Rendgenska Anatomija i Patologija - I. Dio

R en dge nsk a an ato mij a i p at olo gij a

1 www.perpetuum-lab.com.hr

P r . D . S p M ro f Dr S c . J J osi M aš k ko vi ć ć

Rendgenska anatomija gornjih ekstremite ta 2 www.perpetuum-lab.com.hr

Rameni obruč – skapula Skapula je ravna, tanka, triangularna t riangularna kost. Akromion artikulira sa klavikulom – akromioklavikularni zglob. Ligamenti Ligamenti sa klavikule hvataju se i za korakoidni nastavak. Glenoidna ćašica skapule artikulira sa humerusom - glenohumeralni zglob. Skapula pričvršćuje mobilni gornji ekstremitet uz toraks. Stabilizira pokrete ruke i ramena. ramena. Na skapuli se se nalaze polazišta polazišta rotatora: 1. M. subskapularisa 2. M. supraspinatusa supraspinatusa 3. M. infraspinatusa infraspinatusa

Na korakoidni nastavak nastavak hvataju hvataju se: 1. Kratka m. glava bicepsa 2. M. korakobrahijalisa korakobrahijalisa 3. Na korakoidnom nastavku nalazi se i polazište M. pektoralisa minora

Na skapuli se se nalaze polazišta polazišta rotatora: 1. M. Subskapularisa 2. M. Supraspinatusa 3. M. Infraspinatusa

Na korakoidni nastavak nastavak hvataju hvataju se: 1. Kratka m. glava bicepsa 2. M.Korakobrahijalisa M.Korakobrahijalisa 3. Na korakoidnom nastavku nalazi se i polazište M. pektoralisa minora

Rameni obruč – klav ikula Klavikula je poput «S» oklikovana kost. Medijalno artikulira sa manubrijumom manubrijumom sternuma st ernuma Lateralno artikulira sa akro akromij mijonom onom skapule. Hvatište mišića: 1. M. deltoideusa 2. M. pektoralis majora 3. M. sternokleidomastoideusa sternokleidomastoideusa 4. M. trapeziusa 5. M. subklaviusa

Korakoklavikularni Korakoklavikularni ligament spaja korakoidni nastavak skapule i klavikulu.


Rameni obruč – humerus Humerus je duga kost gornjeg ekstremiteta. Proksimalni dio čini glava humerusa koja artikulira sa glenoidnom čašicom skapule. Distalno od glave nalazi se anatomski vrat koji dijeli glavu humerusa od malog i velikog trohantera. Veliki od malog tuberkuluma odjeljeni su brazdom kroz koju prolazi tetiva duge glave bicepsa. Kirurški vrat nalazi se između proksimalnog dijela humerusa i dijafize. Dijafiza humerusa je cilindrična a prema pre ma distalno postaje postaje plosnatom. Radijalno Radijalno udubljenje udubljenje započima posteriorno i na dijafizi zavija lateralno. Radijalni živac i duboke žile nadlaktice nalaze se u tom udubljenju. Na distalnom proširenom proširenom kraju nalazi se lateralni i medijalni epikondil. Anterorna površina distalnog humerusa artikulira sa radijusom. Kapitulum je okrugla formacija koja je smještena lateralno lateralno i artikulira sa glavicom radijusa. Proksimalno od kapituluma je radijalna jama u koju ulazi glavica radijusa pri fleksiji lakta. Trohleja je oblikovana poput kolotura i artikulira artikulira sa trohlearnim udubljenjem ulne. Proksimalno od trohleje nalazi se koronoidna jama u koju ulazi koronoidni nastavak ulne ulne pri fleksiji lakta. Na posteriornoj plohi humerusa nalazi se jama olekranona u koju ulazi olekranon olekra non ulne kada je lakat ispravljen. ispravljen.

Rameni obruč – A-P snimka 1. Glava humerusa 2. Anatomski vrat humerusa 3. Veliki tuberkulum humerusa 4. Mali tuberkulum humerusa 5. Intertuberkularna brazda 6. Kirurški vrat humerusa 7. Dijafiza humerusa 8. Klavikula 9. AC zglob 10 .Akromijon 11. Korakoidni nastavak 12. Glenoidna čašica 13. Skapula


Rameni obruć – kosti aksilarna snimka

1. Glava humerusa 2. Anatomski vrat 3. Kirurški vrat 4. Dijafiza humerusa 5. Klavikula 6. Korakoidni nastavak 7. Glenoidna ćašica 8. Akromion 9. AC zglob 10 .Skapula

Akromio-klav ikularni zglob

• Artikulacija između klavikule i akromijuma na skapuli. • To je sinovijalni zglob okružrn fibroznom kapsulom koja je ojačana o jačana akromioklavikularnim ligamentom. • Zbog postojanja hrskavice na A-P snimci vidi se kao lucentna zona između kostiju.


• Aksilarna snimka ramenog zgloba jest snimka napravljena kroz aksilu. • Akromijon i korakoidni nastavak smješteni su anteriorno. • Distalni dio klavikule artikulira sa akromijonom u akromioklavikularnom zglobu koji se superponira iznad glenohumeralnog zgloba. • Hrskavica i ligamenti se nevide tako da zglob ima izgled radiolucentnog prostora.

Akrom j i on A-P snimka

• Nastavak na skapuli • Ide naprijed i gore od spine i artikulira sa klavikulom. • Na A-P snimci nalazi se iznad glave humerusa. • Lucentno podrućje ispod akromijona predstavlja za rtg zrake propusne strukture ramenog zgloba

Akrom j i on aksilarna snimka

• U aksilarnoj projekciji bijela glatka poput hokejske palice oblikovana sjena • U ovoj projekciji superponira se iznad glave humerusa


Akrom j i on MR aks j i jalna snimka

• Aksijalna snimka radi se kroz akromijon. akromijon. • Ima izgled hokejske palice. • Anteriorni dio nalazi se na vrhu a posteriorni na dnu snimke. • Signal se sastoji od moždine akromijona i korteksa kosti koji je vidljiv kao tanka crna linija. • Prikazuje se i početni dio deltoidnog mišića.

Klav ikula A-P snimka

• Horizontalna zakrivljena kostn koja je smještena na na bazi vrata. • Oblikom lići na slovo “S”. • Ide od anteriornog gornjeg gornjeg dijela pluća, gdje artikulira sa manubrijem sternuma, prema ramenu, ramenu, gdje artikulira sa akromijalnim nastavkom skapule. • Lateralni dio vidi se na A-P snimci ramena. • Hrskavice i ligamenti koji se hvataju za skapulu se ne vide.


Klav ikula - aks j i jalna snimka

• Zavijeni dio distalnog dijela klavikule prikazuje se kao kao izduženje prema prema akromijonu. • Superponira se iznad korakoidnog nastavka i glenoidne čašice.

Klav ikula MR - aks j i jalna snimka

• Oblikovana je poput slova “S”. • Moždina predstavlja veći dio signala. • Kortikalni dio kosti izgledom je crn. • U planu se nalazi samo distalni dio klavikule koji je smješten uz akromioklavikularni akromioklavikularni zglob i izgleda zamućen i nejasan. • Ovo je podrućje akromioklavikularne artikulacijske hrskavive i ligamenata.


Skapula A-P snimka - v an jska rotac j i ja • Često se naziva lopaticom. • Artikulira sa klavikulom na akromijonu i humerusom glenoidalnom čašicom. • Dobro pokretna kost. • S nje polaze brojni mišići koji osiguravaju pokrete ramena ramena i ruke. • Vanjki mišići koji se hvataju na skapulu stabiliziraju skapulu uz toraks. • Na snimci je vidljiva jedino kost.

Skapula A-P snimka - unutrašn ja rotac j i ja

• Skapula je tanka, ravna, triangularna kost. • Pri unutrašnjoj rotaciji njena široka ravna r avna strana okrenuta je prema naprijed. • Vide se akromion i korakoidni nastavak, a glenoidna čašica ima ovalan izgled.


Humerus - aksilarna snimka

1. Glava humerusa 2. Anatomski vrat 3 . Kirurški vrat vrat 4 . Dijafiza humerusa • Glava humerusa je okrugla i artikulira sa glenoidnom čašicom skapule. • Anatomski vrat je mjesto hvatišta fibrozne kapsule i sinovijalne presvlake. • Nalazi se između glave i tuberkuluma. • Kirurški vrat je prelaz između proksimalnog proksimalnog dijela humerusa i dijafize. • Na tom mjestu česte su frakture.

Humerus A-P snimka - unutrašn ja rotac j i ja

1. Veliki tuberkul 2. Mali tuberkul 3. Intertuberkularna Intertuberkularna brazda brazda •Pri vanjskoj rotaciji mali tuberkulum je medijalno i imponira da artikulira sa glenoidnom čašicom. •Lagano se superponira nad glenoidalnom čašicom. •Veliki tuberkulum nalazi se «en face» na sredini humerusa. •Intertuberkularna brazda je medijalno od velikog tuberkulum t uberkuluma. a.


Humerus A-P snimka - v an jska rotac j i ja

1. Glava humerusa 2. Anatomski vrat 3. Veliki tuberkul 4. Mali tuberkul 5. Intertuberkularna Intertuberkularna brazda brazda 6. Kirurški vrat vrat 7. Dijafiza humerusa • Na filmu se vidi samo proksimalna polovina humerusa. • Glava humerusa koja artikulira sa glenoidnom čašicom prekrivena je hijalinom hrskavicoma koja se na snimci ne vidi.

Angiograf j i ja a. Brah j i jalis

1. Glava humerusa 2. Kirurški vrat vrat 3. Dijafiza humerusa • Tkivo oko proksimalnog proksimalnog dijela di jela humerusa opskrbljeno je arterijom cirkumfleksom humeri, ogrankom aksilarne arterije. art erije. • Humerus je opskrbljen nutritivnom humeralnom arterijom, granom brahijalne arterije, koja ulazi u nutritivni kanal koji se nalazi s medijalne strane humerusa i ide prema laktu.


