Uspjesan odgoj

Naslov originala: o_,;_J� o.l4JI �Jill

"Et-Terbijjetu dž-džade daru ra" Naslov prijevoda:

USPJEŠAN ODGOJ Autor: M u ham med b . Abd u l l ah ed-Duvejš Prijevod: Enes Čaušević Lektura i korektura: Abdu rrah man Kud u zović Recenzija: Sal im M uj kanović Amir Smaj ić Tiraž: 1000 primjeraka

...,

USPJESAN ODGOJ Muhammed b. Abdullah ed-Duvejš

Medina, 1429/2008

--�-

-

-

UVOD -·---····-----

--�-

�

----- �

.::Uvod ------------- ---�---------·

Zahvala pripada Allahu, dželle šanuhu, Njega hvalimo, od Njega pomoć i oprost tražimo. Njemu se utječemo od zla naših duša i loših djela. Koga Allah uputi, niko ga ne može u zabludu odvesti, a koga u zabludu odvede, niko ga ne može na Pravi put izvesti. Svjedočim da nema drugog boga osim Allaha, Jednog, Jedinog, Koji nema saučesnika. Svjedočim da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, Allahov rob i Njegov poslanik. Dekadenca koju ummet proživljava nije pitanje za diskusiju i podvajanje. Ona nije privid, već stvarnost. Ummet nazaduje, inferioran je u svakom pogledu.

Usred te surove stvarnosti,

koju ummet

proživljava, čuju se pozivi u pomoć. Sve se dešava u vremenu u kojem su sva iskustva i pokušaji mijenjanja stanja nabolje propali, ostao je samo islam, on ummetu nudi jedinu valjanu opciju za preporod, i vodstvo. Možda je velika sahva, vraćanje dini-islamu, iako je ponekad formalna, najbolji pokazatelj da je samo islam sposoban i spreman preuzeti odgovornost za spas i izbavljenje. Između negativnog utjecaja očaja s jedne, i optimizma, odnosno najave boljitka s druge strane, počeše se javljati razni glasnici i pravci unutar islamskog ummeta, utrkujući se u predlaganju modusa za spas, odnosno u zalaganju za eliminiranje svega onoga što nije u skladu s njihovom vizijom spomenutog modusa, pri tom radeći sve ono što je u njihovoj nadležnosti. Postojanje raznolikosti kada je riječ o ljudskim nastojanjima neizbježna je stvar. Mnogi time najavljuju prosperitet i pogodnost

3 ---- -- ---- - _j---31_

Muhammed b. Abdullah ed-Duvejš

USPJEŠAN ODGOJ

terena, međutim, to je površno i naivno shvatanje situacije, a, otuda, i greške u dijagnozi: ta raznolikosti nema mjesta u islamskom projektu. Teorija: jedan uzrok - jedno rješenje - jedan program, mora se prevazići i preći na povoljniju opciju, onu koja seže dalj e od samog razmišlj anja i analize. Ummet se suočava s izuzetno kompliciranom etapom, nepojamnim prilikama koje nisu slične onima prije njih. Prethodne dekadence koje je ummet proživio nisu dosezale dotle da se sruši prepreka između njega i din-dušmana, čime su muslimani, prihvatajući način života nevjernika, postajali njihovi sljedbenici. U tim etapama vladao je islamski zakon, iako je bilo izvjesnog odstupanja kada je riječ o njegovom prakticiranju, i um met se nije usudio mijenjati Šerijat donoseći štokakve zakone, ali u ovom vremenu ... Nove metode odgoja i informiranja kao proizvod savremenog doba imale su velikog aktivnog udjela u formiranju i oblikovanju misli savremenog muslimana, a krajnji je rezu ltat bio: repulzivan spoj kulture Zapada i Istoka. Problem koji ummet sada trpi mnogo je više od samog širenja javnih grijeha i javnog zapostavljanja islamskih propisa, iako je to samo po sebi dovoljan pokazatelj neposredne opasnosti. Stoga, sve dok islamski projekat ne preuzme na sebe potpuno redizajniranje muslimana kao individue, ali i islamskog društva kada je riječ o islamskoj misli, shvatanju, vrijednostima i mjerama, sve dotle će ostati nemoćan u ostvarenju ciljeva kojima teži. Ta promjena i redizajn iziskuju ulaganje velikog napora u odgoj pojednica, poboljšanje mijenjajućeg kadra (misionara i reformatora) i muslimanskih masa. Prema tome, za uspješan odgoj neophodna je velika ozbiljnost. Kada odgoj, dostigne ovaj stad ij i postigne taj visoki stupanj, tada će trebati još više studiranja, istraživanja, ispitivanja i razmatranja aktuelnih prilika.

4

UVOD

Međutim, sve dok krajnje usplahirena osjećanja i zanos b udu konačan cilj i doseg, sve dok se samo radi njegovog ostvarenja budu kreirali odgojni programi, sve dotle misionarstvo neće ostvariti svoje ciljeve. Meka, 07. 12. 1414.po Hirl:(ri Muhammerl b. Abdullah eri-Duve;J

5

5

ZNAČENJE IZRAZA "USPJEŠAN ODGOJ"

ZNAČENJE IZRAZA UUSPJEŠAN ODGOJ" U mjesno je odmah od rediti znače nje izraza uspješan odgoj, jer ogra ničenje m nogoznačne riječi ili izraza tačno n a m od ređuje polje istraživa nja i predmet rasprave . Raspravu i jezičke kom p l i ka cije u vezi s d efi n icijom ovdje će m o zaobići. Odredit ćemo se i kazati šta podra z u m ijeva mo pod izrazom koji ćemo često u potrebljavati u stu d iji koja se n a lazi u ruka m a plemeniti h čita l aca. Krnjavo shvatanje izraza

Kad a čuju izraz "uspješa n odgoj", neki lju d i odmah zaokruže pogrešnu s l i ku, između osta l i h, shvataj u to na sljedeće nači ne. Nesmijanje, odnosno vrlo rijetko smijanje

Nesumnjivo je da pretjera n o smijanje u m rtvljuje s rce . Kad a je riječ o smij a nju, ozbilj a n m u s l i m a n u tome treba biti u mjere n . Da li pod "uspješn i m odgojem" pod razu m ijeva mo to da se odgaj a n i k nika ko ne smije, od nosno da se nasmije jednom dva put u životu? Po svojoj prirod i, neki lj u d i vole ša lu, i mogu li o n i u životu u opće biti ozbilj n i? Kao odgovor n a to p itanje navod i m o dva primj era iz života p rvi h generacija.

7

7


USPJEŠAN ODGOJ

I m a m Eš-Š a b i bio j e poznati veselj a k i šaljivdžij a . Dok je jednog d a n a sjedio sa svojom suprugom, došao je neki čovjek i u pitao ga : "Ko je od vas Eš- Š a bi?" Eš- Š a b i pokaza na svoj u s u prugu rekavši: " O n a ." Potom ga čovjek u pita : " Ka ko se zove l b li sova žena?" " N ismo mu b i l i na svad bi", odgovori m u ovaj u čenja k. l pored ku rioziteta po kojem j e Eš- Š a bi bio poznat, Mekhul je o nje m u govorio: "N isa m sreo uče n ijeg čovjeka od Eš-Š a bija." A govoreći o sebi, Eš- Ša b i je rekao: "N iko od mojih bližnjih n ije u m ro zadužen, jer ja sam izmirio njihove d ugove; svoga s l ugu n i kada n isa m u d a rio i n i kada se n isam skinuo pred lj u d ima." 1 E I-Ea meš ta kođer je bio vel iki veselj a k i ša ljivdžij a . N eki čovjek, m isleći na njegovo zd ravlje, u p itao ga je: "Ka ko si zanoćio?" On donese jastuk, leže i reče : "Evo ova ko." Isa je pri povijed a o : "EI Ea mešu su jed nom pril ikom došli gosti i on ih je ugostio s dva komada h ljeba koja su pojel i . Potom je iznio pola snopa sla m e, stavio ga n a sofru i rekao: ' Pojeli ste obrok moje porod ice, evo pojedite i obrok moj i h ovaca ."' Ebu Davud ei-Haik u pitao ga je: "Ebu M u ha m m ede, šta misliš o obavlj a nj u na maza iza E I - H a i ka?" On odgovori: "Može se klanjati, a l i bez abdesta ." Potom ga je u pitao : "A šta m isliš o njegovom svjed očenju?" EI-Eameš odgovori: "Prihvata se u z dva p raved na svjedo ka ." l pored toga, on je bio jedan od najpobožnijih lju d i . Abd ul l a h e i - H u reji rekao je: " N i ko n ije pobožniji od E I-Ea meša." Ebu-Bekr b . Ajjaš govorio je: "EI-Eameš bi čitao Kur'a n gledajući u M ushaf, pa s u ga sklanja l i ispred njega, a on je nastavljao učiti bez greške." Ja hja ei-Kattan hvalio ga je govoreći : "Bio je a sketa . U strajavao je u grupnom obavlj a nju 2 mol itve (džematu), i to u prvom safu ." U kratko rečeno, bio je kuriozna l ičnost, a l i isto tako, bio je ozbi lj a n i rad i n kad a je situacija tako n a laga l a . l 2

Vidjeti: Sijeru ealamin-nubela, 4/294. Vidjeti: ibid, 6/226.

8


Naobrazba

Kad a čuju ovaj izraz, m n ogi lj u d i ga shvataj u kao odgoj u smislu naobrazbe i u l aga nja truda u stjeca nju z n a nj a . Stjecanje z n a nj a jed n o je od najčasnij i h poziva, najvrednijih djela, naj p l o d n ije polje za djelovanje d a n aš nje islamske o m l a d i ne, i ni u kom s l u čaj u n ije dopušteno o m a l ovažiti njegov značaj, a ka m o l i ga zapostaviti, p ravdajući se zauzetošću misionarskim a ktivnostima, i kad a j e riječ o u spješnom odgoj u, to može samo negativno utjecati na sve u k u p n u ozbi ljnost. Kad a je riječ o rad n oj snazi i skupinama koje "izga raj u" od zanesenosti, spremnosti i lj ubomore, o lj u d i ma koji su sprem n i dopri n ijeti islamu a l i ne raspo lažu velikim u m n i m potencij a l om, odnosno nemaju sim patij u p re m a stjecanj u z n a nja i d a ljem n a p redova nj u u tome, d a l i je dopušteno za postaviti nji hovo učešće u davi i nj ihovu u logu potis n uti na marg i n u d ru štve n i h zbiva nja, i t i m e im i n d i rektno kazati d a su bezvrijed ni, tj . d a njima u d avi nema mjesta sve dok n e uznapred uj u na polj u obra zova nja? Postoji m n ogo d rugih oblasti gdje se može čin iti dobro, pomagati vje ra i u čestvovati u rješava nju problema u m meta, a u tom e u p ravo opisan i lju d i i nj ima slični mogu b iti od veli ke koristi . N a p ri mjer, potrebni su u menadžmentu, socij a l n om, h u m a n itarnom, odgojnom i m nogim d rugim poljima, gdje n ije neophod n a visoka stručna spre m a . Dod u še, to ih neće učiniti misio n a ri m a i p redvod n icima u poučavanju, savjetova nj u u p ućiva nj u, a l i neće i h s kroz potisn uti i i sklj u čiti njihovu u logu .

9


USPJEŠAN ODGOJ

Okrutnost i nepokolebljivost

Neki lj udi m isle da ozbiljnost znači tvrdoću, nepokoleblj ivost, od nosno strog odnos prema lj u d i m a : nepri hvatanje opravda nja i neoprašta nje . U stva rnosti, t o j e mišljenje o n i h lj udi koj i n e mogu uspostaviti ravnotežu između teo retskog i p ra ktičnog shvatanja: povode se samo za nestva rnim p rimje rim a . Stoga s u neki lj u d i o m i lj e n i u društvu, a d rugi nepoželj n i . Uspješa n odgajatelj jeste onaj čovjek koj i nastu pa i lj ude tret ira kao da s u dio njegovog tij e l a . N e odstupa od svojstava koja su krasila njegovog Pos l a n i ka, s a l l a l l a h u a lej h i ve sellem. "Došao vam je Poslanik, jedan od vas, teško mu je što ćete na muke udariti, jedva čeka da Pravim putem pođete, a prema vjernicima je blag i milostiv." { Et-Tevba, 128) Tu je i sljedeći ajet: " . . . samo Allahovom milošću, ti si blag prema njima; a da si osoran i grub, razbjegli bi se iz tvoje blizine. Zato im praštaj i moli da im bude oprošteno i dogovaraj se s njma. A kada se odlučiš, onda se pouzdaj u Allaha, jer Allah zaista voli one koji se uzdaju u Njega." {Alu l m ran, 159) I sto ta ko, uspješan odgajatelj nije pasiva n i blagost ne raz u m ije pogrešno: ne smatra d a se lj u d i m a treba popustiti kada s u u pita nj u za b ra njene stva ri, tj. za bra njene potrebe i strasti. Čovjek kojem su objavljeni gore naveden i ajeti bio je pos l a n i k koji je pozd ravljao b lagost i podsticao na nj u , a l i mu je lice pocrvenje lo kada m u je prišao n eki m l a d ić, jedan od njegovih sljed be n i ka i asha ba, t ražeći da moli za njega jer je osjetio uznemirava nje m n ogobožaca; on je taj ko je bojkotirao trojicu ashaba i tražio od osta l i h m us l i m a n a da ih boj koti raj u .

10


Ispravno poimanje izraza "uspješnost" i "ozbiljnost"

Navedeni pri mjeri nose samo neke poruke u vezi s ozbiljnošću, stoga smo i re kli d a j e to nepotpuno, a n e pogrešno shvatanje. Oni n isu predmet ove stud ije. Ozb i ljan čovjek d u bo ko u sebi pothra njuje cilj . Njegova je briga dobrobit d i n i-isla ma, u to ul aže svoj tru d. Taj je ci lj : istinski, javno i taj no, ponizno i iskreno obožava nje Allaha, dže l l e ša n u hu, stra h od Njegove kazne i nada u Njegovu mi lost. Čovjek koj i stre m i tom ci lj u mnogo se moli, posti, čita Kur' a n i veliča Svevišnjeg A l l a h a . Požrtvova n je u stjeca nj u šerijatskog z n a nja i njegovoj pri mjeni. Hrabar je, ozbilj a n i spre m a n da u određe n i m situacijama do nese odlučuj uće zaključke . U kratko, to je rad i n a-produ ktivna l ičn ost. Zaustavit ćemo se kod rad a i njegove važ nosti, jer je rad jed n o od najvažnij i h svojstava ozbiljnog čovjeka. Rad - opća potreba

Allahov, dželle š a n u h u, u sta ljeni zakon na ovome svijetu govori n a m da je opstan a k i uspjeh zagara ntiran samo rad i nom čovjeku. Alla hovu opskrbu jed u oni koji privređuj u i rade. Č a k i s ljed ben ici strasti i raznoraznih ovozem a ljskih sistema moraj u rad iti, i samo ta ko mogu postići ono što žele. Pa šta je tek s musli ma nom, koji o božava Alla ha, dželle ša n u h u? ! Vid i m o d a privatni poduzetnici u pošljavaj u samo rad i n u , prod u ktivnu osobu. l kada je riječ o njegovom zalaga nj u , mjerodavni su i zvještaji, o n i s u naj bolji pokazatelj njegove prod u ktivnosti. Ta kođer n i d i re ktor javne u sta nove neće u posliti osi m radinog službenika . Mjerila i sta n dardi, kako službeni ta ko i neslužbe n i, kod njega su veza n i za rad i učinak službe n ika. Ponekad čujemo da je dire ktor određene

11

! J


USPJEŠAN ODGOJ

u stanove, n a ko n što se p reselio na d rugo rad no mjesto, sa sobom poveo i neke svoje s l užbe n i ke . Zašto? Jednoglasno, zato što su s l užbenici rad i n i, prod u ktiv n i . Dakle, rad je opća potreba i opće mjerilo o d ređiva nja kva l itete. Svi n a rodi, o n i koj i su nesta l i i buduća pokoljenja, te o n i koje je h istorija zapisala n a svoje stra n ice - svi su opsta l i i svoja d ostign u ća ostva rili isklju čivo rad o m : h istorija na svoje stra n ice još n ije počela b i lježiti podvige l ijenog n a roda . Časni Kur'an i djelo

Č itajući Ku r' a n, naći ćemo da je djelo posebno naglašno i da je veo m a važna stvar u ž ivotu. Kad a je riječ o tome, u mjesno je podsjetiti na sljedeće stva ri. P rvo, čovjek mora objediniti vje rova nje i djelo; u više od ped eset ajeta spomen uto je vjerova nje zajedno s činjenjem dobrih dje l a . Pos l a n i k, sa l l a l l a h u a lej h i ve sellem, rekao je: "Iman (vjerovanje) sastoji se iz sedamdeset i nekoliko ogranaka. Najviši je svedočenje da nema drugog boga osim Allaha, a najniži je uklanjanje prepreke s puta; i stid je dio imana. "3 N ije l i ovo samo potvrda vrijed nosti i važnosti dje l a u is la m u ! D rugo, ako s e vje rova nje n e potvrd i djelom, tada je p rizivanje vje rovanja samo prazan govor koji za sobom povlači kaz n u ; U zviše n i kaže : "Neki beduini govore: 'Mi vjerujemo!' Reci: 'Vi ne vjerujete, ali recite: 'Mi se pokoravamo !' jer u srca vaša prava vjera još nije ušla. A ako Allaha i Njegovog Poslanika budete slušali, On vam nimalo neće u manjiti nagradu za djela vaša.' Allah, uistinu, prašta i samilostan je. Pravi su vjernici samo oni 3

El-Buhari (9) i Muslim (35).

12


koji u Allaha i Poslanika Njegovog vjeruju, i poslije više ne sumnjaju, i bore se na Allahovom putu imecima svojim i životima svojim. Oni su iskreni!" (EI-Hudžurat, 14-1S)

Treće, lijep, odnosno ruža n ishod pojedinca i zajed n ice na ovom svijetu zavisi od djela; Svemogući Allah rekao je: " ... na Dan kad i h patnja i odozgo i odozdo obuzme, melek rekne: 'Ispaštajte za ono što ste radili !"' ( EI-Ankebut, SS) Blagoslov i opskrba jesu još ovosvj etska n agrada čovjeku za d obra djela : "A da su stanovnici sela i gradova vjerovali i grijeha se klonili, Mi bismo im blagoslove i s neba i iz zemlje slali . . " ( EI-Ea raf, 96) Da kle, n agrada ili kazna n a ovome svijetu zavisi od djela : a ko je dje l o dobro, s l ijedi nagrada; a ko je djelo loše, slijedi kazna. .

č etvrto, čovjek će na Sudnjem danu odgova rati za dje l o; s tim u vezi Allah, džel l e ša n u hu, rekao je: "Da Allah hoće, učinio bi vas sljedbenicima jedne vjere, a l i On u zabludi ostavlja onoga koga hoće, a na Pravi put u kazuje onome kome On hoće; i vi ćete doista odgovarati za ono što ste radili.'' (En-Nahl, 93) Peto, dobij a nje n agrade na onome svijetu (cilj kojem vjernici streme i zbog kojeg se dobri natječu) zavisi od djela; o tom e n a m govori s ljedeći ajet: " . . .i njima će se doviknuti: 'Taj Džennet ste u nasljedstvo dobili za ono što ste čini l i ! "' (EI-Earaf, 43) Š esto, kazna u džehennemskoj vatri uslijedit će zbog loših djela; Svevišnj i All a h kaže: " ... a oni koji budu zlo činili, u vatru će naglavačke biti gurnuti: 'Zar se već kažnjavate za ono što ste radili?"' (En-Neml, 90) A tada će tražiti d a budu vraćeni n a ovaj svijet, a l i povratka i m n eće biti. Potom će moliti d a i m se dop usti da u č i n e koje dobro djelo: "Da nam je zagovornika kakva, pa da se za nas zauzme ili da nam j e da budemo vraćeni, pa da postupimo d rukčije nego što smo postupili !" ( EI-Ea raf, S3) Ovo će

13 u


USPJEŠAN ODGOJ

reći zato što će tek tada shvatiti vrijednost djela i nj ihove u loge u životu, i što će shvatiti d a ih je kazna snašla u p ravo zbog počinjenih djela. Sed m o, razmišljanje o kur'a nskim ajetima i osjećanja koja su rezu ltat tog raz m išlja nja stva ri s u koje se t rebaj u pretočiti u rad n u energij u; Uzvišeni je Allah rekao: "U stvaranju nebesa i Zemlje i u izmjeni noći i dana jesu, zaista, znamenja za razumom obdarene, za one koje i stojeći i sjedeći i ležeći Allaha spominju i o stvaranju nebesa i Zemlje razmišljaju. 'Naš Gospodaru, Ti nisi ovo uzalud stvorio; hvaljen Ti budi i sačuvaj nas patnje u vatri! Naš Gospodaru, onoga koga Ti budeš u vatru ubacio Ti si već osramotio, a nevjernicima neće n i ko u pomoć priteći. Naš Gospodaru, mi smo čuli glasnika koji poziva u vjeru : 'Vjerujte u Gospoda ra vašeg!' - i mi smo mu se odazvali. Naš Gospodaru, oprosti nam grijehe naše i pređi preko hrđavih postupaka naših, i učini da poslije smrti budemo s onima dobri ma. Naš Gospod aru, podaj nam ono što si nam obećao po poslanicima Svoj im i na Sudnjem danu nas ne osramoti! Ti ćeš, doista, Svoje obećanje ispuniti!' l Gospodar njihov odaziva im se: 'Nijed nom trudbeniku između vas trud njegov neću poništiti, ni muškarcu ni ženi - vi ste jedni od d rugih. Onima koji se isele i koji budu iz za vičaja svoga p rognani i koji budu na putu Mome mučeni i koji se budu borili i poginuli, sigurno ću preko h rđavih djela njihovih preći i sigurno ću ih u d žennetske bašče, kroz koje rijeke teku, uvesti; nagrada će to od Allaha biti. - A u Allaha je nagrada najljepša."' (Alu l m ran, 190-195) l a ko je razmišljanje o Allahovim, dželle ša n u h u, stvorenj i m a i traženje Njegove m i l osti dobro djelo za koje m u s l i m a n i m a n agra d u , Allah, dželle š a n u h u, lj ude neće n agrad iti zbog samog razm išljanja, od n osno pu kog traženja m i losti, već će ih nagrad iti zbog djela koja se ogledaj u u vjerovanju, pod nošenju n edaća, borbi i s m rti na A l l a h ovom putu .

!

14

14


Osmo, običan savjet, doj a m koji se ostavi na slušaoca i stra h od Allaha, dželle ša n u h u, i sto tako trebaj u se p retočiti u rad n u energiju; govoreći o poko rn i m robovima, U zvišeni kaže: "Oni su zavjet ispu njavali plašeći se Dana čija će kob svuda prisutna biti, i hranu su davali - mada su je i sami željeli siromahu i siročetu i sužnju. 'Mi vas samo radi Allahovog lica hranimo, od vas ni priznanja ni zahvalnosti ne tražim o ! Mi se Gospodara našeg bojimo, onog Dana kada će lica smrknuta i namrgođena biti.111 ( l nsan, 7-10) Stra hovanje od Sudnjeg d a n a i njegovih strahota n ije samo u n utarnji osjećaj, već on potiče na djela, i tada čovjek d aje hranu lj udima iz dobročinstva prema nj ima i lj u bavi prema A l l a h u, džel l e ša n u h u . Govoreći o meleki ma i d rugim stvorenj ima koji M u čine sedždu, Svemogući Allah kaže : "Allahu se klanja sve živo na nebesima i na Zemlji, u prvom redu meleki, i oni se ne ohole, boje se Gospodara svoga, Koji vlada njima, i čine ono što im se naredi." ( E n- N a h l, 49-50) Deveto, d i n i-islam p rezire onaj govor koji djela ne potvrđuj u; Svevišnji Allah rekao je: "O vjernici, zašto jedno govorite a d rugo radite? O, kako je Allahu mrsko kada govorite riječi koje djela ne prate ! " ( Es-Saff, 2-3) N e posredno poslije ovih ajeta slijede Alla hove riječi : "Allah voli one koji se na Njegovom putu bore u redovima kao da su bedem čvrsti." ( Es-Saff, 4) Za ista, Al lah, dželle šan u h u, vol i one koji se trude i koji se bore. Hadis i djelo

Ako znanje kao najviši stupanj ibadeta ne rez u ltira djelom, tada je ono zlo od kojeg se treba tražiti utočište kod Al l a h a , dželle š a n u h u . Res u l u l l a h, s a l l a l l a h u a l ejhi ve sellem, molio je: "Moj Gospodaru, utječem Ti se od neskrušenog srca, molbe

15

5

Muhammed b. Abdullah ed-Ouvejš

USPJEŠAN ODGOJ

kojoj se ne udova/ja, nezasitne duše i beskorisnog znanja! Tebi se utječem od ove četiri stvari. "4 Glavna p reoku pacija m u s l i m a na t reba biti djelo. Stoga nas je Vje rovjesnik, salla l l a h u a lejh i ve sellem, poučio d a za bolesn i ka m o l i m o ovim riječima: "Moj Gospodaru, izliječi toga i toga Svog roba kako bi neprijatelje Tvoje ubijao ili na molitvu išao!"5 Neki j e čovjek upitao Posl a n i ka, sall a l l a h u a lej h i ve sel lem: "Kada će n astu piti Sud nji d a n ?" Pa ga je Res u l u l l a h, s a l l a l l a h u alej h i ve sellem, odgova raj ući na postavljeno pitanje, u pitao : "A šta si pripremio za Sudnji dan ?"6 N ije li Vjerovjesnik, sa l la l l a h u a lej h i ve sellem, time htio pota kn uti ashabe na to da nj ihova nastoj a nja u životu i b rige b u d u usmj e re n a djelo? ! N aj bolj i pokazatelj istin itosti gornje konstatacije jeste Poslani kov, s a l l a l l a h u a lej h i ve sellem, životopis. N a i me, rad je bio Pos l a n i kova, s a l l a l l a h u alej h i ve sel lem, preoku pacija, nastoj a nje i n avika . Pozivao je pojedi nce i plemena, n a d n i čio, služio svoj na rod na sku povi ma, od lazio u Ta if, p reselio u Medinu, u njoj se borio, iz nje poduzimao ratne pohode i d očekivao delegacije. Ako bismo tu konstatacij u željeli potkrijepiti dokazi m a iz sire, Res u l u l la hovog, salla l l a h u alej h i ve sel le m, životopisa, tad a bismo mora l i n a p isati čitavu jed n u studij u, jer sav Vjerovjes n i kov, sa l l a l l a h u alej h i ve sellem, ž ivot bio je p rotka n radom.

Et-Tirmi7i (3482) i En-Nesai (5442). Ebu Davud (3107) i El-Hakim, 1/344 i 549. 6 El-Buhari (3688) i Muslim (2639). 4 5

6 16


Islamski učenjaci i rad

O tome da su isla mski a utoriteti poziva l i u rad, ovdje ćemo govoriti kroz sljedeće tri tača ke. P rvo, učenjaci su shvata l i pozicij u rada u i s l a m u ; dje l uj ući, o n i su poziva li u rad i posvećiva nje praktičnom životu. Po nj ima, z n a nj e i rad ne mogu jed no bez d rugog. Štaviše, u svojim oporu kama na sa m rtnoj postelji savjetova li s u u če n i ke d a rade pre m a onome što s u n a u č i l i . Pisa l i su čitava poglavlja o odnosu učitelja i u če n i ka prema rad u . Hatib ei-Bagdadi u jed noj svojoj knjizi naslovio je poglavlje: Znanje iziskuje rad. H afiz I b n Asakir naslovio je poglavlje: Preziranje onoga ko ne radi prema onome što zna. E b u d-De rda, rad ija l l a h u a n hu, govorio je: "N ajviše se plašim da m i na Da n polaganja rač u n a n e bude rečeno: 'Znao si, i da l i si rad io shodno znanj u koje si i mao?"' 7 Također je govorio: "Najgori čovjek kod Allaha n a Sudnjem d a n u bit će učenj a k čije je z n a nje bilo beskorisno." 8 M ua z b . Džebel, rad ij a l l a h u a n hu, lj u d e je upozoravao govoreći im: " M ožete raditi šta hoćete n a kon što n a učite, a l i zn ajte da vas Allah neće n agrad iti zbog vašeg z n a nja, sve dok ga ne pri m ijenite." 9 Hasan e l-Basri j ed nom je p ri l i kom rekao : "Onaj ko ljude nadmaši u z n a nju n aj p reči je d a i h n a d m a ši u dje l u . " Kad a je riječ o tome, Abd u l me l i k b . I dris e i- Haziri spj evao je s ljedeće stihove : "Zna nje n e koristi onome ko ga nosi,/sve dok se ne p retoči u djelo i vrl i ne./Po meni, isto je nepri m ijenjene znanj e/i na maz onoga ko abdest uzeo n ije./Prema z na nj u svome

7 Ed-Darimi (263) i Ibn Abdulbcrr u djelu Džamiu bejanil-ilm, 2/6. 8 9

Ed-Darimi (262). Ed-Darimi (260) i Ibn Abdulberr u djelu Džamiu brjanil-i!m, 2/6.

