Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet Diplomski studij povijesti i pedagogije
Dino Radoš
Vukovar u Domovinskom ratu
Diplomski rad
Mentor prof.dr.s!. "van #alta
Osijek$ %&'(. S)*+,)-
Rad se avi /ukovarom u Domovinskom ratu te opisuje njegovu ulogu u istome. 0ovori se o svemu onome što je pret1odilo i!i za /ukovar$ samom tijeku itke te koje su ile njezine posljedi!e na Domovinski rat. Opisuje se raspad Jugoslavije te ojašnjava kako dolazi do kraja tzv. 1rvatske šutnje. 2a temelju relevantne literature govori se o prvim višestranačkim izorima u 3rvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata$ osnivanju 1rvatski1 stranaka te nastanku samostalne 1rvatske dr4ave. ,ako5er ,ako5er se opisuje oru4ana pouna Sra$ kako oni1 u 3rvatskoj$ 3r vatskoj$ tako i oni1 izvan nje. 6ojašnjavaju se doga5aji koji su pret1odili i!i za /ukovar$ kao što su sukoi sukoi u 6akra!u početkom početkom o4ujka o4ujka '77'. godine godine i na 6litvičkim 6litvičkim jezerima jezerima na 8skrs iste godine$ gdje i umire prva 4rtva Domovinskog rata$ 1rvatski redarstvenik Josip Jovi9. Opisuje se i masakr '%:ori!e 1rvatski1 redarstvenika u #orovu Selu$ kao doga5aj nakon kojeg su gotovo svi u /ukovaru s1vatili kako 1rvatska samostalnost ne9e mo9i pro9i ez rata. Donosi se detaljan opis itke za /ukovar$ itke koja se s razlogom smatra ključnom itkom u Domovinskom ratu odnos snaga$ tijek itke u kojemu se opisuju sukoi na različitim vukovarskim ojištima te posljedi!e istoga. 2a kraju rada se spominje mirna reintegra!ija 1rvatskog 6odunavlja$ čime se završava priča o /ukovaru u Domovinskom ratu.
-;J8<2+ R"J+<" /ukovar$ Domovinski rat
S)DR*)J 2
Sa4etak............................ Sa4etak................................................... .............................................. .............................................. .............................................. .......................................% ................% '. 8vod.................................... 8vod........................................................... .............................................. .............................................. .............................................. .............................= ......= %. Raspad Jugoslavije............................... Jugoslavije...................................................... .............................................. .............................................. ...................................> ............> (. -raj 1rvatske šutnje i osnivanje osnivanje stranaka..................... stranaka............................................ .............................................. ..................................? ...........? (.'. /išestranački /išestranački izori u 3rvatskoj...................................... 3rvatskoj............................................................. .............................................. .......................77 (.%. 8spostava prve višestranačke demokratske vlasti u R3............................................ R3..............................................'& ..'& =. Oru4ana pouna pouna Sra Sra u 3rvatskoj....................................... 3rvatskoj.............................................................. .............................................. ........................'( .'( @. Ratne opera!ije opera!ije '77'. '77'. godine......................... godine................................................ .............................................. .............................................. .......................'> '> @.'. Suko u 6akra!u............................... 6akra!u...................................................... .............................................. .............................................. .............................'> ......'> @.%. Suko na 6litvi!ama................................. 6litvi!ama........................................................ .............................................. .............................................' ......................'AA >. Masakr u #orovu Selu.................... Selu........................................... .............................................. .............................................. .......................................'7 ................'7 A. 6ripreme za za rat............................ rat................................................... .............................................. .............................................. ..........................................%' ...................%' ?. #itka za /ukovar. /ukovar...................... ............................................ .............................................. .............................................. ............................................% .....................%== ?.'. Organiza!ija orane /u /ukovara.......... kovara................................. .............................................. .............................................. .............................%@ ......%@ ?.%. Odnos snaga.................................. snaga......................................................... .............................................. .............................................. .................................%? ..........%? 7. Ra5anje legende............................... legende...................................................... .............................................. .............................................. .....................................(( ..............(( 7.'. ,rpinjska ,rpinjska !esta B grolje tenkova................................ tenkova....................................................... .............................................. .........................(= ..(= '&. 6otpuna lokada lokada /ukova /ukovara..................... ra............................................ .............................................. .............................................. ............................(A .....(A '&.'. 6ogiija #lage Cadre.................................... Cadre........................................................... .............................................. .......................................(7 ................(7 ''. Sajmište B itka prsa o prsa....................................... prsa.............................................................. .............................................. ...................................=' ............=' '%. Okupa!ija ;uš!a i #ogdanova!a.................... #ogdanova!a........................................... .............................................. .............................................. .......................=( =( '(. Okupa!ija /u /ukovara............ kovara................................... .............................................. .............................................. .............................................. ..........................=> ...=> '(.'. Srpski zločini..................................... zločini............................................................ .............................................. .............................................. ...........................=? ....=? '=. /u /ukovarska kovarska olni!a................................... olni!a.......................................................... .............................................. .............................................. ............................@& .....@& '@. 6osljedi!e itke za /u /ukovar. kovar...................... ............................................ .............................................. .............................................. ............................@% .....@% '>. Mirna reintegra!ija 1rvatskog 6odunavlja.................................................. 6odunavlja......................................................................... ........................@= .@= 'A. Caključak.............................. Caključak..................................................... .............................................. .............................................. .............................................. ..........................@> ...@> '?. ;iteratura.................................... ;iteratura........................................................... .............................................. .............................................. ...........................................@? ....................@?
1. UVOD
3
,ematika ,ematika rada je vrlo široka i nastoji se istra4iti uloga /ukovara$ /ukovara$ odnosno itke za /ukovar u Domovinskom ratu. /e9ina se teksta odnosi na /ukovar u razdolju Domovinskog rata pa sve do mirne reintegra!ije 1rvatskog 6odunavlja '77?. godine$ s naglaskom na i!i za /ukovar$ /ukovar$ a pojašnjava se i razdolje razdolje koje je pret1odilo toj i!i$ od raspada raspada Jugoslavije Jugoslavije pa sve do stvaranja 1rvatske samostalnosti i masakra '%:ori!e 1rvatski1 redarstvenika u #orovu Selu. 2a kraju rada se ukratko opisuje ve9 spomenuta mirna reintegra!ija 1rvatskog 6odunavlja$ čime se okupirano područje /ukovara /ukovara vra9a u ustavno:pravni poredak Repulike 3rvatske. Rad se sastoji od osamnaest poglavlja$ a nakon početnog uvoda nastoje se ojasniti ključne značajke raspada Jugoslavije. 6ojašnjavaju se razlozi krize te na kraju i konačnog sloma jugoslavenske jugoslavenske dr4ave. 8 tre9em poglavlju pojašnjava se kako dolazi do kraja tzv. 1rvatske šutnje te osnivanja 1rvatski1 stranaka. 8 zadnjem dijelu tre9eg poglavlja ojašnjava se dolazak 3DC:a na vlast u 3rvatskoj$ čime započinje novo razdolje u 1rvatskoj dr4avi.
oru4ju u konačni!i pokazati presudnim. 2o$ usprskos tome što su ili daleko nadjačani$ vukovarski su ranitelji pru4ili 1erojski otpor neprijatelju i oranu /ukovara produ4ili na gotovo tri mjese!a. Deveto poglavlje je posve9eno 1erojskom otporu vukovarski1 ranitelja. ,u se poseno ističu ranitelji ,rpinjske !este$ na čelu s legendarnim #lagom Cadrom$ koji su na tom dijelu vukovarske ojišni!e skinuli po nekoliko desetaka neprijateljski1 tenkova te iza!ili iz stroja pove9i roj neprijateljski1 vojnika. 6o tome ,rpinjska !esta doiva nadimak Hgrolje tenkova.I 8 desetom poglavlju se pojašnjava potpuna lokada /ukovara$ do koje dolaz dolazii oku okupa! pa!ijom ijom Marina Marina!a !a '. listop listopada ada$$ nak nakon on čega čega se /ukov kovar ar nalaz nalazii u potpun potpunom om okru4enju. 2akon toga dana u /ukovar više ne9e iti mogu9a poslana ikakva pomo9$ ilo u ljudstvu ili u oru4ju. 8 drugom dijelu poglavlja opisuje se smrt zapovjednika orane #orova 2aselja #lage Cadre$ što 9e psi1ički ostaviti traga na raniteljima$ no i dalje 9e nastaviti s pru4anjem otpora daleko nadmo9nijem neprijatelju. Jedanaesto poglavlje opisuje itku na Sajmištu$ dijelu /ukovara koje se smatra jednim od$ ako ne i najte4im dijelom itke za /ukovar. ,amo su svakodnevno vo5ene itke prsa o prsa$ za svaku ku9u. Oranu Sajmišta u listop listopadu adu i studen studenom om '77 '77'. '. iznije iznijeli li su pon ponajv ajviše iše pripad pripadni! ni!ii 3OS:a. 3OS:a. #ranit #ranitelj eljii su ili ili svakodnevno ranjavani$ dok je neprijatelj konstantno dovlačio svje4e$ odlično opremljene snage. 8 dvanaestom poglavlju govori se o okupa!iji ;uš!a i #ogdanova!a$ čime za oranu /ukovara nastupaju uistinu kritični trenu!i. 8 trinaestom poglavlju pojašnjava se okupa!ija /ukovara i konačan slom orane grada. 8 drugom dijelu poglavlja govori se o srpskim zločinima nakon okupa!ije grada$ kada je uijen velik roj !ivila i ranjenika. 2eki su ranitelji uspjeli iza9i proojem$ no ono koji nisu uspjeli$ završili su u logorima po Sriji ili odvedeni na Ovčaru$ gdje su masovno pouijani. 6rognano je oko %%.&&& /ukovara!a. 8 četrn četrnaes aestom tom pog poglal lalju ju gov govori ori se o vuk vukova ovarsk rskoj oj olni! olni!i$ i$ koja koja je$ iako iako je ila ila ozn označe ačena na Me5unarodnim !rvenim kri4em$ razarana svakodnevno. Djelatni!i olni!e su svakodnevno spašavali ljudske 4ivote$ ne gledaju9i koje su na!ionalnosti$ ez ozira na to što nisu imali dovoljno lijekova$ sanitetskog i ostalog materijala$ struje i vode. 6etnaesto poglavlje donosi posljedi!e itke za /ukovarE /ukovarE od roja poginuli1 vojnika s jedne i druge strane pa sve do roja razrušeni1 vukovarski1 gra5evina. 2a kraju$ točnije u šesnaestom poglavlju govori se o mirnoj reintegra!iji 1rvatskog 6odunavlja. Do nje dolazi u siječnju '77?. godine. ,im je činom grad /ukovar napokon vra9en u ustavno:pravni poredak Repulike 3rvatske. ,ime priča o /ukova /ukovaru ru u Domovinskom ratu doiva svoj svoj kraj.
2.RASPAD JUGOSLAVIJE JUGOSLAVIJE
5
Raspadanje i slom Jugoslavije nisu jednokratni doga5aji što 9e i1 se u povijesnoj kronologiji povezivati s jednim datumom$ kao primjeri!e u SSSR:u koji je$ %@. prosin!a '77'.$ jednim aktom aktom ukinut ukinut.. 8 sluča slučaju ju Jugos Jugoslav lavije ije radi radi se o pov povije ijesno snom m pro!e pro!esu su kojem kojemuu je gotovo gotovo nemog nemogu9 u9ee odredi odrediti ti poč početa etak. k.
. o4ujka '7>%.$ izjavio kako je mogu9e da se ona raspadne. Slično je mišljenje izlo4io i +dvard -ardelj na tajnom sastanku jugo:summita '(. studenog '7>@.$ a zatim u manjem krugu ponavljao više puta$ tvrde9i da je ila ispravna teza -6J iz dvadeseti1 godina o Jugoslaviji kao umjetnoj tvorevini. ,a dvoji!a osnivača druge Jugoslavije takve su izjave olikovali u ezopovskom stilu što je skrivao istinsku misao$ primjeri!e kako i Jugoslavija mogla pasti pod udarom srpski srpski11 1eg 1egemo emonis nistič tički1 ki1 snaga snaga kojim kojimaa 9e se nesrps nesrpski ki narod narodii morati morati odu odupri prijet jetii što 9e s vremenom dovesti do raspada zemlje. % Jugoslavija$ i kao kraljevina i kao so!ijalistička dr4ava$ ila je kr1ka tvorevina. Ona nije ila sposona na prikladan način suočiti se s na!ionalnim stremljenjima svoji1 naroda$ pa i1 je nastojala eliminirati nasilnim gušenjem$ što je neizje4ivo proizvodilo samo kontraefekte. ,ito je doro osje9ao opasnosti od neriješeni1 me5una!ionalni1 prolema i s razlogom se ojao katastrofalnoga raspleta. "sto su osje9ale i komunističke strukture svake od repulika$ pa su u svojoj rigidnoj maniri$ same aritrarno odlučivale koliko se na!ionalni1 aspira!ija smije ostvariti i koliko se poten!ijalno opasnoga o me5una!ionalnim odnosima smije iznositi u javnost. Me5utim$ sustav koji je ,ito uspostavio uspostavio nije imao nikakvi1 HosiguračaI od nasilnika koji koji i stigli stigli Hodozgo HodozgoI$ I$ pop poput ut Slood Sloodana ana Milošev Miloševi9a i9a čiji je pok pokret ret io predod predodre5 re5en en da Jugoslaviju uništi ili je transformira onako kako je on sam to zamišljao. /olja da se čuva jugoslavensko jugoslavensko jedinstvo unutar !ivilnog !ivilnog sektora s vremenom vremenom je kopnila i do kraja osamdeseti1 osamdeseti1 godina uglavnom nestala. ( )ko se izuzme činjeni!a$ da je agresivna Miloševi9eva politika zadala Jugoslaviji smrtni udara!$ dulji razlozi zog koji1 se Jugoslavija raspala mnogo su slojevitiji i te4e i1 je 1 Dušan Bilandžić, Propast Jugoslavije i stvaranje moderne Hrvatse, !"#, $agre%, 2&&1', str' 1((' 2 )sto, str' 1((' 3 )vo "oldstein, Hrvatsa 1*1+2&&+', -PH .i%er, $agre%, 2&&+', str' str' (++' (
razumijeti. '7>%. %. zaklju zaključio čio da njegov njegovom om federa federalno lnom m susta sustavu vu sovjet sovjetsko skogg tipa tipa prijet prijetii opasnost opasnost od puze9e srpske srpske prevlastiE prevlastiE stoga se odlučio odlučio za institu!io institu!ionaln nalnee inova!ije koje i Hfederalizirale federa!ijuI$ to jest$ uda1nule nešto pravog federalizma u retoričke formule. #ila je to posljedi!a javnog pritiska. -omunistička vodstva u Sloveniji$ na -osovu i u 3rvatskoj postala su osjetljiva na za1tjeve za uspostavom ve9e lokalne kontrole nad svim vidovima javnog 4ivota$ poseno ekonomije$ smanjenje represije i prestanak zaranjivanja svi1 znakova i simola na!ionalni1 identiteta. ,ito je partiju najprije očistio od reformistički1 čelnika$ nakon toga je re!entralizirao$ da i proglašavanjem proglašavanjem novog ustava konačno konačno prešao na de!entraliza!iju dr4ave. > 8stav iz '7A=. io je proturječan dokument. 6renio je velike ovlasti na šest jugoslavenski1 repulika i dvije autonomne pokrajine u sastavu Srije -osovo i /ojvodinaG i svi1 osam federalni1 jedini!a pretvorio u tek neznatno asimetrične Hfaktore federa!ijeI$ jamče9i im$ štoviše$ vječnu suverenost i jednakost. )li$ sadr4avao je jednu strukturalnu slaost. ,emelj ,emelj mu je ila vladavina !entralističke komunističke partije$ što 9e sve jugoslavenske jugoslavenske komuniste primorati da ostanu vjerni ,itovom ,itovom tipu federalizma.
komunisti pokrenuli su kampanju protiv njegovog ustava. 8 tom je$ ustvari$ trenutku započeo raspad Jugoslavije. A 2adalje$ u tijeku ekonomske krize A&:i1 a naročito ?&:i1 godina %&. stolje9a$ Jugoslavija je ostala ez nov!a za naftu pa su vladale vladale reduk!ije. /o /ozila su mogla voziti svaki drugi dan$ u ovisnosti o tome je li im registarska ploči!a završavala na parni ili neparni roj. "sto tako$ posljedi!a nereda u ekonomiji ili su redovi za kavu$ redovi za deterd4ent$ redovi za enzin$ redovi redovi za namirn namirni!e i!e.. Svakog Svakogaa tko nije nije razmiš razmišlja ljaoo slično slično kao vladaj vladaju9 u9aa jednop jednopart artijs ijska ka sttruktura ka4njavalo se ilo u1i9enjem ilo guitkom posla ili nekom sličnom sank!ijom. #ilo je zaranjeno isti!ati na!ionalne simole svoji1 dr4ava ili pjevati domoljune pjesme jedne od dr4ava$ odnosno pokrajina Jugoslavije. -ra5e i korup!ije ile su manje nego danas$ ali ipak je u onom sustavu rodno mjesto kasnije visoko razvijeni1 devija!ija. Jugoslavija je ila netr4išno društvo$ društvo$ u kojemu je ilo ilo dosta siromaštva siromaštva instu!ionalni okvir nije nije omogu9avao institu!ionalno ostvarenje snova. Cato su svi posezali za neinstitu!ionalnim preča!ima B vezama$ vezi!ama$ protek!ijom$ učlanjenjem u 6artiju$ podmi9ivanjem.
