Uradi sam - Susenje voca SUSENE JABUKE I KRUSKE Zdrave plodove jabuka i krusaka oljustite od kozice, prepolovite, ocistite od semena, a zatim susite u rerni na 50 C oko 2 sata, a zatim voce nanizite na kanap i okacite na promajno i prohladno mesto, moze da stoji na terasi, ali nikako ne treba biti izlozeno jakim suncevim zracima. Voce prekriti gazom da bi ste ga zastitili od insekata. Kad se voce potpuno osusi staviti ga u papirnu kesu na kojoj ste izbusili nekoliko manjih rupica, da bude vazduha i cuvati na suvom, suvom, prohladnom i tamnom mestu. Ovo cuvanje osusenog voca vazi i za ostalo suseno voce za koje slede recepti: VISNJE I TRESNJE Zdravim plodovima otkinite peteljke, pa ih rasirite na cist stolnjak, prekrijte ih gazom i ostavite na promajnom mestu da se susi. Vazno je da voce cesto prevrcete, da bi se ravnomerno osusilo. SUVE SLJIVE Krupne i zdrave sljive operite i dobro obrisite cistom krpom, pokidajte im peteljke, poslazite u tepsiju oblozenu cistim belim papirom i stavite u mlaku rernu(oko 50 C) 2sata da se prosuse. Sljive iznesite na sunce, pa ih posle 3 dana vratite ponovo u rernu na 50 C oko 2 sata, pa ponovo na sunce. Ovo uradite jos jedanput. Posle treceg puta susenja sljiva u rerni, sljive nanizite na konopac, prekrijte gazom i okacite na promaji jos 2-3 dana. KAJSIJE I BRESKVE Kajsije i breskve operite,dobro obrisite i prepolovite, pa izvadite koscice, a zatim susite u rerni na 50C oko 2 sata. Voce nanizite na kanap, okacite na prohladno mesto i prekrijte gazom. Kad se kozica smezura i voce potpuno osusi, stavite ga u papirnu papirnu kesu, na kojoj ste izbusili nekoliko rupica i cuvajte na tamnom i hladnom mestu.
Tema tjedna: Sušenje voća i povrća Uređuje Karin Mimica, Mimica, prof.
Sušenje je jedan od najstarijih postupaka konzerviranja namirnica. Zasniva se na uklanjanju vode (vlage) iz namirnice dok njezina hranjiva vrijednost ostaje nepromijenjena. nepr omijenjena. Dehidracijom se volumen namirnice smanjuje, a njezina trajnost povećava. Najstariji način sušenja voća i povrća je na suncu, na drvenoj dasci, zaštićenoj od insekta. Obično se suši tri dana na suncu, jedan u hladu. Namirnice ne smiju biti vani tijekom ranih jutarnjih sati da ne bi poprimile vlagu iz zraka. U slučaju kišnog vremena, ili iz praktičnih razloga voće i povrće se može sušiti u pećnici, na temperaturi od 40 °C- 60 °C. Vrata pećnice tada treba tr eba povremeno otvarati kako bi izašla vlaga. Najpogodnije za sušenje su nove pećnice koje imaju opciju zagrijavanja ventilacijom jer omogućavaju ravnomjerno strujanje zraka odnosno sušenje. Voće i povrće namijenjeno sušenju mora biti zdravo i zrelo. Prethodno ga se očisti, razreže na komade podjednake veličine, najčešće po dužini. Može ga se u vrećici od gaze prije sušenja staviti na kratko u vrelu vodu da omekša, nakon tog postupka duže zadržava miris i okus. Može ga se sumporiti kako bi sačuvalo boju s time da na 5 kg voća obično ide 2 - 3 žlice sumpornog cvijeta. Sumporenje traje 20-ak minuta i za to vrijeme valja izbjegavati udisanje sumpornih para. Sumporne pare u daljnjim postupcima sušenja i priprave iščeznu. Umjesto sumpora u istu se svrhu može koristiti voda kojoj je na 5 l dodano 3 -5 žlica soli.
Sušeno grožđe - grožđice mogu se kasnije konzumirati samostalno ili dodati kolačima.Sušene kolačima. Sušene oskoruše,, breskve oskoruše breskve,, šljive i jabuke jabukenajčešće najčešće služe za pripravu kompota, iako se i one mogu poslužiti kao zdrave grickalice ili dodati drugim jelima. Sušene mrkve, mrkve, gljive gljive,,kukuruz kukuruz,, paprike i rajčice trebaju prije upotrebe prenoćiti u duploj količini vode od svog volumena kako bi omekšale, a dalje ih se priprema na uobičajene načine. Sušeno voće i povrće čuva se na suhom mjestu u platnenim vrećicama.
Grožđice (desert) ,
Specijalitet slavonske kuhinje
Sastojci:
bijelo grožđe
5-6 l vode 0,25 l maslinova ulja 30 dag prosijanog pepela (luga) nekoliko listova lovora Opis:
Obere se najradije osobita vrsta bijelog grožđa, čiji su grozdovi rijetki, rastreseni i bez sjemenki (duguljasto žuti cibib). U široku posudu stavi se 5-6 litara vode, doda 0,25 litre maslinova ulja i u jednu vrećicu zaveže se 30 dag prosijanog pepela (luga), te se sve pusti da zakipi i malo prokuha. Zatim se u vrelu vodu zaroni pojedini grozd i odmah razastre na široku dasku i suši na suncu. Za nekoliko dana se grožđe osuši, malo se pritisne i spremi, najbolje u limene kutije ili pergament-papir sa nekoliko listova lovora. Dok se grožđe suši na dasci, uputno je da se pokrije laganim tilom ili gazom da se zaštiti od muha i osa.
Sušene oskoruše (desert), Specijalitet dalmatinske kuhinje Sastojci:
oskoruše zelene voda Opis:
Voće maleno i okruglo nalik malim jabučicama, ubere se obično ne sasvim zrelo, zeleno je bolje. Čim nekoliko dana odstoji, bude tamno smeđe i kašasto. Ne prezrele oskoruše raspolove se i nanižu na debeli konac i suše se na suncu ili se mogu rastrti u tepsiju i sušiti na suncu. Spreme se u platnene vrećice na suho i zračno mjesto. popare se vrućom vodom i dodaju u zimi drugom kompotu. Vrlo su ukusne jer su dosta slatke.
Sušene breskve (prilog) , Specijalitet slavonske kuhinje Sastojci:
5 kg breskva voda 2 žlice praha sumpornog cvijeta (nije obavezno) Opis:
Treba sušiti breskve koje su zrele, ali ne mekane. S njima treba oprezno postupati da se ne oštete. Prije sušenja operu se i po želji ogule ili ostave neoguljene. Ako se gule, treba ih uroniti u kipuću vodu oko pola minute i odmah zaroniti u hladnu vodu. Tako će se kožica odlijepiti od mesa i lako će se oguliti. Nakon toga prepolove se na dva dijela, odbaci koštica i prema želji sumpori zbog očuvanja boje. Ako su oguljene, sumporenje traje oko 20 minuta, a ako su neoguljene, onda traje duže, do 40 minuta. Kada je sumporenje završeno, stavljaju se na posude u kojima će se sušiti i to tako da strana u kojoj je bila koštica bude okrenuta prema gore. Osušena breskva treba imati istu boju kao i svježa.
