proizvodnja u plastenicima.pdf

ID broj: 4227384610004 Transakcijski račun kod UniCredit banke: 3381002250653871 Devizni račun kod UniCredit banke: IBAN BA 48-10-90303-3 SWIFT Code: UNCR BA-22 Asocijacija za ekonomski razvој REDAH Asocijacija za gospodarski razvitak REDAH Асоцијација за економски развој РЕДАХ

CENTAR ZA RURALNI RAZVOJ I POLJOPRIVREDU

CRRP

ŠKOLA POVRTLARSTVA 2008/09 SUPPORTED BY IOM

NATO Trust Fund for BiH

Pod-ured /Regionalni info centar Tel.: + 387-36-580-719 Tel./Fax: +387-36-580-121 E-mail: [email protected] www.ric.redah.ba

Glavni ured Bulevar N.R. 17, 88000 Mostar, BiH Tel.: +387-36-557-210 ♦ Fax: +387-36-557-211 E-mail: [email protected] www.redah.ba

Centar za ruralni razvitak i poljoprivredu Buna bb, 88000 Mostar, BiH Tel.: +387-36-480-935; 480-936 Fax: +387-36-480-934 E-mail: [email protected]

Kratak opis tehnologije proizvodnje u plasteniku za pojedine kulture

PAPRIKA Paprika se u plasteniku može uzgajati tokom ĉitave godine u koliko joj obezbjedimo optimalne uslove (temperatura, svjetlost, vlaga). Proizvodnja tokom zime je dosta skupa zbog visokih zahtjeva prema temperaturi, te se zimska proizvodnja obavlja samo u objektima koji imaju povoljnu cijenu energenata (geotermalna voda ili višak toplotne energije od nekog preraĊivaĉkog kapaciteta). U plastenicima bez grijanja paprika se uspješno uzgaja od aprila do novembra.

Optimalni uslovi za proizvodnju Paprika daje najbolje rezultate na plodnom strukturnom zemljištu sa neutralnom reakcijom (pH 6,5-7,2). Optimalna temperatura zraka u plasteniku treba da iznosi 22-28o C tokom sunĉanog dana. Ako je oblaĉno vrijeme 20-22oC. Optimalne noćne temperature su za 4-5oC niže od dnevnih i treba da iznose 1620oC. Temperature zraka ispod 15 o C negativno utiĉu na razvoj biljaka, što rezultuje smanjenim porastom i oplodnjom, isto tako temperature iznad 30 oC uzrokuju opadanje cvjetova paprike. Optimalna relativna vlažnost zraka u plasteniku je 60-70%. Povećana vlažnost zraka negativno utiĉe na razvoj plodova (mogućnost pucanja plodova) te pogoduje razvoju bolesti na paprici. Pored vlažnosti zraka paprici je neophodno obezbjediti vlažnost zemljišta i to 70% PVK do plodonošenja a 80% PVK u fazi plodonošenja. Izbor sorte-hibrida Kod izbora sorata-hibrida treba voditi raĉuna o vremenu prispjeća, kvalitetu plodova, oplodnji te otpornosti na bolesti. Trenutno vodeći hibridi paprike na prostoru BiH u plasteniĉkoj proizvodnji su: 1-Istra 2-Blondy 3-Bijanca 4-planica. Proizvodnja rasada Za proizvodnju paprike u plasteniku sadnice se proizvode po sistemu zaštićenog korjena, u raznim kontejnerima, ĉašama ili saksijama. Pošto sjeme paprike dosta sporo niĉe od 10-12 dana, preporuĉuje se naklijavanje sjemena tako što se sjemenke sjemena stave u platenu vrećicu i potope par sati u toplu vodu +25 oC. Nakon što sjemenke prime vodu vrećica sa sjemenom se stavi pored nekog toplotnog izvora na temperaturi 25-28oC. U narednih 4-5 dana sjemenke se redovno kvase i lagano mješaju. Sjetva se obavlja kada je 50% sjemenki isklijano, sije se u stiroporne blokove ispunjene supstratom za proizvodnju rasada i to u redove 2,5 x 2 cm. Zasijane sjemenke se prekriju 1 cm debelim slojem supstrata lagano zbiju i zaliju toplom vodom +25 oC. temperatura u rasadu se održava 25-28oC do nicanja. Kada biljke poĉnu nicati temperatura u

