IZDAJE VOJNOIZDAVAČKI I NOVINSKI CENTAR Za izdavača dr Nikola Popović, pukovnik, načelnik Centra Biblioteka RATNA PROŠLOST N A R O D A I NARODNOSTI JUGOSLAVIJE Knjiga ČETRISTO PRVA
MONOGRAFIJA JEDINICA NOVJ I PO JUGOSLAVIJE Knjiga STO SEDAMDESET DEVETA
UREĐIVAČKI ODBOR Antonić dr Zdravko-, Branković dr Slobodan, potpukovnik; Dizdar mr Zdravko-, Đondović Radomir, pukovnik, sekretar; Fidanova dr Slavka\ Janić Aleksandar, general-pukovnik; Kotevski Melodije, general-potpukovnik; Kozličić dr Mithad, kapetan korvete; Matović Ivan, pukovnik; Oro Svetozar, general-potpukovnik, predsednik, Pavlović Predrag, pukovnik; Popov dr Čedo-, Popović dr Nikola, pukovnik; Stanišić Milija, general-potpukovnik; Šukrija Ali-, Trgo Fabijan, general-potpukovnik; Višnjić Petar, pukovnik; Vrtar mr August, general-pukovnik; Vukčević dr Slavko, potpukovnik; Zečević dr Momčilo GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK Radomir Đondović, pukovnik UREDNIK potpukovnik Novica Šolaja, profesor RECENZENT Vojislav Radović, general-major STRUČNI REDAKTOR Angel Ončevski, general-major
B e o g r a d 1991.
U D K 358.411:949.71NOB PEJČIĆ, Predrag Četrdeset druga vazduhoplovna divizija / Predrag Pejčić. - Beograd : Vojnoizdavački i novinski centar : Komanda RV i P V O , 1991 (Beograd : Vojna štamparija). - 322 str. : ilustr. ; 24 cm (Biblioteka Ratna prošlost naroda i narodnosti Jugoslavije ; knj. 401. Monografije jedinica NOVJ i PO Jugoslavije ; knj. 179) (Edicija Vazduhoplovstvo u narodnooslobodilačkom ratu ; knj. 4) Tiraž 2000 primeraka. a) Vazduhoplovstvo u N O R - u - Četrdeset druga vazduhoplovna divizija NOVJ
Monografija Č E T R D E S E T D R U G A V A Z D U H O P L O V N A D I V I Z I J A predstavlja sistematizovano štivo o jednoj od dve vazduhoplovne divizije NOVJ (JA). To je značajan naučni i istorijski doprinos vojnoj istoriografiji, vojnoj publicistici i istoriji našeg ratnog vazduhoplovstva. U knjizi je dat borbeni put ove vazduhoplovne divizije, a posebno su istaknuta ratna dejstva u završnim operacijama za oslobođenje Jugoslavije. Knjiga sadrži i karakteristike dejstava, sadejstvo i koordinaciju sa jedinicama Jugoslovenske armije, izbor iz originalnih dokumenata, fotografije, kao i spiskove ljudstva po vazduhoplovnim pukovima i ostalim organizacijskim jedinicama 42. vazduhoplovne divizije.
CIP - katalogizacija u publikaciji Centralna biblioteka J N A
Uvod
K
rajem septembra 1944. Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije već je predstavljala značajnu vojnu snagu koja je, do tada, oslobodila veliki deo naše zemlje. U njenom sastavu nalazilo se 50 divizija, znatan broj samostalnih brigada i partizanskih odreda, K N O J , kao i jedinice Ratne mornarice. Nad teritorijom Jugoslavije u to vreme dejstvovalo je nekoliko jedinica Vazduhoplovstva N O V J : 1. i 2. eskadrila N O V J , koje su u operativno-administrativnom pogledu bile potčinjene Štabu 281. vinga B A F (Balkan Air Force - Balkanske savezničke vazduhoplovne snage), Eskadrila za vezu Vrhovnog štaba N O V i P O J , kao i Eskadrila 5. korpusa N O V J . Nad Jugoslavijom su, takođe, dejstvovale i vazduhoplovne jedinice saveznika koje su se bazirale na aerodromima u Italiji i severnoj Africi: R A F (Royal Air Force - Britansko ratno vazduhoplovstvo) i U S A A F (United States Air Army Force - Ratno vazduhoplovstvo SAD, 1 ) kao i WS (Voennye vozdušnye sily - Ratno vazduhoplovstvo Sovjetskog Saveza), 2 ' koje su bazirale na aerodromima u Ukrajini, Rumuniji i Bugarskoj. Prvih dana septembra 1944. sovjetske jedinice iz sastava 3. ukrajinskog fronta izbile su na rumunsko-bugarsku granicu, a zatim, za dva dana, 8. i 9. septembra, zaposele polovinu bugarske teritorije. Prodor Crvene armije kroz Rumuniju i Bugarsku bio je izuzetno slučajan za vojno-političku situaciju na Balkanu, a posebno za našu zemlju, preko koje je nemačka Grupa armija „ E " otpočela da se izvlači iz Grčke. Neposredno izbijanje Crvene armije na Dunav ugrozilo je i nemačke jedinice koje su, prvenstveno, bile u Srbiji. Na Balkanskom poluostrvu nalazile su se sledeće nemačke i kvislinške jedinice: - Grupa armija „ E " u čijem su sastavu bile: 2. tenkovska armija raspoređena u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnog Gori i Albaniji; jedinice pod komandom nemačkog vojnog komandanta za Srbiju, i - Grupa armija „ E " u Grčkoj. " Detaljnije podatke o dejstvu avijacije zapadnih saveznika nad Jugoslavijom u drugom svetskom ratu videti monografiju „Prva i Druga eskadrila N O V J " , P. Pejčića, u izdanju VINC, Beograd, 1991. Podaci o dejstvu sovjetskog vazduhoplovstva obrađuju se u glavi XII - Saradnja i koordinacija borbenih dejstava.
Ukupne neprijateljeve snage, zajedno sa kvislinzima (ustaše, četnici, belogardejci, balisti, muslimanska milicija, itd) iznosile su oko 700.000 ljudi, što je predstavljalo izuzetnu brojnu nadmoćnost nad NOVJ koja je, tada, brojala oko 400.000 starešina i boraca. Pored tih snaga, Nemci su raspolagali i ratnom mornaricom. Nemačke vazduhoplovne snage, u drugoj polovini 1944, bile su pod komandom vazduhoplovstva „Jugoistok". Zbog razvoja vojne situacije - u kojoj je Crvena armija snažno prodirala na južnom pravcu svog nastupanja i u vreme kada je i u Rumunija napustila Sile osovine - nemačko vojno rukovodstvo formira novu vazduhoplovnu grupaciju „Severni Balkan", čije su avijacijske jedinice bazirale na aerodromima u Banatu. Nemačka avijacija je u to vreme, praktično, izavršavala višenamenske zadatke. Vazduhoplovna grupacija „Severni Balkan" je organizovana radi pružanja podrške nemačkoj grupi kopnenih jedinica „Bazin", koja je bila određena da brani Banat, ali isto tako i ostalim nemačkim snagama koje su ratovale u istočnoj Srbiji, u odbrani Beograda, a kasnije na sremskom frontu i u istočnoj Bosni. Nemački komandant vazduhoplovnih snaga u Grčkoj upotrebljavao je avijaciju za zaštitu jedinica koje su se izvlačile preko naše zemlje. Tom prilikom nemačka avijacija je koristila sledeće aerodrome: Bitolj, Tetovo i Skoplje, zatim Obilić kod Prištine i Kraljevo, a kasnije Podgoricu (Titograd) i Berane (Ivangrad) i ostale u dubini naše zemlje. Avijacijske jedinice „Severni Balkan" brojile su oko 20 eskadrila, od čega: deset eskadrila borbene avijacije, po tri eskadrile dnevnih i noćnih lovaca, kao i tri do četiri izviđačke. Avioni su izvesno vreme bazirali na aerodromima: Zemun, Niš, Kragujevac, Kruševac, Kraljevo, zatim Novi Sad i Vukovar, kao i na aerodromima u Banatu: Pančevo, Kovin, Ečka, Starčevo, Ilandža i Orlovat. Početkom novembra 1944. komandu nad svim avijacijskim jedinicama je preuzela Komanda 4. vazduhoplovne flote, s obzirom da je prethodno ukinuta Vazduhoplovna komanda „Jugoistok", koja se zajedno sa ostalim snagama nemačkog Vermahta povlačila ispred Crvene armije i tih dana bila u Mađarskoj. Pored ukinute komande „Jugoistok", rasformirana je i grupacija „Severni Balkan". Sve avijacijske jedinice koje su se nalazile u Mađarskoj, ali su dejstvovale nad Jugoslavijom (severna Bačka i Baranja), došle su pod Komandu 2. vazduhoplovnog korpusa. Za upotrebu avijacije nad Hrvatskom ponovo je imenovana komanda „Avijacija Hrvatska", koja je i ranije postojala. U vreme kada otpočinju dejstva Grupe vazduhoplovnih divizija, odnosno sredinom januara 1945. komandu nad jedinicama nemačke avijacije, koja se nalazila u južnoj i zapadnoj Mađarskoj, preuzima 1. vazduhoplovni korpus. Komandant tog korpusa odlučivao je o borbenim dejstvima avijacije između Dunava i Drave. Nemačko vojno rukovodstvo je smatralo da bi, u vreme kada su sovjetske jedinice pripremile i izvodile budimpeštansku operaciju,
6
avijaciju trebalo koncentrisati u severnoj Mađarskoj. Nemačke procene ukazivale su da je u sovjetskoj 17. vazduhoplovnoj armiji, koja je dejstvovala i nad delom teritorije jugoslavije i južne Mađarske, bilo oko 780 aviona, dok je u 5. i 8. vazduhoplovnoj armiji bilo još oko 2.200 aviona, odnosno da se u tri sovjetske vazduhoplovne armije nalazi blizu 3.000 aviona. Avioni 5. i 8. armije izvršavali su borbene zadatke nad severnom Mađarskom i Čehoslovačkom. Nasuprot njima, u sastavu nemačke 4. vazduhoplovne flote, prema sovjetskim procenama, bilo je svega 656 aviona. Upravo zbog toga što su sovjetske kopnene snage, vazduhoplovstvo i mornarica težište svog napada usmerile prema Budimpešti, Komanda 4. vazduhoplovne flote takođe je skocentrisala svoje snage na tom pravcu. Iz tih razloga je za izvršenje borbenih zadataka na svom južnom krilu, odnosno i nad Jugoslavijom, 4. vazduhoplovna flota ostavila znatno manje snage od onih koje su dejstvovale u drugoj polovini 1944. Zbog opšte vojne i strategijske situacije - kako na ovom delu vojišta tako i na zapadnom i italijanskom frontu - Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije (NKOJ) i sovjetska vrhovna komanda (Stavka) ocenili su da su potrebna zajednička dejstva NOVJ i Crvene armije u delu Jugoslavije. Procenjeno je da će ta dejstva biti od obostrane koristi: za NOVJ - koja u to vreme nije raspolagala savremenim naoružanjem (tenkovi, avioni, itd) i za Crvenu armiju - koja je time zaštitila svoj levi blok u budimpeštanskoj operaciji. U tom cilju je u Moskvi, 21. septembra 1944, potpisan „Sporazum 0 koordinaciji dejstava NOVJ i Crvene armije", po kome će - u okviru zajedničke operacije za oslobođenje Beograda - sa jedinicama NOVJ učestvovati, pored kopnenih snaga i rečne ratne flotile, i jedna vazduhoplovna grupa iz sastava 17. vazduhoplovne armije. Tom prilikom Državni komitet odbrane SSSR je doneo odluku da se NOVJ ustupi naoružanje i oprema za jednu tenkovsku brigadu, 12 pešadijskih i dve vazduhoplovne divizije. O privremenom ulasku sovjetskih trupa na delu jugoslovenske teritorije u Moskvi je izdat zvanični kominike. 3 * Detalji sadejstva i koordinacije borbenih aktivnosti u istočnoj Srbiji i oslobođenju Beograda utanačeni su 4. i 5. oktobra 1944. tokom susreta vrhovnog komandanta N O V i POJ i načelnika Štaba 3. ukrajinskog fronta Crvene armije (general-pukovnik Sergej Birjuzov). Vrhovni komandant N O V 1 PÓJ je, međutim, 15. oktobra predložio da se sovjetske jedinice (ojačani 4. gardijski motomehanizovani korpus - koji je u to vreme sadejstvovao glavnim snagama 1. armijske grupe N O V j u beogradskoj operaciji) pomere u rejon Sremske Mitrovice kako bi pomogle NOVJ u zarobljavanju i uništavanju neprijateljevih snaga u okuci Dunava do ušća Save. Za takvu operaciju Stab sovjetske vrhovne komande nije odmah mogao da pruži saglasnost, te se vrhovni komandant N O V i POJ, dan posle toga, 15/16. oktobra iz Krajove prebacio u Vršac. 11
Videti saopštenje Telegrafske agencije Sovjetskog Saveza (TASS) od 29. novembra 1944. u zborniku dokumenata „Spoljna politika Sovjetskog Saveza u doba otadžbinskog rata", tom II, Moskva 1946. (na ruskom jeziku).
7
Ustupanje vazduhoplovne tehnike i opreme regulisano je „Ugovorom o predaju Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije dve vazduhoplovne divizije i jedne oblasne vazduhoplovne baze Crvene armije". Ugovor su, 15. novembra 1944, u Beogradu potpisali vrhovni komandant N O V i POJ i komandant 3. ukrajinskog fronta (maršal Fjodor Tolbuhin). Tekst tog ugovora glasi: „Ugovor o predaji Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije dve vazduhoplovne divizije i jedne oblasne baze Crvene armije" - 15. novembar 1945. Po ovlašćenju Vrhovnog komandanta Crvene armije, maršal Sovjetskog Saveza F. I. Tolbuhin - s jedne strane i vrhovni komandant Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije maršal Jugoslavije Josip Broz Tito - s druge strane, dogovorile su se o sledećem: Tačka 1. - Na molbu vrhovnog komandanta NOVJ maršala Jugoslavije Josipa Broza Tita, a u cilju pomoći Sovjetskog Saveza Jugoslaviji, maršal Sovjetskog Saveza F. I. Tolbuhin predaje, a maršal Jugoslavije J. B. Tito prima - dve vazduhoplovne divizije i jednu oblasnu vazduhoplovnu bazu s celokupnom opremom i naoružanjem, sredstvima tehničkog i materijalnog obezbedenja u skladu sa prilogom br. 1. Tačka 2. - Dve divizije i jedna oblasna vazduhoplovna baza, koji se ovim predaju, s celokupnom ljudstvom, naoružanjem i opremom, prelaze na raspolaganje i potčinjenost u Vrhovni štab Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije na dan potpisivanja ovog ugovora. Tačka 3. - Vrhovni štab Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, obavezan je da najkasnije posle četiri meseca od dana potpisivanja ovog ugovora, sve ljudstvo Crvene armije - divizija i oblasne vazduhoplovne baze koji se predaju, zameni odgovarajućim obučenim ljudstvom Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije. Tačka 4. - Pitanje materijalne ili bilo kakve druge naknade od strane Jugoslavije Sovjetskom Savezu za oružje, opremu i drugi materijal, koji se po ovom ugovoru predaju, rešavaće se posebnim dogovorom kojim će biti predviđena naknada za svu pomoć koju Sovjetski Savez pruža Jugoslaviji. Tačka 5. - Ovaj Ugovor sačinjen je u dva primerka, na ruskom i srpskom jeziku i stupa na snagu od momenta njegovog potpisivanja. Po ovalšćenju Vrhovnog komandanta Crvene armije, maršal Sovjetskog Saveza Tolbuhin, s.r. Vrhovni komandant N O V J , maršal Jugoslavije, J. B. Tito, s.r. „15. novembar 1944. godine, grad Beograd". 4 ' 4)
8
Vojnoistorijski časopis br. 3/1978; dok. 16, Moskva (na ruskom jeziku). S obzirom da se nije raspolagalo ovim dokumentom, u jugoslovenskoj istoriografiji je, međutim, prihvaćeno da je ovaj ugovor potpisan 16. oktobra u Beloj Crkvi. Tako se prvi pogrešan izvor o datumu potpisivanja prenosio sve vreme u svim našim vazduhoplovnim publikacijama. Zanimljivo je da se sve do objavljivanja ovog ugovora i u sovjetskoj istoriografiji donosili pogrešni zaključci o datumu kao, na primer, u monografiji tendencioznog
Predaja te opreme i naoružanja našoj zemlji ovako je komentarisana u sovjetskoj istoriografiji: „Na molbu jugoslovenskog komandovanja 15. novembra 1944. sovjetska vlada je predala u operativnu potčinjenost 10. gardijsku jurišnu i 236. lovačku vazduhoplovnu diviziju, a takođe i 9. oblasnu vazduhoplovnu bazu, 15 aviona za vezu i nekoliko transportnih aviona. Tako se u N O V J stvorila vazduhoplovna grupa (oko 350 aviona) pod komandom sovjetskog general-majora avijacije Vitruka!" 5 ' Prilog br. 1, koji se navodi u Ugovoru u tački 1, sadrži: - prvo, spiskove: jedinica 10. gardijske voronješko-kijevske jurišne vazduhoplovne divizije odlikovane Ordenom Kutuzova II stepena; jedinica 236. lovačke divizije, i jedinica 9. oblasne vazduhoplovne baze; - drugo, brojno stanje 236. lovačke i 10. jurišne divizije i 9. oblasne vazduhoplovne baze; - treće, brojno stanje aviona „jak-1", „jak-3", „jak-9", ,,jak-7" školski, „iljušin" 11-2, UI1-2 (školski) i Po-2 iz sastava ove dve divizije, i - četvrto, vrstu i brojno stanje auto-moto sredstava. Premda je tačka 2. Ugovora precizirala da te dve divizije i vazduhoplovna baza prelaze na raspolaganje i potčinjenost u Vrhovni štab N O V J „na dan potpisivanja", tj. 15. novembra 1944, tokom sledećeg perioda i neposredno do pred kraj rata, nastupili su izvesni problemi. Komandant Vazduhoplovstva N O V J (general-major France Pire) obratio se Vrhovnom štabu iznoseći poteškoće koje su nastupile u vezi sa prijemom te vazduhoplovne grupe, koja je po svom komandantu (general-major Andrej Nikiforovič Vitruk) dobila i svoje ime: „Grupa generala Vitruka sada je neposredno potčinjena komandantu 17. vazdušne armije, generalu Sudecu, koji je upotrebljava samo za borbene zadatke, kao sastavnu jedinicu 17. vazdušne armije. Ne vodi se računa o drugom zadatku ove avio-grupe, kao što je organizaciono-instruktorski u vezi sa formiranjem naših letačkih i pozadinskih vazduhoplovnih jedinica. Avio-grupa generala Vitruka ima naređenje da pripremi i obuči za prijem materijala samo naše tehničko osoblje. Međutim, nije rešeno ko će i gde izvršiti obuku i trenažu letačkog i ostalog pomoćnog osoblja, koje treba da popuni jedinice grupe Vitruk. Da bi se navedene smetnje otklonile i stvari postavile na svoje mesto, u cilju što brže obuke i pripreme celokupnog ljudstva koje će primiti letačke i pozadinske jedinice grupe Vitruk, treba najhitnije regulisati sledeće: naslova „Sovjetske oružane snage u borbi za oslobođenje naroda Jugoslavije" (izdanje Ministarstva odbrane SSSR, Moskva, 1960, na ruskom jeziku) u kojoj se navodi da je ugovor potpisan 16. oktobra 1944. ,,u rejonu Beograda". Međutim, u knjizi „Oslobodilačka misija sovjetske oružane sile u drugom svetskom ratu" (Moskva, 1974, na ruskom jeziku) 16. oktobar se uzima kao datum kada je sovjetsko rukovodstvo naredilo maršalu Tolbuhinu da posle beogradske operacije dejstvuje u dubini Jugoslavije. „Oslobodilačka misija sovjetskih oružanih snaga u drugom svetskom ratu" (izdanje političke literature), Moskva, 1974, (na ruskom jeziku).
9
1. - Preko Vrhovne komande Crvene armije treba izdejstvovati naređenje da je avio-grupa generala majora Vitruka neposredno potčinjena maršalu Titu. 2. - Da se naše osoblje svih specijalnosti odmah raspoređuje u odgovarajuće jedinice pod istim uslovima kao i sovjetsko osoblje. Na taj način bi se sve osoblje, po svim jedinicama grupe Vitruk, dupliralo sa našim osobljem i tako u što kraćem roku osposobilo za samostalan rad. 3. - U vezi s tim treba regulisati da se sve naše osoblje koje bude raspoređeno u sovjetske jedinice, snabdeva svim potrebama iz sovjetskih izvora kao i njihovo osoblje, izuzev ishrane, koja bi se preko intendanture grupe Vitruk, po trebovanju, povlačila iz naših izvora po područjima po trebovanju za broj našeg osoblja koje se u ovim jedinicama nalazi. 4. - Pošto se redovno snabdevanje sovjetskih jedinica grupe Vitruk vrši po ustaljenoj normi za 17. vazd. armiju, to se sve potrebe u duhu tačke 3. neće moći povlačiti i za naše osoblje. Zato je neophodno potrebno da se snabdevanje jedinica grupe Vitruk osigura direktnim putem iz Sovjetskog Saveza u odgovarajućoj količini. Za donošenje ovakvog rešenja je nadležna jedino Vrhovna komanda Crvene armije. 5. - Istim načinom snabdevanja, kao pod tačkom 4. treba regulisati i snabdevanje gorivom i mazivom, kao i tehničkim potrebama za avione i automobile. 6. - Sve letačko osoblje koje je prikupljeno, treba što pre uvežbavati u zasebnoj trenažnoj pilotskoj školi, koja će letače osposobljavati i upućivati na raspored u eskadrile grupe Vitruk. „Molim da se sva ova pitanja reše u duhu predloga. U protivnom, preuzimanje dodelj ene nam grupe Vitruk neće biti završeno u predviđenom vremenu . Ove i druge poteškoće odraziće se, u izvesnom smislu, na dalji tok dejstava jugoslovenskih vazduhoplovnih pukova, ali isto tako i sovjetskih, u prvom redu na koordinaciju i sadejstvo avijacije sa jedinicama 1, 2. i 3. jugoslovenske armije, kojima je pružana vazduhoplovna podrška, a posebno u određenim etapama izvođenja borbenih dejstava u našoj zemlji. Pomoć koju su sovjetske jedinice otpočele da pružaju NOVJ naišla je na izvesno negodovanje kod zapadnih saveznika. Oni su, kao što je poznato, pomogli u obuci i formiranju 1. i 2. eskadrile N O V J , a dejstvima BAF-a pružali vazduhoplovnu podršku jedinicama N O V J . Tokom N O R - a pružali su i veliku pomoć u dopremanju ratnog materijala, hrane i sanitetske opreme, kao i u evakuaciji ranjenika, bolesnika, dece, žena i iznemoglih u savezničke vojne bolnice u Italiji. Početak kulminacije zahlađivanja odnosa među saveznicima, odnosno unošenje sve hladnijih tonova u međusavezničke odnose, predstavlja kritička analiza saradnje Jugoslavije i Sovjetskog Saveza, pri čemu se, 6)
Arhiv OS (u daljem tekstu: AOS),"k. 1466/1, br. reg. 24-2.
10
kao prioritetno, kod Britanaca ističe strah od uspostavljanja još čvršćih veza: „To sigurno ne bi bilo u našem dugoročnom interesu, jer želimo, ako je moguće, da navedemo jugoslovensko vazduhoplovstvo da od nas očekuje avione i obučavanje, ne samo za vreme rata, već i kasnije.. ," 7) U savezničkoj vrhovnoj komandi na Mediteranu kao predlog data je mogućnost da se Britanci brinu ,,o jugoslovenskoj mornarici i vazduhoplovnim snagama, dok se Rusi brinu o kopnenoj vojsci... Rusi već uvežbavaju stotine jugoslovenskih pilota i stavili su pod Titovu komandu znatne vazduhoplovne snage, čijim avionima sada očito pilotiraju ruski piloti, ali koje će, što je pre moguće, biti predane jugoslovenskim pilotima. Stoga, ako uskoro ne utvrdimo svoje zahteve i iskolčimo svoje zemljište Tito će steći vazduhoplovne snage nezavisno od nas, i nas će pregaziti događaji!" 8 ' U takvoj situaciji otpočinje prikupljanje naših vazduhoplovnih kadrova, njihova preobuka i borbena obuka, kao i formiranje naših vazduhoplovnih jedinica. Vrhovni komandant N O V i POJ će se još jednom obratiti Sovjetskom Savezu, smatrajući neophodnim dalje naoružavanje naše armije. Tom prilikom je zahtevano da se isporuče i druga tehnička sredstva, koja su bila obećana našoj delegaciji za vreme razgovora u Moskvi, januara - februara 1945. U tom pismu, u vezi sa vazduhoplovstvom, stoji: „Pomoć u materijalno-tehničkom obezbeđenju naše avijacije: tri divizije borbene i jedna divizija transportne (pogonski materijal, naoružanje, rezervni delovi i agregati), a takođe nadoknaditi izgubljeni materijalni deo, radi dovođenja našeg stanja u punu formaciju!" 9 '
Iz depeše O . G . Sardenta, zamenika državnog podsekretara u britanskom Forinj Ofisu general-pukovniku Vilijamu Eliotu, komandantu BAF-a, 2. oktobra 1944; u dokumentaciji britanskog ministarstva spoljnih poslova - FO 371, R 15835/92, str. 143. Iz poruke brigadira Ficroja Maklejna, šefa Britanske vojne misije pri Vrhovnom štabu N O V i P O J , 9. decembra 1944, za ministra predsednika Vinstona Cerčila; u dokumentaciji Ratnog kabineta Velike Britanije - P R E M 3/515/3, str. 69. ' Iz pisma Staljinu, 13. maja 1945, A O S , k. 17A, br. reg. 4-1/4.
11
Formiranje 42. vazduhoplovne divizije
V
azduhoplovna grupa „Vitruk", koje je, na osnovu Ugovora između maršala F. I. Tolbuhina i maršala J. B. Tita od 15. novembra 1944. predata Narodnooslobodilačkoj vojsci, u svom formacijskom sastavu imala je: A) Jedinice: dve vazduhoplovne divizije i jednu oblasnu vazduhoplovnu bazu, odnosno to su: - 10. gardijska jurišna divizija, sa tri vazduhoplovna puka: 165, 166. i 167; 37. samostalna četa za vezu; 1832. vojnopoštanska stanica i 145. pokretna avio-radionica; - 236. lovačka divizija, takođe sastava tri lovačka puka: 117, 267. i 268; 7. samostalna četa za vezu i 166. pokretna avio-radionica; - 9. oblasna vazduhoplovna baza, sastava: 9. samostalna četa za vezu; 9. odeljenje pralja; 9. intendantsko skladište; 576. blagajna; 9. samostalna evakuciona četa; 924. samostalni transportni bataljon; 944. samostalna p.a. mitraljeska četa; 911, 912, 78. i 79. bataljon aerodromske službe (BAS); 960, 961, 962, 759. i 758. aerodromska četa; 934. samostalni inžinjerijski bataljon i 974. glavno vazduhoplovno slagalište; B) Avioni - ukupno 258, od čega: - jurišnih, ukupno 130 (122 11-2, tri UI1-2 i pet Po-2); - lovačkih, ukupno 128 (119 „jak-1", tri ,,jak-3", jedan ,,jak-7" školski i pet aviona Po-2); C) Ljudstvo, ukupno brojno stanje - 1886, od čega: - 10. gardijska jurišna divizija: oficira - 273, podoficira - 593, redova - 112 i građanskih lica - 5 ili ukupno - 983; - 236. lovačka divizija: oficira - 281, podoficira - 506, redova 109 i građanskih lica - 7, ili ukupno - 903; D) Automobil - ukupno 27, različitih tipova. Komandu nad svim vazduhoplovnim jedinicama i ustanovama objedinjavao je Štab 10. gardijske divizije, pod komandom general-majora Andreja Nikiforoviča Vitruka. Dve divizije, sastava 1886 ljudi i 258 aviona, kao i 27 mototehničkih sredstava predstavljali su snažno pojačanje jedinica N O V J . Posebno za Vazduhoplovstvo Narodnooslobodilačke vojske čije su pripreme za okupljanje vazduhoplovnih kadrova, odnosno formiranje jednica otpočele neposredno posle potpisivanja „Sporazuma o saradnji i koordinaciji dejstava jedinica N O V J i Crvene armije", 21. septembra 1944. u Moskvi.
13
Obrazovanje operativnih jedinica i Štaba 42. divizije Vrhovni štab N O V i POJ je blagovremeno uputio poziv jedinicama NOVJ da u Štab Vazduhoplovstva N O V J , u Zemunu, upute sve vazduhoplovno osoblje koje se nalazi kod njih. Istovremeno je u oslobođenim krajevima Jugoslavije izvršena mobilizacija ljudstva, prvenstveno vazduhoplovne specijalnosti ili osoba koje su na neki način imale veze sa vazduhoplovstvom. Takođe su primane i druge strukture, kao oficiri i podoficiri BJV - ratni zarobljenici; zatim, dobrovoljci među kojima je najviše bilo omladine; vazduhoplovci koji su bili u sastavu R A F - a i drugi. Jedanaestog novembra 1944. u Novom Sadu je formirana prva Prijemna komisija za selekciju i izbor ljudstva. Prijemnu komisiju su sačinjavali, sa jugoslovenske strane: inž. potpukovnik Danilo Hubmajer, kapetan Milan Zrilič i inž. poručnik Slobodan Kručičanin. 10 ' Članovi ove komisije, koja se kasnije popunila i kapetanom Božom Žarkovićem, vršili su izbor prvenstveno tehničkog osoblja za dve jugoslovenske divizije i ujedno su predstavljali prve članove štaba prijemne komisije u Novom Sadu. Prikupljanje letačkog kadra otpočelo je 12. novembra 1944. u Pančevu, u kome je vršena prva selekcija, dok se lekarski pregled, u privremeno formiranoj lekarskoj komisiji, obavljao u Zemunu, u koji su upućivani i rukovodioci, odnosno buduće starešine jurišnih i lovačkih pukova, odnosno u trenažne školske centre. Neposredno po obrazovanju Prijemne komisije u Novom Sadu, odnosno posle dolaska pukovnika Bože Lazarevića - koji je njom dalje rukovodio - formira se prvi Štab Grupe vazduhoplovnih divizija. 11 ' „Neposredno po obrazovanju Komisije za prijem ljudstava, obrazovan je prvi Štab Grupe vazduhoplovnih divizija 25. 11. 44. g. u Novom Sadu. Zadatak je bio: organizovati primljeno ljudstvo i određene rukovodioce u vazduhoplovne operativne i pozadinske jedinice, a na principu - 'dubliranja' - sa ruskim osobljem odgovarajućih jedinica. Istovremeno organizovati i sprovesti školovanje stručnog tehničkog kadra, a sa ruskim i (kasnije) našim nastavnim osobljem!" 1 2 ' Formulacija naziva 'Štab Grupe vazduhoplovnih divizija' nalazi se i u sledećem dokumentu: „Neposredno po obrazovanju Komisije za prijem ljudstva u Novom Sadu, radi lakšeg prijema i organizovanja, nezvanično se formira Štab Grupe vazduhoplovnih divizija u Novom Sadu na dan 25. novembra j"1 A O S , k. 1466/1, br. reg. 1/3. 1 Na simpozijumu „Jug'oslovensko ratno vazduhoplovstvo u narodnooslobodilačkom ratu", Zemun, 2. i 3. decembra 1980, kao pitanje za diskusiju postavilo se da li termin „Grupa vazduhoplovnih divizija" treba upotrebljavati pre 15. marta 1945. kada je doneta naredba o zvaničnom formiranju. Radi se, naime, o analogiji sa istovetnom sovjetskom grupacijom. Iz „Bojne relacije Štaba G V D Jugoslovenske armije od 17. maja 1945. za period od 15. novembra 1944. do 15. maja 1945." Zbornik N O R , tom X, knj. 2, dok. 196.
14
1944. sa zadatkom da organizuje primljeno ljudstvo i određene rukovodioce za vazduhoplovne i operativne jedinice!" 13 ' U cilju bržeg osposobljavanja naših štabova, boljeg organizovanja pozadinskog obezbedenja i školovanja kadrova, Štab Vazduhoplovstva NOVJ je, 29. decembra 1944. naredio Štabu 42. vazduhoplovne divizije da - neposredno po primopredaji vazduhoplovnih sovjetskih jedinica ustroji vlastitu administraciju. To je, naime, bilo prvo naređenje o formiranju 42. vazduhoplovne divizije. Na osnovu tog naređenja, uporedo se od sovjetskih jedinica preuzimaju brojčani i imenični nazivi sovjetskih vazduhoplovnih jedinica i ustrojavaju jugoslovenski. Tako su obrazovani: - 42. vazduhoplovna divizija, sastava tri vazduhoplovna puka 421, 422. i 423; 42. samostalna četa za vezu i 42. pokretna aeroplanska radionica - pri 10. gardijskoj jurišnoj diviziji, odnosno njenim jedinicama; - 11. vazduhoplovna divizija, istovetne formacije, 111, 112. 113. puk, 11. samostalna četa za vezu pri 236. sovjetskoj lovačkoj diviziji, i - 9. oblasna vazduhoplovna baza, takođe u svemu sa istim jedinicama, kao i sovjetska vazduhoplovna baza. Premda su naše jedinice od sovjetskih preuzele i ustrojile svoje brojčane i imenične nazive, sovjetski štabovi i jedinice su do kraja rata, ipak, zadržale svoje nazive. 14 ' Tokom decembra 1944, popunjavaju se i obrazuju vazduhoplovni pukovi, a radi boljeg organizovanja jugoslovenskih operativnih pozadinskih jedinica, Štab Vazduhoplovstva NOVJ je usmenom naredbom od 5. januara 1945. naredio da se formiraju štabovi 42. i 11. vazduhoplovne divizije. Zapravo, dok se 29. decembar 1944. smatra datumom obrazovanja i formiranja 42. divizije i 9. oblasne vazduhoplovne baze, Štab 11. vazduhoplovne divizije počinje da funkcioniše počev od 7. januara 1945. 15) U cilju objedinjavanja komandovanja i uvođenja reda i discipline, i s obzirom da su letačke jedinice bile udaljene od Štaba Vazduhoplovstva N O V J , štabovi 11. divizije i 9. oblasne vazduhoplovne baze su, počev od 17. j a n u a r a 1945. - analogno praksi u sovjetskoj grupi Vitruk - potčinjeni Štabu 42. divizije. Prvi komandni sastav Štaba 42. vazduhoplovne divizije, bio je sledeći: "I Iz „Priloga za istoriju 42. vazduhoplovne divizije", AOS, k. 1466, reg. br. 1/3. ' Povinujući se tome, redakcija Vojnoistorijskog instituta je u Zborniku dokumenata N O R , tom X, knj. 1. i 2. (dokumenta Ratnog vazduhoplovstva) objavila dnevne izveštaje koje su pisali članovi Štaba 10. gardijske jurišne divizije, kao i mesečne izveštaje - ali ne sve - naših jugoslovenskih štabova. Na osnovu njih ne može se doći do izdvojenih zaključaka o dejstvima jugoslovenskih i sovjetskih posada. Sovjetski izveštaji su šturi s obzirom da ne sadrže, pored ostalog, i broj posada i njihova imena, vreme poletanja i sletanja, aerodrom baziranja, itd. Na pomenutom simpozijumu 1980. predloženo je da Vojnoistorijski institut izda izmenjeni i dopunjeni tom X, sa dokumentima koja se nalaze u drugim tomovima, ili koja još nisu objavljena. To, međutim, nije urađeno. 15) A O S , k. 1450, reg. br. 10/8-4.
15
Komandant divizije, pukovnik Božo Lazarević Politički komesar, potpukovnik Ljubomir Momčilović Načelnik štaba, kapetan Milan Aćimović Načelnik Operativnog odeljenja, major Stevan Stevanović Načelnik Obaveštajne i Foto-službe, potporučnik Jovan Jovanović Načelnik Padobransko-desantne službe, potpukovnik Krsta Lozić Šef Vazdušno-streljačke službe, kapetan Franjo Kratohvil Načelnik Odeljenja za vezu, poručnik Momčilo Petrović Šef Meteorološke službe, poručnik Miodrag Radovanović Ađutant divizije, potporučnik Jagoš Perković Referent saniteta, lekar, borac dr Branko Đorđević Inžinjer divizije, inženjer Nebojša Zivanović Ekonom divizije, stariji vodnik Dimitrije Divić Osim nabrojanih, u Štabu 42. vazduhoplovne divizije postojali su i pomoćnici načelnika i inženjera divizije, zatim meteorolozi, fotografi i laboranti, kuriri i straža, itd. ukupno - 67. Kasnije je dolazilo do izmena u dužnostima, tako da su, počev od 23. marta 1945. - a na osnovu naredbe ministra odbrane D e m o k r a t s k e Federativne Jugoslavije od 17. marta, kada je formiran Operativni štab G r u p e vazduhoplovnih divizija - komandni sastav 42. vazduhoplovne divizije činili: Komandant divizije, pukovnik Jevrem Bjelica Politički komesar, potpukovnik Enver Ćemalović Načelnik štaba, major Stevan Stevanović Sturman divizije, kapetan Stjepan Kovačević Sef organizacijskog odeljenja, zastavnik Anatolije Birjuković Načelnik pozadine, kapetan Ferdo Kukovec Instruktor pilotiranja i pomoćnik načelnika štaba, kapetan Nikifor Andre-
jević16)
Funkcije u Štabu 42. vazduhoplovne divizije bile su razgraničene i svako je imao obeveze u svom delokrugu. Operativno odeljenje štaba bilo je najneposrednije angažovano u vreme borbenih dejstava pukova. Odeljenje za vazdušno-streljačku službu neposredno po otpočinjanju funkcionisanja Štaba 42. divizije organizovalo je kurseve za vazdušne strelce, a zatim obavljalo namenske zadatke. Z b o g bolje organizacije rada, počev od 7. aprila šefovi vazdušno-streljačkih službi postavljeni su i po pukovima. Do 1. marta u jedinicama nisu postojali šturmani kao zvanično određena lica, već su tokom letova izviđači pratili rad šturmana sovjetskih pukova. Šturman divizije bio je zadužen za organizovanje nastave. Prvi zadatak Organizacijskog odeljenje bio je prijem pilota, kao i ostalog osoblja u jedinici, a zatim organizacijsko ustrojavanje. Kasnije je obavljalo zadatke iz personalno-administrativne oblasti. 161
Funkcija instruktora pilotiranja uvedenaie 2. maja 1945. a inženjer divizije je funkciju preuzeo 25. januara. Ostale funkcije u Stabu 42. divizije ostale su namenski iste.
16
Inženjer divizije nije imao rukovodeće prerogative sve vreme dok su naše jedinice bile pod nadzorom sovjetskih rukovodilaca, a kasnije je tehnička služba, prihvatajući sovjetski sistem rada, oformila potrebnu dokumentaciju. Instruktor pilotiranja, ujedno i pomoćnik načelnika štaba, vodio je brigu o obuci pilota, dok je načelnik pozadine, kao pomoćnik komandanta divizije za snabdevanje vršio operativne funkcije, s obzirom da je snabdevanje 42. divizije bilo regulisano preko 9. oblasne vazduhoplovne baze, odnosno snabdevanje vazduhoplovnih pukova preko bataljona aerodromskih službi. U prvih nekoliko dana postojanja, Štab 42. divizije nije imao sanitetskog referenta, odnosno lekara, a kasnije on je vodio računa o zdravstvenom i higijenskom stanju.
Popuna i formiranje vazduhoplovnih pukova Četrdeset i druga vazduhoplovna divizija bila je sastavljena od tri vazduhoplovna puka, koji su - izmenivši brojčane i imenične nazive bili uz sovjetske, zatim od čete za vezu i pokretne avio-radionice. Tako je 421. vazduhoplovni puk popunjavan i formiran od jugoslovenskog ljudstva uz sovjetski 165. gardijski jurišni; 422 - uz 166, a 423. vazduhoplovni puk uz 167. gardijski puk. Popuna i formiranje vazduhoplovnih pukova u sastavu 42. vazduhoplovne divizije obavljali su se na aerodromima na kojima su bazirali sovjetski vazduhoplovni pukovi. Početak formiranja vršen je bez pilota komandnog kadra - komandanta pukova i komandira eskadrile, koji su u jedinice počeli da pristižu počev od druge polovine januara 1945. Popuna pilotima je trajala nekoliko meseci. a) Formiranje 421. vazduhoplovnog pukaxl) otpočinje prikupljanjem vazduhoplovnotehničkog kadra u Novom Sadu (novembar-decembar 1944), i upućivanjem na aerodrom Krnješevci, na kome je u to vreme bazirao sovjetski 165. gardijski jurišni puk. Prva selekcija ljudstva - tehničkog osoblja za 421. vazduhoplovni puk izvršena je 1. decembra u Novom Sadu. Grupu od 34 lica, koja je 171
Naredbe o formiranju vazduhoplovnih pukova ne postoje, ali je Dan puka - kao praznik jedinice koja nastavlja ratne tradicije - određen kasnije, odnosno Naredbom Vrhovnog komandanta oružanih snaga i ministra odbrane FNRJ od 9. maja 1947. Tako su ustanovljeni sledeći datumi: 4. decembar - kao praznik jedinice koja nastavlja ratne tradicije 422. vazduhoplovnog puka; 9. decembar - za 423. i 20. decembar - za 421. puk. Ta tri datuma su se u istoriografiji RV i PVO označavali kao dani kada su te jedinice formirane. U knjizi „Sećanje na rat i revoluciju", izdanje VINC, Beograd, 1987, general-pukovnik Božo Lazarević takođe ističe da nije bilo naredbi o formiranju pukova, ali navodi da je u vreme od 4. do 25. decembra 1944. formirano šest vazduhoplovnih pukova i 9. oblasna vazduhoplovna baza, dodajući tom prilikom da su bile i svečanosti „održanim na dan formiranja svake od tih jedinica kojima je prisustvovalo celokupno ljudstvo"!
17
5. decembra upućena u Krnješevce, predvodio je poručnik Milan Cvetković, određen za inžinjera puka. Od 8. do 27. decembra 1944. puk je delimično popunjavan, tako da je brojno stanje, na kraju decembra 1944, iznosilo 119 starešina i boraca, od čega: 34 vazdušna strelca, 42 avio-mehaničara, dok su ostale strukture činile rukovodeće starešine i borci. U tom periodu puk je imao načelnika štaba, načelnike pojedinih odeljenja i komesara, ali ne i komandanta puka i komandire eskadrile. T o k o m januara nastavljeno je popunjavanje 421. puka, a tek 16. januara dolaze prvi letači: kapetan Dušan Božović, komandant puka i piloti Drago Rendulić, Jovan Utornik, Salih Hadžiomerović i Dušan Piperin. Prvog januara je stigla veća grupa boraca ukupno 35, koji su bili određeni za mehaničare, motoriste i oružare. U toku tog meseca u puk dolaze i ostali pripadnici jedinice raznih struktura - od štabnih starešina do vazdušnih strelaca, slagača padobrana, itd. tako d a j e 421. vazduhoplovni puk krajem januara imao ukupno 258 pripadnika. U februaru je brojno stanje povećano za 22, ali su dva borca prekomandovana, tako da je bilo 278. Najveću grupu - ukupno 13 novodošlih, činili su piloti: kapetan Boža Nikolić, zatim mlađi vodnik Stanimir Cvejić, potporučnik Milorad Udovički, kao i Ivan Koroša, Franjo Pivko, Jerolim Gregov, Petar Živković, Nikola Jović, Vladimir Šetinc i Jevrem Nikolić. Pored pilota u puku su izvršena i druga postavljenja rukovodilaca po naoružanju i dr. Krajem februara 421. vazduhoplovni puk imao je: pilota - 18. vazdušnih strelaca - 43 mehaničara - 68, oružara - 72, motorista - 37; ukupno - 276. Raspored po eskadrilama i u štabnom vodu bio je sledeći: Jedinica
Piloti
Štab 1. esk. 2. esk. 3. esk. št. vod
1 5 5 7
Svega
18
Strelci Mehaničari Oružari Motoristi Ostali 13 13 13 4
18 22 20 8
20 22 21 9
12 11 9 5
43
68
72
37
Ukupno
21 7 4 6
22 75 77 76 26
38
276
Iz pregleda formacijskog stanja uočljivo je da je broj pilota, odnosno strelaca i specijalista po eskadrila bio ujednačen. Pilota ima najviše u 3. eskadrili, dok je štabni vod imao četiri prekobrojna vazdušna strelca. U svim eskadrilama broj vazdušnih strelaca je isti, a od specijalnosti u 421. puku bilo je najviše oružara. Letači - piloti i vazdušni strelci ukupno 61, čine nešto više od jedne petine brojnog sastava, odnosno 22 odsto. Komandni sastav 421. vazduhoplovnog puka, krajem februara 1944, činili su:
18
Štab puka Komandant puka, kapetan Dušan Božović Komesar, kapetan Vinko Sever Načelnik štaba, kapetan Ivan Stojaković Referent za vezu, poručnik Aleksandar Rad Intendant, zastavnik Franjo Horvatin Rererent saniteta, borac Božidar Mitrović Inženjer puka, poručnik Milan Cvetković 1. eskadrila Zamenik komandira, poručnik Drago Rendulić Komesar, - Velimir Bulatović Inženjer, potporučnik Petar Popilovski 2. eskadrila Zamenik komandira, stariji vodnik Salih Hadžiomerović Inženjer, vodnik Dimitrije Peševski 3. eskadrila Zamenik komandira, potporučnik Jovan Utornik Komesar, - Rade Jovanović Ađutant, stariji vodnik Vlado Monarov Inženjer, vodnik Živko Popovski Novo formacijsko popunjavanje bilo je 15. marta, kada su postavljeni za komandire eskadrila i šturmane: Komandir 1. eskadrile, potporučnik Jerolin Gregov Komandir 2. eskadrile, potporučnik Ivan Koroša Komandir 3. eskadrile, potporučnik Jovan Utornik Šturman 421. puka, kapetan Božo Iličić T o k o m aprila u puk je došlo još osam pilota, u 3. armiju je p r e k o m a n d o v a n o šest boraca, od čega četiri prekobrojna vazdušna strelca, koji su se nalazili u štabnom vodu. Na kraju rata, u 421. vazduhoplovnom puku bilo je: pilota - 35; vazdušnih strelaca - 46; osoblja VTS - 188; ostalih struktura - 23; odnosno, ukupno - 292. Prema starešinskom i boračkom sastavu u puku je bilo: oficira 31; podoficira - 65; boraca - 196; odnosno - 292. b) Formiranje 422. vazduhoplovnog puka otpočinje, kao i kod ostalih vazduhoplovnih pukova, prvo prikupljanjem tehničkog i neletačkog osoblja pri sovjetskom 166. gardijskom jurišnom puku, koji je u novembru bazirao na aerodromu u Novom Sadu. Prva grupa pripadnika tog puka, koju su činili borci i starešine iz jedinica N O V J , kao i deo mobilisanih, došla je u jedinicu 25. novembra 1944, a druga velika grupa vazduhoplovnotehničkog osoblja, koju je činilo ljudstvo pristiglo iz R A F - a u Alžiru, raspoređena je u puk tek 18. januara 1945. Sedamnaestog januara u 422. vazduhoplovni puk dolazi i prva grupa pilota: kapetan Krsta Lakičević, komandant puka, kao i piloti: za 1. eskadrilu - poručnici Trifun Amidžić i Evgenije Radanov; za 2. eskadrilu - poručnik Đ o r đ e Gvozdenović i vodnik Radomir Ilić, i u 3. eskadrilu - stariji vodnik Stevan Smolić.
19
Krajem februara 422. puk je imao: pilota - 17; vazdušna strelca 42; mehaničara - 63; motorista - 48; oružara - 71; ostalih struktura 39, ili ukupno 280. Raspored po eskadrilama i u štabnom vodu je sledeći: Strelci Mehaničari Oružari Motoristi Ostali
Jedinica
Piloti
Štab 1. esk. 2. esk. 3. esk. št. vod
2 5 5 5
15 13 14
20 18 20 5.
14 17 13 4
22 21 22 6
20 6 6 6 1
22 82 80 80 16
Svega
17
42
63
48
71
39
280
Ukupno
U puku je bilo 59 letača, ili 21 odsto brojnog stanja jedinice; broj pilota isti. Eskadrile su, takođe, imale približno isti broj oružara i mehaničara, dok je motorista bilo najviše u 2. eskadrili. Štabni vod je, takođe, imao ujednačen broj mehaničara, motorista i oružara. Komandni sastav 422. vazduhoplovnog puka činili su: Štab puka Komandant puka, kapetan Krsta Lakičević Komesar, kapetan Petar Ražnjatović Načelnik puka, poručnik Jefta Pantić Inženjer puka, poručnik Bogdan Kuzmanović Šturman, poručnik Evgenije Radanov Referent za vezu, vodnik Zivko Jovičić Šef org. odseka, potporučnik Luka Mirić Intendant, potporučnik Mirko Đurkovečki Referent saniteta, student Mirjana Velimirović 1. eskadrila Komandir, poručnik Trifun Amdžić Inženjer, potporučnik Ivan Pretnar Komesar, - Jerko Belamarić Adutant, stariji vodnik Živorad Đurić 2. eskadrila Komandir, poručnik Đorde Gvozdenović Komesar, Inženjer, potporučnik, Celestin Zornik Adutant, vodnik Žarko Martić 3. eskadrila Komandir, stariji vodnik Stevan Smolić Komesar, - Konstantin Grlja Inženjer, - Aleksandar Muhin Adutant, vodnik Stevan Vasić Za razliku od 421, u 422. vazduhoplovnom puku postavljena su izvršena o d m a h , a osim toga osnovne funkcije u eskadrilama takođe su počele da funkcionišu uporedo sa tim postavljenjem.
20
P o p u n a 422. puka u sledećim mesecima odnosila se, uglavnom samo na pilote: u martu je došlo deset, a u aprilu devet pilota, tako da je krajem rata puk raspolagao sa 34 pilota, ali zbog jedne katastrofe, * kroz puk je ipak prošlo 35 pilota. Prema brojnom stanju starešina i boraca, struktura na dan 15. aprila 1945. je sledeća: kapetana - 5; poručnika - 8; potporučnika - 8; starijih vodnika - 16; vodnika - 21; mlađih vodnika - 16; desetara 7 i boraca - 215, ili ukupno - 297. Na kraju rata u k u p n o brojno stanje u 422. vazduhoplovnom puku iznosi 309, od čega: pilota - 36, vazdušnih strelaca - 49, osoblja VTS-188, ostalih - 117, ili oficira - 38, podoficira - 61, i boraca 210. c) Formiranje 423. vazduhoplovnog puka počelo je 3. decembra kada je u 167. gardijski jurišni puk, koji je bazirao na aerodromu R u m a , došla prva grupa od 74 borca i starešine ratnih vazduhoplovnih specijalnosti. Ovu grupu predvodili su inžinjeri Mihajlo Mijaldžić i Pavle Pandurović. U toku decembra pristizale su i sledeće grupe: - 3. odnosno 9. decembra: kapetan Zlatko Frid, komesar puka, odnosno kapetan Vladimir Davidović, načelnik štaba sa grupom rukovodilaca i tehničkog, kao i štabnog osoblja; - 19. decembra: 45 boraca predviđenih za vazdušne strelce; - 20. decembra: grupa od sedam mehaničara, sa načelnikom P A R M - a , što ujedno označava i datum obrazovanja pokretne avio-radionice u ovom puku; - 24. decembra: grupa od 28 tehničkog osoblja, i - 27. decembra: poslednja grupa od 66 mehaničara i oružara. Dolaskom načelnika štaba i komesara puka i rasporedom po eskadrilama otpočinje praktično funkcionisanje jedinice. Brojno stanje na kraju decembra 1944. iznosilo je ukupno - 235 starešina i boraca. Prva grupa pilota u 423. vazduhoplovni puk stigla je 16. januara. To su bili: major Milan Malnarić, komandant puka i piloti potporučnik Luka Popov, poručnik Ivan Kavić i vodnik Dušan Vujin, koji su postavljeni za komandire eskadrila. U februaru je, u tri grupe, stiglo još devet pilota. Krajem februara, 423. vazduhoplovni puk je imao: pilota 13; strelaca - 45; mehaničara : 69; motorista - 38; oružara - 69; ostalih 32, ili u k u p n o - 266. Raspored po jedinicama je sledeći:
18)
Jedinica
Piloti
Strelci Mehaničari Oružari Motoristi Ostali Ukupno
Štab 1. esk. 2. esk. 3. esk. št. vod
1 4 4 4
15 15 15
21 21 20 7
12 11 11 4
21 21 20 7
Svega
13
45
69
38
69
17 4 5 6
18 77 77 76 18
32
266
Vodnik Sima Mihajlović poginuo je 6. aprila 1945.
21
Za razliku od ostala dva, 423. vazduhoplovni puk je imao najujednačeniji sastav brojnog stanja, a komandni kadar je sledeći: Štab puka Komandant puka, major Milan Malnarić Komesar, kapetan Zlatko Frid Načelnik štaba, kapetan Vladimir Davidović Inženjer puka, poručnik Pavle Pandurović Referent saniteta, - Vlastimir Miljković Šef org. odseka, potporučnik Petar Divić Referent veze, vodnik Ivan Stojanović Šturman, vodnik Trpko Manolski Lekar, - Jakob Smodlak 1. eskadrila Komandir, potporučnik Luka Popov Inženjer, star. vodnik Miha Saksida 2. eskadrila Komandir, poručnik Ivan Kavić Komesar, - Stevan Nikolić 3. eskadrila Komandir, vodnik Dušan Vujin Komesar, - Milivoje Janjić Inžinjer, star. vodnik Nikola Ivanišević Posle pogibije m a j o r a Milana Malnarića 21. marta 1945. za komandanta puka jedno vreme je bio određen pilot poručnik Milan Marijanović, koji je u puk pozvan iz Trenažnog jurišnog centra 4. aprila, a kasnije je za komandanta postavljen kapetan Blažo Kovačević. Pored majora Malnarića, 423. vazduhoplovni puk je imao još tri žrtve, tako da je kroz jedinicu prošlo u k u p n o 42 pilota. Sredinom aprila u 423. vazduhoplovnom puku bilo je: pilota - 27; vazdušnih strelaca - 45. Prema broju starešina i boraca u jedinici je bilo: kapetana - tri, poručnika - sedam, potporučnika - osam, zastavnika - tri, starijih vodnika - deset, vodnika - 41, mlađih vodnika - 21, desetara - devet i boraca - 184, ili u k u p n o 286. Na kraju rata u 422. puku bilo je: pilota - 38, strelaca - 45, osoblja vazduhoplovnotehničke službe - 196, odnosno oficira - 19, podoficira - 85, vojnika - 192, ili u k u p n o - 296.
Formiranje ostalih jedinica 42. divizije Za normalno funkcionisanje 42. vazduhoplovne divizije, u p o r e d o sa popunjavanjem i formiranjem tri vazduhoplovna puka i štaba divizije - po ugledu na sovjetske jedinice i način rada - formirane su i ostale jedinice: - 42. samostalna četa za vezu;
22
j
- 42. pokretna aeroplanska radionica ( P A R M - 1), koja je bila razmeštena po pukovima, sa formasijskim nazivima: P A R M - 1 br. 22; P A R M - 1 br. 23; P A R M - 1 br. 24; P A R M - 1 br. 25 i specijalna radionica P A R M - 1 br. 26; - 42. pozadinska aeroplanska radionica ( P A R M - 3); - Foto-vod (od aprila foto odeljenje G V D ) , i - Meteo-biro. a) 42. samostalna četa za vezu popunjava se počev od 22. novembra 1944, kada je u Prijemnoj komisiji izvršena selekcija grupe od sedam vezista, koju su činili: poručnik Adolf Kranjc, stariji vodnik Nikola Vezmar, vodnik Milan Ilibašić i mlađi vodnici Milan Smiljanić, Milan Čuturilo, Stanoje Džombić i Emil Kozarov. Ljudstvo za vezu je prihvaćeno kod istoimene samostalne čete za vezu Vazduhoplovne grupe „Vitruk", kod koje je bilo na obuci i snabdevanju. Drugog decembra u četu za vezu je stigla druga veća grupa, u k u p n o 20 budućih vazduhoplovnih vezistva i popunjavanje je trajalo do 10. decembra. Za vreme formacijskog popunjavanja u četi za vezu nije izvođena obuka, a kursevi, prema specijalnostima otpočinju odmah zatim, odnosno 11. decembra 1944. Krajem decembra 1944, 42. samostalna četa za vezu u formacijskom sastavu imala je: - k o m a n d u čete, - štabni vod, sastavljen od telegrafske stanice, telefonske stanice i odeljenja ordonansa, - štabni vod, sastavljen od telefrafske stanice, telefonske stanice i odeljenja ordonansa, - radio-vod, koji su činile radio-stanica R . S . B . , radio-stanica R . A . F . i stanica za prisluškivanje, - linijski vod, i - magacin radio-telegrafskog i telefonskog materijala. Magacin je imao: snabdevačko odeljenje i dispečere - telefonste. Komandni sastav 42. samostalne čete za vezu, krajem februara 1944, činili su: Komandir čete, poručnik Budimir Pavlović Komesar, - Kuzman Petrović Komandir štabnog voda, poručnik Velimir Kuzmanović Komandir radio-voda, poručnik Adolf Kranjc Komandir linijskog voda, potporučnik Stamenko Rakić Ekonom čete, vodnik Đorđe Filipović Vodnik-dispečer, - Stevo Narandžić Od 15. marta 1944. komandir čete za vezu bio je potporučnik Stamenko Rakić, s obzirom da su neke starešine prekomandovane u Štab G r u p e vazduhoplovnih divizija.
23
Početkom aprila 1945. 42. samostalna četa za vezu imala je, po brojnom stanju, u k u p n o 79 starešina i boraca, po sledećoj strukturi: k o m a n d n o i ostalo osoblje - deset; telegrafista - 27; telefonista - 28; elektromehaničara - sedam, ekspeditora - dva, i šofera - pet, odnosno prema činovima: poručnika - tri, potporučnika - jedan, starija vodnika - dva, vodnika - dva, vodnika - pet, mlađih vodnika - deset, desetara i boraca - 58; odnosno - 79. Posle formiranja Štaba G r u p e vazduhoplovnih divizija i upućivanjem ljudstva u Štab 1. jugoslovenske armije, zajedno sa radio-stanicama, 42. samostalna četa za vezu je d o p u n j e n a , tako da je kraj rata dočekala s brojnim stanjem koje je iznosilo: oficira - četiri, podoficira - 16, vojnika - 66, odnosno ukupno - 86. b) 42. pokretna aeroplanska radionica, P A R M - 1 , sa prvobitnim sedištem u Novom Sadu, popunjavala se uporedo sa tehničkim osobljem za vazduhoplovne pukove, tako da je posle izvršene selekcije, ljudstvo P A R M - 1 , br. 25. upućeno u 423. vazduhoplovni puk; P A R M - 1 br. 22. u 422. puk, a P A R M - 1 br. 23. i 24, kao i specijalna radionica u 423. vazduhoplovni puk. Pre rasporeda ljudstva po pukovima, P A R M - 1 je, krajem februara, brojila u k u p n o 58 osoba raznih specijalnosti: šlosera - 11; limara i automehaničara - po šest; stolara i šofera - po pet; strugara i farbara - po četiri; zavarivača - tri i ostalih - 11. U pokretnoj aeroplanskoj radionici bilo je: kapetana - dva, poručnika - jedan, zastavnika - jedan, starijih vodnika - pet, vodnika - jedan, mlađih vodnika - tri i boraca - 46. Devetog aprila brojno stanje P A R M - 1 iznosilo je 69, a na kraju rata - s obzirom da se pozadinska aeroplanska radionica P A R M - 3 (u jedinicama često označavana i P A R B 1 ^ odvojila iz Štaba 42. vazduhoplovne divizije, odnosno od pokretne aeroplanske radionice P A R M - 1 , imala u k u p n o brojno stanje 60 osoba raznih specijalnosti. Komandni sastav 42. pokretne aeroplanske radionice ( P A R M - 1 ) , krajem februara, činili su: Načelnik,20* kapetan Zaharije Paunović Politički delegat, - Đorde Tatimirović Šef nabavke, kapetan Ferdo Kukovec Načelnik PARM-1 (22), potporučnik Borivoje Nadlački Načelnik PARM-1 (23), zastavnik Dino Čalenić Načelnik PARM-1 (24), stariji vodnik Izidor Ručigoj Načelnik PARM-1 (25), stariji vodnik Nikola Kuzmanović Načelnik PARM-1 (spec), mlađi vodnik Ivan Vičić 19> 0>
Prema izvornom sovjetskom nazivu, koji u prevodu glasi: pozadinska aeroplanska radionica baziranja. U dokumentu AOS, k. 1466/1, reg. br. 11/45-9. navedeno je umesto načelnika P A R M - 1, funkcija - komandant.
24
c) Pozadinska aeroplanska radionica, P A R M - 3 , sa prvobitnim sedištem u Rumi, počela je da se popunjava 22. januara 1945, kada je Štab Vazduhoplovstva N O V J naredio komandantu 42. vazduhoplovne divizije da se i P A R M - 3 . popuni našim osobljem: „Ukazuje se potreba da se u vezi preuzimanja jedinica odmah našim ljudstvom popuni i pozadinska radionica P A R M - 3 , koja se sada nalazi na našoj teritoriji i opslužuje 42. vazduhoplovnu diviziju. Prema tome, pristupiti ovoj popuni najhitnije. Od strane štaba biće upućivano ljudstvo kao i do sada, od kojeg ljudstva ovo popunjavanje izvršiti, a po potrebi i od drugog raspoloživog ljudstva koje se može naći. Napominje se da je ovo veoma hitno, s obzirom na skoro preuzimanja staranja o materijalu u naše ruke"! 2 1 ' D o k je P A R M - 1 održavao avione u I i II stepenu, P A R M - 3 je bio namenjen za pružanje pomoći u delimičnom održavanju u III stepenu, kao i izradi rezervnih delova, ispitivanja i reglaže posebnih uređaja za 42. vazduhoplovnu diviziju. Krajem februara P A R M - 3 je u svom sastavu imao sledeće specijalnosti i komandni kadar: - tehničare za: planove, kontrolu rada, naoružanje, instrumente, elektro i radio-tehničare, mehaničarsku grupu i tehničare za snabdevanje; ukupno - devet. - mehaničare: avio, elektro i auto; u k u p n o - sedam; - motoriste: ukupno - četiri - majstore raznih profila (strojara, strugara, limara, zavarivača, platnara, kovača, itd) - ukupno 20, i - ostalo osoblje (šoferi, magacioneri, knjigovođe, pisari, itd), ukupno - šest, odnosno u P A R M - 3 svega 46 pripadnika. Komandni kadar P A R M - 3 je bio sledećeg sastava: Načelnik radionice, kapetan, inž. Košta Mičić Tehničar za planove, - inž. Emil Hros Tehničar za kontrolu rada, - Dragiša Majstorović Tehničar za avione, - Edvard Štor Tehničar za instrumente, - Radivoje Višković Radio-tehničar, - Vojnimir Tavčar N e p o s r e d n o po završetku rata raspored pokretnih radionica bio je sledeći: - n a aerodromu Pleso, uz422. vazduhoplovni puk: P A R M - 1 (22); - na aerodromu Ljubljana, uz 423. vazduhoplovni puk: P A R M - 1 (23, 24. i specijalna - 26); - na aerodromu Laćarak, uz 421. puk: P A R M - 1 (25), i - pozadinska aeroplanska radionica, P A R M - 3 ( P A R B ) imala je svoje ljudstvo na aerodromima: Mađarmečke, Bački Brestovac, kao i na sarajevskom aerodromu. 21)
Naređenje Štaba Vazduhoplovstva NOVJ od 22. januara 1945. komandantu 42. vazduhoplovne divizije, Zbornik N O R , tom X, knj. 1, dok. 209.
25
d) Foto-vod je formiran 12. decembra 1944. U Štabu 42. vazduhoplovne divizije dužnost pomoćnika načelnika za obaveštajnu službu i šef foto-službe bio je potporučnik Jovan Jovanović. U foto-vodu se, neposredno po formiranju, nalazilo ukupno 14 osoba, od čega: jedan starešina, jedanaest fotografa i laboranata i dva šofera. Prema činovima, brojno stanje je bilo sledeće: potporučnika jedan, vodnika - tri, mladih vodnika - jedan, desetara - tri i boraca šest. U svakom štabu vazduhoplovnog puka nalazio se po jedan foto-mehaničar: u 421 - borac Stjepan Sambrilo; u 422 - mladi vodnik Mihailo Stanković i u 423. puku - Aleksandar Glišin. e) Meteo-biro 42. vazduhoplovne divizije formiran je, takođe, 12. decembra 1944. Šef meteorološke službe u diviziji bio je poručnik inž. Miodrag Radovanović. Neposredno po formiranju meteo-biro je imao četiri meteorologa, odnosno dva vodnika meteo-tehničara i dva borca meteo-osmatrača.
Formiranje Operativnog štaba Grupe vazduhoplovnih divizija S obzirom da je Generalštab Jugoslovenske armije planirao za 12. april 1945. ofanzivni proboj i dalje žestoko gonjenje neprijatelja - pri čemu se očekivalo veliko angažovanje avijacije - vrhovni komandant JA i ministar odbrane Demokratske Federativne Jugoslavije je, 17. marta, formirao Operativni štab G r u p e vazduhoplovnih divizija. Ovo se, u isto vreme, poklopilo i sa rokom od četiri meseca iz ugovora o predaji vazduhoplovnog materijala grupe Vitruk i našoj obavezi da to preuzme odgovarajuće jugoslovensko ljudstvo. Komandni sastav je, uglavnom, preuzet iz Štaba 42. vazduhoplovne divizije, ali je dopunjen i drugim licima, i prema pomenutoj naredbi, izgledao je ovako: Komandant, pukovnik Božo Lazarević Politički komesar, potpukovnik Ljubomir Momčilović Načelnik štaba, pukovnik Zdenko Ulepčić Načelnik Operativnog odeljenja, kapetan Miljko Aćimović Načelnik veze, kapetan Mirko Konrad Načelnik Meteorološke službe, - Milivoj Mušikić Načelnik Pozadinske službe, potpukovnik Krsta Lozić Šef Obaveštajnog^odseka, - Aleksandar Glebov Oficir za vezu u Stabu l.JA, major Krešimir Boras Oficir za vezu u Štabu 2.JA, — Oficir za vezu u Štabu 3.JA, kapetan Milivoje Đurić Na službi u Štabu GVD, major Dragomir Nešović Jedan od glavnih problema Operativnog štaba G r u p e vazduhoplovnih divizija - u pogledu formacijskog sređivanja, popune u ljudstvu i
26
materijalu - bio je u tome što je predstojalo preuzimanje uloge operativnih letačkih jedinica od Crvene armije. Štab Vazduhoplovstva JA je, 9. aprila 1945, naredio Štabu Grupe vazduhoplovnih divizija da, počev od 20. aprila, potpuno preuzme od sovjetskog vazduhoplovstva sve letačke i neletačke jedinice Vazduhoplovne grupe Vitruk. To naređenje je regulisalo pripremne mere radi primopredaje, sve tehničke uslove prijema, a isto tako i upozorilo na potrebnu samostalnost vazduhoplovnih divizija u kasnijem radu. U naređenju, između ostalog, stoji: „15. - Štab Grupe divizija preduzeće sve potrebne mere da se primo-predaja izvrši do 20. o.m. i u redu. Ukoliko je potrebno, još do 20. o.m. prekontrolisaće da li se primo-predaja vrši prema datim uputstvima... 16. - Skreće se pažnja svim rukovodiocima štabova, jedinica i ustanova na značaj i ozbiljnost predstojećeg definitivnog preuzimanja jedinica grupe 'Vitruk'; te se isti pozivaju da ulože sve svoje znanje, volju i trud kako bi se ovo u redu izvršilo i kako bi nesmetano mogli da produžimo započeti rad u cilju našeg doprinosa na konačnom uništenju i izbacivanju neprijatelja iz naše zemlje. Svi rukovodioci treba da nastoje da naše letačke jedinice i posle 20. o.m. produže neumanjenom žestinom i sa povećanim elanom da tuku neprijatelja... Imati na umu da se sa početkom samostalnog rada naše Grupe divizija i Oblasne vazduhoplovne baze stvara jezgro za budući razvoj našeg vazduhoplovstva" !22) Postupajući po ovom naređenju, Štab Grupe vazduhoplovnih divizija je naredio Štabu 42. divizije da izvrši prethodne pripreme za primo-predaje, ali je još pre toga, 30. marta, takođe naredio da se u svakom puku formira po jedna eskadrila sa kompletnim jugoslovenskim formacijskim sastavom: „Štabovi pukova treba da postupe po sledećem: 1) Da od celokupnog letačkog i tehničkog osoblja odaberu najsposobnije drugove i sastave spisak formacijskog sastava, određujući najsposobnijeg od tri komandira za komandira eskadrile; ostala dva komandira za vođe odeljenja, a najsposobnijeg vođu odeljenja za trećeg vođu odeljenja; zatim odrediti zamenike vođa odeljenja, pilote, itd. 2) Na isti način postupiti i kod odabiranja i kod tehničkog sastava. 3) Posle izvesnog vremena iz osoblja ove eskadrile i preostalog osoblja formiraće se druga eskadrila i potom treća. Znači, da ova prva eskadrila treba da posluži kao jezgro iz koje će se formirati ove dve. 4) Sa svim eskadrilama komandovaće neposredno naši štabovi pukova koji će dobijati zadatke od naših štabova divizija, s tim što je naš dužan da održava najtešnju vezu sa sovjetskim štabom i prima savete i uputstva. 22)
Iz naredbe pov. br. 19 Štaba Vazduhoplovstva JA za 9. april 1945; AOS, k. 1466/1, br. reg. 7/7-9.
27
5) Eskadrile u svom sastavu otpočeće da funkcionišu kada naredi ovaj Stab"! 2 3 ) Po izvršenom prijemu stanje u 42. vazduhoplovnoj diviziji, u organizacijsko-formacijskom smislu, bilo je sledeće: „ - Naoružanje (avioni) su primljeni u broju za oko 30% manje od predviđenog formacijskog sastava. Ovo je usledilo kao prirodna posledica borbenih akcija od oktobra 1944. g. do danas, koje su izvođene na teritoriji naše zemlje. Pored ovog, još raspoloživi moto-resursi su mali, tako da se može smatrati da će se za 50% iscrpiti u toku jednog meseca borbenog rada; - materijalna o p r e m a (automobili i dr.) su primljeni za oko 40% manje od predviđenog brojnog formacijskog stanja, sa dodatkom još 40% na nepotpuno ispravne i dotrajale automašine. I ovo je stanje takođe prirodna posledica borbenih akcija; - u pogledu popunjenosti ljudstvom - stanje je skoro odlično, jer je popunjenost oko 9 5 % , naročito u odnosu na borce, dok je stanje popunjenosti kod rukovodilaca nešto slabije"! 2 4 ' Brojno stanje pilota po pukovima 42. vazduhoplovne divizije, a radi upoređenja i u k u p n o stanje pilota 11. vazduhoplovne divizije, od januara do maja, bilo je sledeće: I
II
III
IV
V
štab 421.p 422. p 423. p
3 5 6 4
3 18 17 13
3 25 26 23
3 25 30 23
4 35 36 38
42.d 11.d GVD
18 24 42
51 49 100
77 67 144
81 79 160
113 112 225
Iz ovog uporednog pregleda za dve divizije može se videti da je: - broj pilota u 42. vazduhoplovnoj diviziji bio u stalnom usponu, osim kod 421. i 423. puka u martu i aprilu, kada se brojno stanje nije menjalo; - najveći porast brojnog stanja pilota zabeležen u 423. vazduhoplovnom puku, i - ukupan broj pilota u 42. vazduhoplovnoj diviziji za jedan veći od brojnog stanja u 11. diviziji. Brojno stanje aviona, takođe po mesecima, bilo je sledeće: 23) 41
Iz naređenja Štaba Grupe vazduhoplovnih divizija Štaba 42. divizije od 30. marta 1945; A O S , k. 1466/1, br. reg. 8/7-9. Iz „Bojne relacije Štaba Grupe vazduhoplovnih divizija J A " od 17. maja 1945; Zbornik N O R , tom X, knj. 2, dok. 196.
28
I
II
III
IV
V
421.p 422. p 423. p
33 35 33
32 26 29
33 33 31
24 31 24
21 17 19
42.d 11.d GVD
101 119 220
87 124 211
97 92 189
79 92 171
57 91 148
Brojno stanje aviona u 42. vazduhoplovnoj diviziji je bilo u većem padu nego u 11. diviziji. Brojno stanje ljudstva 42. vazduhoplovne divizije, 8. maja 1945. prema činovima i specijalnostima iznosi u k u p n o 1100. Raspored u jedinicama divizije je sledeći:
Jedinica štab 421. p 422. p 423. p 42.č/v 42. PARM Svega
Ofici- Pod- Borci Svega Piloti Strelci Teh- Ofici Pod- Borci Svega of. ničari ri ri of. 20 31 38 19 4 2
17 65 61 85 16 10
20 196 210 192 66 48
57 292 309 296 86 60
114
254
732
1100
4 35 36 38
. 46 49 45
-
-
-
-
-
113
140
7 188 203 196 59
12 16 12 3 4 1
14 3 4 7 16
653
48
44
-
20 4 5 7 66 -
57 292 309 296 86 60
102 1100
Vazduhoplovna grupa Vitruk predala je obe divizije nekompletne, a pored njih, takođe nekompletno je bilo i pet bataljona aerodromskog obezbeđenja, tri čete za vezu, 2 5 ' kao i odgovarajuće radionice: P A R M - 1 i PARM-3: „Materijalno stanje primljenih jedinica je sledeće: a) Avioni: Lovačka divizija - 86 „jakova" sa oko 50% resursa Jurišna divizija - 66 „ilova" sa oko 35% resursa. 2 6 ' b) Transport: Primljeno je u k u p n o 60% transportnih sredstava koja po formaciji sleduju, a od toga je oko 20% sposobno za borbenu upotrebu. c) Gorivo i mazivo: Raspolaže se sa oko 1500 tona benzina za avione raznih oktanskih vrednosti, sa odgovarajućom količinom ulja. ~5) Odnosi se na 42, 11. i 1. samostalnu četu za vezu; 1. četa za vezu bila je pri štabu Grupe vazduhoplovnih divizija. ~ ' Iz „Programa konferencije između predstavnika Vojno-vazduhoplovnih snaga SSSR i predstavnika Vazduhoplovstva JA u Moskvi u junu 1945"; konferencija je sazvana na osnovu razgovora u Moskvi februara 1945; A O S , k. 1466/1, br. reg. 21-1/3 i 21-2/3.
29
d) Municija: Raspolaže se sa oko 5 šarži bombi, topovske i mitraljeske municije"! S obzirom da su na avionima bile oznake sovjetskog vazduhoplovstva, to je Štab Vazduhoplovstva JA našim divizijama dostavio skice „Oznake na avionima" koje su, međutim, iz Štaba Grupe vazduhoplovnih divizija tek 2. maja prosleđene Štabu 42. divizije. Na osnovua toga, naređeno je da se ruske oznake prefarbaju, i da se umesto njih ucrtaju jugoslovenske. Nove jugoslovenske oznake stilizovane nacionalne trobojke, ucrtane su neposredno po predaji aviona našim vazduhoplovnim pukovima. Na vertikalnom stabilizatoru ucrtana je jugoslovenska trobojka, a crvena petokraka na belom polju, uokvirena plavim krugom na trupu i krlilima. 27)
Štab Grupe vazduhoplovnih divizija, odnosno 42. i 11. divizija rasformirane su na osnovu naredbe Generalštaba JA od 28. jula 1945. po kojoj je: - 421. vazduhoplovni puk (zajedno sa 111. i 554. pukom, kao i 11. samostalnom četom za vezu) ušao u 1. vazduhoplovnu diviziju; - 422. i 423. vazduhoplovni puk (zajedno sa 112. pukom i 42. samostalnom četom za vezu) uvršćeni su u 2. vazduhoplovnu diviziju; - prema istoj naredbi, formirana je i 3. vazduhoplovna divizija, koju su činili: 113. puk iz 11. lovačke divizije, 254. puk (koji je, kao i 554. formiran u SSSR i u našu zemlju preleteo po završetku rata) i 1. vazduhoplovni lovački puk (formiran od 1. i 2. eskadrile NOVJ).
30
Vazduhoplovni kadrovi
Z
a formiranje Vazduhoplovstva N O V J , pored ostalih faktora (aviona, slobodna teritorija, aerodromska infrastruktura, vazduhoplovna industrija, itd) dominantnu ulogu imalo je specijalističko vazduhoplovno osoblje. Vrhovni štab N O V i POJ je vazduhoplovnu komponentu - u uslovima narodnooslobodilačkog rata - rešavao u skladu sa strategijskom koncepcijom jačanja NOVJ. Neka od tih pitanja, na primer, formiranje 1. i 2. eskadrile NOVJ, bila su rešena u dogovoru sa zapadnim saveznicima, odnosno sa RAF-om. U uslovima kada su započeti, a zatim i uspešno okončani i pregovori sa istočnim saveznicima oko ustupanja dve vazduhoplovne divizije i jedne oblasne vazduhoplovne baze, Vrhovni štab NOV i POJ je preduzimao i mere da prikupi potrebno vazduhoplovno osoblje, a zatim ga osposobi za izvršavanje borbenih zadataka. U to vreme računalo se na određene grupe vazduhoplovnog kadra koje su se nalazile u raznim sredinama ili obavljale različite dužnosti: - prva grupa, iz jedinica (divizija i brigada) Naronooslobodilačke vojske Jugoslavije i partizanskih odreda; - druga, takođe iz jedinica N O V J , ali koja se nalazila u nekoliko vazduhoplovnih jedinica i institucija, - treća, od jugoslovenskog osoblja koje se nalazilo u inostranstvu, u savezničkim vazduhoplovnim jedinicama i ustanovama, u Italiji i severnoj Africi, - četvrta grupa, sastavljena od osoblja koje je dobrovoljno pristupilo Vazduhoplovstvu N O V J , uglavnom iz redova srednjoškolske omladine i studenata tehnike; - peta, koju su činili ratni zarobljenici - vazduhoplovci i koji su u Vazduhoplovstvo JA stupili neposredno po oslobađanju iz logora, odnosno po dolasku u zemlju; - šesta, formirana mobilizacijom na oslobođenoj teritoriji i koja je obuhvatila određena godišta; - sedma grupa, koju su činili kadrovi iz vazduhoplovne industrije, uglavnom avio-mehaničari i radnici, i - osma grupa, formirana od osoblja koje je prešlo na stranu NOR-a vazduhoplovnog osoblja iz kvislinškog, uglavnom, ustaškog vazduhoplovstva. 28 ' 28)
Pojedine grupacije vazduhoplovnog kadra se u daljem tekstu ne prikazuje navedenim redosledom, već hronološkim sledom okupljanja osoblja.
31
Prethodni razgovori o školovanju i osposobljavanju kadrova obavljeni su između vrhovnog komandanta N O V i POJ i šefa Sovjetske vojne misije, koja se nalazila pri Vrhovnom štabu N O V i POJ. Pitanje ostalog vazduhoplovnog kadra aktuelizirano je u isto vreme, kako je istaknuto, posle postignutog sporazuma sa zapadnim saveznicima o školovanju i formiranju \. i 2. eskadrile N O V J pri RAF-u. Isto tako, na oslobođenom delu teritorije Jugoslavije u jedinicama NOVJ počelo je prikupljanje ljudstva za školovanje u SSSR-u. Međutim, bilo je dosta teškoća oko prebacivanja u Sovjetski Savez. Jedan od prvih izvora koji upućuje na potrebu školovanja vazduhoplovnog kadra i dobijanja vazduhoplovnog materijala od Sovjetskog Saveza datira sa početka juna 1944: „Smatram da je nužno da i mi u najkraćem roku obrazujemo, formiramo jednu tenkovsku, jednu bombardersku i jednu lovačku diviziju. Za to postoje svi uslovi, samo nam trebaju ljudi iz zemlje, koji bi se specijalizovali kao posada ovih modernih borbenih sredstava. Ove divizije poslužile bi kao jezgro naših tenkovskih i vazdušnih snaga naše armije, kao i za izvršavanje naših operativnih zadataka"! 2 9 ' Te ideje začete su, međutim, u prvim kontaktima vrhovnog komandanta N O V i POJ i šefa Sovjetske vojne misije pri Vrhovnom štabu, ali do konkretne realizacije dolazi nekoliko meseci kasnije. O dobijanju materijala od Crvene armije vrhovni komandant N O V i POJ obavestio je Vrhovni štab 29. septembra 1944: „Dobili smo dve divizije avijacije, jedna štormovika, a jedna lovaca. One stupaju odmah u dejstvo"! ' Jedan dan posle ovog obaveštavanja vrhovni komandant je naredio da se u Krajovu, u kojoj se tada nalazio, uputi ljudstvo: „Uputite ovamo sve raspoložive vazduhoplovce"! 31 ' Vrhovni komandant N O V i POJ je pri tome imao u vidu vazduhoplovce koji su se nalazili u inostranstvu, u RAF-u, a kojih je, prema izveštaju pukovnika Franca Pirea, vazduhoplovnog predsavnika Vrhovnog štaba N O V i POJ pri savezničkoj Vrhovnoj komandi na Mediteranu, bilo: - ispisano iz RAF-a ukupno 89, odnosno 71 koji nisu bili upućeni na školovanje od strane R A F , kao i tri bombarderske ekipe, sastavljene od po šest pilota, šest izviđača i šest radio-telegrafista; - tri oficira-navigatora, koji su bili u britanskoj transportnoj avijaciji; - oko 1300 mehaničara i učenika koji su se nalazi na školovanju u Alžiru, i oko 300 omladinaca koji su, u to vreme, bili još bez specijalizacije. 32 ' S obzirom da se određeni broj lica nalazio kod 29)
Iz izveštaja šefa Vojne misije NOVJ u SSSR od 1. juna 1944. upućenog Vrhovnom komandantu N O V i POJ; Arhiv OS, k. 57, reg. br. 17/6. !" Depeša od 29. septembra 1944, AOS, k. 26, reg. br. 12-1/13. £ Depeša od 30. septembra 1944, AOS, k. 15, reg. br. 24-1/1. Odnosi se na ljudstvo koje je upućeno u SSSR i koje je, zajedno sa njim i drugim priključenim, iznosila ukupno 542. Većinu je, dakle, činila grupa prikupljena iz proleterskih jedinica, poznata pod imenom „Omladinski bataljon".
32
saveznika, ili bio u 1. i 2. eskadrili NOVJ. ukupan broj njih koji su mogli biti upućeni u Krajovu iznosio je 35 (18 lica namenjenih za tri bombarderske ekipe; tri oficira-navigatora; tri pilota koji su prethodno bili određeni za visoku pilotsku školu, kao i 11 vazduhoplovaca raznih specijalnosti koji su se nalazili na Visu, ili pri savezničkim komandama). Prvu grupu vazduhoplovaca koja je stigla u Krajovu, 14. oktobra 1944, predvodio je pukovnik Božo Lazarević, član Vojne misije NOVJ u Kairu. Ali, najbrojnija grupa Jugoslovena nalazila se u Mezon Blanšu, odnosno u savezničkoj pozadinskoj jedinica za održavanje (No. 144 Maintenance Unit) pod neposrednom komandom R A F Station Maison Blanche. Zahtev da se jugoslovenski vazduhoplovci vrate u Jugoslaviju vrhovni komandant N O V i POj je uputio Britanskoj vojnoj misiji pri Vrhovnom štabu NOVJ 4. septembra 1944: „Radi velike potrebe za mehaničarskim osobljem u zemlji za formiranje vazduhoplovnih radionica odmah posle oslobođenja celokupne jugoslovenske teritorije koje neposredno predstoji, molim da se 15. oktobra ove godine ispiše iz RAF-a celokupno osoblje svih činova jugoslovenskog kontigenta koje se sada nalazi u RAF-u na radu u 144. Maintenance Unit i Maison Blanche kod Alžira, i što pre uputi najkraćim putem u domovinu. Brojno stanje ovog ljudstva iznosi sada oko 1650 ljudi"! 331 Saveznici, međutim, nisu hteli da se odazovu tom zahtevu, već su nameravali da vrate samo 1130 ljudi, sa još 94 Jugoslovena koji su bili u drugim jedinicama u BAF-u, te da ostatak od 426 zadrže radi popune 1. i 2. eskadrile. Vrhovni komandant N O V i POJ će još tri puta intervenisati za tehničko osoblje koje se nalazilo u Africi - 11, 21. i 25. oktobra, kada je naredio Vojnoj misiji NOVJ kod saveznika: „Mi stvaramo avionsku bazu u Vojvodini. Tamo se uglavnom nalazi i naša avijacija od dve divizije. Čim bude gotova, javiću da bi se mogli prebaciti i padobranci iz Gravine. 341 Požurite kod saveznika da se oko 15.10.44. prebaci naše tehničko avijatičarsko osoblje iz Afrike u Italiju i dalje"! 35 ' „1500 naših mehaničara moraju doći u Bari iz Alžira. Preduzmite sve potrebno da ne bude zakašnjenja. Njihov povratak tražio sam prije mjesec dana od brit. misije"! 36 ' „Traži da se što prije prebaci tehničko osoblje vazduhoplovstva iz Afrike, jer je ono neophodno potrebno na aerodromima kod Beograda i u Vojvodini"! 37 ' 33)
Zbornik N O R , tom X, knj. 1, dok. 62. ' 4; Reč je o padobranskom bataljonu NOVJ, koji je u zemlju stigao 6. decembra 1944. i po naređenju Komande Vazduhoplovstva NOVJ upućen u Pančevo. Ovaj bataljon nije nijednom borbeno upotrebljavan. Zbornik dokumenata N O R . tom II, knj. 14, dok. 198. 36) Depeša od 15. oktobra 1944; A O S , k. 15, reg. br. 43/1-1. 37) Depeša od 21. oktobra 1944; A O S , k. 25, reg. br. 13/2-13.
33
Tek 15. novembra 1944. iz Mezon Blanša i Bufarika u Jugoslaviju je krenulo 1050 osoblja pripadnika vazduhoplovnotehničke službe. Njima se pridružilo još 245 vazduhoplovaca iz Blide, tako da je ukupno otpuštenog ljudstva bilo 1295 ljudi, ne računajući i grupu rekonvalencenata Jugoslovena drugih struktura, koja im se pridružila tokom putovanja. Saveznici su, dakle, zadržali 355 naših stručnjaka. 3 8 ' Uporedo sa intervencijama kod saveznika, vrhovni komandant N O V i POJ je svim glavnim štabovima, takođe, naredio da iz svojih jedinica prikupljaju vazduhoplovce: „Na teritoriji Glavnog štaba Srbije za sada ima oko 50 ljudi koji su ranije pripadali vazduhoplovstvu. U ovaj broj nisu uračunati oslobođeni severni krajevi Srbije. 50% od napred navedenog broja letači su, a ostalo je pomoćno osoblje. Brojno stanje vazduhoplovaca se svakog dana povećava"! 39 ' Glavni štab N O V i PO Srbije je u svojoj formaciji imao i Vazduhoplovno odeljenje, koje je brinulo o vazduhoplovnim kadrovima: „Predlaže raspored vazduhoplovnog osoblja po svim granama vazduhoplovne službe, vodi evidenciju vazduhoplovnih kadrova po strukama, organizuje i rukovodi nastavom vazduhoplovnog osoblja"! 4 ' Komanda vojne oblasti 13. korpusa N O V J obavestila je Glavni štab N O V i PO Srbije o velikom odzivu omladinaca za Vazduhoplovstvo NOVJ: „Prema naređenju tog Štaba upućeno je od novomobilisanog ljudstva 41 ' 250 omladinaca za vazduhoplovstvo, koji su se dobrovoljno prijavili. Međutim, svakodnevno se prijavljuju omladinci za vazduhoplovstvo, tako da se dosad javilo 600 omladinaca. Kako je vašim naređenjem ograničen broj omladinaca za vazduhoplovstvo, to molimo za objašnjene da li će se produžiti primanje omladinaca preko ograničenog broja. Neophodno bi bilo da se svi prijavljeni omladinci pregledaju u vojnoj bolnici od strane specijalista, pa samo sposobne da se upućuju tom Stabu"! 42 ' U 1. armijskoj grupi NOVJ nalazio se takođe izvestan broj vazduhoplovaca, kojoj je vrhovni komandant N O V i POJ naredio da prikupi sve vazduhoplovno osoblje: 18)
39) 411 42)
U administraciji Mezon Blanša. neposredno pred polazak, bilo je upisano 1332 osobe, ali pošto je u 1. i 2. eskadrilu NOVJ upućeno 97 mehaničara, ostalo je 1235. U Mezon Blanšu je, međutim, bilo još 60 Jugoslovena, koji nisu bili u ovoj evidenciji. Od 355 zadržanih stručnjaka, u Zadar je stiglo, između 22. marta i 5. aprila 1945, oko 300 lica VTS. Svi su raspoređeni u Prvu pilotsku školu koja je formirana 14. marta 1945. na aerodrom Zemunik. Tu grupu saveznici su prvobitno hteli da zadrže za popunjavanje jednog grčkog i jednog južnoafričkog skvadrona R A F , a ne za 1. i 2. eskadrilu NOVJ. Zbornik N O R , tom X, knj. 1, dok. 95. Ibid. Mobilizacija u Srbiji izvršena je na osnovu Direktive vrhovnog komandanta N O V i POJ o mobilizaciji, 2. septembra 1944. Zbornik N O R , tom X, knj. 1, dok. 136.
34
1
„Hitno evakuišite sve vazduhoplovno osoblje koje se nalazi kod vas. Javite o broju i stručnosti tog osoblja. Sa vašeg, 43 ' ili najbližeg aerodroma, to će osoblje biti prebačeno na našu vazduhoplovnu bazu"! 44 ' Postupajući po naređenju vrhovnog komandanta N O V i POJ Štab 1. armijske grupe je odgovorio: „Naredili smo divizijama da nam pošalju sve vazduhoplovce i čim stignu izvijestićemo"! 45 ' Slična naređenja vrhovni komandant N O V i POJ je poslao i glavnim štabovima. Tako je Glavni štab N O V i PO Hrvatske izvestio da je prikupio određeni broj vazduhoplovaca iz jedinica pod njegovom operativnom komandom, ali ne zna kuda da ih pošalje, povodom čega je usledilo novo naređenje vrhovnog komandanta: „Od V.Š., DDD. 4 6 ' Odmah pošalj ite sve avijatičare u Belu Crkvu najbržim prevoznim sredstvom"! ' Štabu 2. udarnog korpusa NOVJ naređenje za slanje omladinaca u Vazduhoplovstvo NOVJ upućeno je 19. novembra 1944: „1. Za obuku vazduhoplovaca u zemlji uputite odmah u Pančevo 100 omladinaca starih od 18 do 24 godine, zdravih, odanih, pismenih. Ukoliko bude više srednjoškolaca i radnika, utoliko bolje. 2. Ranije od vas traženi mladići predviđeni su za školovanje u Rusiji. Ovo traženje nezavisno je od toga. I spiskove dostavite odvojeno. 3. Takođe uputite u Pančevo što pre staro stručno vazduhoplovno osoblje". 4 8 ' Ša teritorije Makedonije je takođe trebalo uputiti određeni broj za obuku u Vazduhoplovstvo NOVJ: „Tri stotine omladinaca koje treba uputiti za avijaciju u Pančevo mogu biti mobilisani iz građanstva, vodeći računa o njihovoj pouzdanosti i privrženosti našoj borbi"! 49 ' Deo vazduhoplovnog kadra činili su i piloti i ostali specijalisti koji su se nalazili u našim vazduhoplovnim jedinicama. Tako je iz Eskadrile za vezu Vrhovnog štaba 5 "', koja je, 12. novembra sa viškog aerodroma preletela na zemunski 15. decembra 1944, izdvojena jedna grupa pilota i upućena u Trenažni centar za preobuku na jurišnim avionima 11-2. Pripadnici 2. eskadrile 5. bosanskog korpusa N O V J 5 " su prvobitno bili upućeni na Vis radi preobuke, ali im je tokom putovanja naređeno 43)
Odnosi se na letelište Divci, kraj Valjeva, koje je održavalo ljdustvo 1. proleterskog korpusa. Letelište je imalo obeleženo i noćni start i na njega su preletili Vrhovni štab i NKOJ 17. oktobra 1944. 44 Depeša od 9. oktobra 1944; A O S , k. 372, reg. br. 3-35/2. ™ Depeša od 11. oktobra 1944; A O S , k. 28, reg. br. 2-1/2. 46 Najhitnije. Depeša od 22. oktobra 1944; A O S , k. 26, reg. br. 10-47/13. Z Depeša od 19. novembra 1944; AOS, k. 394, reg. br. 21-76/2. 49 Depeša od 23. novembra 1944; A O S , k. 26, reg. br. 9-4/26. Formirana 18. avgusta 1944. na viškom aerodromu; 2. marta 1945. Eskadrila za vezu Vrhovnog štaba ušla je u sastav Transportne grupe JA. Prva eskadrila 5. korpusa rasformirana je krajem rata, a ljudstvo je ušlo u sastav Pilotske škole na aerodromu Zemunik.
35
da se upute za Zemun, u koji su stigli 17. decembra 1944. Piloti iz te grupe uvršćeni su u Trenažni centar za preobuku na lovačkim avionima „jak", dok je osoblje vazduhoplovnotehničke službe odmah upućeno u pukove 42. vazduhoplovne divizije, na specijalističke mehaničarske i druge kurseve. Oko tridesetak pilota i vazduhoplovnih specijalista, koji su predstavljali kompletno osoblje pilotske škole vazduhoplovstva N D H u Rajlovcu, takođe je pristupilo Vazduhoplovstvu NOVJ i došlo na zemunski aerodrom. Pored njih, i među ostalim osobljem koje se prikupljalo u Zemunu i bilo određeno za pukove 42. vazduhoplovne divizije, bio je izvestan broj bivših pilota kvislinškog vazduhoplovstva, koji su na stranu narodnooslobodilačkog rata prelazili tokom 1944, ali i 1945. Posebno veliki broj omladinaca prijavio se za Vazduhoplovstvo NOVJ neposredno posle održavanja 1. kongresa US AOS. Tada se u Zemun, a kasnije u Belu Crkvu uputilo oko 75 omladinaca - delegata ovog kongresa. Među vazduhoplovnim kadrom 42. divizije bio je i izvestan broj vazduhoplovaca - ratnih zarobljenika, koji su se u zemlju vratili posle oslobađanja iz logora. Dan po dolasku u zemlju, odnosno 23. marta 1945 - pošto su se prijavili za Vazduhoplovstvo JA - prebačeni su na somborski aerodrom i odmah uvršćeni u preobuku na avionima 11-2. Među tim vazduhoplovcima bilo je i pojedinaca koji su uspeli da se iz ratnih logora spasu bekstvom i da, posle mnogih muka, dođu u našu zemlju. Dobrovoljno, ili putem mobilizacije u 42. vazduhoplovnu diviziju upućen je i izvestan broj predratnih avio-mehaničara i radnika vazduhoplovne industrije.
36
Stručna i borbena obuka
N
eposredno po dobijanju instrukcije da se naše ljudstvo što pre osposobi za prijem jednica Vazduhoplovne grupe Vitruk, Komanda Vazduhoplovstva NOVJ je izvestila Vrhovni štab N O V i POJ o poteškoćama do kojih je došla na samom početku, predlažući da se najhitnije reši više pitanja, od kojih su dva bila prioritetna: - prvo, da se naše ljudstvo svih specijalnosti odmah raspoređuje u jedinice grupe Vitruk, pod istim uslovima kao i sovjetsko osoblje, i - drugo, letačko osoblje koje je već prikupljeno, „treba što šre uvežbavati u zasebnoj trenažnoj pilotskoj školi koja će letače osposobljavati i upućivati na raspored u eskadrile grupe Vitruk" !52) Prikupljeni letači, uglavnom piloti ratnog vazduhoplovstva BJV, 5 3 ) prošli su kroz lekarske preglede u Pančevu i Zemunu, a zatim su upućivani na trenažne kurseve na kojima se vršila preobuka na jurišnim avionima. Preobuka i obuka osoblja za mejaničare, motoriste i oružare bila je decentralizovana, odnosno u 42. vazduhoplovnoj diviziji vršila se po pukovima, dok je u 11. vazduhoplovnoj diviziji bila skoncentrisana na jednom mestu, u njenom okviru. Na isti decentralizovan način u 42. diviziji vršena je i obuka vazdušnih strelaca, dok su ostale specijalnosti - za vezu, foto-službu, inžinjeriju, meteorološku i zemaljsku službu bili organizovani kursevi u okviru odgovarajućih sovjetskih jedinica.
Preobuka pilota u Trenažnom pilotskom kursu Vazduhoplovstva NOVJ (JA) Za pilote koji nisu raspolagali ratnim iskustvom, a takvih je bila većina, i koji su bili okupljeni na aerodromu Zemun, organizovani su trenažni pilotski kursevi jurišne avijacije. Preobuka se vršila u prvo vreme u 1. trenažnom pilotskom kursu Vazduhoplovstva NOVJ na Op., rit; A O S , k. 1466/1, reg. br. 24-2. ' „Praktična obuka izvođena je po grupama, odnosno prema iskustvu i naletu pilota BJV. Bio sam u predzadnjoj grupi, kao i svi sa nedovoljnim letačkim iskustvom. Zapravo, najviše nas je bilo iz XIII klase Vazduhoplovne podoficirske škole BJV koja je završila letačku obuku 1941. na avionima „fizir", „biker", „potez-XXV" i „bregeXIX", kao i pilota koji su završili letačku obuku u okviru vannastavne obuke u BJV. Nalet ovih pilota za vreme obuke iznosio je od 80 - 120 časova letenja na pomenutim tipovima aviona"!; iz priloga pilota Mirka Božića na okruglom stolu „Vazduhoplovstvo u strategiji N O R " , Zemun, 21. marta 1985.
