Snagom Podsvijesti Prevladajte Strah i Zabrinutost

Joseph Murphy

Snagom podsvijesti prevladajte strah i zabrinutost

sadržaj:

7 17 19 29 37 53 59 77 97 113 121 127 137

Uvod u novu seriju knjiga Predgovor 01. Prevladavanje zabrinutosti 02. Riješite se krivnje 03. Vrhunsko ovladavanje strahom 04. Iscjeljujuća moć ljubavi 05. Skriveni smisao 23. psalma 06. Zaštita koju pruža 91. psalam 07. Zašto se to dogodilo baš meni? 08. Molitva je ključ 09. Čvrsto spavajte 10. Život u Prisutnosti 11. Tri ključa unutarnjeg mira

Uvod u novu seriju knjiga

Probudite se i počnite živjeti! Nijednom čovjeku nije suđeno da bude nesretan, obuzet strahom i zabrinutošću, da živi u siromaštvu, trpi bolesti i osjeća se odbačenim i manje vrijednim. Bog je sve ljude stvorio na svoju sliku i priliku i podario nam moć da nadvladamo teškoće i postignemo sreću, sklad, zdravlje i napredak. U sebi nosite moć kojom možete obogatiti svoj život! Način na koji to možete ostvariti nije tajna. O njemu se tisućljećima propovijeda, piše i primjenjuje ga se. Pronaći ćete ga u knjigama drevnih filozofa. Propovijedaju ga sve velike religije. Zapisan je u židovskim svetim spisima, kršćanskim evanđeljima, u djelima grčkih filozofa, u muslimanskom Kuranu, budističkim sutrama, u hinduističkoj Bhagavadgiti, kao i u zapisima Konfucija i Lao Tsea. Pronaći ćete ga u djelima suvremenih psihologa i teologa. To je temelj filozofije dr. Josepha Murphyja, jednog od velikih inspirativnih pisaca i predavača 20. stoljeća. On nije bio samo svećenik, nego i važan lik u modernom tumačenju svetih spisa i drugih religijskih tekstova. Kao voditelj Crkve božanske znanosti u Los Angelesu držao je predavanja i propovijedi na koje je svake nedjelje dolazilo od 1300 do 1500 ljudi. Milijuni ljudi slušali su njegovu svakodnevnu radijsku emisiju. Napisao je više od 30 knjiga. Najpoznatija od njih, Snaga podsvijesti, prvi put objavljena 1963. godine, odmah je postala bestseler. Proglašena je jednom od najboljih knjiga o samopomoći. Prodani su milijuni primjeraka, a i danas se prodaju diljem čitavog svijeta. Nakon uspjeha s tom knjigom, dr. Murphy je održavao predavanja tisućama ljudi u nekoliko zemalja. U njima je isticao na koji su način stvarni ljudi radikalno poboljšali svoj život primjenjujući njegove specifične ideje, pružajući praktične upute o tome kako bi svi ljudi mogli obogatiti svoj život. Dr. Joseph Murphy bio je zagovornik pokreta Nove misli. Taj su pokret krajem 19. i početkom 20. stoljeća utemeljili mnogi filozofi i mislioci koji su proučavali nov način razmišljanja te propovijedali, pisali

8

SNAGOM PODSVIJESTI PREVLADAJTE STRAH I ZABRINUTOST

i prakticirali nov način promatranja života. Kombinirajući metafizički, duhovni i pragmatični pristup našem razmišljanju i životu, razotkrili su tajnu postizanja onoga što uistinu želimo. Ta filozofija nije religija u tradicionalnom smislu, nego se temelji na neuvjetovanoj vjeri u više biće, vječnu Prisutnost, Boga. Naziva se različitim imenima, kao što su »Nova misao« i »Nova civilizacija«. Zagovornici Nove misli ili Nove civilizacije propovijedaju novu ideju o životu koja otkriva nove metode i daje savršenije rezultate. Svoje razmišljanje temelje na ideji da je ljudska duša povezana s atomskim umom univerzalne materije, koja povezuje naš život s univerzalnim zakonom obilja, a mi imamo moć da njime obogatimo svoj život. Da bismo postigli svoje ciljeve, moramo raditi na njihovu ostvarenju, a u tome radu možemo se susresti s mukama i nevoljama čovječanstva. Cilj možemo postići tek kad otkrijemo zakon i shvatimo ga, budući da ga je Bog, kako izgleda, u prošlosti pisao u zagonetkama. Ideja Nove misli može se sažeti ovim riječima: Možete postati ono što želite.

