Vladimir Rosić
Domski odgoj
1. Znanost i pedagogija -
najopćenitije, znanost označava sveukupno znanje
-
pedagogija kao kao znanost istražuje istražuje odgojni proces proces
-
ZNANOST – sistematizirano znanje znanje o pojavama pojavama stvarnosti stečeno stečeno na temelju metodički provedenog istraživanja, uz potvrdu empirijskih ili logičkih dokaza
-
PEDAGOGIJA – sistematizirano znanje o odgoju stečeno na temelju pedagoškog istraživanja
2. Fenomen odgoja -
u jednostavnim zajednicama •
•
difuzni odgoj – odgoj koji
je funkcija cjelokupne zajednice
funkcionalni odgoj – predstavlja sve
one činitelje koji ez odre!ene namjere vrše
utjecaj na razvitak i olikovanje čovjeka -
u razvijenim, složenim zajednicama •
intencionalni (namjerni) odgoj – svjesno, svrhovito i
namjerno djelovanje u skladu
s cilje i zadaćom odgoja -
nekoliko is ishoda ra razvoja od odgojne pr prakse
institucionalizirani odgoj – zadržavanje ideje funkcionalnoga odgoja neovisno o stupnju društvenog razvoja
slobodni (anarhični) odgoj – ideja anarhizma koji zastupa pravo pojedinca na ure!enje svog života i djelovanja na ustroj zajednice, neovisan je o društvenom kontekstu
koncept odgoja u civilnom drutvu – polazi od dorovoljnosti kao ustrojene odrede zajednice, sve odgojne prakse se temelje na dorovoljnosti sudjelovanja, pa načelno ne ne može iti superiornih superiornih i inferiornih odgojnih praksi praksi
ODGOJ – usmjereni razvoj čovjeka prema odre!enim ciljevima
"
!. "ogled na odgoj -
odgoj je temljni pojam pedagogije – znanosti o odgoju
-
odgoj je jedna od temeljnih potreba čovjeka i društva
-
odgoj je proces socijalizacije djece i mladeži koju pomaže i potiče generacija odraslih te on zapravo nikada ne prestaje
-
promatrajući odgoj odgoj u povijesnom slijedu, slijedu, zapažamo zapažamo tri njegove temeljne zada#e# "$ zadaća u prilago$avanju ili adaptiranju čovjeka na dato , na unaprijed modelirane načine mišljenja, ponašanja i djelovanja ljudi %$ zadaća u osposobljavanju čovjeka za stvaranje promjena u društvu i&ili za mijenjanje društvene stvarnosti '$ zadaća u stvaralatvu% kreativnosti i aktivnom% korektnom djelovanju na razvoj sposonosti, potree i mogućnosti svakog djeteta, mladeži
&. 'ilj i zada#e odgojnog rada u domovima '* +,+* – polazišna točka odgajateljeve djelatnosti, to je norma za odgajatelja i odgajanika
-
cilj domske pedagogije – stjecanje spoznaje o odgoju i
sistematizacija tako stečenih znanja radi daljih istraživanja i primjene u domskoj praksi
Z,/0 +,+* – predstavljaju konkretizaciju cilja odgoja -
opća je zadaća učeničkih domova da osiguraju najpovoljnije životne, radne, društvene, a poseno pedagoške uvjete učenicima za što samostalnije stjecanje općeg i stručnog orazovanja u školama
-
opći ciljevi i zadaće učeničkih domova# domova# osigurati optimalne mogućnosti i poticaj za odgoj i napredak u orazovanju u domu i izvan njega osigurati odgovarajući smještaj i prehranu vo!enje rige o zdravlju, pravilnom psihofizičkom razvitku osigurati adekvatnu cjelokupnu organizaciju rada
-
zadaće odgojnog rada u domovima izvode se iz ' područja života i rada mladeži#
-
iz područja rada i radnih aktivnosti
-
iz područja učenja
-
iz područja životnih aktivnosti mladih %
!. "ogled na odgoj -
odgoj je temljni pojam pedagogije – znanosti o odgoju
-
odgoj je jedna od temeljnih potreba čovjeka i društva
-
odgoj je proces socijalizacije djece i mladeži koju pomaže i potiče generacija odraslih te on zapravo nikada ne prestaje
-
promatrajući odgoj odgoj u povijesnom slijedu, slijedu, zapažamo zapažamo tri njegove temeljne zada#e# "$ zadaća u prilago$avanju ili adaptiranju čovjeka na dato , na unaprijed modelirane načine mišljenja, ponašanja i djelovanja ljudi %$ zadaća u osposobljavanju čovjeka za stvaranje promjena u društvu i&ili za mijenjanje društvene stvarnosti '$ zadaća u stvaralatvu% kreativnosti i aktivnom% korektnom djelovanju na razvoj sposonosti, potree i mogućnosti svakog djeteta, mladeži
&. 'ilj i zada#e odgojnog rada u domovima '* +,+* – polazišna točka odgajateljeve djelatnosti, to je norma za odgajatelja i odgajanika
-
cilj domske pedagogije – stjecanje spoznaje o odgoju i
sistematizacija tako stečenih znanja radi daljih istraživanja i primjene u domskoj praksi
Z,/0 +,+* – predstavljaju konkretizaciju cilja odgoja -
opća je zadaća učeničkih domova da osiguraju najpovoljnije životne, radne, društvene, a poseno pedagoške uvjete učenicima za što samostalnije stjecanje općeg i stručnog orazovanja u školama
-
opći ciljevi i zadaće učeničkih domova# domova# osigurati optimalne mogućnosti i poticaj za odgoj i napredak u orazovanju u domu i izvan njega osigurati odgovarajući smještaj i prehranu vo!enje rige o zdravlju, pravilnom psihofizičkom razvitku osigurati adekvatnu cjelokupnu organizaciju rada
-
zadaće odgojnog rada u domovima izvode se iz ' područja života i rada mladeži#
-
iz područja rada i radnih aktivnosti
-
iz područja učenja
-
iz područja životnih aktivnosti mladih %
. ,omska pedagogija
DOMSKA PEDAGOGIJA – znanstv$ znanstv$ disciplina opće (sustavne) pedagogije koja istražuje, proučava, unapre!uje unapre!uje i anticipira anticipira odgoj u domovima, domovima, uvjete i mogućnosti, mogućnosti, organizaciju organizaciju života i rada, načela, metode i sredstva odgojnog rada te me!usone interakcije unutar odg$-oraz$ djelatnosti i izme!u društva i svijeta rada
-
predmet domske pedagogije – odgoj u domovima
-
temeljna svrha domske pedagogije – izučavanje, praćenje, proučavanje, istraživanje zakonitosti i unapre!ivanje domskog odgoja tijekom oravka učenika u domu, poticanje i ostvarivanje povoljnih prilika za razvoj prema potreama, mogućnostima i sposonostima sposonostima učenika i odgajatelja
-
zadaci domske pedagogije a) deskriptivni zadatak – – opis fenomena i prolema koji ulaze u domsku pedagogiju, ali i stvaranje pojmovnog sustava, redefiniranje pojmova domske pedaogije ) klasifikacijski zadatak – – unošenje reda u deskripcijsku gra!u, sistematiziranje i klasificiranje c) eksplanacijski zadatak – – ojašnjenje tijeka razvoja fenomena f enomena odgoja ili odgojnih procesa, posljedice posljedice koje izaziva izaziva tijek odgojnog procesa procesa (što, kako, kako, kada, gdje se dogodilo) d) eksplorativni zadatak – – istraživanje mnogih činjenica socio-kulturnog života koje ulaze u područje predmeta domske pedagogije e) eksplikativni zadatak – – istraživanje i ojašnjavanje uzročno-posljedičnih veza me!u pojavama, odgovara se na pitanje *zašto+ tako se mogu vršiti predvi!anja unutar odgojnog fenomena f) normativni zadatak – – odnosi se na segmente odgojnog fenomena, na ispitivanje uvjeta, čimenika i interakcija koje prate odr$ vrijednosti vrijednosti pretpostavlja i traži kritiku postojećeg
