Skrinjica 6, Priručnik

Valentina Kamber – Lidija Sykora-Nagy

Hrvatska jezična škrinjica 6 PRIRUČNIK ZA UČITELJE

1

Nakladnik NIP Školske novine d.d. A. Hebranga 40, Zagreb Valentina Kamber – Lidija Sykora-Nagy HRVATSKA JEZIČNA ŠKRINJICA 6 Priručnik za učitelje Za nakladnika Ivan Vavra Urednik Ivan Rodić Ilustracija na omotu CD Dubravko Kastrapeli Design omota Morana Kukec Grafička priprema Školske novine

˝

2

Valentina Kamber ·Lidija Sykora-Nagy

Hrvatska jezična škrinjica 6 Priručnik za učitelje

Zagreb, 2007.

3

Sadržaj Uvod ………………………………………………………………………………………………………..…5 1. Prijedlog rasporeda gradiva.......................................................................................................................7 2. Metodičke napomene, dodatni zadaci i ideje za izvedbu svih nastavnih jedinica jezika i jezičnoga izražavanja …………………………………………………………………………………………………..18 Ponovno zajedno ……………………………………………………………………………………………..18 Hrvatski jezik (ponavljanje, uvježbavanje i usustavljivanje gradiva) ………………………………………..19 Vrste riječi (ponavljanje, uvježbavanje i usustavljivanje gradiva 5. razreda) ………………………………. 20 Vrste predikata ………………………………………………………………………………………………. 22 Subjekt ………………………………………………………………………………………………………. 23 Zamjenice (uvod) ……………………………………………………………………………………………. 24 Osobne i povratna zamjenica ………………………………………………………………………..………. 25 Posvojne i povratno-posvojna zamjenica ……………………………………………………………………..27 Pokazne zamjenice …………………..………………………………………………………………………..28 Zamjenice (usustavljivanje) …………………………………………………………………………………..31 Glagoli po značenju …………………………………………………………………………………………..32 Glagoli po vidu ……………………………………………………………………………………………….33 Glagoli po predmetu radnje …………………………………………………………………….…………….34 Infinitiv ……………………………………………………………………………………………………….36 Prezent ………………………………………….…………………………………………………………….38 Glagoli po vidu i predmetu radnje; infinitiv, prezent (uvježbavanje i usustavljivanje) ……………………...39 Glagolski pridjevi i glagolska imenica ……………………………………………………………………….40 Perfekt …………………………………………………………………….…………………………………..41 Aorist i imperfekt ……………………………………………………………………………………………..42 Pluskvamperfekt ……………………………………………………………………….……………….…….44 Prošla glagolska vremena (uvježbavanje i usustavljivanje) ………………………………………………….45 Futur prvi …………………………………………………………………….……………………………….45 Futur drugi ………………………………………………………………………………………...……....….46 Kondicional prvi i drugi ……………………………………………………………………..……………….48 Imperativ ………………………………………………………………………………………………..…….48 Glagolski oblici (uvježbavanje i usustavljivanje) ……………………………….……………………..…….50 Zarez …………………………………………………………………………...…….……………………….51 Rečenični i pravopisni znakovi …………………………………..…………………………………………..52 Veliko i malo slovo …………………………………………………………………………………………..54 Glasovi č i ć ………………………………………………………………………...………………………...55 Glasovni skupovi ije i je ……………………………………………………………………………….……..56 Jezično gradivo (uvježbavanje i usustavljivanje) ………………………………………………………….....57 Opisivanje prostora ………………………………………………………………….…………………….….57 Opisivanje osobe …………………………………………………………………………….……………….58 Prepričavanje ………………………………………………………………………………………..…….….59 Privatni i službeni razgovor ………………………………………………………………...…………….…..60 Krasnoslov (recitiranje) ………………………………………………………………..………………….….60 Dramatizacija teksta i njegovo uprizorenje …………………………………………………………….…….62 Gradivo izražavanja (uvježbavanje i usustavljivanje) …………………………………...………….….….…62 3. Uzorci nastavnih priprema …………………………………………………………………….……..….63 Posvojne i povratno-posvojna zamjenica …………………………………………………………...63 Glagoli po predmetu radnje ………………………………………………………………….……...65 Infinitiv ……………………………………………………………………………………….……..67 Usustavljivanje gradiva o prošlim glagolskim vremenima …………………………….…….……..69 Zarez ……………………………………………………………………………………….………..70 4. Integrirana nastava ………………………………..………………………………………………….....72

4

Uvod Poštovani učitelji i učiteljice hrvatskoga jezika! Udžbenički komplet Hrvatska jezična škrinjica 6 sastoji se od udžbenika, vježbenice, priručnika te radnih listova za provjeru znanja. Udžbenik i vježbenica obavezni su dijelovi kompleta, priručnik prati udžbenik i vježbenicu, a Radni listovi za provjeru znanja neobvezatan je dio koji se može posebno nabaviti za učenike. Udžbenik obrađuje sve nastavne teme propisane Nastavnim planom i programom na učenicima blizak i razumljev način, sa zanimljivim temama iz nastavnih i nenastavnih područja života. Nudi uspostavljanje bogatih integracija i korelacija, primjerice obrađuje teme s područja medijske kulture i književnosti (bajka, kazalište, strip i dr.) i s drugim nastavnim predmetima (pubertet, gradovi, Biblija, stare civilizacije, ekologija, glazbeni ukusi i dr.) čime ćete u zajedničkom planiranju na razini razrednih vijeća lakše pronaći zajedničke ključne pojmove i odrediti zajedničku temu. Na kraju udžbenika nalazi se poglavlje Otvorena škrinjica gdje je pregledno iznijeto gradivo 6. razreda te gradivo 5. razreda na koje se gradivo 6. razreda nadovezuje. Vježbenica donosi zadatke uz svaku nastavnu jedinicu i, što posebno ističemo, za svaki sat ponavljanja, uvježbavanja i usustavljivanja gradiva (npr. Zamjenice, Glagoli po vidu i predmetu radnje, Prezent i infinitiv, Prošla glagolska vremena, Glagolski oblici, Glasovi č i ć, Glasovni skupovi ije i je i dr.). I udžbenik i vježbenica pregledni su i jasno kazuju učeniku što trebaju znati i kako gradivo primijeniti, nude mnoštvo igara i igrovnih zadataka, bogato su ilustrirani i opremljeni u boji, a učitelju omogućuju da s lakoćom kreira nastavne sate. Pišući ovaj priručnik zapitale smo se s kakvim smo se mi priručnicima susretale tijekom svoga rada u nastavi i što nam je iz tih priručnika bilo korisno, što smo preskakale čitajući ih, što smo željele u njima pronaći, a nismo nalazile. O tome smo razgovarale i s brojnim kolegama i kolegicama pa je ovaj priručnik zaista rezultat našeg istraživanja o potrebama učitelja koje može zadovoljiti jedan priručnik. Stoga on nije tumač udžbenika – nastojale smo da udžbenički komplet govori sam o sebi, nego je prvenstveno zbirka ideja za nastavu koje će, nadamo se, nastavni proces učiniti učinkovitijim i zanimljivijim i vama učiteljima i vašim učenicima. U priručniku se nalaze sljedeća poglavlja: - Prijedlog rasporeda gradiva s integracijama i korelacijama; - Metodičke napomene, dodatni zadaci i ideje za izvedbu svih nastavnih jedinica jezika i jezičnoga izražavanja; - Uzorci nastavnih priprema.

5

Prvo poglavlje donosi okvirni plan i program rada nastave jezika i jezičnoga izražavanja, s ključnim pojmovima i ciljevima (očekivanim obrazovnim postignućima) za svaku jedinicu te s prijedlogom unutarpredmetnih integracija i korelacija te korelacija s drugim nastavnim predmetima i izvannastavnim područjima. U ovaj plan svaki će učitelj s lakoćom uvrstiti i plan rada nastave književnosti te medijske kulture. Drugo poglavlje dijelom je povezano s udžbeničkim kompletom, no mnogi prijedlozi koje ono donosi nisu izravno povezani s ovim udžbenikom. Ovdje se nalazi popis ključnih pojmova i obrazovnih potignuća prema Nastavnom planu i programu, metodičke napomene vezane uz svaku nastavnu jedinicu, uključujući i jedinice ponavljanja, uvježbavanja i usustavljivanja gradiva i dio nazvan Osvježimo dan! u kojem su opisane aktivnosti među kojima ističemo prijedloge igara i igrovnih zadataka te druge aktivnosti koje će, nadamo se, svaki nastavni sat učiniti zanimljivijim, poticajnijim, raznolikijim, i djeci i učiteljima radosnijim. U ovom se dijelu priručnika nalaze i dodatni zadaci za uvježbavanje spoznaja. Smatrale smo da učitelju formalna pisana priprema nije korisna, nego da učitelju možemo olakšati rad u pripremanju za nastavu upravo ovakvim praktičnim prijedlozima za svaki nastavni sat. Ipak, da bi se početnici lakše snašli u pisanju priprema, u trećem poglavlje nudimo uzorke nastavnih priprema. Želimo vam mnogo zadovoljstva u radu! Valentina Kamber i Lidija Sykora-Nagy

6

1. Pijedlog rasporeda gradiva RUJAN – 20 sati Redni broj sata 1.

NASTAVNO PODRUČJE, Nastavna jedinica IZRAŽAVANJE Uvodni sat

Cilj nastavne jedinice (zadaće za učenike)

Ključni pojmovi

Integracije i korelacije

Informirati učenike o programu, načinu rada i radnom priboru

Udžbenik, vježbenica, čitanka

Sat razrednog odjela

2.

LEKTIRA Uvodni sat

3.

IZRAŽAVANJE Pripovijedanje (priče ili crtice s ljetovanja) KNJIŽEVNOST IZRAŽAVANJE Opisivanje prostora

Upoznati učenike s popisom djela iz lektire; motivirati učenike za čitanje Pripovijedati o nekom događaju kao sudionik; subjektivno pripovijedati

4. 5. 6.

7. 8. 9. 10.

11. 12. 13. 14.

MEDIJSKA KULTURA SLOVNICA Vrste riječi (ponavljanje gradiva .5.r.)

SLOVNICA Predikat i subjekt (ponavljanje gradiva 5. razreda) SLOVNICA Inicijalni test s ispravkom

15. 16. 17.

KNJIŽEVNOST IZRAŽAVANJE Prepričavanje

18.

SLOVNICA Vrste predikata

19. 20.

LEKTIRA

Samostalni stvaralački pokušaji u opisivanju vanjskoga ili unutrašnjega prostora

Podnaslov u udžbeniku i vježbenici Ponovno zajedno

Izražavanje pripovijedanje u 1. osobi

Otvoreni i zatvoreni prostor, pejzaž, plan opisivanja Za znatiželjne: interijer, eksterijer

Medijska kultura: kazalište; književnost

Daske koje život znače: kazalište

Nepromjenjive i promjenjive vrste riječi, padeži, sklonidba, komparacija pridjeva

Jezično izražavanje; strani jezik

Draga naša školo!

Predikat, subjekt, neizrečeni subjekt, više subjekata u rečenici Vrste riječi, sklonidba, komparacija pridjeva, S i P

Jezično izražavanje; priroda

Pubertet

Sažeto i opširno prepričavanje, Stvaralačko prepričavanje Glagolski i imenski predikat

Književnost

Djeca s posebnim potrebama

Književnost; izražavanje

Harry Potter

Ponoviti gradivo 5. razreda Ponoviti i usustaviti gradivo petoga razreda (vrste riječi, padeži, sklonidba, komparacija). Za znatiželjne Prepoznati i znati objasniti glasovne promjene sibilarizaciju, palatalizaciju, jotaciju, nepostojano a /(e) Ponoviti gradivo o predikatu i subjektu Ponoviti i utvrditi gradivo 5. razreda

Znati prepričavati opširno, sažeto, s promjenom redoslijeda i stvaralački s izmjenom ili dodavanjem novih događaja. Prepoznati imenski predikat, razikovati imenski od glagolskoga predikata

Jezično izražavanje; književnost

7

LISTOPAD - 22 sata Redni broj sata 21. 22.

NASTAVNO PODRUČJE, Nastavna jedinica SLOVNICA Zamjenice, ponavljanje i osobne i povratna zamjenica obrada


Ključni pojmovi

Integracije i korelacije

Utvrditi znanje o zamjenicama kao promjenjivoj vrsti riječi prepoznavati osobne zamjenice i povratnu zamjenicu, usvojiti pojam i znati ih sklanjati; razumjeti pojmove govornu, sugovorna i negovorna osoba, pravilno rabiti osobne i povratnu zamjenicu

Zamjenice, osobne i povratna zamjenica. Za znatiželjne: nenaglašeni oblici osobnih i povratne zamjenice

Jezično izražavanje, književnost.

23.

IZRAŽAVANJE Opis osobe

Vanjski i unutarnji opis osobe, portret

24. 25.

PRAVOPIS Veliko početno slovo

Razlikovati vanjski od unutarnjeg opisa osobe; portretirati osobu na osnovi prethodno stvorenoga plana Pravilno pisati veliko i malo slovo (ponavljanje spoznaja stečenih u 5. razredu i usvajanje novih spoznaja – v. ključne pojmove)

Književnost; medijska kultura; likovna kultura Geografija

26..

KNJIŽEVNOST

27.

IZRAŽAVANJE Diktat SLOVNICA Posvojne zamjenice i povratnoposvojna zamjenica – obrada i vježba

Provjeriti usvojenost ortografsko–slovničke norme Prepoznavati i pravilno rabiti posvojne zamjenice i povratnoposvojnu zamjenicu u rečenici

Veliko i malo slovo

Geografija

Posvojne zamjenice, povratno-posvojna zamjenica

Književnost, jezično izražavanje

28. 29.

Veliko početno slovo u imenima pokrajina, krajeva, dijelova naselja, ulica i trgova

30. 31.

KNJIŽEVNOST

32.

IZRAŽAVANJE Interpretativno čitanje

Provjeriti tehniku čitanja obrađenog književnoumjetničkog teksta, uvježbavati interpretativno čitanje

Interpretativno čitanje

Književnost

33. 34.

SLOVNICA Pokazne zamjenice – obrada i vježba

Prepoznavati i pravilno rabiti pokazne zamjenice

Pokazne zamjenice, govorna, sugovorna i negovorna osoba

Književnost

35.

KNJIŽEVNOST

Podnaslov u udžbeniku i vježbenici Odgonetanje Ona ili on

Daske koje život znače: osoba na sceni Gradovi

Njihovi svjetovi

Odjeća

8

36.

SLOVNICA Usustavljivanje gradiva o svim vrstama zamjenica SLOVNICA Pismena provjera znanja – zamjenice MEDIJSKA KULTURA SLOVNICA Ispravak pismene provjere

Ponoviti, uvježbati i usustaviti spoznaje o zamjenicama

40. 41

POVIJEST JEZIKA Prvi hrvatski pisani spomenici

Razlikovati latinicu, ćirilicu (bosančicu) i glagoljicu i znati osnovne podatke o njima, usvojiti osnovne podatke o prvim pisanim spomenicima na hrvatskome jeziku

42.

LEKTIRA

37.

38. 39.

Provjeriti usvojenost spoznaja o zamjenicama

Utvrditi gradivo o zamjenicama, uočiti pogreške i upotpuniti znanje

Osobne, povratna, posvojne, povratno-posvojna, pokazne zamjenice Osobne, povratna, posvojne, povratno-posvojna, pokazne zamjenice

Jezično izražavanje, književnost

Osobne, povratna, posvojne, povratno-posvojna, pokazne zamjenice Glagoljica, ćirilica (bosančica), latinica; Bašćanska ploča; Prvotisak


Knjige


Književnost; povijest; geografija

Djetinjstvo pismenosti

9

STUDENI – 20 sati Redni broj sata 43. 44.

45.

NASTAVNO PODRUČJE Nastavna jedinica POVIJEST JEZIKA Prvi pisani spomenici – pismena provjera s ispravkom SLOVNICA Glagoli - uvod


Ključni pojmovi

Integracija i korelacija

Ponoviti i provjeriti spoznaje o hrvatskim pismima i prvim pisanim spomenicima

Hrvatska pisma i prvi pisani spomenici

Povijest

Razlikovati glagole od ostalih vrsta promjenjivih riječi; usvojiti spoznaju o promjenivosti glagola Usvojiti spoznaje o glagolima svršenoga i nesvršenoga vida; Uočavati vidske parovi glagola. Za znatiželjne: usvojiti spoznaje o trajnim i učestalim nesvršenim glagolima te o dvovidnim glagolima

Glagoli kao promjenjiva vrsta riječi Glagolski vid. Svršeni i nesvršeni glagoli.

Strani jezici

Origami

Jezično izražavanje

Sat, dan, godina

46. 47.

SLOVNICA Glagoli po vidu – obrada i vježba

48.

KNJIŽEVNOST

49. 50.

IZRAŽAVANJE Pisanje 1. školske zadaće s ispravkom

Uvježbavati pismeni izraz, Pokazati razinu ortografsko slovničke pismenosti, umješnost u kompoziciji teksta, izboru i bogatstvu leksika i stila te logičku organizaciju ostvaraja

Primjena spoznaja gradiva jezika i jezičnoga izražavanja

Književnost

51. 52.

SLOVNICA Glagoli po predmetu radnje – obrada i vježba

Prepoznavati i razlikovati glagole po predmetu radnje, rabiti glagole po predmetu radnje u skladu s normom Za znatiželjne: pravi, nepravi i uzajamno povratni glagoli

Prijelazni, neprijelazni i povratni glagoli. Za znatiželjne: pravi, nepravi i uzajamnopovratni glagoli

Priroda, ekologija

53.

KNJIŽEVNOST

54.

IZRAŽAVANJE

Slušanje/čitanje poezije

55.

SLOVNICA Infinitiv

56.

SLOVNICA Infinitiv - vježba

Prepoznavati infinitiv kao neodređeni glagolski oblik i njegove završetke –ti i –ći; razumjeti ulogu infinitiva u tvorbi glagolskih oblika i u dopuni glagola Uvježbati stečene spoznaje o infinitivu

57.

MEDIJSKA KULTURA KNJIŽEVNOST (lirska poezija)

58.

Podnaslov u udžbeniku i vježbenici

Trgovanje životinjama

Književnost Infinitiv, infinitivna osnova infinitivni nastavci

Sat razrednika, povijest

Prava djeteta

Infinitiv, infinitivna osnova i nastavci

Sat razrednika, povijest

Prava djeteta

10

59. 60.

IZRAŽAVANJE Krasnoslov

61. 62.

LEKTIRA

Zamjećivati razlike u doživljaju književnoumjetničkoga teksta s obzirom na različite govorne interpretacije; izraziti doživljaj teksta krasnoslovom

Krasnoslov

Književnost

Tko si i komu govoriš?

Ključni pojmovi


Prepoznati prezent i njegovo osnovno značenje; sprezati glagole u prezentu, usvojiti prezente glagola biti i htjeti. Za znatiželjne: palatalizacija i jotacija u prezentu; nenaglašeni oblici glagola biti i htjeti

Prezent, prezentski nastavci, sprezanje; prezent pomoćnih glagola

Priroda; ekologija; književnost

Podnaslov u udžbeniku i vježbenici Vuk

Ponoviti spoznaje o hrvatskom književnom jeziku i narječjima

Književni jezik, dijalekti, narječja, jekavski, ekavski i ikavski govori

Književnost

Ponoviti i uvježbati do sada stečene spoznaje o glagolima

Glagoli po vidu i po predmetu radnje; infinitiv; prezent

Književnost

Glagoli po vidu, Glagoli po predmetu radnje, Infinitiv.Prezent. Prezent pomoćnih glagola.

Glagoli po vidu i predmetu radnje; infinitiv; prezent

Ponoviti i uvježbati gradivo o pisanju riječi iz počasti. Znati napisati čestitku

Riječi iz počasti; čestitka

PROSINAC - 15 sati Redni broj sata 63. 64. 65.

NASTAVNO PODRUČJE Nastavna jedinica SLOVNICA Prezent – obrada i vježba

66.

KNJIŽEVNOST (dijalektni tekst) SLOVNICA Hrvatski književni jezik i narječja

67. 68.

69. 70.

71. 72. 73. 74.

75. 76. 77.

MEDIJSKA KULTURA SLOVNICA Glagoli po vidu i predmetu radnje, infinitiv, prezent (usustavljivanje gradiva) SLOVNICA Pismena provjera znanja i ispravak KNJIŽEVNOST PRAVOPIS/IZRA ŽAVANJE Pisanje riječi iz počasti, veliko i malo slovo; pisanje čestitke LEKTIRA

Cilj nastavne jedinice ( zadaće za učenike )

Poslovice i pitalice

Vjeronauk

Usmena provjera znanja i zaključivanje ocjena

11

SIJEČANJ - 14 sati Redni broj sata 78. 79.

NASTAVNO PODRUČJE Nastavna jedinica IZRAŽAVANJE Privatni i službeni razgovor

80.

KNJIŽEVNOST

81.

82. 83.

SLOVNICA Ponavljanje gradiva 1. polugodišta SLOVNICA Glagolski pridjevi

84.

KNJIŽEVNOST

85.

SLOVNICA Glagolska imenica

86. 87. 88.

KNJIŽEVNOST

89. 90. 91.

PRAVOPIS Pravopisna vježba MEDIJSKA KULTURA LEKTIRA


Ključni pojmovi


Naučiti uljudno raz govarati, slušati sugovornika i ne mu nametati svoje mišljenje, ali ga znati argumentirano braniti. Za službeni razgovor naučiti da je važno dobro se pripremiti za temu razgovora, u izlaganju biti jasan, sažet i služiti se književnim jezikom

Privatni razgovor, službeni razgovor, sugovornik, mišljenja, stavovi, zaključci

Sat razrednika; medijska kultura

Usustaviti i ponoviti gradivo o zamjenicama, glagolima po vidu i predmetu radnje, te infinitivu i prezentu. Prepoznavati i razlikovati glagolske pridjeve, znati tvoriti i pravilno rabiti glagolske pridjeve

Pojmovi s područja slovnice iz prvog polugodišta

Književnost; izražavanje

Glagolski pridjevi

Povijest

Hum, najmanji grad na svijetu

Prepoznavati, znati tvoriti i pravilno rabiti glagolske imenice

Glagolska imenica

Povijest

Hum, najmanji grad na svijetu

Uvježbavati pisanje velikoga i maloga slova

Književnost; izražavanje; slovnica

12

Podnaslov u udžbeniku i vježbenici Glazbeni ukusi Život u zajednici

VELJAČA – 20 sati Redni broj sata 92. 93. 93. 94.

95. 96. 97.

98. 99. 100.

99. 100.

NASTAVNO PODRUČJE Nastavna jedinica SLOVNICA Glasovni skupovi ije i je SLOVNICA Perfekt – obrada i vježba KNJIŽEVNOST (pripovijedni tekst) IZRAŽAVANJE Stvaralačko prepričavanje PRAVOPIS Pravopisna vježba pisanja velikog i malog slova, ije/je KNJIŽEVNOST IZRAŽAVANJE Interpretativno čitanje ljubavne poezije PRAVOPIS Diktat i ispravak diktata

101. 102.

SLOVNICA Aorist i imperfekt

103.

SLOVNICA Aorist, imperfekt, perfekt - vježba

104. 105. 106. 107. 108.

KNJIŽEVNOST MEDIJSKA KULTURA SLOVNICA Pluskvamperfekt – obrada.


Ključni pojmovi


Utvrditi znanje o glasovnim skupovima ije i je, prvenstveno vezanima uz glagole Znati prepoznati perfekt, razumjeti njegovo osnovno značenje, znati tvoriti i rabiti perfekt

Glasovni skupovi ije i je

Izražavanje

Perfekt, krnji perfekt. Za znatiželjne: svevremenski i futurski perfekt

Priroda

Znati stvaralački prepričati književnoumjetnički tekst

Prepričavanje s promijenjenim gledištem Veliko i malo slovo, ije i je

Književnost

Izraziti doživljaj književnoumjetničkoga teksta interpretativnim čitanjem

Interpretativno čitanje

Književnost

Provjera usvojenosti i praktične primjene naučenih pravopisnih pravila . Prepoznavati i razlikovati aorist i imperfekt; razumjeti njihova osnovna značenja, znati tvoriti aoriste i imperfekte češćih primjera glagola, znati aorist i imperfekt pomoćnih glagola Uvježbati i ponoviti gradivo o perfektu, aoristu i imperfektu, zamjenjivati aorist i imperfekt perfektom. Za znatiželjne: glasovne promjene u aoristu i imperfektu

Veliko i malo slovo, skupovi ije i je

Književnost

Aorist, imperfekt, prošlo svršeno i prošlo nesvršeno vrijeme

Književnost; jezično izražavanje; povijest; vjeronauk

Aorist, imperfekt, perfekt


Tvorba i upotreba pluskvamperfekta

Pluskvamperfekt

Povijest

Ponavljanje i uvježbavanje primjene naučenih pravopisnih pravila

Podnaslov u udžbeniku i vježbenici Čudni jelovnici Kad sam bio mali

Književnost

Biblija

Tajne starih civilizacija

13

Redni broj sata 109.

110. 111.

NASTAVNO PODRUČJE Nastavna jedinica SLOVNICA Usustavljivanje gradiva o glagolskim vremenima za izricanje prošlosti LEKTIRA


Ključni pojmovi


Tvorba i upotreba perfekta, aorista, imperfekta, pluskvamperfekta

Perfekt, aorist, imperfekt, pluskvamperfekt

Književnost


Ključni pojmovi


Kreativno prepričati književno djelo stvaralački ga nadopunjavajući i mijenjajući pojedinosti

Stvaralačko prepričavanje

Književnost

Podnaslov u udžbeniku i vježbenici Crni Petar

OŽUJAK - 13 sati R. broj sata 112.

NASTAVNO PODRUČJE Nastavna jedinica IZRAŽAVANJE Stvaralačko prepričavanje

113. 114. 115. 116.

KNJIŽEVNOST SLOVNICA Usustavljivanje gradiva o glagolskim vremenima za izricanje prošlosti

Tvorba i upotreba perfekta, aorista, imperfekta, pluskvamperfekta. Prepoznavanje svih navedenih glagolskih vremena u tekstu


Književnost

117. 118.

SLOVNICA Pismena provjera znanja i ispravak

Tvorba i upotreba perfekta, aorista, imperfekta, pluskvamperfekta. Prepoznavanje svih navedenih glagolskih vremena u tekstu


Jezično izražavanje; književnost

119.

KNJIŽEVNOST

120. 121. 122.

IZRAŽAVANJE Priprema za pisanje školske zadaće; pisanje druge školske zadaće s ispravkom MEDIJSKA KULTURA LEKTIRA

Pokazati usvojenost ortografsko-slovničke norme, sadržajne i logičke smislenosti, kompozicijske organizacije teksta i stilske dotjeranosti

Primjena spoznaja gradiva jezika i izražavanja

Književnost; slovnica; pravopis

123 124.


14

TRAVANJ – 22 sata Redni broj sata 125. 126.

NASTAVNO PODRUČJE Nastavna jedinica SLOVNICA Futur 1. – obrada i vježba

127. 128. 129.

KNJIŽEVNOST SLOVNICA Futur 2. – obrada i vježba

130.

KNJIŽEVNOST (pripovijedni tekst pogodan za dramatizaciju) IZRAŽAVANJE Dramatizacija teksta

131. 132. 133. 134

135. . 136. 137.

SLOVNICA Usustavljivanje gradiva o budućim glagolskim vremenima; kratka provjera KNJIŽEVNOST SLOVNICA Kondicional 1. i 2.

138.

IZRAŽAVANJE Pričanje – pismeno stvaranje pripovjednog teksta

139. 140.

PRAVOPIS Zarez u rečenici – obrada i vježba

141. 142. 143.

KNJIŽEVNOST

144. 145.

146.

