1. Osnove Tehničke Regulative

SKRIPTA STRUČNI ISPIT ZA GRAĐEVINARE 1. OSNOVE TEHNIČKE REGULATIVE

izradio: Denis Kovač, mag. ing. aedif. posljednja promjena: 22.12.2014.

1. ZAKON O GRADNJI (NN 153/13) 1. OPDE ODREDBE Ovim se zakonom uređuje projektiranje, građenje, uporaba i održavanje građevine te provedba upravnih i drugih postupaka s tim u vezi radi osiguranja zaštite i uređenja prostora u skladu s propisima koji uređuju prostorno uređenje te osiguranja temeljnih zahtjeva za građevinu i drugih uvjeta propisanih za građevine ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog zakona i posebnim propisima.  primjenjuje se na gradnju svih građevina u RH osim gradnju: rudarskih objekata, vojnih građevina određenih posebnim propisima, postrojenja i građevine određenih posebnim zakonom  odredbe ovog Zakona koje se odnose na gradnju nove građevine se na odgovarajudi način primjenjuju na rekonstrukciju, održavanje i uklanjanje građevine energetsko svojstvo zgrade - izračunata ili izmjerena količina energije potrebna za zadovoljavanje energetskih potreba zgrade pri karakterističnoj uporabi, uključujudi energiju koja se koristi za grijanje, hlađenje, ventilaciju, pripremu tople vode i osvjetljenje gradilište - zemljište i/ili građevina (uključivo i privremeno zauzete površine) na kojima se izvode građevinski radovi ili radovi potrebni za primjenu odgovarajude tehnologije građenja i zaštitu gradnja - projektiranje, građenje te stručni nadzor građenja građenje - izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeda građevina - s tlom povezan i građenjem nastavo sklop izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem iskolčenje građevine - geodetski prijenos tlocrta vanjskog obrisa, odnosno osi građevine koja se gradi na teren unutar građevne čestice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru koji izvodi ovlašteni inženjer geodezije javnopravna tijela - tijela državne uprave, druga državna tijela, upravni odjeli, odnosno službe velikih gradova, Grada Zagreba i županija nadležni za obavljanje poslova iz određenih upravnih područja te pravne osobe koje imaju javne ovlasti, određeni posebnim zakonima, koji utvrđivanjem posebnih uvjeta, odnosno potvrđivanjem projekta na način propisan ovim Zakonom sudjeluju u gradnji građevina katastar - katastar zemljišta, odnosno katastar nekretnina prema posebnom zakonu koji uređuje državnu izmjeru i katastar nekretnina kotao - sklop tijela kotla i plamenika namijenjen prijenosu topline koja se oslobađa izgaranjem u vodu ministar - čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove graditeljstva Ministarstvo - središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove graditeljstva održavanje građevine - izvedba građevinskih i drugih radova na postojedoj građevini radi očuvanja temeljnih zahtjeva za građevinu tijekom njezina trajanja, kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena

1

oprema - pojedinačni uređaji, strojevi, procesne instalacije i drugi proizvodi od kojih se sastoji postrojenje ili su samostalno ugrađeni u građevinu radi tehnološkog ili drugog procesa kojemu je namijenjena građevina postojeda građevine - građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajudeg akta i svaka druga građevina koja je prema ovom ili posebnom zakonu s njom izjednačena posebni uvjeti - uvjeti za građenje koje utvrđuje javnopravno tijelo, osim uvjeta koji se utvrđuju u postupku procjene utjecaja na okoliš i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu potvrda glavnog projekta - je potvrda da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima i/ili posebnim uvjetima koju izdaje javnopravno tijelo postrojenje - skup svrhovito povezane opreme za obavljanje tehnološkog ili drugog procesa kojemu je namijenjena građevina pripremni radovi - građenje privremenih građevina i izvedba drugih radova radi organizacije i uređenje gradilišta, te omogudavanja primjene odgovarajude tehnologije građenja rekonstrukcija građevine - je izvedba građevinskih i drugih radova na postojedoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojede građevine u svrhu njezine obnove složena građevina - sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina sustav za klimatizaciju - je sklop kojim se djeluje na temperaturu, vlažnost i kvalitetu zraka te ostvaruje prisilna izmjena zraka u prostoriji u svrhu postizanja mikro-higijenskih uvjeta i odgovarajudeg stupnja ugodnosti prostora ugradnja - izvedba građevinskih i drugih radova kojim se povezuju građevni proizvodi, instalacije ili postrojenja tako da postaju sastavni dio građevine i ne mogu se bez uklanjanja ili bez utjecaja na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu odvojiti od građevine uklanjanje građevina ili njezina dijela - izvedba radova razgradnje građevine ili njezina dijela s mjesta na kojem se nalazi, uključivo i gospodarenje zatečenim otpadom u građevini i na građevnoj čestici, te građevnog materijala i građevnog otpada nastalog razgradnjom građevine sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom, te dovođenje građevne čestice, odnosno zemljišta na kojemu se nalazila građevina u uredno stanje ukupna korisna površina zgrade - ukupna neto podna površina zgrade koja odgovara namjeni uporabe zgrade upravno tijelo - upravni odjel, odnosno služba velikog grada, Grada Zagreba, odnosno županije nadležna za obavljanje upravnih poslova graditeljstva uvjeti priključenja - posebni uvjeti kojima se određuje mogudnost i uvjeti priključenja građevine na infrastrukturu zgrada - zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukturne građevine zgrada javne namjene - je zgrada ili dio zgrade koju koristi tijelo javne vlasti za obavljanje svojih poslova, zgrada ili dio zgrade za stanovanje zajednice te zgrada ili dio zgrade koja nije stambena u kojoj boravi više ljudi ili u kojoj se pruža usluga vedem broju ljudi.

2

Građevine se s obzirom na zahtjevnost postupka gradnje svrstavaju u 5 skupina: 1. skupina - građevine planirane Državnim planom prostornog razvoja 2. skupina - građevine za koje se posebni uvjeti utvrđuju u postupku procjene utjecaja na okoliš i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu 3. skupina - građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti 4. skupina - građevine za koje se utvrđuju uvjeti priključenja, a ne drugi posebni uvjeti 5. skupina - građevine koje nisu razvrstane u gornje 4 skupine

2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU Svaka građevine, ovisno o namjeni, mora biti projektirana i izgrađena na način da tijekom svog trajanja ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu te druge zahtjeve, odnosno uvjete propisane ovim Zakonom i posebnim propisima koji utječu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva za građevinu ili na drugi način uvjetuju gradnju ili građevne i druge proizvode koji se ugrađuju u građevinu. 1.mehanička otpornost i stabilnost - građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da opteredenja koja na nju mogu djelovati tokom građenja i uporabe ne dovedu do:  rušenja cijele zgrada ili nekog njezina dijela  velikih deformacija neprihvatljivih razmjera  oštedenja drugih dijelova građevine, instalacija ili opreme kao rezultat velikih deformacija nosive konstrukcije  oštedenja kao rezultat nekog događaja, u nerazmjernoj mjeri izvornom uzroku 2. sigurnost u slučaju požara - građevine moraju biti projektirane i izgrađene tako da u slučaju izbijanja požara:  nosivost građevine može biti zajamčena tokom određenog razdoblja  nastanak i širenje požara i dima unutar građevine je ograničeno  širenje požara na okolne građevine je ograničeno  korisnici mogu napustiti građevinu ili biti spašeni  sigurnost spasilačkog tima je uzeta u obzir 3. zdravlje, higijena i okoliš - građevine moraju biti projektirane i izgrađene tako da tokom vijeka trajanja ne predstavljaju prijetnju za higijenu, zdravlje i sigurnost radnika, korisnika ili susjeda te da nemaju iznimno veliki utjecaj na kvalitetu okoliša ili klimu, a posebno kao rezultat:  istjecanja otrovnog plina  emisije opasnih tvari, stakleničkih plinova, hlapljivih organskih spojeva, opasnih čestica  emisije opasnog zračenja  ispuštanja opasnih tvari u podzemne, morske, površinske vode ili tlo  ispuštanja opasnih tvari u pitku vodu ili tvari koje na drugi način negativno utječu na vodu  pogrešno ispuštanje otpadnih voda, emisije dimnih plinova ili nepropisno odlaganje otpada  prisutnost vlage u dijelovima građevine ili na površini unutar građevine 4. sigurnost i pristupačnost tokom uporabe - građevina mora biti projektirana i izgrađena da ne predstavlja neprihvatljive rizike od nezgoda ili oštedenja tokom uporabe ili funkcioniranja, kao što su proklizavanje, pad, sudar, opekline, električni udar, ozljede od eksplozije, provale. Posebno moraju biti projektirane i izgrađene vodedi računa o pristupačnosti i uporabi od strane osoba smanjene pokretljivosti.

3

5. zaštita od buke - građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da buka koju zamjeduju korisnici i osobe u blizini bude na razini koja ne predstavlja prijetnju njihovu zdravlju i koja im omoguduje spavanje, odmor i rad u zadovoljavajudim uvjetima. 6. gospodarenje energijom i očuvanje topline - građevine i njihove instalacije za grijanje, hlađenje i osvjetljenje i provjetravanje moraju biti projektirane i izgrađene tako da količina energije koju zahtijevaju ostane na niskoj razini, uzimajudi u obzir korisnike i klimatske uvjete smještaja građevine. Također moraju biti energetski učinkovite, tako da koriste što je mogude manje energije tijekom građenja i razgradnje. 7. održiva uporaba prirodnih izvora - građevine moraju biti projektirane, izgrađene i uklonjene tako da je uporaba prirodnih izvora održiva, a posebno moraju zajamčiti:  ponovnu uporabu ili mogudnost reciklaže građevine, njenih materijala i dijelova  trajnost građevine  uporabu okolišu prihvatljivih sirovina i sekundarnih materijala u građevinama ODSTUPANJE OD TEMELJNIH ZAHTJEVA ZA GRAĐEVINU 1. mogude ako se rekonstruira građevina upisana u Registar kulturnih dobara RH ili građevina koja se nalazi u kulturno-povijesnoj cjelini upisanoj u taj Registar. 2. mogude ako se rekonstruira građevina da bi se osobama smanjenje pokretljivosti osigurao nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad.  



Suglasnost izdaje Ministarstvo na prijedlog investitora, po prethodno pribavljenom mišljenju ministarstva kulture, odnosno ministarstva socijalne skrbi. Suglasnost se može izdati ako nije mogude izvesti odgovarajude tehničko rješenje ili je mogudnost izvođenja rješenja takva da bi uložena vrijednost bila u bitnom nerazmjeru u odnosu na korist. Suglasnost se može uvjetovati određenim postupkom, zahvatom ili mjerom kojom bi se na odgovarajudi način djelomice nadomjestilo cjelovito tehničko rješenje.

TEHNIČKI PROPSI (donosi ih ministra u obliku pravilnika, objavljuju se u NN) Njima se razrađuju, odnosno određuju temeljni zahtjevi za građevinu, svojstva koja moraju imati građevni proizvodi u odnosnu na njihove bitne značajke i drugi tehnički zahtjevi u vezi s građevinama i njihovim građenjem. ISPITIVANJA ODREĐENIH DIJELOVA GRAĐEVINE u svrhu provjere, odnosno dokazivanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta, predviđeno glavnim projektom ili izvješdem o obavljenoj kontroli projekta, te prethodna istraživanja od važnosti za projektiranje, građenje i uporabu određene građevine dužan je osigurati investitor. DOPUŠTENA ODSTUPANJA U GRAĐENJU u odnosu na mjere određene glavnim projektom iznose 3% pojedinih dimenzija prostora i prostorija (visina, širina, duljina) te 0,30m za ukupne pojedine vanjske mjere građevine, osim u pogledu odstupanja od obaveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe.

4

3. ENERGETSKO SVOJSTVO ZGRADE Svaka zgrada, ovisno o vrsti i namjeni mora biti projektirana, izgrađena i održavana tako da tijekom uporabe ispunjava propisane zahtjeve energetske učinkovitosti:  minimalne zahtjeve za energetska svojstva zgrade i njezinih posebnih dijelova  način izračuna energetskih svojstava zgrade  minimalni obvezni udio obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije zgrade  kriterije za zgrade gotovo nulte energije  sadržaj elaborata alternativnih sustava opskrbe energijom  i drugi zahtjevi vezano za energetsku učinkovitost zgrade... Zahtjeve energetske učinkovitosti propisuje ministar tehničkim propisom. Svaka zgrada, ovisno o vrsti i namjeni mora biti projektirana i izgrađena tako da je mogude osigurati bez značajnih troškova individualno mjerenje potrošnje energije, energenata i vode s mogudnošdu daljinskog očitanja za pojedine posebne dijelove zgrade. ELABORAT ALTERNATIVNIH SUSTAVA OPSKRBE ENERGIJOM dužan je izraditi Projektant prije izrade glavnog projekta za zgradu koja mora ispunjavati zahtjeve energetske učinkovitosti, i predati ga Investitoru. Alternativni sustavi su: 1. decentralizirani sustav opskrbe energijom na temelju energije iz obnovljivih izvora 2. kogeneracija 3. daljinsko grijanje i hlađenje, naročito ako se u cijelosti ili djelomično temelji na energiji iz obnovljivih izvora 4. dizalice topline REDOVITI PREGED SUSTAVA GRIJANJA I SUSTAVA HLAĐENJA ILI KLIMATIZACIJE U ZGRADI (RePreg) Vlasnik zgrade (ili njezina posebna dijela) sa sustavom grijanja na tekuda, plinovita ili kruta goriva dužan je osigurati redovan pregled: 1. sustav grijanja s kotlom snage ≥20kW 1 u 10 godina 2. sustav grijanja s kotlom snage ≥100kW 1 u 2 godine 3. sustava grijanja s kotlom na plin ≥100kW 1 u 4 godine Vlasnik zgrade (ili njezina posebna dijela) sa sustavom za hlađenje ili klimatizaciju snage ≥12kW dužan je osigurati pregled 1 u 10 godina. Oba redovita pregleda završavaju izvješdem o redovitom pregledu sustava grijanja ili hlađenja zgrade, koje potpisuju ovlaštene osobe koje su sudjelovale u njegovoj izradi. ENERGETSKI CERTIFIKAT ZGRADE(EnCert) odnosno njezina posebna dijela izdaje se za zgradu ili njezin poseban dio za koji je potrebno koristiti energiju za održavanje unutarnje projektirane temp. u skladu s njezinom namjenom, osim za:  zgradu koja ima rok uporabe ≤ 2 godine  zgradu namijenjenu održavanju vjerskih obreda  zgrade ukupne korisne površine < 50m2  industrijske zgrade, radionice i nestambene poljoprivredne zgrade s malim energetskim potrebama Energetskim certifikatom se predočuju energetska svojstva zgrade, tj. njezina posebna dijela. 5

EnCert važi 10 godina od dana izdavanja, a njegov izgled i sadržaj propisuje ministar pravilnikom. Investitor, odnosno vlasnik zgrade za koju se izdaje EnCert dužan je prije izdavanja uporabne dozvole pribaviti EnCert. Ako se tokom gradnje mijenja Investitor, EnCert pribavlja novi Investitor. Vlasnik zgrade za koju se izdaje EnCert, odnosno njezina posebna dijela, dužan je:  prije prodaje, iznajmljivanja, davanja u zakup ili leasinga pribaviti EnCert  kupcu, najmoprimcu, zakupcu ili primatelju leasinga predati EnCert ili njegovu kopiju  EnCert predočiti mogudem kupcu, najmoprimcu, zakupcu ili primatelju leasinga  u oglasu prodaje, iznajmljivanja... koji se objavljuje u medijima navesti energetski razred Vlasnik zgrade javne namjene čija je ukupna korisna površina >250m2 mora izložiti EnCert na vidljivom mjestu u zgradi koje je lako dostupno svima. ENERGETSKI PREGLED ZGRADE(EnPreg)  EnCert izdaje se na temelju energetskog pregleda zgrade.  EnPreg završava izvješdem o EnPreg zgrade koje potpisuju sve ovlaštene osobe koje su sudjelovale u njegovoj izradi.  Vlasnik zgrade mora voditi evidenciju o provedenim EnPreg-ima i čuvati izvješda min. 10 god.

OSOBA OVLAŠTENA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE, ENERGETSKI PREGLED I REDOVITI PREGLED SUSTAVA GRIJANJA I SUTAVA HLAĐENJA ILI KLIMATIZACIJE U ZGRADI Gore navedeno provodi fizička ili pravna osoba koja za to ima ovlaštenje koje rješenjem daje Ministarstvo na rok od 5 godine. Ovlaštenje za EnCertificiranje i EnPreg zgrade daje se za: 1. EnCertificiranje i EnPreg zgrade s jednostavnim tehničkim sustavom 2. EnCertificiranje i EnPreg zgrade sa složenim tehničkim sustavom 3. EnPreg zgrade sa složenim tehničkim sustavom Ovlaštenje (2) obuhvada i (1). Ovlaštenje (2) i (3) obuhvada pregled sustava grijanja i hlađenja ako je ovlaštenje dano fizičkoj osobi strojarske struke, tj. pravnoj koja zapošljava fizičku osobu strojarske struke koja ispunjava uvjete za davanje takvih ovlaštenja. Ovlaštenje se daje fizičkoj osobi koja (a): 1. ima završen diplomski sveučilišni ili specijalistički diplomski stručni studij ARH, GRAĐ, STROJ ili EL struke sa stečenih min. 300ECTS 2. ima min. 5 god. radnog iskustva u struci 3. ima sklopljen ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti 4. je uspješno završila odgovarajudi program stručnog osposobljavanja (Modul 1 i Modul 2) (b) u slučaju EnCertificiranja i EnPreg za zgrade s jednostavnim tehničkim sustavima: 1. ima završen preddiplomski sveučilišni ili preddiplomski stručni studij ARH, GRAĐ, STROJ ili EL struke 2. min. 10 god. radnog iskustva u struci 3. ima sklopljen ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti 4. je uspješno završila odgovarajudi program stručnog osposobljavanja (Modul 1)

6

Ovlaštenje se daje pravnoj osobi koja: 1. je registrirana za djelatnost EnCertificiranje i EnPreg zgrade 2. ima u punom radnom vremenu na neodređeno zaposlenu min. 1 osobu koja ispunjava gorenje uvjete za fizičku osobu 3. ima sklopljen ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti Ovlaštenje za EnCert i EnPregled zgrade s jednostavnim tehničkim sustavom - daje se fizičkoj osobi koja ispunjava gore navedene uvjete (a) ili (b) + (Modul 1) ili pravnoj osobi koja zapošljava takvu fizičku osobu. Ovlaštenje za EnCert i EnPregled zgrade sa složenim tehničkim sustavom - daje se pravnoj osobi koja zapošljava min. 1 fizičku osobu koja zadovoljava gore navedene uvjete (a) + (Modul 2). Ovlaštenje za EnPreg zgrade sa složenim tehničkim sustavom- daje se fizičkoj osobi koja zadovoljava gore navedene uvjete (a) + (Modul 2) ili pravnoj osobi koja zapošljava min. 1 fizičku osobu koja zadovoljava navedene uvjete u tijelu njezine struke:  za strojarski dio tehničkog sustava ovlašduje se osoba strojarske struke  za elektrotehnički dio ovlašduje se osoba elektrotehničke struke  za sustav automatskog reguliranja i upravljanja osoba elektrotehničke ili strojarske struke  za građevinski dio zgrade osoba arhitektonske ili građevinske struke Ovlaštenje se ne može dati osobi koja je osuđena za 1 ili više sljededih kaznenih djela: o udruživanje za počinjenje kaznenih djela o primanje ili davanje mita u gospodarskom poslovanju o zlouporaba položaja i ovlasti o zlouporaba obavljanja dužnosti državne vlasti o protuzakonito posredovanje o primanje ili davanje mita o prijevare, računalne prijevare, prijevare u gospodarskom poslovanju o prikrivanje protuzakonito dobivenog novca Ovlaštena osoba dužna je poslove za koje je ovlaštena obavljati stručno, samostalno, neovisno i nepristrano. Također je odgovorna da EnCert, EnPreg i RePreg bude izrađen točno i u skladu s važedim propisima i pravilima struke. Ovlaštena osoba dužna je: 1. voditi evidenciju o izdanim EnCert, obavljenim EnPreg ili RePreg 2. dostavljati Ministarstvu izdane EnCert te izvješda o EnPreg i RePreg 3. čuvati dokumentaciju o tome min. 10 god. 4. stručno se usavršavati Ovlaštena osoba ne smije izdati EnCert, obaviti EnPreg ili RePreg u zgradi za naručitelja pravnu osobu u kojoj: 1. ima dionice ili poslovne udjele 2. je član nadzornog odbora, član uprave, prokurist, opunomodenik ili zaposlenik 3. je njegov bračni drugi ili srodnik u ravnoj liniji ili nešto iz 2. točke