Angiograf j i ja a. circumflexa posterior

• A. cirkumfleksa posterior je ogranak III segmenta segmenta aksilarne aksilarne afrterije. • Iz aksile usmjerena je posteriorno i opskrbljuje mišiće gornjeg dijela nadlaktice. • Oko kiriuškog vrata humerusa anastomozira sa prednjom cirkumfleksom. cirkumfleksom. • Pri frakturi u području kirurškog vrata ove arterije mogu biti povrijeđene.

Angiograf j i ja a. Subskapularis

• A. subskapularis je ogranak III segmenta aksilarne arterije. • Opskrbljuje mišiće na unutrašnjoj i dorzalnoj strani skapule te m. latisimus dorzi na leđima.


MR aks j i jalna snimka ramena

1.Kirurški vrat 2.Mali tuberkulum 3.Intertuberkularna brazda 4.Veliki tuberkul • Tamni signal oblikovan poput prstena predstavlja predstavlja korteks humerusa. humerusa. • Koštana moždina ima svjetli signal. • U ovoj visini intertrohanterna brazda u kojoj leži tetiva duge glave bicepsa je plića.

Uslijed masti moždina kosti ima svjetli signala, dok kortikalis ima izgled tamnog prstena.


Ulna • Ulna je medijalno položena i duža od radijusa. • Na proksimalnom dijelu ulne nalazi se olekranon. • Olekranon na prednjoj strani ima konkavnu, trohlearnu udubinu koja artikulira sa trohlejom humerusa. • Distalno od o d trohlearne udubine nalazi se koronoidni nastavak. • Na njegovoj lateralnoj površini nalazi se plitka udubina koja artikulira art ikulira sa radijusom.

A-P snimka lakta –ulna 1. Olekranon 2. Koronoidni nastavak 3. Dijafiza ulne • Olekranon rotira posteriorno oko trohleje humerusa. humerusa. • Koronoidni nastavak rotira anteriorno anter iorno • «C oblik» artikulacije teško je vidjeti na A-P snimci. • Pri ekstenziji lakatnog zgloba olekranon ulazi u olekranovu jamu humerusa.

Postranična snimka lakta – ulna 1.Olekranon 2.Koronoidni nastavak 3.Dijafiza ulne • U postraničnoj projekciji lakat ima oblik slova «C». • Koronoidni nastavak je anteriorno od trohleje humerusa. humerusa. • Olekranon je posterij po sterijorno orno od o d trohleje humerusa. • Trohlearna udubina ulne nalazi se okolo trohleje humerusa. humerusa. • Olekranova jama je udubina na posteriornom humerusu i ne vidi se na postraničnoj snimci. • Ulna je nosač tereta kada se «lakat odmara».


A-P snimka ručnog zgloba – ulna 1. Glava ulne 2. Stiloidni nastavak 3. Dijafiza ulne • Glava predstavlja distalni kraj ulne koja artikulira sa radijusom u radioulnarnom zglobu. • To je sinovijalni zglob sa fibrokartilaginoznim fibrokart ilaginoznim diskom koji ih dijeli od proksimalnog reda kostiju karpusa. • Nije vidljiv na A-P snimci. • Može se prikazati uštrcavanjem kontrastnog sredstva u zglobnu pukotinu. • Stiloidni nastavak ulne nalazi se medijalno.

Postranična snimka ručnog zgloba – ulna

1. Glava ulne 2. Stiloidni nastavak • Distalni dio ulne projecira se preko distalnog dijela radijusa


Rad j i jus • Radijus je lateralno od ulne. • Proksimalni dio radiusa je okrugao i ima konkavnu glavu koja artikulira sa kapitulumom humerusa. • Ispod glavice nalazi se tuberozitas bicepsa • Ispod tuberozitasa započima zavijeni greben koji ide na anteriornu stranu str anu radijusa i završava na pronatornom tuberkulumu na lateralnoj površini radijusa. • Medijalni rub radijusa ima interosalnu granicu na kojoj se hvata interosalna membrana. • Distalni dio radiusa postaje plosnat.

A-P snimka lakta -rad j i jus 1. Gavica radijusa 2. Vrat radijusa 3. Tuberozitas radijusa • A-P snimka prikazuje zglob između glavice radijusa i kapituluma humerusa. • Glavica radijusa cirkularno je oglikovana i nalikuje plitkoj čašici. • Ispod glave radijusa nalazi se cilindrični vrat. • Tuberozitas radijusa je prominencija pro minencija distalno od vrata. • U A-P projekciji dijelom se superponira sa dijafizom ulne. • Na njoj se hvata m. biceps brahi.


Postranična snimka lakta – rad j i jus 1.glavica radijusa 2.vrat radijusa 3.tuberozitas radijusa • Na postraničnoj snimci može se procijeniti prostor diska na na radijalnoj glavi. • Radijalna artikulacija art ikulacija sa kapitulumom kapitulumom superponira se na ulnarnu artikulaciju sa trohlejom. • U ovoj projekciji proksimalni dio ulne i radijusa se superponiraju.

A-P snimka ručnog zgloba – rad j i us

1.Stiloidni nastavak radijusa 2.Ulnarno udubljenje • Distalni radius artikulira sa navikularnom i lunatnom kosti. • Na lateralnoj strani radiusa nalazi se stiloidni st iloidni nastavak na kojeg se hvata m. brahioradijalis. • Na medijalnoj strani nalazi se udubljenje u koje pristaje glavica glavica ulne tvoreći distalni radioulnarni radioulnarni zglob. • Intenzivnija linija koja prelazi preko distalnog radijusa predstavlja spojenu zonu rasta u odraslih. o draslih.


Angiograf j i ja podlaktice – a. Rad j i jalis • Radijalna arterija je grana brahijalne arterije koja započima anteriorno anteriorno od vrata radijusa. • Ide uzduž lateralne strane podlaktice. • Distalno ide iznad radijusa gdje se lako palpira. • Prolazi kroz karpalni kanal iznad navikularne kosti i trapeziuma. • Na kraju oblikuje duboki palmarni luk. • U tom dijelu daje da je anastomoza za površni palmarni luk kojeg tvori a.ulnaris.

Angiograf j i ja podlaktice – interosalne arter j i je • Anteriorna i posteriorna interosalna arterija polaze iz ulnarne arterije i na podlaktici se nalaze na suprotnim stranama interosalne membrane. • Daju kolateralnu cirkulaciju u slučajevima kada su ulnarna i/ili radijalna arterija okludirane o kludirane.. • U ovoj projekciji pro jekciji nemoguće nemoguće je odrediti koja je anteriorna a koja posteriorna arterija.


Angiograf j i ja podlaktice Pov ršni palmarni luk

Duboki palmarni luk

• Superficijalni palmarni luk formiran je uglavnom od ulnarne ulnarne arterije. • Anastomozira sa ograncima radijalne arterije. • Daje grane za zajedničke palmarne palmarne arterije art erije iz kojih izlaze digitalne arterije.

• Oblikuje ga uglavnom radijalna arterija nakon što se dijeli dijeli za arteriju palca. • Medijalno Medijalno se pridružuje ulnarna arterija. • Daje tri palmarne metakarpalne metakarpalne arterije.


P-A snimka šake – karpalne kosti

Proksimalni red: 1.Trikvetrum 2.Pisiforme 3.Lunatum 4.Navikularna (skafoideum)

7 6

5

8

1

Distalni red:

4

2

5.Hamatum 6.Kapitatum 7.Trapezoid 8.Trapezium

3

Hamatum • Najmedijalnija kost distalnog reda karpalnih kostiju. • U P-A projekciji ima trokutasti oblik. • Nad njom se superponira superpo nira izboćenje - hamulus hamulus ossis hamatum. • Dva reda karpalnih kostiju povezani su ligamentima i međusobno artikuliraju. • Hamatum distalno artikulira sa IV i V metakarpalnom kosti. • Zbog superpozicije drugih kostiju tijelo t ijelo hamatuma se na postraničnoj snimci teško raspoznaje. • Hamulus se projecira prema naprijed.

Kapitatum • Kapitatum je najveća kost karpusa. • Artikulira sa navikularnom kosti i lunatumom iz proksimalnog reda. • Distalno artikulira sa III metakarpalnom metakarpalnom kosti. • U postraničnoj projekciji projekciji superponira se se sa karpalnim kostima. kostima. • Artikulira sa konkavnom plohom lunatuma.


T rapezoid • U distalnom redu karpalnih kostiju trapezoid tr apezoid se nalazi nalazi medijalno od trapeziuma tr apeziuma.. • Djelomićno se superponira nad trapeziumom. • Artikulira sa okolnim karpalnim kostima i II metakarpalnom metakarpalnom kosti. • Na postraničn po straničnoj oj snimci teško t eško je raspoznati trapezoid. • U pojedinim slučajevima može se vidti njegov zglob sa II metakarpalnom kosti.

T rapezium • Trapezium je najlateralnija kost distalnog reda karpusa. • Artikulira Art ikulira distalno sa palcem u karpometakarpalnom zglobu. • Trapezoid se djelom superponira nad njim. • Ovisno o lateralnom položaju palca trapezium se projecira nad kostima kost ima karpusa. • Na ovoj snimci vidi se njegova afrtikulacija sa I metakarpalnom kosti.

T riquetrum • Trikvetrum je medijalna kost u proksimalnom proksimalnom karpalnom redu. • Distalno je od ulne. • Djelomično prekriva piziforme • Prostor između trikvetruma i ulne ispunjen je fibrokartilaginoznom hrskavicom koja se na snimci ne vidi. • Pošto se superponira sa drugim kostima karpusa, trikvetrum je teško t eško izdiferencirati izdiferencirati u postraničnoj projekciji. projekciji.

