1. Uvod
Opšta zaštita zaposlenih zaposlenih podrazumijeva ostvarivanje ostvarivanje uslova rada u kojima kojima se preduzimaju preduzimaju određene mjere i aktivnosti u cilju zaštite života i zdravlja zaposlenih i drugih lica koji na to imaju pravo. Interes društva, svih subjekata i svakog pojedinca je da se ostvari najviši nivo zaštite zaposlenih, da se neželjene posljedice kao što su povrede na radu, profesionalne bolesti i bolesti u vezi sa radom r adom svedu na najmanju moguću mjeru, odnosno da se ostvare uslovi rada u kojima bi zaposleni imao osjećaj zadovoljstva pri obavljanju svojih profesionalnih zadataka. a ostvarivanje ovakvog cilja neophodan je sistematski pristup u preventivnom djelovanju i povezivanje svih subjekata koji su nosioci određenih obaveza i aktivnosti. !jihova je dužnost da se staraju o sprovođenju utvrđenih pravila, mjera i standarda o uslovima rada i stalna briga da ih mijenjaju i usaglašavaju sa tehnološkim i društveno"ekonomskim razvojem kako bi se unaprijedila bezbijednost i o#uvalo zdravlje zaposlenih kao jedan od najvažnijih elemenata zaštite zaposlenih. $otreba za preduzimanjem određenih aktivnosti sa ciljem zaštite u#esnika u radu javlja se sa prvim oblicima rada, jer je svaki rad praćen manjim ili većim opasnostima, ali se kao organizovana djelatnost uspostavlja tek po#etkom %&. vijeka. 'ada je uslovljena razvojem industrije industrije radni#ka radni#ka klasa klasa brojno brojno oja#ala, oja#ala, ali su se uslovi rada pogoršali pogoršali te je sa pojavom pojavom (industrijske revolucije), došlo do naglog povećavanja broja povreda na radu. !ezadovoljstvo uslovima rada raste do te mjere da dovodi do otvorenih istupanja radnika sa osnovnim zahtjevo zahtjevom m za njihovo njihovo poboljšan poboljšanje. je. 'o dovo dovodi di do stvaranja stvaranja snažnog snažnog radni#kog radni#kog pokreta pokreta i radni#kih udruženja koja vrše pritisak na državu i ona je prinuđena da ove odnose pravno reguliše kako bi obijezbedila minimalnu zaštitu radnika te veću ekonomsku stabilnost i socijalni mir. Od tada po#inje intenzivan razvoj zaštitnog zakonodavstva, širenje socijalnih prava i stvaranje međunarodnih organizacija organizacija koje u velikoj mjeri doprinose uspostavljanju stabilnih sistema zaštite zaposlenih. .
%
2. Uloga Uloga i značaj značaj zašt zaštite ite zapo zaposle slenih nih
*loga bezbijednosti i zaštite zdravlja na radu određena je njenim ciljem i obimom prava i obaveza poslodavca poslodavca i radnika. na#aj bezbijednosti i zdravlja na radu se sagledava sa+ "
humanog,
"
socijalnog i
"
ekon ekonom omsk skog og sta stano novi viššta. ta.%
ad u humanim uslovima predstavlja zadovoljstvo za svakog pojedinca, ali i uspjeh i ponos za organizaciju, poslodavca poslodavca i za društvo u cjelini. -ocijalni zna#aj u najvećoj mjeri se izražava kroz veliki broj zaposlenih koji se povrijede ili izgube život na radnom mjestu, obole od profesionalnih bolesti i drugih bolesti u vezi sa radom o kojima, a #esto i o njihovim porodicama, preuzima brigu društvo. I treća, ekonomska dimenzija bezbijednosti i zdravlja na radu sagledava se preko posljedica povreda na radu, profesionalnih i drugih bolesti i iskazuje se određenim finansijskim pokazateljima koji zavise od broja i težine takvih slu#ajeva. !aime, povrede na radu i profesionalne bolesti, #esto su praćene havarijama, odsustvom sa rada #ime se stvaraju troškovi i izdaci zbog toga što radnik ne radi, zbog zastoja koji nastaje u proizvodnji i što se znatna sredstva izdvajaju za lije#enje radnika, nadoknadu njegove zarade i drugih troškova i izdata izdataka ka koji koji pad padaju aju na teret teret pos poslod lodavc avcaa i fondov fondovaa socija socijalno lnogg osigu osiguran ranja. ja. 'o zna#i zna#i da bezbednost bezbednost i zdravlje na radu uti#u na produktivnost i ekonomi#nost poslovanja u preduzeću, kao i na kvalitet i konkurentnost konkurentnost proizvoda na tržištu, te da poslodavac ima neposredni interes da ona bude što efikasnija. ato je svako ulaganje u mjere zaštite za poslodavca korisna investicija. Od stepena bijezbednosti zavisi zdravstvena i radna sposobnost zaposlenih a time i produktivnost u okviru preduzeća, koja se na nacionalnom nivou odražava na visinu nacionalnog dohotka. Istovremeno boljom zaštitom zdravlja na radu i smanjenjem broja povreda na radu, profesionalnih i drugih bolesti, smanjuje se opterećenje fondova socijalnog osigu osiguran ranja ja što se nepos neposred redno no odraž odražava ava na visinu visinu izdvaj izdvajanj anjaa ovih ovih sredst sredstav avaa po osnov osnovuu doprinosa i iz nacionalnog budžeta. akle, od stepena bezbijednosti zavisi zdravstvena i radna sposobnost zaposlenih zaposlenih a time i produktivnost u preduzeću ali i sposobnost radne populacije na nacionalnog nivou nivou što u krajnjem uti#e na nacionalni nacionalni dohodak i standard svih građana. %
/.Ivanjac, -.0uković, ./išljenović, ./išljenović, 1ezbednost i zdravlje na radu, str.&"%2, str.&"%2, 1eograd, 3224. godina
3
aštita zaposlenih regulisana je zakonom i obuhvata opštu zaštitu kao pravo na bezbijednost i zaštitu života i zdravlja, zatim posebne vrste zaštite, kao što su zaštita li#nih podataka, zaštita omladine, materinstva, pravo na porodiljsko odsustvo i odsustvo sa rada radi njege djeteta ili druge osobe, zaštita invalida, pravo na odsustvo sa rada zbog privremene sprije#enosti uslijed bolesti, kao i posebnu zaštitu određenih kategorija zaposlenih od otkaza ugovora o radu+ zaposlene žene za vrijeme trudnoće, porodiljskog odsustva, roditelja za vrijeme odsustva sa rada rada zbog zbog po poseb sebne ne njege njege djetet djeteta, a, #lana #lana savjet savjetaa zapos zaposlen lenih ih i preds predstav tavnik nikaa zapos zaposlen lenih ih u upravnom i nadzornom odboru, predsjednika sindikata kod poslodavca i imenovanog ili izabranog sindikalnog predstavnika. * nastavku rada ćemo objasniti odgovornosti poslodavaca ali i zaposlenih u cilju postizanja i obezbjeđivanja zaštite zaposlenih te ćemo objasniti svaku od kategorija zaštite kako bi se stvorila što jasnija predstava o sistemu zaštite zaposlenih.