7

Ovlaštena osoba ne smije izdati EnCert, obaviti EnPreg ili RePreg za zgradu: 1. za koju je ona ili pravna osoba u kojoj je zaposlena sudjelovala u izradi projekta, kontroli projekta, stručnom nadzoru građenja, građenju ili održavanju zgrade 2. koja je u njezinu vlasništvu, suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu 3. ako je nešto iz 2. točke pravne osobe u kojoj je zaposlena, bračnog druga ili srodnika ravne linije 4. koja je u vlasništvu osobe za koju obavlja poslove posredovanja kod kupoprodaje, iznajmljivanje, davanja u zakup ili leasinga STRANE OSOBE mogu privremeno ili povremeno vršiti navedene poslove, ali uz izdane potvrde i ovlaštenja od strane Ministarstva i prema propisima i uvjetima koje propisuje Ministarstvo. PROVEDBA PROGRAMA IZOBRAZBE Program izobrazbe (uključuje: program stručnog osposobljavanja (Modul 1 i Modul 2), provjeru stručnog znanja stručne osposobljenosti i obvezno usavršavanje ovlaštenih osoba) provode pravne osobe koje za to imaju suglasnost.  suglasnost za provedbu programa izobrazbe daje Ministarstvo rješenjem na rok od5 god. Suglasnost za provedbu programa izobrazbe daje se pravnoj osobi koja: 1. zapošljava ili na drugi način osigurava stručne osobe koje de voditi izobrazbu i provjeru znanja ovlaštenih osoba, a to su osobe koje:  imaju završen diplomski sveučilišni ili specijalistički diplomski stručni studij ARH, GRAĐ, STROJ ili ELE struke s min. 300ECTS  imaju min. 10 god. radnog iskustva u struci i trajno rade na pripremi i primjeni tehničke regulative iz područja energetske učinkovitosti  su priznati stručnjaci iz područja programa izobrazbe 2. raspolaže prostorom za provedbu programa izobrazbe 3. raspolaže potrebnom tehničkom opremljenosti za provedbu programa izobrazbe 4. ima potrebnu administraciju za vođenje evidencija i obavljanje drugih poslova NEOVISNA KONTROLA EnCert I IZVJEŠDA O RePreg EnCert i izvješde o RePreg podliježu neovisnoj kontroli koju provodi ovlaštena pravna osoba po nalogu Ministarstva koje izdaje ovlaštenje na rok od 5 godina.  EnCert ili izješde o RePreg koje je kontrolom ocijenjeno negativno, Ministarstvo rješenjem proglašava nevažedim, te se mora izdati ponovno o trošku ovlaštene osobe koja ga je izradila Ovlaštenje za kontrolu EnCert daje se pravnoj osobi koja: 1. ima ovlaštenje za EnCertificiranje zgrada sa složenim tehničkim sustavom 2. ima u punom radnom vremenu na neodređeno zaposleno min. 2 osobe koje ispunjavaju uvjete za davanje ovlaštenja za provedbu EnPreg zgrada sa složenim tehničkim sustavom ((a)+(Modul 2)) od kojih je min. 1 ARH ili GRAĐ struke 3. ima iskustvo u provedbi EnCertificiranja zgrada sa složenim tehničkim sustavom min. 3 god. 4. je izradila > 20 EnCert zgrada sa složenim tehničkim sustavom

8

Ovlaštenje za kontrolu izvješda o RePreg daje se pravnoj osobi koja:  točke 1, 3 i 4 kao prethodne  točka 2 kao prethodna, samo što mora biti min. 1 osoba STROJ struke Ovlaštena osoba za kontrolu dužna je poslove za koje je ovlaštena obavljati stručno, samostalno, nepristrano i neovisno. Također je dužna: 1. voditi evidenciju o provedenim kontrolama 2. čuvati dokumentaciju min. 10 god. 3. dostavljati Ministarstvu izvješda o obavljenoj kontroli UKIDANJE OVLAŠTENJA I OVLAŠTENJA ZA KONTROLU Ovlaštenje za EnCertificiranje i EnPreg zgrade, odnosno ovlaštenje za kontrolu ukida se rješenjem koje donosi Ministarstvo osobi koja: 1. ne ispunjava propisane uvjete prema kojima je dobila ovlaštenje, tj. ovlaštenje za kontrolu 2. ne obavlja poslove za koje je ovlaštena stručno, u skladu s pravilima struke i propisima 3. obavlja poslove za koje nije ovlaštena Ministarstvo vodi registar koji je javan: 1. ovlaštenih osoba 2. osoba ovlaštenih za kontrolu 3. izdanih energetskih certifikata (EnCert) 4. izdanih izvješda o provedenim energetskim pregledima zgrada 5. izdanih izvješda o redovitim pregledima sustava grijanja i hlađenja ili klimatizacije u zgradama

4. SUDIONICI U GRADNJI Investitor, Projektant, Izvođač, Nadzorni inženjer, Revident INVESTITOR Pravna ili fizička osoba u čije ime se gradi građevina. Projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekta, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti.  investitor koji je i izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi  fizička osoba koje je Investitor građevine iz 4. i 5. skupine može sama izraditi cijeli glavni projekt (osim geodetskog) i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni ili preddiplomski stručni studij ARH ili GRAĐ struke te položen stručni ispit  fizička osoba koje je Investitor građevine iz 4. i 5. skupine može sama izraditi geodetski projekt ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni ili preddiplomski stručni studij GEOD struke PROJEKTANT Fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer. 9

Odgovoran je da projekt koji je izradio ispunjava propisane uvjete, da je građevina projektirana u skladu s lokacijskom dozvolom (LD), odnosno uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom (PP) te da ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu (TZG), zahtjeve propisane za energetska svojstva zgrada i druge propisane zahtjeve i uvjete. Projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune glavnog/izvedbenog projekta odgovoran je za cijeli glavni/izvedbeni projekt.  ako u projektiranju sudjeluje više projektanata, za cjelovitost i međusobnu usklađenost odgovoran je glavni projektant  glavni projektant može istodobno biti i projektant jednog od dijelova glavnog projekta  glavni projektant može prilikom izrade projekta biti koordinator zaštite na radu ako ispunjava uvjete  glavnog projektanta određuje investitor ugovorom o projektiranju IZVOĐAČ Osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na građevini i ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti građenja. Može započeti graditi na temelju pravomodne, odnosno izvršne građevinske dozvole na odgovornost investitora i nakon što je prethodno izvršena prijava građenja. Izvođač je dužan graditi u skladu s građevinskom dozvolom (GD), ovim Zakonom, tehničkim propisima, posebnim propisima, pravilima struke i pri tome: 1. povjeriti izvođenje građ. radova i drugih poslova osobama koje ispunjavaju propisane uvjete za izvođenje tih radova ili poslova 2. radove izvoditi tako da se ispune TZG, zahtjevi za energetska svojstva zgrada i drugi uvjeti i zahtjevi za građevinu 3. ugrađivati građevne i druge proizvode te postrojenja u skladu s ovim Zakonom i pos. prop. 4. osigurati dokaze o svojstvima ugrađenih građ. proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine s TZG, dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete...) 5. gospodariti i/ili zbrinuti građevni otpad nastao tokom građenja na gradilištu sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom 6. sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima održavanja građevine Izvođač imenuje odgovorne osobe koje su odgovorne za provedbu gornjih obaveza: inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova koje vode građenje, odnosno pojedine radove. Ako u građenju sudjeluje 2 ili više izvođača, investitor ugovorom o građenju određuje glavnog izvođača koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenuje glavnog inženjera gradilišta koji može istodobno biti i inženjer gradilišta ili voditelj radova jednog od izvođača. NADZORNI INŽENJER(NI) Ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer koji u ime investitora provodi stručni nadzor građenja. NI, odnosno glavni NI ne može istodobno biti zaposlenik izvođača na istoj građevini.

10

 na građevinama na kojima se izvodi više vrsta radova ili radovi vedeg opsega stručni nadzor mora provoditi više NI odgovarajude struke  investitor ugovorom imenuje glavnog nadzornog inženjera koji je odgovoran za cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora građenja i dužan je sastaviti završno izvješde  glavni NI može istodobno biti i NI za određenu vrstu radova NI dužan je u provedbi stručnog nadzora građenja: 1. nadzirati građenje da bude u skladu sa GD, odnosno glavnim projektom (GP), ovim Zakonom, posebnim propisima i pravilima struke 2. utvrditi ispunjava li izvođač i odgovorna osoba koja vodi građenje ili pojedine radove uvjete propisane posebnim zakonom 3. utvrditi je li iskolčenje građevine obavila osoba ovlaštena za poslove državne izmjere i katastra nekretnina 4. odrediti provedbu kontrolnih ispitivanja određenih dijelova građevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja TZG i/ili drugih zahtjeva, uvjeta predviđenih GP ili izvješdem o obavljenoj kontroli projekta i obveze provjere građevinskih proizvoda 5. bez odgode upoznati investitora sa svim nedostacima, nepravilnostima koje uoči u GP i tokom građenja, a investitora i građevinsku (i druge) inspekciju o poduzetim mjerama 6. sastaviti završno izvješde o izvedbi građevine NI dužan je pri provedbi stručnog nadzora građenja, kada za to postoji potreba, odrediti način otklanjanja nedostatak, nepravilnosti građenja građevine, naročito u slučaju ako: 1. dokumentacijom iz prethodne točke 4 nije dokazana sukladnost, kvaliteta ugrađenih građevina, proizvoda, opreme i/ili postrojenja 2. izvođač, odnosno odgovorna osoba koja vodi građenje ili pojedine radove ne ispunjava propisane uvjete 3. iskolčenje građevine nije obavila osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina Provedba navedenih dužnosti i način otklanjanja nedostataka, nepravilnosti upisuje se u građevinski dnevnik. Stručni nadzor građenja provodi se prilikom građenja svih građevina i izvođenja svih radova za koje se izdaje građevinska dozvola i/ili uporabna dozvola ako Zakonom nije drugačije propisano. Stručni nadzor građenja 4. i 5. skupine građevina provodi se samo u odnosu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti. REVIDENT Fizička osoba ovlaštena za kontrolu projekta za koje ovlaštenje daje i ukida Ministarstvo. Ovlaštenje se može dati osobi koja prema posebnom zakonu ima pravo za obavljanje poslova projektiranja u području kontrole projekta, s min. 10 god. radnog iskustva u projektiranju i koja ispunjava druge uvjete propisane pravilnikom kojeg izdaje ministar. Revident je odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvješde udovoljava zahtjevima iz ovog Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, tehničkih specifikacija i pravila struke u pogledu kontroliranog svojstva.

11

Revident ne može obaviti kontrolu projekta u čijoj je izradi sudjelovao ili je taj projekt u cijelosti ili djelomično izrađen ili nostrificiran u pravnoj osobi u kojoj je revident zaposlen.

5. PROJEKTI   

projekti se izrađuju na hrvatskom jeziku latiničnim pismom glavni projekt, izvedbeni projekt zajedno sa građevinskom dozvolom dužan je trajno čuvati investitor, odnosno vlasnik građevine glavni projekt zajedno sa građevinskom dozvolom dužno je trajno čuvati upravno tijelo, odnosno Ministarstvo

Projekti, tj. njihovi dijelovi moraju biti izrađeni na način koji osigurava njihovu jedinstvenost s obzirom na građevinu za koju su izrađeni (ime projektanta, tvrtka osobe registrirane za poslove projektiranja, naziv građevine, ime ili tvrtka investitora, datum izrade,...). VRSTE PROJEKATA: glavni, izvedbeni, tipski projekt i projekt uklanjanja građevine GLAVNI PROJEKT GP je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i dokazuje ispunjavanje TZG te drugih propisanih i određenih zahtjeva i uvjeta. (*) GP mora biti izrađenu u skladu s posebnim propisima, ovim Zakonom, tehničkim propisima i drugim propisima na temelju ovo Zakona, drugim propisima kojima se uređuju zahtjevi i uvjeti za građevinu te pravilima struke. GP za građevine za koju se izdaje LD mora biti usklađen s lokacijskim uvjetima određenim LD, posebnim uvjetima koji se utvrđuju u postupku procjene utjecaja na okoliš i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, + (*). GP za građevine za koju se ne izdaje LD mora biti usklađen s prostornim planom, +(*). Glavni projekt sadrži: 1. arhitektonski projekt 2. građevinski projekt 3. elektrotehnički projekt 4. strojarski projekt Izradi GP, odnosno pojedinih projekata koje sadrži, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano zakonom ili ako je potrebno, prethodi izrada: 1. krajobraznog elaborata 5. elaborata zaštite od požara 2. geomehaničkog elaborata 6. elaborata zaštite na radu 3. prometnog elaborata 7. elaborata zaštite od buke 4. elaborata tehničko-tehnološkog 8. konzervatorskog elaborata rješenja 9. drugog potrebnog elaborata U GP moraju biti navedeni:  podaci potrebni za izračun komunalnog i vodnog doprinosa  podaci iz elaborata koju su poslužili kao podloga za njihovu izradu  projektirani vijek uporabe građevine  uvjeti održavanja građevine 12

Sastavni dio GP za GD za građenje građevine za koju se ne izdaje LD, a kojom se određuje formiranje čestice i/ili smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici uz navedene projekte koje sadrži GP mora biti i geodetski projekt (koji je fizički zasebni dio GP). Geodetski projekt izrađuje se na isti način te ima isti sadržaj kao i geodetski projekt koji je sastavni dio lokacijske dozvole. Na temelju geodetskog projekta međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, te se provodi formiranje građevne čestice u katastru, iskolčenje građevine i evidentiranje građevine u katastru. Smještaj građevine unutar obuhvata zahvata u prostoru prikazuje se u arhitektonskom, odnosno građevinskom projektu, ovisno o vrsti i veličini zahvata u prostoru na kopiji katastarskog plana, Hrvatskoj osnovnoj karti (M 1:5000), na ortofoto karti odgovarajudeg mjerila, odnosno odgovarajudim koordinatama. Obuhvat zahvata u prostoru u kojem se gradi građevina, određuje se kao trasa, koridor, odnosno površina katastarskih čestica i/ili njezinih dijelova. GP za zgradu 4. ili 5. skupine sadrži samo geodetski, arhitektonski i građevinski projekt. GP za građevine za koje se ne izdaje GD izrađuje se u skladu s tehničkim propisima i drugim propisima kojima se uređuju zahtjevi i uvjeti za građevinu te ne smije biti protivan prostornom planu. IZVEDBENI PROJEKT Izvedbenim projektom razrađuje se tehničko rješenje dano GP i mora biti izrađen u skladu s GP. IP se izrađuje za građevine 1. skupine te u slučaju u kojem su to investitor i projektant ugovorili ugovorom o izradi glavnog projekta ili kada su to investitor i izvođač ugovorili ugovorom o građenju. PROJEKT UKLANJANJA GRAĐEVINE Projekt kojim se tehnički razrađuju rješenja, odnosno postupak i način uklanjanja građevine i stvari koje se nalaze u građevini, prethodno rješavanje pitanja odvajanja priključaka građevine na energetsku i/ili drugu infrastrukturu, sigurnosne mjere, mjere gospodarenja otpadom, oporabe i/ili zbrinjavanja otpada iz građevine i otpada nastalog uklanjanjem građevine sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom te odvoz i zbrinjavanje građevinskog materijala nastalog uklanjanjem građevine. Sadrži: 1. nacrte, proračune i/ili druge inženjerske dokaze da tijekom uklanjanje nede dodi do gubitka stabilnosti konst. kojim bi se ugrozio život i zdravlje ljudi ili okoliš 2. tehnički opis uklanjanja građevine ili njezina dijela i način gospodarenja građevnim materijalom i otpadom nastalim uklanjanjem građevine i uređenje građevne čestice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru nakon uklanjanja građevine ili njena dijela 3. proračun stabilnosti okolnog i drugog zemljišta ili građevina ako uklanjanje utječe na stabilnost tog zemljišta i/ili ispunjavanje TZG tih građevina Projekt uklanjanja građevine podliježe kontroli projekta u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost ako način uklanjanja građevine utječe na stabilnost okolnog i drugog zemljišta i/ili ispunjavanja TZG drugih građevina.

13

TIPSKI PROJEKT Za predgotovljene dijelove građevine za koje je dokazano da se izvode prema odredbama ovog Zakona (tipski projekt), o čemu je Ministarstvo izdalo rješenje, nije potrebno to ponovno dokazivati u GP. Tipski projekt može biti sastavni dio arhitektonsko, građevinskog, stroj ili elektrotehničkog. Zahtjevu za izdavanje rješenja o tipskom projektu podnositelj zahtjeva prilaže:  3 primjerka tipskog projekta koji sadrži sve dijelove propisane za GP  pisano izvješde o kontroli tipskog projekta ako je kontrola propisana  pisano izvješde i potvrdu o nostrifikaciji ako je projekt izrađen prema stranim propisima  posebne uvjete, odnosno potvrde javnopravnih tijela, osim uvjeta priključenja, propisane posebnim propisima na čiji djelokrug tehničko rješenje iz tipskog projekta može imati utjecaj. OBAVIJEST O UVJETIMA ZA IZRADU GLAVNOG PROJEKTA Investitor može u svrhu izrade GP za koji se ne izdaje LD zatražiti od upravnog tijela/ministarstva obavijest od kojih javnopravnih tijela mora pribaviti posebne uvjete u skladu s kojima mora biti izrađen GP za građevinu te o načinu provedbe ovog Zakona i/ili odredbi prostornog plana.  uz upis mora priložiti kopiju katastarskog plana + opis i prikaz građevine koja se misli graditi  upravno tijelo/ministarstvo dužno je na upit odgovoriti u roku 8 dana  upravno tijelo/ministarstvo dužno je na webu objaviti popis javnopravnih tijela koje utvrđuju spomenute uvjete UTVRĐIVANJE POSEBNIH UVJETA I POTVRDA GLAVNOG PROJEKTA ZA GRAĐENJE GRAĐEVINE ZA KOJU SE NE IZDAJE LOKACIJSKA DOZVOLA  posebni uvjeti se utvrđuju prije pokretanja postupka za izdavanje građevinske dozvole (GD) Nakon što Investitor na temelju GP zatraži od javnopravnog tijela posebne uvjete, ono je dužno u roku od 15 dana izdati: 1) posebne uvjete sa obrazloženjem onog što nije u skladu s posebnim propisom (ako projekt nije u skladu s posebnim propisima) 2) potvrdu GP (ako je projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima) 3) odbijanje rješenja Ako su izdani posebni uvjeti, Investitor mora uskladiti projekt u roku 15 dana (u suprotnom se zahtjev za izdavanje potvrde GP odbija), te ako to učini, javnopravno tijelo dužno je izdati potvrdu GP u roku od 15 dana i dostaviti je Investitoru. KADA INVESTITOR POKRENE POSTUPAK ZA IZDAVANJE GD  ako posebni uvjeti nisu utvrđeni, upravno tijelo/ministarstvo u roku 8 dana poziva javnopravno tijelo da ih izda  ako su posebni uvjeti utvrđeni, ali nije u roku izdana potvrda GP, upravno tijelo/ministarstvo poziva javnopravno tijelo da ju izda Javnopravno tijelo ima rok od 15 dana da izda i dostavi Investitoru i upravnom tijelu/ministarstvu:  posebne uvjete  potvrdu glavnog projekta  ili rješenjem odbije utvrđivanje posebnih uvjeta

