Telekomunikacijski Promet

TELEKOMUNIKACIJSKI PROMET Seminarski rad

SADRŽAJ

 

Stranica

1. UVOD....................................................................................................................1 TELEKOMUNIKACIJAMA……. .3 2. OSNOVNA FUNKCIONALNA PODJELA U TELEKOMUNIKACIJAMA 2.1 Tehničko-tehnološke karakteristike telekomunikacijskog prometa....................7 2.2. Telegrafija…………………………………………………………………………... 2.3 Telefonija…………………………………………………………………………......! 2." #adiokomunikacije……………………………… #adiokomunikacije…………………………………………………………………1$ …………………………………1$ 2.%. &rijenos podataka…………………………………………………………………..12

3. OSNOVNA FUNKCIONALNA PODJELA TELEKOMUNIKACIJA NA ŽELJEZNICI……………………………………………………………………………...1" 3.1 'elje(ničke telekomunikacije……………………………………… telekomunikacije………………………………………………………1) ………………1)

4. PRIVATIZACIJA, LIBERALIZACIJA I DEREGULACIJA U TELEKOMUNIKACIJSKOM TELEKOMUNIKACIJSKOM PROMETU................................................................1 ".1 *ormiranje cijena usluga u telekomunikacijskom prometu………………….....1! ".2 +rste troško,a u telekomunikacijskom prometu………………………………....21

TELEKOMUNIKACIJSKO SELO ………………...2" 5. SVIJET KAO GLOBALNO TELEKOMUNIKACIJSKO ZAKLJUČAK …………………………………………………………......2! LITERATURA…………………………………………………………..2" POPIS ILUSTRACIJA………………………………………………………………….3$

1. UVOD

o,jeko,a ,ječita elja i potre/a je ost,ari,anje ,e(e s udaljenim oso/ama0 a kro( po,ije po,ijest st se reali( reali(ira irala la na ra(ne ra(ne način načine. e. omuni omunikac kacija ija i(me i(meu u ljudi ljudi naj/o naj/olje lje se ost,aruje upora/om čo,jeko,ih čo,jeko,ih osjetila0 naj,iše ,ida i sluha.

&oja &ojam m tele teleko komu muni nika kaci cija ja o(na o(nača ča,a ,a ope openi nito to ra(m ra(mje jenu nu info inform rmac acija ija na ,ei ,eim m udalje udaljenos nostim tima0 a0 korišt korištenj enjem em fi(ika fi(ikalni lnih h s,ojs s,ojsta, ta,a a elektr elektroma omagn gneti eti(ma (ma.. Sama Sama riječ riječ tele teleko komu muni nika kaci cije je dola dola(i (i od grčk grčke e rije riječi či tele0 što što (nač (načii dale daleko ko i lati latins nske ke rije riječi či 4communicatio“  što  što (nači promet odnosno ,e(a. &očetak telekomunikacija se temelji na 5oreso,om 5oreso,om pronalasku telegrafa u pr,oj polo,ici 66 stoljea. stoljea. 8enija 8enijalno lnost st 5orese 5oreseo,o o,og g susta, susta,a a prijen prijenos osa a slo,a slo,a i /roje, /roje,a a princi principom pom kodira kodiranja nja00 ogleda ogleda se i tome što se taj susta, kodiran kodiranja ja (adrao (adrao do današnjih današnjih dana. dana. 9akon 9akon telegrafa koji je konstruiran početkom 66 stoljea0 (a prijenos (nako,a koristi se tele telepr prin inte ter0 r0 ali ali njeg njego, o, ra(, ra(,oj oj je uspo uspore ren n maso maso,n ,nim im kori korišt šten enje jem m tele telefo foni nije je00 kao kao sred sredst st,a ,a pren prenoš ošen enja ja go,o go,orn rnih ih info inform rmac acija ija.. &ron &ronal ala( a(ač ačem em tele telefo fona na00 teme temelje ljem m pate patena nata ta i( 17) 17).. i 177 177.. smat smatra ra se :le; :le;an ande derr 8rah 8raham am
= pr,oj polo,ici 66 stoljea radiokomunikacije se koriste (a jednosmjeran prijenos go,ora i slike0 dok se u drugoj polo,ici0 ra(,ojem tran(istora kao elektroničkog elementa0 radiokomunikacije koriste u o/a smjera. = )$-tim godinama 66 stoljea počinje plodonosan ra(,oj elektroničkih susta,a (a prijenos podataka. &oja,a integriranih krugo,a u(rokom je naglog ra(,oja računala.

&orastom /roja računala0 te s,eo/uh,atnost njiho,e primjene0 do,ela je do potre/e njiho,a spajanja0 a time i do ra(,oja pose/nih mrea (a prijenos podataka. &otre/a (a integracijom telekomunikacijskih mrea do,ela je0 krajem sedamdesetih godi godina na00 do digi digita talili(a (aci cije je tele telefo fons nski kih h mre mrea a i (amj (amjen ene e klas klasič ični nih h tele telefo fons nski kih h i telegrafskih centrala elektroničkima. Takoer ,aan korak u ra(,oju telekomunikacija je i upora/a satelita u prijenosnim susta,ima. = osamdesetim godinama 66 stoljea naročit ra(,oj telekomunikacija temelj temeljii se na ra(,o ra(,oju ju mo/iln mo/ilne e teleko telekomun munika ikacij cijske ske mree mree i maso, maso,nom nom koriš korišten tenju ju telekomunikacijske mree (a prijenos s,ih ,rsta podataka.

Sredst,a (a rad0 odnosno telekomunikacijska infrastruktura i suprastruktura0 kao elementi proi(,odnje telekomunikacijskih usluga0 ,isoko su sofisticirani0 a moraju /iti kompati/ilne i komplementarne s infrastrukturama i suprastrukturama s,ih0 ili /ar ,ein ,eine0 e0 teleko telekomun munika ikacij cijski skih h sis sistem tema0 a0 kontin kontinent entaln alnih ih i s,jet s,jetsko skog g sis sistem tema. a. Samo Samo ,isokoo/ra(o,ani0 osposo/ljeni0 iskusni0 specijali(irani i moti,irani telekomunikacijski stručnjaci0 te kreati,ni i operati,ni menaderi mogu efikasno i efekti,no proi(,oditi ra(no,rsne telekomunikacijske usluge.

2. OSNOVNA FUNKCIONALNA PODJELA U TELEKOMUNIKACIJAMA1

 prof. dr. Damir Šimulčik, Ekonomika poštanskog i telekomunikacijskog prometa, Sveučilište u Zagrebu, akultet prometni! "nanosti, Zagreb 1##$.godine

1

Telekomunikacijski susta, promatra promatra se kao tehnološki tehnološki susta, čija se s,rha iska(uje iska(uje u

korisni čkom

okruženju

>a

ne

unutar

tehni čkog kog

okru okruž ženja enja?.

S,rha

telekomunikacijskog susta,a i temeljni cilje,i koje definiraju rele,antni 4 stakeholderi“ >korisnici0 ,lasnici mree0 da,atelji usluga itd.? neposredno su ,e(ani u( uspješno o/a, o/a,lja ljanj nje e

tele teleko komu muni nika kaci cijs jski kih h

uslu usluga ga

anga angai ira ranj njem em

adek adek,a ,atn tnih ih

kapa kapaci cite teta ta

telekomun telekomunikac ikacijske ijske mree. mree. Temeljna Temeljna (adaa (adaa telekomuni telekomunikaci kacijskih jskih susta,a susta,a jest da omogu omogue e učinko učinko,it ,ito0 o0 k,alit k,alitetn etno o i ekonom ekonomski ski >cjen >cjeno,n o,no? o? prih, prih,atl atlji, ji,o o (ado, (ado,olj oljenj enje e potre/e korisnika (a prijenosom0 pristupom i procesiranjem informacija na daljinu

