TONOVI U CRTOVLJU Notno crtovlje sastoji se od 5 crta i 4 praznine. Najniža crta je prva crta, a najviša je peta crta. Ista je priča i s prazninama. Ispod i iznad crtovlja se još mogu dodavati i pomoćne crte. Svaka crta i praznina predstavljaju jedan osnovni ton (ton bez povisilica i snizilica) Notni zapis započinje ključem koji nam označuje gdje se nalazi određeni ton. Kod gitare je to uvijek G ključ ili violinski ključ. Zove se G ključ jer nam pokazuje di se nalazi ton G4 (zaokružuje drugu žicu). (G4 = prazna treća žica) Još postoje i C i F ključevi koji za gitaru nisu bitni.
GLAZBENA ABECEDAABECEDA- je niz glazbenih tonova razvrstanih u oktave, koji se nazivaju prema slovnom označivanju (c, d, e, itd.) SOLMIZACIJA- pjevanje slogovima. Prvi slog dur ljestvice je DO, drugi RE, pa MI, SOLMIZACIJAFA, SO, LA, TI, DO. Bez obzira na ljestvicu, prvi slog je uvijek DO. Kod mol ljestvica je to malo drugačije. Prvi slog je LA, drugi TI, pa DO, RE, MI, FA, SO, LA.
Na slici vidimo raspored tonova u crtovlju. Dakle, ton C je na prvoj pomoćnoj crti ispod crtovlja, D je ispod prve crte, E je na prvoj crti, F je u prvoj praznini itd. Tonovi koji su iznad treće crte (od C na dalje) se pišu sa crticom s lijeve strane okrenutom prema dolje (zanemarimo gornju sliku). Ako se note nalaze direktno jedna ispod druge, ti tonovi se moraju svirati istovremeno. Da bi se dobili povišeni ili sniženi tonovi, ispred nota se stavljaju predznaci.
Vrste predznaka:
1. Povisilica- označava se ljestvama [#]. Povisuje ton za pola stupnja. Npr. ako je povisilica uz ton C, dobivamo ton C# (Cis). 2. Snizilica- označava se malim slovom «b». Snižava ton za pola stupnja. Npr. ton H postaje Hes. 3. Dvostruka povisilica- označava se ili sa dvije ljestvice (##) ili sa iksom [x]. Ton se povisuje za jedan stupanj pa ako uz ton C stavimo povisilicu, dobivamo Cisis. 4. Dvostruka snizilica- označava se sa dva slova «b». Snižava ton za jedan stupanj (H >> Heses). 5. Razrješilica- uklanja povisilicu ili snizilicu sa tona. Dakle, ako smo prethodno u taktu imali C#, razrešilicom taj ton postaje C (u sljedećem odlomku vidi detaljnjije objašnjenje)
Važno je napomenuti da predznak traje kroz cijeli takt ukoliko se na tom tonu ne pojavi neki drugi predznak. Npr. ako u jednom taktu ton G povisimo na G#, i taj ton
se pojavi još negdje u taktu, na taj ton ne moramo stavljati povisilicu nego se podrazumijeva da je taj ton povišen. Isto vrijedi i za snizilicu. Taj predznak se može poništiti razrješilicom. Također, u sljedećem taktu više ne vrijedi predznak.
