sistematika biljaka

DOME MENA NA – Eukarya

Kingdom Kingdo m – Pla Planta ntae, e, biljke biljke Višestanični organizmi, eukarioti, autotrofni Većinom sesilni

Carstvo biljaka Izmjena generacija Embrionalni razvitak kritosjemenjača Plodovi r e v Š a j i d i L . c s . r d . c o D

Carstvo Carst vo Planta Plantaee - biljk biljkee

Većinom sesilni, ali biljke se mogu “kretati” (rast, raspršivanje peluda i sjemenki te plodova)

Fotosintetski organizmi: koriste Sunčevu energiju za dobijanje hrane iz anorganskih spojeva Najčešće su kopneni organizmi Sesilni (nepokretni) Evoluirali iz odjeljka Chlorophyta, zelenih algi prema građi:  

r e v Š a j i d i L . c s . r d . c o D


Viridiplantae

Prije 3 milijarde godina površina je Zemlje bila bez života od naseljavanja kopna, unutar carstva Plantae razvio se niz vrsta oko 290,000 živu ćih vrsta u biljnom carstvu Kopnene biljke razvile su se od Chlorophyta, zelenih algi (carstvo Protoctista, protista) iz skupine Charophyceae Dokazi

Streptophyta Plantae

Chlorophyta, zelene alge

Charophyceae

kormus – tijelo (list, (list, stabljika, korijen) Plantae=Cormobionta=Cormophyta=Embriophyta=stablašice

Porijeklo biljaka

Određ ivanje ivanje biljnog carstva

Rhodophyta, crvene alge

Embryophyta






Praalga

nevaskularne vaskularne






kompleksi u obliku ruže za sintezu celuloze enzimi unutar peroksisoma sloj otpornog polimera SPOROPOLENINA koji sprječava isušivanje zigote geni jezgre i kloroplasta

(a) Chara , slatkovodna biljka

10 mm

40 µm diskalna lna (b) Coleochaete orbicularis , diska charophycea

1

Kopnene biljke Vaskularne Vasku larne biljk biljkee

Porijeklo i raznolikost biljaka

Sjemenjače

Fosilni dokazi 

ukazuju da su biljke na kopnu bile prije 475 475 milijuna godina

Prve biljke 


dale osnovu za beskrajnu raznolikost današnjih biljaka

prilagođene životu na kopnu organizam diferenciran na organe stanič ja se dobro razlikuju većina ima provodni sustav

e e i a a c c t s u i t a M a r p e c e o H t n A

Razred Musci, prave ili listaste mahovine



Razred Sphenopsida Razred Filicopsida, (Filicatae), (Equisetatae), preslice prave paprati


Razred Ginkgoatae, ginko



Razred Pinatae



Pododjeljak Magnoliophytina, kritosjemenjače

Razred Lyginopteridatae

Razred Magnoliopsida, dvosupnice

Razred Cycadatae

Razred Liliopsida, jednosupnice

Razred Bennettitatae Razred Gnetatae



 

 




e a m r e p s o n m y g o r P e l r m u z I

e e a a m m r r e e p p s s o i o n g m n y A G

Prve kritosjesjemenjače (kreda, ~140 milijuna godina) Prve sjemenja če (devon, ~360 milijuna godina) Pojava vaskularnih biljka (silur, ~ 425 milijuna god.) Početak naseljavanja kopna (zelene alge) (~ 475 milijuna godina)

Zigota Oplodn ja Gamete Rast

Gametofit Rast Spore

spore koje nastaju u sporangijima višestanični gametofit Redukcijska višestanični embriji koji dioba ovise o roditeljskoj biljci zaštita gameta i embrija unutar gametofita (već mahovine)

Sporofit

Embriologija ili razvojna biologija, biologija razvitka Razvitak uključuje događaje i procese čiji je rezultat postanak složenog organizma iz jedne stanice. Razvitak uključuje

diferencijacija stanica (podjela uloga) i stvaranje tkiva i organa kutikula i sporopolenin (kutikula; voštana (ili druge tvari) prevlaka koja sprječava isušivanje) razvitak provodnog tkiva (papratnjače) “ventilacijsk “ventil acijskii sustav” – evoluc evolucija ija puči i međustaničnih prostora (intercelulara) za transport plinova sustav za učvršćivanje (rizoid i korijen) – voda i mineralne tvari nastanak sjemenke (=embrio “spakiran” s velikom količinom hrane i omotan zaštitnim omotačem) – prvi put put kod golosjemenjača cvijet i plod – dodatna zaštita embrija embrija (sjemenog zametka) unutar plodnice tučka – kritos kritosjemenj jemenjaače

ove značajke u gotovo svih kopnenih biljaka ne postoje u skupini Charophyceae C harophyceae




Kopnene biljke imaju niz stečenih prilagodbi koje im omogućavaju život na kopnu 

a a t d y i s p o n e h p S , a d i s p o c i l i F

a h t p y o h c p y o L e h c a r t o r P e l r m u z I

izmjena gen izmjena genera eracij cijaa – karakteristična za biljke, iako se može uočiti i kod gljiva i algi: 

Pododjeljak Cycadophytina, perastolisnate golosjemenja če

e a e c y h p o r a h C e j i n e ž o l S

Gymno- Angiospermae spermae

Drevna zelena alga

Odjeljak Spermatophyta, sjemenjače Pododjeljak Coniferophytina, igličaste golosjemenja če

e a e c y h p o r a h C e j i n v a t s o n d e J

Pteridophyta

Kopnene biljke imaju niz stečenih prilagodbi koje im omogućavaju život na kopnu

Odjeljak Pteridophyta, papratnjače Razred Lycopsida, Crvotočine, crvotočinke

k i o n o z e K

k i o z o e l a P


Odjeljak Bryophyta, mahovine

Razred Psilopsida (fosilne papratnjače)

Bryophyta

k i o z o z e M

a n i d o g i n u j i l i M

Carstvo Plantae, biljke

Razred Hepaticae, jetrenjarke

Charophyceae

   


oplodnju rast diferencijaciju morfogenezu

tipično za višestanične organizme Ovisi o:  

nasljednim faktorima vanjskim faktorima

2

Nespolno (aseksualno, vegetativno) razmnožavanje

Razmnožavanje (reprodukcija (reprodukcija)) Stanica  

Mitoza (somatske stanice) Mejoza (nastaju spolne stanice)

Organizmi 

Nespolno (dediferencijacija i proliferacija stanica)