=o/ičajena podjela telekomunikacijskih susta,a je prema o/liku informacije0 ali i prema fi(ikalnoj osno,i prijenosa. &rema o,om kriteriju se ra(likuju četiri osno,na susta,a@ telegrafija0 telefonija0 radiokomunikacije i prijenos podataka. = s,akom od o,a četiri osno,na susta,a mogu se ra(lučiti ja,ni susta,i i funkcionalni >pri,atni i (at,oreni? susta,i0 odnosno mree. Aa,na telekomunikacijska mrea je susta, ot,oren (a korištenje s,im fi(ičkim i pra,nim oso/ama >graani0 trgo,ačka društ,a0 ja,na podu(ea i sl.?. Tak,e mree organi(iraju0 grade i eksploatiraju ja,na podu(e podu(ea a te dionič dionička ka društ, društ,a a u ,lasni ,lasništ, št,u0 u0 prete preteito itom m ili manjin manjinsk skom om ,lasni ,lasništ, št,u u dra dra,e ,e00 odno odnosn sno o dion dionič ička ka druš društ, t,a a na teme temeljlju u konc konces esijija a kojim kojima a dra dra,a ,a daje daje u eksploataciju s,oje telekomunikacijske resurse pod odreenim u,jetima. Bsno,na (načaj (načajka ka ja,nih ja,nih telek telekomu omunik nikaci acijsk jskih ih susta, susta,a a je da se korisn korisnici ici uslug usluga a na(i,a na(i,aju ju pretplatnici0 jer s,oje pra,o da u ja,nom susta,u usposta,ljaju ,e(e0 prenose ili primaj primaju u inform informac acije ije00 plaa plaaju ju mjese mjesečno čnom m naknad naknadom0 om0 pretpl pretplato atom m ili računo računom m (a o/a,ljene usluge. *unkci *unkcion onaln alnii teleko telekomun munika ikacij cijski ski susta, susta,i0i0 odnosn odnosno o mree mree su susta, susta,ii koje koje korist koriste e odreene slu/e ili t,rtke0 /ilo u pri,atnom ili dra,nom ,lasništ,u0 a nisu (a ja,nu upora/u.  Tak,i su susta,i često (at,oreni i( sigurnosnih ra(loga >,ojska0 policija i sl.?0 ali u podr područ učju ju prij prijen enos osni nih h sust susta, a,a a mogu mogu i( ekon ekonom omsk skih ih ra(l ra(log oga a kori korist stititii i ja,n ja,nu u telekomunikacijsku mreu ili njene o/jekte >re(er,ne ,e(e0 antenski stupo,i i sl.?. *unkcion *unkcionalne alne ili pri,atne pri,atne telekomun telekomunikaci ikacije je pruaju pruaju telekomunik telekomunikacijsk acijske e usluge usluge (a člano,e (at,orenih korisničkih skupina i samo (a ,lastite potre/e pra,nih i fi(ičkih oso/a i ne o/uh,aaju pruanje telekomunikacija ja,nosti0 tj. komercijalno pruanje

teleko telekomun munika ikacij cija a drugim drugim pra,nim pra,nim i fi(ičk fi(ičkim im oso/am oso/ama. a.

= o,e o,e susta, susta,e e spada spadaju ju i

telekomunikacijski susta,i Cr,atskih elje(nica. &rem &rema a prij prije e na,e na,ede deni nim m krit kriter eriji ijima ma u tele teleko komu muni nika kaci cijs jsko kom m sust susta, a,u u Cr,a Cr,ats tski kih h elje(nica

se

ra(lik likuju

četiri iri

osno,na

susta,a@

teleg legrafija ija0

telefonija0

radiokomunikacije i prijenos podataka. Telekomunikacijska mrea - ureen skup prostorno distri/uiranih tehničkih susta,a >centrala0 transmisijske tehnike? odnosno kapaciteta ili resursa >facilities? di(ajniranih i i(graenih prema temeljnom (ahtje,u da uspješno posluuju promet >traffic? na odreenom području

Slika 1 D &rika( telekomunikacijske mree 2 =pra,ljanje mre.om 95 Eodatne >79? funkcionalnosti

&ristupna podmre.a

1omutacijska podmre.a

&ristupna podmre.a

F:9

Transmisijska podmre.a

&odsistem telekomnikacijskog telekomnikacijskog prometa kao dio jednog j ednog sloenog dinamičkog sistema0 čija je funkcija funkcija prenošenje prenošenje ,ijesti0 ,ijesti0 informacija informacija i podataka podataka >telefonsk >telefonske0 e0 telegrafske telegrafske i data usluge0 te ra(ličite usluge prijenosa slika0 npr. telefa;0 ,ideotekst i druge?0 moe se ra(matrati sa ,iše stajališta. Tako se u ra(matranju podsistema telekomunikacijskog prometa uoča,a njego,a po,e(anost sa okruenjem. Bna se očituje kao tehnička0 tehnološka0 organi(acijska i ekonomska. Ta po,e(anost mora /iti sinhroni(irana u području djelo,anja0 a njen osno,ni cilj je (ado,olja,anje ra(ličitih kriterija. Bsim toga0 postoji podjela prema ,rstama usluga0 područjima na kojima se telekomunikacijski promet od,ija0 prema korisnicima prometnih usluga i sredst,ima kojima se prenose.  prof. dr. Damir Šimulčik, Ekonomika poštanskog i telekomunikacijskog prometa, Sveučilište u Zagrebu, akultet prometni! "nanosti, Zagreb 1##$.godine&str. '()

%

Telekomunikacijski Telekomunikacijski promet moe se podijeliti na@ •

telefoniju0

•

telegrafiju >teleks?0

•

prijenos podataka0

•

telefaks0

•

elektroničku poštu0

•

pokretnu telefoniju >mo/itel i 8S5? te ni( manjih o/lika telekomunikacija 3.

&odsistem telekomunikacijskog prometa se dijeli na d,a područja djelo,anja@ •

pruanje telekomunikacijskih usluga

•

finansiranje0 i(gradnja i odra,anje telekomunikacijske infrastrukture.

&ods &odsis iste tem m tele teleko komu muni nika kaci cijs jsko kog g prom promet eta a kao kao kao kao dio dio slo sloen enog og prom promet etno nog g i pri,rednog sistema0 mora sinhrono djelo,ati u s,om okruenju. Ta se pretposta,ka mora temeljiti na jedinst,enom prometnom sistemu i na jedinst,enom djelo,anju s,ih meuso/nih podsistema telekomunikacijskog prometa. lasif lasifika ikacij cija a mora mora odra, odra,ati ati st,ara st,aran n proecs proecs homoge homogeni( ni(aci acije je odnosn odnosno o djelo, djelo,anj anja a funkci funkcija ja prijen prijenosa osa inform informaci acija ja te i(grad i(gradnje nje i odra, odra,anj anja a promet prometne ne infras infrastru truktu kture re telekomunikacijskog prometa. 9jiho,o djelo,anje (a,isi od /rojnih faktora. To su tehnički0 tehnološki i organi(acijski ni,o0 a pogoto,o ekonomski koji se temelji na stjecanju neophodnih no,čanih sredsta,a. Tehn ehničko ičko

djelo jelo,,anje anje

omo omoguu uuje

od,ij d,ija anje

tehn tehnol ološ oško kog g

proc rocesa esa

unuta nutarr

teleko telekomun munika ikacij cijsko skog g promet prometa. a. Taj Taj proces proces je omogu omoguen en stepen stepenom om i(gra i(graeno enosti sti telekomun telekomunikac ikacijske ijske mree0 mree0 koja0 koja0 kao k,alitetna k,alitetna transportn transportna a osno,ica osno,ica00 omoguuj omoguuje e inten(i,an ra(,oj komunikacija i ra(mjenu informacija. &rema tom funkcionalnom djelo,anju0 sredst,a telekomunikacijskog prometa mogu se ra(matrati kao@ 1. sredst,a sredst,a telekomun telekomunikaci ikacijskog jskog promet prometa a s,ih ,rsta ,rsta i ni,oa uslunos uslunostiti kojima se se (ado, ado,o olja lja,aju aju

potre otre/ /e

kori korissnik nika

prome rometn tnog og

proce rocessa

(a

usluga lugama ma

telekomunikacijskog telekomunikacijskog prometaG 2. proces proces odra,anja odra,anja tehnički tehničkih h sredsta,a sredsta,a u funkciji funkciji ra(mjene ra(mjene informacija informacijaGG (

 *eri+-adači+Šimulčik Ekonomika prometnog sustava, Zagreb %///., str.%0$.

3. infras infrastru truktu kturni rni o/jekt o/jektii teleko telekomun munika ikacijs cijskog kog prometa prometa koji koji se mogu mogu podije podijelit litii u d,ije podskupine@ a? one koji omoguuju početno-(a,ršne radnje telekomunikacijskom telekomunikacijskom prometu /? one koji omoguuju radnje u telekomunikacijskom prometu >telefonija0 teleks0 5CS >5essage Candling SHstem?0 ,ideoteks0 mo/ilna radiotelefonija0 go,orni automati i dr. = telekomunikacijskom prometu o/jekti infrastrukture su@ terminali0 priključni ,odo,i0 komutacije0 je0

prij rijenosni

sistemi

i

dr.

Bni

omoguuju

prije ijenos

poruka

u

teleko telekomun munika ikacij cijsko skom m promet prometu u >telef >telefoni onija0 ja0 radiot radiotele elefon fonija ija00 radiop radiopo(i o(i,0 ,0 teleg telegraf rafija0 ija0 teleks0 telefaks0 prijenos podataka0 ,ideoteks0 ,ideotelefonija i ,ideokonferencija?.

2.1 T#$%&'()*+#$%))-(# (/(+#/&0+&(# +##()%&(&0() 6/)#+ 4

Tehničke Tehničke karakterist karakteristike ike telekomun telekomunikaci ikacijskog jskog prometa prometa čine tehnička tehnička sredst,a sredst,a koja funkcioni funkcionisanje sanjem m omoguuju omoguuju od,ijanje od,ijanje tehnološko tehnološkog g procesa procesa telekomun telekomunikac ikacijsko ijskog g prome rometa ta..