37
zemunskom aerodromu, a kasnije na aerodromu Ruma u Trenažnom pilotskom kursu Vazduhoplovstva JA. U vremenu od 10. decembra 1944. do 5. aprila 1945. bila su organizovana ukupno tri kursa kroz koje su prošli svi piloti 42. vazduhoplovne divizije. Prvi kurs održan je od 10. decembra 1944. do 15. januara 1945. za rukovodeći i starešinski kadar 42. divizije, kao i za njena tri vazduhoplovna puka. Od 26 pilota, uspešno je završilo obuku 23 pilota. U toj grupi bili su sledeći piloti: - z a 421. vazduhoplovni puk: kapetan Dušan Božović, potporučnik Jovan Utornik, poručnik Drago Rendulić, stariji vodnici Dušan Piperin i Salih Hadžiomerović, i potporučnik Ivan Koroša i Jeronim Gregov; - za 422. vazduhoplovni puk: kapetan Krsto Lakičević, poručnici Trifun Amidžić, Đorđe Gvozdenović i Evgenij Radanov, stariji vodnik Stevan Smolić, vodnik Radomir Ilić, potporučnik Ljudevit Oršić, poručnik Svetislav Perić, i - za 423. vazduhoplovni puk: major Milan Malnarić, poručnik Ivan Kavić, potporučnik Luka Popov, vodnik Dušan Vujin, stariji vodnik Ilija Petričić, vodnik Nikola Simić i stariji vodnik Junuz Arnautović. U okviru grupe pilota za 421. puk preobuku na avionu 11-2 završio je i pukovnik Božo Lazarević, komandant 42. vazduhoplovne divizije. Neposredno po završetku preobuke komandni sastav vazduhoplovnih pukova, odnosno piloti odmah su upućeni u svoje jedinice u kojima su - za prve borbene letove - bili sposobni: u 421. puku - pet pilota; u 422 - šest, a u 423. puku - četiri pilota. Prve borbene zadatke piloti komande 421. puka izvršili su 17. januara; 19. januara - 423, a 22. januara - 422. vazduhoplovnog puka. Drugi trenažni kurs za jurišnike otpočeo je neposredno po završetku prvog i trajao je od 20. januara do 20. marta 1945. Na tom kursu bio je 31 pilot, od kojih - kao i na prvom kursu - obuku nije u roku završilo tri pilota. Kurs je pohađalo deset pilota iz 422. i po devet pilota iz 421. i 423. puka: „U drugoj partiji nalazi se sada 30 pilota, odnosno 28 plus 2 iz prave partije. Na kurs stupilo 31, ali 3 otpala na UI1-2. Od ove partije pod 5.II zaključno leti samostalno 12, pred oslobođenjem (za sutra) 7, a 10 na duploj komandi, no i njihovo oslobođenje bi bilo za 2 do 3 letačka dana. Jedan (Petković), koji je leteo već sa prvom partijom samostalno, nalazi se sada na bolovanju". 5 4 ' 54)
Iz izveštaja o obuci pilota koji je komandant Prvog trenažnog pilotskog kursa Vazduhoplovstva NOVJ poslao komandantu 42. vazduhoplovne divizije; A O S , k. 1466/1, br. reg. 2/1-47. Taj izveštaj, koji je poslat 6. februara 1945, navodi da je na prvom kursu otpalo četiri pilota: „dva prevedena na drugi kurs (Petković i Arnautović), jedan u eskadrilu
38
Premda je drugi kurs bio planiran da traje 30 dana, pojedini piloti su dobijali odobrenje za samostalno letenje i ranije, te su sukcesivno zbog potreba u jedinicama - ranije upućivani u svoje pukove. Posle određenih provera i trenažnih letova bili su planirani za borbene zadatke. Treći kurs za jurišnike prvobitno je bio zamišljen da traje do kraja aprila 1945. Stanje na tom kursu bilo je sledeće: - stupilo na kurs 130 pilota - završilo kurs 75 - ostalo da dovrši 14 - određeno za nastavnike 4 - poginulo tokom preobuke 2 - upućeno u Štab Vazduhoplovstva JA 27 - otpalo zbog nesposobnosti 4 - upućeno u zatvor 42. divizije 1 - nije se javilo na kurs 2 Iz te najveće grupe pilota, koja je bila obuhvaćena na trećem kursu, u 42. vazduhoplovnu diviziju upućeno je ukupno - 75 pilota, odnosno po pukovima: u 421. puk - 18 pilota, u 422. - 24 i u 423. - 27 pilota, odnosno u Štab 42. divizije - šest pilota. Kao i u prethodnoj, tako je i u ovoj grupi bilo pilota koji su ispunili broj letova, te ranije poslati u jedinicu. Tako je, na primer, 1. aprila 1945. bilo - 84 pilota za preobuku, a već 10. aprila - 59. Trenažni pilotski kurs Vazduhoplovstva JA je raspolagao sa ukupno 20 aviona (tri Po-2; četri UI1-2 i 13 - 11-2). „Broj učenika pilota, po tipovima na dan 1. aprila 1945. je: Po-2 . . . 5 1 ; UI1-2 ... 17; 11-2 ... 16. Broj učenika pilota na dan 10. aprila 1945. po tipovima je: Po-2 . . . 3 ; UI1-2 ... 4; 11-2 ... 12 učenika"! 55 ' Iz svake partije pilota, odnosno iz svakog kursa određivani su pojedini piloti za nastavnike. Tako su na trećem kursu kao nastavnici leteli: Dušan Mirković, Stanko Kašman, Dragoslav Klisarić, Viktor Ulčar i Vlastimir Vukašević. 56 ' Kroz sva tri kursa prošlo je ukupno 187 pilota, od kojih su preobuku uspešno završili 126. Trenažni kursevi odigrali su veoma značajnu ulogu za borbeno osposobljavanje pilota. Osnovni elementi letačke obuke, prema vežbama, su sledeći: za vezu - nije mogao leteti 11-2, a jedan brisan", - što se razlikuje od izveštaja Trenažnog pilotskog kursa Vazduhoplovstva JA od 5. aprila 1945; AOS, k. 1455, br. reg. 45/1-3 (Zbornik N O R , tom X, knj. 2, dok. 112). 55 ' Iz izveštaja Trenažnog pilotskog kursa Vazduhoplovstva JA od 11. aprila 1945. upućenog Štabu Grupe vazduhoplovnih divizija; AOS, k. 1455, br. reg. 7/1-3. 561 Nastavnici su vođeni u administrativnim spiskovima svojih pukova. S obzirom da su i oni izvršavali borbene zadatke, njihovi letovi, međutim, nisu vođeni u ukupnoj evidenciji vazduhoplovnog puka, koji je, u stvari, na kraju svakog meseca zbrajao broj naleta svakog pilota pojedinačno.
39
Zadatak - vežba Informativni letovi (provera elemenata)
Vreme Tip aviona Po-2 l-2č
Letovi po školskom krugu Letovi po elementima zone (viraži, borbeni zaokreti, polupreturanje, brišući let, prinudno sletanje)
3-5 č
Po-2
Letovi po školskom krugu
2-4č
UI1-211-2
Letovi po elementima zone (viraži, borbeni zaokreti, preturanje, kovit) Grupni letovi u borbenim porecima Raketiranje (2 - 3) Bombardovanje (2 - 3) Svega za borbenu obuku:
5-lOč
11-2
2-5 č
11-2
Primedba
Pri povratku iz zone jurišnici su na 1. etapi uvežbavali brišući let
13-26Č
T o k o m praktičnog letenja održano je uporedo 773 teorijska časa, od čega stručne obuke - 641, a iz kulturno-prosvetnog rada - 132. U praktičnoj nastavi, odnosno preobući je izvršeno: - časova letenja 1.495,17, - broj letova 9.252. S obzirom da su iskusniji piloti na trenažnom jurišnom kursu naleteli manji broj časova, odnosno imali manji broj izvršenih letova, to je prošek naleta po pilotu bio neujednačen i kretao se: - časova letenja od 5 do 30 - broj letova od 25 do 50. Trenažni pilotski centar Vazduhoplovstva JA do 25. marta 1945. nalazio se na aerodromu Z e m u n , kada je na osnovu naređenja Štaba G r u p e vazduhoplovnih divizija prebaziran na aerodrom Nadalj: ,,a) Lovački učevni 57 ' centar u Gospođince i b) Učevni centar jurišnih aviona u Nadalj. Opsluživanje ovih centara vršiće 911. B A S iz Gospođinaca. Nadzor nad štabovima i osobljem oba centra preuzeće major Lekić Košta"! 5 8 ' Do prebaziranja, dužnost komandanta Trenažnog jurišnog centra vršio je kapetan Milutin Grozdanović, a od 25. marta, na osnovu gornje naredbe, nadzor nad štabovima oba centra, koji su objedinjeni u Trenažni pilotski kurs Vazduhoplovstva J A , nalazio se pod m a j o r e m Kostom Lekićem, dotadašnjim k o m a n d a n t o m lovačkog centra. Poslednja generacija pilota koja je uspešno završila preobuku na jurišnim avionima stigla je u vazduhoplovne pukove 17. aprila 1945. 57)
58)
U našoj štapskoj administraciji odomaćili su se, pored ostalog, i proizvoljno prevedeni pojmovi sa ruskog jezika. Tako je ruski izraz 'učebnij' (transkribovan ovde sa ruskog ćiriličnog pisma na latinično) označen kao 'učevni' i ne treba da znači 'školski', već u smislu kursa - trenažni. Zbornik N O R , tom X, knj. 2, dok. 72.
40
Trenažni letovi i dalja obuka pilota u jedinicama Pored preobuke u Trenažnom centru, piloti su po dolasku u vazduhoplovne pukove bili prvo proveravani, a zatim izvodili trenažne, neborbene letove, a isto tako imali i stručnu obuku: „U danima kada pojedine jedinice nisu učestvovale u borbenim zadacima usled rđavih vremenskih prilika na samim aerodromima ili na frontu, vršile su teornu obuku po grupama za specijalizovanje pod rukovodstvom sovjetskih nastavnika. Letačko osoblje se upoznavalo sa taktikom izvršenja borbenih zadataka pod voćstvom sovjetskih komandanata pukova i komandira eskadrile. U danima neletenja osoblje je uvek iskorišćavalo slobodno vreme za diskusiju o izvršenim borbenim letovima, gde su se izučavale i izjednačavala stečena borbena iskustva"! 59 ' Stepen stečenih iskustava i sve složeniji elementi obuke usavršavali su se u periodu januar - maj 1945. 1. - Obuka u januaru 1945. beleži početne rezultate i bazira na osnovnim zahtevima potrebnim za izražavanje borbenih zadataka. Tako, u operativnom izveštaju Štaba 42. vazduhoplovne divizije za 27. januar stoji da su se letači upoznavali sa osobinama aviona i izvršenja borbenih zadataka sa primenom modernih iskustava pri napadima ciljeva i objekata dejstva na zemlji. U danima do kraja meseca izvođenja je teorna obuka iz nastavnog gađanja, kao i teorije napada objekata dejstva na zemlji uz taktiku manevra pri dejstvu neprijateljeve P A A . Iz navigacije i tehnike pilotiranja izvođene su osnovne teorijske postavke. U 422. vazduhoplovnom puku, koji je tokom januara primio još jednu grupu od šest pilota, izvedena je provera u letenju, kao i sledeće teme: opšta i detaljna orijentacija; nišanjenje, gađanje i bombardovanje u pikiranju, kao i let na marš-ruti po kompasu. Uporedo sa letenjem po školskom krugu, u cilju trenaže, piloti su izučavali i rejon aerodroma, a posebno borbenih dejstava. U svim pukovima izvođena je sa pilotima „streljačko-taktička nastava", koja je imala sledeće teme: ,,I) Taktička nastava: 1. - Opšta organizacija šturmanske avijacije 2 č 2. - Upotreba šturmanske avijacije 4 3. - Dejstva grupe pri napadu na razne ciljeve zemaljske 4 4. - Strojevi 2 5. - Prestrojavanje i manevrovanje pri dejstvu neprijateljske P. A . O . II) Vazd. streljačka nastava: 1. - Nišanska sprava K B - T i njena upotreba 1 č 59)
Iz operativnog izveštaja Štaba 42. vazduhoplovne divizije od 2. februara 1945. Štabu Vazduhoplovstva NOVJ o radu i borbenoj aktivnosti u vremenu od 17 do 31. januara 1945; A O S , k. 1466/1, reg. br. 3/34-8.
41
2. 3. III) 1. -
Putanja zrna VJ i ŠKAS-a i njegovo bolje iskorišćenje 2 Osnovni tipovi aviona protivnika 1 Streljačko naoružanje i municija: Upotreba i iskorišćavanje naoružanja 11-2 2 časa". 60)
2. - Obuka u februaru 1945, s obzirom da je linija fronta ostala bez izmena, to je vreme kada piloti nisu izvršavali borbene zadatke takođe korišćeno za dalje stručno borbeno usavršavanje. Osnovne teme i dalje su bile iz teorijskih osnova taktičke upotrebe jurišne avijacije, zatim teme iz navigacije, detaljnog opisa motorskih, navigacijskih i pilotskih instrumenata. Šturmanska nastava je obuhvatala izučavanje rejona borbenih dejstava; vođenje navigacije po kompasu i RPK (radio-polu kompas); izučavanje budućih aeorodroma baziranja, a osobito teorijske osnove letenja na malim visinama i planinskom terenu, kao i u uslovima oblačnosti. Bombarderska nastava je obuhvatala izučavanje teorijskih elemenata pri bombardovanju iz brišućeg horizontalnog leta i poniranja; bombardovanja prema vremenskom proračunu, kao i izučavanje vrste bombi, upaljača i vremena usporenja, itd. Letačko osoblje 42. vazduhoplovne divizije bilo je osposobljeno u navigaciji za izvršavanje borbenih zadataka, premda su osnovni nedostaci borbene obuke bili, pre svega, zbog nepotpunog formacijskog stanja pukova; literature i borbenih pravila. U okviru streljačko-taktičke nastave sa pilotima su i u februaru izučavane teorijske osnove taktike napada jurišne avijacije na objekte dejstva na zemlji, kao vrste i upotreba municije. Povremeno su piloti održavali nastavu zajedno sa vazdušnim strelcima, osobito kada se radilo o temama koje su od njihovog interesa, kao na primer, radio-oprema, avionsko naoružanje, itd. Piloti 422. vazduhoplovnog puka, pošto su u februaru izvršavali zadatke nad različitim rejonima u Bosni i Sremu, u okviru teorijskih priprema ucrtavali su repere i tačke bez gledanja na kartu; usavršavali se u aerofotografisanju; održavanju radio-veze tokom leta, itd. Osnovni borbeni zadaci pilota 421. vazduhoplovnog puka u februaru izvršavani su uspešno, zahvaljujući, pre svega, i dobroj teorijskoj pripremljenosti. To je bio slučaj i sa pilotima 423. puka. S obzirom na nedostatak stručne literature, vazduhoplovni pukovi su dobili sovjetski „Podsetnik šturmana u vazduhoplovnoj navigaciji", koji je bio od velike koristi. Podsetnik je sadržavao niz praktičnih rešenja, kao: rad pre poletanja i za vreme leta, približni praktični proračuni, popravka zanosa vetra, popravka brzine i visine aviona, itd. Veliku pomoć su pružili i časovi iz taktike na kojoj su izučavani: borbeno dejstvo jurišne avijacije, komandovanje jurišnom avijacijom 6111
Iz izveštaja o vazdušno-streljačkoj službi 422. vazduhoplovnog puka za januar 1945; AOS, k. 1466/1, br. reg. 5/3-9.
42
uz rešavanje taktičkih zadataka, kao i manevar pri dejstvu protivavionske artiljerije na ravničarskom i planinskom zemljištu. U svim pukovima je, takođe, izvođena nastava gađanja, raketiranja i bombardovanja. Pored operativnih zadataka, u 423. puku - uz trenažne letove sa pilotima koji su tokom meseca došli iz Trenažnog centra za jurišnike - izvođena je izviđačka obuka (20 časova); bombarderska obuka (15), taktika (10), obuka iz vazdušnog gađanja (4), rad na avionima (4), priprema do poletanja (16) i politička nastava (16). Sumirajući rezultate teorne nastave, koja je u februaru 1945. izvođena u vazduhoplovnim pukovima radi postizanja višeg nivoa borbeno-stručne osposobljenosti, Štab 42. divizije je pozitivno ocenio obuku, koja je u jedinici izvođenja po sledećim predmetima: ,,a) Kod letačkog osoblja: - iz tehnike pilotiranja 20 časova - iz navigacije 62 - iz taktike jurišne avijacije 25 - iz taktike lovačke avijacije 30 - iz poznavanja avionskog motora 79 - iz nastave gađanja i bombardovanja 48 - iz teorije letenja 40 - iz službe veze 54 - iz meteorologije 25 - iz političke nastave 45 - iz foto službe Svega 442 časa"! 61) 3. - Obuka u martu 1945. predstavlja nastavak teorijske nastave, ali se kao glavni nedostatak spominju obrazovna literatura i borbena pravila. S obzirom da iz Trenažnog centra za jurišnike i dalje pristižu piloti, to je u pukovima organizovana provera tehnike letenja i izvršavaju se trenažni, neborbeni letovi. Tako su u 421. puku piloti izvršili 53 školska i trenažna leta, u ukupnom trajanju od 5,31 časova. Zadaci postavljeni za mart u puku se izvršavaju uspešno: „Paralelno sa vršenjem borbenih zadataka puk je sprovodio i teorijsku obuku celokupnog ljudstva kad god se za to pružila vremenska prilika, u cilju upotpunjavanja taktičkog i tehničkog znanja ljudstva. Sa pojedinim pilotima izvršeno je 72 teorijska časa"! ' Šturmanska i bombarderska nastava predstavlja, u stvari, ponavljanje tema iz februara. Međutim, novinu predstavlja izučavanje, zajedno sa sovjetskim pilotima, iskustava koje su piloti 17. vazduhoplovne armije stekli u borbama na budimpeštanskom pravcu. Bila je to, 61)
Iz izveštaja Štaba 42. vazduhoplovne divizije Štabu Vazduhoplovstva N O V J , od 3. marta, za aktivnosti tokom februara 1945; AOS, k. 1466/1, br. reg. 1/3. > Iz izveštaja Štaba 421. vazduhoplovnog puka upućenog 31. marta Stabu 42. vazduhoplovne divizije; A O S , k. 1466/1, reg. br. 1/77-3.
43
zapravo, prorada naređenja komandanta ove armije da se, prvenstveno, prorade greške koje su na tom frontu pravili piloti kako lovačke tako i juriške avijacije. Piloti su takođe prorađivali i vlastite greške koje su činili tokom izvršavanja borbenih zadataka u januaru i februaru. Takve kritičke analize vršene su često, praktično, posle svakog borbenog zadatka. S obzirom da je predstojalo prebaziranje na nove aerodrome, to su piloti, posebno 421. vazduhoplovnog puka izučavali rejon aerodroma Nadalj, na koji su preleteli 12. marta, kao i aerodroma Bački Brestovac, na kome je puk bazirao počev od 25. marta. Kritički se osvrćući na rezultate u obuci u prethodna dva i po meseca, Štab 421. vazduhoplovnog puka je za april postavio sledeće zadatke: ,,a) Obučiti pilote u preciznoj navigaciji i taktici dejstava jurišne avijacije". 63 ' I u 422. vazduhoplovnom puku prioritet u obuci dat je navigaciji i orijentaciji, čitanju karata, proučavanju rejona dejstava, itd. U martu je u ovom puku uvedena sa pilotima nastava u trajanju od 98 časova iz raznih vazduhoplovnih sadržaja, od kojih je iz taktike jurišne avijacije bilo najviše - 19 časova. Sa pilotima je takođe izvođenja i nastava iz taktike protivnika, kao i organizacija odbrane neprijatelja, masovni udari na prednje linije protivnika, dejstvo avijacijske grupe na maskirane i fortifikacijski utvrđene ciljeve, itd. Tako je taktička nastava u ovom puku, u martu, imala sledeće teme: ,,I) Taktička nastava: 1. Organizacija upotrebe jurišne avijacije 4 časa 2. Dejstvo jurišne avijacije po prednjem kraju 3 3. Dejstvo avijacije po železničkim mostovima 4 4. Dejstvo na razne ciljeve protivnika 3 II) Vazdušno-streljačka nastava: 1. Reglaža naoružanja aviona 11-2 3 2. Probojnost mitraljeskog zrna 2 3. Vrsta eksploziva i njihovo dejstvo 2 III) Streljačko naoružanje i municija: 1. Opis i upotreba topa VJ 2 2. Opis i upotreba pištolja TT 2 Svega 25 časova". 64 ' Takođe je 423. vazduhoplovni puk tokom marta dva puta prebazirao, tako da je dosta vremena provedeno u izučavanju rejona Rume, na kome je bazirao do 10. marta; Gospođinci, na kome je bazirao od 10. do 26. marta, posle čega se nalazio na aerodromu Bački Brestovac. Pažnja je posvećena i novim pilotima: 63) M)
ibid. Iz izveštaja o vazdušno-streljačkoj službi 422. puka u martu 1945; A O S , k. 1466/1, br. reg. 5/52-9.
44
„U Gospođincima je vršena trenaža novodošavših pilota u ovaj puk, letelo se na školskom avionu UI1-2 i 11-2 najpre sa ruskim nastavnicima, a zatim samostalno. Po završenoj trenaži svi piloti osposobljeni su za izvršavanje borbenih zadataka"! 6 5 ' Štab 42. vazduhoplovne divizije je ocenio znatan napredak kod svih vazduhoplovnih pukova u martu: „Rad letačkih jedinica u mesecu martu se znatno poboljšao u taktičkom i tehničkom pogledu u odnosu na mesec februar. Piloti su se znatno koristili povećanim radom i većim brojem izlazaka na borbene zadatke, tako da su dobili u taktičkom pogledu i tehnici pikiranja znatnog iskustva. U taktici i tehnici izvršenja borbenih zadataka osposobio se veliki broj naših pilota. Za izviđačke zadatke još uvek pukovi raspolažu malim brojem sigurnih pilota. Ovo iz razloga što mali broj pilota ne raspolaže sa sigurnim znanjem iz navigacije i orijentacije, kao i iz predmeta čitanja karata. Predmete navigacije i orijentacije i čitanje karata moraće naše posade po pukovima još više da izučavaju u toku meseca aprila. Za izučavanje vazduhoplovnih predmeta letači po pukovima i štabovim raspolažu sa malim brojem prevedenih knjiga i uputa. Svi prevedeni uputi su uglavnom rađeni u Štabu 42. vazduhoplovne divizije. Ostali prevodi po pukovima vršeni su po ličnoj inicijativi"! 66 '. U toku marta u pukovima 42. divizije izvršeno je 184 neborbena leta, od čega 179 trenažnih, i ostvaren mali nalet od 22.21 časa. 4. - Obuka u aprilu 1945. - Borbena obuka vazduhoplovnih pukova u aprilu bila je usmerena na dalje produbljivanje znanja i osposobljavanje, posebno za predstojeću ofanzivu - proboj sremskog fronta i energično gonjenje neprijatelja. Pored toga, u jedinicama je izvođena redovna trenažna letačka obuka, uporedo sa teorijom, kao na primer, u 421. puku: ,,a) Trenažna letenja: izvršeno je 20 trenažnih letova sa trajanjem letenja od 5 časova i 47 minuta. Svi letovi izvršeni su kao zadaci u krugu aerodroma, a u cilju provere tehnike poletanja, pilotiranja u vazduhu i sletanja. b) Sa pilotima izvršeno je 171 teorni čas po granama obuke u sledećem: Pravilo upotrebe jurišne avijacije - 45 časova; poznavanje motora i aviona - 25; poznavanje borbenih sredstava - 19; navigacija: orijentacija i čitanje karata - 31; strojeva obuka i fizička nastava - 21; veza - 5; ispiti - 4; proučavanje naređenja - 5 časova. Časova je bilo više nego što je po planu bilo predviđeno zbog većeg broja radnih dana teorijske obuke nego što je za mesec april bilo predviđeno, kao i zbog toga što je za vreme borbenih zadataka sa pilotima koji nisu leteli izvođena teorijska nastava"! 671 65) 661 671
Iz pregleda borbenih dejstava 423. vazduhoplovnog puka za mart 1945; Zbornik N O R , tom X, knj. 2, dok. 101. v Iz operativnog izveštaja Štaba 42. vazduhoplovne divizije od 8. aprila Štabu Grupe vazduhoplovnih divizija; Op. cit, dok. 119. Iz operativnog izveštaja Štaba 421. vazduhoplovnog puka od 3. maja 1945. Štabu 42. vazduhoplovne divizije JA za april 1945; Zbornik N O R , tom X, knj. 2, dok. 181.
45
Taktička nastava u 421. puku je obuhvatila izučavanje rejona kod Brčkog, raspored protivnikove odbrane, posebno širine i dubine, kao i proradu ugovorenih znakova sadejstva sa trupama na zemlji: „Puk je izvodio sledeću nastavu: Za pilote: od 7 - 9 časova teorija letenja. Od 9 - 1 1 časova: ispitivanje poznavanje rejona dejstava. Od 11.30 - 13.50 časova: navigacija - izrada zadataka i čitanje karata iz glave. Od 16 - 17.50 časova taktika: način izvršenja napada i upotreba oružja; osmatranje cilja". 68 ' U 422. vazduhoplovnom puku, kao trenažni letovi, uvežbavani su školski krugovi, odnosno poletanje i sletanje, kao oblik provere tehnike pilotiranja sa većom grupom, ukupno 21 pilot, koji su tokom meseca došli iz trenažnog centra. U toku školskih krugova, što je i normalno, ostvaren je mali nalet, od 2,52 časa. I u 423. vazduhoplovnom puku izvođena je teorijska nastava i trenažni letovi sa devet novodošlih pilota u jedinicu. U puku je, tokom mesec dana, izvršen veliki broj trenažnih letova, ukupno 139 sa ostvarenim naletom od 19,15 časova. Za pro veru novih pilota od ukupnog broja izvršeno je 125 letova, dok za vežbe grupnog letenja samo 14 letova, sa naletom od 3,39 časova. U okviru šturmanske službe izvođena je obuka u kompenzaciji kompasa, dok je najvažniji zadatak bio izučavanje „Pravila o upotrebi jurišne avijacije". Sumirajući rezultate borbene obuke u aprilu, Štab 42. vazduhoplovne divizije konstatovao je da je u svim pukovima održano više časova nego što je bilo planirano, s obzirom da su dani kada se nije letelo na borbene zadatke, korišćeni u svim jedinicama za borbenostručno usavršavanje: ,,a) Trenažno letenje: izvršeno je 180 letova sa 27,54 časova letenja. Od toga: 162 leta sa 23,13 časova u cilju provere tehnike poletanja, pilotiranja u vazduhu i sletanja. Grupno letenje: 14 letova sa 3,19 časa letenja. Preleti: 4 leta sa 1,20 čas letenja": 6 9 ' Piloti sva tri puka izučavali su: navigaciju i orijentaciju sa čitanjem karata, gađanje i bombardovanje, taktiku jurišne avijacije, teoriju letenja, aeordinamiku, rejon dejstava, naoružanje motor i avion, meteorologiju, službu veze i dr, ukupno 434 časa teorije. Premda je održan veliki broj časova, Štab 42. vazduhoplovne divizije se kritički osvrnuo na obuku izvršenu u pukovima i 23. aprila je svim jedinicama dostavio svoje primedbe. Štabovima pukova su, istovremeno, poslati i formulari za raspored zanimanja, kao i plan rada, koji treba da bude ujednačen u svim jedinicama. Osnovne primedbe za plan rada bile su sledeće: 681 69
Iz izveštaja 421. vazduhoplovnog puka o vazdušno-streljačkoj službi u aprilu 1945; A O S , k. 1466/1, reg. br. 5/75. Iz operativnog izveštaja Štaba 42. vazduhoplovne divizije od 6. maja Štabu Grupe vazduhoplovnoh divizija; Zbornik N O R , tom X, knj. 2, dok. 187.
46
- u 421. vazduhoplovnom puku u plan rada unošene su teme koje se ne pojavljuju u rasporedu rada, što je bio primer za vazdušno-streljačku službu; - u 422. vazduhoplovnom puku plan rada nije postojao, i - u 423. vazduhoplovnom puku plan i raspored rada bili su verni prepisu sovjetskog plana i rasporeda rada. Na osnovu ovih i drugih primedbi, pukovima je naloženo: ,,a) Predmet po kome se piloti i strelci obučavaju u borbenoj primeni vatrenog naoružanja zove se „Vazdušno-streljačka služba" i pod tim imenom treba da se u planu rada i rasporedu zanimanja unesu sve teme koje se odnose na taj predmet. T a k o , na primer, 'Teorija vazdušnog gađanja' je samo jedan sastavni deo 'Vazdušno-streljačke službe'. b) Navigacija je jedan predmet, orijentacija drugi, a čitanje karata treći. Iz navigacije treba da se izbaci određivanje pozicije smeranjem. v) U planu treba predvideti da se piloti što detaljnije upoznaju sa načinim okidanja pilotskog naoružanja, opisom i reglažom oružja sa kojim je pilot naoružan, kao i detaljnije poznavanje motora i instrumenata u pilotskoj kabini. g) U primedbi treba staviti da se obuka izvodi i za vreme letenja sa letačima koji nisu na z a d a t k u . . . c) Do sada se desilo 20 slučajeva vraćanja sa zadatka i udesa na aerodromima, od kojih 50% su slučajevi vraćanja i udesa zbog motora i instrumenata, a u planovima nije predviđeno da se piloti usavršavaju u tom pravcu..." 7 0 ' 5. - Obuka u maju 1945. Piloti vazduhoplovnih pukova su u m a j u , držeći se naređenja Štaba 42. divizije, nastavu podredili dobijenim uputstvima, kao i obrascima za planove rada i rasporede zanimanja. Tako je teorijska obuka svakim d a n o m bila sve kvalitetnija. U p o r e d o sa tim vršena su školska bombardovanja iz poniranja i obrušavanja, tako da je u svim pukovima u toku maja izvršeno 293 trenažna leta i ostvaren nalet od 129, 12 časova. vrsta leta
broj letova
nalet/č
trenažni proba aviona preleti letovi na paradi neizvršeni borbeni zadaci
129 18 138 5 3
17,31 6,30 96.50 7.10 1,11
Svega
293
129,12
U cilju usavršavanja pilotiranja naređeno je da letačko osoblje vazduhoplovnih pukova i štabova, počev od 28. maja, svakog meseca provede sedan dana intenzivne obuke u letenju. To je, u stvari, bila 70)
Iz akta Štaba 42. vazduhoplovnog divizije od 23. aprila 1945; A O S , k. 1466/1, reg. br. 1/66-9.
47
provera tehnike pilotiranja, a isto tako i okvir da se završi obuka i sa ostalim pilotima koji nemaju dovoljno trenaže. To naređenje glasi: „1) Izvršiti proveru tehnike pilotiranja svih letača. 2) Završiti obuku sa pilotima koji nemaju dovoljno letačke trenaže. 3) Pri izvođenju obuke tehnike pilotiranja naročitu pažnju obratiti na: poletanje, letenje, silazak i obuku onih elemenata iz tehnike pilotiranja u 'zoni' koje predviđa 'Program obuke u letenju', sastavljen od strane dotičnog puka. 4) Prema instrukcijama i uputstvima inspektora tehnike pilotiranja pri štabu divizije, štabovi pukova će izraditi 'Program obuke u letenju za jun 1945', a na osnovu individualnih sposobnosti, obuke i trenaže pilota svakog puka. 5) Jedan dan pre predviđenog dana za letenje odrediti časove za teornu obuku u neposrednoj vezi sa sutrašnjim letenjem, a u danu posle letenja, predvideti časove za kritiku, diskusiju i pouku u vezi sa proteklim letenjem..." 7 1 ' Uz to naređenje dostavljen je i 'Uput za službu letenja na aerodrom Pleso' koji je - kako je navedeno - trebalo da posluži kao obrazac za izradu ostalih uputa za aerodrome na kojima će bazirati pukovi 42. vazduhoplovne divizije. Taj uput sadržu sledeće elemente: položaj; upotrebljivost; prilaze; razmere aerodroma; mogućnost letenja i pravac letenja; krug, zone i prilaske (odlaske) uz pravila letenja; letenje nad aerodromom; zone za letenje bez spoljnje vidljivosti i signalizaciju za poletanje - sletanje, zauzetost, odnosno pravac sletanja. Evo kako je uput regulisao upotrebu kruga, zone i prilaske odnosno odlaske, odnosno pravila o njima: „Za izvođenje obuke, kako pojedinim avionima, tako i grupama, pri poletanju i sletanju, dolasku i odlasku, služiće: 1) Određeni krug (petougao) za prilazak (odlazak), 'hvatanje visine', odlazak (izlazak) u 'zonu' i letenje po njemu. Udaljenje kruga od centra platforme za poletanje određeno je na osnovu sledećeg: a) mogućnost da se vrše prvi zaokreti na 'krugu' na visini od 150 m. b) mogućnost da se vrše poslednji zaokreti na 'krugu' pred sletanje, a zatim da se uzima pravac za sletanje, na visini ne manjoj od 150 i ne većoj od 200 m. Letenje po krugu je takvo da se vrše samo levi zaokreti, tj. krug je uvek 'levi'. Visina letenja na krugu je 300 m. Menjanje pravca letenja na krugu je dozvoljeno tek nad visinom od 1000 m. Letenje van kruga je dozvoljeno samo van njegovog spoljnjeg obima. Nikakvo presecanje kruga nije dozvoljeno izuzev prinudnog sletanja zbog kvarova..." 7 ' 71)
Iz akta Štaba Grupe vazduhoplovnih divizija upućenog 28. maja 1945. štabovima 42. i 11. vazduhoplovne divizije; AOS, k. 1455, br. reg. 30/1-2.
48
6. - Uporednipregledi neborbenih letova - U periodu od 17. januara do 25. maja 1945. vazduhoplovni pukovi 42. divizije izvršili su 969 neborbenih letova i ostvarili nalet od 258,11 časova. U isto vreme, vazduhoplovni pukovi 11. lovačke divizije imali su 1365 neborbenih letova, sa 657,14 časova, odnosno G r u p a vazduhoplovnih divizija (42. i 11. divizija) 73 ' ima: broj letova
nalet u časovima
421. p 422. p 423. p
120 132 444
69,46 30,21 158,04
42. d 11. d GVD
696 1365 2061
258,11 657,15 915,26
Pregled neborbenih letova i ostvarenog naleta u 421, 422. i 423. vazduhoplovnom puku, u periodu januar - maj 1945. prikazuje neujednačenu srazmeru u planiranju letova, na što su uticali mnogi faktori, između ostalog, i potreba da se novodošlim pilotima obezbedi potreban stepen borbeno-stručne osposobljenosti: 421.p 422. p 423. p
I 3 5 11
II 3 2 19
III 53 22 105
IV 20 21 139
V 41 82 170
svega 120 132 444
42.d
19
24
180
180
293
696
Najveći broj neborbenih letova ostvarili su piloti 423. vazduhoplovnog puka, a poseban rast izražen je počev od marta 1945. Osim činjenice da je na planiranje neborbenih, trenažnih i drugih letova za obuku bio presudan dolazak većih grupa pilota, neučestvovanje u borbenim zadacima u maju 1945. umnogome je doprinelo posebno velikom broju letova. Neučestvovanje u maju u izvršavanju borbenih zadataka bio je rezultat drugih okolnosti, između kojih i ostvareni veliki borbeni nalet u aprilu, prebaziranje na aerodrom Kalinovac, a zatim Pleso, nedostatak benzina, itd. Na osnovu neborbenih letova, vazduhoplovni pukovi su ostvarili i različiti broj neborbenog naleta koji, izražen u časovima, izgleda ovako: 421.p 422. p 423.p
I 2,08 1,03 4,00
II 3,00 2,08 5,22
III 5,31 2,08 14,42
IV 5,47 2,52 14,42
V 53,20 22,10 114,42
ukupno 69,46 30,21 153,28
42.d
7,11
10,30
22,21
23,21
190,12
253,35
7,1
U ovai pregled nisu uračunati neborbeni letovi pilota u štabovima 42. i 11. divizije, kao i Štaba Grupe vazduhoplovnih divizija s obzirom da autor ne raspolaže odgovarajućim podacima.
49
1
U nesrazmeri je samo odnos izvršenih neborbenih letova 422. puka (1312) prema većem broju časova ostvarenog naleta 421. puka (69,46).
Obuka vazdušnih strelaca Dok se obuka pilota izvodila centralizovano - za sve vazduhoplovne pukove u Trenažnom centru, za jurišnike budući vazdušni strelci su, neposredno posle selekcije i upućivanja u svoje jedinice, stručno-borbeno osposobljavanje vršili decentralizovano, po pukovima. Obuka je izvođenja po pukovima radi lakšeg organizovanja i sprovođenja plana rada. Njom su rukovodili sovjetski instruktori, uz asistenciju naših oficira, koji su, takođe, osposobljavali za dalje izvođenje obuke vazdušnih strelaca do kraja rata. Kursevi za vazdušne strelce obuhvatili su ukupno 122 borca, od čega u 421. puku - 42; a u 422. i 423. - po 40 boraca. Po završenoj obuci mešovita jugoslovensko-sovjetska komisija organizovala je ispite, takođe po pukovima, pri čemu je 118 vazdušnih strelaca u prošeku pokazalo vrlo dobar uspeh, dok je četiri strelca upućeno da polaže ispit na dopunskom kursu. Obuka vazdušnih strelaca je izvođena u: - 421. puku od 9. decembra 1944. do 5. februara 1945; - 422. puku do 15. decembra 1944. do 17. februara 1945,75) i - 423. puku od 11. decembra 1944. do 12. februara 1945. Borci koji su pokazivali bolje rezultate u obuci učestvovali su u izvršavanju borbenih zadataka. „Vazdušni strelci su prošli kratak teorni kurs po pukovima i oni sa najboljim pokazanim teornim uspehom učestvovali su već više puta u borbenim zadacima"! 76 ' To najbolje ilustruje Naredba Štaba 42. vazduhoplovne divizije od 25. januara 1945. kojom su, pored pilota, pohvaljeni i vazdušni strelci koji su učestvovali u prvim borbenim zadacima, dejstvujući po nemačkim snagama koje su izvele januarsku ofanzivu: - u 421. puku četri borca - vazdušni strelci: Jovan Pikerin, Vojislav Čolaković, Mileta Vita i Ljubomir Brajković; - u 422. puku pet boraca - vazdušnih strelaca: Janko Mihajlović, Miodrag Dimitrijević, Jovan Pešić, Slavoljub Stanojević i Milan Cvetković i, - 423. puku dva borca - strelca: Borivoje Nastić i Jovan Zec. Najveća pažnja tokom preobuke na kursevima kod vazdušnih strelaca bila je posvećena nastavi gađanja ciljeva u vazduhu i objekata dejstva na zemlji. Strelci su, takođe, izučavali naoružanje na avionu 11-2 kojim su rukovali, a vežbali su se i u prepoznavanju otkrivenih i 75) 76)
AOS, k. 1466, reg. br. 1/3. U dokumentu koji se čuva u jedinici koja nastavlja tradicije 422. vazduhoplovnog puka, kao datum završetka obuke navodi 25. februar A O S , k. 1466/1, reg. br. 3/4.
50
maskiranih objekata na zemlji. Neprijateljevi avioni izučavani su na osnovu prepoznavanja siluete, a takođe su morali da znaju sve letno-tehničke osobine kako protivnikovih aviona tako i aviona u naoružanju našeg vazduhoplovstva, a prvenstveno 11-2. Štab 42. vazduhoplovne divizije je pratio rad kurseva za obuku vazdušnih strelaca, obezbeđujući uslove da prolaznici dobro savladaju gradivo, a posebno praktične radnje, očekujući da će se tokom izvršavanja borbenih zadataka sve više usavršavati u preciznom gađanju. 1. - Obuka vazdušnih strelaca u 421. puku izvođena je od 9. decembra 1944. do 5. februara 1945. Posle tog vremena nastavljena je redovna nastava stručno-borbenog usavršavanja vazdušnih strelaca do kraja rata. U januaru 1945. sve grupe vazdušnih strelaca, kako u 421. tako i u ostalim pukovima, imale su sledeću nastavu: „1. Upoznavanje sa zemljištem na marš-ruti i iznad cilja; orijentacija; 2. Mitraljez U B T , detaljno izučavanje, 3. Padobranska služba"! 77 ' Obuka vazdušnih strelaca u februaru intenzivirana je prvih pet dana, s obzirom da su polagani ispiti. Kasnije je nastavljeno izvođenje redovne nastave stručno-borbenog osposobljavanja, ali je takođe prioritet dat izučavanju rejona dejstava, prepoznavanju i otkrivanju ciljeva, kao i ekikasnoj upotrebi mitraljeza U B T tokom dejstva. U 421. puku je, pored izvršavanja borbenih zadataka, održano 60 časova teorijske obuke: „1. - Izučavanje rejona borbenih dejstava 2 časa 2. - Vazdušno-streljačka priprema: Nišan K8T 2 Pravila nišanjenja mitraljezom U B T 2 Izučavanje silueta neprijateljskih aviona 4 Saradnja pilota i strelca na raznim visinama 4 Kontrola poznavanja naoružanja aviona 11-2 4 3. - Izučavanje municije VJA, ŠKAS i U B T 2 4. - Punjenje 11—2 vodom, uljem i bezinom; puštanje vode zimi 4 5. - Veza: taktičko-tehnički podaci RS4 i rad s njom 4 6. - Politički časovi 14 7. - Strojeva obuka: korak, pozdrav na mestu i u kretanju; raportiranje 18 Svega 60" 8) S obzirom da u februaru svi vazdušni strelci nisu leteli na borbene zadatke, kao i da je u neletačke dana intenzivirana obuka, to je sa vazdušnim strelcima izvođen i veći broj časova od planiranih. Tako, na 77) 781
Op. cit; reg., br. 5/3. Iz izveštaja Štaba 421. vazduhoplovnog puka komandantu 42. divizije, Pregled časova teorijskog rada puka u februaru 1945; AOS, k. 1466/1, reg. br. 1 - 3 .
51
primer, teorijska obuka vazdušnih strelaca na dan 20. februara 1945. izvođena je po sledećem rasporedu rada: „Od 9 - 1 1 časova, strojeva obuka: kretanje i prestrojavanje Od 13 - 15 časova, vazdušno-streljačka priprema; Od 15 - 17 časova, kritika dosadašnjeg rada u vazduhu; Od 17 - 18 časova, kulturno-prosvetni rad po eskadrilama; Od 18 - 20 časova, politički rad po eskadrilama"! 791 U puku su praktikovali da obuku vazdušnih strelaca planiraju i često izvode zajedno sa pilotima, posebno kada su izučavani poznavanje i upotreba naoružanja aviona, održavanje radio-veza u vazduhu, itd. Obuka strelaca se izvodila po eskadrilama, a redovno je, posle vraćanja sa borbenih letova, vršena kritička analiza borbenog dejstva svakog strelca pojedinačno. Stručno-borbeno osposobljavanje nastavljeno je u martu izučavanjem teorije gađanja, uz ponavljanje tema iz ove oblasti, kako na kursu tako i u okviru stručno-borbenog osposobljavanja. U ovom mesecu nastava sa strelcima je izvođenja intenzivnije, nego u prethodnom mesecu, tako d a j e održano ukupno 225 časova obuke iz: vazdušno-streljačkog rada, poznavanje naoružanja (uz praktično rasklapanje mitraljeza UBT), nastave gađanja, meteorologije, radioveze, navigacije i iz istorije vazduhoplovstva. Takav dinamičan rad stručno-borbenog osposobljavanja u aprilu, međutim, zbog sve većeg letanja na borbene zadatke, sveden je na samo 83 časa. U maju je izvedeno školsko bojno gađanje na aerodromu Sombor sa po sedam metaka na siluetu nemačkih aviona „foke-vulf" FW-190 pri rakursu 1/4, kao i na siluetu srednjeg bombardera „junkers" Ju-88, pri rakursu 2/4. Stalne vežbe nišanjenja vršene su i na makete i stalcima za nišansku spravu K8T. Pored te praktične nastave, strelci 421. puka su izveli i 28 časova borbene obuke u okviru vazdušno-streljačke nastave. 2. - Obuka vazdušnih strelaca u 422. puku izvođena je u okviru kursa od 15. decembra 1944. do 17. februara 1945, a u okviru stručno-borbenog osposobljavanja putem nastave do kraja rata. Neposredno po završetku kursa i uspešno položenih ispita i vazdušni strelci 422. puka, uporedo sa nastavom, lete i na borbene zadatke. Najintenzivnija obuka izvodi se iz nastave gađanja objekata na zemlji i ciljeva u vazduhu. U februaru se, kao i u 421. puku, detaljno izučava mitraljez U B T i nišanska sprava K8T, nišanske sprave, rakursi gađanja i upoznavanje sa raznim eventualnostima do kojih može doći pri gađanju objekata na zemlji. Prvo masovno izvršavanje borbenih zadataka usledilo je 18. februara, jedan dan posle polaganja ispita. Tada je u devet grupa aviona 11-2 na zadatke letelo devet vazdušnih strelaca 422. puka. U preostalom 79)
Ratni izveštaj br. 51. Štabu 421. vazduhoplovnog puka za 20. februar 1945; A O S , k. 1466/1, reg. br. 5/46-9.
52
delu vremena, do kraja meseca, izvedeno je ukupno 48 časova stručnoborbenog osposobljavanja, koje je obuhvatalo nastavu iz teorije gađanja ciljeva u vazduhu, balistike, čitanje karata i orijentacije, itd. Kao i u ostalim pukovima, tako su i u 422. vazdušni strelci izučavali i meteorologiju, a sa pilotima prisustvovali zajedničkoj kritici rada u toku borbenih dejstava. Za razliku od 421. puka, u martu je izvedeno samo 74 časa nastave, te se Štab 422. puka kritički osvrće na rad i obuku vazdušnih strelaca: „Nastava sa strelcima neobično je otežana time što su strelci sa raznim školskim kvalifikacijama, te tako i sa raznim zanimanjima. Jedna četvrtina ima samo 4 razreda osn. škole, a jedna četvrtina ima čak i srednjoškolsku maturu. Kod ovih strelaca zapaža se mnogo veće interesovanje za letačku službu. Telesna konstitucija nekih strelaca nije na visini, pošto su prilikom izvršenja raznih evolucija u zraku povraćali. Nastava je otežana još time što ni jedan nema vojničke izobrazbe. Za nastavu nedostaju knjige, siluete i ostali predavački materijal"! 80) S obzirom na napred navedeno, u aprilu, a isto tako i u maju, 422. vazduhoplovnog puka je izvršio selekciju i podeli vazduhoplovne strelce u dve grupe, u svakoj eskadrili. Međutim, toga se nije pridržavao, jer to nisu dozvoljavale borbene okolnosti. Ipak, nastava je intenzivirana kako u aprilu tako i u maju, pa je uspešno izvedeno u prošeku po 70 časova. 3. - Obuka vazdušnih strelaca u 423. puku izvođena je od 11. decembra 1944. do 12. februara 1945. na kursu, a kasnije, kao i ostalim jedinicama, u vidu stručno-borbenog osposobljavanja. I vazdušni strelci ovog puka su dosta koristili iskustva koja su im, naročito u februaru, prenosili sovjetski strelci. Najviše vremena u tom mesecu provedeno je u savlađivanju osnovnog gradiva, predviđenog za vreme trajanja kursa. Obuka se, istovremeno, izvodila uz praktični rad, a jedna veća grupa uporedo je izvršavala i borbene zadatke. Program obuke obuhvatao je iste predmete, samo što je nastava, zavisno od jedinice, planirala različiti broj časova. S obzirom na opšti rad i borbene zadatke u sva tri vazduhoplovna puka, Štab 42. divizije konstatuje da je izvežbanost pilota u primeni vazdušno-streljačkog naoružanja na potrebnoj visini, dok je sa vazdušnim strelcima situacija drugačija: „Strelci u tom pogledu zaostaju za pilotima, što je i objašnjivo s obzirom na kratak rok njihove obuke. Radi toga je potrebno da se na dalje usavršavanje strelaca u primeni vazdušno-streljačkog naoružanja obrati u pukovima naročita pažnja. U ovom pogledu već se preduzimaju potrebne mere i prilikom obilaska pukova daju se šefovima VSS potrebna uputstva"! 81 ' 801 811
Iz izveštaja Štaba 422. vazduhoplovnog puka o borbenom radu i aktivnostima u februaru 1945; A O S , k. 1466/1, reg. br. 5/49-9. Iz izveštaja o vazdušno-streljačkoj službi 42. vazduhoplovne divizije za mart 1945; AOS, k. 1466/1, reg. br. 5/62-9.
53
U vezi sa tim zaključkom Štabu 42. vazduhoplovne divizije, svi pukovi su u aprilu obuci vazdušnih strelaca prišli znatno ozbiljnije iako su, upravo, predstojali opsežni borbeni zadaci u proboju sremskog fronta. U aprilu je, međutim, održano u pukovima ukupno 473 časa nastave sa vazdušnim strelcima. U borbenim letovima sticana su iskustva u primeni taktičkih postupaka. Takav tempo izvršavanja borbenih zadataka i nastave produžen je i u maju, kada je održano ukupno 158 časova nastave, od čega 54 časa iz vazdušno-streljačke službe; 22 iz poznavanja naoružanja, šest iz navigacije, itd. O uspešnim borbenim zadacima, kako pilota tako i vazdušnih strelaca, Štab 42. vazduhoplovne divizije zaključuje: „Letački su stekli veću rutinu i veće ratno letačko iskustvo... Osoblje je steklo bogatija iskustva, znanje i rutinu za samostalno obavljanje vazduhoplovne službe, naročito u momentima forsiranog rada vazduhoplovstva"! 82 '
Obuka mehaničara, motorista i oružara Kao i za vazdušne strelce, tako je i obuka u sistemu kurseva izvođena sa mehaničarima, motoristima, oružarima, a isto tako i drugih specijalnosti (za vezu, foto i meteorološku službu) decentralizovano, odnosno po vazduhoplovnim pukovima. Obuci se prišlo neposredno posle selekcije i upućivanja u jedinice. Svaki Puk je organizovao dva kursa, od kojih je prvi bio na nivou puka, a drugi po eskadrilama. Kursevi su održani u: - 421. puku: prvi kurs od 14. decembra 1944. do 14. januara 1945, a drugi do 15. januara do 25. februara 1945 (na prvom je bilo 39. boraca, a na drugom 42 borca); - 422. puku: prvi kurs od 3. decembra 1944. do 17. januara 1945, a drugi od 18. januara do 3. marta 1945 (na prvom je bilo 42 borca, a na drugom 43 borca), i - 423. puku: prvi kurs od 12. decembra 1944 do 12. januara 1945, a drugi kurs od 13. januara do 12. februara 1945. (na prvom je bilo 49, a na drugom - 51 borac). Teorna nastava za mehaničare i motoriste odvijala se po programu koji je bio veoma intenzivan kako bi se za što kraće vreme ljudstvo osposobilo za praktičan rad - održavanje i priprema aviona za letenje. U sva tri puka polaznike prvog kursa pretežno je činilo iskusno ljudstvo, koje je povučeno iz britanskih vazduhoplovnih radionica u Mezon Blanšu i Bufariku, tako da je uspeh na tom kursu bio iznad očekivanja. I na drugom kursu se nalazilo ljudstvo koje je imalo dosta predznanja iz poznavanja i održavanja avionskih motora, instalacija, avionskog naoružanja i druge opreme aviona. Ali, za razliku od drugih, 82)
Iz operativnog izveštaja Štaba 42. vazduhoplovne divizije za maj 1945; AOS, k. 1466/1, reg. br. 15/1 - 7/9.
54
u 422. puku - zbog strukture tehničkog osoblja, drugi kurs je trajao duže - od početka marta. Na svim kursevima ipak, teorne obuke je bilo manje, s obzirom da je prednost data praktičnoj obuci što je bilo i razumljivo jer se od tehničkog osoblja očekivalo brzo preuzimanje aviona i njihovo održavanje: „2. - Nastava, obuka i rad tehničkog osoblja vrlo dobri; kod većina pukova tehničko osoblje radi samostalno, pod nadzorom Rusa; postoji volja i zalaganje, kako kod tehničkih rukovodilaca tako i kod boraca"! 8 3 ' Zaključno sa februarom 1945, u okviru obuke kod tehničkog osoblja izvedeno je ukupno 2006 časova, od čega: ,,b) Kod tehničkog (neletačkog) osoblja, po pukovima: - iz tehničke službe 342 časa - iz avionskog naoružanja 234 - iz spec, službe 305 - iz poznavanja aviona 150 - iz političkih časova 172 Svega 1.203 časa v) Kod tehničkog (neletačkog) osoblja, van pukova: - kod čete za vezu 251 čas - kod fotovoda 328 - kod meteorološkog biroa - 224 Svega 803 časa"!84» U zaključku o borbenoj gotovosti, odnosno stručno-borbenoj osposobljenosti tehničkog osoblja za rad na kursevima i u jedinicama, Štab 42. vazduhoplovne divizije navodi: „Tehničko osoblje po raznim specijalnostima je vršilo teornu i praktičnu obuku po školama i na aerodromima. Njihov rad je u mesecu februaru bio potpuno zadovoljavajući. Već sada tehničko osoblje može samostalno da radi skoro sve tehničke radove"! 85 ' U okviru obuke, mehaničari i motoristi su pod okriljem starijih drugova pripremali avione za borbene zadatke. To su isto činili i oružari, dok je grupa specijalne službe vršila svakodnevno pretpoletne i posletne preglede. Grupa specijalne službe se posebno obučavala u podešavanju RPK-10 (radio-polukompasa), opravljala provodnike RS (kaćuša), skidala prazne i nameštala pune akumulatore u avion, samostalno vršila kompenzaciju kompasa, kao i ostale radnje u vezi sa motorskim, pilotskim i ostalim instrumentima u kabini aviona. Grupa avio-mehaničara i motorista je, pored redovnog angažovanja u pripremi aviona za borbene zadatke, uvežbavala radnje oko skidanja 83)
Iz naređenja Štaba 42. vazduhoplovne divizije od 13. februara 1945. štabovima 11. vazduhoplovne divizije i 9. oblasne vazduhoplovne baze i pukova; Zbornik N O R , tom. X, knj. 1, dok. 256. M > Ibid. 85) Iz operativnog izveštaja Štaba 42. vazduhoplovne divizije; o radu 42. i 11. divizije u februaru 1945; Op. rit., dok. 296.
55
i nameštanja avionskog motora, upoznavajući se tako sa svim motorskim sklopovima i pripremajući se za kasnije revizije motora. Oružari su svakodnevno pregledali, čistili i podmazivali celokupno avionsko naoružanje. U svim jedinicama uspešnom završetku kurseva i ispitima dat je posebno svečan karakter, pri čemu su istaknuti rad i zalaganje. Tako je, pored drugih, Štab 421. vazduhoplovnog puka posebno istakao uspeh i rad oružara: „Osoblje oružarske službe potpuno je osposobljeno za samostalan rad. Ono pokazuje izvanredne rezultate, volju i polet i imaju uslova za dalje usavršavanje u struci, što se vidi iz njihovog dosadašnjeg rada"! 8 6 ' Sa koliko su umetnosti i znanja oružari obavljali svoje zadatke najbolje ilustruje činjenica da je inženjer 421. puka, od celokupnog tehničkog osoblja, najviše pažnje ukazao oružarima: „Osoblje oružarske struke potpuno je osposobljeno za samostalni rad na avionima 11-2" ! 87 ' U pukovima 42. vazduhoplovne divizije praktikovalo se da se, pored redovne nastave sa tehničkim osobljem, sa izvesnim temama iz oblasti naoružanja, održi nastava i sa pilotima i vazdušnim strelcima. Toj nastavi prisustvovao je i kompletan tehnički sastav pukova. Samostalni rad, ali i dalje stručno-borbeno osposobljavanje, nastavljeno je i u martu, pored izvršavanja redovnih obaveza pripreme aviona za borbene zadatke: „11. - Rad na materijalu: Tehnički sastav puka izvršio je sledeće radove: - na motoru i avionu izvršeno je 163 opravke manje i veće; - na oružju je izvršeno 15 opravki i zamena delova; - na specijalnoj opremi aviona izvršeno je 13 opravki i zamena delova"! 88 ' Kao i u 421, tako je i u 422. vazduhoplovnom puku tehničko osoblje pokazivalo dobre rezultate rada. Sa mehaničarima i motoristima u martu 1945. održano je 46 časova iz poznavanja motora i aviona. Oružari i specisti su, u tom mesecu, održali po 26 časova iz stručno-borbenog osposobljavanja. I u 423. vazduhoplovnom putu tehničko osoblje je zabeležilo izvanredne rezultate. Iz praktičnog rada na avionima, u okviru obuke, izvršeno je 73 časa, dok je kritici rada i zadataka posvećeno 13 časova. U dane kadu su izvršavani borbeni letovi celokupno tehničko osoblje bilo je angažovano na pripremi aviona, vršeći pretpoletne, međuletne i posletne preglede. U martu, u sva tri vazduhoplovna puka održano je 276 časova praktičnog rada i nastave. 861
Iz mesečnog izveštaja o radu službe za naoružanje 421. vazduhoplovnog puka za februar 1945; A O S , k. 1466/1, reg. br. 6/4. Iz mesečnog izveštaja o radu službe za naoružanje 422. vazduhoplovnog puka za mart 1945; A O S , k. 1466/1, reg. br. 6/29. Iz izveštaja 421. vazduhoplovnog puka o borbenoj aktivnosti u martu 1945- Zbornik N O R , tom X, knj. 2, dok. 83.
56
Početkom aprila, celokupno tehničko osoblje 42. vazduhoplovne divizije bilo je angažovano na pripremi aviona za predstojeći proboj sremskog fronta. Tokom tog meseca tehničko osoblje je zabeležilo relativno veće naprezanje u radu, ali je već tada raspolagalo potrebnim znanjem i rutinom u radu. To se, pre svega, pokazalo u brzoj i pravovremenoj pripremi aviona za borbene zadatke. Isto naprezanje zabeleženo je i u maju, kada su povećana ratna iskustva i osposobljenost za održavanje i pripremu aviona, te je za rad tehničkog osoblja u svim pukovima Štab 42. vazduhoplovne divizije istakao sledeće: „Tehničko osoblje je povećalo svoju sposobnost i istančalo rutinu, te se može reći da ova grupa sada raspolaže sposobnim tehničkim osobljem, oprobanim u ratu"! 89) Istu ocenu rada za sve pripadnike tehničke službe, a posebno za avio-mehaničare, motoriste i oružare dao je i Štab Grupe vazduhoplovnih divizija neposredno pred završetak borbenih dejstava.
Obuka ljudstva veze Stručna obuka ljudstva 42. samostalne čete za vezu 90) održana je u periodu od 11. decembra 1944. do 15. marta 1945. Obuka je izvođena po specijalnostima za: telegrafiste, radio-telegrafiste i telefoniste. Obuka linijaša otpočela je, međutim, nešto kasnije, zbog nepotpunog brojnog stanja, dok su šoferi i mehaničari službe veze odmah raspoređeni kao dubleri na motornim vozilima i na radio-sredstvima sovjetske 37. samostalne čete za vezu, koja se nalazila pri Vazduhoplovnoj grupi Vitruk i gde je odmah otpočela praktičan rad. Sticanje osnovnih, teorijskih znanja, a kasnije i nastavu stručno-borbenog osposobljavanja ljudstva veze izvodili su, pod neposrednim rukovodstvom komandira 37. čete za vezu, sa: radio-telegrafistima poručnik Adolf Kranjc; sa telegrafistima - poručnik Velimir Kuzmanov i sa linijašima - potporučnik Stamenko Rakić. U vreme dok se odvijala intenzivna obuka sa vezistima, krajem januara 1945. najiskusnija grupa vezista radio-telegrafista - vodnici Milan Ilibašić, Milan Smiljanić i Slavko Perkošan - upućeni su sa radio-stanicama u Štab 1. armije radi održavanja veze sa Štabom 42. vazduhoplovne divizije. Program obuke vezista, po specijalnostima, obuhvatao je sledeće radnje i teme: „Radiotelegrafisti : a) Kucanje i primanje na sluh. Ovo kucanje i primanje počelo je sa učenjem Morzeove azbuke, zatim sa davanjem istih znakova na 891 w>
Iz izveštaja Štaba 42. vazduhoplovne divizije o borbenoj delatnosti u maju 1945; A O S . k. 1450. reg. br. 42/3-2. Zajedno za ljudstvom 42. samostalne čete za vezu, obučavano je i ljudstvo veze za sve bataljone aerodromskih službi 9. oblasne vazduhoplovne baze.
57
zumeru, do deset slova u minuti; docnije do dvadeset, trideset i šezdeset slova u minutu. Svaki drug je paralelno kucao i primao, tako da se tehnika kucanja poklapa sa primanjem na sluh. U početku je bio najveći broj radiotelegrafista, i to iz razloga što se je htelo videti ko je sposoban za prijem na sluh, tako da bi se moglo izvršiti odabiranje najboljih i najsposobnijih za ovu službu. Prvog januara dobio se određeni broj radiotelegrafista koji su ostali da se tome pozivu posvete. Ostatak drugova, koji nisu zadovoljili, određeni su za morziste i linijaše. b) Pored časova kucanja i primanja na sluh, držani su časovi radio i elektro tehnike, radi bližeg upoznavanja drugova sa sastavom svake radiostanice i principom prenošenja zvuka kroz eter. Ovde je ušlo i crtanje šema za razne emisione cevi i tumačenje istih. Štabni vod (telegrafisti-morzisti i telefonisti): a) Telegrafisti: kucanje i primanje na traku. Ovo kucanje i primanje počelo je sa učenjem Morzeove azbuke, a počelo se od dvadeset slova u minuti. Docnije se prešlo na 40 slova, dok su pojedinci uspeli i 60 slova u minuti da otkucaju i primaju. Pored ove dužnosti izvestan broj drugova osposobio se za ekspeditorsku službu. b) Paralelno sa učenjem Morzeove azbuke i kucanja i primanja na traku, radilo se na opisu i rukovanju telegrafskim aparatima i dalekopisačima. Telegrafski mehaničari osposobljavali su se za rukovanje telegrafskim aparatima i dalekopisačima, kako bi sami postavljali ove instrumente. c) Telefonisti: rad sa opisom telegrafskih aparata, telefonskih centrala i telefonskog materijala. Rad je uglavnom bio praktičan. Naročita pažnja obraćena je na sve moguće greške, koje se mogu desiti kod tih aparata, te su ih sami drugovi otklanjali. Pored ovog upoznati su sa linijskim materijalom i načinom podizanja unutarnjih veza. Linijski vod (linijaši): a) počeli su rad sa opisom linijskog materijala i sredstava za uspostavljanje telefonske veze. Vršen je i opis telefonskih aparata sa šemom. Jedan mesec izvođeni su samo teorijski časovi, pa se prešlo na praktičan rad, koji je otpočeo, podizanjem linija na malim odstojanjima, sa jednim provodom do jednog kilometra. Docnije se podizala linija na većem odstojanju, 3-5 kilometara, dupli provod sa iznalaženjem kvarova i njihovim otklanjanjem. Kada je pređeno gradivo iz poljskih linija, prešlo se na rad oko uspostavljanja stalnih telefonskih i telegrafskih linija. Pokazani su odlični rezultati". 91 ' Ispiti za veziste održavani su, u vidu kontrola, svake nedelje. Takvi testovi pružali su uvid u stepen obučenosti. Definitivni ispiti obavljeni su 15. februara, sa vrlo dobrim rezultatom. Usledio je, zatim, praktičan rad, koji se odvijao po principu dublerstva na sovjetskim radio-stanicama. 9
'' Iz izveštaja 42. samostalne čete za vezu o svojoj delatnosti u periodu od formiranja do kraja rata, 17. juna 1945; A O S , k. 1466/1, br. reg. 11/84-86/9.
58
Radio-telegrafisti su, takođe kao dubleri, radili na radio-stanici R . A . F . , telegrafisti na dalekopisačima, dok su linijaši praktične radove izvodili na terenu i na kontrolnim telefonskim stanicama. Uporedo sa sovjetskim linijašima, i oni su podizali linije na određenim pravcima za aerodrome na kojima su bazirali vazduhoplovni pukovi. Potpuno samostalni rad otpočeo je 28. marta 1945. kada se 42. samostalna četa za vezu predislocirala u Prigrevicu Sv. Ivan, pošto su prethodno linijaši uspostavili prvu telefonsku centralu u Štabu 42. vazduhoplovne divizije. Dolaskom na novo odredište završena je obuka, s obzirom da je organizacija unutrašnjih i spoljnih veza 42. divizije bila u nadležnosti 42. samostalne čete za vezu, a zatim je do kraja, putem redovne nastave, održavano dalje stručno-borbeno osposobljavanje vezista. Nastava u aprilu i maju je održana po specijalnostima u službi veze, mada ne redovno, s obzirom da je ljudstvo bilo angažovano zbog premeštanja Štaba 42. vazduhoplovne divizije, kao i uspostavljanja novih, direktnih veza. U to vreme deo zadatka i za Štab Grupe vazduhoplovnih divizija obavljala je, takođe, 42. samostalna četa za vezu.
Obuka ljudstva za foto i meteorološku službu Kadrovi za foto i meteorološku službu upućeni su na obuku 12. decembra 1944. Obuka se izvodila odvojeno: „Ljudstvo foto-voda se još uvek obučava u sovjetskom foto vodu u dešifrovanju foto snimaka, u čemu su naši fotografi do sada pokazivali dosta slabe rezultate"! 92 ' Zbog tako niske ocene rezultata obuke, Štab 42. vazduhoplovne divizije intenzivirao je nastavu. Tako je u februaru sa ljudstvom foto-službe održano 324 časa, u martu - kada su rezultati, posebno u dešifrovanju bili bolji - samo 130 časova. S obzirom da je fotografski materijal bio u rukama Operativnog odeljenja Štaba grupe Vitruk, to su, posle trebovanja materijala, i piloti sve više vršili izviđačke zadatke sa foto-snimanjem. To je, pak, koristilo za obuku ljudstva foto-voda, koje je u maju bilo potpuno osposobljeno za samostalno razvijanje filmova i dešifrovanje snimaka, te pripremanje za sastavljanje foto-celine. Ljudstvo foto-voda, foto-laboranti, tokom maja su, takođe, imali manji broj časova nastave, s obzirom da su više bili angažovani na praktičnom radu. Meteobiro 42. vazduhoplovne divizije je takođe, počev od 12. decembra 1944, otpočeo da izvodi obuku pod rukovodstvom sovjetskih meteosinoptičara i meteotehničara: „Naporedo sa teorijom praktično su vršena osmatranja. Ova su unošena u dnevnik vremena i dostavljana višoj komandi... Po završe921
Iz operativnog izveštaja Štaba 42. vazduhoplovne divizije od 2. februara 1945. Štabu Vazduhoplovstva NOVJ; Zbornik dokumenata N O R , tom X, knj. 1, dok. 230.
59
nom praktičnom tečaju nakon tri meseca polagan je praktični ispit iz sinoptičke meteorologije, aerologije i klimatologije pred komisijom koju su sačinjavali sovjetski oficiri. Na ispitu jugoslovensko osoblje Meteobiroa pokazalo je odličan i vrlo dobar uspeh". 9 3 ) Praktičan rad, takođe pod kontrolom sovjetskih meteorologa, uz nastavu koju su izvodili jugoslovenski oficiri, trajao je sve do 15. maja, kada je Meteobiro bio potpuno samostalan, te je, pored našeg, opsluživao i sovjetsko vazduhoplovstvo. Dobro organizovani i sprovedeni programi preobuke pilota na tri kursa u trenažnom jurišnom centru, kao i trenažni letovi u pukovima, zatim uspeh i praktično izvršavanje borbenih zadataka od strane vazdušnih strelaca - čija je obuka izvođena po vazduhoplovnih pukovima - kao i obuka ostalog ljudstva - tehničkog osoblja (avio-mehaničara, motorista i oružara) i osoblja specijalizovane službe i drugih (veza, foto-obezbeđenje, meteorološka služba) - doprineli su da 42. vazduhoplovna divizija uspešno izvodi borbena dejstva: - prva borbena dejstva, od 17. do 28. januara 1945; - dejstva u dolini Drine i u Sremu, od 30. januara do 22. februara 1945; - borbe na dravskom mostobranu, od 6. do 22. marta; - proboj sremskog fronta, 12. i 13. aprila; - gonjenje neprijateljevih snaga, od 13. do 18. aprila i od 4. do 9. maja 1945. godine, i - dejstva po zaostalim četničkim i ustaškim snagama, od 10. do 17. i od 21. do 25. maja.
93)
Iz izveštaja Štaba Grupe vazduhoplovnih divizija o radu meteorološke službe; A O S , k. 1455, br. reg. 1 / 3 ^ .
60
Prva borbena dejstva 42. vazduhoplovne divizije
K
rajem 1944. i početkom 1945. saveznici su se pripremali za odlučnu ofanzivu protiv nemačkih jedinica. U to vreme anglo-američke snage su na zapadnom frontu došle do reke Rajne, a u Italiji do Toskanskih Apenina; Crvena armija je uspostavila front od reke Visle, preko Blatnog jezera do Drave u našoj zemlji. Uprkos sve snažnijem nadiranju savezničkih vojski, nemačka Vrhovna komanda je pokušavala da se odupre. Krajem decembra 1944. nemačka kontraofanziva u Ardenima zaustavila je, za nekoliko nedelja, napredovanje anglo-američkih trupa, a u januaru 1945. naređeno je preduzimanje protivofanzive u Mađarskoj kako bi se deblokirale opkoljene nemačke jedinice u Budimpešti, a zatim da se, prodorom preko Dunava, omogući skraćivanje fronta nemačke Grupe armija „Jug". U duhu tih zamisli bilo je planirano da nemačka komanda „Jugoistok" uspostavi čvrstu odbranu u našoj zemlji, na liniji Mostar Višegrad - Drina - Ilok. Glavnina nemačkih snaga u našoj zemlji nalazila se u sastavu Grupe armija „E", koja je neposredno bila potčinjena komandantu Grupe armija „F", dok su kvislinške snage bile pod komandom nemačkih korpusa, odnosno divizija na čijim su se operativnim područjima nalazile. Na delu teritorije Jugoslavije, na kome će dejstvovati snage 42. vazduhoplovne divizije, nalazile su se sledeće nemačke snage Grupe armija „E": - na sremskom frontu: 34. armijski korpus, sastava sedam divizija (od kojih dve ustaško-domobranske) i tri borbene grupe; - u istočnoj Bosni, na komunikaciji Sarajevo - Brod i na prostoru Mostara: 21. brdski armijski korpus, sastava takođe sedam divizija (od kojih jedna legionarska i tri ustaško-domobranske); - na desnoj obali Drave, od Dalja do Donjeg Miholjca: 91. brdski armijski korpus sastava dve divizije, jedne borbene grupe i jednog specijalnog puka za osiguranje. 941 Posle velikih vojnih uspeha Vrhovni štab N O V i POJ je, 1. januara 1945, formirao 1, 2. i 3. armiju, čime su stvorene snažne vojne grupacije, sposobne da izvode operacije strategijskog značaja. Borbena dejstva te 94
' Na ostalom delu Jugoslavije bile su još: 15. brdski armijski korpus (sastava 4 divizije); iz Grupe armije „C" 97. brdski armijski korpus u Istri i Slovenačkom primorju, kao i mnoštvo policijskih i kvislinških snaga na teritoriji Slovenije i Hrvatske, među kojima i vazduhoplovne i mornaričke snage.
61
tri jugoslovenske armije, uz snažnu podršku avijacije, izvođene su u okviru dve etape: - prva, zimske operacije, u kojima će se stvoriti povoljni strategijski uslovi za dalje akcije, odnosno za sledeću etapu; - druga, koja označava završne prolećne ofanzive za konačno oslobođenje zemlje. Da bi se ostvarili ti ciljevi, na početku 1945. snage N O V J , odnosno Jugoslovenske armije, imale su sledeći raspored: - 1. armija, sastava pet divizija i jedna brigada: na sremskom frontu, od Oriolika, preko Bosutskih šuma do reke Sava; - 2. armija sastava takođe pet divizija i 3. korpusa (sastava dve divizije): istočna Bosna i dolina Drine; - 3, armija, sastava tri divizije: u dolini reke Drave od Barča, preko Donjeg Miholjca do ušća u Dunav, zatim, levom obalom Dunava do Vukovara, i - 4. armija (formirana 1. marta 1945): na jadranskom vojištu.
Baziranje 42.
vazduhoplovne divizije
Pukovi 42. vazduhoplovne divizije, zbog akcionog radijusa dejstava jurišnih aviona 11-2, bazirali su na aerodromima sa kojih su mogli da budu upućivani na borbene zadatke. Položaj aerodroma baziranja je omogućivao: - bočno dejstvo na ciljeve na sremskom frontu, - efikasno dejstvo pravcem severozapad, odnosno dolinom reke Drava, kao i - efikasno iskorišćavanje radijusa dejstava u neprijateljevoj pozadini i u njegovu duboku pozadinu pravcem zapad i jugozapad. U vreme okupljanja ljudstva, formiranja jedinica i prvih borbenih dejstava 42. vazduhoplovne divizije, aerodromi baziranja bili su: - Laćarak, na kome se 421. vazduhoplovni puk nalazio od 20. decembra 1944. do 19. januara 1945; - Krnješevci, takođe aerodrom 421. puka od 19. januara do 9. februara 1945; - Novi Sad, na kome se nalazio 422. vazduhoplovni puk od 4. decembra 1944. do 29. marta 1945, i - Ruma, na kome je bazirao 423. vazduhoplovni puk od 9. decembra 1944. do 10. marta 1945: 1. - Aerodrom Laćarak imao je tvrdu podlogu sa travnom poletnosletnom stazom, dovoljno dugačkom za poletanje jurišnih aviona 11-2 i lovačkih aviona tipa „jak", i nije imao u osi piste ni prirodnih, ni veštačkih prepreka. Letačko osoblje je bilo smešteno u četiri zgrade, koje su popravljene i osposobljene za stanovanje i učionice, u kojima se izvodila teorijska obuka. Tehničko osoblje nalazilo se prvo u Krnješevcima, a zatim
62
prebačeno na aerodrom Veliki Radinci, na kome je bazirao sovjetski 165. gardijski jurišni puk. Dvadesetog decembra to ljudstvo je vraćeno nazad na aerodrom Laćarak. S obzirom da su nemačke jedinice 17. januara 1945. izvršile iznenadni prodor, probile front i zauzele Šid, pretila je opasnost da aerodrom Laćarak, udaljen odatle samo oko 30 km, bude napadnut. Ipak, posade su izvršavale zadatke 17. i 18. januara, a naredba za povlačenje na novi aerodrom - Krnješevci, saopštena je 18. januara oko 20.00 časova. Međutim, usled dnevnog topljenja snega poletna staza je, delimično, bila raskvašena, te se prelet nije mogao odmah obaviti. S obzirom na takvu situaciju, doneta je odluka da se avioni, u krajnjem slučaju, miniraju kako ih neprijatelj ne bi zarobio. Ali, kako se tokom noći teren ponovo stvrdnuo usled niske temperature, stvoreni su uslovi za prelet. Ljudstvo 421. vazduhoplovnog puka je ujutro 19. januara otpočelo prebaziranje na aerodrom Krnješevci, a avione su preletele sovjetske posade. Neposredno po prebaziranju ljudstvo je bilo razmešteno po seoskim kućama u selu Ugrinovci i Krnješevci, u kome se nalazio i Štab 421. vazduhoplovnog puka. 2. - Aerodrom Krnješevci je - za vreme pružanja podrške jedinicama 1. armije u odbijanju nemačke protiofanzive, a kasnije i jedinicama 2. armije koja je dejstvovala u dolini Drine i oko Bijeljine - bio podvodan i raskvašen. To je primoralo tehničko osoblje da avione vuče do linije poletanja. Tako je poletanje, a naročito sletanje, vršeno pod veoma otežanim uslovima, a bilo je i slučajeva da su pojedini avioni upadali u blato i mekani teren do osovina točkova. Sa aerodroma Krnješevci piloti 421. vazduhoplovnog puka, u pružanju podrške jedinicama 1. armije, izvodili su borbena dejstva samo do 25. januara, a onda su loši meteorološki uslovi onemogućili poletanje na borbene zadatke u sledećih sedam dana. Od 31. januara piloti ovog puka izvršavaju borbene zadatke u podršci jedinicama 2. armije. 3. - Aerodrom Novi Sad, na kome se nalazio i Štab 42. vazduhoplovne divizije i sa koga je borbene zadatke izvršavao 422. puk, bio je u fizičkom pogledu, znatno bolji od ostalih aerodroma u Sremu i Bačkoj. Posade 422. puka su, zapravo, sa aerodroma Nadalj izvršavale borbene zadatke u podršci jedinica: - 1. armije: u borbi protiv nemačkih snaga čije su motomehanizovane jedinice izvršile proboj 17. januara; - 2. armije: u borbama u dolini reke Drine i rejona oko Bijeljine, tokom februara 1945, i - 3. armije: prilikom slamanja dravskog mostobrana kod Valpova i Donjeg Miholjca, tokom marta 1945. 4. - Aerodrom Ruma, kao i većina ostalih aerodroma, predstavljao je idealnu poljanu, bez prepreka, ali i bez objekata, osim jedne zemunice, u kojoj su bili smešteni štab 423. vazduhoplovnog puka i
63
neka sredstva VTS. Poletna-sletna staza bila je ravna, ali pokrivena snegom. Kao i na aerodromu Laćarak, tako je i na aerodromu Ruma, 17. i 18. januara došlo do iznenadnog topljenja snega, što je uslovilo da se upravo na sredini piste naprave nekoliko većih uvala, punih vode i blata. Ljudstvo puka je, uz svesrdnu pomoć okolnog stanovišta i omladine, odmah intervenisalo. Od jedne razrušene zgrade cigle su kamionima prevežene na aerodrom, pa je pista već 20. januara osposobljena za poletanje. I u Rumi, kao i na ostalim aerodromima, tehničko osoblje je avione pripremalo na otvorenoj ledini, na stajanci na kojoj nije bilo zaklona. Niske temperature, koje su vladale počev od 20. januara, skupa sa snežnim padavinama i jakim vetrom, nisu onemogućile tehničkom osoblju da na vreme pripremi avione za borbene zadatke. Ponekad, tokom noći, avionski motori su morali da se stavljaju u rad kako bi se letelo bez zastoja. Motori su se teško pokretali u rad ako bi zbog otkaza pojedinih instalacija bili van stroja po dva - tri i na opravkama. Zbog toga su avio-mehaničari ispod korita motora palili ulje i tako ih zagrevali. Svi aerodromi 42. vazduhoplovne divizije, na kojima su bazirali i pukovi 11. vazduhoplovne divizije (111, 112. i 113. lovački puk), bili su ratni, u stvari dobra letelišta, ali bez ikakvih mirnodopskih instalacija. S obzirom da su, uglavnom, korišćene poljane nije bilo ni zgrada za operativni rad, neposrednu pripremu posuda za borbene zadatke, smeštaj i stanovanje. Tako loši, u stvari ratni uslovi, nisu, međutim, uticali na borbeni moral ljudstva.
Podrška jedinicama 1. armije u odbijanju nemačkog januarskog protivudara Jedinice nemačkog 34. armijskog korpusa su, 3. januara 1945, snažnim dejstvima - u operaciji nazvanoj „Zimska oluja" - preduzele napad na posednutu liniju 1. armije u Sremu. Težište napada bilo je na pravcu: Otok - Komletinci - Oriolik, kako bi što dalje odbacili jedinice 1. armije od železničke pruge Brčko - Vinkovci. Posle ostvarenih uspeha, neprijatelj je preduzeo opšti napad na ćelom frontu 17. januara u dva pravca: prvi Staro Selo - Spajinske njive i, drugi Oriolik - Ostojić, i toga dana je zauzeo Šid (ilustracija 1). Upravo tih dana otpočinju i prva borbena dejstva 42. vazduhoplovne divizije: 421. puk - 1 7 . januara; 423. - 1 9 , a 422. puk 22. januara. Radi objedinjavanja komandovanja i s obzirom da su vazduhoplovni pukovi, i jurišni i lovački, bazirali na više aerodroma, Štab Vazduhoplovstva N O V J je 17. januara naredio da se štabovi 11. lovačke divizije i 9. oblasne vazduhoplovne baze pretpočine Štabu 42. vazduhoplovne divizije.
64
Prvog dana dejstava, 17. januara, posade 421. vazduhoplovnog puka uspešno su, u dva izlaza, napale neprijatelje ciljeve u rejonu: Šid - Tovarnik - Ilinci - Adaševci - šuma 6 km severno od Šida. B o r b e n e zadatke prvi su izvršavali kapetan Dušan Božović, komandant 421. puka i poručnik D r a g o Rendulić. Let je trajao 1,40 čas u okviru dejstava sovjetskog 165. gardijskog jurišnog puka, prilikom čega su dva jugoslovenska pilota letela kao pratioci u paru. (91. AK) Vukovar
Y Mohovo1 Oriolik ff Tovarnik
NOV SAO
Šarengrad
(34.AK oOtok
Batrova
^Tl.JA Morović
Jw3.p 421. p (do 1901.) Laćarak
I'
"RUMA
W1P
I
Krnješevci ° Brčko
Bijeljina
21.AK] SABAC LEGENDA : = — 15.01. linija fronta — — — 18.01. / ^ 22.01. /'C (34AK) nepn snage nQSe
snoge
Mesta baziranja 42. vazduhoplovne divizije i linija fronta u nemačkoj protivofanzivi u januaru 1945. U k u p a n borbeni učinak prvog dana dejstava 42. vazduhoplovne divizije, skupa sa rezultatima sovjetskih posada, 9 5 ) bio je vrlo solidan: uništen jedan tenk, šest automobila i isto toliko kola sa konjskom vučom, izazvano dva požara i neutralisano tri topa. Idućeg dana, 18. januara, neprijateljeve snage su ovladale linijom Tovarnik - Ilinci, tako da su bila planirana nova dejstva avijacije. Toga dana su ponovo letele posade 421. vazduhoplovnog puka. Izvršeno je 95)
Štab sovjetske 10. jurišne divizije Vazduhoplovne grupe Vitruk, koji je dostavljao izveštaje zameniku načelnika Vrhovnog štaba N O V i POJ, napisao je operativni izveštaj br. 1. za dane 17, 18. i 19. januar, odnosno o skupnom učinku za tri dana.
65
sedam borbenih letova u rejonu: Šid - Tovarnik - Ilinci - Adaševci šuma 6 km severno od Sida, odnosno rejon dejstava bio je isti kao i prethodnog dana. S obzirom da je na borbene zadatke letelo sedam grupa sovjetskih posada, prilikom čega su jugoslovenski piloti takođe bili pratioci, rezultat borbenih dejstava bio je znatno efikasniji: uništene su tri poljske baterije i izazvane tri velike eksplozije, onesposobljeno je četiri tenka, devet automobila i 15 kola. Avijacija je, takođe, dejstvovala i po neprijateljevoj živoj sili - po pešadiji na maršu i u zaklonima. Tog dana, po dva borbena leta izvršavali su poručnik Drago Rendulić i potporučnik Jovan Utornik, po jedan let: komandant puka i stariji vodnici Dušan Piperin i Salih Hadžiomerović. U sedam borbenih letova ostvaren je nalet od 5, 32 časova. Devetnaestog januara jedinice 1. armije prelaze u protivnapad i zaustavljaju napredovanje neprijatelja. Ostvarivanju tog uspeha znatno je doprinela i naša avijacija sasređenim dejstvima i masovnim udarima. Zajedno sa posadama sovjetskog 167. gardijskog jurišnog puka, takođe kao pratioci, otpočinju da lete na borbene zadatke i posade 423. vazduhoplovnog puka. Prvi borbeni zadatak u ovom puku izvršio je pilot Dušan Vujin, leteći kao drugi pratilac para koji je dejstvovao po neprijateljevim objektima u rejonu sela Novak - Babek. Potporučnik Luka Popov je, kao drugi pratilac vođe osmorke jurišnih aviona, dejstvovao u rejonu Sida, a komandant 423. puka, major Milan Malnarić, takođe kao drugi pratilac vođe osmorke, dejstvovao je u rejonu Šarengrada i sela Novak - Babek. Toga dana su piloti 423. vazduhoplovnog puka učestvovali u tri navedena borbena zadatka, ali u ukupno sedam avio-poletanja (tri osmorke i četiri para) sovjetski i jugoslovenski piloti su uništili jedan tenk, četiri kamiona, neutralisali jednu bateriju od 105 mm, a u Šidu izazvali eksploziju velikog skladišta municije. Tom prilikom ubijeno je oko 50 neprijateljevih vojnika. U dnevniku borbenih letova 423. vazduhoplovnog puka za prvi dan borbenih dejstava upisano je: „19. januar 1945. 1. - Od 15.30 do 16.30 - Vujin kao pratilac na avionu 11-2: napad na naprijatelja u rejonu s. Novak i Babek, uništeno 2 kamiona i 30 vojnika. 2. - od 15.55 do 17.05 - Popov kao pratilac u rejonu Šid. Rezultati dejstava: uništen jedan tenk i oko 20 neprijateljskih vojnika. 3. - Od 16.15 do 17.15 - Malnarić kao pratilac: napad u rejonu Šarengrad i s. Novak i Babek. Rezultat dejstva: uništeno 2 kamiona i oko 20 neprijateljskih vojnika". 9 6 ' Dejstvom avijacije 19. januara neprijatelj je bio paralisan i zaustavljen na svim sektorima fronta 1. armije. Nemačke jedinice bile su 961
66
Arhiva Muzeja jugoslovenskog vazduhoplovstva; građa 423. puka
primorane da se povuku iz Šida. Prednji delovi neprijatelja zaposeli su novu odbrambenu liniju: Mohovo - istočno od Tovarnika - zapadno od Šida - Ilinci - Batrovci, kao i levu obalu reke Save od Bosuta Lipovca. To je, u stvari, bila linija na kojoj se sremski front konačno stabilizovao i na kojoj su nemačke jedinice i jedinice naše armije prešle u pozicijsku odbranu, sve do aprilskog proboja. U protekla tri dana borbeni učinak avijacije bio je vrlo značajan: „U vremenu 17,18. i 19. januara 1945. avijaciona grupa general-majora avijacije, heroja Sovjetskog Saveza Vitruka, 471 izvršila je naporne i neprekidne letove po grupama 2, 4 i 8 aviona u rejonima: Nova Bapska - Šid - Tovarnik - Lovaš - Nijemci - Čakovci - Sotin - Oriolik i dr. i vršila izviđanje drumova, cesta, železničkih pruga i naseljenih mesta. Za tri dana izvršeno je 493 uspešna bojna leta. Prema izjavi komandanta I armije general-lajtanta Peka Dapčevića, naši 'štormovici' 981 odigrali su važnu ulogu u zadržavanju neprijateljskog nastupanja. Za ovaj period uništena je i onesposobljena velika količina žive sile neprijatelja i njegove tehnike. Neprijatelju su naneseni veliki gubici, radi čega je zaustavljeno njegovo napredovanje u međurečju Dunava i Save"! 99 ' Premda je front bio stabilizovan, avijacija je nastavila da izvržava borbene zadatke. Dvadestog januara 1945. od jugoslovenskih pilota leteo je samo poručnik Ivan Kavić iz 423. vazduhoplovnog puka, kao pratilac para 11-2 koji je uspešno napadao neprijateljev cilj u selu Lovaš. Grupa jurišnih aviona je, tom prilikom, uništila jedan top i onesposobila jedno odeljenje nemačkih vojnika u utvrđenom položaju. Zbog loših meteoroloških uslova koji su vladali tih dana, a posebno 21. januara, jugoslovenske posade nisu upućivane na borbene zadatke. Idućeg dana, 22. januara, prve borbene zadatke izvšili su i piloti 422. vazduhoplovnog puka sa jugoslovenskim pilotima leteli su vazdušni strelci 166. gardijskog jurišnog puka. U rejonu Mohovo - Sotin - Lovaš, dejstvovala je četvorka jurišnih aviona 11-2 u kojoj je, kao pratilac vođe, leteo kapetan Krsto Lakičević, komandant 422. vazduhoplovnog puka. U drugom izlasku na borbeni zadatak upućen je i pilot poručnik Trifun Amidžić. Pilot Đorđe Gvozdenović, kao pratilac para, napadao je neprijateljev cilj u rejonu Tovarnik - Lovaš, dok je pilot Stevan Smolić izvršavao borbeni zadatak u rejonu Mohovo - Sotin. Toga dana 97)
981
Operativni izveštaj br. 1. Štaba 10. jurišne divizije od 20. januara 1945; A O S , k. 22, reg. br 1-1/4. U svim operativnim izveštajima, zaključno sa 8. majem godine 1945. (operativni izveštaj br. 191) ovaj štab ni jednom rečju ne spominje jugoslovenske pilote, tako da neupućeni čitalac može da stekne deformisanu predstavu o stvarnom učešću samo sovjetskog vazduhoplovstva nad našom teritorijom. Ti su izveštaji objavljeni u Zborniku N O R , tom X, knj. 1. i 2. Jurišni avion 11-2 (iljušin). AOS, k.22, br. reg. 1/3.
67
su, u četri borbena zadatka, piloti 422. puka uništili jedno artiljerijsko oruđe, četvora kola, jedan automobil i bluzu 40 vojnika. Dvadeset i drugog januara su letele i posade 421. i 423. vazduhoplovnog puka, tako da su piloti i strelci 42. vazduhoplovne divizije toga dana izvršili ukupno osam borbenih zadataka. 0 uspešnim dejstvima sovjetskih i jugoslovenskih posada za dane 21. i 22. januara zapisano je sledeće: „Avijaciona grupa Vitruk u toku dana 21. i 22. 1. izvršila je izviđanje i borbena dejstva u pojasu, čija desna strana je linija Mohovo - Sotin - Vukovar - Osijek - Donji Miholjac - Virovitica, a leva granica: Batrovci - Otok - Vinkovci - Našice. Bombardovanjem i mitraljiranjem dejstvovala je i uništila neprijateljsku tehniku i živu silu u rejonu Šid, Mohovi, Lovaš, Tovarnik i Nijemci. 58 11-2 izvršili su 70 uspešnih borbenih letova, 16 J a k - 1 izvršili su 16 borbenih letova. Svega izvršeno 86 uspešnih borbenih letova. Piloti su izvršili letove sa hrabrošću i istrajnošću, nasuprot teškim vremenskim prilikama. Sadejstvom sa I armijom general-lajtanta Peka Dapčevića i potpomaganjem nastupanja naših snaga, bombardovanje i mitraljiranjem neprijateljskih ciljeva, naša vojska 10 " 1 je zauzela naseljena mesta: Šid, Adaševci i M. Vašica. Za ovo vreme avijaciona grupa Vitruk uništila je i onesposobila: 12 automobila, 20 kola; ućutkano je 12 neprijateljskih baterija poljske artiljerije i 2 protivtenkovska topa; primećen je i jedan požar; razbijeno je i uništeno oko 285 neprijateljskih vojnika"! 101 ' 1 u naredna tri dana, 2 3 - 2 5 . januara, borbene zadatke su izvršavali piloti sva tri jugoslovenska puka. Tako su 23. januara sovjetske i jugoslovenske posade napadale neprijatelja u istim rejonima. Tom prilikom, uprkos lošim vremenskim prilikama, leteli su samo jurišni avioni 11-2: „Za ovo vreme borbenih dejstava avijaciona grupa Vitruk uništila je: dva automobila, 12 kola sa opremom i ljudima; ućutkana je vatra jednog protivavionskog oruđa i jednog topa poljske artiljerije; ubijenih i ranjenih do 50 neprijateljskih vojnika". 1 0 2 Toga dana, u tri izlaska, vršeno je i izviđanje neprijatelja. O trećem izlasku zabeleženo je: „U vremenu od 14.00 do 14.45 časova izviđajući sa visine od 1200 - 800 metara nije osmotreno na drumu od Sotina preko Vukovara od Osijeka nikakvih pokreta. Na sz. ivici Osijeka oko 30 automobila u 100)
101)
68
Autor operativnih izveštaja 10. gardijske jurišne divizije, predstavnik Vazduhoplovne grupe Vitruk, ovde misli na Crvenu armiju. Operativni izveštaji su dostavljani zameniku načelnika Vrhovnog štaba N O V i POJ, kao i Štabu 17. vazduhoplovne armije. Operativni izveštaj br. 3. od 22. januara 1945; A O S , k. 22, reg. br. 1/4; (Zbornik N O R , tom X, knj. 1, dok. 208). Iz operativnog izveštaja br. 3. grupe Vitruk od 23. januara 1945; Zbornik N O R , tom X, knj. 1, dok. 212.
mestu. Na obali reke Dunava od Vukovara do Dalja nema priprema za prelaz. Na severozapadnoj ivici Osijeka - Donji Miholjac i od Donjeg Miholjca - Našica osmotrena pojedina kola u pokretu... Na železničkoj stanici Vinkovci 6 kompozicija, svaka od oko 20 - 25 vagona, bez lokomotiva. Od žel. stanice Privlaka do Vinkovaca jedna lokomotiva sa vagonima u pokretu. Neprijateljskih aviona nije bilo"! 103 ' Dvadeset i trećeg januara piloti 422. vazduhoplovnog puka poručnik Radomir Ilič, stariji vodnik Evgenije Radanov i kapetan Krsto Lakičević - izvršili su tri borbena zadatka u rejonima koji su bili napadnuti i prethodnog dana. Idućeg dana, 24. januara, iz 423. puka leteo je samo komandant, major Malnarić, u grupi jurišnih aviona 11-2. Ta grupa je, do tada, izvršila najmasovniji udar - ukupno deset, po neprijateljevim ciljevima u rejonu Sotin - Vukovar, a 25. januara i piloti 421. puka, Utornik i Piperin, napadali su ciljeve u rejonu Brčko Bijeljina - Tovarnik - Lovaš. Za dejstva pilota 422. vazduhoplovnog puka - kada je zajedno sa sovjetskim posadama dejstvovala ukupno osam grupa, 23. januara 1945. - između ostalog, stoji: „Treća grupa: vođa Obrascov, pratilac Iličić - strelac Milanković. Poletanje 13,35 - povratak 14.30 časova; trajanje leta 1,50 čas; vreme nad ciljem 13,57 - 14,42; H. 600 - 25m; naleta 4; napada 4; bombe bačene iz poniranja pod uglom 25 - 30°. Zadatak: tučenje konjanika i pešadije na putu s. Ilača - Tovarnik. Primećeno: na putu Opatovac - Sotin 1 kola; na putu Vukovar Petrovci 1 kola; na putu Oriolik - Sidski Banovci 2 kola; na putu Ilača - Tovarnik 15 konjanika. Neprijateljskih lovaca nije bilo, a niska protivavionska odbrana iz rejona Ilača tukla sa 1 oruđem. Uništeno: oko 5 konja i 5 neprijateljskih vojnika. Stanje vremena: vedro, sa niskom maglom, vidljivost do 4 km. Utrošeno: F A B 100 - 4 kom; R.S. 82 - 1 kom; VJ - 340 i ŠKAS - 240 komada. Četvrta grupa; vođa Starodupcev, pratilac Radanov - strelac Mihajlović. Polazak u 13.45 časova, povratak u 14.20 časova; trajanje leta 1,10 čas; vreme nad ciljem od 13,58 - 14,06; H = 1300 - 300 metara; naleta 2; napada 4, napadano iz levog zaokreta, bombe bačene iz poniranja pod uglom 25 - 30°. Zadatak: tučenje kola severozapadno od Lovaša i automobila u Lovašu. Primećeno: severozapadno od Lovaša na putu 6 kola, a u Lovašu 2 automobila; nije bilo nikakve protivavionske odbrane. Uništeno: 2 kola i oko 5 neprijateljskih vojnika. Utrošeno: F A B 100 - 4 kom; AO 2,5 - 40 kom; R.S. 82 - 6; VJ - 260 kom. i ŠKAS - 100 k o m a d a . . . 1(B
> ibid.
69
Šesta grupa: vođa Subotin, pratilac Lakičević - strelac Mihajlović; polazak u 16.22, silazak u 17.27; trajanje leta 2,10 čas; vreme nad ciljem 16,42 - 15,56 časova. H = 800 - 50 m; naleta 3, napada 6; bombe bačene iz poniranja pod uglom 30 - 35°, napadano iz levog zaokreta. Zadatak: prevozna sredstva oko sela Mikluševaca - s. Grabova i pešadija na putevima. Primećeno: u s. Grabovu 2 automobila i 3 - 4 kola. U Mikloševcima do 8 kola i jednog voda pešadije. Niska protivavionska artiljerija do jačine jedne baterije iz Mikluševaca. Stanje vremena: vedro, vidljivost 3 - 4 km. Uništeno: do 5 kola i 12 ljudi neprijateljske žive sile. Utrošeno: F A B 100 - 4 kom; F A B 5 0 - 2 kom; R.S. 8 2 - 3 kom; VJ - 430 kom; ŠKAS - 210 kom"! 1 0 4 ' Piloti su tukli ciljeve koji su se nalazili na liniji fronta i u neprijateljevoj pozadini. Dvadeset i petog januara iz 42. vazduhoplovne divizije dejstvovale su samo dve posade 421. puka po ciljevima u selu Batrovci: „1- 42. vazd. divizija, uz pratnju lovaca 11. vazd. divizije dana 25. januara 1945. god. radila je na frontu u sastavu Vazd. divizije generala Vitruka. 2- Linija fronta proteže se: jedan km istočno Mohovo; 2 km ist. Tovarnik - isklj. Ilinci - Batrovci i dalje na jug na reku Savu. 3 - L e t e l o 8 avina-, i to: 6 J a k - 1 i 211-2. Bilo je svega 6 sati letenja. 4- Zadatak jedinice je bio: izviđanje fronta i izviđanje frontovske pozadine, naseljenih mesta Vukovar, Virovitica, Vinkovci i Brčko; mitraljiranje i bombardovanje trupa na zemlji. 5- Zadatak je od posade pravilno shvaćen i izvršen. 6- Gubitaka nije bilo"! 105 ' U periodu od 26. do 30. januara vladali su izuzetno loši meteorološki uslovi, tako da jurišna avijacija, izuzev izviđačkih letova sovjetskih pilota i pilota 11. lovačke divizije, nije dejstvovala. Prema odredbama ruske meteorološke službe, za avion 11-2 postojala su određena ograničenja. Tako je bilo: - zabranjeno letenje kada je visina niskih oblaka bila manja od 100 metara i vidljivost manja od 1 km na celoj marš-ruti i nad ciljem, i - ograničeno letenje pri visini oblaka između 200 - 100 metara, a vidljivost između 1 - 3 km. Ograničeno letenje se odnosilo na izvršavanje važnih zadataka, kako za parove tako i za pojedinačne avione. To obaveštenje je Štab 42. vazduhoplovne divizije uputio svim jurišnim i lovačkim pukovima 106) 27. januara. Tih dana je u jutarnjim i večernjim časovima padao sneg, a preko celog dana bila je magla, što je onemogućilo izvršenje borbenih zadataka. 104) 105) 106)
70
Iz operativnog izveštaja Štaba 422. vazduhoplovnog puka od 24. januara za dejstva na dan 23. januara; A O S , k. 1466, br. reg. 5/6. Iz operativnog izveštaja br. 1. Štaba 42. vazduhoplovne divizije za 25. januar 1945; A O S , k. 1466/1, br. reg. 3/7-9. Zabrana za lovce tipa „jak" bila je pri visini niskih oblaka od 200 m i vidljivosti od 3 km, a ograničeno letenje pri donjoj bazi oblaka između 200 - 400 m i vidljivosti od 3 km.
Rezultati prvih borbenih dejstava Ocenjujući da je 20. januara 1945. neprijatelj bio na vrhuncu vojne moći, ali d a j e dejstvom avijacije zaustavljen nemački januarski protivudar, Štab 42. vazduhoplovne divizije je 25. januara pohvalio sve pilote i vazdušne strelce koji su izvršavali borbene zadatke do 25. januara. To su bili: - iz 421. puka: piloti - Dušan Božović, Drago Rendulić, Jovan Utornik, Salih Hadžiomerović i Dušan Pandurov; i strelci - Jovan Pikerin, Vojislav Čolanović, Mileta Vito i Ljubomir Brajković; - iz 422. vazduhoplovnog puka: piloti - Krsto Lakičević, Đorđe Gvozdenović, Evgenije Radanov, Stevan Smoljić i Radomir Iličić i strelci - Janko Mihajlović, Petar Milanković, Miodrag Dimitrijević, Jovan Pešić, Slavoljub Stanojević i Milan Cvetković, i - iz 423. vazduhoplovnog puka: piloti - Milan Malnarić, Ivan Kavić, Luka Popov i Dušan Vujin i strelci - Borivoje Nastić i Jovan Zec. 107 ' Štab 42. vazduhoplovne divizije takođe je pozitivno ocenio borbene rezultate vazduhoplovnih pukova, posebno ulogu koju je avijacija imala u kritičnom momentu nemačke protivofanzive: „Zadatak su jedinice potpuno shvaćale i izvršavale sa punim razumevanjem i hrabrošću. Jedinice sovjetskog vazduhoplovstva i naši avijatičari su dobili pohvalu za svoje dejstvo po živoj sili i tehnici protivnika od komandanta I jugoslovenske armije general-lajtanta Peke Dapčevića i ocenjen njihov rad i dejstvo ocenom 'odlično'. Vazduhoplovstvo je uveliko doprinelo da se neprijateljska ofanziva u prvom momentu zaustavi, a kasnije da se pređe u kontranapad i povrate delimično izgubljeni položaji"!,, 108 ' Premda nije bilo neprijateljeve avijacije, zadaci su izvršavani pod snažnim dejstvom njegove protivavionske artiljerije, koja je tukla sa raznih vatrenih položaja i mesta: „U rejonu Šid - Tovarnik - Lovaš osmotreno je oko 2 - 3 diviziona protivavionske artiljerije. Neprekidnim izviđanjem iz vazduha i dostavljanjem podataka sa osmatračnica zemaljskog komandovanja, kretanje i manevrisanje od artiljerije je uvek bilo praćeno. To je bio razlog da se uvek znalo mesto njenog vatrenog položaja, po kojima se uvek uspešno tuklo u uništavana su mnoga oruđa". 1 0 9 ' 107)
Naredba br. 2. Štaba 42. vazduhoplovne divizije za 25. januar 1945; A O S , k. 1453, br. reg. 38/5. Istom naredbom pohvaljeni su još i: major Arsenije Boljević, komandant 11. lovačke divizije, kapetani Sava Poljanec i Milenko Lipovščak, komandanti 112, odnosno 113. lovačkog puka, i piloti-lovci Andrija Arapović i Josip Križaj. 108) Iz operativnog izveštaja Štaba 42. vazduhoplovne divizije od 2. februara 1945; Zbornik N O R , tom X, knj. 1, dok. 230. 109 > Ibid.