3. Obavez Obavezee i odgovorno odgovornost stii poslodav poslodavca ca
$oslodavac je nosilac svih obaveza i odgovornosti u uspostavljanju bezbijednih uslova rada i zašti zaštite te zdrav zdravlja lja zaposl zaposleni enih. h. * tom smislu smislu op opšta šta oba obavez vezaa pos poslod lodav avca ca je da zapos zaposlen lenom om obezbijed obezbijedii rad na radnom radnom mestu mestu i u uslovima uslovima u kojima kojima su sprovedene sprovedene mjere m jere bezbijednos bezbijednosti ti i zaštite zdravlja, odnosno da prilikom organizovanja rada i radnog procesa 5prije po#etka rada i u toku rada6 primijeni preventivne mjere kao i da za njihovu primjenu izdvoji potrebna finans finansijs ijska ka sredst sredstva. va. $ri izvrša izvršavan vanju ju ove oba obavez vezee pos poslod lodav avac ac je duž dužan an da se pridrž pridržav avaa osnovnih principa koji su sadržani u međunarodnim aktima, prije pr ije svega u Opštoj direktivi 7* i ugrađeni u #lan %3. akona a koji se odnose na+ "
izb izbjega jegavvanje nje riz rizika8 ika8
"
proc procje jenu nu rizik rizikaa koj kojii se ne mogu mogu izb izbje jeći ći88
"
otkl otklan anja janj njee rizi rizika ka na njih njihov ovom om izvo izvoru ru prim primje jeno nom m savr savrem emen enih ih tehn tehni# i#ki kihh rešenja8
"
prilag prilagođa ođava vanje nje rada rada i radnog radnog mjesta mjesta zapos zaposlen lenom, om, naro# naro#ito ito u pogledu pogledu izbor izboraa opreme za rad i metoda rada, kao i izbora tehnološkog postupka da bi se izbjegla monotonija u radu i smanjio njihov uticaj na zdravlje zaposlenog8
"
zamjen zamjenuu opasni opasnihh tehnolo tehnološki škihh procesa procesa ili ili metoda metoda rada rada bezopas bezopasnim nim ili ili manje manje opasnim8
9
"
davanje davanje prednosti prednosti kolektivn kolektivnim im nad nad pojedina# pojedina#nim nim mjerama mjerama bezbijedn bezbijednosti8 osti8
"
odgova odg ovaraj rajuće uće ospos osposobl obljav javanj anjee za bezbijed bezbijedan an rad i izdava izdavanje nje uputst uputstava ava za rad rad na bezbijedan na#in. 3
!avedeni principi principi predstavljaju osnovu za djelovanje poslodavca poslodavca pri #emu je njegova njegova obaveza da aktivnosti usmjerava prevashodno na eliminisanje rizika ili svođenje na najniži mogući nivo. * tom cilju poslodavac ima posebne obaveze u pogledu uređivanja prava i obaveza zaposlenih, procjene rizika, osposobljavanja radnika za bezbijedan rad, ostvarivanja prava zaposlenih, obavljanja stru#nih poslova zaštite na radu, informisanja zaposlenih, stvaranja mogućnosti za u#ešće zaposlenih i njihovih predstavnika i preduzimanja drugih preventivnih mjera kako bi se zaštitio fizi#ki i psihi#ki integritet radnika na radnom mjestu. $rilagođavanje rada i radnog mjesta zaposlenom i zamjena opasnih tehnoloških procesa i metoda rada bezopasnim ili manje manje opasnim predstavljaju predstavljaju mjere kojima se eliminiše ili smanjuje rizik. rizik.
3.1. Procjena (profesionalnog) rizia
7uropski propisi iz podru#ja sigurnosti i zaštite zdravlja na radu zahtijevaju procjenu rizika. /eđutim, #ak i ako to nije zakonski zahtjev, provođenje procjene rizika dobra je praksa budući da omogućava omogućava poduzimanje poduzimanje djelotvornih mjera mjera za zaštitu zdravlja radnika. radnika. !aj#ešće opasnosti opasnosti na radnom radnom mestu su+ "
mehani#ke mehani#ke 5npr. 5npr. rotirajući rotirajući ili pokretni pokretni delovi delovi mašina mašina ili opreme6, opreme6,
"
elek elektri tri#n #nee 5dire 5direkt ktan an ili indi indire rekt ktan an ko kont ntak aktt sa dijel dijelov ovim imaa elek elektr troi oizo zola laci cija ja66 i opasnosti vezane za karakteristike radnog mesta 5npr. rad na visini ili dubini6.
:tetnosti deluju u dužem vremenskom i izazivaju razli#ita profesionalna oboljenja odnosno oboljenja u vezi sa radom. :tetnosti se mogu grupisati na+ ; :tetnosti koje se se pojavljuju u procesu procesu rada 5hemijske, fizi#e, fizi#e, biološke68 ; $sihi#ki i psihofizi#ki napori 5stres, monotonija, položaj položaj tijela u radu, rad sa strankama68 ; :tetnosti vezane za organizaciju rada 5prekovremeni rad, rad noću, rad r ad po smjenama68 ; Ostale štetnosti 5nasilje na radnom mestu, rad sa životinjama. 9
3 9
/.Ivanjac, -.0uković, ./išljenović, 1ezbednost i zdravlje na radu, str.%<, 1eograd, 3224. godina =.-tar#ević, /.Ilić, $riru#nik za procjenu rizika, str.%4, 1eograd,32%2.
>
-lika br.%.
$rocjenom rizika se+ "
utvrđu rđuju op opasnosti
"
utvrđu utvrđuje je koji koji su radn radnici ici izlo izložen ženii riziku riziku od tih tih opas opasnos nosti ti
"
proc procje jenj njuj ujee ukl uklju ju#e #eni ni rizi rizik8 k8
"
procje procjenju njuje je mogu mogu li se naved navedeni eni rizi rizici ci uklo uklonit nitii ili ne, ne,
"
odlu#uje odlu#uje o doda dodatnim tnim mjerama mjerama koje koje su potrebne potrebne za za prevenc prevenciju iju ili ili smanjiv smanjivanje anje rizika.
