, kroz pluda mozgu, malu ozu nikotina koji eluje brže nego oza heroina kada je narkoman ubrizga u venu.
Ako vi iz jene cigarete vaeset puta uvučete im, ona vi primate vaeset oza roge sa samo jednom cigaretom.
Nikotin je droga koja brzo deluje, i ono što uđe kroz krvotok kroz nikotin, brzo nestane, prođe o
pola sata o 45 minuta, sat vremena o kaa ste zapalili a se isčisti. To objašnjava zašto vedina pušača puši u proseku 20 cigareta na an.
Čim pušač ugasi cigaretu, nikotin velikom brzinom napušta telo i pušač počinje a prolazi kroz bol (krizu).
U ovom trenutku moram a razbijem iluziju a pušači prolaze kroz taj bol. Pušači misle a je taj bol užasna trauma o koje pate kaa pokušaju ili su prinuđeni a prestanu a puše. Sve je to u stva ri na psihičkoj bazi: pušač oseda a mu je ouzeto zaovoljestvo. Ovo du objasniti kasnije.
Stvarni bolovi kaa se skiate sa nikotina su tako blagi a mnogi pušači žive i umiru a a nikaa ne shvate da su zavisni od droge. Kada koristimo termin "zavisnik od nikotina" mi mislimo da "samo
imamo tu naviku". Mnogi pušači se užasno plaše roga, a oni su upravo to - zavisnici od droge. Na svu sredu lako je rešiti je se, ali prvo morate a prihvatite a ste zavisni.
Ne postoji nikakav fizički bol kaa prestanete da uzimate nikotin. To je prosto prazan, nemiran osedaj, osedaj a nešto neostaje; i to je razlog zašto mnogi pušači misle a je to samo nešto uz pomod čega imaju šta a rae sa rukama. Ako je uži perio bez nikotina, pušač postaje nervozan, nesiguran, iznerviran, nedostaje mu sigurnost u sebe i postaje iritiran. To je kao glad - za otrovom, NIKOTINOM.
21
Za seam sekuni po paljenji cigarete obezbeđen je svež nikotin i žunja prestaje, rezultujudi osedajem opuštenosti i sigurnosti.
U prvim danima, kad a počinjemo a pušimo, bol o neostatka nikotina i osedaj olakšanja koji
olaze posle su tako neprimetni a mi nismo ni svesni a oni postoje. Kaa počnemo reovno a pušimo mislimo a je to zbog toga što ili uživamo u tme ili nam je prešlo u naviku. Isti na je da smo ved navučeni; nismo toga svesni, ali to malo nikotinsko čuovište je ved u našem stomaku i tu i tamo moramo da ga nahranimo.
Sve to sa pušenjem je serija zavrzlama. Svi su pušači svesni a su buale i a ih je zarobilo nešto zlo. Ipak, mislim a je najpatetičniji aspekt pušenja taj što užitak koji pušač obija iz cigarete leži u zaovoljstvu pokušavanja a se vrati u to stanje mira, spokoja i sigurnosti koje je njegovo telo imalo pre nego što se navukao.
Znate onaj osedaj kaa alarm u komšinijoj kudi zvoni ceo an, ili ka postoji neko blaže ali uporno uznemiravanje. I onda, u jednom trenutku buka iznenada prestane - i oživljavamo osedaj mira i spokoja. To u stvari nije osedaj mira, nego kraj uznemiravanja.
"Hvala vam za vaša uviđanja, vaš humor; previeli ste sve mogude scenarije. Smejala sam se naglas mnogo puta!" G-đa ž.Saners
Pre nego što uđemo u lanac nikotina, naša tela su kompletna. Ali mi ona napaamo telo nikotinom, a ka ugasimo cigaretu i nikotin počne a napušta naše telo , patimo od bola nedostatka - nije to fizički bol, samo prazan osedaj. Mi nismo ni svesni a on postoji. Naš zrav razum to ne shvata. Nije ni potrebno. Sve što znamo je a moramo a želimo cigaretu, i kaa je zapalimo, žunja nestaje, i za momenat mi smo zaovoljni i sigurni isto onoliko koliko smo bili pre nego što smo postali zavisnici. Međutim, zaovoljstvo je samo privremeno, jer, a bismo osloboili žunju, mi moramo a snabemo telo sa još nikotina. Čim ugasite cigaretu žunja ponovo počinje, i tako se lanac nastavlja. To je oživotni lanac - SEM UKOLIKO GA NE PREKINETE.
Cela ta stvar sa pušenjem ja kao a nosite uske cipele samo a biste osetili zaovoljstvo kaa ih skinete. Pstoje 3 glavna razloga zašto pušači to ne vie na taj način.
O rođenja smo položni masovnom ispiranju mozga, koje nas ubeđuje kako pušači oživljavaju neverovatno zaovoljstvo ok puše. Zašto im mi ne bismo poverovali? Zašto bi inače oni trošili sav taj novac i tako mnogo rizikovali? 22
Iz razloga što osustvo nikotina ne uzrokuje nikakvu fizičku bol, ved samo prazan osedaj nesigurnosti, nerazvojan o glai i stresa, i zato što baš u tim trenutcima glai i stresa mi imamo običaj a zapalimo, mi težimo a smatramo taj osedaj normalnim. Međutim, glavni razlog zašto pušači ne uspeju a vie pušenje u pravom svetlu je zato što pušenje "rai" po principu: ona kaa ne pušite patite o tog osedaja praznine, ali zato što je proces navlačenja na nikotin tako neprimetan i postepen u početnim goinama, smatramo taj osedaj normalnim i ne krivimo za to prethodnu cigaretu.
To je taj obrnuti proces koji čini a bue veoma teško skinuti se sa neke roge. Zamislite stanje panike u kome je zavisnik od heroina koji nema heroin. Sad zamislite beskrajnu radost u trenutku kada taj zavisnik konačno može a zabije iglu u svoju venu. a li zaista možete a zamislite a neko
oseda bilo kakvo zaovoljstvo prilikom ubaanja igle u sebe, ili - da li vas i sama pomisao ispunjava strahom? Oni koji nisu zavisni o heroina ne pate o takvog osedaja panike. Heroin ne oslobađa o te panike. On je stvara. Nepušači ne pate o praznog osedaja a im je potrebna cigareta ili počnu a paniče kaa ostanu bez zalihe. Nepušači ne mogu a shvate zašto pušači vie zaovoljstvo jeino u tome da nabiju te prljave st vari u svoja usta, a ih ona zapale vatrom i uišu tu prljavštinu u svoja pluda. I znate šta? Ni pušači ne shvataju zašto to rae.
O pušenju se priča kao o nečemu što je opuštajude ili što pruža neko zaovoljstvo. Ali kako možete biti zadovoljni ako prethono niste bili nezaovoljni? Zašto nepušači ne pate o tog osedaja nezaovoljstva i zašto, posle obroka, kaa su nepušači potpuno opušteni, pušači to nisu sve ok ne zaovolje to malo nikotinsko čuovište?
Oprostite mi ako se malo zaržim na ovoj temi za trenutak. Glavni razlog zašto je pušačima teško a prestanu je taj što smatraju a se oriču pravog zaovoljstva. Apsolutno je neophono a shvatite a se apsolutno ničega ne oričete.
Najbolji način a shvatite elikatnost nikotinske zamke je a je uporedite sa jelom. Ako imate naviku a reovno jeete, a imate reovne obroke, ona niste svesni glai između obroka. Samo ako je vreme u kejem imate obrok pomereno mi bivamo svesni glai, i čak taa, ne postoji nikakva fizička bol, nego samo prazan, ne siguran osedaj koji nam je poznat kao: "Potrebno mi je a jeem". A proces zadovoljavanja gladi je veoma prijatno popunjavanje slobodnog vremena.
Pušenje je skoro ientično. Prazan, nesiguran osedaj koji nam je poznat kao "želim ili potrebna mi je cigareta" je ientičan glai za hranom, iako jeno nede zaovoljiti ono rugo. Kao ko glai, nema fizičke boli i osedaj je tako neprimetan a ga nismo ni svesni u prostoru između cigareta. Sem kaa želimo a zapalimo a to nam nije ozvoljeno, kaa postajemo svesni bilo kakvog osedaja nelagonosti. Ali kaa zapalimo, osedamo se zaovoljeno. 23
Ova sličnost sa jelom pomaže pušačima a poveruju u to a oni iz toga imaju neko stvarno zaovoljstvo. Nekim pušačima je veoma teško a shvate a ne postoji nikakvo zaovoljst vo u pušenju. Neki se bune: "Kako možete a kažete a ne postoji nikakvo zaovljstvo?" Kaa zapalim osedam se manje nervozno nego pre toga".
Iako jeenje i pušenje eluju a su veoma slični, u stvari su sušte suprotnosti:
Jeete a biste preživeli i proužili svoj život, ok vam pušenje skraduje život hrana generalno ima obar ukus, i ok jeemo osedamo prijatnost i u tome možemo uživati celog života, ok pušenje porazumeva uisanje ovratnog i otrovnog ima u pluda. Jelo ne stvara glad i otk lanja je, a prva cigareta stvara žunju za nikotinom i svaka sleeda cigareta
osigurava a o toga patite ceo život, umesto a otkloni tu žunju.
Ovo je pogoan trenutak a se razbije još jean uobičajen mit o pušenju - a je pušenje navika. a li je jelo navika? Ako mislite da jeste, probajte da je se odreknete. Ne, da bismo opisali jelo kao naviku
bilo bi isto kao kaa bismo opisali isanje kao naviku. Obe stvari su neophone za preživljavanje. Tačno je a neki ljui imaju naviku a svoju gla zaovolje u različitim momentima i sa različitim vrstama hrane. ali samo jelo nije navika. Takođe ni pušenje. Jeini razlog zbog kog pušač zapali cigaretu je a bi otklonio taj prazan, nesiguran osedaj koji je stvorila prethona cigareta. Istina je a se ko pušača razlikuje vreme u kome de oni po navici a naoknae neostatak nikotina, ali samo pušenje nije navika.
U javnosti često se priča o pušenju kao o navici, a u ovoj knjizi, zato što je tako zgonije, i ja spominjem "naviku". Mađutim, stalno buite svesni a pušenje nije navika, naprotiv to nije ni više ni manje nego ZAVISNOST OD DROGE!
Kaa počnemo a pušimo mi moramo a nateramo sebe a naučimo kako a se sa tim izborimo. I pre nego što toga postanemo svesni, ne samo a reovno kupujemo cigarete, nego mi m oramo da ih imamo. Ako ih nemamo, počnemo a paničimo, i kako život teče naginjemo ka tome a pušimo sve više i više.
To je zato što kao sa bilo kojom rugom rogom, naše telo teži a postane imuno na efekte nikotina i unos nikotina postaje vedi. Posle vrlo kratkog perioa pušenja, cigareta prestaje a otklanja u potpunosti bol o neostatka koji stvara, tako a kaa zapalite cigaretu vi se osedate bolje nego u 24
momentu pre nego ste to uraili, ali ste u stvari više nervozni i manje opušteni nego što biste bili da ste nepušač, čak i kaa biste zapalili cigaretu. To je čak smešnije o nošenja tesnih cipela, jer se tokom života povedava nelagonost čak i pošto skinete cipele.
To je mnogo gore, jer ka ugasite cigaretu, nikotin ogromnom brzinom počinje a napušta telo, što objašnjava zašto u stresnim situacijama pušač teži lančanom pušenju.
Kao što sam rekao, "navika" ne postoji. Pravi razlog zašto svaki pušač nastavlja a puši je to malo čuovište u stomaku. Stalno i iznova on mora a ga nahrani. Pušač de sam oreiti kaa de to uraiti, i to se ešava u 4 tipa situacije ili kombinaciji svih njih. To su: DOSADA / KONCENTRACIJA - dve potpune suprotnosti!
STRES / OPUŠTENOST - dve potpune suprotnosti!
Koja magična roga može ojenom a promeni isti onaj efekat koji je imala pre dvadeset minuta? Ako malo razmislite, koje ruge situacije postoje u našem životu, osim spavanja? Istina je a pušenje niti otklanja osau niti pomaže koncentraciji i opuštanju. To su samo iluzije.
Pore toga što je roga, nikotin je takođe veoma modan otrov i koristi se u insekticiima (pogleajte u nekom rečniku). Ono što je saržano u nikotinu, ka abi vam bilo ubrizgano u venu, istog trenutka bi vas ubilo. U stvari, uvan sarži mnoge otrove, uključujudi ugljen -dioksid, i biljka duvana je ista vrsta kao "deadly night-shade".(Atropa belladonna - otrov).
Ako slučajno imate viziju a dete se prebaciti na lulu ili cigare, moradu a naglasim a se saržina ove knjige onosi na sve vrste uvana i sve vrste supstanci koje sarže nikotin, uključujudi žvake, flastere, sprejeve za nos i inhalatore.
Ljusko telo je najprefinjenija stvar na našoj planeti. Nijena ruga vrsta, čak ni najprostije amebe ili crvi ne mogu a prežive ako ne znaju razliku između hrane i otrova.
Procesom prirodne selek cije tokom hiljaa goina, naša tela i umovi razvili su tehnike za razlikovanje
hrane o otrova i nepogrešive metoe za izbacivanje otrova.
25
Sva ljuska bida imaju averziju prema mirisu i ukusu uvana ok se ne navuku. Ako unete u lice eteta ili životinje razblaženim uvanom ono de kašljati i pljuvati.
Kaa smo popušili tu prvu cigaretu, uisanje je izazvalo kašalj, a ako smo popušili previše tog prvog puta, osetili smo vrtoglavicu ili nam je bukvalno bilo loše. To nam je naše telo govorilo: "HRANIŠ ME OTROVOM. PRESTANI TO A RAIŠ." To je momenat u kome se često onese oluka a li demo postati pušači ili ne. Pogrešno je verovanje a fizički slabi ili mentalno slabi ljui bez volje postaju pušači. Sredni su oni kojima je ta prva cigareta ovratna; njihova pluda fizički ne mogu a se izbore sa tim, i oni su zauvek izlečeni. Ili nisu mentalno pripremljeni a prođu kroz okrutan proces učenja uisanja a a se ne zakašlju.
To je po meni najtragičniji eo svega ovoga. To koliko se naporno truimo a bismo se n avukli, i to je razlog zašto je teško zaustaviti tinejžere. Zato što oni još učet a puše, zato što je njima još ovratan ukus cigareta, oni veruju a mogu a prestanu ka go buu hteli. Zašto ne uče o nas? Ali ona, zašto mi nismo učili o naših roite lja?
Mnogi pušači veruju a uživaju u ukusu i mirisu uvana. To je iluzija. Ono što zaista raimo ok učimo a pušimo je a učimo naša tela a postanu imuna na loš miris i ukus a bismo obili fiks, kao zavisnici o heroina koji misle a uživaju ok sebe bodu. Bol od nedostatka heroina je relativno okrutan, i sve u čemu oni uživaju je ritual otklanjanja tog bola.
Pušač uči sebe a zanemari loš ukus i miris a bi obio svoj "fiks". Pitajte pušača koji veruje a puši samo zato što uživa u mirisu i ukusu uvana: "a li kaa ne možete a nabavite vrstu cigareta koje inače pušite vi prestanete a pušite?" Nema šanse. Pušač de raije zapaliti konopac i pušiti ga nego a se uzrži, i nije važno a li se prebacuje na cigarete sa mentolom, cigare ili lulu; oni imaj u ovratan ukus ali ako buete uporni sviede vam se. Pušači de čak pokušati a puše i ok imaju prehlau, grip, bolove u grlu, bronhitis ili zapaljenje pluda.
Uživanje nema veze sa tim. a ima, niko ne bi popušio više o jene cigarete. Hiljae bivših pušača je čak navučeno na one ovratne žvake sa nikotinom koje im prepišu oktori, a neki o njih čak još uvek puše.
ok sam ržao konsultacije nekim pušačima bue alarmantno ka shvate a su zavisnici o roge i misle a de im ona biti još teže a prestanu. U stvari, to je obra vest iz va važna razloga:
26
Razlog zbog koga vedina nas nastavlja a puši je taj a, iako znamo a loše strane najačavaju prenosti, mi verujemo a postoji nešto u cigareti u čemu mi zaista uživamo ili a nam je neka vrsta oslonca. Mislimo a kaa prestanemo a pušimo a de ostati praznina, a neke situacije u životu nikaa nede biti iste. To je iluzija. Činjenica je - cigareta vam ništa ne pruža; ona samo uzima i stvara iluziju. Ovo du etaljnije objasniti u jenom aljem pogl avlju. Iako je to najbrža roga na svetu po tome kojom brzinom se navučete, nika niste tako navučeni a ne možete a se izbavite. To je roga koja brzo eluje i potrebno je samo tri neelje a 99% nikotina izađe iz vašeg organizma, a bol o neostatka je neostatka je toliko blag a su mnogi pušači živeli i umrli a da nisu bili svesni sa su patili od toga.
Pitadete, sasvim opravano, zašto je ona mnogim mno gim pušačima teško a prestanu, zašto prolaze kroz mesece mučenja i proveu ostatak svog života kukajudi za cigaretom u nekim trenutcima. Odgovor je u rugom razlogu zbog kog pušimo - ispranost mozga. Sa hemijskom zavisnošdu je lako izboriti se.
Vedina pušača izrži celu nod bez cigareta. Bol o neostatka nikotina ih ne probui.
Mnogi pušači de čak izadi iz spavade sobe pre nego zapale prvu cigar etu ujutru; mnogi de prvo oručkovati; mnogi de sačekati a prvo stignu na posao. Mogu 10 sati a izrže bol o neostatka i to im uopšte ne smeta, ali ako bi pokušali a 10 sati u toku ana buu bez ci garete, čupali b i kosu sa glave.
Mnogi pušači de anas kupiti novi automobil i uzržavade se a puše u njemu. Mnogi de posedivati pozorišta, idi u supermarkete, crkve it. i to što nede modi u tim trenutcima a zapale im nede smetati. Čak ni u metrou nije bilo pobuna. Pušačima je čak rago ka ih neko ili nešto sprečava a puše.
anas de se mnogi pušači uzržavati o pušenja u omu nepušača ili u ruštvu nepušača i nede im biti mnogo neprijatno što to ne čine. U stvari, vedina pušača je proužila vreme trajanja kaa u nekim trenutcima apstiniraju bez po muke. Čak i ja sam mnog oputa zaovoljno bio opušten celo veče bez cigarete. U kasnijim goinama, ja sam se kao pušač čak raovao večerima u kojima nedu morati a gušim sebe (kakva nebulozna "navika").
Sa hemijskom zavisn ošdu je lako izboriti se, čak i ok ste još uvek zavisni, i ima hiljae pušača koji d e
ostati povremeni pušači čitavog života. Oni su isto tako žestoko navučeni kao i teški pušači. Postoje teški pušači koji su se rešili "navike", ali ipak povremeno zapale, i to je ono što ih rži zavisnima.
27
Kao što rekoh, sama nikotinska zavisnost nije glavni problem. To je samo katalizator koji oržava naše mozgove zbunjenim, a pravi problem je: ispranost mozga.
Može biti utešno onima koji su teški pušači i koji puše ceo život a je njima pojenako lako a prestanu kao i onima koji poneka zapale. I na neki čuan način - lakše je. Što alje iete sa "navikom", to vas voše vuče ole i veda je obit ka aprestanete.
Takođe može biti utešno a znate a glasine koje kruže, tipa "potrebno je 7 goina a to čuo i zađe iz organizma" ili "svaka cigareta koja popušite skraduje vam život za pet minuta" - nisu istinite.
Nemojte misliti a su loši aspekti pušenja preterani. Oni su nažalost zanemareni, ali istina je a je "pet minuta" očigleno pretpostavka i može se primeniti samo u slučaju a se zarazite nekom bolešdu koja je opasna po život ili ako ubijete sebe uvanom.
U stvari, nikotin nikaa ne napušta vaše telo u potpunosti. Ako su oko vas pušači, u vazuhu je, i čak i nepušači uišu mali procenat. Međutim, ova naša tela su neverovatne mašine i imaju neverovatnu mod oporavka; ali samo ako ved niste zaraili neku o bolesti ko kojih nema povratka. Ako sa prestanete, vaše telo de se oporaviti u roku o nekoliko neelja, i bid e skoro kao da nikada niste ni pušili.
"Nisam imala nijean košmar niti nesanicu kao pri prošlom pokušaju a prestanem a pušim, niti sam se osedala nešto naročito loše. Baš obrnuto ... osedala sam se kao a živim nov život i a ga u potpunosti kontrolišem." Marta F.
Kao što sam rekao, nika nije kasno a prestanete. Ja sam pomogao a se izleči mnogo pušača koji su imali 50 i 60 goina i čak nekoliko njih u svojim 70 -im i 80-im. Jedna 91- goišnja žena je posetila moju kliniku sa svojim 66- goišnjim sinom. Kaa sam je pitao zašto je olučila a prestane a puši, ogovorila je: "a njemu buem primer." Kontaktirala me m e je šest meseci kasnije i rekla a se ponovo oseda kao mlaa evojka.
Što vas je ublje nikotin uvukao bide vam vedi užitak ka prestanete . Kad sam j prestao odmah sam sa 100 cigareta nevno prešao na NULA, i nisam osedao nikakav bol. U stvari, bilo je veoma priajtno.
Ali moramo otkloniti ispranost mozga.
28
Poglavlje 7 - Ispran mozak i usnuli partner
Kako i zašto uopšte počnemo a pušimo? Da biste ovo u potpunosti razumeli morate da ispitate modan efekat posvesti, ili kako je ja zovem, usnuli partner.
Mi svi mislimo a smo inteligentna, ominantna ljuska bida koja sama oređuju svoj put u životu. U stvari, 99% naših oluka je nametnuto. Mi smo proizvo ruštva u kom živimo - oeda koju nosimo, kude u kojima živimo, naši osnovni životni poglei na stvari, čak i one stvari po kojima težimo a se razlikujemo - npr. a li pripaamo raničkoj ili konzervativnoj stranci. Nije slučajno što oni koji poržavaju raničku stranku pripaaju raničkoj klasi, a oni koji poržavaju konzervativnu potiču iz srenje i više klase. Posvest ima veoma snažan uticaj na naš život, pa čak ka se rai o nekim činjenicama, ne o mišljenjima, milioni ljui mogu a buu obmanuti. Pre nego što je Kolumbo oplovio oko sveta vedina ljui je mislila a je Zemlja ravna. anas mi znamo a je okrugla. Kaa bih ja napisao esetine knjiga u kojima bih pokušavao a vas ubeim a ona jeste ravna, ne bi mi pošlo za rukom, pa ipak koliko je nas otišlo u svemir i uverilo se oane a je vielo tu loptu? Čak i a ste oplovili ili obleteli svet, kako znate a niste putovali u krug koji je izna ravne površine?
Ljuima koji se bave reklamom je veom obro poznato koliku mod sugestija ima na posvešdu, i oatle ogromni posteri kojima je pušač bombarovan ok vozi, i reklame u svakom časopisu. Mislite a je to tradenje novca? Niste u pravu! Pokušajte i sami isti princip. Sleedi put ka auđete u pab ili restoran po hladnom danu i onaj ko je sa vama u ruštvu pita šta želite a popijete, umesto a kažete "breni" (ili bilo šta rugo), ukrasite to sa: "a li znaš šta bi mi zaiste prijalo anas? Onaj ivan topao ukus brenija." Primetidete a de vam se čak i ljui koji ne vole breni - pridružiti.
O najranijih goina našu posvest svakonevno bombaruju informacijama a nas cigareta opušta, daje sigurnost i snagu, i informacijom da je najdragocenija stvar na svetu cigareta. Mislite da
preterujem? Ka go pogleate neki crtad ili film ili pre dstavu u kojima postoji scena kada nekoga treba a poguve ili streljaju, koja je njihova poslenja želja? Tako je, to je cigareta. Značaj ovoga naš svesni um ne registruje, ali naš usnuli partner to upija. Stvarna poruka je: "Najragocenija stvar na ovom svetu, moja poslenja misao i ono što du uraiti bide pušenje cigarete." U svakom ratnom filmu ranjeniku se daje cigareta.
29
Mislite a se to ovih ana promenilo? Ne, naša eca su i alje bombarovana velikim bilborima i reklamama u časopisima. Reklamiranje cigareta bi trebalo da je zabranjeno, pa ipak u vreme kada je najveda gleanost televizije mi viimo vrhunske svetske igrače bilijara kako non -stop puše. Programe obično sponzorišu uvanski giganti, a najzlobniji tren anašnjice je način na koji se anas reklamira: stvara se veza između cigareta i sportskih ešavanja i žet -seta. Gran Pri trkački automobili su moelirani čak i nazvani prema vrstama cigareta. a moža nije obrnuto? Postoje prilozi na televiziji u kojima vidimo par koji deli cigaretu u krev etu posle vođenja ljubavi. Aluzije su očiglene. ivim se onima koji reklamiraju cigarete, ne zbog njihovih motiva nego zbog genijalnosti njihove kampanje,
viimo čoveka koji de se uskoro suočiti sa smrdu ili nekom propašdu - balon u kom leti se zapalio il i de pasti, ili de motorom upasti u reku, ili je on Kolumbo i njegov bro de upravo odi o ivice sveta i pasti preko. I sve to bez iijene reči. Čuje se lagana muzika u pozaini. On je zapalio cigaretu; izraz pravog blaženstva preplavljuje njegovo lice. Mi smo pušači i potpuno svesni - mi ne registrujemo tu reklamu, ali "usnuli partner" strpljivo vari očiglene aluzije.
"Vaše uputstvo a se puši ok se čita knjiga je veoma pametno. Kako sam čitala knjigu, osedala sam da sam svesna svake cigarete koju sam popušila." Kirsti L.
Istina, postoji i obrnut publicitet - zaplašivanje rakom, amputiranim nogama, kampanja o lošem zadahu - ali sve ovo ne oprinosi a pušač prestane a puši. Logično je očekivati a bi trebalo, ali to
nije teko. To čak ne sprečava mlae a počnu. Svih goina ok sam bio pušač, zaista sam verovao a - a sam znao za sve povezanosti raka pluda sa pušenjem, nikaa ne bih postao pušač. Istina je što to ne menja ništa. Zamka je ista anas kao i kaa je ser Volter Ralej upao u nju. Sve kam panje protiv pušenja samo oprinose zabuni. Čak i sami proizvoi, te ivne sjajne pakle koje vas mame a probate njihov saržaj, sarže poruke o smrtnosti sa strane. Koji pušač to čita, a kamoli ovee sebe otle a se suoči sa svim tim?
Ja verujem da vod edi proizvođač cigareta ustvari koristi "Goverment Health Warning" za proaju
svojih proizvoa. Mnoge scene reklama sarže zastrašujuda stvorenja kao što su pauci, neke bube it. Upozorenje o zravlju su saa tako opširna i otvorena a pušač ne može a ih zaobiđe, koliko go se truio. Strah koji pušač proživljava ga natera a se uhvati za tu sjajnu, zlatnu paklu cigareta.
Ironija je a pušač sam sebi najviše ispira mozak. Pogrešno je verovanje a puše oni ljui koji nemaju mod volje i koji su fizički slabi. Morate biti fizički jaki a biste mogli a se izborite sa otrovom.
Ovo je jean o razloga zašto pušači obijaju a prihvate statistike koje okazuju a pušenje narušava vaše zravlje. Svako zna priču o nekom ea Peri koji je pušio 40 na an, nikaa n ije bio bolestan, i živeo je o svoje 80 -te goine. Pušači čak obijaju a razmisle o tome a hiljae rugih pušača umre u mlaosti ili činjenicu a bi ea Pera mogao i anas a bue živ a nije pušio. 30
Ako napravite malo istraživanje mađu svojim prijateljima i kolegama koji su pušači uviedete a su oni, uglavnom, ljudi sa jakom voljom. Oni su zaposleni, neki su biznismeni il isu u nekoj specijalizovanoj profesiji, pa su lekari, advokati, policajci, nastavnici, prodavci, medicinske sestre, sekretarice, domadice sa ecom, it. rugim rečima, svako ko ima stresan život. Glavna zablua
pušača je a pušenje otklanja stres i a je ono povezano sa tipom osobe koja je ominantna, koja se hvata u koštac sa ogovornošdu i stresom, i naravno, to je tip osobe kojoj se ivimo i težimo a je kopiramo. U rugoj grupi su ljui koji obavljaju monotone poslove, buudi a je rugi razlog za pušenje - osaa. Međutim, ieja a pušenje ublažuje osau je, bojim se, iluzija.
Neverovatno je to do koje mere je ljudima ispran mozak. Jako nas uznemirava duvanje lepka,
zavisnost o heroina it. Broj onih koji umiru o uvanja lepka ne ostiže ni eset goišnje, a onih koji umru o heroina je manje o hiljau goišnje, u Engleskoj, na primer.
Postoji jedna druga droga, nikotin, na koju se više o 60% nas navuče u nekom trenutku života i
vedina zbog toga propati ostatak svog života. obar eo njihove ušteđevine oe na cigarete, a stotine hiljaa ljui unište sebi život svake goine jer se navuku. To je ubica broj jean našeg ruštva, a računaju se i saobradajne nesrede, požari i rugo.
Zašto uvanje lepka i zavisnost o heroina smatramo tako velikim zlom, a ne i roga na koju potrošimo vedinu svog novca i roga koja nas ubija i koja je o pre nekoliko goina smatrana prihvatljivom navikom u ruštvu? Poslenjih goina počelo je na pušenje a se glea kao na nesocijalnu, naviku koja može a ugrozi naše zravlje, ali je to legalno i proaje se u sjajnim paklicama u svakoj trafici, pabu, restoranu. Najvedu zagarantovanu zarau u Britaniji ima njena vlaa. Ona goišnje zarai 8.000.000.000 funti na pušačima, a uvanske kompanije potroše više o 100.000.000 goišnje samo na reklamiranje uvana.
Morate a počnete a se oupirete ovakvoj ispranosti mozga, kao ka kupujete automobil koji je polovan. Učtivo dete klimati glavom ali nedete poverovati ni reč koju vam proavac govori.
Pogleajte malo ublje. Neka vas ne zavaraju prelepe pepeljare ni upaljači o zlata niti milioni ljui koji su prevareni (navučeni). Zapitajte se: Zašto JA to radim? Da li mi je to stvarno potrebno? NE, NARAVNO DA NIJE.
31
Meni je ovu ispranost mozga najteže objasniti. Zašto inače razumno i inteligentno ljusko bide postane kompletan imbecil kaa je reč o njegovoj zavisnosti? Boli me a priznam a sam, međ u hiljaama ljui kojima sam asistirao a se reše navike, ja bio najvedi iiot o svih njih.
Ne samo a sam ospeo o toga a pušim 100 cigareta nevno, nego sam imao primer svog oca koji je bio težak pušač. On je bio jak čovek, koji je umro u najboljim goinama zbog pušenja. Sedam se kako sam ga posmatrao ok sam bio ečak; kašljao bi i pljuvao ujutru. Mogao sam a viim a on ne uživa u tome i bilo mi je očigleno a ga je obuzelo nekakvo zlo. Sedam se a sam govorio majci:"Ne dozvoli mi da ikad postanem pušač."
U petnaestoj goini sam bio fanatik za fitnesom. Sport je bio moj život i bio sam pun snage i samopouzanja. a mi je neko rekao a du očekati a pušim 100 cigareta nevno ja bih se kockao u životnu ušteđevinu a se to nede esiti.
U četresetoj goini bio sam fizički i mentalno zavistan o cigareta. ošao sam u fazu kaa nisam mogao a uraim najprostiju stvar, u fizičkom ili psihičkom smislu, a a prethono ne zapalim. Ko vedine pušača okiač je stres, normalan stres u životu, kao što su razgovor telefonom ili urzženje. Ja nisam mogao ni da promenim kanal na televiziji ili sijalicu a da ne zapalim.
Znao sam a me to ubija. Nije bilo šanse a zavaram sebe a nije tako. Ali zašto nisam mogao a viim šta mi je sve to railo psihički - ne mogu a shvatim. Toliko je bilo očigleno, ispre nosa, a me je maltene ujealo za nos. Najsmešnija stvar je što vedina pušača pati o zablue a uživa u cigareti. Ja nikaa nisam bio u toj zablui. Ja sam pušio zato što sam mislio a mi pomaže a se skoncentrišem i a smiruje moje nerve. Saa kaa sam nepušač, najteže mi je a uopšte pokušam a poverujem a je tako bilo. To je kao a sam se probuio iz košmara, i to je to. Nikotin je roga, i vaša čula su po ejstvom roge - Vaše čulo ukusa, vaše čulo mirisa. Najgori aspekt pušenja nije to što škoi zravlju i žepu, nego iskrivljenosti uma. Vi tražite bilo kakav razuman izgovor a biste nastavili a pušite.
Sedam se a sam u jenom periou pušio na lulu, posle neuspelog pokušaja a ostavim cigarete, i u ubeđenju a je to manje štetno i a du tako smanjiti unos nikotina.
Neki o tih uvana za lulu, apsolutno su ovratni. Aroma može biti prijatna, ali, recimo, njih je ovratno pušiti. Sedam se a je otprilike tri meseca vrh mog jezika bio iziritiran i natečen. Braon
32
lepljiva tečnost se skuplja u nu lule. Neka se esi a slučajno izvrnete lulu i progutate tu prljavštinu. Uglavnom se omah potom ispovradate, bez obzira na to u čijem ste ruštvu.
Trebalo mi je tri meseca a savlaam korišdenje lule, ali ono što mi nije jasno je - zašto mi nije palo na pamet u ta tri meseca da sednem i zapitam sebe - čemu ovo mučenje?
I naravno, onog trenutka kaa savlaaju lulu, niko ne izglea tako zaovoljno kao pušači lula. Vedina njih je ubeđena a puši zato što uživa u luli. Ali zašto im je trebalo a se toliko muče a nateraju sebe a im se to svii ka asu bili potpuno sredni bez nje?