Sušene šljive (desert), Specijalitet hrvatske kuhinje Sastojci:
šljive
Opis:
Šljive se mogu sušiti na suncu ili u pećnici. Prije sušenja treba odabrati dobre, zrele, ne previše mekane šljive, oprati ih i skinuti im peteljku. Sušenje treba biti postupno, da ne dođe do prenaglog sušenja izvana.
Sušene jabuke (desert) , Specijalitet hrvatske kuhinje
Sastojci:
jabuke Opis:
Oguliti jabuke, izvaditi sredinu spravom za vađenje. Izrezati ih vodoravno na komade debljine 1 cm. Zagrijati pećnicu na 40oC. Poslagati kriške jednu pokraj druge na jedan ili više limova. Ostaviti ih u pećnici oko jedan dan, izbjegavajući da se peku. Izvaditi ih i staviti na sunce da se potpuno osuše, okrećući ih 2-3 puta dnevno. Pošto se osuše, moraju ostati još uvijek meke i gipke. Na kraju se poslažu u jako čiste drvene sanduke, po mogućnosti obložene sumpornim ili masnim papirom. Prije upotrebe treba ih preko noći ostaviti u mlakoj vodi da nadoknade tekućinu izgubljenu sušenjem.
Sušena mrkva (prilog) , Specijalitet ličke kuhinje Sastojci:
mrkva Opis:
Mrkva se očisti, razreže na male tanke rezance i suši na suncu ili u pećnici na temperaturi od 45 C. Osušena mrkva spremi se u platnene vrećice i čuva na zračnom mjestu.
Sušene gljive (prilog) ,
Specijalitet goranske kuhinje Sastojci:
gljive
Opis:
Gljive se očiste, narežu na male tanke ploške i suše na suncu ili u pećnici na niskoj temperaturi. Osušene gljive spreme se u platnene vrećice i čuva na zračnom mjestu.
Sušeni kukuruz (prilog) , Specijalitet slavonske kuhinje Sastojci:
klipovi kukuruza voda Opis:
Klipove staviti u lonac, naliti hladne vode tako da ih prekrije, malo posoliti i kuhati pola sata. Tada ih izvaditi, dobro ocijediti i sušiti na suncu ili u pećnici, dok ne budu potpuno suhi. Sušenje ne smije trajati duže od 2 dana, jer se inače kukuruz pokvari. Zimi se sušeni kukuruzi kuhaju 2 sata.
Sušene paprike (prilog) , Specijalitet slavonske kuhinje
Sastojci:
paprike voda Opis:
Paprike se izrežu na komade, rezance ili kolutiće. Nakon toga stavi se u vrelu vodu oko 5 minuta, ocijedi i stavi na sušenje. Sloj za sušenje ne smije biti deblji od 1 do 2 cm. Paprika treba nešto duže da se suši. Moguće je sušiti i cijele paprike. U tom slučaju ih se ne kuha. Obično se cijele suše ljute papričice feferone.
Sušene rajčice (prilog) , Specijalitet goranske kuhinje Sastojci:
rajčice Opis:
Rajčica se suši samo na suncu. Zato se odabiru manje i tvrde rajčice, prepolovi ih se, malo posoli i suši na daskama 4 do 5 dana. Nakon sušenja komadi trebaju biti lagani. Najbolje ih je spremiti u kutije, slagati red po red, a između redova stavljati čisti papir.
Sušenje voća za zimnicu
Jedan od najstarijih i najjednostavnijih načina ostavljanja voća (pa i nekog povrća) za zimu jeste sušenje. Mnogi vole prijatan ukus sušenog voća, da i ne spominjemo priličnu slatkoću; pored toga, ono dugo sačuva hranljivu vrednost. Sušenog voća obično ima po bolje snabdevenim radnjama i specijalizovanim prodavnicama zdrave hrane, ali možete ga napraviti i same. Niste nikad sušile voće, a htele biste da pokušate? Nije teško, verujte. Za sušenje su najpogodnije jabuke, kruške, šljive, kajsije, grožđe i smokve. Odaberite zdrave i zrele plodove, operite ih pod tekućom vodom, ocedite i spustite u kipuću vodu. Posle četiri do pet minuta izvadite ih i dobro ocedite. Plodove koji su manji možete odmah da rasporedite na rešetkastu podlogu za sušenje (može i žičana rešetka za roštilj iz pećnica ili ram presvučen metalnom mrežom koja ne rđa). Krupnije plodove (jabuke, kruške) isecite na kriške ili tanke kolutove. Kajsije je najzgodnije raspoloviti i izvaditi im koštice. Pećnica treba da bude na između 50 i 70 stepeni Celzijusa. Rešetku sa voćem stavite u sredinu, a na dno pećnice stavite aluminijumsku foliju (na nju će da kaplje sok koji voće ispušta). Vrata pećnice nikako ne treba da budu sasvim zatvorena; stavite između vrata drvenu varjaču ili neki sličan predmet - potrebno je da para nesmetano izlazi. Kada je voće dovoljno osušeno (to ćete najlakše utvrditi ako ga pritisnete prstom - ukoliko je dovoljno osušeno, iz njega neće izlaziti sok), izvadite ga i ostavite na čistu belu hartiju ili platno, kako bi se na vazduhu sušilo još koji dan. Sušeno voće najbolje se očuva u papirnim ili platnenim kesama. Podrazumeva se da te kese treba da budu na suvom mestu. Šta još da vam kažemo, osim - nemojte ga sve odmah pojesti, goji!
Ukusne grickalice od suhog voća Kupovne grickalice i slatkiše zamijenite s domaćim zdravim grickalicama od sušenog voća
U današnje vrijeme naša djeca okružena su različitim grickalicama i slatkišima za koje znamo da nisu pretjerano zdravi jer sadrže velike količine šećera, soli i masnoća. No, ponekad čak niti okus tih grickalica i slatkiša nije toliko važan, koliko je sama navika da nešto jedu i grickaju, što
vrlo lako možete iskoristiti i načiniti im domaće grickalice od sušenog voća, koje su mnogo zdravije, ali i jeftinije. Također, ukoliko vaša djeca ne vole jesti voće i bojite se da će zbog toga patiti od nedostatka vitamina, grickalice od voća možda će radije prihvatiti, ne samo zbog okusa nego i zbog načina na koji se jedu i hrskaju. Sve što vam treba je voće i pećnica gdje ćete voće osušiti. Koje voće sušiti?