To

(nači@ ači@

djela jelatn tno ost

prije rijema ma00

prije rijeno nossa

poru porukka0u a0uspos sposta ta,,lja ljanje nje

,e(e0odra,anja ,e(e0odra,anja ,e(a i ra(ličitih drugih usluga u telekominukacijskom prometu. % Tehnič Tehničkoko-teh tehnol nološk oške e karakt karakteri eristi stike ke teleko telekomun munika ikacij cijsko skog g promet prometa a proi(i proi(ila( la(e e i( s,ojst,enosti tehničkih sredsta,a0 koja se dijele s o/(irom na ulogu koju imaju u tehnološkom procesu od,ijanja prometne djelatnosti. '



 *eri+-adači+ŠimulčikEkonomika prometnog sustava,Zagreb %///., str. %0#.

To je u neraskidi,oj ,e(i sa ra(inom telekomunikacijskih usluga0 što uka(uje na to da se taj segmen segmentt na tehno tehnološ loški ki aspek aspektt djelo, djelo,anj anja a teleko telekomun munika ikacij cijski skih h usluga usluga00 u( predposta,ku adek,atne tehnike (a usposta,ljanje tehnologije o/a,ljanja tog o/lika prometne djelatnosti. Tehnološk Tehnološkii proces proces podsistema podsistema telekomuni telekomunikacij kacijskog skog prometa prometa moe se anali(irat anali(iratii pomou sljedeih faktora@ 1. karakteristike specifičnog procesa pri(,odnje telekomunikacijske usluge 2. elementi koji sudjeluju u procesu proi(,odnje telekomunikacijske usluge 3. anal anali( i(a a poje pojedi dini nih h fa(a fa(a u proc proces esu u proi proi(, (,od odnj nje e uslu usluga ga >naj >naja, a,a a ra(g ra(go, o,or ora0 a0 usposta,ljanje ,e(e0 odra,anje ,e(e i prekid ,e(e D što (a,isi od ,rste ureaja pomou kojeg se komunicira u telekominikacijskom prometu? ". anali(a temeljnih načela na kojima poči,a prometna politika kao sistem ili u okruenju cjelo,ite politike (emlje. #a(l #a(lič ičito itost stii i(me i(meu u pošt poštan ansk skog og i tele teleko komu muni nika kaci cijs jsko kog g prom promet eta a se očit očituj uju u u s,ojst,enosti tehnološkog procesa proi(odnje poštanske i telekomunikacijske usluge u odnosu na npr. cesto,ni i elje(nički promet. S,aki se ost,aruje u( pomo tri činioca@ 1. sredst,a (a rad >poštanski i telekominikacijski ureaji?G 2. predmet rada >o,isi o ,rsti uslige?G 3. rada djelatnika u prometnom procesu.
 *eri+-adači+ŠimulčikEkonomika prometnog sustava,Zagreb %///., str. %21.

3. /r(ina ". sigurnost %. racionalnost ).ekonomičnost 7.pou(danost

2.2. T##/7& Telegrafijom se openito na(i,a telekomunikacijski susta, kojem je osno,na funkcija omoguiti ra(mjenu pisanog teksta i(meu udaljenih su/jekata >i( grč. tele>daleko? i grafo>pišem?.

To je najjednosta,niji i po,ijesno pr,i način komuniciranja električkim putem. S,e pisane poruke0 na /ilo kojem je(iku0 mogu se predsta,iti nekim odreenim ni(om (nako,a koji su u(eti i( jednog konačnog skupa. Inak koji tre/a prenijeti0 pret,ara se u odgo,arajuem ureaju >teleprinteru? u slijed impuls impulsa a elektr električn ične e struje struje00 koji koji se dalje dalje prenos prenosii prijen prijenosn osnim im putem putem do udalje udaljenog nog ureaja >teleprintera?0 gdje se dekodiraju i pono,o pret,araju u odreeni (nak u tiskanom o/liku. Telegrafska mrea je najstarija telekomunikacijska mrea u s,ijetu0 a openito se sastoji i( odreenog /roja automatskih telegrafskih centrala koje su meuso/no po,e(ane prijenosnim susta,ima. 9a telegrafsku centralu su priključeni teleprinteri0 tako što s,aki teleprinter ima s,oj po(i,ni /roj i moe /iti po(,an s /ilo kojeg drugog teleprintera u mrei. ako ako /i se osig osigur ural ala a tajn tajnos ostt pren preneš ešen enog og teks teksta ta00 poru poruka ka se moe moe pose pose/n /nim im postupkom šifriranja (aštititi i u tak,om o/liku prenijeti kro( telegrafsku mreu.
2.3 T##7)%&8 0

 *eri+-adači+Šimulčik Ekonomika prometnog sustava&Str. %02)

Telefonijom se na(i,a telekomunikacijski susta, koji omoguuje ra(go,or udaljenih oso/a oso/a upora/ upora/om om efekat efekata a elektr električn ične e struje struje.. Sama Sama riječ riječ dola( dola(ii od grčkih grčkih riječi riječi tele >dal >dalek eko? o? i fone >go,or0 (,uk?. Susta, se sastoji od krajnjih ureaja D telefonskih aparata0 telefonskih ,odo,a >parica D spojni put do telefonske centrale sasta,ljen od d,ije d,ije upred upredene ene ic ice?0 e?0 telefo telefonsk nskih ih centra centrala la D urea ureaja ja komun komunika ikacij cije e koji koji primaj primaju u i o/rauju numeričke informacije >/roje,i po(,anog pretplatnika? i prijenosnih susta,a koji meuso/no po,e(uju telefonske centrale. Eana Eanass se tele telefo fons nske ke ,e(e ,e(e naj, naj,e eim im dije dijelo lom m ost, ost,ar aruj uju u auto automa mats tski ki00 što što (nač (načii automatskim radom telefonske centrale na temelju po(i,anja preplatnika koji se /ira /roj /rojča čani niko kom m ili ili tipk tipkam ama a tele telefo fons nsko kog g apar aparat ata. a. Bs Bst, t,ar aruj uje e li se ,e(e ,e(e tako tako što što telefonskom operateru go,orom prenese /roj eljenog pretplatnika0 tada se radi o manualnoj telefoniji >korištenjem ljudskog rada D telefoniste?. Telefonski aparat je ureaj kojim se počinje ost,ari,ati ,e(a i u njemu se ujedno o/a,lja pret,aranje (,učnog (,učnog tlaka go,ora u električni go,orni signal koji se prenosi do po(,anog preplatnika. = telefoniji0 takoer se moe ra(lučiti ja,na telefonska mrea od funk funkci cion onal alni nih h tele telefo fons nski kih h mre mrea a koje koje slu slue e ,las ,lastititim tim potr potre/ e/am ama a odre odree eni nih h korisnika. Ia ra(liku od pretplatnika u ja,noj telefonskoj mrei koji (a usposta,ljanje ,e(a plaaju pretplatu >mjesečni račun0 prepaid?0 u funkcionalnim mreama su to sudionici ili korisnici.

Telefonija je danas još u,ijek najmaso,niji o/lik komunikacija. &okraj ogromnog /roja pretplatnika0 postoji takoer ,eliki /roj sudionika funkcionalnih mrea i sudionika koji su spoj spojen enii prek preko o kun kunih ih tele telefo fons nski kih h cent centra rala la.. un unim im cent centra rala lama ma na(i na(i,a ,amo mo telefonske centrale u ,lasništ,u podu(ea ili ustano,a na koje su priključeni sudionici ili korisnici. S,aka kuna centrala je najčeše spojena spojena i na ja,nu telefonsku centralu s ,iše telefonskih ,odo,a0 kako /i se mogle ost,ariti odla(ne i dola(ne telefonske ,e(e s pretplatnicima ja,ne telefonske mree. orist oriste eii telefo telefonsk nsku u paricu paricu00 kojom kojom je telefo telefonsk nskii aparat aparat po,e(a po,e(an n s telefo telefonsk nskom om centralom0 mogue je u( tehničke preinake ost,ariti i neke druge telekomunikacijske usluge koje ,lasnik telekomunikacijskog susta,a nudi pretplatnicima. Ealjnj Ealjnjii ra(,o ra(,ojj telefo telefonij nije e kree kree se u smjeru smjeru integr integraci acije je ra(lič ra(ličitih itih slu/ slu/i0i0 a ra(,o ra(,ojj komutacijskih i prijenosnih susta,a do,eo je do (amjene klasičnih analognih susta,a digi digita taln lnim im komu komuta taci cijs jski kim m i prij prijen enos osni nim m sust susta, a,im ima. a. To je do, do,elo elo do ra(, ra(,oj oja a

inte intelilige gent ntni nih h term termin inal ala a koji kojima ma se i(me i(meu u pret pretpl plat atni nika ka i sudi sudion onik ika a meu meuso so/n /no o ra(mjenjuju go,or0 tekst0 slike ili podaci.