Ogovor leži u tome a ka se jenom navučete na nikotin, raste procenat ispranosti mozga. Vaš posvesni um zna a malo čuovište mora a se nahrani, i vi blokirate sve ostalo iz svog mozga. Kao što sam ved naglasio, ljui puše iz straha, straha o tog praznog nesigurnog osedaja koji imaju ka prestanu a uzimaju nikotin. To što toga niste svesni - ne znači a to nije tako. Vi to i ne morate da razumete, ništa više nego što mačka treba a razume ge su vrele cevi ispo poa. Ona samo zna a kaa sene na oređeno mesto obija osedaj toplote.
Glavna poteškoda pri oricanju o pušenja je upravo ta ispranost mozga. Ispranost mozga koju nam je donelo ruštvo u kom rastemo, pouprto našom ispranošdu mozga jer smo zavisnici, i najjača o svih, ispranost mozgova naših prijatelja, rođaka, kolega.
Klasičan primer ispranog mozga je verovanje a se nečeg oričete. Taj izraz porazumeva, označava žrtvovanje. Prelepa istina je a se apsolutno ničeg ne oričete. Naprotiv, osloboidete se ovratne bolesti. Saa demo a počnemo a otklanjamo tu ispranost mozga. O saa, više nedemo govoriti "oricanje", ved prestanak, ili ono što zaista jeste: BEG!
Jedina stvar koja nas na samom startu ubei a propušimo je to što svi ostali ljui to rae. Mi se
osedamo kao a nešto propuštamo. Raimo naporno na tome a se navučemo, pa ipak niko nikaa ne otkrije šta je to on ili ona propuštao. Ali svaki put kaa viimo a neko rugi puši - to nas uveri da mora a nešto u tome ima, inače oni to nebi raili. Čak i kaa se osloboi navike, bivši pušač oseda kao a mu je nešto ouzeto ka na nekoj zabavi ili nekoj rugoj zgoi u ruštvu - neko zapali. Oseti se sigurno. Ma može a zapali jenu. I ona, pre nego što postane svestan, ponovo je navučen.
Ovo ispiranje mozga je veoma modno i potrebno je a buete svesni efekta toga. Mnogi stariji pušači de se setiti serije o etektivu Polu Templu, koja je išla kao raio program i bila veoma popularna posle rata. U jenoj epizoi se railo o zavisnosti o marihuane, koja je inače poznata kao "vutra" ili 33
"trava". Pušačima to nije bilo poznato, ali neki zli ljui su proavali cigarete kaoje su saržale "travu". Nije bilo nikakvih štetnih efekata. Ljui su samo postali zavisni i počeli stalno a kupuju te cigarete. (Tokom mojih konsultacija bukvalno hiljae pušača je priznalo a je probalo "travu". Niko o njih nije rekao a se na nju navukao.) Imao sam otprilike seam goina kaa sam sluša o taj program na radiju. To je bilo moje prvo saznanje o zavisnosti od droge. Ideja zavisnosti, kada ste primorani da
uzimate rogu, me je ispunjavala užasom, i čak i an anas, iako sam ubeđen a "trava" ne stvara zavisnost, ne bih se usudio da uzmem jeda n im marihuane. Kakva ironija a sam završio kao zavisnik od droge koja je broj 1 u svetu po tome kako i koliko ste od nje zavisni. Da me je samo taj isti
Pol Templ upozorio o samoj cigareti. Kakva ironija a, 40 goina kasnije, čovečanstvo troši hiljae funti na istraživanja o raku, a milioni se troše na ubeđivanje zravih mlaih ljui a se navuku na prljavi uvan o koga britanska vlaa ima najvedu zagarantovanu zarau.
Otklonidemo saa ispranost mozga. Nije nepušač uskraden ved jaan pušač koji celog života ostaje uskraden za:
ZDRAVLJE ENERGIJU BOGATSTVO SPOKOJ SAMOPOUZDANOST HRABROST
SAMOPOŠTOVANJE SREDU SLOBODU
A šta obija o te žrtve? APSOLUTNO NIŠTA - osim iluzije a pušenjem pokušava a ođe o stanja mira, spokoja i sigurnosti, svega onoga što nepušač ved poseuje.
Poglavlje 8 - Otklanjanje bola pri nedostatku nikotina
34
Kao što sam ranije objasnio, pušači misle a puše iz zaovoljstva, zato što ih to opušta ili ih nekak o iže. U stvari, to je iluzija. Pravi razlog je - a bi se oagnao osedaj koji imate u međuprostoru, bol o nedostatka nikotina.
U početku, koristimo cigaretu samo u ruštvu i ona nam ođe kao neka potpora. I možemo sa njom a možemo i bez nje. Međutim, suptilni lanac je ved oformljen. Naš posvesni um počinje a shvata a kaa u pojeinim trenutcima popušimo cigaretu ona može biti nešto u čemu veoma uživamo.
Što ste više navučeni na rogu, veda je potreba a otklonite taj bolni međuprostor bez nikotina i što vas cigareta sve više vuče u propast to ste više obmanjeni verovanjem a ona rai upravo suprotno. Sve se to ešava lagano, tako postepeno, a toga niste čak ni svesni. Svaki novi an vam nije ništa različit o rugog. Vedina pušača ne shvata a je navučena ok ne pokuša a prestane, i čak i taa mnogi nede to a priznaju. Ima nekolicina takvih, koji de uporno ržati glavu u pesku ceo život, pokušavajudi a ubee sebe i ruge a uživaju u tome.
Imao sam ovakvu vrstu razgovora sa hiljaama tinejžera. Ja: Ti shvataš a je nikotin roga i a je jeini razlog zašto ti pušiš to što ne možeš a prestaneš. Tinejžer: Svašta! JA uživam u tome. a ne uživam, prestao bih. Ja: Prestani na neelju ana a mi okažeš a možes to a uraiš, ako hodeš. Tinejžer: Nema potrebe. Ja uživam u tome. a sam želeo a prestanem, prestao bih. Ja: Samo na neelju ana prestani, a okažeš sebi a nisi navučen. Tinejžer: Zašto bih? Ja uživam u tome.
Kao što je ved rečeno, pušači teže a pojačano puše kaa su po stresom, ka im je dosadno, kada im je potrebno a se koncentrišu, opuste ili u kombinaciji ovih momenata. Ovo de biti više objašnjeno u sleedih nekoliko poglavlja.
Poglavlje 9 – Stres
Ne mislim pri tom samo na velike trageije koje se ese u životu, ved i na manje stresove tipa ruženja sa ljuima, razgovori telefonom, iscrpljenost omadice koja ima bučnu malu ecu i tako dalje.
35
Uzmimo kao primer telefonski razgovor. Za vedinu ljui telefon je pomalo stresan, pogotovo biznismenima. Vedina poziva ne olazi o zaovoljnih mušterija niti o vašeg šefa koji vas zove a vam čestita. To je uvek neka vrsta napetosti - nešto nije ureu ili neko ima oređeni zahtev. U takvim trenutcima pušač de, ako ved nije, zapaliti cigaretu. On ne zna a to čini, ali on zna a mu to iz nekog razloga pomaže.
Ono što se zaista esilo je ovo. Bez svesti o tome, on je ved bio napet. (npr. jer ved neko vreme nije zapalio, a ima potrebu, tj. ima bol o neostatka nikotina). Otklanjajudi elimično tu napetost kao normalni stres, sada je gener alni stres umanjen i pušača to iže. U tom trenutku, to u stvari nije iluzija, taj osedaj a ga je to poiglo. Pušač de se osedati bolje taa nego u trenutku pre nego što je zapalio. Međutim, čak i u trenutku ok puši tu cigaretu pušač je napet mnogo više nego što bi bio a je nepušač - jer što ste više zavisni o roge - to ona više negativno utiče na vas i manje vam pomaže ka je koristite, tj. ka pušite.
Obedao sam a nema šok terapije. U primeru koji du vam prestaviti, ne pokušavam a vas šokiram, samo prosto naglašavam a vam cigareta uništava nerve, umesto što mislite a ih opušta.
Probajte a zamislite a ste ošli u fazu kaa vam oktor kaže a de te ako ne prestanete a pušite morati da vam amputiraju noge. Samo na trenutak zastanite i zamislite svoj život bez nogu. A sa zamislite stanje uma čoveka, koji - pošto mu je izrečeno ovakvo upozorenje - nastavlja a puši i završi sa amputiranim nogama.
Ja sam slušao o pričama poput ove i obacivao sam ih kao preterane. U stvari, poneka sam priželjkivao a mi oktor kaže tako nešto; taa bih prestao. A svakog trenutka sam očekivao a du oživeti možani uar, i a du izgubiti ne samo svoje noge nego život. Nisam mislio a preterujem, mislio sam a sam ja jenostavno težak pušač.
"Kaa bi svaki pušač pročitao ovu knjigu otvorenog uma, uvanske kompanije bi prestale a postoje, i imali bismo milione veoma, veoma srednih ljui." Kerol En F.
Ovakve priče nisu preterane. To je ono što ova ovratna roga može a vam učini. Kako ie te kroz život ona vam sistematski ošteduje nerve i ouzima hrabrost. Što vam više hrabrosti ouzme, to ste više obmanjeni a ona rai upravo suprotno. Svi znamo za paniku koja obuzme pušača kaa izađe u gra kasno uveče i u strahu je a de ostati bez cigareta. Nepušačima se to ne ešava. Cigarete su uzrok takvog osedaja. U isto vreme, cigarete vam tokom života ne samo ošteduju nerve, ved vam, 36
zato što su modan otrov, progresivno uništavaju fizičko zravlje. Ka ođe u fazu kaa ga sve to ubija, pušač veruje a je cigareta njegova snaga i a ne može a se suoči sa životom bez nje.
Utuvite sebi u glavu a cigareta ne opušta vaše nerve; ona ih polako ali sigurno uništava. Jena o velikih prenosti prestanka pušenja je to što vam se vrada samopouzanje.
Poglavlje 10 – Dosada
Još jeno pogrešno verovanje je a cigarete otklanjaju osau. osaa je stanje uma, način gleanja na stvari. Kaa pušite cigaretu vaš um vam ne govori: "Ja pušim cigaretu. Ja pušim cigaretu." To se jeino ešava kaa uže vreme ne pušite ili pokušavate a smanjite, ili ok pušite onih nekoliko prvih cigareta posle neuspelog prestanka.
Pravo stanje stvari je ovakvo: ka aste navučeni na nikotin i ne pušite, nešto neostaje. Ako nečim možete a okupirate misli, a a to nije stresno, možete a izržite ugo a a vas uopšte ne zabrine neostatak roge. Međutim, kaa vam je osano ništa vam ne može skrenuti misli sa toga, i vi ona hranite čuovište. Kaa ugađate sbi (npr. ne pokušavate a prestanete ili a smanjite), čak i samo palenje cigarete je posvesno. Čak i oni koji puše lulu ili oni koji sami zavijaju uvan mogu svoj ritual a obave automatski. Ka bi bilo koji pušač pokušao a se seti cigareta koje je zapalio u toku ana, mogao bi da se seti samo nekoliko njih, npr. prve u toku dana ili o ne posle obroka.
Istina je sleeda - cigarete inirektno povdavaju osau zato što čine a se osedate letargično, i umesto a preuzmete neke aktivnosti puni energije, vi tumarate okolo, osano vam je i pušite.
Zato je važno a se shvati ispranost mozga. Zato što pušači imaju običaj a puše ka im je osano i zato što nam o rođenja govore a pušenje otklanja osau, a ne paa nam na pamet a to ispitamo. Takođe nam je ispran mozak verovanjem a žvakade gume pomažu opuštanju. Činjenica je da ljudi ka su po stresom imaju običaj a škrgudu zubima. Sleedi put ka viite a neko žvade žvaku, posmatrajte pažljivo i zapitajte se a li oni izgleaju opušteno ili napeto. Posmatrajte pušače koji puše zato što im je osano. Oni i alje izgleaju kao a im je dosadno. Cigareta ne otklanja dosadu.
Kao bivši lančani pušač uveravam vas a ne postoji osanija stvar koju možete a raite nego a palite jednu prljavu cigaretu zqa drugom, dan za danom, godinu za godinom. 37
"Susrela sam se sa predstavnikom f irme koja proizvoi'Nikorete' (žvake koje pomažu pri
ovikavanju o pušenja - prim.prev.) i on mi je rekao 'Uvek možete a prepoznate nepušače kojima je pomogao Alen Kar, jer to su nepušači koji su sredni'." Una M.
Poglavlje 11 – Koncentracija
Cigarete ne pomažu koncentraciji. To je još jena iluzija.
Kaa pokušavate a se koncentrišete, automatski gleate a izbegnete ono što vas ometa, npr. osedaj a vam je hlano il ivrude. Pušača nešto ved ometa: malom čuovištu je potreban fiks. Tako a ka želi a se koncentriše ne mora o tome ni a razmišlja. On automatski pali cigaretu, elimično otklanja žunju za cigaretom, pristupa onome što želi a urai i u tom trenutku je ved zaboravio a ju je uopšte zapalio.
Cigarete ne pomažu koncentraciji. Pomažu a se ona uništi, jer posle nekog vremena, čak i ok puši cigaretu, ko pušača u tom trenutku nije zaovoljena potreba za nikotinom. Pušač taa povedava unos nikotina, i time se povedava i problem.
Koncentracija biva oštedena iz još jenog razloga. Progresivno blokiranje arterija i vena otrovom sprečava otok kiseonika u mozak. U stvari, vaša koncentracija i inspiracija de se značajno poboljšati kad se ovaj proces obrne.
Ja nisam uspeo sa metoom snage volje jer sam bio sprečen sa aspekta koncentracije. Mogao sam a se snađem sa tim a sam nervozan i loše volje, ali kaa je trebalo a se koncentrišem na nešto zaista teško, morao sam a zapalim cigaretu. Mogu a se setim panike koju sam osetio kaa sam otkrio a nije ozvoljeno a se puši za vreme ispita za računovođu. Ved sam bio lančani pušač i ubeđen a ja nedu modi a se skoncentrišem bez cigarete tri sata. Ali prošao sam testove, i ne mogu a se setim a li sam taa uopšte razmišljao o pušenju, akle, ka je kritičan trenutak, nije mi smetalo.
Nedostatak koncentracije koju pušač oživljava kaa pokušava a prestane a puši se ne ešava, u
stvari, zbog toga što njegovo telo fizički pati zbog neostatka nikotina, nego, ka aste pušač imate 38
mentalne blokae. Kaa vam se to esi, šta raite? Zapalite cigaretu, ako to ved niste učinili pre toga. Ka to ne pomogne, šta ona uraite? Uraite ono što jenostavno morate a uraite: nastavljate alje, kao što rae nepušači. Kaa ste pušač, cigareta se ni za šta ne krivi. Pušači nikaa ne pate o "pušačkog kašlja", samo su konstantno prehlađeni. Onog trenutka ka prestanete a pušite, sve što krene loše u vašem životu svali se na činjenicu a ste prestali a pušite. Kaa vam se ona esi mentalna blokada - umesto a nastavite alje, vi kažete: "a samo mogu a zapalim saa, to bi rešilo moj problem." Ta počinjete a ovoite u pitanje svoju oluku a prestane a pušite.
Ako verujete a pušenje istinski pomaže koncentraciji, ako vas to zabrinjava sasvim sigurno nedete modi a se koncentrišete. Sumnja stvara problem, a ne to što osedate bol jer niste uneli nikotin u telo. Zapamtite: pušači pate o tog osedaja pri neostatku nikotina, a ne nepušači.
Kaa sam ugasio svoju poslenju cigaretu, preko nodi sam prešao sa 100 cigareta nevno na nijenu, bez ikakvog vidljivog gubitka koncentracije.
Poglavlje 12 – Opuštanje
Mnogi pušači misle a ih cigareta opušta. Istina je u stvari aje nikotin hemijski stimulator. Ako obratite pažnju na svoj puls, viedete kako vam se puls ubrzava ako popušite jenu cigaretu za drugom. Jedna od omiljenjih cigareta za vedinu pušača je ona posle obroka. Obrok je momenat u toku na
kaa prestajemo a raimo; taa seamo i omaramo se, utoljujemo gla i žeđ i ona smo potpuno zaovljni. Međutim, jean pušač ne može a se opusti, jer on ima još jenu glad da zadovolji. On cigaretu smatra šlagom na torti, ali to je samo malo čuovište koga treba nahraniti. Istina je a zavisnik o nikotina nikaa nije potpuno opušten, i kako život teče to se pogoršava. Najneopušteniji ljui na ovoj planeti nisu nepušači, nego biznismeni o 55 goina koji su lančani pušači, koji konstantno kašlju i pljuju, imaju visok krvni pritisak i neprestano su nervozni. Ka se ospe u takvu fazu cigareta prestaje a čak i elimično otklanja simptome koje stvara. Sedam se perioa kaa sam bio mlai računovođa, starao se o poroici. Jeno o moje ece bi urailo nešto loše i ja bih ona žestoko prasnuo, a to uopšte nije bila reakcija primerena toj situaciji i tome što je ete urailo. Stvarno sam verovao a me je stvorio neki zli đavo. Sad znam da to nije bila nikakva naslena crta u mom karakteru, nego je malo nikotinsko čuovište stvaralo problem. U to vreme mislio sam a su me pogoile sve muke ovog sveta, a ka pogleam unaza na svoj život pitam se gde je u svemu tome bio stres. U svim rugim aspektima života ja sam bio taj koji je ržao kontrolu. Jeina stvar koja je mene kontrolisala bila je cigareta. Tužno je to što ni anas ne mogu a ubeim svoju ecu a je pušenje uzrokovalo a buem takve naravi. Svaki put kaa čuju a pušač pokušava aoprava svoju zavisnost, poruka je "Oh, one me smiruju. Pomažu mi a se opustim." 39
Pre nekoliko goina, u Velikoj Britaniji su agencije za usvajanje ece zapretile a de zabraniti pušačima a usvajaju ecu. Javio se jean čovek, iritiran. Rekao je: "Vi uopšte niste upravu. Sedam se ka sam bio ete i nešto se posvađam sa svojom majkom, ja bih čekao a ona zapali cigaretu jer bi ona bila opuštenija." Zašto nije mogao a razgovara sa svojom majkom ka ona nije pušila? Zašto su nepušači tako neopušteni kaa ne puše, čak i posle obroka u restoranu? Zašto su u takvim trenutcima nepušači opušteni? Zašto pušači ne mogu a se opuste bez cigarete? leedi put kaa uđete u supermarket i viite mlau omadicu kako vrišti na svoje ete, samo je posmatrajte ka d izlazi. Prva stvar koju de uraiti ka izađe je paljenje cigarete. Posmatrajte pušače, posebno u trenutcima kaa ne mogu a zapale. Primetidete a oni taa približavaju ruke ustima, ili puckaju palčevima, ili vrte kosu. Pušači nisu opušteni. Oni su zaboravili kako izglea biti potpuno opušten. To je jena o mnogih lepota koje de vam se povratiti.
Poglavlje 13 - Kombinovane cigarete
Ne, kombinacija cigareta nije kaa pušite ve ili više u isto vreme. Kaa se to esi, počinjete a se pitate zašto ste i prvu zapalili. Ja sam jenom opekao svoju ruku pokušavajudi a stavim cigaretu u usta - a jena mi je ved bila u ustima. U stvari, to i nije tako glupo kako izglea. Kao što sam ved rekao, s vremenom cigareta prestaje a otklanja taj osedaj neostatka nikot ina, i u trenutku dok pušite imate osedaj a tu nešto neostaje. Ovo je užasna frustracija lančanog pušača. Ka go vam je potrebno a vas nešto "igne", a ved ste pušač, i cigareta vas ne iže, potežete za pidem ili nekom drugom drogom. Ali, da napravim jednu digresiju.
Kombinovana cigareta je ona koja se "ešava" kaa smo u situacijama kaa se obično puši, npr. na zabavama, venčanjima, ručkovima u restoranima. Ovo su primeri situacija koje su i stresne i opuštajude. Ovo na prvi pogle može izgleati kao kontraiktornost, ali nije. Svaka vrsta ruženja može biti stresna, čak i sa prijateljima, a u isto vreme vi želite a uživate i a biete potpuno opušteni. Postoje situacije kaa su svi razlozi prisutni u isto vreme. Vožnja može biti jena o tih situacija . Ako ste bili ko zubara ili lekara, to je stresno i pri olasku možete a oahnete. Vožnja uvek porazumeva oređen stepen stresa. Vaš život može biti ugrožen i morate a se skoncentrišete. Moža niste svesni ova va primera, ali to što su oni u posvesti to ne znači a ne postoje. Ako se zaglavite u saobradajnoj gužvi, ili se ugo vozite autoputem, takođe vam može biti osano. Još jean klasičan primer ja partija karata. Ako igrate briž ili poker, morate se koncentrisati. Ako gubite više nego što možete sebi a priuštite, to je stresno. Kako prolazi osta vremena i vi ne obijate obar set karata, to može biti osano. I ok se sve to ešava, vi ne raite ništa; treba a se opuštate. ok traje partija karata, nevezano za to koliko mala potreba postoji z a nikotinom, svi pušači lančano puše, iako su inače pušači koji povremeno zapale. Pepeljare de se napuniti i prepuniti za tren oka. Non- stop de izna glava biti oblak ima. A kaa biste nekog o tih pušača uarili po ramenu i pitali a li uživa, ogovor bi bio: "Mora a se šalite." Često posle ovakvih nodi, ka se probuimo sa užasnim osedajem u grlu, olučimo a prestanemo a pušimo.
40
Ove kombinovane cigarete često smatramo posebnim, i za njih mislimo a de nam najviše nedostajati - u trenutcima kaa razmišljamo o tome a prestanemo. Mislimo a nikaa više nedemo na isti način uživati u životu. U stvari, isti je princip i na poslu: cigarete ok raite aju osedaj olakšanja.
a skroz pojasnimo. Nije cigareta posebna, nego prilike. Ka se rešimo potrebe za cigaretom, uživademo više u takvim prilikama i stresne situacije de biti manje stresne. Ovo de više biti objašnjeno u sleedem poglavlju.
Poglavlje 14 - Čega se oričem?
APSOLUTNO NIČEG! Ono što nam otežava a prestanemo je strah. Strah a de nam nešto biti ouzeto, zaovoljstvo ili oslonac. Strah a neke situacije u kojima smo uživali više nede biti iste. Strah o nemogudnosti a se izborimo sa stresom. rugim rečima, efekat ispranosti mozga je takav a verujemo a u nama postoji neka slabost, ili pak verujemo a u cigareti postoji nešto što nam je neophono, te ako se toga oreknemo - ostaje praznina. Shvatite: CIGARETE NE POPUNJAVAJU PRAZNINU. ONE JE STVARAJU!
Naša tela su najprefinjenije stvari na ovom svetu. Bilo a verujete a postoji neko ko nas je stvorio, ili a smo nastali procesom prirone selekcije, ili oboje, kakvo go bide ili sistem je napravilo ova naša tela, to mora biti hiljau puta efektnije o čoveka! Čovek ne može a stvori ni najmanju deliju, a kamoli neko čuo popu čula via, ili reproukcije, našeg sistema cirkulacije ili naših mozgova. Ako je proces nastanka ili kreator imao nameru a mi kao ljui pušimo, imali bismo neke filtere koji bi ovoili otrove iz našeg tela u nekakav imnjak. Naša tela su ustvari snabevena sistemima samoobrane koji nas upozoravaju, kao što su kašalj, vrtoglavica, bolest, a mi ignorišemo sve to, na sopstveni rizik. Prelepa je istina a se ničega ne oričete. Ka izbacite to čuovište iz svog tela i više vam ne bue ispran mozak, niti dete želeti cigarete niti de vam one biti potrebne. Nisu uz cigarete lepši obroci. Cigarete ih uništavaju. Uništavaju vaša čula ukusa i mirisa. Posmatrajte pušače u restoranima, ok puše između jela. Oni ne uživaju u jelu; oni ne mogu a očekaju a se jelo završi, a bi mogli a puše. Mnogi to rae uprkos tome što to smeta nepušačima. Nisu pušači bezobzirni ljudi. Njima je grozno - ili moraju a se uzržavaju i a se ona zbog toga osedaju jano, ili puše - ali se pri tom ponovo osedaju jano jer time smetaju rugim ljuima, i tako se osedaju krivim i preziru sebe zbog toga.
Posmatrajte pušače koji su na nekim zvaničnim funkcijama i kaa su na nekom sastanku. Mnogi o njih ojenom imaju slabu bešiku i moraju a se iskrau a popuše jenu na brzinu. U takvim 41
situacijama se vidi kakva je to zavisnost. Pušači ne puše zato što uživaju u cigaretama. Oni to rae jer
se osedaju jano bez njih. Mnogi o nas počnu a puše na nekim ruštvenim okupljanjima, ok smo u nekom ruštvu, mlai i stiljivi, i ona počnemo a verujemo a ne možemo a uživamo u nekoj takvoj prilici bez cigarete. To je glupost. uvan vam ouzima samopouzanje. Najvedi okaz straha koji cigareta urezuje u pušača se može vieti u slučaju žena. Praktično sve žene su veoma samokritične ka je reč o njihovom izgledu. One se nikaa ne bi pojavile na nekom prijemu a a nisu besprekorno sređene i namirisane. Pa ipak to što im iz usta smri na ubuđalu pepeljaru ih ni najmanje ne uznemirava. Ja znam da im to veoma smeta - mnoge o njih mrze miris svoje kose i oede, ali ih ipa k ne uznemirava. Eto kakav strah ova užasna roga urezuje u pušača. Cigarete ne pomažu pri ruženjima sa ljuima; uništava ih. Morate a ržite pide u jenoj ruci i cigaretu u rugoj, uvek praznite pepeljare i pokušavate a ne uvate im u lice osobe sa ko jom razgovarate, i pitate se a li oni osedaju vaš zaah ili a li vie fleke na vašim zubima. Ne samo a se ničeg ne oričete, nego samo možete prelepe stvari a obijete. Kaa pušač razmišlja a prestane a puši, on teži a posmatra stvari iz ugla zravlja, novca i ruštvenih pravila. To su očigleno ispravne i važne stvari, ali ja lično verujem a je najvedi obitak kaa prestanete psihološke priroe, misledi pri tom na: -
vrada vam se samopouzanje i snaga oslobađate se ropstva nedete kroz život idi sa odvratnim crnim senkama u svom mozgu, sa znanjem da vas pola sveta prezire, i najgore od svega, da prezirete samo sebe.
Ne samo a je život lepši kaa ste nepušač, nego se u njemu beskonačno više uživa. Ne mislim samo na to a dete biti zravij i bogatiji. Mislim na to a dete biti sredniji i a dete uživati u životu mnogo više. O prenostima toga a živite kao nepušač pričademo u sleedih nekoliko poglavlja. Nekim pušačima je teško a shvate značaj "praznine", moža de u tome pomodi sleeda analogija. Zamislite a na licu imate hlaan osip. A ja imam jenu neverovatnu kremu. Ja vam kažem: "Probajte ovo." Vi utrljate kremu i osip momentalno nestane. Nedelju dana kasnije osip se ponovo javi. Vi me
pitate: "Imate li još one kreme?" Ja kažem: "Zaržite tubu. Moža vam ponovo zatreba." Vi stavite kremu. I gle čua, osip ponovo nestane. Svaki put kaa se osip ponovo javi, biva vedi i postaje bolniji a interval između pojavljivanja je sve kradi i kradi. Na kraju osip vam prekrije celo lice i postane veoma bolan. Saa se osip vrada na svakih pola sata. Vi znate a de ga krema otkloniti privremeno, ali veoma ste zabrinuti. a li de osip u jenom trenutku zahvatiti celo telo? Oete ko lekara. On ne moze a vas izleči. Probate neke ruge preparate, ali ništa ne pomaže izuzev ove neverovatne kreme.
Za ved postajete zavisni o kreme. Nikaa ne izlazite a a niste sigurni a imate tubu kreme sa sobom. Ako iete u inostranstvo, sigurno dete poneti više tuba kreme sa sobom. Saa, u sklau sa zabrinutošdu za sopstveno zravlje, ja vam napladujem 100 olara po tubi. Vi nemate rugog izbora sem da platite. 42
Ona pročitete u rubrici o zravlju u vašim novinama a se to ne ešava samo vama; mnogi ljui pate od istog problema. U stvari, farmaceuti su otkrili da krema ne otklanja os ip. Sve što ona rai je a šalje osip ispo površine kože. Krema je uzrok proširenosti osipa. Sve što treba a uraite je a prestanete a koristite kremu. U ogleno vreme, osip de nestati. a li dete nastaviti a koristite kremu? a li de vam biti potrebna mod volje a prestanete a uzimate kremu? Ako niste poverovali u članak, treba a prođe nekoliko ana a shvatite, ali kaa shvatite a se stanje sa osipom poboljšava, želja ili potreba a koristite kremu de nestati. a li dete se osedati jano? Naravno a nedete. Imali ste užasan problem za koji ste mislili a je nerešiv. Saa ste našli rešenje. Čak i a je bilo potrebno goinu ana a osip potpuno nestane, svaki an kako se situacija poboljšavala, vi biste pomislili: "Zar to nije ivno? Nedu umreti." Tako je izgledala magija koja se meni desila kada sam ugasio tu poslednju cigaretu. Da razjasnimo
nešto u primeru sa osipom i kremom. Osip nije rak pluda, niti skleroza arterija, niti upala pluda, angina, hronična astma, bronhitis ili infarkt. Sve se to ešava zbog osipa. Nije reč o hiljaama koje potrošimo, niti što oživotno imamo loš zaah i fleke na zubima, što smo letargični, umorni i što kašljemo, što provoimo goine i goine gušedi sebe i želedi a nije tako, i bivamo kažnjeni ka nam nije dozvoljeno a pušimo. Nije reč o tome što vas rugi preziru, ili što, najgore o svega, prezirete sami sebe. Sve to ie u prilog osipu. Osip je ono što nas natera a zatvorimo svoj um za sve ove činjenice. To je panika pri pomisli: "Želim cigaretu." Nepušači ne pate o tog osedaja. Najgora stvar o koje patimo je strah, a najveda obit je što dete se osloboiti tog straha. To je bilo kao a se ogromna malga u mom umu poigla. Tako jasno sam vieo a osedaj panike u meni kaa želim cigaretu nije neka moja slabost, ili neka magična osobina cigarete. To je sve uzrokovano prvom cigaretom; i svaka sleeda, aleko o toga a otklanja taj osedaj, ona ga stvara. U isto vreme vieo sam a svi ostali "sredni" pušači prolaze kroz isti košmar kroz koji sam prolazio i ja. Nije im bilo loše kao meni, ali svi su smišljali lažne argumente a opravaju svoju glupost.
Poglavlje 15 - Svojevoljno ropstvo
Obično kaa pušač pokuša a prestane, glavni razlozi za to buu zravlje, novac ili ruštvena neprihvatljivost. Ova odvratna droga del imično oprinosi tome a vam je mozak ispran i vi postajete rob.
Čovek se teško borio u prošlom veku a se ukine ropstvo, pa ipak pušač provee svoj život u patnji ropstva koje je sam sebi nametnuo. Čovek je izglea nesvestan činjenice a, kaa mu je ozvo ljeno a puši, on žui za tim a bue nepušač. Sa vedinom cigareta koje popušimo u svom životu je slučaj a u njima ne uživamo, nego uopšte nismo ni svesni a smo ih popušili. Samo posle perioa uzržavanja o pušenja mi upaamo u zabluu a uživamo u ciga reti (npr. prva ujutru, ona posle obroka ...)
43
Jeini trenutci kaa cigareta postaje ragocena su oni kaa pokušavamo a smanjimo ili se uzržavamo o pušenja, ili kaa nas ruštvo natera na to (npr. kaa smo u crkvi, bolnici, supermarketu, pozorištu ...)
Zakleti pušač treba a ima na umu a takav tren postaje sve gori i gori. anas se ne ozvoljava pušenje u metrou. Sutra de to biti zabranjeno na svim javnim mestima. Prošli su ani kaa je pušač mogao a oe ko prijatelja ili nekog poznatog i pita: "Jel' bi vam smetalo a zapalim?" anas, kaa jean pušač ulazi u kudu nekog nepoznatog mora očajnički a traži pepeljaru i a se naa a de zatedi opuške u njoj. Ako ne nađe pepeljaru, generalno - pokušade a izrži, ali ako ne može, pitade za ozvolu a puši i verovatno de čuti: "Puši ako moraš", ili "Pa, mi bi smo te molili a ne pušiš. Ostaje nam miris uvana u kudi." Jean pušač, koji se ved osedao napadeno, taa poželi a se zemlja otvori i a ga proguta. Sedam se, ok sam ja pušio, svaki put kaa sam išao u crkvu to je bilo iskušavanje. Čak i za vreme svabe moje rođene derke, kaa je trebalo a stojim tamo kao ponosan otac, šta sam ja raio? Ja sam mislio: "Aje, a požurimo sa tim pa a može a se izađe i zapali po jena." Pomodi de vam a posmatrate pušače u ovakvim prilikama. Oni se rže zajeno. Nika to nije samo jedna pakla. To je dvadeset pakli razbacanih okolo i razgovor je uvek isti. -
"a li pušite?
-
"Da, ali evo uzmite jednu od mene"
-
"Uzedu o vas kasnije".
Ona zapale i uboko uahnu, razmišljajudi: "Zar mi nismo srednici? Imamo svoju malu nagrau, Jaan nepušač nema nikakvu nagrau." "Janom nepušaču" nije potrebna nikakva nagraa. Mi nismo napravljeni a živimo ovaj život sistematski trujudi svoja tela. Patetika je u tome što i ok puši, pušač ne oživljava osedaj mira, sigurnosti i spokoja koji nepušač stalno oživljava u svom nepušačkom životu. Nepušač ne sei u crkvi i oseda se uznemireno i naajudi se a de ceremonija uskoro a prođe, kako bi mogao a zapali cigaretu. On uživa celog svog života. Sedam se takođe kako sam se u zimskim anima kuglao u zatvorenim prostorijama, i stalno se pretvarao a imam slabu bešiku a bih mogao a izađem napolje i zapalim. Ne, to nije bio ečak o 14 goina koji ie u školu, nego 40 -goišnji član Instituta računovođa. Koja patetika. A i ok sam se kuglao nisam uživao. Samo sam čekao a se to završi a bih ponovo mogao a pušim, a kuglanje je inače bio moj omiljeni hobi i to je trebalo a bue moj način opuštanja. Za mene je jena o neverovatnih lepota toga što ste nepušač to što se osloboite tog ropstva, to što sam bio u stanju a uživam u ostatku svog života a ne a proveem pola tog vremena žuedi za cigaretom, i ona kaa zapalim, a priželjkujem a nisam u toj situaciji. 44
Pušači treba a znaju a, kaa su u kudama nepušača ili jenostavno u ruštvu nepušača u nekoj rugoj situaciji, nije nepušač taj koji ih "ometa", nego "malo čuovište".
