"'
•\
,..:
iii .
•:"-, �...
"
GRAf>EVINSKI FAKULTET SVEUCILISlA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU
�
:�-
"
"'
[{f
" '�
. ., »
:.:.:
..
"'
...:.:.
Gorazd Bucar
" .
:<:· .> '" '
�
>:.<'
�:-
' .:::
· ..
=---�-
�"
�.
'
-.· =··�
.':!
'-J..
�-
. <:. �--
..:- ·
. �-
.·. :'..;
"
.. i
� .
.'
1997 . .
Gorazd Bucar
Tesarski, armiracki i betonski
RA
I
ILISTU
A
I
.
7011 Z4
MA'Jt�· fYI M �P�U
1997
IZDAVAl:: GRADEVINSKI FAKULTET Sveuciliste Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
31000 Osijek, Drinska 16 a, Hrvatska RECENZENTI: Prof. dr. sc. Stanko Sram
Redoviti profesor u mirovini, Gradevinski fakultet u Zagrebu Prof. dr. sc. Ivan Tomicic Redoviti profesor, Gradevinski fakultet u Zagrebu Prof. dr. sc. Barbara Medanic Redoviti profesor, Gradevinski fakultet u Osijeku LEKTOR: Ivan JurceviC, prof. PRIPREMA I TISAK: Gradska tiskara Osijek, d.d. NAKLADA:
600 primjeraka IZDANO UZ POTPORU MIN!STARSTVA ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE REPUBLIKE HRVATSKE Odlukom Sveucilista J. J. Strossmayera u Osijeku br. 227/1 od 4. travnja 1997.,
knjiga Gorazda Bucara "Tesarski, armiracki i betonski radovi na gradiliStu" prihvacena je kao sveucilisni udzbenik.
CIP-Katalogizacija u publikaciji Gradska i sveucilisna knjiznica Osijek
UDK 624 (075.8)
Gradevi ne se sporo g rade i dugo koriste u odnosu na potrosna dob ra od drugih m aterijala. Da se potvrdi novi postupak rada iii stroj potrebno je vise godina promatranja, analiziranja, usporedivanja s slicni m postupcima i strojevima . Jos je teze stecena iskustva napisati i objaviti. Pomoc je neophodna od prijatelja i kolega koji su tijekom dugogodisnje prakse stjecali iskustva. Zahva ljujem gradevi nskim inzenjerima Prof dr Stan ku �ramu, Prof dr lva nu Tomicicu i ekonomistici Prof dr Barbari Medanic koji su savjetima i razmjenom misljenja pomogli da rukopis zavrsim. Za hvaljujem i supruzi Mirjani za cetrdeset g odi na potpore u zivotu i radu. Poslije vise godina rada kada j e rukopisu k njige bio zavrsen ostale su sum nje u svaku napisanu rijec i predlozeno rjesenj e. Bez sum nji svijet vjerojatno ne bi bio ono sto j e danas.
BUCAR, Gorazd Tesarski, armiracki i betonski radovi na gradilistu I Gorazd Bucar. Osijek: Gradevinski fakultet, 1997. - 320. str.: ilustr.; 24
em
U Omislju na otoku Krku 1997. godine
B ibliografija : str. 317-319. ISBN 953-9669 1 -3-8
970522033 ISBN 953-96691-3-8
1/1
Gorazd Bucar
s
DRV
I. BETON KAO MATERIJAl ZA GRADENJE .................................................... 1 1 ..
1. Prostorno oblikovanje betonskih konstrukcija ..
2. Povrsinske abrade betonskih konstrukcija . . .
. . . . . .... . . . .......
.
. . . . . . . . ... . . . .
3. Daljnji razvoj betona kao materijala za gradenje .
...
.
.
..
.. . ..
..
.
. ..... . . . . .
.
.. .
.... . . . .
....
.
. .
.
.
..... . .
.
. 12 ..
. 14
. . ... . ..
..
.
16
II. OPlATE ZA BETONSKE GRADEVINE ......................................................... 17 A. OSNOVNI DIJELOVI OPLATNIH SKLOPOVA 1. Oplatne plohe
. . . . ...... . . . .. . . .. . . . . .. . . .
.
.
....
.
..... . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . .. . . ... . . ............. . . . . . . . . . . .. . . . .. . . .. . . . . ..
2 . Potkonstrukcije
... . . . . . . .
3. Nosive konstrukcije
. . .. . .... .
...
.. . .... . . . . . . . ..
4. Uredaji za povezivanje
.
. .
.
. .. . .
...
.
. . ..
.
.
.
.
.
.
.
.....
...
..
......
..
.....
.
5. Uredaji za regulaciju i pridrzavanje 6 . Podupiraci i skele za opiate
. . . .. . .
.
..
...... . . . . . .
.
. . . . .. . ... . . . . .
.
.
.... .
.
. . ..
.
.
. . . . . ...... . . . ...
..
. . ....
. .
. .. . . .
. . . . ..
. .... .
... .
.
.. . .
. ...
.
. . . . . . . .. . . . .... .
.. .
. . ...
. . .....
3. Dimenzioniranje elemenata aplata
..... . . . . . .. .
C. IZBOR I IZRADA OPLATNIH SKLOPOVA 1 . lzrada aplata na mjestu gradenja
. . . . . . . .. . .. . ....
.
...... .
.
.. .
.
......
.. . . . . . .
. .
..
.
.
. .
. .
.
.
...
.. . . . .
. .
.
..
..
. . .
8. Oplatni sklopovi za stupove .
.
32 34
. . .
. ...
.
. . ..... . .
... . . .
. ...... . .
.........
.
..
.
..
.... . . .
.
..
.
.
..
..
.
. .
.
39
.
.
. 42
......
.
. . . . .
. 48
.
. .. .
. . ..
. ..
.
. . .. .
.
42
. ..... . . .
44
.
. . .
50
......
52
. .
.
55
.
.
. ........ . ...
. . ... . . ..
.
.. . . . .......
. ..
. .
. . ..
.....
.
.
... . .
. .
. ... .
. ...... .
. .. .
..
.. . . ............ . . .. . . . .
.
.
..
..
.
. 59 .
. . . . . . ...
62
.......
69
.
.
.... . . .
. . ..
.. 72
. .
. . .
.
76
..
.. .
.
79
... . . . . . . . . . . .
..
.
..
54
.
.... . . . . . ..... ........ .
10. lzrada planova oplata pomocu racunala .
36
..
. . . . . . .... . . . . . .
9. Oplatni sklopovi za posebne namjene
.
. ..
. . .
. . . . . . . . . . . ... . . . . .... . . . . .
.. . .. . ... . .
... . . ..
.
.
.
4. Sustavi koji se postavljaju na mjestu gradenja . . ........
.......
. . . . . . . . . ..... . . . . .
3. Sustavi koji se sklapaju na mjestu gradenja
7. Klizni oplatni sklopovi .
.......
...... . . . . ... . ... . .
. . . . ....... . ... . ... . . . . .
. . ........ . . . . .
5. Velikoplosni oplatni sklopovi
.
29
.
.
.
. ..
27
.....
........
.
.
.
6. Prostorni oplatni sklopovi
.
...... ....... . . . ..... . . . .... . . . . ...... . . .
2. Opterecenje od svjezeg betona .
2. Suvremena rjesenja oplata
.
.
21
..
. . ..... . . .
.
B . OPTERECENJE I DIMENZIONIRANJE ELEMENATA OPLATA 1. Opterecenje oplatnih sklopova
. ......
.
.. . ..... . .. . . .. . . . . ... .... .
. .
. . . . . . . . . ... . . ...
... .......
7 . Radne staze i zastitne ograde
.
..
.... .
.
21
.............. . ...
.
.
..
. 83
C. PRIJEVOZ, PRIJENOS, UGRADBA l NJEGOVANJE BETONA D. PRIPREMA I SKIDANJE OPLATNIH SKLOPOVA .
...
1 Priprema oplatnih ploha . ...
2. Skidanje oplata
.
...
.
....
..
.
..
.
..
.
. . ........
. .
... ......
.
..
. ... ..
..
.
.... . . . .
. . ...
. . . . .. . . . .
.
.
..
.. . .
.
.....
.
.
.
..
.
.
... . . . . . .
.
..... ...
. .. .
...
.
..
.
.. . .
.
...
..
. . . ..
. .
. . .. . .
..
..
.. . .
. . ....
.....
.
3 . lzrada tunelskih gradevina ....
. . ... .... .... . . ..... . . . .
.
....... . .
..
.
..
.
. .
.
88
.
.
. . .. .. . . .
.. .
Ill. OBRADA I UGRADIVANJE BETONSKOG CEliKA .. .
.
.... .
.
......
1. Tehnicki propisi i vrste celika . . .... 2. Armaturni prefabrikati
...
.
...
.. .
.
..........
.... .... . .
...
. . .
.. ..
.
.
...
.
......
......
.
.
..
..
.
. ..
.
..
...
..
. . ..
.....
.
.
..
..
..
.
. . .
.
. . .
.....
.
.. .
. .
..
. ..
.
..
. . . 90
..
. .
4. lzrada slozenih oblika zidova i stupova u tlocrtu . . 5. Oplatni sklopovi za slozene presjeke greda . .
..
.... . . .
... . .
. ..
86
...... . . . . .
.... . . . ........ . . . . . .
..
..
..
2. lzrada visokih masivnih zidova
.
.......... . . . .
E. OPLATNI SKLOPOVI ZA RAZLICITE VRSTE KONSTRUKCIJA 1 lzrada visokih zidova
.
. ... 85
..
. 90
....
. . .... .
. .
.
..
.
. . .
.
...
.......
.
.
. .. .
.
. ..
. . . . . . . . ......
. . . . . . . .. . . . . .
..
.... . .. . .
. .
97 99
. 103
.. .
.
.
95
109
. 110 .
. 113
3. Prijedlog propisa po Eurocodu 2 ...................................................... 119 4. Savijanje, nastavak i zastita armature . .. .
........
5. Obrada betonskog celika
.
. .
. ....
.
.
6. Radne operacije ked abrade celika .
..
...
........ ...
.
. . ..
.. . . . .. ... . . . . . . .
. . .
.
.. . . .
.
..
.
.
.
..
.
..
..
.
. . . . ....... . . . . .
.
...
...
.......
.
.
. . ....
. .
........
.. .
.............. .
. . . . . . . . ....
.
.
.
.
. .
. .. .
.. .
. . ........
5. Zbijanje betona
... . .
.. .
.
...
. ......
.
....... .
....... . .
.
.
.
. .........
.. . .
...
. .
.. .
.
.
.
..
..
. ... . .
.......
9. Svojstva ocvrslog betona 10. Posebne vrste betona . .
11 Patologija betona .
..
. .. . . . .
..........
.
.
..
. ..
.
.
...
134
. ....
135
. .
....
..........
. 13 7
......
. 137
.
.. . . .
.
.. .....
.
. . .. . . . .
.
.
.. ...
. . . ..
.
.... .
.
3. Skladista za cement .
.. .
.. .
.
.
..
..
.
...
.
.
.
....... .
.
. ..... .
. .
. . .. .
. ..
...
..
... . . . ..... . . . .........
......
.
.
...
..... ....
..
.
..
.
.
.. .
.....
.
. ..
.
..
..
.. .
..
.
. .......
.
.
. ..
.
. ....
.
..
. . . .. ..
.
.
.
.
. . . ..
.
...
..
..
. ... .
.
... 150
. 152
...
. ...
..
. 154
... .
.
.
.
..
. 155
. . .. . . .
. ..
.
...
.
..... .
...
.
.
156
. 158
. . . .......
......... .
.
.
. 149
. . . . . .....
.
163
... 168
. ..
. . . . 168
.. . .
.. . ..
.
.
...
..
......
.....
.
..
.
.
..
. . .. . .
. . . . . . .. . .
.. .
172
. . .. . . ......
4. Uredaji za doziranje . . .. .. 173 5. UredaJI za mljesanJe .............................................................. 177 181 . . . . . 6. Redoslijed i vrijeme mijesanja . ..
y
.
. .
..
•
.
7. Uredaji za upravljanje
. ........ .
8. Prated sadrzaji postrojenja
..
.
. . .. .
9. Preciscavanje otpadne vade
...
.....
. ......
.
..
..
..
...
. . . .
.....
10. lzbor kapaciteta postrojenja .
... .....
.. .. . ....... .
.
..
.
...
...
.
.
... .
. . .. . . .
.
.. ....
.
.
.. ...... ... . . . ........ .
...
..
. . . .. . .
.
.
... .
. . ..
..
. .
... .
.. .. . . .... . . .
..
. . . ...
.
. ..
..
..
. . . . . . ...
. ..
.. . . . .
.
. .
. . .. . . .
.
. .
...
.
..
. .
.
.
.
.
.
. . . . . .
.
......
... . . .
.. ..
...
. ..
.
.
..
.
.
......
..
....
.
.
.
... . . . . .
. . ..
.
..
.
.
PRI NISKIM I VISOKIM TEMPERATURAMA .. . ..
..
1. klimatske osobitosti u zemlji
..
...
.
...
.
. . . . ...
.
. 188
. . .
...
.... . ..
.
........ . . . .
.
.
.
. .
..
. .. .. . .
.. .
.
.
194
.. .
. ..
196
.
.. 199
. .
.
..
...
.
......
.. .
......
..
. .. .. . .
191
. .. .
..
. . . . . .. . . ....
. . . .. . .
..
.
. . .
.
....
.. .
....
. . . ..
.
... .
.
.
.
. . . ..
.. .. .
...... . . .
. ...... . . .
.
..
.
.
.. . 200
.
.
... . .
. ....
. . .......
.
.
...
.
210
.
..
. . . 215
..
.
.
.
. .
..
..
.
. .
.
.. . .
..
. . .....
. .. ..
.
...
.
. .
.
...
.
.
..
.. 216
..
.
. .. .
. . ..
6. Puna zastita proizvodnog procesa
7. Skidanje oplata u zimskim uvjetima
..
.
.. .
..
. .
......
. . .
.
.. .
. . ......
8. Rad na visokim temperaturama ...
.
..
VI. IZRADA VIDUIVIH BETONSKIH POVRSINA 1. Vrste povrsinskih obrada
.
.
..
..
.
. . .
. .
. .. . . . . .
.
..
.
..
.
..
.
.. .
... . ..
.
..
.
.
. ....
.. .
.
...
.
...
ARMIRACKIH I BETONSKIH RADOVA
.
..
..
..
... .
.
..
.
.
... . .
. .
.
. ..
.
...
....
..
.
. ...
.... .
..
.
..
. .
.
. . .
...
....... .
....
..
.
.. . . .
..
. ..
.
.
...
.
. .
1. Opis stavaka po vrstama radova .... .
. . .. .. . .. .
...
.
.
.
...
.. . ..
... .
.
.
.
.. ........
..
.
.... . . ...
.. .... . .. 3 . Tehnicki uvjeti izvodenja radova .. ... . . .
.. . .
. . .
.
.
. .
.
..
.
4. Naknadni i dopunski radovi .
. . ..
.
..
. .
..
. . . . ..
.
...
....
. . .
..... . . .
.
. .
. . .
. . .
5. Prethodna ispitivanja na lokalitetu gradilista
. .
.
... .
.
..
4. Rezijski troskovi
.
..
.. .
...
. ..
.
.
...
.
... . . . . . .
.
....
...
. . . . . . 5. Place uposlenih djelatnika ..... . . . .
.
.
.
.
.
...
.
6. Vrste cijena koje se utvrduju ..
.
...
. . . .
9. Posredni troskovi proizvodnje
.. .
. .. ...
..
.
.
. .
.
..
....
.
.
... ..
. .
...
.
..
.
.
.
.
.
.
. .
. . .. . .
.
..
.
. . . . ..
.
.
...
..
. . ..
. . . .
.
..
.
.
.
.
.. .
.
.
. . . . ..
. ... ..
..
..
..
. ..
.
.. .
.
10. Proracun cijena s pomocu prodajne satnice
..
. .
. .
. .
..
. ...
..
.
. .
. ..
.
. ....
.
.
.
... 266 .
.
. . 266 267
..
267
.
268
. . . . ... .
269
.
.
.
.
.
. .
.
. . .
.
.....
.
. 270
.
.
.
270
...
..
.. . .
.
.
. . . . . . . ..
...
.
262
.
...
.. ..
261
. 263
. . ..
.....
. . ..
254
. . 263
... . .
.
.
246
. 259
. ..
. . .. .
.
.. ..
.
.. . . . ..
.
. 252
. ..
....
. .
. .
.
.. . .
..
..... . ... .
..
. .
.
..
.
... . . . . . .
. . . . . .. .
. .
.
.
....
.. . .
.
.
.......
.
.. .
.. . . .
..
. ..
. . .
.
......
. . .
.. . . . .
.
...
.
..
..
...
.
... .... . . . . .
... . .
.
.
.
...
....
.
. . .... . .
.
.
241
. 242
. .. . 245
.. . . .
.
... . ..
.
.
...... . .
.... . . .
.
. .... . .
.
. . ...... . . . .
..
.. .
..
. .
. .. .
.. .
.
.
.
......
. . . . ... . .. . . .
. ...........
. ...... .
.
.
. ..
.
.
. . . ..
.
.
..
..... . . .. . . . . . . .
. ..
2. Troskovi izravnog materijala, energije i usluga 3. Troskovi sredstava rada .
.
233
.....
. .
. 231
..
.. .
.. . ........ . .
.
... .
...
. .
B. EKONOMSKE OSNOVE ZA UTVRDIVANJE CUENA 1. Struktura troskova proizvodnje .
.
239
A. POTREBNA DOKUMENTACIJA ZA UTVRDIVANJE CIJENA 2. Dokaznica mjera
.
.. .. . 233 ...
.
.
224
.
.. . . . . . . . . . . .
.
.
223
..
. .
. . .. . .
.
.. . .
.
.. .. ...
.. . .
.
...
..
. .
..
. .... .
. .
. . . .
..
.. .
.
.
... .
.
. . ........ .......
. ...
.
. .
.
....
. .
.
.. . .
.
. . ... .. . . .
. . . . .
. ........
.
.
....
... . ... . . . . . . . . . .
...
.
.. ... . 226
3. Sredstva i mjere koje omogucuju proizvodnju u zimskom razdoblju
7. Proracun cijena gradevinskih radova
187
.
.
2. Nepovoljne posljedice prijekida rada u zimskom razdoblju .
8. lzravni troskovi proizvodnje
. ...
...
.
V. IZVODENJE BETONSKIH RADOVA
.
. 185
.
.
.
........ . . .
...
. ..
. . ...
. ...
.
. .
...
.
. .
..
.
. . 183
.. . . . . . . . .
.. .
...
. .
.
. .
.. .
. ..
.
.
. .
.. . . .
2. Pravila rada pri izradi vidljivih betonskih povrsina
.
. ......... . .
......
.. ...
. ...... . .
...
.
. . .
....
.
..
. . . 137
...
. . ........
.
....
..
. . ...
. . . . . ...
... . .
. .
.... . . .........
. .
..
. ... .
...
. . . ......... . .
. .. .
..
......
....
..
.
.
..
.. . .
..
.. .
. . . . . . ... ..... ..
.
Osnovni sklopovi postrojenja
...
...........
B. POSTROJENJA ZA PRIPRAVU BETONA . 2. Skladista agregata .
.
.
..... . .... .
.
.
. .. . . . .
.. .
. .
. ....
. . ....... . . .
. . ... . .
. ... . . . .
..
. . . . . . . ...
7. l:vrstoca betona i vodocementni faktor 8. Svojstva svjezeg betona . . .
.
..
.
..
.
8. Nacin i sredstva za njegovanje betona .
VII. PRORACUN CIJENA TESARSKIH,
.
......
.
.
9. Posebni postupci ugradbe i abrade betona
147
.
.. ..
.
191
........................................................ 213
..... . .. . .... . . ... . . . . . . . . . . . . ................ . . . . . .................... . . . . . . . . . . .
.. ....... . . . .
.......
.
.
7. Njegovanje betona . ...
3 . Cijene izrade vidljivih betona
.
....
6. lzbor vibratora u ovisnosti o vrsti betona
143
6. Dodaci betonu
..
.
142
. . . . . . . . . . . . ..
5. Veda za pripravu betona
.
4. Ugradba betona .
. . ...
3. Agregat za beton
1
..
.
.. . 127
.
. .
.
.
..
....
.. . .
.... .
..... ...
........
.
. ...
3 . Prijenos betona do mjesta ugradbe
. . . . ...
2. Materijali za pripravu betona . 4. Cementi
.
.
..
... .
5. Priprava betona u zimskim uvjetima
. ..... .
.
1. Tehnicki propisi za beton .
.
. .
126
.
.
.
IV. PRIPRAVA, PRIJEVOZ, UGRADBA I NJEGOVANJE BETONA .. A. BETON KAO MATERIJAL ZA GRADENJE
..
. . . . . .. . . . . . . .. .....
..
.
. ..
4. Utjecaj niskih temperatura na svjezi beton ... ..
.. . . . . . .
7. Vrste pogona i utrosak rada na obradi celika .. ..... 8. Postavljanje armature u konstrukcije
..
Prijevoz betona . ...
120
. .
. . . .. .
.
2. Vrijeme i udaljenost prijevoza betona
. ...
.
.. . .
.. . . . . .
. .. . . . . . . .
1
.. . . . . . .
.
.
. 271
.
. . 272
..
.
...
273
. . . ....
.
. . .. . ..... . ..
. 274
.
... ..
.
275
. . ...
11. Proracun cijena s pomocu faktora 12. Jedinicna cijena radova 13 . Troskovnik radova
.
. .
.
. .
... .
.
. ..
. . .
.
.
.
. . .
.....
. ..
. .
.
..
.
. ...
..
14. Proracun cijena tesarskih radova
.
.
. . . . .
..
. .
. .
. .
. . ..
....
....
. ...
.
.. . . ..
. .
.
.
...... .
16. Proracun cijena betonskih radova
.. .......
.
..
.
.
..
.
....
.
. . .
.. . . .
. .
15. Proracun cijena armirackih radova
.
.
.
. . .
.
.
. . .. .
.
. . . .. . .
. . . .. . . . .. . . .
...
. . . . ..
. .
.
..
.
. . . . . . . .. . . .
.
. . . . . .. .
.
.
.
.
. . . .
. . .... . .
. .
.....
VIII. UTJECAJ VREMENA GRADENJA NA CIJENU RADOVA 1 Dosadasnje spoznaje i praksa
... . . . . .
.
........
..
.
.. .
. . ..
.
...
.. . .
.
..
.....
. .
. .
.
...
.
..
. .
. .
..... .
. .
4. Optimalno vrijeme gradenja .
..
...
. . .
.
..
. .
. . .. .
.
.. .
. . . .
. . .... .
IX. UTVRDIVANJE CUENA NA RACUNALIMA . 1. Programi za utvrdivanje cijena 2. Struktura programa
... . . .
.
. . . ..... . . .
. . ... . . .
.
..
.
...
. . . ..
.
. . ... .
.
...
...
... .
.
..
.
.
. . .. . . .
. .
.
..
.
.
.
. ..
.
.
. .. . . .
.
. . .
.
.
.
...
. .
. .
..
.......
.
. . ...
..
.
.
. .
.
. . . .
. . . .. .
. .
.
..
...
. .
.
.....
. .
. .
.
...... ..
...
. .. .
. . .
... . . .
.
.
..
...
. . . . . .. . . . . . .
286
.
288
.
...
295
. .
...
295
.
. .
. . .
. .. .
.. .
. . .
.
..
. . .
.
. . .
. . .
. .. .
.
.
. .
....
.
. . ...
. .
.
.
.
.
296 298
..
.
305
. .
. . . . .. .
.. .
281
. . . 306 . 309 .
....
.
...
.
.
. . . . .. .
DG
. 299
.
. ..
. . . . .
....
.
.
.
.
.
313
. .
.
317
. . . . . . .
.
.
. ..
.
. . . . . . . ... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ... . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. .
.
.
.
. . .
. . . . . .
. . .. . .
. . .
.
..... . . .
. . . . . . ..
.. . .
.
280
.
316
. .
. . .
.
. .
. .
.
..
315
.
. .. . ....
. . . . . ...
5. lzrada privremenih i konacnih situacija X. UTERATURA
..
. .
.
278
.
. ..
.
277
...
. .
..... .
.
.
.. ..
.
.
...
...
.
. . .
.
.
. . .
4. lzrada iz troskovnika
...
. . .
.
. .. . ... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
3. Redoslijed rada na utvrdivanju cijena ..
. .. .
.
..
.. .
. .. . . . ..
2. Struktura troskova ovisnih o vremenskom razdoblju gradenja 3. Vremena gradenja
. .
. . . ...
.
. . . ..
.
.
.
....
.
. .. . .
Pocetkom sezdeset i h godina, kratko vrijeme n akon sto sam se zaposlio u jednom vecem gradevinskom pod uzecu, povjereno m i je vodenje pogona g dje s u se rad i l e opiate, o bradivao beto nski ce l i k i p r i p ravljao beto n . Do d a n asnj i h dana osta o s a m vezan za to pod rucj e . Od sezdeseti h g o d i na beton postaje d o m i n a nt a n m aterija l z a g radenje svi h vrsta g radevi na kod nas i u svijet u . Ako j e devetnesto stoljece ostalo o b i ljezeno g ra dev i n a ma od ce l i k a , dva deseto ce ostati u p ovijesti z a p a m ce n o po g ra dev i n a m a od beto n a . U s p o m e nutom sa m ra zdoblj u p rosa o kroz s v a razvoj n a razdo b lja g ra de nj a o p lata ma, monolitnim i monta z n i m betono m . B i o s a m u s k u p i n i i nzenjera koja je t i h g o d i n a preorijenti ra l a tvo rnicu sperploca u B lazuj u kod Sa rajeva na proizvod nju p loca za o piate. Us koro s u iz radene prve p re nos ive p l ace s o p l a t n o m p l o h o m od sperp loce. Beton s k e p ovrsi n e z i d ova i podgleda p l oca vise n ij e treba l o z b ukati . B eton se pocinje o b l i kovati i na v i d lj i v i m povrsi n a m a g ra devi na . U strucnoj je l iteraturi osta la z a b i lj ezena fasada rob n e k uce u Mostar u , gdje sam rj esio izlij eva nje u betonu motiva sa steca k a . B i o s a m n a c e l u s k u p i n e koj a je proj ekt i r a l a i ra d i l a u Tvo r n i c i montazn i h zgrada kod Sa rajeva . U tvornici s a m radio n a proizvodnji d ijelova za m n oge m ostove, g o s p o d a rs k e z g ra d e i d ij e l ove za o k o sest t i s uca sta nova . Najuspjes n ij i mi je pothvat projekat i vodenje izg ra d nj e " Staze za bob i sa njkanje na Trebevicu", izvedene za XIV. zi m ske olim pijske igre u Sa rajevu 1984. god i n e i staze u Latviji kod Rige, koja je izvedena 1986. g od i n e . N a n a ved e n i m j e staza ma izvedena za krivlj e n a ploca p romjenj ivoga poprecnog p re sj e ka na oko sest t i s u ca metara povrsine bez koristenja o p l ata .
Proje ktirao sam i izveo prvu tvo rnicu beton a u S arajevu , satnog uci n ka 2 x 70 m3 1 sat, gdje j e jedna l i n ija b i l a os poso bljena za proizvod nju u zi mski m uvjet i m a .
ATE
I.
LZ
Na kon g otovo dva deset god i n a proved e n i h u gra devi ns koj operativi n a stavio sam raditi kao nastavnik i istrazivac na G ra devi n skom Faku ltetu i l n stitutu u Sarajevu a poslij e 1992. godine kao n astavn i k na G ra devi n s k i m fak u ltet i ma u Osij e k u i Rijeci. Stecen a sam i s k u stva obj avljivao u z n a n stve n i m i stru c n i m ca sopisi m a i cetiri k nj i g e . Pri kraj u karijere odl ucio s a m sazeti znanj a i iskustva i z obl asti tesa rs kih, a r mi rackih i betonski h radova s poglavlj i m a o prora cu n u cijena gra devi nskih rad ova u knjizi n a m ijenjenoj studentima i g radevi nskim i nzenjer i m a .
Sve sto nije zapisano i objavljeno nepovratno se gubi.
U povijesti razvoja d ruS.tva poj e d i n i su g ra devinski materij a l i o b i ljez i l i cijela razdo b lj a.
Od tri d i p l o m i ra n a g radevi n ska i nzenjera, dva se zaposljavaj u i rade n a izvo denj u g ra dev i n a , i i i s u poslom vezani za i zvode nje. Dost u p n a stru cna l iteratura i z ovi h o b last i os k u d n a j e i zastarj e l a .
G ra devi n e od pecene g l i n e postal e s u s i m bo l i g ra d it e lj stva Mezopotan ij e . Kamen je obiljezio sta ri Egi pat, g rcku i rimsku kult u ru .
K nj i g u sam n a m ij e n i o g ra devi n s k i m i n zenj e r i m a n a g ra d i listi m a , stu d e n t i m a g ra devi n s k i h i srod n i h f a k u lteta kao d o p u n s k u u d z b e n i c k u literaturu i osta l i m dj elatnicima koj i opsl uzuj u grad iteljstvo.
Beton je materij a l koj i ce u povijesti covjeca nstva o b i ljeziti dva d eseto stoljece .
Ka d a s a m rj esavao n a c i n izvode nja p oje d i n i h konstrukcija iii cij e l i h gradevi na, d rzao sam s e nace l a : Ne postoji n aj bolje rj esenje izvodenja u o pcem s m i s l u . Najsuvre m e n ij i strojevi i u redaj i n e daju istovre meno i najpovolj n ije rjesenj e . U sva kom p oj e d i n a c n o m s l u caju, g ra devi n s k i i n ze nj e r m ora istraziti i pred l oz i t i naj povolj n ije tehnolosko i org a n izacijsko rjesenje uz trzno prihvatljivu cij e n u . Ova j e knjiga d o p r i nos i nzenjerskom pristupu u rjeseva nj u zad ata k a .
U O m i slju n a otok u Krku 1997. g o d i n e
Gorazd B u ca r
Ce l icne konstru kcije d a l e s u pecat g ra devi nama d evetnestog stoljeca .
Ne postoji suvremena g ra devi na ad b i l o kojeg materijala u kojoj beton n ije prisutan u d ijelu konstrukcije, kao temelj n a ploca, i i i nosiva konstrukcija . U ovom stoljecu j e razvij ena tehnologij a rad a za pri pravu i ugradnju b eto n a , teorij s k i i eksperimenta l n o s u d okaza n e postavke prorac u n a konstrukcij a . N a vel i ku primj e n u betona utj eca l i s u b roj n i c in itelj i . VeCi n a zemalj a n a svi m konti nentima raspolaze s i rovi nskim resursima za proizvodnju cementa i kamenog a g regata za beton , sto n ije slucaj s metaii m a . E nergetska kriza pospjesila je primjenu beto n a . Z a proizvodnj u analogne j e d i n i ce beto nske ko nstru kcij e utrosi se 4 d o 5 p u ta m a nj e en e rg ije u o d n o s u n a c e l i c n u . C e l i k, a l u m i n ij i d rvo k a o s u protstavlje n i mate rij a l i b eto n u o m o g u cuju z n a t n o visi stu p a nj prerade u s u pti l n ij e i s k u p lj e konstru kcij e i o p re m u . Meta le i d rvo j e steta koristiti z a g ra devi nske konstru kcije . U p r i m j e n i beton i m a n i z p r e d n osti u od nosu n a meta l n e i d rvene k onstru kcij e . G ra devi n e od bet o n a , u z i s p u nj e nj e o d reden i h uvj et a kval itete,vremenski s u postoj a n e . U vreme n i m a kada se d ogadaj u poza ri, potresi i ratna razaranj a , beton je k a o m aterij a l u konstru kcij i i zrazito otpora n .
12
Kod razaranja i pozara, betonske konstru kcije polako popustaj u , u g i baju s e , savijaju , pojavljuju s e naprsnuca a l i se sporo ruse. Spasavaju s e !ju d i i dobar d io opreme. Ljudi mogu izraditi nove g radevi ne. Tijekom opsade Sarajeva o d 1992. d o 1995. godine n a deseterokatnu zgradu naknadnickog poduzeca "Osloboaenje" ispaljene su tisuce granata. Razorent su svt. stupovi, pale su place, ali je srediSnja betonska jezgra ostala. U prizemnom i podrumskom dijelu tijekom cije/og rata radila je redakcija istoimenog lista i tiskara. Ploca iznad prizemlja i podruma je samo debljine oko 30 em.
Po mogucnosti preuzi manja naprezanja i prenosenja opterecenja cel icne s u konstrukcije bile u d ugom razdoblju neusporedivo bolje od betonskih. Danas se m aze uvjetno red da je arm i rani beton kao mater ijal za g radenje samo u pola slabiji od celi ka. Pronalaskom p rednaprezanja, betonska je konstrukcija oslobodena neaktivne mase vlastite tezine, a cijela povrsina presjeka preuzima opterecenja. Povecana je nosivost betonskih konstrukcija, a smanjen utrosak materijala. Dijelovi konstrukcije, kao sto su stupovi, g rede i place, imaju gotovo iste volumen e u prostoru kao celi cne konstrukcije . Celicni stup, izraden od zavareni h celicnih l i mova, a oblozen vatrootporn i m zastitama, za i sto opterecenje i ma i ste vanjske dimenzije kao stup od arm i ranog betona.
1.
PROSTORNO O BUKOVANJ E B ETO N S KI KONSTRU KCIJA
Kada se u povijesti g raditeljstva razvijao novi materijal za g radenje, u pocetnoj primje n i nastojalo se o b l i kom, nac i nom povezivanja i vrstama konstrukcije, oponasati materijal koji m se do tada radi lo . l stovjetan p u t prosao j e i razvoj betonskih konstrukcija. Prve nearmirane b etonske konstrukcije mostova, zidova i svodova, o ponasaju kame n e konstrukcije. N i je s l u cajno d a s e u prvo vrijem e z a beton koristio naziv " umjetni kamen". Sitno rebrasta tavanica podsjeca na d rvenu tavan i c u s g redama i dascan i m podom. Slozeni poprecni presjeci arm i rano betonskih g reda kao, "''' i "T" p resjeka, oponasaju obli k celicnih valjanih profi la. Betonske su konstru kcije oponasale celicne i nacinom izvodenja. Le licne se konstrukcije rad ionicki pripremaj u , a na m jestu g rad nje pove zuju se u cije l i n u g radevine.
Graaenje Kartage, V. stoljece.
Danas se z nacajan d io betonskih konstrucija rad i kao p rethod no tvornicki proizvedeni dijelovi koji se na mjestu g radenja povezuju u cije l i nu . O ponasanjem celicnih konstrukcija u izgledu , nacinu proizvodnje i pri mjene, u jed nom razvojnom razdoblju, dovelo je do svojevrsn e protu rjecnosti, jer beton se n ije promatrao kao novi materijal za g radenje. S vre menom i razvojem , doslo se do spoznaja da se za konstrukcije od betona mora promijeniti pristu p u projektiranju. U mjesto oponasanja, betonske se kon strukcije oblikom i konstrukcijom, moraju podred iti svojstvima i karakteru betona. "Celicne konstrukcije prenose opterecenje linijski, a betonske prostorno", napisao je P.A. M ichelis u djelu " Esthetique del arch itecture du beton arme.
Znacajan dopri nos oblikovanju i razvoju betonskih konstrucija dali s u l jud i p o obrazovanju konstruktori, kao italijanski i nzenjer Pjer Lui g i N e rvi i dobri poznavatelji svojstava materijala, Francuz Corbizie i Japanac Ke.ozo Tange. U spjesno obl i kovane i izvede n e g radevine dokazale s u da se konstrukcija g radevine mora projektirati prema svojstvi ma i osobitostima betona a n e oponasanjem drugih materijala.
14
Beton kao materijal za graaenje
2. POVRSINSKE OBRADE BETONSKIH KONSTRUKCUA u primjeni se d ugo nastojalo betonsku vidljivu povrsinu pokriti drugim materijalima u u nutarnjim i vanjskim prostorima.
Beto n kao materijal za graaenje
�
Dobri viz�alni izgled �?vrsina dobiju se "otvaranjem" povrsine, gdje kamena zrna 1zlaze na VldiJIVU povrsin u u razliCitim teksturama o brade. Dalje su mog ucnosti koloristicke. Koristenjem cementa i kamenog a gregata u boji postizu se izvanredni izgl edi povrsina. U jednom razdoblju intenzivnog podizanja javnih i sportskih gradevina dosle su do izrazaja oblikovne mogucnosti i povrsinske abrade betonskih povrsina. lzgl:d obra enih b eto nskih ploha mazda u prvo vrijeme i nije . kolonst1ck1 atrakt1van kao premazi bojama iii metalne obloge, ali kada se
�
Pocetak gradnje. Hebrejsko-engfeski minijaturisti,
XVI.
stofjece.
Uime n ekih nepoznatih estetskih nacela, vidljiva beton ska povrsina d u g o se prekrivala zbukom, drvetom, sintetickim materijalima iii metalnim obojenim limovima, sto je svojevrstna proturjecnost. Kvalitetan i trajan ma terijal kakav je beton, pokriva se materijalom manje trajnosti i kvalitete . Tome s u najvise doprinijeli projektanti, koji nisu poznavali povrsinske obrade koje se mogu dobiti na betonskim povrsinama. Posljednjih desetljeca beton izlazi na vidljivu povrsinu ne samo kod in zenjerskih gradevina kao sto su mostovi, brane i potporni z d �vi vee se ko . . risti u un utarnjim i vanjskim obradama prostora reprezentat1vn1h gradev1na Vrste i nacini abrade betonskih povrsina pruzaju projektantima velike mogucnosti oblikovanja i kreativnog izrazavanja . Naglasena je mog ucnost izrad e povrsinskih te stura poe�� o d geometriskih likova pa d o otisaka razlicitih materijala kOJI s e postaviJaJU na oplatne plohe.
15
�
�
Beton kao konstrukcija, oblik i izgled graaevine.
Beton kao materijal za graoenje
16
II.
iste povrsine usporede nakon deset godina u prednosti su betonske o b rade, koje pra kticno nisu p ro m ijenile izgl ed . Proje ktanti su cesto povu ceni modni m trendov i m a u a r h itektu r i te p r i hvacaj u i nekriti cno p r imjenj uj u razlicitie kolori sticke izglede dobivene boj a m a i o blogama s drug i m materij a lim a .
N
SK
Za bo ravljaj u da vijek trajanja gradevine nije isti kao vijek trajanja tekstila i i i na mjestaj a. G radevine se podizu za sada snje, a l i i b u d u ce na rastaje nase lj a i g ra dova .
3. DAUN J I RAZVOJ B ETONA KAO MAT ERUALA ZA G RAD E N J E PrateCi o pce teznj e razvoja novih m aterij a l a za gradenje, za sada se j os ne naslucuje materija l koji b i mogao u dogl edno v r ijeme za m ijeniti beton. Beton kao materij a l i konstru kcije od betona jos su razvoj u . Sva kod nevno se proizvode raz l i cite vrste betona s nag l aseni m jedni m iii vise svo jstava kao betoni cvrstoca ka
Postupci rad a i vrste o pl ata neopra vda no s u zaposta vljeni u strucnoj l iteratu r i . Posljed nj i h petnest g od ina nije objavlje na ni j e dna strucna knj ig a i i i p rilog u caso p isu koj i o b ra duje o v u o bl a st . Jed ina su dostu pna l i teratura p rospekt i i u putstva inozem nih proizvo daca o p latnih konstru kcij a . Osnovn i j e nedostata k navede nih u putstav a izostan ak k riterija z a izbor naj p ovolj nij i h rjesenja i ne k r iticnost p re m a vrsti o plata koj e p roizvod e i p rodaj u .
m ena, sa s manjenom top l in skom p rovod ljivosti , l a koag re g a tni i p l i nobetoni, betoni s n a g l a senom
ne p ro p u stnosti,
habanje m i nizom d r u g i h svoj stava . Suvre ma na su i strazivanja
N e p o stoj i naj bolja o p lata, p ostoj i s a m o naj bolje rijesenj e z a sva k i pojed inacni s l ucaj .
usmjerena su na betone koji ce moci p r i m i t i vlacna naprezanja u istoj vrijednosti ka o tlacna .
*
Danas se p roizvode betoni koji i maju cvrstocu 6 do 7 puta vecu u odnosu na betone
*
*
*
izradene p rije tri deset god ina .
*
Beton je k a o g ra devinski
*
materij a l dosao u ovom stoljecu na p rvo mjesto i do d a lj njega ostaje vodeCi m a terijal za gradenj e . Dvad eseto stoljece u g raditeljstvu je stoljece betona .
Medu suvrem enim gradev ina m a gotovo d a nema g radevin e od b i l o k ojeg m aterij a l a u kojoj beton nije p risuta n u dijelu i i i c ij e l oj konstru kciji. Betonske se konstru kcije oplata ma o b l i kuju u zidove, stupov e, p l ace i g rede. Unatoc vel i ko m isk ustvu u p r i mjeni o p la ta u p r a ksi se nai la z i na nep r i hvatlj ive p ro m a saj e u izboru vrsta o p l ata i p o stu p a ka r a d a , a nep r i hvatljiv o j e d a se d o g a daj u p ro masaj i i kod vel i k i h g r a devinsk i h pod uzeca s b rojni m inzenj e rskim osoblj e m .
* *
Samopodizni oplatni sklopovi, sedamdeset godina iskustva i razvoja oplata.
*
*
lzbor vrste o p iate i postu p k a rada ovisi o mnogim c i m beni c i m a: kol i cini betonsk ih konstru kcija za koje j e potrebn o izrad iti opi ate g radevini i i i gradil istu obl i ku i vrsti konstr u kcije po visini i p rostoru zahtjevi ma za vidlj ivim povrsi na m a konstru kcija trzisn i m cij ena ma oplaCivanja trzisni m cijena ma rada lj u d i raspo l ozivim strojevi ma raspolozivom vremenu za izvodenje radova raspolozivi m sredstvim a za na bavku oplatni h sustava raspolozivom broj u obucenih dj el atni ka za rad s o p l atam a k l i m a tskim i ds.u g i m uvj eti ma okol isa gradil ista .
n
a
18
Opiate za betonske graaevine
Opiate za betonske graaevine
19
Razvoj opiata, ad drvene do danas, ad 1. 5 sat rada po m2 do 0. 10
U cijeni a r m i rano betonske konstru kcije u ovisnosti od slozenosti velici n i presjeka elementa, oplata sudjeluje od 20 do 40 % . Za samo jedan sta n u visekatn ici potrebno j e izraditi oko 200 d o 250 m2 oplata za betonske konstrucije. O p lata je tehnoloska konstru kcija, sredstvo rada, koje betonskoj konstrucij i daje traj n i obl i k i povrsinski izgled. Opiate su p rivrem e n e konstru kcije u koje se izlijeva svjeza betonska mjesavi n a i u kojima se obavlja proces ocvrscavanja. Materij a l i oplatnih sklopova u proizvodnji se trose, ali ne u l aze u sastav novog p roizvoda . Za kva l itetu i izg led betonske g radevine opiate i m aju presudan znacaj . Ob lik, tocnost sva kog elementa u svi m prostornim velicinama i povrsi nski izg led izravan su odraz vrste i kva litete pri m ijenjenih oplata . Teh n ickim rjesenj ima oplatnih sklopova omogucuje se d a ocvrsla betonska konstru kcija postupno i m i rno preuzme opterecenja za koja je izrade n a .
Beton kao konstrukcija, obiik i izgied ieijeznickog mosta.
ZAHTJ EVI KOJ E MORAJ U ISPU NJAVATI E LEM ENTI OPLATA: * * *
*
*
*
Da prihvate i prenesu opterecenje od svjezeg betona Da je ploha koja je u dodiru sa svje:Zim betonom nepropusna Da su svi materijali od koj i h su izradeni elementi oplata vodorezistentni, sto pod razumijeva da pod utjecajem vode i vlage n e m ijenjaju fizicka svojstava . Rjesenja oplatn i h sklopova moraj u omoguciti tocno namj estanje pri postavljanju i dovodenju u projekti rani polo:Zaj . Elementi i sklopovi moraj u biti prilagodlj ivi i omog uciti izradu razl icitih oblika i dimenzija betonskih konstru kcij a . Rjesanja povezivanja, sklapanja i skidanja oplatnih sklopova t r e b a j u omoguciti lag �nu manipulaciju uz m a l i utrosa k lj udskog rad a.
Opiate za betonske graaevine
20
Opiate za betonske graaevine
21
KO LICINA OPLAC E I\ I I H POVR S I NA
A. OSNOVNI DUElOVI OPlATNIH SKlOPOVA
Za betonske konstrukcije potrebno je izraditi veli ke povrsine oplata. Kod prosjecno slozene g radevine za jedan prostorni metar betonske konstrukcije potre bno je izra d iti 8 d o 15 m2 oplat n ih povrsina, a kod tan kostij e n i h slozenih konstru kcij a i do 20 m2 oplata p o m 3 betona.
D � lovi oplat� sklopava mogu b iti razlicitih obl i ka i od m nog ih vrsta matenJala, s razi1C1t1_ m tehn ickim rjesenji m a , a l i sva ki d io ima odrede n u u logu u izra d i betonskih konstrucija.
j_
��
Za izradu oplata trosi se umni i fizicki ljudski rad . Teh n ickim rjesenj ima oplatnih sklopova utrosak se ljudskog rada moze sn iziti ali, n i kad potpuno izbjeci . O p iate mogu rad iti samo obuceni rad nici, tesa ri, koj i poznaj u osnovne postavke prijenosa opterecenja betonskih konstrukcija i odgovorne l icnosti. Kod izrada op lata ne smije se pog rij esiti. Neuspjesno izveden d io betonske konstru kcije mora se u kloniti razaranjem materijala uz zastoj svi h radova, sto je uzrok vel i k i h dopu nskih troskova.
BETON -t-- PLATNA PLOHA
-
..__�-.- POTKONSTRUKCIJA
....--f--i��-�
�-
---- --
)
NOSIVA KONSTRUKCIJA
4 SREDSTVA
ZA POVEZIVANJt
Osnovni dijelovi oplatnih sklopova.
----
'X"' ,,
r:-l,.�C=�
� I
11
Suvremeno gradiliste s toranjskim dizalicama.
* *
* *
*
Osnovn i d ijelovi oplatnih sklopova su: oplatne p lohe potkonstru kcij e nosive konstru kcije u redaje za povezivanje u redaje za pri lagodavanje i utpusta nje
Osim osnovn i h d ijelova, oplatni sklopovi mogu sad rzavati d ijelove : U tekstu se koriste pojedini nazivi vezani za oplatne konstrucije koji nisu ujednaceni u nazivlju iz oblasti tehnologije graaenja, te je potrebno dati prethodna obrazlozenja. Nazivi su u daljem tekstu detaljnije obrazlozeni, ali za pocetak su potrebna objasnjenja: Oplatna ploha je povrsina koja dolazi u neposredni dodir sa svjezim betonom. Vidljiva povrsina betona je negativna slika povrsine oplatne plohe. Oplatna ploca je trajno povezana oplatna ploha od odredenog materijala s drugim konstrukcijama sklopa u jedinstvenu cijelinu. Oplatni sklop su konstrukcije gdje su povezani svi djelovi opiate u cjelinu, potrebni za izlijevanje odredene betonske konstrukcije. Primjer: "oplatni sklop za zidove, place", "samopodizuci oplatni sklop... " itd.
Oplata, bez blizeg odreaenja, zapravo ne znaCi niSta. U svakodnevom sporazumijevanju, rijec oplata se zapravo koristi kada se misli na oplatne sklopove.
* * *
pomocne
radne staze i zastitne ograde u redaje za visoke zidove namjenske a l ate i pristoje za manipu laciju.
1. O PLATN E PLOHE
Oplatne su plohe najosj etlj ivi d io oplatnih sklopova jer s u u nep �sred nom d o d i ru sa svjezim betonom, izloze n e opterecenj u , vlazi i udanma sredstava za zbijanj e betona. Vid ljivi dio betonske konstru kcije j e odraz iii obrn uta s l i ka oplatne p lohe. Vodonepropusnost, cvrstoca i elasticnost, vodorezistentnost, otpornost na ha banje i udare i trajnost osnovni su kval itativni zahtjevi koj i m moraj u udovoljavati materijalj za oplatne plohe.
s k u konstr u kciju , Osnov n a j e zadaca oplatn ih ploha d a o b l i k uj u beto n str ucij u i druge potkon pri hvate i prenes u o pterec enje svj ezeg betona n a dijelo ve s k l o pa . svojsta va s vise i i i Za o platne plohe koristi se vise mater ij a l a razl icitih m a nj e uspj e h a .
n ajstarij i j e mater ij a l k oj i se koristi o pu ste n . Kor i st i se s a m o za i zr a d u o p l a t n i h ploha, a koji ni d a n a s n ij e n a oricno d rvo s e bez ernog oricno drvo, j e l a , a r i s , rj ede borov i n a . Bjelog a d u p l o h a . Korist enje pretho d n e abrad e n e moze kor i stiti za i zr o pravd a n o . darski ernog oricno g drveta za izra d u o pl ata n ije gospo
Oplat na ploha od d rvene g rade
Op latne p l o h � od reza ne drve ne grade izra duj u se od daske d e b lj i ne . 2 4 d o 48 m m , slflne 1 6 do 2 0 em Kod pose b n i h za htj ev a d a s k e se pretho d n o b l a nj aj u i povezuj u utori m a .
� p l atn � P .l o� a o d reza ne grade izra duje s e n a
mjestu gra d nj e . Daske
se rez u , u k1vaJu 1 povezuju za potkonstru keij u i meduso b n o . l zra d a o p l a t n i h p l o h a od dasa ka, i a k o s e i d a n a s korist i , i m a n i z ned ostataka, a o p l aCivanje j e vrlo s k u po.
? PI �t n a
p l o h a n a s pojev i m a d asaka prop usta ce mentno m l ij e ko te
ostaJU v1d n1 tragov1 na betonskoj povrs i n i . U ko l i ko daske n isu zasticene od
��
su nea i o b ?rin , rio brzo se vitopere i krive i prije izlijeva nj a beton a . Zbog . rezanJa , nalzr:nJemcnog kvasenja i susenja vee n a ko n 3 do 4 u porabe drvene . d a s ke 1 gred1ce postaj u n e upotreb lj ive. U ko l i ko se daske b l a njaju i zastite penetriraj ucim sredstv i m a kva l iteta . Je o p latne plohe bolja i dogot.rajn ij a a l i , se i cijen a povecava .
OPLATNA PLOHA daska Z4-48mm POTKONSTRUKCIJA gredice 6/lOcm POVEZIVANJE paljena zica
�3mm
PRIDRZAVANJE I REGIJLACIJA gredice 6/lOcm, kl i novi
;"..;\!;.�.�;; 1�" -= -==-=-...:1=-' ,...IT&KiW " = �"""-...
I
:_ :::::,::�����:' :�,:; ;!':'Yr o"
��-- VERTIKALNA REGULACIJA klinovi
��---- NOSIVA KONSTRUKCIJA
drvene grede 12/16cm
, zica. Drvene opiate, materijal za izradu, daske, gredice, klinovi i s korist avaja d rven u masu Mnog obroj n e drvoprerad ivacke tvorn iee bolje kao sto s u drven a stolar ija , j er j e korist e za proi zvo d nj u traj n i h proizvoda n a mjest aj i druga o pre m a . jel iti gdje je n eracij o n al n ij a U pogle du potro snje drvet a tesko s e o predi u pora b a z a ogrje v i i i z a izrad u o p i ate. u n a vedn i konti nenat a O d nos ern ogori cnog prem a bjelog oricno m drvet a . Priras t drven e mase i u n asoj zemlj i je 30 . 70 u korist bjelog oricno g drvet takoder j e brzi kod bje logoricn og drvet a .
Stupanj prera de u u traj n e proi zvode znatno j e veci k o d ern ogoriea osim rijetkih vrsta hrastova i egzoticnog drveta.
Da n a s se dascane op latne p lohe koriste u i n d i v i d u a ln oj gra d nj i i i i za . . u n 1katn dljel ove ko nstr u kcij a . U m n og i m je bogatim zem lj a m a u pora ba
�
dasaka 1 reza ne grade za i zra d u o pi a te drzavn i m uredb a m a za bra nje n a .
O platne p loce od i ndustrijski p rerade n i h d rveni h m aterija l a
n e
opravdano se m a l o koriste za i zrad u oplatn i h p l o h a .
� � � ��� se � od �JI 1ner�� a punila .
Drvopr radivaci proizvode n i z p l ocast i h materija la od drve n i h otpadaka , . . . IJe lla 1 p u n I� . z a drven u s e masu koriste lig no-eel ulozna vlakna bjelogoriea, . koJa se l!crtrm postupcima u sitnjavaj u i i i rascijavaju na v l a k n a . u s mjesu
i pod vel i k i m tlakom i te mperaturom o b l i kuju se . pl ocastr m atenJa il. Jed na Je povrs i n a o b icno g latka i p u n a , a druga gruba .
�azli k uj u se place od drve n i h cestiea i p u n i l a od koj i h se proizvode razl � c � te vrste " leson ita " , p lace od drve n i h iveraka i p u n i l a gdje pri pa d aj u .
razhc1te vrste " iverica " i vlaknatice koje s e proizvode o d rascij a n i h drve n i h v l a k a n a i lje p i l a , gdje s u n a j poznatije " m e d ij a pa n " p l oce. Sva k a o d naveden i h p l oce moze biti izraden a s obicn i m i vodorezistentn i m lje p i l i ma ,
pn tom e s u z a opiate pri mj enj ive s a m o pl ace k o d koj i h je n eutra l izira n a drven a masa i koristen o vodorezi stentno lje p i l o . Place se proizvode u d i m enzij a m a 1 2 0 do 1 50 e m s ir i n e i od 2 5 0 d o 500 e m d u zine, u deblj i na m a od 6 d o 1 0 m m . Vol u m n e tezi n e su 6 5 0 d o 9 0 0 kg/m 3, a cvrstoce n a tlak od 3 do 6 k N/m m2. N a trzistu s e poja v lj uj u pod razl i c it i m komercij a l n i m n azivi m a k a o
"iesonit", lliverice", "medijapan"
i d r u g i s l i c n i nazivi.
Kako su p l oce proizvedene od prethod n o neutra l izira ne drvne mase, s vodoreziste nti n i m lje p i l i ma , i m aju malo u p ija nj e vod e i b u brenje, te se mogu koristiti �a izra d u i i i o b l ogu o p l atnih ploha .
Pazlj ivim radom, prethodnom povrsi n s kom zastitom sredstv i m a koj a sprecavaj u prodor vade, ci scenjem i premazivanjem n a ko n sva ke u pora be mogu se d o 1 0 p uta koristiti . Leso n itne place su pogod ne za za krivljene i ova lne plocaste konstrukcije j er se lako i ravnomjerno savijaju a l i se moraju postaviti na p o d log u o d dasa ka i i i drugog plocastog m aterij a l a . bolje kori ste drve n u g r a d u pri l i ko m i zra de i povecavaj u broj koristenja . Place s u izra dene od drve n i h p l oca debljine 8 d o 1 0 m m krizno l ij e p ljene u tri s l oj a , g l atke s u povrsi ne i prevuce n e zastitni m pre m azim a . Leone s u stran i ce zastice ne a l u m i n ijski m i i i p l a st i c n i m profi l i m a . N a p l o c a m a s u i zrade n i otvori z a p oveziva n j e
Oplatne plohe od l ij e p lj enog d rveta
u kiva nje o d m etal n i h cijevi. Proizvode se u deblj i n a m a 25 d o 3 0 m m .
i zastitni f i l movi. lzradene s a s i nteticn i m lje p i l a m a i tvrd i m zastitn i m filmom s v a nj s k i h stra n a , pod viso k i m t l a k o m i tem peratu r om , d o b ive n je neza mj e njiv materij a l za o p latne plohe s i z n i m n o d o bri m m e h a n i c k i m svojstv i m a . P lace s e proizvode u deblj i n a m a 1 0, 1 5, 20, 25, i 30 mm u d i men zij a m a 1 20 I 2 50 do 300 em. Lela p l oca s u zastice na pose b n i m vod orez iste ntn i m prema z i m a . Pri l i kom rezanja ploca rezn e je povrsi ne potre b n o n a k n a d n o zastiti vodootporn i m pre m azi m a . U praksi je dokaza n o da se vodootporna sperploca uz d obro odrzavanje maze i do sto p uta u potrijebiti . Place i maj u j e d n a k u cvrstocu na savij a nje u oba smjera . Kod i zrade o p l atn i h p l o h a s p erpl oce se l a ko rezu p i l a m a sa sitn i m zubom Kod povezivanja za druge d ij e l ove k o n strukcija koriste s e vijci za drvo. N e pre porucuje s e koristenje g latk i h cava la j er ostec uju p l ocu j i m aj u m a l u a d h ezij u . l z n i m k a s u cavli zvjezdastog obl ika s b l a g i m n avojem i k l atkom povrsinom g l ave koj i se n a mjenski proizvode za sperp loce . II
II .
Oplatne plohe od sperploce d aj u ravne i glatke beto nske povrsi ne koje n ije potrebno zbukati i oblagati dru g i m materijalima, osi m zavrsn i h premaza u ko l i ko s u predviden i U viso kogra d nj i su s p er p l oce d o pri n ij e l e u brzan j u i s n i ze nj u cijena gradenj a . Vidlj ive betonske konstrukcije zidova, stropova i stu pova vise n ije potre b n o i zravnavati i oblagati zbuka nj e m .
Oplatne plohe, krizno /ijepljeno drvo u
3-5
slojeva, sperploca u 9- 1 5 slojeva.
Sa l ij e p lj e n i m o platni m p l o h a m a maze se postici d a l e ko bolj i izgled i kval iteta betonske kon strucije . Uz pazljiv rad mogu se koristiti d o 30 puta u ko l i ko se zel i dobiti g latka v i dljiva povrsi n a a do 5 0 kori stenja za povrsi ne oko cetri d o pet puta visa koje se n a k n a d n o obraduju . Nabavna cijena n a broj koristenja izuzetno nosu od u je sto o d n eobra d e n i h drve n i h dasaka prihvatljivo.
Oplatne plohe od vodootporne sperploce
da nas su gotovo poti s n u l i
sve druge m aterija l e za izra d u oplatnih ploha . Vodootpo rne sperploce i zraduju se od folija bj e l ogoric n o g d rveta d e b lj i ne 1 d o 3 m m . Folije s e lju ste s tru paca, s u se, n atapaj u lje p i l o m i krizno postavljaj u u 7 d o 1 5 s l ojev a . Pod visokim tlakom i tem peraturom dobivaj u se p lace znatno bolj i h mehanicki h svojstava od m aterija l a od kojeg su izradene. $ perploca j e bila vee odran ije poznat m aterij a l, ali se n ije mogla koristiti za o p latne p l o h e dok se n i s u pronasla i pri m ij en i l a vodorezistentna ljep i l a
U posljednje se vrij eme z n atno v i s e koriste ta nke s perp loce, 8 do 1 2 m m deblji n ef koje se na tvorni c k i proizveden i m o p l a t n i m p l ocama koriste kao o b loga konta ktne p l ohe s beto n o m . Ta n k i m plocam a postize se isti broj obrta, a l a k o s e m ij e njaj u i i i s e samo okre n u na d ru g u stra n u n a ko n odredenog broja kor i stenja i i i ostecenj a . � perpl oc e s e ra de o d bje l ogoricnog drveta, sto j e d opri n ij e l o m a n j oj potrosnj i crn ogori cnog drveta za izra d u oplata .
Pocetkom sezdesetih godina skupina inzenjera iz Sarajeva boravila je na studijskom putovanju u Finskoj. Po povratku su uveli niz tehnoloskih novina u postupcima rada ali se posebno isticala ideja da se oplatne plohe rade od sperploce. Tada su se opiate radile iskljuCivo od rezane drvene grarJe i na izradi je bilo zaposlen velik broj radnika. Potrosnja drvene grarJe bila je vrlo velika. U mjestu Blatuj pored Sarajeva upravo je bila pustena u rad tvornica tankih sperploca. U grarJevinskom poduzecu "Vranica ", iz Sarajeva uspostavljena je radna skupina sa zadatkom da u suradnji sa strucnim ljudima iz tvornice u Blazuju pokusaju proizvesti sperploce za opiate. Nakon niza pokusaja s razliCitim vrstama sintetickih ljepila i zastitnim filmovima proizvedene su ploce debljine 1 5 mm, veliCine 1 201250 em. Sperploce su bile vodorezistentne, a vanj:;.ke povrsine zasticene sintetickim tvrdim filmom, kestenjasto
smeae boje. Laboratorijska su ispitivanja potvrdila da je proizveden no vi materija/, koji je po mehanickim svojstvima 6 do 7 puta bolji od drveta od kojeg Je 1zraaen.
Oplatne plohe od a rmira nih poliestera
i drugih sinteticki m aterij a l a
rij etko se primj e nj uj u za izradu oplatnih p l o h a , a l i u nekim s l u cajevi m a su
Ubzo su izraaene unificirane oplatne place, je povezivanje i konstruirani su osta!i dije/ovi oplatnih sklopova. Prva serija je oplatnih ploca upotrijebljena 40 puta, sto je u to vrijeme bilo nezamislivo.
n ezamje njivi. K a d a su se armirani poli esteri pocetkom sed a m desetih godina p ojavili
oplatnim p/ocama ad sperploce izvedeni su zidovi P!izemlja i tavanice na �tambenoj visekatnici u Sarajevu. Bile su to prve betonske povrsme koje nl}e trebalo zbukat1. 5
na trzi st u , s m atra l o se d a ce pot i s n uti sve druge ma terij a l e za izra d u o p l atnih p l o h a . Place s u m a l e tezi n e , l a k o s e o braduj u , e l a sticn e s u i otporne, n aizg led s u predstavlja l e ideal a n m aterij a l za o p latne p lo h e .
Eliminirati tbukanje iz tehnoloskog procesa bio je tada svojevrstan pothvat, koji Je skratio vrijeme i snizio cijenu graaenja. o postignutom uspjehu naveliko se pisalo u tisku a predstavnici gr�aevinski� poduzeca ; investitora iz cijele zemlje, dolazile su na gradiliste kao na znacajnu tzlozbu.
U praksi su i znevj erena ocekiva nja. Z b o g osjetljivosti n a udar, kada s e javlj a j u sta k l a ste prskotine n a povrsin i , ne m o z e se postici vise od 3 0
Narednih godina sperplocu su pace/a koristiti sva graaevin�ka poduz���, a podignute su ; nove tvornice, ali do danasnjih dana meau graaevmanma 1 na trz1stu, za oplatnu ostao je naziv "BLAZUJKA"
u pora b a . Uoceno je takoder d a materijal i m a naglasena top linska izd u zenja, te u ko l i k o je kruto veza n za p o d l og u , d o l a zi do va l ov ite d eformacije na p ovrsin i . Rj esenja sa vec i m otvor i m a n a pl oca m a koji bi k o m p e n zirali
O p latne plohe od celicn i h limova
na prvi pogled s u po kva l iteti
�
n aj bo lji m aterij a l za o p l atne p l o h e . Zad ovolj avaj uce cvrstoce, elasti ni, _ otporni n a udare i trajni, zadovoljavaju sve uvjete koji se traze od matenJal a z a oplatne plohe. u praksi je u pora b a mala i sporadicna, za sto ima vise valja nih razlo g a .
U koliko se zeli dobiti p ot p u n o glatku betonsku povrs i n u , z a o p latne p l o h e s e koriste celicni limovi d e b lj i n e 3 do 4 m m . Tanji s e limovi p o d opterece nje m beton a v a l ovito deformiraj u , s t o stvara nezelje n u s l i k u betonske povrsin e . O p latne p lohe od celicnih limova su vrl o teske za prij e n ose i s k l a pa nj e opl atnih konstrukcij a . lzradu celicnih o platnih ploha m o g u pre uzet1 s a m o meta l o prera diva cke ra d i o nice s odgovaraj ucim a l atim a i o pre m o m . Ra dionicka izrad a i tezina o p latnih sklopova s celicnim limovi m a uvj etuj u visoku na bavnu cijenu koja j e izjed nacena s traj n i m ce l icnim konstrukcij a m a .
��
O pl atni sklopovi o d cel i cnih limova ne mogu mijenjati oblik i dim e n zi
te s u n e pril a godljivi za pro mjene velicine, a ostecenja se m o g u poprav1t1 samo u ra dionica m a . Pre m a dosada snjim isk u stvima, o platni sklo povi s celi c n i m o p l a t nim plohama ekonomsku opravd a nost postizu samo u slucajevima ve!ikog broja koristenja u istom obliku i dimenzij a m a . Pri d obroj org a n i zaciji pod u zeca u pra ksi s e u j e d n oj g od i ni o p i ate zidova mogu 40 do 60 p uta u potrije biti a opi ate p loca i gre a do 3 0 puta. M oze se zakljuCiti d a se oplatne plohe od celicnih li � ov � oJe s e s u k l a d � o . . svojstv i m a m aterij a l a m o g u 1 5 0 - 200 p uta u potnJebltl, konsmk maze otplatiti tek nakon 5 6 godina koristenja .
�
-
�
toplinska izd uzenja i vijcima s povecanom gl avom nisu dala zadovoljavajuce rezu ltate. N a bavna cij e n a poliesterskih p loca dostigla je cijen u celicnih l i m ova sto dovodi u pita nje ekonomicnu primj e n u . Kod posebnih zahtjeva u oblikova nju vanjskog izgleda konstru kcije kao sto su slozeni arhitekton s k i zahtijevi kruznog iii va lovitog o blika n a vidljivim betonskim povrsin a m a , p oliesterske place su i d a n a s osta l e n eza mj e njive . lzrad o m pozitiv n e m atrice m o d e l a , poliester se za o p l at n e p l o h e u radionicama maze ob likovati u razlicite slozene arhitektonske o b like. N a glaseno dobar izgled s plohama od armira nog poliestera postize se kod zaoblj e n i h i kruznih o b l i ka , ka kvi s e cesto koriste kod o bi ikova nja m ostovs kih ogra d a , vijenaca, urbanog i vrtn o g n a mjestaja k a o sto su posude za cvijece, u krasni stupovi javne rasvjete, posude za otpadke i k l u pe .
2. POTKO N STRU KCIJ E Dij e l ovi s k l o pova koji se n a laze is pod o p l atnih p l o h a n azivaj u s e potkonstru kcij a . O s n ov n a j e n a mj e n a da prihvati o pterecenje s o p latne plohe i pre nesu na nosivu kon stru kcij u , a istovremeno da povezuj u oplatnu plohu u cj elinu sklopa. Potkonstru kcije nisu izrav n o izlozen e djel ova n j u svjezeg beto n a , a l i s u izloze ne kisi, su ncu, vjetru i manipul aciji n a gradilist u . Tehnicka rjesenja p otkonstru kcije i vrsta materij a l a d oprinose kva liteti o platnog sklopa te semora obratiti pozornost kod izrad e iii izbora gotovih sklopova .
pp!ate za betonske gradevine
29
U osnovi se razlikuju dva nacina formiranja potkonstrukeija: linijski i plosnL
linijske potkonstrukcije prihvacaju opterecenje s oplatne plohe na
sirini od 30 do 40 em a oslanjaju se na rasponu 80 do 120 em. Kod dascanih oplata, potkonstrukcija je od drvenih letava 5/8 do 6/ 10 em. lsta potkonstrukcije koristi se i kod oplatnih ploha 5 sperplocom,
ali se letve prethodno blanjaju i premazu zastitnim sredstvima. Kod suvremenih oplatnih sklopova potkonstrukcije su izradene C:elicnih limova iii slitina, galvanski zasticeni, kutijastih poprecnih presjeka sto doprinosi krutosti sklopova i smanjuje tezinu. Plosne potkonstrukcije prihvacaju oplatne plohe po eijeloj povrsini,
sto omogucuje koristenje tankih obloznih oplatnih ploha, najcesce od sperploce debljine 8 do 10 mm. Za izradu potkonstrukcije koriste se razliciti materijali, od blanjane drvene daske debljine 48 mm, do sacastih konstrukcija izradenih od profiliranih metalnih limova. U pogledu trajnosti i broja uporaba, prema iskustvima gradevinskih
poduzeca, maze se racunati da drvene potkonstrukcije mogu podnijeti do 20 koristenja kada je dascana oplatna ploha, a kod ploha od sperploce do 50 puta. Kod gotovih, tvornickih izradenih sacastih potkonstrukeija, racuna se s koristenjem od 4 do 5 godina iii oko 1 50 uporaba. 3. NOSIVE KONSTRUKCIJE
Opterecenje od svjezeg betona, preko oplatne plohe i potkonstrukcije prihvacaju nosive konstrukeije i prenose na tlo iii dovrsene dijelove gradevine. Nosive konstrukcije su rasponski nosaCi izradeni od razlicitih materijala i razlicitih rjesenja. Neovisno o tehnickom rijesenju i materijalu od kojeg su izradene, sve nosive konstrukeije imaju naglasenu staticku krutost poprecnog presjeka kako bi prihvatile opterecenja od svjezeg betona s najmanjim ugibom. Deformaeije pod opterecenjem nosivih konstrukeija "preslikavaju" se na betonske konstrukcije greda, zidova i ploca. Nastojanju da nosiva konstrukcija prihvati opterecenje uz najmanje deformaeije, dimenzionira se i izraduje kao vrlo kruta s velikim momentom inercije. U pogledu materijala, rjesenja konstrukcija postoje mnogobrojna i
raznovrsna rjesenja: *
drvene rezane gredice
*
radionicki izradene celicne grediee sa zategom radionicki izradeni rE!setkasti celicni nosaCi tvornicki izradeni drveni lijepljeni nosaCi "I" i "T" presjeka
* * *
Potkonstrukcije, nacin povezivanja za opfatnu plohu.
tvornicki izradene drvene resetke
PODESAVANJE
Metalne nosive konstrukcije s podesive duiine.
RazliCita rjesenja nosivih konstrukcija.
Drvene reza n e g redice su n ajsta rija no siva k o n stru kcija i s a d a se rijetko korist i . G redice su presjeka 12/12 do 16/16 em duzine d o 4 m. Duze traj u u ko l i ko s u bl a nj a n e i n atopljene zastitn i m premazi m a . Postavljaju s e n a razmaku o d 0 , 8 d o 1 , 2 m . N ezastice n e s e g re d i ee m o g u d o 1 0 puta u porabiti, a l i se zbog n a i zmje n icnog kvasenja i susenja
Tvorni cki izraden e d rvene nosive konstr u kcije su svakod n ev n o u p r i mj en i . Proizvo d e se u tvor n i ea m a raz l i c i t i h rjesenja ko nstru kcija i m o g u cnost i . U za p a dn oj E u ro p i s u u sva kod n ev n oj primj e n i d rven i n osaci " I " i " T" p re sj e k a izraden i o d sta b i l i z i ra n o g d rveta s p oj e n e v ij e i m a i lje p lj e nj e m , a ojaca n e n a osloneim a cel icn i m l i mov i m a . V i s i n a nosaca j e o d 20 d o 3 0 e m , a p ro i zvode se u d u :Zi n a ma od 3 do 6 m . G red ice mogu p r ihvati m o m e nte savijanja od 4 6 k N m. Lake s u za m � n i p u l aeij u , j e r p oj e d i n acno n e p rel aze tezi n u o d 3 5 kg/ _ ko m . Ne postoJe mka kve zapreke da se proizvode u nasoj zem lj i jer s i rovi n a i m a m o d ovolj n o a svi potre b n i tehnici podaci s u poznati.
brzo vito prte i savijaj u .
5,50 m (�.75 m .,. 2,7!! ml
Rad ion icki izradene cel icne gredice sa zateg om d a na s s u vee p o m a l o n a p u steno rjesenje koje se u jednom razvoj n o m razdoblju m no g o koristilo. Z a o ko m ite i vodoravne o p latne sklopove, n os ive konstrukeije s e i zraduj u od norm i ra n i h cel i c n i h profila N P [6 d o 8, i okruglog betonskog ce l i ka 0 12 do 14 m m . Pomocu sred isnjeg vij ka zatega se a ktivi ra i na n e o pte rece n o m n osacu d o b iva se s u protna deforma cija koj a se i z g u b i p ri l i ko m o pterecenj a . (kontra u gi b) Nosaci su relativno l a ga n i u odnosu n a opterecenje koje m o g u pri hvatiti a l i z b o g ve l ike d u bi ne, o d n o d n o s i r i n e u tje m e n u z a u z i m aj u m nogo ra d nog prostora n a g radev i n i . lzraduj u se u gra d i l i s n i m bravarskim radionieama u d im enzijam a 2 , 5 do 3 , 0 m za okomite o p l at n e sklopove a do 6,0 m za vodoravne. Tezi n e su oko 5 , 0 kg/m 1 .
3,75 m (2,75 m +t,OOml
Ra dionicki izradeni cel icni resetkasti nosaci izraduju s e od norm i ra n i h celicni h profil a i okrug l og betonskog cel i k a s mog ucnosti n astava ka kod o k o m i t i h op latn i h sklo pova a prod uze nja kod vodoravni h . G o rnj i p oj a s resetke j e uobicajeno o d norm a l n i profil a a donji pojas i stapovi od ogrug log cel i k a . Visina nosaca je od 20 do 30 em, a proizvode se u d uzinama od 3 do 6 m . Gotove resetke mogu pri hvati mom enta savijanja od 10 do 20 k N m . Za vod o ravne o platne sklopove rade s e resetke promjenj ive d uzine, 6,0 do 8,0 m sto je rj eseno s uvlacenjem d ijela resetke. Tez i n a se resetke krece od 8 , 0 do 1 0 kg I m 1 te su dosta teske za rucnu m a n i p u l acij u .
3,25 m (2,15 m + O,S!l m) 2,75 m
1 ,00 m
I
_,,
lll : i
'•>
l
�
ill I __j
Tvornicki izraaene nosive drv�f]e konstrukcije s nastavljanjem.
Opiate za betonske graaevine
Kada se dobra odrzavaj u, sto podrazumij eva ciscenje i podm azivanje nakon u potrebe i i s p ravno slaganj e u skladistu, mog u se koristiti i do 6 god i n a . Za p roracun cijene, racuna se s 1 00 koristenj a . Proizvodac g redica iz Njemacke j e n a saj m u g ra devi nske o p reme izlozio resetkaste d rvene gredice koje su koristene 2 0 god i n a .
33
PVC C I J EV KL I N
u na bavnoj cijeni s u nekoliko p uta skuplj e o d o b i c n i h d rve n i h g redica
d imenzija 1 4/1 4 em sto je obzirom na b roj u potreba vrlo prihvatljiva cijena.
S T E ZAC
Tvor n i c k i i zradene d rvene resetkaste g r e d i c e koriste se za raspone
do 1 0 m, sto je cest slucaj kod g radnje gospodarskih zgrada j m ostova. Resetke su visine od 3 0 do 60 em . Nosivost resetkastih nosaca j e znatno veca i krece se i d o 2 0 kNm. Pojedi nacna tezine n e prelazi 40 kg te su pogodne ra rucnu m a n i p ulaciju .
--+ --
A RMATU RA 0 1 0
mm
4. U R EDAJ I ZA POVEZIVANJ E
Za vrijeme u l ij evanja betona u oplatu dok beton dovolj n o n e oevrsne, u redaji za poveziva nje osi g u ravaj u vezu skl opova opiate medusobno i nepomicnost oplatn i h sklopova . Naci n povezivanja ima izni man znacaj kod okomitih konstrukcij a , zidova i stupova, jer je o pterecenje svijezeg betona kod v i briranja izn i m no vel i ko, dok kod p loca samo povezuje dijelove i sklopove o pl ata . Najsta rij i n ac i n povezivanja oplata j e tzv. " pa ljenom zico m " . Rijec j e m ekoj celicnoj zici promjera 0 3 5 m m .
L:icom s e kod zidova i stupova povezuj u dvije s u protne g redice nosive konstrucije s dvost r u k i m i i i visest r u k i m vezom. U b l i z i n i p ro boj a zice postavlja se d rvena l etvica koja od reduje s i r i n u konstrucij e , a koj a se p r i l i kom beton i r a nj a izbij a . Polugom se snopovi zica uvrcu i na taj nacin zatezu oplatni sklopov i . Na kon ocvrscivanja betona zica s e n a vanjskim stra nama s ijece ka ko b i se m o g l a s k i n uti o p l ata i ostaje u b eto n u . Poveziva nje zicom j e d osta pouzdano, a l i je s po re i uz veliki utrosak rada . Poteskoce stva raju krajevi zica koje ostaju i strse iz beto n a . Kada se zice odsij e k u ravno s betonskom p ovrs i no m , s vremenom se na t i m mjestima pojavlj uj u m rlje od hrdanj a zeljeza . Suvre m e n i u redaj i za poveziva nj e uglavnom su konstrui rani s vij kom
i vel i k i m maticnim g l avama koje olaksavaju zateza nje. Vezni s u elementi si p ke od cel i ka, ali s orebrenjem u navoj u , pr:omje ra 0 1 0 - 1 6 m m , koje se v a d e iz betona i vise k ratno koriste. Tocnost rastoj a nja u nutar opiate postize se izreza n i m komadima plasticne cijevi kroz koj u prolaze vezne s i p ke .
RazliCita rjesenja ureaaja za povezivanje oplata.
O b icno se koriste cijevi od tvrde plastike promjera 3 0 m m koje ostaju u betonu, ali mogu se raditi drzaCi razma ka od betona s otvorom u sredi n i . Uko l i ko se zeli postiCi potpuna vod onepropusnost zidova, kao sto j e k o d sprem n i ka z a vodu i i i d r u g i h tekuCina, cijevi se posebno konstrui ra n i m k l ijest i m a vade a otvor i s pu nj ava cementnom z b u k o m s d od atkom k oji izazi va b u b renje i p o boljsava vod onepropusnost. Kod izrade betonsk i h s p re m n i ka z a tekuci ne u redaji z a povezivanje postavljaju s e n a mjestim a
nastavka betoniranja i i i se koriste posebno izvedene celicne kotve s navojem te se potpuno izbjegavaju otvori na betonskim zidovima. U primjeni se mogu vidjeti razliCita rjesenja uredaja za povezivanje, vise i i i manje uspjesna, patentirana od pojedi n i h proizvodaca, ali osim teh nickih detalja, pocivaj u na istim nace l i m a .
U redaji za reg ulaciju omogucuj u postupna pornicanje oplatn i h sklopova po vis i n i i i i n a g i b u kod postavlja nja u proj e kt i ra n i polozaj i post u p n o popustanje k o d skidanja opiate.
R EGU LATO R
Z I DNA O P LATA
KOS N I K
R E S ETKA
KO N Z O LA
Ureaaji za pridriavanje i podesavanje oplatnih sklopova.
Poj ed i n i konstru ktivn i staticki sustavi betons k i h konstru kcij a vrlo su osj etlj ivi n a redosl ijed i ravnomj ernost pop ustanj a , kao sto su g rede s prepustima, kontin u i ra n i nosaci i slozene prostorne konstrukcije. Svak i oplatni s ustav mora sadrzavati u g radena rijesenja za regulaciju i pridrzavanj e . Kod izrad e i i i izbora oplata potrebno je posvetiti pozornost na ave u redaje isto kao i na ostal e d ijelove opl ata .
Suvremena rjesenja povezivanja i pritezanja oplatnih p/oca.
5 . U R EDAJ I ZA REG U LACU U I P R I D RZAVANJ E
Kada se postavi oplata b l lo koje vrste, prije pritezanja mora se provjeriti i d ovesti na projektira n u visin u i vertikalnost. Nakon ocvrscava nja beton a oplata se mora postupno popustati, trzaja i u da ra , kako b i betonska konstru kcija preuzela opterecenje.
Kod d rve n i h oplata kao u redaji za regu laciju sluze k l inovi koji se u pa rovima postavljaj u na smjerovi ma pom i ca nje. Klinovi se rade od h rastova iii bukova drveta g latkih povrsina s nagibom jedne stra n e 1 :5 do 1 : 10. K l i n ovi se postavljaju u paru t a ka da s u i m vanjske stran i ce uspo re d ne. Lag a n i m u d a ra njem cekicem p o jed nom i d rugom k l i n u oplatni se sklopovi pomicu i i i popustaj u . K o d suvremenih o p l at n i h s ustava izraduj e se posebna oprema za regu laciju i pridrzavanje. Nagib okomitih oplata reg u l i ra se pomocu cjevast i h kosnika koji ujedno sl uze za podupira nje i pridrzavanje opiate tijekom rada . U cijevi kos n i ka u g raden je su prota n navoj te se okretanjem cijev i , kos n i k p rod uzava 1 l i skracuje. Na taj s e nacin oplatni sklop dovodi u traze n i polozaj .
36
Opiate za betonske gradevine
100 170
H1
em
/ VISINE
P O D E S AVA N J E
u
E
0 C\J '
160 250
H2
em
0 \.0 C\J
�
Rjesenja podupiranja i podesavanja oplatnih sklopova.
GRUBQ
Pom iea nje skl opova po visini oplata rijeseno je vij cima s oslonackom papucom . Kod tesk i h konstru kcija , kao sto su mostovski n osaci, ko riste se hidrau licni podizaCi vel i ke snage s p rstenom za fiksiranje visin e . Kada se oplatni sklopovi doved u na potrebnu visinu, pomocu prstena se fiksira visina i i skljucuje hidraulika. Kod skida nj a opiate aktiviraju se h idra u licni pod izaci, skida p rste n , te ravnomjerno pop usta na vise oslonaea . Osim n avedenih nacina, proizvodaci koriste i druga rijesenja a l i gotvo sva pocivaj u na istovjetnim nacelima, vijcima iii klinovi ma , osim kod teskih m ostovskih konstrueija, gdje s u hidraulicki podizaci.
P O D E S A VA N J E VI S I N E
N O S I VOST
7 1 2 , 0 KN
Podesivi podupiraci za vodoravne oplatne sklopove.
6. PO D U PI RACI I SKELE ZA OPLATE Kada su oplatni sklopovi p loca iii greda iznad tla i i i rad nog prostora, do visine 4 m , za prihvatanje i oslanj a nje koriste se podu piraci. Suvremena r ij esenja pudupiraca mogu se koristiti do visine 8 , 0 m. Nekada s u se za pod u p i ra nje koristile d rvene obliee deblj ine 0 1 0 do 1 4 em, koje se dana s vise ne koriste. Podu p i raci su samostalni nosivi stapovi koji prihvacaj u o pterecenje i p renose g a n a oslo nee. Pod u p i raci n e mogu p ri m iti vlacne napone i savijanje. Suvremena rjesenja podupiraca vrlo s u raznovrsna.
Cjevasti pod u p i raci s teleskopskim cijevi ma i oslonackim papucama, s u n esto starija a l i n ajcesca r ij esenj a . Pomocu vijaka na osl oncima moguce j e Iagana pod izati i popustati pod u p i race do 1 0 em. Uobicajena rjesenja i maj u rupe na sva kih 1 0 em za g rubo odredivanje d uzine . Pomocu trnova visina pod u p i raca g rubo se od reduje, a podizanj e i popusta nje vrsi se pomocu vijaka. Trn j e od okruglog betonskog celika 0 1 0 m m . U sl ucaju p reopterecenja stijenke cijevi sijeku trn i s p rjecavaju k rivlj enje pod u p i raca.