rasadu se smanjuje na 18oC a biljke se izlože maksimalnom osvjetljenju kako bi se izbjeglo izduživanje a pospješilo ukorjenjavanje. Nakon 10 dana temperatura u rasadu se diže na 22-25oC i tako ostaje do kraja proizvodnje rasada.

Pikiranje Pikiranje paprike obavlja se u vrijeme kada biljka ima razvijena dva prva lista. Pikira se u blokove ili saksije 6-8 cm, i to 1 cm dublje nego što je biljka bila u rasadu. Priprema zemljišta za sadnju Priprema zemljišta poĉima uklanjanjem biljnih ostataka predhodne kulture kako bi se izbjegle bolesti i štetoĉine. U oĉišćeni objekat se unosi i rastura dobro zgorio stajnjak i to 6-8kg/m2 , a potom se vrši oranje na dubini 25-30 cm. Na izorano zemljište rasturi se NPK-gnojivo. Koliĉina gnojiva zavisi od rezultata hemijske analize zemljišta, nakon toga se zemljište isfreza i usitni. U koliko se planira sadnja na crnu foliju rasturi se 0,5 kg/100m2 zemljišnog insekticida (galation, volaton), zemljište poravna i potom se pristupa postavljanju sistema za zaljevanje i crne folije. Sadnja Sadnja paprike obavlja se u dvorede trake 50-60 x 40+70. Prilikom sadnje obratiti pažnju na dubinu sadnje a sadi se 1-2 cm dublje nego što su biljke bile u saksijama.

70-80 cm

40 50-60 cm

Njega nakon sadnje Nakon sadnje biljke se zalijevaju dva puta u dva dana sa 10-12 l vode kako bi se sastavila vlaga u zemljištu ispod folije. Naredno zaljevanje obavlja se 10-12 dana uz prvu prihranu kristalonom 12:36:12+MgO+mikroelementi. Pošto paprika dosta sporo raste ima dovoljno vremena da se postavi žiĉana armatura iznad svakog reda na

visini 2-2,2m, vezanje biljaka obavlja se kada se formira uzgojni oblik na dva vrha. U fazi vegetativnog rasta 15 dana nakon prvog obavlja se drugo prihranjivanje i to kristalonom 19.19:19 ili 20:20:20, treće prihranjivanje se obavlja nakon 10 dana istim gnojivom. Do faze plodonošenja biljke se zalijevaju svako 5-6 dana a u fazi plodonošenja svako 3-4 dana sa 10-12 l/m2 vode. Pored zalijevanja i prihrane biljke se redovno pinciraju, obavijaju oko špage, ventiliraju i štite od bolesti i štetoĉina. U fazi plodonošenja prihrana se obavlja svakih 7 dana gnojivom 16:18:32+mikroelementi.

Berba Berba paprike obavlja se svakih 7 dana. Beru se zreli plodovi i pakuju u kartonsku ambalažu kako bi se izbjegla oštećenja i smanjilo kalo.