Prvo što morate učiniti je izabrati tip voća koji želite osušiti, a najbolje voće za sušenje su banane, jabuke, marelice, breskve, višnje, grožđe, šljive i kruške. Vrlo je važno da voće bude zrelo, ali ne prezrelo. Naime, ukoliko nećete koristiti voće koje ima dobar okus, niti krajnji proizvod neće biti dobar. Drugo, što je vrlo važno je znati koliko sušenog voća će vam ispasti od svježeg voća. Ukoliko uzmete 12 kilograma svježeg voća, dobit ćete po prilici 2,5 kilograma suhog voća. Priprema i savjeti
Ako je ikako moguće izaberite voće iz organskog uzgoja. Voće dobro operite. Od voća koje smo spomenuli, morate oguliti bananu, breskve i kruške, dok jabuke možete oguliti ili ne morate. Odluka je na vama. Voće trebate pripremiti za sušenje, ovisno o njegovom tipu, pa evo nekoliko korisnih savjeta: 1. Svijetlo voće, kao što su jabuke, marelice, banane i breskve trebate namočiti u limunov sok, prije nego što ih osušite u pećnici. Limunska kiselina će spriječiti voće da potamni. 2. Voće narežite na komadiće ili kriške, primjerice debljine pet-šest milimetara, nije toliko niti bitno, no važno je da budu svi komadi podjednake veličine i debljine, kako bi se mogli ujednačeno sušiti. 3. Ukoliko želite voće kao što su višnje i grožđe osušiti u jednom komadu, morate im na jednom dijelu probušiti kožicu, kako bi para mogla izlaziti iz voća . Učinite to s malenim oštrim nožićem. 4. Jabuke – uklonite peteljku, narežite na kriške ili ringove i uklonite koštice Marelice – prerežite na pola i uklonite košticu Banane – ogulite i narežite na kolutiće Višnje – Uklonite peteljke i koštice, prerežite na pola ili ostavite neka budu cijele s košticom Grožđe – Bobice skinite s peteljke, prerežite na pola ili ostavite cijele Breskve – Ogulite ih, peteljku i košticu uklonite, izrežite na četvrtine ili osmine Kruške – Ogulite, prerežite na pola, izvadite koštice i izrežite ju na kriške ili ringove.
Sušenje voća
Zagrijte pećnicu na 60 stupnjeva i to s uključenim ventilatorom, a u međuvremenu poslažite izrezano voće na lim za pečenje. Neka se komadi voća ne preklapaju. Kada se pećnica zagrijala, stavite voće unutra, ali ostavite pećnicu lagano otvorenu, kako bi para mogla izaći van i kako bi zrak mogao cirkulirati. Često provjeravajte voće, rotirajte lim za pečenje. Loša vijest je da se voće vrlo sporo suši. Primjerice, jabuke mogu biti suhe za nekih osam sati, a za drugo voće trebat će vam i 24 sata. Ukoliko se pitate kako ćete prepoznati da je voće suho, odgovor je kada izgubi iz sebe većinu vlage i biti će smežurano. Osušeno voće izvadite iz pećnice i ostavite da se u potpunosti ohladi. Nakon toga možete ga pospremiti u plastične vrećice, staklenke ili neke druge plastične posudice. Osušeno voće držite na suhom mjestu. Bez obzira što je voće posušeno, ono je podložno kvarenju, pa ga je najbolje pojesti u slijedećih nekoliko dana. Možda će vam se postupak učiniti previše dugačak, no sjetite se da će vam djeca dobiti sve potrebne vitamine i da će uživati u grickanju voća.
Sušenje voća ili što radim kada ništa ne radim Pita me neki dan jadna draga kolegica (iako ne radim više u toj firmi ljudi su mi tamo i dalje dragi pa ih i nadalje zovem kolegama, čak prijateljima) s čim se bavim?! Kako to misli, prvo je što sam pomislila, zna da ne radim, a onda mi sinu da kolegica zna da uvijek imam nekakve "projekte" u tijeku. Sušim voće- bio je odgovor! Veliki sam ljubitelj suhoga voća, osobito u zimskim mjesecima, a u Adventu još i više. Onda je stol dekoriran adventskim vjenčićem (lane je to bila adventska klada- hahahhaa...) i zdjelicama punim orašastih plodova i suhoga voća. Osim standardnih grožđica i brusnica, smokava i šljiva, pripremim još i jabuke, kruške, banane, nektarine...
Grožđice kupim, jer nije svako grožđe pogodno za sušenje; brusnice također, njih nemam svojih domaćih; smokve dobavim negdje s mora; a ostalo, ostalo riješim sama... Nije lako, ali nije baš ni pretjerano komplicirano, kao i svako pripremanje zimnice. Ja imam nekakav strojček za sušenje, ali iste rezultate možete postići i sa boljom električnom pećnicom koja ima sistem za puhanje toplog zraka- ventilator grijač, mogućnost istovremenog korištenja više etaža i odvojeni termostat na kojem možete regulirati temperaturu od najmanje 50 C. Ovaj moj suši na nekih 50- 60 C. Ne pečemo, sušimo!
Ovo mi je četvrta sezona samostalnog sušenja pa evo par natuknica. U pećnici voće nakrcajte na više etaža u limove koji su vam na raspolaganju, prethodno dno obložite papirom za pečenje. Za svako voće je različito vrijeme sušenja, provjeravajte. Izvadite komadić, pričekajte da se ohladi i kušajte. Povremeno okrećite za vrijeme sušenja. Suho i ohlađeno spremite u limenke ili staklenke, nakon prvih tjedan dana provjerite vlažnost, ako je potrebno doosušite... Svo voće možete prethodno poprskati sa malo limunova soka, šećerom, cimetom, medom ili kokosom. Domaće suho voće može biti drukčijeg okusa no ono kupovno jer se u procesu ne koriste boje, konzervansi, a ni sumpor. Suho voće može se djelomično rehidrirati potapanjem u vodi ili tako da ga se kratko prokuha. Jabuke: Operite ih i očistite jezgru, isjecite na kolutiće debljine do 4 mm ukoliko volite da je poput čipsa ili na kriške do 1 cm vanjskog brida. Gulite ih ili ne od volje vam, možete ih narezane oprati u vodi s limunovim sokom da ne potamne, što se meni ne da i ne smeta mi što nisu bijele. Sušenje 6-7 sati čips, kriške 1-2 sata dulje. Marelice, breskve, nektarine: Dobro operite i posušite, marelice raspolovite- kod sušenja složiti kožicom prema dolje, a breskve i nektarine nasjecite na kriške do 1 cm vanjskog brida. Sušiti 11-12 sati. Banane: Prepolovite ju uzdužno pa onda svaku polovicu na još 3-4 komada ili ju isjecite na kolutiće do 4 mm debljine. Sušiti 9-10 sati. Kruške: Narezati kao jabuke, gulite ih ili ne. Sušiti 20-24 sata. Viljamovke su posebno dobre. Trešnje i višnje:Odstranite peteljke, operite, izvadite i koštice ako vam se da. Sušenje 12-23 sata- zavisi od vrste do vrste, od debljine mesa i sočnosti. Šljive:Operite ih, očistite peteljke i koštice, polovice poredajte s kožicom dolje. Sušiti 10-12 sati. Stenly osobito volim jer je velika i ostane sočna i nakon sušenja. Mogu se sušiti i druge vrste voća, povrće, začini, čak i meso... Začine si posušim, onako, na zraku, a ostalo, možda povrće, ako budem probala- javim...