Visina pod u pi raca j e podesiv a od 260 d o 4 1 0 em, a nosivost je od 1 0 d o 2 0 k N . Vanjski promjer cijevi je 5 0 i 7 5 m m . Svak i p roizvod ac d aje detaljn e upute za koristen je i podatke o n osivosti pojed i n i h vrsta i stu p nj u s i g u rn osti. Tezi n a podu p i raca je o k o 1 5 2 0 kg t e s e moze rucno manip ulirati . Uz dobro odrzava nje, sto podrazu m ijeva ciscenje i podmaz ivanje, moze se racunat i s vijekom koriste nja do 1 0 god ina. Nabavn a cijena je i zrazena po kilog ram u tezine i k rece se oko 2 0 % iznad uobicaj enih bravars kih konstru kcija te se obzirom n a traj nost m oze reCi da n isu skupi . Suvrem eni podupi raCi proizvo de se okruglo g i i i zvijezda stog poprec nog p resj e ka od cel i ka i i i a l u m i n ijskih s l iti n a . Posjeduj u rijesenj a za grubo odrediv anje visine i fino pomij eranje. Visina podupi ra nja kod pojedi n i h vrsta krece se do 6 , 0 m . Lake sklopiv e skele koriste s e z a v i sine od 4 d o 1 0 metara . Razlicit ih su rjesenja i konstru kcij a . -
Kod vecine rjesenja, elementi lakih skele sastoje se od fiksnog okvira . � zrad�� og od cjevastih sklopova koji se medusobno jednostavno povezuj u I pOdiZU. Lake cijevne skele skla paju se u tornjeve, a mogu se podiCi d o 1 5 m visin � . N �s�vost jed nog tor �j a je oko 50 kN. N a trzistu se mogu dobiti razllota q esenJa lak1h skela 1 nozemnih i domacih proizvodaca . 12:,28
m
8,28 m
5,28 m
Tornjevi ad lakih skela nosivosti 7.
Lake sklopive skele za podupiranje vodoravnih oplatnih sklopova.
50
kN.
RAD N E STAZE I ZASTITN E OGRADE
U sastavu oplatnih sustava p ro izvode se i d ijelovi za oplatne sklopove koji omogucuju i osigu ravaju rad ljudi na izradi betonskih ko nstru kcij a. U tu skupinu opreme spadaj u radne staze, konzole za visoke i zabatne zidove, zastitne ograde i ra dna stu bista za sigurnuo kretanje radnika . Radne staze s u p rostorni elementi sa stazom, zastitnom ogradom i konzolama za vjesanje na oplatne sklopove. S rad n e staze izl ijeva se beton u konstrukcije, po staza ma se krecu radnici, d rzi alat i vibratori.
40
Opiate za betonske graaevine
100
100
Opiate za betonske gradevine
41
em
em
Radne staze za oplatne sklopove.
Zastitna ograda i vodoravno osiguranje.
Racunsko opterecenje rad nih staza je q 2,0 kN/m2• Duzina elemenata je do 2 m, a tezina je oko 50 kg. Zastitne ograde postavljaju se oko rad nih mjesta na visoki m gradevi nama, kod izrad e ploca, greda i zidova.
Konzol e za visoke zidove postavljaju se na vanjskim stranama visokih zidova i zabatnim fasadama. Na konzole se oslanjaju oplatni sklopovi, ali i sluze kao radne staze kod postavljanja i skidanja oplata. Vrlo su interesantna rijesenja vjesanje ko nzola na gotove donje dijelove konstrukcije kao i podizanje konzola. Konzole se oslanjaju i vezu na ocvrsle zidove pomocu vijaka s u nutarnje stra ne, a s vanjske strane se vjesaju na utori ma koji su na konzola ma. Vijci se k roz zid provlace k roz rupe ostale od priteza nja opiate. Podizu se pomocu dizalica u ciklusima napredovanja radova.
100 kg/m 1
90 - 1 00 em
V I J CANA SI DRA ZaStn.na ograoa kod tJetorP ranJa p l ote
Zastitne ograde za rad na visini.
su unificirani elementi koji se vezu se z � o platn e sklopove . Og rada j e v i sine do 1 , 10 m a sta bilnost s e provJe rava n a h orizontalnu silu o d P = 1 ,0 kN/ m 1 • N a ogradi su postavljeni rukohvati i zastitna d as ka n a d n u d a sprijeci ispadanje m aterijala i alata. Zastitne ograde
Zastitna ograda i radna staza na vanjskim zidovima.
Radne ijestve siuze za penja nj e radnika na opiatne skiopove osigu ra n e s u k u ka m a z a vjesanje i o g r a d a m a t e p ruzaju potp u n u s i g ur nost kod kreta nj a i penj a nj a na opiatne skiopove.
Pored navedene pomocne opreme, za pojed i n e o p i at n e sustave razvij e n i s u i namjenski a i ati koj i ola ksavaj u r u kovanje .
Kod namjenski opiatni h sustava za tunele, visoke zidove i kiizne opiate, opterecenje se m ora tocno ustan oviti. Radno pokretno opterecenje nastaje od rad n i ka, strojeva za obradu i u g radnj u betona i snopova betonskog zeljeza koji se donose n a oplatu . Na p rohod n i m povrsinama i ra d n i m stazam a , uzima se opterecenje
K a o vrlo uspj esna rjesenja mogu se navesti neke vrsta cekica koj im s e moze p ritezati opiata, sjeci i okretati vijke.
B.
OPTERECENJE I DI MENZIONIRANJE ELEMENATA O PLATA
qr = 2, 0 kN/m2. Zastitne o g ra d e i okomiti elementi kontro i i raju se na vodoravnu s i l u od P = 1 , 0 k N/ m 1 n a v i s i n i od 1 , 1 m . D i n a micki utjecaj na opiate nastaje kod izl ijevanja betona, spusta nja poveza betonskog zeljeza i rada vibratora.
Kod uobicajen i h opiata i postupaka, opiatni sklopovi sadrze dovoij no osig ura nja te nije potrebno uzim ati d i n a micki utjecaj o pterecenj a .
Tijekom izrade betons k i h konstrukcija oplatni � klopo� i s u izlozeni . razlicitim vrstam a o pterecenja . Po sklopovima se krecu rad n 1 c1 , na oplatu moze pasti s n ijeg . Kada nisu opterce ne svjezim eton ? m izn i r:n n o su . . osjetlj ive n a vjetar. Svjez beton je vrio tezak m atenJ a l kOJI se u z1dov1m a kod vibri ra nj a ponasa kao f l u i d n i materij a l .
Kod rada n a viso k i m g r a devi nama rad n o o pterecenje m nozi se d i n a m ickim koeficijentom osigura nja k = 1 , 2- 1 , 5 a odreduje ga konstrukter u ovisnosti od ocekiva n i h opterecenja koja mogu nastu piti.
Pod o pterecenjem se o p iate ne s m ij u deform i rati i ostetiti . Sva ka deformacija na opiati odslikava se na b etonskoj konstrukciji .
U ovoj s k u p i n i p r i padaju opterecenja od vj etra, vode kod b uj i cavih patoka, tem peraturni rad konstrukcije i mehanicki udar nekim teretom kod prijenosa dizaiico m .
?
Dobra d i m enzio n i rati znaci prvenstveno cjelovito sagledati opterecenja koja ce djeiovati na elemente opiate tijekom rad a . 1 . O PT E R EC E I\IJ E O P LAT N I H S K LO P OVA
vrsta Na o p l atu u tij eku izrade b etonsk e konstru cije dje l uj e vise opterecenja; * enje q v vlastite tezina i stalno opterec ' * enje opterec o q r rad no, pokretn , . * q s slu cajno, moguc e o pterece nje * o pterece nje od svjezeg beton a q -
.
-
,
-
b
-
a i u od kojeg s u Vlastit a tez i n a i sta l no o pterec enje ovisi o materij
o p l atni sklopo vi i konstru kcije sklopo va izrade n i . o se K o d u ob i caj e n i h rjesenj a , osi m kod cel i cn i h o p l at a , s d ovoijn s i g ur nosti se moze p retpost aviti tezina od qv = 2 , 0 k N/m2• plata se Kod cei icnih o platni h ploha i resetka stih nosaca konstr ukcije o racunaj u kao d a s u tezi ne; qv
=
3, 0 kN/m2•
S l ucaj n a o pterecenj a j avljaj u se povremeno, sto ovisi od lokaliteta i i i
d r u g i h okoinosti g ra d i l i sta .
Navedena o·pterecenja nastoje oplatne sklo pove p revrnuti i i i podici te je potrebno kontrolirati sta b i i nost. O pterecenje vj etrom rac u n a se po mod e l u
V= Cx Wx F
W
V -
Opterecenja od vjetra kN/m2, C izlozenost oplatnog sklopa vjetru, opterecenje od vjetra prema Te hnickim propisima, F izlozena povrsina -
-
Koeficijent C ovisi od iziozenosti opiate vjetru na gradevini. Za prvi red vertik a l n i h o plata na g ra devi n i uzima se C = 1 ,6 za d r u g i red C = 1 , 2 a z a treci i dalj e redove C = 1 , 0 . "
"
Opterecenje vjetra W , u z i m a se pre m a Teh n i c k i m p r o p i s i m a za opterecenja gra devi na vjetrom a ovisi od n a dmoske visine, vjetrovne zone, izlozenosti g ra devi ne. Ukol i ko se ne p rovodi detaljnija analiza, sa s i g urnoscu se za visine do 3 0 m moze uzeti W = 1 , 5 k N/m2, a za vece visine, W = 1 ,7 k N/m2 . Pritisak vjetra nastoj i okom ite o p i ate p revr n uti, a vodoravne p i o h e pod ic i .
L
44
Opiate z a betonske graaevine
Nacinom povezivanja oplatnih sklo pova i pod u p i ranjem kosnicima, oplatni se sklopovi osiguravaju od prevrtanj a . Oplata s e na prevrtanje kontrolira kada je bez betona. Momenat koj i s e suprotstavlja prevrtanju treba da je 1 ,5 put veci od mom enta koji izaziva vjeta r. Vodo ravne opiate vjetar nastoji podici. Sa dovoljno sigurnosti maze se uzeti da je sila podiza nja Vp 1 , 6 kN/m2 i da djeluje na oplatu bez betona. Vodoravne opiate osiguravaj u se povezivanjem za podlogu iii dodatni m opterecenjem. =
Krajem sezdesetih radilo s e n a gradilistu hate/a "Ubertas" u Dubrovniku. Kao "kontinentalci" nismo nista znali o }aCini vjetrova BURE i JUGA tijekom zime na jadranskoj obali. Uskoro smo naucili i zapamtili. . Jedne o/ujne noci U ve/jaCi vjetar je srusio i OStetio SVe pnprem/jene Opiate Zldova a cijeli oplatni sklop za plocu iznad ulaznog dijela veliCine aka 340 m2 podigao je i u dijelovima prebacio u okolne vrtove i kuce na udaljenosti do 200 m. S investitorom smo imali ugovorenu predaju hate/a do 5 svibnja iste godine te smo morafi nastaviti radove. To nas je iskustvo prisililo da konstruiramo niz rjesenja za pridriavanje i podupiranje oplata za zastitu od vjetra koje smo poslije uvrsti/i u stalnu opremu. u popisima su voaeni pod nazivom "jadranska oprema ". .
.
Prili kom ulijevanja i zbijanja beton a u oplata ma se javljaju izva n redno vel ika opterecenja, koja se moraju sagledati i tocno u stanoviti, ka ko ne bi doslo do popusta nja i i i deforma cija oplata . Po nacinu djelovanja razlikuju se vodoravna i o komita opterecenja. Horizonta l n i oplatni sklopovi za p lace i g rede, opterecen i su vlastitom tezinom betona, te:Zinom sklopa, slucajnim i radnim opterecenjem. Opterecenje svjezim betonom maze se izraziti modelom: qb q
_
b-
=
(Y X h)
X
-
uzima se obicno k
•
•
2 QO C
=
1 ,2
H
B RZ I N A B E TO N I RA N J A
0,1
0,2
0,3
5.0
10,0
15.0
0.4
V
0,5
0,6
=
m/sat
0.7
0,8
0,9
1.0
1,5
2,0
2.5
3, 0
,0 2,0 3,0 4,0
k
opterecenje od svjezeg betona kN/m2, Y prostorna tezina betona kN/m3• h visina betonske konstrukcije, k d i n a m icki koeficijent sigu rnost1, -
Kod ulij evanja i zbijanja betona u oplatama zid ova, stupova i greda, svjeza betonska mjesavina prolazi kroz razl icita stanja koja izazivaju razlicitu vel icinu opterecenja po visin i . U tren utku ulijevanja pod utjecajem zbij anja vibratorima, betonska masa se fluidizira , zrna medusobno g ube kohezij u, sto izaziva pritisak na bocne opiate, slica n h id rostatickom p ritisku, ali koji je zbog vol u m n e g u stoce svjezeg betona znatno veci od opterecenja tekucina. Nanosenjem iduceg sloja pritisak se u donjem sloj u povecava, jer j os n ij e pocelo vezivanje, a beton se u tom sloju vise ne ponasa kao fluid j e r s e j avlja un utarnja kohezija. Broj n i m i strazivanji m a ustanovljeno je d a veliCi n a o pterecenj a od izlij evanja i zbijanja beton a u oplata m a ovisi o broj n i m Cimben icima ali s u domi natni; B rz i na u l ijevanja po visi n i presjeka. Tem peratura betona. Osta l i su cimbe nici od m a njeg tjecaja , ali u pojed i n i m slucajevima n isu zanem arivi. DMR
2. OPTERECENJ E OD SVJ EZEG B ETONA
45
-
5,0 6,0
1
Uku pno opterecenje oplatnog sklopa dobij e se kada se dodaju p reostala opterecenja koja su naveden a . Opterecenje vertika l n i h oplata m nogo j e s loze n ij e utvrd iti . Pri l i ko m izlij evanja i zbij anj a betona u oplati javljaj u s e brojni utjecaji koji povecavaju opterecenje.
2 0,0 2 5.0 3 0,0 3 5,0 4 0,0 4 5,0 k N /m2 p r i t i s a k na o p l a t u
50,0
5 5,0
6 0,0
Opterecenje betona n a oplatu zidova u ovisnosti od brzine ulijevanja pri 20°C
Opiate za betonske graaevin e
Brzina ulij evanja betona po visini p resud � o utjec� na opterece nje . oplata . u praksi se koriste razliciti izvori za odred1va .nJe pnt �ska . ro�e ena su brojna istrazivanja, a u praksi se koriste rezu ltat1 a menckog . M m � star stva za g lavne puteve " poznate DMR tab/ ice. (Depa rtment of M a m of Roada USA)
�
?
47
B R Z I NA B ETO N I R A N J A
1,0
2,0
3,0 I
u navede n i m tab l i cama o pterecenje betona n a o p l atu data je u ovisnosti od brzi ne u l ijevanja po visini u satu, V m1/satu, i temperaturi betona i okoline od T 20°C
m/sat
V
4,0
5,0
6.0
7
.o
I
8,0
9,0 10,0
=
=
u ta b l icama je n avedeno mjesto n ajveceg opterecenja, mjereno o d
80
mjesta u l ijevanja, koje s e moze ocekivati. k N / m2
-·--
70 60 50 40
0, 1 0,2
30
1 0, 1
0,39
0,3
0,58
1 5, 2
0,4
0,78
2 0, 2
0, 5
0,97
2 5, 3
0,6
1'17
30,3
0,7
1 , 36
3 5,4
0,8
1 , 56
40,4
0,9
1 ,7 5
45,4
1 ,0
1 ,94
46,4
1 ,5
2,91
50,8
2,0
3,87
55, 1
2,5
4,83
59,6
3,0
5,80
63,9
20
10 00
Opterecenje betona u ovisn osti od temperature okolisa i brzin e ulijevanja.
Nom ogr am je p rimj enji v kod veli kih b rzin a u l ijev anja u tem peratu rno m opse g u od + 5,0 do + 3 5 co
Kod u l ijevanja i zbijanja betona u zidove, stupove i g rede uobicajena brzina je, V 1 -2 m 1/sat. =
�
Kod vecih presjeka i kod koristenja p u m p i za eto.n, sto se javlja kod potpornih zidova slicn ih konstrucija, dostize se brz1n a 1 d 4 1/sat
��
=
�
Tem peratu ra betonske mjesavi ne i o k o l i n e d u g 1 Je dommatan cimbenik za velici n u opterecenja betona na oplatu.
�
$vedski g radevi nski i n stitut iz Geteborga na osnovu op sezni ispitiva �ja . izradio je n omogra m za odredivanje p ritiska beton a u ov1snost1 od b rzme betonira nja i tem peratu re.
Uoc lj ivo je da pri tem pera tura m a od + 5 , 0 do + 1 5, 0 co. prit isak bet ona se pov eca va, dok se pri 20,0 C0 stu p nj eva pod uda ra rezu ltat ima D M Ra. Prit isa k beto n a veC i je kod n i z i h tem pera tura oko lin e i mje savi n e . Utjecaj osta l i h cim ben ika n ij e zna caja n a l i se u poje di n im s luca jevi ma m ora uze ti u obz ir pri pro racu nu .
Kon zist ent ni i tek ud bet on i izaz ivaj u nest o pov eca na opr ece nja u odn osu n a suh e mje savi ne, a l i utje caj n a nji h n ij e veC i od 3 - 5 % Aktiv � ije vrst e c men ta s b rzim poc etko m vez ivan ja izaz ivaju m a � . nJa, nja opt e :ece . a cem ent 1 s nor ma l n i m vez ivan jem i usp ore no m h i d ra ta cijo m, kak v1 se kon ste kod veli kih hidr ote hnic kih gradevin a, zna tno pov eca vaju opt ere cenja .
U tim j e slucajevim a potrebno tocno ustanoviti o pterecenje i prilagoditi brz i n u u l ij evanja betona.
Navedeni e l e m e nti izlozeni s u m o m entima savijanja i osovi n s k i m na prezanj i m a u ovisnosti od polozaja u konstrucij i.
B eton i sa s itn ij i m zrn i ma kamenog agregata povecavaju opterecenje
Kod p roracun a staticki h utjecaja i raspodjele opterecenja po elementima koriste se pojednostavljene staticke sheme koje su na strani s i g u rnosti .
na opiate i do 1 0 % . G l atke oplatne plohe izazivaj u 1 0 % veca optereca nje od neravni h .
Svi nosaci koj i su izlozeni savij anj u promatraj u se kao proste g rede. Sve veze o platnih sklopova pro matraju se kao z g l o b n e .
D eblj i n a presj e ka konstrucije, uko l i ko je veca od 1 2 em, ne utjece
na vel iC i n u o pterecenja .
Moment se savij a nja dobij e po znanom modelu;
Na t a nj i m p resjecima p ritisak se s m a nj uj e z b o g trenj a beto n a n a oplatnim plohama. 3 . D I M E N ZI O N I RANJ E E L E M E N ATA O PLATA
U ovisnosti od polozaja elementa u oplatnom sklopu, svaki element preuzim a odrede n a opterecenja i prenosi na druge d ijelove i i i oslonce. D a sklop moze pre uzeti opterecenja i odgovoriti n a mjeni, sve elemente oplata i medusobne veze staticki se d imenzioni raju prema pripadaj ucem opterecenj u. Di menzion i r a nj e e l em enata i veza, radi se poznati m statick i m postupci ma u ovisnosti o d kojeg s u materijala, a preporucljivo j e pridrzavati se odrede n i h pravila vezan i h za op latne konstrukcij e. O p l atne p l o h e i potkonstru kcije, u ko l i ko s u oslonjene n a l i n ij s ke, potkonstrucije iii nosive konstrukcije, ponasaju se kao konti nuirani nosaci p reko vise polja iii kao slobodno oslonjene g rede n a dva oslonca .
M
=
1 18 q f2
Moment savij a nja uvijek se uzima za najvece opterecenje koje m oze doCi na n osaC. Pritis n uti sta p n i i plosni elem enti kontrol i raj u se na izvij a nj e . Preporucljivo j e vitkost ograniciti ispod 'A < 1 00 zbog opasnoti od bocni h udara tijekom rada. Kod o p l at n i h sklopova izlozeni h savij a n j u , naci n o m proracu na i konstruira nj a sklopa, nastoje se smanjiti ugibi oplata pod opterecenjem, j e r se u g i b i " precrtavaj u " n a betonsku konstrukciju . Kod d i m enzioniranj a elemenata sklopova moguca s u dva p ri stupa; •
•
p roracun a se u g i b pod opterecenjem i oplatni s kl o p se p roj ektira s n advisenjem u vel icin i racunskog u g i b a . p retpostavi se u g i b koji zadovoljava u pog l e d u izgleda i i i n a mj e n e betonske konstrukcije i svi sastavn i elementi s e d i m enzio n i raju p re m a zadatom u g i b u .
D i m e nz i o n i ra nj e prema zadatom u g i b u se gotovo isklj ucivo koristi kod d i m enzion i ranja oplatn i h sklopova a izrada s nadvisenjem primj enj uje se kod vel i kih raspona, g reda i i i p loca .
Kod vid lj ivih betons k i h konstru kcija koje se nece o b la gati d ru g i m materij a l i ma drzi s e d a s e u g i b od 1 0 m m n e moze vizu a l n o u ociti ukoli ko j e konstrukcija iznad vidokruga preko 4,0 metra . . Kod z i d ova i i i stopova u istom red u d eformacije s e d a l e ko b olje uocavaj u te se p retpostavlja pri hvatlj ivo odstupa nje 4 do 5 m m . Ukoliko s e unaprijd odabere prihvatljiv ugib konstrucije oplatnog sklopa, moguce j e d obiti krutost nosaca koji ce osig u rati izabrani u g i b konstrukcije pod opterecenje m . Primjer: K o d p roste grede u g i b se dobiva modelom;
Staticka postavka za dimenzioniranje elemenata opiate u sklopu.
f
=
(11384 x E x J)x(5 x M x F)
50
Opiate za betonske gradevine
Ukoliko je zadan ugib J
=
"f",
(1/384
potreban momenat inercije p roste grede je; X
E
X
f)
X
(5
X
M
X
J2)
Navedenim postupkom dob ivaju se vrlo kruti eiementi oplatnih konstrucij a . Svi tvornicki izradeni elementi oplatn ih konstrucija dimenzionisa n i su navedenim postu pkom .
C. IZBOR I IZRADA OPLATN I
SKLOPOVA
Na izbor vrste oplatnih skl opova za svaki kon kretni slucaj utjecu broj n i teh nicki i orga nizacijski cimbenici . lzbor ovisi o obl i ka betonske konstru kcije, velicine povrsine koj a se oplacuju, raspolozivi m stroj evima i vremenu za radove, klimatskim uvjetima u vrijeme izvodenja radova, pa do raspolozivog b roja i obucenosti rad n i ka koji ce radove i zvoditi. lzborom vrste oplatnih sklopova i nacina rada, moraj u se zadovolj iti uvjeti za uspjesan pothvat, sto pod razu m ij eva : dobiti trazenu kval itetu betonskih konstru kcija u pogledu d im ezija i izgleda i zavrsiti gradevinu u p redvidenom v remenu, a uz najnize troskove . Pogresan je izbor u n ajvecem broju slucajeva poljedica i strazivanja s unaprijed poznatim odgovo rom. Dovoljno je da jedan clan radne skupine odranije dobro poznaje od redenu vrstu oplata i naCin rada, pa da to odredi izbor. Takoder je pogresno unaprijed ograniciti sredstva za nabavku oplata, ne sagledavajuci konaca n ishod u organizacijskom i ekonomskom pogled u . Proizvodaci oplatnih konstrucija mogu takoder doprinijeti pogresnom izboru . U nastoj a nju da p rodaju opiate koje p ro izvode, u m nogim sl ucajevima se ponasaj u nekriticno. netocne podatke o mogucnosti i i i Bilo je slucajeva da su na raspisani natjecaj za nabavu oplatni h sustava dob iveni nepotpune specifi kacije potrebnog b roja i d ijelova sustava a sto je u p rvi mah tesko utvrditi. Pog resan izbor vrsta oplata i naCina rada nepovoljno se odrazava na sve ostal e faze radova i na odvijanje radova u cjelini . Na grad i l istu se nastoji postaviti organ izacija izvodenja s medusobno ujednacenim kapacitetima po vrsta ma radova . Uko li ko se radovi na izra d i oplata ne odvijaju u p redvidenom vremenu, zaostaju a rm i racki, betonski i
zidarski radovi uz nedovoljno koristenje ka paciteta a sto se odrazava na troskove. Samo uz svestrano poznava nje uvjeta i mogucnosti koje pojedine vrste i postupci rada na mecu i u koj i m okolnosti ma, mogu se i za b rati naj povolj n ija rjesenja za odredene uvjete i konstrukciju i dobiti povoljniji rezul tati . U rjesavanju oplatnih sklopova mogu se promatrati tri osnovna p ristupa: 1 . S u stavi koj i se izraduju na mjestu gradenj a, gdje se svrstavaj u k rojene opiate od d rvene grade iii d rve nih preradevi na. 2 . Sustavi gdje se od tvornicki izraden ih ploca i elemenata n a mjestu gradenja sklapa oplatni sklop. 3 . S ustavi gdje se od tvorn icki izradenih e lemenata u radi o n ic i izraduje oplatni sklop u veli ci ni i obliku konstrukcije koj i se na mjestu g radenja postavlja i skida. MATERIJAl DRVEN E KROJ E N E Daske. gredlce, cavlt, ZICil kltnov1 Alar Pile, sjek1re, kljesta
GOTOVE PLOCE Tvormck1 1zradene moduploee, uredaJI za povezlvanJe
I
I
I I I I I I I ' I I I I I I I
' I I I I
I I I I I I I
I I I
I I I I I I
I I
I I I I
I
TVORNICKI ELEMENT! Gotov1 tvornicki elementi za nostve dijelove. potkonstrukCIJ€, uredaJi za povez1van)e 1 regulaciJu MateriJal za oplatne plohe
I I I
I I I
- - - - -
I I I I I I I I I I 1 I I ' I I
I I I I
I I
I
I I I I I
I
I
I
I I I I I
I I
IZRADA SastavljanJe sklopova u dl menziJama konstrukoje.
I I
I I I -
I I I I I I
I I I I I I
I
I I
I I
I I I I I
L r I I
I I I I '
I I I I I
I I
I I I I I I I
I I I I I I I
--
--:-----; I
- - - -
I 1 1 1 ' ' I I I I I I I I I I
RADIONitKA IZRADA :
- -
- - - -
- - -
I I I I I
I I I
PRIMJENA IZRADA NA MJ ESTU Na mJestu gradenJa se kroji,
reze grada, SilStaVIJa oplata I pnteze
Obiljezje: Jednokratna primjena UtroSak rada: 1
1 , 5 satifm2
I SKLAPANJE NA MJESTU SklapanJe na mjestu Obiljezje: Mogucnost prilagodbe razlicitim oblicima. Utrosak rada:
0, 5 - 0,8 sati/m2
POSTAVUANJE PostavljanJe i skidanje na mjestu gradenJa. Obi ljezja
:
Brzina rada, ucinkovitost
Utro5ak rada: I 0,2 - 0,3 sata/ m2 I I I - - - - - - - - -
- - -
52
Opiate za betonske graaevine
1 . IZRADA OPLATA NA MJ ESTU GRAD ENJA lzrada oplata na mjestu g radenja najsta riji je nacin izrade oplata i sve suvrem ene vrste oplata i postu pci rada poceli su izradom oplata na mjestu . gradenJa . Takav nacin rada ni da nas nije potpuno napusten. Koriste je manj i pod uzetniei, obrtniei i samograd itelj i . Uobicajen naziv z a ovaj nacin izrade oplata je " krojene opiate" za sto ima opravd a nja, jer se d rvena grada reze sastavlja i zakiva na mjestu izrade konstru keije. � �u� � je mog ucnost izrade opl ata n a mjestu g ra d nje koristenje m tvor � 1ckl 1zraden1h eleme nata. N a mjestu gradnje sastavlja s e oplatni sklop . . od t1 pskl elemenata , lak1h d rvenih resetkastih iii slicnih nosaca, op latnih ploca, pod � piraca i d rugih dijelova . Kod ovih je oplata kvaliteta konstru kcije znatno boiJa, a l l utrosak rada n ije znatnij e smanjen. Opiate od d rvene reza ne g rade, izraduj u se od dasaka deblj i n e 24 i 48 mm, l etviea 2 , 5/5, 0 em i g red ica 1 0/1 0 do 1 6/1 6 em . oplatne plohe mogu se koristiti i prethodno izadene d rvene l ij epljene place i d ij e l ovi s perploca, koj i se rezu i i i ukla paj u na mjestu bud uce betonske konstru kcije.
DASKA 2 4 mm Z I CA 3 mm KLINOVI
�
GREDE 12114 em
Opiate za betonske graaevine
Za izradu oplata trose se bespovratno velike koliCine d rvene g ra de . Prema razlicitim g radevi nskim normativima predvideno je d a s e daske za oplatnu plohu mogu do 7 puta u potrijebiti, a letve i gredice d o 1 0 puta . U praksi je to znatno manje. Kod s lozenih se presjeka vee nakon trij u koristenja ne m oze vise koristiti d rven a g rada jer j e usitnjena, ispueala i vitoperna . Utrosa k lj udskog rada je vrlo veli k a pritom krojene d rvene opi ate mogu raditi samo obuceni tesari vise kvalifikacije koj i znaj u samostalno citati p rojekte konstrukeij e. Za izradu, skida nj e i ciscenje opiate utrosa k rada se krece od 1 , 0 do 2 , 0 sata po cetvornom m etru, a kod slozenih konstrukcija malog p resjeka i d o 3 sati po m2. Za izra d u se koriste rucni a l ati kao sto su male sjekire, p i l e, cekiCi, klijesta za reza nje ziee i celicne. poluge tzv. pajseri, duzi ne 60 i 1 1 0 em s ostrim klj unom na kraj u . Kva l iteta betonskih konstrukc ij a i povrsina, izljevenih u k roj e n i m oplatama, n ije zad ovoljavaj uca . Zid ovi, stupovi, grede i ploca s u neravni, a odstupanje od p rojektiranog poprecnog presjeka je vel i ko . N a va njskim povrsinama su vidljiva mjesta proeurivanja ee m entnog m l ij e ka naroCito na spojevima dasaka i kutevi ma. Koristenjem oplatnih ploha od sperploce i ! i l ijeplj enog d rveta nesto se popravlja kvaliteta i izgled konstrucije a l i utrosak vremena za izradu ostaje neizmij enjen. O piate od gotovih tvornicki i zrade n i h elemenata ta koder se izraduju n a mjestu g radenja. Za izradu se koriste lag a n i d rven i nosaci, cj evasti podesivi pod upiraci a oplatna ploha i potkonstrukeija se moze rad iti od speploce ljepljenog d rveta s gotovim gredieama a l i mogu se kori stiti i modularne tvornicki izradene place.
Dijelovi drvenih opiata izraaenih na mjestu graaenja.
Oplatni sklop se povezuje cavl ima, kovackim sponama, (kla nfe) i zieom od mekog cel ika 3 6 m m deblj ine. Podize se, podesava i popusta pomocu klinova od tvrdog d rveta . Kod skidanja, celicne se ziee sij eku, te krajevi vire iz betonskih povrsina. Ukoliko se zeli zice potpuno odstran iti, sij eku se ispod povrsine betona sto ostecuje konstrucij u . Ostecena mjesta se naknadno zatvaraj u eementnom zbu kom koja j e vidlj iva n a povrsini, a kod vanjskih povrsi n a s vremenom zbuka puea i ispada. Ostaci zica oksidiraju na povrsini sto stvara neugledne zute m rlje .
53
-
lzrada oplata za pioce na mjestu graaenja s gotovim elementima.
Opiate za betonske graaevine
Kvaliteta betonske konstrukcije znatno je bolja u odnosu na drvene krojene opiate, a l i utrosa k rada je velik. Kada se oplacuj u konstru kcije s gotovim elemetima u pravilu je potrebno pojedine dijelove izraditi od drvene grade radi prilogodavanja obliku i velicini konstrukcije jer se goptovi elementi ne smiju rezati i ukivati. Navedeni sustav koriste uglavnom obrtnicke radionice i manja poduzeca kod nadogradnj i i adaptacija zgrada. Utrosak rada je znacajan i krece se od 0,8 do 1 ,0 sati/m2.
55
3. SU STAVI KOJ I S E SKLAPAJ U NA MJ ESTU GRAD E NJA Pristup izrade oplatnih sklopova polazi od mod ularnih, tvorn icki izradenih oplatnih tabli i pratecih dijelova za povezivanje i podesavanje koji se na mjestu gradenja sklapaju u oplatne sklopove odgovarajuce velicine i oblika.
Oplatni sklopovi koji se izraauju na mjestu graaenja s gotovim dijelovima. Koliko je rada potrebno utrositi za izradu "krojenih" oplata mazda najbolje ilustrira primjer izrade opiate za tavanicu tvornicke zgrade koja je raaena prije 35 godina. Trebalo je izraditi opiate ploca i greda za osnovu zgrade od oko 650 m7 Kada su obraaeni normativi utroska rada, bilo je vidljivo da za izradu treba utrositi 1 20 dana I radnika. Kako je predviaeno vrijeme u vremenskom planu bilo tri dana, trebalo je angaiirati oko 40 tesara, koje nismo imali. Op/atu je izradilo 20 tesara i uz velike napore uspje/o dov5iti za 6 dana. U oplatu su ugradili 25, 0 m3 daske od 24 mm, 1 8, 0 m3 gredica i 300 kg cava/a. Rijec je graaevinskoj osnovi od 1 9 x 34 m, sto je manje od rukometnog igraliSta.
2. SUVREM ENA RJ ESE NJA O PLATA U n astojanju da se poboljsa kva l iteta betonskih konstrucij a u pog ledu tocnosti d i m ezija i izgleda vidlj ive povrsine, poveca broj koristenja i smanj i utrosak lj udskog rada, razvijene s u n ove vrste i postupci rada s oplata m a . U osnovi je svi h suvremenih sustava tvorn icki izrade n a oplatna konstrukcija, gdje je u jednom sklopu poveza na o platna ploha i potkonstrucij a, a kod nekih i n osiva konstrucij a. U sva kom su sustavu za izradu oplatnih skl opova djelovi za povezivanje i regulacij u . Oplatni sklopovi p roizvode s e u razlicitim rjesenj ima, ali preovladavaj u dva osnovna pristupa: Sustavi koj i se skla paju na mjestu gradenja Sustavi koji se radionicki sklapaju, a na mjestu gradenja postavljaju i skidaju. * *
VELIKI MODUL
4
X M
2 X M l X M POJEDI NACNE TEZ I NE DO 150 KG
Sustavi tvomicki izraaenih ploca za opiate koje se skfapaju na mjestu graaenja.
Tvornicki izradene modularne o platne table visoke s u kva litete izrade s p ratecim d ijelovima i rjesenji m a i p redstavljaju posljednj i stupanj razvoja suvremenih oplatni h sustava . Osnov n i n osivi okvir ploce izraden je o d p rofi lira nog aluminijskog l i ma i i i kutij astih limenih p resjeka. Potkonstrucija j e od i stog materijala, sacasto postavljena i zava rena na okvir sto osigurava jednaku n osivost u dva smjera. N a bocn im stranama okvira, u od redenom ritm u, postavljene su rupe i trnovi koj i m se osigurava uklapanj e ploca u istoj ravni .
Opiate za betonske gratlevine
56
Oplatn e plohe su kod vecine proizvodaca od sperploce a l i po zahtjevu se mogu dobiti i s celicnim l i movima i i i d rugim materij a l i ma s povrsinskim teksturam a .
Sustavi s m a l i m plocam a vrlo su prilagod ljivi u pog l ed u o b l i kovanja raz l icitih vel ic i n a i o b l i ka oplatnih sklopova za o ko mite i vodoravne konstrukcije te ih p retezito koriste manja poduzeca i o b rtni c i .
Rjesenj ima je omogucena jed nostavna zamjena oplatnih ploha nakon o dredenog b roja u potre b a . Place se rad e u razl icitim vel i c i n a ma ali u modularnim odnosima.
Tezina pojedinacne place ne pre!azi k g t e su pogodne i z a rucni prijenos i rad. Koriste se i male d izaliee, koje posjeduju obrtniei i manja poduzeca.
M
M
M
U svakom sustavu predvidene su posebne place sa zglobom u s redi n i za o b l ik ovanj e u n utarnji h i vanjskih kutova k o d z i d ova . Naved e n i m s e p l ocam a mogu oblikovati m n ogokutne kruzne i ova l ne osnove zidova. Rjesenja povezivanja ploca medusobno i pritezanje oplata kod zidova, raz l ik uj e se od p roizvodaca do proizvodaca a l i svi imaj u nesto zajednicko; to su elementi izl iveni od cel ika i i i slitine, patentiranog o b l i ka, tezine po komadu oko 0, 3 do 0, 5 kg, koj i m a se vrlo jednostavno ru kuje. lzrada je oplatnih sklopova jednostavna a za obucavanje nekva l ifieiranih lj u d i n ij e potreb n o vise od d eset d a n a . Ploce se povezuju u s k lo pove, postavljaj u, pritezu i popustaju pomocu posebno o b l ikovanog cekica duzine oko 40 em koj i j e ujedno i jed i n i a l at za rad . Dvije s e p lace p o bocni m stranama ukla paju pomocu trnova i rupa a pritezu i povezuju s vezni m elementima.
NaCin sklapanja op/ata zidova s gotovim plocama.
Sustavi sa sred nj i m i veli k i m oplatni m plocama rade se na isti nacin i od istih materijala a l i od kruCih p rofi la u razlicitim vel icin a m a .
Sustavi sadrze osnovnu plocu i pomocne. Pomocne place su velicine 1/2 i 1/4 od osnovne, sto omogucuje kompon ibilinost pri sklapanj u u velike skolopove razlicitih d i menzija i obl i ka . Prema velicini osnovne place razlikuju s e sustavi s plocama uvjetno " ma lih" dimenzija, gdje osnovna ploca vel icine 50 x100 em iii 60 x 120 em. Sustavi s srednje velikim plocama, su s osnovnom plocom od 50 x 250 em a sustavi s velikim plocama imaju osnovnu plocu 240 x 240 em do 300 x 300 em .
Tvornicki izratlene oplatne place srednjeg i malog modula.
Tvornicki izratlene oplatne place velikog modula.
58
Opiate za betonske graoevine
Cij e n a jedne u porabe n ij e veca od 5 do 15 kn/m2 po cetvornom metru. Na taj iznos dodaj u se jos potrosni materijali, troskovi rada i troskovi poslovanja pod uzeca. O b u hvatnije u pu te o formi ra nj u cijena oplacivanja, obradene su u n a redn i m poglavlji m a Brzina i zrade o p i ate i m a l i utrosak r a d a najveca je pred nost ovi h oplatnih sustava. Utrosak rada za postavljanje i skidanje oplata krece se od 0, 1 0 do 0, 30 sati/m 2 . Proizvodaci oplata tvrde da se opiate zidova mogu raditi s m a nj i m utroskom, a l i to j e za p l a n i ranje i proracun cijena nereal no, j e r je tesko d ostiCi takav p rosjek u d uzem razdoblj u .
Sklapanje oplatnih sklopova za betonske ploce na mjestu gradnje.
Vecina sustava s velikim plocama pocinj e osnovnom plocom 240 x 240 em i prateCim vel icinama 1 20 x 240 em i 60 x 240 em ali mogu se naCi i p roizvodaci s osnovnom plocom od 300 x 300 em. Veli ke su ploce znatno teze, oko 250 do 300 kg, te n ije moguc rad bez d izaliea, ali su zato i znatno efikasnije na velikim g ra dilisti m a .
·
Radna skupina o d t r i covjeka, s jed n i m kva l ificiran i m radn i ko m i dva pri ucena, mogu za 8 sati rada izrad iti do 1 50 do 200 cetvornih m etara oplata zidova i priblizno toliko i oplata ploca bez podu pi ra nja. Slozen ij e osnove povecavaju utrosak rada.
S modularnim oplatnim plocama rade se okomite i vodoravne konstrukcije a razlika je samo u pri hvacanju tabli kod vodoravni h konstrukeija.
Sva k i proizvodac u z u pu tstva za koristenj e o plata daje i normative utroska rada za razlicite vrste betonskih konstrukcija i oblika ali se u nasim uvjetima ne mogu prim ijen iti bez ozb i lj no g sagledavanja .
Betonske konstrukeije izradene s gotovim tvorniCim plocam a izvanred ne su kvalitete. Dimenzije ne odstupaju od projektira n i h vise od 2 - 3 m m, a povrsine su g l atke i pune.
Nasa s u iskustva da s e normativi proizvodaca oplata kod koristenja u zem lj i za pla n i ranje i utvrdivanje cijene moraju uvecati za 25 do 30 % .
Tvornicki izradene oplatne ploce mogu podn ijeti veli k b roj u pora b a . O platne se p l o h e od sperploce m o g u do 10 0 puta u potrijeb i t i u z odgovaraj u ce odrzavanje .
4. S USTAVI KOJ I S E POSTAVUAJ U NA MJ ESTU G RADE NJA
Oplatne s e ploh e jednostavno zamjenjuju , a a k o n isu d u blje ostecene i i i deform irane, samo se okre n u na drugu stra n u i ponovno koriste.
B roj u poraba potkonstrukcije ploca je neogranicen, u koliko se pravilno odrzava. Poslije sva ke u porabe place se moraju ocistiti od betona i namazati zastitnim pre mazom p rotiv hrdanja. U prorac u n u cijena, tvornicki proizvedene oplatne ploce se uzimaj u sa vremenskim otpisom do 5 godina, te se na cijenu odrazavaju u ovisnosti o b roja u potraba u jednoj god i n i . Knjigovodstveno se m eta lni sklopovi vode kao i nventar a oplatne plohe i vezni elementi kao potrosn i m aterijal.
N a bavna cijena oplatni h s ustava je vrio visoka te iziskuj u vel i ka pocetna ulaganj a . Kada s e specifikacijom obuhvate svi potre b n i djelovi z a jedan sustav oplata, velicine oko 500 m2, n abavna cijena po cetvornom m etru oplatne konstrukcije krece se od 1.000 - 1.500 kn/m2 U natoc visokoj nabavnoj cijeni, zbog velikog b roja u poraba, koristenje n ije skupo.
S u stavi gdje se za izrad u oplat ni h sklopova koriste tvornicki izraden i elementi od koj i h se u radionici i zraduju oplatni sklopovi u potrebnom oblik u i velicin i konstrukcije koji se na mjestu g ra denja sa mo postavljaj u i skidaju , po uCinkovitosti i kvaliteti betonskih konstrukcija sigu rno su najbolj i . Uspj esna primjena uvjetovana j e velikim brojem konstrukcija istih d imenzija i oblika na istoj g radevin i . lzrad a oplat n i h sklopova od u n ificira n i h , tvornicki izrade n i h ele menata pocela je sredi no m sedamdeset i h godina. G radevinska poduzeca bila su glomazna, a zaposljavala su i d o d eset t i s u ca rad n ika. Broj nost za posle n i h u poduzeC i m a n ije b ila posljed ica ekonomskih promislja nja vee mjera socijalne politike d rzave. Ti h godina u H rvatskoj je u g radevinarstvu i prateci m djelatnostima b ilo za posleno o ko 160 tisuca !j u d i, ali u najvecem b roju bili su to rad n ici bez kvalifikacija i priuce n i . Na takve gospodarske i drustvene uvjete, zbog obujma g radenja i niske kvalifikacijske strukture zaposleni h , morao se naCi odgovor u odgovarajuCim postupcima i sredstvim a za g ra de nje.
60
Ve/ikoplosni prenosivi oplatni sklop od gotovih elemenata.
O P LA T N I S K L O P RA D N A STAZA
STAB I L I ZATOR
Gotovi dijelovi i izrada velikoplosnih okomitih oplatnih sklopova.
Postupci s gotovim sustavima elemenata, od kojih se na gradilistu rade veliki oplatni prijenosivi sklopovi, n isu danas napusteni ali su d rustven i uvjeti izmijenjeni. U primjeni su vel i koplosni oplatni sklopovi vrlo ucinkoviti, postize se vel i ka brzi na rad a uz zadovoljavajucu kvalitetu i mali utrosak rada. Postavlja nje i p rijenos o pl atni h sklopova s jedne na d ru g u pozicij u izvode priuceni radnici. Sustavi s u n ificira n i m elementi ma sad rzavaj u: 1\l osive konstru kcije, konzole za oslanjanje, u redaje za regulaciju i poveziva nje, radne staze, elemente za povezivanje sklo pova, n a mjenske skele za vodoravne sklopove za place i rjesenja za vjesanje kod prijenosa.
Prenosivi sklop radne staze.
62
Oplatne plohe i potkonstru kcije osigu rava i zvodac radova, a uglavnom se koriste sperploce za oplatne plohe a g redice iii d aske od 48 mm za potkonstru kciju koje su prethodno obradene i za�ticene: v� radi� nicar:n� i i i n a samom g radil istu i zraduj u se oplatni sklopov1 u veho nama 1 obhCi m a betonskih konstrukcij a. 5. VELI KO PLOSN I OPLATN I SKLOPOVI Postupak s vel i koplos n i m p rij enosn i m oplata m a razvijen je u visokogradnji gdje se konstru kcije betonski h zidova i p l � ca u is� i � . geometrij skim ablicima javljaju u vel i kom broju n a jed � oJ � ra �ev1 � 1 . Prij enosni vel i kaplasni sklapavi s u nasli primjenu � ad g ra denJa _1nzenJ ersk1h kan strucij a, kad izrade visoki h zidova, mostavsk1h stupova, sprem m_ ka za vadu, zitni h silosa i slicn i h kanstrukcija. Osnavni dio sustava, tvarnickih izradenih elemanata je u n ificiran a nasiva konstrucija. Nosiva konstru kcij a se p raizvodi u razlicitim oblicima i velici na m a . N ajvise su u karistenj u nasaci izrade n i ad profil isanag lima s d rv: n i m d ijelovi ma n a celima. Proizvade s e u visinama 2 , 5 d o 3 , 0 m, a u paprecnom s u p resjeku vel icine 40 do 80 em. Ta kader su vrla papula rne konstrukcije nosaca, ad d rve n i h resetaka izradenih od ljepljenog drveta, kaje su se i danas zadrzale i kariste se i kaa nasaci modularn i h ta bli. Rad paci nje na p rojektu konstruk cija, gdje se traze djelavi be�o n � k ! h kanstruk cija, zidova i p loca, koje se u istim vel icinama visekrat no poJaVIJU JU na istaj g radevini. Takvih je u jednam razdoblj u bilo m nogo, jer je tad a domi n i rala tzv. " kutijasta a rhitektur a " u Europi i kad nas. !zrada oplatni h sklopov a obavlja se u g radilisnim radionie ama, gdje se uz karisten je gatavih elemena ta izraduj u oplatni sklopov i za zidove i place u d i menzija ma elemen ata konstruk cije. N ije rijetko da se izrade aplatni sklopov i za zidave velicine 1 0, 0 x 3 , 0 m i i i oplatni stol za place vel icine 4 , 0 x 8 , 0 m . u radionic i je oplatni s k l a p opskrbl jen svi m osnavn i m i p ratecim djelovi m a , konzola ma za p od u p i ra nje, radnam stazam , u redaj � m a . z � paveziv anje, kanzola ma za zabatne zidave i u redaj i m a za povez1v anJe 1 regulaeij u . lzrade n i oplatni sklop se pomocu d izaliee p rijenasi n a g radevinu n a mjesto z a koju je konstruk cij u pripremlj en.
Kam pletan sklop se nakan izrade betanske kanstrueije papusta i pomacu d iza lica prij e nosi n a d ruga mjesto gdje se na lazila betanska kanstrueija istih d imenzij a. Pocetkom sedamdesetih godina jos se nisu mogli kupiti tvomicki izraaeni elementi op/atnih sklopova. Skupina iniinjera u poduzecu odluCili su da projektiraju i izrade oplatne elemente za velikoplosne opiate. Uskoro je promoviran oplatni sustav pod pretecioznim nazivom "BR " sto su bi!a potetna slova nasih prezimena Elementi su bili teski i robusni, izraaeni od norma/nih celicnih profila, ali bilo je sve rijeseno, povezivanje, regulacija, radne staze, ograde i konzole za vanjske zidove. Navedeni sustav oplata odriao se oko 1 5 godina u uporabi. Posltje nekoliko godina nabavfjeni su tvornicki proizvedeni elementi za opiate od renomiranih inozemnih proizvoaaca koji su bili neusporedivo /aksi za sklapanje i manipulaciju. Prilikom rasprave o vrsti oplata koje bi koristili kod gradnje jednog velikog gospodarskog kompleksa, voditefji radova zahtijevali su primjenu "BR" sustava elemenata, sto nas je iznenadilo, te smo prosvjedovali: "T0
JE KAO DA TRAiiTE PARNE UMJESTO DIZEL STROJEVA "
ali dobifi SmO iznenaaujuCf odgOVOf.
"MotDA STE VI U PRAVU AU NE ZABORAVITE DA NA$1 UUDI NISU
SVABE" rek/i SU mi pos/ovoae, "BR "
IMA SVE POTREBNE DUELOVE POVEZANE LANC!MA ZA ELEMENT£ KONSTRUKCUE. NJEMA(KE OPLATE I�MJU SEDAM
SASTAVNIH D/JELOVA U SEDAM SANDUKA PO BROJEVIMA. NA$ SKLADI$TAR Nl U JEDNIM SLU(AJU NIJE NAM POSLAO SWI SEDAM SANDUKA.
Po
ZAVRSETKU RADA MORAMO PROSIJA VAT/ OKOLN/ TEREN DA PRIKUPIMO
SVE DIJELOVE. "
lnienjeri ponekad zaborave na !jude koji treba da rade s tom opremom. To ne znaCi da treba odustati, ali je potrebno prethodno pripremiti i obuCiti ljude.
Rad na postavljanj u i skidanj u sklapava vrlo je jednastavan i uz jednag kva/ificiranag radnika sve se operaeije magu abaviti s priucenim rad nicima. Radne operacij e na postavlj anj u i skidanju vrlo su jednostavne, a sadrze, prihvat elementa s d izal ice, dovodenje u tacan polozaj pa visin i, nagibu i pritezanje. Kad premijestanja papustaju se veze, acisti oplatna ploha i zakvaCi za d izalieu. Kod visekatn ica isti se aplatni sklop na jednaj katnaj visini, u ta ktnom postupku rada, m aze i 6 puta koristiti, te se vee kad 8 katava na zgradi postize 50 u poraba . Horizonta l n i oplatni skl apavi za p lace i grede i zraduju se n a s lican naCin . Oplatna poha i potkanstrukcija su istovjetne kao kod zidava a ispad n osive kanstrucije pastavljala se namjenska p rostorna skela. N a aslonci ma ske/a postavljene su aslanacke papuce s vijcima pamocu koj i h se aplatna plaha podize iii spusta za 1 0 do 1 5 em. Takoder se p raizvode vel i koplasni aplatn i sklapavi za place kaj i se osla njaj u n a zata pastavljene celicne kanzole na zidovima. Na kanzalama
64
T RA KA
d o 4,0
S V I J ET L I
m
OTVO R O P LAT N I
2 - 3
D ET A L J O S L A N J A N J A S T O L A
c�
STO L
T RAKA
B ET O N ...--
KOTAC V I S I NA K O D
I ZV LAC E N J A
K O D O P LA C I VA N J A
Dijefovi konstrukcija oplatnih stolova za place.
su uredaj i za popustanje, odnosna za odvajanje opiate ad betana. Sklapavi se p r i hvacaju se i prij enase d izalica m a . Oplatni se sklapavi z a place nazivaju " Oplatni stolovi " . O p latni stolovi su rade n i u d imenzij a m a p lace jedne p rostorije a kod
vecih p laca postavlja se usporedna vise stalava. Nakon sto j e izljevena p loca na jednaj visi n i , oplatni stolovi se pomacu vij a ka popustaj u za 1 0 do 2 0 em. Na istaj visini uz oslonce su kataci na obrtni m zglabovima kaji pri hvacaju aplatni sto l . Dva rad n i ka s lakacom stal g u raj u prema slobodnom otvar u na fasadi, g dje se pri hvaca d izalicam i p renasi na d ru g i polazaj, o bicno samo kat vise. O platni stolovi dostizu takt prijenasa kod m a nj i h raspana od 48 do 72 sata a l i u prosjeku se maze uzeti racunati s cetiri d a n a . Stol ovi s e i zvlace ispod beta n i ra n e i ocvrsle place prema slobodnom
otvaru na fasad i , rucna i i i pamocu vitlova .
2
3
em
Sastavi opfa tnih stolova s okomitim konstrukcijama i meausobno.
Kada se stol kraz atvar i zg u ra do 1 /3 d uzine, prihvaca se d izalica m a . Uz pri drzava nje jednog kraja stola d i zalico m , sklap s e izvlaci n a 2/3 d uzine i vjesa za drugi p a r uza d i te prijenasi na novi palazaj . Konstrui ra n i su i n a mjenski pristraji z a prijenas stolava tzv. " pacj i k lj u n ovi " , koji s u o b l i k a polozenag slava " U " . Klj unom se stol paduhvaca ispod oplatne plohe, izvlaci i prenosi u d ru g i palazaj . Redos l ijed ra dova n a g ra devi ni s vel i kaplosni m oplata m a i stolovim a vadeca je aperacija kojoj se pri lagaduju svi astal i rad n i zahvati i radovi, kao arm iracki, betanski i d ru g i .
67
66
Utrosak rada za postavlja nje i prij enosenje oplatn ih sklopova vrlo je malen, ali treba dodati jos vrij eme za sklapa nje i rastavlja nj e sklopova koje iznosi oko 1 , 1 0 ·sat/m2, a koje se ravnomjerno rasporeduje n a sva ku primjenu. Ukupni utrosak rada je od 0,25 do 0, 35 sati/m2• Na osn ovi iskustava g radevinskih poduzeca, moze se priblizno racunati da je 1 5 obrta na istoj gra devini, vel i koplosnih prenosivih o plata, donja granica koja osigurava ekonomicnu primjenu. N a bavna cij e n a tvorn icki izraden ih elemenata iznosi oko 5 0 0 do 7 50,00 kn/m2 Na taj iznos treba dodati materij al za oplatne plohe, podkonstrucije i troskove rada za izradu sklopa. Tezi na velikoplosne opiate j e velika . Tezine sklo pova krecu se od 5 do 1 0 kN/ kom . i ne mogu se koristiti bez snaznih tora njskih d izalica. uspjesnu primjenu vel i koplosnih oplatnih skl opova, betonska ko nstrukcija zg rade jos se u p rojekt i ranju podesava teh nologiji rada s oplata m a .
lzvlacenje i premijestanje oplatnih stolova.
U prvom ta ktu se na polovici osnove izved u svi zidovi i stu povi. Kada se u osnova ma javlj a dvostruka iii cetverostruka simetricnost konstru ktivni h elem enata , oplatni sklo povi z idova s e p renose na d rugu polovi n u i i i cetvrtin u osnove. U iducem se ta ktu izmedu izljevenih konstrucija zidova postavljaju stolovi i izlijevaju ploce a istovremeno se na d rugoj polovi n i osnove izlijevaju zidovi. Posebno se kod zidova izraduju kutni elementi, koji se kod p remjestanja prvi vade kako bi oslobod i l i vadenje ravni h ploh a . Redoslij ed rada moguce je podesiti i n a taj naci n izbjeCi izradu zasebnih kutni h elem enata . U tom sl ucaju, prvo se izra duj u na polovi n i osnove svi poprecn i zidovi, a u d rugom taktu , pod uzn i . Povezivanje poprec n i h i poduznih zidova osig urava se posebno izvedenim detaljima.
Jzvlacenje i premijestanje velikop/osnih vodoravnih oplatnih sklopova.
68
Opiate za betonske graaevine
Zidovi moraj u biti ravni , bez istaka i i i zadeblja nja . N a podgledu p l oca ne mogu b iti vece g rede iii nadvoji nad otvorima, a jedna stran a prostora mora biti otvorena prema fasad i kako bi se stol mogao izvuci . Neki inoze m n i p roizvodaci oplatni h sklopova konstrui r a l i s u sklopive o p latne stolove koje se mogu izvuCi kroz m a nj e otvore na fasadi i koji takoder omog ucuj u da se i s pod p l ace o b l i k uj u g redni nosaci . Kod n avedenih s ustava utrosak ra da n a postavlj a nj u i pre m ijesta nj u nesto je poveca n kao i nabavna cijena. B rz i n a rada i ekonomicnost, koja se postize velikoplosnim oplata ma, uz koristenje i drugih u redaja koji ubrzavaju rad i poboljsavaju efikasnost, dopri nijeli su iznim noj ekonomicnosti i niskoj cijeni radova i g ra devi n a .
N iske cijene i brzina rada utjecale su n a veliku pri mjenu ove teh nologije u j e d n o m o m razd oblju seda md esetih godina te se osjecao utj ecaj n a arhitektonskom i u rbanistickom projektiranj u .
Opiate za betonske graaevine
69
6. PROSTO R N I O P LATN I S K LO POVI
Spaj a njem z i d ova i p l oca u vel i koplosnih s k l opova u j e d n u cije l i n u , nasta l i su p rostorn i o p l a t n i sklopov i . U pra ksi ove o pl atne s k l opove neopravdano nazivaju "tunelske opiate'', sto je vise podsjecanje n a nji h ov izgled a nej e posljedica neke veze s tunelima kao g ra devi n a ma gdje se koriste n a mjenski sklopovi . Prostorne o p i ate su po tehnickim rjesenji m a slozene konstrucije koje sadrze posebno konstruira ne zglobne veze, podizace, kotace i i nsta la cij e za zagrijavanje o piate p lace. Konstrucija p rostornih sklopova je od metala, uobicajeno s l i me n i m oplatnim p lohama, nosaCima i kos n icima od celicnih cjevastih i i i kutijatih p rofil a .
B roj n e visekatni ce i sta m beni m astadonti, kao sto su pojedine z g ra de u novi m naselj i m a veli k i h gradova, ostal i su svojevrsni spomenici j e d n oj tehnologij i . Prij e n osne vel i koplosne o p iate koriste se i p r i g ra d nj i i nzenjerskih g ra devina g dj e su se zad rzal e do d a n asnj i h d a n a . N e m oze b iti nista logicnije, vee kod izra d e potpornog zida vel i ke d uzine i i i obloge hidrotrehnickog kanala, primjeniti velikoplosni oplatni sklop velicine jedne sekcij e .
Prva primjene velikoplosnih oplata katne visine u dimenzijama elemenata konstrukcije s radom u taktovima, nije pros/a bez poteskoca. Medu radnicima se pronio glas da je kod velikoplosnih sklopova normativ za postavljanje i skidanje opiate samo 0, 35 satil m2, umjesto 1,2 satalml kako su im obracunavane drvene opiate, sto je u biti bifo tocno. Preovladalo je miSljenje da ce im zarada biti umanjena kod koristenja velikoplosnih oplata. Zbog otpora radnika gdje je bio ukljucen i sindikat, nove opiate i postupke rada mogli smo primjeniti samo na jednom gradilistu i to s priucenim radnicima i naucnicima na praksi. Nakon dva mjesca zgrade s velikoplosnim oplatama bile su za tri kata ispred ostalih. Jednog ljetnog predvecerja u ured u baraci na gradiliStu dosao je predvodnik tesarskih brigada A. R. i rekao: " Mi DO SADA NIKAD NISMO IMAU INLENJERE NA GRADILI�TU. Vi STE JO� MLADI I S MALIM ISKUSTVOM NA
TESARSKIM RADOVIMA TE VAM NISMO VJEROVALI.
VJERUJEMO DA L ETE NAS RAZUMJETI, Ml OD OPLATA ZIVIMO . IZRADITE I ZA NASE GRADIU$TE NOVE OPLATE I
Dijelovi prostornog oplatnog sklopa.
POKA2fTE NAM KAKO SE RADI. RADII LEMO BRiE I BOUE OD ONIH $EGRTA $TO STE IH DOVEU " ,
5
poslovooom A.R. Ostao sam veliki prija telji i zajedno obisli smo mnoga gradi!ista u zemlji i inozemstvu. Uvijek sam imao njegovu podrsku i u nekim slucajevima ustrajavao je kada sam vee mislio odustati od pojedinih rjesenja. Nedavno sam doznao da je nastradao u ratu. Bio je veliki, mali covjek.
Prostorni oplatni sklopovi omogucuju istovremeno izlij evanje zidova i ploca . Ka ko b i se s k l o povi sto ran ij e izva d i l i iz ocvrs l i h beto n s k i h konstrukcija, n a oplatnoj su p lohi ispod p lace postavljeni g rijaci . G r ij a nj e m beton a pos pj es uj e s e b rz i n a ocvrscavanja u p l oCi sto o m o g u cuj e istovremeno skidanj e opiate sa zidova i ploca. Grij anje se uobicajeno rjesava
71
70
sa zemn i m p l inom, rijetko s e lektrogrijaCima, ali to su zasebna p itanja koja su obra dena u n a redn i m poglavljima .
Prostorni oplatni sklop na graaevini.
Uz dobru organiziranost. s prostornim se sklopovima maze se dostiCi takt izrade od dva do tri dana. Za planiranje se racuna s taktom ad cetiri dana. Kod pri mjene prostornih oplatnih sklopova, radne operacije su n esto dopu njene u od nosu na vel i koplosn e . N a osnovi place. na mjestu zidova, prethodno s e moraju izra d iti m a l i nadzidci visine 5 do 10 e m a u siri n i zida. Opiate zidova, o b l ikuju oplatne p l oh e dva susjedna sklopa, a nadzidcima se odreduje sirina i polozaj zida, jer prostorn i sklopovi n isu m edusobno vezan i . Kod izvlacenja s e na sklopu popustaju veze, t e pomocu zg l obova i reg ulatora sklop se po s i r i n i smanji za 3 -5 em a isto tol i ko sn izi vis i n a . S pustanjem s e s k l o p docekuje na kotace, pomocu koj i h se izv l a c i . Za izvlacenje i prije nos mora se koristiti " klj u n " i i i n eki drugi pristroj. Postoje b rojna rjesenja prostorni h oplat n i h s k lopova s p u no m i i i pol uskoljkom i tesko se opredje l i ti u pogledu prednosti i nedostataka. Prostor n i oplatni sklopovi i maju mnoge d o b re osobi n e ali i brojna ogra nicenja u primjeni .
Vel i ka oplacena povrsina je vel i ka prednost ovih oplatnih sklopova jer se u jed nom radnom zahvatu oplacuje povrsina od 40 do 60 m2. Kval iteta betonske konstrukcije je izvanredna u pogledu tocnosti dimenzija i s g latkim povrsinama. B rz i na rad a je neusporediva sa drugim sklopovima jer se u ljetnom razdoblju maze dostici takt prijenosa ad 48 sat i . Utrosak r a d a je vrlo m a len i kad a se obuhvate sve operacije iznosi d o 0,05 sati/m2, sto nije moguce postid s d r u g i m vrstama oplata.
lstovremeno izlijevanje zidova i ploca na prostornim sklopovima.
Nasu prot n evede n i m prednostima treba znati i uvjete koji se moraju ispuniti za uspjesnu primjen u .
Nepri l agod lj i vost obl i k a o p l atnog sklopa je samo jeda n o d otezavajucih uvjeta z a us pjesnu p r i m je n u . J e d n o m izraden sklop z a odredenu konstrukciju i raspon ne maze s e naknadno mijenjati i i i promjene iziskuju vel i ke troskove . Jedino je povecanje raspona moguce s u m etanje m sredisnjih d odatn i h ploca a l i u ogranicenom opse g u . Tezi na sklopova j e vrlo vel i ka i k rece s e o d 20 d o 3 0 kl\1/kom, t e s e ne m o g u koristiti bez vrlo snaznih toranjskih d izal ica. N a bavna c ijena je pri mjerena slozenosti konstrukcije i tez i n i . Teh no l oski i ekonomski opravdana primjena m aze se dobiti samo kod rijetkih g radevina, gdje Je broj istih otvora iii istih d uzinskih sekcija, vrlo vel i k . Zbog visoke nabavne cijene, unatoc malom utrosku rada, tesko je postici ekonomsku opravdanost ispod 100 do 120 koristenja sklopa istih d i m ezija i o b l i ka . Prostorni oplatni sklopovi i nada lje imaju svoje mjesto u postupcima gradenja. Uvijek se maze javiti g radevi na g d je je primjena opravdana. Osim visekatnica, prostorni oplatni sklopovi mogu se uspjesno koristiti kod izrad e zatvoreni h kanala, pothod n i ka i s l icn i h d ug a c k i h zatvoreni h konstrukcija a l i tada se n e prijenose vee s u n a kotacim a .
72
73
Opiate za betonske gradevine
Kod izgradnje hotela u mjestu Dagomis kod grada Socija na Crnom moru primjenjeni su prostorni op/atni sklopovi sto se po dovrsenju radova pokazalo uspjeno. Naba vljeni su prostomi oplatni sklopovi u veliCini jedne prostorije, sirine u unutarnjosti oko 4, 0 m, visine 2, 6 m. U prostoru je smjestena }edna hotelska sobna jedinica sa sanitamim prostorijama, i vanjskom lodom. Zgrada hotela bi/a je kruzne osnove, visine 24 kata. Na svakoj osnovi bilo je 36 otvora, zapravo buduCih hotelskih saba. U zgradi je bi/o oko 870 identicnih prostomih jedinica. Hotel je projektiran za masovni socijalisticki turizam. Na gradilistu je krisom hotel nazvan "Spomenik nepoznatom silosu". Za izgradnju je na raspolaganju bilo malo vremena. Radovi na gradiliSte poceli su krajem kolovoza a dolazak prvih gostiju bio je ugovoren za pocetak svibnja iduce godine. lzradeno je samo 6 prostornih oplatnih sklopova koji su u taktu od 24 sata prenoseni po osnovi i visini. Usporedno s napredovanjem konstrukcije intenzivno su se izvodile ostale vrste radova na zgradi. Kada je konstrucija dostigla petnesti kat, u prizemlju su se sobe vee mogle koristiti. Razina jednog kata zavr5avala se za 6 dana a konstrukcija cijele zgrade zavrsena je za nepunih sest mjeseci. 5 kompletom prostornih sklopova postignuto je oko 7 50 koriStenja a na postavljanju i prenosenju radila je radna skupina od 5 radnika. 5 sest prostornih oplatnih sk/opova, u jednom zahvatu oplaceno je oko 470 m2 povrsine, a ukupno je oplaceno oko 72. 000. m2
7. KLIZI\I I O P LATN I S KLOPOVI
Po5t u p a k rada i uredaji za rad 5 klizn i m oplatnim 5klopovim a razvijen j e za vi5oke i nzenjer5ke g ra devine zatvorenih osnova bez vodoravne kon5trukcije, 5 istom iii ujednaceno promjenjivom debljinom zidova po visi n i . U t e gradevine 5padaj u vi5oki tvornicki d i m njaci, silo5i za :lito, 5premnici za tekuci ne, vi5oki stupovi mo5tova, baterije 5i lo5a i d ru g i 5 l i c n i obl ici kruznog i m nogokutnog zatvorenog oblika. Po5t u p a k rada 5 kliznim o p l atn im 5kl opovi m a o d l i k uj e 5e b rz i n o m podiza nja gra devine i m a l i m utroskom lj udskog rada ali z a primjenu namece broj n e tehnoloske i organizacijske uvjete. Klizni o platni sklop sastoji se od op l atn i h ploha, j a rmova i uredaj a za kl i za nj e . O p l at n e p l o h e s u izradene od celi c n i h l i m e n i h o p l a t n i h p l o h a n a celicnoj potkon5trucij i , visine 1 , 5 - 2 ,0 m a sirine 1 , 2 - 2 ,4 m .
U vodoravnom smjeru, ploce su poveza ne medusobno u cijelinu, prema velici n i i o b l i k u konstrukcije. Po dvije s uprotne ploce zida osla njaju 5e n a j a ra m .
+--- K L I Z N A O P L AT N A PlOHA
RASPORED JARMOVA NA OSNOV I
Klizni oplatni sklop s jarmom i podizaf:ima. J a rmovi 5e rade od cel icnih normal n i h profila u o b l i k u obrnutog 5lova u u " . Dvije 5uprotne oplatne p l oce zida j armovi pridrzavaju s gornje 5tra ne.
Konstru kcija omog ucuje da 5e po potrebi kruti g o rnji cvorovi j a r m a pretvore u z g l obove, sto j e potrebno kod n a mj esta nj a i pop ustanja sklopova . Promjena sirine celj u5ti jarma omogucuje izra d u razlicitih sirina zidova . Na v r h u j a rm a n a laze 5e podizaci s pomocu koj i h se po5tepeno podizu o platne ploce kod klizanj a . Pod izaci 5 e o51anjaj u n a tzv. " oslon ac ke sta pove " koje n a gra di l istu nazivaj u " kleter sta nge " . Rijec je o celicn i m okr u g l i m profil i m a p u nog i i i cj evastog pre5jeka, prornjera d o 40 rn m. D uzina p ojedinih stapova j e 2 d o 3 m etra a n a krajevim a s u navoji za nastavljanje.
Podizaci ma 5e o5igurava ravnomjerno podizanje 5vi h poveza nih jarmova s oplatni m ploca m a . O d uspjesno5ti rjesenja nacina podiza nja ovisi i u5pjeh rada.
74
Svi podizaci povezan i su za sredisnji upravljacki blok, odakle se dostavlja i reg ulira energija do pod izaca . lzvor i nacin prenosenja mehanicke energije do podizaca na jarmovima rjesava se na razli cite nacine. Najvise se koriste hidraulicke pumpe s hidraulickim dizalieama na jarmovima, ali nije rijetko vidjeti i mehanicke podizace povezane galovim laneem. Sustav podiza nja mora osigurati i5ti hod po visini svi h jarmova neovisno o otporu na p ojedi n i m d ijelovima, sto o5igu rava g eometrij u zidova i g radevi ne po vis i n i . S uredaj i ma z a podizanje jarmova, podesava 5 e brzina kretanja, koja se krece od 5 do 2 0 em po satu . Pocetak rada j e na temeljnoj ploci . Na temeljnoj se kon5tru keij i po5tavljaju op latne ploce i jarmovi te medu5o bno povezuju prema deblj i n i zidova i obliku gradevine. U n utar zidova se po5tavljaju stapovi z a oslanjanje i povezuju za pod izace. 051onacki sta povi u visini oplatne ploce prolaze kroz eijevi koje vise 5 jarma a koje sprijecavaju veziva nje svijezeg betona za o51onacki sta p . Tim e je omog uceno da s e o5lonacki sta povi nakon dovrsenja g ra d nje izvu ku i ponovo kori5te. Kada je 5klop n a temelj noj p loci o oblikovan i p oveza n , n a visi n i gornjeg ruba oplatnih ploca po5tavlja 5e radna povrsina koja sl uzi za rad, kretanje i zastitu rad n i ka, jer potpuno zatva ra u nuta rnji p rostor gradevine. Rad pocinje u l ijeva nje m betona do 1 /3 visine oplatnih p l oca u koneetricnim slojevima po osnovi . Nakon 3 do 5 sati, a ktiviraj u se podizaci i o plata 5e podigne 1 0 d o 1 5 em kako bi se beton odvoj io od oplatne plohe. N a kon 6 do 1 0 sati ovisno o brzini ocvrsciva nj a betona, poci nje 5e s ravnomjernim u l ij evanjem beton a u zidove po slojevi ma. Brzina u l ijevanja betona podesava se prema brzin i podizanja sklopova sto se naziva klizanjem. Oplatni 5klop klizi preko djel i m icno ocvr51og betona u zidovim a . B rzi na napredovanj a ovisna j e o brzini ocvrsciva nja beto n a . O n aj trenutak kada betonski zid 05tane ispod oplatne plohe, mora i mati dovoljn u cvr5tocu d a sa m 5ebe nasi. B rzine koje 5e po5tizu n aizg led 5U ma lene, 5 do 2 0 em po satu, ali i malom brzinom osig u rava se dnevno napredovanje betonskih zidova od 1 ,2 do 4,8 m po visi ni. Kada se zapocne s klizanjem ra d se ne smije obustavljati. Citav pothvat se nastoji dovrsiti u neprikinutom smjenskom radu do p redvidene visine g ra devine. U 5lu cajevima kraCi h zastoja, s kl izanjem se nastavlja do popu njenosti pola vis i n e oplatnih pl oca, n a ko n toga se podizanje zaustavlja.
75
U koliko se j os ne moze na5taviti s radom, sva kih 3 0 do 6 0 m i n uta podizaci se aktiviraju i sklopovi se podizu za 3 do 4 em, kako bi 5e sprijecilo veziva nje betona za o platne plohe. Ukoliko se rad mora za neko vrijeme potpuno obustaviti, postupa se n a isti naci n , ali se kod 2/3 popunje nosti oplat n i h ploha, p rekida s pod iza njem. Nastavak rada je dosta teza k. J armovi se moraju popustiti, pripremiti povrsina beton a za nastava k betonira nja, postaviti u polozaj kao kod pocetka radova . Kada se p rovjere visine op latn i h ploca poci nje se s postupnim u l ijevanjem betona. U sl ucaju prij e kida rada, mora se racun ati 5 gu bitkom 1 d o 2 dana dok se ne uspostavi novi rezi m klizanja, a troskovi se povecavaju . Z a 5igurniju do prem u betona i armature napog o d n ij e s u d izal ice s krakom, koje se postavljaj u· na ra d n u povrs i n u . Kod visokih d i m njaka doprema se u spjesno rjesava i s rastucim d iza l icama na vodiea m a jer su d nevne potrebe materijala srazmjerno male. Dizalicom s namjenskim uredaj ima za prij evoz !j udi, posade dolaze do radnog mjesta. 1\Je smij e se izgubiti iz vida da se dana5 tvornicki d i m njaci rade 400 i vise metara visine i da se mora rijesiti i p rijevoz posada. Kl izanjem se postize dobra brzina napredovanja radova uz vrlo m a l i utrosak rada n a oplata ma. Prakticno j e d i n i r a d na oplatn i m sklopovi ma obavlja se na pocetku i n a kraj u ra dova, kada se sklapaju i rastavljaju sklopovi . Tij ekom kl iza nja nema posla na oplatama. s prosjecnom d nevnom brzi nom 3 do 4 m etra silos iii dimnjak, visine 1 00 metara, dovrsi se za mjesec dana s posadom od 5 lj u d i zaposleni h na mjestu rada, ali se moraju osigu rati posade za sve tri radne 5mjene. Posade na g ra di l istu prati rad u tri smjene postrojenja za pri pravu prijevoz betona, laboratorija za kontrolu kval itete i vodstvo radova . Otezavaj uci uvjeti primj ene k l izne opiate su: Rad na k lizanju mora se obaviti bez p rijekida a to zahtijeva smjenski rad po5a da n a kl izanju i a rmiranj u . Ta koder se mora osigu rati rad u smjenama, betona ra, p rijevoznih sredstava, la boratorija i voditelja ra � ova : Malo je poduzeca koja mogu osigurati dovolj an broj posad a z� S �Jenskl rad . A kada bi i o5ig ura li, ostaje p itanje ravnomjernog zaposlenJa tljekom eij ele g od ine. Ne rade se si losi i d i m njaci 5va ki d a n . lsto se pitanj � n; oze postaviti za iskoristenje opreme za klizanje koja je skupa u nabavnoJ CIJen l . Posljednj i h g o d i n a postupak rada klizn i m op lata ma smatra s e vee tehnoloski zastarjelim jer se drugim postupcima mogu postiCi slicni rezu ltati uz manje napora i teskoca .
76
Opiate za betonske graaevine
Mozda s u visoki d imnjaci jedine g ra devine gdj e su se zad rza le kl izne opiate. Tesko j e ocijeniti da li je to posljedica prednosti postupka iii j e razlog u i n e rciji prema p romj e n a m a kod poduzeca koja posj e d uj u o p re m u za klizanje, posade i raspolazu iskustvom .
Opiate za betonske graaevine
77
CEL�E P LO C E
Danas u E u ropi postoje s a m o jedno specijalizirano poduzeca z a gradnju visokih tvornickih d i m njaka.
Prijatelj i kolega s fakulteta slovio je u jednom velikom graaevinskom poduzecu kao specijalist za "klizne opiate". Bio je voditelj radova na viSe gradilista. 5 "kliznim oplatama " gradio je silose, tvornicke dimnjake, televizijske i postanske tornjeve na vrhovima planina. U jednoj zemlji na Bliskom istoku proslavio se podizanjem vodotomja visine 250 m. Prilikom susreta pricao mi je o teskocama na koje se kod primjene nailazi. Posebno je naglasavao teskoce u odriavanju geometrije gradevine po visini. Prilikom podizanja jednog tomja za postanske uredaje, koji je u osnovnom presjeku imao oblik trokrake zvijezde s zarubljenim vrhovima, doslo je do spiralnog uvijanja osnovnog oblika po visini koji nisu mogli sprijeCiti. Toranj je ostao u obliku blagog vijka jer je oplata po visini zakrenula za viSe od cetvrtine kruga. Naknadnom statickom provjerom dokazana je stabilnost te nije trebalo poduzimati sanaoj'ske mjere. Jednom prilikom je rekao;
BOCNE P LO C E POVEZ I VANJ E
lzrada drvenih oplata stupova na mjestu gradenja.
"KUZNE OPiATE SU DOBRE SAMO ZA KRUtNE OBUKE OSNOVE I TO DOK 5£ NE PRONADU NEKE BOLJE. "
8. O PLAT N I S K LO POVI ZA STU POVE
Stupovi su izn i m n o osjetljivi konstruktivni d ijelovi svake gradevi ne. Na stupovima j e koncentrirano okomito opterecenje. Zbog izvijanja, osjetljivi s u na tocnost dimenzija i oblika, kvalitetu betona i s poj s podlogom i kapitelom. Kod potresa i d r u g i h nepredvide n i h opterece nja, stu povi su dij e l ovi g radevine g dj e se ostecenja i deformacije odmah ispoljavaj u . Pod stu povi m a s e podraz u m ij evaj u vertikalne betonske konstru kcije odnosa stra n ica u osnovi do 1 : 1 do 1 : 2 . Kao nosivi d ij e l ovi konstrukcije gradevi n a vrlo s u osjetlj ivi n a ekscentricna opterecenja . Dovolj no je malo odstu panj e o d vertikal n e osi i i i nesimetricno opterecenje d a s e u stu pu izazovu slozena naprezanja i u g rozi sta b i lnost. Stu povi su d ij e l ovi konstru kcije koj i su u veCi n i s l u cajeva vidlj ivi u prostoru. Otstu p a nj e od d i m e nzija, procu riva nje cementnog m l ij e k a i neravni ne, naglaseno s u u oclj ive. Kod izvodenja , stu povi ma je potrebno posvetiti i zn i m n u pozornost od izbora i izrade opiate do ugra d be betona.
Za izra d u stupova koriste se opiate koje se rade na mjestu, prenosni oplatni sklo povi i namjenski izrade n i sklopovi za o d redene o b l i ke stupova . Visoki stupovi, velikog presjeka u osnovi, mogu se raditi kliznim i podizudm oplatnim sklopovi m a . K roj e n e o p i ate stu pova koje se izraduj u n a mjestu g ra d nj e uobicajeno od d rvene grade s oplatni m plohama od dasaka i i i sperploce. lzraduj u se po d vije istovj etne p loce, ceone i bocne. N a u g l ovima bocne pl oce preklapaj u ceone rad i boljeg zaptivanj a . Prili kom beto n i ranja stubovi se p u n e bez p rije ki d a do p u n e visine.
U slucaj u prijekida rada, kad beton nij e izliven do p une visine, oplata stupa se mora skinuti, pripremiti kontaktna povrsina za nastavak betonira nj a i opl ata ponovo postaviti . O piate se povezuju i reg u l i raj u zicom i i i posebno izra deni m steg a m a . Konstrui rana s u razl icita p r i k l a d n a rjesenja stega za opiate stupova koje donekle ola ksavaju rad. K o d i z n i m n o viso k i h stupova nastoje se izjeCi n a stavci beto n i ra nja po visini stu p a . U navedenim sl ucajevima koriste se opi ate u p u n oj visi n i stupa s otvor i m a po visi n i kroz koje se u l ij eva beton. K a d a s e betonom n a p u n i do visine prvog otvora n a oplati, otvor se zatvara i n astavlja se u l ij evati na s l ij edece m , visem otvor u . Danas se dosta rij etko p r i mjenjuju opisana rjesenj a .
Opiate za betonske gradevine
78
P renosive opiate stupova izraduju se od tvornici izrade n i h oplatnih p loca, g dj e povezivanje rij eseno vee u konstrucij i p l ace i vezivn i m elementim a . Koriste s e razlicita rijesenja a l i prednost s e m aze dati plocama koje se postavljaju na preklop sto omogucuje izradu razl icitih d i m enzija stupova u osnovi a ujed no osigurava stabil nost oplatnog sklopa . CELICNI 50/50
ZAC I
100/100
S P E R P LOCA
Za izradu se koriste tvornicki izradeni p lace oplat n i h sustava s velikim modularn i m tablama. U s l u cajevi ma d a je na g ra d i listu potrebno izvesti vel i k b roj stupova istog poprecnog presjeka, kruzne i i i druge slozene osnove, izraduju se n a mj e n ski oplatni sklopovi sa m o za t u vrstu stu pova . E konomsko opravda nj e za izradu najmenskih sklopova maze se dobiti u vel ikom broju koristenj a . 9. O PLATN I SKLO POVI Z A POS E B N E NAMJ E N E
Osi m opisa n i h vrsta i postupaka rada s vremena n a vrijeme pojave se n ova rjesenja op lata i postu paka, obicno razvij e n i h za neke posebne konstrucije i uvjete. VeCina rjesenja se na pusti ali poj ed i na s e m o g u primijeniti u nesva kidasnj i m zahtjevima te zasluzuju d a se u kratko prikazu .
N a p u h a n e opiate su izradene od g u me n i h i i i slicnih e la sticn i h materij ala, zatvorenog oblika. Obicno s u to cil i nd ri , a l i mogu biti i drugi oblici . Pune se zrakom pod t l a kom zbog cega povecavaju promjer. N a kon oevrscivanja betona zrak se ispusta, sto omog ucuje izvlacenje oplata . Dodatne teskoce predstavlja zbijanje betona vibratorima na elasticnoj pod lozi . RazliCita rjesenja podesivih stega za opiate stupova.
Napuhane opiate uspjesno se koriste kada je potrebno u u nutrasnjosti masivnih betonskih konstrukcija ostaviti zatvorene suplj i n e, na sto se nai lazi kod mostova, bra na i cjevovoda vel i kog prec n i k a . N a kon ocvrsCivanja betona opiate se izvlace k roz male otvore koji se ostavljaju na konstrukciji .
300 em I 264 em
Jedna vrsta medukatnih konstrukeija koja se mnogo koristila, na prvi pogled je bila vrlo uspjela staticka konstrukcija. Rijec je o kritno postavljenim rebrima debljine 6 em u rasteru 60 x 60 em s plocom s gornje i donje strane. Tavaniea se radila iskljuCivo kao montaina. S gomje i donje strane je tanka betonska ploca, armirana mreiom, debljine do 3, 0 em.
Tavaniea se oslanjala samo u kutovima, a premoscavaia je raspone do 9 x 9 m, sto je pogodno za javne zgrade kao sto su skole i boiniee. Sve je bilo dobro zamiSljeno osim sto nikada nije bila rjesena izrada elemenata. Za formiranje unutarnje zatvorene supljine veliCine 60 x 60 x 18 em, primjenjivana su razli6ta rjesenja. U prvoj fazi su radeni sanduci od lesonita i letviea koji su se postavljali nakon izrade donje ploce i koji su formirali rebra i ostajali u konstrukciji. Nakon toga je istovemeno izlijevan beton u rebrima i gornjoj ploCi. lzrada opiate stupova pomocu gotovih oplatnih ploca.
Opiate su bile skupe i nisu osiguravale tocnost. Takoder se nije znalo kako ce se ponasati organski materijal ostavljeni u konstrukeiji.
Naredno rjesenje koje je koristeno bilo je vrla problematicna u tehnickom pagledu. Na ce/icnom kalupu radila se gornja ploca i rebra. Na dnu rebara, ostavljene su zatvorene vi/ice, zapravo sidra od betonskog zeljeza. Zavrsena konstrukcija se postavljala na svjei izljeveni beton tanke donje place. Kakva se mag/a dobiti veza umakanjem sidara u svjei beton, to nitko nije znao. Konacno se odustalo od primjene. Ne moie se rjesavati konstrukcija aka nije rijesen naCin izvoaenja. Mnogi projektanti to zaboravljaju, iii nece da znaju.
Stup s kapitefam izveden u jednom aplatnom sklopu.