"Ranije sam mislila a ne mogu a se izborim sa stresom ako ne pušim. Saa znam a du umeti bolje da se izborim sa tim ..." ženifer O.
Poglavlje 16 - Ušteedu x inara neeljno
Ne mogu a preteram u ponavljanju činjenice a ono što otežava prestanak pušenja jeste ispranost mozga, i čim pre to shvatimo, lakše de nam biti a postignemo cilj. Povremeno se desi da se upustimo u raspravu sa ljuima koje zovem zakleti pušači. Po mojoj
efiniciji zakleti pušač je onaj koji to može sebi a priušti, koji ne veruje a to ugrožava njegovo zravlje i nije zabrinut što je to ruštveno neprihvatljivo. (Nema mnogo takvih ljui ov ih dana.) Ako je reč o upravo takvom mlaom čoveku, ja mu kažem: "Ne mogu a verujem a niste zabrinuti zbog svog novca koji na to trošite." Obično mu se taa užare oči. a sam ga napao na temu zravlja ili zato što je ruštveno neprihvatljivo pušiti, osed ao bi da nema argumente, ali po pitanju novca: "A, ma ja to mogu sebi da priuštim. To je samo x funti neeljno i mislim a je toga vreno. To je moje jeino zaovoljstvo ili porok" itd.
Ako je on pušač koji puši 20 cigareta nevno, ja mu kažem: "I alje ne mogu da verujem da niste zabrinuti zbog novca. Potrošidete više o 40.000 funti u svom životu na to. A šta raite sa tim novcem? Vi ga čak ne palite niti ga bacate. Vi koristite taj novac a uništite svoje fizičko zravlje, a uništite svoje nerve i samopouzanje, a ceo život patite u ropstvu, a ceo život imate loš zaah i fleke na zubima. Pa zar vas to ne zabrinjava?
Posebno ko mlaih pušača, u toj tački olazimo o činjenice a oni nisu sagleali iz ugla troška na uže staze. Za vedinu pušača cena jene kutije je ved ovoljno velika. Poneka shvatimo koliko neeljno potrošimo, i to nam unese uzbunu. Veoma retko (i to samo ona ka razmišljamo a prestanemo) mi uzmemo a procenjujemo koliko goišnje trošimo i to je zapanjujude, ali koliko trošimo za ceo život - to je nezamislivo. Međutim, pošto to jeste argument, zakleti pušač de redi: "Ja to mogu sebi a priuštim. To je samo toliko i toliko nedeljno." On samom sebi glumi nekog prodavca.
Ona ja kažem: "Ponuidu vam nešto što nedete modi a obijete. Vi mi platite sada 1000 funti, a ja du vas snabevati cigaretama o kraja vašeg života." a sam nuio a preuzmem na sebe pladanje hipoteke o 40.000 funti, umesto 1.000 funti, pušač bi prihvatio i začas bismo se ogovorili, pa ipak nijean zakleti pušač (i m olim vas imajte na umu da ne 45
pričam o nekome kao što ste vi, koji želi a prestane, nego o nekome ko nema nameru a to učini) nikaa nije prihvatio moju ponuu. Zašto?
Često, u ovom trenutku mojih konsultacija pušač de redi: "Gleajte, ja nisam zabrinut s a aspekta novca." Ako i vi ovako razmišljate, zapitajte sebe zašto niste zabrinuti. Zašto dete u svim rugim trenutcima u životu gleati a ušteite po svaku cenu po koju funtu, a ipak trošite hiljae funti trujudi sebe i ne marite za trošak? Odgovor na ovakva pitanja je sleedi. Svaka ruga oluka koju onesete u životu de biti rezultat
analitičkog procesa u kom vi razmatrate mane i prenosti, pa ona ođete o razumnog ogovora. To može a bue pogrešan ogovor, ali je bar bio rezultat razumne eukcije. Kaa bilo koji pušač razmatra prenosti i mane pušenja, ogovor je uvek: "PRESTANI A PUŠIŠ! TI SI BUALA!" I tako svi pušači puše ne zato što to žele ili zato što su tako olučili nego zato što misle a ne mogu a prestanu. Isperu sebi mozak. Oluče a na biju glavu u pesak. "Osedam se kao a ste mi ali mogudnost a osetim svet u svoj njegovoj lepoti, i a imam snage u svom telu, kao što i priliči jenom 23 -goišnjaku." Zoran K. Izvucite glavu iz peska na trenutak. Pušenje je lančani proces i lanac za ceo život. Ako ne prelomite taj lanac, ostadete pušač o kraja života. Sa procenite koliko mislite a dete potrošiti na cigarete o kraja svog života. Iznos de varirati o osobe o osobe, ali u svrhi ovog testa pretpostavidemo a je to 10.000 funti. Uskoro dete oneti oluku a zapalite poslenju cigaretu (ne još, molim vas zapamtite glavne
instrukcije). Sve što treba a uraite a biste ostali nepušač je a ne upaate ponovo u zamku. To jest, a ne zapalite onu prvu cigaretu. Ako to uraite, to de vas koštati 10.000 funti. Ako mislite a je ovakvo gleanje na stvari pogrešno, još uvek se zavaravate. Samo pomislite koliko biste para ušteeli a nikaa niste upalili tu prvu cigaretu. Ako ovaj argument oživljavate kao činjenicu, zapitajte se kako biste se osedali kaa biste obili ček na neki iznos sutra? Skakali biste o raosti! Pa počnite a skačete! To vas čeka, a to je samo jean od mnogo dobitaka koji vam sleduje.
Tokom perioa ovikavanja o pušenja bidete moža u iskušenju a zapalite još jenu posle dnju cigaretu. Ono što de vam pomodi a oolite tom iskušenju je prisedanje a de vas to koštati 15.000 funti (ili koliko go ste izračunali a vam treba u proseku). Pravio sam takve ponue na televiziji i raiju goinama. Još uvek mi je to neverovatno - nijedan pušač nije prihvatio moju ponuu. Neke članove mog golf -kluba zezam svaki put kaa čujem a se žale kako su porasle cene uvana. U stvari, plašim se a ako ih previše isprovociram, neko o njih de jenom moža i prihvatiti moju ponuu. Izgubio bih malo bogatstvo kada bi se to desilo. Ako ste u ruštvu srednih, veselih pušača koji vam govore koliko oni uživaju u tome, recite im a poznajete iiota koji de, ako mu unapre plate onoliko koliko bi za goinu ana potrošilil na uvan on da ih snabdeva ci garetama o kraja života. Moža mi vi nađete nekoga ko de prihvatiti moju ponudu? 46
Poglavlje 17 – Zdravlje
Mozak je pušačima najviše ispran, kaa je reč o zravlju. Oni misle a su svesni rizika po zravlje. Nisu.
Čak i u mom slučaju, ok sam očekivao a mi glava eksploira, i iskreno verovao a du biti u stanju a se suočim sa posleicama, i alje sam sebe zavaravao. U tim danima, da mi se desilo da sam izvadio cigaretu iz pakle i da se zatim upalilo crveno svetlo, iza
koga se čuje glas upozorenja koji kaže: "OK, Alene, to ti je zanja! Sva sreda upozoren si, i to je to. o sa asi nekako pregurao, ali ako popušiš još jenu cigaretu tvoja de glava eksploirati." Šta mislite da li bih zapalio tu cigaretu?
Ako sumnjate u ogovor, samo pokušajte a oete o glavne ulice u grau u kojoj je gust saobradaj, stanite na ivicu pločnika sa zatvorenim očima i pokušajte a zamislite aimate izbor a ili prestanete a pušite ili a sa povezom preko očiju pređete tu ulicu pre nego zapalite sleedu cigaretu. Nema sumnje šta biste izabrali. Ja sam raio ono što svaki pušač rai ceo život: sve sam ignorisao i
ržao glavu u pesku, naajudi se a du se probuiti jenog jutra i a više nedu želeti a pušim. Pušači ne mogu sebi a ozvole a razmišljaju o rizicima po zravlje. a to rae, čak bi i iluzija a uživaju u toj "navici" nestala.
To objašnjava zašto šok terapija koju meiji koriste kaa je Svetski an borbe protiv pušenja - nema efekta. Samo nepušači mogu sebe a nateraju a to pogleaju. Takođe, jasno je zašto de pušači, kaa se sete nekog ea Pere koji je pušio 40 na an i živeo 80 goina, ignorisati hiljae ljui koji su umrli u svojim najboljim godinama zbog ove otrovne supstance.
Ja otprilike šest puta neeljno voim ovakve razgovore sa pušačima (uglavnom sa mladima):
Ja: Zašto želite a prestanete a pušite? Pušač: Ne mogu sebi to a priuštim. Ja: Zar vas ne brinu rizici po zdravlje?
Pušač: Ne. Sutra može a me uari autobus. Ja: Da li biste vi namerno pali pod autobus?
Pušač: Naravno da ne. Ja: Zar se ne trudite da kad prelazite ulicu pogledate levo i desno?
Pušač: Naravno.
47
Upravo tako. Pušač se veoma naporno trui a ne pane po autobus, i šanse su stotine hiljaa prema jean a de se to esiti. Pa ipak pušač rizikuje a sk oro sigurno postane invalid zbog duvana i čini se a toga u potpunosti nije svestan. Takva je mod ispranosti mozga. Sedam se jenog poznatog igrača golfa koji nije hteo a putuje u Ameriku na neko takmičenje jer se bojao letenja. A lančano je pušio za vreme partije golfa. Zar to nije čuno: kaa bi o setio a i najmanja sitnica na avionu nije ureu, on ne bi ušao u njega, iako je rizik sto hiljaa prema jean, a ipak rizik o cigarete je ogroman a on toga očigleno nije svestan. I šta pušač time obija? APSOLUTNO NIŠTA!
Još jean uobičajen mit o pušenju je pušački kašalj. Vedina mlaih ljui koja ođe a me poseti nije zabrinuta za svoje zravlje jer ne kašlje. Činjenice su upravo obrnute. Kašalj je priroan način a se iz pluda izbace strane materije. Kašalj sam po sebi nije bolest; to je samo simptom. Kaa pušači kašlju to je zbog toga što njihova pluda pokušavaju a izbace otrove koji su začetnici raka. Kaa ne kašlju ti otrovi ostaju u njihovim pludima, i taa oni prouzrokuju rak. Pušači gleaju a izbegnu vežbanje i preraste im u naviku a plitko išu a se ne bi zakašljavali. Ja sam ranije verovao a de me moj konstantni pušački kašalj ubiti. To što sam vedinu prljavštine izbacio iz svojih pluda je, u stvari, verovatno spasilo moj život. Samo gledajte na to ovako. a imate lep auto i pustite a on rđa a a ništa ne preuzimate, to bi bilo
prilično glupo, jer bi to uskoro postao krš koji više ne bi mogao a vam služi kao prevoz. Međutim, to ne bi bio smak sveta; bilo bi samo pitanje novca i vi biste uvek mo gli a kupite novi auto. Vaše telo je vozilo koje vas voi kroz život. Svi mi govorimo a je zravlje nešto najivnije što poseujemo. Koliko je to istinito, redide vam milioneri. Vedina nas može a se priseti neke bolesti ili nesrede koja nam se desila u životu kaa smo molili a nam bue bolje. (KAKO BRZO ZABORAVLJAMO.) Time što ste pušač ne samo a opuštate a sve zarđa i nište ne raite po tom pitanju; vi sistematski uništavate vozilo koje vam treba za ceo život, a imate samo jeno. Opametite se. Ne mo rate to a raite, i zapamtite: PUŠENJE NIČEMU NE OPRINOSI.
Samo na trenutak izvucite glavu iz peska i zapitajte se, ka biste znali a de sleeda cigareta koju zapalite biti okiač za rak, a li biste je zapalili? Zaboravite na bolest (teško je to zamisl iti), nego zamislite da morate da idete u bolnicu i trpite te odvratne testove - raijum terapiju it. Sa više ne planirate svoj život. Planirate svoju smrt. Šta de biti sa vašom poroicom i onim koje volite, sa vašim planovima i snovima?
Ja često viim ljue kojima se to esi. Ni oni nisu mislili a de se to njima esiti, i najgora stvar u svemu nije sama bolest, nego svest a su oni oprineli a se bolest pojavi. ok smo pušači stalno govorimo: "Prestadu sutra." Probajte a zamislite ljue kojima se esilo a se razbole. Njima više nije ispran mozak. Oni taa vie "naviku" u pravom svetlu i proveu ostatak svog života misledi: "Zašto sam zavaravao sebe a mi je potrebno a pušim? Ka bih samo imao šansu a se vratim unaza!" Prestanite da se zavaravate. V i još imate vremena. To je lančana reakcija. Ako popušite sleedu
cigaretu, to de voiti sleedoj i sleedoj. Vi ved prolazite kroz to.
48
Na početku knjige sam obedao a nede biti šok terapije. Ako ste ved rešili a prestanete a pušite, ovo za vas onda nij e šok terapija. Ako se još razmišljate, preskočite ostatak ovog poglavlja i vratite se ka pročitate celu knjigu. Čitavi tomovi knjiga sa statistikama su napisani o tome koliko štete cigarete mogu a nanesu zravlju. Nevolja je u tome što ok pušač ne oluči a prestane - on to ne želi a zna. Čak i upozorenje na kutiji cigareta je gubljenje vremena jer pušač to ne želi a pročita, a ako slučajno pročita, prva stvar koju de uraiti je paljenje cigarete. Pušači gleaju na rizike po zravlje kao na igru pogo ak-promašaj, kao kaa stanete na minu. Utuvite sebi u glavu: ved se ešava. Svaki put kaa uahnete im cigarete vi uišete katran koji je okiač za rak, a rak nikako nije najgori ubica među bolestima koje cigarete stvaraju ili kojima orinose. Takođe značajno oprinose bolestima srca, arterioskleroze, zapaljenju pluda, angini, trombozi, hroničnom bronhitisu i astmi.
ok sam ja pušio, nisam znao šta je to arterioskleroza ili zapaljenje pluda. Znao sam samo za teško isanje i kašalj a irektan rezultat mog pušenja su bili astma i napai bronhitisa. Ali, iako su mi stvarali osedaj nelagonosti nije bilo nekog pravog bola, i ja sam ponosio nelagonost. Priznajem a me je mogudnost a obijem rak pluda užasavala, i to je verovatno razlog zašto sam to blokirao u svom mozgu. Neverovatno je kako su ogromni rizici po zdravlje zamagljeni strahom od
prestanka pušenja. Ne zbog toga što je vedi strah o prestanka pušenja, nego to što ako prestanemo danas - omah demo osetiti strah, a strah a demo obiti rak pluda je neki buudi strah. Zašto gleati na stvari sa negativnog aspekta? Moža se to nede esiti. o taa du sigurno prestati. Mi gleamo na pušenje kao na vučenje konpca. Sa jene strane konopca - strah. To je prljavo, skupo, nezdravo i zarobljava. Sa druge strane - plusevi. To je moje zadovoljstvo, moj prijatelj, moj oslonac.
Nikaa a shvatimo a je i sa ruge strane konopca takođe strah. Nije što mi toliko uživamo u cigaretama, nego što se osedamo jano bez njih. Zamislite zavisnike o heroina kojima je uskraden heroin: ogromna muka kroz koju prolaze. Sad zamislite neverovatnu slast koju osedaju kaa im se ozvoli a zabou iglu u svoju venu i zaovolje tu žunju. Probajte a zamislite kako neko uopšte može a poveruje a uživa u zaovoljstvu zabadanja igle u svoju venu.
Oni koji nisu zavisni o heroina ne pate o tog osedaja panike. Heroin ne otklanja taj osedaj: naprotiv, on ga stvara. Nepušači se ne osedaju jano jer im nije ozvoljeno a puše posle jela. Samo pušači pate o tog osedaja. Nikotin ne otklanja taj osedaj; on ga stvara. Strah o raka pluda me nije naterao a prestanem, jer sam verovao a je to kao hoanje po minskom polju. Ako prođete - olično. Ako nemate srede - stadete na minu. Znali ste koji rizik preuzimate i ako ste bili spremni a to učinite, zar može iko rugi a bue kriv? akle, kaa bi neki nepušač pokušao a me osvesti a uviim rizike, ja bih koristio taktike zavaravanja koje usvoje svi zavisnici bez razlike.
"Pa o nečega demo svi umreti." Naravno, ali da li je to razlog da namerno skra dujete sebi život? 49
"Kvalitet života je važniji o užine života." Upravo tako, ali naam se a ne mislite pri tom a je kvalitetniji život nekoga ko je alkoholičar ili zavisnik o heroina, nego život nekoga ko nije? a li vi zaista verujete a je život pušača bolji o života nepušača? Pušač gubi u svakom smislu - njegov život je i beniji i krade traje. "Moja pluda verovatno trpe vedu štetu o izuvnih gasova iz automobila nego o pušenja." Čak i ka bi to bilo tačno, a li je to logičan razlog a vi još oatno kažnjavate svoja pluda? a li možete a zamislite nekoga ko je toliko glup a bi stavio auspuh u svoja usta i namerno uisao taj dim koji izlazi?
PUŠAČI TO I RAE! Rzmišljajte o tome sleedi put kaa viite kako jaan pušač uboko uvlači im iz " ragocene" cigarete!
Shvatam zašto mi zakrčenje arterija i rizik a se obije rak pluda nisu pomogli a prestanem. Sa ovim prvim sam se nekako snalazio, ali sam za ovo rugo blokirao mozak. Kao što ste i sami svesni, poenta moje metoe nije a vas uplaši a zato prestanete, nego upravo suprotno - a shvatite kako dete aleko više uživati u životu ona kaa pobegnete. Međutim, a sam mogao a viim šta se ešava unutar mog tela, verujem a bi mi to pomoglo a prestanem. Ne mislim pri tom na neku šok tehniku kojom se pušaču pokazuje boja njegovih pluda. Bilo mi je jasno po flekama na mojim zubima i prstima a ni pluda sigurno ne izgleaju bolje. Po uslovom a nastave a funkcionišu, pluda su bila manja sramota o zuba i prstiju jer ih barem niko ne vidi. Ono na šta mislim je progresivno zakrčavanje naših vena i arterija, postepeno uskradivanje otoka
kiseonika i hranljivih materija o naših mišida i organa i umesto toga snabevanje istih otrovima i ugljendioksidom (ne samo od izduvnih gasova automobila, nego i pušenjem.) Kao i vedini ljui koji voze, i meni smeta pomisao na prljavo ulje ili prljavi filter u motoru mog automobila. Možete a zamislite a kupite nov Rols Rojs i a nika ne promenite ulje ili filter za ulje u njemu? To mi raimo našim telima ka postanemo pušači. Mnogi lekari anas povezuju različite vrste bolsti sa pušenjem, kao ijabetes i rak ojke. to me uopšte ne iznenađuje. uvanska inustrija je iskoristila činjenicu a meicina nika nije naučno okazala a je pušenje irektan uzrok raka pluda. Statistički poaci toliko govore a nema potrebe za okazima. Ni meni niko nika nije naučno okazao zašto kaa se uarim čekidem po prstu, to boli. Uskoro mi je postalo jasno. Moram a naglasim a ja nisam lekar, ali kao u primeru sa prstom i čekidem, postalo mi je jasno da su moja zakrčenja arterija, stalan kašalj, povremeni napai astme i bronhitisa irektno povezani sa tim što pušim. Međutim, ja zaista verujem a je najveda šteta koju pušenje nanosi našem organizmu postepeno opaanje našeg imuniteta . 50
Sve biljke i životinje na ovoj planeti su položne konstantnim napaima virusa, bakterija, parazita ... Najjača obrana koju mi imamo protiv bolesti je naš imuni sistem. Svi prođemo kroz infekcije i bolesti. Verujem a svi u životu patimo o neke vrste raka. Međutim, ne verujem a je ljusko telo stvoreno a oboli, i ako ste jaki i zravi, vaš imuni sistem de se obraniti o ovih napaa. Kako vaš sistem imuniteta može a rai efektno ako vi ne snabevate organe i mišide kiseonikom i hranljivim materijama i umesto toga ih snabevate otrovima i ugljenioksiom? Ne uzrokuje pušenje sve ove bolesti, nije stvar u tome, nego u tome što olazi o postepenog razaranja imuniteta, kao ko SIE. O nekih negativnih efekata pušenja na moje zravlje sam patio goinama , ali nekih drugih negativnih efekata sam postao svestan tek mnogo goina pošto sam prestao a pušim. Dok sam bio zauzet preziranjem idiot i budala koji bi radije da im se odseku noge nego da prestanu
a puše, uopšte mi nije palo na pamet a ja ved patim o arterioskleroze. To što mi je boja lica stalno bila siva pripisao sam mom prironom tenu ili tome što ne vežbam. Nikaa mi nije sinulo a je to zbog toga što su mi zapušeni kapilari. Imao sam problema sa venama u svojim 30 -tim godinama života, koje su nekim čuom nestale kaa sam prestao a pušim. Pet goina pre nego sam prestao a pušim ošao sam u fazu kaa sam svake nodi imao neki čuan osedaj u nogama. Nije to bio oštar bol kao a me je neko uboo iglom, nego neki osedaj nervoze. Svako veče sam molio svoju ženu žojs a mi masira noge. Tek goinu ana nakon što sam ostavio cigarete, sinulo mi je a mi više nisu bile potrebne masaže. ve goine pre nego što sam prestao, povremeno bih imao užasne bolove u gruima, i bojao sam se a je to rak pluda, ali sa d pretpostavljam da je to bila angina. Nisam imao nijedan napad otkako sam prestao.
Ka sam bio ete užasno mnogo sam krvario ka bih se posekao. To me je užasavalo. Niko mi nije objasnio da je krvarenje prirodan i neophodan proces ozdravljenja i da bi krv prestala da ide kada se
taj proces završi. Mislio sam a sam hemofiličar i plašio se a du iskrvariti o smrti. Kasnije, kaa bih imao neku dublju posekotinu veoma malo bih krvario. Nekakva braon- crvenkasta tečnost bi izlazila iz rane. Boja me je zabrinjavala. Znao sam da krv treba da bude jarko crvena i pretpostavio sam da imam
neku bolest krvi. Ali raovalo me je to što sam krvario u manjoj količini. Sve ok nisam prestao a pušim nisam shvatio a je uzrok takve boje krvi neostatak kiseonika. Nisam priavao značaja toj činjenici taa, ali kaa pogleam unaza, ovakav efekat koji je pušenje imalo na mene me ispunjava najvedim strahom. Ka pomislim na moje jano srce koje pokušava a pumpa, an za anom, a a to sve orađuje kako treba, shvatam a je pravo čuo a nisam preživeo možani uar ili srčani uar. To me je nateralo a shvatim, ne koliko su naša tela krhka, nego koliko su to jake i genijalne mašine! U svojim 40-im sam ved imao fleke na rukama. U slučaju a ne znate, to su fleke braon ili bele boje
koje veoma stari ljui imaju na licu ili rukama. Pokušavao sam a ih ignorišem, misledi a su one trag rane senilnosti koju sam oživeo zbog toga kako sam živeo. Posle pet goina o prestanka, jean pušač sa Rejns Park klinike mi je rekao a kaa je on prestao a puši te iste fleke su nestale. Ja sam na svoje zaboravio, i na moje čuđenje, i one su takođe nestale.
51
Čini mi se a mi je ouvek igralo ispre očiju kaa bih naglo ustao, posebno ka bih bio u kai. Osedao bih vrtoglavicu, kao a de mi se mozak pomračiti. Nika nisam povezao sa pušenjem. U stvari, bio sam ubeđen a je to sasvim normalno i a se ešava svima. Sve o pre pet goina, kaa mi je jean bivši pušač rekao a mu se te stvari više ne ešavaju, nisam uopšte shvatao a se to ni meni više ne ešava. Možete a zaključite a sam ja nekakav hipohona. Mislim a jesam bio, ok sam bio pušač. Jeno o velikih zala pušenja je što nas zavara sa nam nikotin aje snagu, a u stvari on je postepeno i u malim procentima razgrađuje. Bio sam šokiran kaa sam čuo a je moj otac izjavio a uošte nema želju a živi o svoje peesete. Taa nisam znao a du 20 goina kasnije i ja patiti o istog osedaja neostatka raosti življenja, životne energije. Možete zaključiti i misliti a je ovo poglavlje bilo potrebno ili pak nepotrebno. Obedavam vam a je upravo suprotno. Ja sam se plašio smrti kaa sam bio ete. Verovao sam a pušenje otklanja taj strah. Moža ga jeste otklanjao. I ako je bilo tako, taj strah je zamenjen rugim strahom: STRAHOM O ŽIVOTA! Sada mi se vratio strah od umiranja. To mi ne smeta. Shvatam da taj strah sada postoji jer sada toliko
uživam u životu. Ne seim i ne razmišljam o tom strahu kao ka sam bio ete. Prezauzet sam življenjem svog života o maksimuma. Prognoze su a nedu oterati o stote, ali pokušadu. Takođe du pokušati a uživam u svakom ragocenom trenutku! Postojale su još ve prenosti, koje se tiču zravlja, a koje mi nisu pale na pamet ok nisam prestao a pušim. Prvo - svake nodi sam imao košmare. Sanjao sam kako me jure. Mogu sa mo da pretpostavim da su
ovi košmari bili rezultat toga što se moje telo osedalo nesigurno tokom nodi jer nije obijalo nikotin. Saa povremeno ka asanjam imam košmar - a sam ponovo propušio. To je sasvim uobičajen san bivših pušača. Neki se brinu a je to znak posvesnog vapaja za cigaretom. Ne brinite. Činjenica a je to bio košmar ved samo po sebi znači a ste veoma zaovoljni što ne pušite. Posle svakog košmara, kada se probudite, ima jedan trenutak kada kao da ste u zoni sumraka, kad niste sigurni da li se ta
katastrofa zaista ešava, ali zar nije ivan osedaj kaa shvatite a je to bio samo san? Kaa sam opisivao kako sam sanjao a me jure svake nodi u snu, kaa sam kucao tekst - umesto "chase" (eng. "chase" - juriti) - otkucao sam "chaste" (eng. "chaste" - uzržavanje o seksualnih onosa). Moža je to bio "Frojovski lapsus", ali to mi aje obar uvo u sleedi eo. Kaa na klinikama govorim o efektima koje pušenje ima na koncentraciju, neka bih rekao: "Koji organ na vašem telu ima najvedu potrebu za obrom snabevenošdu krvlju?" Taa bi se pojavili glupi izrazi na licu, uglavnom na licima muškaraca, pokazujudi a nisu shvatili poentu. Međutim, potpuno su u pravu. Ja sam prilično stiljiv Englez i ta tema mi je malo neptijatna, i nemam nameru a ie m u etalje toga kako je pušenje imalo negativne efekte na moj seksualni život ili na život nekog bivšeg pušača sa kojim sam pričao na tu temu. Ipak, nisam bio svestan tih efekata ok nije prošlo neko vreme po prestanku pušenja i ok mi se nisu poboljšale seksualne veštine. Ako pogleate bilo koji naučni film o životu u priroi, viedete a je prvo pravilo života u priroi opstanak, a rugo pravilo je preživljavanje vrsta, ili reproukcija. Priroa se stara a se reproukcija ostvari samo ako su oba partner a fizički zrava i ako znaju a mogu a pruže sigurnost oma, teritorije, snabevanje hranom i ako su partneri pogoni jeno za rugo. Čoveku je sposobnost mišljenja omogudila a malo prekrši ova pravila. Ja znam a je činjenica a pušenje može a uzrokuje 52
impotenciju. Takođe znam a je istina a dete ka ase fizički osedate obro i zravo, više i češde uživati u seksu. Pušači su često u iluziji a su negativni efekti pušenja prenaglašeni. Istina je obrnuta. Nema sumnje a su cigarete ubica broj 1 u ruštvu. Problem je u tome što statistika ne navoi precizno u kojim su sve slučajevima cigarete bile uzrok smrti ili foaktor koji je oveo o smrti. Procenjeno je ja je uzrok 44% požara koji se ese u omadinstvima cigareta, i pitam se koji procenat saobradajnih nesreda ima takođe veze sa tim, kaa u jenom elidu sekune vi mislite a možete a ovojite oči sa puta samo a zapalite cigaretu. Ja sam obično oprezan vozač, ali najbliže što sam bio smrti (pore pušenja) je bilo ka asam pokušao da srolam cigaretu dok sam vozio, i nervira me kad samo i pomislim koliko puta mi je samo cigareta
ispala iz usta u toku vožnje - i uvek završavala nege između seišta. Siguran sam a je mnogo pušača pokušalo a ohvati upaljenu cigaretu jenom rukom ok rugom vozi. Uticaj ispranosti mozga je takav a mi težimo a mislimo kao čovek koji, ok paa sa zgrae o 100
spratova, kaže, ok paa pore 50 -tog sprata: "Zasad je dobro". Mi mislimo da ako smo do sada uspeli a umaknemo, još jena cigareta nede napraviti nikakvu razliku. Pokušajte a viite stvari na rugačiji način: ta "navika" je lanac koji traje oživotno, ge svaka cigareta stvara potrebu za sleedom. Kaa vam to postane navika, vi ste zapalili fitilj. Problem je ŠTO NE ZNATE KOLIKO JE FITILJ. Svaki put kada zapalite c igaretu bliži ste eksploziji bombe. KAKO ZNATE A TOME NEDE OPRINETI SLEEDA CIGARETA KOJU ZAPALITE? "Sve situacije u životu koje su me ranije plašile i za koje sam mislila a nedu modi sa njima a se izborim bez cigarete - sada ne predstavljaju nikak av problem. I zato želim a vam kažem 'hvala'." Peti D.
Poglavlje 18 – Energija
Vedina pušača je svesna uticaja ovog progresivnog prcesa u kom ostavljamo pluda bez kiseonika. Međutim, vedina ih nije svesna koliko nikotin utiče na polju energije. Jedna o caka ko zamke sa pušenjem je ta što se uticaj na fizičkom i mentalnom nivou ešava tako postepeno, u tako malim procentima da mi toga nismo svesni i smatramo to normalnim.
To je veoma slično navikama loše ishrane. Stomačid se stavara postepeno i to nije alarmantno. gledamo ljude koji su strahovito gojazni i pitamo se kako su mogli sebi da dozvole da se dovedu u takvo stanje.
Zamislimo a se to esi preko nodi. Oete u krevet sa 70kg, u obroj formi, zategnutih mišida i bez trunke sala. Ujutru se probudit e sa 90kg, ebeli, sa salom i stomačidem. Umesto a se probuite puni energije i potpuno omorni, vi se buite osedajudi se jano, letargično i java možete a
53
otvorite oči. Bidete uspaničeni, pitajudi se kakvu ste to strašnu bolest zakačili preko nodi. A bolest je ista. Činjenica što vam je trbalo 20 goina a postanete takvi je nevažna. Tako je i sa pušenjem. Kaa bih saa mogao a vas prebacim u vaše telo i stavim u stanje uma u kakvom ste bili ka biste na samo tri neelje prestali a pušite, to je sve što bi bilo potrebno a vas ubeim a prestanete. Pomislili biste: "Zar du se stvarno osedati tako obro?" Ili, ono što je suštinski, pitali biste se: "Zar sam zaiste tako nisko pao?" Naglašavam a pri tom ne mislim a dete se samo osedati zravije i a dete imati više energije, nego a dete biti sigurniji i modi bolje a se koncentrišete. ok sam bio tinejžer, jurcao sam neku stalno samo zato jer je to bilo zabavno. A u trajanju o triesetak goina bio sam konstantno umoran i letargičan. Borio sam se a se probudim ujutru u 9 sati. Posle večernjeg obroka ležao bih na kauču, gleao TV i zaremao posle samo pet minuta. Zato što se moj otac tako isto ponašao, ja sam mislio a je to normalno ponašanje. Mislio sam a za korišdenje energije ekskluzivno pravo imaju samo tinejžeri i eca, a a starost počinje u ranim dvadesetim.
Ubrzo pošto sam ugasio svoju poslenju cigaretu, mogao sam a oahnem jer su nestali zakrčenje arterija i kašljanje, a o taa nisam imao napa astme ni bronhitisa. Međutim nešto zaista divno i neočekivano se esilo. Počeo sam a se buim u seam ujutru, sa osedajem a sam se potpuno omorio i a sam pun energije, sa željom a vežbam, žogiram i plivam. U 48 -oj nisam mogao da potrčim ni jean korak. Moje sportske aktivnosti su bile kugla nje, koje smatram rekreacijom za stare, i golf, za koji sam koristio malo vozilo. U 64- oj ja žogiram va-tri kilometra dnevno, a kada se osedate fizički i mentalno jaki, ivan je osedaj biti živ. Problem je u tome što je vradanje vaše fizičke i mentalne snage ka prestanete takođe postepen. Ne ie to baš toliko sporo, ali ako prolazite kroz traumu prestanka pušenja korišdenjem modi volje, sve ono što možete a obijete na polju zravlja ili novca bide zanemareno epresijom kroz koju dete prolaziti.
Nažalost, ne mogu a vas prebacim istog trenutka u vaše telo i um za tri neelje unapre. Ali vi možete! Vi instiktivno znate a je ono što vam ja govorim tačno. Sve što vam je potrebno je: MAŠTA! "Mislila sam a ne mogu a izržim jean an bez cigarete. A sada ... ne mogu da verujem da sam toliko ugo bila pušač i a sam živela u tolikom strahu o neostatka cigareta." Beverli ž.
Poglavlje 19 - Opušta me i pruža mi samopouzanje
Ovo je najgora varka u pušenju, i po meni se izjenačava sa završetkom ropstva, što je najveda obit kad aprestanete - a više ne morate a iete kroz život sa osedajem nesigurnosti o koga pate pušači.
