Tehnika rukovanja brodom 1.
Manevriranje Brodom Opcenito o čimbenicima koji utječu na manevriranje brodom. da bi se moglo potpuno uprav upravljati ljati brodom, treba poznavati poznavati prirodu i veličinu sila što djeluju na njega. Tim silama koje razlicito pokazuju svoje djelovanje na brod rzličiti su izvori. To su vijak, vijak, kormilo kormilo,, vezni vezni konopi, konopi, ii sidro, sidro, vjetar vjetar,, struja, struja, i ostalo. ostalo. sile koje nastaju nastaju od vijka, vijka, kormila, veznih konopa i sidra potjecu od samoga broda i mogu se podesavati i kontrolirati. sve ostale sile posebno vjetar i struja zapravo zapravo su vanjske sile i djeluju slobodno i neovisno o ljudskoj volji. vjestina pomoraca sastoji se upravo u tome da se djelovanje tih vanjskih sila u razlicitim uvjetima usmjeri takoda bude korisno a ne stetno pri manevriranju brodom. svaka od navedenih sila ima veliku snagu, a svaka ood njih pocinje pokazivati svoje djelovanje tek kad se savlada moment tromosti ili inercija broda. sto je brod tezi i duzi, ima i veci moment tromosti jer suvremeni brodovi imaju masu od nekoliko tisuca tona i mogu biti dugi vise stotina metara.
Djelovanje vijka vijak koji se pri voznji naprijed gledano u smjeru pravca okrece u smjeru kazaljke na satu naziva se desnokretni. ako se vijak u istim uvjetima okrece u smjeru suprotno kazaljki na satu zove se lijevokratni. ako se oba vijka okrecu u obratnom smjeru daju brodu poriv prema prema natrag, natrag, tj. ostvaruj ostvaruju u voznju voznju krmom. krmom. straznja straznja povrsina povrsina krila krila vijka vijka kad brod vozi vozi napri naprijed jed naziv naziva a se tlacna tlacna povrsi povrsina na krila. krila. povr povrsin sina a krila krila sa suprot suprotne ne stran strane e tj.pr tj.pred ednja nja povrsina krila pri voznji naprijed naziva se usisna povrsina krila, a vrh krila naziva se najudaljenija tocka od osi vijka. ulazni brid krila je brid koji sijece vodu pri voznji naprijed dok se njemu suprotni brid naziva izlazni brid krila. promjer vijka dvostruko je najkraca udaljenost izmedju vrha krila i osi vijka.
Djelovanje kormila svojstvo broda da moze mijenjati kurs naziva se okretljivost broda, a ostvaruje se pomocu kormilarskog uredjaja. kormilarski uredjaj ne sluzi brodu samo radi promjene kursa i radi okretanja nego i da ga drzi u odredjenom kursu. kad je kormilo u sredini, tj. u uzduznici broda broda struja struja koju bacaju vijci ili relativn relativna a struja struja vode vode koja nastaje nastaje zbog zbog voznje voznje broda broda protjecu jednakomjerno u desnu i lijevu plohu kormila, ne uzrokujuci pri tome da krma broda izbije u lijevu ili desnu stranu. medjutim, cim se kormilo iz svog osnovnog polozaja postavi u desnu ili lijevu stranu, na njegovu prednju plohu pocima djelovati struja vode i struja vijka. zbog djelovanja struje vode na kormilo krma pocima izbijati na jednu ili drugu stranu prema tome kako je kormilo okrenuto i plovi li brod naprijed odnosno natrag, tj krmom. teoretski brod ce se najbrze i najbolje okretati okretati kad kut kormila iznosi 45 stupnjeva, medjutim u praksi je taj kut najpovoljniji izmedju 35 i 4 stupnjeva. pri polozaju kormila od 35 do 4 stupnjeva sila okretanja broda neznatno raste dok sila koja smanjuje brzinu voznje raste mnogo jace. zbog toga je najveci otklon kormila u vecine brodova izmedju 35 i 4 stupnjeva, sto ovisi o tipu i velicini broda. stoga svako kormilo ima takozvani granicnik
koji mu ne dopusta da se okrene ni na desnu ni na lijevu stranu vise od zadanog kuta. djelovanje kormila temelji se na zakonu hidromehanike po kojem se zbog nagomilavanja vode na strani skrenutog kormila usporava struja vode i povisuje tlak, i obratno. tlak na udarnoj strani lista kormila i podtlak na suprotnoj strani tvore ukupnu silu na kormilu koja se proracunava prema sljedecoj !ormuli. "#$%v.kvadrat%!.al!a $&povrsina lista kormila v&brzina broda !.al!a&!aktor koji ovisi o obliku broda, o obliku i smjestaju kormila, broju vijaka itd. a dobiva se pokusom za kormilarenje i manevarske osobine broda vazna je velicina, tj. povrsina lista kormila. a izracunava se prema sljedecoj !ormuli' $#()%T*+k $&povrsina lista kormila )&konstrukcijska duljina broda T&konstrukcijski gaz broda k&koe!icijent koji ovisi o tipu broda , i iznosi npr. za brze putnicke 5, a za vece teretne brodove 5&-. prosjecno se uzima da k iznosi / vrijednosti )%T 2.