Namjenski izraaeni ap/atni sklopavi za stupove.
lzrada zakrivljenih betonskih ploha, bez oplata je postupak koji se neopravdano rijetko koristi iako je u mnogim slueajevirna, primjena potpuno opravdana. lzmedu p rivremenih podupiraca i i i ran ije izveden i h n osaca, postavlja se betonski cel i k i dobro veze za pod u p i race. (elicne a rmaturne s i pke se medusobno vezu tockastim zava rivanjem . Nekada je, ako p redvidena a r m ature n ij e d ovoljno kruta, potrebno dodati male celicne resetkaste nosace, koji ostaju u konstrukcij i . S vanjske strane zaobljenih ploha, koje oblikuj e postavlj ena betonska a rmatura, postavlja se gusti zicani pleter. Velicina okana pletera treba biti o ko 3 do 6 mm, te se mogu koristiti tzv. " rabie mreze" i mreze izradene od sjecenih tan kih celicn ih limova. Mreze se dobro vezu za vee postavlj enu armaturu. S vanjske strane n a m reze se nabaeuje strojem za mlazni beton vrlo suha betonska mjesavina. Postupak je i nace poznat po nazivom " m lazni beto n " i koristi se kod izrade obloga kosina iii unutrasnjosti tunela . Beton se na m reze nabaeuje u slojevim a deblj ine d o 3 do 4 em po cij eloj povrs i n i . Vrlo je osjetljiv na isusivanje te se p reporucuje trenutacna zastita p l asticnim folijama. Nakon 4 d o 7 dana beton oevrsne, sto omog ucuje da s sa un utarnje stra ne nastavi s izradom konstru kcije postupkom mlaznog betona . Vanjski sloj ulazi u nosivi presjek konstrukcije, a l i preporucljivo je dodati 2 do 3 em deblj ne jer se mlazni m postu pkom dobiva grubo valovita povrsina. Po potrebi se u nutarnja povrsina moze istovremeno s p rskanjem zaglad iti i i i na d rugi nacin obraditi. lzrada ko nstru kcija bez opl ata vrlo j e zahtijeva n postu pak, ali j e u pojedi n i m slucajevima potpuno opravdan. Kada se moraju izvesti p romjenj ive zak rivljene betonske plosne konstru kcije, postupak s mlaznim betonim ekonomski je m nogo povoljniji od i zrad e d rven i h kroj e n i h oplata, koje je jedino m og uce p ri m ijen iti u navedenim sl ucajevim a . Radov i s e brze izvode, s m a l o m radnom posadom i strojevima, uz vrlo dobru kvalitetu betonskih konstrukeij a .
Primjena postu pka j e dokazana prilikom i zgra d nje staze za bob i sanjkanje na Trebevicu kod Sarajeva za XIV. z imske olimpij ske igre 1 984 godi ne, kad je bez izrada opl ata izvedeno oko sest tisuca m etara povrsine vozne staze prostorno zakrivljenih i promjenj ivog oblika po duzi n i . Kada smo pristupili projektiranju staze za bob i sanjkanje n a Trebevicu iznad Sarajeva, bili smo svjesni da se ne mote raditi projekat a da se prethodno ne rijesi tehnologija izvocJenja. Unutarnji oblik staze posljedica je dinamickog proracuna voinje bolida kroz stazu, boba i sanjki. Vozna povr5ina staze je po duiini stalno promjenjivog poprecnog presjeka. Na mjestima je ploha preko cetiri metra visine. Zakrivijenost popreenog presjeka je kombinacija kruinice i e/ipse. Ukupno je trebalo izraditi oko 6.000 m2 zakrivijenih povrsina. Vee prva ispitivanja ukazivala 5U da oblikovanje nije moguce izvesti oplatama jer su se mogle primijeniti samo drvene krojene opiate, sto bi zahtijevalo veliki broj tesara i dugo vrijeme gracJenja. Na raspolaganju je bilo manje od godinu dana. Prilikom izvocJenja sanacijskih radova na zgradama ostecenih potresom, uoceno je da se tehnologija "mlaznog " betona, 05im oblaganja, prskanje mote primijeniti i u drugim konstrucijama ukoliko se osigura cvrsta pod/oga. Odluka se nije mogla donijeti bez probe. Na otvorenom prostoru uz betonaru jednog gracJevinskog poduzeca, izracJena su dva prefabricirana rebra kakva su predvicJena na stazi s unutarnjom zakrivijenosti poprecnog presjeka staze. lzmecJu rebara je postavljena armatura i cijevi koje su bile predvicJene za ugradnju za razvod medija za hlacJenje i pravljenje umjetnog leda. Preko cijevi i beton5kog ieijeza s van}5ke strane je vezana gu5ta celicna mreia. Strojem za mlazni beton, sa smanjenom brzinom izbacaja, 5 vanjske strane, nanosen je s/oj betona na mreiu u debljini 4 6 em. -
Kada je vanj5ka beton5ka lju5ka ocvrsla, 5 unutarnje strane dobiveni su uvjeti rada za mlazni beton kao sto su u tunelu iii kod obloga poko5a. Na probi je izvedeno oko 30 m2 zakrivljene p/ohe za dva sata rada a dva sata su utrosena za izradu unutarnjeg djela koji je izveden nakon tri dana. Povsina je zag/acJena celicnom cijevi koja je na krajevima pratila voaice postavljene na rebrima, a u mecJurazmaku se cijev elasticno savija/a i pratila ujednacenu zakrivljenost plohe. Montainim rebrima i prskanjem betona, ljuska staze izvedena je za manje od cetiri mje5eca rada. Postupak se mote uspjesno promijeniti kod hidrotehnickih gracJevina i drugim gracJevinama gdje su uzduino promjenjive zakrivljene povrsine konstrukcije. Nakon Sarajeva, sve naredne 5taze u Latviji, Kanadi, Francuskoj i Americi izvedene su postupkom mlaznog betona. Kod izgradnje nekih staza bio sam ukljucen kao savjetodavac ali nisam bio dovoljno promocuran da postupak zastitim patentom.
lzgu bljene opiate su namjenjene izradi suplj i na u u n utrasnj osti konstrukcija a koje ostaju u konstrukciji nakom ocvrscivanja betona . Potreba za u nutarnj i m otvorima j avlja se kod mostovski h nosaca, vel i korasponskih
greda i medu katnih konstrukcij a. U pogledu izbora materij ala za izgublj ene opiate potrebana je izuzetna pozornost. Organski materij a l i u sta spadaju sve vrste d rvene grade , kartonske cijevi i spreploce, uslij ed kondenzacije vade u u n utarnj i m supljinama vremenom se bioloski razgraduj u . To moze i m ati za posljedicu poj avu neuglednih m rlja na vid lj ivim djel ovi ma konstrukcije i nepovolj an utjecaj na kval itetu i trajnost betona. Sigurnije je koristiti si nteticke materijale kao sto su PVC cij evi i pol istirenske p loce ali su to skuplj a rjesenja s n epoznatim ishodom u pogledu trajnosti . Kada su u pita nju veliki unuta rnji otvori vrlo uspjesna, sigurna i trajna rjesenj a mogu se izraditi s montazn im tankostij eni m betonskim ploca ma kojima se obli kuj u un utrasnji otvori. 1 0. IZRADA PLANOVA O PLATA POMOCU RACUNALA Proizvodaci oplatni h sustava razvili su programe za racunala pomocu koj i h je moguce izra diti raspored oplatni h ploca na konstrukcij i, izra d iti zbirne preglede potrebnih djelova i utvrditi cijenu oplacivanja. Prog ra mi su razvijeni na osnovi C AD programskih sustava . Postu pak rada je jed nostava n . U racunala se u nose tlocrti i presjeci konstrukcija s potrebnim geometrijskim vel iCinama konstru kcija koje se oplacuj u . U racunalu su ranij e pohra njene vel iCine oplatn ih ploca i pripadajucih d ij el ova za p ovezivanje i pod u piranje sustava za koje se trazi rjesenj e. Racunala rasporeduju oplatne ploce u najpovolj nij em rasporedu po tlocrtu i visini konstrukcije, odreduju redosljed postavljanja ploca i taktove prijenosa pojedinih sekcij a, oznacavaj u koja ce se rjesenja d etalja primjeniti, ispisuju popise s vel icinama ploca i drugih sastavnih djelova u potrebnom b roj u . Pomocu popisa potrebnih djelova i ploca, b roja u poraba te p ovrsina za oplaCivanje dobiva se utrosak rada za oplacivanje konstrukcije. C ijena oplaCivanj a je posljed ica navedenih utrosaka . Osnovi je nedostatak racu nalskih programa sto su razvijeni za posve odredeni sustav oplata i odredenog proizvodaca. U okviru istog proizvodaca moguce je usporedivati razl iCite sustave koje proizvodi sa stanovista utoska rada i cij ene. Za odredenu gradevinu, kada je unesen tlocrt i presjek, moze se ispitati koje je rjesenje oplatni h sustava povolj nije za odredeno g radiliste s malim i i i velikim plocama, koristenje jed n i h i i i drugi h nosaca, ali samo za sustave koje proizvodi taj proizvodac. Za sad a ne postoj i mog ucnost d a se na jednom p rogra mu u sporeduju oplatni sustavi razliCitih proizvodaca kod izbora i donosenja odluka o nabavi .
84
D. PRI PREM A I S KI DANJ E OPlATNI H SKLO POVA Pri l i kom izrade oplat ni h sklopova, izn i m n a pozornost mora posvetiti pri premi oplatne p lohe i skidanj u opi ate nakon ocvrscivanja betona. Povrsinski izgled betonske konstrucije odraz je stanja oplatne plohe. Ukoliko oplatna ploha n ije prethodno pripremljena, beton se vezati za plohu i kod skidanja ostetiti. Skidanje oplatnih sklopova nakon oevrsdvanja betona je ujedno i aktiviranje izradene nove betonske konstrucije za prihvat opterecenja za koje je namjenjena. Na nedovoljno ocvrsloj konstruciju nepazlj ivim se skidanjem mogu izazvati prsline iii prouzrociti druge nepovoljne posljedice.
1 2. 5
lzrada plana oplaCivanja pomocu racunala.
lzrada oplata zidova na gradilistu s gotovim plocama.
Opiate za betonske graaevine
1 . PRI PR E MA OPLATN I H PLOHA Prij a njanje za beton s p rjecava se oscenj em i na nosenjem tankih prem aza preko o platnih ploha prije svake uporabe. Potpuno se ne moze sprijeciti l ijepljenje betona za plohu, a l i se premazima mogu svesti na najmanju mjeru. Lijepljenje betona za oplatnu plohu ovisi o povrs i n skoj o b ra d i materij a l u plohe. N e ravne i hra pave povrsine i m aj u vecu povrs i n u p rijanjanje je vece nego kod glatkih i puni h ploha. Dascane i ostecene oplatne plohe iz naveden ih razloga i maju vel iko prij a nj a nje. Oplatne plohe izradene od vodopropusnih m aterij a l a i i i nedovoljno za ptivenih n a spojevima povecavaju p rija njanje i kod skidanj a ostecuju plohe i betonske povrsine. Prije nanosenja premaza, oplatna se ploha dobra ocistiti od ostataka betona i cementnog m l ijeka zaostal i h od prethodne u porabe. Za tu o peracij u rade se i posebni strugaci koji skidaju neCistoce, a ne ostecuj u plohu. Strugaci su izradeni od tvrde plastike i podsjecaju n a a late za Ciscenje stakla. Nakon struganja oplatne se plohe ispiru vodom i suse. Premazi za oplatnu plohu ne smiju biti agresivni i i i na bilo koji d rugi nacin kemijski akt iv n i s sastojcima betona. N a betonskim povrs i n a m a premazi ne smij u ostavljati masnoce i m rlje B ud u Ci da se o platne plohe pripremaj u i po nekoliko d a n a p rije izlijevanja betona, p remazi moraju biti stabil n i i otporni na vanjske utjecaje, n iske i visoke tem perature, padavine i brisanje. Premazi koji se koriste u p raksi mogu se uvjetno podij eliti na "su he" i " m asne". Su h i pre mazi d olaze na gradi l iste kao p raskaste tva ri koj i m a se n a gradilistu p rave vodeni rastvori i na nose s e na o platne plohe.
Prije izl ijeva nja betona p remazi se moraj u osusiti . Osuseni premazi izm edu o p latne p lohe i betona stvaraj u tanki sloj koj i omogucava lako odvaja nje op lata od ocvrslog betona . Za premaze se najvise koristi mjesavina gasenog va pna i gi psa, a l i se rade i od kamenog brasna s umj etni m vezivima. Kod d rven1h i ostecenih oplatnih ploha suhi premazi su u prednosti p red masn i m , jer d ijelom popunj avaju ostecenja i na oplatnoj plohi izravnavaj u i zaptivaj u povrsinu. Suhi p remazi su osjetljivi na kisu i kvasenje te se u takvim slucajevima moraju ponoviti. Nekada je to vrlo tesko na ko sto je oplata sklopljena i polozena a rmatura . Takoder su osj etljivi na u d a re i ostecuj u se kod postavljanja betonskog cel i ka i hodanj a radnika. M asn i premazi su otopine izradene od m i neralnih ulja i i i parafina s rastva racima. Na gradiliste do laze pripremljene otopine, u baevama od 1 00 d o 200 kg. N a trzistu se javljaju pod razl icitim komercijalnim imenima kao " op lata n " i drugi. Kod d uzeg stajanja dolazi do talozenja masnih tva ri na dnu bacve te se p rije u po rabe moraju dobro izm ij esat i . N a oplatne s e plohe nanose krpama, spuzvama iii prskalicama u tankim sloj evima. Nakon desetak minuta rastvaraci isparavaju , a masne tva ri ostaju na povrs i n i . Kod duzeg stajanja na masnim s e premazima skuplja prasi na i d ruge neCistoce, a pri vel ikim vrucinama i na suncu oksidiraju te ih je potrebno ponoviti. Pogodne su za g latke opl atne povrsine kao sto su plohe od sperploce, l ij epljenog d rveta i celicn i h l i mova. Ne preporucuje se koristenje rabljenih motornih u lja i i i slicnih materij ala jer ostavljaju masne ta mne m rlje na povrs i n i betona sto moze otezati povrsi nske obrade bojama i i i oblaganje lijepljenjem ukoliko je p redvideno. U koliko se ne mogu n a baviti pripremljene mjesavi ne za " m asne " premaze, n a g radil istu se mogu pripraviti od mjesavine m ineral nog u lj a s dodatkom 1 /1 0 - 1 /1 5 d ijelova d izel goriva . Utrosak m aterij ala za mazanje oplata je o ko 0, 1 d o 0,2 kg/m2. Na jednom inozemnom gradilistu u sjevernoj Africi projektanti i nadzorni organi bi/i su Englezi iz jedne poznate svjetske tvrtke. U pogledu kvalitete i tocnosti izvoaenja bili su nepopustljivi. Provjeravali su svaku fazu rada, nakon postavljanja armature a prije izlijevanja betona gotovo uvijek su bili nazocni.
O P LATA Z I DA
POLOZAJ UGAONE P LOCE
87
REDOS L I JED S K I DA N J A
Redoslijed skidanja opla tnih ploca sa zidova.
Posebno su bili osjetljivi na Cistocu opia te p/oca. Dogaaalo se, da se je postavljena armatura place mora/a vaditi i ponovno Cistiti oplatnu plohu. Nasi su se radnici u pocetku opirali takvim zahtjevima, ali kao inteligentni /judi uskoro su i za to nasli rjesenje. ArmiraCi su kod postavljanja armature na ploci skidali cipele i koristili posebno nabavljene papuce od meke tkanine.
Na gradiliStu su dobili naziv "papucari". Uveden je i novi pojam. Cista op/ata znaCilo je Cista u nasem poimanju Cistoce. Cisto za nadzorne organe znaCilo je "clean up". Na gradHiStu se moglo cuti: ")ESAM Ll REKAO DA OVA OPLA TA MORA BJTJ "CLEAN
UP"
A NE SAMO OCJ$(ENA "
" Op iate se m o g u skidati kada beton dosti g n e 3 0 % predvidene cvrstoce kod zidova, stupova i drugi h okomitih d ij elova konstrukcije. Kod p l oca, greda i stupova izloze n i h savij a nj u i i i izvijanju , opiate se mog u skidati kada beton dostigne 70 % predvidene cvrstoce " .
2. S K I D AN J E O PLATA
Kod skidanja opiata a ktivi ra se izradena betonska konstrukcija koja u tom trenutku p reuzima opterecenje od viastite tezine i vanj s k i h utjecaja okolisa kao sto su vjetar i i i d r u g i . Oplatnim se s klopovima m ora osig u rati post u p no i meko popustanje, bez trzaja i udaraca, jer u veC i n i s l u cajeva o pi ate se skidaj u prije d ostizanja konacne cvrstoce betona. Redosl ijed popustanja opiate treba prilagoditi statickom sistem u betonske konstrukcije da se ne izazovu nepredvidena naprezanja u pojed i n i m d ijelovim a . N a red oslijed popustanja n a glaseno konstrukcije i u k ijesten i staticki sistern i .
U vazecem " Pravil n i k u o tehnickim normativim a za beton i armira n i beton " u clanku 2 48 i Njemackom D I N u br 1 04 5 je odredeno:
su
osj etlj ive
konti n u i ra n e
Predl ozena vremena s u na stra n i sigu rnosti jer se u z odredene mjere opiate mogu skidati znatno ran ije. Vrij eme skidanja posredno utjece n a broj koristenja oplatnih sklopova te i m a i naglasen ekonomski znacaj . Vrlo prihvatlj ive preporuke izdao j e "American Concrete Institute " , poznati " AC I " u " Special Publicatio n " N o 4. Vrij e m e skidanj a d a n a j e u ovisnosti o temperaturi koj a je biia kod izlij evanja i ocvrscivanja betona, vrsti konstrukcije i rasponu. P R E PO R U C E N O V R IJ E M E SKI DANJA O PLATA
Nakon koliko s e vremena o d izlijevanja maze oplata popustiti i a ktivi rati betonska konstrucija ovisi o m nogim okoin ostim a . tem peraturi beton a kod izlijevanja i ocvrscavanja p redvidenoj konacnoj cvrstoci beton a a ktivnosti cementa * * statickorn sistemu * raspo n u konstrukcije U mnogim zem ij ama vrijeme skidanja odredeno je Tehnickim propisima iii drugim u redba ma.
Temperatura u vrijeme izrade i ocvrscavanja
Vrsta konstrukdje
*
*
Veca od 1 5° c
od 5 do 1 5" C
1 . Okomite plohe zidova stu pova i greda 2. Vodoravne opiate ploca, greda, 'T'
1 2 - 24 72 1 2 0 sati
48 72 sata 96 - 1 44 sata
3. Konstru kcije na raspon u o d 6 - 9
1 20 sati
1 68 sati
4. Slozene konstrukcije, vel i k i h raspona,
504 sata
672 sata
p resjeka, krizne i gredne konstru kcije, do 6 m raspona metara
slozenih p resjeka
I
Ka ko bi se skratii o vrijeme skidanja skup i h oplata kod veli k i h raspona, maze se konstru kcija podu prijeti na 1 /2 raspona. Podu pi ra nj e se rjesava neovisno o oplatnom sklop u . Nakon s k i d a nja o p i ate, konstru kcija ostaje podup rta do potrebne cvrstoce betona, a opiate se u meduvremenu mogu da lje koristiti. Kod vel i k i h raspona i sloze n i h presjeka vrijeme popusta nja se m ora tocno odrediti. Potrebno se vrijeme dobiva racunskim p utem i probam a .
Skidanje kutnih dijelova kod oplatnih sklopova zidova.
U statickom racunu p roracun a konstrukcije utvrde s e naponi koj s u posljedica vlastite tezine konstrucije i moguca druga opterecenja u vrijerne popustanj a . Za radi s i g urnosti i sprjecava nja pojave naprsl i na , dobiven i se naponi povecavaj u za 30 - 50 % .
Opiate za betonske gradevine
90
Dobiven a vrijedn ost n a pona mora se dokazati p robnim tijelima i predstavlja potrebnu cvrstocu betona u trenutku popusta nj a . Kod izlij evanja konstrucije, uzimaju se opitna tijela za kontrolu cvrstoce betona, kako je to propisima predvi deno. l stovremeno se radi nekoli ko serija opitn i h tij ela n a koj i m a se prati razvoj cvrstoce. Opitna tijela za pracenje ne njeguj u se u labo ratoriju, vee se ostave na konstrucij i zasticeni od su nca i i i kise. Nakon 72 sata ispituje se cvrstoca prve serije probnih tijela, a svaki n a redni dan po jedna serij a , dok se n e utvrd i potrebna cvrstoca, koj a odgovara dobivenom naponu u statickom pro racun u . Pred lozeni postupak pretpostavlja d a n a gradilistu postoji opremljen l aboratorij s u redajima za ispitivaje cvrstoce betona, sto se kod slozenih gradevina kao sto su mostovi i d ruge velikorasponske konstrucije podrazumijeva.
Oplatne ploce su dio gdje se izlijeva betonska konstrudja. Visina sklopa na mjestu oplatn i h ploca je oko 3,0 m , a sirina ovisi o pojed i n acnom rjesenju koj e j e prila godeno gradevin i . Z a izra d u sklopova z a visoke zidove mogu s e koristiti razlicite vrste tvo rnicki izraden i h gotovih ploca . Pred nost i maju vel i koplosni oplatni sklopovi ali se mogu p ri m ij eniti samo kod ravni zi dova u tlocrtu . Na oplatnim sklopovima na svakoj visinskoj sekciji su radne staze sa zastitni m ograda m a . Posebnost rjesenja oplatn i h sklopova je u nacinu povezivanja za oslonce . Veze moraju sigurno povezati gornji dio oplatnog sklopa za oslonce ali isto tako omog uciti otvaranje oplatnih ploca . Veze se rade kao zglobne iii vodoravno pomicne. Zglobne veze otvaraj u o platne plohe kao skare okrenute p rema gore, sto otezava postavlja nje betonskog zeljeza i Ciscenje oplatnih ploha.
O P LATN I S K LOPOVI ZA RAZLICITE VRSTE KON STRU KCIJA Opisa n i m vrstam a oplatn i h sklopova i postupcima rada, moguce je rad iti razl icite vrste betonskih konstrucij a . Nacin izbora vrste op latn i h sklopova i uvjeta opisan je u prethod n i m pog lavlj i ma. Kada se ra d i usporedbe pretpostavi da se potpuno ista betonska konstrucija izvodi na razlicitim lokalitetima i u razliciti m klimatskim uvjetima od razlicitih pod uzeca, vje rovatno bi se kao n aj povoljn ije te hno losko i ekonomsko rjesenje u sva kom pojedinacnom s l ucaju dobila druga vrsta oplatnih sklopova . U ovom d ijelu daje se prikaz neko l i ko uobicaj e n i h gradevi na s rijesenj i m a oplatn i h sklopova . Rjesenja sklopova preuzeta su iz tehn i cke dokumentacije renom i ra n i h p roizvodaca oplatnih sustava i gradevi nskih poduzeca . 1 . IZRADA VISOKI H ZIDOVA Visoki betonski zidovi javljaju se kod mnogih konstrucija g radevi n a kao okomite konstrukcije sprem n i ka za zito kod, si losa za tekucine, visokih mostovskih stupova s un utar njom supljinom i tornjeva razliCitih n a mjena. U tlocrtu visoki zidovi mogu biti ravni, zakrivlj eni, kruzni, elipsasti iii kombi nacija zakrivlj enih i ravnih poteza. Oplatni sklopovi za visoke zidove sad rze vise djelova od kojih svak i i m a tocno odredene namjene. Obicno s e rade sekcije oko t r i m etra visine dok duzina n ije ogra n icena ali se rijetko ide preko 6 , 0 m.
lzrada visokih zidova podiznim oplatnim sklopovima.
92
Opiate za betonske graclevine
Vodoravno pom 1 cn e veze omog ucuje bocno pom icanje o p l at n i h ploca, sto ostavlja sloboda n rad n i prostor n a u n utarnjoj stran i zida, sirine do 7 5 em s jedne iii o bj e strane. Prostor je dovoljan za ciscenje i pripremu oplatne p lohe, te postavljanje a rmature. Oslonacke konzol e su d io s klopa koj i pridrzavaj u oplatn i sklop i omogucuj u premjestanje po visi n i . Na konzolama je radna staza s koj e se oplatne ploce otvaraju i zatvaraju . Konzole se oslanjaj u preko cel icnih trnova na d onje, zavrsene i d ijelom ocvrsl e betonske konstrukcije. Kod oplatni h sklopova za visoke zidove potrebne su tri radne staze po visini. Gornja sluzi za ulijevanje betona, srednja za otvaranje opiate i postavlj anje armature a donja za vezivanje i otkacivanje sklopa od konstrukcije. Kad a beton u oplati dovoljno ocvrsne da m oze primiti opterecenje oplatnog sklopa, popustaju se donje veze konzola za konstrucij u . Koli ka je cvrstoca betona potrebna ovisi o rjesenja trna, ali uobicajeno je d a se pocne s podizanjem kada beton dostigne oko 50 % predvidene evrstoce. Podizanje oplatnih sklopova izvod i se po sekcijama koj i su sirine od 3,0 do 6,0 m . Postoje razl icita rjesenja podizanja . Najed nostavnije rijesenje, a l i ujedno i najopasnije za rad nike je podizanj e sklopova uz pomoc vanjskih d izal i ca .
Pod i za nje sklopova pomocu d izal ica Nakon sto su veze konzola na trnovima popustene, na zato predvidene usice koje su ugradene za oplatni sklop, jedna po jedna sekcija se prihvaca toranjskom d izalicom s obje strane sklopa. U tom trenutku rad nici napustaj u radne staze i d izal i ca podize sklop. lzn i m no je teska operacija vjesanja sklopa za gornj i trn . Lju d i m oraju u jednom trenutku doci na donju rad n u stazu i uspostaviti veze s trnovim a d o k Citav s k l o p pri d rzava d izal ica. Postoje rjesenja g dj e se oplatni s k l o p moze objesiti z a s i d ra pomocu d iza li ce bez rad n i ka .
Samopod i zuci sklopovi Samopodizuci sklopovi znatno su bolja i s i g u rn ij a rjesenj a . Na konzolama su ugradene nazub ljene uspravne vodice od cel icn i h profi l a . Vodice su poveza ne preko sidara z a betonsku konstrucij u a konzo l e s e zupcanicima d rze z a vodice i pomjeraju p o vis i n i . Pnl i kom podizanja sklop s e povezuje z a ocvrslu betonsku konstrukcij u a pomocu elektro-motora i redu ktora, podizu se vodice na novi polozaj i povezuju se za betonsku konstruciju pomocu sidara. U n a rednoj s e operaciji oplatni sklop preko zupca n i ka i u z pomoc elektro-motora podize u gornj i polozaj. Kada se oplatni sklop pod i g n e na potre b n u visin u , z u pca n ici koji povezuju oplatni sklop s nazub lj e n o m vodicom se zakoce.
Pri llkom podizanja rad n ici su izvan opasnosti, mogu ostati na naj n i zoj radnoj stazi gdje s u i el ektro-podizaci jer je rjesenje vrlo sigurno. Operacija pod izanja o platnog sklopa je zavrsena i moze se nastaviti s postavljanjem a rmatu re i izlij evanjem betona. Podiza nje jedne sekcije oplatnih sklopova traje oko 1 5 minuta, a za cijeli pojas, ovisno o velicini, utrosi se nepun ra d n i d a n . Rad na pod izanj u obavljaju samo tri rad ni ka . Ovisno o tem peraturi p r i izvodenju radova, a ktivnosti cementa, vrsti betona, vel icini gradevine, ciklus pod iza nja jedne visi nske sekcije u prosjeku traje oko dva da na, ali za plani ra nje se uzima tri dana. Utrosak rada na oplata ma je vrlo malen . Osim n avedena tri covjeka koji rade na podizanj u , popustanj u i sklapanju oplatnih sklopova, j os t reba osigurati ciscenje i podm azivanje oplata s utroskom 0,05 ra dnih sati po m2. Nakon dostizanja projektira n e visine, oplatni skl opovi s pomocu podizaca mogu se na isti nacin sami spustiti, ali je jednostavnije i brze kada se obavi dizalicom. Prvo sklapanje oplatnih sklopova na temelj noj ravni traje d o dva dana i skidanje oko jedan dan.
lzrada mostovskih stupova podiznim oplatnim sklopom.
G radenje visokih zidova s ciklicno podizuCim oplatn i m sklopovima sigurnije je za !j ude i kvalitetu gradevine od postutu pka s kliznim oplatama, ali i nesto sporije. Kod planira nja, kada se uklj uCi vrijeme za prvo sklapanje i skidanje, moze se u prosjeku racunati s brzinom napredovanja od 1 ,0 do 1 , 5 m visine na dan. Prilikom gradnje RTV doma u Sarajevu, na dijelu namijenjenog za velike studije bila je predvidena betonska konstrucija sa zidovima visine oko 1 9 m, kvadraticne osnove od pribfiino 40 m. Trebalo je izvesti pojas od oko 7 60 m betonskih zidova u visinu 1 9 m. Dotada nije bilo prilike rjesavati izvodenje visokih zidova, ali su koristena iskustva iz strucne literature i inozemnih gradilista. Uspjesno je rjesen oplatni sklop visine 3 m, sa sekcijama duzine 4, 0 metara. Da bi tesari dosli do opia te i nastavili s radom, rukovalac toranjske dizalice, vjesao je po dva radnika celicnom utadi za zastitne opasace koje su imali na sebi i podizao na oplatni sklop Koliko su ijudi bili u opasnosti i koliko je to bilo u suprotnosti s propisima o zastiti na radu, ne treba spominjati. Na moje pitanje zasto taka radi, dizalicar je odgovorio: " POPNITE SE VI, INLENJERU, JEDNOM ONIM UESTVAMA OD ULETA, PA
(U
POSLUE I VAS PODIZATI. "
Bio je u pravu. Zaneseni rjesavanjem oplata, zaboravijen je jedan naizgled sitan detalj: kako !judi mogu sigurno dod i napustiti radno mjesto na oplatnom sklopu.
2. IZRADA VISOKI H MASIVN I H ZIDOVA Visoki masivni zidovi su g radevin e gdje se zbog deblj i n e konstru kcije i i i jednostra ne opiate ne mog u povezivati dva suprotna o platna sklopa . Predstavnici navedeni gradevina su betonske bra ne, visoki potporni i oblozni zidovi i duboke temelj n e konstrukcije. Po visi n i mogu biti promjenjivog poprecnog presjeka, a kod brana i oblozn i h zidova, b lago zakrivlj eni iii kosi. lzrada oplatn ih sklopova ne razlikuje se mnogo od visokih zidova, osi m u nacinu vjesa nja za konstrukciju i pridrzavanju . N oseca konstrukcija oplatnog sklopa rad i s e u visi n i dva poj asa podizanja sklopa. Obicno je noseca konstru kcija celicna resetka. Na donjem d ijelu sklopa je radna staza s ogradom i reg u latorom o komi tost i za formira nj e kosine, a na gornjem djelu radna staza za u grad bu betona s zastitnom o g radom . C ij eli oplatni sklop se vjesa preko vijcan i h trnova n a ugradena sidra u konstrucij i . Ugradena sidra izradena su s up ustenom n avoj nom glavom za koja se povezuju oplatni sklop. Podiza nj e m oze biti rjeseno s toranjskim d izalica m a , ali suvremena rjesenja i maju ugradene podizace i okom ito pomicnu vodicu, rjese n u n a isti n aci n kao kod visokih zidova .
96
Potpuno ista rjesenja primjenj uj u s e kod potpornih, temelj nih i o blozn ih zidova, g dj e se oplata moze postavljati samo s jedne strane.
t
lzrada kosih masivnih zidova podiznim sklopom.
3 . IZRADA TU N E LSKI H G RABEVI NA
lzrada visokih masivnih zidova samopodiznim oplatnim sklopovima.
Napredovanje j e nesto sporije u od nosu na visoke zidove, jer su oplatni sklopovi j e d n ostra n i . Kod izgrad nje b ra na , to n ij e od znacaja jer se u visinske sekcije izlijevaju vel i ke kol icine betona, a redos l ijed rad ova odvija naizmjenicno na vise sekcija u odredenom redoslijed u .
Dugacki zatvoren i t u n e l i za prometni ce i i i h i d roteh n icke gradev i n e izraduju se pomocu sklopivih oplatnih sekcija koje se pre mijestaju po d uzini na zeljeznim vodicama iii g u m e n i m kotaci m a . Oplatni sklopovi obuhvataju cijeli poprecni presjek otvora, a izvode s e u sekcij a ma d uzine 10,0 d o 15,0 m . Oplatni s u sklopovi poveza na cijelina i i i kom pozicija , kako j e nazivaju sa zg lobovima i polugama za popusta nje i premij estanje.
98
Opiate za betonske graaevin e
Nabavna cijena kom pozicije tunelskih oplatih sklopova vrlo je visoka te se prili kom izbora poprecnog presjeka tunela i izbora vrste oplatnih sklo pova p rovode opsezna p rethodna istraziva nja .
I
1 Pomicni op/atni sklop za izradu tune/a.
Kod p roje ktiranja p rometnica, n a stoji se poprecni p resjek tunela po cijeloj duzin i p rometnice zad rzati u i stom poprecnom presjeku, kako bi se kom pozicije oplatn ih sklopova mogle koristiti na vise tunela . N a slica n nacin maze se rijesiti izvodenje otvorenih hidrotehn ickih kanala istoga poprecnog p resjeka po duzi n i . 4 . IZRADA SLOZ EI\I I H O B LI KA ZIDOVA I STU POVA U TLOCRTU Vodoravno pomicni opfatni skfopovi k o d izrade tunefa.
Kod uzduznog p remij estanja oplatne se plohe odvajaju od ocvrslog betona preklapanjem oplatnih ploca pomocu zglobova. Smanjena vel icina u pop recnom p resjeku oplatnog sklopa omogucuje premij estanje n a drugi polozaj po duzi n i .
Betonski zidovi se cesto projektiraju s rebrima i zadeblj anima, u kruzni m i i i d rugim oblicima krivi na. Navedene osnove zidova koriste se kod armiranih potpornih zidova s rebrima za ojaca nje, zat i m kod zidova spremn i ka za tekucine iii drugu namjenu. U n astojanju d a se pom iri staticka namjena i estetski izg!ed, stupovi se projekti raju u razlicitim slozen im oblicima osnove.
1 00
Opiate za betonske graaevine
I. -
l
II.
Rjesenja oplaCivanja slozenih stupova.
Beton kao materijal za graaenje
1 01
Javlj aj u se oblici u osnovi, poznati po n azivima; " H '\ "Y", " 1 " , "L11 te kruzni i i i eli psasti i d rugi zakrivljeni oblici . Ne s m ij e se pog rijesiti prilikom rjesava nja oplatnih sklopova te p redvidjeti zasebne sklopove za istake i ravne d ijelove. U naveden i m sl ucaj evi ma stu povi se pri rjesava nju oplatn i h sklopova p romatraju kao cjelina, koja se istovremeno izlij eva . Na pri premljene ravne potkonstrucij e d odaju se opiate za ista ke koji oblikuj u trazene osnove reba ra i i i istaka. Dijel ov i koj i su, okomiti na ravn inu potkonstrucije, obavezatno se rade u blagom konusu. Dovolj a n je nagib stran ica od 1 : 1 0 iii 1 : 1 5 , sto ola ksava skidanje cij elog sklopa s ocvrsle konstrucij e. Kruzne i d ruge k rivine u osnovi zidova mogu se vrlo jednostavno rij esiti gotovim tvornickim p loca ma iii sustavi ma s unificiranim elementima.
lzrada zavojitih zidova s gotovim oplatnim plocama.
!
II .
Rjesenja op/atnih sklopova kod slozenih tlocrta zidova.
Nakada su se kod d rven i h krojen ih oplata i zradivale drvene remenate a l i bio je to dogotrajan i skup rad . lzrada zakrivljenih p loha u osnovi s gotov i m p loca ma v r l o j e jednostavna. lzmedu dviju p loca u bacuje s e konusno o b l i kova na d rvena l etva . Velicin a konusa ovisi o radijusu krivi ne. Oplatni sklop se povezuje i regul i ra na isti naCin kao d a je ravan . Kod pojed i n i h oplatnih sustava, kruzne i zakrivlj ene osnove mogu se izvoditi pomocu zglobova koj i su zato p redvideni na plocama. Razraden i s u sustavi s vij cima za podesavanje kuta izmedu oplatni h ploca sto omog ucava izradu osn ova s promijenjivi m krivinama.
5. O PLAT N I S KLOPOVI ZA S LOZEN E PRESJ E KE G R EDA
G re d n i nosaci za vel i ke raspone, rade se u sloze n i m poprecn 1 m p resjecim a naziva prema obliku; " I ", "T", "A", i kao k utijasti . Kada se bolje pogleda poprecni presjek, uoclj ivo je d a su samo bocne stran i ce slozenog oblika, dok je donja povrsi na gotovo uvijek ravna. Sa stanoviSta oplata bocne stranice su zapravo okornite opiate kao kod zidova.
Rjesenja kutova i zavojitih tfocrta zidova. ,.,__.,.,,"
I BA 2Q i
"'---'
I
\
\
\
Grede ostaju poduprte nakon skidanja opfata pfoca.
Oplata dna greda je oslonac cijele konstrucije. Nakon betonira nja ova se oplata u pravilu ne smije skidati dok se ne dostigne trazena evrstoca betona. Bocne opiate g reda, koje su ujedno i skuplj i dio oplatnog sklopa, mogu se u vecin i slucajeva skidati vee nakon 24 sata .
PRENOSIVI 0 ! 0 SKLOPA
STALNI 010 SKLOPA
Primjer izrade kruinih zidova s podiiuCim sk/opovima.
Prenosivi i stalni dio opfatnog sklopa za izradu greda.
U svjet l u navedenih okolnosti, konstrui raju se i oplatni sklopovi g redn i h nosaca. Opiate dna nosaca izraduje s e z a jedan i i i dva raspona konstrucija, u ovisnosti o tom kol iko j e nosaca u jednom raspo n u .
Bocne opiate se izraduju najvise u jednom i i i dva pri mjerka i prenose s g rede na g redu, sto ekonomski znatno povoljn ije. Bocnim se oplatama obli kuje oblik i izgled g reda koji maze b iti vrlo slozen. Primjer su prednapeti I nosaci i ograde na mostovim a . "
"
Kod izrade je potrebno obratiti pozornost n a d eta lj veze oplatnih p loha u donjem kutu, pomocu kojeg se osig u rava Iagana skidanje bocn i h p loca bez potresa i udara .
lstovremeno izlijevanje greda i ploca. n
·· ··· ··· - - ....
-- --- - -
�1
-:t'"l '1 1
q:
, , I ; I I I ' I � 1"1
lstovremena izvedba sirokih greda i ploca. Suvremeni oplatni sklopovi za grede.
Na slican se naCin rjesava oplata krizni h nosaca i tzv. kasetiran i h ploca, g dje je preko kriznih nosaca jos i betonska ploca .
lzvodenje se rasclanj uj e na vise koraka koji se ciklicno ponavljaju . Prvo se izlij eva donja ploca, n a kon toga bocne stran ice, a zavrsava se gornjom koln ickom konstrukcijom .
Oplata g reda krizni h nosaca se podupire odvojeno od bocni h okomitih stra nica i place, sto omogucuj e da se skuplj e opiate ran ij e skidaj u i ponovo koriste. Oplatu d ijela place i bocne stranice mogu se izrad iti od poliestera kao obrnute konusne kutije koje se Iagana vade i prenose, a istovremeno krizni n osaCi ostaju poduprti.
Konzolni oplatni sklopovi vrlo su slozene konstrukcije koje se koriste kod g radenja mostova. Oplatni sklop se pridrzava posebnom celicnom konstrukcijom koja je oslonjena na zavrsene i oevrsl e d ijelove mostovskog nosaca .
Opiate mostovskih nosaca u b rajaju se u najslozen ij e oplatne sustave. Gotovo na svakom mostu projektira se i izvodi drugo rjesenje prilag odeno uvjetima konstrukcije i g ra d i lista. Poprecni je presjek mostovsk i h nosaca je u najvecem b roj u slucajeva rijesen kao zatvoreni kutijasti presjek. Rjesenja oplat n i h sklopova ovise o izabranoj tehnologiji g radenja. U koliko je k utijasti p resjek oslonjen na s ke l u , oplacivanje se rjesava uzduzno pomic n i m sklopovi ma z a bocne strane i plocu.
Kada j e d i o izvedene betonske mostovsk e konstru kcije dovoijn o ocvrsnuo, konzolni nosaci se po micu naprijed u duzini sljedece sekcije. Kada su konzole uevrscene, p reko njih se navlace oplatni sklopovi na novu sekciju gdje se arm iraju i izlijeva beton . Napredovanje je dosta sporo jer se za izrad u i premij estanje jed ne sekcije utrosi 1 0 d o 1 5 dana, a nekada i vise.
S lozenost rjesenja n a g lasena kada poprecni presjek nosaca ima p romjenjivu velicinu prema sredini raspona.
1 06
Beton kao materijal za graaenje
1 07
. .. . .........._.\\'!" ____
1 l
�
i
I
�I
�!
Pomicni konzolni oplatni sklopovi mostovskog nosaca promjenjivog presjeka.
Jzrada mostovskog nosaca pomocu uzduzno prenosivih oplatnih sklopova.
1 08
Beton kao materijal za graaenje
Staticka koncepcija mosta m ora biti pril agodena konzo l n o m n a C i n u izvodenja . Na mostovskom nosacu s e dodaju kablovi z a pridrzavanje konzole i oplatnog sklopa do trenutka povezivanja nosaca u sred i n i raspona . I pored slozenosti postup ka i rjesenja sklopova ovi m nacinom, primjena ima i puno ekonomsko opravdanje. Kod pemoscivanja zaljeva i d u b o k i h kanjona skele p ra kticno nije moguce izraditi i i i s u v r l o s k u pa rjesenja te j e izrada monolitn i h betonskih mostova s konzo l n i m o platni m sklopovi m a jedino prihvatljivo rjesenje.
Ill.
OBRADA I UGRADIVANJ B ET S KOG CELI KA
Ne postoji najbolje rjesenje oplata u opcem smislu. Najsuvremenije opiate i uredaji ne daju istovremeno i najpovo/jnije rjesenje. U svakom pojedinacnom slucaju, gradevinski inzenjer mora istraziti i predloiiti najpovoljnije tehnolosko i organizacijsko rjesenje uz trzno prihvatljivu cijenu.
Betonski j e cel i k sastavni dio armira nobetonskih konstrukcij a . Ujedno i najosjetljivi d i o presudan za pri hvacanje i prijenos opterecenja . 0 povrsini, vrsti i polozaj u celicnih sipki u presjeku konstrukcije ovisi nosivost p loca, g reda, zidova i stupova . U armirano betonske konstrukcije ugraduju se velike koliCine betonskog cel ika, razliCitih p romjera o b l i ka i vrsta cel i ka . U p rostornom m etru a rm i ra n o betonskih konstru kcija u prosjeku se u g ra duje od 60 do 1 20 kg betonskog cel i k a . Tez i n e pojedinacnih sipki a r m aturnog cel i ka k recu se izmedu 2 do 20 k i lograma po komad u. Za jedan prostorni metar a rm i ra n o betonske konstrukcije potrebno j e izrezati, saviti i u g ra d iti od 1 0 do 2 5 sipki a rmaturnog celi k a . Kada se tom e dodaj u vilice koje su teske p o komadu 1 ,5 do 3 , 0 k g , u a r m i ra n o betonskim nosacima raspona 1 5 do 2 0 m, u g ra d i se 40 d o 5 0 obradeni h s i p k i a rm ature po p rostornom metru . Betonski j e cel i k skup m aterij a l . Cijena 1 kg o bradenog i u gradenog cel i ka u beton s ke konstrukcije dostize cijenu od 6 - 1 0 k n U cijeni A B konstrukcija armatura sudjeluje od 3 0 d o 4 0 % . Dobar konstru ktor moze oblikova njem presjeka, statickim proracunom, iskoristenjem n a pona i planom a rmature ustedjeti d o 1 0 d o 1 5 % cel i k a . N a c i n o m a b r a d e betonskog c e l i k a m oze se ustedjeti vise. U ko l i ko se izbjegne otpadak kod abrade, usteduje se 5 % od tezine cel i ka, o bradom strojevim a i utroskom rada na obradi, usteduje se dalj i h 1 5 % vrijednosti . Betonski j e cel i k strateski materij a l koj i se dobavlja iz i n ozemstva. U zeljeza ram a u zem lji u glavnom se d o ra duje, o p l em e nj uj e i izraduj u prefabrfkati.
1 10
Obrada i ugraaivanje betonskog celika
U graaevinskim poduzecima rijetko je naCi graaevinskog inienjera na radnom mjestu u radionic! za obradu betonskog ieljeza. Jednog proljeca dosao je u poduzece diplomirani graaevinski inienjer li bi se mogao zaposliti do odlaska u vojsku.
M I.
i pitao da
Trenutno smo imali dosta muke s armiracnicom stalno nedostaja/o pojedinih vrsta celika iii profila. Predloiili smo da nam pomogne u armiracnici. Odusevljeno je prihvatio je najbolje ocjene na fakultetu imao iz konstruktivnih predmeta. U tadasnjem "Pravi/niku o sistematizaciji radnih mjesta " poduzeca nije bilo predvideno radno mjesto iniinjera u armiracnici. Predloiili smo da se ukljuCi u rad kao vanjski suradnik, a za bruto placu odredili 1 0 % od usteda armature. Nakon tri mjeseca dokumentirao je ustede i zaradio vise od place glavnog direktora. Sjecam se da je ad zarade kupio po/ovni auto. Nakon povratka stalno se zaposlio u armiracnici i nakon nekoliko godina razvio je armiracnicu u malu tvornicu koja je obradivala betonski celik za triiste sire regije.
1.
1\1
Obrada i ugradivanje betonskog celika
111
G LATKA ARM ATURA GA 240/360 izra duje se u obliku zica i sipki. Norm i rane zice i si pke su okruglog poprecnog presjeka, a proizvode se u promjeri ma: 5, 6, 8, 1 0, 1 2, 1 4, 1 6, 1 8, 20, 22, 25, 28, 32 i 36 m m G A 220/340 glatka armatura kval itete 22 0/3 40 i zraduje se u obliku zice u promjerima 5, 6, 8, 1 0 i 12 mm. Danas j e koristenje glatkoga betonskog cel ik a u opadanj u u korist rebraste i m rezaste a rmature. U veCi ni europskih zemalj a g latka se a rmatura gotovo ne koristi izuzev za izradu vilica . Povrsine i tezine sipki standardnih p romjera g latkog celika navadeni su u tablici. -
-
PROPI S I I VRSTE C E U KA
Za armiranje betonskih konstru kcija rabe se cel icne zice promjera do do 0 1 6 dolaze i z zeljezara 0 1 2 m m i sipke p romjera d o 0 40 mm. u namotaji m a tezi ne 200 do 300 kg. $ipke p romjera 0 1 6 do 4 0 m m isporucuj u se jednom povijene u petljama duzine d o 2 4 m L:elik koj i se koristi za izradu a rmature mora udovoljavati s ljedecim uvjetima:
4
12
500
560
6
U a ktu a l n i m propisima " Pravi l nik o teh nicki m norm ativi m a za b eton i a r m i rani beton" SL 1 5/90 dane su sl ijedece vrste cel i ka za armira nje:
1 4.07
1 5. 2 7
1 7 .27
1 5 .7 1
1 8.85
2 1 .99
2 5. 1 3
28.27
22.81
26.64
30.41
34.21
29.45
34.36
39.27
6.03
5 .09
7 .63
3.14
6.28
9.43
1 2.57
1.
20
2 .466
1 .5 7
3.52
4.02
5.50
6.28
7 . 07
7 .92
9 05
1 0. 1 8
1 1 .31
1 0. 7 8
1 2 .32
1 3 .86
1 5 .39
1 6.09
1 8. 1 0
20 . 1 1
20.36
2 2 90
2 5 .45
7.85
38.01
22
2 .984
3 . 80
7 .60
1 1 .40
1 5. 2 1
1 9. 0 1
25
3.853
4.91
9 .8 2
1 4. 7 3
1 9.64
24.54
28
4.834
6. 1 6
1 2 .32
1 8.47
24.63
30.79
36.95
43 . 1 2
49 .26
30
5. 349
7 . 07
1 4. 1 4
2 1 .24
28.27
3 5 .34
42.41
49.48
56. 5 5
32
6.31 3
8 . 04
1 6.09
24. 1 3
3 2. 1 7
40.2 1
48 . 2 6
56.30
64.34
7.990
10.18
20.36
30.54
40.72
50.89
6 1 .07
7 1 .25
8 1 .43
9.865
1 2.57
2 5. 1 3
37.70
50.27
6 2 . 83
7 5 .40
89.97
1 00 . 5 3 1 1 3 . 1 0 1 2 5 . 6 5
40
MAG 500/560
1 2 .06
1 2 .72
4.02
. 54
18
18
10
1 0 05
.01
16
360
10
8.04 1 0. 1 8
4.62
240
500
9.24
3.39
3 .08
5 - 36
500
6.79
2.26
1 . 54
G A 240/360
400
5 .66 7 .70
1 .1 3
1 .208
18
400
4.52 6. 1 6
0.888
340
40
4.7 1
14
220
6
3 .93
12
5 - 12
6 - 14
2.51
3.14
0.79
G A 2 2 0/340
RA 400/500- 1
2.01
0. 50
0.6 1 7
36
RA 400/500-2
1 .5 1 236
0.395 10
49.09
9 1 .61
1 0 1 .79
RA - R E BRASTA ARMATURA 400/500 rebrasta a rmatura radi se od n a ravno tvrdog RA visokovrijed nog cel i ka . lzraduje se u obliku zice i sipki . Zice i sipke rebrastog celi ka i m aj u uzd uzna i poprecna rebra. RA 400/500 1 . Zice i sipke rebraste a rmature i maj u rebra okom ito na uzduzni s mjer. Proizvode se o promjerima 6, 8, 1 0, 1 2 i 1 4 m m -
-
1 12
Obrada i ugraaivanje betonskog celika
Obrada i ugraaivanje betonskog celika
1 13
-
RA 400/500 - 2 i m aj u rebra pro mjenjivog poprecnog presjeka u obliku srpa. Pro izvode se sta ndardno u promjerima 6, 8, 1 0, 1 2, 1 4, 1 6, 1 9, 22 25, 28, 32, 36, i 40 mm. Povrsine i tezine sipki dane su u ta blici .
1 "k;,; . .
)roinjer f.T�4 u mm
!
_; ll
· •· .··.. · ·•·•·· i �;tXL R.E�#��TA ARMA,'fiu�.A · ·.• i < . ··· : .·; ;-c·· � : � · · . . .. .. . ' .· • '
:.:
>
. .
,
.
<
•
.-.·.
; txt ��� '' c•J'<>
8
0.405
0.50
1 .0 1
10
0.633
0.79
12
0 .9 1 1
14
!
·
.. ·
1 .8 1
2.01
2.51
3 . 02
3.50
4.02
4.52
5 .0 3
1 . 57
2 .3 6
3.14
3 .9 3
4.04
5.53
6.20
7 .07
7.85
1 .1 3
2 .26
3.39
4.62
5 .66
6.79
7.92
9.05
10.18
1 1 .3 1
1 . 242
1 . 54
3 .08
4.62
6. 1 6
7.70
9.24
1 0.78
1 2 .3 2
1 3 .86
1 5 .39
16
1 .6 2 1
2.01
4.02
6.03
8 04
1 0.05
1 2 .06
1 4.07
1 6.09
18.10
2 0. 1 1
19
2 . 288
2.84
5.67
8.51
1 1 .3 4
14.18
1 7. 0 1
1 9.85
2 2 .68
2 5 . 52
28.35
22
3 .058
3 .8 0
7 .60
1 1 .40
1 5. 2 1
1 9.01
22.81
26.64
30.41
3 4. 2 1
38.01
25
3 .9 5 1
4.9 1
9.82
1 4. 7 3
1 9 .64
24.54
29.45
34.36
39.2 7
44. 1 8
49.09
28
4 . 966
6. 1 6
1 2 .32
1 8.47
24.63
30.79
36.95
43. 1 0
49.26
5 5 .42
6 1 .58
32
6.474
8.04
1 6.09
24. 1 3
32. 1 7
40.2 1
48.86
56.30
64 . 3 4
72.38
80.42
36
8.200
1 0. 1 8
20.36
30.54
40.72
50.89
6 1 .07
7 1 .26
8 1 .43
9 1 .61
1 0 1 .79
40
1 0. 1 1 7
1 2.57
25. 1 3
3 7 . 70
50.27
62.83
7 5.80
88.00
1 00 . 5 3 1 1 3 . 1 0 1 2 5 .66
Dopuste n i n a poni u armaturi navedeni su u narednoj ta b l i ci . Za uku pne utj ecaje, u kljucujuci utjecaj e od temperature sku p ljanj a betona dopusteni naponi se povecavaju za 2 0 % u odnosu na vrijednosti i z tablice s ogranicenjem do 1 80 N/m m2 za glatku armaturu GA 240/360 a d o 280 N/m m2 za rebrastu a rmaturu RA 400/500. Za d i n a m icki opterecene armiranobetonske elemente dopustena je uporaba samo glatke a rmature GA 240/3 60 i rebraste armature RA 400/ 500-2 , dok je uporaba g latke armature GA 220/340 i rebraste armature RA 400/500- 'I , zavarenih armaturn ih mreza od g latke i rebraste zice MAG 500/560 i MAR 500/560 te Bl armature BIA 680/800 n ije dopustena. Dopusteni naponi u glatkoj armaturi GA 240/360 dinamicki o pterecenih eleme nata za sipke promjera od 5 mm do 1 2 m m, iznose 1 60 N/m m2, a za sipke promjera od 1 4 m m do 36 m m iznose 1 40 N/mm2. Dopusten i naponi u rebrastoj armaturi RA 400/500-2 d i n a micno opterecen i h eleme nata ogra n icen i s u na 2 2 0 N/mm2 i odreduje s e prema izrazu: aad
=
1 40
+
0, 7
aa. min <
220 Nlmm2
0 S do 0 1 2 GA 240/360 0 1 4 do 0
Place
1 80
Stu povi, grede, p loce
1 40
1 60
Ploce
Rebrasta armatura M B 2 0 do M B 30 RA 400/500
Stupovi, grede, place Place
·stupavi, grede, place
MB > 30
Place
d
1 2 em
220 240
d
1 2 em
240
1 2 em
260
d
Armaturne mreze
M B 20 do M B 30 MAG 500/560
M B > 30
G rede, place Place G rede, p l ace Place
<
d > 1 2 em
d
< >
<
1 2 em
240
d > 1 2 em
260
d
<
1 2 em
d > 1 2 em
280
2. ARMAT U R N I PREFABRI KATI U n astojanju da se armatura sto jednostavn ije obraduje i postavlja u konstrukcije, celicne zice, glatke i rebraste armature prethodno se tvornicki oblikuju u vise vrsta prefabri kata . Najvise upotrebljava n i prefabrikati su: M rezaste armature Armaturni n osaci Bl - a rmatura * *
*
MREZASTA AR MATU RA se rad i od m edusobno zava re n i h sipki glatkog hladno vucenog celika kvalitete 500/560 i rebrastog celi ka 500/600. Mreza se sastoji od u p ravno zavarenih sipki p romjera 4 do 1 2 mm. Zice se elektrokontaktn o medusobno zava ruju. Razma k sipki u m rezi j e od 1 00 d o 2 50 m m . Proizvode se u sirinama od 2 , 1 5 do 2 ,2 m, trgova cke d uzine 6 m a po za htjevu se u tvornici mogu dobiti duzine do 1 0 m d uzine. MAG - 500/560 su zavarene m reze od hladno vucene zice glatkog celika . MAR - 500/600 su zavarene mreze izradene od rebrastog betonskog cel i ka.
1 14
Obrada i ugraaivanje betonskog celika
Razl i kuj u se dvije vrste mrezastih armatura "R" i " Q " . " R " m reze imaju nosivu armaturu u poduznom s mjeru. Poprecne sipke c i n e o k n a na m rezi u od nosu n a n osive s i p ke u odnosu do 1 : 2 , 5 . Poprecna armatura je manj eg promjera i sl uzi kao razdjelna. "Q " mreze imaju isti promjer uzduznih i nosivih sipki, a razmak izmedu sipki je jedanak u oba smj era. M rezaste se armature oznacavaj u: MAG - f MAR - f ili MAG R 0 ,102 a/b MAR Q 0 ,102 - a/a MAG - m rezasta g latka armatura, f povrs i na nosivih sipki n a m etar sirine, 01 -promjer uzduzni h nosivi h sipki, 02 - promjer poprecnih sipki, a - razma k nosivi h sipki, b - razmak poprecnih sipki. Pri mjer oznake: MAG R 283 iii MAG 0 6,0/4,6 - 1 00 I 250 mm Oznacava m rezu od glatke armature, povrsine sipki po m etru sirine od 2 , 83 cm2, poduz n i m sipkama promjera 6,0 m m , poprecni m sipkama promjera 4,6 mm, s razmakom izmedu poduznih sipki, od 1 00 m m , a razmakom poprecn ih sipki od 2 50 m m . Promjeri, pov rs i ne, razmaci izmedu zica i velici n e m reza d a n i su u ta blicama.
" R" MREZ E
MAG 5 0 0 / 560 -.-
0
�
t L
-
0
-
o
0
I 1
1
b
·a·
M R E Z E MAG 5 0 0 / 560 MAR 5 0 0 / 5 6 0
A
v
ARMATU RNI N OSACI Armaturni nosaCi se izraduj u od dvije, cetiri i i i sest poduzn ih sipki od glatkog celi ka u donjem p ojasu i jedne sipke u gornjem pojasu. Oblikovane su kao resetkasti nosaci, gdje je donj i i gornji pojas poveza n sipkama koje su tockasto zava rene i povezuju donji i gornji pojas. Proizvode se u visinama od 90 do 300 mm a u duzinama 3, 4, i 6 m . Do visine n osaca 1 65 mm donje si pke su promjera 2 iii 4 0 5 rnm a iznad 2 i i i 4 0 8 - 1 0 m m . Gornja sipka j e 0 8 iii 0 1 0 rnrn. NosaCi se primjenj uju kao gotova armatura za raz licite vrste rnedukatnih konstrukcij a : rebraste m edukatne ku nstru kcije s ispunorn suplj i m o p rekars kirn i i i betonskim blokov ima rnonolitne sitnorebraste iii gred ne konstrukcije pune montazne i monolitne place polumontazne konstrukcije koje su bstutiuiraju u potrebu oplata za izlijevanje ploca.
115
Obrada i ugraaivanje betonskog celika
I
I<�
a
I
0
1
+ I
"I Mreiasta armatura, mjere i oznake.
_.._
�I
2
1 16
Obrada i ugraaivanje betonskog celika ·· .. ·· ·
;
,
�� .�A.G :.:.-'<,fvr.:J[ J.�.,;Y,-;
.·. ···· .. ·..• .•. • .
'
·r>
"'
-'"
,+'¥�•� R-1 3 1
;, .... · ····. . ..C::. - � K - ' ·IVft:t t;l:AS fA� '
:;;;'i-; .
·r
,J �A
j ii :: . .......��:;.�;·:.;I ;••·c" . ... . . . P���;1�
!1H
f'
'""
1 50
2 50
R-139
4.2
4.2
1 00
25
R-1 66
4.6
4.2
1 00
•
.
.
• .
lf�t;i, :.., tiopf� .· . 1 . 34
0.56
.39
0.56
.66
!
.
.
;.; , : , ..
ARIV' . . ·<
500
•
" . ·· •· .. . • .
[i�:J;;} [(�;�::)
;,.\ .. . !>Ui, , ! .Sir ·••· .
<.
220
1 .48
500
220
1 . 54
1 6.94
0.56
500
220
1 .76
1 9.86
1 6.28
R-1 96
5.0
4.2
1 00
2 50
1 .96
0.56
500
220
2 .00
2 2 .00
R-22 1
6.0
4.6
1 50
2 50
2.21
0.66
500
220
2 .2 9
25.19
R-238
5 .5
4.2
1 00
2 50
2 .3 8
0.56
500
220
2 .33
25.63
R-283
6.0
4.6
1 00
250
2.83
0.66
500
220
2.77
30.67
R-332
6.5
4.6
1 00
2 50
332
0.66
600
220
3. 1 6
4 1 .71
R-365
8.0
5.0
1 50
2 50
3.35
0.78
600
220
3.29
43.43
R-378
8.5
5.0
1 50
250
3.78
0.78
600
220
3.63
47.92
R-388
7.0
5.0
1 00
250
3.85
0.78
600
220
3.68
48.58
R-424
9.0
6.0
1 50
250
4.24
1 .1 3
600
220
4.26
56.23
R-503
8.0
6.0
1 00
250
5 .03
1.13
600
220
4.89
64.55
R-524
1 0.0
6.0
1 50
250
5 .2 4
1.13
600
220
5.05
66.66
R-636
9.0
6.0
1 00
250
6.36
1 13
600
220
5.94
78.41
R-785
1 0.0
7.0
1 50
250
7.85
1 .34
600
220
7 .76
1 02 .48
' •
.r · ·, ·
.>•. · ..
,;�I V.�,, "'"'"d' I H ,lj"M ·.· · • ·•
{mm)
:"'"" ;/ ,;I\)IP,... .;.' ", t:'TA 1\ Di\ ��"<:· u1.' 'r:cr:uR.�· , ,_,,., ·�· ·· . , . '!.1"'\f ' ;, · .
•
> ···.
I ,
, �a";(�ml ... Uid. .
• ·· .
,
• • ...
...
£'o pr.
-"'·
y:_�,;�r
'
. ..
• .·•
(
.
UH{�0;1jt
.
\
·.··
Popr.
· · ·.,
• (kp!kom)
••••
Uzd.
Popr. ,
Q- 1 3 1
5.0
5.0
1 50
1 50
1 . 34
500
220
2 .08
2 3. 3 4
Q- 1 39
4.2
4.2
1 00
1 00
1 .3 9
500
2 20
2.29
24.68
Q- 1 66
4.6
4.6
1 00
1 00
1 .6 6
500
220
2 . 64
29.61
Q-1 88
6.0
6.0
1 50
1 50
1 .88
500
220
2 .98
3 3 .44
Q-1 96
5.0
5.0
1 00
1 00
1 .96
500
220
3.1 1
34.89
Q-2 2 1
6.5
6.5
1 50
1 50
2.21
500
220
3.62
39.49
U�d.
1 17
Obrada i ugraaivanje betonskog celika
Q-257
7.0
7.0
1 50
1 50
2 . 57
500
220
4.06
45.55
Q-283
6.0
6.0
1 00
1 00
2.83
500
220
4.48
49. 2 8 57.86
�
Q-33 2
6.5
6.5
1 00
1 00
3.32
00
220
5.26
Q-335
8.0
8.0
1 50
1 50
3.35
500
220
5.32
Q-385
7.0
7.0
1 00
1 00
3.85
500
220
6.10
67.40
Q-503
8.0
8.0
1 00
1 00
5.03
500
220
7 .98
67.78
N a kon postavljanja montaznih ploca s resetkastom armaturom, izlijeva se monolitna betonska ploca do pune visine a resetkasti nosac osigu rava poveziva nje m ontaznog i monolitnog d ij ela betona U sl ucaj evima d a donja armatura nosaca n ije d ovo lj n a , u raz m a k izmedu s i pki donjeg pojasa mogu s e postaviti d o tri si pke, iste Iii reb raste armature.
Visina .nosaca Donja Donja Donja Donja
sipka sipka sipka sipka
0
5
0
8
70
90
1 10
1 25
H
(mm]
1 55 1 58
0 10
1 60
0 12
1 62
i
1
208
248
288
210
250
290
212
252
292
Resetkasti "Omnia " nosac s dvije sipke.
Sigurn o sidrenje resetkastih u g lavne nosace na osloncima dovolj no je da jedna d iagonala n osaca u lazi u oslonacki nosac uz uvjet da j e duzina sidre nja veca od 1 1 , 5 em. Bl - ARMAT U RA BIA 680/800 je armatura oblikovana od hladno vucene zice. Armatura je sastavljena od dviju uzduznih sipki spojenih zavarivanjem kratkih poprecnih sipki . Proizvode se od zica promjera 3, 1 do 1 1 , 3 m m a razmak izmedu poduznih zica je 20 mm. Oblik Bl armature omogucuje bolju prionjivost betona za armaturu sto doprinosi ravnomjernijoj raspodjeli naprezanja po duzini. Na gradiliste se isporucuje u kolutima duzine do 200 m. Danas se rijetko koristi.
Obrada i ugraoivanje betonskog ce/ika
1 18
1 19
B LO KO V I
I S PUN E
OMN I A GRED I CE B ET O N N A M J E ST U Polumontatne meoukatne konstrukcije s resetkastim nosaCima.
V i s i n a n o s a c a H ( mm )
3.
Donj a � ; p k a 0
5
70
90
Donj a � i pka 0
8
110
73
93
D on j a s i p k a 0 1 0
113
75
95
115
Resetkasti "Omnia " nosac s cetiri sipke.
DO KAZ KVALITETA C E L I KA
Z a sve vrste cel i ka za a r m i ranj e mora s e osig u rati dokaz o svojstvima i kval iteti izdan od nadleznog i n stituta i i i ustanove u zemlj i . U ko l i ko j e celik dobavljen iz i nozemstva , uvoz n i k j e d uzan osi g u rati dokaz svojstava i kval itete i zd a n od nadleznog instituta i i i ustanove u zem lj i , a u skladu sa Zakonom o normizaciji i U redbom o izmjenama i d o p u n a m a Zakona o standardizacij i . ( N N b r . 44/95 . )
PRIJ E D lOG PROPISA PO EUROCOD U
2
U pute za u p o ra b u i vrste beton skog cel i k a te nj i h ova m a h a n icka svojstva, navedeni su u E u rocodu 2 , zasnivaj u se n a buduCim europskim normama E N 2 00080, koje ce izradit E u ropski komitet za celi k E C I SS. ECISS normam a predvidaju se dvije vrste betonskog cel i ka, razlicltih prema d u ktilnosti: B SOOH B SOON
-
-
l:elik kome j e kara kteristicna g ra nica popustanja 5 0 0 N/m m2 i koji i m a visoku duktll nost l:elik kome je karakteristicna g ra nica popustanja 5 0 0 N/m m2 i koj i i m a normalnu d u ktilnost.
l: e l i k se predvida i sporucivati u sipkama 0 1 6 do 40 mm i kolutima
0 5 do 1 6 m m .
Kao zava rene m reze o d 0 6 d o 1 6 m m z a B 500 H i 0 4 d o 1 6 m m z a B 500 N .
121
Obrada i ugraaivanje betonskog ce/ika
4.
SAVUANJ
NASTAVAK I ZASTITA ARMATURE
GA
-
Prema " Tehnickim propisima z a beton i a r m i rani beton " zice i sipke betons kog celika mogu se savijati postujuCi pravil a :
G LA T KA A RMATU RA
240 /360
L L:;
-
Savijanje uzduzne armature 01
Kuke na krajevima
150
15 0
6 0 za < 20
10 0
02
ne savija se
bez kuka 8 0 za > 20
Savijanje i kuke na vilicama D,
5 0 < 12
4 0 za < 1 6
0 < 1 0, 4 > 0 < 8
6 0
dl
8 0
za za
0 < 20
7 0 + 4
LL:; =
0 > 20 em za
11 0
za
13 0
NASTAVLJANJ E ARMATU R E
za
d 2 = 15 0
mm mm
0 < 10
mm
0 > 20
mm
0 < 20
mm
Armatura se u konstrukcija ma nastavlja ravni m p reklapanjem, s kukama i zavarivanjem. Duljina preklopa za vlacnu a r m aturu g l atku GA i rebrastu RA je IP
=
RA 4 0 0 / 5 00
R E B RA STA A RMAT U RA
1. 2
a x lk
g dj e je a = 1 2 a ovisi od odstoj a nja sipki od va njske povrsine betona, razmaka izmedu susjed nih p reklopa u jednom presjeku i udjela broja sipki u presjeku koji se nastavlja . -
M rezasta a rmatura MAG I M A R armatura s e nastavlja p reklapanjem o d rede n i m b rojem cij e l i h polja m reze. N osiva a rmaturna m reza M A G p reklapa se s naj ma nj e tri polja m reze iii 4 sipke poprecne a r m at u re. Naj m a nja d uzina preklopa j e 40 em za mreze, g dj e su s i p ke promjera do 0 1 2 mm M A R m rezasta a rmatura nastavlja se prekla panjem s naj manje dva
polja m reze i i i 3 s i p ke poprecne a rm ature. Pritom j e naj m a nj a d u z i n a preklopa 3 5 em z a m reze s rebrastom a rm aturom .
I
L:;k
=
3 0 + 8 11 0
em za za
0 < 1 0 mm 0 > 1 0 mm
Uvjeti savijanja GA i RA ceficnih sipki.
1 22
Obrada i ugradivanje betonskog celika
1 23
Obrada i ugradivanje betonskog celika
N A S T A V A K A RMAT U R E
� 1,5 lp
V I L I C E OD G LA T K E A RMAT U R E
I
I
O < c < 4 0
L,
-
8
em za
8 0
za
0 < 10
mm
1D < 0 16
mm a > 2 0 > 3 em
- -
V I L I C E K O D R E B RAST E A RMATU RE
10 0 > 8 Lk
0
0
0
0
em
1 0 + 8
11 0
em
za za
0 < 8
mm
�
0
a
Uvjeti savijanja vilica od GA i RA cefika.
- - - - - -
- - - - - - - -
�j
mm
8 < 0 < 12
�
lp
mi n
-
l
"
ene s i pke
0
2 0 > 3 em
Uvjeti za izradu nastavka armature preklapanjem.
_ _ _ _
b
_
1 24
Obrada i ugradivanje betonskog celika
NASTAV C I M R E ZA S T E A RMATU R E
ZASTITN I SLOJ B ETONA DO ARMATU R E Prem a a kt u a l n i m teh n ickim p ropisima (PBAB) naj m a nj i zastitn i sloj betona d o armature uklj ucujuci i vil ice ovisi o vrsti elementa konstrukcije, stu pnj u agresivnosti okolisa u kojoj se elemenat nalazi, MB, promjeru a r mature i naci n u izvodenja od nosno ugradnje.
POZ 1
Naj manji zastitni sloj evi betona do a rmature za elemente i konstrucije u neagresivnoj sredi n i : 1 , 5 em - za p loce, ljuske, z idove i medukatne konstrukcije
2,0 e m
' ' ,'
za g rede, stubove i osta l e elemente konstrukcije
Zastitn i sloj evi betona do a rmature povecavaj u se za + 0, 5 e m u u mjereno agresivnim a u a g resivni m okolisima za + 1 , 5 e m . Zastitn i slojevi betona do armature povecavaju s e z a : + 0 , 5 em - a k o elementi nisu d ostupni
c
+
0, 5 em - za betone manje marke od MB 2 5
+
1 , 0 e m - kada se povrsine naknadno mehanicki o b raduju
Zastitn i sloj betona do armature n i u j ednom slucaju, ne smije biti manji od promjera a rmature. L poz 2
Min
L
a > 0
poz 1
ZASTIT N I S LOJ P R E MA E U RO CO D U 2 Najmanji zastitni sloj je a = 0 + 5 m m uz uvjet da je promjer najveceg zrna a gregata d > 32 m m . Za a g regate do p ro mj era zrna do 32 m m naj manj i sloj je jednak prornjeru celicne sipke, a = 0
P RE K LO P I KOD N A STAVAKA MREZASTE A RMATU RE U z d u z n i p re k 1 o p u n enos i v om s m j e r u
a
mi n =
1 . pol j e > 1 0
P rek l op u n a s i v om s m j e r u
b
mi n =
3 . p o 1 j e > 3 0 em
S i drenje n a osl oncu
e min =
1 . pol j e
+
em
Ostal i uvjeti o vel icini zastitnog sloja dani su u ovisnosti o:
2 , 5 em
Jednostruke zice Dvostruke zice Dvostruke zice
0 8,5
<
<
8,5
0
<
3 12
5
Betonski celik
15
Prednapeti
25
30
25
40
40
40
25
30
40
35
35
40
50
50
50
50
1 26
Obrada i ugraaivanje betonskog ce/ika
KLAS E O N ECISCENJA OKOUSA PREMA E U ROCODU I I SO K lase oneciscenja okoli sa 1 . Suhi okolis 2. Vlazan okolis
Opis okolisa Unuta rnji elementi zgrade a . Vanjski elementi, unutarnji u vlaznom b . lsto kao 2a, ali elemeti izloze n i m razu 3. Vlazan okolis, smrzavanje, a. Elementi izlozeni smrzavanj u, vlazenj u i mocenj u a . Elementi izloze n i kaplj icama 4 . Blizina mora b. Elementi izlozeni moru i m razu 5. Kemijski a g resivan a . Slabo a g resiva n b . Umjereno agresiva n . c . Jako ag resivan
ce:::.: :.: og : :.:::a:.__ ns::k:.:::. to� ;;L; ;;.;: lik Obrada i ugraaivanje bf!.�
1-"'27
_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _
6. RAD N E O P E RACIJ E KOD O BRAD E CEU KA Betonski celi k za armiraje obraduje se u radionica rna i i i tvornicama do trazenog oblika kroz vise ra dnih o peracij a: l: iscenje i ispravlja nje Ozn aCivanje mjesta reza nja Rezanje n a potrebnu duzi n u Oznacivanje mjesta savij a nja Savij a nje u trazenom obliku lzrada snopova i vezanje plocice s podacima *
*
*
*
*
*
N avedene radne operacije mogu se izvesti n a vise n aCina: rucno uz pomoc alata, n a zasebnim strojevima za pojedine operacije, na strojevima koji istovremeno rade vise operacija i na automatskirn l i n ijama gdje se sve operacije o bavljaju u slijedu. CISCE NJ E I ISPRAVUANJ E
5 . O B RADA B ETO N S KOG CELI KA Pod nazivom obrada betonskog celika podrazumijeva se izrada a rmaturnih elemenata od odgovarajuce vrste betonskog cel i ka , zahtijevan og promjera u potrebnoj duzini i obliku. Vrsta cel ika, p romjer i obl ik od redeni su nacrtima a rmature u skladu sa statickim p roracunom posve odredenog elementa konstrukcije g radevi ne. Svaka obradena si pka a rmature namij enjena armira nj u konstrukcije, mora na sebi i m ati plocicu na kojoj su na neizbrisiv nacin n a p isan i svi potrebni podaci, koj i nedvosrn isleno odreduju obradenu s ipku na gradevini i elementu gdje ce biti ugradena u kon strukcij u . Podaci s e ispisuju n a ploCici od mekanog tan kog lima utiskivanjem slova i brojeva, a zicom se vezu za snop. N a plocici se ispisuju slj edeCi podaci : Naziv pod uzeca Naziv g radil ista Naziv g radevine B roj pozicij e prema nacrtu Oznaka vrste celika i promjer Komada u snopu Tezina jedne sipke Tezina snopa *
*
*
*
*
*
*
*
Betonski cel i k n a obradu dolazi iz zeljezara u kolutovim a iii na motaj ima do p romjera sipki 0 1 6. ( Kod nekih star ij i h zeljezara do 0 1 2 ). Veci p romjeri od 0 1 6 m m dolaze u petljama jednom p resavijene, duzine do 24 m . Pojedine zeljezare isporucuj u petlje vise puta presavijene taka d a ukupna d uzina si pke dostize i d o 36 m . Prije abrade celi k se cisti od hrde, masnoca i d rug i h oneciscenja Rucno ciscenje je vrlo tesko, sporo i nedovoljno. U poduzeCima se vise ne p ri mjenjuje osim kod samograditelja. l:isti se celicnim cetkama, krpama i vodo m . Stroj no ciscenje obavlja se istovremeno s ispravljanjem n a strojevim a z a ispravlj a nje. Valjci n a stroj u imaju sitna nazu bljenj a koj a skidaj u sloj necistoce i h rde. Po potrebi se mogu na istom stroj u dodati uredaji za odmascivanje i skidanje drugih necistoca . R ucno ispravlja nj e vise se ne rad i , a maze se vidjeti jedi n o kod samograditelj a . Prije samo trideset godina i u poduzeCima se betonski cel i k ispravljao istezanjem pomocu rucnih iii strojnih vitlova. Kraj zice je na jednom kraju vezan za neki cvrsti oslonac, a na d rugom se kraju potezao vitlom. Otpadak zeljeza bio je vel ik jer su se d ijelovi zice gdje se vezivalo osteti l i i morali su se odstran iti. Stroj no isp ravljanje jedino j e ucinkovito i daje zahtijeva nu kval itetu ce licnih sipki. Strojevi se p roizvode u raz l icitim te h n ickim rjesenj ima i izvedbama.
1 28
Obrada i ugraaivanje betonskog celika
Svi strojevi imaj u naj manje tri para valjaka s utori ma vel iCine 1 /2 0 koj i odgova raj u promjeru sipke koja se obraduje. Va ljci prihvacaju kraj zice s kol uta i suprotn i m okretanjem je povlace. Zica prolazi kroz vise pa rova utore n i h valja ka gdje se ispravlja i cist i . b a
\
d
e
a
lg =
Ia
. . . .n =
a
+ b + c + d + e +
c
•
I S P RAV LJAC
REZAC
lza strojeva s u prihvatni stolovi na koje s e slazu ispravljene, od rezane i ociscene si pke. � ipke se rezu na razvijenu duzinu potrebnu za savijanje koja je dana u nacrtima armature pod oznakom 19•
Duzina rezanja od redena je planom armature (19) u projektu konstruk cije, a predstavlja zbirnu, razvijenu duzinu koj u si pl
•
D NAMOTAJ
Na suvremenim " ispravljacicama " u veci n i su slucajeva i automatske sjekacice koje odmah rezu si pke na od redenu d uzi n u .
Na mjestu gdje se sipka namjerava rezati mora se postaviti oznaka. Kod zica i tanj i h promjera do 1 6 mm oznacavanje se ne rad i jer se na stroj u mogu odrediti d uzine na koje se rezu si pke. Kod veci h proflla na si p kama se moraju oznaciti mjesta rezanj a .
d
a
1 29
OZNACAVANJE DUZI N E I MJESTA R EZANJA
' a
b
Obrada i ugraaivanje betonskog ce/ika
D I Z REZAN E S I PKE
lspravljaCica i sjekaCica za sipke promjera do 0 7 6 mm.
Postoje i rjesenja u redaja za ispravljanje s usnicima koji rotiraju oko cel icn i h sipki kroz koje se zica p rov/aci . Brzi na prolaza cel icn i h sipki je od 1 , 5 do 2 , 0 m/sek. Za sva ki promjer zice koja se ispravlja postavljaj u se odgovaraj uCi promjeri valjaka i i i d r u g i a lati s utorima koj i odgova raj u prornjeru. Strojevi koji na kojima se isprav/ja cel i k nazivaju se " i spravijacice"
l spravljacice su strojevi d uzine do 3,0 metra, velikog kapaciteta . Vece vrste mogu istovremeno obradivati dva i vise kol utova . Na bavna cijena je dosta visoka ali i ucinci su vel i ki i krecu se od 500 do 3 000 kg/sat.
Postavljena i povezana armatura grede.
REZANJ E S I PAKA �ipke se rezu na oznacenom mjestu. Alati na strojevima cel ik rezu preko sm icuci h -r na prezanja na koja je naponska stanja cel i k najmanje otpora n . Svi a lati b i l o da s u rucni iii mehan icki rezu zeljezo sm ica njem . Strojevi za reza nje nazivaj u se " rezacice ", koje mogu biti rucne i mehanicke.
Rucne rezac ice su a lati konstru irani ta ka da je poluga zglobno vezana za utor g dje se postavlja si pka koja se reze. Rucnim sje kacicama maze se rezati po jedna sipka i to do promjera 0 25 m m .
�gLI_C:__t: Obrada i ugraaivanje betonsko ve� l: ik:<::�_ a
3 1 ..:.. _:_ 1::::.
__�_________ __
M e h a n i c k i m rezaCica m a istovreme no se reze vise s i p k i . Postoje razlicita teh n icka rjesenja. Pogonski motor j e elektricni, a l i prijenos s i l e na sjekace j e h id ra u l icki jer se mora dobiti vrlo vel ika sila na reznim org a n i m a . RezaCi su rijeseni na raz liCite nacine, o cemu govore i nji hova i mena kao ; 'g i ljotina', 'al i gator i d ruga. '
Po vel i ci n i to s u m a l i strojevi u d imenzijma u redskog stola, a l i su vrlo teski i skupi kod nabave. SjekaCice srednj i h kapaciteta istovremeno mogu sjeci 5 0 sipki 0 6 i i i 7 sipki 0 1 6, a samo jednu 0 36 m m .
OZNACAVANJ E MJESTA SAVIJANJA Na odrezan i m sipkama moraju se oznaCiti mjesta savij a nja. Savijanja mogu biti pod raz licitim kutovima. O bicno se cel i c� e s i pk e savijaju pod kutevima 1 80°, 90°, 60°, 45°, i 30°, ali se mog u rad1t1 1 drug1.. Najvece je savija nje na krajevima stapova GA cel i ka za ku ke od 1 8?0· Uzd uz sipke su manj i k utovi savijanja. Mjesta savijanja prema a rmaturn1m nacrtima oznacavaju se za rezivanjem u tjemenu kuta savijanj a .
SAVIJA N J E CELICN I H S I PK I N a oznacen i m mjestima cel icne si pke s e savijaju p o d kutom koj i je odreden u n a crtu a rmature.
Rucno savija nj e g otovo d a nije potrebno spominjati jer se rucnim a latima na g rad i listu mogu saviti samo nedostajuce vi l i ce . Stroj evi z a savijanj e betonsko g cel i ka nazivaj u se " savij a � ice " . . . . Dimenzija s u manjeg stola. N a gornjoj stran i j e postavljen alat za saVIJ a nje.
SjekaCica za teske profile.
SavijaCica za teske profile.
1 32
Obrada i ugraaivanje betonskog celika
Alat se sastoji od jedne roti raj uce place s trnom na sred i n i . Na ploCi su otvori u koje se ubadaju rotiraj uci trnovi . Sred nji trn se mjenja u ovisnosti o tom koji se promjer zeljeza savija , sto je odredeno tehnicki m propisima o najmanjem radij usu savij anja. Roti rajuCi trn na ploci se takoder u bada u rupu uvisno 0 p romjeru sipki. Kada se sipka iii snop sipki postavi s oznacenim mjestom na srednji trn, pusta se savija cica u pogon. Rotirajuca ploca se okrene za kut koj i j e zadan, n, rr12 iii rri4, a rotirajuCi trn n a p loci savija sipke. Kapaciteti savijaCica su razliCiti. SavijaCice srednje snage mogu u jednom zahvatu saviti jednu sipku 0 40 iii 8 sipki 0 1 4. Dosta su skupi strojevi kod nabave, ali su pouzdani i d ogovjecni. Kod nas se ne proizvode, a poznati proizvodaci su iz Njemacke i lta lije. Posebno se izraduju strojevi za savijanje vilica i slozenih obli ka armature. U posljednje vrijeme strojevi za izradu vil ica potpuno su a utomatizirani s p rogramom za savijanje. 1\Ja monitoru se nacrta oblik vi/ice s d imenzij ama i naruci potreban b roj, a stroj sve radne za hvate sa mostal no izvod i.
Obrada i ugraaivanje betonskog ce/ika
GRADILlSTE
POZICIJA
1 33
GRADEVINA .........••.•.••..•.....
0
.••.•••.......
TEZINA t KOM
KOMADA U POVEZIJ
TEZJNA POVEZA
DATUM
PloCica za oznacavanje snopa obraaene armature.