)sto, str' 12&' +
3. KRAJ HRVA HRVASKE !U"JE I OS"IV OS"I VA"JE SRA"AKA
3rvatska šutnja je izraz za stanje du1a u 1rvatskom 1rvatskom političkom i društvenom 4ivotu 4ivotu nastalo nakon sloma 3rvatskog prolje9a '7A'.$ koje je prvi1 godina nakon smrti Josipa #roza ,ita načas zatitralo$ a onda ponovno palo u tešku letargiju$ sve do oni1 oe9avaju9i1 godina kad se lomio sovjetski komunistički sustav$ dakle "stočni lok$ a samim time i Jugoslavija. ? utnja je prije svega ila posljedi!a drastičnog gušenja 3rvatskog prolje9a. 0ušenje ideja iz '7>?. '7> ?. i '7A '7A'. '. god godine ine u 3rvats 3rvatskoj koj nije nije završ završen enoo samo samo silnim silnim u1i9en u1i9enjim jima$ a$ su5en su5enjim jimaa i zatvo zatvorim rima. a. Svaki Svaki nov novii pok pokuša ušajj druga drugačij čijeg eg mišlje mišljenja nja gušen gušen je u samom samom začet začetku$ ku$ prema prema provjerenim i uspješnim re!eptima. 2akon %'. sjedni!e u -ara5or5evu nastao je nevi5en progon ve9ine sudionika i pristaša 3rvatskog prolje9a. Mnogi su 3rvati$ u stra1u od progona$ otišli u inozemstvo$ ponajviše u Saveznu Repuliku 2jemačku. Oni 3rvati koji su ostajali u domovini$ a nisu prestajali djelovati ili nisu znali šutjeti$ osu5ivani su i za oični veralni delikt.7 8 3rvatskoj su stvari krenule stvaranjem višestranačja koje započinje %&. svinja '7?7. godine osnivanjem 3rvatske so!ijalno lieralne stranke 3S;SG$ a nastavljeno je osnivanjem 3rvatske demokratske zajedni!e 3DCG 'A. lipnja iste godine. Slijedit 9e i1 druge stranke$ pa je @. veljače '77&. godine 3rvatska imala registrirane$ uz ve9 spomenute 3S;S i 3DC$ i 3rvatsku krš9ansku demokratsku stranku$ So!ijaldemokratsku stranku 3rvatske$ 3rvatsku demokratsku stranku$ Radikalnu stranku za sjedinjene europske dr4ave i stranke proizašle iz komunisti komunističkog čkog sustava sustava Savez Savez komunista komunista 3rvatske 3rvatske i So!ijalisti So!ijalistički čki savez savez radnog radnog naroda naroda 3rvatske.'&
+ Davor 0untić, Domovinsi rat, vea 1, Bi%liotea Bi%li otea Domovinsi rat, inov/i 6i%eni, 2&&4', str'41' * )sto, str' 41' 1& Davor 0untić, uovar uovar i isto7no %ojište, vea 1, Bi%liotea Domovinsi D omovinsi rat, inov/i0aslina, 2&&+', str' 25' *
0odina '77&. postat 9e u pravom smislu riječi godinom demokratski1 promjena$ a počela je va4n va4nim im odlu odluka kama ma post postoj oje9 e9ee vlas vlasti ti$$ koje koje su dale dale zako zakons nsku ku pret pretpo post stav avku ku mogu mogu9im 9im promjenama. 2aime$ 6redsjedništvo SR 3rvatske odlučilo se za odre5ene ustavne promjene odnos odn osno no promje promjene ne ustav ustavni1 ni1 zakon zakona. a. 6romje 6romjene ne su trea treale le omogu9 omogu9iti iti odr4a odr4avan vanje je op9 op9i1$ i1$ neposredni1$ pluralistički1 i demokratski1 višestranački1 izora. 6rema nji1ovoj najavi od >. siječnja '77&. godine$ izori i se treali odr4ati tijekom prolje9a. '' Da i se to moglo učiniti$ trealo je izmijeniti članak %. i točku (. članka ==. 8stava$ te nadopuniti članak %==.$ koji i se odnosio na regulativu izora. /e9 '&. siječnja '77&. godine 8stav 8stavna na komisi komisija ja Saora Saora SR 3rvats 3rvatske ke pod podr4a r4ala la je slood slooduu politič politički1 ki1 i drugi1 drugi1 olika olika udru4ivanja te sugerirala prijeko potrene promjene u 8stavu. ,om je prilikom predlo4en i 2a!rt promjena 8stava$ o kojima i treao raspravljati Saor. Saor. Sljede9eg je dana Saor donio i odluku da se pristupi raspravi o promjenama 8stava. Famozna 1rvatska šutnja odavno je$ dakle$ prestala. '% Doga5aj koji 9e dovesti do prekida političkog zajedništva je "/ izvanredni -ongres Saveza komunista$ koji se odr4ao %&.:%%. siječnja u Sava !entru u #eogradu. Slovenski i 1rvatski komunisti su napustili kongres$ a nakon toga je Sloodan Miloševi9$ tadašnji predsjednik K- S- Srije$ kao da se ništa nije dogodilo$ predlo4io da kongres nastavi s radom. #ez ozira na sve$ ovo je io kraj Saveza komunista Jugoslavije. '( )nalitičari toga vremena zailje4it 9e da je toga časa dr4ava izguila vode9u snagu odnosno gazdu. /rijedno je zapamtiti$ da je toga dana i J2) izguila gospodara$ kojeg 9e sljede9i1 mjese!i uporno tra4iti. 6redsjedništvo SFRJ joj nije odgovaralo$ pa 9e s vremenom pravim šefom postati Sloodan Miloševi9. Miloševi9 .'= (.'. /"+S,R)2)<-" /"+S,R)2)< -" "C#OR" 8 3R/) 3R/),S-OJ 11 Davor 0untić, Domovinsi rat, vea 1, Bi%liotea Bi%li otea Domovinsi rat, inov/i 6i%eni, 2&&4', str' 4+' 12 Davor 0untić, Domovinsi rat, vea 1, Bi%liotea Bi%li otea Domovinsi rat, inov/i 6i%eni, 2&&4', str' 4+' 13 Davor 0untić, uovar uovar i isto7no %ojište, vea 1, Bi%liotea Domovinsi D omovinsi rat, inov/i0aslina, 2&&+', str' 25'2(' 14 Davor 0untić, Domovinsi rat, vea 1, Bi%liotea Bi%li otea Domovinsi rat, inov/i 6i%eni, 2&&4', str' 52' 1&
2akon što je u 3rvatskoj legalizirano višestranačje i nakon što su se mnogi 3rvati odlučili gdje im je mjesto %=. veljače '77&. godine slu4eno je započela izorna utrka. Svi izvještaji Repuličkog sekretarijata za unutrašnje poslove R3 iz '7?7. godine govorili su o eskala!iji srpskog na!ionalizma koji je ugro4avao op9u sigurnost u 3rvatskoj. ,rea re9i još i to da su Sri u 3rvatskoj vršili pritisak na i kroz institu!ije vlasti da se priklone i podr4e politiku Srije$ odnosno politiku Sloodana Miloševi9a. Dakle$ u tim i takvim prilikama u 3rvatskoj su tek osnova osnovane ne stran stranke ke krenul krenulee u svoju svoju prediz predizor ornu nu kampan kampanju$ ju$ koja koja je ila ila potpun potpunoo nepoznata u dotadašnjem političkom 4ivotu Repulike 3rvatske. '@ 6rvi višestranački demokratski izori nakon "". svjetskog rata u 3rvatskoj odr4avali su se %%. i %(. travnja '77&. godine. 6rvoga su dana irani delegati za op9inska vije9a i saorski zastupni!i$ a %(. travnja delegati za vije9a udru4enog rada op9ina i Saora$ gdje su pravo iranja imali samo zaposleni. Rezultati prvog kruga izora ojavljeni su %A. travnja. #it 9e poznata imena ''> zastupnika$ koji1 je najviše izarano iz redova 3rvatske demokratske zajedni!e. Drugi krug izora odr4ao se >. svinja. 8vjerljiva pojeda 3DC:a u ve9ini op9ina$ ali i za zastupnike u Saoru$ nije iznenadila ni jednoga realnijeg poznavatelja politički1 prilika.'> /elika ve9ina 3rvata s radoš9u i jakim na!ionalnim naojem dočekala je pad komunizma i uspostavu vlasti. 8 Cagreu i posvuda u 3rvatskoj odr4avani su mitinzi i prire5ivana razna slavlja. 8li!e koje su nosile imena značajni1 komunista$ so!ijalista$ ora!a 2O#:a$ Sra ili grad gradov ovaa u Sri Sriji ji ili ili so!i so!ija jali list stič ički ki11 sim simol olaa urz urzoo su prei preime meno nova vane ne i doi doile le 1rva 1rvats tska ka simolična nazivlja. 6onegdje je samo vra9en stari naziv$ čime je uklonjen radikalizam so!ij so!ijali alisti stički čki11 vlasti vlasti.. 2ajviš 2ajvišee je ure ure izazva izazvalo lo preime preimenov novan anje je zagre zagreač ačko kogg ,rga rga 4rtava 4rtava fašizma$ koji je postao ,rg ,rg 1rvatski1 velikana io je to posean slučaj$ indikativan za kasnije interpreta!ije povijesti iz razdolja 2D3. 'A 2akon što je "zorna komisija i slu4eno oznanila rezultate$ pojednička stranka sa svojim predsjednikom dr. Franjom ,u5manom ,u5manom '&. svinja '77&. godine odr4ala je sastanak s ivšim rukovode rukovode9im 9im ljudima ljudima SR 3rvatske. 3rvatske. 8vjerljiva pojeda 3DC:a nije guitni!im guitni!imaa ostavila ostavila 15 )sto, str' 3*'45' 1( Davor 0untić, Domovinsi rat, vea 1, Bi%liotea Bi%li otea Domovinsi rat, inov/i 6i%eni, 2&&4', str' (&' 1 )vo "oldstein, Hrvatsa 1*1+2&&+', -PH .i%er, $agre%, 2&&+', str' str' (51' 11
nikakav prostor za umak B vlast su mirno predali pojedni!ima.
automoila i trgovina. 2a triinama stadiona Maksimira nastavili su svoje divljanje trganjem plastični1 stoli!a$ demoliranjem demoliranjem inventara$ paljenjem paljenjem 1rvatski1 zastava i fizičkim oračunima. oračunima. -ad izazvani #ad #lue #oysi$ navijači Dinama nisu više mogli izdr4ati$ pa su počeli uzvra9ati$ mili!ija je svoje vodene topove počela prazniti samo po njima. %' Siln Silnii nere neredi di$$ u kojim kojimaa su sudj sudjel elov oval alii i neki neki igra igrači či Dina Dinama ma ran rane9 e9ii svoj svojee navi navija jače če od na1uškani1$ poješnjeli1 i razulareni1 mili!aja!a$ ili su dovoljni za prekid zadnje Hdoma9eI$ slu4ene utakmi!e izme5u 1rvatski1 i srpski1 kluova u zajedničkoj ligi. 2avijače HKrvene CvezdeI mili!ija je mirno dopratila do 0lavnog kolodvora i vlakovima i1 uputila prema #eogradu. Makar su ili oučeni da suko s nogometnog igrališta prenesu na uli!e$ Delije nisu uspjele. %% Drugi 9e doga5aj imati dalekose4nije posljedi!e nego ova nogometno:politička lakrdija. #orislav Josi9$ predstavnik Srije u 6redsjedništvu SFRJ$ redovitom rota!ijom '@. svinja '77&. postao je predsjednikom najvišega političkog organa u Jugoslaviji. 6otpredsjednikom je postao predstavnik 3rvatske$ dr. Stipe uvar. 6išu9i nekoliko godina kasnije svoju knjigu o tim doga5ajima$ #orislav Jovi9 je pod nadnevkom 'A. svinja '77&. godine napisao da se poduzimaju mjere da se u Sloveniji i 3rvatskoj oduzme oru4je iz !ivilni1 skladišta ,eritorijalne ,eritorijalne odrane i da se prenesu u vojna skladišta. %( #eograd je očito koordinirano pripremao oračun s 3rvatskom i Slovenijom$ stvaraju9i uvjet ne za očuvanje Jugoslavije$ ve9 za stvaranje velike Srije. Srija je iskoristila ono što su joj pru4ale prilike i odnos snaga i stanja u raspadaju9oj raspadaju9oj dr4avi. 2ova pak vlast u 3rvatskoj it 9e time stavljena pred jedan od najoziljniji1 prolema B doga5aje koji 9e uslijediti dočekat 9e s razoru4anim$ golorukim 1rvatskim narodom. %= -ada je Sloodan Miloševi9 '7?7. najavio mogu9nost rata$ u to je vrijeme Srija imala i mala veliku nadmo9 u usporedi s njezinim poten!ijalnim protivni!ima. Ovo su isntrumenti na koje je Srija Srija računa računala la da 9e svlada svladati ti ostale ostale narode narode Jugosla Jugoslavij vije e aG potpuno razvijen svesrpski nacionalisti nacionalistički čki pokret pokret $
kako kako u Sri Sriji ji$$ tako tako i izva izvann nje$ nje$ pose posei i!e !e u 3rva 3rvats tsko kojj i #i3. #i3.
Castrašuju9e su djelovali mitinzi na kojima se okupljalo po nekoliko stotina tisu9a$ a na nekim 21 )sto, str' (3' 22 )sto, str' (3'(4' 23 )sto, str' (4' 24 Davor 0untić, Domovinsi rat, vea 1, Bi%liotea Bi%li otea Domovinsi rat, inov/i 6i%eni, 2&&4', str' str' (4'(5' 13
i po oko milijun ljudi zapaljene zapaljene maseE G Savez komunista Jugoslavije S-JG B !ijela povijest stva stvara ranja nja i odr4 odr4av avan anja ja Jugo Jugosl slav avije ije poka pokaza zala la je da onaj onaj tko tko u ruka rukama ma ima ima tu mo9n mo9nuu organiza!iju$ sigurno vlada zemljom. #ez ozira što se S-J tada ve9 io gotovo raspao$ vodstvo Srije vjerovalo je da u njemu ima još političke snage i energije da stane u oranu Jugo Jugosl slav avij ijeE eE !G Jugoslavenska narodna armija J2)G J2)G B indokt indoktrin rinira irana na komuni komunisitč sitčkom kom ideologijom i jugoslavenstvom$ pokazala se pouzdanom u orani re4ima. /odstvo Srije i op9enito srpski narod vjeovali su da je J2) spremna oraniti Jugoslaviju i od unutarnji1 međunarodne zajednice da očuva protivnika re4imaE dG spremnost, pa čak i odlučnost cijele međunarodne cjelovitost Jugoslavije i potpora iste onima koji se
za nju zala4u$ a to je Srija. "stočni lok$ na
čelu čelu sa SSSR SSSR:o :om$ m$ uvije uvijekk je io io spre sprema mann usko uskoči čiti ti u ora oranu nu komu komuni nisi sitč tčko kogg re4i re4ima ma u Jugoslaviji. Capadni lok$ na čelu sa S)D:om$ puni1 je (@ godina pru4ao političku$ vojnu i ekonomsku pomo9 za stailnost Jugoslavije.
#. ORU$A"A PO%U"A PO%U "A SR%A U HRVA HRVASKOJ
Daleko prije nego što je u 3rvatskoj započelo višestranačko organiziranje$ Srija je krenula sasvim otvoreno na razijanje Jugoslavije s !iljem da na njenim razorenim temeljima stvore velik velikuu Sriju Sriju.. 2ak 2akon on niza niza ak!ij ak!ijaa iz tzv. tzv. jogurt jogurt revolu revolu!ij !ijee anti antiiro irokra kratsk tskaa revolu revolu!ija !ija u /ojvodiniE početak !entraliza!ije SR SrijeG i tzv. mitinga istine$ Sloodan Miloševi9 je ?. svinja '7?7. godine kao predsjednik Kentralnog komiteta Saveza komunista Srije izaran za predsjednika 6redsjedništva So!ijalističke Repulike Srije. 2ešto ranije$ %?. o4ujka Srija
14
je proglasila amandmane na 8stav SR Srije kojima je /ojvodini i -osovu oduzeta autonomija$ odnosno status konstitutivni1 jedini!a jugoslavenske federa!ije. %@ 8 skladu s takvom velikosrpskom politikom iz #eograda$ ve9 početkom '77&. u SR 3rvatskoj organizirani su mitinzi B tzv. doga5anja naroda B Sra iz 3rvatske$ #osne i 3er!egovine i Srije$ koji su zaoštrili srpsko:1rvatske političke odnose. 2a mitinzima su dominirale slike novoga nov oga Hsves Hsvesrps rpskog kogII vo5 vo5ee Slood Sloodana ana Miloše Miloševi9 vi9a$ a$ zastav zastavee Srije Srije$$ Jugosl Jugoslavi avije je i Savez Savezaa komunista te velikosrpske i protu1rvatske parole. %> #udu9i da je '7?>. Srpska akademija nauka i umetnosti S)28G izradila i Memorandum$ tj. plan velikosrpskog širenja širenja na zapad$ pa i na #i3 i 3rvatsku$ i da se u tome aktivirala i Srpska pravoslavna !rkva$ 1rvatsko partijsko vodstvo vidi u tome opasnost iz i z #eograda i Srije pa dopušta izvjesnu lieraliza!iju unutar zemlje. ,ako su npr. '7?A. vra9ene putovni!e ivšim političkim ka4njeni!ima$ a dopušteno je i sloodnije vra9anje 1rvatski1 iseljenika u 3rvatsku.%A -ad je Miloševi9 izaran za predsjednika 6redsjedništva SR Srije$ nastavio je još djelatnije Srbije. Miloše ostva ostvariv rivati ati na!io na!iona nalist lističk ičkii progra program m velike Srbije Miloševi9 vi9 i Srpska Srpska pravos pravoslav lavna na !rkva !rkva
iskoristili su >&&. godišnji!u poraza na -osovskom polju '(?7. za novi korak u smjeru ujedinjavanja vascelog srpstva. -ao olik du1ovne pripreme prenošene su po zemlji Hmošti kneza ;azaraI$ a golema proslava na -osovu 0azimestanG$ gdje se nalazi spomenik$ na kojoj je govorio Miloševi9$ najavila je nove itke i pritiske$ nove tzv. antibirokratske ili jogurt : revolucije i mitinge istine.%?
Sloodan Miloševi9 se ve9 u o4ujku '77&. povjerio krugu najli4i1 suradnika da je njegov plan ujedinjenja srpskog naroda u novu dr4avu doio podršku skoro svi1 srpski1 akademika$ knji4evnika i umjetnika. "maju9i zajamčen na!ionalni konsenzus Sra za projekt /elike Srije$ Srije$ Miloševi9 Miloševi9 je svim sredstvima sredstvima nastojao nastojao eliminirati eliminirati mogu9nos mogu9nostt političkog političkog rješenja jugoslavenske jugoslavenske krize.%7 25 Davor 0untić, uovar uovar i isto7no %ojište, vea 1, Bi%liotea Domovinsi D omovinsi rat, inov/i0aslina, 2&&+', str' 3' 2( !nte 9aor, "rad je %io meta, Hrvatsi memorijalnodoumenta/ijsi /entar Domovinsog rata, $agre%, 2&&+', str' str' 2&' 2 Dragutin Pavli7ević, Povijest Hrvatse, P')'P' Pavi7ić, $agre%, 2&&', str' 4*' 2+ )sto, str' 4**' 15
Doga5aji i politička promišljanja širom Jugoslavije$ koja su uglavnom artikulirali srpski mitingaši$ upu9ivali su na to da 9e se ilo kakvoj mo4eitnoj novoj vlasti u 3rvatskoj$ koja i$ ne daj #o4e$ imala jasan predznak da je H1rvatskaI$ u Sriji pru4iti otvoreni otpor. (& Da 9e se J2) i oru4jem suprotstaviti Sloveniji i 3rvatskoj u nji1ovim nastojanjima za osamostaljenjem$ otvoreno je najavio Savezni sekretar za narodnu oranu general /eljko -adijevi9 u svom intervjuu zagreačkom tjedniku HDanasI još početkom prosin!a '77&. godine. Drugi znak da J2) misli vrlo oziljno ilo je osnivanje taa /r1ovne komande$ tijelo koje je tako5er osnovano u prosin!u '77&.$ a koje se inače moglo osnovati samo u slučaju da je zemlja u neposrednoj ratnoj opasnosti. (' 8 svojim svojim nastoj nastojanj anjima ima Srija se najvi najviše še oslan oslanjal jalaa na savez saveznu nu vojsk vojsku$ u$ u kojoj kojoj su Sri Sri tradi!ionalno ili nadprosječno zastupani. 6ostupna preoraza J2) u srpsku vojsku započela je prije višestranački1 izora izora '77&. /remenski /remenski podudarno podudarno s otvorenim srijanskim za1tjevima za1tjevima za preustrojom federa!ije$ J2) je provela i vlastiti preustroj. 8mjesto armijski1 olasti$ koje su se uvelike poklapale s repuličkim grani!ama$ uvedena su vojišta i korpusi koji su teritorijalnim ou1vatom potpuno zanemarili repuličke grani!e. 6ovr1 toga$ J2) je '77&. u vrijeme odr4avanja višestranački1 izora oduzela oru4je namijenjeno teritorijalnoj orani ,OG$ posenoj sastavni!i oramenog sustava koja je ila u isključivoj nadle4nosti repulika. 3rvatskoj je na taj način oduzeto oru4je kojim je ,O mogla naoru4ati %&&.&&& ljudi. (% Dana 'A. kolovoza '77&. započela je otvorena oru4ana pouna 1rvatski1 Sra rušenjem staala i kamenja na !este po kninskom$ enkovačkom i gračačkom području. 6romet su kontrolirali i onemogu9avali naoru4ani !ivili. #io je to golem udara! i na gospodarstvo B vrlo uspješna turistička sezona ovime je praktički ila završena. (( 2* Dušan iro, lo%odan #iloševićanatomija lo7ina, Pro:l, $agre%, 2&&', str' str' 1(3'1(4' 3& Davor 0untić, Domovinsi rat, vea 1, Bi%liotea Bi%li otea Domovinsi rat, inov/i 6i%eni, 2&&4', str' 51' 31 Davor 0untić, uovar uovar i isto7no %ojište, vea 1, Bi%liotea Domovinsi D omovinsi rat, inov/i0aslina, 2&&+', str' 1' 32 upina autora, Hrvatsa en/ilopedija, vea 3, .esiogra;si avod #iroslav
8 me5uvremenu je J2) manje ili više otvoreno naoru4avala lokalno srpsko stanovništvo$ što je ila jasna najava njezina dr4anja u predstoje9im sukoima. 6leis!it o autonomiji srpski1 op9ina odr4avao se od '7. kolovoza do %. rujna. )firmativan odgovor dalo je navodno praktički '&&L glasača od ukupno @>A.A(' glasača koji su too4e glasali u 3rvatskoj samo je '== ilo protiv$ a => listi9a ilo je neva4e9i1G. 2ema sumnje da su ojavljeni rezultati ili Hočito proizvoljniI jer po popisu iz '77'. Sra u 3rvatskoj je ilo$ uključuju9i maloljetnike i Sre u velikim gradovima$ koji nisu glasali$ @?'.>>(G. #ila je to osnova daljnjeg zaoštravanja$ zaoštravanja$ pa je potkraj rujna samozvano Srpsko na!ionalno vije9e proglasilo autonomiju op9ina s ve9inskim srpskim stanovništvom. stanovništvom. (= %'. prosin!a '77&. usvojen je Statut Srpske autonomne olasti -rajine S)O -rajinaG kojom se onda definira kao Holik teritorijalne autonomije u sastavu Repulike 3rvatske.I Desetak dana kasnije$ (. siječnja '77'. godine$ u -ninu su u novu tvorevinu ušli predstavni!i pet od '' 1rvatski1 op9ina sa srpskom ve9inom. (@ S)O -rajin -rajinaa je prijed prijedlog logom om Statut Statutaa defini definiran ranaa kao terito teritorija rijalna lna autono autonomij mijaa u sklop sklopuu Repulike 3rvatske i federativne Jugoslavije$ s glavnim gradom -ninom. Osnovana je kako i se ostvarila ravnopravnost Sra i zog kulturno:povijesne posenosti srpskog naroda ma području dalmatinske krajine krajine i nekadašnje /o /ojne krajine. S)O -rajinu treale su činiti op9ine Cajedni!e op9ina sjeverne Dalma!ije i ;ike$ s ve9inskim srpskim stanovništvom kada donesu odluku odluku da joj se priklj priključe uče$$ kao i nasel naselja ja s ve9ins ve9inskim kim srpski srpskim m stanov stanovniš ništvo tvom$ m$ koja koja se refere referendu ndumom mom izjasn izjasnee za priklj priključe učenje nje nek nekoj oj od posto postoje9 je9i1 i1 op9 op9ina ina s ve9ins ve9inskim kim srpski srpskim m stanovništvom.(> Dakle$ oru4ana pouna 1rvatski1 Sra u -ninu pokazala je kojim 9e se prav!em stvari kretati. 3rvatska je pak vlast ila uvjerena da 9e vrijeme iti na njenoj strani. Sustavno je zog svega toga vodila rigu da ne učini ništa što i je označilo poti!ateljem progona odnosno napada na Sre. Dr4ala je da 9e javno mijenje stati na njenu stranu$ napose zato što je ve9 u tim prvim$ ranim ranim danim danimaa njena njena on onaš ašan anja ja vlasti vlasti J2) J2) svojim svojim postup postup!im !imaa samu samu see see ozn označi ačila la kao nasilničku podr4avatelji!u poune. poune. Srpski su mediji tada intenzivno počeli stvarati psi1ozu da se 3rvatska sprema za rat i uvozi velike količine oru4ja. ,o je ila samo djelomična istina$ jer 34 )vo "oldstein, Hrvatsa 1*1+2&&+', -PH .i%er, $agre%, 2&&+', str' str' ((('((' 35 )sto, ((+' 3( upina autora, tvaranje 8rvatse države i Domovinsi rat, 6olsa njiga, $agre%, 2&&(', str' 213' 1
