VELEUČILIŠTE U ŠIBENIKU ŠIBENIK
PRIJEVOZ PUTNIKA SEMINARSKI RAD
Šibenik, lipanj 2011.
VELEUČILIŠTE U ŠIBENIKU ŠIBENIK
PRIJEVOZ PUTNIKA SEMINARSKI RAD
KOLEGIJ: Tehnologija i organizacija javnog gradskog prometa MENTOR: STUDENTI: MATIČNI BROJ STUDENTA:
.
SADRŽAJ 1. UVOD .. .....2 2. POVRŠIN N! "O#I$! % ODVI#! PRO$T ...! !. T$&#NI PO#$OVI U PRI#VO'U PUTNI"! .." !.1. P(tnik kao s(dionik ( promet( " !.2. Pojam prijevoza p(tnika ....." ". PRT&#!)! "!O PRD$T PRI#VO'! .....# #. POD#&! *%TOVNO) PRI#VO'! PUTNI"! . $ #.1. *estovni prijevoz p(tnika prema podr(+j( na kojem se prijevoz o,avlja .....$ #.2. *estovni prijevoz p(tnika prema na+in( organizacije prijevoza ..$
$. $R-!
PRI#VO'NI &INI#! . %
%. '!"&#U/!"
....& LITERATURA ... .....10
1. UVOD
U svakodnevnom životu modernog čovjeka, a poglavito u današnje vrijeme, odnosno vrijeme modernizacije i industrijalizacije, nailazimo na nebrojeni niz situacija u kojima možemo reći da su njegove ustaljene navike uvelike povezane s prometovanjem s jednog mjesta na drugo odnosno da je čovjek kao takav glavni čimbenik prometa. No, da bismo razumjeli i pobliže objasnili te situacije, moramo, kao prvo, pojasniti što je to promet. Prema definiciji, promet predstavlja djelatnost koja se organizirano bavi prijevozom putnika i tereta te prijenosom energije ili vijesti s jednog mjesta na drugo. No, promet nije samo prijevoz, odnosno prijenos, bilo putnika, prtljage, spomenute energije i informacije, već je to puno širi pojam koji zadire u mnoge sfere društvenog života. azvoj cestovnog prometa počinje pojavom kotača, a prvi takav prona!en je u "ezopotamiji gdje je upotrebljen prvi put otprilike # $%& godina prije 'rista. Najveći graditelji cesta u povijesti bili su imljani (od doba )ulija *ezara izgradili su oko +& &&& kilometara ceste. Patentiranje prvog cestovnog vozila na motorni pogon,-++#. godine Nijemci 'arl enz i /ottlieb 0aimler - pokreću novo doba u razvoju cestovnog prometa. Neovisno jedan od drugoga, 0unlop i "ic1elin usavršavaju pumpane pneumatike godine -++%.i -+2%. /odine -2&+. 3enr4 5ord organizira prvu serijsku proizvodnju automobila, a samim time ne samo da ostvaruje davne želje čovjeka da stvori prijevozno sredstvo koje će se kretati vlastitom snagom, nego i uvjetuje daljnji razvoj prometnica. 6vakvim razvojem doga!aja postavljeni su temelji koji su napokon omogućili pojam masovni1 putovanja ,a ona se najviše manifestiraju kroz turizam i njegov sve širi pojam. 7amim time, do izražaja dolazi i potreba prijevoznika, bez obzira o kojoj se vrsti prijevoznog sredstva radilo. No, u ovom radu ćemo se upoznati s prijevozom putnika samo cestovnim putem.
1
http://hr.wikipedia.org
2
2. POVRŠINE NA KOJIMA SE ODVIJA PRIJEVOZ PUTNIKA *estovni prijevoz putnika se obavlja po cestama različite kvalitete koje se razlikuju po vrsti, kategoriji i načinu uporabe. 7ve ceste zajedno sačinjavaju cestovnu prometnu mrežu. 0a bi odgovarale za1tjevima sigurnosti i prometa, ceste se, kao osnova na kojoj se promet odvija, moraju projektirati, izgra!ivati, opremati i održavati. "režu javni1 cesta, ovisno o nji1ovom društvenom i gospodarskom značenju, čine8
"e!unarodne ceste9 javne ceste koje su me!unarodnim aktom svrstane u mrežu me!unarodni1 cesta "agistralne ceste9 me!unarodne i javne ceste koje povezuju važnija gospodarska, kulturna ili upravna područja egionalne ceste9 javne ceste koje povezuju regionalna, gospodarska, kulturna ili upravna područja :okalne ceste9 javne ceste koje povezuju naselja na području jedne općine Ulice u naselju9 čine uličnu mrežu gradova i drugi1 naselja, koja se dijeli prema funkciji u gradskom području na razne grupe ulica s različitim značenjem, pa i1 dijelimo na8 o
glavne gradske prometnice
o
prometnice u naselju
o
sekundarne prometnice.