Oznaca vanje sveinjeva arma ture s neizbrisivim i dobra zavezanim ploCicama, s oznakama promjera. pozicije, gradilista i graaevine, iznimsno je vazno. Kada se ploCica otkine i izgubi, vr/o je tesko "prepoznati" o kojoj je armaturi rijec. Prvo se nepoznate sipke moraju metrom snimiti po obliku i promjeru. 5 crteiom i oznakama krece se u potragu, u nacrte armature i projekat konstrukcija. Za prepozna vanje jedne pozicije izgubi se mnogo vremena. Kada se na gradiliStu nakom dovr5enja radova ostanu snopovi obraaenih sipki bez oznake, to znaCi da se sipke bez oznaka nisu mogle 'prepoznati', a nedostajuce su izraaene ponovno.
OSTALI STROJ EVI I U R EDAJ I ZA OBRADU CEU KA
SavijaCica za sloiene oblike armature i vi/ice.
OZNACAVANJE I POVEZIVA NJ E SNO POVA Sve obradene sipke jedne pozicije uvezuju se u snopove. Na svakom snopu se postavlja plocica s ran ij e navedenim podacima i poveze zicom. Ukoliko se ploCica otrgne i izgubi, potrebno je uloziti ve!iki napor i trud da se ustanovi kojem su gradilistu, gradevin i i poziciji namij enjene obradene sipke.
Osim osnov n i h strojeva koj i su pobroj a n i p o rad n i m o peracij a m a , rad io n i ce za obradu betonskog celi ka sad rze n e ko l i ko dopunskih i pomocnih strojeva . Pokretni sto l ovi sad rzaj su svake opremljenij e radion ice. Na stolove se p ri hvacaju sipke nakon jedne operacije, na primjer, rezanja i odvoze do stroja za savija nje. Postoje razliCita rjesenja, od stolova koj i se k recu bocno u odnosu na d uzu stranicu pa do stolova s podizaCima i istresaCima koj i s e mogu sarni utovariti i istova riti. Strojevi za izradu vi lica u sastavu su opreme svake radionice. Potpuno s u a utomatizira n i tako d a ima rjesenja koja preuzimaj u z i cu izravno sa kolutova, ispravljaju, rezu i savijaju vilice. Vrlo su korisni jer je vilica u odnosu na d ruge sipke n ajvise po broj u . Strojevi za e lektrol ucno zavariva nje i i i n astavljanje sipaka donos i vel ike ustede. Kada nako n rezanja ostane sipka duzine 2 , 5 metra p romjera 0 20, ne maze se n igdje upotrijebiti jer nema pozicija s takvi m promjero m a male d uzine. Pomocu strojeva z a el ektrol ucno celno zava rivanje si pke se uspjesno nastavlj aju i dobivaju upotrebljive duzine koje se mogu savijati i ugra d iti u betonske konstrukcije.
1 34
7.
Obrada i ugraoivanje betonskog ce/ika
VRSTE POGONA I UTROSAK RADA NA O BRADI CE KA
Radionice za obradu betonskog cel i ka, u ovisnosti od opremljenosti strojevi ma mogu se promatrati kao rucne, mehanicke i a utomatizira n e .
Rucne rad ion ice s e r a d e na g rad i l isti ma samo k a o pomocne. Opskrbljene su rucn i m a latima za obradu , ali uglavnom se u nj ima rad i nedostaj uce pojedinacne sipke manjeg promjera i i i vi l ice. Utrosak rada je izuzetno velik. Za jednu ton u cel i ka promjera do 0 1 2 m m utrosi se oko 70 sati rada.
Mehanicke radion ice su razl icitim brojem i vrstom strojeva oprem ljene po rad n i m operacijama. Kapacitet rad ionica je 5 do 1 0 tona na d a n . U nasim uvjeti m a to su najzastuplj e n ije vrste pogona za obrad u cel i k a . Vecinom su armiracnice pri g radevinskim poduzecima mehanicke. U trosak rada ovisi o broju i vrsti strojeva, pomocnih stolova i d izal i ca i krece se od 1 5 do 2 5 sati po ton i .
Automatizi rane a rm i racn ice su obicno sa mosta lna poduzeca koje obraduj u betonski cel ik i izraduj u armaturu za vise korisnika . Teh noloski lanac je potpuno automatizi ran. Ka pacitet se krece do sto i vise tona po dan u . Utrosak rada se krece od 5 do 1 0 sati po ton i . U vecini Europski h zemalja to su samostalna pod uzeca koja rade za trziste. C ijena obradene a rmature iz tvorn ica je izn i mno je n iska i krece se od 3 , 5 d o 5,0 k n I k g .
0
4
-
16
--
mm
! 0 V I S E OD
16
mm
( B ETO N S K I CELI K
I S P RAV L J A N J E S I J EC E N J E
POSTAVLJAI\IJE ARMATURE U KONSTRU KCIJ E
0 tocnosti postavljanja a rmature u presjek konstru kcije ovisi nosivost konstru kcij e . Armatura se u oplatu i i i kal u pu postavlja prije i z l ij evanja betona, tocno na mjesto gdje je predvidena statickim proracunom i nacrtom armiranj a .
Razmak m e d u s i p k a m a odreden je nacrtom a rmature a l i p r i l i kom postavlj a nja mora se provjeriti da l i odgovara i Te h n i c k i m prop1s1ma u pog ledu razmaka medu sipkama, razda lj i n i od opiate i m o g ucnosti u l ijevanja betona . Svijet l i otvor izmedu dvij u bl iznj i h sipaka armature mora biti najmanje
3,0 em. Drug i je uvjet da razmaka izmedu sipa ka bude naj manje '0,8 d ',
gdje je 'd' promjer najveceg zrna agregata .
$ i p ke se mogu postavljat i - u snopovima od dvije, tri a najvise cetiri komada. Svijetl i razmak izmedu snopova zbir je promjera sipaka u jednoj ravni n i snopa. S i pke se povezuj u medusobno s mekom tzv. " paljenom " zicom na mjestima krizanja, a l i sigurnije je povezivanje tockastim zavarivanjem. Alati za tockasto zava rivanje vrlo su jednostavni i sigurn i , a rad je laksi, sig urnij i i brzi o d povezivanja zicom.
Zastiti n i sloj betona na vanjskim plohama konstru kcije osi g u rava se postavljanjem armature na propisanom odstojanju od op iate i va njske povrsine.
Kod sloze n i h prosto rn i h cvorista g dje s e a rmatura kriza iz vise smjerova, preporuclj ivo je rad i tocnosti i sigu rnosti polozaja s i p a ka u presjeku raditi armatu rne koseve izvan opiate. Armatura povezana u koseve postavlja se d iza l i com u oplatu .
! PRIJ ENOS
8.
1 35
Kako bi se osiguralo rastojanje od vanjskih povrsina te osigurao zastitni sloj , nekada su se postavlja l i d rveni k l i novi izmedu armature i opiate, koj i su se tijekom izl ijevanja betona vad i l i . Sada se mogu dobiti razl iciti modeli d rzaca armature od plasti ke a mogu se izrad iti kolaciCi od betona sa zicom za vezanje za armaturu, koji osiguravaj u razmak od opiate. Kod konstrukcija koje su izrazito izlozene a g resivnoj sre d i n i i kod konstru kcija koje d rze tekuci ne, d rzaci odstojanja armature nakon izl ijevanja prvog sloja betona vade se jer predstavljaj u oslabljena mjesta za prodor tekuci n a .
VI LICE
i
Obrada i ugraoivanje betonskog celika
SAV I J A N J E
Tehnoloska linija pogona za obradu betonskog celika.
P OV E Z I VA N J E I O Z NACAVA N J E
U blizini konstru kcije, na pogodnom prostoru, a l i u dohvatu d izal ice, u redi se ravan prostor. Poprecn i presjeci elemenata konstrukcije, u m a njeni za zastit i n i sloj betona koje se k rizaj u u cvoristu, izrade se od d rve n i h g redica i medusobno privremeno povezu.
1 36
Obrada i ugraoivanje betonskog celika
Pomocu pod u pi raca izradeni se okviri od g redica ucvrste i u nj i h se postave armaturne s i pke i vi l i ce u polozaj u kojem su predvide n i u konstrukcij i . Na sipke se s donje i boc n i h strana postave odgovaraj u ce velicine plasticnih d rzaca razmaka rad i dobivanja zastitinog sloj a betona. Armatura se u kosu povezuje tockastim zavarivanjem, cime se postize krutost pri podiza nj u i polaganj u .
IV.
PRAV
PRIJ EV
RAD
I NJ E
E
N
Kod tvornicke proizvodnj e mon tazn i h elemenata u ka l u pe se uvije k postavljaju p rethodno priprem ljeni oplatni kosevi sto obrzava p roizvo d nj u elemenata. Rad na postavljanju a rmat u re s kosevima u konstrukcije olaksan j e i u b rzan, a raspored a rmature po presjeku mnogo tocn iji . Projektanti konstrukcije t rebal i b i pri l i ko m izrade p l a n a a r m i ra nj a unaprijed predvidjeti evorista kod koj i h je moguca i prepopruciva predhodne i zrada a rmatur n i h koseva. U posljed nje vrij e m e p l a novi a r m i ra nj a rade se na racu n a l i m a pomocuzato izradenih progra m a . Kod pojedinih programa moguce j e dobiti trodi menzijona l n e crteze a r m i ra nja sto olaksava p rethod n u izra d u a rmaturn i h koseva i redosl ijed polaganja a rmaturn i h s ipki u oplatu.
Do polovice ovog stoljeca od betona se ocekival a samo jedno svojstvo - cvrstoca. Razvojem teh nologije p roizvod nj e cementa, p r iprave, zbijanja i njegovanja betona, poboljsala su se i d ruga svojstva ocvrslog betona, kao vodonepropusnost, otpornost na m raz i a gresivne sred i ne, a l i to je b i l a posljedi ca povecanja cvrstoce, a ne namjera da s e dobije beton naglase n i h svojstava. U suvremenom g ra d iteljstvu koristi se m nogo vrsta beto n a s nag laseni m jed n i m i i i vise svojstava ovisna u na mijeni u konstru kcij i . Da bi se dobio beton traze n i h svojstava, pri prava, prijevoz, u g radba, z bija nj e i njegovanje betona, moraj u se provoditi po tocni m postupcima postujud sve postavljene uvjete.
A. BETON KAO MA TERIJAL ZA GRADENJE 1 . TE HNICKI PROPI S I ZA B ETON s danasnjega g ledista, sve do pedeset i h godina, cvrstoce betona b i l e
s u v r l o s k r o m n e . Z a kval itetu betona b i l i s u mjerodavni " Privre m e n i teh n icki propisi za beton i a r m i ra n i beto n " , zapravo p revede n e $vicarske i Njemacke D I N norme.
Naj m a nja cvrstoca za a rm i ra n i beton bila je MB 1 60 (MB 1 6), a kao visoka cvrstoca smatra la se M B 220 (MB 22). C':vrstoca od MB 300 (MB 30 N/mm2) navodi la se u propisima uz napomenu.
"MB 300 mote se primjenjivati samo ukoliko se u neposrednim uvjetima gradilista dokaie mogucnost postizanja cvrstoce".
Prije trideset godina cvrstoca betona, tadasnje oznake MB 300 (300 kglcm2 sadasnja MB 30) nije se mag/a sigurno dostiCi. Za pripravu se karistila prirodna mjesavina kamenog agregata iz vodatoka, kaja nije bila ujednacena pa veliCini zrna i nije se mag/a osigurati Cistoca. Poslije je agregat prosijavan, ali samo da se ograniCi najvece zrno agregata. U neko daba pace/a se s Ciscenjem agregata ali to su bili improvizirani ureclaji kaji su sama dijelam mogli odstraniti primjese gline. Na jednom takvam pastrojenju nad sitom je bilo pastavljena gumeno crijevo, iz koga je stidljivo curi/a vada, sta je trebalo oCistiti agregat iaka nije bila jasno kama prljava vada atjece jer nije bila advada. . Mjesalice za pripravu betana, nisu imale uredaje za tetinsko daziranje agregata, ce menta i vode, vee se sve adreclivala valumenski. Sjecam se, da se za dabar beton koristila mjera, "}edna vreca cementa, na sest kolica s/junka a za slabiji beton "vreca cementa na de vet kolica sljunka II
11,
Oak se za vrecu cementa znalo da je 50 kg tetine, za volumen kolica se nikad nije znalo koliko je to agregata, jer je bilo razliCitih ve/iCina kolica, a i neujednaceno su punjena.
Beton se zbijao s posebnim a/atima tzv. rucnim nabijaCima, koji su imali dvije drtalice, a dolje je bio jedan /ijevano uteg od oko 5 kg teiine. Manjim se nabijacem koristio samo vodeCi majstor, a izgledom je podsjecao na neku vrstu maca. Majstar je mac zabijao energicnim ubadima, uz op/atu i ako ieljeznih sipaka sa zabrinu tim izrazom na lieu. Pri takvoj tehnologiji nije se sa sigurnoscu mogla dobiti zahtijevana cvrstoca. Kolika je dostignuta cvrstoca betona, znalo se tek nakon ocvrscavanja i ispitivanja. u vazecim teh n ickim propisima,
za beton i a rm i rani beton
"
Pravi l n i k 0 tehnickim normativima (SI . list 1 5/90), betoni su svrstani u dvije klase, II
8.1. i 8.11.
Beto n i p rve k l ase (B. 1 .) m o g u se prip ravljati bez pretho d n i h ispitiva nja, a l i j e uvjetovan a n aj m a nj a kolicina cementa. Betoni ave klase s m ij u biti M B 1 0, 1 5, 20 i 2 5 i mogu se u g ra divati samo n a grad i listu na kame se pripravljaj u . Betoni d ruge klase (B . I I) s u beton i M B 1 0 d o M B 6 0 t e beton i s posebnim svojstvima kao i beto n i svih marki koj i se p rijevoze. Betoni iznad M B 6 0 su beton i visoki h cvrstoca.
B eton i d ru g e k lase ( B . I I) pripravlj aj u se n a osnovi p reth od n i h l aboratorijskih ispitivanja.
NAJMANJE KOL/(JNE CEMENTA ZA BETON£
8.1.
Agregat najkrupnijeg zma 1 6, 5 do 3 1, 5 mm MB Najmanja koliCina cementa na 1 m3 Klase
35 45
15 20 25 20 25
Za konstrukcije i elemente od betona koriste se m arke betona MB 1 0, 1 5, 2 5, 30, 3 5, 40, 4 5 , 50, 5 5, 60. Posljednj i h g odina poceli su se koristiti beton i visoke kakvoce, posebno beton visoke cvrstoce. U osnovi su to beto n i n iskog v/c faktora i povecane kolicine cementa, sto i m a za poslj edicu z nacaj n o redu c i ra nj e koliCine n e h i d ratizirane vade. Beton i visokih kakvoca prip re m aj u se po zase b n i m za htjevi m a u pog ledu sastava i n a c i n a doz i ra nj a i k e m ij s k i m dodaci m a betonskim smjesama a d ostizu cvrstoce preko 1 00 I\J/mm2• Za armirani beton ne smije se u potrijebiti niza cvrstoca od MB 1 5 Osnovna svojstva betona klase B . l l . koj i se u g raduje u konstrucije u pose b n i m uvjetim a o kruze nj a j es u : tlacna cvrstoca, vodonepropusnost, otpornost na h a ba nj e , otpornost n a m raz, otpornost na m raz i sol i , otpornost n a kemijske a g resije. Kontro l u proizvodnje betona obavlja proizvodac beton a d o isporuke izvo d itelj u betonskih rad ova na g r ad i li st u . O d preuz i m a nj a betonske mjesavi ne na g rad i l istu, kontrol u u s u g l a s no sti s T e h n i c k i m p ro pi s i m a preuzima izvoditelj radova . Proizvodac betona k l ase B . l l ispituje tlacnu cvrstocu n a uzorku koji se uzima n a mjestu proizvodnje pod sljedecim uvjeti ma: n aj m a nje jedno pokusno tijelo svakog dana kada se pro izvodi beton. n aj m a nj e jedno pokusno t ijelo na sva k i h prizveden i h 50 m3 iste vrste beto n a . k a d a j e kolicina i ste vrste beton a veca od 2 . 000 m 3 , m aze se uzeti pokusno t ijelo na svakih 1 00 m3 beton a . u k u p n i broj pokusnih tijela z a ispitivanje za razdoblj e d o 3 mjeseca n e maze biti m a nj i m anj i od 3 0 . U ko l i ko j e u promatra n o m razdoblju proizvedeno m a nj e od 1 000 m3 beton a naj ma nj i broj pokusni h tijela za ispitivanje ne moze biti manji od 1 0 .
1 40
1 41
Priprava, prijevoz, ugradba i njegovanje betona
D O P U ST EN I NAPOI\1 1 U B ETO N U
Proracun p resjeka a rm i ra n o betonskih elemenata prema d op uste n i m n a ponima temelji s e n a dokazu d a n ajveci na poni u beton u i armaturi koji se mogu pojaviti u tijeku g ra d nj e i u koristenj u n e premasuj u dopusten e na pone navedene u nared n oj tablici. Pretpostavke za proracu n p resjeka a r m i ranobetonskih elementa prema dopuste n i m naponima s u : p resjeci ostaju rav n i i n a kon d eformacije beton i armatura ponasaj u se elasticno deformacije betona i a rm ature j e kom p ati b i l n o Omj e r mod ul a elasticnosti armature i betona uzi m a se konsta ntana vrijednost
n
=
EaIEb
=
Za marke betona MB 25, 35, 45 i 55 dopusteni naponi odreduju se linearnom i ntepolacijom izmedu dviju susjednih vrijednosti. Za dopuStene sredisnje i rubne tlacne napone za prefabricirane elemente, p roizvedene u pogonima, uzimaju se vece vrijednosti iz tablice neovisno od dimenzijama presjeka . Za u k u pne utj ecaje, ukljucujuCi i utjecaje zbog promjene tem perature, s k up l j a nja betona . , dopusteni naponi povecavaj u se za sredisnje tlacne napone za 1 0 %, a za rubne tlacne n a pone 1 5 % u odnosu n a n avedene u tab lici.
Vrsta napona
Sredisnji tlacni napon
10
Rubni tlacni naponi
3,5
5, 0
8,0
Dopu ste n i vlacni n a poni od savij a nj a u n ea r m i ra n o m beto n u iz n ose 1 0 % vrijed n osti tlacn i h napona. .· ....
Vrste napona
c •u
+'
c
.5; ·-
m c .
0 ·� 0.
�
prmiJel.te b > 20 em
Stijene
d > 1 5 em
Sanducasti presjeei
d > 1 2 em
Stupovi
b
<
2 0 em
d
<
1 5 em
d
<
12 em
i Stijene
V'l
1·
Stupovi ·-
� --
i
Sanducasti presjeci
I
··-
Marka betona
15
2.0 1 � 30
40 ! 50
60
4,5
5,5
8
10
1 1 ,5
13
3,3
4,4
6,5
8,5
10
1 1 ,5
Cisto savijanje c •u tO
Grede
c
:;::; 0
]
:::1
Ploce
0.
Stupovi
1 Ploce Koso zajednicko savijanje
1 2 em
b
<
20
d
<
1 2 em
> 0
g. c
i
6
8
12
16
1 8, 5
20,5
4,5
6
9
12
14
16
7
9
1 3, 5
18
20,5
23
em
0,5
0,6
0,8
1
1'1
1 ,2
Savijanje i torzija
0,6
0,8
1
1,1
1 ,2
1 ,3
Proracunska
1 ,5
1 ,8
2,2
2,6
3
3,4
1 ,9
2,2
2,8
2,5
3 ,9
4,4
1 ,5
3 ,4
Konstrukcijska
c •u m ·c -
� l3
<
� , Koso savijanje
0:::
c
d
't
armatura
•
*
*
torzija armatura
torzija
saviJanje i torzija
Gusta proracunska
RazliCitost t e h n i c k i h n o r m i , p ro pisa i sta n d a rd a , za p roje kt i ra nj e i pracenje kval itete proizvoda u europskim zem ljama, otezava la j e razmjenu proizvoda i usluga, na pod rucj u buduceg ustroja E uropske zajedn ice . Povjerenstva b ud uce E uropske zajednice zaj e d n icki s u izra d i l a projekt pod naslovom It U k l a nj a nj e tehn ickih prepreka . . . . . " , koji sad rzi oko 3 0 0 potprojekata, izmedu koj i h je i projekt pod n aslovorn: " Prepo ruke V ijecu E u ropske zaj e d n i ce o ujed nacavanj u pravn i h, teh n i ck i h i u p ravni h propisa o
b > 1 2 em
Stubovi
P R IJ E D LO G P R O P I SA P O E U RO C O D U 2
3,3
4
4,5
5
b - m a nja stran ica stupa, d - debljina stij e n ke san ducastog presjeka i i i ploce.
g ra devi nsk i m proizvod i m a " .
P o d g ra devi n s k i m s e proizvodom podraz u m ij eva svak i p ro i zvod n a mijenjen trajn oj u g ra d bi u g radevin u . Prij e d l o g p ro pisa p o E u roco d u 2 rezu ltat j e rada zaj edn ic k i h povjerenstva i instituta europskih zemalja. u trecem poglavlj u t/ E u rocoda 2" svojstva betona vezana su u z klase. Umj esto d o sada koriste n i h t/ M a rki betona " ( M B) uvodi se novi poj a m " kl asa betona " sa ozna kom " C " .
Klase se oznacavaju vel i k i m slovom " C " iza koj e g s u dvije b rojk e odvojene crto m . P r i mjer:
C 25/30
Prva broja oznacava tlacnu cvrstocu beton a na pokusnim u zorcim a u o b l i k u c i l i n d ra , a d ruga b rojka iza crte oznacava cvrstocu d o b ive n u n a uzorcim a u o b l i k u kocke.
P ·p a va, .�rijeygz, ugradba i njegovanje betona P_,_
r. __,_ n_,___ 1 4 2=--_____________
Klasa betona
fck, cubf'
C 1 2/1 5
C 1 6/20
C 20/2 5
C 2 5/30
C30/37
C 3 5/45
C40/50
C45/55
C 5 0/60
12
16
20
25
30
35
40
45
50
15
20
25
30
37
45
50
55
60
Priprava, prijevoz, ugradba i njegovanje betona
1 43
Svojstva betona ovise o sva kom materijalu koji je unesen u smj esu : kamenom ag regatu, cementu, vod i i dodatku kao i o svojstvima i minera l oskom sastavu cementa, ag regatu, dodatku, odnosu cementa i vod e, kva liteti zbijanja i naci n u njegova nja betona. Sva ki od n avede n i h sastojaka mora udovoljavati uvj etima kval itete propisanim Tehnickim propisima i H rvatskim Normama .
fck
tlacna cvrstoca dobivena p reko valjaka fck,cube - tlacna cvrstoca d obivena preko kocki stran ica 200 m m Srednja tlacna cvrstoca beto na moze se izracunati kada se pozna karakteristicna cvrstoca, po izrazu :
Vlacna cvrstoca betona jako je p romijenj iva za neku klasu betona, zato je uvedena srednja vlacna cvrstoca, izmedu donje gran ice za karakteristicnu vlacnu cvrstocu f ctk, 0,05 i gornje gra n ice f th 0 95, odnosno one s 5 % -tnim i d ruge sa 95% - tnim fraktilom . c
,
,
3. AG R EGAT ZA B ETON Za proizvodnju agregata za pripravu betona koristi se prirodn i kameni m aterij a l koji se dobiva iz prirod n i h nalazista iii d robljenjem odgovarajucih vrsta kamena. beton se upotreb lj ava se i kamen sedimentnog, mag matskog i meta morfnog pod rijetl a . Naj m a nj a cvrstoca kamena za agregat, n a m ij enjen prip re m i beton a, j e 80 N/m m2, a u mokrom stanju najmanje 64 N/m m2. VeCina agregata koji se koriste za p ripravljanje betona i maj u cvrstocu od 1 40 do 2 1 0 N/m m2. KATEGORIZACIJA ST/JENA PREMA CVRSTOCI NA TLAK
Klasa betona
( 1 211 5
c 1 6/20
C 20/2 5
( 2 5/30
C 3 0/37
( 3 5/45
( 40/50
( 4 5/55
( 5 5/60
1 ,6
1 ,9
2,2
2,6
2 ,9
3, 2
3,5
3,8
4, 1
1 '1
1 ,3
1 ,5
1 ,8
2,0
2,2
2,5
2,7
2,9
2,0
2,5
2 ,9
3,3
3,8
4,2
4,6
4, 9
5,3
Kada se od reduju deformacije betona pod opterecenjem, koristi se sekantni modul elasticnosti izmedu napona Sc = 0 i Sc =0, 4 fck Za odrediva nje seka ntnog modula elasticnosti koristi se izraz: Eem
=
9500 ( fck
+
8 ) 113
2 . M ATERIJAU ZA PRIPRAVU B ETONA O cvrs l i beton j e m nogokomponentni u mjetni kameni g ra devinski materij a l , sastavljen od razlicitih zrna kamenog agregata, medu sobno veza n i h cementn i m kamenom, koj i je nastao kemijskim p rocesom hidratacije i ocvrsCivanja cemetnog veziva .
Bazaft, dijabaz, gabro Zdravi vapnenac, dofomit, andezit Porozni vapnenac, pjescenjaci, mramor Trosni vapnenci, pjescenjaci, oofitski vapnenci Gfinenci Kreda
250 1 50 - 200 1 00 - 1 50 50 - 1 00 10
<
50 10
Pre m a pod rijet l u d ij el imo ag regata n a priro d n i i u mj et n i . Prirod n i a g regat potjece o d m aterijala koj i m d a ljom obradom, d ro b ljenjem, prosijavanjem i Ciscenjem ne mjenjamo sastav. Umjetan agregat p otjece od m aterijala kojeg nema izravno u prirodi vee je dobiven obradom koj om mjenjamo sastav i svojstva pri rodnog materijala, kao sto su troska, d robljena opeka, ekspandira na glina i sinteticki materija li o rga nskog p irijekla . Prema izvoristu kamena, razlikuj u s e sljunak i d robljenik. Sljunak j e prirodna d robina kamena dobivena iz rijecn i h vodotoka i sedimenata . Droblj e n i k j e porijeklom iz kamenoloma, gdje se nakon d ro b lj enj a, prosijavanja i Ciscenja dobiva kameni agregat za pripravu betona. Do prije trideset godina agregat se dobivao n ajveCim d ijelom iz rijecnih vodotoka iii priobalja, gdje se stoljeCima talozio prirodno usitnjeni kamen u velikim naslagama. Prirodni agregat naziva se slj u na k .
1 44
Priprava, prijevoz, ugradba i njegovanje betona
Vadenje sij u n ka iz rijecni h vodotoka i priobaija danas je koiiCinski zanemarivo jer se najveci dio agregata osigurava iz kamenoioma drobij enjem . Zbog vadenja vei i k i h koiicina s ij u n ka iz rijecn i h tokova i priobaija u jednom razdobiju dosio je do devastacije prostora i poremecaja prirodne ravnoteze. Korita rijeka su nepianski produbijivana i prosirivana, sto je imalo brojne nepovoij ne posijedice. Na okoinom zem ijistu dosio je snizenja razine podzemnih voda, zdenci u seoskim domacinstvima ostajaii su bez vode, poijoprivred n i usjevi su se susi ii, a u vrijeme veii k i h voda doiaziio je do popiava . Prirod n i ag regat d ijeiimo prema potrog rafskom sastavu na ag regate eruptivnog, sedimentnog i metamorfnog porijekia . Vec i n a eruptivnog ka menja moze se u potrije b iti kao a g regat za beto n . Dobri su agregati od g ranita, sijenita, diorita, gabra, d ijabaza . Zbog visoke cijene dobivanja i prerade vrio su skupi i ugiavnom se koriste za posebne namjene u kolovozni m zastorima, habajucim siojevima koiovoz n i h zastora . Za dobiva nje ag regata sed imentnog porijekla koriste se vapnenci, sivci i pjescenjaci s vezivi m a od kaicita . Za betone se koriste a g regati sed i mentnog porijekia s izuzetkom teski h i iakih betona. M etamorfno ka menj e samo se u rijetki m s i u cajevima koristi kao ag regat za beto n . lzuzetak su neke vrste metamorfnog ka mena a koristi se pretezito ra di boje i kod izrada vidij ivih betonskih povrsina. Kolika je u jednom razdoblju bila nekontrolirana eksplotacija priobalja i devastiranja poljoprivrednog i gradskog zemljista, najbolje ilustriraju primjeri.
Rekreacijski park na Jarunu u Zagrebu, sa stazama za veslanje duzine 2. 000 m i kupalistem, podignut je na iskopima nastalim od vaclenja sljunka. Mnoga umjetna jezera, nastala su na isti naCin. Nazivi " soderica " i slicna, to najbolje potvrcluju.
Za pripravu betona koristi se agregat koji je prethodno ispitan i koj i odgovara uvjeti ma H R N B . B3 . 1 0 0 i B . B2 . 0 1 0 . U agregatu su mog uce primjese stetn i h tvari koje nepovoij no utjecu na kva i itetu betona mogu se svrstati u tri skupine ; Primj ese koje o m etaj u procese hid ratacije naj cesce su org a n s kog podrijekia i potjecu od raspadanja orga nskih materij a i a . lspitiva nje m se jed nostavno mogu ustanoviti . Primjese koje na zrn ima ag regata stvaraju opnu koja siabi prionj ivost cementnog kamena najcesce su cestice g i i ne i kamenog b rasn a . Nepostojana zrna koj a nisu iste kva i itete kao osta ia u zrna u a g regatu smatraju se stet n i m .
1 45
Priprava, prijevoz, ugradba i njegovanje betona
Prisutnost mulja u agregatu maze se jednostavno ustanoviti. Manju koliCinu agregata protrljamo meclu dlanovima ruku. Ukoliko agregat sadrzi mulja glinenog porijekla, na dlanovima ce ostati smeclezuti trag. Probom se ustanovljava samo prisustvo mulja u agregatu ali ne i koliCinu koja se odrecluje laboratorijskim postupcima.
U nepovoijna svojstva ag regata spada i obiik zrna u ko i i ko su u vecem broju d u g u ljastog i i i piosnata obi ika do odnosa 1 : 3 . Prema vel i c i n i zrna d ijei i mo agregat n a sitni i kru p n i . S i t n i agregat (pijesak) je agregat vei icine zrnaca o d 0,0 do 8,0 m m . Dio a g regata vei icine zrnaca 0,0 do 0,090 m m nazivaj u s e sitnim i i i finim cesticama, a pojavijuju s e kao praskaste cestice i i i kameno brasno veiicine 0,005 do 0,090 mm odnosno 0,063, te g i inovite cestice veiicine manj e od 0,005 m m . Kru p n i ag regat su ag reg.ati vei icina zrna o d 8 , 0 d o 1 2 5, 0 m m . Ag regati zrna vecih o d 1 2 5 mm s e samo izuzetno koriste kao agregat i nazivaj u se iomijeni ka men, u ko i i ko je dobiven d robijenjem i sa kavac iz pri rod nih naiazista . G ustoca neke tvari jest omjer mase tva ri i njezi nog obuj m a . Gustoca se iskazuje u g/cm3 iii kg/dm3. Gustoca agregata vazna je za ocjenu kvaiitete agregata . Za betone vece cvrstoce povoij niji su agregati vece gustoce jer imaj u kompaktnij u strukturu . Za beton s manjom topiinskom provodijivoscu povoljn ij i su agregati s manjom gustocom. Eruptivni agregati i maju gustocu 2 , 6 do 3 , 3 kg/dm3 a sed i mentni 2 , 5 do 2,8 kg/d m3 O buja m na gustoca jest omjer mase tva ri i njezina obujma, u koj i su ukijucene i sve supljine medu cesticama. Kod prirodnog agregata obujamna masa je 2 do 3 kg/dm3. Kod d ro b ijenog a g regata, ovisno o fra k cij i · obuja mna masa je od 1 , 6 do 1 ,9 kg/dm3 Vlaznost ag regata utjece na obuj a m n u masu a g regata . Razi i ke u obujam noj masi usiijed viaznosti ag regata mogu b iti vei i ke i dostizu 1 0 d o 30 % izmedu naj manje i najvece obujamne mase istog a g regata . Podatak o viaznosti a g regata vaza n je za odredivanje obujamne g u stoce i pri i i kom od redivanje potrebne vode za pripravu betona. PRIBLIZNA KOL/C/NA VODE U AGREGATU
1 m3 agregata frakcija sadrzi vade u litrima
Susen na zraku i suncu Prirodno vlazan Za oblacna vremena Nakon kisa
0-8 mm 10 50 90 7 60
0-3 1 , 5 mm 3 - 10 30 60 120
8-3 7 , 5 mm 2 - 5 15 30 50
1 46
Priprava, prijevoz, ugradba i njegovanje betona
G ra n u lo metrijski sastav a g regata je odnos izmedu zrna razl iCitih veliCina u smjesi koj i presudno utjecu n a svojstva betona. Mjesavin a frakcija treba omoguCiti da a g regat u mjesavini s cementom i vodom ispuni p rostor sa sto m a nj e suplj i n a . G ra n ulometrijski sastav odreduje se prosijavanje m frakcija kroz vise sita kvad ratn i h otvora . Kom pozicija a g regata za beton okvirno je propisana " Pravi l n i kom o teh n i ckim mjerama i uvj etima za beton i armira n i beto n " , i mora s e kretati izmedu g ra n icnih vrijednosti poznatih pod n azivima E M PA i FULER. Za s pravlja nj e betona moze se koristiti samo a g regat razdvoje n p o frakcijama 0/4, 4/8, 8/1 6, 1 6/32, 3 1 , 5/63 i 63/1 2 5 m m .
Ukoliko sitan agregat 0/4 m m , ne odgovara sastavom zrna granicama danim HRN B . B2 .0 1 0, mora se razdvojiti na frakcije 0/1 i 1 /4 mm iii 0/2 i 2/4 mm.
N ajvece zrno a g regata n e s m ije biti vece od 1 /4 p resjeka n aj m a nj e d i m enzije presjeka elernenta u koji se beton ugraduje i ne s m ije b i t i vece od 0,8 naj m a njeg cistog otvora izmedu sipki horizontalne armature. N ajvise se koriste betonske mjesavine s najveci m zrnom a g regata od 3 1 , 5 mm, a za tankostijene elemente sa zrnom od 1 6, 5 m m . Kod masivni h konstrukcija i hidrotehnickih g ra devin a koriste se a g regati sa krtup n i m zrn i m a d o 1 2 5 m m . Atest o ispitivanju a g regata z a beton n e smije b iti stariji o d 6 mjesec i .
4.
7. Mineralno - petrografski sastav
2. Sastojci koji sprecavaju hidrataciju cementa
HRN B. 88 004 HRN B. B8 004
4. Upijanje vode
HRN 8. B8 03 1
3. Volumna masa zrna
5. Otpornost protiv drobljenja
6. Postojanost na djelovanje mraza 7. Ukupni 503 Kloridi
8. Sadriaj organskih tvari 9. Oblik zrna
1 0. Granulometrijski sastav 1 1 . KoliCina sitnih cestica
12. KoliCina grudica gline
HRN B. 88 03 1
Nase norrne za cemente obuhvacaju cemente izradene od portla ndskog cementnog k l i n kera: Port l andski cementi *
* * * * * * *
HRN U. M8 030
Najvise 1,5 % mase 30 % mase
HRN B. B8 042
0, 1 % mase
HRN B. 88 044 HRN B. B8 042
* *
HRN B. B8 039
HRN 8. 88 049 HRN B. B8 029
*
*
HRN B. B8 037 HRN B. B8 034
1 6. Otpornost protiv drobljenja i habanja
HRN B. B8 045 HRN B. B8 03
14. KoliCina lakih cestica 1 5. Obavijenost povr'Sine zma
1 7. Volumna masa u nasutom stanju
* * *
HRN B. B8 004
Navedena ispitivanja provode se najmanje svakih sest mjeseci
portla ndski cement n iske h i d ratacij ske topline portlandski cement n iske hidratacij ske topline s dodatkom troske portlandski cement n iske h i d ratacijske topl ine s dodatkom p u cola n a portlandski cement n iske hidratacijske top l i n e s dodatkomtroske i pucolana metal u rski cement n i s ke h i d ratacijske topli ne metal u rski cement n iske h idratacijske topline s dodatkom puco la n pucolanski cement niske h i d ratacijske top l i ne pucolanski cement niske h i d ratacijske topline s dodatkom troske
Na osnovi a l u m i natnocementnog k l i n kera normom je u b u hvacen:
boja svjetlija od norm. 0, 1 8
HRN B. B8 036 HRN B. B8 03 8
13. KoliCina trosnih zrna
s ulfatnootporni portlandski cement s ulfatnootporni metal u rski cement
Cement i n iske h i d ratacijske top l i ne
*
gubitak 30 % mase 1,0 % mase
portla ndski cement portlandski cement s dodatkom troske portlandski cement s dodatkom pucolana portlandski cement s mjesa n i m dodatcima m etal u rski cement meta l u rski cement s dodatkom pucolana pucolanski cement bijeli portlandski cement
Sulfatnootporni cementi
*
Ne smije sadriavati 2000 - 3000 kg I m3
C E M E NTI
C ement j e a norgansko hidra ulicko vezivo koje u smjesi s vodom razvija kem isku reakciju hidratacije koja se zavrsava ocvrscavanjem i stavaranjem cementnog kamena .
*
OBA VEZA TNA ISPIT/VANJA A G REGATA ZA BETON
1 47
Priprava, prijevoz, ugradba i njegovanje betona
*
a l u m inatni cement Prema propisima i HRN, vrste i klase cementa oznacavaju se na sljedeci nacin:
Vrsta cementa oznacava se veli k i m pocetni m slovima, iza koj i h dolazi njega vrijednost klase cementa, oznaka ozna ka postototka d odataka a brzog i i i s porog rasta evrstoce. Koef. Los Angelas
<
35, 0
PC portland cement, M metal u rski cement, P pucolanski cement, k kla se ceme nta . -
-
-
-
Kod nas se p ro izvode cementi u klasam a 2 5, 35, 45, i 5 5 .
Priprava, prijevoz, ugradba i njegovanje betona
1 48
z - dodatak gra n u l i rane zgu re, p dodatak p ucol ana, S - cementi sa sporijim prirastom cvrstoce, B - cementi s brzim prirastom evrstoce. Primjeri oznacavanja cemenata . PC portla n d cement koji se sastoji od osnovnih sastojaka m ljevenog portland-cementnog klinkera bez dodata ka. PC 1 5 i i i 30 z k - portland cement s dodatkom 1 5 % do 30 % g ranulirane troske visokih peCi. PC 1 5 i i i 30 p k portl and cement s dodatkom 1 5 a najvise 30 % prirodnog i i i umj etnog p ucolana PC 1 5p i 1 5 z k portland cement s mjesanim dodacima pucolana i troske iz visokih peci M meta lurski cement M p k - metalurski cement s dodatkom pucolana P k - pucolanski cement koj i sadrzi 30 iii vise postotaka pucolana. Oznaka cementa PC 1 5 z 3 5 S Znaci: Portlan d cement s 1 5 % dodatka zgure, klase 3 5 N/mm2, sa sporijm prirastom cvrstoce. -
-
FIZIKALNO-M E HANICKA SVOJSTVA CEM ENTA KOJA SE iSPITU J U Svojstva cementa koja s u vazna za pripravu na gradilistu obu hvacaju ; 1 . Vezanje, poceta k i zavrsetak 2 . Stalnost obujma 3 . Ob uja mna masa 4. l:vrstoca na savijanje i tlak 5. Finoca m liva 6. Specificna povrsina 7. Gustoca 8. Skupljanje i sirenje 9. Hidratacijska topl i na N a gradilisnim iaboratorijima od toga je potrebno ispitati : 1 . Pocetak i kraj veza nja 2. Stabilnost obujma Vrijeme vezanj a je vrijeme koje p rotece od momenta m ijesanja ce menta i vode do stupnj a h id ratacije pri kojem plasticna cementna masa dobije odrede n u krutost. Za rad n a gradil istu, poceta k i kraj veza nja odreduje vrijeme tijekom kojeg se beton moze prijevoziti i ugraditi . Vrijeme vezanja cementa utvrduje se pocetkom i krajem veza nja . lspituje se Vicatovim a pa ratom pomocu igle odredene povrsine i mase koja
Priprava, prijevoz, ugradba i njegovanje betona
1 49
se pusta d a polagano p rodire u p lasticnu ce mentn u pastu sta ndardne kon zistencije. Po normama za cemente bez dodataka, pocetak vezanja ne smij e biti ra n ij i od 60 m i n uta, a k raj poslije 1 0 sati . Sta l n ost obujma j e postojanost cementa tijekom h i d ratacije i ocvrscava nja . lsp ituje se na sta ndard n i m kolaciCi ma, Le C hatelierovi m p rstenovi ma i autoklavnom deformacijom. Cvrstoca cementa j e osnovno svojstvo koje odreduje klasu cementa . lspituje se na uzorcima 4 x 4 x 1 6 em po nomi ranom postupku priprave, vrste materijala i njegovanja. Fi noca m liva uvjetuje brzinu hid rata cije. �to j e cement finij e m lj even to mu je mogucnost hidratacije veca. S finocom m liva slabi otpornost na djelovanje atmosfe rilija i povecava se steza nje . POPIS NORM/ ZA ISPITIVANJE CEMENA TA
Normni pijesak 8:0:001 Portlandski cement portlandski cement s dodacima, metalur5ki cement pucolanski cement B. 0 . 0 1 1 Bijeli portlandski cement 8. 0 . 009 Cementi niske topline hidratacije 8. 0 . 0 1 3 Sulfatnootporni 8. 0 . 0 1 4 Aluminatni 8. 0 . 0 1 5 Metode kemijskih ispitivanja cementa ad port/andskog klinkera B. C8. 020 Jspitivanje cvrstoce B. C8. 022 Jspitivanje fizikalnih svojstava B. C8. 023 Odredivanje specificne povrsine B. C8. 024 Autok/avno sirenje B. C8. 025 Odredivanje specificne povrsine B. C8. 026 Odredivanje topline hidratacije termos-bocom B. C8. 027 Odredivanje topline hidratacije rastvaranjem B. C8. 029 Skupljanje cementnog marta zbog susenja B. C8. 029 Odredivanje koliCine zraka u mortu B. C8. 050
5 . VODA ZA PRI PRAVU B ETONA Voda za pripravu betona mora biti kemijski Cista i bez primjesa koje mogu stetno djelovati na beton. Za prip ravu beton a se moze bez prethod n i h ispitiva nj a koristiti p itka voda iz j avni h vodovodnih sustava . Mulj evite vode i sve vode gdje postoji mogucnost oneciscenja od otpadnih voda tvornica mogu bit razorne za beto n . Nag laseno su stet n i otpatci secera, humusnih kiseli na, organskih masnoca, otpadaka kemijskih tvornica. �tetnost ag resivnih voda ocituje se u: 1 . S prijecavanj u vezanja i ocvrscavanja betona, kao poslj ed ica organskih tvar i u vodi
1 50
Priprava, prijevaz, ugradba i njegavanje betana
2 . lspiranje vap neni h tvari i z betona kao posljedica meke vode 3 . Pretvorbe krutih minerala cementa u topive i meke tvari kao posljedica djelovanja nekih kiselina i soli . . 4 Stvaranja novih spojeva koji i maju povecan obujam kao posljedica nekih kiselina i sol i . sve vode i z rijeka, zdenaca i i i drugih izvora koje se n a mjeravaju koristiti za pripravu betona, moraju se provesti p rethodna ispitivanja prema HRN U . M 1 .058. Morska voda se m aze koristiti samo za n ea r m i ra n e betonske konstrukcije.
6. DO DACI B ETO N U Posljednj ih godina pra kticno vise s e n e proizvode betoni bez jednog i ii vise d odataka . Dodaci ma se utjece na neko tehn icko i i i tehnolosko svojstvo betona. Prema sastavu i nacinu djelovanja na svojstva betona dodaci se d ijele na; aerante plastifikatore seperplastifikatore fluid ifi katori u brzivace vezivanja ubrzivace ocvrscavanja zaptivace dodaci za beton iranje pri niskim tem peraturam a Aera nti su dodaci koj i u svjezoj betonskoj smjesi stvaraj u sfericni zatvorene mje h u rice veliCine 1 0 do 30 m m jednoliko rasporede n i h u cementnoj pasti. MjehuriCi onemog ucuj u povezanost kapilara. Aeranti imaju visetruke utjecaje na tehnoloska i traj na svojstva betona . Betoni pripravlj eni s aera ntim a i m aj u poveca nu otpornost n a djelova nje m raza i soli, povecavaj u nepropusnost za p l i nove i tekuCine, povecan u trajnost � a g resivn i m s redina m a . Tijekom ugradbe i zbijanja betona ae rant1 poboljsavaju konzistencij u betona i time posredno utjecu na s n izenje V/C faktora i cvrstocu betona. Aeranti se izraduju na bazi organskih masti i ulja. Plastifi katori p ri padaj u povrsinski aktivnim tvarima koje sprjecavaju flokulaciju u cementnoj pasti i na taj naci n djeluju podm azuj uce na mjesavinu, a posljed ica j e poboljsan a ugradivost. Primjenom p lastifikatora mog uce je smanj iti kolicinu vade za pripravu za 5 - 1 5 % a time utjecati na poboljsa nje V/C faktora i cvrstoce betona.
Priprava, prijevoz, ugradba i njegavanje betana
1 51
Superplastifi katori podm azuj u betonsku mJesavi n u kod ugradbe i zbijanj a te smanjuj u potrebu za vodom za 20 - 3 5 % . Pomocu superplastifi katora mog uce je pripraviti i u g raditi i mjesavine V/C fa ktora 0,28. U brzivaCi pocetka vezanja koriste se kod m laznog beton a i i i i nterventnih betonira nja radi zatvaranja pukotina u konstrukcij a m a . U brzivaci ocvrsCi vanja koriste se ra d i dobivanja ran i h pocet n i h cvrstoca u p rvih 24 - 72 sata a da pritom konacne cvrstoce osta nu iste. Poseb nu primjenu i maj u kod tvornickih izrada betonskih dijelova , potrebe za brzim skidanjem kalupa i oplata a l i i kod n iskih vanjskih temperatura jer pobuduj u proces hid ratacije, sto i m a za posljed icu povecano izluCiva nje to pline. Pri nepazljivom rad u iii pri visokim vanjskim tem peraturama postoji mogucnost pojave povrsinskih prslina. Usporivaci pocetka vezaQja koriste se kod prijevoza betona na vece udaljenosti a dobri rezultati se postizu i kod betoniranja u slojevima jer se dobiva dobra veza s lojeva sto je vazno kod konstrukcija koje d rze tekucine kao sto su spremnici vade iii bazeni. UsporivaCi ocvrsCivanja koriste se kod masivn ih g radevina jer smanjuju izl uciva nje topl i n e hid ratacije i sprjecavaju pojavu povrsinskih p rslina. U z primjenu odgova rajucih vrsta cemenata cvrstoca betona k o d ovako pripravljenih beton a odreduje se n a ko n 90 dana. Za ptivaci beton a pobolj savaju nepropus nost betona n a plinove i tek ucine a time utjecu na otpornost betona p rema a g resivnim i klimatskim utjecaj ima okolisa. lzradeni su od kom binacija aeranata i superplastifikatora. Kad izrade betanske place na klizafistu za hoke} u sportskaj dvarani ZETRA u Sarajevu, vrlo uspjesno su primijenjimi dodaci za adgodu pacetka vezivanja.
Ploca je bi/a debljine 22 em, veliCine 60 x 80 m, a u nju su ugraoene eijevi za rashladni medij. Pfaca je prajektirana bez dilataeija, a pliva na slaju grafitnag praha debljine 2 em. Dilataeijski rad place amogucen je na rubovima posebnim dilataeijskim napravama. Kaka bi se sprijeC/ila pojava prslina, kaje su avakvim kanstrueijama vrla opasne, zahtijevalo se da eijela placa pacne istovremeno vezivati i acvrscavati. U placu je trebala ugraditi 960 m3 betona. Projektom arganizaeije pakaza/o se da se za 8 sati maze ugraditi najviSe 300 m3 s dvije napadne linije uz kariStenje pumpi za beton. Za izlijevanje eijele place bila je potrebno 25, 6 sati neprekidnag rada. U labaratariju su ispitane reeepture betona s dodacima vezanja s odgodam za svaka 4 sata. u prva cetri sata karistena je reeeptura kaja je adgadala pacetak vezivanja za 20 sati a zatim je svaka cetiri sata odgada vremena vezivanja smanjena za 4 sata. U vrijeme izvoaenja radava odgovarala je relativno niska temperatura kaja se kreta/a od 7 do 1 3 ° ( a prostor je bio zatvaren.
Patuhvat je patpuno uspio. Na ploci nije bilo pojava prslina i bila je to jedna ad najboljih ledenih pavrsina u Europi.
1 52
Priprava, prijevoz, ugradba i njegovanje betona
1 53
Priprava, prijevoz, ugradba i njegovanje betona
Kasnije smo doznali ad savjetodavaca iz Europe da mnoge /edene piste za klizanje nisu uspjele i da su se naknadno morale sanirati sintetickim smolama.
T LA C N A C V R S T O C A
Za povrsine premazane sintetickom smolom led se slabije prihvaca posebno kod "tvrdog /eda " kakav se trazi za hokej. Od sintetickih premaza led se odvaja od pod/age, sto je nepovoljno za brzinu klizaca.
N / mm2
so
I,
40
Na trzistu se dodaci beton u javlj uj u pod razlicitim komercij a l n i m nazivi ma, kao cementoli, a kceleratori, reta rderi , m razl i n i itd . Dodaci s u u veci n i s l u cajeva u tekucem sta nj u , ko nzistencije kao u lje. Rijetko se isporucuju u praskastom stanju . Praskasti dodatci se prethodno na gradilistu u odredenom omjeru mijesaj u s vodom, a vodeni rastvor se dodaje betonu.
30
\
'
20
I'�
10
......
0
Prilikom izvoaenja staze za bob i sanjkanje na Trebevicu kod Sarajeva, u kasnu jesen 7 983. godine i pri relativno niskim temperaturama, uspjesno su koristeni dodatci betonu; aeranti i ubrzivaCi. Aeranti su poboljsavali vodonepropusnost betona, sto je kod ljuske staze bilo od iznimne vaznosti. S jedne strane ljuske staze je led, a beton u unutrasnjosti izlozen je temperaturi od - 7 5° C. UbrzivaCi su imali namjenu, da u prvim satima, obicno prve noCi, izazovu sto vece izluCivanje toplote hidratacije a ujedno ubrzaju ocvrscavanje. Prema detaljnom energetskom proracunu, jedan m3 betona, pripravljen s 300 kg portland cementa, u prva 72 sata, oslobaaa topline kao sagorijevanje 4, 5 kg dizel goriva.
0,3
0,4
0,5 0,5
� 0,6
0,7
0,8
V O D O C E M E N T N I F A KT O R Ovisnost cvrstoce betona o vodocementnom faktoru.
T LA�NA � V RSTOCA U % 7.
CVRSTOCA BETONA I VODOCEM ENTNI FAKTOR
Od nosom kolicine vode i cementa i i i vodocementnim faktorom, kod pri prave betona d i rektno se utjece na mnoga svojstva betona . Osnovno je pravi lo, sto je n izi V/C fa ktor uz iste sastojke u rnjesavi ni to je kva l itetniji beton po gotovo svim svojstvima. Za pripravu betona s niskim V/C faktorom m oraj u se rijesiti rnnogobroj n a ogra n i cenj a , od rnogucnosti dobre homogenizacije smjese kod priprave do ugradbe i zbijanja betona. U praksi se prethod n i m isp itivanjem nastoj i postici naj nizi V/C fa ktor za sva ki pojedinacni beton i vrstu konstru kcije a koj i ce omoguciti d o b ru homogenizacij u smjese, u g radbu i zbija nje betona. VIC faktor je odnos upotrijebljene vode za pripravu i kol iCine cementa u mjesavini betona . U praksi se najcesce koriste betoni s V/C faktorom koji se krecu od V/C = 0,45 - 0,65 ali za posebne manjene kao sto su beton i visokih cvrstoca iii betoni koji se prenose purnpanjem do mjesta ugrad be, posebnim mjerama mogu se koristiti i betoni V/C faktora izvan navedenih okvira . Od nosom V/C faktora izravno s e utjece n a poroznost betona. Poroznost betona je ovisna o udjelu pora u strukturi betona koje su gel i ka pila rnog porijekla iii su od uvucenog zra ka koj i n ije zbijanjem odstranjen .
MB
100 %
-+--+---+----f--:;
90
80 70 60 50
40
30
20 10
0 1
3
7
Vremenski prirast cvrstoce betona.
28
DANA
V/C
1 54
8.
Priprava, prijevoz, ugradba i njegovanje betona
SVOJSTVA SVJ EZEG B ETONA
Sastav svjezeg betona mora zadovoljiti uvjete kvalitete ocvrslog betona i uvjete obrad ivosti svjezeg. Kako je cvrstoca ocvrslog betona zada na u projektu konstru kcije za koju je beton namijenjen, kompozicij om agregata, cementa, dodataka i vade, nastoje se dobiti od nosi koji ce osigurati trazenu cvrstocu na tlak a istodobno omogudti dobru obradivost i d ruge tehnoloske zahtjeve. Obrad ivost betona mogla bi se izraziti kol icinom rad a potrebnog d a s e beton zbije i ugradi u konstrukcij u . B eton i s vis i m vodocementni m faktorom lakse se ugraduju, a trosi se manje rada. Betone naglaseno n iskog vodocementnog fa ktora nije moguce ugrad iti i zbiti sredstvima koj i m se raspolaze na gradilisti m a . Vodocementni fa ktor uobicajeno s e krece u g ra nicama 0,45 0,65, ali primjenom dodataka koji poboljsavaju ugradivost maze se dostiCi faktor do 0,35 - 0,30. Ugrad ivost betona i zrazava se konzistencljom koja maze biti ; slabo plasticna, p lasticna i tekuca . Konzistencija svj ezeg betona mjera obl i kova nja, obradivosti i i i sposobnost obli kovanja svjezeg betona. Prema konzistencij i s e razli kuju : 1 . Kruti , zem ljovlazni betoni 2 . Slabo plasticni betoni 3. Plasticni beton i 4 . Tekuci betoni Kruti zemljovlazni betoni imaju najkrucu konzistenciju, s najmanje vade u smjesi. To je beton koji sadrzi 5 do 8 % vade u masi Iii 1 00 do 1 60 litara u 1 m3 ugradenog zbijenog betona. Pogodni su za izradu masivnih nearmiranih konstrukcija, temelja jer se u malim presjecima ne mogu dobra sabiti . Betoni krute konzistencije odlikuje se visokim ranim evrstocama i malim stezanjem. Slabo plasticni betoni pogodni su za a rmira ne konstrukcije s rjedom a rmaturo m . Ukoliko se dobra zbiju dobivaj u se dobre cvrstoce beton a . Plasticni betoni su beton i koji sadrze 7 d o 1 1 % vade u masi, odnosno 1 50 do 200 litara u 1 m3 betona. Poslije nabij anja na povrsinu uzbij a voda. TekuCi betoni sad rze d o 1 5 % vade u masi i i i 1 80 do 300 lita ra u 1 m3 betona. Koriste se za gusto a rm i ra ne konstrukcije i pumpa n i beto n . Konzistencija se ispituje se na vise nacina. Najvise se koristi postupak pomocu ocijene slijeganja krnjeg stosea i rasprostiranja na potresnom stolu . U prvom slucaju konzistencija se izrazava slijeganjem betona ugradenog po propisanom postupku u konusni kalup standardiziranih dimenzija a u drugom rasporostiranjem uzorka nakon 1 5 potresa padanja s 4 em visine na zato izradenim stol u.
Priprava, prijevoz, ugradba i njegovanje betona
9.
1 55
SVOJ STVA OCVRSLOG B ETON A
(vrstoca je osnovno svojstvo ocvrslog betona. Gradevine izvedene od betona u osnovi su namijenjene da nose korisna opterecenja, kao mostovi, zgrade, brane, kolovozi itd . Dostignuta cvrstoca maze posluziti i kao dobar pokazatelj osta l i h svojstava ocvrsl og beto n a . B eto ni s vecom cvrstocom otpo r n iji su n a propustljivost n a tekuci ne i plinove, imaju vece skupljanje, a manje puza nje. Svojstva ocvrslog betona s vremenom se m ijenjaju i kvaliteta u v ij eku trajanja ovisi o termohigrometrijskim uvjetima u kojim se beton nalazio tijekom ocvrscava nja i koristenj a . B eton i koj i su b i l i u suhom okolis � zad rzavaj u i pobolj savaju svojstva tijekom vremena u odnosu na betone kOJI su bili izlozeni kemijskim i fizikalnim vanjski m utjecaj i m a . Trazen e cvrstoce betona imaj u z nacenj e poteneijalne kval itete, a nu mericke vrij ednosti ispitivanih uzoraka naznacuju u kojoj se mjeri priblizilo trazenoj kvaliteti. M arka beton a MB je normirana vrijed nost cvrstoce na kon 28 dana starosti utvrdena na odredenim oblicima uzoraka i pripravljenim normiranim postupcima. Kako kod ispitivanja cvrstoce n a uzorcima, zbog heterogene strukture betona, dolazi do velikog rasipanja numerickih vrijednosti dostignutih evrstoca, vjerojatna evrstoca dobiva se postu pcima tehnicke statistike. u osnovi se cvrstoca beton a maze p romatrati kao tlacna i vlacn a, te cvrstoca n a umor i udar. Tlacna cvrstoca betona od reduje se ispitivanjem n a kocka m a velicine 2 0 x 2 0 x 2 0 em iii na valjcima p romjera 1 5 em i visine 30 em. Uzorei za ispitiva nje p r i pravljaj u se od rep rezentativne mase beton a u cel i c n i m kalupima vrlo tocn i h dim enzija. Uzorak beton a zbije s e u kalupu, gornJa stran iea zagladi i oznaci brojem, zatim se zastiti od g u bitka vlage zbog isparavanja i cuva u l aboratorijskim uvjetima. Drugi d a n se uzorak vadi iz kal u pa i njeguje ukupno 28 dana ad dana priprave pri vlaznosti okolisa od 95 % p ri tem peratu ri okol isa od 20 + I 4 oc. Najcesce se uzorci d rze potopljen i u vod i . U zorak se ispituje u p r �s i zasicen vlagom jedi n o se . kao neposredno pred ispitivanje obrise. Zbog trenJa uzorka n a pod loz1. prese i deformacija ploca p resa dobivaju se n esto povoljn ij i rezultati. lsp itivanja cvrstoce na uzorcima valj a ka nesto su bl ize stva rno dostignutoj cvrstoCi u od nosu na koekaste uzorke. Kada se ispituje cvrstoca vadenjem uzoraka i z konstrukcije bilo p i lj enjem kockasti h uzoraka vel icine 1 5 x 1 5 x 1 � e n: i i i rotacijskim alatima, iii se vade valjci p romjera 0 5 30 em d o b1vem rezu ltati se p reracunavaju p omocu faktora konverzije na norm i ra n i uzorak 2 0 x 2 0 x 20 em -
1 56
Priprava, prijevoz, ugradba i njegovanje betona
ODNOSI CVRSTOCA BETONA OVISNO 0 OBLIKU I VELICINI UZORKA
20 x 20 x 20 em 15 x 1 5 x 1 5 em
VALJC/
70
x
30
x
10 x 10 em
0Xh 15 15
x
x
30 em 30 em 1 5 xm
1 0 x 1 0 em 5 x 5, 2 em
1 , 00 0, 95 0, 90 1 , 08 1 , 20 1 , 05 1 , 02 1 , 00
Vlacna cvrstoca ispituje se ovisno o namjenl beton a n a tri norm irana nacina; ft - d i rektni vlak, fs - vlacna cvrsoca cijepanjem i f - vlacna cvrstoca .. b . saVIJan Jem . Odnos tlacne i vlacne evrstoce krece se u sirokim granicama i priblizn o s e moze procijeniti izrazima ; f ( 1 /1 2 1 / 1 4) tlacne cvrstoce kada je i s pitiva nje vlacne izvrseno ispitivanjem direktno n a vlak, iii f b ( 1 /4,5 - 1 /9) od tlacne cvrstoce kada je ispitiva nje vlacne izvrseno savijanjem, iii f (1n - 1 / 1 2) od tlacne cvrstoce kada je ispitiva nje vlacne izvrsen o cij epanjem. t
=
=
s
=
1 0.
POS E B N E VRSTE B ETONA
Osim osnovne vrste betona od kamenih agregata, za posebne namjene u u porabi s u j os betoni posebn i h svoj stava . Ne postoji sta ndard izirana podjela,a l i se fa kultativno mogu p romatrati u skupinama ; Betoni visoke kvalitete, mi k roarmirani beton i , la koag regatn i betoni, plino i pjeno betoni, teski betoni i vatrootporn i betoni. Beto n i visoke kva l itete su betoni cvrstoca iznad 60 N/mm2 ali ujedno i betoni visoke nepropusnosti kao osnovnog pretuvjeta visoke trajn osti . Dobivanje visoke kvalitete svodi se na red ucira nje kolicine nehidratizirane vade na sto je moguce m a nj u potreb u , cime se isklj u cuje kapilarna poroznost betona, a cemu potpomaze i popu njava nje finih pora posebno doda nim m aterij alom velicine ispod vel iCine cestica cementa . B eton i visoke kvalitete, posebno beto n visoke cvrstoce, u osnovi su betoni niskog v/c
Priprava, prijevoz, ugradba i njegovanje betona
1 57
fa ktora i p oveca ne kol icine cementa s dodatci m a posebnih organskih p rod u kata tzv. superplastifikatora i d odacima vrlo fin i h a l i i rea ktiv n i h materijala, p rije svega sil i katne p rasi ne koja visestruko povoljno djeluje n a trajnost betona u konstru kcij a m a . S nekim vrlo djelotvornim portlan d cementima maze s e v/c faktor sniziti i ispod 0,25 i d obiti vrlo obradiv beton visoke kval itete s tlacnom cvrstocom i iznad 1 50 N/mm2 M i kroarm ira n i betoni (MAB) iii beton i a rmirani vla knima kom pozitno je g radivo kojem se u procesu mjesanja osim sastojaka obicnog betona, d od aj u diskont i n ui ra na, mala vlakna ve l i ke cvrstoce. Uobicajenom tehnologij om uspjesno se maze dodati do 2 % volumena debljih vlakana, a tanjih najvise nekoliko p rom ila. Glavne koristi od mikroarmiranj a ocigledne su u poslij epukotinskom stanju, jer tada vlakna koja premoscuju p ukotine doprinose povecanj u evrstCe i zilavosti kom pozita. s obzirom na navedena svojstva, beton i a rm i ra n i cel icnim vlaknima primjenjuju se u kolnicima, po letno-slet n i m staza ma, pri stabilizaciji strmlh padina, u i n d ustrijskim podovima, habaj ucim slojevi ma, dljelovima hidroteh nickih konstrukdja i zlozen im a b raziji i nepovolj n i m klimatskim okol nostima, za zastitu konstru kcija izloze n i h visokim tem peraturama, izlozenim udarima, seizm ickim djelovanjima, tan k i m lju skama i kupolama, p retgotovljeni m elementi m a . U rasponskim konstrukcljama poput g reda, p loca, stu pova, vlakna se u beton dodaj u samo kao dodatni sastoj a k, koj i treba smanj iti rizik pojave pukotina, zamijeniti d ij elove vil ica i konstru kcijske armature, povecati otpornost na d i na micke utj ecaje te p ovecati otpornost n a odlamanje a klasicna armatura p reuzima vlacna na p reza nja . Vlakna za mikroarmiranje su razlicitih oblika i velicina, a izraduju se od celi ka , sta kla, polimera i prirod nih materijala. Duljine vlaka na su 5 do 75 mm. Dimenzije poprecno p resjeka vlakna mogu biti od nekoliko tisuCi n ki m i l i metra d o priblizno jednog m i l i metra . La koa g regatni beton i se p roizvode koristenjem l a ga n i h poroz n i h ag regata . Mog u s e razvrstati u nekoliko podvrsta, jed nozrn i, keramzitni, betoni od zg ure visokih peCi i betoni s zrnima agregata male gustoce nekog p r i rod nog iii si ntetickog m aterijala. Jednozrni beto n i s u betoni od kamenog agregata p ri pravljeni s jednom iii dvije krupnije frakcije agregata i malom kolicinom cementa . Male su cvrstoce do MB 10, a koriste se kao zamjena slabog tla kod temeljenja, kao podlozni beto n i , n a ravnim k rovovi m a i druge n a mjene. Male s u gustoce 1 500 d o 1 700 kg/m3 i vrlo su porozni. Keramzitni betoni p ro izvode se s agregatom od pecene ekspa n di rane g l i n e . Odlikuj u s e n iskim koeficijentom vod ljivosti top l i ne. Konstrukcije zidova iii ploca ujedno su i toplinski izolatori. U mjesavini sa sitni m kamenim ag regatom mogu se dobiti evrstoce betona do MB 25. Gustoce su od 1 200
1 58
Priprava, prijevoz, ugradba i njegovanje betona
do 1 800 kg/m3. U zemljama g dje nema dovolj n o kam enog agregata d osta se koriste kod manj i h z g rada. U nasoj je zem lj i primjena n eznatna prvenstveno zbog visoke cijene agregata .
Vanjski nepovoljn i utjecaji mogu se promatrati u cetiri skupine: kem ijski, fizicki, bioloski i ostal i .
Beto n i od troske visokih peCi su dosta cesti u proizvodnj i stoga sto je troska otpadni materijal i relativno je n iske cijene. Ekspandirana troska je male gustoce od 1 00 d o 200 kg/m3. Beton i od troske s d odatkom sitnog agregata mogu dostiCi cvrstocu do MB 1 5 a g u stoce su d o 1 .700 kg/m3. Vrlo s u porozni ali posjeduj u dobra toplinsko izolacijska svojstva . Osim navedenih proizvode se i betoni s umjetnim i i i prirodn i m zrni ma laganog agregata kao sto su zrna od perl ita i i i stiropora . Koriste se jedino kao toplins ko izolacijski materijal. P l inasti betoni proizvode se uvodenjem tvari koji u dodiru s cementom i vodom razvijaju plinove koji u struktu ri betona prave sitne mje hu rice. Mogu se samo tvornick i p roizvoditi jer ocvrscavaju pod visokim tlakom i na visokoj temperaturi. Kod nas je najpoznatiji plino beton koji se p roizvod i u P u l i po i nozemnoj licenci S iporeksa . Pjenasti beto n i mogu se raditi i na g radilistu dodavanjem tvari koje u svjezem betonu stvaraju mjehurice, a u betonu stvaraju celijastu struktu ru. Male su cvrstoce, ali dobri h top l insko-izolacijskih svojstava. Teski beton i pro ivode se s teskim a gregatom koj i m u daje povecan u g ustoc u . Primjenj uj u s e iskljucivo za zastitu o d zracenja u l aboratorij i m a i i i zdravstvenim ustan ovama. Kao agregat s e koristi barit (barij-sulfat) koj i i m a gustocu o k o 4.000 kg/m3 iii zeljezne rude. Dobivaju se betoni vel ike g ustoce 3 . 000 do 4. 000 kg/m3 Vatrostal n i beton i pri pravljeni s portland cementom ne smatraju se otpor n i m n a visoke temperatu re, n a rocito za d u g otraj n o dj elovanje . Komponente s e k o d d ug ot raj n i h temperatura n ejedn o l i ko term icki d efor m i raju i kemijski razg raduj u . Smatra se d a j e beton otporan d o temperatura 1 2 0° C stu p njeva a l i novija istrazivanja pokazuj u d a n e d o lazi d o narusavanja strukt u re betona n i znacaj n ijeg pada cvrstoce d o temperatura d o 2 5 0 (0.
1 1 . PATOLOGUA B ETON A Trajnost betonskih konstrukcija, koje s u bile izlozene djelovanju agresivne sred ine, presudno ovisi o kval iteti betona od koj i h su izradene. Pritom se pod kvalitetom se ne podrazumijeva samo cvrstoca . Na betonske konstrukcije, ovisno o namjeni i mikrolokaciji djeluju mnogobrojni nepovoljni utjecaji .
1 59
Na ostecen i m konstru kcijama vid lj ivo je d a . u vec i n i s l u cajeva istovremeno djeluje vise nepovoljn i h utjecaja. Ostecenja uobicajeno pocinj u od jednog uzroka, a n a stavljaj u se drug i m i trecim te j e u poje d i n i m osteceni m konstrukcijama tesko razluciti sta je bio pocetn i uzrok. u osnovi se m oze zak lj uciti:
Traj nost betonsk i h konstrukc ija prvenstveno j e od reden a mogucnoscu penetracije agresivni h tvari u beton. l zn i m ka su fizicka ostecenja ali u pravi l u fizicka ostecenja omogucuju prodor a g resivni h tvari u stru kturu betona i razvoj nepovolj n i h kem ijskih procesa. Korozija beton a o b uhvaca vise razlicit i h kemijskih procesa koji s u poslje d i ca prodora i reakcije a g resivn i h tva ri i z okolisa . l zn i m a k s u a l ka lnoagregatne reakcije, koj e m o g u n astati k e m ij s k i m reakcij a m a agregata, (al kalno s i l i katna i alkalno dolomitna reakcija), zati m , odgodena i naknadna hidratacija krista l iz i ra nog CaO i M gO, ako s u prisutni u veci m kolicinama u cementu . Kem ij ski s e procesi mogu odvijati jed ino uz prisustvo vade i i i vlage koji i maju presudan utjecaj na korozij u betona. Posljedice su korozij e cementnog kamena ota panje i i i kem ijsko rastvaranje veziva uz raspad stru kture cementnog kamena, povecanje poroznosti i propustljivosti za fl u ide, promjena b oje, b ujanje n ovonastal i h p ro d u kata reakcije, smanj enje pH vrijednosti, sto ima za posljedi cu g u b itak zastite a rmature. Svak i od ovih p rocesa uzrokuj e g u b itak evrstoce i razaranje beto n a . Osnova zast ite beton a od kem ijsk i h utjecaja svo d i se n a jednostavna rjesenja, vrstom i kvalitetom betona sprijeciti prodor agresivni h f l u i d n i h tvari u strukturu beto n a . To s e m oze postici izradom betona povecane otpornosti na p rodor fluida, vec i m zastitni m s l ojevim a a rmature i fizickim zastita m a betona na pojedi n i m u g roze n i m mjestima s d r u g i m materij a l i m a . Fizicka dje l ovanja n a beton m o g u se p ro matrati u v i se g ru p a : m e h a n icko djelova nje o kol i n e, preopterecenje konstrukcije, vol u m n e promjene i temperaturni utjecaj i . Erozija betona kao posljedica abrazije i kavitacije spadaju u mehanicka djelovanja. U ovisnosti od namjene k onstru kcije mogu se poduzeti mjere koje ce smanjiti utjecaje navede n i h cimbenika . Kod kolovozni h konstrukcija za i zl ozen e sloj eve koriste se a g regati od eruptivnog kamena a mog uce j e i armira nj e cel icnim i i i d ru g i m vlaknima . Neotporniji d i o betona je cementni kamen te se nastoji komponi rati betonske smjese sa sto manj e cementnog
F I Z I C KA D J E LO V A N J A N A B E T O N E RO Z I JA
KO R I S NA OPTE R E C E N J A
P ROMJ E N E VOLUMENA
VANJ S K E T E M P E RATU R E
I
U Z RO C I
!
- abra z i j a ·
habanje - ka v i t a c i j a
UVJETI O KO L I SA V LAZNO
SUHO unutar zg rada
i zmjene raz i ne vode
- p r e o p t e re c e n j e uda r - c i kl i c n a opte recenj a
t emp . r a z l i k e v l aga s t v a r a n j e n ov i h mi nera l a u p o r arna k o r oz i j e a rm a t u r e
I
- povr� i ns k o
- p u ko t i ne - l omov i
p u ko t i n e l j u s k a nj e - odl amanje p romj e n a s t r u k t u re
KVAL ! T ETA BETOMA
I
[
pozar
POS LJ E D I C E trosenje
I
mraz - v r u c i ne
- p u ko t i ne
1 - l j us ka n j e 1 - mrvl jenje - p romj e n a s t ru k t u re
Fizicka djelovanja na beton u okoliSu.
Korozija betona u ovisnosti od kvalitete betona i agresivnosti okoliSa.
posljedicu i m a pojavu p rslina n a povrsinskim d ijelovima konstrukcij e . Dalji tijek raza ra nja betona j e istovj etan s korozijom j e r j e omogucen p rodor fluida u struktura beton a .
kam ena. U ispitivanju najbolje rezultate otpornosti na a brazije daju beto n i s najveCim zrnog a g re gata o d 1 6 m m . Otpornost betona n a ostal a mehanicka ostecenja k a o u d a r i u m o r m aterijala, u d irektnoj s u ovis nosti o cvrstoCi beton a .
Ekstrem n o visoke tem perature koj i m a j e beton izlozen u konstrukcijama kod pozara i i i na d ru g i nacin , kao u d im ovodn i m cijevim a i s l i c n i m u redajima, izazivaju ostecenja beton a . Porastom temperature d o 1 0 0 C 0 g u bi s e slobodna voda i z pora, a do 2 0 0 C 0 g u b i se fizicki adsorbi rana voda .
.
P reopterecenje konstrukcij a i d og otrajna c i k l i c n a o pterecenja izazivaju zamor m aterijala a posljedice s u prsline u str u kt u ri betona, sto otvara put a g resivni m tvarima iz okoline i koroziji betona. Vol um ne promjene n astaju od razliCit i h deformacij a a g re gata p o d utjecajem promjena temperature. T o j e uocljivo kod betona kod koj i h je koristen a gregat razli citog m ineraln og podrijetia. Pod djelovanjem vanjskih e kstre m n i h teperatura kao sto su d ugotrajn e temperature ispod 0 , 0 C0, i i i visok i h temperatura na dijelovi m a g radevi n e izlozenih suncu, zbog nejednol ikog zagrijavanja u nutar presjeka konstrukcije dolazi do n epovolj n i h naponskih naprezanja u n uta r p resjeka, sto z a
lznad 400 C 0 pocinje s e g u biti kemijski vezana voda . G ubitak vode izaziva skupljanj e cementnog kamena dok se istovremeno p ri poveca nj u tem perature povecava volumen zrna agregata . Betoni od portland cementa i ka menog ag regata mogu d uze vrijeme b iti izlozeni teperaturama o d 2 5 0 C 0 bez stetnih posljedica a tek kod dugotrajnog djelova nja teperatura od 3 0 0 c 0 dolazi do pada cvrstoce. Dje lovanje mraza je jedan od najcescih uzroka ostecenja betonskih konstru kcij a . l stovremeno je to s lozen a fizi ka l n o-mehan icka pojava . U svakom beto n u postoj i voda u kapilarama i gel pora m a . Kada nastupe tem perature ispod 0,0 C 0 u kru p n i m kap ilarima vod a p relazi u l e d .
Prelaskom vode u led povecava se vol umen za 9 % pa preostala voda u ka pilarama dolazi pod tlak. S ljedece odmrzavanje omogucuje upijanje novih kol icina vode taka da ciklusi smrzavanje - odmrzavanje, zapravo u pijaju vod u u strukturu betona. Kada tlak nadvlada evrstocu cementnog kamena dolazi d o razaranja strukture betona . Beton zasicen vodom mnogo se b rze razara od suhog betona. Zbog vel i ke kolicine vode u strukturi mladi su beto n i znatno neotpornij i u odnosu na stare. Zracne pore u betonu unesene aerantima, presijecaju povezanost kapilara, a ujedno sluze kao amortizeri jer zrak pod tlakom smanjuje volumen. B eton i otpor n i n a m ra z p rventsven o s u svi beto n i s povecan o m otpornosti prema prodoru f l u i d a i sa zracnim mje h u ricima koj i presijecaju kapilare i a m ortiz i raju povisen i tlacni pritisak u betonu . lspitiva nje otpornosti betona n a djelovanje m raza provodi se kroz 2 00 d o 300 na izrnjenicnih ciklusa s mrzavanja i otapanj a . Ako se kod ispitivanja djeluje n a uzorke natopljene 3 % otopinom sol i, dovoljn o je da izd rzi 2 5 c i k l usa bez znatnij i h razara nja p a d a se svrsta u betone otpor n e n a djelovanje m raza i sol i .
B.
VU BETONA
U svakodnevnoj j e uporabi veliki b roj vrsta betona. Sarno razl i kuj e se devet klasa, a kada se tome p r i b roje beton i s naglasenim svojstvima, t e beto n i s razlicitim velicinama zrna vrstama a g regata i cementa, dolazi se d o vise stotina razlicit i h vrsta betona.
po cvrstoci p ojed i n i m i razl icitim receptura i
Tol i ko razlicitih vrsta betona moguce j e pripraviti samo n a sloze n i m i teh n i ck i zahtij evn i m postrojenj i m a . Ta kva s u p ostrojenja vrlo skupa u n abavnoj cijeni i u spjesno mogu poslovati samo uz vel i ke i nstal i ra ne ka pac itete i dobru iskoristenost. Postrojenj a za pri pravu betona spadaj u po ekoloskim klasif ikacijama u vel i ke zagadivace okoline. Uza sve mjere, tesko j e sprij eciti stva ra nje cementne prasine kod utovara silosa cementa i buku kamiona. Kada se tom u pridodaj u jos otpadne vade od pranj a postrojenja i a utomjesal i ca , slika zagadivaca je potpuna . U suvremenom g ra devinarstvu beton se pripravlja najveci m dijelom n a sred isnj i m , teh n i ck i sloze n i m postrojenj i m a vel i k i h kapaciteta, tzv. Tvornica m a betona . lzuzetak s u j e d i no postroj e nj a izva n g ra d s k i h cje l i na n a vel i k i m gradilistima, kao sto su gradilista mostova n a a utocestam a i prometnicam a , pod izanje betoskih brana, gdje se postavljaju p renosiva postrojenj a . U zem lj ama zapadne Europe tvornice betona rasporedene su u planskoj m rezi na p rostoru cijele zemlje, koja omog ucuje opskrbu . Zan i m lj ivo je d a j e s vremenom doslo d o organizacijskog odvanj a proizvodaca beton a o d gradevinskih poduzeca. Proizvodaci betona u Europi posluj u k a o samostalna poduzeca . U svom sastavu, osi m postrojenja za pripravu betona, posjeduj u i sredstva za prijevoz i dopremu beto n a d o mjesta u g ra d nje, k a o a utomijesa lice, p u m pe za beton i druge strojeve. Kada se n a mjerava izlijevati beton u neku konstru kcij u, d ovolj n o j e naruciti odredenu vrstu betona, odrediti kol icinu i utvrditi satnicu isporuke po d a n i m a i sati m a . ProizvodaCi betonskih mjesavina moraj u j amciti kval itetu isporuceni h betona i t o dokazati potvrdom o sukla dnosti norma ma (certi'f ikat), sto j e vel i ko ola ksanj e u poslovanju g radevinskih pod uzeca . U pogledu m o b i l nosti suvremena postrojenja za pro izvodnj u betona mogu se podijeliti po skupinama: potpuno mobi l na, p renosiva i sta l n a . M o b i l n a postrojenja su d osta rijetka u praks i . Posjeduju i h vel i k i s u stavi k a o sto s u zeljez n i ce, s luzbe z a o d rzavanje prometnica i voj n e i nzenj erijske postroj b e . N a m ijenjene su z a brze i ntervencije i popravke n a
nepristu pacn i m teren i m a . Postrojenj a su postavljena na neko l i ko voz n i h postolja, g dje u z a sve potrebne u redaje, nose i potreb n e materij a l e z a spravlj a nje 1 0 do 2 0 m3 betona. Kapacitet je dosta malen i krece se od 2 do 3 m3/sat. Postrojenja mogu b iti postavljena na postolja kamionskih prikolica i zeljeznicke vagone. Jedna vrsta mobilnih postrojenja namjenjena m a l i m poduzetnicima m oze se naci u ponudi p ro izvodaca opre m e . N a kamionskom postolj u s mj esten a j e m ijesa l ica s podiznom rukom za a g regat i cement t e korpom z a svijezi beton . N a m ijenjena je za manje zahvate na udaljenim l okaliteti ma Prenosiva postrojenja koriste se n a vel i k i m udalj e n i m g ra d il isti ma, gdje je potrebno osigurati veli ke kolicine betona u tijeku dvije do tri godi ne, kao sto su g ra d i lista b ra n a , mostova i vel ikih tvornica. U g radeni kapaciteti se krecu od 1 0 do 2 5 m3/satu, a l i prizvode se i veca . Prilikom p reseljenja, postrojenja se rastavljaju n a tri d o cetiri kom pa ktna sklopa koj a se mogu n a kam ionskim prikolicama prevoziti n a javnim putevim a . Kod sklapanj a i rastavlja nja koriste se a utod iza l ice. Na mjestu postavljanj a p renosivih postrojenja moraju se obaviti d osta opse:Z:ni rad ovi . Prije postavlja nj a izravnava se teren, i zvode prist u p n i i u nutarnji putevi i okretista, rjesava se odvodnja terena, obskrba vodom i elektricnom e n erg ij o m . Ne smiju se izostaviti u redaj i za pri hvaca nje i proCiscavanje otpad n i h voda kao i prostorije za posadu, vodstvo postroje nj a i l a boratorije z a kontro l u kval itete. Prema isku stvima iz prakse, za p reselje nje postroj enja n a n ovu lokaciju utrosi se oko 5 0 d o 60 dana uz troskove, koji se krecu i do 50 % od vrijednosti postrojenja. J ed no se postrojenje u radnom vijeku najvise jednom preseljava . Na jed noj lokacij i obicno se zad rzi 3 d o 4 god ine. Da je preseljenje postrojenja za proizvodnju betona dosta upitno, potvrouju brojnih primjeri. Poslije dovrsenja mostova i hotelskih cjefina na Jadranu ali i u novim naseljima velikih gradova, postrojenja ostaju i predstavlju ruglo u prostoru. Vlasnici postrojenja investitorima obrazlazu da postrojenja ostaju radi naknadnih radova iii "druge faze izgradnje", do koje nikad ne dolazi. Mnoga ostavljena postrojenja nastave proizvodnju betona za sto je nedopustivo jer se nalaze na nenamjenskoj lokaciji. Na koncu sve pada na teret lokalne zajednice. U meouvremenu se izgubi vlasnik, te se na trosak zajednice iii opeine, postrojenje mora skinuti i urediti devastirani prostor a sto su veliki troskovi.
Stal n a postrojenja u danasnjim su uvjetima jed ino prihvatljivo rjesenje, u pogledu zastite okoline, s i g urnosti opskrbe i kval itete.
Prenosiva postrojenja za pripravu betona.
Priprava, prijevoz, ugradba i njegovanff! � b=c e t� o� na=--
_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _
__:_ 16 ::. 7 .:...
U p redjelima gdje s u zime s n iskim temperatu rama, postrojenja i maju proizvodne l i n ij e za zagrij avanje komponenti i proizvodnj u 'topl i h betona " . U izrazito hladnim krajevima rade se postrojenja s prethodnim susenjem kamenog a g regata i pripravlja njem suhih mjesavina, koje nisu osjetlj ive na vrijeme p rij evoza i smrzava nje . Pripravljene m ij esavine bez vode prij evoze se do g radi lista a neposredno p rije istovara se dodaj e voda. Vel i k i i nsta l i ra ni kapaciteti i rel ativno m a le posade, omog ucuj u tvornicama beton a niske cijene betonskih mjesavina. Kad a b i individ u l n i samograd itelji izra d i l i doba r proracun cij ene, dosli bi do za kljucka d a je najpovolj n ij e kupiti gotov beto n . Po cijenama betona iz tvornica, ne mogu se kupiti i dovesti do kuce ni potrebni m aterij ali, a da se ne spominje priprava . Sredinom sedamdestih godina na sirem podrucju Sarajeva radilo je 1 1 manjih postrojenja na privremenim lokacijama, koja su ostala u srediStima novoizgraaenih naselja Svako postrojenje imalo je posadu od 3 do 4 radnika i 4 cuvara. Ukupno je po postrojenju bilo uposleno 8 do 7 0 ljudi. Na podrucju grada samo na postrojenjima je bilo uposleno oko 1 1 0 ljudi. Po zahtjevu gradskih vlasti, Gospodarska komora pokrenula je kampanju za preseljenje postrojenja iz gradskih cetvrti a ujedno je predlotila udruiivanje sredstava radi podizanja zajednicke tvornice betona. Nakon dogotrajnih poroaajnih muka, prethodnih istraiivanja i projektiranja, prislo se gradnji. Nova tvomica betona podignuta je s dvije linije kapaciteta,
Tvornica betona s dva utovarna mjesta.
