Obrazovanje je fontana dobrog života
Obrazovanje je fontana dobrog života
Nova EMC regulacija za električne instalacije • EMC Directive, 2004/108/EC • Poštovati je da ne bi došlo do rada CNC mašina kada u blizini radi dizalica, ili, curenje klora zbog elektri čnih tranzijenata, ili podrhtavanje slike na ekranima, itd
Proračun struje kratkog spoja U cilju korektnog odabira i podešenja relejne zaštite, koriste se grafovi 2, 3 & 4.
Dvije vrijednosti struje KS moraju se odrediti: - Max struja KS, (njome se određuju): a) Rasklopna snaga prekida ča; b) Snaga uklopa prekida ča; c) Elektrodinamski podnosivi kapacitet ožičenja i prekidača. Makismalna struja KS odgovara KS neposredno uz zaštitni ure đaj
Ir – nazivna struja generatora Iz - dozvoljeni limit struje
- Minimalna struja KS, bitno kada odabiremo krivu vrijeme – struja za prekidače i osigurače, posebno za: a) Duge kablove i/ili visoku impedancu izvora (generatori, UPS); b) Zaštitu predviđenih životnih vijekova strujnih krugova pomo ću prekidača ili osigurača, posebno kod TN i IT elektri čkih sistema.
Proračun struje KS • Minimalna struja KS odgovara KS na kraju štićenog voda, posebno zemljospoja na LV mrežama i međufaznim kvarovima na HV mrežama. • Bez obzira o kojoj struji KS govorimo (Max ili Min), uvijek mora zaštitni uređaj eliminirati KS unutar vremena tc koje odgovara termičkom naprezanju koje štićeni vod može izdržati:
∫i2 dt ≤ k2 A2 (vidjeti slike 2, 3 i 4 ) Gdje je A poprečni presjek provodnika, a k je konstanta koja se računa na temelju odgovarajućeg korekcionoig faktora za kablovsku instalaciju, granične krugove, itd.
Proračun struje KS - Vrste KS Karakteristike KS • Primarne karakteristike su: - Trajanje (samo-gašenje, tranzijentno i statičko stanje); - porijeklo: • mehaničko (prekid provodnika, nesretan električni kontakt između dva provodnika preko stranog tijela – alat, životinja); • Unutarnji ili atmosferski prenaponi; • Prekid izolacije zbog topline, vlažnosti ili korozije; - Lokacija (unutar ili van mašine ili razvodne ploče). Kratki spojevi mogu biti:
Simetrični trofazni kratki spoj
Dvofazni KS sa spojem sa zemljom
Dvofazni KS bez spoja sa zemljom
zemljospoj
Posljedice struje KS Zavise od tipa KS i njegovog trajanja, Mjesta dešavanja KS, Snage KS. Posljedice obuhvataju: * Na mjestu kvara, prisustvo električnog luka, rezultira u: - Oštećenju izolacije; - Topljenju provodnika; -Vatri i ugrožavanju života; * U strujnom krugu kvara: elektrodinamičke sile, rezultiraju u: - Deformaciji sabirnica; - Otpajanju kablova; raste temperatura zbog povećanja Joule gubitaka, sa rizikom oštećenja izolacije;
* U drugim strujnim krugovima mreže ili u blizini mreže: - Pad napona za vrijeme trajanja kvara, (od nekoliko ms do nekoliko stotina ms); - Ispad dijela mreže, prošrenje ispada na cijeli sistem, zavisno od nivoa zaštite ostvarenih relejima i šemama odbrane od raspada sistema; - Dinamičku nestabilnost i/ili gubitak sinhronizma mašine; - Poremećaje u strujnim krugovima upravljanja i monitoringa, - itd...
