Priprave Za 4 Razred Strukovne

Priprave za 4. razred 2., 3. Ponavljanje (književnost) 4., 5. Avangarda 6. F. G. Lorca, Oproštaj ; Konjikova pjesma 7. Pablo Neruda, Ljubavna pjesma 8., 9. Franz Kafka, Preobrazba

10. Ponavljanje i uvježbavanje (jezik) 11. Jezični sustav i jezični z nak 12. Metafora i metonimija 13. Sinonimi i sinonimija 14. Homonimi i homonimija 15. Antonimi i antonimija

16. Ponavljanje i uvježbavanje (jezik) 17. Pismena provjera znanja (jezik) 18. Analiza pismenih radova 19., 20. Marcel Proust, Combray 21., 22. Luigi Pirandello, Šest osoba traži pisca 23. Avangarda i 1. razdoblje (sinteza)

24., 25., 26. Antun Branko Šimić, Iz poezije Epilog i Nemiri 27. Ivo Andrić, Epilog i 28. Miroslav Krleža, Snijeg 29., 30. Miroslav Krleža, Baraka Pet Be (književnost) 31. Ponavljanje i uv ježbavanje (književnost) 32. Pismena provjera znanja (književnost) 33. Analiza pismenih radova 34., 35. Bertolt Brecht, Majka Hrabrost i njezina djeca

36., 37. 1. školska zadaća 38. Ispravak 1. školske zadaće 39. É. Ionesco, Stolice 40. E. Hemingway, Zbogom oružje 41., 42. Vremenska raslojenost leksika

43. Područna raslojenost leksika 44., 45. Albert Camus, Stranac

Priprava za nastavu Ime i prezime nastavnika: Razredni odjel: četvrti

Red. broj sata: 2., 3.

Naziv nastavne jedinice

Ponavljanje (književnost)

Nastavno

Tip nastavnoga sata: sat obrade

Nastavni oblici: frontalni,

područje/područja: književnost

novoga gradiva

individualni

Datum:

Nastavna cjelina: povijest

književnosti Operacionalizirani Operacionalizirani cilj (-evi)

• rješavanjem zadataka u radnoj bilježnici ponoviti slijed književnih razdoblja njihova obilježja, predstavnike i djela

Ishodi učenja a) kognitivni

• učenik će rješavanjem zadataka u radnoj bilježnici ponavljati naučeno u 1., 2. i 3. razredu

b) afektivni

• poticati z animanje za učenje povijesti književnosti

Tijek sata (artikulacija) 1. i 2. sat I. Motivacija

– učenici komentiraju kojega se dijela gradiva najbolje sjećaju – na osnovi toga zapisuju pitanje

– netko od učenika postavlja pitanje, drugi učenici odgo varaju II. Razrada

– rješavanje ponavljanja (1, 2 i 3) u radnoj bilježnici, komentiranje (učenici najprije samostalno rješavaju ponavljanje gradiva iz 1. razreda, slijedi zajednička korekcija rezultata; potom rješavaju vježbu koja se odnosi na 2. razred, nakon zajedničke korekcije rezultata rješavaju vježbu koja se odnosi na 3. razred; zajednička korekcija korekcija rezultata) III. Zaključak

– učenici komentiraju koje od odgovora smatraju najvažnijim da se mora upamtiti – d. z.: učenici dobivaju zadata k interpretirati pjesmu Jesenje veče A. G. Matoša i Jesenja samoća samoća M. Krleže Plan ploče (prijenosnika) (prijenosnika) Nastavni materijal

nastavni listić




Ponavljanje (književnost)

Nastavno




novoga gradiva

individualni

Datum:

Nastavna cjelina: povijest

književnosti Operacionalizirani Operacionalizirani cilj (-evi)

• rješavanjem zadataka u radnoj bilježnici ponoviti slijed književnih razdoblja njihova obilježja, predstavnike i djela


• učenik će rješavanjem zadataka u radnoj bilježnici ponavljati naučeno u 1., 2. i 3. razredu

b) afektivni

• poticati z animanje za učenje povijesti književnosti

Tijek sata (artikulacija) 1. i 2. sat I. Motivacija

– učenici komentiraju kojega se dijela gradiva najbolje sjećaju – na osnovi toga zapisuju pitanje

– netko od učenika postavlja pitanje, drugi učenici odgo varaju II. Razrada

– rješavanje ponavljanja (1, 2 i 3) u radnoj bilježnici, komentiranje (učenici najprije samostalno rješavaju ponavljanje gradiva iz 1. razreda, slijedi zajednička korekcija rezultata; potom rješavaju vježbu koja se odnosi na 2. razred, nakon zajedničke korekcije rezultata rješavaju vježbu koja se odnosi na 3. razred; zajednička korekcija korekcija rezultata) III. Zaključak

– učenici komentiraju koje od odgovora smatraju najvažnijim da se mora upamtiti – d. z.: učenici dobivaju zadata k interpretirati pjesmu Jesenje veče A. G. Matoša i Jesenja samoća samoća M. Krleže Plan ploče (prijenosnika) (prijenosnika) Nastavni materijal

nastavni listić

A. G. Matoš Jesenje veče Olovne i teške snove snivaju Oblaci nad tamnim gorskim stranama; Monotone sjene rijekom plivaju,

Žutom rijekom među golim granama.

Miroslav Krleža Jesenja samoća samoća Sve više sâm, sve luđe sâm, sve tuđe i sve tužnije, sve tamnije, sve sramnije, sve biva ružnije. Sve hladnije, sve gladnije, sve ledenije, samoća prazna je senja, a biva sve jesenije.

Iza mokrih njiva magle skrivaju

Kućice i toranj; sunce u ranama Mre i motri kako mrke bivaju

Vrbe, crneći se crnim vranama. Sve je mračno, hladno; u prvom sutonu Tek se slute ceste, dok ne utonu U daljine slijepe ljudskih nemira. Samo gordi jablan lisjem suhijem

Šapće o životu mrakom gluhijem, Kao da je samac usred svemira. 1. Odredi književni rod kojem pripadaju navedeni tekstovi. 2. Kakvo je raspoloženje u objema pjesmama? (čeznutljivo, elegično, sumorno, zagonetno) k ontekstu Matoševe pjesme? 3. Što znači pretposljednji stih u kontekstu 4. Koja je funkcija aliteracije u drugoj strofi Matoševe pjesme? 5. U kojim stihovima Matoševe pjesme prepoznajete asonancu? 6. Što povezuje pjesme? 7. Koji pjesnički oblik prepoznaješ u Matoševoj pjesmi? 8. Kakva je rima u Matoševoj pjesmi? 9. Koju figuru riječi prepoznaješ u prvim dvama stihovima Matoševe pjesme? 10. Kako se ostvaruje ritam u Krležinoj pjesmi? 11. Kojim motivom počinje Matoševa pjesma (vizualnim, auditivnim, taktilnim, gust ativnim)? 12. Što znači riječ gord u kontekstu Matoševe pjesme? 13. Kojim je stihom napisana Matoševa pjesma? 14. Koji je stih točno rastavljen na slogove? a) mr-e i mo-tri ka-ko mrk-e bi-va-ju b) mre i mo-tri ka-ko mr-ke bi-va-ju c) mre i mot-ri ka-ko mr-ke biv-a-ju d) mr-e i mo-tri ka-ko mrk-e biv-a-ju

15. Prema kojem se pravopisnome načelu piše zarez u sljedećem stihu: Sve hladnije, sve gladnije, sve ledenije? ledenije? a) prema načelu suprotnosti b) prema načelu nabrajanja c) prema načelu inverzije d) prema načelu dodavanja 16. Koja se glasovna promjena dogodila u komparativu luđe? 17. Kako glasi infinitiv jedinoga glagola koji se javlja u Krležinoj pjesmi?

Rješenja nastavnoga listića, zadatci prema dr žavnoj maturi, zimski rok, viša razina 2009./10.: 1. lirici, 2. sumorno; 3. Znači da ga nitko ne razumije. 4. Aliteracija ukazuje na zlokobnu slutnju. 5. „Olovne i teške snove snivaju”. 6. Pjesme povezuje ugođaj jeseni. 7. Sonet. 8. abab abab ccd eed 9. Personifikaciju. 10. Ritam se ostvaruje glasovnim ponavljanjima, posebice rimom. 11. Vizualnim. 12. Znači uznosit (ostala su ponuđena rješenja bila: visok , hvalisav , mudar ). 13. Jedanaestercem. 14. b) 15. b) prema načelu nabrajanja 16. Jotacija. 17. Bivati (bila su ponuđena i rješenja: biti , htjeti , imati ).

Rješenja zadataka iz radne bilježnice Str. 4., 5., 6. 1. Ep o Gilgamešu – nema autora – književnost starih naroda – babilonska književnost Ilijada i Odiseja – Homer – antička (grčka) književno st – grčka književnost Eneida – Vergilije – antička (rimska) književnost – talijanska književnost Beowulf – nacionalni ep – srednji vijek – engleska književnost Pakao – Dante Alighieri – humanizam/predrenesansa – talijanska književnost Bijesni Orlando – Ludovico Ariosto – renesansa – talijanska književnost Oslobođeni Jeruzalem – Torquato Tasso – barok – talijanska književnost 2. b) na latinski jezik 3. sv. Jeronima 4. d) Plaut (Plaut je rimski komediograf; Eshil, Sofoklo i Euripid grčki su tragičari.) 5. b) Ovidije 6. c) Aristotel i Horacije 7. a) inverziju i aliteraciju 8. b) oksimoron 9. c) Roman o Tristanu i Izoldi (roman, za razliku od ostalih djela koja su epovi) 10. c) Spominje se kralj Tomislav. 11. d) Kroz pakao Dantea vodi Homer. (Vodi ga Vergilije.)

12. c) Jedno od najznačajnijih djela razdoblja baroka. (Djelo pripada razdoblju humanizma.) 13. d) Djelo je religiozne tematike. (Djelo je svjetovne tematike.)

14. a) Juraj Šižgorić (Djelo se zove: Tri knjige elegija i lirskih pjesama .) 15. c) Davidijada

Str. 7., 8., 9. 1. d) Škrtac 2. c) Paris 3. a) Bistri vitez Don Quijote od Manche 4. Judita je po vrsti biblijsko-vergilijanski ep zato što je tema iz Biblije, a pisana je po uzoru na Vergilija. Autor djela je Marko Marulić, a stih kojim je djelo pisano jest dvostruko rimovani dvanaesterac. 5. Prvi hrvatski roman je djelo Planine autora Petra Zoranića. Prvi hrvatski povijesni ep je djelo Vazetje Sigeta grada autora Brne Karnarutića. Prva hrvatska svjetovna drama je djelo Robinja autora Hanibala Lucića .

6. d) Ignjat Đurđević 7. a) Hanibal Lucić 8. d) Pera – Pomet (Ispravno je: Ugo Tudešak – Pomet.) 9. b) Skup

10. d) Junije Palmotić (On pripada dubrovačko-dalmatinskom krugu baroknih pisaca.) 11. a) Osman 12. a) sentimentalni roman

13. U klasicizmu su najznačajniji tragičari Pierre Corneille i Jean Racine . Najznačajniji komediograf je Molière, poznat po komediji Mizantrop (može se navesti i Škrtac). 14. d) Matija Antun Relković – Matijaš grabancijaš dijak (Matija Antun Relković napisao je djelo Satir iliti divji čovik , a Tituš Brezovački napisao je djelo Matijaš grabancijaš dijak .) 15. a) Edgar Allan Poe

16. d) Pjesničkim uzorom smatra se Marko Marulić. (Pjesničkim uzorom smatra se Ivan Gundulić.) Str. 10., 11. 1. d) Raskoljnikov

2. c) pripovjedač u 1. licu (Pripovjedač je u 3. licu.)

3. Porfirije Petrovič je lik policijskoga istražitelja iz djela Zločin i kazna. Svidrigajlov je muž Marfe Petrovne koji je bio zaljubljen u Dunju. Dunja se trebala udati za Lužina, ali se udala za Raskoljnikovljeva prijatelja Razumihina. 4. Dostojevski je autor romana Zločin i kazna. On je rekao: „Svi smo mi izašli iz Gogoljeve Kabanice” , zato što je Gogolj uzor i učitelj ruskim realističkim piscima. Autor Ane Karenjine je Lav Nikolajevič Tolstoj. Prva rečenica toga romana glasi: „Sve sretne

obitelji nalik su jedna na drugu, svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj način.” 5. a) E. Zole 6. d) Vagonaši 7. a) propadanje plemstva 8. a) Oprava 9. b) odnarođenost Hrvata

10. d) senzibilnog intelektualca Đuru Andrijaševića 11. c) Adieu (Ostali su primjeri Matoševa djela, Adieu je Vidrićevo djelo.)

12. a) Antun Gustav Matoš 13. b) lik skromnoga intelektualca

14. a) Janka Polića Kamova 15. Ksaver Šandor Gjalski (On pripada hrvatskom realizmu.)




Avangarda

Nastavno


Nastavni oblici: rad u


novoga gradiva

parovima

Datum:

Nastavna cjelina: avangarda

Operacionalizirani cilj (-evi)

• učenici će raditi u parovima, zadatci: nacrtati uređaj koji je po njima tipičan za njihovu stvarnost i bez kojeg ne bi mogli; nacrtati stablo onako kako ga oni vide (upotrijebiti boju i detalje

kojima žele prenijeti neku poruku); napisati pjesmu prema zadanoj uputi, zabilježiti tijek svojih misli u vremenu od jedne minute bez cenzure i kontrole razuma, PP prezentacija – pregled avangardnih razdoblja, povezivanje s likovnim umjetnostima


• učenik će: stvarati u skladu s nastojanjima pojedinih avangardnih pravaca, upoznati avangardne pravce i njihova

obilježja b) afektivni

• poticati z animanje za umjetnost i umjetničko izražavanje, za uspoređivanje djela različitih umjetnosti • izraziti svoje mišljenje o estetici provokacije

Tijek sata (artikulacija) 1. sat Motivacija

– učenici dobivaju četiri zadatka: 1. Napisati pjesmu prema uputi u čitanci. 2. Nacrtati tehničku napravu bez koje ne mogu zamisliti život. 3. Nacrtati stablo, ali ga obojiti i oblikovati tako da izražava neku njihovu poruku. 4. Zabilježiti tijek vlastitih misli u jednoj minuti. M isli ne smiju biti „cenzurirane” razumom. Razrada - objašnjenje pojma avangarde - pravci u okviru avangarde (detaljnije: dadaizam, nadrealizam)

Završetak - učenici povezuju svoj 1. zadatak s dadaizmom, a 4. s nadrealizmom, objašnjenje slikovnih

priloga u čitanci 2. sat Motivacija - ponavljanje pojma avangarde, ponavljanje obilježja dadaizma i nadrealizma Razrada - objašnjenje futurizma i ekspresionizma - obilježja futurizma i ekspresionizma

Zaključak - učenici povezuju svoj 2. zadatak s futurizmom i 3. zadatak s ekspresionizmom - rješavanje zadataka u radnoj bilježnici na str. 12. i 13.

Plan ploče (prijenosnika) Dadaizam Vrijeme

Manifest –

nastanka

autor

1916.

Tristan Tzara,

Obilježja

Najznačajniji

Važno!

predstavnici

• Tristan Tzara,

• značenje riječi

Dadaistički

• za slobodu umjetničkog

Hans Arp, Hugo

dada mnogi

manifest , 1924.

stvaranja

Ball

povezuju s

• protiv logike i

dječjim

reda, za

tepanjem jer

anarhiju,

dadaisti, poput

slobodu i

djece, ne robuju

spontanost

pravilima i

• „Red = nered, afirmacija =

„plaze jezik” dotadašnjim

negacija; to su

autoritetima

vrhovni bljeskovi apsolutne

umjetnosti.” Nadrealizam Vrijeme

Manifest –

nastanka

autor

1924.

André Breton,

Obilježja

Najznačajniji

Važno!

predstavnici

• program

Manifest

• nadrealizam je • André Breton, diktat misli u Paul Éluard,

nadrealizma

kojem je

temelji se na

Louis Aragon

nadrealizma

1924.; 1930.

odsutna svaka

učenju

kontrola

utemeljitelja

razuma, izvan

psihoanalize

svih estetskih ili

Sigmunda

moralnih

Freuda

preokupacija

• nesvjesno se može „automatskim pisanjem” prenijeti u

umjetničko djelo

Futurizam Vrijeme

Manifest –

nastanka

autor

• Italija:

Filippo Tomaso

1909.

Marinetti,

• Rusija:

Obilježja

Važno!

predstavnici

Futuristički

• futurizam (lat . futurus – budući ) veliča pobunu,

manifest , 1909.

agresivnost,

1912.

Najznačajniji • Italija: Filippo

• početak

Tomaso

ruskog

Marinetti;

futurizma označuje

brzinu, dinamiku;

• Rusija:

almanah Pljuska

to znači da

Vladimir

društvenom

predmet

Majakovski

ukusu, 1912.

umjetničkog

• stilske

oblikovanja

osobitosti: u

postaju: strojevi,

pjesništvo ulazi

mase u pokretu,

jezik ulice

industrija… Ekspresionizam Vrijeme

Manifest –

Obilježja

Najznačajniji

Važno!

nastanka

autor

• započeo je

- poznati

oko 1910., a

ekspresionistički izraz, umjetnost

Gottfried Benn,

trajao do

manifesti:

kao ekspresija

Franz Werfel;

• značajni ekspresionistički časopisi su:

1925. g.

Govor posvećen budućnosti ,

pjesnici

Der Sturm, 1910.

1918. Kurta

čovjekove unutrašnjosti • umjetnost kao

• Oskar

Die Aktion, 1911.

Pinthusa i O

krik, vapaj, uzdah

Kokoschka

– 1932.

ekspresionizmu

• boja kao boja

Georg Kaiser,

u književnosti i

pjesnikove

Ernst Toller;

predstavnici

• lat. expressio –

• Georg Trakl,

– 1924.;

• faze u okviru

nova poezija,

unutrašnjosti, a ne

dramatičari

1919. Kasimira

preslika objektivne

kozmički

Edschmida

stvarnosti

socijalni i

ekspresionizma:

religiozni*

*kozmički ekspresionizam (teži oslobođenju ljudskoga duha djelovanje m pojedinca, život se doživljava kao kozmička pojava, zaokupljenost pitanjima ljudskoga postojanja i smisla ljudskog života), socijalni ekspresionizam (vezan je uz socijalnu nepravdu i potrebu da se socijalna nepravda ispravi); religiozni ekspresionizam (sklon promišljanju odnosa čovjeka i boga, rješenje zemaljskih problem a i nepravdi traži se u vjeri) Nastavni materijal

Rješenja zadataka u radnoj bilježnici, str. 12. i 13. 1. c) realizam 2. b) F. T. Marinetti

3. Osnovno obilježje futurizma je izraziti dinamiku suvremenog života. Razvijen je u zemljama Italiji i Rusiji.

4. Očekuje se da učenici povežu Munchovu sliku Krik s ekspresionizmom. Na slici se prepoznaje strah i kao da se čuje „krik”, a upravo ekspresionizam izražava krik na situaciju u svijetu u kojem pojedinac živi, izražava unutarnju stvarnost, prij e svega strah. Očekuje se da učenici povežu Dalíjevu sliku s nadrealizmom, zato što slikar spaja stvarnost i san u jednu novu realnost.