?ad se govori o riziku na radu, podrazumijeva se rizik koji se javlja na radnom mjestu, koji ugrožava život i zdravlje zaposlenog pri obavljanju poslova svog zanimanja 5profesije6, pa se takav rizik definiše kao profesionalni rizik. Ovi rizici su razli#iti po vrsti i intenzitetu te je neophodna identifikacija identifikacija i određivanje stepena mogućeg mogućeg uticaja na zaposlenog što se utvrđuje u postupku procjene profesionalnog rizika za svako radno mjesto. @injenica je da se prakti#no ne mogu eliminisati svi faktori rizika, što zna#i da na svakom radnom mjestu postoji neki rizik, ali se on do određenog nivoa smatra prihvatljivim jer ne ugrožava neposredno zdravlje zaposlenog. zaposlenog. $rocjenjuje se preostali rizik, onaj koji poslodavac nije mogao da izbjegne izb jegne niti da otkloni na njegovom izvoru te postoji opasnost i vjerovatnoća da ugrozi zdravlje zaposlenog. na#i, u pitanju su radna mjesta na kojima se 5zbog prirode posla6, i pored preduzetih mjera, rizik ne može otkloniti niti smanjiti 5rad na visini, na otvorenom, pod vodom ili zemljom i dr.6, te je neophodno utvrditi pravo stanje, izvršiti analizu uticajnih faktora i procijeniti koje i kakve štetne posljedice može da izazove i koje mere u svakom slu#aju primijeniti da bi se zaposleni zaštitio.
4
$rocjena rizika predstavlja najzna#ajniju obavezu poslodavca. Arši se prije po#etka rada, u toku rada kao i u svakom slu#aju kada zbog izmjena uslova rada može doći do pojave novog rizika ili promene stepena utvrđenog rizika. ?oraci koji preduzimaju prilikom procjene rizika su+ "
*tvr *tvrdi diti ti opa opasn snos osti ti Bšt Bštaa može može poć poćii po kriv krivuC uC
"
$rocijenit $rocijenitii ko bi bi mogao mogao trpjet trpjetii posljedic posljedicee i kako kako ozbiljn ozbiljne, e, uklju#u uklju#ujući jući zapos zaposlene lene te javnost.
"
$rocij $rocijen eniti iti ko koja ja je je vjer vjeroja ojatno tnoća ća da se to dogo dogodi. di.
"
Odlu Od lu##iti iti na koji koji se na# na#in riz rizici ici mog oguu uklo kloniti niti ili ili uman manjiti jiti Bmog oguu li se unaprijediti objekti, uvjeti rada, oprema ili obukaC
"
!a temelju temelju ozbil ozbiljno jnosti sti rizika rizika,, broja osob osobaa na koje mogu mogu utjeca utjecati, ti, itd., itd., utvrdi utvrditi ti prioritete djelovanja.
"
$rov $roves esti ti kont kontro roln lnee mjer mjere. e.
"
evidi evidirat rati, i, kako kako bi provje provjeril rilii jesu lili kontrol kontrolne ne mjere mjere djelo djelotvo tvorne rne..
"
*klju# *klju#iti iti konzul konzultac tacije ije sa zapos zaposlen lenima ima u proces proces te im osigura osigurati ti informa informacije cije o procesu procjene rizika.>
$rocjena rizika kao preventivna aktivnost zna#ajna je zbog toga što se vrši za svako radno mjesto na osnovu opasnosti utvrđenih na radnom mjestu i u radnoj sredini i mogućeg uticaja na zaposlenog na tom radnom mjestu. $oslodavac je obavezan da donese poseban akt o procjeni rizika u pisanoj formi koji sadrži podatke o stvarno utvrđenom stanju 5procesu rada, opasno opa snosti stima ma i zaposl zaposleni enima6 ma6,, procije procijenje njenom nom riziku riziku i predvi predviđen đenee mjere mjere zašti zaštite. te. Dk Dktom tom o procjeni rizika, a na osnovu ocjene službe medicine rada, poslodavac je obavezan da odredi konkretne zdravstvene uslove koje mora da ispuni radnik da bi mogao da obavlja određene poslove na radnom mjestu. $rocjena rizika je stru#an, složen i odgovoran posao koji zahteva obrazovanje stru#nog tima za procje procjenu, nu, izbor izbor metod metodolo ologije gije i odg odgova ovaraj rajući ućihh metoda metoda,, kva kvalit litetn etnee i ta#ne ta#ne pod podatk atkee o uslovima rada i zaposlenom i dr. akon samo na#elno određuje da u utvrđivanju i procjeni rizika kao i prilikom sastavljanja akta o procjeni rizika u#estvuje služba medicine rada i da u pripremi akta o procjeni rizika u#estvuje lice određeno da obavlja stru#ne poslove >
=.-tar#ević, /.Ilić, $riru#nik za procjenu rizika, str.33, 1eograd,32%2.
E
bezbijednosti i zaštite zaštite zdravlja na radu. 1liži uslovi, uslovi, na#in i postupak postupak procjene rizika propisani su $ravilnikom o na#inu i postupku procjene rizika na radnom mjestu i u radnoj okolini.
3.2. !or"ativno #re$ivanje
$oslodavac je obavezan da u skladu sa akonom utvrdi prava, obaveze i odgovornosti, preventivne mjere i na#in njihovog sprovođenja u cilju ostvarivanja bezbijednosti i zaštite zdravlja na radu sljedećim normativnim aktima+ "
ko kole lekt ktiv ivni nim m ugov ugovor orom om ili ili opš opšti tim m akto aktom, m,
"
ug ugov ovor orom om o radu radu ako ako ima ima do %2 zapo zaposl slen enih ih,,
"
akto ktom o proc procje jeni ni rizi rizikka,
"
pism pismen enim im spora sporazu zumo mom m sa posl poslod odav avce cem m sa kojim kojim izvod izvodii rado radove ve na isto istom m prostoru,
"
elab elabor orat atom om o uređ uređen enju ju grad gradil iliš išta ta
"
i prog progra ramo mom m op opos ostu tupn pnom om otkla otklanja njanj njuu nedo nedost stat atak akaa ko koji ji ne ugroža ugrožava vaju ju teže teže zaposlene. 4
3.3. Organizovanje procesa procesa rada i poslova bezbijednosti i zdravlja na rad# (zaštite na rad#) 4
/.Ivanjac, -.0uković, ./išljenović, 1ezbednost i zdravlje na radu, str.39, 1eograd, 3224. godina
F
$oslodavac je obavezan da organizuje proces rada u uslovima koji su bezbijedni za zaposlene te da ne moraju da strahuju da će im u toku rada biti ugroženo zdravlje. a bi uspešno obavio ovaj zadatak, poslodavac je obavezan da preduzima i druge konkretne mjere u toku rada+ "
da zaust zaustavi avi svaki svaki rad rad koji preds predstav tavlja lja opasn opasnos ostt po život život i zdravl zdravlje je zaposle zaposlenih nih,, da obe obezbi zbijed jedii pruža pružanje nje prve prve pomoći pomoći,, spasa spasava vanje nje i evakua evakuacij cijuu u slu#aj slu#ajuu opasnosti,
"
da sprije sprije#i #i ulaza ulazakk u krug objekt objektaa ili gradili gradilišta šta lica lica i sredsta sredstava va saobra saobraća ćaja ja koji koji nemaju osnova za to,
"
da obez obezbije bijedi di odgov odgovara arajuć jućee obilje obilježav žavanj anjee opasn opasnost osti, i,
"
da angaž angažuj ujee služ službu bu medi medici cine ne rada za obavl obavlja janj njee po posl slov ovaa zašt zaštit itee zdra zdravl vlja ja zaposlenog i
"
da organizu organizuje je obavl obavljanje janje pos poslova lova bezbijedn bezbijednosti osti i zdravl zdravlja ja na na radu. radu.