Pisiforme • Pisiformna kost oblikovana je poput zrna graška. • Nalazi se na plantarnoj strani trikvetruma. t rikvetruma. • To je sezamska kost unutar tetive m fleksor karpi ulnaris. • Nalazi se distalno d istalno od stiloidnog nastavka ulne. • Djelomično se superponira nad trikvetrumom. t rikvetrumom. • Pisiforme leži anteriorno od trikvetruma i vidi se dio koji se superponira iznad mekih česti.

Lunatum • U proksimalnom redu karpalnih kostiju lunatum je medijalno od navikularne kosti.


• Leži između radijusa i kapitatuma. • Proksimalno artikulira sa radijusom a distalno sa kapitatumom. • Uz okolne karpalne kosti vezan je ligamentima. • Relativno se dobro do bro vidi na postraničnoj snimci. • Oblikovana je poput šalice. • Proksimalno artikulira sa konkavnom površinom površinom radijusa. r adijusa. • Kapitulum distalno artikulira art ikulira sa konkavnom površinom lunatuma.

Nav ikularna kost • U postraničnoj projekciji artikulira sa radijusom. • Distalni dio navikularna kosti koji artikulira art ikulira sa trapeziumom trapeziumom superponira se nad mekim čestima.

P-A snimka šake – metakarpalne kosti • 1 – 5 metakarpalne kosti • To su duge kosti ruke. • Proksimalni kraj je ravan i aplaniran – baza metakarpalne metakarpalne kosti. • Distalni kraj je zaobljen – glavica metakarpalne kosti • Distalno artikuliraju sa distalnim falangama – metakarpofalangealni metakarpofalangealni zglobovi

5 1

Metakarpalne kosti • Proksimalno artikuliraju sa karpalnim kostima – karpometakarpalni zglobovi. • To su sinovijalni zglobovi. • Broje se od I – V od lateralno (palac) prema medijalno medijalno (mali prst). • Glavice metakarpalnih kostiju tvore kruničasta izboćenja šake.

III

V

IV

II

I


Postranična snimka • Karpometakarpalni zglobovi mogu se analizirati i u postraničnoj postraničnoj projekciji, međutim, međutim, druge projekcije su zahvalnije.

Metakarpofalangealni zglobov i • Metakarpofalangealni zglobovi su sinovijalni zglobovi zatvoreni u fibroznu kapsulu pojačanu ligamentima. ligamentima. • Na snimci su radiolucentni jer se hrskavica ne vidi. • Na medijalnoj metakarpofalanfealnog zgloba palca vidi se mala okrugla sezmoidna kost koja se nalazi unutar tetiva koje prelaze kost. • Sezmoidna kost štiti tetivu da se neistroši neistroš i prilikom gibanja preko kosti.


Ren dge nska an atom ija d onj ih ekst rem itet a


Zd jelica

Il j i jačna kost

•Ilijačna kost oblikovana je poput lepeze. •Tvori gornje 2/3 kosti kuka. •Granice joj čine anteriorna i posteriorna ilijačna spina te zakrivljena krista koja se nalazi između njih. t očci koja se nalazi •Krista se palpira na najvišoj točci u visini transverzalnog nastavka L 4 kralješka. •Anteriorna i posteriorna inferiorna spina nalaze se neposredno ispod odgovarajučih superiornih spina.


• Posteriorni dio medijalne površine ileuma artikulira sa sakrumom i tvori t vori sakroilijačni zglob. • Prema dolje ilijačna kost tvori t vori krov acetabuluma acetabuluma koji artikulira sa femurom tvoreži koksofemoralni koksofemoralni zglob. • Ilijačna kost je mjesto polazišta m ilijakusa i tri glutealna mišića. • Krista je mjesto hvatišta mišića abdominalnog abdominalnog zida. M. kvadratus hvata se posteriorno dok se m. seratus i m. rektus femoris hvataju anteriorno.

Il j i jačna kost

1.Ilijačna krista 2.Spina ilijaka anterior superior 3.Spina ilijaka anterior inferior

1

•Ilijačna kost je najšira i najveća kost zdjelice. •Ilijačna krista lako se palpira i nalazi se u visini L4 kralješka i predstavlja važnu kliničku oznaku. o znaku.

2

1

2

• Anteriorna superiorna ilijačna spina također se može palpirati i mjesto polazišta je ingvinalnog ligamenta. • Anteriorna inferiorna spina se ne palpira i mjesto je polazišta m. kvadricepsa / m. rektusa. rekt usa. •Ileum je važna kost u prenosu težine na donje ekstremitete.


• Sa sakrumom artikulira u sakroilijakalnom sakroilijakalnom zglobu. • Predstavlja dio acetabuluma koji artikulira sa femurom.

1

1. Ilijačna krista 2. Spina ilijaka anterior superior• - Od svih kostiju zdjelice ilijačna kost najviše je postavljena.

1) Ilijačna krista lako se palpira i nalazi se u visini L4 kralješka. 2) Anteriorna superiorna ilijačna spina također se može palpirati i mjesto polazišta je ingvinalnog ligamenta.

- Na postranično j snimci ili j jačna k r ri sta su per ponir a se na L - k r ra l j ješnicu i sak r ru m.


1

1.Lijeva ilijačna kost 2.Desna ilijačna kost

• Uslijed zakrivljenosti kosti u kosoj projekciji L kralješnice kra lješnice ipsilateralna ipsilateralna ilijačna kost ima izgled ravne površine (1) , dok (2) kontralateralna ilijalna kost imponira imponira uskom.

Il j i jačna kost - CT zd jelice I

• Ilijačna krista je najviši najviši dio kostiju zdjelice i nalazi se u visini L4 kralješka. • Krista se palpira.


Il j i jačna kost - CT zd jelice II

• Ilijačna kost je prostrana ravna kost zdjelice. • Ona je mjesto insercije ili polazišta brojnih brojnih mišića. • U donjem dijelu artikulira art ikulira sa drugim zdjeličnim kostima.

Il j i jačna kost - CT zd jelice III

• Ravna prostrana ilijačna kost artikulira sa sakrumom u sakroilijakalnom sakroilijakalnom zglobu.


Il j i jačna kost - MR zd jelice aks j i jalni pres j jek I • Ilijačna kost je prostrana i ravna. r avna. U ovoj visini ona je mjesto mjesto polazišta i hvatišta hvatišt a brojnih mišića. • U donjem dijelu artikulira art ikulira sa drugim kostima zdjelice. • Na MR snimci mast u koštanoj moždini daje bijeli signal koji omogućava diferencijsciju diferencijsciju kosti. • Kortikalis kosti ima crni signal.

Il j i jačna kost - MR zd jelice aks j i jalni pres j jek II

• U ovoj visini ilijačna kost počima sudjelovati sudjelovati u oblikovanj o blikovanjuu acetabuluma. • Signal na MR posljedica je masti koja se nalazi u moždini kosti. • Kortikalis kosti negenerira signal tako da se prikazuje kao tanka crna traka. • Anteriorno m ilieopsoas graniči sa ilijačnom kosti. • Posteriorno gluteus minimus graniči sa ilijačnom kosti.


Il j i jačna kost - MR abdomena koronarni pres j jek I

• Posteriorni presjek prikazuje posteriorni post eriorni dio sakroilijakalnog zgloba. • Kao u svih kostiju i ovdje signal se generira od masti iz koštane moždine.

Il j i jačna kost - MR abdomena koronarni pres j jek II

• Ilijačna kost tvori krov kro v acetabuluma. acetabuluma.


Anteriorno-superiorna il j i jačna spina

• Anteriorna gornja ilijačna spina je izbočenje kosti na prednjoj površini ilijačne kosti koja predstavlja prednju prednju ekstenziju ilijačne kriste. kriste. • Sa anteriorne gornje ilijačne spine započima ingvinalni ligament koji ide na pubični tuberkul.

Anteriorno-inferiorna il j i jačna spina

• Anteriorna superiorna ilijačna spina predstavlja lateralno lateralno mjesto hvatišta ingvinalnog ingvinalnog ligamenta. • Medijalno hvatište nalazi se na tuberkulu pubične kosti. • Ligament se ne vidi na rtg snimci.


Anteriorno-inferiorna il j i jačna spina

Uvećan je • Na AP snimci vidi se kao malo lateralno izbočenje kosti koje se nalazi poviše acetabuluma. • Na njoj se nalazi polazište m. rektus femoralisa. femoralisa.

Sakrum

• Sakrum se sastoji od 5 spojenih sakralnih kralješaka. • Oblikovan je poput klina. • Čini posteriornu plohu zdjelice. • Predstavlja potporu kralješnici i pomaže u prenosu težine tijela na donje ekstremitete. • Na sakrumu postoje 4 parna otvora kroz koje sakralni spinalni živci izlaze iz spinalnog kanala.


• Dorzalna strana sakruma je konveksna. • Na njoj se nalazi 5 longitudinalnih nabora: 1.medijalna sakralna krista 2.dvije intermedijalne kriste 3.dvije lateralne kriste

• Medijalna sakralna krista predstavlja ostatak sakralnih spinoznih nastavaka. • Intermedijalne sakralne kriste predstavlja ostatak sakralnih artikularnih nastavaka. • Lateralne sakralne kriste predstavljaju ostatak transverzalnih transverzalnih nastavaka.

• Zdjelična površina sakruma je konkavna i na njoj se nalaze 4 horizontalna nabora nastalih spajanjem 5 sakralnih kralješaka. • Sakrum artikulira sa korpusom kor pusom L5 kralješka sakroilijakalnim zglobom. • Artikulira i sa dvije ilijačne kosti sakroilijakalnim zglobovima.