Postrojenja se podizu u p redgradima velikih naselj a, u podrucjima koja su prostornim planom namjenjena za takve djelatnosti. Snabdjevena su svim potrebn i m u redaj i ma za zastitu okolisa, kao sto su fi lteri za cem entn u prasinu, bazeni s uredajima za pri hvat i p reciscavanje otpadne vode . Uz postrojenje se postavlj aju laboratorij i za kontrolu kva litete u lazn i h m aterij a la i pripravljenog beto n a . Ta kva s u postrojenja pri hvatlj iva i o d strane g radevi nskih poduzeca , jer ih oslobada odgovornosti u pog ledu kval itete i sigurne obskrbe. Prostornim razmjestajem sta l n i h postrojenja , nastoji se u spostaviti m reza, za obskrbu svih prostora g ravitirajuceg podrucja. Stalna postrojenja n ose naziv "Tvorn ice betona " . l nsta l i ra ni kapaciteti vrlo s u veliki i krecu s e o d 8 0 d o 300 m3/sat, s vise utovarnih mjesta . Posluju kao samosta l na poduzeca i u sastavu i maju automij esal ice, betonske pumpe, pumpe s d iza l ica ma, te mogu doprem iti beton do mjesta ugradnje.
2 x 70 m3 I sat. -
Jedna linija od 70 m3/sat osposobljena je za proizvodnju do temperature od 1 5 ° C, t.j. za proizvodnju "toplih betona". Posada tvomice sastavljena je od 4 rukovaoca strojeva, 2 strojara i 2 elektricara za odriavanje, 2 sluibenika, 2 graaevinska intenjera, 1 diplomirani intenjer i 3 cuvara. Ukupno 1 7 uposlenih. Tvornica je radila za triiSte svaki dan od 6 sati ujutro do 22 sata naveeer, sve dane u tjednu osim nedjelje. Po zahtjevima korisnika i cijele nod. Godinama je zadovoljava/a potrebe sirega gradskog podrucja. Dosia je do izrataja kod izgradnje graaevina za Zimske olimpijske igre, jer je mogla proizvoditi cijelu zimu. Tvornica je odgovarala i jamCila kvalitetu betona, a dijelom s vlastitim automje5alicama dovozila beton na gradiliste. Pravno je poslova/a kao dionicko drustvo. Cijena betona je u odnosu na druge gradove i postrojenja bila je oko 20 do 25 % niia. Prosjecna je cijena prostornog metra utvovarene betonske mje5avine bila oko 80 OEM! m3. Danasnja cijena betona na malim postrojenjima koja rade za triiste, krece se oko 350 - 500 knlm3. (1 00 do 140 DEM!m3} Natalost, do danasnjih dana, dobra iskustva s jedinstvenom proizvodnjom betona za pojedine vece gradove i podrucja, nisu iskoristena. Vedna nasih urbanih sredista obskrbljuje se s malih postrojenja.
Priprava, prijevoz, ugradba i njegovanje betona
1 68
1.
Priprava, prijevoz, ugradba i njegovanje betona
1 69
O S N OVNI S K LO POVI POSTRO.I E NJA
Sva ko postrojenje z a p roizvodnju betona sastoji se od cjelovitih sklopova gdj e se obavljaju poj ed i ne skupine o peracij a. N eovisno o velicini i rjesenju postrojenja, razlikuju se slij edeCi sklopovi : Skladista agregata Skladista cementa Skladista vode Skladista dodataka U redaje za dozira nje U redaje za m ijesanje Prihvat i preciscavanje otpadne vode U redaje za u p ravlj anje
30 %
*
A G R EGAT PO FRAKC I JAMA
*
*
* * * * *
P R I HVATN I L I J E V A K 10
15
m
VAGE DOZATOR VODE
2 . S K LADISTA AG REGATA U sklad ista se p ri hvaca do premljeni agregat za beton sa separacija po frakcij a m a . Skladista moraju osig u rati uskladistenje d ovolj n e kol i c i n e agregata koja osigurava nesmetanu p roizvodnju, a takoder da onemoguce p rlj a nje i mjesanje fra kcij a . Preporuclj ivo je da skladiste i m a zal i h u za n ajmanje dva do tri dana proizvodnje, a l i se obicno rade veca . Po tehnickim rijesenj ma razlikuju se "otvorena'' i ''zatvorena " a po konstrukciji " zvijezd a ", " pregrade" i "si l osi " . ,
MIJ ESALICA OODA C I
P R I P RAVLJ EN BETON
S KLADISTA U O B U K U "ZVU EZDE " N avedena sklad i sta uobicajeno se postavljaju na prijenosn i m postrojenjima. Sastoje s e od zrakasto postavljenih pregrada u polukrugu, a u svakoj p reg radi se skladisti po jedna frakcija agregata. Pregrade se izraduj u od d rve n i h dasaka i stupova ali sigurn ije s u i bolje izradene kao betonski zidovi. U s red istu p re g rada j e pri hvatni tora nj postrojej nja . Pri d n u svake pregrade, na prihvatnom tornj u postavljeni s u otvori s zatva raci m a za ispusta nje pojedi n i h frakcija p re ma u redaji m a za doziranje. 1\la vrhu p rihvatnog tornja je meha n icka Iopata, na obrtnom j a rbol u s rukovaocem, pomocu koje se navlaCi agregat prema otvorima. Postoje razli cita rjesenj a mehanickih I opata ali ni jedna n e rad i b ez ru kovaoca te je tesko reCi koje je bolje.
Tehnoloska linija manjeg postrojenja za pripravu betona.
Zvjezdasta skladista su u vecin i slicajeva otvorena, tj. agregat u skladistu n ije zasticen od oborina, n iskih tem peratura i vruci na. Po potreb i se mogu pod iCi vrlo jedn ostavne n adstresn ice koje d onekle popravljaj u uvjete uskladistenja. N a zvjezdastim skladistima moguce je uskladistiti 300 do 800 m3 agregata . SKLAD ISTA S PREGRADAMA Navedena skladista postavljaj u se uz veca prenosiva a obavezatno na stalnim postroj enjima. l maju znatno veCi kapacitet uskladistenja u odnosu n a zvjezdasta . Ovisno o vel ici ni, mogu prim iti i do 3 .000 m3 agregata .
1 70
Pripcava, prijevoz, ugradba i njegovanje betona
Sastoje se od n iza para lelnih pregrada izradenih od betonskih zidova, preko koj i h je postavlj ena staza s meha nickom lo patom za navlacenje a g regata prema otvorima. U sva ku preg radu skladist i se jed na fra kcija agregata. lspod pregrada je tunel s otvorima i zatvaracima na svakoj pregradi . U tunelu j e postavljen tra nsporter s gumenom tra kom, koji p ri hvaca fra kciju po frakciju i prebacuje je do pomocnog skladista na postrojenju. Nad sklad isem je moguce izraditi nadstresnicu radi zastite od oborina. U odnosu na " zvjezd u " , za skladi sta s " preg rada m a " potreban je znatno veCi radni p rostor za p ri laz kam iona s dvije stra ne a i znatno su skuplja u izvedbi.
Za vrij eme velikih vrucina gornji slojevi se i susuju , te se ponavlj a isti p roblem, a l i s drugim rasporedom vlaznosti agregata . Vjetar s otvorenih skladista ljeti pod ize nesnosljivu prasinu. Tijekom zime gornji se sloj agregata zam rzava . U mjesavinu ulaze Ieee leda koje se odmrzavaju tek kada su ugradene u konstrukcij u . Koli ko su stetne supljine u betonskoj konstrukcij i n ij e potrebno spominjati. Preporucljivo je ta koder d a se ne poCinje s proizvodnjom ukoliko nije na skladistima osig u rana naj m a nje dnevna potreba agregata . Uvijek postoji mogucnost poremecaja u dopremi agregata sto p ruzrociti prijekid p ro izvodnje za jedno vrij eme iii potpuno. Na gradil istu se sva kodnevno rade dnevni planovi izlij evanja beton a po pojed inm pozicij ama i dijelovima konstrukcij e. Tocno se odreduje mjesto p rijekida i n astavka rada . Nastavak ne smij e biti na mj estu najveceg momenta na konstru ciji, u cvoristim a a rm ature iii u pola visine stupa . Poremecaj u dostavi b etona, moze p rozrociti upravo takav nepovolj a n p rijekid . U koliko su stu povi kod prijekida bill do pola visine napunjeni betonom, moraju se osloboditi oplata, obraditi nastava k, ponovo postaviti oplata te nastaviti rad . Nepotrebno se gubi vrijeme i trud .
SKLADISTENJE U S I LOSIMA Skladistenje ag regata u silosima je sigurno najbolje, ali i najsku plje rjesenje. Silosi se rade od arm i ra nog betona sa sabirnim tunelom, kroz koj i prolaze trakasti transporteri . Uskladisteni materijal , zasticen je od oborina a u unutrasnj osti si losa mog uce je ugraditi grijace za zag rijavanje agregata kod proizvodnje tij ekom zime. Obicno su skladista kapaciteta 3 d o 5 . 000 m3. Kod vecine sta l n i h postrojenja skladistenje j e rij eseno si losi ma. Kod podiza nj a skladista a g regata potrebno je obratiti p ozornost na dvij e okol nosti, gdje se i javlj aj u najcesce pog reske kod rjesevanja skladista . Udio pojedinih frakcija u p rosjecnoj betonskoj mjesavini n ije jednak . Prema istrazivanju koje je spomenuto, udio pojedinih frakcija u god isnjem p rosjeku na g radskim je podrucj i ma iznosilo; *
* *
*
014 4/8 8/1 6 1 6/ 32
mm mm mm mm
35 15 20 30
% % % %
U od nosu na p rosJecn u potrosnju ag regata po fra kcij a m a , dimenzioniraju s e velicine i medusobni odnosi preg rada na svi m skladistim a . U protivnom, uvijek c e jedne fra kcije ned ostajati, a druge biti p revise. Otvo re n a sklad i sta su neuspored ivo slabije rjesenje u odnosu na zatvorena . Kod kisnog vremena gornji se slojevi ag regata navlaze, a donji ostaj u suhi, sto otezava d oz i ranje vode za pripravu betona. Za tocno od redivanje vlaznosti agregata , pri neujed nacenoj vlaznosti po slojevima, koriste se posebni senzorski u redaji , koj i n isu potpu n o pouzd a n i i n e preporucuju se kod visokih m arki betona. Kod priprave osjetlj ivih betona od redivanje vlaznosti mora se p rovesti la boratorijski, posebno kod sitn ih fra kcija agregata koje zadrzavaju najvise vlage.
1 71
U predjelima gdje niske temperature preovladavaju ve6 dio godine, postrojenja za proizvodnju betona osposobljena su za pripra vu suhih mjesavina . U dodatnim urerJajima, agregat prije doziranja prelazi preko zagrijanih celicnih ploca, gdje se potpuno oslobarJa vfage. Kod priprave betona na postrojenju se doziraju i umijesaju cement i agregat. Potrebna koliCina vade za mjesavinu ulijeva se u posudu koja je na automijesalici. Po dofasku na gradiliste dodaje se voda u posudu s mjesavinom i nekoliko minuta mijesa. Suhe mjesavine nemaju vremensko ogranicenje od priprave na postrojenju do ugradnje te se mogu prijevoziti na vece udaljenosti pri hladnom i vrucem vremenu. Ukoliko se beton pripravlja na postrojenjima koja nemaju ugrarJene urerJaje za zagrijavanje, rjesenja su moguca ali ne i jednostavna. Za temelje svakog stupa uspinjace za skijase na Bjelasnici, trebalo je dopremiti oko 1 0, 0 do 1 5, 0 m3 betona. MerJusobno rastojanje stupova bilo je 400 do 600 m, a visinska razlika i do 1 00 m. 5/ican zadatak javlja se i kod izrade temelja za dalekovodne stupave. Nakon sagledavanja svih pitanja, dos/o se do zakljucka da nije moguce osigurati prijevoz gotove mjesavine jer je za prijevoz trebalo vise ad tri sata voinje. lzrarJen je improviziran urerJaj za susenje agregata, ad jednog starog vibro sita i nekoliko plinskih boca. Pothvat je uspio, ali uz znatno povecanje troskove.
1 72
Priprava, prijevaz, ugradba i njegovanje betona
3. S K LADI STA ZA C E M ENT lz tvornica cement dolazi u autocisternama namanje nosivosti 30 tona . N a postroj enju se cement sklad isti u cel icnim silosima u dvije i i i vise cisterni ka paciteta 60, 90, 1 20 do 900 tona.
P U Z N I T RA N S P O RT E R I I
Od silosa d o dozatora na postrojenju, cement se prebacuje zatvorenim puzn i m transporterim a koji su naj bolje rjesenje. Potpuno zasticuju cement i omogucuj u vrlo tocno doziranje. Vod u za pri pravu betona obicno nije potrebno skladistiti jer se koristi iz javnog vodovoda. Ukoliko ne postoj i mogucnost prikljucenja na vodovod, rjesenje je znatno slozenije. Za pripravu beton a treba osigu rati trazenu kvalitetu vade, o cem u je bilo rijeci u poglavlju o propisima i normama. Dalje je pita nje uskladistenj a vade u cisternama koje nisu u sastavu postrojenja vee se moraju naknadno dobavit i . Najteze rjesenje je s prijevozom vade a utocisternama. Maje kolege koji s u svojevremeno vodili radove n a izgradnji regionalnog puta u Keniji, pripovijedali su koliki problem moie biti na gradilistu doprema vade. Kada su abilazili teren radi izrade ponude, nisu problemu vade obratili dovoljnu pazomast. Vidjeli su na udaljenosti od nekaliko kilometara neku rjeeicu i zakljucili da ce tamo uspostaviti crpiliSte i prijevoz vade cisternama. Kada su nakon n ekalika mjeseci dasli na gradiliste, korito rjeCice se nije pamaknulo ali u njemu nije bila n i kap vade.
S I LO S I Z A C E M E N T
P O S T ROJ E N J E
S I L O S I Z A C E M E NT
Skladista cementa u silosima.
Kapacitet skladista odreduje se ovisno o potrosnji i uvjetima opskrbe, a l i se najm anj e osigu rava tjedna potreba cementa . To ujedno omogucuje da se dovezen i cementa iz tvorn ice ohladi. Si losi se nikad ne smij u dopu njavati pristiglim cementom, vee se silos uvijek mora potpuno potrositi, zapravo isprazniti i tada ponovno p u n iti. Navedeni m rezi mom osigurano je koristenje i ste vrste i starosti cementa . U protivnom maze doci do m ij esanja cemenata razl iCite starosti, jer se cement kod izlaska iz si losa ponasa fluidno te gornj i slojevi prvi propadaj u n a izlazni otvor. Autocisterne su obskrbljene uredajem za pretovar cementa u s ilose. U sastavu vozila je kom presor za pretovar i elasticno crij evo duzine 4 do 6 m, koje se prikljucuju za si los. Kod postavljanj a si losa uz postrojenje ne s m ij e se zaboraviti ostaviti pristup za prilaz cisterni, a koj i ne ometa prolaz a utom ijesalica i ra d postrojenja kada se cisterna pretova ra. Kada se proracu naj u dn evne i tjedne potrebe cementa, dobivena kol icina se uvij ek rasporeduje u dva silosa . U sl ucajevima da se koriste dvije vrste cementa, broj silosa se u dvostrucuje.
Za radove su morali dovesti velike koliCine vade. Osim za betane, voda se koristila za vlaienje materija/e za izradu nasipa i tamponskih slojeva kolovoza. Najbliiu vodu su nasli tek na udaljenosti od 120 km, i to po vrlo slabim putevima. Jedna auto cisterna mogla je dnevno samo jednom dovesti vodu te je povremeno bilo potrebno osigurati 6 cisterni. Nepredviaene troskove nisu mogli kompenzirati kod investitora. " Kako smo mogli prilikom kratkog obilaska terena uoCiti problem s vodom. U kraju gdje smo roaeni izvora i patoka ima na svakom koraku ".
Dodaci betonu dolaze na g radiliste u tekucem stanju u bacvama iii plasticn im posudama od 50 do 200 l ita ra . Ukol i ko se na bavlj aju u p raska stom stanju, prethodno se m ora napraviti vodena oto p i n a po uputstvu proizvodaca. Nema posebnih uvjeta za skladistenje dodataka osim sto je potrebno osigu rati od smrzavanj a .
4.
U REf>AJ I ZA DOZI RANJ E
Prema svjetskim i nasim Tehn ickim p ro p 1s1ma, sastoj c i koji u laze u betonsku smjesu od reduju se tezinski. Sarno se tezinskim doziranjem mogu sigurno d obiti trazene vrste i kva litete betona. Tezinsko d ozira nj e znaCi va ganje svi h sastojaka, prema u n a p rijed odredenim odnosima iii, kako se sva kodnevno nazivaju, " receptura m a " .
1 74
Priprava, prijevoz, ugradba i njegovanje betona
Projektiranje sastava betona je struca n i dogotrajan posao koji se m oze obaviti jed i no u zato specijalizi ranim laboratorijima. U ovom obuhvatu knjige nece se detalj n ije o brazlagati naCin izrade receptura jer o toj oblasti postoje propisi i norme, bogata i razn ovrsn a strucna l iteratura.
VAGE
Priprava, prijevoz, ugradba i njegovanje betona
1 75
Posuda je smjesten a ispod otvaraca tornja skladista a g regata . 1\lasuprot otvaracima i brojcaniku vage, koji je u obliku sata, sjedi covjek koj i povlaci jedan po jedan otvarac i p u n i pos u d u . l spred njega n a zidu vise papiri s oznacenim odnosima po pojedi n i m recepturam a . N ij e t o b i l o u g odno radno mjesto j e r se kod usipavanja d ize vel i ka prasina. Pol u a utomatske vage cijeli ciklus obavlj aj u a utomatski, ali se n a vag i mora postaviti receptu ra koju s e zeli dobiti . Promjena recepture zahtijeva kraci zastoj u rad u . Kada se na upravljackoj p loCi otvori jed a n ciklus, otvara se prvi zatvarac i usipa frakcij a . U trenutku kada kaza ljka vag e d ode na polozaj na koji je postavljena odredena tezina, a ktivira se elektricni indi kator koji zatvara p rvi a otva ra d ru g i zatvarac i tako se n astavlja dok se sve frakcije ne izvag aj u . Kod bolj i h u redaja ciklus vaganja traje od 1 , 5 do 2 m i n ute. Kod d anasnj i h postrojenja u mj esto elektricni h i n d ikatora i prekidaca , uvedena je elektro nika, a l i se nacin vag a nj a n ije m n o g o izmijenio, jed i n o se u b rzao i o m o g u C i o b rzu i jedn ostavnij u izmjenu receptu ra . Pol u automatske vag e s u postavljene na vecini prijenos n i h i postrojenj a .
-
PROTOCNA VAGA
__j
Dozatori za agregat i cement.
U p ra ks i s e neopravd a n o m a l o g ra devinskih 1 nzenj era usmjerava u podrucje isp itivanja g ra devinski h m aterija la i proj ekti ra nj a betona. Obla st j e dovolj n o s i roka da m oze postati usmjerenje za jedan cijel i i nzenj e rski radni vijek. D oz i ra nj e a g regata je za dobru kval itetu jedna o d n ajva z n ij i h o pe ra cija pri pripravi beto n a . Svaka f ra kcija s e pojedi nacno vag a prema unaprijed l aboratorijski odrede n i m odnos i m a . U redaji za vag anje mogu biti razl iCiti a l i u osnovi se mogu p romatrati u skupinama: mehanicki, polua utomatsk i i protocne elektronske vage. Mehan icke vage se danas gotovo i ne mogu vidjeti n a postrojenj i m a . U posudu koja vel iCinom odgovara obuj m u mjesal ice, a koja v i s i na vag i s tegovima, usipa se jedna po jedna frakcija a g regata .
Automatsko vaganje agregata s p rotocn i m elektronskim vag a m a j e skratilo vrijeme vaganja i ubrzalo ciklus doziranja . Protocne vage sastoje s e o d dva valjka preko koj i h je g u mena tra ka . lspod trake je elektronska vag a koja vaga z b i rn u tezi nu koja je p resl a preko senzora . Kada se izvaze tezina za jed n u frakcij u, otvori se zatvaraj u . Protocne elektronske vage postavljene su na otvorima ispod si losa pojedi n i h frakcija te se sve frakcije i stovremeno vagaj u , a b roj izmjena receptura j e n eo gran icen. Dozi ranje cementa takoder se rjesava vaganj e m . Pril i ko m vag a nj a cement s e usipa u zasebnu posudu, a n e zajedno s a g regato m . Kada b i se dozirao u i stoj posudi postoji , opasnost d a se zbog vlazn osti a gregata dje l i m icno navlazi i ljepi za stranice posude. S uvre m e n i d ozatori cementa ta koder s u rijeseni s elektron s k i m p rotocni m vag a m a . Dozi ranje vade je vrlo osjetljiva opera cija kada s e zna koliki je utjecaj v/c faktora na cvrstocu betona. Pritom n ije tesko doz i rati potrebnu kolicinu vode , s obziro m d a je gustoca vode 1 0, 0 kN/m3, vee je tesko ustanoviti tocnu vlaznost a g regata . U s u h i m i kisnim razdoblj i m a vlaznost a g regata u i stoj frakciji mjenja se od 1 0 d o 30 postotaka . To nisu zanema rive kolicine vode u a g regata, a koju treba odbiti od kolicine vode od redene recepturo m . Pri vlazn osti a g regata od 5,0 %, u m3
1 76
Priprava, prijevoz, ugradba i njegovanje betona
to j e 70 l itara vode, sto je polovica potrebne vode kod v/c faktora 0, 5 i 300 kg cementa. N a suvremenim postroj e nj i m a postavljeni su senzori koji pomocu elektricnog otpora odreduju vlaznost agregata i u upravljackom u redaj u kori g i raju potre bnu kolicinu vode. Protocni senzori n isu osobito pouzda n i, posebno kod neujednacene vlaznosti agregata, sto je slucaj kod otvoren i h skladista. Kod zatvoren i h sklad ista, senzori s u postavljeni na vise mjesta u u ntrasnjosti s ilosa te tocnije odreduju vlaznost a g regata . N ajtocn ij i naci n od redivanja vlaznosti je laboratorijski, gdje se agregat vaze, isusuje i ponovo vaze, a razlika tezi ne od reduje kol icin u vade . Prema Te h n ickim propisima, vlaznost ag regata kontro lira se svakodevno, ukoliko nema automatskih mjeraca. U redaj za dozira nj e vode ne razlikuje se m nogo od vodomjera, osim sto zatvaraju protok vade kada prode zadana kolicin a . Doziranje dodataka betonu j e vrlo osjetljiva o pe racij a . U m ijesavi n u s e dodaci un ose u vrlo m a l i m kol icinama koje i maj u utjecaje n a neka svojstva betona. Obicno se dozira nje dodataka veze za kol ici n u cementa u m ij esavin i , i to u kolicinama koj e se krecu od 0,5 d o 3,0 % od ko l i ci n e ceme n ta . Nacinom d ozira nja mora se osig urati potpuna homogeni za cija dodataka u smjesi. Prevelik udio dod ataka u pojedi n i m d ij elovima smjese, moze pruzrociti suprotne efekte, umjesto obrza nog vezivanja, trenutno. Umjesto usporenog vezivanja, nikakvo. Dodaci se u mjesavi nu doziraju iskljucivo preko vode koja se dodaje beto n u . Na cjevovod u , izmedu dozatora vode i mjesal ica postavlj aj u se uredaji za d ozira nj e dod ataka. Za sva ki ciklus, n a vidlj ivoj sta klenoj posudi, a utomatski se u l ij eva potrebna kolici n a tekucih dodataka. U tren utku protoka vade za jeda n ciklus m ijesanja, u cijevovod se ulijeva odredena koliCina dod ataka. Svi ostal i naCin i , kao sto j e slucaj s razblazenim vodeni m rastvorima dodataka koj i se u bacuj u d i rektno u m ij esa licu, nisu pouzd a n i . U redaji z a dozira nj e dodata ka kod suvremenih postrojenj a isporucuju se s ostalom opremom . Za starija postrojenja u redaji za doziranj e mog u se dobaviti od proizvodaca dodata ka .
Priprava, prijevoz, ugradba i njegovanje betona
1 77
5. U R EDAJI ZA M U E SANJ E Sastojci beton a , odredeni va ganjem, pomocu miJesanja se homogeniziraju u smjesu. 0 nacinu rada i mijesa lici ovisi kval iteta mjesavine betona. Po nacinu m ijesanja razl i k uj u se: g ravitacijske, pri nud ne, dvostupanjske i kontinuirane mjesal ice. G ravitacijske mjesa l ice su slicne bubnj u koji se oslanj a na kotace od tvrde g u m e a pogon je elektro i i i motor s u n uta rnj i m sago rijevanjem, pomocu koj i h se bubanj okrece . S prednje i straznje strane bubnja s u otvori kroz koje se buba nj puni materijalom i ispusta gotova mjesavi na.
U LA Z MAT .
Gravitacijska mijesalica za beton.
N a u nutarnjoj stra n i bubnj a postavljene su lo patice koje za hvacaju ubaceni m aterij al i podizu za polovi nu kruga, oda kle pada i na taj nacin dolazi d o m ij esanja. Bubanj se okrece oko 1 5 d o 30 obrta u minuti. Kolici n a smjese koja se u jednom cikl usu moze mjesati daje i oznaku mjesa lice. Najmanje m ijesalice su od 0, 1 0 m3, sto koriste samog ra d itelji , a vece su obujma 0,33, 0,50 i 1 ,0 m3. G ravitacijske b u bnjaste m ijesalice jednostavne su k onstrucije, n i su podlozne kvarovima, ali u pogledu homogenizacije smjese, zapravo kvalitete m ijesanja, n e zad ovoljavaj u suvremene za htjeve . Danas se s ma traju tehnoloski preovladanim rjesenjem. Pri g ravitacijskom padanju ag regata i cementa sitnij a se zrna l ijepe za lopatice i stra ni ce bubnja . Kada otezaju padaju u grumenima te smjesa nije potpuno homog ena .
1 78
Priprava, prijevoz, ugradba i njegovanje betona
1 79
Priprava, prijevoz, ugradba i njegovanje betona
P O G O N S K I S T RO J Prijenosno postrojenje s gravitacijskom mijesa/icom. Protustrujna mijesalica s vodoravnim osovinama. Kada se na gradilistu vidi bubnjasta mijesalica s ostecenim stranicama, to jedino znaCi da nije bila oCiscena nakon koristenja. Beton se zalijepio za lopatice i ocvrsnuo. Mijesalica se nije mog/a oCistiti bez "cekicanja ", kako to nazivaju na gradiliStu.
Protustruj ne m ijesal ice jedino mogu osigurati dobru homogen izacij u mjesavi n e . Postoje dvije osnovne konstru kcije s hori zonta l n i m i vertika l n i m osovinama. N a obrt n i m osovin a m a postavljeno j e vise krakova s l opaticam a na kraju . Pojedini k ra kovi postavljeni s u d a skidaj u zaljepke sa stran i ca i d n a . Raspored lopatica u m ij esa licama poslj ed ica j e opsezni h k i n e m at i c k i h istrazivanja . Lopaticama s e materijal " prinudno" dovodi u suprotn a kretanja u sva tri smjera, sto osig u rava b rz u potpu n u homogenizaciju smjese. Protustrujne m ijesal i ce su slozeniji i skuplj i strojevi u odnosu n a bubnjaste. Lopatice i obloge m ij esa l ica se habanjem trose, zato j e p redvidena mogucnost jed nostavne zamjene. Prazne se kroz otvore s zatva racima u d n u, kroz koje beton ska mjesavin a ispada u silose za svijezi beto n . U protustruj n i m m ijesal i c a m a ostaje v l o m a l o za ljep a ka te s e p o d ovrsenju rad a u m ij esal icu u ba cuje nekoliko Iopata sitnog pijeska i vode koj i m se u nutrasnjost m ijesal ice potpuno ocistL Voda od pranj a m ijesal ica n e s m ij e se i s pu stati u k a n a l izaciju i i i nekontrolira n o izlijevati p o tere n u .
Tanjurasta protustrujna mijesalica.
M ij esal i ce se rade u razl icitim vel icinama i konstrukcijama, s jednom i dvije m a h orizonta l n i m osovin a m a i i i s jednom vertika l n o m osov i n o m i pokretnim perajama, tzv. " tanju raste " . Najvise su u u pora bi m ijesal ice s
1 80
Priprava, prijevoz, ugradba i njegovanje betona
Priprava, prijevoz, ugradba i njegovanje betona
1 81
i maju suprotn a okretanja a voda se prskalicama dodaj e u posljednjoj treCin i . Tocnost dozira nja n ij e vel ika, a l i t o se kod betona za koji s u n a m ij e njene i ne trazi. Ovim se rnjesalicama pripremaj u " valjani betoni " (Roling C o ncrete), gdj e se ne za htijeva vel ika tocnost doziranja a l i s e traze veliki uci nci.
Valjani beton se u strucnoj literaturi pojavlju pod imenom " Roling Concrete", zapravo nije beton u skladu s deklariranim svojstvima po Tehnickim propisima i Normama. Valjani beton je zapravo naCin za poboljsanje svojstava nasipnog materijala. Koristi se za izrade masivnih brana, zamjene temeljnog tla i kod izrade zastitnih nasipa uz vodotoke.
6. Upravljacki stol.
dvj e m a horizontal n i m osovi nama i s u p rotn i m smjerom obrtanj a . Ucinci p rotustruj n i h m ijesa l ica se vel i ki, manje s u uci n ka 5 do 1 0, srednje 1 5 d o 30, a vel ike 5 0 d o 1 00 m3/sat. Pri n u d ne m ijesal i ce trose vise energij e od b u b nj a st i h , a s n a g a i nsta l i ra ni h pogonski h motora j e od 1 8 do 5 0 kw. Betoni od l a k i h a g regata zgure, keramzita, d robljene opeke, u mj et n i h materij a l a , te kom po nente pj eno beton a , m o g u se p r i p raviti i homogenizirati jedino pri n u d n i m m ijesalicama. Dvost u p a njske m ijesa l i ce su ispitane u la boratorijskim u vjeti m a , ali n isu nasle p ri mj en u u praksi. Dobiven i s u betoni povecane cvrstoce 1 5 d o 3 0 % , u z ist u kolicin u cementa .
REDOSUJ E D I
E M U ESANJA
U m ij esal i cu se sastojci usi paju po odredenom redos l ij ed u , sto utjece na kva litetu mjesavi ne. Prvo se usipaj u suhe kom po nente, a g regati i ce ment. M ij esaj u se od 1 /2 do 2/3 u k u pnog vrema n a m ijesanj a . S u h i m m ijesa nj e m d o b ij e s e potpu n a homogeni zacija cementa i a g regata . lstovrem e n o a g regat razbija eventua l ne g r umenj e i zrna s l ijepljenog ce m e nta. Kada bi se istovremeno d odaval a i voda, postoji mogucn ost da se pojedi n i g ru m enC:iCi cementa zatvore i dio cementa ostaje nea ktiviran , a posljedica je g u bita k kval itete beton a . U posljednjoj treci ni vremena m ij esanja pomocu prskal ica dodaje se voda kako bi se smjesa brze homogeniziral a .
U prvoj mijesalici, koja podsjeca na mikser u domacinstvu, veliki m brojem okretaja mijesa se odredena kolicina vade i cementa u koloid n u mijesavi n u . U g lavnoj se m ijesal ici mijesaj u izvagane frakcije agregata, u z vrlo m a l u kolicinu vode, tek d a pokupe prasin u sa zrna . U posljed njoj fazi mijesanja, koloi d na m ijesavi na cementa i vode dodaje se i z m ijesanom a g re g a t u i n astavi sa m ijesanj e m . Teorijski se o b razlaze da se navedenim post upkom bolje a ktiviraj u sve cestice cem enta sto d o p r i n osi cvrstoci a uje d n o se d o bij u b eton i bolje u g ra d lj ivosti. Konti n u i ra n e m ij esal ice razvijene su za posebne n a mjene. Slicne s u
pri n u d n i m mijesalicam a . U d ugackom koritu postavlje n e s u dvije osovi n e s peraj a m a koje m ij esaju m aterij a l i ujedn o potiskuj u uzduz korita. Osovi ne
Prenosivo postrojenje sa zvjezdastim sk!adiStem agregata.
1 82
Kod protustruj n i h m ijesalica dovolj no je 3 0 d o 40 okretaja za dobru homogenizacij u . S obzirom n a brzinu od 2 0 do 3 0 okreta u m inuti koli ko uobicajeno i m aj u m ij esa lice, vrijeme m ijesanje je 1 , 5 d o 3 m in ute. lzni m ka u redos l ijedu dodavanj a komponenti u m ijesal icu primjenj uje se u zimskim uvjetima. Dokazano da se koristenjem vrele vade maze podici temperat u ra cijele mjesavin e . Vod a se u boj lerima zagrijava n a 80 d o 90°C , i dodaj e h l a d n o m i i i zamrznutom a g regatu, t e mjesa oko 2 d o 3 m i nute. Voda p redaje topli n u a g regatu i ujedno otapa zrna leda . Nakon toga se dodaje cement i n a stavi s m ij esanjem n aredne 1 do 2 minute. Dokazano je d a svak i h 1 0°C temperature vade podize temperatu ru m ijesavine za 1 , 0 d o 1 , 5°( stupnjeva . s 90°C temperature vode, moguce je podiCi temperaturu mjesavine za 9,0 do 1 5,0°(, sto u zimskim uvjetima omogucuje rad u tem peraturnom opsegu od 5,0°C navise. -
Postrojenje za pripravu betona s otvorenim skladistima agregata. Postupak mijesanja razliCitih materija u homogene mjesavine, koristi se kod mnogih tehnoloskih postupaka, prehrambenoj, kemijskoj i farmaceutskoj. U svijetu su se vremenom razvili instituti koji istrazuju razliCita pitanja priprave mjesavina, od ureoaja za mijesanje, potrebnog vremena, do utroska energije. Postavljena su mnoga pravila.
Po zavrsetk u rada u bubnjaste se mjesa l ice ubacuje n ekol i ko Iopata k ru p n ij eg a g regata i vade da razbiju zalj e p ke betona uz lopatice , a u protustrujne dovolj no je ubaciti neko l i ko Iopata p ijes ka i vode .
Jedno od tih pravila glasi.;
Otpadne vade od pra nj a m ijesal ice ne s m ij u se izlij evati u kan a lizaciju i i i prolij evati po teren u .
"Z11 SVAKU SMJESU RAZL/(/TIH MATERIJA KOH: TREBA HOMOGENIZ/RATI POSTOJI OPTIMALNO VRIJEME MJESANJA. "
"Koo
OUtEG MJJESANJA 00 OPT/MALNOG VREMENA,
KOD NEKIH MATERIJALA DOLAZI DO DJELJMJ(NE
DEHOMOGENIZACIJE KOlA SE CIKLICNO PONAVLJA. " ISTO VRIJEDI ZA BETON. PRODUUENJEM VREMENA MJJESANJE NE DOBIV4 SE SA SJGURNO!i(U BETON BOUE KVALITETE.
7.
U REDAJ I ZA U PRAVUANJ E
Kada se pripravlja beton s a g regatom od d ro b ljene opeke, z g u re i d ru g i h "zed n i h " materij a l a , u mjesa l icu se n a kon dodavanja a g re gata dodaje izvjesna kolicina vode koju agregat u pije. Na slica n se nacin postupa kada se rad i laki izolacijoni beton s zrncima od pol istirena.
Za kapacitet post roje nj a i kval itetu betona u redaji za u p ravlj a nj e postrojenjem imaj u presudnu ulogu. Sinhronizacija usporednog rada i brzin a o bavlja nj e poje d i n i h operacij a u razlicitim sklopovima osiguravaju uCin a k postrojenj a .
U ko l i ko agregat n ije nakvasen, cementna pasta n a kontaktu sa zrnima ostaje bez vode jer j e " ze d n i " materij a l i u piju , sto s p rjecava veza nje cementne paste za zrna a g re gata i ocvrscavanje. Na pocet k u i k raju rad a s m ijesal icama, preporucuj u se o dredenj e rad nje koje osi g uravaju kval itetu betona i cuvaju m ij esal ice.
D o k se m ijesalica p u n i i m ij esa, i stovremeno se n a vagama dozira n ovi ciklus, a iz s i l os a se beton p u n i u automij esa l ice. Tocnost doziranj a i nacin m ij esanj a osiguravaju kval itetu betona.
Kod g ravitacijskih m ij esa l ica p reporucljivo je prije p rvog m ij esanja u b ubanj u baciti nekoliko Iopata pijeska i cementa s odgovarajucom koliCinom vade, da se mjesal ica " podmaze" k a ko to kazu maj stori . Kod protustruj n i h j e d ovoljn o u baciti desetak l itara vode d a pokupi prasinu i d ruge necistoce.
U p ravljacke u redaje moze m o razvrstati u tri sku p i n e ; meh a n i c ke, poluautom atske i potpu n o a utomatizirane. M e h a ni c k i u pravlj a c k i u redaj i danas s u p revla d a n i i vise se ne u graduj u u postrojenja. Posad a postrojenja bila je sastavljena od 4 do 5 lju d i . Jedan je rad n i k bio je n a mehani ckoj lopati, drugi i n ajvaznij i , bio je zaduzen za doziranje. G ledao j e u b rojca n i k vag e i rucno povlacio polu g e zatvaraca od frakcija ag regata cementa .
Priprava, prljevoz, ugradba i njegovanje betona
1 84
U
M ij e s a l ice je n a d g l e d a o strojar, p u n i o i p u stao u pogon mjesa l i c u , d od avao vod u i gotovu smjesu usipao u si los. j ed a n c i k l u s mjesanja trebalo j e
3
do
5
m i n uta . Kva l iteta betona
ovi s i l a j e o nj i hovoj u mjesnosti i savjest i .
Poluautomatsk i u redaj i
otpre m n ici s u navedene vrste i kolicine materij a l a koje su u g radene
u s mjesu i podaci o uzetim uzorcima betona za kontro l u kva l itete .
znaci l i su vel i k i napreda k. Dozi ranje pomocu
e lektri cn i h a utomata omogucilo je koristenje n e ko l i ko raz l icitih raceptura i u brza nje rad a . M ijesa lica se a utomatski p u n i i m ijesa . C i k l u s m ijesanja j e sve d e n na 3 m i n ute, a posa d u s u c i n i l a 3 covj e k a . Postroj e nj a s p o l u automats k i m u pravlj a nj e m proizvodila su se do osa m d esetih god i n a a m noga jos i danas rade.
Automati zira n i u redaji za u p ravlja nj e poj a v i l i su se n a trzistu n a kon uvodenja elektro n i ke u u p ravljacke u redaj e. Auto m at i z i ra na postrojenja rad e i stovremeno v i se o pe ra c ij a . Kod dozi ra nj a ag regata i cementa, p rotocn e e lektro n s k e vage i stovre m e n o
vagaj u sve kompone nte, a s i n hronizirano je punjenje, m ijesanje i i stova r .
Broj receptu ra j e p ra kticno neog ra n icen . Svi podaci od i nteresa koj i s e odnose na mjesavinu, p re nose s e na u p ravljacki sto l , isp isuju se na pisacu i memoriraj u . Kupac dobiva " otpremnicu " gdje su ispisani svi potreb n i podaci ; naziv k u pca, n a ziv recept u re, utovarena koliCina beto na i vrijeme pri prave.
Po zavrset k u rada racu n a l o sastavlja z b i r n a i zvjesca o utrose n i m kol i ci n a m a m aterij a l a , i s poruci betona p o k u pcima i stanj u zal i h a svih vrsta materij a l a . O s i m j e d n o g r ukovaoca, koj i sje d i z a u pravlj ac k i m sto l o m , s v i osta l i c l a n ovi posade rad e n a odrzava nju nadg ledanju rada postrojenj a . N a posljednjem svjetskom saj m u g ra devin s ke opreme i strojeva koj i s e od rzava svake trece g o di n e, n ije b i l o izlozeno n i j e d n o postroj e nje b e z a utom atskog u p ravlj a nja n eovisno o ve lici n i i k a pacitetu postroj e nj a .
8.
PRATECI SADRZAJ I POSTROJ E NJA Z a uspj esn u proizvod nj u i poslovanje postrojenja za p roizvod nju betona
l a boratorij za kontro l u kva l itete, ra dionice z a odrzavanje, u rede i pomocne prostorije za posadu. Gra d i l isni laboratorij n eizostavn i je sad rzaj svakoga veceg postrojenja, n e o p h o d n o je osi g u rati i p ratece s a d rzaj e:
posebno kada rad i za trziste.
SVJ Efi BETON RAD I Q N I C A ZA O D RZ A VA N J E
1
LA B O R A T O R I J Z A KO N T RO LU 1-------' KV A L I T E T E
RazliCite vrste postrojenja za pripravu betona.
Sadrzaji postrojenja za proizvodnju betona.
U RE D I N A P O S T ROJ E N J U
Z AJ E D N I C K E P RO S TO R I J E O S O B LJ A
Zadaci laboratorija s u : Uzima nj e uzoraka a gregata i ispitivanje vlaznosti , g ra nu lo m etrijskog sastava i koliCine s itn ih zrn a . U z i m a nj e uzoraka cementa i i s pitivanje sta n da r d n e konziste ncije, pocetka i k raja vezanja i stalnosti zapremine. Ukoliko se voda n e uzima iz j avnog vodovoda, ispitivanje podobnosti vade. Uzim a nj e uzoraka i ispitivanje dodataka beto n u . Kontrolna ispitivanja svijezeg beton a . Kontro lna ispitivanja ocvrslog betona l zrada izvjesca i evidencija te pohra nj ivanje svih rezultata p ra ce nj a i ispitivanj a . Zadaci g radl l isnog l aboratorija na postrojenju detalj n o su opisani u H R N U.M1 .051 G rad1lisni l aboratoriji ne mogu samosta lno izdavati potvde o kvaliteti i svojstvima betona, ali su duzni da preko ov!astenih instituta pribave potvde o suklad n osti s norma m a . U praksi ovlasten i i nstituti u govorom s p roizvodacem preuzimaj u n adzor n ad radom g ra d i l isnog l a boratorija i ovjeravaju potvrde o rezultatima ispitivanj a . Laboratoriji s e m o g u smjestiti u dvije prostorije velicine 1 6 do 2 0 m2 s jednom u redskom p rostorijom. Oprema i uredaj i l a boratorija ovise o obuj m u ispitivanj a koja se obavljaj u , a popisi o vrsta m a opreme mogu se dobiti u ovlast e n i m instituti ma i i i H R N U . M 1 . 0 5 2 . C ijena j e opreme z a naj n uznij i d io ispitivanja oko 3 0 . 00 0 kuna
U g ovorom se isporucil ac obavezuje d a preuzme obuku rad n i ka za od rzavanje u tvornici koju je i sporuCio i i i na istom postrojenju kod d rugog vlasnika. Postrojenja odrzavaju kvalificirani djelatnici strojarske i elektro struke. Kod postrojenja koja rade u smjenama potrebno je obuccti najmanj e 4 covjeka iz sva ke struke. Z a smjestaj radionice d ovoljn a j e prostorija o d 1 2 do 1 6 m2. U redske p rostorije omoguc uj u lj udima koj i vad e postroj enja da obavljaj u svoje zadatke. Zadaci su broj n i : izrada d nevni h i tjedn i h planova isporuke i nabavke, planovi odrzava nja, f i na ncijsko p ra cenj e poslovanja, raspored posada po smjenama, primanj e narudzbi, itd . U redi m o raju i m ati dobru teleko m u n i kacijsku vezu s ku pci ma, dobavljacima i u p ravljackim stolom na postrojenj u . Z a smjestaj u reda treba osigurati najmanj e dvije prostorije velicine o ko 1 2 do 1 6 m2. Pomocne prostorije sadrzavaju sanitarne blokove, g a rderobe blagovaonicu , u povrsinama koje ovise o b roju uposleni h djelatnika.
Teska je tacna odrediti broj uposlenih na postrojenju jer to ovisi a veliCini i pravnom statusu. Kao ilustracija se moie navesti broj uposlenih po kvalifikacijama na jednom postrojenju koje je dnevno isporuCivalo do 1 200 m3 mjesavine u punoj sezoni, a radilo je sve dane u tjednu od 6 do 22 sata, osim nedelje. Postrojenje posfovalo kao samostalno poduzece. Na postrojenju je radilo: ., "
•
•
U veCim grar:Jevinskim poduzeCima s e nastoji jedan broj grar:Jevinskih inzenjera i kvalificiranih radnika obuCiti za rad u laboratoriju i kontroli kvalitete materijala. Obuka inienjera obavlja se u ovfastenim institutima i traje 3 do 4 mjeseca. Obuka kvalificiranih radnika za /aborante je kraca i traje do mjesec dana.
•
dip!. grar:Jevinskih inienjera inienjera grar:Jevinarstva kvalificiranih strojara i efektricara sluibenika 555 pomocnih radnika
Ukupno zaposlenih
1
2 6 2 3
14
GodiSnje se po zaposfenom proizvodilo oko 7.500 m3 betona.
Dok je inienjere tesko privoljeti na specijalizaciju, s laborantima je lakse. Laboranti se biraju meau starijim kvalificiranim i radnicima s umanjenom radnom sposobnosti, sto je ujedno i humana mjera prema tim ljudima. Vrfo dobri inienjeri za vor:Jenje laboratorija se mogu naCi medu kolegicama. One vise vole stafna mjesta rada a po naravi su urednije i savjesnije, sto je presudno za uspjesan rad /aboratorija.
Radionice za odrzavanje s prirucnim skladistem potrebnih dijelova sadrzaj je koj i osig u rava rad postrojenja. Proizvodaci postrojenja d uzni su dati d etaljna u putstva za odrazavanje, neophodne a late i popise d ijelova za odrzavanje .
9.
PRECIS CAVA N J E OTPADr\I E VOD E
N a veiikim postrojenjima nastaju vel i ke kolicine otpadne vade. Osim pra nj a m ijesalica i silosa od betona, otpadne vad e stvaraju i a utomjesalice. Poslij e svake voznje automjesalice se moraju isprati. Pri bl izno se maze uzeti da se sa svak i m p roizvedenim m3 betona, " proizvede " i 3 5 do 50 l itara otpad ne vad e . Voda sa d rzi mjesavi n u cementa i p ijeska s komad i m a
Priprava, prijevoz, ugradba i njegovanje betona
beto n a . U k o l i k o se vo d a i z l ij eva u k a n a l izacij u , s vre m e n o m d o l a z i do potpunog zace p ljenja k a n a l izacij s k i h cijevi koje se n e m o g u ocistiti , vee samo z a m ijeniti. Kada se voda izlij eva po okolnom teren u , steta je veca i dogorocnij a . Otpad n a voda prod i re u d u b i n u i s vremenom ostatci cementa ocvrsn u s g l i n oviti m p ijeskom u ve l i ke blokove . Zem lj iste je d u go n e upotre b lj ivo za b i l o koj u namje n u , pose bno polj odj elsk u .
sati m a i m a prednost u pogledu njegovanja betona j e r s u nocne tempera ture nize i pogoduju njegova nj u u prvim satim a ocvrscavanja . U l aganja u nabavku i podizanj e postrojenj a n i su srazmjerna i nstal i ranom kapacitet u . Ako j e za pod izanje postrojenja s i nsta l ira n i m kapacitetom od 50 m3/ satu potrebno u l oziti relativni iznos n ovca n i h sredstava od 1 00 j ed in i ca, za i nsta l i r a n i kapacitet od
Z a va denje i raz b ij a nj e b l okova m o raju se koristiti teski stroj evi s ce kicima i i i prethod no m i n irati.
1 00
m3/satu taj iznos je
115
novcan i h j e d i n ica .
Za investicijski program Tvornice betona u Sarajevu izradene su brojne ekonomske analize. Jedna manja analiza zorno oslikava ekonomsko opravdanje za veCi instalirani kapacitet.
N a ve l i k i m postrojenj i ma za otp a d n u vodu podizu se talozni bazeni . Ve l i Cina bazena j e oko 3 , 0 x 8 , 0 m , d u bi n e 1 , 5 m , s kosim d n o m .
Na gradiliStu jedne visekatnice bilo je zaposleno 36 radnika razfiCitih zanimanja. U jednom presjeku za izlijevanje betona bi/a je pripremljena ploca iznad cetvtog kata gdje se poslije podne trebalo ugraditi oko 40 m3 betona.
Baze n i se mogu raditi s dvjema ta l ozni m komora m a , za g ru b a i sitna zrn a . Kada se talog nakupi na dnu, cisti se bagerima, a dobiveni se materij a l maze koristiti z a nasi panje privremenih makadamskih i g ra d i l i sn i h kolovoza.
1 0.
1 89
Zbog malog kapaciteta starog postrojenja beton nije isporucen, vee je isporuka odgodena za 24 sata. Provedena ekonomska analiza troskova nastalih zbog neispurucenog betona pokazala je strukturu i veliCinu gubitaka gradilista. Zbog placa radnika koji nisu radili, stajanja dizalica i druge opreme na gradiliStu su ustanovljeni gubitci u iznosu ad pribliino 30.000 kn
IZBOR KAPACITETA POSTROJ ENJA
Vrijednost neisporucenog betona bila je oko 1 0. 000. kn lzbor i nstalirana kapaciteta postrojenja n aizgled je jed nostavan zadata k.
Kada se godisnja potreba beto n a na g ravitiraj u cem podrucj u podj e l i sa ra d n i m dan i ma i satima u godi ni, dobije se prosjecan satni ucinak. Dobive n i prosj ek n e odg ovara stva r n i m p otrebama p o mjeseci ma u g o d i n i i satim a tijekom dana jer n e maze zadovoljiti vrsnu potraznj u na trzist u . Zadatak nij e jednostavan j e r se u razmatra nje moraj u u k lj uciti broj n i tehnoloski i ekonomski c i m be n ici . Postroj e nje m ora d n evno i s poruciti sve trazene k o l i c i n e bet o n a g r a d i l istu, j e r u p rotivnom na g ra d i l i st u d o l a z i d o zastoj a i poremecaja ra d nog ritma, sto se od razava na poveca nj e troskova . N eravn omjernost potraznje b eto na po mjeseci m a u g o d i n i vrlo j e vel i ka . U u g ra d s k i m s re d i n a m a o d n o s izmedu p rosjecno naj m a nje p re m a n ajvecoj d n evnoj potraznj i j e 1 : 2 0 . N e ravn omj e rnost j e poslje d ica p rijekida rada u zimskom razdoblj u i sezonskog ra d a . Neravnomjernost satne potraznje tijekom dana izrazena je odnosom
1 : 1 0.
N ajveca potraznja betona j e izmedu 1 4 i 2 0 sat i . N a g ra d i l istu se u p rijepodnevn i m satima ra d i n a opl ata m a , zidanj u i postavlj anj u beto nskog ce l i ka, sto iziskuje veci broj rad n i ka i za posljava dizalice. Radne s u sku p i ne za ugra divanje beto na male, od 4 do 5 ra d n i ka . Posl ij e pod ne s u slobodne d iz a lice i ra d n i prostor n a gra d i l istu te s e organ izira u l ij evanje b eto n a . Pri toplom ljetnom vremenu u l ij evanje betona u pos l ije podnevni m i vece r nj i m
N a osnov i proveden i h istrazivanja za vecu tvornicu b etona, doslo se d o modela z a odredivanje potreb n og satnog i n sta l i ra nog ka pa citeta : q q
=
1 In
x
(Q god x K mj x K sat)
satn i i nstal i ra n i kapacitet, m3/sat godisnja p otrosnja betona , m3 Kmj - mjesecna n e ravnomjernost kod najvece mj esecne potrosnje Ksat - satna neravnomjernost, kod najvece satne potraznje n - broj rad n i h dana u mjesecu
Q
-
-
Mjesecna n eravnomj ernost kod postrojenja koja ra d e za trziste vrlo j e ve l i k a . lstrazivanjem j e ustanovljen o da j e u u r ba n i m u vj et i m a naj ve c a potrosnja u ljetni m mjesecima b i l a do 2 0 % veca od god isnjeg p rosj eka . Satna neravnomjernost je naglasena u posl ijepodnevni m sati m a . lzmedu 15 i 19 sati isporuCi se 70 % d nevni h potreb a betona . Kada se u p roracun uvede n ajveca mjesecna i satna p ot raznj a d o b ij e s e u k u p n i prosj e c n i koeficijent neravnomjernosti od K n = 0,03. U sl ucaj u god isnje potraznje o d 70.000 m3 potreba n kapacitet postrojenja j e : q
=
1I
n
x
Q
x
K n
=
1126 x 70. 000 x 0, 03
=
80, 76 m31sat
1 90
Priprava, prijevoz, ugradba i njegovanje betona
Pred lozeni model dimenzionira nj a daje vel i ke i nsta l irane kapacitete i u svakom pojedinacnom sl ucaju potrebno j e provesti o psezna istraziva nja .
Priprava, prijevoz, ugradba i njegovanje betona
C PRIJEVOZ, NJEGOVANJE ..
Pritom se ne s m ij e izg u b iti iz v i d a da se tvorn ica ne podize z a iduCi h godina, u ko l i ko j e n a pogodnoj i sta l noj lokacij i . 5 , vee z a naj ma nj e U rjesenj u tvornice vecega kapac iteta povo lj n ij e j e p ostaviti dvije proizvo d n e l i n ij e i stog kapa citeta, koj e zbirno d aj u trazeni kapacitet postrojenja, sa zajedn ickim skladistim a sirovina, u p ravljackim u redaj i m a i pratecim sadrzaj i m a . U kontinental nom dij elu zem lj e jedna linija s e osposoblj ava z a proizvod nj u u zimskim uvjetima sto zadovoljava potrebe j e r j e zim i potraznja manja. Dvije l i n ij e omogu cavaju i kval itetnije o d rzava nje postroj e nj a . U razdobljima manj e potraznje jedna se linij a moze zaustaviti i izvrsti redovito odrzava nje i opravke, a da se ne obustavlja rad postrojenja. Broj utovarnih mjesta n a vee spominjanoj TBS posljedica j e kronometrijskog mjerenja trajanja radnih oparacija na jednom postojecem postrojenju. Kod utovara su zabiljezene radne opracije, dolazak i manevar auto mijesalice radi namjestanja pod utovarno grlo, punjenje, preuzimanje dokumentacije od strane vozaca i manevar izlaska. Analiza prosjecnih vremena pokazala je da se na jednom u tovarnom grlu, moze utovariti najvise 36, 0 m3 po satu u automijesa/icu od 3 m', a 40 m3/sat veCih mijesalica. Kod suvremenih postrojenjima s automatskim pisaCima na jednom utovarnom grlu maze se utovariti do 50 m1/satu. Zbog navedenih spoznaja na su novo} tvornici ispod svake linije kapaciteta 70 m3/sat, postavljena dva silosa za svjezi beton i dva utovarna grla. S dva utovarna mjesta na svakoj liniji bilo je moguce isporuciti instalirani kapacitet postrojenja od 70 m1/sat.
1 91
UGRADBA I BETONA
1 . PRU EVOZ B ETONA U razvij enim zemljama svijeta sve proizvedene kolicine betona p rijevoze se do mjesta ugra d nje. Beton se prijevozi namjenski izra denim vozil i ma koja imaj u u redaje za osiguravanje svojstava betonskih mjesavina u tijeku voznje . VOZI LA ZA PRIJ EVOZ B ETONA Za p rijevoz svjezih betonskih mjesavina koriste se dvije vrste namjenskih vozila a utomijesal ice i kontej neri. Automijesalice su najbrojnij a prijevozna sredstva. Na kamionskom postolju postavljena je cilindricna posuda kruskolikog oblika, koja se oslanj a na valjkaste lezajeve. S donje strane, postavljen je mali pogonski motor koji okrece posudu u oba smjera. U u nutrasnjosti posude su peraje u obliku vij cane spirale. Na vrhu posude su utovarni i istovarni l ijevci, a na prednjem d ij elu iznad posude j e sprem n i k za vodu koji j e i zravno povezan sa posudom za beton. Odvojeni motor tijekom voznje ravnomjerno okrece posudu, b rzinom od 5 6 obrta u m in uti. Betonska se mjesavina u posudi pomocu peraja sta l n o p re mece, sto sprj ecava seg regaciju i zbijanje. -
Kada m ijesa l ica sti g n e na mjesto isporu ke, vozac izlazi i s pomocu vanj s k i h koma n d i m ijenj a smjer o k retanj a posude za beto n . Pomocu spira l n ih peraja betonska m ij esavina izlazi na istovarne l ij evke.
Automijesalice s posudom i perajama za mijesanje.
1 92
_ _ _ ___ __
...:.P.'-'-' rip .. :..;r:.= ava, pnjevoz, ugradba i njegovanje betona
Priprava, prijevoz, ugradba i njegovanje betona
1 93
Broj se okretaja prilikom istovara povecava na 2 0 do 30 o/m i n . l stova rni m l ijevcima mjesavina s e usmjerava prema mjestu istovara . Doseg l ij evka je u pol u k rugu od 2,5 metra. Brzina praznjena j e oko 2 do 3 m i n/m3 Kod n e k i h pro i zvodaca , okreta nje p o s u d e rijeseno je s p o m o c u h i d ra u l i cnog m otora izravno poveza nog s p og o n s k i m motorom voz i l a . Teska j e reCi koje j e rj esenje bolje, j e r oba i m aju dobri h i s l a b ij i h stran a . Pos u d a z a vodu p r i m a oko uvij e k biti p u n a .
200 - 300
l itara vode i p n l ikom rada mora
Ka da s e m ijesalica ispraz n i , i z sprem n i k a s e u pos u d u u l ije oko 50 l itara vad e i nastavi s o k retanjem d o povratka na postrojenje. Prije ponovnog utovara vod a se izl ijeva u za to pripremljene ta l oz n e baze n e .
Kod prijevoza su h i h mjesavina, n a k o n d o l a s ka n a g ra d i l iste i z sprem n i ka se u p o s u d u u l ij eva u n a p rijed odrede n a kol iC:i n a vade i nastavi s m ij esa njem od 3 do 5 m i n uta . Sa s u h i m m ijesavi n a m a ne m o g u se sa s i g urnoscu j amciti vece cvrstoce betona od IVI B 2 5 . U sl u caj u n epredvidenog poremecaja, kao sto j e duzi zastoj u prometu i i i kvar voz i l a , da se sprijeci oevrscava nj e betona i u n istenje posude, vozac u posudu u l ijeva vecu koliCi n u vode iz s p rem n i ka i n astavi s m ijesa nj e m . B eton j e n e u potre blj iv a l i je vozi lo spaseno. Za s l u caj kvara motora koj i okrece pos u d u , na jednom j e mjestu na pos u d i predviden otvor kroz k oj i se uz vel i ke teskoce pomocu Iopata moze i sp razniti posuda . Automijesa lice s e rade u vel icinama za prevoz 3 do 6 m3, a za posebne n a mjene 9 m3 mjesavine, ali u gradskim uvjetima se n ajvise koriste o d 3 , 0 i 4 , 0 m3. Utova r n a postrojenju traje od 1 ,0 d o 1 ,5 m i n ute/m3, d o k je istova r nesto sporij i i traje o ko 2,0 - 3,0 m i nute/m3 mjesavi ne. Poj e d i n i s u proizvodaci n a a utom ijesa l ice doda l i p u m pe za beton iii g u me n e tra nsportere, s pomocu koj i h se beton maze prebaciti n a visin u i u d a lj e n ost do 1 0 - 1 2 meta ra .
IVI ijesa l ice s pu mpom za beton
Automijesalica s pumpom za prijenos betona.
Prijevoz ko ntej neri ma
pogodne su za pojed i nacne g radevin e gdj e s e traze m a n j e kolici n e b e to n a . K o d veC i h kol ici n a bet o n a t o n ij e op ravd a n o jer se p u m pa malo koristi .
koristi se na k ra t k i m rastoj a nj i m a u n u t a r g r a d i l ista. Kontej ne r i s u p o s u d e sa zatva r a C i m a n a d n u i d rzaci m a z a vjesanje n a d i za l ice.
U zemljama s n iskim tem peratu rama u vecem se dijelu god i n e posude z a beton o blazu izolacij s k i m materij a l i ma da s e s p rjeCi h ladenja i i i zamrzavanja smjese. Postoje i rjesenja gdje s u ispusni vreli p l in ovi pogonskog motora, p reko cjevovoda, i skoriste n i za od rzavanje tem perat u re u pos u d i .
Dizali ca pod i ze kontej ner s vozila i prij e nosi do mjesta u g rad nj e . Kroz otva race u d n u kontej ne ra beton se izlijeva u konstrukcij u . D a n a s je to vee n � p usteno rijesenje j e r su se u meduvrem e n u razvi l a pogodn ija sredstva, a i r se koristi kod masivn i h gra devi n a kao sto su b etonske bra ne.
Kod viso k i h va nj s k i h tem perat u ra t o p l i nski i zo l i r a n e posude p r u za j u d o b r u zastitu kod p rijevoza. Jednostavnije i lakse je zastitu rijesiti k o d n is k i h n e g o k o d v i s o k i h tem peratura.
Pretovarni si l osi postavljaju se n a gradilistima gdje se beton p retovara u korpe i i i p u m p e za beto n . Pretova rni s il osi su posude d ij e l o m otvorene na j e d n oj stra n i s otva raci m a u d n u u koje s e i stova ra beton i z
Priprava, prijevoz, ugradba i njegovanje betona
1 94
Priprava, prijevoz, ugradba i njegovanje betona
1 95
a utom ijesal ica. Kod pretova ra mjesavine u korpe pretova rni se si los pomocu vlastitog pogona podizu u usprava n polozaj i kroz otvarace se p u n e korpe i i i sprem n i ke b etons k i h p u m p i . O buja m pretovar n i h s i l osa u s kladen je s a utom ijesal i ca m a o b icno od 4 do 6 m3.
Pretovami silosi za beton dosli su na gradilista krajem sezdesetih godina. Nepozan to je zasto, ali nazivali su ih "hidro-kuli". Nisu neko osobito dobro rjesenje, ali u odnosu na improvizacije koje su koristene za utovar korpi za beton na gradilistima, bili su veliko poboljsanje. Prije pretovarnih silosa na gradifistima su od dasaka 48 mm debljine podizani kosi lijevci s otvaracem na kraju. lspod otvaraca se u terenu kopala rupa, gdje se postavljala korpa za beton. Na lijevku je bio radnik koji je lopatom iii nekom vrstom motike gurao beton prema izlazu. Kada bi beton malo ocvrsnuo i oteiao guranje, posluiitelj je imao spremnu kantu s vodom da "malo podmaie". Maida to danas izgleda neuvjerljivo ali mostovi i brane izgraaeni na taj naCin odoljeli su uspjesno mnogim nevoljama, potresima, poplavama i granatama.
Automijesalica nosivosti 6 m3 svjeieg betona.
2. VRU E M E I U DA U E NO ST PRUEVOZA B ETONA N a koj u u d a lj e n ost s e mogu prijevoziti svjeze betonske mjesa v i n e ovisi prvenstveno o uvjetima i raspolozivom vremenu od trenutk a p r i p rave do ugradiva nja, u kojem vremenu betonske mjesavine nece promij e n it i svojstva . U nekadasnj i m 'Tehnickim propisima', vrijeme od priprave do u g r a d nje b i l o je o g r a n i ce n o o d redbom "30 m i n uta ljeti i 60 min uta z i m i " . U vazedm Te h nickim propisima vrijeme se ne spo m i nj e . U propisima pojed i n i h z e m a lja moze se naci o d red n i ca 1/ Nakon pri p rave beton se
m ora u g raditi u vremenu koj e nece utjecati na svojstva, sto se prethodn im ispitiva njem mora dokazati ." U j e d n o m g ra devi nskom pod uzecu d rzal i s u beton u m ijesalici 8 sati a svak i s u sat u zi m a n i p rob n i u zorc i . Ust a n ovljeno je da d o 4 sata n ij e b i l o
Pog reske u pro racu n u vremena najcesce se dogadaj u kod prij evoza u g u stom g ra d s k o m p ro m etu . N e k a d a se za rastoj a nje o d 1 0 k m m oze utrositi i do 2 sata . * * *
23°
C , a koristen je cement P C
30.
N aj s i g u r n ije j e provesti p ret h o d n a i s p itiva nj a . Autom ijesa l i co m se p roveze toc n o po p u t u g dj e se n a mj e rava prevoziti beto n . Po dolasku se usta novi vrijeme i u z m u probni uzorci za ispitivanje beto n a .
Pri tem perat u ra m a do
2 0°
C beton se moze ugradivati do
2
sata nakon
pri prave. Pri tem perat u ra m a od 2 0° do 30° C beton je p reporucljivo u g ra divati d o 1 ,5 sat n a kon pri prave. Pri temperaturama do + 5° C i iznad +30° C moraju se pod uzeti dopunske mjere: dodatci betonu, zastita temperature mjesavine iii d ruge. Kol iko se rastojanje moze prijeci u raspolozivom vremenu, pokazuje mode l : L
p romj e n a svojstava beto n a , n a kon toga j e b i o teze u g ra d iv, d a b i n a ko n 5 sati pocel e o pa d ati cvrstoce, a l i ne izra zito. Prosjecna tem pera t u ra b i l a je oko
s i g u r a n p ri jevoz mogu se p reporuCiti vremena;
L T V
km
=
T sati
x
V kmlsat
U d a lj e n ost p rijevoza u km Raspolozivo vrij e me za u g ra d n j u beton a Prosjecna b rz i n a prijevoza . U g radskim uvj et im a j e u ob i caje n a brzina j e oko 1 0 km/sat, a n a otvorenom putu 2 0 km/sat.
betona
3. PRU E N O S B ETONA D O M J E STA U G RADBE Beton d ovezen do pretova rnog s i losa i i i a utop u m p e n a g ra d i listu n ije d o p re m lj e n do mjesta u g ra d nj e . Prijenos s e rj esava n a razlicite naCine, sto ovisi o v i s i n i g ra devine, kolicini b eto n a , presj eci m a e l e menata k onstru kcije i ras p o l oziv i m strojevi m a . Razl i k uj u s e dva naci n a p rijenosa, c i k l i c n i i konti n u iran i . Predstav n i c i s u c i k l ic n o g p rije n osa d i z a l i ce s posu d a m a z a beton i kontej ne r i , a konti n u i ranog, p u m pe za beton i tra nsportne tra ke .
Prijenos tora njski m d iza l icama
j e u o bi cajen u visokog r a d nj i . Toranjska je diza l i ca je na g ra d i l istu izn i m n o pogod no sredstvo za p r ij e n os o p l ata, betonskog ce l i ka , o p e k a rskh p roizvoda, m ontazn i h elemen ata, a d iz a l ice i m aju vel i ki doseg i d o bro pokrivaj u g ra devi n u i g ra d i l i ste. Kod visok i h zgrada u jednoj visinskoj sekcij i i i i katu kolicine betona n i s u vel i ke . U viso kokatn i ci se z a j e d a n kat ugra duj e o d 7 0 do 1 50 m 3 beto n a , o bicno u dvije radne smjene . Beton se i z pretova rnog s i l osa pri hvaca u posude za beton i p renosi d o mjesta u g ra d nje. lz posude se beton u l ijeva u p r i p ravljene o p iate.
Posude za beton
s u kon usnog o b l i ka , sa zastorn i m zatva racen u d n u ,
koj i m s e m oze reg u l irati s i r i n a m l a za beto na kod iz �ijevanja u opiate. s
korpama se dobro p u n e ta n k i zidovi i g rede d o k za izl ijeva nje p l oca n is u najbolje rjesenj e . Nosivost je posuda u obicajeno 0,5 do 1 ,0 m 3 .
Posude za beton su n a prvi pogled jednostavno rjesenje ali trebalo je mnogo vremena da se dade do oblika i zatvaraca koji bi omoguCio prainjenje betona bez fupanja po posudi. Do dobra se rjesenja doslo tek sa zatvaraCima sa zavjesom. Dno posude je oblikovano u polukrugu. Preko otvora je postavljena zavjesa od gumenog tkanja. Preko zavjese, na tlj'elu zatvaraca postavljeni su valjci koji pri zatvaranju nav/ace zavjesu preko otvora. Zatvarac sa zavjesom omogucuje reguliranje sirine mlaza betona i zatvaranje, sto je potrebno kod izlijevanja zidova, stubova, greda i drugih tankih elemenata konstrukcija. Tez i n a p u n e posude j e od 1 2 00 do 2400 kg. Koja ce se vel iCina posude koristiti ovisi od nosivosti d izal i<;:e na kraku dohvata . Toranjsk im dizal icama i posu dama u satu se moze izvesti 5 sto znaci da se s posudom od 0,5 m3 za jed nu rad nu smj e n u od
6 zahvata , 8 sati moze
-
ugraditi 25 m3 betona, a s vecom do 50 m3. To su kolicine koje moze ugraditi jedna do dvije rad ne skupin e lju d i . Najvise se vremena utrosi za izlijevanje stupova, nesto m a nj e za g rede i zidove, a naj b rze se izlijevaju p l oce .
U vrij e m e prijenosa beto n a s posudama d izalica j e pot p u n o za uzeta pa se zato izl ijevanje o rg a n iz i ra u p os l ij e podnevn i m i vecernj i m s mje n a m a . Mobi l n e p u m pe za beton
u poslj e d nj e se vrij e m e v r l o u s pj es n o
koriste za p rijenos beto n a . N a ka m ionskom voznom postolj u postavljena j e p u m pa za beton uCin ka 6 1 0 m 3 p o sat u . Na istom postolju j e d i za l ica s rukom koj a je visinski i h o rizonta l n o pom icna za 1 80°. Na ruci d iza l ice p rove d e n j e cjevovod, k oj i na kraj u zavrsava sa s l o bo dn i m el asticn i m crijevom d uz i n e oko 6 m eta ra . -
Do hvat d izal ica u visinu i d a lj i n u je i d o
30
m a kod novi h modela i
vise. M oze se koristiti za p r ijenos i spod razi ne n a kojoj stoj i vozi l o sto omogucuje izlij evanj a tem e lj a i podvo d n i h radova . Mobilne d izal ice vrlo su pogodne za izlijevanje beton a . N ije i h potrebno d rzati n a g r a d i l ist u , vee se pozovu samo kada treba izlijevati p r i p remljene d ijelove k onstrukcij e . D o b ra j e rj esenj e k a d a s u m o b i l n e p u m pe z a beton u v l a s n i stvu proizvodaca betona j e r se l a kse orga n izira rad.
Sta b i l ne p u m pe za beton s p ro mj e nj ivom d uz i n o m cjevovoda n eza o b i la z n e su k o d p oj e d i n i h g ra devi n a kao sto s u m ostovi, t u n e l i i nepri stupacn i potporni zidovi i temelj i . Prijenos betona od automijesalice do mjesta ugradbe.
Cjevovod j e od cel i c n i h cijevi, pojedi nacne d u z i n e cijevi d o 6 m etara, promjera 1 2 5 do 200 m m . C ijevi se polazu po tere n u i povezuju patent-
rip[ava, prijevoz, ugradba i njegovanje betona _:_: ___:P
__ __ _ _ _ _ _ _
1 9=-=8:____ _:_:
Priprava, prijevoz, ugradba i njegovanje betona
1 99
beton su nezamjenj ivi strojevi . Kod podvod n i h radova javljaj u se poteskoce s konzistencij o m betona, jer se p re porucuj u vrlo s u h e mjesavin e , a l i se to m oze u s pjesno rijesiti uz pomoc p lastifi katora .
Diza lice s g u meni m trakama
koriste se na grad i l isti m a vel i k i h brana i i i d r u g i m masivn i m konstrukcija m a . Kod navede n i h g radev i n a kori ste se beton i s kru p n i m a g regatom, zrna i d o 1 2 5 rn m , te nije mog u ce beton pod izati i u g ra divati p u m po m . Z a t a kve potrebe konstr u i ra ne su d iza l ice s d u zi n s k i i prostorno pomicn i m kraci m a , na koj i m s u postavljene transport n e gumene tra k e . N a t ra k a m a s u postavlj e n e poprecne pregrade, s t o o m o g u cuje pod izanje beton a do n a g i ba od 4 5 %. Pri hva t n i uredaj sad rzi s i l os za b eton s dodavacem koji ravnomjerno utovaruje tra ke. Vrlo su s k u p i stroj ev i i koriste se skoro isk lj ucivo g radenja vel i k i h beto n s k i h b ra n a . Pumpe za beton s dizalicom. spojnica m a . Na kraju je cjevovoda elasticno crijevo s pomocu kojeg se beton usmj erava u konstru kcij u . Pogonski moto r i p u m pa za beton postavlj e n i su na vozno m postolj u s jednom i i i dvijema osovi n a m a . S j ed n og na d r u g o g ra d i l iste p revoze se kamio nskom vuco m . P u m pe z a beton veceg su u c i n k a od mob i l n i h , od 5 do 25 m3/sat. Beton se moze visinski pod i c i do 60 m i na u d a ljenost od 200 do 300 m. Za postav lj a nj e p u m pe , polaganje i povezivanje cjevovoda utrosi se jedan do dva dana s e k i pom o d 3 do 4 covjeka . Posadu p u m pe cine dva o bucena covjeka. Betonske mjesav i n e za p u m pe p ose bno se proj e kt i raj u j e r m o r aj u i s p u ni t i m n oge uvj ete, prve nstveno p l a sti cnos, a najvece zrno a g re g ata maze b iti najvise do 3 1 , 5 m m i u pravil u se pripremaj u s dodacima beto n u koj i poboljsavaj u p l a sticnost . U strucnoj l iteraturi mjesav i n e z a p r ij e n o s p u m pa m a n azivaj u se ' p u m pa n i beto n i ' . Dosta je za htj evan post u p a k p r i pocet k u i zavrsetku ra da. N a pocetku rada cjevovod se mora " podmazati " s manjom koliCinom mjesavi ne s dosta cementa, p ij eska i vode, koja se ne u g raduje u konstru kcij u .
Kada j e rad zavrsen,
4.
U G RADBA B ETONA
Beton s ka mjesavi na koja je izlivena u oplatu jos nije i pripre m lj e n beton za buducu konst r ukcij u . l zljevena svjeza betonska mjesavi n a i m a od 1 5 do 1 7 % zracn i h pora koje se m oraju p r i l i kom ugradnj e istisnuti. Zra k i kemijski n eveza n a voda u svezoj betonskoj mjesav i n i sudjeluju s o b uj m a .
1 50
do
1 70
Ka d a s e beto nska mjesavina p ri l i kom u g rad nj e n e b i z b ij a la , d o b i o b i se v r l o p o roza n beton m a l e cvrstoce . Zra k je u mjesavi n u u nesen pri l i kom m ij esanja i m a n i p u la cije p o p u njava p rostor izmedu n ez b ij e n i h zrna . Prem a broj n i m istrazivanj i m a tehnologa bet o n a i k e m i ca r a koj i su a n a l izira l i kemijsku rea kciju h i d ratacije kod ocvrscava nj a beton a , k e m ijski neveza n a voda za pravo je vod a koja je potre b n a beton u pri sazrijevanj u a l i koja n ij e usia u pocetnoj fazi u kemijsku rea kcij u . Ko l i c i n a kemijski n eveza ne vode u pocetnoj fazi h i d ra ta cij e v i d lj iva je i z od n osa :
u cjevovod se u bacuje spuZ:vasta lopta . U p u m pu se u l ijeva voda koja potiskuje loptu. Voda pred sobom potiskuje loptu, a lopta beton iz cjevovoda. SpuZ:vasta lopta i voda istovremeno Ciste i ispiru cjevovod.
Vod n a potreb a port l a n d cementa domace proizvo dnj e u pocetnoj fazi h i dratacije: VIC
=
0, 2 5
Pogodne su kod g ra devin a koje l i n ijski na p re d uj u kao sto s u t u n e l i , k a n a l i , potporni zidovi, mostovi i i i k a d a je potre b n o ve l i ke k o l i C i n e beto n a u g raditi u kratkom vre m e n u u konstru kcij u .
Prosjeca n vodoceme ntni fa ktor p r i l i kom beton a :
V/C
=
0,50 - 0, 5 5 0,25 - 0,28
Kod l i n ijsk i h g radevina
p u m pa se postavlja n a pocetku g radev i n e , a cjevovod se n apredova njem p rod uzava . Kod podvo d n i h ra dova , p u m pe z a
l it a ra
Razl i k a kemijski potrebne i u nesene vode
0,27
Primjer: Kod betonske m ijesavine s 300 kg cementa i VIC mjesavi n i j e 7 5 d o 84 l itra k e m ijski slobodne vod e .
=
0, 50
u
200
Priprava, prijevoz, ugradba i njegovanje betona
201
Priprava, prijevoz, ugradba i njegovanje betona
U dalj enjem razvoj u kemijske reakcije hidratacije, odredena kol i ci n a slobodne vode potrebna je j e r s e gelska stru ktura o d koje ovisi cvrstoca moze stvoriti samo u kol i ko ima d ovolj no vode za kem ijsku rea kcij u i popunjava nje gelski h spora . S vremenom preosta la voda ispa rava, sto stvara kapilarne pore a l i se dugo zad rzava u beto n u . Betoni s n izim vodocementn i m fa ktorom i maj u manje pora, vece cvrstoce i dobra osta la svojstva . lz iznesenog s l ijedi da se za dobru cvrstocu betona mora postici sto je moguce n izi vodocementni fa ktor i potpuno istisnuti zra k iz mjesavine.
5. ZBIJAN.I E BETONA Nakon izlijevanja u oplatu zbijanjem se iz betona mora i stisnuti zra k . 0 uspjesnosti zbijanja ovisi cvrstoca i sva d ruga svojstva betona .
U pocetnim razvoj n i m razdobljima primjene betona smatralo se da se mehanickim udaranjem po izljevenim slojevima debljine 25 do 3 0 em beton moze dovoljno zbiti i i stisnuti zrak.
lzra deni su i koristen i posebni " na bijaci za beto n " , konusnog o b l i ka s jed nom i i i dvjema ruckama, tezi ne 5 do 1 0 k g . Nabijac se podizao 2 0 d o 3 0 centimetara i spustao n a mjesavi n u . Ovisno o snazi covjeka u jednoj m i n uti se moglo postiCi 2 0 - 3 0 udaraca . Drugi je a lat bila sipka u obliku maca koja se prije i poslije nabijaca u badala u mjesavi n u . Mahanickim zbijanjem nije se mogla postici dobra gustoca. l spitivanja su pokazala da se od 1 7 % supljina, koliko je b i lo u svjezoj mjesavi n i , zbij a njem moze smanj iti samo za 5 6 % kod s u s i h mjesavi na, a nesto vise kod vlazni h .
LAB I L N A RAV N O T E ZA Z RN A
STAB I L N A RAV N O T E Z A Z RN A
B ET O N
-
U daljem razvoj u proizvedeni s u mehanicki nabijaci, koji s u imali znatno jaci i veCi broj udaraca u m i n uti, a l i rezu ltati zbij a nja n i s u se znatnije poprav i l i . U betonu je osta lo do 1 0 % su pljina od zra ka . Na predak u naci n u zbijanja betona dosao je sa zbijanj e m betona vibracijama. Slobodno se moze reci da je nacin zbijanja betona vibracijama doprinio visokim cvrstoca ma koje se danas postizu. M e h a n i z a m dj el ova nj a vibracjja na svjezu betonsku mjesavi n u , mog uce je vrlo jednostavno objasn iti kada s e promatra fizikalno. Zrna a g regata u mjesavi n i obavijena su cementnom pastom , a medusobn o se oslanjaj u na jed noj do dvije tocke. Ta kvo stanje tijela u prostoru u fizici se naziva labilna ravnoteza, jer za sta b i l n u ravnotezu tijela u prostoru potrebne su tri oslonacke tocke. lzmedu zrna agregata disperzno su razporedene suplj i ne ispunjene zrakom i vodom.
P R I J E V I B R I RA N J A
P O S L I J E V I B R I RA N J A
Djelovanje vibracija na svjezi beton.
U trenutku kada zrno ag regata u stanju labi l ne ravnoteze dobije impus od vanjske sile, pokrene se sve do trenutka dok ne nade treci oslonac. S tri oslonca zrno prelazi u sta b i l n u ravnotezu . Kako su zrna a g regata vece gustoce od zra ka i vode, logicna je posljedica da i h istiskuj u . U beto n s k i m su mjesavi nama zrna a g regata razl iciti h vel ic i n a , te naizmjenicni impusi moraj u bit podeseni vrsti betona . Kru p n ija zrna traze vecu s n a g u uda rca da bi se pokren ula, a manj i b roj udaraca i i i nizu frekvencu udaraca . Sitnija zrna pokrecu se manjom snagom i m p u lsa, ali ucesta l i m udarcima, za pravo vecom frekvencijom. Kada se promatra betonska mjesavina izlozena vib racijama, vee je i vizuelni dojam da se masa fluidizirala. Vibracije su pokrenule zrna i oslabile
Priprava, prijevoz, ugradba i njegovanje betona
2 02
Priprava, prijevoz, ugradba i njegovanje betona
unutrarnju kohezij u a naizgled cvrsta masa postaje tekuca . Dobrim izborom snage imp ulsa i frekvence moguce je potpuno istisnuti zrak iz mjesavi n e, a visak slobodne vade ispliva na povrsi n u .
C= m
X f X
oJ = m
203
X f X
(2
X 1C X
n/60)2
Ampl ituda j e izrazena s modelom;
Vibratori s u strojevi koji proizvode vibracije i posebno su konstrui ra n i z a potrebe zbijanja betona.
a = m x r / M,
U osnovi je svih vibro - strojeva osovina koja roti ra i koja j e oslonjena na jedan iii vise lezajeva . Na osovini j e postavljena ekscentricna masa (m) na odstojanj u od osi osovine (r).
a ukupni pomak j e S = 2 x a.
C - centrifugalna sila, m - ekscentricna rotirajuca masa, r - teziste mase, w ugaona b rzina, n - b roj obrtaja u m i n uti, M = masa u k lj u cena u vibracij u , obu hvaca masu betona, opiate i d rug ih d ijelova koj i su u klj uceni masom u vibrira nje, S ukupni pom a k vibri rane mase. -
T I J E LO V I B RATO RA
-
� �
-
T E Z I ST E MA S E
E KS C E N T R J C N A M A S A
c
C E N T R I F U G A L N A S I LA
Osnovni dijelovi vibratora.