5. Dadaizam se zalaže za slobodu umjetničkog stvaranja, za nered i potpunu afirmaciju stvaralačke slobode. Dada je uništila dadu u trenutku kad je dadaizam nametnuo pravila, umjetničko stvaranje više nije moglo biti slobodno. 6. S nadrealizmom.

7. a) Svaki od umjetničkih pravaca na neki način provocira čitatelja (gledatelja slike). (Očekuje se da učenik izrazi koji mu se pravac čini najprovokativnijim.) b) Učenici izražavaju što smatraju eksperimentom u umjetnosti kod pravaca koje su upoznali. (Mnogi se opredjeljuju za dadaizam i kao primjer navode pjesmu koju su napisali prema

dadaističkim pravilima.)


Red. broj sata: 6.


Federico García Lorca, Oproštaj ; Konjikova pjesma

Nastavno




novoga gradiva

individualni

Datum:

Nastavna cjelina: Avangarda


• usporednom analizom pjesama prokomentirati Lorcin odnos prema smrti, objasniti ulogu pejzaža u njegovim pjesmama, objasniti obilježja njegova stila te obilježja stiha i strofe


b) afektivni

• učenik će: odrediti vrste lirskih pjesama, objasniti motiv smrti u svakoj od pjesama, objasniti ulogu pejzaža u pjesmama, odrediti obilježja stiha i strofe, navesti obilježja Lorcina pjesništva • izraziti svoj odnos prema životu, smrti, nasilju, ratovima

Tijek sata (artikulacija) Uvod

– doživljaj koji je Lorca ispričao Pablu Nerudi Razrada - čitanje pjesme Oproštaj - čitanje pjesme Konjikova pjesma - zajednički motiv: motiv smrti; zajednička je kratkoća pjesama i ponavljanje prvog distiha na kraju pjesme - način na koji se motiv smrti konkretizira u svakoj od navedenih pjesama

Oproštaj – smrt kao mogućnost, balkon kao granica između života i smrti, želja da se ostavi mogućnosti povezivanja smrti sa životom; život kao osjetilna senzacija, isticanje vizualnog i auditivnog motiva; balkon kao mjesto s kojeg se promatra – uključen promatrač, umjetnik koji zapaža stvarnost i na svoj je način prenosi u umjetničko djelo, umjetnikova želja da trajno bude dio ciklusa život – smrt; ponavljanje početnog distiha na kraju pjesme zaokružuje ciklus. Konjikova pjesma – smrt kao izvjesnost, krik kao reakcija na smrt, dominantni motivi su vizualni, ponavljanja (Cordoba – 5x, kobila – 3x, Jao – 3x, luna – 2x – smrt – 2x); Cordoba – simbol cilja čovjekovoga života, dio andaluzijskog pejzaža, odnosno prostora; kobila – pomoć pri ostvarenju cilja, jao – krik na

smrt, luna – simbol noći; boje: crna i crvena – crna slutnja i crveno kao simbol

života). Raspoloženje: tajanstvenost, tjeskoba… Izmjena distiha i katrena, slobodni stih, glagol tek u posljednjem stihu druge strofe – nije naglasak na događanju, nego na slikama.

Završetak - stilska izražajna sredstva: Konjikova pjesma – epiteti, polisindeton, metafora, anafora - obilježja Lorcine poezije Plan ploče (prijenosnika) – PP prezentacija Federico García Lorca (1898. – 1936.) Oproštaj Konjikova pjesma – misaone lirske pjesme – motiv smrti – kratkoća – škrtost izraza – smrt kao mogućnost – smrt najprije kao slutnja, potom kao izvjesnost – smrt kao dio ciklusa: život – smrt – balkon kao simbol poveznice između – ponavljanje osnovnih motiva života i smrti (Cordoba – 5x, kobila – 3x, – lirsko ja – umjetnik koji doživljava Jao – 3x, luna – 2x, smrt – 2x) zbilju svojim osjetilima i preobražava – spajanje motiva iz prirode i je u književno djelo mjesta i elemenata – lirsko ja želi zauvijek biti dio andaluzijskog pejzaža ciklusa: život – smrt (spajanje nacionalnog i univerzalnog) – distisi – ponavljanja – raspoloženje: tjeskoba, tajanstvenost – distisi, katreni, slobodni stih Osobine Lorcine poezije:

• utjecaj španjolske narodne pjesme ( cante jondo) • utjecaj ekspresionizma, nadrealizma, imažinizma • pjesničke slike, važnost boja • prepletanje nacionalnog i univerzalnog • škrtost pjesničkoga izraza • asocijativnost, simbolika Književno stvaralaštvo - pjesništvo: Knjiga pjesama, Pjesme, Prve pjesme, Ciganske romance, Pjesnik u New Yorku - drame: Ljubav don Perlimplina, Krvava svadba, Dom Bernarde Albe

Nastavni materijal


Red. broj sata: 7.


Pablo Neruda, Ljubavna pjesma

Nastavno




novoga gradiva / sat

individualni

Datum:

interpretacije lirske pjesme



• interpretacija lirske pjesme s naglaskom na: nokturalnom ugođaju, raspoloženju lirskoga subjekta, osnovnim motivima u pjesmi: ljubav, priroda, vrijeme, pjesništvo i obilježjima Nerudina stila


• učenik će na početku sata napisati nekoliko rečenica na temu: Kad bih pisao/pisala ljubavnu pjesmu, napisao/napisala bih … • navesti stihove u kojima se oblikuje osnovna nokturalna pozadina

• iznijeti osjećaje, misli i raspoloženja lirskoga subjekta koja prepoznaju u pjesmi

• izdvojiti i objasniti osnovne motive u pjesmi: ljubavi, prirode i vremena

• protumačiti Nerudin doživljaj pjesništva i navesti obilježja Nerudina pjesništva b) afektivni

• izraziti svoj odnos prema pjesništvu i prema ljubavnome pjesništvu

Tijek sata (artikulacija) 1. sat Uvod

– Neruda s Lorcom i Dalíjem izdaje nadrealistički časopis Zeleni konj – bavio se diplomacijom, čak je bio i kandidat za predsjednika republike – bio je politički aktivan – prva zbirka pjesama kojom stje če veliku popularnost je st Dvadeset ljubavnih i jedna očajna pjesma (1924.) Razrada

– čitanje pjesme – interpretacija pjesme: • stihovi u kojima se oblikuje osnovna nokturalna scena: – „Noćas bih mogao napisati veoma tužne stihove.”

– „Noć je osuta zvijezdama I drhte, plava, nebeska svjetla u daljini. ”

– „Ponoćni vjetar kruži nebom i pjeva.” (…) • osjećaji, misli, raspoloženja koja prepoznajemo u tim stihovima: sjećanje – zaborav prolaznost – vječnost – usamljenost i tjeskoba lirskoga subjekta, ispunjenost beskrajnom ljepotom prirode, bol, sjeta, čežnja • osnovni motivi: ljubav

– sjećanje na ljubav – ljepota ljubavnog dodira i bliskosti – veličina ljubavi – bol, samoća zbog izgubljene ljubavi

priroda

– personificirana – vodi vlastiti život ne mareći za pojedinca i njegove osjećaje – prelijepa u svojoj veličini – svojom ljepotom i savršenstvom u suprotnosti

vrijeme

– spoznaja o prolaznosti svega

ljudskog – prošlost i sadašnjost preko prirode se

stapaju u vječnost

s boli i usamljenosti lirskoga subjekta

poezija

– noć kao poticaj za oživljavanje sjećanja i njihovo prenošenje u stihove – mogućnost za pisanje najtužnijih stihova, piše stihove koje donose utjehu i smirenje („A stih pada na dušu kao na pašnjak rosa.” ) – poezija prolaznost pretače u vječnost • obilježja Nerudina stila – ljubavna tematika poezije – metaforičnost – iskrenost, emocionalnost – važnost motiva iz prirode – melankolična intonacija Zaključak – čitanje i komentiranje stihova iz Nerudinih pjesama (čitanka, str. 36.)

Plan ploče (prijenosnika) Pablo Neruda (1904. – 1973.) - Dvadeset ljubavnih i jedna očajna pjesma (1924.) - pravo ime: Ricardo Neftali Reyes Ljubavna pjesma - nokturalni ugođaj: sjećanje – zaborav prolaznost – vječnost - tuga, očaj, usamljenost lirskoga subjekta - osnovni motivi: ljubav

– sjećanje na ljubav – ljepota ljubavnog dodira i bliskosti – veličina ljubavi – bol, samoća zbog izgubljene ljubavi

priroda

– personificirana – vodi svoj vlastiti život ne mareći za pojedinca i njegove osjećaje – prelijepa u svojoj veličini – svojom ljepotom i savršenstvom u suprotnosti

vrijeme

– spoznaja o prolaznosti svega

ljudskog – prošlost i sadašnjost se preko prirode

stapaju u vječnost

s boli i usamljenosti lirskoga subjekta

poezija

– noć kao poticaj za oživljavanje sjećanja i njihovo prenošenje u stihove – mogućnost za pisanje najtužnijih stihova, piše stihove koje donose utjehu i smirenje („A stih pada na dušu kao na pašnjak rosa.” ) – poezija prolaznost pretače u vječnost

– obilježja Nerudina stila – ljubavna tematika poezije – metaforičnost – iskrenost, emocionalnost – važnost motiva iz prirode – melankolična intonacija Nastavni materijal




Franz Kafka, Preobrazba

Nastavno




novoga gradiva

individualni

Datum:


Operacionalizirani cilj

• analiza pripovijetke i rješavanje zadataka u radnoj bilježnici

(-evi)


• učenik će: prokomentirati značenjsku razliku između riječi preobražaj i preobrazba • analizirati glavni lik • objasniti ključne dijelove pripovijetke: otvaranje vrata, očevo nasilje spram Gregora, sestrino sviranje, Gregorova smrt

• navesti i objasniti probleme u djelu • navesti obilježja Kafkine proze i navesti Kafkina djela b) afektivni

• prokomentirati položaj slabijih, nemoćnih u društvu i obitelji


– dojmovi o djelu, razmišljanje o važnost i djela, čitanje rješenja 16. zadatka u radnoj bilježnici (učenici su trebali riješiti za d. z. str. 15. i 16. u radnoj bilježnici) Razrada - motiv preobražaja/preobrazbe (prokomentirati značenjsku razliku između riječi preobražaj i preobrazba; prema Rječniku hrvatskoga jezika Vladimira Anića preobrazba podrazumijeva i

unutarnju promjenu, učenici komentiraju je li Gregorova preobrazba bila samo vanjska ili i unutarnja, pitanje učenicima o jednom od prvih djela koje je uključiva lo motiv preobrazbe, učenici se prisjećaju Ovidija i njegovih Metamorfoza) - lik Gregora Samse (učenici komentiraju čime se Gregor bavio dok je bio čovjek, kakav je

njegov odnos prema radu, što misle o takvom odnosu prema radu, kakav je njegov odnos prema obitelji) - Gregorova soba (učenici komentiraju izgled Gregorove sobe, iznose svoje mišljenje o tome

što u toj sobi nedostaje, je li ta soba individualizirana i čime) - simbolika broja tri: vrata se otvaraju tri puta (svako otvaranje vrata bolno je za Gregora) - sestrino sviranje (Gregor osjeća sestrino sviranje, osjeća ljepotu umjetnosti, postavlja se

pitanje je li on doista životinja kad tako osjeća ljepotu glazbe) - Gregorova smrt (učenici komentiraju Gregorovu smrt i odnos obitelji prema toj smrti)

Zaključak – čitanje bilješke iz Kafkina dnevnika, povezivanje s Gregorom Samsom 2. sat Motivacija

– o Kafkinu životopisu, Kafkin stvaralački opus Razrada

– problemi u Kafkinu djelu (egzistencijalni problem – život pojedinca, odnos: pojedinac – obitelj, odnos: pojedinac – društvo) – obilježja Kafkine proze (estetika šoka, kafkijanska atmosfera, čudesno koje nikoga ne ču di, struktura paradoksa, elementi sna, osjećaj straha, nemoći, unutarnjega krika (ekspresionistički element), intervencija u logiku svijeta (dadaistički element), problem ljudskoga života (egzistencijalistički element), simboličnost (očevo gađanje jabukom) , realistička tehnika pripovijedanja Zaključak - čitanje ulomka koji je bio na državnoj maturi, čitanje smjernica i usmeno odgovaranje na njih, za d. z. učenici pismeno odgovaraju na smjernice (ne moraju pisati esej, samo odgovore na smjernice s tim d a trebaju zbrojiti koliko imaju riječi) Plan ploče (prijenosnika) – PP prezentacija Franz Kafka (1883. – 1924.) Preobrazba - pripovijetka - značenjska razlika:

preobražaj – promjena vanjskog oblika; preobrazba – uključuje i prom jenu u kvalitativnom smislu - Gregor Samsa – lik koji se pretvara u kukca

↓

fantastični element alegoričnost: kukac – čovjek bez vrijednosti - trgovački putnik koji prehranjuje svoju obitelj: želi otplatiti očeve dugove i

sestru poslati na konzervatorij; rad ga ne ispunjava, ne voli svoj posao, osjeća se iskorištenim - nakon preobražaja brine se hoće li stići na posao - Gregorova soba: građanski interijer s jednom osobnom oznakom: slika žene sa šeširom ________________ - tri puta otvaraju se vrata, veza između Gregora i obitelji - Gregorov doživljaj umjetnosti, kao kukac osjeća ono što nije osjećao kao čovjek - obitelj ga napada (otac ga gađa jabukom) - Gregorova smrt - obitelj osjeća olakšanje - problemi: usamljeni pojedinac, otuđenost pojedinca u svijetu u kojem živi, otuđenost od

obitelji i od društva, problem obitelji – nije temelj društva u smislu ljubavi i bezuvjetne podrške i međusobne pomoći, odbacivanje izdvojenog, drukčijeg pojedinca; problem umjetnosti – oplemenjuje, povezuje, ohrabruje, uzvisuje - obilježja Kafkine proze:

• fantastični element (čudno koje nikoga ne čudi – estetika šoka) • detaljiziranje (realistička tehnika) • elementi sna (nadrealizam), predosjećaj nadolazećeg rata (ekspresionizam) • zagonetnost • kafkijanska atmosfera (tajanstvenost, tjeskoba, nemoć, utjecaj sila moćnijih od čovjeka) • paradoks • zbilja se ne shvaća kao neš to suvislo i strukturirano, Kafkina proza signalizira sumnju u razumnost i spoznatljivost zbilje

• alegoričnost Kafka: pripovijetke (Preobrazba, 1915.; Osuda, 1916.; Seoski liječnik , 1919.; Umjetnik u gladovanju, 1924.) - romani: Proces, Dvorac i Amerika

Nastavni materijal

Rješenja zadataka u radnoj bilježnici, str. 15. i 16. 1. Gregor se kao čovjek brinuo o obitelji. Zbog brige o obitelji bio je spreman izdržati još nekoliko godina na poslu, samo da bi otplatio očev dug. Sestri je htio omogućit i glazbeno

obrazovanje i poslati je na konzervatorij i tu je odluku namjeravao reći obitelji za Božić. Nitko od članova obitelji nije radio i bilo im je normalno da ih on uzdržava. 2. Sestra se u početku brinula o njemu, donosila mu je hranu, pazila da redovito jede, čistila mu je sobu. S vremenom i njezina briga postaje površna i ona automatizmom ponavlja radnje, a ustvari je nije briga je li on što pojeo ili ne. Majka ga se bojala, padala je u nesvijest kad bi ga vidjela. Zanimljivo je to što je i otac i sestra štite od pogleda na Gregora. Otac je grub prema Gregoru, on ga i tjelesno ozljeđuje zbog čega Gregor na kraju i umire. 3. Prije Gregorova preobražaja nisu radili ništa, a nakon preobražaja svatko je od njih zarađivao, a pokazalo se da otac ima i tajnu ušteđevinu. Otac je radio kao podvornik u banci, majka je šila, a sestra je radila kao prodavačica. 4. Očekuje se da učenici komentiraju ravnodušnost obitelji spram Gregora i činjenicu da im kao kukac više nije bio koristan i zato su oni odustali od njega, odnosno dopustili su da ugine. 5. Gregor je osjećao ispunjenje i ljepotu glazbe, što nikad kao čovjek nije osjetio. 6. U pripovijetki prepoznajemo turobnu, mračnu (kafkijansku atmosferu): otužnu, vezanu uz usamljenost pojedinca i nedostatak ljuba vi, pažnje, privrženosti i međusobnog pomaganja. 7. Na kraju pripovijetke Gregor ugiba, a obitelj odlazi u šetnju. Oni su sretni što su ga se riješili smatrajući da su se riješili kukca i uopće ne tugujući za svojim sinom. 8. Obilježja Kafkina stila: estetika šoka, čudno koje nikoga ne čudi, realistička tehnika pripovijedanja, kafkijanska atmosfera. 9. Učenici komentiraju jesu li tako zamišljali Gregora ili nekako drukčije.

ŠKOLSKI ESEJ – Franz Kafka: Preobrazba Pred vama je ulomak djela Franza Kafke Preobrazba. Pozorno ga pročitajte, a zatim i

smjernice za pisanje školskog eseja ispod teksta. Redoslijed ponuđenih smjernica ne obvezuje vas u oblikovanju eseja. Svoj esej oblikujte kao zaokruženu cjelinu (uvod, razrada zaključak). Najprije pišite na listu za koncept, a kasnije uredno prepišite na list za čistopis. Pazite na pravopisnu i gramatičku točnost. Esej treba imati 400 do 600 riječi. Kad se Gregor Samsa jednog jutra probudio nakon nemirnih snova, primijetio je da se u krevetu bio pretvorio u

golemog kukca. Ležao je na oklopno tvrdim leđima i vidio, kada bi malko podigao glavu, svoj zaobljeni, smeđi, zasvođenim ukrućenjima razdijeljen trbuh, na čijoj se visini pokrivač, koji samo što nije spuznuo na tlo, još jedva držao. Njegove mnoge prema obujmu njegova tijela jadno mršave nožice treperile su mu bespomoćno pred očima. „Što se to sa mnom dogodilo?” pomisli. To nije bio san. Njegova zbiljska samo nešto odveć mala ljudska soba ležaše mirno između četiri dobro znana zida. Nad stolom, nad kojim bijaše rasprostrta raspakovana kolekcija uzoraka različitih tkanina – Samsa bijaše trgovački putnik – visjela je slika koju je nedavno bio izrezao iz nekog ilustriranog časopisa i stavio u zgodan pozlaćen okvir. Predstavljala je damu koja je, sa šeširom i vratnim krznom, sjedila uspravno i držala prema gledaocu težak krzneni muf, u kojem je nestala čitava njena podlaktica. Gregorov pogled usmjeri se zatim prema prozoru, i tmurno vrijeme – čulo se kako kišne kapi lupkaju po prozorskom limu – činilo ga je posve melankoličnim. „Kako bi bilo da odspavam još malko i zaboravim sve ludorije!” pomisli, no to bijaše potpuno neizvedivo, jer se bio naviknuo da spava na desnoj strani, ali se u

sadašnjem stanju nije mogao dovesti u taj položaj. Ma kako snažno da se bacao na desnu stranu, uvijek bi se iznova odnjihao u prijašnji leđni položaj. Bit će da je to i sto puta pokušavao, zatvarajući oči da ne gleda zakoprcane nožice, te je tek onda odustao kad je u boku počeo ćutjeti neki lak, prigušen bol što ga dotada još nikada nije bio oćutio. „O Bože”, pomisli, „kakvo li sam naporno zvanje izabrao! Iz dana u dan na putu. Poslovna su uzrujavanja mnogo veća nego u radnji kod kuće, a osim toga mi je nametnuta i muka putovanja, brige oko voznih redova, neredovita, loša hrana i druženje s ljudima, koje je uvijek drukčije, nikada dugo ne traje i ne postaje srdačnije. Neka vrag sve to nosi. ” Osjetio je lak svrbež gore po trbuhu, polako se na leđima gurao bliže uzglavlju da bi mogao bolje podići glavu; našao je mjesto gdje ga je svrbjelo i koje bijaše osuto sve samim bijelim točkicama, za koje nije znao što su; i htio je jednom nožicom opipati to mjesto, ali je odmah uvuče, jer ga pri dodiru prostrujiše ledeni srsi.