14

Ako javnopravno tijelo ne učini nešto od navedenog u spomenutom roku, smatra se da:  posebnih uvjeta nema  da je izdana potvrda glavnog projekta Investitor je dužan u roku od 15 dana uskladiti GP s posebnim uvjetima i dostaviti ga upravnom tijelu/ministarstvu. U suprotnom se izdavanje potvrde GP i izdavanje GD odbija. Javnopravno tijelo dužno je nakon obavljenog usklađivanja u roku 15 dana izdati i dostaviti potvrdu GP Investitoru i upravnom tijelu/ministarstvu. U suprotnom se smatra da je izdana potvrda GP. ŽALBA Ako javnopravno tijelo izda:  rješenje o odbijanju izdavanja posebnih uvjeta  rješenje o odbijanju izdavanja potvrde GP investitor u roku od 10 dana ima pravo žalbe (ili pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje državno tijelo) za koju nadležno tijelo za odlučivanje u roku od 30 dana mora donijeti rješenje. U periodu trajanja postupka žalbe prekida se postupak izdavanja GD do odluke o žalbi. Tijelo nadležno za odlučivanje mora upravnom tijelu/ministarstvu na znanje dostaviti odluku o žalbi. POTVRDA GP ZA GRAĐENJE GRAĐEVINE ZA KOJU SE IZDAJE LOKACIJSKA DOZVOLA  potvrda GP izdaje se prije pokretanja postupka za izdavanje GD Nakon što investitor na temelju GP da zahtjev za izdavanje potvrde GP (kojom se potvrđuje da je GP izrađen u skladu s posebnim uvjetima izdanim u LD), javnopravno tijelo mora u roku od 15 dana izdati: 1) potvrdu GP (ako je projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima) 2) odbijanje rješenja 3) poziv za usklađenje s obrazloženjem onog što nije usklađeno s posebnim uvjetima Investitor mora GP uskladiti s posebnim uvjetima i dostaviti ga javnopravnom tijelu u roku od 15 dana od zaprimanja poziva za usklađenje (u suprotnom se odbija zahtjev), te ako to učini, javnopravno tijelo dužno je izdati potvrdu GP u roku od 15 dana i dostaviti je Investitoru. KADA INVESTITOR POKRENE POSTUPAK ZA IZDAVANJE GD  ako nije izdana potvrda GP, upravno tijelo/ministarstvo u roku od 8 dana poziva javnopravno tijelo da ju izda Javnopravno tijelo ima rok od 15 dana da izda i dostavi Investitoru i upravnom tijelu/ministarstvu:  potvrdu glavnog projekta  ili rješenjem odbije izdavanje potvrde GP Ako to ne obavi u roku 15 dana, smatra se da je GP izrađen u skladu s posebnim uvjetima i da je javnopravno tijelo izdalo potvrdu GP. ŽALBA Ako javnopravno tijelo izda:  rješenje o odbijanju izdavanja potvrde GP investitor u roku od 10 dana ima pravo žalbe (ili pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje državno tijelo) za koju nadležno tijelo za odlučivanje u roku od 30 dana mora donijeti rješenje. U periodu trajanja postupka žalbe prekida se postupak izdavanja GD do odluke o žalbi. Tijelo nadležno za odlučivanje mora upravnom tijelu/ministarstvu na znanje dostaviti odluku o žalbi. 15

KONTROLA PROJEKTA Kontrola GP, tipskog projekta i projekta uklanjanja građevine mora se provesti s obzirom na mehaničku otpornost i stabilnost.  nakon što obavi kontrolu, revident je dužan sastaviti pisano izvješde  u izvješdu o obavljenoj kontroli revident može zahtijevati da se obavi pregled radova u određenoj fazi radova (provedbu tih pregleda potvrđuje upisom u građevinski dnevnik) UTVRĐIVANJE USKLAĐENOSTI (NOSTRIFIKACIJA) PROJEKTA GP i IP izrađen prema stranim propisima smatra se projektom izrađenim prema ovo Zakonu ako je provedeno utvrđivanje njegove usklađenosti s hrvatskim propisima i pravilima struke (nostrifikacija). Prije nostrifikacije, GP i IP moraju biti prevedeni na hrvatski jezik (mogu zadržati i izvorni tekst na stranom jeziku).  nostrifikaciju provodi fizička osoba ovlašteni arhitekt ili inženjer (ili pravna koja ju zapošljava)  osoba koja obavi nostrifikaciju dužna je sastaviti pisano izvješde, ovjeriti projekt i dati izjavu  u slučaju da nedostaju propisani dijelovi projekta koji se nostrificira, osoba koja provodi nostrifikaciju može ih sama izraditi

6. TIJELA NADLEŽNA ZA IZDAVANJE GRAĐEVINSKE I UPORABNE DOZVOLE TIJELA NADLEŽNA U PRVOM STUPNJU Građevinsku dozvolu, uporabnu dozvolu i uporabnu dozvolu za određene građevine izdaje Ministarstvo te upravno tijelo velikog grada, Grada Zagreba i županije nadležno za upravne poslove graditeljstva. Rješenje o dopuni i/ili izmjeni dozvole donosi isto tijelo graditeljstva koje ju je i izdalo.  Ministarstvo izdaje dozvole za građevine 1. skupine i građevine ostalih skupna na području dviju ili više županije, odnosni Grada Zagreba  Ministarstvo nadležnost izdavanja dozvole za gore navedene građevine može prenijeti na upravno tijelo velikog grada, Grada Zagreba ili županije  dozvole za građevine 2., 3., 4., 5. skupine na svom području izdaje upravno tijelo Grada Zagreba, velikog grada  dozvole za građevine 2., 3., 4., 5. skupine na svom području, izvan područja velikog grada, izdaje upravno tijelo županije  dozvole za građevine 2., 3., 4., 5. skupine na području velikog grada i drugog grada ili opdine izdaje upravno tijelo županije PRAVNI LIJEKOVI, POVREDA SLUŽBENE DUŽNOSTI I DUŽNOSTI UGLEDA OVLAŠTENOG ARHITEKTA I OVLAŠTENOG INŽENJERA Protiv dozvole i rješenja o njezinoj izmjeni, dopuni, ukidanju ili poništenju, rješenja o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za izdavanje dozvole te rješenja o obustavi postupka, koje donosi upravno tijelo, može se izjaviti žalba o kojoj odlučuje Ministarstvo. Protiv odluke Ministarstva može se pokrenuti upravni spor.

16

Protiv dozvole i rješenja o njezinoj izmjeni, dopuni, ukidanju ili poništenju, rješenja o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za izdavanje dozvole te rješenja o obustavi postupka, koje donosi Ministarstvo, ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Teška povreda dužnosti:  ako ovlašteni arhitekt ili inženjer izradi projekt protivno uvjetima za građenje građevina  osoba koja je izdala dozvolu: ako izda GD protivno uvjetima za građenje propisanim prostornim planom  osoba koja je donijela rješenje: ako odbije zahtjev za izdavanje GD iz razloga što bi zgrada bila protivna uvjetima za građenje propisanim prostornim planom, a zgrada je u skladu s navedenim uvjetima

7. GRAĐENJE GRAĐEVINE 7.1. GRAĐEVINSKA DOZVOLA  građenju građevine može se pristupiti na temelju pravomodne građevinske dozvole (GD), a graditi se mora u skladu s tom dozvolom  investitor može na vlastitu odgovornost i rizik pristupiti građenju na temelju izvršne GD  ako je LD ili GD određeno formiranje građevinske čestice, građenju se može pristupit ako je u katastru formirana građevna čestica  građevina izgrađena bez GD, građevina za koju se vodi postupak obustave građenja ili uklanjanja građevine ne smije se priključiti na komunalne vodne građevine ZAHTJEV ZA IZDAVANJE GRAĐEVINSKE DOZVOLE (podnosi ga investitor) Zahtjevu za izdavanje GD za koju se ne izdaje LD investitor prilaže: 1. 3 primjerka GP 2. izjavu projektanta da je GP izrađen u skladu s prostornim planom (PP) i drugim propisima 3. pisano izvješde o kontroli GP (ako je kontrola propisana) 4. potvrdu o nostrifikacije GP (ako je projekt izrađen prema stranim propisima) 5. potvrde javnopravnih tijela da je GP izrađen u skladu s posebnim propisima, odnosno posebnim uvjeta i/ili dokaz da je podnio zahtjev za izdavanje potvrda ako nisu izdane u roku 6. potvrdu javnopravnog tijela da je GP izrađen u skladu s rješenjem o prihvatljivosti zahvata na okoliš ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se provodi postupak procjene utjecaja na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu 7. dokaz pravnog interesa za izdavanje GD 8. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je propisano tko može biti investitor Zahtjevu za izdavanje GD za koju se izdaje LD investitor prilaže uz gornje točke (1, 3, 4, 6, 7, 8): 1) LD 2) izjavu projektanta da je GP izrađen u skladu s LD i drugim propisima 3) potvrde javnopravnih tijela da je GP izrađen u skladu s posebnim uvjetima određenim LD i/ili dokaz da je podnio zahtjev za izdavanje tih potvrda ako iste nisu izdane u roku Zahtjevu za izdavanje GD za zgradu koja mora ispuniti zahtjeve energetske učinkovitosti prilaže se elaborat alternativnih sustava opskrbe energijom.

17

DOKAZ PRAVNOG INTERESA (1) Dokazom pravnog interesa za izdavanje GD smatra se: 1. izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava građenja 2. predugovor, ugovor ili ugovor sklopljen pod uvjetom na temelju kojeg je investitor stekao ili de stedi pravo vlasništva ili pravo građenja 3. odluka nadležne vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo vlasništva ili građenja 4. ugovor o ortaštvu sklopljen s vlasnikom nekretnine čiji je cilj zajedničko građenje 5. pisana suglasnost vlasnika zemljišta, odnosno postojede građevine 6. pisana suglasnost fiducijarnog vlasnika (banka i sl.) dana dotadašnjem vlasniku nekretnine koji je investitor (2) Dokazom pravnog interesa za izdavanje GD u pogledu obuhvata zahvata u prostoru smatra se: 1. izvadak, ugovor, odluka ili suglasnost iz stavka (1) 2. izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor nositelj prava služnosti 3. predugovor, ugovor ili ugovor sklopljen pod uvjetom na temelju kojeg je investitor stekao ili de stedi pravo služnosti, zakupa ili korištenja 4. odluka nadležne vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo služnosti Potpis vlasnika nekretnine, odnosno nositelja prava građenja na predugovoru, ugovoru ili suglasnosti iz stavaka (1) i (2) mora biti ovjeren kod javnog bilježnika. Dokazom pravnog interesa za izdavanje GD u pogledu nekretnine na kojoj stjecanje stvarnih prava nije mogude ili se stječe koncesijom smatra se ugovor o koncesiji kojim se stječe pravo građenja. Dokazom pravnog interesa za izdavanje GD smatra se i odluka Vlade RH o utvrđivanju interesa RH ili poziv na odredbu posebnog zakona kojom je utvrđen interes RH za građenje građevine za koju je zatražena GD, ako je investitor podnio zahtjev za izvlaštenje.

UVJETI ZA IZDAVANJE GRAĐEVINSKE DOZVOLE Tijelo graditeljstva dužno je izdati GD za građevinu za koju se ne izdaje LD nakon što utvrdi da:  su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti  su izdane sve propisane potvrde GP  je GP u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim PP  je GP izradila ovlaštena osoba  je GP popisano označen  je GP izrađen tako da je onemogudena promjena njegova sadržaja  je donesen urbanistički plan uređenja, ako je propisana obaveza njegova donošenja (ne odnosni se na građenje zamjenskih građevina i rekonstrukciju postojedih) Tijelo grad. dužno je izdati GD za građenje nove zgrade za koju se ne izdaje LD nakon što utvrdi da:  su ispunjeni gore navedeni uvjeti  postoji mogudnost priključenja građevne čestice, odnosno zgrade na prometnu površinu ili da je izdana GD za građenje prometne površine  postoji mogudnost priključenja zgrade na javni sustav odvodnje otpadnih voda, ako PP nije omogudeno priključenje na vlastiti sustav odvodnje  postoji mogudnost priključenja zgrade na niskonaponsku električnu zgradu ili da ima autonomni sustav opskrbe ele. ene. ako se radi o zgradi u kojoj je ona potrebna 18

Tijelo graditeljstva dužno je izdati GD za građevinu za koju se izdaje LD nakon što utvrdi da:  su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti  su izdane sve propisane potvrde GP  je GP izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim PP koji su određeni LD  je GP izradila ovlaštena osoba  je GP izrađen tako da je onemogudena promjena njegova sadržaja OBUHVAT I SADRŽAJ GRAĐEVINSKE DOZVOLE Građevinska dozvola se izdaje za: 1. građenje cijele građevine 2. izvođenje radova na postojedoj građevini popisanih ovim Zakonom 3. građenje jedne ili više cjelovitih građevina složene građevine (etapa) određenih LD 4. jednu ili više faza pojedine građevine određenih LD GRAĐENJE DO ODREĐENOG STUPNJA DOVRŠENOSTI Na zahtjev investitora GD za građenje zgrade stambene, poslovne ili stambeno-poslovne namjene može se izdati i bez dijela GP kojim se daje tehničko rješenje završne obrade ploha podova, zidova i stropova, nenosivih pregradnih zidova, razvoda instalacija pojedinačnog stambenog, odnosno poslovnog prostora unutar te građevine. Za dovršetak građenja građevine ako se radovima na tom dovršenju ne mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima, potrebno je imati GP. Za zgradu za koju je izdana takva GD može se izdati UD ako je izgrađena do stupnja dovršenosti određenog tom GD. STRANKE U POSTUPKU IZDAVANJA GD su:   

investitor vlasnik nekretnine i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini za koju se izdaje GD vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje GD Tijelo graditeljstva dužno je stranki, prije izdavanja GD, pružiti mogudnost uvida u spis predmeta. Iznimno, stranka u postupku za izdavanje GD za građenje građevine od interesa za RH ili koji izdaje Ministarstvo je: investitor te vlasnik nekretnine i nositelj drugi stvarnih prava na nekretnini. POZIV NA UVID U SPIS PREDMETA  ako građevina neposredno graniči s > od 10 nekretnina, stranke se pozivaju javnim pozivom na oglasnoj ploči tijela graditeljstva i na njegovim mrežnim stranicama, a upravno tijelo poziv izlaže i na nekretnini za koju se izdaje GD  ako građevina graničis ≤ 10 nekretnina, poziv se dostavlja strankama osobnom dostavom  javni poziv smatra se dostavljen istekom 8. dana od dana objave na oglasnoj ploči  javni poziv se objavljuje, odnosno izlaže min. 10 dana prije dana koji je u pozivu određen za uvid 19

Stranki koja se odazvala pozivu, tijelo graditeljstva može odrediti rok od 8 dan u kojem je dužna izjasniti se. Ako se stranka iz opravdanih razloga ne može odazvati pozivu, uvid može izvršiti i naknadno, ali najkasnije u roku od 8 dana od zadnje određenog dana u pozivu za uvid, te je dužna opravdati razlog zašto se prvotno nije odazvala. Stranka koja se ne odazove javnom pozivu ne može zbog toga tražiti obnovu postupka izdavanja GD. Javni poziv obavezno sadrži: 1. naziv tijela graditeljstva 2. ime i adresu, odnosno tvrtku investitora 3. naznaku da se radi o predmetu izdavanja GD 4. naziv i vrstu građevine i radova za koje se izdaje GD 5. mjesto i vrijeme na kojemu zainteresirana stranka može izvršiti uvid u spis predmeta 6. obavijest da se pozivu može odazvati osobno ili putem opunomodenika 7. obavijest da se GD može izdati iako se stranka ne odazove pozivu DOSTAVA GRAĐEVINSKE DOZVOLE GD, odnosno rješenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje GD dostavlja se: 1. investitoru s GP 2. strankama koje su izvršile uvid u spis predmeta ili su se javile tijelu graditeljstva 3. ostalim strankama izlaganjem na oglasnoj ploči tijela graditeljstva u trajanju od 8 dana GD bez GP dostavlja se na znanje: 1. upravnom tijelu jedinice lokalne samouprave nadležnom za stručne poslove prostornog uređenja 2. upravnom tijelu jedinice lokalne samouprave nadležnom za utvrđivanje komunalnog doprinosa s podacima potrebnim za obračun iznosa tog doprinosa 3. tijelu nadležnom za utvrđivanje vodnog doprinosa s podacima potrebnim za obračun iznosa GD sa postupkom procjene utjecaja na okoliš, postupkom ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš ili postupkom ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, objavljuje se na internetskim stranicama tijela graditeljstva min. 30 dana. GRAĐEVINSKA DOZVOLA ZA PRIPREMEN RADOVE Izvođenju pripremih radova za građenje može se pristupiti na temelju pravomodne GD. Iznimno tome, posebna GD potrebna je za pripremne radove koji mogu utjecati na život i zdravlje ljudi ili na stabilnost okolnih građevina i okolnog zemljišta, kao i za građenje privremenih građevina za potrebe organizacije gradilišta, i to za: 1. asfaltnu bazu, separaciju agregata, tvornicu betona i sl. 2. dalekovod i transformatorsku stanicu koju je nužno izgraditi za napajanje gradilišta 3. prijenosne spremnike za smještaj, čuvanje ili držanje eksplozivnih tvari za potrebe gradilišta, osim spremnika ukapljenog naftnog plina i nafte zapremnine < 5m3 GD mora se odrediti rok u kojem de se privremena građevine ukloniti i uspostaviti primjerene stanje na zemljištu. KOMUNALNI I VODNI DOPRINOS dužan je platiti investitor po izvršnosti GD VAŽENJE GD prestaje ako investitor ne pristupi građenju u roku od 3 g. od dana pravomodne dozvole. Smatra se da je investitor pristupio građenju od dana prijave početka građenja. 20

ROK ZA DOVRŠENJE ZGRADE Zgrada, ovisno o skupini u koju je razvrstana, mora u pogledu vanjskog izgleda i uređenja građevinske čestice biti dovršena u sljededem roku (koji počinje tedi od dana prijave početka građenja): 1. zgrada 1. skupine u roku od 10 godine 2. zgrada 2. i 3. skupine u roku od 7 godina 3. zgrada 4. skupine u roku od 5 godina 4. zgrada 5. skupine u roku od 3 godine Rokovi se ne odnose na zgrade koje su pojedinačno zaštideno kulturno dobro. Izmjena i/ili dopuna GD nema utjecaja na navedene rokove. IZMJENA I/ILI DOPUNA GD + PROMJENA INVESTITORA Izvršna, odnosno pravomodna GD može se na zahtjev investitora izmijeniti, dopuniti, poništiti i/ili ukinuti. Dopuna i/ili izmjena GD moguda je do izdavanja UD. Rješenje o izmjeni i/ili dopuni GD za građevinu za čije je građenje izdana LD kojim se mijenjaju i/ili dopunjavaju lokacijski uvjeti donosi se nakon izmjene i/ili dopune LD. U izmjeni i/ili dopuni GD pribavljaju se samo oni posebni uvjeti (potvrde GP) na koje izmjena i/ili dopuna ima utjecaja. Ako se nakon izdavanja GD promijeni investitor, novi je dužan u roku od 15 dana zatražiti izmjenu GD. Rješenje o promjeni investitora dostavlja se prijašnjem i novom investitoru te građ. inspekciji.

7.2. GRAĐENJE BEZ GRAĐEVINSKE DOZVOLE JEDNOSTAVNE I DRUGE GRAĐEVINE I RADOVI Bez GD može se graditi/izvoditi jednostavne i druge građevine i radove određene pravilnikom koje donosi ministar! Građenju ili izvedbi tih radove može se pristupiti na temelju: GP, tipskog projekta, drugog akta ili bez akta ako je propisano gornjim pravilnikom. Potrebe za stručnim nadzorom i drugih obaveza propisana su tim pravilnikom. POSEBNI SLUČAJEVI GRAĐENJA U slučaju neposrednog ugrožavanja ljudi i dobara od prirodnih nepogoda, ratnih ili drugih razaranja, zbog opasnosti od tih događaja, za vrijeme i odmah nakon njihova prestanka, bez GD mogu se graditi građevine koje služe sprječavanju djelovanja tih događaja, tj. otklanjanja štetnih posljedica.  nakon prestanka djelovanja tih događaja u roku od 2 god. moraju se ukloniti  ili ishoditi GD u slučaju potrebe trajnog zadržavanja OBNAVLJANJE OŠTEDENIH GRAĐEVINA U slučaju oštedenja građevine djelovanjem gornjih događaja, ona se može, neovisno o stupnju oštedenja, vratiti u prvobitno stanje bez GD, u skladu s aktom na temelju kojeg je prvotno izgrađena. Ako je građevine upisna u Registar kulturnih dobara RH, potrebno je ishoditi dopuštenje.