$oslodavac se opredjeljuje za na#in organizovanja ovih poslova u zavisnosti od+ tehnološkog procesa, organizacije, organizacije, prirode i obima procesa rada, broja zaposlenih, broja radnih smijena, procenjenih rizika, rizika, broja lokacijski odvojenih odvojenih jedinica, vrste djelatnosti. $oslodavac $oslodavac može sam da obav obavlja lja navedene navedene poslove poslove u djelatnost djelatnostima ima utvrđenim utvrđenim akonom, akonom, koje po prirodi prirodi nisu rizi#ne, i ako pri tome nema više od %2 zaposlenih. * ostalim slu#ajevima, kada se poslodavac bavi (opasnom) djelatnošću i kada rizik i pored preduzetih mjera ne može eliminisati ili ako ima više od %2 zaposlenih, ove poslove može da obavlja zaposleni, odnosno lice sa položenim stru#nim ispitom, a koje poslodavac poslodavac pismeno odredi. I treća mogućnost je da poslodavac angažuje pravno lice ili preduzetnika sa licencom za obavljanje poslova poslova bezbijednosti i zdravlja na radu. radu. a obavljanje poslova poslova zaštite zdravlja na radu precizirane angažuje se služba medicine rada. $ored obavljanja prethodnih i periodi#nih ljeka ljekarsk rskih ih pregle pregleda, da, služb službii medic medicine ine rada rada se obe obezb zbjeđ jeđuje uje veće veće u#ešć u#ešćee u preven preventiv tivnim nim aktiv aktivnos nostim tima. a. -lužba -lužba daje daje mišlje mišljenje nje sa stano stanoviš višta ta zdravs zdravstve tvene ne zaštit zaštitee o izboru izboru drugog drugog odgova odg ovaraj rajuće ućegg po posla sla 5koji 5koji se određ određuje uje prema prema zdravs zdravstve tvenoj noj spo sposob sobno nosti sti6, 6, izboru izboru nov novih ih sredstava za rad, opasnih materija i sredstava i opreme za li#nu zaštitu na radu. Ova služba se posebno angažuje na upoznavanju zaposlenih sa rizicima po zdravlje kao i pri utvrđivanju uzroka nastanka profesionalnih bolesti i bolesti u vezi sa radom, identifikaciji i proceni rizika na radnom mestu. Ocenjuje i utvrđuje posebne zdravstvene sposobnosti sposobnosti koje moraju da ispune zaposleni za obavljanje određenih poslova na radnom mjestu sa povećanim rizikom. * ovim aktivnostima, služba medicine rada neposredno sarađuje sa licem za bezbijednost i zdravlje na <
radu. 0i#ne podatke o zaposlenom utvrđene u toku ljekarskih pregleda kao i podatke o povredama na radu, profesionalnim bolestima i oboljenjima u vezi sa radom služba medicine rada #uva kao povjerljive i može ih dostavljati nadležnim subjektima na na#in propisan zakonom. $osebno se isti#e obaveza poslodavaca da, u slu#aju kada više njih rade na istom prostoru ili dijele isti prostor, sarađuju u primjeni mjera bezbijednosti i koordiniraju svoje aktivnosti. $ri tome su obav obavezni ezni da utvrde utvrde na#in na#in saradnje saradnje pismenim pismenim sporazum sporazumom om kojim se određuje određuje i lice zaduženo da koordinira rad na sprovođenju predviđenih mjera. Ova obaveza zna#ajna je naro#ito za bezbijednost na gradilištu gde #esto rade više izvođa#a, a poznato je da se u građevinarstvu dešava veliki broj povreda.
3.%. Obaveze poslodavaca # siste"# zaštite zaposlenih
Obaveze poslodavca poslodavca definisane definisane su akonom o bezbijednosti i zdravlju na radu, radu, istovremeno predstavljaju prava zaposlenih u vezi sa sprovođenjem sprovođenjem mjera bezbijednosti bezbijednosti i zdravlja na radu. radu. $oslodavac je dužan da obezbedi zaposlenom rad na radnom mjestu i u radnoj okolini u kojima su sprovedene mjere bezbijednosti i zdravlja na radu te se poslodavac ne oslobađa ob obav avez ezaa i od odgo govo vorn rnos osti ti u vezi vezi sa primj primjen enom om mjera mjera bezb bezbij ijed edno nost stii i zdra zdravl vlja ja na radu radu određivanjem drugog lica ili prenošenjem svojih obaveza i odgovornosti na drugo lice. * slu#aju nastanka povrede na radu zbog neuobi#ajenih i nepredvidivih okolnosti koje su izvan izvan kon kontro trole le po poslo slodav davca ca ili zbo zbogg izuzet izuzetnih nih dog događa ađaja ja #ije #ije se pos posljedi ljedice ce uprkos uprkos svim svim nastojanjima nisu mogle izbjeći, poslodavac nije odgovoran. adni adni proces proces treba da bude prilagođen prilagođen tjelesnim i psihi#kim psihi#kim mogućnostim mogućnostimaa zaposlen zaposlenog, og, a radna okolina, sredstva za rad i sredstva i oprema za li#nu zaštitu na radu budu uređeni, odnosno proizvedeni i obezbijeđeni, da ne ugrožavaju bezbijednost i zdravlje zaposlenog. &
$rilikom organizovanja organizovanja rada i radnog radnog procesa neophodno neophodno je obezbijediti preventivne mere mere prije po#etka rada zaposlenog, u toku rada, kao i kod svake izmjene tehnološkog postupka, izborom radnih i proizvodnih metoda kojima se obezbjeđuje najveća moguća bezbijednost i zaštita zaštita zdravlja na radu, radu, zasnovan zasnovanaa na primjeni propisa propisa u oblasti oblasti bezbijedno bezbijednosti sti i zdravlja zdravlja na radu, radnog prava, tehni#kih propisa i standarda, propisa u oblasti zdravstvene zaštite, higijene rada, zdravstvenog i penzijskog i invalidskog osiguranja, i dr. $oslodavac je dužan da donese akt o procjeni rizika u pismenoj formi za sva radna mesta u radnoj okolini i da utvrdi na#in i mjere za njihovo otklanjanje te da se aktom o procjeni rizika, na osnovu ocjene službe medicine rada, odredi posebne zdravstvene uslove koje moraju ispunjavati zaposleni za obavljanje određenih poslova na radnom mjestu u radnoj okolini ili za upotrebu pojedine opreme za rad.