Smjernice za pisanje Odredite mjesto pripovijetke Preobrazba u stvaralačkom opusu Franza Kafke.



Smjestite ulomak u kontekst pripovijetke. Smjestite djelo u književnopovijesno razdoblje.





  



Pokažite razumijevanje sadržaja pripovijetke (građa, tema). Povežite ga s Kafkinim životopisom. Ukažite na egzistencijalnu problematiku (odnos ja – svijet, obitelj). Iznesite svoje mišljenje o tim problemima. Objasnite alegoriju prikazanu u djelu. Povežite je s naslovom. Uklopite Kafkinu pripovijetku u kontekst roda / književne vrste. Opišite Kafkin stil. Povežite Kafkino djelo s vremenom u kojem nastaje. Povežite ga i s današnjim vremenom: uočite njegovu aktualnost. Osmislite na temelju prethodne analize djela zaključak o svijetu koji Kafka prikazuje u svojim djelima. Povežite svoj zaključak s problemom (ili tezom) naja vljenom u uvodu.


Red. broj sata: 10.


Ponavljanje i uvježbavanje (jezik)

Nastavno

Tip nastavnoga sata: sat


područje/područja: jezik

ponavljanja

individualni

Datum

Nastavna cjelina: fonetika/fonologija, morfologija, sintaksa


• rješavanjem nastavnoga listića učenik će ponoviti osnovne

(-evi)

pojmove iz 1., 2. i 3. razreda

Ishodi učenja a) kognitivni b) afektivni

• učenik će: ponoviti i prokomentirati rješenja zadataka vezane uz glasove, riječi i rečenice • poticati zanimanje za učenje norme standardnoga jezika

Tijek sata (artikulacija) Motivacija - učenici komentiraju u kojem im je razredu jezično gradivo bilo najlakše i zašto Razrada - rješavanje zadataka na nastavnome listiću - objava i komentiranje rješenja, korekcija

Zaključak - učenici komentiraju svoje pogreške Plan ploče (prijenosnika) Nastavni materijal - nastavni listić R ješenja nastavnoga listića

1. c; 2. Glas š u riječima šuma i lišće se različito izgovara zbog okolnih glasova, zato alofon

definiramo kao glasovnu razliku uvjetovanu mjestom, pozicijom u riječi. 3. a) iščupati – iz + čupati > isčupati (jednačenje po zvučnosti) > iščupati (jednačenje po mjestu tvorbe), b) orao – orla (nepostojano a i vokalizacija), c) grozd + je > grozđe (jotacija) > grožđe (jednačenje po mjestu tvorbe) 4. Zvučni suglasnici: b, d, g, dž, đ, z, ž; bezvučni suglasnici: p, t, k, č, ć, s, š, f, c, h 5. a) pogostìti 6. Uljez je riječ zanaglasnice zato što su prednaglasnice, prislonjenice ili proklitike. 7. U nizu c. 8. a), treba biti Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske

9. Vjerovao sam – glagol, svojim – zamjenica, prijateljima – imenica, a – veznik, oni – zamjenica, me – zamjenica, nisu iznevjerili – glagol. 10. c)

11. gorak – gorči , krotak – krotkiji i kroči , ljut – ljući , dug – duži . 12. b 13. c 14. b 15. odlazili smo – predikat, na ljetovanja – priložna oznaka mjesta, lijepo – priložna oznaka načina, smo se provodili – predikat 16. a) zavisnosložena vremenska b) zavisnosložena pogodbena c)

nezavisnosložena, rečenični niz d) nezavisnosložena, suprotna e) jednostavna proširena rečenica 17. d), rečenični niz je nezavisnosložena rečenica, ostale su zavisnosložene rečenice 18. a) Austro-Ugarska Monarhija, imena država (povijesna i postojeća) pišu se velikim slovom – sve riječi osim veznika i prijedloga. b) Lijepa Naša – perifrazno ime države – sve riječi pišu se velikim slovom. c) Sjeverno ledeno more – imena mora – samo se prva riječ piše velikim slovom

Ponavljanje, 1., 2., 3. RAZRED 1. Fonem je:

a) najmanja jezična jedinica koja ima svoje značenje b) najmanja samostalna jezična jedinica koja ima svoje značenje c) najmanja jezična jedinica koja nema svoje značenje, ali ima razlikovnu funkciju d) najmanja govorna jedinica.

2. Na primjerima: šuma/lišće, ruka/ručni objasni razliku između alofona i alomorfa.

……………………………………………………………………………………………………………………………………………….. ……………………………………………………………………………………………………………………………………………….. 3. Odredi glasovne promjene. a) iščupati ………………………………………………………………………………………………………………………………. b) orao – orla …………………………………………………………………………………………………………………………. c) grožđe ……………………………………………………………………………………………………………………………….. d) striče ………………………………………………………………………………………………………………………………….

4. Navedi zvučne i bezvučne suglasnike.

5. Zaokruži riječ koja je neispravno naglašena. a) pogostìti b) dân c) pjȁn d) mòrski 6. Izbaci uljeza. a) proklitike b) prednaglasnice c) prislonjenice d) zanaglasnice

7. U kojem su nizu sve riječi ispravno napisane? a) močvara, ubitačno, računajući, sendvić b) ručajući, ćevapčić, čistaćičin, mučki c) doček, mačić, hoću, voćni d) kićast, ćaća, mačevalački, nekritičan 8. Zaokruži primjer koji nije ispravno napisan. a) Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i sjeverne Irske b) Svi sveti c) crkva svete Lucije d) bernardinac

9. Odredi vrste riječi. Vjerovao sam svojim prijateljima, a oni me nisu iznevjerili.

10. Zaokruži kondicional I. a) bijah radio b) bio sam radio c) bih radio d) bio bih radio

11. Napiši komparative pridjeva. gorak ……………………, krotak ……………………………., ljut ……………………., dug ……………………. 12. Zaokruži pokazne zamjenice. a) moj, tvoj, njegov, njezin, naš, vaš, njihov b) ovaj, taj, onaj, ovakav, takav, onakav, ovolik, tolik, onolik c) ja, ti, on, ona, ono, mi, vi, oni, one, ona

d) netko, nešto, nekakav, itko, išta, ikakav 13. Izbaci uljeza. a) prilozi b) prijedlozi c) glagoli d) usklici

14. Prema vrsti riječi podcrtane riječi su ( To je dobro dijete. / On dobro uči .): a) pridjev / pridjev b) pridjev / prilog c) glagol / prilog d) prilog / pridjev

15. Odredi članove rečeničnoga ustrojstva. Odlazili smo na ljetovanja, lijepo smo se provodili.

16. Odredi vrstu rečenice. a) Kad odradim ovaj dan, sve će biti lakše. …………………………………………………………………….. b) Ako me prijatelji pričekaju, otići ćemo u grad. ………………………………………………………….. c) Mislim na tebe, javi mi se. ………………………………………………………………………………………… d) On je pogledao mene, a ja nisam reagirala. …………………………………………………………….. e) Stigli smo na vrijeme u školu. ………………………………………………………………………………….. 17. Izbaci uljeza.

a) subjektne rečenice b) atributne rečenice c) predikatne rečenice d) rečenični niz 18. Napiši ispravno i navedi pravilo. a) AUSTRO-UGARSKA MONARHIJA _____________________________________________________ _________________________________________________________________________________ b) LIJEPA NAŠA _____________________________________________ _______________________


Red. broj sata: 11.


Jezični sustav i jezični znak

Nastavno




novoga gradiva

individualni

Datum:

Nastavna cjelina: leksikologija


• INSERT metodom učenici će čitati tekst u udžbeniku, označiti pojmove koji su im poznati, označiti nepoznate pojmove i označiti ono što ne razumiju, objava i korekcija rezultata


• učenik će: izn ijeti definiciju lingvistike ili jezikoslovlja, filologije, jezika i govora

b) afektivni

• objasniti ulogu F. de Saussurea • iznijeti definiciju jezičnoga znaka • objasniti proizvoljnost (arbitrarnost) jezičnoga znaka • promišljati odnos jezika i govora

Tijek sata (artikulacija) Motivacija

– uvodni udžbenički zadatak, rješavanje prvog zadatka u radnoj bilježnici Razrada

– jezik – govor – jezični znak – proizvoljnost (arbitrarnost) jezičnoga znaka – filologija : lingvistika – semantika; etimologija – semiologija Završetak – rješavanje zadataka u radnoj bilježnici Plan ploče (prijenosnika)

Jezični sustav i jezični znak • jezik – sustav jezičnih znakova koji služi za sporazumijevanje među pripadnicima iste jezične zajednice

• govor – ostvarenje jezika • jezični znak – izraz + sadržaj – narav jezičnoga znaka može se prikazati trokutom: izraz k + u + ć + a

sadržaj: mjesto

predmet u stvarnosti

stanovanja

– veza između sadržaja i predmeta je proizvoljna (arbitrarna) Značenje jezičnoga znaka

– ljubav – doslovno značenje: organ u ljudskom tijelu značenje – osnovno (denotativno – stilski neobilježeno) – izvedeno (konotativno – stilski obilježeno)

- lingvistika

– znanost o jeziku

– filologija – znanost koja pomoću jezika proučava kulturne i civilizacijske značajke nekog društva

- semiologija – znanost koja proučava znakove i sustave znakova - semiotika – opća teorija o znakovima - semantika – proučava značenje riječi - etimologija – proučava podrijetlo riječi

Nastavni materijal


Red. broj sata: 12.


Metafora i metonimija

Nastavno




novoga gradiva

individualni

Datum:



• rješavanjem nastavnoga listića sa stilskim izražajnim sredstvima učenici zaključuju u čemu je razlika između metafore i metonimije, definiraju poredbu i sinegdohu, na primjeru analiziraju razliku između osnovnog i izvedenog te denotativnog

i konotativnog značenja, iznose definiciju leksema, leksika i leksikologije


b) afektivni

• na primjeru objasniti razliku između metafore i metonimije • definirati poredbu i sinegdohu • objasniti razliku između osnovnog i izvedenog te denotativnog i konotativnog značenja • navesti definiciju leksema, leksika, leksikologije • promišljati doslovno i preneseno značenje


– ponavljanje stilskih izražajnih sredstava – stilska izražajna sredstva: figure glasova, riječi, sintaktičke figure i figure misli – figure riječi ili tropi: metafora – riječ ili izraz prenesena značenja metonimija – riječ ili izraz prenesena značenja; sinegdoha – dio se uzima umjesto cjeline, jednina umjesto množine Razrada

– jezični znak – jednoznačnost i višeznačnost jezičnoga znaka – prijenos značenja kod metafore i metonimije – leksem, leksikologija (onomastika, frazeologija, terminologija ili nazivoslovlje, tvorba riječi, leksikografija) Završetak – rješavanje zadataka u radnoj bilježnici

Plan ploče (prijenosnika)

Stilska izražajna sredstva – figure ponavljanja (glasovne figure), figure riječi ili tropi, sintaktičke figure i figu re misli

- metafora, metonimija, sinegdoha, eufemizam, epitet, personifikacija, alegorija On je kao lisica.

/

On je lisica.

↓

↓

poredba

metafora

(uspoređivanje pojmova riječju kao)

(prijenos značenja po sličnosti; sličnost čovjeka i lisice: lukavost)

Pantovčak je odlučio upozoriti Markov trg. ↓ ↓ Predsjednik

Vlada

|_________________________| metonimija – značenje se prenosi po nekim stvarnim odnosima

Značenje jezičnoga znaka

– ljubav – doslovno značenje: organ u ljudskom ti jelu Značenje – osnovno (denotativno – stilski neobilježeno) – izvedeno (konotativno – stilski obilježeno)

Leksem - leksem je ukupnost svih oblika koje ima jedna riječ; leksemi nekog jezika čine njegov leksik

(rječnik) - znanost koja proučava lekseme zove se leksikologija (discipline: onomastika, frazeologija, terminologija, tvorba riječi, leksikografija)

Nastavni materijal


Red. broj sata: 13.


Sinonimi i sinonimija

Nastavno




novoga gradiva

individualni

Datum



• na osnovi udžbeničke jedinice i rješavanjem zadataka u radnoj bilježnici upoznati i objasniti pojmove vezane uz sinonime i sinonimiju

Ishodi učenja • učenik će: prepoznati značenjske sastojnice leksema, objasniti

a) kognitivni

sintagmatske i paradigmatske odnose, objasniti na primjeru

istoznačnice i bliskoznačnice te općejezične i individualne sinonime • poticati zanimanje za učenje leksičke norme standardnoga jezika

b) afektivni Tijek sata (artikulacija) Motivacija

- čitanje i komentiranje uvodnoga udžbeničkog zada tka, prepoznavanje sinonima Razrada - objašnjenje osnovnih pojmova: sinonimi i sinonimija - vrste sinonima - rješavanje zadataka u radnoj bilježnici

Završetak - ponavljanje prema pitanjima u udžbeniku Plan ploče (prijenosnika) – PP prezentacija Nastavni materijal

Rješenje zadataka iz radne bilježnice (Snježana Zrinjan, Hrvatski jezik 4 ), str. 6. 1. Lekseme djevojka, žena, supruga raščlani na značenjske sastavnice i navedi po čemu se navedeni leksemi razlikuju.

značenjske sastavnice djevojka žena supruga mladost

+

+/-

+/-

udana

–

+/-

+

ženska osoba

+

+

+

(Učenici kao razliku navode kategorije označene znakom –.) 2. Napiši definicije navedenih pojmova.

sinonimi – leksemi istoga sadržaja, a različitoga izraza

istoznačnice – sinonimi međusobno zamjenjivi u svim kontekstima bliskoznačnice – sinonimi međusobno zamjenjivi samo u nekim kontekstima 3. Uz riječi iz standardnoga jezika napiši barem jednu riječ iz žargona tako da či ne sinonimski par (ili niz). novac – lova, perje; negativna ocjena – kulja, komad; glava – bulja ; učiti – štrebati, bubati

4. Odredi jesu li navedeni sinonimski parovi istoznačnice (I) ili bliskoznačnice (B). računalo – kompjutor I; glup – lud B printer – pisač I; realizirati – ostvariti I muzika – glazba I; avion – zrakoplov I 5. Svrstaj lekseme u odgovarajuće stupce u tablici. Hiperonim: cvijet; hioponim: ivančica, ljubičica; hiperonim: voće, hiponim: trešnja; hiperonim: piće, hiponim: voda, vino, sok; hiperonim: boja; hiponim: plavo, zeleno

6. Zaokruži par koji ne pripada nizu. d) plavo – garavo 7. Po čemu se razlikuju općejezični i individualni sinonimi? Općejezični sinonimi oni su sinonimi koje prepoznaje većin a govornika hrvatskoga jezika, a individualni su sinonimi oni koje sinonimima smatra samo pojedini govornik.

8. Napiši primjere nekih tvojih, individualnim sinonima. Na primjer, riječi iz žargona i standardnoga jezika: kulja/top, policajac/drot, prijatelj/kompa…


Red. broj sata: 14.


Homonimi i homonimija

Nastavno




novoga gradiva

individualni

Datum



• na osnovi udžbeničke jedinice i rješavanjem zadataka u radnoj bilježnici upoznati i objasniti pojmove vezane uz homonime i homonimiju


• učenik će: objasniti oblične i leksičke homonime, objasniti homografe i homofone

b) afektivni

• poticati zanimanje za leksičku normu standardnoga jezika


Čitanje i komentiranje uvodnoga udžbeničkog teksta Razrada - objašnjenje značenjskih odnosa među leksemima (hiperonimi, hiponimi i kohiponimi) - objašnjenje paronima - objašnjenje homonima i homonimije - uvjeti ostvarivanja homonimije - homonimi, homofoni i homografi Ponavljanje - ponavljanje prema pitanjima u udžbeniku

Plan ploče (prijenosnika) – PP prezentacija Nastavni materijal

Rješenja zadataka iz radne bilježnice (Snježana Zrinjan, Hrvatski jezik 4 , radna bilježnica, str. 8.) 1. Definiraj navedene pojmove. homonimi – leksemi jednakih izraza, a različitih sadržaja; sinonimi – leksemi jednakih sadržaja, a

različitih izraza; antonimi – leksemi suprotna značenja 2. Napiši značenje navedenih homonima. rok 1 vrsta glazbe; 2 termin rak 1 životinja; 2 bolest lak 1 sredstvo za premazivanje koje daje sjaj; 2 lagan

3. Po čemu se razlikuju leksički homonimi od obličnih homonima? Kod leksičkih se homonima podudaraju izrazi osnovnoga leksičkog oblika, kanonskog oblika, a oblični

homonimi izjednačavaju svoje izraze tek u gramatičkim oblicima. 4. Nabroji uvjete koje moraju zadovoljavati riječi da bi bile homonimi. a) Moraju imati različita značenja . b) Izrazi im moraju biti jednakog fonemskog sastava. c) Moraju imati iste naglasne osobine. d) Moraju se jednako pisati. 5. Kako se i zašto zovu riječi poput pas (životinja) i pâs (pojas)?

Zovu se homografi jer se jednako pišu, a različito zvuče. 6. Leksemi Dunja – dunja su: c) homofoni (isto zvuče, a različito se pišu) . 7. Napiši značenje navedenih homonima i odredi kojoj vrsti pripad aju. kòsa/kòsa/kòsa kòsa – vlasi; kòsa – oruđe za košenje; kòsa – kosa padina; leksički homonimi žénā/žèna žénā – genitiv množine imenice žena; žèna – nominativ jednine ž. r.; oblični homonimi mláda/mlâdā mláda – koja nije stara, mlâdā – djevojka na dan v jenčanja; leksički homonimi 8. Napiši vlastiti primjer: a) homonima akt (spis) – akt (prikaz gologa ljudskog tijela) b) homografa vrata – vrata c) homofona Rijeka – rijeka.