21

7.3. POČETAK GRAĐENJA I GRADILIŠTE PRIJAVA POČETKA GRAĐENJA I ISKOLČENJE Investitor je dužan tijelu graditeljstva min. 8 dana prije početka građenja (ili nastavka radova) pisano prijaviti početak građenja. U prijavi je dužan navesti: 1. klasu (KLASA), urudžbeni broj (UR.BR) i datum izdavanja GD 2. izvođača i nadzornog inženjera 3. dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje Tijelo graditeljstva u roku od 5 dana od primitka prijave početka građenja dužno je o tome obavijestit: Ministarstvo unutarnjih poslova, građ. inspekciju (nju i o tome je li prijava potpuna), inspekciju rada, upravno tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za utvrđivanje komunalnog doprinosa i tijelo nadležno za utvrđivanje vodnog doprinosa. Prije početka građenja, investitor je dužan osigurati provedbuiskolčenja građevine. ODLUKA O PRIVREMENOJ ZABRANI IZVOĐENJA RADOVA Tijelo jedinice lokalne samouprave na temelju pribavljenog mišljenja turističke zajednice opdine, odnosno grada, može odlukom za određene vrste građevina, na određenim područjima, odrediti razdoblje idude kalendarske godine i vrijeme u kojemu se ne mogu izvoditi zemljani radovi i radovi na izgradnji konstrukcije građevine. To se ne odnosi na: 1. građevine, tj. radove za čije je građenje, tj. izvođenje utvrđen interes RH 2. uklanjanje građevine na temelju rješenja građ. inspekcije ili odluke drugog tijela 3. građenje građevine, tj. izvođenje radova u godini u kojoj je odluka stupila na snagu UREĐENJE GRADILIŠTA Privremene građevine i oprema gradilišta moraju biti stabilni te odgovarati propisanim uvjetima zaštite od požara i eksplozije, zaštite na radu i svim drugim mjerama zaštite zdravlja ljudi i okoliša.Gradilište mora imati uređene instalacije u skladu s propisima. Na gradilištu je potrebno predvidjeti i provoditi mjere: 1. zaštite na radu te ostale mjere za zaštitu života i zdravlja ljudi u skladu s posebnim propisima 2. kojima se onečišdenje zraka, tla i podzemnih voda te buka svodi na najmanju mjeru Privremene građevine izgrađene u okviru pripremnih radova, oprema gradilišta, neutrošeni građevinski i dr. materijal, otpad i sl. moraju se ukloniti i dovesti zemljište na području gradilišta i na prilazu gradilišta u uredno stanje prije izdavanja uporabne dozvole.  gradilište mora biti osiguran i ograđeno radi sigurnosti prolaznika i sprječavanja nekontroliranog pristupa ljudi na gradilište  gradilišta koja se ne mogu ograditi (pruge, ceste, dalekovodi...) moraju se osigurati određenim prometnim znakovima ili označiti na drugi način  ograđivanje gradilišta nije dopušteno na način koje ugrožava prolaznike Gradilište mora biti označeno pločom koja obavezno sadrži: 1. ime (tvrtku) investitora 2. projektanta, izvođača i stručni nadzor građenja 3. naziv i vrstu građevine koja se gradi

22

4. naziv tijela koje je izdalo GD, klasifikacijsku oznaku, urudžbeni broj, datum izdavanja i pravomodnosti tj. izvršnosti te dozvole 5. datum prijave početka građenja 6. naznaku da se radi o kulturnom dobru (ako je građevina upisana u Registar kult.dobara RH) DOKUMENTACIJA NA GRADILIŠTU Izvođač na gradilištu, ovisno o vrsti građevine, mora imati: 1. rješenje o upisu u sudski registar/obrtnicu i suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja 2. ugovor o građenju sklopljen sa investitorom 3. akt o imenovanju glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta, tj. voditelja radova 4. ugovor o stručnom nadzoru građenja sklopljen između investitora i nadzornog inženjera 5. GD s GP, odnosno GP, tipski projekt, odnosno drugi propisani akt za građevine i radove 6. izvedbeni projekt ako je propisano ovim Zakonom ili ugovoreno 7. izvješde o obavljenoj kontroli glavnog i izvedbenog projekta ako je ti propisano 8. građevinski dnevnik 9. dokaze o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, dokaze sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine temeljim zahtjevima za građevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultate ispitivanje, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete...) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova određena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom 10. elaborat iskolčenja građevine, ako isti nije sastavni dio GP, odnosno idejnog projekta 11. propisanu dokumentaciju o gospodarenju otpadom sukladno posebnim propisima  navedena dokumentacija mora biti napisana na hrvatskom jeziku latiničnim pismom  dokumentaciju iz točaka 6, 7, 8, 9 dužan je trajno čuvati investitor

8. UPORABA, EVIDENTRANJE, ODRŽAVANJE I UKLANJANJE GRAĐEVINA 8.1. UPORABA GRAĐEVINA Izgrađena ili rekonstruirana građevina se može početi koristiti ili staviti u pogon te se može donijeti rješenje za obavljanje djelatnosti u njoj nakon što se za tu građevinu izda uporabna dozvola. Ne odnosi se na građevine i radove na postojedoj građevine određene pravilnikom (vidi poglavlje JEDNOSTAVNE I DRUGE GRAĐEVINE I RADOVI) koje nisu namijenjene obavljanju djelatnosti ili se ne evidentiraju u katastru.

ZAHTJEV ZA IZDAVANJE UPORABNE DOZVOLE Zahtjev podnosi Investitor, tj. vlasnik građevine i uz njega prilaže: 1. kopiju GD ili primjerak GP (ako se može graditi samo na temelju GP) 2. podatke o sudionicima u gradnju 3. pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine 4. završno izvješde nadzornog inženjera o izvedbi građevine 5. izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina izgrađena u skladu s geodetskim projektom, ako se radi o građevini za koju se izrađuje geodetski projekt

23

6. geodetski elaborat za evidentiranje građevine u katastru ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama, ako se radi o građevine za koju se ne izrađuje geodetski projekt, a koja se evidentira u katastru 7. izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina smještena na građevnoj čestici u skladu s elaboratom iskolčenja, ako se radi o građevini za koju se ne izrađuje geodetski projekt 8. energetski certifikat zgrade, ako se zahtjev podnosi za zgradu koja mora ispunjavati zahtjeve energetske učinkovitosti TEHNIČKI PREGLED (TP) TP obavlja se u svrhu utvrđivanja izgrađenosti građevine u skladu s GD ili GP (ako se može graditi samo na temelju GP). Investitor (vlasnik) je dužan omoguditi provedbu (TP) i dati na uvid svu dokumentaciju (iz poglavlja DOKUMENTACIJA NA GRADILIŠTU), i po potrebi i drugu dokumentaciju. Investitor (vlasnik) dužan je predstavniku javnopravnog tijela pozvanom na TP koji nije prisustvovao tom TP omoguditi pregled građevine i uvid u navedenu dokumentaciju, radi davanja mišljenja u propisanom roku. Ministarstvo (nadležno upravno tijelo) dužno je u roku od 30 (15) dana od primitka urednog zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole obaviti tehnički pregled građevine. Na TP pozivaju se:  sudionici u gradnji  javnopravna tijela koja su u postupku LD, odnosno GD utvrdila posebne uvjete, odnosno izdale potvrdu idejnog ili glavno projekta  po potrebni neovisni stručnjaci koje odredi tijelo graditeljstva Na TP građevine 4. i 5. skupine te jednostavnih građevina (vidi poglavlje JEDNOSTAVNE I DRUGE GRAĐEVINE I RADOVI) poziva se investitor i drugi sudionici u gradnji. TP može se održati i bez sudjelovanja predstavnika sudionika u gradnji i javnopravnih tijela koji se nisu odazvali. O obavljenom TP sastavlja se zapisnik koji obavezno sadrži obrazloženo mišljenje javnopravnog tijela o izgrađenosti građevine (ako nisu prisustvovali, niti u roku 8 dana dostavili mišljenje, smatra se da je mišljenje tog tijela dano u da je sve u skladu s GD i ostalim). Ako se na TP utvrdi nedostatak koji se može otkloniti bez izmjene i/ili dopune GD, odnosno GP, određuje se primjereni rok (ali ne duži od 90 dana) za otklanjanje. Investitor je dužan obavijestiti tijelo graditeljstva o otklonjenom nedostatku radi nastavka TP. POKUSNI RAD Ako u svrhu izdavanje uporabne dozvole postoji potreba ispitivanja ispunjenja TZG pokusnim radom, investitor je obavezan početak pokusnog rada prijaviti tijelu graditeljstva te javnopravnom tijelu koje je utvrdio posebne uvjete. Mora biti predviđen glavnim projektom (vrijeme trajanja, mjere osiguranja) te može trajati max. 1 godinu. Prijavi pokusnog rada prilaže se: 1. plan i program ispitivanja TZG u tijeku pokusnog rada 2. plan i program ispitivanja zadovoljavanja uvjeta priključenja građevine na energetsku infrastrukturu, ako je sukladno propisu određen posebnim uvjetima 3. usporedne vrijednosti parametara koji se ispituju u pokusnom radu i vrijednosti tolerancije 4. predviđeni završetak pokusnog rada

24

IZDAVANJE UPORABNE DOZVOLE Uporabna dozvola za građevinu izgrađenu, odnosno radove izvedene na temelju GD izdaje se u roku od 8 dana od dana obavljenog TP ako se utvrdi da: 1. je uz zahtjev za njezino izdavanje priložena propisana dokumentacija 2. je građevina izgrađena u skladu s GD, u pogledu ispunjavanja TZG, lokacijskih uvjeta... 3. je građevina priključena na prometnu površinu i komunalne ili infrastrukture određene GD 4. su privremene građevine, građevni materijal i otpad uklonjeni, a zemljište uređeno Uporabna dozvola za građevinu izgrađenu, odnosno radove izvedene na temelju GP izdaje se u roku od 8 dana od dana obavljenog TP ako se utvrdi da: 1. je uz zahtjev za njezino izdavanje priložena propisana dokumentacija 2. je građevine izgrađena u skladu s GP 3. građevina svojom namjenom, smještajem i vanjskim mjerama svih nadzemnih i podzemnih dijelova nije protivna prostornom planu PRIVREMENA UPORABNA DOZVOLA daje se na rok od 90 dana ako nema konačnih rezultata ispitivanje u pogledu ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete određenih dijelova građevine, a na TP je utvrđeno da je izgrađena u skladu s GD te da su provedeni svi kontrolni postupci u pogledu ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete određenih dijelova građevine. UPORABNA DOZVOLA ZA DIO GRAĐEVINE izdaje se prije dovršetka cijele građevine i za dio građevine:  ako je potrebno radi nastavka i dovršenja građenja (korištenje mosta za pristup gradilištu, trafostanice i dalekovoda za opskrbu energijom)  ako se određeni dio građevine može početi koristiti prije dovršenja cijele građevine Potreba mora biti predviđena GP.

8.2. EVIDENTIRANE GRAĐEVINE U KATASTRU I ZEMLJIŠNOJ KNJIZI Tijelo graditeljstva po službenoj dužnosti dostavlja katastru:  uporabnu dozvolu  geodetski projekt (ili geodetski elaborat ako se radi o građevini za koju se ne izdaje geodetski projekt) Katastar dostavlja propisanu dokumentaciju sudu te obavijest da je za evidentiranje priložena uporabna dozvola i podatke o tom rješenju. Sud prilikom upisa stavlja zabilježbu o podacima uporabne dozvole. Zabilježba nije dokaz o zakonitosti i uporabljivosti građevine.

PO STAROM ZAKONU ZAPOČETO Lokacijska dozvola Za građenje građevine za koju je izdana LD na temelju starog zakona izdaje se GD na temelju ovog Zakona, ako to zatraži investitor i ako LD nije prestala važiti. Građenje i uporabna dozvola Građenje započeto na temelju GD ili drugog akta izdanog na temelju starog zakona dovršit de se po odredbama zakona na temelju kojeg je izdana dozvola, odnosno drugi akt i drugih propisa koju su važili u to vrijeme. 25

2. ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU (NN 153/13) 1. OPDE ODREDBE Ovim se Zakonom uređuje sustav prostornog uređenja: ciljevi, načela i subjekti prostornog uređenja, pradenje stanja u prostoru i području prostornog uređenja, uvjeti planiranja prostora, donošenje Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske, prostorni planovi uključujudi njihovu izradu i postupak donošenja, provedba prostornih planova, uređenje građevinskog zemljišta, imovinski instituti uređenja građevinskog zemljišta i nadzor. etapno građenje - građenje pojedinih građevina od kojih se sastoji složena građevina određenih LD, a za koje se građevine izdaju posebne GD fazno građenje - građenje građevine po njezinim dijelovima određenim LD, a za koje se dijelove izdaju posebne građevinske dozvole građevinska (bruto) površina zgrade - zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaža) zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova s oblogama u koje se ne uračunava površina dijela potkrovlja i zadnje etaže svijetle visine manje od 2,00 m te se ne uračunava površina lođa, vanjskih stubišta, balkona, terasa, prolaza i drugih otvorenih dijelova zgrade građevna čestica - u načelu 1 katastarska čestica čiji je oblik, smještaj u prostoru i veličina u skladu s prostornim planom te koja ima pristup na prometnu površinu sukladan PP građevine javne i društvene namjene - građevine namijenjene obavljanju društvenih djelatnosti (odgoja, obrazovanja, prosvjete, znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi), radu državnih tijela i organizacija, tijela i organizacija lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba s javnim ovlastima i udruga građana i vjerskih zajednica građevinsko zemljište - zemljište koje je izgrađeno, uređeno ili PP namijenjeno za građenje građevina ili uređenje površina javne namjene građevinsko područje - područje određeno prostornim planom na kojemu je izgrađeno naselje i područje planirano za uređenje, razvoj i proširenje naselja, a sastoji se od građevinskog područja naselja, izdvojenog dijela građevinskog područja naselja i izdvojenog građevinskog područja izvan naselja infrastruktura - komunalne, prometne, energetske, vodne, pomorske, komunikacijske, elektroničke komunikacijske i druge građevine namijenjene gospodarenju s drugim vrstama dobara izdvojeno građevinsko područje izvan naselja - područje određeno PP kao prostorna cjelina izvan građevinskog područja naselja planirana za sve namjene, osim za stambenu izdvojeni dio građevinskog područja naselja - odvojeni dio postojedega građevinskog područja istog naselja nastao djelovanjem tradicijskih, prostornih i funkcionalnih utjecaja, određen PP izgrađeni dio građevinskog područja - područje određeno PP koje je izgrađeno javnopravna tijela - su tijela državne uprave...(kao u ZOG)...zakonima, koja davanjem zahtjeva i mišljenja u postupku izrade i donošenja prostornih planova i/ili utvrđivanjem posebnih uvjeta, odnosno potvrđivanjem idejnog projekta na način propisan ovim Zakonom sudjeluju u sustavu prostornog uređenja katastarski ured - područni ured za katastar Državne geodetske uprave, odnosno Gradski ured za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba

26

komunalna infrastruktura - građevine namijenjene opskrbi pitkom vodom, odvodnji i pročišdavanju otpadnih voda, održavanju čistode naselja, sakupljanju i obradi komunalnog otpada, te ulična rasvjeta, tržnice na malo, groblja, krematoriji i površine javne namjene u naselju lokacijski uvjeti - kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru koji se na temelju PP i posebnih propisa određuju LD ili GD ministar - čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove prostornog uređenja Ministarstvo - središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove prostornog uređenja namjena prostora, površina, zemljišta, odnosno građevina - planirani sustav korištenja prostora, površina, zemljišta, odnosno uporabe građevina, određena, odnosno propisana PP neizgrađeni dio građevinskog područja - područje određeno PP planirano za daljnji razvoj neuređeni dio građevinskog područja - neizgrađeni dio građevinskog područja određen PP na kojemu nije izgrađena planirana osnovna infrastruktura osnovna infrastruktura - prometna površina preko koje se osigurava pristup do građevne čestice, odnosno zgrade, javno parkiralište, građevine za odvodnju otpadnih voda i niskonaponska elektroenergetska mreža obalna crta - crta plimnog vala na obali obuhvat prostornog plana - prostorna ili administrativno određena cjelina za koju se donosi ili je donesen prostorni plan prostorno planiranje kao interdisciplinarna djelatnost - institucionalni i tehnički oblik za upravljanje prostornom dimenzijom održivosti, kojom se na temelju procjene razvojnih mogudnosti u okviru zadržavanja osobnosti prostora, zahtjeva zaštite prostora, te očuvanja kakvode okoliša i prirode, određuje namjena prostora/površina, uvjeti za razvoj djelatnosti i infrastrukture te njihov razmještaj u prostoru, uvjeti za urbanu preobrazbu i urbanu sanaciju izgrađenih područja te uvjeti za ostvarivanje planiranih zahvata u prostoru posebni uvjeti - uvjeti za provedbu zahvata u prostoru koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan ovim Zakonom, osim uvjeta koji se utvrđuju u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu površina javne namjene - svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, nerazvrstane ceste, ulice, biciklističke staze, pješačke staze i prolazi, trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovi i zelene površine u naselju, rekreacijske površine i sl.) prometna površina - površina javne namjene, površina u vlasništvu vlasnika građevne čestice ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza u svrhu pristupa do građevne čestice prostor - sastav fizičkih sklopova na površini te ispod i iznad zemlje i mora, do kojih dopiru ili mogu doprijeti utjecaji djelovanja ljudi prostorni standardi - skup uvjeta zaštite, uređenja i korištenja prostora koji se primjenjuju u izradi PP prostorni planovi - Državni plan prostornog razvoja, prostorni planovi područja posebnih obilježja, urbanistički plan uređenja državnog značaja, prostorni plan županije, Prostorni plan Grada Zagreba, urbanistički plan uređenja županijskog značaja, prostorni plan uređenja grada, odnosno opdine, generalni urbanistički plan i urbanistički plan uređenja stručno upravno tijelo - upravni odjel, odnosno služba opdine, grada, velikog grada, Grada Zagreba, odnosno županije nadležna za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja

27

urbana preobrazba - skup planskih mjera i uvjeta kojima se bitno mijenjaju obilježja izgrađenog dijela građevinskog područja promjenom urbane mreže javnih površina, namjene i oblikovanja građevina, i/ili rasporeda, oblika i veličine građevnih čestica urbana sanacija - skup planskih mjera i uvjeta kojima se poboljšava karakter izgrađenog dijela građevinskog područja i urbane mreže javnih površina devastiranih nezakonitim građenjem veliki grad - veliki grad i grad u kojem je sjedište županije određeni prema posebnom zakonu vrsnoda izgrađenog prostora - opdi interes koji se osigurava provedbom dokumenta »Arhitektonske politike Republike Hrvatske 2013.-2020., ApolitikA, Nacionalne smjernice za vrsnodu i kulturu građenja«, prilikom izrade prostornih planova i projekata na temelju ovoga Zakona i posebnog zakona kojim se uređuje građenje zahvat u prostoru - svako građenje građevine, rekonstrukcija postojede građevine i svako drugo privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim se uređuje ili mijenja stanje u prostoru zahtjevi za izradu prostornog plana - prijedlozi, podaci, planske smjernice, propisani dokumenti i drugi akti s kojima javnopravna tijela prema posebnom propisu sudjeluju u izradi prostornog plana ili koji se prema tim propisima koriste u postupku izrade plana. CILJEVI PROTORNOG UREĐENJA 1. ravnomjeran prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim polazištima 2. prostorna održivost u odnosu na racionalno korištenje i očuvanje kapaciteta prostora na kopnu, moru i u podmorju u svrhu učinkovite zaštite prostora 3. povezivanje teritorija Države s europskim sustavima prostornog uređenja 4. njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti 5. međusobno usklađen i dopunjujudi razmještaj različitih ljudskih djelatnosti i aktivnosti u prostoru radi funkcionalnog i skladnog razvoja zajednice uz zaštitu integralnih vrijednosti prostora 6. razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje prirode, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišdenja 7. zaštita kulturnih dobara i vrijednosti 8. dobro organizirana raspodjela i uređenje građevinskog zemljišta 9. kvalitetan i human razvoj gradskih i ruralnih naselja te siguran, zdrav, društveno funkcionalan životni i radni okoliš 10. cjelovitost vrijednih obalnih ekosustava i kakvoda mora za kupanje i rekreaciju 11. odgovarajudi prometni sustav, osobito javni prijevoz 12. opskrba, funkcionalna pristupačnost i uporaba usluga i građevina za potrebe različitih skupina stanovništva, osobito djece, starijih ljudi i osoba smanjenih sposobnosti i pokretljivosti 13. kvaliteta, kultura i ljepota prostornog i arhitektonskog oblikovanja 14. stvaranje visokovrijednog izgrađenog prostora s uvažavanjem specifičnosti pojedinih cjelina te poštivanjem prirodnog i urbanog krajobraza i kulturnog naslijeđa, a posebice uređenja ugostiteljsko-turističkih područja na obalnom i kopnenom području uz zaštitu užeg obalnog pojasa od građenja 15. prostorni uvjeti za razvoj gospodarstva 16. nacionalna sigurnost i obrana Države te zaštita od prirodnih i drugih nesreda. Ciljevi prostornog uređenja postižu se primjenom načela prostornog uređenja u izradi i donošenju PP te njihovoj provedbi.

28

NAČELA PROSTORNOG UREĐENJA 1. integralnog pristupa u prostornom planiranju 2. uvažavanja znanstveno i stručno utvrđenih činjenica 3. prostorne održivosti razvitka i vrsnode gradnje 4. ostvarivanja i zaštite javnog i pojedinačnog interesa 5. horizontalne integracije u zaštiti prostora 6. vertikalne integracije 7. javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima značajnim za prostorno uređenje.