%. &dravs &dravstve tvena na zaštit zaštita a zaposlen zaposlenih ih
%2
=edan od veoma bitnih faktori koji doprinosi prosperitetu i ja#anju cjelokupnog kolektiva i organizacije organizacije jeste i obezbjeđivanje fizi#kog i mentalnog zdravlja zaposlenih. $ojmovi zdravlje i sigurnost sigurnost su blisko blisko povezani povezani ali se ipak među njima njima pravi određena određena razlika isti#ući isti#ući da je pojam zdravlja znatno širi od pojma sigurnosti. $od pojmom zdravlje podrazumijeva se u najopštijem obliku odsustvo bolesti, povreda, mentalnih ili emocionalnih poteškoća koji mogu da uti#u na normalnu aktivnost ljudi dok s druge strane sigurnost se više odnosi na fizi#ko nego na mentalno blagostanje pojedinca. Odgovornost za zdravlje kao i sigurnost zaposlenih povjerena je menadžeru za ljudske resurse odnosno krajnjim poslovođama koji kroz podsjećanje zaposlenih da koriste zaštitnu opremu, savjetovanje pri korištenju alata i mašina te posmatranje zaposlenih u cilju uo#avanja da li su prisutni alkohol i narotici na radnom mjestu, može u velikoj mjeri da doprinesu povećanju stepena zdravstvene zaštite zaposlenih. $ostoje #etiri osnovna problema koja su povezana sa zdravljem zaposlenih a to su+ %. fizi#k fizi#koo zdra zdravlj vljee i bole bolesti sti,, 3. emoc emocio iona naln lnee bole bolest sti, i, 9. alkoh lkohol oliz izam am i >. zlou zloupo potr treb ebaa drog droga. a.E
%.1. 'izičo zdravlje zaposlenih
Gizi#ka oboljenja i bolesti zaposlenih mogu u velikoj mjeri da smanje radnu sposobnost zapos zaposlen lenih ih stoga stoga bi svaka svaka orga organiz nizaci acija ja treba trebalo lo da razvij razvijee progra programe me zdrav zdravstv stvene ene zašti zaštite te zaposlenih te da obezbijedi svakom zaposlenom zdravstveno osiguranje i lije#enje. $osebnu pažnju potrebno je posvetiti profesionalnim oboljenjima koja su već ranije pomenuta profesionalna oboljenja. $rofesionalna oboljenja su dugotrajni zdravstveni problemi prouzrokovani prouzrokovani supsatancama koje se apsorbuju kroz kožu, kožu, udišu iz atmosfere ili uzimaju kroz usta ili uti#u na neko od #ula. $retjerana buka ili slabo osvjetljenje takođe mogu da imaju negt negtiv ivne ne efek efeket etee na zdra zdravl vlje je zapo zaposl slen enih ih.. adn adnoo ok okru ruže ženj njee je glav glavni ni uzro uzrokk nast nastan anka ka profesionalnih oboljenja. adnici koji rade u dodiru sa azbestom, rudari i radnici u hemijskoj industriji predstavljaju jednu od najrizi#nijih grupa. E
1.-uša, /enadžment ljudskih resursa, !ovi -ad, 322&
%%
edovno sprovođenje ljekarskih i sistematskih pregleda za sve zaposlene je vrlo važna investici investicija ja u cilju o#uv o#uvanja anja opšte zdravstvene zdravstvene sposobno sposobnosti sti zaposlenih. zaposlenih. $oslodavc $oslodavcii mogu uticati na fizi#ko zdravlje zaposlenih i kroz obezbjeđivanje programa za održavanje fizi#ke kondicije u koje mogu biti uklju#eni i programi i savjetovanja u vezi zdrave prehrane, odvikavanja od pušenja i sli#no. * cilju sprje#avanja bolesti i nezgoda koje su posljedica pušenja u proizvodnim halama, veliki broj poslodavaca poslodavaca se odlu#io na na primjenu sljedećih sljedećih mjera kako bi se rizici sveli na minimun+ minimun+ "
određuju se posebna mjesta na kojima je dozvoljeno pušenje,
"
zaposlenima se nude programi za odvikavanje od pušenja8
"
obezbjeđuju obezbjeđuju se ponosi za radnike koji su se uspješno odviknuli od pušenja i sl.
%.2. riga za "entalno zdravlje zdravlje zaposlenih zaposlenih
$ritisci savremenog savremenog na#ina života poja#ani zahtjevima posla mogu da doved doveduu do niza emocio emocionalnih nalnih i mentalnih problema problema koji su kolektivno kolektivno ozna#eni ozna#eni kao stres. =ednu od najboljih defnicija stresa dao je psiholog Dlister Dlister Ostel kojiga je opisao kao )stanje koje postoji kad na#in na koji ljudi pokušavajuda zahvate probleme pr it is ka il i p re va zi l az i nj i ho ve s po poso so b no noss ti H. -t r es da kl klee ne po ti #e o d sp ol j no g pr ob le ma ve ć od na #i na n a ko j i po j ed edii na c za hv at a pr ob le m. Od no sn o to j e, u stvari, disfunkcionalni disfunkcionalni na#in razmišljanja onama samima i o problemima koji nas uznemirava uznem irava više nego nedostatak nedostatak tehni#ke kompe kompetencije tencije da se problemi zahva zahvate te i F riješe. * okviru okviru organ organiza izacij cijee moguće moguće je prepoz prepoznat natii #etiri #etiri klju#ne klju#ne oblast oblastiko ikoje je pr pred edst stav avlj lj aj ajuu ok okvi vir r za nastanak stresa na radnom mestu+ #inioci okruženja kao što su+ buka, loše osvjetljenje, loša kontrola temperature, neprijat nep rijatni ni gas gasovi, ovi, pušenje pušenje na radn radnom om mjes mjestu, tu, prev prevelik elikii broj ljudi na jed jednom nom mjestu, izolacija, vibracije i sl.6 %. #i #ini nioc ocii pr proj ojek ekto tova vanj njaa po posl slaa ka kaoo št štoo su su++ su suko kobl blje jeno nost st ci cilje ljeva va,, su suko kobl blje jeno nost st ul ulog oga, a, monoton posao, potcijenjenost posla, previše ili premalo nadzora, neadekvatne pauze, neuklju#enostt u proces donošenja odluka, neuklju#enos 3. #in #inioc iocii iz ugovora ugovora u radu kao što što su+ mala mala plata, plata, rad u smjenam smjenama, a, prekov prekovrem remen en rad, rad, nedostatak priznanja, nepoštovanje stavki ugovora , 9. me međul đuljud judski ski odnos odnosii kao što su+ loš odnos odnos sa kolega kolegama ma,, loša komuni komunikac kacija ija,, bilo koji oblik diskriminacije, žalbe klijenata i kupaca i sl. < F
1.-uša, /enadžment ljudskih resursa, !ovi -ad, 322&
<
1.-uša, /enadžment ljudskih resursa, !ovi -ad, 322&
%3
-tres dovodi do mnogobrojnih poremećaja i nosi sa sobom mnogobrojne posljedice a neke od njih ćemo prikazati u nastavku rada. $sihološke posljedice stresa su jedne od najzna#ajnijih i one se ogledaju u sljedećem+ "
anksioznost,
"
viso vi sokk niv nivoo raz razdr draž ažlj ljiv ivos osti ti,,
"
frustracija,
"
agresija,
"
apatija,
"
depresija i sl.