Slika govori 1000 riječi:
Povisilice i snizilice se također mogu stavljati i iza violinskog ključa (prije oznake mjere) te nam tako označavaju u kojem je ključu skladba. Takav predznak vrijedi kroz cijelu skladbu osim ako se u pojedinom taktu ne pojavi razrješilica. Primjer:
Ti predznaci se uvijek moraju pisati u određenom redosljedu koji je određen kvintnim i kvartnim krugom za povisilice je to: F#, C#, G#, D#, A#, E#, H#
za snizilice: Bb, Eb, Ab, Db, Gb, Cb, Fb
RITAM, TRAJANJE NOTA, OSNOVNE RITAMSKE FIGURE RITAM- red u nizanju tonova. Da pojasnim, to je odnos u izmjenjivanju tonova prema duljini njihova trajanja i njihovom naglašavanju. Znanost o ritmu zove se ritmika. DOBA- duljina trajanja tona. Jedna doba=jedan otkucaj. METAR- pravilno izmjenjivanje teških i lakih doba. TEZA- teška doba (naglasimo je). ‾ ARZA- laka doba. ˘ MJERA- pravilno izmjenjivanje naglašenih i nenaglašenih doba (teze i arze). Postoje jednostavne, složene i mješovite mjere. JEDNOSTAVNE MJERE- 2/4 i 3/4 (dvočetvrtinska i tročetvrtinska) SLOŽENE MJERE- sve čije je prva brojka veća od 3 MJEŠOVITE MJERE- nastaju zbrajanjem dvodobnih i trodobnih mjera u r a z l i č i t i m kombinacijama Mjera se označuje na početku skladbe iza violinskog ključa i predznaka.
Konkretno, oznaka 4/4 nam označava da u jednom taktu ima četiri četvrtinke, tj. četiri dobe. Četvero četvrtinska mjera (4/4) se ponekad označava i sa velikim slovom «C» TAKT-ritamska cjelina određena mjerom. Kako određujemo taktove? Ako je na primjer mjera 2/4 onda u taktu imamo dvije dobe. Nakon što napišemo dvije dobe povučemo ravnu, okomitu crtu- taktnu crtu koja odvaja taktove (I), a na kraju skladbe stavimo dvije ravne, okomite crte (II). Ako
želimo da se neki dio ili čak cijela skladba ponovi stavimo dvije ravne, okomite crte i dvije točkice (:II) što znači da se od tog mjesta trebamo vratiti na početak, ili do mjesta di je takva slična oznaka (II:)
PREDTAKT- nepotpuni takt na početku skladbe koji se nadoknađuje na kraju skladbe ili dijela skladbe. Znači, ako u prvom taktu (uzmimo da je mjera 4/4) imamo samo jednu četvrtinku, tada daj takt počnemo brojati od četvrte dobe, a ostale tri dobe se pojavljuju u zadnjem taktu. UZMAH- isto je vrsta nepotpunog takta, a od predtakta se razlikuje po tome što predtakt sadrži jednu dobu, a uzmah manje od jedne dobe.
TEMPO- brzina izvođenja glazbenog djela. Neke oznake za tempo: Largo - Vrlo sporo
Adagio - Sporo
Andante - Umjereno brzo (doslovno bi se moglo prevesti kao "Hodajući")
Moderato - Srednje brzo
Allegro - Brzo (doslovno prevedeno "Veselo, radosno")
Presto - Vrlo brzo
Vivo - živahno
Mesto - tužno
Cantabile - pjevno, tekuće
Animato - uzbuđeno
Oznake za promjenu tempa:
accelerando - ubrzavanje
ritardando - usporavanje
METRONOM-sprava koju je preporučljivo koristiti jer nam pomaže pri sviranju da postignemo pravilni tempo i da točno odsviramo neke ritamske figure.
NOTE PREMA NJIHOVOJ VRIJEDNOSTI I NJIHOVE PAUZE:
nota brevis- traje osam dobi
pauza note brevis- traje osam dobi
cijela nota- traje četiri dobe
pauza cijele note- traje četiri dobe
polovinka-traje dvije dobe
polovinska pauza- traje dvije dobe
četvrtinka- traje jednu dobu
četvrtinska pauza- traje jednu dobu
osminka- traje pola dobe
osminska pauza- traje pola dobe
šesnaestinka- traje jednu četvrtinu dobe
tridesetdruginka- traje jednu osminu dobe
šesnaestinska pauza- traje jednu četvrtinu dobe
tridesetdruginska pauza- traje jednu osminu dobe
corona- znak koji označava da svirač može proizvoljno produžiti trajanje tona ili pauze. Ali to produljenje se ne računa kao više doba. Dakle, četvrtina s coronom se i dalje broji kao jedna doba.