Sve ono što postignemo i sve ono što ne uspijemo postići izravan je rezultat naših misli. U pravedno uređenom svemiru, u kojemu bi gu bitak ravnoteže mogao dovesti do potpunog uništenja, individualna odgovornost mora biti apsolutna. Naše mane i vrline, naša čistoća i iskvarenost, pripadaju isključivo nama, a ne drugoj osobi. Stvorili smo ih mi sami. Zato ih i možemo promijeniti samo mi, a ne netko drugi. Sve naše radosti i patnje izranjaju iz naše nutrine. Kako razmišljamo, takvi i jesmo. Ako stalno razmišljamo na isti način, ostajemo isti. Kad svoje misli ispunimo optimizmom, to je jedini način na koji se možemo uzdići, pobijediti i nešto postići. Kad odbijamo poboljšati svoje misli, to je jedini razlog zbog kojeg možemo ostati slabi, nesretni i bijedni. Sva su postignuća, bila ona poslovna, intelektualna ili duhovna, rezultat čvrsto usmjerene misli, a njima upravlja isti zakon i ista metoda. Jedina je razlika u onome što želimo postići. Oni koji žele postići malo, malo moraju žrtvovati. Oni koji žele postići mnogo, moraju žrtvovati mnogo, a oni koji žele postići jako puno, moraju žrtvovati jako puno. Nova misao govori o novom životu, o zdravijem, sretnijem načinu života koji čovjeka ispunjava na svaki način i u svakom obliku. »Novi život« temelji se na drevnim, univerzalnim zakonima uma, kao i na beskonačnoj duhovnosti skrivenoj u srcu i glavi svakog čovjeka. Zapravo, u Novoj misli nema ničega novoga, jer je stara i drevna kao i samo čovječanstvo. Nova je nama kad otkrijemo životne istine koje


9

nas oslobađaju oskudice, ograničenja i nezadovoljstva. U tome trenutku Nova misao postaje svjesnost koja se neprestano iznova javlja i širi, svjesnost o stvaralačkoj unutarnjoj moći, o principima uma i o našem božanskom potencijalu da budemo, činimo i izražavamo mnogo veći dio svojih individualnih i prirodnih sposobnosti, vještina i talenata. Za princip uma najvažnije je to da nove misli, ideje, stavovi i uvjerenja stvaraju i nove uvjete: »Bit će nam prema našim uvjerenjima« – dobrim, lošim, neutralnim. Bit Nove misli sastoji se u trajnoj obnovi uma, kako bismo mogli dokazati što je dobro i prihvatljivo te u savršenom skladu s Božjom voljom. Dokazati znači u potpunosti znati i posjedovati pouzdano znanje i iskustvo. Istine Nove misli su praktične, lako ih je pokazati i svatko ih može ostvariti – kada i ako to odluči. Potrebna je samo otvorenost uma i spremnost srca: treba bez predrasuda saslušati stare istine predstavljene na nov i drukčiji način, biti spreman promijeniti i odbaciti stara, zastarjela uvjerenja te prihvatiti nove ideje i koncepte – imati uzvišeniju viziju života ili iscjeljujuće Prisutnosti u vlastitoj nutrini. Obnova uma predstavlja sveobuhvatnu svrhu i praksu Nove misli. Ako se um neprestano i svakodnevno ne obnavlja, ne može doći do promjene. Prava Nova misao uspostavlja i ostvaruje potpuno nov stav i novu svijest, koja nas nadahnjuje i omogućuje nam ispunjeniji život. U sebi nosimo bezgraničnu moć biranja i odlučivanja, kao i apsolutnu slobodu da to i činimo – da se prilagodimo ili preobrazimo. Prilagoditi se znači živjeti u skladu s onim što je već dobilo svoj oblik, s onim što je vidljivo i dostupno našim osjetilima, idejama, mišljenjima, uvjerenjima i odredbama drugih ljudi. To znači živjeti u skladu s »prolaznim i nepouzdanim navikama i uvjetima sadašnjeg vremena« i dopustiti da te navike i uvjeti upravljaju nama. I sama riječ »konformizam« ukazuje na to da naša sadašnja okolina ima svoj oblik te da ne bismo smjeli nijekati njezino postojanje. Odasvud nas okružuje nepravda, neprikladnost i nejednakost. Ponekad bismo ih i sami mogli iskusiti i tada bismo se s njima trebali smiono i iskreno suočiti, dajući sve od sebe da ih riješimo s poštenjem i inteligencijom koje sada posjedujemo. Ljudi općenito prihvaćaju i vjeruju da je naša okolina uzrok naših sadašnjih stanja i okolnosti – tako da se najčešće bez ikakva protivljenja prepuštamo mirnom prihvaćanju sadašnjosti. To je konformizam najgore vrste: defetističko stanje svijesti. K tome, sami smo si ga nametnuli. Time svu svoju moć i pažnju predajemo vanjskom, manifestiranom stanju, vanjskom svijetu, okolini i prošlosti – i to svojim izborom i odlukom,