Red. broj sata: 15.


Antonimi i antonimija

Nastavno




novoga gradiva

individualni, rad u parovima

Datum



• na osnovi udžbeničke jedinice i rješavanjem zadataka u radnoj bilježnici upoznati i objasniti pojmove vezane uz antonime i antonimiju


• učenik će: iznijeti definiciju anto nima i antonimije, navesti vrste antonima s obzirom na usvojenost, podrijetlo, narav značenjske opreke, iznijeti definiciju oksimorona

b) afektivni

• poticati zanimanje za učenje leksičke norme standardnoga jezika

Tijek sata (artikulacija) Motivacija - čitanje i komentiranje uvodnoga udžbeničkoga zadatka Razrada - učenici u parovima rade: čitaju udžbeničku jedinicu i izrađuju mentalnu mapu o antonimima i antonimiji - komentiranje rezultata rada – usporedba s tekstom na PP prezentaciji

Zaključak - ponavljanje na osnovi zadataka u udžbeniku Plan ploče (prijenosnika) – PP prezentacija Nastavni materijal

Rješenja zadataka iz radne bilježnice Snježana Zrinjan, Hrvatski jezik 4, str. 7. 1. Napiši antonime navedenih riječi i odredi kojoj vrsti riječi pripadaju. ražalostiti se – razveseliti se, glagol naglašen – nenaglašen, pridjev mali – veliki, pridjev približiti – udaljiti, glagol isti – različit, drukčiji, pridjev mogućnost – nemogućnost, imenica bolestan – zdrav, pridjev siromašan – bogat, pridjev blizina – daljina, imenica

2. Koja je razlika između općejezičnih i individualnih (kontekstualnih) antonima? Leksemi koje svi govornici hrvatskoga jezika prepoznaju kao antonime zovu se općejezični antonimi, a leksemi koji su antonimi samo unutar konteksta pojedinoga pisca zovu se individualni ili kontekstualni antonimi.

3. Spoji istoznačne pojmove. Binarni antonimi – komplementarni antonimi, stupnjeviti antonimi – kvalitativni antonimi; primarni antonimi – pravi antonimi; istokorijenski antonimi – tvorbeni antonimi. 4. Jednom crtom podcrtaj binarne, a dvjema crtama stupnjevite antonime. star/mlad, oženjen/neoženjen, mršav/debeo, lijep/ružan

binarni antonimi: oženjen/neoženjen stupnjeviti: star/mlad, mršav/debeo, lijep/ružan 5. Napiši značenje navedenih leksema i njihove antonime. mir – stanje bez buke/buka; stanje bez rata/rat mlad – koji je na početku zrelosti/star 6. Zaokruži ispravan odgovor. Oksimoron je:

b) stilsko izražajno sredstvo u kojem se povezuju protuslovni pojmovi . 7. Napiši antonime navedenih leksema i odredi njihovu vrstu prema naravi značenjske opreke. muškarac – žena; binarni (komplementarni) antonimi donji – gornji; stupnjeviti antonimi slijetati – uzlijetati; vektorni antonimi 8. Navedene riječi spoji u antonimske parove. Gornja Dubrava, prefiks, plašljiv kao zec, sufiks, hrabar kao lav, Donja Dubrava Gornja Dubrava – Donja Dubrava; prefiks – sufiks; plašljiv kao zec – hrabar kao lav


Red. broj sata: 16.


Ponavljanje i uvježbavanje (jezik)

Nastavno




novoga gradiva

skupinama

Datum:



• rješavanjem nastavnoga listića učenici ponavljaju obrađene osnovne pojmove iz leksikologije i prepoznaju ih na primjerima


• učenik će prepoznati i objasniti osnovne pojmove iz leksikologije • poticati zanimanje za učenje norme standardnoga jezika


Učenici komentiraju stečene spoznaje iz leksikologije, izražavaju svoje mišljenje o učenju leksikologije. Komentiraju citat iz Hamleta: „Riječi, riječi, Riječi, sve ostalo je šutnja.” i moguća značenja te rečenice izvan konteksta književnoga djela. Razrada

Učenici rješavaju nastavni listić u skupinama. Objava i korekcija rezultata. Završetak Objašnjenje dvojbi i nejasnoća. Plan ploče (prijenosnika) Nastavni materijal

Nastavni listić Rješenja 1. Leksikologija je jezikoslovna disciplina koja proučava rječnik nekoga jezika. Leksikografija je znanstvena disciplina koja je vezana uz sastavljanje rječnika. 2. Leksikološke discipline su: semantika, tvorba riječi , onomastika, frazeologija. 3. Leksem je ukupnost svih oblika koje ima jedna riječ. 4.

a) Jezični znak = izraz (označitelj) + sadržaj (označenik); sunce = izraz (s+ u + n + c + e) + sadržaj (središnje nebesko tijelo) b) konotativno je preneseno značenj e, sunce – netko tko je drag, mio c) denotativno je osnovno značenje – nebesko tijelo 5. Monosemija je obilježje leksema koji ima jedno značenje pridodano jednom izrazu, a polisemija je obilježje leksema koji ima više značenja pridodanih jednom izrazu.

6. Okamenjena ili leksikalizirana metafora glavica zelja izgubila je svoju metaforičnost i govornici je

ne prepoznaju kao izraz prenesena značenja. 7. Metonimija je prenošenje značenja prema stvarnim odnosima. U rečenici Pantovčak je odlučio reagirati. Pantovčak znači hrvatski predsjednik (kojem je rezidencija na Pantovčaku) . 8. To su bliskoznačnice jer nisu zamjenjive u svim kontekstima. Na primjer: Stariji su u pravilu mudriji . (Ne znači da su doista i pametniji.), ali u rečenici: On je to mudro rekao. može se reći i On je to pametno rekao.

9. Homofoni su leksemi koji isto zvuče, a različito se pišu, npr. Rijeka, rijeka. Homografi su leksemi koji se isto pišu, a različito zvuče, npr. luk, luk. 10. Bijelo – crno, gledati – ne gledati, slab – jak. Prema vrsti riječi bijelo – crno su pridjevi, gledati – ne gledati glagoli, a slab – jak pridjevi. Prema naravi značenjske opreke to su stupnjeviti antonimi (svi imaju međustupnjeve: sivo, viriti, osrednje jak, prema podrijetlu to su: raznokorijenski (bijelo – crno, slab – jak) i istokorijenski (gledati – ne gledati). Prema usvojenosti to su općejezični antonimi. 11. Hiperonim (leksem koji je svojim značenjem nadređen drugim leksemima) je voće. Jabuka, kruška, dunja su u ravnopravnom značenjskom odnosu, one su kohiponimi. 12. a) sinonimskom

b) antonimskom c) homonimskom

13. Došao sam na sajam i pogledao izloške. Punoznačnice: doći, sajam, pogledati, izlošci.

Nepunoznačnice: na, i.

Ponavljanje

1. Objasni razliku između leksikologije i leksikografije. _____________________________________ _________________________________________________________________________________

2. Navedi leksikološke discipline. ______________________________________________________ _________________________________________________________________________________ 3. Definiraj leksem. _________________________________________________________________ _________________________________________________________________________________ 4. Na primjeru r iječi sunce objasni:

a) jezični znak _____________________________________________________________________ _________________________________________________________________________________ b) konotativno značenje riječi ___________________________________ ______________________ _________________________________________________________________________________ c) denotativno značenje riječi. _________________________________________________________ _________________________________________________________________________________ 5. Objasni navedene pojmove. monosemija _______________________________________________________________________ polisemija _________________________________________________________________________ 6. Na primjeru izraza glavica zelja objasni leksikalizirajuću metaforu. __________________________ __________________________________________________________________________________ 7. Na primjeru Pantovčak je odlučio reagirati . objasni metonimiju. ____________________________ __________________________________________________________________________________ 8. Jesu li leksemi mudar i pametan istoznačnice ili bliskoznačnice? Objasni zašto. _________________ __________________________________________________________________________________ 9. Na primjeru objasni homofone i homografe. ____________________________________________ __________________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________ 10. Izdvoji antonime iz teksta i odredi kojoj vrsti pripadaju.

Gledao sam kako se bijelo pretvara u crno i nisam mislio da ću to gledati. Ne gledati značilo bi priznati da sam slab, a osjećao sam se tako jak. __________________________________________________ __________________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________

11. Napiši hiperonim riječi: dunja, jabuka, kruška. Objasni na tom primjeru hiponime i kohiponime. __________________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________

12. U kakvom su leksičko-semantičkom odnosu navedeni leksemi? a) priroda – narav b) vrijedan – lijen c) rak – rak 13. Odredi vrstu leksema prema stupnju određenosti značenja. Došao sam na sajam i pogledao izloške.


Red. broj sata: 17.


Pismena provjera znanja (jezik)

Nastavno

Tip nastavnoga sata: sat provjere



znanja

individualni

Datum



• provjeriti usvojenost jezičnoga gradiva (leksikologija)


• učenik će na konkretnim zadatcima dokazati znanje o obrađenim osnovnim pojmovima iz leksikologije

b) afektivni

• poticati zanimanje za učenje leksičke norme standardnoga jezika

Tijek sata (artikulacija) Uvod - upute za pisanje rada Razrada - pisanje rada

Završetak - nakon što predaju radove, učenici komentiraju zadatke i rješenja Plan ploče (prijenosnika) Nastavni materijal

Pismena provjera znanja Ime i prezime _____________________ _____________________ Razred _____ Datum ___________________ ___________________ Broj bodova Ocjena _______________________ _______________________________ ________ 8, 9, 10 = 2 11, 12, 13 = 3 14, 15, 16 = 4 17, 18 = 5 A 1. Definiraj navedene pojmove. __/2 a) leksikologija _________________________ ___________________________________ ________________________ _________________________ _____________________ __________ b) onomastika ______________________ _______________________________ ______________________ _______________________ ______________________ ________________ ____

2. Razvrstaj riječi iz navedenoga teksta teksta prema stupnju određenosti određenosti njihova značenja. __/2 „Ljudi – kao i volovi, crvrčci, djetlići te mnoge druge životinje komuniciraju u prvom redu zvukovima.” ______________________ ___________________________________ ______________________ ______________________ ___________________________ _________________________ ___________ ______________________ ___________________________________ ______________________ ______________________ ______________________ ______________________ ________________ ___

3. Na primjeru riječi kreda objasni jezični znak.

__/2

4. Kojem tipu metafore pripada izraz grlo žarulje? __/2 ______________________ _____________________________________ __________________________ _______________________ _______________________ ______________________ ___________ ______________________ ___________________________________ ______________________ ______________________ ______________________ ______________________ ________________ ___ 5. Objasni kojoj vrsti homonima pripadaju leksemi Rijeka – rijeka. rijeka. __/2 _______________________ ___________________________________ ______________________ ______________________ _______________________ _______________________ ______________ __ ______________________ ___________________________________ ______________________ ______________________ ______________________ ______________________ ________________ ___ 6. Kako se dijele antonimi? Na primjeru objasni vrste antonima. __/4 ______________________ ___________________________________ ______________________ ______________________ ______________________ ______________________ ________________ ___ ______________________ ___________________________________ ______________________ ______________________ ______________________ ______________________ ________________ ___ ______________________ ___________________________________ ______________________ ______________________ ______________________ ______________________ ________________ ___ ______________________ ___________________________________ ______________________ ______________________ ______________________ ______________________ ________________ ___ 7. Iz teksta izdvoji hiperonime. __/2 Predmeti su bili blizu, gledao sam te stolove i stolce i razmišljao o ovom gradu. Bio on Zagreb ili Pariz, na kraju se sve svodi na isto. _____________________ ________________________________ ______________________ ___________________ ________

8. U kakvom su leksičko -semantičkome odnosu nazivi: Kraj Gornji / / Kraj Donji ? a) homonimskom

b) sinonimskom

c) antonimskom

9. Koji od navedenih leksema ne može imati antonim? a) ljepota b) dobar c) Dora d) ulaziti

__/1

d) homofonskom

__/1

Pismena provjera znanja Ime i prezime _____________________ _____________________ Razred _____ Datum ___________________ ___________________ Broj bodova Ocjena _______________________ _______________________________ ________ 8, 9, 10 = 2 11, 12, 13 = 3 14, 15, 16 = 4 17, 18 = 5 B 1. Definiraj navedene pojmove. __/2 a) leksikografija ______________________ _________________________________ ______________________ _______________________ _______________________ _____________ __ b) semantika ________________________ __________________________________ ______________________ ______________________ ______________________ _______________ ___

2. Razvrstaj riječi iz navedenoga teksta teksta prema stupnju određenosti određenosti njihova značenja. __/2 „Unatoč tomu jezik, taj ljudski sustav komuniciranja, mnogostraniji je od svih ostalih…” ______________________ ___________________________________ ______________________ ______________________ ______________________ _________________________ ________________ ______________________ ___________________________________ ______________________ ______________________ ______________________ ______________________ ________________ ___

3. Na primjeru riječi svjetlo objasni konotativno i denotativno značenje riječi.

__/2

______________________ ___________________________________ ______________________ ______________________ ___________________________ _________________________ ___________ ______________________ ___________________________________ ______________________ ______________________ ______________________ ______________________ ________________ ___ ______________________ ___________________________________ ______________________ ______________________ ______________________ ______________________ ________________ ___

4. Objasni prijenos značenja na primjeru Čitamo Kafku.

__/2 ______________________ ___________________________________ ______________________ ______________________ ______________________ ______________________ ________________ ___ ______________________ ___________________________________ ______________________ ______________________ ______________________ ______________________ ________________ ___ ______________________ ___________________________________ __________________________ _________________________ ______________________ ______________________ ____________ 5. Objasni kojoj vrsti homonima pripadaju leksemi: pas leksemi: pas – pas. pas. __/2 ______________________ ___________________________________ ______________________ ______________________ ______________________ ______________________ ________________ ___ ______________________ ___________________________________ _______________________ ______________________ ______________________ ______________________ _______________ ___ ______________________ ___________________________________ ______________________ ______________________ ______________________ ______________________ ________________ ___ 6. Navedi i objasni na primjeru vrste sinonima. __/4 ______________________ ___________________________________ ______________________ ______________________ ______________________ ______________________ ________________ ___ ______________________ ___________________________________ ______________________ ______________________ ______________________ ______________________ ________________ ___ ______________________ ___________________________________ ______________________ _________________________ __________________________ ______________________ ____________ 7. Iz teksta izdvoji hiponime.

__/2 Predmeti su bili blizu, gledao sam te stolove i stolce i razmišljao o o vom gradu. Bio on Zagreb ili Pariz, na kraju se sve svodi na isto.

8. U kakvom su leksičko -semantičkom odnosu riječi gore – gore? gore? a) homonimskom

b) sinonimskom

9. Koji su komparativi u sinonimskom odnosu? a) tamnije – tužnije b) hladnije – ledenije

c) tužnije – ružnije d) hladnije – jesenije

c) antonimskom

__/1 d) hiponimskom __/1


Red. broj sata: 18.


Analiza pismenih radova

Nastavno




ponavljanja

individualni

Datum



• analiza točnosti odgovora, objašn jenje dvojbi i nedoumica


• učenik će prepoznati svoje pogreške i objasniti odgovore • poticati zanimanje za učenje leksičke norme standardnoga jezika

Tijek sata (artikulacija) Motivacija Rezultati pismenoga ispita. Razrada

Rješavanje zadataka. Učenici objašnjavaju jedni drugima zadatke koje ko je su dobro naučili. Završetak Komentiranje rješenja. Dogovor o ispravljanju/poboljšavanju ocjena. Plan ploče (prijenosnika) Nastavni materijal – rješenja zadataka A

1. Leksikologija je jezikoslovna disciplina koja proučava lekseme. Onomastika je leksikološka disciplina koja proučava imena. 2. Punoznačne riječi: ljudi, volovi, cvrčci, djetlići, mnoge, druge, životinje, komuniciraju, prvom, redu, zvukovima; nepunoz načne riječi: i, te, u. 3. Izraz (označitelj) je k + r + e + d + a; sadržaj (označenik) je predmet za pisanje po školskoj ploči. 4. Grlo žarulje je leksikalizirana (okamenjena) metafora – metafora koju govornici ne prepoznaju kao metaforu, odnosno kao preneseno značenje. Kojem tipu metafore pripada izraz grlo žarulje. 5. Rijeka i rijeka su homofoni zato što isto zvuče, a različito se pišu. 6. Antonimi se dijele prema vrsti riječi (npr. lijep – ružan /pridjevi), prema naravi značenjske opreke muško – žensko; stupnjeviti – oni koji imaju međustupanj, npr. crno – crno – bijelo, (npr. binarni: muško – međustupanj je sivo), prema podrijetlu (na tvorbene ili istokorijenske, npr. moral – moral – nemoral i na netvorbene ili raznokorijenske, npr. voljeti – mrziti). Prema usvojenosti mogu biti općejezični, npr. dobro – zlo, a mogu biti kontekstualni, npr. budnost (život), spavanje (smrt). 7. Hiperonimi su: predmeti, grad.