2.4 R9&)()%&(&#!

#adiok #adiokomu omunik nikac acija ijama ma >radio >radio,e( ,e(ama ama?? open openito ito se na(i, na(i,aju aju susta, susta,ii u kojima kojima se ra(mjena informacija ost,aruje korištenjem fenomena elektromagnetskih ,alo,a0 t(,. radio,alo,a. &rijenosni medij (a elektromagnetske ,alo,e je Iemljina atmosfera i prostor oko nje. =reaji koji primaju i emitiraju elektromagnetske ,alo,e na(i,aju se  još i radioureaji. orist oriste eii elektr elektroma omagne gnetsk tske e ,alo, ,alo,e0 e0 danas danas se prenos prenose e i ra(mje ra(mjenju njuju ju s,e ,rste ,rste informacija@ go,or0 (,uk0 slika ili podaci. &rema smjeru prijenosa informacija ra(lučuju se d,a tipa radio komunikacija@ jednosmjerne i d,osmjerne radiokomunikacije. radiokomunikacije. Aednosmjerne radiokomunikacije su susta,i u kojima jedna radio emisija postaja emitira program ,elikom /roju prijemnika. Taj susta, se najčeše koristi (a prijenos radio programa i tele,i(ijskog programa. =pora/om geostacionarnih satelita o,aj susta, je praktički pokrio cijeli s,ijet. E,osm E, osmjern jernim im radiok radiokomu omunik nikaci acijam jama a na(i,a na(i,aju ju se susta susta,i ,i u kojima kojima se meuso meuso/no /no ra(mjenjuju informacije i(meu primopredajnih radiopostaja. S,aki radioureaj je i prijamnik i odašiljač informacija. = funkcionalnim radiokomunikacijama se najčeše radi o prijenosu go,ora0 tak,e mree se na(i,aju radiofonske mree0 (a ra(liku od radio telegrafskih mrea. Same Same radi radiop opos osta taje je u d,os d,osmj mjer erni nim m radi radio o mre mream ama a mogu mogu se prem prema a njho njho,o ,ojj konstrukciji podijeliti na stacionarne >montirane trajno na jednom mjestu?0 mo/ilne >montirane u ,o(ilu ili na plo,nom o/jektu? i ručne >prijenosne0 s ugraenim ,lastitim i(,orom energije?. &rema &rema frek, frek,enc enciji iji elektr elektroma omagne gnetsk tskih ih ,alo,a ,alo,a koje koje radiop radiopost ostaja aja prima prima ili predaj predaje e naj,iše se koriste@ 2

 -atko Zelenika, *rometni sustavi, Sveučilište u -ijeci, 1##. godine

−

kratko,alne >+? radio,e(e0 a to su komunikacije ost,arene na frek,encijama od 3 do 3$ 5C(0

−

+C* radio,e(e0 gdje se ,e(e ost,aruju na frek,encijama od 3$ do 3$$ 5C(0

−

=C* radio,e(e0 koje koriste frek,encije od 3$$ do 3$$$ 5C(.

omunikacije u radiofonskoj mrei kada se koristi repetitor na(i,a se semiduple; način rada0 (a ra(liku od simple; rada kao direktne ,e(e d,iju radiopostaja u jednom smjeru ili duple; način rada (a isto,remeni d,osmjerni način ,e(e. &ose/na radio mrea je mrea ja,ne mo/ilne telefonije. To je susta, u kojem telefo telefonsk nskii pretpl pretplatn atnici ici umjest umjesto o fiksno fiksnog g spojno spojnog g ,oda ,oda >telef >telefons onske ke parice parice?? koris koriste te radio,e(u kao spojni put do automatske telefonske centrale. =reaj koji se na(i,a redio telefon0 o/a,lja iste funkcije kao i telefonski aparat ili terminal0 ali i radiopostaje kojom se (amjenjuje fi(ička telefonska linija. #a(lučuju se d,a osno,na susta,a radiotelefonije@ analogni i digitalni. Eanas se stariji analogni susta, (amjenjuje no,im digitalnim susta,om >8S5 D 8lo/al SHstem for 5o/ile Telecommunications0 8lo/alni susta, pokretnih komunikacija?.

2.5. P/&#%)0 6)9+(" Telekomunikacijski susta, koji omoguuje ra(mjenu informacija u o/liku podataka na(i,a se susta, (a prijenos podataka. ao što je po(nat po(nato0 o0 elektr elektroni oničk čkii susta, susta,ii (a o/radu o/radu podat podataka aka >oso/n >oso/na a računa računala0 la0 računalne mree?0 instalirani su ,einom na jednom mjestu0 ali postoji ,elika potre/a prikupljanja0 o/rade i slanja podataka na širem i udaljenom prostoru. ako /i se taj pro/lem riješio i time i(/jeglo slanje ra(nih lista0 /ušenih kartica0 magnetskih traka0 disketa i sl. i( jednog mjesta u drugo0 krajem še(desetih godina prošlog stoljea počeli su se ra(,ijati susta,i (a prijenos podataka. &odaci se u tak,im susta,ima šalju u električnom o/liku0 koristei ,e do/ro ra(,ijenu telekomunikacijsku mreu0 najčeše telefonske ,odo,e.

#

 -atko Zelenika, *rometni sustavi, sveučilište u -ijeci, 1##. 3odine&str. %%)

&rema načinu usposta,ljanja ,e(e0 (a prijenos podataka i(meu d,ije točke se ra(likuje ,iše načina prijenosa. &rijenos podataka telefonskom mreom0 koji koristi (a spojni put telefonsku mreu0 a ,e(a se usposta,lja automatskim /iranjem telefonskog /roja. ada se ,e(a i(meu d,a telefonska priključka usposta,i0 uključuje se pose/an ureaj na(,an modem0 koji omoguuje omoguuje meuso/nu meuso/nu ra(mjenu ra(mjenu podataka podataka korištenje korištenjem m prespojeno prespojenog g prijenosno prijenosnog g puta.

9a(i, ureaja dola(i od kom/inacije riječi modulator i EJ5odulator. 5odulacija i demo demodu dula laci cija ja su post postup upci ci koji koji omog omogu uuj uju u prije prijeno noss digi digita taln lnih ih poda podata taka ka >sli >slije jed d električnih impulsa sa (načenjem KjedinicaL i KnulaL? analognim električnim signalima >tono,ima? frek,encije 3$$-3"$$ C( kro( telefonsku mreu. +e(a koja je ost,arena traje po potre/i ra(mjene podataka0 a moe se ost,ariti s ra(ličitih mjesta0 u( u,jet da  je s,aki telefonski priključak priključak opremljen modemom.

&rijenosom podataka telefonskom linijom koriste se susta,i (a automatsku o/radu podataka i susta,i /a(a podataka. Taka, susta, se koristi isključi,o (a ra(mjenu podataka i (a tu s,rhu je trajno na raspolaganju.

#a(, #a(,oj ojem em tehn tehnol olog ogijije e u podr područ učju ju prije prijeno nosa sa poda podata taka ka00 poka poka(a (ala la se potr potre/ e/a a meuso/nog po,e(i,anja ,elikog /roja korisnika.

Tako su ra(,ijene pose/ne mree0 na temelju po(natih i us,ojenih standarda (a prijenos podataka i to u o/liku slijeda >grupe? podataka na(,anih paketima0 koji se na i(mjenice šalju od ureaja do ureaja. Tak,a mrea ima s,oje ,lastite komutacijske č,or č,oro, o,e e koji koji prek preko o spoj spojni nih h i pret pretpla platn tnič ički kih h ,odo ,odo,a ,a po,e po,e(u (uju ju prik priklju ljučk čke. e. 5re 5rea a omoguuje ,e(u s,akog sa s,akim0 a kapaciteti i /r(ine prijenosa su ,rlo ,eliki. ro(

tak,u mreu se mogu usposta,iti i internacionalne ,e(e (a meuso/nu ra(mjenu podataka.

3. OSNOVNA FUNKCIONALNA PODJELA TELEKOMUNIKACIJA NA ŽELJEZNICI1: Telekomunikacijski susta,i na elje(nici0 temeljno se dijele prema o/liku informacija0 ali i prema fi(ikalnoj osno,i telekomunikacijskih prijenosnih susta,a0 pa se u tom smislu ra(likuju@ 1. ični ični komunikacijski komunikacijski susta,i0 2. /eični komunikacijski susta,i i 3. s,jetlo,odni komunikacijski susta,i. =stroj =stroj/en /eno0 o0 teleko telekomun munika ikacij cijski ski

susta, susta, jest jedins jedinst,e t,ena na cjelin cjelina a na Cr,ats Cr,atskim kim

elje(nicama koju čine centar (a ,e(u0 rajonske postaje (a ,e(u te postaje (a ,e(u u ustroj/enim jedinicama dotično slu/enim mjestima. Telekomunikacijski promet na Cr,atskim elje(nicama moe se podijeliti na unutarnji i meunarodni. = unutarnjemu telekomunikacijskom prometu prenose se /r(oja,ke0 priopenja i informacije koje se odnose@ -

na reguliranje prometa ,lako,a i prunih ,o(ila

-

na o/a,ljanje poslo,a prometne operati,e i područnih operati,a

-

na posl poslo, o,e e koji koji su u s,e( s,e(ii s prom promet etom om ,lak ,lako, o,a a a odno odnose se se na drug druge e ustroj/ene jedinice

1/

 4ošnjak, 5van,6elekomunikacijski promet 55,akultet prometni! "nanosti,%//1

-

na poslo,e u transportno-komercijalno tr ansportno-komercijalnojj djelatnosti.