Djelovanje vjetra vjetar normalno djeluje na brod tako da ga nastoji okrenuti prema zavjetrini, tj. od vjetra. ta je sila razmjerna kvadratu brzine vjetra a ovisi o poprecnom presjeku brodskog trupa na koji vjetar okomito djeluje i o obliku navodnog dijela broda.. ako se udvostruci brzina relattivnog vjetra sila kojom vjetar djeluje na brod bit ce cetverostruka. obicno je po obliku nadvodnog dijela broda lako prosuditi kakav ce biti ucinak vjetra. ako je nadvodni dio broda visok, a brod malo gazi ucinak vjetra bitt ce veoma velik, a otpor broda neznatan. ako brod duboko gazi i ako je nadvodni dio broda nizak i pruza vjetru relativno malu povrsinu, ucinak vjetra bit ce minimalan. brodovima s visokim pramcem i niskom dobro uronjenom krmom vjetar ce nastojati okrenutti pramac prema zavjetrini, dakle od vjetra. opcenito se moze kazati da je prazan brod mnogo osjeetljiviji na djelovanje vjetra nego krcat. svakom brodu koji vozi unazad, tj. krmom, krma se okrece u vjetar. to se objasnjava time sto se pri voznji krmom tocka okretanja broda pomice prema natrag i nalazi se otprilike na jednoj trecini duljine broda od krme, pa je moment koji okrece pramac od vjetra jaci jer mu je poluga veca
djelovanje struje struja je svojim djelovanjem na brod takodjer znacajna sila. otpor podvodnog dijela struji vode veoma je nalik otporu nadvodnog dijela broda vjetru, medjutim rezultanta brzine uvijek je kod struje veca nego kod vjetra zbog vece gustoce medija u kojjem se krece podvodni dio broda. u odnosu prema djelovanju struje vaznu ulogu ima i oblik podvodnog dijela broda. otpor podvoodnog dijela broda struji vode razmjeran je kvadratu brzine struje i presjeku oblika broda koji se suprotstavlja toku struje a u obrnutom je odnosu prema obliku podvodnog brodskog dijela. osobit problem stvara struja kad brod pristaje uz stacionirane
objekte kao sto su obala ili gatovi, i kad ona nije stalna nego mijenja svoj smjer i jakost. ako se manevrira brodom tako da mu struja dolazi s boka treba ocekivati da ce struja nositi brod unatoc manevriranju da se brod zadrzi.