PARADAJZ U PLASTENIKU Proizvodnja paradajza u plasteniku se može ostvariti u dva turnusa i to kao rana proljetna proizvodnja i kao rana jesenja proizvodnja. Ovo je veoma bitno zbog iskorištenosti plastenika tokom cijele godine. Tako je ranoj proljetnoj proizvodnji obiĉno pred – kultura salata, a u ranoj jesenjoj proizvodnji, paradajz ili krastavac, bolja je kombinacija salata, paradajz, krastavac. Sjetva paradajza za ranu proljetnu proizvodnju obavlja se oko 10-12-tog marta, poĉetak berbe krajem maja. U kontinentalnim uslovima ovi rokovi se pomjeraju za mjesec dana, tako da sjetva poĉinje poĉetkom februara. Za ranu jesenju proizvodnju sjetva je 25-og maja, pikiranje 20–25-og oktobra. Zbog potrebe za detaljno planiranje potrebno je znati orjentacione vremenske intervale u razvoju biljke i to: od nicanja do poĉetka cvjetanja 50-70 dana puno cvjetanje traje 5-6 dana od cvjetanja do zametanja ploda 5-6 dana od cvjetanja do poĉetka zriobe oko 45 dana Na ove faze dosta utiĉu sortne osobine odreĊenih sorata/hibrida, izbor pravih hibrida je veoma bitan za uspješnost u ovoj proizvodnji. Uslovi za proizvodnju rano u proljeće su dosta složeniji od jesenje proizvodnje, zbog toga što u vrijeme sadnje za ranu proljetnu proizvodnju proizvoĊaĉi ne mogu obezbjediti optimalne uslove jer su tada temperature niže, manji intenzitet svjetlosti, slabiji uslovi za oplodnju itd. Zbog svega ovoga treba izabrati sorte/hibride, koji mogu u ovakvim uslovima ostvariti željene rezultate. Vodeći hibridi u plasteniĉkoj proizvodnji su: BELLE F1, ARLETA F1, OPTIMA F1, MONRO F1, LUSTRO F1.

Proizvodnja rasada Rasad se proizvodi sjetvom u stiroporne blokove ispunjene supstratom za proizvodnju rasada. Pikiranje se obavlja u saksije 8-10 cm ili tresetne blokove.

Proces proizvodnje rasada traje 60-65 dana. U 1gr. sjemena nalazi se 260-350 sdjemenki zavisno od sorte/hibrida. Tokom uzgoja sadnica treba voditi raĉuna o temperaturi, vlazi, zdravstvenom stanju biljke, provjetravanju. Bitno je znati da ukoliko nepredviĊeno kasni sadnja, pikirane biljke se moraju razmaknuti par cm u rasadu kako iste ne bi prerasle. Potrebne temperature u proizvodnji rasada danju noću - sjetva-nicanje 250 C 22-250 C - nicanje-pikiranje 18-220 C 16-190 C - pikiranje-sadnja 17-200 C 160 C 0 - temperatura u uzgoju 18-25 C 16-180 C Noćne temperature su u pravilu niže za oko 50C u odnosu na dnevne. Biljke sa razvijenih 5-6 listova su spremne za sadnju. Priprema plastenika za sadnju Priprema plastenika za sadnju poĉinje ĉišćenjem ostataka od predhodne kulture. Svi sakupljeni biljni ostaci se iznose van iz plastenika i unište. Ako je dezinfekcija obavljena prije pred kulture ista se ne ponavlja, ako nije vrši se dezinfekcija staklenika. Prije obrade tla postavi se žiĉana armatura iznad redova za koju se kasnije veže PVC vezivo uz koje se vodi biljka. Po postavljenju žiĉane armature po površini se razbaci stajnjak i mineralno gnojivo za osnovnu obradu i to 10t stajnjaka 1000m 2 i 80 kg mineralnog gnojiva NPK 10:20:30/1000m2. Razbaĉeno mineralno i stajsko gnojivo se zaore na dubini 25-30cm, potom se vrši frezanje kako bi se uneseno gnojivo što bolje izmješalo sa zemljom. Na isfrezano zemljište se razbace zemljišni insekticidi (Galation, Volaton) i plitko inkorporiraju. Na ovako pripremljenom zemljištu vrši se markiranje redova i sadnih mjesta. Sadnja Sadnja se obavlja u dvorede trake 80+60+50 tako što se razmak izmeĊu traka koristi kao put, a razmak izmeĊu redova za zalijevanje biljaka. Sadnja kod normalno uzgojenih sadnica sa 5-6 razvijenih listova se obavlja tako da se biljka zasadi 2-3 cm dublje, tj. da se na supstrat iz saksija ili kocku nanese sloj od 2-3cm zemlje. Ukoliko je rasad prerastao i izdužio se sadnja se obavlja dublje, tako da se unese i dio stabla. Nakon sadnje biljke se dobro zaliju sa nešto manjom koliĉinom vode u odnosu na prvo zalijevanje. Da bi se izbjeglo izduživanje i pospješila oplodnja prve rodne grane biljke se ne zalijevaju u narednih 15 dana. U tom vremenu se vrši vezivanje PVC veziva (lika) za žicu i biljku. U ovoj fazi treba obratiti pažnju na relativnu vlažnost zraka, kako bi se izbjegle neželjene posljedice. Relativna vlažnost zraka treba da iznosi 60-65% a temperatura 18-200C.