Sakrum • Sakrum tvore t vore pet spojenih kralješaka • Predstavlja najposterniju kost zdjelice • Daje potporu kralješnici i prenosi težinu na zdjelicu i preko nje na donje ekstremitete • Prema gore artikulira sa L5 kralješkom a lateralno sa ilijačnim kostima • Inferiorno artikulira sa kokcigisom • Kroz sakralne otvore izlaze sakralni živci

• Pri rođenju samo je sredićnji sredićn ji dio sakruma je osificiran osific iran

• Na A-P snimci L kralješnice kralješ nice vidi se veći dio sakruma • Krila sakruma protežu se lateralno lateralno i artikuliraju sa ilijačnom kosti preko sakroilijakalnih zglobova • Na ovoj snimci vide se sakralni forameni


Sakrum

• Na postraničn po straničnoj oj snimci uslijed superpozicije superpozicije krila ilijačnih kostiju analiza a naliza sakruma je otežana. • Na tehnički kvalitetnoj snimci u ovoj projekciji vidi se se artikulacija L5-S1.

• Na CT presjeku rektum se nalazi anteriorno od sakruma sakruma • Na posteriornoj strani sakruma hvataju se mišići


Sakrum

• Sakrum je savijen i posteriorno anguliran • Na CT presjeku prikazuju se dva para sakralnih sakralnih otvora • Sa ilijasčnom kosti artikulira art ikulira sa stabilnim sakroilijakalnim zglobom • Na posteriorni dio sakruma hvata se m. gluteus maksimus.

• Uslijed male količine masti, na MR aksijalnim presjecima, sakrum se slabo s labo prikazuje • Jasno se prikazuju polazišta glutealnih mišića.

• Krila sakruma i sakroilijakalni zglobovi prikazuju se se na koronarnom MR pesjeku pesjeku • U toj projekciji vidi se i polazište m. piriformisa koji polazi sa prednje strane sakruma


Sakroil j i jakalni zglob Sakroilijakalni zglob je parni jaki sinovijalni zglob kojeg tvore sakrum i ilijakalna kost. Oba sakroilijakalna zgloba stabilizirana su sa tri glavna ligamenta:

1.interosalni ligament, 2.dorzalni sakroilijakalni ligament, 3.ventralni sakroilijakalni ligament. 1) Interosalni ligament je jaki ligament smješten posteriorno od zgloba. Ide sa tuberozitai ilijačne kosti na krilo sakruma. 2) Dorzalni sakroilijaklni ligament spaja ilijačnu kost na superiornu lateralnu kristu sakruma. 3) Ventralni sakroilijakalni ligament tvori tanki fibrozni prekrivač koji prekriva zdjeličnu stranu sakroilijakalnog zgloba. • Sakroilijakalni zglob je stabilan zglob sa ograničenim kretnjama. • Njegova primarna funkcija je prenošenje težine tijela na kosti kuka.

Zglob između sakruma i iljačne kosti važan je u prenošenju teuine tijela na donje ekstremitete. ekstremitete. Ligamenti koji stabiliziraju zglob nisu vidljivi na rtg rt g snimci. Posteriorni rub zgloba medijalnije je postavljen od anteriornog.


Ukoliko snop zraka nije sužen sakroilijakalni zglob može se prikazati na AP snimci L-S kralješnice. kralješnice.

• Sakroilijakalni zglob može se prikazati i u kosoj pojekciji. • U desnom kosom poloćaju prikazuje se lijevi sakroilijakalni zglob.


Sakroil j i akalni zglob CT zd jelice III

• Sakroilijakalni zglob je stabilan zglob. • Zglob je koso postavljen tako da mu je posteriorni dio medijalniji od njegovog anteriornog dijela.

Sakroil j i jakalni zglob MR zd jelice aks j i jalni pres j jek I

• Jaki prednji i stražnji ligamenti prijeće veće kretnje kretnje u zglobu. • Na ovom presjeku jasno se vidi medijalniji položaj posteriornog dijela zgloba.


Sakroil j i akalni zglob MR abdomena koronarni pres j jek I

Tanka tamna linija predstavlja posteriorni dio sakroilijakaln sakro ilijakalnog og zgloba i korteks sakruma i ilijakalne kosti.

Kokcigis

• Kokcigis se sastoji iz 4 rudimentarna kralješka • Smješten je distalno od sakruma sakruma • Rudimentarni kralješci spojeni su trokutasto oblikovanu kost

- Tri distalna kralješka sastoje se samo od korpusa. - Prvi segment ima dva roga ro ga koji predstavljaju rudiment pedikla i transverzalnog nastavka nastavka - Sa kokcigisa započima dio m. gluteusa maksimusa kao i anokokcigialni ligament. 41 www.perpetuum-lab.com.hr

• Kokcigis je skup od 4 rudimentarna kralješka i nalazi se posteriorno od rektuma. • Na njega se hvata dio m. gluteusa maksimusa

• Osim m. gluteusa maksimusa na kokcigisu se nalazi i hvatište nekoliko mišića poda zdjelice


Ish j i jadična kost

Ishijadićna kost oblikovana je poput slova "L" i tvori t vori posteriornu trećinu acetabuluma. Dijeli se u tri dijela:

1. Tijelo koje sa spaja sa ilijačnom kosti 2. Tuberozitas koji se projecira prema dolje 3. Ramus koji ide prema gore i spaja se sa pubičnom kosti. • Kada je kuk u ekstenziji tuberozitas ishijadične kosti prekriven je sa m gluteus maksimusom. • Pri fleksji kuka tiberozitas je neprekrivena i u sjedećem položaju nosi težinu tijela.

• Ishijadična kost je najinferiornija kost zdjelice zdjelice koja se satoji od korpusa i ramusa. • U prvim godinama života korpus je spojen sa ilijačnom kosti i pubisom hrskavičnim spojem • Ova veza s vremenom osificira. • U sjedečem položaju položa ju ishijadična ishijadič na tuberozitas nosi težinu tijela. t ijela.


Ish j i jadična kost - CT zd jelice VI Odnos tuberozitasa ishijadične kosti i velikog glutealnog mišića najbolje je j e vidljiv na ovom skenu.

Ish j i jadična kost - MR zd jelice aks j i jalni pres j jek V

• Odnos tuberozitasa ishijadične kosti i velikog glutealnog mišića dobro je vidljiva na ovom presjeku. • Tamna linija oko kosti odgovara signalu kortikalisa kosti i burze koja se nalazi između kosti i mišića.


T uberozitas ish j i adične kosti • Tuberozitas je najdonji dio ishijadične kosti. U sijedećem položaju položaju nosi težinu tijela. Smješten je j e između korpusa ishijadične kosti koja se nalazi posteriorno i ramusa ishijadične kosti koji je anteriorno. - Tuberozitas ishijadične kosti smješten je između korpusa kosti koja se nalazi posteriorno i ramusa koji je anteriorno. - Ishijadični ramus izlazi anteriorno iz tuberozitas t uberozitas ishijadićne kosti i spaja se sa inferiornim ramusom pubične kosti.

- U položaju žabljeg kraka ishijadićna kost predstavlja posteriorni stup kuka. - Tuberozitas se nalazi u inferiornom i nferiornom dijelu i nosi težinu tijela u sjededćem sje dedćem položaju. - Ramus ishijadične kosti medijalno se spaja sa ramusom inferiorom pubične kosti.


T uberozitas ish j i adične kosti - CT bedra III

• Na ovom skenu najbolje se vidi odnos tuberozitasi ishijadične kosti i velikog glutealnog mišića. • Prostor između ishijadićne kosti i pubisa simfize predstavlja obturatorni otvor u kojem se nalaze vanjski i uunutrašnji nutrašnji obturatorni mišić. • Pretraga je rađena prozorom za kost tako t ako da su mićići tamno sivi i nerazdvojeni.

Ish j i jadična spina

• Ishijadična spina je izbočenje koje je usmjereno posteriomedijalno sa stražnje površine ishijadične kosti. • Na nju se hvata sakrospinozni ligament. • Dijeli mali scijatični urez koji se nalazi inferiorno od velikog scijatičnog ureza.


Ishijadična spina je posteriorno izbočenje ishijadične kosti. Često ju je teško vidjeti u AP projekciji. Nalazi se u visini glave femura. Na njoj se nalazi hvatište nekoliko mišića i ligamenata zdjelice. Predstavlja granicu između velikog i malog scijatičnog ureza.

- N Na ovo j snimci ishi j jadična s pina ppr o jecir a se iznad medijalnog dijela acetabuluma i gornjeg pubičnog ramusa.


Pubična kost

• Pubična kost oblikuje anteriorni dio zdjeličnih kostiju, kao i anteriornu trečinu acetabuluma. acet abuluma. • Dijeli se u tri dijela: 1.tijelo kosti 2.superiorni ramus 3.inferiorni ramus

• Tijelo pubične kosti spaja se u medijalnoj medijalnoj liniji sa tijelom pubične kosti druge strane tvoreći simfizu. • Superiorni ramus ide prema gore i lateralno i spaja se sa tijelom ilijakalne kosti. • Inferiorni ramus ide prema dolje, do lje, straga i lateralno i spaja se sa ramusom ra musom ishijadične kosti. • Na anteriornom dijelu tijela t ijela pubisa nalazi se pubična pubična krista. • Pubični tuberkul je izbočenje tijelu kosti koje se nalazi 2,5 cm lateralno od simfize. • Na tom mjestu hvatište je ingvinalnog ligamenta.

1. Superiorni ramus 2. Inferiorni ramus 3. Simfiza

• Dva tijela pubisa spajaju se u medijalnoj liniji tvoreći simfizu. • Simfiza je stabilan, slabo pokretljiv zglob. zglob. • Pošto je simfiza hrskavica nevidi se na rtg snimci tako da se prikazuje kao slobodan prostor između dvije dvije kosti. • Ramus supoerior usmjeren je posteriorno tvoreći rub zdjelice i lateralno tvoreći anteriorni dio acetabuluma. • Inferiorni ramus usmjeren je posteriorno i inferiorno i spaja se sa ramusom ishijadične kosti. • Pri rođenju na tom to m spoju nalazi se hrskavica koja osificira u ranom djetinstvu. 48 www.perpetuum-lab.com.hr

Pubična kost - CT zd jelice VI (žena) • Simfiza je spoj dvije pubične kosti • Zglob je stabilan ali slabo pokretan. • Anterolateralno od simfize nalazi se m pektineus. • U muškaraca anteriorno od simfize nalazi se i spermatička korda. • Posteriorno od simfize, u medijalnoj liniji, nalazi se prostata.