Kada se osovi na okrece, e kscentricna masa prenosi udare na osovi n u , a osovina na oslonce. S mjer udara j e o komit na o s roti raj u ce osov i n e vi bratora . Snaga svakoga pojedi nacnog udarca ovisi o veliCini e kscentricne mase, udaljenosti od osi i brzi ni okretanja osovine. B roj obrtaja osovi ne u m i n uti naziva se frekvenca . Za razl icite vrste betona koj i se o braduj u , proizvode se vi b ratori s razl icitim frekvencama i snagama udarca . U ko l i ko se na dva su protna s mj era na osloncima roti raj u ce mase postave elasticn i oslonci, dobiva se vibrator s usmjerenom vi bracijom, ka kav se koristi kod vanjskih vibratora i vibro - stolova . Vel icina s i l e koja se dobij e na oslonci m a roti raj u ce osovine i e kscentricne mase je centrifugalna sila:
Pogon vi bratora rijesen j e na razlicite nacine. Najcesce se za pogon vibratora koristi elektromotor. Koriste se i vi bratori s pogonom benzi nskim motorom jer s u neovis n i o n a paja nj u elektroenergij e sto j e d obra za udaljena i manj a gradilista . U tvornicama prefa bri kata pokazali su se vrlo dobri vi bratori s pogonom na zbijeni zrak, napaj a n i iz s redisnje kom presorske sta n ice. Vi b ratori na zbij e n i zra k su j e d n ostavnij i , manje podlozni kvarovima i sigu rn ij i za radn ike u pogledu struj n i h udara, a l i su i dosta bucni. Prema naci n u djelova nj a na betonsku mjesavi n u , vibratori se mogu promatrati kao: vi bratori s va njskim i u n utarnj i m djelovanjem . VI B RATO R! SA VANJS K I M DJ ELOVANJ E M Vibratori s vanjski m djelovanjem proizvode s e kao oplatn i, vibro place i vi bro grede. O p l a t n i vi b ratori se postavljaj u s va nj ske stra n e oplata zidova, stu pova, g reda i ploca . Vi b racije se s vi bratora p re n ose na oplatnu konstrukcij u koja vibrira i prenosi vibracije na beton. O bicno se po visi n i zida op iate postavlja vise vibratora koj i rade istovremeno s u l ij evanjem betona u konstrukcij u . Koriste se kod veCih prenosivih oplatni h sklopova koji se u istoj velici n i i o b l i k u visekratno koriste. Z a oplatne vibratore nije potreban covjek sto im je nes u m nj iva pred nost u koristenj u . Vidlj ive povrsine betona su pu ne, bez mjehuri ca i suplj i n a . Oplatni vibratori su siroku primjenu nasli u radionickom u g radiva nj u betona jer se postavljaju na kalupe. U tvornicama su kalupi od cel i ka a predvide n i su za vel i ki b roj upotreba . Kruti celicni kal u p i dobra prenose v i b racije na beton, sto se ne maze reci za relativno lagane i e l a sticne
204
Priprava, prijevoz, ugradba i njegovanje betona Kada j e u koritu vise v i bratora, o n i moraj u biti spregn uti na i stoj osovi ni iii n a d r u g i n a C i n uskladeni d a se v i braeije n e bi p o n i staval e . Kada je vise v i b ratorora postavljeno na d u g ackom korit u , ta kva se konst rtukcija naziva se vibro g reda . Vibro - place i vi bro
grede koriste se za zbijanje betonskih konstrukcija
polozenih na tvrdoj i i i zem lj anoj podlozi, kada je moguc pristup samo s gornje strane. Debljina sloja koji se moze d obra zbiti ne prelazi 2 5 do 30 em. Postoj i o p a s n ost da se n a elast i c n i m podlogama k a o sto s u o p latn i sklo povi i i i slabo zbijena tla, donj i slojevi betona s l a bije zbij u jer elasticne pod l og e a mortiz i raj u snagu vi braeij e .
Vibro stol ovi
s e najcesce koriste kod tvo rnica z a p refa bri kaciju betona .
R ijec j e o krutim cel i c n i m okv i r i m a s cel icnom gornjom p locom na koje se postavljaj u k a l u p i za izlij evanje betona. VeliCine stolova su razl iCite a najveci su o ko 4,0 x 6, 0 m etara . L: e l i c n i o kvi r i oslanjaju se na p o d l o g u preko · elast i c n i h oslonaea, i zrade n i h od jedne vrste si nteticke g u m e i i i opruga . Na cel ic n i m okvi ri m a , ispod place, postavljaju se jedan i i i vise vi bratora . Koriste se pose bno izradeni vibratori kod koji se moze mjenjati i pod esavati eksce ntri cna masa i brz i n a o k reta nj a ovisno od vrste beto n a , tezi ne ka l u pa i betona k oj i se obraduje. Tem elj na konstru kcija na koj u j e vi bro stol postavlj e n , m ora i m at i 1 , 5
puta vecu m a s u o d u ku p ne mase koja vibrira, sto l a , ka l u pa i betona koj i s e z b ij a .
U
protivn om s e prigusuj u vi bracije.
VIB RATOR I S U N UTARNJIM DJ E LOVANJ E M V ib ratori s u n uta rnj i m djelovanjem neopravd a n o s e u praksi nazivaj u
pervibratori. l g l asti vibratori
i m aj u u celicnoj krutoj cijevi postavlj e n u osovi n u koja
se o b rce, a na osovi n i je ekseentricna m asa . Osovi n a se oslanja na j e d a n Vibratori s vanjskim djelovanjem, oplatni. o p l atne s k l o pove k oj i p r i g u suju v i b racij e . U praksi se pokaza l o d a s e o p l a t n i m v i b ratorima moze d o b ra zbiti beton u z id ov i m a d e b lj i n e o d 2 5 d o 30 em . Kod veC i h deblj i n a zidova potrebno je koristiti i iglaste vi bratore. Vrijedno je spomenuti da se oplatnim vi bratorima d o b iva vanjska povrsin a betona ujednacena, g latka i p u n a .
Vibro - ploce
s e rade u ra zl iCitim oblicima, vel iC i n a m a i n a mj e n a m a . U osnov i j e to uvijek jedno l i meno korito, u kome s e postavljen i j e d a n i i i vise v i b ratora .
i i i v i s e oslonaca u z d u z cijevi . pol u l optastom k u polom .
Na
donj e m
k raj u cijev j e zatvo rena
Prij enos obrtaja od pogonskog motora d o osovi n e v i bratora rijesen je na ra z l i cite naci n e . N aj cesce j e to celicno uze na p oseb e n n a c i n , jednosmjerno p l eteno, koje je zatvoreno u fleksi b i lnoj zastitnoj cijevi . D u z i na cijevi od pogonskog m otora do i g l e j e 4 do 6 meta ra . Postoje v i b ratori s elektric n i m pog onom, g dje j e e l ektrom otor smjesten u samom tijel u vibratora, a l i iskustva nisu dobra . Takvi su v i b ratori pod lozni kva rov i m a i opasn i su za rad . Kod el ektricnog pogona v i b ratora n a p o n el ektricne e nergije m o ra se t ra nsfo r m i rati na 40 V .
ra�Vi:J, prijevoz, ugradba i njegovanje betona ip_ Pr_,_ _______
2 06
Priprava, prij·evoz, ugradba i njegovanje betona
2 07
Takoder se mogu naci vibratori s pogonom na zbijeni zrak, gdje turbina s mjestena u tij e l u vi bratora . Va njski promjer igle v i b ratora proizvod i se u vel i c i n a m a 32, 50, 7 5, i 1 00 m m . U sva kodnevnoj praksi n ajvise se koriste i g l e p romjera od 32 - 50 m m .
I G LA S T I V I B RATO R SAV I T LJ I V O C R I J E V O
Postoje i veCi p romjeri i g a l a vibratora od 1 25 do 200 m m , a l i o n i s u z a pose b n e n a mje'ne kao sto j e z b ij a nj e betona s kru p n i m a g re g atom kod brana i m asivni h g ra devi na g dj e se z b ijaju s l oj evi do jedan m eta r d e blji ne, a i g l e s u postavlje n e na vozna postolja .
Duzina tijela v i b ratora koje ulazi u betonsku mjesavi n u j e o d 40 do 60 i rijetko se ra di d uze. Vanjski prornjer vib ratora ujedno odreduje njegovu s n a g u , jer je kod veCi h p romjera, veca i ekscentricna masa. Kada se tijelo
em
h _
I I I I I I j I I
-
(1)
0
_
•
_
_
f
I
I
/
_
_
_
_
-
.._.....
/
_
0
_
/'
...
_
_
-
_
•
_
0 _
- -
_
'
'
_
'
'
_
\
r
I
\
I I I I I I L I 1 I I
-
_
v i bratora u ro n i u svjezu betonsku mjesavin u , i m pu l s i s e p re n ose u p ravno na os v i b ratora . M asa betona zahvacena vi bracij a m a cil i ndricnog je o b l i k a , a d a lj i n a d o koje se u c i nkovito osjecaju vi bracije naziva s e radijus djel ova nj a i ozn a cava sa 'r'. Ovis n o o vanjskom p romjeru igle vibratora o kvi rno se mogu dati podaci 0 ra d ij u s u djel ovanja i u c i n k u :
B ET O N _
_
mi n 5
em
P R ETH O D N I
S L OJ
RA D I J U S
DJ E LO V A N J A
\
\
\
'
'
'
'
------
.;
,/
/
/
Vibratori s unutarnjim djelovanjem.
I
I
Vibratori s unutarnjim djelovanjem n a elektricni i benzinski pogon.
Priprava, prijevoz, ugradba i njegovanje betona
2 08
Priprava, prijevoz, ugradba i njegovanje betona
2 09
DOBRO
30
20 - 2 5
1 , 5 - 2,0
50
30 - 5 0
2,0 -3,0
75
5 0 - 70
3,0 - 5,0
1 00
70 - 1 00
5,0 - 8,0
POGRESNO
Tanki presjeci, cvorista
Uci nak i g lastog vibratora moze se dobiti na s ljedeCi naci n : Up
=
1
X
r2
X
d
X
3600
X
K v X 1/Tc
up prakticni ucinak, r - polumjer djelovanja vibratora, d - debljina sloj a koj i s e vibrira . Kv - koeficijent iskoristenja vremena, obicno oko 0,85. Tc vrijeme jed nog ciklusa 40 d o 60 sek u n d i . -
R a d s i g lasti m vi brator i m a vrlo j e jednostava n . Beton se u oplatu u l ijeva u sloj evim a 3 0 do 40 centim etara deblj i n e . U beton se vibrator u bada laga n i m spustanjem jer on sam polako ura nj a u masu . N a ko n 1 ,0 do 1 , 5 m i n utu i g l a se povlaci prema gore s ravnomjernom silom , tako da vibrator zatvori otvor iza sebe.
D J E LO V A N J E V I B RATO RA
Sljedeci j e u b od n a periferij i pol u mj era dje lovanja vib ratora . Ako j e radijus djelovanja 50 e m u bod c e bit i na tom rastojanj u . Takvim rasporedom u boda svako zrno agregata dobiva vibracije iz vise smjerova, sto pospj es uj e dobro zbijanje. Kod izlijevanja betona u zidovima i g redama, debljina s lojeva treba biti 5 d o 1 0 centimetara manja od d uzine igle, sto omogucuj e poveziva nje sloj eva . Kod dobrog zbijanja, n a ko n skidanj a opiate ne s m ij u se vidj eti slojevi u lijevanja i zbijanja n a vanjskoj povrs i n i betona.
h
Kvarovi vibratora vrlo su cesti. NajcesCi kvarovi nastaju na fleksibifnom crijevu i tijelu vibratora. Oba su kvara posljedica neodgovarajuceg rukovanja. Do "pregorijevanja " ceficnog uieta i fleksibilnog cnjeva dolazi kada je crijevo tijekom rada savijeno u promjeru manjem od dva metra. Unutarnje celicno uie prilikom obrtanja dodiruje zastitu unutar fleksibifnog crijeva. Zbog trenja se povecava temperatura koja osrecuje celicno uie. Kvarovi u glavi vibratora nastaju na leiajevima osovine. Kada se vibrator u pogonu ostavi na tvrdoj podlozi, betonskoj pfoCi, iii se objesi preko zida, nakon nekoliko minuta popustaju feiajevi od udaraca koje ne mogu podnijeti jer nisu amortizirani masom betona. Kod ispravnog rada vibrator se poloii na mijesavinu, a poslije toga se pusta u pagan. lzlijevanje ne treba zapocinjati ukoliko se nema u pricuvi odgovarajuCi broj vibratora.
I
r
V
-
r2
X lt X
h
Rad sa vibratorima s unutarnjim djelovanjem.
Potpu n o je pogresno vi brator koso i i i polozeno spustati u betonsku masu, sto se cesto vidi na g ra d i listu. Vibracije s u okom ite n a osov i n u okretanja, tako da u slojevima iznad i g le dolazi do segregacije. Krupna zrna agre gata p ropadaju u n ize s l oj eve, a sitna i zlaze na povrs i n u .
210
Priprava, prijevoz, ugradba i njegovanje betona
S LABO
D O B RO
RazliCite vrste iglastih vibratora.
6. IZBOR VIBRATO RA U OVISNOSTI 0 VRSTI B ETON A Vrsta v i b ra tora z a zbijanje betona ovisi o k r u pnoci n ajveceg z r n a a g regata u mjesavi n i . Beton i sa sitnij i m zrnima bolje se z bijaj u v i b rato r i m a vel i ke frekvence a m a l e s n a g e u d a rca . B eto n i s k r u p n i j i m zrn i m a t raze snaznij e i m p u lse vece a m p l itude i snage u d a rca .
s
Vrlo dobri rezultati zbijanja postizu se dvostrukim vibriranjem, posebno kod betona s krupnijim agregatom. Prvo se beton zbije snaznij i m vibratorom m a nje frekvence, a vece snage udarca, koji razmjesti krupna zrna agregata, a n a ko n toga se zbijanje dopuni vibratorom visoke frekvencije koj i djeluje na sitna zrna agregata koja popunjavaju sitne suplj ine, a l i to j e moguce provesti samo kod izrade betona u kalupima na vibro stolovima. U st rucnoj l iteraturi i kod pojed i n i h proizvodaca v i b ratora p reporucuj u se frekvence i a mp litude po pojed i n i m vrstama betona u dosta proturjecni m vel i c i n a m a , a l i s e o kvirno mogu p reporuCiti vrijednosti i z tab l ice.
211
Priprava, prijevoz, ugradba i njegovanje betona
Redoslijed zbijanja iglastim vibratorima.
Priprava, prijevaz, ugradba i njegavanje betona
212
Priprava, prijevoz, ugradba i njegovanje betona
213
Revibrira nje beton a znaCi ponovno v i b riranje beto na n a ko n 1 ,5 do sata . To n ij e mog uce na oplata m a i kod monolitn i h konstru kcija gdj e s e beton u l ij ev a o u s l oj ev i m a , a l i se koristi k o d tvo r n i cke p ro i zvodnje 2,5
1 . 500
4,0 - 6,0 m m
32,0 mm
3 . 000
2 , 0 - 3,0 mm
1 6, 0 m m
5.000
1 ,0 - 1 , 5 m m
8,0 m m
7 . 000
0 , 5 - 0,8 m m
4,0 mm
9.000
0 , 3 - 0,4 m m
mo ntazni h e l e m en ata . l s p itivanja s u poka za l a da revi b r i ra n i m beto n o m postize do 14 % veca cvrstoca . Kod izlijevanja zidova i visokih g reda u sloj ev i m a i n e htij u Ci , donji se slojevi revib ri raju kod v i b r i ra nj a gornj i h sloj eva . Poveca nje cvrstoce kod revi b r i ra n i h beton a jed nostavno se moze obj as niti . Beton n a ko n p rvog vibrira nja uspostavlja k a p i l a r n u m rezu kroz koj u d ren i ra slobodnu vodu i zrak . N a kon drugog v i b r i r a nj a k a p i la r n a s e m reza razara, a us postavlja se nova, a l i s m nogo manje k a p i l a ra .
Da se revibriranjem dabiju vece cvrstoce betana, uvjerili sma se na jednam slucaju u praksi. Pri graclenju jednag visakag zida, zbag nepredviclenih akolnosti, nisu uzeta probna tije/a za kontralu cvrstace. Kaka je bifa u pitanju vrlo optereeena konstrukcija, odlucena je da se evrstoca betona utvrdi vaclenjem cilidricnih opitnih tijela iz kanstrukcije. Strucni predstavnik lnstituta adredia je mjesta za vaaenje uzaraka. Uzorci su vacleni na svaka tri metra po visini. Rezultati su bili vise nego zadovoljavaju6, ali analiza rezultata je bila iznenaclujuca. NajviSi izvacleni uzarci na sve tri linije imali su aka 20 % manju cvrstocu u adnosu na uzorke uzete nize. U trenutku uzimanja uzoraka starost betona bila je preko 120 dana te se nije moglo objasniti razlii'itom starosti betona. Jedina prihvatljivo objasnjenje rezultata je revibriranje. Kad izlijevana u slajevima visine aka 40 centimetara jedino gomji, zavrsni slajevi nisu bifi revibrirani.
7. N J E G OVAN J E B ETONA lzlijevanjem i zbij a njem betona u oplati i i i ka l u p u n ije jos osig u r a n o da ce se d obiti beton zahtijeva n i h svojstava . 0 n a C i n u nj e g ova nja beton a ovi si konacna kva l iteta beton a s proj ekt i ra n i m svojstvi m a . Betonske konstru kcije ovisno o o b l i k u i k o l i C i n i o p iate n i s u j e d n a ko osjetljive n a njegovanje . Stup ovi, zidov i i grede veci m su d ij elom povrs i n e zasticene op lato m , sto doprinosi od rzava nj u potreb n e vlaznosti p r i ocvrsciva nju , te s u m a nje osjetlj ivi do tren utka s k i d a nj a oplat a . lzn i m ka je gornja p ovrsin a koja s e mora zastiti . Paznj u je potre b n o usmjeriti na p lace, koje se relativno ta n ke i g dj e vel i ka povrs i n a otvoren a . *
Vibro grede i gladilice za vadaravne betanske kanstrukcije.
*
Za konacnu kval itetu betona o d l u cuju ca s u dva c i m beni k a :
vlaznosti betona i okruzenj e kod ocvrscavanja temperatura oko l i ne.
betona
214
Teorijski j e dokazano da 5e h i d ratacija cementa m oze u5pJe5no razvijati 5amo kada j e k a p i l a rn a m reza u beto n u puna vode. l z toga 5 l ij e d i d a o5nova njegovanja betona pociva n a 5 p rj ecevanj u g u b it k a v l a g e i z beto n a i dodava nj u vode tijekom ocvrscivanja . Proce5 h i d ratacije j e vrlo i ntenzivan u prvih 7 d a na (oko je u tom razdoblju po5ebno o5j etljiv na njeg ova nje.
1 70
5ati) te
Tem peratura o ko l i ne i beto n a je d r u g i c i m b e n i k koj i utjece na cvr5tocu beto na . U p roce5u h i d ratacije 5e o 5 l o b a da to p l i n a . K a d a n a o5lobode n u to p l i n u o d h i d ratacije dje l uje j os vi5oka vanj5ka tem peratura, dol azi d o u brzanja proce5a, sto po5pjesuje i s u siva nj u beto n a , 5teza nje i pojavu p r51 i n a . Razvoj top l i n e h i d rata cije u p rva 72 5ata pri razl icitim tem peratu rama okol i n e n aj bolje i l u st r i raj u l a boratorij5ki i5pitane vrij e d nosti ra zvoja h i d ratacij s ke top l i ne :
Priprava, prijevoz, ugradba i njegovanje betona
8.
NACI
215
I S R E DSTVA ZA NJ EGOVANJ E B ETON A
Rj esenja njegovanja betona vrlo s u razn ol ika, a l i u biti 5 e 5Ve svod i na to, kako odrzati beton dovolj no vlazn i m i pri o pt i m a lnoj tem p e ratu ri .
Pol ij evanje vodom je n aj5i g u rniji naci n da beton ne izgu b i vlazn o5t. Voda vlazi beton , a i5paravanje sn izava tem p e ratu ru beto n a . Kod p loca 5e za p o l ij evanje mogu koristiti vrtne pr5ka l i ce i i i s l i c n i u redaj i . Pokrivanje betona tka n i nama uz pol jjevanje vodom
vrlo je 5iguran post u p a k . V l a z n e t ka n i ne z a d rzavaj u vlagu i 5 p rj e ca vaj u i s p a ra va nje s p ovrsi n e beto n a . Za po krivanje se kori5te g uste j uta n e t ka n i n e . D o b r i rez u ltati kod pl oca dobij u se 5 pokriva njem vlazni m p ijeskom. Poteskoca je u tome sto 5e p ij e5a k ne m oze postaviti na pot p u n o 5Vjez beton j e r ostecuj e povrs i n u , a za s k i d a nje j e potrebno utrositi dodatni r a d .
Pokrivanj e betona p lasticnim fol ijama takoder j e v r l o dje lotvoran postu pa k u ko l i ko 5e u 5 p ij e postici d o b ro zaptivanje. U p rotivnom j e potre b no ispod folije dodavati vod u . U ljetn om razdoblju s e preporucuj u n e p rozirne folije 5 vanjskom p ovrs i n o m u bj eloj boji k oj a refl eksijom sn izavaju temperat u r u .
24"(
Temperatura okoline u oc H i dratacijska toplina
2 2 1 J/g
348 J/g
l ndeks
1 ,0
1 ,57
U zi m5kom razdoblju bolje 5U e r n e folije j e r povecavaj u temperatu r u . 390 J/g
Najbolj e se cvr5toce beto na po5tizu p r i vanj5kim temperatura m a koje se krecu u op5eg u od +2°C do +20°C. Stati5ticki je d okaza no da beton d ostize n ajvece konacne cvrstoce koda je t e m p e ratu ra u v r ij e m e ocvrscava nja od + 1 3° c. Broj n i m istraziva nj i m a je dokaza no da cvrstoca beto na pri odredenoj 5ta ro5ti ovi 5 i od p rod u kta tempera t u re betona i vre m e nskog razd o blj a ocvrscavanja . Navedeni p ro d u kt 5e naziva model o m :
'Zrelost betona'
i
moze p r i k a zati
Z
- Z re lo5t betona, t; - tem pe ratura u promatra nom razdoblju u °C, 5; - vrij eme u sati m a . N a osnov i cvr5toce i ste vr5te b etona n a ko n 28 d a n a m oze 5e prognozirati cvrstoca pri raz licitim 5tarostima betona i a ko j e odnos l inearan, sto n e odgovara stva rnom ra zvoj u cvrstoce posebno u prvih 2 8 d a n a .
Plasticne folije i pokriva6 o d tkanine, vrlo s u djelotvorni za zastitu betona pri visokim temperaturama, ali se ne smije izgubiti iz vida da se ne mogu koristiti na gradilistima gdje ima vjetra. Na gradilistu koje je bilo na Sredozemnoj obali A frike tijekom zimskih mjeseci svako pos/ijepodne puhao je dosta snazan vjetar. Pri takvom vjetru n ekako smo uspijevali odriati pokrivace. Ali kada je poceo puhati juini vjetar s prasinom iz Sahare, pod imenom "GIBLI" pomoCi ntje bilo. Pokrivace smo vioali nekoliko stotina metara iznad zemlje.
Zastitni premazi beton5kih povrsina, najcesce ploca, d osta se koriste, jer 5U j e d nostavni u p r i mjeni i p ruzaj u zadovoljavaj ucu zastit u . Premazi s u e m u lzije parafina i i i s i l i kona, vode i ra5tvara ca . lsporucuju se u bacva m a 50 do 200 I . N a betonsku povrs i n u se na nose u neko l i ko navrata p r5 k a nj e m . N a kon 1 5 do 30 m i n uta ra5tvaraci i 5 p a r avaj u , a na povrs i n i ostaje paronepropusni sloj koj i 5prjecava ispa ravanje vode iz beto n a . Povrs i n a ostaje 5vijetle b oj e , s t o 5 m a nj uje z a g rijavanje od s u n ca . Post u p a k j e j e d n o5tava n i ucin kovit a l i uvij e k po5toji jed n o ' a l i ' . Naneseni povrsin5ki premaz n e moze s e jedno5tavno 5kinuti . N a kon mjesec dana, stajanja na suncu i vjetru premaz se pretvara u prah koji se ispire vodom.
Priprava, prijevoz, ugradba i njegovanje betona
216
Priprava, prijevoz, ugradba i njegovanje betona
217
U s lucajevi ma da se na p loci i i i drugoj konstru kciji n a mjerava u kratkom vre m e n u nastaviti s izradom betonsk i h konstrukcija, kao sto su z i d ov i i i i stupovi, zastiti n i s e p remazi n e mogu koristiti j e r onemog u cavaj u n astava k betona . Z a d o b ru kva l itetu betona p reporu cuje se i ntenzivno nje gova nje od n aj m a nj e
7
dana, a za betone visoki h evrstoca njegovanje se mora p rod uziti
naj m a nje do
15
dana.
Koliki j e utjecaj temperature u vrijeme ocvrsCivanja betona n a konacnu cvrstocu, najbolje potvrouje usporeoenje g/obalnih statistickih podataka s razfiCitih kontinenata. Ustanovljeno je da su cvrstoce betona u sjevernoj hemisferi zemljine kugfe u prosjeku 27 % vece od evrstoca dobivenih u ekvatorijalnogm pojasu. To ne znaCi da se u ekvatorijalnom pojasu ne mote postiCi visoka cvrstoca betona ali statisticki prosjek uvijek nesto znaCi. Aka niSta drugo, ukazuje na potrebnu patnju pri njegovanju betona
9.
POS E B N I POSTUPCI U G RADBE I O BRAD E B ETONA
U p ra ks i s e u poj e d i n i m s l u cajevi ma koriste posebni post u pci u g ra d nje, z bijanja i njegovanja beto n a . N e postoj i sta n d a rd izirana podj e l a post u p a ka a l i se fa k u ltativno mogu promatrati kao postupci u g ra d nj e : p re pa ktiranj e m , m la zn i m beton o m , presa n i m , vak u m i ra n i m i valj a n i m postupci m a .
Prepakt - beton
naziva se post u p a k u koj e m se p rethodno u g ra d i i
zbije a g regat a pod t l a k o m se u br izgava cementna z b u ka , z a p ravo homogenizira na mjesavi n a cementa, sitnog pijeska i vod e. Koristi se kod z a p u njava nj a tesko dostup n i h mjesta, u kavernama temelj n i h j a m a kada se n ij e mogao u graditi norm a l n i b eton. Dobivaj u se m a l e cvrstoce jer je v/c fa ktor visok, a l i relativno j e d o b ra vod onepropustivost j e r se do bra za p u nj a vaju s u p lj i n e .
M lazni beton znatno s e vise korist i . Pose b n i m stroj evima koj i rade pod visokim tlakom, na m l aznice i zlazi suha prethod no pri prem ljena mjesav i n a a g regata i cementa . N a izlaznom otvoru j e m l azn ice prsten s otvori m a kroz koje se pod visok i m t l a ko m u p rs kava vod a . lzradena mj esa v i n a v r l o j e ljep lj iva i dobra s e prihvaca na okom ite i kose povrsine. M lazom s e dob ivaj u beto n i visoke vodone propusn osti i cvrstoce. Postupak se korist i kod oblaganj e p o kosa u zasjec i m a prom etni c a , kao obloga hid rote h n ickih kanala koji su izvedeni u t l u i tunel i m a . 1\Jed ostatak je relativno vel i k ra s i p materij a l a z bog odskoka zrna kad u d a ra u pod l o g u ,
Stroj za nabacivanje mlaznog betona. koj i se krece od 2 0 do 30 % . U natoc tome sm atra se da j e post u p a k u c i n kovit, zastita traj n a , a da l e k o j e n iza cij e n a i zve d b e u ko l i ko s e usporeduje s obloz n i m konstrukcij a m a koje s e izvode u o plati i i i d r u g i m zastita m a o g ra n i ce n o g vrem e n a traj a n j a . V i d n a povrs i n a j e va l ovita i os picava . Ukoliko se obra duje neposredno poslije prska nj a m o g u se d o b iti g latke vid lj ive povrs i n e .
Kada s e pristupi/o projektiranju staze za bob i sanjkanje na Trebevicu iznad Sarajeva, bilo nam je jasno, da ne mote raditi projekt a da prethodno ne tehnologija izvooenja. Unutarnji oblik staze, posljedica je dinamickog proracuna voznje bo/ida kroz stazu, boba i sanjki. Ploha je po dutini stalno promjenjivog poprecnog presjeka. Na mjestima je zakrivljena p/oha preko cetri metra visine. Zakrivljenost poprecnog presjeka je kombinacija kruznice i elipse. Debijina betonske zakrivijene plohe bila je 1 5 em. Ukupno je trebalo izraditi oko 6. 000 m2 zakrivljenih povrsina. Vee prve analize ukazivale su na to da oblikovanje nije moguce izvesti oplatama jer su se mogle primijeniti samo drvene krojene opia te, sto bi zahtijevalo veliki broj tesara i dugo vrijeme graoenja. /mali smo na raspolaganju samo godinu dana za projektiranje i izgradnju. Prilikom izvooenja sanacijskih radova na zgradama ostecenih potresom, upoznali smo se s tehnologijom "mlaznog" betona i uoc'ili da se osim oblaganja, prskanje mote primijeniti i u drugim konstrucijama ukoliko se osigura cvrsta podloga.
Odluka se nije mogla donijeti bez probe. Na otvorenom prostoru uz betonaru jednoga graaevinskog poduzeca postavljena su dva prefabricirana rebra s poprecnim presjeeima bob staze. Uzmeau rebara postavljena je armaturu i eijevi koje su bile predviaene za rashladni medij pri izradi leda. Preko cjevi i armature s zadnje strane, vezana je gusta ce/icna mreia od tzv. isteg celika. VeliCine otvora na mreii su bile 3 x 6 mm. Strojem za izbaeivanje mlaznog betona, sa smanjenom brzinom izbacaja, s zadn}e strane, nanosen je sloj betona na mreiu. Debljina sloja bila jeod 4 do 6 em. Kada je tanka betonska ljuska ocvrsla, dobili smo s unutarnje strane iste uvjete rada za prskani beton kao sto su u tunelu iii kod obloga pokosa. Na probi je izvedeno oko 30 m2 zakrivljene vanjske plohe debljine 5 em za 2 sata rada, a nakon dva dana unutamju stranu u debljini 1 0 em, za 3 sata rada . . Povsina je zaglaaena celicnom eijevi koja je na krajevima pratila voaiee postavljene na rebrima, a u meaurazmaku se elasticno povijala i pratila ujednacenu zakrivljenost plohe. 5
montainim rebrima i mlaznim betonom, ljuska staze izvedena je za manje od 4 mjeseca rada. Postupak mote uspjesno promjeniti kod izrade hidrotehnickih graaevina, na branama i drugim promjenjivo zakrivljenim oblicima.
Nakon Sarajeva, sve naredne staze u Latviji, Kanadi, Francuskoj i Americi izvedene su postupkom mlaznog betona.
Vak u m i ra nje i presanje betona je postupa k koj i m se nakon izlijevanja i z b ij a nj a betona, izvlacenj e m n e h i d ratizirane vade i zra ka s n izava vodocementni faktor s koj i m je beton pri pravljen i u g raden. Presanje je mogu ce i zvesti jedino u p refabri kacij i betona i to samo n a od rede n i m oblici ma elemenata, d o k se n a g ra d l l istu s e ne maze primjen iti . Vak u m i ranje je postupak koj i se cesto koristi pri l i ko m i zrade ploca na tlu i i i odgovaraj ucim nasi pnim materijalima. Beton se p ri p remi s relat ivno visokim v/c faktorom 0,6 - 0,65, izlij e i zbije na pripremljenoj podlozi . Preko betonske povrsine postavlja se gusta filterska tka n i na koja propusta vodu i zrak a l i ne i cestce cementa. Preko tka n i ne se postavlja nepropusna fol ij a i i i na d r u g i n a c i n rijesen poklopac koj i j e povezan za zrac n u p u m p u . Pumpom s e sn izava t l a k zraka i spod poklopca n a 0 , 0 1 d o 0,02 5 N/m m2• (Norma l n i tlak zraka j e 0, 1 N/mm2). Snizenjem tlaka d re n i ra se 1 0 - 20 % slobodne vade i beton u g ra den s viso k i m v/c faktorom p revo d i se u beton n i s kog fa ktora . Va k u m i ra n i betoni i maju povecan u gustocu i vecu evrstocu a pogodn i su z a kolovozn e konstrukcije i oblog e g d j e se zahtij evaju betoni povecan e otpornosti n a obrazij u . Vakumira n i beton i mogu postici do 3 0 % vece cvrstoce u odnos u na v/c faktor s koj i m s u u g raden i . Povrsina betona nakon vakumira nj a n ij e g latka vee j e Iagana valovita, te se naknadno mora obraditi i izravnati . Za ravnanje se koriste posebno izrade n i strojevi s rotiraj u c i m perajama k oje na g ra d i listu n az ivaju ll h e l ikopteri �� .
ZAST I TA MONTAZ N O R EBRO ARM I RA N O BETONSKA L J U S KA LEO T O P LOTNA ZAST I TA
S TAZA
E LAST I C N I L EZAJ I N STALAC I J E
Ljuska staze za bob i sanjkanje izvedena mlaznim betonom.
Prilikom sanaeije jedne konstrukcije ostecene poiarom, projektnim rjesenjem je na stupovima predviaena izrada ojacanja u obliku zadebljanja place u dimenzijama 2 x 2 m. Dodatni uvjet je bio da se osigura dobra veza ostecenog betona place s novim betonom. Do rjesenja se nije mogfo dod brzo i jednostavno jer se beton trebao ugraditi odozdol tj. ispod place a pritom osigurati dobru vezu s potojedm betonom. lzraaena je bocna opfata u dimenzijama 2 x 2 m, ali visine 50 em, sto je 1 5 em vise od debljine ojacanja. Donja ploha kalupa izraaena je kao klip, nepovezan s bocnom oplatom. Za donju plohu je koristena deblja sperploca, a bila je izbusena s gustom mreiom otvora. Sperpoca je postavljena na jak okvir celicnih nosaca koji su se oslanjali na povezan sustav hidraulickih dizalica. Ukupna potisna sila dizalica oslonjenih na tlo je bila oko 200 tona. Na donjem poklopcu s unutarnje strane postavljena je gusta drenaina tkanina koja je mogla propustiti zrak i vodu ali ne i cestice cementa. Na postojecoj ploCi s gomje vanjske strane izbusena su 4 otvora promjera oko 8 em, kroz koje je preko za to izraaenih lijevaka, ulijevana betonska mijesavina tekuce konzistencije. Kada je kalup ispunjen aktivirane su dizaliee koje su potiskivale beton odozdol prema gore tj. prema ploc1; Potiskivanjem se ujedno drenirala i presala betonska mijesavina. Postupak presanja betona proveden je u viSe faza nanosenja opterecenja odnosno stupnjevitim povecanjem site. Dobiveni je beton bio vrlo visoke cvrstoce a posebno je dobra osigurano uzajamno djelovanje starog i novog betona.
220
Priprava, prijevoz, ugradba i njegovanje betona O S T E C E N J E P O Z A ROM
PROJ EKT I RANA SANAC I J A
P LOCA
NOV ! B ET O N
STUB
I Z VOD E N J E SANAC I J E I POJACANJA KONSTRUKC I J E .-------.- U L ! J E VANJE T E KUCEG B E T O NA
BOC N I KA L U P POD I Z N O O N O KAL U P A H l DRAU U C N E -- O I ZA L I C E 100 KN
H I ORAU L I CN A PUMPA
Sanacija pozarom ostecene konstrukcije, presanjem svjeteg betona.
Va lj a n i beton u strucnoj l iteraturi se javlja pod i menom " Ro l i n g Con crete " , za pravo n ij e beton u znacenj u Tehn ickih p ropisa i Normativa .
Valj a n i beton j e n aci n za pobolj s a nj e svojstava m aterij a l a , pri i z ra d i nasutih m asivni h brana i i i d ru g i h nas i p a . Ukoliko se materij a l z a nasi panje prethodno ogra niceno usitni i ujednaCi po frakcijama, te pom ijesa s malom koliCinom cementa od 70 do 1 00 kg/m3 i malom koliCinom vade, dobiva se m aterijal novih svojstava, izva n redan za nasipanj e i zbijanje. Sa " va lj a n i m betonom " na nasutim bra nama, moguce je smanj iti masu tijela brane i do 70 % u z znatno vecu vodonepro pustlj i vost.
UrecJaji za vakumiranje betonskih ploca.
Valj a n i beton se u tij e l o b ra n e zbij a teskim vibro j ezevi m a i valjcima sa spregn u t i m kotacima i g u me n i m naplatcima, sto osi g u rava dobru vezu medu s l oj evi m a i vod o n e p ro p usnost. Za g ra devi ne gdje je d o m i natno vodoravno opterecenje kao sto s u brane i zastitni nasipi to j e vazan u vjet.
222=-------�
----�
Obrada i ugraaivanje betonskog celika
(vrstoce ocvrslog, dobra zbijenog uva ljanog betona s u od 1 , 5 d o 2 ,0 N/ mm2 sto n ije beton u sukladmo Teh n ickim propisima za beton i arrr: i ra n i beton , a l i j e desetorost r u ko veca cvrstoca i vod o nepropusnost od 1stog materijala, zbijenog uobicajenim postupcim a bez dodatka veziva. s va lj a n i m beton pod i g n ute su velike nasute brane u Brazil u i l r a k u .
Kod nas n i j e bilo p r i mjene, a l i se postavlja p itanj e d a l i b i se post u p a k mogao primijeniti u izradi zastitni h nasipa u z vodotoke i i i n a prometni ca m a . Prema i noze m n i m i skustv i m a valj a n i beton je u o d n o s u n a u o b i caje n o zbije ni m aterij a l skuplj i do 3 0 %, a l i smanj uje potrebne koliCine materij a l a za nasipe d o 70 % .
v.
I
E
B
I S Kl
Za razliku od proizvod nj e u i n dustriji g radevinska proizvodnja odvija se na mjestu b u d u ce g ra devine. Stanovi, skole, mostovi i prometnice podizu se na razlicitim p rostor i m a i nadmorskim visina d i lj e m zem lj e . Kl!matske osobitosti mjesta n a koj i m se podizu g ra devi n e i maju utjecaja n a tijek i nacin obavlj a nj a g ra devi nskih radova . U nasoj zem lj i su m no g o izrazenije n iske tem perature i d r u g i otezavajuci uvjeti rada koje vecim d ijelom zemlj e vladaju tij ekom zime o d visokih temperatura . U kontinentalnom d ijelu zem lj e tijekom zime o p a d a i i i p otpuno zam i re g ra devinska pro i zvod nja , za sto nema teh noloskog i ekonomskog opravdanja. Prijekid radova u tijeku zime d oskora j e bio bio logi ca n . Tada nisu b i l i poznati postupci i dopunska oprema z a rad p r i niskim temperaturama i d r u g i m z i m s k i m nedaca m a kao dogotraj n i m kisa m a , s n ijegu i vjet r u . D a n a s j e znanstveno i p ra kticno dokazano d a se u z i mskom razdo b lj u mog u obavlj ati sve vrste gra devinskih, i nsta laterskih i obrtnickih radova . U zem lj am a koje i maj u znatno teze k l i matske uvj ete, kao sto su 5vedska, Rusija i F i n s ka, g ra devi n s ka proizvo d nja odvija se u istom i ntenzitetu u svi m mjesecim a u god i n i . U nasoj strucnoj javnosti susrecu se razliCita misljenj a o m og ucnosti i opravda nosti rada tijekom zime: " U z imskom razdoblj u se n ajveCi d i o g radevi nski h rad ova n e moze o bavljat i . " " l zvodenje radova u z i mskom razdoblj u n ij e ekonomski o pravda n o j e r radovi i g ra devi n a u cij e l i n i posk u p lj uj u . "
/zvoaenje betonskih radova pri niskim i visokim temperaturama
Navedena m i s ljenja n e m aj u u po riste u znastve n i m istrazivanj i m a . Tvrdnja da s e u zimskom razd o b lj u vecina radova n e moze o bavljati n ij e tocna, a od n osi se s a m o n a poj e d i n e vrste zem lj a n i h radova k a o sto je i zrada zern lj a n i h n a s i pa i polag a nje asfa lta .
225
30,°
C za gradevinsku proizvod nj u se smatraj u visoke jer n epovolj n o utjecu n a kemijske procese, rad strojeva i lju d i te je potre b n o poduzimati d odatne zastitne i druge mjere. O s i m tem peratura na gradev i n s k u proizvod nju n e p ovolj n o utjecu i druge k l i m atske pojave, kao padavine, jaki vjetrovi, s l a ba v i d ljivost zbog m a g l e i d u z i n a vidlj ivog d ijela d a n a .
Uz pod u z i m a nj e mje ra i n a bavku d o p u ns k e o p re me, radov i s e u zi m s ko m razd o b lj u rnog u bez teskoca odvij ati n a svi m g ra d i l i st i m a visokog rad nj e , a i n a m n og i m g r a dev i n a m a u n i s k o g r a d nj i , k a o sto s u m ostovi, potporni zidovi, t u n e l i , propusti itd .
U pro matra nj u k l i mats k i h utj ecaja n a g ra devi n s k u proizvodnju usta novlj e n o je d a presu da n utjecaj i maj u tem peratu re, vjetrovi i padavine.
Poveca n i troskovi g ra denja u zims kom razdoblj u su evidentn i , a l i to jos uvij e k n e znaci da su u k u p n i troskovi gra denja vec':i .
S tog staj a l i sta prostor nase zemlj e maze se promatrati kao dva razlicita k l i m atska podrucj a .
Nepovolj ne poslje dice po g ra devi nsko poduzec':e i i nvestitora s u broj n e .
Mediteranske kli matske osobitosti s u u z Ja d ra n s ko m ore s p l ic':im prod orima u l stri, sred njoj D a l macij i i dol i n o m rijeke Neretve. Konti nenta l n i m k l imats k i m osobitostima o b u hvacen je osta l i d i o ze m lje osim podrucja na nadm orskoj visi n i iznad 500 meta ra, gdje su uvjeti jos tezi.
Prosjecne m i n im a l ne tem perature po mjeseci ma u veCim sredi stima Zimski mjeseci
X -0,6 -1 ,0 +0,3 -0, 9 +4,9 +7, 1 +8,3
Zagre b Sl . B rod Osij ek Va razd i n Rijeka Split D u b rovn i k
XI -0,8 -0,3 -1 , 5 -1 ,0 +2, 6 +9,5 +9 7
Prosj ecne tem perature
XI I -8,2 -8,6 -8,6 -9,9 -2 ,0 + 1 ,8 +2 ,3
I II Ill - 1 8,7 1 5,4 -5,8 - 1 9,3 - 1 2 , 5 - 1 0 , 5 - 1 9,3 - 1 2 , 5 - 1 0,5 -22 , 1 - 1 4,0 - 1 0,8 -4, 6 -2, 0 -1 ,5 + 1 ,7 -1 J -0,4 + 1 ,8 -1 2 +2 2
IV -2 ,9 -2,4 1 ,4 -3,6 +3,4 +5,1 +6 3
u zimskim mjeseci m a u kontinenta l nom dje l u
zemlje se krec': u :
Rad na gradilistu u zimskim uvjetima.
1 . KU MATS K E OSOBITOSTI
ZEMUI
Tem peratu re okoline, koje se tijekom godine krec':u o d n is k i h do visokih t e m p eratura, utjecu n a kern ij s ke p rocese koj i s e d o g a da j u u bet o n u i d r u g i m vezivima pri l i ko m ocvrsc':ava nj a , a l i utjecu i na rad strojeva i lj u d i . Tem perature m a nje o d + 1 0,° C usporavaj u ke m ijske procese, a tem perature n i ze od 0,0° C , pot p u n o o b u stavljaj u . Sve tem pe rature vise od +
stu d e n i pros i n a c sijeca nj veljaca ozuj a k
+2 , 0 0,0 -2, 0 0,0 +3,0
do do do do do
+6,0 +2,0 0,0 +2,0 +4,0
(0
B roj dana s temperaturama nizim od 0,0 C0 u kontinenta l nom d ijelu 20 do 35. Broj dana u god i n i s temperaturama o d + 1 0, 0 C0 do + 30,0 C0, koje omoguc':uj u norma l n u g ra devinsku p ro izvo d nj u, krece se od 1 50 do 1 80 . U o d n os u na god isnje raspolozivo vrijeme to j e t e k o k o 5 0 %
zemlje krece se od
k a l e n d a rskog vre m en a .
Vjeta r takoder nepovoljno utjece n a odvij a nj e g ra devi n s k i h ra dova, sto dolazi do izrazaja uz J a d ransku o ba l u i na otoc i ma . Pri b rz i n i vj etra od
226
lzvoaenje betonskih radova pri niskim i visokim temperaturama
6 d o 9 m/sek obustavlja se rad visokih dizalica i rad sa oplatama a takvih je term ina u t ij e ku godine n a Jadra ns koj obali od 80 d o 1 00 . Ako j e 3 0 % termina u u redovni m satima izlazi d a se rad prekida u 2 5 d o 3 0 d a n a u g od i n i .
227
tzvoaenje betonskih radova pri niskim i visokim temperaturama % 00
O B I MA
GODI SNJ EG
Preg led k l i mats k i h oso b i na u zemlji nedvosmisleno u kazuje d a s u klimatski utjecaji znacajn i z a g radevinsku proizvodnju . U vecem d ij elu zem lje u zi mskom razdoblj u g radevi nska proizvodnja se bez poduzimanja pose b n i h mjera ne moze o bavljati . Visoke temperature imaju manj i utjecaj u nasoj zemlj i . Do prijekida rada dolazi u g lavnom u turist i c k i m mjestima na J a d ra ns koj oba l i , a l i to j e posljedica loka l n i h o d luka za zastitu g ostiju, a n e visokih temperatura .
2.
N EPOVO U N E POSU E DICE PRIJE KI DA RADA U Z I M S KO M RAZDOBUU
U kontinenta l nom, a l i i u primorskom d ijelu zemlje, prijekid i i i znacajn ije smanj ivanje i ntenziteta radova tijekom zi me, sta l na je pojava . lstrazivanjem, koje je provedeno u razdob lju od 1 980 do 1 990, p ra cen j e i n tenzitet p ro i zvod nj e p o mjesecima u godi n i na populaciji o d 84 poduzeca, g dj e je bilo zaposleno oko 46 tisuca djelatni ka . U visegodisnjem razdoblj u , kod proatranih poduzeca, u sijecnju i veljaci i ntenzitet radova bio j e sedmerostruko manj i od i ntenziteta u ruj n u . Ako j e godisnj i o b i m p ro i zvodnje : Q god i n i obavi se se radova :
=
1 00,000% po mjesecim a u
I. II.
sijecanj
1 ,733 %
veljaca
4,084 %
Ill.
ozuj a k
4,767 %
IV.
travanj
V.
svibanj
8,032 % 9,672 %
VI.
lipanj
1 1 ,3 1 7 %
VII .
srpanj
1 0, 5 5 7 %
VII I IX.
kolovoz ruj a n
1 0,743 % 1 1 ,7 2 0 %
X
l istopad
9,726 %
1
studeni prosinac
8,6 1 4 % 8,035 %
' . .
M J ES EC I V I I V I I I I X
X
XI XII
I
II III IV
V
VI
Ostvarena proizvodnja p o mjesecima u godini u graaevinskim poduzeCima u razdoblju 1 980. - 90. godine.
1\Jepovolj ne s u posljedice po gradevinsko poduzece i i nvestitora b rojne. l skoristenje strojeva i opreme znatno je manje. Zbog prijekida radova tijekom zime, g ra devi nska pod uzeca koriste raspolozivi uci n a k strojeva i opreme samo 75,44 % , sto predstavlja g u b itak godisnjeg uci nka o d 25,7 % koj i se n e m oze nadoknaditi . U ku p n i troskovi poslovanja u sijecnju dva p uta s u veCi od prodaj n e cijene. Prij e l o m n a tocka, k a d a troskovi padaju i s p o d p rodajn e cijene, nastupa u mjesecu travnju, sto znaCi da j e p roizvod nj a s d obitkom samo devet mjeseci u g od i n i . Kada se poslovni u s pj e h promatra zbirno po mjesecima, vidljivo j e da se zbog nepokrive n i h troskova u prva tri mjeseca pozitivno pos l uj e tek od rnjeseca kolovoza . Produ :Zenje vremena g ra denj a zbog zimskog prekida radova n ij e s razmjerno real n o izgubljenom vremenu i vee je znatno vece. U spomenutom i strazivanju provedena je simul acija na komp leksnom sta m benom naselju sa 4.072 stana. S i m u l i ra n a j e ujednacena proizvodnja kroz sve mjesece u godini, a dobivena vremena usporedena su sa stvarnim vremenima g radenj a . Pokazalo se da j e prijekid radova tijekom z i m e i i i rad smanj en i m intenzitetom produzio vrijeme gradenja u prosjeku za 3,6 mjeseci p o gradevini.
/zvoaenje betonskih radova pri niskim i visokim temperaturama
228
lzvoaenje betonskih radova pri niskim i visokim temperaturama
229
N a bavka n a mj e ns k e opreme za rad u z i m s k i m uvjeti m a , d o p u n s k i utrosak en erg ij e i veci izdaci z a rad n i ke, povecavaj u tros kove poslova nj a pod u zeca a time i c ij e n u g ra devi n e .
Posk upljenje radova je ovisi o vel i ci n i g radevine, vrsta ma radova koje se obavljaju i m i krokl i matskim uvjetima g radi lista . Dopunski troskovi gradenj a u zimskom razdo b lj u , povecavaj u cijenu radova od
4,25%
do
1 4, 2 % .
N a mj e n s ka o p re m a koja omogucava proizvodnju u z i m s k i m uvj et i m a
0 00
maze b i t i u vrlo vel i kom rasponu i efikasnosti, o d i m provizira n i h u redaj a koj i omogucuju izvodenje samo pojed i n h vrsta ra dova, kao sto su betonski
l 000
iii i n sta late rski, d o pot p u n e zastite g ra devi ne, sto o m og ucuje izvodenje svih vrsta rad ova u uje d n a cenom i ntenzitetu kroz g od i n u .
Eksperimentalno j e 1 990. godine organizirana proizvodnja na dvjema izdvojenim stambenim viSeka tnicama. Nabavljena je dopunska oprema koja je omogucavala potpunu zastitu proizvodnog procesa tijekom zime.
Pos/ovni uspjeh po mjesecima i kumulativno tijekom godine. Uzrok taka znacaj ne raz l i ke u prod uzenj u vremena gra denja u odnosu n a stva r n i prij ek i d treba traziti u fen o m e n u kako se to u strucnoj l itera t u ri n aziva .
" i nercije poslovni h sustava "
Pre k i n uta proizvodnja n e maze se u p u n o m i n te n z i tetu uspostaviti dolaskom rad n i ka n a g ra d i liste. Potrebno je vrijeme za u i g ravanje ra d n i h s k u p i na , s postu p n i m pod i z a njem i ntenziteta , sto j e uzrok produzenja vremena g radenj a .
Na tvornici betona kapaciteta 2 x 70 m3, }edna je finija bila osposobljena je za proizvodnju do vanjskih temperatura 1 5° C. Radni prostor gdje su izvoaeni radovi bio je pokriven posebno izraaenim samopodiznim krovistem. Na prozorskim i drugim otvorima postavljala se privremena zastita do ugradnje ostakljenih prozora.
Na gradilistu je koristena kontejnerska prenosiva kotlovnica koja je osiguravala radnu temperaturu u graaevini od 12 - 14 ° C. Cijelu zimu i rano proljece na zgradama su izvoaene sve vrste radova bez poteskoca do potpunog dovrsenja. lstovremeno su praceni izvanredni troskovi koji su bili posljedica rada u zimskim uvjetima, od povecane potrosnje energije za zagrijavanje zgrade i betonare, do troskova dopunske opreme koja je koriStena i dije/a placa uposlenih, sto je dano radi poticaja. Rezultati ostvarenog poslovnog uspjeha bill su iznenaaujuCi. Poveeani troskovi rada u zimskom razdoblju poveeali su cijenu graaevina samo za 4, 54 %, a vjeroja tno i manje, jer je bilo tesko tocno razgraniCiti troskove u uvjetima gubitka vrijednosti novca koji je tada iznosio oko 50 % godiSnje.
Kada se troskovi istog g radilista gdje j e org a nizira na proizvodnja tijekom zime usporede s troskovima g ra d i l ista gdj e j e bio obustavljen rad , povecan i troskovi b i l i s u potp u n o p okrive n i . Uje d n a ce n o m proizvodnj om kroz g o d i n u pod u zece j e bolje korist i l o raspolozive kapa citete, c i m e j e pot p u n o pokrilo poveca n e troskove ra d a t ijekom z i m e .
Zimski uvjeti n e obustavljaju rad na gradiliStu.
l nvestitor je dobio na u potre b u sta m bene zgrade 3 mjeseca i 18 dana ranije. R a n ije koristenj e g ra devina omog ucava ra n ij i povrat i n ize troskove u l ozenoga k a pita l a .
230
niskim i visokim
lzvodenje betonskih radova pri niskim i visokim temperaturama
Provedeni m deta lj n i m ekonoms k i m a n a li za m a troskova g ra denja ad KROVNI ELEMENT!
izvod itelja do i nvestitora pokaza lo se, da s u u k u p n i troskovi g ra denja b i l i n i zi z a
2,45 % .
U govorn i m p re m ij a ma z a ra nije d ovrsenje gra devi na i nvestitor m aze p oticati poduze c a za rad u z i mskom razd o b l j u , sto je povolj n ij e za pod uzeca, i nvestitore i d rustven u zajedn icu u cj e l i n i . BOCN! ELEMENT!
3. S R E D STVA I M J KOJ E O M OG U CU J U E KO M Z I M S KO G RAZ D O B UA PROZVOD N J U Sredstva i postupci koj i omogucuj u g ra devi nsku proizvodnju u zimskom razdob lj u m o g u se prom atrati na vise naci n a . Za zimsku je p ro izvod nj u p otreb n o o si g u rati s i rovi ne, a g regat, cement, beto n s k i cel i k , o pe k a r s ke _
proizvode, d rve n u gradu i d ruge m aterij a l e . I FAZA
MONTAlA
ZASTITNE KONSTRUKCIJE
OSI G U RANJ E ZAU HA MATERIJALA Pre m a potrosnj i u proizvodnj i najvece u d i o i m a k a m e n i a g regat i ce ment, a sto je uj edno i n ajteze osi g u rati u tom razdoblj u .
Agregat z a beton
i m a vel i k u d i o u g radevi n skoj proizvodnji . Z a
m2 i zg ra denog p rostora u visokog radnju potrosi se m eta r suvrem e n o g puta utrosi se oko
3,0
1 ,5
1 ,0
m 3 a g re gata . Za
m3, a m o sta oko
1 0, 0
m 3,
k a m enog a g regata. Da n a s s e
90 %
a g regata osig u rava iz k a m e n o l o m a i p re r aduje kao
d ro b lj e n i k . Kada s e z a n e ma r e teskoce za osi g u ra nje stij e n s ke m ase u kamenolom i m a tij e ko m zime, j e r se masovni m m i n i ra nj e m mogu osi g u rati
FAZE RADA
�
KONSTRUKCIJA -FASADA -STOLARIJA !NSTALACIJE
dovolj n e zal i h e, ostaje problem d ro b lj enja i separiranja.
��q A 1J
;-m�-t---1
l
ZAVRSNI RADOVI
Postrojenja za d ro bljenje i separi ranje kamenog ag regata kori ste dva tehnoloska post up k a " su h i " i " mokri " . Pri " su h i m " postu pci m a a g regat se cisti zrakom pod tlakom. Tijekom zime stij enska je masa vlazna, i oneciscena g l i nom i zem lj o m koje s u ljepljive . Pri l i kom d ro bljenje i sepa rira nj a g l i n ovite se cestice l ij epe za ag regat te se ne mogu i s p u h ati zra kom. Kod " m okrog " postupka a g regat se cisti vodom , sto osigu rava cistocu a g regata a l i rad postroj enja n ije mog uc pri tem peraturam a nizim ad 0,0° C . Sva postroj e nj a z a p roizvo d nj u a g regata o b u stavlj aj u rad u pros i n c u , a nastavljaju pocetkom travnj a .
Pripravljeni skfopovi za potpunu zastitu proizvodnog procesa.
Z a z i m s k u p ro i zvodnju a g regat se m ora osi g u ra t i u s k ! a d i stenjem u ljetnom razd o b lj u . Za skladista je potrebno o s i g u rati prostor i strojeve za
232
lzvoaenje betonskih radova pri niskim i visokim temperaturama
naknadni utovar. Uskladisteni agregat povecava troskove sto se odrazava na povecanje cijene a gregata . Osim izravni h troskova uskladi stenja j avljaju se i troskovi zal edenog kapitala u skladistima. Prema a n a l i zama nekoliko vec i h proizvodaca, uskladistenje u vremenskom razdob lj u od 4 mjeseca povecava cijenu agregata od 3 , 6 do 6,0 % . Cement se teorijski m oze pro izvoditi neovisno o g od isnjem d o b u . Tvornice cementa zbog manje potraznje u zimskom razdoblj u servisi raju uredaje i strojeve a eventua l n o proizvode samo k l i n ker. Ostaje jedino da se i cement uskladisti za zimsku proizvodnj u , a to n ije j ednostavno . C e m e n t se skladisti u s i losi m a . K a o sta b i l a n kem ijski s poj cem e n t teorijski s vremenom n e g u b i na kval itet i , a l i u praksi to se n e m oze potvrditi. Kao vrlo suha i h i g roskopna materija cement na povrsinama koje se u dodiru sa zrakom u pija vlagu i stvara cvrstu koru . Stvrdn uta se kora tesko razbija pri l i kom m ijesanja, sto uzro kuje nepouzdane mjesavine. Uskladistenje cem enta s i g u rno je jedino u potpu n o punim s i l os i m a . Skladistenje cementa n e iziskuje dopunske troskove u ko l i ko se raspolaze s dovoljno sklad isnog prostora . lzn i m ka su troskovi za l edenog kapita la na bavne cijene cementa . Betonski cel i k se najlakse osi g urava za zimsku proizvodnj u . Zeljezare proizvode cijele godine i u razdoblj ima manje potraznje rado ustupaj u gotove celicne profile na skladista poduzeea i pod vrlo povoljnim financijski m uvjetima. OSI G U RANJ E LJ U D I ZA Z I M SKI RAD u gradevinskim poduzeeima rad nici veei dio godisnje g odmora kori ste
u z i m i . U kol i ko se pravovremeno ne poduzmu mjere za osigu ranje !judi, moze se dogoditi da su u zimskom razdoblj u svi !j udi na odmoru.
Za za poslene u zi mskom razdoblju moraju se na gradil istu osig u rati dodatni uvjeti . U g rad i l isnim se blagovaonicama, garderobama i sanita rnim prostorijama mora se osi g u rati zagrij avanje . Za za pos l e n e se na bavlja dopu nska odjeea, podstavlje n i p rs l uci, kabanice, rukavice i topl a o buea . Preporucljivo j e ka l orijski pojacati vrijednost toplog obroka i osig u rati top l e na pitke cijelog d a n a . N ije preporuclj ivo obracunavati radnike po " uC:inku " kako se i nace radi, vee sti m u l i ra nje rijesiti sta l n i m d odatkom " za rad u zimskim uvjetim a " . U vrijeme rada u graaevinskoj operativi u Sarajevu, dugo godina sam zagovarao i predlagao organiziranje rada tijekom zime umjesto potpune dvomjeseene obustave radova. u
pocetku sam nailazio na velike otpore. Predlagao sam tehnoloske postupke koji omogucuju rad pri niskim temperaturama, s ekonomskim analizama dokazivao opravdanost proizvodnje, ali i nakon vise godina nastojanja, nisam uspijevao s prijedlozima.
Uvijek su naoeni razlozi da se "pokusa iduce zime". U to vrijeme, polovicom sedamdesetih godina, slobodni kapaciteti zimi su se mogli uposliti na Jadranskoj obal!; gdje bila u zamahu izgradnja hotela, te je i to bio jedan od razloga koji je otezavao organiziranje proizvodnje tijekom zime. Argumenti koji su iznoseni protiv zimske proizvodnje nisu bili strucno dokazani, prije su bili iracionalni. Protiv zimskog rada bili su listom svi, sindikalne organizacije, radnicko samoupravljanje, ali i mnogi inzenjeri i drugi visoko obrazovani kadrovi. Jednom prilikom putovao sam u v!aku s poznatim sociologom, profesorom Fifozofskog E. C. i razgovarao o to} temi. fakulteta u '/NZINJERU, VI POKUSAVATE POMAKNUT/1 BIOLOSKI SAT VASIH RADNIKA I LOGICNO JE DA /MATE OTPOR,
ODGOVOR/0 JE. NE SMIJETE ZABORAVITI DA SU SVI VAS/ RADNICI IZ PRVE GENERACIJE ZEMLJORADNIKA I DA JE KOD NJIH UGRADEN BIOLOSKI SAT, LJETI SE RADI PO CIJEU DAN, A ZIMI ODMARA. NE VJERUJEM DA CETE USPJErl. MOZDA S NJIHOVOM DJECOM KOlA SE SKOWJU, AU
4.
5 NJIMA NE. '
UTJ E CAJ N I SKI H TEIVI PERATU RA NA SVJ EZI B ETON
1\Jiske vanjske tem peratu re nepovoljno dje l uj u na agregat za beton i kemijski proces h idratacije sto se odrazava na vezanje i oevrseavanje betona. Agregat za beton i kada je naizgl ed s u h sadrzi od 3 d o 5 % vlage, a z i m i i vise. Uslijed mraza voda u agregatu p relazi u sitna ledena zrnca . Ukoliko se a gregat koristi za pripravu, ledena zrnca u laze u sastav betona . N akon otop lj avanja beton ostaje porozan, s nizene cvrstoee i trajnosti.
H i d ratacija cementa je pri temperaturama ispod + 1 0,0 C 0 usporena, a ispod 0,0 C0 potpuno se obustavlja. Posljedica je usporavanje vezanja i oevrsCivanja betona. lstovremeno, u p rocesu hidratacije cementa izlueuje se toplinu i ukoliko se poduzetim mjerama zadrzi u svjezem betonu, omogucuje se vezanje i ocvrsCivanje. Ustanovljeno je da beton s 3 50 kg/m3 cementa u prvih 7 dana izluci topl ine kao sagorijevanje 5,0 kg dise l g oriva. Djelovanj e m raza na svjezi i i i nedovoljn o ocvrs l i beton j e razorno. Voda u ka pilara m a i se s m rzava . Led ima 9 % veCi vol umen od vode te i zaziva u nutrasnji tlak koj i razara beto n .
5. PRIPRAVA B ETONA U Z I M S K i M UVJ ETI M A l zbor postupka p ro i zvod nje u z i m s k i m uvj etima ovi s i o b roj n i m C:imbenicima, vrsti i o b uj m u radova koj i s e zel i zavrsiti, k l i mats k i m uvjetim a u vrijem e izvodenja radova, raspolozivom dopunskom opremom z a radove i broj n i m d r u g i m . Dopunska oprema z a rad tijekom z i m e vrlo je raznovrsna. Vee i vrlo mala u laganja osiguravaju izvodenje pojedinih vrsta radova, kao sto je proizvodnja
2 34
235
lzvoaenje betonskih radova pri niskim i visokim temperaturama
betona i zastita nakon ugrad nje, d o znacaj n i h ulaganja koja osiguravaju potpunu zastitu svih vrsta radova i ujednacenu proizvodnju na g radilistu. Kako je ova k njiga usmj erena prvenstveno na tesarske, a r m i racke i betonske radove, koj i 'otva raj u ' preostale radove n a g ra devi n i , p ri kaz postupaka i mjera usmjeren je na ove radove. Ne smije se izgub it i iz vida da u suvremenim g radevinama u visokog radnj i u ukupnoj tezi n i zgra d e beton sudjeluje s 5 0 do 70 % . Z a metar povrsine izgradenog prostora treba proizvesti i u g raditi 0,4 do 0 , 7 m3/m2 betona. Postupci prip rave, u g radbe i zastite betona mogu se promatrati p o temperat u n i m o psezima koji se ucekuj u u vrijeme rada. I. O PSEG T E M P E RATUR E NA G RA D I LI STU 00 0,0° C D O + 1 0° C. Navedeni temperaturni opseg javlja se od mjeseca studenog do ozujka u kontinentalnom d ij elu zemlje. To su prepoznatljivi zimski uvjeti kada su danju temperature iznad od 0,0 do + 1 0 C0 a nocu do - 5,0 C0. U prosjeku se u konti nental nom dijelu zemlje godisnje moze ocekivati 65 do 75 dana u ovom opsegu.
D O ZATO R I
I
MJ E SA L I C E K O T LO V N I CA
Pri prava betona s toplom vodom Priprava betona moze se uspjesno provesti na postojeCim postrojenj i ma ukoliko se na postrojenju d odaj u boj leri za zagrijavanje vode na goo C .
Doziranj e komponenenata j e i z m ijenjeno u odnos u n a uobicaj e n i redoslijed . U m ijesa licu s e p rvo usipa agregat i u l ij e vrela vod a iz boj lera te m ijesa 2 -3 m i n uta, a nakon toga se dodaj e cement i nastavi s m ij esanjem. Voda p redaj e topli n u a gregatu, topi pojedinacna zrna leda i podize temperaturu mjesavine. U ko l i ko b i se zad rzao uobicajeni redoslijed usipanja u m ijesal icu postoji opasnost da vrela voda u dodi ru s dijelom cementa izazove burnu kem ijsku rekciju, te se dobiva nehomogena mjesavina. Zbog male kolicine vade koja se dozira, podiza nj e temperature mjesavine je o g ra n i ceno . Pre m a top l inskom proracu n u zagrijana voda n a goo C moze podiCi tem peraturu mjesavine za 1 0 do 1 5°C Za svakih 1 0° C tem perature vade podize se tem peratura betonske mjesavine za 1 , 5 2 ,0° c .
V O DA
BOJ L E R goc0
Zagrijavanje vode i agregata vodenom parom i vrelim zrakom.
C ijena betonske mjesavine poskupljuje od 0 , 3 5 do 1 ,0 % . Vidlj ivo j e d a nabava dopunske instalacije za zagrijavanje vade i troskovi energije n eznatno poskuplj uj u cijenu betona.
.
Utrosak e nergij e za zagrijavanje vade d obiva se: Q
=
Y x K (t2
-
t1) KW/kg vode
Q kilovata e l . energije, Y specificna toplota vad e 4, 1 g J/g, K g u b itci isparavanje m 1 , 1 - 1 ,2, t 2 temperatura zagrijane vade, t1 temperatura vade p rije zagrijavanj a . -
-
Zastita beton a u konstru kciji U ovom temperaturnom i nterval u zastita izljeven i h konstrukcija vrlo je jednostavna. Dovolj no j e sprijeciti g ub itak topline iz u gradenog betona, a top l i na koja s e stva ra h i d ratacij o m cem enta m aze o d rzati i i i podiCi temperaturu mjesavi ne. Kod z i d ova, stupova i greda u oplati d ovoljn o je g ornju otvoren u povrs i n u pokriti plasticn i m fol ijama da se sprij ec i isparavanje i h ladenje. N esta vecu zastitu zahtijevaju plocaste konstrukcije , g dj e je vel i ka povrsina
lzvoaenje betonskih radova pri niskim i visokim temperaturama
236
lzvoaenje betonskih radova pri niskim i visokim temperaturama
237
i z l ozena h l a denj u , a l i dovolj n a j e zastita 5 d obro z a ptive n i m p lasticn i m fol ij a m a koja s e postavlja preko d rve n i h gred i ca . S l oj zra ka izmedu g re di ca T E M P E RA T U RN I
osi g u rava dovolj n u top l i ns k u zastit u .
OPSEG
Pri prava i zastita betona dodatcima U ovom tem peraturnom opseg u prip rava i zastita kodstenjem d odataka beto n u je potpu n o provodlj ivo u z uvjet da a g regat za beton n ije s m rznut.
Preporucljivo
j e koristiti d od at k e beton u koj i o m o g u cuj e s n i ze nj e
vodoce m e n t n og fa ktora
k a o sto s u
su perplastifi katori i aera nti .
Koristenj e d r u g i h d odata ka, kao sto su u b rzivaci ocvrsCiva nja, koj i poticu i u b rzavaj u p roces h i d ra tacije, a t i m e i izl ucivanje top l i n e m o g u i m ati i nepovolj n i h posljedica kao sto s u pojave mi kroprslina u beton u i na povrsi n i . Povecanje cijene betonske mjesavine s dodatc i m a je
5,0
do
6,0 %
I I . OPSEG TEMPERATU R E NA G RADILISTU - 1 0° DO - 0, 0° C Ovaj te m pe raturni o pseg u nasi m krajevima n e traj e d u g o . Navedene se tem perature mogu ocekivati u p ros i n c u i sijecnju , a l i rijetko d uze od 8 d a n a u jednom term i n u . Prosj ecno se u g od i n i moze ocek ivati od 1 5 d o 2 5 d a n a . To s u zims k a razdoblja kada j e vanj s ka tem peratura tijekom d a n a i noci ispod 0,0 C 0 . Kod n a dmors k i h v i s i n a i z n a d 800 m eta ra navedene tem peratu re s u i d o mjesec d a n a .
Priprava betona zagrijavanjem agregata Pri ovim tem peraturni m uvjetima za p r i p ravu i zastitu beton a potreb n a s u veca u l a g a nja u n a bavu d o p u nske opreme. uspjesn u pri pravu nisu d ovo lj n i dod atci beto n u iii zagrijava nje vode vee se m o ra zag rijavati i a g re g a t k oj i je zbog g u stoce osn ov n i n o s i l ac top l i n e . K o d otvore n i h
s k l a d i sta
a gregata
na
p r ij enosn i m
postroj e nj i m a ,
zag rijavanje agregata m oze s e rijesiti na dva naci na, zag rijavanje vod e n o m p a r o m i vre l i m zra kom . K o d sta l n i h postrojenja sa zatvoren i m s k l a d i st i m a z a a g regat u s i l o s i m a , zagrijavanje s e rj esava m rezo m g r ija ca koj i s e postavljaj u u n utar s i losa . Agregat s e zag rijava na temperaturu d o + 1 0° C , i u z k o r i stenj e t o p l e vode p r i l i kom p r i prave, d o b iv a s e te m peratu ra mjesav i n e je oko 1 5 - 2 0° c .
Zag rij avanje vodenom parom
n i skog t l a k a jed n o stavn ij e j e , a l i i s l a b ij e rj esenj e . U re daj za p ro i zvod nj u n i s kotlacne p a re s a stoj i se o d p rotocnog kotla, a k a o e nerg etsk i m e d ij najcesce se koriste tekuca goriva .
P L AST I C N A F O L I J A LETV I C E 5 / 8 em
Z RAC N I S LOJ
B ET O N O P LATA
Zastita betonskih konstrukcija od mraza. Proizve d e n a p ara n is kog t l a k a ima temperatu ru o k o 80° C. P o m oc u izbuse n i h cijevi i i i rovova dovo d i se ispod sklad i sta a g regata . Para predaje toplotu a g regatu, a l i se istovrem eno k o ndezira u vod u , sto p ovecava vlaznost a g regata. T o j e n ajveCi ned ostata k post u p k a . Pri n i s k i m tem peratura m a , kada postrojenje nije u ra d u , d o l a zi d o s m rzava nja navlazenog a g regata, sto otezava nastavak rad a , a i trosi se vise energij e z a o d m rzavanj e .
N a bavna cijena u redaj a s postavljanjem j e o d 3 0 d o 40. 000 k u n a Utrosa k energije z a zagrijavanje ovisi o razlici tem peratu re a g regata
i tem peratu re zagrijane m ij esavi ne i okvi rno se moze racu nati sa potrosnjo m : Razli ka izmedu temperature
Utrosak energije
mjesavine betona i agregata
po m3 betona 6,0 kws/m3 1 0,0 kws/m3 1 2 , 0 kws/m3
Poveca nje c ijene beton a j e znacaj no i krece se od
10
do
15 %
Zagrijavanje agregata vrelim zrakom tehnoloski je povoljnije, a l i su i uredaji skuplj i . U redaj se sastoji od kompresora i posebnih gorion i ka gdje se pre g rijava zbijeni ·zrak, a cjevovodi ma se na isti nacin dovodi do skiadista agregata.
238
radova pri niskim i visokim temperaturama .= be!onskih ife::. en:L d::::. O:.::. ::.:.::: ___.:IZV
_ _ _ _ _
lzvoc1enje betonskih radova pri niskim i visokim temperaturama
239
prvu vatru u kotfu i para poce/a izfaziti na parovodu, bio je vrlo ponosan. Satima je sjedio, pusio, pijuckao iz malene koiom obfoiene boce koju je vadio iz diepa i promatrao rad kotlovnice. Vjerojatno su navrla sjecanja na sve parne /okomotive i vlakove koje je za iivota lotio i vozio.
+/ - O , OC0 T E M P E RATU R N I O P S E G - 1 0 . OC0
Valjak je nekoliko je godina uspjesno proizvodio vodenu paru. Da bismo od javnosti prikrili o kojem je potrojenju rijec, iznad valjka smo podigli nadstresnicu i zatvorili. Na vratima pisalo " Kotlovnica - nezaposlenim ulaz zabranjen " Jedino nas je dimnjak odavao.
Zastita betona u konstru kciji P r i naved e n i m tem peratura ma, zastita izl ivenog beton a u konstru kcij i je n esto s l ozenija i p rovod i se kao pasivna i a ktivna zastita .
P LA S T I C N A F O L I J A ZRAC N I S LOJ
U pasivnoj zastiti,
M I N E RA LN A V U N A
5 em
B ET O N
N a o p i ate se s vanjske stra ne postavljaj u zastitn i to pl inski m aterij a l i k a o sto s u p l oce od m inera l n e vune u deblj i n i od 5 d o 1 0 em i i i se prs k a njem na nosi pje n a sta si nteticka masa u istoj deblj i n i .
OP LATA ZATVOREN I PROSTOR
Otvo rene povrs i n e p ok rivaj u se p l asticnom f o l i j o m , p re k o k oj i h s e postavlj aju zastitne place. N a i st i se nacin stite p locaste konstru kcije koje
Zastita betonskih konstrukcija od mraza. Prednost je zag rij avanja vre l i m zrakom u tome sto se a g regat n e vlazi, vee se isusuje. Postrojenje s e bolje korist i jer p rije pocetka ra d a ne treba ce kati da se a g regat od m rzne.
N a bavna cij ena
s postavljanjem krece se od
Povecanje cij ene betona j e od 1 2 do 1 8
n a o p i ate z i d ova , stu bova i g re d a p ostavlja se
d o p u n s ka top l i n ska zastita koja treba sacuvati u g r a de n u t e m peraturu mjesavi ne.
40
50,000
kuna.
%.
su zbog vel i ke otvorene povrsine mnogo osjetljivije. S donje se stran e opl ata toplotno zastiti a sa g o rnje se preko svjezeg betona postavlja pl asticna fol ija, zat i m i zol acijske p loce, pa ponovno fol ij a koja stiti od padavi na .
Aktivna zastita podrazumijeva zagrijava nj e oplatnih povrs i n a . Postoj i m n o g o rjesenja s razl icitim g rija c i m a u o p l ati, a l i u n a s i m k l i m a t s k i m uvjetima to n i j e potreb n o s izn i mskom veCi h n a d mors k i h v i s i n a .
Prvo prijenosno postrojenje za proizvodnju betona koje smo osposobili za ra d pri niskim temperaturama imalo je otvoreno 'zvjezda ' skladiSte agregata a proizvodifo je beton za izradu montainih elemenata. Za proizvodnju niskotlacne pare za zagrijavanje agregata posluzio je kotao starog valjka na parni pogon koji je naoen na otpadu.
6. PUNA ZASTITA PROI ZVOD N O G PROCESA
Kada je dovezen valjak na pogon, ustanovilo se da nasi majstori ne znaju niSta o parnim strojevima. Pozvao sam djeda gimnazijskoga kolege, koji je bio umirovljeni strojovooa na zeljeznici, a vozio je pame lokomotive preko Ivan p/anine na nekadasnjoj uskotracnoj pruzi Sarajevo - Mostar.
zastitu svih vrsta radov a u t ij e k u z i m e i uje d n a ce n u p ro izvod nj u k ro z god i n u . P u n u zastitu o m ug ucuju posebno izradena oprema i poznati uredaji p r i l agodeni ovoj n a mj e n i .
Gospodin Franjo K. je na razgovor dosao u sveeanom tamnom odijefu s krava tom i sa zadovoljstvom je prihvatio ponuc1eni zadatak. Pogledao je u veliki diepni "Longines" sat koji je na pokfopcu imao ugraviranu /okomotivu i visio na debe/om lancu i rekao, da maze poceti raditi sutra u 'nula sedam sati'. Nakon desetak dana izradio je sigurnosni ventil koji je ogranicavao tfak pare, uredio kotao, stari valjak je obojio crnom bojom s crvenim crtama i u/astio sve mjedene ploCice. Tako smo doznafi da je valjak proizveden u 'Budapestu 1 9 1 6 '. Kada je zapafio
P u n a zastita p r o i zvod n o g p rocesa u g ra dev i n a rstvu pod razu m ij eva
p rvi put s u p r i m ij enjene u �ved skoj , pocetkom sezdeset i h god i na, a primjena j e deta ljno tehnoloski i ekonomski i straze n a u Njemac koj sedamd eseti h god i n a .
Zastitne konstru kcije
Na osnovi sa g l ed a n i h tehnickih rjesenja i troskova p r i mj ene, g radevinska pro i zvodnja u tij eku z i m e je u ovi m zem lj a m a d o b i l a s l u z b e n u pot p o r u d rzavni h orga na kroz u re d b e i ekonomske pogod nosti za izvodace rad ova
240
lzvoaenje betonskih radova pri niskim i visokim temperaturama
koji rade tijekom zime. U ovi m zem lj a m a poslodavci mo raju p lacati rad n i ke t ij e ko m z i m e i a k o ne rade. U ko l i ko poslod avci organizi raj u p ro izvo d nj u u z i m s k i m uvjet i m a , osloboden i s u d ij e l a poreza zbog poveca n i h troskova, � d o p u ns k u opre m u za z i m s k i rad mogu na baviti na kredit bez k a m ata . Prt nabavci materijala koj i se i n ace z i m i m a nj e potrazuje, kao cement, d rvena grada, betonski celik, p l a caju m a nj i porez na promet.
Dopunska oprema
sastoj i se o d lagane cel icne konstru kcije koj a se p o stavlja iznad b u d u ce gradev i n e . Preko c e l i cn i h o kv i ra p o stavlj e n i s u z a st i t n i p o k riva ci o d p lasticn i h fol ija i top l i ns k o izolacij s k i h ma terij a l a . Pod i zuca k rovn a konstru kcij a u p ocetku s e o s la nj a na tlo, a u d a lj e m n a p redovanjem n a d ovrsene d ijelove konstru kcije. U sastavu o p reme s u i u redaji za pod izanj e . N a ko n sto je d ovrsen kat, sekcija po v i s i n i i i i d u z i n i g r a devi n e , pomocu p o d izaca, koj i s u m a h a n icke i i i h i d ra u l icke d i z a l ice, pod ize se iii pomice zastitn o k roviste . M o b i l n a ko ntej n e rska kot l ov n i ca pro izvod i top l i n u za zag rijavanje u t ij e k u g radenja , a radna tem p e ratu ra u n uta r zastitne konstru kcije je do 1 4° c.
lzvoaenje betonskih radova pri niskim i visokim temperaturama
241
D ij e l ov i zavrsene g r a devi n e zatvaraj u se p ostavlj a nj e m ost a k l j e n e sto l a rij e i i i privre m e n i m o kv i r i m a s fol ij a m a , sto o m og u cava izvodenje svih p reosta l i h vrsta radova . Potpu n a zastita proizvod nog p rocesa u spjesno se m oze p ri m ij e niti na l i n ij s k i m g ra devi n a m a kao sto s u a utoputevi , m ostovi i sve vrste ka n a l a . Poveca n i troskovi potpune zastite p roizvod nog p rocesa u stanovlje n i s u u relativn i m odnos i m a . Povecanje cij ene radova od nosi se samo n a d ij el ove konstru kcije koj i s u izvede n i tijekom zime, a n e na g ra devi n u u cij e l i n i .
Poveca ni troskovi u od nosu na cijenu konstru kcije se krecu : Osnova povecanja troskova Troskovi zag rijavanja Trokovi zastitne konstru kcije
U kupno
F i ks n i
Neposre d n i
Ukupni
4,67 % 1 ,9 5 % 6,62 %
4,0 5 % 1 ,44% 5,49 %
8,7 3 % 3,40% 1 2,23 %
Postota k posku pljenja od nosi se n a d ovrsen e vrste radova koj i s u izvede n i tijekom z i mskog razdoblja, a n e na g ra devi n u u cjel i n i .
7 . S KI DAN J E O PLATA U Zl
S K I M UVJ ETI MA
P r i n i s k i m tem peraturama, hid ratacija cementa i ocvrscavanje betona se usporava, a na odredeno n i s k i m temperaturama pot p u n o se o bustavlj a . K e m ij s ka reakcija h i d ratacije s e n a n i s k i m tem pe ratu ra m a u s p o ra v a u s razmj e r u ko l i c i n e vode u beto n u . K o d svjeze u g ra denog beto na kolicina slobodne vode j e n ajveca, t e j e i utjecaj n is k i h tem peratu ra n a betonsku mjesavi n u najizrazitij i . K a d a za pocne ocvrscava nje beto n a , utjecaj se n i s k i h t e m pert u ra s m a nj uj e . l straziva nj i m a j e dokazano d a s e h i d ratacija u s poreno odvija sve d o temperatura 1 0° C . -
1\Jepovolj a n utjecaj m raza na svjezi i nedovoljno ocvrs l i beton ovi s i o stra rosti beto n a u trenut k u djelova nj a m ra za . U k o l i ko j e beton i z l ozen m razu p rije pocetka vezivanja, jos se m oze spasiti . S l o b o d n a voda p relazi u ledene Ieee koje n a di m aj u m ijesavi n u , a istovremeno onemogu cavaj u vodi da se u klju C i u rea kcij u .
Primjena samopodizuce zastitne konstrukcije.
Proces veziva nj a i ocvrsca vanja s e o d g a da , d o k se beton n e oto p i . U ko l i ko s e beton u tom trenutku ponovno v i b riranjem z bije, h i dratacija s e nastavlj a . U s l u caj ev i m a k a d a j e m raz dj e l ovao n a beton koj i je poceo ocvrscava t i , a l i jos n ij e dostig n u o cvrstocu pri kojoj j e otporan n a m raz, d o l az i d o raza ranja str u kt u re i trajnog ostecenja beto n a .
lzvoaenje betonskih radova pri niskim i visokim temperaturama
242
B eto n p ostaje otpora n na m ra z kada dost i g n e o d rede n u sta rost, odnosno kada dostigne cvrstocu koja onemogucava raza ranje beto n a .
lzvoaenje betonskih radova pri niskim i visokim temperaturama
243
U zem lj a m a e kvatorij a l nog pojasa proizvod nj a pri viso k i m tem peratu ra ma zahtijeva slozen ije mjere i iziskuje n abavku d o p u n s k i h u redaja koj i omogucuj u proizvod nj u . Poznatim dopunskim uradaj i m a i mjera ma koje s e podu z i m aj u n astoj i se postici samo j e d a n rez u ltat: proizvesti, ug raditi i od rzavati temperaturu betona ispod
+ 30°C
tijekom pri prave, u g ra d be i njegova nj a .
Kod pri prave betona i zbuka osnovni nosilac to p l i n e je k a m e n i a g regat zbog visokog specificnog top l inskog koefi cijenta i vel i kog u dj el a u masi m ij esavi ne. Vecina mjera je usmjerena na odrazava nje iii s nizava nj e tem perat u re kamenog a g regata . K o d n i z i h tem pera t u ra s e kemijski p rocesi mnogo sporije odvijaj u , a l i zato voda d u blje p rod i re u cementna z r n a . lstovre m e n o s e p ovecava topivost C a O , te c e m e nt p ot p u n ij e h i d ratizira n e g o kod viso k i h tem perat u ra . Beton i koj i s u ocvrscava l i na relativno n iskim tem peratu ram a koje s u s e kret a l e u o psegu o d + 4 do + 1 3° C u pocetku i maju m a nj i p r irast cvrstoce, a l i n a kon
90
i vise d a n a , cvrstoce s u vise od isti h betona
njegovan i h na tem pe ratu ra m a beto n i njegova n i na + 1 3° c .
+ 30
do
40° C .
N ajvece cvrstoce d ostizu
Ovi sno o visine tem peratu ri okoline, m i krokli m atskim i d ru g i m uvjeti m a g ra d i l ista, od rzava nje i snizava nje temp eratu re a g regata m oze s e provesti na vise naci n a . Kod s u h i h a vrel i h pod neblj a tem peratu ra ag regata m oze s e odrazavati i i i sniziti na
+30°C
j e d n ostavn i m mjera m a .