71
U pogledu dejstava i uvežbanosti, a posebno u rukovanju naoružanja i tehnike pilotiranja, Štab 42. vazduhoplovne divizije je ocenio da su jedinice pokazale odličan uspeh. U prvim borbenim dejstvima od 17. do 25. januara 42. vazduhoplovna divizija je u svom formacijskom sastavu imala: pilota - 18; aviona borbeno sposobnih - 96, a ostvaren je nalet od 29,30 časova u 33 borbena zadatka. Prema jedinicama, ti rezultati izgledaju ovako:
Štab 42. 421.p 422. p 423. p Svega
Piloti
Avioni
3 5 6 4
1 33 32 30
18
96
Letovi
Let. dani -
—
-
13 8 12
12,30 6,39 10.30
33
29,39
5 3 5 -
Časovi
U t o m periodu uništeno je ili onesposobljeno: 1 1 ( l )
Tenkova Automobila PAA Kola Zive sile Požara
421.p
422.p
423. p
Ukupno
5 18 4 9
_ 1 1 11 29 8
1 1 1
6 20 6 20 66 31
-
5
-
37 18
Iz ovih pregleda se vidi da je najveći efekat borbenih dejstava ostvario 422. vazduhoplovni puk koji, međutim, ima najmanji nalet. T o k o m borbenih dejstava u januaru 1945. vazduhoplovni pukovi su utrošili sledeću količinu avio-bombi, 1 1 1 ' raketnih zrna, 1 1 2 ) topovskih granata 1 1 3 ' i mitraljeskih zrna: 1 1 4 ) Autor se odlučio za pukovske izveštaje s obzirom da u jednom te istom izveštaju 42. divizije (na primer, mesečni izveštaj od 2. februara za aktivnost u januaru 1945; Zbornik N O R , tom X, knj. 1, dok. 230) podaci nisu tačno zbrajani. To se posebno odnosi na količinu bombi i municije, kao i na uništeni ili onesposobljeni materijal. Autor pretpostavlja da je do grešaka dolazilo prilikom prepisivanja ili zbrajanja podataka, koje su pukovi dostavljali Štabu 42. divizije. U sovjetskom vazauhoplovstvu postojala su dva tipa avio-bombi: - razorne, F A B , kalibra: 250, 100, 50 kg - rasprskavajuće, AO kalibra: 50, 35, 25, 10, 8, 6, 5 i 2,5 kg. " Raketna zrna: RS 82 mm (56 kg) i RS 132 mm (182 kg) ' Topovske granate za: - VJA, automatski top kalibra 23 mm (naziv prema kontruktoru Volkov-Jarčevu) - ŠVAK, automatski top kalibra 20 mm (Špitalni-Vladimirov automatski velikokalibarni top) Mitraljeska municija za: - UBS, univerzalni sinhronizovani mitraljez kalibra 12,7 mm (2 mitraljeza u krilima - pilotski) - ŠKAS, automatski brzometni mitraljez kalibra 7,62 mm.
72
Kalibar Avio bombe
FAB 100 FAB 50 AO 10 AO 2,5
Ukupno 42.d
421.p
422. p
423. p
2 125 12
14 3 5 20
5 39
21 167 17 20
-
-
17
7 2
26
50 2
VJA23 ŠVAK20
1080 40
715
1380
3175 40
UBS 12,7 ŠKAS 7,62
91 2000
1070
6436
Raketna zrna
RS 82 RS 132
Topovske granate Mitralj. municija
91 9506
Najviše avio-bombi utrošili su piloti 421. puka, dok su posade 423. vazduhoplovnog puka količinski utrošili najviše raketnih zrna i mitraljeske municije.
73
Dejstva u dolini Drine i u Sremu
P
očev od 31. januara i tokom februara 1945. snage 42. divizije pružale su vazduhoplovnu podršku:
- jedinicama 2. armije u dolini Drinjače i širim rejonima Zvornika i Bijeljine, gde je bilo težište dejstava, i - jedinicama 1. armije na liniji posednutoj u Sremu u borbama u januaru 1945. Tokom februara samo je 421. vazduhoplovni puk prebazirao sa aerodroma Krnješevci na aerodrom Zemun. Međutim, taj najveći predratni aerodrom vazduhoplovstva bivše jugoslovenske vojske bio je potpuno onesposobljen za upotrebu: betonska pista bila je minirana i razrovana na više mesta; aerodromska instalacija potpuno uništena, a isto tako i hangari i objekti za stanovanje i operativni rad. Uništeni su bili i magacini i skladišta. Od 9. februara do 10. marta 421. vazduhoplovni puk bazirao je na zemunskom aerodromu. S obzirom da se na ovom aerodromu još od decembra nalazio trenažni lovački centar, kao i da je na njemu bazirao 112. lovački puk 11. divizije, aerodrom je blagovremeno bio osposobljen, ali je ljudstvo spavalo u barakama koje su bile i po kilometar i po udaljene od Zemuna, a hranilo se u letačkoj menzi, koja takođe nije bila na aerodromu. Borbe u dolini reke Drine trajale su tokom februara mada su još početkom januara 1945. jedinice 2. armije oslobodile veliki deo teorije u istočnoj Bosni. U to vreme delovi nemačke Grupe armija „ E " su iz rejona Sarajevo odstupale dolinom Bosne na sever. Pod svojim operativni područjem nemačke jedinice su držale utvrđene garnizone i imale koncentracije vojske u Bijeljini, Brčkom, Bosanskom Šamcu, itd. Posebno su bile odvojene jake snage za odbranu tri komunikacije: Bijeljina - Brčko; Brčko - Doboj i Brčko - Čelić. S obzirom na iznenadni prodor jedinica 2. armije u istočnu Bosnu, nemački 34. armijski korpus, koji se nalazio u Bijeljini i širem rejonu, bio je opasno ugrožen. Zato je nemačko komandovanje odlučilo da ojača svoj odbrambeni položaj, te su odvojene jake snage koje su dobile zadatak da iz Sarajeva, preko Vlasenice i Zvornika, prodru dolinom Drine i spoje se sa jedinicama u Bijeljini. U stvari, to je bio operarativni manevar nemačkog komandanta Grupe armije „E", koji je tim prodorom snaga dolinom Drine nameravao da za sebe veže jedinice 2. armije. Tako bi se oslabila silina udara naših snaga, ali i omogućilo napredovanje prema reci Bosni, čije su komunikacije Nemci koristili za povlačenje.
74
l
U vreme dok su u trećoj dekadi nemačke jedinice preko Vlasenice izbile u Drinjaču, a zatim i u dolini Drine, jedinice 2. armije su dobile zadatak da izvedu operaciju za oslobođenje Bijeljine. Posle tri neuspela napada, a prvi je izvršen 27. januara, Štab 2. armije je planirao novi, noću između 31. januara i 1. februara 1945.
Vazduhoplovna podrška jedinicama 2.
armije
Avijacija je jedinice 2. armije, u njenim borbama u širim rejonima Bijeljine i Zvornika (ilustracija 2), podržavala u tri vremenska perioda. To su, zapravo, tri faze dejstava avijacije: - prva, od 31. januara do 13. februara, napadajući neprijatelja opkoljenog u rejonu: Vlasenica - Srebrenica - Ljubovija - Drinjača Sopotnik - Nova Kasaba; - druga, dejstvujući po neprijateljevim ciljevima duž komunikacije uz reku Drina, odnosno u rejonu Novo Selo - Zvornik - Jardan - s. Čelopek, od 14. do 18. februara, i - treća faza, od 19. do 28. februara, dejstvujući po neprijateljevim ciljevima duž gornjeg toka reke Drina, sa težištem u rejonu Bijeljine. 1. - Dejstva u prvoj fazi, od 31. januara do 13. februara obuhvatala su napad na neprijateljeve ciljeve u rejonu: Vlasenica - Srebrenica Ljubovija - Drinjača - Sopotnik - Nova Kasaba. Na toj prostoriji neprijatelj je držao sve važnije komunikacije, ali je bio odsečan od svog glavnog pravca odstupanja na sever. Težišni ciljevi napada predstavljali su živa sila i oklopno-mehanizovane kolone nemačke 22. pešadijske divizije, koja se probijala komunikacijom V l a s e n i c a - Z v o r n i k , u nameri da dospe do Bijeljine. Intenzivna dejstva avijacije počinju 31. januara, s obzirom da je, kako je istaknuto, Štab 2. armije otpočeo operaciju za oslobođenje Bijeljine, noću između 31. januara i 1. februara: „31. januara, po traženju Vrhovnog štaba N O V J , avijacija je dejstvovala po živoj sili i tehnici protivnika u rejonima; Bijeljina Dvorovi i Dobra Voda i na neprijateljsku motorizovanu kolonu na pravcu nastupanja Nova Kasaba - Drinjača, gde je bilo osmotreno oko 150 motornih vozila, koja je imala za cilj da se probije dalje na sever, uz reku Drinu. Kolona je bila napadnuta i rasturena"! 1 1 5 ' U skladu sa zahtevom Vrhovnog štaba, po tim ciljevima dejstvovale su naše i sovjetske posade. Na zadatke su slate grupe od 2 do 6 aviona i ukupno je 42. vazduhoplovna divizija, 31. januara, izvršila 12 borbenih zadataka: dva 421. puk; sedam 422. i tri borbena zadatka posada 423. vazduhoplovnog puka. Tako su napadi po neprijateljevim ciljevima preneti iz sremske ravnice na brdsko-planinsko područje što je od posada zahtevalo U5)
Iz operativnog izveštaja Štaba 42. vazduhoplovne divizije od 2. februara 1945. Štabu Vazduhoplovstva N O V J ; Zbornik N O R , tom X, knj. 1, dok. 230.
75
posebnu pažnju i opreznost, s obzirom da su uslovi dejstava postali složeniji. Iz 421. vazduhoplovnog puka borbene zadatke u rejonu Drinjače - Nova Kasaba - Vlasenica uspešno su izvršili poručnik Drago Rendulić i potporučnik Jovan Utornik. U tom rejonu nalazile su se kolone automobila, nekoliko pešadijskih bataljona i četiri tenka.
76
Piloti 422. vazduhoplovnog puka napadali su neprijateljeve ciljeve u rejonu Janjina - Sremska Rača - Bolag - Dobra Voda - Bijeljina. Na zadatak je bilo upućeno sedam grupa, koje su predvodili sovjetski piloti, dok su naši bili pratioci: -1 grupa: voda Frolov, pratilac pilot Amidžić sa strelcem Lisičićem: poletanje u 12,38 a sletanje u 13,36 časova; bavljenje nad ciljem od 12,58 - 13,15 časova; visina od 800 sa snižavanjem do 100 metara, izvršeno četiri naleta a šest napada; - II grupa: vođa Starodupcev, pratilac Lakičević - strelac Mihajlović. Išlo se na zadatak 2 11-2, vratilo se 2 11-2; poletanje u 13.10 časova, sletanje u 14.00 časova; trajanje leta 1,40 čas; Vreme nad ciljem od 13.23 - 13.31 časova. H = 1000 - 10 metara; naleta 3, napada 6, napadano iz levog zaokreta; bombe bačene iz poniranja pod uglom od 30 - 35°. Zadatak: tući neprijateljska prevozna sredstva i živu silu u Bijeljini. Primećeno: u Bijeljini do 5 kola i oko 20 ljudi, a kod Petrovog Polja 1 rov (verovatno streljački zaklon). Stanje vremena: oblačnost 10/10, H - 1500 m, vidljivost 4 - 5 km, sa malom maglom. Protivavionska odbrana uopšte nije dejstvovala. Uništeno: srušene tri kuće, uništeno 2 kola i do 10 ljudi. Utrošeno: F A B 100 - 4 kom; VJA - 460 kom; ŠKAS - 800"! 116) - III grupa: vođa Jegorov, pratilac Gvozdenović - strelac Mišić; - IV grupa: vođa Jurašev, pratilac Smolić - strelac Stanojević; - V grupa: vođa Šerbakov, pratilac Radanov - strelac Dimitrijević; - VI grupa: vođa Frolov, pratilac Ilić, strelac Milanković, i - VII grupa: vođa Pestrov, pratilac Lakičević - strelac Mihajlović. U sedam grupa, u kojima su jugoslovenski piloti učestvovali kao pratioci, uništeno je četiri kuće, sedam kola i ubijeno oko 20 nemačkih vojnika. Uslovi dejstava bili su loši, sa vidljivošću do 4-5 kilometara. Ciljevi su bombardovani i mitraljirani. Štab 422. vazduhoplovnog puka ocenio je da su dejstva bila uspešna: „Naši letači pri izvršenju zadataka, a tako isto i u tehnici letenja, pokazali su znatno bolje rezultate"! 117 ' Tog dana dejstvovali su i piloti 423. vazduhoplovnog puka, koji su izvršavali zadatke u rejonu Bijeljine, a isto tako i u rejonu Nova Kasaba - Drinjača: „31. januar 1945: Od 12.04 - 13.06: Vujin pratilac: napad u rejonu jugoistočno od Bijeljine. Rezultat napada: uništeno 1 kola sa konjskom zapregom. Od 14.50 - 15.47: Popov, pratilac: napad Bijeljine. Rezultati : uništen 1 kamion i do 6 neprijateljskih vojnika. 116) ,17>
Iz operativnog izveštaja 422. vazduhoplovnog puka od 1. februara 1945, o borbenom radu 31. januara; A O S , k. 1466, reg. br. 7/6. Ibid.
77
Od 15.26 - 16.58: Vujin, pratilac - napad u rejonu Nova Kasaba - Drinjača. Rezultat: uništen 1 kamion i 3 vojnika". 1 1 8 Jugoslovenske i sovjetske posade su bombardovanjem i mitraljiranjem uništili na delu komunikacije Nova Kasaba - Drinjača neprijateljevu kolonu i ostvarile izuzetno zapažen rezultat: uništeno i onesposobljeno oko 100 vozila - kamiona i kola. U isto vreme sovjetske posade su uspešno tukle koncentraciju neprijateljeve sile i oklopno-mehanizovana sredstva u rejonu Dugi Do - Jasen (k. 693) - Muslimanska Kaštela, kao i centar i park u Bijeljini. Nad tim rejonom letele su i posade 422. i 423. puka, a ukupni rezultati dejstava avijacije bili su: „Rezultat bombardovanja i mitraljiranja neposredno iznad zemlje po koloni, sastavljenoj od žive sile i tehnike neprijatelja, na drumu između Vlasenice i Drinjače bio je zaustavljanje gore označene kolone i stvaranje prepreka na drumu od razbijenih i gorućih automobila, koje su bile veoma velike. Na osnovu izveštaja posade aviona uništeno je: - 39 automobila, 55 kola, viđeno oko 8 požara, ubijeno i ranjeno oko 170 neprijateljskih vojnika. Zadatak je izvršen pod vatrom 3 protivavionske baterije neprijatelja (većeg i manjeg kalibra). Neprijateljskih aviona nije bilo"! n g > Svi ti zadaci izvršavani su pri oblačnosti od 5/10 - 10/10 balova, 120 ' sa donjom bazom oblaka, posebno u rejonu dejstava od 1000 - 2000 metara i sa horizontalnom vidljivošću, kako je istaknuto, do 4-5 kilometara. Ciljevi, posebno u dolini Drinjače i Drine, nalazili su se u strmim planinskim usecima. Za vreme dejstava neprijatelj je tukao avione jakom protivavionskom artiljerijom, od kojih su vrlo precizne bile dve baterije u Novoj Kasabi. Avijacija je nastavila da pruža podršku jedinicama 2. armije u naredna četiri dana. Prvog februara su sovjetske posade, sa 24 a/p, bombardovale i mitraljirale neprijateljeve ciljeve na komunikaciji Drinjača - Nova Kasaba, na kojoj je neprijatelj uspeo da uspostavi saobraćaj. Iz oba mesta dejstvovala je precizna P A A . Trećeg februara avioni su bili vraćeni sa zadatka zbog obilnih padavina snega i slabe vidljivosti, tako da su dejstva nastavljena tek 9. februara. I toga dana, uprkos nepovoljnim meteorološkim uslovima avijacija je bila upućena na borbene zadatke, takođe u rejon Nova Kasaba Drinjača. Uslovi za izvršenje bili su otežani i na aerodromima poletanja, jer se sneg naglo otapao, a u rejonima dejstava bila je niska oblačnost. Ljudstvo 421. puka je u to vreme prebaziralo sa neuslovnog aerodroma " S l Iz dnevnika borbenih letova 423. vazduhoplovnog puka; Arhiv Muzeja jugoslovenskog vazduhoplovstva, k. za 423. puk. 119) Iz izveštaja Štaba 10. gardijske jurišne divizije grupe Vitruk od 31. januara; Zbornik N O R , tom X, knj. 1, dok. 222. 1 0) U toku NOR-a u meteorološkoj službi korišćene su sovjetske oznake za količinu oblačnosti - balovi (10/10 označava potpuno oblačno nebo); R A F je takođe za potpuno oblačno nebo upotrebljavao 10/10. Naše RV i P V O danas koristi osmine.
78
Krnješevci na zemunski aerodrom. Ipak, posade su bile upućene na zadatak, jer su izviđači otkrili na delu komunikacije Divič - Drinjača dugu kolonu motomehanizovanih sredstava. Upravo toga dana jedinice 17. i 27. N O U divizije izvršile su snažan napad na nemačku 22. pešadijsku diviziju, opremljenu motomehanizovanim borbenim sredstvima. Udar naših jedinica usledio je na odseku između reka Kamenica i Jošanica, odnosno na komunikaciju Vlasenica - Zvornik. Avijacija je neposredno podržavala dejstva anših trupa na zemlji. Sovjetske posade su izvršile 42, a naše četiri borbena leta: „Zadatak jedinice je bio naneti udar po neprijateljskoj koloni i trupama na putu od Drinjače do Nove Kasabe i izvideti neprijatelja u naseljenim mestima: Zvornik, Nova Kasaba i Drinjača. Gornji su zadaci pravilno shvaćeni i izvršeni: - neprijateljska kolona i koncentracija trupa u rejonu Drinjača Nova Kasaba - Sopotnik su uspešno napadnuti; - izviđanjem je ustanovljeno da se na putu Nova Kasaba - Sopotnik nalazi do 100 kamiona. Naši su bili napadnuti PA artiljerijom do jednog diviziona sa kote 691. i 771. Vremenske prilike: oblačnost 7-8/10, visina oblaka 1.200 metara, vidljivost 5-7 kilometara"! 121 ' Piloti 421. vazduhoplovnog puka su, 9. februara, izvršili dva borbena zadatka u rejonu Drinjače: „Borbeni letovi naše avijacije vršeni su pod jakom vatrom neprijateljske poljske artiljerije, protivavionske artiljerije i mitraljeza i bacača: neprijateljska oruđa za gađanje zemaljskih ciljeva dejstvovala su na naše avione kada su oni uništavali letovima neposredno iznad zemlje neprijateljsku tehniku, naročito u rejonu druma duž Drine i prema Vlasenici - drum prolazi dubokim usekom"! 122 ' Istog dana je na zadatke protiv neprijateljevih ciljeva u rejonu Nova Kasaba - Sopotnik leteo i komandant 423. puka, major Malnarić, koji je uništio jedan kamion sa oko 30 vojnia. O rezultatima jugoslovenskih i sovjetskih posada 9. februara, prilikom vatrene zaštite jedinica 17. i 27. N O U divizije, navodi se: „Rezultat bombardovanja i mitraljiranja, na osnovu izveštaja posada aviona, bio je: uništeno 15 automobila i 8 kola sa opremom i ljudstvom, ućutkana vatra dva topa poljske artiljerije i tri topa protivavionske artiljerije. Ubijeno i ranjeno oko 100 neprijateljevih vojnika"! 123 ' U naredna dva dana, 10. i 11. februara, jugoslovenske posade nisu upućivane na borbene zadatke zbog loših meteoroloških uslova u rejonima dejstava. Ali, kako su jedinice 2. armije u popodnevnim 1211 1221 123)
Operativni izveštaj br. 16. Štaba 42. vazduhoplovne divizije za 9. februar; A O S , k. 1466/1, br. reg. 3/23-9. Operativni izveštaj br. 21. Štaba 423. vazduhoplovnog puka za 9. februar, AOS, k. 1466/1, br. reg. 3/38-9. v Iz izveštaja sovjetskog Štaba 10. jurišne divizije za 9. februar 1945; Zbornik N O R . tom X, knj. 1, dok. 248.
79
časovima 11. februara izbile na komunikaciju u dolini Drine, između reke Kamenica i sela Šamani - pri čemu su razdvojile 22. pešadijsku diviziju, to su, na zahtev Štaba 2. armije, dva odeljenja 11-2 dejstvovala po delu nemačkih snaga na komunikaciji Zvornik - Drinjača. Oba odeljenja bila su isključivo sastavljena od sovjetskih pilota i strelaca. Dvanaestog februara piloti 421. vazduhoplovnog puka prvi put su poleteli sa zemunskog aerodroma na borbene zadatke. Toga dana su izvršili četiri borbena leta u tom rejonu tukući kolonu nemačke 22. pešadijske divizije, koju je činilo sedamdesetak vozila i jedna četa pešadije. Istog dana je i pilot Dušan Vujin iz 423. vazduhoplovnog puka napao manju koncentraciju vojnika u rejonu severno od periferije Zvornika. I 13. februara neprijatelj je održavao živ saobraćaj na pomenutoj komunikaciji ka Zvorniku i od Zvornika, žureći na sever, što su otkrili izviđači tokom borbenih letova, počev od 08.00 časova: „Po drumu od Zvornika prema severu 20 automobila, prema zapadu oko 50 automobila i jedan bataljon pešadije; prema jugu oko 20 automobila. Na 2 kilometra prema severozapadu i jugozapadu od Zvornika razmešteno oko 20 neprijateljskih topova, zakopanih u zemlju. Na koti 379. oko 3 baterije protivavionske artiljerije (manji kalibar, a 2 kilometra zapadno od Zvornika dve protivavionske baterije, srednji kalibar"' 1 2 4 ' Istog dana, o dejstvima po ciljevima severno od periferije Zvornika u operativnom izveštaju 423. vazduhoplovnog puka upisano je: „U toku dana letela je samo jedna naša posada na 11-2. Bombardovanjem i mitraljiranjem uništena je neprijateljska živa sila u rejonu severna periferija Zvornika. Svega izvršen jedan uspešni bojevi let sa trajanjem od jednog sata; pilot Vujin, kao pratilac. Rezultat bojevog dejstva: uništeno do 5 neprijateljskih vojnika. Utrošeno municije: „FAB 100 - 1 kom; AO 10 - 6 kom. i V J A - 100 komada. Izvršeno 4 napada. Vreme poletanja - 10.48, vreme sletanja - 11.48; vreme nad ciljem: od 11.15 - 11.30. Visina napada 1250 - 50 metara. Vreme: oblačno 10/10, visina oblaka 1800, vidljivost 15 km"! 125) Trinaestog februara, po neprijateljevim ciljevima nad istim rejonom dejstvovali su samo piloti 421. vazduhoplovnog puka koji su, do tada, izvršili maksimalni broj poletanja, ukupno - 12: „U toku dana 13. II 1945. godine 421. vazduhoplovni puk sadejstvovao je radu nadzemnih trupa naše vojske u rejonu Zvornik dejstvujući jurišnim i bombarderskim napadima, u parovima vođenim od ruskih Op. cit, dok. 257. Iz operativnog izveštaja br. 17. 423. vazduhoplovnog puka za 12. februar 1945, A O S , k. 1466/1, br. reg. 3/41-9.
80
pilota napadali su: u Zvorniku do 10 automobila, do 1 bataljon pešadije i 30 kola. Na drumu 200 metara severno od Zvornika oko 10 automobila na mestu; na putu Zvornik - Tuzla motorizovana kolona jačine oko 3 baterije P A A , oko 20 tenkova i oko 50 automobila; čelo u Zvorniku, začelje 2 km zapadno. 10 aviona 11-2 izvršilo 12 uspešnih zadataka. Piloti su leteli u parovima, vođeni od ruskih posada, dejstvujući jurišno i bombarderski u pikiranju pod uglom od 30 stepeni sa visine od 1400 - 400 metara, izvršivši po 1 do 2 napada, kao 3 - 4 juriša u svakom napadu. Kapetan Iličić pogođen u desno krilo, u gumu desnog točka i u rep. Sletanje izvršeno normalno. Prema izveštaju naših i ruskih posada uništeno je i oštećeno: 5 automobila, 3 kola, 1 požar goriva i maziva i 2 velika požara u Zvorniku; ućutkana vatra 1 baterije P A A ; gađana pešadija u pokretu, u zaklonu i u bežanju... Aerodrom Zemun pogodan za poletanje i sletanje aviona 11-2, a nepogodan za rulanje"! * Dejstvima 13. februara završava se vazduhoplovna podrška jedinicama 2. armije u I fazi, kada su, počev od 31. januara, napadani i uništavani ciljevi neprijatelja opkoljenog u rejonu Vlasenica - Srebrenica - Ljubovija - Drinjača - Sopotnik - Nova Kasaba, pri čemu je efekat avijacije bio znatan. 2. - Dejstva u II fazi, od 14. do 18. februara označavaju napad po neprijateljevim ciljevima u širem rejonu Zvornika i dolinom Drine na sever. U rejonu Novo Selo - Zvornik - Jardan - s. Čelopek neprijatelj je - usled pritiska jedinica 2. armije i dejstva avijacije - bio stisnut na malom prostoru. To je, u isto vreme, predstavljalo koncentrisanje neprijateljeve žive sile i borbene tehnike na malom prostoru, te je pružalo mogućnost avijacije da efikasnije bombarduje i mitraljira ciljeve. Pod ovako snažnim pritiskom sa zemlje i iz vazduha neprijatelj je bio prinuđen da pokuša prodor na sever, kako bi se u Bijeljini spojio sa jakim snagama u tom garnizonu. U Zvorniku su se još nalazile jake neprijateljeve snage. Iako su imale zadatak da se probiju na sever uz Drinu, bile su prinuđene da se ukopaju i time učvrste svoju odbranu: „Na zapadnoj strani Zvornika 10 automobila u mestu. Zapadno i jugozapadno od Zvornika 34 tenka ukopanih u zemlju". 1 2 7 ' U drugoj fazi od jugoslovenskih posada dejstvovao je samo 421. vazduhoplovni puk, i to za sve vreme trajanja, od 14. do 19. februara, izvršivši ukupno 65 borbenih zadataka. Prvog dana, 14. februara, posade 421. puka izvršile su deset borbenih letova, tukući ciljeve u Zvorniku, uglavnom automobile, 126)
Iz izveštaja štaba 421. vazduhoplovnog puka za 13. februar 1945; Op. cit, reg. br.
1271
Iz izveštaja Štaba 10. jurišne divizije grupe Vitruk o rezultatima izviđanja 14. februara; Zbornik, tom X, dok. 261. > Ibid.
128
81
zatim bateriju P A A koja se nalazila na južnoj ivici sela Kozluk, kao i dve baterije koje su bile na desnoj obali reke Drina u visini Zvornika. Zadaci su izvršavani u paru i odeljenju, a prema izveštaju sovjetskih i naših posada, rezultat je bio sledeći: „Uništeno je: 3 automobila, 5 kola, ućutkane dve baterije, izazvana dva požara i tučena pešadija u pokretu i zaklonu"! 1281 Petnaestog februara posade su izvršile 12 borbenih letova, a 16. februara samo tri, s obzirom da se u rejonu Zvornika donja baza oblaka nalazila na visini 800 metara. Neprijatelj je bio poseo kote 219. i 322, a u Kula Gradu žestoko je tukla jedna baterija L P A A . Osim lošeg vremena u rejonu dejstva, a posebno zbog raskvašenog terena na pistama, i sovjetske posade su u toj fazi planirale manji broj letova. Tako su 14. februara izvršile 26 borbenih letova, 15-25 letova, a 16. februara već 39 borbenih zadataka. Petnaestog februara je iz Bijeljine u rejon Zvornika, u kome su zbog dejstva avijacije bili zaustavljeni pokreti nemačke jedinice, poslat 734. puk. On je nadirao prema Kozluku. Šesnaestog februara, na tu kolonu, kao i na snage u rejonu Zvornika, poslati su samo 421. puk i 165. gardijski, koji su bazirali na zemunskom, tada jedinom aerodromu sa koga su mogli da se izvršavaju borbeni zadaci. No, kako su u rejonu Zvornika vladali loši meteorološki uslovi, te usled pritiska jedinica naše 2. armije, ali i zbog odsustva jačeg dejstva avijacije, neprijatelj koristi priliku i odlučuje se za energični prodor na sever što mu, 17. februara, i uspeva. Međutim, tog dana prodor je odmah i zaustavljen, tako da je neprijatelj dopreo na svega 5 km od Kozluka. S obzirom da je 18. februara ponovo vraćen nazad i opkoljen u istom, ranijem rejonu, to avijacija dobija zadatke da svoja dejstva usmeri ka Bijeljini. Borbene zadatke nad Bijeljinom i rejonom Brčka posade 421. vazduhoplovnog puka su izvršavale počev od 16. februara. U Brčkom je, u prepodnevnim časovima 16. februara osmotren izuzetno živ saobraćaj. Posade 421. puka izvršile su samo tri borbena leta, napadajući neprijateljevu živu silu i borbenu tehniku u Brčkom, kao i most na reci Sava. Napadi su izvršavani u odeljenju: „Piloti su leteli u četvorkama u sastavu i pod voćstvom ruskih pilota, dejstvujući jurišno i bombarderski u pikiranju pod 30 stepeni sa visine od 800 m do brišućeg leta izvršivši po dva napada u svakom letu i po 4-5 juriša u svakom napadu. Prema izveštaju naših i ruskih posada uništeno je: 2 automobila, 5 kola, izazvane dve eksplozije i dva požara i ubijeno oko 30 fašista. Utrošeno municije: RS 82 - 2 kom; FAB 100 - 8 kom; V J A - 650 kom. i ŠKAS - 470 komada"! 130 » Sovjetske posade su, međutim, imale širi rejon dejstava, napadajući neprijatelja na komunikacijama Zvornik - Bijeljina - Brčko; Bijeljina Op. cit, izveštaj Štaba 421. puka, dok. 50/9-9. ' Operativni izveštaj 421. puka za 16. februar 1945; Op. cit, dok. 51/9-9.
82
J
- Janja i Bijeljina - Brezovo Polje. Težište napada bilo je borbena tehnika u rejonu Zvornika, kao i živa sila u rejonu Bijeljine. „Linija opkoljenih neprijateljskih trupa u Zvorniku proteže se: 2 km južno od s. Kozluk - isk. s. Tabanci - isk. s. Tržić - isk. s. Čiripovo - isk. s. Grabarci - isk. s. Glumine - isk. s. Panduri - isk. s. Gušteri - s. Snagovo - isk. s. N. Selo - r. Drina na sever do 2 km južno od s. Kozluk" !131) Sedamnaestog februara ljudstvo 421. puka je izvršilo osam borbenih zadataka, ali ne u naznačenom rejonu, već na komunikaciji Bijeljina Janja, a posebno na mostu kod Brčkog. U naznačeni rejon, za koji je Štab 42. vazduhoplovne divizije planirao da dejstvje 421. puk, vladali su opet loši meteorološki uslovi, oblačnost 10/10 dok je donja baza oblaka bila na 300 metara. Sovjetske posade su morale da se vrate sa zadatka. Naše posade su teže oštetile most kod Brčkog, a takođe zabeležile i vrlo dobre rezultate u napadu na neprijateljevu živu silu u rejonu Janje i u selu Čardačine, u kome su direktno pogodile skladište ubojnog i pogonskog materijala. Sovjetske posade su, takođe, težište svojih dejstava prenele na rejon bliže Bijeljini, dok su nad opkoljenim neprijateljem kod Kozluka vršeni samo izviđački letovi, ukoliko je to vreme dozvoljavalo. Bombardovanjem i mitraljiranjem neprijatelja u rejonu Brčkog i Bijeljine zabeleženi su, takođe, značajni uspesi: „Na osnovu izveštaja posada i aviona uništeno je 65 automobila i 14 kola sa spremom i materijalom, prema izveštaju pilota most preko reke Save kod Brčkog razrušen je pogotkom bombi, razbijeno tri topa poljske baterije, izazvano 7 požara u koloni automobila"! 132 » Povodom dejstava u dolini Drine Štab Južne operativne grupe NOVJ je 17. februara napisao i sledeće: „Naša avijacija vrlo uspešno je sadejstvovala u svim ovim borbama, nanoseći neprijatelju velike gubitke, naročito u motorizaciji"! 133 ' Izviđači su potvrdili da je most kod Brčkog bio onesposobljen, tako da neprijatelj nije mogao da ga koristi, te je kolona od 75 vozila bila blokirana u Brčkom. Idući dan, 18. februara, bio je vrlo značajan za posade 421. vazduhoplovnog puka. Tada je izvršen maksimalni broj borbenih zadataka - ukupno 18. Toga dana su, naime, prvi put dva jugoslovenska pilota izvršila samostalni borbeni zadatak leteći ne više kao pratioci sovjetskih pilota, već u sastavu para: „1. - U toku dana 18. februara 421. vazduhoplovni puk sadejstvovao je radu nazemnih delova naše vojske u rejonu Bijeljina - Janja 131)
133)
Iz telefonskog operativnog izveštaja Štaba 42. vazduhoplovne divizije br. 24. „Drina"; AOS, k. 1466/1, br. reg. 3/47-9 od 17. februara u 18.00 časova; Iz izveštaja Štaba 10. jurišne divizije grupe Vitruk od 17. februara 1945; Zbornik N O R , tom X, knj. 1, dok. 267. A O S , k. 21A, br. reg. 19/1.
83
napadajući koncentracije i kretanje neprijateljske auto kolone, artiljerije i pešadije i dejstvujući jurišno i bombarderski u četvorkama i parovima pod vodstvom naših posada, a uz kontrolu posada ruskih aviona. Par Rendulić - Piperin izvršio je prvi potpuno samostalni borbeni let našeg puka. 2. - Deset 11-2 izvršili su 18 borbenih letova. 3. - Piloti su leteli u četvorkama i parovima pod voćstvom naših i kontrolom ruskih posada. Dejstvovalo se jurišno i bombarderski u pikiranju pod uglom od 30 stepeni, sa visine od 800 metara do brišućeg leta, izvršivši po dva napada u svakom letu i po 5 - 8 juriša u svakom napadu. 4. - Prema izveštaju naših i ruskih posada uništeno je i povređeno: 10 automobila, 2 cisterne, 10 kola, oko 30 fašista, izazvano 5 eksplozija, 10 požara, 2 požara pogonskog materijala i ućutkane dve baterije"! 134 ' Pri izvršenju navedenog zadatka utrošeno je dosta municije, tj. prema borbenom kompletu za jurišni avion. Vreme je bilo oblačno, donja baza oblaka na 800-1000 m. Borbeni letovi izvršavani su pod jakom vatrom neprijateljeve P A A koja je tukla iz Zvornika, sa tri baterije; iz Brčkog, takođe sa tri, i iz Bijeljine i Janje sa po dve baterije. Tri tenka, koja su uspela da se tokom noći probiju i zaustave 5 km južno od Kozluka, nisu bila uništena iako je avijacija dejstvovala po nemačkoj motorizovanoj koloni. Izviđači su, pored ovog, doneli i druge podatke, na osnovu kojih su bili isplanirani borbeni letovi za idući dan, 19. februara. Taj datum je, takođe, bio značajan za 42. vazduhoplovnu diviziju. Toga dana je komandant 422. puka, major Krsto Lakičević prvi put predvodio odeljenje na borbeni zadatak. Ukupno je letelo devet grupa, od kojih je: - u prvoj grupi, od 10.42 - 11.35, u petorci, kao prvi pratilac leteo pilot Smolić sa strelcem Mladenovićem; - u trećoj grupi, u paru, takođe kao pratilac, od 13.00 do 14.12 časova leteo je pilot Radanov, sa strelcem Matkovićem; - u četvrtoj grupi, kao pratilac vođe para bio je pilot Ilić sa strelcem Kandićem, u vremenu od 13.17 - 14.10 časova; - u petoj grupi, takođe sastav para, kao pratilac pilog Gvozdenović sa strelcem Dobrićem, od 13.40 do 14.37; - u sedmoj grupi, Gvozdenović, sa strelcem Krbavcem, kao pratioci sovjetskog pilota, od 16.20 do 16.36; -u osmoj grupi, Smolić i strelac Miladinović, kao pratioci u paru, i - u devetoj grupi, takođe par, kao pratilac pilot Amidžić i strelac Vujanović, od 17.09 do 17.45 časova. O sastavu druge, u kojoj je Lakičević bio vođa odeljenja, i šeste grupe, gde je ponovo leteo kao vođa para, zabeleženo je sledeće: I34)
84
Ratni izveštaj br. 49. Štaba 421. vazduhoplovnog puka od 18. februara 1945; A O S , k. 1466/1, br. reg. 52/9-9.
„II grupa: vođa Lakičević, strelac Ražnatović; na zadatak išlo 4 11-2; polazak u 11.17 časova, povratak u 12.12 časova; trajanje leta 0,55 časova. Vreme nad ciljem od 11.37-11.52 časova; H = 600 - 25 metara; naleta 4, napada 6, bombe bačene iz poniranja pod uglom od 30 - 35 stepeni. Zadatak: tučenje neprijateljskih prevoznih sredstava u Podgradu Soljani - Nijemci. Primećeno: na stanici Otok jedna železnička kompozicija bez lokomotive. Po putu Drenovci - Soljani do 4 automobila, u Podgradu 5 kola, a u Nijemcima protivavionska artiljerija otvorila vatru i prekinula nožne komande. Stanje vremena: oblačnost 8-9/10, H - 650 m, vidljivost 2 km, magla. Uništeno: 1 auto, 1 kola i do 5 ljudi. Utrošeno: F A B 100 - 2 kom; VJA - 80 i ŠKAS - 10 komada". 1 3 5 ) „VI grupa: voda Lakičević, strelac Stojiljković, na zadatak išlo 2 11-2, vratilo se 2 11-2; polazak u 15.10 časova, a povratak u 15.52, trajanje leta 0,42 časova; vreme nad ciljem od 15.25 - 15.45 časova; naleta 4, napada 6; H = 600 do 25 metara; bombe bačene iz poniranja pod uglom od 30 - 35 stepeni. Zadatak: tučenje prevoznih sredstava i neprijateljske žive sile u rejonu Bijeljine. Primećeno: istočno od Petrovog Polja 3 automobila, 5 kola, južno od Bijeljine 1 automobil, u Dobroj Vodi do 5 komjanika. Protivavionske artiljerije nije bilo. Stanje vremena: oblačnost 7-8/10, H = 800, vidlj. 4-5 km. Uništeno: 1 auto, 1 kola, porušena 1 kuća i ubijeno 2 vojnika". 1 3 6 ' Dejstvom 18. februara 1945. završavaju se i borbeni letovi posada 421. vazduhoplovnog puka u tom mesecu. Premda taj datum označava i kraj dejstva avijacije u drugoj fazi, s obzirom da su prednji delovi nemačke 22. pešadijske divizije uspeli da se probiju u rejon Bijeljine, a da u rejonu Zvornika ostave manje delove - koje su, tom prilikom, i uništile jedinice 2. armije neprijateljevi ciljevi se sve više nalaze u rejonu Bijeljine i Brčkog, po kojima avijacija otpočinje da dejstvuje 19. februara, za koji se kaže: „Letenje i dejstvovanje naše avijacije bilo je ograničeno zbog neugodnosti aerodroma. Avioni tipa 11-2 izvršili su 51 uspešni borbeni let. Bombardovanjem i mitraljiranjem neposredno iznad zemlje uništavana je živa sila i tehnika protivnika u rejonima; Turski Šepak, Branjevo, Potok, Jahovac, Janja, Bijeljina, Brčko i po drumovima između gore označenih mesta... 1351
,
136)
Iz izveštaja Štaba 422. vazduhoplovnog puka o operativnom radu 19. februara 1945; AOS, k. 1466/1, reg. br. 5/9-9, list 165. Op. cit., list 166.
85
Rezultat bombardovanja i mitraljiranja na osnovu izveštaja posada aviona bio je: uništeno 1 tenk, oko 25 automobila, oko 20 kola sa materijalom i ljudstvom, ućutkana je vatra 3 protivavionska topa, ubijeno i ranjeno oko 20 neprijateljskih vojnika i oficira; ubijeno oko 20 neprijateljskih konjanika sa konjima. Izazvano 15 velikih eksplozija sa požarima u kolonama neprijateljskih automobila"! 137 ' 3. - Dejstva u III fazi, od 19. do 28. februara karakterišu se manjim brojem avio-poletanja, uglavnom zbog nepodesnosti letelišta i loših meteoroloških uslova u rejonu dejstva. Neprijatelj je, i pored sasređivanja vatre iz vazduha, ali koristeći i noć - kada avijacija nije dejstvovala - uspeo da se, 19. februara, probije iz Bijeljine na jug. To su mu omogućila i znatna pojačanja iz rejona Vinkovci - Brčko, te je, na taj način, dopro do svojih desetkovanih trupa koje je 20. februara oslobodio. Od 20. do 28. februara na tom delu fronta, odnosno u rejonu Bijeljina - Brčko, neprijatelj je uspeo da našim jedinicama nametne uporne borbe, težeći da se i dalje probije na sever. U pet uzastopnih dana, zbog lošeg vremena, avijacija nije dejstvovala od 23. do 27. februara tako da je u trećoj fazi izvršavala borbene zadatke samo četiri dana. U ranim jutarnjim časovima, 20. februara, izviđači su osmotrili izuzetno veliki broj ciljeva: - „Želj. stanica Brčko: jedna kompozicija sa 30 vagona sa lokomotivom prema Vinkovcima. U samom mestu Brčko 10 automobila na mestu. Želj. stanica Županja: tri kompozicije, od njih dve sa lokomotivom prema severu, po 20-30 vagona, jedna bez lokomotive, druga pod parom"! 1 3 8 ' U rejonu Bijeljina - Brčko - Janja, toga dana, dva borbena zadatka izvršili su piloti Dušan Vujin i Milan Kavić, piloti 423. vazduhoplovnog puka, koji su leteli kao pratioci: „U toku dana letele su dve naše posade na 11-2. Bombardovanjem i mitraljiranjem uništena je živa sila i tehnička sredstva neprijatelja u rejonu Bijeljina - Brčko - Janja. Svega izvršena 2 (dva) uspešna borbena leta sa trajanjem od ukupno 2 časa. Rezultat bojevog dejstva: uništeno 5 neprijateljskih vojnika i 1 kamion. Utrošeno municije: FAB 100 - 4; FAB 50 - 1; AO 25 - 6 kom; RS 82 - 4; V J A - 285, i ŠKAS - 100 komada". 1 3 9 ' I idućeg dana, 21. februara, nad istim rejonom letele su dve naše posade iz 423. vazduhoplovnog puka: komandant, major Malnarić i komandir 3. eksadrile, poručnik Luka Popov, obojica kao pratioci 137) 138) 1391
86
Iz izveštaja Štaba 10. jurišne divizije grupe Vitruk od 19. februara 1945; Zbornik N O R , tom X, knj. 1, dok. 271. Op. cit, dok. 273. Iz operativnog izveštaja Štaba 423. vazduhoplovnog puka za 20. februar 1945, list 188.
sovjetskih pilota u dva para. Tom prilikom naši piloti su uništili tri kamiona i do 15 nemačkih vojnika. Zadaci su izvršeni pod nepovoljnim uslovima - pri slaboj vidljivosti usled magle. S obzirom d a j e neprijatelj u ranim jutarnjim časovima 21. februara nameravao da otpočne nove pokrete, to je avijaciji upućen zahtev da bombarduje i mitraljira koncentracije neprijateljeve žive sile i tehnike u rejonima koji su tučeni i u prethodna dva dana, ali sa težištem dejstava na komunikacijama koje povezuju ova mesta. Zbog velike magle avioni nisu mogli da polete pre 10.00 časova, tako da su toga dana sovjetske posade izvršile 47, a 42. vazduhoplovna divizija samo sedam borbenih zadataka, i to pet u 423. i dva u 422. vazduhoplovnom puku. Na osnovu izveštaja posada, ukupni borbeni rezultati svih posada, uprkos vremenu, bili su solidni: „Uništeno je 12 automobila i 20 kola sa materijalom i ljudstvom, na želj. stanici Striživojna uništeno je 10 vagona i dve lokomotive. Izazvano 4 velike eksplozije i 8 velikih požara u neprijateljskim kolonama automobila. Ubijeno i ranjeno oko 150 neprijateljskih vojnika i oficira"! 140 ' Idućeg dana, 22. februara, sovjetske posade su izvršile 42 borbena zadatka, pretežno dejstvujući u rejonu Bijeljine i Brčkog, kao i na komunikacijama, obuhvatajući, međutim, i ciljeve koji su se nalazili i pred frontom jedinica 1. armije. Tom prilikom borbeni učinak bio je vrlo veliki: uništeno je 75 kola, 40 automobila sa ljudstvom i materijalom, onesposobljena četiri topa poljske artiljerije, izazvano osam velikih eksplozija i tri eksplozije u koloni automobila. Piloti Luka Popov i Milan Kavić iz 423. vazduhoplovnog puka izvršili su po dva borbena zadatka, jedan u prepodnevnim, a drugi u popodnevnim časovima. Peti borbeni let toga dana izvršio je pilot Dušan Vujin: „U toku dana letelo je 5 naših posada na 11-2. Napadnuta bombardovanjem i mitraljiranjem neprijateljska živa sila, tehnička i prevozna sredstva u rejonu severoistočno od sela Turski Pešak"! 141 ' Posade 423. puka su ostvarile dosta dobar rezultat s obzirom da i tada uslovi za letenje nisu bili optimalni. Posade su izvršile i do osam napada, napadajući sa visine od 500 metara do brišućeg leta i tom prilikom uništile šest kamiona, nekoliko kola i do 30 vojnika. Najbolji rezultati postignuti su severoistočno od sela Turski Pešak, koje se nalazi na komunikaciji Janja - Zvornik. Posle pet uzastopnih dana (23-27. februar) vreme se nad aerodromima poletanja i rejonom dejstava stabilizovalo, tako da su 28. februara posade 423. vazduhoplovnog puka izvršile četiri borbena zadatka, a sovjetske posade 21. Od jugoslovenskih pilota uspešne borbene zadatke izvršili su: major Malnarić, koji je u koloni od osam automobila 140) 141)
Iz izveštaja Štaba 10. jurišne divizije grupe Vitruk za 21. februar 1945; Zbornik N O R , tom X, knj. 1, dok. 276. Iz operativnog izveštaja Štaba 423. vazduhoplovnog puka za 28. februara 1945, list 230.
87
direktnim pogotkom razneo čelni; Vujin, kao pratilac u paru oštetio je dva kamiona, takođe, u istoj koloni koja se kretala putem Bijeljina Suho Polje, dok su piloti Kavić i Popov, kao pratioci u dva para, dejstvovali po železničkoj stanici u Vinkovcima i oštetili nekoliko vagona, prouzrokovavši nekoliko požara. Dejstvom po ciljevima u rejonu Bijeljina - Brčko, ali i po onim koji su se nalazili severnije, na sremskom frontu, avijacija je postepeno prenosila težište dejstava, pružajući, istovremeno i vazduhoplovnu podršku jedinicama 1. armije. Tako su sovjetske posade, osim navedenog rejona, tukle neprijateljeve ciljeve koji su se nalazili u širem rejonu Tovarnika, Lovaca, Mohova, Opatovca i Sotina. Ukupni rezultati dejstava 28. februara, poslednjeg dana u III fazi podrške jedinica 2. armije tokom februara 1945. su, takođe, bili veliki: uništeno je oko 30 automobila, 27 kola sa ljudstvom i materijalom, jedna lokomotiva i jedna železnička kompozicija od sedam vagona, izazvane eksplozije na železničkim stanicama Otok i Gunja i ubijeno ili ranjeno oko 80 neprijateljskih vojnika i oficira.
Podrška 1. armiji na frontu u Sremu Pored dejstava u podršci jedinica 2. armije, koje su tokom februara izvodile borbene akcije u dolini Drine, gde je bilo težište dejstava, avijacija je u isto vreme podržavala i jedinice 1. armije na liniji posednutoj u januaru. Linija fronta se, 22. januara, protezala od Dunava na delu: s. Mohovo - s. Lovaš - Tovarnik - s. Ilinci - s. Batrovci - s. Sremski Blat, na jug do Save i rekom Sava do s. Sremska Rača. Zadatke vazduhoplovne podrške izvršavali su i jugoslovenski piloti, ali u znatno manjem obimu nego pri borbama u dolini Drine, odnosno u rejonima Nova Kasaba, Zvornik i Bijeljina. Glavni objekti dejstava pred frontom 1. armije bili su u rejonu: Sotin - Vukovar - Vinkovci - Striživojna - Županja. Prvog februara u izviđačkim letovima osmotreno je da na mnogim komunikacijama - kako putnim tako i železničkim - u tom rejonu nije bilo intenzivnog saobraćaja, već se pokret odvijao u manjoj meri. Toga dana su sovjetske posade bombardovale i mitraljirale neprijateljeve ciljeve u rejonu Lipovac i Lovaš, izvršivši ukupno 21 ratni zadatak (od čega 12 u podršci 2. armije, odnosno u rejonu Nova Kasaba - Zvornik). Posade 421. vazduhoplovnog puka su, 1. februara, izvršile tri borbena zadatka u rejonu Lipovac - Lovaš - Sotin, napadajući tri poljske baterije, oko dva bataljona pešadije, blizu 40 automobila maskiranih u dvorištima, i oko 25 kola. Toga dana je prvi put otkako su dejstvovali jugoslovenski vazduhoplovni pukovi osmotrena i neprijateljeva avijacija: „U rejonu Virovitica u visini 4.000 m osmotrena četiri neprijateljska aviona tipa Me-109 u pravcu leta ka Pečuju. U rejonu Virovitica
88
primećen jedan neprijateljski avion tipa Do-17 na visini 2.000 m kursom 90°, penjući se uvis. Naši avioni napali su ga, posle čega se je avion okrenuo prema zapadu i spustio posle dva napada naših lovaca neposredno iznad zemlje i produžio let na zapad". 1 S obzirom da su glavne snage avijacije, 4. februara, bile upućene da dejstvuju u rejonu Bijeljine protiv nemačke 104. divizije, to je toga dana izvršen manji broj zadataka, i to u rejonu Opatovac. Naše posade iz 421. vazduhoplovnog puka izvršile su dva borbena leta, dejstvujući protiv minobacačke baterije u s. Mohovo, kao i po neprijateljevoj živoj sili u s. Lipovac. Idućeg dana, 5. februara, sovjetske posade su izvršile 18 borbenih zadataka, bombardujući i mitraljirajući protivnikove ciljeve u širem rejonu: Bijeljina - Mohovo - Nijemci - Opatovac - Oriolik, kao i na železničkim stanicama Vrbanja i Otok: „Rezultat bombardovanja i mitraljiranja, na osnovu izveštaja posada aviona, bio je: uništeno 6 vagona (žel), 2 automobila, 15 kola, izazvan jedan veliki požar na žel. stanici Otok, ubijeno i ranjeno oko 50 neprijateljskih vojnika". 1 4 3 ' Toga dana od naših posada leteli su piloti 422. vazduhoplovnog puka, koji su izvršili samo dva borbena zadatka: „Svi zadaci su pravilno shvaćeni i izvršeni... U Lipovcu tučena je neprijateljska baterija poljske artiljerije. Tučena je jedna baterija P A A u Tovarniku"! 144 ' U naredna tri dana, 6-8. februara, naše posade nisu letele na borbene zadatke, a 9. februara, u rejonu na sremskom frontu posade 423. vazduhoplovnog puka izvršile su samo dva borbena zadatka. Ciljevi dejstava nalazili su se zapadno od s. Lovaš. U izviđačkim letovima otkrivena je jaka i precizna vatra više baterija P A A čiji su se položaji nalazili na samom ušću potoka u Dunav u rejonu Opatovac. Tu su se, naime, nalazili 12 topova poljske artiljerije, koja je tukla po jedinicama 1. armije. Na zapadnoj ivici s. Mikluševaca nalazili su se ukopani i tenkovi, a na putu od tog mesta prema Čakovcu bila je u pokretu i veća automobilska kolona, koja je, međutim, zbog dejstva avijacije, pravila zastanke. Velike snažne padavine omele su avijaciju da dejstvuje 10. februara, ali već 11. sovjetske posade su ponovo bombardovale i mitraljirale ciljeve na komunikaciji Drinjača - Zvornik, izvršivši ukupno 45 letova. U ta dva dana, 10. i 11. februara jugoslovenske posade nisu bile upućivane na borbene zadatke. 1421
143) 1441
Iz izveštaja Štaba 10. jurišne^divizije grupe Vitruk za 1. februar 1945; Zbornik N O R , tom X, knj. 1, dok. 227. Štab 42. vazduhoplovne divizije tvrdi suprotno; videti: operativni izveštaj za februar 1945, Zbornik N O R , tom X, knj. 1, dok. 294, deo V - Rad neprijateljske avijacije. Op. cit., dok. 240. Iz operativnog izveštaja Štaba 42. vazduhoplovne divizije za 5. februar 1945; AOS, k. 1466/1, br. reg. 3/19-9.
89
U nameri da se što duže zadrži na posednutoj liniji u Sremu, neprijatelj je, 12. februara, otpočeo da kopa rovove i da se utvrđuje na zapadnoj ivici sela Lovac. Izviđači su, međutim, zatim otkrili da se rovovi i tranšeje kopaju i na mnogim drugim mestima. Isto tako, osmotreno je da je toga dana bio i izuzetno živ neprijateljev saobraćaj na komunikacijama u tom rejonu, a veliki broj vozova i na železničkim stanicama u Vinkovcima, Striživojnu i Osijeku. Počev od 12-14. februara sovjetske posade neprestano tuku neprijateljeve ciljeve pred frontom 1. armije, a 14. februara posade 421. vazduhoplovnog puka vrše masovan udar, izvršavajući ukupno deset borbenih zadataka: „U toku dana 14. februara 1945. god. 421. vazduhoplovni puk sadejstvovao je radu nazemnih trupa naše vojske u reonu Zvornika i reonu Tovarnik - Lovaš - Mohovo, dejstvujući jurišnim i bombarderskim napadima, u parovima i četvorkama vođenim od ruskih posada... Izviđanje: na jugoistočnoj strani kraj s. Mohovo jedna baterija polj. art; 3 km severno od Tovarnika na drumu jedna baterija P A A . U Tovarniku 15 automobila, 15 kola i 2 baterije P A A . Prema izveštajima posada uništeno je: 3 automobila, 5 kola, ućutkane 2 baterije poljske artiljerije, izazvana dva požara i gađana pešadija u pokretu i u zaklonu"! 145 ' Idućeg dana, 15. februara, težište dejstava letačkih posada 421. puka bilo je tučenje sredstava ze prebacivanje preko reke Sava kod Županje, kao i po ostalim neprijateljevim ciljevima „dejstvujući jurišno i bombarderski napadajući neprijateljske kolone automobila i kola, pešadiju i položaje artiljerije kod s. Apševci. Napad je vršen u četvorkama"! 1 4 6 ' Tom prilikom ućutkane su dve baterije, ali ostali rezultati nisu bili tako efikasni, kao prethodnog dana, ne računajući da je direktno pogođena i jedna velika skela. Petnaestog februara, sovjetske posade su postigle zapažene rezultate tukući želeničke kompozicije: „Na želj. stanici Vinkovci uništene 4 kompozicije do 25 vagona. Na želj. stanici Otok jedna kompozicija do 10 vagona"! 147 ' Tek 19. februara prve zadatke u vazduhoplovnoj podršci jedinicama 1. armije izvršavaju i piloti 422. vazduhoplovnog puka, zapravo, posle 14 neaktivnih dana. Upravo toga dana, kao što je napred istaknuto, komandant 422. puka, kapetan Krsto Lakičević je samostalno vodio dve grupe, od kojih je prvi borbeni zadatak izvršen po ciljevima u rejonu Podgrad - Soljani - Nijemci, za račun 1. armije, a drugi u rejonu Bijeljine, za račun jedinica 2. armije. 145)
Iz ratnog izveštaja br. 45. Štaba 421. vazduhoplovnog puka za 14. februar 1945; list 158. j ®' Op. cit., ratni izveštaj br. 46, list 159. ' Iz izveštaja Štaba 10. jurišne divizije grupe Vitruk za 15. februar 1945; Zbornik N O R , tom X, knj. 1, dok. 264. 4
90
1
Piloti i vazdušni strelci 422. vazduhoplovnog puka u naredna dva dana, 20. i 21. februara, kao i 28 - dejstvuju po ciljevima pred frontom 1. armije. Dvadesetog februara kapetan Lakičević, po treći put, vodi grupu na borbeni zadatak: ,,a) Voda Lakičević Krsta, strelac Ilić Bratislav, prvi pratilac Radanov Evgenij, strelac Belamarković Jerko, ostala dva pratioca bili su ruski piloti. Na zadatak išlo 4 11-2, vratilo se 4 11-2; polet u 15.40 časova, povratak u 16.40; ukupno trajanje leta 2 časa; vreme nad ciljem od 16.10 - 16.25 časova; naleta 2, napada 2; H = 800 - 200 m; bombe bačene iz poniranja pod uglom od 30-35°. Zadatak: tučenje železničkog saobraćaja na stanici Jošića i protivavionskih baterija severozapadno od Vinkovaca... Uništeno: 2 vagona i do 40 neprijateljske žive sile. Ućutkano: jedno protivavionsko oružje. Utrošeno: F A B 100 - 2 kom; RS 82 - 4; VJA - 240 i ŠKAS - 280 komada"' 1 4 8 ' Dvadesetog februara i sovjetske posade izvršavaju veći broj borbenih zadataka u širem rejonu: Turski Pešak, Branjevo, Potok, Jakovac, Janja, Bijeljina i Brčko. U isto vreme, vrše se svakodnevno izviđački letovi čiji se podaci neprestano dostavljaju višim komandama. Do kraja februara, u podršci jedinica 1. armije, letele su samo posade 422. puka, i to: 21. i 28. februara. Dvadeset i prvog februara puk je izvršio četiri borbena zadatka, i to posade: Lakičević - strelac Nenadović; Amidžić - strelac Vujošević; Radanov - strelac Manojlović i Godec sa strelcem Matkovićem. Napadana su neprijateljeva borbena sredstva u rejonu Striživojna - Mikanovci - Vožinci i tom prilikom su uništeni jedna lokomotiva i četiri vagona; izazvan jedan požar i jedna veća eksplozija. Sledećih pet dana jugoslovenski pukovi nisu leteli, a tek 28. februara, nad rejonom Vukovar - Vinkovci - Striživojna - Lovaš, letačke posade 422. vazduhoplovnog puka izvršavaju šest borbenih zadataka, leteći kao pratioci u šest grupa, u sastavu para. Ukupni borbeni učinak naših i sovjetskih posada 28. februara bio je: „Rezultat bombardovanja i mitraljiranja na osnovu izveštaja posada aviona bio je: uništeno oko 30 automobila, 27 kola sa materijalom i ljudstvom, jedna lokomotiva i 10 vagona na železničkoj stanici Otok, razbijena železnička stanica Vukovar, izazvana je eksplozija i požar na železničkoj stanici Vukovar, Otok i Gunja. Ubijeno i ranjeno oko 80 neprijateljevih vojnika i oficira"! 149 ' Tim dejstvima završava se podrška avijacije jedinicama 1. armije u februaru 1945. 148) 149)
Iz izveštaja Štaba 422. vazduhoplovnog puka o operativnom radu 20. februara 1945; AOS, k. 1466, br. reg. 10/6. Iz izveštaja Štaba 10. jurišne divizije grupe Vitruk za 28. februar 1945; Zbornik N O R . tom X, knj. 1, dok. 291.
91
Rezultati borbenih dejstava u februaru 1945. Štab 42. vazduhoplovne divizije je ocenio da je u februaru, u odnosu na januar, došlo do znatnog poboljšanja u operativnom radu, kao i u izvršavanju borbenih zadataka: „Letačko osoblje je skoro p o t p u n o ušlo u praktičan rad jurišne i lovačke 150 ' avijacije. Pojedine greške u tehnici pilotiranja ili slabijeg poznavanja naoružanja i upotrebe istog, otklanjaju se i u buduće će biti otklanjane stalnim izučavanjem aviona i njihovog naoružanja. Tehničko osoblje po raznim specijalnostima je vršilo teornu i praktičnu obuku. Njihov rad u mesecu februaru bio je potpuno zadovoljavajući. Već sada može tehničko osoblje samostalno da radi skoro sve tehničke radove"! 1 5 1 ' Štab 421. vazduhoplovnog puka konstantuje četiri pozitivne stvari: ljudstvo puka izvršilo je sve postavljene zadatke; znatno je povišen stepen borbene osposobljenosti za dejstva na frontu; povećan utrošak bombi i municije, kao i da je ljudstvo u potpunosti osposobljeno za borbena dejstva. Štab 422. vazduhoplovnog puka ističe da je zbog loših meteoroloških uslova i neupotrebljivosti aerodroma izvršen manji broj ratnih zadataka od očekivanog, s obzirom na porast kvaliteta u stručno-borbenoj osposobljenosti. I Stab 423. vazduhoplovnog puka navodi slične primere, konstatujući da kompletnih grupa sa našim posadama nije bilo, te u tom slučaju iznosi samo pozitivnu ocenu za kolektivni rad. U toku februara baziranje 422. i 423. puka bilo je bez p r o m e n a , odnosno pukovi su ostali na istim aerodromima: 422. u Novom Sadu (Nadalj), a 423. u Rumi. Ljudstvo 421. puka bilo je primorano da zbog nepogodnosti aerodroma Krnješevci od 10. februara prebazira na zemunski a e r o d r o m , sa kojeg je izvršavao zadatke tokom meseca. B o r b e n e zadatke 42. vazduhoplovna divizija, u vazduhoplovnoj podršci jedinicama 1. i 2. armije, izvršila je sa: 48 pilota i 97 aviona borbeno sposobnih. U 19 letačkih dana izvršeno je 126 borbenih zadataka i ostvaren nalet od 143,41 čas. Prema jedinicama, ti rezultati izgledaju ovako:
"
Piloti
Avioni
Let. dani
Štab 42.d 421.p 422. p 423. p
1 18 17 13
3 35 32 28
7 11 6 6
Ukupno
49
98
1
92
-
Letovi
Časovi
4 86 24 16
5,38 101,45 24,21 17,35
130
149,19
Odnosi se na pilote 11. vazduhoplovne divizije (111,112. i 113. lovački puk) s obzirom da je ta divizija bila pretpočinjena 42. diviziji, koja je pisala skupni izveštaj. Iz operativnog izveštaja 42. vazduhoplovne divizije Štabu Vazduhoplovstva N O V J o radu 42. i 11. vazduhoplovne divizije u februaru; Zbornik N O R , tom X, knj. 1, dok.
U tom vremenu uništeno je ili onesposobljeno: 1 : 0 421.p Kamiona Kola Oruđa PAA Oruđa polj. artiljerije Slagališta UBS Slagališta benzina Eksplozija Požara Vagona Žive sile
422. p
423. p
Ukupno
7 12 1
13 3
73 82 66 6 3 3 14 38 12 270
53 67 65 6 3 3 14 35
-
-
-
-
-
-
-
-
-
1 2 69
2 10 51
-
150
Najveći borbeni učinak ostvario je 421. vazduhoplovni puk, koji je i izvršio najveći broj borbenih zadataka i ostvario najveći nalet. T a j puk je imao i najveći broj pilota tokom februara, ali su jedino iz 422. vazduhoplovnog puka posade letele na čelu pojedinih grupa, dok su ostali bili pratioci. Ostvareni borbeni rezultati posada 421. vazduhoplovnog puka skoro su jednaki rezultatima koje su ostvarila druga dva puka. Pored već navedenog, ovaj puk je imao i mogućnosti za najveći broj borbenih zadataka, zahvaljujući prebaziranju na aerodrom Z e m u n , sa koga se moglo izvršavati više zadataka. T o k o m februara jedinice 42. vazduhoplovne divizije utrošile su sledeću količinu ubojnih sredstava: Kalibar
421.p
422. p
423. p
Ukupno 42.d
80 191 414 106 1180
54 5 4
20 9 41 29 86
163 205 459 135 1266
135 40
46 4
14
195 44
Avio bombe
FAB 100 FAB 50 AO 25 AO 10 AO 2,5
Raketna zrna
RS 82 RS 132
Topovske granate
VJA23 ŠVAK 20
14165 1420
4445 30
2441 50
21050 1500
Mitralj. municija
UBS 12,7 ŠKAS 7,62
80 42100
8326
7375
80 57801
S obzirom na veći broj borbenih letova, najviše ubojnih sredstava utrošeno je u 421. vazduhoplovnom puku. 1521
Podaci, kao i u januaru, korišćeni iz pukovskih izveštaja.
93
Dejstva na dravskom mostobranu
P
osle uspešnih dejstava, u februaru, u kojima je 42. vazduhoplovna divizija izvršavala zadatke pružajući neposrednu podršku jedinicama 2. armije u dolini Drine, a jedinicama 1. armije na frontu u Sremu u januaru, u martu se težište dejstava usmerava na pružanje vazduhoplovne podrške jedinicama 3. armije, posebno u njenim borbama pri slamanju mostobrana koji je neprijatelj uspostavio na Dravi kod Donjeg Miholjca i Valpova. Deo zadatka, u manjem obimu, 42. vazduhoplovna divizija je izvršila podržavajući borbe jedinica 1. armije na sremskom frontu. U tom periodu dolazi do prebaziranja vazduhoplovnih pukova, s obzirom na nastojanje naših jedinica na zemlji da prošire virovitički mostobran, kao i na dejstvo po ciljevima na liniji fronta i u neprijateljevoj pozadini. Vrhovna komanda Vermahta je, isto tako, pripremala i protivofanzivu na Blatnom jezeru u Mađarskoj. Neprijatelj je raspolagao tehički bolje opremljenijim snagama, te je Generalštab JA naredio jedinicama 3. armije da izbegavaju odsudno i frontalno angažovanje, te da svoje tri divizije (16, 36. i 51) prebace na levu obalu Drave. Početkom marta 1945. Nemci su otpočeli protivofanzivu „Prolećno buđenje" (Fruchlingserwashen) grupišući u prostor Blatnog jezera 30 svojih divizija. Ta ofanziva odraziće se na opštu situaciju na sremskom frontu, a posebno na položaje koje su jedinice Jugoslovenske armije držale na Dravi i Dunavu. Za svoju protivofanzivu nemačke jedinice bile su svrstane u dve grupe: u severnu udarnu i južnu udarnu. Severna udarna grupa iz prostora Blatnog jezera dobila je zadatak da nadire prema Dunavu, ka mestu Dunavfeldvar, a južna da ovlada trouglom Blatno jezero - Dunav - Drava. Iz sastava nemačke Grupe armija „ E " određen je 91. armijski korpus, kome je naređeno da forsira Dravu na odseku Valpovo - Donji Miholjac, kao i da severno od ovih mesta obrazuje mostobran. Po formiranju mostobrana, jedinice 91. armijskog korpusa (297. pešadijska, 104. lovačka, 11. poljska pešadijska divizija' i borbena grupa „Fišer") trebalo je da, u cilju pomoći nemačkim jedinicama koje izvode protivofanzivu na prostoru Blatnog jezera, prodru do Mohača. Ocenjujući nemačku protivofanzivu kao borbena dejstva koja direktno mogu da ugroze levi bok 3. ukrajinskog fronta, njen koman151)
94
Ranija 11. Luftwaffe divizija.
!
dant, sovjetski maršal Fjodor Ivanovič Tolbuhin je predložio vrhovnom komandantu Jugoslovenske armije da 12. korpus 3. jugoslovenske armije posedne levu obalu reke Drave, od ušća do u visini Donjeg Miholjca. Ovo je odmah naređeno 3. armiji.
Vazduhoplovna podrška jedinicama 3.
armije
Početkom marta 1945. jedinice 3. jugoslovenske armije branile su prostore (ilustracija 3) na: - levoj obali Drave - od Torjanaca do Starog Sela (16. divizija) i od Starog Sela do ušća u Dunav (36. divizija), i - levoj obali Dunava od ušća Drave do Plavna (51. divizija). Jake snage neprijatelja (četiri divizije i borbena grupa ..Fišef", kao i dve ustaško-domobranske divizije) otpočele su borbe za razbijanje 12. korpusa 3. armije još sredinom februara. A neposredne borbe za stvaranje mostobrana kod Donjeg Miholjca i Valpova počinju noću 5/6. marta, tzv. operacija „Šumski đavo" (Waldteufel), u isto vreme kada i operacija „Prolećno buđenje" na prostoru Blatnog jezera. Do zore 6. marta, i pored odsudne odbrane, nemačke jedinice forsiraju Dravu i uspevaju da obrazuju dva mostobrana: - severno od Donjeg Miholjca, na odseku 1. bugarske armije, koja je držala levu obalu Drave od Torjanaca (u nastavku položaja 16. divizije 3. jugoslovenske armije) odnosno na teritoriji Mađarske, i - južno od Valpova, na odseku 16. divizije.
95
Pokušaj da se izvrši demonstrativni prelaz Drave kod Osijeka osujetile su jedinice 36. divizije, koje su izvele protivnapad i neprijatelja odbacile na njegove polazne položaje. Avijacija je, podržavajući borbe 3. armije u slamanju dravskog mostobrana, intenzivno dejstvovala od 6. do 21. marta. U isto vreme, napadala je i položaje pred frontom jedinica 1. armije. Vazduhoplovna podrška u početnim borbama 3. armije - s obzirom da su nemačke jedinice svoj noćni napad 5/6. marta izvele iznenada nije bila planirana, ali je kasnijim odvijanjem dejstava dobila karakter neposredne vatrene podrške, koja se odvijala od uspostavljanja mostobrana, do njegovog slamanja. U neposrednoj vatrenoj podršci sovjetske posade su borbene zadatke izvršavale 16 dana, a naše jedinice: 421. vazduhoplovni puk sedam dana; 422 - osam, a 423. puk - deset dana. Neposredno pošto su u zoru 6. marta nemačke jedinice uspele da obrazuju dva mostobrana, u ranim jutarnjim časovima nad ovim prostorom prvi su se pojavili izviđači lovačkih jedinica: „Izviđačkim i borbenim letovima naši piloti ustanovili su: U vremenu od 7.10 do 8.40 časova sa visine od 1000 - 600 metara: Po drumu Osijek - Đakovo - Vukovar nema pokreta. Od Osijeka prema Valpovu oko 200 kola u pokretu. Od Osijeka prema Našicama oko 150 kola u pokretu u oba pravca. Našice - Đakovo oko 80 automobila u pokretu u oba pravca. Našice - Donji Miholjac oko 6 automobila u pokretu. Na želj. stanici Mikanovci 4 kompozicije sa oko 150 vagona, od kojih jedna sa lokomotivom prema zapadu"! 152 ' Izviđački letovi su izvršavani još četiri puta, zaključno sa 12.20 časova kada su potvrđeni prvi podaci, ali su, takođe, osmotreni i mnogi drugi^ pokreti nemačkih jedinica. Šestog marta prve su dejstvovale jedna osmorka i jedna šestorka 422. vazduhoplovnog puka. Zbog loše vremenske situacije nad dravskim mostobranom, osmorka aviona je poletela u 16.33 časova i u njenom sastavu su bili, kao pratioci, jugoslovenski piloti: Amidžić sa strelcem Kneževićem; Gvozdenović sa strelcem Damjanovićem; Vilić sa strelcem Milićem. Osmorka je bila u lovačkoj zaštiti, ali je i napadala neprijateljeve prelaze preko reke i živu silu u rejonu Sotin - Donji Miholjac Valpovo - Belišće. Borbeni učinak osmorke, međutim, nije bio veliki, s obzirom da je nad Dravom bila gusta magla. U drugom izlasku, takođe kao pratioci leteli su Lakičević i Aćimović sa strelcima Mišićem i Stefanovićem, u okviru šestorke koja je poletela, takođe u kasnim popodnevnim časovima, u 17.42 i napala koncentraciju nemačke vojske u mestu Sotin. U prvom i drugom izlasku piloti i strelci 422. vazduhoplovnog puka izvršili su ukupno pet borbenih zadataka, a sovjetske 13 borbenih zadataka. 152)
96
Iz izveštaja Štaba 10. jurišne divizije grupe Vitruk za 6. mart 1945; Zbornik N O R . tom X, knj. 2, dok. 20.
Izvršavanje borbenih zadataka u većim formacijama doprinelo je da jedinice 36. divizije 3. armije pokušaju da spreče neprijatelja da se prebaci na levu obalu Drave kod Osijeka. Potpomognute dejstvima iz vazduha, naročito onih posada koje su tukle neprijatelja u rejonu Osijek, jedinice 36. divizije su nanosile gubitke nemačkim jedinicama, koje su, međutim, uspele da se prebace preko Drave na sever. Kako je neprijatelj, takođe, iznenadio i jedinice 16. divizije na glavnom pravcu svog prelaska i da zatim nastupa u dva pravca - ka s. Bolman i s. Bezdan, to je avijaciji bilo naređeno da tuče Sotin, komunikaciju Našice - Osijek - Donji Miholjac, odnosno sve komunikacije koje su izvodile ka Osijeku, Valpovu i Donjem Miholjcu, kao i po onim prelazima na Dravi koje su jedinice nemačkog 91. armijskog korpusa uspele da forsiraju. Osobito dobre rezultate avijacija je zabeležila na delu fronta koji je od Torjanaca, pa uz Dravu uzvodno na mađarskoj teritoriji - premda slabo - držala 1. bugarska armija. Neprijateljeva P A A bila je odmah zadejstvovana čim se pojavila avijacija. Pored ostalih položaja, posebno su precizno dejstvovale šest baterija koje su se nalazile na položajima 2 km južno od Donjeg Miholjca. Šestog marta su se nad frontom u rejonu Donjeg Miholjca ponovo pojavili neprijateljevi avioni tipa meseršmit Me-109. Do susreta u vazduhu nije došlo, s obzirom da su na te avione precizno dejstvovali P A A divizioni 16. i 36. divizije. U toku naredne noći 16. i 36. divizija su pokušale da protivnapadom likvidiraju neprijateljev mostobran, ali bezuspešno. Sedmog marta, posle artiljerijske pripreme i dejstva avijacije, dve brigade 51. i 16. divizije uspele su, ipak, da izvedu protivnapad i da naveče oslobode istočni deo s. Bolman, koji je u zoru 7. marta neprijatelj zauzeo. Pružajući neposrednu vatrenu podršku sovjetske posade sa 15 avio-poletanja i jugoslovenske - tri iz 422. i dva avio-poletanja 423. vazduhoplovnog puka uspešno su uništavale neprijateljeve ciljeve u rejonima Donjeg Miholjca, Petrijevaca i kote 93. U prvom izlasku odeljenje 11-2, u kome su se kao pratioci nalazili piloti Lakičević i Amidžić, sa strelcima Ražnjatovićem i Vujanićem iz 422. puka, uspešno je tuklo neprijatelja u rejonu Donji Miholjac Petrijevci, a u drugom izlasku, takođe u odeljenju u kome je leteo pilot Gvozdenović, sa strelcem Lisičićem, direktno je potopilo jedan veći pontonski čamac i nekoliko manjih, koji su bili maskirani. Tog dana i iz 423. vazduhoplovnog puka dejstvovalo se nad rejonom Donji Miholjac i selo Dalj: „Grupa se sastojala od 8 aviona 11-2 (dve četvorke u desnom stepenu, Popov kao četvrti pratilac u prvoj četvorki i Vulić kao treći u drugoj četvorki); od 17.55 - 18.55.
97
Rezultat dejstva: srušena jedna kuća u Donjem Miholjcu i ubijeno do 30 nepr. vojnika, a pri povratku uništen jedan kamion u s. Dalju. Nad ciljem su napadnuti jakom vatrom od protivavionske artiljerije malog kalibra. Izvršenje zadatka obezbedivala je patrola od pet lovaca 111. vazduhoplovnog puka. Obezbeđenje vršeno praćenjem"! 1 5 3 ) Ukupni borbeni učinak naših i sovjetskih posada bio je: uništeno je šest automobila, deset kola sa ljudstvom i materijalom, šest skela i pontona na Dravi u rejonima prelaza. Izazvano je četiri požara u neprijateljevoj koloni i ubijeno oko 100 vojnika i oficira. O uspešnom dejstvu avijacije 7. marta Štab 3. armije je istakao: „U toku dana avijacija je bombardovala i mitraljirala obe obale Drave u rejonu mostobrana, kao i prelaze"! 154 ' Počev od 7. marta, Vazduhoplovna grupa Vitruk - koja je do tada izvršavala samo zadatke vrhovnog komandanta Jugoslovenske armije otpočinje da uporedo izvršava i zadatke komandanta sovjetske 17. vazduhoplovne armije. To je usledilo posle Naredbe vrhovnog komandanta J A , od 4. marta, da se Štab 3. armije u operativnom pogledu potčini komandantu 3. ukrajinskog fronta za sve vreme dok su jedinice 3. armije na levoj obali Drave 1 5 5 ' što je, kasnije, uticalo i na planiranje dejstava avijacije. Osmog marta se obe strane, premda su imale osetne gubitke, utvrđuju na zauzetim položajima i otpočinju da vrše određena pregrupisavanja. U vreme dok su se jedinice 10. korpusa JA prebacivale za Podravinu, neprijatelj je otpočeo ofanzivu na Moslavinu operacijom „Planinski vetar" (Bergwind) koja je, između ostalog, imala i zadatak nove mobilizacije za jedinice N D H . Toga dana je padao sneg i slaba vidljivost je, donekle, uticala na izvršavanje borbenih zadataka avijacije. Ukupno je izvršeno 73 avio-poletanja, od čega jugoslovenske posade 25 (12 iz 422. i 13 iz 423. vazduhoplovnog puka). Ciljeve su predstavljali živa sila i borbena tehnika nemačke 11. poljske divizije u rejonima kao i prethodnog dana: Donji Miholjac - Petrijevci - prelazi preko Drave. Ukupni borbeni rezultati su: „Uništeno oko 35 automobila i oko 30 kolona sa materijalom i ljudstvom; jedna lokomotiva u rejonu s. Barč; 3 pontona i 6 velikih čamaca na r. Drava. Izazvana velika eksplozija u rejonu D. Miholjac". 156 ' Tokom dana izviđači su, takođe, bili veoma aktivni, i leteći do neposredno iznad zemlje osmotrili veoma veliki broj ciljeva na istočnoj i zapadnoj ivici Donjeg Miholjca, zatim u s. Glodže, koje se nalazi 1531
Iz operativnog izveštaja Štaba 423. vazduhoplovnog puka za 7. mart 1945; Aos, k. 1466/1, br. reg. 4/21-9, list 285. Iz izveštaja Štaba 3. jugoslovenske armije za 7. marta 1945; A O S , k. 21 A, br. reg. 24/1. ' Detaljnije o ovom naređenju videti k. 44, br. reg. 1/44-2. Iz izveštaja Štaba 10. jurišne divizije grupe Vitruk za 7. mart 1945; Zbornik N O R , tom X, knj. 2, dok. 26.
98
jugozapadno od D. Miholjca, a posebno su bili dragoceni podaci o otkrivenim tenkovima, ukupno 20, na severnoj ivici s. Drava Sabolč. Oko deset većih i manjih pontona i čamaca nalazilo se uz obalu, ali je sa kote 93. tukla snažna PA-artiljerija. Ti i drugi podaci omogućili su posadama 422. vazduhoplovnog puka da efikasno dejstvuju po otkrivenim ciljevima. Osmog marta je na zadatak bilo upućeno osam posada iz 422. vazduhoplovnog puka, u sastavu osam grupa, koje su dejstvovale nad dravskim mostobranom. Prva grupa - šestorka 11-2, dočekana je dejstvom teške P A A , koja je tukla sa položaja pored stanice Kenerdž. U toj grupi letela su dva jugoslovenska pilota - Amidžić i Ratković, sa strelcima Kneževićem i Stojiljkovićem. U drugoj grupi Godec sa strelcem Matkovićem, u sastavu para, izviđali su vreme i ciljeve u Donjem Miholjcu, takođe su bili dočekani preciznom P A A - v a t r o m iz samog Donjeg Miholjca. Treća grupa, takođe šestorka, u kojoj je kao drugi pratilac leteo pilot Ilić sa strelcem Nenadovićem, tukla je neprijatelja - automobilsku kolonu - koja je upravo prelazila preko pontona. I u četvrtoj grupi, kao drugi i treći pratilac, takođe u formaciji od šest 11-2, leteli su jugoslovenski piloti Radanov i Gvozdenović, sa svojim strelcima. Ta grupa je, pošto je neposredno došla iza prethodne, takođe tukla iste ciljeve. U petoj grupi, isto tako formacija od šest aviona, istakli su se piloti Lakičević i Košutnik, sa svojim strelcima Mihajlovićem i Stojakovićem. Oni su neutralisali jednu bateriju topova smeštenu na položajima severno od Sv. Đurđa. I šesta grupa je bila formacija od šest aviona, sa Gvozdenovićem, koji je ponovo leteo toga dana, i pilotom Jakopičem. Oni, međutim, nisu dejstvovali, jer je Gvozdenović zbog kvara na motoru morao da se vrati sa zadatka, a Jakopič je naravno, sledio svog vođu. I pilot Godec je, leteći u sedmoj grupi, toga dana po drugi put izvršavao borbeni zadatak dejstva po ciljevima u Donjem Miholjcu. Pored osam borbenih zadataka pilota 422. vazduhoplovnog puka, 8. marta su posade 423. puka izvršile 13 borbenih zadataka. Zajedno sa njima letele su i sovjetske posade. Po ciljevima su dejstvovale četiri osmorke i jedna šestorka, a od pilota 423. puka uspešne borbene zadatke su izvršili: komandant puka major Malnarić, koji je vodio drugo odeljenje u prvoj osmorki aviona, sa pratiocima Popovim, Pavlovićem i jednim ruskim pilotom; zatim Vasa Gojković, koji je leteo kao vođa para, s pratiocem Nikolićem u trećoj osmorki, a i ostali piloti Marinović i Vulić sa Arnautovićem. Devetog marta nastavljena su snažna dejstva avijacije. Izvršen je veći broj borbenih zadataka nego prethodnog dana, ukupno 73, od čega jugoslovenske posade 21. Dejstvovalo se u istom rejonu, po ciljevima koji nisu uništeni dan ranije. Bila je to vatrena podrška delova jedinica 3. armije, Crvene i 1. bugarske armije. Neprijatelj je, međutim, još u ranim jutarnjim časovima preduzeo napad posle jake artiljerijske pripreme u 06.00 časova, dejstvujući iz
99
baterija koje su bile postavljene na položajima, uglavnom, na desnoj obali Drave. Snažnim napadom uspeo je da potisne delove 1. bugarske armije, koja i nije pružila ozbiljniji otpor, te da izbije uz Dravu do jugoslovensko-mađarske granice, a zatim i da tokom dana proširi zauzetu prostoriju. Zbog praćenja borbene situacije avijacija je preduzela opsežno izviđanje, koje je vršeno, praktično, preko celog dana 9. marta: „U rejonu Donji Miholjac, zbog neprestanog dejstva naše avijacije, protivnik nije prelazio r. Dravu, ali se je prebacivao u manjim grupama ka mestima prelaza kod bugarskih jedinica. U rejonima prelaza preko reke nema neprijateljske vojske. Po drumu od D. Miholjca prema severoistoku ka želj. mostu 15 automobila, 2 tenka i oko 50 ljudi pešadije u pokretu. Na severnom bregu r. Drava, severno od kote 93, u šumi oko jedan bataljon pešadije"! 157 ' To su bili izveštaji izviđačkih posada u vreme 15.30 do 15.45 časova, a izviđanje je vršeno i pola časa kasnije, kako bi se pratio pokret neprijatelja: „Dva kilometra severoistočno od Narda, uz južni breg r. Drava, dve skele i jedan splav na kojima se nalaze jedan automobil i oko jedan vod pešadije. Po drumu Petrijevci - Valpovo oko 10 kola u pokretu. U Petrijevcima i Valpovu nema prikupljanja neprijatelja. Jedan kilometar severoistočno od Donjeg Miholjca rovovi sa pešadijom. Protivavionska artiljerija: u rejonu Donji Miholjac oko 5 baterija, u rejonu Valpovo oko 2 baterije. Vreme: oblačno (8-10 balova), na visini 500-1000 metara, vidljivost unapred 2-5 kilometra, mestimično pada sneg"! 158) Posade 422. vazduhoplovnog puka su toga dana, 9. marta, izvršile 12, a 423. puka - devet borbenih zadataka: „1. - U toku 9. marta 1945. godine učinjeno je 12 bojnih letova u reonu D. Miholjac. 2. - Let naših posada trajao je ukupno 16,11 časova. 3. - Naše posade utrošile su: F A B 100 - 16 kom; F A B 50 - 17; AO 25 - 6 kom; RS 82 - 8; VJ - 2285; ŠKAS - 4300 i U B T - 50. 4. - Od strane naših posada uništeno je: 11 kola, 8 konja, 2 pontona, 31 čovek neprijateljske žive sile i ućutkano jedno protivavionsko oruđe. 5. - Strelac Vison Stevan, koji je leteo sa poručnikom Godecom u I grupi, ranjen je nad ciljem. Sa zadatka se nije vratio pilot Jakopič Anton i strelac Perišić Ivan. Po izjavi vođe grupe kapetana Subotina, imenovani je došao na cilj, izvršio zadatak, a posle izvršenja zadatka 158)
Op. cit, dok. 27. Ibid.
100
verovatno se priključio posadi puka iz Rume, koja je istodobno vršila zadatke"! 159 Zadaci izvršeni sa sedam grupa, u kojima su piloti 422. vazduhoplovnog puka leteli kao pratioci, visoko su ocenjeni od strane jedinica kojima je pružena podrška. U isto vreme, nad rejonom dejstava: Donji Miholjac - Valpovo, neprijateljeve ciljeve napadale su i posade 423. vazduhoplovnog puka, koje su uništile tri kamiona, zapalile dva podvoza, razrušile jednu fabriku u Belišću i ubile do 30 vojnika. Ukupni borbeni rezultati jugoslovenskih i sovjetskih posada 9. marta bili su veliki, s obzirom da se dejstvovalo tokom celog dana, od ranih jutarnjih časova do sumraka. Kako su se 10. marta od ranog jutra vodile veoma teške borbe na prostoru s. Majska Međa - s. Bolman i s obzirom da su nemačke jedinice pokušale da prodru do s. Petlovac, avijaciji je naređeno da u podnevnim i poslepodnevnim časovima vrši sasređene udare. Time je omogućila jedinicama 16. i 51. divizije 3. armije, koje su podržavane i vatrom svojih artiljerijskih brigada i jednog diviziona sovjetskih „kaćuša", da do mraka zauzmu znatan deo severozapadnog dela Baranje. Toga dana je avijacija izvršila 53 borbena zadatka, od čega jugoslovenske posade 16, dejstvujući u rejonima: Vukovar, Petrijevci, Valpovo, Donji Miholjac, kao i po komunikacijama između navedenih mesta, a naročito po prelazima preko Drave u Donjem Miholjcu i Valpovu: „Uništeno 38 automobila, oko 25 kola sa materijalom i ljudstvom, jedna skela i 5 pontona sa pešadijom i automobilima, dignuto u vazduh neprijateljsko slagalište municije od prelaza preko r. Drava severno od D. Miholjca, uništena 3 neprijateljska protivavionska topa, ubijeno i ranjeno oko 250 neprijateljskih vojnika i oficira"! 160 Kao i ranijih dana, tako su i 10. marta dejstva izvođena uz velike sumaglice i mestimične padavine snega. Donja baza oblaka bila je na 800 metara. Piloti 422. vazduhoplovnog puka su izvršili, do tada, najveći broj borbenih zadataka, ukupno 15. Piloti i strelci bili su raspoređeni u šest grupa. Komandant puka Krsto Lakičević je u dva izlaska vodio dva odeljenja u kojima su pratioci bili jugslovenski piloti. Rezultati bombardovanja, mitraljiranja i izviđanja bili su izuzetni, s obzirom da je toga dana 3. jugoslovenska armija, uz sadejstvo sa 133. korpusom Crvene armije, uspela da likvidira deo neprijateljevog mostobrana istočno od komunikacije Donji Miholjac - Harkanj. Međutim, na prostoru zapadno od te komunikacije neprijatelj je još pružao snažan otpor. 159) 160)
Iz operativnog izveštaja Štaba 423. vazduhoplovnog puka za 9. mart 1945/AOS, k. 1466, br. reg. 7/9. Iz operativnog izveštaja Štaba 10. jurišne divizije grupe Vitruk za 10. mart 1945; Zbornik N O R tom X, knj. 2, dok. 31.
101
O operativnom radu 422. vazduhoplovnog puka, između ostalog, stoji: „1. - U toku 10. marta 1945. godine učinjeno je 15 borbenih letova na 10 aviona, a u reonu; D. Miholjac - Vukovar - Valpovo. 2. - Let naših posada trajao je ukupno 20,57 časova. 3. - Naše posade utrošile su: FAB 100 - 28 kom; FAB 50 - 18; AO 50 - 112; AO 25 - 36; RS 82 - 31; VJ - 2385; ŠKAS - 4870 kom. i U B T - 130 komada. 4. - Od strane naših posada uništeno je: 12 kola, 1 auto, 5 kuća - slagališta, 31 čovek neprijateljske žive sile, izazvan jedan požar i ućutkana jedna baterija teške i tri oruđa lake protivavionske artiljerije. 5. Nesretnih slučajeva nije bilo"! 161 Toga dana zadatke su izvršili; u prvoj grupi piloti Godec i strelac Mihajlović u sastavu para, u trećoj grupi Aćimović i Popović sa strelcima Matkovićem i Krbavcem; u petoj grupi Košutnik, Gvozdenović i Vilić sa strelcima Mišićem, Vujoševićem i Vujanićem i u šestoj grupi Godec ponovo, sa strelcem Damjanovićem. Za dejstva druge i četvrte grupe, u kojima su leteli Lakičević, kao vođa i piloti Amidžić, Smolić i Radanov, kao pratioci, sa strelcima Nešićem, Lisičićem, Stanojevićem i Cicovićem zabeleženo je da su uspešno dejstvovali po prelazima preko r. Drava kod Donjeg Miholjca, ali da su usled lošeg vremena bili opozvani, te upućeni da napadaju neprijatelja u Vukovaru. Druga grupa se nad ciljem zadržala od 11.40 do 11.55, izvršivši pet napada. U četvrtoj grupi sastav odeljenja bio je isti, osim što su umesto strelaca Nešića i Cicovića, na borbeni zadatak leteli Mihajlović i Dimitrijević. Njihovo odeljenje je dočekano snažnom vatrom od jedne teške protivavionske baterije u Donjem Miholjcu i dve lake, koje su se nalazile u s. Sv. Đurađ. Grupa je nad ciljem dejstvovala od 15.10 do 15.30 časova, u tri naleta i šest napada. U tom letu piloti su uništili jedno oruđe teške i dva lake P A A . Zadatak je izvršen pod potpunim oblačnim nebom, čija je donja baza oblaka bila na 1000 metara, sa vidljivošću iznad cilja do dva kilometra. Od pilota 423. puka, 10. marta, leteo je samo komandant, major Milan Malnarić, na čelu odeljenja, a njegovi pratioci su bili sovjetski piloti, ali sa našim vazdušnim strelcima. To je bio napad osmorke koja je uspešno napala neprijateljeve ciljeve u s. Petrijevci. Rano ujutro 11. marta nemačke jedinice su na odseku Đurđev Dvor - k. 89 - severozapadni deo s. Bolman povratile položaj na delu mostobrana. Zbog toga je avijacija odmah upućena da napada prelaze preko Drave, kotu 89, kao i ostale ciljeve u rejonu Donji Miholjac Valpovo. Jedanaestog marta avijacija je izvršila, do tada, najmasovniji napad na dravski mostobran, ukupno 84 borbena zadatka, od čega jugoslovenske posade - 15. 1611
Iz operativnog izveštaja Štaba 422. vazduhoplovnog puka za 10. mart 1945; AOS, k. 1466, br. reg. 19/6.
102
I
Toga dana su prvi put zadatke izvršavale i posade 42. vazduhoplovnog puka. Ujedno to su bili i prvi borbeni zadaci tog puka u martu: „U toku dana 11. marta 1945. godine 421. vazduhoplovni puk sadejstvovao je radu nazemnih trupa naše vojske pri pratnji lovačke avijacije na mostobranima Donji Miholjac i Valpovo. Napadajući mostobran u Valpovu i koncentraciju neprijateljskih kamiona u reonu Donjeg Miholjca dejstvovalo se jurišno i bombarderski u pikeu do 30 stepeni i u levom stepenu pod vatrom 2 baterije PA artiljerije, jedne malog kalibra i jedne baterije velikog kalibra. 4 aviona 11-2 izvršili su 4 uspešna bojna leta"! 162 Zadatke su izvršili piloti Iličić, Utornik, Piperin i Rendulić, sa strelcima Pandurovim, Sibinovićem, Čolanovićem i Hadžiomerovićem. Utrošena je sledeća municja: FAB 50 - osam kom; AO 25 - 24; RS 82 - 12; VJA - 600, i ŠKAS -950 komada. Naši piloti onesposobili su četiri kamiona, jedna kola, izazvali jedan požar i zajedno sa sovjetskim pilotima ućutkali jednu bateriju lake P A A . U vreme kada su po ciljevima dejstvovale posade 421. puka, posade 422. puka su, 11. marta, takođe izvršile veliki broj borbenih zadataka - ukupno 11, što sa prethodnim danom čini 26. Toga dana je i poručnik Trifun Amidžić, komandir eksadrile u 422. puku, predvodio jedno odeljenje, dok su mu pratioci bili; Petrović, Mihevc i Vilić, a strelci Lisičić, Milanković, Vasiljević i Nenadović. Borbeni zadatak izvršen je u okviru četvrte grupe koja je, 11. marta, tukla pontonski most preko r. Drave kod Valpova, dejstvujući nad ciljem od 16.55 do 17.05. Usled jake i precizne vatre PAA-baterije pilotu Smoliću je pogođen motor, a vođi odeljenja, poručniku Amidžiću nosač bombi i desna noga stajnog trapa, tako da ni borbeni učinak nije bio veliki. Drugu grupu, petorku, predvodio je komandant puka kapetan Lakičević, pratioci su bili Radanov. Gvozdenović, Košutnik i Godec, a strelci Mihajlović, Cicović, Kovačević, Tomić i Miladinović. Zadatak je takođe bio pontonski most i ciljevi u rejonu Donjeg Miholjca, ali zbog jake P A A most nije srušen, što je foto-izviđanjem dokumentovao pilot Gvozdenović. Ipak, borbeni učinak jugoslovenskih pukova bio je presudan po dejstva nemačke 11. poljske divizije, koja je tučena počev od 6. marta, i koja je zaustavljena na svim odsecima mostobrana. Bio je to i veliki uspeh jedinica 3. jugoslovenske armije. U međuvremenu su i jedinice Crvene armije nanele poraz nemačkim jedinicama i slomile njenu protivofanzivu u Mađarskoj. Počev od 12. marta neprijatelj se ponovo nalazi u defanzivi, nastojeći da sačuva i održi dostignute položaje na dravskom mostobranu. Zbog velikih gubitaka koje su mu nanele divizije 3. armije, napadan i iz vazduha, nije bio više u stanju da vrši ofanzivna dejstva. Nasuprot ltó)
Iz operativnog izveštaja Štaba 421. vazduhoplovnog puka br. 69. za 11. mart 1945; A O S , k. 1466/1, br. reg.4/21-9, list 316.
103
njima, 3. armija prelazi u ofanzivu, vršeći noćne prepade, dok je neprijatelj tokom dana i dalje bio izložen dejstvima avijacije: „Naša avijacija bila je također vrlo aktivna tukući stalno i uspešno - preko dana - neprijateljske ciljeve na području mostobrana, kao i prelaz na Dravi, onemogućavajući neprijatelju svakodnevno prebacivanje preko Drave"! 163 Dvanaestog marta je od jugoslovenskih posada dejstvovao samo 421. vazduhoplovni puk i sa 11 borbenih zadataka postigao zapažene rezultate. Izviđači su osmotrili izuzetno veliku koncentraciju tenkova blizu 25, koji su bili zaustavljeni na položajima severozapadno od Donjeg Miholjca. Severno od Drave bilo je još deset tenkova, a sve to branilo je nekoliko baterija P A A teškog kalibra. Prema Donjem Miholjcu, na železničkoj pruzi, osmotrena je i jedna kompozicija od 12 vagona: „Ovoga dana naše posade uletele su u jaku odbrambenu zonu neprijateljske tri baterije P A A , koje su nanele gubitke, i to: jedan avion sa pilotom st. vodnikom Jović Nikolom i strelcem Peković Milanom oboren je, a jedan avion sa pilotom potporučnikom Šetincem Vladimirom teže je oštećen, ali je pilot uspeo da aeroplan vrati na polazni aerodrom. Posada oborenog aviona bila je 3 dana opkoljena od ustaša, skrivajući se u močvarama, kada su je naše pešadijske trupe oslobodile."! 164 Idućeg dana na zadatak je poletelo pet aviona 11-2 sa jugoslovenskim posadama, ali su svi, izuzev pilota Utornika, zbog izuzetno nepovoljne vremenske situacije morali da se vrate nazad. Do ciljeva se probilo nekoliko sovjetskih posada, koje su međutim, bile prinuđene da tuku ciljeve u Nardu, Petrijevcima. Belišću i Bistrincima. Uprkos lošem vremenu uništeno je oko deset automobila, jedna skela i tri čete na r. Drava kod Bistrinaca, izazvano oko 13 velikih požara i eksplozija i ubijeno oko 40 nemačkih vojnika. Počev od 13. marta, u vazduhoplovnim jedinicama se sve više osećao nedostatak goriva za avione što je paralisalo dejstva iz vazduha. Toga dana naše posade izvršile su samo jedan od pet planiranih borbenih zadataka. Zbog kritične situacije nastale zbog nedostatka goriva, zatim usled nepovoljnih meteoroloških uslova - što su nemačke jedinice iskoristile za nova pregrupisavanja - letele su samo neke sovjetske posade, koje su 13. marta izvršile 21 borbeni zadatak: „Od juga prema Majškoj Međi prelazila je oko jedna četa pešadije i 4 automobila. Severno od Majske Međe vodila se velika borba. Severno od Donjeg Miholjca, kod k. 93, radi prelaz - 1 splav na kome je bilo oko 40 vojnika pešadije; vozio je prema severnom delu r. Drava. Iz izveštaja Štaba 3. armije Generalštabu JA; A O S , k. 21 A, br. reg. 27-1. ' Iz istorije 421. vazduhoplovnog puka; Arhiva Muzeja jugoslovenskog vazduhoplovstva, ul. knj. 1416.