54
Pušačima je veom teško a shvate a cigareta u stvari stvara onaj osedaj nesigurnosti koji imate ka uveče izađete u gra i ostanete bez cigareta. Nepušači ne pate o tog osedaja. uvan uzrokuje taj osedaj. Postao sam svestan prenosti prestanka pušenja mesecima kasnije, što je bio rezultat konsultacija sa rugim pušačima. 25 godina sam odbijao da idem na pregled. Kada sam uzimao osiguranje, insistirao sam na "bez
lekarskog preglea" i pladao skuplje zbog toga. Mrzeo sam a posedujem bolnice, oktore i zu bare. Nisam mogao a se suočim sa činjenicom starenja, penzije i tome slično. Nijenu o ovih stvari nisam povezivao sa svojom "navikom" pušenja, ved je skianje sa nikotina bilo kao buđenje iz lošeg sna. anas se raujem svakom novom anu. Naravno, ešavaju mi se loše stvari, i ja sam položan normalnom stresu, ali ivno je imati samopouzanja, a se sa tim izborim, a višak zravlja, energije i samopouzanja čine obre trenutke još boljim.
Poglavlje 20 - Te zle, crne senke
Još jena raost ostavljanja ove biljke je oslobađanje onih zlih crnih senki u pozaini naših mozgova. Svi pušači znaju a su buale i ignorišu loše efekte pušenja. Vedinu vremena pušenje je za nas automatska stvar, ali crne senke su uvek šdudurene u našoj posvesti, omah ispo površin e. Prenosti pri ostavljanju cigareta su ivne. Nekih sam bio svestan za vreme pušačkog života, kao što su rizici po zravlje, trošenje novca i prosta činjenica a je glupost biti pušač. Međutim, moj strah je bio takav; ja sam toliko bio opsednut d abi odo leo svim iskušenjima o onih ljui koji čine obro i žele obro, ili bilo kog rugog ko bi pokušao a me ogovori o pušenja, a su sva moja mašta i energija bile usmerene na pronalaženje bilo kakvog mlitavog izgovora koji de mi ozvoliti a nastavim da pušim. Za neverovati, najgenijalnije ieje su mi paale na pamet ka asam pokušavao a prestanem. Bile su naravno inspirisane strahom i beom kroz koje sam prolazio ok sam pokušavao a prestanem uz pomod modi volje. Nije bilo šanse a viim stvari sa aspekt a zdravlja ili novca. Ali sada kad asam sloboan zapanjuje me kako sam uspešno blokirao mozak za još važnije obiti o prestanka pušenja. Ved sam pomenuo prosto ropstvo - provoimo pola svog života u trenutcima kaa nam je ozvoljeno a pušimo, raimo to automatski i piželjkujemo a nikaa nismo ni propušili, a rugu polovinu provoimo osedajudi se jano zato što nam ruštvo ne ozvoljava a pušimo. U prethonom poglavlju sam pričao o tome kako je neverovatno ponovo imati energije. Ali za mene najvede bogatstvo nije bilo u ideji zdravlja, novca, ili kraju robovanja, nego otklanjanje tih zlih senki,
otklanjanje osedaja a me preziru i sa stalnim izvinjavanjima nepušačima, i najviše o svega mogudnost a poštujem sebe. Vedina pušača nema slabu volju, kako se to obično misli u ruštvu. U svim rugim aspektima svog života ja sam bio taj koji je ržao stvari po kontrolom. Prezirao sam sebe što sam zavistan o te biljke za koju sam znao a mi uništava život. Ne mogu vam opisati čistu sredu o osedaja ka se otklone te zle crne senke, zavisnost i samopreziranje. Ne mogu vam opisati kako je lepo biti u stanju 55
gleati ruge pušače, bilo a su oni mali, stari, a povremeno puše ili su teški pušači, ne sa osedajem zavisti, ved sa osedajem sažaljenja za njih i osedajem uzignutosti što vi više niste rob te odvratne biljke.
Poslenja va poglavlja su se bavila važnim prenostima života kao nepušača. Smatram a je neophono a se napravi balans, pa sleede poglavlje nabraja prenosti pušača.
Poglavlje 21 - Prenosti pušača
Poglavlje 22 - Prestanak pušenja uz pomod volje
U našem ruštvu je prihvadena činjenic a je teško prestati sa pušenjem. Čak i knjige koje vas savetuju a to uraite obično počinju sa tim a vam govore kako je to teško. Istina je a je to smešno lako. a, shvatam zašto preispitujete tu izjavu, ali uzmite je u razmatranje. Ako je vaš cilj a pretrčite kilometar za manje o četiri minuta, to je teško. Moža dete morati a naporno trenirate goinama, i moža dete i taa biti fizički nesposobni a to uraite. (Vedina onoga što postignemo je u našem umu. Zar nije čuno koliko je to bilo teško ok Rožer Banister to nije uraio, a ans je to uobičajeno?) Bilo kako bilo, a biste prestali a pušite sve što treba a uraite je a više ne pušite. Niko v as ne tera a pušite (izuzev vas samih) i, za razliku o hrane i pida, to vam nije potrebno a biste preživeli. I zato ako želite a prestanete, zašto bi to bilo teško? U stvari, i nije. Pušači to otežavaju jer koriste metou modi volje. Ja na to gleam kao na bilo koji rugi meto koji tera pušača a oseda kao a pravi neku vrstu žrtve. Haje a malo razmotrimo metou modi volje. 56
Mi ne olučujemo a želimo a postanemo pušači. Mi prosto eksperimentišemo sa prvih nekoliko cigareta i zato što one imaju ovratan ukus mi smo ubeđeni a možemo a prestanemo ka go poželimo. Mi popušimo tih prvih nekoliko cigareta samo ka želimo, a to uglavnom bue u ruštvu pušača ili na nekom ešavanju. Pre nego što toga postanemo svesni, ne samo a ih reovno kupujemo i a pušimo ka to poželimo, nego pušimo svaki an. Pušenje postaje eo našeg života. Gleamo a uvek imamo cigarete pri sebi. Verujemo a nam je na nekom ogađaju i pri obrocima bolje sa njima i a nam otklanjaju stres. Ne paa nam uopšte na pamet a de ista ci gareta iz te pakle imati isti ukus i posle obroka i ujutru kad ustanemo. Ustvari pušenje ne oprinosi užitku obroka niti nekih ešavanja, niti otklanja stres, stvar je u tome što pušači misle a oni ne mogu a uživaju u obroku ili a ponesu stres bez ciga rete. Obično nam treba mnogo vremena a shvatimo a smo navučeni jer smo u iluziji a pušimo zato što uživamo u cigareti, a ne a pušimo zato što nam je potrebna cigareta. I tako ok ne uživamo u cigaretama (što je uvek slučaj), patimo o iluzije a možemo a prestanemo ka go poželimo. Obično se ogoi a shvatimo a postoji problem, sve o trenutka ka poželimo a prestanemo. Prvi pokušaji a prestanemo su sve češdi i obično ih uzrokuju neostatak novca (momak upozna evojku i oni štee za zajenički život i ne žele a troše na cigarete), ili zravlje (ti nejžer je aktivan sportista i vii a mu to smeta pri isanju). Šta go a je razlog, pušač uvel čeka stresnu situaciju, bilo a je to zravlje ili novac. Čim prestane, malo čuovište traži a se nahrani. Pušač taa poželi cigaretu, i zato što ne sme a zapali on oseti a je još više po stresom. Ono čime obično otklanja stres saa nije ostupno, i on preživljava trostruki uarac. Verovatni rezultat posle jenog perioa mučenja je "Smanjidu" ili "Izabrao sam pogrešno vreme" ili "Sačekadu ok mi ne prođe stres". Međutim, onog trenutka ka prođe stres, on više nema potrebu a prestane i ne olučuje a to urai o sleedeg stresnog trenutka. Naravno, nika nije pravi trenutak zato što ljuima u životu ne post aju stvari manje stresne; naprotiv. Olazimo o roitelja i ulazimo u svet građenja sopstvenog oma, preuzimanje hipoteka, rađanje ece, ogovornije poslove it. Naravno a život pušača ne može nikada postati manje stresan jer cigareta stvara stres. Kako r aste nivo unosa nikotina, to pušač postaje sve više anksiozan i sve je veda iluzija o njegovoj zavisnosti. A u stvari je iluzija a život postaje sve više strsan, a pušenje, ili nešto slično tome, stvara tu iluziju. O ovome de biti više reči u poglavlju 28 . Posle prvih neuspeha pušač se obično oslanja na to a de se jenog ana probuiti i a više nede osedati potrebu a puši. Ovo je obično potkrepljeno pričama koje je čuo o rugih bivših pušača. (Npr. "Imao sam grip i posle toga više nisam imao potrebu a pušim".) Ne zavaravajte se. Ispitao sam ove glasine, i to nika nije tako jenostavno kao što izglea. U takvim slučajevima pušač se ved spremao a prestane i grip je samo poslužio kao pokretač. Ja sam proveo 30-tak goina čekajudi a se probuim jeno jutro sa željom a više nikaa ne poželim a zapalim. Ka go sam bio gano prehlađen jeva sam čekao a to prođe jer me je to ometalo u pušenju. Veoma često ljui koji su prestali "samo ojenom" - pretrpe šok. Moža neki blizak rođek umre o bolesti koja je povezana sa pušenjem i oni se uplaše. Mnog oje lakše redi: "Samo sam olučio a jenog ana prestanem. Takav sam ti ja." Ne zavaravajte se! To se nede esiti ako se vi ne potruite da se desi.
57
Haje a uz pomod više etalja razmotrimo zašto je metoa modi volje tako teška. Vedinu života mi praktikujemo metou ržanja glave u pesku i govorimo: "Prestadu sutra." U nekim trenutcima nešt de pokrenuti pokušaj a prestanemo. To može biti zabrinutost za zravlje, novac, ruštvenu neprihvatljivost ili to što prolazimo kroz perio kaa baš mnogo pušimo i to nam uopšte ne prija. Šta go bio razlog, izvlačimo glavu iz peska i počnemo a razmatramo razloge za i protiv. Ona shvatimo ono što smo znali celog života: na osnovu zrave procene, zaključak je: PRESTANI A PUŠIŠ. Ako bi trebalo a ocenite prenosti prestanka pušenja o 1 o 10 i uraite isto - samo sa prenostima pušenja, zbir prenosti za prestanak bi premašio prenosti pušenja. MEđutim, iako pušač zna a de mu biti bolje kao nepušaču, on veruje a se on žrt vuje. Iako je to iluzija, to je modna iluzija. Pušač ne zna zašto ali on veruje a za obre trenutke i loše trenutke u životu cigareta pomaže. Pre nego pokuša a prestane, ometa ga ispranost mozga ovog ruštva, potpomognuta sa sopstvenom ispranošdu mozga. Ovome se mora oati još modnija ispranost mozga tipa "koliko je teško prestati". On je čuo priče o pušačima koji ved mesecima ne puše, i još uvek žue za cigaretom. To su nezaovoljni ljui koji prestanu i ona celog života kukaju na činjenicom a bi voleli a zapale. Čuo je za pušače koji ved goinama ne puše, i kao žive sredne živote, ali čim popuše jenu cigaretu ponovo se navuku. Takođe zna za nekolicinu pušača koji su u naprenim fazama bolesti koji vino uništavaju sebe i jasno je a ne uživaju u cigaretama, ali ipak nastavljaju a puše. On je verovatno, u sklau sa ovim, verovatno i sam oživeo neko slično iskustvo. akle, umesto a se počne sa osedajem: "ivota! Jeste li čuli novost? Ja više nemam potrebu a pušim!", on počinje osedajem propasti, kao a pokušava a se popne na Mont Everest, i čvrsto veruje a ka se malo čuovište zakači za vas, navučeni ste za ceo život. Mnogi pušači čak kredu u proces izvinjavajudi se svojim prijateljima i rođacima: "Vii, pokušavam a ostavim cigarete. Verovatno de biti neponošljiv tokom narenih nekoliko neelja. Pokušaj a izržiš samnom." Mnogi pokušaji su osuđeni na propast pre nego što počnu. a pretpostavimo a pušač preživi nekoliko ana bez cigarete. Sastav uvana brzo nestaje iz njegovih pluda. Niije kupovao cigarete i zbog toga ima više novca u novčaniku. Zato razlozi za njegov prestanak pušenja polako počinju a nestaju iz njegove glave. To je kao a viite užasnu nesredu na putu ok vozite. to de vas malo usporiti, ali kaa sleedi put buete kasnili na sastanak vi dete na to zaboraviti i vozidete kao lui. Na rugoj strani konopca, malo čuovište vuče jer nije obilo svoj fiks. Nema fizičkog bola; ako ste neka osedali isto to jer ste bili prehlađeni, niste prestali a raite ili postali epresivni. Sm ejali biste se tome. Sve što pušač zna je a mu treba cigareta. Zašto mu je to toliko važno on ne zna. Malo
58
čuovište u stomaku saa oslobađa veliko čuovište u glavi, i osoba koja je o pre nekoliko sati nabrajala razloge za prestajanje - saa očajnički traži svaki izgovor a ponovo propuši. Saa kaže: Život je suviše kratak. Može nege i a me raznese bomba ili a me zgazi autobus. Uobilajeno je a se danas govori da sve stvari izazivaju rak.
Izabrao sam pogrešan trenutak. Trebalo je a sačekam a prođe Božid/ a prođe moj goišnji omor / posle oređenog sresa u životu. Ne mogu a se skoncentrišem. Nervozan sam i loše volje. Ne mogu valjano a raim svoj posao. Prijatelji i poroica me nede voleti. Bolje a se suočim sa činjenicama - za svačije je dobro da ja ponovo propušim. Ja sam potvrđeni pušač i nema šanse a du ikaa biti sredan bez cigarete (ovo je mene ržalo 33 goine) U toj fazi pušač se obično prea. Zapali cigaretu i luilo se povedava. U isto vreme ima neviđen osedaj otklanjanja žunje sa cigaretom, i malo čuovište ipak na kraju obija svoj fiks; sa ruge strane ako je prošao uži perio bez cigarete - ona ima užasan ukus i pušač ne može a shvati zašto on uopšte puši. To je razlog zbog koga pušač misli a nema volje. U stvari, nij e reč o neostatku volje; on je samo promenio način razmišljanja i oneo savršeno razumnu oluku u svetlu najnovije informacije. Kakva je korist a buete zravi ako se osedate jano? Koja je poenta a buete bogati ako se osedate jano? Nikakva. Bolje je a živim krade, ali a uživam, nego a živim uže i buem jadan.
Sredom, ovo nije tačno - upravo je obrnuto. Život nepušača je beskrajno lepši i u njemu se više uživa, ali ova zablua je mene ržala 33 goine i moram a priznam, a je ovo i stina, ja bih još uvek bio pušač (ispravka - ne bih bio živ). Muka kroz koju pušač prolazi nema veze sa otklanjanjem bola pri neostatku nikotina. Tačno je, ti trenutci su okiač za osedaj jaa, ali prava agonija je u mozgu i uzrokovana je sumnjom i nesigurnošdu. Pušač krede u proces misledi a se žrtvuje - i ona počinje a se oseda kao a de mu nešto biti ouzeto - a to je vi stresa. U jenom trenutku kaa mu mozak kaže "Uzmi cigaretu!" to je ved momenat stresa. Tako a čim prestane, on želi cigaretu. Ali saa ne može a zapali jer je prestao a puši. To ga čini još više epresivnim, i to je ona ponovo okiač. Još jena stvar koja sve otežava je čekanje a se nešto esi. Ako vam je cilj a položite vozački ispit, čim ga položite vi ste sigurni a ste stigli o cilja. Ko metoe mod volje vi kažete "Ako mogu a izržim bez cigarete, potreba za njom de u jenom trenutku nestati." Kako znate ka ste uspeli? Ogovor je a nikaa ne znate jer čekate a se nešto esi a ništa se više nede esiti. Vi ste prestali ona kaa ste popušili tu poslenju cigaretu, a ono što saa raite je a čekate koliko de to a potraje pre nego popustite. Kao što sam gore rekao, agonija kroz koju pušač prolazi je psihička, uzrokovana nesigurnošdu. Iako nema fizičkog bola, to je ipak modan uticaj. Pušač se oseda jano i nesigurno. aleko o toga a je zaboravio na pušenje; on postaje opsenut pušenjem.
59
Može se esiti a epresija traje anima ili neeljama. Njegov um je opsenut sumnjama i strahovima.
"Koliko ugo de trajati želja?" "a li du ikaa više biti sredan?" "a li du ikaa više imati potrebu a ustanem iz kreveta?" "a li du ikaa više uživati u obroku?" "Kako du se ubuude boriti sa stresom?" Pušač čeka a se stvari poboljšaju, ali zato što i alje kuka, cigareta postaje ragocenija. U stvari, esi se nešto, ali pušač nije svestan toga. Ako može a preživi tri neelje a a uopšte ne
uahne nikotin, fizička potreba za njim de nestati. Međutim, kao što sam ranije naveo, bolovi o neostatka nikotina su tako blagi a ih pušač nije ni svestan. Ali posle 3 neelje vedina pušača oseti a se rešila muke. Ona zapale cigaretu a bi se u to uverili, i ona to upravo urai. Ima užasan ukus, ali bivši pušač je saa ubacio svežu ozu nikotina u telo i čim ugasi cigaretu nikotin de početi a napušta telo. Saa de mali glas u pozaini mozga početi a govori: "Želiš još jenu." U stvari, on se jeste bio rešio muke ali se sa ponovo navukao. Pušač obično nede omah upaliti cigaretu. On misli "Ne želim a se ponovo navučem." I tako ozvoljava a prođe siguran perio. To mogu biti sati, ani, čak neelje. Bivši pušač saa kaže: "Pa nisam se navukao, tako a mogu bez brige a popušim još jenu." Upao je u istu zamku kao i nekaa kaa je prvi put počeo a puši i ponovo je na klizavom konopcu. Pušači koji uspeju uz pomod metoe snage volje smatraju a je ta metoa teška i a treba osta vremena za nju, jer je glavni problem ispran mozak, i ugo posle prestanka fizičke navučenosti pušač i dalje kuka za cigaretom.
Mnogi pušači uspeju koristedi ovu metou, ali to je težak način i zahteva mnogo trua, i pre de se na taj način odi o neuspeha nego uspeha. Čak i oni koji uspeju, iu kroz život osedajudi se ranjivo. Ostane u njima procenat ispranog mozga i verovanja a u nekim lošim ili obrim trenutcima cigareta može a vas poigne (Vedina nepušača takođe pati o te iluzije. Oni su takođe polegli ispranosti mozga ali ili shvate a ne mogu a uživaju u pušenju ili ne žele a puše zbog posleica). To objašnjava zašto mnogi pušači koji prestanu - ponovo propuše posle mnogo v remena. Mnogi bivši pušači de poneka zapaliti cigaretu kao "poseban gušt" ili a bi ubeili sebe kako su ovratne. To se i esi, ali čim je ugase nikotin počne a napušta telo i mali glas u pozaini mozga kaže: "Želiš još jenu." Ako zapale još jenu, ona je ovratnog ukusa i oni kažu: "ivno. Sve ok ne uživam u njima nedu se navudi. Posle Božida/goišnjih/trauma/prestadu." Prekasno. Ved su navučeni. Ponovo su upali u istu zamku. Kao što stalno ponavljam, uživanje nema veze sa tim. Nikaa nije imalo veze! a pušimo zato što u tome uživamo, niko nika ne bi popušio više o jene cigarete. Mi pretpostavljamo a uživamo u njima jer ne možemo a verujemo a bismo mogli a buemo toliko glupi a pušimo a a ne 60
uživamo. To je taj eo u posvesti koji se onosi na pušenje. Ka biste mogli a buete svesni otrova koji ulaze u vaša pluda i a morate a kažete sebi: "Ovo dete koštati 50.000 funti, i ova cigareta moža jeste ona koja de uzrokovati rak." Čak bi i iluzija uživanja nestala. Kaa pokušavamo a ignorišemo negativne efekte pušenja, osedamo se glupim. Kaa bismo morali a se suočimo sa tim, to bi bilo neponošljivo! Ako posmatrate pušače, posebno na ruštvenim funkcijama, viedete a su oni sredni samo kaa nisu svesni a puše. Ka postanu svesni toga, počne da im bude nelagodno i počnu a se izvinjavaju. Mi pušimo a bi smo nahranili to malo čuovište... i ka izbacite to malo čuovište iz svog tela i veliko čuovište iz svog mozga, nedete imati ni želju ni potrebu a pušite.
Poglavlje 23 - Pazite se smanjivanja
Vedini pušača je smanjenje broja cigareta koje popuše osnova za prestanak ili pokušaj a kontrolišu malo čuovište, a i vedina lekara i savetoavaca preporučuje smanjivanje kao pomod. Očigleno, što manje pušite to vam je bolje, ali kao osnova za prestajanje - taj način je fatalan. Baš ti naši pokušaji a smanjimo nas rže zarobljenim ceo život. Obično kaa smanjujemo broj popušenih cigareta, posle toga pokušamo a prestanemo i ne uspemo. Posle nekoliko sati ili ana uzržavanja pušač de redi sebi nešto poput: "Ne mogu a se suočim sa činjenicom a ne pušim, zato du o saa samo pušiti u trenutcima ka je neki povo ili du smanjiti na eset cigareta nevno. Ako mi pređe u naviku a pušim eset nevno, mogu a ostanem na tome ili a još više smanjim. " Neke užasne stvari taa mogu a se ese: Taa je pušaču najgore. Još uvek je navučen na nikotin i oržava čuovište u životu, ne samo u svom telu nego i u mozgu.
Sa samo čeka kaa de zapaliti sleedu cigaretu. Pre nego je smanjio, kad god je hteo a zapali to bi uraio i bar elimično otklonio bol o
neostatka nikotina. A saa, u sklau sa stresom koje život nosi, on u stvari namede sebi a pati o boli pri neostatku nikotina vedinu vremena. I time čini a se oseda jano i a bue loše volj e. ok je uovoljavao sebi, nije uživao u vedini cigareta i nije bio ni svestan a ih puši. To je bilo automatski. Jeine cigarete u kojima je mislio a uživa bile su one posle perioa apstinencije, npr. prva jutarnja, posle jela ...
Sa pošto postoji vedi razmak između cigareta, on "uživa" u svakoj koju zapali. Što uže čeka, svaka cigareta time eluje kao vedi užitak jer užitak nije u samoj cigareti; užitak je u kraju muka, bilo a je to blaga fizička žunja za cigaretom ili psihička, ka kuka. Što uže patite, to svaka cigareta izglea kao vedi "užitak".
61
Glavni problem pri prestanku pušenja nije hemijska zavisnost. To je lako. Pušači izrže celu nod bez cigarete; želja za cigaretom ih ne bui. Mnogi pušači de izadi iz spavade sobe pre nego što zapale. Mnogi de pre cigarete oručkovati. Neki de sačekati a stignu na posao pa de ona zapaliti prvu cigaretu.
Izržade 10 sati bez cigarete i to im ne smeta. A a u toku ana moraju 10 sati a buu bez cigarete, počupali bi sebi kosu s glave. Mnogi pušači de kupiti nov auto i uzržavati se o pušenja u njemu. Pušači de posedivati supermarkete, pozorišta, bolnice i zubare bez preterane neprijatnosti. Mnogi de se uzržavati u ruštvu nepušača. Čak ni u metroima nije bilo pobuna. Pušačima je čak rago ka im neko kaže a ne smeju a puše. U stvari, za pušače je skriveno zaovoljstvo a izrže ug perio bez cigarete. To im aje nau a moža jenog ana nede više želeti a puše. Pravi problem kad aprestajete je ispranost mozga, iluzija da je cigareta neka vrsta oslonca ili nagrade
i a život više nede biti isti bez nje. aleko o toga a de vas smanjivanje ualjiti o ieje pušenja; sve što se taa ešava je a postajete nesigurni i jani, ubeđeni a je najragocenija stvar na svetu cigareta i a nema šanse a dete ikaa biti ponovo sredni bez nje. Ništa nije patetičnije o pušača koji pokušava a smanji. On je u iluziji a što manje puši to de mu se manje pušiti. A ustvari je obrnuto. Što manje puši, uže pati o neostatka nikotina; što češde uživa u cigareti ona sve više gubi ukus. Ali to ga nede sprečiti a puši. Ukus nikaa nije imao veze sa svim tim. a pušači puše zato što uživaju u ukusu, niko nikaa ne bi popušio više o jene cigarete. teško vam je a u to poverujete? O.K., haje a popričamo o tome. Koja cigareta ima najgori ukus? Tako je, ona prva koju zapalite ujutru, ona o koje zimi kašljemo i pljujemo. A koja je, za vedinu pušača, najragocenija cigareta? Tako je, prva cigareta ujutru! a li saa zaista verujete a vi pušite zato što uživate u ukusu i mirisu, ili mislite a je moža razumnije objašnjenje a to raite jer tako otklanjate bol od nedostatka nikotina u prethodnih 9 sati?
O suštinske je važnosti a otklonimo iluzije o pušenju pre nego ugasite tu poslenju cigaretu. Ako ne otklonite iluzije a uživate u ukusu oređenih cigareta pre nego ugasite poslenju cigaretu, nema šanse a dete biti sigurni a se nedete ponovo navudi. akle, ako ne pušite u ovom trenutku, zapalite jenu. Uahnite 6 puta uboko taj ivni uvan i zapitajte se šta je to tako veličanstveno u tom ukusu. Moža vi verujete a su samo cigarete u oređenim trenutcima obrog ukusa, kao one posle obroka. Ako je tako, čemu ona pušenje svih ostalih cigareta? Zato što vam je to prešlo u naviku? Pa zašto bi neko ozvolio sebi a mu pređe u naviku a puši ka smatra a su cigarete lošeg ukusa? I žašto ista cigareta, iz iste pakle, ima različit ukus posle obroka, o one prve ujutru? Hrana ne manja ukus posle cigareta, pa zašto bi ona i cigareta imala rugačiji ukus posle hrane? Nemojte se samo oslanjati na ono što ja govorim, proverite, zapalite povremeno cigaretu posle
obroka a se uverite a nema rugačiji ukus. Razlog iz kog pušači veruju a ona posle jela ima bolji ukus ili ka smo u ruštvu pa pijemo alkohol, je u tome što su to trenutci ka asu i pušači i nepušači zaista sredni, ali zavisnik o nikotina nika ne može biti zaista sredan ako malo čuovište ostane nezaovoljeno. Nije reč samo o tome što pušači uživaju u ukusu cigarete posle jela; na kraju krajeva, mi duvan ne jedemo, i kako se uopšte može pričati o ukusu? Stvar je u tome što bi se oni osedali jano a u takvim trenutcima ne mogu a zapale. Znači, kaa pušite sredni ste, kaa ne pušite niste sredni. 62
Smanjivanje ne a ne pomaže nego je to najgori oblik mučenja. To ne može a uspe jer se pušač u startu naa a ako mu pređe u naviku a puši sve manje i manje, a de tako smanjiti želju za cigaretama. Pušenje nije navika. To je zavisnost, a priroa svake zavisnosti je a traži sve više i više, a ne sve manje i manje. Tako pušač ako želi a smanji mora a vežba mod volje i isciplinu o kraja svog života. Glavni problem pri prestanku pušenja nije hemijska zavisnost o nikotina. Sa tim je lako izboriti se. Pogrešno je verovanje a cigareta pruža neku vrstu užitka. Takvo verovanj e se u startu oformilo ispranošdu mozga kojoj smo povrgnuti pre nego što počnemo a pušimo, koja je ona pojačana sopstvenom zavisnošdu. Sve o čega smanjivanje unošenja nikotina može a ovee je a poveda tu zabluu, o te mere a pušenje ominira životom pušača u potpunosti i a ga rži u uverenju a je najdragocenija stvar na svetu cigareta.
Kao što sam ved rekao, smanjivanje nika ne upali jer morate a vežbate mod volje i iscipline o kraja života. a nemate ovoljno volje a prestanete, ona sigurn o nemate ni dovoljno volje da biste uspeli a smanjite. Prestanak je mnogo lakši i manje bolan. Čuo sam za hiljae slučajeva ge smanjivanje nije uspelo. Mali procenat jeste postigao uspeh posle kratkog perioa smanjenja popušenih cigareta, ali ti pušači su zaista prestali, nevezano za to što su smanjili. Neuspeo pokušaj a smanji čini a se pušač oseti kao nervozna olupina, i još više ga ubei a je navučen za ceo život. To je upravo onaj sle ogađaja koji de g a sigurno ržati a puši još pet godina, pre sleedeg pokušaja. Ipak, smanjivanje pomaže a se u potpunosti ilustruje beskorisnost pušenja jer jasno pokazuje a se u cigareti uživa samo posle perioa apstinencije. akle, izbor je sleedi.
oživotno smanjivanje broja popušenih cigareta. Ovo bi bila samonametnuta tortura, a ionako ne biste uspeli u tome.
Gušite sebe o kraja života u sve vedoj meri. Koja je poenta? Budite dobri prema sebi. Prestanite s tim.
Još jena važna stvar ko smanjivanja jeste činjenica a ne postoji tako nešto kao š to je povremena cigareta. Pušenje je lančani proces koji de trajati ceo život, osim ako se vi ne potruite a prekinete taj lanac.
ZAPAMTITE: SMANJIVANJE DE VAS SAMO UVUDI UBLJE U PROBLEM. "Saa mogu a plivam, vozim bicikl, surfujem i trčim a a ne m oram da zastajem da bih uhvatio dah na svakih pola sata." Kevin M.
63
Poglavlje 24 - Samo jedna cigareta
"Samo jedna cigareta" je mit koji morate da sebi izbacite iz glave.
Samo sa jenom cigaretom se i počinje s pušenjem. Samo jena cigareta je ta koja de nam pomodi a prebroimo neki trenutan problem, ili koju demo zapaliti nege u ruštvu, i baš ona pokvari naše mnogobrojne pokušaje a prestanemo. Samo jena cigareta ovoljna je a ga, ka uspe a prelomi i reši se toga, vrati naza u zamku. Ponekad se to ešava a bi ljui okazali sebi a im ona više nije potrebna, i jena cigareta upravo to i urai. Ona bue ovratnog ukusa i ubei pušača a sse više nikaa nede navudi, ali on je ved navučen. Pomisao na tu specijalnu cigaretu je ono što mnoge pušače spreči a prestanu. Prva ujutru i ona posle obroka.
Neka vam bue apsolutno jasno a filozofija "samo jena cigareta" ne postoji. To je lančani proces koji de trajati celog vašeg života osim ako ga ne prrekinete. Upravo taj mit o gušt -cigareti čini a pušači kukaju za njom ka prestanu. Nek vam pređe u naviku a to više ne gleate tako - to je fantazija. Ka go pomislite na pušenje, zamislite ceo život u kom trošite malo bogatstvo na privilegiju a sebe uništavate fizički i mentalno, na životni vek ropstva, lošeg zaaha. Šteta je što ne postoji nešto kao što je cigareta što bismo mogli a iskoristimo a nas poneka igne ili a u tome uživamo. Ali nek vam bue jasno: cigareta to nije. Ona de vas samo zružiti sa oživotnom beom. Ne biste nikaa u životu popili cijani zato što vam se sviđa ukus lešnika, i zato prestanite a kažnjavate sebe sa mislima o povremenoj cigareti ili cigari. Pitajte pušača: "Kaa biste imali mogudnost a se vratite u vreme pre nego ste se navukli, a li biste postali pušač?" Neizbežan je ogovor: "Vi mora a se šalite ": Pa ipak, svaki pušač svakonevno ima mogudnost takvog izbora. Zašto se ne upustiti u to? Zbog straha. Zbog straha a nedete modi a prestanete ili a život nikaa nede biti isti bez cigarete. Prestanite da se zavarav ate. Vi to možete. Svako može. To je smešno lako. Da bi vam bilo lako da prestanete postoje neke osnovne stvari koje morate da shvatite. Do sada smo
se ved sa nekim o tih stvari suočili: Ničega se ne oričete. Samo na prelep način možete a obijete. Nikaa ne razmišljajte o povremenoj, gušt -cigareti. Takva ne postoji. Vi niste rugačiji o nekog rugog. Svaki pušač može lako a prestane.
64
Mnogi pušači misle a su zakleti pušači ili a imaju karakter zavisnika. Ja vam obedavam a tako nešto ne postoji. Niko nema potrebu a puši, pre nego što se navučete na nikotin. roga vas navlači a ne priroa vaše ličnosti. Takav je efekat ove roge, ona vas tera a mislite a imate karakter zavisnika. O suštinske važnosti a prestanete u to a verujete, jer ako u to verujete, ona dete i biti zavisni o nikotina, čak i kaa umre to malo čuovište u vašem stomaku. O suštinske je važnosti a vam više ne bue ispran mozak.
Poglavlje 25 - Povremeni pušači, tinejžeri, nepušači
Običaj je a teški pušači zavie povremenim pušačima. Svi smo upoznali neka nekog takvog: "O, ja mogu a izržim celu neelju bez cigarete, to mi uopšte ne smeta". Mi pomislimo: "Što ja nisam takav!" Znam a je u to teško poverovati, ali nijean pušač ne uživa u tome što je pušač. Nika d ne zaboravite:
Nijean pušač nika ne oluči a postane pušač, težak ili nereovan, ili Svi pušači sebe smatraju glupim, i zato: Svi pušači moraju a lažu sebe i ruge, u pokušaju punom taštine, a bi opravali svoju glupost. Ja sam nekad bio zaluđen golfom. Ali ja sam se hvalio koliko često ga igram i želeo sam a igram još
više. Zašto se pušači hvale time koliko malo puše? a je to kriterijum, ona bi se sigurno smatralo normalnim a se uopšte ni ne puši. a vam ja kažem: "a li znate, ja mogu cele neelje a preživim bez šargarepe i to mi ni najmanje ne smeta", vi biste pomislili a sam ja neki luak. Ako ja uživam u šargarepama, zašto bih želeo a se truim a izržim cele neelje bez njih? a ne uživam u šargarepama, zašto bih ao takvu iz javu? Znači, kaa pušač izjavi: "Ja mogu cele neelje a izržim bez cigareta, to mi uošte ne smeta", on pokušava a ubei i sebe i vas a on nema nikakav problem. Ono što on ustvari govori jeste: "Uspeo sam a preživim celu neelju bez cigarete." Kao i svaki pušač, on se verovatno naao a de posle toga modi a preživi samo neelju ana, i saa zamislite koliko je ragoceno izgleala ta cigareta koja mu je bila oduzeta cele jedne nedelje?