8. c) antonimskom odnosu 9. c) Dora

B

1. Leksikografija je leksikografska disciplina koja proučava rječnike, a semantika je leksikološka disciplina koja proučava značenje riječi. 2. Punoznačne riječi: tomu, jezi, taj, ljudski, sustav, komuniciranja, mnogostraniji, je, svih, ostalih; nepunoznačne riječi: unatoč, od. 3. Konotativno (preneseno) značenje: svjetlo kao život, radost, sreća; denotativno značenje (osnovno značenja) – svjetlo kao svijetle zrake koje stvaraju vidljivost. 4. Objasni prijenos značenja na primjeru Čitamo Kafku. Na tom se primjeru značenje prenosi po stvarnim odnosima (Kafka je napisao pripovijetku ili roman koji čitamo) i zato je to metonimija. 5. To su homografi jer se isto pišu, a različito zvuče. 6. Prema opsegu sadržaja sinonimi mogu biti bliskoznačnice (knjižnica – biblioteka) i istoznačnice (tuga – žalost). Prema usvojenosti mogu biti općejezični sinonimi (npr. glazba – muzika), a mogu biti individualni (glazba kao lijepo govorenje). 7. Hiponimi: stolovi, stolci; Zagreb, Pariz. 8. a) homonimskom 9. b) hladnije – ledenije




Marcel Proust, Combray

Nastavno




novoga gradiva, sat analiza

individualni

Datum

ulomka romana

Nastavna cjelina: avangarda – 1. razdoblje


• čitanjem ulomka iz ud žbenika i komentiranjem ulomka iz stripa Combray prokomentirati obilježja Proustove impresionističke tehnike, objasniti značaj epizode s kolačićem madelaine, usporediti Proustov ciklus romana s Balzacovim, objasniti Proustov odnos prema vremenu i usporediti ga s

filozofijom H. Bergsona, objasniti obilježja Proustova romana i usporediti ih s realističkim romanom Ishodi učenja a) kognitivni

b) afektivni

• učenik će: usporediti Proustov i Balzacov odnos prema književnosti, objasniti pojam impresionizma na osnovi Proustova djela, objasniti značaj epizode s kolačićem madelaine, navesti obilježja modernoga romana prepoznatljiv kod Proustova djela, riješiti zadatke u radnoj bilježnici • poticati ljubav i zanimanje prema književnosti

Tijek sata (artikulacija) 1. sat

Uvod

– Proustov ciklus romana u odnosu na Balzacov ciklus romana; rješavanje zadataka u radnoj bilježnici vezanih uz realistički roman (str. 17.) Razrada

– čitanje stripa o Combrayu – čitanje i komentiranje ulomka – povezivanje ulomka sa stripom Zaključak – učenici komentiraju zanimljivost Prousta za današnjega čitatelja

2. sat Uvod

– čitateljica o Proustovu romanu Razrada

– Proustov impresionizam – Proustov odnos prema vremenu – Proust i filozofija H. Bergsona – Proustov roman i realistički roman Završetak – rješavanje zadatka u radnoj bilježnici (str. 18., za d. z. riješiti zadatke na str. 14.) Plan ploče (prijenosnika) Marcel Proust, Combray - dio ciklusa romana U potrazi za izgubljenim vremenom (Put k Swannu, U sjeni procvalih djevojaka, Vojvotkinja de Guermantes; Sodoma i Gomora; Zatočenica, Bjegunica (ili Iščezla Albertina) i Pronađeno vrijeme)

Balzac,

Proust, U potrazi

Ljudska komedija

za izgubljenim vremenom

• nastoji opisati stvarnost • pravi proživljeni život je književnost; iznosi sjećanje • realistička tehnika

• impresionistička tehnika

• realistički roman

• moderni roman (monološko- asocijativni)

• cjelovitost prikaza (Balzac: ljudsko društvo; Proust: ljudski život) • velik broj likova, isprepletenost ljudskih sudbina

- Proustov odnos prema vremenu:

Pripovjedač -------------------------

vrijeme

prošlost – sadržana je u predmetu a) hotimično sjećanje

budućnost

sadašnjost – oživljavanje prošlosti

(inteligencijom)

b) nehotično sjeć anje – madelaine – oživljavanje prošlosti – Combray – osmišljavanje života preko umjetnosti

- filozof Henri Bergson uvodi pojam traganja u teoriju vremena, vrijeme kao trajanje koje

spaja prošlost i sadašnjost u takvu organsku cjelinu u kojoj postoji prožimanje svih vremenskih dimenzija; trajanje se shvaća intuicijom - impresionistička tehnika – osjetilna impresija – okus izaziva sjećanje na prošlost - modernost Proustova romana: • nema fabule u tradicionalnom smislu riječi (ona je reducirana i

fragmentarna) • subjektivni pripovjedač izražava kako se objektivna stvarnost reflektira u njegovoj svijesti • simultana tehnika pripovijedanja • introspekcija, retrospekcija • nema socijalne i psihološke karakterizacije likova (važan je pripovjedačev doživljaj lika i

njegovo viđenje lika) • esejistički dijelovi _________ - moderni roman, monološko-asocijativni tip romana

Nastavni materijal

Rješenja zadataka iz radne bilježnice, str. 14., 17., 18. Str. 14. 1. Keltsko vjerovanje govori o tome da su duše umrlih zarobljene u stvarima. O slučaju ovisi

hoće li živi čovjek doći u posjed te stvari i osloboditi dušu koja je u nj oj zarobljena. Duša tako pobjeđuje smrt i dolazi ponovo u život. 2. Pripovjedač je okusio kolačić madelaine umočen u lipov čaj i u njemu je oživjela uspomena na Combray. On je oslobodio svoju prošlost zahvaljujući okusu kolačića. 3. Zato što je on oslobodio svoje uspomene preko osjeta okusa. 4. Proust se može povezati s Bergsonovom filozofijom upravo po intuiciji – „procesu koji je zahtijevao mnogo introspekcije, besposlenih dana tijekom kojih ćemo promišljati o našim unutarnjim odnosima.” Proustova je književnost slavila intuiciju, što se vidi i po najpoznatijoj epizodi u romanu.

Str. 17. • razgranata fabula

U romanu su tri fabule: otac Goriot i njegovo propadanje u društvu, Rast ignac i njegov uspon i društvu te Vautrin i njegovi poslovi. • detaljni opisi, vjerodostojnost Detaljni opisi vanjskog i unutarnjeg prostora, izgleda likova utječu na vjerodostojnost, ali i Balzacova rečenica na početku romana: „All is true.” • socijalno-psihološka karakterizacija likova Likovi su socijalno i psihološki okarakterizirani (pisac nam opisuje i pripovijeda o njihovom socijalnom statusu i načinu razmišljanja te o njihovim međusobnim odnosima). • pripovjedač u 3. licu Pripovjedač je u 3. licu, sveznajući je. Str. 18. • fragmentarnost fabule Fabula nije primarna, ona je svedena na fragmente. Prekidaju je unutarnji monolozi.

• simultana tehnika pripovijedanja Povezana je s pripovjedačevom percepcijom stvarnosti koja je povezana s kombinacijom različitih vremenskih doživljaja pa se u pripovijedanju isto dobno prepliću sadašnjost i prošlost. • psihološka karakterizacija lika U prvom je planu psihološka karakterizacija lika – njegova razmišljanja, njegovi osjećaji, odnos prema drugim likovima.

• pripovjedač je u 1. licu, impresionistička tehnika pripovijedan ja Impresionistička tehnika pripovijedanja povezana je s pripovjedačevim oživljavanjem prošlosti i njegovim osjetilnim dojmovima, odnosno impresijama. • monološko-asocijativni tip romana Monološko-asocijativni tip romana jest roman u kojem fabula nije primarna, nego su važni monolozi i asocijacije likova kojim se fabula prekida.

• roman struje svijesti – u tom se tipu romana koristi tehnika struje svijesti, autor se poistovjećuje s jednim likom u romanu i pokazuje kako se ok olni svijet reflektira u svijesti toga lika, najvažniji su predstavnici: James Joyce, Uliks i Virginia Woolf, Gospođa Dalloway • roman ideja – roman treba osloboditi podčinjenosti stvarnosti, u roman treba ići sve, romanom se prenose neke ideje, glavni p redstavnik: André Gide, Krivotvoritelji novca • Kafkin tip proze – posebnost toga tipa proze vezan je uz realističku tehniku pripovijedanja i temu koja je protivna prirodoznanstvenoj kauzalnosti koja je u osnovi naše slike svijeta; glavni je predstavnik Franz Kafka; njegovi su romani: Proces, Dvorac i Amerika te pripovijetka Preobrazba




L. PIRANDELLO, Šest lica traži autora

Nastavno

Tip nastavnoga sata:


sat obrade novoga

Operacionalizirani ciljevi:

• rješavanjem zadataka u radnoj bilježnici prokomentirati i objasniti obilježja Pirandellove drame i njegova odstupanja od

Datum: Nastavni oblici: rad u skupinama

gradiva / sat lektire

tradicionalne drame


• učenik će: iznijeti radnju drame, objasniti predstavu u predstavi u drami, objasniti pirandelovski relativizam, prokomentirati odnos iluzije i stvarnosti u drami, objasniti Pirandellova odstupanja od tradicionalne drame

b) afektivni

• izraziti svoj odnos prema istini u drami


Učenici će pogledati i prokomentirati slike René Megritta, Neodlučnost Dobro povjerenje , i uz njih autorovu izjavu : „Što vidiš kroz ogledalo – lulu? Ne, sliku lule ” i „Jasno je, naslikana lula nije lula.” Usporedit će ove izjave s Pirandellovom tvrdnjom: „Moj je lik umjetničko biće, postoji…” i tako doći do dvojbe koju pred nas postavlja Pirandellova drama: Je li umje tnost stvarnija od zbilje?

Razrada

Podrazumijeva se da su učenici pročitali dramu, stoga čitaju i komentiraju uvodne didaskalije i opisuju atmosferu svijeta kazališta, potom se dijele u skupine i rješavaju zadatke . Zadatci za rad u skupinama 1. Objasni i pro komentiraj dramu šest lica: Oca, Majke Pastorke, Sina, Dječaka i

Djevojčice. 2. Objasni susret lica i glumaca koji pripremaju kazališnu predstavu, odnosno pojam predstave u predstavi. 3. Citiraj i objasni dio teksta koji govori o tome da su dramska lica stvarnija od redatelja i glumaca. 4. Prokomentiraj završetak drame.

Završetak Učenici će u čitanci pročitati tekst S. Husić, Odnosi među glumcima i licima i zapisati svoj doživljaj Pirandellove drame pod nazivom: Koji je odraz dvaju zrcala u Pirandellovoj drami stvarniji: onaj u kojemu se ogleda stvarni život ili kazališna iluzija o životu?

PLAN PLOČE L. Pirandello

Šest lica traži autora Lica

glumci

-----------------

-----------------

------------------

------------------

-----------------

-----------------

------------------

----------------

------------------

-----------------

.------------------

-----------------

kompozicija pirandelovski relativizam kaotičnost radnje predstava u predstavi

ukidanje kazališne iluzije

dupliciranje scenskog prostora Nastavni materijal

René Magritte, Neodlučnost

„Jasno je, naslikana lula nije lula.”

R. Magritte, Dobro povjerenje (Good faith)

„Što vidiš kroz ogledalo – lulu? Ne, sliku lule. ”

Rješenja zadataka u radnoj bilježnici, str. 20. 1. c; 2.a; 3.b; 4.d; 5.b; 6. b; 7.a; 8.c


Red. broj sata: 23.


Avangarda i 1. razdoblje (sinteza)

Nastavno




ponavljanja i usustavljivanja

individualni

Datum

gradiva



• ponavljanje periodizacije europskih književnosti 19. stoljeća, komentiranje periodizacije europskih književnosti 20. stoljeća


b) afektivni

• učenik će: navesti i objasniti obilježja, trajanje i predstavnike avangardnih pravaca, navesti i objasniti obilježja: lirike, epike i drame, navesti i objasniti obilježja realističkoga romana te obilježja i vrste modernoga romana • poticati zanimanje za povijest književnosti


– pitanje učenicima koje im se djelo koje smo obrađivali najviše svidjelo i zašto Razrada

– periodizacija književnosti 20. stoljeća, prema Solaru i tzv. tradicionalna periodizacija Završetak – rješavanje zadataka u radnoj bilježnici Plan ploče (prijenosnika) Nastavni materijal Nastavni listić

Nastavni listić Periodizacija književnosti 19. stoljeća

__|________________|_________________|____________|_________________ romantizam 1800. – 1830.

realizam 1830. – 1870.

↓

↓

• mašta,

• prikazuje

• pisac kao

osjećaji

društvenu

znanstvenik

• prevladava

pjesništvo J. W. Goethe F. Schiller E. A. Poe G. G. Byron

stvarnost • prevladava roman H. de Balzac Dostojevski Tolstoj

naturalizam 80-te, 90-te

modernizam kraj 19. st.

↓

↓

koji eksperimentira sa svojim likovima E. Zola G. Verga –

verizam

• pjesništvo • parnasovci

simbolisti larpurlartisti dekadencija • težnja za

ljepotom i

savršenstvom pjesničkoga izraza

20. stoljeće a) prema Solaru

___________________________ Modernizam

____________________________________

kraj 19. i 20. st.

esteticizam kraj 19. stoljeća • književnost

stvara vlastitu stvarnost u skladu s idejom ljepote, dotjerani stil

avangarda 1915. – 1930. • opire se ideji ljepote i

dotjeranom stilu

kasni modernizam 1930. – 1970.

• obnova realističkih

nastojanja

postmodernizam od 1970.

• relativizam • sklonost ironiji

i paradoksu • pobuna, kritika

dotadašnjeg • isticanje uloge

• parnasovci

podsvijesti

simbolisti larpurlartisti dekadencija

• futurizam,

ekspresionizam dadaizam nadrealizam

imažinizam kubizam

• na književnost utječu

filozofija i znanost • egzistencijalizam

• kratki knjiž.

oblici

------------------------------------

modernizam ___________ avangarda ________ 1. razdoblje_______ 2. razdoblje ___ suvremena poč. 20. st. 1915. – 1929. knjiž. 1929. – 1952.

1952. – 1969.

• pjesništvo: Jesenjin

Lorca Neruda

druga moderna

(hrv. književnost)

Rješenja zadataka u radnoj bilježnici, str. 21. 1. 1.C; 2.D; 3.A; 4.B ; 2.a; 3.d; 4.d; 5.b; 6.a; 7.c; 8.a; 9.a; 10.c; 11.d; 12.b; 13.b; 14.b; 15.d


Red. broj sata: 24., 25., 26.


Antun Branko Šimić, Iz poezije

Nastavno




novoga gradiva

skupinama

Datum

Nastavna cjelina: ekspresionizam u

hrvatskoj književnosti Operacionalizirani cilj (-evi)

• izrada plakata o temama, motivima i obilježjima Šimićeva pjesništva


• učenik će: pročitati pjesme, prokomentira ti teme, izdvojiti motive, navesti i objasniti stilska obilježja pjesama • poticati zanimanje za pjesništvo


– učenici komentiraju stihove iz Opomene i Bezdana citirane u udžbeničkoj jed inici – učenici dobivaju zadatak istražiti razliku između impresionizma, ekspresionizma i realizma (ako ne znaju sami, koriste se citatom Josipa Bognera) Razrada

– profesor najavljuje pjesme koje će se obrađivati tijekom n astavnog dvosata i definira cilj analize: uočiti motiv preobraženja u svakoj od pjesama – čitanje/slušanje i analiza pjesme Pjesnici – motiv preobraženja: pjesma govori na koji način pjesnik doživljava svijet – osjetilima, potom percipiranu sliku svijeta (svoju unutarnju stvarnost izražava u pjesmi); dakle, vanjska stvarnost se pretvara u unutarnju, a unutarnja u pjesmu

– čitanje/slušanje i analiza pjesme Moja preobraženja – motiv preobraženja: pjesnik govori o svojim dnevnim preobraženjima, o težnji da se preobrazi u zvijezdu kako bi olakšavao put drugim ljudima (to je i učinio svojim pjesmama, pjesništvo tako uzdiže odnosno preobražava pjesnika u zvijezdu) Završetak – učenici izražavaju svoje dojmove o Šimićevu pjesništvu

2. sat Uvod

– ponavljanje osnovnih spoznaja o pjesmi Pjesnici i o načinu na koji ekspresionistički pjesnici doživljavaju svijet Razrada

– čitanje i interpretacija pjesme Povratak – motiv preobraženja u pjesmi: preobraženja smrti u život (na početku pjesme), ljubavi tijekom ljudskog života i života u smrt (na kraju pjesme) – čitanje/slušanje i interpretacija pjesme Smrt i ja – motiv preobraženja: preobraženje života u smrt – čitanje/slušanje pje sama istoga naziva Hercegovina – motiv preobraženja u pjesmama istoga naslova (vanjski pejzaž preobražava se u unutarnji: izražava nemir, strah, usamljenost, slutnju smrti) Završetak – tematski krugovi u Šimićevim pjesmama i pjesme koje im prip adaju 3. sat Uvod

– podjela na skupine Razrada

– rad u skupinama: izrada plakata o Šimićevu pjesništvu Završetak – kratko objašnjenje plakata i biranje najboljeg plakata; d. z.: riješiti zadatke u radnoj bilježnici (str. 23. i 24.) Plan ploče (prijenosnika) – PPT Antun Branko Šimić Realizam

Impresionizam

Ekspresionizam

- pisci nastoje izraziti i

- impresija (dojam)

- ekspresija (izraz)

opisati društvenu stvarnost

- pokazuje stvarnost

- izraz vlastite duše

uključujući dojam koji

- potpuno oslobođenje od

ostavlja na umjetnika

realiteta, izražava realitet umjetnikove duše

Antun Branko Šimić (1898. – 1925.) - zbirka pjesama Preobraženja, 1920.

– prva zbirka slobodnih stihova u hrvatskoj književnosti - Šimić je pokrenuo tri književna časopisa ( Vijavica, Juriš , Književnik ) Pjesnici - pjesnikov doživljaj svijeta: čuđenje, doživljaj svijeta osjetilima, osluškivanje šutnje - pjesnici su trajno uznemireni - oni preobražavaju vanjsku zbilju u svoju unutrašnjost i onda to izražavaju u pjesmama - slobodni stih - odstupanje od pravopisne norme, leksičke norme

Moja preobraženja - lirski subjekt: pjeva sebe (izražava sebe, bit ekspresionističkog pjesništva) - promjene u lirskom subjektu tijekom dana - želja za preobražajem u zvijezdu, preobražaj u umjetničko djelo – osvjetljava put „noćnim

očajnicima” - slobodni stih - odstupanje od pravopisne i gramatičke norme Povratak - povratak - mijene ljubavi: mladenačka ljubav zrela ljubav starost - boja u funkciji izražavanja vlastite unutrašnjosti - funkcija dvotočja: izdvajanje riječi znaj – tri razine ljudske spoznaje

izdvajanje riječi staneš – zrelost kao važno doba - odstupanje od leksičke, gramatičke i pravopisne norme Smrt i ja ______________.

. ________

mladost

zrelost

______________: ______________ ____

starost i smrt …

Ručak siromaha - socijalna lirska pjesma - siromaštvo: stid, gađenje, tišina, težina, unakažena lica, stranac u vlastitom tijelu Hercegovina - pejzažna lirska pjesma - preobražaj vanjskoga pejzaža u unut arnji: nemiri, strah, slutnja smrti

Teme Šimićevih pjesama 1. Kozmički ekspresionizam (Opomena) 2. Teme umjetničkog stvaranja ( Pjesnici , Moja preobraženja) 3. Intimne teme (Povratak ) 4. Smrt (Smrt i ja) 5. Socijalne teme (Ručak siromaha)

6. Zavičaj (Hercegovina) Nastavni materijal

Rješenja zadataka iz radne bilježnice, str. 23. i 24. 1. „Preobraženja” – Šimić preobražava u svojim pjesmama motive iz vanjske stvarnosti u svoju unutarnju stvarnost.

2. Antun Branko Šimić jedan je od najznačajnijih hrvatskih književnika, autor prve zbirke slobodnih stihova u hrvatskoj književnosti. 3. Kozmičke teme: Opomena Umjetničko stvaranje: Pjesnici ; Moja preobraženja Zavičajne teme: Hercegovina; Hercegovina Intimne teme: Povratak Smrt: Smrt i ja Socijalne teme: Ručak siromaha

4. Zato što pjesnici čuđenjem doživljavaju svijet i trajno su uznemireni. 5. O preobraženju sna u budno stanje, o bezbrojnim unutarnjim dnevnim preobraženjima, o preobraženju života u smrt. 6. Povratak – jedno od tumačenja pjesme je st kružni tijek života, povratak iz smrti u život. 7. Hercegovina – unutarnji nemiri, strah, slutnja smrti. 8. Smrt je očekivana i svakodnevna pojava. Ona je u čovjeku od rođenja i njegovim odrastanjem raste i smrt. Smrt pojedinca nastupa u trenutku kad ga smrt nadraste i „kraljuje dalje sama”. Nema emocija povezanih uz smrt, samo promišljanje smrti kao završetka ljudskoga života, ali i kao dijela ljudskoga života (smrt je u čovjeku od rođenja). 9. Siromaštvo kao pojava koja ugrožava ljudski život, što je slikovito prikazano doživljajem ljudske krvi kao hrane. Osjećaj čovjekove svakodnevne ugroženosti od drugoga čovjeka i doživljaj stvarnosti preko hrane.