104
Na neprijateljskom mostobranu severno od Donjeg Miholjca vodila se jaka borba" !16* Idućeg dana, 14. marta, jugoslovenski pukovi nisu leteli zbog nedostatka goriva. Nastupio je kritični period, s obzirom da je toga dana nemačka Vrhovna komanda naredila Štabu Grupe armije „ E " da sve jedinice povuče na desnu obalu Drave. To je uslovilo i velike pokrete po saobraćajnicama u okolini Donjeg Miholjca, te su izviđanjem iz vazduha naše komande pratile pokrete neprijatelja, a isto tako i napredovanje 16. divizije 3. JA koja je uspešno dejstvovala protiv delova nemačke 11. poljske divizije. Sovjetske posade su tog dana izvršile 22 borbena zadatka i, prvi put, imale gubitke od dejstava neprijateljeve avijacije. Naime, dva nemačka 'meseršmita', Me-109 napala su jedan 11-2 oborila ga kod mesta Drava Sabolč. Idućeg dana, 15. marta, iako su takođe vladali nepovoljni meteorološki uslovi, nisu otkriveni bitniji nemački pokreti. Čak i nekoliko baterija P A A , na položajima nasuprot Donjeg Miholjca, u mestu Kenderđ u Mađarskoj, zatim kod železničkog mosta u Donjem Miholjcu i dve baterije u severozapadnom delu Valpova, takođe, nisu tukle naše avione. Jugoslovenske posade iz 422. vazduhoplovnog puka izvršile su svega tri borbena zadatka, a isto tako mali broj - svega devet borbenih zadataka izvršile su i sovjetske posade: „Letovi su bili ograničeni zbog nedostatka goriva i zbog velike sumaglice. Bombardovanjem i mitraljiranjem neposredno iznad zemlje, uništavana je živa sila i tehnika neprijatelja u rejonima: Donji Miholjac i Belišće. Uništeno: 3 automobila, ućutkana vatra iz 2 protivavionska topa i 3 topa poljske artiljerije. Izazvana 2 požara i ubijeno oko 50 nepr. vojnika"! Posade 421. vazduhoplovnog puka, 15. marta, nisu izvodile borbena dejstva s obzirom da su vršene pripreme za prebaziranje na aerodrom Bački Brestovac. Tokom noći 15/16. marta neprijatelj, međutim, dobija pojačanje, te se njegova dva puka odmah prebacuju preko Drave i tu ostaju neosmotreni, kako sa zemlje tako i iz vazduha. Odmah po svanuću avijacija intenzivira dejstvo, jer su izviđanjem iz vazduha primećene određene koncentracije neprijateljeve vojske, te je toga dana avijacija izvršila ukupno 50 letova, od čega jugoslovenske posade iz 421. puka samo četiri borbena zadatka: „16. mart 1945 - Bački Brestovac 11.15 - 12.20 - Utornik (Sibinović) i Dunjko (Stanimirović); borbeni zadatak u rejonu Donji Miholjac i Valpovo. Uništiti neprijateljsku motorizaciju, artiljeriju, živu silu i most preko Drave. 165) 166)
Iz izveštaja Štaba 10. jurišne divizije grupe Vitruk za 13. mart 1945; Zbornik N O R , tom X, knj. 2, dok. 38. Op. cit., dok. 43.
105
13.40 - 14.50 Hadžiomerović (Milojković) i Nikolić B. (Čanović); borbeni zadatak u rejonu D. Miholjac i Valpovo. 15.50 - 16.40 Iličić (Pandurov) - let odložen"! 167 Posade su u rejonu Valpovo, kod s. Repnjak, napale jedan bataljon pešadije i na zapadnoj ivici s. Gordiša tri tenka. U povratku su osmotrili dejstva naše artiljerije i minobacača, koji su se nalazili 2 km istočno od Bolmana. U narednih pet dana, od 17. do 21. marta, kada je snabdevanje gorivom bilo poboljšano, avijacija vrši masovne udare, pri čemu - za razliku od ranije - jugoslovenski piloti izvršavaju veći broj borbenih zadataka od sovjetskih. Tako su 17. marta piloti 421. i 423. vazduhoplovnog puka izvršili 33, a sovjetske posade deset borbenih zadataka. Piloti 421. puka leteli su u odeljenjima, štićeni lovačkom avijacijom. Uslovi za izvršenje zadataka bili su veoma teški, s obzirom da je koncentrična vatra iz nemačkih protivavionskih topova dejstvovala na naše avione, posebno iz maskiranih vatrenih položaja kod s. Nard. Istočno od ovog sela nalazilo se čak šest baterija SPAA i jedna baterija teške P A A . Oni su štitili šest pontona na Dravi. Toga dana su i meteorološki uslovi bili izuzetno teški, jer je donja baza oblaka bila na svega 400 metara, a vidljivost do 2 km. Kao i 421, tako uspešno je, 17. marta, dejstvovao i 423. vazduhoplovni puk: „4) 423. vazd. puk na dan 17. marta 1945. tg. vršio je zadatak tučenje žive sile i tehnike neprijatelja u rejonu Valpovo i D. Miholjca. Letelo je 5 aviona 11-2; izvršeno je 5 borbenih letova sa 5.29 sati letenja. Utrošeno; F A B 100 - 11 kom; AO 25 - 34; RS 82 - 14; VJ - 800; ŠKA - 1000; PTAB - 40. Uništeno ili oštećeno: 2 topa, 5 automobila, 1 kola, proizvedeno 3 požara i 1 eksplozija, ubijeno oko 21 vojnik"! 168 Upravo 17. marta 1945. Ministarstvo narodne odbrane Demokratske Federativne Jugoslavije, radi bolje operacionalizacije izvršavanja borbenih zadataka, formirao je Operativni štab Grupe vazduhoplovnih divizija. Noću 17/18. marta delovi nemačkih jedinica izvršili su tri uzastopna napada na delu koji je branila 16. N O U divizija. S obrziom da su tom prilikom uspeli da zauzmu s. Torjanci, avijacija je tokom narednog dana, 18. marta, težište dejstava usmerila po objektima koji su se nalazili na Dravi od Valpova, zatim uz Dravu do Donjeg Miholjca, upravo na potezu na kome se nalazi s. Torjanci. Jugoslovenski piloti izvršili su 19, a sovjetski 45 borbenih zadataka: 1671 1
Iz dnevnika borbenih letova 421. vazduhoplovnog puka; Arhiva Muzeja jugoslovenskog vazduhoplovstva, uL knj. 1416. Iz operativnog izveštaja Štaba vazduhoplovne grupe br. 52. za 17. mart 1945; A O S , k. 1466/1, br. reg. 3/76-9. Štab Grupe vazduhoplovnih divizija, formiran 17. marta, opertivni izveštaj br. 1 napisaće tek 26. marta
106
„Uništeno: 3 tenka, 12 automobila, 5 kola sa ljudstvom i materijalom, 10 vagona i jedna lokomotiva na zapadnoj stanici Osijek, jedan splav na r. Drava severno od Narda, 2 poljska topa, 5 protivavionskih topova i mitraljeza, izazvano 5 velikih požara i jedna velika eksplozija u neprijateljskoj koloni automobila i kompozicija, i oboren jedan protivnički avion tipa FW-190"! 169 Povodom oborenog nemačkog „foke vulfa" u izveštaju je zapisano sledeće: „U rejonu severno od D. Miholjca u vreme napada naših štormovika, dva neprijateljska aviona tipa FW-190 htela su izvršiti napad na štormovike. Naši lovci vršeći zaštitu štormovika odmah su napali na neprijateljske avione i pilot Mandzizov srušio je neprijateljski avion koji je pao 2 km. jugoistočno od Moslavine"! 170 Posade 421. vazduhoplovnog puka, 18. marta, izvršile su ukupno deset borbenih zadataka. Zajedno sa sovjetskim posadama napale su šest tenkova i jednu bateriju SPAA severno od Donjeg Miholjca, na desnoj obali reke. Od s. Zjuhe do s. Drava Palkonja bili su izloženi takođe vatri P A A , ali su primetili da vojnici kopaju rovove i druge borbene zaklone. Tokom izviđanja osmotrili su da na ćelom frontu naše jedinice vode oštre borbe, a naročito u rejonu s. Ranka, koje je gorelo. Piloti su uspeli da neutrališu jednu bateriju, koja je branila most na Dravi u Donjem Miholjcu, kao i da nanesu i druge štete neprijateljevoj vojsci. Noću 18/19. marta jedinice 16. N O U divizije, ojačane delovima Crvene armije, preduzimaju opšti napad na neprijatelja i tokom 19. marta uspevaju da zauzmu s. Torjanci i da likvidiraju mostobran kod Donjeg Miholjca. Avijacija neposrednom vatrenom podrškom pomaže jedinicama na zemlji da posle zauzimanja s. Torjanci izvrše podilaženje neprijatelju i da oslobode što veći prostor. Uz sovjetske posade, koje su izvršile 34 borbena zadatka, lete i sva tri jugoslovenska puka koji, međutim, izvršavaju samo osam borbenih zadataka (421. puk - 1; 422 - tri, a 423. puk - četiri borbena zadatka): „421. vazd. puk na dan 19. marta 1945. g. vršio je tučenje D. Miholjca i severno od njega. Leteo je 1 avion sa 1,10 sati letenja. Utrošeno: 2 kom. F A B 100; 8 AO 25; tri RS 82, 150 VJ; i ŠKAS - 300 komada. Uništeno ili oštećeno: 1 automobil, 2 kola, proizveden 1 požar i 2 topa ućutkana. 422. vazd. puk na dan 19. marta 1945. g. tukao je neprijateljsku živu silu i prevozna sredstva u rejonu: Lovaš - Sotin - Opatovac Borovo - Gunja. 170) 170)
Iz izveštaja Štaba 10. jurišne divizije grupe Vitruk za 18. mart 1945; Zbornik N O R , tom X, kni. 2, dok. 47. Ibid.
107
Letelo je 3 aviona sa 3,27 sati letenja. Utrošeno: F A B 100 - 6; AO 25 - 22; RS 82 - 7; VJ - 640; ŠKA -950 komada. Uništeno ili oštećeno: 10 automobila, 2 kola i ubijeno oko 9 vojnika i oficira. 423. vazd. puk na dan 19. marta 1945. g. vršio je tučenje ž. st. Osijek i reona Donji Miholjac. Letelo je 4 aviona 11-2 sa 4,26 sati letenja. Utrošeno: F A B 100- 2; F A B 50 - 4; AO 25 - 20; PTAB - 303; VJ - 700; ŠKAS - 510; U B T - 26; i RS 82 - 4 komada. Uništeno ili oštećeno: 1 top, 1 vagon i oko 5 vojnika i oficira"! 171 Posle likvidiranja mostobrana kod Donjeg Miholjca sastavljen je zajednički plan jedinica na zemlji za odlučni napad 21. marta radi likvidiranja mostobrana i kod Valpova. U tom smislu je Štab 3. armije, 19. i 20. marta, vršio pripreme za napad na mostobran, a podilaženje jedinica obezbeđivala je avijacija dejstvom 20. marta - kada je izvršila 36 borbenih zadataka, od čega jugoslovenske posade 421. i 423. puka svega šest. Tog dana izuzetno snažno dejstvovale su neprijateljeve baterije koje su se nalazile u Nardu i Valpovu, po dve, i jedna u širem rejonu Donjeg Miholjca. Zadaci su, takođe, izvršavani u lošim meteorološkim uslovima, pri vidljivosti koja je bila ispod 2 km. Odlučujući napad jedinica na zemlji nije, međutim, otpočeo 21. marta, kako je bilo predviđeno u planu sadejstva, već je na osnovu naređenja Generalštaba JA i Štaba III ukrajinskog fronta odložen za jedan dan, tj. za 22. mart. Avijacija je, pak, 21. marta izvršila veliki broj avio-poletanja, jugoslovenske posade ukupno 21, a sovjetske 22 borbena zadatka. Po broju izvršenih borbenih zadataka 21, kao i 9. mart predstavljaju dane kada su jugoslovenske posade - u borbama za slamanje dravskog mostobrana - izvršile najveći broj borbenih zadataka. Dvadeset i prvog marta, prilikom napada na neprijateljeve ciljeve, poginuo je i komandant 423. vazduhoplovnog puka, major Milan Malnarić, sa strelcem Stevanom Abrahom: „Komandant 423. vazduhoplovnog puka major Milan Malnarić kao vođa četvorke, izvršio je napad na neprijateljsku živu silu i tenkove tri kilometra severno od s. Narda (Nardska šuma), gde je bilo oko sedam tenkova, 20 automobila i do pet baterija PA artiljerije manjeg kalibra (erlikon 20 mm). Prilikom drugog napada iz brišućeg leta pojavila se jedna eksplozija i jedna dimna traka dužine do 200 m. Po izjavi lovaca, koji su vršili zaštitu jurišne avijacije, avion majora Malnarića više se nije pojavio"! 172 1711 1
1
Iz operativnog izveštaja br. 54. Štaba vazduhoplovne grupe za 19. mart 1945, AOS, k. 1466/1, br. reg. 3/78-9. Iz mesečnog operativnog izveštaja Štaba 42. vazduhoplovne divizije za mart 1945; AOS, k. 1466/1, br. reg. 1/119-3.
108
!
Neprijatelj je još tokom noći 20/21. marta otpočeo da se izvlači, a zatim da se prebacuje na desnu obalu Drave, ostavljajući na frontu jake snage podrške. Tokom dana, 21. marta, jedinice 51. i 16. N O U divizije 3. JA preduzimaju gonjenje i do podnevnih časova 32. marta izbijaju na liniju užeg neprijateljevog mostobrana: Gakovac - nasip južno od Deakovaca - k. 92 - šuma Oreš: „Na toj liniji neprijatelj je pružio očajnički otpor, trpeći vrlo velike gubitke sa ciljem da na toj liniji sačeka noć, da bi se u toku noći, po padu mraka, prebacio preko Drave, jer mu je to bilo nemoguće u toku dana, pošto je naša avijacija vrlo efikasno tukla dravsko zaoblje i sav tečni tok"! 1 Posle jake artiljerijske pripreme i dejstva sovjetskih kaćuša, takođe tokom noći 21/22. marta, 3. JA prelazi u odlučujući juriš sustižući neprijatelja na samoj obali Drave. Time je, konačno, 22. marta oko 01.00 časa, posle šesnaestodnevnih upornih borbi, uz veliku pomoć avijacije, likvidiran neprijateljev mostobran na Dravi. Posle toga jedinice 3. JA (16, 36. i 51. divizija) preuzimaju front od sovjetskih i delova bugarskih jedinica i na severnoj obali Drave zauzimaju novi borbeni raspored. Letovima 21. marta avijacija je završila dejstva u vazduhoplovnoj podršci u slamanju drvarskog mostobrana i kod Valpova i za uspešne borbene letove dobila priznanja od komandanta 3. armije.
Podrška 1. armiji u Sremu i 2. armiji u sarajevskoj operaciji Iako je u martu 1945. težište dejstava avijacije bilo u pružanju vazduhoplovne podrške jedinicama 3. armije pri slamanju dravskog mostobrana, izvestan broj borbenih zadataka izvršen je i nad operativnim rasporedom 1. armije. Nedostatak goriva je u velikoj meri ograničavao ostala dejstva u martu, tako da su jedinice 2. jugoslovenske armije - osim u dva slučaja u vreme izvođenja sarajevske operacije - ostale bez podrške iz vazduha. Borbeni zadaci nad operativnim rasporedom 1. armije nisu izvršavani samostalno, nego - kao i ranije - u kombinacijama sa dejstvima na dravskom mostobranu. Premda su 2. marta vladali nepovoljni meteorološki uslovi, avijacija je dejstvovala u širem rejonu Brčkog, Bijeljine, Vukovara, Sotina, Lovaša, Mohova i Ilače. Toga dana su jurišnici izvršili 24 borbena zadatka, od čega naše posade 422. vazduhoplovnog puka šest: „1) U toku 2. marta 1945. godine učinjeno je 6 letova u reonu Ilinci - Lipovac - s. Nijemci - Bijeljina u cilju tučenja neprijateljske žive sile i protivavionske artiljerije. 2) Let naših posada trajao je ukupno 4,20 časa. 173)
Iz izveštaja Štaba 3. JA o borbama na drvarskom mostobranu, od 26. marta 1945; Zbornik N O R , tom XI, knj. 3, dok. 24.
109
3. Naše posade utrošile su: FAB 100 - 8; F A B 50 - 2; AO 25 4; RS 82 - 9; VJ - 980; ŠKAS - 730 kom. 4) Od strane naših posada uništeno je: 5 kola, 1 auto, uništena jedna baterija lake protivavionske artiljerije, dve baterije lake protivavionske artiljerije su ućutkane i izazvana su dva požara i uništeno 12 ljudi neprijateljske žive sile"! 174 Drugog marta zadaci su izvršavani u šest grupa, u kojima su naši piloti bili pratioci. Tako su u prvoj grupi leteli: Smolić i strelac Vasiljević; u drugoj Godec i Lazarević; u trećoj - Aćimović i Stefanović, u četvrtoj Gvozdenović i Popović; u petoj Smolić i Perišić, i u šestoj grupi - pilot Godec i strelac Luković. Svaka grupa je imala određene objekte u, isto tako, određenim rejonima. Na petu grupu, u kojoj je kao pratilac para leteo pilot Smolić, dejstvovala je jaka protivavionska artiljerija, tako da je posle oštećenja pilot, zajedno sa strelcem, prinudno sleteo na jednu ledinu kod s. Hrkovici. Pilot je uspeo da sleti uspešno, tako da su on i strelac bili nepovređeni, a avion neoštećen. Iako je trećeg marta padao jak sneg, piloti 423. vazduhoplovnog puka ipak su uspešno izvršili tri borbena zadatka: „3. marta 1945. 10.25 - 11.45: Kavić, pratilac; napad u rejonu Negoslavci; rezultat: prouzrokovan jedan požar; 12.15 - 13.05: Vujin, pratilac; napad u rejonu Vrbanje; rezultat: uništena jedna konjska zaprega; 13.20 - 14.10: Malnarić, pratilac; napada u rejonu Vrbanje; rezultat: uništen 1 kamion i ubijeno 5 vojnika"! 175 Kada su naše posade poletele na zadatak 5. marta, donja baza oblaka bila je na visini 300-600 metara, a vidljivost svega jedan kilometar. Posade 423. vazduhoplovnog puka izvršile su samo tri borbena zadataka, a sovjetske posade deset. Zajedničkim dejstvima uništeno je: „1 lokomotiva (na žel. stanici Vrbanja), 12 automobila, oko 15 kola sa ljudstvom i materijalom, štab nemačke divizije u s. Negolsavci; izazvana su 4 velika požara u neprijateljskoj koloni automobila i u redu kuća u s. Negoslavci. Ubijeno i ranjeno oko 120 neprijateljskih vojnika i oficira". 176 Već od 6. marta naše i sovjetske posade pružaju vazduhoplovnu podršku 3. armiji u slamanju dravskog mostobrana, tako da u podršci jedinicama 1. armije leti tek 11. marta, kada su napadani ciljevi u rejonu: Brčko - Bijeljina - Otok - Vinkovci; 17. marta, u zahvatu većeg rejona i područje Vinkovaca i s. Nijemci; 19. marta - u zahvatu takođe 1741
61
Iz operativnog izveštaja Štaba 422. vazduhoplovnog puka za 2. marta 1945; AOS, k. 1466, br. reg. 14/6. Iz dnevnika borbenih letova 423. vazduhoplovnog puka; Arhiv Muzeja jugoslovenskog vazduhoplovstva; ul. k n j v - za 423.p. Iz operativnog izveštaja Štaba 10. jurišnog puka grupe Vitruk, za 5. mart; Zbornik N O R , tom X, knj. 2, dok. 16.
110
s. Nijemci; 22. marta - u zahvatu i rejoni Brčkog i Bijeljine, Vinkovci i s. Nijemci; 23. m a r t a - T o v a r n i k i 25. m a r t a - T o v a r n i k i s. Nijemci. Jedanaestog marta izvršeno je ukupno 84 borbena zadatka, od čega naše posade iz 421. i 422. vazduhoplovnog puka ukupno 15. Težište dejstava je bilo nad dravskim mostobranom, ali su pojedine posade, u zahvatu šireg rejona, dejstvovale i nad rejonom Vinkovci i Otok, pretežno vršeći izviđačke zadatke. Tek 29. marta od strane pilota Godeca i strelca Markovića, koji su leteli kao pratioci, napadani su ciljevi u rejonu: s. Vučkovac - južno od Brčkog - s. Cerik. Pilot Godec i njegov strelac leteli su u sastavu petorke koja je uspešno tukla koncentraciju neprijateljeve žive sile u s. Vučkovac i u s. Cerik. Godec je toga dana direktnim pogotkom uništio dva od ukupno tri kamiona.' 7 7 Posade 422. vazduhoplovnog puka, do kraja meseca, dejstvovale su još samo 30. marta, kada su u osam borbenih zadataka pružali vazduhoplovnu podršku jedinicama 2. armije u pripremi sarajevske operacije. S obzirom da je došlo do intervencije nemačke 7. SS divizije, avijaciji je upućen zahtev da dejstvuje u širem rejonu Sarajeva, pri čemu su prioritetni ciljevi bile snage i komunikacije koje iz Sarajeva vode dolinom r. Bosna. Toga dana je avijacija izvršila, zajedno sa jugoslovenskim i sovjetskim pilotima, ukupno 20 zadataka u rejonu: Sarajevo, Mokro i Brčko. Posade 422. puka su sa aerodroma Klenak izvršile sledeće borbene zadatke: „30. mart 1945. - Klenak 09.45 - 10.58: Smolić i Ajdić pratioci; borbeni zadatak u rejonu Sarajevo; 09.45 - 11.15; Lakičević, pratilac; borbeni zadatak u rejonu Sarajevo; 12.32 - 13.32; Godec, Ilić i Mihevc pratioci; borbeni zadatak u rejonu Brčko; 12.52 - 13.48, Amidžić i Radanov, pratioci; borbeni zadatak u rejonu Brčko"! 178 Neracionalno planiranje, nedostatak goriva, ali isto tako i pripreme za predstojeći proboj sremskog fronta u aprilu, uticali su da 422. 1771
1 M
U operativnom izveštaju br. 4. Štaba Grupe vazduhoplovnih divizija od 29. marta taj borbeni zadatak nije registrovan: „42. vazduhoplovna divizija na dan 29. 3. 45. g. nije izlazila na borbene zadatke, već je vršila obuku i nastavu, kao i postavljanje veza, sređivanje i uređivanje na novoprebaziranom aerodromu"; AOS, k. 1455, br. reg. 1/1-4 Ovo je preuzet izveštaj Štaba 42. vazduhoplovne divizije br. 64. za 29. mart 1945.; AOS, k. 1466/1, br. reg. 3/88. Sličan slučaj dogodio se i za 30. mart, kada u oba opeartivna izveštaja Štaba G V D i Štaba 42. divizije (k. 1455, br. reg. 1/2-4, odnosno k. 1466/1, br. reg. 3/89) stoji da piloti nisu upućivani na borbene zadatake. Iz dnevnika borbenih letova 422. vazduhoplovnog puka; Arhiv Muzeja jugoslovenskog vazduhoplovstva, k. za 422. puk.
111
vazduhoplovni puk, koji je bazirao na aerodromu Klenak, odakle je efikasno mogao da dejstvuje, i avijacija uopšte izvrše veoma mali broj dejstava u sarajevskoj operaciji. To bi, svakako, dorpinelo većim uspesima jedinica koje su tu operaciju izvodile. 179
Prebaziranje snaga 42. vazduhoplovne divizije S obzirom da je neprijatelj u početku marta skoncentrisao znatne snage i sredstva u rejonu Donjeg Miholjca i Valpova, te 10. marta prešao u napad i osvojio važne položaje na levoj obali Drave, gde je formirao i mostobran, postavilo se pitanje celishodnog baziranja avijacije na dotadašnjim aerodromima. To je bilo važno kako zbog radijusa dejstva aviona, tako i zbog uslova snabdevanja gorivom i naoružanjem. Situacija na sremskom frontu u martu nije pretrpela neke osobite izmene, ali se osećala izvesna manja aktivnost, koja se odvijala posebno oko Brčkog i Bijeljine, odnosno na frontu nešto severnije od njih, i to upravo u vreme kada su nemačke jedinice optočele protivofanzivu na blatnom jezeru u Mađarskoj. Početkom marta vazuduhoplovni pukovi 42. divizije bazirali su na aerodromima na kojima su se nalazili i krajem februara: 421. u Zemunu, 422. u Klenku, a 23. u Rumi. U martu je došlo do nove dislokacije na koju su uticali, pre svega, neprijateljeva dejstva na Dravi i obrazovanje mostobrana, kao i povlačenje znatnih nemačkih snaga iz rejona Sarajeva na sever. S obzirom da je 42. divizija od 7. marta do 3. aprila izvršavala i zadatke koje je dobijala i od Generalštaba JA i od sovjetskog Štaba 17. vazduhoplovne armije, to je na novo prebaziranje uticala i nemačka protivofanziva u Mađarskoj, koja je pretila da opasno ugrozi levi bok snaga III ukrajinskog fronta. Tokom marta došlo je do prebaziranja snaga 42. divizije, i to: - 421. vazduhoplovni puk sa aerodroma Zemun, na kome se nalazio do 10. marta, prebazirao je na aerodrom Nadalj kod Srbobrana i na njemu boravio od 10. do 15. marta, a zatim prešao na aerodrom Bački Brestovac, na kome je ostao do 29. marta, a od 30. marta u Somborn; - 423. vazduhoplovni puk je bazirao na aerodromu Ruma, do 10. marta, zatim na aerodromu Gospođinci od 10. do 26. marta, a posle ovog datuma na aerodromu Bački Brestovac. Osoblje 421. vazduhoplovnog puka je od ranih jutarnjih časova 10. marta otpočelo da se priprema za prebaziranje sa zemunskog, na aerodrom Nadalj. Upravo toga dana neprijatelj je jedinicama 3. armije *79) Sarajevska operacija je uspešno završena 6. aprila 1945. oslobađanjem grada. Osim manjeg broja letova od strane 42. vazduhoplovne divizije, 5. aprila su neposrednu vatrenu podršku 29. N O U diviziji, koja je prišla komunkaciji Blažuj - Kiseljak, pružali skvadroni 281. vinga BAF-a. Naša 1. i 2. eskadrila N O V J , iz sastava ovog vinga, u to vreme bile su angažovane u ličko-primorskoj operaciji. Samo je 3. aprila izvršen jedan izlaz odeljenja „"spitfajera" 1. eskadrile N O V J , koje je uspešno ivzršilo zadatke taktičkog izviđanja i mitraljiranja na delu komunikacije Doboj - Brod. Tom prilikom su tučene nemačke snage koje su se povlačile iz Sarajeva na sever.
112
nametnuo teške borbe na liniji Majška Međa - Bolman. Već idućeg dana posade 421. puka dejstvovale su po neprijateljevim ciljevima, sa aerodroma Nadalj. Toga dana su izvršile četiri borbena zadatka, napadajući neprijatelja kod Donjeg Miholjca i Bolmana. Iskustva iz prvih borbenih letova na dravskom mostobranu kada je od 6. do 14. marta avijacija dejstvovala sa aerodroma koji su takođe bili udaljeni i od linije fronta i od izvora snabdevanja, bili su presudni da Štab grupe vazduhoplovnih divizija, 14. marta, u kasnim noćnim satima, pripremi i operativnu zapovest za prebaziranje vazduhoplovnih jedinica kako 42, tako i 11. lovačke divizije. To naređenje je preciziralo neposredne kontakte sa odgovarajućim štabovima sovjetskih jedinica, uz sve mere pripravnosti za slučaj napada sa zemlje i iz vazduha. O obavezama 421. i 423. vazduhoplovnog puka u zapovesti od 14. marta je stajalo: „2) 421. i 423. vazd. puk od 08.00, 15. marta 1945. godine ostaće sa letačkim sastavom, tehničkim sastavom i sa svojim štabovima u dosadašnjim mestima dislokacije. No, u saglasnosti sa odgovarajućim štabom ruskog puka, odrediće naše najbolje pilote (sa njihovim strelcima), koji će u ovo vreme krenuti sa Rusima na novi aerodrom, u Bački Brestovac. Pripremu za ovo (u zajednici sa Rusima) otpočeti krajem dana 14. marta 1945. godine. 3) 422. vazduhoplovni puk na dan 15. marta 1945. godine nalazi se u punom sastavu u pripravnosti radi izvršenja zadataka, koji će se narediti sa KM ove divizije. 4) Premeštanje letačkih ešelona biće jednovremeno sa premeštanjem ruskih letačkih ešelona - prema naređenju sa KM aviogrupe 'Vitruk'"! 1 8 0 Ljudstvo 423. vazduhoplovnog puka je, međutim, i dalje ostalo na svom aerodromu do 26. marta, kada se jedinica kompletno prebazirala. Inače, prebaziranje na aerodrom Gospođinci započelo je 10. marta, a završilo se 12. Petanestog marta je komandant puka preleto na aerodrom Bački Brestovac, na kome mu je saopšteno da 423. puk treba da otpočne prebaziranje, počev od 17. marta, kada su na novi aerodrom odletela tri pilota sa svojim strelcima. Praktično, taj puk je upravo bio završio prebaziranje na aerodrom Gospođinci, kada je, odmah zatim, nastavio na aerodrom Bački Brestovac, na kome se prebaziranje završilo 26. marta. Prebaziranje jedinica je urađeno u dogovoru između Generalštaba JA i sovjetskih štabova: „Dva puka štormovika i jedan puk lovaca izvršili su premeštaj svoje baze prema naređenju komandanta III ukrajinskog fronta i komandanta XVII vazduhoplovne armije na aerodrom Bački Brestovac (15. km jugozapadno od Sombora)"! 181 180> 18u
A O S , k. 1466/1, br. reg. 7/1-6. Iz izveštaja Štaba 10. jurišne divizije grupe Vitruk za 15. mart 1945; Zbornik N O R , tom X, knj. 2, dok 43. Na aerodrom Bački Brestovac sleteo je deo 421. puka, i jedan avion 423. puka, kao i 113. lovački puk.
113
S obzirom da je 22. marta likvidiran dravski mostobran, a istovremeno nastupio i period kada naše vazduhoplovne jedinice nisu imale goriva, to je 25. marta usledilo novo naređenje za prebaziranje vazduhoplovnih jedinica: „Pukovi će biti raspoređeni po sledećem: a) Na aerodrom kod Sombora premestiti: - 421. vazd. puk i - 111. vazd. puk. Opsluživanje ova dva puka vršiće 907. B A O (ruski). b) Na aerodrom Bački Brestovac premestiti: - 423. vazd. puk i 113. vazd. puk. Opsluživanje ova dva puka vršiće 816. B A O (ruski), v) Na aerodrom kod Šapca premestiti: - 422. vazd. puk i - 112. vazd. puk. Opsluživanje ova dva puka vršiće 167 B A O (ruski)"! 1 8 2 S obzirom da su za opsluživanje bili prvobitno određeni sovjetski bataljoni aerodromskog obezbeđivanja ( B A O ) , to je Štab G r u p e vazduhoplovnih divizija naredio i premeštaj jugoslovenskih bataljona aerodromske službe: ,,a) U Sombor odlazi 78. BAS, koji će opsluživati 421. i 111. vazd. puk. b) U Bački Brestovac odlazi 79. BAS, koji će opsluživati 423. i 113. v a z d . j m k . v) U Sabac odlazi 911. BAS, koji će opsluživati 422. i 112. vazd. puk bez jedne eskadrile g) U Gospođince odlazi 910. B A S koji će opsluživati lovački učevni centar u Gospođincima i jurišni učevni centar u Nadalju. d) K o m a n d a n t u r a 912. BAS-a ima biti u Z e m u n u radi opsluživanja jedne eskadrile 112. vazd. puka i transportne grupe (grupe Sokolova). Ostatak 912. B A S ostaje u Novom Sadu kao rezerva"! 1 * 0 Ljudstvo 421. vazduhoplovnog puka, na osnovu Je naredbe, baziralo je na aerodromu Bački Brestovac do 29, a od 30. marta na aerodromu Sombor.
Rezultati borbenih dejstava u martu 1945. Štab 42. vazduhoplovne divizije pozitivno je ocenio rad i borbena dejstva vazduhoplovnih pukova tokom marta, ističući da je u odnosu na februar postignut značajan napredak: 182>
183)
Iz naređenja Štaba Grupe vazduhoplovnih divizija od 25. marta 1945. štabovima 42. i l i . vazduhoplovne divizije; Zbornik N O R , tom X, knj. 2, dok. 71. Na osnovu te naredbe jedna eskadrila 112, lovačkog puka prebazirana je na zemunski aerodrom. Op. cit; dok. 70.
114
„Piloti su se znatno koristili povećanim radom i većim brojem izlazaka na borbene zadatke, tako da su dobili u taktičkom pogledu i tehnici pikiranja znatnog iskustva. U taktici i tehnici izvršenja borbenih zadataka osposobio se veliki broj naših pilota. Za izviđačke zadatke pukovi još uvek raspolažu sa malim brojem sigurnih pilota. Ovo iz razloga što manji broj pilota raspolaže sa sigurnim znanjem iz navigacije i orijentacije"! ' I Štab Grupe vazduhoplovnih divizija posebno ocenjuje borbena dejstva 42. vazduhoplovne divizije: „Zahvaljujući izvanrednom naprezanju letača, kao i sadejstvu sa našim trupama na zemlji, brzo su likvidirani mostobrani na r. Drava kod Valpova i Donjeg Miholjca i neprijatelj je proteran na južnu stranu r. Drave. Vršeći date im zadatke letači ove Grupe stekli su vredna ratna iskustva, te je izvestan broj dobio svoje vazduhoplovno vatreno krštenje i uvršten u red ratnih letača"! 185 ' Neposredno po završetku glavnih i težišnih dejstava avijacije na dravskom mostobranu, komandant 3. jugoslovenske armije poslao je komandantu Grupe vazduhoplovnih divizija obaveštenje o rezultatima dejstava avijacije na mostobranu kod Valpova. U obaveštenju se iznosi da je Štab 3.JA redovno podnosio izveštaje o radu avijacije, kao i da je podrška iz vazduha uvek tražena preko Generalštaba JA i Štaba 42. vazduhoplovne divizije. U obaveštenju stoji: „Rad avijacije je uspešan i mnogo potpomaže borbu i rad naših jedinica na zemlji. Redovno neprijateljska artiljerija bila je ućutkivana samo pojavom naše avijacije"! 6) U drugom obaveštenju koje je poslato četiri dana posle prvog, odnosno 24. marta, u kome Štab 3. armije ističe pozitivne rezultate sadejstva i posebno izvršavanje tri vrste zadataka - izviđanje, mitraljiranje i bombardovanje - koje je avijacija izvršavala tokom stalnih borbi u slamanju mostobrana: „Naša avijacija je imala veoma veliko moralno i materijalno dejstvo na neprijatelja: mitraljirajući i bombardujući neprijateljske položaje, kolone i komunikacije, slagališta, itd. pri čemu su uvek prouzrokovani požari i rušenja. Sve dobijene zadatke avijacija je izvršila uspešno". 1871 Borbene zadatke posade 42. vazduhoplovne divizije u toku marta 1945. izvršile su ulažući više napora i borbenog elana nego u februaru, s obzirom da su zadaci predstavljali neposrednu borbenu podršku 1841 1851 1861 187)
Iz operativnog izveštaja Štaba 42. vazduhoplovne divizije o aktivnosti u martu 1945; Zbornik N O R , tom X, knj. 2, dok. 119. Iz operativnog izveštaja Štaba Grupe vazduhoplovnih divizija o aktivnosti u martu 1945; Op. cit., dok. 89. Iz obaveštenja Štaba 3. JA komandantu Grupe vazduhoplovnih divizija o rezultatima dejstava avijacije kod Valpova; A O S , k. 1450, br. reg. 10/24-4 Op. cit., br. reg. 10/31-4.
115
jedinicama 3.JA. Te zadatke 42. vazduhoplovna divizija je izvršila sa: 74 pilota i 86 borbeno sposobnih aviona. Za 21 letački dan izvršeno je 186 borbenih zadataka i ostvaren nalet od 226,38 časova. Prema jedinicama ti rezultati izgledaju ovako:
421.p 422. p 423.p Ukupno
Piloti
Avioni
Let. dani
Letovi
Časovi naleta
25 26 23
27 30 29
9 11 13
47 75 64
51,37 95,11 79,50
74
86
186
226,38
-
Najveći broj pilota, ispravnih aviona te, prema tome, i najveći broj izvršenih borbenih zadataka i ostvarenog naleta imao je 421. vazduhoplovni puk koji je od ukupnog broja zadataka - 75, više od polovine izvršio na dravskom mostobranu - 47. U k u p n o ostvareni borbeni učinak - uništeno je: 421.p Automobila Topova Kola Živa sila Konja Baterija polj. artiljerije Baterija PAA Požari Slagališta Eksplozija Vagona Bornih kola Pontona Kuća Fabrika
25 7 17 165 8 1 4 13 5 3
422. p 2 41 218 -
7 1 10 -
-
-
-
-
-
-
-
-
35
62 7 68 634 18 11 8 35 5 4 1 6 10 15 2
10 251 10 3 3 12 -
1 -
svega
-
-
-
423. p
-
1 6 10 15 2
U 64 borbena zadatka, sa 23 pilota i 29 ispravnih aviona, posade 423. vazduhoplovnog puka ostvarile su najveću brojčanu masu uništenih, odnosno onesposobljenih sredstava neprijateljeve ratne tehnike, a tom prilikom nanele i najveće gubitke u živoj sili. Posade ovog puka su uništile i deset pontona (dve skele i osam čamaca). Piloti 422. vazduhoplovnog puka ostvarili su najveći efekat uništivši sedam baterija poljske artiljerije, dok su posade 421. vazduhoplovnog puka uništile najveći broj baterija P A A . T o k o m marta 1945. jedinice 42. vazduhoplovne divizije utrošile su sledeću količinu ubojnih sredstava:
116
Kalibar Avio-bombe
FAB 100 FAB 50 AO 50 AO 25 AO 10 AO 2,5 PTAB
Raketna zrna
RS 82 RS 132
Topovske granate Mitralj. municija
421. p
422. p
423. p
10 62
88 83 2 233
61 92
292 60 620 20
186 32 13 1181
Ukupno 42.d 159 237 2 711 92 633 1.201
93
112 2
71
276 2
VJA23 ŠVAK 20
5.985
12.940
8894 1690
27.819 1.690
UBS 12,7 ŠKAS 7,62
75 10.540
345 24.840
233 8329
653 43.709
Najviše bombi utrošili su piloti 423. vazduhoplovnog puka, dok su topovske granate u skoro istom brojčanom odnosu utrošene u 422. i 423. puku. Avio-bombe AO 50 i RA 132, po dva k o m a d a , jedino su u bojevom kompletu imali piloti 422. vazduhoplovnog puka.
117
Podrška u proboju sremskog fronta
P
očetkom aprila saveznici su, beležeći krupne vojne pobede, doveli nemačku oružanu silu u vrlo tešku situaciju. Na zapadnom frontu anglo-američke snage su izbile na reku Vezer, a u Italiji vodile jake borbe za Bolonju. Snage Crvene armije, pošto su osujetile nemačku protivofanzivu u rejonu Blatnog jezera i zabeležile novu pobedu, prešle su mađarsko-austrijsku granicu i 3. aprila 1945. zauzele Bečko Novo Mesto. Tim prodorom nemačka Grupa armije „E", koja je ostala duboko na jugoistoku Evrope, bila je delom presečena i, s obzirom da joj je pretilo opkoljavanje, pa i uništenje - pošto više nije mogla da odstupa u pravcu Beča - dobila je od svoje vrhovne komande naređenje da se povlači na zapad. U to vreme nemačke jedinice iz 34. armijskog korpusa još su se nalazile na sremskom frontu. One, takođe, nisu mogle da odstupaju, sve dok se ne obezbede uslovi za slobodnije izvlačenje svoje 22. pešadijske divizije, koja se nalazila u rejonu Bijeljine i Brčkog, kao i jedinica 21. brdskog armijskog korpusa, zauzete u borbama protiv jedinica Jugoslovenske armije u sarajevskoj operaciji. „Linija fronta na dan 1. aprila 1945. g. protezala se: r. Dravom i Dunavom, potom u Sremu: isk. Mohovo - isk. Lovaš - 1 km. ist. od Tovarnika - 1 km. ist. od Ilinaca - Batrovci - Morović i ravno do r. Save, rekama Savom i Drinom, isk. Bijeljina - isk. G. Rahić - Jasenovac - Žepče - G. Vukšić - Vitanovac - Blaževac - Cerik - D. Orahovica - preko r. Spreča - k. 917 i kod Donje Paklenice na r. Bosna"! 188) Ovu liniju držale su sledeće neprijateljeve snage: - pred frontom 3. armije, na desnoj obali Drave i Dunava, od Donjeg Miholjca nizvodno: 11. poljska nemačka divizija sa znatnim ojačanjima; - pred fronom 1. armije, od Dunava do Save, odnosno od Sotina i Opatovca do Lipovca (jz. od Brčkog): nemačka 41. i 22. pešadijska divizija, i 3. i 12. ustaško-domobranska divizija, i - pred frontom 2. armije: nemačka 22. pešadijska divizija, nemačke policijske snage, delovi 12. i 15. ustaško-domobranske divizije, kao i četnički odredi. Jedinice 1, 2. i 3. Jugoslovenske armije bile su raspoređene nasuprot nemačkim i kvislinškim snagama. Tako je 3. armija bila na 188)
Iz izveštaja Štaba Grupe vazduhoplovnih divizija Štabu Vazduhoplovstva JA o radu izviđačko-obaveštajne službe u aprilu 1945; A O S , k. 1454, br. reg. 9/1-3.
118
položajima na levim obalama Drave i D u n a v a ; 1. armija - između Dunava i Save u Sremu, dok je 2. armija bila u ističnoj Bosni, na odseku od Maoče i dalje orijentisana prema Doboju. Radi daljih ofanzivnih operacija jedinice 3. armije (16, 36. i 51. divizija) zauzele su, posle likvidacije dravskog mostobrana, borbeni raspored na levoj obali Drave. Štab 3. armije je, 4. aprila, potčinjenim jedinicama naredio zauzimanje novog rasporeda na Dravi, vodeći računa o jakim utvrđenjima protivnika na suprotnoj obali reke. Komandant 1. armije je, takođe, naredio pregrupisavanje i koncentraciju potčinjenih jedinica, a dan ranije, 29. marta, formirao je Južnu operativnu grupu divizija (2. proleterska, 5. i 17. N O U divizija) koja se već nalazila u istočnoj Bosni, prepotčinjena Štabu 2. armije. Zadatak Južne operativne grupe bio je da sadejstvuje snagama u Sremu, ali je p r e t h o d n o dobila zadatak da razbije nemačke snage na desnoj obali Save u rejonu Bijeljine, Brčkog i Bosanskog Šamca, a zatim da nasilno pređe Savu i probije se u rejon Vinkovaca radi uništenja nemačke sremske grupacije. Štab 2. jugoslovenske armije, s obzirom da su naše jedinice 2. aprila oslobodile Bijeljinu i Novo Brezovo Polje, te došle u neposrednu blizinu Brčkog, naređuje potčinjenim jedinicama proboj u pravcu Srnice - Gračanica, u koji se neprijatelj skoncentrisao posle odstupanja iz rejona Bijeljine. U taj rejon neprijatelj je dovukao pojačanje - 7. SS „Princ E u g e n " diviziju, a računao je i na mogućnost da mu u pomoć priteknu delovi 12. i 15. ustaško-domobranske divizije iz rejona D o b o j a , ostale ustaške jedinice, kao i četnički korpusi koji su se nalazili na Majevici, u Trebavi i na desnoj obali Bosne (ilustracija 4). Krajem marta 1945. vazduhoplovni pukovi 42. divizije bazirali su na sledećim aerodromima: Sombor 30. III — 9. V
421.p 422. p 423. p
Klenak
Bački Brestovac
29. I I I - 4 . V 26. I I I - 8 . V
Štab 42. vazduhoplovne divizije, kao i Štab G r u p e vazduhoplovnih divizija prešli su u Prigrevicu. Pored prebaziranja vazduhoplovnih pukova 42. divizije, Štab G r u p e vazduhoplovnih divizija takođe je naredio da se prebaziraju i lovački pukovi 11. vazduhoplovne divizije, kao i bataljoni aerodromskih službi (BAS) 9. oblasne vazduhoplovne baze, koji su obezbeđivali avijaciju.
Dejstva
Vazduhoplovne operativne grupe
Radi pružanja vazduhoplovne podrške jedinicama Južne operativne grupe u b o r b a m a u istočnoj Bosni, Štab G r u p e vazduhoplovnih divizija formirao je, isto tako, vazduhoplovnu operativnu grupu, ili južnu
119
avio-grupu, zvaničnog naziva: Operativna grupa Štaba Grupe vazduhoplovnih divizija. Vazduhoplovna operativna grupa .bila je sastava dva puka - 421. jurišni i 112. lovački, koji su od 29. marta bazirali na aerodromu Klenak. Ta grupa je obrazovana, formalno, 1. aprila: „Upućuje se drug Aćimović Miljko, načelnik Operativno obaveštajnog odeljenja Štaba Grupe vazduhoplovnih divizija sa drugovima Kolarovim i Vučkovićem, da obrazuju operativnu grupu kod 422. i 112. vazduhoplovnog puka, radi boljeg održavanja veze i rukovođenja. Na osnovu ovog naređujemo da štabovi 422. i 112. vazd. puka sve izveštaje podnose ovoj Operativnoj grupi, kao što su to dosad činili sa svojom divizijom"! 189 ' Ova vazduhoplovna grupa je operativno bila sposobna istog dana, 1. aprila, kada je obrazovana i kada su posade 422. puka izvršile dva borbena zadatka: „U toku 1. aprila 1945. godine učinjeno je 2 bojna leta u rejonu Prnjavor - Srnice - Gornje Čušte. Let naših posada trajao je ukupno 2,24 časa. Naše posade utrošile su: AO 25 - 16; RS 82 - 7; V J A - 410 i ŠKAS - 700 komada. Od strane naših pilota uništeno je: do 5 kola i 8 ljudi, oštećena radio-stanica na kamionu u s. Vučkovac i izazvan veći požar u fabrici • jugozapadno od Brčkog"! 190 ^ Toga dana je od jurišnih aviona letelo šest posada, od kojih i dva jugoslovenska pilota Mihevc i Oršić, sa strelcima Miladinovićem i Damjanovićem, iz 422. vazduhoplovnog puka. Drugog aprila jurišnici nisu leteli premda je bilo vedro, a vidljivost i preko 10 km. Idućeg dana, 3. aprila, jedinice Južne operativne grupe l . A vodile su borbu za Brčko. U ranim jutarnjim časovima izviđači su osmotrili veće pokrete nemačkih jedinica iz pravca Bijeljine, tako da je avijacija odmah upućena da bombarduje Brčko, a naše posade da unište most na Savi. U rejon Brčkog, naime, bile su upućene dve grupe, od kojih je prva bila u sastavu dve petorke, a druga - samo od tri 11-2. U sastavu prve petorke leteli su: pilot Gvozdenović i strelac Luković i pilot Mihevc i strelac Matković, a u drugoj petorki - Godec i Ajdić sa strelcima Nenadovićem i Damjanovićem. G r u p e su poletele u 08.15 časova i tokom dejstava avion pilota Godeca bio je pogođen u komande leta i u rezervoar za gorivo (između 189)
Iz naređenja Štaba G V D od 1. aprila 1945; A O S , k. 1450, br. reg. 10/38-4. Južna avio-grupa je otpočela redovno da vodi svoje operativne izveštaje tek od 4. aprila. U međuvremenu, a i kasnije, zbog slabe veze, Štab 42. vazduhoplovne divizije nije bio u mogućnosti da u izveštaje unosi i redovne borbene zadatke 422. vazduhoplovnog puka, smatrajući da puk u pojedine dane nije ni leteo. ' Iz izveštaja Štaba 422. vazduhoplovnog puka za 1. april 1945, A O S , k. 1466, br. reg.
120
pilota i strelca). Tom prilikom bila je probijena kabina strelca, a Luković teže ranjen. Od precizne P A A bio je pogođen u krilo i avion pilota Mihevca, koji se, međutim, uspešno vratio, dok je Gvozdenović imao većih problema pri sletanju. U drugoj grupi, u sastavu trojke, leteli su piloti Ratković i Lukač, sa strelcima Zečevićem i Markovićem.
121
T o k o m dejstva uništeno je: „Jedan kamion, do 4 kola, 10 ljudi, ućutkana 2 oruđa M Z A , u Brčkom izazvan jedan požar; bombe bačene na most eksplodirale 5-10 m od mosta. Na severnoj strani r. Sava, na mostu, izazvana jedna eksplozija. Rezultat napada fotografisan. Pilot Ajdić nije izbacio bombe"! 1 9 1 ' Do proboja sremskog fronta piloti 422. vazduhoplovnog puka, u sastavu južne avio-grupe, leteli su samo još tri dana: 5, 6. i 8. aprila. Počev od 3. aprila avijacija ne izvršava više zadatke po naređenju komandanta sovjetske 17. vazduhoplovne armije, već samo po naređenju Vrhovnog komandanta Jugoslovenske armije. Trećeg i 4. aprila jedinice Južne operativne grupe divizija, posle oslobođenja Bijeljine 2. aprila, nastavljaju svoje ofanzivne akcije. Iako zadaci nisu davani južnoj avio-grupi, sovjetske posade su 3. i 4. aprila podržavale jedinice Južne operativne grupe divizija, uspešno u 19 borbenih zadataka, napadajući neprijateljeve ciljeve u Brčkom, Županji, Bosanskom Samcu, Modriči, Gradačcu i Srnicama, dok su izviđači u širem zahvatu od ovog rejona izviđali neprijatelja sve do njegovih položaja na Dravi. Borbena dejstva 422. vazduhoplovnog puka 5. aprila predstavljale su neposrednu vazduhoplovnu pripremu predstojećih akcija jedinica 5. divizije iz sastava Južne operativne grupe divizija, koja je toga dana dobila zadatak da napadne Staro i Novo Brezovo Polje. Posle tog napada, trebalo je da izbije na komunikaciju Brezovo Polje - Brčko, u visini mesta Trnjaci. Kako je predstojala opasnost da se angažuje i deo neprijateljevih snaga u Sremu - koje su se svojim desnim b o k o m naslanjale na Savu, to je 422. vazduhoplovni puk dobio zadatak da b o m b a r d u j e i mitraljira širok rejon, od s. Nijemci, preko s. Bošnjak, do G u n j e i Drenovaca, koji se nalazi istočno od Brčkog, niz Savu. Toga dana zadaci su izvršavani u okviru pet grupa - dva odeljenja i tri para. Jugoslovenski piloti bili su raspoređeni u svih pet grupa i njihov ukupni borbeni učinak je sledeći: uništeno je šest kola, dva automobila, jedan železnički vagon, poginulo 24 vojnika i neutralisano jedno oruđe zemaljske artiljerije. U šestoj grupi, kao pratilac vođe para, pilot Miljuš i strelac Orsini, ometani od strane precizne P A A nisu bili u mogućnosti da uspešno napadnu tenkove, koji su se nalazili zapadno od Starog Brezovog Polja. Zahvaljujući dejstvima avijacije, jedinice 5. udarne divizije zauzele su Novo Brezovo Polje, kao i više drugih mesta južno od Brčkog. S obzirom na uspehe i ostale dve divizije (2. proleterska i 17. divizija), Južna operativna grupa divizija zauzela je pogodne položaje za napad na neprijateljev mostobran kod Brčkog. Šestog aprila bilo je planirano i pružanje neposredne vatrene podrške jedinica 2. armije u rejonu D o b o j - Kotorsko, s obzirom da su jedinice Južne operativne grupe divizija blokirale neprijatelja na 191)
Op. cit., za 5. april, reg. br. 28/6.
122
l
sektoru Brezovo Polje - Brčko. Toga dana oslobođeno je i Sarajevo, te je neprijatelj bio prinuđen da odstupa komunikacijama koje vode na sever dolinom Bosne. Na komunikaciji Doboj - Maglaj, u železničkim stanicama Doboj i Kotorsko, kao i na putevima od Doboja prema Derventi, izviđači su osmatrali sve pokrete neprijatelja. Toga dana, 6. aprila posade 422. vazduhoplovnog puka, izvršile su uspešnih sedam borbenih zadataka: „U toku 6.4.45. 422. vazduhoplovni puk vršio je tučenje neprijateljeve žive sile i tehnike u rejonu: Doboj - Gračanica - Derventa. Letelo je tri grupe aviona. Prva grupa napadala je želj. voz u ž. st. Doboj i automobilsku kolonu u Doboju; druga grupa tukla je neprijateljsku živu silu u rovovima ist. od Gračanice i automobile na juž. ivici ovog mesta, i treća grupa napadala je želj. voz u ž. st. Kotorsko (severno od Doboja) i automobile na putu Doboj - Rudanka. Uništeno: 6 automobila, 3 vagona, 26 neprijateljska vojnika ubijeno i izazvan jedan požar"! 192 ' Dejstva avijacije nužno su prouzrokovala i gubitke, koji su bili rezultat mnogih faktora: jaka neprijateljeva P A A , loši meteorološki uslovi, želja za dokazivanjem, ali i nedostatak većeg borbenog iskustva. Tako su 6. arpila, poginuli pilot Sima Mihajlović i njegov strelac Miodrag Damjanović, leteći u odeljenju koje je vodio pilot Godec. Grupa je poletela u 16.50 časova i posle uspešnog napada železničkog voza u stanici Kotorsko i automobilske kolone na putu Doboj Rudanka, pilot Mihajlović i strelac Damjanović oboreni su od neprijateljeve P A A u rejonu Gračanice, pri povratku na aerodrom Klenak: „Pilot vodnik Mihajlović Sima i strelac Damjanović Miodrag, na povratku sa zadatka, u reonu Gračanice, odvojili su se od grupe, te su izgubljeni iz vida od strane pratilaca (četvorka, vođa Godec) i nisu se vratili na svoj aerodrom"! 1 9 3 ' Nepovoljni meteorološki uslovi, koji su vladali i idućeg dana, 7. aprila, onemogućili su da piloti 422. vazduhoplovnog puka budu upućivani na zadatke. Nad aerodromom Klenak padala je kiša, a u dolini Save i Bosne oblaci su, bili prekrili sve vrhove. Toga dana je, međutim, Južna operativna grupa divizija krenula u koncentričan napad na Brčko, podržavana od sovjetskih posada koje su dejstvovale severno od Brčkog, sa težišta u rejonu železničke stanice Drenovci i Rajevog Sela: „Letenje je bilo ograničeno zbog nepovoljnih vremenskih prilika. Uništeno: 15 automobila, 10 kola sa ljudstvom i materijalom, 4 topa protivavionske artiljerije i 2 topa poljske artiljerije. Izazvana 3 veća požara i 3 veće eksplozije"! 194 ' Idućeg dana jurišni avioni južne avio-grupe izvršili su deset borbenih zadataka u rejonu Doboj - Derventa. Osmog aprila zadaci su 1921 193) 1941
Iz operativnog izveštaja br. 3. južne avio-grupe za 6. april 1945, AOS, k. 1455, br. reg. 1/13—4. Ibid. Iz izveštaja Štaba 10. jurišne divizije grupe Vitruk za 7. april 1945, Zbornik N O R , tom X, knj. 2, dok. 118.
123
izvršavani u okviru vazduhoplovne pripreme, a zatim i neposredne vatrene podrške jedinica 45. divizije 2. armije, koja je stvarala preduslove za brzo forsiranje reke Bosne. Ta divizija je dobila zadatak da po izbijanju na Bosnu, pošto je prethodno napada Doboj s juga, koncentriše svoju vatru na najpogodnija mesta za prelaz. Osmog aprila posade 422. vazduhoplovnog puka izvršile su deset borbenih zadataka, dejstvujući u okviru tri grupe: - prva grupa, odeljenje, u kojoj je pilot Mihevc sa strelcem Nenadovićem leteo kao pratilac, napadala je automobilsku kolonu kod Siskovca i tri železničke kompozicije u stanici B. Brod; - druga grupa, sastava takode odeljenje: Godec voda, pratioci Amidžić, Gvozdenović i Smolić, i strelci Tatić, Novaković, Tomić i Lazarević, uspešno su napali kolonu neprijateljeve vojske na putu Dažunca - Derventa, i - treća grupa, petorka, sastava: Amidžić, vođa i pratioci Radanov, Oršić, Aćimović i Petrović, i strelci: Stojaković, Nešić, Popović, Krbavac i Manojlović tukli su železničke kompozicije u stanici Lupljanica: „Treća grupa (petorka, vođa Amidžić) tukla je želj. saobraćaj na pruzi Doboj - Derventa, razorila ž. st. Lupljanicu, uništila 2 lokomotive i zapalila ceo voz od oko 20 vagona. Rezultat je osmotren i potvrđen od strane pratnje lovaca. Letači su bili svi Jugosloveni"! 195 ' Devetog aprila, zbog loše meteorološke situacije, jurišna avijacija nije dejstvovala na čitavom frontu, a 10. posade 422. vazduhoplovnog puka izvršile su 12 uspešnih borbenih zadataka. Zadaci su izvršeni u okviru četiri grupe, od kojih su prvu i četvrtu, sastavljene od jugoslovenskih pilota, predvodili Radanov, odnosno Godec. Prvo odeljenje aviona 11-2 poletelo je u 11.40 a sletelo u 13.06. Grupa u sastavu Radanov, voda (strelac Dimitrijević) i pratioci Gvozdenović (Vujanić), Vilić (Mišić) i Ajdič (strelac Tatić) uspešno su tukli železničku stanicu u Slavonskom Brodu, uništivši oko deset vagona sa vojnicima. Usled jake P A A vatre sa severoističnog dela Broda pilot Gvozdenović je dobio direktan udarac u oklop motora, koji je izazvao i oštećenje izduvne cevi i rezervoara za ulje. Četvrtvo odeljenje, u sastavu Godec, vođa, i pratioci Košutnik, Popović i Georgijevski, sa strelcima Kandić, Popović, Matković i Tatić, dejstvovalo je po koncentraciji neprijateljevih jedinica u šumi i na železničkoj stanici Gunja.
Dejstva 421. i 423. vazduhoplovnog puka do proboja sremskog fronta Do proboja sremskog fronta 421. i 423. vazduhoplovni puk, koji su bazirali na aerodromima Sombor, odnosno Bački Brestovac, izvršili su od 1. do 9. aprila, ukupno 42 borbena zadatka, odnosno svaki po 21. W5)
Iz operativnog izveštaja br. 5 južne avio-grupe od 8. aprila 1945, A O S , k. 1455, br. reg. 1/18-4.
124
Oba puka su, naime, dejstvovala tek od 5. aprila, odnosno 421. u dane 5, 6. i 8. april, a 423. od 6. do 8. aprila. Petog aprila su se pred frontom jedinica 1. armije nalazile znatne nemačke snage, koje su bile koncentrisane oko Tovarnika, a isto tako i kod s. Nijemci i s. Djeletovci. Toga dana su posade 421. vazduhoplovnog puka dejstvovale po ciljevima kod naznačenih mesta, s težištem dejstava u s. Drenovci i s. Vrbanje, koji se nalaze severoistično od Brčkog. Izvršavana su četiri borbena zadatka: „5. april 1945. - Sombor 16.26 - 17.42; Rendulić (Čolanović) i Nikolić B. (Šarović); borbeni zadatak u rejonu s. Drenovci i s. Vrbanja. 16.30 - 17.50; Utornik (Sibinović) i Dunjko (Tulić); borbeni zadatak u rejonu s. Drenovci"! 196 ' Petog aprila letele su i sovjetske posade koje su izvršile ukupno 20 borbenih zadataka, u širem rejonu od Osijeka, preko Vinkovaca i Županje, do Doboja, Zenice i Maglaja. Tom prilikom zadaci su bili vrlo uspešni, jer je ubijeno oko 85 neprijateljevih vojnika, uništen jedan tenk, sedam topova P A A , i dve železničke kompozicije. I 6. aprila sovjetske posade su napadale neprijateljeve ciljeve u istim rejonima, dok su posade 423. vazduhoplovnog puka bombardovale ciljeve u s. Nijemci i železničku stanicu Djeletovci. Posade su izvršile samo dva, ali veoma uspešna borbena zadatka, od kojih je značajan veliki požar na skladištu ubojnog materijala u železničkoj stanici Djeletovci. Posade 421. vazduhoplovnog puka su, takođe 6. aprila, uspešno izvršavale borbene zadatke, napadajući železničke kompozicije i stanice u mestima Vrbanja, Drenovci i Račanovci. Te zadatke su izvršile posade kompletno satavljene od Jugoslovena: „6. april 1945, Sombor 11.05 - 12.30, Utornik (Sibinović) - Jović (Petković), Hadžiomerović (Stanojević) i Pipernik (Čolanović); borbeni zadatak u rejonu: Vrbanja, Drenovac i s. Račinovci; 11.15 - 12.36; Iličić (Vučković) - Dunjko (Miljanski), i Jagatić (Vari); borbeni zadatak u rejonu: Vrbanja, Drenovac i s. Račinovci; 11.30 - 12.55; Rendulić (Petković) - Nikolić B. (Prgomet) i Šetinc (Radenković); borbeni zadatak u rejonu: Vrbanja, Drenovac i s. Račinovci"! 197 ' Sedmog aprila izviđači su osmotrili na železničkoj stanici Vinkovci dve kompozicije sa po 40 vagona, dok na stanici u Slavonskom Brodu neutvrđeni broj kompozicija, kao i jedno skladište goriva. Jaka P A A je onemogućila izviđačima da osmotre i druge detalje, ali su zato 1961
Iz dnevnika borbenih letova 421. vazduhoplovnog puka; Muzej jugoslovenskog vazduhoplovstva, ul. knj. 1416.
125
zapazili na železničkoj stanici Županja tri kompozicije, kao i nekoliko čamaca za prevoz, privezanih na desnoj obali, kod s. Orašja. Jurišna avijacija je toga dana, 7. aprila, izvršila ukupno 21 borbeni zadatak, od čega posade 423. vazduhoplovnog puka - devet: „7. april 1945, Bački Brestovac 13.15 - 14.25; Marjanović, vođa odeljenja; bombardovanje u rejonu Županja: uništeno: 2 kola, 3 vagona, 4 kuće i 15 neprijateljskih vojnika (u 4 naleta); 13.40 - 14.55; Popov, vođa odeljenja; napad u rejonu Županja; rezultat napada: uništeno 3 kola, 5 vagona, 2 kuće i 10 neprijateljskih vojnika"! 19 ^ Prvi izviđači 8. aprila poleteli su u 06.55 časova. Oni su otkrili dva tenka jedan kilometar od Našica, zatim saobraćaj na komunikaciji Županja - Rajevo Selo - Gunja; jednu bateriju poljske artiljerije na borbenom položaju kod Rajevog Sela, kao i to što je most kod Brčkog bio srušen. Osim toga, osmotreni su i drugi ciljevi. Jurišna avijacija je odmah pozvana da dejstvuje i toga dana od 40 borbenih zadataka, posade 421. i 423. vazduhoplovnog puka izvršile su 17, odnosno iz 421. - sedam, a iz 423. puka - deset zadataka. Za borbene zadatke 8. aprila iz 421. vazduhoplovnog puka bile su, u stvari planirane dve četvorke, ali se četvrti pratilac drugog odeljenja neposredno posle poletanja vratio sa zadatka. U prvoj četvorki, koja je napala neprijateljevu kolonu na putu Našice - Kašla, leteli su: Utornik, kao vođa, sa strelcem Sibinovićem, i pratioci Cvejić (Tribišković), Kamešak (Stojiljković) i Nikolić J. (Nikolić D.). Prilikom sletanja u 12.50 piloti Nikolić i Cvejić sudarili su se posle četvrtog zaokreta, tako da je Cvejićev avion bio potpuno uništen. Druga četvorka, u sastavu Iličić (Pivko) i pratioci Nešić (Đukić), Bugarski (Šulić) i Udovički (Vuković) dejstvovala je, zapravo kao trojka, po istim ciljevima, jer se Nešić vratio. Posade 423. puka su, 8. aprila, izvršile deset borbenih zadataka, u sastavu dva odeljenja - vođa Kavić prvog i Popov, drugog - i para, vođa Marjanović. Sve grupe su napadale ciljeve u rejonu Županja Rajevo Selo. Zadaci su izvršeni pod snažnom vatrom dve baterije, koje su se nalazile jedan kilometar severoistično od Rajevog Sela. Međutim, zadaci su veoma uspešno izvršeni. U vremenu do proboja sremskog fronta, odnosno od 1. do 9. aprila, veoma uspešno su dejstvovale i sovjetske posade, koje su napadale ciljeve nad operativnim područjima 1, 2. i 3. armije, odnosno i u pozadini koju je držao neprijatelj. Tako su 1. aprila u šest borbenih zadataka bombardovani i mitraljirani ciljevi u širem rejonu Osijeka, Bijeljine, Brčkog i Srnice. Drugog aprila nisu izvršavani borbeni zadaci zbog lošeg vremena, a 3. 1981
Iz dnevnika borbenih letova 423. vazduhoplovnog puka; Arhiv Muzeja jugoslovenskog vazduhoplovstva, ul. knj. 1341.
126
l
aprila, takođe nad istim područjem, sovjetske posade su podržavale dejstva Južne operativne grupe divizija. Idućeg dana nije se, takođe, letelo, a 5. aprila u pet borbenih letova napadan je most kod Brčkog - koji su srušile naše posade - takođe u neposrednoj podršci jedinica ove grupe. Nad širim rejonom Vinkovci - Nijemci - Vrbanja - Gunja - Žepče - Zenica avijacija je dejstvovala 7. i 8. aprila, kada su dejstvovali ciljevima od Donjeg Miholjca do Maglaja. Vazduhoplovni pukovi .42. divizije time su, praktično pružali podršku: - Severnoj operativnoj grupi divizija (1. proleterska, 21, 22, 42. i 48. divizija i 2. tenkovska brigada) koja je dejstvovala na liniji: Vukovar - Vinkovci: - Bosutskoj operativnoj grupi (6. i 11. divizija i konjička brigada) koja je nastupala opštim pravcem: Morović - Vrbanja - Otok, i Južnoj operativnoj grupi divizija (2. proleterska, 5. i 17. divizija) koja je vršila pripreme za forsiranje reke Save, na odseku Brčko Bijeljina.
Vazduhoplovna priprema proboja sremskog fronta Devetog aprila 1945. Generalštab Jugoslovenske armije doneo je „Direktivu o prelasku u opštu ofanzivu za oslobođenje zemlje" kako bi se razbile neprijateljeve snage na sremsko-slavonskom frontu, prodiralo prema Zagrebu, a zatim u Sloveniju i Istru. U direktivi se navodi da su naše jedinice ostvarile zapažen uspeh, koji je presudno uticao na to da neprijatelj oslabi svoja uporišta i snage na sremskom frontu, u Slavoniji i Bosni, a isto tako i u srednjedalmatinskom području. Četiri jugoslovenske armije, na osnovu nje, dobile su sledeće zadatke i obaveze: - 1. armija, ojačana tenkovskom brigadom, svojom Severnom operativnom grupom divizija, vrši proboj sremskog fronta u pravcu Vinkovaca i Vukovara, uz kombinovani desant iz Bačke u pravcu Sotina; istovremeno proboj vrši i Južna operativna grupa divizija iz prostora Otok - Županja, ka Vinkovcima i Starim Mikanovcima, radi likvidiranja neprijatelja u rejonu Vinkovaca i spajanja sa južnim krilom 3. armije; - 2. armija napada neprijateljeve snage u donjem toku Bosne, pri čemu deo snaga usmerava ka oslobađanju Broda, a deo upućuje u dolinu Vrbasa i Une; - 3. armija glavninom svojih snaga forsira Dravu, a manjim Dunav i razbija neprijateljev odbrambeni sistem na odseku Valpovo - Osijek; delom snaga, zatim, prodire ka Vinkovcima, radi spajanja sa severnim krilom 1. armije, a drugim delom snaga prodire ka Đakovu, i - 4. armija nastalja ofanzivna dejstva za predstojeću ličko-primorsku, operaciju radi daljeg prodiranja ka Istri.
127
Jedinicama 2. armije i Sarajevskoj grupi početak napada određen je za noć 10. aprila, a 1. i 3. armiji, 24 časa kasnije, takođe noću 11. aprila. Sremski front trebalo je, dakle, da likvidiraju snage 1. i 3. armije, sa pridodatnim 6. korpusom JA. U okviru početnih planova neposredno su istaknuti i zadaci vazduhoplovstva u proboju sremskog fronta, pri čemu su za: - vazduhoplovnu pripremu operacije proboja određena dejstva avijacije 10. i 11. aprila; - neposrednu vatrenu podršku proboja dejstva 12. aprila, i - gonjenje neprijateljevih snaga u odstupanju, počev od 13. aprila, pa dalje, odnosno: ,,d) Avijacija Navedene operacije potpomagaće grupa pukova u Sapcu i grupa pukova u Bačkoj. III armija zadatke za avijaciju dostavljače preko avij. oficira grupe 'Vitruk', koji je sada kod III armije, a I armija preko oficira koji je kod Štaba Istočnog sektora, a za južnu grupu preko naše radio-veze sa Šapcem. Na slučaj ma kakvih nesporazuma, hitno tražite sve preko Generalštaba. U toku 11. ov. mj. po danu, a naročito pred mrak, nužno je da avijacija što žešće napadne sve važnije punktove na mestima proboja, pa čak i obične rovove. Stoga avijaciji na vreme postaviti zadaću. Obe armije da traže od avijacije i dalju izviđačku službu ka Slavoniji"! 199 ' U sklopu sa „Direktivom o prelasku u opštu ofanzivu za oslobođenje zemlje", Štab 3. armije je postavio zahtev za dejstva i sadejstva sa avijacom: „1) Grupa vazduhoplovnih divizija (u jačini aparata, predviđenoj od strane Generalštaba) Zadatak: U toku dana 11. o.m., a naročito pred mrak, da napada i tuče Đakovo i Našice, kao i komunikacije koje od Osijeka vode ka tim mestima i da intenzivno izviđa prostoriju na južnoj obali Drave naspram našeg sektora. Od ranog jutra 12. o.m. izviđa prostoriju Osijek - Valpovo - D. Miholjac - Našice i Osijek - Đakovo - Vukovar, sprečavajući dejstvom neprijateljske pokrete ka našim mostobranima, obraćajući naročitu pažnju na: odsek D. Miholjac - Osijek i na komunikacije koje izvode iz tih mesta; s. Bizovac, s. Ladimirevci, Marijančaci, Valpovačka Gorica, Vinogradi i Marijanci tuče od ranog jutra do podne 12. o.m. Sa jednim delom aviona neposredno potpomaže rad jedinica na zemlji. Naročito motri na neprijateljsku artiljeriju, koju ima na svaki način ućutkati. Naše jedinice u prvo vreme neće prebacivati nikakva 199)
Iz „Direktive Generalštaba JA od 9. aprila 1945. o prelasku u opštu ofanzivu za oslobođenje zemlje", A O S , k. 21, br. reg. 7-1.
128
motorna vozila, zbog čega će avijacija u toku prvog dana tući sva motorna vozila, čim ih ma gde primeti na južnoj strani Drave. Znaci za odražavanje veze između trupa na zemlji i aviona: bela platna koja će postavljati pešadija pri pojavi aviona na prednjoj liniji svog rasporeda" !200) Štab 1. armije je, takođe, doneo zapovest potčinjenim jedinicama za proboj sremskog fronta, u kojoj za vazduhoplovstvo nisu doneti precizniji zahtevi za dejstvo - kao u primeru Štaba 3. armije - već samo jedan stav: „Operacije naše Armije efikasno će potpomagati naša avijacija"! 201 ' Štab 1. armije je, međutim, 9. aprila sačinio i Plan sadejstva avijacije sa trupama na zemlji, artiljerijom i tenkovima - koji je dostavio potčinjenim jedinicama - u čijoj 1. tački stoji: „Za vreme artiljerijske pripreme avijacija masovnim i ešeloniranim napadima dejstvuje na prednju ivicu nemačke odbrane u rejonima i mestima: Opatovac, Mohovo, Lovaš, Tovarnik i Ilinci. Pešadija, artiljerija i tenkovi obeležavaju svoja mesta nalaženja serijom zelenih raketi od 3 - 5 komada u pravcu neprijatelja"! 202 ' Devetog aprila, kada je doneta direktiva Generalštaba J A , 42. vazduhoplovna divizija nije dejstvovala, dok su lovci 11. vazduhoplovne divizije izviđali neprijatelja, a sovjetske posade bombardovale j mitraljirale ciljeve u širom rejonu: Vinkovci - Striživojna - Brčko - Županja i železničku stanicu Gunja. Izviđanje je vršeno od 06.40, počev od železničke stanice Vinkovci, preko komunikacija Županja - Gunja i Tovarnik - Osijek, do železničke stanice u Doboju. Iz svih tih mesta dejstvovala je neprijateljeva protivavionska artiljerija. U okviru vazduhoplovne podrške u pripremama jedinica 3. i 1. armije za proboj sremskog fronta, 42. vazduhoplovna divizija je 10. i 11. aprila izvršila ukupno 41 borbeni zadatak, od čega 421. vazduhoplovni puk - deset; 422. puk - 12, a 423. - 19 zadataka. Desetog aprila posade 421. vazduhoplovnog puka napale su koncentraciju neprijateljeve žive sile i tehnike na železničkoj stanici Gunja. U grupi kuća istočno od železničke stanice jurišnici su bombardovali jednu četu pešadije, ometani od L P A A , koja se nalazila severno. Na istočnoj ivici šume bila su dobro ukopana tri tenka. Napad je izveden u dve grupe, obe trojke u sastavu: Utornik (Sibinović) sa pratiocima Hadžiomerović (Vuković) i Dunjko (Tomin), koji su poleteli u 17.30 i Piperin (Čolanović) sa pratiocima: Udovički (Pivko) i Nešić (Đukić), koji su poleteli u 17,50 časova. U tih šest borbenih zadataka uništeno je tri automobila, troja kola, ubijeno oko 20 vojnika, izazvane četiri eksplozije i osam velikih požara. 200)
Iz zapovesti Štaba 3. armije od 10. aprila 1945. potčinjenim jedinicama za forsiranje Drave i Dunava noću 11/12. aprila; Zbornik N O R . tom, XI, knj. 2, dok. 38. Iz Plana sadejstva kopnene vojske i avijacije Štaba 1. armije i Štaba G V D , od 9.
a rila z a in-n P 202)
proboj sremskog fronta; Op. cit., tom X, knj. 2, dok. 125. Op. cit., dok. 126.
129
Posade 422. vazduhoplovnog puka su, takode, dejstvovale 10. aprila i izvršile ukupno 12 borbenih zadataka u okviru četiri grupe, dejstvujući po železničkoj stanici u Slavonskom Brodu (prva, vođa odeljenja Radanov, pratioci Gvozdenović, Vilić i Ajdič); železničkom mostu u Brčkom (druga grupa, vođa para Smolić, pratilac Miljuš) i po železničkoj stanici Gunja i ciljevima u njenoj neposrednoj blizini (treća i četvrta grupa; vođa odeljenja Godec u četvrtoj grupi, sa pratiocima Košutnik, Popović i Georgijevski). Po železničkoj stanici Gunja dejstvovale su 10. aprila i posada 423. vazduhoplovnog puka. Šest borbenih zadataka izvršeno je, takođe, u dve formacije od po tri 11-2, koje su predvodili piloti Marinović i Kavić. Prva trojka zadatak je izvršila od 17.21 do 18.21, a druga od 17.45 do 18.55 časova. Borbeni učinak nije bio veliki, a prilikom povratka dve posade su izgubile orijentaciju i pošto su se priključile drugim grupama, sletele ne na matični, već na novosadski, odnosno zemunski aerodrom. Idućeg dana, 11. aprila, dejstvovale su samo posade iz 421. i 423. vazduhoplovnog puka. Kapetan Božo Iličić je, 11. aprila, predvodio odeljenje 11-2 iz 421. vazduhoplovnog puka, koje je dejstvovalo po komunikaciji kod Našica i kod Osijeka. Uprkos jakoj vatri, posade su uspele da neutrališu bateriju P A A a, osim toga, uspešno su dejstvovale i po drugim ciljevima. Isto tako efikasne su bile i posade 423. vazduhoplovnog puka koje su 11. aprila izvršile, do tada, maksimalni broj borbenih zadataka, ukupno 13: „11 april 1945. 11.52 - 12.55; Rožman vođa, pratioci Vujin, Gojković i Nikolić; izviđanje i dejstvo u rejonu s. Bošnjaci; rezultat: uništeno 6 kola, 10 kuća i prouzrokovano 10 požara. 12.15 - 13.25; Popov vođa, pratioci Vulić i Bedenik; izviđanje i bombardovanje komunikacija Županja - Bošnjaci i Županja - Orašje. Rezultat: uništeno 2 automobila, 1 kola i 3 kuće, prouzrokovano 3 požara. 18.55 - 19.40; Kavić vođa, pratioci Marinović, Šeljuga i Sever; bombardovanje i mitraljiranje s. Đakovo. Uništena 1 kuća i 4 železnička vagona. 19.00-20.00; Rožman vođa, pratioci Vulić, Zlatić; bombardovanje i mitrjaljiranje u reonu Valpovo - Vladimorovci. Uništeno 2 kamiona, 14 kuća i izazvano 6 požara"! 203 ' Posade su te zadatke izvršile pri dobroj vidljivosti, ali i pod preciznom vatrom P A A , od koje je, naročito Popov, dobio nekoliko direktnih pogodaka što je uticalo na bezbedan povratak i sletanje na aerodrom. „Pri povratku sa zadatka pilot Popov se prinudno spustio 300 metara južno od aerodroma sa uvučenim stajnim trapom. Za vreme 203)
Iz dnevnika borbenih letova 423. vazduhoplovnog puka; Arhiv Muzeja jugoslovenskog vazduhoplovstva, ul. knj. 1417.
130
letenja na zadatak pilotu Kavicu je prekidao motor, tako da je grupa koju je on vodio bombardovala pomoćni cilj Dalj, a prilikom povratka na aerodrom Kavić je odrulao mašinu u baru na južnoj strani aerodroma. Pilot je lakše povređen"! 204) Dejstva 10. aprila predstavljaju poslednje zadatke vazduhoplovne podrške jedinicama 2. armije u borbama za oslobođenje istočne Bosne. 0 dejstvima tog dana komandant 1. armije je zapisao o dragocenoj pomoći koju im je pružila avijacija: „U vremenu prelaza naše vojske preko r. Sava, severno od Brčkog, naša avijacija je u rejonu Gunja i na želj. stanici Gunja radila veoma dobro tako da je dezorganizovala protivničku odbranu i olakšala prelaz preko r. Save našoj vojsci"! 2051 Osim 42. vazduhoplovne divizije, i jugoslovenski pukovi 11. divizije, kao i sovjetske posade, dan uoči proboja sremskog fronta su u neposrednoj vazduhoplovnoj pripremi tukli ciljeve u širem rejonu Vukovar - Osijek - Valpovo - Donji Miholjac - Vinkovci - Brod Županja. Težište borbenih dejstava lovački pukovi 11. vazduhoplovne divizije usmerili su na izviđanje, koje je sa prekidima trajalo od 06.35 do 13.40 časova. Tim izviđanjem, a isto tako i u vreme borbenih letova jurišne avijacije, osmatrane su komunikacije, a posebno železničke stanice, kao 1 vatreni položaji P A A i zemaljske artiljerije.
Neposredna
borbena podrška proboja
U toku noći 10/11. aprila jedinice 1. armije zauzele su s. Drenovci, Gunju i Rajevo Selo, nastavljajući prodor u pravcu s. Bošnjaci. Prema planu Štaba 1. armije artiljerijska priprema proboja sremskog fronta predviđena je za 12. april u 04.45 časova u trajanju od 15 minuta, s tim što će poslednja tri minuta predstavljati artiljerijski prepad. Tačno u 05.00 časova naređeno je da pešadija izvrši juriš i da zajedno sa tenkovima učini proboj linija koje drži neprijatelj: „Za vrijeme artiljerijske pripreme dejstvovaće naša avijacija i tući će Mohovo, Lovaš, Tovarnik, Ilince, i dr. mjesta u bližoj pozadini"! 2(lft) Noću 11/12. aprila Štab 3. armije je naredio potčinjenim jedinicama da forsiraju Dravu i Dunav, te je u obaveštenju načelnika Štaba 3. armije Štabu Grupe vazduhoplovnih divizija navedeno vreme 23.00 časova 11. aprila kao početak napada jedinica armije. U vezi sa zahtevom za dejstva avijacije na frontu 3. armije, ovaj štab je zahtevao: „12. IV do zore izvideti južnu obalu reke Drave u rejonu Osijek - Valpovo - D. Miholjac - Našice i Osijek - Đakovo - Vukovar, pružiti 204> 205) 2061
Iz operativnog izveštaja 423. puka za 10. april 1945; A O S , k. 1466, br. reg. 19/9. Telefonska poruka general-lajtanta Peke Dapčevića 10. aprila; A O S , k. 21 A, br. reg. 5-2. Zbornik N O R , tom XI, knj. 1, dok. 51.
131
podršku nastupanju naših trupa u b o r b a m a za mostobrane na reci Drava. Naročito osmatrati rejon Donji Miholjac - Osijek i komunikacije: s. Bizovac - s. Ladimirovci - s. Marjančici - s. Valpovačka Gorica Vinogradci - Marinci tući u tom rejonu neprijatelja od zore pa do 12.00 časova. Jedan deo snaga odvojiti za saradnju sa suvozemnim trupama i za uništavanje, u prvom redu, neprijateljske artiljerije. U toku 12. o.m. naše trupe neće vršiti prebacivanje motorizovanih jedinica na južnu obalu r. D r a v e , stoga 12. o.m. tući svu motorizaciju koja bude osmotrena na južnoj obali r. Drave. Naše trupe označavaće liniju fronta belim čaršavima. Na ostalim otsecima fronta (I i II armije) naše trupe obeležavaće zauzete položaje serijom zelenih raketa ispaljenih u pravcu protivnika, a tenkovi imaće kupole isfarbane belom bojom"! 2 0 7 ' Precizirajući svoje zadatke pri forsiranju Drave, Štab 16. udarne divizije 3. armije je u napomeni zapovesti istakao dejstva avijacije. „Od ranog jutra 12. o.m. avijacija izviđače prostoriju Osijek, Valpovo, D. Miholjac, Našice, Osijek, Đ a k o v o , Vukovar, sprečavajući svojim dejstvom neprijateljske pokrete ka našim mostobranima, sadejstvujući i neposredno pomažući rad naših jedinica na zemlji. Znaci za održavanje veza između trupa na zemlji i aviona: bela platna, koja će postavljati pešadija pri pojavi aviona na prednoj liniji svog rasporeda" !208) Štab G r u p e vazduhoplovnih divizija je uoči proboja sremskog fronta dostavio raspored ciljeva koje vazduhoplovni pukovi 42. i 11. divizije treba da tuku 12. aprila, na dan proboja. T a k o je 42. vazduhoplovnoj diviziji naređeno da dejstvuje (ilustracija 5): - 421. vazduhoplovni puk: 1. udar: ciljevi br. 14 - Ladimirovci, Bizovac i Satnica; i br. 15 Marijanci, Vinogradci, G ö r n a i Bocanjevci; 2. udar: cilj br. 17 - Našice; - 422. vazduhoplovni puk: 1. udar: ciljevi br. 6 - Čakovci i br. 7 - Ilača i Šidski Banovci; 2. udar: cilj br. 8 - Nijemci i br. 10 - Oriolik, i - 423. vazduhoplovni puk: 1. udar: cilj br. 1 - Mohovo; br 2 - Lovaš; br. 3 - Tovarnik i br. 4. - Ilinci, i 2. udar: cilj br. 5 - Sotin; br. 6 - Čakovci i br. 7 - Ilača i Šidski Banovci. Pukovima 11. vazduhoplovne divizije (111, 112. i 113) takođe je naređeno da izvrše udar po istim ciljevima, zavisno od rasporeda i početka dejstava. 21171 1
Iz obaveštenja načelnika Štaba 3. armije Štabu G V D o zadacima avijacije na frontu 3. armije u toku 11. i 12. aprila 1945; AOS, k. 1450, br. reg. 10/48-4. Iz zapovesti Štaba 16. udarne divizije od 11. aprila 1945. potčinjenim jedinicama za forsiranje Drave; Zbornik N O R , tom XI, knj. 3, dok. 40.
132
Raspored ciljeva 421, 422. i 423. vazduhoplovnog puka i linija fronta 12. aprila 1945. U napomeni rasporeda ciljeva koje treba tući 12. aprila naznačeno je da će se vreme udara narediti n a k n a d n o , kao i znaci za raspoznavanje prve linije, koji glase: „'Mi smo naše trupe' na sektoru I armije oznavačaće se snopom zelenih raketi u pravcu neprijatelja, a na sektoru III armije belim platnima (čaršavima). Naši tenkovi imaće belu boju na kupolama"! 2 0 9 ' Južna avio-grupa je, 11. aprila u 23.00 časova, u vezi sa opštim zadacima 42. vazduhoplovne divizije, odnosno G V D , dobila sledeće naređenje: „Štabovima 422. i 112. vazd. puka i 910 BAS-a 1) 12.4.45. g. dovesti u borbenu gotovost do 06.40 časova sav sposobni borbeni i materijalni sastav. 2) Prvi udar jurišnim avionima po ciljevima naneti 12.4.45 u vremenu od 07.30 - 07.40 č. 3) Prvi udar lovcima po ciljevima, naneti 12.4.45. u vremenu od 07.45 - 07.50 č. 4) Naprezanje borbenog rada biće 12.4.45. po 4 uzleta na jedan ispravan avion. 2091
Op. cit., tom X, knj. 2, dok. 134.
133
5) Štab 910. B A S obezbediće rad 422. i 112. vazd. puka za 12.4.45. gorivom, mazivom i municijom, računajući po 4 uzleta na jedan ispravan avion" ! 210) Do proboja sremskog fronta posade 42. vazduhoplovne divizije već su stekle određena borbena iskustva jer su izvršile 435 borbenih letova i ostvarile nalet od 530, 42 časova: Borbeni letovi
Nalet u časovima
421.p 422. p 423. p
176 139 120
206,13 165,01 159,29
42.d
435
530,43
U proteklom periodu 42. vazduhoplovna divizija imala je tri udesa, koji su se završili katastrofom-pogibije majora Milana Malnarića, k o m a n d a n t a 423. vazduhoplovnog puka i strelca Stevana A b r a h a m a ; pilota starijeg vodnika A n t o n a Jakopića i strelca Ivana Perišića, iz 422. puka, i pilota, takođe starijeg vodnika, Sime Mihajlovića i strelca Miodraga Damjanovića. Za proboj sremskog fronta, pri čemu je planirano da 42. vazduhoplovna divizija, odnosno njeni pukovi izvrše po dva udara, prethodila je kompletna priprema letačkog i vazduhoplovnotehničkog osoblja. Već u vazduhoplovnoj pripremi operacije 10. i 11. aprila, funkcionisalo je sadejstvo sa jedinicama 1. i 3. armije, kod kojih su se nalazili vazduhoplovni oficiri za vezu. Sadejstvo je bilo ostvareno i praćenjem dinamike boja, prilikom čega su avijaciji javljane sve nastale p r o m e n e na bojištu. Neposredne pripreme za proboj sremskog fronta, pored već iznetih, obuhvatale su: (1) prebaziranje vazduhoplovnih pukova i bataljona aerodromske službe, (2) pripreme pilota i strelaca, (3) pripreme tehničkog i pozadinskog osoblja, i (4) pripreme i rad štabova divizije i vazduhoplovnih pukova. Prebaziranje vazduhoplovnih pukova izvršeno je krajem marta i oni su bazirali: 421. - na aerodromu Sombor (Kupusina); 422. u Klenku, a 423. u Bačkom Brestovcu. Štab 42. vazduhoplovne divizije je 28. marta iz Novog Sada prešao u Prigrevicu Sv. Ivan. Pripreme letačkog osoblja - pilota i strelaca, sastojale su se posebno u izučavanju rejona dejstva i rejona aerodroma baziranja i alternativnih a e r o d r o m a , zatim linije fronta, a posebno karakteristika ciljeva po kojima treba dejstvovati. Za neposredne zadatke u 42. diviziji je, uoči proboja, bilo 79 pilota, od čega u 421. puku - 31; u 422. - 23 i u 423. p u k u - 25 pilota. 210)
Naređenje sovjetskog vazduhoplovnog instruktora od 11. aprila 1945. štabovima 422. i 112. vazduhoplovnog puka i 910. bataljona aerodromske službe za borbena dejstva na dan 12. aprila; Op. cit., dok. 132.
134
Priprema tehničkog osoblja bila je usmerena na održavanje ispravnosti aviona za tekuća dejstva, a posebno za proboj. U 42. diviziji bilo je borbeno ispravnih 37 aviona, od čega u 421. puku - deset u 422. 13 i u 423. puku - 14 aviona. Priprema štabova se odvijala u kratkom vremenskom roku, s obzirom da je pukovima raspored ciljeva dat neposredno pred proboj. Međutim, kako su pukovi već dejstvovali nad većinom ciljeva, to je priprema štabova predstavljala tekuće štapsko-borbene radnje sa težištem na izdavanje zapovesti za 12. april. Izdavanje zapovesti baziralo se i na osnovu zahteva štabova 3. i 1. armije, kao i na osnovu izviđanja ciljeva iz vazduha. Sve je to doprinelo da se stvori približno tačan uvid u stanje i karakteristike neprijateljeve odbrane. Jedinice 1. armije optočele su proboj sremskog fronta prema planu, 12. aprila 1945. artiljerijskom pripremom po prednjem kraju neprijateljeve odbrambene linije u trajanju od 15 minuta, od 04.45 do 05.00 časova. U poslednja tri minuta usledio je artiljerijski prepad, a zatim je pešadija, zajedno sa tenkovima, krenula u juriš, prodirući kroz neprijateljevu odbrambenu liniju. Jedinice 3. armije su, pak, šest časova ranije, noću 11/12. aprila, odnosno u 23.00 časa, ali bez prethodne artiljerijske pripreme, otpočele, jednovremenim prevoženjem čamcima, nasilni prelazak preko Drave i Dunava. Jak neprijateljev otpor, koji ih je dočekao na desnim obalama, savladan je još u toku noći. Tako je glavnina snaga 3. armije iskrcana u rejonu Valpovo, posle čega je energičnim jurišima u žestokim borbama zauzela više mesta. Posade 421. vazduhoplovnog puka dejstvovale su, samo u prvom udaru, po naznačenim ciljevima u rejonima sela Vinogradci, Marijanci i Veliškovci sa prvom petorkom 11-2, kao i rejonima sela Brzovac, Ladimirovci, Satnica i Sv. Đurađ, sa drugom petorkom. Tih deset borbenih zadataka, koliko je puk izvršio toga dana, predstavljali su vatrenu podršku 3. armiji, odnosno jedinicama 16. divizije, koja je forsirala reku Dravu kod Gatskog Rida. Borci ove divizije su pred mrak 12. aprila na juriš zauzeli Belišće i Valpovo. Zbog vatrene podrške i ostalim dvema divizijama 3. armije - 36. i 51. - posade 421. vazduhoplovnog puka nisu upućene da izvrše drugi udar po ciljevima u Našicama, s obzirom da su jedinice te divizije, koje su forsirale Dravu kod Narda, odnosno Dunav kod Dalja, izvodile dalje svoje napadne akcije. Prema izveštaju jugoslovenskih i sovjetskih posada 421. vazduhoplovni puk je, pružajući vatrenu podršku jedinicama 3. armije, u toku 12. aprila uništio ili oštetio: pet automobila, jedanaest kola, pet topova, pri čemu je poginulo oko 35 neprijateljevih vojnika. Tom prilikom je izazvano 15 požara i tri eksplozije i neutralisane su dve baterije P A A i tri baterije poljske artiljerije. Prilikom izvršavanja jurišnih zadataka posade su osmatrale i pokrete neprijatelja:
135
„Na zapadnom delu sela Veliškovci jedna baterija poljske artiljerije; u selu Marjanovci jedna baterija P A A do voda pešadije i 10 kola; s. Bačanjevci - 5 automobila, 4 kola, vod pešadije, na severozapadnom delu sela baterija PAArt. U Valpovu četa pešadije i 10 automobila, jedna baterija P A A r t . U zapadnom delu Sv. Đurađ deset automobila i oko četa pešadije"! 211 ' Vreme je tokom izvršavanja zadatka bilo oblačno, donja baza oblaka na 2500 metara, a vidljivost 5-10 kilometara. O dejstvima 421. vazduhoplovnog puka Štab 3. armije je istakao da je naša avijacija, već od ranog jutra 12. aprila, veoma uspešno bombardovala neprijateljeva uporišta Nard - Valpovo - Belišće, odnosno i druge ciljeve u njihovim širim rejonima: „Kasnije, u toku celog dana, intenzivno sarađuje sa našim trupama na zemlji, pružajući snažnu potporu našoj pešadiji pri zauzimanju uporno branjenih naseljenih mesta"! 212 ' Posle uspešnog dejstva avijacije po ciljevima br. 14. i 15; koja je neutralisala glavne odbrambene tačke, jedinice 16. divizije zauzele su tokom idućeg dana sela Bocanjevce, Marjančace, Ladimirovce i Satnicu i vodile borbu za Bizovac. Prvu petorku vodio je pilot Piperin, a drugu pilot Utornik. Ostali pratioci bile su jugoslovenske posade 421. puka. U toku 12. aprila posade 422. puka izvršile su 19 borbenih zadataka. Dejstva su izvršena u okviru pet grupa, od kojih je prva dejstvovala po objektima u Ilači i Šidskim Banovcima (ciljevi br. 7. i 6). Prva grupa, sastava osam aviona 11-2, poletela je u 07.05 časova, a nad ciljevima u Ilači i Šidskim Banovcima dejstvovala je 15 minuta (od 07.25 - 07.40). Druga grupa 422. vazduhoplovnog puka, sedmorka, u sastavu: Godec vođa (Kandić) i pratioci - Mihevc (Matković), Košutnik (Popović), Smolić (M. Stanojević), Popović (Matković M.), Cucić (Krbavac) i Princip (Orsini) poletela je deset minuta kasnije i nad ciljem br. 6 Čakovci, napala neprijateljeve objekte. Treća grupa je dejstvovala po objektima u Negoslavcima, a četvrta grupa - šestorka, koju je vodio Amidžić sa jugoslovenskim pilotima i strelcima, poletela je u 10.15 časova. Ta grupa se nad ciljem zadržala samo deset minuta, s obzirom da po komunikacijama nije bilo ciljeva. To je, zapravo, bio planirani drugi udar 422. puka po Ilači i Šidskim Banovcima. Peta grupa, takođe šestorka, u kojoj je kao pratilac leteo Košutnik sa Stefanovićem, nije bila upućena na ciljeve br. 8 (Nijemci) i 10 (Oriolik), već je tukla cilj br. 5 - Sotin, koji, međutim, nije bio cilj određen za 422. vazduhoplovni puk. 211)
Iz ratnog izveštaja br. 101. Štaba 421. vazduhoplovnog puka za 12. april 1945; A O S , k. 1466/1, br. reg. 1/76-9. ' Iz izveštaja Štaba 3. armije o dejstvima od 11 - 16. aprila 1945; Zbornik N O R , tom XI, knj. 3, dok. 54.
136
Zahvaljujući neposrednoj vatrenoj podršci avijacije, odnosno 422. vazduhoplovnog puka, koji je potpomagao jedinice 1. armije, jedinice 1. proleterske divizije nastavile su tokom dana brz prodor i glavninom snaga napale Sotin. Tim mestom, koje je iz vazduha peta grupa tukla od 13.15 do 13.40, 1. proleterska je ovladala neposredno po prestanku dejstva iz vazduha i posle uspešnog gonjenja neprijatelja oslobodila je Vukovar. Do noći 12. aprila, 1. proleterska divizija izbila je na liniju: Vukovar - Vinkovci, a o dejstvu avijacije je zapisano: „Naša avijacija bila je veoma aktivna i veoma uspešno izvršila svoj zadatak"! 213 ' S obzirom da je po ciljevima u Ilači i Šidskim Banovcima od strane 422. vazduhoplova dejstvovano, kako u planiranom prvom, tako i planiranom drugom udaru, to su jedinice 21. i 48. divizije 1. armije posle upornih borbi i do sutona zauzele ta dva mesta, a tokom dana uspešno napredovale i zauzele Lovaš, Mikluševce, Negoslavce i druga mesta. Ilaču i Šidske Banovce (cilj br. 7) 422. vazduhoplovni puk napadao je u prvom udaru 15, a u drugom udaru 10 minuta. O tim dejstvima i podršci iz vazduha zapisano je: „U toku celog dana 12. aprila avijacija je potpomagala nadiranje naših jedinica"! 214 ' Neposrednu vatrenu podršku jedinicama 1. armije, pružao je kako 422. tako i 423. puk tokom 12. aprila, izvršivši najveći broj borbenih zadataka - ukupno 25. Dejstva po ciljevima označenim za prvi i drugi udar, ali i po drugim, za koje je tražena izmena tokom odvijanja dinamike boja, izvršen je u devet grupa, odnosno u sedam trojki i dva para. Sve te formacije vodili su naši piloti, sa našim pratiocima. Zbog zadataka koji su bili postavljeni jedinicama 1. armije, posade 423. vazduhoplovnog puka su, takođe, tri puta dejstvovale nad Ilačom i Šidskim Banovcima - u prvom udaru (koji nije bio planiran) u okviru treće grupe, koju je vodio pilot Popov, od 12.27 do 12.37, i još dva puta u drugom udaru, u okviru pete i šeste grupe (vođe Marinović, odnosno Vulić) od 15.00 do 15.05 i od 15.30 do 15.40 minuta. Od planiranih ciljeva 1, 2, 3. i 4. - Mohovo, Lovaš, Tovarnik i Ilinci, posade 423. vazduhoplovnog puka su dejstvovale samo po Tovarniku. u okviru sedme grupe, vođa para Vujin, ali su zato objekti napada bili i Vinkovci - Striživojna i Vinkovci - Mikanovci, u okviru prve i druge grupe, koje su poletele u 10.05, odnosno u 10.07 časova, a isto tako i Vukovar. Komunikaciju Vinkovci - Striživojna i objekte u mestima 423. vazduhoplovni puk je napadao još jednom, od 18.30 do 18.40 časova. Od svih posada 423. puka koje su izvršavale zadatke u okviru devet grupa, prikupljeni su dragoceni podaci izviđanja: Istočno od želj. 2131 214)
Iz operacijskog dnevnika Štaba 1. proleterske divizije; Zbornik N O R , tom XI, knj. 1, dok. 421. Iz operacijskog dnevnika Štaba 21. divizije; Op. cit., dok. 454.