Spolno (gamete i oplodnja, nastanak zigote)



pupanje, fragmentacija, spore



jedan roditelj mitozom (nespolnim razmnožavanjem) stvara genetički istovjetno potomstvo (KLON) povremene genetičke razlike su posljedica relativno rijetkih promjena u DNA nazvanih Pup MUTACIJE

0,5 mm

Nespolno (vegetativno) razmnožavanje

Nespolno (vegetativno) razmnožavanje jednostanično (dioba kod jednostaničnih organizama) višestanično (fragmentacija); u algi, ali i nekih viših biljaka rasplodna tjelešca ili pupovi

Mlade biljčice na rubovima listova

Divlje jagode

Novi izdanak Vriježe

Crveni luk

Krumpir

Lukovica

Gomolj

Hidra r e v Š a j i d i L . c s . r d . c o D


stabljikom   

reznice povaljenice vriježe podzemnom stabljikom (gomoljem ili lukovicom)

listovima 




rasplodni pupovi u pazušcima listova zakorijenjivanje listova (na pr. afrička ljubičica)

korijenom

Bryophyllum

Ameba

Polip Pupanje polipa

Binarno cijepanje Cladocera

Spolno razmnožavanje

Nespolno (vegetativno) razmnožavanje 

Roditelj

Kalanchoë pinnata r e v Š a j i d i L . c s . r d . c o D

veća raznolikost (varijabilnost) nego u nespolnom razmnožavanju za razliku od klona, potomstvo nastalo spolnim razmnožavanjem razlikuje se od roditelja i međusobno dva roditelja daju potomstvo koje ima jedinstvenu kombinaciju gena nasljeđenu od oba roditelja

3

Različitosti spolnog životnog ciklusa

Životni ciklus

Mejoza i oplodnja su zna čajke spolnog razmnožavanja i izmjenjuju se tijekom spolnog životnog ciklusa Organizam nastaje mitotičkim diobama od zigote i razvija se do spolno zrele odrasle jedinke Tri glavna tipa spolnog životnog ciklusa

Zigota

slijed faz slijed fazaa iz generacije u generaciju u reproduktivnom Oplodnja Somatske stanice Germinativne ciklusu izgrađuju tijelo stanice organizma; od Odrasla stvaraju gamete začeća do jedinka n stvaranja Muška gameta vlastitog potomstva n 2n


Rast



Razlikuju se u prema dužini trajanja haploidne i diploidne generacije diploidna diploid na > haplo haploidna idna (životinje (životinje i većina biljaka) diploidna = haploidna (neke alge) diploidna diploid na < haplo haploidna idna (većina gljiva i neki protisti) 


Ženska gameta

Životni ciklus

 

Životni ciklus

Biljke i neke alge 

U životinja



Gamete nastaju mejozom Gamete su jedine haploidne stanice 

Legenda Haploid Diploid



Imaju izmjenu generacija Životni ciklus uključuje i diploidne (SPOROFIT) i haploidne (GAMETOFIT) višest višestani anične stadije Haploidni višestani čni organizam organizam (gametofit) (gametofit)

Gamete n

n

MEJOZA

n

Mitoza

n

n

n

Spore

OPLODNJA

Mitoza n

Gamete

MEJOZA Diploidni višestanični organizam


2n

2n

Zigota

Mitoza (a) Životinje Životinje

većine gljiva i nekih protista i nekih algi 

mejozom nastaju haploidne stanice koje se razvijaju u haploidni višes v išestani tanični odrasli (adultni) organizam haploidni odrasli organizam mitozama proizvodi stanice koje će postati gamete


2n

Zigota

Mitoza (b) Biljke i neke alge

Genetička varijabilnost; potomstvo nisu klonovi Izmjena generacija Višestanični haploidni i diploidni oblici koji proizvode jedan drugog Haploid (n) = 1 kopija svakog kromosoma (jedan set): gametofit stvara gamete (muške gamete i jajne stanice) Diploid (2n) = 2 kopije svakog kromosoma (dva seta): sporofit stvara spore Uključuje rizik i zahtijeva energiju Mitoza: dioba stanica Mejoza: stvara stanice sa polovičnim brojem kromosoma 



n n

2n



Haploidni višestanični organizam n Mitoza

Mitoza

OPLODNJA

Spolno razmnožavanje biljaka

Životni ciklus 

Diploidni višestanični organizam (sporofit)


n

Gamete

MEJOZA

n

OPLODNJA 2n

Zigota (c) Većina gljiva i neki protisti

n


4

Biljno carstvo

Izmjena generacija u biljaka

odjeljak Bryophyta, mahovine mitoza

GAMETOFIT, haploidna generacija (n) SPORE (n) mejoza

SPOROFIT, diploidna generacija (2n)

odjeljak Pteridophyta, papratnjače

GAMETE GAME TE (n) oplodnja


Za životni ciklus biljaka karakteristi čna je izmjena haploidne (n ) i diploidne (2n ) generacije Oba oblika se pravilno izmjenjuju kroz život biljke (izmjena generacija) generacija)


Razlika u izmjeni generacija među skupinama

 

Golosjemenjače (Gymnospermae) Kritosjemenjače (Angiospermae)

Mahovine: sporofit ovisan o gametofitu Papratnjače: sporofit i gametofit međusobno neovisni

Mahovine, papratnjače i sjemenjače se u prvom redu razlikuju prema odnosu gametofitske i sporofitske generacije Odnos veličina gametofita i sporofita Maho Mahovi vine ne Papr Paprat atnj njaače Kritos Kritosjem jemenj enjaače

odjeljak Spermatophyta (stari naziv) = Magnoliophyta, sjemenjače

Mahovine (Bryophyta) Sporofit

Gametofit

Muške gamete Kapljica vode

Muški gametofit

Spermatozoidi u kapljici vode

Ženski gametofit

Spore

sporofit

Jajne stanice

Gametofit

Papratnjače (Pteridophyta), vaskularne biljke bez sjemenki

Sporofit r e v Š a j i d i L . c s . r d . c o D

gametofit


Spore

Golosjemenjače (Gymnospermae) Ženski češer Muški češer

Ženski gametofit Jajne stanice Peludno zrnce (muški Sjemenka gametofit) nosi spermalnu stanicu do jajne stanice

Mladi sporofit

Jajne stanice Gametofit (protalij)

Prema veličini spora Sjemenjače: mali gametofit ovisan o sporofitu

Gametofit Muške gamete

nastaju spore jednake veličine (homosporna izmjena generacija) nastaju spore različite veličine (heterosporna izmjena generacija) 



Sporofit



megaspore – velike megaspore velike,, iz njih se ravija ženski gametofit (megagametofit) mikrospore mikro spore – manje, iz njih se ravija muški gametofit (mikrogametofit)