2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA Učinkovitost prostornog uređenja donošenjem PP i prihvadanjem drugih dokumenata osiguravaju:  Hrvatski sabor i Vlada RH  predstavnička tijela jedinica lokalne i područne/regionalne samouprave Stručnu utemeljenost navedenih PP i dokumenata osiguravaju:  tijela državne uprave  stručna upravna tijela  zavodi i druge pravne osobe registrirane za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja  ovlašteni arhitekti koji samostalno obavljaju poslove prostornog uređenja Međusobnu usklađenost PP (osim) osigurava Ministarstvo davanjem suglasnosti. Provedbu PP osiguravaju Ministarstvo i upravna tijela. HRVATSKI ZAVOD ZA PROSTORNI RAZVOJ (Zavod)    

obavlja poslove prostornog uređenja za Državu ima svojstvo pravne osobe s pravima i odgovornostima propisanim ovim Zakonom osnivač Zavoda je RH, a osnivačka prava ostvaruje Vlada tijela Zavoda su: Upravno vijede (predsjednik i 4 člana) i ravnatelj Zavoda

 Upravno vijede Zavoda upravlja Zavodom  predsjednika i članove Upravnog vijeda Zavoda imenuje ministar na 4 godine  predsjednik Upravnog vijeda Zavoda je predstavnik Ministarstva    

ravnatelj Zavoda je voditelj poslovanja Zavoda, zastupa i predstavlja Zavod ravnatelja Zavoda imenuje se na 4 godine ravnatelj Zavoda za svoj rad odgovara Upravnom vijedu i ministru uvjeti koje mora ispunjavati, način izbora, poslove i ovlasti ravnatelja Zavoda utvrđena su Statutom Zavoda

Djelatnost Zavoda obuhvada: a) izradu, odnosno koordinaciju izrade i pradenje provedbe Državnog plana prostornog razvoja i drugih PP koje donosi Hrvatski sabor ili Vlada b) izradu, odnosno koordinaciju izrade i suradnju u izradi drugih dokumenata od važnosti za prostorno uređenje i zaštitu prostora Države c) vođenje, razvoj i upravljanje informacijskog sustava prostornog uređenja d) pripremu liste pokazatelja o stanju u prostoru e) izradu, odnosno vođenje izrade izvješda o stanju u prostoru Države f) obavljanje stručnih poslova za određivanje sadržaja i metodologije prostornog planiranja u izradi PP i pradenju stanja u prostoru 29

g) suradnju s osobama, međunarodnim tijelima, institucijama i udrugama u izradi i provedbi projekta i programa iz područja prostornog uređenja h) sudjelovanje u provedbi međunarodnih obveza RH iz područja prostornog uređenja i) osiguravanje uvjeta za pristup informacijama o prostoru, kojima raspolaže j) sudjelovanje u izradi sektorskih strategija, planova, studija i drugih dokumenata državne razine propisanih posebnim zakonima k) druge poslove u skladu s ovim Zakonom, posebnim propisima i statutom Zavoda Zadade Upravnog vijeda Zavoda:  donosi Statut Zavoda uz suglasnost Vlade  donosi poslovnik o svom radu  donosi godišnji program rada Zavoda uz suglasnost ministra i prati njegovo izvršavanje  donosi financijski plan Zavoda uz suglasnost ministra i godišnji obračun  donosi opde akte zavoda  predlaže ministru imenovanje referentnih centara za pradenje stanje u prostoru u pojedinim gospodarskim sektorima  donosi odluke o stjecanju, opteredenju i otuđenju nekretnina u vlasništvu Zavoda ili druge  raspisuje javni natječaj za izbor ravnatelja Zavoda te ga imenuje i razrješuje  odlučuje o drugim pitanjima utvrđenim ovim Zakonom i Statutom Zavoda ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ŽUPANIJE, ODNOSNO GRADA ZAGREBA  obavlja stručne poslove prostornog uređenja za županiju, odnosno Grad Zagreb  osniva se kao javna ustanova i ima svojstvo pravne osobe s pravima i odgovornostima propisana ovim zakonom  osnivač zavoda za p.u.ž. je županija, a osnivačka prava ostvaruje župan  osnivač zavoda za p.u.G.Z. je Grad Zagreb, a osnivačka prava ostvaruje gradonačelnik  ravnatelja zavoda za p.u.ž. ili p.u.Z.G. imenuje osnivač uz suglasnost Ministarstva Djelatnost zavoda obuhvada: a) izradu, odnosno koordinaciju izrade i pradenje provedbe prostornih planova područne (regionalne) razine, odnosno razine G.Z. b) izradu izvješda o stanju u prostoru c) vođenje informacijskog sustava prostornog uređenja i upravlja njime u okviru njegovih ovlasti d) pripremu polazišta za izradu, odnosno stavljanje izvan snage PP užih područja e) pružanje stručne savjetodavne pomodi u izradi PP lokalne razine f) druge poslove u skladu s ovim Zakonom i Statutom Zavoda → može izrađivati i PP uređenja grada i opdine, urbanistički plan uređenja od značaja za Državu, odnosno županiju te obavljati stručne analitičke poslove iz područja prostornog uređenja, ako to zatraži Ministarstvo ili župan ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VELIKOG GRADA  veliki grad može u svrhu obavljanja stručnih poslova prostornog uređenja osnovati zavod za prostorno uređenje velikog grada za svoje područje ako za to postoji potreba i ako se za to mogu osigurati sredstva u njegovu proračunu Djelatnost zavoda obuhvada: a) izradu, odnosno koordinaciju izrade i pradenje provedbe PP uređenja grada i generalnog urbanističkog plana b) pradenje provedbe dokumenata prostornog uređenja koji se primjenjuju unutar teritorija toga grada 30

c) izradu izvješda o stanju u prostoru d) vođenje informacijskog sustava prostornog uređenja i upravljanje njime u okviru njegovih ovlasti e) pripremu polazišta za izradu, odnosno stavljanje izvan snage PP na svom području → može izrađivati i PP urbanistički plan uređenja za svoje područje te obavljati stručne analitičke poslove iz područja prostornog uređenja, ako to zatraži gradonačelnik

3. PRADENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA Za potrebe izrade, donošenja, provedbe i nadzora PP, trajnog pradenja stanja u prostoru u području prostornog uređenja te izrade izvješda o stanju u prostoru, uspostavlja se i vodi informacijski sustav prostornog uređenja (u daljnjem tekstu: info. sustav). Info. sustav se uspostavlja i vodi u elektroničkom obliku kao interoperabilni i multiplatformni sustav u koji objedinjuje info. sustave pojedinih javnopravnih tijela koja izrađuju i/ili održavaju prostorne podatke bitne za prostorno uređenje. Info. sustav obuhvada podatke o: 1) postojedem stanju i korištenju prostora, uključujudi i podatke o nekretninama i vlasništvu 2) prostornim planovima i PP čije je izrada i donošenje u tijeku 3) namjeni prostora/površina i drugim uvjetima korištenja i zaštite prostora određenih i propisanih PP-ovima i posebnim propisima 4) upravnim i drugim aktima nadležnih tijela koji se izdaju i koji su izdane u svrhu provedbe PP, građenja, uporabe i uklanjanja građevina 5) sektorskim strategijama, planovima, studijama i drugim dokumentima  info. sustav uspostavlja i razvija Ministarstvo u suradnji za Zavodom i zavodima za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba  info. sustav vodi i njime upravlja Zavod, zavod za p.u.ž. odnosno p.u.G.Z. i zavod velikog grada ako je osnovan, svaki u okviru svojih ovlasti  svi podaci moraju biti svima lako dostupni (osim ako imaju povjerljivo značenje)  svatko ima pravo na uvid i probavljan podataka iz info. sustav koji nisu povjerljivi Upravno tijelo na čijem se području nalazi zemljište dužno je u roku od 8 dana na zahtjev zainteresirane osobe izdati lokacijsku informaciju. U zahtjevu za izdavanje lokacijske informacije se navodi: ime, prezime i adresa, odnosno tvrtka i sjedište podnositelja te katastarska oznaka jednog ili više zemljišta (br.k.č. i k.o.). Lokacijska informacija se izdaje u pisanom obliku i sadrži informaciju o: 1) PP-ovima svih razina unutar čijeg obuhvata se nalazi zemljište 2) namjeni prostora i svim drugim uvjetima za provedbu zahvata u prostoru određenim PP 3) područja u kojima je posebnim propisima propisan poseban režim korištenja prostora (kulturnim dobrima upisanim u Registar k.d. RH i dr.), ako se zemljište nalazi na tom području 4) obvezi donošenja urbanističkog plana uređenja, ako se zemljište nalazi na području gdje je takva obveza propisana ovim Zakonom 5) prostornim planovima i/ili njihovim izmjenama i dopunama, čije je izrada i donošenje u tijeku 6) mjestima na kojima se može izvršiti uvid u PP i vrijeme kada se to može učiniti

31

4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA 4.1. GRAĐEVINSKO PODRUČJE I PLANIRANJE IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA Građevinsko područje - određuje se PP uređenja grada, odnosno opdine i PP Grada Zagreba radi razgraničenja izgrađenih dijelova i površina predviđenih za razvoj od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede, šumarstva i drugih djelatnosti. Građevinsko područje naselja i izdvojeni dio građevinskog područja naselja u NP i parku prirode određuje se PP NP, tj. PP parka prirode. Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja može se odrediti i Državnim planom prostornog razvoja i PP županije u svrhu provedbe zahvata u prostoru od značaja za Državu, tj. županiju. Naselja se mogu planirati samo na građevinskom području. Ono što je definirano PP višeg ranga, ne može se planirati/proširivati/određivati PP nižeg ranga (npr. zemljište poljoprivredne namjene određeno Državnim planom prostornog razvoja ne može se određivati PP županije, Grada Zagreba, uređenja grada ili opdine). Građ. područja (ili izdvojena građ. područja izvan naselja) mogu se proširivati samo ako je postojede područje izgrađeno ≥50% svoje površine, i to povedanje može iznositi ≤30% njihove površine. Izvan građevinskog područja može se planirati izgradnja: 1. infrastrukture 2. građevina obrane 3. građevina namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnji 4. građevina namijenjenih gospodarenju u šumarstvu i lovstvu 5. područja gospodarskog korištenja pomorskog dobra i uređenja plaža 6. istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina 7. asfaltnih baza, betonara i drugih građevina u funkciji obrade mineralnih sirovina 8. kampova, golf igrališta i drugih sportsko-rekreacijskih igrališta s pratedim zgradama 9. stambenih i pomodnih građevine za vlastite potrebe na građevinskim česticama >20ha i za potrebe seoskog turizma na građ. česticama >2ha 10. rekonstrukcija postojedih građevina

4.2. ZAŠTIDENO OBALNO PODRUČJE MORA (ZOP)  ZOP je područje od posebnog interesa za Državu  ZOP obuhvada područje obalnih jedinica lokalne samouprave  planiranje i korištenje ZOP-a provodi se radi zaštite, ostvarenja ciljeva održivog, svrhovitog i gospodarski učinkovitog razvoja (prostorno ograničenje = u pojasu kopna i otoka u širini 1000m od obalne crte i pojasu mora u širini od 300m od obalne crte) U ZPO-u se prostornim planiranjem mora: 1. očuvati i sanirati ugrožena područja prirodnih, kulturno-povijesnih i tradicijskih vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika te poticati prirodnu obnovu šuma i autohtone vegetacije 2. odrediti mjere zaštite okoliša na kopnu i u moru, osobito pitke vode 3. osigurati slobodan pristup obali, prolaz uz obalu 4. očuvati nenaseljene otoke, naročito za poljoprivredu, rekreaciju, istraživanje... 5. uvjetovati razvitak infrastrukture zaštitom i očuvanjem vrijednosti krajolika 6. ograničiti povezivanje i dužobalno proširenje postojedih građevinskih područja 7. sanirati napuštena eksploatacijska polja mineralnih sirovina i proizvodna područja

32

U prostoru ograničenja se građ. područje može proširiti ≤20% njegova izgrađenog dijela, ako je taj dio ≥80% tog građ. područja. Iznimno, izdvojeni dijelovi građ. područja naselja koji se nalaze u pojasu 100m od obalne crte ne mogu se proširiti. U prostoru ograničenja ne mogu se planirati građevine namijenjene za: 1. istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina 2. iskorištavanje snage vjetra za ele. energiju 3. obradu otpada 4. uzgoj plave ribe 5. vlastite gospodarske potrebe (spremišta alata, strojeva...) 6. privezište i luke nautičkog turizma i nasipavanje obale/mora izvan građ. područja 7. zahvate čija je posljedica fizička dioba otoka Navedeno se ne primjenjuje na:  zone građevina određenih PP NP, PP parka prirode ili drugim PP posebnih obilježja  eksploataciju morske soli, istraživanje mineralne i geotermalne vode te eksploataciju kamena u svrhu tradicijske djelatnosti na Braču, Korčuli te Pelješcu  eksploataciju pijeska morskog dna u svrhu uređenja plaža u građ. području  proširenja odlagališta otpada do uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom  obrada otpada u postojedim industrijskim zonama  reciklažna skladišta otpada u lukama u skladu s gospodarenjem otpadom  građevine namijenjene za privez plovila u svrhu uzgoja marikulture  građevine namijenjene za privez plovila koje prevoze turiste na nenaseljenim otocima  zgradu građ. (bruto) površine ≤30m2 za potrebe obrta ... Prostor izvan građevinskog područja naselja i neizgrađenom dijelu izdvojenog građ. područja izvan naselja u pojasu 100m od obalne crte može se planirati građevina komunalne infrastrukture i podzemne infrastrukture, pratedih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevine koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (luke, brodogradilišta) te uređenje javnih površina. Prostor izvan građ. područja (u i izvan ZOP-a) na kojem se namjerava graditi kamp, igralište za golf ili sportsko-rekreacijsko igralište na otvorenom može se planirati na predjelima manje prirodne vrijednosti tako da: o izgrađenost zgradama u prostoru kampa iznosi max. 10% o izgrađenost zgradama u prostoru igrališta iznosi max. 4% o min. 30% obuhvata zahvata u prostoru bude uređeno kao parkovni nasadi i zelenilo o smještajne jedinice i pratedi sadržaji u kampovima te igralište za golf budu udaljene 25m od obalne crte

5. STRATEGIJA PROSTORNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE (Strategija) (temeljni državni dokument za usmjerenje razvoja u prostoru)  za izradu Strategije odgovorno je Ministarstvo  donosi ju Hrvatski sabor  objavljuje se u NN Sadrži osobito: 1. polazišta prostornog razvoja na temelju prirodnih, gospodarskih, društvenih, kulturnih te okolišnih uvjeta 2. osnovu i organizaciju prostornog razvoja sa smjernicama i prioritetima za postizanje ciljeva prostornog razvoja u funkciji zaštite prostora, očuvanja i unaprjeđenja okoliša 3. razvoj prostornih sustava sa smjernicama za prostorni razvoj na regionalnoj i lokalnoj razini 4. mjere zaštite okoliša određena u skladu sa Strategijom održivog razvitka RH 33

6. PROSTORNI PLANOVI Prostornim planovima se u svrhu ostvarivanja ciljeva prostornog uređenja, sukladno načelima prostornog uređenja uređuje: organizacija, korištenje i namjena prostora te uvjeti za uređenje, unaprjeđenje i zaštitu prostora Države, županija, gradova i opdina.  PP sadrži tekstualni (odredbe za provedbu) i grafički dio  PP imaju snagu i pravnu prirodu podzakonskog propisa  nad PP, njihovim nacrtima i planskim rješenjima ne mogu se stjecati autorska prava  izrađuju se u elektroničkom obliku, a donose u analognom (ispis na papir)  PP donose se na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini RAZINE PROSTORNIH PLANOVA A. Prostorni planovi državne razine (donosi Sabor): a. Državni plan prostornog razvoja b. prostorni plan nacionalnog parka c. prostorni plan parka prirode d. drugi PP područja posebnih obilježja čija je obveza donošenja propisana u (a.) e. urbanistički plan uređenja izdvojenog građ. područja izvan naselja za gospodarsku i/ili javnu namjenu državnog značaja B. Prostorni planovi područne/regionalne razine (donosi Županijska skupština/Grada Zagreba): a. prostorni plan županije b. Prostorni plan Grada Zagreba c. urbanistički plan uređenja izdvojenog građ. područja izvan naselja za gospodarsku i/ili javnu namjenu županijskog značaja C. Prostorni planovi lokalne razine (donosi gradsko/opdinsko vijede): a. prostorni plan uređenja grada, odnosno opdine b. generalni urbanistički plan c. urbanistički planu uređenja (osim onog iz točke A.e. i B.c.)      

PP mora biti u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog Zakona PP niže razine mora biti usklađen sa PP više razine PP užeg područja mora biti usklađen sa PP šireg područja iste razine PP užeg područja mogu se propisati stroži uvjeti od PP šireg područja iste razine PP-ovi iste razine moraju biti međusobno usklađeni PP moraju biti dostupni na uvid javnosti tokom izrade, donošenja i važenja (osim povjerljivih)

A.a. Državni plan prostornog razvoja - donosi se za područje države Određuje: 1. osobito vrijedno zemljište namijenjeno poljoprivredi 2. zemljište namijenjeno šumi i šumsko zemljište državnog značaja 3. koridore infrastrukture državnog značaja 4. zone namijenjene istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina 5. područja posebne namjene 6. granice područja za koje se donosi PP područja posebnih obilježja 7. izdvojena građ. područja izvan naselja za gospodarsku i javnu namjenu državnog značaja 8. površine drugih namjena državnog značaja

34

Propisuje: 1) uvjete provedbe zahvata u prostoru za građevine državnog značaja 2) uvjete provedbe zahvata u prostoru državnog značaja koji se ne smatraju građenjem 3) obvezu donošenja PP područja posebnih obilježja ako postoji potreba 4) smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja na izdvojenim građ. područjima izvan naselja za gospodarsku namjenu državnog značaja A.d. Prostorni plan područja posebnih obilježja - donosi se obavezno za područje NP i parka prirode i područja određena sa (A.a.) Određuje: obvezu donošenja urbanističkog plana uređenja državnog značaja i njegov obuhvat Propisuje: 1) mjere za unaprjeđenje i zaštitu prirode, okoliša, kulturnih dobara i drugih vrijednosti 2) uvjete provedbe svih zahvata u prostoru planiranih na području za koje se ne donosi urbanistički plan 3) smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja A.e. Urbanistički plan uređenja državnog značaja - donosi se za područje određeno sa (A.a.) Propisuje: 1) uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar svog obuhvata 2) uvjete provedbe infrastrukture izvan područja za koje se donosi urbanistički plan uređenja B.a. Prostorni plan županije - donosi se za područje županije Određuje: 1. vrijedno obradivo poljoprivredno zemljište 2. koridore infrastrukture županijskog značaja 3. izdvojena građ. područja izvan naselja za gospodarsku namjenu županijskog značaja 4. površine drugih namjena županijskog značaja Propisuje: 1) uvjete provedbe zahvata u prostoru za javne, društvene i druge građevine područnog značaja 2) uvjete provedbe zahvata u prostoru područnog značaja koji se ne smatraju građenjem 3) smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja na izdvojenim građ. područjima izvan naselja za gospodarsku i javnu namjenu područnog značaja B.b. Prostorni plan Grada Zagreba - donosi se za Grad Zagreb Određuje: 1. zemljište namijenjeno šumi i šumsko zemljište značajno za ZG 2. koridore infrastrukture značajne za ZG 3. građ. područje naselja, izdvojeno građ. područje izvan naselja i izdvojeni dio građ. p.n. 4. neizgrađeni dio točke 3. za koje se ne donosi generalni urbanistički plan 5. dio točke 3. za koje se planira urbana preobrazba ili urbana sanacija 6. obuhvat generalnog urbanističkog plana 7. obuhvat urbanističkih planova uređenja Propisuje: 1) uvjete provedbe zahvata u prostoru za javne, društvene i druge građevine 2) uvjere provedbe zahvata u prostoru područnog značaja koji se ne smatraju građenjem 3) uvjere provedbe svih zahvata u prostoru ivan građ. područja, osim državnog značaja 4) uvjete provedbe svih zahvata u prostoru za koje se ne donosi urbanistički plan uređenja 5) smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja B.c. Urbanistički plan uređenja županijskog značaja - donosi ze za područje određeno sa (B.a.) Propisuje: 1) uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar svog obuhvata 2) uvjete provedbe infrastrukture izvan područja za koje se donosi urbanistički plan uređenja 35

C.a. Prostorni plan uređenja grada, odnosno opdine - donosi se za područje grada, odnosno opdine Određuje: 1. građ. područje naselja, izdvoje građ. područje naselja i izdvojeni dio građ. područja naselja 2. neizgrađeni dio iz točke 1. za koje se ne donosi generalni urbanistički plan te neuređeni dio 3. dio iz točke 1. planiran za urbanu preobrazbu i urbanu sanaciju 4. obuhvat generalnog urbanističkog plana 5. obuhvat urbanističkih planova uređenja 6. koridore infrastrukture značajne za grad/opdinu Propisuje: 1) uvjete provedbe svih zahvata u prostoru izvan građ. područja, osim zahvata državnog i županijskog značaja 2) uvjere provede svih zahvata u dijelu za koje se ne donosi urbanistički plan uređenja 3) smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja C.b. Generalni urbanistički plan - donosi se za građevinsko područje naselja i izdvojena građevinsko područje izvan naselja središnjeg naselja velikog grada Određuje: 1. neizgrađeni dio građ. područja naselja i izdvojenog građ.p.i.n. te neuređeni dio tih područja 2. dio građ. područja naselja i izdvojenog građ.p.i.n., planiran za urbanu preobrazbu i sanaciju 3. obuhvat urbanističkih planova uređenja Propisuje: 1) uvjete provedbe svih zahvata u prostoru za koje se ne donosi urbanistički plan uređenja 2) smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja čiji je obuhvat određen generalnim u.p. C.c. Urbanistički plan uređenja - donosi se za neuređene dijelove građevinskog područja i za izgrađene dijelove tih područja planiranih za urbanu preobrazbu ili urbanu sanaciju Do donošenja urbanističkog plana uređena na tim područjima ne može se izdati akt za građenje nove građevine, ali se može izdati za rekonstrukciju ili gradnju nove na mjestu uklonjene građevine ako se bitno ne mijenja izgled, veličina i utjecaj na okoliš.