10


zbog toga što ne znamo kako funkcionira naša prekrasna i najvažnija sposobnost: stvaralačka moć uma i mašte koje se može usmjeriti prema ciljevima i težnjama. Nova misao zagovara obnovu uma te prepoznavanje i priznanje naše odgovornosti u životu i naše sposobnosti da nešto poduzmemo s istinama kojih smo postali svjesni. Charles Fill, jedan od najaktivnijih i najsposobnijih učitelja Nove misli, suosnivač Kršćanske škole jedinstva, čvrsto je vjerovao u osobnu odgovornost. U svojoj je knjizi The Revealing Word (Riječ koja razotkriva) napisao posve jasno i jednostavno: »Naša je svijest naša istinska okolina. Vanjska je okolina uvijek u skladu s našom sviješću.« Svaki otvoren čovjek, spreman prihvatiti odgovornost za svoj život, već je započeo preobrazbu, odnosno obnovu uma koja nam omogućuje sudjelovanje u našem preobraženom životu. »Preobraziti znači promijeniti iz jednog uvjeta ili stanja u drugo« (koje je kvalitativno bolje i više nas ispunjava), »oskudicu u obilje, osamljenost u društvenost, ograničenje u punoću, bolest u zdravlje« pomoću te unutarnje mudrosti i moći, iscjeljujuće Prisutnosti u nama. Dakako, neke stvari ne možemo mijenjati: gibanje planeta, promjene godišnjih doba, plime i oseke oceana te prividno uzdizanje i zapadanje Sunca. Niti možemo promijeniti um i misli druge osobe. Ali možemo promijeniti sebe. Tko može spriječiti ili ograničiti kretanje vašeg uma, mašte i volje? Samo vi tu moć možete prepustiti nekom drugom. Možete se preobraziti obnavljanjem svoga uma. »To je ključ Novog života. Vaš je um uređaj za snimanje i sva su uvjerenja, dojmovi, mišljenja i ideje koje ste prihvatili utisnuti u vaš dublji, podsvjesni um. No, svoj um možete promijeniti. Sada ga možete početi ispunjavati plemenitim i Bogu sličnim obrascima misli i uskladiti se s Beskonačnim Duhom u nutrini. Zatražite ljepotu, ljubav, mir, mudrost, stvaralačke ideje, a Beskonačno će vam u skladu s tim odgovoriti, preobražavajući vaš um, tijelo i okolnosti. Vaša je misao posrednik između vašega duha i tijela te materijalnog svijeta.« Preobrazba počinje dok meditiramo o onim kvalitetama koje želimo iskusiti i izraziti, dok razmišljamo o njima i unosimo ih u svoj način razmišljanja. Teoretsko znanje dobro je i prijeko potrebno. Trebali bismo znati što i zašto radimo. Međutim, stvarna preobrazba ovisi isključivo o buđenju naših unutarnjih darova – nevidljive, neopipljive duhovne moći koja je podarena svakome od nas. Već i samo to potpuno uništava i rastvara sasvim stvarne okove te spone nesreće i nemira iz prošlosti. Osim toga, buđenje duhovne moći iscjeljuje slomljeno srce i emocionalnu patnju. Svi mi želimo i tražimo