3
%lika0."r(1ni tok ( 'agre,( 2rotor3
3. TEMELJNI POJMOVI U PRIJEVOZU PUTNIKA Prijevoz putnika u zadnji1 je godina nekoliko puta povećan. 7toga, javlja se i potreba da se ta problematika posebno izučava. U strukturi prijevoza putnika po granama, cestovni je promet najzastupljeniji, odnosno, možemo sa sigurnošću ustvrditi kako više od polovice putnika putuje cestom i to ne računajući javni gradski prijevoz koji, sam po sebi, prevozi više nego svi ostali zajedno.
3.1.
Putnik kao u!ionik u "#o$%tu
Putnici su osobe koje koriste javno prijevozno sredstvo zbog zadovoljavanja prometni1 potreba. azlikujemo dva stajališta8
pravno organizacijsko
0akle, možemo ustvrditi kako se putnicima smatraju osobe koje se zbog putovanja nalaze u nekom od sredstava odre!eni1 za obavljanje javnog prijevoza, bez obzira imaju li voznu kartu ili ne. ;sto tako, putnicima smatramo osobe koje se nalaze u krugu stanice ili neposredno u blizini prometnog sredstva, prije ili poslije izlazišta, a dokaže im se da su imali namjeru putovati ili da su njima putovali. 7 aspekta organizacijskog stajališta, putnike dijelimo na8
stalne povremene gradske, me!unarodne, me!ugradske
Prema tome, putnik kao sudionik u prometu, odnosno korisnik prometni1 usluga, odre!uje vrijeme, cilj i smjer putovanja, što primorava prijevoznika da organizira prijevoz maksimalno prilago!en potražnji.
3.2. Po&a$ "#i&%'o(a "utnika Pod pojmom prijevoz putnika podrazumijeva se gospodarska djelatnost u kojoj se pomoću različiti1 sredstava prijevoza i prijenosa obavlja premještanje ljudi(putnika i nji1ove prtljage s jednog mjesta na drugo.
4
%lika 4.Ta5i Usl(ga
). PRTLJA*A KAO PREDMET PRIJEVOZA Putnik činom sklapanja ugovora o prijevozu stječe pravo na prijevoz odre!ene količine i vrste stvari, a te stvari nazivaju se prtljagom. Prema tarifi za prijevoz putnika, prtljage i predmeta u linijskom i slobodnom cestovnom prometu, prtljaga se dijeli na8
ručnu putničku
učna prtljaga podrazumijeva stvari težine do -& kilograma kao i svi1 manji1 dimenzija. 6vu vrstu prtljage putnik čuva sam, a za nju prijevoznik ne naplaćuje uslugu prijevoza. Putnička prtljaga podrazumijeva stvari koje putnik predaja prijevozniku.
praćenu prtljagu9 prevozi se zajedno s putnikom nepraćenu prtljagu9 prevozi se neovisno o v lasnikovom putovanju
%lika 6.Tranzitna Prtljaga
5
+. PODJELA ,ESTOVNO* PRIJEVOZA PUTNIKA
Počeci organiziranog prijevoza, poglavito u većim naseljima, datiraju od početka ->. stoljeća kada prvi vlasnici kočija prevoze uz naplatu one putnike koji mogu platiti. 6zbiljniji početak javlja se pak početkom -2. stoljeća pojavom dugi1 kočija, tzv. omni9bus, jer je to početak masovnijeg prijevoza. 7ve od tada pa do danas stalno se povećavaju za1tjevi za prijevozom a samim time povećava se i broj individualni1 prijevoznika, kao i javni1 poduzeća kojima se bave prijevozom. 7toga možemo reći da dolazi i do raspodjele cestovnog prijevoza i to na sljedeće načine8
cestovni prijevoz putnika prema području na kojem se prijevoz obavlja cestovni prijevoz putnika prema načinu organizacije prijevoza.
+.1. ,%to'ni "#i&%'o( "utnika "#%$a "o!#u-&u na ko&%$ % "#i&%'o( oa'/&a *estovni prijevoz putnika prema području na kojem se prijevoz obavlja dijeli se na8
Unutarnji prijevoz "e!unarodni prijevoz.
Unutarnji prijevoz obavlja se unutar granica jedne države te obu1vaća gradski, prigradski i me!ugradski prijevoz. /radski prijevoz se obavlja na području nekog grada, a specifičan je po kratkim vožnjama, velikim brojem stanica, maloj udobnosti za putnike te velikim brojem putnika. Prigradski prijevoz se organizira u širem gradskom, odnosno prigradskom području zbog prijevoza radnika, !aka i studenata u grad i iz grada. Po organizaciji je sličan gradskom prijevozu, a prostorne granice su mu prosječno od #& do %& kilometara. "e!ugradski prijevoz se organizira na relacijama izme!u dva grada, povezujući i1 zbog kulturno9prosvjetne, gospodarske, političke i društvene potrebe stanovništva, a s obzirom na savladavanje veći1 udaljenosti može obavljati i funkciju me!unarodnog prometa. "e!unarodni prijevoz obavlja se izme!u dvije ili više država.
+.2. ,%to'ni "#i&%'o( "utnika "#%$a na-inu o#0ani(ai&% "#i&%'o(a :inijski prijevoz je prijevoz koji se organizira i obavlja na odre!enim relacijama po registriranom voznom redu, a cijena i svi drugi uvjeti un aprijed su dogovoreni i utvr!eni tarifom.