MEDIJSKA KULTURA IZRAŽAVANJE Scenske improvizacije


Ključni pojmovi


Prepoznavati futur prvi, razumjeti njegovo značenje, tvoriti i pravilno upotrebljavati futur prvi

Futur prvi


Prepoznavati futur drugi, razumjeti njegovo značenje, tvoriti i pravilno upotrebljavati futur Znati zamijeniti futur drugi svršenim prezentom i obrnuto

Futur drugi.

Izražavanje; sat razrednoga odjela

Predrasude

Preoblikovati pripovijedni tekst u dramski; uprizoriti dramatizirani tekst

Dramatizacija, uloga, dijalog, monolog, didaskalija Futur prvi i futur drugi

Književnost

Ja, osoba, postajem lik

Ponoviti, uvježbati i usustaviti spoznaje o budućim glagolskim vremenima

Prepoznavati kondicional prvi i drugi, znati tvoriti i rabiti kondicional prvi i drugi . Samostalni stvaralački pokušaju na temu DA SAM…ŠTO ĆU BITI KAD ODRASTEM…KAD BIH IMAO/IMALA ČAROBNI ŠTAPIĆ… Pravilno pisati zarez u rečenici – pisanje vokativa, usklika, nabrajanje, naknadno umetanje, nizanje rečenica

Kondicional prvi i drugi

Razvijati sposobnosti zamišljanja, doživljavanja i izražavanja doživljaja; ponoviti spoznaje o zanimanja ljudi u kazalištu

Podnaslov u udžbeniku i vježbenici Prijevozna sredstva


Da sam odrastao

Pripovjedni tekst

Slovnica; književnost

Zarez, vokativ, usklik, nabrajanje, nizanje

Književnost; jezično izražavanje

Kostimograf; scenograf; inspicijent; glumac; redatelj

Književnost

Razumijevanje poruke

LEKTIRA

15

SVIBANJ – 20 sati Redni broj sata 147. 148.

NASTAVNO PODRUČJE Nastavna jedinica PRAVOPIS Rečenični i pravopisni znakovi

149.

KNJIŽEVNOST Haiku IZRAŽAVANJE Haiku SLOVNICA Imperativ

150. 151. 152.

153. 154. 155. 156. 157.

SLOVNICA Glagolski oblici

159. 160.

IZRAŽAVANJE Gradivo izražavanja 6. razreda

161. 162. 163. 164. 165. 166.

KNJIŽEVNOST

167.

Cilj nastavne jedinice ( zadaće za učenike ) Usvojiti i uvježbati pisanje rečeničnih i pravopisnih znakova

Samostalni stvaralački literarni haiku pokušaji Prepoznavati imperativ u rečenicama, razlikovati ga od prezenta, usvojiti znanje o tvorbi i značenjima imperativa, pravilno rabiti imperativ

Ključni pojmovi


Točka, zarez, upitnik, uskličnik, zagrade, izostavnik, crtica

Književnost; jezično izražavanje; astronomija

Podnaslov u udžbeniku i vježbenici Sunčev sustav

Književnost Imperativ

Jezično izražavanje; sat razrednog odjela

Bonton

Uvježbanje spoznaja o glagolskim oblicima

Glagolski oblici

Jezično izražavanje Književnost

Bajka

Usustavljivanje gradiva izražavanja 6. razreda

Opisivanje, pripovijedanje (prepričavanje i pričanje), službeni i privatni razgovor

Književnost

Muzej bajki

Sve vrste zamjenica, glagolska vremena i načini

Gradivo slovnice 6. razreda

Pravopis Jezično izražavanje

Muzeji

KNJIŽEVNOST

MEDIJSKA K. SLOVNICA Ponavljanje i usustavljivanje gradiva 6. razreda LEKTIRA

16

LIPANJ – 15 sati Redni broj sata 168.

NASTAVNO PODRUČJE Nastavna jedinica KNJIŽEVNOST

169.

IZRAŽAVANJE Glasovi č i ć

170. 171.

SLOVNICA Ponavljanje i usustavljivanje gradiva 5. i 6. razreda SLOVNICA Pismena provjera znanja i ispravak KNJIŽEVNOST Usustavljivanje gradiva MEDIJSKA KULTURA Usmena provjera znanja LEKTIRA

172. 173. 174. 175. 176. 177. 178. 179. 180. 181. 182.

183.

IZRAŽAVANJE Govorna vježba – ispričati vic, šalu, anegdotu Zaključivanje ocjena


Ključni pojmovi



Uvježbavati ortografsko – slovničku normu – pisanje glasova č i ć Ponoviti, uvježbati i usustaviti gradivo slovnice 6. razreda

Glasovi č i ć

Književnost

Učeničko čavrljanje

Gradivo slovnice 6. razreda

Književnost; jezično izražavanje

Muzeji

Provjeriti i usustaviti spoznaje stečene u 6. razredu u nastavi jezika

Gradivo slovnice i pravopisa

Pravopis; jezično izražavanje

Stvaralački pisati na zadani poticaj, slušati interpretacije viceva i anegdota, interpretirati vic i anegdotu

Stvaralačko pisanje i govorenje anegdota i viceva

Književnost

17

2. Metodičke napomene, dodatni zadaci i ideje za izvedbu svih nastavnih jedinica jezika i jezičnoga izražavanja Uvodni sat Ponovno zajedno Broj sati: 1 Ključni pojmovi: dogovor o radu, udžbenik, vježbenica, čitanka Obrazovna postignuća: upoznati učenike s udžbenikom, vježbenicom, čitankom, planom i programom, dogovoriti se o osnovnim načinima rada, razvijati usmeni i pismeni izraz Metodičke napomene Nakon pozdrava i uobičajenoga upoznavanja učenika s planom i programom nastavnoga predmeta te udžbenikom, čitankom i ostalim potrebnim priborom, predlažemo nekoliko igara i vježbi (opisanih u dijelu Osvježimo dan!) koje služe za oslobađanje za komunikaciju, kao vježba pamćenja i koncentracije te za razvijanje usmenoga izraza. Umjesto igara i vježbi učenicima se može ponuditi Nastavni listić 1 s anketom radi ispitivanja učeničkih interesa. Osvježimo dan! Sljedeća je igra osobito korisna u razrednom odjelu u kojemu učitelj nije prošle godine izvodio nastavu, a učenicima služi za oslobađanje za komunikaciju, kao vježba pamćenja i koncentracije te za razvijanje usmenoga izraza. Učenici staju u krug. Prvi učenik izgovara svoje ime i neku riječ koja počinje istim glasom kao njegovo ime. Drugi učenik ponavlja ime prvoga učenika s riječju koju je izgovorio uz njegovo ime i izgovara svoje ime s nekom riječju koja počinje istim glasom. (Npr. Krešo komarac, Vesna vesela...) Igra se izvodi dok svi učenici ne dođu na red. U brojnijim odjelima može se igrati u dvije skupine istodobno. Osim te igre, ili nakon nje, može se izvesti igra u kojoj učenici također stoje u krugu, a jedan je učenik u sredini kruga. On izgovara tri puta ime nekoga učenika po vlastitome izboru, a prozvani učenik treba svoje ime izgovoriti jednom prije nego učenik iz kruga izgovori njegovo ime treći put. Ako u tome uspije, učenik koji je u krugu, ostaje ondje, a ako prozvani učenik ne stigne reći svoje ime, on ulazi u krug i nastavlja igru. Za igru koja slijedi učitelj priprema četiri papira na kojima piše: književnost, jezik, jezično izražavanje te medijska kultura. Pričvršćuje ih samoljepljivom trakom u četiri kuta učionice. Pokraj svakoga papira ostavlja po jednu čitanku i udžbenik za 6. razred. Prije početka igre objašnjava zadatak. Učenici trebaju prići papiru s nazivom nastavnoga područja koje im se najviše sviđalo tijekom prošle školske godine. Zatim u radu u skupinama trebaju u zadanome vremenu (primjerice, u tri minute) iz čitanke i udžbenika ispisati što više pojmova koji pripadaju području za koje su se opredijelili. Nakon igre slijedi čitanje učeničkih uradaka te najava najvažnijih nastavnih tema u šestome razredu. Nakon igre važno je istaknuti da su lakši zadatak imale skupine koje su se opredijelile za književnost i jezik jer su sadržaji tih dvaju područja najzastupljeniji u udžbeniku i čitanci. Slijedi drugi dio zadatka: učenici nakon kratkoga dogovora obrazlažu svoj odabir. To mogu učiniti predstavnici skupina, a može i svaki učenik pojedinačno. Ako tijekom obrazlaganja izbora neki učenik zaključi da mu se više sviđalo neko drugo nastavno područje, smije promijeniti skupinu. Dodatni zadatak: Da bi se prvi sat obogatio, predlažemo izvođenje jezične igre. Svaki učenik na papririć napiše jednu riječ koja na neki način ima veze s ljetnim praznicima. Da ne bi sve riječi bile iste vrste, učitelj zadaje jednom redu da napisane riječi budu imenice, drugom redu glagoli, a trećem pridjevi. Papirići se stavljaju u šešir. Potom se učenici dijele u skupine po četvero ili šestero. Predstavnici skupina izvlače onoliko papirića koliko je članova skupine. Zadatak skupina jest sastaviti rečenicu upotrebljavajući sve riječi i dodajući joj još riječi po potrebi. Skupina koja prva obavi zadatak, pobjednička je skupina. Nakon igre može se povesti razgovor o tome što su riječi predstavljale onima koji su ih pisali, a koje im je značenje pridano uvrštavanjem u rečenice.

18

Hrvatski jezik (ponavljanje gradiva) Sjećanja Broj sati: 2 Ključni pojmovi: hrvatski književni jezik, uloga književnoga jezika, narječja, govori. Obrazovna postignuća: razlikovati književni jezik od zavičajnoga govora, odrediti zavičajni govor u odnosu na jedno od tri narječja hrvatskoga jezika, osvijestiti potrebu njegovanja narodnih govora. Metodičke napomene Udžbenička jedinica Hrvatski jezik ponavljanje je spoznaja stečenih u petome razredu o hrvatskim narječjima i književnome jeziku. Premda se nalazi na početku udžbenika, predlažemo da se obrađuje u prosincu zbog aktualnosti lingvometodičkih predložaka u udžbeniku koji govore o Božiću i radi uspostavljanja korelacija s drugim predmetima, osobito s nastavom vjeronauka, stranih jezika te sa satom razrednoga odjela. Poželjno ju je povezati sa sadržajima nastave književnosti (dijalektno stvaralaštvo). S obzirom da je podnaslov nastavne jedinice Sjećanja, a polazni tekstovi u udžbeniku govore o božićnim običajima, motivacija može biti i slušanje tradicionalnih hrvatskih božićnih pjesama na različitim narječjima. Isti se postupak može provesti i u završnome dijelu sata obrade ili na satu uvježbavanja spoznaja, sa zadatkom da učenici slušajući napjeve pokušaju prepoznati koji je na kojemu narječju. Tekstovi u vježbenici mogu biti poticaj za pismeno izražavanje učenika na dijalektu kojim se služe ili koji im je blizak na teme Crtice o životu u školi, obitelji, zavičaju te Zavičajne narodne poslovice i poruke u njima. (v. Nastavni plan i program, Izborni sadržaji za 6. razred). Osvježimo dan! Učitelj može ispisati dijelove rečenica i rečenice iz polaznih tekstova u udžbeniku i izrezati ih tako da svaki učenik dobije jedan papirić s dijelom rečenice ili rečenicom iz teksta (v. prilog Hrvatski jezik 1. a). Na tri udaljena mjesta u učionici učitelj prije sata stavlja papir s naslovima tekstova te nazive narječja kojima tekstovi pripadaju. (v. prilog Dopunski zadaci, Hrvatski jezik 1.b). Zadatak je učenika doći do odgovarajućega natpisa, odnosno povezati naslov s rečenicom na papiriću. To će im olakšati naziv narječja napisan uz naslov teksta i uvid u rečenice ili dijelove rečenica koje su dobili drugi učenici. Dobro je da pri davanju uputa za rad učitelj uputi učenike da će surađujući lakše pronaći skupinu kojoj pripadaju. Nakon ovoga zadatka slijedi čitanje tekstova i njihova interpretacija. Hrvatski jezik 1. a) Natpisi na papirima koji se smještaju na tri mjesta u učionici: Badnja noć (štokavsko narječje) U Kaliman (čakavsko narječje) Čestitari (kajkavsko narječje) Hrvatski jezik 1. b) Rečnice i dijelovi rečenica iz tekstova: (Svaki učenik dobiva papirić na kojemu je jedan redak, kako slijedi, a ako je manje učenika u razredu, neki učenici mogu dobiti i više redaka teksta.) Badnja noć Zaspale kuće u zimskim ponjavama. Badnja je noć. Vani vitar, a u sobi toplo. U žitu na stolu svića zataknita. Igra svitlo sviće na smrznitim pendžerima i šlinganim firangama. Sve izgleda isto ko i prije, starinsko, a opet nije.

19

To je u samo jednoj noći zaustavita želja nezaborava onoga što smo, što smo bili i što bi trebali bit... Na takav se način prepišu tekstovi U Kaliman i Čestitati, tako da svaki učenik dobije dio teksta. Nastavni listić 1 Prevedi dijalektne tekstove iz udžbenika i vježbenice na književni jezik! Nastavni listić 2 Napiši tekst o običajima u svome kraju na svom zavičajnom govoru!

Vrste riječi (ponavljanje gradiva 5. razreda) Draga naša školo! Broj sati: 3 Ključni pojmovi: vrste riječi, promjenjive i nepromjenjive riječi, osnova, nastavak, sklonidba (deklinacija), rod, broj i padež, veliko početno slovo u imenima država, zemalja, kontinenata, naseljenih mjesta te naroda i stanovnika, veliko i malo početno slovo u pisanju pridjeva izvedenih od vlastitih imena. Obrazovna postignuća: ponoviti osnovne spoznaje o vrstama riječi te velikom i malom slovu, stečene do početka 6. razreda Metodičke napomene Motivacijski razgovor i lingvometodički predložak Radionica fotografije (o školi za slijepu djecu), koji je predložen u udžbeniku, nude ostvarivanje odgojnog zadatka – razvijanje senzibliteta za osobe s posebnim potrebama. Nakon čitanja teksta učitelj može skrenuti pozornost učenika na brajicu (koja se nalazi pokraj teksta), a može donijeti na sat neku kutiju s lijekovima, primjerice Plivinu, na kojoj je brajicom napisano ime lijeka. U središnjem dijelu 1. sata, uz pomoć zadataka u udžbeniku, ponovit će se spoznaje o imenskim riječima. Ukoliko bude potrebno, odvojit će se još jedan sat za uvježbavanje sklonidbe imenica, pri čemu se može iskoristiti polazni tekst; prepoznavanja i upotrebe zamjenica, u čemu osobito treba obratiti pozornost na najčešće tipove pogrešaka; deklinaciju brojeva dva, tri i četiri; određenih i neodrađenih oblika pridjeva te komparacije pridjeva s primjerima pridjeva kod kojih se glasovni skup ije krati u je. Na 2. se satu uvježbavaju spoznaje o imenskim riječima, ponavljaju spoznaje o glagolima te ponavljaju i uvježbavaju spoznaje o nepromjenjivim vrstama riječi. Na kraju 2. sata usustavljuju se spoznaje o vrstama riječi. Ovisno o tome koji su dio gradiva morfologije učenici naslabije savladali, učitelj će osmisliti 3. sat. Čak tri lingvometodička predloška u vježbenci nude mogućnost daljeg uvježbavanja spoznaja s područja morfologije. Svi lingvometodički predlošci vezani uz ovu jednicu govore o drugačijim školama od škole koju pohađaju naši učenici: o školi za slijepu djecu, o školi za buduće izvođače u cirkusu, o školi u kojoj djeca sama zarađuju za svoje potrebe školovanja te o školi u kojoj djeca sama donose pravila rada i ponašanja. Ti predlošci mogu biti poticaj za vježbu usmenoga ili pismenoga izražavanja. Umjesto uporabe lingvometodičkog predloška, uvježbavanje se može izvesti igrama koje predlažemo u dijelu Osvježimo dan! Osvježimo dan! Na kraju 2. ili 3. sata može se izvesti vježba usmenog izražavanja metodom dramske igre. Učenicma se zadaje da u parovima izvedu dramske improvizacije iz uloga djece koja pohađaju jednu od tri opisane škole u tekstovima Strogo je zabranjeno biti dijete, Djeca s pravom glasa i Zaradi sam - plati školovanje. Učenici sami mogu odabrati ulogu, a biografije likova osmišljavaju dodavanjem izmišljenih pojedinosti. Primjerice, ako učenik odabere ulogu učenika koji pohađa akrobatsku školu u Kini, biografiji svog lika može dodati u kakvim se okolnostima upisao u tu školu, kako doživljava zabranu igranja i posjedovanja igračaka, koliko mu je tažak dnevni raspored itd. Za osmišljavanje biografija u natuknicama, potrebno je dati učenicima oko pet minuta. Preporučljivo je da vježbu izvode

20

svi učenici istodobno, kako bi svi dobili priliku za usmeno izražavanje. Na kraju, dva do tri para učenika mogu izvesti svoj improvizirani dijalog i frontalno. U središnjem dijelu 3. sata prepoznavanje vrsta riječi može se uvježbavati igrom koja se naziva voćna salata. U igri voćna salata u njezinu izvornom obliku, učenici koji sjede u krugu i predstavljaju nekoliko vrsta voća (na svakih 4-5 igrača je jedna vrsta voća, npr. u razrednome odjelu od 25 učenika zadajemo pet vrsta voća: kruška, jabuka, šljiva, grožđe i trešnja), a mjesta zamjenjuju kad začuju naziv voća koje predstavljaju. Jedan učenik stoji u sredini kruga i izvikuje naziv jedne od zadanih vrsta voća i dok ostali učenici mijenjaju mjesta, on nastoji zauzeti jedan od ispražnjenih stolaca. Učenik koji ostane bez mjesta, nastavlja igru izgovarajući jedan od zadanih naziva voća. Na riječi voćna salata, svi zamjenjuju mjesta, odnosno izmiješaju se poput voća u voćnoj salati. Za uvježbavanje vrsta riječi igra se može nazvati salata od riječi. Učenici sjede u krugu. Svakom učeniku zadaje se da u igri bude jedna od vrsta riječi (imenica, glagol, pridjev) i to tako da ih bude podjednak broj od svake vrste. Jedan učenik, koji stoji u središtu kruga, izgovara neku riječ, npr. škola, i sve imenice zamjenjuju mjesta, a učenik koji je zadao riječ, pokušava zauzeti jedan od ispražnjenih stolaca. Igru nastavlja onaj igrač koji je ostao bez mjesta. On izgovara drugu riječ, npr. riječ ići, pa svi glagoli mijenjaju mjesta itd. Ako je razredni odjel brojan, jedna je grupa igraća, a druga nadzire poštivanje pravila igre. Kad netko iz nadzorne grupe uoči da netko nije zamijenio mjesto, a trebao je, onaj tko je pogriješio, izlazi iz igre, a na njegovo mjesto ulazi onaj tko je uočio pogrešku. U igri salata od riječi znak da svi promijene mjesta može biti rečenica koja je sastavljena od imenice, pridjeva i glagola. Ako razred s lakoćom igra igru, može se dati uputa da igrači u sredini kruga izgovaraju skupove riječi ili rečenice koje sadrže dvije ili tri vrste riječi pa u tom slučaju mjesta mijenjaju oni koji su prepoznali svoju vrstu u zadanoj rečenici. Na primjer, nakon izgovorene rečenice Volimo školu. mjesta zamjenjuju učenici koji predstavljaju glagole i imenice, a u rečenici Učenje može biti zabavno. mijenjaju mjesta imenice, glagoli i pridjevi. Na isti se način može uvježbavati i prepoznavanje glagolskih oblika, vrsta pridjeva, vrsta imenica, vrsta zamjenica itd. Dodatni zadaci: Nakon igre salata od riječi može uslijediti izborni diktat. Razredni odjel dijeli se u tri skupine i svaka skupina zapisuje jednu vrstu riječi. Nakon nekoliko rečenica, skupine mijenjaju zadatke, što se ponavlja i nakon drugog niza rečenica kako bi svaka skupina imala zadatak prepoznavati sve tri vrste riječi. Nastavni listić 1 1. Ispravi pogreške u upotrebi zamjenica! U našoj školi imamo kutak za učenike-novinare. Ovdje se družimo i dogovaramo ko će pisati o kojoj temi. Svo slobodno vrijeme provodim u onom kutku i za ništa na svijetu ne bih napustio novinarsku grupu jer za mene nema nićega zabavnijeg od te aktivnosti. 2. a) Dopiši komparative (K) ili superlative (S) zadanih riječi u sljedeće rečenice! Među njima su pridjevi i prilozi. Pridjeve podcrtaj crvenom bojom, a priloge plavom! Većini u razredu satovi slobodih aktivnosti čine se ____________ (kratak, K)) od drugih, no postoje i obavezni predmeti na kojima je ___________ (lijepo, K)) nego na igralištu. Što mi je neki predmet ____________ (zabavan, K), to ga _____________ (lako, K) učim. Bilo bi dobro kad bismo se u školi __________ (često, K) smijali. ____________ (smiješne, S) zgode sa sata zauvijek se pamte, kao što se ___________ (dobro, S) pamte vicevi kojima smo se ____________ (jako, S) smijali. b) Razvrstaj riječi koje si dopisao/la prema glasovnim promjenama koje su se u njima dogodile! Pazi! Kod nekih su se riječi dogodile dvije glasovne promjene pa ih ispiši dva puta! jotacija: __________, _____________, ___________ kraćenje skupa ije u skup je: ___________, ____________ nepostojano a ___________, _____________ Nastavni listić 2 Napišite zamišljeni razgovor između učenika koji pohađaju neku od opisanih škola u udžbeniku ili vježbenici. Upotrijebite svaku vrstu riječi barem jedanput!

21

Vrste predikata Pustolovine Harryja Pottera Broj sati: 2 Metodičke napomene Rješavanjem prvih zadataka iz udžbenika učenici će postupno doći do spoznaje o važnosti predikata u rečenici. Kasnijim zadacima od njih se traži poznavanje vrsta riječi pa je važno na nekom od prethodnih nastavnih satova temeljito ponoviti sve vrste riječi. Za domaću zadaću nakon prvog sata učenici rješavaju zadatke iz vježbenice, a nakon drugog sata na kojem je gradivo utvrđeno, učenici mogu dobiti zadatak da samostalno izmisle rečenice s različitim vrstama predikata, da u njima označe subjektni i predikatni skup, te odrede o kakvim se predikatima radi. Osvježimo dan! Kad učenici utvrde da je predikat najvažniji dio rečenice, može se iskoristiti metodička uloga stripa u udžbeniku i porazgovarati o tome tko je od djece u stripu kapetan u igri i zašto. Nakon toga, učenici se mogu, kao i djeca iz stripa, poigrati rečenicama. Učitelj odabere nekoliko učenika iz razreda koji će biti predikati. Oni zamisle jedan predikat i kažu ga glasno. Da bi bilo jasno da je predikat u rečenici najvažniji dio i da otvara mjesto drugim dijelovima rečenice, ti učenici (predikati) izabrat će sebi subjekte. Subjekti izabiru jednu svoju dopunu (jednog učenika/cu), a predikati jednu ili dvije svoje, ovisno o broju učenika u razredu. Kad se na ovaj način podijele u grupe, pokušavaju složiti rečenicu s onim predikatom koji je zadao prvi učenik, sa subjektom i s po jednim dodatkom subjektu i predikatu. Zapisuju rečenice u svoje bilježnice i podcrtavaju subjekt i predikat, te označuju subjektni i predikatni skup. Nakon toga, svaka grupa rečenicu govori ostalim učenicima tako da svaki učenik glasno kaže onaj dio rečenice koji on predstavlja te zajedno staju subjekt sa svojom dopunom i predikat sa svojim dopunama glumeći subjektni i predikatni skup. Ova igra može se odigrati i na kraju sata ili na satu ponavljanja. Učitelj može predikatima zadati da budu imenski (i odrediti vrste riječi uz pomoćni glagol) ili glagolski s jednim ili dva glagola (ne računajući pomoćni glagol). Na satu ponavljanja može se izvesti igra kojom se povezuje nastava izražavanja s nastavom jezika. Svrha ove igre je zapamtiti što je neoglagoljena rečenica i da njezin smisao često razumijemo iz konteksta ili intonacije. Jedan učenik ili učenica kaže neoglagoljenu rečenicu (rečenicu mu može prišapnuti učitelj) s određenom intonacijom, koju mu također može (ali ne mora) sugerirati učitelj. Na primjer, učitelj mu kaže: Kiša, veselo. Učenik treba tu neoglagoljenu rečenicu izreći s veseljem, a ostali učenici je trebaju zapisati i prema intonaciji pretvoriti u oglagoljenu rečenicu sa što više rečeničnih dijelova. Učenici, primjerice, u spomenutom slučaju mogu napisati: Gle, kako divna kišica sipi! Nakon svakog zadatka pročita se glasno nekoliko rečenica. Nastavni listić 1.a) Sljedeće rečenice sastoje se samo od predikata. Promotri ih pa ispod svakog predikata napiši od koje se vrste riječi sastoji! Uče. Slikaju. Čarobiraju. Dječak je. Tajnovite su. _________ __________ _____________ ____________i__________ ________i _________ Kako se zovu predikati koji se sastoje od glagola?________________________ Kako se zovu predikati koji se sastoje od imenske riječi i pomoćnog glagola?_____________ b) Odaberi po jedan subjekt od ponuđenih imenica i dopiši ga predikatu! Tako ćeš dobiti jednostavnu neproširenu rečenicu. Ponuđene imenice: Harry Potter, čarobnjaci, čarolije, učenici, slikari ________________ uče. ________________slikaju. ________________ čarobiraju. ________________ je dječak. ________________ su tajnovite. c) Podcrtaj predikate u sljedećim rečenicama: Harry Potter je došao! Kiša je pala! Lopta leti prema meni!

22

d) Predikate možemo i izostaviti iz gornjih rečenica, a da svejedno, ako znamo situaciju u kojoj se rečenica izgovara, razumijemo njezin smisao. Harry Potter! Kiša! Lopta! Ovakve rečenice nazivaju se_______________________. 2. Od ponuđenih riječi stvori predikate i uvrsti ih u tekst! Ako pronađeš neke druge riječi kojima bi mogao stvoriti smislen tekst pretvorivši ih u predikate, učini to! Nakon toga odredi jesu li predikati imenski ili glagolski i napiši iznad njih IP ili GP. Usmeno odgovori od kojih se dijelova sastoji koji predikat! Ponuđene riječi: uživati, boriti se, pripovijedati, biti lik, biti bajka, biti dokaz, biti neobično, pojavljivati se, pobjeđivati, imati, moći, zvati, utjeloviti, ne izgubiti. ____ li priča o Harryju Potteru_________? Razmislimo! U njoj __________ dobro i zlo, a na kraju svakog dijela priče _______________ dobro. U svakom romanu o Harryju Potteru ______________uz stare i mnogi novi fantastični likovi, a događaji o kojima ________________spisateljica su toliko nevjerojatni da zasjenjuju događaje mnogih starih bajka i legenda. Harry Potter ____ pozitivan______ koji ______ strašnog neprijatelja koji ________________ zlo. Dakle, svaki roman o Harryju Potteru ______ sve osobine bajke. Te romane ___________, prema tome, ____________ modernim bajkama.. Malo ___ _______________ da u današnje doba satelita, kompjutora i visoke tehnologije, djeca, ali i mnogi odrasli ljudi __________________ čitajući bajke. No to ____ ________ da knjige još _______ ___________ svoju čarobnu moć.

