: 27. 09. 2010. : Marijana Kovač : semi razre osnovne škole : srpski jezik : usvajanje novog gradiva : narodna bajka : frontalni i individualni : dijaloška, monološka, tekstovna, metoa problemske nastave
: čitanka, nastavni listidi
: usvajanje znanja o karakteristikama usmene bajke kao vrste narone književnosti putem temeljne analize bajke
: posticanje kreativnosti i mašte ko učenika kao i primenjivanje poučnih elemenata bajke u stvarnom životu.
: izazivanje samostalnih literarnih pokušaja učenika kao i njihovo osposobljavanje za samostalno tumačenje narone bajke.
Uvodni deo -15 minuta Glavni deo - 30 minuta
Glavni deo -30 minuta Završni deo - 15 minuta
: u uvonom elu časa nastojadu a zainteresujem učenike za bajku kao vrstu narone književnosti, motivišem ih na zajeničku interpretaciju bajke , kao i na upoznavanje sa njenim osnovnim karakteristikama. Ovo bi bio dvostruko relevantan eo časa: motivacijski kao i
rai usmeravanja mišljenja prilikom razumevanja ove bajke. : u ovom elu časa pozabavidemo se interpretacijom bajke
. Putem zajeničke analize učenici de se upoznati , pomodu konkretnih primera, sa osnovnim osobinama narone bajke i stedi sposobnost samostalne analize i razumevanja drugih bajki ovog tipa što
svakako služi i obrazovnom i funkcionalnom cilju časa. Osim toga što de učenici proširiti svoje znanje o naronoj književnosti ova bajka de poslužiti takođe i kao dobra motivacija da razvije kod njih interesovanje za mitologiju i običaje srpskog naroda koji su u tesnoj vezi sa ovom fantastičnom naronom pripovetkom. : u završnom elu učenici de imati priliku a izraze svoje osobeno
mišljenje o ovoj bajci i iznesu subjektivne zaključke. Pore toga važno je ukazati na pouke i mudrosti bajke, u čemu je zapravo i saržana njena najveda lepota,
koje služe vaspitnom cilju časa.
Da bi uspešno motivisala i zainteresovala učenike za razumevanje i poslužidu se jenom
interpretaciju bajke
malom igrom asocijacije u kojoj de učenici ajudi tačne ogovore i rešavajudi zagonetke dolaziti do odgovora, tj. osnovnih karakteristika bajke koji de ih na
samom kraju navesti na krajnji ogovor, a je reč o naronoj bajci. Prvo du poeliti razre u tri takmičarske grupe i izabrati po jenog obrovoljca, predstavnika svake grupe, koji de govoriti u ime svoje grupe kako bi se izbegla
buka na času. Svima du poeliti nastavne listide sa zagonetkama i ilustracijama na kojima de upisivati tačne ogovore i koji de im kasnije poslužiti kao mali posetnik osobina ove književne vrste. Kaa su učenici motivisani i spremni za zajenički ra, postavidu im pitanje Zatim, najavljujem nastavnu
jeinicu i govorim a demo se pozabaviti na primeru bajke o svim ovim stvarima koje smo pomenuli u uvodnom del u časa.
Izražajno i glasno du pročitati olomak iz ove bajke kako bih im što bolje približila lepotu usmene bajke koja se nekaa prenosila s kolena na koleno isključivo putem „žive“ reči. Saa kaa svi znaju o čemu je reč u ovoj bajci upitala bi ih učenike:
Kaa smo kroz razgovor o bajci ošli o mogudeg odgovora da je princa motivisala na ovaj poduhvat neizmerna ljubav prema devojci- paunici i da su njegova zavina brada učinila a on izgubi svoju ljubav, nastojadu a ih usmerim a pristupe ovoj bajci sa stanovišta njenih
osnovnih osobina, karakterističnih za vedinu bajki ovog tipa. Prvo na šta du im obratiti pažnju jeste je izvaja o obične pripovetke. Upitadu ih:
ove priče koji
Kaa razgovorom ođemo o ogovora a su fantastični motivi
upitadu ih:
Kaa su učenici shvatili u potpunosti fantastičan svet bajke obratidemo pažnju na sleedu osobenost narone bajke, a to je njena . Prvo što bih upitala učenike jeste to
Ova tri osnovna segmenta koja čine kompozicionu celinu bajke čine ustaljenu kompoziciju narone bajke koja je direktno vezana za junaka i njegov razvoj kroz bajku. Takođe je važno napomenuti a su ogađaji uvek hronološki poređani. Ako su učenici imali prilike da se ranije susretnu sa bajkom ovog tipa primetide a je u skoro svakoj narodnoj bajci kompozicija zasnovana na ovaj način.