6.5. POSTUPAK IZRADE I DONOŠENJE PROSTORNIH PLANOVA Izradu, izmjenu i dopunu PP lokalne razine može inicirati svatko! Odluku o izradi PP državne razine donosi Vlada na prijedlog Ministarstva po prethodno pribavljenom mišljenju posebnim zakonima kojima se uređuje zaštita okoliša i prirode. [objava u NN] Odluku o izradi PP područne, odnosno lokane samouprave donosi predstavničko tijelo područne, odnosno lokalne samouprave po prethodno pribavljenom mišljenju sukladno posebnim zakonima kojima se uređuje zaštita okoliša i prirode. [objava u službenom glasilu jedinice područne, odnos lokalne samouprave] ZAHTJEVI ZA IZRADU PP: Nositelj izrade dostavlja nadležnom javnopravnom tijelo odluku o izradi PP s pozivom da mu u roku od max. 30 dana dostavi zahtjeve za izradu PP koji nisu sadržani u informacijskom sustavu. Ako u navedenom roku javnopravno tijelo ne dostavi zahtjeve, smatra se da ih ni nema. JAVNA RASPRAVA: O prijedlogu PP provodi se javna rasprava u kojoj može sudjelovati svatko! Ne provodi se u slučaju usklađivanja PP s ovim Zakonom, dokumentom prostornog uređenja više razine ili šireg područja, kao ni u slučaju otklanjanja nezakonitosti i/ili nepravilnosti naređenog rješenjem Ministarstva. IZVJEŠDE O JAVNOJ RASPRAVI: Objavljuje se na oglasnoj ploči i mrežnim stranicama nositelja izrade PP i u informacijskom sustavu.

36

PONOVNA JAVNA RASPRAVA: Provodi se ako se prijedlog PP zbog prihvadenih prijedloga i primjedbi u javnoj raspravi li drugih razloga promijeni tako da nova rješenja nisu u skladu s programskim polazištima iz odluke o izradi PP, ako se promijeni granica građevinskog područja ili ako se promjenom utječe na vlasničke odnose. Javni uvid traje 8-15 dana i može se provoditi max. 3 puta, nakon čega se donosi nova odluka o izradi PP i provodi novi postupak izrade. MIŠLJENJE ZAVODA: Prije donošenja PP uređenja grada, odnosno opdine mora se pribaviti mišljenje zavoda za prostorno uređenje županije u pogledu usklađenosti tog plana s PP županije, koji su dužni dati u roku od 30 dana (u suprotnom se smatra da je mišljenje dano i da nema primjedbi). SUGLASNOST MINISTARSTVA: Prije donošenja PP županije, odnosno Grada Zagreba, Generalnog urbanističkog plana ZG-a, PP uređenja grada, odnosno opdine unutar ZOP-a i urbanističkog plana uređenja koji je dijelom ili cijelim obuhvatom u pojasu od 1000m od obalne crte, mora se pribaviti suglasnost Ministarstva u pogledu usklađenosti s ovim Zakonom i propisima na temelju ovog Zakona.

7. PROVEDBA PROSTORNIH PLANOVA Svaki zahvat u prostoru se provodi u skladu s prostornim planom. Prostorni planovi se provode izdavanjem akata za provedbu prostornih planova:  lokacijske dozvole (LD)  dozvole za promjenu namjene i uporabe građevine  rješenja o utvrđivanju građevne čestice  potvrde parcelacijskog elaborata  GD Ministarstvo izdaje akte za provedbu PP za zahvate u prostoru planirane: 1. PP državne razine, osim u NP i parku prirode 2. prostornim planovima područne (regionalne) razine na području 2 ili više županija ili ZG-a Upravno tijelo županije izdaje akte za provedbu PP za zahvate u prostoru planirane: 1. PP državne razine u NP i parku prirode 2. PP područne (regionalne) razine 3. PP lokalne razine izvan područja velikog grada 4. PP lokalne razine na području velikog grada i drugog grada ili opdine Upravno tijelo ZG-a izdaje akte za provedbu zahvata u prostoru planiranih: 1. PP državne razine u parku prirode 2. PP Grada Zagreba 3. PP lokalne razine na svojem području Upravno tijelo velikog grada izdaje akte za provedbu zahvata u prostoru planiranih: 1. PP lokalne razine na svojem području

7.2. LOKACIJSKA DOZVOLA Zahvati u prostoru za koje se izdaje LD: A. eksploatacijsko polje, građenje rudarskih objekata i pratedih postrojenja B. određivanje novih vojnih lokacija i vojnih građevina C. zahvate u prostoru koji se ne smatraju građenjem prema posebnom propisu D. etapno i/ili fazno građenje građevine E. građenje na zemljištu (građevini) za koje investitor nije riješio imovinskopravne odnose ili za koje je potrebno provesti postupak izvlaštenja

37

Provedbi zahvata u prostoru rudarskih objekata ili postrojenja pristupa se na temelju akta koji se izdaje na temelju pravomodne LD. Provedbi zahvata u prostoru koji se ne smatraju građenjem pristupa se na temelju pravomodne LD te se isti provodi u skladu s tom dozvolom. U oba slučaja, može se pristupiti zahvatu na temelju izvršne LD na odgovornost investitora. Zahtjev za izdavanje LD prilaže se: 1. 3 primjerka idejnog projekta (IdP) 2. izjavu projektanta da je IdP izrađen u skladu s PP 3. posebne uvjete i/ili dokaz da je podnio zahtjev za utvrđivanje posebnih uvjeta ako nisu utvrđeni u propisanom roku 4. rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš ako se radi o takvom zahvatu gdje se vrši procjena utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu 5. potvrdu o nostrifikaciji IdP ako je izrađen prema stranim propisima IDEJNI PROJEKT IdP je skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata raznih struka, kojima se: 1) daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnička rješenja zahvata (idejno-tehničko rješenje) 2) prikazuje smještaj 1 ili > građevina na građevnoj čestici i/ili unutar obuhvata zahvata u prost. 3) određuju osnovna polazišta značajna za osiguravanje postizanja TZG i drugih zahtjeva Smještaj građevine unutar obuhvata zahvata u prostru i obuhvat zahvata u prostoru se prikazuju u idejnom projektu, ovisno o vrsti i veličini zahvata, na:  preslici katastarskog plana  Hrvatskoj osnovnoj karti (M 1:5000)  ortofoto karti odgovarajudeg mjerila Ako je za organizaciju gradilišta potrebna privremena građevine, IdP sadrži i tehničko rješenje za nju. Sastavni dio IdP za LD kojom se određuje formiranje građevne čestice ili smještaj 1 ili > građevina na građevnoj čestici je i geodetski projekt (GeodP). Geodetskim projektom se prikazuje smještaj 1 ili više građevina na građevinskoj čestici te oblik i veličina građevne čestice čije se formiranje određuje LD. Na temelju GeodP međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je potrebno te se provodi formiranje građevne čestice u katastru, iskolčenje građevine i evidentiranje građevine u katastru, bez izrade dodatnih snimaka i elaborata te potvrda. GeodP smatra se parcelacijskim elaboratom, odnosno drugim geodetskim elaboratom na temelju kojeg se u katastru provodi evidentiranje i promjena podataka u pogledu k.č. zgrada i drugih građevina.    

IdP izrađuje projektant (ovlašteni arhitekt ili inženjer) projektant je odgovoran da IdP izrađen u skladu sa svim uvjetima i zakonima projektant koji je izradio izmjene/dopune IdP odgovoran je za čitavi IdP IdP mora biti izrađen na način da je osigurana jedinstvenost (ime projektanta, tvrtka osobe registrirane za poslove projektiranja, naziv zahvata u prostoru, ime ili tvrtka investitora, datum izrade,...) OBAVIJEST O POSEBNIM UVJETIMA (vidi analogiju sa izdavanjem GD)

Zainteresirana osoba može od upravnog tijela, odnosno Ministarstva zatražiti da ga obavijesti od kojih javnopravnih tijela je potrebno pribaviti posebne uvjete za određeni zahvat u prostoru. Uz upit mora priložiti presliku katastarskog plana i opis + prikaz zahvata u prostoru koji namjerava provoditi. Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je odgovoriti u roku 8 dana. Upravno tijelo i Ministarstvo dužni su na webu objaviti i redovito ažurirati popis javnopravnih tijela koja utvrđuju posebne uvjete za provedbu zahvata za koje se izdaje LD.

38

Posebni uvjeti utvrđuju se prije pokretanja postupka za izdavanje LD na zahtjev investitora (uz priloženi IdP). Javnopravno tijelo dužno je u roku od 15 dana:  izdati posebne uvjete  rješenjem odbiti zahtjev za njihovo utvrđivanje Ako posebni uvjeti nisu utvrđeni do pokretanja postupka za izdavanje LD, upravno tijelo (Ministarstvo) u roku od 8 dana od primitka zahtjeva za izdavanje LD poziva javnopravno tijelo da ih utvrdi ili rješenjem odbije utvrđivanje za što ima rok od 15 dana (u suprotnom se smatra da posebnih uvjeta nema, odnosno da se građevina može priključiti na infrastrukturu). Ako je IdP potrebno uskladiti s posebnim uvjetima, upravno tijelo (Ministarstvo) poziva investitora da u primjerenom roku to učini. Ako ne uskladi, izdavanje LD se odbija. U slučaju da javnopravno tijelo rješenjem odbije zahtjev za izdavanje posebnih uvjeta, investitor ima pravo žalbe (upravnog spora ako je upudeno središnjem državnom tijelu). Rješenje o žalbi mora se donijeti u roku od 30 dana. Investitor u roku od 10 dana mora dostaviti upravnom tijelu (Ministarstvu) dokaz o izjavljivanju žalbe (ili pokretanja upravnog spora), te se u tom periodu prekida postupak izdavanja LD do donošenja odluke o žalbi (tužbi). LOKACIJSKI UVJETI Lokacijskom dozvolom se određuju sljededi lokacijski uvjeti: 1. vrsta radova (građenje nove, rekonstrukcija postojede građevine i slično) 2. lokacija zahvata u prostoru 3. namjena građevine s brojem posebnih dijelova nekretnine koji su samostalne uporabne cjeline (stan, poslovni prostor, garaža...) i/ili funkcionalnih jedinica (hotelska soba, apartman) 4. veličina građevine (vanjski gabariti nad i podzemnog dijela građevine te broj i vrsta etaža) 5. uvjeti za oblikovanje građevine 6. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvata zahvata u prostoru 7. smještaj 1 ili > građevina na građevnoj čestici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru 8. uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito zelenih i parkirališnih površina 9. uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti 10. način i uvjeti priključenja g.č., odnosno građevine na prometnu površinu i infrastrukturu 11. mjere (način) sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu određene u skladu s PP 12. ostali uvjeti iz dokumenta prostornog uređenja od utjecaja na zahvat u prostoru 13. dijelovi složene građevine u slučaju etapnog ili faznog građenja 14. posebni uvjeti 15. uvjeti važni za provedbu zahvata u prostoru (obveza ispitivanja tla, sanacija terena...) STRANKE U POSTUPKU IZDAVANJA LD su: a. podnositelj zahtjeva, vlasnik nekretnine i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini b. vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom * u slučaju da se radi o zahvatu od interesa za RH ili kada LD izdaje Ministarstvo, točka b. nije stranka u postupku izdavanja LD

UVID U SPIS PREDMETA Ako nekretnina za koju se izdaj LD neposredno graniči s > od 10 nekretnina, stranke se pozivaju na uvid putem javnog poziva objavljenog na oglasnoj ploči i webu upravnog tijela (Ministarstva), a upravno tijelo izlaže poziv i na nekretnini. Ako nekretnina neposredno graniči s ≤ 10 nekretnina, poziv na uvid se dostavlja strankama osobno. Javni poziv se objavljuje min. 10 dana prije dana predviđenog za uvid, a smatra se dostavljen istekom 8 dana od objave. Stranki koja se odazove pozivu upravno tijelo (Ministarstvo) može odrediti rok od max. 8 dana da se izjasni o navedenom zahvatu. Stranka iz opravdanih razloga ima pravo na naknadni uvid, ali najkasnije u roku od 8 dana od zadnjeg dana uvida. 39

UVJETI ZA IZDAVANJE LOKACIJSKE DOZVOLE Lokacijska dozvola se izdaje nakon što je u provedeno postupku utvrđeno da: o je uz zahtjev za izdavanje LD priložena sva propisana dokumentacija o su utvrđeni svi posebni uvjeti o je donesen urbanistički plan uređenja, ako je to po ovom Zakonu nužno LD za građenje nove zgrade se izdaje nakon što je u provedeno postupku utvrđeno da: o su ispunjeni gornji uvjeti o da postoji mogudnost priključenja g.č., odnosno zgrade na prometnu površinu ili da je izdana GD za njego građenje o da postoji mogudnost priključenja zgrade na javni sustav odvodnje otpadnih voda, ako PP nije omogudeno priključenje na vlastiti sustav odvodnje o da postoji mogudnost priključenja zgrade na niskonaponsku električnu mrežu ili da ima autonomni sustav opskrbe električnom energijom (ako se radi o zgradi koja treba struju) LD za zahvat u prostoru koji je bio predmetom postupka procjene utjecaja na okoliš, postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš ili postupka ocjene o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, objavljuje se radi upoznavanja javnosti i zainteresirane javnosti na mrežnim stranicama upravnog dijela, odnosno Ministarstva min. 30 dana.

IZMJENA I/ILI DOPUNA LD Pribavljaju se oni posebni uvjeti na koje izmjena i/ili dopuna ima utjecaja. Stranke u postupku su iz točke a., samo ako se izmjene i/ili dopune odnose na vanjsku veličinu građevine, veličinu i oblik g.č. ili smještaj građevine na g.č. VAŽENJE LOKACIJSKE DOZVOLE LD prestaje važiti ako se u roku od 2 godine od dana pravomodnosti ne:  podnese zahtjev za davanje koncesije  podnese zahtjev za donošenje rješenja o izvlaštenju  podnese prijedlog za donosu odluke o služnosti ili pravu građenja na zemljištu u vlasništvu RH  podnese zahtjev za izdavanje GD  pristupi provedbi zahvata u prostoru za kojeg se ne izdaje akt za građenje Važenje LD se produžuje na zahtjev podnositelja zahtjeva ili investitora jednom za još 2 godine ako se nisu promijenili uvjeti utvrđeni u skladu s odredbama ovog Zakona i u skladu s kojima je LD izdana. Rok ne teže za vrijeme trajanja postupka davanja koncesije, izvlaštenja, izdavanja GD, za donošenja odluke o služnosti ili pravu građenja na zemljištu u vlasništvu RH, odnosno tijekom provedbe zahvata koji se ne izdaje akt za građenje.

7.3. DOZVOLA ZA PROMJENU NAMJENE I UPORABU GRAĐEVINE Odobrava se ako za postojedu građevinu ili njezinu samostalnu uporabnu cjelinu nije potrebno izvođenje građevinskih radova za koje je potreban akt za građenje. Ne može se izdati za promjenu oblika ili veličine g.č., ondnosno obuhvata zahvata u prostoru. Stranke u postupku: podnositelj zahtjeva, vlasnik nekretnine i nositelj drugi stvarnih prava na njoj

40

Za izdavanje dozvole se prilaže:  dokaz vlasništva građevine, odnosne njezine samostalne uporabne cjeline  dokaz da se radi o postojedoj građevini, GP, snimku postojedeg stanja  akt za uporabu građevine, odnosno drugi dokaz da se građevine može koristiti  suglasnost nadležnog tijela, ako je upisana u Registar kulturnih dobara RH  rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš ako se radi o takvom zahvatu u prostoru U svrhu utvrđivanja da li građevina, odnosno njena samostalna uporabna cjelina ispunjava uvjete propisane posebnim propisima za novu namjenu i/ili novi lokacijsku uvjet upravno tijelo (Ministarstvo) obavlja očevid na koji radi izdavanja potvrde s tim u vezi poziva javnopravna tijela koja u postupku izdavanja LD utvrđuju posebne uvjete te javnopravno tijelo koje je provelo postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš ili postupka ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu ako je isti proveden.   

potvrdu javnopravno tijelo daje usmeno za zapisnik prilikom očevida, a ako to nije mogude određuje se rok od 15 dana za izdavanje potvrde pisanim putem, odnosno odbijanje rješenje o odbijanju izdavanja potvrde javnopravno tijelo dostavlja upravnom tijelu (Ministarstvu) i podnositelju zahtjeva koji na istu ima pravo žalbe (pokretanja upravnog spora) smatra se da je potvrda izdana ako se javnopravno tijelo ne odazove pozivu na za očevid ili ako u roku ne dostavi potvrdu ili rješenje za odbijanje iste

7.4. RJEŠENJE ZA UTVRĐIVANJE GRAĐEVNE ČESTICE Ako za postojedu građevine nije utvrđena g.č., odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine ili kada vlasnik građevine želi promijeniti oblik i veličinu g.č. na kojoj je postojeda zgrada, parcelacija građevinskog zemljišta provodi se u skladu s rješenjem o utvrđivanju građevne čestice. Smatra se da za postojedu građevinu nije utvrđena g.č., odnosno zemljište nužno za uporabu: 1. ako su na istoj k.č. izgrađene 2 ili > građevina koje građevinski, funkcionalno ili tehničkotehnološki nisu cjelina 2. ako je građevina izgrađena na 2 ili > k.č. 3. ako je građevina izgrađena na k.č. čija je površina manja ili veda od površine propisane PP 4. ako je postojeda k.č., na kojoj je izgrađena građevina, takva da se ne može smatrati zemljištem nužnim za redovitu uporabu te građevine 5. ako se radi o zgradi ozakonjenoj sukladno posebnom zakonu Zahtjevu se prilaže:  preslika katastarskog plana na kojoj se određuje oblik i veličina g.č.  dokaz da je građevina za koju se utvrđuje g.č. postojeda Rješenje se donosi po zahtjevu stranke ili po službenoj dužnosti. Ako g.č. nije mogude odrediti u skladu s PP tada se određuje u skladu s pravilima struke, vodedi računa da g.č. oblikom i veličinom omogudava redovitu uporabu građevine. Građevna čestica zgrade koja ima više samostalnih uporabnih cjelina (stanova, poslovnih prostora, garaža) i/ili funkcionalnih jedinica (hotelskih soba, apartmana), a koja je planirana, projektirana i/ili izgrađena tako da s više svojih strana graniči s površinom javne namjene, određuje se kao zemljište koje je ispod te zgrade.