Subjekt Pubertet Broj sati: 2 Ključni pojmovi: subjekt; pitanja na koja subjekt odgovara (tko, što); više subjekata u rečenici, neizrečeni subjekt, besubjektna rečenica Obrazovna postignuća: naučiti prepoznati subjekt u rečenici, prepoznati neizrečeni subjekt, prepoznati vrste riječi kojima je subjekt izrečen Proširena znanja: besubjektna rečenica Metodičke napomene U prvom zadatku u udžbeniku učenici prepoznaju točne tvrdnje o subjektu koje su im već poznate. U sljedećim dijelovima tog zadatka, vođeni pitanjima, samostalno otkrivaju subjekte u rečenicama. Nakon prepoznavanja skrivenog subjekta, mogu se u parovima poigrati tako da jedan učenik kaže rečenicu u kojoj je skriven subjekt, a drugi učenik kaže kako bi glasio. Nakon toga drugi učenik govori prvom rečenicu, a ovaj pogađa i izriče subjekt. Tako ponove svaki tri puta, tako da svaki put subjekt bude u drugom licu. Prije rješavanja 3. zadatka potrebno je usmeno ponoviti vrste riječi da bi ih učenici lakše prepoznali u rečenicama. Ukoliko nastavnik želi ponoviti gradivo o besubjektnoj rečenici (u 5. razredu bila je obrađena u rubrici Za znatiželjne ), može učenike podsjetiti na sadržaj stripa iz udžbenika za 5. razred u kojem djeca nisu željela priznati da su razbila vazu pa su majci odgovarala neodređeno «Pa, ovaj, trčalo se, razbilo se», a majka im je odgovorila: «Dobro, onda neka se i pospremi». Nakon toga može se potaknuti učenike da razmisle o nekoj sličnoj situaciji u školi ili kod kuće, kad su željeli prikriti da su nešto učinili ili da nešto nisu učinili (… nije se moglo riješiti…nije se vidjelo na ploču…izgubilo se…) i kratko opišu tu situaciju pismeno u bilježnicu upotrebljavajući jednu besubjektnu rečenicu. Na kraju sata učenici usmeno ponavljaju sve što su ponovili i saznali novo o subjektu.

23

Osvježimo dan! Na satu ponavljanja učenici mogu pokušati sami sastaviti rečenicu u kojoj će prva slova svih riječi iz subjektnog skupa tvoriti neku riječ. Može ih se motivirati nekim jednostavnijim primjerom: Riječ MIR dobije se u rečenici Moja iskrena razrednica voli svoje učenike. Riječ STOP u rečenici: Svaki tvoj opasan pothvat bio je uzbudljiv. Riječ NOS u rečenici: Naša obalna straža pazi na more i obalu. Učitelj može zadati jednostavne i složenije riječi, da učenici mogu odabrati ( riječi JA, ON, VI - jedna Ana, ozbiljni Nikola, visoka Ivana i sl.). Za domaću zadaću učenici u tim rečenicama trebaju odrediti subjekt i predikat, subjektni skup i odrediti vrstu svim riječima koje se u njima pojavljuju! Nastavni listić 1 1. a) Odredi subjekte u sljedećim rečenicama: Majka vozi automobil. _______________ Automobil je malen. _______________ Moj brat ide u 3. razred._______________ Vi ste lijepi.______________ Drugi se igraju u vrtu.______________ Sunce obasjava djecu. _________________ Sutra će svi ići u kino. _______________ Jučer je padala kiša.______________ Vozili su brzi automobil. (______) Gledala je dobar film.(_____)Išao sam u školu.(______) Veselit ćete se poklonima. (____) b) Kojim vrstama riječi su najčešće izrečeni subjekti u rečenicama?_______________________ i ______________________ . Nastavni listić 2 1. a) Podcrtaj subjekte u rečenicama valovitom crtom i ispod njih napiši kojoj vrsti riječi pripadaju. Rečenicu sa skrivenim subjektom zaokruži i ispod teksta napiši kako bi skriveni subjekt glasio. Pubertet je doba velikih tjelesnih promjena. Najgora tjelesna promjena su prištići. Ružni su, nagrđuju ti lice i kvare raspoloženje. Istiskivati ih zabranjeno je. Tada postaju još veći i ružniji. Trpjeti ih teško je. Pametni odlaze liječniku ili kozmetičaru po pomoć. Strpljivi čekaju da pubertet prođe. I jedni i drugi paze na prehranu i svoje zdravlje. To je jedino dobro koje prištići donose svojim vlasnicima. b) Zaokruži broj ispred besubjektnih rečenica. 1. Može se otići u luna-park, kad se zaželi zabaviti. 2. U budućnosti će se moći letjeti na posao. 3. Nisam se ovome nadao. 4. Želite li se malo osvježiti? 5. Može li se ovo svjetlo smanjiti?

24

Zamjenice (uvod) O kome je riječ? Broj sati: 1 Ključni pojam: zamjenice kao promjenjiva vrsta riječi Obrazovna postignuća: ponoviti spoznaje o zamjenicama stečene u 5. razredu Metodičke napomene Ovu jednicu učenici mogu sami obraditi i riješti prateće zadatke u vježbenici kako bi se pripremili za dalje proučavanje zamjenica. Ako se obrađuje na satu, dovoljno je za nju odvojiti oko 20 minuta. Osvježimo dan! Učitelj može na početku sata pročitati zagonetke iz udžbenika, nakon čega ih učenici pokušavaju odgonetnuti. Lingvometodički predložak iz vježbenice može poslužiti kao poticaj za čitanje bajke Sretni kraljević Oscara Wildea.

Osobne i povratna zamjenica Ona ili on Broj sati: 2

Ključni pojmovi: osobne zamjenice, govorna, sugovorna i negovorna osoba, povratna zamjenica Obrazovna postignuća: naučiti sve osobne zamjenice u svim padežima, prepoznati osobne zamjenice u rečenicama, naučiti sklonidbu povratne zamjenice, prepoznati povratnu zamjenicu u rečeničnim situacijama, znati pravilno upotrijebiti povratnu zamjenicu u rečenicama Proširena znanja: nenaglasnice ili klitike, zanaglasnice ili enklitike, naglasne cjeline Metodičke napomene Učiteljica/učitelj može iskoristiti polazni tekst, budući da govori o djevojčici i dječaku koji su zamijenili uloge, tako da učenike potakne da govore o sebi glumeći osobu suprotnoga spola. Osim što mogu uočiti psihološke promjene u sebi, mogu zamijetiti što se sve jezično mijenja u takvom iskazu. Pri obradi povratne zamjenice mogu čak i pismeno napisati što bi oni radili i kako bi se odjenuli i ponašali da glume osobu suprotnoga spola (prema uzorku u udžbeniku). Na taj način mogu se dobiti vrlo simpatične i duhovite literarne minijature. Osvježimo dan! Učenicima se može dati zadatak da napišu (na satu ili kod kuće) brojalicu u kojoj će biti sve osobne zamjenice. Za poticaj im se može dati sljedeći primjer. (Mogu napisati pjesmicu u kojoj će zamjenice biti i u drugim padežima osim nominativa!) «Ja sam jabuka, Ti si tikvica, On je sladak kao bombon, Jer uvijek poštuje bonton.» Da bi utvrdili pravilnu upotrebu povratne zamjenice, učenici u parovima mogu jedan drugome zamišljati smiješne rečenice u kojima će povratna zamjenica biti netočno upotrebljena. Jedan učenik izgovori tako netočnu rečenicu, a drugi je ponovi ispravno. Tada on izmisli novu netočnu rečenicu koju će ispraviti njegov sugovornik.

25

Nastavni listić 1 Jednom crtom podcrtaj zamjenice koje zamjenjuju govorne osobe, dvjema one koje zamjenjuju sugovorne, a trima negovorne osobe. Iznad svake podcrtane zamjenice napiši kraticom ime padeža u kojem se nalazi! Ja se volim šaliti s prijateljima. I oni se vole šaliti sa mnom. Jednom su mi priredili jednu «neslanu» šalu. Rekli su mi: »Ti moraš otići u dućan, poručila je tvoja mama. Ona ne može stići pa ti je rekla da ti od svoga džeparca kupiš kruh i mlijeko, a ona će ti poslije vratiti novac.» Naravno, povjerovao sam im i kupio dva kruha i dvije litre mlijeka. Oni su se dobro zabavili, ali i ja sam, jer sam ih natjerao da popiju sve mlijeko i sav kruh koji sam kupio pojedu. Nastavni listić 2 1. a) Zaokruži slovo ispred netočnih rečenica i na crte ih napiši ispravno. a) b) c) d) e)

Kupit ću si novine._____________________________ Pojest ću ručak pa idem na igralište.__________________________ Popij si i sok! __________________________ Nisam si to tako zamišljala. ________________________________ Kupit ću dva sladoleda: sebi od čokolade, a tebi od jagoda.___________________________________________ 2.

Podcrtaj osobne zamjenice ravnom, a povratne valovitom crtom. Odredi padeže osobnim i povratnim zamjenicama u tekstu i napiši ih kraticom iznad zamjenica u tekstu.

Tosja sebi nije tako zamišljala odmor. Svakoga dana po nju su dolazili dječaci i srdačno je zvali na prave muške igre u kojima joj nije bilo ugodno. Morala je hrabro podnositi blizinu njihovih pasa i kad su se oni junačili pred konjima i drugim velikim životinjama, morala je i ona. Njima bi bilo čudno da se Tomek odjednom boji, a on je bio poznat kao neustrašiv dječak. No, s vremenom je uvidjela da i njoj polazi za rukom sve kao i dječacima pa se sve više usuđivala i bila je uskoro i sama iznenađena sobom.

26

Posvojne zamjenice i povratno-posvojna zamjenica Njihovi svjetovi Broj sati : 2 Ključni pojmovi: posvojne zamjenice, povratno-posvojna zamjenica Obrazovna postignuća: osvijestiti da posvojne zamjenice zamjenjuju sve posvojne pridjeve, a povratno-posvojna zamjenica sve posvojne zamjenice kad nešto u rečenici pripada subjektu, razlikovanje/prepoznavanje posvojnih zmjenica i povratno-posvojne zamjenice u rečenicama Metodičke napomene Učitelj može za domaću zadaću zadati učenicima da riješe Nastavni listić 1 pa će se na taj način pripremiti za igru na sljedećem satu (v. Osvježimo dan) ili to može učiniti neposredno prije igre na satu, kao predvježbu, a svakako im dati zadatke s Nastavnog listića 2 nakon zajedničke igre u razredu da riješe individualno u školi ili kod kuće. Osvježimo dan! Učenici na satu ponavljanja mogu zaigrati igru prepoznavanja zamjenica na ploči. Učitelj/učiteljica napiše na ploču nepravilno raspoređene (v. Nastavni listić 1) različite zamjenice u različitim padežnim oblicima. Učenici se podijele u dvije skupine. Mogu se podijeliti djevojčice protiv dječaka ili kako žele. Pripadnici svake skupine sjednu u svoj dio razreda. Na prvu klupu u razredu stave se dvije različite krede u boji (za djevojčice može biti crvena, za dječake plava) . Zadatak je učenika da, jedan po jedan iz svake skupine uzima kredu i na poseban način označi zamjenice na ploči. Na primjer, osobne zamjenice treba podcrtati, povratnu zaokružiti, posvojne podcrtati dvjema crtama, a povratnoposvojnu zaokružiti dvjema crtama. Da bi se izbjegao nered na satu, učenik koji je na redu ne smije krenuti prema ploči sve dok učenik iz njegove skupine nije sjeo na svoje mjesto. Učenici smiju označavati samo zamjenice koje još nitko nije označio. Budući da zadatak rješavaju svatko svojom bojom, na kraju igre nastavniku je lako izbrojiti točno označene zamjenice svake ekipe i proglasiti pobjednika. Na ovaj način učitelj će dobiti i sliku usvojenosti gradiva u razredu. Nastavni listić 1 1. Osobne zamjenice podcrtaj jednom crtom, posvojne dvjema crtama. Povratne zamjenice zaokruži jednom, a povratno-posvojne zaokruži dvjema crtama. svojim ona mu sebi ti joj onima je njezine si vaš njihovih ih se nam njen ga mene tvojega svojoj sobom vam moj naših sebe nas svom tebe svojega mojim tvojim on njihovih nje

ju

2. Upiši odgovarajuće zamjenice u rečenice. Pazi na upotrebu posvojnih i povratno posvojnih zamjenica! Prijatelji razgovaraju o sutrašnjem izletu. - Ja ću na izlet ponijeti ______________loptu, a ti uzmi __________________ rekete i lopticu za badminton. - ____________ lopta je premalena, neka radije Ivan uzme _____________. - Ja se ne volim igrati _____________ loptom jer se on uvijek boji da ćemo _______ zaprljati ili probušiti pa stalno viče da na _________ pazimo. Radije ću zamoliti Vedrana da uzme _________________ loptu. - Mogli bismo jednoga dana skupiti novac i zajednički kupiti loptu. Ta bi lopta bila _________ i svi bismo je čuvali. - Tako je. I tu ___________ loptu uvijek bismo mogli nositi na zajedničke izlete.

27

Nastavni listić 2 1. Osobne zamjenice podcrtaj jednom crtom, posvojne dvjema crtama. Povratne zamjenice zaokruži jednom, a povratno-posvojne zaokruži dvjema crtama. naših

vas

vašega njena

njima nje

nas ga

svojim

njoj

njoj

sebe

naših

sebi

tvojega te

njezinog

svojega njega

moju

svojih

tebi

si

nas

vi

se

svoja

sobom njihovog

tvoje

nju

vas ih

mu

je

2. Odaberi po jednu od svake vrste zamjenice iz a) zadatka i uvrsti ih u rečenice koje ćeš sam/sama smisliti.

Pokazne zamjenice Odjeća Broj sati: 2 Ključni pojmovi: pokazne zamjenice, govornik, sugovornik, negovornik Obrazovna postignuća: znati razlikovati pokazne zamjenice s obzirom na blizinu predmeta na koji upućuju govorniku, sugovorniku ili negovorniku Metodičke napomene Kod ponavljanja i uvježbavanja prepoznavanja svake nove vrste zamjenica u tekstu, važno je ponoviti i prethodno naučene vrste zamjenica. Stoga u Osvježimo dan predlažemo za sat ponavljanja gradiva tri igre asocijacija kojima će učenici ponoviti i znanje o ostalim vrstama zamjenica. Osvježimo dan! Igra asocijacija koju predlažemo za sat ponavljanja gradiva igra se na sljedeći način: Učenici pokušavaju, otkrivajući polja u tablici na ploči i pojmove koji su u tim poljima, asocijativnim putem otkriti koji se pojam krije kao asocijativni pojam za stupac A, B ili C. Kad dobiju rješenja stupaca, otkrivaju na koji pojam ih asociraju tri dobivena pojma. Učiteljica/učitelj na ploču nacrta križaljku i označi stupce i retke u njoj brojevima i slovima. Svaka desetina u razredu igra kao ekipa. Prvi učenik iz prve desetine bira polje. Učiteljica/učitelj upisuje pojam koji je u tom polju. Učenici iz desetine zajednički pokušavaju reći na što ih taj pojam asocira i pogoditi rješenje prvog od tri stupca. Ako uspiju, dobiju 2 boda. Ako ne, igra se nastavlja s učenikom iz druge desetine koji bira drugo polje. Kad učiteljica/učitelj upiše što je u tom polju, ta desetina pokušava otkriti rješenje jednog stupca. Konačno rješenje ne mogu pogađati učenici dok ne pogode sva tri stupca. Konačno rješenje nosi 3 boda. Jedino što se učenicima kaže o konačnom rješenju jest da je to neki pojam iz slovnice.

28

A

B

C

1

STOL

DIJETE MAJCI I OCU

REČENICA

2

LONAC

ŠKOLJKA MORU

SLAŽE SE S P

3

TORBA

PAS GOSPODARU

I ON JE VAŽAN

STVAR

PRIPADA

SUBJEKT

POVRATNO – POSVOJNE ZAMJENICE

A

B

C

1

MLADUNČE

MIŠIĆI

DUGA KOSA

2

MAMA, TATA

NOGOMET

NAKIT

3

DO 18.

NOVINE

SUKNJA

DIJETE

MUŠKARAC

ŽENA

OSOBNE ZAMJENICE

A

B

C

1

NA RUCI JE

POVEZUJEMO IH S IMENICAMA

MOŽE BITI POLITIČAR

2

NA NOZI NIJE

IZ ŽIVOGA SU SVIJETA

MOŽE BITI VOJSKOVOĐA

3

KAZUJE, A ŠUTI

IZ NEŽIVOGA SU SVIJETA

MOGU BITI I JA

BIĆA, STVARI I POJAVE

GOVORNIK

KAŽIPRST

POKAZNE ZAMJENICE

29

Nastavni listić 1 Ispod svake rečenice napiši gdje se, s obzirom na govornu, sugovornu ili negovornu osobu, nalazi predmet na koji pokazna zamjenica upućuje. Volim ovakve breskve. _______________________________ Takve breskve ima i moja baka u voćnjaku. ____________________________________ Onaj čovjek mi je poznat. ___________________________________ Da, i ja sam onoga čovjeka negdje vidjela. ____________________________________ Taj čovjek radi na TV, on je voditelj jedne emisije. _______________________________ Ona žena s njim je poznata glumica. _________________________________ Jesi li ikada vidjela ovoliku lubenicu? ____________________________________ Toliku lubenicu nisam vidjela, ali sam sigurna da je možemo pojesti. _______________________________ Nastavni listić 2 Umetni zadane pokazne zamjenice u rečenice stavivši ih u odgovarajuću padež, rod i broj. Zadane zamjenice: ovakav, onaj, tolik, ovaj. Ana i Mia zajedno su u ribarnici. Razmišljaju i razgovaraju što će kupiti za ručak. - Nikad nisam vidjela _____________ školjku - reče zadivljeno Ana pokazujući školjku kraj koje je stajala Mia. - Niti ja, ali za jelo su ukusnije _______________ - odgovori Mia pokazujući na malene školjke ispred sebe. - Ne bismo li radije kupile ________ ribe? – zamišljeno će Ana gledajući orade pred sobom. - Ne, najbolji su za jelo ____________ morski psi kraj kojih stoji __________ zgodan momak! – reče Mia veselo i povuče Anu za sobom prema stolu na kojem su ležali mali morski psi.

30

Zamjenice (usustavljivanje) Knjige Broj sati: 2 Ključni pojmovi: zamjenice, vrste zamjenica, osobne, posvojne, povratna, povratno-posvojna zamjenica, pokazne zamjenice. Obrazovna postignuća: prepoznavati i pravilno rabiti navedene vrste zamjenica u svim oblicima. Metodičke napomene U vježbenici se nalazi jedinica koja služi za ponavljanje, uvježbavanje i usustavljivanje spoznaja o zamjenicama. Zadaci u vježbenici mogu se rješavati individualno, u parovima ili/i u skupinama. Posebnu pažnju pri uvježbavanju gradiva valja obratiti na uočavanje i ispravljanje pogrešaka vezanih uz upotrebu zamjenica. Osvježimo dan! Jedan učenik sjedi pred pločom. Iznad njegove glave na ploči učitelj napiše jednu zamjenicu i priopćava učeniku da je u ovoj igri on ta zamjenica. Učenik koji sjedi pred pločom treba, postavljajući pitanja ostalim učenicima, pogoditi koju je zamjenicu učitelj napisao. Smije postavljati samo pitanja na koja je moguće odgovoriti s da ili ne. Tek kad je siguran koja je zamjenica napisana na ploči, smije pitajući imenovati vrstu zamjenice, a zatim reći u kojemu je obliku napisana. Npr. Ako je na ploči napisana zamjenica svojih, učenik može postaviti sljedeća pitanja: Razlikuje li moja vrsta rodove? (Da.) Zamjenjujem li imenice? (Ne.) Zamjenjujem li pridjeve? (Ne.) Zamjenjujem li zamjenice? (Da.) Jesam li trenutno u jednini? (Ne.) Jesam li trenutno u nominativu? (Ne.) Jesam li u genitivu? (Da.) Jesam li ja zamjenica svojih? (Da.) Da bi učenici shvatili igru, prvi pogađač može biti učitelj. Na isti način kako se odvija igra voćna salata (v. priručnik, Vrste riječi) može se odigrati i igra sa zamjenicama. Umjesto vrsta voća, svaki je učenik jedna vrsta zamjenice. Učenik koji stoji u sredini kruga izgovara primjer zamjenice (npr. svoj) i tada svi učenici kojima je dodijeljen zadatak da budu povratno-posvojne zamjenice zamjenjuju mjesta. U osvježenje dana svakako pripada i igra Tko će prije! opisana u vježbenci. Može se igrati u parovima, skupinama ili frontalno kao kviz. Ako se igra frontalno, učitelj ili jedan učenik je voditelj, a svaki red učenika jedna je natjecateljska skupina, dakle potrebne su tri figurice i jedna kocka. Igra se na isti način kao što bi igrali učenici da igraju u skupinama od troje učenika. Dobro je da skupine sjednu tako da se mogu dogovarati o odgovoru, za što im treba dati 30 sekundi za svako postavljeno pitanje. Voditelj kviza na svojem stolu pomiče figurice, a to može na svojim pločama za igru činiti i svaka skupina, radi kontrole i radi uvida u tijek igre. Nastavni listić 1 Nacrtaj: a) Dječak miluje njegova psa. b) Dječak miluje svoga psa. c) Djevojčica se igra sama sa sobom. d) Djevojčica se igra s njom. Nastavni listić 2 Sastavi zajedno s prijateljem iz klupe još 30 pitanja za igru Tko će prije! Pitanja mogu biti povezana s bilo kojim već obrađenim dijelom gradiva hrvatskoga jezika. Pet pitanja može biti iz drugih predmeta. Svoja pitanja zamijenite s pitanjima nekog drugog para učenika iz razreda pa odigrajte igru Tko će prije još jednom!

31

Glagoli (uvod) Origami Broj sati: 2 Ključni pojmovi: značenja glagola, glagol kao jezgra predikata, promjenjivost glagola (vrijeme, osoba, rod, broj). Obrazovna postignuća: ponoviti i proširiti spoznaje o glagolima kao promjenjivoj vrsti riječi te glagolu kao jezgri predikata, prepoznati glagol u rečenici, prepoznati glagolsku osobu, rod i broj. Metodičke napomene Ova udžbenička i vježbenička jedinica pomažu u ponavljanju spoznaja o glagolima stečenim u 5. razredu. Premda udžbenička jedinica nudi spoznaje o razlikovanju glagola po značenjima, od učenika se ne očekuje da to znaju primijeniti, nego im te spoznaje mogu poslužiti da lakše pronalaze glagole u tekstovima. Uz ponavljanje prošlogodišnjega gradiva, ponavljaju se i spoznaje o predikatu te o vrstama predikata. U vježbenici se nalazi, između ostaloga, i ulomak iz romana K. Brucknera Sadako hoće živjeti. Taj tekst može biti polazište za razgovor o besmislu i tragici rata, a za one koji to žele i poticaj za čitanje cijeloga romana. Podnaslov jedinice Origami i tekstovi o izradi brodića i ždrala mogu potaknuti učenike na samostalno istraživanje te drevne vještine. Osvježimo dan! Učitelj na sat uvježbavanja spoznaja o glagolima donese onoliko raznobojnih kolaž-papira koliko je učenika u razredu. Za vrijeme čitanja lingvometodičkoga predloška o tome kako se izrađuje brod od papira, učenici prema shemi u udžbeniku pod vodstvom učitelja (korak po korak) izrade brodove. Učitelj čita dio po dio teksta i pokazuje kako se brodić radi. Učenici pritom trebaju prepoznati glagole radnje – one koji izriču da neku radnju trebaju namjerno, hotimično izvršiti. Slijedi razgovor o glagolima radnje koji kazuju da netko nešto treba voljno, hotimično učiniti (npr. presaviti, okrenuti, primiti, otvoriti... ), a zatim i o glagolima kojima je izrečeno zbivanje. Radi prepoznavanja glagola kao vrste riječi, učenike se upućuje da uoče i glagole stanja. Slijedi samostalno rješavanje prvoga zadataka u vježbenici. Na kraju sata učenici mogu na svoje brodiće napisati neku poetsku poruku – haiku (ako je prije obrađen), rečenicu koja sadrži zadano stilsko izražajno sredstvo ili rečenicu po vlastitom izboru bez posebnoga dodatnoga zadatka. Brodići mogu kasnije naći mjesto na panou, ili ih se po nekoliko brodića može povezati debljim koncem i objesiti da vise s držača zavjese ili rasvjetnih tijela. Dijete (pa i odrasla osoba) katkad se lakše usmeno izražava s predmetom u ruci jer je dio njegove pažnje usmjeren na predmet umjesto na publiku i činjenicu da nastupa, stoga je strah od javnoga nastupa manji i usmeno izražavanje uspješnije. Napravljeni brodići mogu biti poticaj za maštanje o putovanjima (u stvarne ili nestvarne predjele), a istodobno i sredstvo oslobađanja od nelagode od javnoga nastupa. Učitelj svakako treba zadati neki od elemenata pripovijedanja: likove, mjesto, vrijeme, glavni događaj, temu, prvu rečenicu ili zadati neki drugi poticaj za pripovijedanje (npr. likovi, mjesto radnje i ujedno prva rečenica: Lina i Grga odlučili su zaploviti prema suprotnoj strani jezera...; tema: Starac priča: «Trebao sam uvijek ploviti šarenim brodovima.»; prva rečenica, lik i vrijeme radnje: Ovo je brod kojim sam prije pet godina zaplovio u nepoznato...). Dok jedan učenik priča, ostali slušaju i nastoje zapamtiti što više pojedinosti. Zatim učenik koji se dobrovoljno javi dobiva zadatak stvaralački prepričati priču koju je čuo, s dodatnim zadatkom da upotrijebi glagole koje mu zada učitelj (najbolje je zadane glagole napisati na papir ili na prozirnicu). Nastavni listić 1 Pismeno stvaralački prepričaj priču koju je ispričana na satu! Nastavni listić 2 1. U sljedeće stihove uvrsti zadane glagole i odredi kojoj skupini pripadaju po značenju: roditi se, spavati, ići.