1. simfiza 2. ramus inferior • Inferiorni ramus pubične kosti spaja se sa ramusom ishijadične kosti. • Simfiza je artikulacija između dvije pubične kosti.


Pubična kost - MR zd jelice aks j i alni pres j jek IV

• Koštana moždina ima signal po kojem se prepoznaje kost. • Kortikalis kosti neproducira signal i na MR se vidi kao crna linija.

Pubična sinfiza • Simfiza je hrskavični zglob koji u medijalnoj liniji spaja dva tijela pubičnih kostiju. • Svaka zglobna površina prekrivena je tankim slojem hijaline hrskavice. j e deblju u • Između dvije artikularne površine nalazi se fibrokartilaginozni disk koji je žena. • Superiorni pubički ligament spaja pubićne kosti s gornje strane. • Arkuatni pubični ligament pojačava vezu kostiju s inferiorne strane. • S anteriorne strane tetive m. rektusa abdominalisa i m. oblikusa eksternusa osiguravaju potporu simfize. • Pubična sinfiza je snažnan, ali slabo pokretljiv zglob u kojem se u medijalnoj liniji spajaju korpusi pubičnih kostiju. • Pošto je simfiza hrskavična nije vidljiva na rtg snimci.


Pubična kost - CT bedra II

• Sinfiza je hrskavična tako da nije radiopačna. • Ovaj sken napravljen je sa prozorom za kost.

Obturatorni otv or

• Obturatorni otvor ima ovalan oblik. • Ograničen je ishijadičnom i pubičnom kosti. • Nalazi se inferiorno i medijalno od acetabuluma. • U cijelosti je prekriven fibroznom membranom. • U gornjem i prednjem dijelu membrane nalaze se manji otvori. • Obturatorni otvor oblikuju ramusi pubične i ishijadične kosti. • Na rtg snimci izgleda kao radiolucentno podrućje. podrućje. • Otvor je prekriven membranom te sa unutrašnje i vanjske vanjske strane zdijelice sa obturatornim mišičima.


M. obturator eksternus • Ovaj mali mišić pomaže u lateralnoj rotaciji bedra. • Na ovom skenu vidljiv je samo njegov manji dio. • Polazi izvan obturatornog otvora, ide posteriorno i hvata se na posteriorni dio femura u trohanternoj jami.

M 0bturator eksternus eksternus

M. obturator internus • Pomaže u lateralnoj rotaciji bedra. • Započima na medijalnoj (zdjeličnoj) granici obturatornog otvora. • Ide posteriorno gdje postaje tetiva i napušta zdjelicu kroz scijatični otvor te se hvata za veliki trohanter femura.

M 0bturator internus


Acetabulum • Acetabulum je poput čaše oblikovana udubina • Tvore ga spoj ileuma, koji se nalazi kranijalno, ishiuma, koji se nalazi straga i pubisa, koji se nalazi anteriorno. • Artikulira sa glavom femur. • Artikularna ploha prekrivena je hijalinom hrskavicom • Dno acetabuluma – acetabularna fosa, predstavlja neartikulacijsku površinu i prekrivena je periostom.

1. krov acetabuluma 2. anteriorna granica (labrum) 3. posteriorna granica (labrum) 4. medijalni zid

Acetabulum je poput čaše oblikovana šupljina koja artikulira sa glavom femura. Čine ga ileum, ishi i pubis. Na rođenju je hrskavični spoj te tri kosti koje osificiraju u pubertetu. Acetabularni Acetabularni labrum je fibrokartilaginozna granica koja acetabulum čini dubljim tako da se polovina glave femura nalazi u acetabulumu. Na frontalnoj snimci vidi se medijalni zid acetabuluma oblikovan poput kapi. Uslijed kosog položaja acetabuluma na A-P snimci posterioprni rub (labrum) nalazi se ispod anteriornog ruba (labruma). ( labruma). Ileum uglavnom čini krov acetabuluma. Dio krova acetabuluma kroz kojeg rtg zrake tangencijalno tangencijalno prolaze pr olaze na snimci ima pojačani denzitet.


1. Krov acetabuluma 2. Anteriorni rub (labrum) 3. Posteriorni rub (labrum) 4. Medijalni rub – Kohlerova kaplja

• Položaj „žablje noge“ - zdijelica je u A-P projekciji a noga noga se nalazi u vanjskoj vanjskoj rotaciji.

1) Krov acetabuluma tvori ileum, 2) Anteriorni rub uglavnom tvori projecira se kao nastavak gornjeg pubičnog ramusa, 3) Posteriorni rub uglavnom tvori ishium • Anteriorni i posteriorni rub projeciraju pr ojeciraju se iznad glave femura 4) Medijalni rub acetabuluma jačeg je denziteta – radiološki opis Kohlerova kaplja.

Acetabulum • Na CT skenovim kroz glavu femura prikazuju se se anteriorni i posteriorni rub acetabuluma • Anteriorni rub čini superiorni pubički ramus • Posteriorni rub čini ishium • Na ovom skenu najbolje je prikazan zglob u kojeg se kugla – glava femura, nalazi u čašici – acetabulum.


Femur i ko j l eno Femur: Femur je najduža, najčvršća i najjaća kost u tijelu Glava femura je okrugla i artikulira sa acetabulumom i tvori kuk. U centru glave femura nalazi se mala depresija – fovea capitis, capitis, na koju se hvataju hvataju ligamenti glave. Vrat femura dužine je 5 cm i proteže se od glave do velikog trohantera. Sa dijafizom tvori kut od 120°. Veliki i mali trohanter locirani su na mjestu spoja vrata i dijafize femura. Veliki Trohanter je gornji i nalazi se lateralno od vrata. Na njemu se hvataju moišići glutealne regije. Mali trohanter smješten je na posteriomedijalnoj strani proksimalnog proksimalnog femura. Na njega se fvata fvata m. ileopsoas Anteriorno između trohantera nalazi se Intertrohanterna linija, a posteriorno po steriorno intertrohanterna krista. Dijafiza femura proteže se od trohantera proksimalno proksimalno do kondila distalno. U srednjem srednjem dijelu je okrugla dok distalno distalno postaje ravna. Linea aspera aspera nalazi se u srednjem posteriornom dijelu femura. Na distalnom dijelu femura nalaze se medijalni i lateralni kondil koji artikuliraju sa tibijom u koljenom ko ljenom zglobu. Posteriorno kondili su podjeljeni popt slova „U“ oblikovanim urezom. Anteriorno kondili su podjeljeni malim naborom. 1. Glava femura 2. Fovea 3. Vrat 4. Veliki trohanter 5. Intertrohanterni Intertrohanterni greben 6. Mali trohanter

1) Sferična glava femura artikulira sa acetabulumom, • Prekrivena je hijalinom hraskavicom, 2) Fovea u kojoj se nalazi hvatište ligamenata nije prekrivena prekr ivena hijalinom hrskavicom. Prostor između glave femura i acetabulumna odgovara radiotransparentnoj hrskavici, 3) Vrat femura spaja glavu sa dijafizom. Na bazi vrata nalazi se mjesto hvatišta fibrozne kapsule zgloba kuka, 55 www.perpetuum-lab.com.hr

4) Veliki trohanter je širok i lateralno smješten, smješten, 5) Između trohantera nalazi se intertrohanterna krista, 6) Mali trohanter je manji i smješten smješten je medijalno i inferiorno, - Trohanteri služe kao hvatište brojnih mišića.

Femur 1. Dijafiza femura 2. Lateralni epikondil 3. Medijalni epikondil 4. Lateralni kondil 5. Medijalni kondil 6. Interkondilarni urez

• Distalni dio dijafize femura se širi i tvori kondile koji artikuliraju sa tibijom i tvore koljeni zglob. • Medijalni epikondil je jaće zaobljen i više postavljen od medijalnog. medijalnog. • Između kondila nalazi se interkondilarni urez. • Ligamenti i menisci su radiolucentni i na snimci se ne vide.

1.Lateralni epikondil 2.Medijalni epikondil 3.Lateralni kondil 4.Medijalni kondil 5.Interkondilarni 5.Interkondilarni urez

• Tunelarna snimka koljena napravljena u flektiranom koljenu • Na snimci se prikazuje donja artikularna ploha okruglih kondila • Menisci i ligamenti se ne vide.


Femur 1. Lateralni kondil 2. Medijalni kondil 3. Interkondilarni Interkondilarni urez

• Na aksijalnoj snimci prikazuje se odnos patele i kondila femura • Prostor između femura i patele ispunjava hrskavica i suprapatelarna burza

1.Glava femura 2.Vrat femura

• Sferična glava femura artikulira sa acetabulumom, • Vrat femura ide inferiorno i lateralno i spaja se sa velikim trohanterom, • Vrat jer najčešće njesto njesto frakture femura.

1.Vrat femura 2.Veliki trohanter

• Vrat femura spaja glavu sa trohanterom, t rohanterom, • Veliki trohanter je znatno veći i više postavljen od malog. malog.


Femur

• Na CT skenovima u visini 2/3 natkoljenice dijafiza femura sa tri strane okružena je m. kvadricepsom, • M. aduktor magnus nalazi se posteriorno od femura. • Korteks ima veći denzitet od o d koštane moždine, • U 3/3 natkoljenice femur je okružen m. kvadricepsom.

• Na aksijalnom MR presjeku ispod trohantera korteks femura je crn a moždina bijela • Aksijalni MR presjek u visini 1/3 natkoljenice • Korteks kosti je crn a moždina bijela • M. kvadriceps je anteriorno i lateralno od femura • Aduktori su medijalno od femura • M. gluteus i duga glava m. bicepsa nalaze se posteriorno • Aksijalni MR presjek u visini 2/3 natkoljenice, • Korteks kosti je crn i u ovoj visini izdužen, • Izduženje odgovara linei asperi na koju se hvataju mišići. • Aksijalni MR presjek u visini 3/3 natkoljenice, • Korteks kosti je tanji a moždina šira, • Poplitearne krvne žile su posteriorno od femura, • Aksijalni MR presjek u visini kondila, • Anteriorno od femura nalazi se mast koja femur dijeli od tetive kvadricepsa.