5


izomorfna izmjena generacija = gametofit i sporofit jednako izgledaju (većinom u algi) heteromorfna izmjena generacija = gametofit i sporofit su morfološk morfološkii različiti (pripadnici carstva Plantae)

Odjeljak Bryophyta, mahovine Razred Hepaticae, jetrenjarke Odjeljak Pteridophyta, papratnjače Razred Psilopsida (fosilne papratnjače)

Razred Lycopsida, Razred Sphenopsida Razred Filicopsida, (Filicatae), Crvotočine, crvotočinke (Equisetatae), preslice prave paprati Odjeljak Magnoliophyta (Spermatophyta), sjemenjače

Pododjeljak Coniferophytina, igličaste golosjemenja če r e v Š a j i d i L . c s . r d . c o D


Carstvo Plantae Carstvo Plantae – biljk biljkee Odjeljak Bryophyta, mahovine

 


Spermatozoidi (n) Anteridij Muški gametofit

Rizoidi

Spora (n)

Haploidno (n) Diploidno (2n)


Razred Pinatae



Razred Cycadatae



oko 24.000 vrsta oko 700 vrsta u Hrvatskoj male i nježne biljke, stvaraju busenaste jastučiće kopnene biljke (imaju kutikulu, puči...) imaju zaštitu od dehidracije kutikulom, ali vrlo tanka nemaju provodni sustav (nemaju provodnih snopića; žila, odnosno nemaju ksilema ni floema) – NEVASKULARNE BILJKE korijen nije razvijen (rizoidi) imaju stabljiku i list značenje kruženje ugljika (pokrivaju 1% zemljine površine) stvaranje treseta sedrene barijere, zajedno s algama (Plitvi čka jezera)  

Bryophy Bry ophyta ta - razn raznolik olikost ost Gametofor žens Gametofor ženskog kog gametofita

Jajna stanica (n) Arhegonij Oplodnja u arhegoniju

HEPATICAE

Držak (seta)

Embrio (2n)

Sporangij

Marchantia polymorpha

Mladi sporofit (2n)






Stabalce s listićima

Zigota (2n)

Gametofit u razvitku

Protonema (n)


Bryophyta, mahovine

Kod najprimitivnijih biljaka, mahovina, gametofit je dominantna generacija (zelena biljčica), a sporofit je malen i raste na gametofitu Vjerojatno prve kopnene biljke, evoluirale iz zelenih algi, ali se ne smatraju pretcima viših biljaka Razredi: Sporofit Hepaticae, jetrenjarke (tobolac) Musci, prave ili listaste mahovine Držak Obično na vlažnim mjestima; zahtjevaju znatnu količinu vlage Gametofit u zraku i tlu Pioniri vegetacije; rasprostranjene od tropskih do artičkih područ ja podnose dehidraciju i smrzavanje

Razred Musci, prave mahovine

sporof rofit it Marchantia spo

Odrasli sporofit (2n)

m µ 0 0 5

(LM)) (LM

Plagiochila deltoidea

MUSCI

Izmjena generacija u mahovina Gametofit (n)

Polytrichum commune


Gametofit

Sporofit

Gametofit

6

Carstvo Carst vo Plantae Plantae – biljk biljkee Vaskularne biljke (sve ostale; papratnja če i sjemenjače) 

Mahovine i njima slične biljke

Pravi korijen, listovi i provodno tkivo

Papratnjače - vaskularne biljke bez sjemenki (“besjemenjače s provodnim žilama”) 



Razmnožavaju se sporama, razvitak ovisi o vodi

Sjemenjače: Gymno Gymnosperm spermae ae (golos (golosjemenj jemenjaače) i Angios Angiospermae permae (kritosjemenjače)     

 





Kritosjemenjače (Angiospermae) (Angiospermae)   


Cvijeće i plodov plodovii Evolucijski najodvedenija skupina ~250 000 vrsta vrsta

prije ~400 milijuna godina Papratnjače i druge nevaskularne biljke činile su prve šume (karbon, ugljen)

papratnjače

Papratnjače su evolucijski odvedenije biljke od mahovina Sporofit je dominantna generacija (zelena biljka), a gametofit je malena biljčica – pro protal talij ij



Pteridophyta, papratnjače

Odjeljak Bryophyta, mahovine Razred Hepaticae, jetrenjarke


Odjeljak Pteridophyta, papratnjače Razred Psilopsida (fosilne papratnjače)

Razred Lycopsida, Crvotočine, crvotočinke


Odjeljak Spermatophyta, sjemenjače Pododjeljak Coniferophytina, igličaste golosjemenja če r e v Š a j i d i L . c s . r d . c o D

započele svoju evoluciju tijekom karbona ksilem i floem omogućili zauzimanje suhih staništa

Gole sjemenke; nemaju cvijeta Pinidae (Coniferae) četinjače su najve ća skupina ~800 vrsta

Pteridophyta,




Golosjemenjače (Gymnospermae) 


Vaskularne biljke

Imaju sjemenke i razvijeni mehanizam za njihovo raspršivanje Zaštita embrija (dormancija sjemenki) Oprašivanje (polinacija) uz pomo ć vjetra, kukaca,... (rje đe vode) Često drvenasto tkivo Podjela prema zaštićenosti sjemenog zametka: 

su bile dominantna vegetacija tijekom prvih 100 milijuna godina evolucije biljaka

Razred Ginkgoatae, ginko Razred Pinatae





Razred Cycadatae




oko 11.000 vrsta oko 100 vrsta u Hrvatskoj mnoge paprati se uzgajaju (npr. kao lončanice ili u vrtovima) žive na vlažnim staništima neke žive u vodi (vodene biljke) imaju korijen, stabljiku i list neke posjeduju podanak ili rizom (=podzemna stabljika)

7

Pteridophyta, paprati,

papratnjače

Razmnožavanje Spolno: gamete koje nastaju u gametangijima (ženskiarhegonij i muškim uškianteridij) Nespolno:

listovi u pupu nalik na puževu kućicu stabljika reducirana listovi prizemni razvijen provodni sustav (ali vrlo rijetko traheje) sporangiji u nakupinama -





sorusima


oblik i položaj sorusa raznolik (sistematika!) oplodnja oplod nja - nužna voda! voda! (spermatozoid s bičevima)


sporama koje nastaju u sporangijima

izosporne (sve spore iste veličine) i heterosporne vrste (mega(mega- i mikromikrospore) heterosporne papratnjače – pri prijel jelazn aznii oblici prema sjemenjačama