Sušeno voće – izvor zaštitnih tvari Stariji ljudi bili su vrlo mudri kad su rekli da na stolu stalno treba stajati zdjelica sa suhim voćem i orašastim plodovima.
U svakodnevnoj prehrani, vrlo često zaboravljamo na sušeno voće čija sezona upravo počinje. Obilje plodova se pored raznih metoda konzerviranja pretvara u trajniji oblik na taj način da se suši, dakle uklanja vlaga. To se može postići prirodnim sušenjem (na suncu i bez njega), prisilnim sušenjem u sušarama pod utjecajem toplog zraka i snažnih ventilatora ili prethodnim smrzavanjem, a onda naglim isparavanjem (liofilizacijom). Bez vlage nema mikrobnog i enzimatskog propadanja i osušeni se plodovi, bez obzira radilo se o šljivama, marelicama ili bananama, mogu čuvati i nekoliko godina bez znatnijeg narušavanja kvalitete. Sušeno voće je sigurna i vrlo zdrava hrana u kojoj su svi hranjivi sastojci višestruko koncentrirani, a energetska vrijednost se povećava čak za 6-10 puta. Da je tome tako, svjedoci su vrhunski sportaši koji zbog golemih energetskih potreba redovno konzumiraju upravo sušeno voće.
Što se događa u plodovima voća procesom sušenja? Ako za primjer uzmemo šljivu koja u svježem stanju sadrži 87, 2% vode, njena vlaga se smanji na oko 30%, šljiva se smežura i potamni. Ukupna količina ugljikohidrata ili preciznije šećera s 11, 5% u svježem stanju, skoči na nevjerojatnih 63, 5% što automatski povlači pojačanu slatkost. Ukratko, osim što nema vlage za razvoj mikroflore, porastom koncentracije šećera također se javljaju nepovoljni uvjeti za razvoj mikroflore. Tako glukoza s oko 5% poraste na 25, 5%, a fruktoza s 3% na 12, 5%. Ono o čemu se vrlo često govori kada je u pitanju zimska prehrana je nedovoljan unos vlaknaste strukture. Suho voće, primjerice sirova šljiva, sadrži 1, 5 g / 100 g, a kada je osušena, vlaknasta struktura penje se na 7, 1 g / 100 g. Stoga je razumljivo zašto osobe koje pate od opstipacije redovno trebaju konzumirati suhe šljive. Kada su u pitanju osušeni plodovi, koncentriranje se događa i kod ostalih nutritivnih sastojaka. Tako sirova šljiva sadrži 345 i.j. vitamina A, a osušena duplo tj. 781 i.j. Tipična je situacija kod vitamina K koji je neophodan za zgrušavanje krvi; u sirovom obliku šljiva sadrži 6, 4 μg, a u osušenom 60 μg što je deseterostruko povećanje. Količina beta-karotena i kriptoksantina se penje za 3-5 puta, a luteina za 6 puta. Zanimljivo da se količina vitamina C, koji je dosta osjetljiv, kako na povišene temperature tako i na isušivanje, bitnije ne mijenja ili smanjuje. Kod šljiva padne s 9 mg na 0, 5 mg, a kod banane ostaje na istoj razini. Slično je i kod marelica. Zanimljivi su i učinci sušenja na bananu: od početne vlage koja iznosi 75%, osušena banana ima svega 3% vlage, a ako dulje stoji može se “skameniti“ pa kod konzumiranja treba imati dobre zube ili se prethodno mora rehidrirati. Ugljikohidrati se penju s 23% na 88% od čega na glukozu i fruktozu otpada približno jednak dio. Zbog toga je osušena banana intenzivno slatka. Banane su tradicionalno dobar izvor vlaknaste strukture; u svježem stanju ima ih oko 2, 5 g / 100 g, a u osušenom obliku 10 g / 100 g. Vitamina A u sirovom obliku sadrži 64 i.j. / 100 g, a u osušenom obliku 248 i.j. / 100 g. Slično povećanje može se zamijetiti i kod ostalih zaštitnih tvari. Kod marelica do punog izražaja dolazi fenomen koncentracije vitamina; vitamin A u sirovom obliku prisutan je u količini od 1926 i.j. / 100 g ploda, a u osušenom stanju ga ima 12 puta više tj. 12669 i.j / 100 g. Niacin se povećava s 0, 6 mg / 100 mg u sirovom obliku na 3, 5 mg / 100 g u osušenom stanju. Sličan proces se događa i s ostalim zaštitnim tvarima.
Kod jabuka i ostalog suhog voća (grožđe) hranjive i zaštitne tvari kreću se u rasponu već navedenih veličina. Sve osim vitamina C se bitno povećavaju i tako postaju dragocjenim izvorom tih tvari. Zaključno, suho voće je vrlo poželjno na stolovima od sada pa sve do proljeća iduće godine. Prvenstveno kao izdašan izvor kalorija, a isto tako i raznih zaštitnih tvari. Stariji ljudi su bili vrlo mudri kad su rekli da na stolu stalno treba stajati zdjelica sa suhim voćem i orašastim plodovima.
3 komentara do sada… 1.
1
Agnieszka16.08.10.10:06offline
Odličan članak, često koristim u prehrani suhe šljive, marelice, grožde – sada najzad znam pravu
vrijednost tih omiljenih namirnica.Puno hvala
2.
2
Umag-028021.08.10.18:15online
Već dugo vremena sušim smokve prirodnim putem (na suncu) držeći se pravila koja sam dobila od žena iz
Dalmacije: početi sa sušenjem plodova koji na stablu “uvenu” i lako se skidaju, sušiti ih na situ (kupljenoj mrežici) kako bi zrak kolao oko plodova, okretati ih češće kako bi sušenje bilo što ravnomjernije i pred kraj ih dobro stisnuti (peteljku i vrh utisnuti jedno prema drugom). Ono što je najsmješnije jest to, da moje suhe smokve teško mogu doživjeti i vrijeme pred božićne blagdane, a kamo li dulje jer do tada – nestanu. Ujutro je dobro pojesti 2 – 3 ploda i probava je savršena.
3.
3
Milicza22.08.10.19:30offline
sušenje smokava mi je u krvi.. moja mama je majstorica zasmokve, suši ih na svakoj stvari koja je na
suncu, na starinski način, suši i grožđe, marelice i jabuke… okus voća koje je upilo sunce je nezamjenjiv… moje smokve i grožđe uvijek dočekaju božić (makar samo jedna šakica, u spomen na babu).. taman ih sakrila od sebe same, što je u stvari uvijek slučaj :)))
Grožđice Mali paketići ovog visokoenergetskog i malo masnog zalogaja u svakom će vam trenutku nadoknaditi izgubljenu energiju.
Ne morate se baviti izuzetnim fizičkim aktivnostima, kao planinarenjem ili hodanjem po prirodi, da biste znali cijeniti grožđice kao praktičan visokoenergetski i malo mastan zalogaj, koji će vam u svakom trenutku nadoknaditi izgubljenu energiju. Mali paketići ove vrijedne namirnice jednostavni su za primjenu, gotovo se nikada ne kvare i dostupni su tijekom cijele godine. Smatra se da proces sušenja grožđa najmanje utječe na flavonole, ali ipak treba znati da grožđice sadrže manje antioksidanata od svježih boba grožđa.