17


USPJEŠAN ODGOJ

postu paj i dostojan ćeš biti,/i n i ka ko se n e zadovolji g u b ljenjem d ostojanstva svoga ." 1 0 Drugo, naučna pitanja koja čovjek n e može prim ij e n it i jesu sušta teorija; na to s e ne treba gu biti vrijeme, n iti s e na to u sredsređivati, to se u sta rtu ignori ra . S tim u vezi i m a m Eš- Š ati b i rekao j e : "Bavljenje pita njima koja ne rezu ltiraj u djelom prokupacija je stva rima za koje ne postoje šerijatski dokazi. Pod radom podraz u m ijeva m djela srca i djela udova koje Š e rijat n a laže. Dokaz za ovo jeste sljedeća šerijatska i n d u kcija iz koje vid i m o da Zakonodavac zapostavlja sve ono što n e rezu ltira djelom koj i m je o bvezn ik zadužen." 11 O n aj ko želi više i nformacija u vezi s tim treba pogledati njegov zaklj uča k iz d evetog predgovora djela EI Muvafekat, gdje je govorio o stjecanj u znanja i njegovim b lagodati m a . 12 Posvećiva nje paznJe l a ncima p renosilaca (sened i m a ) i bavljenje nj ihovim raz l i kama, a zapostavlja nje tekstova hadisa nije p ra ksa uspješn i h učenj a ka koj i stječu z n a nje želeći ga p ri m ijeniti. Pitanje kao sušta h i poteza, odnosno ono koje ne rezultira djelom ne zas l už uje da se na njega uopće odgovori . N eki je čovjek u pitao Ubejja b . Ka 'ba, rad ija l l a h u a n h u : "O Ebu M u nzire, šta kažeš u vezi s tim i tim pitanjem?", na šta m u je U bejj odgovorio: "Si n a k moj, je l i se to o čemu pitaš već desilo?" N ije", " odgovori ovaj, pa mu Ka'b reče : "Ako je tako, onda me ostavi na m iru, a a ko se pa k dogodi, d ođi d a raz m išljamo o mogućem odgovoru." 1 3 M ej m u n je u pitao Ibn Abbasa, radija l l a h u a n hu, o tome ka ko će postu piti čovjek kojeg zateku dva ra mazana, a I b n Abbas g a u pita : "Je li s e t o nekome već desilo?" Mej m u n odgovori :

Ibn Abdulberr u djelu Džamiu bejanil-ilm, 2/4-9. Vidjeti: El-Muvafekat, 1 /3 1 . 12 Vidjeti: ibid, 1 / 53-6 1. 13 Ed-Darimi (149). 10 ll

18


" N ije." Tada Ibn Abbas, rad ij a l l a h u anhu, za ključi: "Ne izaz ivaj nevolju a ko se već n ije dogodila?"14 ( N a pomen a : čak i oni učenjaci koji odgova raj u na h ipotetična pitanja, odgova raj u iz razloga što smatraj u da će se onaj koj i pita nekada naći u ta kvoj situacij i, te m u d aj u potreb n e i nstru kcije kojih ć e s e d ržati kad a to bude pot rebno.) Treće, životopis i stavovi učenjaka najbolji su pokazatelj da s u o n i širili šerijatsko z n a nje, koristili lj u d i ma, rješava l i nj i h ove potre be, zastu pa li nji hova p rava, odvra ća l i od svi h za la, popravlj a l i narode i vladare, bori l i s e na p rvi m borbe n i m l i nija ma, u nj i hovim životopisima za sve to nalazimo ne pobitne činjenice. Bud ući da smo govorili o rad u , tj . o dje l u njegovoj važnosti, to će možda neke lj ude pon u kati na s ljedeće pita nje : ka kve veze i m a rad s uspješnim odgojem? A n a to možemo odgovoriti ova ko: rad je temelj ozbilj nosti i najveća od l ika ozb i lj nog, u spješnog čovjeka, odnosno ozbi ljne, u spješne zajed n ice. štaviše, skoro d a se n e može n aći izra že n ije svojstvo kod uspješnog čovjeka od ovog svojstva . Pored svega toga, pod izrazom "rad" ne m islimo na sva ki rad, već na onaj prod u ktivn i čij i plodovi idu u ko rist b lagoslovljenoj misij i pozivanja u d i n i-is l a m . Pro d u ktiva n rad sa m po sebi nije dovolj a n d a svoga vlasn ika uvrsti u uspješne, ozbi lj ne lj ude. D a bi se čovjek uvrstio u tu kategoriju lj u d i, njegovo djelova nje mora biti na odgova raj ućem n ivou . N ije nepoznato da dva čovjeka mogu obavljati isti posao, a l i ga jedan od nji h dvojice o bavlja m nogo prod u ktivnije i prednjači nad d rugim. Prioritet odgajatelja postao je proizvesti ozbilj n u, p rod u ktivnu generacij u i osigu rati sta n d a rde za u s pješa n odgoj, rad i p rod u ktivnost, i zato osjeća mo da je odgoj

1" Ed-Darimi (1 54).

19


USPJEŠAN ODGOJ

u islamskom u m m etu postao prod u ktiva n, da ostva ruje svoje ciljeve.

20

DOKAZI ZA USPJEŠAN ODGOJ

DOKAZI ZA USPJEŠAN ODGOJ Svrha i znacaJ uspješnog odgoja d uhovnom buđe nj u nalaže d a svoj u odgoj n u brigu stavi n a p rvo mjesto, i t o u skladu s ispravnošću njenih nastojanja i p rioriteta . Uspješan odgoj treba biti n eodvoj iv epitet odgoj n og progra ma kad a je riječ o razvija nju i šire nj u sahve. Između osta l i h, s ljedeći dokazi u kazuju n a m na vel i ku potreb u ozbi ljnom pristupu odgoj u . Uspješan odgoj - put ispravnih prethodnika

To je put vje rovjes n i ka i učenj a ka koji s u živjeli poslije nj i h . To je pra ksa i našeg Pos l a n i ka , sa l l a l l a h u a lejh i ve sellem, koj u Allah, dželle šanuhu, u Svojoj Knjizi spominje u više ajeta : "On j e neukima poslao Poslanika, jednog između njih, da im ajete Njegove kazuje i da ih očisti i da ih Knjizi i mudrosti nauči, jer su prije bili u očitoj zabludi." ( EI-Džuma, 2) Te u ajetu: "Allah je vjernike milošću Svojom obasuo kad im je jednog između njih kao poslanika poslao, da im riječi Njegove kazuje, da ih očisti i da ih Knjizi i mudrosti nauči, j er su prije bili u očitoj zabludi." (Alu l m ran, 164) D i n i-islam pojavio se i proširio na r u ka m a p rvih gene ra cija koje je odgojio M u h a m med, salla l l a h u a lej h i ve sellem. Bili s u p redvo d n ici u b itka ma, n a mjesnici u pokraj i n a ma, nadležni u u p ravi i sudstvu . Kada se Ara pski poluotok odmetnuo od isla ma, ta je skupina osta l a p rivrže na vjeri . štaviše, u p ravo o n i Allahovom,

21 j 21 '

.


USPJEŠAN ODGOJ

dže l le š a n u hu, voljom, i m a l i s u p res u d a n značaj u vraća nj u Ara pa u okrilje i s l a m a . U isti n u, ova genera cija, koja se od l i kuje nad ummetom , n aj bolji je dokaz da je uspješan odgoj ustvari Pos l a n i kova, s a l l a l l a h u a lej h i ve sellem, pra ksa . Potonje genera cije ovog u m meta može spasiti samo ono što je spasilo p rve generacij e . Posl a n i k, sa l l a l l a h u alej h i ve sellem, susretao se s Dži bri l o m, koj i ga je poučavao Kur' a n u, i tom j e pri l i kom bio brži da uči n i dobro od vjetra posl a n og. 1 Vje rovjesnici s u predvodn ici lj udi i misiona ra, n e samo u obred i m a i o p hođenj u, već u cjelokupnom misionarskom podu hvatu i načinu popravlj a nja d ru štva . N a kon smrti vje rovjes n i ka uče njaci su preuzeli tu odgovornost na sebe. Svoj im s u učenicima oporučiva l i druže nje s učen i m stoga što su znali d a u l oga učenj a ka p revazi lazi z n ačaj sredstva za p re nošenje znanja i i nformacija. P ročitajte ove l ijepe l b n u i-M u ba rekove stih ove : "O ti koj i stječeš zna nje,/dođi H a m m a d u b . Zej d u,/nauči b lagost i n a u ku, pa to utvrd i ,/a s m utnj u prepusti Amru b . U bejd u !" I b n Siri n govorio je: "Ljudi s u učili kako se l ijepo ophoditi prema svijetu kao što su stjeca l i znanje saznavajući i nformacije." A Hasan el-Basri rekao je: "Neki s u lju d i l ijepo ophođenje usvaj a l i po god i n u i l i dvije god ine d a n a . " Habib eš-Še hid oporučio je svome si n u : "Sina k moj, d ruži se s uče njacima, u svajaj z n a nje od nj ih i ponašaj se kao o n i, u isti nu, to mi j e najd raže od tebe." U Ebu Zejdovoj posla n ici Hil'jetu talibil-ilm stoj i d a s u u čenjaci oporučiva l i m ladićima koji poče l i stjecati znanje d a na uče s ljedeću kasidu kadije E I-Džerdžan ij a : "Govore mi d a potišten sam a samo s u,/vidjeli čovjeka koji je zbog prizora poniže nja ustuknuo ./N eću z n a nj u dati njegovo p ravo a ko čežnji,/kad a god se pojavi udovolj i m ja ./Za r ć u biti nesreta n sadeći g a i u b i rući ponizno,/onda j e 1

Vidjeti hadis u tome smislu koji s u zabilježili El-Buhari (6) i Muslim (2308).

22


slijeđenje neznal ica razboritije./Vidim lju d e s kojima samo pon iz n i ostaj u , jer ponos d uše prava j e počast./Da s u z n a nje čuva li, i ono bi nj i h čuva l o,/da su ga srcem veličali, i ono bi nji h veliča lo./Aii iznevjeri l i su ga, pa je i ono nj i h iznevjerilo,/uprlja l i ga, i ono i m se, n a m ršteno, osveti la." I m a m Eš-Šatibi u odl ike učenjaka u b raja o je i to d a su od ređenog čovjeka odgojili eksperti u određenoj znanosti od kojih je u svojio od ređeno z n a nje d ružeći se s nji m a . Ovo je zato jer je takav čovjek n ajsposobniji i nterpreti rati stvari koje su mu rekli i opisa l i . Tako je bilo za vrijeme prvi h gene racij a . Ponaj p rije ashabi, rad ij a l l a h u a n h u m : slijed i l i su Posla n i ka, s a l l a l l a h u a lej h i ve sel lem, i od njega u svoj i l i i teoriju i praksu, a to je, opet, posta lo nepisano pravi lo za dolazeće genera cije . Ta b i i n i su nastavi l i praks u koj u s u zače l i ashabi s Posla n i kom, sa l l a l l a h u a lej h i ve s e l l e m : i o ni su dostig l i vrh u nac kada je riječ o isla mskom znanj u i mogućnosti rješavanja šerijatskih pita nja . Dovolj a n poka zatelj tačnosti ove kon statacije jeste to što nećeš naći n ijed n og učenjaka koj i se pročuo po obimnosti svog z n a nja a da n ije s l ijed io p rethod n i ke na ravno, ista kn ute u če nj a ke - od kojih je to z nanje usvojio. S koro da n e postoji zalutala sku pina n i pojed inac koji n e postu paj u pre m a s u n n etu a d a pri sebi i maj u spomenuta svojstva. U p ravo po tome se I b n Hazm ez-Zah i ri negativno isticao: znanje n ije usvajao p red učenjacima, n iti se okitio nj i hovi m ponaša njem, za raz l i ku od četverice i m a ma i nj i m a sličn i h isla mskih a utoriteta .2 U gore naved e n i m, a l i i u drugi m predanj i m a dokaz je da se u loga odgoja u potpu njava l a pre ko učenj a ka, nasljed n ika pos l a n i ka, i d a odgoj, po svojoj važnosti i veli koj u lozi, n i m a l o nije zaostajao za znanjem koje se u svaj a l a i pitanj i m a o koj i m a se ras p ravlj a l o . 2

Vidjeti: El-Muvafrkat, 1 /66-67.

23l

23

l


USPJEŠAN ODGOJ

Odgoj u Kur'anu i Hadisu

Kad a je riječ o odgoju, ozbilj n o m i osjetlj ivom pitanju, u časnom K u r'a n u i Had isu na lazimo brojne tekstove koji se bave tim pitanjem. I zmeđu osta l i h, o tome govore sljedeći ajeti. Svevišnj i Allah rekao je: "O Jahja, prihvati Knjigu snažno! - a dadosmo mu mudrost još dok je dječak bio..." ( M e rjem, 12). Allahova n a redba pos l a n i ku Ja hji, a lej h is-se l a m, da pri hvati Knjigu odl učno, u potpu nosti se pod u d a ra s ozbilj n ošću i važn ošću p ravca u koj i je J a hja, a lejh is-selam, poziva o . U tome su smislu i riječi U zviše nog u pućene M usau, a lejh is-sel a m : "l Mi mu na pločama napisasmo pouku za sve, i objašnjenje za svašta. 'Primi ih svojski, a narod u svome zapovjedi da se pridržava onoga što je u njima ljepše!' A pokazat ću vam i zemlju grešnika." ( EI-Earaf, 145) Alla hovi vjerovjesnici i posla nici braća su po vjeri 3 , i stoga Allahovo, džel le š a n u h u, obraćanje nj ima z nači obraća nje našem Vjerovjesn i ku, s a l l a l l a h u a lej h i ve sellem, a obraća nje našem Resu l u l l a hu, sa l la l l a h u a lej h i ve sellem, jeste obraća nje u m metu . O b raćajući se Resu l u llahu, sa l la l l a h u alejhi ve sellem, Svemogući je Allah rekao: "O ti, umotan i ! Probdij noć, osim malog d ijela; polovinu njezinu ili malo manje od nje; ili malo više od nje, i izgovaraj Kur'an pažljivo, Mi ćemo ti, doista, teške riječi slati." ( E I-Muze m m i l, 1-4) I b n Džerir et-Ta beri, jedan od najvećih a utoriteta u tefsiru, zapisao je s ljedeće: "M ufesi ri ne gledaju istovjetno na znače nje ajeta : 'Mi ćemo ti, doista, teške riječi slati.' N aime, neki kažu d a je znače nje: o bjavit ćemo ti riječi prema kojima će biti teško postu pati." Potom je naveo spojeno predanje u kojem stoj i da je Hasan el-Basri, t u mačeći ajet, rekao: "To se od nosi na rad prema Ku r'a n u . U istin u čovjek brzo zapa mti 3

Vidjeti hadis u tome smislu koji su zabilježili El-Buhari (3443) i Muslim (2365).

24


određnu suru, a l i m u je teško rad iti prema njoj ." A Katad a se za klinjao: "Al laha m i, Allahove riječi : 'Mi ćemo ti, doista, teške riječi slati' od nose se na obaveze i na Al l a h ove, d žel le ša n u hu, gra n i ce." Započeto izlaganje Et-Ta beri nastavlja ova ko : "M eđutim, neki d rugi mufesiri to tumačenje ne pri hvataj u : 'Na p rotiv, ajet se odnos i na sa me riječi, tj . nji h je teško nositi ."' Na kraju je ovaj imam za ključio sljedeće : " Ka d a je riječ o ovom pita nju, najispravnije je kazati ova ko : Allah, dželle š a n u h u, rekao je da su Njegovi ajeti teški, i oni su onakvi ka kvi m ih je Svevišnj i Allah oka ra kterizirao: teško se nose, teško je izvršavati A l l a h ove obaveze i držati se Njegovi h gra n ica ." 4 Da bi ovo dokazivanje bilo jasnije mora mo n a pomenuti sljedeće: ajet je o bjavljen Vjerovjes n i ku, sa l l a l l a h u a lej hi ve sel lem, u samom početku poslanstva, poručuj ući mu da su ku r'a nske poruke teške, a iz toga se ima raz u m ijeti da Ku r'a n neće nositi, n iti će prema nje m u rad iti iko osim ozb i lj n i, uspješni lju d i . Govoreći o lj u d i m a koj i m isle d a ć e u Džennet u ć i jer to žele, bez rad a i truda, U zviše n i kaže: 11Zar mislite da ćete ući u Dženn et, a još niste iskusili ono što su iskusili oni koji su prije vas bili i n estali? Njih su satirale nei maštine i bolest, i toliko su bili uznemiravani da bi i poslanik, i oni koji su s njim vjerovali uzvi kn u l i : 'Kada će već jednom Allahova pomoć ! ?' Eto, Allahova je pomoć zaista blizu!" ( E I-Bekara , 2 14) U m iš ljen i m lj udima časn i Ku r'a n nudi d a razm isle o sljedećem primjeru : 11A koliko je bilo vjerovjesnika uz koje su se mnogi iskreni vjernici borili, pa nisu klonuli zbog n evolja koje su ih na Allahovom putu snalazil e, i n isu posustajali niti su se predaval i - a Allah izdržljive vol i - i samo su govorili: 'Naš Gospodaru, oprosti nam krivice naše i neu mj erenost našu u postupcima našim, i učvrsti korake naše i 4

Vidjeti: Džamiul-bejall, 29/ 1 27-128.

25


USPJ EŠAN ODGOJ

pomozi n a m protiv naroda koji ne vjeruje! 111 (Alu l m ran, 146-147) U raz u m ijeva nj u ovih ajeta pomoći će nam sljedeći tekst: "Ova ko se A l l a h , dželle ša n u h u, obra ćao p rvoj generacij i m u s l i m a n a . Ova ko j u je podsjećao na iskustva p rijašnj i h vje rn ičkih zajednica . Ovako i h je u putio u Svoja p ravi l a kada je riječ o odgoj u odabra n i h robova, koj i m a povjerava zastavu i ema net d i n i-islama, vla d a nj e p o Š e rijatu n a Zem lj i . l to s e obraćanje od n osi na sva koga ko izabere nj i hov put. To je vel i ko, d u boko i patetično iskustvo . Pitanje koje s u postavlj a l i poslan ici (a o n i kod Allaha, dželle šan u h u, uživaj u poseban ugled) i onih koj i s u s nji m vje rova l i glasilo j e : 'Kada će Alla hova pomoć?' Za mislimo vel ič i n u iskušenja koje je moglo uzdrmati tako jake l ičnosti poput njih! Sva ka ko, posrijedi je iskušenje koje je pre p l avilo nji hove d u še, pa s u postavlj a l i ovako teško pita nje . A kad a se lju d i u čvrste trpeći s l ično iskušenje, tada se u potpu nj uje Allahova riječ i dolazi pomoć: 'Eto, Allahova je pomoć je zaista blizu!' Strpljivost u borbi jača lj ude i uzdiže i h iznad sa m ih sebe, čisti i h kad i m je n ajteže, krista l izira, rasvjetljava, prod u b lj uje i jača vjerova nje i živost. Zato borba postaje l ijepa kao biser, čak i u oči m a nep rijatelja i p rotivn i ka "5 Svemogući Allah rekao je: "Zar mislite da ćete ući u Džennet, a da Allah n e u kaže na one od vas koji se bore i na one koji su izdržljivi?" (Alu l m ra n, 142) . . .

U s ljedećim ajetima časni n a m Kur' a n govori o ve l i koj neposlušnosti (dotičući se uspješnog odgoja) pri o n i ma koji traže borbu p rotiv neprijatelja, a l i kada im se borba naredi, sve izgleda sasvi m d ru kčije: "Zar ne vidiš one kojima je rečeno: 'Dalje od boja, već molitvu obavljajte i milostinju dajite!' A kada im bi propisana borba, odjednom se neki od njih pobojaše ljudi, kao što se Allaha boje, ili još više, i uzviknuše: 'Naš Gospodaru, zašto 5

Vidjeti: Fi '{j/alil-Kur'an, 1 /21 8-219.

26


si nam borbu propisao? Da si nas toga još neko vrij eme poštedio !' Reci: 'Uživanje na ovom svijetu kratko je, a onaj j e svijet bolji z a o n e koji se grijeha klone; i nikome s e od vas ni koliko trun jedan neće učiniti n epravda."' ( En-Nisa, 77)

Sveviš nji je Allah n a redio Pos l a n i ku , sa l l a l la h u alej h i ve sellem, strp ljenje i borbu p rotiv nep rijatelja zajedno s iskre n i m vjernici m a : "Budi čvrsto uz o n e koji se Gospodaru svome mole ujutro i naveče u želji da naklonost Njegovu zasluže, i ne skidaj očiju svojih s njih iz želje za sjajem u životu na ovom svijetu . " (EI-Ke hf, 28). .

.

N aveden i ajeti, i a ko govore o razl ičiti m tem a m a i nose razl ičita značenja, i maju istu poru ku : u spješan odgoj vrl o je osjet ljiva i ozbiljna stvar, i zato o n aj ko za svoj život n i put iza bere ovu vjeru treba biti ozbilj a n i u nj u treba pozivati. O n aj ko d i n i islam dostavlja svi m lj udima sig u rno je dovoljno ozb i ljan, jer se bavi ozb i lj n i m pita njima i teško breme nosi na leđi m a . Kada j e riječ o uspješnom odgoju, tu s u , između osta l i h, i sljedeći hadisi. Vjerovjes n i k, sa l l a l l a h u a lej h i ve sellem, jed n o m je ash a b u rekao : "Traži pomoć od Allaha i ne posustaj/"6 "Džehennem je prekriven strastima, a Džennet neugodnostima. "7 Značenj e ovog ha disa pojašnjeno je u s ljedećem preda nj u : "Kada je Allah, dželle šanuhu, stvorio Džennet, naredio je Džibrilu: 'Idi pogledaj Džennet!' Džibril je rekao: 'Tako mi Tvoga dostojanstva, niko neće čuti za njega a da u njega neće ući. ' Potom je Allah, džel/e šanuhu, Džennet prekrio neugodnostima, rekavši: 'Idi pogledaj Džennet!' A tada je Džibril rekao: 'Tako mi Tvoga dostojanstva, bojim se da u njega neće niko ući. ' A nakon što je 6 7

Muslim (2664). El-Buhari (6487) i Muslim (2823) .

27 27 .1


USPJ EŠAN ODGOJ

Svevišnji A llah stvorio Džehennem, naredio je Džibrilu: 'Idi pogledaj Džehennem !' Džibril je otišao i pogledao Džehennem, zatim se vratio, rekavši: 'Tako mi Tvoga dostojanstva, niko ko za njega čuje neće biti njegov stanovnik. ' Nakon toga je Svevišnji Allah Džehennem prekrio strastima i rekao: 'Idi pogledaj Džehennem!' Kada se Džibril vratio, rekao je: 'Tako mi Tvoga dostojanstva, bojim se da će svi ljudi u njega ući. "'8 Dakle, put do Dženneta pre kriven je mnogi m neugod nosti ma, a nj i h može premostiti sa mo ozbiljan čovjek, otporan na nedaće i suzd ržljiv od strasti . A kad a je riječ o bolesn im stra sti ma i uživa njem, to je put koj i m idu podruglj ivci i nemarni lj u d i, a l i njegov je kraj, za ista, groza n .

M us l i m a n i najbolji uzor i maj u u Pos l a n i ku, s a l l a l l a h u alejhi ve se llem, a on je sva kog d a n a molio: "Moj Allahu, Tebi se utječem od nemoći i lijenosti/"9 Naš d ragi Res u l u l lah, sall a l l a h u a lej h i ve sellem, utjecao se Svevišnjem A l l a h u od ružnih svojstava, a ta ružna svojstva veći nom i maj u neozbi lj n i lju d i : "To je čovjek koji je još zatočen u podnožju svoje n a ravi. Njegovo je srce l išeno savrše nstva radi kojeg je stvoren . Takav se poistovjećuje sa ž ivotinj a m a . Sličan je pastiru koj i slobodno na pasa stoku. P referira ra hat l u k i dangubu. l zležava se na postelji nemoći i l ijenosti. N ije kao onaj kom e je pon u đeno z nanje pa ga je pri hvatio, koji je bl agoslovljen jer se poza bavio vlastit i m izbavljenjem i slijed i put spasa . Ž u d i za svi m d rugim osi m za. pokornošću Al l a h u i Vjerovjesn iku, sa l l a l l a h u a lej h i ve sellem. Ova kav čovjek prezire saputn i ke, a l i voli one putn i ke-namjern i ke koji i d u njegovim pute m ", i stiče I b n Kajji m ei-Dževzijj a . 10

8

Ebu Davud (4744) , Et-Tirmizi (2560) i .En-Nesai (3763). El-Buhari (6369) i Muslim (2706). liJ Vidjeti: Miftahu dari.r-.rea'da, 1 /46.

9

28


Ozbiljnost - osnova u životu

Kakvi god da su njegovi ciljevi i s m isao života, čovjek i h neće ostvariti osim a ko j e u tome ozbilj a n . Trgovac n eće uspj eti u trgovi n i, osim ako joj pristupi ozbiljno, d a nonoćno radeći p u n i m ka pacitetom kako bi postao uspješa n . Pol itiča r neće ostva riti svoj ci lj, osim a ko se postavi ozb i ljno. Š taviše, lopov, od n osno razboj n i k ne m ože uspjeti a ko ne d a sve o d sebe i a ko nedj e l u ne p ristu pi ozbilj no. U prilici smo vidjeti kol i ku požrtvova nost od sebe d aj u pro m icatelji kojekakvi h svjetovn i h zakona i z a b l u djelih pravaca. Kol i ko samo vremena i žrtve d aj u za svoje p ri ncipe ! N a rod i koj i su ušli u h istorij u i njenom ti ntom ispisali svoja ostva renja n e bi postigli to što jesu d a su bili n eozbilj n i i neod l u č n i . Ovo je zato jer Al l a h ov, dželle ša n u hu, zakon na Zem lji glasi: u s pjet će samo ozbiljan čovjek. Da l i mi možda želimo neka poseb n a pravi l a ? ! M is l i mo l i ostva riti svoje ci ljeve koji nadmašuju ciljeve onih prije nas bez više ozbilj n osti nego što su je oni imal i?! Kol i ko samo islamski u m met žudi i nastoj i za u zeti vodeću pozicij u i kontrolu nad n a rod i m a ! Ali, d a l i će taj stu p a nj dostići bez trud a i oz bilj n osti? Šerijatski obredi

Postoje šerijatski propisi i obredi koji iziskuju od re đen u dozu ozbilj n osti i strpljenj a . Allah, dželle ša n u hu, tim j e propisima obavezao Svoje robove, a jedan primjer za to jeste h adž, peta isla ms ka d u žnost. U vezi s tim Posl a n i k, sal la l la h u a lej h i ve sellem, kaže: "Hadž je džihad u kojem nema borbe. " 11 Dok je na hadžu, 1 1 Ibn Madža (2901).

29


USPJEŠAN ODGOJ

m us l i m a n pod nosi m n oge teškoće i n a pore, a l i i pored toga, sve dok i m a mogućnosti da obavi ovu d u žnost, te poteškoće i na pori n e oslobađaj u ga obaveze . N ije li u tome poučavanje u m m eta ozbilj n osti ! N ije li borba na Allahovom putu, u kojoj se l ije krv, gube dobra i životi obavezn a cijelom u m metu ! Ima li većeg na pora od džihada ! G dje god se na lazio, od m us l i m a n a se traži spre m nost za borb u . Ovo je zato jer: "Onaj ko umre a ne bude se borio, niti "12 sebe bude poticao na borbu, umro je s ogrankom licemjerstva. Onaj ko razmišlja o borbi sigurno je sprem n iji pod n ijeti teškoće i na pore. H ra b a r je, odvaža n i od l uča n u svoj i m namjera m a . Ovdje se nameće pitanje: da li naš odgoj pri p rema generacij u za džihad? Ako n ije ta ko, onda se mora izvršiti deta lj na revizija i mora se i nterve n i rati n a tom polj u . Slavni i ugled ni ljudi

Historija n a m je zabiljež i l a primjere lj u d i koj i su učestvova l i u u ređiva nj u b u d ućn osti n a roda i civi l izacij a . Kako s u ti lj udi odgaj a n i ? Otvorimo jed n u stra nicu h istorije i pogledaj mo. Posla n i kov, sall a l l a h u a lej h i ve sel l em, životopis o b i l uje p ri l i ka m a kroz koje je prošla naj bolja generacija m us l i m a n a , počevši od Erka move kuće i mekanskog perioda, pa sve do perioda poslije p reseljenja u Med i n u i doga đaja koji su obi lježi l i to vrijeme, a sve je to, d aj u ći u putstva m u s l i ma n i ma i objašnjavaj ući P ravi p ut, p ratilo o bjavljivanje časnog Kur'a n a . Iz bitaka : Bed r, U h ud, E I Merisi, EI-Ahza b, Tebu k i Hu nejn tad ašnji su m usli m a n i n a u či l i šta Al lah od nas traži u pobjedi i porazu, strpljenje u n evolji i iskušenj u , popravlj a nje međuso b n i h odn osa, postoja nost u 12 Muslim (1 9 1 0).