Ovo je razlog koga su povremeni pušači više navučeni o teških pušača. Ne samo a je iluzija zaovoljstva veda, nego su oni manje motivisani a prestanu a puše jer troše manje novca i manje su položni rizicima po zravlje. Zapamtite, jeino zaovoljstvo koje pušači obijaju iz pušenja je otklanjanje tog osedaja boli pri neostatku nikotina, i kao što sam ved objasnio, čak i to zaovoljstvo je iluzija. Zamislite to malo nikotinsko čuovište u svom stomaku kao stalan svrab koji je izražen u tako blagoj meri a ga vedinu vremena nismo ni svesni.
Ako vas nešto stalno svrbi, prirono dete želeti a to počešete. Kako naša tela postaju sve više i više imuna na nikotin - mi demo početi lančano a pušimo.
65
Postoje tri glavna faktora koji sprečavaju pušače o lančanog pušenja: NOVAC. Vedina ne može sebi to a priušti. ZDRAVLJE: a bi otklonili osedaj neostatka nikotina, moramo a unesemo otrov. Varira samo
spremnost, o čoveka o čoveka, a se sa tim izbori. To može biti automatska zabrana (o strane organizma).
ISCIPLINA. Koja je nametnuta o strane ruštva, ili mesta na kom je pušač zaposlen, ili prijatelja i robine, ili o strane samog pušača - jer se u umu svakog pušača sešava vuča konopca, s jene strane čovek, s ruge srane nikotin. Ja sam ranije mislio a je to što lančano pušim moja slabost. Nisam mogao a shva tim kako moji prijatelji mogu da doziraju 10 ili 20 cigareta na dan. Znao sam da sam osoba jake volje. Nikad ami nije
sinulo a vedina pušača nije u stanju a lančano puši: potrebno je a imate veoma jaka pluda a biste mogli tako. Neki od tih ljudi koji p uše pet nevno a kojima teški pušači zavie - tako rade jer im njihova fizička konstitucija ne ozvoljava a puše više, ili zato što ne mogu novčano a priušte sebi a toliko puše, ili zbog posla, ruštva, ili zbog toga što mrze sami sebe jer su navučeni p a im to ne ozvoljava a puše više. Može biti važno a u ovom trenutku izveemo ve efinicije. NEPUŠAČ. Neko ko nikaa nije upao u zamku, ali ne treba a se opusti i ne zabrine. On je nepušač samo blagošdu Boga. Svi pušači su bili ubeđeni a se nikaa nede navudi, a neki nepušači i alje uzmu cigaretu povremeno.
POVREMENI PUŠAČ. Postoje ve osnovne efinicje povremenih pušača: Pušač koji je upao u zamku ali nije toga svestan. Ne zaviite takvim pušačima. I oni su u zamci i verovatno de uskoro postati teški pušači. Zapamtite, kao što svi alkoholičari počinju kao oni koji povremeno popiju, tako svi pušači počinju kao povremeni pušači. Pušač koji je prethono bio težak pušač i misli a ne može a prestane. Ovo su najpatetičniji pušači o svih. Oni s padaju u razne kategorije, i svaka zahteva poseban komentar. PUŠAČ KOJI PUŠI PET NEVNO. Ako uživa u cigareti, zašto puši pet nevno? Ako može sa njima i bez njih, zašto ona uopšte puši? Zapamtite, ova "navika" ustvari čini a uarate glavom u zi a bi v am bilo lepo ka to prestanete a raite. Onaj ko puši pet nevno otklanja osedaj potrebe za nikotinom u oređenim trenutcima u toku ana. Ostatak ana, iako toga nije svestan, on uara glavom u zi i tako se ponaša vedinu vremena u svom životu. On puši pet nevno jer ili ne može sebi a priušti više ili je zabrinut za zravlje. Lako je ubeiti teškog pušača a on ne uživa u tome, ali pokušajte a ubeite povremenog pušača. Svako ko je pokuašo sa smanji znade a je to najgore mučenje o svih i a de to učiniti a ostane navučen o kraja svog života. PUŠAČ KOJI PUŠI SAMO UJUTRU ILI SAMO UVEČE. On kažnjava samog sebe jer pola ana pati - ne otklanjajudi potrebu za nikotinom, samo a bi u rugoj polovini sana to mogao a urai. Pitajte i njega - ako ved uživate u cigareti, zašto ona ne puši ceo an ili, ako ne uživa u cigareti, zašto ona uopšte puši.
66
PUŠAČ KOJI 6 MESECI PUŠI, A 6 NE. (Ili "Ja mogu a prestanem ka go to hodu. Uraio sam to ved hiljau puta.") Ako uživa u pušenju, zašto prestaje a to rai na 6 meseci? Ako ne uživa, zašto posle tog vremena ponovo propuši? Istina je a takav pušač i alje navučen. Iako se reši fizičke zavisnosti, ostaje mu najvedi problem - ispran mozak. On se naa svaki put a de zauvek prestati i tako upaa ponovo u zamku. Mnogi pušači zavie ovima koji mogu a tako prestanu i ponovo nastave ka hode. Oni misle u sebi: "Koja je to sreda a mogu to tako a kontrolišu, a puše ka žele i a prestanu ka žele." Ono što oni previe je činjenica a ti pušači to ne kontrolišu. Jer ok puše, oni razmišljaju kako bi voleli a su nepušači. Prolaze kroz muku prestajanja pušenja, ona se osete ugroženo, i ponovo paaju u zamku, želedi a to nije tako. Njima je o svih najgore. Kaa su pušači - voleli bi da to nije tako; kaa su nepušači - želeli bi a mogu a puše. Ako porazmislite, ovo se neprestano ešava u našem životu pušača. Kaa nam je ozvoljeno a pušimo, mi to uzmemo ili zravo za gotovo ili želimo a nismo pušači. Samo ka ne smemo a pušimo, cigarete nam izgleaju ragoceno. Ovo je užasna ileme za pušače. Nika ne mogu a pobee jer kukaju za mitom, za iluzijom. Postoji jean način na koji mogu a obiju i to je ako prestanu a puše i prestanu a kukaju! PUŠAČ ČIJI JE STIL "PUŠIM SAMO U SPECIJALNIM PRILIKAMA". a, svi tako počne mo, ali zar nije fascinantno kako se broj situacija ubrzano povedava i pre nego što postanemo toga svesni mi pušimo u svim prilikama?
PUŠAČ ČIJI JE STIL "PRESTAO SAM, ALI POVREMENO ZAPALIM". Na neki način ovo je najpatetičniji primer od svih. Oni ili prola ze kroz život sa osedajem ugroženosti, ili, što je češdi slučaj, jena povremena cigareta se pretvara u ve. Oni ostaju na klizavom konopcu, a on samo vuče NA OLE. Pre ili kasnije oni su ponovo teški pušači. Ponovo su upali u staru zamku. Postoje još ve kategorije povremenih pušača. U prvu spaaju oni koji puše samo poneka ili zapale cigaru u ruštvu. Ovi ljui su ustvari nepušači. Oni ne uživaju u pušenju. Rai se samo o tome a se oni osedaju kao a nešto propuštaju. Žele a i oni buu u igri. Svi mi ovako počinjemo. Kaa neko ponui cigaretu, posmatrajte kako posle nekoliko trenutaka pušači uzimaju i pale te cigarete. Čak i teški pušači jeva čekaju kaa de a završe sa njom. Raije bi pušili neku vrstu cigareta koju oni vole. Što je cigareta skuplja ili veda, to frustracija biva veda - ta prokleta stvar kao a može celu nod a gori.
U rugu kategoriju retko ko spaa, zaista. U stvari, o hiljae ljui koji su tražili moju pomod, mogu a se setim samo esetak njih koji u nju spaaju. Najbolje du objasniti o kojoj je kategoriji reč, na najsvežijem primeru. Nazvala me je jena žena i tražila privatnu seansu. Ona je avokat, pušila je oko 12 goina i nikaa nije popušila ni više ni manje o ve cigarete nevno, za čitavo to vreme. Ona je, ispostavilo se, bi la žena jake volje. Objasnio sam joj a je stepen uspešnosti ko grupnih seansi isti kao i ko privatnih, i a sam mogao a raim samo sa jenom osobom kaa je reč o poznatoj ličnosti čije bi prisustvo poremetilo ra grupe. Počela je a plače, i ja to nisa m mogao da zanemarim. Seansa je bila skupa; jeste, vedina pušača de se pitati zašto je ona želela uopšte a prestane. Oni bi rado platili cenu koju sam ja njoj naplatio - kaa bi mogli a puše samo ve cigarete nevno. Oni greše misledi a su povremeni pušači sredniji i a imaju više samokontrole. Moža imaju 67
samokontrole, ali sredniji nisu. U ovom slučaju, oba roitelja ove žene je umrlo o raka pluda pre nego što se ona navukla. Kao i ja, i ona je imala ogroman strah o pušenja pre nego što je popušila prvu cigaretu. Kao i ja, i ona je na kraju postala žrtva ogromnog pritiska i probala je tu prvu cigaretu. Kao i ja, i ona se seda kako je imal ovratan o vratan ukus. Ali ona se, za razliku o mene, koji sam kapitulirao i postao veoma brzo lančani pušač, ouprla takvom sleu ogađaja. Sve u čemu ikaa možete a uživate u cigareti je otklanjanje žunje za njom, bilo a je to blaga fizička žunja za nikotinom ili psihička tortura koja je uzrokovana time što ne možete a se počešete tamo gde vas svrbi. Same cigarete su p rljavština i otrov. Zato vam se samo u periou apstinencije pričinjava a uživate u njima. Kao kaa ste glani ili ženi, što se uže tako osedate, vede je zaovoljstvo ka ih utolite. Pušači prave grešku kaa misle a je pušenje samo navika. Oni misle: "Ka bih samo mogao o oređene granice a pušim ili samo u posebnim prilikama, moj mozak i teli bi to prihvatili. Tako bih mogao a se zaržim na nekom nivou ili a smanjim, ako bih to poželeo." Neka vam ovo bue jasno: "navika" ne postoji. Pušenje je zavis nost od droge. Prirodna je sklonost da tu potrebu za nikotinom zaovoljite, ne a je trpite. Čak i kaa bi sve ostalo na nivou na kom je saa, morali biste a vežbate mod volje ili iscipline o kraja svog života, jer kako vaše telo postaje imuno na drogu, ono želi sve više i više, ne manje i manje. Kako vas roga uništava fizički i psihički, kako vam postepeno uništava nervni sistem, vašu snagu i samopouzanost, tako ste vi sve manje u stanju a smanjite interval između svake cigarete. Zbog toga, u ranijim danima, mi jesmo u stanju da pušimo ili ne. Ako se prehlaimo, jenostavno prestanemo. To takođe objašnjava zašto neko poput mene, koji nikaa nije ni bio u iluziji a uživa u cigaretama, lančano puši iako je svaka cigareta fizičko mučenje. Nemojte zavideti toj ženi. Kaa popušite cigaretu na svakih 12 sati, to stvara osedaj a je ona
najragocenija stvar na planeti. 12 goina se ta jana žena borila. Nije bila u stanju a prestane a puši, a ipak se plašila a poveda unos nikotina a ne bi obila rak plud a kao njeni roditelji. Ali 23 sata i 10 minuta svakog dana ona je morala da se bori sa tim i zazovom. Trebalo je imati ogromnu snagu
volje a se sa tim izbori, i kao što sam rekao, takvi slučajevi su retki. Ali ona je na kraju bila u suzama. Pogledajte to s a logične strane: ili postoji istinsko zaovoljstvo u pušenju ili ne. a postoji, ko bi želeo a se uzržava satima, anima, neeljama? Zašto bi vam to zaovoljstvo bilo uskradeno u međuvremenu? Ako nema stvarnog zaovoljstva zašto se ona truite uopšte a pušite? Sedam se još jenog slučaja, čoveka koji je pušio pet na an. Započeo je razgovor preko telefona, hrapavim glasom: "Gospoine Kar, ja samo želim a prestanem a pušim pre nego što umrem." Ovako je taj čovek opisao svoj život. "Imam 61 godinu. Dobio sam rak grla o pušenja. Saa moje telo može a izrži samo pet cigareta na dan."
"Nekaa sam čvrsto spavao tokom nodi. Saa se buim na svakih sat vremena i sve o čemu mislim su cigarete. Čak i kaa spavam, ja sanjam cigarete." "Ne mogu a popušim prvu cigaretu o 10 sati ujutru. Ustajem u 5 ujutru i beskonačno kuvam čajeve. Moja žena ustaje u 8, i ne želi a me vii u kudi, jer sam tako loše volje. Ja ona siđem o kudice sa biljkama i pokušavam a sebe nečim zabavim, ali moj mozak je opsenut cigareta ma. U 9 sati počinjem a rolam svoju prvu cigaretu i to činim ok sve ne bue savršeno. Nije što ja želim a to bue savršeno, nego se time zabavljam. Ona čekam o 10 sati. Ka ođe 10 sati ruke počnu 68
nekontrolisano da mi drhte. Ne zapalim u tom trenutku. Kaa bih zapalio, morao bih a čekam a
prođe 3 sata ok ne zapalim sleedu. Naposletku zapalim jenu, uzmem jean im i omah ugasim. Ovakvim procesom činim a cigareta traje jean sat. Popušim je skoro o filtera i ona čekam vreme kad mogu da zapalim s leedu." Uz sve ruge muke, ovaj jani čovek je imao opekotine po svojim usnama jer je pušio cigarete o filtera. Verovatno sa imate pre sobom sliku kompletnog imbecila. Nije tako. Ovaj čovek je bio strašno visok i bio je general u Marincima. Bio je sportista i nije želeo a postane pušač. Međutim, za vreme rugog Svetskog rata ruštvo je verovalo a cigarete aju snagu, i ljuima u službi su bile avane besplatno. Ovom čoveku je virtuelno bilo naređeno a postane pušač. On je ona ispaštao ceo život zbog toga, i to ga je uništilo fizički i mentalno. a je životinja, naše ruštvo bi ga rešilo muka, no naše ruštvo i alje ozvoljava fizički i mentalno zravim, mlaim m laim tinejžerima a se navuku.
Moža mislite a je ova priča preterana. Ona je ekstremna ali nije jena jeina. Postoji hiljae sličnih priča. Taj čovek mi se potpuno otvorio, ali buite sigurni a su mu neki o prijatelja ili poznanika zavieli na tome što je pušio pet nevno. Ako mislite a ovo može i vama a se esi, PRESTANITE A SE ZAVARAVATE.
TO VAM SE VED EŠAVA. U svakoj prilici pušači su ozloglašeni lažovi, lažu sami sebe. Moraju tako. Vedina povremenih pušača puši mnogo više cigareta, i u mnogo više prilika, nego što bi to hteli a priznaju. Imao sam mnogo razgovora sa pušačima koji naizgle puše pet na an, koji su popušili više o pet cigareta ok sam ja bio prisutan. Posmatrajte povremene pušače u nekim ruštvenim prilikama kao na primer na svabama ili zabavama. Pušide lančano kao najvedi pušači. Nema potreba a zaviite povremenim pušačima. Vama nije potrebno a pušite. Život je beskrajno lepši i slađi bez cigareta. Tinejžere je generalno teže izlečiti, ne zato što je to njima teško, ved zato što ili ne veruju a su navučeni ili su u početnoj fazi bolesti i pate o iluzije a de automatski prestati sa pušenjem pre nego ospeju u sleedu fazu. Posebno bih želeo a upozorim roitelje koji se gae pušenja a nemaju lažan osedaj sigurnosti. Sva eca se gae ukusa uvana pre nego što se navuku. I vi ste se gaili jeno vreme. Takođe ne dozvolite a vas prevare kampanje o strane ržave koje zaplašuju. Zamka je ista kao što je ouvek bila. eca znaju a cigarete ubijaju, ali ona takođe znaju a ih jena cigareta nede ubiti. U nekom obu mogu biti po uticajem momka ili evojke, ruga iz škole ili kolege na poslu. Vi moža mislite a je njima potrebno a probaju jenu, koja de imati užasan ukus i a de ih to uveriti a se oni nede nika anavudi. Ja smatram a je to što ruštvo ne može a spreči a naša eca postanu navučena na nikotin jena od stvari koje najviše uznemiravaju, pore rugih zavisnosti. Mnogo sam razmišljao o ovom problemu i napisao sam knjigu koja je specijalno posvedena tome kako sprečiti ovaj problem ko ece, i kako im pomodi a pobegnu iz svega toga ako su ved navučena na nikotin. Činjenica je a je velika vedina mlaih koja se navuče na teže roge - upoznata sa idejom hemijske zavisnosti, jer oni prvo upaaju u zamku nikotina. Ako im pomognete a izbegnu nikotinsku zamku značajno dete 69
smanjiti rizik a postanu zavisni o teži h droga. Ja vas preklinjem da ne zanemarite ovo. Neophodno je zaštititi mlae u najranijem obu, i ako ako imate ete, ja vas zaista teram teram a pročitate ovu knjigu. Čak iako sumnjate a je vaše ete ved navučeno na rogu, ova knjiga de vam poslužiti kao oličan voič a biste pomogli svom etetu a se izvuče. "Koža mi se pročistila! Nema više suve kože niti bubuljica koje iskaču! Samo čista, nežna koža! Ja zaista sijam! Ne mogu da verujem Obrazi su mi ponovo rozikasti!" Debi S.
Poglavlje 26 - Pušenje u tajnosti
Tajnog pušača bi trebalo grupisati sa povremenim pušačima, ali efekti tajnog pušenja, koje je tako polo, zaslužuje posebno poglavlje. To može ovesti o rušenja onosa među ljuima. U mom slučaju je skoro ovelo o razvoa. Ušao sam u tredu neelju mog mo g neuspelog pokušaja a prestanem. Pokušaj je pokrenulo to što je moja žena bila zabrinuta zbog mog šištanja i kašljanja. Rekao sam joj a je nisam zabrinut za svoje zravlje. Ona je rekla: "Znam a ti nisi, ali kako bi se ti osedao a gleaš kako se neko koga voliš sistematski uništava?" Taj mi argument bio neooljiv, i oatle pokušaj a prestanem sa tim. Pokušaj se završio tri neelje kasnije, praden žestokom raspravom sa jenim starim prijateljem. Posle mnogo godina sam shvatio da je moj pokvareni um namerno doveo do te rasprave. Opravdano sam se tada
osedao rastrojeno, ali ne verujem a je to bila slučajnost, jer se nikaa ranije sa tim prijateljem nisam svađao, niti smo se o taa svađali. Jasno mi je a je malo čuovište uzelo maha. Bilo kako bil o, ja sam imao opravanje. Očajnički mi je bila potrebna cigareta i ponovo sam propušio. Nisam mogao a ponesem pomisao na to koliko de to razočarenje biti za moju ženu, pa joj nisam rekao. Pušio sam samo ka sam bio sam. Ona sam postepeno ošao o toga a pušim i u ruštvu prijatelja, ok se nije ošlo o toga a svi znaju a ja ponovo pušim - izuzev moje žene. Sedam se a sam tada bio veoma zadovoljan zbog toga. Mislio sam: "Pa, barem tako smanjujem unos nikotina."
Posle nekog vremena ona me je optužila a ponovo pušim. Nisam to shvatao, ali ona mi je rekla a bih nekaa započeo svađu i ona izjurio iz kude. U rugim situacijama bi mi bilo potrebno va sata a kupim neke sitnice, a u situacijama kaa bih je normalno pozvao a ie samnom, ja bih smišljao izgovore samo a bih išao sam. Najgora stvar ko pušenja u tajnosti je što se tako poušire zablua u glavi pušača, zablua a je on ugrožen. U isto vreme, to oprinosi gubitku samopoštovanja u velikoj meri; neko ko je inače iskrena osoba može a natera s ebe da vara svoje prijatelje i porodicu. To vam se verovatno esilo ili vam se ešava u nekom obliku. Meni se esilo više puta. a li ste ikaa gleali TV seriju "Kolumbo"? Tema svake epizoe je slična. Negativac, a obično je bogat i cenjen biznismen, učini ono za šta on misli a je - savršen zločin, a njegova uverenost a de ono što je uraiti ostati neotkriveno je pojačana time što otkriva a na slučaju rai smotani i ne -baš-impresivnog-izgleda detektiv Kolumbo. 70
Kolumbo ima tu iritirajudu taktiku a zatvori vrata pošto je ispitao osumnjičenog, i time mu stavi o znanja a je završio sa njim, a je sloboan; ali pre nego se na licu osumnjičenog pojavi izraz zaovoljstva, Kolumbo se ponovo pojavi sa rečima: "Još samo jena sitnica, gospoine, ali sigurnan sam a to možete a objasnite ..." Osumnjičeni počinje a muca, i o tog trenutka mi znamo i on zna a de ga Kolumbo na kraju imati u šakama. Ma koliko je zločin bio užasan, o tog trenutka moje simpatije su bile na strani ubice. To je bilo kao da sam ja kriminalac, a upravo tko sam se i osedao zbog pušenja u tajnosti. Satima mi nije bilo ozvoljeno a pušim; iskraao bih se u garažu a na brzinu popušim jenu, pritom se eset minuta smrzavajudi o hlanode, i pitajudi se u čemu je zaovoljstvo svega toga. Pa onda taj strah od toga da de me uhvatiti na elu. a li je našla ge sam sakrio cigarete, upaljač i opuške? Osedaj olakšanja ka se vratim u kudu, a a nisam uhvaden, ali omah potom strah a ne oseti miris nikotina u mom zaahu ili na oedi. Što sam više i češde rizikovao, to sam sve više shvatao a de me pre ili kasnije otkriti. Kakva je to sramota bila ka se to konačno i ogoilo, a ona sam se omah vratio lančanom pušenju. AH, KAKVA JE RAOST BITI PUŠAČ! "Život je efinitivno nešto u čemu se mnogo više uživa bez cigareta. Zanimljivo je to što uopšte ne mogu a se setim kakav je to osedaj pušiti." Li V.
Poglavlje 27 - Društveno ponašanje
Glavni razlog zašto o 1960. u Velikoj Britaniji ima preko 15 miliona bivših pušača je u socijalnoj revoluciji koja se ešava. a, znam: zravlje plus novac su glavni razlozi zašto bismo hteli a prestanemo, ali to su ouvek bili razlozi. Nama nije potrebno a nas neko plaši rakom pluda a bi nam tako ukazao kako cigarete ošteduju naš život. Ova naša tela su najprefinjenije stavri na ovoj planeti, i svaki pušač zna istog trenutka ka povuče prvi im cigarete a su cigarete otrovne. Jeini razlog zbog koga se upuštamo u sve to je pritisak o strane naših prijatelja u ruštvu. Jeini pravi "plus" koje je pušenej ikaa imalo je taj što je jeno vreme bilo smatrano savršeno prihvatljivim ruštvenim ponašanjem. anas se generalno smatra ruštveno neprihvatljivim, čak i meju samim pušačima. U prošlosti su pušili jaki ljui. Ako niste bili pušač, smatrali su vas slabidem, i svi smo veoma naporno raili na tome a se navučemo. U svakom pabu ili klubu ili baru vedina muškaraca bi ponosno uisala i izisala uvanski im. Stalno je bio prisutan oblak ima, i svi plafoni koji nisu reovno krečeni ubrzo bi postajali žuti ili brao. Danas je situacija potpuno obrnuta. Danas - jak čovek nema razloga a puši. anašnji jak čovek nije zavistan od droge.
71
U korak sa socijalnim revolucijama, anas svi pušači ozbiljno razmišljaju a prestanu, i anas pušače smatraju slabim osobama. Na jznačajniji tren koji sam ja primetio, otkako sam napisao prvo izanje ove knjige 1985. je
stavljanje sve vedeg akcenta na antisocijalne aspekte pušenja. ani kaa je cigareta smatrana ponosnim obeležjem prefinjene žene ili jakog muškarca su zauvek prošli . Danas svi znaju da je jedini razlog zbog kog ljui i alje puše - taj, što ili nisu uspeli a prestanu, ili su suviše uplašeni a uopšte pokušaju a prestanu. Kako se svakog ana pušači sredu sa raznoraznim zabranama na poslu, zabranama na javnim mestima, napaima bivših pušača, tako se i njihovo ponašanje menja. Skoro sam vieo nešto što sam viđao ka sam bio mali, ali sam zaboravio, a pušač trese pepeo sebi u ruku ili žepove jer ga je previše sramota a traži pepeljaru. Bio sam u jednom restoranu pre nekoliko goina. Bila je ponod. Svi su prestali a jeu. U vreme kaa
je uobičajeno a se puši, nijena osoba nije pušila. Rekao sam konobaru:"a li je ovo saa restoran u kome se ne puši?" Ogovor je bio negativan. "To je baš čuno. Znam a mnogo ljui pokušava a prestane, ali mora a postoji barem jean pušač ove." Na kraju je neko u došku restorana zapalio cigaretu, i ona su svi lančano počeli a pale. Svi ti ostali pušači su tako seeli i razmišljali: "Naravno da ja ne mogu da zapalim i budem jedini koji ove puši." Mnogi pušači nede pušiti za vreme obroka ovih ana jer se saa osedaju samosvesno. Mnogi ne samo a se izvinjavaju ljuima za istim stolom nego i gleaju okolo a vie a li de ih neko mrko pogleati. Kako svakog ana sve više pušača napušta ovaj bro koji tone, tako oni koji ostaju na njemu sve više bivaju uplašeni mišlju a de oni biti poslenji koji de se spasiti. NE DOZVOLITE DA TO BUDETE VI !
Poglavlje 28 - Pravo vreme
Pore toga što je očigleno a vam pušenje ničemu ne koristi i da je trenutak da prestanete, ja verujem a je tajming veoma važan. Naše ruštvo pušenje ne sagleava ozbiljno i na to glea kao na blago neukusnu naviku koja može a vam ošteti zravlje. Nije tako. To je zavisnost o roge, bolest koja je ubica broj je an u ruštvu. Najgora stvar koja se esi u životu svakog pušača je što se navuče na tu ovratnu biljku. Ako ostanu navučeni, strašne stvari se ešavaju. Tajming je važan a biste sebe na pravi način izlečili. Prvo, pronađite koje su to situacije ili trenutci u kojima vam je pušenje veoma važno. Ako ste biznismen i pušite jer vam se pričinjava a vam otklanja stres, oaberite neki perio kaa nemate puno posla; obra ieja je a to bue vaš goišnji omor. Ako pušite uglavnom ka vam je osano ili kada se opuštate, saa raite suprotno. U svakom slučaju shvatite stvar ozibljno i učinite a to bue najvažnija stvar u vašem životu. 72
Pogleajte unapre i razmislite šta bi to za tri neelje moglo a ovee o neuspeha, koji ogađaj. Prilike poput svabi ili Božida ne treba a vas plaše, nemojte se osedati ugroženo. U međuvremenu ne pokušavajte a smanjite, jer de to stvoriti iluziju a uživate u cigaretama. U stvari, to de oprineti a pušite u mnogo vedoj meri. ok pušite tu poslenju cigaretu buite svesni toga kako je lošeg ukusa i mirisa i pomislite kako de ivno biti kaa ozvolite sebi a prestanete to a raite. ALI PAZITE A NE UPANETE U ZAMKU I KAŽETE SEBI: „NE SA. KASNIJE DU.“ I A TO OSTRA NITE IZ SVOG UMA. RAZRADITE SAD SVOJ RASPORED I RADUJTE SE TOME. Zapamtite a se ničega ne oričete. Naprotiv: samo dete obiti prelepe stvari. Ja sam goinama govorio a ja znam više o misterijama pušenja nego bilo ko na ovoj planeti. Problem je u ovome: iako svaki pušač puši samo a bi otklonio hemijsku potrebu za nikotinom, nije nikotinska zavisnost ta koja navuče pušača nego ispranost mozga koja je rezultatte zavisnosti. Inteligentna osoba de „pasti“ na trik o tome kako cigareta aje samopouzanje. Ali samo de buala nastaviti da pada na to kada shvati da je to tr ik. Na svu sredu, nisu svi pušači buale; oni samo misle a jesu. Svakom pušaču pojeinačno je na oređeni način ispran mozak. Zato postoji tako širok spektar pušača, a to ie u prilog misteriji koja se oko toga pravi. Zahvaljujudi povratnim reakcijama koje sam dobijao godinama posle prvog izdanja ove knjige, i sa svešdu a svakog ana naučim nešto novo o pušenju, bio sam veoma iznenađen a je moja filozofija iz prvog izanja knjige još bila valjana. Znanje koje sam ja sticao tokom goina je poslužilo a to znanje prenesem svakom pušaču pojeinačno. Činjenica a – ja – znam a svaki pušač ne samo a može lako a prestane, nego može i a uživa u tom procesu pri tom, može biti bez poente i užasno frustrirajuda ako ja ne oveem pušača o toga a sam to shvati. Mnogo mi je ljui reklo:“Vi kažete – Nastavite a pušite ok ne završite sa knjigom. To može a ovee pušača o toga a de mu trebati hiljau goina ok pročita knjigu ili a je uopšte ne završi. I zato treba a promenite tu instrukciju.“ Ovo zvuči logično, ali ja znam da kada bi moja instrukcija bila „Omah prestanite“, neki pušači ne bi ni počeli a čitaju knjigu. avno, jean pušač je ošao a se sa mnom konsultuje. Rekao je: „Zaista me nervira to što moram ko vas a ođem a zatražim pomod. Ja znam a imam jaku volju. U svim rugim aspektima života ja ržim stavi po kontrolom. Kako to a svi ostali pušači prestaju a puše koristedi samo svoju mod volje, a ja moram a ođem ko vas? Ja mislim a ja to mogu sam a uraim, ka bih mogao a pušim za to vreme.“ Ovo može zazvučati kontraiktorno, ali ja znam na šta je on mislio. Mi gleamo na prestajanje kao na nešto što je vrlo teško uraiti. Šta nam je potrebno kaa imamo nešto teško a uraimo? Treba nam naš mali prijatelj. Tako a je prestajanje s pušenjem uplo teže. Ne samo a imamo teži zaatak a ispunimo, što je ovoljno naporno, nego ono za čim inače poežemo u takvim prilikama nam više nije dostupno.
Još ugo posle susreta s tim čovekom nisam shvatao a je moja instrukcija a se puši ok se čita ov a knjiga ustvari prava poslastica moje metoe. Možete a nastavite a pušite ok ste u procesu prestajanja. Prvo se osloboite svih strahova i sumnji, i ka ugasite tu poslenju cigaretu vi ste ved nepušač i uživate u tome. Jeino poglavlje koje me je nate ralo da ozbiljno preispitam savete koje sam avao je ovo poglavlje, i tiče se tajminga. Ja vas gore savetujem a – ako su situacije u kojima 73
vam prija cigareta – na poslu, ona izaberite a vam goišnji omor bue trenutak kaa dete prestati, i obrnuto. U stvari, to nije najlakši način a to uraite. Najlakši način je a izaberete vreme
koje vi smatrate najtežim, bilo a se rai o stresnom periou, nekom ruštvenom ešavanju, bilo a je vreme kaa vam treba koncentracija ili vam je osano. Ka okažete sebi a možete a se izborite sa najgorim trenutcima u životu, i u njima uživate, u svakoj rugoj situaciji de vam biti lako bez cigareta. Ali ka bih ja tako postavio stvari, a li biste vi uopšte pokušali a prestanete? a pojasnim. Moja žena i ja želimo a plivamo zajeno. Stižemo na bazen u isto vreme, ali retko plivamo zajeno. Razlog tome je što ona ubaci jean prst i ona joj treba pola sata a uđe u vou i počne a pliva. Ja ne mogu a ponesem tu turturu. Ja unapre znam a, ma koliko je voa prohladna, pre ili kasnije du morati a uđem unutra. I ja sam tako naučio a to uraim na lakši način: ja odmah zaronim. E sad, kada bih ja bio u poziciji da insistiram na tome da ako se ona odmah ne zaroni – ne može uopšte ni a pliva, znam a ona ne bi ni plival a. Sad shvatate problem.
Znam a je mnogo pušača iskoristilo taj moj savet o tajmingu i oložilo ono z a šta misle a je sunji an. Moja sleeda namera je bila a koristim taktiku iz poglavlja o prenostima pušenja, nešto kao „tajming je vrlo važan, a u sleedem poglavlju du vas savetovati o tome ka je najbolji trenutak za vas a pokušate“. Vi ona okrenete stranicu i tamo ogromnim slovima piše SAA. To je ustvari, najbolji savet, ali da li biste ga prihvatili?
To je najsuptilniji aspekt ove zamke pušenja. Kaa nam je život stresan, to nije vreme a prestanemo, a kaa nema stresa, nemamo želju a prestanemo. Zapitajte se sleede. Kaa ste pušili te prve cigarete u životu, a li ste taa olučili a dete pušiti o kraja života, svaki an, po ceo dan, i da ni kaa nedete biti u stanju a prestanete? NARAVNO DA NISTE!
a li dete nastaviti a pušite o kraja svog života, svaki an, po ceo an, i nedete modi a prestanete?
NARAVNO A NEDETE! Pa ka dete prestati? Sutra? Sleede goine? One tamo goine? Zar to nisu pitanja koja sebi postavljate o kako ste se navukli? a li se naate a dete se jenog
jutra probuiti probuiti i a više nedete želeti a pušite? Prestanite a se zavaravate. Ja sam čekao 33 godine da se to meni desi. Kod zavisnosti od droga vi se sve više navlačite, a ne sve manje i manje. Mislite a de vam sutra biti lakše? Prestanite a se zavaravate. Ako možete to a uraite anas, zbog čega mislite a de vam biti lakše sutra? Hodete a sačekate a stvarno zakačite neku o smrtnih bolesti? To bi bilo bez poente. Prva zamka je verovanje da sad nije pravi trenutak – uvek de sutra biti lakše.