= meunarodnome telekomunikacijskom prometu prenose se /r(oja,ke0 priopenja i informacije koje se odnose@ −

na ustroj/u meunarodnoga elje(ničkog prometa

−

na o/a,ljanje poslo,a prometne operati,e

−

meuso/nu ra(mjenu i upora/u mo/ilnih kapaciteta

−

na odra,anje i upora/u sta/ilnih kapaciteta

−

na druga priopenja koja se odnose na ustroj/u i o/a,ljanje prometa ,lako,a.

= telekomunikacijskom prometu Cr,atskih elje(nica mogu se ra/iti sljedee ,rste ureaja@ - telefonski ureaji - telegrafski ureaji   - radioureaji - računalni ureaji. 9amjen 9amjena a teleko telekomun munika ikacij cijski skih h urea ureaja ja jest jest prijen prijenos os podata podataka ka dotičn dotično o /r(oja /r(oja,k ,ki0i0 priopenja i informacija u s,e(i s elje(ničkim prometom. 9a Cr,a Cr,ats tski kim m elje elje(n (nic icam ama a u upor upora/ a/ii su ,e(e ,e(e u unut unutar arnj njem emu0 u0 gran granič ično nome me i meunarodnom prometu. +e(ama +e(ama u unutar unutarnje njemu mu teleko telekomun munika ikacij cijsko skom m prometu prometu smatra smatraju ju se ,e(e ,e(e i(meu i(meu d,aju ili ,iše postaja ,e(e. +e(e u grančnom telekomunikacijskom prometu jesu ,e(e i(meu d,aju susjednih graničnih kolod,ora kojima se isključi,o o/a,lja reguliranje prometa ,lako,a. +e(ama u meunarodnome telekomunikacijskom prometu smatraju se ,e(e i(meu d,iju ili ,iše elje(ničkih upra,a usposta,ljene preko centara (a ,e(u u sjedištima tih elje(ničkih upra,a. 8ranične i meunarodne ,e(e moraju se o/a,ljati sukladno o/ja,ama =M dotično prema pose/nome /ilateralnom spora(umu. Sukladno (adaama koje o/a,ljaju0 postaje (a ,e(u dijele se@ - na otpremne postaje - na tran(itne postaje na uputne postaje - na rajonske postaje

- na granične postaje i - na meunarodne postaje. &ojmo, &ojmo,ii koji koji se ra/e ra/e u &ra,il &ra,ilnik niku u o upora upora/i /i telek telekomu omunik nikaci acijsk jskih ih ,e(a ,e(a i ureaj ureaja a Cr,atskih elje(nica0 te drugim pra,ilnicima i uputama0 a odnose se na o/a,ijanje telekomunikacijskog telekomunikacijskog prometa jesu@ •

teleko telekomun munika ikacij cijski ski uredaj uredajii jesu jesu ureaj ureajii pomo pomou u kojih kojih preno prenosim simo o podat podatke ke dotično /r(oja,ke0 priopenja i informacije s jednog mjesta na drugo

•

centar (a ,e(u jest sredst,o ,e(e u sjedištu =pra,e Cr,atskih elje(nica

•

radijska postaja (a ,e(u jest mjesto u kojemu se primaju i predaju podaci dotično /r(oja,ke0 priopenja i informacije (a slu/ena mjesta i i( slu/enih mjesta koja pripadaju tome rajonu

•

postaje (a ,e(u jesu mjesta u kojima se nala(e sredst,a (a ,e(u koja omogua,aju telekomunikacijski promet

•

telefo telefonsk nskii promet promet jest jest ra(mje ra(mjena na podat podataka aka odnosn odnosno o /r(oja /r(oja,ki ,ki00 priop priopen enja ja i informacija u go,ornom o/liku

•

telefa telefaksn ksnii promet promet jest jest prijen prijenos os podata podataka ka dotičn dotično o /r(oja /r(oja,k ,ki0i0 priop priopenj enja a i informacija u pisanome ili sliko,nom o/liku

•

telegr telegrafs afski ki promet promet jest jest prijen prijenos os podata podataka ka dotičn dotično o /r(oja /r(oja,ki ,ki00 priop priopenj enja a i informacija u pisanom o/liku

•

radio promet jest ra(mjena podataka dotično /r(oja,ki0 priopenja i informacija u šifriranome ili go,ornom o/liku

•

radio dispečerski promet jest o/lik radio prometa u kojemu se podaci dotično /r(oja,ke0 priopenja i informacije ra(mjenjuju u go,ornom o/liku ili pomou propisanih sim/ola

•

računalski promet jest ra(mjena podataka dotično /r(oja,ki0 priopenja te informacija u pisanome i sliko,nom o/liku

•

/r(o /r(oja ja,k ,ka a jest jest urn urno o prio priop pen enje je odre odree eno nog g sadr sadra aja ja koje koje se pren prenos osii u pisanom o/liku

•

/r(oja,ka pismo jest /r(oja,ka koja se primatelju odašilje ,lakom

•

fonogram jest priopenje koje se prenosi u go,ornom o/liku

3.1 Ž##;%&'(# +##()%&(&#11 Telekomunik Telekomunikacije acije slue slue (a dokumenti dokumentirani rani prijenos prijenos slu/enih slu/enih o/a,ijest o/a,ijestii i usmeno usmeno spora(umije,anje du elje(ničke pruge u ok,iru č,oro,a i ranirnih kolod,ora na cijelom području Cr,atskih elje(nica. Telekomunikacijski Telekomunikacijski ureaji sastoje se od@ - prunih telekomunikacijskih >&T? ureaja0 - elje(ničke automatske telefonske >':T? mree0 - telekomunikacijskih ,odo,a i ka/ela0 - elje(ničkih radio - ureaja0 - multipleksnog ili ,isokofrek,entnog >+*? prijenosnog susta,a i - mree (a prijenos podataka. Cr,atske elje(nice imaju i(graen pose/an (at,oreni susta, telefonskih0 telegrafskih i radio-,e(a koji predsta,lja funkcionalni telekomunikacijski susta, (/og pose/ne uloge uloge teleko telekomun munika ikacij cija0 a0 pogla, pogla,ito ito radi radi utjeca utjecaja ja teleko telekomun munika ikacij cija a na sigurn sigurnost ost prometa. I/og tih ra(loga elje(ničke ,e(e dijelimo na@ -,e(e koje su i(ra,no prometnog (načenja >(a upra,ljanje i osiguranje prometa?0 -,e(e prometno - komercijalnog (načenja i -ostale ,e(e. +e(e koje i(ra,no utječu na promet po,e(uju s,a slu/ena mjesta na pru(i čiji je (adatak upra,ljanje prometom0 pa ih (o,emo i prunim ,e(ama0 a čine ih@ -telefonske ,e(e koje omoguuju jedinst,enost i kontrolu prometa0 -telefonske ,e(e susjednih upra,ljačkih središta0 -telefonske ,e(e u meu kolod,orskom ra(maku i -telefonske ,e(e ostalih djelatnika. Telefonskim ,e(ama koje su i(ra,no prometnog (načenja opremaju se elje(ničke prug pruge e i č,or č,oro, o,ii o,is o,isno no o od,i od,ija janj nju u prom promet eta a u meu meu kolo kolod, d,or orsk skom om ra(m ra(mak aku0 u0 automatskom prunom /loku ili tele komandi0 frek,enciji ,lako,a0 ,rsti ,uče ,lako,a te organi(aciji slu/i odra,anja. Temeljem gore na,edenih elemenata0 magistralne pruge se opremaju slijedeim elje(ničkim telekomunikacijskim ,e(ama@ poslo,nim telefonskim ,e(ama0 ,e(om i(me i(meu u d,a d,a kolo kolod, d,or ora0 a0 sign signal alno no-( -(,o ,oni nim m ,odo ,odom0 m0 ,e(a ,e(ama ma (a potr potre/ e/e e slu slu/i /i 11

 4ošnjak, 5van,6elekomunikacijski promet 55,akultet prometni! "nanosti,%//1&str. (/)

odra,anja pruga i postrojenja0 ,e(om (a potre/e u i(,anrednim u,jetima i u slučaju udesa udesa00 dispeč dispečers erskim kim ,e(am ,e(ama a elektr elektro o ,uče0 ,uče0 dispeč dispečers erskim kim ,e(ama ,e(ama (a promet prometne ne potre/e0 ':T ,e(ama (a potre/e kolod,ora i drugih korisnika na pru(i te lokalnim telefo telefonsk nskim im ,e(ama ,e(ama.. Ia na,ed na,edene ene ,e(e ,e(e korist koriste e se primar primarno no ,odo, ,odo,ii signal signalnonotelekomunikacijskog ka/ela0 ali se mogu koristiti drugi telekomunikacijski ka/eli i prijenosni susta,i.