djelovanje ostalih sila na brod ostale sile koje utjecu na manevriranje brodom pojavljuju se pri njegovom naginjanju oko uzduzne i poprecne osi pri plovidbi po valovima i pri voznji po plitkom moru. kad brod plovi nije nagnut ni na jednu stranu, s obje strane pramca djeluju potpuno jednaki bocni pritisci, medjutim cim se on zbog bilo kojeg razloga nagne na jednu stranu povrsina uronjenog dijela na strani nagiba veca je od povrsine uronjenog dijela na suprotnoj strani. zbog toga ce i tlak na strani nagiba biti veci. zato ce brod skrenuti u stranu suprotnu od one na koju je nagnut. utjecaj nagiba broda oko poprecne osi ocituje se njegovom smanjenju sile zbog pojacanog otpora. brod je konstruiran za voznju na ravnoj kobilici a pramcani i krmeni trim nepovoljno utjecu na brzinu broda. pri voznji po uzburkanom moru, brod se zbog valova ljulja(okrece se oko uzduzne osi* i posrce(okrece se oko poprecne osi*. istodobno ljuljanje i posrtanje broda naziva se valjanje. pri jacem posrtanju i valjanju broda kormilo izlazi iz vode i tlak se vode na plohu kormila smanjuje, a ako brod jako posrce moze se dogoditi da vijci izlaze iz vode i zato se brze okrecu. pri tome brodski strojevi mnogo trpe pa je potrebno smanjiti brzinu broda.
utjecaj plitke vode ocituje se razlicito sto ovisi o njegovoj velicini, obliku podvodnog dijela i brzini kojom on plovi. opazanja tijekom voznje i pokusi s modelima pokazuju da dubina vode veoma utjece na brzinu i otpor broda. kad brod udje u podrucje plitke vode valovi se veoma povecavaju zbog njegovog kretanja osobito val iza krme, tj. krmeni val. cestice vode koje su bile potisnute dnom broda nastoje izaci uvis iza krme i time veoma povecavaju krmeni val. kad brod plovi u plitkoj vodi, njegov se otpor povecava s porastom brzine broda. kretanje cestica vode koje brod potiskuje pramcem i vuce za sobom prenosi se na susjedne cestice dok ne nastane trenje na morskome dnu. zbog tog otpora smanjuje se brzina broda, a usporedno gubljenje brzine broda smanjuje se broj okreta vijaka. brod plovi otvorenim morem ili pucinom, voda koju on sjece i potiskuje slobodno se siri na sve strane. medjutim, pri voznji u tjesnacima voda se nemoze slobodno kretati pa nastaje njezino trenje o dno i obale kanala. otpor vode koji tada nastaje smanjuje brzinu broda i do 3/ od one sto bi je imao kad bi s istim brojem okretaja vijka plovio na velikoj dubini.
squat ili cucanj kad brod plovi velikom brzinom i udje u podrucje plitke vode on ispred pramca gura veliku kolicinu vode u kojoj je poviseni tlak, i ta voda mora negdje proci bilo s lijeve ili desne strane trupa broda ili ispod dna broda. ispod dna broda povecava se brzina strujanja !luida te dolazi do pada tlaka sto uzrokuje da se brodu povecava gaz i to povecanje kod velikih suvremenih brodova pri vecim brzinama moze iznositi i preko metra dok se ranije s0uat mjerio u cm. gdje ce doci do povecanja gaza broda , na pramcu ili krmi ovisi o tzv. blok koe!icijentu ili koe!. punoce i ako on iznosi .1 brod ce dobiti jednako povecanje gaza na pramcu i na krmi, dok kod brodova punije !orme kao sto su tankeri, O2O, itd. brod ce
uroniti pramcem dok ce kod brodova !inijeg oblika npr. kontejnerski, putnicki, ratni povecanje gaza biti vece na krmi.
bank effect (kanalski efekt) nastaje jer voda koja struji izmedju trupa broda i stijenke kanala povecava svoju brzinu, i na krmi dolazi do pada tlaka sto uzrokuje privlacanje krme obali. na pramcu dolazi do povecanja tlaka sto gura pramac u suprotnom smjeru od obale i dodatno pridonosi privlacenju krme obali. 3.
prisisavanje kod mimoilazenja dva broda u suprotnom kursu, plovidbu treba izvesti na sigurnoj udaljenosti jer jedan i drugi brod guraju ispred sebe veliku masu vode i tu se javlja pozitivan tlak koji razdvaja pramac jednog i drugog broda. ako nije dovoljna udaljenost izmedju trupa jednog i drugog broda, dolazi do povecanja brzine strujanja !luida koje dovodi do pada tlaka na krmi jednog i drugog broda, koji uzrokuje prisisavanje ili sis brodova. po pravilju uvijek veci brod privlaci manji.