NEKE RITAMSKE FIGURE KOJE ĆETE SIGURNO SUSRESTI: RITAMSKE FIGURE NA JEDNU DOBU (traju jednu dobu):
dvije osminke-kucate TA-TE
četiri šesnaestinke-kucate TA-FA-TE-FE
osminka i dvije šesnaestinke/dvije šesnaestinke i osminkakucate TA-TE-FE/TA-FA-TE
triola- kucate TA-TE-TI; nemojte zaboraviti ispod triole napisati 3!
PUNKTIRANI RITMOVI (zovu se tako jer su to ritmovi s točkom): točka- označuje da se na vrijednost note uz koju stoji točka dodaje još pola njezine vrijednosti; npr. polovinka s točkom=polovinka (2 dobe)+četvrtinka (1 doba)=tri dobe
četvrtinka s točkom i osminka- ova ritamska figura traje dvije dobe, kucate četvrtinku+osminku(pola od četvrtinke)+osminku=dvije dobe
osminka s točkom i šesnaestinka- ova ritamska figura traje jednu dobu, kucate osminku+šesnaestinku(pola od osminke)+šesnaestinku=jedna doba
Također se može naići na sljedeći primjer:
To znači da prvi dvoglas moramo odsvirati pa nakon jedne dobe odsvirati drugi dvoglas ali ne smijemo prekidati gornji ton jer je to polovinka i još treba trajati. SINKOPE: sinkopa- ritmička figura koja nastaje povezivanjem teške i lake dobe pri kojem dolazi do prelaska naglaska s teške na laku dobu. A kako povezujemo note? Note povezujemo pomoću ligature ili legata. ligatura- luk koji spaja note istih visina; tako spojene note izvode se kao jedna cjelina bez prekida. Dakle, dvije četvrtinke spojene ligaturom izvode se kao jedna polovinka. legato- luk koji spaja note različitih visina te označava da se te note sviraju neprekinuto jedna za drugom. Legato se na gitari najčešće postiže tehnikama hammer on i pull off.
sinkopa na dvije dobe ili S NA 2-traje dvije dobe, možemo pisati na prvi ili na drugi način, kod kucanja je najbitnije naglasiti tešku dobu
sinkopa na jednu dobu ili S NA 1-princip je isti kao i kod S NA 2, samo što S NA 1 traje jednu dobu
Još neke oznake na koje se može naići Oznake za dinamiku: Dinamika je glasnoća kojom se izvodi djelo. pp- pianissimo (najtiše) p- piano (tiho) mp- mezzo-piano (srednje tiho) mf - mezzo-forte (srednje glasno) f - forte (glasno) ff - fortissimo (najglasnije) To su najupotrebljavanije oznake. Postoje još razne varijacije, tipa fp (forte piano), ili pppppp (Tschaikovski je to iskoristil :D), al to nije tolko bitno. Tu također postoje crescendo (postupno poglašavanje) i decrescendo ili diminuendo (postupno stišavanje) oznake:
Crescendo se ponekad označava i sa cresc. Od znakova dinamike tu je još i naglasak ili akcent, označava se sa znakom >
Također se mogu javiti i oznake koje su tipične samo za gitaru (i neke druge žićane instrumente) za desnu ruku p- ton se svira palcem i- kažiprstom m- srednjim prstom a- prstenjakom Za lijevu ruku se koriste arapski brojevi koji označavaju kojim prstom treba pritisnuti polje: 1- kažiprst 2- srednji prst 3- prstenjak 4- mali prst Rimski broj označava na kojem polju treba odsvirati određeni ton. Zaokruženi broj označava na kojoj žici treba odsvirati ton. Lijep pozdrav, Paola i nuka-kola