Iako većina voća i u svježem i u suhom stanju nosi isti naziv, u ovom slučaju to nije tako. Suhi oblik grožđa, izuzetno cijenjen u povijesti, nosi jedinstveni naziv – grožđice, čiji naziv (engl. raisin) potječe od latinske riječi racemus , što znači nakupina boba ili bobica. Grožđice nastaju dehidracijom grožđa, bilo sušenjem na suncu, bilo mehaničkim procesom sušenja u sušarama. U najpopularnije vrste spadaju Sultana , Malaga,Monukka , Zante, Muscat i Thompson , koja ne sadrži koštice. Sočno meso bobica šećernog okusa okružuje naborana kožica. Boja im varira, od tamnosmeđe s primjesom ljubičaste do svijetlih vrsta.
Kratka povijest Sušenje grožđa u grožđice poznato je još iz antičkog doba. Najstariji zapisi pokazuju da su se grožđice proizvodile u Perziji i Egiptu. Stari Rimljani toliko su ih cijenili da su njima ukrašavali oltare na kojima su prinosili žrtve bogovima, koristili su ih kao sredstvo plaćanja, ali i kao nagrade za pobjednike sportskih priredbi. Smatra se da je čovjek prvi put otkrio grožđice kada je našao osušene bobe grožđa. U povijesnim knjigama zabilježeno je da se grožđice proizvode sušenjem grožđa na suncu od 1490. godine prije Krista. Nekoliko stotina godina prošlo je dok se nije ustanovilo koja vrsta grožđa daje najbolje grožđice. U 14. stoljeću grožđice postaju važan dio europske kuhinje. Mnogi liječnici već su ih u to doba propisivali za liječenje mnogobrojnih bolesti, od trovanja gljivama do liječenja starosti. Postale su toliko vrijedne da su se dva vrča grožđica mogla mijenjati za jednog roba. U Španjolskoj se usavršava vinogradarstvo, a njihovi misionari iz Meksika sele se u Kaliforniju i pomažu u uzgoju grožđa za proizvodnju vina. Legenda kaže da su 1873. godine prve sadnice grožđica u Kaliforniji nastale prirodnim putem, a ne od strane zemljoradnika. Veliki val vrućina pogodio je dolinu prije berbe grožđa i većina bobica se na čokotu posušila. U to vrijeme stječu veliku popularnost u Americi i javlja se potreba za njihovim uzgojem. Osim Kalifornije, među vodećim svjetskim proizvođačima grožđica danas su i Australija, Turska, Grčka, Iran i Čile.
Antioksidativna zaštita i mineral bor Pokazalo se da fenoli pronađeni u voću imaju antioksidativna svojstva, što znači da štite stanice od oštećenja slobodnih radikala. Uz suhe šljive i marelice, grožđice spadaju u voće s najvećim udjelom antioksidanata. Suhi oblik grožđa, nosi jedinstveni naziv – grožđice, čiji naziv (engl.raisin) potječe od latinske riječi racemus, što znači nakupina boba ili bobica. Smatra se da proces sušenja grožđa najmanje utječe na flavonole, jedan tip fenola, ali ipak treba znati da grožđice sadrže manje antioksidanata od svježih boba grožđa. Iako nije u središtu pažnje zdravstvenih preporuka, bor je mineral koji ima važan utjecaj na zdravlje kostiju. Iako je u organizmu prisutan u tragovima, potreban je za pretvorbu estrogena i vitamina D u njihove aktivne oblike. U vrijeme menopauze razina estrogena se smanjuje, što osteoklaste čini osjetljivijima na paratiroidni hormon, a rezultat su češći lomovi kostiju.
Istraživanja su pokazala da bor štiti od osteoporoze i pozitivno djeluje u terapijama estrogenom kod žena u menopauzi. U SAD-u grožđice spadaju u top 50 namirnica koje doprinose ukupnom unosu bora putem prehrane.
Zaštita za oči i zube Studija kojom su se 18 godina prikupljali podaci o utjecaju prehrane na makularnu degeneraciju, najčešći uzrok slabljenja vida, ukazala je na činjenicu da tri serviranja voća dnevno mogu spriječiti razvoj te bolesti. Iako to može zvučati puno, grožđicama na jednostavan način možete to ostvariti. Šaku grožđica možete dodati u žitarice za doručak, jogurt za užinu ili obogatiti okus voćne i povrtne salate, a izvrstan okus dat će i slatkom kruhu, muffinima i kolačima. Iako se za hranu koja je slatka i ljepljiva poput grožđica smatra da je štetna jer uzrokuje propadanje zubi, novije istraživanje dokazalo je upravo suprotno. Fitokemikalije prisutne u grožđicama suzbijaju rast bakterija u usnoj šupljini odgovornih za nastanak karijesa i bolesti zubnog mesa. Osim što pomažu u održanju zdravlja zubi, one uglavnom sadrže fruktozu i glukozu, a ne saharozu, koja je glavni krivac za bolesti usne šupljine.
2 komentara do sada… 1.
1
gastronom03.12.06.19:14
Suho voće štiti mozak od moždanog udara.Oprez kod dijabetesa. Smo devet zrna suhog grožđa svakog
dana pomaže i to svaki drugi mesec u godini uzimati jednom dnevno. Vrlo sam zahvalan na pisanju i samo tako nastavite .
2.
2
VESNA-N25.04.09.18:31
najvise volim grozda sa leblebiju to su one tvrde zrna ili naut peceni pomesam 100 grama grode sa 400
grama leblebiju i jedem kako gricke probaj te fino je
Kako sušiti šljive? Šljive možete konzervirati sušenjem na suncu ili u pećnici na niskoj temperaturi. Prije nego ih pospremite za daljnju upotrebu, izložite ih nakratko temperaturi iznad 100°C. Tim postupkom sterilizacije smanjit ćete mogućnost kvarenja suhih šljiva.
/slika/205063 /
Priprema Vrijeme pripreme: 72 min
1.
1
Vezice kopra oprati. Icjediti i cistom krpom odstraniti visak vode. 2.
2
Kopar prostriti na cist papir i ostaviti da se susi.Susiti unutra na promaji u prostoru bez vlage.Treba vam 4-5 dana, a sve to zavisi od kolicine kopra. 3.
3
Kada je gotovo suv, kopar protrdjati izmrdju dlanova tako da sitniji delovi ispadnu na papir u koji skupljate suvi kopar, dok izmedju dlanova ostaju grubi djelovi. 4.
4
Grube djelove suvog kopra odstraniti. 5.
5
Da bi izbjegli koji grubi deo izmedju sitnijeg djela kopra, prosejati kroz redje sito. 6.
6
Prosejani suvi kopar staviti u staklenu teglu. 7.
7
Poklopiti poklopcem i cuvati u nevlaznom prostoru. 8.
8
Ovako osusen kopar ne menja ni u boji ni u ukusu.