Bioraznolikost papratnjača

Lycopodium clavatum, crvotočina

Izmjena generacija u papratnjača r e v Š a j i d i L . c s . r d . c o D

Lycopodium selago, crvotočina

Equisetum variegatum, preslica


Prave paprati

Carstvo Plantae, biljke Razred

Psilopsida, prapaprati

Br. vrsta

~25

Oblik stabljike

zeljasta

Korijen

rizoidi

zeljasta, podanak s Lycopsida, ~2000 nadzemnim adventivni crvotočine granama korijen Sekundarni rast Sphenopsida, ~15 preslice


zeljasta, adventivni podanak korijen

Listovi

male ljuske bez rebara

mikrofili

mikrofili

Izmjena generacija

izosporna

Gametofit


krupan, ispod više bičeva zemlje

dijelom izosporna 2 biča, podzeman, više heterosporna jako bičeva reduciran

izosporna


Spermatozoidi

malen, usidren za podlogu više bičeva rizoidima

drvenasta megafili, spljošten, Filicopsida, (tropske adventivni mladi listovi izosporna srcolik, usidren više bičeva prave paprati ~12000 vrste), korijen pužasto heterosporna za podlogu zeljasta smotani rizoidima



Razred Lycopsida, Razred Sphenopsida Razred Filicopsida, (Filicatae), Crvotočine, crvotočinke (Equisetatae), preslice prave paprati Odjeljak Spermatophyta, sjemenjače







Razred Cycadatae



8

Odjeljak Sprermatophyta, sjemenjače

Spermatophyta, sjemenjače

stvaraju sjemenke pojavile se prije ~360 milijuna godina (kasni devon, prve golosjemenjače) pojava golosjemenjača već u karbonskim šumama, a dominiraju tijekom perma

Progymnospermae


hrana drugih živih bi ća pojava sjemenki je promijenila smjer evolucije biljaka omogućila da sjemenjače postanu dominantni proizvođači u većini kopnenih ekosistema 






~800 vrsta golosjemenjača, ostalo kritosjemenjače

Sporofit (2n )

zaštita embriju omogućuje rasijavanje miruje (dormancija) dok ne dospije u povoljne uvjete za klijanje

Gametofit (n )

 



(a) Sporofit Sporofit ovisi o gametofitu (mahovine)

rezervne tvari za rast i razvoj novog sporofita

osim sjemenki, svim sjemenja čama zajedničko: 







Mikroskopski ženski gametofiti( game tofiti( n ) u ženskom češeru (ovisni)

heterospor heter osporni ni sporangiji sporangiji (mikro- i mega- spor sporangiji) angiji) 

sjemenjače su se razvile iz biljaka koje su imale: megasporangije koji proizvode megaspore iz kojih se razvija ženski gametofit (megagametofit) mikrosporangije koji daju mikrospore iz kojih se razvija muški gametofit (peludna zrnca)

gametofiti su reducirani 

prednost jer se razvijaju unutar spora, odnosno ostaju unutar tkiva roditeljskog sporofita (zaštita)


Mikroskopski muški gametofiti gamet ofiti (n ) u muškom peludnom češeru (ovisni)

Sporofit (2n ) Gametofit (n ) (b)

Odnos gametofita i sporofita

Veliki spo Veliki sporo rofit fit i mali, neovisni gametofit (papratnjače) Mikroskopski muški gametofiti gamet ofiti (n ) unutar prašnika (ovisni)

Mikroskopski ženski gametofiti (n ) unutar tučka (ovisni)

Sporofit Spor ofit (2n )

Sporofit Sporof it (2n ),), kritosjemenjače

(c) Reducirani gametofit koji ovisi o sporofitu (sjemenjače: gologolo- i kritokrito- sje sjemen menja jače).

Usporedba golosjemenjača i kritosjemenjača

Peludna zrnca

mikrospore se razvijaju u peludna zrnca (nezreli muški gametofit) debela dvostruka ovojnica bez bičeva osim kod nekih skupina (ginko i neki cikasi)

oprašivanje – pri prijen jenos os peludnih zrnaca na biljku ili dio biljke koja ima sjemeni zametak neovisno o vodi! vjetrom životinjama




sjemenka: djelotvoran mehanizam rasprostiranja 


najviši stupanj u razvoju biljnog svijeta stvara se cvijet, a potom plod i sjemenka oplodnja neovisna o vodi grananje izdanka sekundarni rast u debljinu vaskularne biljke zeljaste, grmovi i stabla stariji naziv prema smještaju sjemenog zametka i sjemenke: Gymnospermae, golosjemenjače Angiospermae, kritosjemenjače ~230 000 do 350 000 vrsta


Golosjemenjače Kritosjemenjače Stabljika Drvo ili grm Drvo, grm ili zeljasta Provodni snopići (ksilem) Samo traheide Traheje i treheide Dominantna generacija Sporofit Sporangiji U češeru U cvijetu Peludno zrnce Tri stanice Četiri stanice Mikrosporofili Preobraženi u ljuske Preobraženi u prašnike Spermalne stanice Dvije nepokretne, preživljava samo ona Dvije nepokretne, jedna oplodi jajnu koja oplodi jajnu stanicu, a druga ugiba stanicu, a druga središnju jezgru embrionske vreće (dvostruka oplodnja) Megaspora Nalazi se u megasporangiju Megagametofit Oko 500 stanica 7 ili 8 jezgara (embrionska vre ća) Sjemeni zameci Na površini sporofila Unutar tučka Oprašivanje Vjetrom Uglavnom životinjama, u nekih skupina vjetrom ili vodom Sjemenka Slobodna na površini sporofila ili Zatvorena u plodu koji je nastao analognih struktura transformacijom plodnice (i nekih dijelova cvijeta) Zametak Razvija se unutar megagametofita Rezervne tvari u Potječu od haploidnog megagametofita Potječu od triploidnog endosperma sjemenci Supke Dvije ili više Jedna ili dvije

9

Gymnospermae, golosjemenjače Glavna obilježja golosjemenjača:   






Češer sa sjemenim zamecima

dominacija sporofita nad gametofitom “gole” sjemenke, obi čno u češerima razvitak sjemenki iz oplo oplođenog sjemenog zametka uloga peludnih zrnaca u prijenosu spermalnih stanica do jajne stanice oprašivanje vjetrom

Zreli sporofit

Sjemenka bora





 

Razred Pinatae




Razred Cycadatae



Peludna mješinica (n)

Ginkgo biloba: Dvodomno drvo jako razgranate krošnje visine do 40 m; lepezasti listovi, spermalne stanice s dva biča, sjemenke s maslačnom kiselinom, parkovi




najbrojnija skupina, ~ 550 vrsta pretežito hladna područ ja sjeverne hemisfere igličasto ili ljuskavo lišće, jednodomne, spermalne stanice bez bičeva Najvažnije porodice: 