30


riječi m a i dje l i ma, ujed i njava nje i međusobno povezivanje . . . Njih su n e posredno odgaj a l i događaji i stva rnost. Nj ihove se vrl i ne i vrijed nosti n is u mogle steći tek ta ko, jer tada bi bile beznačaj ne. Po i n d ivid u a l noj osnovi, n aj bo lji ashabi p roživljava l i s u s Posla n i kom, s a l l a llahu a lej h i ve sellem, ono što d rugi nisu. Na mnogo mjesta u siri p ročitat ćeš kako je Poslan ik, s a l l a l l a h u a l ej h i v e sellem, s Ebu Bekrom i Omero m bio na t o m i t o m mjest u . l to n a m govori da je za nj ih postoj a o poseb a n n ačin pripreme, viši smisao od onog koj i je važio za osta l e ashabe, rad ij a l l a h u a n h u m . Učenjaci iz redova ashaba taj su stu p a nj d ostigl i od rica njem od ra hatluka, strpljenjem i u pornošću . I b n Abbas, rad ij a l l a h u a n h u , o sebi j e govorio: "Ako sam znao d a ću od nekog čovjeka na učiti određeni had is, išao bih kod njega i svoj ogrtač vješao n a njegova vrata . Vjeta r je nanosio p ijesak na moje lice, i kad a bi on izašao i vid io me, rekao b i : 'O Posl a n i kov a m idžiću, šta te d ovelo ovdje? Zašto nisi poslao po m ene, ja bih tebi došao?' O dgovorio bih: 'N ikako ! Preče je d a ja tebi dođem', a potom b i h ga u p itao u vezi s hadisom." 1 3 N eka n iko n e pomisli d a se ta kvo nešto moglo naći isklj u čivo u p rvoj generaciji, to se p roteglo i na neko l i ko poto nj ih poko ljenj a . Tu je životopis u če nja ka i p redvod n i ka ovoga u m meta kroz dugu historij u . Fudaj l b. Gazvan kaže: "Sjed i l i smo noću : I bn Š u b ru ma, E l - H a ris b . Jezid ei-Akli, EI-Mugira, EI-Ka 'ka b . Jezid i ja, učeći fikh, i rijetko kad smo se raz i l a z i l i prije eza n a za sabah n a m a z ." 14 E b u U bejd e i-Adžiri kaže: " U pitan ko je učenij i : Vekia ili Abd u rra h m a n b. Mehdi, i m a m Ebu Davud odgovorio je: 'Vekia je učeniji, a Abd u rra h m a n je p reciznij i .' Sasta li s u se poslije jacija namaza u M edžid u l-hara m u i skladno razgova ra l i sve dok se n ije

Ll 14

Ed-Darimi (570). Vidjeti: Sijeru ea!amin-nube!a, 6/348.

31 31


USPJEŠAN ODGOJ

čuo eza n za sabah-na maz." 15 Ibn Ebu Hatim je pri povijeda o : " Č uo sam svoga oca kako kaže: 'Kada sam prvi put otputovao da stu d ira m hadiske zna n osti, u tuđi n i sam ostao seda m god i n a . I zračunao sa m da sa m pješice prešao više o d sedam firseha (4 800 km), a n ako n toga s a m prestao ra čunati razdalj i n u . Znao sa m pješačiti od Ba hrejna do Egipta. N akon toga sam pješačio d o Rem le, a potom u Damask, zatim u Antakij u i Tarsu s, potom se vratio u H i ms, zati m otišao u Rikku, i tek tada odjahao u Irak. Sve ovo b i l o je na mom prvom putova nju, u mojoj dvadesetoj god i n i . " 1 6 Abd u l lah, s i n i m a m a Ah meda b. H a n bela, govorio je: " Č uo sa m svoga oca d a govori : 'Dok sam žurio ra neći n a učenje had isa u h a iku kod Ebu Ajjaša i nekih drugih m u h ad isa, mati me u hvatila za odjeću i rekla: 'Dok eza n za uči, i l i ljudi n e osva n u !"' Jahja b . Seid ei-Kattan, govoreći o svome učenj u had isa, rekao je: "Izlazio sam ra no uj utro, a vraćao bih se tek naveče." 17 l b n ui Med i n i j e izjavio: "Šu rejk je rekao: 'Sa svoji m ocem lshakom klanjao sam h i ljadu sabah-na maza.'" 1 8 Ibn Ebu Hatim vel i : "U Egiptu smo prove l i sed a m mjeseci, i za to vrijeme n ismo pojeli n išta čorbasto. Dane smo provodili kod učenjaka, a noću smo prepisiva l i i u poređiva l i za pisa no. Jed nog dana moj prijatelj i ja došli smo kod šejha, ali n a m rekoše d a je bolesta n . Ugled a l i smo ribu koja nam se dopala pa smo je k u p i l i . Kada smo pošli kući, došlo je vrijeme predava nja kod nekih u če njaka pa smo otišli na p redava nje. R i b u smo nosa l i tri d a n a i skoro se pokvari la, pa smo j e pojeli o nako prijesnu jer nismo imali vremena da je ispečemo." Ovaj isti učenjak govorio j e : "Bez u mora nema znanja."

IS

Vidjeti: ibid, 9/ 1 52. Vidjeti: ibid, 1 3/255-256. 17 Vidjeti: ibid, 9/ 1 83. 18 Vidjeti: El-Džamiu li ahlakir-ravi ve adabis-samia, 1 / 1 50. 16

32

32


l ako od današ njih m us l i man a t ražimo ozbiljnost, ne moramo od nj ih tražiti da jedu prijesnu h ran u. Svijetli primjer ozbi lj n osti prvih generacija može n am pos l užiti kao visoki m i naret, tj . o rijentir koj i generacije trebaju s l ijed iti i n astojati dostignuti. Ovako ideje pobjeđuju

Islamski u m met p rošao je kroz periode slabosti i poniženja, pa m u je Allah, džel l e šan u h u, poslao reformatore d i n i islama. Č itajući životopis reformatora n e može mo a da ne zapaz i m o to da njihove ideje nisu uspjele tek tako. I za njihovog je uspjeha stajala jedna velika požrtvovanost. Sadaš nj u sahvu nemog u će je usavršiti bez ozbilj nog p rist u pa odgoj u . I slamsko d ru štvo pati od problematičn i h odgoj n i h metoda, kontrad i ktornih nastojanja i u d aljenosti od onoga što Allah, dželle šan u h u, traži od najboljeg naroda koji se i kada p ojavio. Zato, za reorgan izacij u svega toga trebaj u n ad lj udski napori koj i m će se n eutral izirati postojeći nered koj i s u u m i n u l i m godinama posijali d i n -d ušman i . Traži s e osvježenje, al i ono je veoma skupo. Period slabosti i bolesti ovaj je u m m et, uz Allahovu pomoć, p remostio, i stoga je, bez truna s u m nje, u stanj u p rebrod iti i ovaj današnji period koj i je jed i n stven u h i storij i islama. Preporod, d u hovno buđe nje i raz u ltati traže u l aganje vel i ke energije i mogućnosti da bi odgoj bio uspješan. U tome se oslanjamo na Al l aha, dželle šan u h u, a zatim na u loženu energij u i date mogućnosti.

33:n


USPJEŠAN ODGOJ

Mnoštvo iskušenja

Današnja se islamska om lad i n a s uočava s talasom iskušenja i pojava koje odvraćaj u od Al lahove, džel le šan u h u, vjere . Nevjernici kod muslimanske omlad i n e izazivaj u sumnju u islamsko vjerovanje (akid u ), n ude i m n adasve p rimam lj ive strasti i harame, koj i vod e u ve l i ku popast: m l ad ićima i djevoj kama se na u l icama, na raz n i m TV-p rogramima, u časopisi ma, na tržnicama, čak i u školskim klu pama n ude primamlj ivi i nemoral n i prizori. Govoreći o tim iskušenj i ma, Poslan i k, sal lallahu alejhi ve sel lem, rekao je: "Iza sebe neću ostaviti veće iskušenje po muškarce od žena. 1119 Ozbi ljan p ristup odgoju, uz Allahovu pomoć, n ajviše pomaže u aktivi ranju one o m l ad i n e koja se boji Svevišnjeg Al laha, bježi od grijeha, posjed uj e snagu vje re, ima kontro l u i odlučnost za s u protstavljanje iskušenj i m a i nji hovu pobjed u . D ruga nevolja s kojom se suočavaju musli manski naraštaji jeste i metak. Imetak, položaj i ugled isprečavaj u se čak m isionari ma da i h odvrate od misije i p ravca; nekada se misionarima ismijavaju zbog tih stvari. U isti n u, to je iskušenj e koje će vrlo teško p revazići onaj ko ne shvati ozbi lj nost ovog pitanja, koji nastupa neuspješno i bijed no. Poslan i k, sal lallahu alej h i ve sellem, rekao je: "Dva gladna vuka puštena u tor s ovcama ništa manje nisu opasni po ovce nego što je po čovjekovu 1120 vjeru opasna pohlepa za imetkom i ugledom. Pažljiv posmatrač na terenu, može uočiti da oko P ravog p uta l utaju m nogi lj u d i koj i su skre n u l i, koj i s e n i s u čuval i stran putice. Proživjeli su l u d i l o tih iskušenja, i pal i na nj ima. M o l i m Svemogućeg Allaha da nas sačuva nei maštine n akon što nam je dao obi lje, i zablude n akon u pute !

19

El-Buhari (5096) i Muslim (27 40) . Et-Tirmizi (2376) i Ed-Darimi (2730) . Et-Tirmizi je izjavio: "Hadis je dobar autentičan." 20

34


Nije l i kraj nje opasno po m isionarstvo i sl ijeđenje P ravog puta to da vodstvo preuzmu nesposobn i lj u d i, odnosno oni koj i za taj poziv nisu d ovolj n o odgojeni, od nosno o n i koji su podatni iskušenj i ma i strastima! Potreba islamskog ummeta za savršenom ličnosti

Da bi bio pot u p u n, čovjek mora biti strpljiv, staložen, plemen it, h rabar, d osjetljiv, samopou zdan, u čtiv ... Između ostal ih, ove s u osobi n e okosn ica potpune ličnosti, pogotovo kad a se rad i o m u s l i m an u . Njih je nemoguće steć i kroz p u ko pozn avanje teorije, već je neophodno i p raktično se odgojiti. M isionarstvo koje se osl o n i na osobu koja ne posjeduj e ove osobi ne građevina je na stakle n i m nogama, i ona se svaki čas može stroval iti. Savršenstvo se ne može ostvariti pukim i štu ri m u putstavi ma, površnošću i nepoznavanjem ljudske prirode. Širenje vjerskog buđenja

Hvala Al l ah u, dželle šan u hu, Koj i je dao da se sahva proširi u sko ro svi m d ijelovima islamskog svijeta. To njeno šire nje nalaže usredsređivanje na odgoj iz sljedećih razloga. P rvo, povećanje broja pokaj n i ka; često možemo čuti da se pokajao neki umjetn i k, d iler d roge, sportista . . . , i tako se iz dana u dan sahva širi i povećava broj o n ih koj i se vraćaj u Svevišnjem Allah u . M a koliko u svom pokajanju bi l a ozbi lj na, ta popu lacija lj udi još u vij ek u sebi nosi odgoj n e propuste koji su rezultat nji h ove prošlosti. Tu je čitava lepeza i n ko m patibil n i h manira, koje spaja jed i n o to što su svi ružni i n ep ri hvatljivi. Lj u d i s takvim man i ri m a u

35


USPJEŠAN ODGOJ

islamskim redovi ma uzrokuj u od ređene negativnosti . štaviše, ponekad zauzmu vodeće pozicije na polj u islamskog daveta, o n i su glavni n a sijelima: poučavaj u i d rže h utbe, često se bave pitanjima koja n i sami ne poznaju, a kamoli da i h d rugima objašnjavaj u . N e pozivamo odbijanju takvih lj udi, jer je Allahova m ilost velika. štaviše, n e odstranj ujemo one koj i s u u gorem položaj u od nji h . lako vid i m o da s e nj i hov položaj raz l ikuje o d položaja d rugih, kažemo da nemaju povlasticu da i m se prepuste m i n beri, n e m ože ih se p rom icati u toj mjeri. Kada ovo govori mo, ne želimo obezvrijediti povrat n i ke u vjeru, već želimo skrenuti pažnju n a naš nemaran od n os spram odgoja. Postoje broj n e sku pine koje imaj u klimavu prošlost, pa s u s e vratile u red . Č išćenje o d loših svojstava, navika i svi h d rugih n egativnosti ne postiže se sam i m pokajanje m . Z a t o j e neophodno u l aganje ozbi lj n i h napora u odgoj u koji mora trajati odgovarajući vremenski period u kojem će takav čovjek ličnim trudom potrti sve te n egativnosti iz p rošlosti i nadomjestiti ih islamskim man i rima i odgoj n i m v rijednosti ma. S Poslan i kom, sal lallahu alejhi ve sellem, na H u n ej n u bi le su neke n ovaj l ije u islamu, i kada su prolaz i l i pored d rveta Zatu-envat koje su m n ogobošci svetkovali, počel i su d ovi kivati : "Allahov Poslan iče, od redi i ti nama Zatu-envat, kao što ga i oni imaj u ! " 2 1 Kada s u se lzraelćani spas i l i potopa i došli kod naroda koji obožava ki pove, rekli s u : "O Musa, napravi i ti nama boga kao što i oni imaju bogove!" (EI-Earaf, 138) Jednom ashabu koji se iz zaborava zakleo Latom i U zzaom Res u l u l lah, sal l allah u alej h i ve sel lem, n aredio je da kaže: la ilahe i l l al lah . 22 M u s l iman , koji obožava samo jednog Boga, n e s u m nja u neispravnost božanstvenosti Lata i U zzaa, kamoli d a i h veliča i l i se nj ima zakl i nje. Međutim, tu je navi ku ovaj ashab stekao u predislamskom dobu . Sve ovo n avel i smo kao 21

Ahmed, 5/218, i Et-Tirmi;-:i (21 80), koji tvrdi da je hadis dobar-autentičan.

22 El-Buhari (6650) i Muslim (1 647).

36

DOKAZI ZA USPJ EŠAN ODGOJ

potvrd u gornjoj konstatacij i : odgoj u se mora ozbi ljn o p ristu piti, ne samo rad i sapi ranja g rijeha iz prošlosti i čišćenja od negativnosti, već rad i postavljanja čvrsti h temelja koj i zaista zasl užuj u da se na njima pothranjuju nade i oče kivanj a. D rugo, širenje sahve nalaže zauzimanje novih pozicija i ostvarivanje novih mogućnosti za davu; d rugim riječima, s društvom se mora živjeti, poziv u islam mora obuhvatiti sve segmente života. Daije se moraj u n ositi s društve n i m p robl e m i ma i uzeti aktivno u ćešće u nji h ovom rješavanj u . A sve to iziskuje ozbi ljan pristup odgoj u koji će p roizvesti lj ude koj i će preu zeti odgovornost za u češće na tim poljima i koj i će se od l učno i ustraj n o boriti da ostvare korist i da n adomjeste nedostatak. Treće, širenje sahve traži usavršavanje na naučnom, idej n o m i misionarskom polju; to znači da se ne oslanjamo samo na n aj istakn utije l ičn osti, već da računamo i na one iz d rugih redova u m meta, između ostal ih, studente islamski h znanosti koji na sebe preuzi maju odgovorn ost za poučavanje lj u d i i uklanjanje neznanja. Govornici omekšavaj u tvrda srca, odgajatelj i se bri n u o m ladeži, u čači poučavaju Kur'anu, m i l ostivi vode brigu o sirotinj i, dobrovoljci skreću pažnju na opće poroke: svako ima svoj u u l ogu. Ovaj j e zajed nički n astu p n u žan u izvršavanju zadaće koja se želi postići aktivn im odgoj n i m n aporom . Č etvrto, šire nje sahve dopri n ijelo j e šarol i kosti i zvora, nji hovoj konfrontacij i i postojanju u naj m lj e n i h govornika; to je pojed i n e pokretače sahve d ovelo u kovitlac i ned o u m icu. Postav ljene s u i m zamke kada je riječ o ideji, i n iko više, ma ko on bio, n eće moći izolirati te i zvore, p rigušiti nj ihov glas . Jed i n i n ačin da se postojeća anarh ija kada je riječ o idejama p revaziđe jeste ozbiljan prist u p naučnom odgoj u koj i će lju d i m a p o n uditi stu panj

373 7


USPJEŠAN ODGOJ

svijesti na osnovu kojeg će moći ocijeniti razne p ravce, ideje i zauzeti stavove u vezi s davam. Peto, širenje sahve rezu ltira pojavom polja za djelovanje na kojem se brzo postižu rezu ltati i ostvaruj u mo ral n e vrijednosti; to dopri n osi usmjeravanju brojnih m ogućnosti u ta polja, od nosno dopušta nam zapostavljanje onih odgoj n i h polja čij i s u rezu ltati spori i osku d n i, a koja preferi raju mas-med ij i . Sve ide do te mjere da lj u d i i d u u dvije krajnosti : jedni se klade n a neuspjeh odgojnog program a, a d rugi tvrde da je već ispu n io svoje ciljeve. N i ko ne može osporiti učešće u tim važ n i m polji ma, ali isto tako, n i ko nema pravo smatrati ih jed i n im poljem za rad, odnosno smatrati to u češće pogubn i m i neplodonos n i m odgoj n i m radom, t o je neprihvatljivo.

38

PLODOVI OZBIUNOG PRISTUPA ODGOJU

PLODOVI OZB I LJNOG PRISTUPA OGOJU Ozbi ljan pristu p odgoj u blagoslovljeno je d rvo koje daje plodove, a najvažniji jesu sljedeći. Ostvarenje ubudijjeta, iskrenog obožavanja Svevišnjeg Allaha

Najveći i najvažn iji cilj ozbi lj nog pristupa odgoju jeste pripremanje generacije i njeno usmjeravanje ka ostvare nju glavne zadaće svi h stvorenja: iskrenog obožavanja Allaha, dželle šan u h u, i namjesništva na Zem lj i . lbadet ima široko značenje i proteže se na raz l ičite i mnogobrojne segmente u ž ivotu, a koj i, opet, predstavljaj u različite stu p njeve i etape u životu. Sav trud koji musli m an u laže u ovosvjetskom životu p redstavlja vid ibadeta, svejed n o rad i lo se o stjecanj u z nanja, njegovom ši renju, misionarstvu, služenju lj u d i ma - sve to u l azi u okvir ibadeta. Š ej h u l-islam izraz ibadet defi n i rao je ovako : ul badet je u n iverzalan izraz za sve ono što Allah, d želle šan u h u, voli, i što povlači Njegovo zadovoljstvo : riječi i djela, javna i tajna." Drugim riječima, ibadet je izvršavanje obaveza (a to lju d ima ponekad pada teško) i ostavljanje zabrana (i to je ponekad teško, jer d uša za tim ž u d i ), a sve to, opet, još teže je neodgojenim lj u d i ma. Dakle, ozbi lj n i m pristu pom odgoju m u s l i mani s e prip remaj u z a izvršavanje ove vel i ke misije i zadaće i ostvarenje kraj njeg ci lja zbog kojeg su

39


USPJEŠAN O DGOJ

stvoreni i zbog kojeg u stvari i postoje na ovome svijetu . Plodovi koji dolaze pos l ije ovog samo su ogranak ovog velikog ploda. Kontinuiran i plodonosan rad

Č ovjek u životu s reće m n ogo lju d i koj i su spre m n i učiniti grand iozne, al i jednokratne pod uhvate . Vrlo je malo o n i h lju d i koji u strajavaju u činjenj u dobrih djela i u islam pozivaju konti n u i rano. Odgajate lji koj i ozbilj n o shvataj u odgoj znaj u da je pozivanj e u Al lahovu vjeru "maratonska trka" . Svjesn i s u da to pozivanje zahtijeva da u njegovom svjetlu plan i raju svoj život i da imaj u jasan i d ugoročan plan . Kada je riječ o p rvoj popu lacij i, nj ih na djela podstiče entuzijazam ili eksplozivnost, a to obično nakon određenog perioda izlapi. Vel ičina kruga i šire nje njegovog djelovanja u budućnosti, zahtijeva određen broj o n i h koji u strajavaju u djel i m a i koj i znaju da je nj ihovom Gospodaru n ajd raže o n o djelo u kojem čovjek u strajava, makar bilo neznatno i jednostavno. Jednim kratkim o braćanje m i l i p redavanjem mogu se pokrenuti vel i ke mase da počnu č i n iti djela i da ostvare vel i ke rezu ltate, al i odgoj iti samo jednog čovjeka koj i će rad iti ustrajno, koji n eće od u stati ma kakvi ga uvjeti i okol nosti sprečavali - to se može ostvariti samo ozbilj n i m pristupom odgoj u . Stoga je Poslan ik, sallallahu alej h i ve sellem, govorio: "Budite umjereni, trudite se i znajte da nikoga od vas u Džennet neće uvesti njegova djela; a Allahu je najdraže djelo u kojem se ustrajava, makar bilo neznatno. "1 U pitan : "Koje je djelo Allah u najd raže?", Res u l u l l ah, sal lal lah u alej h i ve sellem, odgovorio je: "Ono u kojem se ustrajava, makar bilo neznatno. " Također je rekao: "Opredijelite se

1

El-Buhari (6464) .

40

PLODOVI OZBI U NOG PRISTUPA ODGOJU

za ona djela koja ste u stanju činiti. "2 N avedeni se tekstovi ne od nose samo na zi kr, namaz, post, (iako se ponajprije od nose na to), već se od nose na sva ko djelo koj i m se čovjek približava Svevišnjem A l l a h u . Shvatanje vrijednosti vremena

Na kolikom smo samo gubitku zbog traćenja vremena na stva ri ma koje nam n e donose nikakvu korist ! To se d ogađa čak i o n i m a koj i znaju njegovu vrijed nost, a o onima koji njegovu vrijednost ne znaj u - da i ne govo rimo. Nema većeg podsticaj a na raspodje l u vremena i njegovo racionalno iskorištava nje od shvatanja ozbiljnosti i veličine cilj a . Č ovjekovu dušu lome vjetrovi l ijenosti, odgađa nja i želja za blagostanjem i rahatl u kom, i tim će oluj a m a moći odoljeti samo odlučan čovjek koj i je ozbi lja n prema sebi . N a ba n a lnom primjeru dvije vrste lj u d i, od koj i h jed na radi i ostva ruje rezu ltate, a d ruga nemarna, traži kojekakva opravd a nja može se vidjeti dija metra l n a i nespojiva raz l i ka u nj ihovom od n osu pre m a vremenu, a sa m i m tim i nji hovu mogućnost njegovog iskorištava nj a . Nerijetko možemo čuti da se i sta ri i mladi žale na nedostatak slobodnog vremena i p reoku piranost određe nim poslovi m a . To je žaljenje oliče nje njihove neozbi ljnosti i pogrešnog odnosa prema vremen u i njegovom iskorištava nj u . Ozbiljano shvatanje i nteresa

Čovjek koji se ozbilj n o odnosi p rema odgoj u ima vel i ke interese i ci ljeve koji p revazi laze m n oge prividne i nterese oko kojih 2

El-Buhari (6465) i Muslim (782) .

41


USPJEŠAN ODGOJ

se lj u d i zabavljaj u a koj i su rezu ltat površnosti i naivnosti . Čovjekov odnos p rema svakodnevn im pojavama, njegovo učešće i briga o nj ima - sve je to plod ozbilj nog p ristupa odgoj u . P rije svakog pod uzetog koraka takav se čovjek preispituje o rez u ltati ma i p lodovima koje taj korak povlači. Sa m i m tim, njegovo je preispitivanje pres u d n o za postu p ke i dje la. Kada je riječ o opipljivi m ciljevi ma djela, neki lj udi u lažu ogroman napor, vrijeme i imetak d a ostvare nešto od čega nema n i koristi n i štete, a ti me, možda, o m l a d i n u odved u u nejasnoću i nedoumicu. I pak, a psolutno je nepri hvatlj ivo sta nje u kojem se poveća briga i zanimanje za pojave tol i ko da to n egativno utječe na isla mske aktivnost i . Takvo shvatanje, ma ka kva bila njegova obraz loženja, vremenom će neizbježno ostaviti negativne posljed ice koj i m a n i ko n eće biti zadovoljan . Dovest će u pit a nje ozbi lj nost cilja a n apori i i nteresi n epovratno će nestati . Ako kritički razmislimo o i nteresima koje preferi raj u n eke generacije sahve, vidjet ćemo da m n oge n aše i nterese t rebamo revid i rati. N a i me, i nteresi su m nogo više od toga da budu stvar koja se tek tako treba pri hvatiti, jer vrlo je moguće d a bud u n ečiji lični stav, po kazatelj njegove n eozbi ljn osti . Konstruktivno i ozbiljno razmišljanje

Č ovjek će u poznati lj ude koji možda imaj u ozbi ljne i nterese, al i oni istovremeno raskrajaju lj udsku d u š u . l taj se nedostata k p revazi lazi ozbi ljn i m pristupom odgoj u, p la nskim radom, konstruktivn im p rijed logom, savjetovanjem, odl u čnošću i p rivrženošću pri nci p i m a . Ozbi lj n i lj u d i još uvijek pogledom dosežu veličanstvenost cilja i vel iči n u obaveze, pa te zamisli pretva raju u stud iozne ideje i p lodonosa n rad . Takvi ne pri hvataju da neko d rugi razmišlja u mjesto njih, ni to da nji hova u l oga bude

42


ostvarenje već donešenih ideja. Ideja o kopanj u hendeka, zaštitnog rova oko Medine (što je jedan ashab pred ložio Res u l u l lahu, sal lallahu alejhi ve sellem), od nosno ideja o saku p ljanj u Kur'ana u jedan M ushaf vje rovatno je jasan pokazatelj ozbilj nog i konstruktivnog razmišljanja koj i čovjeka upozorava n a obavezn ost učešća. Razmišljanje od čovjeka ne traži mnogo vreme n a n i napora. P lodovi i rezu ltati same ideje n e mogu s e upored iti s ulože n i m u m n i m naporo m . Otu d a, lj u d i s vel i k i m i ozbilj n i m interesi ma ne trebaj u škrtariti kada j e rij eč o m isionarstvu i principima investi rajući vrijeme u razmišljanje čiji će rez u ltat biti plodonosan, u vrijeme koje d rugi lj u d i u p ropaštavaj u . Ozbi ljnom raz m i š ljanju (za koje očekujemo da će doprijeti do generacije sahve) n ije kraj kod iznošenja mrtve ideje, već to je čitava stu d ija i sku p p raktičnih prijedloga, mogućnosti zamjene, od ređivanja problema i nj ihovog rješavanja. O n oga kome se ideja p redoči ovo podstiče na ozbi lj nost u shvatanju osposobljavanj u za razm atranje i sprovedbu . Umjerenost u šali

Pretjerana šala pojava je koja u kazuje na pad ozbi lj n osti . Istina je da s e ozbi ljan čovjek šal i i smije, al i je to n i t koja g a d ijeli od n eozbi lj nosti u život u : čovjek u tome ne p retjeruje n iti ustraj ava. Š ala je nešto što dolazi samo od sebe i što ne zahtijeva posebne termine i trošenje d ragocjenog vremena, kamoli da čovjek za njom traga i l i da m u bude cilj . Takav čovjek pred očima ima riječi U zvišenog: "Zar nije vrijeme da se vjernicima srca smekšaju kad se Allah i Istina koja se objavljuje spomene, i da oni ne budu kao oni kojima je još davno data Knjiga, pa su srca njihova, zato što je proteklo mnogo vremena, postala

43


USPJEŠAN ODGOJ

nemilosrdna, i mnogi od njih su nevjernici" (El-Had id, 16), i Pos l a n i kove, sa l l a l l a h u a lej h i ve selleme, riječi: "Nemojte se pretjerano smijati, jer pretjerano smijanje uistinu umrtvljuje srce. "3 Letimičan osvrt nekih islamskih a ktivista ovdje će vjerovatno n ametn uti p ita nje u vezi s ozbi ljn i m čovjeko m : je li dopustivo da ozbi lja n čovjek sebi priušti h u moristički p rogra m i l i zabavu, što u svoj program uvrštava d a n aš nja m l ad ež? Kada na podij u m stupi pobožan i učen mladić a njegov pri m a rn i ci lj (koje m strem i i po kojem ga društvo vre d n uje) jeste zasmijava nje gled a l a ca, u što je već u ložio trud i razmišlj a nje, potrošio vrije me u pripremi i vježbi, gdje čak iznosi i neke svoje l ične sposobnosti na osnovu koj i h će biti pohva ljen i proslavljen - tada je već riječ o o pa koj bolesti koja grubo n a rušava njegovu ozbi lj nost. Smatram, ova kvo poi m a nje šale i opušta nja razl i kuje od poimanja koje n a m je preneseno od Posla n i ka, sa l l a l la h u a lejh i ve sel l e m : to se za vrijeme Resu l u l laha, sall a l l a h u a lej h i ve sellem, dešava lo sponta no, to n ije bio ničiji poziv koj i ga je preokupi rao i koji mu je donosio slavu. Ko se ne slaže s m oj i m p rigovorom neka n avede m a ka r jedan s l u čaj da je za vrijeme Posla n i kovog, sa l l a l l a h u a lejh i ve selleme, života neki ashab odvaja o vrijeme i u lagao trud pripremajući i vježbaj ući h u morsitičke skečeve.