3rvatska još nije imala svoju vojskuE ona je samo znatno pojačala poli!ijske snage i naoru4ala i1 uvezenim oru4jem$ jer ga u zemlji$ udu9i da je taj segment kontrolirao #eograd$ nije mogla naaviti. Slijedom svi1 ovi1 doga5aja i jedini!e J2) digle su orenu spremnost. (A
&. RA"E OPERA'IJE 1((1. GODI"E
3rvatska se počela pripremati za rat praktično od ljeta '77&. godine. Op9inski sekretarijati za narodnu oranu u suradnji s lokalnim organiza!ijama 3DC:a ve9 od rujna te godine formiraju dragovoljačke oru4ane skupine od po nekoliko desetaka dragovolja!a. Oru4je je uglavnom ilo lovačko$ jer su ga neki otprije imali. Me5utim$ neki su uspjeli naaviti i drugo lako naoru4anje. ,e su skupine organizirane po svim vojničkim pravilima i ustroju. "z mjese!a u mjese! roj dragovolja!a se pove9avao. 8 prolje9e '77'. godine ti odredi prerastaju u jezgre prvi1 rigada koje su nazvane C20 Cor narodne gardeG. #ila je to jezgra j ezgra udu9e 1rvatske vojske koja je djelovala koordinirano s posenim jedini!ama M86:a. (? 3rvatska stranka prava 3S6G organizirala je u kolovozu i rujnu '77'. 3rvatske oramene snage 3OSG koje su se u prvim mjese!ima sukoa samostalno orile. 8 listopadu '77'. godine$ oko %.&&& pripadnika 3OS:a postali su regularni pripadni!i 3rvatske vojske. 8 svinju '77'. je na stadionu u -ranjčevi9evoj uli!i u Cagreu organizirana parada koja je traumatiziranoj 1rvatskoj javnosti pokazala da se stvara 1rvatska vojska i time joj pojačala samosvijest. S druge strane$ parada je pojačala i napetosti$ jer je udu9im protivni!ima prezentirala vojsku protiv koje 9e se oriti. 6ostajalo je sve jasnije da je rat neizje4an$ ako ni zog čega drugoga onda zog toga što je dvije vojske koje isti teritorij smatraju svojim teško dr4ati izvan sukoa. (7
3 Davor 0untić, Domovinsi rat, vea 1, Bi%liotea Bi%li otea Domovinsi rat, inov/i 6i%eni, 2&&4', str' 113' 3+ )vo "oldstein, Hrvatsa 1*1+2&&+', -PH .i%er, $agre%, 2&&+', str' str' (*3' 3* )sto, str' (*3' 1+
@.'. S8-O# 8 6)-R)K8 6)-R)K8 ,ijekom veljače i o4ujka '77'. praktično su sve snage 1rvatske poli!ije ile anga4irane na očuvanju javnog reda i mira$ olje rečeno B ustavnog poretka Repulike 3rvatske. 3rvatski redarstveni!i ve9 su ili raspore5eni po poli!ijskim upravama ili su pridru4eni spe!ijalnim postrojama. Stanje je u 3rvatskoj ilo takvo$ da je ilo nu4no učiniti sve da se pripremi orana$ jer signali koji su dolazili iz #eograda ili su apsolutno rato1ušački. =& 6ritaj 6ritajen eno$ o$ relati relativno vno mirno mirno vrenje vrenje u zapad zapadnom nom dijelu dijelu Slavon Slavonije ije poč počelo elo je naglo naglo ključa ključati. ti. Skupština op9ine 6akra! na svojoj sjedni!i %%. veljače '77'. donijela je odluku o stavljanju svoje svoje poli!ijske poli!ijske postaje u nadle4no nadle4nost st tzv. tzv. S86:a -rajine. -rajine. Odma1 Odma1 po dono donošenju šenju odluke$ promptno je izvršena nelegalna moiliza!ija pričuvnog sastava pripadnika poli!ije srpske na!ionalnosti$ pomo9u koji1 je oduzeo oru4je šesnaestori!i poli!aja!a 1rvatske na!ionalnosti. Razoru4ane$ zatočili su i1 u prostorijama poli!ijske zgrade. Da su izvršili nelegalan čin$ nove samopostavljene odgovorne osoe u 66 6akra! upozorene su od strane 6oli!ijske uprave #jelovar$ pod čiju je nadle4nost pripadala i ova postaja. =' 6oslije odluke o priključenju$ odnosno HprisajedinjenjuI 6akra!a -ninu %%. veljače$ politička napetost raste i izra4ava se na svemogu9e načine preko medija$ plakata$ parola$ grafita$ kafi9a i no9ni1 izazivanja. 2ije ila pošte5ena ni 6oli!ijska stani!a. 6oli!ijski puč u 6akra!u treao je iti i formalno ostvarenje svi1 do tada navedeni1 odluka Skupštine op9ine 6akra! u !ilju izdvajanja ispod vlasti Repulike 3rvatske. =% /e9 na prvu dojavu o ovom doga5aju$ M86 3rvatske upu9uje u 6akra! jedini!e posene namjene iz ;učkog i 68 #jelovara. 8 6akra! su došli '. o4ujka oko @ sati ujutro te vratili postaju u ruke M86:a R3$ osloodili svoje zaroljene kolege i u1itili dio pounjenika. 6ou 6ounj njen enii se Sri Sri nisu nisu pomi pomiril rilii s onim onim što što se dogo dogodil dilo. o. 2a 2apa pali li su poli poli!i !ijs jsku ku post postaj ajuu unakrsnom vatrom. 2apeta situa!ija trajala je nekoliko dana$ sve dok nije uspostavljen kakav: takav red i mir.=( 4& Davor 0untić, Domovinsi rat, vea 1, Bi%liotea Bi%li otea Domovinsi rat, inov/i 6i%eni, 2&&4', str' 1**' 41 Davor 0untić, Domovinsi rat, vea 1, Bi%liotea Bi%li otea Domovinsi rat, inov/i 6i%eni, 2&&4', str' 2&5' 42 !ntun -rjave/, Para/ i .ipi uo7i rata 1**1' godine, 5&& primjeraa, primjer aa, Para/, 2&&1', str' 1*'21' 1*
@.%. S8-O# 2) 6;",/"K)M) 6;",/"K )M) : -R/) -R/)/" 8S-RS %@. o4u o4ujka jka '77 '77'. '. srpski srpski su esktre esktremis misti ti ve9 najav najavili ili organi organizir ziranj anjee tzv. tzv. miting mitingaa istine istine na 6litvi!ama. Kilj im je io poduze9e 2a!ionalni park H6litvička jezeraI pripojiti tzv. S)O -rajini. 2ovinari su smatrali da je to još jedna u nizu provoka!ija kojima je !ilj io poremetiti miran miran 4ivot 4ivot na 6litvi 6litvi!am !amaa i omesti omesti dolaza dolazakk najav najavlje ljeni1 ni1 turist turističk ički1 i1 skupin skupinaa za uskršn uskršnje je lagdane.== 6o područjima područjima na koja su Sri i J2) kanili kanili proširiti područje tzv. tzv. S)O -rajine -rajine zaredale zaredale su rojne eksplozije. Ova nova vrsta teroristički1 aktivnosti treala je stvoriti olju polaznu osnovu za otvoreniju agresiju na 3rvatsku. 2ovi korak prema radikaliza!iji stanja napravljen je u ranu zoru %7. o4ujka. 2ova grupa srpski1 mili!aja!a pomogla je svojim kolegama da ovladaju čitavim 2a!ionalnim parkom$ zauzevši na kraju i oje upravne zgrade poduze9a H6litvi!e.I =@ 6ritisnuta doga5ajima na 6litvi!ama s jedne strane$ te stranačkim prigovorima s druge strane$ me5u kojima je najoštriji io 3S;S$ 1rvatska se /lada našla u situa!iji da je pod 1itno morala odgovoriti. "zvo5enjem teroristički1 ak!ija ila je ugro4ena sigurnost stanovništva$ kao i doma9i1 i strani1 gostiju. 2a upozorenje M86:a$ ekstremisti poti!ani i organizirani poseno od prip pripad adni nika ka veli veliko kosr srps pski ki11 skup skupin inaa iz -n -nin ina$ a$ odgo odgovo voril rilii su novim novim prov provok oka! a!ija ijama ma$$ prijetnjama i nasilnim pritis!ima na dvije tisu9e radnika 2a!ionalnog parka 6litvi!e$ kao i na goste$ koje su pljačkama$ razojništvima i na razne načine maltretirali i ugro4avali. Stoga su poli!ijske uprave -arlov!a i 0ospi9a ('. o4ujka '77'. godine u ranim jutarnjim satima uputile dio svoji1 snaga na 6litvi!e sa svr1om uspostaviti javni red i mir na tom području. => Spe!ijalna postroja 1rvatske poli!ije uspješno je intervenirala$ i odma1 nakon nje su stigle oklopne postroje J2) iz '. i @. vojne olasti koje su postavile Htampon zonuI izme5u
43 Davor 0untić, Domovinsi rat, vea 1, Bi%liotea Bi%li otea Domovinsi rat, inov/i 6i%eni, 2&&4', str' str' 2&5'2&(' 44 )sto, str' 214' 45 )sto, str' 215' 4( Davor 0untić, Domovinsi rat, vea 1, Bi%liotea Bi%li otea Domovinsi rat, inov/i 6i%eni, 2&&4', str' 21(21' 2&
sukoljeni1 strana. #io je to uvod za razmještaj J2) radi zaštite -rajine$ a prema s!enariju izvanredni1 prilika. =A Odlučna ak!ija 1rvatski1 poli!aja!a iznenadila je pounjene Sre i postigla potpun uspje1. "pak$ u toj je ak!iji poginuo 1rvatski redarstvenik Josip Jovi9. 2a kon!u je uspostavljen javni red i mir na području 2a!ionalnog parka parka 6litvi!e. 2akon krvavog krvavog plitvičkog 8skrsa slijedilo je razdolje u kojem 9e J2) i jugoslavenski vr1$ podr4avan i podstrekavan podstrekavan od rukovodstva SR Srije sve otvorenije i pokazivati i prokazivati vlastite namjere. =? Dakle$ doga5aji iz o4ujka '77'. godine nagovijestili su$ u neku ruku$ ono što 9e uslijediti nekol nekoliko iko mjese mjese!i !i nak nakon on toga$ toga$ odn odnosn osnoo otvore otvorenu nu po pounu unu i agresi agresiju ju od strane strane srpski srpski11 pounjenika$ potpomognutu J2):om i srpskim paravojnim postrojama na Repuliku 3rvatsku. Mo4e se re9i da pokušaj pokušaj zauzimanja zauzimanja poli!ijske postaje postaje u 6akra!u te na!ionalnog na!ionalnog parka 6litvički1 jezera jezera od strane srpski1 srpski1 pounjenika predstavlja jedan od ključni1 trenutaka trenutaka u srpskoj pouni i agresiji na Repuliku 3rvatsku. 2akon '. o4ujka '77'. intenzivirao se rad na ustrojava ustrojavanju$ nju$ naoru4ava naoru4avanju nju i ou!i srpski1 paravojni paravojni11 forma!ija u zapadnoj zapadnoj Slavoniji Slavoniji i nji1ovoj pripremi za predstoje9i rat a nakon H-rvavog 8skrsaI na 6litvičkim jezerima %'. o4ujka '77'. godine postalo je jasno j asno da ora za samostalnu i neovisnu 1rvatsku dr4avu ne9e mo9i pro9i ez krvi i rata.
). *ASAKR U %OROVU SELU
-lima rata prije rata stvarana je na području istočne Slavonije tijekom !ijelog prolje9a '77'. Kijeli o4ujak$ a posei!e travanj$ protekao je u čestim arikadama$ !jelono9nom puškaranju u selima sa srpskom ve9inom$ miniranjem 4eljezničke pruge /inkov!i:/ukovar i paljenjem 1rvats 1rvatski1 ki1 zasta zastava va s 1rvats 1rvatskim kim pov povije ijesni snim m grom grom na 4eljez 4eljeznič ničkim kim posta postajam jamaa i mjesni mjesnim m uredima. Svi su doga5aji tekli koordinirano i ilo je očito da njima upravljaju srijanski politički vr1 i 0eneralšta 0eneralšta tzv. J2).=7
4 upina autora, tvaranje 8rvatse države i Domovinsi rat, 6olsa njiga, $agre%, 2&&(', str' 11' 4+ Davor 0untić, Domovinsi rat, vea 1, Bi%liotea Bi%li otea Domovinsi rat, inov/i 6i%eni, 2&&4', str' str' 21+'22(' 21
6otkraj travnja '77'. više nije ilo mjesta s ve9inskim srpskim pučanstvom u kojem nisu vi5ana vozila J2). Dovozili su oru4je. S!enarij je uvijek io isti. 2ajprije i osvanule arikade na prometni!ama$ na koje i izašli naoru4ani !ivili. Dok su jedni de4urali$ drugi su kontrolirali vozila$ nepo4eljne vra9ali natrag$ a osim Hsvoji1I$ puštali samo vozila J2) sa sandu!ima oru4ja$ oru5a i streljiva. -ako je količina oru4ja u rukama Sra rasla$ tako se i roj teroristički1 ak!ija pove9avao. 6o 1rvatskim selima ljudi su svakono9no slušali pu!njavu koja je dolazila iz susjedni1 susjedni1 sela nastanjeni1 nastanjeni1 Srima. /rlo /rlo se često često pu!alo i na ljude iz vozila. @& 8 no9i od '. na %. svinja dvije poli!ijske op1odnje$ naoru4ane samo kratkim oru4jem$ patrolirale su na !esti Dalj:#orovo Selo. 2a prilazu #orovu Selu$ kada su se zaustavile$ na nji1 je otvorena vatra iz prvi1 neosvijetljeni1 ku9a. Dvoji!a su poli!aja!a lakše ranjena i oni se uspijevaju povu9i i javiti u poli!ijsku postaju da se drugo vozilo ne vra9a. #udu9i da je #orovo Selo pod ovlasti 6oli!ijske uprave /inkov!i$ iz 6oli!ijske stani!e /ukovar tra4it 9e ojašnjenje o tome gdje su dva 1rvatska poli!aj!a. 6oznato je da je razgovor vo5en s /ukašinom oškočaninom koji se nametnuo za vo5u SDS:a. Cnao je da su dva 1rvatska poli!aj!a zaroljena zaroljena i da su u #orovu #orovu Selu. @' " zaista$ Sri su pu!ali i po drugoj patroli. ;akše su ranili poli!aj!e Cvonimira Mekovi9a i Daliora -ri4anovi9a$ a onda i1 i zaroili. Slučaj s drugom patrolom rasvijetlit 9e se kasnije$ me5utim u tim trenu!ima 1rvatska strana nije znala ništa. 2a noge su dignute sve okolne poli!ijske uprave u patrole. 2akon svega$ sumnjaju9i na najgore$ načelni!i 68 /inkova!a /inkova!a i 68 Osijeka Josip D4aja i Josip Rei1l:-ir zajednički su zaključili da su se stekli uvjeti da se ode na mjesto doga5aja i rekonstruira tijek ovoga teškog izgreda te da se otkriju počinitelji i eventualno prona5u i spase dvoji!a redarstvenika. r edarstvenika. 6oslana je ojačana klasična poli!ijska ekipa predvo5ena Stipanom Stipanom #ošnjakom$ #ošnjakom$ koja je u #orovo Selo ušla u '% sati. @%
4* #ile DedaovićJastre%, Dedaović Jastre%, Bita a uovar, uovar, 9eo%i7na nalada, inov/i, 2&&&', str' 41' 5& Davor 0untić, Domovinsi rat, vea 1, Bi%liotea Bi%li otea Domovinsi rat, inov/i 6i%eni, 2&&4', str' 24(' 51 #ile DedaovićJastre%, Dedaović Jastre%, Bita a uovar, uovar, 9eo%i7na nalada, inov/i, 2&&&', str' 41' 52 Davor 0untić, Domovinsi rat, vea 1, Bi%liotea Bi%li otea Domovinsi rat, inov/i 6i%eni, 2&&4', str' str' 24('24' 22
53 #ile DedaovićJastre%, Dedaović Jastre%, Bita a uovar, uovar, 9eo%i7na nalada, inov/i, 2&&&', str' 42' 54 )sto, str' 42' 55 Davor #arijan, Bita a uovar, Hrvatsi institut a povijest, $agre%lavonsi Brod, 2&&4', str' 52' 23
a isto je zapravo u !ijeloj istočnoj Slavoniji i u #aranji. Očito je da se HčarkeI nastavljaju$ ali da 0eneralšta još nema odluku da otvoreno krene na 3rvatsku. @> +. PRIPRE*E ,A RA
2aavivši oru4je tajnim kanalima iz inozemstva$ 3rvatska je potkraj siječnja '77'. raspol raspolag agala ala s prili prili4n 4noo (&.&&& (&.&&& komada komada uglavn uglavnom om strelj streljačk ačkog og i pon ponešt eštoo protuz protuzrač račnog nog i protuoklopnog oru4ja. Dana %>. lipnja '77'. Saor je donio Cakon o orani kojim je predvi5eno da se 1rvatske oru4ane snage sastoje od C20:a i 3rvatske vojske 3/G. J2) je ispočetka zauzela prividno neutralno stajalište nemiješanja u sukoe izme5u pounjeni1 Sra i 1rvatski1 snaga. 2o tako uspostavljene Htampon zoneI zapravo su sprječavale 1rvatske snage da interveniraju$ a pounjenim Srima omogu9avale su da na zaposjednutom području provode etničko etničko čiš9enje$ tj. da odatle odatle protjeruju 1rvatsko 1rvatsko i ostalo nesrpsko nesrpsko pučanstvo. @A . 5( #ile DedaovićJastre%, Dedaović Jastre%, Bita a uovar, uovar, 9eo%i7na nalada, inov/i, 2&&&', str' 42' 5 upina autora, Hrvatsa en/ilopedija, vea 3, .esiogra;si avod #iroslav
5+ #ile DedaovićJastre%, Dedaović Jastre%, Bita a uovar, uovar, 9eo%i7na nalada, inov/i, 2&&&', str' 43' 5* Davor 0untić, uovar uovar i isto7no %ojište, vea 1, Bi%liotea Domovinsi D omovinsi rat, inov/i0aslina, 2&&+', str' 233'234' 24
lipnja napala postaju 1rvatske poli!ije u 0lini$ zauzela je i potom se povukla u okolinu grada. 8 kontekstu sukoa u Sloveniji$ napad na poli!ijsku postaju u 0lini io je pokušaj vezanja 1rvatski1 snaga na lokalnoj razini i odvlačenje pa4nje od anga4mana J2) u Sloveniji. Cog sukoa je Martin pegelj$ kao 1rvatski ministar orane$ (&. lipnja naredio da se štaovi !ivilne zaštite pripreme za mogu9e proširenje sukoa iz Slovenije u 3rvatsku i da se poduzmu mjere za pripremu skloništa i mogu9e sklanjanje stanovništva. stanovništva. Suko u Sloveniji je rzo i ez ve9i1 ori završen$ nakon čega je počelo povlačenje J2) iz Slovenije. >& 6rvi veliki val dovlačenja snaga za agresiju tzv. J2) na 3rvatsku dogodio se (. srpnja. 2ajprije je rano u no9i iz #eograda krenula kolona od '?& vozila$ uglavnom oklopni1$ a istog dana dana poslij poslijee pod podne ne kre9e kre9e još %&& voz vozila ila.. Sve te snage snage oklopn oklopno:m o:me1a e1aniz nizira irani1 ni1 jedini jedini!a !a rasporedit 9e se oko ida$ odnosno od desne oale Dunava pa do auto!este Cagre B #eograd. Sve je ilo potpuno jasno i raspored snaga tzv. J2) pokazivao je očite namjere. >' 2a širem području /u /ukovara kovara sela naseljena srpskim stanovništvom 2egoslav!i$ #ršadin$ 6ačetin$ ,rpinja i #oota postupno su pretvorena u uporišta pounjeni!ima i J2) za rat kao kru4na osnovi!a kasniji1 napada na /ukovar. "stu su ulogu imala sela ,enja na prilazima Osijeku$ i Mirkov!i kod /inkova!a. 2akon učestali1 provoka!ija srpski1 pounjenika iz Mirkova!a$ 1rvatske snage su no9u =.@. srpnja lokirale i napale ovo selo. 2apad je prekinut nakon interven!ije i prijetnji zapovjednika J2) iz /inkova!a. 6rovo!iranje iz Mirkova!a je nastavljeno pa su 1rvatske snage %%. srpnja ponovile napad koji je svršio kao potpuni fijasko i uz velike guitke. 2akon napada )rmija je oko Mirkova!a postavila stalnu tampon:zonu. 6oginulo je '= gardista i pet !ivila$ a ranjeno je šest gardista i poli!aja!a. >% 6očetak kolovoza pokazivao je potpuno otvoreno namjere vlasti iz #eograda koji su od demokratski1 promjena u 3rvatskoj radili na tome da pod svaku !ijenu zadr4e pozi!ije i privilegije koje su imali i mali u SFRJ. 6riprema Sra u 3rvatskoj za ulogu pete kolone započela je puno ranije$ a naročito od smrti Josipa #roza$ koji je i sam sumnjao u mogu9nost odr4anja Jugoslavije. ,zv. J2) je preuzela operativni dio tog posla kojeg su na terenu oavljali umirovljeni partizanski or!i i ofi!iri tzv. J2)$ te razne oavještajne strukture. ,zv. J2) je u (& upina autora, tvaranje 8rvatse države i Domovinsi rat, 6olsa njiga, $agre%, 2&&(', str' 11'11+' (1 #ile DedaovićJastre%, Dedaović Jastre%, Bita a uovar, uovar, 9eo%i7na nalada, inov/i, 2&&&', str' 43' (2 upina autora, tvaranje 8rvatse države i Domovinsi rat, 6olsa njiga, $agre%, 2&&(', str' 12&' 25
prvo vrijeme smatrala kako trea sačuvati Jugoslaviju i samoupravni so!ijalistički sustav$ jer joj je to ilo jedino jamstvo očuvanja statusa i privilegija. Do ljeta '77'. godine to 9e se potpuno promijeniti i tzv. J2) 9e se gotovo potpuno srizirati i pri1vatiti ideju Sloodana Miloševi9a i njegovi1 sljedenika o stvaranju velike Srije. >( 8logu ,rojanskoga konja u udu9im srpskim osvajanjima u 3rvatskoj doili su lokalni Sri. -ako i i1 se uvjerilo da su Hugro4eniI i da se treaju di9i na oru4je$ 3rvati$ nji1ov novoizarani predsjednik Franjo ,u5man i nova 1rvatska dr4ava proglašeni su fašističkima i protusrpskima. S druge strane$ srpski su ekstremisti preuzeli ikonografiju četništva kako i prizvali u 3rvata strašna sje9anja na četničke zločine u 3rvatskoj tijekom Drugoga svjetskog rata te i1 natjerali na ijeg i iseljavanje. Oslaljena iznutra$ 3rvatska je treala iti sitnim zalogajem za snage tzv. J2). 0lavni prav!i udara kojima je trealo ispresije!ati 3rvatsku$ po zamisli 0eneralštaa J2)$ ili su 0radiška:/iroviti!a$ 0radiška:/iroviti!a$ #i1a9:-arlova!:Cagre$ -nin:Cadar i Mostar:Split. 8 usporedi s ovim planom 0eneralštaa$ linija četničkog vojvode ešelja /iroviti!a:-arlova!:-arloa /iroviti!a:-arlova!:-arloagg zvuči gotovo skromno. >= ,e4ište napadne opera!ije J2) ilo je u istočnoj Slavoniji. Ona je ila granično područje sa Srijom$ što je J2) dala sigurno zale5e i neometanu logističku potporu. Ovo je utje!alo da se glavnina snaga J2)$ oklopno:me1anizirana skupina$ kon!entrira upravo na ovom području. Skupina je imala zada9u da se proije kroz istočnu Slavoniju$ spoji sa snagama #anjalučkog korpusa kod Okučana u zapadnoj Slavoniji i nastavi prodor u unutrašnjost 3rvatske. Simol novi1 i modifi!iraniji1 planova J2) io je /ukovar .>@ 6očetkom srpnja počelo je intenzivno grupiranje snaga J2)$ lokalni1 pounjenika i četnički1 dragovolja!a iz Srije na srpski dio Dunava kod /ukovara. /ukovara. 0rad je ve9 io podijeljen izme5u 3rvata i Sra$ a me5usoni oračuni postali su dijelom njegove svakodnevi!e. svakodnevi!e. Oklopne snage J2) zauzele su sve strateške točke u #aranji$ ste4u9i tako oruč oko /ukovara$ koji je s ostatkom 3rvatske io povezan uskim koridorom preko #ogdanova!a$ Marina!a i 2uštra. 8 vukovarsku vojarnu dovedeni dovedeni su ofi!iri velikosrpske orijenta!ije i prorani rezervisti iz Srije. 6rvi oru4ani napadi srpski1 snaga na vukovarske ranitelje krenuli su napadima iz #orova (3 Davor 0untić, uovar uovar i isto7no %ojište, vea 1, Bi%liotea Domovinsi D omovinsi rat, inov/i0aslina, 2&&+', str' 33' (4 #ile DedaovićJastre%, Dedaović Jastre%, Bita a uovar, uovar, 9eo%i7na nalada, inov/i, 2&&&', str' 44' (5 upina autora, tvaranje 8rvatse države i Domovinsi rat, 6olsa njiga, $agre%, 2&&(', str' 125'12(' 2(
Sela na polo4aje Cora narodne garde i poli!ije u #orovu 2aselju. Od početka kolovoza započinje svakodnevno granatiranje gradske jezgre /ukovara. >> Osokoljena podrškom koju je imala od me5unarodne zajedni!e$ činjeni!om da je Repuli!i 3rvatskoj ilo oduzeto naoru4anje ,eritorijalne ,eritorijalne orane te da je pret1odno uveden emargo na uvoz oru4ja u Jugoslaviji kao i činjeni!om da je na svoj strani imala J2)$ tada jednu od vode9i1 sila +urope a Repulika 3rvatska praktički nije imala ni vojsku niti neko naročito naoru4anje$ Srija je$ mo4e se re9i$ krenula u otvorenu agresiju na Repuliku 3rvatsku ne i li veliki dio njezinog teritorija grani!a /iroviti!a:-arlova!:Ogulin:-arlo /iroviti!a:-arlova!:Ogulin:-arloagG agG pripojila udu9oj velikoj Sriji. 6rvi od gradova koji se našao na udaru J2) i srpski1 paravojni1 postroji io je /ukovar. /ukovar. Srijansko je j e vodstvo$ s ozirom na okolnosti$ očekivalo kratak i rz suko koji 9e rezultirati predajom ranitelja /ukovara. /ukovara.