kavitacija kad minimum apsolutnog tlaka na usisnoj strani vijka padne ispod pritiska koji omogucava stvaranje vodene pare u vodi te se dogadja pri velikom broju okretaha vijka stvaraju se mjehurici pare, tj. kavitacija. mjeurici uzrokovani kavitacijom oremecuju strujanje vode i smanjuju ucinkovitost vijka, izazivaju eroziju koja razjeda povrsinu vijka u obliku rupica(engl.cavities*. ta erozija siri poseban zvuk u obliku sustanja.
djelovanje otpora vode kod desnokretnog vijka u voznji naprijed sila otpora vode O nastaje po !izikalnom zakonu reakcije cim se vijak okrece u vodi. kod desnokretnog vijka krilu u polozaju koje se krece udesno suprotstavlja se sila otpora O. pod utjecajem te sile krma broda nastoji izbiti ulijevo. kod polozaja krilo se krece u desnu stranu prema dolje, a tom okretanju suprotstavlja se sila otpora O, a ta sila ne utjece na izbijanje krme ali nastoji je podignuti. kod polozaja 3 krilo se krece s prema gore a tom kretanju suprotstavlja se sila O3 zbog kojeg krma broda nastoji izbiti udesno. krilo kod polozaja 4 krece se iz vodoravnog polozaja prema gore. tom kretanju suprotstavlja se sila otpora O4 koja ne utjece na izbijanje krme ali je nastoji potisnuti prema dolje. promatrajuci djelovanje sila otpora vidi se da na izbijanje krme djeluju samo sile otpora vode i 3. ucinak sile O je izbijanje krme na lijevu stranu, a O3 izbijanje krme na desnu stranu. buduci da krilo vijka u polozaju 3 djeluje u dubljoj vodi gdje je i hidrostatski tlak veci nego kod krila u polozaju , ucinak sile O3 bit ce jaci. prema tome zbog djelovanja sila otpora vode kod desnokretnog vijka u voznji naprijed krma ce izbijati udesno, a pramac se okretati ulijevo. utjecaj sila O i O4 ocituje se samo u vibracijama koje se osobito pri vecim brzinama izrazito osjecaju na brodskoj krmi.
djelovanje sile pritiska vode koju desnokretni vijak u voznji naprijed baca na list kormila promatrajuci djelovanje pritiska vode koju desnokretni vijak u voznji naprijed baca na list kormila, zapaza se da prevladava pritisak vode na desni donji dio kormila jer je tu hidrostatski tlak veci. to znaci da ce zbog pritiska vode koju desnokretni vijak u voznji naprijed baca na list kormila krma izbijati u lijevu a pramac se okretati u desnu stranu. medjutim, djelovanje ove sile ne nastaje isti trenutak kad se stroj uputi za voznju naprijed, nego nekoliko trenutaka nakon toga kad brod dobije punu brzinu. buduci da tada sila pritiska vode na list kormila djeluje suprotno sili otpora vode krma ce lagano izbijati udesno jer ipak u normalnim uvjetima prevladava sila otpora vode. to lagano izbijanje krme u desno i okretanje pramca ulijevo lako se ispravlja kormilarenjem. medjutim, cesto se samo kormilo tako postavlja u svoj osnovni polozaj da zapravo ima mali otklon npr. kod desnokretnog vijka u desnu stranu. prema tome, za bocnu silu na krmi s jednim i to desnokretnim vijkom u voznji naprijed vrijedi sljedece pravilo' kad brod zaveze naprijed u samom pocetku dok brod jos ne prihvati voznju krma ce jako izbiti u desnu stranu. poslije kad brod prihvati voznju naprijed krma ce veoma lagano izbijati u lijevu stranu, a kod lijevokretnog vijka dogadja se obratno
izboj krme broda s jednom vijkom rezultanta djelovanja cirkularnog i paralelnog strujanja na krilima vijka sastoji se od dvije komponente od kojih se ona koja djeluje u smjeru osovine vijka naziva poriv. ostale komponente djelovanja vijka koje uzrokuju da krma izbija u jednu ili drugu stranu nazivaju se zajednickim imenom 2O$ 67)$. sila koja djeluje na kormilo kad je ono otklonjeno ulijevo ili udesno naziva se sila 67)$ 8O9:7)$. buduci da svaka od tih sila ocituje svojre djelovanje istodobno s ostalim dvjema silama, i sve djeluju u predjelu krme broda, pojavit ce se rezultanta to djelovanja zbog koje ce brod manje ili