. ,omska pedagogija u strukturi polja pedagogije -
polja pedagogije# pedagogije# "$ sustavna (op#a) pedagogija – avi se sistematizacijom temeljnih, tj$ općih spoznaja o dgoju %$ metodologija pedagogije – avi se istraživanjima odgojnog fenomena, tj$ putovima dolaženja do spoznaja u pedagogiji
'
'$ didaktika (teorija orazovanja&nastave) – avi se proučavanjem različitih situacija u kojima se odvija proces učenja i poučavanja $ povijest pedagogije – proučava odgoj u dimenziji prošlosti u različitim društvima i kulturama .$ komparativna pedagogija – avi se proučavanjem odgojnih rješenja u različitim suvremenim društvima /$ posebne pedagogije – ave se istraživanjem različitih posenih prolema pedagogije ili posenih situacija odgoja 0$ domska pedagogija – pedagoška disciplina koja proučava odg$-oraz$ proces u domovima u specifičnim uvjetima domskog života izvan oitelji
-
usko sura!uje i koristi saznanja drugih grana i područja polja pedagogije, jer domski odgoj polazi od individualiteta i podrazumijeva otvoren i kreativan odgojni proces
-
svrstava se u mlade (novije) znanstveno-ped$ discipline
-
u izgra!ivanju svoje predmetno-metodološke utemeljenosti, mora se povezati s drugim znanostima i znanstv$ disciplinama preko arem ' olika povezivanja# predmetna – da
primjenjuje spoznaje drugih znanosti u svom
predmetu proučavanja metodološka – da
primjenjuje metodologiju drugih znanosti i znanstv$
disciplina inter, multi i transdisciplinarnost – svako istraživanje ilo kojeg
fenomena nije moguće proučavati a da se ne razmatraju inter i multidisciplinarni aspekti tog prolema
3. 4čenički domovi u sustavu odgoja i obrazovanja 56 -
važnost učeničkih domova u odg$-oraz$ sustavu često je ila neodre!ena
-
dosadašnji zakoni o školstvu i o pojedinim vrstama i stupnjevima škola nisu ouhvaćali učeničke domove u dijelovima gdje su ile sistematizirane ustanove školskog sustava $$$ to je io ostatak tradicionalnog shvaćanja uvriježenog u nas, da su učenički domovi socijalne ustanove za zrinjavanje djece i mladeži
-
o domovima se govorilo samo kao o dijelu učeničkog (i studentskog) standarda
-
učenički domovi su ili *dodatak+ sustavu orazovanja i ez sadržajno-programske povezaosti u školovanju učenika
-
učenički domovi su srednjoškolske ustanove koje svoju zadaću ostvaruju sukladno zakonu o srednjem školstvu, svojim programima ostvaruju podršku cjelovitom razvoju učenika i uspješnom svladavanju cjeloživ$ osonog programa razvoja i orazovanja
-
najstariji domovi u R1 su 2čenički dom 1rvatski učiteljski konvikt ("344$) i 2čenički dom 5arije 6amrišak ("477$)
-
odgojno-oraz$ rad ostvaruju odgajatelji
-
strategija razvoja učeničkih domova povezana je s razvojem mreže 89 u R1
"ojam učeničkog doma
UČENIČKI DOMOVI – srednjoškolske ustanove koje svoju zadaću ostvaruju sukladno zakonu o srednjem školstvu uz niz posenosti
-
ez uč$ domova hrv$ školski sustav i njegov kvalitetan razvoj io i nepotpun i nedostupan mnogim učenicima
-
uč$ domovi postoje u cijelom svijetu, mogu iti državni, privatni ili u vlasništvu vjerskih i karitativnih organizacija te raznovrsnih udruga
-
imaju značajnu odgovornu društvenu i pedagošku ulogu u odgoju i oraz$
-
svojim programom rada osiguravaju osnovne egzistencijalne uvjete za odgoj i oraz$ učenika (smještaj, prehrana, zdravst$ zaštita, organizac$ života i rada u domu i izvan njega)
-
to su odg$-oraz$ ustanove u kojima žive učenici 89 za vrijeme svojega školovanja, a ure!ene su da i im olakšavale učenje i uspješan završetak školovanja u novim sredinama izvan oiteljskog ozračja, ali i osigurale smještaj, prehranu, odg$-oraz$ rad, kulturne i druge aktivnosti
-
nazivi# internat, konvikt, alumnat, koledž, dom
-
njihova djelatnost dio je djelatnosti srednjeg školstva i s njom su programski povezani
učenika, !ački dom
+sobitosti učeničkog doma -
učenički dom nije jednak školi (ima svoju organizaciju i tehnologiju rada)
-
uč$ dom ima učenike različitih struka (škola)
-
odgajatelji nisu specijalisti za sve predmete koje učenici slušaju u školama
-
odgajatelji planiraju svakodnevni rad i život udomu, sve je *u rukama+ odgajatelja
-
dom ne ocjenjuje već prati rad učenika
.
7vrha i zada#e učeničkog doma -
opća zadaća – osigurati
najpovoljnije životne, radne, društvene i pedagoške uvjete
učenicima za što samostalnije stjecanje općeg i stručnog oraz$ u 89
-
posebne zadaće – ovise o vrsi 89 i
programima u koje je učenik uključen osonim
izorom
-
specijalni zadaci – proizlaze iz
specijalnih potrea, interesa, sposonosti i mogućnosti
učenika i domske sredine (mogu uključivati i stručnu pomoć izvan doma)
,om kao odgojna sredina -
odgojni proces se uvijek odvija u odgojnoj sredini
-
različite sredine mogu imati odgojno značenje, u osnovi razlikujemo# intencionalne odgojne sredine (oitelj, škola, učenički dom
– osnovna djelatnost
je odgoj) funkcionalne odgojne sredine (ustanove i soc$ sredine u kojima se uz ostalo,
neintencionalno ostvaruje odgojni proces)
-
najvažnije odgojne sredine# oitelj, predškolske ustanove, sredine sloodnog vremena, škola (učenički dom), mediji, proizvodne sredine, vršnjačke skupine
-
podjednaki odgojni postupci proizvode različite odgojne učinke na različite pojedince pa zato govorimo o njihovoj nejednakoj odgojivosti, zato odgoj trea iti individualiziran
-
u različitim odgojnim sredinama odgajanik stječe različita iskustva, svaka odg$ sredina raspolaže sa specifičnim odg$-oraz$ potencijalima
-
uč$ dom je temeljna odgojna sredina , u interakciji domskog života učenik se uspješno uči i priprema za život
-
glavni odgajatelji – čimenici koji utječu na dijete svjesno i namjerno (roditelji,
odgajatelji, učitelji, odgojne ustanove)
-
sporedni odgajatelji – svi ostali čimenici koji utječu na
razvoj djeteta, njihovo
utjecanje nije izrazito namjerno i svjesno
-
iako se ne može sav život potpuno ustrojiti odgojnim potreama i interesima, ipak trea u tom smislu nastojati koliko je to najviše moguće (društvena zadaća odgoja)
-
uspješan odgoj pretpostavlja poznavanje učenika kao sujekta odgoja, a pedagoška kultura odgajatelja uključuje poznavanje osnova domske pedagogije
/
8rste učeničkih domova
prema namjeni •
domovi koji osiguravaju odgoj i smještaj djeci koja su ez trajne roditeljske& oiteljske skri (neke kategorije osoa s posenim potreama, kaznionice, umirovljenički domovi$$$)
•
domovi za smještaj (i odgoj) djece i mladeži koja su privremeno izvan oitelji zog školovanja, liječenja, odmora$$$
prema dobi odgajanikakori!nika •
dječji domovi (djeca od ro!enja
do završetka 89 : stamene zajednice)