137
stanice Mikanovci jedna kompozicija do 12 vagona. Na pruzi zapadno od s. Mikanovaca prema s. Striživojna kompozicija od 18 vagona. Vukovar - Sotin - Šidski Banovci - Lovaš i Sotin u plamenu. Aerodrom Vukovar preoran. Severno i severoistočno od s. Ilače u rovovima mnogo neprijateljske žive sile, a na putu Ilača - Tovarnik 10 kamiona. Jugozapadno od Sotina vidi se požar (Sotin zauzet). U Šidskim Banovcima 7 do 8 kamiona i do 20 kola sa zapregom. Između Šidskih Banovaca i Ilače na pruzi do 10 vagona. Od Sidskih Banovaca prema Orioliku neprijateljska kolona. Zapadno od s. Ilače 4 km zapaljeno 5 kamiona. Neprijateljska kolona od oko 300 kola sa zapregom u nastupanju na putu iz Tovarnika. Na putu za Mikanovce, između pruge i puta, oko 12 automobila i 12 seljačkih kola. Na južnoj strani Vukovara rovovi puni žive sile. Južno od Oriolika neprijatelj u rovovima. Dejstvo nepr. PA odbrane: na stanici Mikanovci i severno od Mikanovaca laka neprijateljska P A A u dejstvu. Nad Vukovarom pojavila su se dva neprijateljska „foke vulfa" FW-190"! 2 1 5 ' Još u toku dejstva, dok su se pojedine formacije aviona nalazile u vazduhu, ili neposredno pre poletanja, Štabu Grupe vazduhoplovnih divizija dostavljen je niz depeša, koje su zahtevale izmenu ciljeva i radi neposredne intervencije na pojedinim delovima fronta. Tako je, na primer. Štab 1. armije, koji je pratio napredovanje svojih jedinica, tražio hitnu intervenciju u tri maha: u 09.25, zatim u 09.55 i u 14.40 časova: „Što pre naneti udar po mestima: Oriolik, Negoslavci, Vukovar. Kao glavne ciljeve računati prva dva mesta. Nad pojedinim ciljevima raditi najmanje 30 minuta. Obratiti pažnju, jer naši tenkovi kreću napred"! ' „Naneti masovan udar na Ilaču, Šidske Banovce, Tovarnik i Sotin, gde ima neprijateljske artiljerije". 217 ' „Avijacija treba danas da tuče Bošnjake, Županju i komunikaciju Županja - Crena - Vinkovci"! 218 ' Pored neposredne vatrene podrške, koju je 42. vazduhoplovna divizija pružala jedinicama 3. i 1. armije, i 2. armija je, u duhu „Direktive Generalštaba JA o prelasku u opštu ofanzivu za oslobođenje zemlje" imala delokrug svojih zadataka. Posle uspešnih borbi koje su vodile u istočnoj Bosni, 25. i 45. divizija 2. armije bile su zaustavljene od neprijatelja, koji se užurbano izvlačio dolinom Bosne. Zato je Stab 2. armije zahtevao intervenciju avijacije: „Pored javljenih ciljeva 12.4. 45. treba tući komunikaciju desnom obalom Bosne od Maglaja do ušća Paklenice (Đukanova meh). Noćas, 215) Iz operativnog izveštaja Štaba 423. vazduhoplovnog puka za 12. april 1945; A O S , k. , l
od 20.00 desnom obalom Bosne od Maglaja za Doboj prolazi oko 300 neprijateljskih motornih vozila i jaka kolona pešadije sa artiljerijom"! 219 ' Avijacija, međutim, nije bila upućena na te ciljeve, s obzirom da je morala da izvrši zadatak postavljen u vatrenoj podršci 3. i 1. armije. Masovnim udarom avijacije sovjetske i naše posade izvršile su ukupno 250 borbenih zadataka što predstavlja do sada najveći broj avio-poletanja u toku jednog dana. „Prvi zadatak naša avijacija je izvršila masovnim udarom, kojim je vazduhoplovstvo uspelo da neprijatelja dezorganizuje u njegovoj planskoj odbrani i omogući našim trupama lakši proboj i prodiranje u neprijateljevu dubinu položaja. Za drugi zadatak avijacija je upotrebila drugi udar, tako da je neprijateljevim rezervama bio u velikoj meri onemogućen pokret ka prednjem kraju u cilju odbacivanja naših trupa i slamanja njihove ofanzive. Drugi udar izvršen je dva časa kasnije, za ciljeve koji su još davali otpor, a koji su bili određeni za drugi udar, a delimično i za ciljeve u rejonu: Donji Miholjac, Našice, Bizovac, Osijek, Vinkovci, Striživojna, koje su otkrili naši izviđači u toku prepodneva. U većini slučaja to su bile neprijateljeve rezerve u pokretu ka frontu u vozovima, na automobilima i peške"! 220 '
Rezultati borbenih dejstava Snažnim frontalnim napadom 1. armije u rejonu Mohovo - Tovarnik - Ilinci, sa udarom kod Brčkog i sjajnim obuhvatnim manevrom 3. armije, koja je forsirala reke Dravu i Dunav u rejonu severno od Valpova i istočno od Osijeka, naše su jedinice slomile neprijateljev odbrambeni sistem, ozbiljno ugrozile levi bok njegovih snaga i prisilile ga na ubrzano i u neredu povlačenje prema zapadu. „Odsudnu ulogu u ovim operacijama odigralo je vazduhoplovstvo, koje je u prvim danima operacije, kada je trebalo slomiti neprijateljev odbrambeni sistem i dezorganizovati povezanost i rad njegovih jedinica, dejstvovalo neprekidno u punom sastavu dveju vazduhoplovnih divizija duž cele linije fronta i u pozadini protivnika"! 221 ' To je ocena dejstava avijacije od strane štaba Grupe vazduhoplovnih divizija. Štab 42. vazduhoplovne divizije takođe pozitivno ocenjuje rad svojih pukova: „Jurišna divizija je pomogla opštu ofanzivu pred frontom naših armija, tukući neprijateljsku živu silu, rezerve, artiljeriju, P A A artiljeriju, komunikacije, saobraćajna sredstva u rejonima Osijek, Valpovo,
'
Depeša od 14.00 časova, Op. cit., br. reg. 95/3. Iz članka „Vazduhoplovne divizije u proboju sremskog fronta" autora pukovnika Arsenija Bolievića i majora Milana Damjanovića, „Vazduhoplovni glasnik" br. 3/1948. Iz izveštaja Štaba Grupe vazduhoplovnih divizija Štabu Vazduhoplovstva JA o radu izviđačko-obaveštajne aktivnosti u aprilu 1945, Zbornik N O R , tom X, knj. 2, dok. 178.
139
Donji Miholjac, Vukovar, Vinkovci, Brčko, Brod, Đ a k o v o , uopšte uzevši u zahvatu nastupajućih pravaca naših armija"! 2 2 2 ' Poruka primljena telefonom od načelnika Štaba 1. armije 12. aprila 1945. oko 17.00 časova, najbolje ilustruje uspeh koji su ostvarile jedinice kopnene vojske, neposredno podržane od avijacije: „12. IV 1945. god. u vremenu proboja sremskog fronta oko 100 naših aviona paralizovalo je protivničku odbranu na sektoru: Mohovo - Lovaš - Tovarnik - Ilinci i Lipovac"! 2 2 3 ' Za rezultate ostvarene u proboju sremskog fronta G r u p a vazduhoplovnih divizija istaknuta je u „Pohvalnoj naredbi Vrhovnog komandanta J A " od 14. aprila 1945, u kojoj, između ostalog, za vazduhoplovne jedinice stoji: „Izvanrednu pomoć trupama na zemlji pružila je naša avijacija svojim odličnim sadejstvom u toku celog trajanja operacija"! 2 2 4 ' U toku izvršavanja borbenih zadataka ispravnost borbenih aviona postala je veoma kritična: „Naše vazduhoplovne divizije „grupe Vitruk" usled gubitaka i rashoda materijala u stalnim b o r b a m a ostale su na oko 30 procenata upotrebljivih aviona od svog formacijskog stanja. N e o p h o d n o je potrebno da se isporuka aviona, motora, rezervnih delova i sveg tehničkog materijala, prema dostavljenim trebovanjima za ove divizije, što pre uputi. Bez ovog materijala ove divizije će biti skoro onesposobljene za dalje operacije"! 2 2 5 ' Izvanredne uspehe u proboju sremskog fronta 42. vazduhoplovna divizija je postigla sa: 79 pilota i 37 ispravnih aviona koji su učestvovali u borbenim akcijama. U k u p n o je izvršeno 54 borbena zadatka i ostvaren nalet od 53.31 čas, ili po pukovima: pilota
aviona
letova
nalet
421.p 422. p 423. p
31 23 25
10 13 14
10 19 25
10.10 20.48 23.33
42.d
79
37
54
54.31
U vreme izvođenja vatrene podrške, 12. aprila, 42. divizija je po formaciji trebala da ima 120 aviona. U m e s t o toga, od 76 - koliko ih je bilo - samo je 37 aviona bilo ispravno. Piloti su bili b o r b e n o osposobljeni za izvršavanje složenih zadataka što pokazuje intenzivno naprezanje u toku jednog dana. Nekoliko komandira eskadrila iz svih pukova, kao i pojedini piloti, izvršili su i po dva b o r b e n a zadatka. Iz operativnog izveštaja Štaba G V D za april 1945, Op. cit., dok. 179. " A O S , k. 21 A , br. reg. 5-2. ^ Op. cit., k. 292, br. reg. 9-1/3. Iz obaveštenja zastupnika vrhovnog komandanta JA upućenog 12. aprila 1945. u kome se vrhovni komandant J A , koji se tada nalazio u Moskvi, obaveštava da su oslobođena neka mesta u zemlji; A O S , k. 17 A, br. reg. 3-3.
140
U toku 12. aprila uništeno je, odnosno onesposobljeno: Automobila Kola Topova Živa sila Požara Eksplozija Baterija PAA Baterija poljeske artiljerije Kuća Skladišta Vagona
422. p
421.p 5 11 1 35 15 3 2 3
-
2 -
-
30 11 -
-
-
-
4 -
1
95
-
-
423. p 15 14
—
13 2 9
svega 20 27 1 160 26 3 2 3 17 2 10
Borbeni učinak najveći je kod posada 423. vazduhoplovnog puka, koje su i izvršile najveći broj borbenih zadataka (25), a zatim slede posade 421. puka, koje su, međutim, izvršile upola borbenih zadataka u odnosu na 422. vazduhoplovni puk. Posade 423. vazduhoplovnog puka, koje su i izvršile najveći broj borbenih zadataka (25), a zatim slede posade 421. puka, koje su, međutim, izvršile upola borbenih zadataka u odnosu na 422. vazduhoplovni puk. Posade 423. vazduhoplovnog puka su ubile skoro dve trećine od ukupno uništene neprijateljeve žive sile. To su, ujedno, i brojno najveći borbeni rezultati. Iako su naše posade tokom osmatranja iz vazduha otkrile izvestan broj tenkova, ali koji su bili branjeni i jakom artiljerijskom vatrom, ni jedan pilot u toku 12. aprila, a takođe i tokom ranijih letova, nije bio u prilici da ih onesposobi, ili uništi. T o k o m 12. aprila 1945. vazduhoplovni pukovi 42. divizije utrošili su sledeću količinu avio-bombi, raketnih zrna, topovskih granata i mitraljeske municije: Kalibar Avio-bombe
Raketna zrna Granate Mitralj. municija
FAB 100 FAB 50 AO 25 AO 10 AO 8 AO 6,5 AO 2,5 RS 82 RS 132 VJA 23 UBS 12,7 ŠKAS 7,62
421.p
116
422. p
183 15 205
22 2230 45 3350
34 5 4544 280 4760
423. p
Ukupno
16 11 140 40 8
16 11 439 55 8 205 480
480 23 4510 4380
79 5 11.284 325 12.490
141
S obzirom na broj izvršenih borbenih zadataka, posade 423. vazduhoplovnog puka imale su najveće borbene komplete. Raketna zrna RS, kalibra 132 mm, u malom broju, ispalio je 422. vazduhoplovni puk. Od topovskih granata korišćena je samo municija za top VJA kalibra 23 mm, dok se top ŠVAK, kalibra 20 mm, nije koristio. Bojevi kompleti bili su saobrazno ciljevima, odnosno pripremani su, uglavnom, za napad po neprijateljevoj živoj sili.
142
I
Gonjenje neprijateljevih snaga
S
nage Jugoslovenske armije uspešnim dejstvima probile su sremski front, koji je bio uspostavljen još u januaru 1945, a neposredno zatim nastavile gonjenje razbijenih neprijateljevih snaga ka severozapadnim granicama naše zemlje. Naše jedinice uspele su da osujete namere neprijatelja koji je pripremio odbranu Vinkovaca, čime je hteo da onemogući dalje nastupanje 1. armije i istovremeno stvori dovoljno vremena da izvuče svoju 22. pešadijsku diviziju, koja se tada nalazila u rejonu Županje. U toku borbi 13. aprila, dan posle proboja sremskog fronta, jedinice 1. armije su, međutim, uspele da oslobode Vinkovce, a zatim Županju, čime se, u stvari, završava sremska operacija. Trinaestog aprila je i 3. armija, zahvaljujući i dejstvima avijacije, ovladala uporištima u svojoj zoni nastupanja i približila se Osijeku, koji je još bio u rukama nemačke 11. poljske divizije, iz 34. armijskog korpusa. Za sledeća tri dana 3. armija je brzim prodorom u rejon Našica uspela da razdvoji snage 34. armijskog korpusa. U to vreme 2. armija, a posebno Južna operativna grupa divizija nije nastupala tako energično, kao 1. i 3. armija, s obzirom da su snage nemačkog 21. armijskog korpusa pružile energičan otpor, dok su kvislinške jedinice omogućavale njihovo izvlačenje dolinom Bosne na sever. Na osnovu smernica „Direktive Generalštaba JA o prelasku u opštu ofanzivu za oslobođenje zemlje", 3. armiji je naređeno da dalje nastupa kroz Podravinu, pravcem ka Virovitici; 1. armiji opštim pravcem Vinkovci - Brod, a 2. armiji - desnom obalom Save, ka donjem toku Une. U daljem nastupanju naših jedinica, odnosno u gonjenju neprijatelja, 42. vazduhoplovna divizija dejstvovala je, u odnosu na vremenske periode, u dva dela: prvi, od 13. do 18. aprila i drugi od 4. do 9. maja. Sovjetske posade su, međutim, u prvom delu dejstava 42. vazduhoplovne divizije, nastavile da izvršavaju borbene zadatke četri dana duže, tj. 19-21. aprila, dok su dejstva u drugom delu bila potpuno u operativnoj, odnosno komandnoj nadležnosti jugoslovenskih štabova.
Borbena dejstva od 13. do 18. aprila Upravo na dan proboja sremskog fronta, 12. aprila, anglo-američke trupe prešle su reku Elbu u Nemačkoj, a dan kasnije, 13. aprila, Crvena armija je ušla u Beč. Uprkos tome nemačka vrhovna komanda je i dalje
143
nameravala da čvrsto drži svoj front, nastojeći da u Jugoslaviji preostale nemačke snage pruže što snažniji otpor kako bi time dobila na vremenu. Trinaestog aprila, prvog dana dejstava u prvom delu, borbene zadatke izvršavali su samo 421. i 422. vazduhoplovni puk. Posade 421. vazduhoplovnog puka izvršile su samo tri borbena zadatka. To je bila neposredna vatrena podrška 51. divizije 3. armije koja je izvršila nasilan prelaz preko Drave na odseku od ušća rečice Karašice do sela Josipovac. Posle obrazovanja mostobrana 51. divizija je, potpomognuta od avijacije, energično nadirala pravcem Adolfovac - Retfala - Osijek. Ta dejstva bila su planirana na osnovu zahteva Štaba 3. armije, od 13. aprila u 10.15 časova: „U prvom redu hitnosti tući Retfalu i Adolfovac; tući komunikaciju Osijek - Našice, tući prilaze Osijeku i objekte na skici koje smo vam poslali. Kontrolisati po potrebi i tući komunikaciju Donji Miholjac Našice - Osijek - Vukovar"! 2 2 6 ' Petnaest minuta kasnije upućen je novi zahtev: „Uništiti most na Dravi kod Narda"! 2 2 7 ' Avioni 421. vazduhoplovnog puka upravo su se nalazili u vazduhu i piloti su napadali ciljeve u rejonu sela Bizovac, Lecići, Beničanici i Kučanci, ali je težište dejstava ipak bilo u rejonu Adolfovac - Retfala - Osijek. Za zadatak je bilo o d r e đ e n o jedno odeljenje, koje je vodio pilot Iličić, ali se odmah po poletanju, zbog kvara na motorskoj instalaciji, pilot Nikolić vratio na aerodrom. Ipak, trojka je uspela da uništi jedan kamion, dvoja kola, ubije desetak vojnika, izazove dve velike eksplozije, četiri požara i neutrališe bateriju P A A , koja je dejstvovala sa položaja na zapadnoj ivici Osijeka. Posade 422. vazduhoplovnog puka su, međutim, pružale vatrenu podršku jedinicama 1. armije, koje su 13. aprila, težište svojih dejstava usmerili ka Vinkovcima, kao glavnom saobraćajnom čvoru. U toku dana izvršeno je ukupno 14 borbenih zadataka, koji predstavljaju sasređeno dejstvo u rejonu Vinkovci - Komletinci, izvršeno od strane 4 grupe. Drugu grupu, sedmorku aviona 11-2, vodio je pilot Gvozdenović. G r u p a je uspešno dejstvovala u rejonu sela Komletinci, posebno po tek iskopanim rovovima neprijateljske pešadije. Na čelu četvrte grupe leteo je pilot Smolić. Ta grupa ja napadala zapadni deo Vinkovaca, a izviđanjem je osmotreno: „U Vinkovcima do jedne četa pešadije raspoređene po ulicama. Do 20 kola sa zapregom kreću se na zapad, putem za Novo Selo. Južno od Vinkovaca prema selu Rokovcima do 5 kola. U st. Vinkovci 2 voza razbijena i jedna lokomotiva sa pravcem na zapad. U gradu Vinkovcima 226) 2Z7)
Knjiga primljenih depeša od 1, 2. i 3. armije; A O S , k. 1455, br. reg. 7J2-A. Op. cit., br. reg. 2/3-4.
144
do 15 pošara. Do 4 protivavionska mitraljeza tukla sa zapadne strane Vinkovaca. Naši ulaze u istočni deo"! 228) Posade četvrte grupe upravo su dejstvovale iza treće - u kojoj su leteli Amidžić i Bekić - i koja je uspešno dejstvovala po železničkoj stanici u Vinkovcima. Osim navedenog, Vinkovce su branila jaka sredstva neprijateljeve P A O : osam protivavionskih mitraljeza i dve baterije P A A . Vreme za izvršenje zadataka bilo je dobro i, iako su oblaci bili na visini od 500 do 700 metara, horizontalna vidljivost je iznosila do 5 km. Zahvaljujući sadejstvu sa avijacijom, jedinice 1. armije su nastavile da napreduju, goneći neprijatelja ka Slavonskom Brodu. Toga dana su oslobođeni Vinkovci neposredno po prestanku dejstava avijacije, a pred veče i Županja. I jedinice 3. armije su, takođe zahvaljujući podršci iz vazduha, oslobodile 13. aprila Dalj i usmerile se ka Osijeku. Kako su naše jedinice dobile zadatak da goneći neprijatelja oslobode Striživojno, Đakovo, Našice i Slavonski Brod, avijacija je tokom idućeg dana, 14. aprila, napala ciljeve u tim mestima. Time je pružena vatrena podrška jedinicama 3. armije, koje su od svog štaba dobile zadatak da nastupaju ka Đakovu i oslobode Našice. U toku 14. aprila dejstvovao je samo 422. vazduhoplovni puk koji je podržavao napadna dejstva 36. divizije 3. armije. Zadatak je izvršen sa četiri grupe, odnosno osam borbenih zadataka. Komandant puka kapetan Krsto Lakičević, - koji je leteo u prvoj grupi - zbog slabog rada motora ali obavivši zadatak, sleteo je prinudno na oko 10 km od Đakova. Avion nije bio oštećen. Tokom borbenih dejstava izviđanjem iz vazduha, posebno na železničkim saobraćajnicama i u stanicama, osmotren je veliki broj vozova, koji su prevozili ljudstvo i borbenu tehniku prema zapadu. Petnaestog aprila avijacija je nastavila da izvršava borbene zadatke u skladu sa zahtevima štabova 3. i 1. armije: „Glavni ciljevi za tučenje 15. aprila: komunikacija Podravska Slatina - Moslavina - Donji Miholjac i Orahovica - Podr. Slatina. Eventualni ciljevi: komunikacija Požega - Našice; vreme napada 06.50"! 229) U zakazano vreme, nad komunikacijom Požega - Našice dejstvovalo je samo jedno odeljenje 11-2 421. vazduhoplovnog puka, koje je uništilo tri kamiona, šest kola, izazvalo jedan požar i neutralisalo jednu bateriju L P A A . Kako je u podnevnim časovima neprijatelj pružao žestoki otpor na delu od Našica prema Podravskoj Slatini, to su u taj rejon upućene grupe aviona 11-2 423. vazduhoplovnog puka. Taj puk je, toga dana, 228) 2291
Iz operativnog izveštaja Štaba 422. vazduhoplovnog puka za 13. april, 1945; A O S , k. 1466/1, br. reg. 13/1-9. Knjiga primljenih depešta od 1, 2. i 3. armije; A O S , k. 1455, br. reg. 2/3-4.
145
izvršio 18 borbenih zadataka, u sedam grupa, od kojih su poslednje dve napale naznačene ciljeve u Našicama. Pored toga, posade 423. puka uspešno su dejstvovale po ciljevima u selima Striživojna i Piškorevci, po komunikacijama zapadno od Đakova i, isto tako, uspešno mitraljirale objekte u rejonu Vrpolje, posebno u železničkoj stanici. Toga dana puk je pretrpeo nove gubitke: „Jedan naš avion, 11-2 br. 27. sa pilotom Vašom Gojkovićem i strelcem Trifuncem Miloradom oboren od neprijateljske P A A u 10 čas i 42 minuta 2 km zapadno od sela Vrpolje. Avion je pao na neprijateljsku teritoriju. Pilot Cerar Stanislav na avionu IL-2 br. 8 prinudno se spustio 1,5 km. zapadno od sela Đurdanci sa uvučenim stajnim trapom. Pretpostavlja se da je avion oštećen od nepr. P A A i da su pilot i strelac ostali u životu. Avion se spustio na našu teritoriju"! 230 ' Posada se kasnije vratila u svoju jedinicu: Dejstva 423. puka bila su određena za prepodnevne časove - tri grupe, a za popodnevne - četri grupe. Takav raspored učinjen je na osnovu osmatranja iz vazduha, odnosno izmena borbenih situacija, a i radi zahteva Štaba 3. armije, koji je pratio dinamiku boja. Tako su osmatranjem iz vazduha otkriveni: „Na putu Đakovo - Osijek 4 kamiona i 2 kola. U mestu Đakovo osmotreno 5 kamiona. Severoistočno od s. Andrijevci, na 2 km, laka P A A u dejstvu. Na želj. stanici Andrijevci do 10 vagona. Na 2 km. zapadno od s. Vrpolje neprij. P A A u dejstvu. Na putu Našice - Slatina nepr. kolona u pokretu prema Slatini. U ovom rejonu nepr. P A A nije dejstvovala"! 231 ' Petnaestog aprila dejstvovale su i sovjetske posade koje su u 32 borbena leta uništile 56 kamiona, dve lokomotive, osam vagona, 21 top poljske artiljerije i šest protivavionskih topova. Ubijeno je blizu 200 neprijateljevih vojnika. To su bila dejstva protiv razbijenih neprijateljevih jedinica iz sastava 91. armijskog korpusa koje su, toga dana, pružale slabiji otpor. Štab 3. armije je, povodom dejstava avijacije 15. aprila, izvestio da su neprijateljeve snage bile blokirane u mnogim mestima, izložene napadu iz vazduha. U sledeća tri dana, 16, 17. i 18. aprila 422. vazduhoplovni puk dejstvovao je samo jednom: dva borbena zadatke 18. aprila, a 423. puk dva puta, 16. i 17. aprila, ukupno 13 borbenih zadataka. U popodnevnim časovima 16. aprila izviđači su osmotrili na komunikacijama Moslavina - Podravska Slatina i Podravska Slatina Virovitica živ saobraćaj neprijateljeve žive sile i borbene tehnike. I na komunikaciji Andrijevci - Brod osmotreni su neprijateljevi pokreti, čije 2 10)
'
2311
Iz operativnog izveštaja Štaba 423. vazduhoplovnog puka za 15. april 1945; AOS, k. 1466, br. reg. 17/9. Ibid.
146
su brojne baterije dejstvovale iz mnogih mesta: Virovitice - tri, Bukovice kod Podravske Slatine - četiri i iz okoline Slavonskog Broda - dve baterije. Toga dana su u dve grupe, jedan par i jedna trojka, piloti 423. vazduhoplovnog puka uspešno napali ciljeve na komunikaciji Striživojna - Andrijevci i bombardovali selo Andrijevci, u kome se nalazila koncentracija neprijateljeve pešadije i mehanizovana kolona u povlačenju. Piloti Miloševič i Delič uništili su jedan top, a na železničkoj stanici Andrijevci onesposobili stanične uređaje. I druga grupa, piloti Vujin, Murko i Krček uspešno su dejstvovali po železničkoj stanici Andrijevci, uništivši jednu lokomotivu i oko 13 vagona. Šesnaestog aprila su i sovjetske posade dejstvovale, izvršivši pet borbenih zadataka. Dejstvima 17. aprila 423. vazduhoplovni puk je završio svoje borbene aktivnosti u aprilu. Toga dana izvršeno je osam borbenih zadataka. Bila je to vazduhoplovna podrška jedinicama 3. i 1. armije u njihovom nastupanju ka Varaždinu i Zagrebu. Jake neprijateljeve snage nalazile su se na liniji Vrpolje - Striživojna - Jaruge. Potpomognuta dejstvima iz vazduha jedinice 5. divizije 1. armije primorale su neprijatelja da se dalje povlači komunikacijom ka Slavonskom Brodu. O ulozi avijacije u Štabu 48. divizije 1. armije je zapisano: „Naša avijacija je sadejstvovala ispred sektora divizija u dva navrata bombardujući i mitraljirajući neprijateljske položaje. Neprijateljska avijacija se nije pojavljivala" !232) Osamnaestog aprila, kada se završavaju dejstva 42. vazduhoplovne divizije u prvom delu gonjenja neprijatelja u odstupanju, 421. vazduhoplovni puk je izvršio samo dva borbena zadatka. Komandant puka kapetan Božović vodio je par, koji je tukao kolonu od 15 kola na komunikaciji Staro Topolje - Brod i Podvine - Lužani iako je Štab 3. armije toga dana u 06.40 postavio zahtev da avijacija tuče ciljeve na komunikaciji Cačinci - Podravska Slatina, sa vremenom napada u 06.50. Ciljevi su predstavljali jednu veliku neprijateljevu kolonu jedinica iz sastava nemačkog 34. armijskog korpusa. Zbog nedostataka goriva obustavljeni su dalji letovi 42. vazduhoplovne divizije, upravo u trenutku kada su naše jedinice energično nastavile da gone neprijatelja.
Rezultati borbenih dejstava u aprilu 1945. Sumirajući opšta zapažnja o proteklim dejstvima i naporima svojih jedinica, Štab 3. armije je u zaključku izneo i opštu povljnu ocenu o dejstvu avijacije: 232)
Iz operacijskog dnevnika Štaba 48. divizije od 12. do 18. aprila, 1945; Zbornik N O R . tom XI, knj. 1, dok. 85.
147
„Avijacija je savesnim izviđanjem i blagovremenim dostavljanjem izveštaja dala dragocene podatke o pokretu neprijateljskih snaga tako da smo mogli na vreme preduzeti protumjere. Svojim efikasnim bombardovanjem neprijateljskih otpornih centara i neustrašivim zalaganjem u potpomaganju naše pješadije, nanosili su neprijatelju velike gubitke, demoralisali ga i time umnogome doprineli da je naša pešadija brzo napredovala i zauzimala dobro utvrđene i branjene položaje bez mnogo gubitaka" !233) Zbog nedostatka goriva avijacija je prestala da izvodi borbena dejstva posle 18. aprila. Sovjetske posade jurišne avijacije su zbog toga samo još 19. i 20. aprila izvršavale borbene zadatke, ali je broj letova bio mali: oba puta samo po četiri leta. Tom prilikom po neprijatelju je dejstvovano u rejonima Slavonski i Bosanski Brod, Batrina i Nova Gradiška, što je bila neposredna vatrena podrška jedinicama 1. proleterske divizije koje su vodile borbu za Pleternicu. Lovačka avijacija je, međutim, dejstvovala i 21. aprila odnosno u tri dana izvršila ukupno 63 borbena leta, mahom mitraljiranja i sa težištem na izviđanju. U tom periodu 42. vazduhoplovna divizija se posebno istakla u periodu od 12. do 18. aprila, tj. u vreme opšte ofanzive naših armija na slavonsko-sremskom i istočnobosanskom frontu. Štab Grupe vazduhoplovnih divizija dao je opštu ocenu kako za 42. tako i za 11. vazduhoplovnu diviziju: „Naše posade stekle su vredno ratno iskustvo i potpuno se osposobile za borbeni rad. Tehničko osoblje osposobljeno je za samostalan rad, a komandni element dobio potrebno znanje, sposobnost i rutinu za samostalno komandovanje" 2 3 4 ' I štab 42. vazduhoplovne divizije pozitivno je ocenio rad svojih pukova kako letačkog tako i tehničkog i komandnog osoblja: „Prvih dana preduzete ofanzive, avijacija je masovno dejstvovala na prednje utvrđene linije nepr. položaja i uspela da svojim efikasnim radom doprinese što bržem proboju neprijateljskog fronta. Kada je front probijen i neprijatelj nateran na povlačenje, avijacija je svojim dejstvom stvarala pometnju i nered kod povlačećih neprijateljskih kolona" ! 235) U toku aprila 42. vazduhoplovna divizija je izvršila 231 borbeni zadatak i ostvarila nalet od 260,56 časova. Po formaciji 236 ' divizija je 233
' Iz izveštaja Štaba 3. armije od 11. do 18. aprila 1945; Op. cit., knj. 3, dok. 54. Iz operativnog izveštaja Štaba Grupe vazduhoplovnih divizija za april 1945; Zbornik N O R , tom X, knj. 2, dok. 179. 5) Iz operativnog izveštaja Štaba 42. vazduhoplovne divizije za april 1945; Op. cit., dok. 186. 2361 U grafikonu nije prikazan broj pilota koji su učestvovali u borbenim zadacima, već broj prema stvarnom brojnom stanju jedinice. Detaljnije o izvršenim zadacima i letovima od strane pilota u glavi XI - Karakteristike borbenih dejstava. "
41
148
tada imala £>4 pilota i 86 aviona, od čega borbeno ispravnih samo 37 (u 421. puku - 10; 422. - 13 i u 423. puku - 14 aviona). Stanje po pukovima bilo je sledeće: Piloti
Avioni
Let. dani
Letovi
Časovi
421.p 422. p 423.p
25 30 29
30 29 27
9 10 9
50 85 96
61.50 97.36 101.30
42.d
84
86
231
260.56
-
Najveće naprezanje imali su piloti 423. vazduhoplovnog puka, koji su - premda sa brojčano najmanje pilota - ostvarili najveći nalet i izvršili najveći broj ratnih zadataka. Broj letačkih dana bio je ujednačen, ali ostvaren u različitim vremenskim periodima. Z b o g nedostataka goriva posade nisu upućivane na borbene zadatke m a d a se tehničko osoblje trudilo da ionako mali broj ispravnih aviona priprema na vreme za borbene letove. Najveće naprezanje 42. vazduhoplovne divizije ostvareno je 12. aprila (54 borbena zadatka i 53,31 čas naleta) što predstavlja oko jednu četvrtinu izvršenih zadataka u aprilu. Ti borbeni letovi, kao i letovi ostvareni u toku vazduhoplovne pripreme boja (42 borbena zadatka) čine, u stvari, oko 40 odsto svih zadataka u mesecu. U toku meseca bilo je nekoliko udesa, kao i jedna katastrofa, kada su pilot Vasa Gojković i strelac Milorad Trifunac, 15. aprila, oboreni od neprijateljeve P A A . Ostali udesi prošli su, manje više, bez većih oštećenja aviona i povreda posada. U toku ovih dejstava uništeno je ili oštećeno: 421.p PAA topovi topova lokomotiva vagona kamiona automobila kola žive sile eksplozija kuća skladišta pruga
422.p
423. p 2
3 1 1 5 -
20 40 170 56 -
-
2 41 25 5 32 251 26 9
-
-
-
-
-
1 44 48 -
45 280 33 76 2 2
Ukupno 42. d 5 1 4 90 73 25 117 701 115 85 2 2
149
T o k o m aprila 1945. vazduhoplovni pukovi 42. divizije utrošili su sledeću količinu ubojnih sredstava. Kalibar FAB 100 FAB 50 FAB 250 AO 50 AO 35 AO 25 AO 10 AO 6,5 AO 2,5
Avio bombe
Raketna zrna Granate Mitralj. municija
RS 82 RS 132 VJA 23 UBS 12,7 ŠKAS 7,62
421.p
422. p
423. p
Ukupno
33
28 115
61 115 1 5 117 1.699 121 428 2.250
_ -
-
1
-
-
5
-
-
628 -
-
130 10.825 682 19.150
117 547 41 331 980 166 20 16.125 1.225 26.500
-
524 80 97 1.270 114 14.750 610 20.870
410 20 41.700 2.517 66.520
Borbena dejstva od 4. do 9. maja U periodu od 21. aprila do 4. maja pukovi 42. vazduhoplovne divizije nisu dejstvovali zbog nedostataka goriva, a upravo u tom vremenu su jedinice 3, 1. i 2. armije ostvarile veoma značajne uspehe koji bi, svakako, bili veći da su, kao i prethodnih dana, imali vazduhoplovnu podršku. Energičnim gonjenjem jedinica nemačkog 21. armijskog i 15. kozačkog korpusa, s izvesnim brojem kvislinških snaga, naše jedinice su u tom periodu širokim frontom izbile na liniju: reka Drava - Bilogora - reka Ilova - reka Sava - reka U n a . Nasuprot njima, nalazio se neprijatelj na već organizovanoj odbrani, pokušavajući da spreči, ili bar da za izvesno vreme zaustavi, dalji prodor naših snaga (ilustracija 6). „Neprijateljske snage su se sastojale iz pešadijskih jedinica - znatno motorizovanih, i odgovarajućeg dela artiljerije, sa nešto tenkova, no bez jačih udarnih jedinica. Početkom maja neprijatelj je imao pred f r o n t o m naše I, II i III armije sledeće jedinice: - ostatke 91. i 68. pešad. korpusa, a koje su obrazovale 11, 104, i 117. laka pešad. divizija, 264, 22. i 181. pešadijska divizija; - 7. SS alpska divizija; - jednu kozačku diviziju; - razbijene delove ustaških i domobranskih 'udarnih divizija'; - veće grupe četnika Draže Mihailovića i Nedića". 2 3 7 ' 2371
Iz izveštaja Štaba G V D o izviđačko-obaveštajnoj aktivnosti u maju 1945; Zbornik N O R , tom X, knj. 2, dok. 209.
150
S obzirom na opštu vojnu situaciju, u kojoj su anglo-američke i sovjetske jedinice nadirale ka Berlinu, a kako je bio slomljen i nemački front u Italiji, severno od reke Po, preostale nemačke snage (21. armijski korpus - koji je organizovao front na liniji od Drava do Une, i 34. armijski korpus - koji je povučen u rejon Ljubljane) bile su u našoj zemlji najistureniji deo na jugoistoku Evrope. U nameri da izvrši okruženje, a zatim i zarobljavanje odnosno uništenje nemačkih i kvislinških jedinica, Generalštab JA je na osnovu direktive od 20. aprila 1. armiji naredio da forsira napad na Zagreb; 2. armiji - da nadire opštim pravcem Karlovac - Novo Mesto; 3. armiji - da dalje goni neprijatelja dolinom Drave, a 4. armiji - da nastavi proboj ka Trstu. Pred veče 30. aprila neprijateljeve jedinice otpočele su da se povlače ka Zagrebu i sve do tog vremena uspevale su da zaustave nastupanje 1. armije. Od 1. do 4. maja, kada je avijacija nastavila da pruža podršku, jedinice 1. armije produžile su da nadiru prema Čazmi i Kutini. Do 4. maja 3. armija je uspela da oslobodi niz mesta, tog dana i Bjelovar, a pred veče i Koprivnicu. U to vreme Štab 2. armije je, zbog sistematskog gonjenja neprijatelja, formirao dve grupe divizija: Unsku operativnu grupu (koja je do 2. maja oslobodila dolinu u donjem toku Une) i Karlovačku operativnu grupu (koja je od 1. do 7. maja izvodila karlovačku operaciju), a zatim nastavila gonjenje neprijatelja.
151
Kako se linija fronta sve viže približavala severozapadnim granicama naše zemlje, sve se više povećavala udaljenost aerodroma baziranja od objekata dejstva. T a k o , na primer, već posle oslobođenja Slavonskog Broda aerodromi Bački Brestovac, Sombor i Klenak bili su na ivici taktičkog radijusa. Z b o g toga, a i zbog brzog prodora naših jedinica Štabu 422. vazduhoplovnog puka bilo je naređeno da prebazira na aerodrom Daruvar. „Na dan 2. maja sa svojim pukom izvršićete prebaziranje na novu tačku u Daruvar. Avionom U - 2 , koji će vam se poslati danas ili sutra ujutru, odletiće komandant puka sa k o m a n d a n t o m 112. lovačkog puka sutra ujutro na novu tačku i utvrditi ispravnost letelišta i mogućnost prebaziranja, o čemu će odmah po povratku izvestiti ovaj štab. Ostali letački deo pripremiti za prelet na novu tačku u toku istog dana. Nazemni deo pripremiti za prebaziranje u toku istog dana, koje će se izvršiti sopstvenim sredstvima i pojačanjem koje će se dobiti iz autobataljona. 9. oblasnoj vazd. bazi je izdato naređenje da osigura potreban pogonski materijal. Puk će biti u pogledu operativnog rada na novoj tački potčinjen određenoj operativnoj grupi iz 11. lovačke divizije"! 238 ' O b a puka - i 422. i 112, međutim, nisu preleteli na aerodrom Daruvar, već u M a đ a r m e č k e , kod Pečuja u Mađarskoj, na k o m e su bazirali počev od 4. maja. Baziranje tih i ostalih pukova 42. divizije u tom periodu bilo je sledeće: 421.p 422. p 423. p
Klenak
Mađarmečke
do 4. V
4-25.V
Sombor do 9.V
Bački Brestovac
do 8. V
Štab 42. vazduhoplovne divizije nalazio se od 1. do 10. maja u Prigrevici Sv. Ivan, a zatim prešao u Kalinovac. Sedmog maja Štab G r u p e vazduhoplovnih divizija naredio je da i 423. vazduhoplovni puk, zajedno sa 113. lovačkim p u k o m - koji treba da obrazuju operativnu grupu pod k o m a n d o m načelnika Štaba 42. divizije - pređu na aerodrom kod Kalinovca (jugoistočno od Đurđevca). Istom n a r e d b o m data su uputstva za prelazak i Štaba 42. divizije, kao i 42. samostalne čete za vezu, 42. P A R M i 79. B A S . Četiri dana kasnije, tj. 11. maja izdata je nova zapovest: „Štab ove divizije, štabovi 423. i 113. vazduhoplovnog puka sa svojim pukovima 42. samostalna četa za vezu. 42. p o k r e t n a aeroplanska radionica, 79. bataljon aerodromske službe i odgovarajući obični i 2381
Naređenje Štaba 42. vazduhoplovne divizije komandantu 422. vazduhoplovnog puka od 1. maja 1945; A O S , k. 1466/1 br. reg. 16/1 - 6.
152
specijalni parmovi koji su došli sa gornja dva puka, izvršiće prebaziranje sa aerodroma Kalinovac na aerodrom Pleso, kod V. Gorice"! 239 ' S obzirom da je Štab 42. vazduhoplovne divizije sa prištapskim delovima i njenim jedinicama, kao i da su se 422. i 423. puk nalazili na novim aerodromima, a 421. ostao na somborskom, bilo je moguće planirati dalja dejstva u vazduhoplovnoj podršci jedinicama naše vojske. U daljem gonjenju razbijenog neprijatelja, odnosno u drugom delu dejstava, od 4. do 9. maja, učestvovao je, međutim, samo 422. vazduhoplovni puk. Posade 423. vazduhoplovnog puka su poslednje borbene zadatke u toku N O R izvršile još 17. aprila i u toku maja nisu upućivane na dejstvo, dok su posade 422. puka bile angažovane za uništenje preostalih četničkih (9 - 17. maja) i ustaških snaga (21. - 25. maja). Četvrtog maja Štab 3. armije je naredio potčinjenim jedinicama da ovladaju Koprivnicom i Križevcima, te je u svojoj zapovesti, u vezi sa vazduhoplovnom podrškom, odredio znake raspoznavanja. Toga dana je 422. vazduhoplovni puk izvršio 11 borbenih zadataka napadajući ciljeve u rejonu: Koprivnica - Ludbreg - Bjelovar - Sv. Ivan Zabno - Čazma. Zadatak je izvršen u tri grupe, od kojih je prva napala ciljeve na komunikaciji Koprivnica - Ludbreg; druga - na komunikaciji Bjelovar - Sv. Ivan Žabno, a treća - neprijateljevu živu silu i borbenu tehniku u rejonu zapadno od Čazme. Prva grupa, tri avona 11-2, u kojoj su leteli piloti Jurašev, Amidžić i Miljuš, sa strelcima Kirejev, Knežević i Mladenović, iako dočekani od P A A , napali su kolonu automobila na putu Koprivnica - Ludbreg i tom prilikom uništili pet kola, dva automobila i ubili oko desetak vojnika. Odeljenje 11-2 koje je vodio komandant puka Lakičević, sa pilotima Gekov, Košutnik i Ratković i strelcima Mihajlović, Strelnikov, Kandić i Zečević, u četiri naleta, izvela su pet napada na ciljeve na putu Bjelovar - Sv. Ivan Zabno uništivši tri auto-cisterne, jedan traktor, šest kamiona, oko pet kola, ubili 50 ljudi i zapalili kuću u kojoj se nalazio štab jedne jedinice. I treća grupa, takođe odeljenje, sa pilotima Obrascov, Bronski, Smolić i Radanov, i strelcima Romanov, Černov, Popović i Dimitrijević, na putu kod stanice Križ, zapadno od Čazme, uništili su osam kamiona i ubili oko 15 neprijateljevih vojnika. Sve tri grupe nad svojim ciljevima provele su 8 - 10 minuta, napadajući više puta. Tom prilikom posade su i osmatrale dostavljajući podatke višim štabovima. Protivavionska artiljerija ih je napala kod železničke stanice Križ i zapdno od Koprivnice. Zahvaljujući dejstvima treće grupe, jedinice 21. i 42. divizije 1. armije forsirale su reku Česma (Čazma) i otpočele da nastupaju ka 2391
Iz zapovesti br. 2. Štaba 42. vazduhoplovne divizije od 11. maja 1945; Op. cit., br. reg. 20/1-6.
153
Čazmi, u kojoj je bila neutralisana poljska artiljerija. A Štab 5. divizije, takođe iz sastava 1. armije, ističe dejstva avijacije: „Naša avijacija letela je u pravcu neprijateljske pozadine". 2 4 0 ' S obzirom da su borbe vođene 4. maja bile veoma uspešne, te se ovladalo upravo onim mestima koje je i avijacija prethodno napadala, Štab 1. armije je izdao novu zapovest svojim jedinicama da dalje gone neprijatelja ka Zagrebu. Toga i prethodnog dana u pravcu Zagreba užurbano se - ali praćen od strane avijacije - povlačio neprijatelj jačine četiri nemačke divizije, pet ustaško-domobranskih divizija i jedne četnička brigada. Kako su i jedinice 3. armije oslobodile Bjelovar, to je 1. armija dobila zadatak da likvidira neprijateljev garnizon u Zagrebu. Od 5. maja avijacijske jedinice su, pored redovnih jurišnih i lovačkih zadataka, vršile i blokadu aeročvora Zagreb, odnosno aerodroma Lučko i Borongaj. Petog maja dejstvovale su četiri grupe i izvršeno je ukupno 15 borbenih zadataka u rejonu: Križevci - Visoko - Gradac - Dugo Selo - Ivanić Grad - Prečec. Prva grupa, odeljenje sastava: Amidžić, kao vođa, i pratioci Godec, Ratković i Ajdič, sa strelcima Knežević, Miladinović, Zečević i Tabaković, uništili su četiri kamiona sa vojnicima na putu Križevci - Visoko. Zadatak je izvršen bez ometanja od strane neprijateljeve P A A . I druga grupa, takođe odeljenje, sastava: Košutnik, kao vođa, i pratioci Jurašev, Miljuš i Gvozdenović, sa strelcima Kandić, Kerejev, Mladenović i Vujanić, uništili su tri kamiona, deset kola i ubili preko deset neprijateljevih vojnika. Treću grupu je dočekala precizna P A A kod mesta Prečec, tako da je odeljenje, koje je vodio Smolić, sa pratiocima Obrascov, Ajdič i Popović, bilo prinuđeno da izvede samo jedan napad, koji je, takođe, bio efikasan. I Godec, i njegovi pratioci koji su leteli u četvrtoj grupi bili su, 5. maja, veoma uspešni, napadajući neprijateljeve ciljeve na putu Ivanić Grad - Dugo Selo. Petog maja, pored jurišnih, posade 422. vazduhoplovnog puka vršile su izviđačke zadatke: „Vođa: Amidžić (422. v.p.) Vreme: 12.05 - 13.20; Visina: 600 - 300 m. Izviđanje u rejonu: Križevci - Visoko. Osmotreno: Na putu Križevci - Sudovac oko 15 kamiona stoje. Vreme: obi. - 9/10, vidlj. do 5 km, K - 800 m!" 241) Godec, koji je izviđao od 18.15 do 19.25 časova na putu Gradec - Dugo Selo osmotrio je neprijateljevu kolonu, sastavljenu od borbene tehnike i pešadije, dugačku oko 5 km. 240) 241)
Iz operacijskog izveštaja Štaba 5. udarne divizije; Zbornik N O R , tom, XI, knj. 1, dok. 114. Arhiv OS, k. 1460, br. reg. 30/5.
154
Zbog pokreta neprijatelja u odstupanju, avijacija je, neposredno po dobijanju podataka izviđanjem iz vazduha, bila upućivana na zadatke: tako je major Boljević, komandant 11. lovačke divizije, koji se takođe nalazio na aerodromu Mađarmečke i neposredno komandovao operativnom grupom (422. i 112. puk), 5. maja u 13.00 časova naredio: „Štabu 422. jur. puka. Uputite 2. četvorke i to: 1) - Jednu četvorku na tučenje žive sile i tehnike neprijatelja u reonu: Ivanić Grad - Dugo Selo. Eventualne ciljeve pronaći na putu Gradec - Donja Zelina. 2) Jednu četvorku na tučenje žive sile na putu: Vrbovec - Dugo Selo. Eventualni cilj pronaći na putu: Vrbovec - Šulinec. Poletanje odmah. Svaku četvorku prikrivače po 1 par lovaca"! 242 ' U isto vreme, u 13.00 časova naredio je i: „Štabu 112. lovačkog puka. Uputite 1 par lovaca na prikrivanje 4 11-2 koji će tući neprijatelja na putu: Ivanić Grad - Dugo Selo i 1 par lovaca na prikrivanje 4 11-2 koji će tući neprijatelja na putu: Vrbovec - Dugo Selo. Poletanje odmah" !243) Šestog maja avijacija je, praktično, podržavala dejstva jedinica sve tri armije, od kojih: - 3. armije u užem rejonu Ludbreg - Varaždin, s obzirom da je dan ranije, 5. maja, ova armija dobila zadatak da oslobodi Ludbreg i dalje goni neprijatelja ka Varaždinu; - 1. armije u rejonu Dugo Selo - Sesvete, i - 2. armije, čija je 45. divizija nastupala pravcem, iz Dubice, a 25. i 23. divizija sa linije Kostajnica - Dvor prema mestu Petrinja. Tako je u toku 6. maja 422. vazduhoplovni puk izvršio ukupno 32 borbena zadatka, dejstvujući sa osam grupa. Piloti Košutnik i Popović su toga dana tri puta leteli na borbene zadatke, a Radanov, Ratković, Gvozdenović, Miljuš, Ilić i Popović po dva puta. Sedam preostalih pilota imalo je po jedan izlazak. Osam strelaca 422. vazduhoplovnog puka izvršilo je po tri zadatka - Knežević, Zečević, Dimitrijević, Vujanić, Kandić, Mladenović, Mihajlović i Popović. Rejon borbenih dejstava bio je, u stvari, rejon njihovih akcija od prethodnog dana, proširen prema zapadu i sverozapadu, odnosno tučena su mesta i komunikacije u rejonu: Ludbreg - Varaždin - Vidovec - Sv. Petar Orehovec - Sudovec - Visoko - Komin - Brckovljani - Prikraj Komina. Najjača P A A dočekala je posade u rejonima sela Vidovec i kraj železničke stanice Dugo Selo. Dejstvima tokom 6. aprila uništeno je 42 kola, 30 automobila, jedan traktor i ubijeno oko 135 nemačkih vojnika. Grupe su dejstvovale prema zahtevima štabova armija. Tako su za neposrednu vatrenu podršku jedinica 3. armije borbene zadatke izvršile 242>
Op. cit., br. reg. 37/1-5. > Ibid.
243
155
ukupno četiri grupe, odnosno 20 borbenih zadataka. To su: prva i druga grupa - u rejonu Ludbreg - Varaždin; peta - u rejonu Sv. Petar Orehovac - Sudovec, i osma - u rejonu Sv. Petar Orehovac - Vukovec. Jedinicama 1. armije, koje su uspešno nadirale prema Zagrebu, zaštitu su pružale četvrta grupa - koja je dejstovala u rejonu Dugo Selo - Sesvete i treča grupa Vrbovec - Dugo Selo, sa osam zadataka. Vatrenu podršku 45. divziji 2. armije, koja je 6. maja dobila zadatak da forsira Kupu i preduzme napad na Zagreb, pružila je šesta grupa, koja je sa četiri borbena zadatka uspešno tukla naznačene ciljeve u rejonu Sisak - Lekenik. S obzirom da je u energičnom nastupanju slomila spoljne linije odbrane Zagreba i približila se samom gradu, Stab 1. armije je 7. maja, izdao zapovest svojim divizijama da oslobode Zagreb. Avijacija je dobila zadatak da neutrališe jako utvrđene položaje u Sesvetama, s obzirom da je 21. divizija dobila zadatak da napada pravcem Sesvete - Dubrava - Maksimir - Jelačićev trg - Savska cesta. Jedinice 5. divizije trebalo je da budu podržane iz vazduha prilikom nastupanja komunikacijom Komin - Sv. Ivan Zelina, koji je takođe bio na udaru 1. proleterskoj diviziji. Sedmog maja avijacija je izvršila 18 borbenih zadataka, napadajući navedene ciljeve i pružajući vatrenu podršku navedenim jedinicama. U isto vreme podrška je pružena i 51. diviziji 3. armije, koja je toga dana, 7. maja, uspela da oslobodi Varaždin i da krene opštim pravcem Maribor - Dravograd - Celovec. Ciljevi, pored Sv. Ivan Zelina, Sesvete, Dugo Selo, napadani su još i u Zagrebu, Donjoj Zelini, Gračesu i Varaždinu. U isto vreme, napadnut je i aerodrom Borongaj. Borbeni učinak bio je izuzetno veliki, uprkos snažnoj P A A vatri koja je dejstvovala sa položaja kod Sesveta, sa četiri baterije iz okoline Dubrava, i još šest drugih baterija koje su, takođe, bile u okolini Zagreba. Zahvaljujući i neposrednoj vatrenoj podršci, jedinice 1. i 3. armije oslobodile su niz mesta, među kojima Ivanić Grad, Lupoglav, Dugo Selo, Varaždin i dr. Sedmog maja vrhovni komandant razbijene nemačke oružane sile izdao je zapovest svojim jedinicama da bezuslovno predaju oružje i da obustave borbe na svim frontovima. 2 4 4 ) Generalštab JA je odmah naredio da se nemačkim jedinicama na tlu Jugoslavije uputi ultimatum da polože oružje. Međutim, one su nastavile da dejstvuju, tako da su jedinice JA nastupale još energičnije, nastojeći da ih opkole i zarobe. 2441
Protokol o bezuslovnoj kapitulaciji nemačke oružane sile potpisan je 7. maja 1945. u 23.00 časa u Remsu, ali je ratifikovan dva dana kasnije, 9. maja u Berlinu. Izvesni delovi nemačke oružane sile kapitulirali su nekoliko dana ranije: Grupa armije „C" u Italiji 2. maja; snage u severnoj Nemačkoj, Holandiji i Danskoj 5. maja, a dan kasnije, 6. maja i snage u oblasti severnih Alpa (odnosno u zapadnoj Austriji i južnoj Bavarskoj).
156
Tako su 8. maja jedinice 3. armije nastavile svoj prodor naznačenim pravcem Maribor - Dravograd - Celovec, a delovi 1. armije, posle teških borbi koje su trajale svu noć 7/8. maja otpočele da ulaze u Zagreb u kome je neprijatelj, iako u manjem obimu, nastavio da pruža otpor. Toga dana je 422. vazduhoplovni puk izvršio osam borbenih zadataka i to je bilo njegovo poslednje učešće u N O R . Posade su napadale ciljeve u rejonu Zabok - Retina - Krapine - Donji Brestovac i Zagreb. Ciljevi su uspešno bombardovani, premda su dejstvovale precizne i jake vatre PAA-baterija u Zaboku, posebno baterija 'erlikon' sa kamiona, kao i još šest baterija oko železničke stanice i sa ivice šume. Ove zadatke su izvršila četiri odeljenja, predvođena od strane Smolića, Radanova, Gvozdenovića i Amidžića. Tom prilikom je uništeno devet kola, devet automobila, izazvano tri požara i ubijeno 65 vojnika. Iako su glavne snage Grupe armija „ E " bile okružene i prinuđene na predaju, borbe na jugoslovenskom ratištu su i dalje trajale. Nemačke jedinice, posebno delovi kvislinških jedinica, nastavile su da pružaju otpor kako bi se probile i predale u Austriji angloameričkim jedinicama. Međutim, 15. maja, na prostoriji Slovenjgradec - Guštanj - Pliberk Dravograd, delovi tih nemačkih i kvislinških jedinica bili su zarobljeni. U periodu od 8. do 15. maja vazduhoplovna divizija nije dejstvovala protiv te grupacije protivnika, ali su lovci 11. vazduhoplovne divizije, 10. i 15. maja, izvršavali borbene zadatke izviđanja, prateći tako potrebe neprijatelja. Međutim, borbena dejstva za avijaciju nisu ni ovim prestala, veću su posade 421. vazduhoplovnog puka učestvovale u uništavanju preostalih četničkih (od 9. do 17.) i ustaških delova (od 21. do 25. maja).
157
Dejstva po četničkim i ustaškim snagama
T
okom zime 1944/45. pred ofanzivom Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, glavnina četničkih snaga, kojoj su se pridružile i izbeglice, prikupila se na planini Trebava i u Posavini, gde je ostala sve do proleča 1945. Četnička vrhovna komanda, premda se i ranije oslanjala na nemačke jedinice, zbog kritične situacije na frontovima nameravala je da, posle prebacivanja svih svojih jedinica u srednju Bosnu, organizuje jaku oružanu formaciju koja bi - i posle nemačke kapitulacije - nastavila da vodi oružanu borbu. Počev od 12/13. marta 1945, otpočinje njihovo prebacivanje na desnu obalu Bosne, gde je glavnina ostala na Trebavi. Četnička grupacija brojala je oko 12.000 ljudi, među kojima su, pored izbeglica, bili i ranjenici i bolesnici. Za borbu protiv tih snaga Štab 3. korpusa JA je angažovao ojačanu 3. brigadu KNOJ i 19. brigadu 53. divizije, a od 9. maja i 4. i 5. brigadu 37. divizije. U isto vreme, na prostoriji Novi Grad - Vlaška Mala - Odžak Mrka A d a - Balegovac - Dubica - Prud, tj. između ušća Bosne u Savu, nalazili su se 6. ustaška bojna i ostaci 12. ustaškog zdruga, kao i drugih ustaško-domobranskih jedinica, ukupne jačine oko 4.000 ljudi. Ta grupacija je izgradila mnoga uporišta - sistem stalne i polustalne fortifikacijske odbrane sa trospratnim bunkerima, koji su bili povezani podzemnim skloništima i streljačkim rovovima punog profila. Snage angažovane za uništenje ustaških uporišta bile su, takođe, iz sastava 3. korpusa J A , 27. divizije i jedne brigade i dva diviziona artiljerije 53. divizije. U razbijanju i uništavanju četničkih i ustaških vojnih grupacija u periodu od 9. do 25. maja 1945. jedinicama 3. korpusa JA sadejstvovale su i dve avijacijske jedinice: 421. vazduhoplovni puk i Eskadrila mešovitog sastava. 245 ' Dejstva avijacije u sadejstvu sa jedinicama 3. korpusa JA odvijale su se u dve faze (ilustracija 7): - od 9. do 15. maja u razbijanju i uništavanju četničke grupacije, i - od 21. do 25. maja u razbijanju i uništavaju ustaških formacija. 2451
Eskadrila mešovitog sastava, ili Mostarska eskadrila formirana je na aerodromu Mostar početkom aprila 1945. od aviona - ratnog plena: bombarderi - „dornie" Do-17 i „junkers" Ju-87; lovac - „meseršmit" Me-109; izviđači - „kaproni" Ca-313 i F.P.2, odnosno ukupno šest ispravnih aviona.
158
Zbog ovih dejstava, ali i drugih zadataka, jedinice 42. vazduhoplovne divizije bazirale su na sledećim aerodromima: Sombor Mađarmečka 421.p do 9. V 422. p 4-25.V 423.p
Raj lovac 9-21. V
Kalinovac
Pleso
8-12. V
od 25. V od 12. V
Laćarak od 21. V
Štab 42. vazduhoplovne divizije nalazio se u Kalinovcu, a zatim na Plesu. Z a j e d n o sa štabom bile su i ostale jedinice 42. divizije: 42. samostalna četa za vezu, 42. pokretna aeroplanska radionica, kao i 97. bataljon aerodromske službe.
159
Razbijanje i uništavanje četničke grupacije Prve podatke o postojanju četničke grupacije Štab 3. korpusa dobio je 25. aprila 1945. posle njenog izbijanja preko Kotor-Varoši na prostoriju Šiprage. Njihovu prethodnicu su sačekali jedinice 27. divizije, kao i delovi 53. divizije na sektoru Zavidovići - Maglaj. U periodu od 29. do 30. aprila i od 1. do 7. maja jedinice 3. korpusa vodile su teške borbe sa tom grupacijom na j>rostoriji Travnik - Busovača - Bradina - Bitovnja. S obzirom da Stab 3. korpusa nije raspolagao tačnim podacima o brojnom stanju četničke grupacije, to je za napad na njih prvobitno planirao manje snage, koje su četnici uvek uspevali da odbace. U toku 7. i 8. maja četničkoj grupaciji je uspelo da se pod vrlo jakom borbom probije preko komunikacije Sarajevo - Mostar kod Bradine i da se zaustavi na prostoriji Bjelašnica - Rakitnica - Umoljani. Zbog novonastale situacije, Štab 3. korpusa je naredio da se njegove jedinice - jedna brigada 53. divizije, kao i kompletna 37. divizija prebace na prostoriju Trnovo - Dobro Polje - Kalinovik - Raštelica Bradina - Konjic. Po naređenju Štaba Vazduhoplovstva JA iz 421. vazduhoplovnog puka formirana je operativna grupa, prvobitnog sastava pet posada, koja je 9. maja sa somborskog aerodroma preletela na aerodrom Raj lovac. Devetog maja operativna grupa je izvršila prvi borbeni zadatak četničke grupe u rejonu sela Ozime - sela Tušale: „- Piloti su leteli u četvorkama u desnom stepenu dejstvujući na četničke bande u reonu sela Ozime i sela Tušale, bombama i mitraljeskom vatrom napad vršili pod uglom od 30 stepeni do brišućeg leta u koliko je to dozvoljavala konfiguracija terena dejstva i sumaglica pri zemlji u dolinama"! 246 ' Tokom tih dejstava uništena su dvoja kola i ubijeno do 30 četnika, a utrošeno je: RS 82 - 14 komada; AO 25 - 88; V J A - 250; ŠKAS 100 i U B T - 30 komada. Zadatak su izvršili pilot Koroša i strelac Pandurov. Upravo toga dana, 9. maja, jedinice Grupe vazduhoplovnih divizija slavile su Dan pobede: „Zadatak Grupe vazduhoplovnih divizija na dan 9. maja 1945. godine bio je potpomaganje uništenja četničkih bandi u reonu s. Ozime i Tušala. Leteo je svega 1 avion 11-2 sa ukupno 0,45 sati... Ovaj zadatak vršila je samo Operativna grupa 421. vazd. puka iz Rajlovca, a ostale jedinice 42. i 11. vazduhoplovne divizije vršile su 2461
Podaci o prvom danu borbenog dejstva po četničkim formacijama u izveštajima Štaba 421. vazduhoplovnog puka i Štaba 42. vazduhoplovne divizije vrlo su kontradiktorni. U operativnom izveštaju br. 1 Štaba 421. puka, pod tačkom 2. iznosi se: „2.- Jedan avion 11-2 izvršio je jedan uspešan let, dejstvujući na četničke bande bombama i mitraljeskom vatrom"! U citiranom pasusu govori se, međutim, u množini. O tome se slično iznosi i u izveštaju Štaba 3. korpusa JA o dejstvima avijacije 9. maja.
160
proslavu 'Dana pobede' povodom kapitulacije nemačke vojske na svim frontovima"! 2 4 7 ' Štab 3. korpusa ističe odlično sadejstvo avijacije 9. maja, koja je potpomagala njihove akcije: „9. maja sa svim snagama uz sadejstvo avijacije otpočeo je opšti napad na četničku grupaciju. Prvobitna namjera neprijatelja bila je sa glavninom snaga probiti se preko Trnova na Goražde, a odatle u Sandžak... Neprijatelj je bio dezorganizovan udarom naših jedinica i vrlo uspješnim tučenjem naše avijacije i u neredu se povlačio u pravcu rijeke Ljute i Odžaka"! 2 4 8 ' Počev od 9. maja na rajlovačkom aeorodromu, za koji se u izveštajima 421. vazduhoplovnog puka navodi da nije pogodan za letenje aviona 11-2, nalazila se prva grupa pilota i strelaca. Desetog maja četničke grupe su uspele da se probiju kod sela Obija na prostoriju Zelengore, a toga dana je operativna grupa izvršila četiri borbena zadatka u rejonu sela Mokri Do i Ljubine: „2.- 2 aviona 11-2 izvršila su 4 uspešna borbena leta, dejstvujući bombarderski i jurišno na neprijateljske grupe... 6 . - Prema izveštaju posade i nazemnih trupa uništeno i povređeno oko 30 neprijateljskih vojnika, jedna kola i oko 6 konja. 7 . - Pilot Hadžiomerović kod sletanja slomio stajni trap. Uzrok udesa: pogodak od PAArt; probijena guma desnog točka stajnog trapa. 8 . - Veze: veza u vazduhu funkcionisala je dobro. Veza sa III korpusom telefonska i radio funkcionisala je dobro. 9 . - Izviđanje: neprijateljske snage u jačini oko 1500 ljudi izvlače se iz sela Mokro, Luke i Ljubine prema jugoistoku"! 249 ' U drugom izlasku na posade aviona dejstvovala je, iz rejona sela Mokri Do, protivavionska artiljerija. Piloti su procenili da je u pitanju neki protivavionski top manjeg kalibra, koji su ispalili ukupno osam granata. Uprkos tome, zahvaljujući dejstvu avijacije grupa oko 1500 četnika bila je razbijena i naterana u bekstvo. S obzirom da se 10. maja grupacija četnika, ipak, probila, Štab 3. korpusa JA je, 11. maja, hitno prebacio celu 37. diviziju na sektor Miljevine - Vrbnica. Zbog koncentracije protivnika, 11. maja operativna grupa 421. vazduhoplovnog puka izvršila je sedam borbenih zadataka: 247)
248)
249)
Iz operativnog izveštaja br. 42, Grupe vazduhoplovnih divizija za 9. maj 1945; A O S , k. 1455, br. reg. 1/72-4. u operativnom izveštaju Štaba 42. vazduhoplovne divizije za 9. maj, međutim, stoji: „42. vazduhoplovna divizija na dan 9. maja nije izlazila na izvršenje borbenih zadataka. Divizija je vršila prebaziranje na novu tačku u Kalinovac"! AOS, k. 1466/1, br. reg. 3/137-9. Iz izveštaja Štaba 3. korpusa JA o borbama protiv četnika; Zbornik N O R , tom IV, knj. 34, dok. 162. Štab 3. korpusa ima u vidu i dejstva Eskadrile mešovitog sastava koja je 9. maja izvršila 6 borbenih zadataka. Zbog gubitka orijentacije i nestašice goriva dva Me-109 bila su uništena prilikom prinudnog sletanja, a avion F.P.2. bio je teže oštećen, tako da je ova eskadrila nastavila da dejstvuje sa preostala tri aviona: Do-17, Ca-313 i Ju-87. Inače, prvi zadatak eskadrila je izvršila 6. maja. Iz operativnog izveštaja br. 3. Štaba 421. puka za 10 maj; A O S , k. 1451, br. reg. 7/1-7/1.
161
„Na dan 11. maja 1945. godine operativna grupa 421. vazduhoplovnog puka sadejstvovala je akciji III korpusa na uništenju četnika dejstvujući na neprijateljsku kolonu i komoru u pravcu sela Obija (oko 10 km jugozapadno od Kalinovika) - Dumoška planina (oko 12 km jugoistočno sela Obalj)"! 250) Razbijeni ostaci četničke vojne grupacije bili su pritešnjeni uz Neretvu i na Zelengori. Njihove pokrete avijacija je pratila tokom dejstava 11. maja, na osnovu čega je Štab 38. divizije naredio svojim jedinicama da na sektoru Ljubina - Vrbnica - Tjentište preseku put četničkim snagama i da ih odbace ka Sutjesci. O dejstvu avijacije zapisano je: „Danas je naša avijacija izviđanjem ustanovila da su se četnici nalazili sa glavninom kod Kotlaničkog jezera na Zelengori. Njihovi jedini mogući pravci probijanja su: pravac niz dolinu Sutjeske i pravac preko Izgora ka Stabni i Plužinama"! 251) S obzirom na pretrpljene gubitke od strane jedinica 3. korpusa i avijacije, četničke snage su se, 12. maja razdvojile u dve grupe. Prvu je činila četnička vrhovna komanda i oko 3000 ljudi i njen je zadatak bio da se dolinom Sutjeske prebaci preko Drine kod Bastasa. Druga grupa je imala zadatak da se probije na sever, preko komunikacije Mesići - Sjetlina, u pravcu Zepe. Prvu grupu, koja je praćena od ranih jutarnjih časova, odmah su napale posade 11-2, koje su pružale neposrednu vatrenu podršku jedinicama na zemlji: „U 6-to časovnoj borbi na sektoru Sutjeska - Zakmur, uz odlično sadejstvo avijacije, prva grupa bila je razbijena... Avijacija je tada tukla četničke položaje kraj komunikacije Kalinovik - Foča i bombardovala i mitraljirala njihove položaje u selu Dragomirovići i k. 1451"!252) Prva grupa razbijena i uništena, uglavnom od 12. do 16. maja, dok se ostatak od oko 400 četnika rasturio po Zelengori. Dvanaestog aprila zadatak su izvršavali: Koroša, sa strelcem Pandurovim, dva puta, jednom od 09.30 - 10.25, a drugi put u okviru para, od 18.15 - 19.10, kada je Koroši pratilac bio Nikolić, sa strelcem Šarovićem. Od 18.10 - 19.10 po četničkim ciljevima dejstvovao je Utornik, sa strelcem Vučkovićem. Trinaestog maja, prvoj grupi od pet piota (Koroša, Piperin, Nešić, Nikolić i Salih Hadžiomerović) priključili su se i Gregov, Dunjko, Jović, Rendulić, Šetinc, Iličić i Jagatić, kao i komandant puka, kapetan Božović. U toj drugoj grupi nalazili su se strelci Azinović, Komnjenović, Momirov, Tomin, Milojković i Veri, tako da ih je, sa prvom grupom, u kojoj su bili Stanojević, Vučković, Šarović i Pandurov, bilo ukupno deset, dok je pilota bilo 13. ^ Op. cit, br. reg. 7/2-7/1; izveštaj za 11. maj. Iz izveštaja 3. korpusa JA o borbama protiv četnika; Zbornik N O R , tom IV, knj.
162
Neposredno po preletu pojedini piloti su odmah bili poslani na izvršenje borbenih zadataka. Toga dana je, zapravo, dejstvovalo pet grupa, u sastavu para, odnosno izvršeno je deset avio-poletanja. Četničke grupacije nalazile su se na planini Jahorina, na prostoru od sela Jamići i Knička, preko Sutjeske do ušća u Drinu i sela Trbušča. Po dva izlaska izvršili su Koroša (Pandurov), Utornik (Tomin) i Gregov (Azinović), a po jedan let Nešić (Vučković), Dunjko (Komljenović), Jović (Momirov) i Piperin (Milojković). Oni su ukupno utrošili: AO 8 - 144 kom; AO 2,5 - 240; VJ - 1060, RS 82 - 7 i U B T - 90 komada. Mrtvih i ranjenih bilo je osam konja i oko 130 četnika. Idućeg dana, 14. maja, grupacija četnika se nalazila na prostoru, odnosno u rejonu: sela Trbušče - sela Ljubina - sela Vrbnica - sela Zamršten - sela Popov Most - sela Curevo - reke Sutjeska do ušća u Drinu, do sela Trbušče. Jedinice 3. sandžačke brigade su do 14. maja vodile uspešne borbe protiv četnika, pri čemu im je avijacija pružala neposrednu vatrenu podršku. „Istovremeno, u toku ovih borbi u sadejstvu naših jedinica učestvovala je i avijacija i tukla neprijateljske položaje sa uspešnim rezultatima"! 253 ' O uspešnoj saradnji govore i izveštaji 21. brigade koja se protiv četnika borila na prostoru Jahorina - Trijeska, naročito kod sela Mrežica i Mrzline: „Svaku akciju potpomagala je naša avijacija, koja je došla do punog izražaja, što je natjeralo neprijatelja da se u paničnom bjekstvu i dezorganizovano povlači ka istočnom delu planine Jahorina"! 2 5 4 ' Petnaestog maja operativna grupa je napala četnike koji su se nalazili na prostoru: sela Ozerkovići - Breze, kao i na pravcima Kalinovik - Ulog - Trebinjani. Za razliku od prethodnog dana, kada su piloti operativne grupe izvršili 14 borbenih zadataka, 15. maja kada se završavaju uspešna dejstva protiv četnika - izvršena su samo četiri borbena leta. To su bila dejstva u ranim jutarnjim časovima, od 05.30 do 06.30 (zadatak su izvršili Koroša sa Pandurovim i Utornik sa Tominom) i od 06.00 - 06.55 (Rendulić i Vergi sa Iličičem i Komljenovićem). Štab 3. korpusa J A , čije su jedinice uspele da 15. maja zadaju odlučujući udarac četničkoj grupaciji, ističe i uspešno dejstvo avijacije: „U ovim operacijama uspješno je potpomagala trupe na zemlji i naša avijacija, koja ima veliki udio u uništavanju četničke grupacije"! 235 ' Operativna grupa 421. vazduhoplovnog puka u dejstvima u razbijanju i uništavanju četničkih grupa izvršila je ukupno 44 borbena 253)
Iz izveštaja 3. sandžačke brigade o dejstvima protiv četnika Štabu 37. divizije; Zbornik N O R , tom IV, knj. 24, dok. 161. 255 Iz i z v e š t a i a 2 1- brigade o dejstvima protiv četnika Štabu 38. divizije; Op. cit., dok. 159. Iz izveštaja Štaba 3. korpusa JA o borbi protiv četnika Generalštabu JA; Op. cit., dok. 161.
163
zadatka. Neposredno po prestanku dejstava, operativna grupa je izvršila pripreme 16. maja i idućeg dana se prebazirala na aerodrom Laćarak kako bi nastavila da pruža vazduhoplovnu podršku jedinicama 3. korpusa JA u razbijanju ustaških grupa.
Razbijanje i uništavanje ustaških grupa Jedinice 27. divizije, ojačane jednom brigadom i sa tri diviziona artiljerije 53. divizije, izvršile su opšti napad na deo utvrđenih ustaških uporišta u Odžaku, Vlaškoj Mali i Mrkoj Adi upravo 9. maja kada su i ostale jedinice 3. korpusa JA otpočele opšti napad na četničke vojne grupacije. Iako su bile izvršene opsežne pripreme, a napadu prethodila i jaka artiljerijska vatra, jedinice su se sve do 15. maja nalazile na istim položajim zbog žilave odbrane protivnika u njegovim utvrđenjima. Zato je Štab 27. divizije zahtevao da u tim borbama učestvuje i avijacija: „Zatraženo je vazduhoplovstvo i tenkovske jedinice, jer bez istih ova grupa ustaša i njihova uporišta neće moći za dugo vremena biti likvidirana. Sadašnja borba poprima sve više karakter pozicijskog ratovanja - iscrpljivanja, što pak nama ne ide u korist"! 256 ' Štab 27. divizije je, još jednom, istakao da ustaše imaju veoma solidno organizovanu odbranu u fortifikacijskom smislu, kao i da pored izrađenog sistema trospratnih bunkera imaju i nekoliko pojaseva odlično postavljenih prepreka. Zbog tako jake odbrane, štab je zaključio da divizija nije u stanju da uspešno dejstvuje oružjem kojim raspolaže. Svakodnevni napadi manjim snagama vršeni su od 15. do 24. maja, i to na spoljna neprijateljeva uporišta. Međutim, to su bili više demonstrativni napadi od strane jedinica 27. divizije, na koja su ustaše uspešno odvraćale. Odmah po prebaziranju na aerodrom Laćarak, od 18. do 20. maja, počinju intenzivno pripreme 421. vazduhoplovnog puka za dejstva po ustaškoj grupaciji. Prvi borbeni zadatak izvršili su 21. maja piloti Koroša (Prodanov) i Gregov (Azinović), koji su dejstvovali po objektima u rejonu sela Vlaška Mala - Odžak. Tom prilikom ubijeno je oko 15 ustaša, srušeno šest kuća uređenih za odbranu i izazvana četiri požara. Iz utvrđenih bunkera na avione su dejstvovali PA-mitraljezi. Borbena dejstva nastavljena su 22. maja: „Utrošeno: F A B 100 - 14; AO 8 - 356; AO 2,5 - 314; VJ - 2950; ŠKAS - 3720; U B T - 1035 i RS 82 - 20 komada. Uništeno ili oštećeno: ubijeno oko 150 ustaša, 2 kola, 10 konja natovarenih, izazvano oko 50 požara, 2 eksplozije i ućutkani neprijateljski p.a. mitraljezi. Letelo je svega 9 aviona 11-2 sa 13 uspešnih borbenih letova i 15,24 sati. 256)
Iz izveštaja Štaba 27. divizije od 20. maja 1945. Štabu 3. korpusa J A ; Op. cit., dok. 166.
164
Gubitaka nije bilo. Neprijateljska P A A nije dejstvovala; neprijateljski p.a. mitraljezi dejstvovali su iz gore navedenog reona, ali bez uspeha"! 257 ' Dvadeset i trećeg maja avijacija je sasređenim dejsvima u okviru 15 borbenih zadataka - koji predstavljaju najveće naprezanje u toku tih dejstava - žestoko i precizno napala ustaše u širem rejonu: reke Save od Šamca do kanala istočno od sela Svilaj - kanal do sela Potočani - sela Odžak - sela Mrka Ada - reke Bosna do ušća u Savu. U oba dana, 22. i 23. maja, uslovi za dejstva bili su dobri: vidljivost do 25 km, dok je donja baza oblaka bila na oko 2500 metara. Zahvaljujući intenzivnim dejstvima u ta dva dana, jedinice 27 udarne divizije (19. i 20. brigada) izvršile su koncentrični napad na Odžak. S obzirom da ja avijacija neutralisala ustašku odbranu, jedinicama na zemlji je uspelo da zauzmu Odžak, te da se odmah pripremaju za napad na Vlašku Malu, koja je predstavljala centralnu i najjaču tačku utvrđene odbrane. Zbog toga ja avijaciji naloženo da 24. maja, u ranim jutarnjim časovima, dejstvuje u istom rejonu, sa težištem udara na objekte u Vlaškoj Mali. Izvršeno je sedam borbenih zadataka po ciljevima u rejonu: sela Prud - sela Mrka A d a - sela Odžak - sela Vlaška Mala. Te zadatke uspešno su izvršili: Iličić (Stanojević), Koroša (Pandurov) Utornik (Tomin), Nešić (Komljenović), Hadžiomerović (Stanojević), Gregov (Azinović) i Ostojić (Sarović). Dejstva avijacije od 22. do 24. maja doprinela su da neprijatelj dezorganizuje svoju odbranu, što je 27. divizija iskoristila da preduzme potpunu likvidaciju.: „U toku 22. maja avijacija je vršila svoja izviđanja i tom prilikom su bombardovana pojedina neprijateljska uporišta. Preko cijelog dana 23. i 24. V avijacija žestoko bombarduje neprijateljska uporišta: Odžak, Vlašku malu, Dubicu, Mrku Adu, Balegovac i Prud, te nanosi neprijatelju teške gubitke, kako u živoj snazi tako i u materijalu. Ovim uspjelim vazdušnim napadima i najjača neprijateljska uporišta su razorena, te je nastupila opšta dezorganizacija odbrane, a kod boraca sve veća demoralizacija, pa je tako preduslov za samu likvidaciju bio osiguran"! 258 ' Zbog takve procene i uspeha, Štab 3. korpusa JA je odlučio da 25. maja u 04.00 časova preduzme opšti napad svim snagama angažovanih u tom rejonu (27. divizija, jedna brigada i tri diviziona 53. divizije i snage Posavsko-trebavskog odreda) po određenim ciljevima neprijateljeve odbrane. Avijacija je toga dana, iako u stalnoj borbenoj pripravnosti, izvršila samo dva borbena zadatka, s obzirom da su jedinice na zemlji postizale uspehe. To je bilo izviđanje na pravcu Odžak - Vlaška Mala, kao i same Vlaške Male. 2>7> 258)
Iz operativnog izveštaja A O S , k. 1455, br. reg. Iz izveštaja 27. divizije N O R , tom IV, knj. 34,
br. 55. Štaba Grupe vazduhoplovnih divizija za 22. maj 1945; 1/85-9. o likvidaciji ustaških uporišta, Štabu 6. armije JA; Zbornik dok. 171.
165
Posle žestoke tročasovne borbe neprijatelj je bio razbijen, a zatim su jedinice 3. korpusa, pošto su bila zaposednuta glavna ustaška uporišta, nastavile da gone neprijatelja. Štab 27. divizije istakao je izvrsno sadejstvo avijacije. „Sadejstvo avijacije, iako je to za naše borce i rukovodioce u većem obimu bilo po prvi puta, pravilno je shvaćeno i u potpunosti iskorišćeno. Veza između aviona i trupa na zemlji putem signalnih platna i raketi bila je stalna"! 259 ' Dejstvima 25. maja operativna grupa završava svoja uspešna dejstva protiv ustaških grupacija. Poslednja dva borbena zadatka, ujedno i poslednja u borbenim dejstvima Vazduhoplovstva JA, izvršili su pilot Utornik i strelac Stanojević i pilot Koroša i strelac Pandurov. Borbeni letovi izvršeni su od 09.10 do 10.25 časova. U tim borbenim letovima, koji su izvršavani pošto je drugi svetski rat već bio okončan i nemačka oružana sila položila oružje, najveći broj borbenih zadataka izvršili su piloti i strelci operativne grupe 421. vazduhoplovnog puka i Eskadrila mešovitog sastava. Operativna grupa je izvršila protiv ustaša 39 borbenih zadataka, a protiv četničkih grupacija 44, i to: - piloti potporučnici: Ivan Koroša - 18 borbenih zadataka; Jovan Utornik - deset i Jerolimov Gregov - devet; stariji vodnici Božidar Nešić - sedam i Dušan Piperin - šest, koliko ima i kapetan Božo Iličić; stariji vodnik Rudolf D u n j k o - pet, a po četiri borbena zadatka: poručnik Drago Randulić, potporučnik Vladimir Šetinc i stariji vodnici Nikola Jović i «Salih Hadžiomerović; stariji vodnici Bogdan Nikolić tri; Franjo Jagatić - dva i po jedan borbeni zadatak imaju poručnik Gojko Ostojić i major Dušan Božović, komandant puka, i - strelci: Ivan Pandurov - 18; po devet Stojan Azinović i Radomir Tomin; po osam Ljubomir Stanojević i Nikola Komljenović, po sedam Emil Milojković, Ljubomir Vučković, Dimitrije Šarović; Dejan Momirov i Žarko Vari. Prema tome, četrnaest pilota (ne računajući jedan borbeni let majora Božovića avionom Ju. 87) i deset strelaca izvršilo je ukupno 83 borbena zadatka. Eskadrila mešovitog sastava je izvršila ukupno 88 borbenih zadataka, od čega: bombardovanje i izviđanje - 43; mitraljiranje - šest; izviđanje - 33 i specijalnih (kurirskih) zadataka - šest. Ti zadaci su izvršeni u periodu od 6. do 31. maja 1945.
Rezultati borbenih dejstava u maju Štab Grupe vazduhoplovnih divizija je pozitivno ocenio dejstva 42. divizije u maju 1945, odnosno 422. vazduhoplovnog puka koji je izvršavao borbene zadatke od 4. do 9. maja, a posebno 421. vazduhoplovnog puka u razbijanju i uništavanju četničkih i ustaških grupacija: ibid.
166
„Svi postavljeni zadaci izvršeni su uspešno. Nije izvršeno 1,5% zadataka usled tehničkih nedostataka i kvarova. Rad avijacije ove grupe u saradnji sa trupama I, II i III armije doprineo je u m n o g o m e razbijanju, gonjenju i uništavanju neprijatelja. Letači su stekli i povećali svoje ratno iskustvo, tehničko osoblje povećalo svoju sposobnost i istančalo rutinu, te se može reći da ova grupa sada raspolaže sposobnim letačima i tehničkim osobljem, oprobanim u ratu"! Štab 421. vazduhoplovnog puka je takođe, istakao odličan rad operativne grupe: „ G r u p a je u potpunosti ispunila sve postavljene joj zadatke. Svojim dejstvom učinila je sledeće: 1 . - Uništila u obe grupacije vrlo veliki broj bandita (po podacima nazemnih trupa oko 5000). 2 . - Smanjila gubitke naše pešadije rastrojavanjem neprijatelja. 3 . - Porazno uticala na moral neprijatelja. 4 . - U m n o g o m e podigla moral naših trupa". 2 6 0 ) T o k o m maja 421. i 422. vazduhoplovni puk izvršili su ukupno 167 borbenih letova i ostvarili nalet od 181,51 čas: Stab 421.p 422. p 423. p 42.d
Piloti 4 35 36 38 113
Avioni
Letački dani
Letovi
Časovi
21 17 19 57
12 5
83 84
85,27 99,24
-
\
167
-
Primedba
nije leteo
184,51
Broj letova 421. i 422. vazduhoplovnog puka je ujednačen, ali je nešto veća razlika u ostvarenom naletu. T o k o m maja 1945. godine 42. vazduhoplovna divizija je utrošila sledeća ubojna sredstva:
Avio-bombe
Raketna zrna Granate Mitralj. municija
Kalibar FAB 100 FAB 50 AO 50 AO 35 AO 25 AO 10 AO 8 AO 2,5 RS 82 VJA23 ŠKAS 7,62 UBS 12,7
421.p 30 -
IH 60 948 2.209 117 15.610 25.810 3.345
422. p 53 16 82 40 708 184 -
2.109 197 31.415 42.520 3.974
423. p _ -
Ukupno 83 16 82 40 818 244 948 4.318 314 47.025 68.330 7.319
26<
" Iz završnog izveštaja operativne grupe 421. vazduhoplovnog puka o aktivnostima u maju 1945; Zbornik N O R , tom X, knj. 2, dok. 216.
167
T o k o m dejstava u maju, 42. vazduhoplovna divizija je uništila, odnosno oštetila:
kamiona kola konja kuća žive sile eksplozija požara PAM
421.p
422. p
_ 53 6 10 1010 4 62 10
73 121 10 8 308 .
423. p
-
-
-
40
-
—
—
svega 73 174 16 18 1318 4 102 10
S obzirom da su bojevi kompeleti posada 422. vazduhoplovnog puka bili veći, to je i borbeni efekat bio srazmeran naoružanju. Veliki broj ubijenog ljudstva neprijatelja predstavljaju koncentracije četničkih i ustaških ostataka. Neposredno po prebaziranju štabova i jedinica prema novim naređenjima, a posebno posle prestanka borbenog rada avijacije, Štab G r u p e vazduhoplovnih divizija poslao je 42. i 11. diviziji uputstva za prelazak na mirnodopsku obuku i izradu planova, odnosno rasporeda rada za jun 1945: „Završeno je borbeno dejstvo naše avijacije. - Sem još nekih manjih borbenih zadataka, koje još vrše pojedine naše jedinice, naše vazduhoplovstvo sada može da se posveti p o t p u n o temeljnoj teornoj obuci letačkog i tehničkog osoblja i trenaži, i dovršenju letačke obuke kod mlađih i nedovoljno obučenih pilota"! 2 6 1 '
2611
Iz naredbe Štaba Grupe vazduhoplovnih divizija od 28. maja 1945; AOS, k. 1455, br. reg. 32/1-2.
168
Vrhovni komandant NOVJ maršal Tito potpisuje 15. novembra 1944. „Ugovor o predaji Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije dve vazduhoplovne divizije i jedne oblasne vazduhoplovne baze Crvena armije" Pukovnik Bozo Lazarević, komandant 42. vazduhoplovne divizije (prvi sdesna -od 17. marta 1945. komandant Grupe vazduhoplovnih divizija), potpukovnik Ljubomir Momčilović politički komesar divizije, (prvi sleva u drugom redu), general-major Andrej Nikiforovič Vitruk (u sredini), komandant Grupe vazduhoplovnih divizija „Vitruk"
169
Potpukovnik Enver Ćemalović, politički komesar 42.
vazduhoplolvne divizije
Pred početak preobuke pilota u Trenažnom pilotskom centru Vazduhoplovstvo NOVJ (JA)
170
I
Detalj sa obuke prikupljenog ljudstva (po specijalnostima) Izučavanje
vazduhoplovnog
naoružanja
171
Prvi borbeni letovi pilota i vazdušnih strelaca na jurišnom avionu 11-2 (iljušin); januar 1945.
Letačke posade 421. vazduhoplovnog puka; mart 1945; aerodrom Bački Brestovac
172
Bogdan Nikolić, pilot i Dimitrije Šarović, vazdušni strelac; 421. vazduhoplovni puk
Priprema pilota i vazdušnih strelaca za borbeni zadatak li proboju sremskog fronta
173
Franjo Godec, pilot i Miodrag Damjanović, vazdušni strelac; 422. vazduhoplovni puk, mart 1945, aerodrom Klenak
Pred rulanje po zaleđenoj pisti
174
Pred poletanje
175
Oružari pripremaju avio-bombe za podvesivatije
176
Pregled brojnih i imeničnih naziva sovjetskih jedinica preuzetih od strane Vazduhoplovstva NOVJ
177
Prva strana naredbe Štaba 42. vazduhoplovne divizije o pohvali pilota i strelaca
178
Odredbe o zabranjenom i ograničenom letenju 17Q
Operativni izveštaj Štaba 422. vazduhoplovnog puka od 20. februara 1945.
180
Izveštaj o burmanskom i bombarderskom radu 422. februar 1945.
vazduhoplovnog puka za
181
Izveštaj o šturmanskom i bombarderskom radu 42. vazduhoplovne divizije za mart 1945.
Izveštaj o obuci pilota I trenažnog pilotskog kursa Vazduhoplovstva NOVJ od 6. februara 1945.
Dopis Štaba 3. armije komandantu sovjetskog 165. gardijskog puka u vezi sa učešćem avijacije na dravskom mostobranu
184
Naredba Štaba Vazduhoplovstva JA od 17. marta 1945. o postavljanju lica u Operativni štab Grupe vazduhoplovnih divizija
185
Operativni izveštaj Štaba 423. vazduhoplovnog puka za 11. i 12. mart 1945.
186
Prva strana izveštaja Štaba 3. armije o učešću avijcije u slamanju dravskog mostobrana
Operativni izveštaj Štaba Grupe vazduhoplovnih divizija od 1. aprila 1945.
188
Operativni izveštaj Štaba Grupe vazduhoplovnih divizija od 29. aprila 1945.
189
Lista gubitaka letačkog i pomoćnog osoblja Grupe vazduhoplovnih divizija u aprilu 1945.
190
Plan ofanzive 1, 2, 3. i 4. JA i zadaci avijacije za 11. i 12. april 1945.
Izveštaj o pogibiji potporučnika Vase Gojkovića i strelca Milorada Trifunca 15. aprila 1945.
192
Karakteristike borbenih dejstava
U
skladu sa namenom, 42. vazduhoplovna divizija - u čijem naoružanju su se nalazili jurišni avioni - bila je tokom dejstava upotrebljavana za: dejsta po objektima i snagama na bojištu i u dubini u sadejstvu sa jedinicama na zemlji (1, 2. i 3. jugoslovenska armija) i 11. vazduhoplovnom lovačkom divizijom. Vazduhoplovni pukovi su pružali, pre svega, neposrednu vatrenu podršku kopnenih snaga. Napadani su i uništavani, u prvom redu, neprijateljeva živa sila, mahenizovana borbena sredstva, tenkovi i borna kola, artiljerija na vatrenim položajima, ubojna i intendantska skladišta, a rede komandna mesta i centri veze. Četrdeset i druga vazduhoplovna divizija nije izvršavala zadatke noću. Njeni vazduhoplovni pukovi su svoje taktičke zadatke, izvršavali uglavnom, u sadejstvu sa trupama na zemlji. Pojedine grupe aviona, u nekim slučajevima sastava i do osam aviona, ili eskadrile, bile su štićene od strane lovačke avijacije kako na marš-rutama tako i u rejonu dejstava. Da bi uspešno izvršavale svoje zadatke, posade 421, 422. i 423. vazduhoplovnog puka bile su osposobljavane i uvežbavane za pravilnu procenu položaja vlastitih trupa na zemlji, izučavali su taktiku protivnika, posebno karakteristike dejstava P A A . Neprijateljeva avijacija, čiji su taktički postupci takođe prorađivani, nije ispoljavala svoja dejstva, niti pak ozbiljno ugrožavala izvršenje zadataka. Piloti su imali solodnu tehniku pilotiranja, a zajedno sa vazdušnim strelcima uspešno su izvršavali zadatke. U tome im je veliku pomoć pružalo vazduhoplovno tehničko osoblje koje je u ratnim uslovima opsluživalo avione za borbena dejstva. Karakteristike borbenih dejstava zavisile su od: (1) vrste zadataka i ciljeva; (2) dejstva neprijateljeve avijacije; (3) karakteristika dejstva jurišne avijacije; (4) stečenih taktičkih iskustava; (5) rada VTS i ispravnosti aviona; (6) organizacije veze i rada foto meteorološke službe; (7) vrste i utroška ubojnih sredstava, sve se to odražavalo na (8) borbeni učinak 42. vazduhoplovne divizije, u kojoj je zabeležen izvestan broj (9) katastrofa i udesa.
Vrste zadataka i ciljevi Tokom izvođenja borbenih dejstava u periodu januar - maj 1945. godine, 42. vazduhoplovna divizija, odnosno 421, 422. i 423. vazduhoplovni pukovi, izvršavali su brojne zadatke u skladu sa taktikom dejstva jurišne avijacije tokom drugog svetskog rata.
193
Osnovni zadaci jurišne avijacije bili su dejstva po : (1) trupama na bojištu; (2) komunikacijama u taktičkoj i operativnoj dubini; (3) taktičkim i operativnim rezervama; (4) mostovima i rečnim prelazima; (5) sredstvima rečnog transporta; (6) aerodromima; (7) otpornim tačkama u naseljenim mestima; (8) P A A . Jurišna avijacija je, takođe izvršavala i (9) izviđanje iz vazduha. 1.- Dejstva po trupama na bojištu predstavljala su prioritetne i najčešće zadatke jurišne avijacije. Neprijateljeva živa sila napadana je u svakoj prilici - u rovovima, borbenom rasporedu, skloništima, mestima prikupljanja, na sastancima ili maršu. Ta dejstva su izvođena posebno ili u sklopu dejstava po drugim objektima. Najefikasnija su bila za vreme gonjenja razbijenog neprijatelja, kao i tokom razbijanja i uništavanja četničkih grupacija. U ostalim slučajevima neprijateljeva živa sila napadana je najčešće zajedno sa transportnim sredstvima, na komunikacijama, na otpornim tačkama ili u naseljenim mestima a, isto tako, i u rejonima prikupljanja u taktičkoj ili operativnoj dubini. 2 . - Dejstva po komunikacijama u taktičkoj i operativnoj dubini zavisila su od opšteg karaktera postupaka neprijatelja, koji je vršio stalne pokrete, bilo da je dovlačio nove snage, tehniku ili hranu i drugu opremu, bilo da je vršio evakuaciju, ili se povlačio. Ta dejstva su izvođena tokom svih borbenih dejstava, a intenzivirana su u aprilu i maju, kada je posle proboja sremskog fronta neprijatelj energično gonjen. Dejstva su izvođena po železničkim, putnim, a rede rečnim saobraćajnicama. Najviše su napadane železničke saobraćajnice, kao i svi ciljevi na njima: stanice, raskrsnice, mostovi, useci (kada se dejstvovalo u brdsko-planinskom zemljištu), a posebno železničke kompozicije, kojim je neprijatelj prevozio svoje jedinice i tehnička sredstva: „Naša avijacija je dejstvovala i na neprijateljske železničke stanice i pruge koje je koristio za dovoz svojih snaga i materijala. Najviše su bombardovani žel. st. D. Miholjac, Sv. Đurađ, Valpovo, Petrijevci, Osijek, Vinkovci, Striživojna, Županja i Gunja (kod Brčkog). Na ovim tačkama naročito je bio živ saobraćaj počekom marta !"262) Najviše su napadane komunikacije u dolini reka Drine i Bosne, pri čemu se taktika napada razlikovala od dejstava po komunikacijama u dolini reka Dunava i Save, odnosno u njihovom međurečju i u sremsko-slavonskoj ravnici. Većinu ciljeva na komunikacijama neprijatelj je branio nekad snažnom, a nekad slabijom P A A . Oruđa P A A su se nalazila ili na vatrenim položajima, u rejonima stanica i raskrsnica, ili na železničkim kompozicijama. I putne saobraćajnice bile su branjene P A A , što je uticalo na izbor načina napada jurišne avijacije, koja je, takođe, tukla sve saobraćajnice, kao i garnizone u dubljoj pozadini protivnika. 262)
Iz mesečnog operativnog izveštaja Štaba 42. vazduhoplovne divizije za mart 1945; A O S k. 1466/1, br. reg. 1/119.
194
Jurišna avijacija je po neprijatelju dejstvovala na samoj liniji fronta, u neposrednoj blizini, kao i u operativnoj dubini. Na taj način neprijatelj je dezorganizovan i uništavan kako u samom borbenom rasporedu tako i u pozadini, iz koje nije mogao da zanavlja ili ojačava svoje prednje redove. Takav način dejstava jurišne avijacije karakterističan je, između ostalog, i prilikom likvidacije dravskog mostobrana. 3 . - Dejstva po taktičkim i operativnim rezervama zavisila su od rezultata izviđanja i javljanja podataka od strane štabova 1, 2. i 3. armije a vršena su da bi se sprečilo dovlačenje neprijateljevih snaga i sredstava ka bojištu. Ta dejstva su bila naročito karakteristična u protivofanzivi koju je neprijatelj izveo u januaru, kao i tokom celog februara, tj. naročito u dolini reka Drinjače i Drine i u rejonu Bijeljine. Po taktičkim rezervama dejstvovalo se i prilikom slamanja dravskog mostobrana, kada je neprijatelj nastojao da svojim rezervama prodre na severnu obalu reke Drave. Prilikom proboja sremskog fronta jurišni pukovi su takođe dejstvovali po taktičkim ciljevima, s obzirom da je neprijatelj u toku avijacije, odnosno gonjenja od strane naših jedinica, čuvao i koristio svoje rezerve u odsudnim trenucima, a pre svega na uspotavljenoj odbrambenoj liniji: Drava - Bilo Gora - Ilova - donji tok Une, kao i u vreme borbe za Zagreb, itd. Taktički ciljevi, orijentišući se na živu silu i tehniku, napadani su u januaru, posebno u rejonu Vinkovci - Vukovar - Županja - Đakovo - Bijeljina - Brčko. Neprijateljeve kolone, koje su se u drugoj polovini januara i početkom februara kretale dolinom Drinjače, takođe su bile izložene dejstvu. Dejstva su međutim, bila ograničena orografskim sklopom zemljišta, kao i meteorološkim uslovima. Bolji efekti, međutim, postignuti su dejstvima po neprijatelju, koncentrisanom u rejonu Novo Selo - Zvornik - Jardan - selo Čelopek. Druga veća koncentracija neprijateljevih snaga nalazila se u rejonu Bijeljine, koju avijacija, međutim, nije uspela da uništi. Uspostavljanjem mostobrana kod Donjeg Miholjca i Valpova, neprijatelj je pokušao da upotrebi svoju rezervu, koja bi prodorom na severnu, levu obalu Drave, izvodila koordinirana dejstva sa svojim jedinicama angažovanim u operaciji i severno i južno od Blatnog jezera u Mađarskoj. U aprilu je - s obzirom da su se neprijateljeve snage uglavnom sastojale od pešadijskih i delimično motorizovanih jedinica, i odgovarajućeg dela artiljerije, bez naročito ofanzivnih snaga, - avijacija sasređivala svoja dejstva na taktičku rezervu. Nju je neprijatelj držao radi pothranjivanja svojih jedinica na liniji fronta, kao i u rejonima Bijeljine i Doboja. 4 . - Dejstva po mostovima i prelazima najkarakterističnija su za period od 6. do 22. marta, odnosno prilikom slamanja dravskog mostobrana. Pored toga, jurišna avijacija je dejstvovala i po mostovima koji su se nalazili na komunikacijama u dolini Drine, ali bez većih rezultata.
195
Nešto slično je bilo i u slučaju delimičnog rušenja mosta na reci Savi kod Brčkog, koji je neprijatelj vrlo brzo uspeo da osposobi i da ga ponovo maksimalno koristi. Iako su dejstva na dravskom mostobranu bila efikasna, rezultat bi, svakako, bio veći da je od avijacije zahtevano da napade izvodi i pre uspostavljanja mostobrana. „Već početkom marta meseca vazdušnim izviđanjem su bili ustanovljeni veći pokreti neprijateljskih trupa ka severu. Sve željezničke stanice u početku meseca bile su pune željezničkih vozova, a na putevima se primećivala življa aktivnost automobilskog i kolskog saobraćaja. Svi su se ovi transporti uglavnom kretali na sever. Na samim mestima prelaza kod D. Miholjca i Valpova primećivane su pre početka prelaza samo mali broj skela za prevoz, na osnovu čega se nije moglo doći do zaključka o namerama neprijatelja. Na osnovu ovog je usledio iznenadni prelaz neprijatelja preko reke Drave i uspostavljanje mostobrana"! 2 6 3 ' Dejstva jurišne avijacije bila su usredsređena na uništavanje prevoznih sredstava preko Drave, a posebno dejstvo po stalnim i pontonskim mostovima kod Donjeg Miholjca, Valpova, Belišća, Nardske Skele i drugih mesta koje je neprijatelj koristio za prelaz. S obzirom da je neprijatelj te prelaze mahom koristio noću, kada jurišna avijacija nije dejstvovala, posade su bile prunuđene da tokom dana tragaju za skelama i čamcima. U prilog neprijatelju išli su i loši meteorološki uslovi kada avijacija, takođe, nije mogla da dejstvuje. Izvestan broj zadataka radi dejstva po mostovima i skelama izvršen je pri meteorološkom minimumu. 5 . - Dejstva po sredstvima rečnog transporta izvođena su u ograničenom obimu s obzirom da je neprijatelj povremeno i retko koristio samo reku Sava, na delu od Slavonskog Broda do Brčkog. Unosne ciljeve predstavljale su dereglije, dok dejstva po manjim rečnim plovnim sredstvima nisu bila efikasna i rentabilna. 6 . - Dejstva po aerodromima i sredstvima vazdušnog transporta jurišna avijacija nije izvodila. Poznato je, međutim, d a j e zadatak jurišne avijacije u ratu da uništava neprijateljevu avijaciju na njegovim aerodromima, kao i da vodi aktivnu borbu protiv njegove transportne i bombarderske avijacije. Ta dejstva su izostala, s obzirom da se neprijateljeva avijacija nije ni pojavila. Blokiranje aeročvora Zagreb, kao i napad na aerodrom Lučko vršila je 11. lovačka divizija. 7 . - Dejstva po otpornim tačkama i naseljenim mestima u periodu januar - maj 1945. vršena su intenzivno, s obzirom da je neprijatelj izgradio sistem odbrane, posebno na frontu u Sremu, zatim na utvrđenoj liniji od Drave do donjeg toka Une, kao i u trouglu, odnosno međurečje reke Bosne i njenog ušća u Savu. 263)
ibid.