-. %IKA ,A VUKOVAR
8 planovima jugogenerala istočna Slavonija imala je posenu ulogu. ,u je trealo započeti Hosloa5anje Hosloa5anje srpski1 krajevaI i prodor prema Cagreu i /ara4dinu. 0lavna grupa!ija kopnene vojske namijenjena provedi ve9 spomenutoga ratnog plana 0eneralštaa J2) ila je upu9ena upra upravo vo na isto istočn čnuu Slav Slavon onij iju. u. Od masa masakr kraa u #o #oro rovu vu Selu Selu J2) J2) je širo širom m Slav Slavon onij ijee demonstrirala silu$ a nakon toga zločina uslijedili su i sukoi u Nelijama$ ,enji$ Mirkov!ima$ Dalju. Do %=. '77'. kolovoza samo je u /ukovaru i /inkov!ima poginulo pedesetak ljudi. 2o$ sve ovo nije dovelo do 4eljeni1 rezultata r ezultata 3rvati se nisu razje4ali. r azje4ali. toviše$ postajali su sve organiziraniji i sposoniji za oranu. >A 6rema popisu stanovništva iz '77'.$ op9ina /ukovar imala je ?=.'?7 stanovnika (>.7'& 3rvata =($?LG$ ('.==@ Sra (A$=LG$ '.(A@ Ma5ara '$>LG$ >.'%= A$(LG oni1 koji su se izjasnili kao Jugoslaveni i ?.((@ 7$7LG ostali1 ili neopredijeljeni1. 0rad /ukovar imao je '77'. ukupno ==.(>7 stanovnika %'.&>@ 3rvata =A$%LG$ '=.=%@ Sra (%$(LG$ 7'7 Rusina (( Dušan iro, lo%odan #iloševićanatomija lo7ina, Pro:l, $agre%, 2&&', str' str' 13'14' ( #ile DedaovićJastre%, Dedaović Jastre%, Bita a uovar, uovar, 9eo%i7na nalada, inov/i, 2&&&', str' 45' 2
%$'LG$ >7= Ma5ara '$@LG$ '=A Slovaka &$(LG$ 7= 2ijem!a$ =.(@@ oni1 koji su se izjasnili kao Jugoslaveni 7$?LG te %.=7& >$>LG ostali1 ili neopredijeljeni1. >? 0eneralšta J2) donio je odluku da /ukovar /ukovar po Hosloo5enjuI Hosloo5enjuI preda pounjenim Srima jer 9e upravo taj grad postati glavni grad -rajine. Od pokolja u #orovu Selu /ukovar je praktično io u ratu. Orana grada ila je organizirana po mjesnim zajedni!ama$ a jedina moilna postroja io je četvrti ataljun ,re9e rigade$ jedini!a koju je činilo %>@ ljudi koje su vodili zapovjedni!i Stipan Radaš$ "vi!a )ranas i 6ero 6eri9. Ca1valjuju9i njima plan o zauzimanju grada propao je ve9 u prvom pokušaju. >7 ,og ljetnog dana$ %=. kolovoza '77'.$ jedan je mladi 3rvat iz sela #rusni!e kod #osanskog #roda$ ;uka )ndrijani9$ dvadesetjednogodišnjak$ dvadesetjednogodišnjak$ ušao u povijest. S njim je i /ukovar /ukovar polako ulazio u legendu. 2ekoliko dana prije ;uka je doio zapovijed da prona5e najolje mjesto i postavi tro!ijevni protuzrakoplovni top. Dana %=. kolovoza or!i sa silosa ergaj javili su zapovjedništvu C20:a da zrakoplovi tzv. J2) raketiraju nji1ove polo4aje i !ijelo #orovo 2aselje. "vi!a )ranas otišao je u šta ,O$ uspostavio vezu s jedini!om tzv. J2) u vojarni i tra4io da prenesu poruku u 2ovi Sad$ generalu #iočevi9u$ da 9e C20 rušiti zrakoplove ako se napad nastavi. 8 prvi ma1 činilo se da su odustali od novi1 napada$ no izme5u 'A i '? sati zrakoplovi su ponovno došli i nastavili s raketiranjem. ;uka )ndrijani9 na!iljao je zrakoplove i sa '@> metaka srušio dva. ,e se večeri me5u raniteljima slavilo. A& 2edjelja$ %@. kolovoza '77'. godine svanula je tako mirno$ kao da se sino9 ništa nije dogodilo. -ao i svakoga ivšeg dana$ vojni kamion marke ,)M$ koji je prevozio 1ranu iz vukovarske vojarne pripadni!ima tzv. J2) koji su činili tzv. tampon:zonu izme5u #orova Sela i #orova 2aselja$ uredno se pojavio na kontrolnoj točki kod kafi9a HSlon.I #ranitelji /ukovara osiguravali su ovu kontrolnu točku antenskim protuoklopnim minama. -ad i kamion nailazio$ mine su zog njegove sigurnosti uvijek sklanjali uz ru !este. ,ako ,ako su učinili i ovoga puta. 2o ovoga puta kamion nije prošao izme5u sklonjeni1 mina$ nego je 1otimično skrenuo s asfaltnog dijela !este i krenuo preko mina. Mina je eksplodirala istoga časa. A' (+ !nte 9aor, "rad je %io meta, Hrvatsi memorijalnodoumenta/ijsi /entar Domovinsog rata, $agre%, 2&&+', str' str' 3*' (* #ile DedaovićJastre%, Dedaović Jastre%, Bita a uovar, uovar, 9eo%i7na nalada, inov/i, 2&&&', str' 45' & #ile DedaovićJastre%, Dedaović Jastre%, Bita a uovar, uovar, 9eo%i7na nalada, inov/i, 2&&&', str' 45' 2+
,zv. J2) je odma1 ustvrdila da je kamion pogo5en ručnim a!ačem i u kaznenu ekspedi!iju na #orovo 2aselje iz vukovarske je vojarne krenulo nekoliko tenkova. Kijeli grad našao se pod jakom minoa!ačkom i topničkom vatrom. "z gradske vojarne je izašlo šest tenkova i postavilo se na !estu izme5u /u /ukovara kovara i #ogdanova!a. #ogdanova!a. ,ime je ila prekinuta i posljednja normalna prometna veza /ukovara sa svijetom. "z /ukovara i u /ukovar od tada se moglo tek Hkukuruznim putemI od ;uš!a. ;uš!a. A% 6ješaštvu$ potpomognutom tenkovima i oklopnim transporterima$ u pomo9 je priteklo i zrakop zrakoplov lovstv stvo$ o$ a!aj a!aju9 u9ii na polo4a polo4aje je 1rvats 1rvatski1 ki1 ranite ranitelja lja me5un me5unaro arodni dnim m kon konve ven!i n!ijam jamaa zaranjene tzv. kazetne ome$ no nisu uspjeli proiti !rte orane. *estokoj vatri ila je izlo4ena i vukovarska olni!a$ dvije opera!ijske sale ile su potpuno uništene$ a ve9ina olesnika i ranjenika ila je evakuirana u neadekvatne podrumske prostorije. 0rad je ostao ez struje$ stanovništvo stanovništvo je počelo 4ivjeti u podrumima. A( 6očetne pojede nisu uspavale vode9e ljude grada /ukovara i njegove orane. #ili su svjesni vojne sile koja se skupljala oko grada$ upoznali su njezinu 4estinu u prvom napadu$ a očekivali su još ve9i i još gori napad$ onaj iz osvete. Cnali su da su ranitelji 1rari ljudi$ da rane svoje$ ali i da su vojni!ima postali tek prije nekoliko mjese!i. /e9 du4e vrijeme u Cagreu su razne skupine tra4ile ljudsku i materijalnu pomo9 smatraju9i da je za vo5enje daljnje orane nu4an profesionala!. A= ?.'. OR0)2"C)K"J) OR0)2"C)K "J) O#R)2+ /8-O/)R) /8-O/)R) /ukovar je za1valjuju9i 4estokom otporu njegovi1 ranitelja ve9 počeo doivati na ugledu u 1rvatskoj javnosti$ ali i reputa!iju najgorega ojišta u 3rvatskoj. Situa!ija nije mogla iti
1 Davor 0untić, Domovinsi rat, vea 1, Bi%liotea Bi%li otea Domovinsi rat, inov/i 6i%eni, 2&&4', str' str' 3(1'3(2' 2 Davor 0untić, uovar uovar i isto7no %ojište, vea 2, Bi%liotea Domovinsi D omovinsi rat, inov/i0aslina, 2&&*', str' 23'24' 3 Dušan iro, lo%odan #iloševićanatomija lo7ina, Pro:l, $agre%, 2&&', str' str' 15' 4 Davor 0untić, uovar uovar i isto7no %ojište, vea 2, Bi%liotea Domovinsi D omovinsi rat, inov/i0aslina, 2&&*', str' 25'2(' 2*
oziljnija grad je io gotovo opkoljen$ orana$ iako vrlo učinkovita$ nedovoljno organizirana$ naoru4anje slao$ !ivila mnogo. A@ Do sredin sredinee kolovo kolovoza$ za$ kada kada je preuze preuzeoo du4 du4nos nostt pomo9n pomo9nika ika minist ministra ra unu unutar tarnji nji11 poslo poslova$ va$ ,omislav mislavuu Merče Merčepu pu je kao sekret sekretaru aru Sekret Sekretari arijat jataa za narodn narodnuu oranu oranu grada grada /ukova ukovara ra pripadala vode9a uloga u orani /u /ukovara. kovara. 0radom i dalje upravlja -rizni šta predvo5en povjerenikom /lade /lade R3 za /ukova /ukovar$ r$ u čijem sastavu sastavu su ili predstavnik predstavnik sekretarijata$ olni!e$ olni!e$ !ivilne !ivilne zašti zaštite$ te$ M86:a M86:a i garde$ garde$ a prema prema intern internom om dog dogovo ovoru ru zapovj zapovjedn ednika ika u /u /ukov kovaru aru$$ zapovijedanje vojnim forma!ijama privremeno je preuzeo "vi!a )ranas$ zapovjednik =. ojne (. rigade C20:a. C20:a.A> #ranitelji /ukovara i povjerenik /lade za op9inu /ukovar Marin /idi9:#ili ili su svjesni da im za daljnju oranu treaju ljudi kojima je vojska profesija. Capovjedništvo C20 u Cagreu 9e odlukom načelnika Sto4era 3rvatske vojske pukovnika "mre )goti9a krajem kolovoza u /ukovar uputiti dopukovnika Milu Dedakovi9a. 2jega 9e ('. kolovoza Capovjedništvo C20 dokumentom ovlastiti da u /ukovar ode sa zadatkom zapovijedanja svim oru4anim snagama na teritoriju op9ine /ukovar /ukovar i "lok.AA Dedakovi9 se pripremio za polazak na svoje novo Hradno mjestoI s jasnim planom u glavi. 6rvo$ preuzeti zapovjedno mjesto i dovesti ga na razinu organiza!ije potrenu za nesmetano vo5enje ratni1 opera!ija na !ijelom području koje je ou1va9ao pojam orane /ukovara. Drugo$ upoznati se s lokalnim zapovjedni!ima$ sa situa!ijom na svakom dijelu ojišni!e$ s rojem i kvalitetom ljudi i oreni1 sredstava kojima raspola4u$ te ustanoviti zapovjednu 1ijerar1iju. ,re9e$ ,re9e$ upoznati se s terenom i rasporedom orameni1 polo4aja.
šifran šifranta ta B *arka *arka Salja SaljakaE kaE vezu vezu sa svim svim zapov zapovjed jednim nim mjestim mjestimaa na terenu terenu$$ olni! olni!om$ om$ poli!ijom$ odre5ene su nove šifre. 8spostavljena je i veza s Kentrom za oavješ9ivanje u /inkov!ima$ jer je ilo jasno kako ova dva mjesta moraju sura5ivati u orani. Funk!ionirala je i redovita veza veza s Osijekom. Osijekom.A7 -ada su oavljene sve te pripreme$ preko kurira i veze pozvani su svi zapovjedni!i na prvi razgovor sa svojim novim Hšefom.I Došli su "van olji9$ zapovjednik Mitni!eE Cdravko -omši9$ tako5er s Mitni!eE #lago Cadro$ zapovjednik #orova 2aseljaE Marko #ai9 i "vo -ovači9$ dozapovjedni!i #orova 2aseljaE Stipe 6ole$ načelnik 68$ njegov pomo9nik Stjepan -lasi9 -lasi9 i savje savjetni tnikk za vojna vojna pitan pitanja ja #oris #oris ,ončin ončini9E i9E Franjo Franjo -račak -račak:#ra :#rada$ da$ zapov zapovjed jednik nik minoa!ača na 0imnazijiE Clatko Menges iz MC H/ukovar stariIE 6etar -ači9$ zapovjednik SajmištaE Stjepan Suči9:Krni$ zapovjednik MC H6rvi majI i njegov mla5i rat MiroslavE "vi!a )ranas$ zapovjednik C20$ njegov zamjenik 6ero 6eri9 i Stipan Radaš$ tako5er iz C20E "van )n5eli9:Doktor$ iz protuzrakoplovne zaštiteE Stjepan /idakovi9$ zapovjednik ;uš!aE Jure #umar$ zapovjednik satnije C20E Danijel Re1ak$ tajnik Sekretarijata za narodnu oranuE "van -ati9$ zapovjednik #ud4akaE "van Matkovi9$ zapovjednik #ogdanova!aE Juri!a ,olj$ zapovjednik polo4aja izme5u ;uš!a i #ogdanova!a$ #ogdanova!a$ odnosno Hkukuruznog puta.I ?& Dedakovi9 im je priop9io kako 9e od toga trenutka sve oramene snage B C20$ M86 i ,O B kao i svi !ivilni poslovi va4ni za oranu grada prije9i pod ovlast zapovjedništva orane i naglasio kako očekuje da se njegove zapovijedi izvršavaju ez pogovora uz$ dakako$ korektan odnos i s njegove strane. Jedna od prvi1 zapovijedi ila je promjena tajni1 naziva na koje 9e se pojedini zapovjedni!i od toga dana odazvati ljuke su ili Cadrini ljudi u #orovu 2aselju$ Slavuji su ili na polo4ajima na #ud4aku$ Joe je ilo ime olji9evi1 na Mitni!i$ eve su ili ljudi iz C20:aE Sokoli$ Ose$ eve C20G i #ojleri operirali su na Sajmištu$ u MC H6rvi majI djelovali su Krni$ ;aste su ili #ogdanovčani$ 0aleovi su ili u "loku$ /rap!i na području izme5u /ukovara i #ogdanova!a$ a Jastreovi zapovjedništvo. Sam Dedakovi9 je doio šifru Jastre$ a #orkovi9 Mladi Jastre. ?' /ukovarsku ojišni!u duljine (@:=& kilometara ranilo je nešto više od '.?&& uglavnom neprofesionalni1 ora!a sa skromnim naoru4anjem osonim naoru4anjem čiji se spektar * #ile DedaovićJastre%, Dedaović Jastre%, Bita a uovar, uovar, 9eo%i7na nalada, inov/i, 2&&&', str' (2' +& )sto, str' (3' +1 )sto, str' (4' 31
kretao od lovačkoga preko trofejnoga pa sve do modernijega$ često kupljenoga privatnim$ !rnour4ijanskim kanalimaE nešto stari1 topova i minoa!ača kalira ?% i '%& milimetaraE nekoliko C"S:ova i protuzrakoplovni1 strojni!a$ a kao topničko naoru4anje koristile su se i protugradne rakete ispaljivane iz kamiona iz razni1 dijelova grada i koje su imale više psi1ološko nego nego uojito djelovanje B tek ako i pale na staju staju ili sjenik$ znale i izazvati gadne po4are.?% "ako se orana /ukovara ve4e za potpukovnika Dedakovi9a$ ne mo4e se olako prije9i preko Merčepova udjela u njoj. Ca vrijeme njegova zapovijedanja zaokru4ena je oramena !jelina stavljanjem pod nadzor #orova 2aselja i ;uš!a. 2eizravnu potvrdu učinkovitog Merčepova rada dao je u svom prvom izvješ9u i sam Dedakovi9 tvrdnjom da je orana postavljena i da sustav funk!ionira esprijekorno. Sam Merčep tako5er je tvrdio da je oranu organizirao na načelima teritorijalne orane$ po mjesnim zajedni!ama$ te da se to pokazalo dorim. 2ajve9i nedostatak orane u vrijeme njegova zapovijedanja io je nedostatak jasne i svepri1va9ene zapovjedne !rte. !rte .?( ?.%. OD2OS S2)0) 8 i!i i!i za /ukova ukovarr na jugosl jugoslave avensk nsko:s o:srps rpsko kojj strani strani sudje sudjelov lovale ale su sljede sljede9e 9e vrste vrste vojni1 vojni1 postroji regularne i paravojne. Regularne vojne postroje ile su Oru4ane snage SFRJ$ koje su sačin sačinjav javale ale Jugosl Jugoslave avensk nskaa narodn narodnaa armija armija i ,eritorija ritorijalna lna oran oranaa Repul Repulike ike Srije Srije i )utonomne pokrajine /ojvodine. 6aravojne postroje ile su sve ostale postroje koje su sudjelovale u i!i na strani agresora tzv. ,eritorijalna ,eritorijalna orana S)O istočne Slavonije$ #aranje i Capadnog Srijema te mnogorojne dragovoljačke postroje$ ve9inom stranačke$ koje su na područje itke dolazile iz Srije. ,rea istaknuti da je krnje 6redsjedništvo SFRJ pokušalo ovim paravojnim postrojama dati legalan status priznavši im polo4aj pripadnika Oru4ani1 snaga$ ali to je ila nelegalna odluka jer za nju nije ilo uporišta u 8stavu. ?= +2 #ile DedaovićJastre%, Dedaović Jastre%, Bita a uovar, uovar, 9eo%i7na nalada, inov/i, 2&&&', str' (5' +3 Davor #arijan, Bita a uovar, Hrvatsi institut a povijest, $agre%lavonsi Brod, 2&&4', str' 2(*' +4 =omislav to/inger, uovargrad oji je o%ranio Hrvatsu, #ato .ovra, $agre%, 2&&4', str' (& ' 32
J2) je počela itku s oko %&.&&& vojnika$ =&&:@&& tenkova$ (&&:=&& oklopni1 transportera$ oko %@& laki1$ '&&:'%& teški1 topova$ (&:ak /#R:a i (&&:tinjak minoa!ača. )ko se njima priroje i one paravojne postroje koje su u vrijeme prvi1 dana #itke za /u /ukovar$ kovar$ a to je razdolje od %@.?. do '.7.'77'. godine$ ve9 ile prisutne tamo ukupne jugo:srpske snage koje su počele s agresijom na /ukovar krajem kolovoza '77'. godine rojat 9e oko %@.&&& vojnika. 2akon velikog početnog neuspje1a$ kada J2) nije uspjela zauzeti /ukovar za % dana$ kako je ilo planirano$ a njezini gui!i se pokazali puno ve9i od očekivanja$ njezina vr1uška na vukovarsko ratište upu9uje nove postroje. Cadnji1 dana rujna u itku je konačno ušla i glavnina elitne '. proleterske gardijske me1anizirane divizije. Ova najelitnija HparadnaI postroja J2) sastojala sastojala se od ( motome1anizirane rigade (&( tenkaG$ % artiljerijska puka$ ' puk protuoklopne artiljerije$ ' mješoviti puk 6CO i ' in4enjerijski puk$ s ukupno '?.&&& B %&.&&& vojnika. -ada se tim snagama priroje i one koje se na području /ukovara nalaze od kraja kolovoza$ lako je izračunati da u drugoj fazi #itke za /ukovar$ tj. od druge polovi!e rujna '77'. godine od strane J2) u agresiji na grad sveukupno sudjeluje ve9 oko (@.&&& vojnika$ oko A&& tenkova$ oko >&& oklopni1 transportera$ oko @&& laki1 i oko (&& teški1 topova$ ?&:ak /#R:a i A&&:tinjak minoa!ača. minoa!ača.?@ 8 ovo doa intenzivirao se i dolazak mnogorojni1 paravojni1 skupina skupina iz Srije koje su činile velik velik dio pješa pješački čki11 snaga snaga za oklopn oklopno:p o:pješ ješadi adijsk jskee nap napade ade na /ukova ukovar$ r$ #orov #orovoo 2aselj 2aselje$ e$ #ogdanov!e i ostala strateški va4na mjesta u području itke. #roj paravojni1 postroji u ovoj fazi iznosio je oko '@.&&&$ tako da su sveukupne srpske snage koje su sudjelovale u i!i od kraja rujna dosegle impozantnu rojku od @&.&&& vojnika. to se tiče avija!ije$ J2) je u svim fazama itke upotreljavala gotovo sav svoj zrakoplovni poten!ijal u Sriji koji se sastojao od lovačko:omarderski1 aviona tipa Mig:%' sovjetske proizvodnje i HOraoI jugoslavensko: rumunjske proizvodnje$ zatim moderni1 lova!a Mig:%7$ te nešto slaiji1 jugoslavenski1 zrakoplova HJastreI i H0ale.I 8 avija!iji je srpska nadmo9 ila apsolutna. 8kupno je zrakoplovstvo u #i!i za /ukovar sudjelovalo sa oko '&& aviona i >&:A& 1elikoptera. ,rea istaknuti i da su veliku ulogu u orama za /ukovar odigrali i rodovi riječne ratne flotile J2) koji su iz svoji1 skriveni1 plovni1 prava!a na Dunavu topovima od '%& mm tukli po gradu i polo4ajima raniteljima te štitili prevo4enje skelama preko Dunava pojačanja iz Srije. Srije.?> +5 =omislav to/inger, uovargrad oji je o%ranio Hrvatsu, #ato .ovra, $agre%, 2&&4', str' (4' +( )sto, str' (4(5' 33