 

Pinaceae, borovi (smreka, jela, ariš, omorika, alepski bo r, šumski bor, crni bor) Cupressaceae, čempresi (čempres, borovica) Taxaceae, tise (obična tisa)


CONIFEROPHYTINA


PINATAE

Smreka

Ženski gametofit (n) Arhegonij (n) Jajna stanica (n) Klijanje peludnog zrnca (n)

Jezgra spermalne stanice (n)

Razred Pinatae, četinjače 


Jajna stanica stan ica (n)

jedina porodica: Ginkgoaceae 

Odjeljak Spermatophyta, sjemenjače


Megaspora (n)

Integumenti (2n)


Odjeljak Pteridophyta, papratnjače


Sjemena lupina (2n), potječe od roditeljskog sporofita Rezerva hrane (n), tkivo gametofita OPLODNJA Embrij (2n) (novi sporofit)

Pododjeljak Coniferophytina, igličaste golosjemenjače


Pododjeljak Coniferophytina, igličaste golosjemenja če

Mikropila

Peludno MEJOZA zrnce (n) MEJOZA

Klijanje sjemenke


Razred Lycopsida, Crvotočine, crvotočinke

Mikrosporangij OPRAŠIVANJE Mikrosporofil

Haploidno (n) Diploidno (2n)


Uzdužni presjek sjemenih zametaka Nucel (megasporangij) (2n) Matična stanica megaspore (2n) Integumenti (2n)

Sjemeni zametak

Peludni češer

najpoznatiji natiji preds predstavnici tavnici četinjače - najpoz golosjemenjača


Megasporofil

Životni ciklus golosjemenjača

Juniperus communis,

borovica


GINKGOATAE


Odjeljak Pteridophyta, papratnjače

Wollemiski bor Pacifička tisa




Sequoiadendron giganteum , Pinus longaeva ,

Bristleconski Bristlecons ki bor, najstarije stablo na svijetu (4900 god)

sekvoja, mamutovac, najveće stablo na svijetu







Razred Cycadatae



10

Pododjeljak Cycadophytina, perastolisnate golosjemenjače

CYCADOPHYTINA CYCADATAE

razred Gnetatae, kositernice 

~70 vrsta, traheje u drvu (ostale golosjemenjače imaju samo traheide), češeri nalikuju cvatu, neke oprašuju oprašuju kukci

Cycas revoluta, cikas

razred Cycadatae, cikasi 


Welwitschia

stabljika nalik palmi (jednostavno deblo na vrhu nosi peraste listove), dvodomne biljke, spermalne stanice s puno bi čeva, prevladavale u mezozoiku

tučka) organi za razmnožavanje




Odjeljak Pteridophyta, papratnjače Razred Lycopsida, Crvotočine, crvotočinke




Odjeljak Spermatophyta, sjemenjače Pododjeljak Coniferophytina, igličaste golosjemenja če r e v Š a j i d i L . c s . r d . c o D






Razred Cycadatae



Ephedra

Angiospermae, kritosjemenja če stariji naziv prema smještaju sjemenog zametka (skriven u plodnici



Ženski češeri




Gnetum

GNETATAE


cvijet cvjetnjače plodovi →

Kod kritosjemenjača (Angiospermae) su sjemeni zameci zatvoreni u plodnici, pa se stoga redovno stvara plod, odnosno od sjemenih zametaka nakon oplodnje nastaju sjemenke, a od plodnice usplođe (vanjski dio ploda). novi naziv – pododjeljak Magnoliophytina najraširenija (98% pokrova Zemlje) i najbrojnija skupina biljaka (~ 225 000 do 350 000 vrsta raspore đenih u ~250-500 porodica) velika raznolikost oblika prilagodbe na različite uvjete Oprašivači su najčešće kukci i vjetar. Cvijet ovih biljaka ima ocvijeće, a to je ovoj listova koji štite prašnike i tučak te kod nekih služe za primamljivanje kukaca. Muške su spolne stanice nepokretne.

Fosilne kritosjemenja č č e e

Primitivne fosilne kritosjemenjače stare ~125 milijuna godina Pokazuju i odvedenije i primitivne zna čajke Tučak U evoluciji se samo kod Prašnik pripadnika ove biljne skupine pojavio sezonski gubitak listova, cvijet, plodnica, 5 cm (a) dvostruka Archaefructus sinensis, ~125 milijuna godina star fosil oplodnja, plod, različiti načini (b) Rekonstrukcija fosila oprašivanja… Archaefructus sinensis

Životni ciklus kritosjemenjača


11

Značajke kritosjemenjača

imaju cvijet i plod cvijet – specijalizirana struktura kritosjemenjača za spolno razmnožavanje  











kratki dio izdanka ograničena rasta spiralni (primitivnija značajka) ili vertikalni (odvedenija značajka) raspored dijelova cvijeta ocvijeće = čaška + vjenčić lapovi - štite cvije cvijett u pupu pupu (čaška) latice – privlače kukce (vjenčić) prašnici (andrecej) – mikrosporofili kritosjemenjača tučak (ginecej) – jedan ili više plodnih plodnih listova (megasporofili) prošireno dno tučka = plodnica (sadži jedan ili više sjemenih zametaka) vrat tučka njuška tučka (stigma) – oprašivanje, tj. tj. prihvaćanje peludnih zrnaca

prašnik (stamen)

njuška tučka njuška (stigma)

prašnica (antera) držak filament

tučak (pistillum) vrat tučka plodnica (ovarij)

Cvjetni dijagram – shematski prikaz poprečnog presjeka cvijeta

latica (petalus) vjen čić (corolla)

→

lap (sepalus) čaška(callyx)

→









cvjetište (receptaculum) cvjetna cvje tna stapk stapkaa (pedun (pedunculus culus))

sjemeni zametak (ovulum)

Cvijet

Građa dvospolnog cvijeta

Cvijet može biti  

dvospolni (npr. Prunus sp. – andrec andrecej ej i ginecej u istom cvijetu) i jednospolni (npr. Salix sp. – andrec andrecej ej i ginecej u različitim cvjetovima).