Femur 1.Lateralni kondil 2.Medijalni kondil

• Noge bolesnika nalaze se u različitoj visini • Desno se vide madijalni i lateralni kondil te interkondilarna jama • Na lijevoj strani prikazan pr ikazan je suprakondilarni suprakondilarni dio femura sa patelom

• Sagitalni MR presjek koljena kroz medijalni kondil, • Korteks je crn, • Medijalni kondil femura artikulira sa medijalnim površinom tibije, • Između zglobnih tijela vidi se artikulacijska hrskavica – medijalni menisk

1.Lateralni kondil 2.Interkondilarna 2.Interkondilarna jama 3.Medijalni kondil

• Koronarni MR presjek kroz prednji dio kondile femura, • Kondili femura artikuliraju sa plohama p lohama tibije • Artikularna hrskavica je siva a menisci crni

.


Patela • Patela je velika sesmoidna kost koja se nalazi u tetivi m. Quadricepsa, • Ima triangula tr iangularni rni oblik, • Posteriorni dio artikulira sa kondilima ko ndilima femura, • Na gornji dio patele hvata se tetiva quadricepsa, • Na apeks patele hvata se poplitearni ligament koji ide na tuberozitas tibije . • Patela je oblikovana poput diska • Superponira se iznad femoralnih kondila • Na A-P snimci vidi se kao pojačani denzitet • U postraničnoj U postraničnoj projekciji projekciji patela ima oblik kvadrata, • Iznad i ispod patele nalaze se masni jastučići.

• Medijalni dio patele je deblji od lateralnog, • Na stražnjoj plohi patele nalazi se hrskavica koja artikulira sa kondilima femura, • Patela se nalazi anteriorno od femura, • Korteks patele je crn a moždina svjetla, • Posteriorni dio patele emitira intermedijalni signal hrskavice. • Na sagitalnom MR presjeku vidi se hvatište tetive m. Quadricepsa. • Izmešđu patele i femura te u infrapatelarnom dijelu ispred tibiofemoralne artikulacije vidi se masni jastučić.


Anteriorni križni ligament

Anteriorni krucijatni ligamenti su jaka fibrozna traka koji ko ji se zajedno sa posteriornim krucijatnim ligamentima hvataju hvataju sa tibije na femur. femur. Anteriorni krucijatni ligamenti ligamenti polaze sa sa anteriornog dijela interkondilarnog podrućja tibije, posteriorno od medijalnog medijalnog meniska. Idu prema prema superiorno, posteriorno i lateralno i hvata se za posterirni dio lateralnog kondila kondila femura. Koljeni Koljeni zglob kriša od medijalno medijalno prema pr ema lateralno. Anteriorni krucijatni ligament prevenira posteriorni pomak femura femura u odnosu na tibiju. tibiju. Polazi sa medijalnog dijela lateralnog kondila u intrakondilarnoj jami. Na MR presjecima daje slabi signal i izgleda crn. Na koronarnom koronarnom presjeku vidi se hvatište hvatište anteriornog križnog ligamenta za interkondilarnu interkondilarnu površinu lateralnog kondila femura.


Medijalni menisk je poput slova C oblikovan fibrokartilaginozni nabor smješten između medijalnog kondila tibije i femura Na poprečnom presjeku presjeku ima oblik trokuta Medijalni rub spaja se sa medijalnim kolateralnim ligamentom i kapsulom Gornja površina meniska je konkavna Za tibiju se hvata anteriornim i posteriornim rogom ro gom 1) Anteriorni rog 2) Posteriorni rog

- Periferna granica meniska spojena je sa zglobnom kapsulom, - U T1 vremenu menisk je crn. Uska crna struktura između između medijalnog kondila tibije i femura odgovara medijalnom menisku. Na ovom koronarnom koronarnom presjeku vidi se spoj meniska i kolateralnog ligamenta.

Lateralni menisk Lateralni menisk je poput slova slova C oblikovan fibrokartilaginozni nabor smješten između lateralnog kondila tibije i femura. Na poprečnom poprečnom presjeku ima oblik trokuta. t rokuta. Medijalni rub je slobodan. Gornja površina meniska je konkavna. Za tibiju se hvata anteriornim i posteriornim rogom.

1) Anteriorni rog 2) Posteriorni rog

U T1 vremenu menisk je crn. Uska crna struktura između između lateralnog kondila ko ndila tibije i femura odgovara lateralnom menisku. Lateralni menisk odvojen je od kapsule i laterelnog kolateralnog ligamenta m. popliteusom.


T ib j ia Tibija je medijalna kost potkoljenice. To je duga kost koja se sastoji od proksimalne i distalne metafize i dijafize. Proksimalni kraj je ravan i na njemu se nalaze dva kondila koja artikuliraju sa kondilima femura. Između kondila nalaze se interkondilarne eminencije. Na donjoj površini lateralnog kondila nalazi se artikulacija sa glavom fibule. Na poprečnom presjeku diafiza diafiza ima trokutasti oblik. Na medijalnom medijalnom kraju distalne metafize metafize nalazi se medijalni malerol. Na donjem donjem dijelu distalne metafize nalazi nalazi se artikulacijona artikulacijona ploha za talus Na lateralnoj površini distalne metafize nalazi se se artikulacijona ploha za za fibulu.

1) Lateralni kondil 2) Medijalni kondil 3) Interkondilarne eminencije 4) Epifizna pukotina 5) Dijafiza tibije - Artikularni kondili tibije su ravni Između kondila nalaze se interkondilarne eminencije. - Ligamenti Ligamenti i artikulacijone hrskavice se ne vide te zglob izgleda „praznim“. - Dijafiza tibije šira je je od dijafize dijafize fibule.

- Na postraničnoj postraničnoj snimci kondili se superponiraju. Interkondilarne eminencije uzdižu se lagano iznad kondila. Tuberozitas tibije je proksimalni prednji dio tibije na koji se havata patelarni ligament. - Na A.P snimci tibija je medijalna kost potkoljenice. Između tibije i fibule nalazi se interosalni ligament koji se na snimci ne vidi.

1) Kondili tibije 2) Dijafiza tibije -Na postraničnoj snimci tibija se projecira nešto ispred fibule - Anteriorno tibije je tik pod kožom - Mišići se nalaze posteriorno


Na distalnoj metafizi tibija artikulira artikulira sa talusom. Medijalno, Medijalno, medijalni maleol stabilizira talus Lateralno nalazi se artikularna ploha za maleol fibule. Distalna tibija artikulira sa talusom. t alusom. Na postraničnoj snimci medijalni medijalni maleol se superponira nad tibijom i talusom. - Na sagitalnom MR presjeku kroz interkondilarne eminecije vidi se hvatište patelarnog ligamenta za tuberozitas tibije - Prikaz Pr ikazano ano je hvatište hvat ište posteroiornog križnog ligamenta za posteriornu interkondilarnu površinu - Korteks kosti ima slabi signal te je na snimci crn. - Na kosom sagitalnom MR presjeku kroz interkondilarne eminecije vidi se hvatište patelarnog ligamenta ligamenta za tuberozitas tibije. tibije.

Fibula Fibula je lateralna kost potkoljenice. To je duga kost koja se sastoji od proksimalnog i distalnog kraja i dijafize. Proksimalni kraj fibule artikulira art ikulira sa donjim dijelom lateralnog kondila tibije. Na medijalnom rubu dijafize nalazi se greben za kojeg se hvata interosalna membrana. Na distalnom dijelu nalaziu se fibularni maleol. Na medijalnoj strani maleola nalazi se artikulacijska ploha za talus. t alus.

1) Glava fibule 2) Dijafiza fibule - Glava fibule dijelom se projecira pro jecira nad lateralnim kondilom kondilom tibije. - Dijafiza fibule bitno je uža od dijafize tibije. - U postraničnoj postraničnoj projekciji glava fibule projecira se iznad iznad tibijalnih kondila. - Dijafiza fibule projecira se iza dijafize tibije. - Fibula je tanka i lateralno položena od tibije.


Fibula tvori lateralni dio skoćnog zgloba. Distalna fibula ligamentima je spojena sa distalnom tibijom, talusom i kalkaneusom. Lateralni maleol palpira se na koži. U postraničnoj projekciji distalna fibula projecira se iznad distalne tibije i t alusa.

- U odnosu na koljeno glava fibule je posteriorno smještena, smještena, - Na glavu fibule hvata se tetiva bicepsa femoralisa, - Tetive emitiraju slabi signal i na MR mjerenju u T1 vremenu su crne.

T alus Talus je tarzalna kost koja artikulira sa tibijom t ibijom i fibulom i tvori skoćni zglob. Sastoji se iz tijela, vrata i glave. Tijelo talusa ima kuboidni oblik. To je gornji dio talusa i poznat je još pod imenom imenom trohleja.Tijelo talusa ima tri artikularne površine. Medijalna površina artikulira sa medijalnim medijalnim maleolom. Lateralna površina artikulira sa lateralnim maleolom. Donja površina talusa artikulira sa kalkaneusom. Posteriorno se projeciraju dva nastavka – medijalni i lateralni tuberkul. Između njih nalazi se urez za tetivu m. halusisa longusa. Vrat talusa nalazi se anteriorno od tijela i spaja tijelo i glavu talusa. t alusa. Na donjoj površini vrata nalazi se žlijeb koji je ispunjen interosalnim talokalkanealnim ligamentima. Glava talusa je anteriorno položena i artikulira sa navikularnom kosti.