9.
10.
9
/slika/205067/ SLIKOVIT PRIKAZ POSTUPKA IZRADE: 1. Susi se 2. Gotovo suv 3. Odstraniti grube delove 4. Prosejati kroz sito
10
/slika/205063/
Prosejan 6. Cuvati u poklopljenu… 7. ...staklenu teglu 8. Miris i boja nepromenjena
Kako najlakše sušiti jabuke? Oguljenje i izdubljene jabuke narežite na ploške u obliku prstena. Zatim ih namočite u zasoljenu vodu oko 5 minuta. Kroz otvor ploški provucite konopac pa ih sušite na zračnom mjestu bez direktnog sunčeva svjetla. Ploške raspoređene na pleh možete sušiti i u pećnici na 70°C dok ne budu potpuno suhe (nekoliko sati).
Kako sušiti trešnje? Trešnje možete sušiti na zraku ili u zagrijanoj pećnici sa šećerom ili bez njega.
Kako se suši meso divljači? Pitanje Zamolio bih vas da mi objasnite na koji način da osušim srnetinu? Kako je pripremiti, a da se što manje osjeti miris divljači? Odgovor Sušenje divljači ne razlikuje se od tradicionalnih načina sušenja mesa. Možete koristiti mariniranje u soli, dimljenje ili klasično sušenje na zraku. Iako nije uobičajeno ublažavati miris divljači, jer je ona upravo zbog svoje arome i cijenjena, možete to postići dodavanjem određenih začina, poput lovora, ružmarina, korijandara... Isto tako, ako meso odleži u u mlijeku, vinu, ulju ili premazano sa senfom, kao i termičkom obradom, možete jednim dijelom "sakriti" miris divljači.
Kiseljenje i sušenje namirnica Tako konzervirane namirnice mogu se čuvati nekoliko mjeseci.
Kiseljenje namirnica Pojam "kiseljenje" uglavnom se odnosi na 4 namirnice: kiselo mlijeko, kiselo zelje, kiselu repu i kisele krastavce, premda postoji i cijeli niz drugih namirnica u tzv. "kiselom" izdanju. Definicija podrazumijeva konzerviranje namirnica anaerobnom fermentacijom u salamuri pod utjecajem mliječno-kiselih bakterija. Ako se umjesto salamure koristi otopina octa, onda se anaerobna fermentacija odvija uz malo drukčiju mikrofloru, ali je konačni proizvod zapravo isti ili vrlo sličan. U području južne Azije kao podloga za takvu fermentaciju koristi se jestivo ulje. Okus takvih proizvoda je ugodno slan i kiseo, a ako se dodaju razni začini, onda postoji i specifična aroma. Sve začinsko bilje koje se dodaje ima snažan antimikrobni učinak. U prošlom stoljeću je kiseljenje kao konzerviranje namirnica solju i kiselinom bila tipično sezonska pohrana namirnica.Tehnološka karakteristika proizvoda je nizak pH od 4, 6
što je dovoljno da "ubije" sve mikroorganizme, uzročnike kvarenja. Tako konzervirane namirnice mogu se čuvati nekoliko mjeseci. Tipični kiseli proizvodi su kiselo zelje i koreanski "kimshi", a postupak se sastoji u slaganju povrća (zelja, repe) uz stalno dodavanje soli u drvene, plastične ili metalne posude ili jednostavno u plastične vreće. Pod određenom temperaturom razvija s e mikroflora kiseljenja relativno brzo, pa tako dobivamo gotov kiseli proizvod. Tipični predstavnici mikroorganizama koji izazivaju fermentaciju su Lactobacillus plantarum i Leuconostoc mesenteroides od kojih prvi imaju mliječnu kiselinu kao nusproizvod, a drugi alkohol. U prošlom stoljeću je kiseljenje kao konzerviranje namirnica solju i kiselinom bilo tipično sezonska pohrana namirnica, ali suvremena tehnologija ubrzala je proces, tako da se sada kisele namirnice, uključujući i kiselo zelje, mogu nabaviti tijekom cijele godine. Kod kiselog zelja ključnu ulogu imaju mikrobi mliječno-kiselog vrenja kao što suLactobacillus, Pediococcus i Leuconostoc . Tako pripremljeno zelje treba držati na hladnom i tamnom mjestu tj. na temperaturi ispod 15°C. Nije potrebna daljnja pasterizacija niti sterilizacija. Najtipičniji domaći proizvod mliječno-kiselog vrenja je i kiselo mlijeko koje je nacionalni napitak u Bugarskoj i Ukrajini, a s njim se proslavio ruski znanstvenik i nobelovac prof. dr. Ilja Mečnikov, koji je uz izvrsne rezultate u znanosti imao i jednu zabludu, tj. da se svakodnevnim konzumiranjem enormnih količina kiselog mlijeka može spriječiti "autointoksikacija" od otrova iz debelog crijeva. Upravo je on zaslužan što se konzumiranje kiselog mlijeka populariziralo početkom 20. stoljeća. Danas se kiselo mlijeko proizvodi industrijski pa rijetko tko sam kiseli mlijeko, osim ako se ono ne ukiseli spontano. Namirnice dobivene kiseljenjem su izvanredno zdrave i vrlo popularne pa se od njih sprema cijela paleta jela i salata. Najtipičnije jelo su sarma i kobasice s kiselim zeljem, što je popularno ne samo kod nas, već u Bavarskoj i drugim zemljama centralne Europe. Ukiseljeni proizvodi povoljno djeluju na probavu tako što razvitak mliječnokisele mikroflore potiskuje patogene i bakterije truljenja koje se obično razmnožavaju u debelom crijevu. Za vrijeme fermentacije stvaraju se neki vitamini, uključujući i vitamin B12 zbog čega se preporučuju vegetarijancima i dijabetičarima. Sok od kiselog zelja odavno se koristi u narodnoj medicini kao lijek za čir na želucu. Mnogi misle da se kiselom zelju dodaju umjetne kulture bakterija, ali to nije potrebno jer je u sirovom kupusu takva mikroflora prirodno prisutna. Premda je prosječni sadržaj vitamina C oko 15 mg/100 g, smatra se da je to dovoljna prevencija deficita ovog vitamina, pogotovo u zabitim planinskim dijelovima svijeta gdje zimi drugih izvora vitamina C nema. Kiselo zelje je osim toga dragocjen izvor vlaknaste strukture (2, 9 g/100 g). Međutim ono što je osobito važno spomenuti, kiselo zelje kao tipična kupusnjača sadrži antikancerogene tvari izotiocianate, tako da ga treba jesti što više. Uopće ne čudi što je kapetan James Cook na svoja duga putovanja utovarivao bačve s kiselim zeljem što mu je bila dovoljna preventiva protiv skorbuta. Postoje podaci korejskih znanstvenika da je ptičja gripa prevenirana s "kimchijem" što je njihova varijanta kiselog zelja. No kiselo zelje sadrži i biogene amine, osobito tiramin, na kojeg su neke osobe osjetljive tako da se može javiti glavobolja. U svojoj knjizi "Nutrition of XXI. Century" autorica, nutricionistica Kazinić-Kreho tvrdi da kiselo zelje ima afrodizijačke učinke koji su slični viagri, pri čemu se poziva na studiju King's College iz Londona. Sušenje namirnica Teoretski se sve namirnice mogu sušiti (voće, povrće, meso i riba), ali praktično se pojam sušenja odnosi na samo nekoliko namirnica. Ono može biti prirodno (primjerice suhe smokve i pršut) na suncu ili bez ili umjetno pod utjecajem jakih ventilatora. Svrha sušenja je oduzeti vlagu i tako spriječiti razvitak mikroflore kvarenja. Radi sigurnosti zbog razvitka bakterija, meso i riba se prije sušenja sole ili salamure, a mnogim procesima sušenja dodaje se i dimljenje kao metoda koja osigurava površinu proizvoda od kvarenja, a istovremeno daje i karakterističnu aromu.