32

Pas lutalica ______________ S bakom _____ __________ na otiraču ovog ljetnog jutra čičak na čarapi, pred mojim vratima. drvo jasena. krumpir u košari. (Nada Horvat) (Jadran Zalokar) (Ana Kušić) 2. Od sljedećih glagola napravite glagole srodna značenja koji su različiti po skupini kojoj pripadaju po značenju ili pokraj glagola napišite kojoj skupini pripada! čučati (_________) – čučnuti (radnja) klečati (stanje) - ___________ (radnja) zašutjeti (radnja) - ___________ (__________) stajati (stanje) – zastati (__________) mirisati (zbivanje) - namirisati se (__________)

Glagoli po vidu Sat, dan, godina... Broj sati: 2 Ključni pojmovi: glagolski vid, svršeni i nesvršeni glagoli Obrazovna postignuća: razlikovati svršene od nesvršenih glagola, uočavati i razlikovati najčešće vidske parove Metodičke napomene U obradi ove jedinice valja imati na umu da je prepoznavanje vida glagola nužno za savladavanje jedinica o prezentu, glagolskim prilozima te o aoristu i imperfektu. Isto tako važno je, radi svakodnevnog pisanog jezičnog sporazumijevanja, spoznaje o kraćenju i duljenju skupova ije i je usvojiti na razini primjene, te dalje tijekom godine uvježbavati. U vježbenici se, uz ostale zadatke, pojavljuje igrovni zadatak (6.) koji sadrži imena stvarnih i zamišljnih blagdana pa je to prilika za ponavljanje spoznaja o pisanju blagdana. Kao poticaj za čitanje knjige Momo Michaela Endea može poslužiti 4. zadatak u vježbenici. Osvježimo dan! Kao motivacija na 1. satu može se izvesti kratka vođena improvizacija. Učenici ustaju s mjesta i učitelj ih upućuje da slušaju i izvršavaju upute koje im bude davao. Svaki učenik zadatke izvršava sam, nastojeći zadano zamišljati, doživljavati i izražavati se kretanjem, pokretima, gestama, mimikom i glasom. U tome treba biti sasvim prirodan, kao u svakodevnom životu. Vježba može teći na sljedeći način. Kasno je popodne. Nalazite se na rubu igrališta. Nekoga čekate već duže vrijeme. Osjećate da je zahladilo. Tresete se od hladnoće. Odjednom se sjetite da u ruksaku imate vestu. Izvadite je iz ruksaka. Dok je oblačite, iz daljine se neprekidno čuju glasovi djece s igrališta. Na trenutak pomislite kako biste im se rado pridružili i igrali s njima. Obukli ste vestu, no još uvijek se smrzavate pa skakućete na mjestu. Hodate da se zagrijete. Trljate dlanove, i dalje skakućete i hodate lijevo-desno. Gledate na sat! Gotovo da ne vjerujete svojim očima! I dalje gledate. Osoba kasni već dvadeset minuta. Razmišljate o osobi koja kasni. Svaki čas pogledavate na sat.Vi se ovdje već pola sata smrzavate i gubite vrijeme, umjeto da radite nešto lijepo i korisno. Potpuno ste se smrzli i odlučujete otići premda niste dočekali koga ste čekali. Nakon vođene improvizacije može se povesti razgovor o vremenu i raspolaganju vremenom te odgojni razgovor o kašnjenju, a zatim se učenička pozornost skreće na neke od izvedenih radnji: čekati, dočekati, oblačiti, obući, gledati, pogledati, pogledavati itd. Te se odabrane radnje, radi usporedbe, mogu ponovno izvesti. Na drugi sat, učitelj može ponijeti budilicu i u motivacijskom dijelu sata zamoliti učenike da izreknu radnje koje budu vidjeli: navijati i naviti (do kraja), namještati (kazaljke) i namjestiti (ih), zazvoniti,

33

zvoniti i odzvoniti, pogledati (budilicu), pogledavati i gledati (cijelo vrijeme) itd. Slično se može izvesti i s kalendarom: gledati, pogledati, pogledavati, listati, prolistati, zaokružiti (datum), zaokruživati (više datuma)... Na kraju prvoga ili drugoga sata može odigrati i pantomimska igra prikazivanja svršenih i nesvršenih radnji. Razredni se odjel dijeli na tri skupine. Predstavnik skupine pantomimski pokazuje glagol koji mu je zadala jedna od protivničkih skupina, a skupina kojoj pripada ima zadatak u zadanome vremenu pogoditi o kojemu se glagolu radi i kojega je vida prikazani glagol. Uz pomoć opisanih dramskih igara zorno se prikazuje razlika između glagola po vidu. Nastavni listić 1 Podcrtajte ravnom crtom svršene, a valovitom crtom nesvršene glagole! (tekst vođene improvizacije) Kasno je popodne. Nalazite se na rubu igrališta. Nekoga čekate već duže vrijeme. Osjećate da je zahladilo. Tresete se od hladnoće. Odjednom se sjetite da u ruksaku imate vestu. Izvadite je i obucite. Iz daljine se neprekidno čuju glasovi djece s igrališta. Na trenutak pomislite kako biste im se rado pridružili i igrali s njima. Skakućete na mjestu jer vam je još uvijek hladno. Hodate da se zagrijete. Trljate dlanove, i dalje skakućete i hodate lijevo-desno. Pogledajte na sat! Osoba kasni već dvadeset minuta. Razmišljate o osobi koja kasni. Svaki čas pogledavate na sat.Vi se ovdje već pola sata smrzavate i gubite vrijeme, umjeto da radite nešto lijepo i korisno. Potpuno ste se smrzli i odlučujete otići, premda niste dočekali koga ste čekali. Nastavni listić 2 Dovršite priču o osobi koju ste čekali (vođena improvizacija) i u njoj upotrijebite vidske parnjake sljedećih glagola: premjestiti, razumijevati, povrijediti, sporazumjeti, uspijevati, zapovjediti!

Glagoli po predmetu radnje Zaštićene životinjske vrste Broj sati: 2 Ključni pojmovi: prijelazni, neprijelazni i povratni glagoli; povratna zamjenica, predmet radnje izrečen riječju u akuzativu; pravi, nepravi i uzajamno povratni glagoli Obrazovna postignuća: razlikovati glagole koji uz sebe trebaju imati predmet radnje izrečen riječju u akuzativu (prijelazni glagoli), glagole koji uza se nemaju predmet radnje izrečen riječju u akuzativu (neprijelazni glagoli) i glagole koji uza se imaju povratnu zamjenicu (povratni glagoli) Proširena znanja: razlikovati prave, neprave i uzajamno povratne glagole Metodičke napomene Čitanjem polaznog teksta učitelj potiče učenike na kratak slobodan razgovor o ugroženosti životinja na Zemlji u kojem se osvrće i na ponašanje učenika prema životinjama i biljkama potičući ih na izražavanje nježnosti i brižnosti prema njima. Nakon toga učenici rješavaju zadatke koji će ih dovesti do spoznaja o prijelaznim i neprijelaznim glagolima. Pri obradi vrsta povratnih glagola treba koristiti strip umjesto polaznog teksta. Rješavanjem križaljke na satu utvrđivanja gradiva ili za domaću zadaću učenici ponavljaju i gradivo o vrstama riječi i padežima jer su takvi zadaci u križaljci, a u njoj susreću i pojmove iz opće kulture. Osvježimo dan! Pri obradi gradiva o povratnim glagolima učenici u parovima mogu odigrati kratku igru. Jedan kaže rečenicu s povratnim glagolom tako da povratnu zamjenicu kaže u naglašenom obliku, a drugi učenik govori je li glagol pravi, nepravi ili uzajamno povratni. Zamijene uloge nekoliko puta. Učitelj može s učenicima igrati igru s pogrešnom upotrebom povratne zamjenice uz glagole koji nisu povratni. Učitelj uputi učenike da kad je povratna zamjenica u rečenici ispravno upotrijebljena, ostanu sjediti, a kada je upotrijebljena neispravno, moraju ustati. Tko pogriješi, ispada iz igre. Pobjednici su učenici koji ostanu u igri do njenog kraja.

34

Ispravno: Oprao sam se jučer. Vozio se jako brzo. Obećao sam si da to neću ponoviti. Danas se jako lijepo počešljala. Oni su se naljutili na nas. Prevario si se. Volim se tuširati. Baš sam se razljutio. On se nikad s nama ne igra. Ponosio se svojom djecom. Neispravno: Sjest ću si ovdje. Razmislit ću si o tome. Zapišite si to u bilježnice. Popio si je sok. Sjedni si. Pojeo sam si dva kolačića. Otići ću si u kino. Razgledao sam si slike s ljetovanja. Legao sam se na krevet. Nastavni listić 1 Zadane glagole razvrstaj na sljedeći način: Glagole koji uz sebe mogu imati predmet radnje izrečen imenicom u akuzativu spoji s imenicom ili zamjenicom koja ih može dopunjavati, glagole koji mogu postati povratni ako ih dopuniš povratnom zamjenicom pretvori u povratne, a neprijelazne glagole samo ispiši! Nakon što riješiš zadatak, odgovori može li isti glagol u različitim situacijama biti drugačiji po predmetu radnje! TRČATI GLEDATI MISLITI PISATI ČITATI RAZVESELITI VOZITI VOLJETI ČEŠLJATI IĆI pismo

sebe film

majku

knjige

se

prijateljicu

traktor

PRIJELAZNI GLAGOLI __________________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________ POVRATNI GLAGOLI __________________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________ NEPRIJELAZNI GLAGOLI ______________________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________ ______________________________________________________________________________ Nastavni listić 2 Ispiši iz teksta sve prijelazne glagole i uz njih u zagradu predmet radnje na koji je radnja glagola prešla, neprijelazne i povratne glagole!Tko želi, može uz povratne glagole odrediti i u zagradu iza njih napisati jesu li pravi, nepravi ili uzajamno povratni glagoli. Kad je jutro svanulo, ustade Kiklop, protegne se, zapali vatru i poče musti ovce. Kad je sve dovršio, pograbi opet dva moja pratioca i na naš ih užas, kao i prvu dvojicu, pojede za doručak. Nato potjera stado iz pećine, a na ulaz u pećinu navali gadan kamen. Mi ostadosmo u grdnom strahu u pećini. Ja sam smišljao osvetu, kako da se prihvatim posla da pobijedim grdosiju. Napokon mi dođe misao koja mi se nije činila loša. U staji ležaše veliki Kiklopov kolac od zelena maslinova drveta: Kiklop ga je odsjekao da ga nosi kad se posuši, a nama se po duljini i debljini činio jednak jarbolu velike lađe. Mogao se obujmiti rukom, pa ga uzeh i s drugovima zašiljih i stvdnuh u plamenu. (Ulomak iz knjige Najljepše priče klasične starine Gustava Schwaba)

35

PRIJELAZNI GLAGOLI __________________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________ NEPRIJELAZNI GLAGOLI __________________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________ POVRATNI GLAGOLI __________________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________

Infinitiv Broj sati: 2 Ključni pojmovi: infinitiv, neodređeni glagolski oblik, infinitivni nastavci Obrazovna postignuća: infinitiv – neodređeni glagolski oblik, infinitivni nastavci –ti i –ći, infinitiv kao dopuna drugim glagolima u rečenici Proširena znanja: infinitivna osnova Metodičke napomene Nakon ovog sata na kojem se može dogoditi vrlo živahna rasprava o dječjim pravima, nastavnik može ostvariti sat izražavanja na kojem će djeca govoriti i pisati o svom viđenju pravednijeg svijeta ili o svojim iskustvima odnosa prema djeci u svojoj ili tuđim obiteljima, o slučajevima o kojima su čitali ili čuli. Mogu dobiti zadatak da napišu izvješće o nekom događaju s takvom tematikom, pjesmu ili sastavak, ovisno o sklonostima učenika! Također ih se može potaknuti da na satu razrednika zajednički pronađu način kako pomoći djeci koja imaju financijskih ili drugačijih problema u svojoj obitelji ili da odu u posjet nekom dječjem domu i djeci u njemu odnesu poklone. Osim toga, mogu na satu razrednika raspravljati o svojim pravima unutar razredne zajednice. Tema se može proširiti i na pravo na različitost od drugih i na potrebu i dužnost poštivanja različitosti i posebnosti svakog učenika u razredu. Osvježimo dan! Učenici mogu u razredu urediti pano sa svojim zahtjevima za dječjim pravima. Nakon što su na prvom satu pisali u parovima dječja prava koja oni smatraju važnima, učenici mogu izabrati prava koja smatraju za sebe u ovom času najvažnijima (učenici mojih razreda smatrali su važnima pravo da ponekad smiju zakasniti u školu ili pravo da djeca smiju pogriješiti…) te na sljedeći sat donijeti flomastere i bojice kojima će ta prava napisati na prethodno pripremljene trake papira (priprema ih

36

učitelj/učiteljica). Ukoliko profesor likovne kulture želi, može sudjelovati s učenicima u uređenju panoa tako što će istu temu djeca likovno prikazivati bojama i oblicima na satu likovne kulture pa se na pano stave i najbolji likovni radovi (v. fotografiju).

Nastavni listić Uz svaki glagolski oblik napiši infinitiv toga glagola, a zatim odredi kakav je po vidu i predmetu radnje.

GL. OBLIK

INFINITIV

GL. VID

ODREĐENJE PO PREDMETU RADNJE

krenuo sam željeli smo veselio se crtamo zapišu počešljaj se razmišljala je volim hoćemo povučem vičem bili su

37

Prezent Tko se voji vuka još! Broj sati: 3 Ključni pojmovi: prezent, sprezanje (konjugacija), prezent pomoćnih glagola Obrazovna postignuća: prepoznati prezent, razumjeti njegovo osnovno značenje, sprezati glagole u prezentu, usvojiti prezent pomoćnih glagola, prikladno rabiti prezent u govoru i pisanju. Metodičke napomene Kako je prezent prvo glagolsko vrijeme koje učenici detaljnije upoznaju u 6. razredu, potrebno je istaknuti koje su gramatičke kategorije glagola. Radi daljeg proučavanja glagolskih oblika valja posebnu pažnju posvetiti upoznavanju pomoćnih glagola, osobito onih oblika kojima se tvore drugi glagolski oblici, te usvajanju spoznaje o prezentskoj osnovi. U uočavanju nastavaka glagola u prezentu u udžbeniku potrebno je skrenuti pozornost učenika osobito na nastavke za 1. osobu jednine i 3. osobu množine da bi se preduhitrile pogreške u oblikovanju prezenta u 3. osobi množine. U ostalim se oblicima ne griješi pa nije potrebno inzistirati na zapamćivanju nastavaka za ostale osobe. Glasovne promjene jotaciju i palatalizaciju daroviti su učenici savladali u 5. razredu, ponovljene su na početku ove školske godine pa ih je ovdje potrebno ponoviti i učenicima skrenuti pozornost na primjenu spoznaja (također samo kao neobvezatni zadatak). Ostalim učenicima ponovit ćemo da od glasa t može nastati jedino ć, a od glasova k i c glas č. Predviđena su dva sata obrade i jedan sat uvježbavanja. Uvježbavanje spoznaja o glagolima po vidu, po predmetu radnje, spoznaja o infinitivu i prezentu slijedi na sljedećem satu. Osvježimo dan! Na početku sata obrade prezenta može se odigrati igra Vuk i ovce. U praznome prostoru učionice učitelj stavlja listove novinskoga papira. Jedan je učenik vuk, a ostali su ovce. Dok svira glazba, učenici koji predstavljaju ovce kreću se oko papira koji predstavljaju utočište. Kad glazba prestane, to je znak da dolazi vuk i ovce se sklanjaju u utočišta – staju na papire i ondje ostaju dok glazba ponovno ne počne. Da bi se smatralo da su na sigurnome, ne smiju ni jednom nogom doticati pod, odnosno moraju barem jednom nogom stajati na papiru, a drugu, ako za nju nema mjesta na papiru, drže u zraku. Učenik koji ne uspije u tome, ispada iz igre, odnosno vuk ga pojede, što se označuje tako da učenik koji predstavlja vuka dotakne učenika koji nije na papiru - u utočištu. Učitelj pokreće i zaustavlja glazbu i prije svakoga novoga nastavka igre uklanja suvišne papire iz prostora. U daljem tijeku rada, na kraju nastavnoga sata, igra se ponavlja s dodatnim zadatkom. Na papire, ovaj put prazne papire A3 formata. flomasterom se napišu glagoli u infinitivu. (Može biti više glagola koji u prezentu imaju iste nastavke, a na papirima treba biti na početku igre dovoljno mjesta za sve učenike.) Kad učitelj zaustavi glazbu, izvikuje jedan od nastavaka za prezent. Učenici tada nastoje stati na papir gdje je glagol koji u prezentu ima taj nastavak. Tko ne uspije stati na odgovarajući papir ili tko stane na pogrešan papir, ispada iz igre. U ovoj drugoj inačici igre vuka može igrati učitelj radi točnije prosudbe rješenja. Nastavni listić 1. Preoblikujte glagole u 1. osobu jednine prezenta. Pazi na pisanje č i ć! Od k i c može nastati samo č, a od t samo ć. vikati - ____________ skakutati - ______________ doticati - _____________ klicati - ____________ mukati - ___________ žvakati - _______________ šaputati - _____________ plakati - ___________ vući (vukti) - _____________, ispeći (ispekti) - ________________, teći (tekti) __________________ 2. Zaokruži pomoćne glagole! Sam sam samcat: sa sobom se susrećem, sam sa sobom surađujem, smijem se, smetam sam sebi, svađam se sam sa sobom, sumoran sam, sudaram se sa svojom samoćom, sanjam susrete sa svijetom. Sretan sam! Srećom, sam sam samo srijedom.

38

Glagoli po vidu i predmetu radnje; infinitiv i prezent (usustavljivanje) Poslovice i pitalice Broj sati: 1

Ključni pojmovi: glagoli, glagoli po vidu, glagoli po predmetu radnje, prezent, sprezanje (konjugacija), prezent pomoćnih glagola, infinitiv, infinitivna osnova i završeci (nastavci) Obrazovna postignuća: ponoviti, uvježbati i usustaviti spoznaje stečene u jedinicama Glagoli po vidu, Glagoli po predmetu radnje, Infinitiv, Prezent. Metodičke napomene Gradivo o glagolima po vidu i predmetu radnje te prezent i infinitiv predviđeno je da se vježbeničkom jedinicom obrađuje na predlošcima poznatih poslovica i pitalica. U uvodnome tekstu definira se pojam poslovice, pri čemu se provodi integracija nastavnih područja jezika i književnosti, a nudi se i korelacija s nastavom jezičnoga izražavanja. Nakon usmenog ponavljanja osnovnih činjenica, predlažemo ponavljanje, uvježbavanje i usustavljivanje gradiva uz pomoć zadataka u vježbenici. Učenici su već u nižim razredima usvojili pravila o pisanju niječnice i glagola, te niječnice i pridjeva i imenica, a ovom ih se prilikom podsjeća na ta pravila, nakon čega može uslijediti rješavanje zadatka u vježbenici kojim se ponovljene spoznaje uvježbavaju i usustavljuju. Ako se zadaci rješavaju na satu, predlažemo rad u parovima ili natjecateljskim skupinama. Umjesto rješavanja zadatka na satu učenici ih mogu riješiti i kod kuće, a na satu se mogu izvesti igre opisane u dijelu Osvježimo dan! Nakon ovog sata može se izvesti i kratka provjera znanja (v. Listovi za provjeru znanja, Hrvatska jezična škrinjica 6). Osvježimo dan! Onako kako djeca igraju igru pantomime s pogađanjima naslova filmova, tako se ista igra može izvesti i s pogađanjem poslovica i izreka. Na početku sata, prije no što učenici vide vježbeničku jedinicu, razredni se odjel dijeli u dvije natjecateljske skupine. Prva skupina odabire svoga predstavnika kojemu učitelj zadaje jednu poslovicu ili izreku iz vježbenice koju treba u zadanome vremenu (3 minute) pantomimski prikazati. Njegova skupina nastoji pogoditi o kojoj je poslovici riječ. Učenik koji pantomimski predočava poslovice, smije na početku svoje izvedbe pokazati koliko poslovica ima riječi. Dogovaraju se i dva znaka koja znače svršeni i nesvršeni glagol (na primjer, za svršene glagole znak može biti stisnuta šaka, a za nesvršene otvorena), te tri znaka koja znače prijelazni, neprijelazni i povratni glagol. Ako skupina uspije u dogovorenom vremenu pogoditi zadanu poslovicu, dobiva bod. U vježbenici je predloženo 18 poslovica, no učitelj može zadati neke poslovice koje nisu dijelom vježbeničkih zadataka. Nakon odigrane igre, učenici samostalno rješavaju zadatke u vježbenici. Vezano u 4. zadatak u vježbenici učitelj može napisati na pola od ukupnoga broja papirića niječnicu ne, a na drugu polovicu glagole, imenice i pridjeve. Svaki učenik dobiva jedan papirić: ili s niječnicom ili s glagolom, pridjevom ili imenicom. Zadatak je učenika koji imaju na papiriću niječnicu naći osobu koja ima neku od ostalih zadanih vrsta riječi. Ako pronađena osoba ima papirić s imenicom ili pridjevom, s njom se trebaju primiti za ruku, a ako je glagol, trebaju pokretom ruku pokazati da se ne pišu sastavljeno (npr. pokretom koji znači «stop» ili «ne prilazi bliže»). Ako se radi o glagolu koji pripada među iznimke o pisanju niječnice i glagola, trebaju se, kao i imenice i pridjevi, primiti za ruke. Na kraju vježbe svaki par izvodi svoj kratki dijalog u dvije rečnice koji će objasniti zašto se nisu primili za ruke (npr. Rado bih te primio za ruku, no ja sam glagol znati i ne mogu se približiti niječnici. ili Ja sam imenica i moram stajati tik uz svoju niječnicu. ili Ja sam glagol, no ja sam iznimka: volim biti jedno sa svojom niječnicom... ). Onako kako je u vježbenci u posljednjem zadatku osmišljen labirint s riječima s pogreškama, može se također izvesti igra u stvarnome prostoru u učionici. Hodnici labirinta označuju se novinskim papirom, a zadane riječi, neke s pogreškama, neke bez pogrešaka, mogu se napisati na papire A4 formata, izrezati da budu eliptičnoga oblika i smjestiti na put kojim se učenici mogu kretati (na novinske

39

papire). Za jednu igru dovoljno je 15 – 20 riječi, od čega oko polovice riječi treba sadržavati pogrešku. Igra se može izvesti prije ili poslije rješavanja zadatka u vježbenici. Nastavni listić 1 1. a) Pročitaj pitalicu i pokušaj je riješiti! Kud ti noge lete, držim te za pete. Pred tebe se pružim, utanjim, odužim. Ne možeš me obići, ne možeš me stići. (Sjena.) b) Podcrtaj sve glagole iz pitalice i iznad svakoga napiši je li u prezentu (PZ) ili infinitivu (INF)! c) Glagole koji su bili u prezentu preoblikuj u infinitive! d) Odredi vid svim glagolima iz pitalice! e) Odredi kakvi su glagoli iz pitalice po predmetu radnje! 2. Objasni glasovne promjene koje su se dogodile kod podcrtanih glagola! Koja kokoš mnogo kokodače, malo jaja nosi. Koga nema, bez njega se može.

Glagolski pridjevi i glagolska imenica Hum, najmanji grad na svijetu Broj sati: 2 Ključni pojmovi: glagolski pridjev radni i glagolski pridjev trpni, nastavci kojima se tvore glagolski pridjevi, glagolske imenice i nastavak kojim se tvore Obrazovna postignuća: prepoznavanje i pravilna tvorba glagolskih pridjeva radnih i trpnih, tvorba glagolske imenice od glagolskih pridjeva trpnih koji završavaju nastavcima –n, -na, -no; -en, -enaeno; -jen, -jena, -jeno. Proširena znanja: prepoznavanje jotacije u tvorbi glagolskih pridjeva trpnih i glagolskih imenica, tvorba glagolskih imenica od glagolskih pridjeva trpnih tvorenih nastavcima –t, -ta, -to. Metodičke napomene Smatramo da je bolje obraditi glagolske pridjeve na prvom satu, a glagolske imenice na drugom satu, kad su glagolski pridjevi već poznati i uvježbani. Tako se izbjegava opterećenje učenika na jednom nastavnom satu i olakšava usvajanje novog gradiva koje je zapravo lagano i samo dopuna već naučenom kad su glagolski pridjevi već usvojeni. Zadaci u udžbeniku i vježbenici postupno vode učenike do novih spoznaja. U polaznom tekstu učenici upoznaju Hum, a u vježbenici Aleju glagoljaša. Tako uz gradivo koje obrađujemo proširujemo i znanje o glagoljaškoj tradiciji u Istri. Uz tekst iz vježbenice može se porazgovarati i o Bašćanskoj ploči ili nastanku glagoljice. Osvježimo dan! Ukoliko učenici na satu rješavaju zadatak s Nastavnog listića 2, učenicima se tom prilikom može pokazati kako će neke jezične podatke pronaći u jezičnim priručnicima. Učitelj/učiteljica može na sat donijeti nekoliko rječnika hrvatskog jezika i dati svakoj skupini učenika (skupinu čini 4-5 učenika, ovisno o broju rječnika koje učitelj ima) po jedan. Nakon toga zadaje im da pogledaju kako će glasiti glagolski pridjev glagola zadanih u zadatku objašnjavajući im pritom kako se traži neki podatak u jezičnom priručniku (abecedni poredak pojmova, značenje pojedinih kratica).

40

Nastavni listić 1 1. a) Pročitaj tekst! Dječak se nije na vrijeme vratio iz škole kući. Majka je pomislila da je otet. U svojoj mašti vidjela je otmičare kako muče njenog dječaka i drže ga zatočenim u nekoj mračnoj prostoriji. Istrčala je na ulicu u želji da pronađe svoje oteto dijete. I prije nego se nadala, dječak je bio pronađen. Pokazalo se da ga je otela jedna djevojčica koju je u mračnoj veži zaljubljeno gledao. b) Ispiši iz teksta i razvrstaj glagolske pridjeve: Glagolski pridjevi radni:_____________________________________________________________________________ Glagolski pridjevi trpni:______________________________________________________________________________ 2. Napiši razgovor između majke i sina nakon što ga je majka pronašla! U svome tekstu upotrijebi barem dva glagolska pridjeva radna i dva glagolska pridjeva trpna! Nastavni listić 2 1. Napravi glagolske pridjeve radne i trpne za m., ž. i s.r. jednine i množine od sljedećih glagola: voljeti, dovesti, povesti, utrnuti,voziti, misliti, željeti, izroniti, spomenuti 2. Od svih napisanih glagolskih pridjeva trpnih od kojih je moguće, napravi glagolske imenice! _______________________________________________________________________________

Izdvoji glagolske pridjeve trpne pri čijoj tvorbi se dogodila jotacija! _______________________________________________________________________________

Perfekt Kad sam bio mali Broj sati: 2 Ključne riječi: perfekt, glagolski pridjev radni, nesvršeni prezent glagola biti Obrazovna postignuća: upotreba i tvorba perfekta, upitni i niječni oblik perfekta, krnji perfekt Proširena znanja: futurski i svevremenski perfekt Metodičke napomene Obrada gradiva u strukturi 1. sata slijedi točke koje su u udžbeniku zadaci pod istim brojem. Učenicima je perfekt otprije poznat, tako da se obradom novog gradiva zapravo ponavlja i usustavljuje njihovo znanje. Važno je istaknuti način tvorbe upitnog oblika perfekta jer učenici prečesto upotrebljavaju pitanje s česticom da i li koje treba izbjegavati. Osvježimo dan! Nakon obrade upitnog oblika perfekta, učenici mogu zaigrati igru u parovima. Jedan učenik kaže rečenicu u perfektu, drugi učenik kaže tu istu rečenicu u upitnom obliku, prvi učenik je opet kaže u niječnom obliku. Nakon toga odmah nastavlja drugi učenik sa svojom rečenicom koju prvi stavlja u upitni oblik, a drugi opet u niječni. U drugom krugu igre prvi učenik počinje s upitnom rečenicom, drugi nastavlja s niječnom, a prvi završava jesnom. U trećem krugu prvi igrač počinje niječnom rečenicom, drugi nastavlja jesnom, a prvi završava upitnom. Pokušavaju izgovarati rečenice što brže, a pobjednik je onaj koji napravi manje pogrešaka. Pogreške bilježe svaki svojim prstima na rukama, tako da ih pisanje ne usporava.