$$$ *državni+, 8;8-dječje selo (
•
•
učenički domovi (smještaj&odgoj za
vrijeme srednjoškolskog orazovanja)
studentski domovi (smještaj za vrijeme studija) domovi umirovljenika (smještaj i skr za osoe treće životne doi)
prema "rajanj# bora$ka •
domovi za kraći, privremeni, povremeni boravak (sloodno vrijeme, rekreacija, oporavak, liječenje) $$$ odmarališta, ljetovališta, zimovališta, lječilišta
•
domovi za (dugo)trajni boravak djece&mladeži&odgajanika&štićenika $$$ složenija organizacija (dječji, učenički, studentski, odgojni domovi, specijalni domovi, domovi umirovljenika)
prema !"#pnj# o"$oreno!"i •
otvoreni domovi (ez posenih pravnih ograničenja – kontakt sa
sredinom)
$$$ u pravilu svi osim odgojnih domova •
poluotvoreni/poluzatvoreni domovi (djelomično zatvoreni prema okolini – osim
orazovanja i praktičnog rada) – individualni pristup, ograničenja-dopuštenja $$$ odgojni domovi
0
•
zatvoreni domovi (pravna ograničenja i strogo propisani režim) - maloljetnički
zatvor, kaznionice (npr$
prema !po%# •
domovi za djecu istog spola (ženski ili muški)
•
mješoviti domovi (za djecu i mladež oa spola)
prema kapa&i"e"# •
•
-
veliki domovi (preko '77 srednji domovi (do %77
korisnika)
korisnika)
•
mali domovi
•
odgojne/stambene zajednice
uč$ domovi mogu iti državni, privatni i vjerskih zajednica
9emeljne :unkcije učeničkog doma -
u učeničkom domu se ostvaruju ' temeljne funkcije#
!o&ija%na – odre!ena ulogom doma u cjelokupnom sustavu odg$ i oraz$ i gospodarstva, uč$ domovi ulažavaju i rješavaju proleme soc$ nejednakosti mladeži u odgoju i oraz$ te stvaraju podjednake uvjete za odgoj mladeži iz svih društvenih sredina i slojeva
p!i'o%o(ka – stvaranje povoljnog domskog ozračja (opća klima i stil rada u domu, normativni odnosi, način rukovo!enja, održavanje kućnog reda, kakvoća komunikacije)
pedago(ka – ostvarivanje ciljeva i zadaća odgoja i oraz$ u 89, nastoje se zadovoljiti razvojne potree odgajanika
-
u pedagoškom smislu uč$ su domovi mjesta me!usonog pomaganja, upućivanja i savjetovanja, učenja i vrednovanja rada, itan je odgoj učenika
;. ,ječji domovi -
u R1 danas djeluje " domova za djecu i "" ustanova za resocijalizaciju s poremećajima u ponašanju
3
-
dječji domovi su ustanove socijalne skri kojima se ostvaruje odgojno-oraz$ djelatnost
-
u njih se smještaju djeca ez odgovarajuće roditeljske skri, djeca ez roditelja ili je taj smještaj iz ilo kojeg razloga u djetetovu interesu
-
glavna zadaća – osigurati djeci zaštitu i
orazovanje, tj$ da optimalno utječu na njihov
psihofiz$ i socijalni razvoj
-
za razliku od učeničkih domova, djeca u dječjim domovima žive i to je njihov trenutni dom, gdje provode sve svoje vrijeme
-
vrste domova za djecu# "$ dom za djecu bez odgovaraju#e roditeljske skrbi – tu su djeca ez roditelja, djeca koju roditelji zanemaruju ili zlorae svoje roditeljske dužnosti ili je taj smještaj iz drugih razloga u djetetovu interesu, te trudnice ili roditelj s djetetom do / mjeseci %$ dom za djecu s poreme#ajima u ponaanju – ouhvaća# •
dom za odgoj djece – smještaj djece do " g$ koja iskazuju poremećaje u
ponašanju i osonosti •
dom za odgoj mladeži – smještaj mladeži "-%" g$ – upućivanje u centar za
odgoj, pojaćana skr i nadzor uz dnevni oravak u ustanovi i upućivanje u odgojnu ustanovu •
odgojni dom - smještaj mladeži "-%" g$ – izvršava se sudska odgojna mjera
upućivanje u odgojnu ustanovu kao i mjera smještavanja u odgojni dom odlukom centra za soc$ skr •
posebnu odgojnu ustanovu – osigurava smještaj, odgoj,
školovanje i radno
osposoljavanje ili stručnu pomoć osoama s poremećajima u ponašanju i tjelesnim ili mentalnim oštećenjem u doi "-%" g •
prihvatnu stanicu – osigurava pomoć za djecu i mladež zatečene u lutanju ili
skitnji te onima kojima je potreno hitno zrinjavanje '$ dom za tjelesno ili mentalno ote#enu djecu – ouhvaća# •
centar za školovanje i rehabilitaciju
•
centar za radnu terapiju i rehabilitaciju
•
dnevni centar za radnu terapiju u rehabilitaciju
$ dom za djecu ovisnike o drogama ili drugim opojnim sredstvima – nakon medicinskog liječenja pruža usluge zrinjavanja, odgoja, psihosoc$ skri i društvene integracije djece 4
<. 4vjeti za ostvarivanje cilja i zada#a odgojno-obrazovnog rada +p#i uvjeti
Ma"erija%no)pro!"orni #$je"i
- prostor i materijalna osnova rada (oprema) temeljni su preduvjet za nesmetanu i kvalitetnu realizaciju odg$-oraz$ programa
- prostori i oprema moraju zadovoljavati interese i potree učenika, ali i tehničke i sigurnosno-higijenske prostore i normative
Dr#("$eno)go!podar!ki #$je"i
-
financijska sredstva za realizaciju programa učeničkog doma osiguravaju se iz# •
5inistarstva prosvjete i sporta (financira materijalne troškove doma i plaće zaposlenicima)
•
-
uplata korisnika doma
odnos prihoda .7#.7
Kadro$!ki #$je"i
-
mora se osigurati dovoljan roj adekvatno osposoljenih djelatnika
Organi*a&ija rada
-
čini ju sustav vo!enja i upravljanja ustanovom, podjela rada i odgovornosti, način komuniciranja, sustav informiranja
-
mora iti temeljena na zakonitostima demokratičnosti
"edagoki uvjeti
Odgojna !k#pina
-
temeljna organizacijska, društvena i pedagoška jedinica, mjesto djelovanja, planiranja i ostvarivanja svih odgojno-oraz$ aktivnosti
odgojne skupine mogu iti vrlo različite, u skupini je %. učenika
Odgojno)obra*o$ni dje%a"ni&i
"7
-
odgajatelj – organizator, mentor, animator, savjetnik i koordinator, preuzima razl$
uloge i zadaće koje proizlaze iz funkcije domaž
-
stručni suradnici dopunjuju rad odgajatelja, s njima se povezuju i uskla!uju djelovanje po načelima timskog rada
Odgaja"e%j!ko $ije+e
-
stručno tijelo učeničkog doma, čine ga svi odgajatelji, članovi stručno razvojne služe$$$ i ravnatelj doma
-
odre!uje strategiju rada, prati realizaciju plana i programa rada doma, ocjenjuje stručne i ped$ rezultate odg$-oraz$ rada, napredovanje učenika$$$
U,eni,ki dom kao &je%ina
-
sujekt odg$ rada nije samo učenik ili odgojna skupina, već i uč$ dom kao cjelina
1=. 4pravljanje učeničkim domom -
učeničkim domom upravljaju ravnatelj i domski odor
-
ravnatelj –
ima ovlasti poslovodnog organa i pedagoškog rukovoditelja, neposredno
organizira rad uč$ doma, zastupa i predstavlja uč$ dom i odgovara za zakonitost njegova rada
-
domski odbor – ima
položaj i ovlasti organa upravljanja, 0-"" članova, donosi godišnji
plan i program rada i ocjenjuje njegovo ostvarenje, raspravlja o rezultatima$$$
11. 7tručni suradnici -
danas su stručni suradnici, na čelu s ravnateljem, nositelji interne razvojno-pedagoške djelatnosti škole ili učeničkog doma
-
-
dva konceptualna pristupa shvaćanja uloge stručnih suradnika !
stručni suradnici su tu prvenstveno da i brinuli o učenicima
"!