Uspostavljanje struje KS
• Pojednostavljeni prikaz mreže obuhvata izvor konstantne AC snage, prekida č, impedansu Zsc koja predstavlja sve impedanse od prekida ča ka izvoru, i impedansu potrošača Zs
Pojednostavljeni dijagram mreže
Uspostava KS • U realnoj mreži, impedanca izvora je načinjena od svih impedanci iznad mjesta KS prema izvoru, obuhvatajući mreže različitih naponskih nivoa (HV, LV), te vodove razli čitih presjeka i dužina. • Na prezentiranoj slici, kada je prekidač zatvoren, kroz strujni krug protiče struja Is. Kada se desi kvar između A i B, zanemariva impedanca između ovih tačaka rezultira veoma visokom strujom KS Isc koja je ograničena samo impedancom Zsc.
Uspostava KS •
Struja Isc razvija se pod tranzijentnim uvjetima zavisno od reaktanse X i otpora R, koji čine impedansu Zsc: Zsc = (R2 + X2)1/2
•
U prijenosnim mrežama reaktansa X = L ω je mnogo veća od otpora R, te je R / X omjer izme đu 0.1 and 0.3. Ovaj omjer je jednak cos ϕsc za niske vrijednosti omjera:
•
Struja KS tokom tranzijentnog perioda odre đena je udaljenoš ću između mjesta kvara i generatora. Ne misli se na fizi čku udaljenost, već koliko je impedansa generatora manja od impedanse veze između generatora i mjesta kvara. Veliko Z
velika udaljenost manja struja KS
KS udaljen od generatora • Ovo je najčešći slučaj. Napon koji vlada u strujnom krugu za vrijeme tranzijentnog perioda je: • Struja je suma dvije komponente • Prva komponenta je sinusoida ia gdje je I maksimalna struja jednaka E / Z SC α je ugaona razlika izme đu položaja vektora napona na po četku kvara i
KS udaljen od generatora • Druga komponenta (idc) je aperiodična komponenta,
Njena početna vrijednost zavisi od α, a stupanj opadanja je proporcionalan omjeru R / L. Na početku KS i je jednako nuli po definiciji (Is je zanemariva), tako da je:
Sljedeća slika pokazuje grafi čku kompoziciju struje i kao algebarsku sumu njene dvije komponente ia i idc.
Početak kvara
Grafička prezentacija i dekompozicija struje KS koja se dešava “daleko” od generatora
Sljedeće slike pokazuju dva krajnja slu čaja razvoja struje KS (zbog jednostavnosti predstavljena jednofazno, izmjeni čnim naponom),
Napon mreže u trenutku nastanka kvara je: u = E sin (ω t + α) Struja koja se razvija je: Sa dvije svoje komponente, jedna promjenljiva sa pomakom ϕ u odnosu na napon, druga aperiodička sa opadanjem do nule kako t ide ka beskona čnosti.
Definiramo dva krajnja slu čaja:
a) α = ϕ ≈ π/2, simetričan slučaj (ili balansiran), (slika a ). Struja KS je: i =(E/Z)sin ωt, koja od po četka ima isti oblik, kao i u stati čkom stanju sa maksimalnom vrijednoš ću od E/Z. b) α = 0, asimetričan slučaj (ili nebalansiran), (slika b ). Struja KS:
Njena maksimalna vrijednost i p zavisi od
simetričan
ϕ,
tj. od R / X = cos
asimetričan
ϕ.
Faktor e-(R/L)t je inverzno proporcionalan aperiodičkoj komponenti prigušenja, odre đen omjerima R / L ili R / X. Vrijednost ip (peak struje) utječe na elektrodinamička naprezanja prekidača i cjelokupne instalacije. Njena vrijednost može se odrediti iz rms vrijednosti simetričnog KS (Ik”) koristeći jedn.: ip = K (2)1/2 Ιk” , gdje K je koeficijent predstavljen na sljede ćem dijagramu, u funkciji omjera R/X ili R / L.