41

Nastavni listić 1. Podcrtaj perfekte u sljedećem tekstu. Išao sam s roditeljima u kazalište. Vozili smo se tramvajem do Frankopanske ulice u kojoj se nalazi Kazalište «Gavella» koje smo željeli posjetiti. U njemu je igrala predstava «Breza». Predstava je bila jako lijepa, ali i jako tužna. Zadovoljno smo se vraćali kući jer su glumci izvrsno glumili i osjećali smo se bogatijima za jedan umjetnički doživljaj. 2. Napiši dvije rečenice iz teksta u upitnom i niječnom obliku! _________________________________________________________________________________

Napiši rečenice u kojima ćeš upotrijebiti svevremenski, futurski i krnji perfekt. Svevremenski podvuci crvenom, futurski valovitom, a krnji isprekidanom crtom. _________________________________________________________________________________

Aorist i imperfekt Biblija Broj sati: 2 Ključni pojmovi: aorist, imperfekt Obrazovna postignuća: prepoznavati aorist i imperfekt, razumjeti njihova osnovna značenja, usvojiti aorist i imperfekt pomoćnih glagola biti i htjeti, naučiti zamjenjivati aorist i imperfekt perfektom, naučiti tvoriti aorist i imperfekt glagola koji su česti u uporabi. Metodičke napomene Ova nastavna jedinica sadrži lingvometodičke predloške nastale na osnovi biblijskih tekstova pa se može povezati s nastavom književnosti te nastavom vjeronauka. Od učenika se očekuje da nakon obrade nastavne jedinice znaju prepoznavati i razlikovati glagole u aoristu i imperfektu te oblikovati češće primjere glagola u tim vremenima. Radi kasnije obrade pluskvamperfekta i kondicionala potrebno je da učenici savladaju oblikovanje aorista glagola biti. Budući da planom i programom u šestom razredu nije predviđeno uvođenje pojmova naglašeni i nenaglašeni oblik, ti su pojmovi ponuđeni u udžbeniku samo za darovite učenike i učenike s povećanim zanimanjenjem za gradivo jezika (uz znak dragulja), no radi razumijevanja oblikovanja kondicionala, predlažemo da se svim učenicima skrene pozornost na to da aorist glagola biti može imati dva oblika, ali u provjeravanju znanja, ne treba očekivati od učenika da znaju imenovati te pojmove. Za darovite udžbeničkom je jedinicom predviđena i obrada glasovnih promjena koje se događaju u oblikovanju aorista i imperfekta. Iako poznavanje glasovnih promjena nije gradivo koje svi učenici trebaju znati, dobro je podsjetiti učenike da od glasa t nastaje glas ć i da od glasa k nastaje glas č, kako bi u oblikovanju aorista i imperfekta što manje griješili. Osvježimo dan! U svakodnevnome životu oni koji razumiju tekst u perfektu, uglavnom razumiju i tekst u kojemu su glagoli u aoristu i imperfektu. Stoga improvizacija koju predlažemo može imati elemente humora, a služi kao vježba preoblikovanja teksta koji sadrži aoriste i imperfekte u tekst u perfektu. Jedan je učenik osoba koja se zna služiti samo glagolima u aoristu i imperfektu, drugi igrač razumije samo perfekt, a treći je učenik prevodlilac. Zadaju se i zanimanja: prvi učenik je osoba koja daje neku vrstu uputa (npr. učitelj tjelesne kulture, glavni kuhar, policajac...), a drugi je osoba od koje se očekuje da upute izvrši (npr. učenik na satu tjelesne kulture, pomoćni kuhar, prolaznik...). Prevodilac prevodi

42

upute prvoga učenika, a drugi ih učenik izvršava, ali samo ako je uputa dobro «prevedena». Ako je u preoblici pogreška, učenik koji bi trebao izvršiti uputu, radi neku sasvim drugu radnju po svojoj volji. Nakon čitanja i interpretacije bajke Ivane Brlić-Mažuranić (prema popisu lektire), dio teksta može se ponovno čitati s dodatnim zadacima. Prije početka čitanja ulomka dogovore se geste ili pokreti koji označuju glagolske oblike koji se pojavljuju u tekstu: INF, PZ, PF, AO i IPF (npr. okret, podizanje ruku, čučanj, skok, pucketanje prstima – pokreti koji se lako i brzo mogu izvesti i kojima se ne stvara buka). Učenici se podijele u dvije natjecateljske skupine koje stoje jedna nasuprot drugoj. Učenik koji pogriješi u prepoznavanju i pokazivanju prepoznavanja glagolskog oblika dogovorenom gestom ili pokretom, ispada iz igre. Sudac je učitelj, a pogrešku trebaju prijaviti učenici protivničke skupine nakon svakog pročitanog glagola. Pobjednička je skupina koja na kraju teksta ostane s više članova. Nastavni listić 1 Izborni dikatat (perfekt, aorist, imperfekt) Podijeli stranicu bilježnice u tri stupca! Na vrhove stupaca napiši nazive prošlih glagolskih vremena koje ste do sada učili! Dok učitelj bude čitao tekst, zapisuj glagole razvrstavajući ih u odgovarajuće stupce!

Diktat 1 Potop Kiša je neprestance padala četrdeset dana i četrdeset noći. Bujice potekoše i dizahu korablju uvis, sve dok nije plovila u visini planinskih vrhova. Na kraju na Zemlji nije ostao ni jedan vidljiv planinski vrhunac, ni jedno jedino živo stvorenje, osim onih koji se nalažahu na korablji. Kiša napokon prestade. Dani su prolazili, a zatim zapuše silan vjetar. Kad se vjetar stišao, vode polako počeše opadati i korablja stade na vrhu gore Ararat. Vrijeme je prolazilo i Noa pokuša vidjeti jesu li se vode povukle. Pustio je prvo gavrana, a zatim i golubicu da vidi hoće li ptice naći gdje suhu zemlju da se spuste, no oni ne nađoše suho tlo. Nakon sedam dana Noa opet posla golubicu i ona se uskoro vrati s maslinovim listom u kljunu. Noa je po tome saznao da su vode počele opadati. Nakon sedam dana opet pusti golubicu i ona se više ne vrati, što Noi bijaše znak da je našla mjesto gdje će živjeti. Noa pogleda van i vidje da se zemlja osušila. Diktat 2 Duga Kad je Noa i njegova obitelj izađoše iz korablje zajedno sa svim stvorovima koji su se na korablji nalazili, Noa izgradi žrtvenik i, u znak zahvalnosti što ga je Bog spasio od potopa, prinese mu žrtvu. Žrtva bijaše Bogu ugodna i on blagoslovi Nou i njegovu obitelj. Kad je Bog izgovarao riječi blagoslova, na nebu se pojavi duga. «Ova duga», reče Bog, «znak je da potop nikad više neće uništiti svijet. Od sada, kad god ugledate dugu, ona će vas podsjetiti na obećanje koje sam dao svakom živom stvoru na Zemlji.»

43

Pluskvamperfekt Tajne starih civilizacija Broj sati: 2 Ključne riječi: pluskvamperfekt, glagolski pridjev radni, imperfekt i perfekt glagola biti Obrazovna postignuća: pluskvamperfekt – pretprošlo glagolsko vrijeme, tvorba pluskvamperfekta Metodičke napomene Prvi sat učitelj može započeti razgovorom o davnoj prošlosti Zemlje, ispitujući učenike u kojem bi razdoblju Zemljine prošlosti voljeli živjeti i zašto. Nakon kratkog razgovora, učitelj čita polazni tekst. Učenici mogu zatim izraziti svoje dojmove o pročitanom i iznijeti još neke informacije o dostignućima starih civilizacija o kojima su čitali ili čuli. Razgovor o prastarim civilizacijama zgodan je uvod u pretprošlo glagolsko vrijeme, jer učitelj može lakše objasniti pretprošlost zornim primjerima. Način tvorbe pluskvamperfekta učenici će sami prepoznati budući da poznaju sve dijelove kojima se ovo glagolsko vrijeme tvori. Nastavni listić 1 predlažemo da učenici riješe na kraju prvog sata (sata obrade). Osvježimo dan! Nakon što na satu uvježbavanja gradiva učenici riješe zadatke iz vježbenice, može se zaigrati igra Pričam ti priču. Učiteljica/učitelj kaže učenicima da će zajedno ispričati priču o putovanju kroz vrijeme. Zamislit će da putuju u prošlost pomoću vremeplova i sami će odabrati u kojem će se povijesnom trenutku naći. Svaki učenik reći će dvije rečenice. U jednoj će pokušati upotrijebiti pluskvamperfekt, ako je to moguće. Ako nije, to će pokušati sljedeći učenik. Priču će osmišljavati zajedno, a za domaću zadaću napisat će svaki svoju, u kojoj će pluskvamperfekt upotrijebiti barem tri puta. Nastavni listić 1 1. Spoji dijelove pluskvamperfekta pa ih umetni u rečenice: bio sam, bijasmo, je bila, bijahu, bijaše, gledao, išli, tražila, došli, čuo. a) Jučer ________________________ film koji mi se svidio. b) U kino ________________________ prijatelj i ja zajedno, ali kući sam se vratio sam. c) Njega je pred izlazom čekala mama, koja ga___ prije toga____________ ne znajući kamo je otišao. d) U goste im __________________ neki rođaci pa je majka željela da on ode ravno kući poslije kina. e) Prijatelj se ražalostio kad ___________________ da ne može sa mnom još malo prošetati po gradu. Nastavni listić 2 Pokraj svake rečenice zadana su dva glagola. Razmisli kada se koja radnja u rečenici događa pa zadane glagole stavi u aorist, imperfekt, perfekt ili pluskvamperfekt i umetni u rečenice. Kad __________________________ u kuću, ___________________ radosne roditelje. (ugledati, ući) Oni nam, sjajnih očiju, ___________________ da nam ______________________ neki poklon. (reći, kupiti) _________________________ kad to _________________________ . (čuti, razveseliti) Mama nam _____ tada __________________ da sjednemo, a nakon toga ____ tata ____________ poklon. ( reći, donijeti) Tata _____________________ malu košaricu. (donijeti) U njoj se ________________________ malo štene. (koprcati) Već dugo ___________________________ psića, pa našoj sreći _______________________ kraja. ( ne biti, željeti)

44

Prošla glagolska vremena (uvježbavanje i usustavljivanje) Crni Petar Broj sati: 1 v. Uzorci nastavnih priprema

Futur prvi Prijevozna sredstva Broj sati: 2 Ključni pojam: futur prvi Obrazovni zadaci: prepoznavati, pravilno pisati i izgovarati futur prvi, razumijevati njegovo značenje i oblikovanje, samostalno sprezati glagole u futuru prvom Metodičke napomene Polazni tekst Zrak, sunce, voda – gorivo za automobile ima, između ostaloga, i odgojnu ulogu – razvijanje ekološke svijesti učenika pa se može povezati s nastavom prirode i satom razrednoga odjela. Učenici otprije znaju sastavnice futura prvoga (prezent glagola htjeti i infinitiv) pa bi im savladavanje futura prvoga trebalo biti lako. Usprkos tome, kod futura prvoga često se griješi pa je potrebno učenicima skrenuti pozornost na najučestalije pogreške: - upotreba infinitiva bez završnoga –i kod glagola koji završavaju na –ti, samo kada se glagol nalazi ispred glagola htjeti; - upotreba potpunoga infinitiva u svim ostalim slučajevima (kod glagola s nastavkom –ći u oba redoslijeda, kod glagola s nastavkom –ti kad se nalaze iza glagola htjeti); - na izgovor futura prvoga, osobito kad se glagol nalazi ispred glagola htjeti; - na pisanje i izgovor glasa ć u infinitivnom nastavku i svim oblicima prezenta glagola htjeti; - na pravilno oblikovanje niječnih i upitnih rečenica s glagolima u futuru prvom. Osvježimo dan! Na kraju sata obrade ili na početku sata uvježbavanja spoznaja o futuru prvome može se odigrati igra traženja skupine po zadanome kriteriju. Za tu igru učitelj priprema listiće s riječima: glagolom htjeti u različitim oblicima prezenta i glagolima u infinitivu s nastavkom –ći (za svakoga učenika po jedan listić s po jednom riječju, tako da bude jednak broj glagola u infinitivu i nenaglašenoga prezenta glagola htjeti te podjednak broj nenaglašenoga prezenta glagola htjeti za različite glagolske osobe). 1. Podijelite se u dvije skupine: prezent i infinitiv! 2. Podijelite se u parove tako da svaki par čini jedan glagol u futuru prvome! 3. Razvrstajte se u šest skupina po glagolskoj osobi koja je izrečena pojedinim parom glagola koji čine futur prvi (Parovi nastali u 3. zadatku traže one koji imaju glagole u istoj glagolskoj osobi kao oni; učenici koji imaju glagole u 3. osobi sami odlučuju hoće li se svrstati u skupinu 3. osobe jednine ili osobe množine.) 4. Razvrstajte se u dvije skupine: onu u kojoj su glagoli koji sadrže glas č i na onu u kojoj su glagoli koji sadrže glas ć (Naravno, svi će se učenici svrstati u jednu skupinu, što je i cilj da bi učenici uočili da i glagol htjeti u prezentu i svi glagoli s infinitivnim nastavkom –ći sadrže glas ć, a nikada č.) Prijedlog glagola za razredni odjel od 30 učenika: ću, ću, ćeš, ćeš, ćeš, će, će, ćemo, ćemo, ćemo, ćete, ćete, ćete, će, će; ići, peći, reći, izreći, vući, moći, reći, izreći, doći, povući, poreći, ispeći, naći, pronaći, pomoći. Igra se može obogatiti dodavanjem drugih oblika: naglašenoga prezenta glagola htjeti, čestice li (za stvaranje upitnih rečenica), infinitiva glagola s nastavkom –ti s potpunim nastavkom i bez završnoga – i, samo sa završnim –i, a nakon obrade futura drugoga i svršenoga prezenta glagola biti te glagolskoga pridjeva radnog. Na kraju drugoga sata može se izvesti vježba usmenoga izražavanja s upotrebom futura prvoga. Učitelj stvara dramsku situaciju da učenike uvede u zadatak stvaranja opisa. Iz uloge voditelja Ureda za ekologiju obraća se učenicima dajući im ulogu izumitelja. Pritom ih dijeli u skupine i daje im zadatak da izume novo prijevozno sredstvo koje neće ni na koji način zagađivati okoliš, a ipak će biti dovoljno

45

pokretljivo i brzo (v. 7. zadatak u vježbenici). Nakon davanja uputa za rad učenici se u skupinama pripremaju za usmeno opisivanje zamišljenoga prijevoznog sredstva. Nakon desetak minuta, svaka skupina, još uvijek iz uloga, opisuje prijevozno sredstvo budućnosti. Učitelj iz uloge voditelja Ureda navodi učenike na uporabu futura prvog postavljajući potpitanja (npr. Kako ćete nazvati svoje prijevozno sredstvo? Koliko će koštati? Koliko će osoba moći prevoziti? U kojim će se bojama proizvoditi.). Učitelj tijekom učeničkoga izlaganja bilježi eventualne jezične pogreške (o čemu ne mora obavijestiti učenike – oni mogu misliti da to čini iz uloge voditelja zamišljenoga Ureda) te nakon završetka svih opisa piše na ploču rečenice u kojima je bila načinjena jezična pogreška vezana uz futur prvi, a zatim učenici prepisuju rečenice ispravljajući pogreške. Ako bude pogrešaka vezanih i uz futur drugi, to može biti prilika da se najavi sljedeća nastavna jedinica. Nastavni listić 1 Dopuni tekst sljedećim glagolima tako da ih preoblikuješ u futur prvi: ne morati, činiti, ići, izgraditi, prijeći! U nekim razvijenim zemljama, sve više ljudi na posao i u školu putuje biciklima. Vožnja kolnikom na biciklu može biti opasna, pa se nadamo da ___ i u mojem zavičaju uskoro ______________ biciklističke staze. Selo u kojem živim udaljeno je od moje škole tri kilometra. Kad se izgradi bicikilistička staza, taj ____ put biciklom __________ za pet minuta. Tada ________ _____________ svaki dan pješačiti. Kad budem htio ići na igranje, _______ _____ biciklom, a kad me mama pošalje u dućan, taj posao ___________ _____ mi se kao igra. Nastavni listić 2 Pismeno objasni crtež iz udžbenika koji prikazuje jedrilice! Obrati pažnju na glagole koji su napisani na jedrima!

Futur drugi Predrasude Broj sati: 2 Ključni pojam: futur drugi Obrazovna postignuća: prepoznavati, razlikovati i pravilno pisati futur drugi, razumijevati njegova značenja, upotrebu i oblikovanje, samostalno sprezati futur drugi, znati ga zamjenjivati prezentom svršeh glagola, znati zamjenjivati prezent svršenih glagola futurom drugim. Metodičke napomene Test Robuješ li predrasudama? usmjeren je, osim na usvajanje spoznaja o futuru drugom, i na ostvarivanje odgojnih zadatka. U daljem tijeku obrade nisu obrađeni svi glagoli koji se u njemu pojavljuju u futuru drugom pa to može biti zadatak za samostalan rad učenika na kraju sata. Učenici sastavnice futura drugoga poznaju otprije (svršeni prezent glagola biti i glagolski pridjev radni) pa bi svi učenici trebali s lakoćom usvojiti oblikovanje futura drugoga. Najveća poteškoća jest u tome kako objasniti učenicima upotrebu futura drugoga, budući da učenici još ne razlikuju jednostavne od složenih rečenica ni zavisne od nezavisnih rečenica. Moguće je uvježbavati upotrebu futura drugoga na mnogo primjera i odgoditi objašnjenje pravila o upotrebi za sedmi razred, no budući da učenici već znaju prepoznati predikat u rečenici, svima će biti jednostavno prebrojiti predikate pa to može biti polazište i za razumijevanje (dijela) upotrebe futura prvoga i futura drugoga: za izricanje buduće radnje u rečenicama s jednim predikatom (u jednostavnim rečenicama) upotrebljava se futur prvi (ili prezent). Obješnjenje o upotrebi futura u složenim rečenicama ipak ćemo ostaviti za sedmi razred, no na primjerima ćemo početi uvježbavati i tu upotrebu. Ako učitelj ipak želi dati obješnjenje, ili ako učenici sami pitaju, predlažemo da se ukratko objasni odnos surečenica u zavisnosloženim i odnos surečenica u nezavisnosloženim rečenicama. Da bi učenici mogli lakše prepoznati zavisnosloženu rečenicu,

46

možemo im napisati najčešće vezničke riječi koje se nalaze na početku zavisnih rečenica, osobito vremenskih, pogodbenih i uzročnih (ako, kad, čim, dok, gdje, jer, budući da, kako...). Termine i objašnjenja vezana uz sintaksu u šestom razredu nećemo ispitivati, nego samo upotrebu budućih vremena, i to na jednostavnijim i svakodnevnim primjerima. Isto tako, u udžbeniku je ponuđeno uz simbol dragulja i objašnjenje o vremenskom odnosu radnji u složenoj rečenici, vezano uz upotrebu futura drugoga, no od učenika nećemo očekivati da to samostalno znaju objasniti, nego im ta spoznaja može koristiti za razumijevanje mogućnosti uporabe futura radi uspješnijeg svakodnevnog sporazumijevanja. Osvježimo dan! Prije rješavanja zadataka u vježbenci može se odigrati odgojna igra kojom se učenicima usmjerava pozornost na to da svi katkad robujemo predrasudama te da stoga ne možemo dobro rasuđivati. Igra se odvija na sljedeći način. Učenici stoje u krugu zatvorenih očiju. Učitelj govori: «Kome prstom dotaknem rame, u igri preuzima ulogu krivca.» Učitelj prolazi oko kruga i dotakne svakog učenika (što učenici ne smiju znati), a zatim nastavlja s davanjem uputa: «Na moj znak, otvorit ćete oči i pokušat ćete isključivo promatranjem ostalih učenika, u potpunoj tišini, zaključiti tko je kriv. Tko dobije ulogu krivca, treba se ponašati tako da ne izgleda sumnjivo. Promatrajte tko se ponaša drugačije, tko se čudno smješka ili meškolji...» Nakon nekoliko minuta učitelj dodaje uputu: «Sada svi podignite jednu ruku u zrak! U sebi se odlučite tko vam je najsumnjiviji, i dalje bez riječi, a zatim ruku usmjerite prema toj osobi.» Vjerojatno je da se mišljenja neće slagati, stoga učitelj dodaje: «Bez riječi uskladite mišljenja, odnosno svi pokažite na osobu na koju je naviše učenika posumnjalo. Molim vas, i dalje nemojte ništa govoriti.» Igra se ponavlja još jednom, na isti način, i dalje bez riječi. Učenici zatvaraju oči, učitelj ovaj put ne dotiče nikoga (što oni ne znaju), daje znak da mogu otvoriti oči i ponavlja upute. Tijekom drugoga kruga igre učitelj upućuje učenike da promatraju tko je promijenio ponašanje, tko je drugačiji nego u prvome krugu. Potrebno je upozoriti učenike da ni u kojem slučaju ne otkriju, niti nakon igre, da su bili krivci, sve dok ih učitelj to izravno ne zapita. Tek nakon drugoga kruga igre, povest će se razgovor o «krivcima» i to pod učiteljevim vodstvom. Razgovor teče na sljedeći način: «Zašto ste u prvome krugu posumnjali (npr.) na Karlu? Kako se ponašaju osobe koje su krive i koje lažu? Zašto ste u drugome krugu posumnjali na Petra? Kako se ponašao u prvome, a kako u drugome krugu? Zar vam nije bio sumnjiviji u prvome krugu? Zašto?» Tek nakon obrazlaganja «optužbi», učitelj upućuje: «Neka digne ruku tko je bio kriv u prvome krugu. Neka digne ruku tko je bio kriv u drugome krugu.» Budući da je učitelj u prvome krugu dotaknuo rame svakog učenika, svi će dignuti ruku. U drugome krugu učitelj neće nikoga dotaknuti, prema tome nitko se neće javiti da je bio «krivac». Slijedi razgovor o iznevjerenim očekivanjima, odnosno o tome da su učenici sami stvorili predrasudu da krivac mora biti jedna osoba (ili nekoliko njih), a ni u kojem slučaju da su krivci svi ili nitko. Učitelj može učenike podsjetiti na rečenicu koju je bio upotrijebio dok je davao upute, kojom nije rečeno koliko je krivaca (jedan, više ili svi) niti hoće li uopće ikoga dotaknuti. Razgovor se može proširiti na primjere predrasuda iz svakodnevnoga života koje mogu biti štetne. Neke od uvriježenih predrasuda navedene su u 5. zadatku u vježbenici. Nakon ove igre slijedi rješavanje zadataka u vježbenici, među kojima je i zadatak slično osmišljen kao odigrana igra. Nastavni listić 1 1. Zamijeni u sljedećim rečenicama prezente svršenih glagola futurom drugim istih glagola, a da se smisao rečenica ne promijeni. Kad me Krešo upozna, znat će da sam mu pravi prijatelj. Bit će mi žao ako povjeruje neistinitim glasinama o meni. 2. Zamijeni u sljedećim rečenicama future druge prezentima istih glagola, a da se smisao rečenica ne promijeni. Ako budemo sami razmislili, saznat ćemo istinu. Nikada mi neće biti prijatelj netko tko me ne bude saslušao.

47

Kondicional prvi i drugi Da sam odrastao Broj sati: 2 Ključni pojmovi: konidicional 1. i 2., aorist glagola biti, glagolski pridjev radni; pogodba, želja, mogućnost Obrazovna postignuća: tvorba i upotreba kondicionala 1. i 2., pravilno rabiti kondicional prvi i drugi za izricanje želje i molbe Metodičke napomene U vježbenici ima mnogo zadataka za uvježbavanje kondicionala 1. i 2. Budući da se kondicional 2. puno rjeđe koristi u svakodnevnim govornim situacijama, učitelj može smanjiti broj zadataka za rješavanje, slijedeći mogućnosti djece u razredu. Osvježimo dan! Djeca se mogu poigrati tako da jedan dođe na ploču i napiše svoju rečenicu u kojoj je namjerno napravio/la jednu ili više pogrešaka u pisanju kondicionala, a učenici koji prepoznaju pogrešku javljaju se i dolaze je ispraviti. Na taj način mogu se poigrati i u paru, ali tada učitelj/učiteljica nema mogućnosti provjeriti točnost rješenja. Nastavni listić 1 Kondicional 1.a) Dopuni dijelovima kondicionala rečenice: Volio ____ ići sutra u kino. Mogao ______ pozvati i svoju prijateljicu Anitu, pa __________ zajedno prošetali prije odlaska u kino. b) Napiši sljedeće glagole u 1.os..jd. i 1.os.mn. kondicionala 1. u m. i ž. rodu: voljeti, raditi, željeti, smjeti, htjeti! c) Odaberi tri glagola iz b) zadatka i napiši rečenice u kojima ćeš ih upotrijebiti u 2. os. množine. 2. Odaberi jedan glagol i napiši rečenicu u kojoj ćeš glagol upotrijebiti u kondicionalu 2. (odaberi u kojoj osobi jednine ili množine)!

Imperativ Bonton Broj sati: 2 Ključni pojmovi: glagolski način, imperativ Obrazovna postignuća: prepoznavati imperativ kao glagolski način, razumjeti njegova najčešća značenja te oblikovanje, iskazivati zapovijed i molbu imperativom, razlikovati istoobličnice imperativa i prezenta Metodičke napomene Nastavna jedinica imperativ obrađena je pomoću lingvometodičkih predložaka s temom bontona pa se oni mogu iskoristiti i za satove razrednoga odjela, a osobito preporučujemo vježbenički tekst koji govori o bontonu u ophođenju s osobama s posebnim potrebama. Nastavnim planom i programom predviđeno je da učenici prepoznaju imperativ kao glagolski način kojim se najčešće izriče molba i zapovijed. Uz znak dragulja (za darovite učenike i one koji pokazuju veće zanimanje za gradivo jezika) ponuđeni su primjeri ostalih značenja imperativa. Uz obradu imperativa predlažemo ponavljanje spoznaja o odnosu govornik – sugovornik – osoba koja ne sudjeluje u razgovoru kako bi učenici razumjeli zašto imperativ u suvremenom književnome jeziku

48

ima samo oblike za 2. osobu jednine i množine te 1. osobu množine te da bi znali upotrijebiti oblik neka + PZ ili da + PZ za 3. osobu. Svi učenici trebaju usvojiti oblikovanje imperativa (predlažemo da se ne uče nastavci, nego da se oblikovanje uvježbava na čestim primjerima), a samo darovite učenike (zadatak uz znak dragulja) upućujemo da se u imperativu nekih glagola događa sibilarizacija, a kod nekih jotacija. Sve učenike možemo podsjetiti da od glasova k i c može nastati glas č, a od glasa t glas ć, bez objašnjavanja pojedinosti o glasovnim promjenama. Osvježimo dan! Kao motivacija za obradu imperativa može poslužiti sljedeća vježba. Premda se očekuje od učenika da se tijekom vježbe kreću, nije potrebno posebno prilagođavati prostor, nego se učenici mogu kretati i između klupa te u praznom dijelu učionice iza klupa i ispred ploče. Učitelj zamoli učenike da ustanu s mjesta i izvršavaju jednostavne upute koje će im davati. Učitelj upute daje na sljedeći način: «Hodajte! Stanite! Hodajte! Stanite!» Nakon dvije promjene uputa, objašnjava učenicima da će upute koje im je dao u nastavku vježbe zamijeniti značenja: uputa «Hodajte!» značit će «Stanite!», a uputa «Stanite!» značit će «Hodajte!». Nakon nekoliko izmjena, koje se ne moraju izmjenjivati pravilno, ni po ritmu niti po redoslijedu, učitelj daje sljedeći zadatak: «Prvim dvjema uputama koje ostaju u zamijenjenim značenjima dodat ćemo još dvije: Skočite! i Zaplješćite!» Slijedi nastavak vježbe u kojemu se izmjenjuju prve dvije upute u zamijenjenim značenjima te druge dvije, naknadno dodane, u pravim značenjima. Upute se također izmjenjuju nepravilnim rasporedom te nepravilnim ritmom. U završnome dijelu vježbe značenja se zamjenjuju i drugim dvjema uputama: kad učitelj kaže: «Skočite!», učenici trebaju pljesnuti, a kad kaže: «Zaplješćite!», trebaju skočiti. Vježba se proširuje preoblikovanjem uputa u 2. lice jednine (npr. «Ana, molim te, skoči!, Ante, zaplješći!) te u 1. licu množine (npr. «Svi hodajmo! Stanimo!»), pri čemu se u izvršavanje uputa uključuje i učitelj. Vježba završava molbom: «Molim vas, sjednite na svoja mjesta!» Nakon vježbe učitelj će napisati na ploču glagole kojima je davao zapovijedi i upućivao molbe te povesti razgovor o najčešćim značenjima glagola u imperativu te nastavcima. Vježba traje oko 5 minuta a pridonosi, osim uočavanju značenja imperativa te njegovih nastavaka, i za razvijanje koncentracije te stvaranje vedroga ozračja. Može se izvesti ponovno na kraju sata s dodatnim uputama, u pravima ili/i zamijenjenim značenjima: čučni, ustani, reci svoje ime, dotakni osobu do sebe, podigni ruke, spusti ruke, okreni se za 180 stupnjeva... Upute mogu predlagati i učenici. Umjesto te vježbe, ili nakon nje, može se izvesti sljedeća vježba. Učenici ustaju s mjesta i smještaju se u prostor tako da nitko nikoga ne može dotaknuti kad raširi ruke. Učitelj zadaje radnje, a učenici ih izvršavaju. Npr. Napiši prstom svoje ime u zraku! Napiši ga u zraku laktom i uz njega nešto nacrtaj! Razgibaj ramena, a zatim jednim ramenom napiši svoje ime! Napiši ime koljenom, a zatim ga drugim koljenom obriši! Napiši nosom ime svojega najboljeg prijatelja! Reci u sebi ime svoje simpatije, zamisli da možeš pisati pogledom pa napiši ime svoje simpatije u zraku! Ova vježba služi i za razgibavanje te za oslobađanje za komunikaciju. Podnaslov nastavne jednice (Bonton) i lingvometodički predlošci koji govore o lijepome ponašanju prema svima i posebno prema osobama s posebnim potrebama nude mnoštvo mogućnosti za ostvarivanje odgojnih zadataka. Te odgojne zadatke moguće je povezati s obradom imperativa tako da se izvedu improvizacije vezane uz Balogov Bonton (lingvometodički predložak, udžbenik) te uz ulomak iz Bontona u svakodnevnoj komunikaciji s osobama s posebnim potrebama (lingvometodički predložak, vježbenica, 2. zadatak). Prve će improvizacije biti šaljive, a druge će biti usmjerene na uočavanje potrebe da se humano odnosimo prema osobama s posebnim potrebama. I jedna i druga skupina improvizacija iziskuju razgovor i komentar, a također pridonose savladavanju imperativa jer se primjeri glagola zorno prikazuju. Nastavni listić 1 Prepiši ulomak iz Balogova Bontona tako da svaka rečenica dobije suprotan smisao, odnosno tako da niječne rečenice preobikuješ u jesne i obrnuto! Ako to učiniš kako valja, dobit ćeš pravila kako se zaista treba ponašati za stolom.