- glava - vrat - trohleja - posteriorni nastavak

- Glava artikulira sa navikularnom kosti - Trohleja prema kranijalno artikulira sa tibijom, t ibijom, medijalno sa medijalnim maleolom a lateralno sa lateralnim maleolom - Posteriorni nastavci su kratki izdanci koji artikuliraju sa kalkaneusom. kalkaneusom.

Kalkaneus Kalkaneus je najveća i najjaća kost stopala. Nalazi se ispod talusa. Prema gore artikulira sa talusom. Tuber kalkaneusa usmjeren je prema dole i prenosi težinu tijela na zemlju. Na njega se hvata ahilova tetiva. Anteriorna površina kalkaneusa artikulira art ikulira sa kuboidnom kosti.

- Zglob kalkaneusa i kuboidne kosti - Prednji rog - Sustentakulum tali - Subtalarni zglob - Tuberozitas kalkaneusa - Kalkaneus prema gore artikulira sa talusom a prema napred sa kuboidnom kosti. - Prednji rog kalkaneusa je mali koštanim izdanak koji artikulira sa kuboidnom kosti. - Na medijalnoj površini nalazi se sustentakulum tali koji podržava talus. - Na tuberosi t uberositas tas kalkaneusa hvata se Ahilova tetiva. t etiva.


Nav ikularna kost Navikularna kost je je ovalna kost smještena smještena između talusa i 3 kuneiformne kosti. Posteriorno artikulira sa glavom talusa. Na anteriornoj površini nalaze se se tri facete za artikulaciju sa 3 kuneiformene kosti. Na lateralnoj površini nalazi se eaceta za artikulaciju art ikulaciju sa kuboidnom kosti. - Navikularna kost posteriorno artikulira sa talusom, - Anteriorno artikulira sa 3 kuneiformne kosti, kost i, - Lateralno artikulira sa kuboidnom kosti.

Kuboidna kost Kuboidna kost nalazi se na lateralnoj strani stopala između kalkaneusa i IV i V metatarzalne kosti. Na medijalnoj strani nalazi se artikularna ploha za lateralnu lateralnu kuneiformnu kost. Posteriorna Posteriorna strana oblikovana je poput sedla i artikulira sa kalkaneusom. kalkaneusom. Na anteriornoj strani nalaze se dvije facete za artikulaciju sa IV i V metatarzalnom kosti. Kuboidna kost posteriorno artikulira sa kalkaneusom. Anteriorno artikulira sa IV i V metatarzalnom kosti. Na postraničnoj postraničnoj snimci dobro se prikazuje prikazuje zglob sa kalkaneusom.


Kuneiformne kosti Tri kuneiformne kosti artikuliraju posteriorno sa navikularnom kosti. Anteriorno artikuliraju sa I, II i III I II metatarzalnom kosti. Prva kuneiformna kost je medijalno položena dok se III nalazi nalazi laetralno. I kuneiformna kost je najveća i artikulira art ikulira sa I metatarzalnom kosti. Tri kuneiformne kosti artikuliraju posteriorno sa navikularnom navikularnom kosti. Anteriorno artikuliraju sa I, II i III metatarzalnom metatarzalnom kosti. Lateralna kuneiformna kost artikulira sa kuboidnom kosti. Na postraničnoj snimci kuboidne kosti se prekrivaju.

Metatarzalne kosti Metatarzalne su duge kosti stopala. Sastoje se od baze proksimalno, diafize i glavice distalno. Broje se od medijalne strane stopala prema lateralno. Proksimalno artikuliraju sa tarzalnim kostima i falangama distalno. I metatarzalna kost je najveća. Proksimalno I metatarzalna kost artikulira sa medijalnom kuneiformnom kosti. II metatarzalna metatarzalna kost je najduža. Proksimalno artikulira sa intermedijaln inter medijalnom om kuneiformnom kosti. Ona ima i male zglobove sa medijalnom i lateraslnom kuneiformnom kosti. III metatarzalna kost artikulira sa lateralnom kuneiformnom kosti. IV i V metatarzalna metatarzalna kost artikuliraju sa kuboidnom kosti. Baza V metatarzalne kosti prominira lateralno i na nju se hvata tetiva peroneusa brevisa. Na postraničnoj snimci metatarzalne kosti uglavnom se prekrivaju. Ističe se baza baza V metatarzalne metatarzalne kosti. Često se vidi vidi i IV metatarzalna kost.


Falange Falange stopala su kratke kosti koje imaju proksimalnu bazu, dijafizu i distalnu glavicu. Četiri prsta imaju tri falange dok palac ima dvije falange. Baze proksimalnih falangi artikuliraju sa glavicama metatarzalnih kostiju. Glavice G lavice proksimalnih falangi artikuliraju sa bazama medijalnih medijalnih falangi. Medijalne falange falange su kraće od proksimalnih. proksimalnih. Distalne falange falange su najkraće i svojoom bazom artikuliraju sa glavicom medijalnih falangi.

II – V Proksimalna I Distalna I - Palac ima samo proksimalnu i distalnu falangu, - II - V prsta imaju tri falange, - Na postraničnoj snimci teško je razlikovati falenge jer se međusobno superponiraju.

Sesamske kosti

- Obično postoje dvije sesamska kosti, - To su medijalna i lateralna latera lna sesamska sesamska kost, Uloga im je reduciranje trenja tetiva t etiva koje prolaze preko kostiju. kostiju.


M. Gluteus maximus M glutealis maksimus je jedan od najvećih mišića u tijelu. Smješten je superficijalno u glutealnoj regiji. Polazi sa vanjske strane ileuma, posteriorne strane sakruma i kokcigisa te sakrotuberoznog ligamenta. ligamenta. Hvata se za glutealnu tuberozitas tuberozitas femura i preko fascije late za lateralni kondil tibije. Ekstendira i lateralno rotira kuk te pomaže ekstenziju koljena.

M. Gluteusa maksimusa je najveći mišić glutealne regije. Nalazi se posteriorno posteriorno tik ispod subkutane subkutane masti i kože. Na ovom presjeku presjeku vidi se odnos sa ishijadičnom kosti.

M. Gluteusa maksimusa hvata se za posteriorni dio femura i fasciju latu. Medijalno od njega nalazi se duga glava femoralnog bicepsa.

M. Gracilis Gracilis je dugi, poput trake tanki t anki mišić koji se nalazi na medijalnoj strani natkoljenice. Jedini je mišić aduktorne grupe koji prelazi koljeno. Polazi sa donjeg ramusa i tijela pubične kosti. Hvata se za proksimalni dio medijalne površine tibije. Gracijlis je aduktor kuka, fleksor koljena i medijalni rotator noge pri flektiranom koljenu. Gracilis je dugi, poput trake tanki t anki mišić koji započima na donjem dijelu pubične kosti i hvata se za medijalni dio tibije t ibije.. Najpovršniji je aduktor adukto r i jedini koji prelazi koljeno. Od ostalih adduktora odjeljen je slojem masti. Na CT presjeku kroz medijalnu medijalnu 1/3 natkoljenice, zbog prisustva naslage masti koje se nalaze u njegovoj okolini, lako ga je razlikovati od drugih aduktora. aduktora.


Na MR presjeku presjeku u visini epikondilima femura gracilis prelazi u tetivu koja će se vezati na medijalni dio tibije. Na MR presjecima tetiva je crna i nalazi se se posteriorno od m. sartoriusa sartoriusa i medijalno od m. semimemranosusa. semimemranosusa.

M. Quadriceps Kvadriceps je mišić anteriornog dijela natkoljenice Sastoji se od 4 mišića:

m. rectus femoris m.vastus lateralis m. vastus intermedius m. vastus medialis Započima na kostima zdjelice i gornjoj trečini femura. Preko tetiva kvadricepsa hvata se za patelu. Izvodi ekstenziju koljena, a m. rektus femoris je i fleksor kuka. Nalaze se uz anteriornu anteriornu i lateralnu stranu stranu femura. Rektus jedini prelazi kuk i iz tog to g razloga flektira natkoljenicu. natkoljenicu. Rektus femoris graniči sa tenzorom fascije late i seratusom anteromedijalno te medijalnim vastusom posteriorno. Vastus lateralis nalazi se lateralno od femura. Vastus intermedijus i medijalis nalaze se anteriorno od femura. U visini proksimalne 1/3 natkoljenice m. quadriceps okružuje femur. Ukoliko nema nakupine masti pojedine mišiće teško je izdvojiti.

• U visini distalne 1/3 nadkoljenice quadriceps quadriceps okružuje femur sa tri strane, • M. vastus medijalis ćini lateralnu granicu aduktornog kanala kroz kro z koji prolaze fgemoralne krvne žile, • Na MR aksijalnim presjecima u visini proksimalne 1/3 natkoljenice teško je razdvojiti razdvojiti 71 www.perpetuum-lab.com.hr

quadriceps ukoliko se među mišićima nenalazi tanki sloj masti, • M. vastus lateralis nalazi se lateralno od femura, • M. rectus femoris nalazi se nalazi se u anteriornom dijelu natkoljenice, lkateralno od M. sartoriusa, • Na aksijalnom MR presjeku kroz kondile femura 4 glave mišića spajaju se u jednu tetivu koja je anteriorno od femura, • Između tetive quadricepsa i femura nalazi se masni jastučić, • Ovaj masni jastučić vidi se na postraničnoj snimci koljena kao lucentno podrućje ispred femura, • Na koronarnom MR presjeku kroz patelu m. vastus medijalis i lateralis nalaze se uz femur.

Patelarni ligament

• Patelarni ligament je jaka traka koja ide sa donjeg ruba patele na tuberozi t uberozitas tas tibije, t ibije, • Od koljenog zgloba odjeljen je masnim jastučićem, a od anteriorne površine tibije infrapoplitearnom burzom, • Patelarni ligament predstavlja nastavak nastavak tetive t etive quadricepsa oko patele, • Hvata se za tuberozitas tibije, • Iza ligamenta u infrapatelarnom infrapatelarnom dijelu vidi se veća nakupina masti.