Zastita a g regata o d izravnog djelovanj a su nca Zastita agregata od izravnog djelovanja su nca jednostavna je mjera koja ce o d rzati t e m p e raturu a g regata na raz i n i tem perature oko l n og zra k a . Agregat izlozen su ncu u g ornj i m sloj evi ma moze d ostiCi temperaturu i d o
50 C0. 60 % od MB
50
45
40
35
30
25
20
kN/mm2
5
7
8
10
12
1 2, 5
12
Skidanje oplata s beto n s k i h konstru kcija n ij e ovisno samo o cvrstoci betona, sto je izneseno u p rethod n i m poglavlj i m a , vee i 0 otpornosti betona n a m raz.
8.
RAD NA VIS O K I M TEM PE RATU RAMA
Visoke tem peratu re u n asoj zemlji n e postavljaju pose bno teske uvjete j e r su razd ob lj a s takvim temp e ratu ra m a srazmjerno kratka, a tem peratura rijetko prelazi + 30°C, sto j e u pri hvatlj ivi m g ra n ica m a . U tim razdoblj i m a , z a dobru kva l itetu beto n s k i h konstru kcij a , dovolj no je posvetiti pozornost zastiti u g radenog beto n a , sto je opisano u ranij i m pog l avlj i ma , a identicna je k a o zastita betona pri niskim tem peratura ma .
U ovi m sl ucajevima dovoljno j e iznad sklad ista ag regata podici lagane
nadsters n ice p ok r ivene d a s k a m a , g r a n a m a i i i p a l m i n i m l istov i m a d a se d o b ij e dovolj na h l adovi na i zastita. Razl i ka temperature okol i n e i s k l a di sta u sje n i u zrokuje kretanja zra ka i kada nema vjetra . S vre m e n o m se tem peratura a g reg ata i zjednaci s tem peratu ro m zraka.
Vlazenjem agregata vodom V lazenje a g regata vodom moze se p r i m ij.e n i t i u s u h i m i vj et rovi t i m k l i m ati m a . lsparavanjem vod e s povrs i n e a g reg ata snizava se tem peratura a g regata d o 6°C u odnosu n a temperaturu zra k a . Za vl azenje a g regata dovolj no je i z n a d s k l a d i sta a g regata postaviti nek o l i ko vrtn i h p rs k a l i ca . l stovre m e n i m vlaze nj e m ag regata i zastitom od s u nca m oze s e p r i vj etrovitom v re m e n u i niskoj relativnoj vlaznosti zraka, s niziti tem perat u ra a g regata u odnosu n a tem peraturu zra ka i do
8°C .
H la denje a g regata ledom Sn izava nj e tem peratu re a g regata ledom s i g u rno je n aj s k u plji naci n , a l i u vlazn i m i vre l i m k li m at i m a j ed i n i moguC. Led s e p r i p ravlja u pose b n i m
244
lzvoaenje betonskih radova pri niskim i visokim temperaturama
u redaj i m a u o b l i k u tan k i h l istica koji se dodaj u agregatu na posredno p rije mijesanj a . Tem peratura l e d a j e o ko 4°C . Kolicina l e d e n i h l i stica j e ogranicena koliC:inom vode o d redene z a pripravu betona, a t o je relativno mala kolici n a od 1 50 do 1 80 kg leda/m3 betona. Kada se potrebna voda za pripravu zamij e n i ledom, maze se ocekivati da se tem peratura mjesavine snizi za 4 d o 6 °C . Postupak priprave beton a s ledenim l i stkim a se mjenja u red os l ij e d u m ijesanj a kom poneti . U m ijesal icu se prvo u s i p a k a m e n i a g regat i l i stiCi l e d a i masa s e mijesa dok s e listki ne istope zapravo predaj u topl i n u a g regatu . K a d a s e l e d isto p i , d odaje s e cem ent. U takvim s l u cajevim a ne treba p r i p ravljati beto n e cvrstoca iznad MB 3 0 jer su pod bacaji dosta cesti. U zem ljama ekvatorij a l nog pojasa, razdoblja vel i ki h vrucina traj u oko cetiri mjeseca, ali n is u u istom i ntenzitetu. U koliko se n astoji uj ednaceno proizvoditi neovisno o vanj s k i m temperatura ma naj bolje j e p r i m ij e n iti sve tri navedene mjere te ih koristiti u ovisnosti od potreb a i va nj s k i h temeratu ra. Vremenskim p l a n ovim a na g ra d i l i stu mog uce je izradu osjetlj i v i h beton s k i h konstru kcija predvi djeti u k l i maski povoljn ij i m razd o b lj i m a u god i n i . U osta l e mjere m oze se p reporuciti koristenj e m a nj e a ktivn i h v rsta cementa koji s porije osloba daj u topl i n u hidratacije. Od izni msne s u vaznosti mjere zastite betona tijeko m p rijevoza, u g ra d be i njegovanja betona, sto je detaljno opisano u ran ij i m poglavlj i m a . B i l o j e pokusaja da s e konstruiraj u u redaj i za s u h o h la denje ag regata, ali su zbog izn i m no visoke cij ene na bave i kori stenj a tek s p o m e n uti u strucnoj literaturi kao mogucnost.
Statisticki je ustanovljeno da betoni proizvedeni i njegovani pri refativno niskim vanjskim temperaturama od + 4 do + 1 5 CO u pocetku imaju manji prirast cvrstoce, ali nakon 90 dana cvrstoce su i do 30 % vise od istih betona koji su ocvrscavafi pri temperaturama od + 20 do 30 CO. Zapaieno je da su cvrstoce betona izraaenih u ljetnom razdoblju u prosjeku sfabije za 20 - 30 % od istih betona proizvedenih u proljece, kasnu jesen i zimi. Laboratorijski je dokazano da najvece cvrstoce dostiiu betoni njegovani na + 13 CO
"'
ET
s
I
U povijesti graditeljstva maze se pratiti za n i m lj iva pojava . Kada se izumi i zapocne koristiti n ovi materij a l za gradenje, u pocetku se nastoji izgledom i obliko m konstrukcija oponasati materij a l koji je d o tada bio preovladujuCi. U starom R i m u opekom s u se izvodili isti oblici konstrukcij e svodova i l ukova kao kamenom, a opeka kao m a nja gra d bena jedi nica, omog ucavala mnogo s l o bod n ij e o b l ikovanj e razlicit i h o b l i ka tlocrta stupova i z i d ova . Stupovi i zidovi od opeke osta l i su u d i menzijama kao da s u i zvedeni od kamena, a kako bi izgledal i sto s licnij i kamenu, oblagani s u zbukom u boji kamena . Pro n a laskom betona kao m aterij ala za g ra denje sve se ponovi l o . Sitnorebrasta arm irano betonska konstrucija je " preslika na II drvena tavanica s dasca n i m podom . M asivne betonske l ucne mostove i z toga razdo b lj a tesko j e razlikovati od kamenih jer su oblici, staticki sustavi i d im enzije iste. U pocetnim se primjenama novi materijal nastoj i pokriti, zapravo sakriti i uci niti sto sl icnij i m prethodnom. Sve betonske konstrukcije iz tog razdoblja pokrivene su zbuko m i i i oblozene drugim m aterij a l i m a . Proturjecnost j e potpu n a j e r s e trajan i postojan materij a l , k a o sto j e beton, pokriva d ru g i m m aterijalom m a nj e traj nosti i otpornosti . Na vidljivu povrs i n u beton j e izasao prvo kod i nzenjerskih konstrukcija kao sto s u m ostovi, tvorni cki d i m nj aci i potporni zidovi . Proj e ktanti u zgra d arstvu d u go vremena nis u dali beton u da se vidi na povrsini. U d a ljem razvoju svojstava betona i koristenjem bolj i h oplata doslo se do s poznaja da se betonske vidljive povrsi ne mogu zadovoljavaj uce estetsk i o b l ikovati, a da pritom odrazavaj u vrstu i osobitost m aterijala kakav je beton. Vidlj ive b etonske povrs i n e mazda u prvo vrij e m e n i s u koloristicki atraktivne kao sto su place od m etala iii premazi sa si ntetick i m b oj a m a , a l i kada se iste p ovrs i n e , u k o l i ko j e beton b i o odgova raj u ce kval i tete,
246
lzrada
u sporede nakon dvadeset god ina p rednost je na stran i betona . U pog ledu postojanosti izgleda, jedino j e kamen i postojanij i od betona. G ra devi na n ij e o dj eca i i i n a mj estaj, da se n a ko n od rede n i h g o d i n a za m ij en i . G ra devi ne ostaj u lj u d i m a koj i s u i h pod i g l i a l i i b u d u c i m narastaj im a . lzrada v i d lj iv i h b eto n s k i h povrsina n ij e jednostavan zadata k, sto potvrduju brojne neus pjele povrsine sportski h i d ru gi h poznatih g radevi na. Vid ljiva povrsina betonske konstrukcije, oblikuje se oplatama i nacin o m o brade povrsine. O pl ata ma se o b l i kuje o b l i k i d u b i nski reljef vi d lj iv i h betonskih povrsina.
247
lzrada vidljivih betonskih povrsina
betona, koja pol az i od nacina izrade. Tad a p red lozena podjela n a tri osnovne vrste p ovrs i n s k i h o brada i danas se korist i . V i d lj ive b eton s ke povrs i n e p o izgledu i naci n u izrade m o g u se promatrati u tri osnovne skupine: zrnaste, reljefne i slobodne forme. ZRNASTA POVR S I NS KA O BRADA Zrnasta o b rada betonske povrsine ujednacenog je izgleda, s vidljivim zrni m a o d kamenog a g regata, te na d ru g i nacin o b l i kova n i h u d ubljenja i i i ispupcenja, d u b i n e od 3 d o 1 0 m i l im etara. V RS T E
V I DN I H
B E TO N S K I H
P O V R S I NA
R E La E F N A 1 0 - 3 0 mm
Oblikovanje betonske konstrukcije pomocu oplata.
Znacajan doprinos oblikovanj u i razvoj u betonskih konstrucija dali su !ju d i po obrazovanju konstruktori, kao ta l ija nski i nzenjer Pjer Luigi Nervi i dobri poznavatelji svojstava materij a la a rh itekti, Francuz Le Corbizie i Japanac Kenzo Tange. U s pjesno o b l i kovan e i izvedene g radevin e dokazale s u da se konstrukcija g ra devine mora p rojektirati prilagodena svojstvim a betona, a ne skrivati i oponasati d ruge materijale.
I I I
S I TNA K RU P N A OTI S C I
I I I I I
R E B RA S TA G E O M E T R I J S KA OTI SC I
DNI OBLI K ra n i ceno
I I I I
1.
D U B I NA
V I S E DUB I NA U G I M AT E R !
Vrste abrade vidljivih betonskih povr5ina.
Zrnaste povrsi nske o brad e dobivaju se na vise nacina, koristenj e m kemijskih tvari koj i reag iraj u s a svjezim betonom na povrsini, mehanickim o brada m a svj ezeg i i i o cvrslog betona i otiscima p rethodno o b l i kovan e oplatne plohe. IZRADA ZRNASTE POVRS I N E KO R I STEN J E M KEM IJSKI H S R E DSTAVA
1 . VRSTE POVRS I N S KI H O B RADA U dugom razdoblj u obradi i izra d i vidlj ivih betonskih povrsina n ij e se p ridava l a d ovolj n a pozornost p roje kta nata i izvodaca . U znanstve n i m i strucnim krugovima, vidljive obrade betonskih povrs i na prvi put s u 1 974. godine b i l e tema m edunarodnoga strucnog kong resa, u Sto k h ol m u u $vedskoj . Tom j e p ri l i kom p red l ozena klasifi kacija p ovrs i n s k i h o b ra d a
Za izradu zrnastog izgleda vidlj ive betonske povrsine, koriste se kem ij ske tva ri koje sprj ecevaju veziva nje cementne paste u kontrol iranom o bujm u i d u b i n i u betonskoj masi . Oplatne plohe se p rije izlijevanja premazu posebn i m s mjesam a za tu n a mj e n u . U doticaju sa svjezim betonom kemijske s upstance i z smjese rea g i raju s vodom i z betona i sprjecavaju vezanje cementa na d u b i n i o d 3 d o 1 0 m m o d povrs i n e . N a ko n ocvrscavanja beton a i s k i d a nj a oplata,
248
lzrada vidljivih betonskih povrsina
betonska povrsina se ispire mlazom vode pod tlakom i odstranjuj u nevezana zrna ag regata i ostaci cementne paste. Na povrsini ostaj u samo vi d lj iva, dobro usadena zrna ka menog agregata . Krupnoca i boja kamena povrsini daj u izgled, a boja cementa se gotovo ne zamjecuj e . Kada se koristi a g regat od bjelog kamena i i i u d ru g oj ujed nacenoj boj i s b ijel i m cementom, dobivaj u se vrlo l ijepe i traj ne povrsine.
lzrada vidljivih betonskih povrsina
249
N e ko l i ko poznatih e u ropskih tvrtk i p roizvodi sp uzvaste g u mene pokrivace za opiate s preko pedeset razl icitih uzora ka . PokrivaCi se pricvrste na oplatne plohe i posl ije skidanja oplata pazlj ivo se odvajaj u od povrsine betona. Vidlj iva betonska povrsina ujed nacena j e i puna. Boja ovis i o boj i cementa .
Za dobar izg led i trajnost povrsine, beton koj i se izlijeva u oplatu mora biti posebno projekti ran , brizlj ivo pri pravljen i ugraden, a namaz kemijskih tva ri na opi ate ujednacen po deblj i n i . Betoni s visim vodocementnim faktorom daju du blju plastiku s nizim, plicu. Za izg led i postojanost povrsine presudnu ulogu ima trajnost, za pravo kva liteta betona i ka mena od kojeg je dobiven agregat. Kem ijske smjese za izradu vidlj ivih betonskih povrsina proizvode se u tvornicama, u g lavnom od secerne melase, a na trzistu se javljaju pod razl icitim komercijalnim nazivima. lsporucuj u se u plasticnim posudama od 50 I. U ljaste su konzistencije. Na opiate se nanose prska licama, iii meka n i m materijalima kao sto su spuzve i tkanine. Na bavna cijena nije visoka . C ijena po kilogramu krece se od 5 do 1 0 kn, a utrosak je oko 3 do 6 kg/m2. Ako se izuzme cijena betona iii koristenja nekog posebnoga kamenog agregata, povrsinska obrada vidljivog betona s kemijskim materijalima je niza od cijene zbuka nja iii premaza si ntetickim bojama. Preporuclj ivo je betonske povrsine p remazati zbog povecanja traj nosti prozi rnim i bezboj n i m zastitn i m sredstvima izradenih n a osnova ma vodenog sta kla i s l l i kona . Meha n i cke obrade betonskih povrsina izraduj u se nakon skidanja oplata potpunog i i i djelomicnog ocvrscava nja betona . Pomocu mehanickih cekica s g ustim zupcima na cekicu, razbija se povrsinski sloj na dubini 3 do 5 mm. Otvorena povrsina ima boj u razbijen i h zrna kamenog agregata. To s u o n e poznate tucene povrsine iii " stokova n e " ka ko i h nazivaju majstori . lzgled je vrlo atra ktiva n . U ko l i ko je koristen b ijeli agregat i cement, tesko i h je razlikovati od kamena. Traj nost i izg led povrsine ovise iskljucivo o kva litetu kamena koj i je koristen za agregat. Obrada nije skupa. Rucni m mehanickim cekicem jedan rukova lac u satu moze obrad iti 4 do 6 m2 povrsine, a cijena obrade je od 3 5 do 50 k n/m2 Otiscima reljefa opiate mogu se takoder dobiti zrnaste povrsinske obrade. N a opiate se postavljaj u razl iciti materijali koj i prijenose obrn utu sliku na betonsku povrsinu. Koriste se blanjane daske na pero i zlijeb, zati m daske obradene s naglasen i m drvenim godovi ma, g usto slozeni sta povi , razl icite g ru be tkanine, g ruba uzad i d rugo.
lzgled betonskih povrsina reljefne abrade.
Kod nas se ove povrsinske obrade neopravdano malo primjenj uj u . Ne postoje teh n icke za preke da se i kod nas proizvode pokrivaci o p lata s uzorcima po zamisli proje kta nata . C ijena obrade ne prelazi 2 5 do 3 5 kn/m2. Pokrivaci se n a kon skidanja dobro isperu u vodi i mogu se ponovno koristiti . N i s u skupi p r i l i kom nabave, a mogu se 1 5 i vise puta upotrijebit i . R E LJ EFI\I E POVR S I NSKE O B RADE Reljefna povrsi nska obrada izvodi se pomocu negativnog otiska dijelova koj i su postavljeni na oplatnoj plohi, iii j e tako obli kova na oplatna ploha . Dubina reljefnih obrada ide i do 1 0 centimeta ra . Najvise se koriste tzv. rebraste povrsine i i i ka nelure. Na oplatnu plohu lagano se u kivaju konusno izblanjane letve, visine od 50 do 80 mm. Letve se postavljaju u ujednacenom ritm u . Bocne stran ice
2 50
lzrada
lzrada
Zrnasta i reljefna povrsinska obrada betonske konstrukcije.
l etava su u nagibu 1 : 8 d o 1 : 1 0. Na kon skidanja oplata, l etve ostaju u beto n u te se nako n 5 d o 7 dana pazlj ivo vade j edna po j edna . Nakon ciscenja mogu se ponovno koristit i . Kada se kanel u re djeli micno cekiCima obij u u odredenom ritmu dobij e s e vrlo zan i m ljiv izgled povrsine. Vis i n i kanelu ra d od aj e se deblj i n i konstrukcije zida da se n e s m a nj i staticki presjek konstrukcije i zastitni s l oj n a armaturi . Osim kanelura, mogucnosti oblikovanja povrsinskim reljefima p ra kticno su neog ranicene. S reljefima se mogu na povrsini betona izlij evati s lova, b rojevi i crtez i . Zan i m lj ivo rjesenje i zvedeno j e n a z g ra d i robne k u ce " Razvitak " u M ostar u . N a povrsi nama ploha 2 , 5 x 6,0 m eta ra, koj i s u proizvede n i kao montazni elementi, izradeni s u stil izira n i crtezi preu zeti s bog u m ilskih stecaka iz okolice Mostara . U k u p n o je izvedeno 96 elemenata, a sva ka je ploha i m a l a raz l i cite crteze. Jed i n i motiv koj i se ponavljao na svi m ploca m a bio je crtez stil i ziranog n a rodn oga kola na vrhu i d n u . Pri izradi crteza koristene s u tri d u bine reljefa o d 1 , 3 i 5 centimeta ra . Prikazi i fotografije vidlj ivih povrsinskih o brada na robnoj kuci u Mosta ru objavljeni su u svi m priznatim svjetsk i m strucnim i drugim casopisima. Nazal ost, tijekom napada topnistva tzv. J NA 1 992 . godine potpuno j e u nistena zgrada i fasada. Vjerojatno se s a m o djelomicno maze obnoviti.
S LO B O D N E FORM E Slobodne forme obu hvacaju sve ostal e povrsi nske abrade i p rostorno obl i kova nje. U svijetu i kod nas izvedeno je m nogo g radevina s razl icitim rjesenj i ma povrsinski h obrada i o b l i kovanja. Povrs i nske abrade rade se u i nterijerima reprezentativn i h g radevina. Mnogi su u mjetn ici obli kovanjem i o bradom betona pokusa l i dati orginalna rjesenja i ne m oze se reci da nema uspjes n i h . U dobra rjesenja spada i u g radnja u razlicitih oblika amorfnog sta kla, sto daje posebne vizuelne efekte. Staklo se dobra uklopilo i u e nterijerima jednog Jadra nskog h otela, g dje se kroz pune staklene prizme u g radene u betonskim zidovima dobivaju izvanredni svj etlosni efekti . Kombinacije betona s keramickim plocama u boji takoder se m o g u svrstati medu u s pj esna rjesenja, a mogu se vidj et i n a m n o g i m javni m g radevi nama u zem ljama bl iskog istoka . Neuspijela rjesenja uvijek su posljedica nedovoljnog promisljanja i znanja i nzenjera. U g ra divanje m eta l n i h, posebno zeljezni h iii bakre n i h u krasa u beton uvijek je pod pitanjem. M eta l i oksidiraju i stvaraju nepopravlji ve m �lje na betonskim povrsinama . Pri l i ko m oblikovanja reljefn i h i s lobod n 1. h o b l i ka n a vanj s k i m vidlj ivi m betonski m povrsinama m ora se i stovremeno rjesavati odvodnja povrs i nske vode.
lzrada vidljivih betonskih povrsina
252
lzrada vidljivih betonskih povr5ina
253
Da se d ode do u spjesnog nacina izrade, p rethod n o je potrebno razmotriti tehnicka , tehnoloska i orga nizacijska pita nj a. Kroz navedena pitanja nastoji se odgovoriti, kojim se materijalima u svakom pojedinacnom sl ucaj u moze postici zadovoljavajuCi rezultat u pogledu izgleda i trajn osti, koj i m se sredstvima moze izvesti pothvat da p otpuno odrazi projektiran u predodzbu. lzrada vid lj ivih betona nije poznat i svakod nevni g radevinski zadatak . To n ij e zbukanj e i i i ulijevanje betona u opiate mada i za te operacije treba strucnost i iskustvo !judi. lzrada vidlj ivih betona j e i n d ivi d u l n i i kretivni rad izvrsitelja zadatka . Za uspjesnu izrad u vidljivih povrsina betona preporuca se postivanje odredenih pravila. I . PRAVI LO - O S I G U RATI ZALI H E MAT E R I J ALA
Svi m aterijali koji ce se koristiti kod izrad e vidlj ivog betona, a koji s u predvideni z a izradu, k a o kameni agregat po frakcijama, cement i dodaci beto nu, moraj u se na baviti i uskladistiti na gradilistu za uku pnu potreb u betona . Ukoliko s e koristi gotov beton s isporuCiocem s e m ora dogovoriti i osigurati isporuku betona od iste vrste agregata i cementa . Nevjerojatno j e kol ike s e m o g u dobiti razlike u strukturi frakcija i i i boji kamenog agregata nabavljenog s istog izvorista u razmaku od samo mjesec dana .
Povrsinska obrada betonskih povrsina geometrijskim likovima.
N a istaknutim dijelovi ma reljefa ta lozi se prasina, cada i druge neCistoce. Ukoliko nije dobro rjesena odvodnja, u vrijeme kise s reljefa se sl ijeva prljava voda i na fasadi se nastaju nezeljeni dopunski crtezi, tzv. " brkovi " . 2. PRAVI LA RADA P R I IZRADI VIDLJIVIH
BETONSKIH POVRSINA lzrada vidljivih betonskih povrsina vrlo j e osjetljiv i slozen zadatak za i nzenjere. U slucaju neuspjeha, pogreska je gotovo nepopravljiva, jer ostaje vidljiva na povrsin i. N aknad n i popravci s zbukama i razl i citim sintetickim smolama, u n a prijed s u osudeni n a neuspjeh. Popravljena mjesta u brzo mjenjaju boju a nakon nekoliko godina otpadaju.
Dovolj na j e u tom razdoblju jedna kisa i i i n ovo m i n i ra nj e na kamenolomu, da se dobije potpuno d ruga boja agregata i struktura frakcija. Slicna je situacija i s cementom, g dj e se svojstva i boja portland cementa od istog isporucioca ovisno o meljavi m ijenja . Boja cementa iz iste tvornice ovisi o tom iz koje j e " sa rze" kli nkera proizvedena i mijenja se od svjetlo sivih do tam nih tonova . Pritom se razlika u boj i cementa ustanovi kada je konstrukcija vee dovrsena. I I . P RAV I LO - IZRADITI P RO B N E UZOR K E
lzrada vi dlj ivih betonskih povrsina poci nje izradom probnih uzoraka na gradilistu. Prethodn o se izvrsi izbor i provedu potrebna ispitivanja m aterijala s gledista traj nosti i otpornosti, projektira oplata i drugi pristroj i za rad, provjeri i ispita betonska rnijesavina. Tijekom izrade u zoraka nastoje se ispitati svi p redvideni postupci, materijali i sredstva rada, a lju d i tijekom izrade u zoraka stjecu iskustva . Ne s m ij e se stedjeti na velicin i i broj u uzoraka . Uobicajeno s e izrade opiate 1 ,0 do 2 , 0 metra sirine, a visi ne kao motiv iii velicina plohe na g radevi ni. N ikad n ije d ovolj a n jedan, vee se rad i vise uzoraka. Uzorci s e n e rade istovremeno. N a prvom uzorku se stj ecu
lzrada vidljivih betonskih povrsina
2 54
lzrada vidljivih betonskih povrsina
pocetna iskustva . Kada se izra d i prvi uzora k i ustanove nedostatci , izvrse
p ovrs i n e . M e h a n i c k i m obra d a m a mog u se p o p raviti n eravn o i z ve d e n e beton s k e povrs i n e t e se u m n o g i m s l ucajev i m a p ov rs i n e n a k na d n o m e h a n i c k i o b raduj u d a s e i s p ravi vee p o c i nj e n a pog reska . 1 n a k n a d n a m e h a n icka obrada j e bolja od zbu k a nj a i i i premaza boj a m a . C ijena o b ra d a se krece od 2 5,0 k u n a za ravne do 50,0 kn/m2 z a zakrivlj e n e p l o h e .
se potreb n e d o p u ne recepture beto n a , d o rade o p l ata i i i sredstava za u g ra d nj u . N a ko n toga se pristu p a izra d i drugog u zorka i na kon i stovjetnog post u p ka, treceg a p o potrebi i cetvrtog . Kada se dobij e zad ovoljavaj uci izgled na uzorcima, ustanovi redoslijed operacija i d ru g i uvjeti ra da, m oze se k re n uti na izra d u konstrukcije i v i d ljive povrsin e .
Relj efne obrade,
k o j e se d o b ij u u z pomoc poseb n o o b l i kova n i h o plata, znatno s u sloze n ij e u izra d i . C ij e n a prvenstve n o ovisi o o p lati, a
Ne m oze s e dobiti zadovoljavaj uci izgled vidljivog betona u ko l i ko s e p rethod n o nije dobio na u zork u .
m o g ucnosti su vrlo veli ke, od rebrasti h i geometrij s k i h o b l i kova n i h povrs i n a
Uzorc i s e poslije m o g u iskoristiti i postaviti n a vanjskoj ogradi i i i u la z u u posjed, n a parkovs k i m povrs i n a m a i otvoren i m djecj i m igral isti m a .
I l l . P RAVI LO - N E M IJ E NJATI RAD N U POSA D U KRAJA RADOVA
00
POCETKA DO
lzrada v i d lj iv i h b eton a n ij e r u t i n s k i r a d k a o z i d a nj e , beto n i ra nj e i i i z b u ka nj e . Kod izrade v i d lj iv i h betona pril i kom izrade uzora ka, lj u d i stjecu i s k u stva i u spostavlj aj u svoja p ravi l a rada k oj a nisu u d o m e n i r ut i n s k i h post u p a ka . Uspjeh nekada ovisi o vrlo m a l i m finesama, deblj i n i n a m aza kem ij s k i h tva ri na o p l atu, zakosenosti d ijelova oplatne p lo he, vremenu kada se skida o p l ata , kon z i sten cij i i n a C i n u zbijanj a betona i m n og i m n a o ko sitn i m deta lj i m a . l zrada vidlj iv i h beton a i n d ivi d u a l n i j e i kreati v n i rad lj u d i . Pozelj n o j e d a lj u d i koj i s u poce l i r a d i ti n a p ro b n i m u zorci m a n a stave r a d n a konstru kcij i . Nekada j e d ovolj n o d a se za m ij e n i s a m o j ed a n o d vod eci h m aj stora pa da se, uvjetno receno, promij e n i " rukopis " n a izgledu beto n a .
3. CU E N E IZRADE VI D U IVI
B ETONA
C ijena izrade vidljivih betonskih povrs i n a krece s e u vrlo s i roku raspo n u . Jednostavne abrade k a o sto je " otva ranj e " povrsine pomocu kemj i s k i h tvar i i i i m e h a n icke a b rade, neznatno p os k u p lj uj u betons k u konstru kcij u . C ij e n a o b ra d a p ovrs i n a je vrlo povo ljna i sa t o g a sta n ov ista n i j e d n a v i d lj iva b eton s k a povrs i n a ne bi t re b a l a ostati n e o b ra de n a . To se p rv e n stven o odnos i n a vidljive d ijelove potporn i h zidova na promet n icama, podvoznja ke i pothod n i ke , podru m s ke z i d ove zgrada. Beto n s ke povrs i n e k akve s e sva kodn evno v i d e n a navede n i g ra dev i n a m a , ostavlj aju doj a m n ezavrse n i h radova . MehaniCke abrade su nesto s k u p lje, a l i i daleko atraktivn ij e. Otvaranjem povrs i n a m e h a n i c k i m ceki c i m a s z u p c i m a d o bi vaj u se vrlo ujed n a c e n e
255
I
Oblik i izgled betonske konstrukcije izveden oplatama.
2 56
lzrada vidljivih betonskih povrsina
lzrada vidljivih betonskih povrsina
d o crteza , znakova i slova . Reljefn e abrade s u poslj e d i ce zahtj eva p rojektanata te se ne mogu usporedivati s cijenom zbukanja i i i boj e nj a . Medutim i najslozenije reljefne povrsinske abrade po cijeni s u daleko ispod cijena kam e n i h obloga. N ajzahtj evnij e abrade d ostizu cij e n u o d 1 00 d o 1 50,0 kuna/m2
lzg led obrade n i h betonskih ploha mazda u p rvo vrijeme i n ij e koloristicki atraktivan kao sinteticki premazi i i i metal n e o b loge, a li kada se usporedba izvrsi nakon deset godina, u pred nosti su betonske a brade, koje pra kticno nisu promijenile izg led. Proj e ktanti s u cesto povuceni poj ed i n i m m od n i m trendovima u arhitekturi te nekriticno prirnjenjuju razliCitie koloristicke izglede dobivene boj a m a i oblogama od drugih materij a la .
U klimatskim uvj etima kakvi su u kontinentalnom dijelu zemlje do sada
su vrlo nepovoljna iskustva s poj ed i n i m vrstama vanjskih kam e n i h oblog a. M noge s u g radevin e potpuno promij e n i l e boj u , a kod pojed i n i h visok i h g ra devin a place otpadaju i u grozavaju p rolazni ke . U pogledu izgleda i trajnosti ne mogu se usporedivati o b ra dene vidlj ive betonske povrsine s oblogama od dobrog ka mena . Kam en e konstrukcije dokazale s u postoja nost kroz stolj eca. N e smije s e p ritom izgub iti i z vida d a s e s e za oblogu povrsina ka menim plocama mora izdvojiti od 300 d o 500 k n/m7 Na fasadi robne kuce u Mostaru bilo je predvic1ena izrada 96 komada montatnih fasadnih zidova veliCine 2, 5 x 6, 0 m. Na vanjskoj strani zidova trebalo je izraditi stilizirane crtete s motivima uzetim s bogumilskih stecaka iz okolice Mostara. Osim crteta narodnoga kola u vrhu i dnu svi ostali crteti unutar plohe bili su razliCitog sadrtaja. Vidljivi betonski reljef predvic1ao je tri dubine od 1, 3 i 5 em. Matrice za reljefe prema crtetima projektanta, izrezane su od stiropor ploca razliCitih debljina. Prva proba je uspjela u pogledu izlijevanja, ali nakon podizanja ocvrsfog stiropor se nije mogao izvaditi iako smo matricu dobra namazali posebnim premazima. Obratifi smo se poznatim proizvocJaCima kod nas i u svijetu i tratili pomoC. Dobili smo nove premaze i izlijevali nove e/emente. Stiropor se nadalje nife dao vaditi iz reljefa crteta. Pokusalo se svim moguCim sredstvima kao spaljivanje plamenom, ticanom brusilicom ali nije isla. Pri spaljivanju na betonu su ostajale tute smolaste mrlje a od brusenja mijenjala se povrsinska boja betona. Obeca/i smo nagradu onom tko rijesi odvajanje stiropora od betona. Jednog jutra iz ureda na gradiliStu zamijecen je pos/ovoc1a I. P. kako pod rukom nasi masni zavetljaj umotan u stare novine. Kriomice smo promatrali sto se dogac1a. Na gradilistu se u nekom starom koritu nesto kuhalo. Poslije podne je izliven jos jedan probni elemenat, a nakon dva dana podignut. Toga je jutra u Mostaru bila }aka sijecanska bura. Elemenat se jos nije ni uspravio, a matrica od stiropora je odleprsala niz vjetar. Uskoro je poslovoc1a I. P. otkrio tajnu. "/STOP/0 SAM LOJ S TRBUHA STARE KRAVE KOJI SAM 00810 NA OTPADU KLAONICE. "
Kako smo u mec1uvremenu dobili od jedne poznate tvrtke iz Svicarske nove uzorke premaza, uljudno smo se pismom zahvalili i obavijestili da smo premazivanje i odvajanje stiropora uspjesno rijesili. Nakon nekoliko dana dobivamo odgovor u kojem nas pitaju "da li smo spremni pregovarati o ustupanju recepture jer slican problem imaju u Juznoj Americi". Natalost nismo mogli poslati recept za Jutnu Ameriku. Nismo znali kako bi smo preveli na engleski "Loj od trbuha stare krave".
2 57
Zaboravljaju da vijek trajanja g radevine n ij e isti kao tekstila iii a utomobila. G radevine se podizu za sadasnje, ali i buduce narastaje naselja i g radova .
I I
i
CU N VII. PR EN KIH, A R IRACKIH I s ET N SKI R D
Utvrdivanje cijena beto n s k i h radova osj etljiv je posao o k oj e m ovisi u spje h cijeloga g ra devi nskog pothvata, pos l ov n i uspjeh p o d u zeca i svi h s u d i o n i k a u p roizvodnom lancu. lzrad o p l ata, o brada i u g radba betonskog cel i ka , p r i p rava beto n a , ugra dnja i njegovanje, uposljavaj u veCin u gra devi nskih rad n i ka na g r a d i listu. Pritom najvise rad n i ka sudj e l uj e u izra d i oplata/ zatim u o brad i i postavljanj u a rmature , s p ravlj a nj u i ug radnji beton a . U vo l u m n om m etru a r m i rano betonske konstru kcije utrosak lj udskog rada se krece u okvi r i m a : O pl acivanje konstru kcije O b ra d a i ug rad nj a betonskog cel ika Pri p rava i u gra dba beto n a Ukupno
3,0 2,0 1 ,0 6,0
-
6,0 3,0 210 1 1 ,0
sati/m3 sati/m3 sati/m3 sati/m3
Po kva d ratnom metru izgradenog p rostora kod visekat n ica, u t rosa k lj udskog rada na a r m i rano betonskoj konstrukciji kod suvremeni h postupaka g ra denja krece se od 3,0 do 6,0 sati/m2, a do 2 0,0 sati /m2 kod tra d i c ijskih post u p a k a .
U strukturi cijene osnovni h g radevi nskih radova u visokog ra d nj i kod zgrada i visekatnica, n a ved e n i radovi sudjeluj u ; O p laCiva nj e betonskih konstrukcija N a bavka i o b ra d a betonskog cel i ka U g ra diva nj e a r m at u re Prip rava beton a Prijevoz i ug radivanje betona Ukupno
26, 1 7 % 2 1 ,67% 4,30% 1 7,26% 4,3 0 % 73,70%
Op iate
2 6, 1 7 %
Armatura
2 5 ,9 7 %
Beton
2 1 ,56% 73,70%
2 60
Proracun
armirackih i betonskih radova
Kod i nzinjerskih gradevi na kao sto su mostovi, tuneli, silosi i potporni zidovi, a rm i rano betonski radovi, u sto su u klj uceni tesarski , arm i racki i betonski radovi, sudjeluj u u cijeni d o 90, 0 % . U str u kturi u k u pne c ijene t i pske visekatni ce n avede n i radovi sudjeluj u : Zem lj a n i radovi Osnovni g ra devinski radovi G radevinski i o b rtnicki radovi Zavrsn i radovi E lektroinstalacije Vodovod i kanali zacija G rija nj e i k l i ma Osta lo U k u pno
3,45 % 43 , 3 8 % 2 2 , 64 % 6,79% 5,50% 1 0,40 % 5,45% 2,39% 1 00 , 0 0 %
Str u ktura cijene na izradi konstrukcije, po udjelu opiate, a rmature i betona u pribliznim je odnosima: Oplacivanje betonskih konstru kcija N abavka i u g radivanje betonskog cel i ka Pri prava i u g radiva nje betona Ukupno
35,51 % 3 5 ,2 4 % 29,2 5 % 1 00 , 0 0 %
M n o g i i nzenjeri u p r a k s i n e poznaju dovolj n o strukt u ru i n a c i n proracuna cijena radova i i i se p revise oslanj aj u na rutinska rjesenja n e u l azeci u bit strukture cijena. C ijenom se m oraju o b uhvatiti svi troskovi poslovanja poduzeca, jer se svaki nepredvideni trosak odrazava na cje l oviti poslovni uspjeh poduzeca. Pri izradi punuda za n atjecaje, proracun cijena se neopravd a n o prepusta djelatnicima u " Si uzbama za k a l k u lacij e " poduzeca i i i pojedincima koj i s u usmjereni na t u o blast. Ne m oze se utvditi stvarna cijena radova a ko se dobro ne poznaj u , uvjeti buduce g g ra d i li sta, postavljena organizacija, vrste i ucinci s redstava rada i postupci izrade konstrukcija . Najveca zab luda i pog reska kod p roracuna cijena radova j e nekriticno oslanjanje na razlicite normative materij a l a i rad a . Razliciti " Prosjecni normativi radova " , " Standard n e kalkul acije " , " l nterni norm ativi radova " mogu posluziti samo kao usmjerenje i usporedenje jer odrazavaju opce postavke iii p rosj ecne trzisne cijene, a n i kako cijenu radova na p osve odredenom g radilistu . Pretpostavimo radi analize da se potpuno ista konstrukcija i i i g radevina rad i na dva g ra d i l i sta na razlicitim l o ka litetima, jedno u oko l i n i Rijeke a d ru g o kod G ospica a l i od razl icitih izvodaca .
Proracun cijena tesarskih, armirackih i betonskih radova
261
A k o j e j e d n o g radi liste u blizi n i sjedista poduzeca, gdje p ostoje postrojenja za p ri pravu betona, radion ice za obradu celi ka, o p rema za izra d u oplatni h s kl opova, a drugo je g radiliste na nepristupacnom mjestu bez infrastrukture kao sto je elektricna energij a, voda, g dj e treba d opremiti i podici sva potrebna postrojenja, rijesiti smjestaj osoblja, cijena izvodenja ne m oze biti ista u natoc svi m " sta ndardnim kal k ulacijama " . Zbog vel i ko g u djela tesa rski h , a r m i rackikih i betonskih radova u g radevi nama i mala pogreska u proracun u po obracunskoj jedin ici, mogu biti uzrok je veli ki h g u bita ka . Kada j e na g ra devi n i potrebno izraditi 1 0. 000 m3 arm iranobetonskih konstrucija, a to j e most s re d njeg raspona iii dvije d o tri sestokat n i ce, pogreska od 1 ,0 % iznosi oko 1 0 d o 1 2 , 0 kn/m3 konstrukcije. Ukupni g ubitak je vise od sto tisuca kuna. Za taj se iznos mogu nabaviti novi strojevi i i i isplatiti jednomjesecnu placu za 2 0 do 2 5 djelatnika. Osim poznavanja g ra devinske struke inzinjer m ora poznavati osnovna nacela i z ekonomike gospod a rstva . Bez poznavanja temelja reprodu kcije gospodarski h organizacija i ovisnih troskova, ne moze se utvrditi stvarna cijena radova, za odreden u g radevi n u . U ve/ikim graaevinskim poduzeCima inzenjeri su n a gradiliStu u mnogim slucajevima bili potpuno iskljuceni kada se utvraivala cijena radova. Posebne sluzbe u poduzecu bile su zaduzene za utvraivanje cijena, a da u mnogim slucajevima nisu bili upoznati s predviaenom tehnologijom rada i uvjetima na lokaciji gradilista. Pristup je potpuno pogresan. lnzenjeri koji ce voditi gradiliste jedini su mjerodavni za proracun cijena. Najbolje je to izrazio jedan kolega kada je rekao: "C/JENE KOJE PRORA(UNAVAJU KALKULANn U SJEDISTU POOUZE(A ZA MEN£ SU BILE I OSTALE TAJNA. NA POZIOJAMA GDJE SMO !MALl DOBRA TEHNOLO)KA RJESENJA, GUBIMO, NA DRUGIM POZIOJAMA GDJE SE RADI PILOM I SJEKIROM S DRVENOM GRADOM, DOB/VAMO. PtTAM SE ZASTO UVODITI NOVE OPLATE I STROJEVE KAD PO KALKULANTIMA DONOSE GUBITKE. "
A .. POTREBNA UTVRDIVANJE CIJENA
ZA
Prilikom utvrdivanja cijena potrebno je raspolagat i teh nickom i drugom dokumentacijom iz koje se mogu cjelovito sag ledati nacin i uvj eti izvodenja radova, vrste radova, uvjeti g radilista i okolisa kao i klimatski uvjeti u vrijeme i zvodenja radova .
O s i m i zved benag p raj ekta i p raje kta tehnalagije, dakume ntacija maze se razvrstati u slj e dece cj e l i n e :
-
1.
2. 3.
-
4. -
5.
Proracun cijena tesarskih, armirackih i betonskih radova
Proracun
262
-
n ea p h a d n a
Dap u nj e n i apis stavk i pa pazicij a m a i vrsta m a radava D a p u njene dakazn ice kalicina radava Teh n icke i d ru g e uvjete izvadenja radava Na k n a d n i i dapunski radavi Prethadna i s p itivanja na lakalitetu g ra d i lista i akalisu
1. Sto se radi
. . . . . Nabava, doprema i ugraaivanje betona.......
2. Gdje se radi
. . . . . u gredama dimenzija 40180 em oznacenih u projektu POZ 204 -207. . . . .
3. Kojim se materija/om radi
. . . . . betonom s najveCim zmom agregata 32 m m . .
4. Oznake kvalitete materijala
. . . MB 30
5. Uvjeti rada
. . .. . .iznad prizemlja, obuhvaceno je i njegovanje, pokrivanje betona folljama i polijevanje vodom tri dana. . . . . .
7. Kolitina
Za kval itetu kanstru kcije, a p resudnag znacaja za utvrdivanje cij e n a j e dabar apis stavki paj e d i n a cn i h rad n i h aperacij a . Praj ektne organ izacije u veC i n i slucajeve izradi a p i sa svavaka pa pajed i n i m ra d n i m aperacij a m a n e pasvecuj u d u z n u pazarnast. Nead g avaraj u c i apisi radava, gdj e n i s u a b u hva ceni svi ra d n i za hvati, m aterij a l i i u vj eti izrade, uzrak s u nead gavaraj uce cijene i nesparazuma izmedu i nvestitora i izvadaca radava. Sva ka stavka apisa treba d a nedvasm islena adredi vrstu ra d a , mjesta rad a , kal icine i kval itete mate rij ala kaj i se karisti, nacin i redas l ijed ra d n i h aperacija u kaliko j e redosljed uvjet kva l iteti konstru kcij e . U jed i n icnoj stavci a p isuje se sama jed na vrsta radova i i i grupa rad n i h zahvata a ne kaa sto se sva kod n evna u o p i s i m a maze v i djeti, da je u stavci vise vrsta ra dova, kao sto je cesta s l u caj s tesa rskim i betonskim radovi m a . Primjer pogresenag projektantskog apisa vidljiv je na prvi pag led, " Betoniranje . . . s u kljucenam potrebnom oplatom i materij alom za opiate . . . . . "
Opis sva ke p oj e d i n acne stavke radova treba o b u hvatiti:
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.
Sto se rad i vrsta rad a , vel i Cina, geametrij a , naziv konstru kcije. Gdje se radi mjesto na g ra devi n i i oznaka u p rojekt u . Koj i m se materjja lom rad i vrste, tocne oznake i nazivi m aterij a l a . Oznake kva l itete materija l a M B , klasa, kategorij a . Uvjeti rad a kod izrade proizvoda,- visi na, s kucen p rastor, u vod i. Obracunska jed i nica,- m1, m2, m3, komad, k i logram, ton a . Kol icina radova u opisanoj stavci p roracu nom dokazana kolicina -
-
-
-
-
Primjer: 32. Nabava, doprema i ugradba betona MB 30 s najveCim zrnom agregata od 32 mm, u gredama dimenzija 40180 em, iznad prizemlja, oznacenih u projektu POZ 204 - 207 U cijenu je ukljuceno njegovanje betona pokrivanje folijama i polijevanje vodom tri dana. 1 36,40 m3 Kada se navedeni opis razvrsta po postavljenim pravilima, vidljivo je da su u navedenom primjeru obuhvaceni svi zahtjevi opisa.
..
m3
6. Obracunska jedinica
1 . OPI S STAVAKA PO VRSTAMA RADOVA
263
136,40
2 . D O KAZN I CA M J E RA Za svak u konstru kcij u i vrstu ra d ova opisa n u u stavkama rac u n s k i se m oraj u dokazati kolicine radova iii m aterij a la koje se na taj o p i s odnose. Najednostavn ije je to pri kazati primj e ro m .
Betonski radovi
6 1 . Nabavka ugradba betona u stubove prizemlja POZ 1 0 1 - 1 12 presjeka 40160 em visine 3, 20 m, betonom MB 40 max zrna 3 1, 5 mm u gusto armiranom presjeku. Cljenom je obuvacena potrebna op/ata, materljal i rad. 9, 26 m3 Zbog pogresnog opisa gdje su u jednoj stavei dvije vrste radova, opis i koliCina se razdvajaju na: 6 1 . Nabavka ugradba betona u stubove prizemlja POZ 1 0 1 - 1 1 2 presjeka 40160 em visine 3,20 m, betonom MB 40 max zrna 3 1, 5 mm u gusto armiranom presjeku. (0,4 x 0,6 x 3,2) x 12 kom
=
9,26 m3
Tesarski radovi
24. lzrada opiate stupova prizemlja s oplatom koja daje glatku povrsinu presjeka 40/ 40 em visine 3,20 m, POZ 1 0 1 1 12 Dokazniea (0,4 X 2
+
0,6 X 2) X 3,20 / X 12 kom ::: 76, 8 m2
3. T E H NI C K I U VJ ETI I ZVOf>E NJA RAD OVA Te h n i cki u vj et i i zvode nj a ra d ova s a sta v n i su d i o i zved bene doku menta cije g dj e se apisno d aj u tehnicki i drugi uvjeti koji se nisu mogli dovoljno ista k nuti i zved ben i m p roje kata m i i i opisom stavaka a znacajn i su za kva l itetu radova, org a n i zi ra nje g ra d i l ista i odvija nje rad ova .
264
Proracun cijena tesarskih, armirackih i betonskih radova
Uvjeti koji su obuhvaceni opisom mogu se promatrati u vise cjelina kao : Tehnicki uvjeti izvodenja pojedinh vrsta iii radnih operacija, uvjeti razmjestaja postrojenja i ostalih sad rzaja g radi l ista i uvjeti koj i se odnose na okruzenje g radilista u klj ucujuci i ekologij u .
Proracun cijena tesarskih, armirackih i betonskih radova
265
Teh n ic k i m uvjetima detaljno se navodi postu pak izvodenja pojed i n i h operacija i i i vrsta radova, sto s e ne maze sagledati iz izved beni h projekata . Ll koli ko se radovi izvode pri visokim i i i niskim temperaturama detaljno se navode tehnicke i druge mjere koje se moraju provesti kod izvodenja radova na zastiti materijala i njegovanj u betona. Kod vidlj ivi h betonskih povrsina uvjetuje se materijal oplatne plohe i redoslijed operacij a . Ukol i ko postoji mogucnost n a i l aska podze m n i h i i i vel i k i h voda, u opisima se m oraj u naglasiti i preporuciti mjere koje se pod uzimaj u u takvim sl ucajevi ma. Uvjeti razvoj a g rad i l ista obvezuj uci su sad rzaj tehnickih uvjeta . U opisoma se od reduj u mjesta g dje se mogu postaviti g ra d i l isna postrojenja i d ru g i sadrzaj i, ka ko ne bi doslo do kol izije s radovima na va njs kom u redenj u i i i prikljucnim i nsta lacijama. U koliko na tere n u postoje nevidlj ive i nsta lacije elektroenergetskih, kanal izacijskih i drugih vodova, u opisima se moraju tocno navesti mjesta i mjere koje se pod uzimaj u tijekom izvodenja radova . Kada se g radevi na pod ize u neposred noj blizini postojecih zgrada m oraj u se navesti mjere koje je izvodac d uza n pod uzeti da se s prijece moguce stete na postojecim g radevinama. Ukoliko se prilikom iskopa terena maze naiCi na g radevine iii predmete kulturne bastine, u opisom se uvjetuje postupak u takvi m slucajevima. U slucajevima da prostor na g radilistu nije u cjelini u posjed u i nvestitora iii postoje od redena ogranicenja koristenja, u opisom se tocno odreduje koji se prostori ne mogu koristi iii opisati uvjete koristenj a . O k ruzenje g ra d i l ista u m no g i m slucajevi ma postavlja b roj na ogranicenja sto se detaljno opisuje kako bi se upoznali izvodaci jos pri l i kom izrade ponude. Uobicajeno se od reduje koje se prometn ice mogu koristiti za pristu p g ra d i l istu i uvjeti koj i se moraj u i s p u n iti za u k lj u cenje na prometnice, oznake upozorenja, semafor, nocno osvjetljenje i slicne mjere . U opisima s e tocno odreduju ogranicenja u pogledu buke i prasine pril i kom izvodenja radova . Ta kode r se navode svi uvjeti o kruzenja kao sto su vremenska ogranicenja za obavljanje radova u ljetnom razdoblju kao sto je u turistickim mjestima Iii na odredene dane u godini zbog lokalnih proslava i takmicenja. Dobra opisani i obradeni tehnicki, prostorni i uvjeti okruzenja g radil ista, omogucuju razvoj radova prema p l a n i ra n i m postavkama i otklanjaj u mogucnost neocekivanih zastoja.
Visoka uCinkovitost gotovih ploca omogucuje nisku cijenu opladvanja.
Projektne organ izacije u zem lj i u rijetkim slucajevima rade i prilazu uz proj ektn u dokumentaciju teh n icke uvjete izvodenja rad ova . Kod medunarod n i h p roje kata d etaljno opisa n i uvjeti n ezaobilazni su d i o investicijske dokumentacije koje potpisuje i nvestitor i odgovorni projektant. U praksi se prema e n g leskom nazivu fa k ultativno nazivaj u " te n derska dokumentacija " .
266
4.
Proracun cijena tesarskih armirackih i betonskih radova
NAKNADN I I DOPU N S KI RADOVI
N a k n a d n i i d o p u ns k i radovi sva ko d n evna s u poj a va pri i zvode nj u radova, a l i se u p ra ksi zn acenj e t i h poj mova u m n o g i m sl u cajevi m a pog res no tumace .
267
Proracun cijena tesarskih, armirackih i betonskih radova
O p skrba e l e kt ricnom e n ergijom ta koder je p red met i straziva nja na tere n u . N ij e dovoljno vidjeti elektr icne zracne vodove p a za klj u citi da se m oze g ra d i l i ste p ri k lj u ci t i n a mrez u . Sa n a d l ezn i m e lektroprij e n osn i m poduzecem potvrduju se uvjeti i mjesto pri kljucka n a e l e ktro mrezu , a to je na moguce n a naj b lizoj trafosta n ici .
N a k n a d n i radovi n a staj u u ko l i ko j e tijekom i zvodenja d o s l o do odst u p a nj a kol i c i n e radova po pojed i n i m stavka ma iii vrsta ma radova u o d n os u n a k o l i c i n e u proj ektu koje su pon u de n e i u govo r e n e . Kod n a k n a d n i h rad ova opis i j ed i n ic n a cij ena radova odgova raj u ugovornom troskovn i k u . lzmjerom n a g ra d i l i stu i izradom d o k a z n i ce mjera kroz " G ra devi n s k u knj i g u " obracu n avaj u se ra z l i k e i p re n os e u s i t u a c ij u . U teh nickim u vjetima se mora tocno navesti u koj i m slucajevima i n a koj i se nacin utvrduj u n a k n a d n i radovi .
G ra d i l istu se m oraj u osi g u rati dovolj ne kolicine te h n oloske i s a n itarne vode. Opskrb a teh noloskom vodom moze se rijesiti iz o b l iznj i h vodotoka, za o ps k r b u s a n ita rnom vodom uvj eti su znatno rigoroz n ij i . Za beto n ske ra dove, u ko l i k o se n e pripravlja beton na g ra d i l ist u , potrebno je osig u rati o k o 0,5 m3 do 1 ,0 m3 vode po jed i ni c i ugra denog beto n a . To l i ko se utrosi vode za nj egovanje betona, c iscenje oplata, a lata i stroj eva .
Dopunski radovi j avlj aj u se u k o l i ko j e zbog uvjeta n a g r a d i l i st u i i i za htjeva i nvestitora doslo d o izvodenja radova koj i n is u o p isa ni u stavkama i dokaznici mjera a u u govornoj dokum entaciji n ij e utvrdena c ij e n a . Ta kvi se radovi nazivaju dopunski ra dovi . Za o b racun ovi h radova mjerodavni su cjenovnici materij a la i strojeva , satn ice dj elatn i ka s koj i m je raden troskovn ik i po n u d a . M nogi i nvestitori u natjecaj n i m uvjetima traze od i zvodaca da
Prilikom obi laska lokaliteta o b raca se pozornost na postojece g ra devi ne u b l i zi n i gra d i l ista . T ijekom izvodenja radova uvijek postoji mogucnost da se na o k ol n i m g ra devinama i dobrima izazovu odredene stete. Preporuclj ivo j e fotografirati sve p ostojece okolne g ra devi ne, i n sta l a cije i poljodelj s k e n a s a d e i i i na d r u g i naci n utvrd iti nji h ova sta nje prije pocetka rad ova .
iskaze prodajne satnice iii o b racu nski faktor, cijene materijala i strojeva kao s a stavni d i o ponude. N a osnovi izmjera na g ra d i l istu kroz " G ra devi n s k u knj i gu " p rovo d i se p roracun jed i n icne i u ku pne c ij e n e d o p u n s ki h radova, ali po cj enovnicima materij ala i strojeva te prodaj nim satn ica ma rad n i ka koji su sastavn i dio ugovora .
PRETHO D NA I SPITIVANJA NA lOKAUTETU G RADI U STA Prije utvrdiva nja cijena za pon u d u izvoditelj se mora deta ljn o u poznati a svim uvjetima m i krolokacije g ra d i l ista. Prven stve no se o b raca pozornost na uvjete dopreme materij a l a na g ra d i l iste, sta nje prometnica, u d a lj e n ost g ra d i l ista do pojed i n i h i zvorista, nosivost mostova, usponi na p rometn icama i i ntenzitet p rometa u pojedi n i m vremenskim razdoblj i m a . Sva o pazanj a na terenu u re d n o se z a b i ljeze i p rovj e ra va k o l i k o uvjeti d o p r e m e z bo g prometnica m o g u biti ogranicavaj uci . U m nogim s l u cajevima mog uca s u ogran icenja u koristenj u teskih voz i l a zbog og ran i cene nosivosti m ostova i i i stanja kolovoza . U k o l i ko je potreb n o prije pocetka izvo denja rad ova sa n i rati kolovoz n u konst r u kcij u i i i oj a cati m ostove navede n i r a d ov i se o b u hvacaj u u p r i p rem n i m radovi m a .
Ukol iko se g radil iste mora opskrblj ivati vodom dovozom a utocisternama, rjesenje je dosta slozeno i uzrokuje dopu nske troskove.
B. EKONOMSKE OSNOVE CIJENA
UTVRBIVANJE
Stvar n a cij ena izvodenja moze se dobiti u ko l i ko se raspolaze potrebnom d o k u m e ntacij o m navedenoj u prethodnom pogl avlju i poznaj u ekonomski m e h a n izm i i postu pci form i ranj a cije na. Medu stru cnim lj u d i m a u g ra devin s koj o perativi u st a lj e n o j e m isljenje da su ekonomski m e h a n iz m i predmet rada ekonom i sta po struci . Medutim ne mog u teh n icari utvrdivati cijene ukoliko ne poznaju osnovne e konomske mehanizme. Djelatnici tehn i cke struke n e preu zimaju posl ove ekonom ista, vee im omog u c uj u da ekon o m s k i du blje i sp itaj u sva k u pon u d u i o bra cu n poslovanja sa staj a li sta pod u zeca u c ije l i n i , ravnomj e r n e u p o s l e nosti raspolozivi h kapaciteta i osi g u ranja sredstava za poslova nje.
1 . STR U KT U RA TROSKOVA PROI ZVO D N J E U str u kturi cijena ra dova razlikuj u s e s k u p i n e troskova koj i s e moraj u o b uhvatiti cijenom proizvoda i i i usluge u ko l i ko se zeli dobiti stva rno kostanje radova . Osnovni troskovi posmatraj u se u s k u p i na m a :
268
A. B.
C. D.
E.
Proracun cijena tesarskih, armirackih i betonskih radova
269
Materij a l i od koj i h izradujemo proizvod svojom s u psta nco m u l a ze u proizvod i i i se u svezi s nj egovom p roizvod njom trose. Troskovi se mog u p ro m atrati u s k u p i n a m a : osnovni m aterij a l i , utrosena e n e r g ij a i u s l u g e pod izvodaca .
Troskovi izravnog m aterij a l a , e nergije i u s l u g a , Troskovi sredstava ra d a , Rezij s k i , odnosno n ei zrav n i troskovi, Place u posl e n i h djelatn i ka, D rustve ne obveze i dobitak.
2. TROS KOVI IZRAVNOG M AT E RUAlA, E N U S LU GA
Proracun cijena tesarskih, armirackih i betonskih radova
1.
E I
2.
3.
Osnovni m aterij a l i :
k a m e n i a g re g at, veziva, vod a , dodaci beto n u , armatura, zica, cavli, d rvena g rada , sperploca u oplatn i m plohama, u lj e z a podmazivanje o p lata i d r u g i koj i se u g rade i i i utrose u proizvod nj i . Utrosena e nergija: utrosena elektricna e nergij a za pogon strojeva, pogonska g o riva i maziva, e n e rg ija u t e h n oloskom p roces u za zag r ijavanje iii njegova nje beton a . U s l uge pod izvodaca: u s l u g e p rijevozn i ka , z a k u pa strojeva, k a o i pod izvodaca pojed i n i h vrste radova . Razvoje m p roizvod n i h s n a g a , p oj e d i n a , o b i c n o m a nj a pod u zeca specij a l iz i raj u se z a i zvode nje odredene vrste radova. Pod u zeca s u opre m lj e n a n a mj e n s k i m a la t i m a/ strojevi ma i obuce n i m lj u d i m a za jed n u sku p i n u radova . U prav i l u je rijec o radovi m a koj i se n a g radevi n a m a j avljaju povre m e n o u m a l i m kol i c i n a m a . U d rugom sl u caj u t o s u radovi koj i s e moraj u o baviti u kratkom vre m enskom razdob lju/ kao sto su h id roizo laterski i p lastica rski radovi, prijevoz pose b n i h tereta, keram icarski, stolarski, stakla rski i drugi radov i . Troskovi obavlj e n i h ra dova p l a caj u se pod i zvoda c i m a i p redstavljaju i zravne proizvod ne troskove .
3. TROS KOVI SREDSTAVA RADA U proizvodnji se strojevi koristenjem trose. N a kon izvjesnog vremenskog razdo blja i i i kolici ne obavljenog posla oni postaju neu potreb lj ivi za d a lj i rad . Strojevi s u svoj u vrij ed n ost i i i d i o vrij ed n osti , prenijeli n a n ove p rozvode. Vrijed n ost potrose n i h strojeva mora s e stoga odraziti u c ij e n i proizvoda na vise osnova : 1.
2. 3.
4.
5. 6.
lzrada razliCitih oblika konstrukcija gotovim plocama.
Kao vre m e n s ka i i i fun kciona l n a a m ortizacija strojeva i o p re m e u posj e d u izvodaca Kamate n a s re dstva utrosen a z a n a bavku stroja Tekuce o d rzavanje l nvesti cijsko o d rzavanje Ta kse z a reg istracije i teh n i cke preglede. Osi g u ra nj e sredstava kod osig u ravaj uCih zavoda .
lzdvaja nj e z a m i n i ma l n e a m ortizacijske sto pe reg u l i ra n e s u Za konom a ostata l i t roskovn i utvrduj u s e s u k l a d n o i s k ustvu i i i cje novn i c i m a organ izacija koji o bavljaj u n avede n e usluge i podza konskim u r ed b a m a .
270
4.
Proracun cijena tesarskih, armirackih i betonskih radova
REZIJSKI TROSKOVI
Rezijski, odnosno indirektni troskovi nisu izravna posljed !ca proizvodnje a l i su uvjet da proizvodnja m aze zapoceti i normalno se odvijati . N avede n i troskovi moraju se takoder u k lj u citi u cijenu proizvoda. U navedene troskove spadaj u : 1
.
2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.
U redski pri bor, PTI troskovi, zakupnina prostora, promidzba, elektricna energ ija za u rede, g rijanje u reda, potrosena voda izvan p roizvodnje, zakup u redskih strojeva, odrzavanje u redskih prostorija i la boratorija, odrzavanje putnickih vozila. S l uzbena putova nja, naknade za odvojeni zivot, d nevnice, p rijevoz uposlenika do g radi l ista . Sredstva i mjere zastite n a radu, obvezatni zdravstven i pregled i . N adzor kva l itete proizvoda i materija l a . lstrazivanje n ov i h pro izvoda i razvoj tehnolog ij e rada i p ro izvo d nj e pod uzeca . Pripre mn i radovi na novim g radilistima. Autorski honorari, nagra d e, skolovanje i stipendije. Takse i doprinosi poduzeca d rzavi.
Proracun cijena tesarskih, armirackih i betonskih radova
6.
VRSTE
271
KOJ E S E
Prije rasclanjiva nja struktu re cijene i troskova g radenja mora s e odrediti koj u cijenu utvrdujemo, proizvodn u i i i p rodaj n u . P roizvodn a cijena posljedica j e namjenski nabavljenog i utrosenog materijala i energije u proizvodu, rada strojeva i lju d i u izravnoj i neizravnoj p ro i zvod nj i i d r u g i h troskova bez koj i h se n e b i mogla o rg a n izirati proizvodnja. Proizvodna cijena se jos naziva i cijena kostanja a obicno se oznacava s i m bol ima C K.
N avedeni t roskovi razvrstan i su u vel i k i broj stavak a s h o d no odgovarajucim k nj i g ovodstve n i m p ropisima.
Place djelatnika vezane za izradu proizvoda izravni su proizvodni trosak. Placa koju je primio djelatni k n ij e i jedini trosak, vee s u za nje n u isplat u veza n i d op ri nosi z a zd ravstven o i m i rovi nsko osi g u ra nje, djecj i dodaci, dopri n os za zaposljavanje , porez na placu i g radski prirezi. Doprinosi n a placu krecu se izmedu 5 0 do 7 0 % ad izravne p la ce koju prim i djelatn i k sto ovisi a d poreznih olaksica svakog pojednica i p rogresivni h poreza n a vece iznose placa ad p rosjecno utvrdeni h na razin i d rzave. Sa stajal ista utvrdivanja cijena p ro i zvoda i i i u s l u g a troskovi placa u u ku pnom iznosu p redstavljaju p roizvodni trosak . 1. 2. 3.
Pri utvrdivanju cijena troskov placa promatraju s e u skupinama: Place uposlenih djelatnika u d irektonoj proizvodnji . Place uposlenih djelatn i ka u i nd i re ktnoj p roizvodnj i . Place svi h u poslenih koji se isplacuj u kao naknade z a godi snje odmo re , d rzavne praznike, dij ela naknada za bolovanja koje snose poduzeca , place za g ubitke u rad no m vreme n u koje nisu uzrokoval i djelatnici, kao sto su vremenske nepogode, premj estanje itd .
Suvremeni pogon za obradu betonskog ce/ika.
Prodajn a cijena je posljedica trzni h uvjeta, i i i kako to ekonomisti kazu, prodajna cijena ovisi o ponudi i potraznji tih p roizvoda i usluga na trzistu . Obicno se oznacava s i mbolom PC Kada se proizvod uspije na triistu prodati po vecoj cijeni ad proizvod ne, ostvaruje se dobitak i i i p rofit Poslova nje poduzeca s dobitkom uspjesn o je poslovanje j e r omogucuje prosirenje djelatnosti, modernizaciju poslovanja i bolje zarad e sudionika . U sl ucaju d a se proizvod i i i usluga prodaje n a trzistu ispod p roizvodne cijene dolazi se do g ubitka u poslovanj u . lznimno j e vazno da inzenjeri znaj u proracunati toc n u cijenu kosta nja radova i u sporediti j e s trzni m cijenama. Aka je cijena kostanja veca ad trzisne cijene, moraju se istraziti uzroc i . C ijena kostanja j e uvijek u domeni i nzenjera, j e r j e cijena s a m o odraz odabrane tehnologije i organizacije na g radilistu. Nekoliko resursa koji utjecu na cijenu kostanja izjednaceno za sve izvodace na i stoj regiji kao, n abavne cijene energije, d oprinosi na place zaposleni h , porezi i doprinos i d rzavi .
·
272
Proracun cijena tesarskih, armirackih i betonskih radova
lzmedu trz n i h i proizvo d n i h cijena ostaje vrlo sirok prostor za istraziva nje i dje l ova nje i nzenj era prvenstveno u izboru tehnoloskih postu paka, utroska rada ljudi i strojeva i utroska materijala za proizvod nj u . Uspjesnost poslovanja pod uzeca moze s e promatrati i vise stupnj eva . Najveci j e g u bita k ako se proizvod iii usluga ne uspije prodati i naplatiti od korisnika . U tom je slucaju prodajna cijena PC ravna nuli. U neprodanom i nenapla cenom proizvod u ostaj u za l edena sredstva koj a su u lozen a u proizvodnju kao sto j e vrijednost utrosenog materijala, energije, rada lj u d i i strojeva . PC = 0
Proracun cijena tesarskih, armirackih i betonskih radova
273
vel i k i h gradil ista, na koj i m se rad i vise godina, kao sto s u b ra n e i i i prometnice, i nverstitori zahtijevaju d a s e pripremn i radovi posebno iskazuj u i d i re ktno i h placa izvodaci ma. Na taj naCin i nvestitor osig urava potrebne kapacitete za proizvodnj u i sigurnost pothvata . U tim slucajevima priprem ni se radovi ne mogu obu hvatiti prodaj nom satnicom iii faktoro m . U svi m ostal i m slucajevima pripremn i radovi kao i osta l i navedeni troskovi m oraj u biti sadrza n i u cijeni proizvoda i i i usluge.
8.
IZRAV N I TROS KOVI PROIZVOD N J E
Po nepovolj n i m posljedicama na drugom j e mjestu kada se na trzistu prodaju proizvodi i usluge s cijenama koje su nize od cijene kostanja sto izravno vod i u poslovni g u bitak. Kol i ko je nepovoljno poslovanje ovisi kol iki j e g u bita k u poslovanj u . PC < CK CENTRALNO POSTROJENJE
Naj manja posljedica po poslova nje j e prodaja proizvoda i usluga po proizvod n i m cijenama. To j e slucaj kada j e prodaj na cijena izjed nacena s proizvodnom. Dogorocno je takvo poslovanje nepovoljno jer ne omogucuje prosi renje poslovanja, a l i kratkorocno je bolje od poslovanja s g u bicima i i i proizvedenim, a nenaplacen i m proizvodima i uslugama.
AUTOMIJESALICA
KRAN
B
PC = CK
POKRETNA PUMPA ZA BETON
c
7.
PRORACU N CIJ ENA G RADEVI N SKI H RADOVA
C ijena g radevi nskih radova po pojed i n i m vrsta ma radova, stavkama cijenom zavrsene g radevi ne, mora obuhvatiti sve navedene troskove. U pra ksi se pri mj enj uju razliciti postupci proracuna cijena u ovisnosti o velicini pod uzeca, za htijevim a investitora, navi kama i p ra ksi, a l i svi se pobrojani postupci i i i ka ko ih nazivaju 'metode', mogu promatrati izmedu dvije osnovne metode: metoda prodaj n e satnice . metoda obracunskog faktora . Osta l i postu pci negdj e su izmedu, blize jednom i i i d rugom postupku . l nvestitori postavljaju razliCite za htjeve te se i nacin obracuna m ijenj a . Kod
M I JESALICA NA GRADILISTU
1.
2.
3.
4. 5.
JAPANER
L I FT D I Z A L I CA
MOGUCNOST - BETONARA + AUTOMIKSER + KRAN
MOGUCNOST - BETONARA + AUTOMI KSER + PUMPA ZA BETON MOGUCNOST - BETONARA + AUTOM I KSER + JAPANER + L I FT
MOGUCNOST - M I JES . NA GRAD I L I ST U + JAPANER + L I FT
MOGUCNOST - MIJES .
NA GRAD I L I ST U + JAPANER + KRAN
KOJA JE MOGUCNOST PO C I J ENI NAJ POVOLJNIJA ZA BETONIRANJ E POTPORNOG Z I DA?
Tehnoloski lanci kod utvrr.Jivanja cijena betonskih radova.
Proracun cijena tesarskih, armirackih i betonskih radova
274
Kod proracuna cijena troskovi 5e promatraj u u 5kupinama, ovi5no o odno5u p rema p roizvod nj i . lzravn i troskovi 5U nepo5redno veza n i za proizvodnju . Kada 5e ne proizvodi, izravni h troskova nema. lzravni troskovi 5U 5razmjerni obuj m u proizvodnje. lzravni troskovi proizvodnje 5u: a. b. c. 9.
Troskovi materijala, energ ij e i u51uga u proizvod nji . U51uge pod izvodaca Place izravn i h djelatn i ka u proizvodnj i .
POS R E D N I TROSKOVI PROIZVOD N J E
Po5red ni troskovi ni5u izravno veza ni za proizvod nj u , a l i 5 u uvjet d a proizvodnja moze zapoceti i o bavljati 5e. Po5redni troskovi 5 u 5talni za jed no 5ta nje po51ovanja, jedan o buja m p roizvodnje iii odredeno g ra d i l iste . Pri promjeni obujma proizvod nje, promjeni uvj eta na g radilistu iii o kruzenj u , 5tal n i troskovi 5 e 5kokovito mjenjaju, ra5tu i i i padaj u . Navedeni troskovi razvr5tavaju 5e: a. b. d. e.
Troskovi 5red5tava rada Rezij5ki troskovi Place po5red n i h djelatnika. Po5red na primanja u po5len i h koj i 5e i5placuj u kao naknade
U opcem 5l ucaj u cijena kostanja 5e m oze dobiti kao odno5 zb roja izravn i h i po5red n i h troskova prema kolici n i proizvoda : CK =
A+B
KoliCina proizvoda
A - izravni proizvod n i troskovi 8
-
=
. Kuna1.1ed'm1ca
po5redn i troskovi
lzravni troskovi ovi5e o proizvodnji i m ijenjaju 5e 5 obujmom proizvodnje te 5e nazivaj u jos i varijabilni i i i promijenj ivi troskovi . Po5redn i troskovi 5U 5ta l n i za jedan obim proizvod nje i i i vremen5ko razdoblje te 5e jos nazivaj u i fik5ni troskovi . U opcem 5l ucaj u, c ijena kosta nja bit ce od redena, zbrojem izravn i h (varij a b i l n i h ) i po5rednih (fi k5n i h) troskova . Njez i n c e jedinicni izraz biti od reden odno5om 5ume troskova i kolicine ucinaka, odno5no proizvoda .
Proracun cijena tesarskih, armirackih i betonskih radova
275
1 0. PRORACUN CIJ E NA S POMOCU PRODA.II\IE SATNICE U g radevinar5tvu, za razliku od indu5trija gdje 5e proizvodi na jednom mje5tu i pod 5talno i5tim uvjetima, takav pri5tup u proracunu cijena nije moguC. G radevina 5e podize na mje5tu g dje traj no o5taje a to moze biti u b l iz i n i 5jed ista pod uzeca, a l i i udaljeno g rad iliste gdje potrebno izrad iti pri5tupne puteve, podici po5trojenja i radionice, o5ig u rati op5krbu elektricne energije i vode, 05igurati 5mjestaj upo51enika, o5igurati prijevoz do g radilista, i jos m nogo o5ta l i h troskova koj i 5u izazvani lokacijom g radilista . C ijena 5e kosta nja g radevi n5kih radova mora proracunati za 5va ko pojedinacno g ra d l l iste i g radevinu, polazeci od troskova koj i 5u veza n i upravo z a t o g ra d i liste. Za pripravu 1 m3 betona odredenog 5a5tava, neovi5no gdje 5e pripravlja utrose i5te kolicine materijala i energ ije, rada ljudi i 5trojeva . Ali troskovi pri prave ni5u i5ti . Od g radil ista do g radil ista razli kuju 5e na bavne cijene poj ed i n i h m aterijala, troskovi prijevoza, energije, 5trojeva i rad a . Sta l n i i i i fik5ni troskovi 5 e m ijenjaj u o d g radil ista do g radil ista, a sto je u glavnom po5ljedica obujma pri prem n i h radova koj i 5u izvedeni da b i 5e 5 proizvod njom moglo pocet i . N a g radi listu u b l i z i n i 5jedista poduzeca, o buja m pri pre m n i h radova moze b iti neznata n . Na drugom g ra d i l istu , gdje je potre b n o izraditi pri5tu pne puteve, podici po5trojenja, obujam priprem n i h radova je vel i k . Od g radil istra do g radil ista, ovi5no o uvjetima, razlikuju 5e troskovi 5mjestaja upo51en i ka, prijevoza lj udi do g radil ista, g u b ici fonda radnog vremena ljudi i 5trojeva zbog pre5eljenja i broj n i drugi. U oblasti proracuna cijena merJu strucnim ljudima u operativi koriste s e brojne improvizacije kao posljedica nedovoljnih znanja u oblasti utvrrJivanja cijena. . Jedan, n e bas najmlarJi kolega, trazio je nedavno bilo kakav ugovoreni troskovnik radova jednog veceg investitora. Na pitanje zasto mu je potreban, odgovorio je; "RADIM PONUDU ZA /STOG INVESTITORA. /z UGOVORENOG TRO)KOVNIKA PREPISUJEM JEDINICNE CIJENE U PONUDBENI TRO)KOVNIK. " "KAKO ZNATE DA MOZETE RADITI PO TIM CIJENAMA ? " "ZNAM DA KOD TOG INVESTITORA JO) NITKO NIJE PROPAO",
lakonski je odgovorio.
Proracun cijena radova i u5luga m etodom prodaj ne 5atn ice vise 5e kori5ti u za pa d n i m zem ljama, a kod na5 5e uobicajeno kori5ti kod manj i h pod uzeca i obrtn ika. Po5tupak je u proracunu vrlo jedno5tavan, ali za primjenu moraju poduzece i5punjavati odredene uvjete. Za poduzeca koja primjenjuju metodu prodajne
Proracun cijena tesarskih, armirackih i betonskih radova
276
satnice presudan j e ujednacen broj sta l no uposleni h djelatni ka u promatranom vremenskom razdoblju iii na odredenom g radilistu i ujednacena u poslenost kapaciteta bez zastoja i prekida u tij eku obracunskog razdoblj a. Svi posredn i p ro i zvod n i troskovi pod uzeca vezu se za satni c u i z neposrednog radnog sata dje latni ka . Na taj s e nacin dobije prodajna satni ca za neposre d n i rad u koj u su oklj uceni svi posre d n i troskovi p roizvodnj e . Utvrdivanje prodajne satnice d i rektnog rada n a izra d i proizvada naj bo lj e s e m aze sagledati na modelu:
PS
=
IN tr + PL dir
N
=
Kuna I sat
- Prodajna satnica Zbroj svi h pasredn i h troskova p ro izvodnje, posredn i h p l aca. PI dir- Place djelatni ka i z neposredne p ro izvadnje - B roj rad n i h sati i zravni h djelatni ka u vremenskam razdoblju i i i n a N adredenaj g radevin i i i i proizvodu . -
Kada s e u model uvrsti struktura posred nih troskava, maze s e pri kazati madelam :
PS
=
(T sr + RZ tr + PL in) + PI dir + PD
N
=
Kuna / sat
Troskovi s redstava rada za od redeno g r a d i li ste i l l poduzeca za vremensko razdoblj e . Obicna se obuhvacaju godisnj i troskovi . RZ tr - Pripadajuci rezijski troskovi poduzeca za vremensko razdoblj e . PL dir Place neposredn i h djelatnika z a vremenska razdablje. PI dir Place d i rektni h djelatnika u p ro izvod nj i PD Pla nirani dobita k n a odredenam pothvatu i i i zadatku . T sr
-
-
-
-
Kada s e proracuna abracunska satn ica, cij e n u kostanja z a sva k u pajedinacn u stavku radava n ij e tesko ustanavit i .
277
PS - Prodajn a satnica utvrdena na ran ij e opisa n i naci n . n B roj sati neposrednog rada za izradu j edinice proizvoda p o normativima i i i na d rugi nacin utvrden utrosak. -
Kad izrade p u n uda za natj ecaje i l l p ojed i ne i nvestito re, p rva se p ro racuna cij ena kostanja bez dabiti. Kaliki ce se dabitak plan i rati, ovisi a trz n i m uvjetima, mog ucnast i m a dabivanja paslova na natj e caji m a i u paslenosti kapaciteta . Kada s e n a p roizvad n u cij e n u doda p l a n i ra n i d ob itak, d o biva se p rodaj na cijena j e d i n ice proizvoda . U ko l i ko s u trzne cijene vece ad proracunate p raizvadne cijene, raz l i ka j e dobitak iii p rofit poduzeca . PC
PS
IN tr
Proracun cijena tesarskih, armirackih i betonskih radova
=
CK + D
=
Kuna/jedinica
PC - Prodaj n a cijena j ed i n i ce radova, C K - Proizvodna c ij ena, D - Pla nirani dabita k.
1 1 . PRORACU N CIJE NA S POMOCU FAKTO RA Prora c u n cij e n a s pomacu o b ra cu n s kog faktora koristi se u veCim g radevinskih poduzeca. Kada se utvrduje cijena pamocu faktora prvo se p raracunaj u svi faktorski troskovi koji obuhvacaj u : Troskove sredstava rada Rezij s ke troskove Place posredn i h djelat n i ka Posredne place za posebne naknade Obracunski faktor se d a b ij e kada se faktors k i m traskov i m a doda u ku pan iznos p laca iz nepasred nog rada u proizvadnj i i padj e l i sa istim iznaso m . rada
Jedinicna cijena radova je: CK
CK A
-
=
A + PS
x
n
=
Kuna I jedinici
C ijena kostanja po jedinici praizvoda D i rektni troskovi materij a l a , energije i usluga za jedi nicu odredenog proizvoda i i i radova po: m2, m3, komadu, ton i .
iii f1
=
Faktorski trosko vi Place iz neposrednog ra da
+1
Proracun
Proracun
278
Dobiven i je o b racunski faktor f1 i i i faktor cijene kostanja . Kada se fa ktoru cijene kostanja dada p l a n i ra n i i i i ocekiva n i d ob itak, d obije se prodaj n i o b racunski faktor.
PD. Planirana dobit je 4 % na ukupnan prihod:
1 1 . 736.000
X
0, 04
469,44
469.440
Planirani ukupan prihod:
1 2.205.440
Prosjecna bruta satnica iz direktnag rada je PI = 1 6, 0 knlsatu, sta adgavara prosjecnaj plaCi u gospodarstvu u 1 996. godini, a raspa/oiivi iii patreban fond sati direktog rada za p/aniranu kaliCinu proizvada je 42.000 sati. Bl - 4 + C + D
Prodajna satnica =
J E DI N ICNA CU E N A RADOVA
1 2.
Proracun cijena radova s pomocu fa ktora vidljiv je iz modela : =
A + (85
x
n)
x
f
Prodaj na cijena Troskovi materijaia i energ ije za jedinicu p roizvoda A 85 Vrijed n ost satn ica za neposredni rad Broj sati potreban za izra d u jedin ice proizvoda utvrden normativima n i i i na d rugi naci n . Obracunski faktor prodaj n e cijene. f PC
55, 64
kn/sat
Primjer: Jedinicna cijena praizvoda u kame sudjeluje;
A. Materijal s 3, 500 knljedinici \
B. Rad 3, 5 sata rada po jedinici pfaizvoda iznosi: x
n = 3, 500 + 55, 640
x
3,5
= 3. 694, 74 kn/jed
Obracun istog praizvada karistenjem faktora: f
-
-
-
""
42
PS = 55, 64 knlsat
PC = A + BPS
PC
+ 469.440 + 672.000
n
Prodajna satnica:
Proracun cijena g radevinskih ra dova pocinje proracunom j ed i n ic n i h cijena radova, po stavkama o pisa z a jedinicu proizvoda izrazenu u m2, m3, komadu, toni iii k i log ra m u .
1 . 1 96. 000
=
(B1 - 4 + D) + PL di
(1 . 1 96.000
+ 469.440) + 672.000
PI dir
=
3 , 477
672.000
iii
-
-
f
=
(B1
4
+ D)
PI dir
+1 =
(1 . 1 96.000
Usvaja se obracunski faktor
Kako bi se uoCi/a raz/ika u postupku proracuna cijena preko "obracunske satnice" i "faktora ", navadi se pretpastavljeni primjer proracuna iste stavke radova na dva naCina. Zbimi obracun troskava za }edna gradifiste je: A.
1 . Troskovi osnovnih materija/a 2. Troskovi energije 3. Troskovi usluga
8. 000. 000
A. Ukupna B.
1. Troskavi sredstava rada 2. Reiijski troskavi 3. Place pasrednih radnika 4. Posredne place i davanja
400.000 480.000 220. 000 96. 000 1 . 1 96.000
B. Ukupno C.
7460.000 2 1 0.000 330.000
Place iz neposrednog rada
C.
Ukupno 672.000
A + B + C = 1 1 . 736.000
+ 469.440)
+1
=
3, 477
672.000
f = 3,477
Jedinicna cijena navedenog proizvada je: PC = A + ( 5 X n ) X f = 3.500 + ( 1 6, 0 X 3, 5 ) X 3,477 = 3. 694, 7 1 kn/jed
Mala razlika izmeou dviju cijena nastala je zbog zaokruiivanja faktara na dvije decimate.
Teska se o p redijeiiti i p reporuciti jedan i i i drugi postu pak. VeCi na se g ra devi nskih pod uzeca se koristi o b racunskim fa ktorom , ali pri tom e se cesto prave sustavne pogreske. Rijetko se p ro racunava fa ktor za pojed i n u ponudu i i i g radii iste vee se faktor proracuna za odredeno razdobije, obicno za jed n u godinu, na osnovi broja stal n o u posleni h i prosjeka prosiogodisnji h troskova . S takvim se faktorom rade sve ponude, bez obzira g dj e je g ra di liste i kol i ke i ma troskove, a koj i n i s u o b u hvacen i u g o d i s nj e m p ro sj ec n o m faktoru .
280
Proracun
Proracun
1 4.
PRORACU N CIJ ENA TESARSKIH RADOVA
C ijena betonsk i h konstru kcija sadrz i cijenu o placiva nja , a brade, p rijevoza i ugradbe betonskog cel i ka, priprave, prijevoza, 1..1 g rad be, zbij a nj a i njegovanja betona. Vje rojatno j e najslozenij e utvrditi c ijen u o p l aCiva nja , jer u trenutku izra d e ponude u veCin i slucajeva nisu dovoljn o poznati elementi o koj i m a ovi s i cijena oplacivanja. Z a betonski cel i k i beton dovoljn o je d obra ispitati i n acrtati teh n o l oske s h e m e redoslijeda rad n i h operacija te u kij uceni h sredstava kako s e n e b i izostavio koj i zahvat i l ancu . PRORAC U N C I J E N A OPLACIVANJA Automijesalica s pumpom za prijevoz i prijenos betona.