70-80 cm

50 cm 60 cm

Održavanje paradajza u vegetaciji U periodu sadnje do poĉetka berbe stalno treba kontrolisati temperaturu, vlažnost zraka, objekat se svakodnevno ventilira zbog izmjene zraka. Prvo prihranjivanje se obavlja 15 dana nakon sadnje i to kombinacijom 11.44:11 + mikroelementi. Zalijevanje se obavlja svakih sedam dana 10-12 l vode po m2. Poslije zalijevanja objekat obavezno dobro izventilirati. Naredna prihrana se obavlja 7 dana nakon prve i to gnojivom 20:20:20. Pinciranje je veoma bitna operacija a sastoji se u zakidanju svih boĉnih izdanaka, tako da rast nastavlja samo jedan glavni vrh koji se vodi uz špagu do željene visine. Kada postignemo odreĊeni broj grana pristupa se zalamanju vrha. Time prestaje dalji rast biljhke. U fazi plodonošenja biljke se prihranjuju svako 7 dana kristalonom sa naznaĉenim sadržajem kalija (14:10:34). Pojavom prvih zrelih plodova vrši se odstranjivanje donjih ogrubjelih listova i to tako da se list u jutarnjim satima povlaĉi prema gore, lahko puca i stvara veoma mali ožiljak. Obrano lišće se obavezno iznosi van objekta. Ovom operacijom se povećava prozraĉnost u donjim etažama biljke a ujedno se odstranjuje potencijalna zaraza biljaka. Berba Berba paradajza obavlja se kad plodovi postignu biološku zrelost, a to je prijelaz blijedožute u crvenu boju. Na ovaj naĉin ubrani plodovi ostaju ĉvrsti i lakše podnose transport, a u narednih dva dana (nakon berbe) dobijaju ravnomjernu crvenu boju, tj. ulaze u fazu upotrebne zrelosti. Pakovanje se obavlja u drvene gajbe tako da se plodovi, zavisno od krupnoće, slažu u dva reda, a izuzetno krupni plodovi, slažu se u jedn red, i to tako da peteljka bude okrenuta prema gore.