Budući Tema pjesme: ljudi budućnosti Tematski ciklus: kozmičke teme Pjesničke slike: vizualne: duboko tamno Božje krilo, svjetlost površine, Božje oko

Osnovni motivi i njihovo značenje: motiv budućih (ljudi budućnosti), Boga – Božjeg pogleda, Božjeg krila, Božjeg oka, površine, svjetova Pjesnik iznosi misao kako je budućnost već postojala jer je zapisana u Božjem oku. Vrijeme poima kao odvajanje od Boga i pristizanje na svjetlost površine. Svi budući svjetovi ogledaju se u Božjem oku. Dakle, pjesnik promišlja čovjeka u kontekstu Svemira, stvaranja i protjecanja vremena. Pjesma je posljednja u zbirci Preobraženja. Znači da Šimić završava zbirku kozmičkim motivom, odnosno promišljanjem čovjeka u Svemiru i promišljanjem odnosa čovjeka prema Bogu.

Stilska obilježja pjesme: Pridjevom budući (koji?) imenuju se ljudi budućnosti, pridjevom zato što je njihovo glavno svojstvo da pripadaju budućnosti i onda paradoksom već u prvom stihu pjesnik ističe: „Budući već su bili .” Pjesma se temelji na metaforama: (sve se od prvoga časa ogledalo u Božjem pogledu, vrijeme kao prelaženje iz dubokog Božjeg krila na svjetlost površine), svjetovi se ogledaju u Božjem oku. Ritam se temelji na ponavljanjima riječi (u svakoj se strofi spominje riječ Bog), na opkoračenjima. Riječ mirijade ima stilističko značenje, riječ potječe iz grčkog jezika, a znači nebrojeno, mnoštvo, bezbroj. Pjesnik odstupa od pravopisne norme (izostavlja interpunkciju; jedina je interpunkcija u drugoj strofi gdje je dvotočje koje ističe pjesnikov doživljaj vremena). Vrsta lirske pjesme: misaona lirska pjesma Strofa i stih: slobodni stih; stihovi nisu pravilno raspoređeni u strofe ; prva strofa ima tri stiha, druga strofa ima tri sti ha, treća strofa ima dva stiha


Red. broj sata: 27.


Ivo Andrić, Epilog i Nemiri

Nastavno




novoga gradiva

individualni

Datum:



• interpretacija pjesama, stilska obilježja pjesama, doslovna i alegorijska razina pjesme Epilog, raspoloženja i misli izražene u pjesmi Nemiri , naziv Andrićeve zbirke pjesama


• objasniti naziv Andrićeve z birke Ex Ponto, prokomentirati osnovne misli i raspoloženja u pjesmama Epilog i Nemiri

b) afektivni

• promišljati odnos prema životu i smrti


– pokušaj da se učenici prisjete kojoj književnosti pripada rimski pisac Ovidije, kako se zove njegova zbirka pjesama i kojoj lirskoj vrsti pjesme pripadaju; povezivanje

s Andrićem, Andrić – nobelovac (1961.) Razrada

– značaj zbornika Hrvatska mlada lirika – Andrićeve zbirke Ex Ponto i Nemiri – čitanje i interpretacija Epiloga – čitanje i interpretacija Nemira Završetak – čitanje pjesme Bog izbija kao svjetlost Plan ploče (prijenosnika)

Ivo Andrić (1892. – 1975.) - zbirke pjesama Ex Ponto i Nemiri - Nobelova nagrada za književnost 1961.

Epilog

– razgovor oca i sina – alegoričnost: razgovor Boga i

čovjeka – pjesma je strukturirana dijaloški

Nastavni materijal

Nemiri

– svijest o prolaznosti i trajnoj usamljenosti

čovjeka


Red. broj sata: 28.


Miroslav Krleža, Snijeg

Nastavno




novoga gradiva / sat

individualni

Datum:

interpretacije lirske pjesme



• odrediti temu pjesme, prepoznati osnovne motive, objasniti motiv snijega kao motiv unutarnje praznine, prokomentirati

završni motiv prolaznosti Ishodi učenja a) kognitivni

• učenik će: objasniti osnovni motiv snijega i povezati ga s unutarnjom prazninom, objasniti način na koji lirski subjekt doživljava stvarnost, objasniti motiv jalove boli, prokomentirati završni motiv prolaznosti, usporediti Krležin doživljaj života s Andrićevim (Epilog, Nemiri )

b) afektivni

• izraziti svoj doživljaj snijega kao unutarnje pojavnosti


– osnovno i izvedeno značenje riječi snijeg Razrada

– snijeg kao oznaka čovjekove unutarnje praznine – doživljaj vanjskih pojavnosti: prljavost, iskrivljenost stvarnosti, ledeno i sivo – jalova bol lirskoga subjekta – ljudska nemoć pred prolaznosti – obilježja ekspresionizma u hrvatskoj književnosti – predstavnici ekspresionizma u hrvatskoj književnosti Završetak – Krležina drama Kraljevo – obilježja ekspresionističke drame (vizija svijeta u rasapu, suludo komešanje na sceni, tj. masovne scene – strah čovjeka u osvit Prvoga svjetskog rata) Plan ploče (prijenosnika)

Miroslav Krleža, Snijeg - lirski subjekt -------------------

vanjska stvarnost

– unutarnja praznina (tabula rasa)

– prljave vanjske pojave, stvari – pojave, stvari – ružnoća lijepih žena – lijepe žene – ledeno i sivo – boje – osjećaj jalove boli – spoznaja o prolaznosti poentirana u završnom stihu: „I nitko neće znat i da sam i ja bio tu i prošao.” - slobodni stih __________ - ekspresionizam – trajanje: od 1916./17. do 1930.

– književnost kao izraz književnikova unutarnja stanja, strahova, komešanja, usamljenosti, prolaznosti - predstavnici: Miroslav Krleža (pjesništvo, drame)

Antun Branko Šimić Ulderiko Donadini

Ivo Andrić August Cesarec

Nastavni materijal




Miroslav Krleža, Baraka Pet Be

Nastavno




novoga gradiva, sat lektire

individualni

Datum:



• prepoznavanjem i komentiranjem citata, komentiranjem novele, fabule iznijeti obilježja novele (tema, mjesto i vrijeme radnje, simboliku, stilska osobitosti); u nastavnom list iću izraziti razliku između grofa Axelrodea i studenta Vidovića


• prepoznati mjesto i vrijeme radnje te povijesnu podlogu novele, uočiti i argumentirati trodijelnu kompoziciju, prepoznati i prokomentirati razliku između grofa Axelrodea i studenta Vidovića s obzirom na podrijetlo, funkciju, odnos prema ratu, odnos prema drugom čovjeku i prema povijesnim okolnostima u kojima žive; uočiti, prokomentirati i izraziti simboliku Vidovićevih razmišljanja: a) o okolnostima u kojima živ i b) prema tragediji hrvatskoga naroda, prepoznati i izraziti simboliku naslova zbirke novela, prepoznati i objasniti stilska

obilježja novele (ironiju, sarkazam, groteskne slike, ekspresionističke, realističke i naturalističke elemente) b) afektivni

• iznijeti svoj stav prema ratu

Tijek sata (artikulacija) 1. sat Uvod – učenici iznose svoj dojam o noveli; objašnjenje naslova novele (rješavanje 1. i 2. zadatka

u radnoj bilježnici, str. 26.) Razrada

– određivanje glavnoga lika u noveli, vrijeme radnje novele i položaj grofa Axelrodea – lik grofa Maksimilijana Axelrodea – čitanje i komentiranje citata iz radne bilježnice (str. 4.) – nakon zajedničkoga komentiranja, učenici pišu objašnjenja Završetak – objava rezultata i korekcija 2. sat Uvod

– ponavljanje obilježja ekspresionizma Razrada

– rješavanje 5. i 6. zadatka u radnoj bilježnici – objašnjenje završetka novele (7. zadatak) – komentiranje odnosa prema ratu (8. zadatak) – djela iz Krležine ekspresionističke faze (9. zadatak) Završetak – rješavanje nastavnoga listića sa zadatcima s državne mature Plan ploče (prijenosnika) Miroslav Krleža Hrvatski bog Mars

- naslov zbirke: očekuje se jaki, pobjednički bog, a iz tekstova proizlazi da on nije takav jer

baš i nije hrvatski, u službi je tuđina - antiratni stav: čovjek se svodi na biološku razinu, nagon za preživljavanjem, tragedija pojedinaca, trpljenje

- novele: Bitka kod Bistrice Lesne, Domobran Jambrek , Tri domobrana, Kraljevska ugarska domobranska novela, Baraka Pet Be, Hrvatska rapsodija, Smrt Franje Kadavera Baraka Pet Be

- novela - tema: I. svjetski rat; vrijeme radnje: kolovoz 1916. - trodijelna kompozicija - zbirka novela: Hrvatski bog Mars - ironija, sarkazam - groteskne slike - ekspresionistički, naturalistički, realistički elementi - Krležina ekspresionistička faza:

• pjesništvo ( Pjesme I., Pjesme II., Pjesme III. i Lirika, 1918. – 1919.) • drame (Legenda, Kraljevo, Michelangelo Bounarroti ) • novele (Hrvatski bog Mars) Nastavni materijal - nastavni listić sa zadatcima s državne mature

Radna bilježnica, str. 26., 27. i 28. 1. Naziv novele je Baraka Pet Be – naziv odjela u ratnoj bolnici u vrijeme Prvoga svjetskog rata. 2. Pripada zbirci Hrvatski bog Mars. U naslovu je zbirke naziv rimskoga boga rata, očekuje se

jaki, pobjednički bog, a iz tekstova proizlazi da on nije takav jer baš i nije hrvatski, u službi je tuđina. To znači da su Hrvati u prošlosti uvijek ratovali na strani tuđina i ginuli za tuđe interese. 3. Glavni je lik student Vidović. Vrijeme radnje je kolovoz 1916. godine. Grof Maksimilijan Axelrode upravitelj je ratne bolnice. 4. a) groteskna slika mimohoda ranjenika u znak pobjede; simbolika povorke – pogrebna

povorka državi na izdisaju b) Vidović razmišlja o raspetom „Kristušu” koji simbolizira žrtvu hrvatskoga naroda – ispaćenog, ranjenog, nemoćnog, ali i uzvišenog u toj svojoj muci. c) Citirani dio teksta govori o Vidovićev u nihilizmu vezanom uz njegov život u lažnoj, operetnoj civilizaciji u kojoj ljudski život nema nikakvu vrijednost ni smisao. 5. Naturalistički elementi: opis smrada u baraci (opis mjesta na kojem se peru zavoji), prizori umiranja, opijanje ranjenika, silovanje sestara. 6. Ekspresionistički elementi:

a) gibanje mase (kaotičnost zbivanja) – epizoda opijanja ranjenika, mimohod ranjenika u čast pobjede Austro-Ugarske

b) vizualni i zvučni elementi (govor ranjenika, izgled kupaonice, izgled povorke ranjenika) c) krikovi – ekspresija boli (primjer krikova ranjenika koji jaukanjem i zapomaganjem izražavaju svoju patnju) 7. Završetak novele: Vidovićeva želja za pobunom ukazuje na postojanje svijesti o pobuni, ali i nemoć da bi se ona izvršila. Završna je slika groteskna, Vidović upada u vlastito blato – slika nemoći pojedinca u društvenim okolnostima koji ga u potpunosti poražavaju i degradiraju kao ljudsku osobu.

8. U noveli iščitavamo antiratni stav: čovjek se svodi na biološku razinu, nagon za preživljavanjem, tragedija pojedinaca, trpljenje. 9. Krležina ekspresionistička faza: a) pjesništvo (Pjesme I., Pjesme II., Pjesme III. i Lirika, 1918. – 1919.) b) drame (Legenda, Kraljevo, Michelangelo Bounarroti ) c) novele (Hrvatski bog Mars)

Grof Maksimilijan Axelrode, komtur Suver enog malteškog reda, postao je johaniterski

chevalier de justice, u potpunoj gali sa srebrnim krstom, u svojoj četrnaestoj godini. Mjesto šesnaest plemenitih i viteških predaka na liniji svoga gospodina oca i svoje gospođe majke, visokorođene kneginje, potrebnih za rang visokog dostojanstvenika visokog Malteš kog reda, grof Maksimilijan Axelrode brojio je na svojoj lozi dvadeset i osam perjanica i kaciga pod

kojima je već ključala modra krv, pa kada je veliki priorat Suverenog malteškog reda poslao kabinetskoj kancelariji Njegova Veli čanstva skupocjene povelje sa zlatnim pečatima na visoki i najviši „Imprimatur”, to bijaše onda velik događaj kakav se rijetko zbiva na kugli zemaljskoj. Grof Maksimilijan Axelrode imao je za cijeloga svoga života samo jednu i deju, da za svoju visoku maltešku devizu — Pro Fide — povuče goli mač, da se zaogrne svojom crnom pelerinom što pada u teškim naborima, i da sune u smrt, vedra i smiona čela. Kao kad je putovao prvi put u Jeruza lem, zaplakavši gorko na mramoru Santae Mariae Latinae od tuge što mu nije bila dana velika sreća da tu, prije osam stotina godina, posije svoje plemenite kosti sa veli kim Gottfriedom Bouillonskim, ili ako to već ne, a ono da se barem rodio trista ljeta kasnije kada su topovi grmjeli na Rodu i na Malti. Ali ne! On je pao ovamo na globus u kukavno i glupo doba kada su plemeniti Villiers de l'Isle Adami postali kao nekakvi socijalistički agitatori i bune fu karu na prvoga maja, i kada je najveći vojnički događaj po koji manevar na kome se puca slijep o, ali i to slabo jer nekaka v ministar financija i nekakvi „ blesavi” parlamenti viču da armada mnogo

košta. Pfuj, ovo idiotsko doba parnih lokomotiva kad je sve sapeto šinama i takozvanom socijalnom, upravo socijalističkom demokracijom, i kad se pleme niti malteški vitezovi sastaju po hotelima u halbcilindru purgarskom, a i dvoboji su zakonom ukinuti.

Grof Maksimilijan Axelrode tugovao je tako jalovo pune šezdeset i tri godine, kad se jednoga jutra probudio i bilo mu je kao da sanja. (…) Miroslav Krleža, Baraka pet be komtur — viši član viteškog reda, upravitelj većeg broja crkvenih ima nja johaniterski chevalier de justice (še-valje d žistis) — johaniteri, ivanovci, duhovni viteški red osnovan u XI. stoljeću u Palestini, koji je zatim imao mjesto na Kipru, pa na Rodu, a konačno na Malti, odatle naziv Malteški viteški red; gala — svečani ukras, svečano odijelo, paradno odijelo priorat — prior, nastojništvo, poglavarstvo samostana u Katoličkoj Crkvi Imprimatur — formula za odobrenje da se nešto može št ampati, tiskati deviza — geslo, lozinka, mudra izreka (sredstvo plaćanja) Pro Fide — za vjeru pelerina — široka kabanica bez rukava, ogrtač Santa Maria Latina — crkva Sveta Marija Latinska; meštar — u značenju majstor, trgo vac

1. Kojom pripovjednom tehnikom započinje novela Baraka Pet Be? a) pripovijedanjem b) opisivanjem c) unutarnjim monologom d) retrospekcijom 2. Kakvim je tonom napisan tekst?

a) svečanim b) sentimentalnim

c) elegičnim d) ironičnim

3. O čemu je oduvijek sanjao grof Axelrode? a) o carskoj pobjedi

b) o ratničkoj slavi c) o žrtvovanju za vjeru d) o pobjedi pravde

4. Što saznajemo o grofu iz sljedeće rečenice? … grof Maksimilijan Axelrode brojio je na svojoj lozi dvadeset i osam perjanica i kaciga pod kojima je već ključ ala modra krv … a) Bio je pobjednik u dvadeset i osam bitaka. b) Pripada staroj plemićkoj obitelji. c) Bio je blizak Njegovu Veličanstvu . d) Sudjelovao je u križarskim ratovima .

5. Kakav je bio grofov položaj u odnosu na druge plemiće i viteze u predaji zahtjeva za Malteški red? a) Bio je znatno mlađi nego ostali kad je postao johaniterski chevalier de justice. b) Uvelike je u potrebnim uvjetima nadmašio druge dostojanstvenike primane u Malteški red.

c) Oduševio je veliki priorat Suverenoga malteškoga reda svojim zlatnim pečatima. d) Bio je u krvnome srodstvu s kancelarom Njegova Veličanstva. 6. Zašto je grof Maksimilijan Axelrode plakao u Jeruzalemu? a) Prvi je put stigao u Svetu Zemlju. b) Nije pokopan u Santae Mariae Latinae. c) Nije sudjelovao u križarskim ratovima. d) Nije upoznao Gottfrieda Bouillonskoga.

7. Koje je društvene okolnosti i zbivanja svojega doba grof Axelrode odobravao? a) ulogu parlamenta u odnosu na vojsku

b) nastalu društvenu ulogu plemića c) socijalističku demokraciju d) održavanje dvoboja 8. Što radi grof Axelrode u noveli? a) General je na galicijskome ratištu. b) Zapovjednik je vojne bolnice. c) Glavni je kirurg u vojnoj bolnici. d) Teško je ranjen na ratištu .

9. Tko je glavni lik u noveli Baraka Pet Be? a) domobran Jambrek b) dr. med. Kyriales

c) odvjetnik Baločanski d) student Vidović

10. Kako završava glavni lik u noveli Baraka Pet Be? a) Nestaje u ratnom kaosu.

b) Teško je ranjen i umire. c) Dobiva orden za hrabrost. d) Osakaćen se vraća kući .