U slucaju kada se dobije i u govori posao na osnovi takve pon ude, ne zna se kako ce zavrsiti pothvat. Na g radil istima gdje su troskovi pri prem n i h radova i osta l i troskovi veci o d prosjeka obu hvacenog fa ktorom, g ubitak je neizbjezan . S i g ura n p ro racun cijene radova ne ovi s i o m etodo l o g ij i koj a j e primijenjena, vee 0 tom koli ko j e proracun odraz primij enjene tehnologij e i k o l i k o s u o b uhvacen i svi troskov i odredenog g ra di li sta . N a osnovi p rovedenog moze se zakljuciti: Za svako pojedinacno g radiliste mora se utvrditi faktor iii prodajna satnica.
1 3.
TROSKOVI\I I K RADOVA
Na opise radova i koiCine radova u troskovnik se u nose jedinicne cijene radova po stavka m a . Jedi nicna cijena je u g ovorna vrij ed nost i sto k a o i u k u pna cijena radova . U slucaju matematicke pogreske u pro racunu, za o bracun je po u govoru mjerodavna jed i nicna cijena . Za o brac u n nakna d n i h i dopunskih radova takoder mjerodavna jedinicna u g ovorena cijena p o svakoj stavci radova. U mnozak jed i ni cn i h cijena i kolicina radova daje ukupnu cijenu radova u opisanoj stavci. Zbroj cijena svih stavki daje cijenu vrste radova . Zbroj cijena svih vrsta radova daj u cijenu u ku p n i h radova . Bez jednog od navedeni h elemenata troskovnik n ij e potp u n i ne m oze b iti osnova ponude i i i ugovora za i zvodenje radova izmedu i zvodaca i i nvestitora.
lzrada s uvre m n i h oplatni h sklopova moze se promatrati u tri osnovna pristu pa: a. b. c.
tradicijski krojene opiate koje s e izraduju n a mjestu g radenja oplat n i sklopovi koj i se sklapaju na mjestu o d tvornicki izrade n i h m odularnih ploca . oplatni sklopovi od tvornicki izrade n i h u n ificira n i h elemenata koj i se radionicki sklapaju, a na mjestu g radenja postavljaju i skidaj u .
Ovisno o p ri m ijenjenom naCinu i sredstvima oplaciva nja , proracunava se i cijena. a . Krojene opiate n a mjestu gradnje Kako je u prethodn i m poglavljima izneseno, krojene o piate rade se od drvene grade koja se na mjestu izrade rezu i zakivaju u potreban oblik i vel iCinu u obliku negativne slike konstrukcije. Utrosak rada i materij ala moze se nad u mnogobroj ni m ll prosjecni m " normativima, lli nternim normativima ll pojedi n i h poduzeca, a mnogi koriste stecena iskustva. Proracun j e c ijena kroj e n i h o plata j e jednostavan . N a osnovi " normativa " za o drede n u vrstu i o b l i k konstrukcije u stanovi se utrosa k m aterijala za jedinicu pro izvoda i neposrednog rada u satima. U normativima materijala utvrdena je koliCina materijala koja se utrosi za jedno oplacivanje kao, d rven e g rade, zice, spoj n i h sredstava. Utrosak d rvene g rade u normativi ma proracunat j e s p retpostavkom d a se daske mogu sest p uta u potrijebiti, l etvice tri, a g redice deset p uta. Navedene pretpostavke u veci n i s l ucajeva n e odgovaraj u stvarnoj potrosnj i , j e r se drvena grada vee nakon jedne do dvije uporabe deformi ra , i spuca te postaje n e upotreb lj iva za izra d u oplata . Utrosak rad a i materijala kod kroj en i h oplata vrlo je vel i k te je i zrada kroj e n i h oplata vrlo skupa.
Proracun
282
Proracun cijena tesarskih, armirackih i betonskih radova
C ijena se proracunava na obrascu koji je u primjeru:
b. Oplatni sklopovi koj i se sastavljaj u na mjestu g radenja Tvorn icki i zradene oplatne m od u larne ploce sadrze osnovnu konstrukciju ploce od a l u m i n ija iii p resa nog l i ma, oplatnu plohu koja se m oze izmjenj ivati, u redaje za povezivanje i prid rzavanje, radne staze i druge pratece d ijelove ovisne o proizvodacu sustava .
Vodovod Pon i kve K R K Tlacni cjevovod Pon i kve
ICG d .o.o. O m isalj Poduzece z a i n zenjering, konzalting i g radenje
Kod p roracuna cijena razlik uj u se d ijelovi koj i su tvornicki izradeni i o m o g u cuj u vel i k i b roj u po raba a koj i se obracunavaj u kao oprema i i i i nventar, d ij elove koj i s e brze trose koristenjem i predvideni s u da s e nakon odredenog b roja u potreba zam ijene, kao oplatne plohe od sperploce, te potrs n i materij a l i koji se utrose kod svake u pora be, kao u lj e za podmazivanje, d rzaci odstojanj a i sidra koja ostaju ugradena u beto n u .
ANALIZA J E D I N I CN E CIJ E N E
I
Oznaka i broj stavke
Betonski radovi
I
37.
Jedin ica mjere
I
Opis stavka: lzrada jednostrane opiate zidova n a revizijskim zdenc i m a tlacnog cjevovoda sirine od 1 , 5-3,0 m, visine 2,0-4,0 m .
Tvornicki i zrade n i dij el ovi oplatn i h sklopova U ovu s k u p i n u spadaj u tvornicki izradeni d ijel ovi od m etala, u re daji za p oveziva nje, rad n e staze i zastitne ograde. Navedeni d ijelovi o p l atni h sklopova predvide n i s u za vel i ki b roj uporaba . Proizvodac i opreme predvidaju mog u cn ost d o 300 koristenja, a l i za proracun cijena u lazi se s pretpostavkom 1 00 do 1 50 obrta, jer se ovi oplatni d ijelovi u jednoj g od i n i mogu najvise d o 40 puta u potrijebiti.
A. M aterija l Br.
Normativ
Vrsta materij a l a
Norm i ra n a kolicina
Cijena
U kupno
1.
G N 600-201
Daska 24 m m
0,0047 m3
1 .302,00
6, 1 2 k n
Gred i ce
0,003 5 m3
1 . 1 1 6,00
3,91 k n
Zica 3 , 5 m m
0,07 kg
7,40
0,52 k n
"
2.
"
3.
A. Ukupno materij a l
1 4, 55 k n
Za jedno koristenje cijena o preme odrazava se u cijen i :
J
B. T roskovi rada tiv 1.
Struka i kva l if.
G N 600-20 1 Tesar I l L
9,80 k n
1 5,88 kn
B . Uku pno rad
Datu m
O b uhvacaju se materij a l i koj i su predvide n i za za mjenu nakon odreden o g b roja u po ra b a , kao oplatne p l o h e od sperploce, e l asticni m aterij a l i za b rtvljenje p l oca, d rzaci rastojanja, pojed i n i d rven i d ijelovi kao podovi radn i h staza itd.
6,08 k n
2.
Cij e n a A + B
Utrosak m aterij a l a koj i se zamjenj uju
U ku p n o
Normirani
x
f
=
1 4, 5 5 + 1 5, 88
x
4, 5
=
86, 0 1 k n/m2 Obracunao
283
I
U k o l i k o je oplatna ploha od sperploce, o b racunava se s 40 60 uporaba, d rveni d ij elovi na podovima uzimaj u sa 1 00, a zaptivni e lastic n i m aterijali s 3 0 - 40 u poraba k a d a se moraju zamjeniti. 8
=
Nabavna cijena materijala s ugradbom k l 2 nm Predvideni broj koristenja =
Proracun cijena tesarskih armirackih i betonskih radova
284
Potrosni m aterij a l i
A
U potrosne m aterij a l e s p a daj u svi m aterij a l i koji s e kod sva ke o po r a be utrose kao, u lj a za podma zivanja, d rzaci rastojanja i svi d ij elovi koj i ostaj u u g ra de n i u beton u i i i se m o g u sa mo jednokratno u porabiti.
Nabavna cijena materija la = k 2 n lm C= Utrosa k po jednoj uporabi
= Na bavna cijena tvornickh dijelo va Predvitieni broj uporaba
= knlm
2
M aterij a l i za oplatne plohe, drvena g rada, spojna sredstva Materij a l i za s k l o pove k a o : s p er p l oc a za o p latne p l o h e , d rvena o b ra denja g rada za potkonstrukcije, elasticni m aterij a l i za brtvlje nje, zbog m a njeg b roja u potreba zasebno se o bracu n avaj u . U o bi caje n o se racuna s 60 - 1 00 u pora b a .
Utrosen i rad 8 = Naba vna cijena
2 ugradbom = k n lm Predvitieni broj uporaba
Utrosak rada na skla p a nj u i s k i d a nj u oplata podrobnije j e opisan u prethodn i m pog lavljima. N ajveCi je utrosak kod drvenih krojenih o plata i kada se za pojedi n e obHke konstrukcija utrosi do 2,0 sata/m2. Utrosa k rada kod tvornicki izradenih oplatnih ploca krece se ad 0, 1 0 do OAO sati/m2. C ijena rad a utvrduje se u ovisnosti ad nacina prora c u n a , koristenj e m prodaj n e satnice i i i obracunskog fa kto ra .
R = n x PS
R
-
R = nx S x f
s
Potrosni materij a l i Potrosn im m aterij a l i m a moraju s e obuhvatiti svi m aterijali koje s e utrose kod sva ke u porabe kao: premazi za opiate, plasticne cijevi koje ostaj u u beto n u , zaptiv n i m aterij a l i , s i d ra koja ostaju u beton u itd .
cijena rada, n - normativ utroska, PS - p rodaj n a satnica, S - neto satnica, f - o bracun s k i fa ktor .
c. Oplatn i sklopovi koji se postavljaju na mjestu g radenja O p l a t n i s k l op ovi ad tvo r n icki i z r a de n i h elem e n ata k o r i ste se kod vel i koplos n i h prenosivih s k l opova . Proizvodaci opreme is poru cuju tvornicki izradene elemente kao: n osive konstrukcije, u redaje za povezivanje, konzole za ra d n e staze itd . Kori s n i k n ab a vlja oplatne plohe, potkon stru kcij e , gradu za podove rad n i h staza i materij a l e za z a ptivanje. U odnos u n a prora c u n cijen a s gotovim plocama ovde se j o s p ojavlj uj e stavka, ra d i o n icka izrada oplatnog sklopa u potreb n oj ve l i ci n i o b l i k u tl a ostal i elem enti cij e n e su i sti kao kod gotovi h p l oca.
Utroseni rad Kod vel i koplosnih prenosivih sklopova rad se utrosi na radionicku izradu sklopa i na sva kom pojed i nacnom koristenj u . N a rad i o ni ckoj izrad i s k l o p a utrosi s e 1 ,0 - 2 ,0 sata/m2.
tl
Za s k i d a nje i postavlja nj e vel i ko p l o s n i h o p l a t n i h s k l o pova u t rosa k je rada, ovisno o s u stavu i o b l i k u ko nstru kcije ad 0,08 do 0 , 3 0 sati/m2•
C ij e n a p renosivog o p latnog sklopa s a drzi :
Cijena koristenja tvornicki izrade n i h elemenata Tvo r n i ck i izrade n i elementi o p l atni h sklopova kao: n osive konstrukcije, u redaj i za p ovezivanje, konzole za r a d n e staze mogu se p ra kt i c n o neogran i ceno p uta koristiti, a l i k o d prora cuna cij e n a s e u ob i caj eno racun a s 1 00 koristenj a .
C ij e n a rada za jed n o o p la civa nje je:
•
R
=
lzrada sklopa Predvideni broj uporaba
+ Ra d na postav�anJu 1 sk1'danJU 1.
C ij e n a j e d n og opla Civanja j e z b roj : Cijena = A
.
+
·
B
·
+
C
+
=
D
kn1mz
Proracun cijena tesarskih armirackih i betonskih radova
286
sudjeluje od 20 do 30
Primjer: Prora c u n cijen e op lacivanja s gotovim plocama iz sustava nj e macke f i r m e " N S " usporeden s drvenom krojenom oplatom.
CIJENA OPLACIVANJA "NS" gotovim p/oi.ama
Nabavna cijena 200 m2 oplata sa svim potrebnim dijelovima je 282.484, 50 kn. U navedenoj vrijednosti oplatna ploha sudjeluje s 29. 200, 00 kn, a inventarski dio 257. 0 1 4, 8. Kada se svede na jedan kvadratni metar opiate to iznosi: za oplatne plohe 1 08, 0 knlm2 i 1 285, 20 kn!m2 za inventarski dio opreme. Predvioeno je da se oplatna ploha izmijeni nakon 60 uporaba a otpis inventarske opreme je nakon 1 00 uporaba.
A. Cijena koristenja opiate =
1 08, 0 60
+
1.285, 2 1 00
B. Potrosni materijal, ulje itd. Ukupno materijal C.
Proracun cijena tesarskih armirackih i betonskih radova
= = =
2
12, 85 knlm
1,80 knlm2 14,65 knlm2
Rad na posta vljanju i skidanju op/ata po normativu 0,35 satilm2 PS - Prodajna satnica 55, 64 knlsat = 1 9,47 knlm2 Rad 0,35 sati x 55, 64 knlsat Cijena oplaCivanja
=
%
287
a u k u p n a cij e n a d o b ije se kada se n a cije n u
n a bavke obracuna obrada i polaganj e celika u konstrukcij u . H rvatska nema i n du st rij u za p ro i zvod nju betonskog ce l i ka osim n a k n a d n e a b ra d e i o p l emenj iva nja, te sve potrebe osigu rava iz uvoza . Vel i ki su p ro i zvodaCi su j uz n a Koreja i B ra z i l a u E u ro p i Nj em acka i S lovacka. Osn ovn e o pe ra cije u stru ktur i cij e n a betonskog c e l i ka s u : a . N a bavna cijena b . O b ra d a , sto podrazumijeva s ij ecenje i savij a nje. c. Polaganje u konstrukcij u
N a bavna cijena Nabavna cijena betonskog celi ka ovisi o cijenama n a svjetskom trzistu i uvjetima n abave. Posljed n i h godina na svjetskom trzistu, cijena g l atkog i rebrastog celika kretala se od 200 do 2 5 0 USD/to n i . Kada se na n a bavn u cijenu dodaju carinske, trgovacke i d ruge pristoj be na nasem trZ:istu se u veleprodaji cijena krece od 2 . 600 - 3 .200 kn/ton i . C ij ena dijelom ovisi o promjeru sipki i vrsti celika. Posljednjih godi n a gotovo je potpuno napustena proizvodnje glatkog celi ka u korist rebrastog, osim a ko nije namijenjen d a lj oj preradi. 2 . 600,00 - 3 . 2 00 , 0 0 k n/t
N a bavna cij e n a
34, 12 knlm2
O brada betonskog cel i ka CIJENA OPLACIVANJA DR VENOM KROJENOM OPLATOM GN-600 1 -201 A. Ma terijal
Daska Gredice Zica Cavli
0, 004 7 m3 0,0035 m3 0, 07 kg 0,25 kg
1 . 260, 00 knlm3 1 . 080, 00 kn!m3 1 4, 04 kn/kg 1 5, 58/kg
knlm2 kn/m2 knlm2 knlm2
14,58 knlm2
Ukupno materijal B. Rad na izradi opiate po normativu GN
Rad
5, 92 3, 78 0, 98 3, 90
1, 04
x
=
knlsat
Cijena oplaCivanja =
1,04 satalm2
57,86 knlm2 72,44 38, 32 knlm2
72,44 - 34, 1 2 Raz/ika iii cijena oplaCivanja krojenom oplatom u odnosu na gotove place je 2, 12 puta skuplje.
1 5.
PRORACU N CIJENA ARMIRACKI H RADOVA
U pogledu prora c u n a c ij e n a arm i r a c k i h rad ova p ostu p a k je n e sto jednostavnij i i m a nje osj etljiv na pog reske jer su cijene betonskog cel i k a i a r m i rackih ra dova sta b i l ne n a svjets kom trzistu vee d u g i n i z g o d i n a . U cij e n i obra denog i postavljenog betonskog cel i ka u konstru kcij i n a bavna cijena
Obrad a betonskog cel i ka, sto pod razum ijeva operacije sjecenja , savijanja, povezivanja u snopove i oznacavanja, znatno utj ece na cij e n u . Kod rucne o b ra d e utrosak rada k rece se od 50 do 70 sati/ton i , a l i se d a n a s ta kva obrada ne primjenjuje. Stroj n a obrada o bavlja se u a r m i ra c k i m pogo n i ma razlicitih razina stroj ne o premljenosti tako d a je utrosa k rada jos uvijek visok i iznos i 20 do 3 0 sati/ton i . U E u ro p i su p od i g n uti ve l i k i p og o n i s automatizira n i m u p ravlja njem gdje utrosa k rada sveden na 5 do 6 sati/ton i . U n a s i m uvjetima c ij e n a abrade betonskog cel i ka krece s e u okvi r i m a od 800 - 1 . 50 0 . k n/ton i C ij e n a obrade
800,00 - 1 . 5 0 0 , 00 k n/to n i
Postavljanj e i poveziva nj e betonskog ce l i ka N aj m a nj i n ap redak u tehnologiji rada ucinjen j e kod povezivanja i postavljanj a betonskog cel ika u opiate, zapravo u konstrukcij u . Utrosa k ra da je vrlo visok i krece se od 30 do 40 sati/toni . Nesta povolj n ije je rjesenje kada se sipke povezuju u korpe izvan oplata i kao cijelina polazu u konstrukcije, a l i to n ij e uvijek moguce izvesti . C ijena povezivanja i postavlj a nj a cel i k a u konstrukciju krece se u o kvirima od 2 . 000,00 do 2 . 500,00 k n!ton i . U cijenu postavljanj a u k lj ucen je potrosni materijal za povezivanje kao drzaci rastoj a nja. C ij e n a poveziva nja i postavlj a nj a
2 . 000,00 - 2 . 500,00 k n/toni
Proracun cijena tesarskih, armirackih i betonskih radova
288
Preg ledna ukupna cijena armi rackih radova a. N a bavna c ij e n a b. O b rada cel i ka c. Povezivanje i postavlj a nj e
2 . 600,00 - 3 . 2 00 , 0 0 k n/to n i 800,00 - 1 . 500,00 k n/toni 2 . 000,00 - 2 . 500,00 k n/to n i
U k u pn o
5 . 40 0 , 00 - 7 .2 00 , 00 k n/ton i
M rezasta armatura Mrezaste armature proizvode s e u zemlji od uvozn i h g l atkih i reb rastih o p l e m e nj e n i h celi k a . U pog l e d u obrade i ugradbe m rezaste s u a r m ature m nogo jed n ostav n ij e za rad, a l i pri mj e n a j e o g r a n icena na plosne
Proracun cijena tesarskih, armirackih i betonskih radova
Osnovni teh no l os k i s l ijed operacija j e : p r i p rava beto n a , prijevoz d o g r a d i l ista, podizanje i prijenos d o mj esta u g radiva nje i njegovanje beto n a .
Priprava betona U suvre m e n o m grad iteljstvu beton se p r i p ra vlj a n a sta l n i m postroj e nj i m a . l z n i m ka s u nekonstruktivni beto n i koji s e mogu p r i praviti rucno i i i m a l i m prenosivi m m ij es a l icama . Kod rucne pri p rave utros a k rada j e vrlo vel i k i krece se 4, 5 d o d o 5,0 sati/ m 3 .
konstrukcije, ka kvi su zidovi i place.
a. N a bavna cijena Na trzistu se k o d veletrgovaca i i i proizvodaca, m rezne a r m ature m o g u n a baviti po cij e n i o d 3 . 00 0 do 3 . 600 kn/toni 3 . 00 0 do 3 . 600 k n/toni
Na bavna c ijena
b. Obrada
i
postavlja nj e
Pod o bradom m rezn ih a rmatura pod razu m ijeva se rezanje n a odredene d i m e nzije i isijecanje otvo ra . Vrlo se rij etko savijaj u . Rad na o b r a d i i polaganj u je relativno visok, sto j e poslj edica male tezine mreza . Na primjer s jednom tonom m rezne armature R 365 (0 8, 0 5 m m/ 1 5/2 5 em) pokrije se gotovo 3 00 m2 povrs i n e . Utrosak rada krece se od 30 do 4 0 sati sto kosta od 1 . 500 d o 2 . 000 kn/t. O b ra d a i postavlja nj e
1 . 5 0 0 - 2 .0 0 0 k n/to n a
U k u p n a cijena mrezaste a rmature krece se u u kvi r i m a : a . N a bava i doprema b . O b rada i
3 . 00 0 - 3 . 600 k n/t o n i 1 . 50 0 2 . 000 k n/ton i
U k u p n a cij e n a
4 . 500
5 . 60 0 k n/to n i
1 6. PRORACUN CU E N A B ETO N S K I H RADOVA Pro ra c u n cijen a beto n s k i h ra d ovad u z i j e postu p a k zbog m o g u c i h s l oze n i h te hnoloskih l a n a ca o d p r i p rave do ugra d be beto n a . K a d a s e n a n e kom g ra d i listu n a mje ravaju u g ra d iti vece kol i C i n e beto n a , postavi s e i ispita vise razliCitih teh noloski h l a naca s razliCitim strojevi m a i opremom u s l ijedu i n a ko n toga se usporede cij e n e . Raz l i ke mogu biti vrlo vel i ke . M a l e raz l i ke c ij e n a kod veli ki h kol ici n a radova daj u z na caj n e n ovcan e razl i ke .
289
Rjesenja prijevoza i ugradnje betona odraiavaju se na cijenu.
2 90
Proracun cijena tesarskih, armirackih i betonskih radova
Proracun cijena tesarskih, armirackih i betonskih radova
291
Beton proizveden na sredisnjim pogonima obrazuje cijene prema trznim uvjetima i cijene su po regijama prilicno ujednacene. Cjenovnici isporucioca razradeni su po vrsta ma i klasama betona koje prizvode, a sva ki dopunski za htjev u pogledu svojstava betona , kao dodaci za plasticnost iii vodo nepropusnost obracu navaju se zasebno. C ijena priprave betona j e
3 50,00 - 500,00 knlm3
Prijevoz betona Beton se do g ra d i l ista uobicajeno prevozi a utomijesa l icama koje osiguravaj u svojstva betona tijekom prijevoza . Automijesa l ice su nosivosti 3 do 6 m3 svezeg betona a cijena a utomijesalice po satu rada k rece se od 300 do 550,00 knlsat. Za tocnu cijenu prijevoza mora se ustanoviti vrijeme potrebno za dovoz, istresanje i povratak automijesalice sto je opisano u prethodnim poglavljima. Uz pretpostavku da se beton prevozi na kratkoj relaciji i da je potrebno utrositi 1 ,0 sat po turi, cijena prijevoza je: - Automijesalica nosivosti 3 m3 3 50,00 I 3 x 1 ,0 sat = 1 1 6,66 knlm3 - Autorn ij esalica nosivosti 6 m3 5 50,00 I 6 x 1 ,0 sat = 9 1 ,66,00 knlm3 Prosjecna je cijena prijevoza betona do gradil ista od 1 00 do 2 00,00 k nlm3 Podizanje i prijenos betona Pod p rijenosom se pod razu m ij eva podiza nj e i prijenos betona na g radil istu do mjesta ugradbe obicno 40 do 50 m horizonta l n o i do 30 m u visi n u . Prij enos se m oze rijesiti na vise nacina i razl icitim stroj evi ma, toranjdiza l i com s posudom i pretovarnim silosom, p u m pa m a za beton, g u me n i m trakastim transporterom, prijevozom japanerom iii kol ici m a s pod izanjem g radevi nskim lifto m . Svako sredstvo namece uvjete rada, satni ucinak i cijenu. Zato se cijene krecu u vrlo sirokim okvirima . NaCin i sredstva prijenosa opisana su u ranij i m poglavlj i m a . Pod izanje i prijenos betona
60,00 - 2 00,00 k nlm3
Ugradiva nj e betona Ugradivanje betona radna je operacija koja zasada n ij e tehnoloski i strojevima dovoljno rjesena te je ucinak ogranicen, a trosi se mnogo ljudskog rada . lznimka su riesenja ugradivanja betona u masivnirn konstrukcijama kao sto su betonske b rane i slicne g radevine. Ovisno o tom, da li se beton u pripremljenu oplatu ulijeva iz posude, betonske pumpe iii kolica i u koliki presjek i vrstu konstrukcije, utrosak rada krece se od 1 ,3 - 4,5 sata/m3. Ug radivanje betona je 7 0 - 2 50,00 k nlm3
Suvremena rjesenja prijenosa i ulijevanja betona.
Njegovanje beton a 1\Jjegovanje betona j e u ovisnosti od mjera koje se moraju pod uzeti . lzbor mjera ovis i o tem peraturi zra ka, godisnjem dobu, vrsti i klasi betona sto je opisano u ra nij i m poglavlji m a . Okvirno se treba racunati s 2 do 5 % od cijene betona na g radil istu. Njegovanje betona 8 - 1 8 k nlm3
Proracun cijena tesarskih, armirackih i betonskih radova
2 92
Preg led cijena rad n i h operacija
293
1415 Ugraaivanje betona. Posada 5 radnika, jedan pervibrator.
a. P r i p rava beton a
3 50,0 - 5 0 0 , 0 k n/m3
b . Prijevoz d o g ra d il i sta
1 00 , 0 - 2 0 0 , 0 k n/m3
c . Prij e n os i pod izanj e
60,0 - 2 0 0 , 0 kn/m3
d . Ugradba
70,0 - 2 50 , 0 k n/m3
PS 65, 00 kn/sat. Pervibrator 25, 0 kn/sat. UCinak 2, 64 m3/sat Cijena 1 12,64 m3 x (65, 00 kn/sat x 5 rad + 25, 0 knlsat)
knlm3
1416 Zastita betona. Gomja povrsina betona pokriva se sintetickim spuivastim
prekrivacem s folijom. Nabavna cijena 1 0,0 knlm2. Broj koriStenja 5. Za pokrivanje i skidanje utrosi se 0, 1 0 satlm2• Presjek 40180 em. Za 1 , 0 m3 utrosi se 3 m2 prekrivaca.
8,0 - 1 8, 0 k n/m3
e . Njegovanje Ukupno
Proracun cijena tesarskih, armirackih i betonskih radova
Cijena ( 1 0, 0 kn
6 1 8,00 - 1 . 1 68,00 k n/m3
I
5x3, 0 m2)
+
(0, 1 0 sat x 3, 0 m2 x 65, 00 BPS) . . . . . . . 25,50 knfm3
Ukupno
764,57 knlm3
Stavka troskovnika iznosi: Na jednostavnom primjeru iz prakse ilustrirat ce se analiza cijene betona na AB konstrukciji. U Troskovniku gospodarske zgrade nalazi se stavka s opisom za koju se radi ponuda: 14. Nabavka i ugradivanje betona MB 30 zrna dol 32 mm, u gredama iznad prizemlja, presjeka 40180 em. m3
36, 0
Graaevina se nalazi n a udaljenosti 8 km od betonare. Na gradilistu raspolaiu toranj dizalicom AF 2 7- 7 0. Visina podizanja 1 6 m, doh vat 2 7 m, nosivost na kraju ruke N= 1 0 KN. Vrijeme rada, kraj mjeseca kolovoza. Pomocne ana/ize 1411 Cijena betona fco postrojenje, MB 301 32mm max. zrno, utovareno
m3 . . . . . . . . . . 350,40 knlm3 1 412 Prijevoz betona automijesa/icom, nosivosti 3, 0 m3
380, 00 kn/sat Cijena najma automijesa/ice Vrijeme koriStenja automijesalice: Votnja 8 km a 25 kmlsat, T = 8 kml 25 kmlsat = 0,32 sata = 0,32 sata Povratak = 0, 25 sata silos lstovar u Ukupno Cijena prijevoza
= 0, 90 sati (220, 0 kn/3 m3) x 0,90 sati
. . . . . . . . . . . . . . 1 14,00 knlm3
1 413 Pretovar s hidrau/ickim pretovarnim silosom 4 m3.
Cijena koriStenja silosa po satu 30, 0 knlsat Posada 7 PKR BPS = 65, 00 knlsat Kapacitet toranj dizalice 2, 64 m3/sat. Vidi stavak 1 414. Cijena
7 12, 64 (30, 0 knlsat
+
65, 00 knlsat)
.. . . . . . . . . . . . . .36, 00 knlm3
1 414 Podizanje betona u posudi dizalice.
Obujam posude sa svjeiim betonom je 0,33 m3 Teiina betona s posudom je oko 9 KN Dizalica s posudom mote napraviti 8 zahvata na sat. Cijena dizalice s rukovaocem 280 kn!sat Satni uCinak 8, 0 zahvata x 0,33 m3 = 2,64 m3Jsat Cijena je
1 12, 64 m3 x 280, 0 kn
. . . . . . . . . . . . 1 06, 1 0 knlm3
14. Naba vka i ugraaivanje betona MB 301 najveceg zrna 32mm u gredama iznad prizemlja, presjeka 40/80 em 36, 0
a 764,57 kn
27. 524,52 kn
VI I I . UTJ E
VR
G RAD NJA NA CIJ E N U RADO
U ind ustrij skoj proizvodnji vrijeme izrade proizvoda, televizora , odijela, a utomobila mje ri se m i n uta m a i satim a . Vrijeme g ra denja m osta, nasipa , d ijela a utoceste i i i visekatnice mjeri se mjesecima i g od i n a m a . U i n du strijskoj p ro izvo d nj i n astoji se u sto kracem vre m e n u izraditi proizvod . Za razliku od industrije, u g ra diteljstvu n ajkrace vrijeme podizanje gradevi ne n ij e tehnoloski i ekonomskt n aj povolj nij e . Koje je naj povoljnije vremensko razdoblje z a izgradnj u d ijela a utoceste, m osta, visekatnice. O d g ovor n ije jednostava j e r pod iza nj e g radev i n e obuhvaca vel i k broj cimbenika. $ta je povoljnije: d ovesti n a gradiliste najveci m oguci b roj strojeva, opreme i lj udi i zavrsiti radove u kratkom vremenu, i i i s manjim k apacitetima raditi d uze? Koliko d uze? O d g ovor ovisi i o kriteriju koj i m se ocj e nj uj e povo lj nost. C ij e n a g radevine je u normal n i m uvjetim a presudan kriterij za vrednovanje . lznimka s u izva n redni uvjeti kao sto s u prirodn e nepogode, poplave, potresi i ratna razaranja, g dje se mogu postaviti i d rugi zahtj evi .
1.
DOSADASN J E S POZNAJ E I PRAKSA
Svak i je g ra devinski pothvat neponovlj iv. l sta g ra devin a , kao sto j e u n ificira n i m ost n a pro metnici i i i tipizarana skolska zgrada , izgradeni p o istim projektim a , a n a razlicitim lokalitetim a u razlicitim godisnj i m d o b i m a I i i razlicitim postu pcima g ra denja, i m aj u razlicite cijene. Utjecaji lokaliteta,
Utjecaj vremena gratienja na cijenu radova
297
u d a lj enosti od sje d ista pod u zeca i k l i m ats k i h uvjeta n a cij e n u g radenj a , u d o b roj s u mjeri istraze n i i obu hvacen i cijen o m . U strucnoj l iteratu r i , utjecaj u vremenskog razd oblja g ra denja n a cij e n u g radevine posveceno j e relativno m a l o istraziva nja i zna n stve n i h ra d ova . Neko l i ko radova maze se naci u casopisima ekonomi sta a l i se problem n e promatra d i na mi c k i kroz vrij e m e vee se vrijeme izgra d nje promatra kao nepromj e nj i va vrijed nost, a istrazuj u se troskovi kapital a za i nvesticije. S tog staj a l i sta odgovor je jed n oznaca n, ekonomski je povolj n ij e sto brze stavljanje g radevi n e u f u n kcij u . Pitanje poveca nja t ros kova zbog kratkog vre m e n a izgradnje, u radov i m a s e ne dotice.
V R I J EME
NAJ DUZE
Pitanje vremena gradenja kao cin benika cijene ra dova n ije ne pozn ato svj etskoj strucnoj j avnost i . Kod m edu narod n i h n atjecaja za izbor i zvoditelja ve l i k i h g rad itelj s k i h pothvata kao sto s u h i d rocentra le i d r u g i e n e rg ets k i kapa citeti, traze se p o n u d e s dvjema c ij e n a m a . N a primjer, j e d n a c ij e n a za cetiri, a d ruge za dvije godine izgradnje.
STA L N I TROSKOVI
U sva kodnevnoj p ra ksi utj ecaj u vremena gradenja n a cij e n u pri lazi se forma l n o . U ugovorim a o i zvode nj u radova izmedu i nvestitora i izvod itelj a , m e d u poslje d n i m clancima navod i s e od red b a o n a g ra d n i m b o n itet i m a u s lu caj u ra n ijeg d ovrsenja i i i kazne n i m sa n kcij a m a u s l u ca j u z a k a s nj e nj a . Bon iteti i san kcije fo r m a l n o s e ug ova raj u j e r s u u odnosu n a u govore n u cij e n u vrijed nosno vrlo n iske i ogran icene na 0 , 2 - 0, 5 % o d u g ovore ne vrijedn osti radova . U s l u cajevi ma ra n ijeg dovrsenj a, sto se rijetko d o g a da u praksi i i i za kasnjenja u odnosu na ugovoreno vrijeme g radenj a , rijetko s e n a p lacuj u b o niteti i i i s a n kcij e .
* *
Kretanje jednokratnih i stalnih troskova u ovisnosti od vremena gratienja. *
*
Troskovi koj i ovise o vre m e n skom razdoblj u izg radnje m o g u s u u osnovnoj podj e l i p roatrati u vise s k u p i n a : jedno krat n i troskovi koji s u veza n i za b roj !j u d i i strojeva koj i istovremeno zaposleni n a g ra d i l ist u . stal n i troskovi grad i li sta u vremenskom razd o b lj u i zg ra d nj e . troskovi a n gaziranog kapitala u razd o b lj u izgra d nj e .
NAJDUZE
*
2. STR U KT U RA TROS K OVA OVI S N I H 0 VRE M EN S KO M RAZD OB U U G RAD E NJA
*
V R I J EME
biti
J ed nokrat n i troskovi g ra de nj a nastaj u k o d u spostavlja nj a kapaciteta z a i zvode nj e . Sva ki poj e d i n a c n i covj e k, stroj i u redaj , i z i sk uj e p retho d n e jednokratne troskove p rije d o l a s ka n a g ra d i l iste i pocetka rada. Dovodenje veceg b roja !j u d i i i i strojeva na g ra d i l iste povecava ove troskove.
Jed n okratni troskovi
se mogu razvrstati po naCi n u n asta n k a ;
Troskov i p rijevoza , o s i g u ra nj a i postavljanja n a g ra d i l i stu strojeva i o prem e. Dovodenje u rad n u sposobnost strojeva i opreme te po potrebi p r i k lj ucenja na i nfrastrukturu p rije pocetka ra d a . Troskovi p utova nj a , p utn i h n a k n a d a , o s i g u r a nja, p l a c a z a vrij e m e p utova nja , za sva kog pojedi nacnog covjeka koji dolazi n a g ra d i li ste Troskovi z g r a d a i u re daja koj i se m o raj u p o d i c i i u s postaviti na gra d i l ist u , a koj i o m og ucuj u boravak i rad lj u d i i strojeva . Za osoblje j e p otre b n o o s i g u rati smjestaj , u redaje i p rostorije za p r e h ra n u , zd ravstven u zastitu, s a n itarne b l okove i prostorije za d ru stve n i zivot.
Za stroj eve se m o raj u o s i g u rati ra d i o n i ce za o d rzava nje, s k l a d i sta p r i c uv n i h d ij e l ov a i p rosto re za s m jestaj . Za sta l ne stroj eve kao sto s u postrojenja z a p r o i zvod n j u b etona i a sfa lta, o b rad u beto n s kog cel i k a i sta bi l n e d izali ce , potre bno j e i zvesti opsezne p r i p r e m n e ra d ove. Sva k i covj e k, stroj i u redaj p r i ! i ko m d o l a s ka na g ra d i l i ste u z rokuje j e d n o kratne t ro s kove . � to je g rad i l iste u d a lj e n ij e o d sj e d i sta p o d u zeca, j e d n o k ratni s e troskov i povecavaj u . N aved e n i su troskovi n a g l a s e n i kod g ra d i lista u i n ozem stvu i p rekomorskim zem lj a m a .
Utjecaj vremena graaenja na cijenu radova
Stalni su troskovi gradenja skupine troskova koji na gradilistu nastaju 5vaki dan dok traje gradil iste. Uvjetno 5e maze uzeti da 5U neovi5ni o intenzitetu rada na gradilistu iako to nij e potpuno tocno za sve vrste troskova . U ovoj 5kupini naj izraze n ij i 5U troskovi: Troskovi koj i na5taj u o d a5oblja koje je neophodno za o drzava nje gradilista, kao sto 5U ru kovodno i tehn icko-a d m i n i5trativno a5oblje, cuvar5ke, 5ervi5ne i d ruge neophodne 5luzbe na gradil istu. Sta l n i m aterij a l n i troskovi g radil ista kao sto 5u teleko m u n i kacj 5 k i troskovi , za kup zemlj ista, p o5lovnog pro5to ra, naknada z a prikljucke komunalne i nfra5trukture, razlicite tak5e i d ru ge n a knade, koj i n i5u po51jedica i ntenziteta proizvodnje vee na5taj u sa m i m p o5tojanj e m gradil ista u vremen5kom razdoblju g radenja. Troskovi a ngazi ranog kapita la za izg ra d nj u povlace troskove, kao sto su kamate na kredite, kamate na cuvanje novcan i h 5red5tava i drugi ban kar5ki troskovi koji 5u ovi5n i o vremenu g radenj a . *
*
*
U vrijeme g radenja novca n a 5red 5tva n a mijenjena podiza nju n ovog kapaciteta sa 5ta n ovista i nve5titora su neaktivna. U tren utku kada 5e gra devin a dovrsi i zapocne koriste nje 5tjecu se uvj eti za povrat u lozen i h 5redstava i do bitak. Kada novopodig nuta tvornica i i i hidroelektran a pocne s proizvodnjom, u lozena sred5tva 5e pocinju vracati i nvestitoru . S tog 5tjalista i nve5titor je mnogo vise zai nteresiran da se gradevi na dovrsi u sto kracem vremen u . Kada se troskovi prom atraj u prema no5itelj i m a , izvod itelji m a i i nve5titorima, uocljivo je da 5U jednokratn i troskovi izrazeniji kod izvoditelja, dok 5talni troskovi i troskovi kapitala na5taju kod izvod itelja i i nve5titora .
299
Kod ovog vremena, na norm i rano vrijeme koje je potrebno da 5e izradi jed i nica p roizvod a dodaj e 5e tehnolosko vrijeme potrebno za kemij5ke rea kcije, kao sto j e ocvrscavanje veziva, betona, zbuke, a5fa!ta, hladenj e po51 ije zavarivanja itd. Broj ljudi i 5trojeva koj i i5tovremeno mogu rad iti na gradilistu pro5torno je ogra nicen. Ne mogu 5e na celu proboja tunela i i i mo5ta, na i5tom katu zgrade, i5tovremeno zapo5liti neograniceni kapaciteti jer je pro5tor ogranicen. Naj krace vremen5ko razdoblj e gradenja uzrokuje ujedno i najvece . edn � �kratne troskove jer je na gradiliste dopremlj en najveCi mogud broj lj udi 1 5troJeva. NAJ DUZE VRIJ E M E G RADE NJA Naj d uze vremen5ko razdoblje je vrij eme za k oj e 5e maze izve5ti gradevi na s n aj m a nj i m m og ucim brojem ljudi, 5trojeva i opreme. To podrazu m ij eva da na gradilistu radi 5amo jedan 5troj iii jedan covjek, a maze i5tovremeno rad iti vise strojeva iii ljudi. Primjer. Za obuhvat radova na gradevin i od 640,0 0 norm i ranih sati rada ljudi, maze 5e postaviti jedan izrsitelj iii vise !judi . N ajduze vrijeme. Dnevni kapacitet jednog covjeka 8 5ati ra da. Ukoliko se zadata k povjeri jednom covjeku, navedeni rad 5e maze obaviti za 640: 8 80 dana/jedan covjek. Naj k race vrijeme je teorij5ko, a pretpo5tavlja da 5e n a g radiliste d ovede 80 lj udi koji mogu obaviti radove za jedan dan . U naj d uzem vremen5kom razdoblju izgrad nj e jednokratni troskovi 5U naj nizi jer je n ajmanj e lju d i i 5trojeva dopremljeno na gradil ise. Sta l n i troskovi u n aj duzem vremen u ujed naceno ra5tu po danima. u uku pnoj vrijedno5ti najveci 5U pri najd uzem vremenu g ra denja. =
3. VRE M E NA G RAD E N J A Sagled avajuci navedene troskove koji 5U n a razlicite nacine ovi5ni o vremen5kom razdoblju g ra de nja, i straziva njem se na5tojalo u5ta n oviti zakonomjernost razvoja i ponasanj a ukupnih troskova i utjecaja na cijenu g radevine. U5tanovljeno je da 5e mogu odrediti okviri iii vremenska razdoblja, izmedu kojih se maze traziti vrijeme gradenja kada 5U ukupni troskovi n aj n izi. NAJKRACE VRIJ E M E G RAD E NJA Najkrace vremensko razdoblj e u kame je moguce podiCi g radevin u iii tehnoloski naj krace vremen5ko razdoblje pociva na pretpo5tavci da 5e radovi obavljaju 5 najvecim moguCim brojem izvrsitelja, 5trojeva, lju d i opreme.
4.
O PTI MALNO VRIJ EM E G RADE NJA
Sagled avajuci po5tavljene okvire i od no5e, n amece s e zak lj uca k, a ka postoji n aj krace razdoblj e gradenja s najvisim jedn okratnim, a n aj m a nj i m 5ta l n im troskovima i a k o po5toji najduze razdoblje g ra denja 5 n aj m a nj i m jednokratn i m i najvisim 5ta l n i m troskovi ma, u tom vremen5kom i nterva l u mora postojati vrijeme k a d a zbroj jednokratn i h i 5ta l n i h troskovi daje n aj ma nj u vrijednost. Do rjesenja 5e doslo matematickom a nalizom . Ulazne vrijedno5ti analize s u : jednokratni troskovi jedinice kapaciteta, covjeka iii 5troja prije pocetka rada ti ts - 5tal n i d nevni troskovi gra d il ista Q - ukupan obujam radova koji 5e mora obaviti na gradilistu -
Utjecaj vremena gradenja na cijenu radova
300
Utjecaj vremena graoenja na cijenu radova
l z (2) slijedi da je potreban broj dana za izvodenje radova:
T ROSKOV I
Nopt =
T ROSKOV I G RADENJA
NAJ KRAC E
OPTI MALNO
-
n
-
Tu
-
n
X
q
Q
8 t
i
t5
23.000, 0 normiranih sati djelatnika razliCitih struka. Dnevni uCinak jednog covjeka je 8 sati rada. Jenokratni troskovi prijevoza, priprave, smjestaja i prehrane na gradilistu, iznose po jednom djelatniku 2. 700, 0 kn. Stalni troskovi gradiliSta, vodstvo, uredski troskovi, stalno servisno osoblje, kostaju 1 .460, 0 kn!dan. =
= =
=
Najduze vrijema izvooenja radova je:
Najduze vrij eme izvodenja dobiva se pretpostavkom da radi jedan stroj iii C:ovjek. Q
(3)
Ulazni podaci:
dnevni kapacitet " n " Strojeva i i i !judi
Nmax =
n · 1q
Za koje se vrijeme i s koliko ljudi uz najnize troskove mote obnoviti i rekonstruirati zgrada hotela na jednom otoku gdje je po gradevinskim normativima ustanovljena potreba za 23. 000, 0 normiranih sati djelatnika razlicitih struka.
d nevn i jed i n icni ka pacitet stroja i i i covjeka . broj iju d i i i i strojeva zbirni jednokra tn i i sta i ni troskovi u svakoj vremens koj tocki izmedu najkrace g i najd uzeg vremena g radenja. nq =
N max --
Primjer 1 .
V R I J EME NAJ DUZE
Optima/no vrijeme graoenja uz najnize troskove gradilista. ,q
301
Nmax =
23.000
I
8
=
2.875
dana rada jednog dje/atnika
Optima/an broj djelatnika na gradiliStu uz najnize ukupne troskove
/ q r
Ukupni troskovi mogu se izraziti modelom
n=
(1)
.J
Tu1 = 0 ---7 ti - N max· 2 n
=
1 · 460 2. 750
:::: 39 radnika
(2)
Rad se mote s dobivenim brojem djelatnika obaviti za;
Predstav\jeni model je racionaln a fun kcija koja se moze m i n i mizirati er j e . . . . fu n kCIJe n > 1 . M i n i m u m u funkcije (1) odgovara n ultocka prve denvaCIJe Tu is
2.875 .
N=
23·000 39 · 8
74 radna dana
(3)
Navedeni radovi na obnovi hote/a obavljeni su 1 995. godine s 22 djelatnika za 1 35 radnih dana uz 1 8,3 % vece trosko'vle u odnosu na 74 radna dana s 39 djelatnika.
0
Primjer 2. Za koje vn]eme i koliko je strojeva potrebno upos/iti na iskopu rova za svjetlovodni kabel duzne 4 1 .300 m, da bi ukupni troskovi bili najnizi.
Potreban broj \ju d i i i i strojeva je:
Ulazni podaci: n=
R .
iii
(2)
Q q
4 1 .300 m kana/a 60 x 80 em u Ill i IV kategoriji tla tskopni stroj je bager gusjenicar, snage 300 kw s hidraulickim cekicem od 1 800 kg, provjerenog dnevnog uCinka 140 m' =
Utjecaj vremena gradenja na cijenu radova
302
t1
t,
=
Utjecaj vremena gradenja na cijen u rado va
Prijevoz po jednom bageru do gradilista kosta 4. 300, 00 kn Stalni troskovi gradiliSta iznose 365 knldan
Najduie vrijeme: Nmax
=
Ql1q
=
41.300
m1
I 140
m1/dan
=
295
dana rada jednog bagera.
Potreban broj (2) bagera kada su ukupni troskovi najniii je:
Potrebno vrijeme za iskop (3)
4 1 300 = 59 dana N = _g_ = 5q 5 · 140
Navedeni radovi obavljeni su 1994. godine s tri stroja za 98 radnih dana uz 1 1, 5 % vece troskove u odnosu na 5 bagera i 59 radnih dana.
lstrazeni postupak maze se promatrati kao pocetak istrazivanjakompleksnih i brojnih pitanja utjecaja vremena gradenja na troskove izgradnje. Za sada su dobivena samo dva odgovora ali korisna za svakod nevnu praksu. 1. Predlozeni postupak omogu c uje odredivanje vremena rada i broja gradevinskih djelatnika u vremenskom razdoblju kada su troskovi izgradnje najnizi. Kod u daljenih gradilista u odnosu na sjediste poduzeca, troskovi su upuCivanja !judi na gradiliste izrazito naglaseni. Kod u puCiva nja !jud i na i nozemna gradilista n avedeni troskovi mogu biti presudni za u spjeh pothvata . Prednost predlozenog postupka je sto omogucuje planiranje potreb n og broja gradevinskih djelatnika i vremena boravka na gradilistu , neovisno o struci i kvalifikaciji. 2.
Kod iste vrste radova, sto je slucaj kod zemlja nih radova g dje su pretezito strojevi za iskope i prijevoze, predlozenim postupkom omogucuje se odredivanje broja strojeva koji mog u savla dati ob ujam radova u vremenskom razdoblju izgradnje kada su troskovi gradenja najn izi.
Za izgradnju brane za hidrocentrale potrebna je jedna do tri godine.
303
304
Utjecaj vremena graoenja na cijenu radova
Prijevoz strojeva s gradiliste n a gradiliste j � u� ijek skup p o�hva� koji t razi . . a n gazi ra nje veceg broja djelatni ka . PreseiJenJe takoder 1z1skuJe g ub1tak uci n k a strojeva jer u tom vre m e n u n e rade, a da se ne navode poteskoce u javnom p rometu.
IX.
IVANJ A
Nastava k istraziva nj a usmjeren je n a trazenj e m od e l a za p l a n i ra nj e opti m a l nog vreme n a g radenja kod komp l eksni h g ra d i l ista gdje s u uklj uceni razliciti strojevi i oprema, gdje s u troskovi a ngaziranog kapitala m nogo s l ozenije.
Utvrdivanje cijena g radevinskih i g ra devinsko obrtnickih radova slozenje, odgovoran i o pseza n posao. Samo za jed n u stavku troskovnika betonskih radova potrebno je izraditi vel i k b roj a n a liza pojedin i h rad n i h operacija, od pri prave, p rijevoza, podizanja, u g ra d be i njegova nja beto n a . Svaka od navedeni h o peracija moze se izvesti s vise razl icitih strojeva i razlicitim postupcima rad a . Priprava betona moze biti rucna, stroj n a , n a vise vrsta g ra d il i s n i h p ostrojenja i i i k u povi n a pri p ravlje n i h s mjesa od razlicitih proizvodaca s razliCitih lokaliteta . Beton se m oze podiCi n a g ra devin u s 1 5 vrsta d iza l ica i 5 vrsta p u m p i za beton . Ako troskovnik prosj ecne z g ra d e povrsine oko dvije tisuce m etara povrsine sadrzi izmedu 40 d o 7 0 stava ka betonskih radova proizilazi da je za ove radove potrebno izraditi p reko tisucu a n al iza. M eduti m , m noge a n alize koriste se kod vise stavaka, sto nesto o l aksava rad . Kada je i zvrsen i zbor priprave, prijevoza, p retovara i podiza nja b eton a , n ije potrebno ponavljati ishodisne a n a lize, vee sa m o izvrsne, sto ola ksava i u b rzava rad. Posebno je olaksan rad s p rogramom kod m a nj i h poduzeca, g dje se isti tehnoloski lanac ponavlja kod razlicitih g ra devin a a p ro mj e nive vrijednosti su samo udaljenost p rijevoza i kolici n a beton a . Koristenje programskih sustava z a izra d u ponuda i p roracun cijena n a elektronskim racunalima, g ra devi nska poduzeca u svijetu su uve l a o d m a h poslije uvodenja o b r a d e podataka u k nj i g ovodstvu i f i n a nsijsk i m obracunima. K o d n a s je pri mjena neopravdano j os u zacetku . K o d pojedi n i h vec i h poduzeca u u potrebi su u glavnom zastarjeli progr a m i d o k se kod srednj i h i m a nj i h pod uzeca utvrdiva nje cij e n a j os obracun a va " rucn o lt . P r i b l i:Zno se u z i m a d a j e d n o racun a l o s programom z a p rora c u n cij e n a u m a nj uj e potrebu z a 4 strucna djelatnika u sluzbama z a k a l k ulacije.
306
Utvraivanje cijena na racunalima
Utvraivanje cijena na racunalima
Elektronska racu nala u razvij e n i m zem lj a m a postal a s u stal n a opre m a vodstva gra d i lista. U racunalo sena g radi list u unose podaci koristen i k o d izrade p o n u d e i u sporeduj u s podacim a o izvrsen i m radovim a . Progr a m i omog ucuj u i pracenje fizickih i n ovca n i h podataka tijekom i zved be, te izra d u usporedbi s p l a n i r a n i m vrijednostima u pon udi. Kod p racenja j e dovolj no za poj e d i n e stavke u n ijeti postotak izvrsenja u j e d n o m vrem enskom p resj e k u , pa da se dobiju podaci o p l a ni r a n o m utrosen o m materij a l u , cem entu, a r m a t u r i , energ ij i i ra d n i m satim a i i i troskovi ma izraze n i m u novca n i m jedinica m a . U s poredenja s ostvare n o m potrosnj o m omog ucuju vodstvu g r a d i l ist � pravovrem e n o p o d u zi m a nj e organizacijiskih i drugih mjera mjera rad i uskladivanja s planiranim utrosci m a i troskovim a . R a d n a izradi mjesecnih i i i d r u g i h obracuna tijekom izvodenja radova takoder j e olaksa n . Dovolj n o je u racu n a l u naznaciti zavrsene stavke i i i u n ij eti s a m o postota k iz"rsenja po pojedinoj stavci, da se dobije mjesecni iii dru g i privremeni obracuni radova . u velikim graaevinskim poduzeCima, sluzbe za izradu ponuda i ugovaranje radova bile su objedinjene. Uposljavale su veliki broj iskusnih strucnih dje/atnika u najvecem broju srednje i viSe strucne spreme. Ponude su raaene rucno a postojale su namjenske skupine za "Grube graaevinske radove", "Zavr5ne graaevinske radove", "lnstalacijske radove " i "Obrtnicke radove". Sluzbe za izradu ponuda cesto su radile prekovremeno a nekoliko dana prije predaje ponude svi su ostajali u uredima i radili po cijele nod uz neko/iko sati spavanja na "srajbtiSu ", kako su nazivali uredske sto!ove. Konacna cijena u ponudi donosila se u posljednjih nekoliko sati, nakon procjene svih okolnosti osobito ocekivane ponude konkurentskih poduzeca. Ukoliko je nakon otvaranja ponuda bila najpovoljnija, slavlju nije bilo kraja. U pojedinim slucajevima, kada su na ponudi radili viSe mjeseci, !judi su bili toliko iscrpljeni da su nakon predaje ponude upuceni o trosku poduzeca na oporavak.
1.
PROGRAMI ZA UTVRDIVANJ E CUENA
Na trzistu s e mogu dobiti razliciti programski paketi z a izrad e ponu d a , p racenje radova, izra d u mjesecni h i d r u g i h obracun a . K o d izbora program a treba biti vrlo pazljiv jer s u ovisno o d vrsti, mogucnosti poje d i n i h p ro g ra m a razli Cite. Obrtnickoj radnji i m a njem poduzecu n ij e potreban isti program kao vel i kom g ra devi n skom p o duzecu iii n a d zornoj s l u z b i n a g ra d i l istu autoceste Rijeka Karl ovac. Nazalost, do sada n ij e b i l o pokusaja da udruga gradevinskih poduzeca i i i obrt n i ka povjeri nekoj kvalificira n oj i n stitucij i i i i radnoj skup i n i izra d u
'I
307
p rog ramsko g sustava prilagodenog nasim potreba m a , nazivi m a m aterijala , normam a, teh nickim, za konskim i financijs kim propisim a. Takav o d n o s o m o guCio j e razlicit im menad zerima da s n e d ovoljno znanja iz podrucj a g radevin arstva, jezicno p revode i nozemn e pro g ra me i plasiraj u n a trzistu kao svjetsko dostign uce u toj oblasti . U osnovi se progra m i , prema opremljenosti , m o g u promat rati u tri osnovn e s k u p i ne: cisti p rogram i, program i s osnovn i m bazama pod ata ka i spregn uti program i . CISTI PROG RAM I uvjetno s e nazivaj u p ro g ram i koji i maju u g ra de n u s a m o m etodol o g ij u rada, potrebn e i nforma ticke a l a te za r a d i d o b ra obra dena u putstva . Korisnic i sarni u nose podatk e o m aterijali ma, strojevi ma, satnica m a , n o r m ativim a , sta l n i m troskov i m a i i s p is u j u opise rad ova i operaci ja koje koriste.
Kol i ko j e to p rednost za pojedin e korisn i ke, toli ko j e i nedosta tak . Prije korisne i komerc ij a n e u porabe p rogram a potrebn o je u loziti vel i ki napor u formira nju s k l a dista, o p i sa i normat iva. Ka ko n e postoji j e d i nstvena metodo logij a razvrsta vanja m aterijala , strojeva , opisa radova , normat iva, u veCin i s l u cajeva g dj e s u ovi prog ram i u u porab i , baze podata ka s u n e p re gl e d n e , o pterece ne n epotre b n i m materij a l i m a , n eodg ova rajucim opisima radnih operac ija te progra m i u neko doba postan u neu potre b ljivi. Pojed i n i vel i k i i nvestit ori u podr u cj u p ro metnic a, kom u n i kacij a , ele ktrod i strib ucije, razrad i l i s u svoja s kl a di sta podata k a , o pise radova , koriteCi fakulta tivne iii komerc ijalne nazive materija la i i i rad ova. Takve opise uvj etuju kod prikup lj a nj a ponuda za izbor izvod itelja ia ko nisu u skladu s H rvatsk i m normam a (H RN), p ravi l i m a struke, a u poj ed i n i m s l u cajevi ma i j ezicno s u neisprav ni . U baz� podataka jednog velikoga graaevinskog poduzeca iz Dalmacije, uz graaevinske maten;ale unesene su prehrambene namirnice i inventar drustvena prehrane poduzeca. U opisu radova za izradu ponude velikog investitora za prometnice pojavljuje se opis: "Dobava i ugradba asfalta u kolovoz debljine 8 em recepture br 1 7. "
R a d n a a n al i z i i utvrdivanj u cijena kod cisti h progra m a t raze d o b re poznavatelje tehnologij e rada i uvjeta poslovanja, osposob ljene z a rad n a progra m u . P R O G RAM ! S O S N OV N I M S K LA D I ST I M A PO DATAKA o mogucuju jednostavnij e i b rze u klj uciva nj e p rograma u poslovanje pod uzeca .
U p ro g ra m e s u u neseni nazivi materij a l a shodno H RN i ozn a ka m a , strojevi p o vrstama radova s p rosjecni m ucinci m a , standardni opisi radova i p rosj ecni normativi rada · PO radnim operacij a m a . Korisnici unose u pro-
308
Utvrdivanje cijena na racunalima
g ra m ispo rucioce i cje novni ke materijala, stroj eva, satnice dj elatn ika, obracunski faktor iii p rodajnu satnicu. Nedostajuce opise radova korisnici mogu nadopuniti kao i unij eti nedostajuce iii u n ij eti svoje iskustvene n or mative. Kako su vee u osnovi skladista podataka razvrstana po odgovaraj ucoj m etodoiogij i , p rogra m i su m n ogo p regledn ij i , iakse se p ronalaze potrebni podaci i opisi, sto olaksava i ubrzava rad . Kada su se svojevremeno poceli uvoditi elektronska racunala za proracun cijena i izrade ponuda, bilo je velikih neprilika. Mali broj postojeCih ljudi u sluibama za proracun cijena mogao se preorijentirati na izradu ponuda racunalima. PreviSe su dugo radili svojim uhodanim postupcima da bi mogli prihvatiti promjene. Bilo je i komicnih situacija. U prednjoj sobi ureda bila su postavljena racunala i na njima su radi/e mlaC/e djevojke koje su ispisivale liste s cijenama materijala, slagale ponude kooperanata, vodile iscrpne telefonske razgovore i pri tom nisu uopce znale kako se proracunava cijena. lzmeC/u ostalog, zadaca im je bila da ne dopuste posjetiocima ulaz u strainje sobe. U zaklonjenim sobama, bez racunala, kalkulanti su nastavili proracunavat cijene po starom postupku. Znali su raditi racunalom, ali mu nisu vjerovali. Mnogi su djelatnici zbog racunala napustili poduzeca i nastavili raditi u manjim tvrtkama, a koji su ispunjavali uvjete, otiS/i su u mirovinu.
SPREG N UTI PROGRA M ! nam ij enje n i su manj i m pod uzeci m a i obrtn icima, koj i su tehnoloski osposobljeni za izvode od reden broja rad n i h operacija jedne vrste radova . Obrtnicka radnja "Zemlj ani radovi " s otoka Krka raspoiaze strojevima i vozilima za zemljane radove i kva l ifi kacij ama u posleni h djelatnika. U poslenim ljudima i raspolozivim strojevi m a sposobna je d a ponu d i i izvod i oko 60 vrsta zahvata iz skupine zem ljanih rad ova . U navedenim je sl ucajevima preporuclj ivo sta n d a rd n e o pise rad n i h o peracija, koje s u potrebne korisniku, spregn uti s odgovaraj u C i m normativi ma i cjenovnicima, materijala, strojeva i ijudskog rada, prodaj no m satnicom i i i obracunskim fa ktorom. Pri i i kom utvrdiva nja cijena korisn i k odabire odgovarajuci opis iz popisa, u nosi kolici n u radova i neposredno dobiva jedinicnu i ukupnu cij enu radova. Promjene mogu nastati samo u cijenama materij aia, razlicitim isporuciteij ima i i i duzinama prijevoza sto je moguce jednostavno u n ij eti u p rog ra m . Uvodenj e je korisnika vrlo jednostavno i z a pocetnika n ije potrebito vise od 5 do 6 sati obuke . S p regn uti progra m i zapravo su iz skupine cistih p rogram a p riiagodeni za pojed i nacne korisnike, kao sto s u zemljani, zidarski, tesarski, a r m i racki,
Utvrdivanje cijena na racunalima
309
beto �ski, s.toia:ski, i nstal aterski, i zoiaterski, k rovo pokrivacki i drugi radovi . Kod 1 n st � � 1ran1a � r ?� ra m � za sva kog se pojedina cnog koris n i ka u nose podaCI �?JI su znacaJnl za nJegovo poslovanje, naziv poduzeca, i sprezu opisi 1z sklad rsta podataka s odgovarajuCim normativi ma i cijenama. Vrio maien broj informaticki h poduzeca u zemij i i m a u ponudi uvrstenu ovu vrstu p rograma iako je broj potencijainih korisnika vrlo velik.
2. STRU KTURA PROG RAMA . . Progra m.i za p roracu n cijena pociva ju na istoj struktu ri podata ka i radnih q e�1 na . Razl rka m � du pojed i n i m p rogram ima je u grupi ranj u podat aka i . . . mamp nacmu ul aoJe podaci ma na racuna lu. . , Svi p odaci koje j e potreb no u n ij eti u racuna lo mogu se p ro matrat i u v1se razma . Sva k1 podata k s jedne razine moze se poveza ti sa sva k i m podatk om s d rugih razina. PRVA RAZI NA BAZE PODATAKA
N a p rvoj razi � i � a �e p � d ataka pohranjuj u se sve potreb ne inform acije . po vrst� r:n a , � a mJen l 1 svoJ stvlma materij ala, strojeva, oprem e, satnica m a . po kva hf1kac1J ama djelatn ika. Na ovoj s u razini podac i o p roizvod acima i 1sporuc iocima materij aia i usluga . . U s � l � d iste se � nos � podaci mjerod avni za n abavku materijal a , kao qenov n1o p o asort1 m a n1ma, svojstv a mater ijaia, uvj eti i sporu ke, tocn e a d rese, b roJeVI. teiefon a i i m e n a lju d i z a vezu. Uz s�a k i se cje � ovni k istovre meno u p isuje datum u n osa podata ka, a . . _ nJa pnJ. e konste p rovjera va se tocnos t podata ka. at � � rij a l i za p roizvo dnj u razvrst avaju se na razlicit e naCine ovisno o koJ i m Je r:n a �erijal i m � r ij ec. Za gradev inske radove uobica jena podjel a je . p rema nam1e � 1 m atenJal a: 1 . Kamen i agrega ti, 2 . Energe nti, 3 . Veziva , 4 . . G otOVI � eton l I. z. b u ke , 5 . Betons ki cel i k, 6 . D rven a g ra da , 7 . Drvene p rera ?,�vl � e, 8 . ?. P � karski p roi 7vodi, 9. Betons ki p refabri kati, 1 0. Cjevi, 1 1 . lzolac1! 1Sk1 maten Jalr, 1 2 . Norm1ra n i metal n i p rofili i l im ovi, 1 3 . G ra devins ka . stolanJ � , 1 4 . Keram icki materij ali, 1 5 . Stakio, 1 6 . Vij cana i zeljezn a roba, 1 7 . BOJe, 1 8. Gotove opiate , 1 9. S kele, 20. Kal upi, itd. �vak a o d navede nih d atotek a razrad ena je po vrstam a klasam a i i i d rug1m svojstvim a m aterij ala sto sadrzava posebn a d atotek a popunj ena za svakog potenc ijalnog isporu Citeija. . Za ist � vrstu i �i . .n� mje n u proizvo da u nose se podac i vise p roizvod aca i ISporuo"teiJa s razhc1t 1h lokaliteta, svojsta va materij ala i uvjeta isporu ke .
Utvraivanje cijena na racunalima
I.
I
RAZ I N A
II.
RAD N E
O P E RAC I J E
N O RMA T J V I : S T A N DA R D N I
RA Z I N A
O B RA C U N S K I T E CAJ N E
PO
V R STAMA
OPISI
F A KT O R .
L I ST E ,
RADN I H
P RO D A J N A
V R I J EM E
RAOA
O P ERAC I J A
UNOSA ,
S AT N I C A N AZ I V I
I OPEKARS KI PROIZVO DI I
1 . GP KRK
I D RVENA G RA8A
Tellfa ks
-------
MB 1 0/32 mm MB 20/32 mm MB 30/32 m m MB 30/1 6,5 mm MB 40/32 mm
NOVCAN I I S P I S I
I S P I S I PO
Novfana sredstv a :
TROSKOVN I K
- ma t e r i j a l a
_ _ _ _ _ _ _ _ _
C ij ena:
P RO G RAM !
ne :
5 1 500 KRK 2iroracun
RESUR S I MA Kol i
DOBAVUACI
RADOVA
MAT E R I J A L A . S T ROJ E V A I
PONUDA
I ZV R S N I
I
I KAMENI AGREGATI I
RA Z I N A
lII.
VRSTA M ATERUALA
311
- z a materij a l e z a r a d s t roj e v a
Radno vrijeme 06-1 8 sati osim nedjelje
- z a nepos redne p l a c e
sati s t r ojeva
324,00 knfm3 352,00 " 386,00 " 396,00 " 41 2,00 ,,
p o v r s t a ma
U nos 1 5 . 09. 1 996.
- s a t i l j u d i po k v a i i f .
2 . GP TIHA 5 1 5 1 5 �ILO P ROJ E KT I
TeVfa ks
P ROJ E KT
PONUDA
G RAfl E N J A
UGOVOR
_ _ _ _ _ ___ _
Liroracun
F I N A N C I RA N J E
-------
Cij ena:
AVAN S I KRED I T I
MB 1 0/32 mm
MB 20/32 m m
Struktura racunalnog programa za utvraivanje cijena.
Strojevi se u d atote k a m a razvrstavaj u p re m a n a mj en i : 1 . Prijevoz m aterij a l a , 2 . lskop i utovar, 3 . Obrada i zbijanje, 4 . Podiza nj e i p rijenos, 5. Obra d a m aterijala, 6. Proizvod nja m aterijala, 7. U gradivanje, 8. B u senje tla, 9. Mehanicki alati itd . Uz sva ki se stroj u nose podaci o n a mj e n a m a i u vjeti ma koristenja, vrsta m a , teh nickim ucinci m a i cjenovn ici rada.
M B 30/1 6,5 m m MB 40/32 m m
386,00 392,00
Radno vrijeme 07- 1 5 sati U nos 1 5 . 1 1 . 1 996. I .
E K RAN
II .
lzbor vrste materija/a i dobavljaca.
E KRAN
" fl
2
na racunalima
Utvraivanje cijena n a racunalima
313
R E DO S lU E D RADA NA UTVRDIVA N U CIJ ENA
Sat n i ce djelatn i ka u plSUJU se po zan i m a nj i m a i kva l ifikaeij a m a a u ovisnosti ad primijenjene metode proracuna, s pomocu o bracunskog faktora i i i prodaj ne satniee, u nose se n eto satniee i i i p rodaj n e satniee.
3.
Tecajn i ce unesene u p rogram omog ucuju da se utvrdene eijene mogu konverzijom iskazati u razl icitim va l utama
R a d n a utvrdivan u cijena i izradi p o n u d a obavlja s e u o d redenom redosl ijed u , sto se uobicajeno nazivaju koraei.
D R U GA RAZ I NA BAZE PODATAKA U drugoj razini baze podataka pohranjuju se postupei rada po vrstama radova. G radevinski radovi se razvrstavaju n a : 1 . Prip re m n i radovi, 2 . Prethodn i radovi, 3 . Zem lj a n i radovi . 4. Zidarski radovi, 5 . Tesarski radovi 6. Armi racki radovi, 7. B etonski radovi, 8. Montazni elementi, 9. Prijevozi i prijenosi, 1 0. Krovopokrivacki 1 1 . l zolaterski, 1 2 . Stolarski, 1 3 . Stak l a rski, 1 4. Keram icarski i teraeerski 1 5 . Fasaderski, 1 6 . Podopo l a g a c k i , 1 7 . B ravarski 1 8. Lima rski 1 9. Licil acki, 2 0 . Asfalterski, itd . Za svak u rad n u operaciju po vrstama radova upisuju se " sta n d a rd n i opisi radova " p o stavkama, a z a sva ku s e rad n u o peraeij u u n ose teh n icki normativi utrosaka materijala i rada po kvalifikacijama djelatnika za poj ed i ne radove i radne zahvate. Ukoli ko j e opisom stavka uvjetovan stroj n i rad za dio i i i eijelu operaeiju, otvorene su mogucnosti izbora vise vrste strojeva s normativim a rada i izrada uspored n i h eijena. IZVR S N I PROG RAM ! N a trecoj razi n i pohra njeni s u podaci o o b racunskom fa ktor u i p rodaj n i m satni ea m a , tecaj n e l i ste val ute. Za svak i u nese n i podata k povezuje se vremenom u nosa i nazivom projekta. Progra m i omog u cuj u d a se svak i podata k s jedne razine visestruko povezuje s podacima n a osta l i m razi n a m a u zadatim matemati c k i m i i i d ru g i m operaeij a m a kao: s a b i ra nja, oduzi m a nje, m nozenj a , d ijeljenja, poteneiranja i i i drugih matematickih uvjeta, pojedinacno i u s k u p i n a m a .
1 . KORAK - ANALIZA OPISA RADOVA I D O KAZ N I CA M J E RA Rad zapocinj e na a n al izi opisa svake p ojedine stavke radova za koj u se n a mjerava utvrditi cijena i i i izraditi ponuda. U vel ikom b roju s l u cajeva zbog n eodgovarajucih opisa, rad n i se zahvati moraju p rethodno razdvojiti po vrsta m a radova, a ko j e o p isom u i stoj stavei o b u hvaceno vise vrsta radova . Na prirnjer, kod opisa " Betoniranje g reda s u kljucenom potrebnom oplatom . . . . . " iii " Betoniranje stubova presjeka 40 x 40 em s odgovarajucom oplatom " iii " lskop rova s odvozom viska materij ala i zatrpavanjem ........... " radovi se razvrstavaju i rade dopunski opisi betonskih, tesarskih i zem lj anih radova. 2. KORAK - IZBOR T E H NO LO S KOG LANCA
S ljedeci korak je izbor postupka rada i pronalazenje opisa radova u skladi stu p odata ka. Za stavku koja glasi: 35. D obava i u g radba beton a , M B 3 0 I 3 1 , 5 m m zrna, u g redama 40 80 em iznad prizemlj a .
x
iza bire s e jedan a d mogucih tehnoloskih lanaea kao: a . mogucn ost
b. mogucnost
1 . DOBAVA GOTOVOG BETONA
1 . PRIPRAVA BETONA NA GRADIU5TU
2. PRUEVOZ AUTOMIJE5AUCOM, NOSIVOSTI 3,0 M3, NA 7 KM
2. UTOVAR I PRUEVOZ JAPANERIMA NA 20 M
3. PRETOVARNI SILOS 4 M3
3. PODIZANJE LIFT DIZALICOM
4. TORANJDIZALICA 5 POSUDOM 0,33 M3
4. UGRADBA
5. UGRADBA
5. lASTITA FOWAMA
6. lA5TITA FOLIJAMA
Za isti opis svake stavke radova moguce j e postaviti istovremeno vise razlicitih tehnoloski h l anaca ta n a koneu usvojiti n aj povolj niji p o c ijeni i i i po nekom d rugom kriterij u od i nteresa. U koliko se n e raspolaze d ovoljn i m brojem rad n i ka m og uce kao kriterij z a izbor postaviti uvjet ll naj ma nj i udio ljudsko g rad a " u drugim situacija m a uvjet mog u b iti strojevi , utrosak energije, vrijeme izvrsenja radova itd .
Kod o p i sa kao sto j e u primjeru, pozivaju se " beto n s k i radovi " k a d a s e otvori ekran izabiru s e " g red e " a u okviru greda iza b i re s e " Presjeci veCi od 0,3 m3/m 1 " " ug ra d ba betona i z posude diza l ice " . Za naved eni opis vezan i su odgovarajuCi normativi rada p o kva l ifikacij a ma djelatni ka i normativi materij ala.
I VRSTE RAD OVA I I VRSTE KON STRUK. I
UVJ ETI RADA
3 . KORAK - IZBOR STROJ EVA U ovisnosti o izabranom te h noloskom l a ncu iza b i ru se odgovarajud strojevi . U z sva ki stroj veza n i su ucinci koje mogu postici ovisno o uvj etima ra d a i cijen a m a po sa t u . U n avedenom p r i mjeru, pozivom a utom ij esal i ca, d o b iva se iskaz: Strojevi za p r ij evoz mjesavin a : Autom ijesal i ce n osivosti 4 po satu 3 56,oo k n
m3,
C ij e n a ra d a
Prosjecni u ci n a k : 1 ,2 0 sata 0-3 k m 3-5 k m 1 , 8 5 sati 5 - 1 0 k m 2 , 2 0 sati Ponuda G P K R K
[ ZE�UAf\-1- 1
C ij e n a C ij e n a C ijena do 1 0
1 ,2 0 s a t 1 ,85 sat 2 ,2 0 sat km
x x x
3 56 , 0 k n/4 m3 3 56,0 k n/4 m3 3 56 , 0 k n/4 m3
=
= =
1 0 6 , 80 1 64,65 1 95 , 80 1 90 , 0 0
k n/m3 kn/m3 k n/m3 k n/m3
lzabire se jedna od ponude n i h mogucnosti koja se nakon toga izravno p renosi i povezuje za opis.
4. KORAK - IZBOR MATERUALA I I S POR UCI OCA Kada je o d a b a n postupak rada i strojevi za prijenos i prij evoz m aterij a la iz baze p odata ka, pozivaju se odgovarajuci materij a l i . U pri mjeru se poziva " gotov bet on M B 3 0 " . K a k o su u bazi p o h r a nj e n i podaci za vise p r o i zvodaca s raz l i c i t i h l o k a l iteta i c ij e n a , iza b i re se n aj p ovolj n i j i za p ro matra n o g ra d i l iste i lokal itet. Kada je izabran o d g ova raj uci postu pak, strojevi i m aterij a l i , daje se n a l og racu n a l u koj e proracuna j ed i n icnu cijenu radova . Norma rada - sati/m3 PK MB
KV
VK Ukup.
N a ko n u n os e n j a k o l i C i n e rad ova po stavka m a , n a o d g ovara j u c u naredbu p rog ra m proracu n ava i u k u p n u cij e n u stavke, z b i r n u c ij e n u vrste ra d ova i u k u p n u cij e n u zb roja svi h rad ova te s e d o b iva "troskovni k
radova ".
20 1,21 0, 5 5 0, 55 2,31
4. � - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -�
I. EKRAN
I I . E KRAN
I l l . i IV. E KRAN
lzbor vrste i uvjeta rada iz projekta i opisa radova.
I ZRADA I SPISA I Z TROSK OVNI KA
Prog r a m i o m o g u cuj u d a se iz oformljenog troskov n i ka rade ispisi po pojed i n i m resursima koji su u nese n i u troskovnik . Za potrebe izrade projekta org a n izacije i p l a n i ra nja, potrebni su zbirni i s p i s i po vrsta m a i k o l i C i n a m a materij a l a , n o rm i ra n i m s a t i m a djelatni ka p o kva l ifikacij a m a , s a t i m a ra d a p ojed i n i h strojeva i i i b i l o koji d r u g i z broj podataka koj i j e potre ban kao, kolicina d rve ne g ra de, cava l a , m rezaste a rmatu re, broj sati stroj a ra , b roj ra d n i h sati rovokopaca itd .
316
Utvraivanje cijena na racunalima
Za izradu financijskih planova/ kao sto su troskovi za materij ale/ sredstva za place/ m aterijale i i i energente moguce je raditi ispise p o svakom pojedinacno u nesenom res u rsu u t roskovnik kao, potrebna n ovca n a sredstva za nabavku materijala, z a p lace u neposredn oj p ro izvodnji/ za najam strojeva/ utrosak eksploziva i d ruge.
X. LITE
5. OBRAC U N PRIVREM E N I H I O KO N CANI H SITUACUA O koncane iii p rivremene situacije koje se rade tijekom izvodenja radova rade se n a osnovi ugovorenog troskovni ka . Dovoljno je formi rati poseban d irektorij u koj i se u nosi ponu de n i i u govoren i t roskov n i k . Za svak i se obracun u nose izvedene kolicine radova po stavkama iii postotak izvrsenja . Z a i d uci p rivremeni obracun osnova je prethod n i a potrazivanja se obracunavaju u odnosi ma: Privremeni obracun rad ova za mjesec Ugovorena vrijednost U kupno izvrseno do sada Obracunato po dosadasnji m situacijama Preostaje za na platu
........................... ........................... ........................... ...........................
kn kn kn kn
Racunala s u veliko olaksanje u radu, a l i i velika opasnost za pogreske.Ona raspolazu potrebnim znanjem onoliko koliko su tocni u neseni podaci i koliko strucnog znanja posjeduje korisnik.
1.
Aksvje�ov L N., �tjecaj ranog srnrzavanja na rast evrstoce betona/ (asopis : _ Beton 1 a rm1ran1 beton. Moskva 1 966 2 . Atejev- Danilov, Tehnol og ij a stroiteln ogo proizvodstva. Moskva 1 984 3 . Atlas klime Jugoslavije, Savezni hidrometereolos ki zavod. 1 984 4. Baslac Jovo, Rezime ne� ih osnovn ih postavki teorije i tehnolo gije betona, . G radbem. centar SloveniJ e 1 975 godine 5. Baslac Jovo, Zimsko betonira nje. l nstitut g radevina rstva Hrvatske 1 974 6. Baslac Jovo, Materij ali u Arhitekturi i gradevinarstvu , �kolska knjiga Zagreb 1 989. 7 . Baslac Jovo, Beton visoke kakvoce, G radevni godisnj ak 96. HDGI Zagreb 8. Blumen au Igor, Zimski radovi u visokog radnji. G radben i centar Sloveni je 1 97 5 . 9. B u a r Gorazd, Gradevinska proizvodnja u zimskim uvjetim a. 1 988 Sarajevo 1 0. B u�a r G ? razd. E �onoms ka i d rustven a opravd anost g ra devinsk e . pro1zvodnJe u z1mskrm uvjetim a. DGA 1 5 1 8/1 979 godine 1 1 Bucar G orazd, Suvrem eni pristup proizvodnji betona u u rbanim uvjetim a DGA 1 562/1 980 godine 1 2 . Bucar Go�azd, Kadrovi u gradev inarstvu kao uvjet prelask a na industr ijsku . prolzvo dnJu. DGA 1 686/1 981 godine 1 3 . � ucar G? razd, Nove tehnolo gij e kod projekt iranja i gradnje staze za bob 1 sankanJe na Trebev icu. DGA 1 950/1 984 godine 1 4. � � car Gora �d , Ekonom�ka i drustve na opravd anost ujednacenog rada . tljekom god1ne u g radevrnarstvu. I nternat ional conference strateg ies and manag ement of construction. Brij uni 1 994 godine 1 5. Buca r Gorazd , Opiate za betonsk e g radevin e. Sarajevo 1 990 godine . 1 6. Bucar Gorazd , Planira nje u g radevin arstvu. Sarajevo 1 990 godine . 1 7. Bucar G orazd, Teh nologij a i organizacija g radenja . Sarajevo 1 986 godine .
�
.
Upravljacka saba na suvremenom postrojenju za pripravu betona.
1 8. Bucar <;Jorazd, Zastita proizvodnog procesa na mjestu gradenja. Zbor n i k radova XIII. Medukatedarsko savjetovanje g radevinskih fakulteta. 1 987 1 9. B ucar Gorazd, Utjecaj vremena g radenja na cijenu radova, " G radevinar" DGIH Zagreb br 8, rujan 1 996 20. Bucar G orazd, E konomska vprasanj a g radbene proizvodnje v zimskih razmerah, " Gradbeni vestnik" Lju bljana Slovenija, br 3-4 1 996 2 1 . B ucar Gorazd, Prekid radova na gradilistu, " G ra devinar" DGIH Zagreb br 1 1 , studeni 1 995 22. B ucar G orazd, Sanacija pozarom ostecene konstrukcije post up kom presovanja betona. IX. Kongres Konstruktera Jugoslavije 1 975, Cavtat 23. B ucar Gorazd B reaks i n construction labor in winter, C i b - International symposium Zag reb WK 55 September 1 996 24. Danilov N. N., Tehnologija stritelnog proizvodstva. Stojizdat. Moskva 1 977 25. Denona Anton, Teorija troskova. G radevinski fakultet u Zagrebu. 1 982 26. Egnus M. J. i dr., Tehnologiseskoje obespecenje sborni h zdanj . Stroizdat. Moskva 2 7 . Evdokimov, Tehnologija monolitnog betona i zelejzobetona. Moskva 1 980. 28. Flasar Aleksa ndar, Proracun oplata i skela. lzgradnja 1 977 29. Flasar. Vukovic. Brana - Proucavanje tehnoloski h procesa . Novi Sad 1 985. 30. Koncz, Handbuch fertigteilbaulveeise I . II. II. Berli n 1 972 3 1 . V. Marcelja, Beton i komponente. Danjar d.o.o. Zagreb 32. Marusic Jura, Organizacija gradenja. Zagreb 1 994 3 3 . Mironov S . A., Ovisnost evrstoce betona od rezima otvrdnjavanja Moskva 1 966 34. Marcela C ijena stan a. Zagreb 1 982. 3 5 . Nevil . A. M., Svojstva betona. Beograd 1 984. 36. Novak M ijo, Razvojna politika poduzeca. Zagreb 1 97 5 3 7 . Loncaric Rudolf, Organizacija izvedbe g raditeljskih projekata. Zagreb 1 99 5 3 8 . Pensa Vjekoslav, Kamati i a nu iteti. Rijeka 1 979 39. Pleho Ami r, Problemi radnika sa preostalom radnom sposobnosti, uzroci nastajanja i nvalidnosti. Sarajevo 1 986 40. Percin, Zimsko betoniranje. G radevinar Zagreb 1 982 . 40. Popovic Kresimir, Poznavanje materijala Zagreb 1 984 4 1 . Popovic Zarko, E konomska analiza poslovanja. Zagreb 1 983 42 . Rupert, lndustra l izacija visokogradnje GCS 1 976 43 . Singleton, Uvod u ergonom ij u . Zag reb 1 976 44. Snoj, Zrelost betona i otpornost prema m razu. G ra devinar 1 978
45. $tolj, Stroiteljnji znanij v uslovjah zarkogo klimata . Moskva 1 984
46. Tomi ck, Euroc ode 2. G radev inski godis njak 95 Zagre b 47. Verb ic Buca , � UCnost primj ene prefa bricir : ane kons trukc ije za tavan ice ?Q zgrad a u asetz mtckt m uvjeti ma. Sarajevo 1 983 48. Ukra inczyk, Beton , ALCO R Zagre b 1 994 godin e.
49. Ukra inczyk - 5uste rsiC, Mikro armir ani beton i . Gradevins ki Godi snj a k 97 ' _ H rva sko � rustvo g radev inski inzen jera, Zag reb 1 997. godin e . 50. Zgon tk JuliJ , Zamo r i odmo r DGA 1 55/64 5 1 . Zab �iC, Anal i a nekih utjeca ja na proje ktiran je i organ izacij u g raden ja � Arhtt ekton skt fakultet u Sarajevu 1 986 52 . Wint er-arb eiten i m Hoch bau. lnstitu t Hano ver 1 966 53. Katal ozi svih vecih proizvodaca oplat nih susta va u Europ i.
�
·