 4. PRIVATIZACIJA, PRIVATIZACIJA, LIBERALIZACIJA I DEREGULACIJA U TELEKOMUNIKACIJSKOM TELEKOMUNIKACIJSKOM PROMETU12 &ri, &ri,at ati( i(ac acija ija unut unutar ar neko nekog g sist sistem ema a (nač (načii pret pret,a ,ara ranje nje dra dra,n ,nog og ili ili druš društ, t,en enog og ,lasništ,a u pri,atni ili dioničarski sektor. B,isno o prodaji društ,enog ili dra,nog ,lasništ,a0 ra(likuje se@ 1. cjel cjelok okup upna na pri, pri,at ati( i(ac acija ija >sta >sta,l ,lja janj nje e u prod prodaj aju u s,ih s,ih dion dionic ica a deko dekomp mpor orir iran anog og društ,enog ,lasništ,a? 2. djelimična pri,ati(acija >prodaja kontroliranog paketa dionica >oko "N? što no,og ,lasnika dionica čine autonomnim?. 3. repri,ati(acija >prodaja podu(ea u dra,nom ili društ,enom ,lasništ,u koje je nekada /ilo u pri,atnom ,lasništ,u?. &roces li/erali(acije o(nača,a u,oenje političkih i ekonomskih regulati,nih mjera koje potenciraju (načenje pri,atnog interesa i konkurentnost djelo,anja0 i to u pra,cu ,ee efikasnosti0 efekti,nosti i društ,ene koristi. 13 &ri,ati(acija i li/erali(acija imaju isti cilj D u,oenje snanije komercijalne i poslo,ne orijentacije cjelokupnog sistema0 što implicira@ 1. ot,aranje prostora ino,atornom i podu(etničkom djelo,anjuG 2. ,eu učinko,itost djelo,anju faktora procesaG 3. smanjenje /irokratskih restrikcijaG ". ,eu neo,isnost prema dra,nim institucijamaG %. racionalnije upra,ljanje i planiranjeG ). smanjenje pritiska na nacionalni proračunG 1%

 *rof.dr.Damir Šimulčik,Ekonomika poštanskog i telekomunikacijskog prometa,Zagreb 1##$., str.%.

1(

7. su(/ijanje štetnog djelo,anja korupcije. B/na,ljanje pri,atnog ,lasništ,a st,aranje je osno,e (a ra(,oj trišne pri,rede i demok demokrat ratije ije i pretpo pretposta sta,ka ,ka (a konku konkuren rentno tno uključ uključi,a i,anje nje u s,jet s,jetsko sko trišt trište e ro/e ro/e i kapitala. Smisao i s,rha pri,ati(acije nije (arada na prodaji0 nego st,aranje temelja i nade (a sretniju0 /olju0 slo/odniju i /ogatiju /udunost. &roces &roces deregu deregulac lacije ije u sis sistem temu u (nači (nači smanje smanjenje nje utjeca utjecaja ja dra,n dra,nih ih institu institucij cija a na organi organi(ir (iranj anje e akti,n akti,nost ostii u( u,aa u,aa,an ,anje je (nače (načenja nja funkci funkcije je trišt trišta0 a0 konkur konkurenc encije ije o/ogai,anjem k,alitete usluga0 postojanja st,arne konkurencije na trištu 1". &roces deregulacije (apočeo je u :merici i proširio se na cijeli s,ijet0 ali plitičke prepreke nasta,ljaju uspora,ati regulaciju pa nije ,jero,ati da e se taj trend u iduim godinama o/rnuti. Eeregulacija unutar sistema ima sljedee učinke@ 1. i(ra,na (aintersiranost osamostaljenih su/jekata koji sudjeluju u procesu pruanja prije,o(nih usluga0 openito usluga u prometnom sistemuG 2. proširenje i osu,remenji,anje prije,o(nih i prijenosnih kapaciteta u prometu 3. moti,iranost sudionika u prije,o(u i prijenosu na stalnu edukaciju i osposo/lja,anje stručnog kadraG ". ,ea k,aliteta prije,o(nih i prijenosnih usluga na transportnom trištuG %. funkcionalna adaptacija ponude prema (ahtje,ima trištaG ). po,eanje sigurnosti u od,ijanju prometnog procesa D u prije,o(u ljudi0 tereta i prijenosa porukaG 7. (ado,olja,anje ekoloških minimuma0 kao temeljne pretposta,ke od,ijanja prometa u ni(u (emalja.

4.1 Formiranje cijena usluga u telekomunikacijskom prometu  Mijene Mijene teleko telekomun munika ikacij cijski skih h usluga usluga00 glede glede ,rste ,rste usluga usluga koje koje korisn korisnici icima ma stoje stoje na raspolaganju0 u proteklim godinama ,e(ane su i u( uključi,anje no,ih tehnologija i u,oenje no,ih telekomunikacijskih usluga u sistem.

 *rof.dr.Damir Šimulčik,Ekonomika poštanskog i telekomunikacijskog prometa,Zagreb 1##$., str. %$.

1'

Telekomunikacijske Telekomunikacijske slu/e dijele se na d,a osno,na segmenta 1%@ •

tele slu/eG

•

slu/e nositelji.

Tele slu/e se dalje dijele na@ govorne i negovorne službe. &ritom o/je skupine imaju d,ije osno,ne ra(ine@ razina mreže funkcije i razina dopunske funkcije. Slu/e nositelji telekomunikacijskih usluga klasificiraju se u tri skupine@ •

temeljene na komutaciji kanalaG

•

komutaciji paketaG

•

prijenosu po i(najmljenim ,odo,ima.

Bsno,ne usluge telekomunikacijskog prometa su@ 1. Telefonsk Telefonske e uslugeteleg uslugetelegrafsk rafske e usluge usluge >teleks0 >teleks0 /r(oja,? /r(oja,? 2. prijenos prijenos podataka podataka i druge druge telemats telematske ke usluge usluge 3. telefaks ". telekomun telekomunikac ikacijske ijske usluge usluge putem putem radio mree %. nternet ). usluge usluge (akup (akupa a telefon telefonski skih h ,odo,a ,odo,a 7. usluge usluge S9E S9E >digitalna >digitalna mrea mrea s integriran integriranim im uslugam uslugama? a? . usluge usluge inteli inteligen gentne tne mree mree !. telekomun telekomunikac ikacijske ijske usluge usluge putem putem satelitskih satelitskih komun komunikaci ikacija. ja. Sistem formiranja cijena usluga do godine 1!!$. u telekomunikacijskom prometu o/iljea, o/iljea,a a ne(ado,o ne(ado,olja,a lja,ajua jua ra(,ijenos ra(,ijenostt telekomuni telekomunikaci kacija0 ja0 odred/enic odred/enice e tarifnog tarifnog sistema korespondirale su0 s jedne strane0 njego,im tehničkim performansama i i(graenošu mree0 te s druge0 eljom poštanske i telekomunikacijske upra,e (a namaknuem što ,eih financijskih sredsta,a sredsta,a potre/nih (a in,estiranje i /ri ra(,oj. = tak,im okolnostima tarifnu osno,icu činile su tri skupine telekomunikacijskih usluga@ o

telefonski ra(go,ori >telefon?G

o

teleksG

 *rof.dr.Damir Šimulčik,Ekonomika poštanskog i telekomunikacijskog prometa,Zagreb 1##$.god.,str. 1 1

o

telegrafska priopenja >teleprinter? i

o

i(najmljene ,e(eO.

Bso/ine tog ,remena su ,elika potranja0 pose/no telefonskih priključaka0 koja je o/u(d o/u(da, a,ana ana ,is ,isoko okom m pristu pristupno pnom m tarifo tarifom m >inici >inicijal jalna na sredst sredst,a ,a (a širenj širenje e mree? mree? i propisi,anjem fiksne tarife (a priključke >pretplate?. ako ako je teleko telekomun munika ikacij cijski ski sis sistem tem nakon nakon osamd osamdese esetih tih godina godina doi,l doi,lja, ja,ao ao /ru /ru tehničku moderni(aciju i proširenje mree0 njego, je pratei tarifni sistem ostajao godinama koncepcijski nei(mijenjen. Sistem cijena poštanskih i telekomunikacijskih usluga u osamdesetim godinama /io  je o/iljeen ,anom ulogom dra,e0 koja je odrei,ala ,isinu cijena s,ih poštanskih i telekomunikacijskih usluga kao djelatnosti od pose/nog društ,enog interesa 1). Slika 2. @ =strojst,o telekomunikacijskih usluga17

4.2 Vrste troškova u telekomunikacijskom prometu 

1$

 *rof.dr.Damir Šimulčik,Ekonomika poštanskog i telekomunikacijskog prometa,Zagreb 1##$.god., str. %  prof. dr. Damir Šimulčik, Ekonomika poštanskog i telekomunikacijskog prometa, Sveučilište u Zagrebu, akultet prometni! "nanosti, Zagreb 1##$.godine

10

Telekomunik Telekomunikacijsk acijskii promet0 promet0 kao i s,aka s,aka proi(,odn proi(,odnja ja materija materijalnih lnih i nemate nematerijaln rijalnih ih do/ara0 u s,om funkcioniranju i(a(i,a troško,e neophodne (a normalni tok rada. Troš Troško ko,i ,i su u naju najue em m smis smislu lu

s,je s,jesn sno o uniš unište tenj nje e kori korisn snih ih st,a st,ari ri u proc proces esu u

proi(,odn proi(,odnje0 je0 i to s namjerom namjerom da se u (amjenu (amjenu (a to do/iju još korisniji korisniji proi(,odi proi(,odi ili drugi učinci. &rema na(i,ima st,ari koje se troše mogu se ra(liko,ati1@ •

troško,i osno,nih osno,nih sredsta,a0 odnosno amorti(acijaG

•

troško,i energijeG

•

troško,i siro,ina i drugih materijalaG

•

troško,i tuih uslugaG

•

troško,i rada.