S obzirom na cvjetišt cvjetištee plodnica može biti nadrasla, podrasla i obrasla Položaj plodnice u odnosu na druge dijelova cvijeta



nadrasla

obrasla

podrasla

Čaška (calyx) •

•

•


Radijalna simetrija = aktinomorfni cvijett (slob cvije (slobodne odne i spojene latice)

Bilateralna simetrija = zigomorfni cvijet r e v Š a j i d i L . c s . r d . c o D

čašku čine lapovi (sepala) -

nalik na listove (uglavnom zeleni) štite cvijet u pupu rijetko služe za privla čenje oprašivača (tada nalik na latice s kojima zajedno čine PERIGON, npr. cvijet magnolije)

čaška

vjenčić

12

Vjenčić (corolla)

Ocvijeće (pe (peria rianth nthium ium))

krugovi latica tijekom evolucije se razvile iz listova često žarke boje uloga: privlačenje oprašivača (kukci) razni oblici, boje, veličine, miris

vanjski ovoj cvijeta čine ga:   


vanjska čaška i unutrašnji vjenčić čaška ili vjenčić čaška i vjenčić koji se međusobno ne razlikuju = PERIGON


Reproduktivni dijelovi cvijeta

Andrecej Andre cej = svi prašni prašnici ci jednog jednog cvijeta cvijeta Dijelovi prašnika:

Tučak = ženski dio cvijeta

Prašnica (antera)

Držak (filament) Prašnica (antera) 

Držak (filament)





Prašnik = muški Prašnik muški dio cvijeta


čine ju 2 teke

unutar svake teke su dva mikrosporangija u mikrosporangijima nastaju peludna zrnca – nezrel nezrelii muški muški gametofiti

Prašnik (stamen)


Ginecej Gine cej – svi tučkovi jednog jednog cvijeta cvijeta – ženski dio cvijet cvijetaa evolucijom nastao sraštavanjem jednog ili više listova (zaštita sjemenog zametka) dijelovi tučka (pistillum):

Parovi mikrosporangija

njuška tučka (stigma)



 



ilament

vrat tučka (stylus) 






Poprečni presjek prašnice




Njuška

prijenos isklijalog peludnog zrnca = peludne m ješini ješinice ce vrat može nedostajati pa je stigma sjedeća

Vrat

plodnica (ovarium) 

Peludna zrna

prihvaća peludna zrnca receptori specifi čni za vrstu



zadebljali dio tučka sadrži jajnu stanicu unutar ženskog gametofita (embrionske vreće) koji se nalazi unutar sjemenog zametka (ovulum) sjemeni zametak = ovoj (integumen (inte gumentt – 2n, dio sporofita) + embrionska vreća (ženski gametofit, n)

Tučak

Plodnica

13

Biljke – kri Biljke kritosj tosjeme emenja njače Građa cvijeta

Megaspora

Sporofit

Poprečni presjek plodnice ljiljana – tri plodna lista čine tri odjeljka (sinkarpna plodnica)

Cvijet

Plodnica (ovarij) Sjemeni zametak (ovulum)

Prašnica (antera)

Embrionska vreća



Razvitak muškog i ženskog gametofita u kritosjemenjača

MIKROSPOROCITE se mejotski dijele pa nastaju 4 haploidne MIKROSPORE

MEGASPOROCITA se mejotski dijeli pa nastaju 4 haploidne MEGASPORE

Stvaranje peludnog zrna i jajašca

Mikrosporangij unutar peludnice prašnika Sjemeni zametak (ovulum)

Mikrosporocita

MEJOZA Mikrospore (4) Svaka od 4 mikrospora Generativna stanica (iz koje će nastati 2 spermalne stanice) r e v Š a j i d i L . c s . r d . c o D

Haploid (n) Diploid (2n)

Sporangij Megasporocita Ovoji embrionske vreće (integumenti )

Mikrosporocite

Preostala megaspora

Mejoza

Megaspocita Mejoza Megaspora (3 propadaju + jedna prolazi 3 mitotičke diobe)

Integumenti

MITOZA Ovulum

Peludno zrno Muški gametofit (unutar peludnog zrnca) Jezgra vegetativne stanice (razvit će se u peludnu mješinicu)

Antipode (3) Polarne jezgre (2) Jajna stanica (1) Sinergide (2) Embrionska vreća

( e Ž m e n b s r k i o i n g s a k m a v e t r o e f ć a i t )

Mikrospore


Generativna i vegetativna jezgra

Zrela embrionska vreća

Generativna jezgra se podijeli 2 spermalne stanice

Dvostruka oplodnja u kritosjemenjača spermalna stanica #1 (n)

+

spermalna stanica #2 (n)

+

jajna stanica (n)

embrio (2n)

peludno zrnce


središnja stanica s dvije polarne jezgre (n + n)

endosperm (3n)


14

Razvitak sjemenke

Sjemenka

oplodnja oplodn ja – pot potiiče razvitak sjemenke i ploda sjemenka nastaje iz sjemenog zametka najsušee tkivo biljke najsuš (<20% H20) sjemena lupina – otporna, čvrsta

nastala iz oplo đ enog enog sjemenog zametka dijelovi sjemenke: 

klica (embrio) 





sjemena lupina  



zaštićuje embrio nastaje iz ovoja sjemenog zametka (integumenta, dio sporofita roditeljske biljke)

hranjivo stanič je je (endosperm)  






nastala oplodnjom jajne stanice jednom od spermalnih stanica raste u sporofit nove biljke

rezerva hrane za rast embrija nastao spajanjem jedne spermalne jezgre s dvije polarne jezgre jezgre središnje stanice embrionske vre će (3n, triploidan) raste dijeljenjem jezgri tijekom dormancije sjemenke može biti razne čvrstoće i/ili teku ć (kokosov orah ima dva dijela endosperma: 




mekani (jestivi, bijeli dio) tekući endosperm (kokosovo mlijeko)

Razvitak sjemenog zametka u sjemenku Integument (2n)

Ovojnica spore (n)

Ženski gametofit (megagametofit) (n)

Megaspora (n)

Mikropila

Nucel (megasporangij) (2n)

a) Sj Sjem emen enii zam zamet etak ak r e v Š a j i d i L . c s . r d . c o D

Peludna mješinica (n)

Sjemena lupina (potječe od integumenta) (2n) Endosperm

Jezgra jajne stanice (n) Jezgra spermalne stanice (n)

b) Op Opllod odnj njaa sj sjem emen enog og za zame metk tkaa

Klica (novi sporofit) (2n)

c) Sjemenka Haploidno (n) Diploidno (2n)

Građa sjemenke



zigota se razvija u (klicu) embrio, a biljka koja ga nosi opskrbljuje ga hranjivim tvarima koje će mu pomoći da se osamostali kao zasebna jedinka odmah nakon oplodnje, zigota ulazi u fazu mirovanja (dormancija) za to vrijeme, jezgra endosperma podijeli se više puta i stvara hranjivo stanič je (endosperm), koji se povećava i upija hranu od biljke majke te tako stvara zalihe hrane potrebne za razvitak klice nakon mirovanja kako embrio raste, endosperm nastavlja upijati hranu od biljke majke. Endosperm može zadržati ulogu izvora hrane za embrio ili se može u potpunosti istrošiti dok sjemenka sazrijeva.