KS blizu generatora Kada se kvar desi blizu generatora, promjena impedanse generatora, u ovom slu čaju dominantna impedansa, prigušuje struju KS. Uvjeti promjene struje KS se kompliciraju zbog promjene elektromotorne sile, koja rezultira iz struje KS, Zbog jednostavnosti, pretpostavlja se da je EMS konstantna, te da je unutarnja reaktansa mašine varijabilna, Reaktansa se razvija u tri stupnja:
KS blizu generatora
subtranzijentna (prvih 10 do 20 ms kvara); transient (do 500 ms); statička (ili sinhrona reaktansa). Kroz vrijeme vrijednost reaktanse se povečava. Ovi efekti vode i do smanjenja struje KS kroz vrijeme, koja je suma 4 komponente, kao na slici:
Ukupna struja KS I sc (e), i doprinos njenih komponenti: a) subtransijenta reaktansa; b) tranzijentna reaktansa; c) Sinhrona reaktansa; d) Aperiodička komponenta. Na slici je smanjenje reaktanse generatora brže od smanjenja aperiodi čke komponente. To je rijedak slu čaj koji može uzrokovati zasičenje magnetskih krugova i probleme prekidanja struje kvara, jer se dešava nekoliko perioda prije prolaska struje kroz nulu.
Dakle, struja KS sadrži tri izmjeni čne komponente subtranzijentnog, tranzijentnog i stati čkog stanja i aperiodi čku komponentu, koja nastaje kao rezultat razvoja struje u induktivnom strujnom krugu. Za izbor prekidača, informacije o razvoju struje KS nisu bitne; Ono što određuje prekidnu moč prekidača, zbog brzine prekida ča, jesu struja KS subtranzijentnog perioda, Ik", i maksimalna struja ip, koje su dovoljne za određivanje rasklopne mo či prekidača i elektrodinamičkih sila, U LV distribuciji i HV aplikacijama tranzijentna struja KS se koristi kao relevantna ako se prekid kvara dešava prije stati čkog stanja, pa tada postaje korisno koristiti prekidnu struju KS Ib, koja odre đuje snagu prekidanja vremenski pomaknutog prekidanja. Ib je vrijednost struje KS u momentu prekidanja struje KS, tj. poslije vremena t poslije nastanka kvara, gdje t = tmin. Vrijeme tmin (minimalno vrijeme odstupanja) je suma minimalnog vremena rada relejne zaštite i minimalnog vremena djelovanja prekida ča, tj. najkraće vrijeme između pojave struje KS i odvajanja polova prekida ča. •
Sljedeća slika predstavlja različite veličine struje KS:
Struje KS blizu generatora (šematski dijagram)
Standardi računanja struje kratkog spoja • Standardi preporučuju brojne metode, • Aplikacija C 15-105, koji je suplement NF C 15-100 (Normes Françaises) (nisko-naponske AC instalacije), govore o 4 metoda: a) "impedantni" metod, koji se koristi za računanje struja kvara u bilo kojoj tački instalacije sa visokom tačnošću. Ovaj metod obuhvata formiranje strujnog kruga kvara od reaktansi i rezistansi, od izvora (uključujući i njegovu reaktansu) do mjesta kvara (transformatori, vodovi, itd.), te zatim izračunavanje odgovarajuće impedanse. Struja KS na kraju se dobiva primjenom Ohmovog zakona.
b) “kompozitni" metod, koristi se kada karakteristike snabdijevanja energijom nisu poznate. Impedansa od mjesta kvara prema izvoru ra čuna se na temelju procjene struje KS na njenom po četku. Pretpostavlja se da je faktor snage cos ϕsc = R / X isti i na po četku strujnog kruga i na mjestu kvara. Drugim rije ćima, pretpostavlja se da su impedanse elemenata kruga međusobno slične, tako da se njihovo vektorsko sabiranje može zamijeniti algebarskim sabiranjem. Ovaj metod može se koristiti kod izra čunavanja struja KS dodatnih strujnih krugova (proširenje mreže), te za instalacije do 800 kVA; c) “konvencionalni" metod, koristi se onda kada impedanse ili Isc u instalaciji iznad mjesta kvara nisu poznate za ra čunanje minimalne struje KS i struje kvara na kraju voda. Metod se bazira na pretpostavci da je napon na po četku voda jednak 80% nazivnog napona instalacije za vrijeme kvara. Ovaj metod tretira samo otpornost provodnika i primjenjuje koeficijent ve ći od 1 za provodnike sa velikim presjekom, u cilju uzimanja u obzir i njihove induktanse (1.15 za 150 mm2, 1.20 za 185 mm2, itd.). Koristi se tamo gdje je po četak voda dosta udaljen od elektrane i napajaju će mreže (krajnji vodovi).