196
Pošto je neprijatelj, zbog pokreta, bio mnogo vezan za komunikacije, a posebno u zimskom i ranom prolećnom periodu, to je mnogo koristio naseljena mesta, ne samo kao garnizone za smeštaj svojih jedinica već i za skladišta raznih sredstava. Upravo zato je, u prvom redu, masivne zgrade, škole, pa i crkve koristio kao tačke iz kojih je pružao žilav otpor, a koje je, u većini slučajeva, povezivao u sistem fortifikacijskih utvrđenja. Većina otpornih tačaka bila je uređena u inžinjerijskom smislu i dobro maskirane, te su veoma teško otkrivane iz vazduha, naročito u zadacima koji su iziskivali brišući let. 8 . - Dejstva po PAA i zemaljskoj artiljeriji vršena su u cilju neutralisanja i uništenja, kao i radi podrške trupa na zemlji. Protivnička artiljerija je štitila veće koncentracije žive sile i borbene tehnike, komunikacije i objekte na njima (saobraćajne raskrsnice, železničke stanice), itd. Neprijateljeva P A A bila je izuzetno jaka, posebno pri zaštiti značajnih objekata. Tokom januara neprijateljeva P A A bila je veoma jaka pred frontom 1. armije, tako d a j e na pojedinim mestima, ili u užim rejonima bilo vatrenih položaja sa dva do tri diviziona. Slična situacija je bila i u februaru, kada je jurišna avijacija tukla P A A položaje u rejonu Mohovo - Tovarnik, dok je zemaljska artiljerija bila koncentrisana u rejonu Brčkog i Bijeljine. Za razliku od januara, kada je neprijateljeva artiljerija bila na utvrđenoj liniji sremskog fronta, već u februaru se koncentriše oko naseljenih mesta, odnosno kod koncentracija svojih trupa, kao i na pravcima napada jedinica naše vojske. Vatreni položaji artiljerije bili su, u načelu, maskirani, pa ih je avijacija otkrivala iznenadnim napadima, odnosno njihovim aktiviranjem. Položaji su otkrivani i izviđanjem iz vazduha. Dejstva jurišne avijacije po artiljeriji odvijala su se, praktično, sve vreme: „Do početka naše ofanzive osmotrena je uglavnom neprijateljska protivavionska artiljerija malog i srednjeg kalibra u mestima duž linije fronta i u pozadini... Do 10 baterija P A A manjeg kalibra osmotreno je u Osijeku i Vinkovcima i P A A jačine do 13 baterija manjeg kalibra u selima Nijemci, Vrpolje i Garčin. Iz iznetog se vidi da je dejstvo neprijateljske P A A u rejonima borbenog rada našeg vazduhoplovstva bilo prilično jako. No blagodareći veštom manevrisanju nad ciljevima, našim posadama je pošlo za rukom da izvrše sve borbene zadatke sa minimalnim gubicima (gubitaka i prinudnih spuštanja)"! 264 ' U toku maja, s obzirom na koncentraciju neprijatelja u severozapadnim krajevima naše zemlje, dejstvovala je P A A srednje jačine. Vatreni položaji, međutim, brzo su menjani zbog prodora naših jedinica, tako da je neprijatelj bio prinuđen da dejstvuje u pokretu, ili kraj komunikacija kojima se povlačio. U to vreme neprijatelj je raspolagao 264
> ibid.
197
i
sa oko 20 baterija P A A svih kalibara, od kojih je najviše bilo u odbrani Zagreba i železničke stanice Zabok. 9- Izviđanje iz vazduha jurišna avijacija je vršila za svoje potrebe, ali su podaci dostavljani i višim štabovima. Sva izviđanja su vršena u cilju: (a) otkrivanja koncentracija neprijateljevih jedinica pred frontovima naših armija; (b) otkrivanja i praćenja pokreta rezervi ka rejonima dejstava; (c) otkrivanja neprijateljevog sistema odbrane; (d) praćenja železničkog i autotransportnog saobraćaja, i (e) praćenja meteorološke situacije. Pored ostalih zadataka u toku borbi na dravskom mostobranu, izviđanje je bilo organizovano i radi: „3) Ustanoviti neprijateljska utvrđenja, njegovu vatrenu snagu i sredstva njegove inžinjerije u rejonu Valpovo - Donji Miholjac, kao i na prilazima tom rejonu. Način forsiranja r. Drava, te sredstva protivnika za prebacivanje žive sile i tehnike preko r. Sava i r. Dunav. Ustanoviti neprijateljske vazd. baze u rejonu SI. Brod i Zagreba. Praćenje železničkih i autotransporta u rejonima: desna obala r. Drava i Sarajevo - Banja Luka"! 265 ' U toku prvih dvadesetak dana aprila 42. vazduhoplovna divizija je izviđala položaje neprijateljevih jedinica, kao i aktivnosti u pozadini. Intenzitet izviđanja bio je pojačan ofanzivom naših jedinica na zemlji, te se osim izviđanja na glavnim pravcima u neprijateljevoj pozadini i pravaca njegovog povlačenja, tragalo za novim mestima grupisanja i pregrupisavanja protivnika: „Vazdušno izviđanje u toku meseca aprila 1945. bilo je vrlo uspešno, jer je dozvolilo uvek blagovremeno otkriti namere neprijatelja i protivmere koje je preduzimao, te je tim omogućilo našim suvozemnim trupama na vreme sprečiti svaki protivudar. To je u mnogome doprinelo uspešnom gonjenju i sistematskom uništavanju povlačeće žive sile i tehnike protivnika"! 266 ' U ovom mesecu, međutim, najviše izviđačkih zadataka davano je lovačkoj avijaciji, te je jurišna avijacija upotrebljavana samo u retkim slučajevima: „Razlog je taj što štormovici vrše samostalna izviđanja jedino pri niskim oblacima i kod slabe vidljivosti, te je zbog toga neophodno da su posade aviona dobro obučene u navigaciji, orijentaciji i čitanju karata"! 267 ' U prvoj polovini maja jurišna avijacija nije vršila izviđanje 268 ' već je upotrebljavana za svoje osnovne zadatke dejstva po neprijateljevoj živoj sili i tehnici. 265)
Iz izveštaja Grupe vazduhoplovnih divizija o izviđanju u toku marta; AOS, k. 1454, br. reg. 1-3. Op. cit., izveštaj za april; br. reg. 9/1-3.
2681
Lovačka avijacija je u toku maja 1945. izvršila samo 30 izviđačkih letova, od čega su samo dva bila fotoizviđanje.
198
Dejstva neprijateljeve avijacije Zbog težišta napada sovjetskih jedinica na budimpeštanskom pravcu, nemačka Komanda 4. vazduhoplovne flote je, kako je ranije istaknuto, radi zaštite svog južnog krila, odnosno snaga u jugozapadnoj Mađarskoj, za borbene aktivnosti nad Jugoslavijom ostavila znatno manje snage svoje avijacije. U uslovima ostvarene prevlasti u vazdušnom prostoru, 42. vazduhoplovna divizija mogla je nesmetano da dejstvuje. To je, u prvom redu, stvaralo mogućnosti da se i mladi piloti bez većih teškoća uvode u borbeni stroj. Ali, zbog činjenica da su izostala dejstva neprijateljeve avijacije, piloti nisu bili u mogućnosti da steknu potrebna borbena iskustva u vazdušnim borbama protiv transportne i bombarderske avijcije, niti pak da napadaju neprijateljeve aerodrome baziranja. Avioni neprijateljevog vazduhoplovstva pojavljivali su se veoma retko nad operativnim rasporedom naših jedinica, tako da naši piloti nisu ni mogli da uoče karakter njihovih dejstava: „18.3.45. g. u rejonu D. Miholjac na visini 1000 m. dva FW-190 pokušali su da napadnu jednu grupu naše i ruske jurišne avijacije odozdo - odostrag, ali čim su primetili naše lovce koji su štitili jurišnike, prekinuli su odmah napad"! ' „Neprijateljska izviđačka avijacija nije u toku meseca marta pokazivala veće aktivnosti. Neprijatelj je provodio izviđanje lovcima u parovima u rejonu mostobrana na levoj obali r. Drava. Izviđačka avijacija za daljnja izviđanja u toku marta uopšte nije primećena"! 270 ' „U martu neprijateljska bombarderska avijacija se uopšte nije pojavila na frontu, niti nad aerodromima naših jedinica, te o njenom radu u taktičkom pogledu nismo u mogućnosti da damo ikakve podatke"! 2 7 1 ' Jurišna avijacija, kao što je istaknuto, nije upućivana da napada neprijateljeve aerodrome baziranja, sa kojih je on izvodio tek pojedinačna dejstva. U aprilu to su, uglavnom, bili aerodromi u okolini Zagreba i u južnoj Austriji: „Neprijatelj je u toku meseca koristio aerodrome u okolini Zagreba. Po nepotvrđenim podacima na tim aerodromima se nalazi nekoliko eskadrila hrvatskog vazduhoplovstva 272 ' sastavljenih od borbenih aviona: lovci Fijat i Me-109, bombarderi Dornie i Kaproni i avioni za vezu F L - 3 i Sajmoni. 273 ' Ukupan broj nije poznat jer avioni stalno menjaju 269) 270) 271) 2721 273)
Iz izveštaja Štaba Grupe vazduhoplovnih divizija o izviđanju u martu 1945; AOS, k. 1454, br. reg. 1-3. Ibid. Iz mesečnog operativnog izveštaja Štaba 42. vazduhoplovne divizije; AOS, k. 1466/1, br. reg. 1/119-3. Odnosi se na vazduhoplovstvo tzv. N D H . Odnosi se na avione: „fiat" G - 5 0 bis. lovac jednosed; „meseršmit" Bf 109 G-10, lovac jednosed; „dornier" Do-17 E - l , laki bombarder; „kaproni" Ca-311, laki bombarder; „fiat" F.L.3., laki avion za osnovnu obuku, i „sajman" S.A.I.M.A.N. trenažni avion.
199
baze i preletaju s jednog aerodroma na drugi. Od nemačkog vazduhoplovstva opažen je samo mali broj aparata Me-109 FV-190 i Henšeli, 274 ' koji baziraju na istim aerodromima kao i hrvatski avioni, s tim da koriste još neke aerodrome u sev. zap. pravcu od Zagreba, čije tačno mesto nije ustanovljeno. Tačni podaci o broju i nazivu neprijateljskih vazduhoplovnih jedinica nisu dobijeni, stoga se ovde i ne navode. Uglavnom, sve hrvatske vazd. jedinice i škole skoncentrisane su na aerodromima u okolini Zagreba i u samom Zagrebu, a nemačke vazd. jedinice sa teritorije Hrvatske prebačene su na aerodrome u okolini Graca, Klagenfurta i Vajcelsdorfa, dok je na pomenutim hrvatskim aerodromima ostavljeno svega nekoliko nepotpunih eskadrila, među njima i eskadrila za vezu na Borongaju, Zagreb"! 2 7 5 ' Tokom maja prestala je potpuna aktivnost protivnikove avijacije nad našom zemljom.
Karakteristike dejstva jurišne avijacije Borbena dejstva 42. vazduhoplovne divizije zavisila su od mnogih činilaca, u prvom redu od borbenog, materijalnog i specijalnog obezbeđenja izvršenja letova. Obe divizije - 42. i 11, odnosno Grupa vazduhoplovnih divizija, izvršavale su zadatke vrhovnog komandanta JA, ali u periodu od 7. marta do 3. aprila 1945. i zadatke komandanta sovjetske 17. vazduhoplovne armije. U periodu od potpunog preuzimanja vazduhoplovnih sredstava, štabovi naših vazduhoplovnih jedinica pukova, divizija i Štab G V D - nisu samostalno rukovodili borbenim dejstvima, već je izvesno vreme vršeno tzv. „dubliranje" sovjetskog rada i dejstava. Te činjenice su u znatnoj meri uticale na borbena dejstva, u prvom redu na: (1) komandovanje jurišnom avijacijom; (2) borbeno obezbeđenje, materijalno snabdevanje i specijalno obezbeđenje; (3) primenu borbenih poredaka; (4) načine izvršenja jurišnih napada; (5) dejstva po različitim objektima, kao i na (6) taktiku izviđanja iz vazduha. 1.- Komandovanje jurišnom avijacijom. Prijem borbenog zadatka, proračun snaga i sredstava, donošenje odluke i izdavanje zadataka, kao i komandovanje u toku borbenih dejstava imali su svoje specijalnosti. To se, između ostalog, vidi i u činjenici da su prve grupe pilota, među kojima i komandni sastav pukova, odnosno eskadrila leteli isključivo kao pratioci sovjetskih pilota, koji su vodili parove, odeljenja, osmorke, itd.: „Zadaci za dejstvo avijacije su bili dostavljeni iz Generalštaba Jugoslovenske armije, kao i iz Štaba 1. jugoslovenske armije, Vazduhoplovnoj grupi Vitruk, na izvršenje. Ovde su se zadaci razrađivali i dostavljali na izvršenje pukovima. Zadaci su bili izvršavani zajednički Odnosi se na avione: „foke-vulf" FW-190, lovac; „henšel" Hs 129, lovac. ' Iz izveštaja Štaba G V D o izviđačko-obaveštajnoj službi u aprilu 1945; A O S , k. 1454, br. reg. 9/1-3.
200
od ruskih i naših posada. Redovito su naši piloti u izvršenju borbenih zadataka bili dodeljivani kao pratioci, tj. ruski piloti su bili vođe parova i odeljenja. Ovo iz razloga što su naši piloti odlazili na prve borbene zadatke te nisu imali dovoljno ratnih iskustava. Našim posadama zadaci su bili dodeljivani u vidu instrukcija od strane komandanata ruskih pukova, vođa odeljenja i štabova naših pukova. Zadaci su izvršavani relativno dobro i sa puno volje i junaštva od strane naših letača"! 276 ' „Rukovođenje, organizovanje veze i izvršenje zadataka izvodeno je od strane ruskih komandanata. Naši štabovi, komandanti i letači učestvovali su u ovome kao 'dubljori' vežbajući se u rukovođenju i vršenju zadataka kao pratioci redovno, a povremeno i kao vođe parova i odeljenja"! 2771 Kao i u februaru, tako je i u martu rukovođenje borbenim zadacima bilo u rukama sovjetskih komandanata: „S obzirom da u ovom periodu priprema naše vazduhoplovstvo nije samostalno radilo, što se tiče rukovođenja i izdavanja naređenja, to ni za taj period trupni štabovi nisu izdavali operativna naređenja i zapovesti, već su se upravljali prema izdatim operativnim naređenjima ruskih štabova. Operativni štab Grupe vazduhoplovnih divizija izdavao je avizo i izvršna naređenja potčinjenim štabovima samo utoliko da bi se isti upravljali prema radu odgovarajućih ruskih štabova i jedinica"! 278 ' Posle prijema aviona i drugih materijalnih sredstava, štabovi 42. divizije i vazduhoplovni pukovi su u mogućnosti da izvršavaju sve osnovne elemente komandovanja. Štabovi preuzimaju brigu o stalnoj borbenoj gotovosti jedinica, blagovremeno primaju zadatke od viših vazduhoplovnih komandi, izdaju potčinjenim jedinicama prethodna naređenja, donose samostalne odluke o upotrebi dela ili cele jedinice, izrađuju planove borbenih dejstava i izdaju borbene zadatke. Štabovi su ostvarivali, koliko su to mogućnosti dopuštale, neprekidno rukovođenje i komandovanje kontrolišući i rezultate borbenih dejstava. Komandno osoblje je, tokom borbenih dejstava, steklo ratna iskustva tako da su i štabovi i komandanti jedinica - divizija, pukova i komandiri eskadrila - uspešno izvršavali svoje obaveze. To se, u prvom redu, odnosi na pravilan rad pri prijemu borbenog zadatka, odnosno na proračun snaga i sredstava, a zatim preko donošenja odluke o upotrebi jedinica, do izdavanja borbenih zadataka. Komande su redovno vršile kontrolu borbenih rezultata, koristeći se izveštajima pilota kako vlastitih jedinica tako i iz lovačke zaštite, kao i foto-snimcima. Kritika letova održavana je posle svakog borbenog zadatka, kako u periodu dok su jugoslovenske posade letele zajedno sa sovjetskim tako i prilikom samostalnog izvođenja borbenih zadataka. 2761 2771 278)
Iz operativnog izveštaja Štaba 42. vazduhoplovne divizije za februar 1945: AOS, k. 1466/1, br. reg. 1/3. Ibid. Iz relacije Štaba G V D za period od 15. novembra 1944. - 15. maja 1945; AOS, k. 1450, br. reg. 2/2-4 (Zbornik N O R , tom X, knj. 2, dok. 196).
201
2- Borbeno obezbeđenje, materijalno snabdevanje i specijalno osiguranje - S obzirom na uslove u kojima su se nalazile jedinice 42. vazduhoplovne divizije, borbeno obezbeđenje, materijalno snabdevanje i specijalno osiguranje (odnosno borbeno, vazduhoplovnotehničko i pozadinsko obezbeđenje dejstava i avijacije), sprovođeno je oslanjanjem na sovjetske, a delom i na domaće izvore. (a) Borbeno obezbeđenje, u uslovima minimalnog dejstva protivnikove avijacije, ostvarivano je izviđanjem iz vazduha i obezbeđenjem od dejstava njegove P A A . Aerodromi baziranja, koji su se nalazili na oslobođenoj teritoriji, bili su pod zaštitom jedinica na zemlji. Jurišna avijacija je povremeno vršila izviđanja, ali se u punoj meri oslanjala na rezultate izviđanja iz vazduha lovačke avijacije, kao i izveštaje vlastitih posada koje su izvršavale borbene zadatke. Obezbeđenje od protivdejstva neprijateljeve P A A jurišna avijacija je ostvarivala pravilnim izborim marš-rute i profila leta, neutralisanjem neprijateljeve P A A , kao i izvođenjem PA manevra u zoni dejstava. Iako su vladali nepovoljni uslovi za let u većini borbenih zadataka, jurišna avijacija je uspevala da postigne iznenađenje. Radi otkrivanja maskiranih vatrenih položaja P A A bila je primorana da se duže zadržava nad ciljevima, pri čemu je trpela gubitke od vatre sa zemlje. (b) Materijalno snabdevanje vazduhoplovnotehničkim sredstvima, municijom, gorivom, hranom, sanitetskim materijalom i drugim potrebama neophodnim za život i rad - vršeno je iz sovjetskih izvora, delom iz domaćih, a bilo je organizovano preko bataljona aerodromskih službi (BAS): „U toku meseca marta snabdevanje pukova sa hranom vršili su ruski BAO, 2 7 9 ) UZ pripomoć naših bataljona. Snabdevanje je bilo zbog čestog prebaziranja dosta neuredno, a bataljoni nisu zalagali dovoljno pažnje i brige oko snabdevanja. Snabdevanje municijom vršeno je dobro. Zbog slabe organizacije službe naših bataljona često puta su pukovi ostajali bez hrane i prepušteni sami sebi"! 280) Štab 42. vazduhoplovne divizije nije uvek bio zadovoljan organizacijom pozadinskog obezbeđenja, kao u slučaju nestašice goriva, što je u znatnoj meri onemogućilo pravovremenu i efikasnu upotrebu jurišne avijacije, posebno u sadejstvu sa trupama na zemlji, a naročito u periodu energičnog gonjenja neprijatelja. (c) Specijalno obezbeđenje jurišne avijacije podrazumevalo je funkcionisanje službe naoružanja, održavanje veze, kao i organizovanje meteorološke i foto-službe. Obezbeđenje municijom je isključivo išlo iz sovjetskih izvora i zavisilo je, u prvom redu, od organizacije dopremanja. Međutim, i ona je bila podložna poteškoćama, između ostalog i zbog proizvodnje, a što Bataljoni aerodromskog obezbeđenja. " l ) Iz operativnog izveštaja Štaba 42. vazduhoplovne divizije za mart 1945; A O S , k. 1466/1, br. reg. 1/119-3.
202
i
se odražavalo kako na snabdevanje naše avijacije tako i sovjetske, koja je bila angažovana na drugim frontovima. Što se tiče obezbeđenja vezama, štab 42. vazduhoplovne divizije nastojao je da ih tako organizuje da funkcionišu u skladu sa potrebama. Iako je bilo oslanjanja i na sovjetski sistem veza, a kasnije na vlastitu organizaciju, javljali su se povremeni problemi koji su uticali na rukovođenje i komandovanje i izvršenje borbenih zadataka. Tako je, na primer, veza sa Štabom Vazduhoplovstva JA bila uspostavljena tek 25. januara, kada je putem telefona poslat i prvi operativni izveštaj, dok je veza sa pukovima funkcionisala preko sovjetske radio i telefonske veze. U vreme kada je formirana vazduhoplovna operativna, južna avio-grupa na aerodromu Klenak, dolazilo je do znatnih poteškoća u održavanju veza, tako da Štab 42. vazduhoplovne grupe nije imao uvid u operativni rad 422. vazduhoplovnog puka. O radu veze je zapisano: ,,a) Unutar divizije: organizovana je jednostruko - telefonom a sa 422. v. pukom, koji se nalazio u Klenku, trostruko: telefonom, telegrafom i radio-vezom. Pored ovih veza korišćeni su i avioni za vezu. Veza je uglavnom funkcionisala dobro, izuzev telefonske veze sa 422. v. pukom. Usled velike udaljenosti i velike opterećenosti linija, ova veza je bila skoro neupotrebljiva. Sa Grupom vazd. divizija veza je bila organizovana telefonski i kurirski. Funkcionisala je dobro. b) Veza između aviona i trupa na zemlji nije funkcionisala iz razloga nedostataka odgovarajućih radio-stanica na zemlji i do sada neorganizovane saradnje"!"*81' Zbog čestog prebaziranja jedinica, veza je bila prekidana, ali se neposredno zatim uspostavljala radio-telegrafska i telefonska veza: „Štab G V D , kao i Štab 42. vazd. divizije nije imao vezu sa zasebnom operativnom grupom iz Rajlovac - Laćarak, 2 8 2 ' jer je ta grupa bila povezana sa III korpusom, od koga je primila zadatke, b) Veza sa trupama na zemlji: Sa štabovima I, II i III armije bila je radiotelegrafska, a za sve vreme dok su ovi štabovi bili u Zagrebu, bila je veza telefonska i lična. Kod I i III armije nalazi se oficir za vezu. Veza sa trupama na zemlji, tj. u prednjim linijama bila je pomoću ugovorenih signala. v) Avioni u vazduhu održavali su vezu putem radija i ugovorenih znakova"! 283 ' Meteorološko obezbeđenje se u početku oslanjalo na sovjetsku meteorološku službu, sve dok se naši sinoptičari nisu osamostalili. Usled M1) 282)
283)
Iz operativnog izveštaja 42. vaz. divizije za april 1945, AOS, k. 1466/1, br. reg. 1/169-3. Odnosi se na operativnu grupu 421. vazduhoplovnog puka koja je bila angažovana u borbi protiv četnika (kada je bazirala na aerodromu Rajlovac) i ustaša (sa aerodroma Laćarak). Iz izveštaja Štaba Grupe vazduhoplovnih divizija za maj 1945; A O S , k. 1450, br. reg. 4/2-3.
203
nedostatka meteoroloških stanica i meteo-podataka, nisu bile moguće dugoročne prognoze vremena. Kao i meteorološka, tako je i foto-služba bila u specifičnim uslovima rada. 3 . - Borbeni poreci - Radi zajedničkog izvršenja borbenog zadatka i uzajamnog rasporeda aviona, u zavisnosti od karaktera cilja i situacija, prilikom borbenih dejstava jurišna avijacija je primenjivala određene borbene poretke. Prilikom određivanja borbenih poredaka uvek se imalo u vidu da je potrebno, pre svega, obezbediti slobodu manevra i uzajamno potpomaganje aviona pri napadu ciljeva na zemlji, zatim efikasno tučenje ciljeva, osmatranje neba, kao i PA-manevar, kako bi se izbegli gubici sa zemlje. Dejstva vazduhoplovnih pukova izvođena su najčešće u sastavu para. U prvim borbenim letovima vođa para bio je sovjetski pilot, a jugoslovenski pratilac, sve dok naše posade nisu bile borbeno osposobljene da predvode grupe, i to ne samo veličine para, nego i odeljenja: Par jurišnih aviona dejstvovao je u borbenim porecima: front, stepen i kolona. U borbenom poretku front rastojanje između dva aviona iznosi 50 - 150 metara, a kod stepena, pored istog rastojanja, pratilac uzima odstojanje za 15 - 20 metara. U borbenom poretku kolona odstojanje iznosi do 150 metara. Borbeni poredak odeljenja je bio stepen, klin i front. Parovi obično lete na istoj visini, na rastojanju 50 - 1 5 0 i odstojanju 15 - 20 metara. Eskadrila, kao osnovna taktička jedinica jurišne avijacije dejstvovala je u borbenim porecima: klin odeljenja, stepen odeljenja, vijugavi let odeljenja i krug. Jurišna avijacija je primenjivala borbeni poredak klin odeljenja tokom leta po marš-ruti i prilikom tučenja širokih i velikih objekata. Vođa je mogao da osmatra nebo, avioni su se manje zadržavali nad ciljem koji je bio branjen jakom P A A . Odeljenja lete na odstojanju 30-50 metara i rastojanju 100 - 150 metara. Stepen odeljenja je korišćen pri letu na malim visinama i prilikom napada na duge ciljeve, na primer, komunikacije i kolone na njima. PA-manevar se mogao izvoditi u jednu stranu, ali je zato obrada cilja bila efikasnija. Pri tom letu, odeljenja su bila na odstojanju 100 - 200 i rastojanju 100 - 150 metara. Vijugavi let eskadrila je koristila kad god se primenjivao brišući let, ili let iznad ispresecanog zemljišta, jer se iz tog postroja brzo moglo prelaziti u druge borbene poretke. Odstojanja među odeljenjima su 100 - 300, a rastojanje 25-100 metara. Eskadrila je primenjivala krug kada je izvodila više uzastopnih napada i kada je bilo potrebno da se ciljevi tuku duže vremena. Odstojanja su obično bila 600 - 800 metara.
204
Dejstva 42. vazduhoplovne divizije u januaru 1945. karakterišu sledeće osobenosti: „Svi bojni zadaci vršeni su u parovima po 2 (vođa i pratilac), sa vremenskim razmakom između odlaska pojedinih grupa 10 minuta. Pred frontom se zauzimalo veće odstojanje po dubini. Prelet frontova na visini 100 metara. Pri napadu ešeloniranje po dubini, ugao napada u pikiranju 30° u najpogodnijem pravcu"! 284 ' Tokom februara otpočinje dejstvo u većim grupama: „Zadaci su vršeni u grupama od 2 do 8 aviona 11-2, što su uslovljavali karakter samog cilja, izvežbanost posada u tehnici pilotiranja i meteorološki uslovi. Poletanja su vršena pojedinačno. Prikupljanje i postrojavanje u vazduhu vršeno je nad aerodromom ili nad nekom od markantnih tačaka do 5 km do aerodroma. Letenje do linije fronta vršeno je u levom ili desnom stepenu, sa rastojanjem od 50 - 100 metara između aviona. Visina letenja je bila 600 - 1000 metara. Preletanje linije fronta vršeno je skoro uvek na istoj visini i u istom postroju kao i pri dolasku do linije fronta"! 2 8 5 ' Kao i tokom februara, tako je i u martu dejstvovano u većim grupama: „Zadaci su vršeni u grupama od 2, 4 i 6 aviona 11-2... Postroji u vazduhu bili su redovito desni stepen sa rastojanjem 50-100 m, a odstojanjem 15-20 m . . . Ciljevi su redovito napadani iz borbenog postroja 'krug"'! 286) Tokom aprila, kao i u maju, u usavršavanju taktike nije nastupio nijedan novi element. U primeni je ostao desni stepen s kojim se prilazilo cilju. Napad je obično vršen iz levog zaokreta i sa poniranjem pod uglom od 25 do 35 stepeni, sa visine od 1000 do 2000 metara. Zaštitu je vršila lovačka avijacija, dok je jurišna izvodila PA-menavar u zoni dejstva oruđa. 4 . - Izvršenje jurišnih dejstava - Pre svakog borbenog zadatka posade 421, 422. i 423. vazduhoplovnog puka pripremlie su se za let. Osnovni elementi leta bili su: poletanje, zbor grupe, let ka cilju, napad i povratak obratnom marš-rutom. Priprema posada za let obuhvatala je uobičajne elemente prethodne i pretpoletne pripreme. Zbor aviona u vazduhu načelno je vršen nad aerodromom ili nad markantnim orijentirom udaljenim do 5 km. Zbor se vršio na visini od 200 do 500 metara, načelno pod zaštitom lovaca, a to je uvek bilo. moguće, jer su na jednom aerodromu bazirali po jedan lovački i jedan jurišni puk. 2841 2851 286)
Iz izveštaja 421. vazduhoplovnog puka o vazdušno-streljačkoj službi u januaru 1945; AOS, k. 1466/1, br. reg. 5/3. Iz operativnog izveštaja Štaba 42. vazduhoplovne divizije o radu u februaru 1945; Zbornik N O R , tom X, knj. 1, dok. 294. Ibid, za mesec mart 1945; Op. cit, tom X, knj. 2, dok. 119.
205
Prelet linije fronta vršio se prikriveno: (a) pri vedrom nebu u brišućem letu na srednjim visinama; (b) pri oblačnom vremenu takođe u brišućem letu, i (c) pod oblacima - spuštanjem na visinu 200 do 300 metara. Vodilo se računa da se prelet vrši nad odsecima fronta na kojima neprijatelj nije imao jače snage. Piloti su nastojali da dolazak na cilj bude iznenadan i tačan po mestu i vremenu. To nije uvek bilo moguće, s obzirom da su jedinice na zemlji zahtevale da avijacija dejstvuje uvek nad širim rejonom, često ne naznačavajući tačan cilj, mesto i tačno vreme udara. Kada je postojala jaka P A A , napad jurišne avijacije započinjao je neutralisanjem sredstava P A A . Piloti su, načelno, dejstvovali sa odstojanja 1200-1500 metara. Zavisno od cilja, često je trebalo ponavljati napad: „Visina napada bila je normalno od 300 m. do brišućeg leta. Napadano je iz levog i desnog zaokreta, ali pretežno iz levog. Bombardovanje je vršeno pod uglom od 15 - 35 stepeni. Na ciljeve je napadano iz najmanje dva kruga i vršeno prosečno 3 - 4 napada. Nad ciljem se normalno provodilo 10 - 20 minuta. U zoni dejstva p.a. artiljerije neprijatelja vršeni su manevri po pravcu i visini"! } Odlazak sa cilja vršen je u unapred označenom kompasnom kursu ili, pak, u stranu markantnog orijentira, koji je bio određen pre poletanja. Početna tačka obratne marš-rute bila je uglavnom, 15-20 km daleko od cilja. Povratni let, na obratnoj marš-ruti vršio se najkraćim pravcem. Nad svojom teritorijom posade su letele na visini od 200 do 500 metara, zavisno od orografskog sklopa zemljišta. U stvari, ta visina se primenjivala kada se letelo po sremsko-slavonskim ranvicama, dok je povratak od ciljeva, koji su se, kao napr, u dolini reka Drinjače i Drine nalazili u uskim usecima i kotlinama, koje su nadvišavali okolni vrhovi planina, zavisio od datih uslova. 5 . - Način izvršenja napada - Dejstvo jurišnih aviona zavisilo je od karaktera i osobenosti ciljeva, mesta nalaženja i vremena napada. (a) Trupe na bojištu, odnosno neprijateljeva živa sila i borbena tehnika napadani su načelno ešelonirano, u grupama. Osnovno sredstvo za uništavanje tenkova i bornih kola bile su razorne i fugasne bombe, kao i topovsko-mitaljeska vatra i raketna zrna. Fugasne bombe su otkačivane sa visine od 500 do 5600 metara. Pri dejstvu po ciljevima na zemlji piloti su vodili računa d a j e neprijatelj svoju borbenu tehniku, načelno, maskirao, osim ako se nije zatekla u pokretu. Živa sila je tučena kako u rovovima tako i na maršu. Tenkove u pokretu jurišni avioni su, načelno, napadali p r o t u t e n kovskim bombama pod uglom od 20-30 stepeni sa visine od 400 do 200 metara. Uski ciljevi, kao komunikacije, tučeni su iz horizontalnog leta, sa visine od 100 do 150 metara. m
Op. cit. dok. 294.
206
Protivavionska oruđa su napadana tako da svaki avion gađa posebno oružje. Protivavionska artiljerija je tučena kako u utvrđenim tako i na otkrivenim vatrenim položajima, obično iz pozadine, ili sa boka, iz poniranja. Rovovi i otporne tačke napadani su fugasnim bombama iz poniranja sa visine 500-600 metara. (b) Trupe na maršu ili na mestima okupljanja napadane su radi uništenja, zadržavanja ili dezorganizovanja pokreta. Motomehanizovane kolone, kao pokretni ciljevi, otkrivane su izviđanjem iz vazduha ili sa zemlje. Obično su prvo napadana čela kolona, zatim su se tražile mogućnosti da se kolone uništavaju u tesnacima, ili na putevima koji se nalaze u sutjeskama ili klisurama. Tenkovi na maršu napadani su, načelno, iz borbenog poretka krug, dok je artiljerija tučena iz brišućeg leta, ili iz poniranja, primenom fugasnih avio-bombi. (c) Skladišta, a posebno centri veze i komandna mesta, iako retko, tučena su samo kada su dobijeni tačni podaci. Ti centri su se obično nalazili u naseljenim mestima, u zgradama koje su po visini ili gradnji bile drugačije od ostalih, ili maskirani u šumama. (d) Železnički i automobilski saobraćaj, odnosno transporti napadani su na železničkim stanicima ili raskrsnicama, u usecima, mostovima, kao i na otvorenim delovima. Železničke kompozicije su tučene uzastopnim napadima iz brišućeg leta ili sa male visine, a za dejstvo po železničkim stanicama određivane su jače grupe. Razaranje otvorenih železničkih pruga i uništavanje vozova vršeno je fugasnim bombama malog i srednjeg kalibra, dok su automobilski transporti uništavani razornim bombama, topovskom i mitraljeskom vatrom, zatim sa raketnim zrnima i zapaljivim sredstvima. (e) Mostovi i rečni prelazi, s obzirom da su manjih dimenzija, iziskivali su direktne pogotke, koje je jurišna avijacija ostvarivala fugasnim aviom-bombama od 100 kg, sa upaljačima trenutnog dejstva. Piloti su jako branjene mostove, kao kod Brčkog na reci Savi i kod Donjeg Miholjca na Dravi, napadali sa visinine od 1000 metara. 6 . - Taktika izvijanja iz vazduha zavisila je od objekta, odnosno ciljeva, rejona izviđanja, kao i meteorološke situacije. Težište izviđanja iz vazduha bilo je u martu u rejonu dravskog mostobrana, kada su se takvi zadaci najviše i planirali: „Vazdušno izviđanje vršilo se u grupama 2-3 lovca ili 11-2 sledećim redom: vođa para pod zaštitom svoga pratioca vršio je vizuelno osmatranje i forografisanje; pratilac ga je pratio 400 m iza njega i 200 m poviše njega, te je osmatrao iste ciljeve. Izviđalo se fotografisanjem i vizuelnim osmatranjem sa visine 2500-800 metara, kao i u brišućem letu. Naročito važne podatke, koji su tražili hitni napad, predavali su preko radija sa aviona. Naročitu pažnju tokom vazd. izviđanja u toku marta poklonilo se je: osmatranju pokreta neprijateljske vojske i tehnike u rejonu mosto-
207
brana kod Valpova i D. Miholjca, za vreme dok je neprijatelj forsirao Dravu. Izviđanje su kočile naročito radiostanice starog tipa, koje su imale vrlo ograničeni radijus dejstva"! 288 ' Izviđanje iz vazduha tokom aprila vršeno je, uglavnom, lovačkom avijacijom, ali su određene zadatke dobijale i posade 421, 422. i 423. vazduhoplovnog puka, prateći pokrete neprijateljevih trupa i njegove motorizacije. „Tokom skoro celog meseca aprila vazdušno izviđanje tražilo je od posada naročito naprezanje i veštinu iz razloga, što se je linija fronta često i iznenadno menjala, što su naše trupe operisale iz različitih pravaca, te do momenta njihovog spajanja i stvaranja jedinstvene linije fronta bilo je osobito teško identifikovati naše trupe, koje su na nekim mestima snažnim prodorom duboko ušle u neprijateljski odbrambeni sistem, naročito na odseku III armije. Kod ovog, znatnu pomoć pružile su same trupe, dajući skoro uvek tačno i na vreme avijaciji ugovorene znake i jasno obeležavajući svoje prednje delove i oslobođena mesta". 2 8 9 ' U maju, kada su praćeni delovi jedinica protivnika koji se povlačio, posebne zadatke izviđanja obavljao je 421. vazduhoplovni puk, koji je dejstvovao po preostalim delovima jedinica četnika i ustaških grupacija: „Izviđanje za vreme uništavanja neprijateljske grupacije - četnika i ustaša - vršeno je jurišnim avionima, pojedinim ili parovima, sa visine 1000 - do brišućeg leta. U cilju izviđanja nisu davani nikakvi posebni zadaci, nego je ono vršeno uporedo sa tučenjem neprijatelja". '
Iskustva iz taktičke upotrebe jedinica Početkom aprila 1945. Generalštab JA (Odeljenje za ratni opit) 291 ' dostavilo je Štabu Vazduhoplovstva naređenje da se odmah prate i beleže nova iskustva, stečena u taktičkoj upotrebi jedinica, kao i upotrebe ratne tehnike. To je bio cilj da se novostečena iskustva prenesu na ostale rukovodioce i štabove. Na osnovu tog naređenja, koje je sprovedeno do štabova vazduhoplovnih pukova, organizovano je prikupljanje podataka o aktivnosti neprijatelja, vršene su analize prikupljenih podataka i iskustava klasifikovanih u pogledu taktike jedinica, upotrebe raznih borbeno-tehničkih sredstava, a zavisno od uslova, formacije štabova i jedinica, odnosno rejona ili zone dejstava. Radi teorijskih razmatranja upotrebe jedinica, svi vazduhoplovni pukovi dobili su priručnik „Pripreme štabova" koji je, u stvari, bio metodika štabnih vežbi u puku, odnosno diviziji. 2881
Iz izveštaja Štaba Grupe vazduhoplovnih divizija o izviđanju tokom marta 1945; Zbornik N O R , tom X, knj. 2, dok. 115. Iz izveštaja Štaba Grupe vazduhoplovnih divizija o izviđačko-obaveštajnoj aktivnosti u aprilu 1945; Op. cit., dok. 178. ™ Ibid; izveštaj za maj 1945; Op. cit., dok. 209. Naređenje Generalštaba Jugoslovenske armije upućeno svim štabovima 2. aprila 1945. godine, naređenje br. 27/45; A O S , k. 27A, br. reg. 18/1-3.
208
Naređenje Generalštaba JA je podstaklo na bolju organizaciju prikupljanja podataka i pisanja izveštaja, referata, dnevnika i drugih štabno-borbenih dokumenata. U vezi sa tim Štab 42. vazduhoplovne divizije je od Štaba Grupe vazduhoplovnih divizija dobio šest obrazaca i „Uput za podnošenje mesečenog operativnog izveštaja" po kojima je svakog 6. u mesecu trebalo dostavljati određene podatke. Uput je sadržavao deset tačaka, odnosno elemenata po kojima su štabovi vazduhoplovnih pukova bili obavezni da dostavljaju: (a) situaciju na zemlji; (b) sadejstvo vazduhoplovstva sa trupama na zemlji; (c) efikasnost dejstva vazduhoplovstva; (d) dejstvo i taktiku neprijateljevog vazduhoplovstva; (e) borbene gubitke; (f) rukovođenje; (g) pregled službi pozadinskih jedinica i ustanova; (h) školsko-borbeno opremanje jedinica, i (i) zaključak. (a) Situacija na zemlji treba da obrađuje: neprijatelja (front, grupisanje, rezerve, P A A , aktivnost, itd.) i protivnikovo vazduhoplovstvo (dislokacija, snage, dejstva, itd). U tom delu, u odnosu na naše vazduhoplovstvo, zahtevalo se dostavljanje podataka o aerodromima baziranja, dobijenim odnosno izvršenim borbenim zadacima, kao i kakav je uticaj imalo dejstvo vazduhoplovstva na razvoj situacije na frontu; (b) Sadejstvo vazduhoplovstva sa trupama na zemlji i između „vidova avijacije", 292 ' takođe je imalo dva elementa: prvi, sadejstvo sa trupama na zemlji (veza, sistemi za pokazivanje ciljeva, organizovanja i predloži za sadejstvo, rad oficira za vezu, itd.) i, drugi, sadejstvo između vrsta avijacije (način organizovanja, veza, lovačka zaštita na marš-ruti, tokom dejstava u rejonu cilja i u vreme napada neprijateljeve lovačke avijacije, itd). (c) Efikasnost dejstava avijacije sadržavala je sledeće elemente: - u kom borbenom poretku je izvođen napad na razne objekte; - prilaz cilju, manevar u zoni P A A ; - n a p a d na cilj (metod napada, visina, karakteristični primeri, itd); - izlazak iz borbe, zbor grupe i povratak; - taktika vođenja borbe u vazduhu, jurišnih i lovačkih. (d) Dejstvo i taktika neprijateljeve avijacije odnosilo se na celovitost njene upotrebe: vreme, formacija, broj i tip aviona, poredak, visina, načini napada, rezultati, upotreba naoružanja, itd. (e) Borbeni gubici su sadržavali sledeće elemente: vreme, mesto i uzrok, posledice; mere preduzete za otklanjanje sličnih situacija. Za borbene gubitke neprijatelja traženi su detaljni opisi, kao i primenjena taktika pri obaranju. (f) Rukovođenje je podrazumevalo javljanje sledećih elemenata: postavljanje zadataka, priprema, kontrola, promena zadataka, potrebno vreme, itd. 292)
Naše jedinice u toku N O R upotrebljavale su pojmove: vidovi avijacije i vidovi vazduhoplovstva, umesto terminološkog razgraničenja između rodova, odnosno vrste avijacije.
209
(g) Pregled službi pozadinskih ustanova i jedinica, u stvari, objašnjavao je kako je postavljeno i organizovano materijalno obezbeđenje, šema aeorodroma baziranja, opsluživanje od strane bataljona aerodromskih službi, itd. (h) Školsko-borbeno opremanje jedinica odnosilo se na slanje podataka o: trenaži, tehnici pilotiranja, vežbi iz vazdušno streljačke službe, vežbi iz bombardovanja, šturmanske službe, itd. kod letačkog osoblja, a kod neletačkog - podaci o rezultatima obuke tehničkog osoblja. (i) Zaključak sadrži ocenu o zadacima izvršenim u proteklom mesecu, kao i operativno-taktička iskustva. Pored tog uputa, koji je dostavljen jedinicama, Štab 42. vazduhoplovne divizije je, takođe poslao pukovima i upute o predaji operativnih izveštaja štabu divizije, izveštaje o izviđanju, uputstvo za rad obaveštajnih organa, izveštaj o borbenoj gotovosti jedinica (forma 4), uput za vođenje dnevnika, itd. Već sledeći izveštaji, koji su usledili posle tih naređenja, bili su kompletni i pokazivali su pravu sliku života, rada i stanja. U vazduhoplovnim pukovima izvršena je analiza prikupljenih borbenih iskustava. Analize su vršene na osnovu praktične primene sovjetskog priručnika „Pravila o upotrebi jurišne avijacije" mada je u uvodnom delu istaknuto sledeće: „Jedinice jurišne avijacije, u doba njihovog borbenog zalaganja, nalazile su se pod rukovodstvom starešina Vojnog vazduhoplovstva Crvene armije i vršile su zadatke po uputstvima i u saradnji sa ovim. Samostalni borbeni rad, ukoliko g a j e i bilo, bio je kratak i u borbenom smislu neznačajan. U takvom položaju - položaju učenika, sve su snage bile upućene na kopiranje komandnih i borbenih metoda te, tako reći, nije bilo prilika da se postave u ulogu posmatrača - kritičara. Zato su borbena iskustva kod jedinica mala, a ukoliko ova i postoje, svode se često na nepoznavanje pravila o upotrebi jurišne avijacije u ratu, ili odgovarajućih pravila - opisa pojedinih oružja, odnosno njihovog rukovanja. Da bi ubuduće, celokupno komandno, kao i letačko i tehničko osoblje moglo biti ne samo u ulozi izvršioca zadatka, već i u ulozi posmatrača - kritičara, ili još bolje - analizera svega onog što se u radu pojavljuje kao novo i do tada nepoznato, ili onog što je izgubilo svaku vrednost usled promenjenih metoda rada, potrebno je poznavati osnovna pravila i principe. Ovo se postiže izučavanjem pravila i propisa". 3) Ta „Analza borbenih iskustava stečenih kod pukova jurišne avijacije u 42. vazduhoplovnoj diviziji", premda dosta negativno ocenjuje borbeni rad pukova, sadrži vrlo dragocena iskustva (data kao drugi deo analize) i opažanja i greške (III deo). 293)
A O S , k. 1466/1, br. reg. 13/1-7.
210
Tako Štab 423. vazduhoplovnog puka, koji je najviše borbenih zadataka izvršio napadajući auto-kolone na komunikacijama, pontonske mostove i prelaze preko reka, kao i železničke stanice iznosi sledeće: „Kao najviše primenjivani vid napada vršeni su napadi iz levog kruga sa uzastopnim naletima (tzv. lančani red) u četvorkama i po dve četvorke. Napadi su izvršavani u dva do četiri naleta sa visine od 1000 m. do brišućeg leta. Visinu napada određivala je, pored vremenskih uslova, koncentracija i jačina nepr. P A O u dotičnom rejonu... U najviše slučajeva, borbeni zadatak je postavljao konkretan cilj. Dešavalo se da se pri dejstvu na kolone i želj. kompozicije u pokretu, za uspešno izvršavanje zadataka, zahteva najpre izviđanje, a odmah se zatim pronađeni cilj napada"! 2 9 4 ' Posade su, naročito u aprilu, vršile sasređene udare, postižući iznenađenje: „U cilju iznenađivanja primenjivan je manevar preleta preko cilja i naglog povratka sa iznenadnim pikiranjem. Vršeno je uvek po 3-4, a u važnijim slučajevima i do 7 napada, sa do 4 juriša u svakom napadu, čime je kod neprijatelja stvaran utisak većeg broja aviona, nego što je u stvari bilo"! 2 ' Počev od proboja sremskog fronta pa dalje, stečena su iskustva iz upotrebe jurišne avijacije, a posebno u pripremi i izvršenju napada pri podršci trupa na zemlji.
Rad vazduhoplovnotehničke službe i ispravnost aviona Vazduhoplovnotehničko osoblje 42. vazduhoplovne divizije je, uporedo sa obučavanjem, radilo i praktično na opsluživanju i održavanju aviona. Već od 10. do 15. februara 1945. otpočinje da delom, samostalno opslužuje i priprema avione za letenje. Vazduhoplovnotehnička služba bila je organizovana po ugledu na postojeću, sovjetsku. Za svaki avion bio je određen podoficir, avio-mehaničar, koji je imao svoje pomoćnike. Komandiri avijacijskih odeljenja su u ... „tehnika odeljenja" imali pomoćnika za VTS, a oni su, takođe, imali pomoćnike - po specijalnosti i tehnici. U eskadrili, koja je vršila održavanje aviona u I i II stepenu, uz pomoć pokretne avioradionice ( P A R M - 1 ) na čelu VTS bio je pomoćnik komandira eskadrile - inženjer eskadrile, koji je, pak, pod sobom imao pomoćnika po specijalnostima i u stručnom pogledu tehnike u avijacijskim deljenjima. U vazduhoplovnim pukovima nalazio se inženjer puka, koji je ujedno bio i nadređeni načelniku P A R M - 1 . U Štabu 42. vazduhoplovne divizije glavni inženjer divizije, sa svojim pomoćnicima u vazduhoplovnotehničkom odeljku, vodio je brigu o 294) s 2951
Iz izveštaja Štaba 423. vazduhoplovnog puka o radu u martu 1945; Zbornik N O R , tom X, knj. 2, dok. 182. Iz operativnog izveštaja 421. vazduhoplovnog puka za april 1945; Op. cit., dok. 181.
211
VTS divizije i ujedno je bio starešina načelniku P A R M . Inženjer divizije je, takođe, pomoćnik komandanta 42. divizije po tehnici. Takva organizacija rada umnogome je doprinela da se opsluživanje avijacije za borbene zadatke odvija na vreme, bez zastoja - iako u ratnim uslovima - veoma kvalitetno, ne uzimajući u obzir objektivne uslove, pre svega, istrošene resurse aviona i druge vazduhoplovne tehnike. Ipak, u svakodnevnom radu ljudstvo je nailazilo i na druge objektivne okolnosti, kao što su: smeštajni uslovi, snabdevenost rezervnim delovima i alatom, itd. Jedan od prvih problema sa kojim se susrelo ljudstvo VTS 42. vazduhoplovne divizije, predstavlja pitanje revizije motora AM-38, koji su bili ugrađeni u avione 11-2: „I pored toga što su prve mere za osposobljavanje ljudstva za ove revizije već preduzete slanjem ljudstva u ruske armijske radionice, neophodno je potrebno odmah i bez ikakvih gubitaka vremena pristupiti sledećem: 1) Preko odgovarajue Ruske vojne misije zatražiti da nam se odmah iz Rusije upute dva kompleta svih specijalnih alata, uređaja i instrumenata za reviziju motora A M - 3 8 (sa aviona 11-2) i M-105 (sa aviona „jak"), tj. za svaki motor po jedan komplet... Orijentacije radi, napominje se, da se svaki komplet sastoji od oko 15 sanduka srednje veličine"! 296 ' U vezi sa revizijom motora, a i radi obnavljanja naše vazduhoplovne industrije, Komanda Vazduhoplovstva je 1. februara naredila Štabu 42. vazduhoplovne divizije da Industriji aeroplanskih motora u Rakovici dostavi 2 - 3 motora koji su utrošili određeni resurs rada, zatim jedan avion 11-2, tehničke upute 297) za opravku motorskih delova, sve tehničke crteže aviona, motora, instalacije i, u zavisnosti od mogućnosti, dva stručna lica. 1.- Ispravnost aviona - Vazduhoplovna grupa Vitruk, u vreme potpisivanja ugovora o predaji aviona Vazduhoplovstvu N O V J , u svojoj jurišnoj diviziji imala je ukupno 130 aviona (122 aviona 11-2, tri U I 1 - 2 i pet aviona Po-2). Krajem decembra 1944. Komandi sovjetske 17. vazduhoplovne armije vraćeno je 14 aviona 11-2, tako d a j e neposredno pred početak prvih borbenih dejstava, u drugoj polovini januara 1945, ostalo 108 aviona 11-2, ali su radi obuke jugoslovenskih pilota dobijena još dva UI1-2. Taj broj aviona se vremenom smanjivao bilo zbog istrošenog resursa rada motora bilo zbog gubitaka. U drugoj polovini januara, pre početka prvih borbenih dejstava, 42. vazduhoplovna divizija raspolagala je sa 120 aviona: 296)
Iz izveštaja Štaba 42. vazduhoplovne divizije od 5. februara 1945. o stanju avionskih motora; A O S , k. 1466/1, br. reg. 2/1-1. Tehnički uputi za eksploataciju motora bili su, međutim, vrlo stari. Njih je Glavna uprava Vazduhoplovno-vojnih snaga Crvene armije odobrila 14. januara 1937. i 20. januara 1940.
212
11-2 UI1-2 Po-2
Ispravnih Neispravnih 97 12 5 6 108
12
Ukupno 109 3 6 120
Ti avioni su bili raspoređeni: - u Trenažnom centru jurišne avijacije, za obuku pilota za 421. vazduhoplovni puk, bilo je četiri aviona (dva 11-2, jedan U I 1 - 2 i jedan P o - 2 ) ; za 422. puk - šest aviona 11-2, i za 423. puk - četiri aviona U I 1 - 2 , odnosno u k u p n o - 14 aviona; - u vodu za vezu (odnosno u štabno-avijacijskom odeljenju) 42. vazduhoplovne divizije - pet aviona P o - 2 , i - u vazduhoplovnim pukovima: u 421. - 33 aviona; u 422. - 35 i u 423. puku - takođe 33 aviona, odnosno ukupno - 101 avion. Brojno stanje jurišnih aviona 11-2 i procenat ispravnosti aviona po mesecima 2 9 8 ' prikazani su u sledećoj tabeli:
januar
februar
mart
april
maj
298)
Jedinica
Ukupno aviona
421.p 422. p 423. p
33 35 33
29 33 27
16 13 23
87,87 94,28 81,81
12 6 18
42.d 421.p 422. p 423. p
101 32 26 19
89 21 26 13
52 92 26 36
88,11 61,62 100,00 44,82
12 34
42.d 421.p 422. p 423. p
87 33 33 31
60 17 17 13
154 100 97 169
68,96 51,51 51,51 41,93
30 48 48 58
42.d 421.p 422. p 423. p
97 24 31 24
47 16 21 12
366 70 106 235
48,45 66,66 67,74 50,00
51 33 32 50
42.d 421.p 422. p 423. p
79 21 17 19
49 14 13 14
411 125 165 171
62,02 66,66 76,47 73,68
38 33 24 26
42.d svega
57
41
461 1444
71,92
24
Ispravnih Izvrš. letova % ispravnih % neisprav.
55
U propratnom aktu pregleda brojnog stanja aviona, upućenog Štabu vazduhoplovstva
213
Iz ovog pregleda karakteristično je sledeće: - najveći broj aviona (101) 42. vazduhoplovna divizija je imala u januaru, a najmanji (57) u maju; - samo je u jednom slučaju ispravnost aviona bila 100 posto kod 422. vazduhoplovnog puka u februaru; - najveći procenat neispravnih aviona zabeležen je u martu kod 423. vazduhoplovnog puka (58%), a najmanje (6%) u januaru kod 421. vazduhoplovnog puka; - obezbeđeno je ukupno 1444 letova (odnosno, borbenih - 747 i neborbenih - 697); - broj ukupnih i broj ispravnih aviona su u stalnom padu (52 aviona i 41 procenat ispravnih). Za takvo stanje ispravnosti aviona Štab Grupe vazduhoplovnih divizija navodi sledeće razloge: „Stanje naše avijacije danas, po izvršenom prijemu od sovjetskih predstavnika, može se uopštiti po sledećem: - naoružanje (avioni) su primljeni u broju za oko 30% manje od predviđenog formacijskog stanja. Ovo je usledilo kao prirodna posledica borbenih akcija od oktobra 1944. g. do danas, koje su izvođene na teritoriji naše zemlje. Pored ovog, još raspoloživih moto-resursi su mali, tako da se može smatrati da će se za 50% iscrpeti u toku jednog meseca borbenog rada"! 299) Slična situacija je bila i u pogledu opreme, koja je takođe primljena za oko 40 odsto manje od predviđenog formacijskog stanja, od čega, takođe 40 odsto, potpuno dotrajalog materijala. 2 . - Gubici aviona - U toku borbenih dejstava 42. vazduhoplovna divizija je izgubila ukupno 19 aviona 11-2 i j e d a n avion UI1-2, odnosno po mesecima: Za vreme operacija naših jedinica u rejonu Bijeljina - Zvornik, odnosno u februaru 1945. - ukupno tri aviona 11-2, i to svi u 421. vazduhoplovnom puku. Od toga su dva aviona oborena od neprijateljeve P A A , a jedan izgubljen u neborbenom letu. Jedan gubitak aviona u 42. diviziji dolazi na 30 letova, odnosno na 35,38 časova naleta. U vreme izvođenja dejstava na dravskom mostobranu, odnosno u martu 1945. oboreno je ukupno - dva aviona, odnosno po jedan u 421. i 423. vazduhoplovnom puku. Gubitak aviona bio je na 100 letova, odnosno na 57,08 časova letenja. U aprilskoj ofanzivi naših jedinica, izgubljeno je ukupno - 12 aviona 11-2 i jedan UI1-2 (od čega: pet u 421. puku; jedan u 422. i šest u 423. puku i jedan avion UI1-2). Od pet izgubljenih aviona u 421. puku, četri aviona je pretrpelo udes, a jedan imao katastrofu. Svih JA od 10. maja 1945. Štab 42. vazduhoplovne divizije je dodao: „Napominje se da su ovi podaci dobijeni od pojedinih referenata sovjetske divizije, pošto praktično do danas ovaj materijal nije u celosti primljen"! AOS, k. 1466/1, br. reg. 2/6-9. ' Iz relacije Štaba Grupe vazduhoplovnih divizija od 17. maja 1945, za period od 15. novembra 1944 - 15. maja 1945; Zbornik N O R , tom X, knj. 2, dok. 196.
214
pet aviona stradalo je u neborbenim letovima. Jedan izgubljeni avion u 422. puku sleteo je prinudno u rejonu borbenih dejstava. Od sedam izgubljenih aviona u 423. puku, jedan je bio oboren od P A A , dva su prinudno sletela u rejonu borbenih dejstava. Jedan udes u 421. puku dolazi na 14 letova i 13,31 časova letenja; u 422. - na 106 letova i 210,38 časova i u 423. puku - na 235 letova i 120,45 časova naleta. Za vreme gonjenja neprijatelja, odnosno u maju 1945, broj izgubljenih aviona iznosi ukupno - dva, po jedan u 422. i 423. puku prilikom neborbenih letova. U d e s je došao posle 83 leta i 100,04 časova. 421.p 11-2 UI1-2 I II III IV V
3 1 5
422.p 11-2 UI1-2
1 1 1 3
9
423. p 11-2 UI1-2
1
6 1 7
1
ukupno 11-2 UI1-2 3 2 12 2 19
42.d 3 2 13 2 20
1 1
3 . - Stanje naoružanja - Stanje avionskih mitraljeza i topova u 42. vazduhoplovnoj diviziji u januaru 1945. bilo je sledeće: Avioni 11-2 421.p 422. p 423.p
35 38 36
42.d
109
Mitraljezi SKAS 7,62 UBT 12,7 70 35 76 38 72 36 218
109
Topovi SVAK 20 VJ 23 70 35 76 38 72 36 109
218
U februaru je broj ispravnih aviona opao za 14, međutim kako nije došlo do oštećenja kompletnog avionskog naoružanja, broj mitraljeza i topova je faktički ostao isti. U martu su, međutim, nastupile poteškoće sledeće prirode: „1) Stanje u kome se nalazi oružje aviona 11-2 u ovom puku prosečno je slabo i to usled dotrajalosti pojedinih delova, pošto je garantovani rok fabrike koja ga je izradila - prošao. 2) Z a m e n a novog oružja (topa) izvršeno je samo na avionu I L - 2 br. 1872771 usled rasprsnuća topovske cevi, na topu br. 45. zamenjen je novim topom ŽV 230. 3) Nedostaci oružja na avionu 11-2 jesu sledeći: a) zadnje pričvršćivanje topa V J A je slabo, usled čega dolazi do suviše jakog trzanja topa, te i pored odlično izvršene reglaže, dolazi do nepreciznog gađanja. b) ispusti sanduka poklopca topa V J A dosta se lako lome usled slabosti dimenzija, te bi bilo p o t r e b n o iste pojačati; na 2 topa izvršeno
215
je švajsovanje polomljenog ispusta, kako bi se omogućila upotreba oružja. v) na srednjem delu pričvršćivanje mitraljeza ŠKAS je slabo izvršeno tako da je dolazilo dosta puta do loma na mestu varenja toga dela pričvršćivača mitraljeza... 7) Poteškoće na koje se nailazi u radu su sledeće: nedostatak rezervnih delova. 8) Osoblje oružarske struke je potpuno osposobljeno za samostalan rad na avionima 11-2 i pokazuje volju za usavršavanje u struci"! 300 ' Svi inženjeri pukova iznose pojedine slučajeve zastoja oružja do kojih je dolazilo tokom borbene upotrebe. Tako Stab 422. vazduhoplovnog puka konstantuje da je tokom marta bilo ukupno deset zastoja, od čega nijedan greškom pilota. Ali, prilikom lansiranja raketnih zrna osam zastoja zbog fabričke greške, i dva zastoja pri opaljivanju topa VJA 23 mm greškom oružara. U 423. puku bilo je ukupno 47 zastoja, od čega: - greškom letača, po dva kod topovsko-mitraljeskog naoružanja; - greškom tehničkog sastava - dva na topu VJA, i - fabrička greška - 41 (20 kod RS 82; 15 kod topa VJA i 6 kod mitraljeza ŠKAS 7,62 mm). Zbog stalne upotrebe naoružanja u aprilu dolazi do daljeg pogoršanja stanja naoružanja, premda su oružari valjano obavljali posao i neispravnosti, najčešće, uspevali da otklone. Topovi VJ 23 mm i mitraljezi ŠKAS 7,6 i U B T 12,7 mm bili su u vrlo dobrom stanju, kao i nosači bombi sa kompletnim instalacijama. Turele i instalacije pneumatičkog sistema bili su takođe u vrlo dobrom stanju, ali su nanovo konstatovani mnogi nedostaci oružja aviona 11-2: ,,a) Slabo zadnje utvrđivanje topa VJ što izaziva veliko drmanje topa prilikom gađanja. b) Slabo srednje utvrđivanje mitraljeza ŠKAS; dešavaju se česti slučajevi da slabo zavareni deo popusti"! 301 ' Oružari su se žalili na česte zastoje i zbog nejednakog kalibra municije za VJA, a posebno na zastoje koji su dolazili zbog razlike u debljini danceta čaure, zatim zbog vlažnog baruta, neispravnih kapisli, itd. Često je dolazilo i do prevrtanja redenika u sanduku mitraljeza prilikom pikiranja, odnosno zastoja kod zatvarača. Dolazilo je i do pucanja cevi topova, poklopaca zatvarača, itd. Tako je, na primer, u 421. vazduhoplovnom puku bilo 12 posto zastoja od ukupnog broja upotrebljenog oružja za top VJ (na 23.890 ispaljenih granata) a 6 posto na mitraljezu ŠKAS (od ukupno ispaljenih 73.400 mitraljeskih zrna). Kod raketnih zrna procenat iznosi 20 odsto na 221. ispaljenu raketu. Za sve te zastoje, prema proceni oružara, uzrok je dotrajalost materijala. 300) 301)
Iz izveštaja pomoćnika inženjera u 421. vazduhoplovnom puku o stanju oružja za mart 1945; A O S , k 1466/1, br. reg. 6/29-9. Ibid, za april 1945; Op. cit., br. reg. 5/6-1.
216
Tehničko osoblje je bilo prinuđeno da vrši stalne popravke, a samo u aprilu na topovima je izvršeno 17 raznih radnji, kod mitraljeza osam, a isto tako i na raznim delovima oružja. Zbog dotraj alosti oružari su bili prinuđeni da samo u aprilu rashoduju 3919 avio-bombi raznih kalibara (FAB 250, 100 i 50 kg), 1080 bombi AO 25, itd. S obzirom da je dolazilo i do neopaljivanja RS 82, oružari su otpočeli da sami izrađuju patrone koji su funkcionisali dobro. Ocenjujući rad vazduhoplovnotehničke službe, Štab 42. vazduhoplovne divizije krajem aprila zaključuje: „Tehnički sastav po pukovima vršio je predano i savesno svoje zadatke, a često puta su se i takmičili u tačnosti i brzini rada. Tehničko osoblje je steklo bogatija iskustva, znanje i rutinu za samostalno obavljanje vazduhoplovne službe na zemlji"! 302 ' Inženjer 42. vazduhoplovne divizije navodi da je u maju celokupno naoružanje na borbeno ispravnim avionima - ukupno 52, bilo u dobrom stanju, kao i da su otklonjeni mnogi zastoji i kvarovi. Tome je doprinela zamena starih i dotrajalih novim topovima. Međutim, to nije moglo biti sa mitreljezima, pošto nije ni bilo novih. „Zastoj neopaljivanja metka takođe se često dešava. Takav zastoj u vazduhu - ako je pilot vešt - vrlo lako i brzo se otklanja i može se produžiti gađanje. Mladi i još nedovoljno izvežbani piloti vrlo često se sa ovakvim zastojem vraćaju na aerodrom. Osnovna greška kod ovog je nepravilno rukovanje pneumatičkim sistemom za stavljanje u dejstvo topova i mitraljeza. Da bi se ovakve greške otklonile zamenici inženjera pukova po naoružanju održavaju časove na kojima svi piloti dobijaju potrebna uputstva u pravilnom rukovanju sa celokupnim oružanim instalacijama. U tom pogledu postignuti su zadovoljavajući rezultati, te su sada već mnogo redi slučajevi nepravilne upotrebe naoružanja"! 3 0 3 ' Kao problem se, za svakodnevni rad vazduhoplovno tehničke službe, pojavio i nedostatak literature. Radi pomoći, na bazi dotadašnjeg iskustva, inženjer 42. vazduhoplovne divizije od 22. maja otpočeo je da izdaje posebna uputstva. Tako, naredba br. 1 reguliše mere kojih se moraju pridržavati za slučaj da se u prečistaču za ulje motora AM-38, ili novih A M - 3 8 - F primete opiljci ležaja. Naredba br. 2 reguliše upotrebu forsaža i zakrilaca kod dvosedog jurišnog aviona 11-2, koji ima ugrađeni motor A M - 3 8 - F : „Primećeno je da piloti jurišnih aviona 11-2 ne koriste u potpunosti uzletna svojstva svojih aviona: ne upotrobljavaju forsaž, a takođe i ne postavljaju zakrilca na ugao koji je predviđen za uzlet. Ovo iziskuje aerodrome većih dimenzija, a takođe povlači za sobom potrebu smanje302) ,(B)
Iz operativnog izveštaja Štaba 42. vazduhoplovne divizije za april 1945; Zbornik N O R , tom X, knj. 2, dok. 187. Iz izveštaja o stanju avionskog naoružanja u maju 1945. u 42. vazduhoplovnoj diviziji; AOS, k. 1466/1, br. reg. 31/1-6.
217
nja količine bombi, tj. ne daje mogućnost da se do kraja iskoristi borbena moć aviona. Iz toga razloga potrebno je celokupno osoblje - letačko i tehničko - upoznati sa pravilima za upotrebu forsaža i zakrilaca".31141
Organizacija veze i rad foto i meteorološke službe Za bezbedno izvršenje borbenih dejstava, a posebno u organizaciji veze, foto i meteorološke službe, u 42. vazduhoplovnoj diviziji nalazilo se stručno-borbeno ospoboljeno ljudstvo koje je samostalni rad obavljalo zavisno od uslova, vrste zadataka, odnosno lokacije na kojoj se nalazilo. 1 . - Organizovanje i rad ljudstva veze - Štab 42. vazduhoplovne divizije je vezu sa Štabom Vazduhoplovstva uspostavio 25. januara 1945. kada je poslat i prvi operativni izveštaj putem telefona. Veza sa 421, 422. i 423. vazduhoplovnim pukom funkcionisala je normalno ali preko sovjetske radio i telefonske veze. U prvim borbenim dejstvima, kao i tokom februara, Štab 42. vazduhoplovne divizije je preko VON-ova pri Generalštabu JA i Štabu 1. armije i radio-stanice jačeg dometa imao direktnu telefonsku radiovezu. Štab 1. armije je imao još jednu radio-stanicu, ali slabijeg dometa, koja se koristila prilikom sadejstva između aviona u vazduhu i jedinica na zemlji. Ljudstvo 42. samostalne čete za vezu je od 15. do 20. marta uspostavilo prvu telefonsku vezu u Štabu 42. vazduhoplovne divizije. Linijaši te čete podižu i uspostavljaju prve spoljne veze sa Štabom Vazduhoplovstva JA u Zemunu, dok radio-telegrafisti vezu održavaju preko telegrafa i teleprintera. Kvalitet veze, zavisno od jedinice i perioda, bio je različit. Tako je Štab 421. vazduhoplovnog puka u svakom dnevnom izveštaju do 22. februara 1945. izveštavao da su radio i telefonske veze sa divizijom, sa posadama u vazduhu i unutrašnje veze dobre. Štab 422. puka se, međutim, kritički osvrće: „Veza između aviona u vazduhu i zemlje nije u potpunosti uspešno postizavana, koje zbog još nedovoljne okretnosti i nenaviknutosti samih pilota, koji su za vreme prvih borbenih zadataka suviše zauzeti pažnjom i drugim poslovima oko pilotiranja, orijentacije i samim izvršenjem zadataka"! 3 0 5 ' *"> Ibid; Pri normalnom tovaru bombi (300 kg bombi i četiri rakete RS 82) na avionu 11-2 sa motorom A M - 3 8 - F , u slučaju otežanih uslova poletanja: razne prepreke, male razmere aerodroma, itd. pri poletanju trebalo je upotrebljavati forsaž (pritisak punjenja pa=1360; ± 25 mm živinog stuba; broj obrtaja n=2350 ob/min; zakrilca spustiti na ugao 17 stepeni. Takva primena forsaža smanjuje dužinu poleta za 50-60 m, a sa zakrilcima za 40-50 m, odnosno pri upotrebi oba, poletanje se smanjuje za 90-110 metara. Broj obrtaja kod motora AM-38, pri pravilno postavljenom regulatoru broja obrtaja (R-7) trebalo je da bude n=2150 ob/min. 3051 Iz izveštaja Štaba 422. vazduhoplovnog puka o radu u februaru 1945; Zbornik N O R , tom X, knj. 2, dok. 6.
218
Štab 423. vazduhoplovnog puka, kao i 421, pozitivno ocenjuje rad i organizaciju veze. D o b r a organizacija veze nije, međutim, pratila prebaziranje jedinica. Tako u tri operativna izveštaja Štab G r u p e vazduhoplovnih divizija navodi sledeće: „Veza sa svima jedinicama još nije uspostavljena, kao i veza sa Štabom Vazduhoplovstva J A ; radi se na tome"! 3 0 6 ) Početkom aprila sve veze dobro funkcionišu mada je dolazilo do prekida između veza Štaba 42. vazduhoplovne divizije i pojedinih pukova, kao u slučaju sa 422, dok je bazirao na aerodromu Klenak, ili sa 421. dok je bio upotrebljavan sa rajlovačkog aeroroma, u maju 1945. Štab 42. vazduhoplovne divizije posebno ističe kvalitet veze u maju posle završenih prebaziranja jedinica, kao i dobro funkcionisanje veze unutar G r u p e divizija, zatim sa trupama na zemlji, kao i između aviona u vazduhu, odnosno dobru organizaciju u celini (ilustracija 8). 2 . - Rad foto-službe - Počev od 26. januara Štab 42. vazduhoplovne divizije je sve snimke dobijao od Operativnog odeljenja sovjetske 10. jurišne divizije, s obzirom da u to vreme nije raspolagao foto-materijalom. Rad ljudstva foto-službe odvijao se uporedo sa izviđanjem iz vazduha, s obzirom da su tom prilikom vršena i snimanja. Posebno dobri rezultati zabeleženi su prilikom izviđanja i snimanja iz vazduha nemačkih položaja na dravskom mostobranu, kao i prilikom kontrole rezultata dejstava posle proboja sremskog fronta, odnosno u toku gonjenja neprijatelja. 3 . - Meteorološko obezbeđenje - Kao i foto, tako i meteorološko obezbeđenje bilo je naslonjeno na sovjetsku meteorološku službu. Meteo-biro 42. vazduhoplovne divizije je uporedo sa o b u k o m vršio i praktična osmatranja, koja su unošena u dnevnik vremena i dostavljanja višim štabovima, kao i jedinicama. Samostalna obrada podataka počinje tek od sredine marta, kada se vršila i analiza sinoptičkih karata, kao i davanje kratkoročne prognoze vremena. S obzirom da je obuka trajala tri meseca, tek posle položenih ispita iz sinoptičke meteorologije, aerologije i klimatologije jugoslovensko osoblje je bilo u stanju da samostalno radi. Od 15. maja Meteo-biro 42. divizije bio je u stanju da obavlja namenske zadatke. Kako u to vreme nije bilo aeroloških stanica, niti drugih mogućnosti za prijem izveštaja o vremenu, osim od posada koje su bile u vazduhu, to obezbeđivanje nije bilo u potpunosti efikasno, ali je omogućivalo posadama da izvršavaju zadatke, planirajući svoje letove i na osnovu meteorološke situacije. Za obavljanje tog rada Štab 42. vazduhoplovne divizije raspolagao je sledećim meteorološkim instrumentima i sredstvima: 306)
Izveštaj Štaba G V D od 29. marta 1945, A O S , k. 1466/1, br. reg. 3/9-9.
219
220
- po dva komada: anemometar fues, barograf, barometar aneroid i štap za merenje snega; - po jedan komad: psihometar SMAN, vazduhoplovni časovnik, teodolit sa tronošcem, atlas oblaka, molčanov krug, radio-prijemnik US, traka za premer obima balona, pilot-balon, termometar, akumulator od 24 V, motor za punjenje akumulatora, vetrokaz, stop-sat, tablica za merenje uzgona, uteg za merenje uzgona i poljski telefon. Ljudstvo 42. samostalne čete za vezu raspolagalo je sledećim sredstvima: - po jedna radio-stanica R A F , RSB i radio-prijemnik US; - po dva telegrafska aparata - CT-35 i „morze"; - telefonska centrala R - 2 0 (jedan komad) i 20 telefonskih aparata; - 30 komada akumulatora 17-NKI-22 i 4-NKI-45; - telefonski kabao, dužine 44 km; 25 kalemova za telefonski kabao i četiri kalema za telegrafski kabao; - agregat za punjenje akumulatora snage 1,5 KW, i - jedan komad penjalice za telegrafske stubove. Osim ovog, 42. samostalna četa za vezu raspolagala je i sa 23 vozila specijalne namene (pokretna divizijska radionica za popravku instrumenata, pokretna radio-stanica, vozilo za prevoz alata, itd).
Rezultati borbenih dejstava 42. vazduhoplovne divizije Ocenjujući rad 42. i 11. divizije Štab Grupe vazduhoplovnih divizija ističe da je: „Borbeni rad našeg vazduhoplovstva od samog početka bio pravilan i uspešan. Kako sadejstvo sa trupama na zemlji, tako i saradnja između jurišne i lovačke avijacije, bili su potpuni i blagovremeni. Za ovakav uspeh ima se najviše zahvaliti pravilno postavljenoj osnovi za organizaciju i školovanje avijacije i ogromnom i nesebičnom zalaganju naših učitelja u školi i borbenom radu - sovjetskim rukovodiocima i letačima, kao i tehničkom osoblju. Slaba tačka u celokupnom borbenom radu, radi čega je dolazilo i do zakašnjavanja u sadejstvu - je veza između trupa na zemlji i avijacije. Štabovi trupa na zemlji, pa čak i viši, nisu upoznati sa radom avijacije u potpunosti. Zakašnjavaju sa zahtevima i postavljaju nepravilne zadatke, traže da se tuku i oni ciljevi koje oni mogu tući sopstvenom vatrenom snagom (artiljerija, bacači). Mada je jurišna avijacija predviđena da prvenstveno tuče ciljeve na poprištu, sa njom se mora celishodno postupati i čuvati je za važne rešavajuće periode. Inače, od strane trupa na zemlji, uloga avijacije, a naročito jurišne, je pravilno shvaćena, a njen rad priznat"! 307 ' 307)
Iz bojne relacije Štaba Grupe vazduhoplovnih divizija upućen Štabu Vazduhoplovstva JA od 17. maja 1945, za period rada od 15. novembra 1944 - 15. maja 1945; Zbornik N O R , tom X, knj. 2, dok. 196.
221
U toku januara i februara 1945. vazduhoplovni pukovi 42. divizije izvršili su 747 borbenih letova i ostvarili nalet od 835,42 časova. Po pukovima i mesecima, ostvareni borbeni letovi bili su:
421.p 422. p 423. p
I 13 8 12
II 89 24 17
III 47 75 64
IV 50 85 96
V 84 83
42.d 11.d
33 14
130 110
186 168
231 277
167 128
747 697
GVD Vitruk
47 860
240 730
354 1039
508 507
295
1444 3136
svega
907
970
1393
1015
295
-
-
svega 283 275 189
4580
Pregled, u stvari, sadrži četiri grupe rezultata: (1) borbeni nalet 421, 422. i 423. vazduhoplovnog puka; (2) borbeni nalet 42. i 11. divizije, odnosno G r u p e vazduhoplovnih divizija; (3) borbeni nalet sovjetske vazduhoplovne grupe Vitruk, i (4) ukupni borbeni nalet ostvaren nad Jugoslavijom, u periodu januar - m a j 1945. Pregledi se daju uporedo kako bi se uočile razlike u b o r b e n o m naletu unutar navedenih grupa: - najmanji borbeni nalet ostvario je 422. vazduhoplovni puk u januaru (8), a najveći 423. puk u maju (96); - najveći broj zadataka izvršio je 421. puk (283); - jurišni pukovi 42. vazduhoplovne divizije izvršili su 50 borbenih letova više od lovačkih pukova 11. divizije; - najveći broj zadataka 42. divizija je ostvarila u aprilu (231), a najmanji na početku borbenog rada, u januaru (33); - u odnosu na sovjetsku G r u p u „Vitruk", naša G r u p a vazduhoplovnih divizija je izvršila nešto više od jedne četvrtine borbenih zadataka u tom periodu; G r u p a vazduhoplovnih divizija je najviše naletala u aprilu (508), dok grupa Vitruk nije dejstvovala u maju, i - najviše ostvarenih borbenih letova nad teritorijom Jugoslavije izvršeno je u martu (1393) s obzirom da je i G r u p a „Vitruk" u tom mesecu, takođe, izvršila najveći broj zadataka. Pregled ostvarenog naleta u časovima, po jedinicama i mesecima: I 12,30 6,39 10,30
II 105,00 25,19 13,00
III 51,37 95,11 70,50
IV 61,50 97,36 101,30
V 84,47 99,24
svega 315,44 324,09 195,50
29,39 11,55 GVD 41,34 Vitruk 734,32 svega 176,06
143,19 97,12
217,38 178,22 396,00 1235,15 1631,15
260,56 262,40
184,11 147,39
835,43 697,48
523,36 634,40 1158,16
331,50
1533,31 3420,48 4954,19
421.p 422.p 423.p 42.d 11.d
222
240,31 816,21 1056,52
331,50
Na osnovu ostvarenog naleta, uočljive su sledeće karakteristike: - najviše ostvarenog naleta u časovima ima 421. vazduhoplovni puk - 105,00 u februaru, a n a j m a n j e 422. puk - 6,39 u januaru; - ukupan broj časova najviše ima 422. puk - 324,09 časova; - 42. vazduhoplovna divizija naletela je više od 11. divizije 137,33 časova; - G V D , u odnosu na G r u p u „Vitruk", i saobrazno broju borbenih zadatka, ostvarila je jednu četvrtinu ukupnog naleta u časovima. Pored prikazanih borbenih zadataka i časova naleta, G r u p a „Vitruk" je nad Jugoslavijom izvršavala borbene zadatke i u 1944. godini. U periodu od 4. oktobra do 31. decembra 1944. G r u p a „Vitruk" je izvršila sledeći broj borbenih letova: XI
Letovi XII
svega
lO.jd
620 505
672
1797
707,13 390,16
603,23
1700,52
236. ld
668 489
357
1514
690,00 423.00
315,00
1428,00
Vitruk
1288 994
1022
3311
1397,13 813,16
X
X
XI
Časovi XII
svega
918,23 3128,52
Grupa „ Vitruk" 3 0 8 ' i Grupa vazduhoplovnih divizija, nad teritorijom Jugoslavije, u periodu od 4. oktobra 1944. do 25. maja 1945. izvršile su ukupno 7891 borbeni zadatak i tom prilikom ostvaren je nalet od 8092,11 časova:
X-XII 1944. Vitruk
3311
GVD svega
3311
Letovi I-V 1945.
ukupno
X-XII 1944.
Časovi I-V ukupno 1945.
3136
6447
3128,52 3420,48
6549,40
1444
1444
1533,31
1533,31
4580
7891
3128,52 4954,19
8083,11
Sovjetska G r u p a „Vitruk" je za tri meseca 1944. i četri meseca 1945. izvršila 6447 borbenih letova, ili 4,5 puta više od G r u p e vazduhoplovnih divizija. U periodu od 17. januara do 25. maja 1945. godine 42. i 11. vazduhoplovna divizija utrošile su sledeću količinu ubojnih sredstava: 308)
U pregledu borbenih letova i časova letenja, objavljenom u Zborniku N O R , tom X, knj. 2, dok. 199. svi letovi nad teritorijom Jugoslavije od 4. oktobra 1944. do 25. maja 1945. pripisani su Grupi vazduhoplovnih divizija. Premda je u fusnoti najavljeno da se odnosi na ukupan broj avio-poletanja sovjetskih i jugoslovenskih posada, pregled prikazuje pogrešne podatke, s obzirom da su jugoslovenski pukovi, odnosno obe divizije, otpočele da izvršavaju borbene letove od sredine januara 1945.
223
42.d
FAB 250 FAB 100 FAB 50 AO 50 AO 35 AO 25 AO 10 AO 8 AO 6,5 AO 2,5 PTAB ZAB
1 487 740 89 157 3.687 609 1.038 428 8.487 2.741 1.678
Raketna zrna
RS 82 RS 132
1.245 74
Topovske granate
ŠVAK 20 mm VJA 23 mm
1.690 156.659
17.988 5.055
19.678 161.714
Mitralj. municija
UBS 12,7 mm ŠKAS 7,62
10.660 234.766
21.101
31.761 234.766
Avio-bombe
11.d
GVD
Kalibar
_ -
—
1 487 740 89 157 3.687 609 1.038 428 8.487 2.741 1.678 1.245 74
Iz pregleda se vidi da je 42. vazduhoplovna divizija bila nosilac vatrene moći G r u p e vazduhoplovnih divizija, s obzirom da je lovačka avijacija prioritet u izvršavanju zadataka dala zaštiti jurišnih aviona, izviđanju, a zatim razornim dejstvima. Borbeni kompleti 421, 422. i 423. vazduhoplovnog puka su određivani na osnovu ciljeva po kojima treba dejstvovati, odnosno da li je reč o koncentraciji žive sile, motomehanizovanim kolonama, komunikacijama, saobraćajnim čvorovima, utvrđenim fortifikacijskim sistemima, ili skladištima. Nad teritorijom Jugoslavije, u dejstvima od 4. oktobra 1944. do 25. maja 1945, G r u p a vazduhoplovnih divizija 309 ' i sovjetska G r u p a „Vitruk" utrošile su sledeću količinu avio-bombi, raketnih zrna, topovskih granata i mitraljeske municije: Kalibar Avio-bombe
FAB 250 FAB 100 FAB 50 AO 50 AO 35 AO 25 AO 10
Vitruk 1941 3691 3180 -
129 6630 4811
GVD 1 487 740 89 157 3687 609
Ukupno 1942 4178 3920 89 286 10.317 5420
U tabelarnom pregledu utrošenuih bombi i municije, Zbronik N O R , tom X, knj. 2, dok. 201, podaci se odnose na period 4. oktobar 1944. - 1945. pri čemu nisu razdvojeni na G V D , odnosno Vitruk. Tako se, kao i ranije, u pregledu za mesece X, XI i XII 1944. ponovo pojavljuju 42. i 11. divizija, umesto 10. jurišne i 236. lovačke.
224
Kalibar AO 8 AO 6,5 AO 2,5 PTAB ZAB RS 82 RS 132 ŠVAK 20 mm VJA 23 mm UBS 12,7 SKAS 7,62 OKV16
Avio-bombe
Raketna zrna Topovske granate Mitralj. zrna
Vitruk _ 650 38.454 14.886 -
6556 18 86.007 1,216.909 170,837 1,100.037 2575
GVD 1038 428 8487 2741 1678 1245 74 1690 156.659 10.660 234.766 -
Ukupno 1038 1078 46.941 17.627 1678 7801 92 87.697 1,373.568 181.497 1,334,803 2575
Najveću količinu ubojnih sredstava, sovjetska G r u p a „Vitruk" utrošila je u decembru 1944, a G r u p a vazduhoplovnih divizija u martu i aprilu 1945. Srazmerno broju borbenih zadataka, odgovara vatrena moć koja se, brojčano iskazana, meri u tonama ubojnih sredstava naoružanja. Dejstvima G r u p e vazduhoplovnih divizija (od 17. januara do 25. maja 1945.) i G r u p e „Vitruk" (od 4. oktobra 1944. do 30. aprila 1945.) uništeno je ili onesposobljeno sledeće:
Aviona PA topova Topova PAM f Minobacača Tenkova Oklopnih kola Kamiona Automobila Kola Konja Skladišta Lokomotiva Vagona Dereglija Čamaca Mostova Hangara Kuća Žive sile Požara Eksplozija Fabrika
42.d _ 85 18 10 -
11.d _ 4 5 -
6 6 219 112 461 34 13 4 103 -
-
148 9 77 34 -
8 77 -
8 10 -
118 2989 206 137 2
GVD _ 89 23 10 6 6 367 121 538 68 13 12 180 -
8 10
-
-
275 1 -
Ukupno
3 176 291
3 265 314 10 6 57 6 2185 203 1509 68 135 72 841 16 54 13 5 118 11.855 647 338 2
-
6 51
-
-
-
Vitruk
-
118 3264 207 137 2
-
1818 82 971 -
122 60 661 16 46 3 5 -
8591 440 201 -
225
Borbeni rezultati 42. vazduhoplovne divizije saobrazni su nameni jurišne avijacije u kvalitetu i vrsti ubojnih sredstava kojim su jurišni avioni naoružani, kvalitetu i obučenosti posada za borbena dejstva. Izraziti rezultati postignuti su prilikom uništavanja žive sile, PA i topova zemaljske artiljerije, kao i izazivanja brojnih požara i eksplozija. Rezultati borbenih dejstava na neprijatelja delovali su, pre svega, materijalno, ali i moralno. „28. II nepr. zrakoplovi napali su u 3 navrata bombama i strojničkom vatrom Vinkovce. Pogođena je želj. postaja, ložiona, kolosjeci, brana na Bosutu i okolina vojarne. Istodobno napali su nepr. zrakoplovi Mirkovce, želj. postaju Borovo i Vukovar. Jedan napadački zrakoplov oboren je kod Privlake. Pilot je iskočio. 28. II 4 nepr. lovca-bombardera napali su uzletište u Bjelovaru. Tom prilikom oborena su 3 napadačka zrakoplova 310 ' od protuzrakoplovne odbrane uzletišta"! 311 ' „1. III nepr. zrakoplovi napali su vlak kod Varaždina. Stroj je onesposobljen, strojovođa ranjen, 2 osobe poginule i 5 ih je ranjeno"! 3 1 2 ' „7. III nepr. zrakoplovstvo napalo je Vinkovce. Pojedinosti još nisu poznate"! ' „7. III nepr. zrakoplovi bombardovali su D. Miholjac. Pojedinosti još nisu poznate. Istog dana nepr. zrakoplovi napali su strojničkom vatrom vojnički samovoz na cesti Karlovac - Zagreb. Samovoz je oštećen, 1 dočastnik ranjen"! 3 1 4 ' „8. III nepr. zrakoplovi napali su želj. prugu Zagreb - Vinkovci, te oštetili prugu između Okučana i Dragalića, Kapele Batrine i Orlovca, te Starog Petrovog Sela. Osim toga napali su vlakove na toj pruzi kod Sv. Klare, Lipovljana, Kutine, Nove Kapele, Oriolika i Mikanovaca. Oštećena su 4 stroja i nekoliko vagona. 30 osoba su ranjene a 11 poginule"! 315 ' „Prilikom napadaja nepr. zrakoplova na Varaždin 16. III bačene su bombe u dva navrata. U drugom valu bačen je najveći broj bombi srednje težine na kolodvor. Srušena je zgrada sekcije i dvie posebničke kuće, a više okolnih kuća je oštećeno. Dvie osobe su poginule, 5 ih je ranjeno, a 3 su žive izkopane iz ruševina"! 316 ' „19. III 9. nepr. zrakoplova napalo je četiri vala SI. Brod i mostove na Savi. Želj. most je srušen, a drveni oštećen. Ima štete, dok su žrtve neznatne. 3l0
' U izveštajima se, na mnogo mesta, navodi obaranje aviona što ne odgovara stvarnim činjenicama. Iz izveštaja Glavnog stožera Ministarstva oružanih snaga N D H od 1. marta 1945. o dejstvima protiv jedinica J A ; A O S , k. 48, br. reg. 1/1-1. 3 2 Op. cit., izveštaj od 3. marta; br. reg. 3/1-1. • Op. cit., izveštaj od 8. marta; br. reg. 8/1-1. ' Op. cit., izveštaj od 9. marta; br. reg. 9/1-1. 316) Op. cit., izveštaj od 18. marta; br. reg. 18/1-1. 11
226
Istog dana 57 nepr. zrakoplova napalo je mostove kod Varaždina. Teže su oštećeni glavni i mali most, a lakše je oštećen kolni. Ima porušenih i oštećenih kuća"! 3171 „Prilikom bombardiranja Osieka 18. III poginule su 2 osobe, 14 ih je ranjeno, a 19. III u SI. Brodu poginulo je oko 30 osoba, dok su istovetna napadnuta i sela u okolini B r o d a " ! 3 ' „26. III oko 13.00 sati 9 nepr. zrakoplova bacilo je oko 60 bombi na kolodvor i okolinu u N. Gradiški. Šteta je znatna i ima mnogo žrtava"! 319 ' „1. IV nepr. zrakoplovi napali su bombama Doboj, Kutinu, Sisak, Varaždin, Gospić i mjesto Stiena kod Bos. Krupe, te želj. postaju Vinkovce. Pojedinosti još nisu poznate"! 320 ' „Živahna nepr. zrakoplovna aktivnost u području Drežnik-grada, za tim u dolini r. Bosna, gdje je 9 nepr. zrakoplova bombardiralo Zenicu i napalo ciljeve u području Doboj - Derventa. Živahna nepr. zrakoplovna djelatnost na Sriemskoj fronti"! 321 ' Radi pomeranja linije fronta, brzog napredovanja naših jedinica i taktičkog radijusa aviona, vazduhoplovni pukovi bili su prinuđeni da često prebaziraju, čak 16 puta: - 421. vazduhoplovni puk je osam puta prebazirao, pri čemu je dva puta bio na aerodromu Laćarak - prilikom formiranja i u zadnjim borbenim dejstvima u maju 1945; samo u martu bio je prinuđen da promeni četiri aerodroma - Zemun, Nadalj, Bački Brestovac i Sombor (Kupusina); - 423. vazduhoplovni puk prebazirao je pet puta, od čega je najduže bio na aerodromu Ruma, više od tri meseca; - 422. vazduhoplovni puk izvršio je svega tri prebaziranja, od kojih jedno i na aerodromu Mađarmečke, van teritorije Jugoslavije. Ta prebaziranja bila su skopčana sa mnogim problemima materijalne prirode, u prvom redu zbog nedostatka transportnih sredstava. Tako se dešavalo da je, uglavnom, tehničko osoblje pojedine delove puta moralo da prelazi peške. Iako su bataljoni aerodromskih službi često kasnili u svojim obavezama, borbena gotovost pukova, zahvaljujući u prvom redu pilotima, nikada nije dolazila u pitanje. Prebaziranja su često vršena i na osnovu naređenja sovjetskih štabova, što je naše pukove dovodilo u stanje izvršilaca, a naše štabove - u prenosnike. To je, međutim, karakteristično za prvi period borbenih dejstava, dok su kasnije, kada su naši štabovi postajali samostalniji, prebaziranja su vršena u skladu sa opštim potrebama. U toku borbenih dejstava u N O R , 42. vazduhoplovna divizija izvršila je ukupno 747 borbenih letova, od čega: 421. vazduhoplovni puk - 283; 422. - 275, i 423. puk - 189 letova. 317) 318) 319) 320) 3211
Op. Op. Op. Op. Op.
cit., cit., cit., cit., cit.,
izveštaj izveštaj izveštaj izveštaj izveštaj
od od od od od
20. marta; br. reg. 20/1-1. 21. marta; br. reg. 21/1-1. 27. marta; br. reg. 27/1-1. 2. aprila; br. reg. 2/1-1. 12. aprila; br. reg. 12/1-1.
227
Najveći broj borbenih zadataka u 421. vazduhoplovnom puku izvršili su: potporučnik Jovan Utornik, komandir 3. eskadrile - 40; a preko 20 imaju piloti Dušan Piperin, Salih Hadžiomerović, Ivan Koroša, komandir 2. eskadrile; Božo Iličić i Drago Rendulić. Ipak, najviše pilota je izvršilo između 10 i 20 letova, a bilo je i takvih koji su iz Trenažnog centra jurišne avijacije došli vrlo kasno, pa su izvršili samo po jedan borbeni zadatak. U 422. vazduhoplovnom puku preko 20 borbenih letova izvršili su, ujedno i najviše, sva tri komandira eskadrile: Trifun Amidžić, Đorđe Gvozdenović i Stevan Smolić, kao i ostali piloti - Evgenije Radanov i, Radomir Ilić, Franjo Godec, Viktor Košutnik, itd. I u 423. vazduhoplovnom puku po broju izvršenih zadataka prednjače komandiri eskadrila: vodnik Dušan Vujun, potporučnik Luka Popov i poručnik Ivan Kavić. U tom puku održavana je ravnoteža u broju planiranih zadataka, tako da svi ostali piloti pripadaju, skoro, ujednačenoj grupi. Vazdušni strelci u sva tri puka su, takođe, izvršili veliki broj borbenih zadataka. Od mnogih strelaca spomenimo Pandurova, koji je zajedno sa ostalim drugovima - Šarovićem, Tominom, Uzunovićem, Čolanovićem, i drugim, izvršio takođe veliki broj borbenih zadataka.
228
Sadejstvo i koordinacija u borbenim dejstvima
P
o oceni Štaba Grupe vazduhoplovnih divizija, datoj na kraju rata sadejstvo i koordinacija rada sa trupama na zemlji, a isto tako i između lovačke i jurišne avijacije bili su potpuni i blagovremeni. Ipak, ovaj štab takođe ističe da štabovi naših armija nisu bili u potpunosti upoznati sa borbenim radom avijacije, odnosno da su zakašnjavali sa zahtevima i postavljali nepravilne zadatke. S druge strane, zbog uzajamnog sadejstva jugoslovenskih i sovjetskih jedinica i zbog principa 'dublerstva' - koji je kao metod obučavanja i rada primenjivan u našim vazduhoplovnim pukovima i štabovima jugoslovenske jedinice bile su primorane da u mnogo čemu postupaju i deluju u skladu sa naređenjima koja su dobijali od sovjetskih štabova. Premda je to bilo primereno tadašnjim uslovima, stiče se utisak da sve dok sovjetske jedinice nisu predale avione i druga vazduhoplovnotehnička sredstva, nije ni bilo mnogo prostora za veći i ozbiljniji rad jugoslovenskih štabova, kao i za samostalnije delovanje naših vazduhoplovnih jedinica. Uprkos činjenici da su naređenja za upotrebu avijacije išla preko Generalštaba Jugoslovenske armije, prisutno je da su u borbenom radu jugoslovenske Grupe vazduhoplovnih divizija postojali stanoviti periodi vremena kada avijacija nije dejstvovala. Ovde se, u prvom redu, misli na ograničenje zbog meteoroloških uslova, zatim na nedostatak goriva, kao i na potčinjavanje Grupe vazduhoplovnih divizija u periodu od 7. marta do 3. aprila 1945. pored Generalštabu JA, i komandantu 17. vazduhoplovne armije. Postojali su vremenski periodi kada zbog meteoroloških uslova nisu dejstvovale ni sovjetske, niti jugoslovenske posade. Ali, u vreme odsudnih trenutaka i kada su uslovi bili blizu meteoroloških minimuma, sovjetski komandanti su određivali najiskusnije sovjetske posade u koje, u prvo vreme, nisu uvrštavali jugoslovenske pilote. Nedostatak goriva je nepovoljno uticao na dejstva jugoslovenskih armija, jer je vazduhoplovna podrška izostala u odsudnim periodima energičnog gonjenja. Verovatno da ne postoji primer da kompletna jedinica, kao što je slučaj sa 423. vazduhoplovnim pukom u maju 1945. u završnim operacijama ne izvrši ni jedan borbeni let. Izvršavanje zadataka za račun Generalštaba JA i istovremeno komandanta sovjetske 17. vazduhoplovne armije bilo je uslovljeno opštom strategijskom situacijom u kojoj su nemačke jedinice - pokušavajući da izvrše prodor u pravcu Blatnog jezera u Mađarskoj - mogle
229
opasno da ugroze levi bok snaga sovjetskog III ukrajinskog fronta. Međutim, kako se radi o opštim pitanjima vojnog savezništva, i bez obzira što su 3. i l . J A ostale bez jače podrške iz vazduha, imaju se pre svega - u vidu istovetnost ciljeva usmerenih prema zajedničkom neprijatelju.
Odnosi sa
Vazduhoplovnom grupom
Vitruk
Već citirano pismo komandanta Vazduhoplovstva NOVJ Vrhovnom štabu ukazuje na početne probleme sa kojim su se suočili Štab Vazduhoplovstva NOVJ neposredno posle potpisivanja Ugovora o predaji Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije dve vazduhoplovne divizije i jedne oblasne vazduhoplovne baze Crvene armije, 15. novembra 1945. godine. Grupa Vitruk bila je neposredno potčinjena komandantu 17. vazduhoplovne armije, koji je tu grupu upotrebljavao samo za borbene zadatke, dok je njen prvi zadatak bio da obuči, prvenstveno, samo jugoslovensko tehničko osoblje. Zato se, kao prioritetno, postavilo da Grupa „Vitruk", s obzirom da će dejstvovati na teritoriji Jugoslavije, bude potčinjena vrhovnom komandantu NOVJ (JA) što je i bilo sve do naznačenog perioda od 7. marta do 3. aprila, i kasnije. U skladu sa kasnijim dogovorom Sovjeti su prihvatili da sve naše osoblje raspoređuju u jugoslovenske jedinice, koje su bile u sistemu dublerstva, da budu na snabdevanju, zatim da se letačko osoblje obučava u trenažnim centrima jurišne, odnosno lovačke avijacije, kao i da štabovi i jedinice u svemu kopiraju sovjetski rad. „Operativno rukovođenje ovim borbenim zadacima još nije vršeno od naših komandanata pukova i štabova, jer u stvari po pukovima (u to doba) nismo imali više od 5-6 letača. Dalje, bio je nepopunjen broj tehničkog sastava, a još manje trupnih štabova"! 322 ' Kako su se ta dejstva dalje odvijala, rad jugoslovenskih štabova i jedinica se nije promenio, pa se za finalna dejstva u slamanju te nemačke protivofanzive ističe: „Ni ovog puta naši letači nisu leteli u samostalnim formacijama, već pod voćstvom ruskih pilota. Isto tako nije bilo ni samostalnog rada trupnih i viših štabova, već su isti bili posmatrači u operativnom radu ruskih štabova"! 323 ' Za vreme dejstava avijacije u februaru, u rejonu Zvornika i Bijeljine, jugoslovenski štabovi su, takođe, bili posmatrači i nisu aktivno operativno radili. Slično se navodi i za period dejstava u vreme likvidiranja dravskog mostobrana u martu 1945: 32i)
323)
Iz Bojne relacije Štaba Grupe vazduhoplovnih divizija Jugoslovenske armije od 17. maja 1945. za period od 15. novembra 1944 - 15. maja 1945. upućena Štabu Vazduhoplovstva JA; Zbornik N O R , tom X, knj. 2, dok. 196. Ibid.