 Troškovi osnovnih sredstava ili amortizacija amortizacija

= teleko telekomun munika ikacij cijsk skom om promet prometu u (načaj (načajna na je prete pretena na anga angaira iranos nostt sredst sredsta,a a,a u osno,na sredst,a. = troško,e troško,e osno,nih osno,nih sredsta,a u/rajaju se se amorti(acija amorti(acija i troško,i in,esticijskog odra,anja.

 :morti(acija ima tri gla,na (adatka@

″ 

1. Bna odra,a odra,a trošenje trošenje osno,nih osno,nih sredsta,a sredsta,a i smanjenje njiho,e ,rijednosti0 /e( /e(

o/(ira o/(ira na na to to je li ono ono u,jeto,an u,jeto,ano o tehničkim tehničkim ili ekonomsk ekonomskim im u(rocimaG u(rocimaG ona slui kao kao sredst,o (a odrei,anje odrei,anje dijela ,rijednosti osno,nih osno,nih sredsta,a0 koji je s njih prešao na proi(,ode odnosno na druge učinke što se st,araju u( njiho,o korištenje korištenjeGG ona slui i kao sredst,o sredst,o da se osigura osigura mogunost mogunost o/na,lja o/na,ljanja nja odnosno (amjene dotrajalih osno,nih sredsta,a. sredsta,a. ″ 

 *rof.dr.Damir Šimulčik,Ekonomika poštanskog i telekomunikacijskog prometa,Zagreb 1##$.god., str.2/. 12

2. Tokom Tokom proi(, proi(,odn odnje je usluga usluga nuno utrošene utrošene ,rijedno ,rijednosti sti osno,n osno,nih ih sredst sredsta,a a,a >telek >telekomu omunik nikaci acijsk jskih ih postr postroje ojenja nja?? prela( prela(e e u s,akom s,akom radnom radnom proces procesu u na proi(,edenu uslugu ili materijalni o/lik proi(,oda0 pa se smanjuje ,rijednost korišt korišteni enih h osno,n osno,nih ih

sredst sredsta, a,a a i po,ea po,ea,a ,a ,rijed ,rijednos nostt usluge usluge D proi(, proi(,oda oda..

&rodajom usluga-proi(,oda korisnicima D kupcima prikupljaju se financijska sredst sredst,a ,a koja koja u odree odreeno no ,rijem ,rijeme e >(akon >(akonska ska i funkc funkcion ionaln alna a amorti( amorti(aci acija? ja? omoguuju i tehnologijom unutar unutar prometnog i pri,rednog pri,rednog sistema. 3. Sist Sistem em amor amortiti(a (accije ije u tele teleko komu muni nika kaci cijs jsko kom m

prom promet etu u ima ima ,rem ,remen ensk sku u

dimen(iju >t(,. +remenski sistem amorti(acije?.

= godinama prije 1!!$. unapreenje poslo,anja i o/računa,anje realne amorti(acije infrastrukture telekomunikacijskog prometa /ili su onemogueni sljedeim@ •

društ,ena kontrola kontrola cijena telekomunikacijskog telekomunikacijskog prometaG

•

onemogua,anje onemogua,anje interpoliranja trišnih načela poslo,anja odnosno odnosno postojanje postojanje dogo,orene ekonomije koja je gušila s,aku pomisao na ,redno,anje putem tri trišt štaG aGdr druš ušt, t,o o

nije nije osig osigur ural alo o

telekomunikacijske

meha mehani ni(a (am m

komp kompen en(a (aci cije je (a troš troško ko,,e

5. SVIJET KAO GLOBALNO TELEKOMUNIKACIJSKO TELEKOMUNIKACIJSKO SELO 1" Telek Telekomu omunik nikaci acijsk jskii promet promet moemo moemo defini definirat ratii kao djelatn djelatnost ost prijen prijenosa osa ra(lič ra(ličiti itih h informacija koja se o/a,lja trenutno i na ,elike udaljenosti. &odra(umije,a prijenos riječi0 (,uka0 slike i podatak u o/liku elektronskih i elektromagnetskih signala ili impulsa. = uem smislu telekomunikacije o/uh,aaju telegrafski i telefonski promet0 a u šire širem m smis smislu lu uklj uključ učuj uju u i sred sredst st,,a maso maso,n ,ne e komu komuni nika kaci cije je te raču računa naln lnu u komunikaciju kao dio informatičke djelatnosti. = telekomunikacijski promet o/ično se u/raja u/raja i poštan poštansk skii promet promet kao kao djelat djelatnos nostt prijen prijenosa osa pošiljk pošiljki0i0 ,rijed ,rijednos nosnih nih papira papira i no,ca. Bpenito0 telekomunikacijski promet karakteri(ira nepostojanje i(graenih pute,a0 promet se od,ija radiosignalima i ka/lo,ima. &rometni č,oro,i su telefonske centrale0 tornje,i i sl. 17. s,i/anj o/iljea,a se kao 5eunarodni dan telekomunikacija. &o,od (a to /ila je pr,a 5eunarodna telegrafska kon,encija odrana 17.$%.1)%. u &ari(u na kojoj je osno,ana 5eunarodna telegrafska unija >T=?. =nija e 1!3". promijeniti na(i, u 5eunarodna telekomunikacijska unija a 17. s,i/anj postat e 5eunarodni dan telekomunikacija. Eanas se openito go,ori o telekomunikacijskom ra(do/lju0 no ra(,oj i poloaj s,ih grana telekomunikacija nije jednak. 9eke grane se /re ra(,ijaju0 neke stagniraju0 a neke gu/e na ,anosti. = nasta,ku e /iti rije iječi o pojedinim gran ranama telekomunikacijskog telekomunikacijskog prometa0 njiho,om po,ijesnom ra(,oju te sadašnjem stanju. &oštanski promet je najstariji o/lik komunikacijskog prometa i samo u,jetno se moe u/rojiti u telekomunikacije. &oštanski promet postojao je još u starom
i

odrei,anja

tarifa

o,isno

o

teini

paketa

ili

 !ttp77888.geografija.!r7clanci7$'7svijetkaoglobalnoselopovodommedunarodnogdana telekomunikacija 1#

pisma

S,e do početka 2$. st. slo/odna dosta,a pošte do primatelj postojala je samo u ,eim američkim grado,ima. = manjim ruralnim naseljima pošta je osta,ljana u uredima

te

su

primatelji

morali

sami

dola(iti

po

nju.

=sprkos ,elikoj konkurenciji poštanski promet je i danas raširen o/lik promet0 a najčeše se i(raa,a /rojem pisama po stano,niku. 9o u uspored/i i(meu pojedinih dra,a tre/a u(eti u o/(ir specifičnosti poštanskih usluga pojedinih dra,a. Tako npr. S:E ima čak 72 pisama po stano,niku dok 9i(o(emska koja je na drugom mjestu ima s,ega ")$ pisama po stano,niku. #a(log tome je i činjenica da se u S:E-u ,eliki dio

financijskih

djelatnosti

>dosta,a

čeko,a?

dosta,lja

poštom.

Ia očeki,ati je da e s,e ,ea raširenost e-maila pridonijeti stagnaciji poštanskog prom promet eta. a. 9o nisu nisu s,i s,i o/li o/lici ci pošt poštan ansk skog og prom promet eta a jedn jednak ako o pogo pogoe eni ni ra(, ra(,oj ojem em elektroničke pošte. Tako je mogue očeki,ati daljnji ra(,oj t(,. <2M pošte >
consumer?

koja

o/uh,aa

dosta,u

prodajnih

i

reklamni mnih

kataloga.