d) “pojednostavljeni" metod, koji koriste ći tabele, te brojnim pretpostavkama, indicira za svaki presjek provodnika: - Nazivnu struju prekidača; - Dozvoljenu dužinu voda s obzirom na pad napona. Podaci u tabelama su rezultati ra čunanja koristeći metode “kompozicije” i “konvencije”. Ovaj metod može se koristiti za odre đivanje karakteristika prekidača koji se treba dodati postoje ćoj instalaciji za koju nemamo dovoljan broj podataka. Metod je direktno primjenjljiv na LV instalacije, i može se koristiti sa korekcijskim koeficijentima za više napone. e) Drugi metodi koriste princip superpozicije i traže da se prvo izra čuna struja opterećenja. Metod prema standardu IEC 865 (VDE 0103) ra čuna termički ekvivalent struje KS.
f) Standard IEC 60909 (VDE 0102) primjenjuje se na sve tipove mreža, radijalne ili uzamčene, do i sa 230 kV. Ovaj metod bazira se na Thevenin teoremu, računa ekvivalentni naponski izvor na mjestu kvara, te zatim određuje odgovarajuću struju KS. Svi vodovi, sihrone i asinhrone mašine se zamjenjuju sopstvenim impedansama (+, -, i 0 redosljeda). Sve kapacitivnosti vodova i paralelne admitancije nerotirajućih komponenti, izuzev onih nultog redosljeda, se zanemaruju.
• Ovdje ćemo razmotriti dva pristupa: • - impedantni metod, pogodan za LV mreže, • - IEC 60909 metod, primarno se koristi kod HV mreža – posjeduje analitički karakter – implementira princip simetri čnih komponenti.
Osnovne pretpostavke 60909 Kako bi se proces ra čunanja struje KS pojednostavio, potrebno je definirati niz pretpostavki. One se odnose na limite i aproksimacije, pri kojima je rezultat ra čunanja struje KS konzervativan (na strani sigurnosti). Uzimaju se u obzir sljede će pretpostavke: Razmatrana mreža je radijalna sa nazivnim naponom od LV do HV, ali ne prevazilazi 230 kV, limit postavljen standardom IEC 60909; - 3-fazni KS dešava se istovremeno na sve tri faze; - Za vrijeme KS ne mijenja se broj faza uklju čenih u kvar; - Za cijelo vrijeme trajanja KS, napon i impedansa KS približno ostaju konstantne; - Regulatori transformatora postavljeni su u srednje pozicije (jedino u slučaju da je KS udaljen od generatora, pozicija regulatora transformatora ne treba se uzimati u obzir); - Otpor luka ne uzima se u obzir; - Kapacitivnosti vodova se ne uzimaju u obzir; - Struje tereta se zanemaruju; Sve impedanse nultog redosljeda uzimaju se u obzir.
Impedantni metod • Struja KS zavisi od tipa kvara, • Razmotrimo prvo 3-fazni KS
Gdje je U me đufazni napon koji odgovara naponu transformatora u praznom hodu, koji je 3 do 5 % ve ći od napona kod nazivnog tereta TR. Na primjer, u 390 V mreži, me đufazni napon kod praznog hoda je U = 410, a fazni je U / (3) 1/2 = 237 V. Računanje struje KS traži ra čunanje samo Zsc, impedanse jednake svim impedansama kroz koje Isc proti če od generatora do mjesta kvara, tj. impedansa izvora i voda. To je impedansa pozitivnog redosljeda:
∑R – suma serijskih aktivnih otpornosti ∑X – suma serijskih reaktivnih otpornosti
Trofazni kvar
Dvofazni KS bez spoja sa zemljom
To je kvar izme đu dvije faze, napajan sa me đufaznim naponom U. U ovom slučaju, struja KS Isc2 je manja od struje 3-faznog KS:
Jednopolni KS
To je kvar izme đu jedne faze i neutralnog vodi ča, napajan sa faznim naponom:
V
Struja KS Isc1 je:
U =
3
zemljospoj
Ovaj tip kvara donosi impedansu nultog redosljeda Z(0) u igru. Struja KS Isc(0) je manja od struje 3-faznog KS izuzev slu čaja kada su rotacijske mašine uklju čene u zamjensku šemu (reducirana impedansa nultog redosljeda u tom slu čaju),. Računanje Isc(0) može biti neophodno, zavisno od sistema uzemljenja, u vidu definiranja proradne vrijednosti nultog redosljeda (HV) ili zaštitnog releja (LV).