Embriogeneza


15


Prva struktura koja nastaje diobom zigote naziva se suspenzor Stanice suspenzora u blizini mikropile produžuju se i guraju novonastalo tkivo prema hranjivim tvarima bogatom endospermu Ubrzo se embrio po činje razvijati na toj strani suspenzora Zreli biljni embrio ima na svakom kraju apikalni meristem (jedan za klicin korijenak i drugi za izdanak) te jednu ili dvije supke ovisno o tome da li se radi o jednosupnicama ili dvosupnicama.

Struktura sjemenki dvosupnica i klijanje


embrij je pri čvršćen za dvije mesnate supke (zaliha hrane) sjemenku obavija zaštitna sjemena lupina hipokotil je dio embrija ispod mjesta na kojem se drže supke epikotil iznad supki hipokotil završava klicinim korijenkom (radicula) na vrhu epikotila se nalazi plumula (apikalni meristem izdanka i par minijaturnih listova koji će se razviti u prve listove biljke)

Plod – organ za zašt zaštitu itu i rasprostiranje rasprostiranje sjemenki


razvija se iz plodnice te ponekad iz ostalih dijelova cvijeta dio ploda koji nastaje iz plodnice naziva se usplođ e (perikarp perikarp)) plod okružuje i štiti sjemenke bitan u rasprostiranju sjemenki građa (i vrsta) ploda ovisi o građi plodnice te o broju plodnica/cvjetova iz kojih se plod razvija


Botanička podjela plodova

Usporedba dijelova Usporedba dijelova cvijeta cvijeta i ploda – sočan plod kruške (plod jabuka, pomum ) latica (petalus) njuška tučka (stigm njuška (stigma) a) prašnici (stamena) vratt tučka (stillu vra (stillus) s)

Prema građi usplođa: 

ostatak čaške





plodnica (ovar plodnica (ovarij) ij) (na slici a) postaje usplođ e (na slici b)

Lap r e v Š a j i d i L . c s . r d . c o D

cvjetište (receptaculum) sjemeni sjeme ni zameta zametakk (ovulum (ovulum)) (na slici a) postaje sjemenka (na slici b)

sočni (mesnato usplođe) rasprostiranje uz pomoć životinja koje se hrane sočnim usplođem – sjemen sjemenke ke neošte neoštećene prolaze kroz probavni sustav

suhi (suho usplođe) 

drugi načini rasprostiranja sjemenki


16

Botanička podjela plodova

(a) Krilca omogućavaju suhom plodu javora (perutka samara) rasprostiranje vjetrom.

Prema broju plodnica iz kojih je plod nastao: jednostavni plodovi – nasta nastalili iz jedne plodnice plodnice jednog cvijeta složeni plodovi – nastali iz više više plodnica, a dijele se na:



(b) Sjemenke unutar boba i drugih vrsta sočnih jestivih plodova se rasprostiru izmetom.

(c) Kukice suhog ploda čička omogućuju raspršivanje sjemenki prihvaćanjem plodova za krzno životinja.

Rasprostiranje sjemenki na lokacije udaljene od biljke majke:



 

vjetrom vodom životinjama

zbirne – nastali iz više više plodnica jednog cvijeta skupne – nastali iz više plodnica više cvjetova odnosno iz čitavih cvatova


Jednostavni plodovi

SUHI PUCAVCI

A. sočni ili suhi B. Suhi plodovi se dijele

na:

A.

B. r e v Š a j i d i L . c s . r d . c o D

Pucavce – pu puca caju ju (otvaraju se) kada su zreli Nepucavce – ne puc pucaj ajuu

tobolac


mahuna komuščic icaa ko komu mušška

SUHI NEPUCAVCI


roška

orah

pšeno perutka okriljena perutka

SUHI PUCAVCI

SUHI PLODO PLODOVI VI – suhi perik perikarp arp SUHI PUCAVCI 1. MJEHUR – na nast stao ao od jednog plodnog lista i jedne plodnice; liči na mahunu ali se otvara duž jednog šava 2. MAHUNA – ta takkođer nastala iz jedne plodnice od jednog plodnog lista, ali se otvara duž dva šava

mjehur

TOBOLAC – nas nastao tao od plodnice građene od više plodnih listova; otvara se na različite načine 4. KOM OMU UŠKA – plod biljaka iz porodice krstašica;; razvija se krstašica iz dva plodna lista a po sredini je pregrađen nepravom pregradom (replum) na dva pretinca; komuščica je vrsta komuške kojoj je svojstveno da je dužina ploda po prilici jednaka širini 3.


17

SUHI NEPUCAVCI

SUHI NEPUCAVCI

1.

ROŠKA – jednosj jednosjemeni emeni suhi nepucavac; nepucavac; sjemenka se na samo jednom mjestu drži perikarpa; porodica glavočika

2.

PŠENO – jednos jednosjemeni jemeni suhi nepucavac; nepucavac; sjemenka u potpunosti srasla s usplođem (perikarpom); porodica trava

3.


PERUTKA – sa sadr drži ži jednu ili dvije sjemenke; perikarp ima krilca (rasprostiranje vjetrom); porodica javora

4. ORAH – tv tvrd rdii jednosjemeni plod; nastao iz plodnice građene od više plodnih listova


USPLO ĐE (PERIKARP) SOČNIH PLODOVA Perikarp (usplođ e) e) – zadeb zadebljala ljala sočna stijenka plodnice Može se diferencirati u tri više-manje odvojena sloja:

SOČNI PLODOVI

  

rajčica – boba

šljiva koštunica

bundeva – tikva


naranča hesperidij

jabuka – jabuka


JEDNOSTAVNI SOČNI PLODOVI


1.

BOBA – per perikar ikarpp razlučen u egzokarp (“kožica”) i mezokarp (sočan dio), a endokarp se ne razlikuje; više sjemenki; grožđe, rajčica, banana, paprika, patlidžan...

2.

TIKVA – tvr tvrda da kora kora (egzokarp); porodica bundeva (bundeva, krastavac, dinja, lubenica, tikvica...)

Egzokarp – vanjsk vanjskii sloj; sloj; često voštana kutikula Mezokarp – srednj srednjii sloj; razli različite debljine; najčešće sočan Endokarp – unutr unutraš ašnji nji sloj; značajne razlike između vrsta

JEDNOSTAVNI SOČNI PLODOVI 3.