Dor Do rov ovol olja jačk čkee post postro roj jee iz Sri Srije je ile ile su slu4 slu4e eno no pod pod zapo zapovj vjed edni ništ štvo vom m čeln čelnik ikaa najekstremniji1 srpski1 politički1 stranaka koje su u svojim programima imale za!rtano zauzimanj zauzimanjee za ostvarenj ostvarenjee plana stvaranja stvaranja H/ H/eelike SrijeI SrijeI i zagovara zagovaranje nje najekstrem najekstremniji1 niji1 metoda u ostvarivanju toga plana. 2ajve9e od nji1 ili su HDušan SilniI B postroja Srpske 2arodne Onove pod zapovjedništvom zapovjedništvom Dragoslava #okanaE #okanaE H#eli OrloviI B tako5er postroja postroja Srpske 2arodne Onove pod zapovjedništvom Mirka Jovi9aE HSrpski i1 je lakši1 ili te4i1 invalida. invalida.?7 Ca nji1 se$ doslov!e$ mo4e primijeniti ona Hdošli su ti1o i ušli u legendu.I 6rva skupina$ nji1 (7$ u /ukovar /ukovar je stigla %A. rujna. S njima je u /ukovar stigao i %@:godišnji dragovolja!$ mladi Fran!uz Jean Mi!1el 2i!ollier. Druga je$ %?. rujna$ stigla u #ogdanov!e i tamo ostala$ dok je tre9a u /ukovar ušla u no9i %7.(&. rujna. 6rva i tre9a skupina stigle su u grad doro opremljene i naoru4ane imale su vlastita vozila$ odore$ oznake$ automatske puške$ pištolje$ dva snajpera$ jednu puškostrojni!u$ dva minoa!ača od >& mm$ jedan od ?% mm$ dva ručna a!ača$ mnogo streljiva$ mina$ tromlona$ jednu HosuI i desetak zolja. Druga je skupina ila + )sto, str' (' ++ =omislav to/inger, uovargrad oji je o%ranio Hrvatsu, #ato .ovra, $agre%, 2&&4', str' (+' +* #ile DedaovićJastre%, Dedaović Jastre%, Bita a uovar, uovar, 9eo%i7na nalada, inov/i, 2&&&', str' str' 15' 15 ' 34
slaije naoru4ana. Kijelim putem od Cagrea do #ogdanova!a oe9avano im je oru4je$ no do njega njega su došli došli kada kada su ga$ nak nakon on prvoga prvoga okršaj okršajaa s četni! četni!ima ima kod #og #ogda danov nova!a a!a$$ oteli oteli neprijatelju. neprijatelju.7& Od postroji C20 u i!i za /ukovar sudjelovale su '. H)I rigada C20:a$ (. H)I rigada C20:a$ '&7. rigada C20:a 3/G$ '%%. rigada C20:a 3/G$ '('. rigada C20:a 3/G i %&=. '%=.G rigada C20:a 3/G. Od pričuvni1 rigada C20:a 3/G na prvom mjestu valja spomenuti 1erojsku %&=. '%=.G rigadu sastavljenu od ranitelja /ukovara$ #orova 2aselja i #ogdanova!a. #ogdanova!a. 6remda je za vrijeme itke pa i u kasnijem razdolju ila poznata pod nazivom %&=. rigada$ o njezinom osnutku pod tim rojem i danas postoje različita tumačenja. %&=. rigada ne postoji$ naime$ u slu4enom popisu 1rvatski1 rigada koje su sudjelovale u Domovinskom ratu. Ono što postoji i što jest slu4eno verifi!irano$ jest činjeni!a da je po zapovijedi Ministarstva orane dana %@.7.'77'. ustrojena '%=. rigada C20:a za područje grada /ukovara.7' Spomenuta %&=. '%=.G rigada sastojala se od '.?&& ranitelja koji su se do njezinog osnutka predstavljali i djelovali kao HOrana /ukovara /ukovaraI$ I$ a dolazili su iz sljede9i1 postroji pripadni!i naoru4ani1 odreda 2arodne zaštite mjesni1 zajedni!a grada /ukovara$ dakle ranitelji iz samog /ukovara oko '.'&& pripadnikaG$ aktivni sastav C20:a =. ojna (. H)I rigade i stotinjak pripadnika '. H)I rigade sveukupno oko =&& pripadnikaG$ pripadni!i aktivnog i rezervnog sastava M86:a iz /ukovara$ Slavonskog #roda i /ara4dina oko (&& pripadnikaG. Ca zapovjednika %&=. '%=.G rigade postavljen je Mile Dedakovi9:Jastre. Od ''. listopada$ nakon što se Dedakovi9 proojem uspio izvu9i iz grada kako i organizirao učinkovitu oranu /ukova kovara ra sa svim svim rasp raspol olo4 o4iv ivim im snag snagam amaa na vuko vukova vars rsko ko:v :vin inko kova vačk čkoj oj oji ojišn šni! i!i$ i$ zapovjedništvo je preuzeo #ranko #orkovi9:Mladi Jastre$ koji je na tom mjestu ostao do samog kraja. 7% 6oli!ijske snage$ odnosno snage M86:a uključene u /ukovarsku itku$ sačinjavale su$ osim oni1 oni1 ve9 ve9 spom spomen enut uti1 i1 koje koje su ušle ušle u sast sastav av %&=. %&=. '%= '%=.G .G rig rigad ade$ e$ post postro rojj spe! spe!ij ijal alni ni11 antiteroristički1 poli!ijski1 snaga koje su stigle iz Cagrea ;učkoG$ Slavonskog #roda$ *& #ile DedaovićJastre%, Dedaović Jastre%, Bita a uovar, uovar, 9eo%i7na nalada, inov/i, 2&&&', str' 15'1(' *1 =omislav to/inger, uovargrad oji je o%ranio Hrvatsu, #ato .ovra, $agre%, 2&&4', str' 1' *2 )sto, str' 2' 35
Osijeka i /inkova!a u sveukupnoj jačini od oko =&& spe!ijala!a. #ile su poseno izvje4ane za izvršavanje antiteroristički1 i svi1 ostali1 vrsta spe!ijalni1 oreni1 zada9a te su se stoga s razlogom smatrale elitnim 1rvatskim orenim jedini!ama. 7( 2arodna zaštita 2CG osnovana je u travnju '77'. kao olik oramenog samoorganiziranja po mjesnim zajedni!ama i op9inama. 2aoru4ani pripadni!i 2C:a smatrali su se$ sukladno odredi članka (A. stavka =. Cakona o orani$ pripadni!ima Oru4ani1 snaga R3. 8 orama koje su se odvijale u /u /ukovarskoj kovarskoj i!i sudjelovali su i pripadni!i 2C:a i to kako oni iz samog /ukovara$ koji su upravo po tim nazivom ranili grad sve do osnutka %&=. '%=.G rigade$ tako i oni u ve9ini mjesta ju4no i jugoistočno od /ukovara$ sve do "lače i ,ovarnika$ gdje su upravo pripadni!i 2C:a činili ve9inu oni1 koji 9e svojim otporom zaustavljati i ometati jugo: srpske snage u prodoru prema /ukovaru i /inkov!ima$ čime 9e znatno pridonijeti odr4anju vukovarske ojišni!e. ojišni!e .7= 8z 3rvate$ grad su ranili i pripadni!i ostali1 narodnosti u 3rvatskoj B Sri$ Ma5ari$ Rusini$ Slova!i$ 2ijem!i i druge narodnosti. Dakako$ orana /ukovara provodila se uz zajedničku podršku i doprinos !ivilni1 struktura grada Medi!inskog !entra /u /ukovar$ kovar$ /odovoda grada /ukova /u kovara$ ra$ -ominata -ominata #orovo$ #orovo$ Dorovoljn Dorovoljnog og vatrogasn vatrogasnog og društva$ društva$ -omunal!a -omunal!a$$ 3rvatske 3rvatske elektroprivrede$ 6ošte. Sve spomenute organiza!ije ile su pod koordina!ijom -riznog štaa koji je vodio povjerenik /lade R3 za /ukovar Marin /idi9:#ili. Svakodnevno su sura5ivali sa zapovjedništvom orane grada$ kojim je zapovijedao Mile Dedakovi9$ a potom #ranko #orkovi9 te s 6oli!ijskom upravom$ čiji je zapovjednik io Stipo 6ole. 7@
*3 )sto, str' 3' *4 )sto, str' 3' *5 !nte 9aor, "rad je j e %io meta, Hrvatsi memorijalnodoumenta/ijsi memorijalnodoumenta/ijsi /entar Domovinsog rata, $agre%, 2&&+', str' (+'
3(
(. RAA"JE LEGE"DE
6lan 0eneralštaa J2) io je osvojiti /ukovar u jednom danu. 6rema nji1ovom planu u vojnim je opera!ijama u 3rvatskoj /ukovar treao zauzeti marginalno mjesto. Ca njegovo osvajanje planiran je tek jedan dan$ jer se računalo kako u /ukovaru /ukovaru ne postoje znatnije vojne i poli!ijske snage koje i mogle parirati silini te1nike i ljudstva tzv. J2)$ te četnički1 i snaga srpski1 rezervista pripremljeni1 za tu opera!iju. 2akon fijaska %=. kolovoza 0eneralšta je morao ponovno razmotriti svoje planove i razraditi drugu fazu HOpera!ije /ukovar.I Druga faza treala je trajati nešto dulje B sedam dana. 2akon poraza u prvom napadu valjalo je prikupiti i pregrupirati ljudstvo i te1niku. Ca to vrijeme svim raspolo4ivim snagama trealo je primijeniti tzv. napad s distan!e. #io je to eufemistički izraz za nemilosrdno razaranje grada i uijanje njegovi1 stanovnika sa svi1 raspolo4ivi1 polo4aja$ iz svi1 raspolo4ivi1 vrsta oru4ja$ u proizvoljno odre5enim intervalima$ ez selek!ije !iljeva napada. Kilj ovog jesumičnog omardiranja io je zaplašiti ljude u opsjednutom gradu do te mjere da se paraliziraju i
3
orana$ i !jelokupan 4ivot grada$ a onda u tako stvorenom stanju šoka navaliti svim snagama na polo4aje ranitelja i jednostavno pregaziti /ukovar. 7> Do podneva '=. rujna sve se za vukovarske razmjere činilo normalnim. 0radom su odjekivale eksplozije stotine granata$ no to se tada smatralo mirnijim danom. Oko '= sati započet 9e napad koji 9e svi koji su pro4ivjeli /ukovar opisivati kao trenutak Hkad su se otvorili neo i zemljaI nakon zlosutne prigušene tutnjave /R#:a iz #ačke$ koji su započeli s ispaljivanjem svoji1 smrtonosni1 projektila$ tlo se s vukovarske strane Dunava počelo tresti od siline eksplozija. /R#:ima se začas pridru4ilo i topništvo s ostali1 neprijateljski1 uporišta tako da je !ijelim gradom odjekivala zaglušuju9a uka stotina projektila koji su pronalazili svoje !iljeve i 4rtve.7A Svi oni koji su se toga dana našli u #orovu 2aselju '=. rujna opisuju kao najgori dan u tom mjese!u. 8oči ovoga napada dva:tri dana ilo je gotovo potpuno zatišje$ a ono što 9e se dogoditi naučit 9e i1 da mir na ojišni!i najčeš9e najavljuje nešto jako loše. -ao i na Sajmištu$ tu je neprijatelj krenuo vrlo 4estoko$ a tenkovi kre9u ,rpinjskom !estom$ preko polja pa kroz 3er!egovačku 3er!egovačku i Slavonsku Slavonsku uli!u. 7?
7.'. ,R6"2JS-) K+S,):0RO#;J+ ,+2-O/) ,enk u 3er!egovačkoj M:?= 9e nai9i na minu kao i jedan koji je u tu uli!u pokušao u9i iz polja. ,enkovi ,enkovi se tada zaustavljaju ma tom mjestu kao i oni u ;ičkoj$ no ,rpinjskom ,rpinjskom napreduju. Jedan je tenk na čelu koji gura sve pred soom$ a dva iza njega u klinu tuku po ku9ama lijeve i desne strane uli!e. #ilo je gotovo pedeset pedeset tenkova u prodoru$ prodoru$ a #lago Cadro tada zove lov!e na tenkove te pojačanja iz #anijske uli!e. Svi trče kroz vrtove iza ku9a$ zašti9eni ku9ama$ i dolaze do kri4anja 3er!egovačke$ Slavonske i #ilogorske uli!e. 6rvi tenk uništavaju HosomI$ a potom jedan transporter$ no tu nije ilo te4ište napada$ što 9e ranitelji rzo s1vatiti. ,e4ište je na ,rpinjskoj$ ,rpinjskoj$ gdje se neprijatelj proija do Capovjedništva. Capovjedništva. 6oli!aj!i *( #ile DedaovićJastre%, Dedaović Jastre%, Bita a uovar, uovar, 9eo%i7na nalada, inov/i, 2&&&', str' +'++' * )sto, str' *3' *+ Davor 0untić, Domovinsi rat, vea 2, Bi%liotea Bi%li otea Domovinsi rat, inov/i 6i%eni, 2&&5', str' 1&' 3+
iz mm koji je imao kratku !ijev što mu je dalo ime$ a tim topom i njegovom uspješnom posadom je zapovijedao "vi!a ,re1u. ,re1u. Svi ovi napadi na tenkove završavaju zaustavljanjem kolone što je za napadače najgora mogu9a situa!ija$ a za ranitelje prilika da dovrše posao. ,ako je tog dana uništeno '' tenkova i ( transportera$ a te no9i$ kada je neprijatelj pokušavao izvu9i ošte9ene tenkove$ uništen mu je i tenk za izvlačenje. Dedakovi9 u svom dnevnom izvješ9u zapovjedništvu C20 R3 javlja da je iz stroja izačeno sedamnaest sedamnaest tenkova i jedan zrakoplov neprijatelja te da je itka trajala ukupno 7 sati. sati.'&& 2ajve9i gui!i te itke$ na 4alost$ odnosili su se na !ivile. Oni su se toga dana našli u samom 4arištu itke. ,ijekom no9i u Sajmište 9e se uvu9i četni!i i započet 9e krvavi pir$ a svjedo!i koji se uspjeli otuda izvu9i pričat 9e kako su na tenkovima koji su napredovali Sajmištem$ sjedili nji1ovo odjegli susjedi Sri pokazuju9i rukom 1rvatske ku9e$ koje i tenk tada iz lizine razarao. 2eprijateljsko pješaštvo$ uglavnom rezervisti i četni!i koji su iskorištavali razorene ku9e kao zaklone u napredovanju$ provaljivali su u skloništa i podrume ili u nji1 ua!ivali ručne granate te uijali ljude koji su se tamo zatekli. '&' 6etnaestoga rujna$ kao da se dan prije ništa nije dogodilo$ !ijela je priča krenula ispočetka. ,opnička kanonada označila je u5enje neprijateljski1 snaga i početak još jednog 4estokog dana. 8 '& sati na udaru je ila ,rpinjska !esta$ nakon što su pret1odno ranitelji uspješno odili napad na Sajmištu. #lago Cadro i njegovi or!i koriste se svojom uoičajenom te1nikom puštaju tenkove da u5u duoko u uli!u$ a zatim uništavaju prvi i posljednji oklopnjak u koloni. Ostali su lokirani uništenim vozilima i preostaje im tek izor pozvati tenkove za izvlačenje i uklanjanje olupina$ odlokirati se i povu9i B ili ostati lokirani i uništeni. ,oga dana$ prije negoli su se uspjeli odlučiti za pri1vatljivu varijantu$ #lago Cadro i ** Davor 0untić, Domovinsi rat, vea 2, Bi%liotea Bi%li otea Domovinsi rat, inov/i 6i%eni, 2&&5', str' 1&+' 1&& )sto, str' 1&+'1&*' 1&1 #ile DedaovićJastre%, Dedaović Jastre%, Bita a uovar, uovar, 9eo%i7na nalada, inov/i, 2&&&', str' str' 1&&' 1&& ' 3*
njegovi dečki uništili su tri tenka i dva oklopna transportera. 2apadi su uti1nuli do kraja dana$ a neprijatelj se zadovoljavao granatiranjem grada$ koje se dolaskom no9i nije nij e stišavalo. '&% Dana '>. rujna napadnuti su svi dijelovi vukovarske orane$ no urzo 9e se pokazati da je te4ište napada ponovno #orovo 2aselje. #lago Cadro zapovijeda da se otvore sve kapije du4 !ijele ,rpinjske !este$ kako i se zasulo vatrom neprijateljsko pješaštvo$ a ranije je pojačao polo4aje u #anijskoj i 8nskoj uli!i. "sta slika$ tenkovi u !ik:!ak rasporedu$ a iza nji1 po kanalima uz !estu šulja neprijateljsko pješaštvo. #ranitelji puštaju tenkove do Capovjedništva opet na !iljnik HkrnjiI pa čim je uništen prvi tenk u koloni$ oni se zaustavljajuE opet su lak !ilj i to se$ uz pokušaje da izvuku ošte9ene tenkove$ ponavlja !ijeli dan. 6ješaštvo gine kao snoplje$ a ranitelji 9e poslije na9i kod mnogi1 poginuli1 zakočene puške iz koji1 zog stra1a nije ispaljen niti jedan metak. 2eprijatelj se$ nakon ve9i1 guitaka$ vra9a u vojarnu. ,ako su prošla tri dana nove ofenzive$ a da neprijatelj nije uspio ispuniti plan osim što je zauzeo nekoliko uli!a i učinio velike zločine nad !ivilima. '&( Ovaj sedmodnevni plan zauzimanja /ukovara završit 9e neslavno '7. rujna uvečer kada je završen veliki napad na ,rpinjsku !estu započet toga jutra. "ako su ti napadi potpomognuti ratn ratnim im zrak zrakop oplo lovs vstv tvom om$$ ni to nije nije pomo pomogl gloE oE opet opet gore gore le4e le4e tenk tenkov ovii i le4i le4i velik velikii roj roj neprijateljski1 vojnika. vojnika.'&= 8 uništavanju tenkova istakli su se H4uti mraviI i Hpustinjski štakoriI$ or!i 3rvatske vojske iz #orova 2aselja. Djelovali su u grupama '& do '@ ora!a. #ili su to mladi ljudi$ od '?:%@ godina. Me5u njima je ilo pitanje časti i presti4a uništiti tenk ili oklopni transporter. 2aoru4ani su ili automatima tipa HkalašnjikovI$ HkalašnjikovI$ pištoljima i u svakoj grupi su imali po jedan snajper te dva ručna a!ača. '&@ 8 orama koje su trajale do %&. rujna $ nastalo je čuveno grolje tenkova J2) na ,rpinjskoj !esti$ no neprijatelj je$ uz velike guitke$ uspio uvezati svoju vojarnu u gradu s naseljem 6etrova gora i ovladati silosom ergaj. 8 Hčiš9enjuI ovladanog prostora '@. i '>. rujna uijeno je ?7 ranitelja i !ivila. Odma1 potom srpske snage su ustrojile kon!entra!ijski logor 1&2 #ile DedaovićJastre%, Dedaović Jastre%, Bita a uovar, uovar, 9eo%i7na nalada, inov/i, 2&&&', str' 1&3'1&5' 1&3 Davor 0untić, Domovinsi rat, vea 2, Bi%liotea Bi%li otea Domovinsi rat, inov/i 6i%eni, 2&&5', str' 11&' 1&4 )sto, str' 111' 1&5 Juraj 9javro, "lava dolje rue na le>a, ?uo adis, $agre%, 1**2', str' str' +' 4&
za 3rvate i nesre na /eleprometu SajmišteG$ koji je io u funk!iji sve do o4ujka '77%. godine. godine.'&>
1/. POPU"A PO PU"A %LOKADA %LOKAD A VUKOVARA VUKOVARA
1&( !nte 9aor, "rad je %io meta, Hrvatsi memorijalnodoumenta/ijsi memorijalnodoumenta/ijsi /entar Domovinsog rata, $agre%, 2&&+', str' 51'
41
-ako plan za sedmodnevno zauzimanje /ukovara nije donio rezultate$ neprijatelj novim planom HOpera!ija /u /ukovarI kovarI ide na konačno zauzimanje /u /ukovara kovara ez ozira na mogu9e trajanje. Da i neprijatelj ovaj !ilj realizirao$ smatra nu4nim stegnuti omču oko /ukovara da i ga potpuno ugušioE zato 4eli zauzeti sva sela oko /u /ukovara kovara koja su pod nadzorom ranitelja.'&A Ca zauzimanje /ukovara -omanda '. vojne olasti ustrojila je dvije operativne grupe koje su prema prav!ima napada doile imena HSjeverI HSjeverI i HJug.I Osnova za Operativnu grupu HSjeverI io je 2ovosadski korpus$ korpus$ a njegov je zapovjednik zapovjednik io ujedno i zapovjednik operativne operativne grupe. "ako rojnija$ skupina je doila manji dio zada9e$ zauzimanje zauzimanje #orova 2aselja jer je j e znatan dio snaga morala odvojiti za vezivanje 1rvatski1 snaga s prav!a Osijeka. '&? /ukovar ez #orova 2aselja odre5en je za !ilj Operativne grupe HJug.I Osnova za nju ila je 0ardijska motorizirana rigada Saveznog sekretarijata za narodnu oranu. Do A. listopada zapovjednik grupe io je pukovnik #ajo #ojat$ a potom pukovnik Mile Mrkši9$ zapovjednik 0ardijske motorizirane rigade. '&7 2akon zauzimanja Stari1 i 2ovi1 Jankova!a$ Jankova!a$ selo 6etrov!i postaje smetnja neprijatelju u njegovoj odlu!i da presiječe jedinu komunika!iju za potporu /ukovaru i to 2uštar B Marin!i B #ogdanov!i. Selo 9e se tijekom rujna često napadati minoa!ačima iz susjedni1 2egoslava!a$ 2egoslava!a$ no malorojna skupina ranitelja pod zapovjedništvom Steve 3ornunga$ kada neprijatelj krene u zauzimanje '. listopada$ ne9e izdr4ati. 2eprijatelj je ez zastoja nastavio poljskim putem uz #ogdanovački #ogdanovački Savak$ došavši na istočni i jugoistočni ulaz u Marin!e. #ranitelji 9e se najprije povu9i prema 2uštru$ a onda 9e se '. listopada u '> sati pod zapovjedništvom zapovjedništvom Marka -ukrike vratiti$ no nakon trosatne ore 9e se ponovno povu9i. ,ako ,ako je /ukovar /ukovar '. '. listopada stavljen u potpuno okru4enje. okru4enje. ''&