41

7.5. PARCELACIJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA Provodi se samo u skladu s: 1. LD 2. rješenjem o utvrđivanju g.č. 3. GD, odnosno drugim aktom na temelju kojeg je izgrađena građevina 4. urbanističkim planom uređenja ili PP područja posebnih obilježja koji u grafičkom djelu propisuje oblik i veličini g.č., odnosno zone pojedine namjene u mjerilu 1:1000 ili 1:2000 5. PP uređenja grada, odnosno opdine i generalnim urbanističkim planom u svrhu određivanja zemljišta koje je vlasnik dužan prenijeti u vlasništvo jedinice lokalne samouprave 6. granicom građevinskog područja određenom PP u svrhu određivanja vlasništva zemljišta Parcelacija neizgrađenog građevinskog zemljišta provodi se i u skladu sa: 1. svakim P ako se zemljište nalazi na području na kojem nije propisana obveza donošenja urbanističkog plana uređenja 2. rješenjem o povratu zemljišta donesenog na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine 3. sudskom presudom o utvrđivanju prava vlasništva zemljišta Akt o parcelaciji građevinskog zemljišta izrađen u skladu s rješenjem, odnosno presudom provodi se katastru nakon provedbe u zemljišnoj knjizi, ako je izrađen u skladu s tim rješenjem, odnosno presudom, što utvrđuje katastarski ured. Akt o parcelaciji građevinskog zemljišta izgrađen u skladu s aktima, odnosno PP provodi se u katastru na temelju parcelacijskog elaborata za koji upravno tijelo (Ministarstvo) izdalo potvrdu o njegovoj usklađenosti s aktom, odnosno PP u skladu s kojim je izrađen.

9. IMOVINSKI INSTITUTI UREĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA PRIJENOS ZEMLJIŠTA U VLASNIŠTVO JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE Vlasnik neizgrađenog zemljišta može predati zemljište u vlasništvo jedinice lokalne samouprave:  ako je na njemu UPU planirano građenje infrastrukture ili građevine javne namjene  ako se ne može formirati građevna čestica. Vlasnik građevinskog zemljišta dužan je prije dobivanja LD prenijeti jedinici lokalne samouprave u vlasništvo:  dio zemljišta koje je PP određeno za građenje komunalne infrastrukture  dužan je s jedinicom lokalne samouprave ili drugom ovlaštenom osobom sklopiti ugovor o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza ili druge služnosti na svojoj građevnoj čestici ili građevini koja de na njoj biti izgrađena za korist komunalne infrastrukture kada je to prema PP potrebno, i za to dobiva naknadu u visini tržišne vrijednosti, odnosno u iznosu za koji je umanjena vrijednost nekretnine uslijed osnivanja služnosti.   

vlasniku prenesenog zemljišta pripada i naknada troškova izrade parcelacijskog elaborat. naknadu je dužna isplatiti jedinica lokalne samouprave, odnosno osoba s kojom je sklopljen ugovor, u roku 2 godine od dana prijenosa zemljišta, odnosno sklapanja ugovora pristanak, odnosno protivljenje jedinice lokalne samouprave prijenosu zemljišta nije od utjecaja na prijenos, odnosno na stjecanje prava vlasništva zemljišta koje se prenosi

točku 8., ostatak točke 9. i točku 10. ovog Zakona pročitati u NN 153/13.

42

3. ZAKON O GRAĐEVINSKOJ INSPEKCIJI (NN 153/13) Inspekcijski nadzor obavlja građevinski inspektor u ministarstvu nadležnom za poslove graditeljstva i prostornoga uređenja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). Nadzor građenja i provedbe zahvata u prostoru koji nisu građenje obavlja upravno tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za poslove komunalnog gospodarstva (u daljnjem tekstu: upravno tijelo). Upravno tijelo obavlja nadzor u vezi s građenjem i izvođenjem radova koji se prema posebnom propisu kojim se uređuje gradnja grade, odnosno izvode: 1. na temelju rješenja koje se donosi na temelju propisa kojima se uređuje komunalno gospodarstvo i 2. bez građevinske dozvole, glavnog projekta, odnosno drugog akta GRAĐEVINSKI INSPEKTORI Građevinska inspekcija je unutarnja jedinica Ministarstva - Uprava za inspekcijske poslove.  osim sjedišta u Ministarstvu, ima područne urede (ZG, ST) i područne jedinice u županijama  građevinski inspektori su državni službenici s ovlastima obavljanja inspekcijskog nadzora  građ. inspektor jednog područnog ureda može privremeno (max. 60 dana) raditi na području drugog područnog ureda OVLASTI I OBVEZE GRAĐEVINSKOG INSPEKTORA Dokazuje svoje službeno svojstvo, identitet i ovlasti službenom iskaznicom i značkom. Ovlašten je utvrditi zakonitost građenja, provedbe nadzora građenja, održavanja i uporabe građevine te narediti mjere propisane ovim Zakonom. U provedbi inspekcijskog nadzora ovlašten je: 1. zatražiti i pregledati isprave kojima može utvrditi identitet osobe 2. udi na gradilište, šumska, poljoprivredna,... zemljišta, udi u građevine, čestice, te ih pregledati 3. narediti investitoru/vlasniku da odstrani drvede, raslinje, životinje i stvari ako ometaju obavljanje pregleda 4. narediti investitoru/vlasniku da privremeno obustavi rad, rad postrojenja, odnosno poslovanje u građevini tijekom inspekcijskog pregleda 5. pregledati dokumentaciju koja omoguduje uvid u poslovanje stranke 6. uzimati izjave od stranaka i odgovornih osoba radi pribavljanja dokaza 7. zatražiti pisanim putem od stranke točne i potpune potrebne podatke i dokumentaciju 8. prikupljati dokaze fotografiranjem, snimanjem kamerom, videozapisom i sl. 9. zatražiti uzorkovanje i ispitivanje građevnog proizvoda, odnosno dijela građevine 10. zatražiti pisano izvješde stranke o poduzetim mjerama naređenim u inspekcijskom nadzoru 11. obavljati i druge radnje u svrhu provedbe inspekcijskog nadzora Troškove iz točke 9. podmiruje stranka ako rezultati dokažu odstupanja, a u suprotnom proračun RH. Ako građevinski inspektor tijekom inspekcijskog nadzora: A. uoči nezakonitosti u vezi s kojima nije ovlašten postupati, obvezan je o tome odmah obavijestiti nadležno tijelo B. utvrdi povredu propisa kojima se uređuje gradnja ili prostorno uređenje u dijelu u kojem je iste obvezan nadzirati ima pravo i obvezu podnijeti optužni prijedlog ili kaznenu prijavu Policija je obvezna pružiti pomod građevinskom inspektoru ako se prilikom nadzora ili izvršenja rješenja pruži otpor ili se očekuje. Ako javnopravno tijelo, odnosno stranka građevinskom inspektoru ne omogudi provedbu inspekcijskog nadzora ili mu ne osigura uvjete za neometan rad, a ne radi se o pružanju fizičkog otpora, na omogudavanje provedbe nadzora de se prisiliti kaznama od 2000,00kn. 



kada utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, obvezan je po službenoj dužnosti pokrenuti upravni postupak i narediti odgovarajude inspekcijske mjere, a rješenje može donijeti i bez saslušanja stranke kada utvrdi da nije povrijeđen propis pisanim putem de o tome obavijestiti podnosioca prijave u roku 8 dana *ako se investitor/vlasnik građevine ne može utvrditi, rješenje se donosi protiv nepoznate osobe

Stranke u postupku inspekcijskog nadzora: sudionici u gradnji, vlasnik građevine/zemljišta na kojemu se gradi ili je izgrađena građevina i nositelj drugih stvarnih prava na tom zemljištu/građevini.

43

Dostava rješenja i zaključka Ako je stranka nepoznata ili nepoznatog boravišta, rješenje se dostavlja stavljanjem na oglasnu ploču Ministarstva, područnog ureda, a obavijest o tome se ostavlja na gradilištu/građevini i na mrežnim stranicama Ministarstva te se smatra dostavljenim istekom 8. dana od objave na oglasnoj ploči. Protiv rješenja se ne može izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Inspekcijske mjere koje građevinski inspektor ima pravo i obvezu narediti: 1) otklanjanje nepravilnosti tokom građenja  potrebno u primjerenom roku otkloniti nepravilnosti  rješenje o obustavi građenja u slučaju kada su nepravilnosti od utjecaja na ispunjavanje TZG 2) zabranu ugradnje građevnog proizvoda  ako je građevinski proizvod zabranjen ili nema dokaz da je uporabljiv  rješenje o obustavi građenja do uklanjanja građevine ili dijela koji sadrži taj proizvod 3) otklanjanje oštedenja na postojedoj građevini  ako postoji opasnost za život ljudi, okoliš, druge građevine ili stabilnost okolnog tla  rješenje o označavanju gradilišta, roku uklanjanja i izvršenju putem trede osobe 4) usklađivanje građenja  sa dozvolom, odnosno GP  rješenje o roku usklađenja, obustavi građenja i uklanjanju 5) uklanjanje građevine  ako se gradi/izgrađena bez GD, bez GP ili drugog akta  ako se utvrde nepravilnosti koje ugrožavaju stabilnost građevine, drugih građevine ili tla  ako nije uklonjena u propisanom roku (rješenje o uklanjanju građevine ili njezina dijela izvršava se putem 3. osobe u roku 90 dana na što se izvršenika prisiljava sa 6 novčanih kazni)

6) zabranu uklanjanja građevine  građevina koja se uklanja bez projekta uklanjanja graševine ili protivno Zakonu 7) obustavu građenja  obavlja se kada nije prijavljen početak ili nastavak građenja  gradilište se zatvara postavljanjem službenog znaka na gradilište/građevinu, nakon čega je zabranjeno svako građenje, osim radova kojima se izvršava potrebno rješenje  ako se nastavi graditi, onda se daljnje građenje sprječava novčanim kaznama OVLASTI I OBVEZE KOMUNALNOG REDARA(KR) KR ovlašten je utvrditi zakonitost građenja i provedbe zahvata u prostoru koji nisu građenje. Ako komunalni redar tijekom nadzora: A. uoči nezakonitosti u vezi s kojima nije ovlašten postupati, obavezan je o tome odmah obavijestiti nadležno tijelo B. utvrdi povredu propisa kojima se uređuje gradnja ili prostorno uređenje u dijelu u kojem je iste obavezan nadzirati ima pravo i obvezu podnijeti optužni prijedlog, odnosno kaznenu prijavu  

kada KR utvrdi povredu propisa čije je izvršenje ovlašten i dužan nadzirati, obavezan je pokrenuti upravni spor i narediti odgovarajude mjere kada KR utvrdi da nije povrijeđen propis, pisanim putem o tome obavještava poznatog podnositelja prijave u roku od 8 dana

Rješenje komunalnog redara i pravni lijekovi: Ako se investitor/vlasnik ne mogu utvrditi, rješenje se donosi protiv nepoznate osobe. Ako KR utvrdi povredu propisa čije je izvršenje ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke. Protiv rješenja se može izjaviti žalba. Mjere komunalnog redara: 1) uklanjanje ruševine zgrade 2) otklanjanje oštedenja pročelja i pokrova postojede zgrade koja nisu nosiva konstrukcija 3) uklanjanje građevine 4) usklađivanje provedbe zahvata u prostoru koji nije građenje 5) uklanjanje zahvata u prostoru koji nije građenje 6) privremena obustava izvođenje radova 7) dovršenje vanjskog izgleda zgrade 8) izlaganje energetskog certifikata

44

4. ZAKON O ARHITEKTONSKIM I INŽENJERSKIM POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA U PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI (NN 152/08, 49/11, 25/13) Ovim Zakonom uređuje se: a) obavljanje stručni poslova prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, obavljanje djelatnosti građenja i upravljanja projektom gradnje b) temeljni ustroj, djelokrug, javne ovlasti i članstvo u: HKA, HKIG, HKIS, HKIE OBAVLJANJE STRUČNIH POSLOVA PROSTORNOG UREĐENJA Stručne poslove prostornog uređenja u svojstvu odgovorne osobe voditelja izrade nacrta prijedloga dokumenta prostornog uređenja i obavljanja drugih stručnih poslova prostornog uređenja može obavljati fizička osoba koja ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt. OBAVLJANJE POSLOVA PROJEKTIRANJA I/ILI STRUČNOG NADZORA Poslove projektiranja u svojstvu odgovorne osobe (projektanta i/ili glavnog projekata) u okviru zadade svoje struke može obavljati fizička osoba koja ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer. Poslove stručnog nadzora građenja u svojstvu odgovorne osobe (nadzornog inženjera) u okviru zadada svoje struke može obavljati fizička osoba koja ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer. OBAVLJANJE DJELATNOSTI GRAĐENJA Graditi i/ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba, odnosno fizička osoba (obrtnik) registrirana za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno izvođenja pojedinih radova. Iznimno, investitor fizička osoba može 2 sam graditi stambenu zgradu i pomodne građevine čija je ukupna građevinska (bruto) površina ≤400m .  izvođač može započeti djelatnost građenja ako ima suglasnost koje izdaje Ministarstvo na 5 g. (i može se produživati za 5 g.)  suglasnost izdaje Ministarstvo za građenje građevine, odnosno za izvođenje radova različite zahtjevnosti i vrijednosti, razvrstane u 7 skupina (skupine građevina A-G te skupina radova H-I)  suglasnost nije potrebna ako ugovorena vrijednost ne prelazi 150.000€ pri čemu vrijednost pojedinih radova ne prelazi 30.000€, niti za građenje/ izvođenje: 2 a) zgrada građevinske (bruto) površine ≤400m 2 b) zgrada poljoprivrednih djelatnosti bruto površine ≤600m c) jednostavnih građevina i radova za koje se ne izdaje akt za građenje ZADADA STRUKA ARHITEKTONSKA STRUKA:  stručni poslovi prostornog uređenja  osiguravanje cjelovitosti i međusobne usklađenosti svih projekata za zgrade i objekte krajobrazne ARH  izrada ARH projekata za zgrade te projekata instalacije vodovoda i kanalizacije u zgradama  izrada troškovnika projektiranih radova u okviru zadada za koje je ARH struka ovlaštena za projektiranje  izrada projekata krajobraznog uređenja za sve građevine  izrada snimka izvedenog stanja za zgrade i objekte krajobrazne arhitekture (KA)  utvrđivanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu za zgrade i KA + izrada dokaza za ispunjavanje  izrada dijelova projekta uklanja za sve građevine u okviru ovlaštenja za projektiranje  nostrifikacija arhitektonskih projekata  stručni nadzor građenja nad izvođenjem radova za koje su ovlašteni projektirati GRAĐEVINSKA STRUKA:  osiguranje cjelovitosti i međusobne usklađenosti svih projekata za građevine kod kojih prevladavaju građevinski radovi osim za zgrade  izrada građevinskih projekata za sve građevine + projekte instalacija vodovoda i kanalizacije  izrada troškovnika projektiranih radova u okviru ovlaštenja za projektiranje  utvrđivanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za sve građevine + izrada dokaza ispunjavanja + snimak izvedenog stanja u okviru ovlaštenja za projektiranje  izrada snimka postojedeg stanja za sve građevine  kontrola GP i projekta uklanjanja svih građevina s obzirom na mehaničku otpornost i stabilnost  nostrifikacija građevinskog projekta  stručni nadzor građenja (ovlaštenja) građevina i izvođenja radova koje je ovlaštena projektirati ARH struka

45

6. UREDBA O ODREĐIVANJU GRAĐEVINA, DRUGIH ZAHVATA U PROSTORU I POVRŠINA OD DRŽAVNOG I PODRUČNOG (REGIONALNOG) ZNAČAJA (NN 37/14) Građevine državnog značaja su: 1. prometne i komunikacijske građevine i površine (autoceste, željezničke pruge, aerodromi, luke...) 2. energetske građevine (hidroelektrane, dalekovodi, skladišta prirodnog plina, skladišta nafte,...) 3. vodne građevine (brane s akumulacijama, regulacijske i zaštitne vodne građevine...) 4. proizvodne građevine (rafinerije nafte, građevine za proizvodnju koksa, cementa, stakla, celuloze...) 5. posebne građevine i površine (granični prijelazi, građevine MUP-a, vojne lokacije i građevine...) 6. ostale građevine (golf igrališta, građevine na izdvojeni građ. područjima državnog značaja,...) Građevine regionalnog (područnog) značaja su: kao gornje točke 1, 2, 3, 5 i 6, samo manjeg opsega i značaja lokalnog odnosno regionalnog (područnog) karaktera. Zahvati u prostoru, odnosno površine državnog značaja koji se ne smatraju građenjem su: istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina građevine za eksploataciju na eksploatacijskom polju mineralnih sirovina podzemna skladišta prirodnog plina u geološkim strukturama deponije mineralnih sirovina uzgoj ribe i drugih morskih organizama na udaljenosti > 300m od obalne crte - ribolovna područja na moru

7. PRAVILNIK O OPDEM SADRŽAJU I OPREMANJU PROJEKTA GRAĐEVINA (NN 64/14) 8. PRAVILNIK O OBVEZNOM SADRŽAJU IDEJNOG PROJEKTA (NN 55/14) 9. PRAVILNIK O GEODETSKOM PROJEKTU (NN 12/14, 56/14) GeodP je skup javnih isprava, geodetsko-tehničke dokumentacije i izvješda o izvedenim geodetskim poslovima. U okviru GeodP izrađuju se (kada je to potrebno): 1) geodetski elaborat - kojim se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi 2) parcelacijski elaborat - kojim se formira građevna čestica 3) geodetski elaborat za evidentiranje zgrada i drugih građevina   

na temelju podataka iz GeodP obavlja se iskolčenje zgrade ili druge građevina na temelju podataka iz GeodP i ostalih prikupljenih podataka (snimak izvedenog stanja) ovlašteni inženjer geodezije izrađuje izjavu da je građevina izgrađena u skladu s GeodP GeodP izrađuje se kao sastavni dio IdP za izdavanje LD ili GP za izdavanje GD kojom se određuje formiranje građevne čestice i/ili smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici

IZRAĐUJE SE U 2 DIJELA: Geodetski projekt I. dio kojeg čine: 1. naslovna stranica GeodP 2. prikupljeni podaci o stanju katastarskih i zemljišnoknjižnih podataka na području zahvata 3. geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja u položajnom i visinskom smislu 4. izvješde o stanju katastarskih i zemljišnoknjižnih (ZK) podataka na području zahvata 5. javne isprave izdane od strane katastarskog ureda odnosno ZK odjela nakon provedenog usklađenja stanja u katastru, zemljišnoj knjizi i stanja u naravi ako je to potrebno 6. prikaz građevine čestice i smještaj 1 ili > građevina Geodetski projekt II. dio kojeg čine: 7. geodetski elaborat kojim se formira građevna čestica (parcelacijski elaborat) 8. geodetski elaborat za evidentiranje zgrada i drugih građevina   

nakon provedenog usklađenja stanja u katastru i zemljišnoj knjizi sa stanjem u naravi i GeodP se ulažu javne isprave (kopija katastarskog plana, izvadak iz Baze zemljišnih podataka, izvadak iz zemljišne knjige) prije utvrđivanja posebnih uvjeta, tj. potvrđivanja IdP, odnosno GP, GeodP mora sadržavati javne isprave geodetski elaborat kojim je usklađenje provedeno ne uvezuje se kao sastavni dio GeodP

ISKOLČENJE GRAĐEVINE obavlja se na temelju podataka iskazanih u geodetskom projektu I. dio. O izvršenom iskolčenju građevine ovlašteni geodetski stručnjak daje izjavu u pisanom obliku da je građevina iskolčena u skladu s podacima iz geodetskog projekta I. dio. IZJAVA ovlaštenog inženjer geodezije kojom izjavljuje da je građevina izgrađena u skladu s GeodP. Ukoliko postoje odstupanja mjera do dopuštenih 0,3m, izrađuje se izmjena GeodP. Preko 0,3m ne izdaje se izjava!!!