JAGODA U PLASTENIKU Proizvodnja jagode u plasteniku na PVC foliji sa navodnjavanjem U odnosu na gajenje jagode na otvorenom polju, sistem uzgoja u plasteniku na PVC foliji i sa navodnjavanjem ima niz prednosti: Izostaje dosta ljudskog rada potrebnog za okopavanje i borbu protiv korova; Bolje se ĉuva vlažnost zemljišta i efikasnije je iskorištavanje hraniva; Štete od mraza su minimalne; Plodovi sazrijevaju ranije i postižu veće cijene na tržištu i Ĉisti su , ne padaju na zemlju, a i manje su podložni trulenju. Priprema zemljišta prije sadnje Parcela se oĉisti od biljnih ostataka, predhodne kulture i korova; Obavi se Ċubrenje po cijeloj površini sa dobro zgorjelim stajnjakom u koliĉini 10kg/m2 ; Rasturi se po cijeloj površini mineralno Ċubrivo, u koliĉini koja zavisi od hemijske analize zemljišta, obiĉno (80-120 kg/na 1000m2) sa NPK 10:20:30; Površina se ore na dubinu 25-30 cm; Rasturi se poslije oranja insekticid galaktion-G-5 radi uništvanja zemljišnih štetnika u koliĉini 0,5 kg na 100m2; Iza toga se obavi frezanje na dubinu 10-12 cm do sitno – mrviĉaste strukture. Nabavka sadnog i ostalog materijala Sadnice (živice) jagode nabaviti od priznatih matiĉnjaka koji izdaju certifikat o sortnoj ĉistoći i zdravstvenom stanju; Vrijeme nabavke prilagoditi odgovarajućem podneblju (ljetna sadnja) obiĉno za naša podruĉja od 25.07. – 15.08. tekuće vegetacije; Sadnice za staklenik iskljuĉivo su “frigo” ĉuvane na režimu -20 C u hladnjaĉi; PVC folija crne ili tamnozelene boje širine 1,2 – 1,3 m perforirana ili bez rupa debljine 0,2 – 0,4 mm, trajnosti do dvije godine; Sistem za navodnjavanje “kap po kap”sa tankim crijevima ispod PVC folije, sa razmakom kapaljki 10 cm, filterom za vodu, spojkama, slavinama i dovodnim sistemom cijevi prikljuĉenih za izvore vode (bure, cisterna, potok, jezero itd.); Sadilice za probijnje folije i vaĊenje dijela zemlje na mjestu sadnje sa promjerom otvora 5 – 7 cm i Akrilna folija za zaštitu od niskih temperatura.

Vrijeme i način sadnje jagode na PVC foliji Postavljanje folije obavlja se ruĉno na pripremljene gredice (lijehe) koje su širine 80 – 90 cm, blago uzdignute s padom prema stazama izmeĊu folija;

Folija se blago zateže u pravcu reda i boĉno, gdje se plitko polaže u kanale dubine 15 – 20 cm, zatrpa zemljom i blago nagazi; IzmeĊu dvije trake ostavlja se staza širine 40 cm kojom se hoda u vrijeme rada i kod berbe plodova; Ispod folije, a neposredno pored reda jagode (5 – 8 cm) postavlja se crijevo za navodnjavanje sa plavim crtama okrenutim na gore; Po postavljanju folije vrši se probijanje rupa za sadnju promjera 5 – 7 cm sa specijalnom sadiljkom, na razmku u redu od 25 – 30 cm (biljka do biljke) sa vaĊenjem dijela zemlje gdje će se zasaditi živić; Razmak izmeĊu dva reda na foliji je 40 cm. Prije sadnje treba skratiti korjen i umoĉiti isti u smjesu svježeg stajnaka, ilovaĉe, vode i fungicida; Sadnju u plasteniku obavljamo ruĉno, vraćanjem dijela zemlje koju smo izvadili sadiljkom; Sadnice poslije sadnje obilnije zalijevamo i prihranjujemo sredstvom za jaĉanje korjenovog sistema (NPK 12:32:12 + MgO+mikroelementi). Sorte jagode koje se preporučuju za gajenje na PVC foliji

Marmolada, Kore, Maja, Roxana, Arosa, Raurica, Alba, Gemma, Madeleine, Elsanta i dr.

Održavanje zasada poslije sadnje U prva 3 dna obilno zalijevanje, svaki dan sa 10 – 12 l vode na 1 m2, uz istovremeno orošavanje nadzemnog dijela (lista) u više navrata zbog potrebe održavanja veće relativne vlažnosti zraka u plasteniku; Zakidanje svih cvijetova i boĉnih stolona (vriježa) u više navrata sa ciljem razvoja bokora za rod u narednoj godini; Poĉetkom mjeseca decembra obaviti uklanjanje starog i bolesnog lišća i iznošenje vana plastenika; Akrilnom folijom prekriti trake sa jagodom u cilju zaštite od izmrzavanja; Tokom vegetacije vršiti redovnu zaštitu zasada od bolesti i štetoĉina; Krajem februara kad su temperature iznad 10 0 C izvršiti prvo proljetno prihranjivanje sa kristalonom 19:19:19 u koliĉini 7 – 10g/m2;