Ako nema vlage, nema ni kvarenja jer je onemogućen razvitak mikroflore.Osušeni proizvodi su vrlo popularni i
praktično se konzumiraju bez obzira na sezonu, dakle cijele godine. Suhe gljive, šljive, smokve, jabuke, kruške mogu se tako mjesecima čuvati ako su prikladno upakirane. Gubitkom vode u namirnicama dolazi do koncentracije hranjivih tvari (šećera, vitamina, minerala) zbog čega se radi o izdašnim proizvodima. Ako se sušenje tehnološki pravilno provodi, gubici hranjivih tvari su minimalni. Sušenje mesa, mesnih prerađevina i ribe podrazumijeva specifičan tehnološki postupak koji uključuje prethodno soljenje i salamurenje. Salamure za meso i mesne prerađevine (slaninu, kobasice) osim soli sadrže konzervanse tj. smjesu kalij i natrij nitrate koji daju poželjnu crvenu boju proizvodima i sprječavaju razvitak bakterija "trovača hrane". No ti su aditivi sa stajališta zaštite dragocjeni, ali s druge strane, ako se koriste u prevelikim količinama, mogu biti kancerogeni. Valja reći da i dim sa svoje strane sadrži kancerogene spojeve pa zbog toga ni pršut koji je salamuren i snažno odimljen nikako ne spada u zdrave namirnice, kao ni jako usoljena riba. Namirnice osušene na zraku (ili na suncu) su najzdravije, jer se ništa ne dodaje i ništa ne oduzima, a u takve proizvode spadaju smokve i ribe u nekim krajevima svijeta. Ako nema vlage, nema ni kvarenja jer je onemogućen razvitak mikroflore pa je tako, možda, najbolji primjer sušeni bakalar koji je toliko s uh da se prije upotrebe treba rehidrirati najmanje 8 sati. Sušeno voće je izvanredno zdravo kao "energetik", a što se tiče suhog mesa, preporučuje se konzumirati ga u umjerenim količinama.
Gravče na tavče Pravo gravče za na tavče je tetovac. Tko misli da je dovoljno skuhati grah, nabaciti zapršku pa sve zapeći, jako se vara. Gravče na tavče traži angažman, a dobro pripremljeno za ljubitelje je više od kamenica i tartufa.
Sastojci • • •
Broj osoba: 6 osoba 500 gbijelog graha 400 gsuhih rebara 3 žliceulja
200 gluka 300 gsvježe crvene paprike 3 češnjačešnjaka 1ljuta papričica 200 gsvježih rajčica 1 žličicacrvene paprike u prahu 1 žličicaVegete Saznaj više na namirnici podravka.hr 2 žlicenasjeckanog peršina
• • • • • • • •
Priprema Vrijeme pripreme: 70 min Težina: Jednostavno
1.
1
Bijeli grah namočite dan ranije, a zatim skuhajte i ocijedite. 2.
2
Suha rebra narežite na manje komade i skuhajte. Tekućinu u kojoj su se kuhala rebra sačuvajte. 3.
3
Na ulju popecite nasjeckani luk, podlijte s juhom u kojoj se kuhalo suho meso i pirjajte na laganoj vatri oko 15 minuta. 4.
4
Nakon toga dodajte narezanu svježu papriku, nasjeckani češnjak te ljutu papričicu i rajčice. Povrće pirjajte oko 10 minuta. 5.
5
Nakon toga umiješajte crvenu papriku u prahu, Vegetu i brašno. Sve zalijte s oko 300 ml juhe u kojoj se kuhalo suho meso i prokuhajte. 6.
6
Kuhani grah stavite u odgovarajuću tepsiju, dodajte pirjano povrće, kuhana rebra i lagano izmiješajte. Po potrebi dodajte preostalu juhu od suhog mesa ili toplu vodu. 7.
7
Pospite žlicom nasjeckanog peršina i pecite u pećnici zagrijanoj na 200°C oko 25 minuta. 8.
8
Pečeni grah izvadite i ostavite da, prije posluživanja, odstoji oko 10 minuta.
Posluživanje Grah pospite preostalim peršinom, a zatim poslužite uz salatu po želji.
Savjet Sadržaj tepsije s grahom prije pečenja ne smije biti “presuh”.
Kako sušiti domaću Slavonsku slaninu Draga moja Lynda, (a i svi ostali koje ovo zanima), evo kao što sam ti i obećala pišem receptić :). Nadam se da ćeš probati i uživati u slaninici ;)
Sastojci • • • • •
:)Svježa svinjska slanina :)sol :)bure ili škaf :)drva :)pušnica
• •
;)svježi zrak :) DOBRA VOLJA
Priprema Vrijeme pripreme: 3 min Težina: Složeno
1.
1
Slaninu obraditi i obavezno joj izvaditi rebra. 2.
2
Svaki komad slanine dobro natrljati (ne po dijelu gdje je koža) sa dosta soli i ako imate više komada slagati usoljenu slaninu jedan komad na drugi tako da kožni dio stavite na gornji dio druge slanine, i tako redom , ovisno koliko je komada. 3.
3
Tako usoljena slanina mora stajati u buretu ili u nekom škafu poklopljena barem 3 do maksimalno 4 tjedna, ovisno koliko je slanina debela. 4.
4
Nakon toga se slanina diže u pušnicu koja mora biti barem 3 metra visine. 5.
5
Loži se 3-4 dima (nikako ne plamen) i to svaki drugi dan. Kožica dobije lijepu bakreno smeđu boju. 6.
6
Naj bolja drva za loženje su grab ili bukva, a nikako hrast ili bor. 7.
7
Nakon toga se slanina suši na zraku (propuhu). Kada vam je dovoljno suha , može ići u zamrzivač ili ako imate tavan :) . To vam je po želji.
Posluživanje Ovako mi radimo već godinama :) U slast! Sliku dodajem čim stigne suhi komad :)
Fantove sarmice Kušajući zanimljiva jela Sinjske krajine, oduševili smo se arambašićima ili harambašićima. To je vrsta sarme tipična za taj kraj koju smo mi pripremili na svoj način uz sigurnu pomoć Fanta za punjenu papriku i sarmu.