3

Et-Tirmizi (2305) i Ibn Madža (41 93).

44


Ozbilj n i programi

Postoje n u ž n i program i za izgrad nju, pripre m u i osposobljavanje ličnosti, a ne može se zaobići n i kontin u i rana veza između ozbi lj nosti i d ubi ne nji h ovog pedagoškog utjecaja. N aprimjer, stjecanje šerijatskog z nanja prioritet je kada je riječ o jačanj u om lad i n e . N e p restajemo na sav glas vikat i : om l ad i na dio svog vremena mora provod iti u stjecanju korisnog znanj a, odgoj n i p rogram i moraj u se u stroj iti tako da obl i kuj u generacij u čiji će pri marni cilj i p rioritet biti nau č n i prosperitet ! Nau č n i prosperitet iziskuje postojanje osobe s vel ikim ambicijama, koja će pod nositi poteškoće na putu svog naučn og razvoja i usav ršavanja. Kada konstru ktivan i ambiciozan obrazovni program pon u d i mo m lad iću - da li će ga on moći prihvatiti i pod n ijeti njegov teret ako n ije kval itetno odgojen ? ! Zar nakon svega toga nemamo p ravo reći da je ozbi ljan pristu p odgoju neophodan ! Zar nemamo pravo konstatirati: m l ad i ć neće pod n ijeti ambiciozan program, osim ako ne bude odgojen na ozbi ljan nači n . Isto možemo kazati i za ostale n užne zadaće i p rograme u izgradnj i islamske ličnosti koje mogu pod nij eti samo ozbi lj n i lj u d i . Preuzimanje odgovornosti

Pozivanje u Allahovu vje ru traži posebno odgojene lj ude koji će n a svoja pleća preuzeti odgovornost i teške obaveze. Kako da n e bude ovako a riječ je o emanetu d i n i-islama i dostavljanju Al lahove, dže l l e šan u hu, poslan ice ! Ovu obavezu i odgovornost i sve što iz nje p roizilaz i mogu pod nijeti samo snaž n i lj udi koj i s u navikli na ozbi lj nost, u l aganje t r u d a i požrtvovanost.

45


USPJEŠAN ODGOJ

U p ravo ozbi ljan pristu p odgoj u proizvod i vrstu lj u d i za koj u je Resu l u l lah, sal lallah u alej h i ve sel lem, rekao da d rž i uzde svoga konja u pripravnosti na A l l ahovom putu : ako stremi zaštitnici , zas l užuje n ag rad u kao da je u zaštitnici, a ako stremi čuvanj u straže, zas l už uje n ag rad u kao da je na straži . 4 Od nosno, slični su o n i m a koje je Res u l u l lah, sal lallahu alej h i ve sel lem, opisao rekavši : "Najboljim životom živi onaj čovjek koji čvrsto drži za uzde svoga konja na Allahovom putu i jezdi na njegovim leđima, i kada god čuje ratni poklič ili poziv juriša na njemu tražeći smrt na Allahovom putu. "5 Od nosno, slični s u o n i m lj udima za koje je Res u l u l lah, sal lallahu alej h i ve sellem, rekao: "Prvak šehida bit će Hamza b. Abdulmuttalib, i čovjek koji ode kod nepravednog vladara pa ga navrati na dobro ili mu zabrani zlo, i on ga ubije. " Ozbiljan prist u p odgoj u, u z Al lahovo dopuštenje, ističe pobjedonosnu skupinu, koja će biti potpomog nuta sve do Sudnjeg dana. Poslan i k, sal lal l ah u alej h i ve sellem, rekao je: "U mom ummetu postoji pobjedonosna skupina na istini, i neće joj nauditi oni koji ih napuste niti oni koji im se suprostave, sve dok ne dođe Sudnji dan a oni pobjednici. " Ovakvu jedin stve n u vrstu lju di, i n d ividue i kolektiv, može proizvesti samo ozbi ljan pristup odgoj u .

4

El-Buhari (2887). 5 Muslim (1 889).

46

PLODOVI OZBI U NOG PRISTUPA ODGOJU

Umjesna i konstruktivna kritika

Kriti ka je n u žna. U islam u je to odgoj n i m etod . Svaka nekonstru ktivna kritika jeste ruši lačka; svaka neozbiljna kritika n e u mjesna j e . Kritiku treba u p utiti, ona treba pokre n uti misionarske aktivnosti, od nosno korigi rati ih, a n i kako n e smije biti uzrok opstru kcije i međusobnog trvenja. Jedno od polja ozbilj nog pristu pa odgoju jeste i odgoj om lad i n e za pri hvatanje i davanje u mjesne kritike. Ko nstruktivna kritika ima s ljedeće karakterist ike: nepos red no se tiče teme i stvarnosti, ima logički slijed, dost u p n a je onome kome je upućena, naučno je utemeljana, n ije p ristrasna, bez predrasuda je i ishitre n osti, obećava pobo ljšanje i podložna je kore kcij i . A p ravi je kritičar onaj čovjek koj i raz u m ije lj u d sku slabost, ne traži savršenstvo i bezgrešnost, n ije nep ravdan prema lj udi ma, ne potcijenjuje i h i potpuno je spre man na konstru ktivno učešće d rugih u davanju kritike. Ovo je zato jer u putiti puku kritiku može svaki čovjek. I z p rethod nog se ima raz u m ijeti da se odgojen čovjek od l i kuje s ljed ećim karakteristi kama. N e raduje se ruž n i m p rimjerima n eplod ne kriti ke, o lj u d i m a ne zaokružuje sliku olah ko, n e troši snagu s besposl ičari m a, ne d ruži se s pokvarenjacima pod geslom upućivanja kritike i savjeta. Kol iko su samo česti susreti na koj ima lj udi misle da čine dobro dopuštajući svakakvim lj u d i m a upućivanje kritika i ocijenj ivanje ostal i h lju d i, ali ne dajući da njega i ko ocije ni, makar mu bio n ajveći p rijatelj ! 6 N e d rži mnogo do kritike one osobe kojoj je to profesija, n i do kritike one osobe čije ponašanje i dje l o ne izaz ivaj u d ivljenje i 6

Ipak, takva kritika mo�da urodi plodom, jer se istina prihvata ma od koga došla, ali se takva kritika većinom ne prihvata kao o?:biljna.

47


USPJEŠAN ODGOJ

radost, koja n i kako ne napreduje n iti u čestvuje ma u čem u . A kol iko l i j e u n ašim redovi ma o n i h koji znaj u samo kritizirati ! Ne d rži m nogo do "savršene kritike" koja od lju d i zahtijeva bezgrešnost, n iti u z i m a za ozbilj n o one lj ude koj i kritiziraju za kru p n u i sitnu pogrešku. Odbacuje kriti ke koje imaj u za cilj otkrivanje lj udski h s ramota, gdje s e zlonamjern i lj udi u p i nj u i prate kako b i kod nekoga uoči l i g rešku i l i propust. U mjesna kritika jeste ona u kojoj nema pretjerivanja n iti podbacivanja, kojom se obično n e remete redovi n iti p ravi pometnja. M eđuti m, čovjek ne treba zapostaviti svoj u u logu i tvrd iti d a je svaka njegova misao ispravna: n i ko nema p ravo porobiti lj udske umove, jer su lj udi rođen i slobod n i . Preuzimanje inicijative

J edan od broj n i h rezu ltata negativnog odgoja u musl imanskim s red inama jeste pasivnost i odsu stvo i n icijative. štaviše, i n icijativa je odsutna i kod nekih islamskih aktivista koji oče kuj u da se desi čudo; ne poduzimaj u n išta osi m od uporebe izlizan ih u putstava. Tako se aktivna snaga u ummetu uguši l a, a sahva se svela n a razmišljanje i brigu nekolicine lju d i . Kol i ko l i je ideja, dje l a i napora koji nisu prevazišli razmišljanje njihovog začetnika ! Razlog tome jeste to što nji h ov začetni k n ije navi kavan n a i n icijativu, n i ko ga n ije učio da bude poduzimljiv. Ozbi ljan p ristup odgoj u produ ktivan je samo ako je i n icijativa p rod u ktivna. N ai m e, i n icijator od ređene ideje ili djela rad i samostalno, ne čekajući ni od kog naredbe ni smjern ice. Dokučuje da ozbi lj nost ci lja i iskrenost djela od njega iziskuju savjetovanje s d rugim lj u d i ma i pri hvatanje nj ihovog mišljenja, z n a da to ne smije biti

48

PLODOVI OZBI U NOG PRISTUPA ODGOJ U

mog u ća prepreka o ma kakvom je podu hvatu riječ. T o g a pokreće na rad, inicijativu i razmišljanje, a sve to pod pokroviteljstvom savjetovanja s d rugim vjern icima, naravno, u okvi rima preciznosti i disci p l i ne. Najadekvatnije rješenje za odgojne probleme

N a terenu imamo p robleme u vezi s odgojem i od nj i h u istoj mJeri pate odgajatelji, usmjerivači generacije sahve i odgajanici . Ti problemi jesu sljedeći: malaksalost, nerado izvršavanje, loš odnos prema izučavanj u šerijatskih znanosti, nezainteresi ranost, l oše raspoređivanje davetskih pod u hvata, često nepodudaranje riječi i djela, moral n i pad, odgađanje . . . Ovo su n aj češći p roblemi. Kao prepreku i mamo i s ljedeće: neosnovano i p re u ranjeno prizivanje u čenosti, lažno savršenstvo . . . Sve te manj kavosti dolaze od jednog p roblema: nekval itetnog odgoja. Ozbi ljan prist u p odgoj u, uz Al lahovo dopuštenje, dje lotvoran je l ijek za to. S kraćivanje puta dobrim odgojem od samog početka bolje je od parčanja tih p roblema i njihovog pojedi nač nog rješavanja koje je ponekad samo forma bez sušti n e : takav nas odnos prema od ređenom problemu vod i u detalje, ne u sušti n u . Materijalna produktivnost i napredak ummeta

G lavna zadaća našeg u mm eta nesu mnj ivo je svestrana primjena d i n i-islama i očuvanje identiteta. I pak, od njega se još zatijeva da pon udi nadomještaj za sadašnji materijal n i uspon. O tome da treba biti talenti ran u mm et, n arod koj i će u pravljati sam sobom, a ne da njime u pravljaj u d rugi, kada će p reći s etape

49


USPJEŠAN ODGOJ

teh nološkog prosijačenja i materijal n e zaostalosti na etapu krei ranja i aktivnog u češća - da i ne govorimo. Ima li veće površnosti i n aivn osti od toga da u m met vjeruje da se p rotiv d i n d ušmana može boriti oružjem koje s u oni p roizveli, od nosno da savre m e n i rat može voditi o n i m prvim, zastarjel i m metodama! Tako nam n e nalaže sljedeća Božija smjern ica: "l protiv njih pripremite koliko god možete snage i konja za boj, da biste time zaplašili Allahove i vaše neprijatelje, i d ruge osim njih - vi ih ne poznajete, Allah ih zna. Sve što na Allahovom putu potrošite nadoknađeno će vam biti, neće vam se nepravda učiniti." (EI Enfal, 60} Kako će u m met uspjeti dok u nji h traži sreću, dok n ije kadar samostalno zarad iti pošten zalogaj ! Uisti n u, vel i k je podu hvat koj i u m met želi ostvariti, kojem stremi, međutim, da l i ć e ga moći real izirati i ko d rugi osim generacija koja j e odgajana na j edan kval itetan i ozbi ljan n ačin ? !

50

PRIMJERI OČEKIVANIH REZULTATA OZBI UNOG PRISTUPA ODGOJU

PRIMJERI OČEKIVANIH REZULTATA OZB ILJNOG PRISTUPA ODGOJU

Nadam se da su p rethodno navedeni dokazi i obrazloženja d ovolj n i za pod i zanje glasa tražeći ozbi lj n iji p ristup odgoj u , da dovoljno uvjerljivo govore o njegovoj n užnosti i važ nosti. N ije n aodmet spomen uti neke aktuelne primjere jer će nam o n i samo povećati uvjere nje u mogućnost preinačivanja misli u djelotvornu i opipljivu snag u . D ragi čitaoče, primjeri iz bliske i daleke p rošlosti koje ćeš p ročitati na s ljedećim stran icama svjedok su d a je uspješan odgoj blagoslovljeno d rvo koje, u z Allah ovo dopuštenje, daje vel i ke plodove. l badet

Sa'd b. H i šam b. Amir u pitao je Aišu, rad ijallah u an ha: "Obavijesti me kol i ko je Allahov Poslan ik, sal lal lah u alej h i ve sel lem, klanjao noću ! " Ona ga je upitala: "Zar ne čitaš suru EI M uze m m i l ?" "Naravno, čitam", odgovori. Ona reče: "Allah, d želle šan u h u, na početku ove s u re naredio je obavljanje noćnog namaza; Vje rovjes n i k, sal lal lah u alej h i ve sel lem, i njegovi ashabi obavljal i su ga god i n u dana. Posljednj i ajet ove s u re Svevišnji je Al lah zadržao kod Sebe na n ebesima čitavih dvanaest mjeseci, i nakon što je objavio to olakšanje, noćni je namaz postao

51


USPJEŠAN ODGOJ

dobrovoljan, a bio je obavezan . . . " 1 U d rugom predanju stoj i : "Res u l u l l ah, sal l al lah u alej h i v e sel lem, i ashabi obavljali su noćni namaz god i n u dana toliko da su im noge oticale." 2 Ali i n akon objave posljenjeg ajeta Vjerovjesnik, sal l al lahu alej h i ve sellem, n astavio je prijašnju praksu . N aime, EI-M ugi ra, rad ijal lah u an hu, i zjavio j e : "Vjerovjes n i k, sal lallahu alej h i ve sellem, obavljao je n amaz tol i ko da bi m u stopala ili potkoljen ice natekle. Kada bi m u neko zbog toga prigovorio, on b i samo odgovorio: 'Zar da n e budem zahvalan rob/"' 3 T u su i Aišine, rad ijallahu anha, riječi : "Al lahov Vjerovjes n i k, sal lal lahu alej h i ve sellem, n oću bi klanjao tol i ko da su mu stopala pucala. Govorila sam m u : 'Al lahov Poslan iče, zašto to činiš kada ti je Al lah već oprostio prošle i bud uće g rijehe?', a o n je samo odgovarao : 'Raduje me da budem zahvalan rob. ' Kada je ostario, klanjao bi sjedeći, a kada bi htio uči n iti ru ku, ustajao je, još učio Ku r'an i učinio ru ku." 4 EI-Buhari i M u s l i m zabiljež i l i su da su Alija b. Ebu Tal ib i Fatima, rad ijal lahu anhum, od Resu l u l l aha, sal lallahu alejhi ve sellem, zatraž i l i s l ugu, na šta im je naredio da p rije spavanja izgovaraj u subhanal lah, Al lah u e kber i elham d u l i l l ah . Alija, rad ijal lahu anhu, kasn ije je govorio: "Otkako nam je to Resu l u l lah, sal lallahu alej h i ve sel lem, p reporučio n i kada to n ismo propusti l i ." Začuđeni, lj u d i su ga pital i : "Ni u noći Bitke n a Siffi n u ?" , a on j e odgovorao : " N i uoči Bitke n a Siffi n u ." U spješno odgojene i iskrene d uše znaj u da ne mogu živjeti bez ibadeta, bez te čvrste veze s Allahom, dželle šan u h u . Kada veći n a lj u d i zapostavi i zaboravi Svemogućeg Allaha, o n i n e zaboravljaj u svoj u dužnost i vezu s a svoj i m Gospodaro m . Abd u l l ah b. Omer, rad ijal lah u an hu, govorio j e : "Za vrijeme Vjerovjes n i ka, 1 Muslim (746). 2

En-Nesai (1 601) i Ebu Davud (1342). El-Buhari (11 30) i Muslim (2819�. 4 El-Buhari (4837) i Muslim (2820) . 3

52

P RIMJERI OČEKIVANIH REZULTATA OZBI UNOG PRISTUPA ODGOJ U

sallal l ah u alej h i ve sellem, živio j e neki čovjek koji b i svaki svoj san ispričao Res u l u l lah u, sal lallahu alej h i ve sel l e m . lako sam bio m lad, poželio sam da i ja usnijem san kako bih ga ispričao Vje rovjesn iku, sal lal l ahu alej h i ve sel le m . Jednom sam pri l i kom kasn ije zaspao u mesdžidu i sanjao da su me uzela dva meleka i o d n ijela u Vatru koja je bila savijena poput obzidbunara, a u njoj gore neki ljudi koje sam poznavao. Povikao sam : ' Utječem se Al lahu od Vatre ! Utječem se Al lah u od Vatre ! Utječem se Al lah u od Vatre !' Potom nas je s reo d rugi melek i rekao m i : ' N e boj se !' To sam ispričao Hafsi, a ona Vjerovjes n iku, sal lallahu alej h i ve s e l l e m . N a to je rekao : "Divan li je Abdullah čovjek, samo kada bi klanjao noćni namaz!"' Sal i m je kasnije pripovijedao : "Nakon toga je Abd u l lah uS nocu veoma ma l o spavao. •

Znanje

U morni od p utovanja; M usa, alej h is-selam, obratio se l zraelićanima i oni ga u pitaše ko je najučenij i čovjek na Zem lj i . Budući da n ij e znao da postoji neko učeniji o d njega, odgovorio je da je on naj učeniji. Allah, dželle šan u hu, u korio ga je zbog toga uči n ivši nekog uče n ij i m od njega, i tada se zbio d ogađaj o kojem govori s u ra EI-Kehf. Ubejj b. Ka'b, radijal lahu anh u, prenosi da je Poslan ik, sal lallahu alej h i ve sellem, pripovijedao : "Vjerovjesnik Musa obratio se lzraelićanima, te ga oni upitaše: 'Ko je najznaniji čovjek?' 'Ja sam najznaniji', odgovorio je. Allah ga ukori, jer znanje nije pripisao Njemu, pa mu objavi: 'Jedan Moj rob znaniji je od tebe, a živi na mjestu gdje se sastaju dva mora. "Moj Gospodaru, kako ću do njega stići?', upita Musa, pa mu bi odgovoreno: 'Stavi

5

El-Buhari (3738 i 3739).

53


USPJ EŠAN ODGOJ

ribu u zembilj i pođi, a kada je izgubiš, on je tu "'6 Govoreći o MusaovoL alej h is-selam, odlučnosti, Ku r' a n kaže: "Sve ću ići dok ne stignem do mjesta gdje se sastaju dva mora, ili ću dugo, d ugo ići..." (EI-Kehf, 60) . l zbi lja, išao je sve dok n ije osjetio umor, a n ije ga osjetio sve dok n ije stu pio na opisano mu mjesto. Ovo teško putovanje M usa, a l ej h is-sel a m, poduzeo je ka ko bi stekao z n a nje, a na njem u je u svojio svega tri stva ri. Da li d a n a s postoje M usaovi, alejhis-sela m, odnosno Resu l u l la hovi, s a l l a l l a h u a lej h i ve sel lem, s ljedbenici koj i se u m a raj u i u lažu trud stječući znanje ! . . .

I p a k je izdvojio vrijeme za nj ih; Ebu Hatim je pri povijedao: "Zatražili smo od EI-Ka{nebija d a nam čita M a l i kovu zbi rku h a d isa EI-Muvettu, a on je rekao: 'Dođite uj utro.' Odgovoril i s m o : 'Tad a imamo p redavanje kod Hadždžadža b . M i n ha l a .' ' Dođite kada završite s nj i m', reče. Rekli smo: 'Ali pos l ije toga idemo kod M uslima b. I bra h i ma .' ' Dođite kada završite s nj i m' , reče. O pet smo m u rekl i : ' Potom i d e m o kod E b u H uzejfe ei H indij a .' 'Onda dođite poslije iki n d ije', reče. Rekli smo: 'Tada idemo kod Ari ma b. N u m a n a .' 'Onda d ođite poslije a kšama', reče . Bio je ljetn i period, i kad a su bi l e vel i ke vrućine. Dol a z i l i smo kod njega noću. Pred nas je izlazio odj eve n u debeli vuneni ogrtač, a ispod n ij e imao n i ka kvu odjeću." 7 Tri predavanja uj utro i jedno posl ije i ki n d ije u ljetnom periodu u davnoj prošlosti kada nisu postoj a l i u ređaj i za rashlađivanje - čem u se više d ivit i : učenicima koji s u podnosi li sve te poteškoće ili u čitelju koji i m se odazvao iako n i s u prista li na term ine koje im je on ponudio. Osoba koja je spre m n a na n a u kova nje, od nosno poučava nje u ova kim uvjetima zna vrijed nost z n a nja i obaveza koje mu ono na laže: implementacija znanja, poziva nje u njegovu i m plem entaciju,

6 7

El-Buhari (122) i Muslim (2380). Vidjeti: Sijeru ealamin-nubela, 10/260.

54

PRIMJERI OČEKIVANIH REZULTATA OZBIUNOG PRISTUPA O DGOJU

uzdizanj e, čuva nje od omalovažava nja i potcjenjiva nj a . Ako ovo shvati, d a n aš njoj generacij i sahve postat će jasno kol i ko m eđu nji m a postoj i lj udi spre m n i h na to, i kol iko nj ih i ma d u h koj i je imao Ebu Hatim i nje m u slični islamski a utoriteti . Izvršavanje naredbi

Vje rovjes n i k, sa l l a l l a h u alej h i ve sellem, pozvao je ashabe u Bitku na Tebu k, a l i se nisu svi od azva l i . Izosta li su sljedeći iskreni vjernici: Ka'b b. M a l ik, M i ra ra b. e r-Rebia i H i l a l b. U m ejja . Kao i sve osta le, i nj i h je Posla n i k, s a l l a l l a h u a lej h i ve sellem, u pita o u vezi s razlogom izosta n ka iza bitke, međutim nisu i m a l i za njega prihvatljivo opravd a nj e . Tada je Vjerovjes n i k, sa l l a l l a h u a lej h i ve sel lem, zabra nio muslima n i m a da s nj i m a razgova raj �,J . U ta kvi m su uvjetima živjeli i kreta l i se po M e d i n i . Priviđa le su i m se razne stvari, kao d a su živjeli s d u hovi m a . Ta ko je potraja l o četrdeset d a n a . Tada im je n a redio da se odvoje čak od svoj i h su pruga. I zolacija i bojkot posta li s u još veći i jači. To je teško sta nje potraja lo, a njega nam Al l a h, dže l l e ša n u hu, opisuje ova ko : "A i onoj trojici koja su bila izostala, i to tek onda kad im je Zemlja, kol iko god da je bila prostrana, postala tijesna, i kad im se bilo stisnulo u dušama njihovim i kada su uvidjeli da nema utočišta od Allaha nego samo u Njega. On je poslije i njima oprostio da bi se i u buduće kajali, jer Allah, uistinu, prima pokajanje i milostiv je." ( Et-Tevba, 1 18) U ta kvoj n eizd r živoj situaciji Ka 'bu b. M a l iku, rad ija l l a h u a n hu , dolazi dopis od kra lja Gassa na, u kojem traži od njega da njem u p riđe, a l i on to pismo spa ljuje i svoju stvar pre p u šta Alla h u . Te k n a ko n pe deset n oći dolazi im o l a kšanje. 8 Ovo je samo jedan od pri mjera uspješnog odgoj a . Ta ko je Vjerovjes n i k, R

El-Buhari (441 8) i Muslim (2769).

55


USPJEŠAN ODGOJ

sal lallahu alej h i ve sellem, odgajao ashabe, d ruštvo koje se razvijalo i u savršavalo, to je primjer ozbiljnosti i d isci p l i ne . Borba

Taj mi ne pripada; Izrae l ićan i su traž i l i od svog vjerovjes n i ka da im Allah, dželle šan u h u, nared i borbu p rotiv o n i h koji su ih p rotjeral i iz domova i odvoj i l i o d porod ica, i Svevi šnji Al lah nared io i m je borbu, a za nad ređenog postavio Tal uta. Kada je Tal ut p oveo one koji su m u se od azval i u pohod, Allah, dželle šan u hu, iskušao i h je: "l kad Tal ut vojsku izvede reče : 'Allah će vas staviti na iskušenje kraj jedne rijeke; onaj ko se napije iz nje nije moj, a onaj ko se ne napije, jedino ako šakom zahvati, moj je.'" (E I-Be kara, 249) U isti n u, onaj ko n ije kadar kontro l i rati sebe i svoje prohtjeve, odnosno sustegnuti se od pijenja vode koja teče p red nji m, takav ne zaslužuje da se u ovako važnim p itanj ima n a njega oslanja. S d ru ge strane, onaj k o p revaziđe ovakvo iskušenje, još će više ojačati i dosegn uti visok stu panj p redanosti i d isci p l i ne. Situacija je zahtijevala snažne ljude, s premne za ovakav poduhvat. Dakle, vidimo da su ovakve i s l ične situacije s l u ž i le kao sredstvo za odstranj ivanje n eozbi lj n i h lj u d i iz red ova, tako su ostajali samo oni koje Allah, dželle šan u h u, opisuje n a sljedeći nač i n : ... tvrdo su vjeroval i da će pred Allah izaći. ..", i On i m je olakšao put d o pobjede. "

Neka n i ko od takvih ne ide sa m n om; nakon što su Izrae l ićani odbi l i ući u Svetu zemlju i l utal i četrdeset god i n a, poslan im je Jošua b. N u n, alej h is-se lam, koj i je vidio da mora poseg n uti za tradicional n i m metodama u odgoj u . O tome nam govori sljedeći Vjerovjesnikov, sal lal lah u alej h i ve sellem, had is: "Spremajući se za bitku, jedan je poslanik rekao svome narodu: 'Neka sa mnom ne

56

PRIMJERI OČEKIVANIH REZUlTATA OZBIUNOG PRISTUPA ODGOJU

ide čovjek koji se oženio i nije imao spolni odnos sa suprugom a želi imati odnos, niti onaj čovjek koji je sagradio kuću ali još nije krov postavio, niti onaj čovjek koji je kupio sitnu stoku ili noseće deve a čeka njihovu mladunčad!' Potom je krenuo u boj. Stigao je do jednog sela u ikindijsko vrijeme, ili u to vrijeme otprilike, pa je rekao suncu: 'Tebi je u ovo vrijeme naređeno da zađeš, a meni da se borim, moj Allahu, zaustavi ga malo!' Sunce je stalo sve dok nisu izvojevali pobjedu . . . "9 Borbu ne pod nose osim ozbilj n i i iskre n i lju d i, i k o ž e l i neko ovosvjetsko už iva nje, od n osno obuzet j e nekim prohtjevom, odnosno borbu je potisn u o n a m a rg i n u zbivanja, takav čovjek ne zaslužuje da se n a njega osl a nja u ova ko teškim zadacima (oslobađanju Svete zem lje ) . A ka ko je genera cija koja se bori l a sa Jošuom, alejhis-selam, u spješno odgajana, njoj je Svevišnj i Al lah dao pobjed u i oni su oslobo d i l i Svetu zem lj u .

Poš l i b i s m o s tobom; k a d a je Vjerovjes n i k, sa l l a l l a h u a lej h i ve sel lem, zajedno s ashabima kre n u o u n a Bedr d a s e bori protiv m n ogobožaca, ashabi su prvotno mislili d a idu zarobiti ka rava n . Pošto je ka rava n izma kao, osta la je samo naoružana sku p i n a . Vjerovjes n i k, sa l l a l l a h u a lej h i ve sellem, po običaj u, kon s u lti rao se s ashabima. P rvo se izjasnio Ebu Bekr, rad ij a l l a h u a n h u, a l i s e Posla n i k, sa l l a l l a h u alej h i v e sellem, okre n u o o d njega, potom se izjasnio Omer, rad ij a l l a h u a n h u, pa se okre n u o i od njega . Potom je Sa'd b. U bada, radij a l l a h u a n hu, rekao: "Al l a h ov Pos l a n i k, s a l l a l l a h u a lej h i ve sellem, vje rovatno želi da se m i ensa rije izjasnimo: tako m i O n oga u Č ijoj j e ruci moj život, kada b i n a m n a redio d a u more zagazi mo, m i bismo t o uči n i l i, kada b i n a m n a redio da pođemo u Berku l-gamad, m i b i s m o t o u či n i l i !" 10 I mam je Ah med za bilježio pred a nje u kojem stoji da su neki Med i njani

9

El-Buhari (31 24) i Muslim (1747). Muslim (1779).