zadaća stručnih suradnika je briga o odg!#obraz! procesu (karakt$ hrv$ školstva)
pedagog, psiholog, defektolog, socijalni djelatnik, knjižničar
12. +rganizacija učeničkog doma -
organizacija uč$ doma povezana je i utemeljena organizacijom i ustrojstvom rada u 89
-
uč$ dom nije jednak školi ""
-
ima posenu organizaciju i tehnologiju rada koja se temelji na odgojnim skupinama, radu odgajatelja, odgajateljskog vijeća, različitim programima rada kojima nije temelj nastavni sat već odgojna situacija i njeno ostvarivanje
1!. "laniranje i programiranje rada učeničkog doma -
planiranje i programiranje su usko povezani, planiranjem se dolazi do plana, a
programiranjem do programa
-
pristupa planiranju i programiranju "$ sociometrički pristup – polazi od društvenih oveza, društv$ interesa i potrea %$ pedocentrički pristup – polazište vidi u potreama i mogućnostima djeteta-učenika '$ tradicionalno#akademski i znanstveno#tehnološki pristupi – temelje se na sadržaju znanstv$ disciplina $ antropološki pristup – planiranju i programiranju prilazi kao temeljnoj ljudskoj zadaći, potrei svakog pojedinca-učenika
P-AN – norma, roj sati, jedinica rada u tjednu, godini odre!uje se količina vremena i razdolje u kojem se predvi!a ostvarenje programa
P.OG.AM – temeljni dokument za cjelokupnu djelatnost uč$ doma u svakodnevnom odg$oraz$ radu
KU.IKU-UM – gloalan plan i program odg$-oraz$ rada koji u sei uključuje ciljeve, sadržaje, metode, strategije razvoja i vrednovanje
-
u pogledu osoitosti programa rada u uč$ domovima zapažamo ' perioda#
period do 1<;=. g. -
uč$ domovi do "437$ nisu imali služeno propisani programski dokument, pa je svaki dom sam za see izra!ivao svoj program rada
-
zog toga se javila potrea da se izradi jedan jedinstveni program odgojnog rada za sve domove u R1
-
>ajednica domova učenika 1rvatske "407$ g$ je donijela prvi pisani okvirni
program odg$-oraz$ rada - prvi dio - ora!eni su temeljni ciljevi odgoja i oraz$, osnovne zadaće domova, pedagoška načela organizacije odg$-oraz$ rada, olici odg$-oraz$ rada i organizacija "%
-
drugi dio – sam
okvirni program odg$-oraz$ rada koji ouhvaća sva
područja odg$-oraz$ djelatnosti doma
-
treći dio – govori
o planiranju u odgojnom radu i pedagoškoj dokumentaciji,
te o ulozi i radu odgajatelja
period od 1<;=. g. -
uč$ domovi doivaju prve jedinstvene programske osnove odgojnog rada /$ listopada "437$ g$
- programske osnove u centar odg$-oraz$ rada stavile su sadr>aj, a ne učenika – odgajanika
- pregledom programa ustanovljeno je da su oni općeniti, šalonizirani, nefunkcionalni i nedostaje im metodologija rada
period od 1<<=. g. - početak novog demokratsko pluralističkog osmišljavanja odg$-oraz$ sustava u kojem velike promjene doživljava i srednje školstvo
-
"44%$ g$ donesen je >akon o srednjem školstvu po kojem su uč$ domovi srednjoškolske ustanove i njihova djelatnost programski je dio djelatnosti srednjeg školstva
-
temeljem ovog zakona u uč$ domovima dolazi do kvalitetnih promjena u odg$oraz$ radu u korist učenika i njihovog razvoja
-
ovaj period pokazao je da uč$ domovi imaju odgovarajuće mjesto u sustavu odgoja i oraz$ i da su oni temeljni čimenici razvoja srednjeg školstva
1&. +dgojni sadr>aji u učeničkim domovima -
odgojne sadržaje dijelimo na odgojna područja# "$ zdravstveno-higijensko, rekreativno i ekološko područje %$ intelektualno područje (učenje) '$ moralno i društveno odgojno područje $ radno odgojno područje .$ sloodne aktivnosti i sloodno vrijeme učenika /$ kulturno-zaavni život 0$ povezanost doma i socijalne zajednice
"'
-
pristup odgojnim sadržajima
+dgojna područja "$ tjelesni odgoj
9aksonomijski pristup "$ kognitivno područje
%$ intelektualni odgoj '$ moralni odgoj
(znanje i intelektualne sposonosti) %$ afektivno područje
$ estetski odgoj .$ radni odgoj
-
(stavovi, mišljenja, interesi$$$) '$ psihomotorno područje
pretpostavke odgojnih sadržaja u domu •
složenost odgojnog rada u domu
•
skromna funkcionalna osnova domskog života
•
raznolikost sadržaja i pristupa
•
ustroj i povezanost odgoja u domu i odgoja u društvu
•
odgojna razina korisnika u domu i pedagoška osposoljenost odgajatelja
Zdravstveno-higijensko, rekreativno i ekološko područje
-
zdravlje korisnika, osigurati pravilnu i zdravu prehranu
-
kućni red – regulira se život i rad u domu (zdravstveni i higijenski uvjeti)
-
usvajanje higijenskih navika
-
rekreativne aktivnosti
-
ekološki sadržaji (u praksi – da se živi ekološki pristup)
Intelektualno područje (učenje)
-
dom osigurava učenicima uvjete za uspješno učenje
-
pripremanje učenika za učenje
-
organizacija učenja (većinom zajednički organizirano učenje)
-
potreno je pedagoško osmišljavanje organizacije učenja u domu – zajednički dogovor
-
provjeravanje rezultata učenja
"
Moralno i društveno odgojno područje
-
najznačajnije u dječjim i odgojnim domovima
-
formiranje moralnog ponašanja i djelovanja
-
odgoj u duhu humanizma
-
pripremanje za oiteljski i društveni život
-
odgoj u duhu domoljulja i interkulturalnog odgoja
-
pozitivan odnos prema radu, materijalnim i duhovnim vrednotama
Radno odgojno područje
-
svakodnevne radne oveze povezane su s individualnim i skupnim životom učenika
-
rad mora proizlaziti iz konkretnih potrea
-
pedagoški smisao i svrha rada, ez vanjske prisile
-
rad mora iti doro organiziran
Slobodne aktivnosti i slobodno vrijeme učenika
-
u izoru sadržaja potreno je uvažiti potree i interese učenika
-
postoji raskorak izme!u želja učenika i konkretnih mogućnosti doma (prolem prostora)
-
slobodno vrijeme – vrijeme
koje ostaje učenicima na raspolaganju za njihove osone
potree njime učenici sami raspolažu -
sloodno vrijeme služi za odmor, rekreaciju i razvoj ličnosti
-
u uč$ domu uodagatelji i odgajanici zajedno osmišljavaju i planiraju sloodno vrijeme
ulturno-!abavni "ivot
-
posljednja tri odgojna područja su me!usono povezana
-
zadovoljava čovjeovu potreu za druženjem, društvenom afirmacijom
-
organizira se u dva smjera# •
•
-
prigodno uz pojedine proslave i lagdane u domu kao stalni olik aktivnosti u odr$ danu tjedna ili mjeseca
još uvijek je nedovoljno razvijen
".
#ove!anost doma i so$ijalne !ajedni$e
-
učenički domovi tijesno sura!uju i povezuju se s roditeljskim domom te s društvenom i radnom sredinom
-
ne mogu iti izolirani, jer takvim načinom rada ne i mogli ostvariti svoju društveno poziciju u odgoju i oraz$
-
uspjeh u domu ovisi i o povezanosti doma i 89 koju poha!a učenik – odgajatelj je most suradnje izme!u doma i škole
1. 7tvaramo novi kurikulum -
nastavni plan – raspore!uje odgojna i oraz$ područja i&ili predmete prema godištima i tjednom fondu sati
-
nastavni program – iskazuje pregled sadržaja koji će se sistematizirano ora!ivati tijekom školske godine u okviru raspoloživog fonda tjednog i godišnjeg vremena
-
izrada novog nastavnog plana i programa treala i se zasnivati na jedinstvenoj metodologiji za sva
odgojna i oraz$ područja, iskazivanjem jasnih zahtjeva glede onog
znanja koje učenik mora usvojiti
-
planiranje i programiranje rada u uč$ domovima provodilo se do "44.$ g$ kroz odgojna područja u kojima je težište rada ilo na sadr>aju, a ne na potrebi učenika u njihovim interesima
-
prodorom novih olika rada i torijskih dostignuća odgojnih znanosti dolazi do pomaka u domskoj djelatnosti
-
došlo je do promjena koncepcije odgoja i oraz$ u uč$ domovima, koja se od sadržajnog pristupa okreće razvoju, potreama i mogućnostima djece u uč$ domovima
-
odgojno-oraz$ kurikulum je otvoren, nestrukturiran i provodi se na tri razine# "$ razina temeljnih (mentorskih) programa – zadovoljavaju individualizaciju i diferencijaciju potrea svakog učenika i odgovornost odgajatelja za svoju skupinu %$ razina posebnih programa – polazi od specifičnih razvojnih potrea adolescenata '$ razina izbornih programa – polazi od interesa učenika, njihovih potrea i korištenja sloodnog vremena