1& Davor 0untić, Domovinsi rat, vea 2, Bi%liotea Bi%li otea Domovinsi rat, inov/i 6i%eni, 2&&5', str' 112' 1&+ Davor #arijan, Bita a uovar, Hrvatsi institut a povijest, $agre% lavonsi Brod, 2&&4', str' str' 14+' 1&* )sto, str' 14*' 11& Davor 0untić, Domovinsi rat, vea 2, Bi%liotea Bi%li otea Domovinsi rat, inov/i 6i%eni, 2&&5', str' str' 123'124' 42
6adom Marina!a #ogdanov!i 9e imati veoma va4nu ulogu u orani /ukovara i vezat 9e na see jake snage napadača. Doma9i ranitelji #ogdanova!a doit 9e pomo9 %@. rujna i to pripadnike '. satnije HDaltoniI iz %. ojne (. rigade C20$ a tom skupinom zapovijeda ,omislav 6u!elj. ,ri dana nakon ove skupine u selo sti4e četrnaest pripadnika 3OS:a kojima zapovijeda Cdravko palj 6apundek$ a njima 9e se u no9i s '.%. listopada pridru4iti još osam pripadnika 3OS:a. ,om ,om skupinom zapovijeda Damir Radni9$ a poslat 9e i1 u #ogdanov!e Mile Mile Ded Dedako akovi9 vi9 Jastre Jastre. . 6rema 6rema Ded Dedako akovi9 vi9evo evojj zapov zapovije ijedi di od %. listop listopada ada$$ orano oranom m #ogdanova!a 9e zapovijedati$ umjesto "vana Matkovi9a ;aste B /inko *ani9. ''' 6rvi veliki napad odigrao se %. listopada. Capočeo je oko '':'% sati$ kad je neprijatelj sna4nim udarom imao namjeru iznenaditi #ogdanovčane kao što je to učinio s Marin!ima dan prije. Kijele no9i %. listopada kiša je pljuštala i sve se pretvaralo u veliku kalju4u. 6o tom pljusku i latu tenkovi su ušli u selo i počeli pu!ati na sve strane. 2akon što je uništen prvi tenk$ tzv. osamdesetčetvorka$ ranitelji su se osloodili. 6ogo5ena su još dva transportera na ulazu u selo a još jedna HosamdesetčetvorkaI je nagazila na minu pa je neprijatelja u1vatila panika. 2eprijateljsko pješaštvo pješaštvo se razje4alo razje4alo po ku9ama. ku9ama. ''% Ca novi napad idu9e jutro neprijatelj je za smjer izarao prava! od Marina!a i 6etrova!a. " prema ve9 prokušanoj metodi s ,rpinjske ,rpinjske !este i Sajmišta$ ilo je va4no riješiti se pješaštva$ a s tenkovima u naseljenu mjestu moglo se iza9i na kraj ako je ilo protuoklopni1 sredstava. 2eprijatelj je krenuo u napad s ojnom pješaštva i s oklopno:me1aniziranom ojnom. Doro raspor raspore5e e5eni ni ranit ranitelj eljii po dog dogovo ovoru ru su$ istodo istodono no$$ pješa pješački čkim m oru4je oru4jem m otvori otvorili li vatru vatru po pješa!ima$ a protuoklopne su skupine tukle po oklopnja!ima. Dori su se strijel!i rinuli za neprijateljske vojnike koji su se neoprezno izlagali na tenkovima. #ranitelji naročito ističu 1raro 1rarost st og ogdan danova ovačk čkee protuo protuoklo klopne pne zvijez zvijezde$ de$ *arka *arka Manjka Manjkasa sa B Krvenk Krvenkapu apu$$ kojeg kojeg su uspore5ivali s Markom #ai9em i )ndrijom Mari9em s ,rpinjske !este. Svojim ručnim a!ačem Manjkas je toga dana uništio četiri tenka ,:@@$ ,:@@$ a pridru4ili su mu se Stipo -uli9 B 6rsan$ Jozo De4i9$ Cvone Nurkovi9$ ,i1omir "veta B 6id4o i Cdravko palj B 6apundek$ koji su uništili još nekoliko tenkova i transportera. ,oga je dana uništeno desetak oklopa$ nešto
111 Davor 0untić, Domovinsi rat, vea 2, Bi%liotea Bi%li otea Domovinsi rat, inov/i 6i%eni, 2&&5', str' 13&' 112 #ile DedaovićJastre%, Dedaović Jastre%, Bita a uovar, uovar, 9eo%i7na nalada, inov/i, 2&&&', str' str' 2&*' 2&* ' 43
izravn izravnim im pog pogotk otkom$ om$ a nešto nešto s pomo9u pomo9u posta postavlje vljeni1 ni1 mina$ mina$ ali i stotin stotinjak jak nep neprija rijatel teljsk jski1 i1 vojnika.''( Sličnosti #ogdanova!a i /ukovara nisu prestajale samo kod ore. " ogdanovački su !ivili nalik nalikova ovali li na svoje svoje vuk vukova ovarsk rskee supatn supatnike ike.. #ili #ili su 4rtve 4rtve topnič topnički1 ki1 nap napada ada$$ ali i trikov trikovaa jugovojske i četnika. -ada i oni nenadano upali u koji dio sela$ !ivili i ostali u podrumima. ,ada ,ada i pozivali !ivile da se predaju Hjugoslavenskoj Hjugoslavenskoj vojs!i koja i1 je došla oslooditi.I -ada i se !ivili pojavili$ pouijali pouijali i i1.''= 2ovi 4estoki napad napad na grad uslijedio je =. =. listopada$ kada je pala !esta /ukova /ukovarr B #ogdanov!i$ čime su ranitelji ostali ez posljednje kopnene veze sa sloodnim teritorijima. Opsada je sada ila potpuna$ preostala je samo uska kukuruzna staza$ teško pro1odna$ koju su Sri dr4ali na nišanu$ te je u svega nekoliko dana srpskim snajperistima uspjelo uiti trideset osoa koji su ovom stazom pokušali napustiti grad. 8natoč svakodnevnom dovlačenju svje4i1 snaga iz srije$ golemom arsenalu najmodernijeg naoru4anja i vojne te1nike$ srpske snage u /ukovaru /ukovaru nisu uspjele ostvariti značajniji pomak !rta ojišni!e. ''@ 2akon Dedakovi9eva Dedakovi9eva odlaska u /inkov!e /inkov!e situa!ija u /u /ukovaru kovaru se poprilično izmijenila. 6ooljšanje je predstavila topnička potpora iz /inkova!a na koju je vukovarska orana sada mogla računati$ a očekivalo se i da 9e Dedakovi9 uspjeti izorganizirati djelatnu pomo9 koja i mogla odlokirati grad. Mo4e se re9i da ore koje su se u /ukovaru vodile od sredine listopada pa do trenutka kad je orana popustila$ spadaju u najte4e i najkrvavije itke Domovinskog rata. 8pravo je to razdolje kad su se omjeri snaga i naoru4anja espovratno okrenuli na štetu ranitelja$ kad su ranitelji ili prinu5eni odijati napade u praktično svim dijelovima grada i kad se svaki dio grada morao oriti na svoj način$ onoliko jako i onoliko dugo koliko je mogao. ''> '&.'. 6O0"#"J) #;)0+ C)DR+
113 )sto, str' 21&' 114 )sto, str' 211' 115 Dušan iro, lo%odan #iloševićanatomija lo7ina, Pro:l, $agre%, 2&&', str' str' 15' 11( Davor 0untić, uovar uovar i isto7no %ojište, vea 2, Bi%liotea Domovinsi rat, inov/i0aslina, 2&&*', str' 45&' 44
esnaestoga listopada ujutro započeo je op9i napad na grad. Svi polo4aji$ od Mitni!e$ Sajmišta$ prelo ;uš!a i #ud4aka pa sve do ,rpinjske !este i Doma te1nike u #orovu 2aselju$ tog su jutra zasuli tonama čelika i aruta. 8rzo se pokazalo da je taj op9i napad zapravo paravan kojim se sakrivalo te4ište napada. 6okazat 6okazat 9e se uskoro uskoro da je to ;u4a!. ;u4a!. ''A Dok su se ranitelji 1rvali s pješaštvom$ na #ootskom kanalu 9e preko postavljenog pontona u /inogradsku uli!u u9i tenkovi. ,aj prooj tenkova 9e izazvati uzunu u Capovjedništvu #lage Cadre$ koji$ pozivaju9i lov!e na tenkove$ i sam kre9e na to mjesto. -ada Cadro s pratnjom sti4e do 4eljezničke pruge$ koja dijeli -upsku i /inogradsku /inogradsku uli!u$ nakratko se zaustavlja da pro!ijeni situa!iju. S druge strane uočava troji!u vojnika pa 9e ga njegov suora! Josip ego upozoriti da je riječ o neprijateljskim vojni!imaE no kad je Cadro zazvi4dao uoičajeni signal$ jedan mu je od troji!e zvi4dukom odgovorio. 8 tom trenutku Cadro ustaje da pretrči prugu$ no pokošen je neprijateljskim rafalom. Odma1 9e Cvonko Mlinari9 pena! pu!aju9i poletjeti prema Cadri$ no i on 9e iti pokošen i pasti nekoliko metara od njega. 0inu tako dva junaka Domovinskog rata$ a kako 9e uskoro neprijatelj doznati za pogiiju #lage Cadre$ na nji1ovim vezama čut 9e se slavlje. ''? ,ijelo #lage Cadre njegovi su suor!i '>. listopada uvečer odvezli u zapovjedništvo na ,rpinjskoj !esti$ polo4ili ga na improvizirani odar i zapalili svije9e. 2jegov zamjenik "vo -ovači9 tek je na večernjem sastanku oavijestio Mladoga Jastrea #orkovi9a da je Cadro poginuo. ,e su no9i na smjenu dolazili or!i iz svi1 dijelova grada da mu odaju svoje štovanje$ a svi su se slo4ili da je toga dana otišao Hprvi me5u najoljima.I ''7
11 )sto, str' 45*' 11+ Davor 0untić, Domovinsi rat, vea 2, Bi%liotea Bi%li otea Domovinsi rat, inov/i 6i%eni, 2&&5', str' str' 14+'14*' 11* Davor 0untić, uovar uovar i isto7no %ojište, vea 2, Bi%liotea Domovinsi rat, inov/i0aslina, 2&&*', str' 4(5' 45
11. SAJ*I!E 0 %IKA PRSA O PRSA
Sredinom listopada i sljede9i1 dana situa!ija na Sajmištu je jednako kritična$ a neprijatelj u ritmu od deset dana izvodi velike navale$ čiji je !ilj iziti na Dunav u središtu /ukovara /ukovara i tako razdvojiti oranu /ukovara na dva dijela. Ono što je stalnost orane Sajmišta$ to je da ranitelji vode teške ore svaki dan za svaku uli!u i za svaku ku9u. 2a Sajmištu$ gdje je zasigurno ilo najte4e u orani /ukovara$ /ukovara$ najčeš9i olik oja su ulični sudari s neprijateljskim pješaštvom. ,i ojevi su svakodnevni$ svakodnevni$ a kada oni ne i donijeli rezultata$ na uli!e izlaze tenk tenkov ovi. i. -a -ada da i nepr neprij ijat atel eljj ostv ostvar ario io neki neki poma pomak$ k$ ran ranit itel elji ji odma odma11 kre9 kre9uu u ak!i ak!iju ju istjerivanja.'%& ,ijekom listopada situa!ija na Sajmištu ila je šarolika. Dok na nekim dijelovima ojišni!e nije došlo do itni1 pomaka linija orane$ na drugima se situa!ija tijekom listopada mijenjala$ u prosjeku$ svaki1 desetak dana. "stim su ritmom$ naime$ u valovima stizali 4estoki napadi nepr neprija ijate teljs ljski ki11 snag snaga. a. Da Daka kako ko$$ do ovog ovogaa pomi pomi!a !anj njaa lini linija ja ora orane ne nije nije dola dolazi zilo lo zog zog 12& Davor 0untić, Domovinsi rat, vea 2, Bi%liotea Bi%li otea Domovinsi rat, inov/i 6i%eni, 2&&5', str' 15&' 4(
pomanjkanja 1rarosti i upornosti ranitelja na tamošnjim punktovima$ dapače. 6rolem je io u tome što i1 je ilo sve manje$ jer su svakodnevno svakodnevno ginuli ili ivali ranjeni$ ratovali su ve9 dva mjese!a ez prestanka i ez zamjena$ ponestajalo im je i osnovni1 sredstava za oru$ prvenstveno protuoklopnu$ a neprijatelj je stalno dovlačio nove$ potpuno svje4e i izvrsno naoru4ane snage. snage .'%' Daleko od toga da je Sajmište ilo pošte5eno napada oklopno:me1anizirani1 snaga. "pak$ osnovu su činile ulične ore s pješaštvom. Cnaju9i koliko izgleda imaju tenkovi i transporteri tr ansporteri u gustom stamenom naselju$ neprijatelj je u oru masovno ua!ivao pješaštvo koje se zavlačivalo u ku9e$ utvr5ivalo i malo po malo$ gri!kalo prostor Sajmišta. '%% Ono što 9e uslijediti '. i %. listopada uvjerit 9e ranitelje Sajmišta u razloge zog čega je orana /ukovara postala legendom. ,og dana u A sati ujutro ilo je očito da je riječ o topničkoj pripremi$ a ne o redovnom granatiranju. 2eprijateljski su topovi otvarali vatru na Sajmište iz smjera 2egoslava!a$/učedola$ #ršadina$ ali i iz #ačke$ odnosno /ojvodine. 8skoro su iz vukovarske vojarne i naselja vapsko rdo te 2egoslava!a krenuli tenkovi i pješaštvo. "ako je neprijatelj trpio guitke zog koji1 i ilo normalno da odustane$ on to ne čini$ ve9 uvodi u oru i Krvene eretke$ odnosno spe!ijal!e iz 2iša. 6rili4avanjem večeri$ neprijatelj 9e mo9i učiniti samo jedno$ a to je da se povuče kao što 9e to učiniti i sljede9eg$ kao i mnogi1 sljede9i1 dana. dana .'%( "zmj "zmjen enee polo polo4a 4aja ja na ovom ovom dije dijelu lu rati ratišt štaa odno odnosi sile le su se pogl poglav avit itoo na inte interv rven entn tnoo raspore5ivanje po pojedinim uli!ama ili ojačavanje pojedini1 polo4aja u ovisnosti o tome dokle se neprijateljsko pješaštvo uspjelo uvu9i u ku9e. 8 razdoljima izme5u minoa!ački1 napada valjalo se stalno oriti protiv pješaštva. #ili su to uglavnom rezervisti$ ili u !ivilu ili u deelim čo1anim SM# uniformama i regularne jedini!e tzv. J2)$ poput spe!ijala!a iz 2iša. Još jedna od spe!ifičnosti ori na Sajmištu ili su ojni otrovi. 2eprijatelj se tamo počeo koristiti suzav!em pa se valjalo pripremiti i za to. '%= 121 Davor 0untić, uovar uovar i isto7no %ojište, vea 2, Bi%liotea Domovinsi rat, inov/i0aslina, 2&&*', str' 4&' 122 )sto, str' 44' 123 #ile DedaovićJastre%, Dedaović Jastre%, Bita a uovar, uovar, 9eo%i7na nalada, inov/i, 2&&&', str' str' 24' 24 ' 124 )sto, str' 25'2(' 4
2akon što je uspješno odijen veliki napad jugovojske %. listopada$ osam dana kasnije uslijedio je napad$ koji se smatra najznačajnijim za 0ornji grad. Silina neprijateljskog napada naišla je na 4estok otpor ranitelja. Caustavljanjem napada situa!ija se pooljšala$ ali je ila daleko od dore. Catra4ena je pomo9 od #lage Cadre i ona je stigla. #itka je trajala !ijeli dan$ a gu gui!i i!i ranite ranitelja lja su ili ili veliki veliki.. 6oginu 6oginulo lo je mnogo mnogo 1rari 1rari11 pripa pripadni dnika ka 3OS:a$ 3OS:a$ dosta dosta /ara4dina!a$ ali i doma9i1 ranitelja. "pak$ ovi su strateški polo4aji ili sačuvani. ,ijekom studenoga do9i 9e do veliki1 personalni1 izmjena u zapovijedanju. ,amošnji su zapovjedni!i sudjelovali u orama u prvim redovima i ginuli aš kao i svi ostali or!i. 8 napadu %. listopada poginuo je 6etar -ači9:#ojler. Jednu je legendu Sajmišta zamijenila druga /elimir erek:Sokol iz "motskog. 6oginuo je nakon deset dana i zapovjedništvo je nakratko preuzeo ,i1omir 0redelj$ koji je poginuo istoga dana kada je stupio na du4nost. 2jega je zamijenio novi Sokol : "van 6oljak iz Sinja. 2a kon!u$ zapovijedanje Sajmištem preuzima Josip ,omaši9:Osa s 2iki!om #uri9em:Samoor!em kao zamjenikom. '%@
12. OKUPA'IJA O KUPA'IJA LU!'A I %OGDA"OVA %OGDA" OVA'A 'A
Cog veliki1 veliki1 guitaka guitaka pretrpljeni1 pretrpljeni1 u napadu napadu sredinom rujna$ rujna$ neprijatelj neprijatelj se još dugo ojao ;uš!a. 8 radijskim izvješ9ima s ojišta$ neuspje1 u napadu opravdali su činjeni!om Hda ;u4a! rani %.&&& najgori1 ustaša.I Stoga je$ kad je %. studenoga krenuo u svoj drugi veliki napad na ;u4a!$ neprijatelj 4elio iti potpuno siguran da 9e uspjeti. Masa tenkova$ oklopnjaka i kamiona koji su tada krenuli prema ;uš!u upu9ivala je na to da se radi o do tada najjačem udaru. Dok se skupina ranitelja$ nji1 %=$ pokušavala izvu9i iz okru4enja$ neprijatelj je$ oko '@ ili '@$(& sati$ uspio provaliti u ;u4a! i uvu9i se duoko u naselje. 6oli!aj!i s tamošnji1 punktova morali su se povu9i u !entar ;uš!a. 2ešto ranije$ oko '( sati oklopnja!i su ušli i na 125 )sto, str' 2'2*' 4+
teren pješčare i iz tog smjera ulazili u naselje preko !este. 2akon pada ;uš!a opasnost od pada /u /ukovara kovara postala je potpuno vjerojatnom. Samo jedna !esta dijelila je neprijatelja od nji1ov nji1ovaa !ilja$ !ilja$ silosa silosa na Dun Dunavu avu$$ čijim čijim i zauzi zauzima manje njem m razdvo razdvojili jili /ukova ukovarr od #orova #orova 2aselja.'%> 2adgledaju9i iz šume ergaj napad @'. me1anizirane rigade J2) na ;u4a!$ (. studenoga poginuo je general major J2) Mladen Mladen #rati9$ zapovjednik Operativne grupe Sjever$ odnosno zapovjednik 2ovosadskoga korpusa J2). #ore za ;u4a! nastavljene su$ a 7. studenoga Capovjedništvo Capovjedništvo operativne grupe /inkov!i$ /inkov!i$ /ukovar /ukovar i *upanja izvijestilo je da su u naseljima ;u4a! i #ud4ak oramene snage ile primorane povu9i se na pričuvne polo4aje. Ca oranu /ukovara /u kovara nastupili su kritični trenu!i. '%A Sto4er 6rve motorizirane gardijske rigade J2) ojavio je (. studenog da je otpočela završna opera!ija osloo5enja /ukovara. /ukovara. Sutradan je na grad ispaljeno oko A.&&& topnički1 projektila$ a ratno zrakoplovstvo izvelo je šezdeset pet oreni1 napada na polo4aje ranitelja. Krte orane počele su popuštati$ agresor se primakao na nekoliko stotina metara od središta grada. Capočele su dvotjedne ore prsa o prsa. '%? 6očetak studenoga u samom /ukovaru donijet 9e prve velike proleme orani toga grada i to prije svega zog guitka ;uš!a$ no pravi prolem 9e započeti '&. studenoga padom #ogdanova!a. /eliki prolemi u orani #ogdanova!a$ uostalom kao i u orani /ukovara i #orova 2aselja$ nastaju zog toga što pokušaji delokade nisu donosili nikakvog rezultata$ pa raniteljima ne sti4e pojačanje. pojačanje. 2a lagdan lagdan Svi1 Sveti1 Sveti1 kako su #ogdanov!i #ogdanov!i ve9 puni1 puni1 mjese! dana u potpunom okru4enju i kako se roj napadača svakodnevno pove9avao$ neprijatelj je učinio još jedan pokušaj da ovlada ovim mjestom. mjestom .'%7 2apad na lagdan Svi1 Sveti1 završio je ijegom neprijatelja$ no to nikako nije značilo da on odustaje. ,realo mu je dva:tri dana da na isti način krene na nekom drugom mjestu. /inko 12( Davor 0untić, uovar uovar i isto7no %ojište, vea 2, Bi%liotea Domovinsi rat, inov/i0aslina, 2&&*', str' 513'515' 12 !nte 9aor, "rad je %io meta, Hrvatsi memorijalnodoumenta/ijsi /entar Domovinsog rata, $agre%, 2&&+', str' str' 5'(&' 12+ Dušan iro, lo%odan #iloševićanatomija lo7ina, Pro:l, $agre%, 2&&', str' str' 1(' 12* Davor 0untić, Domovinsi rat, vea 2, Bi%liotea Bi%li otea Domovinsi rat, inov/i 6i%eni, 2&&5', str' 1(2' 4*