HESPERIDIJ – živo (žuto, narančasto) obojeni egzokarp sadrži uljne žlijezde; mezokarp mezok arp bijel, spužvast i nije sočan; end endoka okarp rp sočan i pregrađen na onoliko dijelova koliko je plodnica imala plodnih listova;; vrste listova roda Citrus (limun, naranča, grejp, mandarina)


18

JEDNOSTAVNI SOČNI PLODOVI 4.

JEDNOSTAVNI SOČNI PLODOVI

KOŠTUNICA – nas nastala tala iz iz plodnice od jednog plodnog lista s (najčešće) jednom sjemenkom; tvrdi drvenasti endokarp okružuje sjemenku (koštica); šljiva, nektarina, višnja, trešnja, badem, datulja, kokosov orah, maslina...

5.



SLOŽENI, ZBIRNI PLODOVI

ZBIRNI SOČNI PLOD PLOD - JA JAGOD GODA A cvijet jagode ima izbočeno cvjetište na kojem stoji mnogo (nadraslih) plodnica plodnice su apokarpne (građene od jednog plodnog lista) i sadrže jedan sjemeni zametak nakon oplodnje cvjetište odeblja, postane crveno i sočno, a svaka plodnica se preobrazi u jednosjemeni oraščić (žute “točkice” na jagodi) vrste roda Fragaria , jagoda iz porodice ruža

nastali iz jednog cvijeta s više plodnica, pa se stoga sastoje od više plodića (od kojih svaki odgovara jednoj plodnici) šipurak, šipura k, mnogokoš mnogokoštunica, tunica, jagoda


Kupina - mnogo mnogokoš koštunic tunicaa


ZBIRNI SOČNI PLOD PLOD - ŠIPU ŠIPURAK RAK

ZBIRNI SOČNI PLOD - MNOG MNOGOKOŠ OKOŠTUNIC TUNICA A kao i kod jagode, cvijet ima izbočeno cvjetište na kojem se nalazi mnogo apokarpnih plodnica s jednim sjemenim zametkom međutim, iz svake plodnice nakon oplodnje ne nastane oraščić nego koštunica, tako da sočno tkivo ovog zbirnog ploda nije građeno od cvjetišta nego od mezokarpa pojedinih koštunica ovakav plod imaju malina i kupina


JABUKA – nas JABUKA nastaj tajee iz obrasle plodnice od nekoliko plodnih listova; veći dio sočnog tkiva ploda (do kožaste opne) u botaničkom smislu nije pravi plod jer je nastao iz cvjetišta (a ne iz plodnice) i naziva se hipantij; iz plodnice nastaje samo središnji dio ploda; svojstven za neke vrste iz porodice ruža kao što su jabuka, kruška, dunja i oskoruša

cvijet divlje ruže (Rosa sp .).) ima vrčasto udubljeno cvjetište u kojem se nalazi više apokarpnih plodnica nakon oplodnje iz svake plodnice nastane jedan oraščić oraščići su zatvoreni u sočnom ili polusočnom žarkocrvenom cvjetištu plod svojstven rodu Rosa iz porodice ruža


19


SLOŽENI, SKUPNI, SOČNI PLOD PLOD - ANAN ANANAS AS plod nastao preobrazbom čitavog cvata

Odjeljak Bryophyta, mahovine Razred Hepaticae, jetrenjarke







Sjemenjače



razred Magnoliopsida Magnoliopsida,, dvosupnice (dikotiledoni dikotiledoni)) dvije supke sve drvenaste biljke, ve ćina zeljastih razred Liliopsida Liliopsida,, jednosupnice jednosupnice (monokotiledoni monokotiledoni)) jedna supka zeljaste

Lemboglossum fossii, orhideja



Patuljasta palma (Phoenix roebelenii )

Lilium , “Enchantment”

ljiljan






Hordeum vulgare , trava

Prašnica Filament

Značajke Dvosupnica dvije supke sekundarni rast u debljinu zeljaste ili drvenaste biljke glavni korijen i manje bočno korijenje mrežasta nervatura listova list s peteljkom cjeloviti, razdijeljeni i sastavljeni listovi cvijetovi su im tetramerni ili pentamerni.  





Razred Cycadatae


Značajke jednosupnica

Značajke dvosupnica Embrio

Jedn Je dnaa su supk pkaa

Dvosupnice Kalifornijski mak (Eschscholzia californica )

Dvij Dv ijee su supk pkee

Provodne Provodni snopići žile obično mrežasto razgranati paralelne Stabljika

Pirinejski hrast

(Quercus pyrenaica )

Nasumi čno Provodno smještemo tkivo u provodno tkivo prstenu Korijen Sustav korijenja, nitasti (nema Prisutan glavni Rosa canina , divlja ruža glavnog korijena) korijen Pelud Peludna zrna Peludna zrna s jednim s tri otvora otvorom Cvijeće cvijeta Dijelovi cvijeta Stigma Dijelovi obično obično Plodnica višekratnik višekratnici broja 3 brojeva 4 ili 5

Lathyrus nervosus, grašak

Cucurbita pepo ,

bundeva; ženski (lijevo) i muški (desno) cvijet

MAGNOLIOPHYTINA Jednosupnica jedna supka nema sekundarnoga rasta u debljinu zeljaste biljke

u Hrvatskoj je poznato 5.214 vrsta kritosjemenjača 4.277 dvosupnica 937 jednosupnica

 






















Nervatura lista

 



Jednosupnice

Sjemenjače, točnije kritosjemenjače, su danas najuspješnija (najrasprostranjenija) i evolucijski najodvedenija biljna skupina. Kritosjemenjače se dijele u dva razreda:




čupavo (nitasto)

korijenje paralelna nervatura listova list bez peteljke cjeloviti listovi cvijetovi su im trimerni.


Trimeran cvijet jednosupnica (ljiljan)

Pentameran cvijet dvosupnice

20

DVOSUPNICE

JEDNOSUPNICE najznačajnije porodice jednosupnica su:

najznačajnije porodice dvosupnica su:         r e v Š a j i d i L . c s . r d . c o D

 

Fabaceae, mahunarke Asteraceae, glavočike Brassicaceae, krstaš krstašice ice Caryophyllaceae, klinčići Apiaceae, štitarke Laminaceae, usnače Rosaceae, ružovke Scrophulariaceae, zijevalice Ranunculaceae, žabnjaci Boraginaceae, oštr oštrolisti olisti

   

Poaceae, trave Liliaceae, ljiljani Cyperaceae, šaševi Orchideaceae, kaćuni


21

sistematika biljaka

Recommend Documents