-
temeljni program ouhvaća slijedeća područja#
čuvanje i unapre!ivanje zdravlja, socio-emocionalno područje, kognitivno područje, kreativnost i osone potree (oogaćivanje života)
-
za svako područje navode se ciljevi, zadaće, aktivnosti, olici rada, nosioci i rokovi
"/
1. +dgojno-obrazovni rad u učeničkim domovima -
ostvaruje se na osnovi postavljenih ciljeva, zadaća i sadržaja rada u okviru programskih osnova odgojnog rada u uč$ domovima
-
cjelokupan odgojni rad zavisi o razvijenosti i organiziranosti svakog uč$ doma
-
temeljni olik života i rada u uč$ domu je odgojna skupina
"ojam skupine?grupe -
to je skup osoa povezanih nekim interesom, ciljem ili sadržajem
-
razlozi uključivanja u skupine# •
•
zadovoljenje potrea vezanih za egzistenciju i samorealizaciju vlastite ličnosti potrea čovjeka za društvom
-
odlika skupine je i kohezivnost
-
najvažniji kriterij razlikovanja skupine je strukturiranost skupine a) nestrukturirane skupine – pulika, masa, socijalni pokret, siromaštvo utjecaja i odnosa, neuskla!enost aktivnosti, neodre!enost uloge članova ) strukturirane skupine – relativno trajne, %&više pojedinca, osjećaj pripadnosti, razvijena struktura, skupne norme
7@4"A
-
- zajednički cilj svih članova - interakcijski odnosi članova - podjela zadaća (funkcija) za ostvarenje cilja - poštivanje skupinske norme (pravila ponašanja) - svijest o pripadnosti (poistovjećivanje s njom)
odgojno-oraz$ rad u uč$ domovima organiziran je u malim skupinama – odgojnim grupama koje roje do %. članova na jednog odgajatelja
-
odgojna skupina je primarna skupina u kojoj učenik živi i radi u uč$ domu
"ovijesna :unkcija skupine "0
-
pedagoška teorija je zauzimala različita stajališta glede odgojne skupine
-
neki su smatrali da je ona nužno zlo, drugi sredstvo za nadzor, kontrolu i držanje discipline, treći najolje sredstvo socijalizacije i sl$
-
ez ozira na to, ona je temeljna odgojna jedinica u domu i privremeno nadokna!uje učenikovu oitelj, a odgajatelj preuzima neke funkcije roditelja
-
njen najvažniji zadatak je razvijanje komunikacijskih odnosa
-
povijesna zadaća odgojne skupine uvijek je stavljena u zadovoljavanju potrea i razvoja odgajanika
8alentnost i odgojna mo# skupine -
čovjek je socijalno iće i kao takav ovisan je o skupinama kojima pripada i u kojima zadovoljava svoje rojne socijalne potree
-
skupina vršnjaka u domu ima izuzetno velik utjecaj
-
u skupini mladi čovjek konformira svoja stajališta sa stajalištima drugih, ta ga interakcija potiče na razmišljanje, urzava proces dozrijevanja stavova, posredno to vodi prihvaćanju pozitivnih socijalnih navika
-
uspješnost, a time i moć odgoja je to veća što se odgojna djelatnost pravilnije i sistematičnije vodi, zog toga i odgajatelj ima veliku ulogu u skupini
rupna dinamika -
zivanje i promjene u odnosima izme!u članova unutar grupe i promjene u odnosima te grupe prema drugim grupama koje se s njome nalaze u nekom prostornom ili psihološkom kontaktu
-
javlja se kao rezultat djelovanja mehanizma psihosocijalne interakcije#
imitacija – javlja se kad jedna osoa reagira na isti način kao što je to učinila druga osoa prije nje pretpostavlja postojanje osoe koja se oponaša (modela)
sugestija – olik komunikacije u kojoj jedna osoa nameće odr$ sadržaje, ideje, stavove, dok ih druga osoa ez logičkog opravdanja prihvaća (sugestiilnost)
simpatija – emocionalna privlačnost
antipatija – emocionalna odojnost
"3
identi:ikacija – nastojanje da se oponašanjem postigne sličnost&istovjetnost s nekim likom, osoom ili grupom
socijalni pritisak – predstavlja dio soc$ klime što dovodi do toga da članovi osjećaju opasnost ukoliko se ne pokoravaju skupnim pravilima sredstva soc$ pritiska mogu se podijeliti u % skupine# sredstva uvjeravanja (mola, savjet) i sredstva prisile (nagrada, oećanje, kazna)
socijalna :acilitacija – fenomen pri kojem prisutnost drugih osoa može pozitivno djelovati na izvršenje aktivnosti nekog pojedinca, olakšati avljenje aktivnosti
socijalna inhibicija – fenomen pri kojem prisutnost drugih osoa može kočiti i pogoršavati izvršenje neke aktivnosti
-
ako želimo utjecati na odgoj, u prvom redu moramo podići komunikaciju na višu razinu interakcijske zavisnosti
Formiranje skupina -
formiranje skupina je složen pedagoški proces
-
u uč$ dom dolaze učenici nakon upisa u 89 iz različitih sredina i donose svoje kulturne i radne navike u nov prostor i novu organizaciju života
-
ulaskom učenika u dom započinje proces formiranja skupina
-
u formiranju skupine itna je uspostavljena interakcija – me!uljudski odnosi, povjerenje, zadovoljavanje želje i potrea odgajanika
-
prva impresija značajno utječe na odnos prema novim
informacijama, soc$ percepciji i
sl$
-
skupine je potreno formirati s ozirom na donu, intelektualnu i socijalnu strukturu
-
proces formiranja prolazi kroz nekoliko etapa
1. predintegracija – skupljanje podataka o učeniku prilikom upisa u dom, raspore!ivanje po soama
2. prvi kontakti !. sam čin integracije -
odgojnu skupinu trea iz godine u godinu voditi isti odgajatelj
13. +blici odgojno-obrazovnog rada u domovima -
odgoj se provodi skupnim radom odgajatelja i odgajanika, on može iti#
"4
•
neposredan – kada učenicima odgajatelj daje
informacije, pruža pomoć, tj$ nastoji
ih usmjeriti prema utvr!enim normama ponašanja i djelovanja •
posredan – odgajatelj se javlja kao suradnik, voditelj, savjetnik, a učenici
samostalno rješavaju zadaće, rade i uče
-
u odgojnom radu učeničkog doma primjenjujemo slijedeće olike# a) odgojno-obrazovni rad sa svim učenicima
-
ostvaruje se kao frontalni oblik rada – kod prijema u dom, ojašnjenja kućnog reda, zajedničkih nastupa, organizacije izleta$$$
-
odgajatelj je aktivniji, prevladava jednosmjerna komunikacija
-
najrže se prenose informacije, ne smije se nametati učenicima
) odgojno-obrazovni rad u odgojnoj skupini
-
temeljni oblik odgojnog rada u uč$ domu
-
rad se temelji na načelima demokracije, tolerancije i participacije
-
doro poznavanje članova skupine garancija je učinkovitijeg rada odgajatelja
-
ovaj olik zahtijeva stručnost odgajatelja, pedagoški takt, elastičnost i me!usono razumijevanje
c) odgojno-obrazovni rad s malim skupinama?grupama
- primjenjuje se u rješavanju konkretnih odgojno#obraz! problema na zahtjev odgajatelja ili odgajanika
-
članovi su intimniji, lakše se razumiju i upotpunjuju
-
uspjeh razgovora ovisi o sposonosti odgajatelja da razgovor organizira i značaja koji sam daje ovom oliku odgojnog rada
d) timski rad
-
zasniva se na neposrednoj suradnji stručnjaka istog ili srodnog područja
-
za uspješan timski rad važni su poz$ interpersonalni odnosi članova tima
-
omogućuje efikasniju organizaciju rada, olje rezultate, pridonosi humanizaciji odnosa
-
cjelokupni odgojni rad doma zasniva se na timskom radu, suradnji
-
odgajateljsko vijeće i ravnatelj čine okosnicu pedagoškog timskog rada
e) individualni rad
-
ouhvaća različite olike razgovora, popunjavanje upitnika, testiranje$$$
%7
-
odgajatelj mora stvoriti odre!enu klimu, prihvatiti učenika kakav jest, prići mu s povjerenjem i omogućiti mu da iznese svoja mišljenja
-
nema važećih pravila u individualnom radu, jer je svaki individualni rad odgajatelja u domu specifičnost za see
1;. +dgajatelj u učeničkom domu "ojam odgajatelja -
svaki je nastavnik ujedno i odgajatelj
-
sve do završetka ??$ svj$ rata uglavnom nigdje u svijetu nije ilo posenog zvanja, nego samo funkcija *odgajatelja+
-
u uč$ domovima sada uglavnom rade nastavnici koji imaju završen jednompredmetni ili dvopredmetni studij ili smjer za stjecanje visoke stručne spreme na nastavničkim fakultetima različitih profila
-