Mislimo a su nam životi koje živimo stresni. Ustvari nisu. Više nema vedeg stresa u našim životima. Ka oete o kude vi nemate strah a de vas napasti ivlje životinje. Vedina o nas ne mora a brine o hrani, ili o krovu na glavom. Ali pogleajte životinje. Svaki put ka u svom životu zec izađe iz svoje 74
rupe, to je za njega borba k’o u Vijetnamu. Ali zec može sa tim a se izbori. Ima arenalin i ostale hormone – slično je i ko nas. Istina je a su najstresniji perioi u našim životima rano etinjstvo i pubertet. Ali prironom selekcijom nam je omogudeno još pre tri biliona goina a se borimo sa stresom. Ja sam imao pet goina kaa je počeo rat. Prošli smo kroz b ombardovanje i ja sam dve goine bio ovojen o roitelja. O meni su se strali ljui koji se nisu lepo ponašali prema meni. To je bio neprijatan perio mog života, ali ja sam bio u stanju a se sa tim izborim. Ne verujem a je to ostavilo neke trajne ožiljke; naprotiv, mislim a me je to učinilo jačom osobom. Ka pogleam unaza na svoj život samo je jena stvar sa kojom nisam mogao a se izborim a to je ropstvo prokletoj biljci.
Pre nekoliko goina mislio sam a su me snašle sve muke sveta. Razmišljao sam o smrti – ne a du skočiti s krova, ved a de me pušenje uskoro ubiti ako nastavim. Moj argument je bio a ako je to moj život i cigarete su mi oslonac, život nede biti vrean življenja bez njih. Ono što nisam shvatao je a kaa ste fizički i mentalno eprimirani, sve vas eprimira. Saa se ponovo osedam kao ečak. Samo jena stvar je oprinela promeni u mom životu – izlazak iz rupe u kojoj sam se krio kao pušač. Znam a je kliše redi: „Ako nemate zravlje, nemate ništa“, ali to je apsolutno istinito. Ja sa m mislio a su fitnes fanatici mnogo osani. Uvek sam govorio a ima nešto važnije u životu o toga a se osedate fizički obro – to su pide i uvan. Kakva glupost. Kaa se osedate fizički i mentalno jakim možete a uživate u onome obrom što se ešava i a se snalazite sa onim lošim. Mi mešamo ogovornost sa stresom. Ogovornost postaje stresna samo kaa osedate a niste ovoljno jaki a se sa njom izborite. Svi Ričari Bartoni ovog sveta su fizički i mentalno jaki. Ono što ih uništava nije stres, niti po sao koji rae, niti starost, nego tzv.zaovoljstva kojima se prepuštaju, koja su iluzorna. Nažalost, u njegovom slučaju i miliona ljui poput njega, ta zaovoljstva ubijaju. Posmatrajte to ovako. Ved ste olučili a nedete ostati zrobljeni u toj zamci večno. Sto ga dete u nekom trenutku u svom životu, bilo a mislite a je to težak trenutak ili ne, morati a prođete kroz proces oslobađanja. Pušenje nije navika niti zaovoljstvo. To je zavisnost o roge i bolest. Več smo ustanovili a de vam sve teže biti a prestanete „sutra“, umesto što mislite a de sutra biti lakše. Ka je reč o bolesti koja de progresivno a se pogoršava, vreme je a je se rešite SAA – ili čim pre možete. Samo pomislite kako brzo prolazi svaka neelja u našem životu. To je sve što j e potrebno. Samo pomislite kako de lepo biti a proživite ostatak života bez toga a vam senka koja se stalno povedava navija na glavom. I ako pratite moje instrukcije, nedete morati a čekate ni pet ana. Ne samo a de vam biti lako kaa ugasite poslenju cigaretu nego DETE UŽIVATI! „Više puta sam pokušavala, ali nikaa nisam u tome uspela jer sam se uvek osedala ugroženo bez cigareta. Saa se osedam ivno.“ Šila M.
Poglavlje 29 - Da li de mi neostajati cigarete
Ne! Ka to malo nikotinsko čuovište umre i vaše telo prestane a žui za nikotinom, sva ispranost mozga koja preostane de nestati i vi dete biti u stanju a se i fizički i mentalno bolje snađete ne samo u stresnim situacijama, nego dete biti u stanju a u potpunosti uživate u obrim trenut cima. 75
Postoji samo jena opasnost, a to je uticaj osoba koje još uvek puše. Razmišljanje „tuđe slađe“ primenljivo je u svim aspektima našeg života i razumljivo je. Ali zašto kaa je o pušenju reč, kaa negativnih strana ima milion, bivši pušači zavie pušaču? Koliko nam ispiraju mozak u etinjstvu nije ni čuo a upanemo u zmaku. Zašto kaa shvatimo a je to nešto što je samo za buale, i mnogi o nas uspeju a se reše toga, ponovo upaamo u istu zamku? Zbog uticaja pušača. To se obično ešava kaa ste u nekom ruštvu, pogotovu posle obroka. Pušač zapali i bivši pušač oseda žunju. To jeste ouše zanimljiv poremedaj, pogotovo ako uzmete u obzir ovo istraživanje tržišta: ne samo a je svaki nepušač, nego svaki pušač na ovom svetu, čak i oni sa svojim ispran im mozgovima, navučeni, koji pate o iluzije a ih to opušta ili a u tome uživaju, žali što se navukao. Pa zašto ona bivši pušači zavie pušačima u ovakvim prilikama? Postoje va razloga: „Samo jena cigareta“. Zapamtite: ne postoji takva cigareta. Nemojte samo razmišljati o tim nekim prilikama ka biste zapalili „samo jenu“, nego gleajte na to iz ugla pušača. Moža mu vi zaviite, ali on ne oobrava svoje ponašanje. On zavii vama. Posmatrajte ruge pušače. Oni mogu biti vaša najveda potpora pri prestanku. Primetite kako čim mu izgori cigareta – odmah pali drugu. Posebno obratite pažnju na to kako on nije svestan a je puši i čak i samo paljenje cigarete je automatsko. Zapamtite: on ne uživa u tome; reč je o tome a on ne može a uživa bez ci garete posebno zapamtite a kaa oe iz vašeg ruštva on de morati a nastavi a puši. Sleedeg jutra, ka se probui i ka mu u gruima bue ovratan osedaj, on de morati a nastavi a guši sebe. Sleedi put kaa ga zaboli u gruima, sleedi put ka bue Svetski an za borbu protiv pušenja, sleedi put ka namerno obije a pročita upozorenje na paklici cigareta, sleedi put ka čuje a postoji rizik o obijanja raka, sleedi put ka oe u crkvu, u metrou, u bolnici, biblioteci, ko zubara, lekara, u supermarketu ... sleedi put ka bue u ruštvu napušača, on de morati a nastav ovaj oživotni lanac samo a bi sebe uništavao fizički i psihički. Suočava se sa oživotnim flekama na zubima, lošim zaahom, oživotnim ropstvom, oživotnim uništavanjem samog sebe i oživotnim crnim senkama u pozadini svog mozga. I sve ovo da bi se postiglo – šta? a bi pušač bio u iluziji a pušenjem postiže ono stanje u kome je i bio, pre nego se navukao.
rugi razlog zašto je bivšim pušačima teško kaa neko puši pore njih je taj što pušač ima nešto a rai, tj.a puši cigaretu, a nepušač ne rai ništa, i ona se oseda kao a mu je nešto ouzeto. Utuvite sebi u glavu pre nego počnete: nije nepušač taj kome je nešto ouzeto, i ko se oseda ugroženo. Janom pušaču neostaju x ZDRAVLJE x ENERGIJA x NOVAC x SAMOPOUZDANJE x SPOKOJ UMA x HRABROST x SMIRENOST 76
x SLOBODA
x SAMOPOŠTOVANJE Prestanite a zaviite pušačima i počnite a ih oživljavate kao jana, patetična bida jer to i jesu. Ja bar to znam: ja sam bio najgori. Zato vi čitate ovu knjigu, a oni koji za to nemaju hrabrosti, koji moraju a nastave a sebe zavaravaju su najpatetičniji o svih. Ne biste zavieli zavisniku o heroina. Heroin u Velikoj Britaniji ubija oko 100 ljui goišnje. Nikotin ubija preko 120.000 goišnje, a 2,5 miliona ljui širom sveta. Ved je ubio više ljui nego svi ratovi ikaa vođeni. Kao i ko svih rugih zavisnosti o roga, ni ko vas se nede poboljšati stanje. Svake goine de biti gore i gore. Ako ne uživate u tome što ste pušač -anas, još manje dete uživa ti sutra. Ne zaviite rugim pušačima. Sažaljevajte ih. Verujte mi: NJIMA JE POTREBNO VAŠE SAŽALJENJE.
Poglavlje 30 – Da li du obiti na kilaži?
Ovo je još jean mit vezan za pušenje, koji je raširen među pušačima koji kaa pokušavaju metoom modi volje a prestanu, koriste zamene tipa slatkiša, a bi otklonili bol o neostatka nikotina. Taj osedaj pri neostatku nikotina je veoma sličan glai, i lako je to pomešati jeno sa rugim. Međutim, ok se gla može zaovoljiti hranom, gla za nikotinom nikaa n ije u potpunosti zadovoljena. Kao i ko svake ruge roge, posle nekog vremena telo postaje imuno na rogu i roga više ne zaovoljava našu potrebu u potpunosti. Čim ugasimo cigaretu, nikotin velikom brzinom počinje a napušta naše telo, i onaj ko je zavistan o nikotina je stalno glaan. Prirono je a de se esiti a počnemo sve više a pušimo, lančano. Međutim, vedina pušača biva sprečena a to urai, iz va razloga. Zbog novca – ne mogu sebi a priušte više a puše. zbog zdravlja – da bismo otklonili potrebu za nikotinom mi uzimamo taj otrov, što se ponaša kao
automatsko proveravanje broja cigareta koje smemo a popušimo. I pušač tako oseda konstantnu gla koju nikaa ne može a zaovolji. Zato mnogi pušači počnu a se prežeravaju, a piju ili počnu a koriste teže roge a bi popunili tu prazninu (VEDINA ALKOHOLIČARA SU TEŠKI PUŠAČI. PITAM SE A LI JE U STVARI SAMO PUŠENJE NJIHOV PROBLEM?) Za pušača je normalno a počne nikotin a zamenjuje hranom. Za vreme mojih nodnih mora ja sam ošao u fazu kaa uopšte nisam imao oručak ni ručak. Po ceo an bih pušio jenu za rugom. U kasnijim goinama sam se raovao večerima, samo zato što taa mogu a prestanem a pušim. Međutim, celo veče bih nešto grickao. Ja sam mislio a je to zbog glai, ali to je u stvari bilo jer mi je neostajao nikotin. rugim rečima, ja sam anju zamenjivao hranu nikotinom, a uveče zamenjivao nikotin hranom.
U tim anima bio sam mnogo kilograma teži nego sa, i nisam mogao ništa protiv toga. Kaa to malo čuovište nestane iz vašeg tela, užasan osedaj nesigurnosti nestaje. Vrada vam se samopouzanje, 77
zajeno sa veličanstvenim osedajem samopoštovanja. Vrada vam se sigurnost a možete imati kontrolu na svojim životom, ne samo kontrolu na hranom uopšte. To su neke o prenosti ka s e oslobodite biljke.
Kao što sam rekao, mit o obijanju na kilaži je uzrokovan time što se koriste zamene za nikotin ka vam on treba u organizmu. U stvari one ne olakšavaju proces prestajanja. One otežavaju. Ovo je više objašnjeno u kasnijem poglavlju koje se tiče zamena. Ako pratite uputstva, obijanje na kilaži ne bi trebalo a bue problem za vas.
Poglavlje 31 – Izbegnite lažne postavke stvari
Mnogi pušači, ok pokušavaju a prestanu pomodu metoe modi volje, pokušavaju a povedaju motivisanost time što naprave lažnu postavku stvari. Postoji mnogo primera za to. Tipičan je: „Moja poroica i ja možemo a oemo na ivan goišnji omor sa parama koje du ušteeti.“ Ovo eluje kao logičan i razuman pristup, ali je ustvari lažan, jer bi svaki pušač koji poštuje sebe raije pušio 52 neelje goišnje nego a ie na omor. U svakom slučaju u njegovom mozgu postoji sumnja jer ne samo a de morati a se uzržava o pušenja 52 neelje, nego se pita a li de uopšte modi a uživa u omoru bez cigareta? Sve to ovoi do toga da pušač oseda a se on mnogo žrtvuje, i ona cigareta izglea još ragocenije u njegovom umu. Umesto a se koncentriše na rugu stranu: „Šta ja time obijam? Zašto ja moram a pušim?“ rugi primer: „Mogao bih a kupim sebi bolji automobil.“ To je istina, i uz pomod takvog razmišljanja dete moža i uspeti a se uzržavate, ok ne kupite auto, ali ka vas prođe taj osedaj a ste se nečim ponovili, osetidete se ugroženo, i pre ili kasnije dete ponovo upasti u zamku. Još jean tipičan primer su situaci je na poslu ili pritisak u porodici. Oni imaju tu prednost otklanjanja izazova u jenom elu ana. Ali, oni nikaa ne uspeju iz sleedih razloga: Lažna je postavka cele priče. Zašto biste vi želeli a prestanete samo zato što su i rugi prestali? Sve to oatno stvara stres, što povedava osedaj žrtvovanja. Ureu je ako svi pušači žele a u jenom oređenom trenutku prestanu. Međutim, ne možete pušače naterati a prestanu, i iako svi pušači potajno to žele, ok ne buu spremni ne treba vršiti pritisak, jer de to samo povedavati njihovu želju za pušenjem. Taj pritisak ih pretvara u pušače u potaji, što još više stvara osedaj zavisnosti.
Metoa „kiselo grožđe“, ili zavisnost jenog o rugog. Kaa pokušava a prestane metoom modi volje, pušač prolazi kroz perio kažnjavanja za vreme ok čeka a želja za pušenjem nestane. Ako popusti, imade osedaj neuspeha. Upotrebom te metoe neko de pre ili kasnije popustiti. Tako de rugi učesnici u procesu prestanka imati izgovor koji su tražili. Nije njihova krivica. Oni bi izržali. Rai se o tome a ih je Fre izneverio. Istina je a su ustvari vedina njih ved varali. „eljenje zasluge“ je obrnut proces o ovog po 2. U ovoj varjanti to što ste se obrukali jer niste uspeli a prestanete ne paa tako teško jer to poelite sa nekim. Fenomenalan je osedaj kaa 78
prestajete a pušite. Kaa ste u tom procesu sami, ona porška koju primite o kolega, prijatelja, rođaka može biti o neverovatne pomodi tih prvih ana. Kaa svi prestaju a puše u isto vreme, eli se taj osedaj sa rugima i osedaj koji vi lično imate u znatnoj meri je umanjen. Još jean klasični primer lažne postavke stvari je pleme (npr.roitelj nui etetu novac ako ne bue pušio ili ođe o opklae „Platidu ti 100 funti ako ne uspem“). Bio je primer na TV-u. Policajac koji pokušava a prestane a puši stavio je u svoju kutiju novčanicu o 20 olara. Napravio je ogovor sa samim sobom. Može ponovo a puši, ali prvo mora a izvai tu novčanicu o 20 olara i a je zapali. I prestao je na par dana, ali na kra ju je jenom prilikom ipak zapalio novčanicu. Prestanite a se zavaravate. Ako ga ne spreče 50.000 funti koje u životu potroši na cigarete, ili rizik o obijanja užasnih bolesti, ili oživotni loš zaah; ako ga ne spreče psihička i mentalna tortura i ropstvo ili to što ga preziru, ili što on prezire samog sebe, nekoliko lažnih postavki stvari nede ništa značiti. Takve postavke de samo učiniti a žrtvovanje izglea samo još strašnije. Pogleajte stvari iz drugog ugla.
Šta pušenjem obijam? APSOLUTNO NIŠTA. Zašto mi je pušenje potrebno? NIJE VAM POTREBNO! SAMO KAŽNJAVATE SEBE.
Poglavlje 32 – Lak način a prestanete Ovo poglavlje sarži instrukcije kako a lako prestanete a pušite. Ako buete pratili uputstva, viedete kako se lagano prestaje a zatim se u procesu uživa. Ali ne zaboravite efiniciju brinete: „evojka koja nije pročitala uputstvo sa bočice“. Smešno je lako prestati sa pušenjem. Treba a uraite samo ve stvari: 1. onesite oluku a više nikaa nedete pušiti. 2.Nemojte zbog toga kukati. B uite sredni.
Verovatno se pitate: „Zašto ona postoji ostatak knjige? Zar niste to mogli a kažete na početku? Odgovor je da biste u isto vreme i kukali, i onda, zbog toga posle nekog vremena promenili odluku. To vam se verovatno mnogo puta desilo.
Kao što sam rekao, cela caka sa pušenjem leži u finoj, zloj zamci. Glavni problem ka želite a prestanete nije hemijska zavisnost nego ispranost mozga, i bilo je neophodno prvo razbiti te iluzije i
porušiti mitove. Morate a upoznate svog neprijatelja. Upoznajte njegove taktike, i lako dete ga poraziti.
Proveo sam vedinu života pokušavajudi a prestanem i prolazio sam često kroz mnoga stanja epresije. Kaa sam konačno prestao prešao sam sa 100 cigareta nevno na nijenu, i nijenog trenutka mi zbog toga nije bi lo loše. Uživao sam čak i u trenutcima ka mi je „neostajao“ nikotin, i nikaa o taa nisam osetio tu potrebu. Naprotiv, prestanak pušenja je najlepša stvar koja mi se u životu esila.
79
Nije mi bilo jasno zašto mi je to bilo toliko lako, i trebalo mi je mnogo vremena a pronađem razlog tome. Znao sam zasigurno a više nikaa nedu pušiti. Kaa sam ranije pokušavao, bez obzira na to koliko sam bio olučan, ja sam ustvari samo pokušavao a prestanem, naajudi se a ako uspem ovoljno ugo a preživim bez cigarete – a de to uticati a želja za njom nestane. Naravno a želja nije nestala, jer ja sam čekao a se nešto esi, i što sam više kukao, više sam želeo cigaretu, i žunja nikada nije bivala manja.
Moj poslenji pokušaj je bio rugačiji. Kao što i svi pušači anas rae, i ja sam ozbiljno porazmislio o svemu. Sve o konačnog uspeha, pri svakom neuspehu tešio sam sebe a de mi sleedi put biti lakše. Nikaa mi nije palo na pamet a du morati a pušim o kraja života. To me je pzbiljno prestravilo i nateralo a se veoma uboko upustim u razmišljanje na tu temu. Umesto posvesnog paljenja cigareta, počeo sam a analiziram ono što osedam ok pušim te cigarete. To je potvrilo ono što sam ved znao. Nisam u njim uživao, i bile su mi prljave i o vratne. Počeo sam a posmatram nepušače. o taa sam ih uvek gleao kao neruštvene, nekarakterne, kao a su previše ispravni, a cepilače. Međutim, kaa sam ih saa analizirao, izgleali su mi, ako ništa rugo, jaki i opušteni. Oni su se snalazili sa stresom i mukama života, i uživali su u raznim ruštvenim prilikama mnogo više nego pušači. Bili su više živahni i imali više entuzijazma nego pušači. Počeo sam a pričam sa bivšim pušačima. o tog trenutka gleao sam na bivše pušače kao na ljue koji su naterani da prestanu iz zravstvenih razloga, a koji su uvek potajno želeli a zapale. Neki o njih su rekli: „Imam trenutke ka mi ’neostaje’ nikotin, ali to se tako retko ešava i uopšte nije zabrinjavajude.“ Ali vedina njih kaže: „a li mi neostaje? Mora a se šalite. Nikaa se u životu nisam bolje osedao.“ Razgovor sa bivšim pušačima je srušio još jean mit koji sam uvek imao u glavi. Mislio sam a u meni postoji neka naslena slabost, i ojenom sam shvatio a svi pušači imaju tu nodnu moru. Rekao sam sebi: „Milioni ljui prestaju a puše i žive savršeno sredne živote. Meni nisu bile potrebne cigarete ok nisam počeo, i sedam se a sam naporno raio a se naviknem na njih. Pa zašto su mi ona uopšte potrebne?“ Ni u jenoj prilici nisam uživao u pušenju. Mrzeo sam celi taj p rljavi ritual i nisam želeo a proveem ostatak svog života robujudi toj ovratnoj biljci. Taa sam rekao sebi: „Alene, SVIĐALO SE TO TEBI ILI NE, POPUŠIO SI SVOJU POSLENJU CIGARETU.“ Znao sam a o tog trenutka više nikaa nedu pušiti. Nisam očekivao a bude lako; u stvari, bilo je upravo obrnuto. Čvrsto sam bio ubeđen a mi sleuju meseci najgore epresije, i a du celog života patiti. Umesto toga bilo je to apsolutno blaženstvo o samog početka. Trebalo mi je mnogo vremena a shvatim zašto je bilo toliko lako i zašto ovaj put nisam patio pri procesu prestanka. Razlog je što patnja ne postoji, bol o neostatka nikotina – ne postoji. To su samo sumnja i nesigurnost koji stvaraju osedaj bola. Prelepa istina je: LAKO JE A SE PRESTANE SA PUŠENJEM. Samo neolučnost i kukanje mogu a učine teškim. Čak i ok su navučeni na nikotin, pušači mogu relativno ug perio a izrže bez cigareta i a im to uopšte ne smeta. Samo ona kaa žele cigaretu a ne mogu a zapale – samo tada pate.
80
Da bi vem bilo lako da prestan ete, morate biti sigurni a želite i a je to konačna oluka. Ne a se
naate nego a znate a ste se rešili toga, ona ka onesete oluku. a nika u tu oluku ne posumnjate. U stvari, upravo suprotno – uvek da se zbog toga radujete. Ako ste o početka sigurni, bide lako. Ali kako dete biti sigurni o početka ako ne znate a de biti lako? Zbog toga je neophono a pročitate ostatak knjige. Ima nekoliko suštinskih stvari i neophono je a to rasčistite sa sobom pre nego krenete: Shvatite a vi to možete a ostvarite. Vi se ni po čemu ne razlikujete, a jeina osoba koja može a vas natera da zapalite cigaretu ste vi sami.
Apsolutno ničega se ne oričete. Naprotiv, samo u mnogome možete a obijete. Ne mislim samo na to a dete biti zraviji i bogatiji. Mislim na to a dete uživati u obrim trenutcima više i manje se osedati loše – u nekim lošim trenutcima. Neka vam bue kristalno jasno a samo jena cigareta ne postoji. Pušenje je zavisnost o roge i lančana reakcija. Kukajudi za povremenom cigaretom samo dete sebe nepotrebno kažnjavati. Ne gleajte na pušenje kao na ruštvenu naviku koja vam može škoiti, ved kao na zavisnost o roge. Suočite se sa činjenicom, sviđalo se to vama ili ne, RAZBOLELI STE SE O TE BOLESTI. O na nede nestati ako vi zakopate glavu u pesak. Zapamtite: kao i sve bolesti koje vas čine bogaljem, ne samo što traje oživotno nego se sve više pogoršava. Najlakši način je a to izlečite saa. Ne gleajte na bolest (tj. hemijsku zavisnost) iz ugla „ja sam pušač“ ili „nepušač“. Svi pušači, kaa bi im se pružila prilika a se vrate u vreme pre nego su se navukli – zgrabili bi tu šansu a omah prestanu. Vi imate tu šansu anas. Ni na tren ne razmišljajte o tome kao o „oricanju o pušenja“. Kaa onesete tu konačnu oluku a dete popušiti svoju poslenju cigaretu ved dete biti nepušač. Pušači su oni janici koji moraju a kroz život sebe uništavaju cigaretama. Nepušač je neko ko to ne rai. Kaa onesete tu oluku, ved ste postigli svoj cilj. Uživajte u toj činjenici. Nemojte sedeti i kukati čekajudi a nestane hemijska zavisnost. Omah krenite a uživate u životu. Život je ivan čak i kaa ste navučeni na nikotin, a svakim anom de biti sve ivniji ka to više ne buete bili. a bi vam bilo lako a prestanete a pušite morate biti sigurni a dete uspeti a se u potpunosti uzržite za vreme ovikavanja (maksimalno tri neelje). Ako pravilno gleate na stvari, viedete koliko je to smešno lako. U ovoj fazi, ako ste proširili svoje viike kao što sam tražio na početku, ved ste olučili a želite a prestanete. Sa ved treba a se osedate uzbuđeno, i a osedate a jeva čekate a izbacite otrov iz svog sistema.
Ako se osedate kao a de propast sveta, to je zbog jenog o ovih razloga: 1. Neke kockice u vašem umu se nisu obro sklopile. Pročitajte ponovo pet tačaka, gore napomenutih, i zapitajte se a li verujete a je to istina. Ako u bilo šta sumnjate, pročitajte ponovo oređene elove knjige koje se toga tiču. 2.Vi se bojite neuspeha samog po sebi. Ne brinite. Samo čitajte alje. Cela caka sa pušenjem je trik sa samopouzanjem. Inteligentni ljui paaju na taj trik, ali samo de buala, ka jenom sazna za trik, da nastavi da zavarava sebe. 81
3.Slažete se sa svim, ali i alje se osedate jano. Nemojte! Otvorite oči. Nešto ivno se ešava. Spremite se da pobegnete iz zatvora.
O suštinske je važnosti a se ubacite u pravi način razmišljanja: zar nije ivno što sam nepušač! Sve što je saa potrebno je a vas zaržimo u takvom razmišljanju ok traje perio ovikavanja, i u slededih nekoliko poglavlja se bavimo specifičnostima koje vam omogudavaju a ostanete u takvom načinu razmišljanja. Nakon tog perioa nedete više morati a tako razmišljate. Mislidete kako je sve bilo automatski, i jeina misterija u vašem životu bide: „Bilo je tako očigleno, kako nisam ranije sve uvieo?“ No, va važna upozorenja: Oložite plan a ugasite poslenju cigaretu – o završetka knjige. pomenuo sam nekoliko puta a taj perio ovikavanja traje o tri neelje. To može prouzrokovati nesporazum. Prvo, posvesno dete moža osetiti kako sa treba a patite tri neelje. Nije tako. rugo, izbegnite zamku razmišljanja na ovaj način: „Samo a se nekako uzržim tri neelje i ona du biti sloboan.“ Ništa se zapravo nede esiti posle tri neelje. Nedet e se odjednom osetiti kao nepušač. Nepušači se ne osedaju ništa rugačije o nepušača. Ako kukate o prestajanju sa pušenjem za vreme te tri neelje, velika je verovatnoda a dete kukati i ka prođu te tri neelje. Ono što hodu a kažem je: ako omah krenete u celu priču sa stavom: „Nikaa nedu pušiti. Zar to ni je sjajno?“, posle tri neelje sav izazov i želja de nestati. Ali ako kažete: „Samo ka bih mogao a preživim tr i neelje bez cigarete“ – umiradete za cigaretom čim isteknu te tri neelje. „Pročitao sam knjigu ... sa osedajem ’Kako samo mogao a buem tako glup sve to vreme?’ Osedam a sam uraio nešto veoma obro za svoju buudnost i buudnost moje troje ece.“ žon D.
Poglavlje 33 – Period odvikavanja
U periodu do tri nedelje posle poslednje cigarete koju ste popušili može a se esi a buete
položni onom osedaju ka ne unosite nikotin. U tome je saržano va faktora: 1.Osedaj neostatka nikotina, taj prazan osedaj nesigurnosti, nalik glai, koji pušači prepoznaju kao želju za nečim ili nešto što im zapošljava ruke. 2.Psihološki okiač u oređenim situacijama, kao što je telefonski razgovor. Nemogudnost a se shvati i napravi razlika između ova va različita faktora je ono što otežava pušačima a uz pomod metoe volje prestanu a puše, i to je takođe razlog zašto mnogi pušači koji uspeju uz pomod metoe volje – ponovo upadnu u zamku. Iako taj osedaj pri neostatku nikotina u telu ne uzrokuje fizički bol, ne potcenjujte njegovu mod.
82
Postoji bol od gladi, koja nam se desi ako ceo dan bu emo bez hrane; možemo osedati kako nam
„krče creva“, ali nema fizičke boli. Pa ipak, gla je snažna sila, i možemo biti veoma iritirani ako buemo uskradeni za hranu. Slično je kaa naše telo žui za nikotinom. Razlika je u tome što naše telo treba hranu ali ne treba otrov i ako pogleate stvari iz pravog ugla viedete a je osedaj koji imate ka ne unosite nikotin veoma lako prevazidi i a on nestaje veoma brzo. Ako pušači mogu a se uzrže nekoliko ana uz pomod metoe modi volje, žunja za nikotinom ubrzo nestaje. Jean rugi faktor uzrokuje teškodu. Pušaču prelazi u naviku a puši u oređenim trenutcima ili prilikama, što stvara povezanost ieja (npr. „Ne mogu a uživam u pidu bez cigarete“). Bilo bi lakše a shvatite uz jean primer. Imate automobil nekoliko goina, i recimo komanna tabla je sa leve strane o volana. Na sleedem automobilu koji kupite ona je s desne strane. Sad vi znate da je ona sa desne strane, ali nekoliko
neelja vi greškom uključujete brisače svaki put ka hodete a ate žmigavac. Ka prestanete a pušite to je slično. U početku ovikavanja, mehanizam koji rai kao okiač neka de proraiti. Mislidete: „Ja želim cigaretu.“ O suštinske je važnosti a uviite a je to ispranost mozga, i ovi okiači de brzo nestati. Pri metoi modi volje, ka pušač veruje a se žrtvuje, kuka zbog toga i čeka a mu nestane želja za cigaretom, umesto a otkloni ove okiač -mehanizme, on ih povedava. Uobičajen okiač je obrok, posebno ka je pušač u restoranu sa prijateljima. Bivši pušač se ved oseda jadno jer mu je uskradena cigareta. Njegovi prijatelji zapale i on se još više oseda loše. Sa on više ne uživa u jelu ili onome što bi trebalo a bue prijatan boravak u ruštvu ljui. Zbog to ga što postoji povezanost između obroka i cigarete i ruštvenog okupljanja on sa trostruko pati, i još više mu je ispran mozak. Ako je olučan i može ovoljno ugo a izrži, on na kraju prihvata svoju subinu i nastavlja svoj život. Međutim, eo ispranog mozga nastavlja a postoji, i mislim a je ruga najpatetičnija stvar ko pušenja ka pušač prestane zbog zravlja ili novca, a posle nekoliko goina i alje žui za cigaretom u nekim prilikama. On se rži iluzije koja postoji samo u njegovom umu i nepotrebno muči sebe. Čak i uz pomod moje metoe – kad se reaguje na te o kiače, to uzrokuje neuspeh. Bivši pušač glea na cigaretu kao na „lek“ koji nema ejstvo. On misli: „Znam a mi cigareta ništa „ne rai“, ali ok ja mislim a mi rai, u nekim slučajevima de mi biti o pomodi.“ Takav „lek“, iako ne pomaže, može biti snažna psihološka porška koja otklanja neke simptome i tako oprinosi boljitku. Cigarete, međutim, to nisu. One stvaraju simptom koji otklanjaju, a posle nekog vremena, prestaju i taj simptom a otklanjaju u potpunosti; ovakav „lek“ stvara bolest, i takođe je otrovni ubica broj 1 u ruštvu. Bide vam lakše a shvatite efekte ka se pogleaju na primeru nepušača ili pušača koji je prestao pre nekoliko goina. Uzmite npr. slučaj žene koja ostaje bez svog muža. Uobičajeno je a u takvim trenutcima pušač kaže: „Uzmite cigaretu. Pomodi de vam a se smirite.“ Ako žena prihvati cigaretu, ona nede biti umirujude jer ta ista žena nije zavisna o nikotina i ne postoji osedaj neostatka nikotina koji mora a se naoknai. U najboljem slučaju to de je, u tom trenutku, u psihološkom smislu, poidi. Ugaside cigaretu, a trageija koja se esila i alje je „tu“. U stvari, sve de biti pojačano, jer de žena početi a oseda a joj neostaje nikotin, i njen izbor de biti ili 83
a to izrži ili a to umiri tako što de popušiti još jenu cigaretu, i time započeti lanac bee. Sve što cigareta može a joj urai je a je poigne, psihološki, u tom trenutku. Isti efekat je mogao biti postignut sa par utešnih reči ili pidem. Mnogi nepušači i bivši pušači su postali zavisni o biljke baš zahval jujudi ovakvim situacijama. Veoma je važno a shvatite ge je ispranost mozga, o samog starta. Neka vam bue jasno: cigareta vam nije potrebna, i samo kažnjavate sebe jer i alje nastavljate a na njih gleate kao na nešto što vas „iže“ ili je nekakav oslonac. Nema potrebe a se osedate jano. Cigarete ne ulepšavaju obroke niti ruštveno okupljanje; one ih uništavaju. Takođe zapamtite a pušači za vreme obroka ne puše jer u tome uživaju. Puše zato što moraju. Oni su zavisni o roge. Ne mogu a uživaju u jelu niti u životu bez njih. Izbacite iz glave koncept a je pušenje navika u kojoj se uživa kao takvoj. Mnogi pušači misle: „Samo ka bi postojala čista cigareta.“ Postoji. Svaki pušač koji proba biljne ci garete uskoro shvati a je to čisto gubljenje vremena. Neka vam bue jasno a ste vi pušili samo zato a biste uneli nikotin u telo. Kaa se otarasite žunje za nikotinom nedete imati potrebu a gurnete cigaretu u usta više nego što dete imati potrebu a gurnete cigaretu u uvo. Bilo a osedaj neostatka nikotina olazi zbog ovikavanja (prazan osedaj) ili je u pitanju neki okiač, prihvatite to. Fizički bol ne postoji, i ako pravilno gleate na stvari nede biti problema. Ne brinite o ovikavanju. Osedaj sam po sebi nije gaan. Samo je ta povezanost između toga što želite cigaretu a ona vam je uskradena – problem. Umesto a kukate, recite sebi: „Ja znam o čemu je reč. To je osedaj ovikavanja o nikotina. To je ono š čega pušači pate ceo svoj život i to je ono što ih tera a puše. Nepušači ne pate o tog osedaja. To je samo još jena loša strana ove roge. Zar to nije sjajno? Izbacujem to zlo iz svog tela!“ rugim rečima, sleede tri neelje imadete blagu traumu u svom telu, ali za to vreme, i o kraja svog života, nešto ivno de se ešavati. Rešidete se ovratne bolsti. Ono što iz toga obijate najačava to što dete imati blagu traumu, i uživadete u ovikavanju. To de biti momenti uživanja. Gleajte na celu stvar kao na uzbuljivu igru. Gleajte na nikotinsko čuovište kao na nekog parazita unutar vašeg stomaka. Morate a ga izglanite u narene tri neelje, a on de pokušati a vas natera a zapalite cigaretu a bi tako ostao u životu. U nekim trenutcima de činiti a se osedate jano. Neka dete biti opušteni. Neko de vas moža ponuiti cigaretom i vi dete moža zaboraviti a ste prestali. Pa dete se ona moža osedati ugroženo ka se setite svega. Buite spremni na ovakve zamke unapre. Kakav go izazov bio, shvatite a to viite kao izazov samo zato što imate čuovište u telu, i svaki put ka oolite tom izazovu izborili ste se sa još jenom bitkom. Šta go raili, ne pokušavajte a zaboravite na pušenje. To je jena o stvari koja čini a pušači koji koriste mod volje bui epresivni. True se a prežive an naajudi se a de u jenom trenutku samo zaboraviti na to.