Sastojci • • • • • • • • • • • •
Broj osoba: 6 – 8 osoba 2glavice kiselog kupusa 1 kgkrupno mljevenog mesa (govedine, svinjetine) 100 g sušene slanine muškatni oraščić cimet i klinčić u prahu 1 žlicaDvostrukog koncentrata rajčice PodravkaSaznaj više na namirnici podravka.hr maloGussnela DolcelaSaznaj više na namirnici podravka.hr lovorov list 2 žliceulja suho meso (vrsta i količina po želji) 1-2 žliceVegete Saznaj više na namirnici podravka.hr 1Fant mješavina za punjenu papriku i sarmu Saznaj više na namirnici podravka.hr
Priprema Vrijeme pripreme: 150 min Težina: Složeno
1.
1
Suhu slaninu sitno nasjeckajte i popecite. 2.
2
Sadržaj vrećice Fanta za punjenu papriku i sarmu prelijte sa 100 ml mlake vode, promiješajte i ostavite stajati oko 10 minuta. 3.
3
Nakon toga dodajte mljeveno meso, popečenu slaninu, malo naribanog muškatnog oraščića, cimet i klinčić u prahu pa sve dobro promiješajte. 4.
4
Listovima kupusa istanjite zadebljale dijelove, a ako su listovi veliki, prerežite ih napola kako biste dobili manje sarmice. 5.
5
Na svaki list stavite 1 do 2 žličice mesnog nadjeva pa savijajte sarmice od zadebljalog dijela prema kraju lista. Krajeve dobro uvijte da se sarmice pri kuhanju ne odmotaju. 6.
6
Ostatak kupusa narežite na rezance i stavite na dno posude u koju ste nalili ulje. Sarmice uredno, ali vrlo tijesno posložite jednu uz drugu. Između sarmica, ako želite, stavite suho meso ili slaninu (narezanu na komade) i lovorov list, a zatim ih zalijte vodom koju ste prethodno prokuhali s Vegetom i koncentratom rajčice. 7.
7
Kuhajte oko 2 sata na laganoj vatri. Za vrijeme kuhanja, jelo ne miješajte, nego samo povremeno protresite posudu. 8.
8
Pred kraj kuhanja umiješajte Gussnel prethodno razmućen u malo vode.
Posluživanje Fantove sarmice poslužite uz pire od krumpira ili restani krumpir.
Susenje voca Poslato: Ned Nov 21, 2010 11:11 am
Naslov: Susenje voca
Na netu sam trazio nacrte za susare,za kucnu upotrebu.I to su uglavnom veci poduhvati.Onda sam na jednom sajtu naisao na recept za susenje voca.Je li neko probao i da li stvarno uspeva?Ima li neko bolji predlog?
Uradi sam - Susenje voca SUSENE JABUKE I KRUSKE Zdrave plodove jabuka i krusaka oljustite od kozice, prepolovite, ocistite od semena, a zatim susite u rerni na 50 C oko 2 sata, a zatim voce nanizite na kanap i okacite na promajno i prohladno mesto, moze da stoji na terasi, ali nikako ne treba biti izlozeno jakim suncevim zracima. Voce prekriti gazom da bi ste ga zastitili od insekata. Kad se voce potpuno osusi staviti ga u papirnu kesu na kojoj ste izbusili nekoliko manjih rupica, da bude vazduha i cuvati na suvom, prohladnom i tamnom mestu. Ovo cuvanje osusenog voca vazi i za ostalo suseno voce za koje slede recepti: VISNJE I TRESNJE Zdravim plodovima otkinite peteljke, pa ih rasirite na cist stolnjak, prekrijte ih gazom i ostavite na promajnom mestu da se susi. Vazno je da voce cesto prevrcete, da bi se ravnomerno osusilo. SUVE SLJIVE Krupne i zdrave sljive operite i dobro obrisite cistom krpom, pokidajte im peteljke, poslazite u tepsiju oblozenu cistim belim papirom i stavite u mlaku rernu(oko 50 C) 2sata da se prosuse. Sljive iznesite na sunce, pa ih posle 3 dana vratite ponovo u rernu na 50 C oko 2 sata, pa ponovo na sunce. Ovo uradite jos jedanput. Posle treceg puta susenja sljiva u rerni, sljive nanizite na konopac, prekrijte gazom i okacite na promaji jos 2-3 dana. KAJSIJE I BRESKVE Kajsije i breskve operite,dobro obrisite i prepolovite, pa izvadite koscice, a zatim susite u rerni na 50C oko 2 sata. Voce nanizite na kanap, okacite na prohladno mesto i prekrijte gazom. Kad se kozica smezura i voce potpuno osusi, stavite ga u papirnu kesu, na kojoj ste izbusili nekoliko rupica i cuvajte na tamnom i hladnom mestu. Najefikasniji uređaj sa sušenje voća u kućnoj radinosti sigurno je aparat za sušenje voća, povrća, začinskih trava i čajeva. Cena im se kreće oko 60 evra što i nije tako puno ukoliko se zaista ovako spremljeni proizvodi često koriste. Naravno, za sušenje takodje možete koristiti i običnu rernu, još ako je modernija pa ima i ventilator, onda vam gore pomenuti aparat ne treba. Naravno, sušenje se uvek vrši na temperaturi od 50 stepeni dok vreme sušenja varira u zavisnosti od onoga što sušite. Iz ličnog iskustva znam da se jabuke mogu sušiti i samo na vazduhu (voće ne sme biti na direktnim sunčevim zracima) s tim što se jabuke prvo operu, skine koža, očiste od semenki i iseckaju na tanke kriške. Sve se to poređa na čistu tkaninu i ostavi da se suši uz povremeno okretanje komadića jabuka. Kada sušenje voća bude pri kraju (kada presečete jedno parče vidite dokle je proces sušenja odmakao) onda se jabuke mogu nanizati na kanap i ostaviti na hladno mesto. Možete ih slobodno držati i na terasi, bitno je samo da nije na direktnom suncu. Budući da živim u gradu ja jabuke uvek prekrijem krpom ili gazom zbog prašine i smoga. Ovako sam sušio samo jabuke dok za ostalo koristim pomenuti aparat za sušenje.
DomaćA VEGETA 1/2 kg šargarepe 300 gr korena peršuna 1 veći koren celera 200 gr paškanata 2 veze iseckanog peršunovog lista 1 kašičica soli PRIPREMA: Šargarepu, celer, korenove peršuna i paškanata oljuštite, operite i prosušite, pa izrendajte na najsitnijoj strani rendeta ili sameljite na vodenici za meso. Pomešajte sa sitno seckanim peršunovim lišćem Dodajte kasicicu soli i sve dobro promešajte. Rasporedite u tankom sloju ovu mešavinu na veći poslužavnik i ostavite da se osuši, pa spakujte u tegle. Može se držati i u zamrzivaču i onda ne mora da se suši. Kada se osuši, veoma je važno, da tegla u kojoj stoji bude čista, da nema rostfrajni poklopac i da stoji na suvom i prozračnom mestu u kuhinji. Prirodna kombinacija začina dodata u jelo za ista daje jedan savim nov i lep ukus.