6
7lobodni prijevoz je prijevoz za koji se relacija, cijena prijevoza, visina naknade za sporedne usluge u prijevozu i drugi uvjeti utvr!uju ugovorom izme!u prijevoznika i korisnika prijevozne usluge u okviru propisa i drugi1 akata kojima se utvr!uju cijene prijevoza u cestovnom prometu, a može biti organiziran kao izletničko, turističko i kružno putovanje.
. MREŽA PRIJEVOZNI LINIJA 'ao što smo već rekli, prijevozne linije, ovisno o području, formiraju mrežu gradski1, prigradski1, me!ugradski1 i me!unarodni1 linija. "ože se govoriti o mreži autobusni1, tramvajski1 i trolejbusni1 linija te linija podzemne i nadzemne željeznice. aspored glavni1 gradski1 cesta, odnosno, osnovna s1ema uličnog sustava grada, presudno utječe na formiranje oblika mreže prijevozni1 linija. Ne znači da po svim osnovnim uličnim pravcima grada moraju prolaziti prijevozne linije, nego organiziranjem linijskog prijevoza na pojedinim osnovnim magistralnim pravcima, po principu racionalne eksploatacije u gradskom prijevozu. 6snovni tipovi mreže linija gradskog javnog prijevoza.
radijalni, radijalno9 prstenasti, dijametralni, pravokutni, pravokutno9 dijagonalni i slobodni.
adijalni tip se temelji na radijalnoj s1emi gradski1 ulica i formiran je od linija radijalnog oblika, koje omogućuju dobru vezu periferije s centrom grada. Negativna strana je natprosječno opterećenje centra grada. ?astupljen je u manjim gradovima, na manjim udaljenostima i kod manjeg broja putnika. adijalno9 kružni tip se temelji na radijalno9 kružnoj s1emi ulične mreže. 5ormiran je od radijalni1 i kružni1 tipova prijevozni1 linija. Na ovaj način se rasterećuje gradski centar i omogućava se bolja povezanost izme!u periferni1 dijelova grada. 0ijametralni tip je utemeljen na pravokutnoj s1emi gradske ulične mreže. :inije se sijeku pod kutom od 2& stupnjeva ili obilaženjem centra kružnom prijevoznom linijom., a susreće se u planski gra!enim gradovima. No, onemogućava kraće veze izme!u pojedini1 dijelova grada. Pravokutno9 dijagonalni tip je utemeljen na pravokutno9 dijagonalnoj s1emi gradske ulične mreže, koji je nadogra!en uspostavljanjem linija na dijagonalnim pravcima izme!u važniji1 dijelova grada.
7lobodni tip se temelji na slobodnoj s1emi ulične mreže, karakteristične za stare jezgre gradova ili gradova gra!eni1 na neravnim terenima. *iljevi pri planiranju mreže prijevozni1 linija su , primjerice, prilago!avanje relacije prijevozni1 linija željama putnika te smanjivanje udaljenosti za pješake, potom, smanjenje broja presjedanja tijekom vožnje, jednostavnost, sigurnost i udobnost prelaženja na druge linije te valja osigurati što veću nezavisnost relacija prijevozni1 linija javnog gradskog prijevoza.
7lika =. Ne@ Aork9 primjer dijametralnog tipa mreže
7lika %. ;motski9 primjer slobodnog tipa mreže
!
4. ZAKLJU5AK 7ve kompleksnijim širenjem prometa te povećanjem potrebe za masovnim putovanjima i migracije uvjetuju razvitak javnog gradskog prijevoza i njegovu organizaciju i to na način koji je, u što većoj mjeri, prilago!en za1tjevima potražnje odnosno u ovom slučaju putnicima. U ovom radu pobliže smo pojasnili neke osnovne smjernice cestovnog prometa9 njegovu kompleksnost, organizaciju, područja koja obu1vaća, a kao glavnu temu, bazirali smo se na pojam prijevoza putnika u cestovnom prometu te svu popratnu uslugu koja je potrebna da bi promet funkcionirao. Na osnovu svega navedenog u radu možemo zaključiti da je cestovni promet od svjetske važnosti upravo zbog prijevoza putnika i roba. Naime, promet putnika ne može se odvijati bez cestovni1 mreža, stajališta i postaja, konačni1 točaka prijevoza i smještaja, benzinski1 crpki, planova prijevoza i svega što je uz navedeno vezano. 0akle, nijedna zemlja tj. gospodarstvo ne bi moglo djelovati i opstati bez organiziranog prometa, a tako ni bez prijevoza putnika.
"
&ITR!TUR!
0. http788hr.9ikipedia.org 4. )ordana Šte:an+i;< Tehnologija gradskog prometa I 6. 'akon o sig(rnosti prometa na cestama< =Narodne novine>< ,r. ?@8AB 4.
. 6.
999.pol.pregrada.hr8dok(menti8(redjenjeCprometaC00C0AC4A A4.doc. 999.geogra:ija.hr8dok( menti8P44.doc '''.(a)*i*a.+-./+n*en*ie'1!"$21$ #0k
1#