Određivanje impedansi KS Ovaj metod određuje struju KS na temelju impedanse predstavljene strujnim krugom kroz koji proti če struja kvara. Ova impedansa može se ra čunati odvojeno, sumiraju ći onda R i X u petlji kvara, od izvora (uklju čivši i njega) do mjesta kvara. Impedanse mreže Impedansa vanjske mreže Računa se na temelju snage KS vanjske mreže (Ssc u MVA). Ekvivalentna impedansa vanjskog utjecaja mreže je:
U je međufazni napon praznog hoda mreže. Omjer R i X kod vanjske mreže Rup / Zup (za HV) je app.: Rup / Zup ≈ 0.3 za 6 kV; Rup / Zup ≈ 0.2 za 20 kV; Rup / Zup ≈ 0.1 za 150 kV. Sada slijedi:
za
Tako, aproksimacijom slijedi: Impedansa transformatora Impedansa TR može se izra čunati na temelju napona kratkog spoja TR (usc) izraženog u procentima: U = međufazni napon praznog hoda TR; Sn = nazivna prividna snaga TR (kVA); usc = napon KS. Za javne distribucijske ku će naponi KS MV/LV transformatora postavljeni su Europskim harmonizacijskim dokumentima HD 428-1S1 izdanim u oktobru 1992.
Tačnost ulaznih podataka najviše utje če na tačnost izračunate struje KS Isc, tako da greška od x % za u sc uzrokuje ekvivalentnu grešku za Z T u istom iznosu od x %. Generalno, RT << XT , app. 0.2 XT, tako da ZT grubo se može poistovjetiti sa XT. Međutim, za niže naponske nivoe, gdje je omjer R T / XT viši, potrebno je računati ZT. R se računa korištenjem joule gubitaka (W) u namotajima:
Kada n identičnih transformatora radi u paraleli, njihove impedanse, R i X, moraju se dijeliti sa n. Posebna pažnja mora se posvetiti TR za ispravlja če koji imaju u sc od 10 do 12 % u cilju ograni čenja struja KS. Kada se uzima u obzir impedansa TR vanjske mreže, te impedansa TR razmatrane mreže, onda se struja KS može izraziti kao:
Impedansa vanjske mreže može se zanemariti, i u tom slu čaju, struja KS je:
U tom slučaju, greška izračuna struje KS je:
Sljedeća slika ukazuje na grešku u izračunu kada je zanemarena
Slika pokazuje činjenicu da je mogu će zanemariti impedansu vanjske mreže za mreže kod kojih je snaga KS S sc mnogo veća od nazivne snage transformatora u razmatranoj mreži. Na primjer, za Ssc / Sn = 300, greška je app. 5 %.