230
i
„I u ovom radu avijacije učestvovali su naši letači (lovci i jurišni piloti), no opet pod voćstvom ruskih pilota. Štabovi ni ovog puta nisu samostalno rukovodili borbenim radom, ali je u potpunosti vršeno 'dubliranje' ruskog rada, te je pored trupnih štabova obrazovana i operativna grupa iz sastava 42. vazduhoplovne divizije i poslata u Bački Brestovac, za neposredno posmatranje rukovođenja vazduhoplovnim radom u toku ove operacije"! 324 ' Premda je 17. marta formirana Grupa vazduhoplovnih divizija, kojom je rukovodio štab, i u pripremama za veliku i opštu ofanzivu u Sremu, Slavoniji i Bosni, odnosno za proboj sremskog fronta i dalje gonjenje neprijatelja, jugoslovenski štabovi su, takođe, lišeni određene odgovornosti i inicijative: „S obzirom da u ovom periodu priprema naše vazduhoplovstvo nije samostalno radilo, što se tiče rukovodstva i izdavanja naređenja, to ni za taj period trupni štabovi nisu izdavali operativna naređenja i zapovesti, već su se upravljali prema izdatim operativnim naređenjima ruskih trupnih štabova. Operativni štab Grupe vazduhoplovnih divizija izdavao je avizo i izvršna naređenja potčinjenim štabovima samo utoliko, da bi se isti upravljali prema radu odgovarajućih ruskih štabova i jedinica"! 325 ' U periodu gonjenja neprijatelja koji je odstupio, premda je avijacija bila ograničena zbog nedostatka goriva i dejstvovala u dva perioda (od 13. do 18. aprila i od 4. do 9. maja) dolazi do samostalnog rada i štabova: „Operativni rad naših štabova (11. vazd. divizije, 112. i 422. vazd. puka) i letača u ovom periodu bio je skoro samostalan. Svi borbeni zadaci i naređenja za iste bjli su obavljani i izdavani od strane našeg ljudstva, a odgovarajući sovjetski rukovodioci i letači bili su posmatrači i instruktori"! 326 ' Predstavnik Vazuhoplovne grupe „Vitruk" je za dane 4-8. maja, kada su borbene zadatke isključivo izvršavale jugoslovenske jedinice, i dalje redovno slao operativne izveštaje, pripisujući borbeni rad toj grupi: „Avijaciona grupa Vitruk u toku dana 4. maja 1945. vršila je zadatak Vrhovnog komandanta Jugoslovenske armije. Izviđačkim letom naši piloti ustanovili su..."! 3 ' „Avijaciona grupa Vitruk u toku dana 6. maja 1945. vršila je zadatak Vrhovnog komandanta Jugoslovenske armije. Avioni tipa J A K - 1 , J A K - 9 i 11-2 izvršili su 70 uspešnih borbenih letova, uspešno pomagali nastupanje trupa jugoslovenske armije na zemlji..." 3 2 8 ' „Avijaciona grupa Vitruk u toku dana 8. maja 1945. vršila je zadatak Vrhovnog komandanta Jugoslovenske armije..." 324)
ibid. > ibid. > ibid. 327) Iz izveštaja Štaba 10. jurišne vazduhoplovne divizije od 5. 1945. pomoćniku načelnika Generalštaba JA; Zbornik N O R , tom X, knj. 2, dok. 185. 328) Op. cit., izveštaj od 6. maja; dok. 188. 325 326
231
Naše trupe uz sadejstvo avijacije oslobodile su Zagreb, glavni grad federalne Hrvatske, i preko 100 naseljenih mesta"! 329 ' Jedinice 42. vazduhoplovne divizije borbene zadatke dobijale su od pretpostavljene komande i u vezi sa borbenim dejstvima avijacije u toku februara ističe se: „Zadaci za dejstvo avijacije su bili dostavljeni iz Generalštaba Jugoslovenske armije, kao i iz štaba I Jugoslovenske armije Vazduhoplovnoj grupi generala Vitruka na izvršenje. Ovde su se zadaci razrađivali i dostavljali na izvršenje pukovima... Našim posadama zadaci su bili dodeljivani u vidu instrukcija od strane komandanta ruskih pukova, vođa odeljenja i štabova naših pukova"! 330 ' U vezi sa borbenim dejstvom 42. vazduhoplovne divizije u martu 1945, o međusobnim odnosima i koordinaciji rada zapisano je: „U mesecu martu avijacija je dobijala zadatke jod Generalštaba Jugoslovenske armije, Štaba I Jugoslovenske armije i Štaba III Jugoslovenske armije. Generalštab Jugoslovenske armije i Štab I Jugoslovenske armije su svoje zahteve za rad avijacije dostavljali komandantu 10. Gardiske vazduhoplovne sovjetske divizije generalu Vitruku, a Štab III Jugoslovenske armije je svoje zahteve dostavljao našoj diviziji, a mi smo saopštavali ove zahteve generalu Vitruku"! 3 3 " Vazduhoplovni pukovi naših divizija su čak i prebaziranja vršili na osnovu naređenja izdatih od strane sovjetskih štabova: „Na dan 21. aprila usledilo je naređenje izdato od strane štaba ruske divizije 332 ' sa aerodroma Klenak na novu Tačku u St. Mikanovcima...! 3 3 3 ' U maju 1945. dolazi do inicijative i samostalnog rada naših štabova: „Rad jedinica ove grupe u toku maja zasniva se na podacima i zahtevima direktno dobijanih od I, II i III armije, kao i na osnovu podataka dobijenih sopstvenim izviđanjem. Zasebna operativna grupa iz 421. puka radila je sa aerodroma Rajlovac i Laćarak po zahtevima i zadacima dobijenim od Štaba III korpusa"! 334 '
Mere štaba GVD za unapređenje sadejstva i koordinacije Vazduhoplovni pukovi 42. divizije sarađivali su i koordinisali svoj borbeni rad sa jedinicama 3. i 1. armije u većoj, a sa 2. armijom u manjoj meri. U toku sadejstva i koordinacije zabeleženi su uspešni rezultati, ali je na početku zajedničkog borbenog rada bilo dosta problema, koji su se otklanjali u toku dejstava. Op. cit., izveštaj od 8. maja; dok. 191. Iz operativnog izveštaja Štaba 42. vazduhoplovne divizije Štabu Vazduhoplovstva 331) N O V J ° r a d u u februaru 1945; Zbornik N O R tom X, knj. 1, dok. 294. 332 ° p ' c i t ' ' i z v e š t a J ° r a d u u martu 1945; tom X, knj. 2, dok. 119. Odnosi se na 10. gardijsku jurišnu diviziju, koja je objedinjavala rad i 236. lovačke divizije, pod generalom Vitrukom. 3 334 ° p ' c i t " i z v | š t a J ° r a d u u toku aprila 1945; dok. 187. Iz izveštaja u maju 1945;Štaba dok. Grupe 210. vazduhoplovnih divizija Štabu Vazduhoplovstva JA o radu
232
Prvi primer uspešnog sadejstva predstavlja Naredba o pohvali komandanata 1. armije od 20. januara 1945, neposredno posle prvih borbenih dejstava naših posada. U toj naredbi se posebno ističu dobri rezultati dejstava avijacije, čiji je rad ocenjen ocenom odličan. Već u februaru dolazi do izvesnih poteškoća u vezi sa ostvarivanjem sadejstva, s obzirom da „zemaljske trupe naše vojske nisu označavale liniju svojih prednjih delova, što znatno otežava saradnju" 3 3 5 ' Zbog uočenih slabosti sadejstva između jedinica na zemlji i avijicaje, Štab Vazduhoplovstva JA je izradio Uput za prihvat aviona za vezu kod štabova armije. Uput je bio potreban s obzirom da su u nedostatku tada dobrih radio i telefonskih veza, češći kontakti, prvenstveno između komandanata viših štabova bili nužni radi efikasnijeg planiranja pojedinih većih akcija. Uput za prihvat aviona za vezu kod štabova armije sadržavao je bitne elemente koji su regulisali opis terena, dimenzije, obeležavanje pravaca sletanja i poletanja, zatim rad osoblja za prihvat, i maskiranje aviona. U vezi sa izborom terena u Uputu se navodi: „Treba u blizini mesta gdje je štab smešten naći ravan teren razmera najmanje oko 700x300 metara. Najbolje zemljište jeste otcedna livada sa niskom gustom travom, no inače je pogodno svako suvo i tvrdo zemljište. Nepogodno je močvarno i odviše mekano zemljište. Mali nagib površine ne smeta, no treba izbegavati valovito zemljište. U pravcima prilaza aviona oko izabranog terena, a to su pravci duvanja najčešćih vetrova, na oko 100 metara od rubova terena ne sme biti visokih prepreka (visoko drveće, zgrade, dimnjaci, vod visokog napona)"! 3 3 6 ' Uput je poslat štabovima armija, 2. marta,a već 9. marta Štab 3. armije je obavestio Štab 1. armije - s obzirom da se u tom štabu tada nalazio oficir za vezu sa avijacijom i raspolagao radio-stanicom - da je našao i uredio letelište za prijem aviona, shodno Uputu: „Pripremili smo teren za prihvat aviona za vezu. Teren se nalazi severozapadno od Belog Manastira i to južni rub naselja oko Šećerane, zapadno natpisa Lajmir. Pokriven je retkom travom... Najpogodniji pravac sletanja je istok - zapad. Dimenzije 280x700 m. Oznake za sletanje su spremljene u svemu kako je to predviđeno 'Uputom za prihvat aviona za vezu štabova armija'... Avione možemo odmah prihvatiti"! 337 ' Trenutno borbene situacije nametale su pilotima da javljaju podatke o neprijatelju još dok se nalaze u vazduhu, ali da isto tako preko radio-stanice i oni dobiju podatke sa zemlje o izmeni situacije. Tako je, na primer, 19. marta, u 08.25, u vreme kada je avijacija upućena da tuče kotu 97, sa zemlje javljeno: 3351 3361 37)
Iz izveštaja 421. vazduhoplovnog puka o borbenoj aktivnosti u februaru 1945; AOS, k. 1466/1, br. reg. 1-3. Iz naređenja Generalštaba JA od 2. marta štabovima armija da se pridržavaju Uputa za prihvat aviona za vezu kod štabova armija; Zbornik N O R . tom X, knj. 2, dok. 9. Iz obaveštenja Štaba 3. armije od 9. marta; Op. cit., dok. 28.
233
„Radio-stanica 'Kora' predala depešu našim avionima da ne biju severni breg r. Drava u rejonu D. Miholjac"! 338 ' Problem veze, kako radio, a prvenstveno između posada u vazduhu i jedinica na zemlji, odnosno i između štabova armija i 42. divizije, nametnuo se početkom marta, s obzirom da je u vreme prebaziranja na druge aerodrome dolazilo do slabog organizovanja svih vrsta veza, a to je uticalo i na sadejstvo sa armijama: „Radi održavanja veza sa armijama sa kojima sadejstvuje ova Grupa bili su odaslati oficiri za vezu i to u I i III J A , koji su poslužili, a služe još i sada kao veza između armija i vazduhoplovstva, u koju im je svrhu stavljena na raspoloženje radio-stanica, preko koje dostavljaju izveštaje i traženje dotičnih armija, i primaju izveštaje izviđanja od jedinica ove Grupe. Kao neposredna veza sa trupama na zemlji služila su streljačka platna, rakete i obeležavanja artiljerijskom vatrom u slučajevgima kada su jurišni avioni, kao i lovci, neposredno pomagali trupe na zemlji"! 339 ' Uporedo sa upućivanjem oficira za vezu pri štabovima 3. i 1. armije, Štab Grupe vazduhoplovnih divizija doneo je i Uput za vazduhoplovne oficire za vezu pri štabovima armija, napisan u vreme kada su VOV-ovi upućeni. Taj uput sadrži 7 tačaka i zaključak: (1) veza i saradnja sa Štabom Grupe vazduhoplovnih divizija, odnosno sa Operativnim odeljenjem Štaba Vazduhoplovstva, kao i održavanje veze između štaba armije kod koje je odaslan i ovih štabova; (2) kontrola rada našeg i neprijateljevog vazduhoplovstva (3); obaveštajno-izviđačka služba; (4) operativna služba; (5) organizacija rada na novoosvojenim područjima u vazduhoplovnom pogledu; (6) postupak sa vazduhoplovnih materijalom palim u naše ruke, i (7) organizovanje unutarnjeg rada. U vezi sa kontrolom rada našeg i neprijateljevog vazduhoplovstva, svaki V O V je bio dužan da vodi četiri vrste evidencija: (1) o letovima naše avijacije nad teritorijom armije: (2) o načinu i uspehu izvršenja zadataka od strane naše avijacije; (3) o letovima neprijateljeve avijacije nad teritorijom te armije, i (4) o izvršenim napadima neprijateljeve avijacije. U vezi operativne službe V O V je bio dužan da dostavlja vazduhoplovnim štabovima zadatke, odnosno zahteve štabova armije za dejstva avijacije; zatim, podatke o liniji fronta i to svakodnevno uveče do 20.00 časova, a isto tako i svaku izmenu linije fronta; zatim da organizuje kontrolno-propusne tačke, odnosno mesta preleta avijacije, a u određenim slučajevima da vrži i navođenje, te u tom smislu igra i ulogu VON-a. „Oficiri za vezu su dužni da u vršenju svoje službe ulože maksimum napora i rade sa što više inicijativa... 3381
Iz^izveštaja Štaba 423. vazduhoplovnog puka od 19. marta A O S , k. 1466/1, br. reg.
3391
Iz izveštaja Grupe Vazduhoplovnih divizija o aktivnosti u martu; AOS, k. 1450, br.
234
Oni treba da imaju uvek na umu da od njihove savesnosti, sposobnosti i zalaganja u potpunosti zavisi uspeh sadejstva avijacije i trupa na zemlji i blagovremeno izvršavanje drugih zadataka od strane avijacije"! 340 ' Štab 42. vazduhoplovne divizije iznosi pozitivne rezultate u vezi sa radom VOV-a. „Kod oficira za vezu pri Štabu I Jugoslovenske armije bila je i jedna radio-stanica manjeg dometa. Ova radio stanica služila je za određivanje detaljnih ciljeva na zemlji. Ove ciljeve, kao i eventualne promene istih i davanje novih ciljeva, saopštavao je delegirani ofiric svakoj posadi koja je preletela preko ove radio-stanice. Mesto gde se ova stanica nalazila, zvala se 'kontrolna propusna tačka'. Ovu tačku su dužne preleteti sve posade koje su imale zadatak na ovom delu fronta"! 3 4 1 ' Štab Grupe vazduhoplovnih divizija preduzimao je, takođe, i mere kako ne bi došlo do zamene ciljeva i avijacija tukla vlastite trupe. Takvih primera nije bilo, ali je, ipak, štabovima 1, 2. i 3. armije upućen akt 3. maja 1945. u kome zahteva da se svakodnevno neizostavno dostavljaju sledeći podaci: - kada nema sadejstva između avijacije i trupa na zemlji: (a) do 07.00 časova nova linija fronta; (b) između 11.00 - 13.00 novi podaci, i (c) između 18.00 -19.00 časova potvrdu da u toku dana nije bilo izmene na liniji fronta; - kada sadejstvo postoji, ili se predviđa u toku dnevnih borbi: (a) do 04.00 časova nova linija fronta i zadaci za avijaciju; (b) između 11.00 - 13.00 časova novi podaci; i (c) između 18.00 - 19.00 časova zadaci za sutrašnji rad avijacije, i (d) u slučaju brzih izmena na liniji fronta, uz novopostavljene zadatke avijacije i sve nove izmene u detalje. U tom obaveštenju za štabove armija, Štab Grupe vazduhoplovnih divizija je precizirao da se koriste geografske sekcije razmere 1:200.000, kao i da se svaki put navedu granice odseka između pojedinih jedinica u okviru armije.
Sadejstvo sa jedinicama 3. armije Za sadejstvo i koordinaciju dejstava između avijacije i jedinica 3. armije karakteristično je pokazivanje velike inicijative štaba ove armije u organizovanju što boljeg sadejstva. Ali, kao i druge, tako i Štab 3. armije nije u potpunosti bio upoznat sa mogućnošću borbenog rada jurišne avijacije, kasnio je sa zahtevima ili je čak te zahteve nepravilno postavljao. Isto tako, u nekim primerima, štabovi potčinjenih jedinica ove armije negirali su očigledna dejstva jurišne avijacije. Jedan od takvih karakterističnih primera jesta ocena o dejstvima avijacije 7. marta, kada je avijacija sa 30 borbenih letova (20 jurišne i 3401
Iz Uputa za vazduhoplovne oficire za vezu pri štabovima armija; Zbornik N O R , tom X, knj. 2, dok. 90.
235
deset lovačke avijacije) uspešno bombardovala i mitraljirala ciljeve u rejonu: Donji Miholjac - Petrijevci - kota 93, kao i prelaze preko Drave, a o čemu je u Štabu 3. armije zapisano: „U toku dana naša avijacija bombardovala je i mitraljirala obe obale Drave u rejonu mostobrana, kao i prelaze, no nije došlo do tešnjeg njenog sadejstva sa našim jedinicama prve linije"! 342 ' Sedmog marta su se, naime, vodile jake borbe oko sela Bolman i Majške Mede, koje je neprijatelj bio zauzeo. Izvesni delovi zemljišta naizmenično su nekoliko puta prelazili s j e d n e u drugu stranu. Međutim, uprkos ovom Štab 3. armije, uviđajući da ni sam još nije bio rešio pitanje sadejstva sa avijacijom, 11. marta dostavlja potčinjenim jedinicama, sa naređenjem da budu upoznati i svi bataljoni, kratko uputstvo za vezu između avijacije i pešadije. Uputstvo, pre svega, reguliše da svaki bataljon poseduje platna i postupak radnji, kako bi označio svoj položaj. Ono je, takođe, regulisalo da i avion raspolaže crvenom raketom (što bi značilo: 'Pokažite platna'!) i zelenom raketom ('Video sam vaša platna'!): „Zahtjeve za napade avionima davati će ovaj Štab neposreno 42. vazduhoplovnoj diviziji preko telefona, a po oznakama na dostavljenoj sekciji Osijek razmjere 1:100.000"! 343) Obeležavanje prednjih linija, kao i neposredna vatrena podrška tokom dejstava na dravskom mostobranu doprinelo je da se ostvari dobro, iako ne najbolje sadejstvo i koordinacija rada između avijacije i jedinica 3. armije: „Prilikom izvođenja operacija na dravskom mostobranu, na severnoj obali Drave - severno od Valpova, u cilju konačne likvidacije mostobrana i prebacivanja neprijatelja na južnu obalu Drave, naša avijacija je potpuno koordinirala svoj rad sa trupama na zemlji i uspešno je pomagala za sve vreme operacije borbu i rad naših jedinica". ' Radi daljeg potpunog i sigurnog sadejstva i koordinacije rada Štab 3. armije je zahtevao i jedan avion za vezu, kojim bi održavao kontakte sa operativnim štabom Grupe vazduhoplovnih divizija, kao i sa štabovima svojih potčinjenih divizija. Štab navodi da su osnovni razlozi nepostojanje čvrste i sigurne radio i telefonske veze, nedostatak većeg broja telefona, a posebno potrebnih radio-stanica: „Upotrebom aviona za vezu u toku samog izviđanja operacija upotpunila bi se već postojeća veza između avijacije i trupa na zemlji, odnosno između Operativnog štaba vazduhoplovstva i Štaba 3. armije"! 345 ' 341)
Iz operativnog izveštaja 42. vazduhoplovne divizije od 8. aprila 1945: Op. cit., dok.
^ Iz izveštaja Štaba 3. armije od 7. marta 1945; AOS, k. 21 A, br. reg. 24/1. Iz uputstva Štaba 3. armije od 11. marta o načinu održavanja veze između avijacije i pešadije; Zbornik N O R , tom J I , knj. 2, dok. 33. Obaveštenje Štaba 3. armije Štabu G V D od 24. marta o dejstvima avijacije na dravskom mostobranu; A O S , k. 1450, rgb 10/31-1 3451 Ibid.
236
Avionima za vezu Štaba 42. vazduhoplovne divizije održavani su kontakti i između komandanata. Osim toga, jedinice na zemlji su pokazivale i obeležavale svoje položaje platnima, tako da je avijacija ostvarila velike uspehe: „Sadejstvo avijacije sa našim jedinicama bilo je vrlo efikasno; pored stvarnih rezultata demoralisalo je neprijateljsku odbranu, dok je, s druge strane, našim borcima uzdizalo borbeni moral. Ovo je utoliko važnije, što je to bila prva prilika da naši mladi borci i rukovodioci jurišaju na neprijatelja uz stalnu podršku iz vazduha"! 346 ' Na osnovu Direktive Generalštaba JA, od 9. aprila 1945, o prelasku u opštu ofanzivu za oslobođenje zemlje, Štabu 3. armije bilo je naređeno da zahteve za dejstva avijacije dostavlja preko vazduhoplovnog oficira za vezu, koji se nalazio kod grupe Vitruk. Na osnovu te naredbe Štab 3. armije je dostavio zahtev da avijacija, u vezi sa probojem sremskog fronta, dejstvuje po određenim ciljevima i izviđa prostoriju u toku 11. i 12. aprila, a u vezi sadejstva iznosi: „Znaci za održavanje veze između trupa na zemlji i aviona: bela platna koja će postavljati pješadija pri pojavi aviona na prednjoj liniji svog rasporeda"! 3 4 7 ' Pored toga, Štab 3. armije je Štabu Grupe vazduhoplovnih divizija još jednom dostavio ciljeve po kojim avijacija treba da dejstvuje, detaljno objašnjavajući znake raspoznavanja: „Naše trupe označavaće liniju fronta belim čaršavima. Na ostalim odsecima fronta (I i II armije) naše trupe obeležavaće zauzete položaje serijom zelenih raketa ispaljenih u pravcu protivnika, a tenkovi imaće kupole isfarbane belom bojom"! 348 ' Posade 42. vazduhoplovne divizije su, takođe, pozitivno ocenile nastojanje komandanata jedinica na zemlji da na vreme, posebno u odsudnim trenucima vatrene podrške, obeležavaju svoje prednje linije: „Veza sa trupama na zemlji izrazila se kroz označavanje prednje linije od strane nazemnih trupa raketama i platnima. Trupe III armije su u ovome imale takav uspeh da su naši i ruski letači zamolili da se tim trupama izjavi blagodarnost za tako brižljivo i marljivo označavanje prednjih linija"! 349 ' Pored iznetih primera uspešne koordinacije i sadejstva, vazduhoplovni pukovi su isticali i mnoge druge slučajeve u kojima su zahtevi - dostavljani putem radio-veze, telefonski, odnosno putem šifre, sadržavali neprecizne podatke. Od mnogih primera, karakteristični su zahtevi traženi depešama, obično dan ranije, u toku noći, ili neposredno pošto 3461 147) ,4M 349)
Iz pohvale Štaba 3. armije Grupe vazduhoplovnih divizija za uspešno sadejstvo avijacije na dravskom mostobranu; Zbornik N O R , tom X, knj. 2, dok. 91. Iz zahteva Štaba 3. armije o dejstvu avijacije i podršci na liniji fronta Valpovo Osijek od 10. aprila 1945; v Op. cit., dok. 129. Iz obaveštenja načelnika Štaba 3. armije o zadacima za avijaciju u toku 11. i 12. aprila; Op. cit., dok. 130. Iz operativnog izveštaja Štaba 421. vazduhoplovnog puka od 3. maja za rad u aprilu 1945; Op. cit., dok. 181.
237
su posade upućene na izvršavanje zadataka na osnovu konkretnog plana. Tako je Štab 3. armije, 9. aprila u 21.00 čas, poslao depešu sledeće sadržine: „III armija; 10. IV 1945. izviđati neprijatelja na prostoriji: Osijeka - Petrijevci - Nard - Valpovo - Belišće - Bistrica - r. Drava, ceo dan"! 3 ' Depeša od 12. aprila u 08.50 - premda je izvršen i vazduhoplovnim pukovima dostavljen raspored ciljeva, kao i vreme prvog i drugog udara, bez navođenja kojih ciljeva i u koje vreme: „Tucite Valpovo - Petrijevci - Podravske Podgajce - Sv. Durađ Donji Miholjac"! 351 ' Na osnovu depeše od 15. aprila u 06.14 časova Štab 3. armije zahteva da avijacija dejstvuje po određenim ciljevima već u 06.50, ne uzevši u obzir vreme potrebno za podvešavanje naoružanja, kao i za let do cilja. Istog dana, 14 minuta kasnije poslata je druga depeša, koja glasi: „Izviđati komunikaciju Požega - Našice. Izveštaj baciti kod štaba armije Valpovo. Mi noćas napadamo Našice, čiju likvidaciju očekujemo za sutra ujutro"! 3 5 2 ' Zahtev za dejstvo avijacije, upućen depešom od 17. aprila u 05.30 časova, naznačava mesto, vreme i ciljeve: „Linija fronta bez promene. Glavni ciljevi: Čačinci - Slatina Virovitica. Eventualni ciljevi: Podr. Slatina - Moslavina. Vreme napada: 06.50 po našem vremenu. Izviđati pravac Čačinci - P. Slatina; Moslavina - Slatina - Virovitica"! 353 ' Štabovi vazduhoplovnih pukova često su bili u prilici da se obraćaju Štabu 3. armije tražeći dopunske informacije, kao u depeši od 6. maja, predatoj u 09.50: „Štabu 3. armije! Javite hitno liniju fronta i zadatak avijacije za 7. maj o.g."! 354 ' Istog dana, u 20.30 dostavljeno je novo pitanje: „Štabu 3. armije! Dostavite nam liniju fronta i zadatke! Da li su naši avioni danas oko 15.00 sati tukli naše trupe? Da li se jedan naš štormovik - avion spustio na vašu teritoriju - frontu i gde"? 355 ' Depeša od 9. maja ukazuje na problem avijacije u vezi sa radijusom dejstva: „Štabu 3. armije! Maribor zauzet - vide se u gradu naše zastave. Mostovi u Mariboru celi. Izviđanje se ne može vršiti zapadno od Maribora, jer je daleko od našeg aerodroma"! 3 5 6 '
353)
356)
Iz knjige Op. cit., Op. cit.. Ibid. Iz knjige Op. cit., Op. cit.,
238
depeša primljenih od 3. armije; AOS. k. 1455, br. reg. 2/1-4. br. reg. 2/2-4. br. reg. 3/2-4. depeša predatih štabovima armija; AOS, k. 1460. br. reg. 130/3. br. reg. 132/3. br. reg. 150/3.
I
Pored Štaba 3. armije, i štabovi njenih potčinjenih jedinica u svojim izveštajima daju ocene o dejstvima avijacije. Tako Štab 51. udarne divizije, koja je vodila teške borbe kod Baranjskog Petrovog Sela i Bolmana, kritički primećuje da 11. marta avijacija nije pratila njeno dejstvo: „Tokom noći 10/11. o.m. kao i 11. o.m. do 15 časova vlada zatišje koje prekida dejstvo avijacije"! 357 ' Štabovi 32. i 16. divizije, koje napadaju Podravsku Slatinu, ne prenose svojim jedinicama elemente sadejstva sa avijacijom. Bilo je, međutim, i slučajeva da je avijacija tukla ciljeve u pozadini pred frontom 16. divizije, a da se u izveštaju ne pomene, kao u primeru za 17. april: „Naša avijacija nije dejstvovala ispred fronta naših jedinica"! 358 ' Upravo toga dana avijacija je izvršila 27 borbenih letova, bombardujući i mitraljirajući neprijateljeve ciljeve u rejonu Moslavina, Podravska Slatina, Suho Polje, itd.
Sadejstvo sa jedinicama 1. armije Štab 1. armije je u vezi sa sadejstvom avijacije beležio uspešne rezultate. No, i kod njega su bili prisutni slični problemi kao i kod drugih armija. Izrazito dobri rezultati sadejstva ostvareni su između Južne operativne grupe divizija i Južne avio-grupe, praktično od samog početka i formiranja tih grupacija. Tako je za 29. mart 422. vazduhoplovni puk vršio izviđanje rejona Bijeljine, koji je ova grupa uskoro i napala: „Naša avijacija letjela je na zadatak u cilju izviđanja dubine neprijateljske pozadine"! 359 ' Za razliku od 3. armije, Štab 1. armije je u mnogim slučajevima zadatke avijaciji davao kratko i konkretno, kao u primeru dopune armijske zapovesti od 11. aprila u vezi sa probojem sremskog fronta, gde stoji sledeće: „Za vrijeme artiljerijske pripreme naša avijacija će tući Mohovo, Movas, Tovarnik, Ilince i dr. mjesta u bližoj pozadini"! 360 ' Po ovoj zapovesti jedinice 1. armije trebalo je da ovladaju linijom Sotin - Svinjarevci i drugim, te se naređuje početak napada pešadiji, kome prethodi artiljerijska priprema. U vezi artiljerijske pripreme komanda artiljerije 1. armije sačinila je detaljan plan u kome za avijaciju navodi upravo one ciljeve koji su joj dodeljeni za napad 12. aprila. Štab 1. proleterske divizije konkretizuje armijsku zapovest, navodeći da će avijacija dejstvovati za vreme artiljerijske pripreme (12. aprila od 04.45 do 05.00 časova) i njene zadatke još i proširuje: 3571 358) 3591 3601
Iz izveštaja Štaba 51. udarne divizije od 11. marta. AOS. k. 21 A, br. reg. 24-1. Ibid. Iz izveštaja Južne operativne grupe divizija od 29. marta; Zbornik N O R . tom XI, knj. 1, dok. 69. Iz naređenja Štaba 1. armije od 11. aprila 1945; Op. cit., dok. 51.
239
.Avijacija će sadejstvovati za sve vreme operacija, kojoj našu u liniju dostignuća označavati sa serijom od 3-5 zelenih rakeU toj zapovesti takođe su precizno dati i znaci raspoznavanja za avijaciju, tenkove, artiljeriju i brodove: „Juriš - 2 bele rakete! Tražim artiljerijsku vatru - crvena i bela raketa u pravcu cilja! Tražim tenkove - zelena i bela raketa u pravcu neprijatelja. Prekini vatru - dve crvene rakete uvis. Ovde sam - (obeležavanje svoje prednje linije) - serija od 3 zelene rakete, (ovo je važan znak koga treba češće davati kako bi tenkovi, avioni, artiljerija i brodovi znali našu liniju prednjih delova. Ovaj znak češće davati prilikom svakog novog prodora prednjih delova ili u slučaju kada avioni nadleću)"! 362 ' S obzirom da se ovde radi ne samo o sadejstvu pešadije i avijacije već i artiljerije, kao i tenkovskih jedinica, to je i Stab 2. tenkovske brigade 1. armije precizirao znake raspoznavanja: „Za obeležavanje prednjih linija i za sadejstvo sa avijacijom: serija zelenih raketi od 3-5 komada u pravcu neprijatelja. Prekid vatre: 2 crvene rakete izbačene uvis"! 363 ' Osim 1. proleterske i ostale divizije u sastavu 1. armije imale su neposredne kontakte sa avijacijom. Tako je tražena vatrena podrška 7. aprila za napadna dejstva dve divizije ostvarena prema preciznim uputstvima: „Naša avijacija bombardovala je i mitraljirala položaje ispred VI i XI divizije"! 3 ' Štab 5. udarne divizije takođe navodi konkretna dejstva, saobrazno sa traženjem Štaba 1. armije: „Naša avijacija precizno je tukla neprijateljske položaje i pozadinu"! 365 ' Posebno dobro ostvareno sadejstvo predstavlja zahtev da avijacija prati napadna dejstva 5. divizije što ona i ističe: „Naša avijacija bombardovala je i mitraljirala sa uspehom neprijateljske položaje u Županji i komunikaciju Županja - Gradište"! 366 ' Kada su jedinice 5. udarne divizije u ranim jutarnjim časovima 19. aprila razbile neprijateljevu odbranu na liniji sela Lapovci - N. Topolje - St. Topolje i produžile da gone neprijatelja, avijacija je dejstvovala uspešno po neprijateljevim objektima u bližoj pozadini. Toga dana, međutim, zabeležen je i jedan incident: 361) 3621
Iz zapovesti Štaba 1. proleterske divizije JA od 11. aprila 1945. potčinjenim jedinicama za proboj sremskog fronta; Op. cit., dok. 54. Ibid. Iz zapovesti Štaba 2. tenkovske brigade od 11. aprila; Op. cit., dok. 59. Iz izvoda iz operacijskog dnevnika Štaba 5. udarne divizije za dejstva c aprila 1945, Op. cit., dok. 83.
240
„U 14 časova u s. Selna naša avijacija bombardovala je komoru I Krajiške brigade koja je bila na maršu na cesti. Od ovog bombardovanja imali smo 8 mrtvih i 60 ranjenih drugova. Ovo je teška pogreška naše avijacije i nije prvi slučaj da naša avijacija zabunom ili nepažnjom napada naše trupe. Protiv ovakvih avijatičara trebalo bi preduzeti najstrožije mere, a ako su nesposobni - ne upućivati ih na zadatke na frontu"! ' Toga dana, 19. aprila, vazduhoplovni pukovi 42. divizije nisu upućivani na borbene zadatke. Međutim, letele su sovjetske posade koje su avionima tipa 11-2 i ,,jak-l" 19. aprila izvršile 20 borbenih letova, napadajući ciljeve u rejonima Slavonski Brod - Bosanski Brod - Batrina - Nova Gradiška. U izveštaju Štaba 10. jurišne divizije sovjetske Grupe „Vitruk" ne navodi se pomenuti incident, ali se ističe da je vreme bilo oblačno, sa 8-10 balova, ali donja baza oblaka bila je na visini 1200 m, a vidljivost 5 km. Do greške u napadu došlo je zabunom, a osim toga svi napadi su vršeni iz brišućeg leta. 368) Štab 21. udarne divizije kritički se osvrće na rad avijacije čiju podršku nije dobila premda je blagovremeno zahtev poslat: „Rad avijacije: u toku dana izviđačka delatnost, ali ne i potpomaganje naših snaga, mada je vazduhoplovstvo traženo i javljeno o odstupanju neprijateljskih kolona u više redova sa pravca Đakovo Dragotin"! 369) Posle oslobođenja Đakova, Striživojna i Vrpolja, u efikasnim ofanzivnim borbama, jedinice 1. armije su nastavile akcije i u trodnevnim borbama slomile neprijateljevu odbranu kod Pleternice, Broda i Požege. Štab 1. armije je, 22. aprila, izdao novu zapovest za dalje nadiranje pravcem ka Zagrebu i zahtevao veću podršku iz vazduha. No, u to vreme, pa sve do 4. maja, avijacija nije dejstvovala zbog nedostatka goriva. Uspešna vazduhoplovna podrška, međutim, ostvarena je kasnije, a posebno 7. maja kada je 422. vazduhoplovni puk sadejstvovao jedinicama 21. divizije, koja je napad na Zagreb planirala za 8. maj u 12.00 časova. Kao i kod 3. tako i kod jedinica 1. armije mnogi zahtevi za dejstva avijacije, upućeni putem depeša, ne sadrže sve potrebne elemente. Posebno se ističu depeše od 12. aprila radi dejstva na određenim delovima fronta, koje nisu sadržavale vreme i vrstu ciljeva. Tako depeša u 09.25 časova 12. aprila glasi: „Što pre naneti udar po mestima Oriolik, Negoslavci, Vukovar. Kao glavne ciljeve računati prva dva mesta. Nad pojedinim ciljevima raditi 20 minuta. Obratiti pažnju, jer naši tenkovi kreću u napad"! 370 ' 3671 368)
370)
Ibid. Detaljnije o izvršenim borbenim letovima sovjetskih posada videti izveštaj za 19. april. Zbornik N O R . tom X, knj. 2, dok. 157. Izvod iz operacijskog dnevnika Štaba 21. udarne divizije o dejstvima od 11 - 20. aprila 1945; Zbornik N O R , tom XI, knj. 1, dok. 89. Iz knjige depeša primljenih od Štaba 1. armije; AOS. k. 92/3, br. reg. 93/3.
241
S obzirom da su avijaciji ciljevi već bili određeni, to je depeša takvog sadržaja mogla da izazove zabunu pošto termin „što pre" nije vremenski određen, niti je u depeši rečeno kojim pravcima nastupaju tenkovi. U 09.55 minuta od Štaba 1. armije primljena je nova depeša: „Naneti masovan udar na Ilaču, Šidske Banovce, Tovarnik i Sotin, gde ima neprijateljske artiljerije"! 371 ' U 14.00 časova sledeća depeša glasi: „Avijacija treba danas da tuče Bošnjake, Županju i komunikaciju Županja - Cerna - Vinkovci"! 372 ' To su ilustrativni primeri kako Štab 1. armije, a isto tako i ostala dva, nisu uvek obraćali pažnju na raspored ciljeva koje su dobili vazduhoplovni pukovi, o čemu su, takođe, i oni bili obavešteni.
Sadejstvo sa jedinicama 2. armije S obzirom na baziranje, avijaciji nisu davani zadaci vazduhoplovne podrške jedinicama 2. armije, kao što je to bio slučaj sa Štabom 3. i 1. armije. Međutim, i ovde su zabeleženi mnogi primeri izvrsnog sadejstva i koordinacije dejstava, posebno tokom februara, kada je dejstvovano po ciljevima u širem rejonu Zvornika i Bijeljine, odnosno dolinom Drine, u kojoj su bile angažovane jedinice 2. armije. Posebno dobre rezultate avijacija je zabeležila pri dejstvu po neprijateljevim rezervama i drugim ciljevima u širem rejonu Bijeljine. U martu je avijacija težište dejstava imala na slamanju dravskog mostobrana, odnosno pružajući vazduhoplovnu podršku 3. armiji. Počev od 1. aprila, avijacija sve češće izvršava borbene zadatke južno od reke Save. Saobrazno naredbi Štaba 2. armije da potčinjene jedinice izvrše proboj na pravcu Srnice - Doboj, naređen za 4. april, otpočinju pripreme pešadijskih i artiljerijskih jedinica. Iako je avijacija dejstvovala po ciljevima od Bijeljine, preko Brčkog, Modrice i Gračanica, a i južnije - na liniji Srnice, Gradačac do Doboja, Štab 2. armije ne postavlja nikakve zahteve za dejstvo avijacije. Šlično se postupa i u armijskoj zapovesti od 9. aprila, kada se preciziraju zadaci divizijama i artiljeriji, te i funkcionisanju veza, kao i u naredbi od 11. aprila - kada se vrše pripreme za forsiranje reke Bosna. Avijacija je, od i. do 10. aprila neposredno pružala vazduhoplovnu podršku jedinica 2. armije, upravo dejstvujući po pravcima nastupanja 2. armije, a posebno ispred rejona gde su nastupale 23, 25. i 45. divizija (odnosno 14. korpus), kao i 17. i 28. divizija. U nedostatku bolje koordinacije, sadejstvo avijacije sa 2. armijom izostalo je upravo 12. aprila, kada su dati ciljevi za napad koji su se nalazili u zoni 3. i 1. armije. Štab 2. armije je, na primer, 11. aprila u 14.00 časova postavio zahtev za dejstva avijacije: 371) 372)
Op. cit., br. reg. 94/3. Op. cit., br. reg. 95/3.
242
„Pored javljenih ciljeva 12.4.45. treba tući komunikaciju desnom obalom Bosne, od Maglaja do ušća Paklenice (Đukanova meh.). Noćas od 20.00 časova desnom obalom Bosne od Maglaja za Doboj prolazi oko 300 neprijateljskih motornih vozila i jaka kolona pešadije sa artiljerijom"! 373 ' U 03.30 časova, 12. aprila, komandant 2. armije je uputio Generalštabu JA zahtev za pojačanje svojih snaga u jačini dve pešadijske divizije radi odsecanja neprijateljevih snaga koje odstupaju iz rejona Sarajeva dolinom Bosne na sever. Prema podacima, u rejonu Maglaja i Doboja nalazile su se jake koncentracije neprijateljeve žive sile i borbene tehnike. S obzirom da je Generalštab postavio stroge zahteve 3. i 1. armiji da izvrše proboj sremskog fronta, kao i da avijacija dejstvuje na utvrđene ciljeve, izostalo je dejstvo po ovoj koncentraciji što bi, svakako, umanjilo neprijateljevu borbenu moć, a jedinice koje su kasnije iskorišćene za borbu protiv 3. i 1. armije, bile dobrim delom uništene dejstvima iz vazduha. Zbog naređenja da avijacija i u toku gonjenja sadejstvuje samo na sremskom, odnosno dravskom pravcu, izostala je i podrška 2. armiji tokom forsiranja reke Bosne, čiji je početak napada određen za 16. april u 04.30 časova. Petnaestog aprila Štab 2. armije reorganizuje veze u napadu i preduzima mere za sadejstvo pešadije sa artiljerijom i avijacijom, za koju određuje sledeće elemente: „III - Veze sa avijacijom (samo crvene rakete) Obeležavanje naše prednje linije, na svaku četu - jedna crvena raketa. Napomene: 2) Izbacivanje svih raketi vršiti uvis, u pravcu neprijatelja... 5) Izbacivanje raketi za vezu sa pešadijom i avijacijom vrše komande četa koje su u prvom borbenom redu, sa mesta u visini prednjih linija"! 374 ' Jedinice 23. divizije ističu efikasnost avijacije, koja je dejstvovala povremeno, od 1. do 15. aprila. Pred frontom 25. divizije avijacija je dejstvovala u neprijateljevoj pozadini u Srnicama, Gradačcu i Modriči, 1-3, i 5, 6. i 10. aprila. Ipak, ta divizija, pred objektivno jačim neprijateljem, nije bila u stanju da prati uspehe koje je ostvarivala avijacija. Međutim, izostalo je i dejstvo avijacije u utvrđenom mestu Garevac, na koji je 25. divizija više puta jurišala. U četiri napada, izvršenih na prostoru Garevac - Čardak - Modriča, avijacija se nije nijednom pojavila da bi pružila neposrednu vatrenu podršku. Tek u predstojećem napadu 2. armije na Doboj ostvarena je koordinacija, tako d a j e avijacija podržavala napad jedinica 45. divizije. 3731 374)
Iz knjige depeša primljenih od 2. armije; AOS, k. 1460, br. reg. 143/4. Iz zapovesti Štaba 2. armije od 15. aprila 1945; Zbornik N O R , tom XI, knj. 2, dok. 57.
243
Po ciljevima je uspešno dejstvovala, o čemu je komandant 2. armije dostavio sledeću depešu: „Naša avijacija 10. IV 1945. uništila je na železničkoj stanici Doboj železničku kompoziciju od 35 vagona sa ljudstvom i materijalom"! 3 7 5 ' U vreme kada su jugoslovenskim pukovima obustavljeni letovi zbog nedostataka goriva, a sovjetske posade izvršavale manji broj borbenih zadataka, Štab 2. armije planirao je dejstva većeg obima. U toku maja avijacija je, međutim, ostvarila odlično sadejstvo sa jedinicama 3. korpusa J A , koje su od 9. do 15. i od 21. do 25. maja uništile preostale četničke i ustaške grupacije. Tako Štab 3. korpusa ističe: „9. maja sa svim snagama uz sadejstvo sa avijacijom otpočeo je opšti napad na četničku grupaciju"! 376 ' „U 6-to časovnoj borbi na sektoru Sutjeska - Zakmur, uz odlično sadejstvo avijacije, prva grupa bila je razbijena"! 377 ' „Svaku akciju potpomagala je naša avijacija, koja je došla do punog izražaja"! 378 ' „U ovim operacijama uspješno je potpomagala trupe na zemlji i naša avijacija, koja ima veliki udio u uništavanju četničke grupacije"! 374 ' „Zatraženo je vazduhoplovstvo i tenkovske jedinice, jer bez istih ova grupa ustaša i njihova uporišta neće moći za dugo vremena biti likvidirana"! 380 ' „Sadejstvo avijacije, iako je to za naše borce i rukovodioce u većem obimu bilo po prvi puta, pravilno je shvaćeno i u potpunosti iskorišćeno. Veza između aviona i trupa na zemlji putem signalnih platna i raketi bila je stalna"! 381 ' Sadejstvo jedinica na zemlji i avijacije u vazduhu karakterišu, pre svega, način obeležavanja prednjih linija u dinamici boja, kao i postavljanje zahteva za dejstva avijacije. Zahtevi za dejstva avijacije su, kao što je istaknuto, upućivani avijaciji, a da se, u većini slučajeva, nisu uzimali u obzir najhitniji elementi, kao što su: vreme, mesto, cilj, druge okolnosti značajne za izvršenje zadatka. Obeležavanje prednjeg kraja trupa na zemlji bilo je ustaljeno putem latna i raketa, ali su i tu bile razne varijante. Petog maja je predstavnik taba Grupe vazduhoplovnih divizija ustanovio, pre svega sa Štabom 3. armije, sledeće znake za vezu između aviona i jedinica na zemlji: AOS, k. 21 A . br. reg. 5-2. Iz izveštaja Štaba 3. korpusa od 9. maja 1945; Zbornik N O R , tom IV, knj. 34, dok. 162. ™
379
380 381)
IzI b
i d
izveštaja 21. brigade od 17. maja 1945; Op. cit., dok. 159. $ t a b a 3. korpusa od 9. maja, Op. cit, dok. 162. J Štaba 27. divizije od 20. maja 1945; Op. cit., dok. 166.
Iz l z v e š t a a Iz l z v e š t a i a
244
,,a) Streljačkim platnima. Pri pojavi naših aviona bataljoni u prvoj borbenoj liniji izneti će i postaviti streljačka platna paralelno sa pravcem protezanja njihovog streljačkog stroja. b) Raketama. Pored iznošenja streljačkih platna, treba mesta i položaje naših jedinica označiti bacanjem raketa, bez obzira na njihovu boju, koje u momentu naletanja naših aviona, izbaciti u pravcu neprijatelja - zapada, i to: - parnim danom: dve rakete, a - neparnim danom: tri rakete, s tim što će svaki bataljon, a ako može i svaka četa, izbaciti po toliki broj raketa. Ovako postupati počev od 6. maja t.g. pa do daljeg" ! 382 ' Štab 42. vazduhoplovne divizije, i pored iznetih ocena da štabovi armija nisu bili dobro upoznati sa mogućnostima avijacije, pa ni sa upotrebom jurišnih pukova, daje opštu ocenu o međusobnom sadejstvu i koordinaciji. Jedna od prvih ocena jeste da se posle nemačke protivofanzive od 17. do 21. januara, front u Sremu stabilizovao zahvaljujući uspešnom sadejstvu naše avijacije sa jedinicama 1. armije. Podatke o jedinicama protivnika, kao i liniju fronta, uvek sa izmenama do kojih je dolazilo naročito kasnije, Štab 42. vazduhoplovne divizije dobijao je od štabova armije: „Svi podaci dobijeni od suvozemnih trupa o predstojećim ciljevima, provereni su našim izviđanjem, kada smo ujedno dobijali i nove podatke za rad avijacije. Važnije podatke o neprijatelju dostavljali smo i našim suvozemnim trupama"! 3 8 1 To se posebno odnosi na dejstva tokom februara, kada Štab 42. divizije, jedno vreme, nije imao podatke o jačini neprijatelja koji je svoje jedinice izvlačio dolinom Drine. U martu, kada je neprijatelj uspostavio mostobran na Dravi, pitanje sadejstva sa avijacijom uslovljeno je operativnim potrebama da se mostobran likvidira uz što manje žrtava. To je, pre svega, zahtevalo efikasnu pomoć vazduhoplovstva, koje je, u stvari osmotrilo pokrete neprijatelja, a kojima Generalštab JA nije posvetio dovoljno pažnje, prepuštajući inicijativu Štabu III ukrajinskog fronta i kome je, izvesno vreme, bio pretpočinio svoju 3. armiju. U vreme kada su u aprilu izvođene operacije u Sremu, pred 42. vazduhoplovnu diviziju postavilo se pitanje proširenja oblika i načina sadejstva. U prvi plan postavilo se, međutim, sadejstvo sa jedinicama 2. armije: „Osnovna operativna ideja bila je da se potpomogne sadejstvo sa suvozemnim trupama, prvenstveno sa trupama II Armije, koja je trebala likvidirati neprijatelja u dolini reke Bosna, a isto tako i saradnje sa trupama I Armije, koja je operisala u dolini reke Sava... 382) 383)
Akt Štaba 42. vazduhoplovne divizije od 7. maja 1945, AOS, k. 1466/1, br. reg. 15/1-1. Iz priloga za istoriju 42. vazduhoplovne divizije; AOS, k. 1460, br. reg. 35/4-5.
245
U planu je bila predviđena saradnja, uglavnom sa trupama u dolini reke Bosna (trupe II Armije) i sa trupama u dolini reke Sava (trupe levog krila I Armije). Ovaj plan je od strane general-majora Vitruka izmenjen i pomoć celokupne avijacije bila je skoncentrisana ispred fronta I Armije, pre i za vreme velike ofanzive - proboja Sremskog fronta i to u dane 12, 13. i 14. IV. kada je utrošena sva rezerva u benzinu, što je dovelo do prekida rada"! 384) Sadejstvo i koordinaciju, kao i uzajamno obaveštavanje sa štabovima armija, Štab 42. vazduhoplovne divizije ocenjuje da su bili dobri, ali se kritički osvrće da je odluka o likvidiranju mostobrana uslovila prenošenje dejstava sa operativnog područja 2. armije na ostala područja: „Procenu situacije i odluku doneo je štab general-majora Vitruka, koji je za svaku svoju odluku u pogledu promena aerodroma, činio predlog i dobijao saglasnost od Štaba III ukrajinskog fronta maršala Tolbuhina"! 385 '
Sadejstvo između jurišne i lovačke avijacije Jurišna avijacija je pri izvršenju svojih zadataka vatrene podrške kopnenih snaga organizovala sadejstvo sa lovačkom avijacijom. U toku NÓR-a dejstva jurišnika 42. vazduhoplovne divizije štitila je lovačka avijacija 11. vazduhoplovne divizije. Organizovanje sadejstva bilo je tim efikasnije jer su na istim aerodromima branili po jedan jurišni i jedan lovački puk. Lovačka avijacija pružala je zaštitu snagama jurišne, u toku leta do i nad ciljem, kao i u letu na obratnoj maršruti. Iako se neprijateljeva lovačka avijacija vrlo retko pojavljivala ne samo nad aerodromima baziranja već i na bojištu, 11. lovačka divizija je bila prinuđena da jurišnu avijaciju obezbeđuje tokom njenih dejstava. Vrlo često su i lovci, neposredno posle jurišnih aviona, izvodili napade, ili su prethodno neutralisali PAA-sredstva. Lovačka avijacija je samo u nekoliko slučajeva blokirala neprijateljeve aerodrome baziranja kako bi jurišna avijacija nesmetano izvodila svoja dejstva, a isto tako izviđala je objekte dejstva jurišne avijacije i osmatrala rezultate dejstva. Tokom januara posade sva tri jurišna vazduhoplovna puka ističu dobre rezultate sadejstva sa lovačkim pukovima, koji su ih štitili na marš-rutama, odnosno prilikom dejstava po objektima na zemlji. „Sadejstvo sa jurišnom avijacijom vršeno je u najtešnjoj vezi i uglavnom prema odlukama komandanta 10. gardijske jurišne divizije. Potrebe za većom zaštitom jurišnih formacija od strane lovačke avijacije na itinereru i nad ciljem nije bilo, jer rad neprijateljskog vazduhoplovstva nije postojao"! 386 ' *
Op. cit., br. reg. 35/8-5 35/9-5. Op. cit., br. reg. 35/1-5. Iz operativnog izveštaja Štaba 11. vazduhoplovne divizije za rad u januaru 1945; Zbornik N O R , tom X, knj. 2, dok. 224.
246
i
Kao i u januaru, tako isto i u februaru neprijateljeva lovačka avijacija nije ugrožavala dejstvo 42. vazduhoplovne divizije, ali su lovci 11. divizije redovno pratili jurišnike, s obzirom da im se pratnja jurišnika postavljala kao prioritetni zadatak, dok su im ostali zadaci bili: izviđanje, dejstva po objektima i kontrola rezultata vlastitih i dejstava jurišne avijacije. Posle nekoliko slučajeva pojave neprijateljeve avijacije u martu, kada se nad dravskim mostobranom pojavilo nekoliko grupa od 2-4 „fokevulfa" FW-190 i „meseršmita" Me-109, kao i nekoliko „junkersa" Ju-88, pod zaštitom lovaca, Štab 42. vazduhoplovne divizije organizovao je svakodnevno praćenje lovačkom avijacom: „Zadaci zaštite i praćenja jurišne avijacije uspešno su izvedeni. Organizacija bila je laka i vršeno je sve dogovorom između štabova lovačkih i jurišnih pukova. Zaštitu su vršile patrole od po 2-4 aviona, leteći iznad formacije jurišnih aviona, pošto je neprijateljska lovačka avijacija bila vrlo slaba i neaktivna"! 387 ' Jurišnici su štitili lovce na odstojanju 150-200 metara i sa nadvišavanjem od 200-300 metara. Iznad takvog postroja lovačkog para i formacije jurišnih aviona, leteo je još jedan par lovaca koji je imao zadatak da, u slučaju pojave protivnika, zajedno sa drugim parom kreće u borbu. Štab 421. vazduhoplovnog puka navodi i jedan primer odličnog postupka lovačke avijacije: „Pilot ovog puka Šetinc leteo je u grupi koja se pod dejstvom neprijateljske artiljerije nešto raširila. U tom momentu, odozdo s leva izvršio je na njega napad jedan neprijateljski lovac FW-190. Strelac aviona nije ga primetio, niti otvorio vatru ni onda kada se je nalazio na 200 metara udaljenosti. U tom kritičnom momentu ruski lovac izvršio je napad i otvorio vatru te oborio neprijateljskog lovca"! 388 ' Ò metodici dogovora i sadejstva sa lovačkim 113. vazduhoplovnim pukom, Štab 423. vazduhoplovnog puka, koje je ostvarivano odmah posle dobijanja zadatka, ističe se sledeće: „Štabu lovačkog puka davana su objašnjenja po sledećim pitanjima: cilj, njegov karakter, metode napada, borbeni poredak štormovika, broj aviona, marš-ruta, manevar nad ciljem, ime vođe ili njegovog zamenika. Pri letenju lovci se priključuju grupi štormovika i štite je praćenjem do cilja i nad njim. Veza u vazduhu sa lovcima ostvarivana je putem radija"! 389 ' Tokom aprila menja se raspored zadataka koje su dobijali lovački pukovi u vezi sa zaštitom jurišne avijacije, pri čemu su vizuelno i foto-izviđanje, pa i izviđanje sa narednim dejstvom imali prednost: 387)
Op. cit., izveštaj za februar; dok. 262. > AOS, k. 1466/1, br. reg. 1/77-3. AOS, k. 1466/1, br. reg. 1/79-4.
388
389)
247
„Zaštita lovaca bila je ostvarivana u većini letova, mada je ona najviše svođena na dejstvo lovaca na neprijateljsku artiljeriju, pošto neprijateljskih lovaca nije bilo"! 390) Od 128 borbenih zadataka, koliko su pukovi 11. lovačke divizije izvršili u toku prve polovine maja 1945, pedeset zadataka bili su praćenje i zaštita dejstava jurišne avijacije. Od 9. do 25. maja, kada je 421. vazduhoplovni puk dejstvovao po zaostalim četničkim i ustaškim grupacijama, nije ni vršena lovačka zaštita, jer za njom još nije ni bilo potrebe. Opšta karakteristika lovačke zaštite jurišne avijacije jeste da se odvijala u uslovima retke pojave neprijateljeve avijacije. U taktici zaštite, piloti - lovci ipak nisu stekli iskustva koja bi, na primer, imali d a j e protivnik češće napadao jurišnu avijaciju. Radio-veza je održavana između posada jurišnih i lovačkih grupa, a isto tako i sa radio-stanicom na zemlji. Zaštita jurišne avijacije omogućila je mladim pilotima da uvežbavaju održavanje zadatog borbenog poretka u toku izvršenja zadatka.
390
> ibid.
248
Potporučnik Vladimir Šetinc, pilot 422. vazduhoplovnog puka
Grupa pripadnika 423.
Major Milan Malnarić, komandant 423. vazduhoplovnog puka, poginuo 21. marta 1945. godine vazduhoplovnog puka
Piloti 423. vazduhoplovnog puka: Miodrag Tričković i Milan Vasić (u sredini neidentifikovani drug) Piloti Gvozdenović, Perić, Simić, Gregov, Smolić, Ilić i drugi u Trenažnom pilotskom centru Vazduhoplovstva NOVJ (JA)
250
L
Potporučnik - pilot Vasa Gojković, poginuo 15. aprila 1945. godine
Odeljenje jurišnih aviona 11-2 u borbenim poretku desnog stepena
Par jurišnih aviona 11-2 u borbenom poretku desnog stepena
251
Pripadnici 423.
vazduhoplovnog puka
Priprema na karti: obeležavanje objekata i rejona dejstava
252
Posle sletanja: uspešna dejstva Detalj sa rajlovačkog aerodroma: pred poletanje
253
Snimak za uspomenu na kraju ratu Jurišni avioni na stajanci: utihnuli su motori i naoružanje - rat se za pripadnike 42. vazduhoplovne divizije završio 25. maja 1945.
254
!
Drugarstvo iskovano u ratu: piloti, vazdušni strelci, mehaničari Vazdušni strelci 421.
vazduhoplovnog puka
255
Ratni izveštaj Štaba 421. vazduhoplovnog puka od 18. aprila 1945.
256
Izveštaj o šturmanskom i bombarderskom radu 421. vazduhoplovnog puka za april 1945.
257
Operativni izveštaj Štaba 423. vazduhoplovnog puka od 10. aprila 1945.
258
Pregled utrošenih bombi i municije vazduhoplovnih jedinica u maju 1945.
259
Zapovest Štaba 42. vazduhoplovne divizije od 11. maja 1945. o prebaziranju na aerodrom Pleso
260
Zapovest za pripravnost br. 1. Štaba 42. vazduhoplovne divizije od 15. maja 1945.
261
Program nastave pilota 42. vazduhoplovne divizije za letenje na avionom U-2 (Po-2)
262
Operativni izveštaj Štaba GVD od 9. maja 1945. s posebnom naznakom proslavi Dana pobede
Operativni izveštaj Štaba 421. vazduhoplovnog puka od 10. maja 1945. o dejstvima protiv četničkih grupa
264
Štaba 421. vazduhoplovnog puka od 21. maja 1945. o dejstvima protiv ustaških grupa 265
Operativni izveštaj Štaba Grupe vazduhoplovnih divizija od 25. maja 1945.
266
Izveštaj o šturmanskom i bombarderskom radu 422. vazduhoplovnog puka za maj 1945.
267
Prva strana izveštaja o vazduhoplovnom naoružanju u 423. vazduhoplovnom puku u maju 1945.
268
Izvod iz knjige depeša primljenih od Štaba 3. armije
269
Izjava strelca Ljubomira Kitića o izvršenim zadacima
270
Naredba o završetku borbenih dejstava naše avijacije
,
271
Politički i partijski rad edan od prvih zadataka neposredno posle prikupljanja ljudstva i formiranja jedinica bio je izgradnja 42. vazduhoplovne divizije, odnosno vazduhoplovnih pukova u borbeno sposobne kolektive koji će biti što pre u stanju da izvršavaju borbene zadatke. Na samom početku uspostavljeni su odlični drugarski odnosi, premda je ljudstvo u jedinicama bilo vrlo heterogeno. Među njima bilo je dosta onih koji su došli iz jedinica NOVJ i koji su doprineli da se odmah oseti i učvrsti borbeni duh kolektiva, ali i onih koji su u vazduhoplovstvo došli dobrovoljno, ili bili mobilisani. U stručno-borbenom osposobljavanju značajnu ulogu imala su nastojanja vojnih i političko-partijskih rukovodilaca da oforme čvrste vojničke kolektive, zatim razni sadržaji kulturno-zabavnog rada, aktivnost organizacija KPJ i SKOJ, kao i politički rad. Zahvaljujući radu, stvorenom jedinstvu i poletu, sve jedinice 42. vazduhoplovne divizije izvršavale su borbene zadatke znatno iznad svojih mogućnosti. Piloti, strelci, vazduhoplovnotehničko i drugo osoblje bilo je vrlo motivisano za zadatke, znajući da se vodi borba za oslobođenje zemlje. U tome su ih snažno motivisale obaveze koje su, kao vazduhoplovci, imali u odnosu na jedinice na zemlji. Isto tako, i porivi koji su im davali unutrašnju snagu da se u odsudnim trenucima maksimalno založe. U izvršavanju svojih zadataka pripadnici 42. vazduhoplovne divizije su svojom visokom svešću nastojali da prevaziđu slabe materijalne mogućnosti, ratnu nemaštinu i druge okolnosti karakteristične za surove uslove rata.
Formiranje vojnih kolektiva Materijalni uslovi, a pre svega, oprema, odeća i obuća, uglavnom trofejni - nisu odgovarali uslovima u kojima su se obuka i dejstva izvodili, posebno zimi. Primera radi, na jednom UI1-2 piloti su raspolagali samo jednom haubom - šlemofonom, kojim se služila cela grupa koja se obučavala na tom avionu. Možda sledeći primer najbolje ilustruje nastojanje da se iskaže čvrstina moralno-političkog stanja kolektiva u 422. vazduhoplovnom puku: „Sa aerodroma Mađarmečke prilikom dejstva jedne od naših šestorki, vodio nas je drug Godec, a poslednji pratilac u grupi bio je
272
Radenković, Dete. U pripremi smo upozoreni da u rejonu cilja možemo da očekujemo dejstvo P A A i neprijateljskih lovaca. Tokom celog leta poslednji pratilac stalno se izdvajao iz formacije. Radio-putem vođa ga je stalno opominjao, ali uzalud. Srećom, zadatak je obavljen uspešno i bez gubitaka. U zemunici za vreme analize i kritike obavljenog zadatka, vođa je oštro osudio postupak Radenkovića. Sabran i miran Radenković je objašnjavao svoje muke i nedisciplinu. Dok je Radenković objašnjavao sedeli smo na slami. Pokazivao je kako je morao da stavlja pete na nožne komande, jer je toplota bila neizdrživa. Odjednom, u zemunici se zaori smeh. Shvatili smo odakle je dolazila nenormalna temperatura. Dete je na nogama imao cipele - bez donova"! 391 ' Ipak, situacija se kasnije nešto izmenila. Piloti su prvi put dobili nove vojničke uniforme plave boje. I, naravno, one prve vezene letačke značke, na koje su bili ponosni. U jačanju vojnih kolektiva presudnu ulogu odigrali su politički i partijski rad, vojnički sastanci, neposredni kontakti starešina sa ljudima. Svaki vazduhoplovni puk je u toku redovne stručno-borbene obuke planirao i određeni broj časova političke nastave. Na osnovu Plana Političkog odeljenja Ministarstva narodne odbrane za vojno-političko vaspitanje starešina u Jugoslovenskoj armiji, na časovima političke nastave prorađivane su teme koje su se bazirale na temeljnim iskustvima narodnooslobodilačkog rata, kao što su, na primer: „Istorijski put naše Armije", „Mesto NOR-a u opštoj savremenoj strategiji", „Drugo zasedanje Avnoja", „O značaju obrazovanja nove vlade", „Šta je to fašizam", zatim teme koje su se odnosile na vojno-stručno osposobljavanje, kao: „Dužnost i rad vazdušnih strelaca", „O radu i disciplini", itd. U vazduhoplovnim pukovima bile su planirane i redovne konferencije, odnosno vojni sastanci sa celokupnim sastavom, savetovanja, itd. Konferencije su održavane sa celokupnim sastavom ili po eskadrilama, odnosno odvojeno za pilote, strelce, mehaničare, i dr. Konferencije su bile posvećivane aktuelnim problemima i zadacima za budući rad, o obavezama pilota u jačanju vojnih kolektiva, o uzajamnom radu osoblja VTS, itd. Tokom meseca redovno su održavana i savetovanja, koja su takođe bila posvećena radu i disciplini, obuci pilota i strelaca, dužnostima inženjera eskadrila i tehnika odeljenja, itd. Politički rukovodioci i starešine 421. vazduhoplovnog puka na vreme su uočili izvesne poteškoće koje su ometale, bar u početku, oformljivanje čvrstih vojnih kolektiva: „Budući da je puk sastavljen iz ljudi raznih klasnih pripadnosti, a takvih koji su dobrim delom služili u okupatorovim ili kvislinškim 3911
Iz napisa Milana Aćimovića, pilota 422. vazduhoplovnog puka; Vazduhoplovstvo u narodnooslobodilačkom ratu Jugoslavije, Zemun, 1965.
273
vojskama, sa najvećom obazrivošću moralo se otpočeti sa političkim radom. U tome se naišlo na mnogo poteškoća, bilo zato što su već neki imali nepravilno formirano političko uverenje, bilo što ga nikako nisu ni imali. Italijanska, engleska, mađarska, nemačka, bugarska vojska bile su sredine iz kojih su svi oni došli u ovaj puk. Sa takvim sastavom nije se moglo uvek samo rečima delovati. Neki koji su iz fašističkih vojski doneli rđave navike i nastavili sa rovarenjem, morali su da budu kažnjavani, zatvarani, a prema onim kojima je i to bilo nedovoljno, preduzimane su druge mere, kao udaljenje iz jedinica i si. Međutim, posle izvesnih čišćenja politički rad u puku postao je plodonosniji i mogao je da se razvije do širih opsega" ! 9 2 ) S obzirom na heterogenost sastava, politički komesar 42. vazduhoplovne divizije uputio je političkim komesarima 421, 422. i 423. vazduhoplovnog puka, 28. januara 1945, instrukciju za rad. Ta instrukcija polazi od činjenice da je potrebno brzo izgrađivanje vazduhoplovnih jedinica, te da se mora konkretno prići pitanjima koja su od posebnog značaja za stvaranje opšteg političkog rada: „Politički rad u našoj diviziji ima dosta svojih specifičnosti. Promene koje su se desile u poslednje vreme u celoj našoj vojsci, a koje se uglavnom karakterišu naglim prilivom novog ljudstva u jedinice, ocrtavaju se kod nas tim više što su vazduhoplovne jedinice po svome sastavu drukčije nego pešadijske ili artiljerijske. Politički komesari po našim pukovima i eskadrilama nemaju iskustva u radu sa ovakvim organizovanim jedinicama, nego su pre kratkog vremena došli iz pešadijskih brigada u kojima je plan političkog rada izgledao drugačije i gde su postojale ustaljene forme od ranije" ! ,93) U smernicama se, dalje, konstatuju sledeći zadaci: (1) politički rad mora pomoći da se 42. vazduhoplovna divizija u najkraćem roku vojnički oformi, organizacijski sredi i izgradi u svakom pogledu; (2) potreban je svrsishodan politički rad sa pilotima, strelcima, mehaničarima i drugima; (3) mora se pokloniti velika pažnja omladini, posebno sa aspekta da su u vazduhoplovstvo došli dobrovoljno, kao i da ne znaju mnogo o suštini N O R ; (4) koristiti iskustva drugova koji su prošli kroz partizanske jedinice ili bili u vazduhoplovnim jedinicama N O V J , i (5) ukazati na ozbiljnost rada političkih komesara, od čega zavisi brzo oformljivanje čvrstih vojnih kolektiva. Drugi deo tih smernica bile su, u stvari, pouke na koji način u političkom radu obraditi razvoj, ciljeve i tekovine NOB, uz stalno praćenje razvoja političke situacije u zemlji i u svetu. Taj program praktično je obuhvatao sledeće vremenske periode i teme za obrađivanje (1) period od početka imperijalističkog porobljava3921 3931
Iz istorije 421. vazduhoplovnog puka; Muzej jugoslovenskog vazduhoplovstva, ul. knj. 1416. Instrukcija političkim komesarima 421, 422. i 423. vazduhoplovnog puka; A O S , k. 1466/1, br. reg. 30/1-8.
274
nja evropskih naroda od strane fašizma do 1941. godine, odnosno ustanak naroda Jugoslavije; (2) period od stvaranja 1. i 2. proleterske brigade do beogradske operacije, i (3) NOVJ u sadejstvu sa Crvenom armijom. U dodatnim napomenama navodi se i literatura koju treba koristiti prilikom obrade pojedinih tema, odnosno perioda. U vezi sa literaturom, preporučuje se korišćenje dnevnih listova, kao što su Borba, Politika i Slobodna Vojvodina, a o metodici rada napominje se i sledeće: „Obavezni politički časovi u vreme raznih stručnih vazduhoplovnih kurseva koje mi održavamo, ne smeju otrgnuti svakog dana mnogo vremena od nastave. Prema tome, dovoljno je ako se svaki dan radi u ćelom puku politički (na času) samo po jedan sat. Ali, zato se mogu u vremenu posle večeri (kada se svi borci odmaraju), organizovati diskusije ili čitanje materijala po spavaonicama i trpezarijama, u isto vreme kada se obično radi na kulturno-prosvetnom polju (pišu članci za zidne novine, vežbaju horske pesme i recitacije, itd.)"! ' Treći deo smernica sadrži spisak pitanja, koja se odnose na vlastito vaspitanje političkih komesara u pukovima i eskadrilama, kao: uloga političkog komesara u današnjoj borbi; ko može biti politički komesar NOVJ; politički komesar vazduhoplovne jedinice - član operativnog štaba i poznavalac borbenih zadataka koji stoje pred jedinicom, itd. Posle upućivanja Instrukcije, u vazduhoplovnim pukovima dolazi do planiranja političkog rada, u kome su komesari postali pravi nosioci i inicijatori aktivnosti. Oni su vodili računa o organizovanju političke nastave i drugih oblika političkog rada: „Valja istaći da je individualni politički rad, bolje rečeno, lični kontakt i razgovor sa svakim pojedincom, upoznavanje ličnih problema ljudi, nastojanje da se u takvom razgovoru razjasne neke lične dileme i pokaže pravi interes za svakog pojedinca, davao je najbolje rezultate i bio najbolji put za dobijanje povjerenja ljudi i učvršćenja moralno-političkog stanja u puku. A kada ljudi vjeruju svom rukovodiocu, tada nema toga zadatka kojeg neće izvršiti" !395) Ipak, politički rad komesara bio je, najpre, usmeren ka izvršavanju borbenih zadataka. Svaki let imao je, tako reći, i svoju političku dimenziju pripreme. O uspešnim zadacima i slabostima, koje su se dešavale u svakodnevnim zadacima, diskutovano je svakom prilikom i uvek su nalažena rešenja. Posebno se vršila priprema ljudstva pre svakog preleta na novi aerodrom kako bi se uspostavio pravilan odnos sa narodom, odnosno sa mesnim stanovništvom. Bitna pretpostavka dobrog političkog rada bile su blagovremene informacije, koje su u ratnim uslovima bile veoma i značajne. Tu se, pre svega, misli na redovno informisanje pripadnika jedinica o vojno-političkoj situaciji na frontu, unutrašnjim prilikama u oslobođenim delo394) 395)
Ibid. Iz sećanja Zlatka Frida, političkog komesara 423. vazduhoplovnog puka; Vazduhoplovstvo u strategiji N O R , Beograd, 1986.
275
vima zemlje, o stanju delova zemlje koji su još pod okupacijom, o stanju na drugim frontovima, itd. Isto tako, za dobar rad političkog komesara vrlo su značajni bili i podaci o stanju u jedinici, do kojih je dolazio na razne načine: na sastancima komande, konferencijama, savetovanjima, časovima političke nastave, na raznim referisanjima, iz ličnog kontakta, itd. Posebno svečan i manifestacioni karakter imalo je davanje zakletvi sredinom januara 1945.
Aktivnost organizacije KPJ i SKOJ S obzirom na formiranje krupnih vazduhoplovnih jedinica, kao što su divizije i pukovi, Kadrovski organ Centralnog komiteta KPJ je, krajem decembra 1944. i početkom januara 1945, u Vazduhoplovstvo NOVJ uputio izvestan broj političko-partijskih radnika, odabranih iz drugih jedinica. Ipak, i taj broj nije mogao da^ popuni sva formacijska mesta, tako da su pukovi, eskadrile, kao i Štab 42. vazduhoplovne divizije bili bez zamenika političkih komesara. Politički komesari su, međutim, bili ujedno i jedini partijsko-politički radnici u jedinicama. Pravu sliku o počecima partijskog rada daje izveštaj političkog komesara 42. vazduhoplovne divizije, koji je, 30. januara 1945, upućen Centralnom komitetu KPJ. U izveštaju se, na početku, navodi da divizija, koja je još u fazi popunjavanja, broji 925 pripadnika, dok bi za punu formaciju trebalo još oko 100 drugova, s obzirom da se u svemu ne primenjuju isti elementi koji su bitni za formaciju po sovjetskom uzoru. Krajem januara 1945. divizija je imala: tri politička komesara u pukovima, šest - u eskadrilama, jednog političkog delegata u pokretnim radionicama i tri rukovodioca skojevske organizacije, takođe u vazduhoplovnim pukovima. Radi popune formacije u 42. vazduhoplovnoj diviziji nedostajalo je tri pomoćnika političkih komesara u pukovima (ranga bataljonskih rukovodilaca), takođe tri komesara za eskadrile, jedan politički komesar u 42. četi za vezu, zatim sekretar divizijskog komiteta (odnosno pomoćnik komesara divizije), kao i jedan skojevski rukovodilac. U 42. vazduhoplovnoj diviziji postojala je i partijska organizacija, koja je imala: 25 članova KPJ i pet kandidata. „Članovi su organizovani u četiri ćelije, i to po jedna u svakom puku i jedna u štabu divizije. Iako po organizacionim principima naše Partije nije pravilno, ipak smo u pukovima morali formirati ćelije, jer u eskadrilama ne možemo, zbog malog broja članova. Čim nam se organizacija bude proširila, organizovaćemo ćelije po eskadrilama (kao osnovnim jedinicama), a po pukovima - komitete"! 3 9 6 ' 396)
Arhiv IRP Jugoslavije, fond CK KPJ, br. reg. 22. - Izveštaj političkog komesara 42. vazduhoplovne divizije CK KPJ.
276
Partijsko rukovodstvo u 42. vazduhoplovnoj diviziji bilo je povezano i sa Pokrajinskim komitetom KPJ za Vojvodinu, kome je slalo informacije. Jedan od glavnih problema, izuzimajući malobrojnost, bilo je i nedovoljno partijsko iskustvo njenih članova, s obzirom na mladost. Zato je prva briga bila, uporedo sa prijemom novih članova, i rad na idejnom izgrađivanju članova KPJ-SKOJ-a. U to vreme divizijski komitet 397 ' nije bio formiran, ali je bilo planirano da se u okviru partijskog rada u članstvo, u naredna tri meseca, primi još 25 drugova, da se za kandidate za prijem odaberu 30, kao i da se SKOJ takođe omasovi prijemom 50 omladinaca. Skojevska organizacija, krajem januara 1945, brojala je 37 članova organizovanih po aktivima. Svaki vazduhoplovni puk imao je po jednog rukovodioca, koji su uspešno radili. Politički rad se odvijao u duhu smernica koje su posiate vazduhoplovnim pukovima, i on je, u to vreme, već beležio prve dobre rezultate. Glavni pravci partijsko-političkog rada bili su usmereni ka bržem i efikasnijem osposobljavanju ljudstva za izvršenje borbenih zadataka, pri čemu se veća pažnja obraćala ideološkom vaspitanju, posebno pilota. Iz tih razloga partijski život je bio vrlo aktivan. Svakog meseca, sa svim članovima, partijska organizacija je držala do četiri radna, a isto toliko i teorijskih sastanaka na kojima se izučavala partijsko-politička literatura. Osim toga, partijska organizacija je uvek inicirala i karakter i sadržaj rada pukovskih konferencija, kojima su prisustvovali kako piloti i strelci tako i svi mehaničari, oružari, vojnici. Po svom sadržaju, kritici i pitanjima koja su, uglavnom, bila usmerena ka što boljem stručno-borbenom usavršavanju, eskadrilske i pukovske konferencije imale su smisao partijskih i skojevskih sastanaka. Premda su pukovi bazirali na različitim aerodromima, uspostavljani su češći kontakti, naročito između rukovodilaca jurišnih i lovačkih pukova, koji su se nalazili na jednom aerodromu.
Kulturno-prosvetni
rad
Nosioci kulturno-prosvetnog rada u vazduhoplovnim pukovima bili su kulturno-prosvetni odbori, sastavljeni od omladinaca. Ti odbori su imali svoje programe. Pripadnici 422. vazduhoplovnog puka su od prvih dana razvijali kulturnu delatnost svoje jedinice. Naročito je veliko bilo interesovanje 3971
Osim ovog izveštaja, najverovatnije, nisu sačuvani drugi i pored upornog traganja autora. Politički komesar 11. vazduhoplovne divizije, međutim, pored podataka o broju članova 3. februara, raspolagao je i podacima od 29. aprila 1945. po kome je broj članova KPJ narastao na 40, 15 kandidata za člana i 126 članova SKOJ. Iako se ne mogu povući paralele, svakako da je i 42. vazduhoplovna divizija, kao i 11. imala približan broj organizovanih.
277
za dramsku i horsku sekciju. Nekoliko priredbi koje su izveli i za građanstvo, posebno u Novom Sadu, naišlo je na veliko interesovanje. I članovi odbora u 421. puku izveli su za mesno stanovništvo dosta priredbi, ukupno deset - u Laćarku, Ugrinovcima, Zemunu, Nadalju, Turiji i Somborn. U 423. vazduhoplovnom puku kulturno-prosvetnim radom i sportsko-zabavnim životom rukovodio je kulturno-prosvetni odbor, na čijem čelu se nalazio politički komesar puka. Rad se odvijao u nekoliko sekcija: dramskoj, recitatorskoj, muzičkoj, horskoj i sportskoj. Vazduhoplovni pukovi su izdavali zidne novine, a omladinci 423. puka i list „Štormovik", koji je objavljivao članke političkog i kulturnoprosvetnog sadržaja, ali je, isto tako imao i zanimljive napise iz aerodinamike, vazduhoplovne i radio-tehnike i dr. Pored kulturnih, omladinci su se najviše zanimali sportskim aktivnostima. Osim amaterskog bavljenja sportom, u jedinicama su održavana i pukovska takmičenja, kao i takmičenja između pojedinih jedinica. Tako je na prvom pukovskom sportskom takmičenju 421. puka, održanog u Somborn, bilo zastupljeno nekoliko lakoatletskih disciplina. U takmičenju su, praktično, učestvovali svi, od boraca do pilota. Najzanimljivije bilo je atletsko takmičenje između sovjetskog 165. gardijskog i 421. vazduhoplovnog puka, u kome su Jugosloveni pobedili u svim disciplinama. Fudbal je, naravno, bio preokupacija svih mladih ljudi. Najbolji fudbaleri bili su, takođe, u 421. puku, koji je odigrao i nekoliko utakmica sa renomiranim fudbalskim ekipama, kao sa zemunskim „Spartom" i somborskim „Radničkim". Dok je „Sparta" bila znatno bolja od 421. puka (6:1 u njenu korist), „Radnički" je izgubio dve utakmice i samo jednom igrao nerešeno. Ovaj puk je pobedio i ekipu 423. puka sa velikim rezultatom, a isto tako i kombinovani tim 42. vazduhoplovne divizije. Nosioci kulturno-prosvetnog rada intenzivirali su svoje aktivnosti i organizovanjem takmičenja „Omladinska nedelja", zatim obeležavanjem proslave 27. godišnjice Crvene armije, i davanja zakletvi, a posebno su bile zanimljive - kako po sadržaju tako i u odnosu na događaje kojima su bile posvećene - proslava u čast ulaska Crvene armije u predgrađe Berlina, 22. aprila, kao i 9. maja, kada je jedinicama 42. vazduhoplovne divizije bilo saopšteno da je nemačka oružana sila kapitulirala. Trinaestog maja na paradi u Zagrebu učestvovao je i 422. vazduhoplovni puk.
278
Likovi koji se pamte
I
zvršavanje borbenih zadataka i tekući život, počev od obuke pa do kraja rata, ispisali su slavne stranice istorije 42. vazduhoplovne divizije. Od formiranja do kraja rata, onog zvaničnog - 9. maja, kada je kapitulirala nemačka oružana sila, i onog, za jugoslovenske vazduhoplovce drugog kraja rata - 25. maja, kada su protiv ustaških grupacija izvršeni poslednji borbeni zadaci, pripadnici 42. vazduhoplovne divizije prešli su put pun odricanja, iskazivanja heroizma, put koji je imao samo jedan smer - ka pobedi i slobodi. Ostali su nezabeleženi mnogi podvizi: pilota, koji su sa strelcima jurišali na neprijateljeve ciljeve; vojnika i mehaničara, koji su pripremali njihove avione, sa zebnjom očekivali povratak svojih drugova. Bili su to trenuci u kojima se stalno kalilo drugarstvo; trenuci zajedništva koji su bivali utoliko jači, ukoliko su borbeni zadaci bili sve uspešniji ukoliko se front sve više bližio severozapadnim granicama naše zemlje. U toku narodnooslobodilačkog rata jedan broj pilota i strelaca zauvek je ostao na bojištima, nad kojima su njihovi avioni brujali nad neprijateljem, na bojištima koje su zasipali vatrom svog naoružanja. Za prve herojske podvige, za borbene zadatke u kojima su tek kalili svoju borbenost, piloti i strelci vazduhoplovnih pukova bili su pohvaljivani i isticani za primer.
Pali izvršavajući borbene zadatke U toku NOR-a 42. vazduhoplovna divizija izgubila je u borbenim dejstvima nekoliko pilota i vazdušnih strelaca iz 422. i 423. vazduhoplovnog puka. Prve žrtve 42. divizije bili su major Milan Malnarić, komandant 423. vazduhoplovnog puka, i njegov strelac Stevan Abraham, borac. Oni su poginuli 21. marta 1945. prilikom napada na ciljeve u Nardskoj šumi, odnosno u završnim borbenim dejstvima slamanja dravskog mostobrana. Major Malnarić je rođen u Sv. Križu, 24. avgusta 1906. Dve godine po završetku Pomorske akedemije, odnosno 1932. dobio je zvanje pilota. Bio je komandir 20. hidroplanske eskadrile u Orahovcu, kada
279
je izbio aprilski rat 1941. Sve do 1943. proveo je u italijanskom zarobljeništvu, kada je uspeo da pobegne iz logora i da se priključi NOVJ. Postao je pilot Eskadrile za vezu Vrhovnog štaba N O V J , a posle kraće preobuke u Trenažnom jurišnom centru kao komandant 423. vazduhoplovnog puka učestvovao je u borbenim zadacima: „Uzleteo je par 'jakova', a za njim četvorka jurišnika, s Malnarićem, na čelu... Ugledali su mostobran na reci, kolonu na drumu i protivavionsku artiljeriju, čije su granate počele da se rasprskavaju oko aviona. Ličile su na raspršeno jato golubova, čiji glasovi opominju na neposrednu opasnost. Pun pogodak na cilj. Dole, sa strašnim treskom, oblaci dima i vatre izbijaju i dižu se uvis, otkrivajući razbijenu neprijateljevu kolonu, iznenađene fašiste što bezglavo jure i beže s druma. Drugi nalet - cilj. Rakete dejstvuju. Najednom, jedan avion je zahvaćen eksplozijom. To je Malnarićev. Pogođen je. Kao raskomadana ptica strmoglavo pada, ostavljajući za sobom trag gustog dima, bespomoćno, preko mokrih krošnji kraj obližnje šume. Nešto kasnije, posle katastrofe nadleteo je njegov drug, komandant lovačkog puka. I kratak izveštaj: 'Major Malnarić i strelac Abraham Stevo, oboreni su protivavionskom artiljerijom'"! 398 ' Zvanični izveštaj je glasio: „Komandant 423. vazduhoplovnog puka major Malnarić I. Milan, kao vođa četvorke, izvršio je napad na neprijateljsku živu silu i tehniku tri kilometra severno od s. Narda (Nardska šuma) gde je bilo oko sedam tenkova, 20 automobila i do pet baterija PA artiljerije manjeg kalibra (erlikon 20 mm). Prilikom drugog napada iz brišućeg leta pojavila se jedna eksplozija i jedna dimna traka dužine do 200 m. Po izjavi lovaca koji su vršili zaštitu jurišne avijacije, avion majora Malnarića se više nije pojavio"! 399 ' U 422. vazduhoplovnom puku od dejstva neprijateljeve P A A nastradala je jedna letačka posada, 6. aprila 1945. Vodnik pilot Sima Mihajlović, sa strelcem Miodragom Damjanovićem, poginuo je izvršavajući borbeni zadatak 6. aprila kod Doboja. Mihajlović je rođen u Beogradu, 1911. Pilotsku školu je završio 1934, a posle stupanja u N O V J , odnosno završene preobuke na avionu 11-2, leteo je u 422. vazduhoplovnom puku. Zvanični izveštaj o nestanku pilota Mihajlovića i strelca Damjanovića glasi: „Na dan 6. aprila 1945. pilot 422. vazd. puka drug vodnik Mihajlović Sima i strelac Damjanović Miodrag na avionu 11-2 nisu se 3981
Iz sećanja Zlatka Frida: Nije se vratio komandant puka, Vazduhoplovstvo u narodnooslobodilačkom ratu Jugoslavije, Zemun, 1965. Iz operativnog izveštaja Štaba 42. vazduhoplovne divizije za aktivnosti u martu 1945; AOS, k. 1466/1, br. reg. 1/119-3.
280
vratili sa borbenog zadatka. Zadatak su imali da napadnu voz i ž. st. Kotorsko sev. od Doboja kao i automobile na putu Doboj - Rudanka. Pri povratku sa uspešno izvršenog zadatka nestali su u rejonu Gračanice oko 17.15 časova. Sudbina istih je do sada neizvesna"! 400 ' Nekoliko dana kasnije, 15. aprila, u 423. vazduhoplovnom puku zabeležene su još dve žrtve - potpuručnik pilot Vasa Gojković i strelac Milorad Trifunac poginuli su izvršavajući borbeni zadatak. Potporučnik Vasa Gojković rođen je 1906. u Bačkom Petrovcu. Zvanje vojnog pilota, posle završetka Pilotske škole u Mostaru, dobio je 1929. godine: „Na dan 15. aprila 1945. u 10.42 časova oboren je od strane nepr. P A A direktnim pogotkom u motor pilot 423. vazd. puka ppor. Gojković Vasa sa strelcem Trifuncem Miloradom. Avion je u plamenu pao 2 km. zap. od sela Vrpolja. Posada je imala zadatak bombardovanja neprijateljske žive sile i tehnike u rejonu Striživojna - Vrpolje na avionu I ] _ 2 " i401) Između dve pogibije, vršeći borbene zadatke, u 42. vazduhoplovnoj diviziji zabeležena je još jedna žrtva, 9. aprila, za vreme obuke u Trenažnom pilotskom kursu Vazduhoplovstva JA poginuo je mlađi vodnik Aleksandar Matić. O pogibiji mlađeg vodnika Matića komisija, koju su činila dva sovjetska majora i inženjer u ovom centru, saopštila je sledeće: „Pilot je dobio zadatak da kod samostalnog leta u zoni napravi dva blaga, dva oštra i dva borbena zaokreta, pikiranje i spiralu. Poleteo je samostalno na izvršenje zadatka i pošto je 'nabrao' visinu od 1000 metara otpočeo da izvršava zadatak. Posle blagih i oštrih viraža, krenuo je u levi borbeni zaokret, ali je prilikom rada izgubio brzinu i svalio se u levi pljoštimični kovit"! 402 ' U ovom centru, tokom obuke, poginuo je i pilot Stevan Milošević, 15. aprila 1945: „Danas u 13.30 časova nesretnim slučajem poginuo je drug Milošević V. Stevan, sa avionom 11-2, br. 1870695. Slučaj se desio ovako: Imenovani je imao zadatak samostalni let u zoni na visini od oko 1000 metara; avion se zapalio i tako udario u zemlju bluzu sela Temerina. Pilot i avion izgore li" !403)
m) 4021 4031
Iz operativnog izveštaja Štaba 42. vazduhoplovne divizije od 6. maja Štabu G V D za aktivnost u aprilu 1945; Zbornik N O R , tom X, knj. 2. dok. 187. Ibid. Izveštaj komisije za utvrđivanje uzroka katastrofe; AOS, k. 1450. ul. br. 0965, od 19. aprila 1945. Akt Trenažnog pilotskog centra Vazduhoplovstva JA od 15. aprila 1945; Ibid, ul. br. 00722, od.
281
Akteri ratnih događaja „Nebo prekriveno niskim oblacima. Poleteli smo. Let do linije fronta protekao je normalno, vođa je radio-vezom odobravao moj pravilan let u grupi. Po preletu linije fronta neprijatelj je otvorio vatru iz P A A oruđa i vođa je komandovao i otpočeo protivavionski manevar. Svuda oko nas rasprskavaju se granate u vidu crno-belih buketa... Vođa je napravio manevar u rejonu cilja komandujući 'atak na artiljeriju', koja se nalazila na ivici šume. Zanemario sam i manevar i PA vatru i usredsredio se na cilj, - ali ga nikako nisam video. Stoga sam besprekorno sledio vođu. Tek pri eksploziji njegovih bombi, dok sam se nalazio na visini bezbednog otkačinjanja bombi, ugledao sam cilj, ali daleko ispred moje tačke nišanjenja. Odlučio sam da primenim metod bombardovanja na vađenju iz poniranja, koji mi je jednom u centru pokazao major Prestov. Bombe sam otkačio sasvim nisko - ispod dozvoljene visine. Preopterećenje u momentu vađenja iz napada bilo je pojačano i eksplozijom mojih bombi, tako da sam u momentu obnevideo. Zahvaljujući čeličnoj konstrukciji 'iljušina' prošlo je sve bez posledica. Kada sam se vratio od šoka, preveo sam avion u oštar penjući zaokret da bih osmotrio rezultat svog prvog bomardovanja. Sa velikim zadovoljstvom sam opazio da su bombe pale nešto ispred vođinih, i to po delovima baterija P A A koje on nije zahvatio. Drugi napad izvršen je raketama. Pošto je cilj već bio obeležen, primenio sam sve elemente za napad, onako kako je prema razigravanju bilo predviđeno. Neočekivano, dok sam se nalazio u fazi nišanjenja, primetih crvenu raketu koju je ispalio vođin strelac. Pošto je vođa izašao iz napada u borbeni krug, izvršio sam raketiranje po bateriji. Začuo sam nerazumljive reči i psovke koje su radio-putem bile upućene meni. Misleći da sam suviše zaostao, još sam više skratio odstojanje. Pošli smo u treći napad topovima i mitraljezima. Ponovo signal crvene rakete. Bio sam u nedoumici, jer nisam znao šta je u pitanju... Razlog za alarm bio je zbog toga što je moje odstojanje u napadu bilo suviše malo, pa se vođin strelac bojao da nišanim pravo u njihov avion"! 404 ' *
„Osetih ponovo udar i na desnom krilu ugledam poveću rupu kod zakrilaca. Obuzima me još veći bes protiv baterija i donosim odluku da idem u treći napad. Ustremim se na najbližu bateriju... Zemlja mi se naglo približava, ali ja i dalje pritiskam na dugme. Snop granata i mitraljeskih zrna sručuje se na topove. Energično 4041
Iz sećanja Milana Aćimovića, Prvi borbeni let, Vazduhoplovstvo u narodnooslobodilačkom ratu Jugoslavije, Zemun, 1965.
282
izvlačim avion iz obrušavanja i van sebe sam od radosti zbog potpunog uspeha. Međutim, oko aviona ponovo zagrme eksplozija. Oblaci dima obaviše mašinu. Avion se zaljulja jače. Ne reaguje više na pokrete palice, nagnuo se na levu stranu i pod blagim uglom počeo da pada. Strelac predlaže da iskačemo padobranom. Nisam dozvolio, jer sam bio suguran da bi nas Nemci ubili još u vazduhu. Ovako postoji nada da se spasemo. Pad je blag, samo što dalje od neprijatelja. Zemlja se približava, a preda mnom se redaju uspomene iz mladosti. Setih se svog teškog detinjstva, setih se majke, banjičkog logora, ubijanja mojih drugova. I bi mi žao da u m r e m . . . Avio je već bio blizu zemlje i naglo povukoh palicu. I, gle, čuda - avion kao da poskoči. Krilom zapara zemlju i naglo se zaustavi. Izvukosmo se iz kabine. Sa čela, iz nosa i usta tekla mi je krv. Udario sam glavom o pribornu dasku, ali povreda nije bila teška. Strelac nije bio povređen. Potrčasmo prema šumi, ona je siguran zaklon. Iznad mesta gde je avion pao, moji drugovi napraviše jedan krug, a zatim nastaviše prema aerodromu. Tužnim pogledom ispratismo trojku jurišnika. Opazili smo, zatim, grupu Nemaca koja je pošla u poteru za nama. Bio sam nekako siguran da neće smeti da ulaze dublje u šumu, pa smo mirno nastavili put. Blato i sneg, koji je počeo da kopni, lepili su se za obuću. Pešačili smo celu noć. Pred zoru rešismo da se malo odmorimo. Seli smo jedan pored drugog i prvi put se nasmešili"! 405 ' *
„Bez mnogo iskustva u grupnom letenju jedva sam čekao da pođem na ratne zadatke. Letenje do cilja bilo je slabo, jer nisam dobro održavao grupu: šetao sam gore-dole. Bio sam prvi pratilac u odeljenju 'štormovika'. Blizu cilja izvršio sam PA manevar, zatim napao: odbacio sam bombe, raketirao, ispucao topovsko-mitraljesku municiju. Zanet pažljivim nišanjenjem, ali i zadovoljan, jer sam osmotrio da su artiljerci, dole na zemlji, počeli da beže od svojih topova - izgubio sam grupu. Leteo sam dosta dugo između Fruške gore i Save, ali mog aerodroma nigde. Zauzmem kurs 90 stepeni i posle nekoliko minuta leta ugledam ušće, Savu, Dunav i, naravno, zemunski aerodrom. Mislio sam da me više, radi ovog lutanja, neće određivati na borbene zadatke, ali odmah prekosutra, tj. 12. aprila, tukao sam ciljeve kod Sotina. I strelac i ja, dobro smo osmatrali vođin avion. Bio nam je stalno pred očima"! 4 ' 4051
Iz sećanja Nikole Jovića, Četvrti je oboren; Op. cit. Štab 421. vazduhoplovnog puka je 15. marta 1945. poslao dopis Komandi grada Beograda, s napomenom da se porodica Nikole Jovića, koji živi u Braničevskoj ulici, obavesti - ne znajući da je posada ostala živa - o njegovoj pogibiji. Njegovi drugovi su porodici uputili jedno toplo pismo i tim je veća bila njihova radost kada su se fiilot i strelac, posle nekoliko dana, ponovo obreli u svojoj jedinici, z izjave Ratka Nedeljkovića; A O S , k. 1451, br. reg. 4/1-9.
283
*
„Borbena zapovest je bila izdata - dve eskadrile su dobile zadatak da dejstvuju u avijacijskoj podršci juriša KoV, dok je moja eskadrila trebala da vrši podršku dejstvom po pozivu. I stvarno, nije prošao ni jedan sat od poletanja prvih grupa, a moja grupa je dobila zadatak: udar po neprijateljevoj bateriji u selu Šidski Banovci. Prilazeći liniji fronta oficir za navođenje dao nam je tačne podatke, tako da smo odmah pronašli cilj. Na zapadnoj ivici sela otkrili smo položaje baterija i već u prvom napadu izbio je požar od eksplozija naših bombi. Od dima i prašine više nije mogao da se raspozna položaj pojedinih oruđa. Čim sam izašao iz napada, dobio sam naređenje da dejstvo prenesem na neprijateljevu živu silu severoistično od sela. Na sve strane buktinje eksplodiranih mina i granata, dim i prašina zaklanjaju vidik, pod nama tutnji. To više nije onaj sremski front koji nam je ostao u sećanju kao neprekidni sistem rovova od Save do Dunava... U toku dana poletelo je još nekoliko grupa koje su vršile podršku uvođenja u proboj naših oklopnih snaga. Moja eskadrila bila je ponovo u pripravnosti. Stalno sam se nalazio u blizini komande puka, očekujući da ću ponovo poteteti. Sudeći po pomeranju linije fronta mogao sam sa žaljenjem da zaključim da naša intervencija neće, možda, ni biti potrebna. I kada je neposredno pred sumrak već izgubljena svaka nada, dobio sam zadatak da sa jednom grupom izvršim napad na kolonu koja iz sela Šarengrada ide prema Vukovaru. Zadatak sam izdavao idući prema stajankama; nije bilo vremena za detaljnije pripreme, jer je kolonu trebalo napasti pre ulaska u Vukovar"! ' *
„Prvog februara imao sam svoj treći borbeni let. Opet u šinjelu, i sa padobranom, čije su mi neregulisane naramenice u toku celog leta spadale na laktove. Divno bih se proveo da m i j e zatrebalo da iskačem. Leteo sam sa komandirom Rendulićem, pilotom. Njemu je trideset i devet godina, koža na licu kao u gumene dečje lopte sa koje je pootpadao lak. Čuo sam da je strastan lovac, uza se uvek ima lovačkog 407)
Iz sećanja Luke Popova, komandira 2. eskadrile 423. vazduhoplovnog puka. U proboju sremskog fronta; Op. cit. U operativnom izveštaju Štaba Grupe vazduhoplovnih divizija za rad u aprilu 1945, između ostalog, stoji: „Pilot Luka Popov iz 423. vazd. puka pri vršenju zadataka dobio je od neprijateljske lake P A A oko 40 pogodaka, te se sa oštećenim kormilom za pravac i oštećenim mehanizmom za izvlačenje stajnog trapa ispravno spustio u blizini aerordroma i minimalno oštetio avion"! Zbornik N O R , tom. X, knj. 2, dok. 179.
284
kera. Leteli smo u dvojci, na avionu broj 11. Usput su mi na vetru poigravale brile. Spirale vazduha vršljale su po kabini i u najkritičnijim trenucima, nad samim ciljem (Lipovac, iza Sida), čupale iz utikača kabla kojim je šlemofon bio vezan sa SPU uređaj. Posle sam se rešio svega. Digao sam brile na teme, skinuo letačke rukavice i bacio ih na dno kabine, skinuo i platneno sedište i prilegao da pucam na kolonu kamiona na periferiji sela, pošto mi je posle pikea, pilot dao pogodan ugao. Zapalili smo tri kamiona" 4 0 8 ' *
„Još uvek je neprijateljska artiljerija veoma jaka. Nije nam se vratio ruski komandir treće eskadrile, drug Pavlov, sovjetski heroj. Dobio je direktan pogodak u bombe, koje su eksplodirale. Leteo sam na mašini 6. Veoma sam se loše proveo, jer mi se iza prvog pikiranja otkinulo sedište i morao sam da stojim. Pojavljuju se naprijateljski avioni. Video sam ih i ja nedaleko. Kod D. Miholjca uništeni su Nemci, prelazimo na drugi cilj... Kako pilotu Dunjku nije došao strelac, leteo sam sa njim na jedno selo blizu Valpova. Napadali smo ga tri puta. Leteli smo na mašini 33. Protivavionska artiljerija se skoro ne pojavljuje. Naši gone Nemce, a ovi beže"! 409 ' *
„Pošto je neprijatelj brzo izmicao pred našim armijama, bili smo prinuđeni da se prebaziramo na aerodrom Mađarmečke, u Mađarskoj, te da sa tog aerodroma produžimo naš dolet do Zagorja i da tu tučemo fašističke i kvislinške formacije. Interesantno je bilo kako smo izvršili ovo prebaziranje. Dobili smo jedan transportni avion Li-3, u koji smo ukrcali neophodan tehnički sastav i štab puka. Piloti su sa svojim strelcima preleteli borbenim avionima, a ostatak je upućen na partizanski način - peške, vozom, taljigama i kako se ko snađe. Na aerodromu nas je sačekao sa svojim sredstvima i gorivom naš 910 BAS. Odmah po sletanju smo počeli da dejstvujemo grupama sa po četiri i šest aviona pod zaštitom lovaca 112. lovačkog puka, koji je takođe sleteo na ovaj aerodrom"! 4 1 0 ' *
„Kako je vreme odmicalo i ukoliko je trebalo izvršiti neki delikatniji i opasniji zadatak, to su ruski piloti bili sve manje zainteresovaniji za let. 4081 41 410)
Iz sećanja Voje Čolanovića, Iz dnevnika vazdušnog strelca, Vazduhoplovstvo u strategiji N O R , Beograd, 1986. Iz sećanja Ljubinka Sibinovića, komandira strelaca 3. eskadrile 421. puka. Plamen se video nadaleko, Op. cit. Iz sećanja Jefte Pantića, načelnika Štaba 422. puka, Sa pilotima 422. vazduhoplovnog puka; Op. cit.