Giziološke posljedice stresa iskazuju se nizom zdravstvenih oboljenja kao što su problemi+ %. kard kardiova iovaskulr skulranog anog sistema sistema++ bolesti srca, srca, moždani moždani udar, glavob glavobolje8 olje8 3. dige digestivn stivnog og sistema sistema++ muka, muka, povrać povraćanje, anje, #ir i sl.8 9. mus muskulat kulatorno ornogg sistema sistema++ gr#evi gr#evi i bolov bolovii u leđima leđima88 >. osta ostala la oboljenja+ oboljenja+ šećerna šećerna bolest bolest,, astma, astma, alergije, alergije, poremeća poremećaji ji spavanja spavanja i sl. -tres takođe dovodi i do poremećaja u ponašanju zaposlenih što dovodi do toga da zaposleni postaju pasivni, zaboravni, pretjerano osjetljivi te gube sposobnost donošenja racionalnih odlu od luka ka..
-tre -t ress u kr kraj ajno nojj mj mjer erii do dovo vodi di do sm sman anje jenj njaa st step epen enaa za zado dovo volj ljst stva va po posl slom om i
organizacijom organizac ijom što može da dovede do povećane stope fluktuacije radne snage te broja nesreća na radu. * cilju cilju smanjen smanjenja ja nivoa nivoa stresa stresa u orga organizac nizaciji iji prije svega svega,, mora mora se napra napraviti viti analiza analiza proble problem m ko kojiji do dovo vode de do stresa u organizaciji. !eke od mjera koje su korisne pri reduciranju niova stresa su+ "
pažljivo paž ljivo regru regrutova tovanje nje kateg kategorija orija radn radnika ika kako kako bi se izbje izbjegao gao proble problem m negativ negativne ne slekcije8
"
flek fl eksi sibi biln lnoo ra radn dnoo vr vrij ijem eme8 e8
"
favori fav orizov zovati ati navik navikee zdrave zdrave hran hranee i ishrane ishrane u restor restoran anuu kompa kompanije nije,,
"
ohrab ohr abriv rivati ati #lano #lanostv stvoo zaposl zaposleni enihh u klubovi klubovima ma za rekre rekreac aciju iju88
"
spr prov ovod odit itii ljeka ljekars rske ke pre pregl gled ede8 e8
"
te pose posebnu bnu paž pažnju nju posv posveti etiti ti uprav upravlja ljanju nju stre stresa sa u timo timovim vima. a.
%9
-uo#eni s problemom stresa u organizaciji, mnogi poslodavci danas pokušavaju da pomognu zapos za poslen lenima ima da pre prevaz vaziđu iđu teš teškoć koćee koj kojee iza izaziv zivaju aju stre stress. -va -vakak kako, o, najv najvažn ažnija ija pom pomoć oć sastoji se u obrazovanju zaposlenih u vezi sa stresom. !eke kompanije uvele su l in ij e za po mo ć za zapo po sl en i ma ko kojj e im s to j e na ra sp ol olag ag an j u u sva svako ko dob dobaa i str ogo su pov poverl erl ji jive. ve. $o $ose sebn bnoo je važ važno no obe obezb zbed edit itii prist pristup up #la #lano novi vima ma porodice zaposlenih, budući da oni #esto najbolje prepoznaju simptome koji mogu da ukažu na stres.
>.9. loholiza" Dlkoholizam je veoma ozbiljan i skup zdravstveni problem. a bi se zahvatio problem alkoholiz alko holizma, ma, menadžeri menadžeri i nadz nadzornic ornicii treba da ohra ohrabruju bruju zaposlene zaposlene koji piju da se podvrgnu podvrgnu le#enju. $omaganje zaposlenima koji piju da prevaziđu ovaj problem je deo dobrog kadrovsk kadr ovskog og mena menadžme džmenta. nta. *mes *mesto to da se ovi zapo zaposleni sleniodma odmahh otpu otpuste, ste, mno mnogi gi zapo zaposlen slenii stvaraju situaciju u kojoj se alkoholi#arinavode da priznaju da postoji problem, nakon #ega ih nije teško ubediti da prihvate program le#enja.
droga >.>. &lo#potreba droga
/enadžeri moraju da prepoznaju promene koje se dešavaju kod osoba koje zloupotrebljavaju droge. /ogući signal i su+ preterani apsentizam, usporenost, loše iz vr še nj e po sl a i pr om omen en e u po na ša nj njuu ko kojj e s e ne mo gu dr ug a# a#ii j e objasniti. Organizacije treba da imaju razvijene politike suzbijanja ovakvih pojava u svom kolektivu naru#tio zbog #injenice da je posjedovanje narkotika krivi#no djelo. *. Posebna zaštita zaposlenih zaposlenih
aposlen aposleni,i, omladina, omladina, žene i invalidi invalidi smatraju smatraju se posebno posebno osetljivom, osetljivom, odno odnosno sno rizi#nom rizi#nom grupom sa stanovišta bezbednosti i zdravlja na radu. bog toga su utvrđena posebna prava i propisane dodatne dodatne mere kojima se obezbeđuje njihova njihova zaštita od profesionalnog rizika. akon akon ih izdvaja time što predviđa posebnu obavezu urđivanja njihovih prava, obaveza i mera zaštite+ drugim propisima, kolektivnim ugovorom, opštim aktom i ugovorom o radu kao i obavezu poslodavca da ih u pisanoj formi obavesti o rezultatima procene rizika na radnom
%>
mestu i o merama kojima se ti rizici mogu otkloniti. /eđutim, posebna zaštita ovih radnika, ko koja ja obu obuhva hvata ta uslove uslove rada, rada, duž dužinu inu radnog radnog vreme vremena, na, duž dužinu inu god godišn išnjeg jeg odmora odmora,, noć noćni ni rad,prekovremeni rad,prekovremeni rad, lekarske preglede i druge konkretne mere, uređena je akonom o radu. *.1. &aštita +ena
$rema akonu o radu poslodavac ne moze odbiti da zaposli zenu zbog njene trudnoce, ili joj zbog zbog tog stanja stanja otkazat otkazatii ugo ugovor vor o radu te se ženi ne može može narediti narediti,, niti niti se žena žena može rasporediti da obavlja narocito teške fizi#ke poslove, radove pod zemljom ili pod vodom, te druge po ena za vrijeme trudnoce, odnosno dojenja djeteta, moze biti rasporedena na druge poslove ako je to u interesu njenog zdravstvenog zdravstvenog stanja koje je utvrdio ovlasteni lijecnik. Dko poslodavac poslodavac nije u mogucnosti da osigura rasporedivanje zene, zena ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu place, u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. slove koji, s obzirom na njene psihofizi#ke osobine, ugrožavaju njen život i zdravlje. a vrijeme trudnoce, porodaja i njege djeteta, zena ima pravo na porodajno odsustvo od jedne godine neprekidno, a za blizance, trece i svako slijedece dijete zena ima pravo na porodajno odsustvo
od
%<
mjeseci
neprekidno.