11

spokojstvo – najveći dar – kako bismo ga proširili u svom svijetu. S osjećajima meditirajte o Božanskom miru koji ispunjava vaš um i srce i cijelo vaše biće. »Najprije recite: ’Mir ovoj kući!’« Ako razmišljate o nedostatku mira, o neskladu, nesreći i sukobima očekujući da se očituje mir, to je kao da očekujete da sjeme jabuke izraste u krušku. U tome nema nikakva smisla i takvo se postupanje protivi zdravom razumu. No, ljudi tako rade. Da bismo ostvarili mir, moramo pokušati promijeniti svoj um – pokajati se – tamo gdje je to potrebno. Tada će doći do obnove i preobrazbe, koje će se pojaviti kao prirodna posljedica. Poželjno je i potrebno preobraziti svoj život tako što se više nećemo priklanjati svjetovnom načinu odabiranja i odlučivanja u skladu s već oblikovanim i manifestiranim događajima – utvrđujući uzrok u pozadini stvarnog događaja – niti u skladu s doktrinama, dogmama i ritualima koje su izmislili ljudi, kako bismo mogli zakoračiti u unutarnje carstvo metafizičkog, u istinski novu misao. Riječ metafizič ki postala je sinonim za moderan, organiziran pokret Nove misli. Prvi ju je koristio Aristotel. Njegova trinaesta knjiga nosi jednostavan naslov Metafizika, a neki je smatraju njegovim najvećim djelom. Definicija te riječi u rječniku glasi – »ono što je s onu stranu prirodne znanosti; znanost čistog postojanja«. Meta znači »iznad ili s onu stranu«, pa metafizika znači »iznad ili s onu stranu fizike«, odnosno »iznad ili s onu stranu fizičkog«, svijeta oblika. Meta je iznad svijeta oblika, to je duh uma. Iznad svega što postoji je meta – um. Prema Bibliji, Božji duh je dobar. »Bog je Duh, i koji mu se klanjaju, moraju mu se klanjati u duhu i istini.« Kad smo ispunjeni duhom dobrote, istine, ljepote, ljubavi i dobronamjernosti, to je zapravo Bog u nama koji djeluje kroz nas. Bog, istina, život, energija, duh – zar se to može definirati? Kako bi se moglo? »Definirati znači ograničiti.« O tome se govori u lijepoj, staroj meditaciji: »Uvijek sam isti u svom najskrivenijem biću: vječan, apsolutno jedan, potpun, cjelovit, savršen; Ja Jesam nedjeljiv, bezvremen, bezobličan, beskrajan – nemam ni lice, ni oblik, ni lik. Ja Jesam tiha, zamišljena Prisutnost, utisnuta u srca svih muškaraca i žena.« Moramo povjerovati i prihvatiti da će se ostvariti sve ono što zamišljamo i osjećamo istinitim. Što god zaželimo drugome, zaželjeli smo sebi. Emerson je napisao: »Mi smo ono o čemu cijeloga dana razmišljamo.« Drugim riječima, posve jednostavno rečeno: duh, misao, um i meta izrazi su Stvaralačke Prisutnosti i Moći – a kao i u prirodi (fizikalni zakoni), tako se svaka moć može koristiti dvojako. Primjerice, u vodi se možemo