Naredno prihranjivanje se obavlja 10 – 15 dana iza prvog istim sredstvima i istom koliĉinom; Poĉetkom aprila izvršiti prihranu biljaka kristalonom na bazi Ca (kalcija) i Skidanje akrilne folije obavlja se kada prestane opasnost od kasnih proljetnih mrazeva. Berba jagode Berba jagode proizvedene u plasteniku na PVC foliji i uz primjenu navodnjavanja obavlja se u namjensku (plastiĉnu ) ambalažu od 0,5 – 1,0 kg. Beru se zreli i zdravi plodovi sa karakteristiĉnom bojom za pojedinu sortu. Ubrani plodovi do transporta na tržište lageruju se u namjenskim hladnijim prostorima ili komorama, kako bi se izbjeglo oštećenje istih.

SALATA U PLASTENIKU Salata je povrtlarska kultura koja dobro podnosi niske zimske temperature te je uz špinat i mladi luk redovna kultura u plastenicima od jeseni do proljeća. Proizvodi se u dva turnusa. Prvi turnus salate u objektima bez grijanja zasniva se sredinom septembra, tako da dospije za berbu tokom decembra kada je na tržištu izražen nedostatak sviježeg povrća. Drugi turnus zasniva se u januaru, tako dospjeva za berbu tokom marta. Uslovi uspjevanja Optimalna temperatura za uzgoj salate kreće se od 18-200C. MeĊutim, i pri temperaturi 10-150C salata daje zadovoljavajuće rezultate. Visoke temperature negativno utiĉu na razvoj salate. Tako pri temperaturi iznad 28 0C salata zaustavlja rast, te formira generativne organe (cvjetno stablo). Pored temperature, salata je osjetljiva na manjak vlage što ima za posljedicu zastoj u porastu, a biljke dobiju tamno zelenu boju. Optimalna vlažnost zemljišta je oko 7075% PVK. Pretjerana vlažnost zemljišta pospješuje razvoj bolesti (trulež) na što je salata jako osjetljiva. Salata daje najbolje rezultate na plodnom, dobro ocjeditom zemljištu, blago kisele do neutralne reakcije pH 6,5-7,2. Proizvodnja rasada Rasad salate za plasteniĉku proizvodnju sije se 30-35 dana prije planiranog roka sadnje. Sjetva se obavlja u kontejnere ispunjene supstratom za proizvodnju rasada ili u kocke 4 x 4cm od istog supstrata. Potrebno je obratiti pažnju prilikom sjetve piliranog sjemena, pošto se isto ne smije zatrpavati već se sjemenka ostavi na površini i više puta tokom dana orošava kako