!a osnovu nalaza ovlastenog lijecnika zena moze da otpocne porodajno odsustvo >4 dana prije
porodaja,
a
obavezno
3<
dana
prije
porodaja.
Dko zena bez svoje krivice, na osnovu nalaza ovlastenog lijecnika, ne koristi porodajno odsustvo 3< dana prije porodaja, ima pravo da te dane iskoristi poslije porodaja te za a vrijeme koristenja porodajnog odsustva, kao i odsustva iz clana 4&. ovog zakona, zaposlenik ima pravo na naknadu place, u skladu sa zakonom.
Dko zena rodi mrtvo dijete ili ako dijete umre prije isteka porodajnog odsustva, ima pravo da produzi porodajno odsustvo za onoliko vremena koliko je, prema nalazu ovlastenog lijecnika, potrebno da se oporavi od porodaja i psihickog stanja prouzrokovanog prouzrokovanog gubitkom djeteta, a najmanje >4 dana od porodaja odnosno od smrti djeteta, za koje vrijeme joj pripadaju sva prava po osnovu osnovu porodajnog odsustva. odsustva.
*.2. &aštita o"ladine
%4
aštita mladih na radu uređena je *putstvom -aveta &>997. !jome se zabranjuje rad dece, odnosno određuje se minimalna starost za rad ili zaposlenje, koja ne može biti niža od starosti koja je potrebna da se u potpunosti završi obavezno školovanje ili %4 godina starosti u svakom slu#aju. 'akva lica treba zaštititi od ekonomskog iskorišćavanja i svakog rada koji bi ugrozio njihovu bezbednost, bezbednost, fizi#ko ili mentalno zdravlje, moral ili društveni razvoj. $rimenjuje se na lica ispod ispod %< godina starosti, starosti, koja imaju ugovor o radu ili radni odnos. odnos. $otrebno $otrebno je ograni#iti ograni#iti radno vreme dece na < sati dnevno i >2 nedeljno za kombinovani rad sa obukom8 3 sata po školskom danu i %3 sati nedeljno kada se rad odvija pored nastave u školi, pri #emu ni pod kojim uslovima rad ne sme da bude duži od F #asova dnevno. ad dece u periodu od 32 do E #asova narednog dana treba zabraniti, a za adolescente zabrana treba da bude utvrđena za vremenski period od 33 #asa prethodnog, do E #asova sledećeg dana ili od 39 do F #asova .
*.3. &aštita invalida
akonom o radu je zabranjena diskriminacija, direktna ili indirektna, pa su, s obzirom na zdravstveno stanje, odnosno invalidnost, i invalidna lica u pogledu prava iz radnog odnosa izjedna#ena sa ostalim licima. /eđutim, praksa ponekad zaostaje za propisima. $oslodavci ne samo da retko zapošljavaju invalide već se #esto događa da zaposleni, koji je zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti postao nesposoban za obavljanje posla na radnom mestu na kome je radio, dobije otkaz. akon ne garantuje dovoljnu zaštitu ovim licima. apos aposlen lenom om invali invalidu du rada rada pos poslod lodava avacc je, prema prema zakonu zakonu,, du dužan žan da obe obezb zbedi edi oba obavlj vljan anje je poslova prema preostaloj radnoj sposobnosti. /eđutim, obi#no je to radno mesto sa nižim primanjima jer, po pravilu, u sistematizaciji ne postoji odgovarajuće radno mesto, tako da invalid rada, osim toga što mu je smanjena životna ili radna sposobnost, ima i manju zaradu, a ako odbije da prihvati ponuđeni posao B poslodavac može da mu otkaže ugovor o radu . loupotrebe su moguće jer nije propisana obaveza poslodavca da o svom trošku invalide rada uputi na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju za drugo radno mesto koje odgovara njegovoj preostaloj radnoj sposobnosti. akon o radnom osposobljavanju osposobljavanju i zapošljavanju zapošljavanju invalida reguliše radno osposobljavanje i zapošljavanje lica koja ne mogu da se prekvalifikuju i dokvalifikuju, tj. zaposle pod opštim uslovima, uz mogućnost osnivanja posebnog preduzeća
%E
za radno osposobljavanje i zapošljavanje invalida u kome mora biti najmanje >2 odsto invalida od ukupnog broja zaposlenih. Invalid rada ima pravo na nov#anu naknadu po osnovu socijalnog osiguranja u svakom slu#aju kada telesno oštećenje iznosi najmanje 92 posto, a pouzrokovano je povredom na radu, odnosno profesionalnom bolešću. !ov#ana naknada za telesna oštećenja isplaćuje se u stalnom mese#nom iznosu. Od ovoga treba razlikovati jednokratnu naknadu štete koju je poslodavac poslodavac dužan da isplati u skladu sa opštim aktom, što poslodavci nerado #ine, pa je zaposleni primoran da prava ostvaruje pred sudom sa strahom da će kasnije dobiti otkaz.
,. -tandard O-- 1/000
OJ-D- %<22%+322F predstavlja sistem upravljanja zaštitom zdravlja i bezbednošću na radu. $omaže u upravljanju rizicima koji imaju uticaj na zdravlje i bezbednost na radu zaposlenih i posetilaca. Ovaj standard definiše organizacionu organizacionu strukturu, aktivnosti planiranja, odgovornosti, praksu, procedure i resurse za razvoj, primenu, ostvarivanje, preispitivanje i održavanje politike zaštite zdravlja i bezbednosti na radu.