1 11

57


USPJEŠAN ODGOJ

rekl i : "O ensa rije, Res u l u l lah, salla l l a h u alej h i ve sel lem, žel i d a se vi izjasnite." Tad a neki rekoše: "Al l a h ov Posl a n iče, mi tebi nećemo reći kao što su Izrael ića n i rekli M usa u : 'Hajde ti i Gospodar tvoj pa se bijte, mi ćemo ovdje ostati !' Ta ko nam O n oga u Č ijoj s u ruci n aši životi, kada bi kre n u o u Berku l -gamad, kre n u l i bismo s tobom ! " Ova kva generacija, koj u je krasio u s pješa n odgoj, b i l a je sposo b n a dostići ta kva ostva renja i pobjede, a Bitka na Bed ru bila je samo uvod u tu serij u uspjeha. Gore navedene riječi i zgova rali s u na ratištu, neposred no pred bitku, znajući za šta s u odgovorn i . l prije nj i h postojali s u lj udi koji s u ta kve riječi izgova ra li, a l i kad a bi se približila borba, tada s u govori l i : 11Naš Gospodaru, zašto si nam borbu propisao? Da si nas toga još neko vrijeme poštedio !" ( E n N isa, 77) Do riječi koje izgova raj u neodgojeni lj u d i ne d rži se. Vjerovjesn i k, sa l la l l a h u a lej h i ve sellem, kon s u ltirao se sa svi m ashabima, i tako sve nj i h u pozoravao na breme i odgovornost, jer konsu ltacija uči ozb i lj n osti i i n d ivid u a l noj odgovornosti; to je bio pokazate lj povjerenja koje je Vje rovjesn i k, salla l l a h u a lej h i ve sellem, u kazao generacij i koj u je odgajao. Biza ntijci su zaboravi l i šejta nsko doša ptava nje; m us l i m a n ima je teško palo što će se suočiti s Biza ntijci ma, pa s u u puti l i p i s m o Ebu Bekru, radij a l l a h u a n hu, koji je t a d a izgovorio poznatu izre k u : " H a l idom b. ei-Velidom natjerat ću Biza ntijce da zabo rave šejtansko došaptava nj e !" I m a m Et-Ta beri u svome dje l u Et-Tarih z a b i lježio je pred a nje u koj e m stoj i Ebu Bekrov, rad ija l l a h u a n h u, dopis H a l i d u b . ei-Vel idu, koji se p o povratku s hadža nalazio u mjestu Hajra. U dopisu je stajalo s lj edeće: "Idi do m u s l i m a nskog tabora na Jerm u ku, oni s u tužni i rastužili su d ruge m u s l i ma ne, i nemoj d a se ikada ponovi to što si sada uči n i o ! 11 Uisti n u, neprijateljske s nage, u z Alla hovu pomoć, neće rastuž iti i 11

Ebu Bekr je ovdje mislio na Halidov odla:cak na hadž be:c njegovog manja.

58

PRIMJERI OČEKIVANIH REZULTATA OZBIUNOG PRISTUPA ODGOJU

obes h ra b riti n ijedan čovjek kao što ćeš to ti u č i n iti. E b u Sulejmane, neka te prate do bro i sreća ! Zadata k obavi u potpu nosti, Allah će ti dati savrše nstvo. Nemoj d a te obuzme sa modopad ljivost, pa da stradaš i ponižen budeš ! N e d ivi se svoj i m dje l i ma ! Allahu pripada zasluga i O n daje nagra d u i kaz n u ." 1 2 H a l id, radija l la h u a nhu, u putio se i uvidio da mora ići putem koj i m će zaobići Biza ntijce, a i vremena je bilo vrlo malo. U pitao je: "Koj i m putem mogu stići Biza ntijcima iza leđa ? Jer, a ko se s nj i m a sučelim, okasn it će moj u pomoć m u s l i m a n i ma." Odgovori l i s u m u : "Znamo z a samo jedan put, ali nj ime ne ide vojska već samo pojedinci jahači, nemoj nipošto dovoditi m u s l i mane u opasnost !" O n i h ponovo preu p ita, a l i mu se odazva samo Rafia b. U m ej ra et-Ta i, i to u z ve l i ko stra h opoštovanje. Potom se H a l i d b . ei-Velid obrati svojim saborci m a : "Vaša vje ra n ije došla u pita nje, n iti je vaše uvjerenje osl a b i l o . Znajte d a pomoć dolazi srazmjerno n a mjera ma, a nagra d a srazmjerno nadanj u . M us l i m a n n e treba bri n uti za n ešto u šta se u pu šta s Allahovi m b l agoslovom." Njegovi saborci odgovoriše: "Ti si čovjek u kojem je Allah, dže l l e š a n u hu, objed inio sva d ob ra svijeta, neka bude ka ko ti kažeš." 1 3 Rafia m u je savjetovao d a se dobro opskrbe vodom, d a se n a p u ne i posljed nje za l i he, jer p redstoji pogibelj a n put, i samo ga je Svemogući Allah kad a r o l a kšati . Zatražio je dvadeset vel i ki h i ugojenih deva . H a l id m u i h je stavio na raspolaganje. Rafia i h je izgladnjivao tako d a su jako ožednjele, pa i h je dobro napojio. Zatim im je odsjekao usne i podvezao u sta kako n e bi odluta l e na ispaši. Potom i h je raste retio i rekao H a l id u da može p utovati. P utovao je jašući konje i noseći teret. Sva ki put kad a b i se zaustavio, zaklao bi po četiri deve i vodom iz nj ihovih "rezervoara" n a poj io konje, a lj u d i su p i l i vodu

12 13

Vidjeti: Tarihut-Taberi, 3/385. Vidjeti: ibid, 3/408-409.

59


USPJEŠAN ODGOJ

koju su ponijel i . N a kon pet d a n a stigao je u pod ručje s vod o m . 14 Ovaj je poku šaj bio vrlo smion i ozb i ljan, u isto vrijeme, to je bilo jedino rj ešenje. M isli l i neko da ova ko vel iku i z načaj n u od l u ku može d o n ijeti neozbilj a n čovjek? ! U isto vrijeme, mogu li se za misliti gorki rezu ltati i posljedice da se a kciji n ije pristu pilo s ova kom ozbilj nošću ? ! Ovdje se oz bilj n ost ne ogleda samo u Halidovom, rad ija l l a h u a n hu, stavu, već i u stavu i odlučnosti vojske koja je b i l a s nj i m . Pozivanje u islam

N ajbolji p n mJer za davet, poziva nje u islam jeste životopis vje rovjes n i ka, a lej himus-selam, koji su svoje živote i imetke ž rtvova l i na Alla hovom putu; prvo i primarno pita nje kada je riječ o od n osu prema svom naro d u bilo je pozivanje u islam. To se može nazrijeti i iz događaja o na rodu koj i je bačen u rovove n a p u njene vatrom (asha b u l-uhdud ) . Ta kođe r iz stava o d l učnog dječaka kojeg je tadašnj i vladar htio u b iti baca njem u bezda n, a l i g a je A l l a h, dže l l e ša n u hu, sačuvao, p a s e v ratio kod vladara . Zatim su ga pokuša l i utopiti u moru, ali se dječa k o pet vratio živ, došavši kod vladara. A kada je uvidio da m o ra spasiti svoj na rod, rekao je vladaru : "Nećeš me ubiti ako ne učiniš onako kako ti ja naredim. " 15 N a kon što je p rvi put izbjegao sm rt, dječa k je mogao potražiti d rugo mjesto n a Ze m lji, i vladar n i ka d a ne bi saznao d a je živ, živio bi pod d ojmom da je m rtav, ali on to n ije u radio. Isto ta ko, to je mogao u ra d iti d rugi put, i n ije ga n išta sprečava lo da u đe u svoje mjesto, a l i je otišao izravno kod v l a d a ra . Na kraju je svoj život ž rtvovao na Allahovom putu kako bi ljude izbavio iz m n o goboštva i 1 4 Vidjeti: ibid, 3/425. 15

Muslim (3005).

60

PRIMJERI OČEKIVANIH REZULTATA OZBIU NOG PRISTUPA ODGOJU

za b l u d e. I m a l i u našem u mmetu neko ko je spre m a n n a ovo l i ku žrtvu i teret ! Čednost i izbjegavanje zabranjenog

Jedan od najboljih pri mjera za to jeste d ogađaj s Jusufom, a l ej h is-se l a m . Govoreći o ovom posla niku, Svevišnji Allah navod i n a m primjer kraj nje čedn osti . U isti nu, misionar koj i teži savršenstvu ima vel i ko raz u m ijevanje prema d rugim lj u d i m a . J u suf, a lej h is-selam, bio je mladić ( m l a d ost je izvor strasti), n eoženjen, da leko od rođa ka i domovin e (onaj ko ž ivi s porodicom i prijatelj i ma stidi se toga da o n i saznaj u njegovu sra motu te da pad n e u nj ihovim očima; kad a je d a leko od nji h nestaje i ta prepreka), imao je status roba ( rob n e p reže od čega p reže sloboda n čovjek). Da bi izazov bio još veći, žena koja ga je napastvova la bila je lijepa i ugledna, ona je njega željela (što isklju č uje teret udva ranja, traženja i stra ha od odbija nja ) . Ne samo to, strastveno ga je željela i zavodila, što u kl a nja s u m nj u d a ga iskušava i ispituje njegovu čednost. N a lazila se u vladarevom sjed ištu, u svojoj kući, dobro je poznavala odgova raj uće vrijeme za nemora l i pogodno mjesto, daleko od pogleda lj u d i . J oš je zatvorila vrata kako bi ih osigura l a od n e n a d nog u pada treće osobe. Pon u d i l a m u se dobrovoljno, pož u d n o . Međutim, pored svega toga, J usuf je ostao čeda n A l l a h a radi, i n ije joj se predao. A l l a h ovo pravo i p ravo njenog m uža pretpostavio je sve m u . Možemo za m i s l iti ka kav b i bio ishod kad a b i neko od nas bio iskušan sličnim iskušenjem. 1 6

16

Vidjeti: Revdatul11mhibbin, str. 325-326.

61 6 1


USPJEŠAN ODGOJ

Uloga žene u uspješnom odgoju

Kada je Vjerovjes n i ku , sa l l a l la h u a lej h i ve sel lem, d ata Objava i ka da se zbog toga našao u teškoj situaciji, došao je kod Hatidže, rad ij a l l a h u a n ha, sav u plaše n . Ona mu je rekla: "Al l a h a mi, Sveviš nj i te Allah n i kada neće poniziti jer ti održavaš rod binske veze, doče kuješ goste, pomažeš siromašne i pomažeš isti n u ! " N ije se zadovoljila tom utjehom već je otišla kod Vereke i u p itala ga u vezi s t i m povevši Res u l u l l a ha, sa l l a l la h u a l ej h i ve sellem, svoga muža. 1 7 To je samo jed a n od b roj n i h primjera uspješnog odgoj a . Ova uspješna žena i m a l a je vrlo v a ž n u , temelj n u u logu, daj u ći Posl a n iku, s a l l a l l a h u a lej h i ve sel lem, potpor u . I ma l a je status logistike. U p ravo zbog toga je zasl užila d a je Stvoritelj nebesa i Zem lje obra d uje radosnom viješću koj u joj je dostavio Džibril . O tome n a m govori Ebu H u rej rino, rad ija l l a h u a n hu, p reda nje : "Džibril, a l ejh is-selam, došao j e kod Vje rovjes n i ka, sa l l a l l a h u a l ejhi ve sellem, i reka o: 'Allahov Poslaniče, doći će ti Hatidža i donijeti posudom s umakom: hranu i piće; kada dođe, prenesi joj pozdrav od njenog Gospodara i od mene, i obraduj je da će u Džennetu 1 imati kuću od bisera u kojoj neće biti buke ni umora. "' 8 U isti n u ova kav Hatidžin, rad ija l l a h u a n ha, stav govori nam o sla bosti nekih m u s l i m a n ki koje staj u na put svoj im m uževima daijama otežavaj ući i m raznoraznim zahtjevima i ža leći se na nj ihovo odsustvo; ta zar su o n i stvore n i da im u kri l u sjede i n išta d rugo ! Jed a n isla mski a utoritet, čovjek koj i osjeća ono što osj ećaj u i ostal i lj udi, bio j e izložen iskušenj i m a jer j e tvrd io d a Kur' a n n ije stvoren . Kada je osjetio teret i posljed ice iskušenja, u njem u se pokre n u o osjećaj očinstva : sjetio s e svoj i h kćerki koje je ostavio u domovini. 17 IK

El-Buhari (3) i Muslim (1 60). El-Buhari (3820) i l\Iuslim (2432) .

62

PRIMJERI OČEKIVANIH REZULTATA OZBI LJNOG PRISTUPA ODGOJU

N a ko n kratkog vremena od nj ih mu dođe dopis u kojem mu n a ređuju ustraj nost: "Ta ko n a m Al l a h a, da čujemo da si pogubljen, bilo b i nam d raže n ego d a čujemo d a si izjavio da je K u r' a n stvore n ." Ova kva riječi pod rške n e dolaze tek ta ko, sa m e od sebe. One su, u isti n u, jedinstveno ol ičenje u spješnog odgoja koj i m s u te djevoj ke odgajane. Nj i hov ih je otac odgojio da pomažu islam i preferiraj u isti n u nad uživanjem b lagodati očinstva na ovome svijet u . I m a le su mogućnost za p referira njem i oda b i rom, pa s u se opredijel i le za isti n u i pomaga nje vjere, odnosno, za očevu s m rt, jer otac će ova ko osjetiti rezu ltate uspješnog odgoja i od toga će osjećaja sva kodnevno i mati korist, to će mu, uz Allahovo dopuštenje, biti vel i ka potpora . Ponavlja mo, uspješan je odgoj blagoslovljeno sta blo koje d aje plodove, i često se dešava da sam odgajatelj prije osta l i h lju d i u be re plodove toga odgoj a : kol i ko li je učitelja koje su posavjetova l i nj ihovi učenici i l i i h u pozori l i na grešku i l i u kaza l i na p rop ust i l i ih izbavi l i iz neugod ne situacij e ! A uče n i k ta kvu pozicij u n i kada n e bi za uzeo d a m u učitelj n ije p ružio kva l iteta n odgoj; kaže se: "Ka ko čovjek post u pa prema d rugima, tako i d rugi postupaj u prema nje m u ." Kamo sreće d a odgajatelji i učitelj i znaju da je razvoj u če n i ka, njegovo samostalno razm i š ljanje, njegovo oslobađanje okova uskogru d n osti i slijepog slijeđenja u stva ri vel i ko do bro po nj ih same, i da s u oni ti koj i će prvi u b rati p lod ta kvog odgoja.

63

IZOSTANAK REZULTATA

IZOSTANAK REZULTATA ----- ----- -----· ·------·-·-------------..-·--------·· · ·

Ozbilja n prist u p odgoju rezultira l ijepim plodovi ma, a neozbiljan pristup - gorkim p lodovi m a . Plodovi ozb i lj nog pristupa odgoj u nisu n i ma l o preči d a se p roučavaj u od p lodova koje rezu lt i ra loš odgoj, tim p rije kako bi se loši rezu ltati p redu h it ri l i, odnosno ka ko bi se na nj i h u pozorilo, i nema potre be d a se čovjek n a p reže da to uoči. Samo l etimičan pogled na sta nje u m meta bit će čovjeku d ovolj a n pokazatelj . Ovo naše n ezavi d n o stanje nije ništa nego odra z i gorki plod lošeg odgoj a . Poštova n i čitaoče, ovdje možeš pročitati o izosta nku rezu ltata kada je riječ o odgoj u . "Hajde t i i Gospoda r tvoj p a se bijte ... "

Allah, dželle š a n u h u , n a redio je M usau, a lej h i s-se l a m, i lzraelićanima da uđu u Svetu zemlju, obavijestiviši ga d a i m j u je On odred io, ali kakav je bio ishod ? O tom e nam govore s ljedeći ajeti: "A kad Musa reče narodu svome ( ... ): 'O narode moj, uđite u Svetu zemlju, koju vam je Allah dodijelio, i ne uzmičite nazad, pa da se vratite izgubljeni.' Oni rekoše : 'O Musa, u njoj je . nemilosrdan narod i mi u nju nećemo ući dok god oni iz nje ne izađu, mi ćemo onda sigurno ući.'" (EI-M a ida, 2 1-22) Među nj ima bila s u dva čovjeka kojima je Svevišnj i Allah d a rovao Svoju m i lost: "Dva čovjeka koja su se Allaha bojala i kojima je On darovao milost Svoju - rekoše: 'Naval ite im na kapiju, pa kad kroz nju

65 65


USPJEŠAN O DGOJ

prođete, bit ćete sigurno pobjednici; a u Allaha se pouzdajte, a ko ste vjernici !"' (EI-Maida, 23) Ipak, pokušaj je bio bezuspješa n, i o n i s u na sav g l a s rekl i : " O Musa, dok god su o n i u njoj mi nećemo u nju ulaziti ! Hajde ti i Gospodar tvoj pa se bijte, mi ćemo ovdje ostati !" (EI-Maida, 24) Č a k se nisu u dostojili da kaž u : naš Gospoda r, jer su osjeća l i d a i h se to uopće ne tiče, već se tiče M usaa i Svevišnjeg Al laha, nj ima to n ije bilo b l isko. N ajviše što su dali jeste sprem nost d a uđu u Svetu zem lj u, ako je spomenuti nemi losrd n i n a rod n a pusti. A možda b i i ta spremnost nestala onda kada zaista bude potrebna. U isti n u M usa, a l ej h is-selam, ovdje n ij e bio odgovora n za ova kav stu pa nj poniženja na koji su b i l i spa l i Izraelića n i . M u s a , a l ej h is-selam, n ije ž a l i o truda u nj ihovom poziva nj u i nastojanju da ih popravi. (Za r on n ije znao odgajati a jeda n je od odabra n i h posla n i ka ! ) Za neuspješnost u odgoj u n ije odgovoran samo odgajatelj : odgoj obu hvata progra m, odgajatelja i odgaj a n i ka, i a ko m a ka r jedan od tih članova gru bo n a ruši svoju u logu, odgoj neće u rod iti plodom. Ćud l zraelićana n ije reagirala na M usaovo, a l ejhis-se l a m, zalaganje u nj ihovom odgoj u jer su živjeli poniženi i bijed n i pod fa raon ovom vlašću koj u n isu mogli prevazići. l, nakon što su doživjeli taj stu pa nj pon iženja, M usa i h se odrekao: "Musa reče: 'Moj Gospodaru, ja osim sebe imam moć samo nad bratom svojim; zato presudi nama i ljudima grešnim !", ( E I - M a ida, 25) M us l i m a n se ne bio smio usuditi da pomisli, a ka moli da izgovori riječi koje su izgovori l i Izrae l ića n i . "Oni, osim malo njih, zatajiše . . . "

Jedna druga sku pina lzra e l ićana tražila je od svoga vjerovjes n i ka da im Allah, d želle ša n u h u, n a redi borbu. Nj ihov ih je vjerovjes n i k u pozorio da se izlažu m og ućnosti neodazivanja toj

66

IZOSTANAK REZU LTATA

Al l a hovoj n a redbi. Međuti m oni su u straj a l i u svom za htjevu, i kada i m je borba pro pisa na, m nogi od nji h pokazali su ono čega pri bojavao nj ihov vje rovjesnik: "Za r nisi čuo da su prvaci sinova lsrailovih poslije Musaa svom vje rovjesniku rekli: 'Postavi nam vladara da bismo se na Allahovom putu borili!' 'Možda se vi nećete boriti, ako vam borba bude propisana?' - reče on. 'Zašto da se ne borimo na Allahovom putu' rekoše, 'mi koji smo iz zemlje naše prognani i od sinova naših odvojeni?' A kada im borba bi propisana, oni, osim malo njih, zatajiše. A Allah d obro zna one koji su sami prema sebi nepravedni.'' (EI-Be ka ra, 246) Ča k ni među o n i m a koji s u prevazišli ovu p rvu eta p u n ije bilo o n i h koji su b i l i d ovolj no spre m n i da n astave d alje . Kad a i m je Allah, d žel l e ša n u hu, postavio Ta l uta za vlada ra, oni su s e usprotivi l i : "Rekoše oni: 'Odakle da nam još on bude vladar kada smo mi preči od njega da vladamo? Njemu ni veliko bogatstvo nije dato.'" ( E I Be ka ra, 247) Potom i h Svemogući Allah iskušava rijekom, trećom eta pom na kojoj pada još jedna skupina : "l oni se, osim malo njih, napiše iz nje." ( E I-Beka ra, 249) četvrta eta pa bila je sus ret s neprijatelj e m : "l kad je predaše, oni i oni koji su s njim vjerovali povikaše: ' M i danas ne možemo izaći na kraj s Džalutom i vojskom njegovom !"' (EI-Bekara, 249) Kako god ovo kaziva nje ukazuje n a uspješa n odgoj onih koj i s u tvrdo vjerova l i d a će p red Al l a h a izaći, isto tako govori n a m o odstustvu očekiva n i h plod ova odgoj a kod onih koj i s u konti n u i ra n o ton u l i . Težak trenutak

Pohod na Tebuk bio je jed a n od posljed nji h Poslani kovih, sa l l a l l a h u a lej h i ve sel lem, ratnih podu hvata . U nje m u je bio veliki ispit za iskrene vjern ike . Povodo m toga objavljena je s u ra Et-

67 6 7


USPJEŠAN O DGOJ

Tevba, koja je razotkri la pokva renost i n iskost l icemjera . O pisujući l icemjere, Svevišnji Allah kaže: uoa se radilo o plijenu nadohvat ruke i ne toliko dalekom pohodu, licemjeri bi te slijedili, ali im je put izgledao dalek . " (Et-Tevba, 42) . Potpuno s u spre m n i učestvovati i poći u borbu kad a je pobjeda osigu ra n a a p l ijen l a h ko dostu pa n : uoni koji su izostali sigurno će reći kada pođete da plijen uzmete: ' Pustite i nas da vas pratimo !"' (EI-Feth, 15) Ali tu j e i ispit koji će i h u potpu nosti razotkrit i : "Reci bedunima koji su izostal i : 'Bit ćete pozvani da se borite protiv naroda veoma hrabrog i moćnog, sve dok se ne pokori. . .'" ( EI-Feth, 16). Da kle, neprijatelj je h rabar i moćan, i borba mora trajati sve dok se ne pokori - tu nema l a h kog p l ijena. Kada se Resu l u l lah, sa l l a l la h u a lej h i v e sellem, vratio s Tebuka, l i cemjeri s u ž u r n o dolazili izvi njavajući se i iznoseći opravdanja za izosta n a k iza borbe. Jedan od nj ih d ošao je pokazujući lažnu pobožnost i čestitost, n avodeći kao opravd a nje, bajagi, svoj u slabost p rema Rimlj a n kama, jer je, eto, slab na žene: "Oslobodi me i ne dovedi me u iskušenje!" ( Et Tevba, 49) l a ko su ova kve spletke prolazile kod lju d i, to n ije moglo p roći kod Onoga Koj i je tu spletku pobio rekavš i : "Eto, baš u iskušenje su pali!" ( Et-Tevba, 49) M us l i m a n kojem je p ružen u spješan odgoj i koj i se boji Alla ha, p red ovim ajetom zastaje sa stra hom i strepnjom, jer dokučuje d a p u ko pravda nje stra hom od iskušenje n ije d ovolj no d a čovjeka uvrsti u plejadu bogobojaznih, mol i mo Svemogućeg Allaha d a nas sačuva z l i h strasti i bolesn i h prohtjeva ! U isti n u ovi primjeri, iako s u nj ihovi a kteri u osnovi bili vel i ki l icemjeri i zlonamjern ici, a predstavljaj u pouku o n i m a čija s rca n is u omekšala za n ajdi rljivija pita nja, za srca koja nisu d osegla njihovu ozbiljnost. Sva ki čovjek koji ne postigne ozbiljnost kada je riječ o od ređenom p ita nju n užno će za pasti u istu stva r u koju su zapali l icemjeri koji su izosta l i iza Bitke na Tebu ku . ..

68

68

IZOSTANAK REZULTATA

Odmetništvo od islama

N a kon Res u l u l lahove, sa l l a l l a h u a lejh i ve sellem, smrti mnogi bed u i n i i novaj l ije u islamu počeli su se nad metati ko će se prije od metn uti od islama i pobu n iti p rotiv Resu l u l l a h ovog, sa l l a l l a h u a lejh i ve sellem, nasljed n i ka . Nesu m njivo je da je među nji m a bilo i onih koj i su islam pri hvati l i isklj učivo iz materija l n i h pobuda, a licemjerstvo je osta lo usađena u njihovim srcima . I pak, među nji ma su bile znatne sku pine za koje Allah, džel le ša n u hu, kaže: "Neki beduini govore: 'Mi vjerujemo!' Reci: 'Vi ne vjerujete, ali recite: 'Mi se pokoravamo!' jer u srca vaša prava vjera još nije ušla. A ako Allaha i Njegovog Poslanika budete slušali, On vam nimalo neće umanjiti nagradu za djela vaša.' - Allah, uistinu, prašta i samilostan je. Pravi su vjernici samo oni koji u Allaha i Poslanika Njegovog vjeruju, i poslije više ne sumnjaju, i bore se na Allahovom putu imecima svojim i životima svojim. O n i su iskre n i !" ( E I-H udžu rat, 14-15) U vezi s Med i nj a n ima i sta novn icima oko l n i h mjesta Svevišnji Allah rekao je: "Nije trebalo da stanovnici Medi n e ni beduini u njenoj blizini iza Allahovog Posla n i ka izostanu i da svoj život njegovom životu pretpostave .. .'' (Et Tevba, 120). Dakle, od islama nisu otpa l i odgojeni m us l i m a n i već novaj lije koji n isu bili u potpunosti odgoj e n i : ". . . jer u srca vaša prava vjera još nije ušla.'' Samo su sla bići prihvata l i lažno pos l a n stvo EI-M usej le me, Tu l ej h e i EI-Esveda. U takvim s u se lju d i m a a ktivi ra l i predis l a mski porivi čij u p rljavšt i n u n isu bili iskorij e n i l i . Ta ko s u došli do za ključka : čovjek je lažov ali je koristan, i bolji je od iskrenog ali štetnog čovjeka (Ebu Be kra, rad ij a l l a h u a n h u, jer n a ređuje izdvaj a nje zekata, op. prev . ) i, odbivši obaveznost zekata, potp u n o su se od metn u l i od vjere.

69 69


USPJEŠAN ODGOJ

"Mislili su da saveznici nisu otišli .. .''

Prve generacije u m meta odgaj a l i s u razn i događaji koj i s u i h klasificira l i i uzd iza l i . Pomoću nji h razotkriva l i s u se i odstra nj iva l i bolesni i zlonamjerni lj u d i . Pete godine po H id ž ri din dušmani s u k u l m i n i ra l i kad a je riječ o izdrž lj ivosti. M rž nja i h je objedi n i l a u n a mjeri da zatru sva ki trag isla m u i m us l i m a n i m a . O k u p i l i s u s e i okruž i l i m u s l i mane htijući ostva riti z a d a n i cilj : sravn iti M e d i n u s a zemljom. A l i su d oživjeli p ravu katastrofu. Ča s n i Kur' a n opisuje n a m tu vel i ku zavjeru : " . . . kad s u vam došle i odozgo i odozdo, a duša došla do grkljana, i kad ste o Allahu svašta pomišljali - tada su vjernici bili u iskušenje stvaljeni i ne mogu biti gore uznemireni..." ( E I-Ahzab, 10-11). U ta kvim momentima slabi vjern ici i licemjeri budu polj u lja n i, a to rezu ltira s u m nj o m u Alla hovo obeća nje i obeća nje Njegovog Posla n i ka, sal l a l lah u a l ejhi ve sel l em, pri bjegava nje ku kavički m metoda ma, ostavlja nje na cjedilu, žurno traženj e dopuštenja za čuva nje imetka i porod i ce . . . To s u b i l i nj ihovi i zgovori, međutim u suštin i n a mjerava l i su pobjeći i izvući s e . Da j e Sveviš nji A l l a h od redio d a neprijate ljske snage n a p a d n u , oni se n e bi dvo u m i l i : n e bi se odazva l i na poziv, b i l o bi to za njih isuviše vel i ko iskušenje, i, či neći grijeh, o d b i l i bi poslušnost. Pogledaj m o kako Kur' a n govori o tome s l i kovito : " ... kad su licemjeri i oni bolesna srca govorili: 'Allah i Poslanik Njegov samo su nas obmanj ivali kad su nam obećava l i !' kad su neki među njima rekli: 'O stanovnici Jesriba, ovdje vam nema sta n ka, zato se vratite !', a d rugi među njima tražili su dopuštenje od Vjerovjesnika i govorili: 'Kuće su naše nezaštićene!' - a nisu bile nezaštićene, već su oni htjeli da se izvuku." ( EI-Ahzab, 12-13) G ovoreći o n egativn i m primjerima kao ol ičenj u nedostatka ispravnog odgoja, povećava nam se uvjere nje

70 70


u n u žnost ozbiljnog prist u pa odgoju, odnosno to n a m u kazuje na d u b i n u problema nasta lih usljed njegovog odsustva .