46

10. PRAVILNIK O NAČINU PROVEDBE STRUČNOG NADZORA GRAĐENJA, ... (NN 111/14) NI nadzire građenje u odnosu na usklađenost građenja s GD, GP, tipskim projektom, Zakonom o gradnji, posebnim propisima i pravilima struke! U provedbi stručnog nadzora: 1. utvrđuje ispunjava li svaki izvođač propisane uvjete uvidom u:  suglasnost za obavljanje djelatnosti, upis u sudski registar/obrtnicu  potvrdu o obavljanju djelatnosti građenja (izdanom stranom izvođaču)  ugovor između izvođača i investitora 2. utvrđuje ispunjava li odgovoran osoba koja vodi građenje ili pojedine radove propisane uvjete uvidom u:  izjavu o radnopravnom statusu i radnom iskustvu u struci za glavnog ing., ing. grad. ili voditelja radova  kopiju Uvjerenja o položenom stručnom ispitu ili kopiju Potvrde o položenom stručnom ispitu 3. utvrđuje je li iskolčenje obavila osoba ovlaštena za obavljanje tih poslova uvodim u:  rješenje Državne geodetske uprave kojim je izdana suglasnost za obavljanje djelatnosti iskolčenja 4. određuje provedbu kontrolnih ispitivanja koja se odnose na svojstva određenih dijelova graševine u svrhu provjere dokazivanja ispunjavanja TZG ili drugih uvjeta predviđenih GP ili revizijom projekta 5. upoznaje pisanom obaviješdu investitora sa svim nedostacima/nepravilnostima u GP i tokom građenja 6. upoznaje pisanom obaviješdu investitora , građ. inspekciju i dr. inspekcije o poduzetim mjerama 7. sastavlja završno izvješde izvedbe građevine (ili u slučaju predaje nastavka radova uslijed gradnje) 8. određuje način otklanjanja nedostataka/nepravilnosti građenja 9. zabranjuje građenje, izvedbu radova i rad svih koji ne ispunjavaju propisane uvjete 10. u svrhu otklanjanja nedostataka zabranjuje izvođenje radova ako nije provedeno iskolčenje 11. može obavljati i druge poslove koje mu ugovorom povjeri investitor (poslove tehničkog savjetovanja, kontrole ispunjavanja ugovornih obaveza izvođača radova, posloveo bračunavanja izvedenih radova i sl.)

11. PRAVILNIK O KONSTROLI PROJEKTA (NN 32/14) Kontrola GP obavlja se s obzirom na mehaničku otpornost i stabilnost: 1. betonskih i zidanih konstrukcija (BK) 2. metalnih i spregnutih konstrukcija (MK) 3. drvenih konstrukcija (DK) 4. geotehničkih konstrukcija (GK)

12. PRAVILNIK O TEHNIČKOM PREGLEDU GRAĐEVINE (NN 108/04) Tehničkom pregledu dužni su prisustvovati svi članovi povjerenstva i predsjednik povjerenstva (bez njega se TP ne može održati). TP-u dužni su prisustvovati i svi sudionici u gradnji te povjerenstvu dati sve podatke, dokumente i izjave za potrebe obavljanja TP i izdavanje uporabne dozvole.  projektant GP dužan je na TP-u dati mišljenje o usklađenosti izgrađene građevine s GP (GD)  ako je revident u izvješdu o obavljenoj kontroli GP zahtijevao kontrolu dijela izvedbenog projekta odnosno pregled radova u određenoj fazi građenja, dužan je na TP-u dati mišljenje o ispunjavanju tih zahtjeva  predsjednik povjerenstva može odgoditi TP ako ne pristupi neki od sudionika, a može i odlučiti da je za provedbu TP-a dostatna samo sudionikovo mišljenje ili očitovanje u pisanom obliku Ako se na tehničkom pregledu utvrdi nedostatak zbog kojeg građevine ne ispunjava neki od TZG, uvjete nesmetanog pristupa i kretanja u građevini ili da nije izgrađena u skladu s lokacijskim uvjetima, odnosno nije priključena na javnu prometnu površinu ili druge objekte komunalne infrastrukture određenih lokacijskim uvjetima, a da se taj nedostatak može otkloniti bez izmjene i/ili dopune GD, predsjednik povjerenstva odredit de rok za otklanjanje nedostatka te članove povjerenstva koji de obaviti pregled nakon što se otklone. O TP i kontrolom pregledu vodi e zapisnik u koji se unose svi podaci i činjenice značajne za izdavanje uporabne dozvole, a naročito u pogledu ispunjavanja TZG, uvjeta nesmetanog pristupa i kretanja u građevini te lokacijskih uvjeta.

13. PRAVILNIK O SADRŽAJU PISANE IZJAVE IZVOĐAČA O IZVEDENIM RADOVIMA I UVJETIMA ODRŽAVANJA GRAĐEVINE (NN 43/14) Za potrebe TP izvođač je dužan sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine. U prilog mora staviti popis građevinskih dnevnika i odgovornih osoba koje su ga potpisivale te popis dokaza o svojstvima, potvrde i izjave o sukladnosti, dokaze kvalitete svih ugrađenih materijala, opreme, uređaja.... Pisanu izjavu daju svi izvođači, a glavni inženjer gradilišta supotpisuje sve izjave svojih podizvođača radova.

47

Pisana izjava sadrži: a) naziv građevine ili njena dijela, KLASU, UR.BR. i datum izdavanja GD u skladu s kojom je izgrađena b) podatke o izvođaču (naziv i sjedište odnosno ime i adresu te OIB) c) podatke o inženjeru gradilišta ili drugoj odgovornoj osobi (ime i prezime) d) popis radova na koje se izjava odnosi e) izjavu o udovoljavanju uvjetima iz GP odnosno IP glede ispunjavanja TZG i drugih uvjeta, te lokacijskih f) izvješde o izvođenju radova i ugrađivanju građevnih proizvoda i opreme u odnosu na tehničke upute g) podatke o izmjenama tokom građenja u odnosnu na projektom predviđene uvjete h) podatke o izmjenama tokom građenja u odnosnu na GL te podatke o izmjenama i/ili dopunama GD i) očitovanje o eventualno neizvedenim radovima i drugim okolnostima od utjecaja na uporabivost j) druge značajne podatke ovisno o građevini

14. PRAVILNIK O NAČINU ZATVARANJA I OZNAČAVANJA ZATVORENOG GRADILIŠTA (NN 42/14) Građevinski inspektor naredit de zatvaranje gradilišta na licu mjesta postavljanjem službenog znaka i trake na gradilištu, odnosno dijelu gradilišta ako utvrdi da su ispunjeni propisanu uvjeti za izricanje te mjere (neovisno je li prisutan investitor/vlasnik ili izvođač radova).

15. PRAVILNIK O JEDNOSTAVNIM I DRUGIM GRAĐEVINAMA I RADOVIMA (NN 79/14) Bez GD i GP može se graditi: 1. pomodna građevina koja se gradi na građevinskoj čestici postojede zgrade za potrebe te zgrade i to: 2. ograda visine do 2,2m mjeren od uređenog terena uz ogradu 3. ogradni zid visine do 1,6m i potporni zid visine 1m mjereno od najnižeg dijela uređenog terena 4. pješačka staza, bodalište, grobnica i spomenik na groblju, spomen obilježja 5. privremene građevine za potrebe građenja građevine (osim asfaltnih baza, separacija agregata, tvornica betona, dalekovoda i trafostanica) 6. privremena građevine za potrebe sajmova i javnih manifestacija 7. čeka, hranilište, solište, mrcilište 8. ... Bez GD i GP, mogu se izvoditi radovi: 1. održavanja postojede građevine 2. održavanja, hitnih popravaka zajedničkih dijelova i uređaja zgrade 3. na postojedoj zgradi kojima se ugrađuje sustav grijanja, hlađenja ili klimatizacije do 30kW, mijenjaju vanjski i unutarnji prozori i vrata 4. na uređenju građevne čestice postojede građevina kao što je građenje staza, platoa, stuba... 5.

...

Bez GD, u skladu s GP može se graditi: 1. pomodna građevina koja se gradi na građevnoj čestici postojede zgrade za potrebe te zgrade i to: 2 3 2 pomodna zgrada s 1 etažom do 50m , podzemni i nadzemni spremnik goriva do 10m , bazen do 100m , sustav sunčanih kolektora 2. dječje igralište, sportsko igralište unutar postojedeg parka i drugih javnih zelenih površina 3. ograda visine >2,2m, ogradni zid visine >1,6m i potporni zide visine >1m 4. građevine protugradne obrane 5. građevina za sigurnost: signalizacija cestovnog prometa, plovidbe i zračnog rpometa 6. građevine namjene gospodarenja šumom 7. ... Bez GD, u skladu s GP mogu se izvoditi radovi: 1. na postojedoj građevine kojima se poboljšava ispunjavanje TZG, a da se ne mijenja usklađenost sa lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena 2. preuređenje radi mijenjanja organizacije prostora (ne nosivih elemenata) 3. zamjene postojedeg sustava grijanja sa sustavom iskorištavanja topline energije iz tla (dizalica topline) 4. zamjene dijela omotača na postojedoj zgradi (toplinska izolacija podova, zidova, stropova, hidroizolacija...) 5. na postojedim instalacijama javne rasvjete u svrhu poboljšanja njihove energetske učinkovitosti 6. ... Bez projekta uklanjanja mogu se ukloniti građevine skupine 4. i 5. iz ZOG-a te sve gore navedeno!

48

16. PRAVILNIK O SUGLASNOSTI ZA ZAPOČINJANJE OBAVLJANJA DJELATNOSTI GRAĐENJA (NN 43/09) Zahtjev za izdavanje suglasnosti podnosi se na posebnom obrascu koji je sastavni dio pravilnika. Suglasnost nije potrebna za izvođenje: staklarskih, limarskih, stolarskih, parketarskih radova podopolagačkih radova i radova oblaganja (kamenarski, keramičarski...) radovi završne obrade (dekorativni beton, kulir, ...) soboslikarskih i ličilačkih radova (priprema podloge, ličenje, bojanje, tapetiranje...) gipsarskih radova, štukatura radova strojnog bušenja i rezanja hortikulturalnog uređenja i radova uređenja okoliša ...

17. PRAVILNIK O SADRŽAJU I IZGLEDU PLOČE KOJOM SE OZNAČAVA GRADILIŠTE (NN 42/14) Gradilište na kojem se gradi na temelju građevinske dozvole mora biti o označeno pločom koja obvezno sadrži: – naziv i vrstu građevine koja se gradi – broj katastarske čestice i katastarske opdine na kojoj se građevina gradi te adresa (ako je poznata) – ime, odnosno tvrtku investitora, – ime odnosno tvrtku projektanta, – ime odnosno tvrtku izvođača, – ime odnosno tvrtku osobe koja provodi stručni nadzor građenja, – naziv tijela koje je izdalo građevinsku dozvolu, – klasifikacijsku oznaku, urudžbeni broj, datum izdavanja i pravomodnosti, odnosno izvršnosti dozvole, – datum prijave početka građenja, – naznaku da se radi o kulturnom dobru ako se radovi izvode na građevini upisanoj u Registar kulturnih dobara

18. ZAKON O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU (NN 26/03, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09, 49/11, 144/12) KOMUNALNA NAKNADA je prihod proračuna jedinice lokalne samouprave namijenjen za: čišdenje i održavanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta, groblja, krematorija, javne rasvjete. Plada se za nekretninu unutar građevinskog područja naselja (i za stambeni/poslovni prostor izvan građevinskog područja naselja na kojem se obavlja održavanje javnih površina, nerazvrstanih cesta i rasvjete, i koje su opremljene pristupnom cestom, objektima za opskrbu strujom i vodom). Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o KN kojom se utvrđuju:  zone/koeficijent zona i koeficijent namjene  rok pladanja  nekretnine važne za jedinicu lokalne samouprave koje se u potpunosti/djelomično oslobađaju pladanja  uvjeti prema kojima se u pojedinim slučajevima može u potpunosti/djelomično osloboditi pladanja 2 Komunalna naknada obračunava se po m površine i to za: a) stambeni, poslovni i garažni prostor po jedinici korisne (neto) površine b) za građevno zemljište po jedinici stvarne (bruto) površine Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, nakon donošenja odluke o komunalnoj naknadi, za svaku kalendarsku godinu donosi Program održavanja komunalne infrastrukture. Sredstva prikupljena komunalnom naknadom, mogu se upotrijebiti i u svrhu održavanja objekata školskog, zdravstvenog i socijalnog sadržaja. KOMUNALNI DOPRINOSI su novčana davanja koja se pladaju za građenje i korištenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture. Komunalni doprinos plada vlasnik građevne čestice na kojoj se gradi građevine. Sredstvima komunalnog doprinosa se financira: pribavljanje zemljišta na kojem se grade objekti i uređaji komunalne infrastrukture, rušenje postojedih objekata i uređaja, premještanje postojedih nadzemnih i podzemnih instalacija, radovi na sanaciji tog zemljišta. Jedinica lokalne samouprave ne plada komunalni doprinos kada je investitor gradnje objekta i uređaja komunalne infrastrukture. 3 3 Jedinična vrijednost KD za obračun po m građevine ne može biti > od 10% prosječnih troškova gradnje m etalonske građevine u RH, a taj podatak objavljuje ministar u čijem djelokrugu je komunalno gospodarstvo.

49

Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku od komunalnom doprinosu kojom se utvrđuje:  zone 3  jedinična vrijednost komunalnog dopr. po vrsti objekta i po zonama (određena u kn/m građevine)  način i rokovi pladanja  uvjeti zbog kojih se u pojedinačnim slučajevima može odobriti djelomično ili potpuno oslobađanje 2

Otvorene bazene, igrališta i druge otvorene građevine obračunava se po m tlocrtne površine. Rješenje o komunalnom doprinosu donosi upravno tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za komunalno gospodarstvo. Protiv rješenja se može izjaviti žalba.

19. ZAKON O NORMIZACIJI (NN 80/13) - traži se samo poznavanje GLAVA V. NORMA - pisani dokument koji ovisno o prihvadanju, može imati nacionalni, regionalni ili svjetski (internacionalni) zakonski status.  hrvatska norma - norma dostupna javnosti koju je prihvatilo hrvatsko normirno tijelo (HNT)  akt o pokretanju postupka za prihvadanje, norma i objava o prihvadenoj normi objavljuje se u službenom glasilu hrvatskog normirnog tijela  hrvatske norme označuju se pisanom oznakom HRN  sva autorska prva i prava korištenja norma pripadaju hrvatskom normirnom tijelu  zabranjeno je: umnožavanje, distribucija bilo koje hrvatske norme bez suglasnosti od HNT  sukladnost određenog proizvoda, procesa ili usluge s hrvatskom normom može se potvrditi: izjavom o sukladnosti, potvrdom (certifikatom) o sukladnosti ili oznakom sukladnosti

20. ZAKON O OBVEZNIM ODNOSIMA (NN 35/05, 41/08) Ugovorom o djelu izvođač se obvezuje obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje kakva fizičkog ili umnog rada i sl., a naručitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu. Kada je ugovoreno da izvođač izradi stvar od svog materijala, a nije određena kakvoda, izvođač je dužan dati materijal najmanje srednje kakvode. OBVEZE IZVOĐAČA  mora upozoriti naručitelja na nedostatke materijala koji mu je naručitelj predao (ako naručitelj inzistira da se svejedno primijene, mora poslušati, ili ima pravo raskida ugovora ako mu to šteti ugledu)  mora upozoriti naručitelja na nedostatke u njegovu nalogu koji mogu utjecati na djelo ili izvršenje djela na vrijeme (u suprotnom de odgovarati za štetu)  ne odgovara za zakašnjenje ako mu naručitelj nije predao materijal na vrijeme ili je tražio izmjene ili mu nije platio dužni predujam  nakon pregleda i primanja izvršenog dijela ne odgovara za nedostatke koji su se mogli opaziti pregledom (osim ako je za njih znao, a nije pokazao naručitelju)  ako otklanjanje nedostataka zahtijeva pretjerane troškove, može to odbiti, ali onda naručitelj ima pravo na sniženje naknade ili raskid ugovora te pravo na naknadu štete  ne može zahtijevati povedanje naknade ako je naknada ugovorena na temelju proračuna s izričitim jamstvom izvođača OBVEZE NARUČITELJA  ima pravo nadzora i davanja uputa  mora pregledati izvršeno djelo i o svim nedostacima obavijestiti izvođača  ako utvrdi nedostatak koji se nije mogao opaziti pregledom u roku od 1 mj., mora obavijestiti izvođača  2 godine nakon primitka djela ne može se pozvati na nedostatke  kada je jasno da je djelo imati nedostatak, mora obavijestiti izvođača i dati mu rok da popravi (u suprotnom ima pravo na raskid ugovora i naknadu štete)  kada je definiran rok, a jasno je da izvođač toliko kasni da nede stidi na vrijeme završiti, može raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu štete  kada obavljeno djelo ima nedostatak, mora obavijestiti izvođača i dati mu rok da otkloni, te ima pravo na naknadu štete  kada obavljeno djelo imam nedostatak koje djelo čini neuporabljivim ili je u suprotnosti s ugovorom, može odmah raskinuti ugovor te im pravo na naknadu štete  kada obavljeno djelo ima nedostatak koji djelo ne čini neuporabljivim, prvo mora dopustiti izvođaču da otkloni nedostatak  nije dužan isplatiti naknadu prije nego je pregledao djelo i odobrio ga

50

Ugovorom o građenju izvođač se obvezuje prema određenom projektu izraditi u ugovorenom roku određenu građevinu na određenom zemljištu, ili na takvom zemljištu, odnosno na postojedoj građevini izvesti kakve druge građevinske radova, a naručitelj se obvezuje isplatiti za to određenu cijenu. OBVEZE IZVOĐAČA  dužan je omoguditi naručitelju nadzor nad radovima i kontrolu količine, kakvode i sukladnost ugrađenih proizvoda  za svako odstupanje mora imati pisanu suglasnost naručitelja, osim za nepredviđene radove (osiguranje stabilnosti građevine, stabilnosti tla, sprečavanje opasnosti, naredba mjerodavnog tijela javne vlasti) o kojima mora obavijestiti Naručitelja te ima pravo na naknadu  ako je izveo u roku, i cijene elemenata na temelju kojih je određena cijena radova se povedale za više od 2% može zahtijevati povedanje cijene radova, te dobiva razliku koja prelazi 2%  ako nije izveo u roku, a do ugovorenog roka, cijene elemenata na temelju kojih je određena cijena radova se povedale za više od 5% može zahtijevati povedanje cijene radova, te dobiva razliku koja prelazi 5%  ako je ugovoreno da se cijena nede mijenjati, može zahtijevati izmjenu cijene radova , ako su se cijene elemenata povedale za više od 10%, te dobiva razliku koja prelazi 10%  odgovara za nedostatke građevine koji se tiču ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevine za period od 10 godina  odgovara za nedostatke zemljišta za period od 10 godina, osim ako nije imao geotehnički elaborat ili drugu odgovarajudu ispravu, a tijekom građenja se nisu pojavile okolnosti koje to dovode u sumnju OBVEZE NARUČITELJA  ako bi ugovorena cijena morala biti znatno povedana, može raskinuti ugovor te isplatiti Izvođaču izvedene radove i pravičnu naknadu za učinjena troškove  ako su se od sklapanja ugovora do ugovorenog završetka radova, cijene elemenata na temelju snizile za više od 2%, može tražiti sniženje cijene radova iznad tog postotka  ako je ugovorena nepromjenljivost cijena radova, može tražiti sniženje cijene radova ako su se cijene smanjile za više od 10%, i to za razliku u cijenu preko 10%  u slučaju zakašnjenja izvođača, ima pravo na razmjerno sniženje cijena radova za svako sniženje cijena elemenata na temelju koji je cijena radova određena dužan je o nedostatcima obavijestiti Izvođača, projektanta ili nadzor u roku od 6 mjeseci od kad je nedostatak utvrdio

21. ZAKON O OPDEM UPRAVNOM POSTUPKU (NN 47/09) 22. UREDBA O UREDSKOM POSLOVANJU (NN 7/09) -

pisarnica je posebna unutarnja ustrojstvena jedinica koja obavlja poslove primanja i pregleda pismena i drugih dokumenata, njihovog razvrstavanja i raspoređivanja, upisivanja u odgovarajude evidencije (očevidnike), dostave u rad, otpremanja, razvođenja te njihova čuvanja u pismohrani;

-

dokument je svaki podatak, odnosno svaki napisani, umnoženi, nacrtani, slikovni, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili bilo koji drugi zapis podatka, fizički predmet, priopdenje ili informacija, koji sadržajem i strukturom čini raspoznatljivu i jednoznačno određenu cjelinu povezanih podataka;

-

podnesak je pismeno kojim stranka pokrede postupak, dopunjuje, mijenja svoj zahtjev odnosno drugo traženje ili od tog odustaje;

-

akt je pismeno kojim tijelo odlučuje o predmetu postupka, odgovara na podnesak stranke, određuje, prekida ili završava neku službenu radnju te obavlja službeno dopisivanje s drugim tijelima odnosno pravnim osobama koje imaju javne ovlasti;

-

prilog je svaki pisani sastavak ili slikovni prikaz (tablica, slika, crtež ili slično) kao i fizički

51

KRATICE IdP = idejni projekt GP = glavni projekt IP = izvedbeni projekt GeodP = geodetski projekt GeomE = geomehanički elaborat GD = građevinska dozvola LD = lokacijska dozvola UD = uporabna dozvola NI = nadzorni inženjer TZG = temeljni zahtjevi za građevinu EnCer = energetski certifikat EnPreg = energetski pregled PP = prostorni plan NP = nacionalni park k.č. = katastarska čestica k.o. = katastarska opdina g.č. = građevna čestica UPU = urbanistički plan uređenja

52