bi se pospješilo nicanje. U koliko se sije klasiĉno sjeme, sjemenke se prekriju sa 0,5 cm debelim slojem supstrata i redovno orošavaju. Temperatura u rasadu se održava od 16-180C. Sadnice su spremne za sadnju sa 4-6 normalno razvijenih listova. Izbor sorte Trenutno vodeće sorte salate u plasteniĉkoj proizvodnji na podruĉju BiH su: Puterice, Brigade, Dobra, Seter, Ravel, Jessy, Emerald,Šangore i Ćentore. Kristalne salate Endži, Flavi,Fanvei Priprema zemljišta za sadnju Priprema zemljišta poĉima ĉišćenjem objekta od ostataka prethodne kulture i korova. Slijedeća mjera je rasturanje zgorjelog stajnjaka 3-4 kg/m2 i NPK 10:20:30 S 6080kg/1000m2. Rasturena gnojiva se zaoru na dubinu 20 -25 cm nakon ĉega se zemljište freza (usitni) i poravna. U koliko se sadnja obavlja na crnu foliju, prije postavljanja iste razbaci se jedan od insekticida (Galation, Volaton) i plitko inkoporira, potom se postavlja sistem za natapanje i crna folija sa izbušenim rupama za sadnju.U koliko rupe nisu tvorniĉke izbušene pristupa se bušenju istih neposredno pred sadnju. Sadnja salate Sadnja salate obavlja se kada sadnica ima 4-6 razvijenih listova. Razmak sadnje je razliĉit i zavisi od sorte i roka perioda sadnje. Zimski turnus salate sadi se u razmaku 20x20 ili 20x25 cm. U proljetnom roku sadnja se obavlja u razmaku 20-25x30cm. Ako su sadnice uzgajane po sistemu zaštićenog korijena u kockama ili kontejnerima, sadnja se obavlja tako što se u zemljište unosi ¾ kocke dok ¼ viri iz zemlje. Ovakvom sadnjom izbjegava se prevelika vlažnost u zoni korijenovog vrata što bitno smanjuje mogućnost obolijevanja biljaka od truleži. Nakon sadnje biljke se zaliju sa 10-12 l/m2 vode. Održavanje u toku vegetacije U toku vegetacije salati je potrebno obezbijediti sljedeće uslove: vlažnost zemljišta 70-75% PKV u fazi rasta, a u fazi zavijanja glavica vlažnost se smanjuje na 60%. Relativna vlažnost zraka treba da iznosi 70-80%, temperatura tokom dana 12-

18°C, a tokom noći 8-12°C. Prihrana se obavlja dva puta tokom vegetacije, prvi put 20-25 dana nakon sadnje, a drugi put u fazi formiranja glavica. Prihranjuje se sa jednim od azotnih gnojiva (amonnitrat). Berba salate Berba se obavlja kada glavice dobiju željeni oblik i veliĉinu. Prilikom odsijecanja glavice se ĉiste od žutog lista i prevrnu na foliju da bi istekao višak teĉnosti(vode). Nakon 10-15 minuta ubrane glavice se pakuju u kartonsku ambalažu i to u dva reda 2 x 12 komada uz ĉišćenje reza ĉistom vodom. Pošto biljke treba dopremiti do tržišta u zimskom periodu obavezno je zimsko pakovanje (zaštita) na kamionu kako ne bi izmrzle u transportu.

KRASTAVAC U PLASTENIKU Krastavac se u plasteniku uzgaja kao rana proljetna kultura ili kao jesenja kultura. Obiĉno se proizvode salatni krastavac, mada se i kornišoni mogu uspješno uzgajati u plastenicima. Sjetva krastavaca za proljetnu proizvodnju obavlja se oko 20.februara, sadnja 20.marta, poĉetak berbe oko 01.maja. Za jesenju proizvodnju sjetva se obavlja 15 juna, sadnja do 10.jula, poĉetak berbe oko 10.augusta. Od sorata – hibrida se najĉešće koriste: Darina F1, Jazzer F1, Ekron, Encore F1.

Proizvodnja rasada Proizvodnja rasada je moguća na više naĉina i to: direktnom sjetvom u saksije, klasiĉnom sjetvom i pikiranjem ili kombinovano. Direktna sjetva u saksije obavlja se tako što se u saksije ispunjene supstratom za proizvodnju rasada stavlja jedna sjemenka, a potom prekrije istim supstratom debljine 1 cm. Zasijane sjemenke se dobro zaliju mlakom vodom i podvrgnu temperaturi 25-28°C. Kod klasiĉne sjetve sjeme se sije u stiroporne blokove ispunjene supstratom i to u redove 2x3 cm, a potom prekrije centimetar debelim slojem supstrata i zalije mlakom vodom. U oba sluĉaja pri temperaturi 25-28°C biljke niĉu za 5-7 dana. Nakon nicanja biljke se pažljivo ĉupaju iz stiropornih blokova i pikiraju u saksije (prije pojave prvog pravog lista), dok se biljke iz direktne sjetve u saksije ne diraju. Zbog sigurnosti najĉešće se primjenjuje kombinovani sistem, tako što se sjeme sije u saksije, a istovremeno se zasije i jedan stiroporni blok kako bi se iz njega popunila mjesta u saksijama gdje sjeme nije niklo. Odmah nakon nicanja temperatura u rasadu se smanjuje na 18 do 20°C do pojave prvog pravog lista. Na ovaj naĉin dobijamo biljke jakog stabla sa kratkim internodijama. Nakon formiranog prvog pravog lista temperatura se održava 22-25°C tokom dana, a 18-20°C tokom noći. U toku proizvodnje rasada neophodno je održavati relativnu vlažnost zraka 85-90%. Visoke temperature i visoka vlažnost zraka pogoduju razvoju bolesti, pa je potrebno redovno vršiti zaštitu protiv