11. Što je temeljna ideja novele Baraka Pet Be? a) viteška hrabrost b) spašavanje ranjenika c) seljački fatalizam d) besmislenost rata

12. U kojem se vremenu zbiva radnja novele Baraka Pet Be?

a) krajem 19. stoljeća b) tridesetih godina 20. stoljeća c) u drugome desetljeću 20. stoljeća d) u drugoj polovini 20. stoljeća 13. Što označuje baraka u naslovu novele? a) bolnički paviljon b) zapovjedno središte c) spremište streljiva d) zarobljenički logor 14. Kojoj zbirci novela pripada novela Baraka Pet Be? a) Novele b) Hrvatski bog Mars c) Glembajevi d) Hiljadu i jedna smrt 15. Kako glasi genitiv jednine titule i imena grof Maksimilijan Axelrode? a) grofa Maksimilijana Axelroda b) grofa Maksimilijana Axelrodea c) grof Maksimilijana Axelrodea d) grof Maksimilijan Axelroda

16. Koliko ima surečenica u sljedećoj rečenici? Grof Maksimilijan Axelrode tugovao je tako jalove pune šezdeset i tri godine, kad se jednoga jutra probudio i bilo mu je kao da sanja. a) dvije b) tri

c) četiri d) pet

17. Kojoj vrsti leksema pripadaju leksemi grof i vitez? a) oronimima b) eponimima c) arhaizmima d) historizmima

18. Kako se naziva podcrtana stilska figura u sljedećoj rečenici? … grof Maksimilijan Axelrode brojio je na svojoj lozi dvadeset i osam perjanica i kaciga, pod kojima je već ključala modra krv… a) metonimija b) okamenjena metafora c) barokna antiteza d) simbol

19. Što znači sintagma modra krv u sljedećoj rečenici? … grof Maksimilijan Axelrode brojio je na svojoj lozi dvadeset i osam p erjanica i kaciga, pod kojima je već ključala modra krv… a) slavnu prošlost b) nasljednu bolest c) sklonost nasilju d) aristokratsko podrijetlo

20. Što u ponuđenoj leksikografskoj definiciji predstavlja etimološku odrednicu? idila ž (klas. evr.) umjetnička tvorevina u kojoj se opisuje život ljudi koji sretno žive u prirodi i prirodnim životom nastala u staroj Grčkoj a) idila

b) ž c) (klas. evr.)

d) umjetnička tvorevina u kojoj se opisuje život ljudi koji sretno žive u prirodi i prirodnim životom nastala u staroj Grčkoj Rješenja: 1.b, 2.d, 3.b, 4.b, 5.b, 6.c, 7.d, 8.b, 9.d, 10.b, 11.d, 12.c, 1 3.a, 14.b, 15.b, 16.c, 17.d, 18.b, 19.d, 20.c


Red. broj sata: 31.


Ponavljanje i uvježbavanje (književnost)

Nastavno




ponavljanja

parovima

Datum

Nastavna cjelina: avangarda i ekspresionizam


• na osnovi nastavnoga listića koncipiranog na način na koji će biti koncipiran test, ponoviti osnovne pojmove, pisce, obilježja njihovih djela


• učenik će ponoviti sadržaje koji će se ispitivati na pismenoj provjeri znanja

b) afektivni

• poticati zanimanje za povijest književnosti


Ponavljanje periodizacije europske i hrvatske književnosti 20. stoljeća Razrada Ponavljanje prema dobivenim pitanjima. Objava i korekcija rezultata.

Završetak Učenici upisuju predstavnike u periodizaciju s početka sata. D. Z. Riješiti zadatke u radnoj bilježnici.

Plan ploče (prijenosnika) Periodizacija književnosti 20. stoljeća a) prema Solaru

___________________________ Modernizam ____________________________________ kraj 19. i 20. st.

esteticizam

avangarda

kasni modernizam

kraj 19. stoljeća

1915. – 1930.

• književnost

• opire se ideji ljepote i

stvara

dotjeranom stilu

postmodernizam

1930. – 1970.

od 1970.

• obnova realističkih

• relativizam

nastojanja

• sklonost ironiji

vlastitu stvarnost u skladu s

idejom ljepote,

i paradoksu • pobuna, kritika

dotadašnjeg

• na književnost utječu

filozofija i znanost

• kratki knjiž.

oblici

dotjerani stil • isticanje uloge • parnasovci

• egzistencijalizam

podsvijesti

simbolisti larpurlartisti

• futurizam,

dekadencija

ekspresionizam dadaizam nadrealizam

imažinizam kubizam

b) tradicionalna periodizacija modernizam ___________ avangarda ________ 1. razdoblje___2. razdoblje ___ suvremena poč. 20. st.

1915. – 1929.

1929. – 1952.

knjiž.

1952. – 1969.

• pjesništvo: Jesenjin

Lorca Neruda • proza: Kafka, Proust

Nastavni materijal

Nastavni listić.

druga moderna (hrv. književnost)

Ponavljanje

1. Navedi obilježja: a) dadaizma i nadrealizma b) futurizma c) ekspresionizma.

2. Napiši kratku interpretaciju Šimićeve pjesme Moja preobraženja. 3. Objasni odnos stvarnosti i iluzije u Pirandellovoj drami.

4. Navedi obilježja Lorcina pjesništva. 5. Navedi Jesenjinove pjesme i prokomentiraj njegovu povezanost s imažinizmom. 6. U kojem smislu Neruda spaja osobno i univerzalno u pjesmi Ljubavna pjesma? 7. Objasni Pirandellovo odstupanje: a) od tradicionalne dramske kompozicije b) od tradicionalne dramske forme. 8. Objasni simboliku u noveli Baraka Pet Be.

9. Objasni simboliku naslova Krležine zbirke novela. 10. Prokomentiraj stilska obilježja Kafkine Preobrazbe. 11. Objasni ekspresionistička obilježja u Krležinoj pjesmi Snijeg. 12. Objasni naslov Andrićeve pjesme Epilog te naslov njegove zbirke pjesama. 13. Kako se zove Šimićeva zbirka pjesama i u čemu je njezin značaj? Koje je književne časopise pokrenuo Šimić? 14. Navedi tematske cikluse u Šimićevoj zbirci pjesama. 15. Usporedi realistički i moderni roman na temelju romana Otac Goriot i Combray . 16. Prokomentiraj Proustov odnos prema vremenu (Combray ) i poveži to s filozofijom Henrija Bergsona.

Rješenja zadataka u radnoj bilježnici, str. 29. i 30. 1. d; 2. b; 3. d; 4. a; 5. c; 6.a; 7.c; 8.a; 9.c; 10.b; 11.b; 12.d; 13.a; 14.c; 15.c


Red. broj sata: 32.


Pismena provjera znanja (književnost)

Nastavno

Tip nastavnoga sata: sat provjere



znanja

individualni

Datum



• provjera znanja iz književnosti

(-evi)


• učenik će: ukratko interpretirati jednu od Šimićevih pjesama, navesti obilježja, trajanje i predstavnike pojedinih avangardnih pravaca, navesti obilježja Kafkina stvaralaštva, usporediti realistički i moderni roman, objasniti Proustovu impresionističku tehniku, navesti obilježja Jesenjinova i Lorcina pjesništva, objasniti dramu šest lica i Pirandellova odstupanja od tradicionalne drame

b) afektivni

Tijek sata (artikulacija) Uvod Upute za pisanje. Razrada Pisanje rada.

Završetak Komentiranje radova.

Plan ploče (prijenosnika) Nastavni materijal

Ime i prezime _________________ Razred ______________ Datum ________________ Bodovi 13, 14, 15, 16 = 2; 17, 18, 19, 20 = 3; 21, 22, 23 = 4; 24, 25, 26 = 5 A ___/4 1. Napiši interpretaciju Šimićeve pjesme Pjesnici . Pjesnici

Pjesnici su čuđenje u svijetu Oni idu zemljom i njihove oči Rastu pored stvari

Naslonivši uho na ćutanje što ih okružuje i muči pjesnici su vječno treptanje u svijetu

2. Napiši naziv Šimićeve zbirke pjesama i njezin značaj. Navedi časopise koje je pokrenuo A. B. Šimić. ___/4

3. Opiši dramu šest lica (Pirandello, Šest lica traži autora ).

___/2

4. Navedi ekspresionistička obilježja u noveli Baraka Pet Be.

___/2

5. Usporedi Proustov roman s realističkim romanom.

___/4

6. Navedi obilježja Jesenjinova pjesništva.

___/2

7. Dopuni rečenice. __/6 Autor dadaističkog manifesta je _______________. Dada je uništila dadu zato što __________________________________________________________________________. Osnovno obilježje futurizma jest ________________________________________________. Riječ futurus znači _________________. Futurizam se javlja u _______________________. Glavni su predstavnici __________________________ i ____________________________.

8. Objasni obilježja Kafkina stila.

__/2

Ime i prezime _________________ Razred ______________ Datum ________________ Bodovi 13, 14, 15, 16 = 2; 17, 18, 19, 20 = 3; 21, 22, 23 = 4; 24, 25, 26 = 5 B 1. Napiši interpretaciju Šimićeve pjesme Smrt i ja. ___/4 Smrt i ja Smrt nije izvan mene. Ona je u meni

od najprvog početka: sa mnom raste u svakom času Jednog dana ja zastanem a ona raste dalje u meni dok me cijelog ne proraste

i stigne na rub mene. Moj svršetak njen pravi je početak: kad kraljuje dalje sama

2. Navedi tematske cikluse u Šimićevoj zbirci pjesama i pjesme koje im pripadaju. __/4

3. Navedi Pirandellova odstupanja od tradicionalne drame (Pirandello, Šest lica traži autora). __/2

4. Objasni simboliku u Baraci Pet Be.

__/2

5. Objasni Proustovo shvaćanje vremena (poimanje sjećanja) i prokomentiraj u kojem se smislu Proustovo djelo može usporediti s filozofijom Henr yja Bergsona. __/4

6. Navedi obilježja Lorcina pjesništva.

__/2

7. Dopuni rečenice. __/6 Autor nadrealističkog manifesta je st __________________. Na nadrealizam utječe psihoanaliza ______________. Osnovna obilježja nadrealizma jesu: ___________________________________________________________________________ __________________. Osnovno je obilježje ekspresionizma ____________________________________________.

Imažinizam dolazi od latinske riječi ________________, što znači _______________. Osnovno je obilježje imažinizma _______________________________________________ _. 8. Navedi avangardne elemente u Preobrazbi .

__/2


Red. broj sata: 33.


Analiza pismenih radova

Nastavno




ponavljanja

individualni

Datum



• analiza točnosti odgovora, objašnjenje dvojbi i nedoumica učenik će: uočiti pogreške, analizirati odgovore i spoznati razinu svoga znanja


• učenik će: uočiti pogreške, analizirati odgovore i spoznati razinu svoga znanja

b) afektivni

Tijek sata (artikulacija) Uvod Rezultati pismenoga ispita.

Razrada

Pisanje ispravka, iznošenje rješenja, korekcija. Završetak Upute učenicima koji trebaju ispraviti ocjene. Plan ploče (prijenosnika) Nastavni materijal




Bertolt Brecht, Majka Hrabrost i njezina djeca

Nastavno




novoga gradiva / sat lektire

individualni

Datum

Nastavna cjelina: kasni modernizam


• PP prezentacijom i rješavanjem zadataka u radnoj bilježnici objasniti skicu odnosa među likovima, objasniti i prokomentirati odnos prema ratu, navesti i objasniti obilježja epskoga kazališta, objasniti tijek radnje i alegoričnost djela


• Učenik će navesti i objasniti skicu odnosa među likovima, navesti tijek radnje, objasniti stav prema ratu prepoznatljiv u djelu, navesti i ob jasniti obilježja epskoga kazališta, objasniti

efekt začudnosti, objasniti alegorijsko značenje djela (povezivanje s II. svjetskim ratom). b) afektivni

• promišljanje i izražavanje antiratnoga stava

Tijek sata (artikulacija) 1. sat Uvod - dvostruki dnevnik (nastavni listić)

Razrada - rat kao tema djela - Tridesetogodišnji rat u 17. st. - rat – izokretanje vrijednosti, djeca Majke Courage pogibaju zbog svojih vrlina

– Eilif – pljačka, ubijanje = hrabrost – Švicarski Sir – poštenje = smrt – Kattrin – suosjećanje, ljubav prema djeci = smrt – problem ratnog profiterstva – Majka Courage – rat je trgovina, stjecanje, profiterstvo – problem prostitucije – Yvette – prostitucija, bogaćenje, usamljenost – gubljenje najvrjednijeg i najvažnijeg (majka gubi djecu) – čovjek se svodi na životinju (alegoričnost završne slike) / dehumanizacija

Završetak - čovjek se svodi na životinju (alegoričnost završne slike) / dehumanizacija 2. sat Uvod - epska i dramska forma kazališta

Razrada - Pjesma o velikoj kapitulaciji / interpretacija

Završetak - učenici izražavaju mišljenje o majčinskim osjećajima Majke Courage (voli svoju djecu, ali je gruba, ne izražava osjećaje, zaokupljena stjecanjem materija lnih dobara radi lagodnijeg života) Plan ploče (prijenosnika) – PPT Bertolt Brecht Bertolt Brecht, Majka Hrabrost i njezina djeca - drama - vrijeme radnje: Tridesetogodišnji rat u 17. st. - rat – Eilif – pljačka, ubijanje = hrabrost

– Švicarski Sir – poštenje = smrt – Kattrin – suosjećanje, ljubav prema djeci = smrt – Majka Courage – rat je trgovina, stjecanje, profiterstvo – Yvette – prostitucija, bogaćenje, usamljenost – gubljenje najvrjednijeg i najvažnijeg (majka gubi djecu) - alegorijsko značenje: – čovjek se svodi na životinju (alegoričnost završne slike) / dehumanizacija dramsko kazalište – djeluje na osjećaje – dramski je tekst podijeljen na činove i prizore

epsko kazalište – djeluje na razum dramski tekst

– drama je podijeljena na slike koje su numerirane, na početku svake slike je sažetak onoga što će se događati, V -efekt, songovi

– tradicionalna dramska kompozicija (uvod, zaplet,

dramska

– razara se tradicionalna dramska

kompozicija kompozicija

radnja, kulminacija, radnja, peripetija, rasplet)

– glumac se uživljava u lik

glumac

– glumac postaje tumač uloge

koji glumi

– gledatelj je uživljen s radnjom, pasivan promatrač

gledatelj

– gledatelj je aktivan i kritičan, kazališna predstava treba ga navesti na djelovanje

Pjesma o velikoj kapitulaciji

• kapitulacija pojedinca / kapitulacija pred životom htijenje, želje, ideali ------------ stvarnost 1. nada u lijepu bud ućnost

2. suočavanje sa stvarnošću 3. rezignacija

4. kapitulacija (htijenje, želje, ideali nestaju u suočavanju sa surovom stvarnošću) • stvarnost – uništava iluzije – donosi patnju – dehumanizacija svijeta u kojem pojedinac živi Nastavni materijal

Citati Komentari ___________________________________________________________________________

„Tko od rata živjeti se lati Morat će ratu ponešto i dati.” „Kad slušaš kako govore velike glave, ratovi se vode samo

iz straha Božjeg i za sve što je dobro i lijepo. Ali pogleda li se točnije, nisu ni oni tako glupi, ratove oni vode za

dobitak. Inače mali ljudi ne bi s njima ni išli.” „Da, sirotinji treba kuraže. Jer su i inače izgubljeni. Već da ustanu u zoru, i za to u njihovu položaju valja imati hrabrosti. Ili da uzoru kakvu njivu,

i to u ratu! Već i to što donose djecu na svijet pokazuje da imaju kuraže, jer ona nemaju nikakvih izgleda. Jedan drugome moraju biti krvnik, pa ako si pritom gledaju u lice, za to im je dakako

potrebno da imaju kuraže. To što podnose nekakvog cara i nekakvog papu dokaz

je da imaju nevjerojatne kuraže, jer ih oni stoje života.” „Ali kad vidim Vas kako mir primate kao kakav stari ušmrkani rupčić, palcem i kažiprstom, to me ogorčuje kao čovjeka; tek tada uviđam, Vi nećete mir nego rat, i to zato jer tako stječete korist, ali onda nemojte zaboraviti staru izreku: ‚Tko s vragom doručkuje, mora imati dugu žlicu!’”

Rješenja zadataka iz radne bilježnice, str. 35., 36. 1. Skica odnosa među likovima. Kattrin narednik Eilif

Majka Courage vrbovnik

Švicarski Sir 2. Očekivana rješenja. a) Učenici komentiraju narednikov odnos prema ratu. Je li istina da rat stvara red, a da je mir pusta zbrka? Narednik je na strani rata zato što mijenja način života i uvodi red kako bi država mogla funkcionirati. b) Za Majku Courage rat daje mogućnost da se napravi dobar posao. c) Tema djela jest Tridesetogodišnji rat u Europi koji je trajao između 1618. i 1648. godine uglavnom u središnjem dijelu Europe i u njemu je sudjelovao veliki broj europskih kontinentalnih država. Rat je započeo kao sukob između protestanata i katolika, ali se ubrzo pretvorio u opći sukob europskih zemalja. Rat je završio Westfalskim mirom potpisanim 1648. godine između njemačkoga cara i Francuske te njemačkoga cara i Švedske. 3. a) Švicarski Sir umro je zbog poštenja spašavajući vojnu blagajnu, b) Eilif je umro zbog hrabrosti – oteo je stoku seljacima (u ratu to se smatralo hrabrošću, a u miru kaznom , stoga je u doba primirja zbog toga ubijen), c) Kattrin je stradala zbog suosjećanja (zvonima je upozorila grad na napad kako bi spasila djecu).

4. Alegoričnost djela povezana je antiratnom porukom: od rata se ne može profitirati, rat dehumanizira čovjeka i svodi ga na razinu životinje.




1. školska zadaća

Nastavno



područje/područja: izražavanje

pismenoga izražavanja

individualni

Datum

Nastavna cjelina: izražavanje


• provjera sposobnosti samostalnog i kreativnog pismenog izražavanja na zadanu temu


• učenik će: oblikovati pismeni rad trodijelne strukture kao smislenu cjelinu povezanu s temom, pravopisno i gramatički ispravno

b) afektivni

• pisanjem izraziti vlastite misli i osjećaje na određenu temu

Tijek sata (artikulacija) Uvod - zajednički odabir tema

- komentiranje i objašnjenje tema

Razrada - učenici pišu dva školska sata

Završetak - učenici komentiraju za koju su se temu odlučili i zašto Plan ploče (prijenosnika) Nastavni materijal


Red. broj sata: 38.


Ispravak 1. školske zadaće

Nastavno



područje/područja: izražavanje

izražavanja

individualni, rad u skupinama

Datum

Nastavna cjelina:

izražavanje Operacionalizirani cilj (-evi)

• pokazati poznavanje jezičnih pravila, služiti se jezičnim priručnicima • profesor ispisuje na ploču greške, učenici u skupinama traže rješenja u jezičnim priručnicima i zapisuju rješenja na ploču • čitanje najboljega sastavka i komentiranje njegove poruke


• izraziti rješenja konkretnih jezičnih pravila (gramatičkih i pravopisnih), povezati konkretni primjer s pravilom

• komentirati poruku najboljega sastavka b) afektivni

• poticati zanimanje za ovladavanje normom standardnoga jezika

Tijek sata (artikulacija) Uvod - ocjene školskih zadaća

Razrada - pisanje na ploču najučestalijih pogrešaka - učenici traže rješenja u jezičnim priručnicima - rješenja se pišu na ploču

Završetak - čitanje najboljega sastavka - komentiranje njegove poruke

Plan ploče (prijenosnika) Nastavni materijal


Red. broj sata: 39.