49

Glagolski oblici (usustavljivanje) Bajka Broj sati: 3 Ključni pojmovi: glagolski oblici Obrazovna postignuća: ponoviti, uvježbati i usustaviti spoznaje o glagolima i glagolskim oblicima usvojene u 6. razredu Metodičke napomene Predlažemo da se ponavljanju, uvježbavanju i usustavljivanju gradiva o glagolskim obilicima posvete barem 4 školska sata. Tri sata mogu se izvesti rješavanjem zadataka iz vježbenice, pri čemu se dijelovi satova povezuju s nastavom književnosti (bajka kao književna vrsta, I. Brlić Mažuranić: Regoč, Ribar Palunko i njegova žena, v. 2., 3. i 4. zadatak), jezičnoga izražavanja (stvaranje bajke) te medijske kulture (dramatizacija bajke, scenske improvizacije, v. 5. zadatak i zadatak Za znatiželjne). Predlažemo da se jedan sat posveti ponavljanju gradiva na istom tipu zadataka kakvi će se pojaviti u pismenoj provjeri (v. Radni listovi za provjeru znanja, Hrvatska jezična škrinjica 6). Osvježimo dan! Podnaslov ove vježbeničke jedinice jest Bajka te nudi mogućnost integriranja nastavnih područja hrvatskoga jezika. Uz 3. zadatak u vježbenici (upute za stvaranje bajke), mogu se učenicima dati sljedeći zadaci za rad u skupinama. Razredni se odjel dijeli u pet skupina i svaka skupina na listiću dobiva zadatke. Zadatak za 1. skupinu: Osmislite jedan glavni lik nove bajke koji je predstavnik dobra i dajte mu ime. Napišite osobine toga lika te što taj lik želi postići i zašto. Zadatak za 2. skupinu: Osmislite jedan lik nove bajke koji je predstavnik zla i dajte mu ime. Napišite osobine toga lika te što taj lik želi postići i zašto. Zadatak za 3. skupinu: Osmislite jedan lik nove bajke koji pomaže dobrima i jedan koji pomaže zlima i dajte im imena. Napišite njihove osobine te što ti likovi žele postići i zašto. Zadatak za 4. skupinu: Osmislite i pismeno opišite mjesto i vrijeme radnje nove bajke! Zadatak za 5. skupinu: Osmislite jedan lik koji ima čudesne osobine, navedite koje i dajte mu ime. Osmislite i jedan predmet koji ima čudesna obilježja i opišite ga. Za ovaj zadatak treba osigurati dvadesetak minuta, nakon čega predstavnici skupina čitaju uratke. Slijedi zajednički rad na osmišljavanju glavnih događaja i njihova slijeda te uspostavljanju logičnih uzročno-posljedičnih veza među događajima i likovima te mjestom i vremenom radnje. Nakon dogovora učenici u radu na sljedećem satu ili u radu kod kuće pismeno oblikuju bajku, s mogućnošću da sami promjene zajedničke zaključke koji im se nisu svidjeli. Učitelj može zadati glagolske oblike koje učenici trebaju upotrijebiti u svojim bajkama. Uz 5. zadatak u vježbenici (Hoćko i Nećko) učenici mogu izvesti nekoliko improvizacija po uzoru na predložak, a zatim ih zapisati u bilježnice. Prije rješavanja zadatka Za znatiželjne o glasovnim promjenama mogu se izvesti, uz desetminutnu pripremu, monolozi vila Palatalizacije, Sibilarizacije i Jotacije u kojima one govore o sebi. Da bi potaknuo učenike da kvalitetno izvrše zadatak, učitelj može biti prva vila: «Ja sam Jotacija. Imam čudesnu moć da mnoge glasove pretvorim u neke sasvim druge. U tome mi pomaže moj čarobni štapić u obliku glasa j. Samo ga stavim iza nekoga glasa i on se pretvori u drugi glas. Na primjer, ako čarobno j stavim iza k, k se u trenu pretvori u č. Moja je moć velika, no ne vrijedi uvijek, nego samo kad se taj glas nalazi na kraju osnove. Na primjer, u riječima tjerati i djeca, sve sam pokušala da od t nastane ć, no uzalud. No to je zato što se t i moj čarobni j nisu susreli na kraju osnove, nego u osnovi. Ali u imenicama kao cvijet, prut, u glagolima kao skakutati i zaplitati, s lakoćom izvodim čuda pa nastaju cvijeće, pruće, skakućem, zaplićem... Nastavni listić 1 Podcrtaj u sljedećim rečenicama sve glagole, odredi im glagolske oblike i označi kraticama, a zatim ispravi sve glagole koji su pogrešno napisani.

50

Mudra žena Živijo otac sa svojom kćeri. Do njih došo glas da će kralj nagradit bogato onoga tko mu donese najljepši cvijet. I ljudi potrčahu svatko na svoju stranu u potrazi za najljepšim cvijetom. Tako i ova kći, u polju nabere cvijet pšenice, cvijet loze i cvijet masline. Dođe ocu i dade mu tri cvijeta te ga zamoli da ode kralju i odnese mu ih. Kralj bijaše zadovoljan cvijećem i pošalje oca kući dajući mu tri svitka pamuka: «Neka mi tvoja kći od ova tri svitka isplete konope i sva jedra za brod.» Otac sav žalostan prenese kćeri što zapovjedi kralj, a kći će na to: «Oče, evo ti ova tri prutića, odnesi ih kralju i reci mu da mi od njih načini kudjelju, vreteno i držač za iglu.» Kad je kralj čuo što mu djevojka poručuje, odgovori: «Kaži kćeri da mi dođe ni gola ni obučena, ni na konju ni bez konja.» Otac krene kući sav ojađen misleći: «Što čemo i kako čemo učinit? Kako če moja sirota kći izvršiti kraljevu naredbu!» Kad je stigao kući i reko kćeri što kralj od nje traži, ona se ne prestraši, nego reće: «Ne brini, oče, lako ću!» i ogrne ribarsku mrežu na golo tijelo, uzme konja i pusti ga da je konj vuće za sobom. Kad je kralj vidio kako je djevojka mudra, uze je za ženu i nagradi nju njezina oca kako je bio obećao. (Prema hrvatskoj narodnoj bajci)

Zarez Razumijevanje poruke Broj sati: 2 Ključne riječi: zarez, vokativ, nabrajanje, naknadno dodavanje riječi u rečenicu, suprotnost (zarezi a, ali, nego, no, već ), usklik u rečenici Obrazovna postignuća: uočiti važnost pisanja zareza u rečenici radi razumijevanja rečenice; razviti do automatiziranosti naviku pisanja zareza u rečeničnim situacijama u kojima ga je obvezno pisati (vokativ u rečenici, nabrajanje riječi ili rečenica, ispred i iza usklika, ispred suprotnih veznika…) Metodičke napomene Na početku sata učenici pročitaju kratak tekst o Pitiji i pogledaju strip. Razgovarajući o stripu zapaze važnost zareza za razumijevanje teksta, što potvrde i proučavanjem primjera u 1. zadatku. Učitelj može učenicima zadati još nekoliko primjera u kojima će oni prepoznati važnost zareza u rečenici i objasniti kako se rečenica može razumjeti ukoliko zarez promijeni mjesto. (Na primjer: Moja prijateljica Ana i ja dogovorile smo se da ćemo danas slušati glazbu. Moja prijateljica, Ana i ja .... Dogodilo se jučer, čitala sam o tome u novinama. Dogodilo se, jučer sam čitala o tome u novinama.) Ukoliko ima u razredu jezično nadarenih učenika, učitelj može zatražiti da se i oni pokušaju domisliti primjera rečenice u kojoj zarez ima odlučujuću ulogu za razumijevanje. Rješavanjem sljedećih zadataka učenici uočavaju različite situacije, njima otprije poznate, u kojima je potrebno pisati zarez u rečenici. Na kraju sata učitelj zatraži da učenici objasne crtež zareza koji drži diplomu u ruci. Objašnjavanjem crteža usustavlja se gradivo naučeno na satu. Osvježimo dan! Učenici kod kuće riješe 3. zadatak u vježbenici. To su horoskopske frazice u kojima su napisani zarezi koje treba objasniti. Kad pročitaju rješenja tog zadatka, učitelj im predloži da se podijele u parove (najbolje je da par čine učenici koji zajedno sjede). Jedan drugome trebaju reći što ih u posljednje vrijeme muči ili što jako žele. Nakon što saznaju probleme i želje jedan drugoga, pišu horoskop svom prijatelju/ici. Pri tom moraju barem tri puta zbog različitih razloga upotrijebiti zareze u rečenicama. Kad napišu horoskop, pročitaju ga jedan/na drugome/oj i objasne gdje su stavili zareze i zašto. Učitelj zamoli nekoliko učenika da to učine pred cijelim razredom.

51

Nastavni listić 1 Stavi zareze u sljedeće rečenice i objasni zašto ih je potrebno pisati, kao što je učinjeno u prvom primjeru. Djeca su se igrala skrivača, lovice, «lanca probijanca» i «fantova». – nabrajanje Ivan najmanji od svih trčao je najbrže. – _____________________________ «Dođi Ivane malo bliže!» vikala je Ana želeći ga uloviti. – __________________________________ I opet je mahnuvši joj potrčao dalje - _____________________________________ Dođi Ivane igraj se s nama! - ______________________________________________ Oh ne mogu. Boli me noga. - _________________________________ Nastavni listić 2 Umetni zareze u u sljedeći tekst. Vile su ih zvale bradonjama neprijateljima lošim ljudima a patuljak Korjenko zvao ih je dušmanima. Na sve moguće načine vile tavankinje najnježnije vile među čarobnicama odmagale su tom neprijatelju. Nagovorile su šumske vile da okreću putokaze a same su noću sa svog i ostalih ranjenih zvonika zvonile na uzbunu. Neprijatelji bi se strčali ne znajući što se događa na livadu. Nekad su ih prepadale bacajući kamenje na postavljene mine. Vila koja se zove Kao Dijete smislila je svoj način. Ona je bradonjama dok su spavali pričala o njihovom djetinjstvu govoreći pojedinom u ime njegove majke. I zaista neki su se probudili i pobjegli ne želeći više činiti zlo. «Kad bi barem svi tako otišli» s tugom je uzdahnula Tuga najtužnija od svih vila. (Prema knjizi Čuvarice novih krovova Nade Iveljić )

Rečenični i pravopisni znakovi Sunčev sustav Broj sati: 2 Ključni pojmovi: pravopisni i rečenični znakovi; crtica, točka, izostavnik, trotočje, zagrade Obrazovna postignuća: razlikovanje i pravilna upotreba pravopisnih i rečeničnih znakova Metodičke napomene U mnogim se pravopisima pravopisni i rečenični znakovi ne razdvajaju, nego se jednostavno svi nazivaju pravopisnim znakovima u širem smislu. Učitelj/učiteljica treba učenike upozoriti na to, ali smisleno je odvojiti te znakove jer imaju drugačiju namjenu kad su pravopisni ili rečenični znakovi. Razlika je među njima u tome što se pravopisni znak odnosi na riječ, a razgodak na rečenicu (npr. točka, koja kao razgodak označuje kraj rečenice, a kao pravopisni znak napisan iza brojke označuje redni broj). Ipak, najvažnije je da učenici nauče pravilno u tekstu raspoređivati pravopisne i rečenične znakove. Osvježimo dan! Učenicima se može predložiti da duhovitim crtežom (kao što je to učinjeno u udžbeniku za pravopisne znakove točku i crticu) predoče likovno neki pravopisni ili rečenični znak. Dobro je da pokušaju šaljivim crtežom prikazati upravo pravopisni ili rečenični znak koji najčešće zaboravljaju napisati ili ga krivo upotrebljavaju. Nastavni listić 1 Pokraj rečenica koje su ispravno napisane napiši +, a pokraj neispravno napisanih napiši – . Neispravno napisane rečenice na crte pokraj njih napiši ispravno. Ili kreni il iziđi iz reda jer druge zaustavljaš.________________________________________________

52

U koloni se vozilo od 10 – 20 km na sat.____________________________________________________ Moj prijatelj ima pauzu od 10 do 11 sati.____________________________________________________ Doći ću poslije podne, al' ne znam točno u koliko sati.__________________________________________ Ovaj pas miriše neugodno ko' tvor. _________________________________________________________ Galaksije velike zajednice zvijezda znaju biti prekrasnih oblika i boja. __________________________________________________________________________________ Posjetio je mnoge europske gradove: Rim, Veneciju, Beč, Prag, Zagreb… __________________________________________________________________________________ Slušao je mnoge europske jezike: talijanski, njemački, češki. __________________________________________________________________________________ Nastavni listić 2 Ovaj tekst može se upotrijebiti kao diktat ili kao tekst bez pravopisnih i rečeničnih znakova koji učenici trebaju urediti. Stoga je prvo napisan bez znakova, a onda s njima. S 11 godina počinje razdoblje tjelesnih i psiholoških promjena djeteta višak energije povećan apetiti nemir brbljavost Čini se da je tada dječje ponašanje bolje u školi s vršnjacima nego što je kod kuće s roditeljima Počinje interes za osobe suprotnoga spola no prikriven je izražava se kao zadirkivanje Tada je potrebno čvrsto vodstvo odraslih ali ono mora biti puno razumijevanja i suosjećanja. U dvanaestoj godini može se javiti puno veselja i raspoloživosti za razne aktivnosti tinejdžer uživa u raspravljanju sportu hobijima Još uvijek ima veliki apetit Javlja se sve veći interes za osobe suprotnoga spola a djevojčice sazrijevaju puno brže S trinaest godina javlja se zaokupljenost samim sobom mladi su za sve zabrinuti za svoj izgled za školu za odnose s prijateljima Mogu se često duriti to znači bez razloga se ljutiti biti jako osjetljivi povlačiti se od obitelji Tada ih je jako lako povrijediti i često se povlače u sebe To povlačenje im i pomaže da se lakše nose sa svojim promjenama i lakše razumiju sami sebe (Prema knjizi Odgajam li dobro svoje dijete G.Buljan-Flander i A. Karlović) S 11 godina počinje razdoblje tjelesnih i psiholoških promjena djeteta - višak energije, povećan apetit, nemir, brbljavost… Čini se da je tada dječje ponašanje bolje u školi, s vršnjacima, nego što je kod kuće, s roditeljima. Počinje interes za osobe suprotnoga spola, no prikriven je, izražava se kao zadirkivanje Tada je potrebno čvrsto vodstvo odraslih, ali ono mora biti puno razumijevanja i suosjećanja. U dvanaestoj godini može se javiti puno veselja i raspoloživosti za razne aktivnosti - tinejdžer uživa u raspravljanju, sportu, hobijima… Još uvijek ima veliki apetit. Javlja se sve veći interes za osobe suprotnoga spola, a djevojčice sazrijevaju puno brže. S trinaest godina javlja se zaokupljenost samim sobom, mladi su za sve zabrinuti - za svoj izgled, za školu, za odnose s prijateljima. Mogu se često duriti (to znači bez razloga se ljutiti), biti jako osjetljivi, povlačiti se od obitelji … Tada ih je jako lako povrijediti i često se povlače u sebe. To povlačenje im i pomaže da se lakše nose sa svojim promjenama i lakše razumiju sami sebe. (Prema knjizi Odgajam li dobro svoje dijete G.Buljan-Flander i A. Karlović)

53

Veliko i malo slovo Gradovi Broj sati: 2 Ključni pojmovi: višečlani nazivi pokrajina i krajeva, dijelova naselja, ulica i trgova Obrazovni zadaci: pravilno pisati veliko slovo u višečlanim imenima pokrajina, krajeva, dijelova naselja, ulica i trgova, pravilno pisati imena kontinenata, država, zemalja, gradova, sela, naroda, stanovnika te pridjeve izvedene od vlasititih imena Metodičke napomene Ova je nastavna jedinica strukturirana tako da se uz usvajanje novih spoznaja ponove i one naučene u 5. razredu. Važno je da učenici ponove da se samo u četiri skupinama višečlanih vlastitih imena sve riječi (osim veznika i prijedloga) pišu velikim početnim slovom: 1. u imenima kontinenata, 2. imenima država, 3. u imenima gradova, sela i zaselaka, 4. u imenima bića. Na taj će način lako usvojiti da se u svim ostalim višečlanim imena, pa tako i u imenima ulica, trgova, gradskih naselja, samo prva riječ piše velikim početnim slovom. Služeći se analogijom, učenici će biti sposobni pravilno napisati i svako drugo vlastito ime. Vježbenički zadaci igrovnog su karaktera, a smisao takvog uvježbavanja i primjene spoznaja jest da učenici shvate da se sva imena određene skupine, bez obzira jesu li im poznata ili za njih čuju prvi put, pišu na isti način, pa čak i ako su izmišljena. Četvrti i peti zadatak u vježbenci djeluju motivirajuće za razvijanje priče o zamišljenim ulicama, trgovima, gradovima, državama i stanovinicima tih zamišljenih mjesta. Osvježimo dan! Na žalost, na mnogim javnim mjestima imena su pogrešno napisana. Tako, primjerice, u Zagrebu, na natpisima u Donjemu gradu (na nosačima semafora) koji upućuju na ulice i trgove, mnoga su imena napisana pogrešno (npr. trg Marka Marulića, Gornji Grad...). I u drugim se dijelovima grada mogu naći pogreške (npr. Ante Topić Mimare). I u imenima prodavaonica, poduzeća mogu se pronaći pogreške. Ako učitelj uoči da u mjestu gdje učenici žive postoje na javnim mjestima pogreške vezane uz veliko i malo slovo, može zadati učenicima da u sljedeća dva ili tri tjedna pokušaju pronaći i prepisati (ili fotografirati) ta imena, a zatim ih napisati kako valja. Zadatak se može oblikovati kao natječaj i proširiti na sve učenike škole pod nazivom Lov na pogreške. Nagrade mogu biti simbolične, a rezultat i izvješće o natječaju i rezultatu može se uputiti ustanovama koje su odgovorne za pogreške. Umjesto individulanoga rada ili rada u parovima ili skupinama, može se, uz dogovor s ostalim učiteljima, izvesti integrirani dan pod naslovom Dan velikoga i maloga slova (v. poglavlje Integrirani dani). Nakon usmenoga ponavljanja spoznaja o pisanju posvojnih pridjeva može se izvesti priprema za izborni diktat putem igre. 10 –15 učenika stoji u krugu. Jedan učenik posvojni pridjev nastao od vlastitoga imena po vlastitom dobacujući zamišljenu lopticu simboličnim pokretom – pljeskom s usmjeravanjem ruku i pogleda prema učeniku za kojega želi da nastavi igru. Ako se izrečeni pridjev piše malim slovom, učenik koji prima zamišljenu lopticu, treba čučnuti i iz tog položaja nastaviti igru – izmisliti drugi primjer i poslati ga sa zamišljenom lopticom sljedećem učeniku. Kada do nekog učenika koji stoji doleti zamišljena loptica s pridjevom koji se piše velikim slovom, on ostaje stajati, a kada dođe do učenika koji čuči, učenik ustaje iz toga položaja. Igra se može igrati na ispadanje. Igra pridonosi zapamćivanju pravila jer se pridjevi s malim slovom označuju čučanjem – «malim» položajem, a pridjevi koji se pišu velikim slovom stajanjem - «velikim» položajem. Prije samostalnoga rješavanja 5. zadatka u vježbenici, može se izvesti scenska improvizacija u kojoj sudjeluju svi učenici. Učitelj u ulozi gradonačelnika novoosnovanoga grada moli građane da mu pomognu u izmišljanju imena ulica i trgova njihova grada. Početak improvizacije može teći na sljedeći način. Poštovani građani i građanke! Najprije bih vam se želio/željela zahvaliti što ste me izabrali za svoga gradonačelnika. Na žalost, već na početku obavljanja ove časne dužnosti, moram vas zamoliti za pomoć. Naime, ne bih htio samovoljno odabrati imena naših ulica jer u njima ćete živjeti vi pa

54

smatram da je u redu da sami odlučite koja će imena ulice nositi. Naravno, i ja imam neke prijedloge. Glavna bi se ulica mogla nazvati Smrdljivica. Glasujmo! Tko se slaže? Tko se ne slaže? (Očekuje se da će se većina izjasniti da se ne slaže. To je prilika da učitelj, i dalje iz uloge, priupita za razloge neslaganja s prijedlogom.) Ako smijem pitati, zašto se, gospodine ____________, ne slažete? (Učenik obrazlaže.) Nisam vašega mišljenja, no ako imate bolji prijedlog, saslušat ćemo ga. Na ovaj način svi se učenici potiču na sudjelovanje jer se već prvim zadatkom (izjašnjavanjem za i protiv), koji je svima jednostavan, svi uključuju u rad. Podignute ruke kao znak neslaganja, učitelju olakšavaju dalje uključivanje učenika u razgovor, a suprotstavljanje gradonačelnikovu prijedlogu podrazumijeva davanje protuprijedloga, osobito ako učitelj predloži neko zaista nelijepo ime. I za nekoliko ostalih ulica učitelj iz uloge gradonačelnika predlaže neprihvatljiva imena ili imena o kojima će se povesti rasprava između onih učenika koji ga podržavaju i onih koji se s prijedlozima ne slažu (npr. Tužna ulica, Ulica loših ocjena, Trg smeća i smoga...) Nakon nekoliko loših prijedloga učitelj-gradonačelnik odustaje od predlaganja i zadaje učenicima da sami predlažu imena, prvo usmeno u igri, a zatim i pismeno rješavajući 5. zadatak u vježbenci Nastavni listić 1 1. Iz plana grada u kojem (ili blizu kogeg) živiš prepiši pet naziva ulica i trgova te dva imena gradskih naselja. 2. Provjeri u bilježnici iz zemljopisa jesi li sva imena država i gradova točno napisao/la i ispravi pogreške ako ih nađeš. Diktat U gradu koji se naziva Grad Sretne Djece u državi s imenom Vesela Zemlja stanovnici svaki dan mogu mijenjati imena svojih ulica. Ako ih nešto škakljuca, ulicu nazivaju Ulica suza od smijeha, ako su se s nekim upravo pomirili, žive u Aleji ikrenog pomirenja, ako su se proslavili nečim, mogu ulicu nazvati po sebi: Moja ulica ili Ulica Smješka Smiješića. Za vrijeme blagdana, mogu svoje ulice proširiti da postanu trgovi: Trg Dana planeta Zemlje, Trg svemirskih prostranstava, Trg igre i šale. Tko ne zna tugovati, ne zna ni voljeti, zato ponekad, ne često, ulice i trgovi imaju drugačija imena: Puteljak večernjeg plača i Trg pokojnog bake i djeda. A gradske četvrti uvijek se isto zovu: Četvrt truda, Četvrt ljubavi, Četvrt pomaganja i Četvrt bezbrižnosti.

Glasovi č i ć (usustavljivanje) Učeničko čavrljanje Broj sati: 1 Ključni pojmovi: glasovi č i ć Obrazovna postinuća: pravilno pisanje i izgovor glasova č i ć Metodičke napomene Bez obzira na to što glasovne promjene više nisu dijelom obaveznoga gradiva koje učenici trebaju savladati, olakšat ćemo im pravilnu uporabu tih glasova objašnjenjem da od glasova k i c nastaje č te da od glasa t nastaje glas ć. Osvježimo dan! Uz bilo koju zajedničku mjesečnu temu (za sve predmete) možemo učenicima zadati stvaranje rječnika riječi koje sadrže glasove č i ć. Učitelj je u ovome poslu organizator: donosi bilježnicu (najbolje koja je već podijeljena po slovima, kao adresar) i upisuje na svaku stranicu prve riječi: u prvi stupac one koje sadrže č, u drugi koje sadrže ć, a u treći koje sadrže oba glasa. Na primjer, uz slovo A u prvi stupac može se upisati: avijatičar, u drugi autić, a u treći aviončić. Bilježnica se pričvršćuje debljim koncem ili užetom za ormarić ili klupu u učionici hrvatskoga jezika ili na hodniku. U svakom se razredu zadužuju tri učenika koji sakupljaju od drugih učenika primjere iz svakodnevne komunikacije (razgovora, sa satova, od kuće) i zapisuju ih u bilježnicu. Da bi se potaknula učenička aktivnost,

55

uključuju se i učitelji drugih predmeta koji imaju zadatak podsjetiti učenike da zapišu riječi koje se pojavljuju u njihovim predmetima. Učitelj hrvatskoga jezika tijekom mjeseca u kojemu traje projekt posjeća učenike na zadatak i upućuje ih, ako sami nisu sigurni, kako se piše koja riječ. Svakako je važno napomenuti da učenike treba uputiti da primjenjuju znanje stečeno na satima hrvatskoga jezika te da se koriste rječnicima te pravopisom. Na kraju mjeseca (ili najviše tromjesečja) skupljene podatke može obraditi informatička grupa i može se izdati rječnik. Zadatak se može organizirati i natjecateljski između razrednih odjela tako da svaki razredni odjel upisuje riječi drugačijom bojom. Ako netko upiše riječ koja se već nalazi u rječniku, broji se ona koja je prije napisana. Svakako je dobro najaviti nagradu i nagraditi pobjednike (npr. darovati im dan bez udžbenika, besplatnu kazališnu predstavu, odabir razreda ili razrednoga odjela u kojemu će provesti jedan dan, dan istraživanja u muzeju i sl.). Ovakav se projekt može raditi i cijelu godinu, no iskustva pokazuju da nakon tri mjeseca motivacija učenika pada ako se ne radi pod stalnim vodstvom učitelja i uz stalno podsjećanje, no kada intenzivno traje od jedan do tri mjeseca, može se očekivati da će učenici rado sudjelovati i prikupiti mnogo učestalih riječi koje sadrže glasove č i ć. Nastali uradak može biti vrijedno školsko izdanje i poticaj ostalim učenicima da nastave rad na usvajanju gradiva.