%F
Implem Implement entaci acijom jom ovo ovogg standa standarda rda,, preduz preduzeće eće sti#e sti#e pov povere erenje nje zaint zaintere eresov sovani anihh strana strana uveravajući ih da je rukovodstvo opredeljeno da ispunjava zahteve iz politike zaštite zdravlja i bezbednosti bezbednosti na radu, da je naglasak na preventivi, a ne na korektivnim merama, da je moguće pružiti dokaze o tome da se OJ-D- odnosi na celu organizaciju, organizaciju, a ne samo na procese za koje postoje zakonski propisi ili zone velikih rizika, i da koncepcija OJ-D-"a uklju#uje proces stalnog stalnog poboljšavanja. OJ-DOJ-D- %<2 %<22% 2% pruža pruža zaštit zaštituu zaposl zaposleni enima8 ma8 sistem sistemats atski ki pristu pristupp identi identifik fikaci aciji ji opa opasno snosti sti i upravl upravljan janju ju rizici rizicima ma dop doprin rinosi osi zdravi zdravijoj joj i sigurn sigurnijo ijojj radnoj radnoj oko okolin lini, i, smanju smanjuje je nesreć nesrećee i probleme zaštite zdravlja na radu, #ime se smanjuju gubici izazvani bolestima i povredama zapos zaposlen lenih. ih. 'ansp nspare arenta ntann i efekti efektivan van proce process zašti zaštite te i bezbed bezbednos nosti ti zapos zaposlen lenih ih na radu radu potpomaže komunikaciju komunikaciju i saradnju saradnju sa nadležnim nadležnim inspekcijama. !a svakom radnom mestu postoje određene opasnosti po zdravlje zaposlenih. ato je potrebno sistematsko praćenje i otklanjanje svih mogućih opasnosti na radnom mestu. $ored toga, toga, odštete odštete u slu#aju slu#aju povrede na radu ili bolesti bolesti izazvane izazvane nepo nepovoljn voljnim im uslovima za rad su velike i mogu finansijski opteretiti kompanije. $rednosti implementacije OJ-D- %<22%+ •
povrede na radnom radnom mestu svodi svodi na minimum ili ih potpuno potpuno eliminiše8
•
pruža zaštitu od od mogućih povreda, povreda, kako zaposlenima, zaposlenima, tako i posetiocima8 posetiocima8
•
doprinosi spremnosti kompanije da pravovremeno otkloni opasnost8
•
usklađuje radne procese kompanije sa zakonskim propisima8
•
poboljšava opštu opštu sliku kompanije8 kompanije8
•
privla#i strane ulaga#e8 ulaga#e8
•
pruža prednost prednost na lokalnom i međunarodnom međunarodnom tržištu8
•
smanjuje troškove kompanije8
•
uliva poverenje korisnicimakupcima da postoji opredeljenost upravljanja zaštitom zdravlja i bezbednošću na radu koja se može dokazati.
Osnova Osnova ovog sistema sistema je sigurnost sigurnost zaposlenih zaposlenih na radnom radnom mestu mestu koja se postiže postiže uz pomoć pomoć sledećih koraka+
%<
•
određivanje opasnosti u skladu sa zakonskim propisima,
•
određivanje ciljeva,
•
obuka zaposlenih o opasnostima radnih mesta,
•
•
•
•
planiranje, razvoj razvoj i implementacija sistema sistema zaštite zdravlja zaposlenih, zaposlenih, kontrola sistema, periodi#na revizija revizija sistema, sertifikacija.
Implementacija i sertifikacija OJ-D- %<22% sistema štiti firmu od neželjenih troškova, omogućava povoljnije ugovore sa osiguravajućim društvima, poboljšava odnose sa državnim organima, povećava produktivnost radnika smanjenjem povreda na radu, a samim tim i dužinu bolovanja. $rilikom sertifikacije posebna pažnja se pridaje određivanju stepena opasnosti na radnom mestu i uspostavljanju zaštitnih mera radi smanjenja ili eliminisanja istih. a uspešno funkcionisanje funkcionisanje OJ-D- %<22, a samim tim i za sertifikaciju od velikog su zna#aja obaveštenost zaposlenih o opasnostima, njihovo poznavanje zaštitnih mera i pružanje prve pomoći. ?ompanije koje razmišljaju unapred gledaju dalje od usaglašavanja sa zakonodavstvom i zauzimaju proaktivan pristup identifikaciji, proceni, kontroli i smanjenju rizika.
. &alj#ča
1riga o zdravlju i bezbednosti zaposlenih jedna je od zna#ajnijih aktivnosti menadžmenta. e# je o funkciji koja se neposredno odražava na individualnu i organizacionu uspešnost, troškove poslovanja i o#uvanje ljudskih potencijala u organizaciji. Ddekvatna briga i zaštita zaposlenih povećava povećava stepen zadovoljstva i sigurnosti radnika na radnom mjestu što dovodi do smanj smanjenj enjaa fluktu fluktuaci acije je radne radne snage snage.. edovn edovnim im kon kontro trolis lisanj anjem em,, praćen praćenjem jem i eventu eventualn alnim im
%&
otklanjanjem fizi#kih i drugih mogućih rizika po život, zdravlje i bezbednost zaposlenog, zaposlenog, daje se konkretan i direktan doprinos zaštiti njegovog fizi#kog i mentalnog zdravlja i njegove sigurn sigurnos osti ti na pos poslu. lu. 'akvim kvim pristu pristupom pom se smanj smanjuju uju rizici rizici od pov povređ ređiva ivanja nja i nesre nesrećni ćnihh slu#ajeva na poslu, kao i rizici od nastanka profesionalnih oboljenja uzrokovanih nepovoljnim nepovoljnim i po zdravlje štetnim uslovima rada. Iako ulaganje u zaštitu radnika nosi sa sobom određene troškove možemo reći da su ipak ti troškovi zanemarljivi u odnosu na koristi koje organizacija kao cjeline sti#e. Osim toga, staranje o zaštiti na radu i zaštiti zdravlja zaposlenih doprinosi većem zadovoljstvu zaposlenih, većoj produktivnosti i većoj zainteresovanosti zainteresovanosti za ostvarivanje Organizacionih Organizacionih ciljeva i interesa. /enadžment organizacije snosi punu odgovornost za obezbeđivanje neškodljivih i bezbednih uslova rada i o#uvanje fizi#kog i mentalnog zdravlja svih zaposlenih. 'akva odgovornost, između ostalog, proizilazi i iz zakonskih propisa svake zemlje. @este povrede i nesrećni slu#ajevi na radu, sve veći broj invalida rada i profesionalnih oboljenja i sli#ni razlozi, doprineli su pooštravanju zakonskih i drugih propisa o zaštiti na radu, zaštiti zdravlja i bezbednosti bezbednosti na radu, posebnoj posebnoj zaštiti žena i omladine. omladine. Imajući u vidu ubrzan na#in života današnjice te #injenicu da su zaposleni izloženi velikom broju razlitih oblika stresa, borba sa stresom predstavlja izazov za većinu organizacija danas. Organizacije nastoje da stvore zdravu radnu klimu za sve zaposlene kako bi se na taj na#in pokušali sprije#iti sprije#iti negativni efekti koje stres nosi sa sobom. sobom. !a osnovu svega navedenog možemo zaklju#iti da svaka organizacija treba da ima izgrađen sistem sistem zašti zaštite te sigurn sigurnost ostii i zdrav zdravlja lja zapos zaposlen lenih ih jer takav takav sistem sistem uti#e uti#e na pov poveća ećavan vanje je produktivnosti i stepena zdovoljstva zaposlenih što implicira povećanje produktivnosti cjelokupne organizacije. organizacije.
32