Éugene Ionesco, Stolice

Nastavno




novoga gradiva

skupinama, frontalni,

Datum

individualni



• učenici pripremaju prikazivanje scene u razredu, na papiru dobivaju replike koje moraju pripremiti za dramsku izvedbu,

komentiraju što smatraju čudnim, što im se sviđa, što im se ne sviđa – polazište za analizu ulomka i objašnjenje obilježja kazališta apsurda, usporedba kazališta apsurda s epskim kazalištem Ishodi učenja a) kognitivni

• učenik će: navesti dramska lica, objasniti obilježja dramskoga prostora i dramskoga vremena, objasniti jezična obilježja djela i ideju djela, usporediti epsko kazalište s kazališt em apsurda

b) afektivni

• promišljati apsurd u svakodnevici u kojoj pojedinac živi

Tijek sata (artikulacija)

Uvod - učenici u skupinama pripremaju prizor po vlastitom izboru za izvođenje na pozornici Razrada - skupine predstavljaju svoj prizor - biranje najbolje izvedbe - obilježja kazališta apsurda

Završetak - učenici govore kako bi, po njihov u mišljenju, trebalo osmisliti scenografiju za predstavu Ionescova djela

Plan ploče (prijenosnika)

Éugene Ionesco, Stolice, tragična farsa - tragično kao obilježje ljudskoga postojanja, a farsa kao tragedija potpuno lišena uzvišenosti - skica odnosa među likovima: Stari __________ car ______ nevidljivi gosti ________ Govornik Stara - egzistencijalni problemi: ljudska usamljenost, nemogućnost komunikacije; pitanje smisla

života: poruka možda i postoji, ali je nema tko izreći; ljudski se život svodi na gomilanje predmeta i na iščekivanje osmišljavanja vlastitoga postojanja - izvjesna je jedino smrt - Ionesco: tema komada je NIŠTA – odsutnost ljudi, Boga, cara

Kazalište apsurda 1. Zadržava podjelu drame na činove i prizore. 2. Dekonstrukcija radnje, zapleta i dramskoga lika.

3. Ne poštuje se kompozicija tradicionalne drame. 4. Postoji dramska napetost (gleda telj iščekuje nastavak, ali na kraju se uglavnom ne događa ništa što bi zadovoljilo njegovo očekivanje). 5. Nema pjevanih dijelova.

6. Ironizira se i kritički promatra uobičajeno jezično ophođenje – o apsurdu se govori apsurdnim jezikom. 7. Odsutnost logike odraz je vjerovanja da čovjekov položaj u svijetu ne određuje razum, nego apsurd.

Nastavni materijal

Rješenja zadataka u radnoj bilježnici, str. 37. • glavni predstavnik i djelo Epsko kazalište: Bertolt Brecht, Majka Courage i njezina djeca Kazalište apsurda: Eugène Ionesco, Stolice; Samuel Beckett, U očekivanju Godota • dramska forma Epsko kazalište: Drama je podijeljena na slike (za razliku od tradicionalne drame koja je podijeljena na činove i prizore). Kazalište apsurda: U Stolicama postoje činovi i prizori. • kompozicija Epsko kazalište: Brecht u svojoj drami razara tradicionalnu dramsku kompoziciju. Kazalište apsurda: Ionescova drama razara tradicionalnu dramsku kompoziciju. • uloga gledatelja Epsko kazalište: Gledatelj se ne uživljava s likovima, njegov je zadatak biti kritičan i kritički se odnositi prema onome što se vidi na pozornici. Kazalište apsurda: Gledatelj je u najmanju ruku iznenađen izostankom logike u radnji, besmislenim dijalozima, brojnim ponavljanjima, nevidljivim likovima.

• uloga glumca Epsko kazalište: Glumac se ne uživljava u ulogu, on postaje tumač lika koji gledatelju mora prenijeti određenu spoznaju. Kazalište apsurda: Glumac se uživljava u ulogu. • napetost Epsko kazalište: Nema dramske nape tosti (na početku svake slike ukratko se iznosi što će se u toj slici dogoditi). Kazalište apsurda: Postoji dramska napetost.

• osobitosti Epsko kazalište: Efekt začudnosti – nastojanje da se naizgled normalne društvene pojave pokažu iz neobičnog, začudnog kuta. Kazalište apsurda: Osnovna je ideja nerazumijevanje u besmislenom, apsurdnom svijetu u kojem su ljudi otuđeni jedni od drugih, nesposobni čuti, razumjeti, shvatiti onoga drugoga.


Red. broj sata: 40.


E. Hemingway, Zbogom oružje

Nastavno




novoga gradiva

individualni

Datum



• čitanjem i komentiranjem ulomka objasniti obilježja Hemingwayeva stila, objasniti fabulu, odnos među likovima i Hemingwayev stav prema ratu (usporediti ga s Brechtovim)


• učenik će: ukratko iznijeti fabulu djela, objasniti naslov, prokomentirati i objasniti Hemingwayev antiratni stav, objasniti

obilježja Hemingwayeva stila, objasniti pojmove: izgubljena generacija i tvrdo kuhana proza b) afektivni

• izražavanje vlastitoga antirat nog stava

Tijek sata (artikulacija)

Uvod

– o Hemingwayevu životopisu (aktivan život: sudjelovanje u Španjolskom građ anskom ratu, Prvom i Drugom svjetskom ratu (kao dopisnik), povezanost s Havanom; samoubojstvo

– najznačajnija Hemingwayeva djela, Hemingway kao dobitnik Nobelove nagrade Razrada

– čitanje i interpretacija ulomka romana Zbogom oružje – sadržajna i stilska obilježja djela Zaključak – učenici komentiraju svoj odnos prema ratu i književna djela koja su obradili tijekom školske godine, a koja problematiziraju rat (prema nastavnom listiću koji će učenici riješiti za domaću zadaću)

Plan ploče (prijenosnika) Ernest Hemingway (1899. – 1961.)

Zbogom oružje, roman, 1929. - vrijeme radnje: Prvi s vjetski rat, talijansko ratište - glavni likovi: Frederic Henry i Catherine Barkley

– ljubav: idealizirana, sentimentalna, potpuna posvećenost osoba jedne drugoj, bez materijalnih briga i svakodnevnih

uobičajenih problema; završava tragično: kao idealna i savršena ne može opstati u nesavršenom svijetu

- rat zahtijeva uključenost svakog pojedinca - bez velikih iluzija i očekivanja od života; hedonizam: uživanje u druženju, piću, jelu, ženama;

ravnodušnost prema vjeri; ljubav mu mijenja život (ljubav kao posvećenost, potpuno osjećanje i suosjećanje za drugu osobu) - čovjekova prepuštenost životu i nemoć da promijeni životni tijek - tvrdo kuhana proza – stil novinske reportaže (kratke rečenice, mnogo živopisnih dijaloga, slikoviti

opisi, jednostavnost u izražavanju) Nastavni materijal

Nastavni listić 1. Pročitaj ulomak i odgovori na navedena pita nja. „Sad je znao da je riba tu i da ga ruke i leđa ne bole u snu. Ruke brzo zacjeljuju, pomisli. Poprilično su mi iskrvarile, ali će ih slana voda već izliječiti. Tamna voda prave golfske struje najbolji je lijek na svijetu. Samo moram ostati bistre glave. Ruke su obavile svoj posao i dobro

jedrimo. Gubica joj je zatvorena, rep uspravan i plovimo kao braća. Onda mu se malko zamuti u glavi i pomisli, da li to ona mene vuče ili ja nju? Da je vučem za sobom, to se pitanje ne bi postavljalo. A ne bi ni da je riba u čamcu, lišena svoga dostojanstva, ni onda ne bi bilo dvojbe. Ali plove vezani jedno uz drugo pa starac pomisli, ma neka i ona mene vuče ako baš hoće. Ja sam je samo svojim lukavstvom nadmudrio, a ona meni nije htjela učiniti ništa nažao.” E. Hemingway, Starac i more Koju tehniku u oblikovanju lika prepoznaješ u citiranom ulomku? Ukratko objasni navedenu tehniku. Tko je starac o kojem se govori u ulomku? Usporedi starca iz djela Starac i more s Fredericom Henryjem iz djela Zbogom oružj e.

Zašto Hemingwayevu prozu nazivaju tvrdo kuhanom prozom? Objasni pojam izgubljene generacije.

1. Ispuni tablicu. Miroslav Krleža, Ernest

Bertolt Brecht,

Ranko

Baraka pet be,

Hemingway,

Majka Hrabrost

Marinković,

Zbogom oružje,

i njezina djeca,

Kiklop, 1965.

1929.

1939.

književno razdoblje

književna vrsta rat

značaj

Rješenja nastavnoga listića Učenici prepoznaju unutarnji monolog kao književnu tehniku u kojoj lik govori sam sebi. U ulomku se govori o starcu Santiagu koji se na otvorenom moru bori s prirodom i u to j borbi s prirodom gubi svoj ulov.

• problematizacija rata u književnim djelima 20. stoljeća Miroslav Krleža, Ernest Bertolt Brecht, Baraka Pet Be

Ranko

Hemingway,

Majka Hrabrost i

Marinković,

Zbogom oružje,

njezina djeca,

Kiklop, 1965.

1929.

1939.

književno

- ekspresionizam

- kasni

- kasni

- druga

razdoblje

u hrvatskoj

modernizam

modernizam

moderna u

književnosti

hrvatskoj

književnosti književna

- novela

- roman

- drama

- roman

- Prvi svjetski rat

- Prvi svjetski

- Tridesetogodišnji - Drugi

rat

rat u 17. st.

svjetski rat

- životne sudbine

- Amerikanac u

- rat oduzima

- Drugi svjetski

malih ljudi koji

Prvom svjetskom

ljudskost i svodi

rat kao antički

ratuju za druge

ratu

čovjeka na životinju

mitski kiklop

vrsta rat

značaj

koji je zatočio svijet

Priprava za nastavu Ime i prezime nastavnika: Razredni odjel:



Vremenska raslojenost leksika

Nastavno




novoga gradiva

individualni

Datum



• radom na nastavnom listiću i PP prezentacijom objasniti vremenske slojeve leksika te lekseme povezane s pojedinim vremenskim slojevima


Učenik će: rješavanjem zadataka na nastavnom listiću objasniti vremenske slojeve leksika, historizme, arhaizme, zastarjelice,

b) afektivni

pomodnice, oživljenice i novotvorenice. Poticati zanimanje za učenje norme standardnoga jezika.


Čitanje i komentiranje teksta Stjepka Težaka o riječima. Razrada Raslojenost leksika – objašnjenje.

Čitanje i komentiranje teksta Nives Opačić Horugva nam ćuhta. Objašnjenje vremenske raslojenosti leksika: pasivni leksik, aktivni leksik i leksik na prijelazu. Završetak Ponavljanje osnovnih pojmova.

2. sat Uvod Razlozi prelaska leksema iz aktivnoga u pasivni leksik. Razrada Pasivni leksik – objašnjenje: h istorizama, arhaizama i vrsta arhaizama, nekrotizama i

knjiškoga leksika. Objašnjenje novotvorenica i pomodnica. Završetak

Izrada vlastite skice (grafičkoga prikaza) najvažnijih pojmova obrađenih na satu. Plan ploče (prijenosnika) – PP prezentacija (Vremenska raslojenost leksika) Nastavni materijal – nastavni listić Horugva nam ćuhta (Nives Opačić)

Horugva nam ćuhta Prvu verziju ovoga teksta pisala sam dan uoči još jedne, dakako sudbonosne, utakmice za opstanak Hrvatske na europskom nogometnom nebu, one s još jednim „povijesnim” neprijateljem, Turcima, pa još k tome pod Bečom, kad se očekivao (a umalo i ostvario) šlag na nogometnoj torti i prolazak Hrvatske u polufinale ovogodišnjega Europskoga nogometnog prvenstva. No uvijek po istom uzorku umjetno pumpani balon „svekolikoga vatrenog ludila” ispuhao se – uz malo peha i podosta lakomislenosti hrvatske nogometne vrste – pa šlag na nogometnoj torti (uz

dobrano podgrijavane apetite) nismo dočekali. Bez obzira na ishod, tri smo tjedna gledali kako nam nepregledan broj horugvi ćuhta – na kućama, vozilima, antenama... Još dok sam nešto ispitivala studente kroatistike, brzo sam shvatila da im ni izričaji „oca hrvatske književnosti” Marka Marulića, poput čuhtati se (mi kao da smo nedorasla nacija, pa ne mož emo ništa bez „očeva” ni u književnosti, ni u znanosti,pa onda ni u politici), baš i ne leže. Ni antologijska pjesma Tina Ujevića Oproštaj , napisana jezikom koji želi oponašati onaj Marulićev, nije prolazila ništa bolje. Kamen spoticanja bio je upravo završni stih pjesme: Korugva nam ćuhta; gremo, mi puntari! Nives Opačić


Red. broj sata: 43.


Područna raslojenost leksika

Nastavno




novoga gradiva

individualni

Datum



• na osnovi udžbeničke jedinice objasniti osnovne pojmove

(-evi)

vezane uz prostornu raslojenost leksika


• učenik će: objasniti pojmove: dijalektizmi, regionalizmi, lokalizmi te na primjerima razlikovati vrste dijalektizama

b) afektivni

Poticati zanimanje za učenje norme standardnoga jezika.

Tijek sata (artikulacija) Uvod Rad na tekstu – Recept .

Izdvojite riječi i izraze koji ne pripadaju standardnom jeziku. Pokušajte odrediti govorom kojega mjesta ili regije govore likovi koji se služe standardnim jezikom. Razrada

Objašnjenje područne raslojeno sti leksika. Objašnjenje pojmova: idiom i idiolekt. Objašnjenje pojmova: lokalizmi i regionalizmi. Objašnjenje dijalektizama i vrsta dijalektizama. Završetak Ponavljanje osnovnih pojmova.

Plan ploče (prijenosnika) – PPT (Područna raslojenost leksi ka) Nastavni materijal




Albert Camus, Stranac

Nastavno




novoga gradiva

individualni

Datum


Operacionalizirani Operacionalizirani cilj (-evi)

• rješavanjem zadataka u radnoj bilježnici bilježe se argumenti kojima bi učenici optužili, odnosno obranili Meursaulta, skici ra se odnos među likovima, objašnjava se pojam apsurda; uspoređuje se apsurd u Stolicama i apsurd u Strancu


• učenik će: odrediti književnu vrstu kojoj djelo pripada, objasniti kompoziciju, odrediti stilska obilježja djela, i znijeti argumente kojima bi optužili/obranili Meursaulta, skicirati i objasniti odnos među likovima, objasniti pojam apsurda u djelu

b) afektivni

• poticati zanimanje za književnost i čitanje, poticati učenike na razmišljanje o životu i svijetu u kojem pojedinac živi te na izražavanje vlastitog odnosa prema tom svijetu


– razgovor o dojmovima koje je djelo ostavilo na učenike; komentiranje naslova na osnovi autorovog predgovora Razrada

– apsurd u Strancu i Strancu i u Stolicama, objašnjenje i grafički prikaz – komentari, pitanja Zaključak – čitanje – čitanje i komentiranje ulomka iz Mita o Sizifu 2. sat Motivacija

– zadatak: riješiti zadatke u radnoj bilježnici; b ilježnici; čitanje pitanja, rješavanje dvojbi

Razrada

– učenici samostalno rješavaju zadatke Zaključak – ocjenjivanje učenika Plan ploče (prijenosnika) (prijenosnika) Albert Camus (1913. – 1960.), Stranac , 1942. - roman, glavni lik kao stranac u svijetu u kojem živi („Mersault ne želi pojednostavniti sebi život. On

govori ono što jest, on odbija prikazivati svoje osjećaje, a društvo se zbog toga odmah osjeća ugroženo.”) s v i j e t – apsurdan nepravda nasilje usamljenost

smrt patnja

filozof i

automatizam bolest

umjetnik

siromaštvo

| č o v j e k – svjedok kriza koje se pov lače – stranac u takvom svijetu i vraćaju poput

totalitarizam

|

pitanje: Je li vrijedno živjeti? | APSURDNOM SVIJETU SUPROTSTAVLJA

POBUNU (vraća čovjeku dostojanstvo) I UMJETNOST (uspostavlja puninu svijeta). Camus = filozof apsurda i pobune

Eugène Ionesco (1912. – 1994.), Stolice, 1952. - drama apsurda s v i je t – apsurdan usamljenost besmisao tragika postojanja

proturječnosti automatizam

ograničenost

umjetnik/pisac |

umjetničko djelo |

cilj: publika i sama treba osjetiti apsurd – ne postoji komunikacija (ponavljanja, proturječja

kuge

nelogičnosti) – nevidljivi likovi – gomilanje praznih stolica; nijemi govornik ne mo že prenijeti poruku svijetu

– tragičan završetak Staroga i Stare Nastavni materijal

Rješenja zadataka iz radne bilježnice Str. 32. djela Stolice Éugenea Ionesca, a drugi 1. Učenici će smjestiti ulomke: prvi ulomak u okvir djela Stolice ulomak u okviru djela Stranac Alberta Stranac Alberta Camusja. 2. Stari i Stara likovi su u drami Stolice, oni primaju nevidljive goste i očekuju Govornika koji treba prenijeti njihovu poruku svijetu. Govornik ne ispunjava njihova očekivanja jer je gluhonijem, ali oni se osobno u to ne uvjeravaju jer prije no što on promumlja , i time dokaže kako ne govori artikulirano, oni se bacaju svaki kroz svoj prozor. 3. Tijekom drame likovi i čitatelj/gledatelj čitatelj/gledatelj iščekuju govornika koji treba izreći poruku svijetu, činjenica da je on gluhonijem ukazuje na to da poruka možda i postoji, ali je nema tko izreći. 4. Didaskalije su u ulomku vrlo šture i ukazuju na ponašanje likova. 5. Stolice – naslov drame Éugenea Ionesca ukazuje na temu dr ame: prazne stolice, odnosno

odsustvo ljudi, cara, tema drame je ništa (kao što je sam Ionesco rekao). Camusjev se roman stranac u svijetu u kojem kojem živi. zove Stranac jer je glavni lik Meursault stranac 6. Apsurd u Strancu povezan Strancu povezan je s Meursaultovom sviješću o apsurdnosti življenja nakon čega Stolicama gledatelj sam mora osjetiti on i smrtnu kaznu prihvaća kao nešto normalno, a u Stolicama gledatelj apsurd preko besmislenih dijaloga, gomilanja stolica, nevidljivih likova, gluhonijemog govornika. 7. Meursault smatra da je u prednosti pred ispovjednikom jer je spoznao apsurd života. 8. U ulomku iščitavamo da Meursault prezire sve uobičajene društvene i moralne vrijednosti v rijednosti

koje prihvaća današnji čovjek kao nešto normalno, on je spoznao istinu i smatra da je time osmislio vlastiti život. 9. Meursault se može usporediti sa Sizifom jer su i jedan i drugi vezani uz apsurd, Sizif ga ne spoznaje, ali živi apsurd, a Meursault M eursault ga spoznaje i zato može biti sretan iako ga očekuje smrtna kazna.

Učenik će očekivane odgovore oblikovati u esej s citatima, odgovarajućim brojem riječi, trodijelnom strukturom.

Str. 38., 39., 40.

1. Skica odnosa među likovima: Salamano

majka

Raymond

Meursault

Celeste

Marie ispovjednik

Arapin

Priprave Za 4 Razred Strukovne

Recommend Documents