Glasovni skupovi ije i je Čudni jelovnici Broj sati: 1 Ključni pojmovi: glasovni skupovi ije i je Obrazovna postignuća: pravilno pisanje i izgovaranje glasovnih skupova ije i je Metodičke napomene Ova vježbenička jedinica nudi ponavljanje, uvježbavanje i usustavljivanje spoznaja o pisanju i izgovaranju glasovnih skupova ije i je, s težištem na te skupove u glagola. Osvježimo dan! Na isti način kako je opisano u ovome priručniku za glasove č i ć, može se organizirati projekt u kojemu će se sakupljati riječi koje sadrže glasovne skupove ije i je. Projekt se može izvesti i na razini škole: od prvoga do osmoga razreda. Umjesto u bilježnice, riječi se mogu pisati na plakate postavljene na zidovima hodnika. Mnogo ljudi zna igru u kojoj jedna osoba igra domaćina ili konobara, a ostali goste. Gosti naručuju, a poslužitelj ima zadatak zapamtiti narudžbe i donijeti ih naručiteljima. Element koji obogaćuje ovu igru jesu riječi koje sadrže glasovne skupove ije i je. Svaki gost ima zadatak naručiti izmišljeno jelo ili piće (po uzoru na 4. zadatak u vježbenici) u kojemu je riječ koja sadrži glasovne skupove ije ili je, a poslužitelj svakome naručitelju donosi odabrano. Za ovu igru je potreban jedan poslužavnik te deset kartončića na kojima piše «IJE» i deset na kojima piše «JE». Na početku sata svaki učenik u pet minuta smišlja 3 - 5 jela i pića koja sadrže glasovne skupove ije i je (poput Salata od miješanih ocjena, Naresci: Sva su rješenja točna...). Poslužitelj ih nastoji sve zapamtiti, svakome donijeti što je tražio, a svaka se narudžba i isporuka simbolizira natpisom na kartončiću (npr. ako učenici naruče miješanu salatu, lijepe ocjene i rascvjetano znanje, poslužitelj će donijeti dva kartončića s natpisom ije i jedan s natpisom je i isporučiti ih učenicima koji su ih naručili.) Poslužitelj koji pogriješi postaje naručitelj, a onaj tko otkrije pogrešku, postaje poslužitelj. Tko isporuči dogovoreni broj jela ili pića bez pogreške, dobiva peticu.

56

Jezično gradivo (usustavljivanje) Muzeji Broj sati: 3 Ključni pojmovi: subjekt, vrste predikata, vrste riječi, zamjenice, glagolski oblici, rečenični i pravopisni znakovi, glasovi č i ć, veliko i malo slovo Obrazovna postignuća: ponavljanje, uvježbavanje, usustavljivanje gradiva jezika za 6. razred Metodičke napomene Vježbenička jedinica Jezično gradivo predviđena je za rješavanje na kraju školske godine. Predlažemo da se za ponavljanje jezičnoga gradiva na kraju školske godine odvoje četiri sata, nakon čega slijedi pismena provjera znanja. Osvježimo dan! Tekstovi u vježbenici koji na različite načine govore o muzejima nude, neki već i svojim sadržajem i pristupom temi (v. 2. i 6. zadatak), mogućnost primjene dramske metode u obradi gradiva jezika. Predlažemo izvođenje vježbe kipovi (od tijela učenika), vježbu vođene mašte i vođene improvizacije, scenske improvizacije i druge dramske vježbe i tehnike. Radi ponavljanja gradiva jezika učenici uz učiteljeve upute i pomoć mogu izraditi mentalne mape (Glagolski oblici, Zamjenice, Prvi pisani spomenici, Veliko i malo slovo, Glasovi č i ć, Glasovni skupovi ije i je, Rečenični i pravopisni znakovi). Predlažemo da ih izrađuju na satu u radu u skupinama uz pomoć udžbenika, a vodič u radu može im biti poglavlje Otvorena škrinjica. Nastavni listić 1 Osmislite u radu u skupinama jedan tematski muzej, npr. Muzej glagola i glagolskih oblika. Neka izlošci u vašem muzeju budu kipovi načinjeni od vaših tijela te ostali pisani i slikovni materijali koje ćete sami izraditi. Možete dodati, ako ste u tome vješti, i power point prezentaciju, računalni kviz i sl. Kipovi će, dakako, moći govoriti o sebi, pa kada ih drugi učenici iz razreda «uljuče» dogovorenim znakom, oni će odgovarati na pitanja ili samostalno govoriti o nekoj temi. Ostalo prepuštamo vašoj mašti! Za pripremanje imate tjedan dana, a zatim slijedi predstavljanje projekata i nagrađivanje najboljih.

Opisivanje prostora Daske koje život znače: kazalište Broj sati: 2 Ključni pojmovi: otvoreni prostor, zatvoreni prostor, pejzaž, plan opisivanja Obrazovna postignuća: opisivati otvoreni i zatvoreni prostor na osnovi prethodno stvorenoga opisa Metodičke napomene Lingvometodički predlošci uz jedinice Opisivanje prostora i Opisivanje osobe govore o kazalištu pa predlažemo korelaciju s nastavom medijske kulture. U jedinici Opisivanje prostora ponavljaju se spoznaje o opisu kao tipu teksta te o subjektivnom i objektivnom tekstu. Učenicima se skreće pozornost na uočavanje pojedinosti u prostoru na osnovi vlastitih zapažanja pomoću pet osjetila. Usvajaju se nove spoznaje o opisu zatvorenog i otvorenog prostora te opisu krajolika i stvaranju plana i redoslijeda opisivanja. Radi praktične primjene u jedinicu je uvršten i dio koji govori o odnosu među rečenicama u opisnom tekstu u usporedbi s rečenicama u pripovjednom tekstu (usporedna i lančana veza), što je gradivo za darovite učenike. Na kraju obrade i uvježbavanja navedenih spoznaja od učenika se očekuje da znaju razlikovati opisni tekst od ostalih dvaju osnovnih tipova teksta (pripovjednoga i raspravljačkoga), da razlikuju objektivni i subjektivni tekst te da samostalno znaju stvoriti plan opisivanja i prema njemu opisati otvoreni i zatvoreni prostor. Navedene se spoznaje stječu

57

na jednom do dva sata jezičnoga izražavanja, a ponavljaju i uvježbavaju tijekom cijele školske godine na satovima jezičnoga izražavanja, ali i na dijelovima satova književnosti, medijske kulture i satovima jezika. Osvježimo dan! Učitelj pripremi za svakog učenika po jednu sliku otvorenog ili zatvorenog prostora. To mogu biti fotografije krajolika, građevina i drugih motiva (ako su iz časopisa koje učitelj izreže ili fotokopira u boji), reprodukcije umjetničkih slika i sl. Svaki učenik dobiva jednu sliku koju nikome ne pokazuje. Učenici se podijele u parove. Svi parovi djeluju istodobno. Jedan učenik u paru usmeno opisuje sliku koju je dobio, a drugi učenik na osnovi opisa skicira, najbolje drvenim bojicama ili pastelama. Kad je prvi učenik završio s opisivanjem, drugi mu učenik može postaviti nekoliko potpitanja da bi upotpunio svoj crtež, a zatim zajedno uspoređuju sliku (fotografiju ili reprodukciju) s crtežom koji je nacrtao drugi učenik, pokušavajući u razgovoru otkriti eventulne uzroke njihova nepodudaranja (izostavljene pojedinosti, nepreciznost, neprenesen ugođaj, nejasan redoslijed opisivanja i dr.). Ako smatraju da su zadana slika i crtež vrlo slični, pričvršćuju je na pano, kao bi ih na kraju sata mogli i ostali usporediti. Slijedi zamjena zadataka: učenik koji je u prvom dijelu sata opisivao, sada crta, a drugi opisuje sliku koju je dobio od učitelja. Predlažemo da se ova vježba, za koju je potrebno oko 30 minuta, izvede nakon obrade nastavne jedinice prema udžbeniku. Vježba opisivanja može se izvesti i tijekom terenske (ili/i integrirane ) nastave na bilo kojoj lokaciji. U dogovoru s učiteljima drugih predmeta (povijesti, geografije, prirode, likovne kulture, vjeronauka ili/i matematike) odabire se prirodna ili kulturna znamenitost i određuju ciljevi nastavnoga sata ili dana. Učenici odabranu znamenitost opisuju subjektivno i objektivno (na osnovi činjenica koje usvajaju na drugim predmetima). Nastavni listić 1 Odaberi krajolik koji ti se sviđa i opiši ga. Ako je moguće, fotografiraj ga pa fotografiju zalijepi u bilježnicu!

Opisivanje osobe Daske koje život znače: osoba na sceni Ključni pojmovi: vanjski i unutarnji opis, portret, plan opisa Obrazovna postignuća: razlikovati vanjski od unutarnjeg opisa, portretirati lik/osobu na osnovi prethodno stvorenoga plana Metodičke napomene Lingvometodički predložak na početku ove nastavne jedinice govori o balerini Fanny Cerito pa je ovu jedinicu moguće povezati s medijskom kulturom ili s nastavom glazbene kulture. Učenici su u nižim i u petom razredu već obrađivali opisivanje osobe, a ovom prilikom svoje spoznaje proširuju pomovima: vanjski i unutarnji opis, portret te plan opisa. Također se prisjećaju spoznaja o objektivnom i subjektivnom opisu. Nakon obrade ove teme učenici bi trebali biti osposobljeni za samostalno stvaranje portreta osobe prema unaprijed stvorenom planu i redoslijedu opisivanja. Osvježimo dan! Učenicima je vrlo zanimljiva vježba pri kojoj opisuju prijatelje iz razreda, osobito ako se vježbi doda i igrovni natjecateljski element. Svaki učenik donosi svoju fotografiju iz kućnog albuma (može i iz mlađe dobi) i nikome je ne pokazuje. Na poleđini fotografije ne smije biti napisano ime učenika koji je na fotografiji. Učitelj pokupi fotografije i promiješa ih, a zatim ih podijeli učenicima. Valja upozoriti učenike da ne komentiraju koju su fotografiju dobili, nego je trebaju položiti na klupu i pismeno opisati osobu koju fotografija prikazuje. Opis treba biti što iscrpniji i precizniji, ali bez spominjanja imena osobe (ako ga učenik koji opisuje zna). U drugom dijelu sata opisi se čitaju (još uvijek bez pokazivanja

58

fotografije), a ostali učenici u razredu nakon svakog pročitanog opisa pokušavaju pogoditi koja je osoba na fotografiji. Vježba se može izvesti i usmeno, u skupinama, parovima ili frontalno. Ako se izvodi frontalno, za nju je potrebno više vremena, no učenicima je zanimljivija i omogućuje bolju kontorolu rada. Jedan po jedan učenik opisuje osobu na fotografiji, a ostali učenici pogađaju o kojoj se osobi radi. Nešto više pripreme i vremena za izvedbu iziskuje sljedeća vježba. Učenici i učitelj na sat donose dijelove kostima i druge rekvizite. To mogu biti predmeti koje oni imaju kod kuće, kao što su marame, kape, šeširi, naočale, rukavice, obuća koja pripada nekom drugom, neobičan ogrtač, torba, štap, kišobran, alat i dr., ili premeti koje oni sami izrade: kruna, vještičin šešir, vilinska krila... Kod zadavanja zadatka učitelj će uputiti učenike da donesu predmete kojima će označiti neki ljudski lik, stvarni ili izmišljeni. Može im jednostavno reći, ne otkrivajući zadatak u potpunosti, da donesu dijelove kostima za maškare, ali isključivo za ljudske likove. Prije početka sata uredi se prostor za vježbu: klupe se odmaknu uza zidove i u stražnji dio učionice, a stolci se postave u polukrug okrenuti prema ploči. Svi se doneseni predmeti izlože na klupe koje su postavljene uza zidove u prednjem dijelu učionice, a učenici sjednu na stolce. Formiraju se skupine od dva do četiri učenika. Skupine odabiru predmete (svaka skupina onoliko predmeta koliko je članova skupine). Da bi raspodjela donesenih predmeta bila prevedna i da ne bi došlo do nereda ili svađe, odabiru se predstavnici skupina koji naizmjenično odabiru predmet po predmet za svoju skupinu. (Predstavnik prve skupine – jedan predmet, predstavnik druge skupine – jedan predmet itd. Tek kad zadnja skupina odabere prvi predmet, predstavnik počinje odabir drugog predmeta.) Slijedi priprema prezentacije. Učenici imaju zadatak dogovoriti se koje će likove predstavljati te u kakvim će odnosima biti ti likovi. Postavljaju se u prostor tvoreći svojim tijelima zaustavljenu sliku zamišljenog prizora. Sve se skupine dogovaraju i isprobavaju zaustavljenu sliku istodobno u dogovorenom vremenu (2 - 3 minute). Nakon isteka vremena učenici se vraćaju na mjesta i zatim jedna po jedna skupina prikazuje svoj prizor. Kad prva se skupina postavi u zaustavljenu sliku, druga je skupina usmeno opisuje kazujući tko su likovi u zaustavljenoj slici, kako izgledaju, kakvih su unutrašnjih osobina, u kakvom su odnosu. Učitelj može (ali i ne mora) dati znak da se zaustavljena slika pokrene, odnosno da učenici odigraju dio prizora, a nakon kratkog vremena daje znak da se prizor opet zaustavi. Znak za pokretanje i zaustavljanje prizora može biti pljesak. Učenici druge skupine ne mogu znati što je prva skupina zamislila, osim po onome što je prikazano, pa se nakon opisivanja može povesti razgovor o tome što je bilo zamišljeno, a što je prikazano i opisano. Slijedi prikaz druge skupine, a treća opisuje što vidi. Vježba završava kad posljednja skupina izvede svoju prezentaciju koju opisuje prva skupina. Za ovu je vježbu potrebno 60 – 90 minuta, ovisno o broju učenika u razrednom odjelu. Nastavni listić: Iz knjige koju upravo čitaš ispiši citat s opisom nekoga od likova, a zatim, na osnovi postupka lika, iznesi njegove unutrašnje osobine!

Prepričavanje Djeca s posebnim potrebama Broj sati: 2, ali u tijeku školske godine na mnogim satovima bit će prisutna ova tema – na mnogim satovima lektire i književnosti Ključni pojmovi: sažeto i opširno prepričavanje, stvaralačko prepričavanje Obrazovna postignuća: naučiti sažeto i opširno te stvaralački prepričati različite tekstove Metodičke napomene Prepričavanje je izuzetno važna vještina koju učenici trebaju naučiti na satovima izražavanja. Sažeto prepričavanje razvija vještinu odvajanja bitnog od nebitnog, a to je osnova ljudskog učenja uopće. Stoga je ovu vještinu izuzetno važno razvijati. Za proces ljudskoga učenja bitno je također razumijevanje pročitanog koje se može provjeriti upravo sažetim ili opširnim prepričavanjem nekog

59

teksta. Stoga prepričavanju treba posvećivati mnogo vremena na različitim satovima i kombinirati ga s malim ispitima razumijevanja pročitanoga. Osvježimo dan! U vježbenici je opisana mala vježba kojom učenici mogu osvijestiti kako je teško snalaziti se bez vida i na taj se način lakše uživjeti u ulogu slijepoga dječaka iz Desničinoga teksta. Tu vježbu mogu učenici izvesti sami kod kuće, ali i na satu im se može predložiti da pokušaju zatvorenih očiju doći od ulaza u razred do svoje klupe, sjesti i izvaditi svoj pribor za hrvatski. O njihovim iskustvima može se razgovarati na satu i tako ih senzibilizirati za probleme djece i odraslih koji imaju neki tjelesni problem. Osim toga, možda će im nakon tog iskustva biti razumljivije kako slijepi ljudi razvijaju druge svoje darove i osjetila, pa su mnogi istaknuti glazbenici. Na sat se može donijeti neka pjesma Raya Charlesa i poslušati je ili čak pogledati ulomak iz filma o njemu koji također može poslužiti kao predložak za prepričavanje.

Privatni i službeni razgovor Glazbeni ukusi i život u zajednici Broj sati: 2 Ključni pojmovi: privatni razgovor, službeni razgovor Obrazovna postignuća: razlikovati privatni i službeni razgovor, sudjelovati u scenskim improvizacijama službenog i privatnog razgovora poštujući osobitosti svakoga od njih Metodičke napomene Sat može započeti čitanjem stripa iz udžbenika po ulogama, a može započeti i razgovorom o temama o kojima učenici najčešće raspravljaju međusobno ili s roditeljima. Učenici mogu za početak samo nabrojiti teme o kojima imaju drugačije mišljenje od svojih roditelja ili prijatelja, a kasnije, tijekom sata, mogu se osvrnuti na način na koji s roditeljima i prijateljima raspravljaju o tim temama i usporediti svoje ponašanje s ponašanjem momaka iz stripa. Osvježimo dan! Scenska improvizacija nameće se kao način rada na ovim satovima izražavanja. Nakon obrade nastavne teme, učenici mogu zapisati na ploču pet najčešćih tema rasprava s roditeljima ili prijateljima. Zatim po parovima odaberu jednu od tema i pripreme kratak dijalog – sami odabiru hoće li prikazati uspješan razgovor ili svađu. Nakon desetak minuta pripreme parovi se javljaju i odglume svoj dijalog pred pločom. Ostali učenici pažljivo gledaju i kasnije komentiraju razgovor – je li mogao imati drugačiji tijek, tko je bio netolerantan i kada, jesu li sudionici bili uvjerljivi i sl.

Krasnoslov (recitiranje) Tko si i komu govoriš? Broj sati: 2 Ključni pojmovi: krasnoslov Obrazovna postignuća: zamjećivati razlike u doživljaju književnoumjetničkoga teksta s obzirom na različite govorne interpetacije, izraziti vlastiti doživljaj umjetničkoga teksta recitiranjem Metodičke napomene Učenici su se u dosadašnjem školovanju susreli za zadatkom: «Nauči recitirati pjesmu!», no to je najčešće značilo da je trebaju znati izgovoriti napamet poštujući neke od govornih vrednota, odnosno da pjesmu trebaju izgovoriti prikladnim tempom i brzinom, dovoljno glasno i razgovijetno, s potrebnim stankama, intonacijama i naglascima. Budući da se taj zadatak ostvaruje najčešće

60

višekratnim iščitavanjem pjesničkoga teksta sve dok nije zapamćen, ali bez dodatnih vježbi, rezultat je najčešće mehaničko govorenje napamet, a u najboljem slučaju estetično mehaničko govorenje napamet. Neki takvo mehaničko govorenje teksta napamet s površnom estetičnošću smatraju dovoljnom, no ni u kojem slučaju ne bi je trebalo poistovjetiti s interpretativnim govorenjem (krasnoslovom ili recitiranjem) jer interpretativno govorenje pjesme uključuje i osobni odnos prema njezinu sadržaju, odnosno osobni doživljaj, te osobno izražavanje toga doživljaja. Nedoživljenost umjetničkoga teksta u govornoj se realizaciji očituje u neprirodnosti, nelogičnom rečeničnom naglasku, naučenim, neprirodnim gestama i mimici te pomanjkanju osobnosti i emocionalnosti u govoru. Korektno mehaničko izgovaranje pjesničkoga teksta napamet, čak i ako je estetično, zasigurno pridonosi razvijanju pamćenja te usvajanju nekih govornih vrednota, no njime se ne ne ostvaruju važni zadaci, kao što su razvijanje sposobnosti zamišljanja, doživljavanja i izražavanja doživljaja, razvijanje maštovitosti i kreativnosti, osobnosti te senziteta za umjetničku riječ. Ti se zadaci ostvaruju tek u procesu koji vodi (krasnoslovu) recitiranju te u samom činu krasnoslova, koji uključuje razumijevanje svih slojeva pjesme i ugrađivanje osobnih osjećaja, iskustava i stavova. U osnovnoškolskoj dobi u radu s djecom različitih sposobnosti na redovnim satovima hrvatskoga jezika valja prvenstveno ustrajati na što intenzivnijem osobnom doživljaju pjesme (na razumijevanju, zamišljanju i doživljavanju), što uz pjesme koje su primjerene dobi učenika i pažljivo osmišljene zadatke neće biti prezahtjevan zadatak ni jednom učeniku. Prenošenje tog doživljaja publici krajnji je zadatak. U tome će u potpunosti uspjeti samo najdarovitiji, no svaki pomak mehaničkog govorenja prema interpretativnom, od doživljaja prema izražavanju doživljaja smatrat ćemo uspjehom. Važno je napomenuti učenicima da se od njih ne očekuje «glumljenje», izvanjsko pokazivanje onoga što ne osjećaju, nego doživljaj koji će u izrazu kod svakoga biti drugačiji i drugačijega intenziteta. Zadaci koji se nalaze u vježbenici korak po korak vode učenike u pripremi za krasnoslov. Mogu se rješavati na satu, no prvenstveno su namijenjeni za samostalan rad učenika u knjižnici i kod kuće. Prije zadavanja zadataka učitelj će napomenuti učenicima da ne uče pjesmu napamet prije nego što riješe sve zadatke. Predlažemo da učitelj da učenicima dovoljno vremena za rješavanje tih zadataka (barem tjedan dana). Predlažemo da izvedbe teku jedna za drugom, unaprijed dogovorenim redoslijedom, bez prozivanja i bez komentiranja učinjenoga, a da analiza uslijedi nakon posljednje izvedbe. Da bi se učitelj mogao osvrnuti na recitiranje svakog pojednog učenika može tijekom izvođenja raditi bilješke ili može snimati recitiranje, a zatim na sljedećem satu jednu po jednu recitaciju zajedno s učenicima analizirati i ocijeniti. Kod recitiranja je osobito delikatno pitanje ocjenjivanja jer se i u pripremi za recitiranje i u samom recitiranju radi o vrlo osobnom činu. Stoga će učitelj svakako napomenuti da se ne ocjenjuju osobe niti sposobnosti nego trenutno postignuće i napredak, što može biti uvjetovano mnogim čimbenicima, kao što su odabir pjesme, raspoloženja u vremenu od odabira do recitiranja, spremnost za otvaranje (što ne ovisi samo o pojedincu, nego i o skupini) i dr. Osvježimo dan! Prije zadavanja zadataka za samostalan rad koji se nalaze u vježbenici dobro je izvesti neku od dramskih vježbi za razvijanje sposobnosti zamišljanja, doživljavanja i izražavanja doživljaja, npr. vježbu vođene mašte ili vježbu koja se naziva emocionalno obojena rečenica. Osim toga, radi razumijevanja 3. zadatka (preuzimanje uloga) može se izvesti i vježba vođene improvizacije ili improvizacije s nekima od zadanih elemenata (likovi, odnosi među likovima, početak zapleta, dramski sukob, vrijeme, prostor.) Prije početka recitiranja predlažemo izvođenje neke od dramskih igara za oslobađanje za komunikaciju ili/i neku vježbu za stvaranje povjerenja u skupini.

61

Dramatizacija teksta i njegovo uprizorenje Ja, osoba, postajem lik Broj sati: 2 Ključni pojmovi: dramatizacija, uloga, monolog, dijalog, didaskalija Obrazovna postignuća: preoblikovati tekst u dramski, uprizoriti dramatizirani tekst Metodičke napomene Predlažemo da 1. zadatak u vježbenici riješi svaki učenik u samostalnom radu kod kuće (analiza likova i stvaranje nacrta biografije likova). Slijedi rješavanje 2.,3., 4. i 5. zadatka u skupinama (osmišljavanje biografija likova te stvaranje plana dramatizacije), za što će biti potreban cijeli školski sat. Na početku sljedećega sata 6. zadatak može se pročitati i o njemu porazgovarati u pripremnoj fazi sata nakon čega slijede izvedbe: usmene dramatizacije, odnosno improvizirani prizori nastali na osnovi zajednički stvorenoga plana dramatizacije. Nakon izvedaba pristupa se njihovoj analizi, nakon čega slijedi, prema 8. zadatku, pismena dramatizacija. Ako nije moguće odvojiti još jedan sat za ovu temu, učenici ovaj zadatak rješavaju kod kuće. Ako se neka od dramatizacija pokaže izrazito uspješnom, može se nastaviti rad na toj zamisli, odnosno krenuti prema predstavi, o čemu su kratke upute na kraju nastavne jedinice. Naravno, do pismene dramatizacije može se doći i na mnoge druge načine. Ovaj je način predložen jer je učenicima zanimljiv i potiče na rad sve učenike. Osvježimo dan! Za analizu likova i dalje razvijanje karaktera, može se izvesti vježba vrući stolac. Učenik koji preuzima ulogu sjedi na tzv. vrućem stolcu i iz uloge odgovara na pitanja ostalih učenika. Pitanja su usmjerena na otkrivanje osobina likova i njegova odnosa s drugim likovima. Učitelj će učenicima pomoći i sam postavljajući pitanja i upućujući ih da osobine lika mogu otkrivati i pomoću pitanja o njegovim postupcima te na osnovi govora. Nakon frontalno izvedene vježbe, vježba se može izvoditi dalje u skupinama tako da svi učenici dođu na red. Ovom se vježbom može uspostaviti integracija dviju tema: dramatizacija i portret. Prije izvedaba predlažemo izvođenje neke od igara za oslobađanje za komunikaciju ili/i kretanja u scenskom prostoru (npr. igre voćna salata, žabe i krokodili) te vježbe zamišljanja, doživljavanja i izražavanja doživljaja sa sadržajima iz zadanih tekstova (npr. vježba kipova ili vježba vođene mašte).

Gradivo izražavanja 6. razreda Muzej bajki Broj sati: 2 Ključni pojmovi: opisivanje, pripovijedanje, poslovni razgovor Obrazovna postignuća: uvježbavati usmeno i pismeno izražavanje Metodičke napomene Istoimena vježbenička jedinica oblikovana je tako da učitelja i učenika vodi kroz sat izražavanja u kojemu dominira dramska metoda kao metoda rada u nastavi hrvatskoga jezika. Zasniva se na pojednačnom i/ili skupnom prihvaćanju uloga, a sve su vježbe usmjerene na ponavljanje i uvježbavanje spoznaja sa satova jezičnoga izražavanja. Predložak je poznata bajka o Pinocchiju. Svaka se pojedina vježba može izvoditi individualno, u parovima ili u skupinama, no predlažemo kombinaciju navedenih oblika rada. Osvježimo dan! Na kraju rada bajka o Pinocchiju s promijenjenim pojedinostima može se uprizoriti, odnosno skupine mogu izvesti nekoliko ključnih improviziranih prizora iz svoje inačice bajke.

62

3. Uzorci nastavnih priprema 1. NASTAVNA PRIPREMA ZA NASTAVU HRVATSKOGA JEZIKA U 6.___RAZREDU Broj nastavnoga sata:_____ Nastavna tema: slovnica Nastavna jedinica: POSVOJNE ZAMJENICE I POVRATNO-POSVOJNA ZAMJENICA Broj nastavnih sati: 2 sata Ključni pojmovi: posvojne zamjenice, povratno-posvojna zamjenica Obrazovna postignuća : osvijestiti da posvojne zamjenice zamjenjuju sve posvojne pridjeve, a povratno-posvojna zamjenica sve posvojne zamjenice kad nešto u rečenici pripada subjektu, razlikovanje/prepoznavanje posvojnih zamjenica i povratno-posvojne zamjenice u rečenicama Nastavni zadaci: obrazovni: prepoznavanje posvojnih i povratno-posvojne zamjenice u tekstu, deklinacija i pravilna upotreba odgojni: razviti ljubav i zainteresiranost za meterinji jezik funkcionalni: razvijanje koncentracije, pažnje i pamćenja, razvijanje sposobnosti logičkog mišljenja i zaključivanja, razvijanje sposobnosti apstrakcije i generalizacije Nastavne metode: metode govorenja: slobodni razgovor, usmjereni razgovor, odgovaranje na pitanja, upućivanje, tumačenje, izlaganje; metoda čitanja: čitanje u sebi, čitanje naglas, usmjereno čitanje; metoda pisanja: dopunjavanje, ispisivanje, odgovaranje na pitanja Nastavni oblici: frontalni, individualni Nastavna sredstva: udžbenik, vježbenica Struktura 1. sata: A) Motivacija i najava – čitanje polaznog teksta iz udžbenika B) Provedba i razrada: 1. uočavanje posvojnih zamjenica, objašnjavanje njihove funkcije u jeziku 2. prepoznavanje posvojnih zamjenica u različitim padežima 3. upoznavanje funkcije i načina upotrebe povratno-posvojne zamjenice C) usustavljivanje gradiva naučenog na satu – usmeno ponavljanje, igra u paru – učenici jedan drugom govore rečenice u kojima će biti jedna posvojna i jedna povratno-posvojna zamjenica ( slične kao u udžbeniku) D) Zadavanje zadataka za rad kod kuće – vježbenica, 1.,2.,3. zadatak i/li zadaci s Nastavnog listića 1 Struktura 2. sata A) Ponavljanje i utvrđivanje gradiva 1. usmeno ponavljanje gradiva o osobnim, povratnoj, posvojnim i povratno-posvojnim zamjenicama 2. čitanje i provjera rješenja zadataka riješenih kod kuće 3. rješavanje 4. zadatka iz vježbenice 4. igra za utvrđivanje gradiva C) Zadavanje zadataka za rad kod kuće – zadatak s Nastavnog listića 2 i (tko želi) napisati sastavak o raspravi s bratom/sestrom/prijateljem/prijateljicom o nekoj stvari koju su oboje željeli imati.