Impedansa voda Impedansa voda Z L zavisi od R/km, X/km, i od dužine voda. R/km za nadzemne vodove, kablove i sabirnice ra čuna se kao:
A = presjek provodnika; ρ = specifični otpor provodnika (korištena vrijednost zavisi od koju struju KS računamo – minimalnu ili maksimalnu – vidjeti sljedeću tabelu,
• Napon prema zemlji – u mrežama TN i TT to je napon između faznog vodiča i uzemljenog neutralnog vodiča ili zvjezdišta. • Kod IT mreža to je napon koji se u slučaju dozemnog spoja jednog vodiča pojavljuje između ostalih vodiča i zemlje. • Fazni vodič – (L1,L2,L3) – povezuje izvor struje s trošilom Neutralni vodič – (N) - priključen na zvjezdište sistema Zaštitni vodič – (PE) – vodič koji spaja kućište (masu) sa uzemljivačem ili sa nulvodičem (PEN) kod nulovanja
• Nul vodič – vodič ili zaštitni neutralni vodič (PEN) – to je neposredno uzemljen neutralni vodič koji u sebi objedinjuje funkcije neutralnog i zaštitnog vodiča • Zaštitni kontakt – sklopni dio u krugu zaštitnog vodiča • Otpor petlje – suma otpora u strujnom krugu koja se sastoji od otpora izvora struje, otpora faznih vodiča i otpora povratnog voda • Uzemljivači – pocinčane željezne ploče, cjevi ili trake koje se zakopavaju u zemlju i vodljivo su spojene sa metalnim dijelovima postrojenja koje štitimo od dodirnog napona
•
Tipovi mreža niskog napona: –
Vrsta sistema uzemljenja: •
Radi preglednog prikazivanja pojedinih vrsta sistema uzemljenja, provedeno je označavanje sistema uzemljenja s dva osnovna i jednim do dva dodatna slova.
• Prvo slovo označava odnos između mreže i uzemljenja: – T – izravno spojena jedna tačka mreže na zemlju (npr. neutralna tačka transformatora) – I – svi aktivni dijelovi mreže izolirani su od zemlje ili u jednoj tački spojeni s zemljom preko impedancije
•
Tipovi mreža niskog napona: •
Drugo slovo označava odnos između dohvatljivih vodljivih dijelova (kućišta trošila i sl.) i uzemljenja: –
T – direktno električno spajanje dohvatljivih vodljivih dijelova (kućišta) na zemlju, neovisno o sistemu uzemljenja mreže
–
N – direktno električno spajanje vodljivih dijelova (ku ćišta) na uzemljenu tačku sistema mreže (primjerice na uzemljenu neutralnu tačku sistema)
•
Dodatno slovo koje se nalazi uz drugo slovo, ozna čava raspored neutralnog i zaštitnog vodi ča:
– S - neutralni (N) vodič i zaštitni vodič (PE) međusobno su odvojeni u cijeloj mreži – C – neutralni (N) vodič i zaštitni vodič (PE) kombinirani su u
•
Tipovi mreža niskog napona: –
–
U razdjelnim mrežama niskog napona postoje tri tipa mreža s obzirom na sistem uzemljenja: •
TN sistem
•
TT sistem
•
IT sistem
TN sistem: •
ima jednu tačku sistema (neutralnu ta čku) direktno spojenu sa zemljom, dok su dohvatljivi dijelovi (ku ćišta) spojeni preko zaštitnog vodiča na direktno uzemljenu neutralnu ta čku
• s obzirom na raspored i funkciju neutralnog i zaštitnog vodiča postoje tri podvrste TN sistema: – TN-S sistem kod kojeg je u cijeloj mreži zaštitni vodič (PE) odvojen od neutralnog vodi ča (N), što znači da pogonska struja ne teče kroz zaštitni vodič
•
Tipovi mreža niskog napona:
•
TN-C-S sistem kod kojeg u dijelu mreže PEN vodič ima funkciju i zaštitnog i neutralnog vodiča, a u drugom dijelu mreže – blizu trošila – od zadnje razvodne ploče, zaštitni vodiče je odvojen od neutralnog vodiča
•
TN-C sistem u cijeloj mreži ima sjedinjen zaštitni i neutralni vodič u jedan PEN vodič
prema prijašnjim tehničkim normativima ova tri sistema prikazuju tri različite varijante nulovanja
•
Tipovi mreža niskog napona: –
TT sistem: •
neutralna tačka sistema uzemljena je posredstvom jednog uzemljivača, a kućišta trošila uzemljena su preko drugih uzemljivača, električki neovisnih o uzemljenju neutralne ta čke sistema
•
u ovaj sistem se ubraja zaštitno uzemljenje s pojedina čnim uzemljivačem
•
Tipovi mreža niskog napona: –
IT sistem: •
svi aktivni vodiči su izolirani od zemlje ili su u jednoj ta čki spojeni sa zemljom preko velike impedancije
•
kućišta trošila se uzemljuju
•
prema prijašnjim tehničkim normativima ovaj sistem je bio nazivan sistemom zaštitnog voda, koji je poznat i pod nazivom zaštitno uzemljenje izoliranih sistema
Zaštita od indirektnog dodira •
Zaštita od indirektnog dodira: –
– –
Uslijed kvara na izolaciji vodiča, kućišta trošila i opreme te ostale metalne mase, koje u redovnom pogonu nisu pod naponom, mogu doći pod napon i predstavljati opasnost za ljude koji dodiruju ovu opremu. Ug je napon kvara koji predstavlja potencijal ku ćišta trošila prema zemlji. Napon koji se pojavljuje između istovremeno dostupnih dijelova za vrijeme kvara zove se napon dodira, U d (dodirni napon).