*ani9 je$ me5utim$ doro prosudio da su do tada iskušali sve smjerove ez rezultata i da 9e izvesti op9i napad sa svi1 strana. 2ekoliko dana uoči pada #ogdanova!a u napad 9e krenuti i arkanov!i. "z kamiona su krenuli ravno u prve ku9e i tada je započeo jedan od najte4i1 okršaja. #ora se vodila iz lizine$ na dvadesetak metara udaljenosti. )rkanov!i )rkanov!i su trpjeli sve više guitaka. 6očela i1 je 1vatati panika i ezglavo su istrčavali na !estu. ,ako ,ako su se raspršili glasoviti glasoviti arkanov!i. arkanov!i. 2a kraju okršaja okršaja arkanov! arkanov!ii su pozvali pomo9 i pristiglo pristiglo im je nekoliko transportera koji su i1 zaklonili dimnom zavjesom i omogu9ili im ijeg. '(& Op9i napad$ o kojemu je /inko *ani9 razmišljao$ napokon je stigao '&. studenoga. ;judi su svako malo stizali s vijestima o dolasku neprijatelja iz razni1 prava!a. Od /inkova!a se tra4ila potpora topništva$ no odgovor koji su doili od Dedakovi9a io je H
13. OKUPA'IJA VUKOVARA
"stoga dana srpske snage izvele su napad iz smjera ;uš!a na 6riljevsku !estu s !iljem zauzimanja nadvo4njaka prema središtu /ukovara i spajanja sa svojim postrojama koje su 51
djelovale na ,rpinjskoj !esti$ a u /ukovaru su zauzele područje Milova rda$ jednu od ključni1 otporni1 točaka orane /ukovara. Orana /ukovara presječena je na dva mjesta$ a ranitelji su saijeni u tri odvojena d4epa. 2ačelnik 0lavnog 0lavnog sto4era 3/:a 3/:a )ntun ,us ,us izjavio je '%. studenoga da je jugovojska tijekom vikenda vikenda uspjela u9i u dva dijela /ukovara$ /ukovara$ ali da se nije proila do središta grada. 2astavljaju9i sa silovitim napadima$ J2) je do '(. studenoga zauzela /86"-:ov silos u 6riljevu i time konačno presjekla put izme5u #orova 2aselja i /ukovara. "stoga dana 1rvatske postroje su iz prav!a 2uštra opet pokušale oslooditi selo Marin!e i delokirati /ukovar$ ali je nji1ov napad J2) odila. ,o je io posljednji pokušaj 3rvatske vojske da proije put do /ukovara i spasi grad od okupa!ije$ koja se$ s ozirom na ogroma ogromann nesra nesrazmj zmjer er u odn odnosu osu snaga snaga i naoru naoru4a 4anja nja izme5u izme5u ranit ranitelj eljaa i agres agresora ora$$ činila činila neminovnom.'(( 8koliko i se 4eljelo vremenski odrediti razdolje kada je orana /ukovara konačno morala priznati da više nema mogu9nosti mogu9nosti da se grad odr4i$ odr4i$ moglo i se re9i da su ranitelji$ ranitelji$ na ovaj ili onaj način$ toga postali svjesni u nedjelju$ 'A. studenoga '77'. 2eki su se toga dana još orili$ neki su čekali rezultate pregovora s J2)$ neki su se pripremali za izlazak iz grada$ neki su iz grada ve9 izlazili$ neki se pridru4ili svojim oiteljima u skloništima$ čekaju9i što 9e im donijeti sljede9i dani. Oni koji su ?> dana pru4ali otpor u opkoljenom gradu nalazili su se pred onim čemu se nisu nadali. Malo je ilo oni1 kojima je ilo potpuno jasno da je kraj i koji su ili u stanju to ra!ionalno ra!ionalno pri1vatiti. pri1vatiti.'(= 2eprijatelj je poduzimao sve da konačno ovlada /u /ukovarom kovarom smatraju9i to najva4nijim zadatkom i stavljaju9i sve druge planove na stranu. -ad je orana /ukovara odvojena od #orova 2aselja$ a orana Mitni!e od dijela /ukovar Stari$ odnosno središta grada$ Mitni!a je doni donije jela la odlu odluku ku da se pred preda. a. Capo Capovj vjed edni nikk ora orane ne Mitn Mitni! i!ee 6ili 6ilipp -a -ara raul ulaa sa svoj svojim im pomo9ni!ima dogovorio je uvjet predaje. "ako je sve dogovoreno pred promatračima +uropske zajedni!e i Me5unarodnog Krvenog kri4a$ svi ranitelji$ ali i dio !ivila$ završit 9e u logorima a ostali !ivili 9e nakon poni4avanja preko #ijeljine i #rčkog sti9i u akovo. #ranitelji Sajmišta i /ukovar Stari 9e se pru4aju9i otpor prea!iti preko mosta na /uki u središte grada$ na lijevoj oali /uke$ i do9i u Capovjedništvo$ no tamo više ne9e iti nikoga.
133 !nte 9aor, "rad je %io meta, Hrvatsi memorijalnodoumenta/ijsi /entar Domovinsog rata, $agre%, 2&&+', str' str' (&' 134 Davor 0untić, uovar uovar i isto7no %ojište, vea 3, Bi%liotea Domovinsi rat, inov/i6i%eni, 2&11', str' 1*' 52
#orkovi9 'A. studenoga donosi odluku da se krene u prooj. 8večer 'A. studenoga okupili su se oni koji 9e krenuti u prooj$ a nakon %= sata sti9i 9e u /inkov!e /inkov!e..'(@ ,enkovi ,enkovi agresora polako su klizili ruševinama zakrčeni1 uli!a salasnog grada$ a pijane 1orde do zua naoru4ani1 vojnika s četničkim oilje4jima slavili su pojedu pjevaju9i HSloodane$ šalji nam salate$ it 9e mesa$ klat 9emo 3rvate.I /ukovar je pao '?. studenog '77'. Dok su srpski vojni!i i paravojska istjerivali iz podruma zgrada oko deset tisu9a uplakani1 ljudi$ od koji1 su čak dvije tisu9e ila dje!a$ s tamnim podočnja!ima$ prljavi i neispavani$ nakon tri mjese!a provedena pod zemljom$ dok su se iznad nji1ovi1 glava vodile ogorčene ore$ zatekli su nestvaran$ apokaliptičan prizor. 0rad koji su poznavali$ nestao je u ruševinama$ jeziva zgarišta zgrada zgrada još su gorjela$ a uli!e su ile ile zakrčene ljudskim i 4ivotinjskim 4ivotinjskim leševima. HOslooditeljiI su pljačkali sve što im je došlo pod ruku$ nastala je prava grae4. '(> Cadnje dane orane #orova 2aselja$ koja je trajala dva dana du4e od orane /ukovara$ karakterizira postupno povlačenje prema zgradama kominata #orovo. 6ovlačenje se odvija uz pru4anje otpora i oru za svaku ku9u$ a onda u kominatu #orovu za svaki dio tvorni!e i prate9e ojekte. ojekte. Skupina ranitelja #orova #orova 2aselja odlučila odlučila se za prooj prooj nekoliko dana prije$ prije$ a svakodnevno 9e odlaziti po jedna skupina. Oni koji su se odlučili za prooj najčeš9e su oni ranitelji koji nisu imali oitelj ili koji su iz drugi1 krajeva došli raniti /u /ukovar. kovar. -ako je u #orovu 2aselju io veliki roj !ivila$ a tu je i pomo9na olni!a i sklonište H#orovo: Komer!eI$ odluka da se predaju ila je jedina razumna. -ao i na Mitni!i$ ovdje je predaji nazočan Me5unarodni Krveni kri4 koji i1 je popisao. "pak to nije pomoglo mnogima$ jer svoj krvavi pir neprijatelj započinje odma1 tu u #orovu 2aselju$ a nastavit 9e u #orovu Selu i Dalju. /eliki roj ljudi$ najve9im dijelom ranitelji$ završavaju u logorima u /ojvodini i Sriji$ kao što su #egej!i$ Staji9evo$ Srijemska Mitrovi!a$ 2iš$ )leksina!$ #uanj 6otok i drugdje. drugdje.'(A Danas je poznato da je proojem iz /ukovara /ukovara izašlo više stotina ljudi. 2eprijateljske su snage uglavnom ile zauzete ulaskom u /ukovar tako da su se mnogi uspjeli proiti kroz šupljine u nji1ovim linijama. ,isu9e ljudi$ s druge strane$ upoznale su pakao srijanski1 logora. ;ogore 135 Davor 0untić, Domovinsi rat, vea 2, Bi%liotea Bi%li otea Domovinsi rat, inov/i 6i%eni, 2&&5', str' 1(*' 13( Dušan iro, lo%odan #iloševićanatomija lo7ina, Pro:l, $agre%, 2&&', str' str' 1('1' 13 Davor 0untić, Domovinsi rat, vea 2, Bi%liotea Bi%li otea Domovinsi rat, inov/i 6i%eni, 2&&5', str' 1&' 53
su prošli i star!i$ ranjeni!i$ 4ene pa čak i maloljetni!i. " u logorima se pokazala sva razornost djelovanja pete kolone$ odnosno doma9i1 ljudi iz /u /ukovara kovara i #orova 2aselja$ kao i uspješnost -OS J2). 2a ispitivanjima kojima su ili podvrgnuti uglavnom svi zaroljeni!i$ dočekivale su i1 deele HfajleI s najsitnijim detaljima o nji1ovu i o sudjelovanju nji1ovi1 oitelji u orani grada grada.. ,a su ispitiv ispitivanj anjaa usprk usprkos os tome tome ila ila pra9en pra9enaa svirep svirepim im mučen mučenjem jem$$ atin atinanj anjem em i poni4avanjem nezamislivi1 razmjera. Mnogi su ljudi iz zaroljeništva stizali doslov!e plavi od atinanja$ a ve9inom su danas invalidi. '(? '(.'. SR6S-" C;O<"2" /ojska je doila zapovijed da započne odvajati muškar!e od 4ena i dje!e$ a paravojska se dala u lov i likvida!iju Hsumnjivi1I i pripadnika Hzengi.I 0radskim uli!ama patrolirali su mjesni Sri u društvu ešeljevi1 četnika upiru9i prstom u Hzenge$ mupov!e ili ustašeI$ koji i potom u nekom dvorištu ili ustrijeljeni. Srpske zločinačke strasti raspirila je i la4na vijest agen!ije Reuters$
koja je iz svog eogradskog ureda$ na dan pada /ukovara$ ojavila vijest Hda je
1rvatski C20$ povlače9i se$ iz osvete poio četrdeset jedno srpsko dijete.I
'(7
Sutradan '7. studenog J2) je zauzela olni!u u /ukovaru. Suprotno dogovoru o predaji$ na u4as olničkog osolja$ vojska je ušla u olni!u prije predstavnika Me5unarodnog !rvenog kri4a te su započeli s evakua!ijom oko =@& !ivila$ olesnika$ ranjenika$ te manje skupine pripadnika C20:a$ koji koji su se tu sklonili. 2akon 2akon ispitivanja i odaira majora majora ljivančanina$ %&. %&. studenog ujutro u sedam vojni1 autousa ukr!ano je oko tri stotine ljudi i odvezeno na farmu Ovčara. ,amo i1 je dočekao špalir vojnika$ dorovolja!a i )rkanovi1 paravojnika koji su i1 zvjerski premla9ivali$ oduzevši im sve vrjednije stvari i nova!. S prvim sumrakom$ po nalogu majora ljivančanina izdvojen je Siniša 0lavaševi9$ novinar Hrvatskog radia Vukovar i i Jean: Mi!1el 2i!ollier$ teško ranjeni Fran!uz$ koji se dragovoljno priključio 3OS:u. Odvezeni su do rinjaka 0raova gdje su i1 uili vojni!i spe!ijalne satnije 6rve me1anizirane gardijske rigade J2)$ pod zapovjedništvom kapetana Miroslava Radi9a. 2akon nji1 došao je j e red na
13+ #ile DedaovićJastre%, Dedaović Jastre%, Bita a uovar, uovar, 9eo%i7na nalada, inov/i, 2&&&', str' str' 315' 315 ' 13* Dušan iro, lo%odan #iloševićanatomija lo7ina, Pro:l, $agre%, 2&&', str' str' 1' 54
ostale. 8 vremenu od '? sati do ' sat poslije pono9i$ u grupama po dvadeset dovo4eni su kamionom s !eradom na stratište gdje su mučki likvidirani. '=& *rtve iz /ukovara prona5ene su u '= do sada eks1umirani1 masovni1 groni!a na području 1rvatskog 6odunavlja. /e9ina ti1 groni!a nastala je nakon okupa!ije /ukovara$ u vrijeme kada je nastala i masovna groni!a na Ovčari. Spe!ifična je groni!a na 2ovom grolju u /ukovaru u koju su ili pokopani posmrtni osta!i 7(? osoa od koji1 je ?&A identifi!iranoG. )nal )n aliz izom om doku dokume menta nta!i !ije je o posm posmrt rtni nim m osta osta!i !ima ma eks1 eks1um umira irani nim m na 2o 2ovo vom m gro grolj ljuu u /ukovaru$ utvr5eno je kako eks1umirani posmrtni osta!i pripadaju 4rtvama koje je J2) eks1umirala iz Hprimarni1I groni!a na /eleprometu$ ,rpinjskoj !esti$ 6etrovačkom ataru. 0elesovoj Doli$ te i1 premjestila na 2ovo grolje u /u /ukovaru kovaru kako i prikrila ratne zločine. '=' 2avedeni poda!i nesumnjivo potvr5uju da zločin počinjen na Ovčari$ koji po svojoj zastrašuju9oj prirodi i okrutnosti zauzima poseno mjesto ne samo me5u ratnim zločinima počinjenima tijekom Domovinskog rata nego i me5u zločinima počinjenim u HsuvremenomI HsuvremenomI svijetu op9enito$ nije io pojedinačan in!ident nego dio sustavnog i masovnog napada na 1rvatsko i drugo nesrpsko stanovništvo /ukovara$ 6odunavlja i Repulike 3rvatske u !jelini. 6rema onome što se moglo čuti na eogradskom su5enju egzekutorima$ zločin je počinilo '? naoko oični1 ljudi. estero nji1 ili su /ukovar!i. S onima koje su uijali na najokrutniji način$ način$ ili su susjedi$ susjedi$ poznani!i$ poznani!i$ nekima čak prijatelji. prijatelji. Masakr na Ovčari Ovčari čini još strašnijim strašnijim činjeni!a da su tamo uijene dvije 4ene i da su uijale tako5er dvije 4ene. Jedna od uijeni1 ila je osam mjese!i mjese!i trudna.'=%
14& )sto, str'1'1+' 141 Dražen @ivić, )vana @e%e/, @e%e /, Demogar;si ontest i so/ioulturne posljedi/e 8rvatsog Domovinsog rata, )nstitut društveni8 nanosti )vo Pilar, $agre% uovar, 2&&*', str' 4&' 142 Dražen @ivić, )vana @e%e/, @e%e /, Demogar;si ontest i so/ioulturne posljedi/e 8rvatsog Domovinsog rata, )nstitut društveni8 nanosti )vo Pilar, $agre% uovar, 2&&*', str' 4&'53' 55
1#. VUKOV VUKO VARSKA %OL"I'A
Medi!inski !entar /ukovar imao je do agresije na 3rvatsku oko '.=&& zaposleni1 i io je tipičan primjer so!ijalističke samoupravne zdravstvene ustanove. Dr. /esna #osana! odlukom ministra zdravstva dr. )ndrije 3eranga %@. srpnja '77'. godine postavljena je za v.d. ravnatelja$ a u tom svojstvu 9e dočekati u1i9enje od strane neprijateljske vojske. 81i9ena je od strane tzv. J2)$ odnosno njezinog majora /eselina ljivančanina '7. studenog u večernjim satima. Odma1 nakon što je postavljena za v.d. ravnatelji!u dr. /esna #osana! je poduzela sve što što su nala nalaga gala la prav pravila ila Kivi Kiviln lnee zašt zaštit itee za djel djelov ovan anje je u izva izvanr nred edni nim m prili prilika kama ma$$ pa je zapovijedila ure5enje podrumski1 prostorija i protuatomskog skloništa i stavljanje u funk!iju toga dijela olni!e$ da se u slučaju rata tu mogu skloniti i liječiti ranjeni!i i olesni!i. 2a krovištu i dvorišnom dijelu zgrade Medi!inskog !entra$ odnosno ratne olni!e$ postavljene su oznake Me5unarodnog komiteta Krvenog kri4a$ pa je svatko iz zraka i sa zemlje mogao ustvrditi da se radi o medi!inskoj ustanovi. "gnoriraju9i tu činjeni!u$ zrakoplovi jugovojske su ve9 %=. kolovoza '77'. godine omardirali olni!u i znatno uništili krovište i jednu kiruršku salu na drugom katu. katu .'=( Spašavanje ljudski1 4ivota postalo je kontinuiranim$ %=:satnim poslom. 6osla je$ na 4alost$ ilo dovoljno za svakoga$ a mnogi su se liječni!i našli u potpuno novim ulogama. "z dana u dan dan olni! olni!aa je ila susta sustavno vno razara razarana na svim svim vrstam vrstamaa projek projektila tila.. " prije prije %@. kolovo kolovoza za u vukovarsku su olni!u svakodnevno dove4eni ranjeni!i. Me5u njima ilo je i vojnika tzv. J2) za koje se olni!a porinula kao i za ilo koje druge ljude. ,ime je jasno dala na znanje 143 Davor 0untić, uovar uovar i isto7no %ojište, vea 3, Bi%liotea Domovinsi rat, inov/i6i%eni, 2&11', str' 3&*'31&' 5(
da 9e dr4ati do 3ipokratove zakletve i jednako tretirati svakog ranjenika koji u nju stigne. 6rema poda!ima vukovarski1 liječnika$ do ranjenika kretala se od >$@ mjese!i pa do ?? godina$ a gotovo A&L ili su ljudi u doi izme5u %& i =& godina. Dvije tre9ine ranjeni1 ili su !ivili. /iše od ?&L rana nastalo je eksplozijama$ manje od '&L uzrokovali su met!i$ a prili4no @L ile su opekline$ učestalije u kasnijem razdolju opsade$ kada je J2) počela raiti napalm:ome. Dnevni se roj ranjenika kretao izme5u %@ i ??. " sam dolazak u olnički krug io je j e rizičan jer se olni!a danono9no omardirala$ a nerijetko je i ulaz u nju io na meti snajpera. snajpera.'== ,ijekom no9i s '7. na %&. studenog vojni!i neprijateljske vojske čuvali su olni!u. ,oga %&. stude studenog nog pripa pripadni dni!im !imaa me5un me5unaro arodno dnogg Krveno Krvenogg kri4a kri4a nije nije dop dopušt ušten en ulaz ulaz u olni! olni!u$ u$ a olničkom osolju osolju je u podu4em ora9anju ora9anju major ljivančanin ojasnio ojasnio da su sada tu na snazi snazi vojni zakoni. 2eprijateljska vojska je zaplijenila i odnijela svu medi!insku dokumenta!iju o ranjen ranjeni!i i!ima ma i olesn olesni!i i!ima ma i istov istovrem remeno eno na spored sporedni ni izlaz izlaz iz olni! olni!ee izvezl izvezlaa oko =&& muškara!a$ i to ranjenike$ djelatnike olni!e i članove nji1ovi1 oitelji i !ivile. #io je to nji1ov izor za strijeljanje$ jer ve9inu ovi1 ljudi nitko nikada više nije vidio$ pa je tako najmanje %>> osoa uijeno na više mjesta$ od koji1 %&& na Ovčari. Me5u uijenima na Ovčari je %& ljudi koji su ili zaposleni!i vukovarske vukovarske olni!e. '=@
144 #ile DedaovićJastre%, Dedaović Jastre%, Bita a uovar, uovar, 9eo%i7na nalada, inov/i, 2&&&', str' 3+*'3*2' 145 Davor 0untić, uovar uovar i isto7no %ojište, vea 3, Bi%liotea Domovinsi rat, inov/i6i%eni, 2&11', str' 31' 5
1&. POSLJEDI'E %IKE ,A VUKOVAR