12


okupati ili utopiti. Elektricitet nam daje mo ć koja nam olakšava život ili ga uništava. U Bibliji piše: »Ja tvorim svjetlost i stvaram tamu. Ja stvaram sreću i dovodim nesreću, ja Jahve, činim sve to. Ja usmrćujem i oživljujem; ja udaram i iscjeljujem.« Ne kažnjava nas gnjevno božanstvo, nego mi sami kažnjavamo sebe pogrešnim korištenjem uma. Kad shvatimo to temeljno načelo i osjetimo Prisutnost, kad naučimo i prihvatimo neku novu misao ili cijeli koncept, tada smo blagoslovljeni. Metafizika je, dakle, studij uzročnosti, koji se ne bavi posljedicama ili rezultatom koji se sada očituje, nego onim što uzrokuje tu posljedicu ili rezultat. Metafizika pristupa duhovnim idejama kao što znanstvenici pristupaju svijetu oblika, tako ona istražuje um ili uzročnost koja stvara vidljivo ili iz kojega vidljivo nastaje. Ako se promijeni um ili uzrok, promijenit će se i posljedica. Prema mom mišljenju, snaga i ljepota metafizike su u tome što ona nije ograničena na jedan jedini konkretan sustav uvjerenja, nego je univerzalna. Možete biti židov, kršćanin, musliman ili budist, a ipak biti i metafizičar. Neki pjesnici, znanstvenici i filozofi ne pripadaju nijednom sustavu uvjerenja – njihovo je uvjerenje metafizičko. Isus je bio vrhunski metafizičar – shvatio je um i koristio ga da uzdiže, nadahnjuje i iscjeljuje. Kad su Mahatmu Gandhija (»Veliku dušu«) upitali koje je religije, odgovorio je: »Ja sam kršćanin, židov, budist, hinduist… Ja Jesam sve to zajedno.« Izraz »nova misao« prerastao je u popularan opći pojam. Taj se pokret proširio na velik broj crkava, centara, molitvenih skupina i ustanova, postavši metafizički pokret koji razotkriva jednotu ili jedinstvo ljudske vrste s beskonačnim životom te urođeno dostojanstvo i vrijednost svakog pojedinca. Zapravo, Nova misao naglasak stavlja na pojedinca, a ne na organizacijsko tijelo ili funkciju. No, kao što smo rekli, u Novoj misli nema ničega novog. Metafizika je zapravo najstariji od svih religijskih pristupa. Ona otkriva da je naša svrha izražavanje Boga i sve više dobra. »Ja sam došao da ovce imaju život i da ga imaju u izobilju.« Metafizika razotkriva naš identitet: »Mi smo djeca Beskonačnog.« Pokazuje da smo voljeni te da posjedujemo duhovnu vrijednost kao prijeko potrebni dijelovi stvaralačkog i svetog (cjelovitog) Jednog. Metafizika nam omogućuje da se vratimo svom Božanskom Izvoru i pri tome nam pomaže dokidajući osjećaj razdvojenosti i otuđenosti, lutanja jalovom, neprijateljskom pustom zemljom.


13

Metafizika je oduvijek bila dostupna svima, takva je i sada i uvijek će biti. Ona strpljivo čeka da je otkrijemo i pronađemo. Tisuće i tisuće ljudi upoznali su Novu misao putem nekoga od njezinih zagovornika. Oblikovala se postupno, a obično se smatra da je započela s Phineasom P. Quimbyjem. Godine 1873. Quimby je o svom radu napisao fascinantan članak u New Thought Magazineu. Nakon što je nekoliko godina eksperimentirao s mesmerizmom, zaključio je da do promjena ne dovodi sama hipnoza, nego uvjetovanje podsvijesti. Iako je Quimby bio vrlo slabo obrazovan, imao je sjajan, istraživački um i bio je originalan mislilac. Osim toga, mnogo je pisao i vodio dnevnik. Zabilježeni su detalji razvoja njegovih otkrića. Na kraju je počeo proučavati Bibliju. Osobno je ponovio dvije trećine iscjeljenja koja se spominju u Starom i Novom zavjetu. Otkrio je da postoje nesuglasice oko pravog značenja mnogih biblijskih odlomaka, što je dovelo do pogrešnog shvaćanja i pogrešnog tumačenja biblijskog Isusa Krista. Tijekom cijelog 20. stoljeća mnogi su nadahnuti učitelji, pisci, svećenici i predavači pridonijeli pokretu Nove misli. Dr. Chas E. Braden sa Sveučilišta u Chicagu te je ljude nazvao »pobunjenim duhovima«, zato što su se oni uistinu pobunili protiv postojećeg dogmatizma, rituala i sustava uvjerenja. Pobuna protiv nedosljednosti izazvala je strah od religije. Dr. Braden više nije mogao biti zadovoljan postojećim stanjem i odbio mu se pokoravati. Nova misao je individualna primjena životnih istina – što je postupan i obuhvatan proces. Nešto naučimo danas, a sutra još više. Nikada nećemo stići do stupnja na kojemu više nemamo što otkrivati. Taj je proces beskonačan, neograničen i vječan. Na raspolaganju nam je sve vrijeme ovoga svijeta – vječnost. Mnogi su ljudi nestrpljivi i nezadovoljni onim što smatraju svojim neuspjesima. No, kad se osvrnemo na prošlost, shvaćamo da su i neuspjesi učenje te da više ne moramo ponavljati iste pogreške. Napredak nam se može učiniti sporim, ali »svojom ćete postojanošću spasiti duše svoje.« Dr. Murphy je u svojoj knjizi Pray Your Way Through It: The Revelation (Prevladavanje nevolja molitvom: Otkrivenje) primijetio da je Nebo »svjesnost«, a Zemlja »ostvarenje«. Vaše novo Nebo vaš je novi kut gledanja, nova dimenzija svijesti. Kad spoznamo na duhovan način, shvaćamo da je u apsolutnom sve blagoslovljeno, sve je sklad, beskonačna ljubav, mudrost, apsolutni mir i savršenstvo. Poistovjetite se s tim istinama, smirite more straha, prihvatite samopouzdanje i vjeru te postanite snažniji i sigurniji.