To je kao kaa ne možete a zaspite. Što više brinete, to vam je teže a zaspite.
84
U svakom slučaju nedete modi a na to zaboravite. Prvih ana „malo čuovište“ de vas posedati, i to ne možete a izbegnete; okle go ima pušača oko vas i promocij a cigareta – nešto de vas stalno posedati. Suština je – a nema potrebe a zaboravite. Ništa loše se ne ešava. Nešto ivno se ešava. Čak i a mislite o tome hiljadu puta na dan, UHVATITE SVAKI TRENUTAK, PODSETITE SEBE KAKO JE DIVNO BITI PONOVO SLOBODAN. POSETITE SE OSEDAJA ČISTE SREINE JER VIŠE SEBE NEDETE MORATI A
GUŠITE. Kao što sam rekao, viedete a dete uživati u momentima ovikavanja, i bidete iznenađeni koliko brzo dete zaboraviti na pušenje. Šta go raili – NE SUMNJAJTE U SVOJU ODLUKU. Kad jenom počnete a sumnjate, počedete a kukate, i to de se pogoršati. Umesto toga iskoristite taj trenutak kao nešto što de vas „poidi“. Ako je razlog sumnji – epresija, posetite se a su vas cigarete ustvari činile epresivnim. Ako vas prijatelj ponudi cigaretom, ponosno recite: „Sredan sam što mogu a kažem a mi one više ne trebaju.“ To de ga povreiti, ali ka vii a vama to ne smeta, ved de biti na pola puta a vam se priruži. Zapamtite da ste imali jake razloge da prestanete. Podsetite sebe kolik o dete novaca potrošiti na
jenu cigaretu, i zapitajte se a li zaista želite a rizikujete sa tim zastrašujudim bolestima. I pre svega, setite se a je taj osedaj sumnjanja samo privremen i a ste svakog trenutka sve bliže svom cilju.
Neki pušači se plaše a de morati a ceo život proveu u obrtanju procesa „automatskih okiača“. rugim rečima, oni misle a de morati a žive život zavaravajudi sebe a im ustvari nije potrebna cigareta, korišdenjem psihologije. To nije tako. Zapamtite a optimista vii a je flaša polupuna a pesimista a je poluprazna. U slučaju pušenja, flaša je prazna a pušač je vii kao punu. Pušač je taj kome je ispran mozak. Ka počnete a govorite sebi a nije potrebno a pušite, za veoma kratko vreme više nede ni biti potrebe a to go vorite, jer prelepa istina je ... da vama nije potrebno da pušite. To je poslenja stvar koja vam je potrebna; pazite samo a to bue i poslenja stvar koju dete uraditi.
„Kako ani prolaze, sve mi je teže a zamislim kako to izglea pušiti. ešava mi se da u nekom užem periou zaboravim a sam ikaa bio pušač.“ aglas žejms V.
Poglavlje 34 – Samo jedan dim
Ovo je greška pušača koji koriste metou modi volje. Prodi de za 3 ili 4 ana pre nego zapale poneku cigaretu ili uzeti dim ili dva. Oni ne shva taju poražavajudi efekat koji to ima na njihovo samopouzdanje.
Za vedinu pušača prvi im nema obar ukus, i to njihovoj svesti aje posticaj. Oni pomisle: „obro je. Nisam u tome uživao. Gubim želju za pušenjem.“ U stvari je obrnuto. Neka vam bue jasno: U
85
CIGARETAMA NIKA NISTE NI UŽIVALI. Uživanje nije razlog zbog koga ste pušili. a pušači puše zato što u tome uživaju, nikaa ne bi popušili više o jene cigarete. Jeini razlog zašto ste pušili jeste a biste nahranili to malo čuovište. Samo pomislite: izgladnjivali ste ga 4 dana. Koliko li je dragocena bila ta jedna cigareta ili jedan dim za njega. Vi niste toga svesni,
ali fiks koji je vaše telo primilo otidi de o vaše posvesti i vaša ranije priprema biva oslabljena. Mali glas u pozaini vaše glave de redi: „Uprkos svoj logici, one su ragocene. Želim još jenu.“ Taj mali im ima va efekata koji su oštedujudi. 1.On oržava malo čuovište u životu. 2.Što je još gore, on rži veliko čuovište živo u vašem umu. Ako ste ved uvukli jean im, bide još lakše uvudi još jean. Zapamtite: uz „samo jenu cigaretu“ ljui i počnu a puše.
Poglavlje 35 – Da li de meni biti teže?
Kombinacije faktora koji oređuju koliko je lako svakom pušaču ponaosob a prestane su beskonačne. Kao prvo, svi imamo različite karaktere, vrste posla, lične okolnosti, tajming ... Neke profesije više otežavaju, ali ako se otkloni ispranost mozga to ne mora a bue tako. Nekoliko iniviualnih orimera de pomodi. Posebno teško to paa ljuima iz meicine. Mi mislimo a de lakše b iti doktorima jer su oni svesniji loših efekata po zravlje i svakonevno nailaze na činjenice koje to okazuju. Iako su ovo jaki razlozi za prestajanje, oni ne olakšavaju sam proces: 1.Stalna svest o rizicima po zdravlje stvara strah, a strah opet stvara potrebu za nikotinom. 2.Posao lekara je ekstremno stresan, i dok radi, nije u stanju da otkloni stres koji stvara potrebu za nikotinom.
3.oatni stres zbog osedaja krivice. On je svestan a bi trebalo a rugima bue primer. To ga još više optereduje i uvedava osedaj ugroženosti. Za vreme svojih zasluženih pauza, kaa je zapali, cigareta postaje veoma ragocena. To je vi povremenog pušenja i onosi se na svaku situaciju kaa je pušač primoran a se uzržava u ugim vremenskim intervalima. Pri korišdenju metoe modi volje pušač se oseda jano jer se oseda ugroženo. on ne uživa u pauzi niti u šolji čaja ili kafe koju pije. Tako se osedaj gubitka značajno povedava, i zbog asocijacije ieja, cigareta preuzima zaslugu za celu situaciju. Međutim, ako prvo otklonite ispranost mozga i prestanete a kukate za cigaretom, pauza i šolja čaja de i alje biti prijatni čak i ok vam telo žui za nikotinom.
86
Još jena teška situacija je osaa, posebno kaa je iskombinovana sa perioima stresa. Tipični primeri za to su vozači ili omadice sa malom ecom. Posao je stresan, ali je vedina posla koji se obavlja monoton. Pri pokušaju a se prestane uz pomod metoe modi volje, omadica ima osta vremena a kuka o svom „gubitku“, što povedava osedaj epresije. Ovo se takođe može lako prevazidi ako pravilno gleate na stvar. Nemojte brinuti što de vas nešto
stalno posedati a ste prestali a pušite. Iskoristite takve trenutke a uživate u činjenici a se rešavate zlog čuovišta. Ako gleate na stvari pozitivno, ovi tren utci odvikavanja mogu postati trenutci uživanja. Zapamtite, svaki pušač, nevezano za goine, pol, inteligenciju ili zanimanje može lako a prestane pod uslovom da SLEDI SVA UPUTSTVA.
Poglavlje 36 – Glavni razlozi za neuspeh
Postoje dva glavna razloga za neuspeh. Prvi je uticaj rugih pušača. U trenutku slabosti ili za vreme
nekih ešavanja u ruštvu neko de zapaliti. Ja sam se nalazio u takvim situacijama i borio se sa njima. Iskoristite taj momenat a posetite sebe a „jena cigareta“ na postoji. Uživajte u činjenici a ste prekinuli lanac. Zapamtite a vam pušač zavii, i neka vam ga bue žao. Verujte mi, njemu je potrebno vaše sažaljenje. rugi glavni razlog za neuspeh su trenutci ka imate loš an. Neka vam bue jasno pre nego što počnete, bilo a ste pušač ili nepušač, imadete i loših i obrih ana. Život je takav, sve je relativno, i ne možete imati obre trenutke bez loših. Problem kaa se koristi metoa modi volje pri prestajanju je što pušač, čim mu je loš an, omah kukati za cigaretom, i tako učiniti a loš an bue još gori. Nepušač je bolje opremljen, ne samo fizički nego i mentalno, a se snađe sa stresom i teškim situacijama u životu. Ako vam se esi a imate loš an ok se ovikavate, zastanite i razmislite. Posetite se a ste imali loše trenutke kaa ste pušili (inače ne biste olučili a hodete a prestanete). Umesto a kukate, recite sebi nešto tipa: „O.K., anas i nije tako obar an, ali pušenje to nede sreiti. Sutra de biti bolje, a ja barem imam jenu obru stvar u životu ovog trenutka. Rešio sam se ovratne navike pušenja.“ Kaa ste pušač vi morate a blokirate u svom mozgu činjenice o lošem uticaju pušenja po zravlje. Pušači nikaa nemaju „pušački kašalj“, to su samo stalne prehlae. Kaa vam se automobil pokvari usre neođije, vi zapalite cigaretu, ali da li onda budete sretni i veseli? Naravno da ne. Onda kada prestanete a pušite, postoji težnja a za sve loše što vam se esi u životu ili krene naopako okrivite to što ste prestali sa pušenjem. Ako vam se pokvari automobil pomislidete: „U ovakvim trenutcima bih zapalio cigaretu.“ To je tačno, ali zar ste zaboravili a cigareta nije rešavala problem, i a samo kažnjavate sebe time što kukate za nekakvim iluzornim osloncem. Stvarate nemogudu situaciju. Osedate se jano jer ne možete a zapalite cigaretu, a osedadete se još janije ako je zapalite. Vi znate a ste oneli pravu oluku, i zato nemojte mučiti sebe sumnjajudi u tu oluku. 87
Zapamtite: pozitivan mentalni pristup je o suštinskog značaja, uvek u životu.
Poglavlje 37 – Zamene
Zamene porazumevaju žvakade gume, slatkiše, pepermint bombone, biljne cigarete i tablete. NE KORISTITE NIŠTA O TOGA. One samo otežavaju, ne olakšavaju. Ako imate krizu i iskoristite neku zamenu, to de proužiti krizu i otežati. Ono što se u vama ešava je: „Moram a zapalim ili moram a popunim prazninu.“ To de samo oprineti tome a vam se iznova i iznova javljaju krizne i a se proužava mučenje. U bilo kojoj prilici, zamene ne otklanjaju krizu. Vi žuite za nikotinom, ne za hranom. Sve što de se esiti je a de vas korišdenje tih zamena naterati a razmišljate o pušenju. Zapamtite ovo: 1.Ne postoji zamena za nikotin.
2.Vama nije potreban nikotin. To nije hrana, to je otrov. Kaa ođe kriza setite se a pušači pate o toga, nepušači ne. Gleajte na krizu kao na još jeno zlo te roge. Gleajte na krizu kao na smrt čuovišta. 3.Zapamtite: cigarete stvaraju prazninu; one je ne popunjavaju. Što brže nučite mozak a vam nije potrebno a pušite, ili raite bilo šta rugo u zamenu za to, to dete p re biti slobodni. Posebno izbegavajte bilo koji proizvo koji sarži nikotin u sebi, bilo a su to žvake, flasteri, sprej za nos ili ono što je najnovije – inhalator koji liči na plastičnu cigaretu. Istina je a mali procenat pušača koji je pokušaju a prestanu koristedi zamene za nikotin uspe u tome, i to zahvaljujudi upotrebi tih srestava. Međutim, oni prestaju a puše upkos tome a ne zahvaljujudi tome. Nažalost, mnogo lekara još uvek prepisuje terapije sa zamenom za nikotin (NRT – nicotine replacement therapy). Ovo ne iznenađuje jer, ako u potpunosti shvatite nikotinsku zamku, NRT zvuči veoma logično. Zasnovana je (terapija) na verovanju a kaa pokušate a prestanete a pušite imate va modna neprijatelja da porazite:
1.a se rešite navike. 2.Da preživite užasne fizičke bolove pri ovikavanju o nikotina.
Ako imate va modna neprijatelja a porazite, logično je a nedete sa oba a se borite u isto vreme. Tako NRT teorija kaže a prvo prestanete a pušite ali a nastavite a uzimate zamenu za niko tin. Ona, kaa se rešite navike, postepeno smanjujte unos nikotina, i tako se rešavate svakog neprijatelja pojeinačno. Zvuči logično, ali je zasnovano na pogrešnim činjenicama. Pušenje nije navika nego nikotinska zavisnost i bol koji se oseda kaa se ovikavate je neprimetan. Kaa prestajete a pušite, vi pokušavate a ubijete i malo nikotinsko čuovište u svom telu i veliko čuovište u svom mozgu, i to što je brže mogude. NRT terapija proužava život malog čuovišta što zauzvrat proužava život velikog čuovišta. 88
Zapamtite a EASYWAY metoa čini a lako prestanete omah. Možete ubiti veliko čuovište (ispranost mozga) i pre nego što popušite poslenju cigaretu. Malo čuovište de biti mrtvo, i čak i ok umire, ono nede biti vedi problem nego što je to bilo ok ste bili pušač. Samo pomislite – kako je mogude a lečite nekoga ko je zavistan o roge tako što dete mu
preporučiti istu tu rogu? Jean veoma priznat i visoko cenjen lekar je čak na nacionalnoj televiziji izjavio a su neki pušači toliko zavisni o nikotina a ka bi prestali a puše – morali bi da koriste zamenu za nikotin o kraja života. Kako oktor može tako a greši i a veruje a je ljusko telo ne samo što zavisi o hrane, voe i kiseonika – nego je zavisno o modnog otrova? Mi imamo pacijente – pušače na našim klinikama koji su prestali a puše ali su navučeni na žvaku o
nikotina. Neki su navučeni na žvaku a i alje puše. Nemojte a vas prevari činjenica a ta žvaka ima odvartan ukus – takav je isti ukus imala i prva cigareta. Sve zamene ima ju isti efekat kao i nikotinska žvaka. Ne pričam as o situacijama tipa: „ne mogu a
zapalim cigaretu, pa du uzeti jenu običnu žvaku, ili slatkiš, ili pepermint bombone a bih popunio prazninu“. Iako se ne može napraviti razlika između osedaja a želite cigaretu i glai, jeno nede zaovoljiti rugo. U stvari, ako je nešto napravljeno a učini a vi poželite cigaretu – to su žvakade gume i pepermint bombone.
Ali glavno zlo tih zamena je što one proužavaju pravi problem, a to je ispranost mozga. Kaa kažet e: „Treba mi nešto u zamneu za pušenje“, vi u stvari govorite: „Ja se žrtvujem“. epresija koja je povezana sa korišdenjem metoe modi volje je uzrokovana činjenicom a pušač veruje a se žrtvuje. Ono što dete tako uraiti je a dete zameniti jean problem rugim. Nema užitka u tome a se tovite slatkišima. Samo dete se uebljati i osedati se jano, i veoma brzo dete se vratiti uvanu. Povremenim pušačima je teško a prestanu a veruju a im je ouzeta njihova mala nagraa: cigareta koja se zapali za vreme pauze u kancelariji ili među ranicima u fabrici kojima nije ozvoljeno a puše ok rae, ili profesori u zbornici između časova, ili ona koju lekari zapale na brzinu između primanja pacijenata. Neki o njih kažu: „Ja čak ne bih ni išao na pauzu ka ne bih pušio.“ To okazuje poentu: često se na pauzu ie ne zato što je ona pušaču potrebna, nego što pušač ima očajničku želju a se počeše tamo ge ga svrbi. Zapamtite, te cigarete nikaa nisu bile nikakva nagrada. To vam je isto kao da nosite uske cipele samo rai osedaja olakšanja ka ih skinete. Znači, ako osedate a vam je potrebna mala nagraa, neka vam to bue zamena – dok radite, nosite obudu koja je za broj manja o vašeg broja, i ona osetite taj ivan osedaj olakšanja i zaovoljstva kada je skinete. Moža mislite a bi to bilo malčice glupo. Potpuno ste u pravu. To je teško a viite na taj način – ok ste još u zamci, ali pušači to rae. Takođe je teško a shvatite a vam uskoro nede biti potrebna ta „mala nagraa“, i gleadete na svoje prijatelje koji su još u zamci sa iskrenim žaljenjem i pitadete se kako to a oni ne vie suštinu. Međutim, ako nastavite a se zavaravate a je cigareta prava nagraa ili a vam je potrebna zamena za cigaretu, osedadete se jano i eprimirano, i postoji šansa a ponovo propušite. Ako vam je zaiste potrebna pauza dok ste na poslu – uskoro dete mnogo više uživati u njoj jer više nedete morati a gušite sebe.
89
Zapamtite, nije vam potrebna zamena. Ta kriza je samo žunja za otrovom i uskoro de nestati. Neka vam to bude glavna misao narenih ana. Uživajte što oslobađate svoje telo o otrova i svoj mozak od ropstva i zavisnosti.
Ako vam se poveda apetit i počnete malo više a jeete, pa u narenih par ana nabacite koji kilogram viška, ne brinite zbog toga. Kaa buete oživeli „momenat otkrovenja“ koji du opisati kasnije, imadete samopouzanja i viedete a dete biti u stanju a rešite svaki problem pozitivnim razmišljanjem, uključujudi i to kako se hranite. Ali ono što ne smete a raite je a nešto grickate između obroka. Ako buete to raili, ugojidete se i osedadete se jano. Tako se nedete rešiti problema.
„Ja nisam oustao o pušenja: ja sam postao nepušač. To je najvede ostignude u mom životu i želim a me ceo svet čuje.“ ejvi O.
Poglavlje 38 – Da li treba da izbegavam situacije koje mogu da me izazovu?
o saa sam bio kategoričan u svojim savetima i zamolio bih vas a ove savete shvatate kao uputstva a ne kao preloge. Ja jesam kategoričan jer prvo, postoje čvrsti, praktični razlozi za to i, rugo, zato što su ti razlozi opravani hiljaama slučajeva. Na pitanje a li ili ne a pokušavate a izbegnete situacije koje mogu a vas izazovu za vreme ovikavanja, žalim što ne mogu a buem kategoričan. Svaki pušač de morati sam o tome a oluči. Ja mogu, međutim, a am ono što de, naam se, biti savet o pomodi. Ponavljam a je strah taj koji nas rži a pušimo celog života, i taj strah se sastoji o ve različite faze:
1.Kako a preživim bez cigarete? - Ovaj strah je panični osedaj koji pušači imaju kaa izađu uveče u g ra i polako ostaju bez cigareta.
Strah nije uzrokovan krizom nego je to psihološki strah zavisnosti – ne možete a preživite bez cigarete. To ostiže vrhunac ka apušite poslenju cigaretu; taa su vam krize na najmanjem nivou. To je strah od nepo znatog, vrsta straha kao ko ljui koji uče a rone. Treba vam hrabrost a
zaronite. Ubeđeni ste a dete se zakucati na glavu. Uroniti je najteži eo. Ako buete hrabri a to uradite, ostalo je lako.
To objašnjava zašto mnogi šušači koji su jake volje ili nikaa nisu pokušali a prestanu ili mogu a izrže samo pra sati ka prestanu. Postoje pušači koji puše 20 na an, koji kaa oluče a prestanu – popuše cigaretu brže nego a nisu olučili a prestanu. Ta oluka stvara paniku, koja je stresna. To je jedna o situacija u kojoj de mozak pokrenuti okiač: „Uzmi cigaretu“, ali vi saa to ne možete. I ona se osedate ugroženo, što stvara stres. Okiač se ponovo pokrede – polako fitilj dogoreva i vi zapalite cigaretu.
90
Ne brinite. Panika je samo psihološka. Vi st e zavisni od straha. Prelepa istina je da niste zavisni od straha, čak i ao ste zavisni o nikotina. Ne paničite. Samo mi verujte i pustite se. 2.ruga faza straha je na uže staze. Misli se na strah a u nekim situacijama u buudnosti nedete uživati bez cigarete i a nedete modi a se izborite sa tegobama bez cigarete. Ne brinite. Ako se pustite viedete a je ustvari obrnuto. Izbegavanje situacija koje mogu da vas izazovu dele se na dve glavne kategorije:
1. „ržadu cigarete pri ruci, ali nedu ih pušiti. Osedadu se sigurnije a znam a su mi tu nege.“ Mislim a je stopa neuspeha ko ljui koji ovako misle mnogo veda nego ko ljui koji ih se reše. Mislim a je to tako uglavnom zbog činjenice a ako imate loš trenutak za vreme ovikavanja, lako je zapaliti cigaretu koja vam je na ohvat ruke. Ako imate toliko ponosa i ne izađete a kupite paklu cigareta bide vam lakše a prevaziđete izazov, a ionako de vas kriza prodi i pre nego stignete o radnje.
Međutim, milim a je glavni razlog za vedi procenat neuspešnosti u ovakvim slučajevima to što pušač ne oseda potpunu preanost tome a želi a prestane a puši. Zapamtite ve suštinske stvari neophodne za uspeh: Potpuno uverenje.
„Zar nije ivno to što mi više nije potrebno a pušim?“ U bilo kom slučaju, zašto su vam zaboga potrebne cigarete? Ako i alje osedate potrebu a ržite cigarete nege u blizini, prelažem a prvo ponovo pročitate knjigu. To samo može a znači a nešto niste dobro shvatili.
2. „a li a izbegavam situacije koje mogu a me izazovu ok se ovikavam?“ Moj savet je – a, pokušajte a izbegnete takve situacije. Nije baš razumno a poležete još vedem
pritisku. Ka je reč o nekim ruštvenim izlascima moj savet je obratan. Ne, ne izbegavajte takve situacije, izađite i zabavljajte se. Vama nisu potrebne cigarete čak i ok ste zavisni o nikotina. Iite na neku zabavu, i uživajte u činjenici a vam nije potrebno a pušite. To de vam brzo okazati kako je život bolji bez cigareta, a samo pomislite koliko de lepši biti ka malo čuovište više ne bue u vašem telu, zajedno sa svim tim otrovom.
Poglavlje 39 – Trenutak otkrovenja
Trenutak otkrovenja se obično esi posle otprilike tri neelje pošto pušač prestane a puši. Nebo postaje lepše, i to je trenutak kaa nestaje ispranost mozga, i kaa umesto a kažete sebi a vam nije potrebno a pušite – vi ojenom osedate a je i poslenja karika prekinuta i a vi možete a uživate u ostatku svog života i a vam nikaa više nede biti potrebno a pušite. Uglavnom o tog trenutka počinjete a gleate na ruge pušače sa sažaljenjem.
91
Oni koji pokušaju a prestanu uz pomod metoe volje ne ožive ovaj osedaj, jer iako im je rago što su bivši pušači, oni nastavljaju svoj život misledi a su napravili neku žrtvu. Što ste u životu više pušili, to je više veličanstven ovaj osedaj, i on de trajati ceo život. Ja smatram a sam bio veoma sredan u ovom životu, ali najlepši trenutak je bio trenutak otkrovenja. Što se tiče nekih rugih velikih ešavanja u mom životu, iako se sedam a ih je osta bilo srednih, nikad ne mogu jasno da se setim kako su ti trenutci izgledali. A nikada mi nije dosta radovanja nad
činjenicom što više ne moram a pušim. Ako mi se anas esi a se osedam loše i a mi je potrebno a me nešto igne, samo pomislim kako je ivno što više nisam navučen na tu ovratnu biljku. Polovina ljui koji me zovu pošto prestanu kaže isto, a je to bio najveličanstveniji trenutak njihovog života. O! Kakvo vas zaovoljstvo čeka! Posle 12 godina od izlaska knjige, i 12 godina kako se bavim konsultovanjem, nau čio sam a u vedini
slučajeva momenat otkrovenja ne ođe posle tri neelje, nego ved posle nekoliko ana. U mom slučaju esio se pre nego sam ugasio poslenju cigaretu, i mnogo puta, ok sam u početku ržao konsultacije, za vreme nekih o seansi ka sam lice u lice sa čovekom, pre nego što stignem o kraja seanse pušač bi rekao tipa: „Ne morate više ni reč a kažete Alene. Sve mi je jasno i znam a više nika nedu pušiti.“ U grupnim seansama naučio sam a viim ka taj trenutak ođe a apušači sami ništa ne kažu. Iz pisama koje obijam viim a knjiga ima isti efekat. Idealno bi bilo kad biste pratili sve instrukcije i potpuno shvatili psihologiju, i desilo bi vam se odmah.
anas na svojim konsultacijama ja govorim pušačima a je potrebno pet ana a prođe a se fizički oviknu i oko tri neelje a se bivši pušač skroz osloboi. U neku ruku ja ne volim a ajem takva uputstva. Mogu aizazovu va problema. Prvo, ja na taj način namedem ljuima ieju a moraju aprođu kroz patnju koja de trajati o pet ana o tri neelje. rugo, bivši pušač de misliti: „Ako mogu a preživim pet ana ili tri neelje, ona mi slei super osedaj čim to vreme prođe.“ Međutim, njemu mogu tih pet ana ili tri neelje biti prijatni, ali de usleiti jean o loših ana, ko ji se ešavaju i pušačima i nepušačima, koji nede imati veze sa pušenjem nego de biti uzrokovan nekim rugim faktorom. I tako de, bivši pušač, čekajudi momenat otkrovenja, oživeti ustvari epresiju. To može uništiti njegovo samopouzanje. Međutim, ako ne am nikakvo uputstvo, buvši pušač bi mogao a provee ceo život čekajudi a se esi nešto, a ništa se nede esiti. Mislim a je to ono što se ogađa vedini pušača koji pokušavaju a prestanu zu pomod metoe modi volje. U jenom trenutku bio sam izazvan a kažem a de se otkrovenje odmah desiti. Ali da sam tako rekao i a tako ne bue, bivši pušač bi izgubio samopouzanje i mislio bi a se to nika nede esiti. Ljui me često pitaju o značaju ovih pet ana i tri neelje. a li sam ja o tih brojki ošao tek onako? Ne. To, kao što je očigleno, nisu utvrđeni atumi, ali posle goina raa o tih brojki se ošlo. Posle otprilike pet ana po prestanku, bivšem pušaču pušenje više nije glavna preokupacija u glavi. Vedina bivših pušača oživi otkrovenje baš u tom periou. Ono što se uglavnom esi je a ste u nekoj stresnoj situaciji ili u nekom ruštvu, a nekaa u takvim situacijama niste mogli bez cigarete. Ojenom shvatite a ne samo a uživate ili se uspešno borite sa stresom, nego vam pomisao a pušite uopšte nije pala na pamet. Od tog trenutka uglavnom sve ide glatko. Tada znate da ste 92
sloboni. Primetio sam pri mojim ranijim pokušajima a prestanem uz pomod metoe volje, i iz priče rugih pušača – a je perio o tri neelje onaj u kom i najozbiljniji pokušaj a se presta ne – ne uspe. Mislim a je ono što se esi činjenica a posle otprilike tri neelje vi shvatite a više nemate želju a pušite. Ona imate potrebu a to sebi okažete, i zapalite cigaretu. Ona bue čunog ukusa. okazali ste sebi a vam to više ne treba. Ali ste takođe uneli svežu ozu nikotina u svoje telo, a nikotin je upravo ono za čim je vaše telo žuelo poslenje tri neelje. Pojavljuje se mali glas koji vam govori: „Nisi prestao. Želiš još jenu.“ Ne zapalite omah sleedu jer ne želite a se ponovo navučete. Puštate a prođe bezbean perio pauze između cigareta. Kaa sleedi put buete izazvani modi dete a kažete sebi: „Ali nisam se ponovo navukao, tako a nije problem ako zapalim još jenu.“ To je put ka neuspehu. Suština problema nije u čekanju a ođe momenat okrovenja nego u shvatanju a onog trenutka kaa ugasite poslenju cigaretu, vi ste sa tim završili. Ved ste time uraili sve što treba a se urai. Prestali ste a unosite nikotin. Nijena sila na svetu vas ne može sprečiti a buete slobon i izuzev ako vi sami ne buete kukali ili čekali a se esi otkrovenje. Iite i uživajte u životu; snalazite se o samog početka. Na taj način de vam se esiti otkrovenje. „...Nikako ne mogu rečima a objasnim koliko sam zahvalna što sam krenula putem koji me je oveo o toga a se osloboim nikotina ... a osedaj sloboe je neverovatan.“ Ena ž. „Shvatila sam po prvi put koliko je pušenje u stvari kontrolisalo moj život ...“ ona B.
Poglavlje 40 – Poslednja cigareta
Ako ste olučili kaa dete to uraiti, spremni ste za svoju poslenju cigaretu. Pre nego je popušite, zapitajte se o dve osnovne stvari: 1.Da li ste sigurni u uspeh?
2.a li imate osedaj propasti sveta ili osedaj uzbuđenja jer dete upravo postidi nešto veličanstveno? Ako imate nekih su mnji, najpre ponovo pročitajte knjigu. Ako još uvek buete imali nekih pitanja,
neđite primerak knjige Jeini način a zauvek prestanete a pušite ili stupite u kontakt sa vama najbližom EASYWAY klinikom (etaljna lista na kraju). Zapamtite da vi nikada ni ste oneli oluku a dete upasti u zamku sa pušenjem. Ali zamka je tako
napravljena a vas oživotno zarobi. a biste pobegli potrebno je a onesete pozitrivnu oluku a dete popušiti svoju poslenju cigaretu. Zapamtite, jeini razlog zbog koga vi čitate ovu knjigu je zato što biste silno voleli a pobegnete. Zato onesite tu oluku saa. Čvrsto obedajte, a kaa popušite poslenju cigaretu, bilo a vam to pane lako ili teško, nedete više nika poušiti.
93
Moža se brinete što ste i ranije u životu ovo sebi obedavali ali ste i alje pušili, ili a dete prodi kroz neku blagu traumu. Ne bojte se, najgora stvar koja može a vam se esi je a ne uspete, tako a nemate ništa a izgubite a možete mnogo a obijete. Ali nemojte uopšte a mislite o neuspehu. Prelepa je istina a je smešno lako a se prestane i možete čak u tom procesu i a uživate. Ovog puta koristidte EASYWAY metou! Sve što treba je a pratite uputstva koja du vam ati: 1.Obedajte sebi saa i pri tom to zaista mislite. 2.Popušite poslenju cigaretu svesno, uahnite prljavštinu uboko u svoja pluda i zapitajte se ge je tu uživanje. 3.Kaa je ugasite, uraite to ne sa osedajem: nika više ne smem a pušim, ili nije mi ozvoljeno a pušim, nego sa osedajem: zar to nije sjajno! Sloboan sam! Više ne moram a robujem nikotinu! Više nikad te prljave cigarete ne moram da trpam u svoja usta!
4.Buite svesni a de nekoliko ana nikotinski saboter biti prisutan u vašem stomaku. To dete iskusiti kroz osedaj: „Želim cigaretu“. Poneka sam o tom malom nikotinskom čuovištu pričao kao o blagoj fizičkoj potrebi za nikotinom. To je ustvari netačno, i važno je a shvatite zašto. Zato što je čuovištu potrebno oko tri neelje a izumre, bivši pušači veruju a de malo čuovište nastaviti a traži cigaretu i pošto su ugasili poslenju cigaretu, i a de im ona biti potrebna mod volje a oole tom izazovu. To nije lako. Telo ne žui za nikotinom. Samo mozak žui za nikotinom. Ako buete imali taj osedaj „želim cigaretu“ u sleedih nekoliko ana, vaš mozak ima jenostavan izbor. Može to a shvati onako kako zaista jeste – a je to samo prazan nesiguran osedaj uzrokovan prvom cigaretom koju smo u životu zapalili i tako stvarali isti osedaj sa svakom sleedom koju smo zapalili, i vi možete redi: „JUHU! JA SAM NEPUŠAČ!“. Ili mozete početi žueti za cigaretom i a o toga patite čitav život. Razmislite na trenutak. Zar to nebi bilo neviđeno glupo? a kažete sebi: „Nika više ne želim a pušim“, a ona proveete ostatak života govoredi: „Što bi mi prijala cigareta“. To rae pušači koji koriste metou modi volje. Nije ni čuo što se osedaju tako jano. Provoe ostatak svog života očajnički kukajudi za onim što nikako ne žele. Nije ni čuo što ih tako malo uspe a ono malo njih koji uspe nika a se ne oseda potpuno slobono. 5.Samo sumnja i čekanje otežavaju prestanak. akle, nikaa nemojte sumnjati u svoju oluku, vi znate a je to ispravna oluka. Ako počnete a u nju sumnjate, stavidete sebe u poziciju u kojoj nikako ne možete a obijete. Osedadete se jano jer žuite za cigaretom a ne možete a zapalite. Još više dete se osedati jano ako zapalite. Kakav go sistem koristili, zapitajte se šta vi želite a postignete time što prestajete a pušite? a više nika ne pušite? Ne! Mnogo bivših pušača to urai i ostatak života se oseda ugroženo. koja je prava razlika između pušača i nepušača? Nepušači ne osedaju potrebu a puše, ne žue za cigaretama i ne moraju a vežbaju mod volje a bi oagnali želju za pušenjem. To je ono što vi pokušavate a uradite i potpuno ste u stanju da to uradite. Ne morate a čekate a vas prođe zunja za cigaretama niti morate a čekate a postanete nepušač. Vi dete to postidi čim ugasite poslenju cigaretu; prekinuli ste unos nikotina: VI STE SREDAN NEPUŠAČ!