M. Sartorius • M. Sartorius je poput po put trake oblikovani mišić koji se nalazi na prednjem dijelu natkoljenice , • U većem dijelu natkoljenice prekriva femoralnu arteriju, • Polazi sa anteriorne a nteriorne superiorne ilijakalne spine, • Hvata se za proksimalnu proksimalnu trečinu medijalne površine tibije, • On je fleksor, aduktor i lateralni rotator kuka,. • Flektira i koljeni zglob, • Ovim mišićem prekriže se noge u sjedećem položaju


• Sartorius je uski mišić koji se proteže od ilijačne kosti do femura • Na aksijalnom CT presjeku kroz pubičnu kost sartotius čini lateralnu granici femoralnog femoralnog trokuta, t rokuta, • Većim dijelom prekriva prekr iva femoralne krvne žile.

• Sartorius tvori krov kro v aduktornog kanala kanala kroz kojeg femoralne krvne žile prolaze kroz natkoljenicu, • U visini distalne trećine natkoljenice m. Sartorijus nalazi se medijalno, • Nalazi se iznad femoralnih krvnih žila i čini krov aduktornog kanala, • M. sartorius proteže se od ilijačne kosti do tibije, • Većim dijelom pročazi pro čazi izmad femoralnih krvnih žila tvopeći t vopeći krov aduktornog kanala, • Na aksijalnom MR presjeku kroz pubis nalazi se na medioanteriornom dijelu natkoljenice.

M. Biceps femoris • Biceps je jedan od tri tr i mišića koji tvori koljenu tetivu, • Sastoji se od dvije glave, • Tetiva duga glava bicepsa polazi zajedno sa semitendinozusom sa ishijadičnog izbočenja, • Kratka glava bicepsa polazi sa linee aspere i gornjeg dijela suprakondilarne linije femura, • Tetive obe glave bicepsa se sastaju i tvore okruglu tetivu koja se hvata na glavu fibule, lateralni kondil femura i duboku fasciju potkolkjenice. • Duga glava ekstendira kuk, • Duga i kratka glava zajedno flektiraju nogu u koljenom zglobu te pri fleksiji koljena lateralno rotiraju nogu.

• Na aksijalnom CT presjeku u visini medijalne 1/3 natkoljenice duga glava je posteriorno od masne ploće koja ga dijeli od vastusa lateralisa i aduktora magnusa. • Nalazi se lateralno od semitendinozusa semitendinozusa i semimembranozusa.


• Na aksijalnom MR presjeku u visini proksimalne proksimalne 1/3 natkoljenice duga glava glava bicepsa leži leži posteriorno od aduktora aduktora magnusa i medijalno od gluteusa maksimusa, •Anteriorno od bicepsa je scijatični scijat ični živac. • Duga glava je lateralno od semitendinozusa, • Kratka glava polazi sa posteriornog femura i slojem masti odjeljena je od vastusa lateralisa i aduktora magnusa.

• Na aksijalnom MR presjeku kroz kondile femura tetiva bicepsa nalazi se lateralno , • Postupno se suzuje i hvata za lateralni dio fibule, • Kao i sve druge tetive i ligamenti ima na MR presjecima je crna.

M. popliteus • Popliteus je ravni trokutasti mišić koji leži na podu poplitearne jame, • Polazi sa lateralne površine lateralnog kondila femura, lateralno od polazišta lateralnog kolateralnog ligamenta, • Nekoliko vlakana polaze i sa lateralnog meniska, • Hvata se za posteriornu površinu tibije, • Flektira i rotira rot ira koljeni zglob. • Popliteus se nalazi dublje od gastroknemiusa i graniči sa tibijom, • Tvori donji dio poda poplitearne jame. • Popliteus tvori dno poplitearne jame, • Graniči sa posteriornom stranom tibije i poplitearnim krvnim krvnim žilama. • Polazište popliteusa nalazi se tik ispod mjesta polazišta lateralnog kolateralnog kolateralnog ligamanta, ligamanta, 74 www.perpetuum-lab.com.hr

• Tetiva popliteusa hvata se za posteriorni dio lateralnog meniska i nalazi se unutar koljenog zgloba, • Na koronarnom MR presjeku popliteus se nalazi lateralno od lateralnog meniska meniska i medijalno od lateralnog kolateralnog ligamanta.

M. Gastoknemius • Gastroknemius ima dvije glave, • Medijalna, veća glava polazi sa poplitearne površine femura proksimalno od medijalnog kondila, • Manja lateralna glava polazi sa lateralnog kondila femura, • Tetive gastriknemijusa se spajaju sa tetivom soleusa i tvore Ahilovu tetivu koja se hvata za posterirnu stranu kalkaneusa kalkaneusa,, • Gastroknemius izvodi plantarnu fleksiju i fleksiju koljenog zgloba. 1.lateralna glava 2.medijalna glava

• Obe glave bicepsa polaze sa posteriornog distalnog dijela femura, • Lateralna glava zapoćima sa lateralnog kondila, • Medijalna glava polazi po lazi sa posteriornog dijela femura tik iznad medijalnog kondila, • Između dvije glave gastroknemiusa nalaze se poplitearne žile, žile, • Vena je poviše arterije,

• Sagitalni MR presjek kroz sredinu koljenog zgloba, • Medijalna glava gastroknemiusa polazi sa posteriornog dijela femura femura tik iznad medijalnog medijalnog kondila i ide posteriorno prema tibiji, • Poplitearni mišić nalazi se anteriorno od medijalne glave gastroknemijusa i prileže uz samu tibiju.


Za jedničke il j i jakalne arter j i je Dvije zajedničke ilijakalne arterije provode krv koja hrani donji abdominalni zid, analni kanal, zdjelicu i donje ekstremitete. Započimaju na bifurkaciji aorte u visini korpusa L4 kralješka. Usmjerene su prema dole i lateralno uz medijalnu granicu m psoasa. U visini sakroilijaklnog zgloba dijeli se u vanjsku i unutrašnju ilijakalnu arteriju. Lijeva i desna zajednička ilijakalna arterija započimaju na bifurkaciji aorte koja se nalazi u projekciji pro jekciji korpusa L4 kralješka. S krvlju opskrbljuju zdjelicu i donje Ekstremitete. U visini sakroilijakalnog zgloba dijele se na vanjsku i unutrašnju ilijakalnu arteriju.

Van jske il j i jakalne arter j i je Vanjske ilijakalne arterije opskrbljuju krvlju inferiornu abdominalnu abdominalnu stijenku st ijenku i donje ekstremitete. Započima na bifurkaciji zajedničke ilijakalne arterije ko ja se nalazi ispred sakroilijakalnog sakroilijakalnog zgloba. Ide anteriorno i inferiorno uz rub zdjelice. Ispod I spod ingvinalnog ingvinalnog ligamenta nastavlja se u femoralnu arteriju.

Vanjska ilijakalna arterija započima na bifurkaciji zajedničke ilijakalne arterije u visini sakroilijakalnog zgloba. Prolazom kroz ingvinalni kanal postaje femoralna arterija.

Unutrašn je il j i jakalne arter j i je


Unutrašnja ilijakalna arterija provodi glavnin g lavninuu krvi u zdjelicu. Predstavlja terminalni ogranak zajedničke zajedničke ilijakalne arterije. Ide I de medijalno od m. psoasa i anteriorno od sakroilijakalnog sakroilijakalnog zgloba u visini L5-S1. Dijeli se na anteriorne i posteriorne ogranke.

Unutrašnja ilijakalna arterija – hipogastrična arterija, započima u visini sakroilijakalnog sakroilijakalnog zgloba. Sa krvlju opskrbljuje organe i muskulaturu zdjelice, Na angiogramu inponira inponira manjom i medijalnije smještenom od vanjske ilijakalne arterije. Za razliku od vanjske ilijakalne arterije ima brojne ogranke.

Femoralna arter j i ja Femoralna arterija opskrbljuje krvlju donje ekstremitete. ekstr emitete. Kontinuitet je vanjske ilijakalne arterije kada prođe ispod ingvinalnog ligamenta. U početnom dijelu lateralno je od vene. Distalnije nalazi se anteriorno od vene. U početnom dijelu daje 3 velika ogranka. - Duboku femoralnu arteriju - Medijalnu cirkumfleksu cirkumfleksu - Lateralnu cirkumfleksu

U aduktornom kanalu prelazi u poplitearnu po plitearnu arteriju


Femoralna arterija arter ija započima u ingvinalnom kanalu kao nastavak vanjske ilijakalne arterije. arter ije.

Dijeli se na duboku i površnu femoralnu arteriju .

Poplitearna arter j i ja Poplitearna arterija predstavlja nastavak femoralne femoralne arterije kada izađe iz aduktornog kanala. Prolazi kroz poplitearnu jamu i dublje je smještena od vene. Daje 5 genikularnih arterija koje anastomoziraju oko koljena. koljena. Završava trifurkacij tr ifurkacijom. om. Poplitearna arterija medijalno je položena od vene

U poplitearnoj jami poplitearna arterija je medijalno i anteriorno u odnosu na venu. venu. Zajedno sa venom prolazi između dvije glave gastroknemiusa.


Anteriorna tib j i jalna arter j i ja

Anteriorna tibijalna arterija je prva velika grana poplitearne arterije na trifurkaciji. U visini proksimalne tibije usmjerena usmjerena je lateralno. Krvlju Krvlju opskrbljuje anteriorni dio potkoljeni pot koljenice. ce. Na stopalu nastavlja se u a. dorzalis pedis.

Fibularna arter j i ja Fibularna arterija izlazi iz posteriorne tibijalne arterije distalno od inferiorne inferiorne granice m. Popliteusa. Spušta se uz fibulu. Na svom putu daje ogranke za za mišiće posteriornog ila teralnog dijela d ijela potkoljenice. Završava komunikacijom sa arkuatnom arterijom.


Rendgenska Anatomija i Patologija - I. Dio

Recommend Documents