71

PREPREKE USPJEŠNOM ODGOJU

PREPREKE U USPJEŠNOM ODGOJU ------------------------------------------- ---------------- --------- -----

Ovdje ćemo letim ično pre l istati stra n ice (ne možem o i h sve o b u hvatiti) naše stva rnosti, mada u n aprijed znamo da j e n a nj ima ispisa na odsutnost ozbiljnog pristupa odgoj u i opad a nje stu pnja ozbiljnosti . One nam govore o istoj p roblematici i simptomima bolesti od koj i h patimo, a glavni uzrok svega toga jeste odsutnost ozbilj n og pristupa odgoj u . N eki od tih primj era možda su se isprepleli s d rugim i l i nose dvije razl ičite poru ke. (Ovdje ne govorimo o utvrđiva nj u logike n iti o ka kvoj fi lozofskoj raspravi . ) Sve što želimo jeste da čitaoca povežemo s opetova nom stva rnošću kojoj je on i sam svjedok. I zmeđu osta lih, sljedeće su stva ri ozbiljne p repre ke na putu uspješnog odgoja. P rvo, preokupacija i pretjerano razmetanje doprinosom, ostva renjima, djelima i metoda m a dave; tim su stva rima neki lj udi preokupira n i u toj mjeri d a sva ko može vidjeti vel i ku p rova l ij u između riječi i stva rnosti i t o d a sa ldo djela n i dje l i m i č n o ne može potvrd iti riječi. Nažalost, time su obma njeni čak i neki isla mski a ktivisti. N ajvjerovatn ije će nam konačni izvještaj, odnosno "matu ra" od ređen og podu hvata u kazati na prisustvo spomenute pojave. D rugo, p reoku pira nost kritika ma; m nogi lju d i kritiziraju i n d ivid ue, kolektiv, m isionare, u če nja ke, p u b l i kacije, metode d ave, misio n a rske orga n izacije, veoma oštro i ne pošteđujući n i koga i ništa . štaviše, čitaj u i slušaj u isklj učivo zato da bi mog l i u putiti

73 7 3


USPJEŠAN ODGOJ

kritiku. Postoje lj udi koj i su se dobrovolj n o stavi l i n a raspolaganje ovom pozivu, dobrovolj no i besp latno pomažući i s l u žeći nep rijatelj ima islamskog poziva, dave : d a n onoćno vrijeđaju, kritizi raju , ko menti raj u i sorti raj u lj ude. Da ti bude jasna d ijametra l n a oprečnost između njegovi h riječi i djela, u p itaj ga s ljedeća pita nj a : šta si u či n io za davu, jesi l i ma čime pridonijeo islamu, kol i ko si vremena izdvojio u pozivanj u zal uta log m l a d ića, na koliko si javn i h i l i taj n i h {svejed n o je) poroka ukazao, kol i ko si vremena izdvojio pozivaći nemusl i ma n a u islam, jesi l i ikad pomogao nevolj ni ku i l i nezbrin utoj udovici? Kod veći n e ta kvih lj udi djelu se za pravo ni trag n e nazire. M nogi se kriju iza kritike kao d uhovnog uzd ignuća d a bi vješto izbjegli djelo. N ije l i njegova kazn a još na ovom svijetu to da m u bude u skraćeno dok d rugi rade, od n osno d a bude l išen blagoslova učinjenog djela koji žele svi lj u d i ! Treće, učesta lo žaljenje n a sva kodnevne n egativne pojave, p robleme u rad u za isla m, probleme om l a d i n e i misionarstva; i a ko je ža ljenje na to veći nom iskreno, o n o čovjeka zauzima, njegov negativa n utjecaj od ražava se na ponašanje i rad, a osoba koja se tome prepusti, potpu no bude d u hovno poražena i b rzo poklekne. Neki dobronamjerni lj udi kazat će d a je to dobar znak i pokazatelj zai nteresira nosti, međutim, uspješa n čovjek koji je na se preuzeo teret dave (koj u doživljava kao okosnicu života i primarni cilj ) zna da bavlj e nje tim p roblemima i u česta la priča o nj ima ne koristi, n a p rotiv odvraća od rad a . Ovo ne znači da razgovor o p roble m i m a i pokušaj nj ihovog rješava nja treba d efi n itivno isklj u čiti; ovdje je riječ o jednoj sasvim drugoj pojavi koja se uvu kla među dobre lj ude koj i samo o tome raspravlj aj u . č etvrto,

poklek n u će pred ma kakvim p roblemom, pogreško m i neprijatnošću i zaobilaženje toga pod izgovorom da u te stvari n e treba zad i rati, od nosno da to n eće vječno potrajati

74

PREPREKE USPJ EŠNOM O DG OJU

itd .; n a p ri mjer, uče n i k, rad n i k, student i l i običa n m u s l i m a n ma gdje bio d oživi to da se od ređena vrata pred nj im zatvore, te on skršten i h ruku čeka nj ihovo ponovno otva ra nje, i l i se usredsre d i ne neku d rugu oblast. Da l i ova vrsta lju d i ispravno i zrelo razm išlja? Jesu l i Allahovi vje rovjesnici, te misionari i reformatori tako razmišlja l i ? Nisu. Ča k vođe kojekakvih sekti i pro m icatelji raznih ideja trpe neugod nosti, i, i a ko s u zlona mjerni i pon e kad i maj u slabe rezultate i prod u ktivnost, u svoj u idej u u lažu shodno svoj im mogućnostima. Zašto ne odgojimo i ne pripremimo a ktiviste koji će rad iti u svi m mogućim uvjeti m a ? ! Genera cija koja rad i samo pod određe n i m uvjetima i n ije spremna n a sa mosta l n o djelo n isu oni koj i m ijenjaju sta nje. Određena će generacija p rosperirati tek onda kad a shvati da je o n a odgovorna za otva ra nja vrata i iznalaženje novih oblasti za djelova nje; to je ona generacija koja to n i m a l o ozbilj n ije ne shvata od svoj e odgovornosti z a rad . Peto, zadovoljavanje riječima i osjećajima; neki se lj udi pri pis uj u isla mskom buđenju i d ru že s dobrim lj udima bez ika kvog učešća i u laganja truda, zadovolje se zajedničkim osjećajem da podržavaj u dobro i njegove sljed benike. M nogi samo form a l no, pasivno u čestvuju na foru mi ma, odnosno posjećuju predava nja bez ijednog, pa i naj m a njeg pozitivnog kora ka n a p rijed, i, da problem bude još veći, m isle da je to m a ksi m u m koj i mogu pon u d iti. M isle da je odlaženje i vraćanje s p redava nja sastaja nje s dobri m lj u d i m a i u čestvova nje u nekih isla mskih a ktivnostima dovoljno d a ga uvrsti u plej a d u d a ij a . Kol i ko samo obrazova nih i uče n i h lj u d i može pon u d iti davi i u n a p rijed iti trud misiona ra, i kamo sreće da i h misionari čuju i posl ušaj u ! Riječ je o ozbilj n i m prijedlozima i preciznim kritikama, a l i svijest d ruštva u kojem se to govori n ije na zadovoljavaj u ćem n ivou : začetni k ta kve i deje i prijed loga igra se s tespihom i l i samo pokazuje rukom, i na tome se sve završi. Ta ko ti Alla ha, pogl edaj m u s l i mane na mej d a n u i uvjeri

75


USPJEŠAN O DGOJ

se kol i ki je p rocenat o n ih koje nj ihovo pripisiva nje, sahvi kva l ificira samo za puku sara d nj u n a ostva renj u nekih islamski h a ktivnosti i verba lno u češće u rješava nj u a ktue l n i h pitanja ! N ije l i ta kva vrsta lj udi kojoj nedostaje mogućnosti i koja se kraj nj e dosađuje jedan od uzro ka kaskanja isla mskih podu hvata i a ktivnosti? Naš razum n alaže d a izricanje osjećaja znači olakša nje i oslobađa nje tereta na d uši, i d a je to neophodno kad a je riječ o rad u za islam, međutim, mora m o n a pomen uti da to n ije uvijek prirodno o l a kšanje, a mi smo naj p reči tome da čuva mo i šted imo energij u . Š esto, prazan govor i neu mjesna kritika; neki lju d i n e osvrću se na stva rno stanje u društvu, već kritiziraju i pozivaj u se na negativne događaje, i, gu beći d ragocjeno v rijeme, svoja sij e l a ne za klj u čuj u u mjesnim savjetima n i korisn i m prijedlozima koji se mogu sprovesti . Dovoljn o je samo povesti razgovor o nekoj temi i l i d ruštvenom pitanju, i svi s e u k ljučuj u navodeći primjere, zauzimaj u ći l ične stavove i n udeći dokaze. Ovo p reovladava na mnogim sje l i m a dobri h lj u d i; da nesreća bude veća, njegovi a kteri ostaj u pod utiskom da se rad i o pozitivnom razgovoru . Nažalost, pažlj ivim raz m išljanjem o tome doći ćemo do uvjerenja da od tih stva ri nema ama baš n i ka kve koristi. N a protiv, takav razgovor i m a mnogo n egativnosti, i svi njegovi u česnici od laze s pogorša nom s l i kom o svijetu, u nj ihovom razm išljanju i govoru domin irat će paro l a : " Lj u d i su nastra d a l i ! " Takav nemoća n osjećaj izrazito mnogo potire rad n u snagu i uve l i ko s l a bi entuzijaza m p rema bolj itku . N e treba shvatiti d a ovim pozivamo u prestajanje kritizira nja stva rn osti, to se ne traži, naprotiv, kritizira nje stva rnosti jedan je od b roj n i h načina suzbijanja negativnosti . G ovoreći o tome, m i s l i m o na prazne riječi onih lj udi koji tako poti ru entuzijaza m i p roblemu p ra ktično daj u pod ršku, a nama je isuviše potreba n entuz ijaza m koj i ćem o utrošiti u p ro d u ktiva n rad za isla m .

76

PREPREKE USPJEŠNOM ODGOJ U

Sedmo, ši renje pes1m1zma o u rota ma u n uta rnj i h i va njskih d i n-d ušma n a p rotiv islama i sahve; m n ogi lj udi traže polaga h nost, između osta log, govoreći : " Č ovjek sa m n e m ože za u staviti rije ku"; "Adem, a l ej h is-sel a m, n i koga n ije o p u n o m oćio da se brine o njegovom potomstvu"; "Va ma vaša, a meni m oja vjera" itd ., a neki ča k prigovaraju Alla hovi m n a red ba m a . N a ravno, govor o neprijateljima i nj ihovim zavjera m a traži se. Podsjeća nje na borbu vrlo je važna stva r. Ali je to n ešto sasvim d rugo, za raz l iku od izjava spomen ute vrste lj udi koj i svoje riječi ne potvrđuj u n i ka kvim trudom n i djelom. Važno je n a pomenuti da je ova kvo razgova ranje o bavezno a ko je riječ o poučava nju, b u đe nj u i jača nju za i nteresiranosti, razotkriva nj u taj n i i objašnjavanj u p uta koj i m idu z l i kovci. Osmo, odbaciva nje poziva i prebacivanje odgovornosti i posljed ica na d ruge; ta kvo se ponašanje možda može n aći pri službeniku u određenom preduzeću i l i pri nekom građevi nskom rad n i ku koji se nastoji riješiti podu hvata, p rebacivši ga na d rugu osob u , a sa m i m tim i posljedica, ali se n e smije naći pri onome ko poziva u islam. O n i koji znaj u vrijednost rada nastoje da nji h ov rad uspje, a svoje u češće u tome smatraj u zlatnom prili kom, a nj eno propuštanje - vel ikim gubitko m . Pod tim m i s l i mo na sasvi m d rugu stva r. N ai m e, susteza nje od izdavanja fetvi, šerijatsko-pravnih rješenja i susteza nje od vodstva bila je pra ksa ispravnih prethod n i ka, i to je legitimna stva r. M eđutim, to je bilo u gra n i ca m a, jer se rad i lo o tome ko će preuzeti vodstvo : svejedno bio ovaj ili o n aj - u m met n ije bio bez vođe n iti je h i lafet upro pašten, a ni onaj ko je tražio šerijatsko-pravno rješenje nije došao u situacij u d a mu ga nema ko izdati. Deveto, lažna skrom n ost; nerijetko smo u pril ici (i p rije nego što dobijemo odgovor na postavljeno pita nje ) čuti s ljedeće izraze: "Ne mogu to učiniti"; "Ja to nisam u sta nj u"; "Neka n a m

77 7 7


USPJEŠAN ODGOJ

Allah, dželle š a n u h u , pomogne"; "Eh, da smo mi sposobni za ta kvo nešto"; "Ima neko bolji od mene" i s l . Ova kve riječi izgova raj u lju d i koji b u d u pozva n i da u č i n e neko dobro i l i s e o d nj ih zatraži u češće u od ređenom mision a rskom poduhvatu. Skrom nost jeste osobi n a koj u n a m Š e rijat na laže. N e možemo zamema riti d a s u ispravn i p rethod n ici sputava l i svoj u d u šu, a l i, isto ta ko, ne možemo kazati ni to da to smije biti p repreka u rad u i l i obes h rabrenje kada je riječ o u češću, jer to je n ešto sasvi m d rugo. M eđu ispravni m p rethod n icima bilo j e lj u d i koji s u se istica li u poučava nju, izdavanju šerijatsko-pravn i h qesenja, sudstvu, misionarstvu, u kaziva nju na poroke, a l i i pored toga sebe su obuzdava l i i dava l i sebi do z n a nja d a n isu n a zadovoljavaj u ćem nivou . l , n ijedan čovjek, m a kol i ko d a mu se da, neće više od nj i h obuzdavati svoju dušu, čak n i o n i koji ostave određenu a ktivnost i l i polje djelova nja z bog z a uzetosti d rugim a ktivnostima, odnosno d rugim polj i m a . Dodu še, postoje lj u d i koje na ta kav kora k navedu iskrena osjećanja, koj i stva rno osjećaj u nedostatak u sebi, iako to n ije razumno opravd a nje. A da su mnogi lj u d i rea l n i i iskre n i prema sebi, vidj e l i bi da i h na to navodi nemoć i l ijenost. Da je to ta ko, dovolj a n je pokazatelj da ti isti lj udi na m nogim polj i ma vide one koji su po svi m kriterij i m a sla bij i od nj ih, a l i i h m n ogo kritizira i govori o njihovim greška ma; d a s u u tome iskre n i, njihova b i kritika kod nj ih samih pobudila osjećaj potrebe, a potom i a ktivnost . Međuti m , d a v n o je rečen o : " P o saz n a nj u povoda nema čuđenja ." N ije li ova vrsta vještačke skro m n osti gora k plod odsustva u spješnog odgoja? Ka kva je raz l i ka između toga da se čovjek takmiči u obavljanj u noćnog na maza i dobrovoljnog posta s jed ne, i poziva nja A l l a h u i u češća u tome s d ruge strane ! Začudit ćeš se a ko iole p rost u d i raš stvarn ost u m meta i njegovu potrebu za sva kim atomom energije koj u imaj u njegovi sinovi a koj u mogu utrošiti n a razn i m poljima i ostva ruj ući vel i ka dob ra, a vidiš da·

78

PREPREKE USPJEŠNOM ODGOJU

besposl i ča re i sustežu se od učešća pod izgovorom da za to n isu sposo b n i . Jed ino rješenje te zagon etke jeste : u pitanju je odsustvo ozbilj n og p ristupa odgoj u . Deseto, loše iskorištavanje vremena; mnogi razmatraj u pitanje važnosti vremena i nužnosti njegovog p ravi l nog iskorištava nja, a za p repastit ćemo se a ko pogleda mo u šta m nogi od o n i h koji se pripisuju generaciji sahve p rovode svoje vrijeme. Pravd a nje nedostatkom vremena koj i m lj udi pokušavaju odbaciti obaveze i učešće u radu za d i n i-islam posta lo je uvod na riječ na početku broj n i h p redava nja, odnosno uvodna riječ m n ogih pu b l i kacij a . l n ije čudno d a onaj ko "nema vremena" izrazito l a h ko nađe vremena da se odazove na gozbu koja potraje i neko l i ko sati i l i da teferiči s p rijateljima na kojekavim sij e l i ma, a zajed n ičko im je sa mo to što n i ko od nj i h ne pod uzi ma spomena vrijedne a ktivn osti niti ostva ruje i ka kave rezu ltate. A n ije li preče da bude potpu n o obrnuto : da s e z a islam više žrtvuje n ego l i za b i l o šta d rugo ! Iz želje za u napređenjem neki lj u d i na laze dovolj no vremena za pisanje na učnog rada ili p rihvatenje ka kve službene obaveze koja iziskuje možda i dugo putova nje . N a ravno, ne prigovara m o ta kvim podu hvati ma n iti zavid imo tim lju d i m a na nj ihovoj zaradi, a l i ko može naći vremena za ta kve stva ri - a ko je u tome ozbilj a n - m ože i za d ruge, važnije podu hvate. Da čovjek vod i rač u n a o racional nom iskorištava nju vremena jeste pokazatelj to da l ijepo iskorištava vrijeme p redviđeno za od mor. N a i me, vođenje brige i nastojanje iskorištavanja vremena rješava m n oge p robleme koje smo spomen u l i u vezi s vremenom i njegovim iskorištava njem. Uspješan čovjek svjesta n je vrijed nosti slobod nog vremena, ali i blagodati vremena općenito, i on ga treti ra sasvim d rugačije n ego o n i koji se prema njemu od nose nemarno. N eka n iko ne pom isl i da poziva mo u samougnjetava nje i za postavlja nje vlastitih p rava ! l a ko čovjek sebi mora d ati od ređena prava, to ne znači d a svoje

79 79


USPJEŠAN ODGOJ

d ragocjeno vrijeme treba trošiti uza l u d . Ako vrijeme p redviđeno za odmor posveti od m a ra nju, n a kon toga bit će za uzet službenim i l i porod ičn i m obaveza ma (sa m i m tim nedostaje m u j o š više slobodnog vremena), i kad će onda i mati koj i slobodan trenuta k za davu? Krata k i jasan odgovor glasi: a ko se bude odgajao na uspješan način, naći će odgova raj uće vrijeme. Jedanaesto, okorjelost u ču la-kaza la; sva ki čovjek koji se opredijeli za čula-kaza la neće moći pot h ra njivati vel i ke i am biciozne i nterese u sebi: nji m e će ovladati ču la-kaza l a . Lj ude će, većinom nepraved no, ocijenjivati, nakla pati o ovom e svijetu, posljed nj i m događaj i ma u m a h a l i, trateći tako vrijeme. Na ova kvu se ra bot u odnose Resu l u l l a h ove, sa l l a l l a h u a lej h i ve sellem, riječi : "Allah pri vama mrzi tri stvari: ču/a-kazala, bespotrebno neumjesno zapitkivanje i rasipanje imetka. "1

1 El-Buhari (2408) i Muslim (593) .

80

VJEŠTAČKE SMETNJE U ODGOJU

VJEŠTAČKE SMETNJE U ODGOJU M noge lj ude d ivi navođe nje l ijepih primjera koji govo re o uspješnom odgoju, smatraj u da t reba stre miti ta kvom kva l itetu. I pa k, to za neke ostaje samo idea l a n primjer koj i je n emog uće ostva riti, od nosno stu p a nj čije ga ostva renje baci u n e m i losrd n u životn u stva rnost. A kada u poredi taj primjer i populaciju s kojom kom u n icira za ključi da između nj i h postoji vel iko rastoj a nje koje ne može skratiti, ka moli preva liti. l ta da se poziva na smetnje i pravda se svoj i m pogreš n i m shvata njem, z b u njujući one koji od njega za htij evaj u ovaj stu p a nj odgoja. Pravdaj u ći se, takav čovjek u osnovi polazi s ispravnih a l i na pogrešnom mjestu s mještenih polazišta . I zmeđu osta lih, neke od vještački h s metnj i u o � goj u jesu sljedeće. M a lo-pomalo

Res u l u l lah, sa l l a l l a h u a lej h i ve sel lem, rekao je H a n za l i, rad ij a l l a h u a n h u : "O Hanzala, sahat po sahat!"1 Neki lj u d i ovaj hadis uzi maj u kao dokaz n udeći ga sva kome ko od nj i h zatraži ozbilj n e podu hvate. Nema p roblema u tome da se odvoji određeno vrijeme za za odmor, opuštanje i naslađiva nj e . štaviše, to će čovjeku pomoći da se i znova lati ozbilj n i h podu hvata . Ovu konstataciju potvrđuj u m n oge p u b l i kacije sljed ben i ka ispravne l Muslim (2750). l 81 J 81


USPJEŠAN ODGOJ

trad icije. Brojni a utori koj i su pisa l i o bonto n u stjecanja znanja u vezi s tim zabilježi li su brojna p redanja. I zmeđu osta lih, Hatib ei Bagd a d i u svo me djelu EI-Džamiu li ahlakir-ravi ve adabis-samia zabilježio je da je Alija, rad ij a l l a h u a n hu, rekao: "Od ma rajte vaše d uše štokakvim razonodama, jer i d u ša se u mori poput tijela." Ez Zuhri je svoj i m d rugovima govori o : "Pripovijedate had ise, a l i recitujte i poeziju, jer uho u p ija šta čuje; i znajte da je duša želj na odmora." Kesir b . Efleh pri povijed a o je: "Na posljednjem sijelu koje smo p rove l i sa Zejd b . Sa bitom recitova l i smo poezij u ." 2 Al i ovdje postoj i velika raz l ika i zm eđu nji hove pra kse i ogriženosti u razonodi i zabavi. Dokazujući praksom ispravn i h prethod n i ka, nemamo pravo gledati na samo jed n o oko, prihvataj ući ono što nam ide u prilog, a za postavljaj ući ono što nam se ne sviđa . N e možemo reći d a je ozbiljan pristu p odgoju t o d a odgaja n i ku dopusti m o pre komjernu za bavu koja će n a posljetku postati njegovo mjerilo u život u . I sto tako, ne možemo kazati da je ozbiljan pristup odgoju to d a vrijeme određeno za zabavu premaši vrijeme p redviđeno za učenje; neki će reći da to tjera o m l a d i n u od isla m a . Č ovjeka će ražalostiti a ko vid i vel i ki interes za zabavom koja se ostva ruje kroz neke isla mske a ktivnosti. Nesumnjivo, to stvara generacij u ogrezl u u poroci ma, onu koja za bavu u b raja u svoje n ajvažnije zahtjeve. Din i-isl a m postavio je norme koje sprečavaj u da razonoda izgubi svoj smisao, odnosno da za bava posta ne cilj sa ma po sebi . I zmeđu osta l i h, dokaz za to i m a m o i u hadisu u kojem Pos l a n i k, sa l l a l l a h u a lejh i ve sel lem, zabrananjuje tjeranje i slijeđenje d ivljači. N a i me, i a ko je lov u osnovi dopušten, trošenje d ragocjenog vremena na traženj u i progonjenju d ivljači iz jednog mjesta u d rugo zabranjen o je. Pročitajmo s ljedeći Res u l u l l a hov, sa l l a l l a h u a lej h i ve sel l em, hadis: "Ko se nastani u 2 Vidjeti: El-Džamiu li ah!akir-ravi ve adalli.r-.ramia, 2 / 1 29-1 30.

82

VJEŠTAČKE SMETNJE U ODGOJU

pustinji ogrubjet će, ko slijedi lovin u iz razonode postat će nemaran, a onoga ko bespotrebno ode vladaru na noge pogodit će iskušenje. ,a I sti status i m a i poezija kao način opuštanja i razonode: a ko posta ne čovjekova glavna p reoku pacija n a koj u troši svoje vrijeme, tada je zabranjena, i a ko je u osnovi dopušten a . Dokaz z a t o jeste sljedeći Vjerovjesn i kov, sal l a l l a h u a lejh i ve sellem, hadis: "Bolje je da čovjekova prsa budu ispunjena gnojem koji će uništiti njegovu utrobu nego da budu ispunjena pjesništvom. 'A Umjereno savjetovanje

Res u l u l lah, sa l l a l l a h u alej h i ve sellem, obraćao se lj u d i ma savjetuj ući ih, a l i n ije p retjerivao iz bojazni d a im ne dosad i . 5 Ibn Abbas, rad ija l l a h u a n hu, jednom se p ri l i kom obratio l krimi rekavši m u : "Posavjetuj lju d e sva kog petka, a l i im nemoj dosad iti ! " 6 To je, nes u m nj ivo, tačno, a l i ovdje postoji razl i ka između o bičnog svijeta, koj i se podsjeća i savjetuju u mjereno ( n a nj i h se p rethodna preda nja i od nose) i o m l a d i ne koja se priprema za preuzimanje vodstva i tereta dave. U spješan odgoj i osposobljava nje za d avu ovi h d rugih za htijevaju da im se pon u d i m n ogo z n a nja i odgoj a . Ako n eko kaže da n ismo u p ravu, ka ko ćemo onda protumačiti djela ispravn ih prethod n i ka i nj ihove podvige u stjecanju z n a nja i čuva nju vremena, o čem u smo već govori l i . Zatim, tu je i nez a nema rlj iva raz l i ka između poučava nja i osposobljavanja odgaj a n i ka s jed ne, i podsjećanja i savjetovanja običnog svijeta s

3

Ahmed, 2/440, Ebu Davud (2859), En-Nesai (4309) i Et-Tirmizi (2256). El-Buhari (61 55) i Muslim (2257). 5 El-Buhari (68) i Muslim (2821). 6 El-Buhari (6337).

4

83


USPJEŠAN ODGOJ

d ruge stra n e : prekomjerno podsjećanje ove d ruge pop u lacije poti re svoju u logu i utjecaj . Ljudi ne podnose

N eki odgajatelj i n a meću p ro b lem d ruge vrste koj i je zbilja kom pliciran i zasl u žuje d a ga se pažlj ivije stu d i ra . Radi se o sljedećem : poučan p rimjer logički pol u čuje zd rave rezu ltate i vel iku želj u za dosezanjem takvih kva l iteta, međuti m omlad i na veći nom ne podnosi j a k p rogram, štaviše, nekad se m nogi mladi odgaja nici izgube i n esta n u . Ovaj je problem s koro najveća prepre ka kod veći n e odgajatelj a . M i cijenimo trud naše b raće, i potpuno smo svjesni da i h vode iskrene n a mjere i bojazan d a o m l a d i na n e posta ne ž rtva tog p roblema. Svjesni smo činjenice da u lažu n a d lj udske na pore u borbi između truda i sažaljenja, z n a mo da zbog toga nj ihove grud i izgaraju od boli s jed n e, i uživaj u u zaneseno sti da taj na raštaj dosegne najviše sfere odgoja, s d ruge stra ne. l o n i se slažu da puko zalaga nje nije dovolj n o u u poređiva nj u odgoj nog rad a i truda. N ećemo zanijekati postoj a nje mnogih o m l ad i naca koji ne pod nose ozbilj n ije progra me, štaviše, koji su i m, možda, u osnovi p repreka na putu ustrajnosti . To je jedna stvar, a stra h i zastrašiva nje da će o m l adinac postati žrtva sasvim je d ruga stvar. Po n a ma, n e m a opravdanja za to da se odgoj n i život m lad ića priprema god i n ama a da se ne podvrgne ozb i lj n ijem program u iz bojazni da m u to ne posta n e prepreka . Ne može se desiti d a gene racija čuva na ta kvim stra hom i strepnjom, god i n a m a osta ne sputa na i želj n a podviga . Neće opstati onaj ko se u ta kvoj atmosferi p reda, odnosno ko izbjegava rješava nje p roblema sa sa m i m sobom, a o tome da se u njega pouzda misiona rstvo u kritičnim periodima - d a i ne govorimo. Vid imo da

84

VJEŠTAČKE SMETNJE U O DGOJU

mladić koj i izabere privrženost vje ri svoj život potpuno m ij e nj a u svi m segmentima života, pa se pita mo koja je razd a lj i n a veća : ona koj u j e p reva l i o od kada je izabrao P ravi p ut, pri hvaj ući propise i napu štaj u ći m n oge p rohtjeve, i l i p reobražaj koji m u mi n u d imo? Vel i ki preokret koj i je mladić pod uzeo izabi rući P ravi put u p ućuje nas na to da isti taj mladić može n a p raviti d rugi preokret ka sfe ra m a ozbilj n ijeg djelova nja . Prije u pute njegov s u kraj nj i cilj b i l i sport i za bava : n ije s e odvajao o d u l ice i igral išta. Potom je dobrim za mje n i o loše : njegove a m bicije i očekivanja posta l i su viši i vred n ij i . Kako je n a p ravio jeda n ta kav preokret, u sta nju je napraviti još jed a n . M usa b b . U mejr, radij a l l a h u anhu, bio je naj bogatij i i n ajuglednij i mekanski m l a d ić, a l i kasn ije je u m ro, nemavši osim jedan ogrtač kojim bi m u pokri l i glavu, a noge bi se otkri le; a ko bi m u pokri l i n oge, g lava bi se otkri l a . Ali M u sa b je živio s m i ren i zadovolj a n . Vjerovjes n i kov, sa l l a l l a h u a lej h i ve sel l e m, odgoj uzdignuo ga je u sfere i m a n a i odlučnosti, pa je mogao p revazići bogatstvo i ras koš na koje je bio navikn u o u pred islamskom perio d u . S l ične primjere naći ćemo i kod nekih drugi h asha ba, koj i su živjeli u mjereno. Međutim, Svevišnji je Allah htio d a se to desi M usabu, rad ij a l l a h u a n hu, da n a m bude veliki pokazatelj da ozbilj a n pristup odgoj u lj ude može uzd ići i više n ego što m is l i mo. Porez na kolektivni odgoj

N eki će odgaj atelj i prihvatiti gore spomenutu mogućnost slažući se s tim da se odgaj a n i k m ože uzdići do najviših stu p nj eva odgoja, a l i će kazati da je to d ugotraj a n i komp l iciran p roces. Kolektivn i odgoj ta kođe r je prijeko potreban, i za njega se mora dovolj no ž rtvovati. Kada je riječ o ta kvi m odgajan ici ma, i l i ćemo

85


USPJEŠAN O DGOJ

napredovati - a to znači u n a p rijed ž rtvovati sve one koji se n e mog u n ositi s t i m jakim p rogra mom, i l i ć e m o ih pri hvatiti ka kvi jesu, m a ka r to značilo pad odgoj n og n ivoa prve pop u lacije i nj ihovo o bezl ičenje. Odgajatelji često govore : "Ta kav n a p redni odgaj a n i k n e smije biti kriterij va lj a nosti od ređen og odgoj nog progra m a ." Dru kčije kaza n o, veliki n a preda k u odgoj u bude u skraćen onome ko ga istinski zaslužuje zato što je taj i sti odgaj a n i k nažalost usko povezan sa d rugim s u u če n i kom u razred u, odnosno d rugim, sla bij i m odgaja n i kom koji ne podnosi takav tem po, i tada sla b iji postaje vodeći, a osta l i moraj u t rpjeti tu njegovu sla bost. l a ko pozdravljamo l ijep odnos prema slabima i nerušenje mostova prema njima, p itamo se: čemu s u d rugi, nadareni i perspektivni odgaj a n ici koj i s u prešl i čitave eta pe krivi, i za r n e m a m o dovolj no razvijene u m ove i samosta l n o razmišlj a nje d a riješi m o ovaj problem? N e mogu shvatiti zašto s u postojeće odgoj n o stanje i tradici o n a l n e metode ba rijera koju n ije dopušteno p revazići, koja se n e smije zaobići. U islamskom d ru štvu navi kl i smo d a trideset uče n i ka ide u jed a n razred, među koj i ma i m a talenata koj i ma je dovolj a n s a m o z n a k i od mah shvate, a i m a i o n i h s l a b i h . l pored toga posvećuje i m s e i sti trud, poučava i h i sti u čitelj i s nj i ma se rad i po istom n astavnom p l a n u već god i n a m a . I sto je i s osta l i m odgoj n i m p rogra mima. T i m sla bij i m odgaj a n icima na putu odgoj n og n a p retka stoje m n oge prepreke. Nj i m a treba izmjena obrazovne stru ktu re, a l i i h ne treba zbunj ivati različitim mišljenj i m a i stavovi m a . Za rješenje tog problema postoji još čitav niz d rugih odgoj n i h progra m a i metod a . Generacija sahve pozva na je d a ozb i lj n o preispita svoje metode, da izvrši revizij u jesu l i te metode prepreka i s metnja u ostva renj u am biciozn i h ci ljeva kojima stremi, da te odgoj n e metode osvježi, da ih podešava prema svoj i m odgoj n i m uvjerenj i m a i planovima, n e da bude su protn o, kad a s u pla novi cilj sami po sebi. G ra đevi n u ko lektivnog

86

86

VJEŠT AČKE SMETNJE U ODGOJU

odgoja možemo čuvati samo zajedno i samo se ta ko penjati n a više stepenice, a l i i u ložiti poseb a n trud za a m biciozne i perspektivne odgaj a n i ke. Izuzetno nadarene učeni ke, odnosno studente, na Za padu u pisuju u posebne škole, kreiraj u posebne p rogra me i planove. A zar treba dopusititi da nevjern ički Zapad bude m a rlj iviji od nas kada je riječ o m l a d i m gen e racij a m a .