vise izbijati u lijevu ili desnu stranu. ta rezultanta na krmi naziva se 7;2O<. osim tih pojavljuje se i sila koja se suprotstavlja gibanju broda a nazivamo je otporom. ukupni otpor broda rezultat je sila otpora trenja, otpora valova, otpora virova i otpora zraka. otpor valova i virova posljedice su oblika brodskog trupa a zbroj tih dvaju otpora naziva se(preostali otpor* vektorski dijagram rezultirajuce sile na krmi broda s desnokretnim vijkom u trenutku upucivanja stroja naprijed vektorski dijagram rezultirajuce sile na krmi broda s desnokretnim vijkom u trenutku upucivanja stroja krmom
Vjezbe zapovjedi za kormilarenje na hrvatskom i engleskom jeziku zapovjedi za kormilarenje izdaju se na zapovjednickom mostu ili po potrebi u pricuvnoj kormilarskoj stanici a izdaje ih zapovjednik broda, casnik plovidbene straze ili peljar u prisutnosti zapovjednika broda, ili dezurnog casnika palube. zapovjedi za kormilarenje izdaju se kormilaru a kormilar okrece kormilo pomocu kormilarskog kola ili tastera, a ispred
sebe ima kompas za ocitavanje brodskog kursa i aksiometar(helm indicator* koji mu pokazuje otklon kormila u stupnjevima. svaku zapovjed na kormilo kormilar mora glasno ponoviti a kad je naredjena radnja obavljena kormilar to mora takodjer glasno javiti, npr. kormilo je u sredini, ili kormilo je desno 5. da bi se kormilo postavil za odredjeni broj stupnjeva desno, tj. lijevo zapovjedi su desno 5, desno 5... itd. .za postavljanje kormila sasvim desno ili livo zapovjedi su kormilo desno sasvim ili kormilo nalijevo sasvim. i kad je zapovjed izvrsena kormilar javlja kormilo je desno sasvim itd. 3. za postavljanje kormila u sredinu zapovjed je u sredinu, a kad je zapovjed izvrsena kormilar javlja kormilo je u sredini. 4. kad je kormilo postavljeno u sredinu i kormilar mora zadrzati brod u odredjenom kursu zapovjed glasi'ravno ili pravo. istog trenutka kormilar mora na kompasu procitati trenutni kurs broda i javlja' ravno kurs 45. nakon toga okretanje kormila nastoji sto prije primiriti brod i dovesti ga u prije procitani kurs i kad je to postignuto kormilar javlja u kursu. 5. kad se nakon odredjenog kuta kormila nastoji ublaziti okretanje broda tada se kormilaru zapovjedi'vracaj i ja tu zapovjed kormilar ponavlja vracaj i istodobno okrece kormilo sve dok kazaljka na aksiometru ne pokaze priblizno polovicu vrijednosti prijasneg otklona kormila. kada tijekom plovidbe casnik na strazi ili zapovjednik zeli provjeriti naredjeni kurs broda, tada glasno pita'kurs, a na to pitanje kormilar odgovara u kursu ako je brod bio u naredjenom kursu, a ako nije odgovara kurs navodeci procitani broj kursa na kompasu. . za postavljanje kormila za odredjeni broj stupnjeva desno ili lijevo zapovjedi su port 5, port 5, a kad je zapovjed izvrsena kormilar javlja starboard 5. . za postavljanje kormila sasvim na desnu ili lijevu stranu zapovjedi su' hard a starboard ili hard a port, a kad je zapovjed izvrsena kormilar javlja rudder is to hard starboard 3. kad se zeli brodom okretati udesno ili ulijevo zapovjed je starboard eas= ili port eas=. 4. zeli li se brodom okretati brze u desnu ili lijevu stranu zapovjed je' more starboard ili more port. 5. kad se zeli samo malo skrenuti s kursa brodom iz kursa nadesno ili nalijevo zapovjedi se starboard a bit, odnosno port a bit. -. za postavljanje kormila u sredinu zapovjed jednostavno glasi'midships, a kad je zapovjed izvrsena kormilar javlja rudder is to midships. 1. kad je kormilo postavljeno u sredinu i kormilar mora zadrzati brod u odredjenom kursu zapovjed ce biti'stead= as she goes. istog trenutka kad je zapovjed izdana kormilar mora na kompasu procitati trenutni kurs broda sto prije umiriti brod u kursu. pri tome kormilar mora kao obicno ponoviti zapovjed i javiti procitani kurs'kurs one !ive zero degrees. 4.