94
I ostadete sredan nepušač ako: 1.Nikad ne posumnjate u svoju odluku.
2.Ne buete čekali a postanete nepušač. Ako buete čekali, čekadete, a nište se nede esiti, što de stvoriti fobiju.
3.Nemojte pokušavati a ne mislite na pušenje ili čekati a ođe „trenutak otkrovenja“. Ovako ili onako – stvoridete fobiju. 4.Nemojte koristiti zamene.
5.Gleajte na pušače u pravom svetlu i sažaljevajte ih umesto a im zaviite. 6.Bilo a imate loš an ili obar an, ne manjajte svoj život samo zato što ste prestali a pušite. A ko ga buete menjali, žrtvovadete se a nema potrebe za tim. Zapamtite, vi se ničega ne oričete. Naprotiv, izlečili ste sebe o ovratne bolesti i pobegli ste iz zatvora. Kako ani buu tekli, i vaše fizičko i mentalno zravlje se bue popravljalo, obri trenutci de vam biti još bolji a loši trenutci manje loši nego ka ste bili pušač. 7.Ka go pomislite na pušenje, bilo u narenih nekoliko ana ili ako buete mislili o tome o kraja života, uvek se setite: „JUHU, JA SAM NEPUŠAČ!“
Poglavlje 41 – Poslednje upozorenje
Nijean pušač sa znanjem koje ima saa, ne bi se vratio u vreme kaa se navukao, a mu se pruži takva prilika. Mnogi pušači koji mi se obrate za pomod su ubeđeni a ako im ja pomognem a prestanu a puše nikaa više nede pušiti, pa ipak hiljae pušača uspešno prestanu, to potraje nekoliko godina, a onda se ponovo navuku.
Verujem a de vam ova knjiga pomodi a relativno lako prestanete a pušite. Ali pazite: pušačima kojima je lako a prestanu, lako je i a ponovo započnu. NE UPADAJTE U TU ZAMKU.
Bez obzira koliko ugo ved ne pušite, ili koliko ste sigurni a se nikaa više nedete navudi, neka vam postane pravilo u životu a ni zbog jenog razloga nedete pušiti. Oolite milionima funti koje uvanske kompanije potroše na reklamu, i zapamtite a oni proržavaju ubistvenu rogu i otrov koji je ubica broj 1. ne biste bili u iskušenju a probate heroin; a cigarete ubiju stotine hiljaa više ljui nego heroin.
Zapamtite, prva cigareta koju biste zapalili ne bi imala neki značaj. Nemate krizu koju treba da smirite, i zato de vam ona imati ovratan ukus. Time dete uneti nikotin u svoje telo, i mali glas u pozaini mozga de vam redi: „Želiš još jenu“. Tako dete imati izbor a vam malo bue loše ili a ponovo započnete lanac prljavštine.
95
Poglavlje 42 – 12 godina povratnih reakcija
Prošlo je 12 goina otkako je objavljeno prvo izanje ove knjige, i saa imam isto toliko goina povratnih reakcija, što se konsultacija koje sam ržao, što o knjige. U početku je to bila borba. Moja metoa je u početku bila obijana o strane tzv.stručnjaka. anas pušači olaze iz svih krajeva sveta a bi prisustvovali mojim konsultacijama, i među njima je više pripanika meicine nego bilo koje ruge profesije. Knjigu u Velikoj Britaniji ved smatraju najefektnijom pri prestajanju s pušenjem, a i širom sveta raste njen ugle. Nisam ja neki obrica. Voim rat i naglašavam: on nije protiv pušača nego protiv nikotinske zamke, iz čisto sebičnih razloga, jer uživam u tome. Svaki put ka čujem a je neki pušač pobegao iz zatvora je osetim veliko zaovoljstvo, iako to nema veze sa mnom. ,ožete a zamislite koliko je zaovoljstvo u tome što sam ovih goina primio hiljae pisama zahvalnosti. Bilo je tu i frustracija. One su najčešde izazvane vema kategorijama pušača. U prvoj grupi su oni pušači koji su, uprkos upozorenju iz prethonog poglavlja, prestali a puše ali su se ponovo navukli i misle a sleedi put nede uspeti. Ovo se ne onosi samo na čitaoce ove knjige, nego i na ljue koji su bili na mojim konsultacijama.
Jean čovek me je nazvao pre nekoliko godina. Bio je veoma uznemiren; u stvari plakao je. Rekao je: „Platidu vam 1.000 funti ako možete a mi pomognete a prestanem na neelju ana. Znam a ako preživim neelju ana, modi du a prestanem zauvek.“ Rekao sam mu a ved postoji oređena cena koju napladujem i a je to sve što on treba a plati. Bio je na grupnoj seansi i, na njegovo veliko iznenađenje, bilo mu je lako a prestane. Poslao mi je veoma lepo pismo zahvalnosti. Ono što kažem bivšim pušačima koji olaze sa mojih seansi je: „Zapamtite, nika više ne smete popušiti cigaretu.“ Ovaj čovek o kom pričam rekao je: „Ne bojte se Alene. Ako sam uspeo a prestanem, nika više sigurno nedu pušiti.“ Vieo sam a upozorenje nije baš elovalo. Uzvratio sam mu: „Znam a se saa tako osed ate, ali kako dete se osedati za šest meseci?“ rekao je: „Alene, nikaa više nedu pušiti.“ Goinu ana kasnije me je ponovo nazvao. „Alene, zapalio sam jenu cigaretu za Božid, a saa ponovo pušim 40 na an.“ Pitao sam ga: „a li se sedate kaa ste me prvi put nazvali? Toliko ste mrzeli pušenje a ste bili spremni a mi platite 1.000 funti samo a pomognem a prestanete na neelju ana.“ „Sedam se. Zar to nije glupo?“ „a li se sedate a ste mi obedali a više nedete pušiti?“ „Znam. Ja sam buala.“ To je kao a nađete nekoga ko je o grla u živom blatu i propaa alje, i vi mu pomognete i izvučete
ga. On vam bue zahvalan i ona, šest meseci kasnije, sam ponovo skoči u to živo blato.
96
a ironija bue veda, ka aje taj čovek ponovo ošao na seansu, rekao je: „a li možete a poverujete – ponuio sam svom sinu 1.000 funti ako prestane a puši o svog vaesetprvog rođenana. Platio sam mu. Sa ima vaeset ve i puši više nego ikaa. Ne mogu a verujem a može a bue toliko glup.“ Rekao sam: „Ne znam kako možete a kažete a je on glup. On bar nije upao u zamku 22 goine, i ne zna u kakvom je problemu. Vi ste obro znali sve i izržali ste samo goinu ana.“ Ako vam ne pomogne čitanje ove knjige, pročitajte „ONLYWAY to stop smoking“ ili posetite vama najbližu EASYWAY kliniku. Pušači kojima je lako a prestanu i koji ponovo propuše su poseban problem. Kaa se vi osloboite MOLIM VAS, NE PRAVITE ISTU GREŠKU. Pušači veruju a se ti ljui ponovo navuku jer su i alje navučeni i neostaje im cigareta. Ustvari, njim a bude toliko lako da prestanu a ona izgube strah o pušenja. Pomisle: „Mogu poneka a zapalim. Čak i ako se ponovo navučem, bide mi lako a prestanem.“ Bojim se a to ne funkcioniše tako. Lako je prestati sa pušenjem, ali nemogude je pokušati kontrolisati zavisnost. Na jean jeini način dete postati nepušač, a to dete postidi samo ako ne buete pušili. U rugu kategoriju pušača spaaju oni pušači koji su suviše uplašeni a pokušaju a prestanu, ili, kaa pokušaju, vie to kao veliku borbu. Glavne poteškode su: 1.Strah o neuspeha. Nema sramote u neuspehu, ali ne pokušati znači biti glup. Posmatrajte to ovako – krijete se ni o čega. Najgore što može a se esi je a ne uspete, i taa vam nede biti ništa gore nego što vam je saa. Samo pomislite kako bi bilo ivno uspeti. Ako ne pokušate, neuspeh vam je zagarantovan.
2.Strah o panike i strah a dete se osedati jano. Ne brinite. Samo pomislite: šta vam se strašno može esiti ako više nikaa ne popušite nijenu cigaretu? Apsolutno ništa. Strašne stvari de vam se esiti ako nastavite a pušite. U svakom slučaju, panika je uzrokovala cigarete i to de ubrzo nestati. Najveda obit je što dete se osloboiti tog straha. a li vi zaista verujete a su pušači spremni na to da im odseku noge i ruke samo da bi mogli a uživaju u pušenju? Ako paničite, uboko isanje de pomodi. Ako ste okruženi ljuima koji vas „spuštaju“, sklonite se o njih. Pobegnite u garažu ili praznu kancelariju ili bilo gde.
Ako vam se plače, neka vas ne bue sramota. Plakanje je priroan način da se oslobodimo tenzije. Niko nikaa nije plakao a a se posle toga nije bolje osetio. Jena o užasnih stvari koju možemo a uraimo mlaom ečaku je a ga naučimo a ne plače. Oni pokušavaju a se izbore sa suzama, ali im podrhtava vilica. Mi Britanci učimo sebe a ukrutimo gornju usnu, a ne pokazujemo osedanja. Ljuska bida treba a pokazuju osedanja, a ne a ih pakuju unutar sebe. Vrištitie ili vičite. Šutirajte kartonsku kutiju. Posmatrajte svoju borbu kao bokserski meč koji ne smete a izgubite. Niko ne može a zaustavi vreme. Sa svakim trenutkom koji prolazi to malo čuovište u vama umire.
Uživajte u svojoj neizbežnoj pobei. Ne prate se uputstva. Neverovatno, ali neki pušači mi kažu: „Vaš meto jenostavno samnom nije uspeo.“ Ona opišu kako ne samo da su ignorisali neke instrukcije, nego skoro sve.
97
Pogrešno shvatanje instrukcija. Glavni problemi su ovi: 1.„Ne mogu a prestanem a mislim na pušenje.“ Naravno a ne možete, i ako pokušate, stvoridete fobiju i bidete nikakvi. To je kao kaa nodu želite a zaspite; što više pokušavate, sve vam je teže a zaspite. Ja razmišljam o pušenju 99% svog života. Ali važno je na koji način razmišljate. Ako mislite: „Oh, što bih voleo a zapalim“ ili „Kaa du se osloboiti nikotina“, osedadete se jano. Ako mis lite: „JUHU! Sloboan sam“, bidete sredni. 2.„Kaa de umreti to malo čuovište u meni?“ nikotin napušta vaše telo ogromnom brzinom. Ali nemogude je proceniti ka ade vaše telo prestati a pati o tog osedaja kaa se ovikavate o nikotina. Taj prazan osedaj nesigurnosti je ientičan osedaju glai, epresije ili straha. A sve što cigareta rai je a oprinosi povedanju tih osedaja. To je razlog zbog kojeg oni koji pokušavaju putem metoe modi volje nikaa nisu sigurni a li su se rešili toga. Čak i kaa telo prestane da pati od krize pri ovikavanju o nikotina, ako osete gla ili buu po stresom, njihov mozak de govoriti: „To znači a ti treba cigareta.“ Suština je a vi ne treba a čekate a nestane žunja za nikotinom; to je toliko blag osedaj a ga nismo ni svesni. Mi to samo prepoznajemo kao osedaj „želim cigaretu“. Kaa olazite o zubara, a li vi čekate a prestane a vas boli vilica? Naravno a ne. Nastavljate sa svojim životom. Iako vas vilica još uvek boli, vi se osedate obro. 3.Čekanje momenta otkrovenja. Ako ga čekate, samo stvarate još jenu fobiju. Ja sam jenom prestao na tri neelje uz pomod metoe modi volje. Sreo sam taa svog starog prijatelja iz škole, bivšeg pušača. On me je upitao: „Kako ti ie?“ Rekao sam: „Preživeo sam tri neelje.“ O n je rekao: „Kako to misliš, preživeo sam tri neelje?“ Kazao sam mu: „Preživeo sam tri neelj bez cigarete.“ Ogovorio mi je: „I šta deš sa a raiš? a preživljavaš o kraja života? Šta ti to čekaš? Uspeo si. Ti si nepušač.“ Mislio sam taa: „On je potpuno u pravu. Šta ja to čekam?“ Nažalost, taa nisam u potpunosti shvatao prirou zamke, i ponovo sam propušio, ali to je poenta – vi postajete nepušač onog trenutka ka ugasite poslenju cigaretu. Važno je a se osedate kao sredan nepušač o samog starta.
4.„Još uvek žuim za cigaretom“. Ako je tako, ponašate se veom glupo. Kako možete a tvrite: „Želim a buem nepušač“, i ona kažete „želim cigaretu“. To je kontraiktorno. Ako kažete „želim cigaretu“, vi ustvari govorite „želim a buem pušač“. Nepušači ne žele a puše cigarete. Vi ved znate a želite a buete, i zato prestanite a kažnjavate sebe. 5.„Propuštam obre stvari u životu“. Zašto? Sve što treba a uraite je a prestanete a kažnjavate sebe. Ne treba a prestanete a živite. Pazite, to je veoma lako. Sleedih nekoliko ana prolazidete kroz blagu traumu. Vaše telo de prolaziti kroz skoro neprimetnu krizu pri ovikavanju o nikotina. E saa, imajte ovo na umu: sa vam nije ništa gore nego što vam je bilo. O takvog osedaja ste patili celog života, svaki put dok ste spavali, ili bili u crkvi, supermarketu ili biblioteci. To vam nije smetalo ka ste bili pušač, i ako ne prestanete, prolazidete kroz ovakve stvari celog života. Cigarete ne poboljšavaju obroke niti ruženja; one ih uništavaju. Čak i ok vam telo još žui za nikotinom, obroci i ruženja su sjajni. Iite na neka ruženja, čak i ako tamo ima 20 pušača. Zapamtite a vama ništa nije uskradeno; njima jeste. Svako o njih bi voleo a je na vašem mestu. Uživajte što ste primaona i u centru pažnje. Prestajanje sa pušenjem je sjajna tema za razgovor, pogotovo kaa pušači vie a ste sredni i veseli. Mislide a ste neverovatni. Važno je a o samog starta uživate u životu. Nema potrebe a im zaviite. Oni de zavieti vama.
98
6.„Osedam se jano i nervozan sam“. To je zbog toga što niste pratili neke o mojih instrukcija. Pronađite o kojoj je reč. Neki ljui shvate i veruju u sve što kažem ali im na početku procesa sve izglea kao a je propast sveta. Vi raite ne samo ono što vi želite a uraite, nego što bi svaki pušač na planeti hteo a urai. Uz pomod bilo koje metoe, ono što bivši pušač pokušava jeste a izgrai jean način razmišljanja, tako a ka go pomisli na pušenje kaže sebi: „JUHU! SLOBOAN SAM!“ Ako je to vaš cilj, zašto čekati? Krenite sa takvim načinom razmišljanja i nikaa ne gubite to iz via. Ostatak knjige je o tome a morate a shvatite a nema rugog načina. LISTA
Ako buete pratili ova jenostavna uputstva, ne možete a ne uspete. 1.Čvrsto obedajte sebi a nikaa više nedete pušiti, žvakati ili upotrebljavati bilo šta slično što sarži nikotin, i ržite se svog obedanja. 2.Neka vam bue jasno: apsolutno ničega se ne oričete. Time ne mislim samo to a de vam biti bolje kao nepušaču (to ste i sami znali ceo život); niti mislim a s te, iako nema razumnog razloga za pušenje, vi u tome uživali, inače to ne biste ni raili. Ono što mislim jeste a nema istinskog zaovoljstva u pušenju. To je samo iluzija, kao kaa biste uarali glavom u zi samo a biste osetili zadovoljstvo kada to prestanete da radite.
3.Nema zakletih pušača. Vi ste samo jean o milion ljui koji su upali u tu zamku. Kao i milioni bivših pušača koji su nekaa mislili a nikaa nede pobedi, i vi ste pobegli. 4.Ako biste morali a izvagate razloge za i protiv pušenja, zaključak bi uvek bio: „Prestani to a raiš. Ti si buala.“ To se nikaa nede promeniti. Uvek je bilo tako, i uvek de biti. Kaa to tako sagleate, nadete a ste oneli pravu oluku, i nemojte mučiti sebe sumnjajudi u nju. 5.Nemojte pokušavati a ne mislite na pušenje ili a vas zabrine što o tome stalno mislite. Ali ka god vam se desi da pomislite – bilo aje to anas, sutra ili o kraja života, pomislite – „JUHU! JA SAM NEPUŠAČ!“ NE KORISTITE nikakve zamene.
NE ČUVAJTE paklu cigareta pri sebi. NE IZBEGAVAJTE ruge pušače.
NEMOJTE menjati svoj način života ni na koji način samo zato što ste prestali a pušite. Ako buete pratili ova uputstva, uskoro dete imati momenat otkrovenja. Ali ne čekajte a taj momenat ođe. Nastavite a živite svoj život. Uživajte u obrim trenutcima i borite se sa lošim. Viedete a de brzo taj momenat odi sam o sebe.
99
Poglavlje 43 – Pomozite pušaču koji je ostao na brou koji tone
anas su pušači u panici. Osedaju a se u ruštvu ešavaju promene. Na pušenje se anas g leda kao na naviku koja nije ruštveno prihvatljiva, a to shvataju i sami pušači. Oni takođe osedaju a se približava skori kraj ere pušenja. Milioni pušača prestaju sa pušenjem, i svi pušači su svesni te činjenice. Svaki put kaa se neki pušač spase sa broa koji tone, oni koji su ostali na njemu se osedaju loše. Svaki pušač instiktivno zna a je van pameti avati toliki novac a bi uisao u svoja pluda kancerogene otrove iz osušenog lišda koje je zamotano u papir. Ako i alje ne mislite a je to glupo, pokušajte a gurnete zapaljenu cigaretu u svoje uvo i zapitajte se u čemu je razlika? Samo jena razlika postoji. Tako ne mozete uzeti nikotin. Ako možete a prestanete a gurate cigarete u svoja usta, nede vam biti potreban nikotin. Pušači ne mogu a nađu razuman razlog za pušenje, ali ako neko rugi to rai, ona se i ne osedaju toliko glupo da i sami to rade.
Pušači tako provino lažu o svojoj navici, ne samo ruge ljue nego i sebe. Moraju. O suštinske je važnosti a mozak bue ispran, kako bi rugačije poštovali sebe? Oni osedaju potrebu a opravaju svoju naviku, ne samo sebi, nego i nepušačima. Tako ustvari stalno reklamiraju iluzorne prenosti pušenja. Ako pušač prestane putem metoe modi volje, on se oseda ugroženo i teži a postane neko ko stalno kuka. To samo okazuje rugim pušačima koliko su u pravu što puše. Ako bivši pušač uspe a se reši navike, on je zahvalan što više ne mora a sebe guši niti a utroši novac na to. Ali on nema potrebu a oprava sebe; on ne govori kako je ivno biti nepušač. To de uraiti samo ako ga neko pita, a pušači ga to nika anede pitati. Ne bi im se svieo ogovor. Zapamtite, strah ih tera a puše, i raije de zabaati glavu u pesak. Jeino de pitati kako je to biti nepušač ona kaa vie a je vreme a prestanu. Pomozite pušaču. Otklonite ove strahove. Recite mu kako je ivno što ne morate a gušite sebe,
kako je ivno buiti se ujutru i osedati se fizički obro i zravo umesto a se buite i a vam iz pluda šišti i a kašljete, kako je ivno osloboiti se ropstva, biti u stanju uživati u punodi života, nemati više crne senke u glavi. Ili, još bolje, ajte mu a pročita ovu knjigu. Veoma je važno a ne zastrašujete pušača govoredi mu kako zagađuje atmosferu ili kako je na neki način nečist. Postoji verovanje a je bivši pušač najgori u tom slučaju. Mislim a to ima veze sa tim što on koristi metou modi volje pri prestajanju. Bivši pušač, iako se rešio navike, još uvek ima ispran mozak, i eo njega i alje veruje a se on žrtvuje. Osetljiv je, i njegov prironi obramben i mehanizam je a napane pušača. To može pomodi bivšem pušaču, ali ne pomaže pušaču. To ga samo vrada unaza, i čini a se oseda još gore i takođe čini a njegova želja za cigaretom postane još veda. Iako su promene u ruštvu koje se tiču poglea na pušenje glavni razlog zbog kog milioni pušača prestaju a puše, to im ne olakšava. U stvari, malo im i otežava. Vedina pušača anas misli a oni 100
prestaju zbog zravstvenih razloga. To baš i nije tako. Iako je ogroman rizik po zravlje glavni razlog da se prestane, pušači goinama ubijaju sebe i to ništa nije značilo. Glavni razlog zbog koga pušači prestaju a puše je zato što je ruštvo počelo a tretira pušenje onako kako treba: kao ovratnu zavisnost o roge. Uživanje je uvek bilo iluzija; ovakav stav otklanja iluziju, i tako pušač nema „slamku“ a se za nju uhvati. Zabrana pušenja u Lononskom metrou je klasičan primer ileme pušača. Pušač ili zauzme stav „O.K., ako ne mogu a pušim u vozu, nadi du neki rugi prevoz“ – št oništa obro ne onosi ved samo guvitak za Lononski Transport, ili kaže „obro, to de mi pomodi a smanjim pušenje.“ Kao rezultat se obija a umesto što bi popušio jenu ili ve cigarete u vozu, a ni u jenoj ne bi uživao, on se uzržava čitav sat. Za vreme tog perioa uzržavanja, ne samo a de se osedati psihički ugroženo i čekati svoju nagrau nego de njegovo telo žueti za nikotinom. Kako je ragocena ta cigareta koju bi ona konačno zapalio! Prinune apstinencije ne pomažu a se smanji unos nikotina jer pušač samo više uživa u cigaretam a ona kaa mu se ozvoli a puši. To samo urezuje u njegov um a je cigareta ragocena i a je on zavistan od njih.
Mislim a je najgori uticaj ovakvog nametnutog uzržavanja na trunice. Mi opuštamo a svakonevno bombaruju tinejžere masivnim reklamiranjem a to je ono što ih i navuče na pušenje. Ona kaa su u najstresnijem obu svog života, i kaa im se pričinjava a im je potrebna cigareta, meicina ih ucenjuje a prestanu jer to škoi bebi. Mnogi ne uspeju a prestanu a puše i naterani su, ne svojo m krivicom, a pate o osedaja krivice o kraja svog života. Mnogi i uspeju, i buu zaovoljni time, misledi: „obro, ja du to učiniti za obrobit bebe, a za 9 meseci ionako du se izlečiti o toga.“ Ona ođe strah o porođaja i bol, sve pradeno najvedim oživljajem u njihovim životima – rođenjem njihove bebe. Straha i bola više nema, i prelepa beba je stigla – a stari okiač se ponovo aktivira. Još postoji ispranost mozga, i maltene pre nego što se iseče pupčana vrpca, evojčica ved ima cigaretu u ustima. Ushidenost te prilike blokira u njenoj glavi ovratan ukus cigarete. Ona nema nameru a se ponovo navuče. „Samo jena cigareta.“ Prekasno! Ona je ved navučena. Nikotin je ponovo ušao u njeno telo. Stara žunja se ponovo javlja, i ako uspe a se ne navuče o dmah, postnatalna epresija de je sigurno ovesti o toga. Čuno je to a iako zavisnici o heroina krše zakon, stav našeg ruštva je veoma opravano sleedi: „Šta možemo učiniti a pomognemo janom čoveku?“ Haje a zauzmemo isti stav prema janom pušaču. On ne puši zato što želi ved zato što misli a mora i za razliku o zavisnika o heroina, obično prolazi kroz višegoišnje mentalne i fizičke muke. Uvek kažemo a je brza smrt bolja o spore, i zato – ne zaviite janom pušaču. On zaslužuje vaše sažaljen je. „Moj život trenutno je jeno veliko čuo! Sve mi je novo i fenomenalno. Otvorili ste vrata kroz koja sam prošla, i beskrajno sam vam zahvalna!“ ebi S.
101
Poglavlje 44 – Savet nepušačima
POMOZITE A VAŠI PRIJATELJI ILI ROBINA KOJI PUŠE PROČITAJU OVU KNJIGU. Prvo prostudirajte saržaj ove knjige i pokušajte a stavite sebe na mesto pušača. Nemojte ga terati a čita ovu knjigu niti a prestane a puši tako što dete mu pri tom redi a narušava svoje zravlje ili tradi novac. On to ved zna bolje o vas. Pušači ne puše zato što u tome uživaju ili zato što to žele. Oni to samo govore jer su zavisni o cigareta, zato što misle a ih cigareta opušta i a im aje snagu, sigurnost i zato što misle a nika više nede uživati u životu bez c igarete. Ako pokušate a naterate pušača a prestane a puši, on de se osedati kao životinja koja je upala u zamku i još više de želeti cigaretu. Tako može a postane pušač u potaji i u njegovom mozgu cigareta de postati još ragocenija. (Vii poglavlje 26) Umesto toga, pogleajte rugu stranu svega. Oveite ga u ruštvo bivših pušača (ima ih 15 miliona
samo u Britaniji). Neka mu oni kažu kako su i oni mislili a de biti navučeni celog života i koliko je život bolji ka ste nepušač. Ka učinite a on u to poveruje, njegov um de početi a se otvara. Ona krenite a objašnjavate iluzije koje se stvaraju kaa je u krizi. Ne samo a ga cigareta ne iže, nego upravo one uništavaju njegovo samopouzanje i čine ga nervoznim i neopuštenim. Taa bi trebalo a bue spreman a sam pročita knjigu. Očekivade a naiđe na stranice teksta o raku pluda, srčanim bolestima, it. Objasnite a je pristup potpuno rugačiji i a se jako malo priča o bolestima i da je to neznatan deo ove knjige.
POMOZITE OK TRAJE OVIKAVANJE. Bilo a bivši pušač pat i ili ne, vi pretpostavite da je tako. Ne pokušavajte a umanjite njegovu patnju govoredi mu kako je lako prestati; on to može sam. Umesto toga recite mu kako ste ponosni, kako on bolje izglea, kako lepše miriše, kako lakše iše. Veoma je važno aovo raite. Kaa pušač pokuša a prestane, euforija izazvana tom činjenicom i pažnja koju obija o prijatelja i kolega može mnogo a pomogne. Međutim, brzo se zaboravlja, tako a ih stlano posedajte na prenosti života kao nepušača. Samo zato što on ne priča o pušenju, vi možete pomisliti a je on zaboravio na sve to a vi nedete želeti a ga posedate. Upravo je suprotno kaa se koristi metoa modi volje, jer bivši pušač postaje samo time opsenut. Zato ne bojte se a pomenete to, i nastavite a ga hvalite; on de vam sam redi ako ne želi a ga posedate na pušenje. ajte sve o sebe a ga osloboite pritiska ok je u fazi ovikavanja. Pokušajte a smislite načine a mu učinite život interesantnijim i lepšim. Ovo takođe može biti perio testiranja i za nepušače. A ko je neko vreme nervozan unutar jedne grupe ljui, to može oprineti a svi postanu nervozni. Zato učestvujte u tome ako se bivši pušač oseti nervozno. On se može istresti na vama, ali ne uzvradajte mu istom merom; to je upravo trenutak kaa mu je najviše potrebna vaša pohvala i razumevanje. Ako ste i vi nervozni, pokušajte a to ne pokazujete.
102
Jean o trikova koje sam ja koristio ok sam pokušavao a prestanem pomodu metoe modi volje je a ojenom obijem takav napa besa, naajudi se a de moja žena ili prijatelji redi: „Ne mogu a ponesem a te gleam kako se mučiš. Za ime Boga, zapali cigaretu.“ Tako pušač i alje ima obraz, jer nije on „popustio“ – rekli su mu rugi a zapali. Ako bivši pušač koristi ovakav zaplet, ni u kom slučaju ga ne hrabrite a puši. Umesto toga, recite: „Ako cigarete čine a se tako osedaš, hvala nebesima što deš uskoro biti sloboan. Kako je ivno a si tako snažan i razuman a želiš a prestaneš.
Finale: Pomozite a se ovaj skanal okonča
Po mom mišljenju, pušenje je najvedi skanal našeg ruštva, uz nuklearno oružije. Sigurno je a je ljuski ro toliko napreovao zato što ima sposobnost komunikacije, prenošenja znanja i iskustva ne samo među pojeincima, nego i buudim generacijama. Čak i niže brste osedaju da je neophodno a upozore svoje mlaunce o opasnosti i zamkama života. Ako se nuklearno oružije ne upotrebi, nema problema. Ljui koji poržavaju nuklearno naoružanje mogu lukavo a kažu: „To oružije čuva mir.“ Ali ako se upotrebi, rešide i proble sa pušenjem i svaki drugi problem, a bonus političarima je to što nede biti nikog a im kaže: „Niste bili u pravu“. (Pitam se a li je to razlog zašto ga i poržavaju.) Međutim, koliko go se ne slažem sa iejom nuklearnog naoružanja, barem su oluke o njegovom korišdenju onete u veri, iskrenoj veri a de to pomodi ljuskom rou, ok je sa pušenjem rugačije, znaju se činjenice. Moža se za vreme poslenjeg rata zaista verovalo a cigarete aju snagu i pouzdanost. Danas se zna da je to sve iluzija. Pogledajte reklame za cigarete danas. Nema u njima
tvrnje a cigarete opuštaju ili a su zaovoljstvo. Tu su samo tvrnje o kvalitetu uvana. Zašto bi nas zanimao kvalitet otrova?
Neverovatno je to licemerje. Kao ruštvu, jako nam smetaju uvanje lepka i zavisnici o heroina. Ka se to uporei sa pušenjem cigareta, ovi problemi izgleaju sidišno. 60% ljui je zavisno o nikotina, a vedina njih potroši najviše novaca na cigarete. esetinama hiljaa ljui je uništen život jer su navučeni. Pušenje je bez premca najvedi ubica u ruštvu i investicija o koje je najviše zaraila Britanija. Ona zarai 8.000.000.000 funti goišnje na muci zavisnika o nikotina, a uvanske inustrije troše goišnje 120.000.000 funti na reklamiranje te prljavštine. Kako pametno te kompanije koje prave uvan šta mpaju upozorenje na kutijama cigareta, a britanska vlaa potroši jako malo para na TV kampanje, ge se priča o raku, lošem zaahu, osečenim nogama, a ona se opravaju u moralnom smislu i kažu „Mi smo vas upozorili na opasnost. To je vaš izbor.“ Pušač nema izbor, kao što ni zavisnik o heroina nema izbor. Pušač ne oluči a se navuče; on biva uvučen u zamku. a pušači imaju izbor, jeini ljui koji bi sutra ujutru i alje pušili bili bi oni mlai koji veruju a mogu a prestanu ka go to požele. Odakle ti vostruki stanari? Zašto se na zavisnike o heroina glea kao na kriminalce, a ipak oni
mogu a se registruju kao zavisnici u Velikoj Britaniji i a obiju besplatan heroin i terapiju koja d e im 103
pomodi a se izleče? A pokušajte a se registrujete kao nikotinski zavisnik. Ne možete obiti cigarete po istoj ceni. Platidete tri puta više za njih. Ako oete ko lekara za pomod, ili de vam redi: „Prestanite to a raite, to vas ubija“, što ved znate, ili de vam prepisati nikotin u nekom rugom obliku, što dete platiti nešto malo a saržade istu onu rogu u sebi sa koje se pokušavate a skinete. Kampanje koje zastrašuju ne pomažu pušačima a prestanu. One uplaše pušače, što čini a oni žele a još više puše. To čak ne sprečava ni tinejžere a se navuku. Oni zn aju da cigarete ubijaju, ali takođe znaju a ih jena cigareta nede ubiti. Pošto je ta navika toliko učestala svua, pre ili kasnije, tinejžer de po pritiskom ruštva ili iz raoznalosti zapaliti tu jenu cigaretu. I baš zato što de imati odvratan ukus, on de se navudi. Zašto mi ozvoljavamo a se ovaj skanal ešava? Zašto vlae ržava ne smisle ogovarajude kampanje? Zašto nam ne kažu a je nikotin roga i otrov ubica, koji vas ne opušta niti vam aje samopouzdanje nego vam ubija nerve i samo sa jednom cigaretom se možete navudi? Sedam se kaa sam čitao knjigu Vremenska mašina H.G. Velsa. Knjiga opisuje incient u alekoj buudnosti ge čovek paa u reku. Njegovi rugovi samo see pore obale, nemaredi za njegove vapaje. Taj incident mi je bio nehuman i veoma me uznemirio. Mislim a je generalna apatija ruštva u vezi sa problemom pušenja veoma slična. Mi ozvoljavamo a se u oba ana kaa najviše ljui gleda televiziju – prenose turniri sa sportovima koje sponzorišu uvanske inustrije. Viimo igrače kako pale cigarete. Zamislite ka bi neki takav ogađaj bio sponzorisan o strane mafije a igrač je zavisnik od heroina, i da ga prikazuju kako bode sebe iglom!
Zašto ozvoljavamo ruštvu a mlai ljui uništavaju sebi život, a život im je bio kompletan pre nego su počeli a puše, mentalno i psihički, a ceo život žive u prljavštini i bolesti? Možete pomisliti a ja previše ramatizujem. Nije tako. Moj otac je umro u svojim ranim peesetim jer je pušio. Bio je jak čovek i mogao je a poživi o anas. Verujem a sam ja bio vrlo blizu smrti u svojim četresetim, iako bi moja smrt bila pripisana
možanom uaru a ne pušenju. Saa provoim svoj život u pomaganju ljuima koji su postali bogalji od neke bolsti ili su u zadnjim stadijumima bolesti. I ako razmislite – i vi ppoznajete dosta takvih ljudi. Neke promene su se esile u ruštvu. Jena gruva se okotrljala i naam se a de ova knjiga doprineti da to postane lavina.
I vi možete a pomognete i prenesete poruku. FINALNO UPOZORENJE
Saa možete uživati u ostatku svog života kao nepušač. a biste to osigurali, morate pratiti ove jednostavne instrukcije:
104