Napon dodira može poprimiti najviše vrijednosti faznog napona ako je kvar zanemarive impedancije nastao na priključnoj stezaljci jednog trošila, a drugi istovremeno dostupni pristupačni vodljivi dio ima direktan spoj sa zemljom.
Takav najviši napon dodira koji se može pojaviti u električnoj instalaciji prilikom kvara sa zanemarivom impedancijom zove se oč ekivani
•
Vrste zaštita od indirektnog dodira: – Prema načinu djelovanja mogu se podijeliti u tri skupine: • Istovremena zaštita od direktnog i indirektnog dodira – sigurnosni mali napon (SELV) – uzemljeni sigurnosni mali napon (PELV) – mali radni napon (FELV) • Bez uređaja za prekidanje struje kvara – zaštita primjenom uređaja klase II ili odgovarajućom izolacijom – nevodljiva okolina – električno odvajanje (galvansko odvajanje) – izjednačavanje potencijala bez vodljive veze sa zemljom • S uređajima za automatsko isklapanje napajanja – TS sistemi isklapanje s uređajima nadstrujne zaštite isklapanje sa zaštitnim uređajima diferencijalne struje – TT sistemi isklapanje s nadstrujnom zaštitom isklapanje sa zaštitnim uređajima diferencijalne struje
• Vrste zaštita od indirektnog dodira: – Prema načinu djelovanja mogu se podijeliti na tri skupine: •
S uređajima za automatsko isklapanje napajanja –
IT sistemi kontrolnik izolacije isklapanje sa zaštitnim ure đajima diferencijalne struje isklapanje sa ure đajima nadstrujne zaštite
– Osim navedenih mjera zaštite od previsokog napona dodira, danas kao dopunska zaštita obavezno se primjenjuje izjednačavanje potencijala za cijeli objekt ili dio nekog objekta. – Izbor i primjena neke od navedenih zaštitnih mjera ovisi o uvjetima koji vladaju u štićenom objektu, traženom stupnju sigurnosti i troškovima izvedbe.
•
Vrste zaštita od indirektnog dodira: – Izjednačavanje potencijala: •
U tehničkim normativima za izvedbu elektri čnih instalacija izjedna čavanje potencijala se ne navodi kao jedna od osnovnih zaštitnih mjera od previsokog napona dodira, jer se smatra da sama za sebe nije uvijek dovoljna.
•
Ipak, ona pruža sve elemente dobre i učinkovite zaštite u sklopu s uređajima za brzo isklju čenje struje greške ili s dobrim uzemljiva čem.
Izjednačavanjem potencijala postiže se međusobnim galvanskim spajanjem svih metalnih dijelova različitih instalacija sa zaštitnim vodičem električnih instalacija u nekom prostoru.
U slučaju pojave napona greške na kućištima električnih trošila, taj isti napon pojaviti će se i na svim međusobno povezanim metalnim dijelovima drugih instalacija te ne će postojati razlika napona izme đu vodljivih dijelova instalacija.