plamenjaĉe, antraknoze i pepelnice. Kvalitetan rasad krastavca ima 5-6 razvijenih listova i visok je 20-25 cm. Priprema zemljišta za sadnju Krastavac je kultura koja zahtijeva nešto dublje oranje do 40 cm, te dosta velike koliĉine zgorjelog ili polu zgorjelog stajnjaka 15 tona/1.000m2 u osnovnoj gnojidbi uz dodatak 80-100 kg/1.000m2 NPK 10:20:30. Nakon oranja pristupa se usitnjavanju zemljišta frezanjem, a potom markiranja redova za sadnju. Sadnja Sadnja se obavlja u dvorede trake sa rastojanjem red do reda 60-70cm, a razmak od trake do trake je 80-90 cm i razmak u redu je 50 – 60cm. Poslije sadnje biljke se dobro zaliju vodom koja treba da ima temperaturu oko 25 oC. U narednih 7 dana vrši se vezanje špage za žicu i biljku, ĉime se biljci obezbjeĊuju vertikalna potpora za normalan rast. Temperatura u plasteniku se održava oko 25oC,

90 cm

60 -70 cm

60 cm

tokom dana 180C tokom noći uz relativnu vlažnost zraka 80-90% i vlažnosti zemljišta 80% PVK. Zalijevanje se obavlja svakih 3-5 dana do formiranja plodova, a po formiranju plodova svakih 2-3 dana. Prvo prihranjivanje se obavlja 15 dana nakon sadnje sa kristalonom 12:36:12 + mikroelementi. Naredna dva prihranjivanja se obavljaju svakih 7 dana sa kristalonom 20:20:20.Prihrana u toku plodonošenja obavlja se svakih 7 dana kristalonom sa naznaĉenim sadržajem kalija. Krastavci dobro podnose folijarno prihranjivanje koje se može obavljati svakih 10-15 dana jednim od folijarnih gnojiva. Posebno treba obratiti pažnju na nedostatak magnezija što se manifestuje pojavom bijelih polja duž nervature lista. Pinciranje

Regulisanje rasta stabla obezbjeĊuje se ranozrelost i veći ukupni prinos. Na stablu do visine 50cm odstranju se sve boĉne vriježe od 50cm do žice vrši se prikraćivanje boĉnih vriježa na 4 lista. Vriježe drugog i trećeg reda skraćuje se na 2 lista. Vrh glavnog stabla kada dospije do žice ne kida se već prebaci preko žice i okrene prema zemlji, tako gubi dominaciju rasta i pospješuje razvoj boĉnih vriježa. Berba Berba poĉinje 6 sedmica nakon sadnje i obavlja se u poĉetku svako 5 dana, a potom svakih 2 dana. Ubrani plodovi se pakuju u kartonsku ambalažu zbol lakšeg transporta, te manjeg oštećenja plodova. Tokom berbe mora se voditi raĉuna da se plodovi na vrijeme uberu i ne smije se dozvoliti da plod požuti (sazrije) na biljci, jer ista prestaje dalje cvjetati i davati nove plodove.