63

Rješenje križaljke iz vježbenice: 1 O 6 S 10 V 12 O 15 J I H

2 N 7 A Š

11 A N A

18 M 22 N E

25 NJ

3 A L I

8

4 V

19 I 20 M 23 A

16 S L O V O

N

A 9 I

I G 13 T V O J A

5 S T O

14 I O

D

17 J E S 24 E N

26 O

21 O N A

Nastavni listić 1 a) Osobne zamjenice podcrtaj jednom crtom, posvojne dvjema crtama. Povratne zamjenice zaokruži jednom, a povratno-posvojne zaokruži dvjema crtama. svojim

ona onima

mu je

njihovih

ih mene

moj

se tvojega

joj vaš

nam

sebe mojim

ti si

svojoj

naših svojega

sebi njezine

njen sobom

nas tvojim

ga vam

svom njihovih

on

tebe nje

ju

b) Upiši odgovarajuće zamjenice u rečenice. Pazi na upotrebu posvojnih i povratno posvojnih zamjenica! Prijatelji razgovaraju o sutrašnjem izletu. - Ja ću na izlet ponijeti ______________loptu, a ti uzmi __________________ rekete i lopticu za badminton. - ____________ lopta je premalena, neka radije Ivan uzme _____________. - Ja se ne volim igrati _____________ loptom jer se on uvijek boji da ćemo _______ zaprljati ili probušiti pa stalno viče da na _________ pazimo. Radije ću zamoliti Vedrana da uzme _________________ loptu. - Mogli bismo jednoga dana skupiti novac i zajednički kupiti loptu. Ta bi lopta bila _________ i svi bismo je čuvali. - Tako je. I tu ___________ loptu uvijek bismo mogli nositi na zajedničke izlete. Nastavni listić 2 a) Osobne zamjenice podcrtaj jednom crtom, posvojne dvjema crtama. Povratne zamjenice zaokruži jednom, a povratno-posvojne zaokruži dvjema crtama. naših

vas vašega

svoja njena

nje nas

mu ga

svojim njima sebe naših

njoj

sebi njoj

njega

tvojega te

njezinog si svojega tebi svojih

nas moju

vi se

sobom njihovog tvoje

nju

vas ih je

b) Odaberi po jednu od svake vrste zamjenice iz a) zadatka i uvrsti ih u rečenice koje ćeš sam/sama smisliti.

64

2. NASTAVNA PRIPREMA ZA NASTAVU HRVATSKOGA JEZIKA U 6.___ RAZREDU Redni broj nastavnoga sata: _______ Nastavno područje: slovnica Nastavna tema: GLAGOLI PO PREDMETU RADNJE Broj sati:2 Ključni pojmovi: prijelazni, neprijelazni i povratni glagoli; povratna zamjenica, predmet radnje izrečen riječju u akuzativu; pravi, nepravi i uzajamno povratni glagoli Obrazovna postignuća: razlikovati glagole koji uz sebe trebaju imati predmet radnje izrečen riječju u akuzativu (prijelazni glagoli), glagole koji uza se nemaju predmet radnje izrečen riječju u akuzativu (neprijelazni glagoli) i glagole koji uza se imaju povratnu zamjenicu (povratni glagoli) Proširena znanja: razlikovati prave, neprave i uzajamno povratne glagole Nastavni zadaci: obrazovni: podjela glagola po predmetu radnje: prijelazni, neprijelazni i povratni glagoli; pravi, nepravi i uzajamno povratni glagoli odgojni: razviti ljubav i poštovanje prema životinjama i drugim živim bićima na Zemlji, razviti kritičnost i samokritičnost prema ponašanju koje šteti prirodi i uništava njeno bogatstvo i raznolikost; razviti interes za proučavanje nastavnih sadržaja funkcionalni: razvijanje koncentracije, pažnje i pamćenja, razvijanje sposobnosti logičkog mišljenja i zaključivanja, razvijanje sposobnosti apstrakcije i generalizacije Korelacije: biologija, ekologija Nastavne metode: metode govorenja: slobodni razgovor, usmjereni razgovor, odgovaranje na pitanja, upućivanje, tumačenje, izlaganje; metoda čitanja: čitanje u sebi, čitanje naglas, usmjereno čitanje; metoda pisanja: dopunjavanje, ispisivanje, odgovaranje na pitanja; metoda demonstracije Nastavni oblici: frontalni, individualni, rad u paru Nastavna sredstva: udžbenik, radna bilježnica Struktura 1. sata: A) Motivacija i najava teksta - razgovor o ugroženim životinjskim vrstama, znaju li koje su životinjske vrste u Hrvatskoj ugrožene i kako su to postale, čitanje teksta i kratak razgovor o njemu B) Provedba i razrada: 1. na primjerima rečenica iz teksta uočavanje glagola koji trebaju dopunu izravnog objekta – prijelazni glagoli 2. neprijelazni glagoli 3. povratni glagoli 4. vrste povratnih glagola – učenicima se napomene da to nije gradivo koje obvezno moraju znati – ipak im se predloži da odigraju igur u parovima C) Usustavljivanje gradiva naučenog na satu D) Zadavanje zadataka za rad kod kuće (radna bilježnica, 1.a) i b) i 2. zadatak Struktura 2. sata: A) Ponavljanje gradiva – usmeno ponavljanje i čitanje domaćih zadaća B) Utvrđivanje gradiva 1. rješavanje zadadaka iz radne bilježnice(3. zadatak) 2. igra za utvrđivanje gradiva

65

3. rješavanje nastavnoga listića ( Nastavni listić 2) ili križaljke u radnoj bilježnici (4.zadatak) C) Zadavanje zadataka za rad kod kuće (4. zadatak iz radne bilježnice ili zadatak s Nastavnog listića 2) Nastavni listić 1 Zadane glagole razvrstaj na sljedeći način. Glagole koji uz sebe mogu imati predmet radnje izrečen imenicom u akuzativu spoji s imenicom ili zamjenicom koja ih može dopunjavati, glagole koji mogu postati povratni ako ih dopuniš povratnom zamjenicom pretvori u povratne, a neprijelazne glagole samo ispiši. Nakon što riješiš zadatak odgovori može li isti glagol u različitim situacijama biti drugačiji po predmetu radnje! TRČATI GLEDATI ČEŠLJATI IĆI pismo

MISLITI PISATI sebe

film

ČITATI majku

RAZVESELITI knjige

se

VOZITI

VOLJETI

prijateljicu

traktor

PRIJELAZNI GLAGOLI __________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________ POVRATNI GLAGOLI __________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________ NEPRIJELAZNI GLAGOLI __________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________ Nastavni listić 2 Glagoli po predmetu radnje 1.Ispiši iz teksta sve prijelazne glagole i uz njih u zagradu predmet radnje na koji je radnja glagola prešla, neprijelazne i povratne glagole!Tko želi, može uz povratne glagole odrediti i u zagradu iza njih napisati jesu li pravi, nepravi ili uzajamno povratni glagoli. Kad je jutro svanulo, ustade Kiklop, protegne se, zapali vatru i poče musti ovce. Kad je sve dovršio, pograbi opet dva moja pratioca i na naš ih užas, kao i prvu dvojicu, pojede za doručak. Nato potjera stado iz pećine, a na ulaz u pećinu navali gadan kamen. Mi ostadosmo u grdnom strahu u pećini. Ja sam smišljao osvetu, kako da se prihvatim posla da pobijedim grdosiju. Napokon mi dođe misao koja mi se nije činila loša. U staji ležaše veliki Kiklopov kolac od zelena maslinova drveta: Kiklop ga je odsjekao da ga nosi kad se posuši, a nama se po duljini i debljini činio jednak jarbolu velike lađe. Mogao se obujmiti rukom, pa ga uzeh i s drugovima zašiljih i stvdnuh u plamenu. (Ulomak iz knjige Najljepše priče klasične starine Gustava Schwaba) PRIJELAZNI GLAGOLI __________________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________

66

NEPRIJELAZNI GLAGOLI __________________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________ POVRATNI GLAGOLI __________________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________

3. NASTAVNA PRIPREMA ZA NASTAVU HRVATSKOGA JEZIKA U 6.___RAZREDU Redni broj nastavnoga sata:_______ Nastavno područje: slovnica Nastavna tema: INFINITIV Broj sati:2 Ključni pojmovi: infinitiv, neodređeni glagolski oblik, infinitivni nastavci Obrazovna postignuća: infinitiv – neodređeni glagolski oblik, infinitivni nastavci –ti i –ći, infinitiv kao dopuna drugim glagolima u rečenici Proširena znanja: infinitivna osnova Nastavni zadaci: obrazovni: prepoznati infinitiv kao neodređeni glagolski oblik, znati objasniti zašto se tako naziva; razlikovati infinitivne nastavke; prepoznati ulogu infinitiva u dopunjavanju drugih glagola odgojni: razviti ljubav prema materinjem jeziku; osvijestiti prava svakog djeteta i potaknuti učenike da o svojim pravima i eventualnim problemima i poteškoćama govore funkcionalni: razvijanje koncentracije, pažnje i pamćenja, razvijanje sposobnosti logičkog mišljenja i zaključivanja, razvijanje sposobnosti apstrakcije i generalizacije Korelacije: sat razrednika, povijest, sat likovne kulture Nastavne metode: metode govorenja: slobodni razgovor, usmjereni razgovor, odgovaranje na pitanja, upućivanje, tumačenje, izlaganje; metoda čitanja: čitanje u sebi, čitanje naglas, usmjereno čitanje; metoda pisanja: dopunjavanje, ispisivanje, odgovaranje na pitanja; metoda slušanja Nastavni oblici: frontalni, individualni, rad u paru Nastavna sredstva: udžbenik, vježbenica Struktura 1. sata: A) Motivacija i najava teksta – razgovor o zlostavljanoj djeci, Plavom telefonu i mogućnostima koje dijete ima da se obrani od odraslih ako ga ugnjetavaju, najava teksta o zlostavljanom djetetu

67

B) Provedba i razrada: 1. čitanje polaznog teksta- kratak osvrt na njega, kako su učenici doživjeli likove i situaciju 2. obavještavanje učenika o Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima djeteta, čitanje nekih prava iz udžbenika, razgovor o njima, poticaj da učenici kažu koja su još osnovna dječja prava po njihovom mišljenju 3. učenici u parovima pišu još dva, po njihovom mišljenju važna dječja prava u svoje bilježnice 3. uočavanje infinitiva u napisanim dječjim pravima, definiranje infinitiva kao neodređenoga glagolskog oblika 4. uočavanje nastavaka –ti i –ći u infinitivu C) usustavljivanje gradiva naučenog na satu – rješavanje 1. zadatka u vježbenici D) Zadavanje zadataka za rad kod kuće – zadaci 2., 3.a) i 5.zadatak Struktura 2. sata: A) Ponavljanje gradiva o infinitivu – čitanje domaćih zadaća B) Rješavanje 4. zadatka iz vježbenice – čitanje i kratka igra u paru – jedan učenik kaže glagol u sadašnjem, prošlom ili budućem vremenu, a drugi učenik ga kaže u infinitivu – tako se izmijene tri puta C) Rješavanje zadataka za ponavljanje gradiva o glagolima po vidu, po predmetu radnje i infinitiva (v. listić), čitanje rješenja D) Igra za sve učenike u razredu – svaki učenik treba reći jednu rečenicu u kojoj će upotrijebiti barem jedan infinitiv, tako da kaže što on/ona smatra da je važno u životu. Rečenice mogu biti šaljive ili ozbiljne, kako je tko raspoložen. (Na primjer: Važno je zdravo se hraniti. Važno je otkriti u koga je tvoja simpatija zaljubljena.) Nastavni listić: Uz svaki glagolski oblik napiši infinitiv toga glagola, a zatim odredi kakav je po vidu i predmetu radnje. GL. OBLIK

INFINITIV

GL. VID

ODREĐENJE PO PREDMETU RADNJE

krenuo sam željeli smo veselio se crtamo zapišu počešljaj se razmišljala je volim hoćemo povučem vičem bili su

68

4. NASTAVNA PRIPREMA ZA NASTAVU HRVATSKOGA JEZIKA U 6.__ RAZREDU Redni broj nastavnoga sata:____ Nastavno područje: slovnica Nastavna tema: USUSTAVLJIVANJE GRADIVA O PROŠLIM GLAGOLSKIM VREMENIMA Broj sati: 2 Ključni pojmovi: perfekt, aorist, imperfekt, pluskvamperfekt Obrazovna postignuća: utvrditi znanje o glagolskim vremenima za izricanje prošlosti, prepoznavati zadane glagolske oblike perfekta, aorista, imperfekta i pluskvamperfekta u tekstu i zasebno, u različitim osobama jednine ili množine Broj sati: 2 Ključne riječi: zarez, vokativ, nabrajanje, naknadno dodavanje riječi u rečenicu, suprotnost (zarezi a, ali, nego, no, već ), usklik u rečenici Obrazovna postignuća: uočiti važnost pisanja zareza u rečenici radi razumijevanja rečenice; razviti do automatiziranosti naviku pisanja zareza u rečeničnim situacijama u kojima ga je obvezno pisati ( vokativ u rečenici, nabrajanje riječi ili rečenica, ispred i iza usklika, ispred suprotnih veznika…) Proširena znanja: samostalno tvoriti glagolske oblike perfekta, aorista, imperfekta i pluskvamperfekta i primijeniti znanje o glasovnim promjenama koje se pri tom događaju Nastavni zadaci: obrazovni: utvrditi gradivo o prošlim glagolskim vremenima, uvježbati prepoznavanje svih lica aorista, imperfekta, perfekta i pluskvamperfekta različitih glagola odgojni: razviti interes za materinji jezik, razvijanje komunikativnosti i suradničkog odnosa s drugim ljudima funkcionalni: razvijanje koncentracije, pažnje i pamćenja, razvijanje sposobnosti logičkog mišljenja i zaključivanja, razvijanje sposobnosti apstrakcije i generalizacije Nastavne metode: metode govorenja: slobodni razgovor, usmjereni razgovor, odgovaranje na pitanja, upućivanje, tumačenje, izlaganje; metoda čitanja: čitanje u sebi, čitanje naglas, usmjereno čitanje; metoda pisanja: dopunjavanje, ispisivanje, odgovaranje na pitanja; metoda igre; metoda demonstracije; metoda slušanja Nastavni oblici: frontalni, individualni Nastavna sredstva: udžbenik, vježbenica Struktura 1.i 2. sata: A) Najava igre u kojoj će učenici utvrditi svoje znanje o prošlim glagolskim vremenima B) Provedba i razrada: 1. rješavanje 2. zadatka u radnoj bilježnici i zadatka s Nastavnog listića 1 2. podjela u grupe i igranje igre Crni Petar C) Zadavanje zadataka za rad kod kuće – radna bilježnica, 4. zadatak i, za znatiželjne, zadatak s Nastavnog listića 2 Nastavni listić 1 1.Razvrstaj podcrtane glagole prema tome kojem glagolskom vremenu pripadaju:

69

Ne povjerovah vlastitim očima kad bijah, izlazeći iz škole, ugledao svog starog prijatelja Ivana. Nismo se vidjeli od vrtićkih dana jer se on bio preselio sa svojim roditeljima u drugi kraj grada. Stajaše on tako mirno ispred škole, kao da me svakoga dana tako čeka. Zagrlismo se radosni i on mi objasni da je došao na tjedan dana rođacima koji stanuju u blizini jer se njihov stan uređuje. Obojica smo bili sretni što imamo pred sobom tjedan dana druženja nakon dugih godina u kojima se ne viđasmo. Perfekt: ____________________________________________________________________ Aorist:______________________________________________________________________ Imperfekt: __________________________________________________________________ Pluskvamperfekt:_____________________________________________________________ Nastavni listić 2 Usustavljivanje gradiva o prošlim glagolskim vremenima 1.Od sljedećih glagola napravi sva glagolska vremena za izricanje prošlosti u 1. licu jednine i 1. licu množine! Kada je potrebno, promijeni glagolu vid da možeš od svih glagola ostvariti sva zadana glagolska vremena! trčati, skočiti, ići, veslati, razgovarati, moći, voziti, zaustaviti, prići, htjeti, znati, zabiti

5. NASTAVNA PRIPREMA ZA NASTAVU HRVATSKOGA JEZIKA U 6.___RAZREDU Redni broj nastavnoga sata: _____ Nastavno područje: pravopis Nastavna tema: ZAREZ Broj sati: 2 Ključne riječi: zarez, vokativ, nabrajanje, naknadno dodavanje riječi u rečenicu, suprotnost (zarezi a, ali, nego, no, već ), usklik u rečenici Obrazovna postignuća: uočiti važnost pisanja zareza u rečenici radi razumijevanja rečenice; razviti do automatiziranosti naviku pisanja zareza u rečeničnim situacijama u kojima ga je obvezno pisati ( vokativ u rečenici, nabrajanje riječi ili rečenica, ispred i iza usklika, ispred suprotnih veznika…) Nastavni zadaci: obrazovni: osvještavanje važnosti pisanja zareza za razumijevanje teksta, zarez u rečenici: ispred i iza vokativa, odvajanje istovrsnih rečeničnih dijelova, zarez ispred suprotnih veznika, naknadno dodavanje u rečenicu, pisanje usklika odgojni: razvijanje zanimanja za učenje pravilnog pisanja, razvijanje samostalnosti, razvijanje komunikacijskih sposobnosti funkcionalni: razvijanje koncentracije, pažnje i pamćenja, razvijanje sposobnosti logičkog mišljenja zaključivanja, razvijanje sposobnosti apstrakcije i generalizacije Nastavne metode: metode govorenja: slobodni razgovor, usmjereni razgovor, odgovaranje na pitanja, upućivanje, tumačenje, izlaganje; metoda čitanja: čitanje u sebi, čitanje naglas, usmjereno čitanje; metoda pisanja: dopunjavanje, ispisivanje, odgovaranje na pitanja; metoda igre; metoda demonstracije Nastavni oblici: frontalni, individualni, rad u parovima Nastavna sredstva: udžbenik, vježbenica Međupredmetna korelacija: povijest Unutarpredmetna korelacija: književnost – lektirno djelo (Z.Krilić, Zabranjena vrata)

70

Struktura 1. sata: A) Motivacija i najava teksta – učenici zapisuju pitanje i odgovaraju samo s DA ili NE «Je li po mom mišljenju zarez u rečenici važan i je li ga uopće bitno pisati u tekstovima?» Nakon toga učenici trebaju usmeno obrazložiti svoje stavove. Čitanje polaznoga teksta- stripa. B) Provedba i razrada: 1. važnost zareza za razumijevanje teksta 2. nabrajanje istovrsnih rečeničnih dijelova 3. pisanje zareza ispred a,ali,nego,no,već 4. pisanje vokativa 5. naknadno umetanje 6. pisanje usklika u rečenici C) usustavljivanje gradiva naučenog na satu (Nastavni listić) D) Zadavanje zadataka za rad kod kuće (vježbenica, 1. i 3. zadatak) Struktura 2. sata: A) Motivacija i najava B) Utvrđivanje gradiva 1. čitanje i provjera rješenja zadataka riješenih kod kuće 2. igra za utvrđivanje gradiva 3. utvrđivanje gradiva ( vježbenica, 2. zadatak, Nastavni listić 2) C) Zadavanje zadataka za rad kod kuće ( vježbenica, 4. zadatak) Nastavni listić 1 1. a) Stavi zareze gdje su potrebni u rečenicama i objasni zašto ih je potrebno pisati kao što je učinjeno u prvom primjeru! Djeca su se igrala skrivača, lovice, «lanca probijanca» i «fantova». – nabrajanje Ivan najmanji od svih trčao je najbrže. – _________________________________________________ «Dođi Ivane malo bliže!» vikala je Ana želeći ga uloviti. – __________________________________ I opet je mahnuvši joj potrčao dalje- ____________________________________________________ Dođi Ivane igraj se s nama! - _________________________________________________________ Oh ne mogu. Boli me noga. - __________________________________________________________ Nastavni listić 2 1. Umetni zareze u tekst! Vile su ih zvale bradonjama neprijateljima lošim ljudima a patuljak Korjenko zvao ih je dušmanima. Na sve moguće načine vile tavankinje najnježnije vile među čarobnicama odmagale su tom neprijatelju. Nagovorile su šumske vile da okreću putokaze a same su noću sa svog i ostalih ranjenih zvonika zvonile na uzbunu. Neprijatelji bi se strčali ne znajući što se događa na livadu. Nekad su ih prepadale bacajući kamenje na postavljene mine. Vila koja se zove Kao Dijete smislila je svoj način. Ona je bradonjama dok su spavali pričala o njihovom djetinjstvu govoreći pojedinom u ime njegove majke. I zaista neki su se probudili i pobjegli ne želeći više činiti zlo. «Kad bi barem svi tako otišli» s tugom je uzdahnula Tuga najtužnija od svih vila. (Prema knjizi Čuvarice novih krovova Nade Iveljić )

71

4. Integrirana nastava (Prijedlog sadržaja integrirane nastave u prirodi u 6. razredu) Trajanje nastave – 2 dana – ekskurzija na Velebit Nastavni predmeti: biologija, zemljopis, hrvatski, tjelesna kultura, glazbena kultura Zajednička nastavna tema: Upoznajmo Liku i Velebit! Obrazovna postignuća po nastavnim predmetima: Biologija – upoznati život medvjeda - posjet Kuterevu, skloništu za medvjede Zemljopis – upoznati prirodne znamenitosti i mjesta na Sjevernom Velebitu – rijeka Gacka, Gacko polje, Ličko polje, Cerovačke pećine, Kuterevo, Krasno, Baške Oštarije, Gospić Tjelesna kultura – pješačenje, jutarnja tjelovježba i igre loptom u prirodi Glazbena kultura – učenje pjevanja pjesme Vila Velebita Hrvatski jezik – učenje pisanja velikog i malog slova u imenima gradova i zemljopisnih pojmova te ostalih vlastitih imenica vezanih uz povijest ili prirodno bogatstvo Velebita Nastava hrvatskoga jezika: Nastava se može odvijati u prirodi, ukoliko postoje mjesta na kojima učenici mogu sjediti i pisati, ili u blagovaonici u kojoj su djeca doručkovala. Satove treba održati drugoga dana, nakon što su učenici već upoznali mnoga mjesta na Velebitu i u Lici i čuli o njima zanimljive informacije. Broj sati: 1 ili 2 (prema trajanju nastave prilagoditi pripremu) Nastavna tema: utvrđivanje znanja o pravopisnim pravilima – pisanje velikoga i maloga slova. Ključne riječi: imena zemljopisnih pojmova, imena sela i gradova, imena ljudi, pjesama, novca, biljaka. Obrazovna postignuća: naučiti pravilno pisati imena zemljopisnih pojmova, imena sela i gradova, imena ljudi, pjesama, novca, biljaka TIJEK NASTAVNOGA SATA: A) Motivacija – a) Razgovor o prethodnom danu i što su učenici zapamtili od rečenoga o mjestima kroz koja su prošli. b) Učiteljica/učitelj može za učenike izraditi igru asocijacija vezanu uz pojmove koje su učenici čuli prethodnoga dana. B) Najava teme – učenicima se najavi čitanje teksta u kojem će čuti zanimljivosti o Velebitu koje su saznali prethodnoga dana, a možda i neke nove i objasni se da će taj tekst kasnije dobiti na listiću neispravno napisan i da će u njemu morati pronaći pravopisne pogreške. C) Ponavljanje pravopisnih pravila već poznatih o pisanju velikoga i maloga slova, o pisanju zareza u rečenici. D) Čitanje teksta. E) Podjela listića. F) Samostalan rad učenika. G) Čitanje rješenja i ispravak – učenici samostalno ispravljaju svoj tekst. Nakon što su ga pisali olovkom, uzimaju kemijsku olovku i zaokružuju svoje pogreške.

72

H) Zadavanje domaće zadaće ili zadavanje tog zadatka na satu – učenici tekst trebaju prepisati ispravno na listić i listić zalijepiti u svoje bilježnice. Pravilno napisan tekst s nastavnoga listića (podcrtane su riječi koje su na listiću netočno napisane): Velebit je najduža planina u Hrvatskoj, širine od 10 do 30 km. Površina mu je oko 2200 km 2, a najviši vrh zove se Vaganski vrh. Velebit pripada Dinarskom gorju. Uz Velebit se pruža Velebitski kanal s morske strane, a s kopnene strane ga okružuju Gacko polje, Ličko polje i Gračačko polje s rijekama Gacka, Lika i Otuča. U literaturi je uobičajeno da se Velebit dijeli na Sjeverni Velebit, Srednji Velebit (koji završava na prijevoju kod mjesta Baške Oštarije), Južni Velebit i Jugoistočni Velebit. Cijelo područje planine zaštićeno je kao park prirode, a u njemu su i dva nacionalna parka Nacionalni park Sjeverni Velebit i Nacionalni park Paklenica. Najpoznatija biljna endemska vrsta je velebitska degenija koja je prikazana na naličju kovanice od 50 lipa ( prvi ju je opisao i klasificirao botaničar Arpad Degen te je po njemu dobila ime). Velebit je zbog svoje veličanstvenosti jedan od hrvatskih narodnih simbola. Pojavljuje se u domoljubnoj pjesmi Vila Velebita. Najviši velebitski vrhovi su Vaganski vrh (1.757 m), Sveto brdo (1.752 m). Mali Rajinac (1.699 m) i Veliki Zavižan (1.676 m). Nastavni listić Pronađi i zaokruži 14 pravopisnih pogrešaka u tekstu! Velebit je najduža planina u hrvatskoj, širine od 10 do 30 km. Površina mu je oko 2200 km 2, a najviši vrh zove se vaganski vrh. Velebit pripada Dinarskom Gorju. Uz Velebit se pruža Velebitski kanal s morske strane, a s kopnene strane ga okružuju Gacko Polje, Ličko polje i Gračačko Polje s rijekama Gacka, lika i Otuča. U literaturi je uobičajeno da se Velebit dijeli na Sjeverni Velebit, Srednji Velebit (koji završava na prijevoju kod mjesta baške Oštarije), Južni Velebit i Jugoistočni Velebit. Cijelo područje planine zaštićeno je kao park prirode, a u njemu su i dva nacionalna parka Nacionalni Park Sjeverni Velebit i Nacionalni park Paklenica. Najpoznatija biljna endemska vrsta je Velebitska degenija koja je prikazana na naličju kovanice od 50 Lipa ( prvi ju je opisao i klasificirao botaničar Arpad degen te je po njemu dobila ime). Velebit je zbog svoje veličanstvenosti jedan od hrvatskih narodnih simbola. Pojavljuje se u domoljubnoj pjesmi vila Velebita. Najviši Velebitski vrhovi su Vaganski vrh (1.757 m), Sveto Brdo (1.752 m). Mali Rajinac (1.699 m) i Veliki Zavižan (1.676 m). Prepiši tekst pravilno!

_____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ 73

Skrinjica 6, Priručnik

Recommend Documents