0rad je u početku napadalo više od %A.&&&$ potom$ prema nekim pro!jenama$ i više od >&.&&&$ pa čak i ?&.&&& vojnika. Dr4i se da su vukovarski ranitelji pogodili oko (&& do =&& oklopni1 vozila$ prema nekim izvorima čak @&& B od toga oko %&& tenkova$ te da su srušili više više od %& zrak zrakop oplo lova va nek nekii navo navode de roj roj %@G. %@G. S ozi ozirom rom da se nave navede dene ne roj rojke ke čine čine preuveličane$ trea i1 uzeti s rezervom sve dok se ne provede znanstvena znanstvena raščlama guitaka$ guitaka$ utemeljena na izvorima s oje strane. '=> 6rem 6remaa poda poda!i !ima ma 8p 8pra rave ve za zato zatoče čene ne i nest nestal alee Mini Minist star arst stva va oit oitel elji ji$$ ran ranit itel elja ja i me5ug me5ugen enera era!ij !ijske ske solida solidarno rnosti sti R3 iz studen studenoga oga %&& %&&A.$ A.$ tijekom tijekom srpske srpske agresi agresije je '77 '77'. '. u /ukovaru je poginulo najmanje '.A(7 osoa$ me5u kojima je ?> dje!e$ a prognano je oko %%.&&& %%.&&& gra5a gra5ana$ na$ uglavn uglavnom om nesrps nesrpskog kog pod podrije rijetla tla$$ ali i Sra Sra koji koji nisu nisu 4elje 4eljeli li ostati ostati pod okupa!ijskom vlaš9u. 8 /ukovarsko:srijemskoj 4upaniji prona5ene su @% masovne i više stotina pojedinačni1 groni!a iz koji1 su do %%. studenoga %&&A. eks1umirani posmrtni osta!i '.7?% 4rtve srpski1 zločina. 6ri 8pravi za zatočene i nestale u studenom %&&A. još se vodio postupak tra4enja za =?> nestali1 i nasilno odvedeni1 osoa na području /u /ukovarsko: kovarsko: srijemske 4upanijeE od toga je u op9ini /ukovar /ukovar evidentirano ('@ nestali1 i nasilno odvedeni1 osoa. 8 srpskim logorima i zatvorima u Sriji i Jugoslaviji$ pod kontrolom J2) ilo je zatočeno te zlostavljano i podvrgnuto strašnim mučenjima najmanje %.A7> osoa zaroljeni1 14( !nte 9aor, "rad je %io meta, Hrvatsi memorijalnodoumenta/ijsi /entar Domovinsog rata, $agre%, 2&&+', str' str' (+' 5+
'77'. na području /ukovara$ a više od =.&&& osoa iz 3rvatskog 6odunavlja nasilno je odvedeno na područje Savezne Repulike Jugoslavije$ odnosno Srije$ odakle su deportirane na tada neokupirane dijelove Repulike 3rvatske. 2ajmla5i zatočenik imao je nepuni1 '@ godina$ a najstariji ?' godinu. '=A 6rema poda!ima koje su '77>. prikupili vukovarski ranitelji$ %&=. rigada 3/:a je u it!i za /ukova kovarr omal omalaa ?A7 ?A7 pogi poginu nuli li11 te AAA AAA nest nestal ali1 i1 ran ranit itel elja ja.. 6ro! 6ro!je jene ne 1rva 1rvats tske ke stra strane ne o neprijateljskim gui!ima na vukovarskom ojištu kre9u se od oko @.&&& do >.@&&$ pa čak do oko '@.&&& poginuli1 vojnika. 2asuprot tome su poda!i iz srpske literature Hda je u orama za /ukovar iz redova jedini!a J2) i dorovolja!a poginulo nešto manje od '.%&& vojnika i stareš starešina ina.I .I S oz oziro irom m na ogroma ogromann nesraz nesrazmje mjerr u pro!je pro!jenam namaa i ovi pod poda! a!ii za1tije za1tijeva vaju ju znanstvenu raščlamu$ raščlamu$ temeljenu na izvorima s oje strane. '=? ,ijekom napada na grad$ J2) i srpske paravojne postroje razrušile su ili oštetile gotovo sve vukovarske gra5evine$ ne poštedjevši pri tome ni olni!u$ ni vjerske$ kulturne i povijesne spome spomenik nike$ e$ ni gospod gospodars arske ke i stam stamene ene ojek ojekte. te. 8prav 8pravoo primjer primjer namjer namjernog nog razara razaranja nja /ukovara$ a posei!e vukovarske olni!e$ svjedoči o eš9utnosti agresora i zapovjedništva J2)$ koje je ira!ionalnom$ rušilačkom taktikom nastojalo ostvariti !ilj velikosrpksi1 ideologa B etnički čistu$ veliku srpsku dr4avu$ tzv. /eliku Sriju. Cog neočekivano jakoga i uspješnoga otpora vukovarski1 ranitelja znatno nadmo9nijem srpskom agresoru te zog razaranja kakva u +uropi nisu zailje4ena od Drugog svjetskog rata$ /ukovar je tijekom kolovoza$ rujna$ listopada i studenoga '77'. postao simolom 1rvatskoga otpora srpskoj agresiji u Domovinskom ratu$ a njegovi stanovni!i$ posei!e ranitelji$ primjer nevjerojatne po4rtvovnosti$ domišljatosti domišljatosti i 1rarosti.'=7 Masovno stratište Ovčara je simol patnje i 4rtve koju su stanovni!i i ranitelji /ukovara podnijeli za sloodu i neovisnost Repulike 3rvatske. Ovčara je poljoprivredno doro$ udaljeno pet kilometara jugoistočno od /ukovara. 2jegova skladišta J2) i srpske paravojne forma!ije pretvorili su u kon!entra!ijski logor za vukovarske ranitelje$ !ivile$ ranjenike i medi! medi!ins insko ko osolj osoljee odv odvede edeno no iz vuk vukova ovarsk rskee olni! olni!e. e. 8 logoru logoru su razula razularen renii i pijan pijani$ i$ unifor uniformir mirani ani pripa pripadni dni!i !i J2) i parav paravojn ojni1$ i1$ četnič četnički1 ki1 skupi skupina$ na$ ali i srpski srpski gradon gradonač ačeln elnik ik 14 )sto, str' (*'&' 14+ )sto, str' &' 14* !nte 9aor, "rad je %io meta, Hrvatsi memorijalnodoumenta/ijsi memorijalnodoumenta/ijsi /entar Domovinsog rata, $agre%, 2&&+', str' 2'
5*
/ukovara S. Dokmanovi9 osono$ premla9ivali zatočenike pali!ama za ejzol$ motkama$ lan!ima$ kunda!ima i drugim predmetima. Clostavljanju su odma1 podlegla četiri zatočenika$ a ostali zatočeni!i su u skupinama od '& do %& osoa odve4eni do jaruge$ udaljene otprilike oko 7&& metara od puta Ovčara:0raovo. ,u su %&. studenoga '77'. uijeni i ačeni u masovnu groni!u. 8 rujnu i listopadu '77>. iz groni!e je eks1umirano %&& tijela$ a do studenog %&&?. identifi!irane su '7( osoe$ uijene u doi od '> do A% godine. '@&
1). *IR"A REI"EGRA'IJA REI" EGRA'IJA HRVA HRVASKOG PODU"AVLJA PODU"AVLJA
6ovijesna$ pa i politička činjeni!a jest da djelovanje me5unarodne zajedni!e u Repuli!i 3rvatskoj$ osoito 82:a kroz misije 826ROFOR:a i 82KRO:a izme5u '77%. i '77@. godine$ nije ostvarilo zadovoljavaju9e rezultate. 2isu$ naime$ ispunjeni najva4niji !iljevi ti1 misija nije uspostavljen potpun mir i trajni prekid oru4ani1 ori$ nijedan prognanik nije se vratio svojemu domu na tada okupiranom području Repulike 3rvatske. 826ROFOR i 82KRO de facto su odr4avali samo status uo$ što je zapravo ilo svojevrsno me5unarodno priznanje rezultata r ezultata agresije i etničkoga čiš9enja. 3rvatska je ila suočena s okupa!ijom oko četvrtine dr4avnoga područja$ na kojemu je prije rata 4ivjelo oko pola milijuna ljudi. ,isu9e poginuli1$ nasilno odvedeni1 i nestali1 osoa$ stotine tisu9a prognani1$ materijalne štete koje se mjere u milijardama američki1 dolara$ op9a nesigurnost koja nije poti!ala gospodarski razvitak na neokupiranom dijelu 3rvatske B samo su grui pokazatelji negativni1 posljedi!a srijanske oru4ane agresije na 3rvatsku. 3rvatska je u četiri godine srijanske agresije morala$ unatoč protivljenjima iz me5unarodne zajedni!e i neki1 unutar1rvatski1 politički1 i društveni1 čimenika$ a potaknuta neučinkovitoš9u me5unarodni1 mirovni1 snaga$ postupno vojno osloa5ati svoj teritorij. '@'
15& )sto, str' 4'5' (&
/ojno:redarstvenim ak!ijama H#ljesakI i HOlujaI osloo5eno je više od '@ tisu9a četvorni1 kilometara zapadne Slavonije$ #anovine$ -orduna $ ;ike i sjeverno:dalmatinskog zale5a$ čime je projekt /elike Srije u 3rvatskoj slomljen. 6od srpskom okupa!ijom ostalo je samo 1rvatsko 6odunavlje. 6omalo samozatajno tadašnje 1rvatsko političko vodstvo za1tijeva da se u mirovne razgovore uključi i preostali okupirani dio 3rvatske B 3rvatsko 6odunavlje. Ca 3rvatsku pri1va9anje mirovnog plana i pro!esa mirne reintegra!ije nije ila laka odluka$ jer je 1rvatska javnost$ nakon H#ljeskaI i HOlujeI ipak očekivala i odoravala nešto drugačiji s!ena s!enarij rij osloa osloa5a 5anja nja 3rvats 3rvatskog kog 6oduna 6odunavlj vljaa i /ukova ukovara ra kao simol simolaa otpora otpora srija srijansk nskoj oj agresiji. 2o$ činjeni!a da su upravljanje pro!esom mirne reintegra!ije na stanovit način preuzeli )merikan!i$ )merikan!i$ ilo je svojevrsno jamstvo i 1rvatskoj političkoj i najširoj javnosti da 9e se potpisani sporazumi i donesene rezolu!ije Cagreačko:erdutski sporazum potpisan '%. studenog '77@. i Rezolu!ija '&(A /ije9a sigurnosti 82:a kojom je u siječnju '77>. godine uspos uspostav tavlje ljenn mandat mandat 82,) 82,)+S:aG +S:aG ipak ipak realiz realizira irati ti te da 9e kon konačn ačnoo ostvar ostvarenj enjee 1rvats 1rvatske ke teritorijalne !jelovitosti pro9i ez novi1 vojni1 ak!ija i ez novi1 4rtava. '@% 6artnerski odnos 3rvatske i 82:a omogu9io je da se reintegra!ija provede odlučno$ relativno rzo i u konačni!i uspješno. Osnovne pretpostavke za uspješnu provedu pro!esa mirne reintegra! reintegra!ije ije uključivale uključivale su$ me5u ostalim$ ostalim$ sljede9a sljede9a područja područja djelovanja djelovanja demilitariz demilitariza!iju a!iju područja$ uspostavu prijelazni1 poli!ijski1 snaga$ početak razminiranja$ postupno stvaranje ozrač ozračja ja o neiz neizje4 je4nos nosti ti i nezau nezausta stavlj vljivo ivosti sti mirne mirne reinte reintegra gra!ij !ijee me5u me5u lokaln lokalnim im Srima Srima$$ reintegra! reintegra!iju iju društveni društveni11 i gospodars gospodarski1 ki1 struktura$ struktura$ osoito osoito školstva$ školstva$ zdravstva zdravstva$$ prometne$ prometne$ komunika!ijske i komunalne infrastrukture$ pilot:projekt povratka u naselja tzv. Srijemskog trokuta. Osoito va4ni za uspje1 !ijele misije i osiguranje uvjeta za povratak 1rvatski1 prognanika ili su lokalni izori odr4ani '(. travnja '77A. godine. 2jima je do kraja uspos uspostav tavlje ljenn politi politički čki sustav sustav jedna jednakk ono onome me na drugim drugim dijelo dijelovim vimaa 1rvats 1rvatskog kogaa teritor teritorija ija.. Slu4eno$ pro!es mirne reintegra!ije završio je '@. siječnja '77?. godine. '@(
151 Dražen @ivić, andra Aviić, A viić, #irna reintegra/ija 8rvatsog Podunavlja nanstveni, empirijsi i isustveni uvidi, )nstitut društveni8 nanosti )vo Pilar, $agre%uovar, 2&1&', str' 5'(' 152 )sto, str' ('' 153 Dražen @ivić, andra Aviić, A viić, #irna reintegra/ija 8rvatsog Podunavlja nanstveni, empirijsi i isustveni uvidi, )nstitut društveni8 nanosti )vo Pilar, $agre%uovar, 2&1&', str' ' (1
1+. ,AKLJUAK
6rema dostupnoj literaturi mo4e se zaključiti da je /ukovar imao presudnu ulogu za tijek i konačan is1od Domovinskog rata. /ukovar je ve9 tijekom trajanja orane grada prepoznat kao simol 1rvatskog Domovinskog rata$ odnosno simol orane 1rvatskoga naroda od srpske oru4ane agresije. /ukovar /ukovar je postao fenomen i u me5unarodnim okvirima. 0rad je ranilo oko '.?&& slao naoru4ani1 ranitelja koji nisu imali nikakvog teškog oru4ja ni oklopni1 vozila. S druge strane$ srpski je agresor raspolagao s daleko ve9im i jačim naoru4anjemE s nekoliko stotina tenkova i oklopni1 transportera$ velikim rojem svi1 vrsta topničkog oru4ja$ orenim zrakoplovima te s nekoliko desetaka tisu9a odlično naoru4ani1 vojnika. 8 suvremenoj vojnoj teoriji prevladava mišljenje da$ kada se osvaja neki teritorij$ omjer snaga potrean za uspješno ovladavanje tim teritorijom ne smije iti manji od (' u korist napadača. 8 i!i za /ukovar omjer je io %?' u prvim danima itke$ da i se s vremenom taj omjer pove9avao. "maju9i tu činjeni!u na umu$ otpor vukovarski1 ranitelja se čini gotovo nevjerojatnim. (2
0eneralšta J2) je planirao osvojiti /ukovar u roku od dan:dvaE /ukovar je treao iti tek prvi jednostavni operativni korak u provedi velikosrpskog plana$ me5utim nji1ov plan je propao ve9 u prvom pokušaju i orana /ukovara /ukovara je gotovo tri mjese!a odolijevala napadima daleko nadmo9nijeg neprijatelja. neprijatelja. 2ajve9i prolem ranitelja je io u činjeni!i da su$ za razliku od napadača$ zog opkoljenosti grada i drugi1 okolnosti ostali ez materijalne podrške i popune ljudstvom. #ranitelji su kroz ?> dana opsade /u /ukovara kovara ostvarili gotovo nevjerojatne rezultate. 2a taj je način /ukovar io sudonosan za pro!es nastanka suvremene 1rvatske dr4ave. S jedne strane$ vukovarski su ranitelji vojno$ moralno i psi1ološki slomili srpskog agresora koji je io usmjeren na rušenje 1rvatske dr4ave$ dok je s druge strane tromjesečno vezivanje i uništa uništavan vanje je veliko velikogg roja roja agreso agresorsk rski1 i1 snaga snaga u /ukov kovaru aru pru4il pru4iloo drago! drago!jen jenoo vrijem vrijemee za ustrojavanje 1rvatske vojske i dr4ave. "sto tako$ /ukovar je pokazao kako nadmo9 J2) i srpski srpski11 paravo paravojni jni11 postr postroj ojii u vojno vojnom m i orga organiz niza!i a!ijsk jskom om smislu smislu nije nije ila dov dovolj oljna na za sprječavanje višestoljetni1 te4nji 1rvatskog naroda za svojom samostalnoš9u što je$ uz velik roj stradali1 !ivila i ranitelja$ itno utje!alo na me5unarodno priznanje 1rvatske dr4ave$ u siječnju '77%. godine. Stoga se mo4e re9i da$ u pro!esu nastanka samostalne 1rvatske dr4ave$ /ukovar zauzima ključno mjesto da nije ilo vukovarski1 ranitelja$ ne i ilo 1rvatske dr4ave. 2adalje$ činjeni!a je da je srpska vojska tijekom napada na /u /ukovar kovar i nakon njegove okupa!ije počinila geno!id$ uro!id i eko!id. 2a vukovarskom su prostoru izvršeni planirani masovni zločini geno!ida$ i to ne samo prema ve9inskom 1rvatskom narodu nego i prema svim nesrpskim etničkim skupinama. ,ako je /ukovar etnički očiš9en od ve9ine svoji1 dotadašnji1 stanovnika$ uz primjenu najezozirniji1 zločina i okrutnosti. Simol toga je Ovčara$ na kojem su uglavnom završili ranjeni!i iz vukovarske olni!e. ,ragediju još ve9om čini činjeni!a da je na Ovčari poguljen i jedan '>:godišnjak te 4ena u osmom mjese!u trudno9e. 2a kraju se mo4e re9i da je orana /u /ukovara kovara dala 1rvatskoj dr4avi vrijeme za organiza!iju orane od dugo planirane srpske agresije na Repuliku 3vatsku. ,a je itka otvorila vrata pojedi 3rvatskoj 3rvatskoj u Domovinskom ratu. "mena i pojmovi kao kao što su ,rpinjska ,rpinjska !esta$ !esta$ Sajmište$ #ogdan #og danov! ov!i$ i$ ;u4a! ;u4a!$$ #orovo #orovo 2aselj 2aseljeE eE *uti *uti mravi$ mravi$ 6ustin 6ustinjsk jskii štakor štakori$ i$ ,uro ,uro vod vod$$ ljuke ljuke$$ #ojle #o jleriE riE #lago #lago Cadro$ Cadro$ Marko Marko #ai9 #ai9$$ )n )ndri drija ja Mari9$ Mari9$ *arko *arko Manjka Manjkas:K s:Krve rvenka nkapa pa$$ Mile Mile Dedakovi9:Jastre$ #ranko #orkovi9:Mladi Jastre zauvijek 9e ostati upisani u 1rvatskoj povijesti.
(3
1-. LIERAURA
'. #ana!$ "vo$ Raspad Jugoslavije$ DurieuP$ Cagre$ %&&'. %. #iland4i9$ Dušan$ Dušan$ 6ropast Jugoslavije Jugoslavije i stvaranje moderne moderne 3rvatske$ )0M$ Cagre$ Cagre$ %&&'. (. Dedakovi9:Jastre$ Dedakovi9: Jastre$ Mile$ #itka za /u /ukovar$ kovar$ 2eoična naklada$ /inkov!i$ %&&&. =. 0oldstein$ "vo$ "vo$ 3rvatska '7'?:%&&?.$ +63 ;ier$ ;ier$ Cagre$ Cagre$ %&&?. %&&?. @. +rjave!$ )ntun$ )ntun$ 6akra! i ;ipik ;ipik uoči rata '77'. godine$ @&& primjeraka$ primjeraka$ 6akra!$ %&&'. %&&'. >. Marijan$ Davor$ Davor$ #itka za /u /ukovar$ kovar$ 3rvatski institut za povijest$ povijest$ Cagre:Slavonski Cagre:Slavonski #rod$ %&&=. A. 2azor$ )nte$ 0rad je io meta$ 3rvatski memorijalno:dokumenta!ijski memorijalno:dokumenta!ijski !entar Domovinskog rata$ Cagre$ %&&?. ?. 2javro$ Juraj$ 0lava dolje ruke na le5a$ Quo /a /adis$ dis$ Cagre$ '77%. 7. 6avličevi9$ 6avličevi 9$ Dragutin$ Draguti n$ 6ovijest 3rvatske$ 6.".6 6.".6.. 6aviči9$ Cagre$ %&&A. '&. Runti9$ Davor$ Domovinski rat$ Svezak '$ #ilioteka Domovinski rat$ /inkov!i:ienik$ /inkov!i:ienik$ %&&=.
(4
''. Runti9$ Davor$ Domovinski rat$ Svezak %$ #ilioteka Domovinski rat$ /inkov!i:ienik$ /inkov!i:ienik$ %&&@. '%. Runti9$ Davor$ /ukovar i istočno ojište$ Svezak '$ #ilioteka Domovinski rat$ /inkov!i: Raslina$ %&&?. '(. Runti9$ Davor$ /ukovar i istočno ojište$ Svezak %$ #ilioteka Domovinski rat$ /inkov!i: Raslina$ %&&7. '=. Runti9$ Davor$ /ukovar i istočno ojište$ Svezak ($ #ilioteka Domovinski rat$ /inkov!i: ienik$ %&''. '@. Skupina autora$ 3rvatska en!iklopedija$ Svezak ($ ;eksikografski zavod Miroslav -rle4a$ Cagre$ %&&'. '>. Skupina autora$ Stvaranje 1rvatske dr4ave i Domovinski rat$ kolska knjiga$ Cagre$ %&&>. 'A. Sto!kinger$ ,omislav$ /ukovar:grad koji je oranio 3rvatsku$ Mato ;ovrak$ Cagre$ %&&=. '?. /iro$ /iro$ Dušan$ Sloodan Miloševi9:anatomija zločina$ 6rofil$ Cagre$ %&&A. '7. *ivi9$ Dra4en$ *ee!$ "vana$ Demogarfski kontekst i so!iokulturne posljedi!e 1rvatskog Domovinskog rata$ "nstitut društveni1 znanosti "vo 6ilar$ Cagre:/ukovar$ Cagre:/ukovar$ %&&7. %&. *ivi9$ Dra4en$ Kviki9$ Sandra$ Mirna reintegra!ija 1rvatskog 6odunavlja znanstveni$ empirijski i iskustveni uvidi$ "nstitut društveni1 znanosti "vo 6ilar$ Cagre:/ukovar$ Cagre:/ukovar$ %&'&.
(5