285
Jedan od tih slučajeva bio je i napad na železničku stanicu Slavonski Brod, odnosno formirane kompozicije, u kome je sudelovalo nas osam, ili deset jurišnika. Ruski lovci su najpre izvršili izviđanje i pri tome ustanovili da je predviđeni objekat dejstva bio izvanredno dobro čuvan. Pre poletanja vođa nam je obrazložio način izvršenja zadatka i upozorio nas da posle nećemo praviti uobičajeni levi borbeni zaokret bombardovanja, već da moramo pratiti njega, koji je iz obrušavanja produžio u pravcu i penjanju. I kada je poslednji pilot bombardovao, on je ponovo prešao u napad sa druge strane, a mi ostali za njim. Time smo izbegli veoma jaku protivavionsku artiljeriju koja je dejstvovala iz Bosanskog Broda, te smo se srećno vratili u svoju bazu, sa manjim oštećenjima aviona. Ruski piloti, koji su vršili prethodna izviđanja, posle našeg poletanja, izjavili su da se - ceneći odbranu - nećemo svi vratiti u svoju bazu"! 411 ' *
„Visina oblaka je do 300 metara. U 11 časova zvoni telefon. Javlja se načelnik I armije pukovnik Sava Drljević i kaže komandantu puka: - Avijacija dejstvuje odlično, uspela je da prikuje neprijatelja za zemlju. Kolone su razbijene. Ali, hitno treba tući onu šumu kod Sida. Tu ima mnogo žive sile i tamo su topovi koji dejstvuju na nas. Zatim hitno tucite artiljeriju od 8 topova, koja se nalazi u dvorištu šidske crkve! Evo nas nad Sidom. On se dimi, dok nad njim kruže štormovici. Crkva, usred Šida, žuto obojena, toranj sveden u šiljatu kupolu, koja se završava gromobranom. Iz crkvenog dvorišta topovi osuli vatru na nas a sa tornja biju mitraljezi... Šest štormovika kreću u napad, bacili bombe, lansirali kaćuše, topovima i mitraljezima, - sve se zaprašilo. Nestao je toranj i u njemu mitraljezi. Umukle su dve baterije sa po 4 topa, čija se posada sklonila u crkvu, koju su pretvorili u - vatreni položaj"! 412 ' *
„Pravac leta je istok - zapad, sa severne strane Lupljanica. Približavamo se stanici. Neprijatelj otvara vrlo jaku vatru iz protivavionskih topova malog kalibra. U prostoru između aviona stvaraju se mnogobrojne eksplozije od granata. Izvodimo manevre da bi izbegli stalnu i jaku vatru. U međuvremenu se približavamo odstojanju za napad, sa visine od 1300 metara. Iz sećanja Gustava Ajdiča, 'Tvrde komande' aviona br. 35; Op. cit. Iz članka Dušana Božovića, Juriš na sremski front, Glas vazduhoplovstva br. 1/1946.
286
i
Prvi napada drug poručnik Starodupcev, drugi ja, itd. sva tri para. Neprijatelj gađa neverovatnom žestinom iz svojih PA topova. Prvi naš napad sastojao se iz dva kratka rafala iz topova i mitraljeza, zatim kaćuša i sa 300 metara visine otkačujemo bombe, koje sigurno pogađaju cilj. Stanica i voz su potpuno uništeni. Obrazujemo krug i izvršavamo još dva napada topovima i mitraljezima na neprijateljeve vojnike, koji su u silnom strahu poskakali iz vagona. U drugom i trećem napadu neprijateljska artiljerija nije gađala uopšte - ućutkali smo je. Rezultat našeg napada fotografisan je. Ustanovljeno je da smo potpuno uništili stanicu i voz. Vraćamo se na aerodrom, mada je protivavionska odbrana bila vrlo jaka"! 413 ' *
„Kao načelnik našeg štaba grupe divizija bio sam u svakodnevnom kontaktu sa generalom Vitrukom i mogao sam dobro da ga upoznam i kao čoveka i kao vojnika. Andrej Nikiforovič, inače dosta krupan čovek, bio je veoma skroman, dosta povučen i ne mnogo govorljiv. Svojom pojavom, načinom ophođenja sa ljudima, čvrstinom i upornošću u ophođenju sa ljudima, čvrstinom i upornošću u sprovođenju svojih odluka, kao i mnogim drugim osobinama, stekao je u svojim jedinicama, a vrlo brzo i kod nas, veliki ugled i poštovanje. Imao je veliko letačko i komandno iskustvo u ratu i od njega je svaki od nas mogao mnogo da nauči... U Prigrevici smo izvršili primopredaju divizija. Vitruk se vrlo teško rastao od svojih 'ilova' kojima je prošao slavan put oslobađanja svoje zemlje i obračuna sa fašističkim osvajačima, da bi sa istim žarom, hrabrošću i požrtvovanjem ratovao i kod nas. Mnoge pohvalne naredbe naših komandanata armije i Vrhovnog štaba svedoče o zaslugama ovog velikog ratnika kome je dodeljeno i naše najveće priznanje - Orden narodnog heroja"! 414 ' *
„Sovjetske jedinice bile su potčinjene 17. vazdušnoj armiji, a samo operativno uključene u operacije naše armije. To dvovlašće imalo je 4131
4141
Iz sećanja Trifuna Amidžića, komandira 1. eskadrile 422. vazduhoplovnog puka, Zajedno sa braćom Rusima jednog borbenog dana. Glas vazduhoplovstva br 5-6/1948. U operativnom izveštaju Štaba Grupe vazduhoplovnih divizija Štabu Vazduhoplovstva JA o aktivnosti u aprilu 1945. između ostalog, zabeleženo je: „Pilot potporučnik Amidžić Trifun, kao vođa odeljenja, sa pratiocima por. Radovanovim, ppor, Orišićem, vodnicima Aćimovićem i Petrovićem, svi iz 422. vazd. jurišnog puka, napali su i potpuno uništili 1 voz sa materijalom i neprijateljskim vojnicima na ž. st. Lupljanica kod Dervente. Dokumentovano fotografijom"! Zbornik N O R , tom X, knj. 2, dok. 179. Iz sećanja Zdenka Ulepiča, načelnika Štaba Grupe vazduhoplovnih divizija, General Vitruk, Vazduhoplovstvo u narodnooslobodilačkom ratu Jugoslavije, Zemun, 1968.
287
velikog uticaja na stalno odlaganje predaje jedinica i na to da nam omoguće samostalan rad. Osim toga, sovjetski drugovi su nastojali da budu što bliže svojoj 17. vazdušnoj armiji, a mi smo težili da se što više i efikasnije pomogne našim kopnenim jedinicama. To je imalo odraza na baziranje i prebaziranje vazduhoplovnih jedinica. Sovjeti su stalno isticali potrebu baziranja na teritoriji Bačke i Mađarske. Mi smo, naprotiv, isticali potrebu baziranja u Sremu, Slavoniji i Bosni. Težnja nam je bila da lovačke i jurišne jedinice budu bazirane bliže frontu, naročito za vreme operacija armija. Nismo uspeli da se sporazumemo. Tako su naše jedinice za vreme gonjenja neprijatelja u završnim operacijima bile bez pomoći avijacije, kakva je mogla da bude da smo bazirali bliže frontu. Na primer, naša 2. armija izvodila je ofanzivu bez pomoći avijacije, jer su se aerodromi nalazili u Bačkoj, Mađarskoj i Sremu. Naša nastojanja da se pukovi prebaziraju kod Slavonskog Broda, Daruvara, Banjaluke i Zagreba, nisu urodila plodom. Dok su se naše armije približavale Varaždinu, Zagrebu, Banjaluci i Karlovcu i nastupale dalje, gro naših vazduhoplovnih jedinica bazirao je oko Sombora, Novog Sada i Bečeja. 3. armija, koja je nastupala u pravcu Osijeka, Varaždina, Maribora mogla je da dobije veću podršku avijacije, nego ostale dve... Možemo konstatovati da su jedinice Grupe vazduhoplovnih divizija dale ogroman doprinos da se neprijatelj slomi i što pre zemlja oslobodi. Iz rata smo izašli sa borbenim iskustvom i solidnom osnovom za dalji razvoj jedinica Ratnog vazduhoplovstva". 415 '
4151
Iz sećanja Bože Lazarevića, komandanta 42. vazduhoplovne divizije, a od 17. marta 1945. Grupe vazduhoplovnih divizija, Formiramo vazduhoplovne divizije; Op. cit.
288
Avioni u naoružanju 42. vazduhoplovne divizije
U
naoružanju 42. vazduhoplovne divizije osnovni borbeni avion bio je jurišnik 11-2, „štormovik", za obuku, odnosno trenažne letove dvosedi UI1-2, a za vezu avion P o - 2 „polikarpov". Avion 11-2, čiji je konstruktor Sergej Iljušin - po kome je i dobio ime - prvi put je upotrebljen u odbrani Moskve, krajem 1941. To je jurišni avion namenjen za uništavanje žive sile i borbene tehnike neprijatelja, a prvenstveno za neposrednu podršku trupa na zemlji, odnosno za borbu protiv neprijateljeve artiljerije, oklopnih sredstava, kao i za dejstvo po utvrđenim objektima i neprijateljevim aerodromima. Korišćen je i za izviđanje. To je avion koji se, prema sovjetskim ispitivanjima, pokazao kao najbolji među jurišnicima. U toku 1939/40. u sovjetskom vazduhoplovstvu izrađeno je nekoliko tipova jurišnika, aviona - štormovika, od kojih je 11-2 ušao u serijsku proizvodnju. Prvi 11-2 bili su jednosedi 416) niskokrilci, mešovite konstrukcije. S obzirom da je 11-2 izvršavao zadatke i iz brišućeg leta, to su najosetljiviji delovi aviona bili zaštićeni oklopom od specijalnog čelika debljine do 7 mm. I pored lovačke zaštite, avion 11-2 bio je osetljiv na napade iz vazduha od strane nemačkih lovaca, tako da su 1942. godine u sovjetsko naoružanje uvedeni novi 11-2 sa vazdušnim strelcem, koji je iz svoje kabine, okrenut leđima pilotu, kontrolisao zadnju polusferu. Avioni 11-2, koji su bili u našem naoružanju, krajem marta dobijaju motore A M - 3 8 F, sa forsažom, povećane snage. Avioni 11-2 su se isticali svojom efikasnošću u dejstvima po ciljevima na zemlji. Zbog mogućnosti iznenadnog pojavljivanja, koristeći brišući let, i maskirnih boja od nemačkih vojnika na istočnom frontu dobio je naziv 'crna srmt' i 'leteći tenk'. Avioni UI1-2, dvosedi školski jurišnici, korišćeni su u Trenažnom centru za obuku pilota jurišne avijacije, a isto tako i za trenažne letove. Osim u nekim modifikacija, i UI1-2 je imao metalnu konstrukciju krila sa dve ramenjače, uvlačivi stajni trap, zakrilca i repni točak. Neke serije su, međutim, imale oblogu od lepenke - špera, dok su repne površine bile postavljene platnom. Motor A M - 3 8 i A M - 3 8 F su snage 1141-1215 kW (1550 - 1650 KS) sa kompresorom, koji pokreće metalnu trokraku elisu sa promenljivim korakom u letu. 4161
Verzija 11-2 sa strelcem koja je u naoružanje ušla avgusta 1942. godine nosila je oznaku Il-2m3 (model 3).
289
Avion P o - 2 , konstruktora Polikarpova, popularno nazvan 'polikarac' projektovan je još 1928. godine, ali se razvio u avion višestruke namene. Osnovna varijanta U - 2 (učebnij vtoroj) služio je kao avion za osnovnu obuku pilota, ali se tokom rata koristio i u druge namene u sanitetske svrhe, kao avion za vezu, odnosno kurirski, pa čak i kao noćni bombarder. U Vazduhoplovstvu N O V J (JA) služio je za obuku pilota za 42. i 11. vazduhoplovnu diviziju, ali se takođe nalazio i u sastavu Eskadrile za vezu Vrhovnog štaba. Avion P o - 2 je pripadao formacijskom sastavu voda za vezu svakog puka i Štaba 42. divizije (odnosno u štabno-avijacijskom odeljenju) da bi neposredno pred kraj rata ušao u sastav eskadrile za vezu G r u p e vazduhoplovnih divizija. Taktičko-tehničke karakteristike Oznaka/ naziv Broj članova posade Proizvođač Tip i snaga motora. kW (KS) Dimenzije, m razmah krila
11-2
UI1-2
Po-2
Polikarpov Po-2 Iljušin, 11-2 1 2 2 SSSR SSSR SSSR AM-38F 1215 kW AM-38 1214 kW M l l - D 920 kW (1550 KS) (1650 KS) (125 KS) 14,6 m
14,6 m
4,17 11,65
4,17 11,65
gornjeg 11,4 donjeg 10,654 3,1 8,17
4.200 5.600
oko 4.000 5.000
770 1363
Brzina, km/h Vv max Vsletanje
451 132
451 132
151 72
Ostale karakteristike dolet, km plafon, m
600 7500
600 7500
2 ŠKAS 7,62 mm 1 UBT 12,7 mm 8 RS 82/132 mm 2SVAK 20 mm, ili 1 VJ 23 mm 200-400 kg
Zavisno od varijante upotrebe
visina dužina Masa, kg praznog aviona uletu
Naoružanje mitraljezi: pilotski strelca raketna zrna topovsko bombardersko
290
-
1 ŠKAS 7,62
6 x 50 kg.
Spisak ljudstva 42. vazduhoplovne divizije41 ŠTAB I PRIŠTAPSKE JEDINICE ANDREJEVIĆ I. NIKIFOR, kapetan, instruktor pilotiranja ANTONOVSKI A. SEBASTIJAN, borac, Foto-vod AČIMOVIČ MILJKO, kapetan, načelnik Štaba 42. vazduhoplovne divizije
VUČKOVIČ VELIZAR, poručnik, pomoćnik načelnika Operativnog odeljenja DAMJANOVIČ MILAN, poručnik, pomoćnik načelnika Operativnog odeljenja; načelnik Operativnoobaveštajnog odseka DIVIĆ T. DIMITRIJE, stariji vodnik, ekonomist
BEČ A. ALOJZ, borac, šofer
DIMOVSKI T. JORDAN, borac, šofer, Foto-vod.
BIRJUKOVIĆ V. ANATOLIJE, stariji vodnik, načelnik Organizacijsko-administrativnog odseka
DŽELETOVIĆ Č. MILOŠ, vodnik, načelnik Organizacijskog odeljenja
BITEŽNIK A. ALOJZ, borac, Štabni vod BJELICA I. JEVREM, potpukovnik, komandant 42. vazduhoplovne divizije BOJANIĆ D. Štabni vod
RATOMIR, borac,
DORĐEVIĆ S. BRANKO, borac, lekar, referent saniteta ŽIVANOVIČ NEBOJŠA, borac, inženjer 42. divizije ŽIVKOVIĆ L. BORISLAV, mlađi vodnik, foto-laborant ZMEJANOVIĆ kurir
BRANKO,
borac,
VELIČKOVIĆ V. RADIVOJE, borac, Štabni vod
IVANIŠEVIČ P. PETAR, borac, kurir
VUKŠIĆ N. STOJAN, mlađi vodnik, radio-telegrafista
IVANOVIĆ S. TODOR, borac, šofer Foto-voda
VUJINOVIČ I. KOSANKA, borac, higijeničarka
IVANOVSKI K. IVAN, vodnik, fotolaborant
4171
Spisak ljudstva 42. vazduhoplovne divizije, i pored nastojanja autora, nije kompletan. Autor se služio dostupnim dokumentima koja se nalaze u: - Arhivu OS: spisak ljudstva 42. divzije. k. 1466/L br. reg. 8/4-9, sačinjen neposredno po formiranju štabova i operativnih jedinica, i br. reg. 8/93-9, verovatno, od 20. aprila 1945; - Muzeju jugoslovenskog vazduhoplovstva, u kutijama vazduhoplovnih pukova, sačinjenih, takođe, oko 20. aprila 1945. U ovom prilogu date su prve i, koliko je bilo moguće, ostale dužnosti, odnosno funkcije, s napomenom da je bilo i premeštanja kako u okviru pukova tako i u eskadrilama, zatim u 11. vazduhoplovnu i Grupu vazduhoplovnih divizija, kao i u 1. i 2. jugoslovensku armiju.
im
ILIĆ IVAN, poručnik, pomoćnik inžinjera divizije po remontu
MARIČIĆ R. NIKOLA, mladi vodnik, radio-telegrafist
ILIĆ R. TRIFUN, borac, šofer
MARTINOVIĆ MILOŠ, knjigovođa, pisar tehničke službe
JAKOVLJEVIĆ Ž. VLADETA, vodnik foto-laborant JANIĆIJEVIĆ J. MILORAD, borac, kurir JANKOVIĆ N. GOJKO, vodnik, operativni pisar - daktilograf JOVANOVIĆ K. JOVAN, potporučnik, pomoćnik načelnika za obaveštajnu službu i šef foto-službe
MILEKIĆ T. JOVAN, borac, dispečer MITIĆ S. VASILJKO, borac Štabnog voda MOMČILO VIĆ LJUBOMIR, potpukovnik, politički komesar 42. divizije
JOVANOVIĆ M. JOVAN, desetar foto-laborant
MRAZOVIĆ EVICA, borac, pisar kod političkog komesara, šifrantkinja
JOVANOVIĆ K. KATICA, kuvarica, borac
NIKOLIĆ ALEKSANDAR, Štabnog voda
borac
JOVANOVIĆ PETAR, borac, pomoćnik načelnika štaba za pozadinsku službu; intendant 42. divizije
NIKOLIĆ V. RADOMIR, Štabnog voda
borac
JOVANOVIĆ S. foto-laborant
ŽIĆA,
desetar,
KOVAČEVIĆ STIPE, kapetan, šturman 42. vazduhoplovne divizije KOPRIVICA S. SVETISLAV, borac Štabnog voda KRATOHVIL FRANJO, kapetan, načelnik vazdušno-streljačke službe KUKOVEC FERDO, kapetan, pomoćnik komandanta za pozadinu LAZAREVIĆ S. BOŽO, pukovnik, komandant 42. vazduhoplovne divizije:418' general-major, komandant Grupe vazduhoplovnih divizija LAZOVIĆ DIMITRIJE, šef tehničkog knjigovodstva
NIĆIN Ž. STEVAN, borac Štabnog voda NOVAK D. VJENCESLAV, mlađi vodnik, meteo-osmatrač PANIĆ S. MILAN, borac Štabnog voda PALČAR FRANC, borac Štabnog voda PAPIOT I. IVAN, kapetan, pomoćnik šefa Odseka za operativnu službu PIRIĆ S. NIKOLA, vodnik, stariji meteorolog PLAVIŠIĆ D. RADE, borac, foto-laborant PERKOVIĆ JAGOŠ, ađutant divizije
potporučnik,
LOVAŠ Đ U R O , meteorolog, borac
PLAVŠIĆ R. DIMITRIJE, desetar, foto-laborant
LOZIĆ N. KRSTA, potpukovnik, načelnik padobranskodesantne službe
PETROVIĆ MOMČILO, poručnik, načelnik Odeljanja za vezu
MANOJLOVIĆ Stabnog voda
PETROVIĆ DURA, borac Štabnog voda
4181
VUJICA,
borac
Narodni heroj Jugoslavije, general-pukovnik.
292
PETROVIĆ STEVAN, borac, šofer PREKRAP P. DRAGUTIN, borac, šofer RADOVANOVIĆ Ing. MIODRAG, poručnik, načelnik meteorološke službe i Meteorološkog biroa RADENKOVIĆ Stabnog voda
NIKOLA,
borac
RADIVOJEVIĆ V. BOGOSLAV, borac Štabnog voda RADOJČIĆ M. MILOŠ, borac Štabnog voda RENAC C. MILAN, poručnik, pomoćnik inžinjera divizije po naoružanju RENDULIĆ J. DRAGO, poručnik, pilot, pomoćnik komandanta puka za VSS RISTOVSKI J. MIHAJLO, vodnik, foto-laborant
SREĆKOVIĆ dispečer
VOJISLAV,
borac,
STE VANO VIĆ STEVAN, major, načelnik Operativnog odeljenja STEP ANO VIĆ S. MILAN, vodnik STREGAR J. MIHO, borac, foto-laborant, Foto-vod STUPAR S. DURA, stariji vodnik, Štabni vod TOMIĆ M. BORISLAV, borac, fotolaborant, Foto-vod ĆEMALOVIĆ ENVER, 419 ' potpukovnik, politički komesar 42. vazduhoplovne divizije CVETKOVIĆ R. MIODRAG, borac, Štabni vod CVETKOVIĆ Štabni vod
ZDRAVKO,
borac,
421. V A Z D U H O P L O V N I P U K
RUPNIK I. ZDENKO, poručnik, pomoćnik inžinjera divizije po spec, službi
Štab
RUPNIK I. IVAN. vodnik, meteorolog Meteo-biroa
BOŽOVIĆ M. DUŠAN, kapetan pilot, komandant 421. vazduhoplovnog puka
SA VIĆ RADOMIR, dispečer, borac SAVKOVIĆ J. MIHAJLO, pisar kod inženjera divizije, borac SALAMUN V. VLADIMIR, borac Štabnog voda
i prištapska jedinica420)
BJELOŠEVIĆ J. SAVO, borac, pisar BRUM JAK G. LINO, borac, oružarski poslužilac, Štabni vod BULAJIĆ B. PETAR, mladi vodnik, mehaničar, Štabni vod
SABLJIĆ S. LJUBOMIR, Štabnog voda
borac
VALOVIĆ T. DRAGUTIN, mladi vodnik, motorista, Štabni vod
SEKULIĆ S. RADOMIR, Štabnog voda
borac
VITA Ž. MILETA, borac, vazdušni strelac, Štabni vod
SKORNŠEK IVAN, borac Štabnog voda SPASIĆ M. LJUBODRAG, borac Štabnog voda 419> 420)
VIŠIĆ I. MILAN, borac, kurir VUKOMANOVIĆ V. MILOVAN, potporučnik, zamenik inženjera puka za naoružanje
Komandant RV i P V O (ujedno i pomoćnik saveznog sekretara za narodnu odbranu) od 1972 - 1980, general-pukovnik. Odnosi se na Stab komandnog osoblja (ili Štabni vod), kao i na odeljenja - grupe mehaničara, motorista, oružara i vazdušnih strelaca
293
GALIĆ A. FRANJA, mlađi vodnik, mehaničar I klase, Štabni vod
MUČIĆ J. ANTON, mlađi vodnik, motorist, Štabni vod
ZDRAVKOVIĆ D. MIODRAG, borac, pisar, vazdušni strelac
PANDUROV S. IVAN, borac, vazdušni strelac, Štabni vod
IVANIŠEVIĆ PETAR, borac, telefonist
PLANĆAG M. JOAKIM, borac, oružar, Štabni vod
ILIČIĆ M. BOŽO, kapetan, šturman puka
RAD V. ALEKSANDAR, poručnik, referent za vezu
JOVANOVIĆ LJUBIŠA, borac, zamenik inženjera puka za spec, službu
RADECKI F. VLADIMIR, vodnik, pisar
JOVANOVSKI A. BOŽIDAR, vodnik, mehaničar I klase
RAJIČEVIĆ S. JOVAN, borac, pisar REBULA V. OTO, borac, oružar majstor, Štabni vod
KONDIĆ S. VELIBOR, desetar, šef mehaničara u Štabnom vodu
RONČEVIĆ L. MIRKO, desetar, pisar
KOPČIĆ J. JOCA, borac, kurir
SAMBRAILO S. ŠTEFAN, borac, foto-mehaničar
KRALJIĆ A. MLADEN, borac, kurir KRALJIĆ M. NIKOLA, borac, kurir LEŽIMIRAC V. Đ O R Đ E , borac, šef Radio-opreme LOVRENČIĆ I. IVAN, borac, oružarski pomoćnik, Štabni vod
SVARA J. SILVESTER, borac, motorist, Štabni vod SEVER V. VINKO, kapetan, politički komesar 421. vazduhoplovnog puka
LUKMAN T. BOJAN, borac, mehaničar, Štabni vod
STOJ AKO VIĆ D. IVAN, kapetan, načelnik Štaba 421. vazduhoplovnog puka
LJUBEŠIĆ M. IVAN, borac, oružarski pomoćnik, Štabni vod
TOMIN A. DUŠAN, borac, oružar, Štabni vod
MAFTEJ D. STEVAN, borac, telefonist
TURKA A. ANTON, borac, motorist, Štabni vod
MILETA R. RANKO, borac, mehaničar elektroinstalater, Štabni vod
UJČIĆ I. VJEKOSLAV, borac, motorist, Štabni vod
MILIĆ S. JOVAN, vodnik, oružar majstor, Štabni vod
FABČIĆ J. IVAN, borac, mehaničar, Štabni vod
MITROVIĆ BOŽIDAR, borac, referent saniteta
HORVATIN I FRANJO, zastavnik intendant,
MILJANSKI L. VUKAŠIN, borac, vazdušni strelac, Štabni vod
CVETKOVIĆ D. MILAN, poručnik, inženjer puka
MITROVIĆ BOŽIDAR, borac, referent saniteta
CVETKOVIĆ Ž. MILORAD, potporučnik, šef Organizacijskog odseka
MUSOVIĆ M. KRSTA, borac, vazdušni strelac, Štabni vod
COLJA A. STANKO, borac, oružar, Štabni vod
294
ĆEŠLJEVIĆ I. SLAVKO, borac, oružar, Štabni vod ŠKILJAN A. VLADIMIR, borac, mehaničar, Štabni vod
GOLI JA J. NOVAK, borac, oružar GOĐEVAC D. VELIMIR, borac, električar-instrumentar GREGORČIĆ M. STANISLAV, borac, oružar
1. eskadrila 421. puka
GRMEK A. JOSIF, borac, oružar
BABIĆ N. DUŠAN, oružar, borac
GERDOL M. HUMBERT, borac, mehaničar
BEVK F. FRANC, borac, oružar BILIĆ P. NIKOLA, borac, oružar, pomoćnik
DAMJANOVIĆ M. SLAVKO, stariji vodnik, šef mehaničara DROLE U. AVGUST, borac, oružar
BILIĆ J. SAVA, borac, oružar, pomoćnik
DIVJAK M. UMBERT, borac, motorist
BELUŠEVIĆ R. BOŽIDAR, borac, radio-mehaničar
ĐAPA D. ALEKSANDAR, vodnik, pomoćnik tehnika eskadrile za naoružanje
BRAJKOVIĆ I. DRAGOLJUB, borac, vazdušni strelac BOGDANOVIĆ N. ALEKSANDAR, borac, slagač padobrana BOGDANOVIĆ P. LJUBOMIR, borac, motorist BULATOVIĆ D. VELIMIR, stariji vodnik, politički komesar eskadrile VAZLAR I. FRANC, borac, motorist VARL M. ŽARKO, borac, vazdušni strelac VERNIK K. JOSIF, borac, mehaničar VIĆIĆ V. MILAN, borac, motorist VLAK M. VOIMIR, borac, motorist
ĐUKIĆ S. PAVLE. BORAC, vazdušni strelac ZIDARIĆ A. MILAN, borac, mehaničar ILIĆ S. ZAHARIJE, potporučnik, šef pilota 1. eskadrile JANEŽIĆ J. MILUTIN, borac, šef mehaničara JEREB A. FILIP, borac, oružar pomoćnik JOKSIMOVIĆ J. MIHAILO, borac, mehaničar JOVIĆ D. DOBRIVOJE, borac, vazdušni strelac
VUKADINOVIĆ A. RUDOLF, vodnik, pomoćnik tehnika eskadrile po spec, službi
JOVIĆ R. NIKOLA, stariji vodnik, pilot, šef pilota 1. eskadrile
VUKČEVIĆ L. SLAVOLJUB. borac, vazdušni strelac
KOROŠA I. IVAN, pilot komandir 1. eskadrile
GABRIJELČIĆ G. RATKO, borac, oružar
KRAJIŠNIK A. KJAZIM, oružar majstor
GAMBAR I. JOSIP, borac, oružar pomoćnik
MAJSTOROVIĆ A. MARKO, borac, oružar majstor
GLIŠOVIĆ S. DRAGOLJUB, borac, pilot
MARINKOVIĆ Ž. PETAR, borac, vazdušni strelac
LUDVIG J. ANTON, borac, oružar
borac,
295
MARJANOVIĆ M. JOVAN, borac, motorist
SMAJILBEGOVIĆ A. AVDO, borac, električar za uređaje
MATANOVIĆ M. VLADIMIR, borac, mehaničar
STEFANOVIĆ D. BRANKO, stariji vodnik, pilot
MARINKOVIĆ R. MILAN, borac, oružar
SULEJMANOVIĆ A. IBRO, borac, mehaničar
MARJANOVIĆ M. JANKO, borac, oružar
TERPIN G. SILVAN, borac, mehaničar
MOMIROV M. DEJAN, borac, vazdušni strelac
TEŠIĆ V. NIKOLA, borac, šef mehaničara u vodu
NAMAR P. JOVAN, borac, mehaničar
TODOROV K. SLOBODAN, borac, radio-mehaničar majstor
NIKOLIĆ G. BOGDAN, stariji vodnik, pilot, šturman 1. eskadrile
FERLEŽ J. LEOPOLD, borac, pilot
NIKOLIĆ Đ. STEVAN, borac, mehaničar NIKOLIĆ D. LJUBOMIR, borac, vazdušni strelac NIKOLIĆ R. JEVREM, vodnik, pilot NOVAK A. ANTON, borac, mehaničar OGRIZEK M. MATIJA, borac, motorist OSTOJIĆ N. MILIVOJ, borac, motorist
HADŽIOMEROVIĆ S. SALIH, voda 2. odeljenja, stariji vodnik, pilot HEČEJ S. ZLATKO, borac, oružar HORVAT S. JOSIP, borac, motorist CVETKOVIĆ T. ĐORĐE, borac, vazdušni strelac CUKER P. ERNEST, borac, oružar pomoćnik ČOLANOVIĆ M. VOJISLAV, borac, vazdušni strelac
PAVLIĆ D. DRAGO, motorist
ŠETINC I. VLADIMIR, potporučnik, vođa 1. odeljenja
PETKOVIĆ M. MLADEN, borac, vazdušni strelac
ŠIROLA M. EVGEN, stariji vodnik, pilot
POPILOVSKI M. PETAR, potporučnik, tehniko eskadrile
ŠKARIJA F. FRANJO, borac, mehaničar
POPOV D. TIHOMIR, borac, mehaničar instrumentar
ŠTEMBERGEB M. JOZEF, borac, motorist
PRIBIŠKOVIĆ D. MIHAJLO, borac, vazdušni strelac
ŠTEGER I. IVAN, borac, motorist
RADENKOVIĆ D. KONSTANTIN, borac, vazdušni strelac
2. eskadrila 421. puka
RAJKOV S. JOVAN, borac, oružar majstor
BABIĆ V. TOMA, borac, vazdušni strelac
RISTIĆ D. ŽIVOJIN, borac, oružar
BAUCON A. ALOJZ, borac, oružar
RODELA A. VINKO, borac, mehaničar
BEVK I. IVAN, borac, oružar
296
BRAJKOVIĆ M. DRAGOLJUB, borac, oružar pomoćnik
JONIĆ G. BORISLAV, borac, vazdušni strelac
BRANKOV G. VELJKO, borac, motorist
JONDŽIĆ M. motorist
BURČAG Đ. JELISEJ, borac, mehaničar
KAMENŠEK M. JOSIP, vodnik, voda 2. odeljenja 2. eskadrile
VLAISAVLJEVIĆ G. borac, mehaničar
MIHAILO,
KOMLJENOVIĆ J. NIKOLA, borac, vazdušni strelac
VUČKOVIĆ Ž. LJUBOMIR, borac, vazdušni strelac
KORENJAK F. FRANC, borac, oružar
GAL J. JULIJE, borac, radio-mehaničar, majstor GABROVEC K. PALMKIN, borac, motorist GUDULČIĆ F. MILORAD, potporučnik, pilot DAMJANOVIĆ F. TOMAŽ, vodnik, zamenik tehnika eskadrile za naoružanje DAŠKOBLER P. mehaničar
ČEDOMIR, borac,
KREN J. JOZEF, borac, oružar KRPAN I. IVAN, borac, oružar KRŠULJI. KAZIMIR, borac, oružar LAZIĆ J. MILAN, borac, radio-mehaničar majstor LAZAREVSKI D. METODIJE, borac, mehaničar LAZAR F. JOZEF, borac, slagač padobrana
PETAR, borac,
LAPAJNE F. ŠTEFAN, borac, oružar
DENČIĆ M. STRATIMIR, borac, vazdušni strelac
LESKOVIĆ A. ANTON, borac, oružar
DIMITRIJE VIĆ D. DOKA, borac, pilot
MARIĆ LJ. DUŠAN, borac, šef mehaničara u vodu
DUNJKO J. RUDOLF, stariji vodnik, voda 1. odeljenja 2. eskadrile ŽIVKOVSKI D. SLOBODAN, borac, mehaničar ŽIVEC J. IVAN, borac, mehaničar ZAGORĆIĆ J. MILIVOJE, borac, vazdušni strelac ZDRAVKOVIĆ S. MIODRAG, borac, vazdušni strelac ZEKA VICA M. DUŠAN, borac, motorist
MAGAJNA P. PETAR, borac, oružar pomoćnik MAKUC J. KAREL, borac, oružar pomoćnik MARKO VIĆ B. NENAD, borac, vazdušni strelac MARUŠIĆ J. STANKO, borac, oružar pomoćnik MEDEN A. STANISLAV, borac, oružar pomoćnik
ZUPIN P. DINO, borac, mehaničar
MILOJKOVIĆ B. EMIL, borac, vazdušni strelac
JAMNIK F. IVAN, borac, oružar
MIKELIĆI. DANILO, borac, oružar
JOVANOVIĆ Đ. DRAGUTIN, borac, motorist
MICIĆ A. SVETOZAR, borac, oružar majstor
297
MESIĆ M. FRANJO, borac, šef mehaničara u vodu
SARIĆ M. DUŠAN, borac, vazdušni strelac
MU AREMO VSKI E. AJREDIN, borac, oružar pomoćnik
STANOJEVIĆ D. LJUBOMIR. borac, vazdušni strelac
MUSO VIĆ M. KRSTA, borac, ađutant 2. eskadrile MLEKUŽ F. ANDREJ, borac, radiomehaničar MOHARIĆ F. BRANKO, borac, elektromehaničar NEVELIČKO V. PETAR, borac, zamenik tehnika eskadrile po spec, službi
STEFANOVSKI S. VLADIMIR, borac, oružar pomoćnik TALIĆ A. MEHMED, borac, mehaničar TOMIN A. RADOMIR, borac, vazdušni strelac UTORNIK S. JOVAN, potporučnik, komandir 2. eskadrile FAGANEL A. ALOJZ, vodnik, mehaničar
NEŠIĆ M. BOŽIDAR, stariji vodnik, šef pilota 2. eskadrile
CVEJIĆ S. STANIMIR, mladi vodnik, pilot
ODOBAŠIĆ A. AHMED, borac, mehaničar
ČEKLIĆ M. RODOLJUB, poručnik, pilot
OKRUGLIĆ K. mehaničar
KARELJ, borac,
ČMELAR S. VLADIMIR, borac, oružar majstor
PAVLOVIĆ J. RADOMIR, borac, motorist
UZUNSKI D. ALEKSANDAR, borac, mehaničar
PEŠEVSKI S. DIMITRIJE, vodnik, tehniko eskadrile
HADŽIMEHMEDOVIĆ A. ASIM. borac, motorist
PETROVIĆ D. BOŽIDAR, borac, motorist
HERAG M. ANTON, borac, motorist
PRGOMET V. MIHOVIL, borac, vazdušni strelac
ŠAROVIĆ S. DIMITRIJE, borac, vazdušni strelac
POPOVIĆ V. ARSEN, borac, elektro-mehaničar
ŠPIRIĆ N. DUŠAN, borac, šef mehaničara u vodu
PIPERIN Č. DUŠAN, stariji vodnik, šturman 2. eskadrile, pilot
ŠUBRAJIĆ V. VJEKOSLAV, borac, oružar
RAPAJIĆ S. DUŠAN, stariji vodnik, pilot
ŠULIGOJ P. ISIDOR, borac, motorist
RADUJKOV T. MARKO, borac, motorist RANKOVIĆ J. DUŠAN, borac, motorist ROJC M. MATO, borac, oružar majstor SAVIĆ M. MILOMIR, borac oružar
298
3. eskadrila 421. puka AZINOVIĆ I. STOJAN, borac, vazdušni strelac, ANDREJEVSKI S. ANGEL, vodnik, mehaničar I klase
BEGIĆ S. NIKOLA, desetar, mehaničar
JAGATIĆ S. FRANJO, vodnik pilot, voda 1. odeljenja 3. eskadrile
BIZAKOVIĆ D. LJUBOMIR, borac, šef mehaničara u vodu
JAKOBČIN G. VJEKOSLAV, borac, motorist
BOGDANOV S. SAVA, vodnik, pilot
JANKOVIĆ S. RAJA, borac, motorist
BRATOVIĆ M. IVAN, borac, oružar
JARC A. AVGUST, borac, motorist
BUGARSKI N. STEVAN, potporučnik, šef pilota 3. eskadrile
JOVIĆ T. RADOMIR, borac, oružar pomoćnik
VALON P. NENAD, borac, oružar
JOVANOVIĆ D. ARANĐEL, borac, oružar majstor
VELJKOVIĆ J. MIRKO, borac, motorist VODOPIVEC J. JOSIF, borac, šef mehaničara u vodu VUČIĆ P. STEVAN, borac, vazdušni strelac GLAD F. MATIJA, borac, vazdušni strelac GOLJA I. LJUDVIG, borac, mehaničar GREGOV V. JEROLIM, potporučnik, pilot, komandir 3. eskadrile DONEVSKI B. IVAN, borac, oružar majstor ĐOKIĆ J. TEŠMAN, borac, vazdušni strelac ŽIVADINOVIĆ S. VLADIMIR, borac, vazdušni strelac ŽIVKOVIĆ LJ. PETAR, vodnik, pilot ŽIGIĆ Đ. Đ O R Đ E , borac, pilot ZDRAVKOVIĆ S. GOJKO, borac, vazdušni strelac ILIČIN Z. MILOŠ, borac, mehaničar IVANČEVIĆ R. RATKO, vodnik, zamenik tehnika eskadrile po naoružanju IVANOVIĆ V. LAZAR, potporučnik pilot, voda 2. odeljenja 3. eskadrile
JOVANOVIĆ S. RADE, politički komesar eskadrile KAVČIĆ I. EDV ARD, borac, mehaničar KAMENOVIĆ T. SVETOZAR, borac, vazdušni strelac KEKIĆ D. JURAJ, šef mehaničara u vodu KNEŽEVIĆ M. JOVAN, borac oružar majstor KOTARČEVIĆ I. SVETOZAR, borac, oružar KRIVOKAPIĆ T. ALEKSANDAR, borac, mehaničar KUZEK V. VASILIJE, borac, oružar pomoćnik KUKANJA A. GABRIJEL, borac, mehaničar KOZARSKI L. SVETOLIK, stariji vodnik, pilot LEŠAR F. FRANC, borac, mehaničar MADON P. motorist
STANISLAV, borac,
MARKEZ J. IVAN, borac, oružar MALECKAR F. ANTON, oružar pomoćnik
borac,
MARC E. STANISLAV, borac, oružar pomoćnik
299
MARKAN M. DOROTEJ, borac, slagač padobrana
RADOMIROVIĆ V. borac, motorist
STANIMIR,
MIKIĆ V. VOJISLAV, borac, oružar pomoćnik
RADOMIROVIĆ V. borac, motorist
TANASIJE,
MILIČIĆ I. ABRAM, borac, oružar
REJC F. STANISLAV, borac, oružar
MILENKOVIĆ Ž. DRAGOLJUB, borac, zamenik tehnika eskadrile po spec, službi
ROJC A. ARNOLD, borac, oružar
MILOVANOVIĆ M. BORIVOJE, elektromehaničar, borac MILUTINOVIC M. VASILIJE, borac, motorist MONAROV M. VLADO, stariji vodnik, adutant 3. eskadrile MIČIĆ S. NEDELJO, borac, oružar pomoćnik
STANIMIROVIĆ N. VOJISLAV, borac, vazdušni strelac SIBINOVIĆ M. LJUBINKO, borac, vazdušni strelac STEVČEVSKI N. KIRIL, borac radio-mehaničar STEFANČIĆ A. ANTE, borac, oružar STOJILJKOVIĆI. VIDIN, borac, vazdušni strelac
MUGERLJ I. JOZEF, borac, mehaničar
TESTEN A. MILAN, borac, oružar
NIKOLIĆ R. DRAGOLJUB, borac, vazdušni strelac
TULIĆ M. MUHAMED, borac, vazdušni strelac
OSTOJIĆ O. GOJKO, poručnik, pilot, šturman 3. eskadrile
TUMBAŠ P. PAVLE, borac, mehaničar
PAVLIN J. AVGUST, borac, motorist
CVETKOVIĆ M. TODOR, borac, vazdušni strelac
PAVLICA A. ANDEL, borac, oružar
ŠALKOVIĆ A. JOSIP, borac, radiomehaničar majstor
PEKOVIĆ V. MILAN, borac, vazdušni strelac PERKOVIĆ A. ANTON, borac, vazdušni strelac PETKOVIĆ B. MILUTIN, borac, motorist
ŠINŽAR A. SVETOLIK, elektro-mehaničar
borac,
422. V A Z D U H O P L O V N I P U K
PETKOVSKI A. VLADIMIR, borac, mehaničar
Štab
PIVKA A. FRANJO, kapetan, pilot, vođa 1. odeljenja 3. eskadrile
AĆIMOVIĆ M. MIODRAG, borac, oružar, Štabni vod
PICULOVIĆ V. RANKO, borac, spec, mehaničar
BUBNIĆ J. JOŽEF, borac, oružar pomoćnik, Štabni vod
POPOVSKI I. ŽIVKO, vodnik, tehniko 3. eskadrile
BOROJEVIĆ MILOŠ, borac, telefonist
RANČIĆ S. MIODRAG, borac, oružar pomoćnik
BOGDANOVIĆ SVETOZAR, borac, mehaničar, Štabni vod
300
i prištapska jedinica
VASILJEVIĆ LAZA, borac, pisar VELIMIROVIĆ MIRJANA, borac, referent saniteta 422. vazduhoplovnog puka
MIRIĆ LUKA, potporučnik, načelnik administrativno-organizacionog odseka OBADIĆ BRANKO, borac, berberin
GAŠPAR D. MIŠO, borac, motorist
OPIĆ ACO, borac, berberin
GRUBER D. BRATOLJUB, borac, pisar
PANTIĆ JEFTA, kapetan, načelnik štaba
GRKOVIĆ MIRKO, borac, mehaničar, Štabni vod GURCUNSKI BORISLAV, borac, kurir DABIĆ BORIVOJE, borac, majstor oružar ĐURKOVEČKI K. MIRKO, potporučnik, intendant
PETROVIĆ DUŠAN, borac, oružar, Štabni vod PRVULOVIĆ VOJIN, borac, šef mehaničara, Štabni vod RADANOV T. EVGENIJE, poručnik pilot, šturman puka RADIĆ PETAR, borac, telefonist RAŽNJATOVIĆ PETAR, kapetan, politički komesar puka
ŽULJEVIĆ STEVAN, vodnik, mehaničar, Štabni vod
STAJIĆ VITOMIR, borac, motorist, Štabni vod
ZAJČENKO P. RASTISLAV, borac, šef radio-opreme
STANKOVIĆ MIHAILO, mlađi vodnik, foto-mehaničar
ZEĆEVIĆ BOGDAN, borac, oružar, Štabni vod
CIN AUER LEO, vodnik, šef mehaničara, Štabni vod
JANKULOVIĆ M. ALEKSANDAR, borac, mehaničar, Štabni vod
CRNČEK L. JOSIP, borac, oružar, Štabni vod
JARDAS A. ALBERT, borac, motorist, Štabni vod
ŠILIĆ DRAGOMIR, borac, pisar ŠUVAĆKI MILOŠ, borac, Štabni vod
JOVIČIĆ M. ŽIVKO, načelnik veze KIRĆANSKI K. BORIVOJE, borac, pomoćnik inženjera puka po naoružanju KOLARSKI P. BOGDAN, borac, pisar KUZMANOVIĆ D. BOGDAN, poručnik, inženjer 422. vazduhoplovnog puka LAKIĆEVIĆ M. KRSTA, kapetan, pilot, komandant 422. vazduhoplovnog puka MALI RUDOLF, potporučnik, zamenik inženjera puka po spec, službi MEZGEC S. STANISLAV, borac, oružar pomoćnik, Štabni vod
1. eskadrila 422. puka AMIDŽIĆ R. TRIFUN, poručnik, pilot, komandir 1. eskadrile AĆIMOVIĆ Đ. MILAN, vodnik, pilot ANTOLOVIĆ TONE, borac, oružar pomoćnik BELOBRK BRANKO, borac, slagač padobrana BELOMARIĆ JERKO, potporučnik, komesar 1. eskadrile BEKIĆ Z. ALIJA, vodnik, pilot BOŽANIĆ BOGDAN, borac, mehaničar
^nt
BUNIĆ MOMČILO, borac, motorist VELJOVIĆ NOVAK, borac, šef mehaničara u odeljenju VILIĆ M. MILUTIN, kapetan, pilot VOGLAR JOSIP, mladi vodnik, šef mehaničara u odeljenju VRZIĆ MILOŠ, vodnik, pomoćnik tehnika eskadrile po naoružanju GLOGOVČAN Đ. MILAN, borac, pilot GRUJIĆ V. DURA, borac, radio-mehaničar pomoćnik DAMJANOVIĆ DUŠAN, borac, mehaničar
KNEŽEVIĆ BRANKO, borac, vazdušni strelac KOVAČEV IVAN, borac, oružar LAZAREVIĆ K. MIODRAG, borac, motorst LAPANJE J. motorist
GABRIJEL,
borac,
LIPICER L. BOGOMIR, borac, motorist LISIČIĆ RADOVAN, borac, vazdušni strelac LONČAR MILAN, borac, majstor oružar LUKAČ L. DUŠAN, vodnik, pilot
DANILOVIĆ MILAN, borac, elektromehaničar
MALIGOJ V. VINČEC, borac, motorist
DIMITRIJEVIĆ MIODRAG, borac, vazdušni strelac
MARKOVIĆ G. RADOŠ, desetar, oružar
DIMITRIJEVIĆ PREDRAG, borac, mehaničar
MARKOVIĆ V. VELIZAR, borac, vazdušni strelac
DRUFOVSKI JOZEF, borac, oružar
MANOJLOVIĆ R. PETAR, borac, vazdušni strelac
ĐORĐEVIĆ D. NENAD, elektromehaničar
borac,
ĐORĐEVIĆ M. SLAVOLJUB, borac, vazdušni strelac ĐURIĆ V. ŽIVORAD, stariji vodnik, ađutant 1. eskadrile ZEČEVIĆ K. BOGDAN, vodnik, vazdušni strelac IVKOVIĆ B. LJUBIŠ A, vodnik, zamenik tehnika eskadrile po spec, službi JOVANOVIĆ S. JOVAN, desetar, mehaničar JELIKSIĆ M. MIODRAG, borac, oružar KARIĆ Ž. RADOSLAV, borac, mehaničar KAŠE ANTON, borac, oružar pomoćnik
302
MEDVEŠČAK F. RAFAJLO, borac, motorist MILOŠAVLJEVIĆ M. MIODRAG, borac, majstor oružar MIŠIĆ M. RADMILO, borac, vazdušni strelac MLEKUŠ A. ANDREJ, borac, oružar MOŽINA J. PAVLE, borac, oružar MULIĆ FRANC, borac, motorist NEŠIĆ K. JOVAN, borac, vazdušni strelac OBRENOVIĆ MILOŠ, borac, oružar OSEBEK FRANC, borac, oružar OSTROUŠKA IVAN, borac, motorist PAKIŠ DOMINIK, borac, mehaničar
PAULIĆ CVETKO, borac, motorist PERME LEOPOLD, borac, oružar pomoćnik PETERNEL DOMINIK, borac, oružar PIRIH ANTON, borac, oružar pomoćnik POPOVIĆ MIODRAG, borac, oružar PROSEN ANTON, borac, oružar pomoćnik
STOJILJKOVIĆ DUŠAN, borac, vazdušni strelac STOJKOVIĆ MOMĆILO, borac, vazdušni strelac TOMIĆ Ž. MILOŠ, borac, vazdušni strelac TRGOĆEVIĆ I. MILAN, borac, mehaničar UGRAN BRANKO, borac, mehaničar FERFOLJ IVAN, borac, motorist
PRETNAR IVAN, potporučnik, ađutant 1. eskadrile
CVETANOVIĆ VELIBOR, borac, vazdušni strelac
RATKOVIĆ O. DURA, stariji vodnik, pilot, zamenik komandira eskadrile
CVETANOVIĆ RADIVOJ, borac, mehaničar
RENDULIĆ MIJO, borac, mehaničar
CVIJIĆ NIKOLA, borac, vazdušni strelac
ROGEL KAROLJ, borac, oružar
CUCEK ANTON, borac, oružar
RUŽIĆIĆ MIODRAG, borac, motorist
ČERMELJ DANIJEL, borac, oružar
SAMOUKOVIĆ MLADEN, borac, mehaničar
ŠKRT ROMAN, borac, motorist
SALAJIĆ ANTON, borac, majstor oružar SLAVEC VIKTOR, borac, mehaničar SIMIĆ JOVAN, borac, mehaničar
ŠAJN MATIJA, borac, mehaničar ŠIMUNOV MARKO, borac, vazdušni strelac ŠTRBAC M. MILOŠ, poručnik, pilot 2. eskadrila 422. puka
SPASIĆ DRAGOMIR. borac, motorist
ANIĆIĆ J. DUŠAN, borac, zamenik tehnika eskadrile za naoružanje
SREMČEV GRUJICA, borac, mehaničar-instrumentar
ANIŠIĆ M. STEVAN, borac, elektromehaničar
STEFANOVIĆ MIROSLAV, pilot
BEGOJEV NIKOLA, borac, majstor oružar
STARC MIROSLAV, borac, motorist STANOJEVIĆ M. vodnik, pilot
DIIMITRIJE,
BELIĆ M. MILIVOJE, vodnik, pilot BELJAVEC JOSIP, borac, oružar pomoćnik
STANOJEVIĆ SLAVOLJUB, borac, vazdušni strelac
BOGDANOVIĆ borac oružar
ALEKSANDAR,
STANOJEVIĆ ŽIVOJIN, borac, motorist
BOGIČIĆ SVETOZAR, borac, mehaničar
303
BORIĆ VLADIMIR, borac, oružar
LISAC J. MARKO, vodnik, pilot
BUKINAC MILOŠ, borac, motorist
LUKOVIĆ NIKOLA, borac, vazdušni strelac
VORŠIĆ I. IVAN, stariji vodnik, pilot VUJANIĆ BRANKO, borac, vazdušni strelac GVOZDENOVIĆ N. ĐORĐE, poručnik, pilot, komandir 2. eskadrile GRUDEN IVAN, borac, oružar DOBRIĆ MILOŠ, borac, vazdušni strelac ĐUKIĆ DRAGOSLAV, borac, oružar ĐURĐEVIĆ DUŠAN, borac, mehaničar ŽDERIĆ STRAHINJA, borac, mehaničar ZORNIK CELESTIN, potporučnik, tehniko eskadrile ILIĆ BRATISLAV, poručnik, politički komesar eskadrile ILIĆ M. RADOMIR, vodnik, pilot JAKOPIĆ ANTON, stariji vodnik, pilot JOVANOVIĆ SVETISLAV, borac, vazdušni strelac JOVANOVIĆ Đ O R Đ E , borac, mehaničar KANDIĆ BRANISLAV, borac, vazdušni strelac KARIĆ I. RADE, borac, slagač padobrana
LJUBOJA JOVAN, borac, motorist MALIGOJ VLADIMIR, borac, motorist MANOJLOVIĆ PETAR, borac, motorist MAK TOMA, mladi vodnik, pomoćnik tehnika eskadrile za spec, opremu MARTIĆ ŽARKO, vodnik, adutant MATKOVIĆ MILAN, borac, vazdušni strelac MILINOVIĆ DUŠAN, borac, mehaničar instrumentar MILIČEVIĆ DRAGAN, borac, elektromehaničar pomoćnik MILOŠEVIĆ ŽIVORAD, borac, vazdušni strelac MILJUŠ DUŠAN, potporučnik, pilot MIHAJLOVIĆ M. SIMA, vodnik, pilot MERMOLJA motorist
BOGOMIL,
borac,
MOHORČIĆ ANDREJ, borac, motorist MOŽE BAZILI, borac, oružar MUC JOZEF, borac, oružar NIKOLAVĆIĆ JOZEF, borac, motorist
KOVAČ STEVAN, borac, oružar
NOVAKOVIĆ PETAR, borac, vazdušni strelac
KOŠUTNIK A. VIKTOR, kapetan, pilot, zamenik komandira eskadrile
NOVAĆIĆ NIKOLA, borac, vazdušni strelac
KRBAVAC JOVAN, borac, vazdušni strelac
OBID FRANC, borac, oružar pomoćnik
KRIST AN MAKS, borac, mehaničar
OGRIL JULIJ, borac, oružar
LAIĆ NEBOJŠA, borac, mehaničar
OLINEK JOZEF, borac, oružar, pomoćnik
LAVRIHA OSKAR, borac, motorist
304
OSTOJIĆ ČASLAV, borac, motorist
STRANIĆ ROMEL, borac, motorist
ORSINI ALEKSANDAR, borac, vazdušni strelac
SOK JOZEF, borac, motorist
PAVLICA ĐURO, mladi vodnik, šef mehaničara u odeljenju PAMIĆ FRANC, borac, oružar PETROVIĆ LJUBOMIR, borar, oružar PETROVIĆ ALEKSANDAR, borac, oružar pomoćnik PETROVIĆ TIHOMIR, borac, motorist PERIĆ DRAGOLJUB, borac, oružar PERIŠIĆ IVAN, borac, vazdušni strelac PINOZA FRANJA, borac, oružar pomoćnik
TAPAVIČKI mehaničar
BORIVOJE,
borac,
UDOVIČKI LAZAR, mlađi vodnik, šef mehaničara u odeljenju UKMAR JOZEF, borac, motorist FIZIR IVAN, borac, oružar pomoćnik CRNJAN ZLATIBOR, borac, mehaničar CUCIĆ D. BOŠKO, poručnik, pilot CVETKOVIĆ MIODRAG, vazdušni strelac
borac,
CVETKOVIĆ DUŠAN, boraca, vazdušni strelac
PISK VIKTOR, borac, oružar
ČERMILOGAR JURIJ, borac, oružar pomoćnik
POPOVIĆ JOVAN, borac, motorist
ŠIRCA ALOJZ, borac, motorist
POPOVIĆ MILAN, borac, vazdušni strelac
ŠČEK ALOJZ, borac, motorist
PRINCIP M. JOVO, mladi vodnik, pilot
3.
RADIVOJEVIĆ BLAGOJE, borac, majstor oružar
eskadrila 422. puka
AJDIĆ A. GUSTAV, potporučnik, pilot
ROZMAN CIRIL, borac, motorist
ANĐIĆ DRAGOMIR. potporučnik, pomoćnik tehnika eskadrile za naoružanje
ROZMAN MATO, mlađi vodnik, šef mehaničara u odeljenju
ARDELJAN KORNEL, borac, motorist
SABLJAR ŽARKO, borac, mehaničar
BUBNIĆ JOZEF, borac, oružar
SIMIĆ ČEDOMIR, vodnik, pilot
VASILJEVIĆ ZORAN, borac, vazdušni strelac
RENKO FRANC, borac, oružar
STANOJEVIĆ mehaničar
STANOJE,
borac,
STEFANOVIĆ MILAN, borac, vazdušni strelac
BUNIĆ MOMČILO, borac, oružar
VASIĆ STEVAN, vodnik, ađutant eskadrile
STOŠIĆ S. RANKO, vodnik, pilot
VASIĆ DRAGOMIR, mlađi vodnik, šef mehaničara u odeljenju
STOJILJKOVIĆ VASILIJE, borac, mehaničar
VASIĆ STOJ AN, borac, elektromehaničar
305
VELIMIRAC JOVAN, borac, mehaničar
KNEŽEVIĆ DUŠAN, borac, oružar
VESNAVER SVETOZAR, oružar pomoćnik
KURINČIĆ JOZEF, borac, motorist
borac,
VISON STEVAN, borac, vazdušni strelac VIDIĆ BRANKO, borac, motorist VUJOŠEVIĆ NIKOLA, borac, vazdušni strelac GODEC J. FRANJO, poručnik, zamenik komandira eskadrile, pilot
KOČE VAR DUŠAN, borac, motorist LAZAREVIĆ Đ O R Đ E , borac, vazdušni strelac LEBAN MILAN, borac, motorist MAJUC PAVEL, borac, motorist MATKOVIĆ GUSTIKA, borac, vazdušni strelac MASLO ANTON, borac, motorist
VASILIJE,
MEŠANOVIĆ DUŠAN, borac, vazdušni strelac
GRLJA K. KONSTANTIN, poručnik, politički komesar eskadrile
MILANKOVIĆ PETAR, borac, vazdušni strelac
GRKOVIĆ VLADIMIR, vodnik, pomoćnik tehnika eskadrile za spec, službu
MILADINOVIĆ DUŠAN, borac, vazdušni strelac
DAMJANOVIĆ VASILIJE, borac, vazdušni strelac
MILAKANOVIĆ motorist
DAMJANOVIĆ MIODRAG, borac, vazdušni strelac
MIGOTI ZDRAVKO, borac, majstor oružar
ĐISALOV SAVA, borac, elektromehaničar pomoćnik
MILUTINOVIC MIROSLAV, borac, majstor oružar
ŽIVKOVIĆ SAVA, borac, mehaničar
MILJEVIĆ DRAGAN, borac, oružar
ZAHAR MIODRAG, borac, mehaničar
MIKULETIĆ JOZEF, borac, oružar
GEORGIJEVSKI vodnik, pilot
T.
IVKOV MILUTIN, borac, vazdušni strelac
MILOJEVIĆ DUŠAN, vodnik, pilot MILAN,
borac,
MIHEVC M. MATIJA, stariji vodnik, pilot
ILIĆ DRAGOMIR, vodnik, pilot
MLADENOVIĆ BUDIMIR, borac, pilot
ILIĆ TIHOMIR, borac, vazdušni strelac
MOZETIĆ JOZEF, borac, oružar
ILJKIĆ BORISLAV, borac, mehaničar
MOMIROVSKI ŽIVA, borac, oružar
JOKSIMOVIĆ TOMA, borac, motorist KANDIĆ BRANISLAV, borac, vazdušni strelac KARAPANDŽIĆ mehaničar
306
SEVER,
borac,
MOŽE VLADIMIR, borac, oružar MOHÄR J. JOSIP, zastavnik, pilot MILIĆ MOMČILO, borac, vazdušni strelac MIHAJLOVIĆ JANKO, borac, vazdušni strelac MLADENOVIĆ SPASOJE, borac, majstor oružar
MUHIN ALEKSANDAR, poručnik, tehniko eskadrile
REZINOVIĆ ANTON, borac, oružar pomoćnik
NESTOROVIĆ MILORAD, borac, motorist
SIMJANOVIĆ ĐORĐE, borac, vazdušni strelac
NEMEC IVAN, borac, oružar
SMOLIĆ M. STEVAN, stariji vodnik, pilot, komandir 3. eskadrile
NIKOLIĆ ŽIVORAD, borac, mehaničar NENADOVIĆ mehaničar
MILENKO,
borac,
OSANA LUKA, borac, oružar OBLJUBEK BOGOMIR, borac, oružar pomoćnik ORLIK AUGUST, borac, motorist ORŠIĆ P. LJUDEVIT, potporučnik, pilot PAKO LUCIJAN, borac, oružar pomoćnik
STANOJEVIĆ SLAVOLJUB, borac, vazdušni strelac SUŠANJ RADOVAN, borac, mehaničar SOSIĆ LUDVIG, borac, mehaničar TATIĆ NIKOLA, borac, vazdušni strelac TOMIĆ MILOŠ, borac, vazdušni strelac TRKULJA MIROSLAV, borac, elektromehaničar pomoćnik
PAULIN JOZEF, borac, motorist
TROBEC FRANC, borac, oružar pomoćnik
PAROŠKI ŽARKO, borac, slagač padobrana
ĆURKOVIĆ KOŠTA, borac, motorist
PETROVIĆ VLASTIMIR, vodnik, pilot
mlađi
ĆATER IVAN, borac, radio-mehaničar pomoćnik
PETROVIĆ ISIDOR, borac, šef mehaničara u odeljenju
ČULIN ŽELJKO, mladi vodnik, pilot
PLINTAR JOŽEF, borac, oružar PLACAR RUDOLF, borac, oružar pomoćnik POGLAVEC CIRIL, borac, oružar
CICOVIĆ VELIBOR, borac, vazdušni strelac ŠARIĆ DUŠAN, borac, mehaničar ŠESTAN IVAN, borac, mehaničar
POPOVIĆ I. SLOBODAN, poručnik, pilot
423. V A Z D U H O P L O V N I P U K
POPOVIĆ MILAN, borac, vazdušni strelac
Štab
RADINOVIĆ MLADEN, borac, mehaničar
ARANĐELOVIĆ BRANISLAV, borac, motorist, Štabni vod
RADO VIĆ STEVAN, borac, mehaničar instrumentar
VELENDERIĆ M. RATIMIR, borac, šef radio-opreme
RAJKOVIĆ MILAN, borac, mehaničar
VERGLEZ A. ALEKSANDAR, vodnik, načelnik hemijske službe
RADOSAVLJEVIĆ oružar
VILOVSKI M. IVAN, borac, oružar, Štabni vod
MILE,
borac,
i prištapska jedinica
307
GLIŠIN N. ALEKSANDAR, borac, foto-mehaničar DAVIDOVIĆ R. VLADIMIR, kapetan, načelnik štaba DIVIĆ T. PETAR, potporučnik, šef organizacijskog odseka
MARJANOVIĆ J. MILAN, poručnik, komandant puka od 22. marta - 16. aprila 1945. MILIČEVIĆ PAVLE, borac, vazdušni strelac, Štabni vod MILJKOVIĆ V. VLASTIMIR, borac, referent saniteta
DIMITRIJEVIĆ DRAGIŠA, borac, vazdušni strelac, Štabni vod
NIKODIMOVSKI A. DAR, borac, pisar
DINIĆ L. ANĐELKO, borac, pisar
OCELIĆ ADAM, vodnik, vazdušni strelac, Štabni vod
DOBRIĆ A. ADAM, borac, mehaničar, Štabni vod ĐORĐEVIĆ S. ŽIVOJIN, borac, motorist, Štabni vod ĐORĐEVIĆ S. ĐORĐE, borac, motorist, Štabni vod EREMIJA M. DUŠAN, borac, mehaničar, Štabni vod ŽIVKOVIĆ P. VOJISLAV, vodnik, pomoćnik tehnika eskadrile za naoružanje
ALEKSAN-
PANDUROVIĆ Ž. PAVLE, poručnik, inženjer puka PARAT K. KIRIL, borac, elektromehaničar, Štabni vod PAŠANSKI M. VASILIJE, mlađi vodnik, šef mehaničara u Štabnom vodu PENCE I. BOŽIDAR, borac, oružar majstor, Štabni vod PETRIČIĆ A. ALIJA, stariji vodnik, šturman puka, šef VVS
KITIĆ LJUBOMIR, borac, vazdušni strelac, Štabni vod
POPOVIĆ V. BRATISLAV, borac, telefonista
KOVAČE VIĆ BLAŽO, kapetan, komandant puka od 17. aprila 1945.
RIŽMAN A. FRANJO, zastavnik, šturman
KOPIN V. VINKO, borac, oružar pomoćnik, Štabni vod
SAVIĆ S. RADOMIR, borac, telefonist
KRNAJSKI S. VLADIMIR, poručnik, zamenik inženjera puka za spec, službu
SEDMAK A. DANILO, borac, oružar, Štabni vod
KURINČIĆ J. RUDOLF, borac, mehaničar, Štabni vod LENASI I. IVAN, borac, oružar pomoćnik, Štabni vod MALNARIĆ MILAN, major, pilot, komandant puka do 21. marta 1945. MANOLOSKI TRPKO, vodnik, šturman MARKOVIĆ D. MARKO, borac, motorist, Štabni vod
308
SMODLAKA B. JAKOV, borac, referent saniteta puka STOJANOVIĆ V. IVAN, poručnik, načelnik veze TANČIĆ M. RADOMIR, borac, oružar, Štabni vod FILIPOVIĆ D. LJUBOMIR, borac, mehaničar, Štabni vod FRID A. ZLATKO, kapetan, politički komesar puka CVJETIČANIN D. Đ O R Đ E , borac, pisar
ŠULIGOJ M. JOZEF, borac, mehaničar, Štabni vod ŠUTI JA M. MILENKO, borac, mehaničar, Štabni vod 1. eskadrila 423. puka ABRAHAM M. STEVAN, borac, vazdušni strelac BATAGELJ B. FRANC, borac, oružar BENIGAR M. JOZEF, borac, oružar pomoćnik BEDENIK M. JOSIP, mlađi vodnik, pilot BIZJAK A. DONAT, borac, oružar pomoćnik BOŽEGLAV A. ANTON, borac, oružar pomoćnik BOGDANOVIĆ J. SAVA, borac, mehaničar BOŽIČKOVIĆ D. MIRKO, borac, motorist BUGARSKI T. BOGDAN, borac, oružar
ŽVOKELJ I. IGNAC, borac, oružar ŽUŽEK A. oružar
STANISLAV,
borac,
ZAJEC J. JOVAN, borac, vazdušni strelac ZLATIĆ M. MILOŠ, poručnik, pilot IVANČEVIĆ L. ĐORĐE, borac, motorist JERKOVIĆ P. DRAGAN, borac, vazdušni strelac JOVANOVIĆ S. TODOR, borac, vazdušni strelac JOVANOVIĆ B. VOJISLAV, borac, motorist JOVANOVIĆ M. JOVAN, borac, motorist JOVANOVIĆ G. BLAGOJE, borac, šef mehaničara u vodu KALABIĆ N. NIKOLA, borac, vazdušni strelac KINDI A. IVAN, borac, pomoćnik tehnika eskadrile za spec, službu KNESELAC B. NIKOIA, borac, šef mehaničara u vodu KOMELJ J. JOZEF, borac, oružar pomoćnik
BRESIGER F. ALOJZ, borac, oružar pomoćnik
KRPAN I. DRAGUTIN, borac, oružar
VASIĆ A. MILAN, mlađi vodnik, pilot
KRSTULOVIĆ G. ZLATKO, borac, oružar majstor
VIŠNJIĆ I. MILETA, borac, vazdušni strelac VULIĆ R. ILIJA, vodnik, pilot GRUJIĆ Ž. ILIJA, borac, motorist DIJAJIĆ L. TODOR, borac, oružar DELPIN I. IVAN, borac, slagač padobrana
KRANJČEVIĆ J. PETAR, borac, oružar majstor LUKIĆ G. MILAN, borac, vazdušni strelac MALAGURSKI S. PETAR, borac, vazdušni strelac MAČEK I. IVAN, borac, oružar
ĐURIĆ D. PETAR, mlađi vodnik, šef mehaničara u vodu
MIGIĆ M. REGINALDE, poručnik, pilot
ERIĆ G. MILOŠ, vodnik, pomoćnik tehnika eskadrila za naoružanje
MILIĆEVIĆ P. ČEDOMIR, vodnik, pilot ano
MILIČEVIĆ M. PAVLE, borac, vazdušni strelac
RASPET M. JOVAN, borac, motorist
MILUTINOVIC V. borac, motorist
SLAVOLJUB,
RIBALICA ALOJZ, borac, mehaničar
MIŠKOV P. Đ O R Đ E , borac, mehaničar
RUDIN J. STANKO, borac, motorist
MIODRAGOVIĆ T. NOVAK, borac, radio-mehaničar MLADIĆ V. mehaničar
LJUBOMIR, borac,
MRČALO VIĆ M. PETAR, borac, oružar pomoćnik NADLAČKI S. RADOVAN, borac, vazdušni strelac NIKITOVIĆ J. MIOMIR. borac, vazdušni strelac NIKOLIĆ Ž. MILORAD, borac,vazdužni strelac OLUŠKI V. VLADIMIR, borac, mehaničar instrumentar OPAĆIĆM. MOMČILO, borac, oružar majstor PAVLOVIĆ M. EUGEN, mladi vodnik, pilot PAVLOVIĆ Č. TEODOR, kapetan, pilot PANTELIĆ S. NIKOLA, borac, vazdušni strelac PEJIĆ B. LAZAR, borac, mehaničar POPOV G. LUKA, potporučnik, komandir 1. eskadrile RADOSAVLJEVIĆ M. borac, mehaničar
NIKOLA,
SAKSIDA M. MIHO, stariji vodnik, tehniko eskadrile SEKULIĆ S. BRANKO, borac, motorist SIMIĆ M. DUŠAN, stariji vodnik, pilot STE VANO VIĆ S. BLAGOJE, borac, oružar STE VANO VIĆ S. ČEDOMIR, borac, mehaničar TARAJIĆ B. NIKOLA, borac, oružar TIMOTIJEVIĆ D. DUŠAN, borac, mehaničar TOMOVIĆ M. MIODRAG, elektromehaničar TOMŠIČ A. ALOJZ, borac, mehaničar TORLAK B. STEVAN, borac, vazdušni strelac TOROŠ J. DUŠAN, borac, mehaničar FABJAN M. MIRKO, borac, oružar CERAR A. STANISLAV, stariji vodnik, pilot CUCIĆ S. ALEKSANDAR, borac, vazdušni strelac ŠARAC S. STJEPAN, borac, oružar
RADI VO JE VIĆ S. SLAVKO, vodnik, pilot
ŠENKINC A. ANTON, borac, motorist
RA VIĆ M. SLAVKO, borac, oružar pomoćnik
ŠIREC F. FRANC, borac, motorist
RADIN I. ANGEL, borac, motorist
ŠOFEJOVIĆ V. VUKAŠIN, borac, elektromehaničar
RATNIK A. ANDREJ, borac, motorist
ŠPACAPAN J. JOZEF, borac, mehaničar
310
I
ŠTIBLIJANOVIĆ M. STOJAN, borac, mehaničar
ZDRAŽIL J. DRAGAN, mladi vodnik, pilot
2.
ZDRAULIK A. BRUNO, oružar pomoćnik
eskadrila 423. puka
borac,
AVRAMOVIĆ V. DUŠAN, borac, vazdušni strelac
ZELINČEK M. FRANJO, borac, oružar pomoćnik
ARNAUTOVIĆ S. JUNUZ, stariji vodnik, pilot
ILIĆ J. DRAGOMIR, borac, oružar majstor
BAJIĆ S. DURA, borac, mehaničar
JANKOVIĆ M. ŽARKO, borac, mehaničar
BUČKO J. DURA, borac, slagač padobrana VALENTINČIĆ A. ACO, borac, mehaničar VASILJEVIĆ K. PREDRAG, borac, pilot
JANKOVIĆ Ž. DIMITRIJE, borac, mehaničar JANKOVIĆ M. MIHAJLO, borac, mehaničar
VASIĆ Ž. ŽIVOJE, vodnik, pilot
JELENKOVIĆ R. MILENKO, borac, oružer
VADINAL J. ANDREJ, borac, oružar
JOVANOVIĆ M. MIHAJLO, borac oružar
VUJIĆ D. ZORAN, borac, oružar
JUGO VIĆ J. IVAN, mladi vodnik, pilot
GAVRILOVIĆ P. ĐORĐE, borac, mehaničar GLIGORIJEVIĆ D. BOŽIDAR, borac, vazdušni strelac GRAČAN Đ. JOVAN, borac, vazdušni strelac DENKOVIĆ V. VELJKO, borac, motorist DUDUKOVIĆ M. MILAN, stariji vodnik, pilot ĐONDOVIĆ R. MILOŠ, borac, mehaničar ĐORĐEVIĆ R. ČEDOMIR, borac, oružar majstor ĐUKIĆN. LUKA, borac, mehaničar ĐURIĆ M. MOMČILO, borac, vazdušni strelac ŽIVIĆ L. SPASOJE, borac, elektromehaničar majstor ŽIVKOVIĆ V. BLAŽA, borac, oružar
KAVIĆ S. IVAN, poručnik, pilot, komandir 2. eskadrile KNEZ M. LJUDEVIT, borac, šef mehaničara u vodu KRIŠTO S. NIKOLA, borac, radiomehaničar KUKANJA F. ROMAN, borac, oružar pomoćnik KUNA P. ZDRAVKO, kapetan, pilot KUPUSINAC V. SAVA, borac, šef mehaničara u vodu KOSTIĆ P. STANIMIR, borac, vazdušni strelac KRČEDINAC M. LAZAR, borac, pomoćnik tehnika eskadrila za spec, službu KUZMIĆ M. MARJAN, radio-mehaničar majstor, borac KURENT I. ANDREJ, borac-oružar
311
LOLIĆ S. VLADIMIR, desetar, šef mehaničara u vodu
OPIĆ LJ. ADE. borac, vazdušni strelac
MANIĆ D. SRETEN, borac, vazdušni strelac
PETROVIĆ M. JOSIP, borac, motorist
MARINKOVIĆ J. MIODRAG, borac, vazdušni strelac
PETROVČIĆ J. IVAN, borac, motorist
MARINOVIĆ M. ILIJA, vodnik, pilot MARINOVIĆ P. MATIJA, vodnik, ađutant eskadrile
PLESNIČAR A. ZDRAVKO, borac, motorist PLETIKOS J. JOZEF, borac, motorist POSEGAI. ALOJZ, borac, motorist
MINČIĆ P. KONSTANTIN, borac, vazdušni strelac
POHLEN A. BRANKO, borac, motorist
MITIĆ Ž. NIKOLA, borac, vazdušni strelac
PRVANOVIĆ I. ALEKSANDAR, borac, oružar majstor
MITIĆ D. MIROLJUB, borac, vazdušni strelac
PUŠKE S. HEKTOR, borac, motorist
MILETIĆ R. DRAGUTIN, mladi vodnik, pomoćnik tehnika eskadrila za naoružanje
RISTIĆ D. MIODRAG, borac, vazdušni strelac SEVER A. IZIDOR, poručnik, pilot
MIHAJLOVIĆ D. SAVA, borac, vazdušni strelac
SIMONOVIĆ Đ. DRAGOLJUB, borac, motorist
MIHAJLOVIĆ G. ZDRAVKO, borac, oružar pomoćnik
STANOJEVIĆ V. DOBRIVOJE, borac, vazdušni strelac
MICIĆ V. VLADIMIR, borac, oružar pomoćnik
STOJANOVIĆ S. RATOMIR, borac, mehaničar
MIRČOV M. MITA, elektromehaničar, borac
STOJANOVIĆ Ž. DUŠAN, borac, oružar
MLADENOVIĆ N. DRAGOLJUB, borac, vazdušni strelac
TADIĆ T. JOVAN, borac, mehaničar
MILOŠEVIĆ I. DUŠAN, borac, motorist NASTIĆ D. BORIVOJE, borac, vazdušni strelac NEDELJKOVIĆ vodnik, pilot
V.
RATOMIR,
TRPIN J. EMIL, borac, mehaničar TUŠAR A. IVAN, borac, oružar TRIČKOVIĆ D. MIODRAG, borac, pilot URBANĆIĆ J. JOZEF, borac, oružar URH J. JOZEF, borac, oružar
NEJKOVIĆ V. JORDAN, borac, šef mehaničara u vodu
FRANINOVIĆ I. JULIJE, desetar, mehaničar-instrumentar
NIKOLIĆ S. MILUTIN, borac, vazdušni strelac
HRNJAK M. VASILIJE, borac, mehaničar
NIKOLIĆ Đ. STEVAN, poručnik, komesar eskadrile
ČEKIĆ B. LJUBODRAG, borac, oružar pomoćnik
312
ŠVAB J. ARMOND, borac, oružar ŠERUGA F. ALOJZ, zastavnik, pilot ŠKRINJAR A. MAKS, borac, motorist ŠKILJAN M. MIRKO, borac, motorist 3.
eskadrila 423. puka
ANDRIĆ J. DIMŠA, mladi vodnik, mehaničar ARSIĆ T. MILOJE, borac, motorist BOJO S. MUSTAFA, borac, mehaničar BOŽINOVIĆ J. ĐORĐE, borac, mehaničar BULJIGOVIĆ J. JOVAN, potporučnik, pilot BORISAVLJEVIĆ D. LJUBOMIR, elektromehaničar VLAJNIĆ S. ZVONKO, mlađi vodnik, pomoćnik tehnika eskadrile za spec, opremu VOUK I. MARJAN, borac, mehaničar VUJIN M. DUŠAN, vodnik, pilot, komandir 3. eskadrile
DROLE K. EDVARD, borac, mehaničar ĐORĐEVIĆ Ž. STEVAN, borac, vazdušni strelac ŽAGAR B. MIROSLAV, borac, me : haničar ŽIVKOVIĆ M. JOSIP, borac, oružar ZAJC J. JOVAN, borac, vazdušni strelac ZORNADA K. VLADIMIR, borac, oružar pomoćnik ILIĆ V. MIODRAG, borac, pilot IVANIŠEVIĆ M. NIKOLA, stariji vodnik, tehniko eskadrile IVANOVIĆ J. ČEDOMIR, borac, vazdušni strelac JANKOVIĆ C. oružar
STEVAN, borac,
JANJIĆ M. MILIVOJE, poručnik, politički komesar eskadrile JONČIĆ Đ. KRISTIFOR, borac vazdušni strelac KARABEGOVIĆ O. DŽEMIL, borac, oružar majstor KONDIJAŠ F. MATA, borac, mehaničar KRČEK N. IVAN, vodnik, pilot
VUČKOVIĆ Ž. LJUBOMIR. borac, mehaničar
KULENOVIĆ K. FU AD, borac, mehaničar
GOJKOVIĆ VASA, potporučnik, pilot
KENDI P. SLOBODAN, borac, vazdušni strelac
GLIŠIĆ M. RATIBOR, vodnik, pomoćnik tehnika eskadrile za naoružanje
MARIĆ G. MILENKO, borac, šef mehaničara u vodu
GNJATOVIĆ D. JOVAN, borac, šef mehaničara u vodu GLIGORIJEVIĆ V. ŽIVOTI JE, borac, vazdušni strelac
MARJANOVIĆ K. BOŽIDAR, vodnik, adutant eskadrile MARTINOV M. ZDRAVKO, borac, oružar
DELIĆ K. FETAH, zastavnik, pilot
MILOJKOVIĆ M. STANISLAV, borac, vazdušni strelac
DIMITRIJEVIĆ K. LJUBINKO, borac vazdušni strelac
MILOŠEVIĆ I. BOGDAN, potporučnik, pilot
313
MITIĆ Ž. NIKOLA, borac, vazdušni strelac
SABADIN T. ELIJOT, borac, motorist
MILIČEVIĆ P. DRAGOMIR, borac, oružar
SAURIN J. ALEKSANDAR, borac, oružar
MUGOŠ D. VUKO, stariji vodnik, pilot MURKO I. KARLO, vodnik, pilot NASTIĆ D. BORIVOJE, borac, vazdušni strelac
SIMIĆ NIKOLA, stariji vodnik, pilot SIROTNJAK I. MARJAN, borac, motorist SMILJANIĆ LJ. BLAŽA, borac, mehaničar SLUGA J. KARELJ, borac, oružar
NIKOLIĆ S. STOJAN, borac, pilot
STANIČ F. FRANC, borac, oružar
NEJIĆ N. TODOR, borac, šef mehaničara u vodu
STANKOVIĆ M. LJUBIŠA, borac, pilot
NEŠIĆ S. ARANĐEL, borac, motorist OBRENOVIĆ Đ. oružar
MILOŠ,
borac,
PAVLOVIĆ M. RADISLAV, borac, mehaničar PAVLOVIĆ S. STANIMIR, borac, vazdušni strelac PETKOVIĆ M. SVETOZAR, borac, oružar PETROVIĆ T. NIKOLA, borac, vazdušni strelac PLANĆAR D. LJUBOMIR, borac, slagač padobrana PLANČAG J. JOAKIM, radio-mehaničar, borac POŽAR F. STANISLAV, borac, motorist POŽENEL F. FRANC, borac, motorist PREGELJ F. ŠTEFAN, borac, motorist PRUNG A. ANTON, borac, motorist
STEFANOVIĆ V. BUDIMIR, borac, mehaničar STANKOVIĆ FRANJO, borac, mehaničar STIJ AKO VIĆ R. BOGOLJUB, borac, šef mehaničara u vodu STOJANOVIĆ S. ALEKSANDAR, borac, vazdušni strelac SFILIGOJ A. oružar
FLORI JAN, borac,
TOMAŠEVIĆ A. motorist
DUŠAN, borac
TOMIĆ I. MILENKO, borac, motorist TRIČKOVIĆ A. MILAN, borac, vazdušni strelac TRIFUNAC R. MILORAD, borac, vazdušni strelac FORNAZARIĆ LUDVIG, oružar pomoćnik
borac,
HORVAT V. VLADO, borac, oružar majstor CREPAJSKI S. vodnik, pilot
VESELIN,
mlađi
PURIĆN. PETAR, borac, mehaničar
ČELIGOJ E. EUGEN, borac, mehaničar
RADONIĆ D. RADIVOJE, borac, vazdušni strelac
ŠAVLI J. JOŽEF, borac, oružar pomoćnik
314
ŠAJKOVIĆ M. JOZEF, borac, oružar
STEVANOV J. SAVA, borac, vođa odeljenja
ŠČEK A. EDUARD, borac, oružar pomoćnik
FINCI Đ. ROBERT, borac, kuvar
ŠIRCELJ J. FRANC, borac, oružar pomoćnik ŠTALMATOVIĆ L. LAZAR, borac, oružar pomoćnik ŠTEFANČIĆ F. BRUNO, borac, pilot
FILIJOVIĆ S. ĐORĐE, vodnik, ekonom čete CVETKOVIĆ D. IVAN, borac, obućar Štabni
vod
BOROJEVIĆ M. MILOŠ, borac telegrafisi, telegrafska stanica 42. S A M O S T A L N A Č E T A ZA VEZU
VALTROVIĆ Đ. RELJA, borac, stariji telegrafist, telegrafska stanica
Komanda
VUJIĆ A. ŽIVOTA, borac, telegrafist, telegrafska stanica
čete i prištapski delovi
ABINUN J. SAMUEL, mladi vodnik, tt-majstor JEKLIĆ M. ZVONIMIR, mlađi vodnik, vozač, snabdevačko odeljenje KICUŠIĆ A. BOŽIDAR, borac, krojač, snabdevačko odeljenje NARANDŽIĆ S. STEVO, vodnik, dispečer - telefonist MILEKIĆ T. JOVAN, borac, dispečer - telefonist MILOŠEVIĆ D. SLA VOMIR, vodnik, pisar MILAK J. SLAVKO, borac, delegat za kulturno-prosvetni rad u četi PAVLOVIĆ S. BUDIMIR, poručnik komandir čete za vezu PETROVIĆ KUZMAN, politički komesar čete RAKIĆ STAMENKO, potporučnik, komandir čete od 15. marta 1945; dotle komandir linijskog voda STAMENKOVIĆ G. SINIŠA, borac, dispečer - telefonist
GRČIĆ S. MILENKO, borac, vozač, odeljenje ordonansa ZDUNIĆ I. STANOJE, borac, telegrafist majstor, telegrafska stanica ŽIVKOVIĆ M. DUŠAN, borac, vođa odeljenja, telefonska stanica JELINEK JOVAN, borac, vozač, telegrafska stanica JOVANOVIĆ R. NIKOLA, desetar, vozač, Odeljenje ordonansa JOKSIMOVIĆ S. VLASTIMIR, borac stariji ekspeditor, Telegrafska stanica KUZMANOV S. VELIMIR, poručnik, komandir štabnog voda LAZIĆ A. VOJISLAV, borac, telefonist, telefonska stanica LEUDAR E. VLADIMIR, vozač, borac, telefonska stanica MANOJLOVIĆ T. BOŽIDAR, borac, telegrafist, telegrafska stanica MARKIČ M. MIHAEL, borac, telefonist, telefonska stanica MAFTEJ D. STEVAN, borac, ekspeditor, telegrafska stanica
315
MEDIĆ M. STEVAN, borac, elektromehaničar
VEZMAR J. NIKOLA, stariji vodnik, šef stanice za prisluškivanje
MILIČEVIĆ V. MIHAILO, borac, telegrafist, telegrafska stanica
ILIBAŠIĆ D. MILAN, stariji vodnik, šef stanice R.S.B.
MILOVANOVIĆ J. ŽIVORAD, borac, nadglednik linije, telefonska stanica
ILIĆ D. BORIVOJE, borac, radio-telegrafista
MIHAILO VIĆ B. ŽIVORAD, borac, elektromehaničar majstor POPOVIĆ B. BRATISLAV, borac, telegrafist, telegrafska stanica RADIĆ V. PETAR, borac, ekspeditor, telegrafska stanica RANKOVIĆ A. ALEKSANDAR, borac, stariji telegrafist, telegrafska stanica SAVIĆ S. ČEDOMIR, borac, nadglednik linije, telefonska stanica SPREMO N. ILIJA, borac, telegrafist, telegrafska stanica STANKOVIĆ M. DRAGAN, borac, telegrafist, telegrafska stanica STOJ AKO VIĆ I. MILAN, borac, stariji telefonist, telefonska stanica TEPAVAC M. LAZAR, borac, telegrafist majstor, telegrafska stanica ČUTURILO J. MILAN, mladi vodnik, šef telefonske stanice DŽELEBDŽIĆ M. BOŠKO, telefonist, telefonska stanica DŽOMBIĆ I. STANOJE, mlađi vodnik, šef telegrafske stanice
JOVIČIĆ D. DUŠAN, borac, radiotelegrafista KRANJC V. ADOLF, poručnik, komandir radio-voda KULHANEK J. RUDOLF, borac, stariji radio-telegrafista LUKO VIĆ D. MILOŠ, borac, radiotelegrafista MILOJEVIĆ M. MIHAILO, borac, radio-telegrafista PANIĆ Đ. IVAN, mlađi vodnik, elektromehaničar PERKOŠAN P. SLAVKO, borac, elektromehaničar, vozač PERKOŠAN P. DUŠAN, desetar, elektromehaničar RADOVANOVIĆ S. MARINKO, borac, stariji radio-telegrafist RADIVOJEVIĆ M. DRAGOLJUB, borac, elektromehaničar RAKIĆ S. MILAN, borac radio-telegrafist SMILJANIĆ M. MILAN, mladi vodnik, šef stanice R.A.F. SMILJANIĆ B. ĐORĐE, borac, radio-telegrafist
Radio - vod
SRDANOVIĆ M. MIRKO, mlađi vodnik, elektromehaničar
ANOJČIĆ V. STOJAN, borac, radiotelegrafista, stanica za prisluškivanje
SREĆKOVIĆ S. VOJISLAV, borac, radio-telegrafist
BALIĆ N. LJUBOMIR, borac, radiotelegrafista
Linijski
BRKLJAČA J. BRANKO, mlađi vodnik, stanica za prisluškivanje
ATANASIJEVIĆ M. MLADEN, borac, nadzornik linije
316
vod
BILETIĆ I. MARTIN, vodnik, zamenik komandira linijskog voda
VIČIĆ IVAN, mladi vodnik, zamenik načelnika, spec. PARM
BABIĆ M. MIRKO, voda odeljenja
VUKIĆEVIĆ VELIMIR, stariji vodnik, limar, PARM br. 22.
ĐISALOV D. ALEKSANDAR, borac, nadzornik linija IVANIŠEVIĆ P. PETAR, nadzornik linija
borac,
VUKSANIĆ JOSIP, borac, stolar, PARM br. 25. GAZIBARA MIHAILO, borac, mehaničar, spec. PARM
ILIĆ J. KOŠTA, borac, nadzornik linija
GLAS ALBIN, borac, limar, PARM, br. 24.
KOZAROV S. EMIL, mladi vodnik, nadzornik linija
GOLOB IZIDOR, borac auto-mehaničar, PARM br. 23.
KORAČEVIĆ M. RADENKO, borac, nadzornik linija
DAMJANOVIĆ MILOŠ, stariji vodnik, šloser, PARM br. 22.
MALEŠ S. LAZAR, borac, vođa odeljenja
DOMINUS ŠIME, spec. PARM
MIJALČIĆ N. ĐORĐE, borac, nadzornik linija
DRUŽETIĆ ĐORĐE, borac, šloser, PARM br. 23.
MLADENOVIĆ Đ. BRANKO, borac, nadzornik linija
DUDIMSKI NIKOLA, borac stolar, PARM, br. 25.
ROKSIĆ M. DIMITRIJE, nadzornik linija
ŽIGA JULIUS, mlađi vodnik, šloser, PARM br. 22.
borac,
SOKSIDA A. JOŽEF, borac, nadzornik linija.
ZUPČIĆ IVAN, PARM. br. 23.
borac,
borac,
stolar,
vozač,
IVIĆ VLADISLAV, borac, strugar, PARM br. 23. POKRETNA AEROPLANSKA R A D I O N I C A (PARM I) APOSTOLOVIĆ BOGOMIR, borac, pisar u štabu BALONEK JURAJ, borac, mehaničar, specijalna radionica BALOH FRANC, borac, vozač u štabu BAČAN DRAGO, stariji vodnik, radio-tehničar, spec. PARM
ILIĆ MILIVOJ, borac, zavarivač, PARM br. 22. JONIĆ VASA, borac, limar, PARM br. 23. KALČIĆ JOVAN, PARM br. 25
borac,
stolar,
KOSTIĆ KOŠTA, PARM br. 24.
borac,
limar,
KOTIĆ ĐORĐE, borac, zavarivač, PARM br. 25.
šloser,
KUZMANOVIĆ NIKOLA, borac, stariji vodnik, načelnik PARM br. 25.
VELIČKOVIĆ BRANISLAV, borac, farbar, PARM br. 24
KUKAVEC F. FERDO, kapetan, tehničar u štabu za nabavke
BUSIĆ STOJ AN, PARM br. 23
borac,
317
LOŽAR FRANC, PARM br. 22.
borac,
vozač,
STOJKOVIĆ LJUBOMIR, stolar, PARM br. 23.
borac,
MAKSIMČIĆ DRAGOLJUB, borac, limar, PARM br. 23.
SULIH J. GUSTAV, borac, vozač u štabu
MAJSTOROVIĆ ČEDOMIR, borac, strugar, PARM br. 23.
TATIMIROVIĆ ĐORĐE, vodnik, politički delegat
MILO VANO VIĆ SLAVOLJUB, borac, zavarivač, PARM br. 24.
TATIĆ MILOŠ, borac, vozač, PARM br. 23.
MILOŠA VLJEVIĆ LJUBIŠA, borac, časovničar, spec. PARM
TATOVIĆ JOVAN, borac, šloser, PARM br. 24.
MRĐANOV JORDAN, borac, šloser, PARM br. 25.
TOŠIĆ MOMIR, PARM br. 24.
NADLAĆKI BORIVOJE, potporučnik, načelnik PARM, br. 22.
TUCIĆ MILE, borac, šloser, PARM br. 23.
NIKOLIĆ SAVO, borac, limar, spec. PARM
URGL LEON, borac, šloser, PARM br. 22.
PAUNOVIĆ LJ. Z AH ARIJE, kapetan, načelnik Pokretne aeroplanske radionice
FILIP DRAGOMIR, borac, šloser, PARM br. 22.
PODRŽAJ CIRIL, mladi vodnik, auto-mehaničar, PARM br. 22. POPOV DOKA, PARM br. 25.
borac,
farbar,
RADONOV MIHAILO, borac, šloser, PARM br. 24. RUČIGOJ IZIDOR, stariji vodnik, načelnik PARM br. 24. SIMOVIĆ LJUBINKO, borac, limar, PARM br. 24. SIMOMIĆ JOŽE, PARM br. 22.
borac,
STEFANOVIĆ BLAGOJE, farbar, PARM br. 22.
kovač, borac,
STOJANOVIĆ DRAGOLJUB, borac, auto-mehaničar, PARM br. 24.
borac,
mlađi
stolar,
ČALENIĆ DINO, zastavnik, načelnik PARM br. 23. ČOVIĆ GEZA, borac, PARM br. 23. ŠALAJ JOZEF, PARM br. 23.
zavarivač,
borac,
farbar,
POZADINSKA AEROPLANSKA RADIONICA ( P A R M III) BOHINC FRANC, borac, strugar VALJEVAC FILIP, borac, platnar VEBER F. FRANJO, borac, majstor oružar VIŠKOVIĆ V. RADIVOJE, borac, tehičar instrumentar
STIPIĆ IVAN, borac, vozač, spec. PARM
GAVRIĆ A. ŽARKO, vodnik, načelnik tehničkog snabdevanja
STOJKOVIĆ SAVO, borac, stolar, PARM br. 22.
DOBROVIĆ A. BRUNO, auto-mehaničar
318
borac,
DRAGIČEVIĆ F. VJEČESLAV, borac, limar
MUJEZINOVIĆ NAZIR, borac, motorist
ZAKONJŠAK J. MAKSA, borac, limar
MURVAJ M. ALEKSANDAR, borac, tehničar, kontrolor naoružanja
ŽARKO J. VIZENTIN, borac, zakivač
NOĆ J. FRANC, borac, limar
JANKOVIĆ M. MIODRAG, borac, strugar
PAZIN F. EDVARD, borac, elektromehaničar
JERŠIĆ M. MIHA, borac, avio-mehaničar
PAJIĆ FRANJO, borac, elektromehaničar
JOVANOVIĆ I. BRANISLAV, borac, knjigovođa
PAVLOVIĆ M. ALEKSANDAR, borac, stariji majstor
JOVANOVIĆ M. RADOMIR, borac, limar
PETROVIĆ V. RATKO, borac, limar
KARAŠAIN R. RAJKO, borac, vozač KLASIĆ S. DRAGO, borac, vozač KRAMŽAR J. ERNEST, borac, vozač KRIŽANIĆ J. FRANJO, borac, stolar KUZMANOVIĆ M. PETAR, borac, vazduhoplovni tehničar LAKOBRIJA D. STOJ AN, borac, tehničar
POLIČNIK borac
ZDRAVKO,
tehničar,
RADIŠIĆ LJ. MIODRAG, borac, vazduhoplovni tehničar TAVČAR, B. VOJNIMIR, borac, radio-tehničar FELICIJAN J. ŽARKO, borac, stolar FIKET RUDOLF, borac, elektromehaničar FILEJ FERDINAND, borac, stolar
MAJSTOROVIĆ T. DRAGIŠA, vodnik, tehničar, kontrolor
HROS E. Ing. EMIL, borac, tehničar planer
MAKSO L. STEVAN, borac, stolar
CEP F. DRAGUTIN, borac, vozač
MALČEVIĆĐ. DURA, borac, limar
ČIČKARIĆ N. MOMČILO, borac, tehničar
MARENIĆ VILIM, borac, motorist MATAVULJ J. JOVAN, borac, motorist MATIĆ M. GOJKO, borac, kovač MICIĆ B. Ing KOŠTA, kapetan, načelnik Pozadinske aeroplanske radionice
ŠAVLI A. VLADIMIR, borac, zakivač ŠARC F. ANTUN, borac, motorist ŠAHADAN ČAZIM, borac, limar ŠTOR V. EDVARD, mladi vodnik, vazduhoplovni tehničar
11A
SADRŽAJ UVOD FORMIRANJE 42. VAZDUHOPLOVNE DIVIZIJE Obrazovanje operativnih jedinica i Štaba 42. divizije Popuna i formiranje vazduhoplovnih pukova Formiranje ostalih jedinica 42. divzije Formiranje Operativnog štaba Grupe vazduhoplovnih divizija . . . . VAZDUHOPLOVNI KADROVI STRUČNA I BORBENA OBUKA Preobuka pilota u Trenažnom pilotskom kursu Vazduhoplovstva NOVJ (JA) Trenažni letovi i dalja obuka pilota u jedinicama Obuka vazdušnih strelaca Obuka mehaničara, motorista i oružara Obuka ljudstva veze Obuka ljudstva za foto i meteorološku službu PRVA BORBENA DEJSTVA 42. VAZDUHOPLOVNE DIVIZIJE . Baziranje 42. vazduhoplovne divizije Podrška jedinicama 1. armije u odbijanju nemačkog januarskog protivudara Rezultati prvih borbenih dejstava DEJSTVA U DOLINI DRINE I U SREMU Vazduhoplovna podrška jedinicama 2. armije Podrška 1. armiji na frontu u Sremu Rezultati borbenih dejstava u februaru 1945 DEJSTVA NA DRAVSKOM MOSTOBRANU Vazduhoplovna podrška jedinicama 3. armije Podrška 1. armiji u Sremu i 2. armiji u sarajevskoj operaciji Prebaziranje snaga 42. vazduhoplovne divizije Rezultati borbenih dejstava u martu 1945 PODRŠKA U PROBOJU SREMSKOG FRONTA Dejstva vazduhoplovne operativne grupe Dejstva 421. i 423. vazduhoplovnog puka do proboja sremskog fronta Vazduhoplovna priprema proboja sremskog fronta Neposredna borbena podrška proboja Rezultati borbenih dejstava GONJENJE NEPRIJATELJEVIH SNAGA Borbena dejstva od 13 do 18. aprila Rezultati borbenih dejstava u aprilu 1945 Borbena dejstva od 4. do 9. maja
5 13 14 17 22 26 31 37 37 41 50 54 57 59 61 62 64 71 74 75 88 92 94 95 109 112 114 118 119 124 127 131 139 143 143 147 150
321
DEJSTVA PO ČETNIČKIM I USTAŠKIM SNAGAMA Razbijanje i uništavanje četničke grupacije Razbijanje i uništavanje ustaških grupa Rezultati borbenih dejstava u maju KARAKTERISTIKE BORBENIH DEJSTAVA Vrste zadataka i ciljevi Dejstva neprijateljske avijacije Karakteristična dejstva jurišne avijacije Iskustva iz taktičke upotrebe jedinica Rad vazduhoplovnotehničke službe i ispravnost aviona Organizacija veze i rad foto i meteorološke službe Rezultati borbenih dejstva 42. vazduhoplovne divizije SADEJSTVA I KOORDINACIJA U BORBENIM DEJSTVIMA . . Odnosi sa Vazduhoplovnim grupom Vitruk Mere Štaba GVD za unapređenje sadejstva koordinacije Sadejstvo sa jedinicama 3. armije Sadejstvo sa jedinicama 1. armije Sadejstvo sa jedinicama 2. armije Sadejstvo između jurišne i lovačke avijacije POLITIČKI I PARTIJSKI RAD Formiranje vojnih kolektiva Aktivnost organizacije KPJ i SKOJ Kulturno-prosvetni rad LIKOVI KOJI SE PAMTE Pali pri izvršavanju borbenih zadataka Akteri ratnih događaja AVIONI U NAORUŽANJU 42. VAZDUHOPLOVNE DIVIZIJE . Spisak ljudstva 42. vazduhoplovne divizije po pukovima i ostalih jedinica
322
158 160 164 166 193 193 199 200 208 211 218 221 229 230 232 235 239 240 246 272 272 276 277 279 279 282 289 291