87

87

PREDLOŽENE METODE ZA USPJEŠAN O DGOJ

PREDLOŽENE METODE ZA USPJEŠAN ODGOJ

Prilaz od ređenom p rob l e m u n e s m ije biti površ a n letim iča n, već ozb i lj a n i polaga h a n, stud i ra njem njegove štete i p redlaganjem rea lnih, prihvatljivih rješenj a . Ovo je zato jer štura a n a l i z a od ređenog problema pod geslom "jedan uzrok - jedno rješenje" za pravo je zava rava nje va njšti nom, tj . površan prilazak pro b l e m u . Ta kva površnost neumjere n je i odbačen pristu p . Ali s druge stra ne, imamo p retjera nost u krivotvorenju uzro ka i rješenja, i to je samo bježa nje od p ravog rješenja i srži p roblema, time se čita lac sa m o zbunjuje. Po toj osnovi smatra mo d a je ozbi lj a n pristup odgoj u za p ravo jed a n visoki stupanj odgoja kojem treba stremiti. Daleko je od odgovornosti onaj ko misli d a je dovo ljno p retpostavlja nje uzroka i p redlaganje rješenja nji hovim stavlj a njem na papir. U najboljem sl učaju, njegova poruka može glasit i : na lazite se u zaosta lom stad ij u , a l i eto m a l o ste u z n a p redova l i . Lju d i koji vode b rigu o odgoju, ma ka kav d a je nj i hov stepen i ma ka kva ku ltura, jasno znaj u z načenja ovog izraza i važ nost teme. Sigu rno znaj u d a je ono što se očekuje od pojedi n aca i u m meta kao cjeline m n ogo veće od onoga na čemu trenutno jes u . Uvj erljivo govore d a savremeni odgoj, m a ka r se rad i l o o mnogim deta ljima veza n i m za sahvu treba revidirati i podići stupanj ozbi lj nosti.

89


USPJEŠAN ODGOJ

M nogi se čitaoci raspituj u o pred lože n i m p rogra m i m a i metod a m a za ozbilj a n p reokret. To i nteresira nje i m a svoju vrijed nost i značaL a l i m i se čini d a ono n ije pro d u kt istinskog uvjere nj a u postoj a nja prije ke potrebe za ozbilj n i m pristupo m odgoj u . Kada i nteresira nje bude p roizašla i z toga, generacija blagoslovljene sahve (čije plodove i rezu ltate vidimo iz d a n a u d a n ) neće biti nemoćna. Ta kva generacija n eće klon uti izna lazeći metode, načine i rješenj a . Odgoj od generacije sahve izričito zahtijeva u laganje vel i kog truda u izra d i plana, izna laženj u m etoda i revizij i trenutnog sta nja . A taj trud m n ogo je veći od truda nekog pisca opsjed nutog svoj im neznanjem , slabošću i propustima a koj i se želi popraviti. Uvjeren sam da m nogi p rofesori i odgajatelj i metoda m a i p rogra mom koj i ma trenutno raspolažu mogu napraviti vel i k kora k n a prijed i vrlo kva l itetno odgojiti svoje u če n i ke, od nosno odgaj a n i ke. Ovdje ćemo spomen uti n e ke prijedloge za poboljšanje odgoja - sam nj ihov n aziv govori nam o sad ržaj u - n e bi li utrli put uspješnom odgoj u . Bud ući d a se razl i kuju po svojoj prirodi, te sam p rijed loge podijelio na teoretske (koj i se izlažu u verba l n oj formi i naučno) i pra ktične (koji se dokazuju p ra ktično). Ova podjela skoro d a i n ij e stručna, jer se te dvije vrste međusobno prož i m aj u i dodi ruju, što je očigled no. Teoretske metode Usredsređivanje na određenu temu

M noga nas pita nja p reoku p i raju na sij e l i m a i u ž ivotu općen ito, ud uzi maj u n a m i previše d ragocjenog vremena. Većinom s u to m a rgi n a l n a pitanja, od nosno rasprava koja n e vod i rea lnom

90

PREDLOŽENE METODE ZA USPJ EŠAN ODGOJ

rješenj u . Ako samo letim ično pogledamo kol iko se desi susreta i povede razgovora n a našim sijeli ma, vidjet ćemo d a te pri l ike mora m o maksima l n o iskorisiti. Kada pita nje uspješnog odgoja bude glavna tema na našim sijeli ma i for u m i ma i kad a o nje m u b u d u govori l i govorn ici, književnici i mislioci, i kad a se n a nje m u b u d u zasniva le rasprave, tada ćem o, uz Allahovo dopuštenje, doći do rea l n i h rezu ltata, i tada će te rasprave u roditi jednim o pćim stavom, oličenjem vrijednosti i važ nosti uspješnog odgoj a . Studi ranje životopisa uspješnih ljudi

P ra ktični primjeri i uzori ostavljaju vel i k trag n a lju d e kada post a n u p ra ktični pokazatelji dosega teorije koja se može p retočiti u o p i p lj ivu snagu, i dokaz da se osjećaji i uvjere nja mogu p retvoriti u djela i stavove, ma o kojem segmentu se rad i l o, a h istorija o b i l uje takvim primjeri m a . Časni Ku r' a n odgaja lj ude pozivaj ući se na primjere i u zorite ljude. N avođenjem primjera, i svoji m l ič n i m primjerom Res u l u l l a h, sa l la l l a h u a lej h i v e sellem, odgaj a o j e asha be. Kur' a n često spo m i nje kazivanja o d revn i m n a rod i m a na čijem s u čelu bili vje rovjesnici i nj ihovi s ljed benici, na ređuj ući povođenje za nji ma, razmiš lj a nje i u z i m a nje pou ke. N a ređuj ući Resu l u l la h u, sa l l a l l a h u a lej h i ve sellem, strpljivost, Svevišnj i Allah podsjeća ga na povođenje za pri mjerom prijašnjih pos l a n i ka : "Ti izdrži kao što su izd ržali odlučni poslanici i ne traži da im kazna što prije dođe !"( E I-Ah kaf, 35) Tješeći Vjerovjesn i ka, s a l l a l l a h u a lej h i v e sellem, zbog utjeriva nja u laž i p rotivljenja nevjern ika, Kur'a n ga podsjeća da su isto to trpila njegova bra ća, prijašnji vje rovjes n ici: "A poslanici su i prije tebe lažnim smatra ni, p a su trpjeli što su ih u laž ugonili i mučili sve dok im ne bi došla pomoć Naša - a niko ne može Allahove riječi izmijeniti - i do tebe su

91


USPJEŠAN ODGOJ

doprle o poslanicima neke vijesti." (EI-Enam, 34) U ajetima objavlj e n i m u mekanskom periodu m nogo se govori o s i h i rbazima i fa ra o n u, pod nošenju njegove tira n ije, ž rtvova nju života na Alla h ovo m putu ka ko bi to bilo jasa n primjer Vje rovjes n i kovim, salla l l a h u a lej h i ve sellem, ashabima koje s u u M eki pogađa la b roj n a iskušenj a . N a kon Bitke n a U h u d u K u r' a n muslimane poziva na razm i š lj a nje o sljedeće m : "A koliko je bilo vjerovjesnika uz koje su se m nogi iskreni vjernici borili, pa nisu klonuli zbog nevolja koje su ih na Allahovom putu snalazile, i nisu posustajali niti su se predava l i - a Allah izd ržljive vol i - i samo su govorili: 'Naš Gospoda ru, oprosti nam krivice naše i neumjerenost našu u postupcima našim, i učvrsti korake naše i pomozi nam protiv naroda koji ne vjeruje !111 (Alu l m ra n, 146-147) Došavši kod Posl a n i ka, s a l l a l l a h u a lejh i ve sel lem, Ha bab, rad ij a l l a h u a n hu, poža lio se na uznem iravanje m nogobožaca, pa ga je Vjerovjesnik, sa l l a l l a h u a lej h i ve sellem, u pozorio n a rea l n ost ka ko bi uzeo pou ku i razmislio: "U narodima prije vas bilo je ljudi koje su zakopava/i u zemlju i, donijevši testeru, raspo/ovili im glavu na dva dijelo, ali to ih ne bi odvratilo od islama, a nekima su željeznim bodljama odvajali meso od kostiju i zglobova. Tako m i Allaha, ova će se vjera toliko učvrstiti da će konjanik putovati iz Sane do Hadramevta, bojeći se samo Allaha i vuka za svoje ovce, ali vi to požurujete !"1 Svijest o neprijateljskom trudu i zalaganju

O n oga ko p rostudira sta nje neprijatelja začudit će njih ovo vel i ko zalaga nje za n ištavne p ri n ci pe, borba za nevje rstvo i podnošenje teškoća i iskušenj a . Možda je za to najveći pokazatelj l

El-Buhari (3612) .

92


trud d a našnjih kršća nskih mision a ra, koji, i zlože n i opasnosti ma, ostva ruj u spore rezu ltate. Ako m us l i m a n razmisli o tome, zapitat će s e : a ko ovol i ki trud u lažu sljed benici laži i za b l ude, koli ki tek trud t rebaju u lagati sljedbenici istine i P ravog puta, jesu l i o n i koj i znaju da će biti n agrađe n i za sva ki korak učinjen n a Alla hovom putu, makar i ne u rodio plodom, i šta u ložili na tom putu. Svevišnj i A l l a h kaže: " ...jer njih neće zadesiti ni žeđ, ni u mor, ni glad na Allahovom putu, niti će stupiti na neko mjesto koje će nevjern ike naljutiti, niti će ikakvu nevolju od neprijatelja pretrpjeti, a da im to sve neće kao dobro djelo u pisano biti - Allah zaista neće dopustiti da propadne nagrada onima koji čine dobro - i n eće dati nikakav prilog, ni mali ni veliki, niti će ikakvu dolinu prevaliti, a da im to neće zapisano biti, da bi ih Allah nagradio za djela njihova nagradom ljepšom od one koju su zaslužili." (Et-Tevba, 120-121) Govoreći o Bici na U h u d u, časni Kur' a n u ka z uje n a m na sljedeći smisao: "Nemojte malaksati tražeći neprijatelja; a ko vi trpite bol, trpe i oni bol kao i vi, a vi se još od Allaha nadate onome čemu se oni ne nadaju. - A Allah sve zna i mudar je." (En N isa, 104) I sto tako: "Ako vi dopadate rana, i drugi rana dopadaju. A u ovim danima Mi dajemo pobjedu sad jednima, a sad d rugima .. . " (Al u l m ran, 140). Svijest o gorkoj stvarnosti

Ako počne govoriti samo o jed n o m segmentu stva rnosti isla mskog u m meta d a nas, čovjek će osjetiti da razgova ra nje o tome, ma kol i ko traja l o, n eće u rod iti plodom . l a ko je u m m et i ra n ij e zapadao u sla bost i nemoć, to je bilo u jed n o m -dva seg m enta, a l i danas je sasvim d ru kčije. Današ nj i reformatori osjećaj u da ne bi bilo dovoljno n iti bi poluči la očekiva n i m

93 9 3


USPJEŠAN ODGOJ

rezu ltati m a d a u lože sav svoj trud u reformu mora l a i l i n a u ke i l i vjerskih s hvata nja ( n a d koje s e nadvila ta m a ) . . . Kol i ko s a m o truda treba u ložiti da se nadomjeste sve m a nj kavosti i riješe svi p roblemi u m meta ! Zaista, kad a shvati veliči n u izazova, generacija će z nati da taj visoki stupanj može ostvariti samo a ko pristupi ozbiljnom odgoj u . Razmatra nje stva rnih izazova koji čekaj u generacij u sahve p reče je i obrazložen ije od toga da lju d i m a d oča rava m o kako je poziva nje u d i n i-isl a m l a h ka stva r s kojom se čovjek m ože n ositi n a putova nj u, izletu, d a je dava reći riječ-dvije tu i tamo, pokloniti knj igu, p o n u d iti negdje p rogra m i sl. 2 Uvjerenost u ostvarenje cilja

Svijest o a ktu e l n i m proble m ima, u prkos nj ihovoj vel ičini, treba biti poveza na s optimizmom u ostva renje cilja i s uvjerenjem u Al l a h ovu, dželle š a n u h u , pomoć, u protivnom, m u s l i m a n i će ž ivjeti kao pesim isti i sla bići. M nogi d a n ašnji m u s l i m a n i tako razm išljaj u i usljed toga s matraj u d a j e izazov stva rnosti veći n ego što čovjek može pod n ijeti, i d a u m m etu p reostaje da, bez ika kvog zal aga nja i truda, čeka šta će sudbina donijeti . Allah, dželle ša n u h u, obećao j e d a će din i-islam pobjediti i b iti iznad d rugih vje ra : "On je poslao Poslanika Svoga s uputom i vjerom istinitom da bi je uzdigao iznad svih vjera. A Allah je dovoljan kao svjedok!" (EI Feth, 28) Svoj i m robovi ma A l l a h , džel l e ša n u h u, obećao je pobjedu i n a mjesn ištva: "Allah obećava da će one među vama koji budu vjerovali i dobra djela činili sigurno namjesnicima na Zemlji postaviti, kao što je postavio namjesnicima one prije njih, i da će 2

Ne poričemo da je to sastavni dio dave, ali ako ljude naviknemo da se dava svodi samo na formu, islamsko će misionarstvo to i postati, i podbacit će u svojoj reformatorskoj ulozi.

94


im zacijelo vjeru njihovu učvrstiti, onu koju im On želi, i da će im sigurno strah sigurnošću zamijeniti; oni će se samo Meni klanjati, i neće druge Meni ravnim smatrati." ( E n - N u r, 55) Tu je i h a d is u koj e m Pos l a n i k, sa l la l l a h u a lejh i ve sellem, obećava (a njegovo je obećanje istinito) d a će islam doprijeti na sva ko mjesto. Tem i m ed Dari, radij a l l a h u a n h u, govorio je: " Č u o sa m Resu l u l laha, sa l l a l l a h u a lej h i v e sel lem, d a kaže: 'Ova će vjera doprijeti dokle god dopiru noć i dan; Svevišnji će Allah učiniti da dopre do svakog grada i sela, ponosom ponosnog ili poniženjem poniženog, ponosom kojim će Svevišnji Allah uzdignuti islam, i poniženjem kojim će poniziti nevjerstvo. "' 3 Spoznaja ovog značenja i svijest u m meta o tome podstiče na rad i ozbilj n ost, je r samo onaj ko je uvjere n u ostva renje cilja može raditi. Svijest o prolaznosti ovoga svijeta

I zmeđu osta l i h stva ri, lj u d e od za laganja za islam često sprečava vel i ka lj u bav prema ovo me svijetu : m i r, ugled i imetak; lj u d i n e prihvataju moguće opasn osti na tom putu, a sve to jesu prohtjevi ovome svijetu . Čovjek treba spoznati bezvrijed nost ovoga svijeta i činjenicu da je on samo prima m ljivo p rolazno naslađiva nje koje očara m n oge lj ude, ali se u b rzo p retvori u nepod nošljivi pakao. Tridesetak god ina ljudskog života p rođe u osjećaj u mladosti i čežnj i za užicima, a n a kon šezdesete god ine nava l e sta ra čke b rige, i više nema vremena za užitak. Od tih trideset god ina trećin a je odmor i spavanje, treći na rad i stjeca nje nafa ke, što znači d a je svega nekih deseta k god i n a užita k u ovosvjetskim ljepota ma - pod uvjetom d a bude pošteđen nesreća, a kol i ko ih je sa m o ! M a ka r da se to vrijeme i umnogostruči, to ne 3

Ahmed, 4/ 1 03, i El-Hakim, 4/430.

95


USPJEŠAN ODGOJ

bi bilo d ovolj n o čovje ku, jer n a kon ovog života, ma koli ko trajao, čeka nas vječni život n a onome svijet u . Jesi l i ikada razmislio o Zem lj i u proljeće, kad a se zaodjene u svoje jedinstveno ruho i ljepotu, a n a kon neko l i ko mjeseci vidiš je p u st u i napušte n u : "Život na ovom svijetu sličan je bilju zemaljskom na koje Mi spustimo s neba kišu s kojim se ona izmiješa, kojim se onda hrane ljudi i stoka. Pa kad se Zem lja ukrasi svojim ruhom i okiti i kad stanovnici njezini pomisle da su oni toga gospodari, dođe zapovijed Naša, noću ili danju, i Mi to pokosimo, kao da prije ničeg nije ni bilo. Eto, tako Mi potan ko izlažemo dokaze narodu koji hoće razmisliti." (J u n us, 24) Resu l u l lah, sal l a l l a h u a lejh i ve sell em, odgojio je ashabe u čeći ih da je ovaj svijet prolaza n. Džabir b . Abd u l lah, rad ija l l a h u a n h u, prenosi d a je Res u l u l lah, sa l l a l l a h u a lej h i v e sellem, dolazeći s nekim lj u d i m a na pijacu s njezine gornje stra ne, p rošao pored m rtvog ja reta s m a l i m ušima, d ohvatio ga za uho, a potom upita o : "Ko će ovo kupiti za srebrenjak?" Lj u d i odgovoriše : " N i ko za njega n eće n išta dati; šta možemo u ra d iti s mrtvi m je retom !" Res u l u l l a h, sa l l a l l a h u a lej h i ve sellem, o pet u p ita : "Že/ite li ga kupiti ?" "Al laha n a m, kao živo i m a l o je m a h a n u j e r s u m u uši kratke, a šta tek reći kada je mrtvo !", rekoše, a Pos l a n i k, s a l l a l l a hu a lej h i ve selle m, n a kraj u zaključi: "Allaha mi, ovaj je svijet u Allaha manje vrijedan nego ovo jare u vas. "4 Kada lj udi shvate bezvrijednost ovoga svijeta, i mat će volje ozbiljno i p ro d u ktivno djelovati i truditi se za rađujući onaj svijet p revaz i l a ženjem svi h nedaća i poteškoća s koj i ma se čovjek s uočava na ovom svijetu.

4 Muslim (2957) .

96


Pra ktične metode Šerijatski obredi

Pored nagrade i podizanj a stu pnja kod Svevišnjeg A l l a ha, m u s l i m a n se, upražnjavajući šerijatske obrede uči u laganju truda, podnošenju na Al l a h ovom putu, te mu to u l ijeva vel iku o d l u čn ost. Otu d a je islam p redvidio veću n ag ra d u za one obrede čije je i zvršava nje teže. Res u l u llah, s a l l a l l a h u a lej h i ve sel lem, jed n o m je p ri l ikom rekao Aiši, rad ij a l l a h u a n h a, sljedeće: "Veličina tvoje nagrade zavisi od uloženog truda. " E b u H u rej ra, rad ij a l l a h u a n hu, prenosi se d a je Res u l u l la h , sal l a l l a h u a lej h i ve sellem, rekao: "Želite li da vas izvijestim o djelima zbog kojih Svevišnji Allah briše grijehe i podiže stupnjeve ?" " N a ravno, želimo to Alla hov Pos l a n iče", odgovoriše asha bi, a on reče : "Pažljivo uzimanje abdesta kada je to neprijatno, mnogo učinjenih koraka prema džamiji i dugo čekanje namaza u džamiji - to vam je ravno čuvanju straže, to vam je ravno čuvanju straže. "5 Propisno i pažlj ivo uzimanje a bd esta vrijedan je ibadet, a l i u neprijatnim situacij a ma ( h l a d n oća, bolest i s l . ) taj je ibadet još vred n ij i . I sto se odnos n i na post, namaz, hadž i d ruge ibadete, jer revno izvršavanje i badeta u neprijatnosti ma muslimana uči pod nošenju i borbi protiv svojih p rohtjeva i strasti. Uzoritost

Na čovjeka naJVIse utječe i potiče na činjenje d obra pra ktičan uzor, pogotovo a ko se u obzir uzme p u noznačnost i z raza uzor (a određene izraze lju d i često ne tumače istovjetno, razilazeći s

Muslim (25 1).

97


USPJEŠAN ODGOJ

se u m išljenj u oko nj ihovog značenj a ) . Poštova n i čitaoče, vje rovatno si sreo lju d e koj i isuviše d ob ro m isle o svom radu i smatraj u d a p rednjače kad a je riječ o ozbilj n osti; možda će čak i sa mi uvidjeti da p retjeruj u i otežavaj u o n i m a oko sebe. Da b i uspjeli, ta kvi ma treba još veća blagost i s a m i l ost. Č ovjek od lj u d i traži ozbilj a n prist u p pitanj i ma, kritizira i kom entira pa dje l i m ično i uspije u tome, međuti m, postignuti uspjeh kudika m o m a nj i j e od onoga koji ostvari onaj čovjek koji od nj i h zahtijeva istu stva r n udeći p ra ktičan p l a n i lični primjer. Ta kav se čovjek primjereno susteže od za počinjanja i od u strajavanja u neozbilj n oj raspravi i l i temi, n ije zadovolj a n time da svoje vrijeme trati s l ušajući neozbilj n e kritike jer zna cij e n iti i razu m no rasporediti vrijeme koje mu je na raspol aganj u . Tru d i se da odgaj a n ici u njemu uvijek vide uzoritog i ozbiljnog čovjeka . Treba znati d a profesor, odnosno otac, od nosno savjetnik svojim lošim pri mjerom u nazađuj e uče n i ke, odnosno d ijete, odnosno lj ude i t o za čitave stu p njeve ispod m i n i m a l n e razine. Štaviše, obaraj u m o ral ozbilj n i h lj u d i i un ištavaju ozbiljno razmišlj a nje o n i h koj i žele tek stu piti na početak p uta . Zar neko misli da odgajatelj može biti uzor svoj i m odgaj a n icima a ko stva ri m a ne bude pristu pao ozbiljno i požrtvova no? Ako ne mogu biti uzor svojim odgajan icima, odgajatelj i tada trebaj u biti podvrgn uti - odgoju, i tek tada će moći n a dvladati sa m i sebe. Ozbilj n o d ruštvo i sredina

Gore smo konstatira l i da je u odgoju važan l ijep uzor, a l i isto tako o d presud nog značaja jeste i ozbi lj n a sred i n a . Ka ko god uče n i k u svaja dob re oso b i ne od u čitelja, od nosno student od profesora, i sto tako, nemoguće ga j e sačuvati negativnog utjecaja

98


koji na njega ostavljaj u s u u če n ic i i prijatelj i na ovaj i l i o n aj n ačin. Pod l ožnost utjecaj u s redine u kojoj živi, za uče n i ka je još uvije k najvaž n ij i fa ktor u vel i kom preokretu, a l i i u p reokretu koj i m ladić ostva ruje polezaći Pravim p utem. Sve to govo ri nam d a je zd rava i ozb i lj n a sred i n a p rijeko potrebna d a b i odgoj uspio. Aps u rd j e od izuzetno nadarenih i talentira n i h odgaj n i ka očekivati ostva renje uspjeha koj i im se n a meće a još uvjek se nalaze u neozbi ljnoj sred i n i, to je očekiva nje nemogućeg. Zar je razu m n o razmišljati o stva ranju odgova raj uće atmosfere i ozb i lj n ije sredine kada je riječ o od ređen i m faktorima, m a ka r i dje l i m i čn o, dok tradicionalno obra zovno i odgoj n o okruženj e stoj i kao p repreka koj u je neza m is l ivo p revazići ? Ako ponudimo odgoj n i progra m ko lektivnog kara kte ra, znači li to da sve odgaj a n i ke tretiramo istovjetno, od n osno da zanema rujemo i n d ividualne raz l i ke među odgaja nicima i nji h ove lične m ogućnosti? N a ravno, n e znači . Svjedoci smo da još uvijek postoje m nogi mladići koji se za n i maj u z a n a u ku i odgoj n i uspon, a l i ostaj u žrtva sred ine u kojoj žive. Koji je to sta n d a rd mjerodava n u vezi s i zjed načiva njem odgaj a n i ka početn i ka i onoga koji je već preva l i o od ređene eta pe. Pita nje za raz m atranje: možemo li iz svoje h istorije i odgojnog iskustva i zvući metode koje će nam pomoći u prevazilaženju i l i makar u b lažavanju n egativnog utjecaja sred i n e na ista kn ute odgaj a n i ke, a l i da ne p re kriši mo kolektivn i karakter odgoj nog p rogra ma? Smjelo konfrontiranje nevaljalim običajima

U m n ogo čem u lj u d i se pozivaj u na o bičaje i navike koji i h spu tavaju svojim okovima i često onemogućuju u p rod u ktivnom rad u . Stoga, onaj ko želi biti ozbi ljan i sva kodnevno p rod u kt ivan m o ra se opredijel iti za jed n u od s ljedeće dvije stva ri - to njegovo

99


USPJEŠAN ODGOJ

opredjeljenje p resudno je po njega : sta lno potči njavanje običajima i navika ma, i l i nji hovo smjelo p revazilaženje i ignorira nje. Društve n e pri l i ke i način od nosa prema vremenu jesu pogu bni običaj i za ozbiljne ličnosti : i a ko žive zajedno s lj u d ima, osjećaju bol i tegobu. Ako osjećaji i hata r nekih lju d i kod nas budu značaj n iji od n ašeg vremena i rada, tada ćemo biti vel i ki g ubitnici i uza l ud n o se truditi; a ko želimo biti uspješn i i ozbilj ni, tad a se moramo s mjelo d ići p rotiv nevaljalih o bičaja, a možda biti spre m n i i na ž rtvovanje osjećaja nekih lju d i . Prevazilaženjem ove etape lj udi će nas pri hvatiti u tome svjetlu i prema nama se odnositi po toj osnovi. Rea l nost i postupnost

Kada razgova raj u i raspravljaj u o ozbiljnom pristupu odgoj u i rad u, m nogi dobri lj udi postaju ispunjeni a m bicijama i e ntuzijazmom prema ozbiljnom životu i prod u ktivnom rad u . M eđutim, kada t a svoja osjeća nja pokušaju ostvariti sučeljavaju se sa svoj i m isti nskim mogućnostima, n avikama i okol inom. Taj sudar može proizvesti osjećaj n emoći i n e u spjeha. Stoga, rea l nost, postu p nost i osjećaj da se p reokret ne postiže ta ko b rzo - sve to ima vel i ku u logu u preispitivanju i sa mokontro l i : taj nas osjećaj čuva od u bitačn i h podu hvata . Kada je riječ o samoodgoj u i odgoj u odgaj a n i ka koji s u n a m povjerni, to j e p ravac koj i m t reba d a idemo. Treba znati d a n egativa n utjecaj m i n u l i h stoljeća ljenča renja i nezai nteresi ra n osti ne može nestati preko noći. Na to nas u pućuje sljedeće Ebu H u rej rino, rad ija l l a h u a n h u, pred a nje u kojem stoji da je Res u l u l l a h, sa llallah u a lejh i ve sellem, jednom prilikom reka o : "Nijednog čovjeka neće spasiti njegova djela!" Prisutni u pitaše: "Za r ni tebe, Alla hov Posla n iče? ! ", na šta Posl a n i k, salla l l a h u alej h i ve sellem, odgovori : "Čak ni mene, bit ću spašen

100

PREDLOŽENE M ETODE ZA USPJEŠAN ODGOJ

samo ako me Allah uzme u okrilje Svoje milosti. Zato težite istini i budite umjereni, trudite se i radujte se; tražite sebi pomoć u jutru i kraju dana; a i u jednom dijelu noći; budite umjereni, budite umjereni, i uspjet ćete. "6 Odabir odgovarajućeg polja za djelovanje

Po Alla hovom, dželle ša n u hu, za kon u lju d i se raz l i kuj u : neko je ekspert u od ređenoj oblasti, a l i d ruge mu ne i d u od ruke . M ua vija, rad ij a l l a h u a n hu, rekao je Sa'sau b . Savha n u : "Objasni m i ka kvi h vrsta lj udi i m a ! " O n m u j e odgovo rio: "Lj u d i su stvo ren i razl ičiti : neki i maj u veću s kl o nost prema i badetu, n e k i p rema trgovini, neki prema govoru, neki prema borbi na Allahovom p utu, a oni koj i nisu ni tamo ni ova mo otežavaj u život, ometaju trgovin u i otežavaju kretanje lj u d i m a ." P o Ebu Ja'linom preda nju, H a l i d b . ei-Vel id, isuka n a Alla hova sa b lja, govorio je: "Borba n a Allahovom putu uveliko me odvrati l a od čita nja ." Govoreći o ispravnom shvatanju ovog pitanja, hafiz l bnu i-Kajj i m ostavio je s ljedeći zapis: "I zmeđu ostalog, rod itelj treba obratiti pažnju na afi n itet svog djeteta, tj . treba gledati za koji je posao sprem no, šta m u je dostu p n ije. Treba znati za šta je stvoreno, i to mu omogućiti; ako je to šerijatski dopušteno, n e treba ga u p utiti na n ešto d rugo, jer, a ko ga u p uti n a nešto za šta n ije spremno, u isti n u n eće u s pjeti, štaviše, ta ko će ga m i moići i ono za šta je bilo sposobno. ( . . . ) Da kle, zna m o d a je to ta ko, i zato nas ne treba čuditi postoj a nje lj udi čije je glavn o zanimanje i odabra n i put koji ga vod i A l l a h u - stjecanje z n a nj a kojem posveti vrijeme želeći steći Alla hovo zadovoljstvo, ustrajavajući na tom putu, sve d o k ne zasl uži Allahovo, dželle ša n u h u, zadovoljstvo, sve dok m u Svevišnji Allah ne pokaže r,

El-Buhari (6463) i Muslim (28 1 6) .