9arud/u putem kataloga osmislio je još 172. :aron 5ontgomerH Qard0 a taka, o/lik prodaje pr,o e se raširiti u udaljenim ruralnim područjima. Ianimlji,o je da je pr,a (račna pošta pre,e(ena u ndiji. &o,od je /io prikupljanje sredst sredsta,a a,a (a i(grad i(gradnju nju mision misionars arskog kog centra centra.. apeta apetan n Qalter Qalter 8eorge 8eorge Qindha Qindham m odlučio odlučio je organi(ira organi(iratiti (račni (račni prije,o( prije,o( pošte pošte preko 8angesa 8angesa i( :llaha/ad :llaha/ada a u 9aini te prodajom maraka prikupiti sredst,a. &r,i let od,e(en je 1.$2.1!11.0 trajao je 27 minuta te je pre,e(eno ) $$$ pisama. &osljednjih nekoliko godina poštanski promet u Cr,atskoj karakteri(ira stagnacija. #ast #ast /ilje /iljee e usluge usluge prijeno prijenosa sa paketa paketa te u manjoj manjoj mjeri pisama0 pisama0 dok pad /iljee /iljee usluge prijenosa /r(oja,a te usluge no,čanog prometa. Ta/ 1. #ast poštanskih usluga u Cr,atskoj

&redu,jet (a ra(,oj tele,i(ora ost,aren je otkriem elektromagneti(ma0 no /it e potre/an dugi ni( godina i ,eliki /roj istrai,ača do st,aranja pr,og tele,i(ora. 1)2.  ://e 8io,anna Maselli Maselli pr,i je pantelegrafom poslao poslao sliko,nu poruku putem putem ka/lo,a. 9akon toga uslijedio je ni( pokusa s pret,aranjem slika u elektroničke signale. 1". &aul 9ipkoP poslao je sliku putem ka/lo,a koristei rotirajui metalni m etalni disk koji je na(,ao električnim teleskopom. Termin tele,i(or pr,i je upotrije/io Monstantin &erskHi 1!$$. na S,jetskoj i(lo/i u &ari(u. 9akon toga ra(,oj je krenuo u d,a pra,ca. &r,i je /io ra(,oj mehaničkog m ehaničkog tele,i(ora temeljen na rotirajuem disku0 a drugi je /io ra(,oj elektroničkog tele,i(ora /a(iran na katodnim cije,ima na kojima su paralelno radili engleski i(umitelj :.:. Mamp/ell D SPinton i ruski (nanst,enik A. >A. :m/r :m/ros ose e *lem *lemin ing? g? i poja pojača čala la >Fee >Fee Ee*o Ee*ore rest st?? 1!$" 1!$".. i 1!$) 1!$).. godi godine ne.. Eatum pr,og emitiranja ljudskog glasa putem radija nije sigurno ut,ren. 9akon pojedinačnih pokušaja0 1!$) emitiran je pr,i eksperimentalni (a/a,ni program u
*ra(a 4ui,o putem satelitaK danas je uo/ičajena. omunikacijski sateliti pridonijeli su /rem /rem po,e(i po,e(i,a ,anju nju s,i s,ijet jeta a te snie snienju nju troško troško,a ,a prijen prijenosa osa.. &otenc &otencija ijall korišt korišten enja ja satelita u emitiranju pr,i puta je demonstriran 1!)$. lansiranjem komunikacijskih satelita Jcho  i Jcho . Ti sateliti omogua,ali su prijenos radio signala preko  :tlantika. E,ije godine kasnije lansiran je Telestar  koji je omogua,ao emitiranje slike u /oji0 a 1!)3. lansiran je u or/itu komunikacijski satelit SHncom . I/og s,e ,eih ,eih potre/ potre/a a (a po,e( po,e(i,a i,anje njem m američ američki ki ongre ongress je 1!)2. 1!)2. godin godine e donio donio :kt o komunikac komunikacijskim ijskim satelitima satelitima kojim kojim je odlučeno odlučeno usposta, usposta,ljanje ljanje Momsata0 Momsata0 glo/alnog glo/alnog susta,a komunikacijskih satelita. &r,i taka, komercijalni komunikacijski satelit /ioje JarlH elektroničke pošte?.
 ZAKLJUČAK

&r,a definicija pojma komunikacije ut,rena je na 13. 5eunarodnoj telegrafskoj konferenciji u &ari(u 1!32. godine0 a glasi@ 2$ KTelekomunikacije su s,e telegrafske i telefonske komunikacije (nako,a0 signala0 pisanih priopenja0 (,uko,a0 slika s,ih ,rsta ,rsta putem putem ic ice0 e0 radija radija00 odnos odnosno no drugog drugog sis sistem tema a ili postup postupaka aka elektr elektron oničk ičke e ili ,i(ualne signali(acije.L &rema &rema Iakonu Iakonu o teleko telekomun munika ikacij cijama ama21 pojam pojam teleko telekomun munika ikacij cija a ima (nače (načenje nje tehničkog postupka prijenosa0 odašiljanja i primitka /ilo koje ,rste priopenja ili poruka poruka u o/liku o/liku (nako (nako,a0 ,a0 signal signala0 a0 glasa glasa ili go,ora go,ora00 slika slika i (,uko (,uko,a ,a sredst sredst,im ,ima a telekomun telekomunikac ikacijsko ijskoga ga susta,a. susta,a. Telekomu Telekomunikac nikacijski ijski sistem sistem čini /ilo koja tehnička tehnička oprema ili sistemi0 uključujui ične0 s,jetlosne0 /eične ili druge elektromagnetske sistem sis teme0 e0 sposo/ sposo/ne ne (a prijen prijenos0 os0 odašil odašiljan janje0 je0 prespa prespajan janja0 ja0 prijem prijem00 upra, upra,ljan ljanje je ili kontro kontrolu lu elektr elektroma omagne gnetsk tskih ih ili s,jet s,jetlos losnih nih signal signala a koji koji se mogu mogu prepo( prepo(nat natii kao kao priopenja ili poruke. 9a pita itanje@ nje@ to je to tele telekkomun munikac ikacijijsk skii prorn rorne etR0 tR0 mog mogue je odgo dgo,orit oriti@ i@ Telekomunikacijski promet je skup telekomunikacijskih usluga0 telekomunikacijskih poslo,nih jedinica >koje čine funkcionalnu i autonomnu telekomunikacijsku mreu?0 sred sredst st,a ,a (a rad rad >tj. >tj. tele teleko komu muni nika kaci cijs jsku ku infr infras astr truk uktu turu ru i tele teleko komu muni nika kaci cijs jsku ku suprastruk suprastrukturu?0 turu?0 telekomunik telekomunikacijs acijskih kih tehnologiia tehnologiia i ljudskih ljudskih potencijala. potencijala. S,i elementi telekomunikacijskog prometa imaju s,oja specifična o/iljeja koja taj promet čine autonomnom ,rstom prometa u odnosu na s,e druge ,rste prometa0 pa je ra(umiji,o da je u posljednje ,rijeme i formalno pra,no od,ojen od poštanskog prometa. Ia ra(liku od drugih ,ido,a sao/raaja telekomunikacijskom sao/raaju pred,ia se i(u(etno ,eliki prosperitet >ra(,oj?0 što u( ,elika no,čana ulaganja o,oga sektora sao/raaja omoguuje ,e(anje ,elikog /roja potrošača (a o,aj ,id sao/raaja. 9i,o usluga telekomunikacijskog sao/raaja tre/aju /iti na ,isokom ni,ou koji /i osigurao (ado (ado,o ,oljljst st,o ,o kori korisn snik ika0 a0 do/a do/arr mark market etin ing g te fina financ ncijijsk sku u do/i do/it. t. +eli +elika ka nada nada telekomun telekomunikac ikacijsko ijskog g sao/raaj sao/raaja a jesu korištenje korištenje mo/ilnih mo/ilnih kapaciteta kapaciteta0kao 0kao i usluge usluge ,e(ane (a internet.

LITERATURA

%/

%1

Knjige/časopisi 

1. &eri-#ada &eri-#adači- či-imulč imulčik0 ik0 Jkonomika Jkonomika prometn prometnog og susta,a0 susta,a0 S,eučiliš S,eučilište te u Iagre/u0 *akultet prometnih (nanosti0 Iagre/ 2$$$.godine 2. prof. dr. Eamir Eamir imulčik0 imulčik0 Jkonomik Jkonomika a poštansko poštanskog g i telekomunik telekomunikacijs acijskog kog prometa0 S,eučilište u Iagre/u0 *akultet prometnih (nanosti0 Iagre/ 1!!).godine 3. #atko Ielen Ielenika0 ika0 &rometni &rometni susta, susta,i0i0 s,eučilište s,eučilište u #ijeci0 #ijeci0 1!!%. 1!!%. godine godine ".
1. PPP.hg .hgk.hr  k.hr  2. PPP. PPP.po posl slo, o,ni nifo foru rum.h m.hr  r  3. http@PPP http@PPP.geogr .geografija. afija.hrcla hrclanci) nci)%"s, %"s,ijet-k ijet-kao-gl ao-glo/aln o/alno-sel o-selo-po, o-po,odomodommedunarodnog-dana-telekomunikacija

POPIS ILUSTRACIJA Slika 1 D &rika( telekomunikacijske mree prof. prof. dr. Eamir Eamir imulč imulčik0 ik0 Jkono Jkonomik mika a poštan poštansk skog og i teleko telekomun munika ikacij cijsko skog g promet prometa0 a0 S,eučilište u Iagre/u0 *akultet prometnih (nanosti0 Iagre/ 1!!).godine>str. "3?

Slika 2. @ =strojst,o telekomunikacijskih usluga prof. prof. dr. Eamir Eamir imulč imulčik0 ik0 Jkono Jkonomik mika a poštan poštansk skog og i teleko telekomun munika ikacij cijsko skog g promet prometa0 a0 S,eučilište u Iagre/u0 *akultet prometnih (nanosti0 Iagre/ 1!!).godine Ta/ 1. #ast poštanskih usluga u Cr,atskoj