pod potrenim pedagoško-psihološkim oraz$ nastavnika 89 smatra s eoraz$ koje ouhvaća oraz$ područja opće pedagogije, didaktike, metodike i psih$ odgoja i oraz$
ODGAJATE-J – nastavnik koji organizira rad u odgojnoj skupini, sura!uje s roditeljima i nastavnicima te domskim odorom i oavlja druge poslove u okviru svoje struke
"ripravnički sta> odgajatelja -
nastavnici ez radnog iskustva zasnivaju radni odnos kao pripravnici
-
pripravnički staž u 89 i uč$ domovima traje % mjeseca, može se zaključiti i ranije, ali ne prije isteka "% mjeseci
7tručni ispit odgajatelja -
nakon završetka programa stažiranja, školska komisija dužna je zaključiti pripravnički staž izvješćem
-
stručni ispit se polaže prema utvr!enom programu za
-
program, načine i uvjete polaganja stručnog ispita propisuje ministar prosvjete
polaganje stručnog ispita
Aapredovanje odgajatelja -
odgajatelji imaju pravo i dužnost stručnog i pedagoškog usavršavnja
-
odgajatelji mogu napredovati u zvanju#
%"
•
odgajatelja mentora - najmanje / g$ radnog iskustva
•
odgajatelja savjetnika – najmanje "" g$ radnog iskustva
+dgajatelj kao ličnost?osobnost -
odgajatelj je stručna osoa koja oavlja odgojno-oraz$ rad u uč$ domu
-
pristupi oraz$, školovanju, cjeloživ$ oraz$ mogu se promatrati na temelju % pristupa# "$ aksiologijski – primjenjuje postupak dedukcije, a rezultat je odr$ norma – cilj, ideal kojim se promatra poziv, a ne odgajatelj kao pojedinac %$ empirijski – pridonio je da se ličnost proučava kao aktivno iće uz primjenu induktivnog postupka
-
it odgojnog rada je u pružanju pomoći i poticaja na samoaktivni razvoj pojedinca, u u!enju svih njegovih snaga i sposonosti, ali i u osposoljavanju da se tim snagama ovlada
-
odgajatelj mora iti pogodan model za identifikaciju
-
odgajatelj u uč$ domu učenicima *zamjenjuje+ roditelja
-
u radu mora iti strpljiv, principijelan, dosljedan i objektivan
-
postojanje komunikacije je garancija me!usonog poštovanje
-
ne odgaja program, već metoda rada odgajatelja, on mora iti uvjeren u opravdanost zahtjeva koje postavlja učenicima
-
odgajatelj u svom radu potiče, usmjerava, okuplja, oduševljava i osposoljava učenika za život, rad i uspješan završetak školovanja
-
odgajateljski poziv zahtijeva pedagoško, psihološko i metodičko oraz$, ali i prirodni smisao i veliku volju
-
značajna je i savjetodavna (poticajna) uloga odgajatelja
+sobitosti odgajatelja -
formula općih osoitosti suvremenog odgajatelja#
-
;@AB6BCD<6 E BF?5BC;R : G;5DFCBC;R : CDRBHD2C animacija proizlazi i sloodnog djelovanja na ljude, razmjenu mišljenja i stavova
-
dijalog je suština odgoja
-
svojim radom i djelovanjem mora prodirati u psihu učenika (empatijska sposonost)
-
terapeutska funkcija odgajatelja važna je u
članovima odgojne skupine
-
suvremeni odgajatelj mora iti# %%
suradničkim odnosima me!u svim
•
matematičar, tj$ vješt organizator učenikova (samo)učenja
•
majeutičar koji će pomoći odgajaniku da se transformira iz nižih olika egzistiranja u više i humanije
•
inicijator odgojne komunikacije, poticatelj odgojnog procesa
•
animator jer uspješnost odgojnog posla najviše ovisi o animaciji
•
in:ormator koji zna posredovati i prenijeti znanje
•
komentator – ova funkcija zahtijeva visok stupanj empatijskih i komunikacijski sposonosti, jer se komentiranje svodi na grupni&individualni rad
•
demokratski strateg – usuglašavanjem stavova, sporazumijevanjem i dijalogom se dolazi do općih stavova koji su izraz zajedničkih gledanja svih učenika
•
uzor učenicima – mora iti ispravan čovjek u radnom i moralnom pogledu
•
katalizator odgojnog procesa, tj$ komunikator koji poželjne informacije tako kodira da ih većina učenika lako i rzo dekodira
•
terapeut – svaki učenik formira ličnost prema svojim prednostima, svojim tempom
•
emancipator mladih jer je odgoj uvijek io emancipacija, sazrijevanje, razvijanje
•
kreator – važno je da s eu svim otvorenim i nejasnim situacijama stvaralački ponaša, da sam traži efikasne izlaze i putove
•
invigilator – mora intervenirati samo kad se odgojni proces ne odvija optimalno, kad se javljaju prolemi
•
regulator odgojnog procesa – tu dolaze do izražaja sve spomenute osoine, odnosi se na moć odgajatelja da u izmijenjenim okolnostima pronalazi najoptimalnije putove humanizacije i personalizacije odgajanika
-
cilj odgojnog rada – postizanje harmoničnih odnosa na temelju
stručnog i pedagoškog
rada, demokratskih tolerantnih odnosa u okvirima normi ponašanja doma
-
odgajatelj mora poznavati osoine svojih učenika
-
odgajatelj trea iti i svjestan svojih slaosti
-
nema uspješnog odgajatelja ez razvijene sposonosti empatije
1<. 4poznavanje% pra#enje i vrednovanje odgojnog rada -
to je sustavan proces u kojem sagledavamo učenika i njegov rad kao i rad odgojne skupine %'
-
ekonomski podaci ouhvaćaju status oitelji, materijalnu sigurnost i način izdržavanja
-
socijalni podaci ouhvaćaju soc$ porijeklo, oiteljske prilike i dotadašnje soc$ iskustvo
-
odgojni podaci ouhvaćaju školovanje i uspjeh, stavove prema društvu, okolini, vrijednostima, autoritetu itd$
-
zdravstveni i psiholoki podaci se odnose na olesti, pretjeranu osjetljivost, ovisnost o drugima i sl$
-
itan je jedinstveni pristup sakupljanja, orade i interpretacije navedenih podataka
-
za upoznavanje odgajanika koriste se različite tehnike# •
tehnika prikupljanja podataka – intervju, upitnik, anketa, proučavanje dokumenata, opservacija, razgovor$$$$
•
tehnika sre$ivanja i prikazivanja podataka – ovisi o načinu prikupljanja podataka, u tu svrhu se koriste taele, grafikoni, dijagrami$$$
•
tehnika obra$ivanja podataka – vrši se na odgovarajućoj pedagoškoj dokumentaciji za 89
-
u praćenju rada sudjeluju ravnatelj doma, pedagog, odgajatelj$$$ i roditelji
-
ne postoje jedinstveni postupci za praćenje programa odgojnog rada
-
program rada je osnova za pedagošku i ekonomsku valorizaciju odgoja i oraz$, kako u planiranju sredstava za ostvarivanje programa, tako i pri utvr!ivanju rezultata rada
-
odgojni rad koji nije praćen i vrednovan ne može iti učinkovit, različit i stvaralački
2=. +dgajatelj i komunikacija -
u učeničkom domu i njegovom odgojno$oraz$ radu poseno do izražaja dolazi interakcijsko#komunikacijski aspekt odgoja
-
učinkovitost odgoja odvija se u me!uljudskom odnosu, suradnji, povjerenju, zajedničkom radu odgajatelja i odgajanika, putem komunikacije
-
dore komunikacije u uč$ domu, školi, životu nema ako sudionici rada ne prenose jedni drugima odr$ informacije
-
komunikacija se uči, razvija, upotpunjuje na temelju postavljenog cilja, zadana sadržaja i zajedničkom suradnjom sudionika procesa
-
komunikacija je proces, a ne gotov čin odgoj uvijek zahtijava komunikaciju, suradnju
%
-
odnos odgajatelj-odgajanik je profesionalno-društveni odnos, ali se tu ne može zanemariti i osobni odnos
-
me!uljudski odnos označuje# interakcija, reciprocitet, cirkularno stimuliranje i djelovanje podsvjedsnog (nesvjesnog)
5azgovor kao komunikacija -
komunikacija je
-
odgajatelj svojim radom trea prodrijeti u psihu učenika (empatijska sposonost)
-
odgajatelj mora ostvariti dvosmjernu komunikaciju, suradnički odnos
-
metoda razgovora spada u metode zajedničkog rada odgajatelja i odgajanika kojom se
načelo, metoda, sredstvo koje služi odgajateljima da i se razumijeli
ostvaruju odre!ene zadaće u okviru postavljenog cilja
-
odgoj nije moguć ez razgovora, pedagoška primjena metode razgovora u odgojnom radu zahtijeva pripremu od odgajatelja i odgajanika
"rimjena razgovora -
pedagoški razgovor prolazi ovim fazama# HR?HRD5B
C;G RB>A;V;RB
BFBB
RB>A;V;RB
a) uspostavljanje odnosa
VRD@F;VBF6D
) razvoj razgovora
>BG<62IBG
c) zaključivanje
HRDH;R2GB 82AD8C?6B
;@AB6BCD<6 ? ;@AB6BCD<6
;@AB6BF?G
;@AB6BCD<6
-
sve su faze me!usono povezane
-
priprema prethodi smišljenoj aktivnosti u kojoj trea predvidjeti tijek i završetak
%.