101l O l

USPJEŠAN ODGOJ


posebne horizonte, i l i dok n e u m re n a tome, kad a se za njega može n a d ati da je u m ro a Svemogući Allah njime zadovolj a n . Svevišnji A l l a h rekao je: 'Onaj ko s e iseli Allaha radi naći ć e n a Zemlji m nogo mjesta, uprkos svojih neprijatelja, i slobod u . A onome ko napusti svoj rodni kraj radi Allaha i Poslanika Njegovog, pa ga stigne smrt, nagrada od Allaha njemu je sigurna.' (En-N isa, 100) Neki se lju d i u životu usreds rede na zikr i njime zarade vječne džennetske ljepote; kada ga propuste i l i m a lo podbace smatraj u d a su popusti li i izgu b i l i vel iku pri l i ku . Neki se ljudi usredsrede na namaz; a ko podbace n e kla njaj ući onoliko kol iko s u sva ki d a n n avikli klanjati, odnosno a ko nisu za u zeti n amazom, od nosno a ko nisu u vijek spremni stati pred Svemogu ćeg Allaha smatraju da su n a p ravi l i p ropust i u g ru d i ma osjećaj u tjeskobu. Neki lju d i za ž ivotni put izaberu činjenje dobročinstva i višestruke koristi d ru štvu : ispu njavanje tuđih potreba, rješava nje p roblema, pomaga nje i udjeljivanje milostinje, i kad a je riječ o tome, Svevišnji i m Allah otvori razne mogućnosti, i oni n a taj način zarade Njegovo zadovoljstvo. Neki lj u d i A l l a h ovo, dželle ša n uh u , zadovljstvo za rade posteći; kada ne poste raspadaju se od lju bomore a nj ihovo se raspoloženje pogorša. Neki lj udi Dže n n et zarade učeći K u r' a n, u to troše veći n u vremena jer je to njihova n avika . Neki lju d i postign u uspjeh na onome svij etu navra ćaj ući na dobro a odvraćaj ući od zla, i Svevišnji im Allah da da u tome uspj u . Neki lj u d i usredesrede se na obavlja nje hadža i u m re . Dočim neki Dže n n et zarade sputavaj ući p rohtjeve, i nteresira njem, samokontrolom, razmišlja njem, b rigom za racion a l n i m iskorištava nje m vremena " 7 Potom je l b n u i -Kajji m govorio o popu lacij.i koja o bjedini sva spomen uta svojstva . . . .

7

Vidjeti: Tuhfetul-met'dltd, str. 243.

102

PREDLOŽENE METODE ZA USPJEŠAN O DGOJ

Kometntirajući s ljedeći aj et: "Svi vjernici ne treba da idu u boj " (Et-Tevba, 122), šejh Abdurra h m a n es-Sad i zapisao je s ljedeće: "U ajetu je dokaz i i n d i re ktno u putstvo za važ n u stva r: za sva ku opću korist i i nteres m u s l i m a n i trebaj u odrediti nekoga ko će se za to brin uti, tom e posvećivati svoje vrijeme, u tome se trud iti, ne osvrćući n a d ruge stva ri, a sve kako bi muslima n i u potpun osti ostva r i l i i nterese i kako bi svi i m a l i jedan, zajed n ički stav i cilj koj e m stre me, a to je ostvarenje uspjeha n a ovome i budućem svijetu . Ako bi m u s l i m a n i i š l i razl ičitim p utevima i broj n i m pravcima, ta da bi rezu ltati b i l i nezavid n i , m a k a r nj i hov cilj bio ist i . Ova s e m u d ra Božija poruka odnos i na sve stva ri." 8 ...

Ovdje se možda n a meće sljedeće p ita nje: ka kve veze ima sve to s uspješn im odgojem? Kao odgovor m ože se reći : m nogi se na raštaji opredjelj ivaj u za od ređen p rod u ktiva n segment: stjecanje z n a nj a, vid dave i sl., međutim za to u osnovi nisu pripre m lj e n i, i tada n e postižu rezu ltate u odabranom segmentu, pa osjećaj u da su neozbiljni, od nosno to osjećaju nj i h ovi odgajatelji, za razl i ku od onih koj i su se opred ij e l i l i za odgova raj u ći segment djelova nja, čij i trud u ro d i plodom i koj i m a vrata dobra b u d u otvoren a . Navika na učešće i rad

Broj n a današnja isla mska o m l a d i n a na u čena je da se svest ra n o udovoljava nj ihovi m potrebama. Naprimjer, u kući se n u d i gotova h ra n a i piće, n a mješta i m soba, pere odjeća . . . A ta kvo nešto proizvod i gene ra ciju koja ne zna za rad i odgovornost. U ško l a m a i n a u n iverzitetima u čitelji, odnosno profesori navi k l i su . na l ijenost u razmišlj a nj u i kre i ra nj u . Njihova u l oga posta la je p u ko

8

Vidjeti: Tejsirul-Kerimii-Mennan, 3/31 5.

103


USPJEŠAN ODGOJ

serviranje obra đenih i nformacija, bez u laganja i m a l o truda . štaviše, kada se od nj ih i zatraži pisa nje ka kave naučne stu d ije i l i b rošu re m o ra i h s e u p utiti n a izvore, tom, broj stra nice . . . I sta je stva r i s m nogi m odgoj n i m u stanova m a . Ako želi mo proizvesti uspješn u generacij u, od samog početka njene indivu d ue moramo n avikavati n a u češće i preuzimanje odgovornosti: u kući se mora brinuti o svoj i m stva rima, u škol i o zalaga nj u i učenj u . . . Odgovorn i za odgojne u sta nove d užni s u u svoje r u ke preuzti u če n i ke, p rogra m o m koji nude nastojati napraviti p reokret, doku čiti da je pozivanje om ladine na odgovornost n eizostavni dio uspješnog odgoja, n aviknuti i h da se ne oslanjaju n a d ru ge u svi m stva rima, već da treba i o n i d a i maj u u logu i vla stito mišljenje kada je riječ o p rogra m u koji im se n u d i . Ako se osvrnemo na životopis p rvog odgajatelja, Res u l u l laha, sa l l a l l a h u a lej h i ve sellem, vidjet ćemo d a je a s h a b e u č i o odgovorn osti prema d ru štvu, tj . i n d i rektno i m je govorio d a jed na ili dvije osobe ne mogu preuzeti sav teret na sebe. E n - N u m a n b . Bešir, rad ija l l a h u anhu, pre nosi se da je Vjerovjesnik, s a l l a l l a h u a lej h i ve sel lem, reka o : "Primjer onih koji čuvaju Allahove granice i onih koji ih prelaze jeste kao prmjer ljudi na lađi koji bace kocku pa jedne zapadne paluba a druge potpaluba. Kada bi onima dolje zatreba/o vode, uvijek bi prolazili pored onih gornjih, pa jednom reknu: 'Probušit ćemo rupu u potpalubi i nećemo više uznemiravati one iznad nas. ' Ako im gornji dopuste da učine šta su naumili, svi će propasti, a ako ih spriječe, svi će biti spašeni."'� N a to nas znače nje također upućuje činjenica d a se Poslanik, s a l l a l l a h u a lej hi ve sel lem, u m nogi m situacijama kon s u ltirao s ash a b i m a . štaviše, skoro n ijedan voj ni pohod ni poznatiji d ogađaj u Res u l u l l a hovom, salla l l a h u a lej h i ve sellem, životu n ije p roša o bez toga, jer je u konsu ltiranju navikava nje, odgoj, gra đe nje povjerenja i pozivanje

9

El-Buhari (2686).

104


na odgovornost. Zar n eko misli da bi asha bi, rad ija l l a h u a n h u m, vodeći rat p rotiv otpad n ika, osvajaj ući Perzij u i rušeći R i m sko ca rstvo, zauzeli poznate stavove da nisu z n a l i šta z nači odgovornost? Po i n d ividua l noj osnovi, Vjerovjes n i k, sa l l a l l a h u a lej h i v e sellem, ashabima j e povjeravao odgovorne zadatke: kom a n d u u bitkama, vodstvo, poziva nje u vjeru, s l a nje izas l a n ika vlad a rima, sudstvo, poučavanje . . . N a i me, M uaza, radij a l l a h u a n h u, pos l a o je u Jemen, Ebu Bekra postavio za p retpostavljenog na hadžu ... Ponekad je o m l a d i n u postavljao za vođe, iako su veći i sta riji b i l i na raspolaganj u : Usamu, radij a l l a h u a n h u, postavio j e za kom a n d a nta u pohodu p rotiv plemena E I - H u rkat, ogra n a k p l e m e n a EI-Džuhejna, 1 0 a kasnij e za vrhovn og kom a n d a nta u pohod u protiv Bizantije. 11 Osma n u b . Ebui-Asu n a redio je da predvodi svoj n a rod / 2 itd . A nisu l i naši misionari i odgajatelj i naj p reči d a tako rade kako b i , u z Allahovo dopuštenje, proizve l i uspješnu i ozbilj n u generaciju koja ć e na sebe preu zeti odgovornost i prema njoj se ravnati . Praktično učešće odgajatelja

N eki su odgajatelj i n avikli na to da je nji hova u l oga izdava nje n a redbi i praćenje nji h ovih izvršenja, što je oprečna pra ksi p rvog odgajatelja, Poslanika , s a l l a l l a h u a lejh i ve sellem, koji je, živeći s ashabima, u čestvovao u poslovima i razmišlja nj u o p ro b l e m i m a . Dokaz za ovu našu konstatacij u jesu sljedeći primjeri: učestvova nje u grad nj i džamije; E nes b . M a l ik, rad ij a l l a h u a n h u, pri povijedao je: "Vje rovjes n i k, sa l l a l l a h u a lej h i ve sellem, došao je 10

El-Buhari (4269) i Muslim (96) . El-Buhari (4469) i Muslim (2426). 12 Muslim (468) .

ll

105


USPJEŠAN ODGOJ

u Med i n u i na njenoj periferij i, u naselju zva nom Benu Amr b. Avf, odsjeo četrnaest noći ( . . . ) G radeći dža mij u, ashabi su u la ga l i n a d ljudske napore pokušaj ući pomjeriti stijenu. l Vje rovjes n i k, salla l l a h u a lej h i ve sellem, bio je s njima i ponavljao sljedeći stih : 'Moj Allahu, svako dobro jeste na onome svijetu, pa oprosti ensarijama i muhadžirima!111 1 3 - Učestvova nje u kopanj u hendeka; Sehl b. Sa'd es-Sai d i, rad ij a l l a h u a n hu, govorio je: "Bili smo s Res u l u l l a hom, sa l l a l l a h u a lej h i ve sel lem, u hendeku; i on je kopao, a mi smo n os i l i zem lj u . Prolazeći pored nas rekao je: 'Moj Allahu, najbolji je život na onome svijetu, pa oprosti ensarijama i muhadžirima!111 14 - Učestvova nje u provjerava nj u nepozna tog glasa; E nes, radij a l l a h u a n hu, p ri povijedao je: "Vje rovjesnik, sal l a l l a h u a lejh i ve sellem, bio je najbolj i i naj h rabrij i čovjek; jedne noći Med injane je p restrašio čudan glas pa s u pošli u tom pravcu d a provjere o čemu se radi, a l i ih je Vje rovjesnik, s a l l a l l a h u a lej h i v e s e l l e m , u tome b i o p red u h itrio: vraćao se na konj u koj i je uzeo od Ebu Ta l h e a na njegovom vratu visi la je sablj a . Samo je rekao: 'Ne bojte se, ne bojte sef' Zatim je re kao: 'Uistinu je ovaj konj brz. 111 15 - U čestvovanje u borbi; Res u l u l l a h, sa l l a l l a h u a lej h i ve sel lem, u čestvovao je u devetnaest pohod a . 1 6 Govorio je: "Kada se ne bih bojao da ću otežati svome ummetu, nikada ne bih izostao iza vojnog pohoda. "1 7 l a ko odgajatelj i trebaju uzeti u češće u podu hvatima, to ne znači da time tre baj u potrti u logu odgaj a n i ka, n iti od nji h n a p raviti sušta sredstva, treba težiti sredi n i između te dvije kraj nosti .

n

Hl-Buhari (428) i Muslim (524) . El-Buhari (641 4) i Muslim (1 804). 1 5 El-Buhari (2908) i Muslim (2307) . l o El-Buhari (3949) i Muslim (1254). 17 El-Buhari (36) i Muslim (1 876) . 14

106

POSTUPNOST USPJ EŠNOG ODGOJA

POSTUPNOST USPJEŠNOG ODGOJA N a kon ovol ike rasp rave o uspješnom odgoj u neki će se čitaoci za pitati : mislite l i d a se p rema svi m a odgaj a n icima može postu pati istovjetno i ogra ničeno, šta je s razl ikom među nj ima, nj i hovim razl ičitim mogućnosti ma : jed n i su slabi, l ijeni, d rugi s n a ž n i, živi? Ovo se pitanje samo n a m eće i utemeljeno je. N a i me, ozbilj n a n p ristup odgoj u traži se od sva kog čovj e ka, ma kojem sloj u pripadao, i to prema njegovom d ruštvenom pložaj u . P ridavanje pažnje i briga u m meta za stjeca njem materije i njen i m p referiranjem u toj mjeri da posta ne para m etar i kriterij, sportom, za bavom, zabra nje n i m obl icima uživa nja - sve je to rezu ltat neozbi lj nog pristupa odgoj u . Da bi odgoj bio uspješa n, u m m et se mora poza baviti pitanjima koja pod ižu njegov ugled kao n a rod u, štaviše, n a rod u koji cijelom čovječanstvu nudi Božiju poruku, poslanicu. U m met se mora odgaj ati u svi m segmentima, a učen ici i učenice jesu posebna sku p i n a, i kad a je riječ o nj ihovom odgoj u, treba se biti kraj nje ozbiljno: oni se razl i kuj u od ostal i h jed i n ki u mmeta . M eđuti m, kad cilj n a u kova nja postane stjecanje d i plome i zva nja, a nemoćna pedagogija tome učini medvjeđu uslugu ne ispu njavajući svoju zadaću, tada dolazi do propusta i prijestupa u uspješnom odgoju i grubog na rušavanja p ri m arnog ci lja kojem obrazovanje teži. Upra vo je ta kva pedagogija odgovorna za m n oge propuste kada je riječ o usvaj a nju odgoj n i h m etoda. Uspješan odgoj traži d a u uče n icima p robud i m o daleko veće i nteresi ranje za ciljevima koji su

107


USPJEŠAN ODGOJ

d a leko iznad dva česta cilj a : zvanje i z a poslenje. Profesor, od nosno odgajatelj koji sebe smatra samo služben i kom i n išta više, koj i od m i n ista rstva p rosvjete dobija nadoknad u za p redava nja - odmor, odnosno kraj rad nog vremena čeka kao na iglama. Njem u treba ozbiljno p ristupiti, odgajaj ući ga, da ga se stva rno pripremi za poziv odgajatelja . Oca koji je o buzet ovim svijetom i njegovim ljepota ma treba odgajati. Majku koja se b rine za svoj izgled i modu, kojoj posjete p rijate lj ica i kojeka kvi posebni razgovori uzi maju m nogo vremena na raču n njenog glavnog z a n i m a nja i glavne u l oge : brige o kući i porodici - treba dodatno odgajati. One jed i n ke u islamskom društvu koje obnašaju neku vjersku službu a koje sebi dopuste da ih zauzme b riga za usponom i položajem te d a tu svoju s l užbu o b našaj u kraj nje službeno (što rezu ltira nepremostivom ba rijero m ) - gledat će i rad iti sa mo kroz prizmu služben osti i n eće moći na t ražen i način izvršiti povjere n i i m emanet. Ozbilj a n p ristup odgoj u n a laže d a ta kvi lju d i revidiraj u svoje n a mjere, da ih očiste oslobađaj ući se trenutnih želj a . D rug i m riječi ma, da svoje na pore i p rod u ktivnost posmatraju na d uže staze koje su daleko vrednije od obične službe nosti. Generacija islamskog buđe nja već se našla u n ezavid n o m položaju, i to n a m u ka z uje n a potrebu ozbi lj n og p ristupa odgoju koji će je p reporoditi i uzd ići n a odgova raj ući n ivo. Ovo je zato jer je ona nosilac zastave, borac na prvoj l i n iji, stražar koji čuva cijeli u mmet. Ozbilj a n prist u p odgoju također za htijeva da se pobrine za sve jed i n ke ponaosob i o pćen ito, na svim n ivoi m a . Kada je riječ o odgoju, razli kova nje jed i n ki i skupina zapravo j e raz l i kova nje položaja, u l oge i mjesta . M islim d a je u ovome d ovolj a n odgovor na gore postavljeno pita nje. A l l a h, džel l e ša n u h u, n a redio j e Vje rovjesn i ku, sa l la l l a h u a lejh i v e sellem, d a svoj i m supruga m a pon u d i izbor: osta n a k s njim, i l i opredjeljenje za ovosvjetske ljepote i u krase: uo Vjerovjesniče, reci ženama svojim: 'Ako želite život na ovom

108

POSTUPNOST USPJEŠNOG O DGOJA

svijetu i njegov sjaj, onda se odlučite, dat ću vam pristojnu otpremu i lijepo ću vas otpustiti. A a ko želite Allaha, i Poslanika Njegovog, i onaj svijet - pa, Allah je, doista, onima među vama koje čine dobra djela pripremio nagradu veliku.' O žene Vjerovjesnikove, ako bi koja od vas očit grijeh učinila, kazna bi joj udvostručena bila, a to je Allahu lahko; a onoj koja se bude Allahu i Poslaniku Njegovom pokoravala i dobra djela činila - dat ćemo nagradu dvostruku i pripremit ćemo joj opskrbu plemenitu. O žene Vjerovjesnikove, vi niste kao druge žene! Ako se Allaha bojite, na sebe pažnju govorom ne skrećite, pa da u napast dođe onaj čije je srce bolesno . . .'' ( E I-Ahzab, 28-3 2 ) . Da kle, Svemogući Allah od Res u l u l l a hovih, s a l l a l l a h u a lejh i ve sel lem, su pruga traži ozbilj n ost koj u ne traži od d rugi h žena, makar se rad i l o o asha b ijkama. N a i me, žena ima pravo tražiti opskrbu po običaj u , da se n a slađuje čime se naslađuj u i osta le žene, a l i kada je riječ o Posla n i kovi m, sa l l a l l a h u a lej h i ve sellem, su pruga ma, to se razl i kuje. Treba znati d a je nj ihova tit u l a "maj ka pravovjernih" iziskiva l a p revazilaženje žudnje za ovim svijetom . A one su, rad ij a l l a h u a n h u nne, bile n a zavidnom n ivou kada i m je Res u l u llah, sa l l a l l a h u a lej h i ve sellem, dao n a izbor između ovog svijeta i osta n ka s nj i m u bra k u : sve s u iza b rale osta n a k u braku, opredijel ivši se za ono traj n ije. štaviše, neovisnost i ozb i lj nost koju je Vje rovjesn i k, sa l l a l la h u a lej h i ve sellem, tražio vidi se iz toga da je od nekih ashaba uzeo p risegu da neće od lj udi ništa tražiti. Zato neki, kada bi im ispao bič iz ru ke, nisu tra ž i l i od drugih lju d i da im ga dodaju. 1 Ova kav stu pa nj ozbilj n osti n ije tražen od svih ashaba, iako j e ozbilj n ost u životu bila tražena od svi h općen ito.

Kada je Pos l a n i k, s a l l a l l a h u a l ej h i ve sellem, sreo ashabe koji su izosta l i iza pohoda n a Teb u k, p ri hvatio je nj ihova opravda nja, 1

Muslim (1 043) .

109


USPJEŠAN ODGOJ

prepustivši Sveznaj ućem A l l a h u ono što su u sebi taji li, a l i t rojicu je sasvi m d ru kčije tretirao, tim prije što je od nj ih tražena ozbilj n ost koja n ije tražena od osta l i h . Kao rezime ovog poglavlja možemo reći: svi m us l i m a n i trebaj u živjeti i rad iti u d u h u ozbiljnosti i težiti uspjehu, ali ipak se ozbi lj a n p ristup stva rima razlikuje zavisno od sa mog čovjeka, njegovog položaja, stu p nja i zajedn ice u kojoj živi.

110

REZIME

Rezime

N a kon što s m o zajedno p rel ista l i ovu knj igu pita m o se sljedeće: jesmo l i uvjere n i da je ozbilj a n pristu p odgoj u p rijeko potreb a n ? Nadam se d a sve iznesene či njenice, ko mentari i pon u đene misli u ovoj knj izi kruže oko ostva renja jed nog cilja i postiza nja jed nog rezu ltata : dokučivanja d a je ozbi lj a n pristu p odgoj u prije ko potreban. Ovo nij e poziv samo daijama u raz n i m islamskim zemljama, koj i mogu pozivati u ozbiljan prist u p odgoj u šutke p renoseći svoje raz u m ijeva nje m isiona rstva, iznoseći prijedloge, u pozoravaj ući na obaveze i n udeći rea l n e planove. Ovo je poziv na preispitivanje i otvorenost p rema samome sebi . U putivši ovaj otvoren i poziv, stra h ujemo d a ć e trad i cija i naslij eđe neke m u s l i mane sputati i odvratiti od preispitiva nja i d uševnog čišćenja, pa će, po nj i ma, rušenj e naslijeđenog zida biti pogu bni grijeh, a suprotstavlja nje n ečijem stavu - izopačenost i odstupanje od P ravog puta. I sto tako, ne čudi nas d a se neki lj u d i m n ogo ne i nteresi raj u za neke deta lje u koje pozivamo, smatraj ući to fa ntazijom. N e izaziva čuđenje, jer ta ko misle oni čija se o d l u č nost ne m ože nositi sa stva rnošću. Uvj e re n i smo da ovo što tražimo nije fa ntaz ija n iti besmislica; ne tražimo n ešto što j e iznad lj udskih mogućnosti . U isti n u, ovo što nud i m o samo je odaziva nje na poziv stva rnosti. Ta pon u d i l i smo ideje i prijed loge od l uč n i m lju d i ma, a ne sla bićima; slobod n i m, a ne rastresen i m u movima; o n i m a koji žele onaj svijet, a n e smutlj ivci ma; ozbilj n i m, a n e neozbilj n i m lj u d i m a . Zna m s e m nogi čitaoci saosjećaju s n a m a kad a je riječ o

111l l


USPJEŠAN ODGOJ

d ubini p roblema i d u ševnog izgara nja, i slažu se s ovi m u šta poziva mo. Svj estan sam da su neki lj u d i čije smo odgojno stanje kritizira l i bolji i Sveznajućem Allahu d raži od n as, da u sebi nisu uguš i l i dobro n a mjernost; z n a m d a nismo lj u bomorn iji od nji h kad a je riječ o uspjehu generacije b lagoslovljene sahve. N a p rotiv, u uspo n u n a stu panj ozbilj n osti kojem težimo nj ima smetaju lj u bomora i stra h od kontra efekta . Sve strah ujem da nekoga ne sputa njegov s u protan stav i l i oprečna mišljenje kad a je riječ o nače l n i m pravi l ima i zajed ničkom cilj u . Tvrd i m da uvaženi čita lac svoj i m raz u m o m može razl i kovati između greške, primjed be, mogućeg rješenja određenog problema, poruke od ređenog p ri mjera i između oprečnosti u i d ejama i različitosti teme. Prihvata nje ili neprihvata nje od ređen e ideje n e mora zavisiti od u vjere nja u sve njene pojed i n osti . Stoga neslaganju treba dati mjesto koje zaslužuje : sve oko čega se n e slažemo treba potisn uti, a ono oko čega se slažemo prihvatiti . Tvrd i m d a će, uz Alla hovo dopuštenje, srodno poveziva nje i princip savj etova nja, uvaženog čitaoca n avesti na potpomaganje, bod renje, dopunjavanje, korigira nj e i savjetova nje. Na kraj u stu d ije zahva ljujem se svojoj plemen itoj braći recenzentima, od čij i h sa m primjedbi i mišljenja imao korist, a očekujem još veću. Moj Allah u, Te be slavim i Teb i se zahva lj ujem, svjedočim da nema istinskog boža nstva osim Tebe, od Tebe oprost tražim i Tebi se kajem !

1 2112

SADRŽAJ

SADRŽAJ UVOD

. . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

ZNA Č ENJE IZRAZA "USPJ E Š AN ODGOJ" DO KAZI ZA U SPJ E ŠAN O DGOJ . .

. . . .

.

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

..

. . . . . . . . . . . . . . . . . . .

7

21

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

PLODOVI OZB I LJ N OG PRISTU PA OGOJ U

3

39

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

PRI MJERI O Č EKIVA N I H REZU LTATA OZB I LJ N OG PRISTU PA ODGOJ U . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Sl


. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

65

. . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

P R E P REKE U USPJ E Š N O M O DGOJ U . . . . . .

VJ E ŠTAČ KE S M ETNJ E U O DGOJ U . . .

.

.

. . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

P R E D LO Ž E N E M ETO DE ZA USPJ E ŠAN ODGOJ . . POST U P N OST USPJ E Š N OG ODGOJA. . . . .

REZI M E

. .

.

.

. .. .. . .

.

. . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . .

.

. . . . . .

.

. . . . .

. . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . .

.

. . . .

.

. . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

SADRŽAJ

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

73

81 89

107 lll

113

113

Uspjesan odgoj

Recommend Documents