14


U knjigama iz ove serije dr. Murphy sažeo je duboku mudrost koja se odnosi na našu moć , oblikovavši je na lako razumljiv i pragmatičan način, tako da je odmah možete primijeniti u životu. Ova i ostale knjige iz serije sastoje se od zbirke predavanja, propovijedi i radijskih emisija u kojima dr. Murphy govori o metodama za povećanje vašeg potencijala uz pomoć moći podsvijesti. Budući da je dr. Murphy bio protestantski svećenik, mnogi njegovi primjeri i navodi potječu iz Biblije. Ideje koje ti navodi prikazuju ne treba shvaćati u sektaškom duhu. Poruke koje prenose univerzalne su i propovijedaju se u većini religija i filozofija. Često je ponavljao da je bit znanja u zakonu života i zakonu uvjerenja. Nije riječ o katoličkom, protestantskom, muslimanskom ili hinduističkom uvjerenju, nego jednostavno o uvjerenju. »U skladu s tim postupajte prema drugima.« Njegova je supruga, dr. Jean Murphy, nastavila njegov rad nakon što je umro 1981. godine. U predavanju koje je održala 1986., govoreći o njegovoj filozofiji, navela je njegove riječi: »Želim muškarce i žene poučiti o njihovu božanskom podrijetlu te o moćima koje vladaju u njima. Želim objaviti da je ta moć u nutrini i da su oni sami svoji vlastiti spasitelji, sposobni postići vlastito spasenje. To je poruka Biblije, a devet desetina zbrke koja danas vlada na tom područ ju poteklo je od pogrešnog, doslovnog tumačenja u njoj navedenih istina koje doista preobražavaju život. Želim doći do većine, do muškarca na ulici, do žene preopterećene obavezama, čiji su talenti i sposobnosti potisnuti. Želim pomoći drugima na kojem se god stupnju ili razini svijesti nalazili, da saznaju nešto o čudesima koja se skrivaju u njima.« O svom je suprugu rekla: »Bio je praktičan mističar, obdaren intelektom učenjaka, umom uspješnog direktora i srcem pjesnika. Ako je sažmemo, njegova bi poruka glasila: ’Vi ste kralj, vladar svojega svijeta, jer ste jedno s Bogom’.« Dr. Murphy je čvrsto vjerovao da je Božji plan za ljude da budu zdravi, napredni i sretni. Suprotstavljao se onim teolozima i drugima koji su tvrdili da je zlo nešto željeti i poticali ljude da se oslobode želja. Tvrdio je da odumiranje želje vodi u apatiju u kojoj nema ni osjećaja ni djelovanja. Propovijedao je da je želja Božji dar. Dobro je nešto željeti. Zdravo je i korisno željeti da postanemo bolji od onoga što smo bili jučer. Kako bi želja za zdravljem, obiljem, društvom i sigurnošću mogla biti pogrešna? Želja se nalazi u pozadini sveukupnog napretka. Bez nje ništa ne bismo mogli postići. Ona je stvaralačka moć i mora se konstruktivno

Snagom Podsvijesti Prevladajte Strah i Zabrinutost

Recommend Documents