Brodovi sa vijka u voznji naprijed vijci se okrecu prema van i zbog toga je desni vijak desnokretni a lijevi lijevokretni. stoga se rezultirajuce sile na krmi broda medjusobno ponistavaju i time se izbjegavajuu mnogi nedostaci broda s jednim vijkom. osim toga, brod s vijka ima prednost pred onim s jednim vijkom jer su mu znatno poboljsane manevarske sposobnosti. osim toga, brod s jednim vijkom, ako mu se osteti ili pokvari stroj potpuno je nemocan dok brod s vijka ima stalno jedan vijak u pricuvi. brod s vijka mnogo brze, sigurnije i lakse manevrira nego onaj s jednim, dok oba vijka istodobno rade naprijed ili krmom nema nikakvog izboja krme. medjutim, ako vijci rade obratno, tj. jedan za voznju naprijed a drugi za voznju krmom, tada se izboji zbog djelovanja jednog i drugog vijka djeluju u istu stranu i taj zajednicki izboj bit ce veoma pojacan.
!ila kormila kod broda s vijka kormilo na brodu s vijka moze biti smjesteno tocno u uzduznici broda ili iza vijaka. kad je kormilo postavljeno u sredini, tad na njega ne djeluje nikakva sila koja je posljedica djelovanja vijka. ako kormilo ima mali otklon jedino ce struja voznje kao posljedica kretanja broda kroz vodu djelovati na kormilo. medjutim, ako je kut kormila veci na kraj plohe kormila pocima djelovati i struja vijaka, i to samo onoga koji je na strani kormila. prema tome, pri vecem kutu kormila pojavit ce se i veci ucinak ako vijak na onoj strani na koju je prebaceno kormilo radi za voznju naprijed. suvremeni brodovi imaju kormila smjestena iza vijaka. zbog takvog polozaja djelovanje im je pojacano zbog struje koja udara izravno u njih. ako jedan vijak radi za voznju naprijed a drugi za voznju krmom, onaj koji vozi naprijed u svakom slucaju uzrokuje veci ucinak na kormilo. s druge strane, brod s vijka i kormila moze se gotovo na mjestu okrenuti ako jedan stroj radi naprijed, a drugi krmom i ako je kormilo prebaceno na stranu okretanja. velika je prednost broda s vijka u tome sto se uz odgovarajuci rezim rada strojeva i polozaja kormila moze na krmi broda ostvariti sila takve jakosti i smjera koja je za odredjeni manevar najpovoljnija. rezultirajuca sila na krmi broda s vijka dok jedan radi za voznju naprijed a drugi za voznju krmom 5.
Manevarske osobine broda uspjesno manevriranje brodom ovisi o poznavanju manevarskih osobina broda. pod manevarskim osobinama broda misli se na nacin kako se brod ponasa pri izvodjenju pristajanja i ostalih manevara s obzirom na vjetar, kormilarenje, izboj krme, zalet itd. svaki brod ima njemu svojstvene manevarske osobine, tj. on se na svoj nacin okrece, zaustavlja, kormilari, postavlja prema vjetru, itd. najvaznije manevarske osobine broda su' . velicina kruga okretanja . vremensko trajanje okreta od stupnjeva 3. sposobnost zaustavljanja ili zalet broda 4. vrijeme prebacivanja iz hoda naprijed u hod krmom 5. sposobnost kormilarenja u voznji krmom s obzirom na izboj -. sposobnost okreta na mjesu kod brodova s vijka
osim manevarski osobina zapovjednik mora poznavati i manevarske uredjaje broda, kako bi u svakom trenutku i u svakoj prilici tocno znao kakva su mu sredstva pri ruci za uspjesno izvodjenje bilo kojeg manevra broda.