-
vo$enje razgovora ima svoj tijek koji prolazi
u tri faze, važno je da se pokaže
spremnost za razgovor, da slušamo, udemo strpljivi i tolerantni
-
odgojni rad ne prihvaća jednosmjernu, već traži dvosmjernu komunikaciju
-
nije važno samo 9C; nego i GBG; me!usono razgovaramo
-
u razgovoru izmijenjujemo riječi (verbalna komunikacija) i poglede (neverbalna komun$), prenosimo poruke ( sadržajna komun$) i de:iniramo tko je tko ( odnosna komun$)
-
sve to povezujemo iskreno ( kongruentna komun $) ili neiskreno ( nekongruentna komun$)
-
u odgojnom radu olje rezultate daje razgovor koji se ostvaruje kad u njemu sudjeluju svi odgajanici, kad je višesmjeran
21. naliza odgojnog rada -
u odgojno-oraz$ radu sudjeluje mnogo čimenika, ali je odgajatelj neupitno najodgovorniji za odgojni proces
-
odgojni proces je mnogo potpuniji i složeniji od orazovnog, jer uz racionalno zahvaća i ono emocionalno i voljno
-
faze odgojnog procesa# "$ usvajanje znanja – shva#anje %$ razvijanje uvjerenja i stavova – prihva#anje '$ formiranje umijeća i navika ponašanja – djelovanje
-
odgojni proces zahtijeva sukladno djelovanje svih odgojnih čimenika u uč$ domu kao preduvjet neupitnog razvoja osonosti odgajanika
-
analiza odgojnog procesa može se ovako iskazati# >FBF6D : 25?6DJB : 5;J : HR?1VBJBF6D : 1C?6DF6D E @;KR; @6D<;VBF6D
22. +dgajatelj i metodika odgojnog rada -
uloga odgajatelja primarno je odgojne prirode
-
odgojni rad u domu ostvaruje se putem zajedničkog rada *primanja+ i *davanja+
-
odgajatelj metodom rada osigurava pedagoški takt, uspostavlja harmonične odnose, razvija odnose povjerenja, autoriteta na osnovi rada$$$
-
potreno je s puno pedagoškog takta i dosljednosti prići odgojnoj prolematici
-
svaka metoda odgojnog rada je dora ako osigurava me!usono komuniciranje, nenametanje mišljenja, ako se pravilno primjenjuje
-
metodika odgojno-oraz$ radu omogućuje# %/
-
programiranje i planiranje, praćenje i vrednovanje
metodika kao znanost potrena je društvu radi pomoći
u unapre!ivanu odgoja i oraz$
na svim stupnjevima školovanja
-
doar metodičar morao i imati i pedagoško i stručno (predmetno) orazovanje na odgovarajućoj razini
Betodika nastavnog predmeta
Betodika odgojnog rada
-
hrvatski jezik
-
u učeničkim domovima
-
konkretna
-
šira, kompleksnija, uopćena
-
posena
- pojedinačna
;HJD
pedagogija
H;8DKF;
metodika odgojnog rada i didaktika
H;6D@?FBIF;
-
metodike nastavnih predmeta
postoje dva pristupa u orazovanju nastavnika# •
simultano – nastavnici se
istovremeno orazuju u stručnom i metodičkom
pogledu ekonomičnije •
sukcesivno – nastavnici se najprije orazuju u svojoj užoj struci, a nakon toga
metodički olje, ali skuplje -
metodika mora dati odgovor na nekoliko pitanja# a) @+*0 sadržaje učiti ) ZC9+ učiti pojedine sadržaje c) @+@+ je moguće sadržaja usvojiti u pojedinoj doi d) 7 @B0 se komunicira e) ,*0 se organizira učenje f) C9+ rješavati g) @@+ raditi i postupati
-
metodičko oraz$ odgajatelja jedna je od primarnih zadaća oraz$ i usavršavanja odgajatelja %0
2!. Aačela odgojnog rada
NAČE-A - osnovni kriteriji teorijskog promatranja ili praktične djelatnosti $$$ polazna osnova odgojno-oraz$ rada u domovima -
načela se ne postavljaju, rezultat su proučavanja, istraživanja, primjene i prakse
-
me!usono su povazana i predstavljaju smjerokaze, orijentaciju i cilj odgojnog rada u domu
Fačela odgojnog rada u domu# načelo svrsishodnosti
-
poznavanje cilja i odgojnih zadataka (poznavati što odgojem želimo postići)
-
poznavanje etičkih osnova odgojnog rada
-
posjedovanje jasne perspektive odgojnog rada
-
odgajatelji moraju iti uvjereni u uspjeh odgojnog rada
-
društvena i individualna uvjetovanost
načelo aktivnosti
-
pedagoško djelovanje, suradnja i poštivanje osonosti odgajnika
-
aktiviranje odgajanika (postoje različite metode, olici i sredstva)
-
spajanje odgojnih postupaka s procesom samoodgajanja
-
aktivno sudjelovanje odgajanika u domskoj sredini
-
odnosi se na odgajatelje i odgajanike
-
odgajatelj# voditelj, savjetnik i suradnik načelo pozitivne orijentacije
-
uočavanje i poticanje pozitivnih postupaka kod odgajanika
-
me!usono povjerenje (ne smije se izigrati)
-
poštivanje osonosti odgajanika
-
zahtjev za poštivanjem humanog pristupa
-
poznavanje odgajanika# poticanje, motiviranje (pedagoški optimizam)
%3
načelo mnogostranosti
-
korištenje mogućnosti i sposonosti odgajanika na različitim razvojnim područjima
-
odgojna područja# tjelesni, moralni, intelektualni, estetski, radni odgoj
-
odgoj – namjera, intencija
-
priroda čovjeka, aktivnost odgajanika
-
ez jednostranosti i ograničenja načelo primjerenosti
-
odgoj u domu temelji se na tjelesnom, intelektualnom, socijalnom, moralnom $$$ pristupu – osonost odgajanika
-
odgajatelj mora poznavati opće i posene zakonitosti razvoja čovjeka
-
pravilan izor metoda i sredstava odgoja
-
odgojni zadaci primjereni doi i spolu odgajanika, doro poznavanje odgajanika načelo individualizacije
-
polaznica odgoja u domu su mogućnosti i osoine odgajanika
-
potrena je idividualizacija odgojnog procesa, sadrži motiva# •
•
•
•
-
antropološki aspekt – razvoj osonosti s vrijednosnog stajališta psihološki aspekt – u
skladu s razvojnim fazama odgajanika
terapeutski aspekt – spoznaja i
unapre!ivanje osonih dispozicija odgajanika
socijalno#kompenzacijski aspekt – sinteza različitih
načina učenja i ponašanja
pretpostavlja različite odgojne strategije načelo socijalizacije
-
uključivanje odgajanika u odgojnu skupinu&domsku zajednicu
-
poštivanje ljudskih prava
-
suodlučivanje u domu (domska samouprava)
-
sinteza individualizacije i socijalizacije načelo društvenosti
-
poštivanje potrea i prava ostalih odgajanika u domu
-
stvaranje uvjeta za različite forme afirmiranja u domu
-
javni nastupi i domske manifestacije %4
-
preuzimanje osone i društvene odgovornosti načelo jedinstvenosti
-
skladno djelovanje odgojnih čimenika (ravnatelji, domari, kuhari, pedagozi $$$ moraju djelovati jedinstveno)
-
kooordiniranje odgojnog djelovanja
-
zahtjevi i jasne oveze odgajanika
-
ustroj rada i života u domu mora iti doro postrojen načelo dosljednosti
-
zajednički, sustavan i dosljedan pristup svih odgojnih čimenika
-
sklad sa samim soom
-
pozitivan odnos prema odgajanicima
2&. Betode odgojnog rada "ojam metoda -
metoda s jedne strane označava ustaljen model, redoslijed, proceduru rada u odgoju i
oraz$, a s druge strane logički postupak primijenjen na znanstv$ spoznaju -
metodama se avi metodologija
-
u odgojnom radu metoda je put kojim se postižu odg$-oraz$ ciljevi i zadaće
METODA – promišljen, planiran, sustavan, svrhovit i doi odgajanika i odgajateljevoj ped$ osposoljenosti stručan i odgovoran postupak koji mora dovesti do promjena kod odgajanika i kvalitete odgojne situacije
+dgojni rad i metoda -
u odgojnom radu važno je pitanje kvalitete metode
-
u odgojnom radu služimo se različitim metodama koje se me!usono povezuju i dopunjuju
-
odgojna situacija djeluje na izor metoda
Metoda poučavanja