Pošto je junak usko povezan sa kompozicijom takođe treba učenicima ukazati i na to da su i
i imaju veoma
karakteristične osobine. Upitala bi ih:
U svojoj dugoj
potrazi i rešavanju problema on skoro uvek nailazi na različita iskušenja kroz koja se moralno i uhovno uziže razvijajudi se tokom tog ugog traganja. Kraj je takođe mnogo karakterističan i uvek se završava pobeom obra na zlim silama što de takođe učenici modi a uoče u ovoj bajci. Bajka kao vrsta uvek teži vradanju ustaljenog rea stvari koji je na njenom početku poremeden.
Junak i njegovi pomagači čine sve a bi se ravnoteža povratila, neprava otklonila i pritom su im ostupna sva čarobna srestva i sve mogudnosti. Kaa smo obratili pažnju na fantastičnu saržinu bajke, ustaljenu i složenu kompoziciju kao i na tipske junake važno im je prestaviti i
. Postavila bih pitanje učenicima: Zajeničkom analizom odi demo o ogovora a se ranja uvek dešava u neoređenoj prošlosti, a je jako malo opisa prostora i da je vreme formulativno. Samom uvodnom
sintagmom „ bio jean car“ mi znamo a se ranja esila u prošlosti ali ne znamo ništa više, nije jasno oređeno vreme. Takođe mogu primetiti a postoji jako malo opisa prostora, sve što je rečeno je a se na početku ranja ešava u vorištu carevog vorca, ispo zlatne j abuke, junak u svojoj dugoj potrazi putuje šumama i pustarama i sam završetak se ponovo ovija u vorcu, ali ne njegovom ved, kraljičinom dvorcu. Saa kaa su učenici praktično upoznati sa osnovnim osobinama narone bajke to je potrebno i teorijski uobličiti jenom oštom efinicijom bajke:
Na ovom času ukazadu učenicima na još jean mogudi pristup bajci , a to je proučavanje bajke sa mitološkog
aspekta. Ovaj mitološki pristup je važan za lakše razumevanje bajke i shvatanje njene simbolike, a učenici de takođe i proširiti svoje znanje o verovanjima i
običajima naših preaka od kojih naša narona bajka i potiče. Kao pomodno srestvo za ovaj čas koristidu
kako bih učenicima lakše
pojasnila simboliku oređenih motiva. Prvo bih upitala učenike: Zatim bih učenicima pročitala značenja ova va
što bi njihovo razmišljanje usmerilo u
pojma iz
ogovarajudem pravcu i pomoglo im da percipiraju bajku sa, njima potpuno novog, mitološkog aspekta.