velicina kruga okreta i njegovo trajanje krug koje brod opise ploveci konstantnom brzinom sa odredjenim otklonom kormila zove se krug okretanja. (turning circle eng.* a velicina kruga okretanja oznacava se promjerom toga kruga d. promjer kruga okretanja odredjuje se za sve stupnjeve brzine u voznji naprijed i za kuteve kormila od , i 3 stunjeva na jedan od sljedecih nacina' . brod se okrece oko usidrenog camca i za svakih stupnjeva pramcanog kuta mjeri udaljenost od camca. sve izmjerene daljine r, r itd. unose se na milimetarski papir, a njihova aritmeticka sredina dat ce polumjer kruga okretanja, a njegova dvostruka vrijednost bit ce promjer kruga okretanja. . ako nema vjetra ili struje promjer kruga moze se odrediti tako da se brod okrene u blizini obale s dubokim morem na kojoj se odabere markantan objekt od kojega se radarom mjeri udaljenost. daljina se mjeri u dvije suprotne tocke kruga, tj. kad je brod najdalje od objekta i kad mu je najduze. kad brod udje u podrucje plitke vode promjer kruga okreta se povecava. ako brod ima jedan vijak, krugovi njegovog okretanja na lijevu i desnu stranu nisu jednaki. promjer kruga pri okretanju broda na stranu na koju se vijak okrece bit ce uvijek veci od promjera kod okretanja broda na stranu obratnu smjeru okretanja vijka. zbog toga je kod brodova s jednim vijkom potrebno odrediti velicinu kruga okreta preko lijeve i desne strane. trajanje okretanja(turning time* do dijela kruga od stupnjeva(protukurs* odredjuje se stopericom istodobno kad se odredjuje krug okretanja.
sposobnost zaustavljanja ili zalet broda zalet broda je put sto ga brod prevali vozeci naprijed od trenutka kad je strojevima naredjeno stop do trenutka kad se brod svarno zaustavi vozeci strojevima svom snagom krmom. zalet se odredjuje za sve stupnjeve brzine u voznji naprijed. osim duljine zaleta, obicno se stopericom mjeri i njegovo trajanje. svi dobiveni podaci unose se u tablicu. osim zaleta potrebno je poznavati i slobodni zalet, a to je put sto ga brod prevali od trenutka kad je strojevima naredjeno stop do trenutka kad se brod sam zaustavi bez rada strojeva krmom.
vrijeme prebacivanja stroja od hoda naprijed na hod natrag ovaj podatak pokazuje koliko je vremena potrebno da stroj >uskoci> od voznje naprijed na voznju natrag. odredjuje se za sve stupnjeve brzine u voznji naprijed, a strojevima se uvijek naredjuje >krmom svom snagom> .dobiveni podaci obicno se unose u dijagram.
sposobnost kormilarenja kod broda s jednim vijkom u voznji natrag ovaj podatak odnosi se na brodove s jednim vijkom koji pri voznji krmom imaju izboj na lijevu ili desnu stranu. treba utvrditi moze li se kod broda s jednim vijkom uopce kormilariti
preko krme, a ako moze treba odrediti kod koje se brzine i kuta kormila to najuspjesnije izvodi. veoma je vazno znati kako brod kormilari preko krme da bi se mogao pravilno izvesti manevar pristajanja u voznji krmom i pri dolasku broda u cetverovez. da bi se odredila sposobnost kormilarenja kod broda s jednim vijkom u voznji natrag treba dosta slobodnog prostora. brod najprije zavozi natrag polagano, a zatim se pokusa kormilom zadrzati u istom kursu. ako se to ne uspije, zavozi se natrag s pola snage a prema potrebi svom snagom. obicno ce biti potrebno pricekati neko vrijeme dok brod ne dobije dovoljno brzine preko krme jer ce tada najbolje kormilariti. treba utvrditi i zabiljeziti polozaj kormila, stupanj brzine priko kojoj se jos moglo kormilariti i vrijeme koje je proslo dok je brod dobio dovoljno brzine preko krme. ako se ne uspije na opisani nacin kormilariti preko krme, postupa se tako da se zavozi natrag svom snagom, a kad brod postigne dovoljnu brzinu, stroj se zaustavi. tada ce kormilo sigurno slusati. taj se manevar ponavlja nekoliko puta tako da se brod dosta udalji u stranu od polazne tocke. a ti se podaci obicno unose u dijagram.