-
težište stavlja na racionalnu komponentu osobnosti , na intelektualnu sferu čovjeka, na njegovu spoznaju
'7
-
u ostvarivanju ove metode potreno je široko i sistematično znanje, dora metodologija rada, pedagoški takt, upornost, planski rad i djelovanje
-
zasniva se na znanju, vrijednostima i stavovima čovjeka
-
najvažnije je kako se i kojim sredstvima vrši poučavanje
-
poučavanje se primjenjuje u svim odgojnim situacijama, na svim prostorima i mjestima gdje se ljudi susreću
-
sastavni je dio života, rada i djelovanja čovjeka
-
u odg$-oraz$ radu najčešće se primjenjuje u oliku# "$ objanjavanja -
ovim olikom odgajatelj ojašnjava stavove, norme, pravila, ustrojstvo, prava, oveze$$$ odgajanika u uč$ domu (školi)
-
mora iti kratko, jasno, primjereno i djelotvorno
%$ etičkog razgovora -
ovim olikom proširujemo i produljujemo moralne predodže učenika, afirmiramo osonost odgajanika, razvijamo njegovu otvorenost, privrženost
-
tako stvorene etičke vrijednosti ostaju trajne i životom se dalje oplemenjuju
'$ predavanja -
ovaj olik se primjenjuje u svim ustanovama odg$-oraz$ sustava
-
predavanja moraju iti konkretna, jasna, razgovjetna i primjenjiva u radu
$ re:eriranja -
poseno mjesto pripada učeničkim izviješćima, radovima i raspravama o odr$ etičkim i drugim društvenim prolemima
Metoda uvjeravanja
-
uvjeravanje je metoda odgojnog rada
u kojoj prevladava emocionalna komponenta na
temelju koje se prihvaćaju&odijaju odr$ pogledi, stavovi, vrijednosti$$$ -
djeluje na svijest i emoc$ život odgajanika
-
smisao uvjerenja je da se na učenike prenese shvaćanje o potrei promjena u ponašanju i djelovanju
-
uvjeravanje se sastoji u djelovanju na svijest i emotivni život odgajanika jasnim ojašnjenjima i vrednovanjem odr$ stavova ili postupaka, sa svrhom da se izrade vrijednosni sudovi, uvjerenja i stavovi
'"
-
uvjeravanje se najčešće pojavljuje u oliku# "$ vrednovanja -
njime ocjenjujemo učenikov rad, moralne stavove, ponašanje i djelovanje
-
mora iti pravedno, za sve jednako i mora se zasnivati na unaprijed utvr!enim kriterijima
-
to je zajednički rad odgajatelja i odgajanika u sklopu cjelokupnog postupka odgojnog rada
%$ stvaranja ideala -
ideali kao uzori označavaju krajnje ciljeve prema kojima potičemo našu djelatnost
-
zasigurno najadekvatniji ideal u odgoju i treao iti odgajatelj
uvjeravanje ima sugestivnu moć, poseno kod odgajanika koji su nesigurni, koji se osjećaju ugroženi i teže se snalaze u rješavanju prolema
Metoda navikavanja
-
navikavanje je
aktivno djelovanje koje omogućava da se sistematskim radom i
vježanjem stvori poželjno ponašanje -
pokazivanje i davanje odgajateljevog osonog primjera čini proces navikavanja uspješnijim
-
u domskom odgoju odgajatelji sustavno od dolaska učenika u dom svojim radom i djelovanjem razvijaju, upotpunjuju i potiču navike higijene, urednosti, čistoće soa, prostora u kojima se oravi i radi
-
navikavanje zahtijeva dosljednost, pedagoški takt, primjer, upornost, vježanje i kontrolu rada
-
metoda navikavanja se koristi u dva olika# "$ vje>banje u adekvatnim postupcima -
ovim olikom potičemo odgajanika na razvijanje sustavnih, zdravstvenohigijenskih, rekreativnih i ekoloških navika, navika kulturnog ponašanja, moralnih, estetskih, radnih i drugih navika
-
zahtjevi moraju iti dosljedni, jasni i prilago!eni doi odgajanika
-
cilj je osamostaljivanje odgajanika, samokontrola i samorad
%$ navikavanje u procesu rada
'%
-
radne aktivnosti pomažu i omogućuju razvoj poz$ odnosa prema radu, materijalnim i duhovnim vrednotama, osjećaju dužnosti, dosljednosti
-
odgajanike trea staviti u situaciju da moralno rade i djeluju
odgajanici donose svoje navike, adaptiraju se na nove uvjete života i rada, postupno korigiraju svoje navike i navikavaju se na nove uvjete života u domu
-
odgajatelj naviku stvara, a odgajanik ju prihvaća i primjenjuje uz pomoć, savjet, kontrolu
Metode sprečavanja
-
ima dvostruku zadaću# •
•
njena preventivna uloga potiskuje neg$ utjecaje i potiče aktivnost na poz$ utjecaje potiskivanje i odvikavanje od loših uvjerenja i navika te formiranje povoljnih uvjeta za razvoj novih poz$ uvjerenja i
-
navika
ovom metodom odgajatelj nastoji kod odgajanika prevencijom ukloniti neg$ postupke uz pomoć sredstava sprečavanja i prisiljavanja
-
odgojni proces nije doro ostvarivati u atmosferi prenaglašenog sprečavanja
-
dva temeljna oika metode sprečavanja# "$ predusretanje -
ima preventivnu zadaću da unaprijed potisne i ukloni nepoželjne utjecaje kod odgajanika
%$ prisiljavanje -
zarana, zahtjev, opomena, kazna, ukor – odgajatelj ih koristi oprezno kako ne i povrijedio dostojanstvo odgajanika
-
odgajatelj mora uvije imati na umu da su sredstva sprečavanja odgojne mjere, a ne način zastrašivanja
-
odgojni rad zahtijeva i preodgajanje, osnovni zahtjev u preodgajanju je poznavanje prilika i uvjeta u kojima odgajanik živi
-
uklanjanje nepoželjnih utjecaja i pridoivanje odgajanika za preodgoj garancija je učinkovitosti odgojnog rada
2. 7redstva odgojnog rada -
sredstvima odgojnog rada u domskom odgoju odgajatelji razvijaju i potiču učenika na sustavni rad, tj$ sprečavaju učenike u lošim postupcima
''
-
sredstva odgojnog rada u uč$ domu moraju iti u skladu sa standardima i normativima srednjeg orazovanja
-
najvažniji je pravilan izbor najprikladnijeg sredstva u konkretnoj odgojnoj situaciji
-
odgojnim sredstvima utječemo, usmjeravamo i potičemo odgajanikov razvoj, a sredstvima sprečavanja otklanjamo, umanjujemo i sprečavamo loše i neprihvatljive postupke
-
prema svrsi odgojna sredstva mogu iti#
750,798 47B*058A* -
ovim sredstvima pomažemo odgajaniku u njegovom razvoju, ponašanju i djelovanju sredstva usmjeravanja su# •
savjet (pouka) – prihvaćanje savjeta zahtijeva me!usono razumijevanje, povjerenje i prisan pedagoški takt - savjet mora iti jasan, logičan, uvjerljiv i poticajan
•
primjer – potiče, služi kao uzor u poz$ pravcu djelovanja primjere u odgojnom radu potreno je doro izarati, ojasniti, primijeniti i konkretizirati
•
stvaranje ideala – trea stvarati ideale koji će mlade ponijeti, poticati, iskoristiti njihovu energiju, znanje i snagu
•
dnevni red – pomaže odgajanicima razviti osjećaj za red, disciplinu, organiziranost rada, razvija sigurnost, osjećaj točnosti, dužnosti i odgovornosti mora proizaći iz potrea odgajanika
•
igra – to je životna potrea učenika i uvjet njegova razvitka itno je doro organizirati igru, podijeliti uloge i ne nametati svoje stavove
•
rad – radom pripremaju svoja znanja, vještine i navike, razvijaju i usavršavaju intelektualne i radne sposonosti, osjećaj dužnosti, odgovornosti, upornosti i ustrajnosti - rad treaju odgajanici doživjeti kao osjećaj zadovoljstva, a ne kao prisilu, kaznu
•
kulturna razonoda – omogućava mladeži da s ešto aktivnije koristi sloodnim vremenom prema osonom interesu i potreama - njome se doprinosi oogaćivanju individualnog i skupnog života i stvaranju navike aktivnog korištenja sloodnog vremena
'