Upotrebljava se u više značenja: jabuka razdora - koju je dodelio Paris; zlatne jabuke- u vrtu Hesperida kao voće besmrtnosti; jabuka u koju su zagrizli Adam i Eva; jabuka u Pesmi nad pesmama, koja, kako kaže Origen, prikazuje plodnost Božje Reči, njen ukus i miris. Sjedinjujuća spoznaja koja daruje besmrtnost, ili distinktivna spoznaja koja uzrokuje pad. Plod koji održava mladost, simbol obnove i trajne svežine. Aleksandar Veliki , je tražeći vodu života u Indiji, našao jabuke koje su produžavale život sveš tenika do 400 godina. U skandinavskoj mitologiji ima ulogu ploda koji obnavlja i podmlađuje. Bogovi jedu jabuke i ostaju mladi sve do kraja sadašnjeg kosmičkog ciklusa. Zbog svoga oblika kugle, uopšteno označava svaku zemaljsku želju ili zadovoljstvo u takvoj želji. 1 - Povezan sa obožavanjem drveta i Sunca; takođe povezan sa božurom. Predstavlja besmrtnost, dugovečnost, ljubav. Prirodan simbol zvezda na nebu, pa otud apoteozei besmrtnosti. Pošto se uznemiri pred kišu povezan je sa nepogodama; njegov kišni ples povezan je i sa spiralom. Svetovnjaštvo, gordost i taština su mu relativno moderni atributi. Prvobitno atribut Pana, koji ga je ustupio Heri kao simbol zvezdanog nebeskog svoda; Hera mu je po repu razbacala Argusove oči. U hrišćanstvu simbol besmrtnosti; uskrsnuće; duša uznesena do nebeske slave, jer je obnavljao perje i jer se držalo da mu je telo nakrivljeno. Njegovih „stotinu oka“ su crkva svevidnica. 2 Do saa su učenici verovatno uvieli proučavajudi lirske narodne pesme da se jabuka skoro uvek vezuje za ljubav i brak. Jabuka kao drvo plodnosti
simbolizuje rađanje nečeg novog, nečeg što tek nastaje. Sada bih postavila ptanje: Paun, kao simbol lepote i
pretvaranja takođe simbolizuje i večnost, u njegovom obliku se pojavljuje evojka koja je na graničnom prostoru ovozemaljskog (evojka) i onostranog (paunica). Jabuka je takođe rvo koje povezuje zemlju i nebo i kao osa sveta simbolizuje važne oluke u životu, prelaz iz jenog sveta u rugi, preobražaj i transformaciju.
1
2
, urenik Dušanka Đurid, Narono elo;
Isto;
Saa kaa su učenici uvieli moguda simbolična značenja jabuke i pauna
upitadu ih: Ovim postupkom, ona se oriče svojih fantastičnih
osobenosti i želi u potpunosti a se prea realnom svetu. Ona carevidu poklanjajudi jabuku ved nagoveštava to a žel i da mu pokloni i svoju ljubav kao i a želi a provee ostatak života sa njim u svetu realnog. Ovaj čin poklanjanja jabuke simboliše brak i ono što svakako slei na samom kraju ove bajke. Sada ka su učenici upoznati sa mitološkim pristupom bajci, oni su osposobljeni da na jedan potpuno nov način analiziraju naše narone bajke i da
ih na potpuno rugačiji način o osaašnjih percipiraju. Sagleavajudi običaje i verovanja naših preaka naučide a razmišljaju u jenom nesvakiašnjem i potpuno rugačijem pravcu vradajudi se u avnu prošlost baš oakle je i potekla ova najstarija tvorevina narodnog duha. Kada smo interpretiranje bajke
izvršili u
potpunosti, potrebno je, u završnom elu časa, izvudi pouku i oneti jean
opšti utisak o njoj. Saa bih postavila pitanje učenicima:
Preložila bih im za sam kraj a pročitaju ko kude ovu bajku o kraja jer našeg junaka tek očekuju mnogi problemi i to sve zbog njegove izražene mane, koju de uočiti u nastavku bajke, radoznalosti. T akođe, ako pročitaju nastavak bajke imade priliku a se upoznaju sa još jenim mitološkim bidem, zmajem.
, Izavačka kuda „Draganid“, Beogra, 1999.;
1.
, Naa Miloševid- Đorđevid, Beogra, 2006.;
2.
, urenik Dušanka Đurid, Narono elo;
3.
, Ljiljana Bajid i Zona Mrkalj, Zavo za
4.
užbenike, Beogra, 2010.
1.
, Milija Nikolid, Beogra, 1996.;
2.
, Pavle Ilid, Novi Sa, 2003.