rezervno kormilarenje u nuzdi (emergenc" steering) zapovjednik i casnici moraju znati kako se prelazi s kormilarenja od glavne kormilarske stanice na zapovjednickom mostu na pricuvnu kormilarsku stanicu koja se obicno nalazi u prostoru kormilarskog stroja. zapovjednik broda mora nastojati da posada bude sto bolje izvjezbana u radu s uredjajem za pricuvno kormilarenje. 6.
#prema trgovackog broda oprema za vez i sidrenje u opremu za vez ubrajaju se bitve, vodjice uzeta, sidrena oka, omce, kuke, stezaljke, spojne karike i sl. bitve se sastoje od stupa i postolja, a sluze za vezivanje broda, a iznutra su suplje. izradjene su od lijevanog zeljeza ili celika, i brodogradjevnog celika u zavarenoj izvedbi. pricvrscuju se za brodsku palubu jakim svornjacima ili zavarivanjem. na mjestima gdje su pricvrscene paluba se udvostrucuje radi pojacanja. bitve su razmjestene na krmi, pramcu i uzduz bokova. postoje i klizne bitve koje su pogodne da se konopi ne smaknu kad rade prema gore, npr. tegljevi koloturnika za dizanje camaca kod tegljaca ili slicno. vodjice uzeta vode uzeta prema bitvama. iznutra i po unutrasnjim rubovima gdje prolazi konop zaobljene su da ga ne bi ostetile. stup se moze okretati sto olaksava vitlanje konopa. vodjice su izradjene od lijevanog zeljeza ili lijevanog celika a za luksuzne camce i jahte od bronce ili nehrdjajuceg celika. sidrena oka imaju oblike zaobljenog elipticnog okvira a pricvrscena su za obje pramcane strane. na njih se nastavlja cijev (sidreno zdrijelo* koja zavrsava na palubi ponovno zaobljenjem. oka su sa cijevima namjestena na pramcu tako da rade pod najpovoljnijim kutem. oka i cijevi zaobljeni su tako da se lanci pri dizanju i spustanju ne bi ostetili a cijevi su dugacke da se struk sidra moze u njima smjestiti. omce su pocincani zljebasti prsteni kojima se uzetima daje odgovarajuci zavoj da od vlakna ili zice od kojih su izradjena ne bi pucali i da ih zastiti od trosenja na mjestima gdje se spajaju s kukama, svornjacima i prstenovima, a ima ih u obliku srca i okruglih.
slipne kuke na mjestima gdje je potrebno kuku brzo otkaciti npr. pri oslobadjanju camca od broda kad se spustaju u more primjenjuju se slipne kuke. prsten se podigne, a kuka sama sebe otkvaci.
stezaljke(turn buckle)$skartoc primjenjuju se za stezanje uzeta ili lanaca a sastoje se od matice s vijka. stezaljka ima vijka s obrnutim narezima i maticu. matica se okrece polugom koja se utakne u otvor ili posebnim kljucem. zavijanjem ili odvijanjem matice vijci se priblizavaju ili udaljavaju a uze se steze ili popusta. vibracije broda mogle bi uzrokovati da se stezaljka odvije, stoga ona moze imati poseban osigurac.
spojne karike$skopci(shackles% gambeti) upotrebljavaju se kad se spajaju uza i lanci. izradjene su od kovanog celika, razlicite su velicine i nosivosti i mogu biti u obliku har!e(omega* ili oblik slova ?. svornjak kojim se karika zatvara na kraju je narezan ili probusen ili oboje. ako je svornjak narezan, zavije se na svoje mjesto, a za probuseni se u rupu utakne osigurac. spojne karike za rukovanje teretom moraju biti ispitane, a ustanova koja ih ispituje oznacava na njima dopusteno opterecenje.
sidreni uredjaj sastoji se od sidra, lanca, sidrenog zdrijela, zapora, vitla, cijevi lancanika, lancanika(chain locker* i uglav.(na njega je pricvrscena zadnja karika lanca, bitter end*
